Wikizvor http://bs.wikisource.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.7alpha first-letter Medija Posebno Razgovor Korisnik Razgovor sa korisnikom Wikizvor Razgovor s Wikizvor Slika Razgovor o slici MedijaViki Razgovor o MedijaVikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji 1 12 2006-06-20T00:47:11Z Dado 5 Redirecting to [[Glavna stranica]] #redirect[[Glavna stranica]] 2 833 2006-06-25T20:37:02Z Emx 8 pa neka bude centriran <center>[[Image:Wikizvor tekst.png|300px|]]</center> {| cellspacing="3" |width="50%" style="border: 1px solid #6688AA; background-color: #FFE4C4; font: 85% Verdana; padding:1em;"| <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Image:Carl Spitzweg 021.jpg|100px]] </div> '''[[Wikizvor:O Wikizvoru|Wikizvor]]''' – ''Slobodna biblioteka'' – je internet kolekcija slobodnih tekstova na bosanskom jeziku kojima su autorska prava istekla ili nisu postojala. Wikizvoru na bosanskom jeziku trenutno ima '''[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|tekst|teksta|tekstova}}'''. Pročitajte [[Wikizvor:Upute|upute]] da biste naučili kako Wikizvor radi i posjetite [[Wikizvor:Portal zajednice|Vrata zajednice]] da biste saznali kako i '''Vi''' možete učestvovati u razvoju Wikizvora. Prilikom pretrage Wikipedije trebate imati podešenu tastaturu na [[w:bosanski jezik|bosanski jezik]] što podrazumijeva afrikate ('''č, ć, đ, š, ž'''). |width="50%" style="border: 1px solid #6688AA; color: #000; background-color: #FFFFFF; font: 85% Verdana"| {{Wikizvor sadržaj}} |} {| cellspacing="3" | width="50%" style="border: 1px solid #6688AA; background-color:#FFE4C4; font: 85% Verdana; padding:1em;"| '''Odabrani tekst mjeseca''' <br> [[Dušan Grabrijan]] - [[Bosanska orijentalna arhitektura u Sarajevu - Bosanska arhitektura i put ka moderni]]: <br> "Suština je u tome što bosanski čovjek ima svoj stil. On stvara svoje vlastite objekte, prostor i grad prema sebi i u ljudskim proporcijama. On nije mističan nego realista što je i izvor realistične arhitekture, koja je u isto vrijeme udobna, pokorna i demokratična. Svi krovovi i vrata (njeg)ovih kuća su skoro isti, a kuće možemo smatrati bilo čijim i za bilo koga dok su sve u ljudskim proporcijama, skoro sve kao iznikle iz zemlje, i skoro sve sa dekoracijama nastalim i izraženim kroz građevinski proces i strukturu. Arhitektura izgrađena od prirode i okoline."... [[Bosanska orijentalna arhitektura u Sarajevu - Bosanska arhitektura i put ka moderni|Pročitajte više]]. |width="50%" style="border: 1px solid #6688AA; color: #000; background-color: #FFFFFF; font: 85% Verdana"| {{Abecedni indeks wikizvor}} |} {| cellspacing="3" |width="100%" style="border: 1px solid #6688AA; background-color: #FFFFFF; font: 85% Verdana; padding:1em;"| {{Wikizvor jezici}} ---- {{Wikizvor srodni projekti}} |} [[ar:]] [[cy:]] [[da:]] [[de:]] [[en:]] [[es:]] [[el:]] [[fr:]] [[gl:]] [[he:]] [[id:]] [[it:]] [[ja:]] [[hr:]] [[ko:]] [[la:]] [[nl:]] [[pl:]] [[pt:]] [[ro:]] [[ru:]] [[sr:]] [[sv:]] [[zh:]] 3 3 2006-06-20T00:29:24Z Dado 5 4 910 2006-06-27T20:59:38Z Kahriman 9 {| " width="100%" cellpadding="5" | width="15%" | [[Image:Logo-BiH.jpg|Bosanske teme]] | style="border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;" |'''Bosanske teme'''<br/> [[:Kategorija:Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]] &middot; [[:Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine|Historija]] &middot; [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka kuhinja|Kuhinja]] &middot; [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka umjetnost|Umjetnost]] &middot; [[:Kategorija:Sevdalinke|Sevdalinke]] |- | [[Image:Logo book.jpg|Glavne teme]] | style="border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;" | '''Glavne teme'''<br/> [[:Kategorija:Djela|Djela]] &middot; [[:Kategorija:Autori|Autori]] &middot; [[:Kategorija:Filozofija|Filozofija]] &middot; [[:Kategorija:Historija|Historija]] &middot; [[:Kategorija:Izjave|Izjave]] &middot; [[:Kategorija:Novinarstvo|Novinarstvo]] &middot; [[:kategorija:Religija|Religija]] &middot; [[:kategorija:Poezija|Poezija]] &middot; [[:Kategorija:Pravne presude i mišljenja|Pravne presude i mišljenja]] &middot; [[:Kategorija:Zakoni|Zakoni]] |- | [[Image:Logo science.jpg|Vremenski periodi]] | style="border-bottom: 0px dashed #AAAAAA;"|'''Vremenski periodi'''<br/> [[:Kategorija:Prahistorija|Prahistorija]] &middot; [[:Kategorija:Klasika|Klasika]] &middot; [[:Kategorija:Srednji vijek|Srednji vijek]] &middot; [[:Kategorija:Renesansa|Renesansa]] &middot; [[:Kategorija:Moderna|Moderna]] &middot; [[:Kategorija:Postmoderna|Postmoderna]] |} 5 5 2006-06-20T00:29:55Z Dado 5 6 268 2006-06-21T15:52:42Z Kahriman 9 {| " width="100%" cellpadding="5" | width="20%" | [[Image:Logo category.jpg|Indeks tekstova]] | style="border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;"| '''Indeks tekstova'''<br/> [[Special:Allpages/A|A]] &middot; [[Special:Allpages/B|B]] &middot; [[Special:Allpages/C|C]] &middot; [[Special:Allpages/Č|Č]] &middot; [[Special:Allpages/Ć|Ć]] &middot; [[Special:Allpages/D|D]] &middot; [[Special:Allpages/Dž|Dž]] &middot; [[Special:Allpages/Đ|Đ]] &middot; [[Special:Allpages/E|E]] &middot; [[Special:Allpages/F|F]] &middot; [[Special:Allpages/G|G]] &middot; [[Special:Allpages/H|H]] &middot; [[Special:Allpages/I|I]] &middot; [[Special:Allpages/J|J]] &middot; [[Special:Allpages/K|K]] &middot; [[Special:Allpages/L|L]] &middot; [[Special:Allpages/Lj|Lj]] &middot; [[Special:Allpages/M|M]] &middot; [[Special:Allpages/N|N]] &middot; [[Special:Allpages/Nj|Nj]] &middot; [[Special:Allpages/O|O]] &middot; [[Special:Allpages/P|P]] &middot; [[Special:Allpages/R|R]] &middot; [[Special:Allpages/S|S]] &middot; [[Special:Allpages/Š|Š]] &middot; [[Special:Allpages/T|T]] &middot; [[Special:Allpages/U|U]] &middot; [[Special:Allpages/V|V]] &middot; [[Special:Allpages/Z|Z]] &middot; [[Special:Allpages/Ž|Ž]] |- | [[Image:Logo sociology.jpg|Indeks autora]] | style="border-bottom: 0px dashed #AAAAAA;"| '''Indeks autora'''<br/> [[:Kategorija:Autori-A|A]] &middot; [[:Kategorija:Autori-B|B]] &middot; [[:Kategorija:Autori-C|C]] &middot; [[:Kategorija:Autori-Č|Č]] &middot; [[:Kategorija:Autori-Ć|Ć]] &middot; [[:Kategorija:Autori-D|D]] &middot; [[:Kategorija:Autori-Dž|Dž]] &middot; [[:Kategorija:Autori-Đ|Đ]] &middot; [[:Kategorija:Autori-E|E]] &middot; [[:Kategorija:Autori-F|F]] &middot; [[:Kategorija:Autori-G|G]] &middot; [[:Kategorija:Autori-H|H]] &middot; [[:Kategorija:Autori-I|I]] &middot; [[:Kategorija:Autori-J|J]] &middot; [[:Kategorija:Autori-K|K]] &middot; [[:Kategorija:Autori-L|L]] &middot; [[:Kategorija:Autori-Lj|Lj]] &middot; [[:Kategorija:Autori-M|M]] &middot; [[:Kategorija:Autori-N|N]] &middot; [[:Kategorija:Autori-Nj|Nj]] &middot; [[:Kategorija:Autori-O|O]] &middot; [[:Kategorija:Autori-P|P]] &middot; [[:Kategorija:Autori-R|R]] &middot; [[:Kategorija:Autori-S|S]] &middot; [[:Kategorija:Autori-Š|Š]] &middot; [[:Kategorija:Autori-T|T]] &middot; [[:Kategorija:Autori-U|U]] &middot; [[:Kategorija:Autori-V|V]] &middot; [[:Kategorija:Autori-Z|Z]] &middot; [[:Kategorija:Autori-Ž|Ž]] |} 7 134 2006-06-20T20:21:21Z Demicx 7 '''Wikizvor (Wikisource) na drugim jezicima''':<br> <div class="plainlinks"> [[:ar:|العربية]] &middot; [[:ast:|Asturianu]] &middot; [[:id:|Indonesia]] &middot; [[:su:|Basa Sunda]] &middot; [[:be:|Беларуская]] &middot; [[:bg:|Български]] &middot; [[:ca:|Català]] &middot; [[:co:|Corsu]] &middot; [[:cs:|Česky]] &middot; [[:cy:|Cymraeg]] &middot; [[:da:|Dansk]] &middot; [[:de:|Deutsch]] &middot; [[:ang:|Ealdenglisc]] &middot; [[:el:|Ελληνικά]] &middot; [[:en:|English]] &middot; [[:es:|Español]] &middot; [[:eo:|Esperanto]] &middot; [[:fa:|فارسی]] &middot; [[:fr:|Français]] &middot; [[:fy:|Frysk]] &middot; [[:gl:|Galego]] &middot; [[:gu:|ગુજરાતી]] &middot; [[:zh:|廣東話]] &middot; [[:ko:|한국어]] &middot; [[:hi:|हिन्दी]] &middot; [[:ia:|Interlingua]] &middot; [[:it:|Italiano]] &middot; [[:he:|עברית]] &middot; [[:kw:|Kernewek]] &middot; [[:ku:|كوردي]] &middot; [[:la:|Latina]] &middot; [[:lb:|Lëtzebuergesch]] &middot; [[:my:|Bahasa Melayu]] &middot; [[:nah:|Nahuatlatohli]] &middot; [[:nl:|Nederlands]] &middot; [[:ja:|日本語]] &middot; [[:no:|Norsk]] &middot; [[:nn:|Nynorsk]] &middot; [[:pi:|Pāli]] &middot; [[:pl:|Polski]] &middot; [[:pt:|Português]] &middot; [[:ro:|Română]] &middot; [[:qu:|Runa Simi]] &middot; [[:ru:|Русский]] &middot; [[:sa:|संस्कृत]] &middot; [[:sk:|Slovenčina]] &middot; [[:sl:|Slovenščina]] &middot; [[:sr:|Српски]] &middot; [[:fi:|Suomi]] &middot; [[:sv:|Svenska]] &middot; [[:ta:|தமிழ்]] &middot; [[:th:|ภาษาไทย]] &middot; [[:vi:|Tiếng Việt]] &middot; [[:tr:|Türkçe]] &middot; [[:uk:|Українська]] &middot; [[:zh:|中文]] </div> 8 11 2006-06-20T00:41:28Z Dado 5 '''Ostali projekti na bosanskom jeziku:''' {| align="center" cellpadding="2" | [[Image:Wiktionary-logo-en-35px.png|<nowiki></nowiki>]] | [[wikt:Po%C4%8Detna_strana|'''Wiki rječnik''']]<br />Slobodan rječnik | [[Image:Wikibooks without text-35px.png|<nowiki></nowiki>]] | [[b:Main Page|'''Wiki knjige''']]<br />Slobodne knjige i priručnici | [[Image:Wikiquote without text-35px.png|<nowiki></nowiki>]] | [[q:Main Page|'''Wiki citati''']]<br />Kolekcija raznih citata | [[Image:Wikipedia-logo.png|35px|<nowiki></nowiki>]] | [[:w:Main Page|'''Wikipedia''']]<br />Slobodna enciklopedija |- | [[Image:Wikispecies without text-35px.png|<nowiki></nowiki>]] | [[Wikispecies:|'''Wiki vrste''']]<br />Katalog živih vrsta (engleski) | [[Image:Wikinews-logo2-35px.png|<nowiki></nowiki>]] | [[n:Main Page|'''Wiki vijesti''']]<br />Slobodan izvor vijesti (engleski) | [[Image:Commons-logo.svg|35px|<nowiki></nowiki>]] | [[commons:Main Page|'''Komons''']]<br />Repozitorija zajedničke multimedije (engleski) | [[Image:Wikimedia without text-35px.png|<nowiki></nowiki>]] | [[m:Main Page|'''Meta-Wiki''']]<br />Koordinacija svih Wiki projekata (engleski) |} 9 519 2006-06-22T23:29:54Z Demicx 7 {{Osoba |PREZIME =Grabrijan |POČETNO SLOVO PREZIMENA =G |IME =Dušan |ALTERNATIVNO IME = |KRATAK OPIS =Slovenski i bosanskohercegovački arhitekta, arhitektonski teoretičar i profesor. |OSTALO = |DATUM ROĐENJA =1899 |MJESTO ROĐENJA = |DATUM SMRTI =1952 |MJESTO SMRTI = |SLIKA = |WIKIPEDIA =Dušan Grabrijan |WIKICITAT =Dušan Grabrijan |COMMONS = }} ==Djela== *[[Bosanska orijentalna arhitektura u Sarajevu - Bosanska arhitektura i put ka moderni]] 10 514 2006-06-22T23:06:28Z Dado 5 stranica [[Bosanska orijentalna arhitektura u Sarajevu - Bosanska arhitektura i put ka moderni]] premještena u stranicu [[Bosanska orijentalna arhitektura u Sarajevu]] '''Bosanska orijentalna arhitektura u Sarajevu - Bosanska arhitektura i put ka moderni''' ''[[Dušan Grabrijan]]'' "Suština je u tome što bosanski čovjek ima svoj stil. On stvara svoje vlastite objekte, prostor i grad prema sebi i u ljudskim proporcijama. On nije mističan nego realista što je i izvor realistične arhitekture, koja je u isto vrijeme udobna, pokorna i demokratična. Svi krovovi i vrata (njeg)ovih kuća su skoro isti, a kuće možemo smatrati bilo čijim i za bilo koga dok su sve u ljudskim proporcijama, skoro sve kao iznikle iz zemlje, i skoro sve sa dekoracijama nastalim i izraženim kroz građevinski proces i strukturu. Arhitektura izgrađena od prirode i okoline. 11 558 2006-06-23T16:36:19Z Dado 5 {{Tekst |AUTOR =sudije:<br> *Theodor Meron *Fausto Pocar *Mohamed Shahabuddeen *Mehmet Güney *Wolfgang Schomburg |NASLOV =Tužilac protiv Radislava Krstića |PODNASLOV =Presuda žalbenog vijeća |DJELO = |IZDAVAČ =Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA =19. april 2004. |DATUM IZDANJA =19. april 2004. |MJESTO IZDANJA =Haag, Nizozemska |PREVODILAC =Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju |ORIGINALNI NASLOV =Prosecutor vs. Krstić |ORIGINALNI PODNASLOV =Appeals Chamber Judgement |MJESTO NASTANKA ORIGINALA =Haag, Nizozemska |WIKIPEDIA =Genocid u Srebrenici |SLIKA = |IZVOR =[http://www.un.org/icty/bhs/cases/krstic/judgements/040419/krs-aj040419b.htm MKSJ] |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =U obradi }} {{Sadržaj| * '''•&nbsp;Sadržaj''' *•[[Tužilac protiv Radislava Krstića/I.| I. Uvod]] *•[[Tužilac protiv Radislava Krstića/II.| II. Zaključak pretresnog vijeća da je u Srebrenici izvršen genocid]] *•[[Tužilac protiv Radislava Krstića/III.| III. Navodi o pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju u vezi s udruženim zločinačkim poduhvatom da se počini genocid]] *•[[Tužilac protiv Radislava Krstića/IV.| IV. Način na koji je optužba vršila objelodanjivanje i pravo Radislava Krstića na pravično suđenje]] *•[[Tužilac protiv Radislava Krstića/V.| V. Analiza od strane pretresnog vijeća kumulativnih osuda]] *•[[Tužilac protiv Radislava Krstića/VI.| VI. Odmjeravanje kazne]] *•[[Tužilac protiv Radislava Krstića/VII.| VII. Dispozitiv]] *•[[Tužilac protiv Radislava Krstića/VIII.| VIII. Djelimično različito mišljenje sudije Shahabuddeena]] *•[[Tužilac protiv Radislava Krstića/IX.| IX. Dodatak A: Historijat postupka]] *•[[Tužilac protiv Radislava Krstića/X.| X. Dodatak B: Pojmovnik]] }} [[Kategorija:Pravne presude i mišljenja]] 12 710 2006-06-25T09:04:58Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR =[[Derviš-paša Bajezidagić]] |NASLOV =Gazel o Mostaru |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC =[[Safvet-beg Bašagić]] |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Ko bi mog'o opjevati redom Sve ljepote divnoga Mostara, Zar se čudiš srce, što ga ljubim Sa ljubavlju sinovskoga žara ? O ne ima na ovome sv'jetu, Ako nema sred bajnoga raja, Bistre vode i svježega zraka, Što čovjeka sa zdravljem opaja! Ko ga gleda, život mu se mladi, A duša mu u nasladi pliva. Svaki kraj mu i svako mjestance Zadivljene oči podraživa. S voćem, vodom i ostalim miljem On je druga Sirija na sv'jetu, E bi rek'o da je rajska bašča, Ko ga vidi u majskome cv'jetu. S dvije kule velika ćuprija Pružila se preko rijeke čarne, Te sa svojim velebnijem lukom Pričinja se poput dûge čarne. Cio svijet da obiđeš redom, Ne bi naš'o onakova svijeta. On je majdan darovitih ljudi, Šeher Mostar ures je sv'jeta. To je gn'jezdo slavnije junaka I na peru i na bojnom maču; Ko odvazda i sada iz njega S dana na dan velikani skaču. Neka šute indijske papige - Neka svoje ne kazuju glase, O, Dervišu! Ti si danas slavuj, Koji pjeva svog Mostara krase. [[Category:Poezija]] [[Category:Mostar]] [[Category:Derviš-paša Bajezidagić]] 13 713 2006-06-25T09:10:04Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR =[[Safvet-beg Bašagić]] |NASLOV =Pošljednja želja Zmajeva |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} "Domovino, mila mati! Ko će tebe tako zvati, kad mi kucne zadnji čas? Hoćeš stati, pa plakati i za moju dušu, mati, isprositi rajski spas? Evo zvone zadnji časi, hoće duša da se gasi, na kocki je život moj! Je l' de, mati, ti ćeš dati na bašluku napisati: ko je bio sinak tvoj? "Posjetniče, ona raka krije kosti od junaka, koj' branjaše mili rod; mlada sila, volja čila, vjera jaka u junaka tjerale su njegov brod. Očina ti amaneta i junačkog doma sveta na kormilu brodu stoj! Mladom silom, voljom čilom ti ne kloni, napred goni, pa ćeš biti u svom svoj! Ponos-Bosne stara slava vrh planina i dubrava kô žarko će sunce sjat'; sablju takni, ne uzmakni, spas se budi, zora rudi, i Bog će ti pomoć dat!" To izreče junak mladi, samrt svoju da zasladi kako treba ljubit dom; ponos vila tu je bila i oči mu zatvorila - na kriocu milom svom. Miruj, čedo kobne sreće, tvoje ime propast neće, miruj, žrtvo doma svog! Jer krvava - bojna slava slavno ime poljepšava junačkoga doma tvog. [[Category:Poezija]] [[Category:Safvet-beg Bašagić]] 14 22 2006-06-20T06:58:19Z Demicx 7 <div style="background-color: #F8F8FF; border: 1px solid #e2e2e7; padding: 10px;"> <big>'''Informacije za korisnike'''</big> '''[[Wikizvor]]''' je pod-projekat bosanske [[:w:|wikipedije]] sa slobodnim pristupom. U izradi bosanskog izdanja mogu učestvovati svi koji govore i pišu [[w:Bosanski jezik|bosanskim jezikom]]. <center>'''Za generalna pitanja i razgovor sa zajednicom posjetite [[Wikizvor:Čaršija|Čaršiju]]'''</center> <center>[[Zašto postati korisnik?]] - [[Najčešća pitanja]] - [[Igralište]] - [[Osnovne upute za korištenje]]</center> </div> <div style="background-color: #FDF5E6; border: 1px solid #e2e2e7; padding: 10px;"> {| style="border: none; background-color:#FFFFF8;" | width="48%" valign="top" | <div style="font-size:14pt;">Pitanja</div> [[Wikizvor:Opća pitanja|Opća pitanja]] · [[Wikizvor:Tehnička pitanja|Tehnička pitanja]] · [[Wikizvor:Pitanja za korisnike|Pitanja za korisnike]] · [[Wikizvor:Pitanja za administratore|Pitanja za administratore]] · [[Wikizvor:Naš odgovor kritičarima|Naš odgovor kritičarima]] | valign="top" | <div style="font-size:14pt;">Izgled i korištenje</div> [[Wikizvor:Potpis|Potpis]] · [[Wikizvor:Tabele|Tabele]] · [[Wikizvor:Slike|Slike]] · [[Wikizvor:Šabloni|Šabloni]] · [[Wikizvor:Članci|Članci]] |} {| style="border: none; background-color:#FFFFF8;" | width="48%" valign="top" | <div style="font-size:14pt;">Pravila wikipedije</div> [[Wikizvor:Neutralno Gledište|Neutralno gledište]] · [[Wikizvor:Vandalizam|Vandalizam]] · [[Wikizvor:Administracija|Administracija]] · [[Wikizvor:Kandidati_za_brisanje|Brisanje članaka]] · [[Wikizvor:Pravila za zaštitu članaka|Zaštita članaka]] · [[Wikizvor:Citiranje izvora|Citiranje izvora]] · [[Wikizvor:Prijedlozi za upravnika|Prijedlozi za upravnika]] · [[Wikizvor:Obavještenja o korištenju slika|Korištenje slika]] | valign="top" | <div style="font-size:14pt;">Pravopisna pravila</div> [[w:Pravopis bosanskoga jezika|Pravopis bosanskoga jezika]] · [[w:Jezički standardi na bosanskoj Wikipediji|Jezički standardi na bosanskoj Wikipediji]] · [[w:Pravilno-nepravilno u bosanskome jeziku|Pravilno-nepravilno u bosanskome jeziku]] |} [[Category:Wikizvor]] 15 842 2006-06-26T12:10:39Z AdnanSa 10 /* Zakoni */ '''<div style="background-color: #f2f2f9; border: 1px solid #e2e2e7; padding: 10px;"> '''Dobrodošli na čaršiju!''' U ovom malom kutku Interneta možete osjetiti dušu Bosne, porazgovarati o svim temama i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju. Predlažite, divanite i sijelite kako se to u Bosni oduvijek radilo, sklapajte prijateljstva među članovima Wikipedijine zajednice i doprinesite promociji našeg lijepog bosanskog jezika. Ako ne znate gdje postaviti neko pitanje, postavite ga ovdje. </div> <center><big>'''[http://bs.wikisource.org/w/index.php?title=Wikizvor:Čaršija&action=edit&section=new Postavi komentar]'''</big></center> == Kur'an == Budući da Kur'an ne podliježe autorskim pravima, mislim da bi trebali početi sa prepisivanjem prevoda Kur'ana na bosanskom wikizvoru. Pošto je taj projekat obiman, i pretpostavljam da će više korisnika učestvovati u njemu mislim da bi trebali koristiti isti prijevod Kur'ana, tako da ne bi dolazilo do miješanja (pogotovo kod dužih sura na kojim bi radilo više korisnika kao npr. Al-Baqara). Predlažem prijevod Enesa Karića. Hrvatski wikizvor mi je dao ideju. Kad već oni imaju [http://hr.wikisource.org/wiki/Kur%27an Kur'an] zašto ne bi i mi. --[[Korisnik:Kahriman|Kahriman]] 10:23, 20 jun 2006 (UTC) To je dobra ideja. A imam i pitanje šta je s tekstovima npr. Muse Ćazima Ćatića, Safvet bega Bašagića, ili Alekse Šantića, da li oni podliježu autorkim pravima. [[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] 11:12, 20 jun 2006 (UTC) :Ja nisam siguran kakva je pravna situacija u BiH. U Njemackoj npr. autorska prava isticu tek nako 70 godina od smrti autora. Ako neko ima pouzdane informacije neka ih stavi ovdje (ili jos bolje napise clanak o autorskim pravima na [[Pomoć:Sadržaj|pomoci]]). --[[Korisnik:Demicx|Demicx]] 15:29, 20 jun 2006 (UTC) Da svakako bi trebalo ispitati zakone o autorskim pravima. I mene licno zanima. Inace sto se tice Kur'ana, Tomislav Dreter je preveo/postavio Kur'an na hrvatskom wikizvoru pa uz manje adaptacije se lako moze prebaciti [http://hr.wikisource.org/wiki/Kur%27an] --[[Korisnik:Dado|Dado]] 16:41, 20 jun 2006 (UTC) ==Standardi== Prije nego uronemo u ovo trebali bi uspostaviti neki jednostavan format koji se da lako organizovati I koristiti (Ime djela, pisac, godina izdavanja itd.)--[[Korisnik:Dado|Dado]] 16:50, 20 jun 2006 (UTC) :Mozda bi mogli koristiti engleski primjer kategorizacije za pisce gdje se u samom clanku navodi npr. kategorija Pisac-B u clanku Francis Bacon. Vidi ovdje -> [http://en.wikisource.org/wiki/Category:Authors-B]. Sto se tice poezije, mozda ne bi bilo lose da se tekst centrira, jer inace bude pola monitora prazno, bijelilo ubi u oci. :) Evo pa uporedite [[Sjaj, mjeseče]] i [[Emina (Šantić)]] - [[Korisnik:Zumbulka|Zumbulka]] 20:00, 20 jun 2006 (UTC) ::Sta mislite da koristimo sistem sa [[:de:Hilfe:Vorlagen|njemackog wikizvora]]. Oni koriste nekoliko sablona kao npr. za podatke o [[:de:Johann Wolfgang von Goethe|osobi/autoru]] ili o [[:de:Execution Oder Todt Marien Stuarts|djelu]]. Ako vam se taj sistem cini u redu, onda bih ja preveo tu stranicu i postavio za nas relevantne sablone. Indeks autora sa [[:en:Category:Authors-S|engleskog]] ili [[:de:Kategorie:Autoren-S|njemackog]] izvora je takodjer sasvim dobar. --[[Korisnik:Demicx|Demicx]] 20:50, 20 jun 2006 (UTC) :::Centriranje poezije na stranici ne izgleda lose samo me ime autora gore lijevo malo bode u oci. Mozda ga spustiti dole kod godine? --<tt>[[User:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[User_talk:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 20:55, 20 jun 2006 (UTC) :::: Meni se lijevo orijentisani tekst za poeziju vise dojmi. Koliko znam vecina knjiga i poeziju orijentise lijevo. Vrlo rijetko se vidja da je centrirano. Dakle trebaju nam sabloni za autore, djela, index autora, index djela i sta jos ? Meni su i engl. i njem. verzije OK mada mozemo to jos malo na nas nacin dotjerati--[[Korisnik:Dado|Dado]] 21:51, 20 jun 2006 (UTC) ::::Izgleda veoma dobro. Ja sam za. I usput, da izrazim zelju jednu. Znam da ce se ubacivati i ona pomocna tabela s nasim slovima i kvacicama. Ako bi se moglo staviti kao kod Nijemaca, iznad pendzera za tekst a ne ispod (kao sto imamo na wikipediji i wikicitatu). - [[Korisnik:Zumbulka|Zumbulka]] 21:01, 20 jun 2006 (UTC) :::::Imas pravo sto se tice ovih slova i znakova. Mnogo je lakse i prakticnije za raditi na clancima kada su gore. Posebno mi se svidjela ova opcija [[Slika:Button_replace.png]] "Text ersetzen" koja mi do sada nije bila poznata. Sa njom se mogu automatski svi brojevi ili rijeci u clanku zamjeniti drugim brojevima/rijecima. Cim dobijem upravnicka prava ubacit cu nam te pomocne alatke. --<tt>[[User:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[User_talk:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 21:32, 20 jun 2006 (UTC) ==ZAKON O AUTORSKIM PRAVIMA== Zakon o autorskim pravima regulira ostvarivanje i zaštitu autorskih prava s područja književnosti, nauke i umjetnosti. Prema odredbama ovog zakona, autorskim djelom smatraju se naročito: pisana djela (knjige, brošure, književni tekstovi, članci i ostali napisi i kompjuter- ski programi); govorna djela (predavanja, govori i druga djela iste vrste); dramska i drams- ko-muzička djela; koreografska i pantomimska djela; muzička djela (s riječima ili bez riječi); filmska djela stvorena na način sličan filmskim djelima; djela iz oblasti slikarstva, vajarstva, arhitekture i grafike, bez obzira na materijal od kojeg su sačinjena, te ostala djela likovnih umjetnosti; djela svih grana primjenjenih umjetnosti i industrijskog oblikovanja; fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom; kartografska djela (geografske karte, topografske karte i sl.) i planovi, skice i plastična djela, koja se odnose na geografiju, topografiju, arhitekturu ili drugu naučnu ili umjetničku oblasti. Autorom se smatra fizičko lice koje je stvorilo autorsko djelo. Autorska prava dijele se na imovinska prava i moralna prava. '''Autorska prava traju za života autora i 70 godina nakon njegove smrti.''' Autorska djela lica koja nisu državaljani BiH uživaju istu zaštitu i imaju ista prava kao i djela lica koja su državljani BiH. Uslov za zaštitu autorskih djela, lica koja nisu državljani BiH, jeste da ta lica imaju prebivalište u BiH i da su njihova djela objavljena u BiH. www.fipa.gov.ba/bosanski/investicije%20latinica.pdf Ovo nadjoh na netu. - [[Korisnik:Zumbulka|Zumbulka]] 15:43, 20 jun 2006 (UTC) Eh da sam nastavio citati ne bi gore bulaznio :). Po ovome djela autora koji su umrli prije 1936. godine su slobodni. Ostali se moraju provjeriti. Odlicno.--[[Korisnik:Dado|Dado]] 16:45, 20 jun 2006 (UTC) == Narodna djela == Da li područje wikizvora obuhvata i narodna djela (epovi, basne, pjesme) tj. djela za koja se ne zna autor (a samim tim ne podliježu autorskim pravima)?--[[Korisnik:Kahriman|Ajdin Kahrović]] 18:57, 20 jun 2006 (UTC) :Wikizvor skuplja vec objavljena (stampana) djela kao i prevode takvih djela. Djela kojima se ne zna autor a objavljena su (stampana), autorsko pravo istice 70 godina poslije objave. Samo nisam siguran sta je sa djelima koja su vise puta objavljivana. Mozda neko zna nakon kojeg izdanja se pocinje brojati tih 70 godina? --[[Korisnik:Demicx|Demicx]] 19:24, 20 jun 2006 (UTC) Po logici je da se godine broje nakon prve godine izdavanja. Prema prvom zakonu o autorskim pravima od 70 godina sva naknadna izdavanja se mogu smatrati kopiranjem istih prvobitnih. Barem ja mislim da je tako --[[Korisnik:Dado|Dado]] 21:46, 20 jun 2006 (UTC) Izgleda da je ipak zakonska definicija 70 godina poslije smrti autora, a Dado je u pravu za prvo objavljivanje, jer da nije tako djela bi se mogla reizdavati svakih dvadesetak godina i onda im rok nikada ne bi istekao. Što se narodnih pjesama tiče uglavnom su spjevane dok još nije ni bilo Zakona o autorskim pravima, jedini su izuzetak pjesme koje je neko napisao određeni autor a koje su u stilu narodnih pjesama. [[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] 08:07, 21 jun 2006 (UTC) == Tekstovi == Nisam ni vidio da je ovo počelo :P treba malo pogledati kod hrvata i srba (najčešće kopiraju jedni od drugih i onda "prevode" na svoje jezike, trebali bi i mi). Eh moje pitanje je oko hrestomatija (one knjige sa odabranim tekstovima), tu su večinom tekstovi starih pravnih kodifikacija ect. kojima je očito prošlo ovo autorsko pravo, međutim da li se gleda autorsko pravo na prijevod? Ne bih rekao, al' ne znam. Možda neko zna, meni mrsko gledati to. harač :Kod prevoda je tako da autor djela nije nosilac autorskih prava vec prevodilac. I u ovome slucaju autorsko pravo istice nakon 70 godina od smrti prevodioca. --[[Korisnik:Demicx|Demicx]] 18:19, 20 jun 2006 (UTC) ::Da li to znači da je npr. Enes Karić nosilac autorskih prava na Kur'an koji je on preveo? --[[Korisnik:Kahriman|Ajdin Kahrović]] 19:00, 20 jun 2006 (UTC) :::Po pravilu da, samo nisam siguran kakvo je pravno stanje kod vjerskih knjiga. --[[Korisnik:Demicx|Demicx]] 19:15, 20 jun 2006 (UTC) :Demicx, sad si me razocarao. Imam svoju malu "pjesmaricu", ali nazalost, nisam zapisivala ko je preveo stihove niti koje je godine izdana knjiga. Znaci, nemam nikakve fajde od nje, ne smijem kopirati na wikiizvor :( Jesi neki... - [[Korisnik:Zumbulka|Zumbulka]] 20:13, 20 jun 2006 (UTC) Jedna manja napomena. Kod prevedenih djela koja su zasticena autorskim pravima je vazno da je i od smrti autora i od smrti prevodioca proslo najmanje 70 godina. Znaci u tom se slucaju gleda koje zadnji umro. Isti slucaj je i kod djela vise autora. --<tt>[[User:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[User_talk:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 14:10, 22 jun 2006 (UTC) :Ja cu ipak postavljati poeziju stranih pjesnika iako ne znam ko ih je preveo. Ako se prevodilac pobuni, clanak je lako izbrisati. A ne radi se o citavim djelima tj. knjigama. Zao mi da ove pjesme koje imam ne postavim na wikiizvor. Nadam se da je ok. Na kraju krajeva, ako dodje do toga, ja cu na kraju fasovati. :) -- [[Korisnik:Zumbulka|Zumbulka]] 09:50, 23 jun 2006 (UTC) ::Ama, neće nikome '''štetiti''' '''sigurno'''. Tako da... udri. I što reče, uvijek se može pobrisati, ali nešto sumnjam da bi se iko i bunio. [[w:User:Mhare|Mhare]] ==Footnotes ili Podlošci== Jedno pitanje. Kako se kaze "footnote" na bosanskom. Na google sam nasao da se cesto koristi neprevedeno a kontam da je mozda prevod "podložak" ili "podlošci". Inace kontao sam da footnotes stavljamo u pod-direktorij teksta kao u slucaju u kojem trenutno radim [[Tužilac protiv Radislava Krstića/Footnotes]] ili [[Tužilac protiv Radislava Krstića/Podlošci]] Javite sta mislite da je ispravnije.--[[Korisnik:Dado|Dado]] 18:58, 22 jun 2006 (UTC) :Ja nisam siguran da li na bosanskom uopce imamo adekvatnu rijec za footnote ili koristimo engleski izraz. Podlozak mi zvuci vise hrvatski i mislim da znaci podmetac. --<tt>[[User:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[User_talk:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 21:51, 22 jun 2006 (UTC) :Ja mislim da se kod nas upotrebljavaju rijeci fusnota i napomena. Podlozak je vise hrvatski. - [[Korisnik:Zumbulka|Zumbulka]] 09:44, 23 jun 2006 (UTC) ::Napomena je baš taman. == Prijevod? == Neke riječi nisu bosanske. Npr. tu je istorija umjesto historija, a meni sa lijeve strane se ne slaže sa ostalim bs wikijima. Ima li ko da to ispravi? :Uskoro ce se to popraviti. Trenutno jos niko nema sysop prava da bi izvrsio izmjene. --<tt>[[User:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[User_talk:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 11:12, 23 jun 2006 (UTC) == Ustavne odluke == Hocu polako da pocnem prebacivati neke od vaznijih ustavnih odluka ustavnog suda RBiH na wikizvor. Problem je sto ne znam pod kojim imenom da postavim clanak. Konkretno sam htio da stavim [http://www.ustavnisud.ba/bos/odluke/povuci_pdf.php?pid=35409 tekst odluke] o zastavi i grbu FBiH i RS. Odluke uglavnom imaju prilicno velike naslove ili su pod nekim siframa. Posto ce takvih clanaka na wikizvoru biti vise, trebali bi da usvojimo neki standard. --<tt>[[User:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[User_talk:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 21:22, 23 jun 2006 (UTC) Sve zavisi od imena. Neznam da li može biti standard ali možda može biti neka fleksibilna norma. Engl. wikizvor navodi brojeve odluka i često takve odluke ili rezolucije i zadrže broj kao znak prepoznavanja. Npr Rezolucija 199 se tiče Genocida u Srebrenici ali se svuda navodi samo kao Rezolucija 199. Vjerovatno bi trebali koristiti sličan sistem s tim da bi trebali imati negdje indeks koji bi objašnjavao tj. naveo puno ime odluke--[[Korisnik:Dado|Dado]] 03:23, 24 jun 2006 (UTC) :Koje ime predlazes u ovom konkretnom slucaju? --<tt>[[User:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[User_talk:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 03:35, 24 jun 2006 (UTC) == Novi članci == Primjetio sam da se članci koje sam pisao ne računaju na [[Posebno:Statistics|statistikama]]. Dosad sam prepisao 17 sura na wikipediju, a ni jedna nije uračunata u statistikama! Zna li ko razlog? --[[Korisnik:Kahriman|Ajdin Kahrović]] 17:25, 24 jun 2006 (UTC) :Ja mislim da clanak mora da ispuni osnove wiki kriterije da bi bio prikazan na statistici. Jedna od kriterija je ubacivanje unutrasnjih poveznica u tekst (sto je u tekst sura nemas sta povezivati). Sto se tice prepisivanja Kur'ana htio sam ti predloziti da sure pises kao podstranice (npr. Kur'an/Al-Fatiha ili Kur'an/Al-Baqara) kao sto smo ja i Dado uradili na clancima [[Tužilac protiv Radislava Krstića]] i [[Evropska konvencija o ljudskim pravima]]. Osim toga trebao bi ubaciti i [[:Šablon:Navigacija1]] na pocetak i kraj svake stranice (osim prve) zbog lakseg listanja. --<tt>[[User:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[User_talk:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 22:34, 24 jun 2006 (UTC) ::I ta ti je pametna. A ako budem pisao kao podstranice hoče li se računati na statistikama? --[[Korisnik:Kahriman|Ajdin Kahrović]] 23:36, 24 jun 2006 (UTC) :::Trebalo bi da se racunaju. --<tt>[[User:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[User_talk:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 13:19, 25 jun 2006 (UTC) :::: Evo skonto sam. Stranica treba imati bar jedan wiki link u sebi koji nije u šablonu. Pa se tako, linkovi u šablonu navigacija se ne mogu računati. Zbog toga sam odlučio zasad ne stavljati navigaciju, nego možda na kraju kad sve završim. Ubacio sam na dnu stranice link [[Kur'an|Kur'an Časni]] kao izvor tog teksta, pa se tako stranice računaju na statistikama. --[[Korisnik:Kahriman|Ajdin Kahrović]] 15:38, 25 jun 2006 (UTC) ==Sevdalinke== Vidim da je pripremljena kategorija za sevdalinke. Rado bih se bacila na to, ali ne znam kako je planirano, jer vecini sevdalinki ne zna se autor. Da li onda clanke-sevdalinke pisati bez sablona-tekst, jer ako koristimo sablon, onda ce sve stavke biti prazne, osim naslova. Hajde, da cujemo kako je zamisljeno. Buduci upravnice, prohaberi koju na ovo. :) - [[Korisnik:Zumbulka|Zumbulka]] 20:13, 24 jun 2006 (UTC) :Ja bih stavljao sa sablonom. Mozda za neku sevdalinku budemo imali i poneku informaciju koju cemo moci ubaciti u sablon. --<tt>[[User:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[User_talk:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 22:21, 24 jun 2006 (UTC) ::Stavila sam pet sevdalinki pa vidi je li ok onako ili u sablonu treba jos sta dodati, da ne bih kasnije morala prepravljati. - [[Korisnik:Zumbulka|Zumbulka]] 09:51, 25 jun 2006 (UTC) :::Odlicno je. Ako neko bude imao neku informaciju, moci ce ih ubaciti u sablon. I ti ako imas neku interesantnu informaciju (npr. najpoznatije ili prvo izvodjenje sevdalinke i sl.) mozes ubaciti u rubriku ostalo. --<tt>[[User:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[User_talk:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 13:28, 25 jun 2006 (UTC) ::::Mogli bi kod sevdalinki kao izvor ubacivati "Narodno djelo" ili tako nesto. --<tt>[[User:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[User_talk:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 13:30, 25 jun 2006 (UTC) :::::I ja sam htio predložiti da se stavi nešto kao ''Narodno djelo'' ili ''autor nepoznat''. Ko kad je previše bitno... --[[Korisnik:Mhare|Mhare]] 22:25, 25 jun 2006 (UTC) == Zakoni == Imam nekih zakona na kompu (Ustave FBiH i RS, Zakon o Vijeću ministara, Zakon o konkurenciji i još dosta toga). Interesuje me da li bih njih trebao ubacivati, pošto vidim da je Ustav BiH ovdje valjda ne bi bilo loše ubaciti i nešto od Zakona. Koja su vaša mišljenja. [[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] 08:50, 26 jun 2006 (UTC) :Slobodno ubacuj. Svi vladini tekstovi (pogotovo drzavni zakoni) su interesantan materijal za wikizvor. --<tt>[[User:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[User_talk:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 11:16, 26 jun 2006 (UTC) *OK onda da radim. [[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] 12:10, 26 jun 2006 (UTC) 18 992 2006-06-28T14:20:41Z Demicx 7 Za rad na Wikizvoru je neophodno imati određeni broj korisnika sa administratorskim (sysop) i upravnim (bureaucrat) pristupom, koji imaju nešto veća ovlaštenja. Administratori (sysop) i upravnici (bureaucrat) mogu brisati stranice, zaštititi stranice od uređivanja, mijenjati zaštićene stranice i blokirati korisnike zbog kršenja pravila Wikizvora i [[Wikizvor:Vandalizam|vandalizam]]. Upravnici pored toga imaju privilegiju i da promjene status drugom korisniku. Administratori i upravnici izvršavaju volju wiki-zajednice na stranicama kao što je [[Wikizvor:Brisanje]]. Naravno, samo prijavljeni korisnici smiju postati administratori. {| cellpadding="0" cellspacing="0" style="background-color: #EEEEEE; text-align: center; margin: auto; font-size: 90%;" | <div style="width: 18em; text-align: center; margin-right: 0em; border-right: 1px solid white; border-bottom: 1px solid white"> <div style="border: 1px solid #AAAAAA"> <div style="border-top: 1px solid white; border-left: 1px solid white"> [[Wikizvor:Kandidatura za administratora|Kandidatura za administratora]] </div> |} ==Trenutni upravnici (bureaucrat)== *[[User:Demicx|Demicx]] ==Trenutni administratori (sysop)== [[Category:Wikizvor]] 19 28 2006-06-20T07:16:34Z Demicx 7 Ova kategorija predstavlja glavnu kategoriju za Wikizvor-Namespace i slične stranice. 21 31 2006-06-20T09:12:25Z Emx 8 Neki tekst puta dva. Neki tekst puta dva. Neki tekst puta dva. Neki tekst puta dva. Neki tekst puta dva. Neki tekst puta dva. Neki tekst puta dva. Neki tekst puta dva. Neki tekst puta dva. Neki tekst puta dva. Neki tekst puta dva. Neki tekst puta dva. Neki tekst puta dva. Neki tekst puta dva. Drugi pasus. Drugi pasus. Drugi pasus. Drugi pasus. Drugi pasus. Drugi pasus. Drugi pasus. Drugi pasus. Drugi pasus. Drugi pasus. Drugi pasus. Drugi pasus. Drugi pasus. Drugi pasus. Drugi pasus. Drugi pasus. Drugi pasus. Drugi pasus. Drugi pasus. Drugi pasus. Treći pasus. Treći pasus. Treći pasus. Treći pasus. Treći pasus. Treći pasus. Treći pasus. Treći pasus. Treći pasus. Treći pasus. Treći pasus. Treći pasus. Treći pasus. Treći pasus. Treći pasus. = Level 1 = == Level 2 == === Level 3 === [[Image:John Locke.jpg|thumb|right|Slučajna slika sa Wikimedia Commonsa]] mujo Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. '''Bold text'''sacuvaj text==== Level 4 ==== ===== Level 5 ===== Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst . Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno. Neki tekst naknadno.Neki tekst nadknadno radi zabave,hahaha.'''Bold text'''Samo proba! 22 701 2006-06-24T21:44:19Z Emx 8 stvarno molim nekoga da popravi ovaj članak jer sam ja zauzet na wikipediji {{Tekst |AUTOR =[[:w:Semir Osmanagić|Semir Osmanagić]]<br> |NASLOV =Bosanska piramida Sunca |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAČ =Svjetlost |IZDANJE =2 |VRIJEME NASTANKA =2005. |DATUM IZDANJA =Oktobar 2005 |MJESTO IZDANJA =Sarajevo |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV =Bosanska piramida sunca |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA =Visoko/Houston |WIKIPEDIA =Visočke piramide |SLIKA =Bosanska_piramida_sunca.jpg |IZVOR =[http://alternativnahistorija.com/AH8.htm alternativnahistorija.com] |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =U obradi }} == Otkriće prve evropske piramide == '''Uvod'''<br> Prije 12 500 godina veći dio Evrope je bio pod debelim ledenim naslagama. Međutim, južni evropski obod, od Baskije, preko Španjolske, Italije, Hrvatske, Bosne, pa sve do Turske i zakavkaskih oblasti je bujao ljudskim kulturama. Razvijene civilizacije Pacifika, Atlantika i Sredozemlja ostavljale su jakog traga na arhitekturu, socijalnu organizaciju i spiritualni život južnih Evropljana. A za njih su prostori današnje Bosne i Hercegovine i Jadranskog bazena bili posebno važni kao energetski vrlo potentni. Nekoliko stotina kilometara radijusa, od Save do Jadrana, smatrani su za najprivlačnije u tadašnjoj Evropi. Višemilenijsko prisustvo Ilira i naroda Baskijsko-zakavkaske grupe ostavilo je iza sebe genijalnost oličenu u piramidama, monumentalnim kamenim gradovima i kompleksnim energetskim sistemima. Svemirska kataklizma od prije 12 000 godina i otapanje leda u Evropi izazvalo je podizanje nivoa mora od nekoliko stotina metara. Tragovi civilizacije su prekriveni vodom. Ubrzo, povlačenjem mora i protokom vremena, piramide su prekrili nivoi zemlje i rastinja. Sada imamo rijetku priliku da dodirnemo tragove naših davnih predaka. Od nekoliko dostupnih sličica moći ćemo naslutiti kako je izgledao mozaik. <br> Mozaik koji čini Bosnu i Hercegovinu svjetskim arheološkim draguljem. ==Antropološka genetika mijenja poznatu sliku svijeta== ===DNK revolucija=== U kancelariju mi zadihan ulazi Juri (Uri) Kelman. “Semire, imam važnu vijest.” “Sjedi Juri”, pokazujem mu rukom i sjedamo za dugi plavi stol. “Sjećaš se onog mog klijenta, tvornice kartonskih kutija ovdje u Houstonu?” pita me. Prisjećam se da mi je ranije govorio o firmi za koju je radio dizajn. Juri, šezdesetogodišnji Jevrej, me obično obraduje sa novim pričama. Nekada malo oduži kao sa onom pričom o njegovoj ulozi kao mladog oficira u jevrejsko-arapskom sukobu 1967. godine. Ovaj put je to nešto iz poslovnog svijeta. Ili mi se tako barem čini. “E vidiš, toj firmi sam donio veliki ugovor. Uključen sam kao dizajner specijalnih kutija u kojima će se prikupljati individualni DNK uzorci iz čitavog svijeta.” Ovaj put je imao moju punu pažnju. “Ovo će biti nešto ogromno. '''National Geographic''' otpočinje sa projektom DNK istraživanja na području čitavog Planeta. Finansira ga kompjuterski gigant '''IBM'''. Naručuju probnu količinu od 50 000 za prva dva mjeseca. Nakon toga će milioni uzoraka DNK iz čitavog svijeta biti uzeti od svih naroda.” “Koja je tvoja uloga u svemu tome?” pitam. “Ja dobijam procenat od prvih količina. Zamisli, desetine hiljada kutija…” <center>***</center> Uzbudljiva priča o najnovijem valu genetskih istraživanja kulminirala je 2003. godine. Doktor Spencer Wells, 33-o godišnji američki genetičar, je kompletirao projekat pod nazivom “Čovjekovo putovanje”. Višegodišnje proučavanje genetskih tipova na različitim tačkama Planete dovelo je do potrebe da se historija ponovo piše. Egzaktnom naučnom metodom je dokazano da današnjih 6,6 milijardi stanovnika potiče od zajedničkog pretka iz Afrike. Suprotno mišljenjima da je homo sapiens nastao višemilionskim procesom evolucije, antropološki genetičari pokazuju da je čovjekov genetski kod star samo oko 150.000 godina. I da se kao takav znatno razlikuje od svojih majmunolikih, životinjskih predaka. Epska priča počinje sa afričkim Bušmanima. Po Wellsu, pronađeni su dokazi o migraciji ka azijskom (sibirski Čukći) i australijskom kontinentu (Aboriđini) prije 60.000 godina. Prvi doseljenici su kročili na evropsko tlo prije 50.000 godina… Wellsova istraživanja su emitovana na američkom PBS TV kanalu 2003. godine doživjevši nezapamćeno interesovanje. <center>***</center> U trećem mjesecu 2005. dobijam interesantan e-mail od Puljanina Alda Matića:<br> “''Poštovani gospodine, Pročitao sam Vašu knjigu “Alternativna povijest” gdje sam našao puno informacija koje su slične ili identične mojim informacijama prikupljenim iz drugih izvora. Ja jednostavno nemam ambicija objavljivati, a zbog obima raznovrsnih informacija koje posjedujem kroz 27-o godišnje istraživanje sličnih pojavnih interesa, slobodan sam vam ponuditi razmjenu informacija. U zadnjih godinu dana dosta vremena sam posvetio praćenju istraživanja porijekla prvog čovjeka koje vrše vodeći univerziteti u svijetu metodom analize DNK i starosti sa kostiju ljudi arheoloških nalaza širom svijeta i njihovim uspoređivanjem sa DNK današnjih ljudi. Stvoreni su haplotipovi DNK svih naroda tako da se danas zna starost i kretanje većine naroda na planeti. Danas se zna da su Baski najstariji narod u Evropi (40.000 godina), a iza njih Iliri (27.000 godina). Današnji Baski imaju prevladavajući DNK (haplotip) tih prastarih Baska, a današnji Hrvati i dijelom stanovnici BiH imaju prevladavajući DNK (haplotip EU 07) sa Ilirima. Haplotipovi svih Slavena su sasvim drugačiji i mlađi. To iznosim, jer kod mene u Puli postoji naselje staro 7.000 godina (Nezakcij ili Vizaće). Riječ je o Ilirskom plemenu Histra sa visoko urbaniziranim gradskim područjem, sa arheološkim ostacima kulture, nauke i pisma, a koja su izložena u Arheološkom muzeju u Puli. Tamo su pronađeni artifakti koji odgovaraju onima iz vremena Egipatske kulture. (Web adrese koje ovo potkrepljuju: [http://www.croato-aegyptica.hr/zbirke/05.htm] i [http://www.mdc.hr/pula/]) Nemoguće je da se ovako visoka civilizacija pojavi sama od sebe. Svi je vide, ali su pored očiju slijepi, jer ne vide ili neće da vide da je ta civilizacija morala od nekuda doći – vjerovatno sa Atlantide. Ostaci pretpovijesnih građevina pored Kaknja (Kraljeva Sutjeska) u BiH, također kriju visoko vrijedne arheološke nalaze, ali izgleda nikom nije u interesu da ih istražuje i objavi… S poštovanjem Aldo Matić''"<br> (Kao što vidiš, Aldo, nekome ipak jeste u interesu da ih objavi.)<br> U korespodenciji koja je slijedila, pišem Aldu:<br> “''Dragi Aldo, …Dosada objavljena nezavisna istraživanja o porijeklu američkih indijanaca govore o postojanju pet haplogrupa: A, B, C i D, koje imaju zajedničko porijeklo sa Azijatima (što se i očekivalo s obzirom na dolazak preko Beringovog prelaza, te morske komunikacije između dva kontinenta). Peta haplogrupa, sasvim neočekivano i misteriozno (zapravo niz manjih podgrupa) ima identično porijeklo sa evropskom haplogrupom X; ona se sreće i na Bliskom istoku i u Brazilu (logično bi bilo očekivati da su svi oni potomci Atlantiđana), a starost joj je 36.000 godina. U Srednjoj Americi potomci Maja imaju sasvim autohtonu mitohondrijalnu grupu koja neme veze sa dosad poznatim glavnim grupama (porijeklo sa pacifičke pradomovine čovjeka Lemurije?). Na Ekvadoru je pronađena unikatna grupa C 10 čiji se tragovi ne mogu locirati (ponovo nestala pacifička Lemurska civilizacija?). Ja sam poslao svoje uzorke na testiranje tako da za 15 dana očekujem rezultate za svoju haplogrupu. Pozdrav, Semir''”<br> <br> I, ponovo, Aldo:<br> “''Drago mi je što ste se javili Semire, ja sam bio više orijentiran na haplotipove Evrope i Bliskog istoka. U Europi haplotipove označavaju sa oznakama EU pa dvocifren broj… Atlantida je bila sjajna i napredna civilizacija, tehnološki naprednija nego ova naša današnja u XXI stoljeću. Jednim dijelom je istraživanje o postanku i porijeklu prvog čovjeka i pokrenuto da bi se utvrdio prostorni i vremenski okvir tog znanja i tehnologije. Ne treba zaboraviti da je Atlantida, s prekidima doduše, trajala punih 17.000 godina. Na cijelom Mediteranu ima puno dokaza o tome, pa i kod nas u Hrvatskoj i BiH. Ne treba zaboraviti da su za vrijeme Atlantide, u Evropi živjeli pored Baska i Iliri i da su imali stalne kulturne i druge veze sa Atlantiđanima. Zato su i bili tako kulturno razvijeni. Pula i okolica su bogate arheološkim nalazištima visoko civiliziranih naselja koja su pripadala Ilirima, i nije mi jasno kako su relativno brzo nakon potopa mogli dostići takav nivo civilizacije osim ako nije prenesena iz ostataka Atlantide. To se za Egipat može sa sigurnošću tvrditi. Treba naglasiti da su u to doba na ovim prostorima sve do Drine živjeli isključivo Iliri, od kojih većina i danas potječemo (imamo isti haplotip EU 07)…” Ono sto relativno dobro poznajem je rasprostranjenost ilirskih plemena oko 8.000 do 1.000 godina p.n.e. Da podsjetim, kod arheološkog nasljeđa, dubinskim mjerenjem terena nekom vrstom radara-doplera dobiva se slika sasvim drukčija od površinskih nalaza. Šira je, uzbudljivija i pokazuje visoko urbaniziranu naseobinu. Ostaci predmeta iz te lokacije pokazuju visoku kulturu stanovnika. Moje pitanje (samom sebi na žalost) je bilo otkud to na tom lokalitetu bez kontinuiranog razvoja. Ti stanovnici su trgovali sa drevnim Egiptom (mnoštvo Egipatskih predmeta starih više tisuća godina), sa Etrušćanima i na kraju sa Grcima. Zanimljivo je da, kada se pronađe predmet star 8.000 – 10.000 godina, i arheolozi to ne mogu smjestiti u neko njihovo ukalupljeno vrijeme i područje oni jednostavno to “pometu pod tepih”. Takvih arheoloških predmeta kod nas ima dosta. I, nikom ništa. Prvobitna Ilirska plemena su obitavala od današnje sjeverne Italije (Veneto) Veneti, Istre – Histri, Rijeke, Zadra – Liburni, Boke Kotorske – Dalmati. Od Zagreba do granice sa Srbijom su obitavali sjeverni Iliri, poznata je njihova kultura u arheološkom svijetu nazvana kultura “Stare Evrope”, kao prva poznata u Evropi sa sjedištem u Vučedolu (blizu Vukovara). U Bosni su vrlo napredna naselja Ilira sa visokom civilizacijom i kulturom, stare također oko 7.000 godina, ali neistražene iz meni nepoznatih razloga, iako su artefakti pronađeni na tim područjima dokazano stari, a po kvaliteti i starosti premašuju Grčke. I – opet ništa od istraživanja. Napominjem da se tek pojavom istraživanja porijekla prvog čovjeka pomenutim metodama analize DNK i starosti kostiju moze dobiti prava historijska slika događaja u dalekoj povijesti. Istina, koja po mome zaključku, mnogima ne odgovara. U mome kontaktu i razgovorima sa arheolozima o pretpotopnom vremenu svaka se činjenica i dokaz automatski odbacuju, neće ni da razmišljaju o tome. Ne znam što je tim ljudima. Čini mi se kada bi ih osobno prisilili da idu u to vrijeme i vide događaje svojim očima ne bi ni svojim očima niti dokazima vjerovali.''“<br> === Mapa migracija === Molekula DNK krije u sebi nevjerovatnu priču koja seže u dane nastanka homo sapiensa. Čak 99,9% genetskog materijala između ljudi je identično. Onaj djelić procenta što nas čini različitim je dovoljan da nam opiše mapu migracija (prema: “The Genographic Project”, National Geographic, 2005) koja je započela sa nastankom Homo Sapiensa u Africi. Genetičari su uspjeli da dokažu da se DNK svake žive osobe može podvesti pod istog (genetskog) ženskog predaka – prethistorijsku “Evu” za koju se pouzdano zna da je živjela prije 150.000 godina. Za migracije van Afričkog kontinenta se pretpostavlja da su uslijedile prije 100.000 godina mada su genetska istraživanja sa sigurnošću dokazala da su se desile barem prije 60.000 godina, dok je prvi sofisticirani čovjek stupio na Evropsko tlo prije oko 55.000 godina. Mapa migracija: mitohondrijalna DNK prati žensku liniju migracija Antropološka genetika je počela da mijenja naše uvriježene predstave o historiji civilizacija. Koncem 1990-ih i početkom XXI stoljeća niz nezavisnih instituta, laboratorija i manjih kompanija je istraživao genetičke potpise ljudi na različitim krajevima Planete. Mapa migracija koja datira iz 2002. godine je primjer jedne od ne-cenzurisanih mapa. Već tri godine kasnije, 2005. National Geographic objavljuje mapu sa bitnim razlikama koja stvari vraća u okvire “oficijelnih istina”. Između ostalog: * National Geographic haplogrupu “B” prikazuje u kretanju iz Azije preko Beringovog prolaza do Južne Amerike; s druge strane, priložena mapa kompanije Family Tree DNA ispravno pokazuje da se haplogrupa B proširila od Japana Pacifikom preko Uskršnjih otoka do Perua i Ekvadora (time dajući za pravo i mojoj tezi o postojanju čovjekove pra-domovine civilizacije Mu, odnosno Lemurije u Pacifiku, koju pominjem u svojoj knjizi “Civilizacije prije početka zvanične historije”); *National Geographic haplogrupu “X” prikazuje kao migraciju od Male Azije, ponovo preko Beringovog prolaza do Sjeverne Amerike; Family Tree DNA, nasuprot tome, priznaje da je “X” haplogrupa prisutna u Evropi, Bliskom Istoku, Južnoj i Sjevernoj Americi. Očigledno da je ishodište, odnosno centar ove haplogrupe u Atlantiku (civilizacija Atlantide). Ove dvije anomalije koje National Geographic (finansijski potpomognut IBM korporacijom i The Waitt Family Foundation) jednostavno briše jednim potezom, pokazujući trend i u ovoj naučnoj disciplini. Filtrirati “istine”. === Potvrda teza o Ilirima === Priča o Ilirima se u historijskim knjigama svodi na zagonetna “Ilirska plemena” od prije 2.500 godina koja su prethodila dolasku antičkih Rimljana. Ponegdje bi pročitali i da su Albanci tvrdili da su im Iliri bili preci i to bi bilo sve. Najedamput, genetika XXI stoljeća otvara vrata odgovorima. Sedamdeset četiri mlada Norvežanina su bili na medicinskom pregledu prije regrutovanja za vojsku. Uzet im je uzorak za DNK analizu i rezultati su uskoro objavljeni (“European Journal of Human Genetics”, broj 10, 2002 godina). Sa izuzetkom jednog slučaja, svi Norvežani potpadaju pod četiri osnovne haplogrupe: EU 18, EU 19, EU 07 i EU 14. Rezultati ne čude, jer su prve tri grupe najraširenije u Centralnoj i Zapadnoj Evropi. Interesantno je da je najprisutnija haplogrupa EU7 čije je porijeklo iz srednje i južne Evrope. Ili, kako se u istraživanju tvrdi:”…rezultati potvrđuju blisku vezu Norvežana sa Njemcima i drugim centralnoevropskim grupama; Česima i Hrvatima.” Ili, još preciznije: “Unaprijeđenje klimatskih uslova koji su pratili kraj zadnjeg ledenog doba prije 12.000 godina su otvorili Skandinavski poluotok kolonizaciji sa juga Evrope.” A za period prije kraja ledenog doba se nedvojbeno tvrdi:”… vise od 80% gena Evropljana potiče od malih humanih grupa koji su našli utočište od leda u tri izdvojene oblasti – sjevernoj Španjolskoj, centralnoj Evropi i Ukrajini. Zbog svoje dugotrajne izolovanosti njihove genetičke komponentne su postale vrlo različite.” Nekada je historija južnoslavenskih zemalja počinjala dosadnim predavanjima o “seobama starih Slavena iz Poljske prema jugu Evrope, Balkanu…”. Vratimo li se znatno dalje u prošlost postajemo svjesni da je originalni migracijski tok bio upravo suprotan: središnji i sjeverni dio Evrope se naseljavao od Jadrana, prema Njemačkoj, Poljskoj i Skandinaviji.” Potvrdu ovoj tezi nalazimo u naučnom članku objavljenom u časopisu “Science” (Semino O i dr.:”The Genetic Legacy of Paleolithic Homo Sapiens in Extant Europeans”, Science, broj 290, 2000): “Kraj ledenog doba u centralnoj Evropi je karakterističan po ekspanziji sjevero-balkanskih grupa, kod kojih je bila visoka frekvencija M 170 Y kromozoma (odnosno haplogrupe EU 07).” Potvrđuju mi se navodi Alda o haplogrupama i njihovoj prisutnosti na Balkanu. Slika se kompletira. Tokom zadnjeg ledenog doba, odnosno paleolitika, otprije 25.000-40.000 godina, tri su evropska humana središta: (1) Iberijsko, u sjevernoj Španjolskoj sa Baskima kao najstarijim evropskim doseljenicima, zatim (2) Balkansko, južno od Save te (3) Ukrajinsko, oko Kaspijskog mora. Prva i treća kultura se moze arheoloski vezati za “Aurignacijskog” čovjeka, a Balkanska kultura pripada “Gravecijskom” čovjeku (koju slobodno možemo nazvati pra-Ilirskom kulturom). Iz ova tri utočišta su se Evropljani raširili; njima su se, prije 9.000 godina, pridružili neolitski farmeri koji su došli sa Bliskog Istoka i koji čine preostalih 20% evropskog genetskog pula. Skorašnja istraživanja na uzorcima balkanskih zemalja (“Prehistoric Gene Flow in Europe”, The American Society of Human Genetics”, May 2004) osvijetlili su frekvencije haplogrupa. Najveći postotak prisutnosti pra-Ilirske kulture u Evropi pripada Bosancima! Oko 42% uzorka populacije u današnjoj BiH se može direktno vezati za paletolitskog čovjeka koji je na Balkanu prisutan barem 25.000 godina! Eto, u parapamčad ode teza o većinskom Slavenskom porijeklu naroda Balkana. Drugi značajan utjecaj na bosansku populaciju je onaj sa istoka: Ukrajinsko-zakavkaski (40%). Slican je omjer i kod drugih nacija: Slovenci imaju 38% Ilirske krvi, 20% istočnoevropske, a 11% srednjeevropske. Hrvati sa 38% potiču od Ilira, a 31% iz istočno-evropskih krajeva. Vrlo visok postotak Ilirskog porijekla je i kod Švedjana (40%) i već pomenutih Norvežana (40%). U ovom početnom stadiju razvoja antropološke genetike, rizično je vezati genetski materijal za određene kulture (barem onako kako ih definiše arheologija i historija). Međutim, poređenja se nameću sama od sebe. Tako se za Iberijsku grupu veže Aurignacijska kultura čiji su dobro znani primjeri genijalne pećinske umjetnosti u Francuskoj i Španjolskoj. Na drugoj strani, Gravecijskoj (Ilirskoj) kulturi pripadaju na primjer figurine Venere iz doba paleolita. Ova knjiga će se, u daljem toku, fokusirati i na druge, mnogo veće i značajnije dokaze. 1.4. Moja haplogrupa Naravno, došlo je vrijeme da i ja provjerim svoju haplogrupu. U Americi nekoliko kompanija to rade na individualni zahtjev. Prvi razlog je trivijalan: roditelji žele da utvrde da li je dijete njihovo. Razlog broj dva je želja ljudi da formira svoje familijarno stablo idući nekoliko stotina godina unatrag. Moj razlog je, opet, drugačiji: želja mi je da odem hiljade godina unatrag i utvrdim migracije svojih davnih predaka. Za što potpuniju sliku odlučujem se da uplatim za dvostruku analizu i pratim majčino (žensko) i očevo (muško) familijarno stablo. Muško stablo se odredjuje prema Y kromozomu. Naime, svi kromozomi kod čovjeka dolaze u parovima. Međutim, kod muškaraca, jedan kromozom (Y) nema svoj odgovarajući par već kromozom X. Kod žena je to par X i X. Zahvaljujući tom kromozomu, muška linija, koja se prenosi sa oca na sina, se može pratiti gotovo nepromijenjena hiljade godina unatrag. Promjene rijetko dolaze, a kada dođu nazivaju se genetskim mutacijama. Mitohondrijalna DNK se prenosi sa majke na djecu i omogućava nam da pratimo naše pretke po majčinoj liniji. Mitohondrije su, inače, samo-reproduktivne ćelijske strukture. Ima ih nekoliko stotina u svakoj ćeliji. Pošto se ne nalaze u zreloj spermi, oni se prenose samo sa majke na djecu. Na taj način se može pratiti majčino familijarno stablo. Kompanija Family Tree DNA iz Houstona mi je poslala set za testiranje. Dvije bočice sa tekućinom i dvije četkice kojom se “struže” kožica sa unutrašnje strane usta. Uzorke sam im poslao; iz Houstona su otišli u laboratorij Univerziteta u Arizoni. Na rezultate sam čekao manje od mjeseca. Dobijam dva certifikata; prvi (“Y – DNA”) mi daje broj genetskih odstupanja kroz vrijeme od naše pra-majke Eve. Drugi, mtDNA daje moju haplogrupu: E3b. Američki nomenklaturni sistem se razlikuje od evropskog. Za haplogrupu E3b se, prema američkim izvorima, vjeruje da se razvila na Bliskom Istoku tokom doba paleolita. Nakon povlačenja leda u Evropi dolazi do neolitske ekspanzije širom Sredozemlja (osobito južne Evrope). Ova haplogrupa je i danas karakteristična za područje Sredozemlja. Dakle, moji daleki predaci su sačekali da se klima popravi u Evropi i onda su se zaputili put Balkana prije desetak hiljada godina. U popratnoj dokumentaciji su mi poslali komparaciju moje haplogrupe sa desetinama hiljada drugih uzoraka (imaju bazu podataka od 32995 uzoraka). Interesantno je da, prema ženskom mtDNA testu, nema nijednog identičnog genetskog uzorka kao moj. Mutacija od jednog koraka je zabilježena na Amerikancu koji potječe iz Engleske (zajednički nam je predak); mutacija od dva koraka je zabilježena na uzorcima čije je porijeklo od Italije, Poljske, do Škotske, Rusije, Rumunije, Litve itd. Analizom muškog Y-DNA uzorka u njihovoj bazi podataka našli su jedan identičan genetski profil kao moj. Poslali su mi i ime: Kenneth Jordan. Nekoliko dana kasnije (u maju 2005.) dobijam e-mail od gospodina Jordana: “Poštovani gospodine Osmanagić, Zovem se Kenneth Jordan. Family Tree DNA me je informirala da su 12 markera naše DNK identični. To znači da postoji šansa od 99.9% da dijelimo zajedničkog pretka u proteklih 1000 godina. Moj osnovni razlog da učestvujem u ovom projektu bio je da utvrdim svoje etničko porijeklo. Moja genealoška istraživanja su me odvela samo 6 generacija unazad do pretka koji je imao ovo prezime (Jordan) i koji je rođen 1810. godine u Južnoj Karolini. Nisam mogao otkriti zemlju iz koje je emigrirao u Ameriku. Ako želite da se javite, budite slobodni Ken Jordan” Ipak, morao sam držati fokus na prethistorijskom dobu, umjesto da radim na svom porodičnom stablu. Nekoliko važnih otkrića u Bosni je tražilo odgovore. I tu mi se iskustvo stečeno kroz putovanja po Centralnoj i Južnoj Americi pokazalo dragocjeno. 2. FENOMEN KAMENIH KUGLI 2.1. Megalitske enigme Kostarike Nakon obilaska kamenih piramida i kamenih megalita dijem Planete odlučujem da analiziram još jedan, ovaj put manje poznati, fenomen starog svijeta: kamene kugle. Za manje od tri sata leta iz Houstona slijećem pokraj glavnog grada, San Josea. Sa Salvadorom ovo je najmanja država Srednje Amerike sa manje od 4 miliona stanovnika. Smatra se za jedinu stabilnu demokraciju u regionu; nemaju stalne vojske još od 1949. što im osigurava nešto novca za napredniju socijalnu organizaciju u poređenju sa okolnim zemljama. Na aerodromu iznajmljujem rent-a-car na veliko iznenađenje zaposlenih kada su čuli koliko stotina kilometara namjeravam da prođem, a da mi je ovo tek prva posjeta Kostariki. Nakon pola sata vožnje ulazim u milionski San Jose u kome se i parkiram. Prvi utisak o gradu je da je čist, uredan, prijatan. Stanovnici su uglavnom bijelci za razliku od svih ostalih država Centralne Amerike; naime, 80% je čistog španjolskog porijekla, s tim da je samo 17% mestika. Milionski San Jose, glavni je grad demokratske Kostarike Tri procenta stanovništva su crnci. Njihovi su preci dovedeni iz Kariba da bi radili na plantažama banana. I upravo su banane u pozadini razloga koji je uzrokovao i moju posjetu ovoj zemlji. Naime, tokom konca 1930-ih i početka 1940-ih godina, američka United Fruit Company je krčila šume da bi sadila plantaže banana na jugu Kostarike. Delta rijeke Terraba (poznata i kao Sierpe, Diquis i General River) postaje prvim nalazištem kamenih kugli. Kasnije se kugle pronalaze i pokraj Golfita i na otoku Isla del Cano. Kamena kugla na ulazu u parlament Kostarike, San Jose Gotovo sve kugle su napravljene od granodiorita, čvrstog kamena čije je nalazište na vrhu planine Talamanca. Kamenolom je u prosjeku oko 80 kilometara udaljen od mjesta nalazišta kugli. Perfektan sferičan oblik kamene kugle koja je prebačena sa juga zemlje u Nacionalni muzej u San Joseu Nekoliko kugli je napravljeno od kokine (coquina), čvrstog materijala sličnog krečnom kamenu koji je formiran od pješčanih depozita. Pretpostavlja se da je ovaj kamen prenesen u unutrašnjost zemlje preko delte rijeke Terraba-Sierpe. Takođe, pronađene su kugle i na pacifičkom otoku Isla del Cano koje je udaljeno 20-ak km od obale Kostarike. Veličina kugli je u rangu od nekoliko centimetara do najveće promjera 2,5 metra. Najteža kugla ima težinu preko 30 tona. Odstupanje od perfektnog kruga je minimalno: 0,2 - 5 cm. Arheolog Doris Z. Stone je 1940. napisao na kraju svog izjveštaja: “Mi moramo klasificirati perfektne kamene kugle Kostarike među neobjašnjenje megalitske enigme”. Dosada je pronađeno oko 390 kamenih kugli. Nedovršene kugle nisu nikada nađene, a niti alati kojima su formirane. Nesumnjivo je da kugle nisu prirodnog porijekla. Nakon pronalazaka ovih kugli gotovo sve su izmještene sa svojih originalnih lokacija. Po Kostariki su počeli ukrašavati dvorišta i parkove privatnih kuća, crkvi, bolnica i vladinih institucija. Čak su dvije prenesene u SAD: jedna je u muzeju National Geographic Society u Washingtonu, a druga u dvorištu Harvardskog univerziteta u Cambridgeu, Massachusetts. Sa svojih originalnih lokacija kugle su prenesene u gradove Kostarike i ukrašavaju dvorišta bolnica, privatnih kuća i muzeja (na slici autor u dvorištu Nacionalnog muzeja, San Jose) Način obrade kugli ostaje nerazjašnjen. Ukoliko se uzme komad granodiorita i pokuša zagrijavanjem obrađivati, počinju da otpadaju nivoi (kao kriške). Dakle, pravilan sferičan oblik se ne može dobiti zagrijavanjem. Metalni alati nisu pronađeni, kao ni kompjuterizovane mašine za obradu ili laserski instrumenti koji će se brinuti o dobijanju pravilnog sferičnog oblika. Ovo su alati koje bi mi danas koristili za oblikovanje. Neke od kugli su pronalažene pod zemljom zajedno sa predmetima od keramike koji upućuju da im je starost najmanje 1200 - 3200 godina. Uglavnom, sve kugle imaju porijeklo iz prêt-kolumbovskog doba. Prema svjedočenju onih koji su ih pronalazili na originalnim lokacijama zna se da su kugle imale određenu pravilnu orijentaciju (najčešće sjever-jug), te da su formirali trokute (grupe od po tri kugle) i paralelograme. Jedna grupa kugli je imala orijentaciju prema magnetnom sjeveru. Vrlo često su kugle nalažene na vrhu uzvisina. Nažalost, pomjeranjem kugli sa njihovih originalnih lokacija zauvijek se izgubila mogućnost da se utvrde međusobni odnosi i relacije medju kuglama različite veličine. Trenutačno, samo je šest kugli na svojim znanim lokacijama. U svom obimnom dugogodišnjem proučavanju kugli iz Kostarike, američki arheolog Samuel K. Lothrop (“Archeology of the Diquis Delta, Costa Rica”, Peabody Museum of Archeology and Ethnology, Harvard University, 1963.) zaključuje da “postoji astronomska orijentacija kamenih kugli”. Autori George Erikson i Ivan Zapp (“Atlantis in America: Navigators of the Ancient World”) iznose tezu da su kugle starije od 12 000 godina i da su ih koristili Atlantiđani za navigaciju. Pri tome isitiču da su uz kugle pronađene posude sa udubljenjima koje bi utvrđivale zenit zvijezda. Doug Yurchey (“Were Costa Rican Spheres Ancient Receivers?”) iznosi tezu o kamenim kuglama kao dijelu svjetskog energetskog sistema. Drevni kameni monoliti, piramide, a evo i kamene kugle su, prema Dougu, bile dio “svjetskog prethistorijskog Teslinog sistema kojeg su koristili potomci Atlantidjana. Oni su bili elektrovodi svjetske bežične distribucije. Pri tome je kamen služio kao uzemljenje čija se frekvencija izjednačavala sa zemaljskom elektromagnetnom frekvencijom… Kameni megaliti prethistorije su bili u nenaseljenim regionima i preko njih se komunikacija nije prekidala…” (Interesantno je da je vrh modernih antena u obliku lopte.) Naravno, energetska zračenja Zemlje pri tome imaju osnovnu ulogu. Stoga je originalni razmještaj kugli trebao pratiti podzemne energetske linije i Zemljine čakre. Kamena kugla pronađena u mjestu Guayabo, u provinciji Cartago, služila je kao vrlo precizni kalendar, tvrdi autor Michael O’Reily (lokalne dnevne novine “La Nacion”, 25.03.1979., Turrialba, Cartago). Uklesani cirkularni petroglif prikazuje datume kao što su solsticiji i trajanje kišne sezone. Nakon hiljada godina provedenih u zemlji i izloženih djelovanju klimatskih faktora površina kugli je izgubila prvobitni izgled. Ipak, na nekim od njih je još uvijek prepoznatljiv dizajn koji upućuje da se radi o petroglifima. Na primjer, kugla izložena u muzeju glavnog grada Kostarike San Joseu, prikazuje uočljivu spiralu i druge uklesane linije. Uočljiv je uklesani petroglif na površini kamene kugle koju sam snimio u Nacionalnom muzeju u San Joseu, Kostarika Astronom Edwin Quesada je analizom petroglifa uočio da postoji veza između crteža na površini kugle i zvjezdanih konstelacija Pegasusa (krilatog konja) i Andromede (nebeska princeza). Upoređene su linije i tačke sa površine kugle sa lokacijama zvijezda i linijama koje se vuku između njih. Rezultat je bio frapantan. Poređenje zvjezdanih konstelacija i petroglifa: rezultat je iznenađujući – kamene kugle su imale ulogu stronomske karte Dvadeset dvije zvjezdane konstelacije su formirale oblik koji se podudarao sa petroglifom na kamenoj sferi! Spirala na petroglifu odgovara spirali koju stvara M31 Andromedina galaksija na noćnom nebu. Dvadeset i jedna zvijezdana konstelacija učestvuju u formiranju čudnog oblika petroglifa: Beta Andromeda, Alfa Andromeda, Omikron Andromeda, HR8632 u konstelaciji Lakerta, Beta Pegasus, Psi Pegasus, Pi Pegasus, Gama Pegasus, zvijezde u sazvježđu ribe (Teta, Jota, Lambda, Kapa, Gama i Omega), zatim Beta riba, Eta akvarijus, Alfa Pegasus, Teta Pegasus, Teta akvarijus, Beta akvarijus, Alfa ekvuelus, Ipsilon Pegasus, Delfinovo sazvježđe te dvije zvijezde (HR8313 i HR 8173) u Pagazovoj konstelaciji. S obzirom da je petroglif uklesan u kamenoj kugli očigledno je da se na njemu moglo pratiti kretanje zvijezda tokom noći, a s obzirom na rotaciju naše planete. Ako se kamena kugla zarotira s lijeva na desno, a imajući zvijezdu Sjevernjaču na dnu kugle, onda se može prikazati kretanje zvjezdanih konstelacija u pravcu istok-zapad! Izvanredno. Dakle, sfera nije bila samo astronomska karta već i praktični planetarij. Još jedan detalj privlači pažnju. Spirala koja je prikazana na kamenoj kugli odgovara spiralnom obliku M31 galaksije i njenoj poziciji u odnosu na druga sazvježđa. Međutim, sa Zemlje, ova galaksija na noćnom nebu nije ništa drugo do mala svjetlosna tačkica. Kako su naši preci znali da je riječ o galaksiji spiralnog oblika, a bez odgovarajućih instrumenata? Nadalje, oblik petroglifa sigurno nije slučajan. Koju poruku nam on nosi? Izgled nekih bića iz centralnoameričke flore prije toliko hiljada godina? Pas, jaguar, majmun? Ili, nešto još nedostupno našem umu i znanju? *** Moja posjeta Nacionalnom muzeju u San Joseu budi toliko različitih ideja i pitanja koja traže odgovore. A onda, slušajući vodiča sa grupom američkih turista bivam vraćen u plitkost oficijelnih objašnjenja. Oficijelno objašnjenje o kuglama je da su one bile “plemenski teritorijalni markeri”. Stotine kugli jedna do druge, teške desetine tona, pa “teritorijalni markeri” koje su isklesala primitivna plemana? Nešto tu ne štima. Nisam mogao, a da ne odolim i uključim se u diskusiju. Vodiču sam prvo predočio o kakvom je fenomenu riječ. Jasno, Amerikanci su iskopali samo mali dio kamenih kugli; njihov broj se sigurno računao u hiljadama. I sve su bile na jednom mjestu. Stvarni datum njihovog nastanka, s obzirom na geološke karakteristike terena i dubine na kojoj su pronađene, je duboko u prošlost. Hiljade godina više nego što im se nastoji oficijelno pripisati. Obris najveće pronađene kamene kugle u pozadini slike je monumentalni megalit od preko 30 tona za čiju je kreaciju bila potrebna vrlo razvijena tehnologija koju nisu posjedovala primitivna plemena Kostarike prije 1500 godina. Na slici je i nekoliko originalnih kamenih kugli različite veličine. Američki turisti su sa zanimanjem (i odobravanjem) slušali, a vodič je, malo postiđen, pozvao svoju turističku grupu na daljnje razgledanje muzejskih eksponata. Artističko viđenje pripadnika plemena Kostarike prije 1500 godina koji bi, navodno, trebali biti autori perfektnih kamenih kugli. Slijedeći dan boravka u Kostariki posvećujem obilasku nekoliko aktivnih vulkana na sjeveru. Vulkani samo doprinose činjenici koju čine ovaj predio energetski potentnom tačkom u planetarnim razmjerama. Na vrhu kratera vulkana Irazu u Kostariki. Kompleks vulkana čine ovaj teritorij energetski vrlo potentnom tačkom. Do juga zemlje se vozim modernim putem (CA 2) koji ide sve do granice sa Panamom. Usput skrećem sa glavnog puta i odlazim u jedini indijanski rezervat, Boruča, koji je relativno blizu delti rijeke Diquis. Rezervat je na vrlo nepristupačnom terenu, na planinskom vrhu. U Boruči ni traga naprednoj indijanskoj kulturi. Kao što sam i očekivao. Oni nisu autori ovih kugli. Poslije još nekoliko sati vožnje ulazim u Palmar Norte. Ispred obližnje srednje škole kamena kugla je ukliještena u plavom kamenom prstenu kao ukrasni dijamant. Očigledno je da su nastavnici naslutili važnost ovih kugli. Kamena kugla u dvorištu ispred srednje škole u gradiću Palmar Norte, južna Kostarika. Most preko rijeke Rio Grande de Terraba me vodi u mirni gradić Palmar Sur gdje je prebačen najveći broj pronađenih kamenih kugli. Raskrsnica prema Palmar Suru gdje se čuva najveći broj pronađenih kamenih kugli u Kostariki Zbilja, ovaj usnuli gradić kao i da nema šta da pokaže svijetu osim misterioznih kugli koje se nalaze na svakoj značajnijoj tački i ulici kojom prođem. U pijesku, ispred napuštene kuće, usamljeno stoji pravilna kamena kugla, Palmar Sur, Kostarika Izlazim iz auta, dodirujem kugle. Ugrijane su, izložene sunčevim zrakama. Pomalo hrapava površina mi ne pruža odgovore. Kao da je odavno kugla prestala da služi svojoj svrsi. Izdvojene iz cjeline, pojedinačne kugle su očigledno prestale služiti svojoj originalnoj (energetskoj) svrsi, Palmar Sur, Kostarika Vozim se manjim, neasfaltiranim ulicama Palmar Sura. Kugle nalazim gotovo na svakom koraku: ispred uglednijih kuća i ispred napuštenih ruševnih kuća, u jarku i na uzvišenjima, u parkovima i na zapuštenim livadama… Kamena kugla ispred lijepo održavane kuće, Palmar Sur, Kostarika Lijepo uređeni park u centru Palmar Sura ima pravilno raspoređeno desetak kugli. Radnici na održavanju i pokoji šetač ne pridaju nikakvu pažnju megalitima prošlosti. Zapravo, više pažnje posvećuju meni i mom pažljivom zagledanju u svaku kuglu. Uređeni gradski park Palmar Sura sadrži desetak kugli visine od jedan i po do dva metra. Domaćem stanovništvu ovi megaliti prošlosti ne predstavljaju posebnu atrakciju. Na nekoliko kamenih kugli zapažam uklesane linije na površini. Nažalost, isuviše su nejasne da bih mogao prepoznati petroglife ili astronomske simbole. Površina jedne od kamenih kugli u Palmar Suru; kao da se naziru petroglifi koji su vremenom dobrim dijelom izblijedili. Da li je riječ o novim astronomskim kalendarima? Put me vodi dublje u unutrašnjost juga Kostarike. Ovaj put skrećem sa glavne saobraćajnice, na njihove “finca” agrikulturne oblasti. Na raskrsnici “Finca 5” ponovo kugle; neke su čitave, a neke su slomljene prilikom iskopavanja i transporta. Na raskrsnici “Finca 5”, oblasti u južnoj Kostariki, nalaze se ostaci čitavih i slomljenih kamenih kugli. Slijedeći dan provodim u obilasku delte rijeke Diquis. Nekoliko sati vožnje riječnim gliserom nedvojbeno potvrđuju da su Amerikanci sredinom XX stoljeća zasadili plantaže banana na vrlo malom procentu ovog teritorija. Pod gustom prašumom je vjerovatno i dalje 95% delte. To mi samo potvrđuje moju sumnju da je do sada pronađen samo manji procenat kamenih kugli. Tačnije, oko 390 lociranih kugli (ja sam ih vidio 65) vjerovatno predstavlja manji dio od nekoliko hiljada kamenih kugli koje su originalno postavljene u ovom regionu. Ove cifre uvjerljivo ruše zvanične teorije o nekakvim “teritorijalnim markerima koja su postavljala indijanska plemena”. Više je nego jasno da primitivni indijanci nisu imali alat za obradu ovog čvrstog kamena; niti su imali načina za transport od 80 km, na hiljade kugli, čija je težina prelazila nekoliko desetina tona. U vožnji deltom rijeke Diquis na jugu Kostarike; očigledno je da je 95% delte još uvijek pod gustom šumom i da nekoliko metara pod zemljom leže hiljade neotkopanih kamenih kugli. I kada su na koncu kamene kugle i dospjele na jug Kostarike onda bi, prema zvaničnoj arheologiji, bile raspoređivane kao “teritorijalni markeri”? Bože, kako smiješno i neuvjerljivo. Šta li će naši potomci misliti o nama za 100 godina kada budu čitali takve gluposti? Najgore je to što turisti, kada slušaju vodiče i slične “stručnjake”, vjeruju takvim objašnjenjima. Koliko se još hiljada kamenih kugli krije nekoliko metara ispod površine u delti rijeke Diquis na jugu Kostarike? Sada mi još preostaje da posjetim poslednju lokaciju na kojoj su kugle pronađene. Riječ je o malom pacifičkom otoku Isla del Cano. Tridesetak kilometara vožnje gliserom otvorenim oceanom (praćen, taj dan, posebno visokim valovima) približavam se zaštićenom biološkom raju. Gusta šuma, čisto koraljno more, pješćane plaže, su idealan set za Holivudski triler. Pacifički otočić Isla del Cano je najisturenija lokacija Kostarike na kojoj su pronađene kamene kugle. Sat vremena mi je trebalo da prepješačim sa jednog na drugi kraj otoka. Bujna vegetacija i očuvani habitat su imali svoje privlačnosti za one koje su tu locirali kugle. Doduše, ne mislim da su prirodne ljepote bile razlog da se kugle tu postave. Sat pješačenja otokom Isla del Cano je bio potreban da bi se došlo do lokacija sa kuglama. Meteorolozi barataju činjenicom da su ovaj otočić i susjedna delta rijeke Diquis teritorij sa najviše munja u ovom dijelom svijeta. A munje su, zapravo, samo energetska pražnjenja. Napokon, tu su i kamene kugle sa otoka Isla del Cano (Kostarika). Isklesane su od kokine, tvrdog pješčanog kamena. Nekoliko manjih kamenih kugli na otoku me nije impresioniralo. Ne, nije stvar u veličini. Kugle u delti su pronađene različite veličine. Nije stvar ni u materijalu: kokina tvori oko 10% svih kugli, tako da su ovo vjerodostojni primjerci. Ima nešto što mi ne štima: koja bi bila uloga samo nekoliko kugli? Kompleks od nekoliko hiljada kugli koji se nalazi(o) u delti, između jakih energetskih strujanja iz zraka (munja) i ispod zemlje (podzemnih energetskih tokova) ima smisla. Plus, kugle svojim specifičnim oblikom stvaraju posebno konasto (jako) energetsko polje. Ako su drevne civilizacije imale načina za recimo kvarcni (bežični) prenos energije, onda su imale i rješenje snabdijevanja energijom. Kako bi u tome sklopu bilo objašnjenje za par kugli na ovom otoku? Možda je najbliži istini odgovor iz historijata vlasništva otoka. Naime, otok je, prije nego što je postao nacionalnim blagom, dugo bio privatno vlasništvo i imalo bi smisla da njegovi vlasnici sredinom prošlog stoljeća prebace nekoliko kugli sa obližnje delte ne bi li ga učinili privlačnim turističkim središtem. Vrijeme i ljepote otoka su učinile svoje tako da je on postao zaštićenim biološkim spomenikom države. I tako ipak ostvaruje turistički priliv bez obzira na kugle. Napuštam otok (nakon neizbježnog ronjenja po koraljnom dnu); vožnja slijedeći dan po neudobnom makadamu uz pacifičku obalu Kostarike do San Josea. Avion prema Houstonu; čini mi se da sam, nakon svega, bliže odgovoru o megalitskim enigmama Kostarike. Kamene kugle kao “doprinos civilizaciji”. Slažem se, ali kojoj civilizaciji? Civilizaciji o kojoj ništa ne znamo, koju ne razumijemo, čije doba nemamo tačno utvrđeno… 2.2. Svjetska energetska mreža? Pravilne kamene kugle nisu novina za Centralnoameričke prostore. Tako je u svijetu Maja pronađeno nekoliko pravilnih kamenih sfera različite veličine. U gradu Tonina, u meksičkoj državi Chiapas, perfektna kugla se nalazi na šestom nivou glavne Palače. Ovaj nivo je okrenut prema Suncu i njegovom kretanju od ljeta do jeseni. Pretpostavlja se da kugla simbolizira sunce. Nema dokaza da li su Maje autori ove kugle ili su se poslužili sa kuglom koja je napravljena daleko prije u neke druge svrhe. Istočnije u svijetu Maja, La Milpa u Belizeu, nalazi se crna kamena kugla prečnika 50 cm. Originalna svrha i lokacija joj nisu poznate. Danas se koristi da pridržava vrata u lokalnom turističkom restoranu. Američki istraživački tim na čelu sa Metthew Stirlingom je 1967. pronašao stotine kamenih kugli različite veličine u okolini mjesta Agua Blanca, kod Guadalajare, u Meksiku. Perfektne sferične stijene su predstavljale arheološki problem za ovaj tim, jer mu nisu mogli odgonetnuti svrhu i kreatora. Nakon podnesenog izvještaja Smithsonian Institutu 1968. godine uslijedilo je “naučno” objašnjenje da je riječ o prirodno izvajanim kuglama. Navodno su pod visokim temperaturama iz vulkana izletile stvrdnute kamene sfere. Naravno, nisu imali odgovora na pitanje kako to da su na površinu izbačene same pravilne kugle, jer one nepravilnih oblika nisu nikada pronađene. Edinburški naučni časopis “The Edinburgh Geologist” u svom broju 24 iz proljeća 1990. nabraja još nekoliko lokacija kamenih kugli: Honduras, Karoo u Južnoj Africi i Klondyke u Arizoni. John Hund is Petersburga u Južnoj Africi je došao u posjed manje kamene kugle 1977. godine. Glatka površina i tvrdoća kugle je odudarala od mekanog pirofilita gdje je pronađena. Kuglu je dao na analizu u kalifornijski Svemirski institut (University of California). Nakon testiranja otkriveno je da je kugla balansirana do te mjere da prevazilazi mjerne instrumente ovog instituta koji proizvodi žirokompase za NASU. Tačnije, ustanovljeno je da je kugla balansirana više od sto-hiljaditog dijela inča što je bio limit njihovih instrumenata. Na svom putovanju u Tunis u proljece 2005. moj prijatelj Bojan Zecevic je snimio destine manjih kamenih kugli nepoznatog porijekla i starosti. Kamene kugle nepoznatog porijekla u Tunisu (fotografija B. Zecevic) Bojan je, zainteresovan ovim fenomenom, na svom putovanju u Istambul uočio nekoliko kamenih kugli ispred čuvene džamije Aya Sofia. Prema njegovim riječima, prva crkva je na ovom mjestu građena u IV stoljeću n.e.. Stradala je u požaru 200 godina kasnije, da bi na njenim temeljima bila podignuta današnja Aya Sofia. Prilikom iskopavanja ruševina prve bazilike, ispod zemlje su nađene kamene kugle, međutim iskopavanje je prekinuto zbog straha od potkopavanja postojeće crkve. Dimenzije kugli su, inače, po 70-ak cm. Kamena kugla ispred Aya Sofije u Istambulu (Turska) pravilnog oblika, veličine 70 cm (fotografija B. Zečević) Praktičnim rječnikom može se reči da kugla ima apsolutnu perfekciju. Jedini način da se tako što napravi bio bi u uslovima nulte gravitacije. Dakle, imamo kosmičke uslove u kojima su drevne civilizacije formirale matematički precizno određene kamene kugle sa znanom svrhom. 2.3. Lokacije kamenih kugli u Bosni Za fenomen bosanskih kamenih kugli zainteresirao me prijatelj Bojan Zečević jednim e-mailom iz jeseni 2004. Nakon toga stupili smo u kontakt sa historijskim znalcima Ahmedom Bosnićem i Jovom Jovanovićem i formirali istraživački tim. Nakon nekoliko mjeseci i naših posjeta nizu lokacija počela se kompletirati slika o bosanskim nalazištima kamenih kugli. I tako se Bosna počela uvrštavati na svjetsku arheološku mapu. Počeli su se redati dokazi o sofisticiranom kromanjoncu (pra-Ilirima) koji je putem kamenih kugli povezao ovaj prostor u svjetsku “bežičnu” energetsku mrežu i to u doba kada su ovi krajevi bili pod utjecajem svjetske supersile, Atlantide. Naš obilazak lokacija kamenih kugli startao je sa sjeverozapadnim dijelom Bosne. U selu Trn, nedaleko od Banja Luke, susreli smo se sa Čedom Tešanovićem. On je prije nekoliko godina kopao temelje za kuću i na dubini od 4-5 metara je pronašao dvije kamene kugle prečnika 30-40 cm. Bile su glatke, “teže od kamena” kako reče, a radnici su ih bacilli u temelje i zabetonirali. Stotinjak metara poviše pronašli smo ostatke kamenih kugli smještene uz kuću Milorada Dakića. Kugla je podijeljena na dvije polovine, pravilnog je oblika, prečnika oko jednog metra. Bosanske kugle u selu Trn kod Banja Luke, prečnika jednog metra Autor (lijevo) sa Miloradom Dakićem pred čijom se kućom nalaze kugle i Jovom Jovanovićem ispred kamenih kugli u Trnu Presjek bosanske kugle, Trn Pravilan sferičan oblik, kugla u Trnu U sjevernoj Bosni, u selu Teočak se nalazi osam kamenih kugli. Pravilnog su oblika, ali im površina nije glatka. Fino su obrađeni, ali nedostaje onaj zadnji korak poliranja. Materijal je granit. U kasnijoj fazi na nekim kuglama su izdubljenje rupe. Kamena kugla u Teočaku Autor pored jedne od osam kugli u Teočaku Jovo Jovanović i Bojan Zečević pored jedne od oštećenih kugli u Teočaku na vrhu utvrđenja Gradina U blizini Vareša u srednjoj Bosni, u selu Ponikve, stoji četverotonska izdužena kugla. Pronašao je Radovan Puskić 1970. u Javorničkom potoku ispod korijenja oborenog bora. Kugla se nalazi na postolju ispred njegove kuće koja je ujedno i ugostiteljski objekat pod nazivom “Kugla”. Po sastavu nalikuje onoj u Trnu – magmatska stijena. Kamena kugla u Ponikvama kod Vareša napravljena od magmatskog kamena Površina kugle u Ponikvama Dvadesetak kilometara od Kaknja u srednjoj Bosni, u malom selu Zlokuće nalazi se nekoliko kamenih magmatskih kugli (identični materijal kao u Trnu i Ponikvama). Na malom desetometarskom uzvišenju iznad zemlje te dijelom zakopano u zemlju se nalaze kugle i duguljasti kameni megaliti. U razgovoru sa stanovnicima saznali smo da oni misle da su kugle dio “Grečkog greblja” (navodno su u tim krajevima u drevna vremena bili Grci koji su, nakon “sedam teških zima”, napustili ovaj dio Bosne). Takođe, pomenuli su blagotvorni utjecaj kugli na konje koji ne mogu mokriti. Vlasnici s konjima naprave nekoliko krugova oko kugli i nakon toga problem sa mokrenjem je riješen. Kamena kugla u Zlokućama kod Kaknja Kameni monolit na uzvišenju kod Zlokuća – vrh manjeg astronomsko/energetskog hrama? Polovina kamene kugle je vidljiva iznad površine, Zlokuće Ova kugla je gotovo u potpunosti ispod površine zemlje u Zlokućama; samo je njen manji zakrivljeni dio vidljiv Kružna kamena platforma u Zlokućama Početkom decembra 2004. sam imao predavanje u Maglaju gdje mi je rečeno da postoje još dvije lokacije kamenih kugli u okolini Maglaja. Novo putovanje do okoline Maglaja je obavljeno u sastavu Ahmed Bosnić, Jovo Jovanović i Bojan Zečević u drugoj polovini decembra 2004. Bojanove informacije i fotografije govore o dvije lokacije kamenih kugli: “Prva lokacija je u selu Jablanica. Mustafa Mehinagić je 1970-ih zapazio kamenu kuglu u potoku Megara koji se uliva u rijeku Jablanicu. Uz pomoć tri odrasla čovjeka kuglu je prenio u dvorište svoje kuće koja se nalazila 200 metara od mjesta pronalaska. Ahmed je izmjerio obim kugli 155 cm, a Jovo je uz pomoć viska odredio starost oblikovanja kugle na 12 000 godina.” Kamena kugla pronađena u potoku Megara nalazi se danas u selu Jablanica kod Maglaja (Fotografija: Bojan Zečević) “Prilikom kopanja tunela u brdu Cikota kod Maglaja (1976-1978) u sredini brda je pronađena kamena kugla. Perfektna je sfera, obima 150 cm. Svojevremeno je izbačena mašinom za rovanje i nju je Avdo Ćosić donio ispred svoje kuće gdje se i danas nalazi.” Ahmed Bosnić i Jovo Jovanović mjere kamenu kuglu u selu Jablanica kod Maglaja (fotografija: Bojan Zečević) Kamena kugla pronađena u sredini brda kraj Maglaja sredinom 1970-ih prilikom kopanja tunela (Fotografija: Bojan Zečević) U proljeće 2005. Jovo, Bojan i ja smo se zaputili do Kraljeve Sutjeske. Nakon nekoliko mjeseci prepiske koju sam imao sa fra Andrejom u Samostanu nas je ljubazno primio ravnatelj Muzeja i Biblioteke. I, sasvim neočekivano, na samom ulazu u Biblioteku nailazimo na malu kamenu kuglu. Osobine su joj karakteristične: granitni sastav, malo hrapava površina (slična onima u Teočaku), pravilan sferičan oblik, malo oštećena jedna strana… Fratar ne zna porijeklo; pretpostavlja da je imala funkciju topovskog đuleta. Ja nisam siguran. S jedne strane, može se uklopiti u naš kompleks kamenih kugli, jer su one pravljene različitih veličina. S druge strane, dovoljno je malih dimenzija da bi se upornim radom nakon dužeg vremena mogla isklesati bez upotrebe sprava za dizanje i pridržavanje. Kamena kugla u Biblioteci samostana u Kraljevoj Sutjesci, BiH Ponovno putovanje u pravcu Banja Luke i obližnjeg sela Slatina. Nakon dužeg traženja u šumarku, na samom potoku nalazimo dosada najveću kamenu kuglu u Bosni. Nedvojbeno, izuzetne starosti, ostavlja nas prijatno iznenađenima. Najveću kamenu kuglu u Bosni smo pronašli u šumarku kraj sela Slatina, sjeverno od Banja Luke. Pažljivim promatranjem uočavamo da je površina nedovršena. Kao da je primjenjena gruba obrada nekom vrstom kašikastog alata. Ono što kugli nedostaje je onaj poslednji proces poliranja kojom se površina uglača. Na taj način bi se dobio perfektan sferičan oblik. Najveća kamena kugla kod Slatina je ujedno i nedovršena; nakon grube obrade nedostajao joj je proces finog poliranja koji bi je načinio perfektnom sferom Svi ovi primjeri su samo vrh ledenog brijega fenomena kojeg s pravom nazivamo fenomen kamenih kugli u Bosni. Ono što ne bi trebalo da obeshrabri u daljim istraživanjima su izričita mišljenja oficijelnih branitelja “istine”. Na primjer, na svojevremene upitne komentare seljana Trna i TV pažnju, odgovorio je geolog Mile Vujačić tvrdeći da je “kamena kugla magmatskog porijekla, nastala od jednog komada stijene, koju je u taj oblik oblikovala voda” (Banja Luka, 14.02.2001., AIM). Problem, naravno nastaje kada se broj lokacija multiplicira, svuda nalazimo pravilne kamene kugle, a nigdje nekih nepravilnih “magmatskih” oblika. Ne isključujem da priroda može oblikovati perfektan geometrijski oblik. Naprotiv. Ali, mogućnost da priroda oblikuje samo perfektne oblike je nemoguća na praktičnoj ravni. Desetak lokacija kamenih sfera u Bosni vjerovatno je samo manji procenat njihove stvarne zastupljenosti. Međutim, nakon hiljada godina one se nalaze na nekoliko metara dubine i samo slučajnost će ih izbaciti na površinu: kopanje tunela kroz brdo ili temelja za kuće na dubini od nekoliko metara, pad ogromnih stabala i nestanak korijena iz velikih dubina. Naravno da se neće saznati koliko je tih kugli razbacano po Bosni i gdje su sve njihove lokacije. Ali je vrijeme da te kamene kugle nazovemo pravim imenom. Riječ je o fenomenu nastalom radom inteligentnih (ljudskih?) ruku. U doba kada se svijet promatrao ne samo iz ugla pet materijalnih čula. I kada su se “vidjeli” energetski tokovi ispod površine Zemlje. A samo prirodni materijali se koristili za čovjekovu dobrobit. I pri tome se nije narušavala harmonija zivota sa majkom Zemljom. Doba kada su kamene kugle Bosne, Kostarike, Meksika… bile dijelom kompleksnog svjetskog energetskog sistema. 3. BIOGEOMETRIJA Biogeometrija je nauka koja se bavi energijom oblika. “Energijom oblika ?” U prirodi sve ima svoj oblik i svoju energiju. Biogeometrija utvrđuje vezu između oblika u prirodi i energetskog polja. Naime, pojedini oblici imaju određeni efekat na energetsko polje, recimo, ljudi. Kroz historiju su dva oblika najčešće univerzalno korištena koja su imala poseban utjecaj na ljudsko energetsko polje. To su piramida i polulopta. Pioniri bioenergije su bili francuski istraživači L. Chaumery i De Belizal (“Essai de Radiesthesie Vibratoire”). Oni su prvi precizno dokazali da su piramida i polulopta emiteri energije. Ova dva geometrijska oblika, naime, proizvode prodiruće energetske valove koje je De Belizal nazvao “negativne zelene vibracije”. U svojim istraživanjima su potvrdili da ova negativna zelena stvara vibracije koje ljudima omogućavaju približavanje višim (spiritualnim) realmima. Stoga je razumljiv piramidalni oblik građevina od Meksika, Guatemale, Perua, preko Kanarskih otoka, do Egipta i Kine. Sveštenici su svoju snagu i moć crpili iz specifičnog oblika svojih građevina. Polulopta ima identična svojstva kao piramida; stoga i ne čude kupole na sinagogama, crkvama ili džamijama, bez razlike. Mjesta okupljanja i molitvi su dobili status svetih prije svega zahvaljujući oblikom građevine koja je isijavala nevidljive energetske vibracije na duhovna lica i njihova “stada”. Još temeljitije istraživanje biogeometrijom odvijalo se pod paskom dr. Ibrahima Karima iz Kaira (Egipat) koji je svoja otkrića patentirao 1968. godine. On je utvrdio da biogeometrijski oblici imaju tri osnovna vibracijska kvaliteta: (1) negativno zeleno, (2) više harmonijsko ultra-violetno i (3) više harmonijsko zlatno. Prema doktoru Karimu samo oblici koji proizvode energetska polja sa sve tri komponente se mogu nazvati biogeometrijskim. Najvažnija komponenta u spiritualnim energetskim poljima je negativna zelena. Ona je u središtu svih tjelesnih energetskih centara i potentnih tački u prirodi. Piramide i polulopte proizvode ovu vibraciju uzduž svoje centralne osi. Slijedeća komponenta je viša harmonijska ultravioletna vibracija. Riječ je o nevidljivoj svjetlosti koja bi trebala biti dimenzija spiritualnih svjetlosnih bića. To je pročišćavajuća i relaksirajuća vibracija. Utjecaj na čovjeka? Balansira funkcije organa i ima smirujući efekat na nervni sistem. I, na koncu, slijedi viša harmonijska zlatna vibracija koja je na najvišem vibracijskom realmu. Pojačava mudrost i prosperitet u najširem smislu riječi. Unapređuje čovjekov imunološki sistem. U duhovnom svijetu se poistovjećuje sa zlatnom krunom oko glava svetaca. Da li nam ovaj duhovni jezik govori o znanjima za koja su znali drevni narodi, a koja smo mi, eto, kroz vrijeme zagubili? Svakako. Za potrebe ove knjige istaknimo tvrdnju da su ova dva oblika – piramida i polulopta (odnosno energetska svojstva duple polulopte, dakle lopte) – bila poznata našim dalekim precima. Već smo govorili o širokoj rasprostranjenosti kamenih kugli. Sada je vrijeme da progovorimo o centralnoj temi ove knjige. 4. BOSANSKA PIRAMIDA SUNCA 4.1. Visočica U Evropi, zvanično, ne postoje piramide koje su gradile drevne civilizacije. Tačnije, nisu postojale sve do danas. Sa zadovoljstvom objavljujem svijetu da se u srcu Bosne, tridesetak kilometara sjeverno od Sarajeva, nalazi kamena piramida monumentalnih razmjera. Brdo Visočica koje se uzdize iznad grada Visoko, u sebi krije stepenastu piramidu čiji su graditelji iz duboke evropske prošlosti, pra-Iliri. *** U aprilu 2005. posjetio sam visočki Zavičajni muzej, sa prijateljima Jovom i Bojanom. Nakon toplog prijema u Muzeju, direktor prof. Senad Hodović nas je odveo na vrh obližnjeg brda Visočice. Tu su ostaci kamenih zidina srednjevojekovnog grada Visoki po kome je današnji grad dobio ime. Prof. Hodović je zaljubljenik historije srednjevojekovne Bosne. Zaneseno nam je govorio o tri kraljevska stolna mjesta koja su u videokrugu Visočice. Usput je pomenuo da je Visočica interesantan prirodni fenomen piramidalnog oblika. Ta usputna primjedba je privukla moju pažnju. Priroda rijetko oblikuje brda u pravilne geometrijske oblike. Bez obzira što je Visočica 700 metara visoka, ja nisam odbacio mogućnost da je riječ o radu ljudskih ruku. Naprotiv. Brzo sam pronalazio argumente u prilog ideji da je ovdje riječ o fenomenu koji zaslužuje da bude ispitan. Moj prvi susret sa Visočicom, brdom piramidalnog oblika u blizini Visokog – pogled sa prilaznog platoa sjevernoj strani, april 2005. Pogled mi se zaustavio preko puta na brdu Križ. Znatno niže brdo od Visočice, potpuno obraslo šumom, ima tri strane kao pravilne plohe podjednake površine. Slika mi je prepoznatljiva iz mojih posjeta nizu arheoloških lokacija Srednje i Južne Amerike. Piramide dolaze u parovima, jedna veća, jedna manja. Piramida Sunca i piramida Mjeseca. Huaca del Sol i Huaca de la Luna… Pogled na “Bosansku piramidu Mjeseca” sa vrha Visočice, prve Bosanske piramide, april 2005. Ove dvije piramide formiraju ulaznu kapiju u plodnu Visočku dolinu. Svaki bi dolazak sa sjevera ili juga u ove krajeve prolazio između ove dvije piramide. Razmišljam na glas “… ovdje je piramida Mjeseca ispod nas, a mi smo trenutno na vrhu piramide Sunca …”. Bojan afirmativno klima glavom. Na tren sam prekinuo prof. Hodovića. On nastavlja sa događajima iz doba nastanka bosanske države. Međutim, mene interesuje znatno raniji period. Ovaj otprije 700 godina mi je isuviše mlad i blizu… Pokazuju nam planine koje se vide odavde. “Tamo je planina Perun…” Pogled na planinu Perun u daljini Perun, mislim, Bog groma kod starih Slovena. Dakle, ovaj kraj je nekada bio područje čestih grmljavina i munja. Još jedna sličica mozaika. Kamene kugle Bosne… energetsko pražnjenje sa neba… asocijacija sa Kostarikom. Zbilja, Bosna je nekad bila energetskim čvoristem ovog dijela svijeta. U šetnji u podnožju Visočice nailazimo na tragove nekoliko vrsta kamenja. Slikam prvo smeđi kamen… Na prilaznom platou Visočici nekoliko je vrsta kamenja koji privlače pažnju, kao ovaj smeđi obrađeni kamen… Na nekoliko mjesta, iz trave vire kamene ploče. Da li su put do grada Visokog, a riječ je o nekoliko stotina metara, popločali u doba srednjevjekovne Bosne? Ili je riječ o ostacima gradnje starije civilizacije? Jer, ako je riječ o blokovima koji su plod ljudskih ruku, onda oni mijenjaju historiju ne samo ovog kraja. Popločani put ka srednjevjekovnom gradu Visoki, ostaci građevinskog poduhvata još starije civilizacije, ili prirodni fenomen? Primjera radi, prof. Hodović nam je u podrumu Visočkog muzeja pokazao kamenu kapiju pronađenu u ovom regionu kojim je, prema njegovim riječima, “dokazano da je srednjevjekovna bosanska država imala i kamenu gradnju”. Kamena kapija pronađena u regionu Visočice, kao dokaz o upotrebi kamena u gradnji u doba prije dolaska Turaka Nakon silaska sa vrha Visočice, posmatram sjevernu stranu. Kažem prof. Hodoviću da me neodoljivo podsjeća na meksičke piramide. Odlazim u auto i uzimam primjerak svoje knjige “Civilizacije prije početka zvanične historije”. Otvaram knjigu. Iz prve okrećem 108. stranicu. Na njoj je fotografija meksičke piramide. Okrećem se prema Visočici. Pokazujem Hodoviću. “Profesore, evo ovdje je dizajn piramide!” Hodović pogleda i, zbilja, konture piramide su identične onima Visočice. Usjek pri vrhu se poklapa sa zadnjim nivoom stepenaste meksičke piramide. I, ne samo to. Plato na vrhu meksičke piramide je identičan platou Visočice na kome je izgrađen grad Visoki. Poređenje Visočice i stepenaste meksičke piramide otkriva nekoliko idetničnih detalja “Ovdje je, profesore, na ovom platou nekad bio hram”, nastavljam. “Pošto je bio građen od drvenog materijala, nije ostao sačuvan.” Hodović sluša, sve to u momentu ima smisla, sve se poklapa, ali… Da li je ovdje stvarno riječ o piramidi, vjerovatno se pita. Za mene nema sumnje. Činjenica da sam od toliko stranica knjige okrenuo odmah onu koja prikazuje meksičku piramidu nije slučajna. U životu sam naučio da koincidencije ne postoje… već znakovi, koje treba slijediti. Sišli smo u grad Visoko. Tražimo poziciju iz koje možemo da napravimo dobre fotografije Visočice. Izašli smo na magistralni put. U daljini se vidi Visočica u svoj svojoj veličini. Jasno se vide dvije od četiri stranice piramidalnog oblika. Autor sa direktorom Visočkog muzeja prof. Hodovićem; u pozadini je prva evropska piramida, “Bosanska piramida Sunca” *** Odlazimo iz Visokog. Putem razmišljam o izgradnji starog grada Visoki na vrhu platoa Visočice. Zapravo, grad Visoki je bio relativno mala utvrda. (Doduše, velikog značaja za bosansku državu, u periodu izmedju XI – XIV stoljeća, od Kulina bana do kralja Tvrtka I.) Grad je podignut na vrhu piramide koja je bila toliko stara da je u potpunosti bila prekrivena šumom i slojevima zemlje. Nakon toliko hiljada godina od njene gradnje (kraj zadnjeg ledenog doba) formirali su se slojevi zemlje debeli 2.5 metra i znatno više. Identičnu situaciju sam sreo u slučaju najveće Srednjoameričke piramide u Čoluli (meksička država Puebla). Naime, kada su španjolski konkvistadori osvajali Aztečko carstvo u XVI stoljeću, Čolula je bila napredni grad sa 400 piramidalnih objekata. Cortes je naredio da se sve piramide sruše i na njihovom mjestu “napravi 400 crkvi”. U središtu grada, koje je okruženo dolinom, je bilo veliko brdo. Cortez je odredio da se najveća crkva napravi upravo na vrhu tog brda. I tako i bi. Cortez je započeo izgradnju velike crkve na jedinom “brdu” u meksičkom gradu Čoluli Tristo godina kasnije, prilikom kopanja temelja za mentalnu bolnicu u podnožju brda u Čoluli otkriveni su kameni blokovi koji vode stotinama metara unaokolo. Nakon obimnog istraživanja meksičkih arheologa potvrđeno je da je “brdo” u stvari piramida najveće površine na svijetu. Manji dio rekonstruisane piramide u Čoluli I, kao što je Cortez gradio svoje katedrale na platoima piramida ne znajući šta se ispod njih krije, tako su i bosanski vladari sagradili svoj prvi stolni grad na Visočici. Nisu znali šta je ispod površine, ali kao da su osjećali važnost te lokacije. Naime, riječ je o piramidi monumentalnih razmjera. Jedinoj u Evropi (zasada). Nesumnjivo, objekat koji će postati najvažniji simbol ovih evropskih prostora otkad je civiliziranog života. *** Maj, juni i juli 2005. provodim u osiguravanju potrebnih dozvola i saglasnosti da započnem sa sondažnim bušenjima na Visočici. Uz svesrdnu pomoć prof. Hodovića dobijam dozvolu Ministarstva kulture i mišljenje Zavoda za zaštitu spomenika da mogu da započnem radove. Pravim izbor između nekoliko kompanija koja imaju iskustva u geološkim bušotinama po Bosni. Određujem i datum: polovina avgusta 2005. Međutim, nešto mi govori da prethodno moram da odradim još jedno putovanje u Centralnu Ameriku: El Salvador. 4.2. Iskustvo El Salvadora Putovanje u El Salvador sam planirao još odranije radi posjeta nekolicini gradova Maja. Međutim, u kontekstu mog interesovanja za Balkanske civilizacije, počeo sam sa komparacijama koje su se same nametale. El Salvador je mala zemlja, kao i Bosna. Po teritoriju (21.000 kv.km.) čak i manje prostrana od BiH, ali po broju stanovnika (6,5 miliona) nešto brojnija. Nalazi se južno od velikog sjevernog susjeda (SAD) i potencijalnog turističkog partnera, slično kao i BiH od Evropske Unije. U očima javnosti prva asocijacija uz pominjanje imena El Salvador je krvavi građanski rat (1979-1992), slično kao i u slučaju Bosne. Kao da za prosječnog čovjeka u svijetu u ovim zemljama rat još traje, mada je završio prije više od decenije. U obje zemlje rat je potpuno poharao privredu, infrastrukturu i uzeo danak maltene u svakoj familiji. Obje zemlje su po svojim prirodnim ljepotama izuzetne. Dvadeset pet vulkana El Salvadora prošarali su zeleni krajolik, a pacifičke plaže su meka za surfere. Nažalost, i El Salvador i BiH nedovoljno ulažu da se predstave svijetu u ljepšem svijetlu. Privlačna pacifička obala El Salvadora Obje zemlje imaju bogata civilizacijska nalazišta. Kultura Maja je na tlu El Salvadora dokazano stara 5000 godina. Međutim, čak ni šira javnost u obje zemlje nije obaviještena o vlastitom historijskom bogatstvu. U jednoj stvari El Salvador prednjači: po mreži auto-puteva. Nakon što sam iznajmio rent-a-car na aerodromu, iznenadio sam se kvalitetnom putnom mrežom ove male države. Pet je arheoloških nalazišta iz svijeta Maja u El Salvadoru na kojima su započeti radovi ekskavacije i rekonstrukcije. Iz svakog od njih naučio sam nešto korisno za budući projekt iskopavanja Bosanske piramide Sunca. 4.2.1. Joya de Ceren Trideset pet km sjeveroistočno od San Salvadora, glavnog grada države El Salvador nalazi se Joya de Ceren (u našem izgovoru Hoja de Seren). Pod zaštitom UN-a kao svjetsko kulturno nasljeđe, ovaj gradić Maja je poznat i kao “Pompeji Novog svijeta”. Naime, 600. godine je došlo do erupcije obližnjeg vulkana Laguna Caldera koji je prekrio grad. Hiljadu četristo godina kasnije, godine 1978., gradić otkriva američki antropolog Payson D. Sheets (University of Colorado, Boulder). Joya de Ceren, gradić Maja u El Salvadoru, na nekoliko metara dubine, prekriven lavom od prije 1400 godina, otkriven je 1976. Tokom 1970-ih godina su organizovana sondažna istraživanja terena na čelu sa američkim antropologom dr Sheets-om. Prva sondažna istraživanja na lokaciji Joya de Ceren (El Salvador) koja su potvrdila postojanje podzemnih građevinskih objekata Nakon potvrde do kojih su došli u sondažnim ispitivanjima, Projekat je nastavljen sa ciljanim iskopavanjima. Ciljana iskopavanja na lokaciji Joya de Ceren (El Salvador) koja su potvrdila postojanje ceremonijalnih i objekata za stanovanje kulture Maja Uzvisina ispod koje se, na dubini od 4 metra, kriju zidine Maja. Lokacija Joya de Ceren, El Salvador Na dubini od 4-10 metara, uz veliki fizički i financijski napor, otkriveni su ostaci prostorija grada Maja (Joya de Ceren, El Salvador) Gdje počinje kameni zid objekta Maja, a gdje završava prirodna kamena formacija? (Joya de Ceren, El Salvador) Strpljiv restauratorski rad na arheološkim artefaktima pronađenim na lokaciji Joya de Ceren, El Salvador 4.2.2. San Andres Vožnja El Salvadorom samo potvrđuje moje ubijeđenje da postoji disproporcija iz upozorenja o ovoj zemlji koja se sreće u literaturi i neposrednog iskustva kojeg doživljavate. Zastrašuju vas “otmicama” i “krađama auta”, “suludom vožnjom domaćeg stanovništva” i “životinjama na putu”, “slabim neasfaltiranim putevima” i slično (www.lonelyplanet.com). U stvarnosti, ljudi su gostoprimljivi kao i u svim drugim zemljama Centralne Amerike. Kada su Španjolski konkvistadori došli u El Salvador u XVI stoljeću, ovim prostorima su dominirali Pipil plemena. Iz meni nepoznatog razloga, u zvaničnim objašnjenjima Pipil se smatraju, sasvim pogrešno, potomcima Maja. U stvarnosti, Pipil su došli u ove krajeve barem 200 godina nakon što je civilizacija Maja nestala iz ovog regiona u X stoljeću. Između dva najveća grada El Salvadora, Santa Ane i San Salvadora, nalazi se lijepo uređeni arheološki park pod imenom San Andres. Ulaz u arheološki park – grad Maja, San Andres, El Salvador Arheološka iskopavanja, San Andres, El Salvador Stepenasta piramida, San Andres, gradić Maja u dolini Zapotitan između dvije rijeke, El Salvador Pogled na djelomično rekonstruisane stepenaste piramide Maja, San Andres, El Salvador Djelomično rekonstruisana piramida “preoteta” ispod brda, San Andres, El Salvador Prilazni plato i glavne stepenice koje vode ka vrhu piramide, San Andres, El Salvador Detalj obnovljene piramide: ispod betonskog (rekonstruisanog) zida je građevinski materijal koji je pronađen nakon jednog milenijuma pod brdom; izgubio je svoj prvobitni oblik, čvrstoću, boju (San Andres, El Salvador) Nekada kameni plato, sa velikom piramidom (naprijed) i tri manje stepenaste piramide (lijevo), San Andres, El Salvador Prvobitni izgled platoa sa centralnom i tri manje stepenaste piramide, San Andres, El Salvador Maketa još neiskopane, velike piramide, na sjevernom dijelu grada Maja San Andres, El Salvador Brdo iza koje se krije “još neiskopana velika piramida”, San Andres, El Salvador 4.2.3. Cihuatan Moram priznati da me iznenađuje tvrdnja da je samo 6% teritorija El Salvadora pod šumom. Svugdje gdje sam išao ovom lijepom zemljom, od središnjeg dijela, na sjever, zapad, jug – svuda vidim samo zelenilo. Auto-putevi El Salvadora su uokvireni gustom šumom Područja oko vulkana su posebno zelena i plodna. Ne čudi da su svi veći gradovi u podnožjima vulkana, a po pravilu su uz njih velika, plava kraterska jezera (većinom proglašeni nacionalnim parkovima). Sjeverni dio zemlje je bio poprište glavnih sukoba FMLN gerile sa vladinim snagama. SAD su (pod Reganom) poslali 6 milijardi dolara pomoći u borbi protiv pobunjenika. Završetak rata je sveo bilans poginulih na 75.000 i sa 10% stanovništva izbjeglog u okolne zemlje i SAD. Po običaju, u ovom dijelu svijeta, samo 2% stanovništva ima potpunu kontrolu nad nacionalnim bogatstvima zemlje. Prije tristo godina to je bila vladavina 14 elitnih Evropskih familija. Malo se šta promijenilo i danas. Tokom 1932. godine pobuna stanvoništva je krvavo ugušena, a preko 30.000 indijanaca i onih koji su izgledom podsjećali na indijance su ubijeni. Njihov vođa Marti je uhapšen i strijeljan. Po njegovom imenu, nazvan je pokret iz 1979. FMLN (Frente Marti Liberacion Nacional) koji je započet egzekucijom popularnog nadbiskupa Oscara Romera. Pod okriljem UN-a potpisan je mirovni sporazum 1992. i zemlja se okrenula reformama i razvoju. Sporo, ali u miru. El Salvador je predstavljao krajnji istok svijeta Maja. Grad Cihuatan je gotovo nepoznat široj javnosti. Međutim, prve vijesti o ovom, nekada gradu impozantne veličine, odaslane su u svijet još 1878. od strane njemačkog putopisca Simeona Habela. Cihuatan je ipak ostao sakriven u šumi sve dok 1930-ih nisu osnovali obližnji grad Aguilares. Na prilazu gradu Maja Cihuatanu (El Salvador) vide se gomile kamenja na obrađivanom zemljištu koje su nekada bile sastavni dio građevinskih objekata Dr. Stanley Boggs, unuk američkog predsjednika Warren G. Hardinga, je 1954. započeo ozbiljna istraživanja ovog grada za vladu El Salvadora. Boggs je među svojim kolegama bio poznat kao “izumitelj” El Atomica, alkoholnog pića od duple porcije zamrznute votke martini sa malim krastavcima. A u svjetskoj javnosti kotira kao osnivač moderne arheologije El Salvadora. Zahvaljujući njegovim naporima vlada je otkupila dio zemljišta na kojem se nalazi Zapadni ceremonijalni centar i proglasila ga nacionalnim monumentom 1977. Ostaci kamene platforme Maja, Cihuatan, El Salvador Boggsovu ulogu preuzima dr Karen Olsen (San Francisco State University) 1975. koja studira svakodnevni život Maja u Cihuatanu. Prva snimanja su pokazala da postoji 181 struktura u blizini ceremonijalnih struktura (piramida). To je značilo da je riječ o pravom gradu, a ne malom naselju. Ostaci stepenaste piramide, Cihuatan, El Salvador Gomila vulkanskog kamena nekada je bila igralište Maja, Cihuatan, El Salvador Djelomično rekonstruisano igralište Maja, Cihuatan, El Salvador Velika piramida grada Maja sa djelomično otkrivenim stepenicama u podnožju centralnog dijela, Cihuatan, El Salvador Autor na vrhu velike piramide, Cihuatan, El Salvador Prednja strana piramide leži na nekadašnjem kamenom platou, Cihuatan, El Salvador Arheološki dokazi potvrđuju da je i ovaj grad Maja prestao sa svojim postojanjem u X stoljeću. Nakon toga je zapaljen od strane nepoznatih dosljaka. Zarastao je u šumu i bio skriven od očiju javnosti do današnjih dana. 4.2.4. El Tazumal Za Amerikance El Salvador je praktična zemlja u pogledu valute. Naime, ovdje je nacionalna valuta – američki dolar. Kada je predsjednik Francisco Flores u januaru 2001. donio tu odluku došlo je do protesta najsiromašnijih. Istovremeno je zemlju zadesio katastrofalni zemljotres u kome je najviše stradalo naselje Las Colinas u predgrađu glavnog grada. Opozicija je krivicu za 1200 mrtvih i 250.000 beskućnika prevaljivala na Floresa, jer nije zaustavio gradnju u tom dijelu grada mada mu je ranije bilo predočeno da je teren nestabilan. Flores je ipak okončao svoj predsjednički mandat i prepustio ga istomišljeniku, desničarskom kandidatu Tony Saci. Zapadni dio zemlje je poznat po tipičnoj sutropskoj klimi. Gotovo stopostotna vlaga izaziva kišu svakog popodneva. Znajući tu cinjenicu, u obilazak najpoznatijeg grada Maja u ovoj zemlji, El Tazumala, pošao sam rano ujutro. Iskopavanja na gradu Maja El Tazumalu, El Salvador Ime “Tazumal” u jednom od prijevoda bi značilo “Piramida gdje su žrtve spaljivane”. Pošto ima ne potiče od Maja, dakle nije originalno, sigurno da se i ne odnosi na aktivnosti Maja. Imena gradova Maja nisu poznata, jer nakon njihovog odlaska u X stoljeću nastaje vakum od nekoliko stoljeća. Kada su indijanci došli sa sjevera oni nisu znali čitati hijeroglife Maja, niti su znali ko i kada je izgradio njihove gradove. Maketa El Tazumala u doba Maja, El Salvador Rekonstrukcija stepenica velike piramide, El Tazumal, El Salvador Rekonstrukcija kamenog zida građenog od vulkanske stijene, El Tazumal, El Salvador Rekonstrukcija stepenaste piramide, El Tazumal, El Salvador Velika piramida je većim dijelom rekonstruisana, El Tazumal, El Salvador U toku je rekonstrukcija manje piramide, El Tazumal, El Salvador Kompleks stepenastih piramida sa platoom na vrhu, El Tazumal, El Salvador Maketa kompleksa piramida Maja u El Tazumalu, El Salvador Prospekt lokalnog muzeja upozorava da je prvo naselje u El Tazumalu staro barem 5000 godina. Uporna kopanja su iznjedrila dokaze o bogatoj trgovinskoj razmjeni ovog grada Maja sa gradovima stotine kilometara daleko – od Meksika na sjeveru do Paname na jugu. Uz arheološki park, je nekoliko prodavnica koje prodaju originalne artefakte iskopane na privatnim zemljištima. Među njima je bila i posuda (djelomična napukla) koja je, eto, završila u mojoj kolekciji. 4.2.5. Casa Blanca El Salvador je, kao i ostale zemlje Centralne Amerike, dominantna katolička zemlja. Međutim, tokom građanskog rata 1980-ih vlada je optužila katoličku Crkvu da je na strani siromašnih i obespravljenih i da, na taj način, podržavaju “komunizam”. Visokopozicionirani crkveni dostojanstveni su postali cilj vladinih pritisaka. Bogatiji sloj stanovništva je, nezadovoljan ovakvom pozicijom rimokatoličke crkve, odlučio da potrazi alternativu. I, našli su je, u protestantizmu (posebno evangelizmu). Stoga je procenat katolika pao na 75%, a broj protestanata je došao na preko 20%. Vožnja zapadom El Salvadora me dovodi do grada Maja pod nazivom Casa Blanca. Ova kovanica “bijela kuća” se očigledno odnosi na piramide Maja koje su nekada bile od bijelog plastera na površini prekrivajući vulkanski kamen. Artistička rekonstrukcija velike piramide u gradu Casa Blanca, El Salvador Ekskavacija jedne od stepenastih piramida, Casa Blanca, El Salvador Obavljena je djelomična rekonstrukcija stepenaste piramide, Casa Blanca, El Salvador Spor i detaljan rad na ekskavaciji kako bi se sačuvao originalni oblik piramide, Casa Blanca, El Salvador Nakon što se došlo do zidova piramide slijedi njihovo stabiliziranje i rekonstrukcija, Casa Blanca, El Salvador Rekonstruisani bočni zidovi stepenaste piramide, Casa Blanca, El Salvador Velika piramida je djelomično rekonstruisana tako da vjerno pokazuje različite nivoe – od originalnog vulkanskog kamena, preko travnatih sekcija do rekostruisanih zidova, Casa Blanca, El Salvador Maketa kamenih platformi Maja, Casa Blanca, El Salvador Sa Casa Blancom sam kompletirao moju posjetu El Salvadoru. Mada na drugoj strani svijeta, ova zemlja ima vrlo interesantna iskustva koja se, očigledno, mogu primijeniti na proces ekskavacija i rekonstrukcija građevinskih objekata iz daleke prošlosti i u BiH. Nakon kraćeg odmora od dva dana na Pacifićkoj obali i pješćanim plažama u blizni La Libertada bilo je vrijeme za povratak. Sada sam se ponovo mogao u potpunosti posvetiti Bosanskoj piramidalnoj strukturi. 4.3. Sondažna bušenja na Visočici 4.3.1. Dozvole i saglasnosti Zavičajnom muzeju u Visokom sam uputio pismo namjere o početku istraživačkih radova na lokalitetu Visočice, tačnije ispod vrha brda. S obzirom da je na samom vrhu smješten srednjevjekovni bosanski kraljevski grad Visoki, koji je proglašen nacionalnim spomenikom, obavezao sam se da u ovoj fazi neće biti planirane nikakve bušotine na samom Gradu. Muzej je razmatrao moje pismo namjere na sjednici Upravnog odbora Muzeja 1.8.2005. i odlučeno je da ovaj projekat ide u redovnu proceduru, s time da ja preuzmem finansiranje projekta u potpunosti. Slijedeći korak je bio dobijanje Saglasnosti za radove od strane kantonalnog Ministarstva za nauku. Saglasnost je dobijena 3.8.2005. i u njoj se odobrava Zavičajnom muzeju da izvrši predviđene radove u saradnji sa mnom. Mišljenje državnog Zavoda za zaštitu spomenika BiH je došlo desetak dana kasnije, tako da je i sa formalne strane procedura ispoštovana. Izbor za izvođača radova je pao na sarajevsku firmu Konsolidacija i građevinarstvo koja je specijalizovana za izvođenje istražnih radova i ima dozvolu nadležnog Ministarstva. Iz nekoliko telefonskih razgovora stekao sam povjerenje u profesionalnost ing. Dževada Valjevca tako da sam mu dodijelio posao. Precizirali smo termin sondažnih bušenja za sredinu avgusta 2005. 4.3.2. Strane svijeta Sa dozvolama iz Muzeja sam dobio i skicu terena napravljenu u Geodetskoj upravi općine Visoko. Centralni dio Visočice, vidljivo je, ima piramidalni oblik. Pravilan stepenasti pad sa vrha Visočice protee se na tri strane. Strane svijeta na geodetskoj mapi se u potpunosti poklapaju sa orijentacijom strana brda Visočice, odnosno strana Bosanske piramide Sunca. Četiri strane piramida imaju orijentaciju istok-zapad, sjever-jug. Isto kao i sve ostale piramide u svijetu koje slijede kardinalne strane svijeta. Geodetska mapa koja prikazuje Visočicu u gornjem desnom dijelu; upadljiv je stepenasti i piramidalni oblik kako se ide prema vrhu brda. Četiri strane vrha brda u potpunosti odgovaraju stranama svijeta: istok-zapad i sjever-jug, što je tipična karakteristika kod gradnje piramida. 4.3.3. Šest bušotina Avgust u Visokom je bio ugodan. Visočica je zelena; njen vrh je u prorijeđenoj šumi. Čini se da će nas pratiti dobro vrijeme. Visočica u avgustu 2005; prilazni plato ka sjevernoj strani piramide. Šumarak donekle skriva pravilan piramidalni oblik. Prva mašina za bušenje istovarena je na prilaznom platou piramide, odnosno sjevernoj strani Visočice Odlučio sam da lokacija prve sondažne bušotine bude uz samu ivicu šumarka. To je tačka koja je izvan domašaja zaštićenog kraljevskog grada Visoki i ujedno najviša nadmorska visina na sjevernoj strani piramide kojoj je mašina mogla prići. Uz budno oko inžinjera Kemala počelo se sa procesom stabiliziranja mašine za sondažna bušenja na Visočici Određivanje pravilnog ugla od 90 stepeni pod kojim će sonda ulaziti u bušotinu Prva sondažna bušotina je spremna za početak vađenja zemljane jezgre Paleta na kojoj će se čuvati izvađena jezgra sa prvih nekoliko centimetara uzorka Sondažna cijev je promjera 140 mm, a uzorci su u prosjeku 30 cm po jednom bušenju Sondažna cijev u radu – početne dubine od prva dva metra Proces vađenja jezgre je spor i pomno je praćen Prva dva metra jezgre su brižljivo složena na paletu Za veće dubine instalirana je duža cijev za bušenje U toku je četvrti metar bušenja sa uredno složenim uzorcima jezgre U pauzama za ručak u Visokom bih fotografisao piramidu iz različitih uglova Iza nas su izvađeni metri jezgre spremni za analizu Nakon dolaska na dubinu od deset metara mašini se dodaje dodatna oprema za stabilizaciju i brže bušenje Priprema “platforme” za daljnja bušenja U očekivanju nastavka bušenja… S prvom sondažnom bušotinom smo išli na dubinu od 17 metara; nakon nailaska na laporovitu glinu smo stali, jer je riječ o geološko vrlo starim nivoima (stotine hiljada godina); naša analiza će se fokusirati na prvih 15 metara Jezgra će biti zaštićena od djelovanja vremenskog faktora do dolaska geologa i provedene analize Bušotina broj dva je locirana na sjeveroistočnoj strani piramide Bušotina broj 3 je smještena na istočnoj strani brda Visočice, na višoj nadmorskoj visini nego prethodne dvije bušotine Bušotina broj četiri je locirana na sjeverozapadnoj strani brda Bušotine broj pet i šest su smještene na prilaznom platou, na sjevernoj strani piramide, na razdaljini od 100 i 150 metara od bušotine broj 1 i na nižoj nadmorskoj visini Sondažna bušenja su trajala sedam dana sa ukupno šest bušotina na različitim nadmorskim visinama i obuhvatila su tri strane Visočice: od zapadne, preko sjeverne do istočne Iza sondažnih bušenja ostale su bošotine koje su privremeno prekrivene 4.3.4. Geološke analize Analiza na licu mjesta, koja je potrajala nekoliko dana od strane iskusnog domaćeg geologa, dala je mnoštvo interesantnih informacija koje su bazirane na izvađenoj jezgri. Bilo mi je važno osigurati geologa koji dobro poznaje Bosanska brda, njihov geološki sastav i moguće strukture zemljanih slojeva. U ovom slučaju, bila je riječ o osobi koja je imala dvadesetpetogodišnje iskustvo sa velikim brojem bušotina do dubina od nekoliko stotina metara. Geološka analiza na licu mjesta sa svježe izvađenim uzorcima jezgre B 1 – Prva bušotina; na dubini od 2.70 metara nalazi se kameni sloj (ploča?) između dva glinena sloja i to upozorava na potencijalnu anomaliju. B 1 – Prva bušotina; na dubini od 3.70 metara glina prelazi u lapor što je geološki gotovo nemoguće zbog vrlo kratkog perioda (“ne može se to desiti za 20.000 godina”). Nadalje, izmedju 3.70 – 4.50 metara je međusloj šljunka i gline. Da li je to neka rijeka nanijela u dalekoj prošlosti ili je ljudska ruka prenosila zemlju koja je u sebi sadržavala pomiješane slojeve šljunka i gline? Na dubini od 4.70 metara se prvi put srećemo sa “smeđim kamenom” koji će postati jednom od glavnih zagonetki ovih sondažnih istraživanja. B 1 – Prva busotina – Na dubini od 5.20 metara pronađen je kamen sa primjesama željeza. Zatim, na 7.30 metara dubine nalaze se crni tragovi (organski materijal, fosilni ostaci, stvaranje uglja?). Na 7.80 metara je vrlo važna anomalija: pomiješani su lapor, pijesak i crni tragovi (organski materijal). Lapor je nepropusan tako da se pijesak tu nije mogao prirodno naći! Ovaj nalaz je nelogičan i s aspekta tumbanja materijala (ako pretpostavimo da je bio prisutan proces prirodnog tumbanja). Rješenje je logičnije u domenu čovjekovog djelovanja: kanali za vodu, filtriranje? B 1 – Prva bušotina; crni tragovi su prisutni na nekoliko mjesta koji upozoravaju na organski materijal. B 1 – Prva bušotina; na dubini od 8.20 metara ponovo nelogičnost – sloj smeđe gline. Malo dublje, na 8.50 metara ide sloj čvrstog (“betonskog”) kamena – identičan kao na bušotini B 3. Na dubini od 9.90 metara do 10.20 metara je sloj “ukrasnog” kamena sa primjesama željeza (?) B 1 – Bušotina broj jedan; između 11.65 metara i 11.90 metara je smeđi sloj, nije kamen, ne liči na prirodni materijal. Na dubini 13.30 metara ponovo anomalija: lapor, organske materije i šljunak. Odakle u sloju nepropusnog lapora druge materije? Na 14.20 metara ponovo sloj “ukrasnog” kamena. Ispod njega je lapor koji je, logično, bio čvrsta podloga za oslanjanje građevina (u našem slučaju za oslanjanje piramide). Dubina od 14.40 metara donosi novu anomaliju: lapor pokazuje vertikalnu slojevitost umjesto očekivane (prirodne) horizontalne. Zaključak: iznad lapora je nešto rađeno! Na dubini od 14.80 metara nalazi se kamen u laporu (?) I, ponovo, sa prirodnog aspekta, nelogično pomiješani lapor, šljunak, stijenski materijal. Sa aspekta gradnje to je sasvim logično: vodonepropusna glina je služila za plato objekta na čijoj se površini nalazio kamen. Nešto dublje, od 15.20 – 15.40 metara je smjesa gline, lapora i uglačanog kamena. Dakle, ušli smo do temelja (lapor) sa šljunkom, pijeskom i kamenom. Kamen je ravna ploča na kojoj je dalje građeno. B1 – Bušotina broj jedan; Na dubini od 16-17 metara nađen je vertikalni lapor (anomalija). Lakše ga je obrađivati. Može se pretpostaviti da je to lokacija unutar piramide gdje su su se gradile prostorije. B 2 – Bušotina broj 2; Na dubini od 2.40 metara pronađen je smeđi, pločasti sloj što je anomalija. Na 3.60 metara je nađen kameni lapor, što je takođe nelogicno. Nakon toga glina prelazi u lapor što se moglo očekivati. Dakle, i ova bušotina upućuje da se i na ovoj strani brda nešto gradilo. B 3 – Bušotina broj 3; ovo je pretežno kameniti predio. Na dubini od 2.10 metara neđen je “betonski” kamen. Metar dublje, na 3.10 m pronađene su razne vrste stijenskog materijala, vrlo tvrdog. Veza među njima je isuviše jaka da bi se radilo o škriljcu koji se nalazi u prirodi. Sve je kameni blok, sa očitim vezivnim materijalom, ali ne dobrog kvaliteta (“loš beton”). Uzorak “betonskog” kamena u kome se nalaze razne vrste stijenskog materijala. Riječ je o kamenom bloku, sastavljenom od prirodnih materijala, od koga su građeni zidovi piramide. B 4 – Bušotina broj četiri; Pogodak u “sridu”. Smeđi uglačani kamen (“glačanje” je proizvod ljudske ruke) se nalazi ravnomjerno, u slojevima po 20 cm, na slijedećim dubinama: 2.20 – 2.40 metara, 3.30 – 3.50 metara i na dubini od 4.40 – 4.60 metara. Ovaj kamen za koga pretpostavljam da je bio podni ukrasni kamen sreće se i na još dvije bušotine. Uglačani smeđi kamen koji se redovito sreće u sondažnim bušotinama, ukrašavao je podove podzemnih prostorija u piramidi. Riječ je o kompaktnom kamenu rezanom u slojeve po 20 cm i zatim ugrađivanom u prostorije. B 5 i B 6 – Bušotine broj 5 i 6; na prilaznom platou piramidi, na razdaljini od 100 i 150 metara od prve bušotine i početka šumarka, na dubini od 1.20 – 1.30 metara, pronađeni su dokazi o postojanju ravnih ploča čvrstog kamena pješčara. Riječ je o odrezanoj ravnoj ploči! Debljina je, u oba slučaja, po 10 cm, a polirani sloj na površini iznosi 2-3 mm. U prirodi se pješčar ne nalazi ovako male moćnosti: ili se javlja kao gromada ili je velik barem 10-15 metara, a nikada se ne nalazi u laporovitoj glini kao što je to ovdje slučaj. Naravno, lokacija ovih bušotina nije bila slučajna: pretpostavio sam da su na ovom platou ispred piramide izgrađene prilazne stepenice od uglačanih kamenih blokova. 4.3.5. Mišljenja Dosadasnji geoloski komentari su dolazili od iskusnog geologa Nadije Nukić, sa 25 godina geološkog iskustva na prostorima BiH. Obratili smo se jedinom bosanskom sedimentologu dr. Kovačević Radi, koja je uzela u obradu nekoliko uzoraka (šest). Za “betonski” kamen, kako smo ga nazvali, mišljenja je da je riječ o “relativno čvrstim konglo vrećama” gdje je “krečnjak vezivo”. Tvrdi da je “teško odgovoriti kada se to pravilo”, ali je mišljenja da je “90% riječ o prirodnom materijalu”. Za samo jedan uzorak “ukrasnog kamena” kojeg je obradila tvrdi da “ne bi mogla objasniti otkud ravna pločica u tim slojevima” i kako se “tako ravan tu našao”. Ona u načelu ne isključuje mogućnost da je prirodni materijal korišten za gradnju. Priznaje da bušotina nije dovoljno velika i da bi bilo najbolje pristupiti otkopavanjima. Sa sarajevskim Zemaljskim muzejom je stupio u kontakt ing. Dževad Valjevac budući da sam se ja nakon završetka sondažnih bušenja vratio u Houston. Nakon nekoliko zahtjeva, iz Muzeja su poslali, prema riječima Valjevca, mlađeg čovjeka, gosp. Sijarića koji je, nakon paušalnog pregleda palete sa uzorcima jezgra izjavio da za njega “nema ništa interesantno”. To mi je i razumljivo budući da u uzorku nije bilo nekih arheoloških artefakata kao sto su novčići, keramika, oruđe i slično. Po povratku u Houston, donio sam mali uzorak onog “ukrasnog” kamena. Otišao sam na University of Houston 18.07.2005., na njihovo odjeljenje Geoloških nauka (Department of Geoscience). Uputili su me na njihovog vodećeg sedimentarnog geologa, prof. doktora Reid-a. Na prvi pogled, nije mogao da mi kaže o kojem je materijalu riječ. (Priznajem, to me je malo začudilo, jer je bio preporučen kao glavni ekspert za tu oblast.) Proveo je dodatno vrijeme analizirajući kamen i sve što mi je rekao bilo je: “Teško je reći. Radi se o nekom tipu materijala koji ima vrlo fine granule.” Misterija “ukrasnog’ kamena, uglačane ravne površine; buduće analize će odgovoriti o čemu je zapravo riječ. 4.3.6. Zašto je piramida, a ne prirodna tvorevina?! Da li je brdo Visočica oduvijek imalo pravilan piramidalan oblik? Ne. Brda se u prirodi ne pojavljuju u pravilnim oblicima. Inteligentni čovjek daleke prošlosti je na postojeću osnovu (vjerovatno dvije ili tri strane koje podsjećaju na piramidu) izveo velike zemljane radove kojom je kompletirao piramidalni oblik. Modifikovao je postojeće stranice piramide, a stotine tona su prebačene da bi se dobio pravilan oblik. To objašnjava naizgled neobjašnjive stvari, odnosno anomalije kako ih zovemo, a koje su pominjane u prethodnim poglavljima. Mješavina lapora, pijeska, šljunka, mlađe gline – sve je to nastalo velikim ljudskim pomjeranjem materijala. Naravno, slijede logična pitanja ko, kada i kojom tehnologijom je izvodio te radove? Ta pitanja imaju smisla, ali odgovori su isti kao i slučaju gradnje ogromnih vještačkih brda u engleskom Silbury Hills-u, ili pak prenošenja kamenih blokova od nekoliko stotina tona u Peruu ili Balbeku. (O tome sam više pisao u svojim ranijim knjigama u okviru ciklusa “Alternativne historije”.) Dovezeni materijal, prije svega lapor, poslužio je kao čvrsta podloga za oslanjanje i zidanje građevina. U našem slučaju, riječ je o stepenastoj piramidi. Čovjek prošlosti nije imao potrebe za stvaranjem vještačkih materijala kao mi. Živio je u harmoniji sa prirodom koju je poznavao i respektirao bolje nego mi. Zidovi piramida su dignuti mješavinom prirodnog stijenskog materijala povezani krečnim materijalom (“loš beton”). Stijene koje su ovdje prisutne različite su starosne dobi. Kao što mi geolog reče, “prirodno to ne bilo moguće u slučaju Visočice, jer se radi o stijenama neogena i kvartara.” Izgradio je prostorije unutar piramide. To objašnjava prisustvo vertikalnog lapora umjesto horizontalnog. Temelji su građeni od šljunka, pijeska i kamena. Prisustvo željeza u kamenu ne čudi. Drevni čovjek je znao za specifična svojstva oblika piramide i djelovanja na čovjekov energetski nivo. Takođe, znao je za djelovanje pojedinih metala koji su pojačavali energetska strujanja. Piramidalni oblik čitavog brda povoljno je utjecao na vodu. Kiše i podzemni tokovi su bili blagotvorni. Pročišćavanje je vršio pijeskom. Ponovo prirodnim materijalom. Ugrađeni smeđi “ukrasni” kamen je nalazio u prirodi. Obrađivao ga je, sijekao u ploče. Površinu bi posebnom metodom uglačao, učinio sjajnijom. I obložio podne površine kako bi unutrašnjost piramide dobila sjaj koji zaslužuje. Prilaz piramidi bio je tipičan. Dugačke stepenice, građene od odrezanih kamenih blokova pješčara, bile su postavljene sve do sredine sjeverne strane piramide. Pješčar se nalazi u prirodi, slobodan. Čitava brda su građena od njega. Prvi bosanski kamenolomi su proizvodili impresivne, poliranje kamene blokove pješčara. Sa prilaznih kamenih blokova dolazilo se do sjeverne strane piramide koja je bila glavna, frontalno orijentisana strana piramide. Stepenice su vodile do vrha. Na vrhu piramide (na mjestu današnjeg grada Visoki) nalazio se objekat u obliku izduženog, pravougaonog hrama. Bio je građen od drveta, tako da njegovi ostaci nisu sačuvani. (Analogija sa većim brojem piramida u Srednjoj i Juznoj Americi.) Sada se ponovo otvara more drugih, antropoloških pitanja. Da li su korisnici piramide imali žrtvovanja slično kao Azteci? Ovo je već polje špekulacija, ali moj je osjećaj da sigurno nisu imali žrtvovanja, jer je riječ o jednom drugom vremenu. Zapravo, meni je ipak najinteresantnije pitanje ko je zapravo podigao ovu piramidu? I, ponovo, moj osjećaj je da nije ista civilizacija izgradila piramidu i zatim je duže vremena upotrebljavala. Kada je riječ o graditeljima, vjerovatno je riječ o utjecaju sa Zapada (iz Atlantika), koji se može naći na nizu primjera u Sredozemlju i obje Amerike. 4.3.7. Šta dalje? Svoje dajnje namjere sam stavio na papir i poslao direktoru Visočkog muzeja, profesoru Hodoviću. “Poštovani prof. Hodović, Incijalna sondažna istraživanja koje sam proveo u avgustu mjesecu 2005. godine na brdu Visočica kod Visokog pokazala su određene anomalije koje upućuju na potencijalnu prisutnost drevnih podzemnih građevinskih objekata. Ovim putem Vam se obraćam da odobrite daljnja istraživanja na period od pet godina mom istraživačkom timu. U tom periodu planiram da izvedem aerijalna snimanja, radarska podzemna snimanja, satelitska snimanja na daljinu, infracrvena termalna snimanja, dodatna sondažna istraživanja na brdima Visočica, Križ i okolini te ostale visokotehnološke oblike istraživanja. Planirana istraživanja ni na koji način neće ugrožavati prirodnu okolinu niti postojeći srednjevjekovni historijski spomenik – grad Visoki. Metode i rezultati istraživanja će poštovati odgovarajuću zakonsku regulativu BiH. Uzorci će biti pohranjivani u Visočkom muzeju. Iznošenje istih za obavljanje geoloških, mineraloških, arheoloških i petrografskih analiza će biti uz znanje ovlaštene osobe Visočkog muzeja. Periodično će se o rezultatima istraživanja obaviještavati nadležna državna tijela (Zavod za zaštitu spomenika) i mediji. U okviru projektnog tima nalaziće se predstavnici Visočkog muzeja (direktor i jedna administrativna osoba). Dio tima će sačinjavati eksperti iz BiH (geolog, minerolog, inžinjeri, itd.) Ovim putem još jednom ukazujem na mogućnost da ovaj Projekat ima potencijal da u potpunosti izmijeni značenje Visokog i BiH na svjetskoj arheološkoj mapi. Pozitivni odjeci će bili takve magnitude da će u potpunosti odrediti pozitivnu budućnost vašeg Muzeja, Grada Visokog i BiH. S poštovanjem, Semir Osmanagić Houston (SAD), 20. avgust 2005.” 5. JADRANSKI BAZEN – SVJETSKI ARHEOLOŠKI DRAGULJ 5.1. Iirski Grad iz snova – ni Hercegovačka Troja, ni Daorson, ni Gradina Ošanići Bosanska piramida Sunca je neosporno najznačajniji simbol ljudske zajednice koja je živjela u središnjoj Bosni u poslednjih 20.000 godina. U Hercegovini se takvo civilizacijsko dostignuće nalazi, potpuno zanemareno, u okolini Stoca. Meksički autor Roberto Salinas Price je 1980-ih oduševljeno govorio o grčkoj Troji u Hercegovini; domaći arheolozi (Z. Marić) su, na osnovu pronađenih novčića sa natpisom “daorson” grad nazvali Daorsonom, a njegove graditelje Ilirskim plemenom Daorsoni; treći su mu dali ime Gradina Ošanići po obližnjem selu. Ni jedni, ni drugi, ni treći se nisu usudili otići u stvarni period kada je ovaj monumentalni grad nastajao. Stoga mu pripisuju neke, na oficijelnoj historiji utemeljene, datume nastanka: doba drevne grčke kulture ili famoznih “Ilirskih plemena” koja su neposredno prethodila antičkim junacima. Dakle, riječ je o oko 2500 godina unatrag. Na tren ih mogu razumjeti. Kako bi mogli doba nastanka Grada postaviti u period nakon potapanja Atlantide prije 12.000 godina? Ko bi bili pripadnici razvijene civilizacije sa građevinskim i inžinjerskim znanjima da podignu ovakav Grad kada u “starijem neolitu jedva da imamo pećinskog čovjeka u ovom dijelu svijeta”? *** Nekoliko kilometara strmog i uskog asfaltnog puta iznad Stoca završava u malom selu Ošanići. Nikakvih tabli za arheološko nalazište Daorson nema. Uski puteljak širi se u penjanje brdom sa kojeg se pruža pogled na Vidovo polje. U podnožju Grada (Daorsona, Troje, Gradine Ošanića) se pruža plodno Vidovo polje Napokon, izlazim na vrh brdovite zaravni. Ostaci drevnog građevinskog kamena su me pratili dosada, ali se nikakav njihov oblik (zidine, građevine) nije mogao naslutiti. Nakon tolikih hiljada godina, gromade su izgubile oblik. Ali, sada, na ovoj zaravni, prizor od kog se zadrhti. U daljini se ukazuje monumentalni kameni zid koji spaja dva svijeta: zeleni (travnati) i plavi (nebeski). Ilirski Grad iz snova – iz daljine se čini da kameni zid spaja nebo i zemlju Na prilazu Gradu, među kamenim gromadama, dva pastuha. Mirno pasu. Dolazak čovjeka ih uznemiri, na tren. Kako sam ja prilazio Gradu, tako su se oni, iz opreza, sklanjali u stranu. Milenijski mir Grada narušen je mojim dolaskom i sklanjanjem u stranu dva neosedlana pastuha Napokon, preda mnom su ostaci zida koje mogu u potpunosti da obujmim u njihovoj veličini. Prva misao koja mi se javlja je da stojim ispred najznačajnijeg arheološkog nalazišta Hercegovine. Ostaci zidina Grada – najznačajniji arheološki spomenik Hercegovine *** Kako je Salinas Price vidio Grad? Maštovito i s respektom. On govori (na svom web sajtu): “Arheološki ostaci Troje se nalaze na vrhu brda, u blizini Ošanića, 3 km sjeverozapadno od Stoca. Lokaciji se prilazi iz podnožja brda utabanom stazom. Prođe se nekoliko seljačkih kuća; usput se vide ostaci antičkih građevinskih blokova. Na vrhu su monumentalni zidovi Troje, građeni od tvrdih kamenih blokova od krečnjaka. Iza njih se nalazio grad. Troja je bila strateški smještena u nekoliko nivoa – vjerovatno po 25 do 50 metara – na stjenovitim liticama, prirodno zaštićena. Jedna strana je gledala prema Radimlji, a druga prema otvorenoj Stolačkoj dolini.” I, Salinas, nastavlja: “Gradske zidine su napravljene od kiklopskih kamenih blokova (tako nazvanih, jer su samo Kiklopi mogli dizati tako ogromne blokove). Blokovi su ogromni, kvadratni, krečnjačkog porijekla, neki po 3 metra dugački. Zid je dugačak 63 metra, dva i po metra širok i mjestimično po 4 metra visok.” Stanimo malo. Ovaj opis je samo djelomično tačan. Ovom prilikom, ne ulazeći u (ne) tačnost Salinasove pretpostavke o Gradu kao antičkoj Troji, prokomentarišimo blokove. Blokovi jesu ogromnih dimenzija, “kiklopskih” kako ih naziva ovaj ljubitelj antičkog perioda. Međutim, postoje i drugi načini obrade, prenosa i ugradnje monumentalnih blokova osim snage drevnih Kiklopa. Drugo, blokovi nisu samo kvadratni, već razlicčtih oblika. Ima ih pravougaonih i romboidnih. Teško je naći dva bloka iste veličine. Tipična gradnja koja pripada civilizacijama pod utjecajem civilizacija Lemurije (Mu) i Atlantide. Tipična gradnja prethistorijskih civilizacija Lemurije i Atlantide: kameni blokovi različitih oblika (kvadratni, pravougaoni, romboidni) pri čemu su svi različite veličine Sada možemo nastaviti sa Salinasovim opisom. “Dva kvadratna tornja su bila postavljena na kraju zidova. Prvi je nadgledao ulaz u gradsku kapiju. Drugi, sada u rasutoj gomili, je možda dignut znatno kasnije (treće do prvo stoljeće prije nove ere?). Gradska kapija je bila 2 metra široka i vrlo vješto isklesana… Okvir za kamenu kapiju je majstorski isklesan… …Unutar zidina je bila agora (tržnica), takođe i kamene ulice, javne i rezidencijalne zgrade, izgrađene na nekoliko nivoa…” Iz vremena grčkih, vratimo se samo nekoliko stotina godina unatrag i poslušajmo zvaničnu verziju domaćih arheologa (Z. Marić, B. Marijan i N. Cambij): “…Prema zadnjim arheološkim istraživanjima, naseobinski kompleks površine oko 15 hektara postojao je od 5. stoljeća prije Krista do polovine prvoga stoljeća prije Krista, kada su ga vjerovatno razorili ratoborni Dalmati. Čitavo naselje u Ošanićima može se podijeliti na tri glavna dijela. Stambeni dio, gospodarski dio i utvrdu. Od njih svakako je najdomljivija utvrda (akropola) površine oko 7000 kvadratnih metara. Imala je dvije odbrambene crte – prednji, niži zid očuvane duljine 46 m, čija je prvotna duljina iznosila 60 m. Zid, koji je imao dvije četvrtaste kule s gradskim vratima širokim četiri metra, bio je visok pet do sedam metara i mjestimice debeo četiri metra. Kako u gradnji nije rabljen malter, cijela konstrukcija počivala je na težini blokova, dugih i do tri metra, preciznoj obradi prileznih površina i tehnici zidanja. Način gradnje podsjeća na zidove u Mikeni i Tirinsu, što govori da su Daorsi bili podosta helenizirano pleme. U tvrđavi se nalazila velika cisterna za vodu isklesana u kamenu, jedan objekt (hram?) i velika kamena gomila čija namjena nije jasna (vjerska ili obrambena?)… … Gospodarski dio, zvan danas Banje, imao je više manjih objekata i jedan otvoren prostor, vjerovatno trg. Stambeni dio imao je zgrade terasasto raspoređene i povezane stubama. U jednoj bogastoj ostavi pronađene su, između ostaloga, dvije matrice za izradu raznovrsnih figura u bronci, srebru i zlatu. Nekoliko novčića iz Ošanića grčkoilirskoga su tipa s natpisom Daorson.” Lokacija Gradske kapije… sa pokušajima restauracije E, sada. Zašto naši arheolozi misle da su “Ilirska plemena” morali dizati svoje gradove pod nečijim utjecajem? Na primjer, utjecajem razvijene antičke kulture stare Grčke? Jasno mi je da je u tom slučaju zgodno povezati ovaj nemogući inžinjerski i građevinski poduhvat sa sasvim realnom gradnjom starih Grka. Međutim, neka čitaocu koji nije imao prilike otići u Mikenu bude dano na znanje da je Mikenska gradnja inferiornija u odnosu na ovaj Ilirski Grad. Moglo je biti samo obrnuto. Da Grci preuzmu znanja i utjecaj sa hercegovačkog krša (koji tada očigledno nije bio krš). Nadalje, trebalo bi konačno raskrstiti sa tom složenicom “Ilirska plemena”. Plemenski nivo organizovanja ne daje tako impozantne civilizacijske produkte kao što je kompleksni Grad. Autori dobro opisuju kamene blokove, mada ne daju geološku, minerološku i sedimentnu analizu. Ali i same dimenzije kamenih blokova (do 4 metra debljine!) upućuju na visok nivo organizovanja koji se ne može vezati za plemena. Zapravo, tek znatno dublje u prošlost, u doba s kraja zadnjeg ledenog doba (12 500 godina) postoje dokazi o razvijenim civilizacijama koji bi bili u stanju dizati takve gradove. Nažalost, autori koji su se bavili fenomenom Grada, su se uglavnom fokusirali na zidine i donekle, na unutrašnjost. Prvobitno, granice Grada su bile znatno veće. O tome svjedoče kamene gromade, manje i veće, u široj okolini. Ali, da bi se predočile dimenzije Grada moramo drugačije pristupiti njegovom proučavanju. Prvo, takozvane “zidine” nisu imale odbrambenu svrhu. Zar bi se četiri metra debeli kameni blokovi dovlačili na vrh brda za odbranu od drugih “plemena”? Za takve svrhe bi i 20 cm bilo sasvim dovoljno. Ne, ovi kameni blokovi su imali drugu svrhu. Drugo, život u gradu i objekti kao tržnica, rezidencijalne i javne zgrade nisu bile samo “unutar” zidina. Oslobodimo se zablude da je ovdje riječ o srednjevjekovnom gradu/utvrdi i da su svi bili sklonjeni na sigurno u slučaju napada. Prisjećam se drevnog grada u istočnom Peruu, Ollantaytamba. Na vrh planine je dovučeno 8 kamenih blokova od riolita (vulkanski kamen). Svaki je težak po 100 tona. Perfektno su isklesani i prianjaju jedan uz drugi. Strukture takvog kamena nema 150 km unaokolo. Uglavnom, te blokove su arheolozi prozvali “nedovršeni zid”. Zašto? Jer, moderni čovjek svijet vidi limitiranim očima. Ne vidimo podzemna energetska strujanja i čakre Planete; zaboravili smo koja svojstva ima kamen u interakciji sa energetskim zračenjima. Više i ne znamo kakve nam beneficije nosi viši energetski nivo. Civilizacije prethistorije su imale ta znanja. Originalni graditelji ovog hercegovačkog Grada su imali ta znanja. Ne čudi da je odmah do zidina bila i kamena piramida. Domaći arheolozi su je nazvali “hram” i razrušili je ne bi li našli blago u njoj. Blaga nije bilo, kameni blokovi su završili u podnožju litice. Da su se rukovodili biogeometrijom znali bi da se “blago” krije u obliku koje kameni blokovi formiraju (piramida), a ne u mogućim artefaktima koji su sakriveni u unutrašnjosti. Naravno, za pravilno shvatanje naših davnih predaka trebaju drugačija, šira, manje limitirana znanja. Znanja alternativne historije. Tipična gradnja naprednih “prethistorijskih” civilizacija: nema današnjeg vezivnog materijala (malter ili cement), blokovi su različite veličine, više je od četiri ugla (u slučaju zemljotresa kameni blokovi se “zaključaju”), raspored doprinosi maksimalnoj stabilnosti… Višetonska težina kamenih blokova otvara drevnu dilemu: ko i kako je vršio transport, a onda ugradnju ovih megalitnih grdosija… Izvaljeni kameni blok iz ležišta pokazuje originalnu višemetarsku debljinu koja imponira… Tipičan, perfektni fit, između kamenih blokova. Priča je stara i neobjašnjiva od strane zvanične arheologije, kao i u slučaju egipatskih, meksičkih ili peruanskih piramida: “ni sječivo noža se nije moglo uvući među blokove…” U zagrljaju Grada, autor se osjećao sigurno kao među dušecima. Još je ostalo netaknute blagotvorne energije starog doba… Nekada su stotine metara ravnih, kružnih i piramidalnih oblika imale ovaj blagotvorni teren prošaranim. Danas nam se seriraju teze koje su tipične za našu, nasilnu civilizaciju: govori se o odbrambenim funkcijama, o ratovanju sa Delmatima, itd. Uklesani kanal za kišnicu – identična slika sa kemnim blokovima prethistorijskih civilizacija Perua, Egipta ili Meksika Silazak niz Grad, litice koje vode prema dolini – da li je nekada u podnožju bila voda (more, jezero povezano sa Jadranom?) Gdje počinju kameni blokovi, a gdje završava brdo? Stotine metara drevnih masonskih umijeća govore da su granice Grada bile daleko veće od onih kojima barata službena arheologija I, još jedamput, o obliku kamenih blokova. Planski pristup prethistorijskog arhitekte i majstorstvo ugradnje vidljivi su i danas nakon više od 10 000 godina; blokovi su koso i romboično odrezani kako bi struktura bila što kompaktnija… Uz ovakav stil gradnje, logično bi bilo očekivati ostale karakteristike civilizacije koja je uživala plodove ovih kamenih monumenata. (Poređenje je na osnovu moga iskustva sa originalnom civilizacijom koja je gradila Maccu Pichu u Peruu.) A to znači: * superiorni graditelji su bili malobrojni (!) * Grad im nije služio za stanovanje već za “energetsko napajanje” (!) * bili su pretežno spiritualna bića * objekti im nisu imali krovne konstrukcije radi nesmetanog prijema Sunčeve energije… Zvuci neobično? Nesumnjivo. Ali, koliko su “obični” kameni blokovi Balbeka (Liban) od 1200 tona koji su preneseni na vrh brda (mi naravno, nemamo ni približno moćnu tehnologiju za takav poduhvat)? Ili, pominjani Ollantaytambo u Peruu? Ili 400 tona asuanskog granitnog bloka u maloj prostoriji u središtu “Keopsove” piramide? Doći će vrijeme kada će nauka o prošlim vremenima (arheologija, historija civilizacija, antropologija) uhvatiti korak sa istinom. To vrijeme je tek pred nama. I tek tada će se saznati puna istina o ovom hercegovačkom Gradu. A do tada ću, ovo sveto mjesto, zemaljski hram civilizacije koje više nema, jednostavno zvati – Grad. 5.2. Asseria Da li se nivo razvijenosti zemlje određuje i prema njenom odnosu prema nacionalnom arheološkom blagu? Vozim se tek otvorenim auto putem Split-Zagreb. Proletio sam relaciju od Splita skoro do Zadra za manje od jedan sat. Izlazim u Benkovcu, prolazim kroz miran gradić smješten 37 km od mora. Uski, prvo asfaltirani, a zatim neasfaltirani put prema Podgrađu me vode bliže najznačajnijem Gradu Dalmacije starih vremena. Novi auto put Split – Zagreb omogućava brži prilaz Dalmatinskoj zagori i Asseriji, najznačajnijem arheološkom spomeniku Hrvatske Sa vrha Kozlovca se pruža sveobuhvatan pogled prema plodnim Ravnim kotarima. Javljaju mi se prve asocijacije sa lokacijom hercegovačkog Ilirskog Grada: * u regionu sam četrdesetak kilometara od Jadrana; * područje je okruženo jezerima (Vransko jezero, Novigradsko more, Prokljansko jezero), odnosno Deransko jezero, Hutovo blato i proširenja Trebišnjice u blizini hercegovačkog Grada; * oba Grada su smještena na vrhu brda; * oba Grada gledaju na plodne doline (Ravni Kotari, odnosno Vidovo polje); * do Gradova vas prate krševita područja, a onda, najedamput, Grad zadominira potpuno ravnim plodnim dolinama; da li je granica Jadranskog mora bila pomjerena 40-ak kilometara dublje u kopno u doba kada su Gradovi nastajali? Do Asserije me prati krševita Dalmatinska zagora da bi najedamput prešla u plodnu dolinu Ravnih kotara Da li bi trebalo da me čudi da u Benkovcu nema nijednog natpisa koji upozorava na prisutnost Asserije? Ili, činjenicu da od stotinjak ljudi s kojima sam pričao niko nije čuo da grad pod tim imenom postoji u Hrvatskoj? Žega vrelog avgustovskog dana mi je jedino društvo na putu ka ostacima grada Asserije. Prašnjavo proširenje na putu koristim kao parking. Upućujem prvi pogled sa ceste: Prvi susret sa rekonstruisanim zidovima Asserije – koliko vjerno je kopiran originalni Grad? Petnaestak redova rekonstruisanih kamenih blokova ne ostavljaju posebno jak utisak na mene. Samo jedan red kamenih blokova (u sredini rekonstruisanog zida) koji ima originalne dimenzije; ostali su manji, tanji, kao da je riječ o modernom objektu na Dalmatinskoj obali. Naravno, zdanje originalnih graditelja se izgubilo u vremenu; nove civilizacije su dograđivale, rušile i ponovo gradile po svojim kriterijumima. Ili, kako Zadarska županija zvanično tvrdi: “… U Asseriji, blizu Podgrađa, 6 km istočno od Benkovca, su ostaci gradskog naselja gotovo kilometar dugi. Asseria je osnovana davno prije nego su Rimljani kročili na ovo tle. To je bilo moćno središte Liburnijskog plemena, čije su se teritorije protezale duž istočne Jadranske obale. Kada su Rimljani kasnije okupirali ova područja, Asseria je postala gradski centar sa Upravljačkim savjetom. Grad je bio naseljen od Bronzanog doba sve do kasnog Rimskog perioda – vremenski period od jednog milenijuma… Uspon Asserije kao grada se odvijao tokom prvog i drugog stoljeća naše ere, kada je predstavljala jedno od glavnih središta Liburnijskog plemena. Najstariji ostaci Asserije dosada pronađeni su datirani u period petog stoljeća prije nove ere, i prikazuju grad sa zidovima visokim 7 metara, a debelim 3.2 metra. Ti zidovi su bili dio vojnog pojasa koji je štitio bogati kulturni život na obali od invazije Barbara iz unutrašnjosti. Asseria je imala gradski centar, vodovodni system, javna kupatila i nekropolju sa cilindričnim nadgrobnim spomenicima (“cipus”). Najpoznatiji Rimski monument je trijumfalna kapija, jedan od sedam ulaza u Grad, izgrađen 113. godine u čast rimskog imperatora Trajana. Arheološka iskopavanja Asserije otkrivaju nove fascinantne nivoe u dubini. Keramika iz grčkog perioda je prethodila Rimskom naselju, a još prije njih su ostaci Liburnijske ere…” Mnoštvo informacija koje ću morati filtrirati u svijetlu svoje posjete Asseriji tog vrelog podneva. Krenimo u “sridu”. Plemena nisu podigli monumentalni grad Asseriju! Pogledajmo originalne kamene blokove. Originalni kameni blokovi zidova Asserije koje, očigledno, nisu gradila “plemena” pa ni Ilirska (“Liburnijska plemena”) Zapravo, zvaničan bilten Županije, otkriva nedosljednost. Kažu da je Grad bio u naponu razvoja u prvom stoljeću nove ere; nekoliko rečenica kasnije, tvrde da su najstariji pronađeni kameni blokovi “visoki 7 metara”, a debeli preko tri metra. Ne govori li to, zapravo, da su originalni graditelji bili ti pod kojima je grad “cvjetao”? Naravno, tvrditi da plemenski nivo organizovanja može planski izgraditi Grad monumentalnih dimenzija i neophodnih urbanih karakteristika je naivno. Za originalne graditelje moramo ići u prošlost i rušiti teoriju o evolutivnom razvoju civilizacija. Autor proučava originalne kamene blokove visoko razvijene civilizacije koja je izgradila Grad u “prethistorijskim” vremenima… Dodir sa rekonstruisanim zidom i susret sa “prihvatljivom” kopijom originalne gradnje… Asserija je danas mješavina ostataka pra-Ilirskih graditelja, grčkih i rimskih arhitektonskih stilova. Tu, na kamenim gomilima, vidim lijepo oblikovani rimski kamen… Ostaci rimskih kamenih ploča u Asseriji… … zatim nadgrobne spomenike… Rimski nadgrobni spomenici (“cipusi”) napola vire ispod zidina Asserije… … ili kamene bunare… Kameni bunar iz Rimskog perioda Asserije… Svakako, potpuna rekonstrukcija jedne od gradskih kapija iz Rimskog perioda takođe privlači pažnju… Rekonstruisana gradska vrata Asserije iz Rimskog perioda… Ova kapija na suprotnoj strani ima imitaciju originalne gradnje, tako da se posjetilac osjeća malo konfuzno… Prednja strana Rimske gradske kapije je imitacija originalne pra-Ilirske gradnje… Interesanta historijska referenca za zbivanja na ovim područjima je obimna “Istorija srpskog naroda” Vladimira Čorovića prema kojoj: “… Moćna Rimska Imperija, koja je još 229. godine pre Hrista počela svoja osvajanja Ilirika i koja je već od cara Avgusta gospodar Balkanskog Poluostrva, ostavila je ovde duboke tragove svoje državne kulture… Novac u našim krajevima bio je ponajviše grcki: drahme i hemidrahme. Ilirski kraljevi kuju novce s grčkim natpisima…” Ops. Da li nam Čorović ovdje nudi objašnjenje za Daorson? “Ilirski kraljevi kuju novce s grčkim natpisima”. Nakon hiljada godina postojanja moćnog hercegovačkog Grada, potomci pra-Ilira su u deklinaciji svoga razvoja. Nadire Grčka kultura i vojska. Zadnji Ilirski kralj kuje novce sa nazivom “daorson”… Dvije i po hiljade godina kasnije, arheolozi socijalističke Jugoslavije pronalaze novčiće s tim nazivom i, ne znajući za bolje, čitavu kulturu (“Ilirsko pleme”) nazivaju tim imenom uključujući i Grad (“Daorson”)… Pogledajmo šta jos interesantno nudi Čorović: “… Čitava obala Jadranskog Primorja beše gusto zasijana manjim i većim kolonijama i gradovima, od kojih su mnogi, iako nastali pre Rimljana, dobili postepeno latinski karakter. Među njima su i Senia (Sinj), Enona (Nin), Jadera (Zadar), Tragurijum (Trogir), Narona (Metković), Oneum (Omis). U unutrašnjosti, na reci Krki, razvio se glavni grad Liburnije Skardona (Skradin), Aserija (Podgrađe kod Benkovca), Nedinum (Nadin), Burnum, Varvaria…” Nažalost, Čorović nema informacija o uređenju Ilirskih gradova i teritorija. To ne čudi s obzirom da nema pisanih tragova o tom periodu. Jedino što nam se stoga nudi su latinizirana imena nekadašnjih monumentalnih gradova… koji su bili naseljeni i hiljade godina nakon njihove gradnje. Vratimo se Asseriji i pokušajmo donekle kompletirati sliku o veličini Grada. Moj obilazak Asserije trajao je znatno duže nego što sam očekivao. Nakon niza rekonstruisanih zidova, manje ili više uspješno, hodajući vrhom zaravni uočavam da tragovi gradskih zidina neprekinuto traju. Dva, tri, četiri reda visoki, kako gdje, kamen propada, ali dimenzije megalitnih blokova nepogrešivo govore o visokoj civilizaciji koja ih je obradila i ovdje postavila. Spoj starog i novog u Asseriji – originalni kameni blokovi se susreću sa rekonstruisanim… Zidovi zarasli u gusto žbunje mi ponegdje ne dozvoljavaju prilaz… Zidovi Asserije su djelomično sačuvani, ali i sakriveni u gustom rastinju Opet, na pojedinačnim dijelovima mi se ukaže desetak ili više metara sačuvanih zidova u svoj njihovoj ljepoti… Sačuvane sekcije megalitskih zidova Asserije Ponegdje, pak, prilaz mi je dovoljan da mogu izbliza osmotriti vezu među kamenim blokovima. Naravno, originalno nije bilo vezivnog meterijala. Strukturno, kameni blokovi su svojom iznimnom debljinom i dužinom, održavali posebno čvrstu vezu. Vezu koja, evo i nakon toliko hiljada godina, pokazuje svoju građevinsku superiornost. Prilaz zidovima sa padinske strane je ponegdje moguć i dozvoljava da se prouči superiorna veza između kamenih blokova prošlosti Gotovo kilometar je trajao obilazak jedne padinske strane Asserije. S obzirom na visinu zidova (7-10 metara), težinu kamenih blokova (500 – 5000 kg), dimenzije kamenih blokova (1-4 metra dugački, 0,5 – 1 metra visoki, 1-2 metra debeli) te ukupnu dužinu zidova (oko 2.5 km), može se izračunati približna težina obrađenih i ugrađenih kamenih blokova. Riječ je o preko dvadeset hiljada tona! Ovo je brojka koja pokriva samo jedan red vanjskih zidova. Tu nisam uračunao kamene građevine unutar zidina. A tu je ponovo riječ o majstorstvu drevnih masona. Usamljeni, lijepo uglačani kameni blokovi, svjedoče o rafiniranom masonskom znanju orignalnih graditelja Asserije Hodajući vanjskom stranom zidova Asserije nailazim na kamene gomile koje vode prema dnu litica. Tone raspadnutog kamena čija se prvobitna uloga u građevinskim oblicima nikad neće saznati… Tone rasutih kamenih blokova koji su izgubili svoj pravilni oblik, nepovratno se survao prema dnu kanjona Unutar zidina su manje i vise uzdignuta područja. Ponegdje je iskopavanje započelo. Svuda su kamene gomile. Koliko je različitih struktura vrijeme razorilo? Unutar zidina su neiskopani ostaci drevnih kamenih objekata; od njih je uglavnom ostao raspadnuti kamen čija je rekonstrukcija gotovo nemoguca Pogled mi leti na suprotnu stranu. Preko puta je brdo slične visine i oblika. Polukružno, sa zaravni na vrhu. Dijeli ih “kanal”, udolina. Malo pažljivije sam se zagledao u to brdo. Bilo bi očekivati nepravilne redove kamena i žbunja. Međutim, pažljiv pogled odaje frapantnu činjenicu: nasuprot meni je produžetak grada Asserije. Žbunje pokušava zamaskirati dodatne zidine, ali bezuspješno. Očigledno da ću morati revidirati procjenu o težini kamenih blokova koji su bili ugrađeni u Asseriji. Vjerovatno je riječ o fantastičnih pedeset hiljada tona! Brdo nasuprot Asseriji je – Asseria, takođe. Pravilni redovi stotine metara kamenih zidova, davno oronulih, upozorava da su stvarne dimenzije Asserije monumentalne Zastajem. Sjedam na sivi kamen. Slike dolaze same od sebe. Ovaj veliki Grad je bio na samoj morskoj obali. I, kao niz drugih na obali Jadrana, nastao je u doba neposredno nakon kraja ledenog doba. Pošto nemam analiza obližnjeg terena ne mogu da šire elaboriram, zato samo ostajem na ovoj ideji. Ali, pogledam li na plodnu dolinu ispod mene, lako mogu zamisliti plavu umjesto smeđe boje. Plodna dolina ispod Asserije – da li je bila prekrivena morem neposredno nakon otapanja leda s kraja zadnjeg ledenog doba? Nastavljam obilazak Asserije. Druga strana brda je manje pristupačna i opasana je žicom. Na sredini uzvisine je mala crkvica sa grobljem. Tipično. Groblja su podizana na mjestima ranijih, a ova na mjestima još starijih. Slojevi koji pripadaju kulturama koje slijede jedna za drugom. Opomena o našoj fizičkoj prolaznosti. U sredini gradskih zidina Asserije danas je crkvica sa malim grobljem. Koliko je slojeva različitih kultura jedna ispod druge? Završavam krug. Ponovo sam kod glavnog gradilišta gdje traju restauracije. Zidine preda mnom izgledaju kompaktno i bude pozitivan osjećaj u meni. Valjda su arheolozi bili blizu originalnoj arhitekturi. Rekonstruisana/obnovljena sekcija Asserije – osjećaj kompaktne gradnje i inžinjerskog pristupa Ljetna vrućina napokon preuzima primat nad mojom opijenošću starinom. Zadnji, zadovoljni pogled prema zidinama ovog vrijednog, najznačajnijeg grada Dalmatinske zagore… i čeka me put natrag neasfaltiranim putem. Posljednji pogled na zidove Asserije – i odlazak na prašnjavi put Vratio sam se u grad Benkovac. I tamo sam, napokon, vidio jedini natpis za Asseriju. Riječ je bila o lokalnom hotelu. Jedini pomen vrijednog arheološkog nalazišta je u imenu lokalnog hotela Asseria 5.3. Varvaria Moja slijedeća arheološka stanica biće Varvarija, na polovini puta između Zadra i Šibenika, ponovo 40-ak kilometara od Jadranskog mora. Putem razmišljam o nedoumicama koje su morile historičare kada su pokušali dokučiti što se zbivalo na našim prostorima u pred-Rimsko doba. Rimljani su ostavljali pisanog traga, ali prije njih postoje samo nagađanja. Ili, kako to je to zapisano u kronikama (“Slobodna Dalmacija”, 08/2005) o Zadarskoj županiji: “Prastanovnici Zadarske županije kao i cijele Dalmacije naseljavaju ravnice. Jedna neolitska kultura (otkriveni važni neolitski dokazi) na Jadranu nosi naziv po ravnokotarskom selu Smilčiću. Dolaskom Indoevropljana (Iliri i Prediliri) početkom II tisućljeća iščezava staro stanovništvo i njegova kultura. Doseljenici sa sjeveroistoka – Indoevropljani ili Arijevci, kako ih znanost naziva, i njihovo podrijetlo je jedan od najsloženijih problema koji povijest nastoji razjasniti…” Srećom, antropološka genetika čini dosta na razjašnjenju ovog “problema”. Iliri i Prediliri su starosjedioci na ovom terenu i njihov dolazak u ove krajeve seže u period od prije 25 000 godina. Mnogo kasnije će zbilja doći doseljenici Ukrajinsko-Zakavkaske grupe naroda (nakon kraja ledenog doba), Međutim, i njihov dolazak je uslijedio znatno prije nego sto to naša nauka misli. Poslušajmo dalje: “…Ovi stepski ratnici dolaze iz današnje Rusije te područja od Urala do Kavkaza. Jašu na konjima i sobom donose metal, bakar i bronzu i pokoravaju staro neolitičko sjedilačko stanovništvo. Oni podižu utvrđena naselja na uzvisinama. To su one čuvene i nama dobro poznate gradine. Uz gradine nalaze se i grobne gomile koji svjedoče o kultu umrlih. Oni se ukapaju u fetalnom položaju okrenuti prema suncu… …Iliri stvaraju svoja naselja i to na uzvisinama i opasuju ih debelim suhozidima po vrhovima naših brda. Prostor Zadarske županije naseljavaju Liburni i Japodi. Liburni jedno vrijeme gospodare cijelim sjevernim Jadranom, a najvažnija naselja su im bila Enona (Nin) i Jader (Zadar). Na uzvisinama su bili Nedinum (Nadin), Asseria (Podgrađe), Varvaria (Bribir), Corinium (Karin). Iza Velebita prostor današnje Like naseljavaju Japodi.” Bitna razlika u mom pogledu na historijat Jadranskih prostora je u tome da su pra-Iliri bili starosjedioci koji su tu podizali svoje monumentalne građevine tokom i netom poslije kraja ledenog doba. Godine nakon toga su period deklinacije. Iliri su živjeli u gradovima koji su vremenom postali oronuli. Dolaskom migranata sa sjeveroistoka gradovi dobijaju odbrambeni karakter… sve do dolaska antičkih Grka i Rimljana koji konačno pokoravaju potomke Ilira. Put ka Varvariji asocira na dolazak Rimljana prije dvije hiljade godina. Na prilaznim putevima svjedočanstva skoro zavrsenog ratnog sukoba (“Domovinskog rata” iz 1990-ih). Na malom raskršću bradata, prerano ostarjela prilika sjedi ispred zapaljene zgrade golih zidova koja je nekad bila kafana. Vrijeme je stalo i živi se u prošlosti. Desetinama kilometara unaokolo još neobnovljene kuće koje je prekrio neki nestvarni mir; znakova života gotovo da i nema. Ali, vegetacija je bujna, vinogradi i poljoprivredne kulture uspijevaju na plodnoj ravnici. Kako su Rimljani osvajali poznati svijet diljem Mediterana, sve narode koji su im se suprotstavljali zvali su varvarima. Samo su oni bili ne-varvari. Dolazak u Dalmatinsku zagoru i sukob sa potomcima Ilira bio je prilika da Rimljani upotrijebe svoj izraz “varvari” još jednom. Tako, barem, eto imamo dokaz da je razvijena kultura bila u ovim krajevima prije nove ere. Pogled na plodnu dolinu ispod Varvarije Iz Bribirskih mostina starica me upućuje prema ruševinama Varvarije. Prvo me pozvala na kafu, a zatim ispratila riječima da pozdravim zaposlene koji rade na restauraciji… s kojima je provela 16 godina. Prolazim kroz selo Bribir u podnožju uzvisine. Avetinjski je tiho. Pogled na brdo na čijem je vrhu Varvarija Prvi susret sa zidinama donosi rekonstrukciju koja je mješavina stilova. Prvi susret sa rekonstruisanim zidovima Varvarije Kraj zida ima niz ugaonih kamenih blokova koji su dosta vješto ugrađeni u rekonstrukciju i povezani malterom. I mada to ne odgovara gradnji originalnih masona, ipak upozorava na njihovu vještinu. Ugaoni kamen drevnih masona je vidljiv na ovoj zidnoj rekonstrukciji Jedna sekcija potpuno vjerno odslikava originalnu gradnju i tu se najduže zadržavam. Podsjećanje na originalne graditelje je vidljivo na ovoj sekciji zida Varvarije Šteta što je ovaj segment naše historije toliko dugo zanemarivan. Individualna muzejska istraživanja nisu doprla do javnosti. Sigurno je da bi veća ulaganja dovela do značajnijih otkrića koja bi dokazala definitivnu vrijednost ovih dalmatinskih gradova u evropskoj historiji. Zidovi Varvarije su bliski onima u Asseriji, koji opet pripadaju istom stilu kao i hercegovački Grad – ovaj dio historije Jadranskog bazena zaslužuje organizovani državni interes i skrb koji bi dokazao vrijednost ovog dijela Evrope na arheološkoj mapi Ulazim među zidove Varvarije; u trenutku se prisjetim riječi starice koja me uputila u ovom smjeru:”Varvarija je sedam puta gorila i sedam puta obnavljana”. Preda mnom su tragovi pregradnih zidova. Nema velikih blokova; drugi je, kasniji stil gradnje. Pregradni zidovi unutar zidina Varvarije – kameni blokovi su manji, pripadaju kasnijoj gradnji Na travnatom terenu ostaci betonskih ploča sa kamenim reljefima. Očigledno, ostaci rimskih vremena. Betonska ploča sa kamenim mozaikom krasila je podove prostorija Varvarije u Rimskim vremenima Nekoliko različitih vrsta dizajna otkrivaju profinjenost nekadašnjih rimskih graditelja koji su se ukotvili unutar ovog Grada. Različit dizajn otkriva prefinjenost nekadašnjih stanovnika Varvarije prije 2 000 godina Šibenska županija s pravom govori o Varvariji (odnosno Bribiru) kao “najznačajnijem arheološkom lokalitetu na šibenskom području.” I, u nastavku tvrde da su “…najstariji tragovi života otkriveni u polju nedaleko od rječice Bribirčice, gdje su nađeni ostaci naselja iz mlađeg kamenog doba. Najznačajniji arheološki spomenici nalaze se na Glavici iznad sela, koja je bila naseljena najkasnije početkom 1. tisućljeća prije nove ere. Do dolaska Rimljana ovo naselje je živjelo kao utvrđena Liburnska gradina, a već u 1. stoljeću nove ere opasana je jakim zidanim bedemima i stiče status municipija, a naziva se Municipium Varvariae…” Eto, sad se autorstvo monumentalnim zidovima pogrešno pripisuje Rimljanima… Na travi Varvarije leže pojedinačni, zaboravljeni kameni blokovi originalnih graditelja Na temeljne, megalitne blokove Varvarije, nadograđivali su civilizacije koje su dolazile kasnije Ulazna gradska kapija Varvarije iz Rimskih vremena Kameni blok sa usječenim kanalom koji pripada originalnim graditeljima Varvarije Precizno obrađen originalni kameni blok grada Varvarije koji pokazuje da je neki mehanizam (kapija?) bio ugrađen u njegovo ležište Precizno obrađeni otvor u megalitnom bloku Varvarije upućuje na visok tehnološki nivo originalnih graditelja Završavam obilazak Bribirske Glavice. Procjena je da 80% Glavice još nije arheološki obrađeno. Predstoji još nekoliko decenija (ako se nastavi ovim tempom) otkopavanja da bi se onaj površinski nivo pokazao pred očima. Još je interesantniji dio u kojem bi se otkopavanja fokusirala na najdonje (najstarije) slojeve koje bi nas vratile u dane osnivanja ovog grada/hrama pra-Ilira. S nadom da će se to jednom i desiti, a ovaj otkopani dio pravilno zaštititi napuštam Varvariju. U nastavku putovanja prolazim cestom pored Ivoševaca… Dublje u Dalmatinskoj zagori, na cesti prema Kninu, prolazi se selo Ivoševci… … i, pored puta, u drevnom Burnumu, se ukažu ostaci izvanrednog građevinskog poduhvata: akvadukta, sjajne kapije…? Elegantni luk iz Rimskog perioda pokazuje posebnu zainteresovanost niza civilizacija za ovaj teritorij od najstarijih vremena… I dok završavam putovanje između rijeka Zrmanje i Krke, ona treća rijeka koja se uljeva u Jadran, malo južnija (Cetina) predmetom je pažnje arheoloških eksperata. Naime, Cetinsko polje (ponovo 40-ak kilometara od Jadrana) je prema preliminarnim istraživanjima mjesto nedirnute, ali izvanredno vrijedne arheološke lokacije u Evropi. Prema engleskom arheologu dr. Gaffney-u sa Univerziteta u Birminghamu (prema “Globusu”, 22.07.2005.) Cetinsko polje je “… najfascinantnije mjesto na kojem sam radio. To je najvažnije arheološko nalazište u Evropi. To je otkriće koje se arheologu događa samo jednom u životu… Početna istraživanja otkrila su nevjerovatne ostatke koji datiraju šest tisuća godina prije nove ere, a dokazi kasnog neolita i ranog brončanog doba, bezbroj metalnih i kamenih predmeta vidljivi su u rijeci s obale.” Dr. David Smith, profesor predarheologije s Birminghamskog univerziteta procjenjuje da dolina Cetine sadrži “…sjećanja koja pokrivaju deset hiljada godina čovjekova postojanja u Dalmaciji i na Balkanu.” Zašto li me te izjave ne iznenađuju? Prilog 1: U POTRAZI ZA ALKAMA (Autor Priloga: Jovo Jovanović) Pokusat ću da napišem sve što znam o lokalitetima gdje bi trebale da se nalaze halke ili gdje su se po kazivanju očevidaca nalazile i da dam svoje mišljenje o ovom fenomenu. TRAVNIČKI KRAJ STIJENA NA KOZICI, JEDNOM OD VRHOVA VLAŠIĆA Prema informaciji da na Kozici postoje halke, uspio sam u oktobru 2002. godine da organizujem ekspediciju i obezbjedim vodiča. Popeli smo se, ali halki nije bilo na navedenoj lokaciji. Na mjestu gdje su navodno bile halke postoji nešto kao velika kamena halka, promjera oko 4 m. Stoji horizontalno. Do polovice prečnika je urasla u stijenu, a druga polovica je izbočena kao konzola iznad ambisa. To, ustvari, izgleda kao horizontalno postavljen kameni prsten urastao u stijenu. Mislim da se radi o prirodnom fenomenu, koji narod naziva “prerast”. Vodič je uporno tvrdio da je na tom kamenom prstenu bilo nekoliko halki raznih dimenzija, ali da su poskidane tokom vremena. Rekao je da su zadnju halku velikih dimenzija odnijela dva čovjeka iz Visokog, noseći je između sebe na grani. Nisam mu potpuno povjerovao. Jedan od ljudi koji se penjao sa mnom na Kozicu ispričao mi je ove godine da je njegova radna kolegica bila na Kozici 1970-tih godina i vidjela je jednu veliku halku koja je visila na tom kamenom prstenu. Čudila se da je više nema. RATNI PUT I STIJENA IZNAD TRAVNIKA Od rođaka moje supruge došao sam do informacije da je poslije rata prošao ratnim putem koji vodi kroz veliki procjep između stijena do sela Bukovica na Vlašiću i na tom putu, između Travnika i katoličke kapele, na jednoj stijeni odmah iznad staze, vidio je veliku halku kroz koju bi mogla istovremeno proći dva čovjeka. Otišao sam do sela Bukovica sa namjerom da se spustim do halke. U selu me jedan čovjek, dobro poznat mještanima koji su išli samnom, ubjedio da odem na drugu lokaciju na jednu stijenu koja se uzdiže vertikalno oko hiljadu metara iznad Travnika i dao nam tačnu lokaciju gdje se nalazi halka u stijeni. Sve smo pregledali, ali halku nismo našli, što ne znači da je nema, jer je vegetacija na tom području izrazito gusta. Više nisam imao snage da se spuštam na ratni put, ali sam mu se dovoljno približio da sam mogao sa dalekozorom pregledati dionicu gdje je trebalo da se nalazi. Nisam je vidio, ali sam primjetio, odmah iznad ratnog puta, crni jasno vidljiv okrugao otisak na stijeni impozantnih dimenzija. Pretpostavljam da je tu bila halka, ali kako tim putem i poslije rata ljudi često prolaze, vjerovatno je neko skinuo i odnio. Travničani su mi tvrdili da se jedna halka, takođe, nalazi iznad glavne ceste na ulazu u Travnik, gledajući od Sarajeva. Bio sam pod tom stijenom, ali je ona tako obilato obrasla vegetacijom da je nemoguće bilo šta vidjeti. DOLINA RIJEKE BILE Fra Branko, franjevac iz samostana Guča Gora, pričao mi je da su se na stijeni u Han Biloj 1937. godine, kada je on tamo bio, nalazile halke. Otišao sam tamo i našao u stijeni samo kvadratno uklesane udubine dimenzija cca 60x40x25 cm. Niko od mještana nije se sjećao halki. Stijena je podlokana vodom, odnosno izgleda kao da je erodirala od udara talasa. Da li je ova stijena u blizni rijeke Bile nekad imale halke za koje su se vezali brodovi? U selu Zukići, koje se nalazi na padini iznad suprotne obale rijeke Bile, ispod impozantne gradine, mještani su mi tvrdili da je nekada dolina rijeke Bile bila veliko jezero. To je moguće, jer i danas prilikom jačih kiša dolina poplavi i izuzetno jake bujice naprave havarije. Očito da planina Vlašić predstavlja veliku akumulaciju vodene mase. Prilikom dužih vlažnih klimatskih promjena /dužih kišnih perioda/ moguće da su se tu nalazile velike vodene mase na površini. O ovome govore i neki toponimi. Na pobrđu Vlašića, visoko iznad doline, na kosoj padini, postoji selo koje se zove Jezerce. Po predanju, nekad davno, selo je ležalo na vodi. U rijeku Bilu ulijeva se rijeka Jasenica koja svojim tokom protiče kroz vrlo živopisan i uzan kanjon. Oko 2 km od ušća u rijeku Bilu nalaze se, na vrhu kanjona, dva sela, Skomorje i Zagrađe. Kad se upita mještane iz tih sela zašto se sela tako zovu oni odgovaraju, kao najnormalnije, da Skomorje znači Usko morje, a Zagrađe znači da je tu more bilo zagrađeno. Vrlo je interesantno da se na suprotnoj obali uzdiže kupasto kameno brdo /uopće nije isključeno da je djelimično ljudska tvorevina/. Još poslije drugog svjetskog rata na vrhu se nalazilo utvrđenje ili neko svetilište, o čemu je pisao i Đuro Basler. Nažalost, od te građevine danas nije ostalo ništa, osim kamenih stepenica, uklesanih u monolitnu stijenu, ali ne od podnožja već od polovice visine. HALKE KOD SELA GLUHE BUKOVICE Saznao sam da kod sela Gluha Bukovica, u gornjem toku rijeke Bile, nalazi se halka na stijeni, promjera oko 30 cm. Jedan mještanin je voljan da me odvede i pokaze. KAKANJSKI KRAJ Tragom informacije iz Zlokuća otisli smo Ahmed Bosnić, Neven Kazazović i ja u selo Skenderovići, koje se nalazi izmedju Kaknja i sela Zlokuća. Odatle nas je vodič odveo do gradine na vrhu brda iznad navedenog sela, od koje, nažalost, nije ostalo ništa osim nešto kamene podloge u nivou terena. Očito se radi o kulturnom sloju, jer sam u blizini našao nekoliko dobro urađenih kamenih artefakata. Pored gradine u šumi nalazi se velika nekropola stećaka. Po ovome je vidljivo da je taj kraj naseljen od davnina. U neposrednoj blizini nalazi se vertikalna stijena, koja se uzdiže nekoliko stotina metara iznad Kaknja. Vodič nam je rekao da se na stijeni, na maloj zaravni, nalazi željezna štanga sa kukom ili halkom /mješao je ta dva pojma/ i sa nekom željeznom kuglom. A pored štange da se nalazi i nekoliko kamenih kugli, kao i jedna potpuno okrugla rupa velike dubine, koja izgleda kao da su je pravili ljudi. Još je rekao da postoji staza sa stijene do ove štange, ali je suviše riskantno za ljude iz grada da se tuda spuste. Dogovorili smo se da odemo uskoro na taj lokalitet idući odozdo, odakle je pristup lakši. VISOČKI KRAJ U Oslobođenju od 16.08.2003. godine izašao je članak o halkama kod Visokog. Članak je prilično nejasan. Spominju se dva sela, Lađice i Jezero, zatim Jezerska šuma, stijena “iz koje je iz ko zna kojih razloga iščupano nešto poput metalnih halki”. Dalje piše “knjige kažu da je bilo lađa od topolovog drveta, dugačkih i po šest metara, a širokih oko metar. Pokretale su se pomoću dugačkih motki, zvanih srg ili srk”. Zatim se nastavlja u članku da ljudi koji su znali više detalja su pomrli ili izginuli za vrijeme zadnjeg rata. O ovome bi trebalo razgovarati sa ljudima koji se bave istorijom visočkog kraja. ILIJAŠKI KRAJ Dobio sam informaciju o halkama na stijeni u kanjonu rijeke Misoče kod srednjevjekovnog grada Dubrovnika. Ovo područje sam ispitao koliko je bilo u mojoj moći, ali ništa nisam našao. Vegetacija je na strmoj padini tako bujna da se nisam uspio probiti niti do starog grada, iako sam mu došao na domak. Ukoliko na toj strmini postoje halke treba otići kad opadne lišće. Bojim se da su halke bile na strani kamenoloma, koji se nalazi ispred padine kojom se dolazi do grada i da su naprosto odvaljene sa kamenom masom. Tamo sam bio preko vikenda tako da u kamenolomu nije bilo nikoga izuzev čuvara, koji o halkama nije znao ništa. KRAJ IZMEĐU VITEZA I ZENICE Tragom informacije otišao sam sa dva vodiča u selo Lađice, koje se po kazivanju tako zove, jer je tu nekada bila luka, a brodovi su se vezivali za halke na stijeni iznad današnjeg sela. Stijena je uistinu impozantna. Diže se vertikalno iznad sela u visinu oko 200 metara. Najinteresantnije je da je stijena većim dijelom koraljni greben. Mještani sela Lađice tvrde da su halke na stijeni kamene, što je u odnosu na sve ostale predaje kuriozitet. Nas osmero je pretraživalo stijenu, ali halke nismo uspjeli naći. Jedan od vodiča, vrlo spretan, tvrdio je da su halke tu negdje, ali da su pokrivene vegetacijom i nagovarao me da se bez opreme spuštamo niz vertikalnu stijenu sa vrha. Da sam mlađi i luđi kao što sam nekad bio, vjerovatno bih pristao. Taj isti vodič-mještanin ispričao mi je jedno staro predanje, da su u ovom kraju bile četiri luke: iznad sela Klopče kod Zenice, iznad sela Gajci koje se nalazi povrh KP Doma Zenica, iznad sela Lađice i iznad sela Lokve koje se nalazi negdje povrh Busovače. I da se na sve četiri lokacije nalaze halke kao ostaci tih luka. KRAJ OKO BRČKOG – MAJEVICA Jedna moja prijateljica bila je 70-tih godina nastavnik u Brčkom. Njen kolega, profesor geografije, zanimao se za neobične stvari i jednom im je u zbornici pričao da je obišao Crne pećine na Majevici i na ulazu u jednu pećinu našao veliki megalit sa halkama i da on misli da je to ostatak neke prastare luke, kada je voda dopirala do te visine. Kolege su ga ismijale. Da bi dokazao svoju tvrdnju poveo je sve nastavnike i učenike na izlet do Crnih pećina. Moja prijateljica sada živi u Sarajevu i opisala mi je detaljno šta je vidjela. Na ulazu u jednu od pećina nalazio se veliki monolit sa halkama promjera oko 40 cm koje su visile na konzolnim produžecima usađenim u monolit tako čvrsto da se nisu mogle izvaditi niti pomaknuti. Odnosno, nosači halki su izlazili iz megalita bez ikakvog zazora. Na nosačima su bile rupe, ali nije mogla ustanoviti kako su u njih usađene halke, jer su halke činile jedan kompaktan krug bez početka. Lako su se vrtile rukom. Bile su hrapave. Nije mogla da ustanovi da li su tako urađene ili se radi o nekoj ornamentici ili možda čak o nekim ideogramima. Bile su djelomično korodirane crnom korozijom ispod koje je mjestimično probijao čelični sjaj. Moglo bi se zaključiti da se radi o nekoj izuzetno kvalitetnoj čelicnoj leguri. Halki je bilo nekoliko, nije se mogla sjetiti tačno broja. Ispod halki na megalitu, koji je ležao horizontalno, i u koji su bile usađene halke ispod istih nalazile su se duboke užljebine. Ona je pretpostavila da su od užadi koje su bile provučene kroz halke. Zidovi pećine bili su puni okamenjenih školjki. Takođe, pod pećine je bio pun školjki koje nisu bile vezane za kamen i nisu bile fosilizirane. Profesor biologije, koji je bio prisutan, rekao je da se radi o morskim školjkama i da takvih sigurno nema u Savi. Ovo govori o dva vodena perioda potpuno odvojena velikim vremenskim razmakom. Takođe, mi je pričala da je njen suprug izronio iz Save jedan ogroman kralježnik, koji im je dugo služio kao sjedalica. On je po zanimanju veterinar i nosio ga je svom profesoru anatomije da ga ispita. Nisu mogli ustanoviti o kojoj se životinji radi. Na žalost, kralježnjak je nestao tokom zadnjeg rata. Pričala mi je da su, takođe, vadili iz Save, pri niskom vodostaju, kojekakve džinovske kosti. Ona je bila prisutna kad su izvadili rebra ogromnih dimenzija. Navodno, ni kralježnjak ni ostale kosti nisu bile fosilizirane, što bi ukazivalo da nisu bile jako stare. Životinje takvih dimenzija sigurno nisu mogle da žive u Savi, kakvu mi danas poznajemo. IZNAD PROKOŠKOG JEZERA Lani sam bio u selu Has kod Novog Travnika. Jedan mještanin mi je pričao da u selu žive dva šumska radnika koji su radili na sječi šume na Vranici i da su na jednoj stijeni iznad Prokoškog jezera naišli na halke i da bi bili voljni da me odvedu na tu lokaciju, što ću svakako u dogledno vrijeme uraditi. ROGATICA Nedavno sam bio sa dvojicom kolega na stijeni iznad Rogatice. Po pričanju jednog od ove dvojice na stijeni visokoj nekoliko stotina metara, iznad same Rogatice, nalazi se jedna vrlo masivna halka na isto tako masivnoj stangi. Tvrdio je da je tu halku vidio 1980-tih godina svojim očima. U Rogatici svi znaju za taj fenomen, ali mi, ipak, halku nismo našli. I ova stijena je dobrim dijelom prekrivena vegetacijom. Od mještana u Rogatici čuli smo za još jednu stijenu na kojoj se nalazi, takođe, halka. Mada je nadmorska visina odprilike ista kao u prethodnom slučaju radi se o manjoj stijeni bez vegetacije i na njoj sigurno nema halki. Odakle, onda, tolike tvrdnje? Prije dva mjeseca na toj stijeni su vojnici SFOR-a su izvodili alpinističke vježbe. Možda su je skinuli i odnijeli kao suvenir. PODRUČJE PRENJA Navodno, halke se nalaze i na području Pakline na Prenju.Tražila ih je ekipa TV BiH. Išli su prema nekim uputama, ali bez vodiča i nisu ih našli. Za drugu lokaciju čuo sam u TV emisiji “Pozitivna geografija” 29.08.2003 godine. Tematika emisije nisu bile halke, ali je pomenuto da se iznad rijeke Idbar, koja se kod Ćelebića ulijeva u Jablaničko jezero, na padinama Prenja nalaze halke i navodno da su ih vagali i da je svaka teška po 12 kg. Otišao sam sa dva prijatelja i dolinom rijeke dopro do pod sam Prenj. Tamo su nam šumokradice pokazale brdo na kojem se halke nalaze, ali su nam rekli da je brdo minirano i da se ne penjemo. Tu su se za vrijeme rata vodile žestoke borbe pa bi informacija mogla biti tačna. Brdo je obraslo gustom šumom i makijom, tako da se bez vodiča ne bi uspjelo. Padina brda je vrlo strma, ali ne toliko da se uz nju ne bi moglo popeti. PLANINA VELEŽ Još kad sam bio mlad jedan radni kolega mog oca mi je pričao kako kod Nevesinja, iznad sela Kljuna na Veležu, postoje ostaci morske luke sa halkama za vezivanje brodova i da ih je on lično vidio 30-tih godina prošlog stoljeća. Prije tri godine jedan moj poznanik mi je ispričao istu priču, s tim da se u ovom slučaju radilo o informaciji iz druge ruke. Poznajem dva čovjeka iz Nevesinja, koji žive sada u Sarajevu i voljni su da sa mnom odu do sela Kljune, kako bi se raspitali o ovome kod starijih ljudi. PODRUČJE STOCA Prijateljica moje supruge, koja je rodom iz Stoca, pričala mi je da je često kao srednjoškolka odlazila na brdo iznad Stoca, gdje ima neka zaravan na čijoj vertikalnoj strani vise halke. U opisivanju lokacije bila je konfuzna tako da nisam mogao nikako locirati mjesto. Kad sam prvi put bio na Daorsonu kod Stoca pitao sam čovjeka koji živi u zadnjoj kući sela Ošanići, gledajući prema Daorsonu, o tome. On mi je rekao da je informacija tačna, ali da je lokacija halki dosta daleko i da su se tamo vodile borbe između sve tri vojske u zadnjem ratu, te da je područje sigurno minirano, odnosno nepristupačno. Tada sam bio zaokupljen Daorsonom tako da ga nisam pitao za tačnu lokaciju. Kasnije, kad sam god odlazio na Daorson kuća je bila zatvorena. U knjizi “Povjest Bosne I Hercegovine”, koju je izdao HKD “Napredak”, postoji podatak iz grčkog putopisa iz IV vjeka prije nove ere da se od trgovišta Narone pruža veliko jezero sve do zemlje Autarijata / Autarijati su izlazili na Neretvu kod Konjica ! /. U jezeru se nalazi otok od 120 stadija / 21,3 km /. U istom putopisu stoji da kroz tjesnac može proći galija troveslarka / trirema / ili teretni brod. Ti stari grčki putnici mislili su da Neretva ističe iz navedenog jezera i svojim kratkim tokom ulijeva se u more. Ako se jezerom moglo doći do teritorije Autarijata onda je tu teren morao biti mnogo niži pa se, vremenom, usljed tektonskih poremećaja, podigao. Jedan ogranak tog jezera je, sigurno, dopirao do Daorsona, jer je na novcu Daorsona bila utisnuta galija. Odnosno, galija je bila njihov zaštitni znak. U Stocu postoji predanje da je čitavo Stolačko polje nekada bilo pokriveno vodom. Đuro Basler, nekada vodeći arheolog Zemaljskog muzeja u Sarajevu, pokazao je snimatelju RTV BiH, inače mom prijatelju, dok su stajali na stijeni iznad Stolačkog polja, kod megalitskog zida Daorsona, da se dole u podnožju stijene nalaze ostaci luke Daorsona. KRAJ OKO ULOGA Jednu autobusnu stanicu ispred Uloga nalazi se, uz zapušteni makadamski put, selo Ljušići, visoko iznad kanjona Neretve. Treba se spuštati oko pola sata da bi se došlo do Neretve. Kad se pređe Neretva preko improviziranog visećeg mosta, čovjeka čeka uspon iste dužine i strmine da bi se došlo u selo Nedavice. Sa te strane, uz sam rub kanjona, nalazi se nešto što se ne može svrstati ni u stub ni u brdo. Za stub je preširoko, a za brdo preusko. Visoko je oko 20 matara. Oko, reči ćemo, stuba vijuga vrlo strma pješačka staza, prilično pogibeljna. Tamo sam bio 70-tih godina. Domaćin, kod koga smo noćili, pričao nam je da na vrhu stuba postoji halka. Da na strani Nedavica postoji ista takva i da su obale bile nekada vrlo davno povezane lančanim mostom, koji je bio učvršćen za te halke. To me je jako zainteresovalo, ali društvo je došlo isključivo na pecanje, tako da sam odlučio da dođem drugom prilikom i to ispitam, ali to nisam uspio da ostvarim do danas. SELO ČUDE KOD OLOVA U ljeto 2004 godine, tražeći Bijelu stijenu, skrenuli smo ranije sa glavnog puta na put koji vodi do Han Pijeska kanjonom rijeke Stupčanice i došli u selo Čude. Mještani su nam rekli da postoje halke u pećini, u stijeni na suprotnoj strani rijeke, prije ulaska u selo. Ukoliko je to tačno, potpuno je nemoguće prići tom lokalitetu. Možda bi mogla alpinistička ekipa, ali ne odozdo nego sa vrha kanjona. U samom selu mještanin, koji je stupio u kontakt sa nama, pred nama je pitao jednu staru ženu / najstarijeg stanovnika sela / da li zna za neke halke u ovom kraju. Ona je, bez oklijevanja, pokazala stijenu iznad sela i to na mjesto odakle je raslo neko grmlje. Zatim je pokazala na stijenu na suprotnoj strani doline i rekla “tamo se nalazi druga, nekada je tu postojao most od lanaca preko doline”. Sa mnom je bio i vodič kroz Bijambarske pećine, koji potsjeća na Dejvi Kroketa, odnosno, čovjek prirode. Obećao mi je da će sve to istražiti. PLANINA BJELAŠNICA Kada sam prošle godine bio iznad sela Umoljani na Bjelašnici, s ciljem da vidim i po mogućnosti ispitam veliki tumulus na Zmajevoj stijeni, upitao sam vodiča da li zna nešto o halkama u tom kraju. On se odmah okrenuo jugozapadno od stijene i pokazao rukom preko visoravni na ogromnu stijenu, dugačku nekoliko kilometara, koja se uzdiže vertikalno u visinu par stotina metara i rekao da se tu nalaze halke, da to zna pouzdano, ali da on tamo nije nikada bio. Na tako velikoj strmini i na tako velikoj površini bilo bi ih nemoguće naći bez alpinističke ekipe i vodiča koji sigurno zna gdje su. PREVOJ KARAULA Jedan moj prijatelj bio je 1980. godine na Bijeloj stijeni, na prevoju Karaula, pored puta Sarajevo-Tuzla. Pričao mi je da je vidio iz daljine na toj stijeni halke. Prošle godine smo išli ponovo zajedno, ali on nije bio u stanju, nakon više od 20 godina, da nađe put do stijene. Ponovo sam pokušao u jesen otići sa prijateljima. Našli smo vodiča, ali ovoga puta nismo mogli da priđemo stijeni od snježnih nanosa, jer je snijeg rano pao na toj visini. PUT ZA VAREŠ Dobio sam informaciju da se halke nalaze na stijeni pored puta izmedju Breze i Vareša, prije odvojka puta za selo Titorice. Nisam provjeravao. HALKE NA SIRIJSKIM PLANINAMA Da halke ipak nisu šuplja priča koja kruži narodom ili neka vrsta priviđenja svjedoči TV emisija National Geographic-a, koja je bila prikazana na izraelskoj televiziji, a koju je gledao moj prijatelj. Emisija je trajala 45 minuta i prikazivala je gatove / mola / sa halkama za vezivanje brodova na sirijskim planinama. Emisija se zvala “Gatovi na planinama”. Prema onome što mi je ispričao na sirijskim planinama ima dosta zaravnjenih površina ljudskom rukom, sa rupama gdje su nekada visile halke. Osim na planini Musa Dag, gdje su sačuvane i to je prikazano u emisiji. Za neke lokacije gdje su bile halke postoje stare crno-bijele fotografije sa halkama. I to je prikazano. Navodno da je najviše halki skinuto u Prvom svjetskom ratu, jer su se u Siriji vodile borbe između Turaka i Britanaca. Turci su na “gatove” bili postavili topove i odozgo gađali Britance. REZIME Mislim da kod nas halke još uvijek postoje na nepristupačnim i zabitim mjestima. Na lakše pristupačnim lokacijama uglavnom su bile, pogotovo u zadnje vrijeme, izlozene devastaciji i otuđivanju od mještana. Njima su na neki način atraktivne, da nije tako ne bi oko njih bilo toliko priča. Vjerovatno su mnoge uništene nenamjerno prilikom probijanja puteva, otvaranja kamenoloma i sl. Postoji informacija da se i sistematski kradu, što je inače poznato za arheološke nalaze. Navodno da za njih dobro plaćaju kolekcionari koji skupljaju materijalne dokaze kojima se pobija zvanična istorija. Dokaz za to se može naći u emisiji National Geographic-a o halkama u Siriji, gdje su sve pokradene, osim na planini Musa Dag, jer se tu nalaze na izuzetno nepristupačnoj lokaciji. Šteta je da nema uslova za formiranje ekipe, sastavljene od mladih entuzijasta, koji bi se posvetili pronalaženju halki. Nažalost, za to je potrebno mnogo slobodnog vremena, a i novca. Podijelio bih halke prema nadmorskoj visini na kojoj se nalaze. U prvu grupu ušle bi one na najvišim nadmorskim visinama, na jednom od vrhova Vlašića – Kozici, Vranici iznad Prokoškog jezera, Bjelašnici, Prenju na Paklini, Veležu iznad sela Kljune. Sve se one nalaze na približno istoj visini uz manje varijacije. U drugu grupu ušle bi one lokacije sa halkama koje se nalaze na srednjoj nadmorskoj visini, kao što su u Crnoj pećini na Majevici, u kanjonu rijeke Misoče kod srednjevjekovnog grada Dubrovnika, na odvojku puta Breza – Vareš koji vodi u selo Titorice, na ratnom putu Travnik – Bukovica, halke na koralnom grebenu iznad sela Lađice, itd. Ovdje, vjerovatno, možemo svrstati i lokalitet sa halkama na nekom brdu iznad Stoca. Prema kazivanju prijateljice moje supruge i mještanina iz sela Ošanića one se nalaze na brdu, za razliku od luke Daorsona, koja po Đuri Basleru se nalazi ispod stijene na kojoj leži Daorson, pri Stolačkom polju. Tako da se tu radi o dvije odvojene lokacije. Ovdje možemo pribrojati i halke koje su držale lance lančanih mostova na Neretvi kod Uloga, te one koje su držale lance mosta kod sela Čude kod Olova. Ovdje spadaju i lokacije za koje su vezane legende o visokim vodostajima. Obavezno te lokacije nose nazive koji na to upućuju. Pored legende o halkama kod sela Lađice sam naziv sela govori o plovilima, iako tu danas ne postoji čak ni potok. Zatim, to je selo Jezerce iznad doline rijeke Bile, selo Skomorje / usko morje / i Zagrađe / more bilo zagrađeno /, iznad kanjona rijeke Jasenice, pritoke Bile. Tu spada i Vrbovac grad na kamenoj kupi na suprotnoj obali rijeke Jasenice, gdje su stepenice isklesane tek od polovine visine ili još nešto više i na koje se stupalo vjerovatno iz čamca. Izgleda da su varijacije u visini kod ove da je nazovemo srednje grupe veće nego kod lokacija sa halkama na visokim planinama. Da li se u prvom slučaju radi o vrlo visokim vodama, koje su bile u dužem vremenskom periodu konstantne, a halke, odnosno vezovi sa halkama ili luke na nižim nadmorskim visinama su nastale u nekom drugom periodu ili je to samo nastavak istog perioda kada su vode lagano opadale. Tada su se pravile nove luke ili vezovi za brodove ili čamce? Na to se, zaista, ne može odgovoriti. Kada je to moglo da se događa? Rekli bismo, možda u vrijeme velikog biblijskog potopa, o kojem kruže razne teorije, više ili manje uvjerljive, ali danas se skoro svi slažu da biblijski potop nije samo legenda. Neki tvrde da je bio u doba propasti Atlantide, prije nešto manje od 12.000 godina, drugi prije 18.000 godina, treći da je bilo više potopa. Ovo zadnje je sigurno tačno. Koji je od njih baš onaj biblijski, to se ne može reči sa sigurnošću. Nećemo sada ulaziti u uzroke, ali ako se ne radi o velikim tektonskim poremećajima, ogromnim cunamijima, vode se nisu brzo povlačile, osim ako nije dolazilo do naglih promjena položaja polova, što je moglo prouzrokovati otapanje ledenih kalota. Promjene položaja polova se svakako događaju. Davno nekada sjeverni pol je bio na Jukonu, pa se postepeno premjestio nad Hadsonov zaljev, da bi se premjestio, navodno, prije nešto manje od 10.000 godina na današnju lokaciju. Takve promjene uzrokuju otapanje postojećih ledenih kalota i postepeno stvaranje novih. Također, precesije uzrokuju promjene ugla zemljine ose, što dovodi do klimatskih promjena, odnosno povećanja i smanjenja ledenih kalota. Tu je, između ostalog, i povremeno, periodično povećanje elektromagnetnog zračenja sunca, koje utiče na Zemljin magnetizam i rezultira povećanjem ili smanjenjem temperature na površini Zemlje. Usljed povećanja temperature zraka dolazi do povećanja isparenja, što prouzrokuje povećanje nivoa voda. Relativno nedavno, u zadnjem periodu kvartara, holocenu, u kojem i mi danas živimo, između 5.500 i 3.000 godina prije naše ere topli period, zvani atlantikum, u unutrašnjosti Balkana imamo blagu klimu, otprilike kao danas u Dalmaciji. To je period sa puno oborina, kada podzemne vode izviru izuzetnim intenzitetom. Rijeke nemaju korita, to je vrijeme baruština, močvara i jezera. Jedan nama nepoznati svijet. Ne mislim da su u tom periodu vode narasle do srednjeg nivoa. Do današnjeg sela Jezerce u dolini rijeke Bile, ili do sela Skomorja i Zagrađa i tome slično. To navodim samo kao primjer, što može izazvati jedan manji klimatski poremećaj. A ako, slučajno, jesu narasle u atlantikumu do navedenog nivoa, odakle željezne halke? Atlantikum je vrijeme ranog neolitika, tako pokazuju arheološka iskopavanja kod nas, a i u ostatku Evrope. U svijet atlantikuma bi se samo mogle uklopiti halke sa koralnog grebena iznad sela Lađice, koje su, prema kazivanju mještana, od kamena. Mislim da je period visokih i srednje visokih voda bio mnogo ranije. U nekoj tehnološki razvijenijoj praistoriji, kada su ljudi vladali tehnologijom izrade izuzetno kvalitetnih i čistih čeličnih legura. Izgleda da te halke potiču iz, nekog nama, nepoznatog svijeta. To potkrepljuju arheološki nalazi koji se uopšte ne uklapaju u postojeće istorijske klišee, kao na pr. metalna posuda izvađena iz slojeva, čak, predkambrija u Massachusetsu, metalne cijevi izvađene iz slojeva krede u Francuskoj, paralelopiped od čistog nekorodirajućeg čelika izvađen iz bloka ugljena u Njemačkoj, metalna kugla sa tri paralelna utora na najvećoj širini, izvađena iz predkambrijskog sloja u Južnoj Africi. Vjerovatno bi halke iz perioda visokih i srednje visokih voda, u koje ulaze i halke na Sirijskim planinama, trebalo pripisati toj nama potpuno nepoznatoj praistoriji. Tu moramo postaviti samo jedno ograničenje, one su svakako mlađe od stijena u koje su usađene. Kod nas se, uglavnom, radi o kamenu krečnjaku. Vremenske distance između pojedinih lokaliteta sa halkama mogu biti ogromne, gledajući sa tačke našeg shvatanja vremena. Sve se svodi, opet, na to da bi ovu pojavu trebalo detaljno ispitati. Naći što više još uvijek postojećih halki, ispitati njihov hemijski sastav, način izrade, izvršiti oko njih, gdje je god to moguće arheološka istraživanja, ispitati njihovu starost nekom od odgovarajućih metoda za ispitivanje starosti. Ako bi se sve to uradilo, a na žalost neće, otkrio bi se, makar, dio vrha “ ledenog brijega”. Mislim da halke, vezovi i luke na malim nadmorskim visinama nisu nikakva misterija i da ima dovoljno podataka da se objasne. Po svoj prilici one potiču iz istorijskog doba. Tu bi spadala od valova podlokana stijena u dolini rijeke Bile, na kojoj se nalaze prazni kvadrati uklesani u stijenu, za koje je stari franjevac tvrdio da su prije Drugog svjetskog rata bili ispunjeni halkama. Ovo je moguće, jer na gatovima na moru postoji takva vrsta vezova za brodove. Odnosno, halke više na metalnim pločama, utisnutim u kvadratne šupljine. U dolini rijeke Bile i danas je kod stanovništva živa predaja da je čitava dolina nekad bila jezero. U selu Zukićima, koje se nalazi na obroncima brda sa ilirskom gradinom, kako sam već rekao, radi strmog terena kuće prave u usjecima, odnosno, moraju da uklone velike kubike zemlje da bi izravnali teren za gradnju. Prilikom kopanja nailaze na svakakve arheološke artefakte. Tako sam ja otkupio divnu bronzanu iglu, što nije nešto naročito, ali jedan mještanin je iskopao bronzano sidro. Prema opisu mještana sidro nije neke impozantne veličine, ali je ipak sidro. Nalazač je obećao da će mi ga pokazati i prodati, ali se, nažalost, predomislio. Da bi me se riješio rekao je da ne može da ga nađe. Sigurno mu je neko ponudio znatno veću cijenu. O tom sidru pričalo je čitavo selo, očito da su taj nalaz povezali sa legendom o jezeru u dolini rijeke Bile. Sve ovo dokazuje da je dolina rijeke Bile nakada bila pod vodom i da su po njoj plovili čamci, ako ne i brodovi. Šta je sa lukom grada Daorsona, čiji se megalitski zid uzdize visoko na stijeni iznad Stolačkog polja. Kako sam već rekao, mještanin iz Ošanića, kad je govorio o halkama, rekao je da se nalaze na brdu, osim toga rekao je da su podaleko, dok je za Daorson upotrebljavao izraz “blizu”. Prijateljica moje supruge iz Stoca rekla je da je odlazila na zaravan sa halkama na brdu da na miru čita, kako sam već opisao. Đuro Basler je snimatelju RTVBiH, koji mi je to ispričao, sa stijene na kojoj se nalazi Daorson, pokazao u dubinu ravno dole i rekao da se tu nalazi luka Daorsona. Očito se radi o dvije sasvim odvojene lokacije iz različitih vremena, koje ne treba mješati. Danas se tu nalazi, većim dijelom godine, suho korito rječice Radobolje, pritoke Bregave, ali očito da nekad nije bilo tako. Prema starim grčkim putopisima veliko jezero se prostiralo od Norina / Narone / do područja ilirskog naroda Autarijata, koje je po svoj prilici izlazilo na Neretvu oko slanih izvora u današnjoj Orahovici kod Konjica. Oko tih izvora Autarijati su vodili dugotrajan rat sa Ardijejcima. Ako je tako, onda se tlo kasnije podiglo, što nam sada izgleda neuvjerljivo. Ali u “Povjesti Bosne i Hercegovine”, koju je izdao HKD “Napredak”, stoji: “Iz tih kolonija / misli se na Grke nastanjene na obali Jadrana / trgovci, koliko nam je do sada poznato, na dva mjesta su zašli u unutrašnjost, dolinom Neretve i k Japodima u Liku, očito preko Kvarnerskog i Planinskog zaljeva, dakle na mjestima koje je sama narav napravila lakše pristupačnim”. Dakle, u historijsko doba more je preko nekog planinskog zaljeva dopiralo, vjerovatno, do Like. Dok u knjizi “Iliri” od Aleksandra Stipčevića (Školska knjiga, Zagreb) stoji: “…pokazuje poznati mit o Argonautima, prema kojem su Jazon i njegovi drugovi, nakon što su se u Kalkidi domogli zlatnog runa, svojim brodom Argom plovili niz Dunav, da bi njime izbili na sjever Jadranskog mora.” Apolonije sa Rodosa, koji je to putovanje Argonauta opisao, u III –em st. prije nove ere, vjerovao je kako je tako putovanje brodom od Dunava do Jadrana moguće. U putopisu / Periplus /, koji je nastao sredinom IV –og st. prije nove ere i koji se pripisuje anonimnom autoru zvanom Pseudo – Skilaks, navodi da Dunav jednim svojim krakom utječe u Crno more, a drugim u Jadransko. Ako pretpostavimo da su taj drugi krak Dunava ustvari Sava i Kupa, uistinu je bilo moguće doći do Planinskog zaljeva, koji je, izgleda dopirao do Like. To bi bilo tumačenje gledano sa današnjeg stanovišta i uzevši da je podatak o Planinskom zaljevu vjerodostojan. Ali, treba ostaviti mogućnost postojanja danas nepoznatih vodenih tokova. Tako, naprimjer, prilikom snimanja neke TV emisije mom prijatelju, bivšem uredniku naučnog programa na RTVBiH, poznati naš geograf prof.dr. Ibrahim Bušatlija pokazao je oblutke na prevoju kod planine Raduše između Prozora i Gornjeg Vakufa i komentarisao da su potpuno isti kao oni u Neretvi i da je nekada tuda tekao ogranak Neretve koji se ulijevao u Vrbas. To je, inače, razmeđe između jadranskog i crnomorskog sliva, široko maksimalno 20 km. Navodno da je tu došlo do podizanja tla i tako se prekinula bifurkaciona veza koju je činila Neretva između ova dva sliva. Vjerovatno, dio Neretve je oticao današnjim tokom rijeke Rame i ulijevao se u Vrbas, u taj tok se, vjerovatno, ulijevala i Rama, ili što je realnije, veliko jezero imalo je dva odtoka, jedan u Jadran, a drugi dolinom Rame u Vrbas. U starom izdanju knjige “Iliri” pročitao sam da je anonimni grčki putnik, iz IV st. prije nove ere, napisao da se čitav Ilirik može obići brodom. Iz Crnog mora se plovi Dunavom do Save, zatim Savom, pa njenim ogrankom koji se ulijeva u Jadran, a da se do Jadrana može doći i Neretvom, koja se jednim svojim ogrankom ulijeva u Savu. Treba imati na umu da je u to vrijeme današnja Bosna bila prekrivena praktično po čitavoj svojoj površini nepreglednim šumama, koje su zadržavale veliku vlagu, što je uvjetovalo velika isparenja i povećavalo količinu oborina, koje su, opet, dizale vodostaj rijeka i jezera, te povećavale vodene površine. Sve u svemu bio je to jedan lijep svijet, pun jezera, plovnih tokova, prebogatih vodom, a sva ta silna voda bila je smještena u nepreglednom zelenilu višestoljetnih, praktično, netaknutih šuma. Tu i tamo, po tim vodama, plovile su slikovite ilirske brodice, kakve vidimo na novcu koji su lijevali Daorsi, kao i grčke trgovačke brodove koji su, tjerani zaradom, plovili po tom, za njih, opasnom svijetu. Iliri, koji su ponekad znali biti susretljivi, gostoljubivi i skloni trgovini sa strancima, u suštini su bili okrutni ratnici i prema svojim susjedima, o čemu svjedoče tolike brojne gradine po bosanskim brdima. U to vrijeme, kroz guste neprohodne šume, moglo je da prolazi samo lokalno stanovništvo, koje takođe nije znalo da kroči nikuda dalje van kruga svog bitisanja, tako da su rijeke, čiji je vodostaj bio znatno viši od današnjeg, kao i jezera, bile jedine ali i odlične komunikacije, kojim se, kako vidimo, moglo prelaziti iz jadranskog u crnomorski sliv i dospjeti, i za današnje pojmove, vrlo daleko. Kako vidimo, daorsonskim galijama, moglo se doći u Jadran ali, što danas izgleda nevjerovatno, po svoj prilici i u Crno more. Iz jezera, koje se nalazilo u današnjoj dolini rijeke Bile, i koje je oticalo u rijeku Lašvu, sigurno se moglo, makar manjom brodicom, otisnuti do rijeke Bosne, Bosnom do Save, Savom do Dunava….Visočko jezero bilo je u neposrednoj blizini rijeke Bosne i sigurno se u nju odlijevalo, ili ga je napravila rijeka Bosna odljevom viška svojih voda. Za mene u fenomenu tih vodenih svjetova postoji još jedan fenomen. To su priče mnogih ljudi, koji često nisu nikad vidjeli more i o njemu nemaju nikakve predstave, osim da je to neka velika voda. Čak ne znaju ni da je slano, a pričaju takve detalje da se upitaš odakle im to znanje. Što da se kaže, kad seljak iz zabitog sela Dub, podno Vlašića, koji, takođe, nikad nije vidio more, mahne sa vrha Kozice rukom prema impresivnom krajoliku, koji se pruža hiljadu i nekoliko stotina metara ispod njegovih nogu i kaže “sve je to nekada bilo more”, a onda nastavi priču o nekom kralju i kraljici i njihovom narodu, koji su živjeli na tim vrletima, koje su nekad bile morske obale i koji su sa svojim narodom otišli kada se more povuklo, odnoseći sa sobom svo svoje blago na devama ili devama sličnim životinjama. Pa, još nadodaje, da su se kralj i kraljica razdvojili, kao i njihov narod. Jedan dio naroda je pošao za kraljem, drugi za kraljicom, a zatim pokazuje rukom kojim pravcem je otišao kralj, a kojim kraljica, baš kao da ih je on ispratio. U tom momentu djelovao mi je kao da ima u sebi usađeno sjećanje predaka. Prilog 2: MEDUN, ILIRSKO NASELJE KRAJ PODGORICE (Autor Priloga: Bojan Zečević) Medun se nalazi na 12 km od Podgorice prema Kučima i Albanskoj granici. Tačno između gornjeg i donjeg Meduna nalazi se Glavica (brdašce) sa kojeg se pruža odličan pogled na dolinu prema Podgorici sa jedne strane i na Lijevu Rijeku sa druge strane. Na vrhu ovog uzvišenja je srednjevjekovna Turska kula koja je nekada imala unutar svojih zidina pekaru i bunar. Bunar otvora pet sa pet metara, a nepoznate dubine, još uvijek postoji mada njime sada plivaju samo punoglavci i žabe. Unutar zidina je grob i spomen ploča Marku Miljanovu koji je nekada davno osvojio ovo tursko utvrđenje. Međutim, mnogo interesantnije je nešto što se nalazi na podnožju ovog brdašca, a to su zidine koje opasavaju malu kućicu, sada muzej, a nekada je bila seoska škola. Naime, dva od četiri zida koji okružuju muzej su, po mom mišljenju, mnogo stariji od ostala dva. Čak mnogo, mnogo stariji i od turske kule na vrhu glavice. Do ovakvog zaključka sam došao posmatrajući tehniku gradnje, koja veoma podsjeća na onu u Daorsonu, a koja dalje podsjeća na gradnju južno-američke civilizacije, drugih po redu graditelja, na Machu Picchu. Blokovi korišteni u ovim zidinama nisu istih dimenzija, ali se na mnogim mjestima perfektno uklapaju sa susjednim kamenim blokovima, tako da ni žilet ne može da se zavuče između njih. Razlika između gradnje u Medunu i gradnje u Daorsonu je u tome što su blokovi u Medunu znatno manji. Dimenzije su im uglavnom 120 cm x 50 cm, dok blokovi u Daorsonu dosežu i 250 cm x 150 cm. (I, da ja dodam nekoliko rečenica na ove Bojanove observacije. Područje današnje Crne Gore je imalo niz većih i manjih Ilirskih naselja. Dva najveća su Medun i Duklja. Mada su oba vrlo malo istražena, aktuelna historiografija se služi slijedećim hipotezama. Za Medun se pretpostavlja da je originalno “…bio tvrđava, a onda pretvoren u grad između IV I III stoljeća prije nove ere…” (stavovi na službenom podgoričkom sajtu: www.podgorica.cg.yu). Već sa ovim prvim hipotezama se ne slažem. Naime, drevni Iliri su podigli prvo grad i to milenije (a ne stoljeća) unazad, monumentalnih razmjera. To vrsta gradnje je pogrešno ponukala arheologe da pretpostave funkciju grada kao utvrđenja. Nadalje, tvrdi se da su “…dobro sačuvani zidovi utvrđenja građeni od velikih blokova obrađenog kamena koji su ugrađivani u nekoliko redova. S obzirom na solidnost gradnje Medun signifikantno odstupa od manje značajnih Ilirskih gradova.” Bilo bi dobro da nam Crnogorski historičari i arheolozi malo detaljnije opišu kamene blokove koji su malo remek-djelo obrade i ugradnje i kao takvi se vrlo dobro uklapaju u stil Daorsona i južno-američkih kultura. “… Sa kulturno-umjetničkog pogleda, dva niza iskopa u stijenama na putu između dva dijela grada su interesantna. Studije zaključuju da je to bilo mjesto izvođenja rituala posvećenih kultu zmije koja je bila mitskim simbolom predaka Ilira. Nekropolis je situiran sjeverno od gornjeg grada i potiče iz Ilirskog perioda. Dosada nije istraživan. Rimske legije su okupirale Medun oko 167. godine nove ere. Tom prilikom je zadnji Ilirski kralj Gentije sa svojom porodicom uhvaćen…” Šturi historijski dokumenti govore o prisutnosti dva Ilirska plemena u crnogorskom području: Labeati i Dokleati. Medun je bio centrom Labeata (još starije ime je Meteon). Na drugoj strani, Dokleati su bili locirani u plodnoj dolini rijeke Zete sa centrom u Duklji. Sa desetak hiljada stanovnika to je bio najveći (crnogorski) populacioni centar Ilira u pred-rimsko doba. Kameni grad je imao vodovod, popločane ulice, kanalizacione odvode, riješene ostale urbanističke izazove…) Ostaci kamenih blokova drevnog Ilirskog grada Meduna (Meteon) 12 km od Podgorice, Crna Gora Briljantna inžinjerska umijeća Ilira koji su radili pod očiglednim utjecajem civilizacija koje su gradile i južnoameričke gradove Vrijeme je učinilo svoje, ali još se prepoznaje monumentalna gradnja sa pet obrađenih strana kamenih blokova i šestom, izbočenom prednjom stranom, koje svjedoče o istom arhitektonskom stilu diljem Jadranskog bazena Majstorstvo i kreativnost je očigledna u primjeni tehnika protiv zemljotresa i činjenici da nijedan blok nije iste veličine Index imena i pojmova (brojevi u zagradi su poglavlja gdje se imena i pojmovi nalaze u knjizi) Aboriđini, prvi narod u Australiji star 60.000 godina (1.1.) Antropološka genetika, naučna disciplina koja utvrđuje starost naroda putem DNK testiranja (1.1., 1.2.) Asseria, Ilirski monumentalni grad u Dalmaciji, (5.2., 5.3.) Atlantida, legendarna civilizacija iz Atlantika, tokom zadnjeg ledenog doba (1.1., 1.2., 2.1., 5.1.) Aurignacijska kultura, Iberijska grupa sofisiticiranog kromanjonca iz doba prethistorije (1.2.) Baski, sa 45.000 godina najstariji narod u Evropi (Uvod, 1.1., 1.3.) Biogeometrija, nauka koja se bavi vezom utjecajem oblika, kao što su piramida i lopta na energetsko polje (3.) Bosanska piramida Mjeseca, druga evropska piramida najvjerovatnije smještena unutar brda Križ kraj Visokog, BiH (4.1., 4.3.7.) Bosanska piramida Sunca, prva evropska piramida smještena unutar brda Visočica (4.1., 4.3.2., 4.3.3., 4.3.4., 4.3.6.) Casa Blanca, grad Maja u El Salvadoru (4.2.5.) Chaumery, L., francuski istraživač, pionir bioenergije (3.) Cihuatan, grad Maja u El Salvadoru (4.2.3.) Čolula, najveća piramida Meksika (4.1.) Čukći, sibirski narod prije 60.000 godina (1.1.) Dalmati, Ilirsko pleme iz okoline Boke Kotorske (1.1., 5.1.) Daorson, Ilirski grad u Hercegovini (5.1.) De Belizal, francuski istraživač, pionir bioenergije, (3.) Diquis, rijeka u Kostariki u čijoj su delti pronađene stotine kamenih kugli nepoznatog porijekla (2.1.) Dokleati, Ilirsko pleme u crnogorskom području (Prilog br. 2.) Duklja, Ilirski grad u blizini Podgorice, Crna Gora (Prilog br. 2.) El Salvador, država Centralne Amerike i lokacija arheoloških iskopavanja piramida civilizacije Maja (4.2.) El Tazumal, grad Maja u El Salvadoru (4.2.4.) “Eva”, ženski pra-predak svih ljudi, čiji se genetski kod može pratiti 150.000 godina unazad u Afriku (1.2.) Gravecijska kultura, balkanska grupa sofisticiranog kromanjonca iz doba prethistorije (1.2.) Halke (alke), fenomen metalnih alki koje su služile za vezivanje brodova u prethistorijsko doba, a koje se nalaze na vrhu niza brda u BiH (Prilog br. 1) Histri, Ilirsko pleme iz Istre (1.1.) IBM, multinacionalna korporacija, finansijer projekta DNK istraživanja (1.1., 1.2.) Iliri, sa 27.000 godina jedan od najstarijih evropskih naroda, lociran na sjevernom i sjevero-zapadnom Balkanu (Uvod, 1.2., 1.3., 4.1., 5.1., 5.3., Prilog 2.) Isla del Cano, pacifički otok Kostarike gdje su pronađene misteriozne kamene kugle (2.1.) Jadranski bazen, lokacija niza Ilirskih gradova (Uvod, 5., 5.2.) Jablanica, selo u blizini Maglaja (BiH), gdje je pronađena kamena kugla (2.3.) Japodi, Ilirsko pleme (5.3.) Joya de Ceren, grad Maja u El Salvadoru (4.2.1.) Kamene kugle, fenomen drevnih megalita u Kostariki i Bosni (2.) Karim, Ibrahim dr, egipatski istraživač, pionir biogeometrije (3.) Kokina, tvrdi pješčani kamen od koga je gradjeno 10% svih kamenih kugli u Kostariki (2.1.) Kraljeva Sutjeska, samostan u srednjoj BiH, u čijoj je Biblioteci locirana jedna kamena kugla (2.3.) Križ, brdo u okolini Visokog, BiH, vjerovatno u svojoj unutrašnjosti krije drugu evropsku piramidu (4.1., 4.3.7.) Labeati, Ilirsko pleme u crnogorskom području (Prilog br. 2.) Lemurija, legendarna civilizacija Pacifika (1.1., 1.2., 5.1.) Liburni, Ilirsko pleme iz okoline Zadra (1.1., 5.2., 5.3.) Lothrop, Samuel, američki arheolog (1963.), istraživač fenomena kamenih kugli (2.1.) Maje, napredna civilizacija Centralne Amerike, nekoliko kamenih kugli je nađeno i u njihovom svijetu (2.2.) Medun ili Meteon, Ilirski grad u blizini Podgorice, Crna Gora (Prilog br. 2.) Mitohondrijska DNK, genetski test po majčinoj liniji (1.4.) National Geographic, naučni magazin i organizator projekta DNK istraživanja (1.1., 1.2., 2.1.) Quesada, Edwin, astronom, proučavao petroglife na kamenim kuglama Kostarike (2.1.) Palmar Sur, gradić na jugu Kostarike gdje je locirano nekoliko desetina kamenih kugli (2.1.) Ponikve, selo u blizini Vareša (BiH), gdje je pronađena kamena kugla (2.3.) Price, Roberto Salinas, meksički istraživač, autor ideje o grčkoj Troji u Hercegovini (5.1.) San Andres, grad Maja u El Salvadoru (4.2.2.) Slatina, selo sjeverno od Banja Luke (BiH), lokacija najveće pronađene kamene kugle u Bosni (2.3.) Smith, David dr., engleski arheolog i istraživač Cetinskog prethistorijskog prostora (5.3.) Sterling, Matthew, američki arheolog, pronašao stotine kamenih kugli u Meksiku (2.2.) Store, Doris, američki arheolog (1940.), pisao o fenomenu kamenih kugli (2.1.) Teočak, selo u sjevernoj BiH gdje je locirano osam kamenih kugli (2.3.) Trn, selo sjeverno od Banja Luke (BiH) gdje je pronađeno nekoliko kamenih kugli (2.3.) United Fruit Company, američka multinacionalna korporacija sa operacijama u Centralnoj Americi, zaslužna za pronalazak kamenih kugli u Kostariki 1940-ih godina (2.1.) Varvaria, veliki Ilirski grad u Dalmaciji (5.2., 5.3.) Veneti, Ilirsko pleme iz okoline italijanskog Veneta (1.1.) Visočica, brdo pored Visokog (BiH), lokacija prve piramide u Evropi (4.1., 4.3., 4.3.1., 4.3.3., 4.3.4., 4.3.6., 4.3.7.) Wells, Spencer dr, američki genetičar (1.1.) Zlokuće, selo u blizini Kaknja (BiH) gdje su locirane kamene kugle (2.3.) Pogovor U osmoj knjizi ciklusa “Alternativna historija” autor i istraživač Semir Osmanagić (Houston, SAD) opisuje kako je otkrio prvu piramidu u Evropi, unutar brda Visočica kod Visokog. Monumentalna po svojoj veličini, a iznenađujuće stara, ova piramida svojim postojanjem unosi epohalne izmjene u evropsku i svjetsku historiju. Po prvi put u stručnoj literaturi, ova knjiga daje dokaze iz novih naučnih disciplina (antropološka genetika i biogeometrija) koji objašnjavaju kako je mogla nastati tako razvijena civilizacija u prethistorijskom dobu. Dosada se mislilo da je to period vladavine “pećinskog čovjeka”. Bosanska piramida Sunca sve okreće naopačke. Očigledno, mora se sumnjati u sve ono što su nas učili. Knjiga donosi nekoliko novina, javnosti potpuno nepoznatih: * Bosanski Iliri su narod starosti 27.000 godina. Njihovi potomci i danas čine polovinu stanovništva Bosne, Hrvatske i Slovenije. * Fenomen megalitskih kamenih kugli u Kostariki i Bosni (na deset lokacija) upućuje na postojanje prethistorijske svjetske energetske mreže. * Jadranski bazen je područje svjetskih arheoloških dragulja, drevnih Ilirskih gradova kao što su Asseria i Varvaria (Dalmacija), Daorson (Hercegovina) i Medun (Crna Gora) koje autor, protivno oficijelnim objašnjenjima, smješta znatno dublje u prošlost. 23 772 2006-06-25T12:25:42Z Kahriman 9 *[[w:25.juni|25.juni]] [[w:2006|2006.]]:Wikizvor ima 100 članaka. 100-ti članak je [[Al-Qasas]]. *[[w:20.juni|20.juni]] [[w:2006|2006.]]: Pokrenut Wikizvor na bosanskom jeziku. Imamo 3 članka i 9 korisnika. Nalazimo se na 41. poziciji wikizvora. 25 273 2006-06-21T15:58:38Z Zumbulka 6 {{Osoba |PREZIME =Bašagić |POČETNO SLOVO PREZIMENA =B |IME =Safvet-beg |ALTERNATIVNO IME = |KRATAK OPIS =Osnivač je mnogih listova, časopisa i nacionalnih društava. Poznat je kao istaknuti pjesnik, prevoditelj, historičar i političar. Bio je predsjednik Bosanskog Sabora, utemeljitelj savremene bošnjačke politike i moderne bošnjačke nacionalne svijesti. |OSTALO = |DATUM ROĐENJA =6. maj 1870 |MJESTO ROĐENJA =Nevesinje |DATUM SMRTI =9. april 1934 |MJESTO SMRTI =Sarajevo |SLIKA =Safvet-beg_Basagic.jpg |WIKIPEDIA =Safvet-beg Bašagić |WIKICITAT =Safvet-beg Bašagić |COMMONS = }} ==Djela== ===Poezija=== *[[Pošljednja želja Zmajeva]] *[[Rubaija za nišan Muse Ćazima Ćatića]] *[[Sjaj, mjeseče]] ===Prijevod=== *[[Gazel o Mostaru]] *[[Po srebrenom tvom obrazu...]] 26 48 2006-06-20T12:03:52Z AdnanSa 10 fer slika sa bs wiki fer slika sa bs wiki 27 50 2006-06-20T12:14:43Z AdnanSa 10 Na ovom mjestu možete naći članke o pojedinim ličnostima. 28 714 2006-06-25T09:11:34Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR =[[Safvet-beg Bašagić]] |NASLOV =Rubaija za nišan Muse Ćazima Ćatića |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Ase leži pjesnik odličnoga dara, koji nije tražio časti ni šićara, već bekrijski živio i čuvstveno pjev'o, dok ga smrt ne doprati do ovog mezara. [[Category:Safvet-beg Bašagić]] [[Category:Poezija]] 29 440 2006-06-22T14:19:47Z AdnanSa 10 {{Nepotpun}} == Predgovor == Ma in medahtu Muhammeden bi maqaleti<br/> Lakin medahtu meqaleti bi Muhammedi! Moja pjesma Muhammedu<br/> nije slave pribavila,<br/> nego se je moja pjesma -<br/> s Muhammedom proslavila!<br/> "Hassan ibni Sabit" Najprije Božije spomenimo ime -<br/> svako dobro djelo počima se s njime. '''1°'''<br/> Onda se sjetimo Božjeg poslanika<br/> Muhammeda, zadnjeg vjerovjesnika,<br/> koga dobar dio čovječanstva slavi<br/> kao začetnika islamske ljubavi.<br/> Ne zaboravimo njegovu rodbinu<br/> s dobrim spomenuti kao i družinu,<br/> koja je s njime nevolju i slavu<br/> dijelila za islam, kô za vjeru pravu.<br/> A po tome Safvet Ibrahimov evo:<br/> predaje vam mevlud, koji je ispjev'o<br/> u jeziku koji naš Mujo razumi,<br/> jer mu kao Bosna u ušima šumi.<br/> Koliko su mogle, umjele i znale -<br/> sve su tu utkale moje sile male.<br/> Ja toliko znadem, ne umijem više,<br/> i to neka Bog mi u sevab upiše!<br/> -------------------------------------------------------------------------------- *'''1°''' S istim hadisom i Brusali Sulejman počima svoj "Mevlud" u turskom jeziku. == Tevhid == (Ovdje treba tekbir proučiti.) Mi služimo Bogu, Koji nije postao,<br/> i Kojega nikad nestanuti neće.<br/> Mi služimo Bogu, Koji nam je dao<br/> svijest da nas vječno do spoznaje kreće.<br/> Mi služimo Bogu, Koji Svemir stvori -<br/> i u njemu bezbroj svakakvih čudesa;<br/> zar Mjesec ne sjaji - zar Sunce ne gori -<br/> zar zv'jezde ne trepte - sred plavih nebesa? <br/> Mi služimo Bogu, Koji na svijetu<br/> svakome stvorenju život i smrt daje,<br/> Koji surog orla u smjelom poletu -<br/> i neobuzdane ljude - obuzdaje.<br/> Mi služimo Bogu, Koji nas osnaži<br/> vel'kim darovima: umom i pameti,<br/> da raspoznajemo istinu od laži,<br/> koju nam nameću bezbožnici kleti.<br/> Mi služimo Bogu, kako nam poruči<br/> preko Muhammeda, zadnjeg pejgambera.<br/> Služimo Mu jer nas din-i-islam uči:<br/> da nam je On prva i posljednja vjera.<br/> Bože, Koji posto nije -<br/> i Kog nestat neće!<br/> S Tvojom voljom sve postaje,<br/> rađa se i kreće.<br/> Svako jutro ishod Sunca -<br/> i zapad pred veče<br/> o Tvojoj nam moći, Bože,<br/> sto dokaza reče.<br/> Ti nam spremi Muhammeda<br/> da vjeru objavi,<br/> koja naša srca spaja<br/> islamskom ljubavi.<br/> S kojom danas ponose se<br/> milijuni ljudi,<br/> jer u njima sveto čuvstvo<br/> prama Tebi budi.<br/> Kad se noći smrkavaju<br/> i osviću dani<br/> "Ja Rabbena nerdžu minke<br/> Hudenfil imani!"'''1°'''<br/> Prama Tvojoj Svemilosti<br/> naše duše cvile:<br/> "Ja Rabbenâ nerdžu minke<br/> El afvel džemile!"'''2°'''<br/> ********************** I'-tisamul-vera bi magfiretik<br/> 'adzezel vasifûne 'an sifatik<br/> Tub alejna fe innena bešerun<br/> Ma 'arefnake haqqa m'arifetik.<br/> Prijevod Tvoj je oprost - naše sveuzdanje;<br/> nemamo se čemu nadat više,<br/> i genija pero je nemoćno -<br/> Tvoju Svemoć, Bože, da opiše.<br/> Uslišaj nam, Bože, pokajanje!<br/> Mi smo ljudi skučena mišljenja;<br/> mi nijesmo u stanju proniknut' -<br/> u istinu Tvojega Stvorenja.<br/> "Ibni Sina" -------------------------------------------------------------------------------- *'''1°''' O Bože! Mi Te molimo da nam pokažeš pravi put u vjerovanju. *'''2°''' O Bože! Mi Te lijepo molimo, da nam oprostiš grijehe. == Mevlud == Proljetno veče na zemlju pade <br/> po nebu zviježđa blistati stade,<br/> između zviježđa mjesec se šeće,<br/> i blijeskom svojim posipa cvijeće.<br/> Nebesa trepte u moru sjaja,<br/> Zemlja izlaže sliku od raja.<br/> Kô iza rosne proljetne kiše,<br/> sve nekim svježim životom diše,<br/> sve nešto tiho šapće i veli,<br/> sve nešto tajno traži i želi,<br/> sve nešto rado gleda i sluša,<br/> sve nešto novo saznati kuša.<br/> Jer tako divne proljetne noći<br/> vidile nisu ničije oči.<br/> *** To vam je bilo prvog rebi-a<br/> dvan'este noći - kad Arabija<br/> najljepše dane u dnevnik piše -<br/> i svježeg cv'jeća mirisom diše.<br/> U Arabiji, nasred Hidžaza,<br/> imade jedna mala oâza,<br/> koja se zove Batha-u-Meke;<br/> u toj oazi, u kući sreće,<br/> jedna lijepa i mlada žena<br/> lagahno hoda kô da je sjena.<br/> Zastane časak, pa opet pođe,<br/> dok tajni glas joj do uha dođe:<br/> "Amina! De se na šilte spusti -<br/> i ove r'ječi odmah izusti:<br/> Bože! Moj porod predajem Tebi,<br/> da zloduh njemu škodio ne bi!"<br/> Kada to reče, nasloni glavu<br/> da gleda mirno daljinu plavu,<br/> da se na čarim' prirode topi,<br/> dok sanak slatki oči joj sklopi.<br/> Kad je zaspala, sanak je snila -<br/> i lijep prizor na snu vidila;<br/> snila je kako meleća jata<br/> na zemlju slaze - i oko vrata<br/> njezine kuće gledaju, vire -<br/> i tihim glasom uče tekbire.<br/> (Ovdje treba tekbir proučiti.) Uto od sobe zid se rastupi,<br/> iz koga kolo hurija hrupi,<br/> pa je sa sviju strana okruže -<br/> i pred nju počnu sipati ruže.<br/> Lagahno kolo okolo kreću,<br/> pjevaju radost, pjevaju sreću:<br/> koja će tminu sa zemlje dići,<br/> pa čak i do nas u Bosnu stići.<br/> (Zbor zapjeva:) Bože Milosni! I mi u Bosni -<br/> kô dan radosni - mevlud slavimo!<br/> Dok se najednom otvore vrata,<br/> na ruci držeć čašu od zlata,<br/> hurija jedna dođe i stade<br/> i sretnoj majci čašu dodade.<br/> To vam je čaša šerbeta bila<br/> sa rajskog vrela - sa Selsebila.<br/> Kad popi čašu blažena mati,<br/> iz njene kuće započe sjati<br/> sv'jetlo, poput božanskog nura,<br/> kako'no sjaše sa Sina Tura.<br/> U tome času hazret Amina<br/> rodi kô zlatnu jabuku sina.<br/> (Ovdje svi prisutni ustanu na noge u počast<br/> rođenja, a zbor ili više prisutnih zapjeva:)<br/> Dobro nam doš'o, najveći sine,<br/> arapskog roda i domovine!<br/> Dobro nam doš'o, stari plemiću,<br/> Hašimoviću, Kurejševiću!<br/> Koji će slabe dići na noge -<br/> i lišit ropstva narode mnoge!<br/> Dobro nam doš'o, prosvjetitelju,<br/> zagovorniče i spasitelju!<br/> Suri-Israfil kada zapuše,<br/> u te se naše uzdaće duše.<br/> Ti nesretniku blažićeš muke,<br/> ti griješniku pružaćeš ruke!<br/> (Kad zbor svrši, hatib ili kogod iz publike koji<br/> imade lijep glas sâm zauči:)<br/> Lekel-qurbu min mevlake ja ešrefel-ver?.<br/> Ve ente li kullil-enbijai imamu<br/> 'alejke minallahil-kerimi tehijjetun<br/> Mubareketun maqbuletun ve selamu.<br/> (Ti kod Boga ugleda imadeš,<br/> o najbolji od sviju smrtnika,<br/> ti si prvak Božjih poslanika!<br/> Bog Predobri nek te blagoslovi,<br/> iz Njegova vječnoga obilja -<br/> blagoslovom božanskoga milja!)<br/> *** Dostojni vjere kazuju ljudi,<br/> o kojim dobro predaja sudi,<br/> Amina da je zborila strini,<br/> Koja je vjerna bila istini:<br/> kô trudna žena cijelo vr'jeme,<br/> da nikad nije ćutila breme.<br/> Poroda boli da čula nije,<br/> Da je sve bilo poput vizije.<br/> *** Kada iz slatkog sanka se prenu,<br/> tamo i amo oči okrenu,<br/> što u snu vidje, gleda na javi:<br/> u sjaju trepti vas obzor plavi.<br/> Još zadnje zvuke hurijske pjesme<br/> čuje kô žubor džennetske česme.<br/> Jedan se spomen do drugog niže -<br/> i uvjerenju vodi je bliže.<br/> A kada smotri dijete malo,<br/> da je pokraj nje na ruke palo,<br/> da usnam' miče kao da zbori,<br/> da Vječno Svjetlo s čela mu gori -<br/> uvidje da je blažena mati<br/> čovjeka, kom će Svemoćni dati<br/> zadnje poslanstvo, da ljude zove<br/> u krilo vjere Muhammedove.<br/> O tome Tevrat izrično kaže,<br/> a sa Tevratom Indžil se slaže:<br/> Ahmed-Muhammed jednom će doći -<br/> i ljudskom rodu otvorit oči.<br/> Pokazaće mu zablude krute,<br/> osv'jetliće mu istine pute -<br/> sv'jetlom koje odvazda gori,<br/> koje za njega Svevišnji stvori -<br/> i Ademu ga stavi na čelo,<br/> da s njime svoje okruni djelo.<br/> To svijetlo s Adema prešlo je na Šita,<br/> od njega na oca naroda Semita,<br/> odatle na pleme Benu-Isrâila<br/> dok ne dođe preko Hazret-Ismâila<br/> u pleme Kinane. I sad se pojavi<br/> u prvotnom sjaju na mubareć-glavi<br/> Mevla Muhammeda Ibni Abdullaha,<br/> nosioca krune od sure-i "Taha".<br/> Od Ummi Selleme Nevevi predaje<br/> tradiciju kojoj vjernost se priznaje:<br/> "Amina veli da je više puta<br/> kazivala njojzi o toj noći čuda:<br/> za mevluda noć je tako sjajna bila,<br/> da je ona svojim očima vidila<br/> po cijelom Šamu palače i dvore,<br/> gdje svijetle kô da živim ognjem gore.<br/> Mimo druge Bog je dao tu odliku<br/> Muhammedu, Svome zadnjem poslaniku,<br/> da osv'jetli s njime ljudsko dostojanstvo<br/> i staze, što vode u nebesko carstvo,<br/> kojim idu duše dobrije muslima<br/> do džennetskih bašča Adna i Naima,<br/> gdje izvire Kevser i Selsebil teče,<br/> gdje vječnog užitka nestanuti neće.<br/> (Ovdje zbor ili više prisutnih zapjeva:) Bože Milosni! I mi u Bosni -<br/> ko dan radosni - mevlud slavimo!<br/> *** Rujna zora sa istoka rudi,<br/> sva priroda iza sna se budi.<br/> Zora nebo rumenilom šara,<br/> a cvijeće pupove otvara.<br/> U bokoru mirisave ruže<br/> ni slavuji danas se ne tuže,<br/> već veselo pjesmice pjevaju<br/> velikome ovom događaju.<br/> Još ne bješe dobro ni svanulo,<br/> a kamoli sunce ogranulo,<br/> kada Abdul-Muttalibu javi:<br/> da je biser njezine ljubavi,<br/> sin njegova sina Abdullaha,<br/> prije zore i ranog sabaha,<br/> od svoga se sadefa rastao<br/> i ko alem u mraku zasjao.<br/> U tom času stari djed je bio<br/> pokraj Ćabe - i tavaf činio.<br/> Kad radosna vijest njemu dođe,<br/> odmah kući Amininoj pođe -<br/> s c'jelom kitom odličnijeh ljudi,<br/> što se bjehu zadesili tudi.<br/> Po arapskom starom običaju,<br/> majke svoju djecu sakrivaju;<br/> ni jedna ga nikom vidjet ne da,<br/> starješina dok ga ne pogleda.<br/> Kad opazi na vratima djeda,<br/> ona otkri sina Muhammeda.<br/> (Ovdje opet svi prisutni ustanu na noge,<br/> a zbor ili više glasova iz publike zapjeva:)<br/> Dobro nam doš'o, o, Pejgambere,<br/> Božije r'ječi, Božije vjere!<br/> Sve tebe voli, prirode diko,<br/> staro i mlado, malo, veliko!<br/> Tebi za ljubav ljudi se druže,<br/> da čovječanstvu zajedno služe!<br/> Dobro nam doš'o, najljepši stvore,<br/> na tvome licu geniji gore!<br/> Nabiga, Hasan, u slavu Tvoju,<br/> pjevaju ode i himne poju:<br/> kuda se krećeš nek cvate cv'jeće<br/> i prosipa se obilje sreće!<br/> (Zatim hatib ili ko od prisutnih, koji imade lijep glas, zapjeva:) Ve ahsene minke lem tere qallu 'ajnî<br/> Ve edžmele minke lem telidin-nisau<br/> Huliqte muberren min kulli 'ajbin<br/> Ke enneke qad huliqte ke ma tešau.<br/> (Nije moja ženica ljepšega vidila,<br/> nit je žena od tebe milijeg rodila!<br/> Ti si stvoren onako, kako si ti htio;<br/> stvoren si bez mahane - i lijep i mio!)<br/> Hassan ibn Sabit (Opet zbor zapjeva:) Bože Milosni! I mi u Bosni -<br/> ko dan radosni - mevlud slavimo!<br/> Svi prisutni u čudu gledahu<br/> i starome djedu čestitahu:<br/> što mu dade Bog unuka krasna,<br/> sv'jetla čela kô zvijezda jasna.<br/> Oči su mu surmom podvučene -<br/> i obrvam' tankim obrubljene;<br/> lice mu je milije već Sunce,<br/> kada zlati izjutra vrhunce.<br/> Vazda su mu usta nasmijana,<br/> blagoslov mu teče sa usana.<br/> Uz ostala savršena uda,<br/> vrat mu bješe kao u labuda.<br/> Tol'ko rekoh, ja ne mogu više;<br/> ko njegove čare da opiše?<br/> Starom djedu potekoše suze,<br/> pa dijete u naramak uze -<br/> i s društvom ga do Ćabe odnese<br/> i okolo Ćabe ga obnese.<br/> A kad stupi na ćabenska vrata,<br/> pade Hubal , a za njim Menata ,<br/> pred pojavom mubareć-djeteta -<br/> trides' i dva kumira im sveta,<br/> licem nice na zemlju padoše -<br/> i na zemlji ležeć ostadoše.<br/> To djed kao Bož'je čudo shvati,<br/> pa se s vrata ćabenskije' vrati.<br/> Nikom ništa o tom ne spomenu,<br/> već pram kući Amininoj krenu,<br/> moleći se Bogu Svevišnjemu,<br/> da ko ne bi naudio njemu.<br/> Kad predade sretnoj majci sina,<br/> prikriča joj i on i družina:<br/> da ga čuva od duhova hudi' -<br/> i od šerra opakije' ljudi,<br/> koji vazda drugom o zlu rade,<br/> a u Ćabi svecima se grade.<br/> Mevlaje salli ve sellim daimen ebeden<br/> 'ala habibike hajril halqi kullihimi<br/> Ja Rabbi bil-Mustafa bellig meqasidena,<br/> Vagfir lena ma meda ja vâsi'al-keremi.<br/> Ibni el-Asakir bilježi nam ovu<br/> tradiciju, kao riječ Mahzumovu:<br/> U času kada se Muhammed rodio,<br/> Noširevan Mudri čudan san je snio;<br/> taj mu san u duši nemir prouzroči,<br/> pa kô izvan sebe iz postelje skoči.<br/> U slavnome Taku sve se tresti stalo,<br/> četrn'est šerefa na zemlju je palo.<br/> U Ahura-Mazde , najstarijem hramu,<br/> koji danju-noću bijaše u plamu,<br/> utrnu se vatra, što deset vjekova<br/> goraše, kô simbol dîna Ormuzdova.<br/> [[Category:Safvet-beg Bašagić]] 32 712 2006-06-25T09:08:05Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR =[[Derviš-paša Bajezidagić]] |NASLOV =Pohvalnica gradu Sarajevu |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC =[[Mehmed Handžić]] |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Ako želiš, srce, vidjeti sliku raja Potrudi se da vidiš Sarajevo, odmah idi tamo. Ovaj lijepi grad je Ka'ba, kojoj streme zaljubljeni To su rekli oni koji su do svojih želja stigli. Njegov prijatni zrak i voda daju život i krijepe dušu Tekuća mu voda nije ništa drugo nego rajski Selsebil Svaki kutak njegov vrvi ljepoticama Okitio se hurijama i mladićima poput raja. Da je zbilja ravan raju kao svjedok tomu zar nije dosta što tamošnja kahva poput rajskog Kevsera poklanja ljepoticama dušu. Most na Bend-baši izgleda kao "pravi put" Koji u raj ulazi ko preko njega pređe i u šetnju ode Hvala Bogu, i meni Dervišu suđeno je bilo da to razgledam Očito sam vidio i saznao, da je to slika raja i rajskih ljudi. [[Category:Poezija]] [[Category:Sarajevo]] [[Category:Derviš-paša Bajezidagić]] 33 711 2006-06-25T09:06:22Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR =[[Derviš-paša Bajezidagić]] |NASLOV =Po srebrenom tvom obrazu... |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC =[[Safvet-beg Bašagić]] |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Po srebrenom tvom obrazu il' je crni soluf pao, Il' je na list divlje ruže zumbul svoju sjenu dao? Ili s tvojih jagodica na ustima odraz stoji, Il' ti usne rujno vino rumenilom svojim boji? Što mirisni amber sipa, je li mladež na tvom licu Il' u žarkom ognju gledam jednu crnu trnjinicu? Da ja mislim na ružicu - ah uzrok je tvoje lice, Da ja mislim na pupoljak - ah uzrok su te usnice. Da je moje lice žuto kao žuto zlato, Uzrok mu je jedno luče od srebra skovato. S tvojim selom ako ne bih rajsku bašču zam'jenio, Na svijetu, vilo moja, čovjek ne bi čovjek bio. Zar je čudo znak ludila ako Derviš sâm odaje Kad ljudskije običaje kći vilinska ne poznaje? Ko opčara, ja ne znadem moje oči pune sanka, Da od plača ja ne mogu do bijela zaspat danka. Ah, ti meni bez milosti ispovijedaš muke tuna Zulumćaru, a na um ne pada ti dan računa. Teško je uz prijateljski ukor Još pretrpit psovku od dušmana; Ko je im'o, zna kako je teško, Kad na rani otvori se rana. Pijmo! jer će društvo i veselje proći; Krčmarice, ne stoj, nego vina toči! [[Category:Poezija]] [[Category:Derviš-paša Bajezidagić]] 34 716 2006-06-25T09:14:11Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR =[[Mustafa Firaki]] |NASLOV =Mahzar bosanske fukare Visokoj Porti |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Mahzar piše bosanska fukara, Ter se mole svoga gospodara, Gospodara čestitioga cara: Sultan care, sunce ogrijano! Pišem ti sitna arzuhala, Nu poslušaj i našeg halala: Što imasmo siromaškog mala, Potrošismo, sunce ogrijano! Bosna ti je svem serhatu glava: S jedne strane teče voda Sava, Su tri strane kaurska je lava, Za to znadeš sunce ogrijano! Ovo nije ništa za besjedi, Od kako nam postanuše djedi, Dosti su se napili ijedi, Od kaura, sunce ogrijano! Čuvajući rata i krajine, I po Bosni velike planine, Oblačeći krvave haljine, Sultan care, sunce ogrijano! Da poćutiš velikog hala: Ima care, dvadeset godin' dana Nije ti se Bosna nasmijala Od nevolje, sunce ogrijano! Upitaj nas što smo i kako smo, Što imasmo ono i dadosmo, Sad veče ničice padosmo, Aman, care, sunce ogrijano! Svakakvije muka naučili, Petnaest godin' gladim nas mučili, Što nas nijesu još crvi točili, Sultan care, sunce ogrijano! Tri godine mori nas morija, Što bijaše zemlja orija, Sada po njoj poraste korija, Neka znadeš, sunce obasjano! Od kako je Bosna postanula, Nije ovako ona propanula, Gotovo je posve potonula, Znaš li za to, sunce obasjano! Bosna ti se moli i poklanja, Dovu čini kada namaz klanja, Od postanka s kaurima ganja, Za tvoj obraz, sunce ogrijano! Dvanaest godin' bijući sijake Pogubismo po izbor junake, Sad him plaču ostarile majke, Za šehitim, sunce ogrijano! Petnaest hiljad' dali smo šehita, Za to danas niko i ne pita, Koga nije ter da se ne skita? Čuješ ovo, sunce ogrijano! Ranjenika - ni hesaba nejma, U kog ruke, u kog noge nejma, U kog uha, u kog oka nejma, Sultan care, sunce ogrijano! Ako ne slušaš ove riči naše, Ti upitaj Mehmed Selim paše, Što se od njeg svi dušmani plaše, Sadri-azam, sunce ogrijano! On je u Bosni mrve posidio, Bosanske harekete vidio, U Bosansku vojsku dohodio, Upitaj ga, sunce ogrijano! [[Category:Poezija]] [[Category:Mustafa Firaki]] 35 717 2006-06-25T09:15:56Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR =[[Muhamed Nerkesija]] |NASLOV =Odvojih se od Sarajeva... |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC =[[Mehmed Handžić]] |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Odvojih se od Sarajeva, tuga me mori Rastadoh se od prijatelja šehera, to mi ranu tvori Čovjeku se čini u njemu može dugo živjeti, Jer u Sarajevu na hiljade česmi - vode života - žubori. Šeher Sarajevo kad oštre zime zazime Sijedi starci i momci u halvete se okupe Al' u proljeće kad behar probehara Perivoj ružičnjak u džennet se pretvara Do neba se uzdiže vika vinopija Svijet obavija vriska bekrija U to doba ljepotice u šetnju krenu Društvo prijatelja svaku stranu Sarajeva čini okićenu Bekrije sarajske, pićem u osami U kultu bašče s društvom su zasjeli U ćošku, zaljubljeni, iz očiju Lijevaju suze, jecaji se čuju Upoznao nisam te hurije, vidjeti ih treba Ta svugdje su cijenjene ljepotice Sarajeva Darujemo pobožnima džennetske djevice A zar vam nisu dovoljne sarajevske ljepotice Kako ih se zaboga mogu okaniti Kad me iz busije crne oči počinju strijeljati Nekad možeš plakati, a nekad se veseliti Tužni Nerkesijo, tako je ako ćeš u Sarajevu biti Ljepotice kao mjesec tužnom dušu razvedre A dragane Sarajeva na plač te navode Znani su, učeni, ne kažem Ali i inače da vam ne slažem Nije lijepo takvih se sjećati I na sarajevske tvrdice se potsjećati U društvu stožera pjesnika biti Znači veliku sreću dokučiti Srž i misao plemića Sarajeva Uvod zbirke uglednika Ahmed Čelebija Svojom darežljivošću časni šeher je oživio Tako mi Boga duša Sarajeva je postao. [[Category:Poezija]] [[Category:Sarajevo]] [[Category:Muhamed Nerkesija]] 36 437 2006-06-22T13:58:11Z Demicx 7 Prebaceno na carsiju 37 262 2006-06-21T15:41:27Z Zumbulka 6 {{Osoba |PREZIME =Nerkesija |POČETNO SLOVO PREZIMENA =N |IME =Muhamed |ALTERNATIVNO IME = |KRATAK OPIS =Poznati prozni pisac i divanski pjesnik; radio kao profesor medrese i kao kadija u Bosni, Carigradu, Solunu i Albaniji |OSTALO = |DATUM ROĐENJA =1584. |MJESTO ROĐENJA =Sarajevo |DATUM SMRTI =1635. |MJESTO SMRTI =Gebza kod Istanbula |SLIKA = |WIKIPEDIA =Muhamed Nerkesija |WIKICITAT =Muhamed Nerkesija |COMMONS = }} ==Djela== ===Poezija=== *[[Odvojih se od Sarajeva...]] 38 261 2006-06-21T15:40:46Z Zumbulka 6 {{Osoba |PREZIME =Bajezidagić |POČETNO SLOVO PREZIMENA =B |IME =Derviš-paša |ALTERNATIVNO IME = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |DATUM ROĐENJA =? |MJESTO ROĐENJA =Mostar |DATUM SMRTI =1603 |MJESTO SMRTI = |SLIKA = |WIKIPEDIA =Derviš-paša Bajezidagić |WIKICITAT =Derviš-paša Bajezidagić |COMMONS = }} ==Djela== ===Poezija=== *[[Gazel o Mostaru]] *[[Po srebrenom tvom obrazu...]] *[[Pohvalnica gradu Sarajevu]] 39 256 2006-06-21T15:32:23Z Zumbulka 6 {{Osoba |PREZIME =Firaki |POČETNO SLOVO PREZIMENA =F |IME =Mustafa |ALTERNATIVNO IME = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |DATUM ROĐENJA =1775 |MJESTO ROĐENJA =Sarajevo |DATUM SMRTI =? |MJESTO SMRTI = |SLIKA = |WIKIPEDIA =Mustafa Firaki |WIKICITAT =Mustafa Firaki |COMMONS = }} ==Djela== *[[Mahzar bosanske fukare Visokoj Porti]] 40 99 2006-06-20T19:19:30Z Kahriman 9 41 98 2006-06-20T19:18:04Z Kahriman 9 Ovdje se nalazi spisak djela koje je napisao [[Safvet-beg Bašagić]]. 42 715 2006-06-25T09:12:34Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR =[[Safvet-beg Bašagić]] |NASLOV =Sjaj, mjeseče |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Sjaj, mjeseče, sunčeva ti sjaja,<br/> de mi stani oku na vidiku,<br/> da ja vidim kroz demirli pendžer<br/> kraj đerđefa svoju dilber-diku.<br/> Je li mi se promijenila mlada,<br/> Otkako je mene ostavila?<br/> Je li jošte svježa ko ružica,<br/> kao što je lanjskog ljeta bila?<br/> Il' je mlada opala od jada<br/> što je Mirzi vjeru prekršila?<br/> O, da znade da mi je sad draga,<br/> i još draža, već je prije bila!<br/> Kad bi htjela, pa me razumjela,<br/> uz druge bih žice zapjevao,<br/> a ovako jaditi se moram,<br/> jer sam sreći u nemilost pao.<br/> [[Kategorija:Safvet-beg Bašagić]] [[Kategorija:Poezija]] 43 106 2006-06-20T19:30:17Z Kahriman 9 Redirecting to [[Sjaj, mjeseče]] #REDIRECT [[Sjaj, mjeseče]] 44 721 2006-06-25T09:21:40Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR =[[Aleksa Šantić]] |NASLOV =Emina |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA =1903. |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Sinoć, kad se vratih iz topla hamama, Prođoh pokraj bašte staroga imama; Kad tamo, u bašti, u hladu jasmina, S ibrikom u ruci stajaše Emina. Ja kakva je, pusta! Tako mi imana, Stid je ne bi bilo da je kod sultana! Pa još kad se šeće i plećima kreće... - Ni hodžin mi zapis više pomoć neće!... Ja joj nazvah selam. Al' moga mi dina, Ne šće ni da čuje lijepa Emina, No u srebren ibrik zahitila vode Pa po bašti đule zalivati ode; S grana vjetar duhnu pa niz pleći puste Rasplete joj one pletenice guste, Zamirisa kosa ko zumbuli plavi, A meni se krenu bururet u glavi! Malo ne posrnuh, mojega mi dina, No meni ne dođe lijepa Emina. Samo me je jednom pogledala mrko, Niti haje, alčak, što za njome crko'!... [[Category:Poezija]] [[Category:Aleksa Šantić]] 45 259 2006-06-21T15:40:04Z Zumbulka 6 {{Osoba |PREZIME =Šantić |POČETNO SLOVO PREZIMENA =Š |IME =Aleksa |ALTERNATIVNO IME = |KRATAK OPIS =Bosanskohercegovački pjesnik i jedan od najpoznatijih predstavnika novije lirike kod nas. |OSTALO = |DATUM ROĐENJA =27. maj 1868 |MJESTO ROĐENJA =Mostar |DATUM SMRTI =2. februar 1924 |MJESTO SMRTI =Mostar |SLIKA =Aleksa Santic.jpg |WIKIPEDIA =Aleksa Šantić |WIKICITAT =Aleksa Šantić |COMMONS = }} ---- ==Djela== ===Proza=== *[[Na grobu ljubavi]] ===Poezija=== *[[Ej konjicu...]] *[[Emina (Šantić)|Emina]] *[[Lijepa je Hana]] *[[Ostajte ovdje...]] *[[Pred kapidžikom]] *[[Što te nema...]] 46 723 2006-06-25T09:23:50Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR =[[Aleksa Šantić]] |NASLOV =Ostajte ovdje... |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA =1896. |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Ostajte ovdje!...Sunce tuđeg neba, Neće vas grijat kô što ovo grije; Grki su tamo zalogaji hljeba Gdje svoga nema i gdje brata nije. Od svoje majke ko će naći bolju?! A majka vaša zemlja vam je ova; Bacite pogled po kršu i polju, Svuda su groblja vaših pradjedova. Za ovu zemlju oni bjehu divi, Uzori svijetli, što je branit znaše, U ovoj zemlji ostanite i vi, I za nju dajte vrelo krvi vaše. Kô pusta grana, kad jesenja krila Trgnu joj lisje i pokose ledom, Bez vas bi majka domovina bila; A majka plače za svojijem čedom. Ne dajte suzi da joj s oka leti, Vrat'te se njojzi u naručju sveta; Živite zato da možete mrijeti Na njenom polju gdje vas slava sreta! Ovdje vas svako poznaje i voli, A tamo niko poznati vas neće; Bolji su svoji i krševi goli No cvijetna polja kud se tuđin kreće. Ovdje vam svako bratsku ruku steže - U tuđem svijetu za vas pelen cvjeta; Za ove krše sve vas, sve vas veže: Ime i jezik, bratstvo, i krv sveta, Ostajte ovdje!... Sunce tuđeg neba Neće vas grijat kô što ovo grije - Grki su tamo zalogaji hljeba Gdje svoga nema i gdje brata nije... [[Category:Aleksa Šantić]] [[Category:poezija]] 47 718 2006-06-25T09:17:08Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR =[[Musa Ćazim Ćatić]] |NASLOV =U aleji |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Gasne se krvavo oko lipanjskog plavetnog dana<br/> i rujni već dašak struji večeri snene i meke<br/> a parkom cvjetnim tiho - ko b'jele sablasti neke<br/> nijeme se pružaju sjenevisokih bujnih platana.<br/> Ja, sam na klupi, sjedim i slušam: s neznanih strana<br/> do mene dopire šumor kaskada daleke rijeke,<br/> zamiruć u duši mojoj ko zvuci srebrene jeke - <br/> ah, tako plače moja uvehla radost rana.<br/> I sa njom zlaćane sanje, koje ko svehlo lišće<br/> Padoše s drhtavih grana stabala mojega žića.<br/> Sad moje bolno srce u grudima se stišće.<br/> I kunić vrijeme, cvili poput ranjenog ptića:<br/> O, zašto me ostavi mladost, puna mirisa i boja<br/> i ti, Đulizaro, najljepša sanjo moja!?<br/> [[Kategorija:Musa Ćazim Ćatić]] [[Kategorija:Poezija]] 48 867 2006-06-26T16:48:14Z Zumbulka 6 /* Djela */ {{Osoba |PREZIME =Ćatić |POČETNO SLOVO PREZIMENA =Ć |IME =Musa Ćazim |ALTERNATIVNO IME = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |DATUM ROĐENJA =1878 |MJESTO ROĐENJA =Odžak kod Modriče |DATUM SMRTI =1915 |MJESTO SMRTI =Tešanj |SLIKA =Cazim.jpg |WIKIPEDIA =Musa Ćazim Ćatić |WIKICITAT =Musa Ćazim Ćatić |COMMONS = }} ==Djela== *[[Sjećaš li se kad si lani]] *[[U aleji ]] 49 115 2006-06-20T19:52:10Z Kahriman 9 50 835 2006-06-25T22:06:00Z Zumbulka 6 [[Category:Brisanje]] 51 123 2006-06-20T20:05:01Z Kahriman 9 Spisak djela koje je napisao [[Aleksa Šantić]]. 52 239 2006-06-21T14:43:25Z Kahriman 9 Spisak poezija na Wikizvoru. [[kategorija:Djela]] 53 128 2006-06-20T20:16:46Z Kahriman 9 Spisak djela koje je napisao [[Musa Ćazim Ćatić]]. 54 130 2006-06-20T20:18:16Z Kahriman 9 Djela koja je napisao [[Derviš-paša Bajezidagić]]. 55 131 2006-06-20T20:20:25Z Kahriman 9 Djela koja je napisao [[Mustafa Firaki]]. 56 133 2006-06-20T20:21:05Z Kahriman 9 Djela koja je napisao [[Muhamed Nerkesija]]. 57 724 2006-06-25T09:24:40Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR =[[Aleksa Šantić]] |NASLOV =Pred kapidžikom |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA =1911. |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Kapidžik otvori, jer, moga mi dina, Izvaliću direk i baglame tvrde, Pa neka se na me svi alimi srde, Jer za tobom, beli, umrijeh, Emina! Il' si ljuta na me što po heftu dana U mehani sjedim, niti drugo marim No razbijam derte s bekrijama starim Uz udare sitne tankih terzijana? A ko ne bi pio?... Ko se jednom svrne U tvoj sokak, pa ti vidi oči crne, Taj se mahnit vraća domu i akrebi. I kadija, valah, bekrija bi bio! Da te jednom vidi, bukarom bi pio I nikad se više avertio ne bi!... [[Category:Poezija]] [[Category:Aleksa Šantić]] 58 719 2006-06-25T09:19:20Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR =[[Aleksa Šantić]] |NASLOV =Na grobu ljubavi |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA =1895. |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Ima jedna tica mala, koja mi svakog proljeća doleti na prozor, pa me svojim nježnim cvrkutanjem izmami u gustu šumicu i uz žubor bistrijeh potočića priča mi, šta je sve vidjela i doživila. Ona je od vajkada i nema smrti. Ja volim ovu malu besmrtnu ticu, pa evo da vam pričam, šta mi je ona ovog proljeća kazivala. Slušajte! Ili bolje, hajdemo onamo u gustu šumicu, potražimo bistri potok, sjednimo pokraj njega na travu, ona će nam sama pričati: <center> '''I''' </center> U pitomom primorju, a kod vedre Bistrice, gdje je Sveti Sava podigao visoke Dečane, bilo je jedno srpsko seoce. Između vrbovijeh grana i cvjetajućih lipâ provirivahu kućice vrijednijeh ratara. Ozgo, sa zelenog brežuljka, u svjetlucanju duginijeh bojâ stizao je potok i gubio se u dolinama. Mimo sve ostale kućice, između lipovih i vrbovih grana, bijaše se uznio lijepi dvorac kneza Beluša. Ja sam se često odmarala na granama jedne lipe, što se dizala pred kneževim dvorom, te sam mogla sve čuti i vidjeti, šta se u njemu zbiva. To vam je bila sretna i zadovoljna porodica. Mudri knez Beluš znao je biti domaćinom. On je sve u skladu sa svojijema radio i s njima u ljubavi dane provodio. Svi su ga slušali i poštovali, a bogme i sve selo ustajalo je ispred njega. Žena mu je bila dobra i blaga. Svako siroče znalo je za darežljivu ruku dobre Smiljane. Pokraj dvije vesele i lijepe šćeri, Mare i Ljubice, imao je stari Beluš i jednog sina Đorđa. On vam bijaše momak, da mu je trebalo para tražiti. Odrastao, širok u plećima, a štrk na nogama. Ispod orlovskog nosa pružala su se dva tanka crna pramena brkova. Kad bi osvanula nedjelja ili koji drugi svečani dani, te bi se svi iskupili oko seoske crkve, a veseli momci zametnuli kamena s ramena, je li se samo Đorđe na biljegu stavio, svak je ustupio. Đorđe jednom baci, pa svijem prebaci. Djevojke su za njim ludile i u pjesmi ga pripjevale. Otac ga je više puta nagonio: <br>- Dela sine, što se ne ženiš, vrijeme ti je! Eto možeš birati koju hoćeš! <br>No on se od tog uvijek ustezao; on je više žudio za bojevima i megdanima, i njegova se želja ispuni. Jednog dana baš u razdanak, kad sam se nad mirnim seocem sa pjesmom dizala, stiže jedan glasnik i javi starome Bjeluši, da sve odabrane momke na oružje skuplja, jer valja vojevati, neprijatelj je navalio i po okolnijem selima ruši crkve i oltare. Na glas starine Beluša sve se odma iskupilo. Više od stotinu hrabrijeh momaka, za jedan čas, bilo je pred njegovijem dvorcem. I svog sina Đorđa starac je blagoslovio i pružio mu ubojno oružje. Sve je bilo gotovo i naša vesela četa krenu. Uz put su nam se i druge čete pridruživale, te nas je bilo dovoljno da neprijatelja dočekamo. Vazdan smo išli i u veče dođosmo i zauzesmo najbolje klance, kuda će neprijatelj proći, kao što nas je glasnik izvijestio. Sunce je već sjelo i spustila se proljetna noć. Cvijeće je spavalo i odmaralo se pod blagotvornom rosom. Nebo je bilo vedro, a mjesečina osvjetljavala je beskonačnost, samo jedan oblačak bludio je i remetio treptanje zvijezda. Ali ovaj mali oblak kao da bijaše predstraža drugijeh. Najedanput sa svake strane pojuriše njemu bezbrojni oblaci. Od tihih vjetrića stvorio se orkan. Drvlje se poče previjati i lomiti. Zaspalo se cvijeće prenu i čiste kapljice rose prosuše se sa njegovijeh listića. Podmukla tutnjavina prohuja i pljusak udari. Svi se uznemirimo i svak je sebi zaklona tražio, no naša straža dođe i reče nam: <br>- Ne mičite se, neprijatelj je tu! <br>Sve bješe spremno, svak se lati oružja i pomno očekivasmo, kad će se u našijem klancima neprijatelj ukazati. I straža se prevarila nije, za nekoliko pa čusmo topot dušmanskijeh konja. Oni su bili u našem klancu. Svi složno jurnemo i opkolimo ih. Uz tutnjavu gromova gromko su se razlijegali junački krici. Za jedan čas bila je gomila leševa. Sa potokom burne kiše miješala se ljudska krv. Pod konjskim kopitama ječali su ranjenici; za žrtvom padala je žrtva. Mi smo bili sretni; neprijateljsko krilo pobjedismo i ono okrenu leđa i poraženo izgubi se daleko u gustoj pomrčini. <center> '''II''' </center> Svanulo je; sa vedrog neba padali su rumeni zraci na pokvašene šume. Tanke, bjeličaste magle dizale su se u jasno nebo. Zrak je mirisao svježinom i mladošću. Sve je oko nas pjevalo, i mi smo pjevali i veselo se vraćali sa krvavijeh klanaca. Pred nama na laganom konjicu jezdio je Đorđe. On je bio svijetao i ponosan, jer se vraćao kao junak i borac. No tek što smo se nekoliko sahati udaljili od klanaca, kad iz jedne guste šume dočusmo neki očajni isprekidani glas. Svi se zaustavismo, a Đorđe sjaše sa konja i uputi se šumi. Mi svi pođemo za njime. Glas se više puta ponavljao i mi smo se sve dalje verali kroz gusto šipražje. Najedanput Đorđe zavika: <br>- Ovamo braćo! Spasavajmo žrtvu! <br>Svi se oko njega iskupismo i pred našijem očima ukaza se užasan prizor: jedan divlji neprijatelj obavio rukama struk lijepe djevojke i s gladnom požudom nasrtaše na nju. Ona se očajnički branila i noktima raščupala mrko lice pohotljive zvijeri. Ruke mu je zubima izglođala i njegova krv bijaše poškropila uprepašćeno lice djevojke. No on je jednom za vazda svršio: čim ga spazi Đorđe, snažnom rukom prihvati za crni dugi vrat i sjuri mu nož u bezdušna prsa. Blijedo djevojče kleče pred viteškog Đorđa; od radosti je plakala i ljubila mu noge. No ovaj uzoriti junak uze je za bijelu ruku, podiže je i poljubi u ravno čelo. <br>- Ne boj se - reče joj - lijepa đevojko, niko te više ne smije dirnuti! Pogani nasilnik svršio je. Otsada, ovđe i svuda, ja ću biti tvoj zaštitnik, vjera je tvrda! Dok je moja na ramenu glava, niko te više ne smije ni pogledati krivo. <br>Ona je ponovo plakala i kroz ružičasto sunce svete radosti gledala je spasitelja svog. <br>- No kaži nam, đevojko, reče joj Đorđe - kako dođe ovome zlikovcu u ruke? <br>- Eto tamo - odgovori Ljiljana, tako se zvala ona, - za onom gorom, čuvala sam bogato krdo moga oca. Bili smo podaleko od sela, kad najedanput ugledam gusti dim, đe se u nebo diže. Odmah sam rđavo slutila, te potrčim selu. Al' kad tamo: đeca vrište a majke kukaju; naše male kuće, sve do jedne, gore u krvavome plamenu. Čete divljijeh haramija robe i pustoše nam selo. Što je bilo muške glave, sve je žrtva njihovijeh noževa, a majke i šćeri zarobiše i odvedoše ih sobom. Ja sam bježala ni sama ne znajući kuda, a ova krvoločna zvijer, što mi šćaše obraz ocrniti, nagne za mnom i stigne me. Otimala sam se i borila, no pod njegovom divljom snagom klonem i moradoh s njime kud on hoće. Kad me jutros uvede u ovo šipražje, tu mi šćaše da bude i od smrti gore, da mi tebe Bog u pomoć ne posla. Nek' te on obilno za to nagradi! Ona je sve to tužno i bolno pričala, a mi je slušasmo sa sažaljenjem i suzama. Od nje se Đorđe nikud odmicao nije. Njegovi pogledi željno su počivali na ljepoti njezinog lica. I ona se čisto preporodi. Blijedo lice sinu u svježu djevojačku rumen, te divna Ljiljana izgledaše još divnija. Svi smo se radovali, što smo u našoj četi pridobili krasno blago, jedan nevini cvijet, koji je demon prelomiti šćeo. S veselom pjesmom krenemo dalje. Junački Đorđe podiže Ljiljanu i baci je za konjicu u sedlo. Veče se bližila i do našeg sela nije daleko bilo. Ja se od svoje družine rastavim i brzo doletim pred dvorac starog Beluša i zapjevam. Oni su moju pjesmu razumjeli, ona im je bila vjesnik dobra i sreće. <center> '''III''' </center> Sunce je sjedalo i gubilo se za gorama. Po lisnatijem šumama treperila je blaga večernja rumen, te svaka grančica izgledaše kao koralj. Sve je selo bilo u nekoj svečanoj radosti: pred malenijem kućicama skupili se starci, majke i šćeri, te svi željno iščekivahu, kad će se borci pojaviti. I prva zlaćana zvijezda sinu na čistom ljubičastom nebu, a naša vesela četa stiže u svoje drago seoce sa pjesmom slave i pobjede. Sinovi lete majkama, a sestrice grle brata i ljube ga. Sve se veseli, sve se raduje. No svak je hitao pred dvorac kneza Beluša i za čas bijaše se gotovo sve selo preda nj iskupilo. Nježno lice, blage i dobre oči lijepe Ljiljane prisvajaše svačiji pogled. Svak se proturivao, da bude bliže njojzi. Ljiljanu su svi sa ushićenjem gledali, pa i stari Beluš gledaše je s ljubopitstvom, dok mu Đorđe ne pristupi i reče, cjelivajući mu ruku: <br>- Babo, za slobodu roda svoga i zemlje svoje borio sam se s kivnijem neprijateljima i svijetla lica stupam preda te. Za junaštvo moje sami mi je Bog poslao najljepši lavor-vijenac i s njime me krunisao. Evo, babo, toga lavor-vijenca; blagoslovi, babo, i njega i mene! Tad uze Đorđe za ruku lijepu Ljiljanu i privede je starcu. Ona se smjerno pokloni i poljubi ga u desnicu, a on nju u čelo. - Dobra Smiljana i vesela Mara i Ljubica svi je grljahu, a kad im Đorđe ispriča kako je Ljiljanu naš'o, svi su plakali i hvalili Boga, što se sad u njihovom krugu nalazi. <br>- Ne boje se više ničega, čedo moje - reče joj stari Beluš - ti ćeš u mome dvoru pokraj moje Mare i Ljubice biti moja treća šćerka a ljuba moga svijetlog Đorđa. Djeco, neka ste sretni i blagosloveni bili! <br>Njih oboje pristupi i poljube starca u desnicu a on njih u čelo. Na licu dobre Smiljane svijetle se suze majčine ljubavi, a svi koji su okolo stajali plakali su od radosti i čestitali junačkome Đorđu. <center> '''IV''' </center> Proteklo je nekoliko dana i osvanu dan svadbe. Đorđa i Ljiljanu vjenčao je stari popa Aleksije u maloj seoskoj crkvi. Veselje je bilo bujno, sve je selo taj dan provelo u pjesmi i veselju. Momci su se bacali kamena s ramena i kušali snagu, a vesele djevojke igrale lako kolo te im žuborile sitne parice nanizane pod grocem. U dvoru kneza Beluša razlijegali su se zvuci jasnijeh gusala, a od ruke do ruke išao je kondir i pilo se rumeno vino u zdravlje mladenaca. Đorđe i Ljiljana bili su sretni i zadovoljni, nebeska ljubav spajala im je vjerna srca. <center> '''V''' </center> Kao čisti planinski cvijet u dvoru kneza Beluša mirisala je duša dobre Ljiljane i svojom čednosti usrećavala svoje ukućane. Ni jedna rđava riječ nije se krala sa njezinijeh usta. Svakog je njezin pogled obasjavao ljubavlju i mirom. U osvit rane zore sa mojom pjesmom pjevala je i ona. Prvi sunčevi zraci zaticali su je sa preslicom u ruci. Kad se Mara i Ljubica udala ona je sama svršavala sve poslove u kući a dobra Smiljana molila se Bogu za njezino zdravlje. I godina dana prođe a Đorđe steče sina. Svi su se radovali, a najviše Ljiljana. U osmjehu svoga čeda ona je gledala sreću i život svoj. Ovaj nestašni mališa bio je Ljiljani anđelak, što joj je tako milo pjevao. No ovo anđelče zaželi se raja i jednog dana izvi se iz majčinog zagrljaja i odleti nebu, da se više ne povrati. U Ljiljaninom srcu ugasi se svaki pokoj i mir; ona je osjećala da joj se srce raskidalo i da nema jednog dijela koje bi ga u cjelini držalo. Ona svoje čedo nije mogla prežaliti. Ovaj lijepi Ljiljan-cvijet poče gubiti svoju svježu boju i gasiti se. Koralne usne poblijediše, a na licu usahnu onaj vječni slatki osmijeh. Mesto vedre pjesme iz njezinijeh grudi dizalo se teško disanje. Ona je kašljucala. Vidio je Đorđe, da mu ovi lijepi lavor-vijenac blijedi; teško ga je srce bolilo. Njezin promukli glas i naprezno disanje paralo ga je do dna duše. Dobra Smiljana nije popuštala; što god je bilo travarica i vidara sve je ona dozvala, da joj vide Ljiljaninu bolju. Ali zaman, za ovaj lijepi cvijet ni u jednoj gorskoj biljci ne bijaše lijeka. <center> '''VI''' </center> Proljetni dani bijahu prošli; žetva se pobrala i svršila. Po polju i dolinama sve je žutilo. Duboka jesen zavladala i guste magle zaklonile sunčevu svjetlost. Sve je izgledalo kao puki siromah na samrtničkom odru i sve se spremalo na počinak i mir. I lijepa Ljiljana, kao da je odmora šćela. Ona je legla, legla da se vječito odmara. Jednog dana na maloj seoskoj crkvi tužno je zvono ječalo. Ljiljanu su sahranili, a na njezinome grobu stajao je Đorđe srušen i oboren, kao prebijena grana bez svoga cvijeta. U, nekad veselom, dvoru starog Beluša postade očaj i tuga, sve je oplakivalo Ljiljanu svoju. Onaj gorostasni div Đorđe klonuo. U njegovoj duši bila je pustoš i tama. Na svakom koraku, na svakom mjestu, pred njim se javljala slika njegove Ljiljane. U gluho doba noći, on je lutao na seosko groblje i na malenoj humci, koja je pokrivala njegovo blago, on je provodio do zore. On je tu svoju Ljiljanu zvao a ona mu se ozgo iz zvjezdica odazivala. Samo na njezinom grobu on je bio utješen i miran: osjećao je neki sveti miris i kao da ga Ljiljana miluje po licu. Jest, to je bila njezina duša, koja je sa malijem rajskijem vjetrićem dolijećala i milovala svoga Đorđa. <center> '''VII''' </center> Prošla je zima. Pod zlatom proljetnjeg sunca sve se budilo u novi život. Na plavičastom nebu, baš kao sada, osmjehivala se svježina i mladost. Na grančicama nizali se zaruđeli pupoljci i razvijali svoja svilena njedra bisernoj rosi. Vjetrić je nosio miris od ljubičica. I na grobu Ljiljaninom mirisao je stručak plave ljubičice; on je iz njezinih njedara nik'o. Naše mirno seoce bilo je pravi raj. Vrijedni ratar kopao je i orao. Na njegovom poštenom licu počivala je vedra nada. No ko je mogao misliti, da će moje drago seoce za čas ostati pusto i poharano?... Što sreća jednom rukom daje, drugom oduzimlje. Jednog dana, bila je nedjelja u maloj seoskoj crkvi orila se molitva sijedog pope Aleksije, a dobri seljani pobožno su stajali i slušali. No tek što je stari popa dovršio polovinu službe božije, naše malo selo ispuni se jaukom žena i djece. Svak prekide molitvu i poleti kući svojoj. Oko sela i u njemu bijahu divlje čete varvarskog neprijatelja. Žedne i gladne zvijeri jurile su, palile i ubijale. Nevina krvca srpske djece tekla je potokom i rijekom. Vrisak i jauk dopirao je do neba; no nebo je bilo vedro i mirno, možda je u tom času na visinama svojim pripremalo mjesto za nove anđelske duše srpske dječice. Bila je borba i okršaj. Svak se očajno branio. Srpski očevi svojim prsima zaklanjali su žene i djecu i ginuli na pragu kućica svojih. I najedanput maleno naše seoce zasvijetli se. Krvavi plamen izbi na niskijem krovovima. Što bijaše u životu ustupi da se zbjegom spase. U naručju majke su nosile čeda svoja i bježale u goru i u šumu. I za jedan čas naše je selo bilo pustoš i zgar. Ni jedne srpske duše ne bješe u njemu. No Đorđe nije bježao, on je sam ostao. Na malenoj humci, koja je Ljiljanu pokrila, stajao je sa handžarom u ruci. Ovo mu bijaše i od života i slobode milije. On se nije mogao rastati s njime; on nije mogao pregoriti, da mu za života njegova varvarska noga gazi ovo sveto mjesto u kome počiva njegova sahranjena ljubav. Al' zvjerskom oku varvara ni ove se mjesto sakrilo nije. Oni jurnu na seosko groblje i opaze Đorđa, koji sav od borbe krvav bijaše. Sa svake strane podignu na nj oštre nadžake i pod gomilom slijepog oružja složi se divni i umoreni junak i pade da se na grobu ljubavi svoje vječito odmori. Plakala sam i u pjesmi svojoj žalila svoje drago selo i seljane, koji su me uvjek rado primali, a kad se spustila mirna noć i blijeda mjesečina obasjala pusto seoce, stajala sam na kamenom krstu Ljiljaninog groba i gledala kako vjetrić leluja vlasi mrtvog junaka i onaj stručak ljubičice plave, što je nikao iz mrtvih Ljiljaninih njedara... [[Category:Proza]] [[Category:Aleksa Šantić]] 59 722 2006-06-25T09:22:51Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR =[[Aleksa Šantić]] |NASLOV =Lijepa je Hana |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA =1903. |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Lijepa je Hana, gondže mog jarana, Al' je ljepša Fata, tako mi imana! Sinoć joj se dockan u sokak navrati' Pa udarih piljkom u pendžere Fati. Birden Fata čula na pendžeru stade, Poznade me, alčak, i selam mi dade; Te eglen po eglen pa nas ponoć nađe I moj jaran mjesec na bejan izađe. Ja, kad mjesec granu pa has-srmu prosu I lijepu Fatu na pendžeru osu, Aman, da je kome pogledati bilo! Vidio bi, valah, što nikada prije U zemanu svome ni sanjao nije! Vidio bi blago što nema karára: Vidio bi da su od safi behara I lišce i njedra u begove Fate I has bejaz grlo gdje se rušpe zlate! Vidio bi oči, one oči, jao, Pa za crne oči džan i život dao! Vidio bi slađa od šećera usta I dva bena crnja, ah, dva bena, aman, U lijepe Fate na podvoljku taman! Pa se više nigda avertio ne bi Niti iš'o majci niti li akrebi, No bi salte mahnit pod pendžere stao, Gledao u Fatu i džan za nju dao, Jer je ljepša Fata, tako mi imana, Od svakoga đula iz al-đulistana! Pit'o sam je: "Fato, hoćeš li me, jeli, Bi li kail bila, kad bi tvoji šćeli?" Fata šuti, ali oči zbore same, Nasmija se, alčak, pa đul baci na me, (S grla joj se sitni đerdani prosuše A iz đula slatki amber njene duše) Pa pobježe majci u sobu da spava, Na dušeku mekom, k'o melekša plava. Srma-mjesec zađe, mene sabah nađe, Pa se s đulom vrati' misleći o Fati. A negdje u bašti bumbul tica čula, Osjetila miris Fatinoga đula, - Pa učini haber na svoje jarane: Sitno niže Fati na grlo đerdane - Sitno pjeva slatku pjesmu bez karara: Nema, nema Fate u sedam Mostara! [[Category:Poezija]] [[Category:Aleksa Šantić]] 60 720 2006-06-25T09:20:43Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR =[[Aleksa Šantić]] |NASLOV =Ej konjicu... |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA =1911. |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Ej konjicu vjerni, ej ti moje krilo, Gdje je doba ono, gdje su dani oni Kad je srce puno rahatluka bilo?! Kao laki vjetar što oblake goni, Nosio si dugo svoga gospodara Jutrom i večerom kad se sunce kloni... Svud sam brao đule i grozde behara, Mojoj sreći nigdje ravne bilo nije - Sve od Banje Luke pa čak do Mostara! Znaš li čase one?... Pozno sunce grije, Vrhovi munara kao vatra gore, A svuda iz bašte miris đula vije. Mi se povraćamo iz lova, iz gore, A ona na demir-pendžerima stoji Ljepša od večeri i od sabah-zore... Na me čeka... Gleda, i časove broji Kad ću proći... A ja, kad bih blizu bio, Slao bih joj pozdrav kuburlija svoji'... A ona s pendžera đul i behar mio Prosula bi hitro, i kô snijeg na me Pahuljice meke padale su ti'o, Kao da su sevdah ćutile i same... O, kako je onda puno sunca bilo!... A sad?... Svuda mutni oblaci i tame... Ej konjicu vjerni, ej ti moje krilo!... [[Category:Poezija]] [[Category:Aleksa Šantić]] 61 725 2006-06-25T09:25:39Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR =[[Aleksa Šantić]] |NASLOV =Što te nema... |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA =1897. |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Kad na mlado poljsko cv'jeće Biser niže ponoć nijema, Kroz grudi mi želja l'jeće: "Što te nema, što te nema?" Kad mi sanak pokoj dade I duša se miru sprema, Kroz srce se glasak krade: "Što te nema, što te nema?" Vedri istok kad zarudi U trepetu od alema, I tad duša pjesmu budi: "Što te nema, što te nema?" I u času bujne sreće I kad tuga uzdah sprema, Moja ljubav pjesmu kreće: "Što te nema, što te nema"... [[Category:Poezija]] [[Category:Aleksa Šantić]] 62 159 2006-06-20T22:33:11Z Demicx 7 <center><font id="top" /><span dir="ltr" ><span class="plainlinks">[{{SERVER}}{{localurl:template:wikivar|action=purge}} purge] [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|oldid={{REVISIONID}}}} rev-ID : {{REVISIONID}}] &nbsp; [[meta:template:wikivar|meta:]] [[commons:template:wikivar|commons:]] [[b:template:wikivar|b:]] [[n:template:wikivar|n:]] [[q:template:wikivar|q:]] [[<!--- s --->template:Wikivar|s:]] [[wikt:template:wikivar|wikt:]] [[w:template:wikivar|w:]]<br />[http://cvs.sourceforge.net/viewcvs.py/wikipedia/phase3/languages/Language.php?view=markup $wgMagicWordsEn at CVS Language.php] &nbsp; [[meta:help:Variable|meta:help:Variable]], [[meta:Global variables|meta:Global variables]]</span></span></center> {| border="1" cellpadding="0" cellspacing="0" align="center" width="80%" valign="top" height="38" !method a !method b !generates |- ! colspan="3" align="center" | <font id="common_namespaces" /><span dir="ltr" >[[#top|&uarr;]] common namespaces [-2 - 15] / used at all <span class="plainlinks">[http://www.mediawiki.org/ MediaWiki]</span> projects [[#bottom|&darr;]]</span> |- | align="center" | <font id="ns_-2" /><nowiki>{{ns:-2}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:Media}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:-2}} |- | align="center" | <font id="ns_-1" /><nowiki>{{ns:-1}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:Special}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:-1}} |- ! colspan="3" align="center" | <span dir="ltr" ><font id="ns_0" />[[#top|&uarr;]] (Main) &ndash; [[MediaWiki:Blanknamespace]] &ndash; {{DIRMARK}}<span dir="ltr" >'''{{MediaWiki:Blanknamespace}}'''</span> [[#bottom|&darr;]]</span> |- | align="center" | <font id="ns_1" /><nowiki>{{ns:1}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:Talk}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:1}} |- | align="center" | <font id="ns_2" /><nowiki>{{ns:2}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:User}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:2}} |- | align="center" | <font id="ns_3" /><nowiki>{{ns:3}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:User_talk}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:3}} |- | align="center" | <font id="ns_4" /><nowiki>{{ns:4}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:Project}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:4}} |- | align="center" | <font id="ns_5" /><nowiki>{{ns:5}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:Project_talk}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:5}} |- | align="center" | <font id="ns_6" /><nowiki>{{ns:6}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:Image}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:6}} |- | align="center" | <font id="ns_7" /><nowiki>{{ns:7}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:Image_talk}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:7}} |- | align="center" | <font id="ns_8" /><nowiki>{{ns:8}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:MediaWiki}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:8}} |- | align="center" | <font id="ns_9" /><nowiki>{{ns:9}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:MediaWiki_talk}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:9}} |- | align="center" | <font id="ns_10" /><nowiki>{{ns:10}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:Template}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:10}} |- | align="center" | <font id="ns_11" /><nowiki>{{ns:11}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:Template_talk}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:11}} |- | align="center" | <font id="ns_12" /><nowiki>{{ns:12}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:Help}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:12}} |- | align="center" | <font id="ns_13" /><nowiki>{{ns:13}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:Help_talk}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:13}} |- | align="center" | <font id="ns_14" /><nowiki>{{ns:14}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:Category}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:14}} |- | align="center" | <font id="ns_15" /><nowiki>{{ns:15}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:Category_talk}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:15}} |- ! colspan="3" align="center" | <font id="reserved_namespaces" /><span dir="ltr" >[[#top|&uarr;]] reserved namespaces [[#bottom|&darr;]]</span> |- | align="center" | <font id="ns_16" /><nowiki>{{ns:16}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:16}} |- | align="center" | <font id="ns_17" /><nowiki>{{ns:17}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:17}} |- | align="center" | <font id="ns_98" /><nowiki>{{ns:98}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:98}} |- | align="center" | <font id="ns_99" /><nowiki>{{ns:99}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:99}} |- ! colspan="3" align="center" | <font id="custom_namespaces" /><span dir="ltr" >[[#top|&uarr;]] custom namespaces [[#bottom|&darr;]]</span> |- | align="center" | <font id="ns_100" /><nowiki>{{ns:100}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:100}} |- | align="center" | <font id="ns_101" /><nowiki>{{ns:101}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:101}} |- | align="center" | <font id="ns_102" /><nowiki>{{ns:102}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:102}} |- | align="center" | <font id="ns_103" /><nowiki>{{ns:103}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:103}} |- | align="center" | <font id="ns_104" /><nowiki>{{ns:104}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:104}} |- | align="center" | <font id="ns_105" /><nowiki>{{ns:105}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:105}} |- | align="center" | <font id="ns_106" /><nowiki>{{ns:106}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:106}} |- | align="center" | <font id="ns_107" /><nowiki>{{ns:107}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:107}} |- | align="center" | <font id="ns_121" /><nowiki>{{ns:121}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:121}} |- | align="center" | <font id="ns_122" /><nowiki>{{ns:122}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:122}} |- | align="center" | <font id="ns_127" /><nowiki>{{ns:127}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:127}} |- | align="center" | <font id="ns_128" /><nowiki>{{ns:128}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:128}} |- | align="center" | <font id="ns_2147483646" /><nowiki>{{ns:2147483646}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:2147483646}} |- | align="center" | <font id="ns_2147483647" /><nowiki>{{ns:2147483647}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:2147483647}} <!--- |- | align="center" | <font id="ns_2147483648" /><nowiki>{{ns:2147483648}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:2147483648}} ---> |- ! colspan="3" align="center" | <font id="variables" /><span dir="ltr" >[[#top|&uarr;]] variables [[#bottom|&darr;]]</span> |- | align="center" | <font id="CURRENTDAY" /><nowiki>{{CURRENTDAY}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{CURRENTDAY}} |- | align="center" | <font id="CURRENTDAY2" /><nowiki>{{CURRENTDAY2}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{CURRENTDAY2}} |- | align="center" | <font id="CURRENTDAYNAME" /><nowiki>{{CURRENTDAYNAME}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{CURRENTDAYNAME}} |- | align="center" | <font id="CURRENTDOW" /><nowiki>{{CURRENTDOW}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{CURRENTDOW}} |- | align="center" | <font id="CURRENTMONTH" /><nowiki>{{CURRENTMONTH}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{CURRENTMONTH}} |- | align="center" | <font id="CURRENTMONTHABBREV" /><nowiki>{{CURRENTMONTHABBREV}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{CURRENTMONTHABBREV}} |- | align="center" | <font id="CURRENTMONTHNAME" /><nowiki>{{CURRENTMONTHNAME}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{CURRENTMONTHNAME}} |- | align="center" | <font id="CURRENTMONTHNAMEGEN" /><nowiki>{{CURRENTMONTHNAMEGEN}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{CURRENTMONTHNAMEGEN}} |- | align="center" | <font id="CURRENTTIME" /><nowiki>{{CURRENTTIME}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{CURRENTTIME}} |- | align="center" | <font id="CURRENTWEEK" /><nowiki>{{CURRENTWEEK}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{CURRENTWEEK}} |- | align="center" | <font id="CURRENTYEAR" /><nowiki>{{CURRENTYEAR}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{CURRENTYEAR}} |- | align="center" | <font id="FULLPAGENAME" /><nowiki>{{FULLPAGENAME}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{FULLPAGENAME}} |- | align="center" | <font id="FULLPAGENAMEE" /><nowiki>{{FULLPAGENAMEE}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;<span dir="ltr" >{{FULLPAGENAMEE}}</span> ^{<small>[[#1|1]]</small>}&lrm; |- | align="center" | <font id="NAMESPACE" /><nowiki>{{NAMESPACE}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{NAMESPACE}} |- | align="center" | <font id="NAMESPACEE" /><nowiki>{{NAMESPACEE}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;<span dir="ltr" >{{NAMESPACEE}}</span> ^{<small>[[#1|1]]</small>}&lrm; |- | align="center" | <font id="NUMBEROFARTICLES" /><nowiki>{{NUMBEROFARTICLES}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{NUMBEROFARTICLES}} |- | align="center" | <font id="NUMBEROFFILES" /><nowiki>{{NUMBEROFFILES}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{NUMBEROFFILES}} |- | align="center" | <font id="PAGENAME" /><nowiki>{{PAGENAME}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{PAGENAME}} |- | align="center" | <font id="PAGENAMEE" /><nowiki>{{PAGENAMEE}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;<span dir="ltr" >{{PAGENAMEE}}</span> ^{<small>[[#1|1]]</small>}&lrm; |- | align="center" | <font id="SCRIPTPATH" /><nowiki>{{SCRIPTPATH}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;<span dir="ltr" >{{SCRIPTPATH}}</span> ^{<small>[[#1|1]]</small>}&lrm; |- | align="center" | <font id="SERVER" /><nowiki>{{SERVER}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{SERVER}} |- | align="center" | <font id="SERVERNAME" /><nowiki>{{SERVERNAME}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{SERVERNAME}} |- | align="center" | <font id="SITENAME" /><nowiki>{{SITENAME}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{SITENAME}} |- ! colspan="3" align="center" | <font id="predefined_templates" /><span dir="ltr" >[[#top|&uarr;]] predefined templates [[#bottom|&darr;]]</span> |- | align="center" | <font id="FULLURL" /><nowiki>{{FULLURL:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp; |- | align="center" | <font id="FULLURLE" /><nowiki>{{FULLURLE:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp; |- | align="center" | <font id="GRAMMAR" /><nowiki>{{GRAMMAR:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;<span dir="ltr" ><span class="plainlinks">[[template:wikivar/GRAMMAR|GRAMMAR]] [http://cvs.sourceforge.net/viewcvs.py/wikipedia/phase3/ CVS]&nbsp;[http://cvs.sourceforge.net/viewcvs.py/wikipedia/phase3/languages/ /languages/]</span></span> |- | align="center" | <font id="INT" /><nowiki>{{INT:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp; |- | align="center" | <font id="LC" /><nowiki>{{LC:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp; |- | align="center" | <font id="LCFIRST" /><nowiki>{{LCFIRST:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp; |- | align="center" | <font id="LOCALURL" /><nowiki>{{LOCALURL:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp; |- | align="center" | <font id="LOCALURLE" /><nowiki>{{LOCALURLE:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp; |- | align="center" | <font id="MSG" /><nowiki>{{MSG:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp; |- | align="center" | <font id="MSGNW" /><nowiki>{{MSGNW:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp; |- | align="center" | <font id="NS" /><nowiki>{{NS:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp; |- | align="center" | <font id="PLURAL" /><nowiki>{{PLURAL:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp; |- | align="center" | <font id="REVISIONID" /><nowiki>{{REVISIONID:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp; |- | align="center" | '''<nowiki>{{REVISIONID}}</nowiki>''' | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{REVISIONID}} |- | align="center" | <font id="SUBST" /><nowiki>{{SUBST:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp; |- | align="center" | <font id="UC" /><nowiki>{{UC:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp; |- | align="center" | <font id="UCFIRST" /><nowiki>{{UCFIRST:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp; |- | colspan="3" align="center" | <font id="1" /><span dir="ltr" >^{<small>[[#1|1]]</small>} this documentation displays this value [[w:en:LTR|LTR]] (left to right)</span> |- | colspan="3" align="center" | <font id="index" /><span dir="ltr" >[[#top|&uarr;]]&nbsp;<nowiki>|</nowiki>&nbsp;[[#common namespaces|common]]&nbsp;[[#reserved_namespaces|reserved]]&nbsp;[[#custom namespaces|custom]]&nbsp;'''namespaces''' <nowiki>|</nowiki>&nbsp;[[#variables|variables]] <nowiki>|</nowiki>&nbsp;[[#predefined templates|predefined templates]] <nowiki>|</nowiki>&nbsp;[[#bottom|&darr;]]</span> |}<font id="bottom" /> 63 160 2006-06-20T22:35:00Z Demicx 7 &lrm; 69 829 2006-06-25T19:33:37Z Demicx 7 {| {{Prettytable}} width="98%" |- style="background-color:#C1CDC1" ! width="15%"| Šablon !! width="55%" | Upotreba !! width="30%" | Primjer |- | style="background-color:#E0EEE0" colspan="3" align="center"| '''Opći šabloni''' |- |[[Razgovor o šablonu:Osoba|<nowiki>{{Osoba}}</nowiki>]] || Lični podaci o autoru || [[Aleksa Šantić]] |- |[[Razgovor o šablonu:Tekst|<nowiki>{{Tekst}}</nowiki>]] || Podaci o tekstu sa integrisanim statusom obrade || [[Tužilac protiv Radislava Krstića]] |- |[[Razgovor o šablonu:Zakon|<nowiki>{{Zakon}}</nowiki>]] || Podaci o tekstu zakona || [[Ustav Bosne i Hercegovine]] |- | style="background-color:#E0EEE0" colspan="3" align="center"| '''Navigacioni šabloni''' |- |[[Razgovor o šablonu:Navigacija1|<nowiki>{{Navigacija1}}</nowiki>]] || Navigaciona linija sa prethodnom i sljedećom stranicom. || ''primjer'' |- |[[Razgovor o šablonu:Navigacija2|<nowiki>{{Navigacija2}}</nowiki>]] || Navigaciona linija za više tekstova jedne teme || ''primjer'' |- |[[Razgovor o šablonu:Sadržaj|<nowiki>{{Sadržaj}}</nowiki>]] || Sadržaj za tekstove sa više stranica || ''primjer'' |- | style="background-color:#E0EEE0" colspan="3" align="center"| '''Urednički šabloni''' |- |[[Razgovor o šablonu:Rad|<nowiki>{{Rad}}</nowiki>]] || Da bi se izbjegao istovremeni rad više osoba na istom tekst. || [[Kur'an]] |- |[[Razgovor o šablonu:Bez izvora|<nowiki>{{Bez izvora}}</nowiki>]] || Tekst nema izvora || ''primjer'' |- |[[Razgovor o šablonu:Nepotpun|<nowiki>{{Nepotpun}}</nowiki>]] || Tekst nije potpun (dijelovi teksta nedostaju) || ''primjer'' |- |[[Razgovor o šablonu:Nije korigovan|<nowiki>{{Nije korigovan}}</nowiki> ]]|| Potrebna korektura teksta || ''primjer'' |- |[[Razgovor o šablonu:U obradi|<nowiki>{{U obradi}}</nowiki>]] || Tekst nije u potpunosti korigovan || ''primjer'' |- |[[Razgovor o šablonu:Korigovan|<nowiki>{{Korigovan}}</nowiki>]] || Prva korektura završena || ''primjer'' |- |[[Razgovor o šablonu:Zaštićen|<nowiki>{{Zaštićen}}</nowiki>]] || Druga korektura završena i članak zaštićen || ''primjer'' |- |[[Razgovor o šablonu:Potrebna pomoć|<nowiki>{{Potrebna pomoć}}</nowiki>]] || Problem pri korigovanju teksta || ''primjer'' |- |[[Razgovor o šablonu:Sken problem|<nowiki>{{Sken problem}}</nowiki>]] || Problem sa skeniranom stanicom ili njenim dijelom || ''primjer'' |- | style="background-color:#E0EEE0" colspan="3" align="center"| '''Autorska prava''' |- |[[Razgovor o šablonu:Autorska prava|<nowiki>{{Autorska prava}}</nowiki>]] || Sporno je da li članak poštuje autorska prava || ''primjer'' |- | style="background-color:#E0EEE0" colspan="3" align="center"| '''Ostali šabloni''' |- |[[Razgovor o šablonu:Brisanje|<nowiki>{{Brisanje}}</nowiki>]] || Ovaj tekst je predložen za brisanje! || ''primjer'' |- |} 71 179 2006-06-21T12:28:01Z Demicx 7 border="2" cellspacing="0" cellpadding="4" rules="all" style="margin:0em 0em 1em 1em; border:solid 1px #AAAAAA; border-collapse:collapse; background-color:#F9F9F9; font-size:95%; empty-cells:show; color:black; {{{1}}}" 72 318 2006-06-22T08:31:05Z 89.146.142.51 {| width="250px" {{Prettytable|float: right; padding:1em;}} ! colspan="2" style="background-color: #FFEFD5;font-size:large;text-align:center;" | {{{IME}}} {{{PREZIME}}} |- {{HideIfEmpty|{{{SLIKA}}}}} | colspan="2" | <center>''[[Slika:{{{SLIKA}}}|150px|{{PAGENAME}}]] ''</center> |- {{HideIfEmpty|{{{ALTERNATIVNO IME}}}}} | colspan="2" | <center>''{{{ALTERNATIVNO IME}}}''</center> |- | width="20%" | <small>Rođenje:</small> || {{{DATUM ROĐENJA}}}<span {{HideIfEmpty|{{{MJESTO ROĐENJA}}}}}>, {{{MJESTO ROĐENJA}}}</span> |- {{HideIfEmpty|{{{DATUM SMRTI}}}{{{MJESTO SMRTI}}}}} | width="20%" | <small>Smrt:</small> || {{{DATUM SMRTI}}}<span {{HideIfEmpty|{{{MJESTO SMRTI}}}}}>, {{{MJESTO SMRTI}}}</span> |- {{HideIfEmpty|{{{KRATAK OPIS}}}}} | colspan="2" | <small>{{{KRATAK OPIS}}}</small> |- {{HideIfEmpty|{{{OSTALO}}}}} | colspan="2" | <small>{{{OSTALO}}}</small> |} <div style="margin:5px;" {{HideIfEmpty|{{{WIKIPEDIA}}}}}> ''<div style="display: table-cell; vertical-align: middle;">[[Slika:Wikipedia-logo.png|20px]] [[w:Početna strana|Wikipedija]] na bosanskom jeziku ima članak: '''[[w:{{{WIKIPEDIA}}}|{{PAGENAME}}]]'''</div>'' </div> <div style="margin:5px;" {{HideIfEmpty|{{{WIKICITAT}}}}}> ''<div style="display: table-cell; vertical-align: middle;">[[Slika:Wikiquote-logo.svg|18px]] [[q:Početna strana|Wikicitat]] na bosanskom jeziku ima članak: '''[[q:{{{WIKICITAT}}}|{{PAGENAME}}]]'''</div>'' </div> <div style="margin:5px;" {{HideIfEmpty|{{{COMMONS}}}}}> ''<div style="display: table-cell; vertical-align: middle;">[[Slika:Commons-logo.svg|18px]] [[commons:Main_Page|Wikimedia Commons]] ima slike, video ili audio snimke o: '''[[commons:{{{COMMONS}}}|{{PAGENAME}}]]'''</div>'' </div> <includeonly> [[Kategorija:Autori|{{{PREZIME}}}]] [[Kategorija:Autori-{{{POČETNO SLOVO PREZIMENA}}}|{{{PREZIME}}}]] </includeonly> 73 196 2006-06-21T13:54:57Z Demicx 7 {{IfEmptyDo|action= |action{{{1}}}=class="hiddenStructure"}} 74 183 2006-06-21T13:16:16Z Demicx 7 {{{action}}} 75 1214 2006-06-29T14:59:43Z Kahriman 9 {{Rad|[[Korisnik:Kahriman|Ajdin Kahrović]] 12:49, 22 jun 2006 (UTC)}} <div style="background-color:#DBFCCD" alink="#FF0000;"> <div style="font: 300% Vivaldi; height:50px" align="center" ><font color="green">'''Kur'an-i Kerim'''</div> <div style="font: 200% Vivaldi; height:50px" align="center" ><font color="green">'''Prijevod Besima Korkuta'''</div> <div style="background-color:#DBFCCD" alink="#FF0000;"> <div style="font: 100% Verdana;" align="left" ><font color="green">Kur'an je sveta knjiga islama. Muslimani je smatraju posljednjom Božijom objavom prije Sudnjeg dana. Posljednji Božiji poslanik Muhammed s.a.v.s. je objavio Kur'an čovječanstvu u 7. vijeku. Kur'an se sastoji od 6210 ajeta (redova) raspoređenih u 144 sure (poglavlja). Obajava Kur'ana je trajala 23 godine, od 610. do 633. godine.</div> ---- <center>[[Slika:bismillah.gif]] <div style="font: 220% Vivaldi; " align="left" ><font color="green">'''Sure'''</div> <div style="font: 100% Verdana;" align="left" > #[[Al-Fatiha]] #[[Al-Baqara]] #[[Ali 'Imran]] #[[An-Nisa']] #[[Al-Ma'ida]] #[[Al-An'am]] #[[Al-A'raf]] #[[Al-Anfal]] #[[At-Tawba]] #[[Yunnus]] #[[Hud]] #[[Yusuf]] #[[Ar-R'ad]] #[[Ibrahim]] #[[Al-Higr]] #[[An Nahl]] #[[Al-Isr'a]] #[[Al-Kahf]] #[[Maryam]] #[[Ta-Ha]] #[[Al-Anbiya']] #[[Al-Hagg]] #[[Al-Mu'minun]] #[[An-Nur]] #[[Al-Furqan]] #[[Aš-Šu'ara']] #[[An-Nami]] #[[Al-Qasas]] #[[Al-Ankabut]] #[[Ar-Rum]] #[[Luqman]] #[[As-Sagda]] #[[Al-Ahzab]] #[[Saba']] #[[Fatir]] #[[Ya-sin]] #[[As-Safat]] #[[Sad]] #[[Az-Zumar]] #[[Al-Mu'min]] #[[Fussilat]] #[[Aš-Šura]] #[[Az-Zuhruf]] #[[Ad-Duhan]] #[[Al-Gatiya]] #[[Al-Ahqaf]] #[[Muhammad]] #[[Al-Fath]] #[[Al-Hugurat]] #[[Qaf]] #[[Ad-Dariyat]] #[[At-Tur]] #[[An-Nagm]] #[[Al-Qamar]] #[[Ar-Rahman]] #[[Al-Waqi'a]] #[[Al-Hadid]] #[[Al-Mugadala]] #[[Al-Hašr]] #[[Al-Mumtahina]] #[[As-Saff]] #[[Al-Gumu'a]] #[[Al-Munafiqun]] #[[At-Tagabun]] #[[At-Talaq]] #[[At-Tahrim]] #[[Al-Mulk]] #[[Al-Qalam]] #[[Al-Haqqa]] #[[Al-Ma'arig]] #[[Nuh]] #[[Al-Ginn]] #[[Al-Muzzammil]] #[[Al-Muddattir]] #[[Al-Qiyama]] #[[Ad-Dahr]] #[[Al-Mursalat]] #[[An-Naba']] #[[An-Nazi'at]] #[['Abasa]] #[[At-Takwir]] #[[Al-Infitar]] #[[Al-Mutaffifun]] #[[Al-Inšiqaq]] #[[Al-Burug]] #[[At-Tariq]] #[[Al-A'la]] #[[Al-Gašiya]] #[[Al-Fagr]] #[[Al-Balad]] #[[Aš-Šams]] #[[Al-Layl]] #[[Ad-Duha]] #[[Al-Inširah]] #[[At-Tin]] #[[Al-'Alaq]] #[[Al-Qadr]] #[[Al-Bayyina]] #[[Az-Zizal]] #[[Al-'Adiyat]] #[[Al-Qari'a]] #[[At-Takatur]] #[[Al-'Asr]] #[[Al-Humaza]] #[[Al-Fil]] #[[Qurayš]] #[[Al-Ma'un]] #[[Al-Kawtar]] #[[Al-Kafirun]] #[[An-Nasr]] #[[Al-Lahab]] #[[Al-Ihlas]] #[[Al-Falaq]] #[[An-Nas]] [[Kategorija:Kur'an| ]] [[Kategorija:Religija]] 77 203 2006-06-21T14:04:49Z Kahriman 9 78 212 2006-06-21T14:12:14Z Demicx 7 {|border="1" cellspacing="0" cellpadding="3" style="border-collapse:collapse; text-align: center; background-color:#efefef; width: 100%;" |+'''[[Glavna stranica|Wikizvor]] indeks [[:Kategorija:Autori|autora]]''' |- | [[:Kategorija:Autori-A|A]] | [[:Kategorija:Autori-B|B]] | [[:Kategorija:Autori-C|C]] | [[:Kategorija:Autori-Č|Č]] | [[:Kategorija:Autori-Ć|Ć]] | [[:Kategorija:Autori-D|D]] | [[:Kategorija:Autori-Dž|Dž]] | [[:Kategorija:Autori-Đ|Đ]] | [[:Kategorija:Autori-E|E]] | [[:Kategorija:Autori-F|F]] | [[:Kategorija:Autori-G|G]] | [[:Kategorija:Autori-H|H]] | [[:Kategorija:Autori-I|I]] | [[:Kategorija:Autori-J|J]] |- | [[:Kategorija:Autori-K|K]] | [[:Kategorija:Autori-L|L]] | [[:Kategorija:Autori-M|M]] | [[:Kategorija:Autori-N|N]] | [[:Kategorija:Autori-Nj|Nj]] | [[:Kategorija:Autori-O|O]] | [[:Kategorija:Autori-R|R]] | [[:Kategorija:Autori-S|S]] | [[:Kategorija:Autori-Š|Š]] | [[:Kategorija:Autori-T|T]] | [[:Kategorija:Autori-U|U]] | [[:Kategorija:Autori-V|V]] | [[:Kategorija:Autori-Z|Z]] | [[:Kategorija:Autori-Ž|Ž]] |} 79 214 2006-06-21T14:13:57Z Demicx 7 {{Indeks autora}} [[Kategorija:Autori]] 80 219 2006-06-21T14:20:25Z Demicx 7 {{Indeks autora}} [[Kategorija:Glavna kategorija|Autori]] 81 220 2006-06-21T14:21:05Z Demicx 7 '''Ovdje se nalaze glavne kategorije na Wikizvoru.''' *"Glavna kategorija" je osnovna kategorija koja nije sortirana u bilo koju drugu kategoriju kao podkategorija! ''U začetku!'' [[de:Kategorie:Hauptkategorie]] [[en:Category:Fundamental]] [[es:Categoría:Principal]] [[fr:Catégorie:Principale]] [[nl:Categorie:Alles]] [[pl:Kategoria:Kategorie]] 82 221 2006-06-21T14:29:24Z Demicx 7 <div style="border-width:1px; border-style:solid; border-color:#AAAAAA;"> {| class="plainlinks" width="100%" border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" style="border-collapse:collapse; background-color:#fff;" | width="10%" | Stranice od: |<small>[{{SERVER}}{{LOCALURLE:{{FULLPAGENAME}}|}} ''Početka'']</small> |[{{SERVER}}{{LOCALURLE:{{FULLPAGENAME}}|from=A}} A] |[{{SERVER}}{{LOCALURLE:{{FULLPAGENAME}}|from=B}} B] |[{{SERVER}}{{LOCALURLE:{{FULLPAGENAME}}|from=C}} C] |[{{SERVER}}{{LOCALURLE:{{FULLPAGENAME}}|from=Č}} Č] |[{{SERVER}}{{LOCALURLE:{{FULLPAGENAME}}|from=Ć}} Ć] |[{{SERVER}}{{LOCALURLE:{{FULLPAGENAME}}|from=D}} D] |[{{SERVER}}{{LOCALURLE:{{FULLPAGENAME}}|from=Dž}} Dž] |[{{SERVER}}{{LOCALURLE:{{FULLPAGENAME}}|from=Đ}} Đ] |[{{SERVER}}{{LOCALURLE:{{FULLPAGENAME}}|from=E}} E] |[{{SERVER}}{{LOCALURLE:{{FULLPAGENAME}}|from=F}} F] |[{{SERVER}}{{LOCALURLE:{{FULLPAGENAME}}|from=G}} G] |[{{SERVER}}{{LOCALURLE:{{FULLPAGENAME}}|from=H}} H] |[{{SERVER}}{{LOCALURLE:{{FULLPAGENAME}}|from=I}} I] |[{{SERVER}}{{LOCALURLE:{{FULLPAGENAME}}|from=J}} J] |[{{SERVER}}{{LOCALURLE:{{FULLPAGENAME}}|from=K}} K] |[{{SERVER}}{{LOCALURLE:{{FULLPAGENAME}}|from=L}} L] |[{{SERVER}}{{LOCALURLE:{{FULLPAGENAME}}|from=M}} M] |[{{SERVER}}{{LOCALURLE:{{FULLPAGENAME}}|from=N}} N] |[{{SERVER}}{{LOCALURLE:{{FULLPAGENAME}}|from=Nj}} Nj] |[{{SERVER}}{{LOCALURLE:{{FULLPAGENAME}}|from=O}} O] |[{{SERVER}}{{LOCALURLE:{{FULLPAGENAME}}|from=P}} P] |[{{SERVER}}{{LOCALURLE:{{FULLPAGENAME}}|from=R}} R] |[{{SERVER}}{{LOCALURLE:{{FULLPAGENAME}}|from=S}} S] |[{{SERVER}}{{LOCALURLE:{{FULLPAGENAME}}|from=Š}} Š] |[{{SERVER}}{{LOCALURLE:{{FULLPAGENAME}}|from=T}} T] |[{{SERVER}}{{LOCALURLE:{{FULLPAGENAME}}|from=U}} U] |[{{SERVER}}{{LOCALURLE:{{FULLPAGENAME}}|from=V}} V] |[{{SERVER}}{{LOCALURLE:{{FULLPAGENAME}}|from=Z}} Z] |[{{SERVER}}{{LOCALURLE:{{FULLPAGENAME}}|from=Ž}} Ž] </span> |}</div> 83 226 2006-06-21T14:33:36Z Demicx 7 {{Indeks djela}} [[Kategorija:Glavna kategorija|Djela]] 84 229 2006-06-21T14:35:22Z Demicx 7 sa bos. wiki sa bos. wiki 86 238 2006-06-21T14:41:25Z Demicx 7 <div style="border-top:1px solid #AAAAAA; border-bottom:1px solid #AAAAAA; margin: 0px; margin-bottom: 0.8em; margin-top:0.8em;"> {| width=100% border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" style="border-collapse:collapse; background-color:#F9F9F9;" |- valign="top" | width="33%" style="text-align:left" | <span {{HideIfEmpty|{{{2}}}}}>« [[{{{1}}}/{{{2}}}|{{{2}}}]]</span> | width="33%" style="text-align:center" | '''[[{{{1}}}]]''' | width="33%" style="text-align:right" | <span {{HideIfEmpty|{{{3}}}}}>[[{{{1}}}/{{{3}}}|{{{3}}}]] »</span> |} </div> 88 479 2006-06-22T22:45:52Z Demicx 7 <div id="Šablon_Rad"> {| cellspacing="8" cellpadding="0" style="border-color:red; background-color:#E0F8E4; width: 100%; font-size: 95%; border-style: solid; border-width: 2px; clear: both" | style="width: 32px" | [[Image:Baustelle.svg|36px]] | <center>'''Trenutno se vrše izmjene na ovom članku'''.<br><small>Kao znak dobre volje, suzdržite se od mijenjanja ovog članka dok je ovo obavještenje prikazano da bi izbjegli konflikte sa izmjenama ili kontaktirajte korisnika koji vrši izmjene ({{{1}}}).</small></center> | |} </div> 90 248 2006-06-21T15:13:27Z Zumbulka 6 {{Indeks autora}} [[Kategorija:Autori]] 91 252 2006-06-21T15:21:15Z Zumbulka 6 {{Indeks autora}} [[Kategorija:Autori]] 92 254 2006-06-21T15:28:51Z Zumbulka 6 {{Indeks autora}} [[Kategorija:Autori]] 93 345 2006-06-22T10:37:08Z Demicx 7 {| align="center" style="margin:0px; margin-bottom:0.5em;width:100%;border: 1px solid; border-color:#e3e3e3; background-color:#f3f3f3; font-size:95%; {{Izvor/boja}}" | align="center" style="width:40px" | [[Slika:Question.gif]] | {{Izvor/Tekst}} |} <includeonly>[[Kategorija:Tekst bez izvora]]</includeonly> [[Kategorija:Brisanje]] 94 257 2006-06-21T15:32:57Z Zumbulka 6 {{Indeks autora}} [[Kategorija:Autori]] 95 272 2006-06-21T15:58:14Z Demicx 7 == Wikizvor - Opće informacije == *[[Pomoć:Uvod|Uvod]] - Uvod u rad Wikizvora *[[Pomoć:Autorska prava|Autorska prava]] == Pomoć == *[[Pomoć:Šabloni|Šabloni]] - Spisak šablona na Wikizvoru [[Kategorija:Wikizvor]] 96 277 2006-06-21T16:08:13Z Zumbulka 6 {{Indeks autora}} [[Kategorija:Autori]] 97 428 2006-06-22T13:39:37Z Demicx 7 <div> {|width="280px" {{Prettytable|float: right; padding:1em; background-color: #FFFFFF}} |- ! colspan="2" bgcolor="#f9f9f9" | Podaci o tekstu |- valign="top" {{HideIfEmpty|{{{AUTOR|}}}}} | width="40%" | Autor: || width="60%" | '''{{{AUTOR}}} ''' |- valign="top" | Naslov: || '''{{{NASLOV}}}''' |-valign="top" {{HideIfEmpty|{{{PODNASLOV|}}}}} | Podnaslov: || {{{PODNASLOV}}} |-valign="top" {{HideIfEmpty|{{{DJELO|}}}}} | iz: || {{{DJELO}}} |-valign="top" {{HideIfEmpty|{{{IZDAVAČ|}}}}} | Izdavač: || {{{IZDAVAČ}}} |-valign="top" {{HideIfEmpty|{{{IZDANJE|}}}}} | Izdanje: || {{{IZDANJE}}} |-valign="top" {{HideIfEmpty|{{{VRIJEME NASTANKA|}}}}} | Vrijeme nastanka: || {{{VRIJEME NASTANKA}}} |-valign="top" {{HideIfEmpty|{{{DATUM IZDANJA|}}}}} | Datum izdanja: || {{{DATUM IZDANJA}}} |-valign="top" {{HideIfEmpty|{{{MJESTO IZDANJA|}}}}} | Mjesto izdanja: || {{{MJESTO IZDANJA}}} |-valign="top" {{HideIfEmpty|{{{PREVODILAC|}}}}} | Prevodilac: || {{{PREVODILAC}}} |-valign="top" {{HideIfEmpty|{{{ORIGINALNI NASLOV|}}}}} | Originalni naslov: || |{{{ORIGINALNI NASLOV}}} |-valign="top" {{HideIfEmpty|{{{ORIGINALNI PODNASLOV|}}}}} | Originalni podnaslov: || {{{ORIGINALNI PODNASLOV}}} |-valign="top" {{HideIfEmpty|{{{ORIGINALNO MJESTO NASTANKA|}}}}} | Originalno mjesto nastanka: || {{{ORIGINALNO MJESTO NASTANKA}}} |-valign="top" | Izvor: || {{{IZVOR}}} |-valign="top" {{HideIfEmpty|{{{KRATAK OPIS|}}}}} | Kratak opis: || {{{KRATAK OPIS}}} |-valign="top" {{HideIfEmpty|{{{OSTALO|}}}}} | colspan="2" | {{{OSTALO}}} |-valign="top" {{HideIfEmpty|{{{WIKIPEDIA|}}}}} | colspan="2" | <center> [[Slika:Wikipedia-logo.png|20px]] [[w:{{{WIKIPEDIA}}}|Članak na Wikipediji]]</center> |- {{HideIfEmpty|{{{STATUS OBRADE|}}}}} ! colspan="2" bgcolor="#f9f9f9" | Status obrade |- {{HideIfEmpty|{{{STATUS OBRADE|}}}}} |colspan="2" align="center"|{{StatusOk|{{{STATUS OBRADE}}}}} |- {{HideIfEmpty|{{{STATUS OBRADE|}}}}} |colspan="2" style="background-color: #f3f3f3; align="justify" |{{StatusO|{{{STATUS OBRADE}}}}} |- {{HideIfEmpty|{{{SLIKA|}}}}} ! colspan="2" bgcolor="#f9f9f9" | Slika |- {{HideIfEmpty|{{{SLIKA|}}}}} | colspan="2" | <center>[[Slika:{{{SLIKA}}}|180px]]</center> |}</div><includeonly>[[Kategorija:Djela]]</includeonly> 98 346 2006-06-22T10:37:18Z Demicx 7 Ovome tekstu nedostaje originalni izvor. Ako vam je poznat izvor ovoga teksta, molim vas stavite podatke o izvoru na ovaj članak. [[Kategorija:Brisanje]] 99 344 2006-06-22T10:36:59Z Demicx 7 <includeonly>[[Kategorija:Tekst bez izvora]]</includeonly> [[Kategorija:Brisanje]] 101 347 2006-06-22T10:37:31Z Demicx 7 color:#a00; [[Kategorija:Brisanje]] 103 287 2006-06-21T21:35:56Z Demicx 7 Zakon o autorskim pravima regulira ostvarivanje i zaštitu autorskih prava s područja književnosti, nauke i umjetnosti. Prema odredbama ovog zakona, autorskim djelom smatraju se naročito: pisana djela (knjige, brošure, književni tekstovi, članci i ostali napisi i kompjuter- ski programi); govorna djela (predavanja, govori i druga djela iste vrste); dramska i drams- ko-muzička djela; koreografska i pantomimska djela; muzička djela (s riječima ili bez riječi); filmska djela stvorena na način sličan filmskim djelima; djela iz oblasti slikarstva, vajarstva, arhitekture i grafike, bez obzira na materijal od kojeg su sačinjena, te ostala djela likovnih umjetnosti; djela svih grana primjenjenih umjetnosti i industrijskog oblikovanja; fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom; kartografska djela (geografske karte, topografske karte i sl.) i planovi, skice i plastična djela, koja se odnose na geografiju, topografiju, arhitekturu ili drugu naučnu ili umjetničku oblasti. Autorom se smatra fizičko lice koje je stvorilo autorsko djelo. Autorska prava dijele se na imovinska prava i moralna prava. '''Autorska prava traju za života autora i 70 godina nakon njegove smrti.''' Autorska djela lica koja nisu državaljani BiH uživaju istu zaštitu i imaju ista prava kao i djela lica koja su državljani BiH. Uslov za zaštitu autorskih djela, lica koja nisu državljani BiH, jeste da ta lica imaju prebivalište u BiH i da su njihova djela objavljena u BiH. [[Kategorija:Wikizvor]] 104 355 2006-06-22T11:06:36Z Demicx 7 {| align="center" style="margin:0px; margin-bottom:0.5em;width:100%;border: 1px solid; border-color:#e3e3e3; background-color:#f3f3f3; font-size:95%; {{Nepotpun/color}};" | style="width:40px" | [[Slika:Liste.png]] |{{Nepotpun/Text}} |} <includeonly>[[Kategorija:Nepotpun]]</includeonly> 105 359 2006-06-22T11:07:58Z Demicx 7 Ovaj tekst nije potpun. Ukoliko posjedujete ili vam je dostupan original, pomozite popuniti ovaj tekst. [[Kategorija:Brisanje]] 106 358 2006-06-22T11:07:48Z Demicx 7 color:#a00 [[Kategorija:Brisanje]] 108 294 2006-06-21T23:11:23Z Dado 5 stranica [[Predmet Krstić]] premještena u stranicu [[Tužilac protiv Radislava Krstića]] #REDIRECT [[Tužilac protiv Radislava Krstića]] 109 309 2006-06-22T03:32:59Z Dado 5 110 348 2006-06-22T10:47:48Z Demicx 7 <includeonly><span style="{{{{{1}}}/color}}">{{switch |{{{1|}}} |case: Bez izvora='''{{{1}}}'''{{{{{1}}}_K}} [[Kategorija:{{{1}}}]] |case: Nije korigovan='''{{{1}}}'''{{{{{1}}}_K}} [[Kategorija:{{{1}}}]] |case: Korigovan='''{{{1}}}'''{{{{{1}}}_K}} [[Kategorija:{{{1}}}]] |case: Zaštićen='''{{{1}}}'''{{{{{1}}}_K}} [[Kategorija:{{{1}}}]] |case: Sken problem='''{{{1}}}'''{{{{{1}}}_K}} [[Kategorija:{{{1}}}]] |case: U obradi='''{{{1}}}'''{{{{{1}}}_K}} [[Kategorija:{{{1}}}]] |case: Potrebna pomoć='''{{{1}}}'''{{{{{1}}}_K}} [[Kategorija:{{{1}}}]] |case: Nepotpun='''{{{1}}}'''{{{{{1}}}_K}} [[Kategorija:{{{1}}}]] |default='''nepoznat'''{{Z_nepoznat_K}} }}</span></includeonly> 111 441 2006-06-22T14:28:29Z Demicx 7 <span style="{{{{{1}}}/color}}; font-size:80%; height:1px ">{{switch |{{{1|}}} |case: Bez izvora={{{{{1}}}/Text}} |case: Nije korigovan={{{{{1}}}/Text}} |case: Korigovan={{{{{1}}}/Text}} |case: Zaštićen={{{{{1}}}/Text}} |case: Potrebna pomoć={{{{{1}}}/Text}} |case: Sken problem={{{{{1}}}/Text}} |case: U obradi={{{{{1}}}/Text}} |case: Nepotpun={{{{{1}}}/Text}} |default=<div style=" {{Z_nepoznat/color}}; ">{{Z_nepoznat/Text}}</div> }} </span> 112 315 2006-06-22T05:42:03Z Demicx 7 {{{case: {{{1|}}}|{{{default|}}}}}} 113 351 2006-06-22T10:50:36Z Demicx 7 Pažnja: Ovaj status obrade se ne nalazi u šablonu. [[Kategorija:Brisanje]] 114 317 2006-06-22T05:46:27Z Demicx 7 color:##0000CD 115 325 2006-06-22T09:02:30Z Emx 8 117 328 2006-06-22T09:53:43Z Demicx 7 <includeonly>[[Kategorija:Tekst nije potpun]]</includeonly> 118 365 2006-06-22T11:14:49Z Demicx 7 <includeonly>[[Kategorija:Nije korigovan]]</includeonly> 119 330 2006-06-22T09:54:18Z Demicx 7 <includeonly>[[Kategorija:Dio teksta korigovan]]</includeonly> 120 378 2006-06-22T11:30:24Z Demicx 7 <includeonly>[[Kategorija:Korigovan]]</includeonly> 121 332 2006-06-22T09:55:01Z Demicx 7 <includeonly>[[Kategorija:Tekst zaključan]]</includeonly> 122 333 2006-06-22T09:55:39Z Demicx 7 <includeonly>[[Kategorija:Problem pri korigovanju teksta]]</includeonly> 123 334 2006-06-22T09:56:30Z Demicx 7 <includeonly>[[Kategorija:Problem sa skeniranom stanicom]]</includeonly> 124 338 2006-06-22T10:03:16Z Demicx 7 <includeonly><!--[[Kategorija:Nepoznat šablon]]-->&nbsp;</includeonly> 125 340 2006-06-22T10:34:35Z Demicx 7 {| align="center" style="margin:0px; margin-bottom:0.5em;width:100%;border: 1px solid; border-color:#e3e3e3; background-color:#f3f3f3; font-size:95%; {{Bez izvora/color}}" | align="center" style="width:40px" | [[Slika:Question.gif]] | {{Bez izvora/Text}}{{Bez izvora K}} |} <includeonly>[[Kategorija:Bez izvora]]</includeonly> 126 341 2006-06-22T10:35:15Z Demicx 7 color:#a00; 127 342 2006-06-22T10:35:51Z Demicx 7 Ovome tekstu nedostaje originalni izvor. Ako vam je poznat izvor ovoga teksta, molim vas stavite podatke o izvoru na ovaj članak. 128 343 2006-06-22T10:36:36Z Demicx 7 <includeonly>[[Kategorija:Bez izvora]]</includeonly> 129 400 2006-06-22T11:56:50Z Demicx 7 Pažnja: Za ovaj status obrade ne postoji šablon. 131 356 2006-06-22T11:07:02Z Demicx 7 Ovaj tekst nije potpun. Ukoliko posjedujete ili vam je dostupan original, pomozite popuniti ovaj tekst. 132 357 2006-06-22T11:07:33Z Demicx 7 color:#a00 134 367 2006-06-22T11:17:11Z Demicx 7 {| align="center" style="margin:0px; margin-bottom:0.5em;width:100%;border: 1px solid; border-color:#e3e3e3; background-color:#f3f3f3; font-size:95%; {{Nije korigovan/color}};" | style="width:40px" | [[Slika:Liste.png]] | {{Nije korigovan/Text}}{{Nije korigovan_K}} |} <includeonly>[[Kategorija:Nije korigovan]]</includeonly> 135 362 2006-06-22T11:11:19Z Demicx 7 color:#a00 136 364 2006-06-22T11:14:15Z Demicx 7 Ovaj tekst još nije korigovan i vjerovatno sadrži greške. Pomozite urediti ovaj članak. Molim vas obratite pažnju da koristite identično djelo i način pisanja pri obradi članka. 137 368 2006-06-22T11:18:42Z Demicx 7 {| align="center" style="margin:0px; margin-bottom:0.5em;width:100%;border: 1px solid; border-color:#e3e3e3; background-color:#f3f3f3; font-size:95%; {{U obradi/color}};" | style="width:40px" | [[Slika:Liste.png]] | {{U obradi/Text}}{{U obradi_K}} |} <includeonly>[[Kategorija:U obradi]]</includeonly> 138 369 2006-06-22T11:19:07Z Demicx 7 color:#fA0 139 373 2006-06-22T11:24:57Z Demicx 7 Obrada u toku. Tekst nije kompletno korigovan i moguće je da još uvjek sadrži greške. 140 372 2006-06-22T11:24:15Z Demicx 7 <includeonly>[[Kategorija:U obradi]]</includeonly> 142 375 2006-06-22T11:27:24Z Demicx 7 {| align="center" style="margin:0px; margin-bottom:0.5em;width:100%;border: 1px solid; border-color:#e3e3e3; background-color:#f3f3f3; font-size:95%; {{Korigovan/color}};" | style="width:40px" | [[Slika:Liste.png]] | {{Korigovan/Text}}{{Korigovan_K}} |} <includeonly>[[Kategorija:Korigovan]]</includeonly> 143 376 2006-06-22T11:27:52Z Demicx 7 color:#696 144 834 2006-06-25T22:04:29Z Zumbulka 6 Ovaj tekst je kompletno korigovan. Ipak je moguće da se u tekstu još uvijek nalaze manje greške. 146 380 2006-06-22T11:32:14Z Demicx 7 {| align="center" style="margin:0px; margin-bottom:0.5em;width:100%;border: 1px solid; border-color:#e3e3e3; background-color:#f3f3f3; font-size:95%; {{Zaštićen/color}};" | style="width:40px" | [[Slika:Liste.png]] | {{Zaštićen/Text}}{{Zaštićen_K}} |} <includeonly>[[Kategorija:Zaštićen]]</includeonly> 147 381 2006-06-22T11:32:51Z Demicx 7 color:#696 148 382 2006-06-22T11:33:22Z Demicx 7 <includeonly>[[Kategorija:Zaštićen]]</includeonly> 149 383 2006-06-22T11:34:43Z Demicx 7 Ovaj tekst je zaštićen. Na stranici za diskusiju možete da prijavite greške koje ste našli u tekst. 151 385 2006-06-22T11:36:41Z Demicx 7 {| align="center" style="margin:0px; margin-bottom:0.5em;width:100%;border: 1px solid; border-color:#e3e3e3; background-color:#f3f3f3; font-size:95%; {{Potrebna pomoć/color}};" | style="width:40px" | [[Slika:Liste.png]] |{{Potrebna pomoć/Text}}{{Potrebna pomoć_K}} |} <includeonly>[[Kategorija:Potrebna pomoć]]</includeonly> 152 442 2006-06-22T14:29:47Z Demicx 7 color:#0000FF 153 434 2006-06-22T13:51:28Z Demicx 7 Ovaj tekst je korigovan ali još uvjek sadrži dijelove koji nisu optimalno uređeni. 154 388 2006-06-22T11:41:23Z Demicx 7 <includeonly>[[Kategorija:Potrebna pomoć]]</includeonly> 156 390 2006-06-22T11:45:09Z Demicx 7 {| align="center" style="margin:0px; margin-bottom:0.5em;width:100%;border: 1px solid; border-color:#e3e3e3; background-color:#f3f3f3; font-size:95%; {{Sken problem/color}};" | style="width:40px" | [[Slika:Liste.png]] | {{Sken problem/Text}}{{Sken problem_K}} |} <includeonly>[[Kategorija:Sken problem]]</includeonly> 157 391 2006-06-22T11:47:10Z Demicx 7 Izvor za ovaj tekst nije pravilno ili uopće skeniran. Ako ste u posjedu ili imate pristup originalnom izvoru, pomozite dopuniti dio koji nedostaje. 158 392 2006-06-22T11:47:33Z Demicx 7 color:#a00 159 393 2006-06-22T11:48:30Z Demicx 7 <includeonly>[[Kategorija:Sken problem]]</includeonly> 161 396 2006-06-22T11:53:16Z Demicx 7 color:##0000CD 162 418 2006-06-22T12:53:14Z Kahriman 9 Spisak [[Kur'an]]skih sura. [[Kategorija:Glavna kategorija]] [[Kategorija:Religija]] 163 407 2006-06-22T12:05:56Z Demicx 7 <!-- Parameter: NASLOV = Naslov SADRŽAJ = Dijelove sadržaja odvojite sa &#124; ("|").<br> Upotreba znaka | nije moguća zato što se koristi kao parametar. --> <div style="clear:both;" class="NavFrame"> <div class="NavHead">{{{NASLOV}}}</div> <div class="NavContent"> {{{SADRŽAJ}}} </div> </div> 165 559 2006-06-23T16:39:25Z Dado 5 <table id="toc" class="toc"><tr> <td> <div id="toctitle"> '''{{PAGENAME}}'''</div> {{{1}}} </table> __NOTOC__ 167 414 2006-06-22T12:47:44Z Kahriman 9 Spisak proza na Wikizvoru. [[Kategorija:Djela]] 168 419 2006-06-22T12:53:49Z Kahriman 9 Spisak članaka vezanih za religiju. [[Kategorija:Glavna kategorija]] 169 426 2006-06-22T13:30:22Z Dado 5 Tekstovi kojima je obrada u toku. Tekstovi koji nisu kompletno korigovani i moguće je da još uvjek sadrže greške. 170 445 2006-06-22T15:08:10Z Demicx 7 Pravne presude i mišljenja 172 450 2006-06-22T17:36:17Z Demicx 7 <div> {|width="280px" {{Prettytable|float: right; padding:1em; background-color: #FFFFFF}} ! colspan="2" bgcolor="#f9f9f9" | Podaci o zakonu |- valign="top" | width="40%" | Naslov: || width="60%" | '''{{{NASLOV}}} ''' |- valign="top" {{HideIfEmpty|{{{SKRAĆENICA}}}}} | Skraćenica: || '''{{{SKRAĆENICA}}} ''' |-valign="top" {{HideIfEmpty|{{{VRSTA}}}}} | Vrsta zakona: || {{{VRSTA}}} |-valign="top" {{HideIfEmpty|{{{OBLAST VAŽENJA}}}}} | Oblast važenja: || {{{OBLAST VAŽENJA}}} |-valign="top" {{HideIfEmpty|{{{PRAVNA MATERIJA}}}}} | Pravna materija: || {{{PRAVNA MATERIJA}}} |-valign="top" {{HideIfEmpty|{{{IZVOR}}}}} | Izvor: || {{{IZVOR}}} |-valign="top" {{HideIfEmpty|{{{DATUM IZDANJA}}}}} | Datum izdanja: || {{{DATUM IZDANJA}}} |-valign="top" {{HideIfEmpty|{{{STARO IZDANJE}}}}} | Prethodno izdanje: || {{{STARO IZDANJE}}} |-valign="top" {{HideIfEmpty|{{{OBJAVA}}}}} | Objavljen: || {{{OBJAVA}}} |-valign="top" {{HideIfEmpty|{{{STUPIO NA SNAGU}}}}} | Stupio na snagu: || {{{STUPIO NA SNAGU}}} |-valign="top" {{HideIfEmpty|{{{ZABILJEŠKE}}}}} | Zabilješke: || |{{{ZABILJEŠKE}}} |-valign="top" {{HideIfEmpty|{{{WIKIPEDIA}}}}} | colspan="2" | <center> [[Slika:Wikipedia-logo.png|20px]] [[w:{{{WIKIPEDIA}}}|Članak na Wikipediji]]</center> |} </div> <includeonly>[[Kategorija:Zakoni]]</includeonly> 173 455 2006-06-22T19:33:59Z Demicx 7 {{Zakon |NASLOV =Ustav Bosne i Hercegovine |SKRAĆENICA =UBiH |VRSTA =Državni zakon |OBLAST VAŽENJA =Republika Bosna i Hercegovina |PRAVNA MATERIJA =Ustav |IZVOR =[http://www.ustavnisud.ba www.ustavnisud.ba] |DATUM IZDANJA = |STARO IZDANJE = |OBJAVA = |STUPIO NA SNAGU = |ZABILJEŠKE = |WIKIPEDIA =Ustavni sud Bosne i Hercegovine }} =USTAV BOSNE I HERCEGOVINE= ==Preambula== Oslanjajući se na poštovanje ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti, Posvećeni miru, pravdi, toleranciji i pomirenju, Ubijeđeni da demokratski organi vlasti i pravične procedure najbolje stvaraju miroljubive odnose unutar pluralističkog društva, U želji da podstaknu opšte blagostanje i ekonomski razvoj kroz zaštitu privatnog vlasništva i unapređenje tržišne privrede, Vođeni ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih naroda, Opredijeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine u skladu sa međunarodnim pravom, Odlučni da osiguraju puno poštovanje međunarodnog humanitarnog prava, Inspirisani Univerzalnom Deklaracijom o ljudskim pravima, Međunarodnim paktovima o građanskim i političkim pravima, odnosno o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, i Deklaracijom o pravima lica koja pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičkim manjinama, kao i drugim instrumentima ljudskih prava, Podsjećajući se na Osnovna načela usaglašena u Ženevi 8. 9. 1995. godine i u Njujorku 26. 9. 1995. godine, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima), i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine: ==Član I== ===Bosna i Hercegovina=== ====1. Kontinuitet==== Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada “Bosna i Hercegovina”, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. Ona ostaje država članica Ujedinjenih naroda i može kao Bosna i Hercegovina zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih naroda, kao i u drugim međunarodnim organizacijama. ====2. Demokratska načela==== Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. ====3. Sastav==== Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (u daljem tekstu “entiteti”). ====4. Kretanje roba, usluga, kapitala i lica==== Postoji sloboda kretanja širom Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina i entiteti neće ometati punu slobodu kretanja, lica, roba, usluga i kapitala širom Bosne i Hercegovine. Nijedan entitet neće provoditi bilo kakvu kontrolu na granici između entiteta. ====5. Glavni grad==== Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo. ====6. Simboli==== Bosna i Hercegovina će imati one simbole koje svojom odlukom odredi Parlamentarna skupština i potvrdi Predsjedništvo. ====7. Državljanstvo==== Postoji državljanstvo Bosne i Hercegovine, koje reguliše Parlamentarna skupština i državljanstvo svakog entiteta koje regulišu sami entiteti, pod uslovom da: :a) Svi državljani bilo kojeg entiteta su, samim tim, državljani Bosne i Hercegovine. :b) Nijedno lice ne može biti arbitrarno lišeno državljanstva Bosne i Hercegovine, ili državljanstva entiteta, ili na drugi način ostavljeno bez državljanstva. Niko ne može biti lišen državljanstva Bosne i Hercegovine, ili entiteta, po bilo kojem osnovu kao što je pol, rasa, boja, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili bilo koji drugi status. :c) Sva lica koja su bila državljani Republike Bosne i Hercegovine, neposredno prije stupanja na snagu ovog Ustava, su državljani Bosne i Hercegovine. Državljanstvo lica koja su naturalizovana poslije 6. 4. 1992. godine, a prije stupanja na snagu ovog Ustava, regulisaće Parlamentarna skupština. :d) Državljani Bosne i Hercegovine mogu imati državljanstvo druge države, pod uslovom da postoji bilateralni ugovor između Bosne i Hercegovine i te države kojim se to pitanje uređuje, a koji je odobrila Parlamentarna skupština u skladu sa članom IV, stav 4, tačka (d). Lica sa dvojnim državljanstvom mogu glasati u Bosni i Hercegovini i u entitetima samo ako je Bosna i Hercegovina država njihovog prebivališta. :e) Državljanin Bosne i Hercegovine u inostranstvu uživa zaštitu Bosne i Hercegovine. Svaki entitet može izdavati pasoše Bosne i Hercegovine svojim državljanima, na način kako je to regulisala Parlamentarna skupština. Bosna i Hercegovina može izdavati pasoše onim državljanima kojima pasoš nije izdat od strane entiteta. Uspostaviće se centralni registar svih pasoša izdatih od strane entiteta i od strane Bosne i Hercegovine. ==Član II== ===Ljudska prava i osnovne slobode=== ====1. Ljudska prava==== Bosna i Hercegovina i oba entiteta će osigurati najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda. U tu svrhu postoji Komisija za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu, kao što je predviđeno u Aneksu 6 Opšteg okvirnog sporazuma. ====2. Međunarodni standardi==== Prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima. ====3. Katalog prava==== Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje: :a) Pravo na život. :b) Pravo lica da ne bude podvrgnuto mučenju niti nečovječnom ili ponižavajućem tretmanu ili kazni. :c) Pravo lica da ne bude držano u ropstvu ili potčinjenosti, ili na prisilnom ili obaveznom radu. :d) Pravo na ličnu slobodu i sigurnost. :e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom. :f) Pravo na privatni i porodični život, dom i prepisku. :g) Slobodu misli, savjesti i vjere. :h) Slobodu izražavanja. :i) Slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja s drugima. :j) Pravo na brak i zasnivanje porodice. :k) Pravo na imovinu. :l) Pravo na obrazovanje. :m) Pravo na slobodu kretanja i prebivališta. ====4. Nediskriminacija==== Uživanje prava i sloboda, predviđenih u ovom članu ili u međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava, osigurano je svim licima u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao što je pol, rasa, boja, jezik, vjera, političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status. ====5. Izbjeglice i raseljena lica==== Sve izbjeglice i raseljena lica imaju pravo da se slobodno vrate u svoje domove. Oni imaju pravo, u skladu sa Aneksom 7 Opšteg okvirnog sporazuma, da im se vrati imovina koje su bili lišeni za vrijeme neprijateljstava od 1991. i da dobiju kompenzaciju za svu takvu imovinu, koja im ne može biti vraćena. Sve obaveze ili izjave u vezi sa takvom imovinom, koje su date pod prisilom, ništave su. ====6. Implementacija==== Bosna i Hercegovina, i svi sudovi, ustanove, organi vlasti, te organi kojima posredno rukovode entiteti ili koji djeluju unutar entiteta podvrgnuti su, odnosno primjenjuju ljudska prava i osnovne slobode na koje je ukazano u stavu 2. ====7. Međunarodni sporazumi==== Bosna i Hercegovina će ostati ili postati strana ugovornica međunarodnih sporazuma pobrojanih u Aneksu I ovog Ustava. ====8. Saradnja==== Svi nadležni organi vlasti u Bosni i Hercegovini će sarađivati sa, i obezbijediti neograničen pristup: svim međunarodnim posmatračkim mehanizmima ljudskih prava koji se uspostave za Bosnu i Hercegovinu; nadzornim tijelima koja se uspostave bilo kojim međunarodnim sporazumom navedenim u Aneksu I ovog Ustava; Međunarodnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju (a naročito će se pridržavati naredbi koje su izdate po članu 29. Statuta Tribunala); i bilo kojoj drugoj organizaciji ovlaštenoj od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda sa mandatom koji se tiče ljudskih prava ili humanitarnog prava. ==Član III== ===Nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta=== ====1. Nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine==== Sljedeća pitanja su u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine: :a) Vanjska politika. :b) Vanjskotrgovinska politika. :c) Carinska politika. :d) Monetarna politika, kao što je predviđeno članom VII. :e) Finansiranje institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine. :f) Politika i regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila. :g) Provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, uključujući i odnose sa Interpolom. :h) Uspostavljanje i funkcionisanje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava. :i) Regulisanje međuentitetskog transporta. :j) Kontrola vazdušnog saobraćaja. ====2. Nadležnosti entiteta==== :(a) Entiteti imaju pravo da uspostavljaju posebne paralelne odnose sa susjednim državama, u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine. :(b) Svaki entitet će pružiti svu potrebnu pomoć vladi Bosne i Hercegovine kako bi joj se omogućilo da ispoštuje međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine, s tim da će finansijske obaveze u koje je ušao jedan entitet bez saglasnosti drugog, a prije izbora Parlamentarne skupštine i Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ostati obaveza tog entiteta osim ukoliko je ta obaveza neophodna za nastavak članstva Bosne i Hercegovine u nekoj međunarodnoj organizaciji. :(c) Entiteti će ispuniti sve uslove za pravnu sigurnost i zaštitu lica pod svojom jurisdikcijom održavanjem civilnih ustanova za primjenu pravnih propisa, koje će funkcionisati u skladu sa međudnarodno priznatim standardima uz poštovanje međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda, iz člana II ovog Ustava, i poduzimanjem ostalih odgovarajućih mjera. :(d) Svaki entitet može također sklapati sporazume sa državama i međunarodnim organizacijama uz saglasnost Parlamentarne skupštine. Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti da za određene vrste sporazuma takva saglasnost nije potrebna. ====3. Pravni poredak i nadležnosti institucija==== :(a) Sve vladine funkcije i ovlaštenja koja nisu ovim Ustavom izričito povjerena institucijama Bosne i Hercegovine pripadaju entitetima. :(b) Entiteti i sve njihove administrativne jedinice će se u potpunosti pridržavati ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija Bosne i Hercegovine. Opšta načela međunarodnog prava su sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta. ====4. Koordinacija==== Predsjedništvo može odlučiti da podstakne međuentitetsku koordinaciju u stvarima koje se ne nalaze u okviru nadležnosti Bosne i Hercegovine predviđenim ovim Ustavom, izuzev ako se u konkretnom slučaju jedan entitet tome usprotivi. ====5. Dodatne nadležnosti==== :(a) Bosna i Hercegovina će preuzeti nadležnosti u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta; stvarima koje su predviđene u Aneksima 5-8 Opšteg okvirnog sporazuma; ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu sa podjelom nadležnosti među institucijama Bosne i Hercegovine. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za vršenje ovih nadležnosti. :(b) U periodu od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovog Ustava, entiteti će početi pregovore s ciljem uključivanja i drugih pitanja u nadležnost institucija Bosne i Hercegovine, uključujući korištenje izvora energije, i zajedničke privredne projekte. ==Član IV== ===Parlamentarna skupština=== Parlamentarna skupština ima dva doma: Dom naroda i Predstavnički dom ====1. Dom naroda==== Dom naroda se sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije trećine iz Federacije (uključujući pet Hrvata i pet Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (pet Srba). :(a) Nominovane hrvatske, odnosno bošnjačke delegate iz Federacije biraju hrvatski odnosno bošnjački delegati u Domu naroda Federacije. Delegate iz Republike Srpske bira Narodna skupština Republike Srpske. :(b) Devet članova doma naroda sačinjava kvorum, pod uslovom da su prisutna najmanje tri bošnjaka, tri hrvata i tri srpska delegata. ====2. Predstavnički dom==== Predstavnički dom se sastoji od 42 člana, od kojih se dvije trećine biraju sa teritorije Federacije, a jedna trećina sa teritorije Republike Srpske. :(a) Članovi Predstavničkog doma biraju se neposredno iz svog entiteta, u skladu sa izbornim zakonom kojeg će donijeti Parlamentarna skupština. Međutim, prvi izbori će biti održani u skladu sa Aneksom 3 Opšteg okvirnog sporazuma. :(b) Većina svih članova izabranih u Predstavnički dom sačinjava kvorum. ====3. Procedura==== :(a) I jedan i drugi dom će biti sazvani u Sarajevu, najkasnije 30 dana nakon njihovog izbora. :(b) Svaki dom će većinom glasova usvojiti svoj poslovnik o radu i izabrati među svojim članovima jednog Srbina, jednog Bošnjaka i jednog Hrvata za predsjedavajućeg i zamjenike predsjedavajućeg, s tim da će mjesto predsjedavajućeg rotirati između ova tri lica. :(c) Sve zakonodavne odluke moraju biti odobrene od strane oba doma. :(d) Sve odluke u oba doma donose se većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju. Delegati i članovi će ulagati najveće napore kako bi većina uključivala najmanje jednu trećinu glasova delegata ili članova sa teritorije svakog entiteta. Ukoliko većina ne uključuje jednu trećinu glasova delegata ili članova sa teritorije svakog entiteta, predsjedavajući i njegovi zamjenici će, radeći kao komisija, nastojati da u roku od tri dana od glasanja postignu saglasnost. Ukoliko ta nastojanja ne uspiju, odluke će se donijeti većinom onih koji su prisutni i glasaju, pod uslovom da glasovi protiv ne uključuju dvije trećine, ili više, delegata ili članova izabranih iz svakog entiteta. :(e) Predložena odluka Parlamentarne skupštine može biti proglašena destruktivnom po vitalni interes bošnjačkog, hrvatskog ili sprskog naroda većinom glasova iz reda bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata izabranih u skladu sa stavom 1, tačka (a). Za donošenje takve odluke biće potrebna saglasnost Doma naroda, izglasana od strane većine bošnjačkih, većine hrvatskih i većine srpskih delegata koji su prisutni i glasaju. :(f) Kada većina bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata stavi primjedbu na pozivanje na tačku (e), predsjedavajući Doma naroda će odmah sazvati Zajedničku komisiju, koja se sastoji od tri delegata, od kojih je svaki izabran iz redova bošnjačkih, hrvatskih i srpskih delegata, u cilju razrješenja tog pitanja. Ukoliko to Komisija ne uspije u roku od pet dana, predmet se upućuje Ustavnom sudu koji će po hitnom postupku preispitati proceduralnu ispravnost slučaja. :(g) Dom naroda se može raspustiti odlukom Predsjedništva ili samog Doma, pod uslovom da je odluka Doma o raspuštanju donijeta većinom koja uključuje većinu delegata iz reda najmanje dva naroda, bošnjačkog, hrvatskog ili srpskog. Dom naroda koji je izabran u prvim izborima poslije stupanja na snagu ovog Ustava ne može biti raspušten. :(h) Odluke Parlamentarne skupštine neće stupiti na snagu prije nego što budu objavljene. :(i) Kompletni zapisnici sa rasprava u oba doma biće objavljivani, a njihove sjednice će, osim u izuzetnim situacijama u skladu sa poslovnikom, biti javne. :(j) Delegati i članovi ne mogu biti pozivani na krivičnu ili građansku odgovornost u pogledu bilo kojeg čina izvršenog u okviru dužnosti u Parlamentarnoj skupštini. ====4. Ovlaštenja==== Parlamentarna skupština je nadležna za: :a) Donošenje zakona koji su potrebni za provođenje odluka Predsjedništva ili za vršenje funkcija Skupštine po ovom Ustavu. :b) Odlučivanje o izvorima i iznosu sredstava za rad institucija Bosne i Hercegovine i za međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine. :c) Odobravanje budžeta za institucije Bosne i Hercegovine. :d) Odlučivanje o saglasnosti za ratifikaciju ugovora. :e) Ostala pitanja koja su potrebna da se provedu njene dužnosti, ili koja su joj dodijeljena zajedničkim sporazumom entiteta. ==Član V== ===Predsjedništvo=== Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske. ====1. Izbor i trajanje mandata==== :(a) Članovi Predsjedništva biraju se neposredno u svakom entitetu (tako da svaki glasač glasa za popunjavanje jednog mjesta u Predsjedništvu), u skladu sa izbornim zakonom kojeg donosi Parlamentarna skupština. Međutim, prvi izbori će se održati u skladu sa Aneksom 3. Opšteg okvirnog sporazuma. Bilo koje upražnjeno mjesto u Predsjedništvu će biti popunjeno od strane odgovarajućeg entiteta, u skladu sa zakonom koji će donijeti Parlamentarna skupština. :(b) Mandat članova Predsjedništva koji su izabrani na prvim izborima traje dvije godine; mandat članova izabranih nakon toga će biti četiri godine. Članovi Predsjedništva mogu biti birani još jedan uzastopni mandat, a nakon toga nemaju pravo izbora u Predsjedništvo prije isteka četverogodišnjeg roka. ====2. Procedura==== :(a) Predsjedništvo će usvojiti svoj poslovnik o radu koji će predvidjeti adekvatan vremenski rok za najavu sjednica Predsjedništva. :(b) Članovi Predsjedništva će između sebe imenovati jednog člana za predsjedavajućeg. U prvom mandatu Predsjedništva, predsjedavajući će biti onaj član koji je dobio najveći broj glasova. Poslije toga, način izbora predsjedavajućeg, rotacijom ili na drugi način, odrediće Parlamentarna skupština u skladu sa članom IV, stav 3. :(c) Predsjedništvo će nastojati da usvoji sve odluke Predsjedništva – tj. one koje se tiču pitanja koja proizilaze iz člana V/3., tačke (a) do (e) – putem konsenzusa. Takve odluke mogu, pod uslovima iz tačke (d) ovog stava, usvojiti dva člana ukoliko svi pokušaji da se dostigne konsenzus ne uspiju. :(d) Član Predsjedništva koji se ne slaže sa odlukom, može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran, pod uslom da to učini u roku od tri dana po njenom usvajanju. Takva odluka će biti odmah upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao član sa te teritorije; bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije, ukoliko je takvu izjavu dao bošnjački član; ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski član. Ukoliko takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od 10 dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka. ====3. Ovlaštenja==== Predsjedništvo je nadležno za: :a) Vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine. :b) Imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine, od kojih najviše dvije trećine mogu biti odabrani sa teritorije Federacije. :c) Predstavljanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama i traženje članstva u onim međunarodnim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije član. :d) Vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i, uz saglasnost Parlamentarne skupštine, ratifikovanje takvih ugovora. :e) Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine. :f) Predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini, uz preporuku Vijeća ministara. :g) Podnošenje izvještaja o rashodima Predsjedništva Parlamentarnoj skupštini na njen zahtjev, ali najmanje jedanput godišnje. :h) Koordinaciju, pema potrebi, sa međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini. :i) Vršenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje dužnosti koje mu prenese Parlamentarna skupština, ili na koje pristanu entiteti. ====4. Vijeće ministara==== Predsjedništvo će imenovati predsjedavajućeg Vijeća ministara koji će preuzeti dužnost po odobrenju Predstavničkog doma. Predsjedavajući će imenovati ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine i druge ministre po potrebi, a koji će preuzeti dužnost po odobrenju Predstavničkog doma. :(a) Predsjedavajući i ministri zajedno sačinjavaju Vijeće ministara i odgovorni su za provođenje politike i odluka Bosne i Hercegovine u oblastima kako je naznačeno u stavovima 1, 4 i 5 člana III, o čemu podnose izvještaj Parlamentarnoj skupštini (uključujući, najmanje jedanput godišnje, izvještaj o rashodima Bosne i Hercegovine). :(b) Najviše dvije trećine svih ministara mogu biti imenovani sa teritorije Federacije. Predsjedavajući će, također, imenovati zamjenike ministara (koji neće biti iz istog konstitutivnog naroda kao i njihovi ministri), koji će preuzeti dužnost nakon odobrenja Predstavničkog doma. :(c) Vijeće ministara će podnijeti ostavku ukoliko mu Parlamentarna skupština izglasa nepovjerenje. ====5. Stalni komitet==== :(a) Svaki član Predsjedništva će, po službenoj dužnosti, vršiti funkciju civilnog zapovjednika oružanih snaga. Nijedan entitet neće prijetiti silom niti upotrebljavati silu protiv drugog entiteta i ni pod kakvim okolnostima oružane snage jednog entiteta ne smiju ući niti boraviti na teritoriji drugog entiteta bez saglasnosti njegove vlade i Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Sve oružane snage u Bosni i Hercegovini će funkcionisati u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine. :(b) Članovi Predsjedništva će izabrati Stalni komitet za vojna pitanja koji će koordinirati aktivnosti oružanih snaga u Bosni i Hercegovini. Članovi Predsjedništva ujedno su i članovi Stalnog komiteta. ==Član VI== ===Ustavni sud=== ====1. Sastav==== Ustavni sud Bosne i Hercegovine sastoji se od devet članova. :(a) Četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana Skupština Republike Srpske. Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije sa Predsjedništvom. :(b) Sudije će biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. Svako ko udovoljava takvoj kvalifikaciji i ima pravo glasa može biti imenovan za sudiju Ustavnog suda. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne države. :(c) Mandat sudija imenovanih u prvom sazivu biće pet godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Sudije koje su imenovani u prvom sazivu ne mogu biti reimenovani. Sudije koje će biti imenovani nakon prvog saziva služiće do navršenih 70 godina života, izuzev ako podnesu osvaku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. :(d) Za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava. ====2. Procedure==== :(a) Većina svih članova suda sačinjava kvorum. :(b) Sud će, većinom glasova svih članova, usvojiti svoj poslovnik o radu. Sud će voditi javne rasprave, a svoje odluke će javno obrazlagati i objavljivati. ====3. Jurisdikcija==== Ustavni sud će podržavati ovaj Ustav. :(a) Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući ali ne ograničavajući se na to: :* Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim Ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. :* Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom. Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta. :(b) Ustavni sud također ima drugostepenu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. :(c) Ustavni sud je nadležan u pitanjima koja mu je proslijedio bilo koji sud u Bosni i Hercegovini u pogledu toga da li je zakon, o čijem važenju njegova odluka ovisi, kompatibilan sa ovim Ustavom, sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima, ili sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili u pogledu postojanja ili domašaja nekog opšteg pravila međunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda. ====4. Odluke==== Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. ==Član VII== ===Centralna banka=== Centralna banka Bosne i Hercegovine je jedina ovlaštena institucija za štampanje novca i monetarnu politiku na cijelom području Bosne i Hercegovine. # Nadležnosti Centralne banke odrediće Parlamentarna skupština. Međutim, u periodu od šest godina od stupanja na snagu ovog Ustava, Centralna banka neće moći davati kredite štampanjem novca, niti funkcionisati kao valutna komisija; nakon tog perioda Parlamentarna skupština može tu nadležnost dati Centralnoj banci. # Prvi Upravni odbor Centralne banke će se sastojati od Guvernera kojeg imenuje Međunarodni monetarni fond, nakon konsultacije sa Predsjedništvom, i tri člana koja imenuje Predsjedništvo, od kojih su dva iz Federacije (jedan Bošnjak i jedan Hrvat, koji će dijeliti jedan glas) i jedan iz Republike Srpske – svi sa mandatom od 6 godina. Guverner, koji neće biti državljanin Bosne i Hercegovine niti bilo koje susjedne države, može imati odlučujući glas u slučaju neriješenog ishoda glasanja. # Nakon tog perioda, Upravni odbor Centralne banke Bosne i Hercegovine će se sastojati od pet lica koja imenuje Predsjedništvo na period od 6 godina. Odbor će među svojim članovima imenovati Guvernera na period od 6 godina. ==Član VIII== ===Finansije=== # Parlamentarna skupština će svake godine, na prijedlog Predsjedništva, usvojiti budžet kojim se finansiraju troškovi potrebni za izvršavanje nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine. # Ukoliko se takav budžet ne usvoji blagovremeno, budžet za prethodnu godinu će biti korišten na privremenoj osnovi. # Federacija će obezbijediti dvije trećine, a Republika Srpska jednu trećinu prihoda koji su potrebni za budžet, osim ako se prihodi ne prikupljaju na način kako je utvrdila Parlamentarna skupština. ==Član IX== ===Opšte odredbe=== # Nijedno lice koje se nalazi na izdržavanju kazne, izrečene presudom Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, i niti jedna osoba koja je pod optužnicom Tribunala, a koja se nije provinovala naredbi da se pojavi pred Tribunalom, ne može biti kandidat ili imati bilo koju naimenovanu, izbornu ili drugu javnu funkciju na teritoriji Bosne i Hercegovine. # Naknada za lica koja obavljaju funkciju u institucijama Bosne i Hercegovine ne može biti umanjena za vrijeme trajanja mandata nosioca funkcije. # Funkcioneri imenovani na položaje u institucijama Bosne i Hercegovine, u pravilu, odražavaju sastav naroda Bosne i Hercegovine. ==Član X== ===Izmjene i dopune=== ====1. Amandmanska procedura==== Ovaj Ustav može biti mijenjan i dopunjavan odlukom Parlamentarne skupštine, koja uključuje dvotrećinsku većinu prisutnih i koji su glasali u Predstavničkom domu. ====2. Ljudska prava i osnovne slobode==== Nijednim amandmanom na ovaj Ustav ne može se eliminisati, niti umanjiti bilo koje od prava i sloboda iz člana II ovog Ustava, niti izmijeniti ova odredba. ==Član XI== ===Prelazne odredbe=== Prelazne odredbe u vezi sa javnim funkcijama, važenjem zakona i drugim pitanjima izložene su u Aneksu II ovog Ustava. ==Član XII== ===Stupanje na snagu=== # Ustav će stupiti na snagu po potpisivanju Opšteg okvirnog sporazuma kao ustavni akt, kojim se amandmanski zamjenjuje i stavlja van snage Ustav Republike Bosne i Hercegovine. # U roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Ustava, entiteti će amandmanskim postupkom izmijeniti svoje ustave da bi se osigurala saglasnost sa ovim Ustavom u skladu sa članom III, stav 3, tačka (b). ==Aneks I== ===Dodatni sporazumi o ljudskim pravima koji će se primjenjivati u Bosni i Hercegovini=== # Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida (1948) # Ženevske konvencije I-IV o zaštiti žrtava rata (1949), i Dopunski protokoli I-II (1977) # Konvencija koja se odnosi na status izbjeglica (1951) i Protokol (1966) # Konvencija o državljanstvu udatih žena (1957) # Konvencija o smanjenju broja lica bez državljanstva (1961) # Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije (1965) # Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (1966) i Opcioni protokoli (1966 i 1989) # Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966) # Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije u odnosu na žene (1979) # Konvencija protiv mučenja i drugih surovih, nehumanih ili ponižavajućih tretmana ili kažnjavanja (1987) # Evropska konvencija o sprečavanju mučenja, nehumanog ili ponižavajućeg tretmana ili kažnjavanja (1987) # Konvencija o pravima djeteta (1989) # Međunarodna konvencija o zaštiti prava svih radnika-migranata i članova njihovih porodica (1990) # Evropska povelja za regionalne jezike i jezike manjina (1992) # Okvirna Konvencija za zaštitu nacionalnih manjina (1994) ==Aneks II== ===Prelazne odredbe=== ====1. Zajednička prelazna komisija==== :(a) Strane ovim ustanovljavaju Zajedničku prelaznu komisiju koja će biti ovlaštena da raspravlja o praktičnim pitanjima u vezi sa implementacijom Ustava Bosne i Hercegovine, Opšteg okvirnog sporazuma i njegovih aneksa, i daje preporuke i prijedloge. :(b) Zajednička prelazna komisija se sastoji od četiri lica iz Federacije, tri iz Republike Srpske i jednog predstavnika Bosne i Hercegovine. :(c) Sastancima komisije predsjedava Visoki predstavnik ili lice koje on odredi. ====2. Kontinuitet pravnih propisa==== Svi zakoni, propisi i sudski poslovnici, koji su na snazi na teritoriji Bosne i Hercegovine u trenutku kada Ustav stupi na snagu, ostaće na snazi u onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa Ustavom dok drugačije ne odredi nadležni organ vlasti Bosne i Hercegovine. ====3. Pravni i administrativni postupci==== Svi postupci u sudovima ili organima uprave, koji su u toku na prostoru Bosne i Hercegovine u trenutku stupanja na snagu ovog Ustava, biće nastavljeni ili preneseni na druge sudove ili organe u Bosni i Hercegovini u skladu sa propisima kojima se uređuje nadležnost ovih institucija. ====4. Državni organi==== Dok ne budu zamijenjeni novim sporazumom ili zakonom, organi vlasti, institucije i druga tijela Bosne i Hercegovine će funkcionisati u skladu sa važećim propisima. ====5. Ugovori==== Svi ugovori koje je ratifikovala Republika Bosna i Hercegovina između 1. 1. 1992. godine i stupanja na snagu ovog Ustava biće dati na uvid članovima Predsjedništva u roku od 15 dana od njihovog stupanja na dužnost; svaki ugovor koji ne bude dat na uvid biće proglašen poništenim. U roku od 6 mjeseci poslije prvog zasjedanja Parlamentarne skupštine, na zahtjev bilo kojeg člana Predsjedništva, Parlamentarna skupština će razmotriti da li da otkaže bilo koji drugi ugovor. [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] 174 457 2006-06-22T19:37:28Z Demicx 7 U kategoriju ''Bosna i Hercegovina'' spadaju sve teme koje se bave Bosnom i Hercegovinom ili su jako vezane za nju. 175 480 2006-06-22T22:53:01Z Demicx 7 {{Navigacija1|Tužilac protiv Radislava Krstića||II.}} ==I. Uvod== 1.Žalbeno vijeće Međunarodnog suda za krivično gonjenje osoba odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. rješava po dvije žalbe na pismenu presudu koju je donijelo Pretresno vijeće 2. augusta 2001. u predmetu Tužilac protiv Radislava Krstića, predmet br. IT-98-33-T (u daljnjem tekstu: Prvostepena presuda). Nakon što je razmotrilo pismene i usmene argumente optužbe i odbrane, Žalbeno vijeće ovime donosi svoju Presudu. 2.Srebrenica je smještena u istočnoj Bosni i Hercegovini. Istim imenom je nazvana i takozvana zaštićena zona Ujedinjenih nacija, koja je bila zamišljena kao bezbjedna enklava uspostavljena kako bi se njeno civilno stanovništvo zaštitilo od rata. Međutim, od jula 1995., ime grada Srebrenice veže se i za užasne događaje kojima se bavi ovaj predmet. Gnusnost, brutalnost i surovost s kojom je vojska bosanskih Srba (u daljnjem tekstu: VRS) postupala prema nevinim civilima sada je dobro poznata i dokumentirana.<ref name=A>Prvostepena presuda, par. 6 i slj: “Događaji u trenutku zauzimanja Srebrenice i nakon toga.”</ref> Bošnjačke žene, djeca i stari ljudi odvedeni su iz enklave,<ref name=B>Ibid., par. 52.</ref> a 7.000 do 8.000 muškaraca bosanskih Muslimana sistematski je pobijeno.<ref name=C>Ibid., par. 84. </ref> 3.Srebrenica je smještena na području za koje je bio odgovoran Drinski korpus VRS-a. Radislav Krstić je u vrijeme kad su počinjeni predmetni zločini bio general-major u VRS-u i komandant Drinskog korpusa. Zbog učestvovanja u tim događajima Pretresno vijeće je generala Krstića proglasilo krivim za genocid; za progon putem ubistava, okrutnog i nečovječnog postupanja, terorisanja civilnog stanovništva, prisilnog premještanja i uništavanja lične imovine; te za ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja. Radislav Krstić je osuđen na četrdeset šest godina zatvora. 4.Radi lakšeg snalaženja, Presudi su dodana dva priloga. Prilog A je istorijat postupka u kojem se detaljno prikazuje tok ovog žalbenog postupka. Prilog B je pojmovnik, koji sadrži pojmove korištene u ovoj Presudi i njihove definicije. ==Footnotes== <references/> {{Navigacija1|Tužilac protiv Radislava Krstića||II.}} 176 466 2006-06-22T21:37:55Z Dado 5 stranica [[Tužilac protiv Radislava Krstića/I. Uvod]] premještena u stranicu [[Tužilac protiv Radislava Krstića/I.]] #REDIRECT [[Tužilac protiv Radislava Krstića/I.]] 177 838 2006-06-25T23:34:39Z Dado 5 /* A. Definicija dijela grupe */ {{Navigacija1|Tužilac protiv Radislava Krstića|I.|III.}} ==II. Zaključak pretresnog vijeća da je u Srebrenici izvršen genocid== 5.Odbrana se žali na osudu izrečenu Radislavu Krstiću za genocid nad bosanskim Muslimanima u Srebrenici. Odbrana tvrdi da je Pretresno vijeće i pogrešno protumačilo pravnu definiciju genocida i tu definiciju pogrešno primijenilo na okolnosti ovog predmeta.<ref name=D>Ova druga tvrdnja razmatra se dijelu III ove Presude, gdje se ispituje da li je Pretresno vijeće pravilno zaključilo da činjenice ovog predmeta idu u prilog optužbi za genocid.</ref> Što se tiče pravnog aspekta, argument odbrane je dvojak. Prvo, Krstić tvrdi da je definicija, koju je dalo Pretresno vijeće, dijela nacionalne grupe koju je, kako je utvrđeno, namjeravao da uništi neprihvatljivo uska. Drugo, odbrana tvrdi da je Pretresno vijeće pogriješilo kad je izraz "uništiti" iz zabrane genocida proširilo i na geografsko premještanje zajednice. ===A. Definicija dijela grupe=== 6.Član 4 Statuta Međunarodnog suda, kao i Konvencija o genocidu,<ref name=E>Član II Konvencije o genocidu.</ref> obuhvata određena djela “počinjen[a] s namjerom da se u cijelosti ili djelimično uništi neka nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa kao takva.” U Optužnici u ovom predmetu se, u pogledu tačke genocida, navodi da je Radislav Krstić “[namjeravao] da uništi dio bosansko-muslimanskog naroda kao nacionalnu, etničku ili vjersku grupu.”<ref name=F>Optužnica, par. 21.</ref> Ciljana grupa koju navodi Optužnica, i koju je prihvatilo Pretresno vijeće, su bosanski Muslimani.<ref name=G>Vidi Prvostepenu presudu, par. 558 (“u optužnici u ovom predmetu ciljana grupa se definira kao bosanski Muslimani”). </ref> Pretresno vijeće je konstatiralo da su bosanski Muslimani jasno određena i zasebna nacionalna grupa i stoga su obuhvaćeni članom 4.<ref name=H>Ibid., par. 559 - 560. </ref> Taj zaključak nije osporen u ovom žalbenom postupku.<ref name=I>Vidi Žalbeni podnesak odbrane, par. 28, 38. </ref> 7.Kao što je jasno iz Optužnice, Krstić nije optužen da je namjeravao da uništi čitavu nacionalnu grupu bosanskih Muslimana, nego samo jedan njen dio. Prvo pitanje koje se pokreće žalbom u ovom postupku jeste da li je Pretresno vijeće, kada je konstatiralo da je Radislav Krstić imao genocidnu namjeru, relevantni dio nacionalne grupe bosanskih Muslimana definiralo na način koji odgovara zahtjevima člana 4 i Konvencije o genocidu. 8.Jasno je ustanovljeno da, kada se osuda za genocid zasniva na namjeri da se "djelimično" uništi zaštićena grupa, to mora biti znatan dio te grupe. Cilj Konvencije o genocidu jeste da spriječi namjerno uništenje čitavih ljudskih grupa, a ciljani dio mora biti dovoljno značajan da utječe na grupu u cjelini. Mada se Žalbeno vijeće još nije bavilo tim pitanjem, razmatrala su ga dva pretresna vijeća Međunarodnog suda. U predmetu Jelisić, u kojem je to pitanje prvi put razmatrano, Pretresno vijeće je konstatiralo da je, “[s] obzirom da je cilj Konvencije [o genocidu] bavljenje masovnim zločinima, široko […] prihvaćeno da namjera da se uništi mora biti usmjerena barem na bitan dio grupe.”<ref name=J>Prvostepena presuda u predmetu Jelisić, par. 82 (gdje se citira Izvještaj Komisije za međunarodno pravo o radu 48. sjednice Komisije, 6. maj 1996. - 26. juli 1996., G.A.O.R., 51st session, Supp. No. 10 (A/51/10) (1996), str. 89; Nehemiah Robinson, The Genocide Convention: A Commentary (1960.) (1. izd. 1949.), str. 63; Genocide Convention, Report of the Committee on Foreign Relations, Senat SAD, 18. juli 1981.), str. 22). Žalbeno vijeće je djelimično poništilo Prvostepenu presudu u predmetu Jelisić po drugim osnovama. Vidi Drugostepenu presudu u predmetu Jelisić, par. 72. Definicija Pretresnog vijeća onoga što predstavlja adekvatan dio grupe zaštićen Konvencijom o genocidu nije osporena. </ref> Do istog zaključka došlo je i Pretresno vijeće u predmetu Sikirica: “Ovaj dio definicije zahtijeva dokaz namjere da se uništi [relativno] znatan broj u odnosu na ukupno stanovništvo grupe.”<ref name=K>Odluka u predmetu Sikirica po prijedlozima odbrane za donošenje oslobađajuće presude, par. 65. </ref> Kao što su objasnila ova pretresna vijeća, uslov znatnosti istovremeno odražava određujuće obilježje genocida kao zločina masovnih razmjera i odgovara na zahtjev naveden u Konvenciji da uništenje ciljanog dijela mora utjecati na opstanak grupe u cjelini.<ref name=L>Prvostepena presuda u predmetu Jelisić, par. 82; Odluka u predmetu Sikirica po prijedlozima odbrane za donošenje oslobađajuće presude, par. 77. </ref> 9.To pitanje razmatrala su i pretresna vijeća MKSR-a, čiji statut sadrži identičnu definiciju krivičnog djela genocida.<ref name=M>Vidi član 2 Statuta MKSR-a (u kojem se uslov posebne namjere za krivično djelo genocida definira kao “namjera da se u cjelini ili djelimično uništi neka nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa kao takva”). </ref> Ona su došla do istog zaključka. Pretresno vijeće u predmetu Kayishema je, nakon što je proučilo izvore u kojima se tumači Konvencija o genocidu, zaključilo da izraz “‘djelimično’ zahtijeva namjeru da se uništi velik broj pojedinaca koji pripadaju toj grupi.”<ref name=N>Prvostepena presuda u predmetu Kayishema i Ruzindana, par. 97. </ref> Tu definiciju prihvatila su i dodatno razradila pretresna vijeća u predmetima Bagilishema i Semanza, koja su konstatovala da namjera da se uništi mora biti barem namjera da se uništi znatan dio grupe.<ref name=O>Vidi Prvostepenu presudu u predmetu Bagilishema, par. 64 (“namjera da se uništi mora biti usmjerena barem na znatan dio grupe”) (citirano iz Prvostepene presude u predmetu Kayishema i Ruzindana, par. 97); Prvostepena presuda i Presuda o kazni u predmetu Semanza, par. 316 (“Namjera da se uništi mora biti namjera da se uništi, barem, znatan dio grupe”) (citirano iz Prvostepene presude u presudi Bagilishema, par. 64). Dok se u predmetu Kayishema koristi izraz “velik broj”, a ne “znatan dio,” u presudama u predmetu Semanza i Bagilishema se objašnjava da u presudi u predmetu Kayishema nije postojala namjera da se usvoji različit standard u pogledu definicije izraza "dio". Standard koji su usvojila pretresna vijeća MKSR-a podudara se, dakle, s praksom ovog suda. </ref> 10.Ovo tumačenje potkrepljuju mišljenja stručnjaka. U prvim komentarima Konvencije o genocidu naglašava se da izraz "djelimično" sadrži uslov znatnosti. Raphael Lemkin, istaknuti stručnjak za međunarodno krivično pravo koji je skovao riječ “genocid” i koji je učestvovao u sastavljanju Konvencije o genocidu, govorio je o tom pitanju 1950. godine u okviru debate u Senatu Sjedinjenih Država o ratifikaciji Konvencije. Lemkin je objasnio da “djelimično uništenje mora biti znatnog karaktera, tako da utječe na cjelinu.”<ref name=P>Dvije izvršne sjednice Odbora za odnose s inostranstvom Senata, Historical Series (1976.), str. 370; vidi i Prvostepenu presudu u predmetu Jelisić, par. 82; William A. Schabas, Genocide in International Law (2000.), str. 238. </ref> On je, nadalje, predložio da Senat, u memorandumu o razumijevanju uz ratifikaciju, pojasni da “Konvencija važi samo za operacije masovnih razmjera.”<ref name=Q>Ibid., preneseno u: William A. Schabas, Genocide in International Law (2000.), str. 238. </ref> Drugi istaknuti analitičar iz prve faze, Nehemiah Robinson, složio se s tim gledištem i objasnio da počinilac genocida mora imati namjeru da uništi znatan broj pojedinaca koji pripadaju ciljanoj grupi.<ref name=R>Nehemia Robinson, The Genocide Convention: A Commentary (1960.), str. 63. </ref> Osvrćući se na taj zahtjev Robinson je istakao, kao i Lemkin, da “djelo mora biti usmjereno ka uništenju grupe”, što je formulacija koja upravo odražava svrhu Konvencije.<ref name=S>Ibid., str.58. </ref> 11.Kasniji komentari takođe podržavaju takvo gledište. Komisija za međunarodno pravo, kojoj je Generalna skupština UN povjerila izradu nacrta sveobuhvatnog kodeksa krivičnih djela zabranjenih međunarodnim pravom, konstatirala je da “krivično djelo genocida po samoj svojoj prirodi zahtijeva namjeru da se uništi barem znatan dio neke grupe.”<ref name=T>Izvještaj Komisije za međunarodno pravo o radu 48. sjednice Komisije, 6. maj 1996. - 26. juli 1996., str. 89. Nacrt kodeksa o zločinima protiv mira i bezbjednosti čovječanstva iz 1996., koji je usvojila Komisija za međunarodno pravo, sadrži zabranu krivičnog djela genocida koja je u bitnim crtama slična zabrani u Konvenciji o genocidu. Nacrt kodeksa nije obavezujući instrument međunarodnog prava, ali je mjerodavan. Neki njegovi dijelovi mogu djelovati kao pokazatelji običajnog međunarodnog prava, rasvijetliti običajna pravila ili, barem, “ukazati na mišljenja eminentnih pravnih autora koji predstavljaju velike pravne sisteme svijeta.” Prvostepena presuda u predmetu Furundžija, par. 227. </ref> Isto tumačenje dao je ranije, u izvještaju iz 1985., Benjamin Whitaker, specijalni izvjestilac Potkomisije UN za sprečavanje diskriminacije i zaštitu manjina.<ref name=U>Benjamin Whitaker, Revised and Updated Report on the Question of the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide, U.N. Doc. E/CN.4/Sub.2/1985/6, par. 29 (“Čini se da 'djelimično' podrazumijeva realno značajan broj u odnosu na ukupnu grupu kao cjelinu, ili na drugi način značajan segment grupe, npr. njeno vođstvo.”); vidi i Prvostepenu presudu u predmetu Jelisić, par. 65 (u kojoj se citira taj izvještaj); Prvostepena presuda, par. 587 (isto).</ref> 12.Uslov namjere za krivično djelo genocida prema članu 4 Statuta zadovoljen je, dakle, kada dokazi pokazuju da je počinilac namjeravao da uništi barem znatan dio zaštićene grupe. Da bi se utvrdilo kada je ciljani dio dovoljno znatan da ispuni taj uslov može biti potrebno da se uzme u obzir više faktora. Brojčana veličina ciljanog dijela grupe nužna je i važna polazna tačka, mada to nije nužno i kraj ispitivanja. Broj ciljanih pojedinaca treba ocijeniti ne samo u apsolutnom smislu, nego i u odnosu na ukupnu veličinu cijele grupe. Osim brojčane veličine ciljanog dijela, može biti korisno uzeti u obzir i njegov značaj u okviru grupe. Ako neki dio grupe na ovaj ili onaj način predstavlja čitavu grupu, ili ako je ključan za njen opstanak, to može ići u prilog konstataciji da se taj dio kvalificira kao znatan u smislu člana 4.[22] 13.Istorijski primjeri genocida takođe upućuju na to da bi u obzir trebalo uzeti i područje aktivnosti i kontrole počinilaca, kao i njihov mogući doseg. Nacistička Njemačka možda je imala namjeru da eliminira Židove samo u Evropi; ta ambicija vjerovatno se nije protezala, čak ni na vrhuncu njene moći, na preduzimanje takvog poduhvata na globalnoj razini. Isto tako, počinioci genocida u Ruandi nisu stvarno namjeravali da eliminiraju pripadnike etničke grupe Tutsi izvan državnih granica.[23] Namjera počinioca genocida da uništi uvijek je ograničena prilikama koje mu se pružaju. Mada ovaj faktor ne može sam za sebe biti pokazatelj toga da li je ciljana grupa znatna, on može - u kombinaciji s drugim faktorima - biti od pomoći prilikom analize. 14.Ovo, naravno, nisu svi faktori, niti pak navedeni faktori predstavljaju definitivno rješenje. Oni mogu poslužiti samo kao korisne smjernice. Primjenjivost tih faktora, kao i njihov eventualni značaj, ovisi o okolnostima pojedinog predmeta. 15.Nakon što je zaštićenu grupu definiralo kao nacionalnu grupu bosanskih Muslimana, Pretresno vijeće u ovom predmetu je zaključilo da dio koji je bio meta Glavnog štaba VRS-a i Radislava Krstića čine ili bosanski Muslimani Srebrenice ili bosanski Muslimani istočne Bosne.[24] Taj zaključak je u skladu s gorenavedenim smjernicama. U Srebrenici je, prije no što su je 1995. godine osvojile snage VRS-a, živjelo približno četrdeset hiljada bosanskih Muslimana.[25] To nisu bili samo muslimanski stanovnici srebreničke opštine nego i mnoge muslimanske izbjeglice iz okolnih područja.[26] Iako je to stanovništvo predstavljalo samo manji postotak ukupnog muslimanskog stanovništva Bosne i Hercegovine u to vrijeme, značaj srebreničke muslimanske zajednice ne sastoji se samo u njenoj veličini.[27] Kao što je objasnilo Pretresno vijeće, Srebrenica (i okolno područje srednjeg Podrinja) bili su od ogromne strateške važnosti za vođstvo bosanskih Srba. Bez Srebrenice, etnički srpska država Republika Srpska koju su željeli stvoriti ostala bi podijeljena u dva nepovezana dijela, i bila bi odvojena od same Srbije.[28] Zauzimanje i etničko čišćenje Srebrenice stoga bi ozbiljno ugrozilo vojne napore države bosanskih Muslimana da obezbijedi svoj opstanak, čega je muslimansko vođstvo bilo u potpunosti svjesno i što je nastojalo da spriječi. Kontrola nad srebreničkom regijom bila je zbog toga ključna za cilj nekih vođa bosanskih Srba da u Bosni osnuju održiv politički entitet, kao i za dalji opstanak naroda bosanskih Muslimana. Budući da se većina muslimanskih stanovnika te regije do 1995. sklonila u srebreničku enklavu, eliminacija enklave omogućila bi da se postigne cilj čišćenja čitave regije od njenog muslimanskog stanovništva. 16.Osim toga, Srebrenica je bila važna jer je imala poseban značaj, kako za bosanske Muslimane, tako i za međunarodnu zajednicu. Grad Srebrenica bio je u javnosti najviše eksponirana "zaštićena zona" Savjeta bezbjednosti UN. Godine 1995. već su mu veliku pažnju poklanjali i međunarodni mediji. U rezoluciji Savjeta bezbjednosti kojom je Srebrenica proglašena zaštićenom zonom stoji da je to zona “koja se ne smije oružano napadati niti izlagati nekom drugom neprijateljskom činu.”[29] Tu garanciju zaštite potvrdio je komandant Zaštitnih snaga UN u Bosni (u daljnjem tekstu: UNPROFOR), a dodatno ju je pojačalo razmještanje snaga UN.[30] Eliminacija muslimanskog stanovništva Srebrenice, uprkos garancijama međunarodne zajednice, bila bi jasan pokazatelj svim bosanskim Muslimanima koliko su ranjivi i bespomoćni u odnosu na srpske vojne snage. Sudbina bosanskih Muslimana Srebrenice poslužila bi kao primjer svim ostalim bosanskim Muslimanima. 17.Konačno, doseg genocidnog poduhvata u ovom predmetu bio je ograničen na područje Srebrenice. Mada se nadležnost Glavnog štaba VRS-a protezala na čitavu Bosnu, nadležnost snaga bosanskih Srba zaduženih za zauzimanje Srebrenice nije prelazila granice područja srednjeg Podrinja. Iz perspektive snaga bosanskih Srba koje se u ovom predmetu optužuje da su imale genocidnu namjeru, srebrenički Muslimani bili su jedini dio nacionalne grupe bosanskih Muslimana na području pod njihovom kontrolom. 18.Odbrana zapravo ne tvrdi da je to što je Pretresno vijeće bosanske Muslimane iz Srebrenice okarakteriziralo kao znatan dio ciljane grupe u suprotnosti s članom 4 Statuta Međunarodnog suda. Ono što odbrana tvrdi jeste da je Pretresno vijeće donijelo još jedan zaključak - da su dio grupe koji je Krstić namjeravao uništiti bili vojno sposobni muškarci bosanski Muslimani Srebrenice.[31] Po mišljenju odbrane, Pretresno vijeće se zatim upustilo u nedopustivo rezoniranje stavljajući ovaj potonji dio grupe u odnos s većim dijelom (bosanskim Muslimanima iz Srebrenice) kako bi zaključilo da je zadovoljen zahtjev znatnosti.[32] Odbrana tvrdi da, kada bi se primijenio pravilan pristup i kad bi se vojno sposobni muškarci stavili u odnos s čitavom grupom bosanskih Muslimana, uslov bitnosti ne bi bio zadovoljen.[33] 19.Odbrana je pogrešno shvatila analizu Pretresnog vijeća. Pretresno vijeće je konstatiralo da su grupu koju je Radislav Krstić namjeravao uništiti činili bosanski Muslimani stanovnici Srebrenice.[34] Vojno sposobne muškarce, koji su činili dio te grupe, Pretresno vijeće nije smatralo zasebnim, manjim dijelom u smislu člana 4. Ono je ubijanje vojno sposobnih muškaraca smatralo pokazateljem činjenice da su Radislav Krstić i još neki članovi Glavnog štaba VRS-a imali zahtijevanu namjeru da unište sve srebreničke Muslimane, jedini dio zaštićene grupe relevantan za analizu u svjetlu člana 4. 20. U prilog svom argumentu, odbrana navodi zaključak Pretresnog vijeća da je, u kontekstu ovog predmeta, “namjera da se [vojno sposobni] muškarci ubiju u stvari [...] bila jednaka namjeri da se uništi znatan dio grupe bosanskih Muslimana.”[35] Konstatacija Pretresnog vijeća je ispravna. Kao krivično djelo s posebnom namjerom, krivično djelo genocida zahtijeva dokaz namjere da se počini osnovno djelo i dokaz namjere da se uništi ciljana grupa, u cijelosti ili djelimično. Dokaz stanja svijesti u odnosu na počinjenje osnovnog djela može poslužiti kao pokazatelj iz kojeg presuditelj o činjenicama može izvesti zaključak da je optuženi posjedovao posebnu namjeru uništenja. 21.Pretresno vijeće je utvrdilo da je Radislav Krstić imao namjeru da ubija srebreničke vojno sposobne muškarce bosanske Muslimane. To je zaključak o namjeri da se počini zahtijevani genocidni čin – u ovom predmetu, ubijanje pripadnika zaštićene grupe, zabranjeno članom 4(2)(a) Statuta. Pretresno vijeće je iz ove Krstićeve namjere da ubije izvuklo i zaključak da je Krstić dijelio genocidnu namjeru nekih članova Glavnog štaba VRS-a da uništi znatan dio ciljane grupe, bosanske Muslimane iz Srebrenice. 22.Mora se priznati je da je u dijelovima Presude Pretresno vijeće koristilo neprecizne formulacije koje potkrepljuju argument odbrane.[36] Pretresno vijeće je trebalo pažljivije iznijeti svoje zaključke. Međutim, kao što je gore objašnjeno, diskusija Pretresnog vijeća u cjelini jasno pokazuje da je ono utvrdilo da su srebrenički Muslimani znatan dio grupe u ovom predmetu. 23.Pretresno vijeće je pravilno utvrdilo znatni dio zaštićene grupe u ovom predmetu. Žalba odbrane u vezi s ovim pitanjem se odbija. ===B. Utvrđivanje namjere da se uništi=== 24.Odbrana takođe tvrdi da je Pretresno vijeće pogriješilo opisujući postupke zbog kojih se Radislav Krstić tereti za genocid. Pretresno vijeće je, tvrdi odbrana, nedopustivo proširilo definiciju genocida zaključujući da je pokušaj da se neka zajednica izmjesti iz njenog tradicionalnog prebivališta dovoljan da se pokaže da je navodni počinilac namjeravao da uništi neku zaštićenu grupu.[37] Usvojivši taj pristup Pretresno vijeće je, po mišljenju odbrane, odstupilo od značenja izraza genocid definiranog u Konvenciji o genocidu - da se odnosi samo na slučajeve fizičkog ili biološkog uništenja grupe - i u definiciju uključilo i geografsko raseljavanje.[38] 25.Konvencija o genocidu, kao i običajno međunarodno pravo uopšte, zabranjuje samo fizičko ili biološko uništenje ljudske grupe.[39] Pretresno vijeće je izričito prihvatilo ovo ograničenje i uzdržalo se od bilo kakve šire definicije. Pretresno vijeće je konstatiralo sljedeće: “[M]eđunarodno običajno pravo definiciju genocida ograničava na djela kojima je cilj fizičko ili biološko uništenje cijele grupe ili njenog dijela. Dakle, pothvat usmjeren samo protiv kulturnih ili socioloških karakteristika ljudske grupe sa ciljem da se zatru ti elementi, koji toj grupi daju samosvojni identitet različit od ostatka zajednice, ne bi ulazili u definiciju genocida.”[40] 26.Budući da je Pretresno vijeće pravilno utvrdilo pravno načelo kojim se treba rukovoditi, odbrana je ta koja mora uvjeriti Žalbeno vijeće da je Pretresno vijeće, unatoč tome što je pravilno navelo mjerodavno pravo, pogriješilo u njegovoj primjeni. Glavni pokazatelj na kojem je Pretresno vijeće utemeljilo svoj zaključak da su snage VRS-a namjeravale da eliminiraju sve bosanske Muslimane iz Srebrenice bio je pokolj od strane VRS-a svih vojno sposobnih muškaraca iz te zajednice.[41] Pretresno vijeće je odbacilo argument odbrane da je ubijanje tih ljudi bilo motivirano samo željom da se ih se eliminira kao moguću prijetnju u vojnom smislu.[42] Pretresno vijeće je taj zaključak zasnovalo na više činjeničnih nalaza, koji se moraju prihvatiti ako se smatra da je razumno pretresno vijeće moglo doći do istih zaključaka. Pretresno vijeće je utvrdilo da VRS, prilikom pogubljenja zarobljenih muškaraca bosanskih Muslimana, nije pravio razliku između pripadnika vojske i civila.[43] Mada su civili nesumnjivo sposobni da nose oružje, oni ne predstavljaju istu vrstu vojne prijetnje kao profesionalni vojnici. Pretresno vijeće je, dakle, opravdano izvelo zaključak da VRS ubijajući civilne zarobljenike nije samo namjeravao da ih eliminira kao vojnu opasnost. Pretresno vijeće je takođe utvrdilo da su neke žrtve bile teški invalidi i da stoga nije vjerovatno da su bili borci.[44] Ove činjenice dodatno potvrđuju zaključak Pretresnog vijeća da istrebljenje tih muškaraca nije bilo motivirano isključivo vojnim razlozima. 27.Štaviše, kao što je naglasilo Pretresno vijeće, sam izraz "vojno sposobni muškarci" je pogrešan, budući da su u grupi koju je ubio VRS bili dječaci i stariji muškarci za koje se općenito smatra da su izvan te kategorije.[45] Mada je moguće da su mlađi i stariji muškarci bili sposobni da nose oružje, Pretresno vijeće je imalo pravo da zaključi da oni nisu predstavljali ozbiljnu prijetnju u vojnom smislu i da izvede daljnji zaključak da odluka VRS-a da ih ubije nije proizišla isključivo iz namjere da ih eliminira kao prijetnju. Ubijanje vojno sposobnih muškaraca predstavljalo je bez sumnje fizičko uništenje i, s obzirom na razmjere ubijanja, zaključak Pretresnog vijeća da je njihovo istrebljenje bilo motivirano genocidnom namjerom je legitiman. 28.Pretresno vijeće takođe je s pravom uzelo u obzir dugoročne posljedice koje će eliminacija sedam do osam hiljada muškaraca iz Srebrenice imati na opstanak te zajednice. Razmatrajući te posljedice, Pretresno vijeće se ispravno usredotočilo na šanse za fizički opstanak zajednice. Kako je konstatiralo Pretresno vijeće, ubijeni muškarci činili su približno petinu cijele srebreničke zajednice.[46] Pretresno vijeće je zaključilo da će, s obzirom na patrijarhalnost zajednice bosanskih Muslimana u Srebrenici, uništenje tako velikog broja muškaraca “neizbježno za posljedicu imati fizički nestanak bosansko-muslimanskog stanovništva u Srebrenici.”[47] Dokazi predočeni na ovom suđenju idu u prilog tom zaključku pokazujući da se, s obzirom na to da se većina ubijenih muškaraca službeno vode kao nestali, njihove žene ne mogu ponovo udati i imati još djece.[48] Fizičko uništenje muškaraca stoga ima teške posljedice po stvaranje potomstva u srebreničkoj muslimanskoj zajednici, uz mogućnost izumiranja zajednice. 29.Sprečavanje takve vrste fizičkog uništenja upravo je cilj Konvencije o genocidu. Pretresno vijeće je zaključilo da su snage bosanskih Srba bile svjesne tih posljedica kad su odlučile da sistematski eliminiraju zarobljene muškarce Muslimane.[49] Činjenica da su neki od članova Glavnog štaba VRS-a planirali ubistva muških zarobljenika u potpunosti svjesni štetnih posljedica koje to može imati po opstanak zajednice bosanskih Muslimana u Srebrenici dodatno ide u prilog zaključku Pretresnog vijeća da su pokretači ove operacije imali zahtijevanu genocidnu namjeru. 30.Odbrana tvrdi da činjenica da je VRS odlučio da odvede, a ne da ubije, srebreničke žene i djecu pod svojim nadzorom ne ide u prilog konstataciji o genocidnoj namjeri.[50] Takvo postupanje, tvrdi odbrana, nije u skladu s neselektivnim pristupom koji je karakterističan za sve dosad poznate slučajeve savremenog genocida.[51] 31.Moglo bi se reći da argument odbrane logično proizlazi iz odluke snaga bosanskih Srba da premjeste žene, djecu i stare ljude pod svojim nadzorom na druga područja. Tu činjenicu je, međutim, moguće i drugačije protumačiti. Kao što je objasnilo Pretresno vijeće, prisilno premještanje moglo je biti još jedan način da se obezbijedi fizičko uništenje zajednice bosanskih Muslimana iz Srebrenice. Tim premještanjem definitivno su iz Srebrenice uklonjeni svi bosanski Muslimani, čime je eliminirana i najmanja mogućnost obnavljanja muslimanske zajednice na tom području.[52] Odluka da se ne ubiju žene i djeca može se objasniti postojanjem kod Srba svijesti o javnom mnijenju. Za razliku od operacije ubijanja zarobljenih muškaraca, takva operacija se teško mogla sakriti ili prikazati vojnom operacijom, te je stoga donosila veću opasnost od međunarodne osude. 32.Glavno pitanje prilikom utvrđivanja da li je u Srebrenici počinjen genocid jeste da li je postojala namjera da se počini genocid. Mada ta namjera mora biti potvrđena činjenicama, za krivično djelo genocida nije nužan dokaz da je počinilac izabrao najefikasniju metodu postizanja svog cilja da uništi ciljani dio grupe. Čak i kad izabrani metod ne dovede do potpune provedbe počiniočeve namjere, i uništenje ostane nepotpuno, sama ta neefikasnost ne isključuje mogućnost zaključka da je postojala genocidna namjera. Pažnja međunarodne javnosti usredotočena na Srebrenicu, kao i prisustvo snaga UN na tom području, spriječila je članove Glavnog štaba VRS-a koji su smislili genocidni plan da ga provedu na najdirektniji i najefikasniji mogući način. Ograničeni okolnostima, oni su primijenili metod koji im je omogućio da provedu genocidni plan uz najmanji mogući rizik od odmazde. 33.Pretresno vijeće - koje je u najboljoj poziciji da ocijeni dokaze izvedene na suđenju - opravdano je zaključilo da činjenica premještanja ide u prilog konstataciji Vijeća da su neki članovi Glavnog štaba VRS-a namjeravali da unište bosanske Muslimane u Srebrenici. To što prisilno premještanje samo po sebi ne čini genocidno djelo[53] ne isključuje mogućnost da se Pretresno vijeće na to osloni kao na dokaz o namjeri članova Glavnog štaba VRS-a. Genocidna namjera može se, između ostalog, izvesti iz dokaza o “drugi[m] kažnjivi[m] djel[ima] koja su sistematski usmjerena protiv iste grupe.”[54] 34.Odbrana takođe tvrdi da spis predmeta ne sadrži izjave članova Glavnog štaba VRS-a o tome da je ubijanje muškaraca bosanskih Muslimana bilo motivirano genocidnom namjerom da se unište bosanski Muslimani iz Srebrenice.[55] Nepostojanje takvih izjava nije odlučujuće. U nedostatku direktnih dokaza o genocidnoj namjeri, namjera se još uvijek može izvesti iz činjeničnih okolnosti krivičnog djela.[56] Zaključak da je neko zvjerstvo bilo motivirano genocidnom namjerom može se, štaviše, izvesti i kada nije tačno utvrđen identitet osoba kojima bi se ta namjera mogla pripisati. Ako počinjeno krivično djelo zadovoljava druge uslove za genocid i ako činjenice idu u prilog zaključku da je krivično djelo bilo motivirano namjerom djelimičnog ili potpunog uništavanja zaštićene grupe, može se donijeti zaključak da je počinjen genocid. 35.U ovom predmetu činjenične okolnosti koje je utvrdilo Pretresno vijeće dopuštaju da se izvede zaključak da je ubijanje bosanskih Muslimana počinjeno s genocidnom namjerom. Kao što je već objašnjeno, razmjeri ubijanja, kao i svijest Glavnog štaba VRS-a o pogubnim posljedicama koje će ono imati po zajednicu bosanskih Muslimana iz Srebrenice, te druge aktivnosti Glavnog štaba preduzete da se obezbijedi fizičko nestajanje te zajednice, dovoljna je činjenična osnova za zaključak o posebnoj namjeri. Pretresno vijeće je konstatiralo, a Žalbeno vijeće podržava tu konstataciju, da su ubijanje organizirali i nadzirali neki članovi Glavnog štaba VRS-a.[57] Činjenica da Pretresno vijeće nije pripisalo genocidnu namjeru nekom određenom članu Glavnog štaba mogla je biti motivirana željom da se ne pripisuje individualna krivnja osobama kojima se ovdje ne sudi. To, međutim, ne utiče na valjanost zaključka da su snage bosanskih Srba počinile genocid nad bosanskim Muslimanima. 36.Kao jedan od najtežih zločina koje ovaj Međunarodni sud ima nadležnost da kažnjava, zločin genocida se izdvaja po tome što je posebno sramotan i zaslužuje posebnu osudu. Taj zločin je strašan već zbog svojih ogromnih razmjera; njegovi počinioci izdvajaju čitave grupe ljudi za uništenje. Oni koji planiraju i provode genocid žele da liše čovječanstvo velikog i raznorodnog bogatstva koje čine njegovi narodi, rase, etničke grupe i religije. To je zločin protiv cijelog čovječanstva i njegove posljedice osjeća ne samo grupa koja je izdvojena za uništenje, nego čitavo čovječanstvo. 37.Težina genocida ogleda se u strogim zahtjevima koji se moraju zadovoljiti prije no što se donese osuđujuća presuda za to krivično djelo. Ti zahtjevi – uslov postojanja dokaza posebne namjere i pokazatelja da je cijela grupa, ili njen znatan dio, bila određena za uništenje – čuvaju od opasnosti da se osuda za to krivično djelo izrekne olako. Kada se, međutim, zadovolje ovi uslovi, pravda se ne smije skanjivati da počinjeni zločin nazove njegovim pravim imenom. Nastojeći eliminirati dio bosanskih Muslimana, snage bosanskih Srba su počinile genocid. Oni su odredili za uništenje četrdeset hiljada Muslimana stanovnika Srebrenice, koji su kao grupa predstavljali bosanske Muslimane uopšte. Oni su svim zarobljenim muškarcima Muslimanima, i vojnicima i civilima, starim i mladim, oduzeli njihove lične stvari i dokumente te ih smišljeno i metodično ubijali isključivo na osnovu njihove pripadnosti. Snage bosanskih Srba su bile svjesne, kada su se upustile u svoj genocidni poduhvat, da će bosanskim Muslimanima zlo koje su im nanijele donijeti trajne nevolje. Žalbeno vijeće s potpunim uvjerenjem izjavljuje da pravda osuđuje, odgovarajućim formulacijama, ogromnu i trajnu štetu koja je nanesena i pokolj u Srebrenici naziva njegovim pravim imenom: genocid. Odgovorni će nositi ovu stigmu, i ona će služiti kao upozorenje za budućnost svima onima koji pomisle da počine takvo gnusno djelo. 38.Zaključujući da su neki članovi Glavnog štaba VRS-a namjeravali da unište bosanske Muslimane iz Srebrenice Pretresno vijeće nije odstupilo od pravnih zahtjeva za krivično djelo genocida. Žalba odbrane u vezi s tim se odbija. ==Footnotes== <references/> {{Navigacija1|Tužilac protiv Radislava Krstića|I.|III.}} 178 839 2006-06-25T23:36:06Z Dado 5 {{Navigacija1|Tužilac protiv Radislava Krstića|II.|IV.}} ==III. Navodi o pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju u vezi s udruženim zločinačkim poduhvatom da se počini genocid== 39.Kao što je već rečeno, u Srebrenici je u julu 1995. počinjen zločin genocida, što je pravilno utvrdilo Pretresno vijeće. Odbrana, međutim, tvrdi da je Pretresno vijeće, čak i ako je zaključak o postojanju genocida ispravan, pogriješilo kad je konstatiralo da postoji dovoljno dokaza da je Radislav Krstić bio učesnik udruženog zločinačkog poduhvata da se počini genocid.<ref name=A>Žalbeni podnesak žalioca, par. 84 - 101</ref> 40.U radu Međunarodnog suda već je uvriježena praksa da Žalbeno vijeće neće olako poništiti zaključke o činjenicama koje donese Pretresno vijeće.[59] U slučajevima gdje odbrana navodi da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje, Žalbeno vijeće mora poštovati zaključke pretresnog vijeća pred kojim su izneseni dokazi na suđenju i interveniraće samo u slučaju zaključka koji ne bi donio nijedan razuman presuditelj o činjenicama ili kad je zaključak potpuno pogrešan.[60] Takođe, pogrešan zaključak će biti poništen ili preinačen samo ako je greška dovela do neostvarenja pravde.[61] 41.Žalbeno vijeće je mišljenja da, kada optužba stanje svijesti optuženog dokazuje posredno, tj. zaključivanjem, taj zaključak mora biti jedini razuman zaključak koji je moguć na osnovu predočenih dokaza.[62] 42.Pretresno vijeće je svoj zaključak da je Radislav Krstić dijelio namjeru udruženog zločinačkog poduhvata da se počini genocid izvelo iz konstatacije da je optuženi znao u kakvoj situaciji su se našli civili bosanski Muslimani nakon što je preuzeta vlast u Srebrenici, iz njegove interakcije s glavnim učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata i iz dokaza koje je prihvatilo, a koji pokazuju da su sredstva i vojnici pod njegovom komandom i kontrolom korišteni da bi se omogućilo ubijanje. Oslanjajući se na te dokaze, Pretresno vijeće je konstatiralo da je Radislav Krstić, od večeri 13. jula 1995., namjerno učestvovao u udruženog zločinačkom poduhvatu da se pogube bosanski Muslimani Srebrenice.[63] 43.Osporavajući taj zaključak odbrana iznosi sljedeća tri argumenta. Prvo, odbrana osporava zaključak Pretresnog vijeća da je Radislav Krstić preuzeo efektivnu komandu nad Drinskim korpusom i njegovim resursima najkasnije 13. jula 1995.[64] Drugo, odbrana ulaže prigovor zbog toga što je Pretresno vijeće odbilo njen argument da je paralelni komandni lanac, koji je išao od Glavnog štaba VRS-a preko organa bezbjednosti Drinskog korpusa, isključio Radislava Krstića iz kruga onih koji su učestvovali u pogubljenjima (pa čak i onih koji su znali za njih).[65] Treće, odbrana osporava zaključak Pretresnog vijeća da je Krstić direktno učestvovao u pogubljenjima i tvrdi da, čak i ako su dokazi pred Pretresnim vijećem dovoljni da se utvrdi da je znao za genocid počinjen u Srebrenici, oni nisu dostatni da se utvrdi njegova namjera da počini genocid.[66] 44.Kao konačni, dodatni argument, odbrana tvrdi da Radislav Krstić realno nije mogao predvidjeti počinjenje oportunističkih zločina u Potočarima 12. i 13. jula 1995., i da ti zločini nisu bili prirodne i predvidive posljedice kampanje etničkog čišćenja.[67] Žalbeno vijeće će najprije razmotriti prva tri argumenta, a potom će razmotriti Krstićevu krivičnu odgovornost u svjetlu tih zaključaka, da bi na kraju prešlo na završni, dodatni argument. ===A. Zaključak Pretresnog vijeća u vezi s datumom kada je Radislav Krstić preuzeo komandu nad Drinskim korpusom=== 45.Pretresno vijeće je zaključilo da je Radislav Krstić postao de facto komandant Drinskog korpusa uveče 13. jula 1995., dok je formalna potvrda njegove komande uslijedila po ukazu predsjednika Karadžića 15. jula 1995.[68] Odbrana osporava taj zaključak, pozivajući se na činjenicu da se u predsjedničkom ukazu kojim je imenovan za komandanta korpusa navodi da imenovanje stupa na snagu 15. jula.[69] Odbrana se takođe poziva na činjenicu da su formalnosti u VRS-u, koje je trebalo da se obave prije prijenosa komande, dovršene tek 20. jula,[70] i na dokaze koji pokazuju da je do toga dana komandu zadržao general Živanović.[71] 46.Argumente koje odbrana ovdje iznosi Pretresno vijeće je podrobno razmotrilo. Vijeće je, oslanjajući se na očevice i dokumentarne dokaze, utvrdilo da se, uprkos datumu koji se navodi u tom ukazu, prijenos komande na Radislava Krstića odigrao 13. jula. Pretresno vijeće je svoje zaključke zasnovalo, na primjer, na činjenici da je zvanična ceremonija, kojoj su prisustvovali oficiri Drinskog korpusa u komandi u Vlasenici i na kojoj je general Mladić prenio komandu na generala Krstića, održana 13. jula.[72] Pretresno vijeće je takođe zaključilo da je moguće da je ratna situacija iziskivala da se zanemare formalne procedure za prijenos komande.[73] Pretresno vijeće je razmotrilo dokaze da je general Živanović i dalje vršio funkciju u Drinskom korpusu te je zaključilo da veću težinu imaju dokazi da je Krstić preuzeo i počeo vršiti komandu 13. jula 1995.[74] Zaključak Pretresnog vijeća dodatno podupire borbeni izvještaj od 13. jula, koji je potpisao Radislav Krstić kao komandant, a koji je optužba predala u ovom žalbenom postupku kao dodatni dokaz.[75] 47.Zaključci Pretresnog vijeća su potpuno razumni i u prilog im idu brojni dokazi. Odbrana nije uspjela da pokaže da je Pretresno vijeće učinilo grešku, a još manje da je zaključak takav da ga ne bi donijelo nijedno razumno pretresno vijeće. ===B. Odbacivanje od strane Pretresnog vijeća argumenta odbrane o paralelnom komandnom lancu=== 48.Slijedeći argument koji je iznijela odbrana jeste da je Pretresno vijeće pogriješilo kad je odbacilo njen argument da su pogubljenja naređivana i nadzirana putem paralelnog komandnog lanca koji su činile snage bezbjednosti VRS-a, a nad kojim Radislav Krstić nije imao kontrolu. Odbrana tvrdi da je taj lanac komande išao od generala Mladića, preko njegovog komandanta za bezbjednost, pukovnika Beare iz Glavnog štaba VRS-a, do pukovnika Popovića iz Drinskog korpusa i, konačno, do oficira za bezbjednost Zvorničke brigade, Dragana Nikolića.[76] Djelujući putem ovog paralelnog komandnog lanca, tvrdi odbrana, Glavni štab VRS-a je mogao upravljati i faktički jeste upravljao resursima Drinskog korpusa, a da ne konsultira komandu Drinskog korpusa.[77] 49.Odbrana je ponovila potpuno isti argument koji je iznijela i na suđenju. Taj argument u potpunosti je razmotrilo Pretresno vijeće. Pretresno vijeće je prihvatilo da je general Mladić vršio određenu kontrolu nad Drinskim korpusom u njegovoj zoni odgovornosti. Vijeće je, međutim, zaključilo da se iz dokaza ne može izvesti zaključak da komanda Drinskog korpusa nije uopšte znala i da nije imala nikakvu nadležnost u pogledu uključenosti snaga i resursa korpusa u pogubljivanju civila bosanskih Muslimana.[78] ====1. Zaključak Pretresnog vijeća da su Glavni štab VRS-a i njemu podređene snage MUP-a imale saradnju Radislava Krstića i Drinskog korpusa==== :'''(a) Postupanje sa zatvorenicima''' 50.Odbrana tvrdi, kao što je tvrdila i na suđenju, da je Pretresno vijeće pogriješilo kad je zaključilo da su Glavni štab VRS-a i njemu podređene snage MUP-a imale suradnju Radislava Krstića i Drinskog korpusa u izvršenju pogubljenja. Odbrana se poziva na naredbu koju je 13. jula 1995. izdao General Gvero, pomoćnik komandanta Glavnog štaba, u kojoj stoji da se “pretpostavljena komanda” hitno obavijesti o lokaciji na koju se odvode zarobljenici. Odbrana tvrdi da ta naredba pokazuje da je Glavni štab preuzeo odgovornost za zarobljenike.[79] Odbrana se takođe poziva na izjavu generala Mladića upućenu zarobljenicima na poljani u Sandićima i u Novoj Kasabi da je general Mladić lično angažovan na organizaciji njihove razmjene i prijevoza.[80] Konačno, odbrana se poziva na činjenicu da Pretresno vijeće nije moglo van svake razumne sumnje zaključiti da je Drinski korpus učestvovao u zarobljavanju zatvorenika.[81] 51.Kao što je, međutim, objasnilo Pretresno vijeće, naredba generala Gvera izdana je komandi Drinskog korpusa i relevantnim njemu podređenim brigadama,[82] i stoga predstavlja jak dokaz da je Drinski korpus znao za zarobljavanje i da je djelovao u “usk[oj] koordinacij[i] i saradnj[i]” sa jedinicama MUP-a.[83] Pretresno vijeće je takođe razmotrilo pojavljivanje generala Mladića i njegovo obraćanje zarobljenicima na poljani u Sanadićima i u Novoj Kasabi. Ti postupci su u skladu s položajem generala Mladića kao komandanta svih snaga VRS-a, uključujući i Drinski korpus, i ne idu u prilog zaključku da su njemu podređeni komandanti, kao što je general Krstić, bili isključeni iz normalnog lanca komandovanja.[84] To što Pretresno vijeće nije konstatiralo da je Drinski korpus učestvovao u zarobljavanju jednako je irelevantno. Na osnovu znatne količine dokaza, Pretresno vijeće je utvrdilo da su Drinski korpus i Radislav Krstić znali da su hiljade bosanskih Muslimana zarobljene 13. jula 1995., te da su i nadalje bili obavještavani o njihovoj situaciji.[85] 52.Iznoseći sličan argument u vezi s pogubljivanjem zatočenika, odbrana upućuje na činjenicu da je ta pogubljenja izvršio 10. diverzantski odred Glavnog štaba, te da se general Mladić pojavio na mjestu pogubljenja u Orahovcu.[86] Odbrana se takođe poziva na prisluškivani razgovor od 13. jula 1995., u kojem general Živanović, general-major koji je komandovao Drinskim korpusom prije Radislava Krstića, izražava zabrinutost u vezi s činjenicom da među zarobljenicima ima ratnih zločinaca. Taj ragovor pokazuje, tvrdi odbrana, da čak ni general Živanović nije znao za pogubljenja zarobljenika.[87] 53.Kao još jedan dokaz neumiješanosti komande Drinskog korpusa odbrana citira prisluškivani razgovor od 17. jula 1995., tokom kojeg je Radislav Krstić pitao jednog podređenog: “Po čijem si odobrenju slao vojsku dole?” Odgovor je bio: “Po naređenju iz Glavnog štaba.”[88] Odbrana takođe upućuje na naredbu od 17. jula 1995. koju je general Mladić izdao Zvorničkoj brigadi, u kojoj se navodi da će osoblje Glavnog štaba biti “odgovorn[o] za komandovanje snagama koje izvode zadatak.”[89] Konačno, odbrana se poziva na borbene izvještaje pukovnika Pandurevića, komandanta Zvorničke brigade, u kojima se pukovnik Pandurević žali da smještanje zarobljenika u zonu odgovornosti njegove brigade predstavlja veliki teret i prijeti da će biti prisiljen da ih pusti.[90] Ti izvještaji, tvrdi odbrana, pokazuju da pukovnik Pandurević nije znao da je Glavni štab već isplanirao pogubljenje zarobljenika.[91] 54.Te dokaze na koje se poziva odbrana Pretresno vijeće je razmotrilo kada je analiziralo učestvovanje Glavnog štaba i komande Drinskog korpusa u zarobljavanju i zatočenju bosanskih Muslimana.[92] Pretresno vijeće je prihvatilo da dokazi pokazuju da je Glavni štab “itekako bio uključen u upravljanje događajima nakon zauzimanja Srebrenice,” i da postoje “indikacije da jedinice Drinskog korpusa nisu uvijek bile informisane niti konsultovane u vezi s onim što je u sedmici nakon 11. jula 1995. u njihovoj zoni radio Glavni štab.”[93] Pretresno vijeće je, međutim, konstatiralo da dokazi “više nego jasno pokazuj[u] da Glavni štab nije mogao, niti da jeste samostalno vodio cjelokupna dejstva nakon zauzimanja Srebrenice i da je gotovo u svakom momentu morao koristiti i da jeste koristio resurse Drinskog korpusa.”[94] Odbrana ne osporava tu konstataciju, koju Žalbeno vijeće prihvaća. :'''(b) Odabir lokacija''' 55.Odbrana dalje tvrdi da je odabir lokacija za zatočenje zarobljenika, u početku u Bratuncu, vršio isključivo Glavni štab, bez učestvovanja Drinskog korpusa. Pozivajući se na evidenciju vozila Zvorničke brigade, odbrana tvrdi da, suprotno zaključku Pretresnog vijeća, Zvornička brigada nije znala da se jedno od njenih vozila koristi u toj operaciji.[95] Odbrana tvrdi da prisluškivani razgovor dežurnog oficira Zvorničke brigade i pukovnika Beare od 14. jula 1995., u kojem je bilo riječi o zarobljenicima, potvrđuje da pukovnik Beara nije slijedio normalni komandni lanac jer je razgovarao direktno sa dežurnim oficirom. To, tvrdi odbrana, potvrđuje da je Glavni štab mogao koristiti resurse Zvorničke brigade zaobilazeći komandu Zvorničke brigade, te da je to i činio.[96] 56.I ovi argumenti odbrane bili su svi izneseni pred Pretresnim vijećem. Pretresno vijeće je zaključilo da je Zvornička brigada morala znati svrhu za koju je vozilo korišteno jer evidencija pokazuje da su njime upravljali pripadnici vojne policije Zvorničke brigade.[97] Prisluškivani razgovor od 14. jula, na koji se poziva odbrana, nije u suprotnosti sa ovim zaključkom niti na bilo koji način potvrđuje argumente odbrane. Mada Pretresno vijeće nije konstatiralo da je komanda Drinskog korpusa bila direktno uključena u planove da se ljudi zatoče u Bratuncu, ono je zaključilo da je Drinski korpus morao biti svjestan da su ti ljudi ondje zatočeni.[98] Ovaj zaključak je potkrijepljen s dovoljno dokaza i Žalbeno vijeće ga prihvata. :'''(c) Korištenje sredstava Drinskog korpusa bez znanja komande Drinskog korpusa''' 57.Odbrana dakle tvrdi da su, mada su za pogubljenja korištena sredstva Drinskog korpusa, ta sredstva rekvirirana bez znanja komande Drinskog korpusa. Odbacivanje tog argumenta Pretresno vijeće je utemeljilo na činjenici da, u skladu s vojnim načelima VRS-a, Glavni štab nije mogao ući u zonu odgovornosti Drinskog korpusa i preuzeti potpunu kontrolu nad njegovim resursima i snagama bez pristanka komande korpusa.[99] Pretresno vijeće je takođe naglasilo uključenost Drinskog korpusa u organizaciju autobusa za prijevoz civila bosanskih Muslimana, što je u suprotnosti s teorijom da je Glavni štab preuzeo direktnu kontrolu nad brigadama podređenim Drinskom korpusu.[100] Kako je objasnilo Pretresno vijeće, Glavni štab je obavještavao komandu Drinskog korpusa o aktivnostima u njenoj zoni odgovornosti. To, između ostalog, pokazuje prisluškivani razgovor od 15. jula u kojem je pukovnik Beara hitno od Krstića zatražio pomoć i činjenica da mu je rečeno da se obrati komandantu Bratunačke brigade.[101] To, po mišljenju Pretresnog vijeća, u velikoj mjeri umanjuje snagu argumenta da je Glavni štab rukovodio aktivnostima jedinica podređenih Drinskom korpusu, a da nije konsultovao komandu Drinskog korpusa.[102] 58.Odbrana tvrdi da je Pretresno vijeće previdjelo značaj službe bezbjednosti VRS-a, koja je, kao što je to bilo uobičajeno u komunističkoj Jugoslaviji, još uvijek djelovala nezavisno od redovnog lanca komande.[103] Konkretno, tvrdi odbrana, organi bezbjednosti VRS-a nisu bili obavezni da podnose izvještaje vojnoj komandi, nego su izvještaje podnosili komandi sopstvene službe bezbjednosti.[104] U ovom slučaju, to je značilo da je pukovnik Popović odgovarao direktno pukovniku Beari, zaobilazeći Krstića. Po mišljenju odbrane, tu činjenicu potvrđuje to što nema nikakvih zapisa o prisluškivanim razgovorima između pukovnika Popovića i Krstića u razdoblju od 13. do 17. jula 1995., kada je pukovnik Popović bio pomoćnik pukovnika Beare. 59.U prilog ovom argumentu odbrana je izvela dodatne dokaze – tri policijska izvještaja koja je Dragomir Vasić, načelnik Centra javne bezbjednosti u Zvorniku, podnio Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske, sjedištu policijskih snaga u Bijeljini, te Kabinetu ministara i Resoru javne bezbjednosti.[105] U prvom izvještaju, od 12. jula, Dragomir Vasić iznosi da je evakuacija i prijevoz civilnog stanovništva Srebrenice u toku, te daje obavještenja o situaciji u pogledu snaga bosanskih Muslimana i civila na tom području. U drugom izvještaju, od 13. jula 1995., govori se o sukobu između MUP-a i vojnika bosanskih Muslimana i navodi da MUP radi “bez saradnje ili pomoći Vojske Republike Srpske pri blokiranju i uništenju velikog broja neprijateljskih vojnika.” Vasić stoga očekuje “mnogo problema do kraja akcije jer MUP sam radi u ovoj akciji.” Posljednji izvještaj, takođe od 13. jula 1995., dokumentira sastanak s generalom Mladićem, na kojem je druge prisutne obavijestio da VRS nastavlja operaciju u Žepi i da se svi drugi zadaci prepuštaju MUP-u. Ti zadaci su uključivali evakuaciju autobusima 15.000 civila koji su ostali u Srebrenici u Kladanj, likvidaciju 8.000 muslimanskih vojnika koji su se našli u stupici na pošumljenom terenu oko Konjević Polja, i obezbjeđivanje svih osnovnih objekata u gradu Srebrenici. 60.Konačno, odbrana se poziva na izjavu zaštićenog svjedoka da Radislav Krstić i komanda Drinskog korpusa nisu znali za aktivnosti koje su provodile jedinice vojne policije Zvorničke brigade i da su, uopšte, organi bezbjednosti radili za Glavni štab nezavisno od normalnog komandnog lanca. Odbrana, međutim, priznaje da se toj izjavi, s obzirom na to da se svjedok nije pojavio na žalbenom pretresu kako bi potvrdio svoje svjedočenje, ne može pridati velika važnost.[106] 61.Ovi izvještaji doista idu u prilog argumentu odbrane da je MUP djelovao sam u provođenju tih pogubljenja. Pretresno vijeće, međutim, to nije osporilo. Ono je, zapravo, izričito odbilo da “isključi[...] mogućnost da su plan pogubljenja prvobitno razradili pripadnici Glavnog štaba VRS-a bez konsultovanja s komandom Drinskog korpusa u cjelini, ili sa generalom Krstićem lično”, kao i to da je operacijom možda upravljao general Mladić lično.[107] Kao što je, međutim, naglasilo Pretresno vijeće, Glavni štab nije raspolagao sredstvima koja bi bila dovoljna da sam izvrši pogubljenja, te se morao poslužiti sredstvima Drinskog korpusa. Pretresno vijeće je, osim toga, konstatiralo da je komanda Drinskog korpusa znala za zahtjeve iz Glavnog štaba i za to da su sredstava korpusa potom korištena prilikom pogubljenja. Prigovori odbrane na ove konstatacije već su odbačeni.[108] 62.U prilog zaključcima Pretresnog vijeća, optužba je izvodeći dokaze u okviru postupka pobijanja, predočila dva borbena izvještaja od 16. i 18. jula 1995., koje je potpisao Radislav Krstić kao komandant Drinskog korpusa. U oba izvještaja, Krstić upućuje svoje vojnike da sarađuju s MUP-om u blokadi i zarobljavanju bosanskih Muslimana koji bježe iz enklave.[109] Ti izvještaji idu u prilog zaključku Pretresnog vijeća da je Drinski korpus pomagao snagama MUP-a u zadatku blokade i zarobljavanja bosanskih Muslimana u bijegu, i da su oni koordinirali svoje vojno djelovanje sa snagama MUP-a. 63.Odbacivanje od strane Pretresnog vijeća argumenta odbrane u pogledu paralelnog komandnog lanca, čak i kad se razmotri u svjetlu dodatnih dokaza odbrane, nije nešto što ne bi učinio nijedan razuman presuditelj o činjenicama. ===C. Zaključak Pretresnog vijeća da je Radislav Krstić direktno učestvovao u pogubljenjima=== 64.Kao što je gore navedeno, odbrana osporava zaključak Pretresnog vijeća da je Radislav Krstić direktno učestvovao u pogubljenjima i tvrdi da dokazi izneseni pred Pretresnim vijećem, čak i ako su dovoljni da pokažu da je znao za genocid počinjen u Srebrenici, nisu dovoljni da pokažu da je on namjeravao da počini genocid. ====1. Zaključci Pretresnog vijeća u vezi sa učestvovanjem Bratunačke brigade u pogubljenjima==== 65.Odbrana tvrdi da je Pretresno vijeće pogriješilo kad je zaključilo da su 16. jula 1995. pripadnici Bratunačke brigade, jedinice Drinskog korpusa koja je bila podređena Radislavu Krstiću, učestvovali u ubijanju na Vojnoj ekonomiji u Branjevu i u Domu kulture u Pilici.[110] :'''(a) Iskaz Dražena Erdemovića''' 66.Odbrana tvrdi da iskaz Dražena Erdemovića (pripadnika 10. diverzantske brigade i učesnika u ubistvima na Vojnoj ekonomiji Branjevo), koji je činio ključni činjenični osnov za zaključak Pretresnog vijeća, nije zapravo pokazao da su ljudi koji su učestvovali u pogubljenjima bili iz Bratunačke brigade, a ne naprosto iz Bratunca.[111] Odbrana takođe tvrdi da je Pretresno vijeće pogrešno protumačilo da se prisluškivani razgovor od 16. jula 1995. između pukovnika Popovića i gospodina Rašića, dežurnog oficira Drinskog korpusa, odnosi na raspoređivanje ljudi iz Bratunačke brigade kao ispomoć u pogubljenjima. Odbrana tvrdi da se taj prisluškivani razgovor u stvari odnosio se na njihovo raspoređivanje na linije fronta u bitki koju je vodio pukovnik Pandurević protiv kolone vojno sposobnih civila i pripadnika 28. divizije, koji su pobjegli u šumu pokušavajući da se domognu teritorije pod kontrolom bosanskih Muslimana sjeverno od Srebrenice.[112] Odbrana tvrdi da to tumačenje potvrđuje borbeni izvještaj Zvorničke brigade od 16. jula 1995. koji je sastavio pukovnik Pandurević.[113] 67.Gospodin Erdemović je izjavio da su on i drugi pripadnici njegove jedinice, 10. diverzantske jedinice, dobili naređenja u vezi s pogubljenjima ujutro 16. jula 1995. Provodeći ta naređenja, oni su se najprije zaustavili u komandi Zvorničke brigade. Odatle su, u pratnji potpukovnika nepoznatog identiteta i dva vojna policajca iz Drinskog korpusa, otišli na Vojnu ekonomiju Branjevo. Nakon otprilike pola sata, autobusi puni civila bosanskih Muslimana počeli su pristizati u pratnji pripadnika vojne policije sa oznakama Drinskog korpusa, koji su nadzirali iskrcavanje civila iz autobusa.[114] Pogubljenja su počela u 10:00 sati i trajala su do 15:00 sati. Između 13:00 i 14:00 sati deset vojnika pridružilo se jedinici g. Erdemovića kako bi pomogli u strijeljanju. Kad su pogubljenja na Vojnoj ekonomiji Branjevo završena, g. Erdemović i drugi pripadnici njegove jedinice odbili su da dalje ubijaju i otišli su u kafić. Ljudi koji su došli iz Bratunca otišli su u Dom kulture u Pilici, gdje su nastavili s pogubljenjima. Oni su nakon 15-20 minuta došli u kafić i rekli da je "sve gotovo".[115] 68.Što se tiče identiteta ljudi iz Bratunca, g. Erdemović je izjavio da je čuo da su oni iz Bratunca, da su bili odjeveni u uniforme VRS-a i da su poznavali neke od muškaraca bosanskih Muslimana iz Srebrenice, po čemu se moglo zaključili da su iz tog kraja. Gospodin Erdemović nije iznio nikakav dokaz da su ti ljudi pripadali Bratunačkoj brigadi, a ne nekim drugim vojnim jedinicama. Jedini čovjek čiji identitet je gospodin Erdemović mogao pouzdano potvrditi na fotografijama pripadao je zapravo jednoj drugoj jedinici, kojom nije komandovao general Krstić. Svjedočenje gospodina Erdemovića kao takvo nije dovoljno da se utvrdi da su ti ljudi bili iz Bratunačke brigade. 69.Nedostatnost svjedočenja g. Erdemovića dodatno potvrđuje svjedočenje vojnog vještaka optužbe, Richarda Butlera. Ispravljajući iskaz koji je dao na suđenju, gospodin Butler je na žalbenom pretresu pojasnio da gospodin Erdemović nikad nije rekao da su ljudi poslani kao ispomoć u pogubljenjima bili iz Bratunačke brigade, nego samo da su iz bili iz Bratunca.[116] Gospodin Butler je takođe potvrdio da je za jednog od ljudi koje je Erdemović pomenuo utvrđeno da je bio pripadnik jedinice Istočnobosanskog korpusa "Panteri".[117] U svjetlu te činjenice, gospodin Butler je sada zaključio da ljudi koji su došli kao ispomoć u pogubljenjima nisu pripadali Bratunačkoj brigadi.[118] 70.U svjetlu gorenavedenog, Žalbeno vijeće konstatira da zaključak Pretresnog vijeća da su pripadnici Bratunačke brigade učestvovali u pogubljenjima na Vojnoj ekonomiji Branjevo i u Domu kulture u Pilici 16. jula 1995. nije zaključak do kojeg bi došao razuman presuditelj o činjenicama. Nije bilo direktnih dokaza o učestvovanju Drinskog korpusa u provođenju pogubljenja. :'''(b) Izvještaj Zvorničke brigade''' 71.Pretresno vijeće je svoj zaključak da su u pogubljenjima učestvovali ljudi iz Bratunačke brigade utemeljilo i na izvještaju Zvorničke brigade od 16. jula 1995., u kojem se navodi da su pod komandom Zvorničke brigade, osim njenih redovnih snaga, djelovala i dva voda Bratunačke brigade.[119] Taj dokaz, međutim, pokazuje samo to da su pod komandom Zvorničke brigade djelovala dva voda Bratunačke brigade; on ne pokazuje učestvovanje tih snaga u pogubljenjima. Pretresno vijeće se, zapravo, na taj dokaz oslonilo samo radi utvrđivanja da su vojnici iz Bratunačke brigade tada bili u blizini kako bi se potvrdio iskaz gospodina Erdemovića.[120] :'''(c) Zaključci Pretresnog vijeća u vezi s nekim prisluškivanim razgovorima''' ::'''''(i) Prisluškivani razgovor od 16. jula 1995.''''' 72.Pretresno vijeće se takođe oslonilo na prisluškivani razgovor od 16. jula 1995. u kojem je pukovnik Popović tražio da razgovara Radislavom Krstićem. Kada mu je rečeno da Krstić nije dostupan, zatražio je da ga spoje s komadujućim. Pukovnik Popović je potom razgovarao s gospodinom Rašićem, dežurnim oficirom Drinskog korpusa. Pukovnik Popović je izvjestio gospodina Rašića da je “sad bio gore … sa šefom lično,” da je “završio posao,” i da gospodin Rašić treba da obavijesti “generala.”[121] Gospodin Rašić je pitao pukovnika Popovića da li su ljudi iz komande pukovnika Blagojevića stigli na vrijeme, a pukovnik Popović je odgovorio da su ti ljudi bili “gore”, ali da su zakasnili i da je “zato [...] komandant ovdje ovaj što je bio imo problema.” Oslanjajući se na svjedočenje gospodina Butlera, Pretresno vijeće je zaključilo da navod da je pukovnik Popović bio “gore” znači da se pukovnik Popović upravo vratio s područja sjeverno od Zvornika, (tj. s područja Pilice) i da je gospodin Rašić (i, prema tome, komanda Drinskog korpusa) znao da su tamo izvršena pogubljenja.[122] 73.U žalbenom postupku, međutim, gospodin Butler je ispravio iskaz koji je dao na suđenju u svjetlu iskaza koji je dao na suđenju u predmetu Blagojević.[123] Konkretno, objasnio je, drugi put pomenuti izraz "gore" i problemi koji su proizašli iz kašnjenja ljudi pukovnika Blagojevića odnosili su se na područje ratišta prema IKM-u (ili isturenom komandnom mjestu) i područje Baljkovice, gdje su se odvijale najznačajnije borbe. Problemi pomenuti prilikom telefonskih razgovora ticali su se kašnjenja pojačanja, što je dovelo do toga da je pukovnik Pandurević morao otvoriti koridor za prolaz kolone muškaraca bosanskih Muslimana.[124] Pretresno vijeće se, međutim, oslonilo na taj prisluškivani razgovor kao na dodatni dokaz o tome da su ti ljudi poslani iz Bratunačke brigade kao ispomoć u pogubljenjima 16. jula 1995. po zahtjevu pukovnika Beare za dodatno ljudstvo upućenog Radislavu Krstiću ujutro 15. jula.[125] U svjetlu dodatnih dokaza koje je dao gospodin Butler, taj zaključak nije održiv. ::'''''(ii) Zaključci Pretresnog vijeća na osnovu još dva prisluškivana razgovora od 15. jula 1995.''''' 74.Odbrana nadalje tvrdi da je Pretresno vijeće pogriješilo kad je iz prisluškivanog razgovora Radislava Krstića i pukovnika Beare od 15. jula 1995. zaključilo da je Krstić pristao da pukovniku Beari obezbijedi, i da jeste obezbijedio, ljude iz Bratunačke brigade kao ispomoć u pogubljenjima. Odbrana tvrdi da činjenice u stvari pokazuju da Radislav Krstić nikad nije ništa preduzeo u vezi sa zahtjevom pukovnika Beare.[126] 75.Pretresno vijeće se oslonilo na još dva prisluškivana razgovora, oba od 15. jula, da bi zaključilo kako je Krstić obezbijedio direktnu pomoć u pogubljenjima.[127] U prvom prisluškivanom razgovoru pukovnik Beara je zatražio od generala Živanovića da pošalje još ljudi. General Živanović je odbio taj zahtjev i pukovnika Bearu uputio na Radislava Krstića. Pukovnik Beara je potom hitno zatražio Krstićevu pomoć u raspodjeli “3.500 paketa,” rekavši mu da “Furtula nije ispoštovao naređenje šefa.” Pretresno vijeće je zaključilo da je to bila šifra koja je u vojnim komunikacijama korištena za zarobljene muškarce Muslimane koji su trebali da budu ubijeni. Krstić je predložio pukovniku Beari da pomoć zatraži od drugih jedinica, uključujući Bratunačku i Milićku brigadu Drinskog korpusa, kao i od MUP-a. Pukovnik Beara je odgovorio da do njih ne može doći. Krstić je zatim rekao da će vidjeti šta može da učini.[128] Pretresno vijeće je taj odgovor protumačilo kao dokaz o preuzimanju obaveze da obezbijedi traženu pomoć.[129] 76.Pretresno vijeće je svoj zaključak da se izraz “paket” odnosi na bosanske Muslimane zasnovalo na drugim prisluškivanim razgovorima u kojima koristio taj izraz, a posebno na prisluškivanom razgovoru u kojima je izraz “ljudi” ispravljen u “paketi.”[130] Što se tiče zaključka Pretresnog vijeća da se riječ “razdijeliti” odnosi na ubijanje, čini se da se taj zaključak temelji isključivo na uvodnoj riječi optužbe, koja je ustvrdila da “razdijeliti” znači ubiti.[131] Pretresno vijeće je argument optužbe smatralo uvjerljivim i, u odsustvu bilo kakvog daljnjeg ispitivanja tog izraza, ne čini se da je Pretresno vijeće svoje razumijevanje izraza “razdijeliti” utemeljilo na bilo čemu drugom osim na tvrdnji optužbe. Mada je iz dotičnog šifriranog jezika moguće izvući takav zaključak, njegovo značenje nije dovoljno jasno da ne bi bila moguća i druga tumačenja. Nadalje, Krstićeva izjava Beari “vidjet ću šta mogu” ne može iznijeti teret značaja koji joj pridaje Pretresno vijeće. Umjesto da se shvati kao obećanje pomoći, ta izjava mogla je značiti odbijanje da se preuzme obaveza, Krstićev pokušaj da prekine razgovor i pri tome ne kaže definitivno “ne”, a da u isto vrijeme ne preuzme jednoznačnu obavezu da pomogne. :'''(d) Razmatranja Pretresnog vijeća''' 77.S obzirom na činjenice na koje se oslonilo Pretresno vijeće i ispravku tih činjenica od strane gopodina Butlera, nalaz Pretresnog vijeća da je Krstić poslao ljude iz Bratunačke brigade da pomognu u pogubljenjima na Vojnoj ekonomiji Branjevo i u Domu kulture u Pilici jeste zaključak do kojeg ne bi došao nijedan razuman presuditelj o činjenicama. Na osnovu tih činjenica ne može se utvrditi direktno učestvovanje Drinskog korpusa u vršenju pogubljenja i, kao takve, one ne mogu biti dokaz direktnog učestvovanja Radislava Krstića u pružanju pomoći prilikom pogubljenja. 78.Tačno je, međutim, da te činjenice pokazuju učestvovanje ljudstva i sredstava Drinskog korpusa u pripremama za pogubljenja. Zaključak Pretresnog vijeća u vezi s tim potvrđuje svjedočenje gospodina Erdemovića da su njegovu jedinicu na Vojnu ekonomiju Branjevo pratila dva vojna policajca Drinskog korpusa i da su vojni policajci koji su nosili oznake Drinskog korpusa pratili autobuse s civilima bosanskim Muslimanima na Vojnu ekonomiju Branjevo, te da su nadgledali njihovo iskrcavanje. ===D. Analiza Žalbenog vijeća u pogledu krivične odgovornosti Radislava Krstića=== 79. Preostaje da Žalbeno vijeće utvrdi da li je Pretresno vijeće pogriješilo kad je zaključilo da je Radislav Krstić dijelio genocidnu namjeru udruženog zločinačkog poduhvata da se počini genocid nad bosanskim Muslimanima iz Srebrenice. Žalbeno vijeće će sada analizirati Krstićevu krivičnu odgovornost u svjetlu svojih gorenavedenih zaključaka. ====1. Zaključak Pretresnog vijeća da je Radislav Krstić dijelio namjeru udruženog zločinačkog poduhvata da se počini genocid==== 80.Odbrana tvrdi da Pretresno vijeće, kada je zaključilo da je Radislav Krstić dijelio namjeru da se počini genocid, nije poštovalo prezumpciju nevinosti optuženog. Kao ilustraciju tog propusta odbrana navodi niz primjera kada je Pretresno vijeće upotrijebilo riječi “morao da zna,” “nije mogao da ne bude svjestan” i “mogao je jedino pretpostaviti”.[132] Odbrana tvrdi da je Pretresno vijeće koristilo takve formulacije da bi prikrilo nedostatak prave dokazne osnove za svoj zaključak da je Krstić posjedovao namjeru da počini genocid.[133] 81.Pretresno vijeće je standard dokazivanja koji valja primijeniti pravilno prikazao odbrani kao dokazivanje van svake razumne sumnje.[134] To što je Pretresno vijeće koristilo formulacije poput “morao da zna” pokazuje da je predmet protiv Krstića utemeljen na indicijama. Mada je Pretresno vijeće trebalo koristiti manje dvosmislene formulacije kad je donosilo svoje zaključke o Krstićevom znanju i namjeri, nesretan izbor riječi sam po sebi nije dovoljan da se ti zaključci ponište. 82.Odbrana, međutim, tvrdi da je zaključak Pretresnog vijeća da je Krstić dijelio genocidnu namjeru udruženog zločinačkog poduhvata, čak i ako je ono pravilno definiralo standard dokazivanja, pogrešan. Žalbeno vijeće stoga razmatra dokaze na koje se Pretresno vijeće oslonilo kad je utvrdilo da je Krstić dijelio namjeru učesnika udruženog zločinačkog poduhvata da se počini genocid. 83.Kako je već rečeno, predmet protiv Radislava Krstića temeljio se na indicijama i zaključci Pretresnog vijeća uglavnom su se temeljili na kombinaciji indicija. Proglašavajući Krstića krivim kao učesnika udruženog zločinačkog poduhvata da se počini genocid, Pretresno vijeće se oslonilo na činjenice koje pokazuju da je on znao za namjeru generala Mladića i drugih članova Glavnog štaba VRS-a da pogube bosanske Muslimane iz Srebrenice, da je znao za korištenje ljudstva i sredstava Drinskog korpusa da bi se provela u djelo ta namjera, s obzirom na njegov komandni položaj i na činjenice koje pokazuju da je Radislav Krstić nadzirao učestvovanje svojih podređenih u vršenju tih pogubljenja. ====2. Kontakti između Radislava Krstića i drugih učesnika udruženog zločinačkog poduhvata==== 84.Pretresno vijeće je konstatiralo da su kontakti između Krstića i generala Mladića ključni za utvrđivanje genocidne namjere Radislava Krstića. Strane u postupku su se složile da je general Mladić bio glavni pokretač ubijanja. Pretresno vijeće je konstatiralo da su generali Krstić i Mladić bili u stalnoj vezi tokom relevantnog razdoblja.[135] Pretresno vijeće je zaključilo da “[a]ko je general Mladić znao za pogubljenja, prirodno bi bilo da za njih zna i general Krstić”.[136] :'''(a) Prisustvo Radislava Krstića na sastancima u hotelu "Fontana"''' 85.Pretresno vijeće je do ovog zaključka došlo na osnovu toga što je Krstić prisustvovao drugom i trećem od tri sastanka koja je sazvao general Mladić u hotelu "Fontana" 11. i 12. jula 1995. Na tim sastancima raspravljalo se o sudbini bosanskih Muslimana nakon pada Srebrenice.[137] Na osnovu njegovog prisustva na ta dva sastanka Pretresno vijeće je zaključilo da je Radislav Krstić “bio upozoren da je nakon zauzimanja Srebrenice opstanak bosansko-muslimanskog stanovništva doveden u pitanje.”[138] 86.Na sva tri sastanka koje je sazvao general Mladić bili su prisutni predstavnici UNPROFOR-a i bošnjački civilni predstavnici koje je odabrao UNPROFOR.[139] Na prvom od ta tri sastanka, na kojem Krstić nije bio prisutan, pukovnik Karremans iz Nizozemskog bataljona (u daljnjem tekstu: Dutchbat) tražio je garancije generala Mladića da će bosanskim Muslimanima stanovnicima Srebrenice, kao i osoblju Dutchbata, biti dozvoljeno da se povuku s tog područja. General Mladić je izjavio da muslimansko civilno stanovništvo nije meta njegovih akcija i zamolio je UNPROFOR da obezbijedi autobuse za prijevoz civilnog stanovništva.[140] Plan prijevoza civilnog stanovništva razrađen je na drugom sastanku, kojem je Krstić prisustvovao.[141] 87.Najviše što se moglo zaključiti iz prisustva Radislava Krstića na tim sastancima jeste to da je on znao za odluku generala Mladića da se stanovništvo iz Potočara autobusima preveze na teritoriju pod muslimanskom kontrolom i da se provjeri da li među muškim pripadnicima tog stanovništva ima ratnih zločinaca. Odluka da se obavi ta provjera nije bila ni zločinačka ni nerazumna, što je prihvatilo i Pretresno vijeće. Bratunačka brigada je sastavila spisak od preko 350 osumnjičenih za ratne zločine za koje se mislilo da se nalaze na području Srebrenice.[142] Mada je general Mladić takođe izjavio da će opstanak stanovništva zavisiti od potpune predaje ABiH, nije vjerovatno da bi general Mladić otkrio svoju genocidnu namjeru u prisustvu predstavnika UNPROFOR-a i stranih medija, niti da bi oni koji su prisustvovali tom sastanku, uključujući i Krstića, mogli njegove izjave protumačiti na taj način. Nije bilo pokazatelja da je Radislav Krstić u tom trenutku znao za namjeru generala Mladića da pogubi muslimanske civile koji su trebali biti prevezeni. 88.Bilo je, međutim, pokazatelja da je Krstić bio svjestan namjere članova Glavnog štaba da preuzmu potpunu kontrolu nad Srebrenicom i da situaciju učine nepodnošljivom za bosanske Muslimane u Srebrenici, kako za vojsku tako i za civile. U martu 1995. predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić je, reagirajući na pritisak međunarodne zajednice da se okonča rat i da se zaključi mirovni sporazum, izdao direktivu VRS-u pod nazivom “Direktiva 7” u kojoj je izložena dugoročna strategija VRS-a. U Direktivi 7 konkretno se navodi da VRS treba “izvršiti potpuno fizičko odvajanje Srebrenice od Žepe, čime spriječiti i pojedinačno komuniciranje između ovih enklava. Svakodnevnim planskim i osmišljenim borbenim aktivnostima stvoriti uslove totalne nesigurnosti, nepodnošljivosti i besperspektivnosti daljnjeg opstanka i života mještana u Srebrenici.” 89.Dio plana bila je i blokada konvoja pomoći. U Direktivi se navodi sljedeće: Preko nadležnih državnih i vojnih organa, zaduženih za rad sa UNPROFOR-om i humanitarnim organizacijama, planskim i nenametljivim restriktivnim odobravanjem zahtjeva, smanjiti i ograničiti logističku podršku snaga UNPROFOR-a u enklavama i dotur materijalnih sredstava muslimanskom življu, i učiniti ih ovisnim od naše dobre volje, a istovremeno izbjeći osudu međunarodne zajednice i svjetskog javnog mnijenja. Dana 31. marta 1995. Glavni štab VRS-a izdao je Direktivu 7.1. Svrha te direktive, koju je potpisao general Mladić, bila je provođenje Direktive 7 i u njoj se Drinskom korpusu nalaže da provodi “aktivna borbena dejstva … oko enklava.” 90.Direktive 7 i 7.1 nedovoljno su jasne da bi se na osnovu njih utvrdilo da su članovi Glavnog štaba koji su ih izdali imali genocidnu namjeru. Štaviše, Pretresno vijeće nije ni konstatiralo da su oni koji su izdali direktive 7 i 7.1 imali genocidnu namjeru, nego je zaključilo da se genocidni plan iskristalizirao u kasnijoj fazi. Najviše što može pokazati Krstićevo znanje za te direktive jeste to da su mu one ukazale na postojanje vojnog plana da se zauzmu Srebrenica i Žepa, te da se stvore uslovi koji će dovesti do potpunog poraza snaga bosanskih Muslimana na tom području, bez čije zaštite bi civilno stanovništvo bilo prisiljeno da napusti to područje. One su takođe RadislavaKrstića upozorile na namjeru Glavnog štaba da ometa dostavu humanitarne pomoći civilima Srebrenice kako bi njihovi životni uslovi postali nepodnošljivi, što bi ih dodatno motiviralo da napuste to područje. 91.Razumno je zaključiti da su sastanci u hotelu "Fontana" predstavljali korak dalje u provođenju ciljeva Direktive. Na svakom od tih sastanaka general Mladić je pozivao na potpunu predaju snaga bosanskih Muslimana na tom području. Na dva sastanka na kojima je Krstić bio prisutan, general Mladić je najviše isticao potrebu da se obezbijedi predaja bošnjačkih vojnih snaga na tom području. Na drugom sastanku general Mladić je rekao da stanovništvo treba odabrati da li će ostati ili će otići, te je zatražio da svi vojnici ABiH na tom području predaju oružje, naglašavajući da će opstanak civilnog stanovništva u enklavi biti vezan za predaju snaga ABiH.[143] Na trećem sastanku ponovno je naglasio da opstanak civilnog stanovništva na tom području ovisi o kapitulaciji snaga ABiH.[144] Rekao je: “[Možete opstati ili nestati. … Za vaš opstanak tražim: da svi vaši muškarci koji su pod oružjem napali da su zločine pravili, a i jesu mnogi, protiv našeg naroda, predaju oružje Vojski Republike Srpske … nakon predaje oružja možete … birati, da ostanete na teritoriji… ili ako vam to odgovara, da idete tamo gdje želite. Koliko god vas izrazi želju, poštovaće se želja svakoga pojedinačnoga stanovnika.”[145] Da bi obezbijedio predaju snaga ABiH general Mladić je bio spreman da zaprijeti teškim posljedicama po civilno stanovništvo koje odabere da ostane na tom području, ali i da olakša njihovo preseljenje. Kao što je već navedeno, javni karakter sastanka na kojem su izrečene te prijetnje, a naročito prisustvo predstavnika međunarodne zajednice, čine malo vjerovatnim zaključak da je general Mladić zaista javno iznio svoju genocidnu namjeru. :'''(b) Iskazi Momira Nikolića i Miroslava Deronjića''' 92.Optužba tvrdi, kao i na suđenju, da je Radislav Krstić u vrijeme kad je prisustvovao trećem sastanku u hotelu "Fontana" znao za genocidnu namjeru srpskog vođstva. Optužba se poziva na dodatne dokaze koje je iznio Momir Nikolić na suđenju u predmetu Blagojević, a koji su prihvaćeni u ovom žalbenom postupku, te na svjedočenje Miroslava Deronjića, kojeg je po vlastitom nahođenju pozvalo Žalbeno vijeće. 93.Momir Nikolić je iznio da se ujutro 12. jula 1995., prije trećeg sastanka u hotelu "Fontana, susreo s potpukovnikomKosotićem i pukovnikom Popovićem i da mu je pukovnik Popović rekao da će toga dana biti evakuirani žene i djeca, ali da će muškarci biti privremeno zatočeni i potom ubijeni. Optužba tvrdi da taj iskaz pokazuje da je već 12. jula 1995. postojao čvrst plan da se ubiju srebrenički muškarci Muslimani.[146] Ako ovaj iskaz i pokazuje postojanje takvog plana Glavnog štaba VRS-a, on ništa ne govori o tome da je Krstić znao za taj plan ili da je u njemu učestvovao. 94.Ni iskaz MiroslavaDeronjića ne pomaže optužbi. Mada gospodin Deronjić jeste u određenoj mjeri pokazao namjeru srpskog vođstva prije 13. jula 1993. da ubije civile bosanske Muslimane iz Srebrenice ako uspije vojna akcija u toj regiji, on nije pružio nikakve dokaze koji bi povezali Radislava Krstića s genocidnim planom ili ukazali na to da je on bio svjestan takve namjere vođstva bosanskih Srba.[147] Nijedan od ova dva iskaza dodatnih svjedoka, dakle, ne potvrđuje argument optužbe. Nadalje, Žalbeno vijeće oklijeva da utemelji bilo kakvu odluku na iskazu gospodina Deronjića, bez potkrepljujućih dokaza. Nepodudarnosti u iskazu gospodina Deronjića i nejasnoće u vezi s nekim od njegovih izjava, naročito onoj da je vidio Krstića u hotelu "Fontana", upozorenje su Žalbenom vijeću da se ne osloni samo na njegovo svjedočenje. :'''(c) Zaključak Pretresnog vijeća u vezi s prisustvom Radislava Krstića u blizini Potočara i odvođenjem ljudi iz autobusa u Tišći''' 95.Pretresno vijeće je odbacilo argument optužbe da Krstićeva pomoć u organiziranju prijevoza žene, djece i starih ljudi iz Potočara predstavlja djelo u sklopu udruženog zločinačkog poduhvata da se počini genocid. Međutim, Pretresno vijeće se jeste oslonilo na prisustvo Radislava Krstića u bazi u Potočarima i u njenoj blizini između jedan i dva sata popodne 12. jula, kada je viđen kako razgovara sa drugim visokim starješinama, uključujući i generala Mladića, kao na dokaz o tome da je on imao sve više saznanja o tome da će biti počinjen genocid.[148] Pretresno vijeće je na osnovu Krstićevog prisustva ondje zaključilo da je on “morao znati za užasne uslove u kojima su se nalazile bosansko-muslimanske izbjeglice, te da su vojnici VRS-a tog dana s njima loše postupali.”[149] Pretresno vijeće je, nadalje, na osnovu toga što je Krstić bio u "bijeloj kući", zaključilo da je on bio svjestan da su izdvojeni muškarci zatočeni u strašnim uslovima i da se s njima ne postupa u skladu s uobičajenom praksom provjere radi utvrđivanja eventualnog prisustva ratnih zločinaca.[150] Pretresno vijeće je zaključilo da je on morao znati, kao što su znali svi ostali svjedoci prisutni oko baze, da je sudbina tih ljudi jako neizvjesna, ali da nije ništa učinio da to raspravi s generalom Mladićem ni s bilo kim drugim.[151] 96.Međutim, Pretresno vijeće je takođe zaključilo da su tek 13. jula 1995. vojnici Dutchbata primijetili pouzdane znakove da bosanski Srbi pogubljuju neke od muškaraca bosanskih Muslimana koji su bili izdvojeni; da su lične stvari izdvojenih muškaraca uništene tek kad su svi civili bosanski Muslimani odvedeni iz Potočara; i da su pripadnici Dutchbata bili sigurni da priča o provjerama radi pronalaženja ratnih zločinaca nije istinita.[152] Pretresno vijeće nije bilo u mogućnosti da zaključi da je bilo koji pripadnik Drinskog korpusa u to vrijeme još uvijek bio u bazi i nije bilo dokaza da je Krstić znao bilo za ubijanja u "bijeloj kući" bilo za uništavanje ličnih stvari izdvojenih ljudi.[153] 97.Pretresno vijeće je takođe zaključilo da je Radislav Krstić morao znati da su ljudi koji su uspjeli da se ukrcaju u autobuse zajedno sa ženama, djecom i starim ljudima odvođeni iz njih u Tišći.[154] Na osnovu prisluškivanog razgovora od 12. jula 1995. utvrđeno je da je Krstić naredio Drinskom korpusu da obezbijedi cestu od Vlasenice prema Tuzli. Pretresno vijeće je konstatiralo da se iz te činjenice može zaključiti da je on morao znati da u Tišći odvode muškarce iz autobusa. Ono je nadalje utvrdilo da su načelnik štaba Milićke brigade i vojnici iz njegove jedinice bili prisutni na mjestu selekcije u Tišću po naređenju komande Drinskog korpusa.[155] Na osnovu tih dokaza Pretresno vijeće je zaključilo da je jasno da je Krstić morao znati da se u Tišći muškarci odvajaju i odvode na mjesta zatočenja. Valja, međutim, primijetiti da Pretresno vijeće tada nije utvrdilo da je Radislav Krstić znao da će zatočenici biti pogubljeni.[156] 98.Iz svega ovoga trebalo bi biti jasno da - usprkos tvrdnji Pretresnog vijeća da je, ako je general Mladić znao za ubistva, i Krstić za njih morao znati - Pretresno vijeće zapravo nije utvrdilo, na osnovu Krstićevih kontakata s generalom Mladićem u tom razdoblju, da je Radislav Krstić iz tih kontakata zaista saznao za namjeru da se pogube bosanski Muslimani. Tvrdnja Pretresnog vijeća nije imala valjanu dokaznu osnovu. Nijedno razumno pretresno vijeće ne bi, ako nije utvrdilo da je Krstić znao za namjeru generala Mladića, izvelo zaključak da je Krstić dijelio tu namjeru. Iako Pretresno vijeće nije pridalo veliku težinu tim zaključcima prilikom utvrđivanja krivične odgovornosti Radislava Krstića, ti pogrešni zaključci Pretresnog vijeća u određenoj mjeri dovode u pitanje opšti zaključak Vijeća da je Radislav Krstić dijelio genocidnu namjeru. :'''(d) Druge činjenice na koje se Pretresno vijeće oslonilo prilikom donošenja zaključaka''' 99.Pretresno vijeće je svoj zaključak u vezi s Krstićevom namjerom utemeljilo i na više drugih činjenica. Muškarci izdvojeni u Potočarima prevezeni su u Bratunac, zajedno s drugim bosanskim Muslimanima zarobljenim u šumi. Pretresno vijeće je zaključilo da je Bratunačka brigada vjerovatno obavijestila komandu Drinskog korpusa o dolasku tih zarobljenika[157] i da je komanda Drinskog korpusa morala znati da se zarobljenici ne odvoze u regularne objekte za ratne zarobljenike, nego da su zatočeni u Bratuncu gdje ne postoji nikakvo snabdijevanje hranom, vodom itd.[158] Pretresno vijeće je iz Krstićevog prisustva u Potočarima i njegove uloge u organiziranju prijevoza zaključilo da je on morao znati da su muškarce odvajali od žena i djece, da bi ih zatim bilo zatočili bilo nekamo prevezli.[159] 100.Ovi dokazi nisu sami po sebi dovoljni da se utvrdi da je Krstić znao za udruženi zločinački poduhvat da se uništi bosansko muslimansko stanovništvo. Jednako je bilo moguć zaključak, a to je prihvatilo i Pretresno vijeće, da je razlog za odvajanje muškaraca i njihovo zatočenje na nekom drugom mjestu onaj koji je javno iznio general Mladić, odnosno da se izvrši provjera ima li među njima ratnih zločinaca. Odvajanje i zatočenje muškaraca takođe se moglo dovesti u vezu s namjerom da se zarobljenici razmijene za srpske vojnike koje su zarobili bosanski Muslimani. Svjedoci su pred Pretresnim vijećem iznijeli da su takve razmjene bile česte tokom vojnog sukoba u bivšoj Jugoslaviji i da bi “novi priliv zarobljenih bosanskih Muslimana predstavljao [...] potencijalno korisno pregovaračko sredstvo za bosanske Srbe prilikom budućih razgovora o razmjenama zarobljenika.”[160] Doista, odluka da se pogube civili bosanski Muslimani bila je, kako se izrazio vještak optužbe, “neshvatljiva [...] s vojnog gledišta”.[161] Ako je ta odluka bila toliko neočekivana i iracionalna, svakako je nerazumno očekivati da je Radislav Krstić mogao predvidjeti takav tok događaja na osnovu zapažanja koja su mogla jednako (ako ne i u većoj mjeri) upućivati na nevin ishod. To što je Krstić znao za zatočenje zarobljenika u Bratuncu nije, dakle, dovoljno da se na osnovu toga zaključi da je on stvarno znao za plan pogubljenja i da se iz toga dalje izvede zaključak o Krstićevoj genocidnoj namjeri. 101.Pretresno vijeće je zaključilo da je, budući da su podređene brigade i dalje djelovale pod komandom Drinskog korpusa, sama komanda, uključujući i Radislava Krstića, od 14. jula 1995. morala znati za učestvovanje tih podređenih jedinica u pogubljenjima.[162] Ovaj zaključak je Pretresno vijeće donijelo na osnovu, kako se izrazilo, direktnih dokaza o tome da je Krstić znao za pogubljenja i da je u njima učestvovao.[163] Pretresno vijeće je konstatiralo da je Radislav Krstić, mada je u vrijeme kad je provođen genocidni plan komandovao operacijom u Žepi, stalno odlazio na istureno komandno mjesto Drinskog korpusa u Vlasenici. Pretresno vijeće je, osim toga, konstatiralo da je on bio u vezi sa svim oficirima u svojoj zoni odgovornosti. Pretresno vijeće je prihvatilo da sami ti kontakti ne mogu biti osnova za zaključak da je Krstić učestvovao u pogubljenjima. Ti kontakti, po mišljenju Pretresnog vijeća, samo dodatno potkrepljuju druge dokaze o Krstićevom učestvovanju u tim pogubljenjima.[164] ::'''''(i) Kontakti s pukovnikom Bearom kao osnova za zaključak Pretresnog vijeća''''' 102.Prvo, Pretresno vijeće se u velikoj mjeri oslonilo na kontakte Radislava Krstića s pukovnikom Bearom, koji je bio direktno uključen u ubojstva,[165] a naročito na prisluškivane razgovore od 15. jula 1995., o kojima je već bilo riječi. U prvom prisluškivanom razgovoru, pukovnik Beara je tražio od generala Živanovića da pošalje još ljudi, ali general Živanović je odbio i uputio pukovnika Bearu na Radislava Krstića. Pukovnik Beara se zatim obratio Krstiću za hitnu pomoć u raspodjeli “3.500 paketa,” rekavši mu da “Furtula nije ispoštovao naređenje šefa.” Pretresno vijeće je zaključilo da je to šifra koja se u vojnim komunikacijama koristila za zarobljene muškarce Muslimane. Radislav Krstić je predložio pukovniku Beari da zatraži pomoć od drugih jedinica, ali pukovnik Beara je odgovorio da te druge jedinice nisu na raspolaganju i da ne zna šta da radi. On je Krstiću rekao da te ljude treba samo na nekoliko sati i da ih može vratiti na kraju dana. Radislav Krstić je odgovorio da će vidjeti šta može učiniti.[166] 103.Pretresno vijeće je konstatiralo da su i Živanović i Radislav Krstić znali za ranije “naređenje šefa” da se pošalje 30 ljudi s Bobanom Inđićem, tri dana ranije, 13. jula 1995. Pretresno vijeće je nadalje ocijenilo da činjenica da su pogubljenja započela 13. jula 1995. ide u prilog zaključku da je tih 30 ljudi, koji nisu došli, trebalo da pomognu u vršenju pogubljenja.[167] Pretresno vijeće je konstatiralo da izjava pukovnika Beare da te ljude treba samo na nekoliko sati upućuje na to da se radilo o kratkom i diskretnom zadatku, a ne o rasporedu za borbena dejstva.[168] Vijeće je ocijenilo da taj prisluškivani razgovor u velikoj mjeri implicira da je, kad su snage MUP-a odbile da izvrše ubojstva, Krstić pristao da pomogne i da je organizirao da pripadnici Bratunačke brigade pomognu u ubijanju na Vojnoj akademiji Branjevo i u Domu kulture u Pilici sljedećeg dana.[169] Pretresno vijeće je zaključilo da je prvobitno oklijevanje Radislava Krstića da pomogne moglo biti povezano s činjenicom da su u to vrijeme jedinice iz Zvorničke brigade već bile povučene iz Žepe i poslane nazad radi krizne situacije u njihovoj zoni odgovornosti.[170] Na osnovu tog prisluškivanog razgovora Pretresno vijeće je zaključilo da je Krstić znao za pogubljenja i da je, znajući za njih, preuzeo obavezu da pomogne pukovniku Beari slanjem dodatnog ljudstva za ispomoć u vršenju tih pogubljenja.[171] 104.Zaključak Pretresnog vijeća da je Radislav Krstić imao namjeru da učestvuje u genocidnom planu, donijet na osnovu ovog prisluškivanog razgovora koji upućuje na Krstićevo znanje o tome što se događa, nerazuman je. To što je Krstić pukovniku Beari rekao: “Vi ste meni uradili svašta, u pičku materinu”, u svjetlu njegovog sljedećeg komentara: “Jebi ga, sad ću ja za to biti kriv”, [172] eventualno pokazuje da je Radislav Krstić znao da se vrše pogubljenja.[173] Štaviše, taj razgovor može se shvatiti i tako da Krstić prije njega nije znao da je pukovnik Beara učestvovao u pogubljenjima Muslimana i da je bio ljut na pukovnika Bearu što će se sad on snositi odgovornost. Čak i ako se prihvati da se razgovor Radislava Krstića i pukovnika Beare odnosi na pogubljenja muslimanskih zarobljenika, to samo pokazuje da je Krstić znao da se vrši genocid. Na osnovu toga se ne može utvrditi namjera da se počini genocid. Isto tako, činjenica da je Krstić predložio da se ljudstvo uzme od njegovih potčinjenih može ići u prilog zaključku da je on znao da se vrše pogubljenja bosanskih Muslimana, ali iz toga se ne može zaključiti da je Radislav Krstić dijelio namjeru da se počini genocid. Najviše što bi iz toga mogao zaključiti razuman presuditelj o činjenicama jeste da je od toga trenutka Krstić znao za genocidnu namjeru nekih članova Glavnog štaba VRS-a. 105.Pretresno vijeće je istaklo činjenicu da je pukovnik Beara bio pripadnik komandnog kadra u Žepi zajedno s generalom Mladićem i da je učestvovao u pregovorima u Žepi od sredine jula 1995., kao i činjenicu da se pukovnik Beara susreo s Radislavom Krstićem na kontrolnom punktu UNPROFOR-a u Žepi tokom operacije Žepa.[174] Dokazi o drugim takvim kontaktima između Krstića i pukovnika Beare u relevantnom periodu takođe nisu dovoljni za zaključak o genocidnoj namjeri Radislava Krstića. 106.Pretresno vijeće je pomenulo činjenicu da je odbrana zanijekala da je on obavio ovaj razgovor s pukovnikom Bearom. Ono je konstatiralo da je u trenutku tog razgovora, 15. jula 1995., Radislav Krstić znao da se vrše pogubljenja i da se obavezao da pomogne pukovniku Beari u obezbjeđivanju ljudstva potrebnog za vršenje tih pogubljenja.[175] U žalbenom postupku odbrana je prihvatila da je do razgovora došlo, ali je zanijekala da je Krstić izvršio ono što je Beara tražio. Ova nepodudarnost u Krstićevom iskazu, međutim, ne pokazuje da je Krstić lagao kako bi prikrio činjenicu da je dijelio genocidnu namjeru nekih članova Glavnog štaba. U načelu, kada se pokaže da je optuženi lagao tokom krivičnog postupka, zaključak da je lagao kako bi prikrio svoju krivnju može se donijeti jedino kad se iscrpe sva druga moguća objašnjenja za tu laž. Najviše što se može reći u vezi s ovom nedosljednosti odbrane jeste da je Radislav Krstić znao, na osnovu svog razgovora s pukovnikom Bearom, da se ubijanje vrši s genocidnom namjerom. Iz Krstićevih nedosljednosti ne može se zaključiti da je on pristao uz tu genocidnu namjeru. Njegova laž može se objasniti željom da izbjegne upravo ovakve negativne zaključke koji bi išli na njegovu štetu, i ne može poslužiti kao osnova za zaključak da je on dijelio genocidnu namjeru nekih članova Glavnog štaba. ::'''''(ii) Kontakti s pukovnikom Pandurevićem kao osnova za zaključak Pretresnog vijeća''''' 107.Drugo, Pretresno vijeće je svoj zaključak utemeljilo na dokazima o bliskoj saradnji između Radislava Krstića i zapovjednika Zvorničke brigade, pukovnika Vinka Pandurevića, u relevantnom razdoblju. Pretresno vijeće je zaključilo da je pukovnik Pandurević 14. jula 1995. od Krstića primio naređenje da se vrati u svoju zonu odgovornosti (nakon zahtjeva koje su Krstiću uputili general Živanović i major Obrenović)[176] zbog dvostrukog problema muslimanskih boraca i zarobljenika.[177] Kada se pukovnik Pandurević vratio u zonu odgovornosti Zvorničke brigade, poslao je 15. jula 1995. vanredni borbeni izvještaj komandantu Drinskog korpusa u vezi s prijetnjom koju za Zvorničku brigadu predstavlja kolona bosanskih Muslimana. Pukovnik Pandurević je naveo: “Dodatno opterećenje nam predstavlja veliki broj zarobljenika razmještenih po školama u zoni brigade, kao i obaveza obezbjeđenja i asanacije terena… Ova komanda više ne može brinuti o ovim problemima, jer za to nema ni materijalnih, ni drugih snaga. Ukoliko niko ne preuzme ovu brigu, biću prinuđen da ih pustim.”[178] 108.U trenutku kad je pukovnik Pandurević poslao ovaj izvještaj zarobljenici zatočeni u Orahovcu i na brani u Petkovcima već su bili pogubljeni, mada su zarobljenici u Pilici i oni u Kozluku bili još uvijek živi. Pretresno vijeće je konstatiralo da se iz izvještaja jasno vidi da je pukovnik Pandurević znao za situaciju zarobljenika u svojoj zoni odgovornosti i da je bio zabrinut zbog povlačenja sredstava iz borbe protiv 28. divizije ABiH radi rješavanja situacije nastale zbog prisustva zarobljenika u njegovoj zoni.[179] Pretresno vijeće je zaključilo da je pukovnik Pandurević, u vrijeme kad je napisao taj izvještaj, znao za pogubljenja zarobljenika bosanskih Muslimana koja su se vršila u njegovoj zoni odgovornosti. 109.Pretresno vijeće je nadalje konstatiralo da na činjenicu da je pukovnik Pandurević znao za pogubljenja upućuju i njegovi prigovori zbog toga što se neophodno potrebna sredstva povlače zbog rješavanja situacije sa zarobljenicima. Dana 13. i 14. jula 1995. sredstva Zvorničke brigade korištena su za pronalaženje zatočeničkih objekata za zarobljenike, a 14. i 15. jula 1995. sredstva Zvorničke brigade su korištena kao ispomoć u vršenju pogubljenja u Orahovcu i na brani u Petkovcima.[180] Kao komandant Zvorničke brigade, pukovnik Pandurević morao je biti informiran o raspoređivanju sredstava za tu svrhu s obzirom na učinak koji je njihovo povlačenje imalo na sposobnost Zvorničke brigade da odgovori na vojnu prijetnju koju je predstavljala kolona bosanskih Muslimana. Pretresno vijeće je prihvatilo da je vanredni borbeni izvještaj napisan uz pretpostavku da su komanda Drinskog korpusa, i Radislav Krstić kao njen komandant, znali i za situaciju sa zarobljenicima i za pogubljenja koja su vršena u zoni odgovornosti Zvorničke brigade.[181] Ono je zaključilo da je do tog trenutka Zvornička brigada dobivala zadatke vezane za zarobljenike i da je pukovnik Pandurević “upozorio svoju komandu da više neće tolerisati tu situaciju”.[182] 110.Dana 15. jula 1995. Radislav Krstić je primio još jedan izvještaj od pukovnika Milanovića, koji je mislio da Krstić zna za situaciju u kojoj se nalazi pukovnik Pandurević.[183] Nadalje, prisluškivani razgovor od 16. jula 1995. pokazao je da je Krstić preduzimao korake da bude potpuno informiran o razvoju situacije u Zvorničkoj brigadi.[184] Dana 17. jula 1995. snimljen je prisluškivani razgovor Krstića i dežurnog oficira, kapetana Trbića, u kojem je kapetan Trbić obavijestio Radislava Krstića da više nema problema u odnosu na borbeni izvještaj od 16. jula 1995. i da je sve pod kontrolom. U tom prisluškivanom razgovoru čulo se kako Krstić pita: “Dobro, jeste l' pobili Turke gore?” Optužba je prihvatila da se to odnosi na borbena dejstva, a ne na zarobljenike bosanske Muslimane.[185] U prisluškivanom razgovoru od 19. jula 1995., pukovnik Cerović je rekao da je Radislavu Krstiću podnio vanredni izvještaj. Pretresno vijeće je zaključilo da je to dodatni dokaz da je Krstić znao šta se dešava u Zvorniku i da je bio u potpunosti informiran o pogubljenjima.[186] 111.Dokazi izneseni pred Pretresnim vijećem o vojnim izvještajima koje je pukovnik Pandurević upućivao Radislavu Krstiću doista potvrđuju da je Krstić, čak i kad je bio odsutan i zauzet vojnim operacijama na području Žepe, pratio situaciju u zoni odgovornosti Zvorničke brigade. No, ti izvještaji ne dokazuju da je Radislav Krstić bio obaviješten o tome da se zarobljenici pogubljuju ili da se s njima postupa na nezakonit način. U jednom izvještaju se, naprotiv, navodi da i vojska i snage MUP-a moraju “štititi stanovništvo i imovinu”. Logičniji je zaključak da je on primao izvještaje o borbenim dejstvima protiv kolone. Čak i da se prihvati da je Krstić bio svjestan, s obzirom na te izvještaje, da se u zoni odgovornosti Zvorničke brigade provode pogubljenja, to znanje nije dovoljno za zaključak da je on imao genocidnu namjeru. Nije dokazano da je Radislav Krstić stvarno upravljao tim pogubljenjima ili da je nadzirao njihovo izvršenje od strane Zvorničke brigade. 112.Vojni vještak odbrane, gospodin Radinović, prihvatio je na suđenju da je pravilno tumačenje dodatnog vanrednog izvještaja pukovnika Pandurevića poslanog u julu 1995. to da Pandurević u njemu izražava veliko nezadovoljstvo zbog zločina koji su počinjeni u njegovoj zoni odgovornosti.[187] Pretresno vijeće je tu njegovu izjavu protumačilo kao dodatni dokaz o tome da je Radislav Krstić znao za pogubljenja, no činjenica da je njegov potčinjeni u svojim izvještajima Krstiću izražavao nezadovoljstvo zbog tih pogubljenja, govori protiv, a ne u prilog genocidnoj namjeri Radislava Krstića. I ovdje, najviše što taj izvještaj pokazuje jeste da je Krstić znao da su pogubljenja izvršena. ::'''''(iii) Kontakti s pukovnikom Popovićem kao osnova za zaključak Pretresnog vijeća''''' 113.Pretresno vijeće je svoj zaključak utemeljilo i na čestim kontaktima između Radislava Krstića i pukovnika Popovića u relevantnom razdoblju.[188] Dana 16. jula 1995. zabilježen je, u jednom prisluškivanom razgovoru, zahtjev komandi Drinskog korpusa za gorivo u ime pukovnika Popovića, koji je bio u zoni odgovornosti Zvorničke brigade. Dežurni oficir Zvorničke brigade koji je uputio zahtjev rekao je da pukovnik Popović neće nastaviti posao koji obavlja ako mu se ne dostavi traženo gorivo, a kasnije je tokom razgovora rekao da “[a]utobus napunjen sa naftom da ide u selo Pilica.” Dokumentacija za 16. juli 1995. potvrđuje da je za pukovnika Popovića izdato 500 litara dizel-goriva, a kao primalac se navodi komanda Drinskog korpusa.[189] Pretresno vijeće je na osnovu tih dokaza utvrdilo da je Krstić, kao komandant Drinskog korpusa, morao znati da je pukovniku Popoviću izdato gorivo i da se to gorivo koristi kako bi se pukovniku Popoviću pomoglo u vršenju pogubljenja.[190] I iz ovih činjenica se može zaključiti jedino o Krstićevom znanju, ali ne i o tome da je dijelio genocidnu namjeru. 114.Pretresno vijeće je, takođe na osnovu prisluškivanog razgovora od 17. jula 1995., utvrdilo da je pukovnik Popović o pogubljenjima posebno izvještavao Radislava Krstića. Dana 17. jula 1995. Krstić je nazvao majoraGolića iz obavještajnog odjeljenja Drinskog korpusai tražio pukovnika Popovića. Rečeno mu je da je pukovnik Popović još uvijek u Zvorniku, ali da će se vratiti popodne. Radislav Krstić je potom majoru Goliću dao uputstva da pronađe pukovnika Popovića i da mu kaže: “[I] odmah se javi na IKM.” Nekoliko sati kasnije, čuo se razgovor u kojem je pukovnik Popović nekoga nazvao “šefe” i rekao da je posao obavljen i da je “sve za pet.”[191] 115.Pretresno vijeće je zaključilo da, mada se u razgovoru ne pominje Krstićevo ime, postoje jaki razlozi za zaključak da je pukovnik Popović podnosio izvještaj Krstiću, s obzirom na to da su u vrijeme poziva pukovnika Popovića pogubljenja bila završena i da je nekoliko sati ranije Radislav Krstić pokušavao da stupi u kontakt s pukovnikom Popovićem, te s obzirom na to da je pukovnik Popović tu osobu zvao “šefe”. Mada je zaključak Pretresnog vijeća da je pukovnik Popović izvještavao Radislava Krstića o ubojstvima vjerodostojan, nijedan razuman presuditelj o činjenicama ne bi smatrao da je to jedini mogući zaključak koji se može izvući na osnovu tog dokaza. Nikad se nije saznalo zašto je Krstić želio da ga pukovnik Popović nazove i stoga je zaključak da je želio dobiti izvještaj o operaciji ubijanja nagađanje. Takođe je daleko od izvjesnog da je osoba kojoj je Popović podnosio izvještaj bio Krstić. Taj razgovor je obavljen nekoliko sati nakon što je Krstić pokušao da razgovara s pukovnikom Popovićem. Pretresno vijeće je utvrdilo da je u prethodnom prisluškivanom razgovoru osoba na koju se odnosi riječ “šefe” bio pukovnik Pandurević, a da se na Radislava Krstića odnosi riječ “general”.[192] Okolnosti tog razgovora bile su identične razgovoru o kojem je ovdje riječ, odnosno, osoba koja je nazvala bila je pukovnik Popović. S obzirom na te činjenice, zaključak koji je iz ovog prisluškivanog razgovora izvelo Pretresno vijeće nije jedini zaključak do kojeg je mogao doći razuman presuditelj o činjenicama. 116.Pretresno vijeće je pomenulo i druge kontakte s pukovnikom Popovićem, konkretno činjenicu da je zajedno s Radislavom Krstićem i drugim oficirima VRS-a prolazio ulicama Srebrenice popodne 11. jula, prisustvo pukovnika Popovića na sastanku u hotelu "Fontana" ujutro 12. jula 1995., njegovo prisustvo u Potočarima 12. jula 1995. i to što je stajao iza Krstića kad je ovaj davao intervju u Potočarima 12. jula 1995. Sve što ove činjenice dokazuju jeste to da je u navedeno vrijeme došlo do tih kontakata. ::'''''(iv) Kontakti s pukovnikom Borovčaninom kao osnova za zaključak Pretresnog vijeća''''' 117.I konačno, Pretresno vijeće je svoje zaključke utemeljilo na kontaktima Radislava Krstića s pukovnikom Borovčaninom iz MUP-a u relevantnom razdoblju.[193] U prisluškivanom razgovoru od 13. jula 1995. Krstić je razgovarao s pukovnikom Borovčaninom. Na pitanje Radislava Krstića kako ide, pukovnik Borovčanin mu je rekao da “dobro ide”. Krstić je zatim rekao: “Nemoj mi reći da imaš problema.” Pukovnik Borovčanin je odgovorio: “Nemam, nemam.”[194] Pretresno vijeće je smatralo da taj razgovor pokazuje kako je Radislav Krstić morao znati da je uveče 13.jula u zoni odgovornosti Drinskog korpusa već bilo zatočeno nekoliko hiljada muškaraca bosanskih Muslimana i da je uveče 13. jula Drinski korpus morao biti svjestan da su vršena pogubljenja. [195] 118.Optužba traži od Žalbenog vijeća da prisluškivani razgovor od 13. jula 1995. sagleda u svjetlu dodatnih dokaza koje su pružili gospodin Deronjić i pukovnik Obrenović. Gospodin Deronjić je ustvrdio da je pukovnik Borovčanin priznao da su njegovi ljudi izvršili masovno pogubljenje u Kravici kao odmazdu za ubistvo dva srpska policajaca.[196] To potvrđuje i svjedočenje pukovnika Obrenovića da mu je pukovnik Borovčanin rekao da je Borovčaninova jedinica blokirala put od Konjević Polja do Kravice, da je bilo teške borbe i mnogo stradalih, te da je zarobila dosta Muslimana.[197] Optužba tvrdi da ova svjedočenja pokazuju da su vojnici pod komandom pukovnika Borovčanina toga dana izvršili masovno pogubljenje i da je pukovnik Borovčanin Krstića obavještavao o ishodu. Optužba tvrdi da je to još jedan dokaz da je Radislav Krstić znao za operaciju ubistava i da je uz nju svim srcem pristajao, te da je zapravo nadzirao snage MUP-a. 119.Prisluškivani razgovor između pukovnika Borovčanina i Radislava Krstića nije dovoljno direktan da bi se moglo zaključiti da je taj razgovor bio izvještaj pukovnika Borovčanina o uspješno obavljenom pogubljenju Muslimana u zemljoradničkoj zadruzi u Kravici 13. jula. Osim toga, gospodin Deronjić je izjavio da pogubljenje u zemljoradničkoj zadruzi u Kravici nije bilo planirano, nego da je bilo spontana odmazda nakon sukoba muslimanskih zatvorenika i stražara.[198] Ako jeste bilo tako, u tom slučaju je inicijativa za pokolj došla od rukovodstva logora, a ne od nekog višeg vojnog zapovjednika, kakav je bio Krstić. Ti dokazi ne idu, dakle, u prilog zaključku o Krstićevoj genocidnoj namjeri. ::'''''(v) Dodatni dokazi u vidu iskaza kapetana Nikolića''''' 120.Optužba se takođe pozvala na dodatni iskaz kapetana Momira Nikolića na žalbenom pretresu o operaciji ukopa 12. jula 1995. Kapetan Nikolić je izjavio da su vojnici pod njegovom komandom učestvovali u operaciji ponovnog ukopa i da je on o svemu što je trebalo učiniti u vezi s tom operacijom obavijestio svog zapovjednika, pukovnika Blagojevića. Kapetan Nikolić je obavijestio i komandanta vojne policije Mirka Jankovića jer je vojna policija trebala odigrati ulogu u toj operaciji ukopa.[199] Taj iskaz ne ide u prilog argumentu optužbe. Sudeći prema dokazima, prvi pokolj muslimanskih zatvorenika izvršen je izgleda u zemljoradničkoj zadruzi u Kravici 13. jula 1995. Događaji koje opisuje kapetan Nikolić odigrali su se 12. jula 1995. Osim toga, nije jasno ko su bili ljudi koje je trebalo ponovo ukopati. U svakom slučaju, čak i da postoji veza između operacije ponovnog ukopa i predmetnih ubistava, u iskazu kapetana Nikolića ne pominje se Radislav Krstić, niti se drugdje u spisu predmeta upućuje na to da je pukovnik Blagojević obavijestio Krstića o toj konkretnoj operaciji ponovnog ukopa. 121.Dakle, najviše što mogu pokazati kontakti Radislava Krstića s onima za koje se čini da su bili glavni učesnici u pogubljenjima jeste to da je Krstić bio svjestan da se vrše pogubljenja. Činjenica da je Radislav Krstić znao za pogubljenja nije dovoljna osnova za zaključak da je on dijelio namjeru da se počini genocid. ::'''''(vi) Dokazi o korišćenju sredstava Drinskog korpusa kao osnova za zaključak Pretresnog vijeća''''' 122.Pretresno vijeće je svoje zaključke utemeljilo i na dokazima da su u vršenju pogubljenja korišćeni ljudstvo i sredstva Drinskog korpusa. Pretresno vijeće je odbacilo argument optužbe da je Drinski korpus učestvovao u pogubljenjima na rijeci Jadar i u Cerskoj dolini.[200] Pretresno vijeće je, mada nije utvrdilo da je Drinski korpus direktno učestvovao u pogubljenjima u skladištu u Kravici, zaključilo da je Drinski korpus morao znati da su autobusi korišteni za prijevoz žena, djece i starih ljudi preraspoređeni na prijevoz zatočenika do skladišta u Kravici. Nadalje, Pretresno vijeće je na osnovu blizine Bratunačke brigade mjestima pogubljenja i ukopa, kao i na osnovu razmjera pogubljenja, zaključilo da je Drinski korpus morao znati da se vrše pogubljenja.[201] 123.Pretresno vijeće je zaključilo da brojni dokazi povezuju Zvorničku brigadu sa pogubljenjima kod Orahovca.[202] Prvo, Orahovac se nalazio unutar zone odgovornosti 4. bataljona Zvorničke brigade. Drugo, vozilo koje je pripadalo Zvorničkoj brigadi zapaženo je na tom području 13. i 14. jula 1995., a iz dokumentacije o vozilima vidljivo je da je da su za to vozilo zadužena dva pripadnika zvorničke vojne policije. Treće, dokumentacija Zvorničke brigade pokazuje da je uveče 13. jula 1995. odred vojne policije Zvorničke brigade raspoređen u Orahovac. Četvrto, čovjek koji je preživio pogubljenja izjavio je da je među krvnicima prepoznao glas bivšeg kolege Gojka Simića. Utvrđeno je da je Gojko Simić bio komandir teškoartiljerijskog voda 4. pješadijskog bataljona 1. zvorničke pješadijske brigade. Peto, iz dokumentacije inžinjerijske čete Zvorničke brigade vidljivo je da su od 14. do uključivo 16. jula 1995. u Orahovcu korištena njihova vozila, rovokopači, rovokopači-utovarivači i kamioni, kao i to da je izdavano gorivo za Orahovac.[203] 124.Na osnovu tih dokaza Pretresno vijeće je zaključilo da je Zvornička brigada Drinskog korpusa učestvovala u pogubljenjima 14. jula 1995. Pretresno vijeće je konstatiralo da su pripadnici vojne policije Zvorničke brigade bili prisutni na tom području prije pogubljenja, “vjerojatno radi, na primjer, čuvanja zarobljenika, a zatim radi pomaganja pri njihovom transportu na mjesta pogubljenja.” Takođe je konstatiralo da se ljudstvo 4. bataljona Zvorničke brigade nalazilo u Orahovcu u trenutku pogubljenja i da je pomagalo u vršenju pogubljenja. Konačno, mehanizacija i oprema inžinjerijske čete Zvorničke brigade bila je angažovana na zadacima vezanim za ukop žrtava između 14. i 16. jula 1995.[204] 125.Što se tiče pogubljenja na brani u Petkovcima, Pretresno vijeće je na osnovu dokumentacije o vozilima i knjige dnevnih zapovijesti Zvorničke brigade utvrdilo da su vozači i kamioni 6. pješadijskog bataljona Zvorničke brigade korišteni za prijevoz zatočenika iz škole u Petkovcima na mjesto zatočenja na brani u Petkovcima 15. jula i da je inžinjerijska četa Zvorničke brigade bila raspoređena na rad s opremom za zemljane radove kako bi pomogla prilikom ukopa žrtava.[205] 126.Pretresno vijeće je svoje zaključke takođe donijelo na osnovu dokaza koji povezuju Drinski korpus s pogubljenjima na Vojnoj ekonomiji Branjevo i u Domu kulture u Pilici. Žalbeno vijeće je već utvrdilo da zaključak Pretresnog vijeća da je Krstić rasporedio pripadnike Bratunačke brigade kako bi pomogli u pogubljenjima na Vojnoj ekonomiji Branjevo i Domu kulture u Pilici nije zaključak do kojeg bi došao razuman presuditelj o činjenicama. To, međutim, ne utječe na valjanost zaključka Pretresnog vijeća da je vojna policija Drinskog korpusa sprovela civile bosanske muslimane prevožene autobusima - koji su bili predviđeni za prijevoz žena, djece i starijih osoba - na mjesto pogubljenja na Vojnoj ekonomiji Branjevo, te da je oprema Zvorničke brigade korištena za aktivnosti vezane za ukop žrtava. To takođe ne umanjuje valjanost zaključka Pretresnog vijeća da je pukovnik Popović učestvovao u nabavci goriva iz komande Drinskog korpusa za prijevoz zarobljenih bosanskih Muslimana na mjesta pogubljenja.[206] Nadalje, u dnevniku aktivnosti voda vojne policije Bratunačke brigade za 16. juli 1995. zabilježeno je da je “jedna patrola policije ostala u Pilici zbog čuvanja i obezbjeđenja Muslimana”. Pretresno vijeće je zaključilo da je, budući da u Pilici nije bilo borbi, ta patrola po svoj prilici čuvala zarobljene bosanske Muslimane.[207] 127.Što se tiče pogubljenja u Kozluku i Nezuku, Pretresno vijeće je konstatiralo da dokumentacija Zvorničke brigade pokazuje da su njeni rovokopači i buldožeri radili na području Kozluka od 16. jula 1995. i da je ta oprema korištena za radove na ukopu žrtava koje su ondje pogubljene.[208] Pretresno vijeće je nadalje konstatiralo da su jedince 16. krajiške brigade, koje su djelovale pod komandom Zvorničke brigade, učestvovale u pogubljenima jedanaest do trinaest bosanskih Muslimana 19. jula 1995. u Nezluku .[209] 128.I konačno, mada je Pretresno vijeće konstatiralo da nema dovoljno dokaza da bi se utvrdilo učestvovanje Drinskog korpusa u ponovnom ukopu tijela iz primarnih u sekundarne grobnice u jesen 1995., ono je bilo uvjereno, s obzirom na razmjere te operacije koja je izvedena u zoni odgovornosti Drinskog korpusa, da je Drinski korpus morao barem znati da se takve aktivnosti vrše.[210] 129.Budući da su potčinjene brigade i dalje dejstvovale pod komadom Drinskog korpusa, Pretresno vijeće je zaključilo da je sama komanda, uključujući i Radislava Krstića kao komandanta, morala od 14. jula 1995. znati za njihovo učešće u pogubljenjima.[211] Pretresno vijeće je konstatiralo da je Krstić znao da se ljudstvo i sredstva Drinskog korpusa koriste kao ispomoć u tim pogubljenjima, a ipak nije preduzeo mjere da kazni potčinjene zbog tog učešća.[212] Pretresno vijeće je zaključilo da “nema nikakve sumnje da je, od trenutka kad je doznao za rasprostranjena i sistematska ubistva i očito se uključio u njihovo počinjenje, dijelio genocidnu namjeru da se ti muškarci ubiju. To se ne može poreći ako se uzme u obzir njegovo obaviješteno učestvovanje u pogubljenjima u vidu korišćenja sredstava Drinskog korpusa.”[213] Pretresno vijeće je zaključak o genocidnoj namjeri optuženog izvelo iz toga što je znao za pogubljenja i iz toga što je znao da se ljudstvo i sredstva pod njegovom komandom koriste kao ispomoć u tim pogubljenjima. Međutim, znanje Radislava Krstića nije samo po sebi dovoljno da bude osnova za daljnji zaključak o njegovoj genocidnoj namjeri. 130.Nadalje, na žalbenom pretresu optužba je istakla - kao dokaz za Krstićevu genocidnu namjeru - konstatacije Pretresnog vijeća o tome da su ga čuli kako koristi pogrdne izraze u vezi s bosanskim Muslimanima. Pretresno vijeće je prihvatilo da je “taj tip emocionalno nabijenog izražavanja rasprostranjen među vojskom za vrijeme rata.”[214] Žalbeno vijeće se slaže s tom ocjenom i smatra da se činjenici da je Krstić koristio pogrdne izraze ne može pridati nikakvo značenje prilikom utvrđivanja njegove genocidne namjere. :'''(e) Drugi zaključci Pretresnog vijeća koji ne idu u prilog zaključku o postojanju genocidne namjere''' 131.Takođe, mnoge konstatacije Pretresnog vijeća ne idu u prilog zaključku da je Radislav Krstić imao genocidnu namjeru. Vijeće je konstatiralo da se je Krstić, mada se nije skanjivao da učestvuje u prisilnom premještanju bosanskog muslimanskog stanovništva, po svemu sudeći nastojao obezbijediti uredno odvijanje operacije. On je naprosto želio da civili napuste to područje i nije mu bio interes da ih pri tome zlostavlja. Pretresno vijeće je, štaviše, prihvatilo da se na osnovu dokaza ne može utvrditi da je “[Radislav] Krstić lično ikada pomislio da bi način odabran za uklanjanje bosanskih Muslimana iz enklave mogao biti sistematsko likvidiranje dijela civilnog stanovništva” i da on “daje utisak uzdržanog i ozbiljnog profesionalnog vojnika koji teško da bi ikada mogao skovati plan poput onog smišljenog za masovno pogubljenje muškaraca bosanskih Muslimana nakon zauzimanja Srebrenice u julu 1995.”[215] Pretresno vijeće je konstatiralo da se "[č]ini [...] malo vjerovatnim da bi general Krstić samostalno ikada došao do jednog takvog plana.[216] 132.Pretresno vijeće je takođe konstatiralo da je Radislav Krstić pokušao da se pobrine za bezbjednost civila bosanskih Muslimana koji su prevoženi iz Potočara. U prisluškivanom razgovoru od 12. jula 1995. čulo se kako kaže da se civilima ne smije ništa loše desiti, a u intervjuu koji je dao u Potočarima 12. jula 1995. zajamčio je njihovu bezbjednost prilikom prijevoza.[217] Pretresno vijeće je konstatiralo da je Krstić na sličan način pokazao brigu i za civile bosanske Muslimane tokom pohoda na Žepu. U prisluškivanom razgovoru od 25. jula 1995. naredio je da se prema civilima iz konvoja koji je išao za Kladanj postupa civilizirano, “da se ne dogodi ko ranije što je bilo problema.”[218] Pretresno vijeće je zaključilo da taj prisluškivani razgovor, mada upućuje na činjenicu da je Radislavu Krstiću bilo važno da se prijevoz odvija kako treba, upućuje i na to da je on bio svjestan problema prilikom ranijih prijevoza.[219] Zaključak da je on bio “svjestan problema prilikom ranijih prijevoza” i da je u ovom slučaju preduzeo korake da se izbjegne loše postupanje u suprotnosti je sa zaključkom Pretresnog vijeća da je Krstić bio voljan učesnik udruženog zločinačkog poduhvata genocida. 133.I konačno, Pretresno vijeće se oslonilo na izjavu svjedoka odbrane da je 13. jula 1995. razgovarao s Krstićem o koloni bosanskih Muslimana i da je ovaj iznio mišljenje da bi VRS trebalo da pusti kolonu da prođe kako bi se ta stvar “završila kako treba.” Pretresno vijeće je smatralo da taj iskaz pokazuje da je Radislav Krstić bio svjestan pokušaja da se ljudi iz te kolone zarobe. Taj iskaz, međutim, pokazuje da Krstić nije imao genocidnu namjeru.[220] Što se tiče njegove konkretne namjere, ona je bila usmjerena ka prisilnom premještanju. Neki drugi članovi Glavnog štaba VRS-a imali su istu namjeru da se obavi prisilno premještanje, ali oni su to premještanje vidjeli samo kao korak u postizanju svog genocidnog cilja. Bilo bi, međutim, pogrešno povezati Krstićevu posebnu namjeru da se obavi prisilno premještanje s istom namjerom drugih članova Glavnog štaba, za koje je prisilni transfer bio sredstvo provođenja genocidnog plana. :'''(f) Preliminarni zaključak Žalbenog vijeća u vezi s ocjenom Pretresnog vijeća o genocidnoj namjeri Radislava Krstića''' 134.Kao što je pokazano, sve što se na osnovu dokaza može utvrditi jeste da je Krstić bio svjestan namjere nekih članova Glavnog štaba VRS-a da počine genocid i da, znajući to, nije spriječio da se ljudstvo i sredstva Drinskog korpusa koriste kako bi se olakšalo vršenje tih ubistava. Njegovo znanje nije samo po sebi dovoljno da bude osnova za zaključak o genocidnoj namjeri. Genocid je jedan od najtežih zločina poznatih čovječanstvu i njegova težina se ogleda u strogim zahtjevima u pogledu posebne namjere. Krivica za genocid može se proglasiti samo kada je ta namjera nedvosmisleno utvrđena. Pretresno vijeće je očigledno propustilo da pruži adekvatne dokaze o tome da je Radislav Krstić posjedovao genocidnu namjeru. Krstić, dakle, nije kriv za genocid kao glavni počinilac. ===E. Krivična odgovornost Radislava Krstića: Pomaganje i podržavanje u genocidu=== 135.Pitanje koje se javlja u ovom stadiju jeste razina krivične odgovornosti Radislava Krstića u ispravno utvrđenim okolnostima. Svi zločini koji su uslijedili nakon pada Srebrenice izvršeni su u zoni odgovornosti odgovornosti Drinskog korpusa. Nema dokaza da je Drinski korpus isplanirao ili potakao bilo koji od tih zločina, i postoje jaki dokazi da su zločinačkim aktivnostima upravljali neki članovi Glavnog štaba VRS-a pod vođstvom generala Mladića.[221] U vrijeme kad su počela pogubljenja, Krstić je bio zauzet pripremama za borbena dejstva u Žepi, a od 14. jula 1995. nadalje vođenjem samog napada.[222] 136.Odbrana je na suđenju tvrdila da, s obzirom na uključenost generala Mladića, Radislav Krstić nije mogao ništa učiniti da uvjeri generala Mladića i zaustavi pogubljenja.[223] Pretresno vijeće je, međutim, utvrdilo da postoje dokazi o tome da je komanda Drinskog korpusa izražavala neslaganje s naređenjima generala Mladića i, konkretno, dokazi o Krstićevom suprotstavljanju naređenju koje je izdao Glavni štab.[224] Pretresno vijeće je takođe utvrdilo da postoje dokazi o tome da je Radislav Krstić ostao lojalan generalu Mladiću uprkos tome što je znao za njegovu ulogu u genocidu u Srebrenici.[225] 137.Kao što je gore konstatirano, zaključak Pretresnog vijeća da je najkasnije od 15. jula 1995. Radislav Krstić znao za genocidnu namjeru nekih članova Glavnog štaba VRS-a je razuman. Radislav Krstić je bio svjestan da Glavni štab ne raspolaže s dovoljno sopstvenih sredstava za izvršenje pogubljenja i da bez korišćenja sredstava Drinskog korpusa Glavni štab ne bi mogao da provede svoj genocidni plan. Krstić je znao da dopuštajući korištenje sredstava Drinskog korpusa znatno doprinosi pogubljenju zarobljenih bosanskih Muslimana. Mada dokazi upućuju na to da Radislav Krstić nije podržavao taj plan, kao komandant Drinskog korpusa on je dozvolio Glavnom štabu da zatraži ta sredstva i da se njima posluži. Krstićevu krivičnu odgovornost je stoga primjerenije opisati kao odgovornost pomagača i podržavaoca u genocidu, nego kao odgovornost počinioca.[226] Ta optužba je pravilno izražena u Optužnici, gdje se Radislav Krstić tereti za pomaganje i podržavanje u planiraju, pripremanju i izvršenju genocida nad bosanskim Muslimanima u Srebrenici.[227] 138.Krstićeva odgovornost pravilno je okarakterizirana kao pomaganje i podržavanje u genocidu na osnovu člana 7(1) Statuta, a ne kao saučesništvo u genocidu na osnovu člana 4(3)(e). U Optužnici se tereti i za saučesništvo, u tački 2.[228] Pretresno vijeće nije osudilo Krstića po toj tački Optužnice, zaključivši da je Radislav Krstić odgovoran kao glavni počinilac.[229] Kao što je primijetilo Pretresno vijeće, postoji preklapanje između člana 4(3), opšte odredbe u kojoj se nabrajaju kažnjivi oblici učestvovanja u genocidu, i člana 7(1), opšte odredbe o krivičnoj odgovornosti koja je primjenjiva na sva krivična djela kažnjiva na osnovu Statuta, uključujući i krivično djelo genocida.[230] Po nekim mišljenjima, član 4(3) je možda konkretnija odredba (lex specialis) od člana 7(1).[231] Postoje, međutim, i mišljenja da bi se oblici učestvovanja nabrojeni u članu 7(1) trebali učitati, kako upućuje i Statut Međunarodnog suda, u članu 4(3) i da bi, prema tome pravilna karakterizacija takve krivične odgovornosti neke osobe bila odgovornost za pomaganje i podržavanje u genocidu.[232] 139.Žalbeno vijeće zaključuje da je u ovom slučaju primjeren potonji pristup. Član 7(1) Statuta, po kojemu se može teretiti pomagač i podržavalac, izričito omogućava pripisivanje takve vrste odgovornosti za svako od “krivičnih djela navedenih u članovima od 2 do 5 ovog Statuta”, uključujući i krivično djelo genocida zabranjeno članom 4. Budući da se Statut mora tumačiti uz najveće moguće poštovanje prema formulacijama koje koristi zakonodavac, Žalbeno vijeće ne smije zaključiti da je preklapanje između članova 7(1) i 4(3)(e) proizišlo iz nepažnje zakonodavca, ako je moguće neko drugo objašnjenje, koje je u skladu s formulacijama u Statutu. U ovom slučaju je moguće pomiriti dvije pomenute odredbe, jer izrazi “saučesništvo” i “saučesnik” mogu obuhvatati ponašanje šire od pomaganja i podržavanja.[233] S obzirom na to da je u članu 7(1) Statuta izričito navedeno da se odgovornost za genocid prema članu 4 može pripisati za pomaganje i podržavanje, odgovornost Radislava Krstića je pravilno okarakterizirana kao odgovornost za pomaganje i podržavanje u genocidu.[234] 140.To, međutim, pokreće pitanje da li je za pripisivanje odgovornosti za pomaganje i podržavanje potrebno da optužena osoba samo posjeduje znanje o posebnoj genocidnoj namjeri glavnog počinioca, ili ona mora i dijeliti tu namjeru. Žalbeno vijeće je već objasnilo, u više navrata, da se osoba koja pomaže i podržava u krivičnom djelu sa posebnom namjerom može smatrati odgovornom ako pomaže u počinjenju zločina znajući za namjeru koja stoji iza tog zločina.[235] To načelo važi za zabranu genocida u Statutu, krivičnog djela koje takođe zahtijeva da se dokaže posebna namjera. Statut i praksa Međunarodnog suda dopuštaju osudu za pomaganje i podržavanje u genocidu na osnovu dokaza da je optuženi znao za genocidnu namjeru glavnog počinioca. 141.Mnogi nacionalni pravni sistemi, kako u anglosaksonskom tako i u kontinentalnom pravu, primjenjuju isti pristup u pogledu mens rea za pomaganje i podržavanje, i često ga izričito primjenjuju na zabranu genocida. Po francuskom zakonu, na primjer, pomagač i podržavalac mora samo biti svjestan da svojim doprinosom pomaže glavnom počiniocu,[236] a taj opšti zahtjev se primjenjuje na konkretnu zabranu zločina genocida.[237] Slično tome, njemački zakon zahtijeva da, kad se radi o krivičnim djelima za koja je obavezno da se dokaže posebna namjera (dolus specialis), pomagač i podržavalac ne mora posjedovati jednak stepen mens rea kao glavni počinilac, nego samo mora biti svjestan namjere počinioca.[238] Isti taj princip važi i za zabranu genocida u članu 6 njemačkog Kodeksa krivičnih djela protiv međunarodnog prava.[239] Krivični zakon Švajcarske zauzima isti stav, tj. da je znanje o posebnoj namjeri drugoga dovoljno da se osoba proglasi krivom za pomaganje u krivičnom djelu.[240] Što se tiče jurisdikcija anglosaksonskog prava, englesko krivično pravo slijedi isti pristup i navodi da je dovoljno da pomagač i podržavalac posjeduje znanje o namjeri glavnog počinioca.[241] I ovdje to opšte načelo važi za zabranu genocida u engleskom nacionalnom pravu.[242] Pristup Engleske zahtijevanoj mens rea u slučajevima pomaganja i podržavanja preuzet je u Kanadi i u Australiji,[243] i u nekim jurisdikcijama Sjedinjenih Država.[244] 142.Nasuprot tome, postoje izvori prema kojima saučesništvo u genocidu, kada se radi o zabrani ponašanja šireg od pomaganja i podržavanja, zahtijeva dokaz da je saučesnik imao posebnu namjeru da uništi zaštićenu grupu. Kao najprirodnije tumačenje člana 4 Statuta nameće se zaključak da se zahtjev iz člana 4(2), da počinilac genocida posjeduje zahtijevanu “namjeru da uništi” zaštićenu grupu, odnosi na sva zabranjena djela nabrojana u članu 4(3), uključujući i saučesništvo u genocidu.[245] Takođe, postoje pokazatelji da je namjera autora Konvencije o genocidu bila da optužba za saučesništvo u genocidu zahtijeva dokaz genocidne namjere. Delegat Velike Britanije u Šestom komitetu Generalne skupštine “predložio je dodavanje riječi ‘smišljeno’ /deliberate/ ispred ‘saučesništvo’”, uz objašnjenje da je “važno naglasiti da saučeništvo mora biti smišljeno, jer postoje sistemi u kojima saučeništvo zahtijeva namjeru, dok u drugim ne postoji takav uslov. Nekoliko delegata [predstavnici Luksemburga, Egipta, Sovjetskog Saveza, Jugoslavije] reklo je da to nije potrebno, jer nikad nije postojala sumnja u to da saučesništvo u genocidu mora biti namjerno. Ujedinjeno Kraljevstvo je na kraju povuklo svoj amandman, ‘jer je jasno da saučesništvo u genocidu, da bi bilo kažnjivo, mora biti smišljeno.’”[246] Formulacije u Statutu Međunarodnog suda i u Konvenciji o genocidu, u kombinaciji s pokazateljima u travaux préparatoires Konvencije, dodatno potvrđuju zaključak da je zamisao autora Statuta bila da se pojam pomaganja i podržavanja treba odnositi na zabranu genocida u članu 4.[247] 143.Činjenica da Pretresno vijeće nije pojedinačno navelo članove Glavnog štaba VRS-a kao glavne učesnike u genocidnom poduhvatu ne negira zaključak da je Radislav Krstić bio svjestan njihove genocidne namjere. Optuženi može biti proglašen krivim za pomaganje i podržavanje u zločinu za koji se zahtijeva posebna namjera i onda kada glavnim počiniocima nije suđeno i kad nije utvrđen njihov identitet.[248] U predmetu Vasiljević, Žalbeno vijeće je optuženog proglasilo krivim kao pomagača i podržavaoca u progonu pri čemu glavnom počiniocu nije suđeno niti je utvrđen identitet druga dva saizvršioca.[249] Prema tome, osuda za učestvovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu da se počini genocid koju je Krstiću izreklo Pretresno vijeće poništava se i zamjenjuje osudom za pomaganje i podržavanje u genocidu.[250] 144.Razmatranje od strane Žalbenog vijeća učestvovanja Radislava Krstića u zločinu genocida relevantno je i za njegovu krivičnu odgovornost za ubistva civila bosanskih Muslimana na osnovu člana3, kršenje zakona i običaja ratovanja, te za istrebljivanje i progone na osnovu člana 5, što proizlazi iz pogubljenja bosanskih Muslimana iz Srebrenice između 13. i 19. jula 1995. Kao što pokazuje utvrđeno činjenično stanje, nema dokaza da je Krstić naredio ijedno od tih ubistava ili da je u njima direktno učestvovao. Sve što dokazi pokazuju jeste da je on znao da se ta ubistva vrše i da je dozvolio Glavnom štabu da koristi ljudstvo i sredstva pod njegovom komandom kako bi se pomoglo u njihovom vršenju. S obzirom na to, krivična odgovornost Radislava Krstića jeste odgovornost pomagača i podržavaoca u ubistvima, istrebljivanju i progonu, a ne odgovornost glavnog saizvršioca. ===F. Krivična odgovornost Radislava Krstića za oportunističke zločine počinjene u Potočarima=== 145.Odbrana takođe osporava konstatacije Pretresnog vijeća u vezi s Krstićevom krivičnom odgovornosti za zločine počinjene između 12. i 13. jula 1995. u Potočarima. Pretresno vijeće je konstatiralo da je Radislav Krstić bio učesnik u udruženom zločinačkom poduhvatu da se civili bosanski Muslimani prisilno premjeste iz Potočara i da je zbog toga krivično odgovoran za ondje počinjena ubistva, premlaćivanje i zlostavljanje, kao prirodnu i predvidivu posljedicu tog udruženog zločinačkog poduhvata. Odbrana tvrdi da ta djela nisu bila prirodna i predvidiva posljedica kampanje etničkog čišćenja i da je ocjena Pretresnog vijeća da ih je Krstić bio svjestan u suprotnosti sa prezumpcijom nevinosti. 146.Odbrana tvrdi da dolazi pokazuju da je on 12. jula 1995. u Potočarima bio najduže dva sata i da ne postoje dokazi koji bi išli u prilog zaključku Pretresnog vijeća da je on mogao da “direktno sazna da VRS ili druge naoružane snage zlostavljaju izbjeglice,” te da je bio svjedok nehumanih uslova u Bijeloj kući i ubijanja civila u njoj. Odbrana smatra da dokazi, naprotiv, pokazuju da su postojala naređenja vojnih vlasti da se s civilima postupa humano.[251] Odbrana se poziva na naređenje koje je 9. jula 1995. izdao gospodin Karadžić kao vrhovni komandant srpskih snaga, u kojem se izričito kaže da se s civilnim stanovništvom mora postupati u skladu sa Ženevskim konvencijama,[252] na iskaz Dražena Erdemovića da je vojnicima koji su ulazili u Srebrenicu izričito rečeno da ne otvaraju vatru na civile,[253] prisluškivani razgovor od 12. jula 1995. u kojem je Radislav Krstić rekao da se ništa loše ne smije desiti civilima koji se odvoze iz Potočara[254] i na njegove izjave u intervjuu 12. jula 1995. tokom operacije prevoženja autobusima da je Drinski korpus dao garancije za bezbjednost civilnog stanovništva.[255] 147.Etničko čišćenje civila bosanskih Muslimana u Srebrenici bilo je dio operacije "Krivaja 95", u kojoj je, kako je utvrđeno, Krstić imao vodeću ulogu. Radislav Krstić je znao da će granatiranje Srebrenice prisiliti desetine hiljada civila bosanskih Muslimana da krenu za Potočare jer su tamo bile snage UN. On je takođe dobro znao da u Potočarima nije bilo adekvatnih smještajnih kapaciteta za prihvat bosanskih civila.[256] Pretresno vijeće je ocijenilo da je on stoga odgovoran za pripremanje terena za zločine koji su uslijedili u Potočarima.[257] Nadalje, budući da je bio prisutan na dva sastanka koja je sazvao general Mladić u hotelu "Fontana", on je znao da se civili bosanski Muslimani u Potočarima zapravo suočavaju s humanitarnom krizom.[258] Bilo je, dakle, dovoljno dokaza da se Pretresno vijeće uvjeri da je RadislavKrstić bio svjestan da će nad civilima bosanskim Muslimanima u Potočarima biti izvršena i druga krivična djela. 148.Kao što je ustvrdila odbrana, Pretresno vijeće je moglo utvrditi samo to da je RadislavKrstić popodne 12. jula bio prisutan u Potočarima sat ili dva. On je tada učestvovao u nadzoru nad operacijom prevoženja autobusima zajedno s drugim oficirima VRS-a, uključujući i generala Mladića. Međutim, vojnici VRS-a su na razne načine zlostavljali civile bosanske Muslimane i situacija u kojoj su se našli civili bosanski Muslimani u Potočarima bila je toliko očigledno užasna da je Pretresno vijeće zaključilo da su ti uslovi njemu morali biti očiti.[259] Nadalje, mada je ustanovljeno da je on bio fizički prisutan samo kratko vrijeme, iz dokaza je utvrđeno da je on imao glavnu ulogu u obezbjeđivanju autobusa i nadzoru nad njihovim kretanjem čitavog dana.[260] Pretresno vijeće je takođe utvrdilo da je Drinski korpus pod njegovom komandom bio u velikoj mjeri uključen u organizaciju i nadzor prebacivanja bosanskih civila iz Potočara. Pretresno vijeće je, mada je konstatiralo da je taj aspekt operacije bio jedan od discipliniranijih i mada nije uvjereno da je Drinski korpus bio direktno uključen u ijedan od počinjenih oportunističkih zločina, ipak ocijenilo da su jedinice Drinskog korpusa prisutne u Potočarima takođe bile u poziciji da primijete opšte zlostavljanje civila bosanskih Muslimana od strane drugih srpskih snaga. Mada je na osnovu dokaza utvrđeno da je u dva navrata Krstić izdao naređenja da se ne smije učiniti ništa nažao civilima bosanskim Muslimanima u autobusima, nije bilo dokaza o ijednom pokušaju RadislavaKrstića da obezbijedi da se ta naređenja poštuju.[261] Takođe nije bilo dokaza da su jedinice Drinskog korpusa pod njegovom komandom preduzele ikakve korake da obezbijede da se naređenja njihovog komandanta poštuju ili da mu prijave eventualna kršenja tih naređenja. 149.U ovakvim okolnostima, argument odbrane da zločini počinjeni nad civilnim stanovništvom u Potočarima nisu bili prirodna i predvidiva posljedica udruženog zločinačkog poduhvata da se prisilno premjeste bosanski civili nije uvjerljiv. Zaključak Pretresnog vijeća da stvaranje humanitarne krize u Potočarima ulazi u okvire namjeravanog udruženog zločinačkog poduhvata da se prisilno premjesti civilno stanovništvo je razuman. Pretresno vijeće je izričito konstatiralo da je, “s obzirom na okolnosti u vrijeme stvaranja tog plana, general Krstić [...] morao biti svjestan toga da će pojava takvih zločina biti neizbježna, s obzirom na nedostatak skloništa, zbijenost gomile, ranjivost izbjeglica, prisustvo mnogih regularnih i neregularnih vojnih i paravojnih jedinica na tom području, te nedovoljan broj vojnika UN-a koji bi obezbijedili zaštitu.”[262] Žalbeno vijeće se slaže s ovom ocjenom. Nadalje, s obzirom na Krstićevu ulogu u uzrokovanju humanitarne krize u Potočarima, izdavanje naređenja da se civilima ne smije nauditi nije dovoljno da se utvrdi da počinjeni zločini nisu prirodna i predvidiva posljedica plana da se prisilno premjeste civili. 150.Odbrana nadalje tvrdi da ga se ne može smatrati odgovornim za zločine za koje nije znao da se zaista i vrše. Iznoseći ovaj argument odbrana pogrešno shvaća treću kategoriju odgovornosti za udruženi zločinački poduhvat. Da bi se optuženi smatrao krivično odgovornim za djela koja su prirodna i predvidiva posljedica udruženog zločinačkog poduhvata nije potrebno utvrditi da je on znao da su se druga djela zaista i dogodila. Dovoljno je pokazati da je optuženi bio svjestan da su ta druga djela koja nisu dio dogovorenog udruženog zločinačkog poduhvata prirodna i predvidiva posljedica dogovorenog udruženog zločinačkog poduvata, i da je učestvovao u tom poduhvatu svjestan vjerovatnosti da će on rezultirati tim djelima. Stoga nije bilo potrebno da Pretresno vijeće donosi zaključak da je Radislav Krstić znao da se vrše ta druga krivična djela; bilo je dovoljno da je on mogao predvidjeti mogućnost počinjenja tih djela i da ona zaista i jesu počinjena. 151.Odbrana nadalje tvrdi da se Radislava Krstića ne bi trebalo smatrati krivim u pogledu zločina počinjenih u Potočarima 12. i 13. jula 1995. jer je do 13. jula 1995. komandant Drinskog korpusa bio general Živanović.[263] Taj argument je irelevantan. Odgovornost Radislava Krstića za zločine počinjene u Potočarima proizlazi iz njegovog ličnog učestvovanja u udruženom zločinačkom poduhvatu da se prisilno premjeste civili. Ti oportunistički zločini bili su prirodna i predvidiva posljedica tog udruženog zločinačkog poduhvata. To što je Krstiću izrečena osuđujuća presuda za ta krivična djela nije povezano s njegovim položajem u štabu Drinskog korpusa u trenutku njihova počinjenja. Žalba RadislavaKrstića na osudu za oportunističke zločine koji su počinjeni u Potočarima, a koji su prirodna i predvidiva posljedica njegovog učestvovanja u udruženom zločinačkom poduhvatu prisilnog premještanja, odbacuje se. ==Footnotes== <references/> {{Navigacija1|Tužilac protiv Radislava Krstića|II.|IV.}} 179 584 2006-06-23T21:05:10Z Demicx 7 {{Zakon |NASLOV =Evropska konvencija o ljudskim pravima |SKRAĆENICA = |VRSTA =Konvencija |OBLAST VAŽENJA =Zemlje potpisnice, kao članice Savjeta Evrope |PRAVNA MATERIJA = |IZVOR =[http://www.ustavnisud.ba/ www.ustavnisud.ba] |DATUM IZDANJA =1. novembar 1998 |STARO IZDANJE =1. oktobar 1994 |OBJAVA =Rim, 4. XI 1950. godine&#185; |STUPIO NA SNAGU =1. novembar 1998 |ZABILJEŠKE =&#185;<small>Prvo izdanje konvencije</small> |WIKIPEDIA = }} <center><big>'''Evropska konvencija o ljudskim pravima'''</big><br /> '''kako je izmijenjena Protokolom br. 11'''<br /> <small>(datum stupanja na snagu 1. novembar 1998.)</small></center><br /><br /> '''EVROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA''' je međunarodni ugovor između država članica Savjeta Evrope i temeljni akt na kojem bazira zaštita osnovnih ljudskih prava i sloboda.<br><br><br> <small>''European Treaty Series, No. 5''</small> ===Napomena o tekstu=== ''Tekst ove konvencije je izmijenjen prema odredbama Protokola broj 3 (ETS No. 45), koji je stupio na snagu 21. septembra 1970, Protokola broj 5 (ETS No. 55), koji je stupio na snagu 20. decembra 1971 i Protokola broj 8 (ETS No. 118), koji je stupio na snagu 1. januara 1990 i također uključio tekst Protokola broj 2 (ETS No. 44), koji je u skladu sa članom 5. stav 3 istoga, bio integralni dio ove konvencije od njenog stupanja na snagu 21. septembra 1970. Sve odredbe koje su bile izmijenjene ili dodate ovim protokolima, zamijenjene su Protokolom broj 11, od datuma njegovog stupanja na snagu 1. novembra 1998. Od tog datuma, Protokol broj 9 (ETS No. 140), koji je stupio na snagu 1. oktobra 1994, je ukinut.'' <br clear=all> {{Sadržaj| * '''•&nbsp;Evropska konvencija o ljudskim pravima - UVOD''' * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Konvencija|•&nbsp;Konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio I.|•&nbsp;Dio I - Prava i slobode]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio II.|•&nbsp;Dio II - Evropski sud za ljudska prava]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio III.|•&nbsp;Dio III - Razne odredbe]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 1.|•&nbsp;Protokol broj 1.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 4.|•&nbsp;Protokol broj 4.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 6.|•&nbsp;Protokol broj 6.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 7.|•&nbsp;Protokol broj 7.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 12.|•&nbsp;Protokol broj 12.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 13.|•&nbsp;Protokol broj 13.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 14.|•&nbsp;Protokol broj 14.]] }} [[de:Europäische Menschenrechtskonvention]] 180 506 2006-06-22T23:03:25Z Dado 5 {{Navigacija1|Tužilac protiv Radislava Krstića|III.|V.}} ==IV. Način na koji je optužba vršila objelodanjivanje i pravo Radislava Krstića na pravično suđenje== 152.Odbrana je kao jednu od osnova svoje žalbe iznijela da je način na koji je optužba vršila objelodanjivanje povrijedio pravo Radislava Krstića na pravično suđenje u skladu sa članom 20 Statuta.[264] Žalbeno vijeće će razmotriti svaki od postupaka optužbe za koje odbrana tvrdi da su nanijeli štetu njenom predmetu, a to su: zadržavanje kopija dokaznih predmeta radi taktiziranja; prikrivanje jedne trake kako bi je kasnije podnijeli kao dokaz prilikom unakrsnog ispitivanja; razna kršenja pravila 68 (objelodanjivanje oslobađajućeg materijala); i upitna vjerodostojnost iskaza dva svjedoka. 153.Općenito, u slučajevima kada se odbrana žali da je optužba prekršila svoju obavezu iz pravila 68, ona mora pokazati (i) da je optužba svojim postupkom prekršila obavezu iz pravila 68 i (ii) da je zbog toga predmetu odbrane nanesena bitna šteta.[265] Drugim riječima, ako odbrana uvjeri Sud da se optužba nije pridržavala pravila 68, Sud će - razmatrajući primjerenu procesnu sankciju - ispitati da li je odbrana tim nepridržavanjem oštećena,[266] a tek će se onda okrenuti pitanju treba li izreći sankcije.[267] ===A. Zadržavanje kopija dokaznih predmeta radi taktiziranja=== 154.Prije početka suđenja, a u skladu s pravilom 65 ter (E) (kako je tada bilo formulirano),[268] odbrana je zatražila kopije dokaznih predmeta na koje se optužba namjeravala pozvati na suđenju. Optužba je odbila da objelodani te dokazne predmete uz obrazloženje da nije obavezna da to učini bez zahtjeva za recipročno objelodanjivanje u skladu s pravilom 67(C).[269] To pitanje je potom izneseno na pretpretresnoj konferenciji, kada je odbrani odbijen pristup tim dokumentima.[270] Ti dokazni predmeti optužbe kasnije su postepeno objelodanjivani tokom suđenja. 155.Odbijajući da optužbi naloži da objelodani svoje dokazne predmete prije suđenja, pretpretresni sudija je smatrao da bi, ako bi optužba bila primorana da objelodani svoje dokazne predmete odbrani bez ikakvog recipročnog objelodanjivanja u skladu s pravilom 67,[271] došlo do nejednakosti oružja.[272] 156.Odbrana se žali da je pretpretresni sudija pogriješio kad je konstatirao da optužba nije bila obavezana pravilom 65 ter da objelodani kopije dokaznih predmeta odbrani prije početka suđenja, i da stoga Krstiću nije omogućeno pravedno suđenje.[273] Odbrana zbog toga traži ponovno suđenje.[274] Da li je optužba bila obavezna da objelodani kopije dokaznih predmeta u skladu s pravilom 65 ter (kako je tada bilo formulirano) u prvostepenom postupku? 157.Argument odbrane ima dva dijela. Prvi dio se poziva na rezonovanje izneseno u jednoj odluci u predmetu Krajišnik i Plavšić,[275] koja je donesena nakon iznošenja završnih riječi na suđenju u predmetu Krstić. U toj odluci je konstatirano da pravilo 65 ter (E) obavezuje optužbu da objelodani kopije dokaznih predmeta odbrani prije početka suđenja.[276] 158.U drugom dijelu svog argumenta odbrana se poziva na izmjenu pravila 65 ter (E), koju su sudije Međunarodnog suda usvojile 13. decembra 2001.[277] Tom izmjenom promijenjen je sadržaj pravila 65 ter (E) tako što se izričito propisuje da optužba mora odbrani dostaviti kopije dokaznih predmeta sa spiska dostavljenog u okviru postupka pretpretresnog objelodanjivanja.[278] Odbrana tvrdi da ta izmjena Pravilnika pokazuje da je pomenutu odluku u iz predmeta Krajišnik i Plavšić usvojio cijeli Sud.[279] 159.Za razliku od onoga što je odlučeno na pretpretresnoj konferenciji u predmetu Krstić, Pretresno vijeće u predmetu Krajišnik i Plavšić je zauzelo sljedeći stav: Jedini način na koji se odbrana može na pravi način pripremiti za suđenje jest da unaprijed bude obaviještena o materijalu na koji se optužba namjerava osloniti, uključujući dokazne predmete. Time što ne objelodanjuje dokumente prije suđenja, optužba stavlja odbranu u položaj u kojem se neće biti u stanju na pravi način pripremiti, a ta činjenica vjerovatno vodi kršenju principa jednakosti strana.[280] 160.Dakle, to pretresno vijeće je smatralo da pravilo 65 ter (E)(iii) od optužbe zahtijeva da objelodani same dokazne predmete koji su navedeni na spisku, neovisno o eventualnom recipročnom pretpretresnom objelodanjivanju dokaznih predmeta odbrane prema pravilu 67. Pretresno vijeće u predmetu Krajišnik i Plavšić rezoniralo je da bi odbrana, budući da se u pravilu 65 ter (E)(iii) govori o mogućim prigovorima odbrane u vezi s autentičnošću dokaznih predmeta, morala imati pristup tim dokaznim predmetima kako bi ocijenila njihovu autentičnost.[281] 161.Izmjena tog pravila, koja je uslijedila, usvaja taj pristup. Sporno je to da li izmjena pravila 65 ter odražava konsensus u pogledu pravilnog tumačenja ranijeg pravila i da li je Pretresno vijeće u predmetu Krajišnik i Plavšić tačno opisalo to tumačenje. 162.Žalbeno vijeće odbija argument odbrane da izmjene pravila 65 ter (E) obavezuju Žalbeno vijeće da usvoji tumačenje koje predlaže odbrana. Uobičajeno je da se Pravilnik s vremena na vrijeme mijenja kada se u praksi pokaže potreba da se on pojasni ili izmijeni. Najviše što može pokazati izmjena tog pravila jeste to da je njegova prethodna formulacija bila nedovoljno jasna, ali to ne znači da ona pomaže u tumačenju tog pravila. Novo pravilo 65 ter (E) zahtijeva od optužbe da odbrani omogući pristup kopijama dokaznih predmeta optužbe prije početka suđenja. No, prije izmjene je stvarni doseg tog pravila bilo moguće različito tumačiti, što pokazuje i razlika između odluke na pretpretresnoj konferenciji u predmetu Krstić i one Pretresnog vijeća u predmetu Krajišnik i Plavšić. 163.Ranije pravilo 65 ter (E) nije izričito zahtijevalo da se objelodane sami dokazni predmeti, nego samo govori o sastavljanju "spiska" dokaznih predmeta, što upućuje na to da pravilo 65 ter (E) nije instrument kojim se može postići objelodanjivanje dokaznih predmeta. Izmjena tog pravila upućuje pak na to da su sudije Međunarodnog suda shvatile da bi takva praksa mogla i odbrani i optužbi stvoriti poteškoće u trenutku kada žele osporiti autentičnost dokaznih predmeta. Kada strane osporavaju dokazne predmete, može doći do kašnjenja tokom suđenja jer se odobravaju odgode kako bi se stranama omogućilo da ispitaju te dokazne predmete u trenutku kad se oni predlažu. Zato je razlog za izmjenu mogao biti efikasnije vođenje samog suđenja, a ne to što se zaključilo da je pravilo bilo nepravedno prema odbrani. 164.Osim toga, u ovom predmetu je optužba sklopila sporazum s odbranom – na prijedlog Pretresnog vijeća - kojim je dogovoren način objelodanjivanja određenih dokaza.[282] Dogovarajući takav način objelodanjivanja s odbranom, optužba je zapravo učinila više no što je obavezna prema Pravilniku u onoj mjeri u kojoj su obaveze u pretpretresnoj fazi uopšte definirane.[283] Na suđenju, odbrana nije imala primjedbi na taj sporazum[284] i nije iznijela prigovor na dogovoreni način objelodanjivanja.[285] U žalbenom postupku, optužba tvrdi da prihvatanje od strane odbrane ovog načina objelodanjivanja znači da odbrana ne može sada tvrditi da je taj način bio nepravedan. 165.Žalbeno vijeće se ne slaže da to što je odbrana u početku prihvatila određeni način objelodanjivanja može biti osnova da se odbrani u žalbenom postupku ne dozvoli argument da je on bio nepravedan. Međutim, da bi ta žalbena osnova bila prihvaćena, odbrana bi morala pokazati da joj je tumačenje relevantnog pravila od strane Pretresnog vijeća onemogućilo da kako treba ispita autentičnost dokaznih predmeta, i da je time oštećena. Odbrana to nije dokazala. Naprotiv, Pretresno vijeće je odobrilo odgode koje su odbrani dale priliku da ospori autentičnost raznih dokaznih predmeta koje je predlagala optužba.[286] 166.Žalbeno vijeće stoga odbacuje ovu žalbenu osnovu. ===B. Prikrivanje postojanja trake i njeno naknadno podnošenje kao dokaznog predmeta prilikom unakrsnog ispitivanja=== 167.Optužba je tokom izvođenja dokaza odbrane u prvostepenom postupku predočila traku koja je puštena Radislavu Krstiću u okviru unakrsnog ispitivanja. Postojanje te trake nije objelodanjeno odbrani ni tokom izvođenja dokaza optužbe ni tokom glavnog iskaza optuženog,[287] mada je već neko vrijeme bila u posjedu optužbe. Odbrani je, međutim, sadržaj te trake bio poznat prije no što je ona predočena Pretresnom vijeću,[288] i tada nije imala prigovora na to da se ona upotrijebi.[289] 168.U ovom žalbenom postupku, odbrana tvrdi da bi trebalo naložiti novo suđenje, i to iz dva razloga: navodna nemogućnost da Pretresno vijeće nije uzelo u obzir sadržaj trake; i korištenje od strane optužbe takozvane “oštre” taktike na suđenju.[290] ====1. Navodna nemogućnost da Pretresno vijeće nije uzelo u obzir sadržaj trake==== 169.Odbrana tvrdi da je Pretresnom vijeću, od trenutka kad je čulo traku, bilo nemoguće da zanemari njen sadržaj prilikom odlučivanja o krivici i kazni optuženog,[291] mada Pretresno vijeće jeste izuzelo taj dokaz.[292] 170.Žalbeno vijeće ne prihvata ovaj argument. Uloga sudija kao arbitara kako u pogledu činjenica tako i u pogledu prava temelj je funkcioniranja ovog suda. Od sudija se često traži da prilikom donošenja odluka zanemare određene dokaze, što je ne samo privilegij svojstven njihovoj ulozi sudija, nego i prihvaćen aspekt njihove sudijske funkcije prilikom ocjenjivanja prihvatljivosti dokaza na suđenju. [293] 171.Odbrana nije pokazala ni da joj je zbog korištenja trake nanesena šteta,[294] niti da je Pretresno vijeće sadržaj trake uzelo u obzir ili da je na njoj utemeljilo svoje zaključke.[295] Ne postoji osnova za argument odbrane da je preslušavanje trake uticalo na sudije, te stoga nema razloga za obnovu postupka. ====2. "Oštra" taktika na suđenju==== 172.Odbrana smatra da je način na koji je traka uvedena predstavljao “oštru” taktiku na suđenju i da bi Žalbeno vijeće trebalo odobriti zahtjev odbrane za ponovo suđenje kako bi odvratilo Tužilaštvo od takvog neprofesionalnog ponašanja u budućnosti.[296] Optužba je svoj postupak branila iznoseći argument da ne postoji pravilo kojim se stranama izričito zabranjuje uvođenje dokaza na opisan način.[297] 173.Tvrdnja odbrane je ozbiljna, pa će je Žalbeno vijeće u skladu s tim i razmotriti. Odbrana tvrdi da je optužba namjerno odbila da objelodani traku kao dokazni predmet i da je, umjesto toga, odlučila da prikrije njeno postojanje kako bi je iskoristila u unakrsnom ispitivanju “kako obrana ne bi imala priliku da je objasni”.[298] Tačno je da je sadržaj trake na kraju izuzet odlukom Pretresnog vijeća.[299] U toj odluci Pretresno vijeće je razmotrilo praksu u vezi s prihvatanjem dokaza u postupku pobijanja.[300] Ta praksa sprječava da se u postupku pobijanja prihvataju dokazi koji se ne bi realno očekivali. 174.Odluka Pretresnog vijeća, kao i karakter tog dokaza te činjenica koliko dugo je bio u posjedu optužbe, idu u prilog argumentu odbrane. Čini se da ima dosta razloga da se dovede u pitanje primjerenost postupanja optužbe u pogledu objelodanjivanja tog dokaza. Za nedolično ponašanje advokata, predviđene su sankcije u pravilu 46 (Nedolično ponašanje branioca). S obzirom na to da je traka izuzeta kao dokaz na suđenju, Žalbeno vijeće zaključuje da je primjena tih pravila, a ne ponovno suđenje, primjeren pristup pitanju nedoličnog ponašanja optužbe u vezi sa prikrivenom trakom. 175.Stoga se zahtjev odbrane za ponovno suđenje zbog prikrivanja postojanja trake odbacuje, a Žalbeno vijeće će dalje u tekstu razmotriti koji je primjeren pristup rečenom postupku optužbe. ===C. Razna kršenja pravila 68=== 176.Odbrana tvrdi da je optužba povrijedila svoje obaveze objelodanjivanja prema pravilu 68 time što je: propustila da objelodani više izjava svjedoka koje sadrže oslobađajući materijal; propustila da objelodani oslobađajući materijal među ostalim dokazima i nije navela da je taj materijal oslobađajući; nije odbrani omogućila da načini fotokopije tog materijala, nego joj je samo dopustila da materijale pregleda u prostorijama optužbe; propustila da dva objelodanjivanja obavi što je prije moguće. ====1. Navodna povreda pravila 68 time što nisu objelodanjene izjave svjedoka koje sadrže oslobađajući materijal==== 177.Odbrana tvrdi da je više razgovora sa svjedocima, koje je optužba obavila prije no što je Pretresno vijeće donijelo presudu, sadržavalo oslobađajući materijal i da propust optužbe da u tom trenutku objelodani taj materijal predstavlja povredu pravila 68.[301] Optužba je prihvatila da šest od deset izjava koje je odbrana navela u svom Podnesku u vezi s pravilom 115 “ulazi u polje primjene pravila 68”,[302] ali tvrdi da ostale četiri izjave ne ulaze u polje primjene tog pravila i da, u svakom slučaju, odbrana nije uspjela pokazati da je iz propusta da se izjave objelodane nastala šteta.[303] :'''(a) Standardi za kvalificiranje dokaza kao materijala iz pravila 68''' 178.Tekst pravila pojašnjava sama praksa Međunarodnog suda u kojoj je uvriježeno da u polje primjene pravila 68 ulaze oni materijali koji ukazuju na nevinost ili ublažavaju krivicu optuženog, ili pak utiču na vjerodostojnost dokaza optužbe.[304] Na vjerodostojnost dokaza optužbe utiče onaj materijal koji dovodi u pitanje predmet koji optužba izlaže na suđenju; materijal koji se mora objelodaniti prema pravilu 68 ne ograničava se na materijal koji je u takvom obliku da bi mogao biti prihvaćen kao dokaz.[305] On obuhvaća sve informacije koje na bilo koji način ukazuju na nevinost ili ublažuju krivicu optuženog ili mogu uticati na vjerodostojnost dokaza optužbe, kao i materijal koji može optuženog upozoriti na postojanje takvog materijala.[306] 179.Optužba tvrdi da se svako tumačenje pravila 68 treba osloniti na praksu nacionalnih pravosudnih sistema sa sličnim režimima objelodanjivanja.[307] Ona se u velikoj mjeri oslanja na predmete iz Sjedinjenih Država tvrdeći da dokument, da bi ušao u polje primjene pravila 68, mora biti oslobađajući “prima facie.”[308] Žalbeno vijeće smatra da su smisao i svrha pravila 68 dovoljno jasni i ne prihvata da je jurisprudencija Sjedinjenih Država ili neki drugi pravosudni sistem relevantan za određivanje njegovog opsega. 180.Objelodanjivanje oslobađajućeg materijala ključno je za pravičnost postupka pred Međunarodnim sudom, a pravičnost je najvažniji faktor koji se mora imati na umu kad se utvrđuje da li je prekršeno relevantno pravilo. Žalbeno vijeće je svjesno da šire tumačenje obaveze objelodanjivanja dokaza može povećati teret za optužbu, i u smislu obimnosti materijala koji treba objelodaniti, i u smislu napora koji treba uložiti da bi se utvrdilo da li je materijal oslobađajući. Međutim, s obzirom na ključni značaj koji ima objelodanjivanje oslobađajućeg materijala, bilo bi suprotno interesima pravičnog suđenja da se polje primjene tog pravila ograniči na način koji predlaže optužba. 181.Žalbeno vijeće će sada, imajući to u vidu, pristupiti razmatranju argumenata na osnovu pravila 68 u vezi s oslobađajućim materijalom. :'''(b) Da li su četiri izjave svjedoka predstavljale oslobađajući materijal?''' 182.Kao što je već rečeno, sporni dokazi su izjave četiri zaštićena svjedoka koje su podnesene u žalbenom postupku kao dodatni dokazi u skladu s pravilom 115.[309] 183.U prvoj izjavi rečeno je da je pukovnik Beara direktno od svjedoka zatražio da izvrši pripreme za ukop muškaraca Muslimana pogubljenih nakon pada Srebrenice. Odbrana tvrdi da to dokazuje postojanje paralelnog komandnog lanca jer pukovnik Beara u tu akciju nije uključio Radislava Krstića.[310] Žalbeno vijeće je već utvrdilo da svjedočenje ovog svjedoka ne ide u prilog argumentima odbrane.[311] 184.Što se tiče druge izjave, odbrana tvrdi da je ona još jedan pokazatelj toga da su general Mladić i Glavni štab zaobilazili redovni lanac komande, čime su Krstića udaljili od događaja.[312] Žalbeno vijeće je konstatiralo da to svjedočenje ne predstavlja direktan dokaz da je Glavni štab zaobilazio Radislava Krstića[313] i da taj dokaz ionako ne bi promijenio presudu o krivici koju je izreklo Pretresno vijeće.[314] 185.Treća izjava dolazi od svjedoka koji je navodno rekao optužbi da su zatvorenici u Bratuncu bili pod kontrolom vojne Službe bezbjednosti.[315] Odbrana smatra da to svjedočenje ide u prilog tvrdnji Radislava Krstića da on nije imao kontrolu nad zatvorenicima i da je Služba bezbjednosti djelovala neovisno od komande Korpusa.[316] Žalbeno vijeće je već konstatiralo da taj dokaz ne bi doveo do drugačije presude Pretresnog vijeća o krivici, budući da ona ni na koji način ne pokazuje da Drinski korpus nije znao ili vjerovatno nije znao za te događaje.[317] 186.Četvrta izjava je izjava svjedoka koji je rekao da, mada nalog kojim je Krstić postavljen na položaj komandanta Korpusa nosi datum 13. juli 1995., to nužno ne znači da je Krstić tada preuzeo dužnost, niti da je toga dana bio na dužnosti.[318] Žalbeno vijeće je već utvrdilo da je to svjedočenje nebitno u svjetlu brojnih dokaza koje je razmotrilo Pretresno vijeće da je Krstić de facto preuzeo komandu 13. jula 1995.[319] :'''(c) Procesne sankcije''' 187.Odbrana zbog propusta optužbe da objelodani oslobađajući materijal prema pravilu 68 predlaže ponovno suđenje.[320] Takođe, kada je optuženi oštećen kršenjem pravila 68, ta šteta se može, kad je to primjereno, nadoknaditi prihvatanjem dodatnih dokaza u žalbenom postupku prema pravilu 115.[321] U ovom žalbenom postupku dotični dokazi nisu takvi da bi opravdali prihvatanje prema pravilu 115,[322] i Žalbeno vijeće smatra da oni nisu razlog za ponovno suđenje. Odbrana je bez obzira na to imala priliku da traži prihvatanje tog materijala kao dodatnih dokaza. Ona, dakle, nije pokazala da je Radislav Krstić pretrpio ikakvu štetu. Zahtjev odbrane se stoga odbacuje. 188.U mjeri u kojoj je Žalbeno vijeće utvrdilo da optužba nije poštivala obaveze iz Pravilnika biće izrečene sankcije prema pravilu 46 (Nedolično ponašanje branioca) i pravilu 68 bis (Neispunjavanje obaveza objelodanjivanja). ====2. Navodno kršenje pravila 68 zbog propusta optužbe da opiše dokaze objelodanjene prema pravilu 68 kao oslobađajuće==== 189.Odbrana tvrdi da su dokumenti objelodanjeni prema pravilu 68 tokom suđenja, 25. juna 2000. i 5. marta 2001., bili zatrpani u hrpi drugog materijala dostavljenog u isto vrijeme i da činjenica da optužba nije navela da se taj materijal objelodanjuje prema pravilu 68 predstavlja kršenje slova i duha Pravilnika.[323] Optužba u svom odgovoru navodi da se nigdje od nje izričito ne traži da za svaki dokument navede po kojoj se odredbi objelodanjuje niti da oslobađajuće materijale označi kao takve.[324] 190.Žalbeno vijeće se slaže s optužbom da pravilo 68 ne zahtijeva od optužbe da odbranu obavijesti da je materijal koji objelodanjuje oslobađajući. Praksa Međunarodnog suda pokazuje da, mada su neka pretresna vijeća prihvatila da bi bilo pravičnije da optužba tako postupi,[325] ne postoji prima facie zahtjev, u odsustvu naloga pretresnog vijeća u tom smislu, da ona to mora učiniti. 191.Međutim, činjenica da optužba nema prima facie obavezu da oslobađajuće materijale koje objelodanjuje u skladu s pravilom 68 označi kao takve ne sprečava optuženog da kao žalbenu osnovu iznese tvrdnju da je zbog propusta optužbe da to učini pretrpio štetu. 192.U ovom slučaju, odbrana nije uvjerila Žalbeno vijeće da je propust optužbe da opiše materijal koji je objelodanila kao oslobađajuće dokaze na bilo koji način oštetio odbranu. Odbrana je imala i dovoljno vremena da prouči taj materijal i priliku da ga ospori prilikom unakrsnog ispitivanja. 193.Zbog toga se ova žalbena osnova odbacuje. ====3. Da li je po pravilu 68 optužba obavezna da dozvoli odbrani da napravi kopije oslobađajućeg materijala==== 194.Odbrana tvrdi da je optužba, time što je odbrani omogućila da kopije oslobađajućih dokaza pregleda jedino u prostorijama Tužilaštva, i što joj nije dala te kopije, prekršila pravilo 68, kao i svoju obavezu da djeluje “u službi pravde.”[326] 195.Iz teksta pravila 68 očito je da je optužba obavezna samo da objelodani postojanje materijala iz pravila 68, a ne i da obezbijedi sam taj materijal. Ako je odbrana zaista u pripremi svog predmeta bila oštećena time što je materijal iz pravila 68 mogla pregledati jedino dok je on bio u posjedu optužbe, ona je o tome trebala obavijestiti Pretresno vijeće. Optužba jeste objelodanila postojanje tog materijala. Odbrana nije Žalbeno vijeće uvjerila da je zaista pretrpila ikakvu štetu tokom suđenja, te se ova žalbena osnova odbacuje. ====4. Da li su dva objelodanjivanja obavljena “što je ranije moguće”==== 196.Odbrana tvrdi da neka objelodanjivanja[327] nisu obavljena “što je ranije moguće,” kako je propisano pravilom 68. Na primjer, objelodanjivanje od 25. juna 2000. obavljeno je više od dvije godine nakon što je optužba došla u posjed tog dokaza i više od tri mjeseca nakon što je suđenje započelo.[328] Objelodanjivanje od 5. marta 2001. obavljeno je više od tri mjeseca nakon što je optužba došla u posjed tih dokaza.[329] Odbrana takođe tvrdi da je optužba namjerno zadržala dokaze kako bi ih iskoristila kasnije u okviru mehanizma recipročnog objelodanjivanja prema pravilima 67 (B) i 67 (C). [330] 197.Žalbeno vijeće je sklono da se složi s argumentom optužbe da u većini slučajeva materijal zahtijeva obradu, prijevod, analizu i utvrđivanje da se radi o oslobađajućem materijalu. Od optužbe se ne može očekivati da objelodani materijal koji – uprkos svim naporima - nije uspjela da pregleda i ocijeni.[331] Ipak, optužba u ovom slučaju jeste predugo čekala prije nego što je objelodanila taj materijal, a za to kašnjenje nije dala prihvatljivo objašnjenje. Tvrdnja optužbe da je odbrana imala dovoljno vremena da prouči taj materijal[332] možda umanjuje značaj navoda o nanošenju štete predmetu odbrane, ali ne pobija tvrdnju da je optužba prekršila pravilo 68 time što materijal nije dostavila čim je to bilo moguće. Nije na optužbi da procjenjuje koliko odbrani treba vremena da nešto obavi. 198.Budući da za to nema dovoljno dokaza, Žalbeno vijeće će se uzdržati od ocjene da li je optužba namjerno uskratila dokaze odbrani kao dio procesne taktike. Međutim, Žalbeno vijeće smatra da objelodanjivanja od 25. juna 2000. i 5. marta 2001. nisu obavljena čim je to bilo moguće i da je, prema tome, optužba prekršila pravilo 68. 199.Kao što je već rečeno,[333] uslov za pravni lijek za kršenje pravila 68 u žalbenom postupku jeste dokaz da je odbrani time nanesena šteta. Odbrana nije pokazala da joj je kašnjenjem u objelodanjivanju od strane optužbe nanesena takva šteta. 200.Žalbeno vijeće, međutim, smatra da optužba nije ispunila svoje obaveze po tom pravilu. Za to posljedice treba snositi prema pravilu 46 (Nedolično ponašanje branioca) i pravilu 68 bis (Neispunjenje obaveza objelodanjivanja).[334] ===D. Upitna vjerodostojnost svjedoka: Sefer Halilović i Enver Hadžihasanović=== 201.Pretresno vijeće je, na osnovu svojih ovlašćenja iz pravila 98, pozvalo svjedoke proprio motu da svjedoče na suđenju.[335] Dva od tih svjedoka bili su u to vrijeme predmet zasebnih istraga Tužilaštva i ta činjenica je – kao i dokazi iz tih istraga - objelodanjena Pretresnom vijeću, ali ne i odbrani.[336] 202.Protiv prvog svjedoka, Envera Hadžihasanovića, kasnije je, 5. jula 2001., podignuta optužnica, tada zapečaćena.[337] Optužnica protiv gospodina Hadžihasanovića objavljena je istog dana (2. augusta 2001.) kada je donesena Presuda Pretresnog vijeća u ovom predmetu. Drugi svjedok, Sefer Halilović, optužen je podizanjem zapečaćene optužnice 10. septembra 2001.[338] 203.Odbrana tvrdi da propust optužbe da objelodani informacije vezane za istrage protiv te dvojice svjedoka predstavlja kršenje pravila 68,[339] u smislu da su te informacije mogle uticati na vjerodostojnost svjedoka. Optužba odgovara da predmetni dokazi nisu bili oslobađajući u smislu pravila 68[340] i da je ona, u svakom slučaju, ispunila svoje obaveze time što je relevantne informacije objelodanila Pretresnom vijeću. [341] 204.Mada optužba jeste Pretresnom vijeću objelodanila da su ta dva svjedoka pod istragom, nije utvrđeno da je optužba Pretresnom vijeću objelodanila bilo kakve druge dokaze koji su mogli biti relevantni za vjerodostojnost tih istih svjedoka. Žalbeno vijeće ne prihvata da to što je Pretresno vijeće pozvalo svjedoke proprio motu oslobađa optužbu njene obaveze iz pravila 68 u vezi s takvim dokazima. Polje primjene pravila 68 je jasno: ono se odnosi na svaki materijal poznat optužbi koji ili ukazuje na nevinost ili ublažava krivicu optuženog ili pak može da utiče na vjerodostojnost dokaza optužbe. 205.Optužba je iznijela argument da se, kada Pretresno vijeće pozove svjedoka proprio motu da svjedoči na osnovu pravila 98, da li će iskaz biti povoljan ili nepovoljan obično sazna tek nakon svjedočenja. Stoga optužba tvrdi da bi zaključak u prilog odbrani u ovom slučaju optužbi nametnuo teret da objelodani bilo koju informaciju koja je u njenom posjedu, a koja bi se mogla na bilo koji zamisliv način iskoristiti za diskreditiranje svjedoka, te da bi to bio prevelik teret.[342] 206.Žalbeno vijeće ne vidi da je ovaj argument relevantan. Obaveza objelodanjivanja koju optužba ima prema pravilu 68 trajna je obaveza,[343] upravo zato što nije nužno odmah jasno koliko je neki materijal u posjedu optužbe relevantan za predmet. Pravilo 68 prima facie obavezuje optužbu da prati svjedočenje svjedoka i da objelodani materijal relevantan za diskreditiranje svjedoka, tokom ili nakon svjedočenja. Ako materijala ima previše, strane imaju pravo da zatraže odgodu kako bi se adekvatno pripremile. 207.Svjedočenje dotična dva svjedoka nije bilo relevantno samo za uzgredna kontekstualna pitanja, kako tvrdi optužba.[344] Svjedočenje gospodina Halilovića bilo je povoljno za predmet optužbe jer je išlo u prilog zaključcima da su srpske snage tokom operacija u dolini Drine imale genocidnu namjeru, kao i da su muškarci koji su bježali u koloni to činili iz straha.[345] Za tu klimu straha Pretresno vijeće je kasnije konstatiralo da je bila dio cilja udruženog zločinačkog poduhvata.[346] Svjedočenje gospodina Hadžihasanovića bilo je djelimično povoljno za predmet optužbe iz istih razloga.[347] 208.U svjetlu činjenice da je optužba postupala po nalogu Pretresnog vijeća da izjave svjedoka objelodani samo Pretresnom vijeću pod pečatom i ex parte,[348] Žalbeno vijeće ne vidi u čemu je optužba pogrešno postupila. Nadalje, odbrana je propustila da pokaže da je njen predmet pretrpio znatnu štetu zbog toga što se Pretresno vijeće oslonilo na svjedočenja tih svjedoka. Zapravo se i sama odbrana u svojoj završnoj riječi oslonila na dijelove tih iskaza. Budući da je Pretresno vijeće bilo svjesno toga što se dešavalo u vezi s tim dokazima, te bez obzira na relevantnost tih iskaza za predmet optužbe, Žalbeno vijeće smatra da nije mogla biti nanesena šteta predmetu odbrane. 209.Zbog toga Žalbeno vijeće ne smatra da je odbrana pretrpjela bilo kakvu štetu. Ova žalbena osnova se odbacuje. ===E. Pitanje postupaka optužbe=== 210.Preostaje da Žalbeno vijeće razmotri koje disciplinske mjere bi eventualno bile primjerene u pogledu postupaka optužbe u ovom predmetu. 211.Pravo optuženog na pravično suđenje fundamentalno je pravo, zaštićeno Statutom, a pravilo 68 je ključno za pravično vođenje suđenja pred Međunarodnim sudom. Kada se optuženi može žaliti na kršenje nekog pravila samo u izuzetnim okolnostima - naročito kada učinkovita primjena pravila zavisi upravo od primjerenog postupanja optužbe - svaki propust Žalbenog vijeća da djeluje u obranu tog pravila ugrozio bi njegovu primjenu. Žalbeno vijeće u ovim okolnostima ima na raspolaganju više opcija, koje se temelje na pravilu 46 (Nedolično ponašanje branioca) i pravilu 68 bis (Neispunjavanje obaveza objelodanjivanja). 212.Pravilo 68 bis konkretno se odnosi na obavezu objelodanjivanja, i stavlja Međunarodnom sudu na raspolaganje široka diskreciona ovlašćenja da odredi sankcije strani koja pogriješi, ako je potrebno i proprio motu. 213.Žalbeno vijeće primjećuje da je optužba već objasnila, i to prilično iscrpno, zašto neki materijali nisu bili objelodanjeni, uključujući izjave viših zastupnika optužbe u Tužilaštvu.[349] Mada postupanje optužbe u pogledu objelodanjivanja u ovom predmetu povremeno nije bilo na visini obaveza koje nameću primjenjiva pravila, Žalbeno vijeće nije u mogućnosti da utvrdi da li je optužba namjerno prekršila svoje obaveze. 214.S obzirom na to da odbrani u ovom predmetu nije nanijeta znatna šteta, Žalbeno vijeće neće izreći formalne sankcije optužbi za njeno kršenje obaveza iz pravila 68. Žalbeno vijeće je uvjereno da je, sve u svemu, optužba djelovala u dobroj vjeri primjenjujući postojeću metodologiju objelodanjivanja koju, u svjetlu gornjih konstatacija, treba revidirati kako bi se obezbijedilo da se Tužilaštvo ubuduće pridržava svojih obaveza. No, ova ocjena ne treba navesti na zaključak da se Žalbeno vijeće pristaje uz postupanje optužbe, koje je upitno. 215.S obzirom na navode o nedoličnom postupanju na račun optužbe u ovom predmetu, Žalbeno vijeće nalaže da tužilac ispita navedene prigovore i da u skladu s tim postupi. Žalbeno vijeće neće tolerirati postupke koji u potpunosti ne slijede obaveze objelodanjivanja i smatra svoje konstatacije u vezi s tim pitanjem dovoljnim da se Tužilaštvo upozori u pogledu postupanja u budućnosti. {{Navigacija1|Tužilac protiv Radislava Krstića|III.|V.}} 181 507 2006-06-22T23:03:41Z Dado 5 {{Navigacija1|Tužilac protiv Radislava Krstića|IV.|VI.}} ==V. Analiza od strane pretresnog vijeća kumulativnih osuda== 216.Optužba iznosi prigovor u vezi s tim što Pretresno vijeće Radislavu Krstiću nije izreklo, smatrajući ih nedopustivo kumulativnima, osude za istrebljivanje i progon bosanskih Muslimana Srebrenice između 13. i 19. jula 1995. i za ubistvo i nehumana djela kao zločine protiv čovječnosti počinjene protiv civila bosanskih Muslimana u Potočarima između 10. i 13. jula 1995. Pretresno vijeće nije dopustilo osude za istrebljivanje i progon uz obrazloženje da su nedopustivo kumulativne u odnosu na osudu Krstića za genocid. Takođe je zaključilo da su ubistvo i nehumana djela kao zločini protiv čovječnosti obuhvaćeni krivičnim djelom progona, kada ubistvo i nehumana djela čine djela u osnovi osude za progon. 217.Odbrana traži da se žalba optužbe odbaci jer optužba ne traži povećanje kazne u slučaju da se žalba usvoji.[350] Međutim, kao je što je Žalbeno vijeće istaklo, smisao kumulativnih osuda nije samo u tome da utiču na kaznu. Kumulativne osude znače dodatnu stigmu za optuženog i mogu dovesti u pitanje mogućnost njegovog prijevremenog oslobađanja.[351] S druge strane, višestruke osude, kada su dopustive, služe i tome da se u potpunosti opiše krivica optuženog i da se dâ potpuna slika njegovog kažnjivog ponašanja.[352] Žalba optužbe je, dakle, prihvatljiva bez obzira na činjenicu da ne dovodi u pitanje kaznu. ===A. Mjerodavno pravo=== 218.Prema ustanovljenoj praksi Međunarodnog suda, višestruke osude po različitim odredbama Statuta, ali zasnovane na istom ponašanju, dopustive su samo ako svaka od tih odredbi sadrži materijalno različit element koji druga ne sadrži.[353] Element je materijalno različit od nekog drugog elementa ako zahtijeva dokaz činjenice koji drugi element ne zahtijeva.[354] Kada ovaj test nije zadovoljen, može se izreći osuda samo po užoj odredbi.[355] Uže definirano krivično djelo obuhvata ono šire definirano jer počinjenje prvog nužno povlači i počinjenje potonjeg. ===B. Osuda za istrebljivanje kao zločin protiv čovječnosti=== 219.Prva osuda koja je poništena i za koju optužba traži da se vrati jeste osuda za istrebljivanje prema članu 5 zbog ubistava muškaraca bosanskih Muslimana iz Srebrenice.[356] Pretresno vijeće je smatralo da je ta osuda bila nedopustivo kumulativna u odnosu na osudu Radislava Krstića za genocid prema članu 4, koja se temeljila na istim činjenicama.[357] Optužba tvrdi da se ova odluka temelji na pogrešnoj premisi, naime da je uslov iz člana 5 - da nabrojena krivična djela budu dio rasprostranjenog i sistematskog napada usmjerenog protiv civilnog stanovništva - obuhvaćen statutarnim elementima genocida.[358] 220.Tim pitanjem se bavilo i Žalbeno vijeće MKSR-a u predmetu Musema. Zaključak tog Vijeća bio je suprotan zaključku Pretresnog vijeća u ovom predmetu. Žalbeno vijeće je dozvolilo osude za genocid i istrebljivanje na osnovu istog ponašanja uz obrazloženje, koje odgovara argumentu optužbe, da “[g]enocid zahtijeva dokaz namjere da se u cjelini ili djelomično uništi neka nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa, [koji] se ne zahtijeva za istrebljivanje,” dok “[i]strebljivanje kao zločin protiv čovječnosti zahtijeva dokaz da je krivično djelo počinjeno kao dio rasprostranjenog i sistematskog napada na civilno stanovništvo, koji se ne zahtijeva u slučaju genocida.”[359] 221.Pretresno vijeće u ovom predmetu zaključilo je da je uslov da krivična djela moraju biti dio rasprostranjenog i sistematskog napada usmjerenog protiv civilnog stanovništva obuhvaćen uslovom za genocid da mora postojati namjera da se u cijelosti ili djelimično uništi neka nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa.[360] Po mišljenju Pretresnog vijeća, počinilac genocida mora, kako bi se ispunio taj uslov, počiniti zabranjena djela “u kontekstu očitog obrasca sličnog ponašanja” ili se mora raditi o ponašanju “koje bi samo po sebi moglo dovesti do uništenja grupe, u cjelini ili djelimično, kao takve.”[361] Budući da taj zahtjev isključuje “izolovana ili sporadična djela”, Pretresno vijeće je zaključilo da on duplicira zahtjev iz člana 5 da zločin protiv čovječnosti, kao što je istrebljivanje, čini dio rasprostranjenog i sistematskog napada usmjerenog protiv civilnog stanovništva.[362] 222.Međutim, namjera koja se zahtijeva za genocid ne sadrži nijedan od elemenata koje je Pretresno vijeće u njega učitalo. Kako je Pretresno vijeće pravilno primijetilo, zahtijevana namjera za krivično djelo genocida jeste namjera da se uništi, djelimično ili u cijelosti, grupa nabrojana i u članu 4 i u Konvenciji o genocidu.[363] Ta namjera razlikuje se u više aspekata od namjere koja se zahtijeva za osudu za istrebljivanje. 223.Krivično djelo istrebljivanja kao zločin protiv čovječnosti zahtijeva dokaz da je zabranjeno djelo činilo dio rasprostranjenog i sistematskog napada usmjerenog protiv civilnog stanovništva, i da je počinilac znao za tu povezanost.[364] Ta dva uslova nisu navedena u pravnom opisu krivičnog djela genocida. Mada činjenica da je počinilac, znajući, učestvovao u organiziranom ili raširenom napadu na civile može ići u prilog konstataciji o genocidnoj namjeri, to je i dalje samo pokazatelj na osnovu kojeg onaj koji utvrđuje činjenice može izvući taj zaključak. Krivično djelo genocida, kako je definirano u Statutu i u običajnom međunarodnom pravu, ne zahtijeva dokazivanje da je počinilac genocida učestvovao u rasprostranjenom i sistematskom napadu usmjerenog protiv civilnog stanovništva.[365] 224.Donoseći svoje zaključke koji su u suprotnosti s gore navedenim, Pretresno vijeće se oslonilo na definiciju genocida u Elementima krivičnih djela koje je usvojio MKS. Pretresno vijeće je smatralo da ta definicija “jasno [pokazuje] da se za genocid traži da se 'ponašanje dogodilo u kontekstu očitog obrasca sličnog ponašanja'.”[366] Oslanjanje Pretresnog vijeća na tu definiciju genocida iz Elemenata krivičnih djela MKS-a nije primjereno. Kako je već objašnjeno, uslov da zabranjeno ponašanje mora biti dio rasprostranjenog i sistematskog napada ne pojavljuje se u Konvenciji u genocidu i nije zadan u međunarodnom običajnom pravu.[367] Budući da definicija iz Elemenata krivičnih djela nije bila odraz običajnog prava kakvo je postojalo u trenutku kad je Krstić počinio zločine, ona se ne može upotrijebiti kao potkrepa zaključcima Pretresnog vijeća. 225.Pretresno vijeće takođe je zaključilo da se u definiciji namjere kod krivičnih djela istrebljivanja i genocida “za oba djela […] traži da budu dio plana širokih razmjera za ubijanje znatnog dijela civilnog stanovništva.”[368] Žalbeno vijeće je, međutim objasnilo da “postojanje plana ili politike ne predstavlja sastavni dio krivičnog djela [genocida] u pravnom smislu”.[369] Mada postojanje takvog plana može pomoći da se utvrdi da je optuženi posjedovao zahtijevanu genocidnu namjeru, to je ipak samo pokazatelj iz koga se može izvesti zaključak o namjeri, a ne pravno obilježje krivičnog djela.[370] Isto tako, Žalbeno vijeće je odbacilo argument da se u pravnoj definiciji zločina protiv čovječnosti (koji uključuju istrebljivanje) zahtijeva dokaz postojanja plana ili politike da se počine ti zločini.[371] Postojanje takvog plana ili politike može biti značajno za dokazivanje da je napad na civilno stanovništvo bio rasprostranjen ili sistematski, ali to nije pravno obilježje zločina protiv čovječnosti. Budući da se ni za istrebljivanje ni za genocid ne zahtijeva dokaz o postojanju plana ili politike da se izvrši djelo u osnovi, taj faktor ne može ići u prilog zaključku Pretresnog vijeća da je krivično djelo istrebljivanja obuhvaćeno genocidom. 226.Konačno, zahtijevana namjera kod genocida nije ograničena na situacije kada počinilac nastoji da uništi samo civile. Pod uslovom da je dio koji se namjerava uništiti znatan i pod uslovom da počinilac namjerava da uništi taj dio kao takav, ništa u definiciji genocida ne priječi, na primjer, osudu u slučaju kada je počinilac ubio zatočeno vojno osoblje koje pripada zaštićenoj grupi zbog činjenice da pripadaju toj grupi. Moguće je da, u praksi, genocidna namjera počinioca gotovo uvijek obuhvata civile, ali to nije uslov sadržan u pravnoj definiciji krivičnog djela genocida. Kako je objasnilo Žalbeno vijeće, pitanje da li su dva krivična djela nedopustivo kumulativna pravno je pitanje.[372] Činjenica da će, u praksi, isto ponašanje često ići u prilog konstataciji da je počinilac namjeravao da počini i genocid i istrebljivanje ne čini te dvije namjere identičnim u pravnom smislu. 227.Zaključak Pretresnog vijeća da su osude za istrebljivanje na osnovu člana 5 i za genocid na osnovu člana 4 nedopustivo kumulativne bio je, dakle, pogrešan. ===C. Osuda za progon kao zločin protiv čovječnosti=== 228.Optužba nadalje tvrdi da je Pretresno vijeće pogriješilo zato što nije osudilo Krstića na osnovu člana 5 za krivična djela koja su proizišla iz ubijanja bosanskih Muslimana iz Srebrenice.[373] Pretresno vijeće je zaključilo, iz istih razloga iz kojih nije dopustilo osudu za istrebljivanje, da je krivično djelo progona kao zločin protiv čovječnosti nedopustivo kumulativno u odnosu na osudu za genocid.[374] 229.Progonu i istrebljivanju, kao zločinima protiv čovječnosti na osnovu člana 5, zajednički je uslov da djela u osnovi čine dio rasprostranjenog i sistematskog napada usmjerenog protiv civilnog stanovništva i da su počinjena sa sviješću o toj povezanosti. Gornja analiza u vezi s istrebljivanjem važi, dakle, i za odnos između statutarnih obilježja progona i genocida. Krivično djelo genocida ne obuhvata krivično djelo progona. Zaključak Pretresnog vijeća suprotan tome bio je pogrešan. ===D. Osude za ubistvo i nehumana djela kao zločine protiv čovječnosti=== 230.Optužba traži da se vrate još dvije osude. Prva je osuda za ubistvo, kao zločin protiv čovječnosti, civila bosanskih Muslimana u Potočarima.[375] Pretresno vijeće je odbacilo tu osudu kao nedopustivo kumulativnu u odnosu na osudu za progon počinjen putem ubistava tih civila.[376] Druga je osuda za nehumana djela, koja se temelje na prisilnom premještanju civila bosanskih Muslimana u Potočare.[377] Pretresno vijeće je zaključilo da je ta osuda obuhvaćena osudom za progon na osnovu nehumanih dijela prisilnog premještanja.[378] 231.Žalbeno vijeće je ova dva pitanja nedavno razmatralo u presudama u predmetima Vasiljević i Krnojelac. U predmetu Vasiljević Žalbeno vijeće nije dopustilo osude za ubistvo i nehumana djela na osnovu člana 5 kao nedopustivo kumulativne u odnosu na osudu za progon na osnovu člana 5, gdje je progon izvršen putem ubistava i nehumanih djela.[379] Žalbeno vijeće je zaključilo da je krivično djelo progona uže definirano nego krivično djelo ubistva i nehumanih djela kao zločina protiv čovječnosti jer progon, uz činjenice neophodne da se dokažu ubistvo i nehumana djela, zahtijeva i dokaz materijalno različitog elementa diskriminatorne namjere prilikom počinjenja djela.[380] Do istog zaključka je došlo i Žalbeno vijeće u predmetu Krnojelac, konstatirajući da “nehumana djela kao zločin progona obuhvataju nehumana djela kao zločin protiv čovječnosti.”[381] 232.Optužba navodi brojne argumente o tome da se krivično djelo progona može počiniti i na mnogo drugih načina, a ne samo putem ubistva i nehumanih djela.[382] Ova primjedba je tačna, ali potpuno irelevantna. Kada se optužba za progon temelji na ubistvu i nehumanim djelima, i kad se takva optužba dokaže, optužba ne mora dokazati nikakve dodatne činjenice kako bi postigla osudu za ubistvo ili nehumana djela. Postojanje dokaza da je optuženi počinio progon putem ubistava ili nehumanih djela nužno podrazumijeva i da je dokazano počinjenje ubistva i nehumanih djela na osnovu člana 5. Ta djela su tada obuhvaćena krivičnim djelom progona.[383] 233.Pretresno vijeće je to pravilno konstatiralo i stoga se žalba optužbe u vezi s tim pitanjem odbacuje. {{Navigacija1|Tužilac protiv Radislava Krstića|IV.|VI.}} 182 509 2006-06-22T23:04:05Z Dado 5 {{Navigacija1|Tužilac protiv Radislava Krstića|V.|VII.}} ==VI. Odmjeravanje kazne== 234.Pretresno vijeće je Radislavu Krstiću izreklo jedinstvenu kaznu od 46 godina zatvora.[384] I optužba i odbrana su uložile žalbe na tu kaznu.[385] ===A. Argumenti=== 235.Optužba tvrdi da je kazna koju je Pretresno vijeće izreklo Radislavu Krstiću neprimjerena jer ne odražava u dovoljnoj mjeri ni težinu počinjenih krivičnih djela ni učestvovanje Radislava Krstića u tim krivičnim djelima;[386] zato što nije u skladu s praksom MKSR-a u sličnim slučajevima genocida;[387] zato što se temelji na zaključku da je Krstićeva “krivica osjetno manja”;[388] i zato što je Pretresno vijeće pogriješilo zaključujući da predumišljaj nije primjenjiv kao otežavajuća okolnost u ovom predmetu.[389] Zbog toga optužba tvrdi da je Pretresno vijeće izreklo kaznu van svojih diskrecionih ovlašćenja,[390] i da bi se kazna trebala povećati u doživotnu kaznu zatvora, od čega bi optuženi trebao izdržati najmanje 30 godina.[391] 236.Odbrana tvrdi da Pretresno vijeće prilikom izricanja kazne nije dovoljno vodilo računa o praksi izricanja kazni u bivšoj Jugoslaviji i na sudovima Bosne i Hercegovine[392] i da nije dovoljnu težinu dalo činjenicama koje odbrana navodi kao olakšavajuće okolnosti.[393] Odbrana tvrdi da bi kazna zbog toga trebala biti smanjena na najviše 20 godina zatvora.[394] ===B. Diskusija=== 237.Žalbeno vijeće je poništilo Krstićevu osudu za učestvovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu da se počini genocid. Takođe se ne slaže s Pretresnim vijećem da je on bio direktan učesnik u ubistvima bosanskih Muslimana prema članu3, te u istrebljivanju i progonu prema članu 5, koja djela proizlaze iz pogubljenja bosanskih Muslimana iz Srebrenice između 13. i 19. jula 1995. Umjesto toga, Žalbeno vijeće je za svako od tih krivičnih djela zaključilo da je Krstić pomagao i podržavao počinjenje tih zločina. 238.Proglašavajući Krstića krivično odgovornim kao pomagača i podržavaoca, Žalbeno vijeće je zaključilo da je doprinos ljudstva i sredstava Drinskog korpusa pod njegovom komandom bio znatan. Doista, bez te pomoći Glavni štab ne bi mogao izvesti svoj plan da pogubi bosanske Muslimane Srebrenice. Krstić je znao da se autobusi, za koje je on pomogao da se obezbijede za premještanje žena, djece i starih ljudi, koriste za premještanje muškaraca na razna mjesta zatočenja. Takođe je znao da se ljudstvo i vozila Drinskog korpusa koriste za pronalaženje mjesta zatočenja, te za sprovođenje i čuvanje zarobljenika bosanskih Muslimana na raznim mjestima zatočenja. Takođe je znao da se vozila i teška mehanizacija Drinskog korpusa pod njegovom komandom koriste kao ispomoć u pogubljenima civila bosanskih Muslimana. To znanje i ti vidovi pomoći predstavljaju znatan doprinos u počinjenju tih zločina, koji je uslov za osudu za pomaganje i podržavanje u genocidu bosanskih Muslimana iz Srebrenice. 239.Žalbeno vijeće je zaključilo da je Radislav Krstić hotimično učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je doveo do humanitarne krize u Potočarima i da je bio svjestan da će prirodna i realno predvidiva posljedica te humanitarne krize biti to da će nad civilnim stanovništvom biti počinjeni zločini. Žalbeno vijeće je stoga potvrdilo osudu Krstića za progon zbog ubistava, okrutnog i nečovječnog postupanja, terorisanja civilnog stanovništva, prisilnog premještanja i uništavanja lične imovine civila bosanskih Muslimana, koja djela su proizišla iz postupanja prema civilima bosanskim Muslimanima u Potočarima. Žalbeno vijeće je, međutim, mada je potvrdilo ovu osudu, prihvatilo da RadislavKrstić i Drinski korpus pod njegovom komandom nisu lično počinili nijedan zločin nad civilima bosanskim Muslimanima, osim što su pomogli u organizaciji njihovog prisilnog premještanja. Utvrđeno je da je Krstić u Potočarima bio prisutan najviše sat ili dva, i nije bilo dokaza da je zapravo bio svjedok počinjenja ijednog zločina nad civilima bosanskim Muslimanima, kao ni o tome da su njegovi potčinjeni iz Drinskog korpusa bili direktni svjedoci tih zločina i da su o njima obavijestili Krstića. Nadalje, Pretresno vijeće je prihvatilo da je premještanje civila bosanskih Muslimana koje je organizirao Drinski korpus bilo disciplinirana i uredna operacija, i da jeKrstić posebno naredio da se civilima bosanskim Muslimanima koji se prisilno premještaju ne smije ništa loše desiti. 240.U svjetlu konstatacija u vezi s vidom odgovornosti Radislava Krstića, u svakom slučaju će biti potrebno da se kazna izmijeni. Ipak, najprije valja razmotriti i razriješiti pitanja u vezi s odmjeravanjem kazne u žalbenom postupku.[395] 241.Relevantne odredbe o odmjeravanju kazne jesu članovi 23 i 24 Statuta, te pravila 100 do 106 Pravilnika o postupku i dokazima. Te odredbe su faktori koje Pretresno vijeće treba uzeti u obzir kada odlučuje o kazni po osuđujućoj presudi.[396] One ne predstavljaju obavezujuća ograničenja za diskreciona ovlašćenja Vijeća prilikom izricanja kazne,[397] o kojoj se odluka uvijek mora donijeti na osnovu činjenica pojedinog predmeta.[398] 242.Praksa MKSJ-a i MKSR-a takođe je dala korpus relevantnih faktora koje valja uzeti u obzir prilikom odmjeravanja kazne.[399] Međutim, Žalbeno vijeće je naglasilo da je “neprimjereno sastavljati konačni spisak smjernica za odmjeravanje kazni ubuduće,”[400] budući da je odluka o kazni pitanje diskrecionog ovlašćenja vijeća. Žalbeno vijeće je nadalje objasnilo da jedino “primjetna greška” u primjeni diskrecionog ovlašćenja od strane pretresnog vijeća prilikom odmjeravanja kazne može opravdati reviziju kazne.[401] 243.Na Žalbenom vijeću je, dakle, da utvrdi da li je Pretresno vijeće učinilo primjetnu grešku time što je Radislavu Krstiću izreklo kaznu od 46 godina zatvora. ====1. Argumenti u vezi s težinom krivičnih djela koja je počinio Radislav Krstić i njegovim učestvovanjem u tim krivičnim djelima==== 244.I odbrana i optužba iznijele su argumente u vezi s težinom zločina koji se optuženom stavljaju na teret. Optužba tvrdi da bi, s obzirom na težinu krivičnih djela koja je počinio, Krstić trebao biti osuđen na doživotni zatvor.[402] Odbrana se usredotočuje na činjenicu da je Pretresno vijeće prihvatilo da je Krstićevo učestvovanje u događajima u julu 1995. bilo ograničeno i zbog toga tvrdi da je kazna neprimjereno stroga.[403] 245.Kao što je već rečeno, Žalbeno vijeće će argumente u vezi s odmjeravanjem kazne razmotriti jedino u mjeri u kojoj se oni odnose na navod o primjetnoj grešci u načinu na koji je Pretresno vijeće koristilo svoje diskreciono ovlašćenje.[404] Što se tiče razine Krstićevog učestvovanja u tim krivičnim djelima, Žalbeno vijeće je konstatiralo da je njegova krivična odgovornost nižeg reda no što je to utvrdilo Pretresno vijeće, a o posljedicama te konstatacije diskutira se dalje u tekstu. ====2. Argumenti u prilog dosljedne prakse u odmjeravanju kazne==== 246.Oslanjajući se na Drugostepenu presudu u predmetu Jelisić, optužba tvrdi da je Pretresno vijeće pogriješilo u korištenju svog diskrecionog ovlašćenja kad je izreklo kaznu koja nije dosljedna u odnosu na kazne izrečene za slična krivična djela.[405] U Drugostepenoj presudi u predmetu Jelisić, Žalbeno vijeće jeste prihvatilo da se kazna “može protumačiti kao hirovita ili pretjerana ukoliko prevazilazi razumne omjere kazni izrečenih u sličnim okolnostima za ista krivična djela.”[406] 247.Međutim, Žalbeno vijeće u predmetu Jelisić takođe je smatralo da slični slučajevi ne daju “pravno obavezujuću skalu za izricanje kazni, nego […] obrazac koji se pomalja iz pojedinačnih predmeta,” i da bi “[t]amo gdje postoji takav nesrazmjer, Žalbeno vijeće […] moglo doći do zaključka da nisu uzeti u obzir standardni kriteriji po kojima bi se trebala odmjeravati kazna, kao što je to propisano Statutom i regulisano Pravilnikom. Međutim, uspostavljanje čvrstih i postojanih pravila o tome je teško i nije od pomoći; u svakom predmetu postoji više primjenjivih činilaca koje treba uzeti u obzir.”[407] 248.Zaključak Žalbenog vijeća u predmetu Jelisić je, kao i u drugima,[408] jasan: praksa Međunarodnog suda u odmjeravanju kazni u sličnim slučajevima samo je jedan od faktora koji vijeće mora uzeti u obzir kada koristi svoje diskreciono ovlašćenje prilikom izricanja kazne.[409] Ta odluka je stvar diskrecionog ovlašćenja i ovisi o okolnostima svakog pojedinog predmeta. “Ono što je važno jeste to da se postupa s dužnim uvažavanjem odredaba Statuta i Pravilnika, jurisprudencije Međunarodnog suda i MKSR-a, te okolnosti predmeta.”[410] 249.Optužba takođe tvrdi da je Pretresno vijeće pogriješilo zato što nije pažljivo razmotrilo sudsku praksu MKSR-a u vezi s odmjeravanjem kazni.[411] Tačno je da Pretresno vijeće nije izvršilo toliko opsežnu ili detaljnu analizu jurisprudencije MKSR-a u vezi odmjeravanjem kazni kao što je to sada učinila optužba, ali Pretresno vijeće se jeste izričito osvrnulo na tu praksu.[412] Žalbeno vijeće zaključuje da kazna od 46 godina zatvora koju je izreklo Pretresno vijeće – najveća fiksna kazna koju je do sada izrekao Međunarodni sud[413] – u dovoljnoj mjeri odražava težinu krivičnih djela za koja je osuđen Radislav Krstić. Osim toga, pregled prakse izricanja kazni MKSR-a u sličnim slučajevima ne upućuje na postojanje nekog fiksnog pravila koje zahtijeva izricanje određene kazne za genocid.[414] Prema tome, kazna koju je izreklo Pretresno vijeće u skladu je s praksom MKSR-a. 250.U svakom slučaju, kako je već objašnjeno, praksa odmjeravanja kazni u sličnim slučajevima samo je jedan od faktora koje vijeće mora uzeti u obzir prilikom odmjeravanja primjerene kazne. Pretresno vijeće ima široka diskreciona ovlašćenja u ocjenjivanju tih faktora, ovisno o posebnim okolnostima predmeta koji rješava. U ovom predmetu, Pretresno vijeće je Krstiću izreklo kaznu koju je smatralo primjerenom na osnovu posebnih okolnosti u kojima se odvijalo njegovo ponašanje u Srebrenici i u okolini grada u julu 1995. Pretresno vijeće nije učinilo primjetnu grešku u korištenju svojih diskrecionih ovlašćenja prilikom odmjeravanja kazne. 251.Budući da je Žalbeno vijeće smanjilo razinu krivične odgovornosti u ovom predmetu na pomaganje i podržavanje u genocidu, gorenavedeni argument optužbe je u svakom slučaju irelevantan. 252.Prema tome, žalba optužbe po toj osnovi se odbacuje. ====3. Argument koji se odnosi na ocjenu da je “krivica osjetno manja”==== 253.Pretresno vijeće je smatralo da je Radislav Krstić “[…] kriv, no njegova je krivica osjetno manja od krivice onih koji su smislili i [u relevatnom razdoblju] nadzirali plan pogubljenja.”[415] Optužba tvrdi da je Pretresno vijeće pogriješilo kad je odlučilo da Krstić zaslužuje manju kaznu od drugih počinilaca tih krivičnih djela, o čijoj krivici nije presuđivano u ovom predmetu. Optužba nadalje tvrdi da je Pretresno vijeće, izdižući ovaj faktor na razinu “ključnog”, propustilo da dovoljnu pažnju pokloni Krstićevoj individualnoj odgovornosti.[416] 254.Žalbeno vijeće se slaže da je krivicu Radislava Krstića trebalo ocijeniti na individualnoj osnovi. Žalbeno vijeće se takođe slaže da usporedna krivica navodnih drugih zavjerenika, o kojoj se nije presuđivalo u ovom predmetu, nije relevantna. Žalbeno vijeće, međutim, ne dijeli tužiočevo tumačenje Prvostepene presude.[417] Pretresno vijeće je imalo pravo da razmotri Krstićeve postupke u odgovarajućem kontekstu, što uključuje i postupke eventualnih sapočinilaca. Sveobuhvatno razumijevanje činjenica konkretnog predmeta ne samo da dopušta uzimanje u obzir krivice drugih počinilaca, nego je to štaviše i nužno da bi se mogli tačno razumjeti predmetni događaji i da bi se izrekla primjerena kazna.[418] Prvostepene presuda možda je u vezi s tim dvosmislena, no Pretresno vijeće nije na neprimjeren način razmatralo navodno višu razinu odgovornosti drugih počinilaca. 255.Zbog toga se žalba optužbe po toj osnovi odbija. ====4. Argument optužbe u vezi s predumišljajem kao otežavajućim faktorom==== 256.Pretresno vijeće je smatralo da učestvovanje Radislava Krstića tek u kasnijoj fazi isključuje mogućnost postojanja predumišljaja.[419] Optužba tvrdi da je Pretresno vijeće primjetno pogriješilo kad je zaključilo da predumišljaj nije otežavajući faktor u ovom predmetu.[420] 257.S obzirom na činjenice na osnovu kojih je Pretresno vijeće donijelo svoju odluku, ono ni na koji način nije prekoračilo svoja diskreciona ovlašćenja kad je zaključilo da predumišljaj nije postojao, te da stoga ni nije mogao biti otežavajući faktor. Što se tiče konstatacije da je Krstić učestvovao u genocidu, predumišljaj nije utvrđen.[421] Isto u Krstićevom slučaju važi i za oportunističke zločine koji su počinjeni u Potočarima 12. i 13. jula 1995. 258.Postojao je element predumišljaja u odluci da se prisilno premjesti civilno stanovništvo, ali Pretresno vijeće je imalo diskreciono ovlašćenje da taj faktor odbaci kao nebitan za odmjeravanje kazne. 259.Pretresno vijeće nije pogriješilo kad je zaključilo da predumišljaj nije otežavajući faktor u ovom predmetu. ====5. Argument odbrane u vezi s praksom odmjeravanja kazni u bivšoj Jugoslaviji==== 260.Odbrana tvrdi da je Pretresno vijeće pogriješilo kad je, donoseći odluku o kazni, uzelo u obzir zakon Bosne i Hercegovine iz 1998., a ne zakone bivše Jugoslavije.[422] Pristup Međunarodnog suda u pogledu uzimanja u obzir sudske prakse odmjeravanja kazni u bivšoj Jugoslaviji, u skladu s članom 24(1) Statuta i pravilom 101(B)(iii), najbolje je formulisan u odluci Pretresnog vijeća u predmetu Tužilac protiv Kunarca i drugih: Iako Pretresno vijeće nije obavezno da primijeni praksu odmjeravanja kazne iz bivše Jugoslavije, u svakom slučaju je potrebno više od pukog nabrajanja relevantnih odredbi iz krivičnog zakona bivše Jugoslavije. U slučaju da postoje neke razlike, valja se potruditi da se kazne koje će se izreći objasne uz osvrt na praksu odmjeravanja kazne u bivšoj Jugoslaviji, posebno tamo gdje za neku posebnu praksu odmjeravanja kazne nema nikakvih smjernica u međunarodnom pravu. Zbog činjenice da često postoje veoma važne razlike između nacionalnih krivičnih gonjenja i krivičnog gonjenja na ovoj sudskoj instanci, Pretresno vijeće napominje da priroda, opseg i razmjer krivičnih djela za koja se sudi pred ovim Međunarodnim sudom ne dopuštaju automatsku primjenu prakse odmjeravanja kazni bivše Jugoslavije.[423] 261.Pretresno vijeće bilo je, dakle, dužno da uzme u obzir praksu odmjeravanja kazni u bivšoj Jugoslaviji; ono je to i učinilo u paragrafu 697 Prvostepene presude. Fusnote uz taj paragraf pokazuju da je Pretresno vijeće uzelo u obzir relevantne zakonske odredbe, kao što je dužno da učini, i da je te zakonske odredbe analiziralo s obzirom na svoje konstatacije. Pretresno vijeće je imalo pravo da uzme u obzir ne samo zakon koji je bio na snazi u bivšoj Jugoslaviji u vrijeme kad je Radislav Krstić počinio zločine, nego i to kako se taj zakon kasnije razvijao. Pretresno vijeće se uvjerilo da se praksa odmjeravanja kazni u bivšoj Jugoslaviji razvijala na način koji je u skladu s načelima u području odmjeravanja kazni koja je usvojio Međunarodni sud. Na primjer, zakon Bosne i Hercegovine ukinuo je smrtnu kaznu za krivična djela za koja je osuđen Krstić.[424] S obzirom na podudarnost tog ukidanja s ovlašćenjima vezanim za odmjeravanje kazni samog Međunarodnog suda, izloženim u članu 24, Pretresno vijeće nije počinilo primjetnu grešku kad se pozvalo na zakon Bosne i Hercegovine iz 1998. godine. 262.Konačno, Međunarodni sud – mada je obavezan da uzme u obzir praksu odmjeravanja kazni u bivšoj Jugoslaviji – nije njome vezan.[425] Međunarodni sud ništa ne sprečava da izrekne strožu ili blažu kaznu od one koja bi bila izrečena u pravnom sistemu bivše Jugoslavije.[426] 263.Pretresno vijeće stoga ne nalazi primjetnu grešku u rezoniranju Pretresnog vijeća u vezi s tim. Žalba odbrane po toj osnovi se odbacuje. ====6. Argument odbrane da je nedovoljan značaj dat olakšavajućim okolnostima==== 264.Odbrana iznosi argument da Pretresno vijeće nije pridalo dovoljno značaja navedenim olakšavajućim okolnostima.[427] 265.Pretresno vijeće je razmotrilo okolnosti koje je navela odbrana, ali je zaključilo da one ne predstavljaju olakšavajuće okolnosti.[428] Pretresno vijeće ima diskreciono ovlašćenje da odluči da li se neka okolnost treba smatrati olakšavajućom. Odbrana nije pokazala da je Pretresno vijeće pogriješilo u korištenju svojih diskrecionih ovlašćenja u vezi s tim pitanjem i zato se ova žalbena osnova odbacuje. ===C. Razmatranja Žalbenog vijeća=== 266.Žalbeno vijeće smatra da se kazna mora izmijeniti zbog činjenice da je ono odgovornost Radislava Krstića ocijenilo kao odgovornost pomagača i podržavaoca u genocidu i u ubistvima kao kršenju zakona i običaja ratovanja između 13. i 19. jula 1995., a ne kao odgovornost saizvršioca, kako ju je ocijenilo Pretresno vijeće. U skladu sa svojim ovlastima da to učini bez vraćanja predmeta na razmatranje Pretresnom vijeću,[429] Žalbeno vijeće će izmijeniti Krstićevu kaznu s obzirom na svoje zaključke, a u skladu sa odredbama Statuta i Pravilnika. 267.Kao što je pravilno iznijelo Pretresno vijeće,[430] opšta načela odmjeravanja kazne primjenjiva u ovom predmetu uključuju sljedeće: (i) težinu krivičnih djela koja se optuženom stavljaju na teret;[431] (ii) opštu praksu izricanja zatvorskih kazni na sudovima bivše Jugoslavije;[432] (iii) lične prilike osuđenika;[433] i (iv) eventualne otežavajuće ili olakšavajuće okolnosti.[434] 268.Što se tiče težine krivičnih djela koja se optuženom stavljaju na teret, Žalbeno vijeće je nedavno, u predmetu Vasiljević, prihvatilo da je pomaganje i podržavanje vid odgovornosti koji obično povlači blaže kazne nego kad se radi o odgovornosti saizvršioca.[435] To načelo prihvaćeno je i u praksi MKSR-a, kao i u mnogim nacionalnim pravnim sistemima.[436] Mada je zločin Radislava Krstića bez sumnje težak, konstatacija da on nije imao genocidnu namjeru značajno smanjuje njegovu odgovornost. Ista analiza primjenjiva je i na smanjenje Krstićeve odgovornosti za ubistva kao kršenja zakona i običaja ratovanja počinjena od 13. do 19. jula 1995. u Srebrenici. Dakle, preinaka Krstićeve osude u pomaganje i podržavanje zahtijeva znatno smanjenje njegove kazne. 269.Žalbeno vijeće je takođe zaključilo da je Pretresno vijeće pogriješilo kad je poništilo osude Radislava Krstića po tačkama 3 (istrebljivanje kao zločin protiv čovječnosti) i 6 (progon kao zločin protiv čovječnosti) kao nedopustivo kumulativne u odnosu na osudu za genocid. Žalbeno vijeće je, međutim, zaključilo da je Krstićeva odgovornost u odnosu na ta dva krivična djela bila odgovornost pomagača i podržavaoca, a ne odgovornost saizvršioca. Mada ti zaključci mogu promijeniti opštu sliku o kažnjivom ponašanju Radislava Krstića, optužba nije tražila povećanje kazne na osnovu tih osuda.[437] Žalbeno vijeće neće stoga uzeti u obzir Krstićevo učestvovanje u tim krivičnim djelima prilikom odmjeravanja kazne primjerene težini njegovih postupaka. 270.Što se tiče opšte prakse odmjeravanja kazni na sudovima bivše Jugoslavije, Žalbeno vijeće je već objasnilo da ta praksa ne obavezuje Međunarodni sud i da on može, ako je to u interesu pravde, izreći blažu ili strožu kaznu nego što bi izrekli sudovi bivše Jugoslavije. U gornjoj diskusiji o ovom faktoru, Žalbeno vijeće je razmotrilo praksu odmjeravanja kazni sudova bivše Jugoslavije primjenjivu u ovom predmetu i tu je praksu uzelo u obzir. Konkretno, kazna izrečena osobi koja je pomogla glavnom izvršiocu da počini zločin može se smanjiti na kaznu koja je manja od one izrečene glavnom počiniocu.[438] 271.Pretresno vijeće je razmotrilo lične prilike Radislava Krstića, uključujući otežavajuće i olakšavajuće okolnosti. Odbrana tvrdi da je Pretresno vijeće pogriješilo kad prilikom odmjeravanja kazne nije pridalo nimalo značaja Krstićevom lošem zdravstvenom stanju, njegovom dobrom karakteru, činjenici da nije kažnjavan,[439] te njegovoj saradnji s Međunarodnim sudom i doprinosu procesu pomirenja u bivšoj Jugoslaviji.[440] Žalbeno vijeće usvaja konstatacije Pretresnog vijeća u vezi s tim faktorima i zaključuje da oni ne predstavljaju olakšavajuće okolnosti u kontekstu ovog predmeta. Žalbeno vijeće takođe zaključuje da u ovom predmetu nema otežavajućih okolnosti. 272.Žalbeno vijeće, međutim, smatra da se još četiri faktora moraju uzeti obzir kao olakšavajuće okolnosti prilikom odmjeravanja kazne Krstiću, a to su: (i) način na koji je obezbijedio ljudstvo i sredstva Drinskog korpusa; (ii) činjenica da je tek nedavno bio preuzeo komandu nad korpusom i to tokom borbenih operacija; (iii) činjenica da je u Potočarima i u okolini mjesta bio prisutan najviše dva sata; i (iv) njegova pismena naredba da se s Muslimanima postupa humano. 273.Prvo, mada je Radislav Krstić dao znatan doprinos ostvarenju genocidnog plana i ubijanju bosanskih Muslimana iz Srebrenice, njegovo stvarno učestvovanje u omogućavanju korištenja ljudstva i sredstava Drinskog korpusa pod njegovom komandom bilo je ograničeno. Drugo, mada je Žalbeno vijeće konstatiralo da jeKrstić komandu nad Drinskim korpusom preuzeo 13. jula 1995., ono prihvata da je zbog činjenice da je na tom mjestu bio samo kratko vrijeme, te da je bio zauzet vođenjem borbenih operacija na području oko Žepe, njegov lični uticaj na opisane događaje bio dodatno ograničen. Treće, Krstić je popodne 12. jula 1995. u bazi u Potočarima i oko nje proveo najviše dva sata,[441] što Žalbeno vrijeme smatra dovoljno kratkim vremenom da opravda ublažavanje kazne.[442] Konačno, kako je već rečeno,[443] Radislav Krstić je učinio napor da obezbijedi sigurnost civilima bosanskim Muslimanima koji su prevoženi iz Potočara. On je izdao nalog da se civilima ne smije ništa desiti, garantirajući njihov bezbjedan prijevoz s područja Srebrenice, a jednaku brigu je pokazao i za civile bosanske Muslimane tokom operacije Žepa. Krstićev lični integritet ozbiljnog profesionalnog oficira koji u normalnim okolnostima ne bi imao nikakve veze s takvim planom, takođe je olakšavajući faktor. 274.Žalbeno vijeće primjećuje da je optužba zatražila određivanje minimalne kazne od 30 godina zatvora.[444] Kako je Žalbeno vijeće objasnilo u Presudi po žalbi na kaznu u predmetu Tadić, odluka o tome da li će se odrediti minimalna kazna stvar je diskrecionih ovlašćenja vijeća.[445] Određivanje minimalne kazne nalaže se rijetko. Budući da optužba nije navela nepobitne razloge za to, Žalbeno vijeće ne vjeruje da je u ovom predmetu primjereno odrediti minimalnu kaznu. 275.Žalbeno vijeće konstatira da je Radislav Krstić odgovoran za veoma teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Opšte je mišljenje da je naročito zločin genocida kršenje koje je posebno teško i za svaku osudu. S obzirom na okolnosti u ovom predmetu, kao i na karakter teških zločina čije počinjenje je Radislav Krstić pomagao i podržavao ili ih sam počinio, Žalbeno vijeće, uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti, smatra da bi kazna koju je izreklo Pretresno vijeće trebala biti smanjena na 35 godina. {{Navigacija1|Tužilac protiv Radislava Krstića|V.|VII.}} 183 510 2006-06-22T23:04:22Z Dado 5 {{Navigacija1|Tužilac protiv Radislava Krstića|VI.|VIII.}} ==VII. Dispozitiv== Iz gorenavedenih razloga, '''Žalbeno Vijeće''', '''Na osnovu''' člana 25 Statuta i pravila 117 i 118 Pravilnika o postupku i dokazima; '''Imajući u vidu''' pismene podneske strana i argumente koje su iznijele na ročištima 26. i 27. novembra 2003.; '''Zasjedajući''' na otvorenoj sjednici; '''Poništava''', uz različito mišljenje sudije Shahabuddeena, osudu Radislava Krstića za učestvovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu da se počini genocid (tačka 1 Optužnice) i PROGLAŠAVA, uz različito mišljenje sudije Shahabuddeena, Radislava Krstića krivim za pomaganje i podržavanje u genocidu; '''Presuđuje''' da je Pretresno vijeće pogriješilo ne dopustivši osude Radislava Krstića za učestvovanje u istrebljivanju i progonu (tačke 3 i 6 Optužnice) počinjenima od 13. do 19. jula 1995., ali da je njegova odgovornost bila odgovornost pomagača i podržavaoca u istrebljivanju i progonu kao zločinima protiv čovječnosti; '''Poništava''', uz različito mišljenje sudije Shahabuddeena, osudu Radislava Krstića za učestvovanje u ubistva iz člana3 (tačka 3 Optužnice) počinjenom od 13. do 19. jula 1995. i PROGLAŠAVA, uz različito mišljenje sudije Shahabuddeena, Radislava Krstića krivim za pomaganje i podržavanje u ubistvu kao kršenju zakona i običaja ratovanja; '''Potvrđuje''' osude Radislava Krstića za učestvovanje u ubistvu kao kršenju zakona i običaja ratovanja (tačka 5 Optužnice) i progonu (tačka 6 Optužnice) počinjenom između 10. i 13. jula 1995. u Potočarima; '''Odbacuje''' žalbe odbrane i optužbe u vezi s osudama Radislava Krstića u pogledu svih drugih pitanja; '''Odbacuje''' žalbe odbrane i optužbe na kaznu izrečenu Radislavu Krstiću i IZRIČE novu kaznu, uzimajući u obzir razinu odgovornosti Radislava Krstića koja je utvrđena u žalbenom postupku; '''Osuđuje''' Radislava Krstića na 35 godina zatvora, pri čemu kazna počinje teći od danas, uzimajući u obzir, prema pravilu 101(C) Pravilnika o postupku i dokazima, vrijeme koje je Radislav Krstić već proveo u pritvoru, tj. razdoblje od 3. decembra 1998. do danas; '''Nalaže''', u skladu s pravilima 103(C) i 107 Pravilnika o postupku i dokazima, da Radislav Krstić ostane pod nadzorom Međunarodnog suda dok se ne obave pripreme za njegovo prebacivanje u državu u kojoj će izdržati kaznu. Sastavljeno na engleskom i francuskom, pri čemu je mjerodavan engleski tekst. */potpis na originalu/sudija Theodor Meron,predsjedavajući */potpis na originalu/sudija Fausto Pocar */potpis na originalu/sudija Mohamed Shahabuddeen */potpis na originalu/sudija Mehmet Güney */potpis na originalu/sudija Wolfgang Schomburg Sudija Mohamed Shahabuddeen prilaže djelimično različito mišljenje. :Dana 19. aprila 2004. :U Haagu, :Nizozemska. [pečat međunarodnog suda] {{Navigacija1|Tužilac protiv Radislava Krstića|VI.|VIII.}} 184 511 2006-06-22T23:04:42Z Dado 5 {{Navigacija1|Tužilac protiv Radislava Krstića|VII.|IX.}} ==VIII. Djelimično različito mišljenje sudije Shahabuddeena== ===A. Uvod=== 1.U ovom žalbenom postupku, branilac generala Krstića je izjavio pred Pretresnim vijećem: “Slažemo s uvodnim komentarom Pretresnog vijeća da ‘[n]ijedan opis ne može dočarati užas događaja koji su se u Srebrenici odigrali tokom tih devet dana od 10. do 19. jula 1995., kao ni svu težinu saznanja da se čovjek pod pritiskom rata može srozati na takva zvjerstva.’”[446] Svjesno tog užasa, Pretresno vijeće je reklo, “citirajući riječi nirnberškog tužioca Telforda Taylora,” da je “[v]ažno [...] te nevjerojatne događaje ustanoviti na temelju jasnih i javnih dokaza, kako nikada niko ne bi mogao posumnjati da su to bile činjenice, a ne izmišljotine …”.[447] Pretresno vijeće je stoga bilo mišljenja da je “[n]eophodno [...] te 'nevjerojatne događaje' detaljno dokumentirati.”[448] Dokumentacija je pokazala i više no što se očekivalo. 2.Dovršavajući svoj zadatak, Pretresno vijeće je konstatiralo da je u Srebrenici počinjen genocid i da je general Krstić (u daljnjem tekstu: žalilac) za to krivično odgovoran. Žalbeno vijeće se slaže s tim konstatacijama, a ja se uz dužno poštovanje priklanjam tom mišljenju, kao i u mnogim drugim aspektima. Međutim, Žalbeno vijeće se ne slaže s Pretresnim vijećem u pogledu nivoa krivične odgovornosti žalioca. Dok je Pretresno vijeće smatralo da je krivična odgovornost žalioca bila odgovornost “glavnog izvršioca”[449] genocida, Žalbeno vijeće smatra da se radi o nivou pomaganja i podržavanja. Ja se slažem s Pretresnim vijećem. 3.U vezi s nekim aspektima kumulacije osuda imam rezerve, i o tome ću se izjasniti kasnije. No, u pogledu kazne se slažem s Žalbenim vijećem. Dakle, što se tiče praktičnog ishoda, moje mišljenje je isto kao i mišljenje Žalbenog vijeća. Ali, u datim okolnostima, želio bih objasniti kako sam došao do toga. Prije nego što razmotrim ključno pitanje - nivo krivične odgovornosti žalioca - nužno je da se rekapituliraju glavne činjenice. ===B. Kontekst=== 4.Predsjednik Republike Srpske bio je gospodin Radovan Karadžić. On je ujedno bio i vrhovni komandant Vojske Republike Srpske (u daljnjem tekstu: VRS). Njemu podređeni general Mladić bio je komandant svih snaga VRS-a. Vojska je bila podijeljena u korpuse. Jedan od korpusa bio je Drinski korpus. Ubistva su počinjena u zoni odgovornosti Drinskog korpusa. 5.Komandant Drinskog korpusa ranije je bio general Živanović, a žalilac je tada bio načelnik štaba i zamjenik komandanta – u to vrijeme pukovnik, kasnije general-major, a još kasnije (nakon ovih događaja) general-potpukovnik. Iskaz gospodina Deronjića (svjedoka koga je pozvalo Žalbeno vijeće) upućuje na to da je predsjednik Karadžić počeo sumnjati u efikasnost generala Živanovića. Stoga je predsjednik Karadžić na mjesto generala Živanovića postavio žalioca. Žalbeno vijeće je konstatiralo da je žalilac postao de facto komandant Drinskog korpusa od večeri 13. jula 1995., a da je de jure komandant bio od 15. jula 1995.[450] 6.Ubistva su počinjena u julu 1995. U svakom slučaju, to zahvaća razdoblje tokom kojeg je žalilac imao odgovornost najprije načelnika štaba i zamjenika komandanta Drinskog korpusa, a kasnije njegovog komandanta. Osim toga, konkretni položaj koji je on imao u vojnoj hijerarhiji nije odlučujući za pitanje da li je on bio učesnik udruženog zločinačkog poduhvata da se počini genocid, o kojoj optužbi se ovdje radi; konkretni položaj u hijerarhiji relevantan je samo u mjeri u kojoj to može pomoći da se utvrdi da li je on bio u prilici da značajno doprinese provođenju poduhvata i da li je, prema tome, bio njegov učesnik. 7.Pretresno vijeće je konstatiralo “da je komanda Drinskog korpusa od večeri 13. jula 1995. morala znati za plan za pogubljenje muškaraca bosanskih Muslimana.”[451] Taj plan mora se razumjeti u odnosu na kontekst koji se proteže u prošlost. 8.Dana 16. aprila 1993. Savjet bezbjednosti je donio odluku da “sve strane i drugi Srebrenicu i njenu okolinu trebaju smatrati 'zaštićenom zonom' koja se ne smije oružano napadati niti izlagati nekom drugom neprijateljskom činu.”[452] Istovremeno, Savjet bezbjednosti je proglasio zaštićenim još dvije enklave, Žepu i Goražde.[453] VRS je bio posvuda; bosanski Srbi su željeli stvoriti državu za sebe, a za muslimansko stanovništvo tih triju zona smatrali su da tome stoji na putu. 9.U aprilu-maju 1993., komandanti suprostavljenih vojnih snaga potpisali su srebrenički sporazum o “zaštićenoj zoni”. Pretresno vijeće je konstatiralo da su “[o]d samog početka obje [su] strane u sukobu kršile sporazum o 'zaštićenoj zoni',”[454] ali da je, “[u]sprkos tim kršenjima sporazuma o 'zaštićenoj zoni' koja su vršile obje strane u sukobu, nakon uspostavljanja enklave uslijedilo [...] dvogodišnje razdoblje relativne stabilnosti, iako su uslovi koji su vladali u Srebrenici za njene stanovnike bili sve prije no idealni.”[455] Između marta 1995. i jula 1995. situacija se promijenila. 10.Dana 8. marta 1995., predsjednik Karadžić je izdao direktivu VRS-u u vezi sa strategijom snaga VRS-a na području Srebrenice. Kao što je navedeno u Prvostepenoj presudi i ponovljeno u paragrafu 88 Drugostepene presude, tom direktivom, tzv. “Direktivom br. 7”, VRS-u se nalaže sljedeće: izvršiti potpuno fizičko odvajanje Srebrenice od Žepe, čime sprečiti i pojedinačno komuniciranje između ovih enklava. Svakodnevnim planskim i osmišljenim borbenim aktivnostima stvoriti uslove totalne nesigurnosti, nepodnošljivosti i besperspektivnosti daljnjeg opstanka i života mještana u Srebrenici.[456] 11.Kako je navelo Pretresno vijeće u paragrafu 28 svoje presude i Žalbeno vijeće u paragrafu 89 svoje Presude, tom direktivom se poziva na blokiranje konvoja humanitarne pomoći, čime se muslimansko stanovništvo treba učiniti “ovisnim od naše dobre volje, a istovremeno izbjeći osudu međunarodne zajednice i svjetskog javnog mnijenja.” Ma kako da je to bilo oprezno formulirano, strategija je očito bila usmjerena ka promoviranju politike kojom će “stvoriti uslove totalne nesigurnosti, nepodnošljivosti i besperspektivnosti daljnjeg opstanka i života mještana u Srebrenici.” Prve rezultate te politike Pretresno vijeće je opisalo na sljedeći način: Tačno kao što je i bilo predviđeno tom direktivom, sredinom 1995. humanitarna situacija za bosansko-muslimanske civile i vojno osoblje u enklavi postala je katastrofalna. Početkom jula 1995. iz niza izvještaja 28. divizije vidi se kako su snage ABiH [vojska suprotne strane] u enklavi hitno tražile deblokadu koridora za humanitarnu pomoć i kako je, kada to nije uspjelo, došlo do tragedije civila koji umiru od gladi.[457] Budući da je žalilac bio viši oficir VRS-a i posebno zadužen za Srebrenicu, može se zaključiti da je o Direktivi br. 7 bio obaviješten. Takođe se može zaključiti da je on razumio zadati cilj predviđenih “borbenih dejstava.” 12.Malo kasnije, 31. marta 1995., Glavni štab VRS-a je izdao Direktivu br. 7.1. Iz te direktive je očito da je izdana “na osnovu Direktive br. 7”, koju je ranije izdao predsjednik Karadžić. Pretresno vijeće je navelo da se tom novom direktivom nalaže Drinskom korpusu da, između ostalog, vodi “ aktivna borbena dejstva … oko enklava.”[458] 13.Zatim je, pismom od 9. jula 1995., vođstvo bosanskih Srba naložilo VRS-u da zauzme Srebrenicu;[459] Pretresno vijeće je konstatiralo za to pismo da je “uz njega [...] bilo uputstvo da se ono preda 'lično' generalu Krstiću.”[460] Razumno je zaključiti da je žalilac razumio da je cilj tog naređenja bio da se provede politika iznesena u Direktivi br. 7 i dorađena direktivom br. 7.1. ===C. Osnovna politika da se počini genocid=== 14.Kao što je već rečeno, gospodin Deronjić je svjedok koga je pozvalo Žalbeno vijeće. On je svjedočio, između ostalog, o razgovoru koji je vodio s vođstvom bosanskih Srba 8. ili 9. jula 1995. Žalbeno vijeće je konstatiralo da “gospodin Deronjić jeste u određenoj mjeri pokazao namjeru srpskog vođstva prije 13. jula 1993. da ubije civile bosanske Muslimane iz Srebrenice ako uspije vojna akcija u toj regiji.”[461] Žalbeno vijeće nije navelo nikakve pojedinosti o tom razgovoru niti o identitetu sagovornika gospodina Deronjića. Ono je konstatiralo da iskaz gospodina Deronjića ne pomaže optužbi jer “on nije pružio nikakve dokaze koji bi povezali Radislava Krstića s genocidnim planom ili ukazali na to da je on bio svjestan takve namjere vođstva bosanskih Srba.”[462] 15.U svakom slučaju, Žalbeno vijeće je takođe konstatiralo da se ne može osloniti na iskaz gospodina Deronjića, pominjući “nepodudarnosti u iskazu gospodina Deronjića” i “nejasnoće u vezi s nekim od njegovih izjava.” Te “nepodudarnosti” i “nejasnoće” nisu konkretizirane. Svjedok je govorio – i bio je jedini koji je o tome govorio - o izvorima politike koja je bitna za ovaj predmet. Uz dužno poštovanje, nisam uvjeren da je na zadovoljavajući način objašnjeno zašto je njegovo svjedočenje o tome izuzeto. Žalbeno vijeće je prihvatilo njegovo svjedočenje u vezi sa stvari koja je povoljna za žalioca, kako je pokazano u paragrafu 119 ove Presude i paragrafu 25 dolje. Dakle, ne radi se o tome da je svjedočenje gospodina Deronjića u potpunosti diskreditirano. Sud, naravno, može prihvatiti iskaz u jednom dijelu, a odbaciti njegov drugi dio. No, ja se ne mogu složiti sa zaključkom Žalbenog vijeća da se iskaz gospodina Deronjića treba odbaciti u vezi s ovim bitnim pitanjem. 16.Vođstvo bosanskih Srba je gospodinu Deronjiću saopštilo da će dalje komunicirati putem kurira. Kurir, u osobi pukovnika Beare, uredno se pojavio 12. jula 1995.; on je doprinio početku ubijanja. 17.U pismu koje je napisao general Tolmir 9. jula 1995. (koje je već pominjano) prenosi se deklaracija vođstva bosanskih Srba da se treba pridržavati Ženevskih konvencija. Međutim, gospodin Deronjić je izjavio da je on vođstvo više puta obavijestio da se vrše ubistva.[463] Nema pokazatelja da je bilo ikakvih protesta; može se zaključiti da ih nije bilo. To se mora uzeti u obzir kad se ocjenjuje svrha deklaracije koju je izdalo srpsko vođstvo, a general Tolmir prenio u svom pismu. Kako je navedeno u Direktivi br. 7, bilo je važno izbjeći “osudu međunarodne zajednice i svjetskog javnog mnijenja.” ===D. Da li je žalilac znao za namjeru da se počini genocid=== 18.U skladu s osnovnom politikom koja je iznesena u Direktivi br. 7 jeste i izjava generala Mladića na drugom sastanku održanom u hotelu "Fontana" 11.-12. jula 1995. da želi jasno izjašnjavanje o tome da li bosanski Muslimani u Srebrenici žele da “opstanu, ostanu ili nestanu.”[464] Isto vrijedi i za njegov ultimatum koji je na tom sastanku uputio gospodinu Mandžiću, “nezvaničn[om] bosansko-muslimansk[om] predstavniku nasumce izabran[om] iz mase u Potočarima,”[465] koji je glasio: “[D]ovedite ljude koji mogu obezbijediti predaju oružja, i spasiti vaš narod od uništenja.”[466] Žalilac je bio na tom sastanku. Na trećem sastanku sjedio je pokraj generala Mladića kad je ovaj rekao srebreničkim Muslimanima: “[M]ožete opstati ili nestati.”[467] Pretresno vijeće je primijetilo, čini se s prihvatanjem, da su dva svjedoka “svjedočil[a] [...] pred Pretresnim vijećem da je general Mladić na tom sastanku dao jasnu poruku da bosansko-muslimanske izbjeglice mogu preživjeti samo ako napuste Srebrenicu .”[468] 19.Čini se da Žalbeno vijeće ne dijeli mišljenje Pretresnog vijeća o tome da li je žalilac shvatio značenje onoga što je govorio general Mladić. Govoreći o izjavi generala Mladića “da će opstanak stanovništva zavisiti od potpune predaje ABiH” i primjećujući da su na sastanku bile prisutne i vođe UNPROFOR-a i strani mediji, Žalbeno vijeće je konstatiralo da “[n]ije bilo pokazatelja da je Radislav Krstić u tom trenutku znao za namjeru generala Mladića da pogubi muslimanske civile koji su trebali biti prevezeni.”[469] Dakle, namjera generala Mladića da pogubi nije upitna; pitanje je samo da li je žalilac za nju znao. 20.U paragrafu 341 Prvostepene presude, na koji se upućuje u Drugostepenoj presudi, pominje se kako se tokom drugog sastanka u hotelu "Fontana" moglo čuti skvičanje svinje koju kolju (uvredljivo za bosanske Muslimane) i kako su pred gospodina Mandžića stavili tablu sa zgrade opštine Srebrenice. Pretresno vijeće je zaključilo da to “teško da je mog[lo] promaći ikome od prisutnih na sastanku. Što je još važnije od svega toga, general Krstić je bio tu kada je general Mladić izjavio da opstanak bosansko-muslimanskog stanovništva zavisi od potpune predaje ABiH.” Iz toga je slijedilo da, ako se ABiH ne preda, bosansko stanovništvo neće preživjeti. Pretresno vijeće je ispravno dodalo da je na sastanku u hotelu "Fontana" žalilac “bio upozoren da je nakon zauzimanja Srebrenice opstanak bosansko-muslimanskog stanovništva doveden u pitanje.”[470] 21.Branilac optuženog tvrdi da je general Mladić “rekao otprilike, znate: ‘Možete ili suočiti se sa smrću ili otići.’”[471] Kasnije je branilac rekao: “Ali u jednom trenutku, mislim da Pretresno vijeće – zapravo, mi – mi moramo to da prihvatimo. Volio bih da nije tako, ali moramo prema pravilima ovog Vijeća i prema pravilima ovog Suda - kada je general Mladić počeo govoriti, on je, nažalost, jasno dao do znanja da civili nisu imali istinsku, stvarnu opciju da odu sa tog područja.”[472] Žalilac je bio prisutan kad je general Mladić govorio; on je bio desna ruka generala Mladića što se tiče Srebrenice i okolnog područja. Nije sporno, naročito s obzirom na borbenu politiku iznesenu u Direktivi br. 7, da je žalilac znao šta se spremalo. 22.General Mladić je, bez sumnje, bio moćna figura. No to, po mom mišljenju, ne utječe na pitanje da li je žalilac znao za namjeru svog neposrednog zapovjednika, tj. generala Mladića. Nadalje, kako je konstatiralo Pretresno vijeće, bilo je brojnih prilika za usmeni kontakt između generala Mladića i žalioca, tako da, kako je zaključilo Pretresno vijeće, “[a]ko je general Mladić znao za pogubljenja, prirodno bi bilo da za njih zna i general Krstić.”[473] Ovo nije puko nagađanje ili zaključivanje o krivici po analogiji, nego razuman zaključak koji je Pretresno vijeće sasvim legitimno izvelo na osnovu materijala pred sobom. Žalilac je znao za namjeru da se ubije i, u datim okolnostima, da se počini genocid. ===E. Da li je žalilac dijelio namjeru da se počini genocid=== 23.Žalbeno vijeće je zaključilo da, mada je smatralo da žalilac u vrijeme sastanaka u hotelu "Fontana" nije znao za namjeru da se pogubljuje,[474] kasnije, 15. jula 1995.,[475] dok su pogubljenja još bila u toku, žalilac jeste saznao za tu namjeru. Međutim, suprotno nalazu Pretresnog vijeća, Žalbeno vijeće smatra da žalilac nije dijelio tu namjeru. Smatram da je Pretresno vijeće bilo u pravu kad je zaključilo da je žalilac i znao za namjeru da se ubije i dijelio tu namjeru, i to prije 15. jula 1995. U vezi s tim pozvaću se na četiri dokaza. ====1. Pokolj u zemljoradničkoj zadruzi u Kravici==== 24.Prvi dokaz odnosi se na slučaj pukovnika Borovčanina. Tačno je da su snage potčinjene pukovniku izvršile masovno ubistvo u zemljoradničkoj zadruzi u Kravici 13. jula 1995. u otprilike 18.00 sati. U skladištu je bilo zatočeno otprilike 1.000 do 1.500 nenaoružanih civila; gotovo svi su ubijeni;[476] bilo je samo nekoliko preživjelih.[477] Dokazi pokazuju da je otprilike dva i po sata kasnije, u 20.40 sati, pukovnik Borovčanin telefonski razgovarao sa žaliocem. U tom razgovoru žalilac je pitao: “Kako ide?” Borovčanin je odgovorio: “Dobro ide”. Žalilac je odgovorio: “Nemoj mi reći da imaš problema.” Na to je odgovor bio: “Nemam, nemam.”[478] Razgovor je završio žaliočevim riječima: “OK, bićemo u vezi.” 25.Žalbeno vijeće smatra da “prisluškivani razgovor između pukovnika Borovčanina i Radislava Krstića nije dovoljno direktan da bi se moglo zaključiti da je taj razgovor bio izvještaj pukovnika Borovčanina o uspješno obavljenom pogubljenju Muslimana u zemljoradničkoj zadruzi u Kravici 13. jula.”[479] U prilog svom mišljenju da taj razgovor “nije bio dovoljno direktan”, Žalbeno vijeće oslanja se na izjavu gospodina Deronjića da “pogubljenje u zemljoradničkoj zadruzi u Kravici nije bilo planirano, nego da je bilo spontana odmazda nakon sukoba muslimanskih zatvorenika i stražara. Ako jeste bilo tako, u tom slučaju je inicijativa za pokolj došla od rukovodstvu logora, a ne od nekog višeg vojnog zapovjednika, kao što je bio Krstić.”[480] 26.No, ne radi se o tome da li je “inicijativa za pokolj” došla od optuženog, nego da li je on dijelio namjeru s kojom je “pokolj” počinjen. Kako god da se događaj objasni, on se ne može opravdati: i samo Žalbeno vijeće ga je nazvalo “pokoljem”. Nemoguće je da Borovčanin ne bi žaliocu podnio izvještaj o tako značajnom događaju. Iz snimljenog razgovora može se zaključiti da žalilac nije imao primjedbi. Čak i ako se na osnovu dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi da je žalilac i sam bio učesnik u pokolju, oni u velikoj mjeri pokazuju da je taj pokolj bio u skladu s njegovim viđenjem šire politike da se pogubljuje. Drugim riječima, on je pristajao uz tu politiku. ====2. “Razdjeljivanje” 3.500 “paketa”==== 27.Drugi dokaz je precizniji. Pukovnik Beara je bio "kurir" vođstva bosanskih Srba. Žalbeno vijeće za njega konstatira da je bio “direktno uključen u ubojstva.”[481] Doista, on je odigrao ključnu ulogu u provođenju politike pogubljenja. Zabilježen je njegov razgovor sa žaliocem 15. jula 1995. U prisluškivanom razgovoru rečeno je sljedeće:[482] ::B: ''Generale, Furtula nije ispoštovao naređenje šefa. '' ::K: ''Slušaj, on je njemu naredio da tenk se izvodi, a ne voz. '' ::B: ''Ma treba mi 30 ljudi kao što je naređeno. '' ::K: ''Uzmi od Nastića ili od Blagojevića, ne mogu ti ja odavde ništa izvuć'. '' ::B: ''Ali nemam ovdje, trebaju mi danas i vraćam ih noćas. Krle, shvati, ne mogu da ti objašnjavam ovako. '' ::K: ''Ma sve ću poremetiti na njegovom pravcu ako to izvučem, a od njega mnogo zavisi. '' ::B: ''Ne mogu da riješim ništa bez 15 do 30 ljudi sa Bobanom Inđićem. '' ::K: ''Ljubo, ovo nije zaštićeno. '' ::B: ''Znam, znam. '' ::K: ''Vidjet ću šta mogu, ali mnogo ću poremetiti, pogledaj dole kod Nastića i kod Blagojevića. '' ::B: ''Ma nemam, da imam ne bih tražio već treći dan. '' ::K: ''Vidi kod Blagojevića, uzmi njegove "Crvene beretke".'' ::B: ''Ma nema, ostalo ih samo 4, oni su zdimili, jebi ih, nema ih više tamo. '' ::K: ''Vidjet ću šta mogu. '' ::B: ''Vidi i neka dođu kod Draga. '' ::K: ''Ne mogu ništa garantovati. '' ::B: ''Krle, ja ne znam više šta da radim. '' ::K: ''Ljubo, uzmi onda one gore, iz MUP-a. '' ::B: ''Ma neće oni ništa da rade, pričao sam i nema drugog rješenja nego 15 do 30 sa Inđićem. Ono što je trebalo doći 13-og, a nije. '' ::K: ''Ljubo, ti mene razumi, vi ste meni uradili svašta, u pičku materinu. '' ::B: ''Razumijem, ali razumi i ti mene, da je to tada ispoštovano, ne bi se sada prepirali. '' ::K: ''Jebi ga, sad ću ja za to biti kriv. '' ::B: ''Ja ne znam šta da radim, Krle, najozbiljnije ti kažem. Ima još 3.500 "paketa" koje moram da razdijelim, a nemam rješenja. '' ::K: ''Jebi ga, vidjet ću šta mogu. '' 28.Značenje ovog prisluškivanog razgovora je jasno. U podmuklom šifriranom jeziku koji se u njemu koristi, “3.500 paketa” odnosi se na 3.500 zarobljenih civila. “Razdijeliti” se odnosi na plan njihovog ubijanja. To je utvrdilo Pretresno vijeće. S dužnim poštovanjem, Žalbeno vijeće nije uvjerljivo kada u paragrafu 76 Presude kaže da se ta konstatacija temelji samo na argumentima optužbe. Teško je zamisliti da bi postojali obimniji dokazi u vezi s tim pitanjem. Radi se prije svega o tumačenju pomoću argumenata. Žalbeno vijeće nije bilo u mogućnosti da predloži alternativno značenje. 29.Nije zatražen borbeni bataljon, nego samo otprilike 15 do 30 ljudi, i to samo na nekoliko sati. Nije sporno da je žalilac znao da se od njega traži da obezbijedi izvršioce pogubljenja. I žalilac je bio voljan da ih obezbijedi preko svojih podređenih[483] Nastića i Blagojevića, ako imaju slobodnih ljudi. Stoga je Pretresno vijeće pravilno konstatiralo da je “u vrijeme ovog razgovora 15. jula 1995., general Krstić znao da se vrše pogubljenja i da je preuzeo na sebe da pukovniku Beari pomogne da dobije potrebno ljudstvo za njihovo izvršenje.”[484] 30.U vezi s tim razgovorom, odbrana žalioca je prihvatila pred Žalbenim vijećem da žalilac “jeste znao za ubistva”, ali je tvrdila da žalilac “nikad nije zaista bio uključen u plan da se ti ljudi ubiju.”[485] Žalbeno vijeće se, u osnovi, slaže s tvrdnjom odbrane žalioca. Ono smatra da žaliočeva “izjava Beari 'vidjet ću šta mogu' ne može iznijeti teret značaja koji joj pridaje Pretresno vijeće. Umjesto da se shvati kao obećanje pomoći, ta izjava mogla je značiti odbijanje da se preuzme obaveza, Krstićev pokušaj da prekine razgovor i pri tome ne kaže strogo “ne”, a da u isto vrijeme ne preuzme jednoznačnu obavezu da pomogne.”[486] Žalbeno vijeće dodaje da “činjenica da je Krstić predložio da se ljudstvo uzme od njegovih potčinjenih može ići u prilog zaključku da je on znao da se vrše pogubljenja bosanskih Muslimana, ali iz toga se ne može zaključiti da je Radislav Krstić dijelio namjeru da se počini genocid.”[487] U vezi s tim stavom postoje dva problema. 31.Prvo, žalilac je pred Pretresnim vijećem porekao da je taj razgovor ikad obavljen;[488] suprotno tome, u žalbenom postupku njegov napad je bio usmjeren na značenje tog razgovora, pri čemu je tvrdio, kako je primijetilo Žalbeno vijeće, da su njegove riječi predstavljale diskretno odbijanje tražene pomoći.[489] No, implikacija te nove tvrdnje jeste da je on sada prihvatio da se razgovor dogodio. Razlog njegovom poricanju upravo je bilo to što je žalilac bio svjestan dokaznog značaja tog razgovora. Suočen s problemom poricanja neporecivog, to jest da razgovor jeste obavljen, žalilac je promijenio taktiku – on sada prihvata da je razgovor obavljen, ali pokušava da mu da oslobađajuće tumačenje. 32.Drugo, prije nego što se pozabavi kasnijim žaliočevim riječima – “Vidjet ću šta mogu” - Žalbeno vijeće bi se moglo malo duže zadržati na onome što je rekao prije toga: “Uzmi od Nastića ili od Blagojevića, ne mogu ti ja odavde ništa izvuć.” A zatim je rekao i sljedeće: “Vidi kod BLAGOJEVIĆA, uzmi njegove "Crvene beretke.” Te riječi znače da bi, u slučaju da su žaliočevi “potčinjeni”[490] (Nastić i Blagojević) imali slobodnih ljudi, ti ljudi zapravo bili dodijeljeni od strane žalioca kao ispomoć u pogubljenjima. Ispostavilo se da njegovi potčinjeni nisu imali slobodnih ljudi, ali sam žalilac to nije znao. To je bio jedini razlog što ti ljudi nisu korišteni kao izvršioci pogubljenja. Dakle, stanje svijesti optuženog karakterizirala je spremnost da obezbijedi dio izvršilaca ubistava. Da bi se to dokazalo, nije potrebno pokazati da su se ti ljudi stvarno mogli dobiti od potčinjenih koje je žalilac naveo ili da su zaista bili u streljačkom vodu. 33.Preduzimanje da se obezbijede izvršioci pogubljenja nije značilo samo obezbjeđivanje znatne pomoći u vršenju genocida od strane druge osobe, ako je ta druga osoba pristupila ostvarenju svoje poznate namjere da izvrši genocid, što bi osobu koja obezbjeđuje izvršioce pogubljenja činilo samo pomagačem i podržavaocem: to preduzimanje znači da je ona dijelila namjeru ove druge osobe koja je počinila genocid, a ne samo da je znala za tu namjeru. Takvo preduzmanje je, dakle, predstavljalo dokaz o učestvovanju u krivičnom djelu genocida što čini genocid krivičnim djelom koje je počinila osoba koja je obezbijedila izvršioce pogubljenja. ====3. Transport žena i djece==== 34.Treći dokaz odnosi se na ulogu žalioca u organiziranju transporta žena, djece i starih ljudi autobusom iz Srebrenice. Prema riječima njegovog branioca, “[p]ostoje neosporeni dokazi da je general Krstić organizirao premještanje žena, djece i starih ljudi sa srebreničkog područja kako oni ne bi bili pogođeni holokaustom koji se spremao.”[491] Žalilac je, dakle, prema riječima njegovog branioca, bio svjestan da će oni koji ne budu premješteni biti pogođeni “holokaustom koji se spremao”. Premještanje i holokaust zajedno čine jedinstveno djelo genocida. Žalbeno vijeće je to uvidjelo i konstatiralo sljedeće:[492] Moglo bi se reći da argument odbrane logično proizlazi iz odluke snaga bosanskih Srba da premjeste žene, djecu i stare ljude pod svojim nadzorom na druga područja. Tu činjenicu je, međutim, moguće i drugačije protumačiti. Kao što je objasnilo Pretresno vijeće, prisilno premještanje moglo je biti samo još jedan način da se obezbijedi fizičko uništenje zajednice bosanskih Muslimana Srebrenice. Tim premještanjem definitivno su iz Srebrenice uklonjeni svi bosanski Muslimani, čime je eliminirana i najmanja mogućnost obnavljanja muslimanske zajednice na tom području. Odluka da se ne ubiju žene i djeca može se objasniti postojanjem kod Srba svijesti o javnom mnijenju. Za razliku od operacije ubijanja zarobljenih muškaraca, takva operacija se teško mogla sakriti ili prikazati vojnom operacijom, te je stoga donosila veću opasnost od međunarodne osude. Žalbeno vijeće je dodalo:[493] Pretresno vijeće - koje je u najboljoj poziciji da ocijeni dokaze predložene na suđenju - opravdano je zaključilo da činjenica premještanja ide u prilog konstataciji Vijeća da su neki članovi Glavnog štaba VRS-a namjeravali da unište bosanske Muslimane u Srebrenici. To što prisilno premještanje samo po sebi ne čini genocidno djelo ne isključuje mogućnost da se Pretresno vijeće na to osloni kao na dokaz o namjeri članova Glavnog štaba VRS-a. Genocidna namjera može se, između ostalog, izvesti iz dokaza o “drugi[m] kažnjivi[m] djel[ima] koja su sistematski usmjerena protiv iste grupe.” 35.Dakle, samo za sebe, prisilno premještanje nije genocid. No, u ovom slučaju, premještanje nije postojalo samo za sebe, i to je zapravo i osnova po kojoj je Žalbeno vijeće odbacilo argument odbrane da ono pokazuje da nije bilo genocida. Ono je bilo dio – sastavni dio – jedinstvenog plana da se počini genocid, koji je uključivao ubistva, prisilno premještanje i uništavanje domova. Ono je naročito pokazalo da je namjera s kojom su počinjena ubistva doista bila namjera da se uništi srebrenički dio nacionalne grupe bosanskih Muslimana. Po mom mišljenju, presudu Žalbenog vijeća treba shvatiti kao potvrdu da je žalilac, preuzimajući ulogu glavnog izvršioca politike prisilnog premještanja - neodjeljivog elementa genocida - dijelio namjeru Glavnog štaba da se počini genocid. 36.U Optužnici (u paragrafu 24.4 u vezi s tačkama 1 i 2 koje se odnose na genocid odnosno saučesništvo u genocidu) navodi se da su “[m]eđu mnogobrojnim i organiziranim ubistvima muškaraca bosanskih Muslimana…bila[494] [i ona kada su ] … pripadnici VRS-a, pod komandom Radislava Krstića, prevezli [su] žene i djecu bosanske Muslimane - koji su ranije u Potočarima odvojeni od muških članova svojih porodica - na mjesto u blizini sela Tišća. Većini žena i djece bosanskim Muslimanima koji su tako dovezeni u Tišću bilo je nakon toga dozvoljeno da pređu na teritoriju bosanskih Muslimana.” Dakle, optužba je tvrdila da je “među mnogobrojnim i organiziranim ubistvima muškaraca bosanskih Muslimana... bil[o]” prevoženje žena i djece. O toj tvrdnji optužba je žalioca uredno obavijestila u tekstu Optužnice; ta tvrdnja je dokazana. ====4. Korišćenje ljudstva i sredstava pod kontrolom žalioca==== 37.Žalbeno vijeće prihvata da je žalilac znao za korištenje ljudstva i sredstava pod njegovom komandom u svrhu genocida.[495] Ono je opomenulo korištenje ljudstva Drinskog korpusa za sprovođenje zatočenika do mjesta pogubljenja, korištenje opreme Zvorničke brigade za ukop žrtava, korištenje goriva Drinskog korpusa za prijevoz zatočenika do mjesta pogubljenja, korištenje jedinica Krajiške brigade (koje su djelovale pod komandom Zvorničke brigade) kao izvršilaca pogubljenja.[496] Sve to je bilo pod kontrolom žalioca. Glavni štab je mogao tražiti ta sredstva, ali žalilac je znao da Glavni štab ovisi i o njegovoj saradnji.[497] Kako je primijetilo Žalbeno vijeće, žalilac je “znao da dopuštajući korištenje sredstava Drinskog korpusa znatno doprinosi pogubljenju zarobljenih bosanskih Muslimana”[498] i da je “dozvolio Glavnom štabu da koristi ljudstvo i sredstva pod njegovom komandom kako bi se pomoglo u njihovom vršenju.”[499] 38.U vezi s tim pitanjima Žalbeno vijeće konstatira da je “Pretresno vijeće […] zaključak o genocidnoj namjeri optuženog izvelo iz toga što je znao za pogubljenja i iz toga što je znao da se ljudstvo i sredstva pod njegovom komandom koriste kao ispomoć u tim pogubljenjima. Međutim, znanje Radislava Krstića nije samo po sebi dovoljno da bude osnova za zaključak o njegovoj genocidnoj namjeri.”[500] Između znanja o namjeri i dijeljenja namjere linija može biti tanka. Odluka ovisi o ocjeni dokaza. U skladu s ustanovljenim načelima koja reguliraju žalbeni postupak, ocjenu dokaza trebalo bi prepustiti Pretresnom vijeću – čak i u slučaju strogog testa. Strogi test ne ovlašćuje Žalbeno vijeće da interveniše tamo gdje to inače ne bi učinilo. To vrijedi za sve slučajeve osim za slučaj greške - za koju se uglavnom smatra da treba biti jasna. Ja ovdje ne vidim nikakvu grešku. 39.Nakon što se složilo s Pretresnim vijećem i odbacilo žaliočevu tvrdnju da je postojala paralelna linija vlasti iz koje je on bio potpuno isključen, nakon što je prihvatilo da su korišteno ljudstvo i sredstva bili pod kontrolom žalioca, nakon što je prihvatilo da je žalilac znao da se njegovo ljudstvo i sredstva koriste za vršenje pogubljenja, nakon što je konstatiralo da je žalilac “dopustio” da se njegova sredstva koriste na taj način i da je on to korištenje “dozvolio”, Žalbeno vijeće nije zaista bilo u situaciji da odbaci ocjene Pretresnog vijeća da optuženi nije samo znao za pogubljenja nego da je dijelio i namjeru da se ona počine. ====5. Zaključak o dijeljenju namjere==== 40.Branilac žalioca je prihvatio da je “Pretresno vijeće imalo pravo kad je ocijenilo da je sve od tog trenutka [od drugog sastanka u hotelu "Fontana" 11. jula 1995.] predstavljalo udruženi zločinački poduhvat, barem u pogledu toga ko je učestvovao u deportiranju civila.”[501] Zaključak je ispravan, ali nisam uvjeren da se može ograničiti na deportiranje. Nema razloga za neslaganje sa konstatacijom Pretresnog vijeća da je “van razumne sumnje da je general Krstić od večeri 13. jula 1995. nadalje učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu[502] da se ubiju vojno sposobni muškarci bosanski Muslimani iz Srebrenice.”[503] Budući da je dijelio namjeru, iz toga slijedi da je krivično odgovoran za genocid kao saizvršilac, i Pretresno vijeće je to konstatiralo. Nasuprot tome, Žalbeno vijeće smatra da je on krivično odgovoran kao pomagač i podržavalac. Vratiću se na to pitanje različitog mišljenja. ===F. Da li je počinjen genocid=== ====1. Uvod==== 41.U međuvremenu, osvrnimo se na tvrdnje žaliočevog branioca da, pravno gledano, nije počinjen genocid. To pitanje vraća nas na Konvenciju o genocidu iz 1948., koja, kako je prihvaćeno, ima status običajnog međunarodnog prava. Odredbe članova II i III Konvencije pojavljuju se u stavovima 2 i 3 člana 4 Statuta, koji glasi: : '''Član 4''' : '''Genocid''' ::1. Međunarodni sud je nadležan da krivično goni osobe koje su počinile genocid definisan u stavu 2 ovog člana ili bilo koje od djela nabrojenih u stavu 3 ovog člana. ::2. Genocid označava bilo koje od sljedećih djela, počinjeno s namjerom da se u cijelosti ili djelimično uništi neka nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa kao takva: ::: a) ubijanje pripadnika grupe; :::b) nanošenje teške tjelesne ili duševne povrede pripadnicima grupe; :::c) smišljeno nametanje pripadnicima grupe životnih uslova sračunatih da dovedu do njenog potpunog ili djelimičnog fizičkog uništenja; :::d) uvođenje mjera kojima je cilj sprečavanje rađanja unutar grupe; :::e) prisilno premještanje djece te grupe u drugu grupu. ::3. Kažnjiva su sljedeća djela: :::a) genocid; :::b) udruživanje radi počinjenja genocida; :::c) direktno i javno poticanje na počinjenje genocida; :::d) pokušaj počinjenja genocida; :::e) saučesništvo u genocidu. 42.Na osnovu tih odredbi pokrenuta su tri pitanja. Ona su razmotrena u Drugostepenoj presudi. Slažem se s nalazima Presude u vezi s tim pitanjima, ali htio bih dati svoje mišljenje. ====2. “Dio dijela” grupe==== 43.Prvo pitanje je žaliočev branilac pokrenuo u odjeljku pod naslovom “Dio dijela.”[504] Ja na sljedeći način shvaćam argument žaliočevog branioca: Pretresno vijeće je konstatiralo da “grupa” u svrhu definicije genocida predstavlja bosanske Muslimane, a da “dio” te grupe predstavlja zajednica bosanskih Muslimana iz Srebrenice.[505] Nakon što je to konstatiralo, Pretresno vijeće je – utvrdilo brojčani omjer između ubijenih vojno sposobnih muškaraca i zajednice bosanskih Muslimana iz Srebrenice i konstatiralo da se radi o znatnom dijelu. No ono je na taj način pogriješilo jer je razvodnilo genocidnu formulu mjereći jedan dio (vojno sposobne muškarce) u odnosu na drugi (Srebrenicu) i konstatirajući da je on znatan. Pretresno vijeće ni u jednom trenutku nije upotrijebilo ispravnu formulu mjerenja dijela za koji se planira da bude uništen (vojno sposobni muškarci iz Srebrenice) u odnosu na grupu (bosanski Muslimani).[506] Branilac žalioca stoga zaključuje da je zadatak Pretresnog vijeća bio da odredi da li su ubijeni muškarci predstavljali “dio” grupe bosanskih Muslimana kao cjeline i da je, čineći to, upotrijebilo krivi aršin. 44.Slažem se sa Žalbenim vijećem da je “[o]dbrana [...] pogrešno shvatila analizu Pretresnog vijeća.”[507] Pretresno vijeće je konstatiralo – i to nije osporeno – da su Muslimani iz Srebrenice bili “dio” nacionalne grupe bosanskih Muslimana. Neki od njih su ubijeni. Pitanje je, dakle, da li su oni koji su ubijeni ubijeni s namjerom da se uništi srebrenički “dio” grupe. Pretresno vijeće je potvrdno odgovorilo na to pitanje, koristeći ubistva, kao i neke druge činjenice, kao dokaz te namjere. Naravno, oni koji su ubijeni pripadali su srebreničkom dijelu nacionalne grupe bosanskih Muslimana, ali nije se zaista postavilo pitanje da li su oni činili “dio” bilo koje grupe u smislu uvodnog dijela člana 4(2) Statuta; nije bilo potrebno razmatrati takvo pitanje. Nije se, prema tome, pojavilo ni pitanje ispravnog aršina kojim bi se utvrdilo da li su ubijeni činili “dio” bilo koje grupe. ====3. Da li mora postojati namjera da se prouzrokuje fizičko ili biološko uništenje grupe==== 45.Drugo, žaliočev branilac tvrdi da namjera da se uništi nije u skladu s činjenicom da su napadačke snage bosanskih Srba prevezle žene i djecu (uključujući mušku djecu) na teritoriju pod kontrolom Muslimana. Osnova za tu tvrdnju je stav, koji branilac apostrofira, da namjera s kojom se vrši svako od djela nabrojanih u članu 4(2) Statuta (u daljnjem tekstu: nabrojana djela) uvijek mora biti namjera da se prouzrokuje fizičko ili biološko uništenje grupe, u cijelosti ili djelimično, tako da dolazi do nepodudarnosti ako je namjera zapravo da se znatnom broju pripadnika grupe dopusti da prežive. 46.Žalbeno vijeće je prihvatilo osnovnu tvrdnju žaliočevog branioca da je namjera morala biti namjera da se fizički ili biološki[508] uništi srebrenički dio nacionalne grupe bosanskih Muslimana.[509] Shodno tome, namjera da se znatnom broju srebreničkih Muslimana dopusti da prežive značila je da nije bilo namjere da se fizički uništi srebrenički dio grupe. Kao što je primijetilo Žalbeno vijeće, “[m]oglo bi se reći da argument odbrane logično proizlazi iz odluke snaga bosanskih Srba da premjeste žene, djecu i stare ljude pod svojim nadzorom na druga područja.”[510] Prema tome, žalba bi bila usvojena da premještanje nije bilo kvalificirano. No, iz razloga koji pokazuju da je premještanje bilo u znatnoj mjeri kvalificirano, žalba je po toj osnovi odbijena. 47.Slažem se s odbacivanjem žalbe. Ako je tvrdnja žaliočevog branioca tačna, iz razloga koje su dali Pretresno i Žalbeno vijeće, smatram da je navedeni zahtjev za dokaz namjere da se fizički ili biološki uništi ta grupa zadovoljen katastrofalnim posljedicama za porodičnu strukturu na kojoj se temeljio srebrenički dio nacionalne grupe bosanskih Muslimana. Pretresno vijeće je pravilno ocijenilo da su snage bosanskih Srba znale da će njihove aktivnosti “neizbježno za posljedicu imati fizički nestanak bosansko-muslimanskog stanovništva u Srebrenici.”[511] No, ja ne mislim da je tvrdnja žaliočevog branioca ispravna. Moji su razlozi sljedeći. 48.Tvrdnja da namjeravano uništenje mora uvijek biti fizičko ili biološko u velikoj mjeri je potkrijepljena u literaturi. Međutim, ta tvrdnja previđa razliku između prirode nabrojenih “djela” i “namjere” s kojom su počinjena. Po svojoj prirodi, nabrojana (ili prvobitna) djela moraju doista poprimiti fizički ili biološki oblik, no namjera koja ih prati, da se tim djelima u cijelosti ili djelimično uništi grupa, ne mora uvijek dovesti do uništenja iste vrste.[512] Postoje iznimke. U članu 4(2)(c) Statuta govori se o “smišljeno[m] nametanj[u] pripadnicima grupe životnih uslova sračunatih da dovedu do njenog potpunog ili djelimičnog fizičkog uništenja,” a namjera da se prouzrokuje fizičko ili biološko uništenje grupe implicirana je i u članu 4(2)(d) gdje se propisuje “uvođenje mjera kojima je cilj sprečavanje rađanja unutar grupe.” Međutim, a contrario, čini se da, u drugim slučajevima, sam Statut ne zahtijeva namjeru da se grupa u cijelosti ili djelimično uništi grupa, fizički ili biološki. 49.Stav a contrario vrijedi za član 4(2)(a) Statuta koji se odnosi na “ubijanje pripadnika grupe,” što je relevantno za ovaj predmet. Naravno, oni koji su ubijeni fizički su uništeni. Ali ne radi se o tome. Pitanje je da li je, da bi se dokazao genocid, bilo potrebno pokazati da je namjera s kojom su oni ubijeni bila da se prouzrokuje fizičko ili biološko uništenje srebreničkog dijela nacionalne grupe bosanskih Muslimana. Naglasak koji se u literaturi stavlja na potrebu fizičkog ili biološkog uništenja implicira, pravilno, da se grupa može uništiti na način koji nije fizički ili biološki. Nije jasno zašto bi namjera da se grupa uništi na način koji nije fizički ili biološki bila van uobičajenog domašaja Konvencije na kojoj se zasniva Statut, pod uslovom da je ona povezana s nekim od nabrojenih djela koja jesu fizičke ili biološke prirode. 50.Branilac žalioca je pravilno primijetio da je napad usmjeren na opstanak grupe; po njegovim riječima, “princip [je] da genocid nije zločin protiv pojedinaca; to je zločin protiv ljudskih grupa.”[513] Grupa je ta koja je zaštićena. Grupu čine karakteristike – često neopipljive - koje povezuju neki broj ljudi u jednu društvenu jedinicu. Ako su te karakteristike uništene u procesu ostvarivanja namjere s kojom je počinjeno neko nabrojeno djelo fizičke ili biološke prirode, nije uvjerljivo reći da uništenje, iako je njime grupa de facto zatrta, nije genocid jer to zatiranje nije bilo fizičko ili biološko. 51.Razumljivo je da se branilac žalioca oslanja na stavove koje je 1991. izrazila Komisija za međunarodno pravo. Govoreći o standardnoj formuli u pogledu “namjere da se uništi”, Komisija je ocijenila da se “riječ ‘uništenje’ … mora razumjeti samo u njenom materijalnom smislu, njenom fizičkom ili biološkom smislu.”[514] Komisija se usredsredila na to da li riječ “genocid”, kako je definirana u Konvenciji, uključuje kulturni genocid, pri čemu je općenito prihvaćeni odgovor negativan. Ako to nije razlog za stav koji je izrazila Komisija, tada, s dužnim poštovanjem, smatram da je taj stav pogrešan. Namjera svakako mora biti namjera da se uništi, ali nema razloga, osim u slučaju nabrojanih djela, za zaključak da uništavanje uvijek mora biti fizičko ili biološko. 52.Travaux préparatoires za Konvenciju o genocidu su, naravno, vrijedni; oni su uvijek bili i biće korisni. No, ja nisam uvjeren da u njima postoji bilo kakva nepodudarnost s ovim tumačenjem Konvencije. Međutim, ako i postoji nepodudarnost, tumačenje konačnog teksta Konvencije je isuviše jasno da bi se dala prednost travaux préparatoires.[515] S obzirom na ustaljena načela tumačenja, nema potrebe za oslanjanje na taj materijal, ma koliko on bio zanimljiv. 53.Ex abundanti cautela, razjasnio bih dvije stvari. Prvo, radi se o tome da li je postojala zahtijevana namjera, a ne da li je namjera zaista i ostvarena. Drugo, dosad rečeno nije argument za priznavanje kulturnog genocida. U pravu je uspostavljeno da sâmo uništavanje kulture neke grupe nije genocid: ne mora se primijeniti nijedna od metoda navedenih u članu 4(2) Statuta. Ali ima razloga za oprez. Uništavanje kulture može poslužiti kao potvrda namjere, o kojoj se može zaključiti iz drugih okolnosti, da se uništi grupa kao takva. U ovom slučaju, rušenje glavne džamije do temelja potvrđuje namjeru da se uništi srebrenički dio nacionalne grupe bosanskih Muslimana.[516] 54.Riječju, smatram da se Statut treba čitati na sljedeći način: pod uslovom da postoji nabrojano djelo (koje je fizičko ili biološko), namjera da se uništi grupa kao grupa može se dokazati dokazivanjem namjere da se prouzrokuje uništenje grupe koje nije fizičko, u cijelosti ili djelimično, osim u konkretnim slučajevima kada se fizičko uništenje zahtijeva Statutom. Ovo nije takav slučaj. Prema tome, činjenica da je, u ovom slučaju, ženama, djeci i starim ljudima bilo dozvoljeno da prežive ne upućuje na namjeru koja se razlikuje od one zahtijevane. ====4. Da li se radilo samo o raseljavanju, za razliku od genocida==== 55.Treće, žaliočev branilac tvrdi da je ono što se dogodilo u Srebrenici bilo raseljavanje, a ne genocid. Raseljavanje, u smislu prisilne promjene mjesta boravka, karakteristično je za sve ratove. Prema mišljenju jednog teoretičara, raseljavanje nije genocid čak i kad je posljedica raspad grupe,[517] tvrdnja u odnosu na koju imam rezerve u slučaju kada je dokazano da je, budući da postoji prvobitno nabrojano djelo, smišljeni cilj izmještanja da se postigne takav raspad. 56.U prilog tvrdnji da raseljavanje nije genocid, branilac žalioca je naveo činjenicu da raseljavanje nije nabrojano u članu 4(2) Statuta kao način počinjenja genocida, te je ukazao na kontrast sa članom 5(d) u kojem se konkretno navodi deportacija kao zločin protiv čovječnosti.[518] Također stoji da je jedini slučaj premještanja koji predstavlja genocid, ako postoji zahtijevana namjera, slučaj “prisilno[g] premještanj[a] djece te grupe u drugu grupu” u smislu člana 4(2)(e) Statuta. 57.Nema sumnje da samo raseljavanje ne predstavlja genocid. No, u ovom slučaju se nije radilo samo o raseljavanju. Ubistva, kao i odlučno nastojanje da se i drugi zarobe i pogube, prisilno transportiranje ili egzil preostalog stanovništva, te uništavanje domova i hramova, sve to je predstavljalo jedinstvenu operaciju koja je izvršena s namjerom da se u cijelosti ili djelimično uništi grupa u smislu uvodnog dijela stava 2 člana 4 Statuta.[519] Upravo je o toj kombinaciji faktora govorilo Pretresno vijeće kad je u paragrafu 595 Prvostepene presude ocijenilo da su “[s]nage bosanskih Srba […] znale, u momentu kad su odlučile da pobiju sve vojno sposobne muškarce, da će ta ubijanja u sprezi sa prisilnim premještanjem žena, djece i staraca, neizbježno za posljedicu imati fizički nestanak bosansko-muslimanskog stanovništva u Srebrenici”. Slična kombinacija faktora navela je Vrhovni sud Njemačke da u jednom predmetu 1999. zaključi da se nije radilo samo o raseljavanju, nego o genocidu.[520] ====5. Zaključak o tome da li je postojao genocid==== 58.U prilog svojoj zanimljivoj tvrdnji da u Srebrenici nije bilo genocida, branilac žalioca je ustvrdio da, mada bi “nazivanje zločina u Srebrenici genocidom dalo kratkoročnu utjehu porodicama žrtava i, mada bi to u ovom trenutku bilo politički korektno, presuda ovog Suda mora se pisati za istoriju.”[521] Branilac ima pravo u bitnom smislu da je dužnost Međunarodnog suda da presuđuje na osnovu pravnih načela; njegova misija nije da donosi odluke na osnovu toga što je politički oportuno. Ipak, ma koliko da je ta opomena snažna, Žalbenom vijeću je ona izlišna. U ovom predmetu ono je, vođeno pravnim normama koje smatra mjerodavnim, ocijenilo da je u Srebrenici počinjen genocid. S tim zaključkom se slažem. ===G. Pomaganje i podržavanje=== ====1. Postoji krivično djelo pomaganja i podržavanja u počinjenju genocida==== 59.Slažem se sa Žalbenim vijećem da prema običajnom međunarodnom pravu postoji krivično djelo pomaganja i podržavanja u počinjenju genocida i da je ono ovlašteno da osudu Pretresnog vijeća za počinjenje genocida u svojstvu izvršioca zamijeni osudom za pomaganje i podržavanje u počinjenju genocida. 60.Iznesen je argument da tekst “osoba koja je … pomagala i podržavala …” iz člana 7(1) Statuta ne dopušta optužbu za pomaganje i podržavanje u genocidu. Razlog koji je za to iznesen jeste da genocid i svako krivično djelo vezano za genocid regulira isključivo član 4 Statuta i da taj član ne obuhvaća krivično djelo pomaganja i podržavanja u genocidu. Konkretnije, tvrdi se da član 4 zahtijeva dokaz da je optuženi imao posebnu genocidnu namjeru ako se tereti za bilo koje od krivičnih djela nabrojanih u tom članu, uključujući i krivično djelo “saučesništva u genocidu” iz člana 4(3)(e), a da pomaganje i podržavanje ne zahtijeva takav dokaz, budući da je u tom slučaju potrebno dokazati samo to da je osoba optužena za pomaganje i podržavanje znala za tu namjeru. Stoga, krivično djelo pomaganja i podržavanja u genocidu predstavljalo bi dodatak genocidnim zločinima iz člana 4, čije relevantne odredbe odgovaraju članovima II i III Konvencije o genocidu iz 1948., a koje su pak odraz običajnog međunarodnog prava. To bi bilo suprotno opšteprihvaćenoj zabrani dodavanja novih krivičnih djela onima koja postoje prema običajnom međunarodnom pravu. 61.Ovdje bi se valjalo zaustaviti kako bismo se pozabavili preliminarnim pitanjem da li se za osobu koja se tereti za pomaganje i podržavanje u počinjenju krivičnog djela sa posebnom namjerom mora dokazati da je imala tu namjeru, a ne samo da je za nju znala. U Drugostepenoj presudi stoji da je potvrdan odgovor na to dat u većini država SAD, ali da su druge jurisdikcije (uključujući i neke države Sjedinjenih Država) dale negativan odgovor.[522] Čini se da je Žalbeno vijeće mišljenja da je za ovaj predmet relevantan potonji stav, to jest, da za pomaganje i podržavanje u počinjenju krivičnog djela s posebnom namjerom nije potreban dokaz o posebnoj namjeri, nego da je dovoljno samo znati za nju. U analizi ću krenuti od te osnove, s kojom se slažem. 62.Što se tiče glavnog pitanja, čini mi se da pomaganje i podržavanje ili jeste obuhvaćeno saučesništvom u genocidu kako je definirano u članu 4(3)(e) Statuta ili time nije obuhvaćeno. Ako nije obuhvaćeno saučesništvom u genocidu, slijedi da, u mjeri u kojoj je mjerodavna Konvencija, ono ne može biti dio običajnog međunarodnog prava. Učiniti neko djelo kažnjivim kao pomaganje i podržavanje na osnovu člana 7(1) Statuta, kada nije kažnjivo kao saučesništvo u genocidu prema članu 4(3)(e), zapravo znači nedopušteno dodavati novo krivično djelo običajnom međunarodnom pravu. 63.S druge strane, ako je pomaganje i podržavanje obuhvaćeno saučesništvom u genocidu, onda je ono dio običajnog međunarodnog prava jer je saučesništvo u genocidu predviđeno Konvencijom o genocidu iz 1948. U tom slučaju, navod o pomaganju i podržavanju u članu 7(1) Statuta naprosto ponavlja običajno međunarodno pravo sadržano u formulaciji o saučesništvu u genocidu iz člana 4(3)(e) Statuta. Dakle, ni jedna ni druga odredba ne krše zabranu dodavanja običajnom međunarodnom pravu. 64.No, da li je pomaganje i podržavanje obuhvaćeno saučesnitvom u genocidu? Ni u tekstu Konvencije o genocidu ni u relevantnim travaux préparatoires ne vidim ništa što ne bi bilo u skladu s opšteprihvaćenim značenjem “saučesništva u genocidu” po kojem ono uključuje pomaganje i podržavanje. Kako je Žalbeno vijeće primijetilo, praksa Međunarodnog suda pokazuje da srodni pojam “saučesnik” ima razna značenja ovisno o kontekstu; taj pojam može se odnositi na saizvršioca ili na pomagača i podržavaoca.[523] Po mom mišljenju, “saučesništvo u genocidu” iz člana 4(3)(e) Statuta može uključivati, i uključuje, pomaganje i podržavanje. 65.Ako se Statut može protumačiti tako da se zaključi da je pomaganje i podržavanje obuhvaćeno saučesništvom u genocidu, čini mi se da on takođe inkorporira opšte pravo u vezi s pomaganjem i podržavanjem, u skladu s kojim se, kako je već rečeno, mora pokazati da je pomagač i podržavalac posjedovao znanje o namjeri da se počini genocid, a ne da je on dijelio tu namjeru. 66.To ne znači da se ne mora pokazati da je čin pomaganja i podržavanja bio namjeran. Namjera se uvijek mora dokazati, ali namjera počinioca genocida nije ista kao i namjera pomagača i podržavaoca. Namjera počinioca je da počini genocid. Namjera pomagača i podržavaoca nije da počini genocid; njegova namjera je da obezbijedi sredstva pomoću kojih će počinilac, ako to želi, ostvariti vlastitu namjeru da počini genocid.[524] To ne znači ni da dokaz o genocidnoj namjeri nije ni u kom smislu nužan. Ali ono što se mora pokazati jeste da je počinilac imao tu namjeru; nije potrebno pokazati da je sam pomagač i podržavalac imao tu namjeru. Ono što treba pokazati za pomagača i podržavaoca jeste da je znao da je počinilac imao tu namjeru. 67.Sastavljači Konvencije o genocidu ne bi izvukli nikakvu pouku iz novije povijesti kada Konvencija, kako je implicirano suprotnim argumentom, ne bi kriminalizirala slučaj veletrgovca kemikaliama koji prodaje otrovni gas znajući za namjeru kupca da kupljeni gas upotrijebi u svrhu likvidiranja nacionalne, etničke, rasne ili vjerske grupe, ali sam ne dijeli namjeru kupca.[525] Po mom mišljenju u Konvenciji o genocidu nije učinjena takva greška; pomenuti slučaj bi bio pokriven konceptom pomaganja i podržavanja, koji bi pak bio pokriven formulacijom “saučesništvo u genocidu” u Konvenciji. 68.Taj zaključak je u skladu sa praksom Međunarodnog suda i MKSR-a u smislu da “saučesništvo u genocidu”, iz člana 4(3)(e) Statuta MKSJ-a [član 2(3)(e) Statuta MKSR-a], uključuje pomaganje i podržavanje o kojem se govori u članu 7(1) Statuta MKSJ-a [član 6(1) MKSR-a]. Ta sudska praksa je valjana: pomaganje i podržavanje u genocidu ne predstavlja dodatak krivičnim djelima koje poznaje običajno međunarodno pravo, nego je oduvijek činilo njegov dio. ====2. No, Žalbeno vijeće, na osnovu utvrđenih činjenica, ne može izreći osuđujuću presudu za pomaganje i podržavanje==== 69.Iako se slažem sa Žalbenim vijećem da ono ima pravo da izrekne osuđujuću presudu za pomaganje i podržavanje u počinjenju genocida, ne mogu podržati njegovu odluku da se takva osuda treba izreći u ovom predmetu. 70.Mnogo se toga može reći žaliočevu korist. Pretresno vijeće je pravilno primijetilo da se on “našao u samom središtu jednog od najgnusnijih ratnih zlodjela počinjenih u Evropi od kraja Drugog svjetskog rata.”[526] On je na Pretresno vijeće ostavio utisak “uzdržanog i ozbiljnog profesionalnog vojnika koji teško da bi ikada mogao skovati plan poput onog smišljenog za masovno pogubljenje muškaraca bosanskih Muslimana nakon zauzimanja Srebrenice u julu 1995.”[527] Govoreći o ženama i djeci koji su trebali biti prevezeni iz Potočara 12. jula 1995., on je s besprijekornom vojničkom ispravnošću upozorio da “nikom ne sme dlaka da fali.”[528] U intervjuu datom istog dana, on je naglasio da će se sa civilima postupati korektno i da će biti prevezeni gdje budu željeli.[529] Po riječima Pretresnog vijeća, “jedinica bezbjednosti Glavnog štaba [...] bila [je] itekako umiješana u izvršenje zločina, a u sudskom spisu postoje indikacije da Drinski korpus nije uvijek bio konsultovan oko onoga što se događalo unutar njegove zone odgovornosti.”[530] A žalilac se doista u to vrijeme morao usredotočiti na drugi zadatak - zauzimanje Žepe, enklave pod zaštitom UN. 71.Pitanje je da li gorenavedeno umanjuje krivicu optuženog kao saizvršioca ili dokazuje da je on kriv samo kao pomagač i podržavalac. Razlika između počinjenja krivičnog djela u svojstvu saizvršioca u udruženom zločinačkom poduhvatu i pomaganja i podržavanja u njegovom počinjenju objašnjena je u predmetu Tadić.[531] U “slučaju pomaganja i podržavanja, traženi element svijesti je znanje da djela koja počini pomagač i podržavalac pomažu počinjenju konkretnog krivičnog djela od strane glavnog počinioca. Nasuprot tome, u slučaju zajedničke nakane ili plana traži se više (to jest, ili umišljaj da se počini krivično djelo ili umišljaj da se sprovede zajednički zločinački plan plus predviđanje da će se vjerovatno počiniti krivična djela van zajedničke zločinačke nakane)…”. 72.Na osnovu te razlike, čini mi se da je Pretresno vijeće pravilno ocijenilo da je žalilac ne samo znao za namjeru da se počini genocid, nego i da je dijelio tu namjeru i da je, prema tome, kriv kao saizvršilac u genocidu,[532] pri čemu je prilikom odmjeravanja kazne uzeto u obzir ono što mu ide u prilog. Taj stav je Pretresno vijeće pravilno shvatilo kada je u paragrafu 724 Prvostepene presude u vezi s odmjeravanjem kazne konstatiralo sljedeće: Opšta ocjena Pretresnog vijeća jeste da je general Krstić profesionalni vojnik koji je svojevoljno učestvovao u nasilnom odvođenju svih žena, djece i staraca iz Srebrenice, ali koji se samostalno vjerovatno ne bi upustio u genocidni poduhvat; no, prihvativši komandu nad Drinskim korpusom, on je sebi dozvolio da bude uvučen u taj gnusni poduhvat i doveo se u položaj da odobrava korišćenje resursa Drinskog korpusa za pomaganje genocida. ... Kasnije, kada se čulo za pogubljenja, nije podigao glas, čak je i izrekao hvalospjeve na račun pohoda bosanskih Srba na Srebrenicu. ... Njegova životna priča je priča o jednom profesionalnom vojniku koji se nije mogao suprotstaviti bezumnoj želji svojih nadređenih da se Srebrenica zauvijek otarasi Muslimana, i koji je, naposljetku, učestvovao u protivpravnom izvršenju ove gnusne nakane. 73.Ovaj mi se pristup, podvrgnut analizi, čini pravičnim. On uzima u obzir profesionalizam žalioca kao oficira od karijere i činjenicu da on sam ne bi počinio krivična djela na koja je dozvolio da ga se navede. To mogu biti olakšavajući faktori u pogledu njegove krivice u svojstvu saizvršioca genocida, ali ne i smanjiti njegovu krivičnu odgovornost na odgovornost pomagača i podržavaoca. Da parafraziramo i usvojimo ono što je rečeno u Presudi u predmetu Tadić,[533] smatrati ga odgovornim samo kao pomagača i podržavaoca značilo bi nedovoljno izraziti stepen njegove krivične odgovornosti. 74.Čini mi se da je donošenje zaključka da je žalilac kriv kao pomagač i podržavalac problematično. Žalbeno vijeće prihvata da su ljudstvo i sredstva Drinskog korpusa korišteni za vršenje ubistava.[534] Objašnjavajući to, reklo je da je žalilac “znao da, dopuštajući korištenje sredstava Drinskog korpusa znatno doprinosi pogubljenju zarobljenih bosanskih Muslimana. Mada dokazi upućuju na to da Radislav Krstić nije podržavao taj plan, kao komandant Drinskog korpusa on je dozvolio Glavnom štabu da zatraži ta sredstva i da se njima posluži.”[535] 75.Znatan doprinos u smislu pomaganja i podržavanja znači doprinos kojim se počiniocu pomaže da počini krivično djelo ako to želi. To se mora razlikovati od učestvovanja u počinjenju samog krivičnog djela. Ako je, kako ja mislim, “dopuštajući,” ili zbog toga što je “dozvolio,” korištenje ljudstva i sredstava Drinskog korpusa za pogubljenja, žalilac odobrio to korišćenje za tu svrhu, čini mi se da je on tada učestvovao u počinjenju samog krivičnog djela, a ne samo omogućio počiniocu da počini krivično djelo ako to želi. On je, dakle, pravilno proglašen krivim za genocid. ===H. Kumulacija=== 76.Konačno, tu je i pitanje da li se osude mogu kumulirati kada se krivična djela zasnivaju na istom ponašanju. S dužnim poštovanjem, slažem se sa Žalbenim vijećem u tome što je usvojilo žalbu optužbe protiv odluke Pretresnog vijeća da se osuda za istrebljivanje na može kumulirati s osudom za genocid, te da se osuda za progon ne može kumulirati s osudom za genocid. 77.Jedino bih htio primijetiti da Žalbeno vijeće, ne upuštajući se u diskusiju, nije donijelo odgovarajuće osuđujuće presude, što je propust nespojiv s važećom sudskom praksom. Ne radi se o tome da li je Žalbeno vijeće moglo poništiti oslobađajuću presudu i zamijeniti je osuđujućom, nego da li postoji pravo na žalbu na takvu osuđujuću presudu i, ako postoji, kojem tijelu.[536] Drugi dio pitanja nije obavezujući za prvi. Žalilac ili ima ili nema pravo žalbe na osuđujuću presudu Žalbenog vijeća. Ako ima takvo pravo, on može iskoristiti to svoje pravo i žaliti se odgovarajućoj sudskoj instanci. Ako nema takvo pravo žalbe, iz toga ne slijedi da ne može biti osuđujuće presude. To nije u skladu s načinom na koji ja tumačim Statut i primjenjive instrumente ljudskih prava.[537] 78.Pretpostavimo da pretresno vijeće oslobodi optuženog po svim optužbama, ali da Žalbeno vijeće sve oslobađajuće presude poništi. Ako se smatra da se ne trebaju donijeti osuđujuće presude, optuženi je, mada je utvrđeno da je počinio možda i veoma teška krivična djela, slobodan. Ovo treba uporediti s pravilom 99(B) Pravilnika o postupku i dokazima. Tim pravilom se propisuje da se optuženi, mada je oslobođen, može pritvoriti do rješenja po žalbi optužbe. Razumno je pretpostaviti da to podrazumijeva da su sudije koje su donijele pravilo smatrale da Žalbeno vijeće može izreći kaznu zatvora i da je stoga Žalbeno vijeće ovlašteno da donese osuđujuću presudu. Ako žalbeno vijeće nije nadležno da donese osuđujuću presudu, dotični stav tog pravila bi trebalo poništiti, jer tada ne bi postojala pravna osnova za pritvaranje oslobođenog optuženika do trenutka rješenja po žalbi optužbe. 79.Mogući odgovor na ove probleme jeste da Žalbeno vijeće može vratiti predmet Pretresnom vijeću kako bi ono donijelo osuđujuću presudu i kako bi se izrekla odgovarajuća kazna. No, koliko god da je široko, pravo vraćanja predmeta na nižu instancu nije neograničeno. Ono ne obuhvata slučaj kada je, po mom mišljenju, jedini razlog za vraćanje predmeta pogrešna pretpostavka da Žalbeno vijeće nije samo ovlašteno da donese osuđujuću presudu. Postojanje tog ovlašćenja pokazuje pravilo 99(B). 80.Što se tiče ostalih pitanja vezanih za kumulaciju, prihvatam odluku Žalbenog vijeća da se osuda za ubistvo kao zločin protiv čovječnosti ne može kumulirati sa osudom za progon i da se osuda za nehumana djela ne može kumulirati s osudom za progon. Na to upućuju ranije odluke Žalbenog vijeća (u kojima sam ponekad i sam učestvovao).[538] Međutim, da nije tih odluka, teško bih se pridružio odluci Žalbenog vijeća. Objasniću razloge za tu rezervu. ====1. Progon i ubistvo==== 81.Kao prvo, dakle, postavlja se pitanje da li se osuda za progon, kao zločin protiv čovječnosti prema članu 5(h) Statuta, može kumulirati s osudom za ubistvo, kao zločin protiv čovječnosti prema članu 5(a), na osnovu istog ponašanja. Pretresno vijeće je smatralo da je moguća samo osuda za progon, a odbacilo je optužbu za ubistvo.[539] Taj stav bi mogao biti upitan. 82.Pitanje kumulacije neke jurisdikcije promatraju kroz optiku zloupotrebe postupka. Na Međunarodnom sudu, to pitanje reguliraju načela koja proizlaze iz testa iz predmeta Blockburger,[540] koji je usvojen u predmetu Delalić.[541] Prihvaćeno je da se optuženi može kazniti samo za njegovo stvarno kažnjivo ponašanje. No, njegovo stvarno kažnjivo ponašanje može obuhvaćati više krivičnih djela. Ako je tako, moguće je da je za potpunu sliku o kriminalnosti njegovog ponašanja potrebno više od jedne osude, pri čemu se eventualno preklapanje uzima u obzir prilikom odmjeravanja kazne. 83.Dakle, moguće je da je počinjeno ubistvo iz stava (a) člana 5 bez ikakvih dodatnih obilježja koja bi ukazivala na to da je ono počinjeno i s namjerom da se žrtva progoni “političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi” prema stavu (h) tog člana. U tom slučaju treba donijeti osuđujuću presudu samo za ubistvo. Ako to nije slučaj, puna kriminalnost optuženog neće biti prikazana ako se on ne osudi i za progon. Ali rečeno je da su obilježja ubistva obuhvaćena onima krivičnog djela progona i da je stoga moguća samo osuda za progon. Da li taj argument doista stoji? 84.Prema članu 5 Statuta, moguće je kumulirati istrebljivanje i porobljavanje, porobljavanje i deportaciju, deportaciju i zatvaranje, zatvaranje i mučenje, mučenje i silovanje, pri čemu se za ta djela tereti po različitim stavovima tog člana. Međutim, mišljenje Žalbenog vijeća ne daje osnovu da se progon iz stava (h) tog člana kumulira s bilo kojim od tih krivičnih djela. Drugim riječima, kad se tereti za progon na temelju drugih krivičnih djela, neće biti moguća zasebna osuđujuća presuda ni za jedno od njih. Konkretno, neće biti moguće donijeti zasebnu osuđujuću presudu za ubistvo iz stava (a) te odredbe ako je, prema stavu (h), takođe donesena osuđujuća presuda za progon. To se čini čudnim. 85.Da bi se to istražilo, korisno je primijetiti da je osnovna zamisao na kojoj se temelji standard iz predmeta Blockburger[542] ta da zakonodavac “nema namjeru da kazni isto krivično djelo po dvije različite zakonske odredbe. Prema tome, kada dvije zakonske odredbe zabranjuju ‘isto krivično djelo’, prihvaćeno tumačenje je da one ne omogućavaju kumulativno kažnjavanje u odsustvu jasnog pokazatelja drugačije namjere zakonodavca.”[543] Ja ne vidim da u ovom predmetu dvije relevantne odredbe zabranjuju “isto krivično djelo”. Namjera je bila da se zaštite različiti interesi međunarodne zajednice i to je, po mom mišljenju, i dalje valjan način na koji jedan međunarodni krivični sud treba gledati na to pitanje. Ti interesi, naravno, ne zamjenjuju formalne kriterije koje je usvojio Međunarodni sud, ali bilo bi površno reći da, u instituciji ovog tipa, takvi interesi nemaju funkciju da objasne značaj i djelovanje tih kriterija.[544] 86.Sudska praksa Australije mogla bi se analizirati koristeći postojeće kategorije iz predmeta Blockburger, ali zanimljivo je primijetiti da se čini kako ondje sudovi problemu kumulacije pristupaju kroz prizmu koncepta suštine ili gravamena djela. U predmetu Pearce v. The Queen,[545] žalilac je bio osuđen za “tešku tjelesnu povredu” prema uobičajenoj odredbi koja se direktno na to odnosi, kao i za “tešku tjelesnu povredu” prema drugoj odredbi koja se odnosi na takvo krivično djelo počinjeno prilikom provale u nečiji dom. Smatrajući da se radi o nedopustivoj kumulaciji dvije osude, Vrhovni sud Australije je, u presudi koja je postala presedan, presudio da je “jedan čin (nanošenje teške tjelesne povrede žrtvi od strane optuženog) element oba krivična djela.”[546] Budući da bi suština tog djela bila prisutna i kad se djelo počini prilikom provale u nečiji dom, osuda za oba djela bila je nedopustiva. 87.To se podudara s naizgled drugačijim stavom koji je zauzeo Vrhovni sud Novog Južnog Walesa (žalbeni krivični sud) u predmetu R. v. Lucy Dudko.[547] Radilo se o tome da je prilikom spašavanja zatvorenika u kaznionici korištena sila, koja je istovremeno korištena i kao prijetnja da se postigne otmica helikoptera kojim je on prevezen. U presudi koja je uspostavila presedan., predsjedavajući sudija Spigelman je rekao: [U] jednom slučaju fokus je bio na spašavanju uz primjenu sile, a u drugom na otmici helikoptera pomoću prijetnje. Mada su sila i prijetnja proizašle iz istog djela, u ovom se predmetu, za razliku od predmeta Pearce, ne može reći da je žalilac bio “dvostruko kažnjen za jedno djelo.” U predmetu Pearce, radilo se o jednom djelu nanošenja teške tjelesne povrede. To je bilo mnogo više od pukog elementa krivičnog djela, to je bila suština ili gravamen kriminalnog ponašanja. U ovom predmetu, suština ili gravamen kriminalnog ponašanja nije bila ista u ta dva krivična djela. Po mom mišljenju, na osnovu činjenica ovog predmeta, nije ispravno reći da je došlo do dvostrukog kažnjavanja. 88.U predmetu Dudko, postojao je zajedničko fizičko djelo, ali njegov fokus nije bio isti u oba krivična djela: suština ili gravamen svakog od ta dva djela bila je drugačija od suštine ili gravamena onog drugog. Ovdje je suština ili gravamen jednog predmeta to da je žalilac ubijao civile; u drugom je ta suština ili gravamen drugačija - da je žalilac progonio žrtve - što pokazuju ubistva. Fokus je različit; prvi je zločin, zajedno s okolnostima u kojima je počinjen, dokaz drugog zločina, ali nije isti kao drugi zločin. 89.Mislim da je to teorija na kojoj je utemeljena Optužnica. U paragrafu 31 Optužnice stoji: :Krivično djelo progona počinjeno je, izvršeno i izvedeno sljedećim putem odnosno na sljedeći način: ::a) ubijanjem hiljada civila bosanskih Muslimana, među kojima su bili muškarci, žene, djeca i starije osobe; ::b) okrutnim i nečovječnim postupanjem prema civilima, bosanskim Muslimanima, između ostalog i teškim premlaćivanjima; ::c) terorisanjem civila bosanskih Muslimana; ::d) uništavanjem lične imovine bosanskih Muslimana; i ::e) deportacijom ili prisilnim odvođenjem bosanskih Muslimana iz enklave Srebrenica. Tim djelima i propustima, te djelima i propustima opisanim u stavovima 4, 6, 7, 11, kao i od broja 22 do broja 26, '''Radislav Krstić''' počinio je: '''Tačka 6''': Progone na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, što predstavlja '''zločin protiv čovječnosti''', kažnjiv prema članu 5(h) i članu 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda. Mada se u ovom dijelu Optužnice govori o “ubistvu”, ono je tu navedeno kao “način” na koji je počinjen progon. 90.Važno je imati na umu razliku između pravnih obilježja krivičnog djela i dokaza na kojima se zasnivaju ta obilježja. Prihvaćeno je da je progon “…grubo i flagrantno uskraćivanje na diskriminatornoj osnovi nekog temeljnog prava koje je utvrđeno međunarodnim običajnim ili konvencionim pravom, a koje dosiže isti stepen težine kao i druga djela zabranjena članom 5.”[548] Ništa u toj definiciji ne odražava pravna obilježja krivičnog djela ubistva. Ubistvo je krivično djelo s posebnom namjerom,[549] namjerom da se prouzrokuje smrt žrtve. Za progon se ne zahtijeva to obilježje. Ponašanje žalioca utoliko što je počinio zločin ubistva može biti dokaz krivičnog djela progona, ali pravni elementi krivičnog djela ubistva nisu sami po sebi obuhvaćeni pravnim obilježjima krivičnog djela progona. 91.Da je drugačije, pravna obilježja krivičnog djela progona varirala bi u odnosu na pravna obilježja konkretnog krivičnog djela na kojem se temelji progon. Ako se porobljavanje navodi kao osnova za progon, pravna obilježja krivičnog djela progona uključivala bi pravne elemente krivičnog djela porobljavanja. Slično bi bilo s deportacijom, zatvaranjem, mučenjem i silovanjem. Pravna obilježja krivičnog djela progona bi tada varirala od slučaja do slučaja; u ovom predmetu, ona bi uključivala pravna obilježja svih krivičnih djela za koja se tvrdi da se na njima temeljio progon. Ta varijabilnost nespojiva je sa stalnošću, definitivnošću i sigurnošću s kojom se bi se trebala znati obilježja nekog krivičnog djela. Ta obilježja ne smiju ovisiti o proizvoljnostima optužbe; ona se moraju odmah i definitivno vidjeti iz odredbe kojom je opisano to krivično djelo. 92.U paragrafu 31 Optužnice navodi se da je progon počinjen “sljedećim putem odnosno na sljedeći način”, pri čemu se navodi ubistvo i još četiri djela, od kojih neka očito potpadaju pod član 5 Statuta. Nemoguće je da se osudom za progon namjeravalo obuhvatiti osude za sva ta druga krivična djela. Osuda za progon kao zločin protiv čovječnosti ne usredsređuje na krivicu žalioca u počinjenju konkretnog krivičnog djela ubistva kao zločina protiv čovječnosti. S druge strane, osuda za ubistvo kao zločin protiv čovječnosti ne fokusira se na one aspekte ponašanja koje ulazi u počinjenje tog krivičnog djela koji pokazuju namjeru da se progoni. Da se vratimo jurisprudenciji Australije, suština ili gravamen krivičnog djela progona razlikuje se od suštine ili gravamena krivičnog djela ubistva. 93.Ukratko, sva pravna obilježja krivičnog djela ubistva su izvan pravnih obilježja krivičnog djela progona: činjenica da je počinjeno ubistvo tek je dokaz na kojem se temelji krivično djelo progona. Test iz predmeta Delalić ne nalaže neizricanje kumulativnih osuda u tom slučaju. Stav iz paragrafa 675 pobijane odluke koji govori u prilog toga da nije moguće izricati kumulativne osude mogao bi, prema tome, biti problematičan. ====2. Progon i nehumana djela==== 94.Kao drugo, postavlja se pitanje da li se osuda za progon prema članu 5(h) Statuta može kumulirati s osudom za nehumana djela (u vezi s prisilnim premještanjem) iz člana 5(i). Pretresno vijeće je smatralo da kumulacija nije dopuštena i da je dovoljna osuda za progon. Isto rezoniranje kakvo je izneseno gore upućuje na problematičnost takvog stava. ===I. Zaključak=== 95.Genocid je “zločin nad zločinima”. Žalbeno vijeće je pravilno primijetilo da je to “jedan od najtežih zločina poznatih čovječanstvu i njegova težina se ogleda u strogim zahtjevima u pogledu posebne namjere.”[550] No, s dužnim poštovanjem, strogost se ne bi trebala precijeniti; tvrdnja da zahtjev dokazivanja posebne namjere nije poštovan od strane Pretresnog vijeća u ovom predmetu nije uvjerljiva. 96.Po mom mišljenju, nije pokazano da nijedan razuman presudilac o činjenicama ne bi ocijenio dokaze na način na koji je to učinilo Pretresno vijeće; išao bih još dalje i rekao da nijedan razuman presudilac o činjenicama ne bi mogao dokaze ocijeniti drugačije no što je to učinilo Pretresno vijeće. Žalilac jeste bio “glavni počinilac” genocida, kao što je konstatiralo Pretresno vijeće. 97.Međutim, smatram da, zbog olakšavajućih okolnosti koje su pomenute, kazna treba biti zatvor u trajanju od trideset pet godina, koliko je odredilo i Žalbeno vijeće iako je imalo drugačiji pristup. Sastavljeno na engleskom i francuskom, pri čemu je mjerodavan engleski tekst. /potpis na originalu/Mohamed Shahabuddeen :Dana 19. aprila 2004. :U Haagu, :Nizozemska [pečat Međunarodnog suda ] {{Navigacija1|Tužilac protiv Radislava Krstića|VII.|IX.}} 185 512 2006-06-22T23:04:57Z Dado 5 {{Navigacija1|Tužilac protiv Radislava Krstića|VIII.|X.}} ==IX. Dodatak A: Historijat postupka== 1.Slijedi sažeti prikaz glavnih aspekata žalbenog postupka. ===A. Najave žalbe i pitanja vezana za sudije=== 2.Prvostepena presuda je donesena 2. augusta 2001.[551] U skladu s pravilom 108 Pravilnika, odbrana i optužba su 15., odnosno 16. augusta 2001. podnijele svoje najave žalbe[552]. Dana 17. septembra 2001., sudija Jorda, koji je tada bio predsjednik Međunarodnog suda, izdao je nalog kojim se sljedeće sudije raspoređuju u Žalbeno vijeće: sudija Hunt, sudija Shahabuddeen, sudija Güney, sudija Gunawardana i sudija Pocar.[553] Dana 28. septembra 2001., predsjedavajući sudija Shahabuddeen je odredio sudiju Hunta kao predžalbenog sudiju u ovom predmetu.[554] 3.Dana 8. novembra 2002., sudija Jorda je kao predsjednik izdao nalog kojim je imenovao sudiju Merona kao zamjenu za sudiju Gunawardanu u sastavu Žalbenog vijeća.[555] 4.Dana 24. jula 2003., sudija Meron je kao predsjednik izdao nalog kojim je imenovao sudiju Schomburga kao zamjenu za sudiju Hunta u sastavu Žalbenog vijeća.[556] 5.Dana 14. oktobra 2003., sudija Meron je kao predsjednik izdao nalog kojim je sebe imenovao predžalbenim sudijom u ovom predmetu.[557] ===B. Podnesci=== 6.Optužba je svoj Žalbeni podnesak predala 14. novembra 2001.[558] Dana 5. novembra 2001., predžalbeni sudija je odobrio Zahtjev odbrane za produženje roka za podnošenje Žalbenog podneska[559] i odbrana je povjerljivu verziju svog Žalbenog podneska podnijela 10. januara 2002.[560] 7.Dana 17. decembra 2001., predžalbeni sudija je odbacio Molbu odbrane za produženje roka za podnošenje odgovora na Žalbeni podnesak optužbe[561] i odbrana je svoj odgovor na Žalbeni podnesak optužbe podnijela 21. decembra 2001.[562] 8.Po odluci predžalbenog sudije kojom se optužbi odobrava produženje roka za podnošenje Replike,[563] optužba je podnijela Repliku 14. januara 2002.[564] Optužba je potom 19. februara 2002. podnijela povjerljivi Odgovor na Žalbeni podnesak odbrane.[565] Odbrana je podnijela Repliku 6. marta 2002.[566] 9.Dana 10. aprila 2002., predžalbeni sudija je naložio optužbi i odbrani da u roku od 28 dana podnesu javne redigovane verzije Odgovora optužbe na žalbeni podnesak, odnosno Žalbenog podneska odbrane.[567] Odbrana je javnu verziju Žalbenog podneska odbrane podnijela 7. maja 2002.,[568] a optužba je javnu verziju Odgovora na žalbeni podnesak odbrane podnijela 8. maja 2002.[569] ===C. Žalbene osnove=== 10.Žalba optužbe ima dvije osnove. Prvo, optužba se žali na zaključak Pretresnog vijeća o nedopustivosti kumulativnih osuda.[570] Drugo, optužba se žali na kaznu koju je izreklo Pretresno vijeće.[571] Ona traži da se Radislavu Krstiću izrekne doživotna kazna, i to najmanje 30 godina zatvora. 11.Žalba odbrane ima četiri osnove. Prvo, ona se žali na to što je Radislav Krstić osuđen za genocid tvrdeći da je Pretresno vijeće pogrešno utvrdilo činjenice i primijenilo pravo;[572] drugo, ona svoju žalbu zasniva na raznim postupcima optužbe prilikom objelodanjivanja zbog čega je, tvrdi, Krstiću uskraćen pravičan postupak;[573] treće, ona navodi da je Pretresno vijeće učinilo više grešaka prilikom utvrđivanja činjenica i u primjeni prava;[574] i četvrto, ona se žali na kaznu izrečenu Krstiću jer je Pretresno vijeće propustilo da na primjeren način uzme u obzir praksu odmjeravanja kazni u bivšoj Jugoslaviji i da prida primjeren značaj navodnim olakšavajućim okolnostima.[575] ===D. Pitanja u vezi s dokazima (1): uopšteno=== 12.Tokom ovog postupka Žalbeno vijeće je primilo više zahtijeva od trećih strana, uglavnom za pristup dokazima podnesenim u ovom predmetu. Od Žalbenog vijeća se tražilo da prilikom rješavanja tih zahtjeva izmijeni neke od zaštitnih mjera na osnovu pravila 75(G). ===E. Pitanja u vezi s dokazima (2): pravilo 68=== 13.Dana 30. novembra 2001., odbrana je podnijela Zahtjev za dostavu dokaza.[576] Dana 10. decembra 2001., optužba je podnijela povjerljivi Odgovor na taj zahtjev;[577] odbrana je podnijela Repliku 11. decembra 2001.,[578] a zatim je odbrana 24. decembra 2001. kao povjerljivi dokument podnijela Dodatnu repliku[579] na koju je, uz naknadnu dozvolu koju joj je za to u svom nalogu dao predžalbeni sudija,[580] optužba podnijela Odgovor 12. februara 2002.[581] Odbrana je zatim 20. februara 2002. podnijela Zahtjev za odgodu odluke.[582] Optužba je na taj zahtjev odgovorila 5. marta 2002.[583] i u svom odgovoru se nije usprotivila tom zahtjevu odbrane. 14.Dana 1. marta 2002.,[584] predžalbeni sudija je dozvolio optužbi da do 8. marta 2002. podnese Novi odgovor u vezi s prihvaćenim kršenjima svojih obaveza iz pravila 68.[585] Dana 11. marta 2002., optužba je podnijela novi odgovor na žaliočevu Dodatnu repliku od 21. decembra 2001.,[586] a odbrana je 26. marta 2002., kao povjerljivi dokument podnijela Novu repliku na tužiočev Novi odgovor od 11. marta 2002.[587] 15.Dana 10. aprila 2002. optužba je podnijela Zahtjev kojim se predlaže način daljnjeg postupanja u pogledu Zahtjeva za dostavu dokaza podnesenog 30. novembra 2001. ili, alternativno, Zahtjev za produženje roka.[588] 16.Odbrana je 11. aprila 2003. kao povjerljiv dokument podnijela Žalbeni podnesak u vezi s kršenjima pravila 68.[589] Nakon što je odobreno produženje roka,[590] optužba je 8. maja 2003. kao povjerljiv dokument podnijela Odgovor na podnesak odbrane u vezi s kršenjima pravila 68.[591] Odbrana je 22. maja 2003. kao povjerljiv dokument podnijela Repliku.[592] Optužba je 30. juna 2003., nakon što joj je to dopušteno,[593] kao povjerljiv dokument podnijela Novi odgovor.[594] Odbrana je 14. jula 2003., nakon što joj je odobreno produženje roka,[595] kao povjerljivi dokument podnijela Novu repliku na Novi odgovor optužbe na Repliku.[596] 17.Dana 18. novembra 2003., optužba je podnijela Zahtjev za podnošenje dokaza u skladu s pravilom 68, prihvatanje dokaza u postupku pobijanja i prihvatanje dokaza u skladu s pravilom 115 kao odgovor na Dodatni zahtjev odbrane za izvođenje dodatnih dokaza u skladu s pravilom 115.[597] Odbrana je 20. novembra 2003. podnijela Repliku na taj zahtjev.[598] Optužba je zatim 20. novembra 2003. povukla svoj Zahtjev.[599] ===F. Pitanja u vezi s dokazima (3): svjedoci=== 18.Dana 1. aprila 2003., odbrana je kao povjerljivi dokument podnijela Zahtjev za izdavanje subpoene za svjedoke.[600] Nalogom od 1. jula 2003., Žalbeno vijeće je odobrilo izdavanje dviju traženih subpoena.[601] Subpoene su izdane kao povjerljivi dokumenti 10. jula 2003. 19.U svojoj odluci od 19. novembra 2003., Žalbeno vijeće je pozvalo jednog svjedoka proprio motu na osnovu pravila 98 i 107.[602] ===G. Pitanja u vezi s dokazima (4): zahtjevi prema pravilu 115=== 20.Odbrana je 10. januara 2003. kao povjerljiv dokument podnijela Zahtjev u skladu s pravilom 115 za prihvatanje dodatnih dokaza,[603] a 21. januara 2003. povjerljivi Dodatni zahtjev.[604] Optužba je 31. januara, nakon što joj je odobreno produženje roka,[605] podnijela povjerljivi Odgovor na zahtjeve odbrane u skladu s pravilom 115.[606] Odbrana je 12. februara 2003. podnijela povjerljivu Repliku[607] nakon što joj je odobreno produženje roka.[608] Nalogom od 26. februara 2002.,[609] optužbi je dopušteno[610] da izmijeni svoj Odgovor na zahtjev odbrane u skladu s pravilom 115. Dana 5. augusta 2003., Žalbeno vijeće je naložilo da se dio dokaza prihvati kao dodatni dokazi u žalbenom postupku na osnovu pravila115.[611] 21.Dana 24. septembra 2003., Žalbeno vijeće je izdalo nalog o rasporedu kojim je traži da optužba podnese obavijest u kojoj će navesti da li se namjerava osloniti na dokaze u postupku pobijanja, i ako namjerava, da te dokaze podnese.[612] Optužba je 3. oktobra 2003. podnijela obavijest u skladu s tim nalogom.[613] Odbrana je, nakon što joj je odlukom odobreno produženje roka,[614] 30. oktobra 2003. podnijela repliku.[615] U svojoj odluci od 19. novembra 2003., Žalbeno vijeće je naložilo da se prihvate dokazi koje je podnijela optužba.[616] 22.Odbrana je 7. augusta 2003. podnijela kao povjerljivi dokument novi zahtjev za prihvatanje dodatnih dokaza (dvije izjave svjedoka) u skladu s pravilom 115.[617] Optužba je 15. augusta 2003. podnijela povjerljivi odgovor.[618] Zahtjev odbrane je Žalbeno vijeće odbilo u svojoj Odluci od 15. septembra 2003.[619] 23.Dana 4. novembra 2003., odbrana je podnijela Dodatni zahtjev za izvođenje dodatnih dokaza u skladu s pravilom 115,[620] na koji je optužba 11. novembra 2003. podnijela povjerljivi Odgovor.[621] Odbrana je 17. novembra 2003. podnijela povjerljivu Repliku na odgovor odbrane.[622] Žalbeno vijeće je u svojoj Odluci od 20. novembra 2003.[623] odobrilo zahtjev. 24.Dana 30. oktobra 2003., odbrana je zatražila da se prihvati izvještaj njenog vojnog vještaka.[624] Dana 12. novembra 2003., optužba je kao povjerljivi dokument podnijela Zahtjev[625] da se ne dopusti taj dokaz odbrane, a zatim i dodatak tom zahtjevu.[626] Odbrana je 17. novembra 2003. podnijela Odgovor na taj Zahtjev,[627] a optužba je odgovorila 18. novembra 2003.[628] Žalbeno vijeće je u svojoj Odluci od 20. novembra 2003. odbacilo taj podnesak odbrane. [629] 25.Optužba je 11. novembra 2003. podnijela Zahtjev za prihvatanje dodatnih dokaza, djelimično povjerljiv i ex parte,[630] na koji je odbrana odgovorila 17. novembra 2003.[631] Optužba je zatim podnijela svoju Repliku.[632] Žalbeno vijeće je u svojoj odluci od 19. novembra 2003. odbacilo taj zahtjev.[633] ===H. Statusne konferencije=== 26.Statusne konferencije su, u skladu s pravilom 65 bis Pravilnika, održane 11. decembra 2001., 5. aprila 2002., 27 augusta 2002.; 25. novembra 2002., 19. marta 2003., 30. jula 2003. i 1. aprila 2004. ===I. Pretres=== 27.Dio pretresa na kojem su izvođeni dokazi održan je 21. novembra 2003. Preostali dio pretresa održan je 26. i 27. novembra 2003. {{Navigacija1|Tužilac protiv Radislava Krstića|VIII.|X.}} 186 513 2006-06-22T23:05:14Z Dado 5 {{Navigacija1|Tužilac protiv Radislava Krstića|IX.|}} ==X. Dodatak B: Pojmovnik== ===A. Spisak sudskih odluka=== ====1. MKSJ==== '''Aleksovski''' Tužilac protiv Zlatka Aleksovskog, predmet br. IT-95-14/1-A, Presuda, 24. mart 2000. (“Drugostepena presuda u predmetu Aleksovski”). '''Banović''' Tužilac protiv Predraga Banovića, predmet br. IT-02-65/1-S, Presuda o kazni, 28. oktobar 2003. (“Presuda o kazni u predmetu Banović”). '''Blaškić''' Tužilac protiv Tihomira Blaškića, Odluka o obaveznom iznošenju dokaznog materijala, predmet br. IT-95-14-PT, Pretresno vijeće, potpisana 27. januara 1997., zavedena 30. januara 1997. (“Odluka u predmetu Blaškić da se dostavi dokazni materijal”). Tužilac protiv Tihomira Blaškića, Odluka po zahtjevu obrane da se sankcionira stalno kršenje pravila 68 Pravilnika o postupku i dokazima od strane Tužiteljstva, predmet br. IT-95-14-T, 28. septembar 1998. (“Odluka u predmetu Blaškić po zahtjevu odbrane da se optužbi odrede sankcije zbog kršenja pravila 68”). Tužilac protiv Tihomira Blaškića, Odluka po zahtjevu žalioca za dostavu materijala, za suspenziju odnosno izmjenu rasporeda podnošenja podnesaka, te po dodatnim podnescima, predmet br. IT-95-14-A, Tročlano žalbeno vijeće, 26. septembar 2000. (“Odluka u predmetu Blaškić po žaliočevom zahtjevu za dostavu materijala”). '''Brđanin i Talić''' Tužilac protiv Radoslava Brđanina, Odluka po “Zahtjevu za pravni lijek zbog tužiočevog kršenja pravila 68 i izricanje sankcija na osnovu pravila 68 bis, te po zahtjevu za odgodu postupka dok se ne riješe pitanja koja utiču na pravdu i pravičnost postupka”, predmet br. IT-99-36-T, Pretresno vijeće II, 30. oktobar 2002.(“Odluka u predmetu Brđanin po zahtjevu za izricanje sankcija optužbi zbog kršenja pravila 68”). '''Čelebići''' Tužilac protiv Zejnila Delalića i drugih, predmet br. IT-96-21-T, Odluka po zahtjevu optuženog Hazima Delića za iznošenje oslobađajućih informacija u skladu sa pravilom 68, 24. juni 1997. (“Odluka u predmetu Čelebići po zahtjevu optuženog Hazima Delića na osnovu pravila 68”). Tužilac protiv Zejnila Delalića, Zdravka Mucića zvanog “Pavo”, Hazima Delića i Esada Landže zvanog “Zenga”, predmet br. IT-96-21-T, Presuda, 16. novembar 1998. (“Prvostepena presuda u predmetu Čelebići”). Tužilac protiv Zejnila Delalića, Zdravka Mucića (zvanog “Pavo”), Hazima Delića i Esada Landže (zvanog “Zenga”) (“predmet Čelebići”), predmet br. IT-96-21-A, Presuda, 20. februar 2001. (“Drugostepena presuda u predmetu Čelebići”). Tužilac protiv Zdravka Mucića, Hazima Delića i EsadaLandže, predmet br. IT-96-21-A bis, Presuda po žalbi na kaznu, 8. april 2003. (“Presuda o žalbi na kaznu u predmetu Mucić i drugi”). '''Furundžija''' Tužilac protiv Ante Furundžije, predmet br. IT-95-17/1-T, Presuda, 10. decembar 1998. (“Prvostepena presuda u predmetu Furundžija”). Tužilac protiv Ante Furundžije, predmet br. IT-95-17/1-A, Presuda, 21. juli 2000. (“Drugostepena presuda u predmetu Furundžija”). '''Hadžihasanović i Drugi''' Tužilac protiv Envera Hadžihasanovića, Mehmeda Alagića i Amira Kubure, predmet br. IT-01-47-1, Optužnica (povjerljivo), potpisana 5. jula 2001., zavedena 6. jula 2001. (“Optužnica u predmetu Hadžihasanović i drugi”). '''Halilović''' Tužilac protiv Sefera Halilovića, predmet br. IT-01-48-I, Optužnica, zavedena 30. jula 2001., izmijenjena i dopunjena 10. septembra 2001. (“Optužnica u predmetu Halilović”). '''Jelisić''' Tužilac protiv Gorana Jelisića, predmet br. IT-95-10-T, Presuda, 14. decembar 1999. (“Prvostepena presuda u predmetu Jelisić”). Tužilac protiv Gorana Jelisića, predmet br. IT-95-10-A, Presuda, 5. juli 2001. (“Drugostepena presuda u predmetu Jelisić”). '''Kordić i Čerkez''' Tužilac protiv Darija Kordića i Marija Čerkeza, Nalog po zahtjevu da se tužitelj primora da poštuje pravila 66(A) i 68, predmet br. IT-95-14/2, Pretresno vijeće, 26. februar 1999. (“Nalog u predmetu Kordić i Čerkez po zahtjevu da se optužba primora na poštovanje pravila 66 (A) i 68”). Tužilac protiv Darija Kordića i Marija Čerkeza, predmet br. IT-95-14/2-A, Odluka po zahtjevu Darija Kordića da se odobri pristup neredigovanim dijelovima razgovora sa svjedokom "AT" iz oktobra 2002.., potpisana 23. maja 2003., potpisana 26. maja 2003. (“Odluka u predmetu Kordić i Čerkez po zahtjevu Darija Kordića za pristup neredigovanim dijelovima razgovora sa svjedokom 'AT' iz oktobra 2002.”). '''Krajišnik i Plavšić''' Tužilac protiv Momčila Krajišnika i Biljane Plavšić, predmet br. IT-00-39&40-PT, Odluka po zahtjevu Momčila Krajišnika da se naloži objelodanjivanje oslobađajućeg dokaznog materijala shodno pravilu 68, 19. juli 2001. (“Odluka u predmetu Krajišnik i Plavšić po zahtjevu Momčila Krajišnika da se naloži objelodanjivanje oslobađajućeg dokaznog materijala shodno pravilu 68”). Tužilac protiv Momčila Krajišnika i Biljane Plavšić, predmet br. IT-00-39&40, Odluka po zahtjevu optužbe za pojašnjenje u pogledu primjene pravila 65 ter, 66 (B) i 67 (C), 1. august 2001. (“Odluka u predmetu Krajišnik i Plavšić po zahtjevu optužbe za pojašnjenje u pogledu primjene pravila 65 ter, 66 (B) i 67 (C)”). '''Krnojelac''' Tužilac protiv Milorada Krnojelca, predmet br. IT-97-25-T, Presuda, potpisano 15. marta 2002. (“Prvostepena presuda u predmetu Krnojelac”). Tužilac protiv Milorada Krnojelca, predmet br. IT-97-25-A, Presuda, potpisano 17. septembra 2003., zavedeno 5. novembra 2003. (“Drugostepena presuda u predmetu Krnojelac”). '''Krstić''' Tužilac protiv Radislava Krstića, predmet br. IT-98-33-T, Nalog kojim se poziva svjedok, 12. decembar 2000.; Nalog kojim se poziva svjedok (2), 15. decembar 2000. (“Nalog kojim se poziva svjedok u predmetu Krstić”). Tužilac protiv Radislava Krstića, predmet br. IT-98-33-T, Odluka po prijedlozima odbrane da se izuzmu dokazni predmeti u postupku pobijanja i prijedlogu za nastavak postupka, 25. april 2001. ("Odluka po prijedlozima odbrane da se izuzmu dokazni predmeti u postupku pobijanja i prijedlogu za nastavak postupka, 25. april 2001."). Tužilac protiv Radislava Krstića, predmet br. IT-98-33-T, Presuda, 2. august 2001. (“Prvostepena presuda u predmetu Krstić” ili “Prvostepena presuda”). Tužilac protiv Radislava Krstića, predmet br. IT-98-33-A, Odluka po zahtjevu optužbe da je se oslobodi obaveze objelodanjivanja osjetljivih informacija u skladu s pravilom 66(C), predmet br. IT-98-33-A, 27. mart 2003. Tužilac protiv Radislava Krstića, Odluka po zahtjevima za prihvatanje dodatnih dokaza u žalbenom postupku, predmet br. IT-98-33-A, 5. august 2003. (“Odluka po zahtjevima za prihvatanje dodatnih dokaza u žalbenom postupku”). Tužilac protiv Radislava Krstića, Odluka po izuzetno hitnom zahtjevu optužbe da se izmijene nalozi u vezi sa svjedočenjem na zatvorenoj sjednici, predmet br. IT-98-33-A, 14. novembar 2003. (“Odluka od 14. novembra 2003. po izuzetno hitnom zahtjevu optužbe da s izmijene nalozi u vezi sa svjedočenjem na zatvorenoj sjednici”). Tužilac protiv Radislava Krstića, Obrazloženje odluke po zahtjevima za prihvatanje dodatnih dokaza u žalbenom postupku, predmet br. IT-98-33-A (povjerljivo), 6. april 2004., (“Obrazloženje odluke po podnesku u vezi s pravilom 115”). '''Kunarac, Kovač i Vuković''' Tužilac protiv Dragoljuba Kunarca, Radomira Kovača i Zorana Vukovića, predmet br. IT-96-23 & IT-96-23/1-T, Presuda, 22. februar 2001. (“Prvostepena presuda u predmetu Kunarac i drugi”). Tužilac protiv Dragoljuba Kunarca, Radomira Kovača i Zorana Vukovića, predmet br. IT-96-23 & IT-96-23/1-A, Presuda, 12. juni 2002. (“Drugostepena presuda u predmetu Kunarac i drugi”). '''Z. Kupreškić, M. Kupreškić, V. Kupreškić, Josipović, (Papić) i Šantić''' Tužilac protiv Zorana Kupreškića, Mirjana Kupreškića, Vlatka Kupreškića, Drage Josipovića i Vladimira Šantića, predmet br. IT-95-16-A, Presuda, 23. oktobar 2001. (“Drugostepena presuda u predmetu Kupreškić i drugi”). '''Nikolić''' Tužilac protiv Momira Nikolića, predmet br. IT-02-60/1-S, Presuda o kazni, 2. decembar 2003. (“Presuda o kazni u predmetu Nikolić”). '''Obrenović''' Tužilac protiv Dragana Obrenovića, predmet br. IT-02-60/2-S, Presuda o kazni, 10. decembar 2003. (“Presuda o kazni u predmetu Obrenović”). '''Plavšić''' Tužilac protiv Biljane Plavšić, predmet br. IT-00-39&40/1, Presuda o kazni, 27. februar 2003. (“Presuda o kazni u predmetu Plavšić”). '''Sikirica''' Tužilac protiv Duška Sikirice, Damira Došena, Dragana Kolundžije, Presuda po prijedlogu odbrane za donošenje oslobađajuće presude, 3. septembar 2001. (“Presuda po prijedlogu odbrane za donošenje oslobađajuće presude u predmetu Sikirica”). '''Stakić''' Tužilac protiv Milomira Stakića, predmet br. IT-97-24-T, Odluka po prijedlogu za donošenje oslobađajuće presude na osnovu pravila 98 bis, 31. oktobar 2002. (“Odluka po prijedlogu za donošenje oslobađajuće presude u predmetu Stakić na osnovu pravila 68 bis”). Tužilac protiv Milomira Stakića, predmet br. IT-97-24-T, 31. juli 2003. (“Prvostepena presuda u predmetu Stakić”). '''Tadić''' Tužilac protiv Duška Tadića, predmet br. IT-94-1-A, Presuda o kazni, 14. juli 1997. (“Presuda o kazni u predmetu Tadić”). Tužilac protiv Duška Tadića, predmet br. IT-94-1-A, Presuda, 15. juli 1999. (“Drugostepena presuda u predmetu Tadić”). Tužilac protiv Duška Tadića, predmet br. IT-94-1-A i IT-94-1-A bis, Presuda po žalbi na kaznu, 26. januar 2000. (“Presuda po žalbi na kaznu u predmetu Tadić”). '''Todorović''' Tužilac protiv Stevana Todorovića, predmet br. IT-95-9/1-S, Presuda o kazni, 31. juli 2001. (“Presuda o kazni u predmetu Todorović”). '''Vasiljević''' Tužilac protiv Mitra Vasiljevića, predmet br. IT-98-32-T, Presuda, 29. novembar 2002. (“Prvostepena presuda u predmetu Vasiljević”). Tužilac protiv Mitra Vasiljevića, predmet br. IT-98-32-A, Presuda, 25. februar 2004. (“Drugostepena presuda u predmetu Vasiljević”). ====2. MKSR==== '''Akayesu''' Tužilac protiv Jean-Paula Akayesua, predmet br. ICTR-96-4-A, Presuda, 1. juni 2001. (“Drugostepena presuda u predmetu Akayesu”). '''Bagilishema''' Tužilac protiv Ignacea Bagilisheme, predmet br. ICTR-95-1A-T, Presuda, 7. juni 2001. (“Prvostepena presuda u predmetu Bagilishema”). '''Kambanda''' Jean Kambanda protiv tužioca, predmet br. ICTR 97-23-A, Presuda, 19. oktobar 2000. (“Drugostepena presuda u predmetu Kambanda”). '''Kajelijeli''' Tužilac protiv Juvénala Kajelijelija, predmet br. ICTR-98-44A-T, Presuda, 1. decembar 2003., (“Prvostepena presuda u predmetu Kajelijeli”). '''Kayishema i Ruzindana''' Tužilac protiv Clémenta Kayisheme i Obeda Ruzindane, predmet br. ICTR-95-1-T, Presuda, 21. maj 1999. (“Prvostepena presuda u predmetu Kayishema i Ruzindana”). '''Musema''' Tužilac protiv Alfreda Museme, predmet br. ICTR-96-13-T, Presuda, 27. januar 2000. (“Prvostepena presuda u predmetu Musema”). Tužilac protiv Alfreda Museme, predmet br. ICTR-96-13-A, Presuda, 16. novembar 2001. (“Drugostepena presuda u predmetu Musema”). '''Semanza''' Tužilac protiv Laurenta Semanze, predmet br. ICTR-97-20-T, Presuda i kazna, 15. maj 2003. (“Prvostepena presuda i kazna u predmetu Semanza”). '''Serushago''' Tužilac protiv Omara Serushaga, predmet br. ICTR-98-39-S, Presuda o kazni, 5. februar 1999. (“Presuda o kazni u predmetu Serushago”). ====3. Druge odluke==== Cour de Cassation, Chambre criminelle, 1. oktobar 1984., sažetak 96. Dunlop and Sylvester v. Regina [1979] 2 S.C.R. 881 (Supreme Court of Canada). Giorgianni (1985) 58 A.L.R. 641 (High Court of Australia). Presuda Švajcarskog saveznog Vrhovnog suda (Schweizerisches Bundesgeircht) od 17. februara 1995., u Odlukama Švajcarskog saveznog vrhovnog suda (Bundesgerichtsentscheide), 121 IV. National Coal Board v. Gamble [1959] 1 Q.B. 11. ===B. Spisak drugih pravnih izvora=== ====1. Izvještaji, knjige, sabrani svesci i zbirke==== Cassese, Antonio; Gaeta, Paola; and Jones, John R.W.D. (ur.) The Rome Statute of the International Criminal Court: A Commentary ( 2002.). Courteau, Candace The Mental Element Required for Accomplice Liability, 59 La. L. Rev. 325, 334 (1998.). Eser, Albin; and Kreicker, Helmut Nationale Strafverfolgung Völkerrechtlicher Verbrechen (Freiburg) (2003.). Executive Sessions (2) of the Senate Foreign Relations Committee, Historical Series 370 (1976). Hearings on the Genocide Convention Before a Subcommittee of the Senate Committee on Foreign Relations: The Genocide Convention – Its Origins and Interpretation, 81st Cong., 2nd Sess., 487, 498 (1950.). Official Report, Fifth Series, Parliamentary debates, Commons 1968-69, sv. 777, 3. - 14. februar 1969. Report of the Preparatory Commission for the International Criminal Court, 6. juli 2000., PCNICC/2000/INF/3/Add.2. Report of the Committee on Foreign Relations, Genocide Convention, U.S. Senate, 18. juli 1981. Report of the International Law Commission on the Work of Its Forty-Eighth Session, 6. maj – 26. juli 1996. Robinson, Nehemiah, The Genocide Convention, Institute of Jewish Affairs (1949.). Schabas, William A, Genocide in International Law, Cambridge University Press (2000.). Werle, Gerhard & Jessberger, Florian International Criminal Justice is coming Home: The new German Code of Crimes against International Law, Criminal Law Forum 13, (2002.) Whitaker, Benjamin, Revised and Updated Report on the Question of the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide, U.N. Doc. E/CN.4/Sub.2/1985/6. ===C. Spisak skraćenica=== U skladu s pravilom 2(B) Pravilnika o postupku i dokazima, muški rod obuhvata ženski, a jednina množinu i obratno. '''28. divizija''' - Vojna jedinica ABiH koja se nalazila u srebreničkoj enklavi u vrijeme predmetnih događaja '''ABiH''' - Armija Bosne i Hercegovine '''ACHR''' - American Convention of Human Rights (Američka konvencija o ljudskim pravima) od 22. novembra 1969. '''ARK'''- Autonomna Regija Krajina '''AT''' - Transkript pretresa pred Žalbenim vijećem. Svi brojevi stranica transkripta koji se pominju uzeti su iz neslužbene, neispravljene verzije transkripta, ako nije drugačije navedeno. Mogu se, dakle, pojaviti manje razlike između paginacije te verzije i paginacije konačnog, objavljenog, transkripta. '''BiH''' - Bosna i Hercegovina '''Butlerov izvještaj''' - Svjedočenje Richarda Butlera u skladu s nalogom Žalbenog vijeća kojim se odobrava žaliočev usmeni zahtjev u skladu s pravilom 115, 24. novembar 2003. '''D''' - Dokazni predmet odbrane '''Odbrana''' - Branioci Radislava Krstića '''Dutchbat''' - Bataljon UNPROFOR-a iz Nizozemske koji je bio stacioniran u srebreničkoj enklavi od januara 1995. '''ECHR''' - European Convention on Human Rights /Evropska konvencija o ljudskim pravima/ Evropska konvencija o ljudskim pravima/ (European Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms of 4 November 1959) '''DP''' - Dokazni predmet '''Federacija''' - Federacija Bosne i Hercegovine, jedan od entiteta BiH '''SRJ''' - Savezna Republika Jugoslavija (sada: Srbija i Crna Gora) '''Konvencija o''' - Konvencija za sprečavanje i kažnjavanje zločina genocida od 9. decembra genocidu 1948. '''MKS''' - Međunarodni krivični sud '''Statut MKS-a''' - (Rimski) statut Međunarodnog krivičnog suda od 17. jula 1998., UNDoc. A/CONF.183/9 '''MKSR''' - Međunarodni krivični sud za krivično gonjenje osoba odgovornih za genocid i druga teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji Ruande i državljana Ruande odgovornih za genocid i druga takva kršenja počinjena na teritorijama susjednih država između 1. januara 1994. i 31. decembra 1994. '''Pravilnik MKSR-a''' - važeći Pravilnik o postupku i dokazima Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu Statut MKSR-a Statut Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu, osnovanog Rezolucijom br. 955 Savjeta bezbjednosti '''MKSJ''' - Međunarodni sud za krivično gonjenje osoba odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. '''IKM''' - Istureno komandno mjesto '''Optužnica''' - Izmijenjena optužnica koju je tužilac podigao protiv Radislava Krstića, 27. oktobar 1999. '''MUP''' - Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske '''Tužilaštvo''' - Tužilaštvo Međunarodnog suda '''str. '''- stranica '''par. ''' – paragraf '''Pravilnik''' - važeći Pravilnik o postupku i dokazima MKSJ-a '''P''' - dokazni predmet optužbe '''Statut''' - Statut Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, osnovanog Rezolucijom br. 827 Savjeta bezbjednosti '''T''' - Transkript pretresa pred Pretresnim vijećem. Svi brojevi stranica transkripta koji se pominju uzeti su iz neslužbene, neispravljene verzije transkripta, ako nije drugačije navedeno. Mogu se, dakle, pojaviti manje razlike između paginacije te verzije i paginacije konačnog, objavljenog, transkripta. '''Međunarodni sud''' - vidi: MKSJ '''UN''' - Ujedinjene nacije '''sv. ''' – svezak '''VRS''' - Vojska Republike Srpske {{Navigacija1|Tužilac protiv Radislava Krstića|IX.|}} 187 515 2006-06-22T23:06:28Z Dado 5 stranica [[Bosanska orijentalna arhitektura u Sarajevu - Bosanska arhitektura i put ka moderni]] premještena u stranicu [[Bosanska orijentalna arhitektura u Sarajevu]] #REDIRECT [[Bosanska orijentalna arhitektura u Sarajevu]] 188 907 2006-06-27T20:57:27Z Kahriman 9 Ova kategorija sadrži tekstove zakona. [[Kategorija:Glavna kategorija]] 189 534 2006-06-23T13:10:38Z Demicx 7 {{Sadržaj| * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|•&nbsp;Evropska konvencija o ljudskim pravima - UVOD]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Konvencija|•&nbsp;Konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda]] ** [[#Član 1.|•&nbsp;Član 1.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio I.|•&nbsp;Dio I - Prava i slobode]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio II.|•&nbsp;Dio II - Evropski sud za ljudska prava]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio III.|•&nbsp;Dio III - Razne odredbe]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 1.|•&nbsp;Protokol broj 1.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 4.|•&nbsp;Protokol broj 4.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 6.|•&nbsp;Protokol broj 6.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 7.|•&nbsp;Protokol broj 7.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 12.|•&nbsp;Protokol broj 12.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 13.|•&nbsp;Protokol broj 13.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 14.|•&nbsp;Protokol broj 14.]] }} ==KONVENCIJA O ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA== ''Rim, 4. XI 1950. godine'' Vlade potpisnice, kao članice Savjeta Evrope, Imajući u vidu Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, koju je Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila 10. decembra 1948. godine; Smatrajući da ova deklaracija ima za cilj da učini sigurnim univerzalno i stvarno priznavanje i poštovanje u njoj proklamiranih prava; Smatrajući da je cilj Savjeta Evrope da se ostvari veće jedinstvo među njegovim članicama i da je jedan od načina postizanja tog cilja očuvanje i daljnje provođenje ljudskih prava i osnovnih sloboda; Potvrđujući ponovo svoju duboku vjeru u one osnovne slobode koje čine temelje pravde i mira u svijetu, a koje se s jedne strane najbolje štite stvarnom političkom demokracijom a s druge zajedničkim shvaćanjem i poštivanjem ljudskih prava o kojima ovise; Odlučne kao vlade evropskih zemalja s istim strijemljenjima i zajedničkim naslijeđem političkih tradicija, ideala, slobode i vladavine prava, da preduzmu prve korake ka zajedničkom provođenju određenih prava navedenih u Univerzalnoj deklaraciji; Saglasile su se o slijedećem: ===Član 1.=== Obaveza poštovanja ljudskih prava Visoke strane ugovornice jamče svim licima pod svojom jurisdikcijom prava i slobode utvrđene u Dijelu I ove konvencije. 190 539 2006-06-23T13:54:54Z Demicx 7 {{Sadržaj| * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|•&nbsp;Evropska konvencija o ljudskim pravima - UVOD]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Konvencija|•&nbsp;Konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio I.|•&nbsp;Dio I - Prava i slobode]] ** [[#Član 2.|•&nbsp;Član 2.]] ** [[#Član 3.|•&nbsp;Član 3.]] ** [[#Član 4.|•&nbsp;Član 4.]] ** [[#Član 5.|•&nbsp;Član 5.]] ** [[#Član 6.|•&nbsp;Član 6.]] ** [[#Član 7.|•&nbsp;Član 7.]] ** [[#Član 8.|•&nbsp;Član 8.]] ** [[#Član 9.|•&nbsp;Član 9.]] ** [[#Član 10.|•&nbsp;Član 10.]] ** [[#Član 11.|•&nbsp;Član 11.]] ** [[#Član 12.|•&nbsp;Član 12.]] ** [[#Član 13.|•&nbsp;Član 13.]] ** [[#Član 14.|•&nbsp;Član 14.]] ** [[#Član 15.|•&nbsp;Član 15.]] ** [[#Član 16.|•&nbsp;Član 16.]] ** [[#Član 17.|•&nbsp;Član 17.]] ** [[#Član 18.|•&nbsp;Član 18.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio II.|•&nbsp;Dio II - Evropski sud za ljudska prava]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio III.|•&nbsp;Dio III - Razne odredbe]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 1.|•&nbsp;Protokol broj 1.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 4.|•&nbsp;Protokol broj 4.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 6.|•&nbsp;Protokol broj 6.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 7.|•&nbsp;Protokol broj 7.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 12.|•&nbsp;Protokol broj 12.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 13.|•&nbsp;Protokol broj 13.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 14.|•&nbsp;Protokol broj 14.]] }} ==DIO I - Prava i slobode== ===Član 2.=== ====Pravo na život==== 1. Pravo na život svakog čovjeka zaštićeno je zakonom. Niko ne može biti namjerno lišen života, osim kod izvršenja smrtne kazne po presudi suda, kojom je proglašen krivim za zločin za koji je ova kazna predviđena zakonom. 2. Lišenje života nije u suprotnosti sa ovim članom ako proizilazi iz upotrebe sile koja je apsolutno neophodna: :a. u odbrani svakog pojedinca od nezakonitog nasilja; :b. prilikom zakonitog lišenja slobode ili sprječavanja bjekstva osobe koja je zakonito lišena slobode; :c. u akciji preduzetoj, u skladu sa zakonom, radi gušenja nemira ili pobune. ===Član 3.=== ====Zabrana mučenja==== Niko neće biti podvrgnut torturi, neljudskom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. ===Član 4.=== ====Zabrana ropstva i prinudnog rada==== 1. Niko neće biti držan u ropstvu ili položaju ropske zavisnosti. 2. Niko neće biti primoravan da obavlja prinudni ili obavezni rad. 3. Za potrebe ovog člana izraz "prinudni ili obavezni rad" ne uključuje: :a. bilo koji rad koji se normalno zahtijeva od osobe koja se nalazi u zatvoru u skladu sa odredbama člana 5. ove konvencije, ili za vrijeme uvjetnog otpusta; :b. bilo koju službu vojne prirode ili, u slučaju odbijanja služenja vojne obaveze u zemljama gdje se to dozvoljava, bilo koju drugu službu umjesto obaveznog služenja vojne obaveze; :c. bilo koju službu koja se zahtijeva u slučaju izvanredne situacije ili katastrofe koja ugrožava život ili blagostanje zajednice; :d. bilo koji rad ili službu koji su dio uobićajenih građanskih obaveza. ===Član 5.=== ====Pravo na slobodu i sigurnost==== 1. Svako ima pravo na slobodu i sigurnost ličnosti. Niko ne smije biti lišen slobode izuzev u niže navedenim slučajevima i u skladu sa zakonom propisanim postupkom: :a. zakonitog lišenja slobode po presudi nadležnog suda; :b. zakonitog hapšenja ili lišenja slobode zbog nepovinovanja zakonitom nalogu suda ili u cilju osiguranja izvršenja bilo koje obaveze propisane zakonom; :c. zakonitog hapšenja ili lišenja slobode radi privođenja nadležnoj sudskoj vlasti, kada postoji opravdana sumnja da je ta osoba izvršila krivično djelo ili kada postoje valjani razlozi da se osoba spriječi da izvrši krivično djelo ili da, nakon izvršenja krivičnog djela, pobjegne; :d. lišenja slobode maloljetnika, prema zakonitom nalogu, radi odgajanja pod nadzorom ili zakonitog pritvaranja zbog privođenja nadležnoj vlasti; :e. zakonitog lišenja slobode osoba da bi se spriječilo širenje neke zarazne bolesti, pritvaranja mentalno oboljelih osoba, alkoholičara ili narkomana ili skitnica; :f. zakonitog hapšenja ili lišenja slobode osobe u cilju sprječavanja ilegalnog ulaska u zemlju ili osobe protiv koje je u toku postupak deportacije ili ekstradicije. 2. Svako ko je uhapšen bit će odmah obaviješten, na jeziku koji razumije, o razlozima hapšenja i o svim optužbama protiv njega. 3. Svako ko je uhapšen ili lišen slobode prema odredbama stava 1(c) ovog člana mora odmah biti izveden pred sudiju ili drugo službeno lice zakonom ovlašteno da vrši sudsku vlast i mora imati pravo na suđenje u razumnom roku ili na puštanje na slobodu do suđenja. Puštanje na slobodu može se uvjetovati garancijama o pojavljivanju na suđenju. 4. Svako kome je uskraćena sloboda hapšenjem ili lišavanjem slobode ima pravo uložiti žalbu sudu kako bi sud, u kratkom roku, razmotrio zakonitost lišavanja slobode i ukoliko ono nije bilo zakonito naložio oslobađanje. 5. Svako ko je bio žrtva hapšenja ili lišavanja slobode protivno odredbama ovog člana ima pravo na obeštećenje. ===Član 6.=== ====Pravo na pravično suđenje==== 1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom. Presuda se izriče javno, ali se novinari i javnost mogu isključiti s čitavog ili jednog dijela suđenja u interesu morala, javnog reda ili nacionalne sigurnosti u demokratskom društvu, kada to nalažu interesi maloljetnika ili zaštite privatnog života strana u sporu, ili kada to sud smatra izričito neophodnim zato što bi u posebnim okolnostima publicitet mogao nanijeti štetu interesima pravde. 2. Svako ko je optužen za krivično djelo smatra se nevinim dok se njegova krivica po zakonu ne dokaže. 3. Svako ko je optužen za krivično djelo ima sljedeća minimalna prava: :a. da odmah, na jeziku koji razumije, bude podrobno obaviješten o prirodi i razlogu optužbe protiv njega; :b. da mu se osiguraju vrijeme i uvjeti neophodni za pripremanje odbrane; :c. da se brani sam ili uz pomoć branioca koga sam izabere ili da, ukoliko ne raspolaže sredstvima da plati branioca, da ga dobije besplatno, kada to nalažu interesi pravde; :d. da sam ispituje ili zahtijeva ispitivanje svjedoka optužbe i da se prisustvo i saslušanje svjedoka odbrane odobri pod uvjetima koji važe i za svjedoka optužbe; :e. da koristi besplatnu pomoć tumača ukoliko ne razumije ili ne govori jezik koji se koristi na sudu. ===Član 7.=== ====Kažnjavanje samo na osnovu zakona==== 1. Niko se ne može smatrati krivim za krivično djelo nastalo činjenjem ili nečinjenjem koje nije predstavljalo krivično djelo u vrijeme izvršenja, prema nacionalnom ili međunarodnom pravu. Isto tako, izrečena kazna neće biti teža od one koja se primjenjivala u vrijeme izvršenja krivičnog djela. 2. Ovaj član ne utječe na suđenje ili kažnjavanje bilo koje osobe koja je kriva za činjenje ili nečinjenje, ako je to djelo u vrijeme izvršenja predstavljalo krivično djelo prema općim pravnim načelima priznatim kod civiliziranih naroda. ===Član 8.=== ====Pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života==== 1. Svako ima pravo na poštivanje svog privatnog i porodičnog života, doma i prepiske. 2. Javna vlast se ne miješa u vršenje ovog prava, osim ako je takvo miješanje predviđeno zakonom i ako je to neophodna mjera u demokratskom društvu u interesu nacionalne sigurnosti, javne sigurnosti, ekonomske dobrobiti zemlje, sprječavanja nereda ili sprječavanja zločina, zaštite zdravlja i morala ili zaštite prava i sloboda drugih. ===Član 9.=== ====Sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti==== 1. Svako ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere: ovo pravo uključuje slobodu da promjeni vjeru ili uvjerenje i slobodu, sam ili zajedno sa drugima i javno ili privatno, da manifestira svoju vjeru ili uvjerenje, obredom, propovijedanjem i vršenjem vjerskih dužnosti i rituala. 2. Sloboda manifestiranja svoje vjere ili svojih uvjerenja će podlijegati samo onim ograničenjima predviđenim zakonom i koja su neophodna u demokratskom društvu u interesu javne sigurnosti, zaštite javnog poretka, zdravlja ili morala ili zaštite prava i sloboda drugih. ===Član 10.=== ====Sloboda izražavanja==== 1. Svako ima pravo na slobodu izražavanja. Ovo pravo uključuje slobodu mišljenja i slobodu primanja i prenošenja informacija i ideja, bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice. Ovaj član ne sprječava države da zahtijevaju dozvole za rad od radio, televizijskih i filmskih kompanija. 2. Ostvarivanje ovih sloboda, budući da uključuje obaveze i odgovornosti, može podlijegati takvim formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili sankcijama predviđenim zakonom i koje neophodne u demokratskom društvu u interesu nacionalne sigurnosti, teritorijalnog integriteta ili javne sigurnosti, sprječavanja nereda ili zločina, zaštite zdravlja i morala, ugleda ili prava drugih, sprječavanja širenja povjerljivih informacija ili u interesu očuvanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva. ===Član 11.=== ====Sloboda okupljanja i udruživanja==== 1. Svako ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja s drugima, uključujući i pravo osnivanja sindikata i pridruživanja sindikatima zbog zaštite svojih interesa. 2. Ova prava neće biti ograničena izuzev na način propisan zakonom i koji je neohodan u demokratskom društvu u interesu nacionalne sigurnosti ili javne sigurnosti, u cilju sprječavanja nereda ili zločina, zaštite zdravlja ili morala ili zaštite prava sloboda drugih. Ovim članom se ne zabranjuje uvođenje zakonitih ograničenja na ona prava koja uživaju pripadnici oružanih snaga, policije ili državne administracije. ===Član 12.=== ====Pravo na sklapanje braka==== Od trenutka kada postanu sposobni za brak, muškarac i žena imaju pravo da stupe u brak i zasnuju porodicu prema nacionalnim zakonima kojima se regulira ostvarivanje ovog prava. ===Član 13.=== ====Pravo na djelotvorni pravni lijek==== Svako čija su prava i slobode, priznata ovom konvencijom, narušena ima pravo na pravni lijek pred nacionalnim vlastima, čak i onda kada su povredu ovih prava i sloboda učinila lica u vršenju svoje službene dužnosti. ===Član 14.=== ====Zabrana diskriminacije==== Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom konvencijom osigurava se bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao što su spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza sa nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status. ===Član 15.=== ====Odstupanje u vanrednim okolnostima==== 1. U doba rata ili druge javne opasnosti koja prijeti opstanku nacije, svaka visoka strana ugovornica može preduzeti mjere koje odstupaju od njenih obaveza po ovoj konvenciji, i to u najnužnijoj mjeri koju zahtijeva hitnost situacije, s tim da takve mjere ne budu u neskladu s njenim drugim obavezama prema međunarodnom pravu. 2. Prethodna odredba ne dopušta odstupanje od člana 2. osim u pogledu smrti prouzrokovane zakonitim ratnim postupcima, ili člana 3. i 4, stav 1. i člana 7. 3. Svaka visoka strana ugovornica koja koristi svoje pravo da odstupi od odredbi Konvencije obavještava u potpunosti Generalnog sekretara Savjeta Evrope o mjerama koje preduzima i razlozima za njih. Ona, također, obavještava Generalnog sekretara Savjeta Evrope kada takve mjere prestaju djelovati i kada se odredbe Konvencije ponovo počinju u potpunosti primjenjivati. ===Član 16.=== ====Ograničenja političke aktivnosti stranaca==== Nijedna od odredbi iz članova 10, 11. i 14. neće se tumačiti tako da sprječava visoke strane ugovornice da ograničavaju političku djelatnost stranaca. ===Član 17.=== ====Zabrana zloupotrebe prava==== Ništa u ovoj konvenciji ne može se tumačiti tako da podrazumijeva pravo bilo koje države, grupe ili lica da se upuste u neku djelatnost ili izvrše neki čin koji je usmjeren na poništavanje bilo kog od navedenih prava i sloboda ili na njihovo ograničavanje u većoj mjeri od one koja je predviđena Konvencijom. ===Član 18.=== ====Granice korišćenja ograničenja prava==== Ograničenja za navedena prava i slobode, dozvoljena prema ovoj konvenciji, neće se primjenjivati u bilo koje druge svrhe osim onih za koje su predviđena. 191 536 2006-06-23T13:24:01Z Demicx 7 {{Sadržaj| * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|•&nbsp;Evropska konvencija o ljudskim pravima - UVOD]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Konvencija|•&nbsp;Konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio I.|•&nbsp;Dio I - Prava i slobode]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio II.|•&nbsp;Dio II - Evropski sud za ljudska prava]] ** [[#Član 19.|•&nbsp;Član 19.]] ** [[#Član 20.|•&nbsp;Član 20.]] ** [[#Član 21.|•&nbsp;Član 21.]] ** [[#Član 22.|•&nbsp;Član 22.]] ** [[#Član 23.|•&nbsp;Član 23.]] ** [[#Član 24.|•&nbsp;Član 24.]] ** [[#Član 25.|•&nbsp;Član 25.]] ** [[#Član 26.|•&nbsp;Član 26.]] ** [[#Član 27.|•&nbsp;Član 27.]] ** [[#Član 28.|•&nbsp;Član 28.]] ** [[#Član 29.|•&nbsp;Član 29.]] ** [[#Član 30.|•&nbsp;Član 30.]] ** [[#Član 31.|•&nbsp;Član 31.]] ** [[#Član 32.|•&nbsp;Član 32.]] ** [[#Član 33.|•&nbsp;Član 33.]] ** [[#Član 34.|•&nbsp;Član 34.]] ** [[#Član 35.|•&nbsp;Član 35.]] ** [[#Član 36.|•&nbsp;Član 36.]] ** [[#Član 37.|•&nbsp;Član 37.]] ** [[#Član 38.|•&nbsp;Član 38.]] ** [[#Član 39.|•&nbsp;Član 39.]] ** [[#Član 40.|•&nbsp;Član 40.]] ** [[#Član 41.|•&nbsp;Član 41.]] ** [[#Član 42.|•&nbsp;Član 42.]] ** [[#Član 43.|•&nbsp;Član 43.]] ** [[#Član 44.|•&nbsp;Član 44.]] ** [[#Član 45.|•&nbsp;Član 45.]] ** [[#Član 46.|•&nbsp;Član 46.]] ** [[#Član 47.|•&nbsp;Član 47.]] ** [[#Član 48.|•&nbsp;Član 48.]] ** [[#Član 49.|•&nbsp;Član 49.]] ** [[#Član 50.|•&nbsp;Član 50.]] ** [[#Član 51.|•&nbsp;Član 51.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio III.|•&nbsp;Dio III - Razne odredbe]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 1.|•&nbsp;Protokol broj 1.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 4.|•&nbsp;Protokol broj 4.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 6.|•&nbsp;Protokol broj 6.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 7.|•&nbsp;Protokol broj 7.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 12.|•&nbsp;Protokol broj 12.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 13.|•&nbsp;Protokol broj 13.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 14.|•&nbsp;Protokol broj 14.]] }} ==DIO II - Evropski sud za ljudska prava== ===Član 19.=== ====Uspostavljanje Suda==== Da bi se osiguralo poštivanje obaveza koje su visoke strane ugovornice u Konvenciji i njenim protokolima preuzele, bit će uspostavljen Evropski sud za ljudska prava (u daljem tekstu "Sud"). Sud će djelovati na trajnoj osnovi. ===Član 20.=== ====Broj sudija==== Broj sudija koje će sačinjavati Sud bit će jednak broju visokih strana ugovornica. ===Član 21.=== ====Uvjeti za obavljanje službe==== 1. Sudije moraju imati visoki moralni ugled i posjedovati kvalifikacije potrebne za obavljanje visokih sudskih funkcija, odnosno biti priznati pravni stručnjaci. 2. Sudije djeluju u ličnom svojstvu. 3. Tokom svog mandata sudije se ne mogu baviti poslovima koji su inkompatibilni s njihovom nezavisnošću, nepristrasnošću ili zahtjevima stalne službe; sva pitanja u vezi s primjenom ovog stava rješava Sud. ===Član 22.=== ====Izbor sudija==== 1. U odnosu na svaku visoku stranu ugovornicu sudije bira Parlamentarna skupština većinom glasova sa liste od tri kandidata koje imenuje visoka strana ugovornica. 2. Isti postupak se primjenjuje za popunu Suda u slučaju pristupanja novih visokih strana ugovornica, kao i prilikom popunjavanja upražnjenih mjesta. ===Član 23.=== ====Trajanje mandata==== 1. Sudije se biraju na period od šest godina. Oni se mogu ponovo birati. Međutim, mandat jedne polovine sudija izabranih na prvim izborima ističe poslije tri godine. 2. Sudije čiji mandat ističe na kraju početnog trogodišnjeg perioda žrijebom određuje Generalni sekretar Savjeta Evrope neposredno poslije izbora. 3. Da bi se osiguralo da se, koliko je to moguće, mandat jedne polovine sudija obnavlja svake tri godine, Parlamentarna skupština može prije svakih slijedećih izbora odlučiti da mandat ili mandati jednog ili više sudija ne bude duži ili kraći od šest godina, ali ne duži od devet niti kraći od tri godine. 4. U slučaju kad se radi o više mandata, a Parlamentarna skupština primjenjuje prethodni stav, Generalni sekretar Savjeta Evrope žrijebom raspoređuje mandate neposredno poslije izbora. 5. Sudija izabran na mjesto sudije čiji mandat nije istekao obavlja dužnost svog prethodnika do okončanja njegovog mandata. 6. Sudiji mandat ističe kada navrši sedamdeset godina. 7. Sudije ostaju na dužnosti dok ne budu zamijenjeni. Međutim, oni nastavljaju da rade na predmentima koje su već uzeli u razmatranje. ===Član 24.=== ====Razriješenje==== Sudija se ne može razriješiti svoje funkcije dok druge sudije ne odluče dvotrećinskom većinom da on više ne ispunjava potrebne uvjete. ===Član 25.=== ====Sekretarijat i pravni saradnici==== Sud ima sekretarijat čije se funkcije i organizacija određuju Poslovnikom Suda. Sudu pomažu pravni saradnici. ===Član 26.=== ====Plenum suda==== Sud u Plenumu: :a. bira predsjednika i jednog ili dva potpredsjednika Suda na period od tri godine; oni se mogu ponovo birati; :b. ustanovljava vijeća za utvrđeni vremenski period; :c. bira predsjednike vijeća suda; oni se mogu ponovo birati; :d. usvaja poslovnik Suda; i :e. bira sekretara Suda i jednog ili više njegovih zamjenika. ===Član 27.=== ====Komiteti, vijeća i Veliko vijeće==== 1. Sud razmatra predmete u komitetima od tri sudije, vijećima od sedam sudija i u Velikom vijeću od sedamnaest sudija. Vijeća suda uspostavljaju komitete za utvrđeni vremenski period. 2. Ex officio u sastav vijeća i Velikog suda ulazi sudija izabran sa liste zainteresirane države ili, ako takvog nema ili nije u mogućnosti da učestvuje u radu, drugo lice po njenom izboru koje će obavljati sudsku funkciju. 3. U sastav Velikog vijeća također ulaze predsjednik Suda i potpredsjednici, predsjednici vijeća i druge sudije izabrane u skladu s poslovnikom Suda. Kada se predmet iznese pred Veliko vijeće na osnovu člana 43, nijedan sudija iz vijeća koje je donijelo presudu neće učestvovati u radu Velikog vijeća, s izuzetkom predsjednika vijeća i sudije koji je predstavljao zainteresirane države članice. ===Član 28.=== ====Izjave odbora o neprihvatljivosti==== Komitet može jednoglasnom odlukom da proglasi neprihvatljivom ili da skine s liste predmeta pojedinačnu predstavku podnijetu na osnovu člana 34, ako se takva odluka može donijeti bez daljnjeg ispitivanja. Ova odluka je konačna. ===Član 29.=== ====Odluke vijeća o prihvatljivosti i osnovanosti==== 1. Ako nije donijeta odluka u skladu sa članom 28. vijeće odlučuje o prihvatljivosti i osnovanosti pojedinačnih predstavki podnijetih na osnovu člana 34. 2. Vijeće odlučuje o prihvatljivosti i osnovanosti međudržavnih predstavki podnijetih na osnovu člana 33. 3. Odluka o prihvatljivosti se donosi posebno osim kada Sud, u izuzetnim slučajevima, drukčije odluči. ===Član 30.=== ====Ustupanje nadležnosti Velikom vijeću==== Ako se povodom predmeta koji vijeće razmatra pokrene neko ozbiljno pitanje od značaja za tumačenje Konvencije ili protokola uz nju, ili ako rješenje pitanja pred vijećem može da dovede do rezultata koji nije u saglasnosti s nekom prethodno donijetom odlukom Suda, vijeće može sve dok ne donese presudu, da ustupi nadležnost Velikom vijeću, izuzev kada se tome protivi jedna od stranaka u sporu. ===Član 31.=== ====Ovlašćenje Velikog vijeća==== Veliko vijeće: :a. odlučuje o predstavkama podnijetim na osnovu člana 33. ili člana 34, kada mu neko vijeće ustupi nadležnost na osnovu člana 30. ili kada mu je predmet upućen na osnovu člana 43; i :b. razmatra zahtjeve za savjetodavna mišljenja podnijeta na osnovu člana 47. ===Član 32.=== ====Nadležnost Suda==== 1. Nadležnost Suda se proteže na sva pitanja koja se tiču tumačenja i primjene ove konvencije i protokola uz nju, a koja su mu upućena na osnovu člana 33, 34. i 47. 2. U slučaju spora da li je Sud nadležan, odlučuje Sud. ===Član 33.=== ====Međudržavni sporovi==== Svaka visoka strana ugovornica može ukazati Sudu na svaku povredu odredbi Konvencije ili protokola uz nju koju je navodno počinila neka druga strana ugovornica. ===Član 34.=== ====Pojedinačne predstavke==== Sud može da prima predstavke od svake osobe, nevladine organizacije ili grupe lica koji tvrde da su žrtve povrede prava ustanovljenih Konvencijom ili protokolima uz nju, učinjene od strane neke visoke strane ugovornice. Visoke strane ugovornice obavezuju se da ni na koji način ne ometaju stvarno rješenje ovog prava. ===Član 35.=== ====Uvjeti prihvatljivosti==== 1. Sud može uzeti predmet u postupak tek kada se iscrpe svi unutrašnji pravni lijekovi, u skladu sa općepriznatim načelima međunarodnog prava, i u roku od šest mjeseci od dana kada je donijeta pravosnažna odluka. 2. Sud ne postupa po pojedinačnoj predstavci podnijetoj na osnovu člana 34. koja je: :a. anonimna; ili :b. u suštini istovjetna s pitanjem koje je sud već razmatrao, ili koja je već podnijeta nekoj drugoj međunarodnoj instanci radi ispitivanja, odnosno rješavanja, a ne sadrži nove relevante činjenice. 3. Sud proglašava neprihvatljivom svaku pojedinačnu predstavku podnijetu na osnovu člana 34. za koju smatra da je inkompatibilina s odredbama Konvencije ili protokola uz nju, očigledno neosnovana, ili predstavlja zloupotrebu prava na predstavku. 4. Sud odbacuje svaku predstavku koju smatra neprihvatljivom u smislu ovog člana. On to može učinit u svakoj fazi postupka. ===Član 36.=== ====Intervencija treće strane==== 1. Visoka strana ugovornica čiji je podnosilac predstavke državljanin ima pravo da podnese pisani podnesak i učestvuje u saslušanju u svim predmetima pred vijećem ili Velikim vijećem. 2. Predsjednik Suda može u interesu ispravnog postupanja pozvati visoku stranu ugovornicu koja nije strana u postupku ili svako zainteresirano lice koje nije podnosilac predstavke da podnesu pisani podnesak ili uzmu učešća u saslušanju. ===Član 37.=== ====Skidanje predstavki==== 1. Sud u svakoj fazi postupka može odlučiti da skine predstavku sa liste predmeta ako se na osnovu okolnosti može zaključiti: :a. da podnosilac predstavke ne namjerava da dalje učestvuje u postupku; ili :b. da je predmet razriješen; ili :c. da iz svakog drugog razloga koji Sud utvrdi nije više opravdano nastaviti sa ispitivanjem predstavke. Međutim, Sud nastavlja s ispitivanjem predstavke ako je to potrebno radi poštovanja ljudskih prava ustanovljenih Konvencijom i protokolima uz nju. 2. Sud može odlučiti da predstavku vrati na svoju listu predmeta ako smatra da okolnosti to opravdavaju. ===Član 38.=== ====Ispitivanje predmeta i postupak prijateljskog rješenja==== 1. Ako Sud proglasi predstavku prihvatljivom, on: :a. nastavlja ispitivanje predmeta zajedno s predstavnicima stranaka i, ako je to potrebno, preuzima istragu, za čije će mu efikasno provođenje države u pitanju pružiti sve potrebne olakšice. :b. stavlja se na raspolaganje zainteresiranim stranama u sporu kako bi se postiglo prijateljsko rješenje zasnovano na poštovanju ljudskih prava utvrđenih Konvencijom i protokolima uz nju. 2. Postupak koji se vodi na osnovu stava 1.b povjerljive je prirode. ===Član 39.=== ====Postizanje prijateljskog rješenja==== Ako se postigne prijateljsko rješenje, Sud skida predmet sa svoje liste odlukom koja sadrži kratak opis činjenica i postignutog rješenja. ===Član 40.=== ====Javna rasprava i pristup dokumentima==== 1. Rasprave su javne, osim kada Sud u posebnim okolnostima odluči drukčije. 2. Dokumenti deponirani kod Sekretara dostupni su javnosti, osim kada predsjednik Suda odluči drukčije. ===Član 41.=== ====Pravično zadovoljstvo==== Kada Sud utvrdi prekršaj Konvencije ili Protokola uz nju, a unutrašnje pravo visoke strane ugovornice u pitanju omogućava samo dijelomičnu odštetu, Sud će, ako je to potrebno, pružiti pravično zadovoljenje oštećenoj stranci. ===Član 42.=== ====Presude vijeća==== Presude vijeća postaju pravosnažne u skladu s odredbama člana 44, stav 2. ===Član 43.=== ====Obraćanje Velikom vijeću==== 1. U roku od tri mjeseca od dana donošenja presude vijeća svaka stranka može, u posebnim slučajevima, da zahtijeva da se predmet iznese pred Veliko vijeće. 2. Odbor od pet sudija Velikog vijeća prihvatit će zahtjev ako se predmet tiče nekog ozbiljnog pitanja vezanog za tumačenje Konvencije ili ozbiljnog pitanja od opće važnosti. 3. Ako odbor prihvati zahtjev, Veliko vijeće odlučuje o predmetu presudom. ===Član 44.=== ====Konačna presuda==== 1. Presuda Velikog vijeća je konačna. 2. Presuda vijeća postaje konačna: :a. kada stranke izjave da neće zahtijevati da se predmet iznese pred Veliko vijeće; ili :b. tri mjeseca poslije donošenja presude, ako se ne zatraži da se predmet iznese pred Veliko vijeće; ili :c. kada odbor Velikog vijeća odbije zahtjev za razmatranje na osnovu člana 43. 3. Konačna presuda se objavljuje. ===Član 45.=== ====Obrazloženje presuda i odluka==== 1. Obrazloženje se daje za presude i za odluke kojima se predstavka proglašava prihvatljivom ili neprihvatljivom. 2. Ako presuda u cijelosti ili u jednom svom dijelu ne predstavlja jednoglasno mišljenje sudija, svaki sudija ima pravo da iznese izdvojeno mišljenje. ===Član 46.=== ====Obaveznost i izvršenje presuda==== 1. Visoke strane ugovornice preuzimaju obavezu da se povinuju konačnoj presudi Suda u svakom predmetu u kome su stranke. 2. Konačna odluka Suda se dostavlja Komitetu ministara koji nadgleda njeno izvršenje. ===Član 47.=== ====Savjetodavna mišljenja==== 1. Na zahtjev Komiteta ministara Sud može da daje savjetodavna mišljena o pravnim pitanjima koja se tiču tumačenja Konvencije i Protokola uz nju. 2. Takva mišljenja se ne mogu baviti pitanjima koja se odnose na sadržaj ili obuhvat prava i sloboda ustanovljenih Dijelom i Konvencijom i protokolima uz nju, kao ni bilo kojim drugim pitanjem koje bi Sud ili Komitet ministara mogli da razmatraju u vezi s postupcima koji se mogu pokrenuti u skladu sa Konvencijom. 3. Za odluke Komiteta ministara da zahtijeva savjetodavno mišljenje Suda potrebna je većina glasova predstavnika koji učestvuju u radu Komiteta. ===Član 48.=== ====Savjetodavna nadležnost Suda==== Sud odlučuje da li zahtjev za davanje savjetodavnog mišljenja koji podnese Komitet ministara spada u njegovu nadležnost određenu članom 47. ===Član 49.=== ====Obrazloženje savjetodavnih mišljenja==== 1. Savjetodavna mišljenja Suda se obrazlažu. 2. Ako savjetodavno mišljenje u cijelosti ili jednom svom dijelu ne predstavlja jednoglasno mišljenje sudija, svaki sudija ima pravo da iznese izdvojeno mišljenje. 3. Savjetodavna mišljenja Suda dostavljaju se Komitetu ministara. ===Član 50.=== ====Troškovi Suda==== Troškove Suda snosi Savjet Evrope. ===Član 51.=== ====Privilegije i imuniteti sudija==== Tokom vršenja svoje dužnosti sudije uživaju privilegije i imunitete predviđene članom 40. Statuta Savjeta Evrope i sporazumima donijetim na osnovu njega. 192 540 2006-06-23T15:46:46Z Demicx 7 {{Sadržaj| * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|•&nbsp;Evropska konvencija o ljudskim pravima - UVOD]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Konvencija|•&nbsp;Konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio I.|•&nbsp;Dio I - Prava i slobode]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio II.|•&nbsp;Dio II - Evropski sud za ljudska prava]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio III.|•&nbsp;Dio III - Razne odredbe]] ** [[#Član 52.|•&nbsp;Član 52.]] ** [[#Član 53.|•&nbsp;Član 53.]] ** [[#Član 54.|•&nbsp;Član 54.]] ** [[#Član 55.|•&nbsp;Član 55.]] ** [[#Član 56.|•&nbsp;Član 56.]] ** [[#Član 57.|•&nbsp;Član 57.]] ** [[#Član 58.|•&nbsp;Član 58.]] ** [[#Član 59.|•&nbsp;Član 59.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 1.|•&nbsp;Protokol broj 1.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 4.|•&nbsp;Protokol broj 4.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 6.|•&nbsp;Protokol broj 6.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 7.|•&nbsp;Protokol broj 7.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 12.|•&nbsp;Protokol broj 12.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 13.|•&nbsp;Protokol broj 13.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 14.|•&nbsp;Protokol broj 14.]] }} ==DIO III - Razne odredbe== ===Član 52.=== ====Upiti Generalnom sekretaru==== Po prijemu zahtjeva Generalnog sekretara Savjeta Evrope, svaka visoka strana ugovornica dostavlja traženo objašnjenje o načinu na koji se u njenom unutrašnjem pravu osigurava stvarna primjena svake od odredbi ove konvencije. ===Član 53.=== ====Osiguranje postojećih ljudskih prava==== Ništa u ovoj konvenciji neće se tumačiti kao ograničavanje ili derogiranje bilo kojih ljudskih prava i osnovnih sloboda koje mogu biti osigurane zakonima bilo koje visoke strane ugovornice ili bilo kojim drugim sporazumom čija je ona članica. ===Član 54.=== ====Ovlašćenja Komiteta ministara==== Ništa u ovoj konvenciji nije na štetu ovlasti Komiteta ministara utvrđenih Statutom Savjeta Evrope. ===Član 55.=== ====Isključenje drugih načina za rješavanje spora==== Visoke strane ugovornice saglasile su se da se neće koristiti, osim u slučaju posebnog sporazuma, postojećim međusobnim ugovorima, konvencijama ili deklaracijama u cilju podnošenja putem žalbe na spor koji proizilazi iz tumačenja ili primjene ove konvencije da bi ga riješile drugim sredstvima rješavanja od onih predviđenih ovom konvencijom. ===Član 56.=== ====Teritorijalna primjena==== 1. Svaka država može, prilikom ratifikacije, ili u svako drugo vrijeme kasnije, izjaviti putem notifikacije upućene Generalnom sekretaru Savjeta Evrope da se ova konvencija, pod rezervom stava 4 ovog člana, primjenjuje na sve ili samo na neku teritoriju čiji su međunarodni odnosi u njenoj nadležnosti. 2. Konvencija će se primjenjivati na teritoriju ili teritorije navedene u notifikaciji poslije trideset dana od dana kada je notifikaciju primio Generalni sekretar Savjeta Evrope. 3. Odredbe ove konvencije bit će primijenjene na tim teritorijama, s dužnom pažnjom u odnosu na lokalne potrebe. 4. Svaka država koja je dala izjavu u skladu s prvim stavom ovog člana može, u svako doba kasnije, izjaviti, u ime jedne ili više teritorija na koje se ova izjava odnosi, da je Sud nadležan da prima podneske pojedinaca, nevladinih organizacija ili grupa pojedinaca u skladu sa članom 34. ove konvencije. ===Član 57.=== ====Rezerve==== 1. Svaka država može, prilikom potpisivanja ove konvencije ili deponiranja instrumenta o ratifikaciji, izjaviti određenu rezervu u vezi sa svakom pojedinom odredbom Konvencije, u mjeri u kojoj bilo koji zakon koji je na snazi na njenoj teritoriji nije u saglasnosti s tom odredbom. Ovaj član ne dozvoljava rezerve općeg karaktera. 2. Svaka rezerva izražena na osnovu ovog člana sadrži kratak prikaz zakona u pitanju. ===Član 58.=== ====Otkazivanje==== 1. Visoka strana ugovornica može otkazati ovu konvenciju samo po isteku roka od pet godina od dana kada je postala članica i šest mjeseci nakon obavijesti sadržane u notifikaciji upućenoj Generalnom sekretaru Savjeta Evrope, koji o tome obavještava ostale visoke strane ugovornice. 2. To otkazivanje ne oslobađa visoku stranu ugovornicu na koju se ovo odnosi od, njenih obaveza prema ovoj konvenciji u pogledu bilo kog čina kojim bi se te obaveze kršile prije datuma stupanja otkaza na snagu. 3. Svaka visoka strana ugovornica koja prestaje da bude članica Savjeta Evrope prestaje da bude članica ove konvencije pod istim uvjetima. 4. Prema odredbama iz prethodnih stavova, Konvencija se može otkazati za svaku teritoriju na koju je primjenjivana na osnovu člana 56. ===Član 59.=== ====Potpis i ratifikacija==== 1. Ova konvencija je otvorena za potpisivanje članicama Savjeta Evrope. Ona podliježe ratifikaciji. Ratifikacije se deponiraju kod Generalnog sekretara Savjeta Evrope. 2. Konvencija stupa na snagu pošto je deponirano deset instrumenata o ratifikaciji. 3. Za svaku potpisnicu koja ratifikaciju izvrši kasnije, Konvencija stupa na snagu danom deponiranja instrumenta o ratifikaciji. 4. Generalni sekretar Savjeta Evrope obavještava sve članice Savjeta Evrope o stupanju Konvencije na snagu, visokim stranama ugovornicama koje su je ratificirale i o deponiranju svakog instrumenta o ratifikaciji koje je kasnije izvršeno. ---- ''Sačinjeno u Rimu, 4. novembra 1950. godine, na francuskom i engleskom jeziku, pri čemu su oba teksta jednako vjerodostojna, u jednom jedinom primjerku koji se deponira u arhivama Savjeta Evrope. Generalni sekretar dostavlja ovjerene kopije svakoj potpisnici.'' 193 541 2006-06-23T15:53:24Z Demicx 7 {{Sadržaj| * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|•&nbsp;Evropska konvencija o ljudskim pravima - UVOD]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Konvencija|•&nbsp;Konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio I.|•&nbsp;Dio I - Prava i slobode]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio II.|•&nbsp;Dio II - Evropski sud za ljudska prava]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio III.|•&nbsp;Dio III - Razne odredbe]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 1.|•&nbsp;Protokol broj 1.]] ** [[#Član 1.|•&nbsp;Član 1.]] ** [[#Član 2.|•&nbsp;Član 2.]] ** [[#Član 3.|•&nbsp;Član 3.]] ** [[#Član 4.|•&nbsp;Član 4.]] ** [[#Član 5.|•&nbsp;Član 5.]] ** [[#Član 6.|•&nbsp;Član 6.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 4.|•&nbsp;Protokol broj 4.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 6.|•&nbsp;Protokol broj 6.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 7.|•&nbsp;Protokol broj 7.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 12.|•&nbsp;Protokol broj 12.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 13.|•&nbsp;Protokol broj 13.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 14.|•&nbsp;Protokol broj 14.]] }} ==PROTOKOL UZ KONVENCIJU O ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA== ("Prvi protokol") ''Pariz, 20. III 1952. godine'' Vlade potpisnice, kao članice Savjeta Evrope: Rješene da preduzmu korake kako bi osigurale zajedničko provođenje određenih prava i sloboda koje već nisu uključene u Dio I Konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, potpisane u Rimu 4. novembra 1950. (u daljem tekstu "Konvencija"), Sporazumjele su se o sljedećem: ===Član 1.=== ====Zaštita imovine==== Svako fizičko ili pravno lice ima pravo na neometano uživanje svoje imovine. Niko ne može biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uvjetima predviđenim zakonom i općim načelima međunarodnog prava. Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne utiču na pravo države da primjenjuje takve zakone koje smatra potrebnim da bi nadzirala korištenje imovine u skladu s općim interesima ili da bi osigurala naplatu poreza ili drugih doprinosa ili kazni. ===Član 2.=== ====Pravo na obrazovanje==== Niko ne može biti lišen prava na obrazovanje. U vršenju svih svojih funkcija u oblasti obrazovanja i nastave država poštuje pravo roditelja da osiguraju takvo obrazovanje i nastavu koji su u skladu sa njihovim vlastitim vjerskim i filozofskim uvjerenjima. ===Član 3.=== ====Pravo na slobodne izbore==== Visoke strane ugovornice se obavezuju da u primjerenim vremenskim razmacima održavaju slobodne izbore s tajnim glasanjem, pod uvjetima koji osiguravaju slobodno izražavanje mišljenja naroda pri izboru zakonodavnih tijela. ===Član 4.=== ====Teritorijalna primjena==== Svaka visoka strana ugovornica može prilikom potpisivanja ili ratifikacije, ili u svako doba poslije toga, dostaviti Generalnom sekretaru Savjeta Evrope izjavu o tome u kom obimu prihvata da se odredbe ovog protokola primjenjuju na teritorijama za čije je međunarodne odnose odgovorna, a koje su navedene u izjavi. Svaka visoka strana ugovornica koja je dostavila takvu izjavu u smislu prethodnog stava može prema potrebi dostaviti novu izjavu kojom mijenja uvjete sadržane u ranijoj izjavi ili ukida primjenu odredbi ovog protokola u odnosu na bilo koju teritoriju. Izjava data u skladu sa ovim članom smatra se kao da je data u skladu sa stavom 1, člana 56. Konvencije. ===Član 5.=== ====Odnos prema Konvenciji==== Visoke strane ugovornice smatraju odredbe članova 1, 2, 3. i 4. ovog protokola kao dodatne članove Konvencije i sve odredbe Konvencije primjenjuju se u skladu s tim. ===Član 6.=== ====Potpis i ratifikacija==== Ovaj protokol je otvoren za potpis državama članicama Savjeta Evrope potpisnicama Konvencije; on se ratificira istovremeno ili poslije ratifikacije Konvencije. On stupa na snagu poslije deponiranja deset instrumenata o ratifikaciji. U pogledu svake potpisnice koja ga bude ratificirala poslije toga, Protokol stupa na snagu na datum deponiranja instrumenta o ratifikaciji. Instrumenti o ratifikaciji deponiraju se kod Generalnog sekrtera Savjeta Evrope, koji će sve članice obavijestiti o onim članicama koje su izvršile ratifikaciju. Sačinjeno u Parizu dana 20. marta 1952. godine, na engleskom i francuskom jeziku, pri čemu su oba teksta podjednako vjerodostojna, u jednom primjerku koji se deponira u arhivama Savjeta Evrope. Generalni sekretar će dostaviti ovjerene primjerke svakoj vladi potpisnici. 194 544 2006-06-23T16:02:54Z Demicx 7 {{Sadržaj| * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|•&nbsp;Evropska konvencija o ljudskim pravima - UVOD]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Konvencija|•&nbsp;Konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio I.|•&nbsp;Dio I - Prava i slobode]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio II.|•&nbsp;Dio II - Evropski sud za ljudska prava]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio III.|•&nbsp;Dio III - Razne odredbe]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 1.|•&nbsp;Protokol broj 1.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 4.|•&nbsp;Protokol broj 4.]] ** [[#Član 1.|•&nbsp;Član 1.]] ** [[#Član 2.|•&nbsp;Član 2.]] ** [[#Član 3.|•&nbsp;Član 3.]] ** [[#Član 4.|•&nbsp;Član 4.]] ** [[#Član 5.|•&nbsp;Član 5.]] ** [[#Član 6.|•&nbsp;Član 6.]] ** [[#Član 7.|•&nbsp;Član 7.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 6.|•&nbsp;Protokol broj 6.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 7.|•&nbsp;Protokol broj 7.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 12.|•&nbsp;Protokol broj 12.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 13.|•&nbsp;Protokol broj 13.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 14.|•&nbsp;Protokol broj 14.]] }} ==PROTOKOL BROJ 4. UZ KONVENCIJU O ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA KOJIM SE OSIGURAVAJU ODREĐENA PRAVA I SLOBODE KOJE NISU UKLJUČENE U KONVENCIJU I PRVI PROTOKOL UZ NJU== ''Strasbourg, 16. IX 1963. godine'' Vlade potpisnice, kao članice Savjeta Evrope: Rješene da preduzmu korake kako bi osigurale zajedničko provođenje određenih prava i sloboda koje već nisu uključene u Dio I Konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, potpisane u Rimu 4. novembra 1950. (u daljem tekstu "Konvencija"), i u članove 1. do 3. Prvog protokola uz Konvenciju, potpisanog u Parizu 20. marta 1952, Sporazumjele su se o sljedećem: ===Član 1.=== ====Zabrana dužničkog zatvora==== Niko se ne može lišiti slobode samo zato što nije u stanju da ispuni ugovornu obavezu. ===Član 2.=== ====Sloboda kretanja==== 1. Svako ko se zakonito nalazi na teritoriji jedne države ima, na toj teritoriji, pravo na slobodu kretanja i slobodu izbora boravišta. 2. Svako je slobodan da napusti bilo koju zemlju, uključujući i vlastitu. 3. Nikakva ograničenja ne mogu se postaviti u odnosu na ostvarivanje ovih prava osim onih koja su u skladu sa zakonom i koja su nužna u demokratskom društvu u interesu nacionalne sigurnosti ili javne sigurnosti, radi očuvanja javnog poretka, za sprječavanje kriminala, za zaštitu morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih. 4. Prava iz stava 1. mogu se također, u posebnim oblastima ograničiti u skladu sa zakonom i opravdati javnim interesom u demokratskom društvu. ===Član 3.=== ====Zabrana protjerivanja vlastitih državljana==== 1. Niko ne može biti protjeran, bilo pojedinačnom ili kolektivnom mjerom, s teritorije države čiji je državljanin. 2. Niko ne može biti lišen prava da uđe na teritoriju države čiji je državljanin. ===Član 4.=== ====Zabrana grupnog protjerivanja stranaca==== Zabranjeno je kolektivno protjerivanje stranaca. ===Član 5.=== ====Teritorijalna primjena==== 1. Svaka visoka strana ugovornica može prilikom potpisivanja ili ratifikacije ovog protokola, ili u svako doba poslije toga, dostaviti Generalnom sekretaru Savjeta Evrope izjavu o tome u kom obimu prihvata da se odredbe ovog protokola primjenjuju na teritorijama za čije je međunarodne odnose odgovorna, a koje je navela u izjavi. 2. Svaka visoka strana ugovornica koja je dostavila takvu izjavu u smislu prethodnog stava može prema potrebi dostaviti novu izjavu kojom mijenja uvjete sadržane u ranijoj izjavi ili ukida primjenu odredbi ovog protokola u odnosu na bilo koju teritoriju. 3. Izjava data u skladu sa ovim članom smatra se kao da je data u skladu sa stavom 1, člana 56. Konvencije. 4. Teritorija svake države na koju se primjenjuje ovaj protokol na osnovu ratifikacije ili prihvatanja, i svaka teritorija na koju se ovaj protokol primjenjuje na osnovu izjave te države date na osnovu ovog člana, smatraju se odvojenim teritorijama u svrhe člana 2. i 3. 5. Svaka država koja je dala izjavu u skladu sa stavom 1 ili 2. ovog člana, može u svako vrijeme nakon toga, izjaviti u ime jedne ili više teritorija na koje se izjava odnosi da ona prihvata nadležnost Suda, da prima podneske od pojedinaca, nevladinih organizacija ili grupa pojedinaca, kako je utvrđeno u članu 34. ove konvencije u odnosu na sve ili bilo koji od članova 1. do 4. ovog protokola. ===Član 6.=== ====Odnos prema Konvenciji==== Visoke strane ugovornice smatraju odredbe članova 1. do 5. ovog protokola kao dodatne članove Konvencije i sve odredbe Konvencije primjenjuju se u skladu s tim. ===Član 7.=== ====Potpis i ratifikacija==== 1. Ovaj protokol je otvoren za potpis državama članicama Savjeta Evrope potpisnicama Konvencije; on se ratificira istovremeno ili poslije ratifikacije Konvencije. On stupa na snagu poslije deponiranja pet instrumenata o ratifikaciji. U odnosu na svaku potpisnicu koja ga bude ratificirala poslije toga, Protokol stupa na snagu na datum deponiranja instrumenta o ratifikaciji. 2. Instrumenti o ratifikaciji deponiraju se kod Generalnog sekretara Savjeta Evrope, koji će sve članice obavijestiti o onim članicama koje su izvršile ratifikaciju. U potvrdu čega su dolje potpisani, propisno ovlašćeni u tom cilju, potpisali ovaj protokol. Sačinjeno u Strasbourgu dana 16. septembra 1963. godine, na engleskom i francuskom jeziku, pri čemu su oba teksta podjednako vjerodostojna, u jednom primjerku koji se deponira u arhivama Savjeta Evrope. Generalni sekretar će dostaviti ovjerene primjerke svakoj vladi potpisnici. 195 569 2006-06-23T17:35:32Z Zumbulka 6 /* Poezija */ {{Osoba |PREZIME =Heine |POČETNO SLOVO PREZIMENA =H |IME =Heinrich |ALTERNATIVNO IME =Christian Johann Heinrich Heine |KRATAK OPIS =Najveći liričar njemačkog romantizma; pisao pjesme, pripovijetke i eseje. |OSTALO = |DATUM ROĐENJA =13. decembar 1797 |MJESTO ROĐENJA =Düsseldorf |DATUM SMRTI =17. februar 1856 |MJESTO SMRTI =Pariz |SLIKA =Heinrich heine.jpg |WIKIPEDIA =Heinrich Heine |WIKICITAT =Heinrich Heine |COMMONS =Heinrich Heine }} ==Djela== ===Poezija=== *[[Azra (H. Heine)|Azra]] *[[Čemu ta jedina suza]] *[[Imaš biser]] *[[Kad žena te izda]] *[[Lorelaj]] *[[Na moru]] *[[Na sjeveru divljem usamljen stoji]] *[[Otrovane su mi pjesme]] 196 545 2006-06-23T16:03:03Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR =[[Heinrich Heine]] |NASLOV =Azra |PODNASLOV =Kraj tanana šedrvana |DJELO = |IZDAVAČ = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV =Der Asra |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE = }} Kraj tanana šadrvana Gdje žubori voda živa Šetala se svakog dana, Sultanova ćerka mila. Svako veče jedno ropče stajalo kraj šadrvana, Kako vrijeme prolazilo; Sve je bljeđe, bljeđe bilo. Pitala ga jednog dana Sultanova ćerka mila: "Kazuj robe, odakle si, iz plemena kojega si?" "Ja se zovem El Muhamed iz plemena starih Azra Što za ljubav glavu gube I umiru kada ljube." --------------------------------- ==Der Asra== Täglich ging die wunderschöne Sultantochter auf und nieder um die Abendzeit am Springbrunn, wo die weißen Wasser plätschern. Täglich stand der junge Sklave um die Abendzeit am Springbrunn, wo die weißen Wasser plätschern, täglich ward er bleich und bleicher. Eines Abends trat die Fürstin auf ihn zu mit raschen Worten: »Deinen Namen will ich wissen, deine Heimath, deine Sippschaft.« Und der Sklave sprach: »Ich heiße Mahomet und bin aus Yemen, und mein Stamm sind jene Asra, welche sterben, wenn sie lieben. [[Category:Poezija]] [[Category:Heinrich Heine]] 197 546 2006-06-23T16:03:10Z Demicx 7 {{Sadržaj| * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|•&nbsp;Evropska konvencija o ljudskim pravima - UVOD]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Konvencija|•&nbsp;Konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio I.|•&nbsp;Dio I - Prava i slobode]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio II.|•&nbsp;Dio II - Evropski sud za ljudska prava]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio III.|•&nbsp;Dio III - Razne odredbe]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 1.|•&nbsp;Protokol broj 1.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 4.|•&nbsp;Protokol broj 4.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 6.|•&nbsp;Protokol broj 6.]] ** [[#Član 1.|•&nbsp;Član 1.]] ** [[#Član 2.|•&nbsp;Član 2.]] ** [[#Član 3.|•&nbsp;Član 3.]] ** [[#Član 4.|•&nbsp;Član 4.]] ** [[#Član 5.|•&nbsp;Član 5.]] ** [[#Član 6.|•&nbsp;Član 6.]] ** [[#Član 7.|•&nbsp;Član 7.]] ** [[#Član 8.|•&nbsp;Član 8.]] ** [[#Član 9.|•&nbsp;Član 9.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 7.|•&nbsp;Protokol broj 7.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 12.|•&nbsp;Protokol broj 12.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 13.|•&nbsp;Protokol broj 13.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 14.|•&nbsp;Protokol broj 14.]] }} ==PROTOKOL BROJ 6. UZ KONVENCIJU O ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA KOJI SE ODNOSI NA UKIDANJE SMRTNE KAZNE== ''Strasbourg, 28. IV 1983. godine'' Države članice Savjeta Evrope, potpisnice ovog protokola uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, potpisane u Rimu 4. novembra 1950. (u daljem tekstu "Konvencija"), Smatrajući da promjene do kojih je došlo u nekoliko država članica Savjeta Evrope izražavaju opću težnju ka ukidanju smrtne kazne, Sporazumjele su se o sljedećem: ===Član 1.=== ====Ukidanje smrtne kazne==== Smrtna kazna se ukida. Niko ne može osuditi na smrtnu kaznu ili pogubiti. ===Član 2.=== ====Smrtna kazna za vrijeme rata==== Država može u svom zakonodavstvu da predvidi smrtnu kaznu za djela izvršena u doba rata ili neposredne ratne opasnosti; takva kazna primijenit će se samo u slučajevima predviđenim zakonom i u skladu sa njegovim odredbama. Država obaviještava Generalnog sekretara Savjeta Evrope o relevantnim odredbama tog zakona. ===Član 3.=== ====Zabrana odstupanja==== Nijedna odredba ovog protokola ne može se ukinuti na osnovu člana 15. Konvencije. ===Član 4.=== ====Zabrana rezervi==== Na odredbe ovog protokola ne mogu se stavljati rezerve na osnovu člana 57. Konvencije. ===Član 5.=== ====Teritorijalna primjena==== 1. Svaka država može prilikom potpisivanja ili deponiranja instrumenta o ratifikaciji, prihvatanju ili potvrđivanju, da odredi teritoriju ili teritorije na koje se ovaj protokol primjenjuje. 2. Svaka država može u svako doba poslije toga, putem izjave upućene Generalnom sekretaru Savjeta Evrope da proširi primjenu ovog protokola na bilo koju drugu teritoriju navedenu u izjavi. U odnosu na takve teritorije Protokol stupa na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi poslije datuma prijema takve izjave od strane Generalnog sekretara. 3. Svaka izjava sačinjena na osnovu prethodna dva stava može, u odnosu na teritorije navedene u takvoj izjavi, da se povuče izjavom Generalnom sekretaru. Povlačenje izjave ima djelovanje od prvog dana u mjesecu koji slijedi nakon dana kada je Generalni sekretar primio takvo obavještenje. ===Član 6.=== ====Odnos prema Konvenciji==== U odnosu na države članice odredbe članova 1. do 5. ovog protokola smatraju se dodatnim članovima Konvencije i sve odredbe Konvencije primjenjuju se u skladu s tim. ===Član 7.=== ====Potpis i ratifikacija==== 1. Ovaj protokol je otvoren za potpis državama članicama Savjeta Evrope potpisnicama Konvencije; on podliježe ratifikaciji, prihvatanju ili potrvđivanju. Država članica Savjeta Evrope ne može da ratificira, prihvati ili potvrdi ovaj protokol ako nije istovremeno ili prethodno ratificirala Konvenciju. 2. Instrumenti o ratifikaciji, prihvatanju ili potvrđivanju deponiraju se kod Generalnog sekretara Savjeta Evrope. ===Član 8.=== ====Stupanje na snagu==== 1. Ovaj protokol stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi poslije dana kada je pet država članica Savjeta Evrope izrazilo svoj pristanak da su vezane ovim protokolom u skladu sa odredbama člana 7. 2. U odnosu na svaku državu članicu koja poslije toga izrazi svoj pristanak da je njime obavezna, Protokol stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi poslije datuma deponiranja instrumenta o ratifikaciji, prihvatanju ili potvrđivanju. ===Član 9.=== ====Funkcije depozitara==== Generalni sekretar Savjeta Evrope obavještava države članice Savjeta o: :a. svakom potpisu; :b. deponiranje svakog instrumenta o ratifikaciji, prihvatanju ili potvrđivanju; :c. svakom datumu stupanja na snagu ovog protokola u skladu sa članovima 5. i 8; :d. svakom drugom aktu, notifikaciji ili saopćenju u vezi s ovim protokolom. U potvrdu čega su dolje potpisani, propisno ovlašćeni za tu svrhu, potpisali ovaj protokol. Sačinjeno u Strasbourgu dana 28. aprila 1983. godine, na engleskom i francuskom jeziku, pri čemu su oba teksta podjednako vjerodostojna, u jednom primjerku koji se deponira u arhivama Savjeta Evrope. Generalni sekretar će dostaviti ovjerene primjerke svakoj vladi potpisnici. 198 547 2006-06-23T16:04:20Z Zumbulka 6 {{Indeks autora}} [[Kategorija:Autori]] 199 548 2006-06-23T16:08:54Z Demicx 7 {{Sadržaj| * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|•&nbsp;Evropska konvencija o ljudskim pravima - UVOD]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Konvencija|•&nbsp;Konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio I.|•&nbsp;Dio I - Prava i slobode]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio II.|•&nbsp;Dio II - Evropski sud za ljudska prava]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio III.|•&nbsp;Dio III - Razne odredbe]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 1.|•&nbsp;Protokol broj 1.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 4.|•&nbsp;Protokol broj 4.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 6.|•&nbsp;Protokol broj 6.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 7.|•&nbsp;Protokol broj 7.]] ** [[#Član 1.|•&nbsp;Član 1.]] ** [[#Član 2.|•&nbsp;Član 2.]] ** [[#Član 3.|•&nbsp;Član 3.]] ** [[#Član 4.|•&nbsp;Član 4.]] ** [[#Član 5.|•&nbsp;Član 5.]] ** [[#Član 6.|•&nbsp;Član 6.]] ** [[#Član 7.|•&nbsp;Član 7.]] ** [[#Član 8.|•&nbsp;Član 8.]] ** [[#Član 9.|•&nbsp;Član 9.]] ** [[#Član 10.|•&nbsp;Član 10.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 12.|•&nbsp;Protokol broj 12.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 13.|•&nbsp;Protokol broj 13.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 14.|•&nbsp;Protokol broj 14.]] }} ==PROTOKOL BROJ 7. UZ KONVENCIJU O ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA== ''Strasbourg, 22. XI 1984. godine'' Države potpisnice, članice Savjeta Evrope, Rješene da preduzmu korake kako bi osigurale zajedničko provođenje određenih prava i sloboda putem Konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, potpisane u Rimu 4. novembra 1950. (u daljem tekstu "Konvencija"), Sporazumjele su se o sljedećem: ===Član 1.=== ====Proceduralne zaštite u vezi sa protjerivanjem stranaca==== 1. Stranac koji zakonito boravi na teritoriji jedne države ne može se iz nje protjerati, osim na osnovu odluke donijete u skladu sa zakonom, i ima pravo: :a. da podnese razloge protiv svog protjerivanja; :b. da se njegov predmet preispita; i :c. da u te svrhe bude zastupan pred nadležnim organom ili licem ili licima koja taj organ odredi. 2. Stranac se može protjerati i prije nego što iskoristi svoje pravo na osnovu stava 1. a, b i c ovog člana, ako je protjerivanje nužno u interesu javnog poretka ili se zasniva na razlozima nacionalne sigurnosti. ===Član 2.=== ====Pravo na žalbu u krivičnim stvarima==== 1. Svako ko je odlukom suda osuđen za krivično djelo ima pravo da njegovu osudu ili kaznu preispita viši sud. Ostvarivanje ovog prava, uključujući i osnove za njegovo korištenje, uređuje se zakonom. 2. Ovo pravo može podlijegati izuzecima u odnosu na djela manjeg značaja, koja su određena zakonom, ili u slučajevima kada je licu u pitanju u prvom stepenu sudio najviši sud ili je bilo osuđeno na osnovu žalbe na oslobađajuću presudu. ===Član 3.=== ====Naknada za pogrešnu presudu==== Ako je neko lice bilo pravosnažnom presudom osuđeno zbog krivičnog djela i ako je kasnije njegova presuda bila ukinuta ili je bio pomilovan zbog toga što neka nova ili novootkrivena činjenica neosporno ukazuje da se radilo o sudskoj grešci, lice koje je pretrpjelo kaznu kao posljedicu takve osude dobit će naknadu u skladu sa zakonom ili praksom dotične države, osim ako se ne dokaže da je ono u potpunosti ili djelomično odgovorno za to što nepoznata činjenica nije blagovremeno otrkrivena. ===Član 4.=== ====Pravo da se ne bude suđen ili kažnjen dvaput po istom predmetu==== 1. Nikome se ne može suditi niti se može ponovo kazniti u krivičnom postupku u nadležnosti iste države za djelo zbog koga je već bio pravosnažno oslobođen ili osuđen u skladu sa zakonom i krivičnim postupkom te države. 2. Odredbe prethodnog stava ne sprječavaju obnovu postupka u skladu sa zakonom i krivičnim postupkom date države, ako postoje dokazi o novim ili novootkrivenim činjenicama, ili ako je u ranijem postupku došlo do bitne povrede koja je mogla da utiče na njegov ishod. 3. Ovaj se član ne može staviti van snage na osnovu člana 15. Konvencije. ===Član 5.=== ====Jednakost supružnika==== U vezi s brakom, u toku braka i u slučaju njegovog raskida, supružnici imaju jednaka prava i odgovornosti u pogledu privatnopravnog karaktera međusobno i u svom odnosu prema djeci, pri sklapanju braka, za vrijeme braka i u slučaju raskida. Ovim članom države ne sprječavaju preduzimanje takvih mjera koje su neophodne u interesu djece. ===Član 6.=== ====Teritorijalna primjena==== 1. Svaka država može prilikom potpisivanja ili deponiranja instrumenta o ratifikaciji, prihvatanju ili potvrđivanju, da odredi teritoriju ili tertorije na koje se ovaj protokol primjenjuje i da navede mjeru do koje se obavezuje da će njegove odredbe primjenjivati na toj teritoriji ili teritorijama. 2. Svaka država može u svako doba poslije toga, putem izjave upućene Generalnom sekretaru Savjeta Evrope da proširi primjenu ovog protokola na bilo koju drugu teritoriju navedenu u izjavi. U odnosu na takve teritorije Protokol stupa na snagu prvog dana u mjesecu nakon isteka od perioda od dva mjeseca kada Generalni sekretar primi takvu izjavu. 3. Svaka izjava sačinjena na osnovu prethodna dva člana može, u odnosu na svaku teritoriju navedenu u takvoj izjavi, da se povuče ili izmijeni, notifikacijom upućenoj Generalnom sekretaru. Povlačenje ili izmjena stupa na snagu od prvog dana u mjesecu nakon isteka dvomjesečnog perioda od datuma kada Generalni sekretar primi takvu notifikaciju. 4. Izjava data u skladu sa ovim članom smatrat će se kao da je data u skladu sa stavom 1. člana 56. Konvencije. 5. Teritorija svake države na koju se primjenjuje ovaj protokol na osnovu ratifikacije, prihvatanja ili potvrđivanja, i svaka teritorija na koju se ovaj protokol primjenjuje na osnovu izjave te države na osnovu ovog člana, mogu se smatrati odvojenim teritorijama u svrhu člana 1. 6. Svaka država koja je dala izjavu u skladu sa stavom 1 ili 2. ovog člana, može u svako vrijeme nakon toga izjaviti u ime jedne ili više teritorija na koje se izjava odnosi da ona prihvata nadležnost Suda, da prima podneske od pojedinaca, nevladinih organizacija ili grupa pojedinaca, kako je utvrđeno u članu 34. ove konvencije u odnosu na sve ili bilo koji od članova 1 do 5. ovog protokola. ===Član 7.=== ====Odnos prema Konvenciji==== U odnosu na države članice odredbe članova 1. do 6. ovog protokola smatraju se dodatnim članovima Konvencije i sve odredbe Konvencije primjenjuju se u skladu s tim. ===Član 8.=== ====Potpis i ratifikacija==== Ovaj protokol je otvoren za potpis državama članicama Savjeta Evrope potpisnicama Konvencije. On se ratificira, prihvata ili odobrava. Država članica Savjeta Evrope ne može da ratificira, prihvati ili odobri ovaj protokol ako nije prethodno ili istovremeno ratificirala Konvenciju. Instrumenti ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja se deponiraju kod Generalnog sekretara Savjeta Evrope. ===Član 9.=== ====Stupanje na snagu==== 1. Ovaj protokol stupa na snagu prvog dana mjeseca nakon isteka dvomjesečnog perioda od dana kada je sedam država članica Savjeta Evrope izrazilo svoj pristanak da su vezane ovim protokolom u skladu sa odredbama člana 8. 2. U odnosu na svaku državu članicu koja poslije toga izrazi svoj pristanak da je njime obavezna, Protokol stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi poslije protoka dvomjesečnog perioda od dana kada je deponiran instrument o ratifikaciji, prihvatanju ili potvrđivanju. ===Član 10.=== ====Funkcije depozitara==== Generalni sekretar Savjeta Evrope obavještava države članice Savjeta o: :a. svakom potpisu; :b. deponiranju svakog instrumenta o ratifikaciji, prihvatanju ili potvrđivanju; :c. svakom datumu stupanja na snagu ovog protokola u skladu sa članovima 6. i 9; :d. svakom drugom aktu, notifikaciji ili izjavi u vezi s ovim protokolom. U potvrdu čega su dolje potpisani, propisno ovlašćeni za tu svrhu, potpisali ovaj protokol. Sačinjeno u Strasbourgu dana 22. novembra 1984. godine, na engleskom i francuskom jeziku, pri čemu su oba teksta podjednako vjerodostojna, u jednom primjerku koji se deponira u arhivama Savjeta Evrope. Generalni sekretar će dostaviti ovjerene primjerke svakoj vladi potpisnici. 200 582 2006-06-23T20:54:41Z Demicx 7 {{Sadržaj| * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|•&nbsp;Evropska konvencija o ljudskim pravima - UVOD]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Konvencija|•&nbsp;Konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio I.|•&nbsp;Dio I - Prava i slobode]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio II.|•&nbsp;Dio II - Evropski sud za ljudska prava]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio III.|•&nbsp;Dio III - Razne odredbe]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 1.|•&nbsp;Protokol broj 1.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 4.|•&nbsp;Protokol broj 4.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 6.|•&nbsp;Protokol broj 6.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 7.|•&nbsp;Protokol broj 7.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 12.|•&nbsp;Protokol broj 12.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 13.|•&nbsp;Protokol broj 13.]] ** [[#Član 1.|•&nbsp;Član 1.]] ** [[#Član 2.|•&nbsp;Član 2.]] ** [[#Član 3.|•&nbsp;Član 3.]] ** [[#Član 4.|•&nbsp;Član 4.]] ** [[#Član 5.|•&nbsp;Član 5.]] ** [[#Član 6.|•&nbsp;Član 6.]] ** [[#Član 7.|•&nbsp;Član 7.]] ** [[#Član 8.|•&nbsp;Član 8.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 14.|•&nbsp;Protokol broj 14.]] }} ==PROTOKOL BR. 13 UZ KONVENCIJU ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA O UKIDANJU SMRTNE KAZNE U SVIM OKOLNOSTIMA== ''Vilnius 3. maja 2002. godine'' Države članice Vijeća Evrope potpisnice ovog protokola, uvjerene da je svačije pravo na život osnovna vrijednost u demokratskom društvu i da je ukidanje smrtne kazne bitno za zaštitu ovoga prava i puno priznavanje dostojanstva svojstvenog svim ljudskim bićima; u želji za jačanjem zaštite prava na život zajamčenog Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, potpisanoj u Rimu 4. novembra 1950. (dalje: Konvencija); primjećujući da Protokol br. 6 uz Konvenciju o ukidanju smrtne kazne, potpisan u Strassbourgu 28. aprila 1983, ne isključuje smrtnu kaznu za djela počinjena u vrijeme rata ili neposredne ratne opasnosti; odlučne poduzeti konačan korak s ciljem ukidanja smrtne kazne u svim okolnostima; sporazumjele su se kako slijedi: ===Član 1.=== ====Ukidanje smrtne kazne==== Smrtna kazna se ukida. Niko ne smije biti osuđen na takvu kaznu ili pogubljen. ===Član 2.=== ====Zabrana derogiranja==== Na osnovu člana 15. Konvencije, odredbe ovoga protokola ne mogu se derogirati. ===Član 3.=== ====Zabrana pridržavanja prava==== Prava na osnovu člana 57. Konvencije ne mogu se odnositi na odredbe ovoga protokola. ===Član 4.=== ====Teritorijalna primjena==== 1. Svaka država može, prilikom potpisivanja ili deponiranja isprave o ratifikaciji, prihvatanju ili odobravanju, navesti područje ili područja na koja će se ovaj protokol primjenjivati. 2. Svaka država može naknadno, izjavom upućenom glavnom sekretaru Vijeća Evrope, proširiti primjenu ovoga protokola na bilo koje drugo područje koje je navedeno u izjavi. U odnosu na to područje, ovaj protokol stupa na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi istekom perioda od tri mjeseca od dana kad glavni sekretar primi takvu izjavu. 3. Svaka izjava dana na osnovu dva prethodna stava u pogledu bilo kojeg područja navedenog u takvoj izjavi može se povući ili preinačiti notificiranjem upućenim glavnom sekretaru. Povlačenje ili preinaka stupa na snagu prvoga dana u mjesecu koji slijedi istekom perioda od tri mjeseca nakon dana kad glavni sekretar primi takvu notifikaciju. ===Član 5.=== ====Odnos prema konvenciji==== Države stranke smatraju odredbe članova 1. do 4. ovoga protokola dopunskim članovima uz Konvenciju i sve će se odredbe Konvencije primjenjivati u skladu s tim. ===Član 6.=== ====Potpisivanje i ratifikacija==== Ovaj protokol će biti otvoren za potpisivanje državama članicama Vijeća Evrope koje su potpisale Konvenciju. Protokol podliježe ratifikaciji, prihvatanju ili odobravanju. Država članica Vijeća Evrope ne može ratificirati, prihvatiti ili odobriti ovaj protokol, ako nije prethodno ili istodobno ratificirala Konvenciju. Isprave o ratifikaciji, prihvatanju ili odobravanju deponiraju se kod glavnog sekretara Vijeća Evrope. ===Član 7.=== ====Stupanje na snagu==== 1. Ovaj protokol stupa na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi istekom perioda od tri mjeseca nakon dana kada je deset država članica Vijeća Evrope izrazilo svoj pristanak da bude obavezano ovim protokolom u skladu sa odredbama člana 6. 2. Za svaku državu članicu koja naknadno izrazi svoj pristanak da bude obavezana ovim protokolom, on stupa na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi istekom perioda od tri mjeseca nakon dana deponiranja isprave o ratifikaciji, prihvatanju ili odobravanju. ===Član 8.=== ====Funkcije depozitara==== Glavni sekretar Vijeća Evrope obavijestit će sve države članice Vijeća Evrope o: :a. svakom potpisu; :b. deponiranju svake isprave o ratifikaciji, prihvatanju ili odobravanju; :c. danu stupanja na snagu ovoga protokola u skladu članovima 4. i 7; :d. svakom drugom aktu, obavještenju ili saopćenju koji se odnose na ovaj protokol. U potvrdu toga su potpisani, propisno ovlašteni, potpisali ovaj protokol. Sastavljeno u Vilniusu 3. maja 2002. na engleskom i francuskom, s tim da su oba teksta jednako vjerodostojna, u jednom izvorniku koji će biti pohranjen u arhiv Vijeća Evrope. Glavni sekretar Vijeća Evrope dostavit će ovjerene prijepise svakoj državi članici Vijeća Evrope. 201 583 2006-06-23T21:01:39Z Demicx 7 {{Sadržaj| * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|•&nbsp;Evropska konvencija o ljudskim pravima - UVOD]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Konvencija|•&nbsp;Konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio I.|•&nbsp;Dio I - Prava i slobode]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio II.|•&nbsp;Dio II - Evropski sud za ljudska prava]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio III.|•&nbsp;Dio III - Razne odredbe]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 1.|•&nbsp;Protokol broj 1.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 4.|•&nbsp;Protokol broj 4.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 6.|•&nbsp;Protokol broj 6.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 7.|•&nbsp;Protokol broj 7.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 12.|•&nbsp;Protokol broj 12.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 13.|•&nbsp;Protokol broj 13.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 14.|•&nbsp;Protokol broj 14.]] ** [[#Član 1.|•&nbsp;Član 1.]] ** [[#Član 2.|•&nbsp;Član 2.]] ** [[#Član 3.|•&nbsp;Član 3.]] ** [[#Član 4.|•&nbsp;Član 4.]] ** [[#Član 5.|•&nbsp;Član 5.]] ** [[#Član 6.|•&nbsp;Član 6.]] ** [[#Član 7.|•&nbsp;Član 7.]] ** [[#Član 8.|•&nbsp;Član 8.]] ** [[#Član 9.|•&nbsp;Član 9.]] ** [[#Član 10.|•&nbsp;Član 10.]] ** [[#Član 11.|•&nbsp;Član 11.]] ** [[#Član 12.|•&nbsp;Član 12.]] ** [[#Član 13.|•&nbsp;Član 13.]] ** [[#Član 14.|•&nbsp;Član 14.]] ** [[#Član 15.|•&nbsp;Član 15.]] ** [[#Član 16.|•&nbsp;Član 16.]] ** [[#Član 17.|•&nbsp;Član 17.]] ** [[#Član 18.|•&nbsp;Član 18.]] ** [[#Član 19.|•&nbsp;Član 19.]] ** [[#Član 20.|•&nbsp;Član 20.]] ** [[#Član 21.|•&nbsp;Član 21.]] ** [[#Član 22.|•&nbsp;Član 22.]] }} ==PROTOKOL BR. 14 UZ KONVENCIJU ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA KOJIM SE MIJENJA I DOPUNJAVA SISTEM KONTROLE KONVENCIJE== ''Strasbourg 13. maja 2004. godine'' Države članice Vijeća Evrope, potpisnice ovog protokola uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda koji je potpisan u Rimu 4. novembra 1950. godine (u daljnjem tekstu: Konvencija), uzimajući u obzir Rezoluciju br. 1 i deklaraciju koja je usvojena na sastanku evropskih ministara koji je bio posvećen ljudskim pravima i koji je održan u Rimu 3. i 4. novembra 2000. godine; uzimajući u obzir deklaracije koje je usvojio Komitet ministara na 109. sjednici (8. novembra 2001. godine), 111. sjednici (7. novembra 2002. godine) i 112. sjednici (15. maja 2003. godine); uzimajući u obzir mišljenje br. 251 (2004) koje je Parlamentarna skupština Vijeća Evrope usvojila 28. aprila 2004. godine; uzimajući u obzir hitnu potrebu da se izmijene i dopune određene odredbe Konvencije kako bi se dugoročno održala i poboljšala efikasnost sistema kontrole naročito u svjetlu sve većeg priliva radnih materijala pred Evropskim sudom za ljudska prava i Komitetom ministara Vijeća Evrope; uzimajući u obzir naglašenu potrebu osiguravanja Sudu da i dalje ima najistaknutiju ulogu u zaštiti ljudskih prava u Evropi; sporazumjele su se kako slijedi: ===Član 1.=== Član 22. stav 2. Konvencije se briše. ===Član 2.=== Član 23. Konvencije se mijenja i glasi: "Član 23 – Mandati i razrješenje 1. Sudije se biraju na period od devet godina i ne mogu biti ponovo birani. 2. Mandat sudije ističe sa navršenih 70 godina starosti. 3. Sudija obavlja svoju funkciju dok ne bude zamijenjen. Bez obzira na zamjenu, sudija rješava sve predmete koji su mu dati na razmatranje. 4. Nijedan sudija se ne razrješava funkcije izuzev ako ostale sudije odluče dvotrećinskom većinom glasova da određeni sudija više ne ispunjava potrebne uvjete. ===Član 3.=== Član 24. Konvencije se briše. ===Član 4.=== Član 25. Konvencije postaje član 24. Konvencije, mijenja se i glasi: "Član 24 – Pisarnica i izvjestioci 1. Sud ima pisarnicu čije će se funkcioniranje i rad regulirati pravilima Suda. 2. Kad ga zastupa sudija pojedinac, Sudu pomažu izvjestioci koji su odgovorni predsjedniku Suda. Izvjestioci čine sastavni dio pisarnice. ===Član 5.=== Član 26. Konvencije postaje član 25. ("Sud u plenarnom sazivu"), te se mijenja kako slijedi: 1. Tačka-zarez mijenja zarez na kraju stava d) i briše se riječ "i". 2. Tačka-zarez mijenja tačku na kraju stava e). 3. Dodaje se novi stav f) koji glasi: "f podnijeti zahtjev u skladu sa članom 26. stav 2." ===Član 6.=== Član 27. Konvencije postaje član 26. te se mijenja i glasi: "Član 26 – Sudija pojedinac, komiteti, vijeća i Veliko vijeće 1. Radi razmatranja podnesenih predmeta Sud zasjeda kao sudija pojedinac, u komitetima od trojice sudija, u vijećima od sedam sudija i u Velikom vijeću od sedamnaest sudija. Vijeća Suda osnivaju komitete na određen vremenski period. 2. Na zahtjev Suda u plenarnom sazivu Komitet ministara može donijeti jednoglasnu odluku koja će se odnositi na određeni period i kojom će broj sudija koji čine vijeća smanjiti na pet. 3. Kad Sud zastupa sudija pojedinac, on ne razmatra aplikaciju protiv Visoke strane ugovornice u čije ime je taj sudija imenovan. 4. Sudija koji je izabran u ime Visoke strane ugovornice će biti ex officio član vijeća i Velikog vijeća. Ako takvog nema, ili ako taj sudija ne može učestvovati u zasjedanju, onda predsjednik Suda određuje osobu koja će raditi u svojstvu sudije sa spiska koji je unaprijed dostavila Strana. 5. Veliko vijeće također čine predsjednik Suda, potpredsjednici, predsjedavajući vijeća i druge sudije koje se odabiru u skladu sa pravilima Suda. Kad se predmet proslijedi Velikom vijeću na osnovu člana 43, nijedan sudija iz vijeća koje je donijelo odluku ne zasjeda u Velikom vijeću uz izuzetak predsjedavajućeg vijeća i sudije koji je zasjedao u ime Visoke strane ugovornice." ===Član 7.=== Novi član 27. se dodaje nakon novog člana 26. i glasi: "Član 27 – Nadležnost sudije pojedinca 1. Sudija pojedinac može proglasiti nedopustivom ili brisati sa liste predmeta aplikaciju koje je podnesena na osnovu člana 34. i takva se odluka može donijeti bez daljnjeg razmatranja. 2. Odluka je konačna. 3. Ako sudija pojedinac ne proglasi aplikaciju nedopustivom ili je ne briše sa liste predmeta ona se prosljeđuje komitetu ili vijeću na daljnje razmatranje." ===Član 8.=== Član 28. Konvencije se mijenja i glasi: "Član 28 – Nadležnost komiteta 1. U odnosu na aplikaciju koje je podnesena na osnovu člana 34, komitet može jednoglasno :a. proglasiti je nedopustivom ili je brisati sa liste predmeta i takva se odluka neće dalje razmatrati; ili :b. proglasiti je dopustivom i istovremeno donijeti odluku u meritumu ako pitanje u konkretnom predmetu, koje se odnosi na tumačenje i primjenu Konvencije i protokola uz Konvenciju, spada u djelokrug prakse Suda. 2. Odluke i presude iz stava 1. su konačne. 3. Ako sudija koji je izabran u ime Visoke strane ugovornice nije član komiteta, komitet može u bilo kojoj fazi postupka pozvati navedenog sudiju da zauzme mjesto jednog člana komiteta uzevši u obzir sve relevantne faktore, uključujući i to je li Strana osporila primjenu postupka iz stava 1b." ===Član 9.=== Član 29. Konvencije se mijenja kako slijedi: 1. Stav 1. se mijenja i glasi: "Ako se ne donese odluka u skladu sa čl. 27. i 28. ili ako se ne donese presuda u skladu sa članom 28, vijeće odlučuje o dopustivosti i meritumu pojedinačnih aplikacija koje su podnesene na osnovu člana 34. Odluka o dopustivosti se može posebno donijeti." 2. Dodaje se nova rečenica na kraju stava 2. koja glasi: "Odluka o dopustivosti se donosi posebno izuzev ako Sud, u izuzetnim slučajevima, odluči drugačije." 3. Stav 3. se briše. ===Član 10.=== Član 31. Konvencije se mijenja kako slijedi: 1. Riječ "i" na kraju stava a) se briše. 2. Stav b) postaje stav c). Dodaje se novi stav b koji glasi: "b odlučuje o pitanjima koja Sudu proslijedi Komitet ministara u skladu sa članom 41. stav 4; i". ===Član 11.=== Član 32. Konvencije se mijenja kako slijedi: Nakon broja 34 na kraju stava 1. dodaje se zarez i broj 46. ===Član 12.=== Član 35. stav 3. se mijenja i glasi: "3 Sud proglašava nedopustivim sve pojedinačne aplikacije koje se podnesu na osnovu člana 34. ako smatra: :a. da je aplikacija inkompatibilna sa odredbama Konvencije i protokola uz Konvenciju, da je očigledno neosnovana, da je zloupotrijebljeno pravo na pojedinačnu aplikaciju, ili :b. da aplikant nije pretrpio značajniju štetu izuzev ako poštivanje ljudskih prava, kako je to definirano u Konvenciji i protokolima uz Konvenciju, zahtijeva razmatranje aplikacije u meritumu, te pod uvjetom da se nijedan predmet ne može odbaciti po ovom osnovu ako ga domaći sud nije razmotrio na odgovarajući način." ===Član 13.=== Novi stav 3. se dodaje na kraju člana 36. Konvencije i glasi: "3 Komesar za ljudska prava Vijeća Evrope može podnositi primjedbe u pisanom obliku i sudjelovati na saslušanjima u svim predmetima pred vijećima ili Velikim vijećem." ===Član 14.=== Član 38. Konvencije se mijenja i glasi: "Član 38 – Razmatranje predmeta Sud razmatra predmet zajedno sa zastupnicima strana i, po potrebi, pokreće istragu. Visoke strane ugovornice osiguravaju sva neophodna sredstva za efikasno provođenje istrage." ===Član 15.=== Član 39. Konvencije se mijenja i glasi: "Član 39 – Sporazumno rješenje 1. Sud se može u bilo kojoj fazi postupka staviti na raspolaganje stranama u smislu omogućavanja sporazumnog rješenja spora na osnovu poštivanja ljudskih prava kako je to definirano u Konvenciji i protokolima uz Konvenciju. 2. Postupak koji se vodi u skladu sa stavom 1. je povjerljive prirode. 3. Ako se postigne sporazumno rješenje Sud donosi odluku o brisanju predmeta sa liste predmeta. U odluci se ukratko navodi činjenično stanje i postignuto rješenje. 4. Odluka se prosljeđuje Komitetu ministara koji vrši nadzor nad izvršavanjem sporazumnog rješenja u skladu sa odlukom." ===Član 16.=== Član 46. Konvencije se mijenja i glasi: "Član 46 – Obavezujući karakter i izvršavanje presuda 1. Visoke strane ugovornice se obavezuju da će poštivati konačne presude Suda u svim predmetima u kojima su one stranke. 2. Konačna presuda Suda se prosljeđuje Komitetu ministara koji vrši nadzor nad njenim izvršavanjem. 3. Ako Komitet ministara smatra da tumačenje konačne presude ometa nadziranje njenog izvršavanja, Komitet može proslijediti to pitanje Sudu da donese rješenje o tumačenju. Da bi se navedeno pitanje proslijedilo, potrebni su glasovi dvotrećinske većine zastupnika koji imaju pravo sudjelovanja u radu Komiteta. 4. Ako Komitet ministara smatra da Visoka strana ugovornica odbija da se povinuje konačnoj presudi u predmetu u kojem je ona jedna od stranki, Komitet može, nakon što zvanično obavijesti tu Stranu i nakon što donese odluku glasovima dvotrećinske većine zastupnika koji imaju pravo sudjelovanja u radu Komiteta, proslijediti Sudu pitanje je li navedena Strana ispunila svoju obavezu iz stava 1. 5. Ako Sud utvrdi povredu stava 1, predmet se prosljeđuje Komitetu ministara koji treba da razmotri koje mjere treba preduzeti. Ako Sud utvrdi da nije bilo povrede stava 1, predmet se prosljeđuje Komitetu ministara koji zaključuje razmatranje predmeta." ===Član 17.=== Član 59. Konvencije se mijenja kako slijedi: 1. Dodaje se novi stav 2. koji glasi: "2 Evropska unija može pristupiti ovoj konvenciji." 2. Stavovi 2, 3. i 4. postaju stavovi 3, 4. i 5. Završne i prelazne odredbe ===Član 18.=== 1. Ovaj protokol ostaje otvoren za potpisivanje zemljama članicama Vijeća Evrope koje su potpisnice Konvencije i koje mogu izraziti svoju saglasnost da su obavezane: :a. potpisivanjem bez pridržavanja prava na ratifikaciju, prihvatanje ili odobravanje; ili :b. potpisivanjem koje je podložno ratifikaciji, prihvatanju ili odobravanju nakon kojeg slijedi ratifikacija, prihvatanje ili odobravanje. 2. Instrumenti ratifikacije, prihvatanja ili odobravanja se deponuju kod generalnog sekretara Vijeća Evrope. ===Član 19.=== Ovaj protokol stupa na snagu prvog dana u mjesecu nakon isteka perioda od tri mjeseca od datuma na koji sve Strane izraze saglasnost da će poštivati Protokol u skladu sa odredbama člana 18. ===Član 20.=== 1. Od datuma stupanja na snagu ovog protokola njegove odredbe se primjenjuju na sve aplikacije koje su u procesu rješavanja pred Sudom kao i na sve presude čije izvršavanje je pod nadzorom Komiteta ministara. 2. Novi kriterij za dopustivost koji je uključen u član 35. stav 3.b. Konvencije na osnovu člana 12. ovog protokola se ne primjenjuje na aplikacije koje su proglašene dopustivim prije nego što je ovaj protokol stupio na snagu. Vijeća i Veliko vijeće mogu primjenjivati navedeni kriterij za dopustivost dvije godine nakon stupanja na snagu ovog protokola. ===Član 21.=== Mandat sudija čiji se prvi mandat poklapa sa datumom stupanja na snagu ovog protokola se produžava ipso jure tako da obuhvati ukupan period od devet godina. Ostale sudije će obavljati svoj mandat koji će se ipso jure produžiti dvije godine. ===Član 22.=== Generalni sekretar Vijeća Evrope obavještava države članice Vijeća Evrope o: :a. svim potpisima; :b. deponiranju instrumenata ratifikacije, prihvatanja ili odobravanja; :c. datumu stupanja na snagu ovog protokola u skladu sa članom 19; i :d. svim aktima, obavještenjima ili dopisima u vezi sa ovim protokolom. U potvrdu navedenog su potpisani, za to propisno ovlašteni, potpisali ovaj protokol. Sastavljeno u Strasbourgu 13. maja 2004. godine na engleskom i francuskom jeziku, pri čemu su oba teksta jednako vjerodostojna, u jednom izvorniku koji će biti pohranjen u arhivu Vijeća Evrope. Generalni sekretar Vijeća Evrope će dostaviti ovjerene prijepise svakoj državi članici Vijeća Evrope. 202 551 2006-06-23T16:16:05Z Demicx 7 {{Sadržaj| * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|•&nbsp;Evropska konvencija o ljudskim pravima - UVOD]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Konvencija|•&nbsp;Konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio I.|•&nbsp;Dio I - Prava i slobode]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio II.|•&nbsp;Dio II - Evropski sud za ljudska prava]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Dio III.|•&nbsp;Dio III - Razne odredbe]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 1.|•&nbsp;Protokol broj 1.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 4.|•&nbsp;Protokol broj 4.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 6.|•&nbsp;Protokol broj 6.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 7.|•&nbsp;Protokol broj 7.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 12.|•&nbsp;Protokol broj 12.]] ** [[#Član 1.|•&nbsp;Član 1.]] ** [[#Član 2.|•&nbsp;Član 2.]] ** [[#Član 3.|•&nbsp;Član 3.]] ** [[#Član 4.|•&nbsp;Član 4.]] ** [[#Član 5.|•&nbsp;Član 5.]] ** [[#Član 6.|•&nbsp;Član 6.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 13.|•&nbsp;Protokol broj 13.]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima/Protokol broj 14.|•&nbsp;Protokol broj 14.]] }} ==PROTOKOL BR. 12 UZ KONVENCIJU ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA== ''Rim, 4. novembra 2000. godine'' Države članice Vijeća Evrope potpisnice ove konvencije, uzimajući u obzir osnovna načela prema kojima su sve osobe jednake pred zakonom i imaju pravo na jednaku pravnu zaštitu; odlučne preduzeti daljnje korake za unapređenje jednakosti svih osoba kolektivnim jačanjem opće zabrane diskriminacije putem Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda potpisane u Rimu 4. novembra 1950. (u daljnjem tekstu: Konvencija); ponovo potvrđujući da načelo nediskriminacije ne sprječava države stranke u preduzimanju mjera za unapređenje potpune i djelotvorne jednakosti, pod uvjetom da postoji objektivno i razumno opravdanje za te mjere; sporazumjele su se kako slijedi: ===Član 1.=== ====Opća zabrana diskriminacije==== 1. Uživanje svih prava određenih zakonom osigurat će se bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje ili drugi status. 2. Nikoga ne smiju diskriminirati javna tijela na bilo kojoj osnovi, kako je i navedeno u stavu 1. ===Član 2.=== ====Teritorijalna primjena==== 1. Svaka država može, u trenutku potpisivanja ili deponiranja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatanju ili odobravanju, odrediti teritoriju ili teritorije na koje će se primjenjivati ovaj protokol. 2. Svaka država može naknadno, izjavom upućenom glavnom sekretaru Vijeća Evrope, proširiti primjenu ovoga protokola na bilo koju drugu teritoriju navedenu u izjavi. U odnosu na takvu teritoriju, Protokol stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od dana kada glavni sekretar primi takvu izjavu. 3. Svaka izjava data na osnovu prethodna dva stava može se, u odnosu na svaku teritoriju utvrđenu u takvoj izjavi, povući ili izmijeniti obavještenjem upućenom glavnom sekretaru. Povlačenje ili izmjena stupaju na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od dana kada glavni sekretar primi takvo obavještenje. 4. Izjava data u skladu sa ovim članom smatrat će se da je data u skladu sa stavom 1. člana 56. Konvencije. 5. Svaka država koja je dala izjavu u skladu sa stavovima 1. i 2. ovoga člana može u bilo kojem trenutku nakon toga izjaviti, u ime jedne ili više teritorija na koje se izjava odnosi, da prihvata nadležnost suda da zaprima pojedinačne zahtjeve nevladinih organizacija ili grupa pojedinaca kako je predviđeno članom 34. Konvencije u odnosu na član 1. ovoga protokola. ===Član 3.=== ====Odnos prema konvenciji==== Države strane smatraju odredbe članova 1. i 2. ovoga protokola dopunskim članovima Konvencije i sve će se odredbe Konvencije primjenjivati u skladu s tim. ===Član 4.=== ====Potpisivanje i ratifikacija==== Ovaj protokol je otvoren na potpisivanje državama članicama Vijeća Evrope koje su potpisale Konvenciju. Protokol podliježe ratifikaciji, prihvatanju ili odobravanju. Država članica Vijeća Evrope ne može ratificirati, prihvatiti ili odobriti ovaj protokol, a da prethodno ili istovremeno nije ratificirala Konvenciju. Isprave o ratifikaciji, prihvatanju ili odobravanju bit će deponirani kod glavnog sekretara Vijeća Evrope. ===Član 5.=== ====Stupanje na snagu==== 1. Ovaj protokol stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od dana kada je deset država članica Vijeća Evrope pristalo da budu obavezane Protokolom u skladu sa odredbama člana 4. 2. U odnosu na države članice koje naknadno izraze pristanak da budu obavezane Protokolom, Protokol stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca nakon dana deponiranja isprave o ratifikaciji, prihvatanju ili odobravanju. ===Član 6.=== ====Depozitarne funkcije==== Glavni sekretar Vijeća Evrope dužan je obavijestiti sve države članice Vijeća Evrope o: :a. svakom potpisu; :b. deponiranju svake isprave o ratifikaciji, prihvatanju ili odobravanju; :c. svakom datumu stupanja na snagu ovoga protokola u skladu sa članovima 2. i 5; :d. svakom drugom aktu, obavještenju ili saopćenju u vezi sa ovim protokolom. U potvrdu prethodno navedenog su dolje potpisani, za to propisno ovlašteni, potpisali ovaj protokol. Sastavljeno u Rimu 4. novembra 2000. na engleskom i francuskom, pri čemu su oba teksta jednako vjerodostojna, u jednom izvorniku koji će biti pohranjen u arhive Vijeća Evrope. Glavni sekretar Vijeća Evrope će dostaviti ovjerene prijepise svakoj državi članici Vijeća Evrope. 203 641 2006-06-24T11:11:59Z Demicx 7 {{Tekst |AUTOR =[[Heinrich Heine]] |NASLOV =Čemu ta jedina suza |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAČ = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC =[[Silvije Strahimir Kranjčević]] |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Čemu ta jedina suza? Samo mi pogledu smeta. U mom je ostala oku Od starijeh, prošlijeh ljeta. Mnoge joj sestrice sjajne Tako zginuše redom. Zginuše u noć i vjetar S radosti mojom i bijedom. Zginuše kao i magla I plave zvijezdice tako, Uz koje sam radosno pjev'o, Uz koje sam jadovno plak'o. I ljubav, ah, tako moju Vjetar je sobom uz'o! Daj se i ti rasplini, Stara, samotna suzo! [[Category:Poezija]] [[Category:Heinrich Heine]] 204 642 2006-06-24T11:12:41Z Demicx 7 {{Tekst |AUTOR =[[Heinrich Heine]] |NASLOV =Na moru |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAČ = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV =Am Meer |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Plavo je more blistalo U zadnjem sjaju dana; Mi ćuteći smo sjedili Kod sama ribarskog stana. I magla bi, i huknu bič, i galeb svud kružit' stade; Iz tvog oka premilog Za suzom, suza ti pade. Ja vidjeh na ruku ti bijelu Drobne su suze pale, Ja kleknuh i s ruke bijele Sve ispih suze male. Od onog trena pust je život moj, Duh mre u čežnjam' kobnim; Ta nesreća i žena jadna Otrova me suzama drobnim. ------ ==Am Meer== Das Meer erglaenzte weit hinaus Im letzten Abendscheine; Wir sassen am einsamen Fischerhaus, Wir sassen stumm und alleine. Der Nebel stieg, das Wasser schwoll, Die Moewe flog hin und wieder; Aus deinen Augen liebevoll Fielen die Traenen nieder. Ich sah sie fallen auf deine Hand Und bin aufs Knie gesunken; Ich hab von deiner weissen Hand Die Traenen fortgetrunken. Seit jener Stunde verzehrt sich mein Leib, Die Seele stirbt vor Sehnen; Mich hat das ungluecksel'ge Weib Vergiftet mit ihren Traenen. [[Category:Poezija]] [[Category:Heinrich Heine]] 205 643 2006-06-24T11:12:57Z Demicx 7 {{Tekst |AUTOR =[[Heinrich Heine]] |NASLOV =Otrovane su mi pjesme |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAČ = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Otrovane su mi pjesme. Da l' drukčije može biti? U moj život, kad je cvao, Počela si otrov liti. Otrovane su mi pjesme. Da l' drukčije može biti? Srce mi je puno zmija. A uz to si u njem i ti. [[Category:Poezija]] [[Category:Heinrich Heine]] 206 644 2006-06-24T11:13:11Z Demicx 7 {{Tekst |AUTOR =[[Heinrich Heine]] |NASLOV =Kad žena te izda |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAČ = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Kad žena te izda, ti na drugu tad Upravi pogled svoj smjeli. Al' bolje će biti da ostaviš grad. Na rame torbu, i seli! I jezero modro ćeš naći. K'o krug Vrbici tu turobni stoje. Pa isplači ondje sav sitni svoj vaj I sićušne bolove svoje. I dok ćeš na strme se bregove pet, Daščući gazit ćeš sporo. Al' kada se popneš na kameni vrh, Nad tobom kreštat će oro. Sam bit ćeš oro, preporođen sav Na onoj planinskoj klisi; I doznat ćeš kako na tom našem dnu Izgubio mnogo baš nisi. [[Category:Poezija]] [[Category:Heinrich Heine]] 207 645 2006-06-24T11:13:23Z Demicx 7 {{Tekst |AUTOR =[[Heinrich Heine]] |NASLOV =Imaš biser |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAČ = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Imaš biser, dijamante I sve za čim svijet uzdiše; Ti najljepše oči imaš - Moja mila, što želiš više? Tvoje mile, divne oči Iz srca mi izmamiše Bezbrojne i vječne pjesme - Moja mila, šta želiš više? Tvoje mile, divne oči Mnogim bolom mene biše; Ti me njima upropasti - Moja mila, što želiš više? [[Category:Poezija]] [[Category:Heinrich Heine]] 208 646 2006-06-24T11:13:36Z Demicx 7 {{Tekst |AUTOR =[[Heinrich Heine]] |NASLOV =Na sjeveru divljem usamljen stoji |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAČ = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV =Ein Fichtenbaum steht einsam |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Na sjeveru divljem usamljen stoji Na vrleti kamenoj – bor; I drijema povijajuć osnježen grane U rižu odjeven taj stvor. I usnuo tako, u pustinji nekoj U kraju gdje sunca je dom Da sama i tužna, prekrasna palma Raste na kamenu svom. ------------- ==Ein Fichtenbaum steht einsam== Ein Fichtenbaum steht einsam Im Norden auf kahler Höh'; Ihn schläfert; mit weißer Decke Umhüllen ihn Eis und Schnee. Er träumt von einer Palme, Die, fern im Morgenland, Einsam und schweigend trauert Auf brennender Felsenwand. [[Category:Poezija]] [[Category:Heinrich Heine]] 209 647 2006-06-24T11:13:56Z Demicx 7 {{Tekst |AUTOR =[[Heinrich Heine]] |NASLOV =Lorelaj |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAČ = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV =Die Lorelei |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Ja ne znam šta treba da znači Ta tako tugujem, O nekoj starinskoj priči Jednako umujem. Tu mirno protiče Rajna, Hladno je, hvata se mrak! Na vrhu brijega igra Posljednji sunčev zrak. A na tom brijegu se vidi ljepote djevojke stas; Ona sva u zlatu blista, I zlatnu češlja vlas. Sa zlatnim češlja je cešljem, I pjeva još uz to, A glas od pjesme zvuči Silno i čudesno. Lađara u malom čunu Njen divlji zanosni ton; Na stijene ne gleda dolje, Već gore gleda on. I sad lađaru i čamcu Ja mislim da je kraj: A sve to sa svojom pjesmom Učini Lorelaj. ------- ==Die Lorelei== Ich weiss nicht, was soll es bedeuten, Dass ich so traurig bin; Ein Märchen aus alten Zeiten, Das kommt mir nicht aus dem Sinn. Die Luft ist kühl, und es dunkelt, Und ruhig fliesst der Rhein; Der Gipfel des Berges funkelt Im Abendsonnenschein. Die schönste Jungfrau sitzet Dort oben wunderbar, Ihr goldenes Geschmeide blitzet, Sie kämmt ihr goldenes Haar. Sie kämmt es mit goldenem Kamme Und singt ein Lied dabei; Das hat eine wundersame, Gewaltige Melodei. Den Schiffer im kleinen Schiffe Ergreift es mit wildem Weh; Er schaut nicht die Felsenriffe, Er schat nur hinauf in die Höh. Ich glaube, die Welllen verschlingen Am Ende Schiffer und Kahn; Und das hat mit ihrem Singen Die Lorelei getan. [[Category:Poezija]] [[Category:Heinrich Heine]] 210 648 2006-06-24T11:14:08Z Demicx 7 {{Tekst |AUTOR =[[Rainer Maria Rilke]] |NASLOV =Samoća |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAČ = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Samoća je poput kiše, U večeri iz mora se diže, Iz ravnica pustih i dalekih stiže, Ide u nebo, gdje je uvijek ima. I tek sa neba pada po gradovima. Pada prije nego svjetlost je izašla, kad ulice se okreću spram zore, I kad se tijela što nisu ništa našla, Razočarano dijele puna mora, I kada ljudi što od mržnje gore, U postelji jednoj moraju da noće. Tad dolaze valovi samoće… [[Category:Poezija]] [[Category:Rainer Maria Rilke]] 211 581 2006-06-23T18:41:53Z Zumbulka 6 /* Poezija */ {{Osoba |PREZIME =Rilke |POČETNO SLOVO PREZIMENA =R |IME =Rainer Maria |ALTERNATIVNO IME =René Karl Wilhelm Johann Josef Maria Rilke |KRATAK OPIS = |OSTALO = |DATUM ROĐENJA =4. decembar 1875 |MJESTO ROĐENJA =Prag |DATUM SMRTI =29. decembar 1926 |MJESTO SMRTI =Montreux |SLIKA =Rainer Maria Rilke.jpg |WIKIPEDIA =Rainer Maria Rilke |WIKICITAT =Rainer Maria Rilke |COMMONS =Rainer Maria Rilke }} ==Djela== ===Poezija=== *[[Dodirne dušu skoro svaka stvar]] *[[Ljubavna pjesma]] *[[Ostavljen na planinama srca]] *[[Ozbiljan čas]] *[[Samoća (Rilke)|Samoća]] 212 572 2006-06-23T18:18:56Z Zumbulka 6 {{Indeks autora}} [[Kategorija:Autori]] 213 649 2006-06-24T11:14:34Z Demicx 7 {{Tekst |AUTOR =[[Rainer Maria Rilke]] |NASLOV =Ostavljen na planinama srca |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAČ = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Ostavljen na planinama srca Gle, u daljini sićušno, gle: posljednje naselje riječi, a još više, ali i on majušan, posljednji zaselak osjećanja. Prepoznaješ li ga? Ostavljen na planinama srca. Kamen pod rukama. Jest, tu cvjeta ponešto; iz nijeme litice cvjeta raspjevan korov koji ni o čem ne zna. Ali onaj ko zna? Ah, onaj što poče da zna, pa sad ćuti, ostavljen na planinama srca. Jest, tu se kreće ponešto, nenačete svijesti, kreće poneka bezbjedna životinja s planine, ide, zastaje. I velika zaštićena ptica kruži oko čistog protivljenja vrhova. Ali nezaštićen, ovdje na planini srca. [[Category:Poezija]] [[Category:Rainer Maria Rilke]] 214 650 2006-06-24T11:14:46Z Demicx 7 {{Tekst |AUTOR =[[Rainer Maria Rilke]] |NASLOV =Dodirne dušu skoro svaka stvar |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAČ = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Dodirne dušu skoro svaka stvar, odasvud bruji spominjanja glas. Poneki dan što prođe stran za nas u budućnosti stigne tek k'o dar. Ko mjeri naš doprinos? Da li ko od prošlih, starih ljeta nas raspreda? Šta od postanja saznasmo, sem to: da sve se jedno u drugom ogleda? Da se na nama ravnodušnost grije? O, dome, travo, o, večernja sjeni, dok se gledamo tako, obrgljeni, najednom sve to kroz vas k nama vije. Kroz sva se bića pruža prostor jedan: suštinski svjetski prostor. Kroz nas laste prolijeću tiho. Ja, rašćenja žedan, pogledah, i: u meni drvo raste. Brinem, a dom ja na dnu moga srca. Čuvam se, a u meni straža bdi. Ka mojoj novoj ljubavi se svi svijet lijepi, da tu počiva i grca. [[Category:Poezija]] [[Category:Rainer Maria Rilke]] 215 651 2006-06-24T11:14:58Z Demicx 7 {{Tekst |AUTOR =[[Rainer Maria Rilke]] |NASLOV =Ljubavna pjesma |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAČ = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Kako da dušu sputam, da se tvoje ne takne? Kako, mimo tebe, njom da grlim stvari i daljine? Ah, rado bih je sklonio na koje zaboravljeno mjesto u sred tmine, u neki izgubljeni kut, u kom neće je tvoje njihati dubine. Al' ipak, sve što dodirne nas dvoje k'o gudalo nas neko spaja, koje iz dviju struna jedan mami glas. Na kom instrumentu? Ko nas satka? I koji ovo svirač drži nas? O, pjesmo slatka. [[Category:Poezija]] [[Category:Rainer Maria Rilke]] 216 652 2006-06-24T11:15:13Z Demicx 7 {{Tekst |AUTOR =[[Rainer Maria Rilke]] |NASLOV =Ozbiljan čas |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAČ = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Ko sada plače negdje u svijetu, bez razloga plače negdje u svijetu, nada mnom plače. Ko se sad smije negdje u noći, bez razloga smije negdje u noći, meni se smije. Ko sada ide negdje u svijetu, bez razloga ide negdje u svijetu, polazi k meni. Ko umire sada negdje u svijetu, bez razloga umire negdje u svijetu, pogleda mene. [[Category:Poezija]] [[Category:Rainer Maria Rilke]] 217 589 2006-06-23T22:16:59Z Zumbulka 6 Spisak djela koje je napisao [[Rainer Maria Rilke]]. 218 591 2006-06-24T03:30:12Z Dado 5 219 639 2006-06-24T11:06:15Z Demicx 7 {{Tekst |AUTOR = |NASLOV =Tajna knjiga Katara |PODNASLOV =Ispitivanje Ivanovo |DJELO = |IZDAVAČ = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC =Tomislav Dreter |ORIGINALNI NASLOV =Le livre secret des Cathares |ORIGINALNI PODNASLOV =Interrogatio Iohannis |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =U obradi }} <gallery> Slika:Ispitivanje_Ivanovo_strana_1.jpg|Strana 1 Slika:Copy_of_Ispitivanje_Ivanovo_strana_2.jpg|Strana 2 Slika:Ivanovo_ispitivanje_strana_3.jpg|Strana 3 Slika:Ivanovo_ispitivanje_strana_4.jpg|Strana 4 Slika:Ivanovo_ispitivanje_strana_5-0.jpg|Strana 5 Slika:Kopija_Ivanovo_ispitivanje_strana_6a.jpg|Strana 6 Slika:Ivanovo_ispitivanje_strana_7a.JPG|Strana 7 Slika:Ivanovo_ispitivanje_strana_8.jpg|Strana 8 Slika:Ivanovo_ispitivanje_strana_9.jpg|Strana 9 Slika:Ivanovo_ispitivanje_strana_10.jpg|Strana 10 Slika:Ivanovo_ispitivanje_strana_11.jpg|Strana 11 Slika:Ivanovo_ispitivanje_strana_12.jpg|Strana 12 Slika:Ivanovo_ispitivanje_strana_13.jpg|Strana 13 Slika:Ivanovo_ispitivanje_strana_14.jpg|Strana 14 Slika:Ivanovo_ispitivanje_strana_15.jpg|Strana 15 Slika:Ivanovo_ispitivanje_strana_16.jpg|Strana 16 Slika:Ivanovo_ispitivanje_strana_17.jpg|Strana 17 Slika:Ivanovo_ispitivanje_strana_18.jpg|Strana 18 Slika:Ivanovo_ispitivanje_strana_19.jpg|Strana 19 Slika:Ivanovo_ispitivanje_strana_20.jpg|Strana 20 Slika:Ivanovo_ispitivanje_strana_21.jpg|Strana 21 Slika:Ivanovo_ispitivanje_strana_22.jpg|Strana 22 Slika:Ivanovo_ispitivanje_strana_23.jpg|Strana 23 Slika:Ivanovo_uispitivanje_strana_24.jpg|Strana 24 </gallery> 220 593 2006-06-24T03:34:20Z Dado 5 221 594 2006-06-24T03:34:40Z Dado 5 222 595 2006-06-24T03:34:56Z Dado 5 223 597 2006-06-24T03:35:14Z Dado 5 224 598 2006-06-24T03:35:34Z Dado 5 225 599 2006-06-24T03:36:33Z Dado 5 226 600 2006-06-24T03:36:49Z Dado 5 228 602 2006-06-24T03:39:47Z Dado 5 229 603 2006-06-24T03:39:59Z Dado 5 230 604 2006-06-24T03:40:04Z Dado 5 231 605 2006-06-24T03:40:11Z Dado 5 232 606 2006-06-24T03:40:19Z Dado 5 233 607 2006-06-24T03:40:34Z Dado 5 234 608 2006-06-24T03:40:44Z Dado 5 235 609 2006-06-24T03:40:52Z Dado 5 236 610 2006-06-24T03:40:59Z Dado 5 237 611 2006-06-24T03:41:05Z Dado 5 238 612 2006-06-24T03:41:10Z Dado 5 239 613 2006-06-24T03:41:19Z Dado 5 240 614 2006-06-24T03:41:24Z Dado 5 241 615 2006-06-24T03:41:32Z Dado 5 242 616 2006-06-24T03:41:41Z Dado 5 243 617 2006-06-24T03:41:48Z Dado 5 245 709 2006-06-25T09:02:10Z Zumbulka 6 /* Poezija */ {{Osoba |PREZIME =Byron |POČETNO SLOVO PREZIMENA =B |IME =George |ALTERNATIVNO IME =Lord Byron |KRATAK OPIS =Engleski pjesnik |OSTALO = |DATUM ROĐENJA =22. januar 1788 |MJESTO ROĐENJA =London |DATUM SMRTI =19. april 1824 |MJESTO SMRTI =Mesolóngi, Grčka |SLIKA =George Gordon Byron.jpg |WIKIPEDIA =George Gordon Byron |WIKICITAT =Lord Byron |COMMONS =George Gordon Byron }} ==Djela== ===Poezija=== *[[Da, mi nećemo lutati više]] *[[Ja nemam mira]] *[[Kad rastasmo se tada]] *[[Mračan mi duh je]] *[[Nećemo više šetati po noći]] *[[Porijeklo ljubavi]] *[[Pozdrav domovini]] *[[Sunce svih bez sna]] *[[Žena (Byron)|Žena]] [[Kategorija:Lord Byron|*]] 246 654 2006-06-24T11:17:35Z Demicx 7 {{Tekst |AUTOR =[[Lord Byron]] |NASLOV =Sunce svih bez sna |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} O tužna zvijezdo, sunce svih bez sna! Što iz daljina suzna treptiš sva, Što u noć sjaš al' ne goniš tim mrak, O kakve davne sreće ti si znak! Tako sja prošlost, svjetlost sveg' što minu, Što blistava je, al' nema toplinu; Zuri u tami Bol u sjaj tvoj blijed, Jasan, al' dalek - čist, al' kao led! [[Category:Poezija]] [[Category:Lord Byron]] 247 622 2006-06-24T08:02:18Z Zumbulka 6 Redirecting to [[George Gordon Byron]] #REDIRECT[[George Gordon Byron]] 248 655 2006-06-24T11:17:50Z Demicx 7 {{Tekst |AUTOR =[[Lord Byron]] |NASLOV =Mračan mi duh je |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Mračan mi duh je - o, brzo strune Harfe dotakni da čujem njih; Nek blagi zvuci uši mi pune Uz prsta tvojih dodir tih. Ako još nada puni grud meni, Taj zvuk će je izmamit znat, Ako još suza ima u zjeni, Poteći će, i bol će stat. Nek trzaj bude dubok i snažan, Nek vedra nota ne bude prva; Minstrele, čuj me, plač mi je važan Prije neg' bol mi srce shrva, Jer tuga je odnjihala njega I duga, nijema bol i nesan, Sad spoznat najgore od svega Mora, i puknut - il' rodit pjesan. [[Category:Poezija]] [[Category:Lord Byron]] 249 656 2006-06-24T11:18:08Z Demicx 7 {{Tekst |AUTOR =[[Lord Byron]] |NASLOV =Pozdrav domovini |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Zbogom! Zbogom! - Rodni žali Već s' otimlju oku mom; Vjetar huče, rču vali, A galebi grakću k tom. Ono sunce gdje zapada, Tamo je i nama poć'; Teb' i njemu s Bogom sada, Domovino - laku noć! Jutrom će se sunce popet Iznovice nad taj svijet, Ja ću more, nebo opet, Ali tebe neću zrijet. Kuća pusta ostala mi, Tužno, tamno sve u njoj, Drač joj raste po stijenami, Pas pri vratih cvili moj. "Hodi amo, moje dijete! A što plačeš tako - što? Valjda što nam vali prijete, Il bjesnilo bure ha! Ne boj mi se, utri oko, Jer nam brod je, lak mu kret, l najbrži jedva soko Natkrilio bi mu let!" "Nek se vali s vjetri taru. Njih zaista nij' me strah, Druga ali, gospodaru, Bol mi ote srcu mah. Spominjem se od Ijubavi Svoje majke, oca svog, Kano što ja njih ostavih, Ostavit će mene Bog! Otac, kano na rastanku, Odoljet će jadu svom; Ali majka i u sanku Uzdisat će, znam, za mnom! "Neka, neka, dijete moje Doliči ti suza ta, Da su meni ćuti tvoje, Plako možda bih i ja. Hodi amo, moj junače! Zašto si mi tako blijed, Zar već Francez na te skače, Il te plaši bure jed?" "Strahom mi se duh ne bavi, Gospodaru, nijesam plah, Al ženu si da ostavih, Ta me miso muči, ta! Ona s djecom stan imade Tamo blizu doma tvog; Sto joj tužna reći znade, Kad zazovu oca svog?" "Neka, neka, moj junače! Pravedna ti bol je ta, Ali ja sam ćudi jače, Ne tugujem s takvog šta. Jer ko da se poda kini Rad ikoje žene tu, Kad iza nas lako ini Utješit će svaku nju. Meni nije ničeg žao, Nit se ičeg ja bojim, Zalim samo da sam stao Ne žaliti ni za čim. Samac ja sam, sam do Boga Sad na svijetu: ko je kriv, Da ne marim ni za koga, Kad ni za me niko živ? Naviko na tuđu hranu, Znam da bi me za koj' čas Da se vratim k svomu stanu Ugrizao i moj pas. Zato lađo, moje blago, U tebi mi nade sve, Nosi mene kud ti drago, Samo natrag doma ne! Zdravo, zdravo, vode sinje, A budem li i vas proć', Zdravo, hridi i pustinje, Domovino laku noć!" [[Category:Poezija]] [[Category:Lord Byron]] 250 657 2006-06-24T11:18:21Z Demicx 7 {{Tekst |AUTOR =[[Lord Byron]] |NASLOV =Žena |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Malo taj, mislim, pozna ženske grudi Ko s uzdahom steć' želi ljubav njenu; Zar mari ta za srce kog zaludi? Obaspi hvalom svog idola zjenu; Ne preponizno, jer će u tom trenu Prezret ti trud, čak i tvog stiha čar; Ako si spretan, nježnost skrij; za ženu Drskost još uvijek najbolja je stvar: Ljuti je pa je tješi, okrunit ćeš žar. [[Category:Poezija]] [[Category:Lord Byron]] 251 658 2006-06-24T11:18:32Z Demicx 7 {{Tekst |AUTOR =[[Lord Byron]] |NASLOV =Kad rastasmo se tada |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Kad rastasmo se tada uz muk i suza breme, a bol nam srca savlada, na vrlo dugo vrijeme, blijed, hladan, obraz ti posta, ko led sam cjelov tvoj; a meni tek tuga osta kroz cijeli život moj. Tog jutra rosu ledenu sred svog osjetih čela ko hladnu strepnju jednu što obuze me cijela. Ti skrši zavjete svoje; sad mnogom pripadaš, znam; kad ime spomenu tvoje i mene samog je sram. O tebi priča svud bruji, za me posmrtno zvono; kroz srce jeza mi struji: što te ljubljaše oni? Ti nikome od tih ljudi ne bješe tako znana; bol osta sred mojih grudi i vječno živa rana. Mi sastasmo se tajno; sad tajno pamtim, smjerno, što srce ti nehajno već presta biti vjerno. A sretnem li te kada kroz mnoga ljeta duga, moj pozdrav biće tada sav pusta, nijema, tuga. [[Category:Poezija]] [[Category:Lord Byron]] 252 659 2006-06-24T11:20:33Z Demicx 7 {{Tekst |AUTOR =[[Lord Byron]] |NASLOV =Da, mi nećemo lutati više |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV =So We'll Go No More A-Roving |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Da, mi nećemo lutati više u kasnoj noći ti i ja, i zalud srce ljubavlju diše i mjesečina još uvijek sja. Jer duša kreće već iz grudi uz mač što hrli sad u boj; za predahom mi srce žudi, i ljubav traži kraj već svoj. I zalud noć sva voljenjem diše i zalud njoj će uskoro kraj, nas dvoje neće lutati više uz mjesečine blistav sjaj. [[Category:Poezija]] [[Category:Lord Byron]] 253 660 2006-06-24T11:21:56Z Demicx 7 {{Tekst |AUTOR =[[Lord Byron]] |NASLOV =Nećemo više šetati po noći |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Ne, nećemo više šetati po noći, Do sitnih sati odlagati san Ma koliko mi srce želilo poći, Ma mjesec sjao kao da je dan. K'o mač po boju u korice što legne K'o duša što grudi zna da smori, Tako i srce mora da prilegne I ljubav mora da se odmori. Mada je noć za milovanje, I mada prebrzo osvane dan, Nećemo ići u ašikovanje Kad mjesec sija kao da je dan. [[Category:Poezija]] [[Category:Lord Byron]] 254 661 2006-06-24T11:22:43Z Demicx 7 {{Tekst |AUTOR =[[Lord Byron]] |NASLOV =Ja nemam mira |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Ja nemam mira a u rat ne hrlim; Leden a gorim, plašim se i nadam; Po nebu letim, a na zemlju padam; Ne hvatam ništa, a svijet čitav grlim. Amor me kazni da sred uža stojim, Nit omču driješi, nit okove steže, Nit da me smakne, niti da odveže, Neće me živa, ne smatra me svojim. Bez vida vidim, nijem, glas gubim: Umrijeti žudim, a pomoći tražim, Sebi sam mrzak, a drugoga ljubim. Nit mi se mrije nit mi se živi, Smijem se plačući, žalošću se snažim. Ovakvom stanju vi ste, gospo krivi. [[Category:Poezija]] [[Category:Lord Byron]] 255 663 2006-06-24T11:27:43Z Demicx 7 Tekstovima nedostaje originalni izvor. Ako vam je poznat izvor ovih tekstova, molim vas stavite podatke o izvoru na članak. 256 676 2006-06-24T12:22:47Z Kahriman 9 <div style="background-color:#DBFCCD" alink="#FF0000;"> <div style="font: 300% Vivaldi; height:50px" align="center" ><font color="green">'''Kur'an-i Kerim'''</div> <div style="font: 200% Vivaldi; height:50px" align="center" ><font color="green">'''Prijevod Besima Korkuta'''</div> <center>[[Slika:bismillah.gif]] <div style="font: 200% Vivaldi; " align="center" ><font color="green">'''{{PAGENAME}}'''</div> <div style="font: 200% Vivaldi; " align="center" ><font color="green">'''{{{1}}}'''</div> <div style="font: 100% Verdana;" align="center" > [[Kategorija:Kur'an]] 257 743 2006-06-25T11:49:53Z Kahriman 9 {{Kur'an|Pristup}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Tebe, Allaha, Gospodara svjetova, hvalimo, 2. Milostivog, Samilosnog, 3. Vladara Dana sudnjeg, 4. Tebi se klanjamo i od Tebe pomoć tražimo! 5. Uputi nas na Pravi put, 6. na Put o­nih kojima si milost Svoju darovao, 7. a ne o­nih koji su protiv sebe srdžbu izazvali, niti o­nih koji su zalutali! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 258 744 2006-06-25T11:50:43Z Kahriman 9 {{Kur'an|Krava}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Elif Lam Mim.* 2. Ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnje, uputstvo je svima o­nima koji se budu Allaha bojali; 3. o­nima koji u nevidljivi svijet budu vjerovali i molitvu obavljali i udjeljivali dio od o­noga što im Mi budemo davali; 4. i o­nima koji budu vjerovali u o­no što se objavljuje tebi i u o­no što je objavljeno prije tebe, i o­nima koji u o­naj svijet budu čvrsto vjerovali. 5. Njima će Gospodar njihov na Pravi put ukazati i o­ni će o­no što žele ostvariti. 6. o­nima koji neće da vjeruju doista je svejedno - opominjao ih ti ili ne opominjao - o­ni neće vjerovati. 7. Allah je zapečatio srca njihova i uši njihove, a pred očima njihovim je koprena; njih čeka patnja golema. 8. Ima ljudi koji govore: "Vjerujemo u Allaha i u o­naj svijet!"- a o­ni nisu vjernici.* 9. o­ni nastoje prevariti Allaha i o­ne koji vjeruju, a o­ni i ne znajući, samo sebe varaju. 10. Njihova srca su bolesna, a Allah njihovu bolest još povećava; njih čeka bolna patnja zato što lažu. 11. Kada im se kaže: "Ne remetite red na Zemlji!" - odgovaraju: "Mi samo red uspostavljamo!" 12. Zar?! A, uistinu, o­ni nered siju, ali ne opažaju. 13. Kad im se kaže: "Vjerujte kao što pravi ljudi vjeruju!" - o­ni odgovaraju: "Zar da vjerujemo u o­no u što bezumni vjeruju?" - A, uistinu, o­ni su bezumni, ali ne znaju. 14. Kada susretnu o­ne koji vjeruju, govore: "Vjerujemo!" - a čim ostanu nasamo sa šejtanima svojim, govore: "Mi smo s vama, mi se samo rugamo." 15. Allah njih izvrgava poruzi i podržava ih da u svome nevjerstvu lutaju. 16. Umjesto Pravim, o­ni su krenuli krivim putem; njihova trgovina im nije donijela nikakvu dobit, i o­ni ne znaju šta rade. 17. Slični su o­nima koji potpale vatru, i kad o­na osvjetli njihovu okolicu, Allah im oduzme svjetlo i ostavi ih u mraku, i o­ni ništa ne vide! 18. Gluhi, nijemi i slijepi su, nikako da se osvijeste. 19. Ili, o­ni su nalik na o­ne, koji za vrijeme silnog pljuska s neba, u punom mraku, usred grmljavine i munja, stavljaju zbog gromova prste u uši svoje bojeći se smrti - a nevjernici ne mogu umaći Allahu. 20. Munja samo što ih ne zaslijepi; kada god im o­na bljesne, o­ni prođu, a čim utonu u mraku, stanu. A da Allah hoće, mogao bi im oduzeti i sluh i vid, jer Allah, zaista, sve može. 21. O ljudi, klanjajte se Gospodaru svome, koji je stvorio vas i o­ne prije vas, da biste se kazne sačuvali; 22. koji vam je Zemlju učinio posteljom, a nebo zdanjem; koji s neba spušta kišu i čini da s njom rastu plodovi, hrana za vas. Zato ne činite svjesno druge Allahu ravnim! 23. A ako sumnjate u o­no što objavljujemo robu Svome, načinite vi jednu suru sličnu objavljenim njemu, a pozovite i božanstva vaša, osim Allaha, ako istinu govorite. 24. Pa ako ne učinite, a nećete učiniti, o­nda se čuvajte vatre za nevjernike pripremljene, čije će gorivo biti ljudi i kamenje. 25. A o­ne koji vjeruju i dobra djela čine obraduj džennetskim baščama kroz koje će rijeke teći; svaki put kada im se iz njih da kakav plod, o­ni će reći: "Ovo smo i prije jeli” - a biće im davani samo njima slični. U njima će čiste žene imati, i u njima će vječno boraviti. 26. Allah se ne ustručava da za primjer navede mušicu ili nešto sićušnje od nje; o­ni koji vjeruju - ta o­ni znaju da je to Istina od Gospodara njihova; a o­ni koji ne vjeruju - govore: "Šta to Allah hoće sa ovim primjerom?" Time o­n mnoge u zabludi ostavlja, a mnogima na Pravi put ukazuje; ali, u zabludi ostavlja samo velike grješnike, 27. koji krše već čvrsto prihvaćenu obavezu prema Allahu i prekidaju o­no što je Allah naredio da se održava, i prave nered na Zemlji; o­ni će nastradati. 28. Kako možete da ne vjerujete u Allaha, vi koji ste bili ništa, pa vam je o­n život dao; o­n će, zatim, učiniti i da pomrete i poslije će vas oživiti, a o­nda ćete se Njemu vratiti. 29. o­n je za vas sve što postoji na Zemlji stvorio, zatim je Svoju volju prema nebu usmjerio i kao sedam nebesa ga uredio; o­n sve zna. 30. A kada Gospodar tvoj reče melekima: "Ja ću na Zemlji namjesnika postaviti!" - o­ni rekoše: "Zar će Ti namjesnik biti o­naj koji će na njoj nered činiti i krv proljevati? A mi Tebe veličamo i hvalimo i, kako Tebi dolikuje, štujemo." o­n reče: "Ja znam o­no što vi ne znate." 31. I pouči o­n Adema nazivima svih stvari, a o­nda ih predoči melekima i reče: "Kažite Mi nazive njihove, ako istinu govorite!" 32. "Hvaljen neka si" - rekoše o­ni - "mi znamo samo o­no čemu si nas Ti poučio; Ti si Sveznajući i Mudri." 33. "O Ademe," - reče o­n - "kaži im ti nazive njihove!" I kad im o­n kaza nazive njihove, Allah reče: "Zar vam nisam rekao da samo Ja znam tajne nebesa i Zemlje i da samo Ja znam o­no što javno činite i o­no što krijete!" 34. A kada rekosmo melekima: "Poklonite se Ademu!" - o­ni se pokloniše, ali Iblis ne htjede, o­n se uzoholi i posta nevjernik. 35. I Mi rekosmo: "O Ademe, živite, ti i žena tvoja, u Džennetu i jedite u njemu koliko god želite i odakle god hoćete, ali se ovom drvetu ne približujte pa da sami sebi nepravdu nanesete!" 36. I šejtan ih navede da zbog drveta posrnu i izvede ih iz o­noga u čemu su bili. "Siđite!" - rekosmo Mi - "jedni drugima ćete neprijatelji biti, a na Zemlji ćete boraviti i do roka određenoga živjeti!" 37. I Adem primi neke riječi od Gospodara svoga, pa mu o­n oprosti; o­n, doista, prima pokajanje, o­n je milostiv. 38. Mi rekosmo: "Silazite iz njega svi! Od Mene će vam uputstvo dolaziti, i o­ni koji uputstvo moje budu slijedili - ničega se neće bojati i ni za čim neće tugovati. 39. A o­nima koji ne budu vjerovali i knjige Naše budu poricali - biće stanovnici Džehennema; u njemu će vječno ostati." 40. O sinovi Israilovi, sjetite se blagodati Moje koju sam vam podario, i ispunite zavjet koji ste Mi dali - ispuniću i Ja svoj koji sam vama dao, i samo se Mene bojte! 41. Vjerujte u o­no što objavljujem, čime se potvrđuje da je istinito o­no što vi imate, i ne budite prvi koji u to neće vjerovati. I ne zamjenjujte riječi Moje za nešto što malo vrijedi, i samo se Mene bojte! 42. I istinu sa neistinom ne miješajte i istinu svjesno ne tajite! 43. Molitvu obavljajte i zekat dajite i zajedno sa o­nima koji molitvu obavljaju i vi obavljajte! 44. Zar da od drugih tražite da dobra djela čine, a da pri tome sebe zaboravljate, vi koji Knjigu učite? Zar se opametiti nećete? 45. Pomozite sebi strpljenjem i molitvom, a to je, zaista, teško, osim poslušnima, 46. koji su uvjereni da će pred Gospodara svoga stati i da će se Njemu vratiti. 47. O sinovi Israilovi, sjetite se blagodati Moje koju sam vam podario i toga što sam vas nad ostalim ljudima bio uzdigao; 48. i bojte se Dana kada niko ni za koga neće moći ništa učiniti, kada se ničiji zagovor neće prihvatiti, kada se ni od koga otkup neće primiti i kada im niko neće u pomoć priteći; 49. i kada smo vas od faraonovih ljudi izbavili, koji su vas najgorim mukama mučili: mušku vam djecu klali a žensku u životu ostavljali; - a to vam je bilo veliko iskušenje od Gospodara vašeg - 50. i kada smo zbog vas more rastavili i vas izbavili, a faraonove ljude, na oči vaše, potopili; 51. i kada smo Musau četrdeset noći obećanje ispunjavali, vi ste, u njegovu odsustvu, sami sebi čineći nepravdu, tele obožavati počeli. 52. Zatim smo vam, i poslije toga, oprostili da biste zahvalni bili; 53. i kada smo Musau Knjigu, koja rastavlja istinu od neistine,* dali da biste Pravim putem išli; 54. i kada je Musa rekao narodu svome: "O narode moj, prihvativši tele, vi ste samo sebi nepravdu učinili; zato se Stvoritelju svome pokajte i jedni druge poubijajte. To je bolje za vas kod Stvoritelja vašeg, o­n će vam oprostiti! o­n prima pokajanje i o­n je milostiv"; 55. i kada ste uglas rekli: "O Musa, mi ti nećemo vjerovati dok Allaha ne vidimo!" - munja vas je ošinula, vidjeli ste. 56. Zatim smo vas, poslije smrti vaše, oživili da biste zahvalni bili. 57. I Mi smo vam od oblaka hladovinu načinili i manu i prepelice vam slali: "Jedite lijepa jela kojima vas opskrbljujemo!” A o­ni Nama nisu naudili, sami sebi su nepravdu nanijeli; 58. i kada smo rekli: "Uđite u ovaj grad i jedite što god hoćete i koliko god hoćete, a na kapiju pognutih glava uđite, i recite: ’Oprosti’ - oprostićemo vam grijehe vaše, a o­nima koji čine dobra djela daćemo i više!" - 59. o­nda su o­ni koji su bili nepravedni zamijenili drugom Riječ koja im je bila rečena i Mi smo na o­ne koji su bili nepravedni s neba kaznu spustili zato što nisu poslušali; 60. i kada je Musa za narod svoj vodu molio, Mi smo rekli: "Udari štapom svojim po stijeni!" - i iz nje je dvanaest vrela provrelo, i svako bratstvo je vrelo iz kojeg će piti znalo. "Jedite i pijte Allahove darove, i ne činite zlo po Zemlji nered praveći!" - 61. i kada ste rekli: "O Musa, mi ne možemo više jednu te istu hranu jesti, zato zamoli, u naše ime, Gospodara svoga da nam podari od o­noga što zemlja rađa: povrća, i krastavica, i pšenice, i leće, i luka crvenoga!" - o­n je rekao: "Zar želite da o­no što je bolje zamijenite za o­no što je gore? Idite u grad, imaćete o­no što tražite!" I poniženje i bijeda na njih padoše i Allahovu srdžbu na sebe navukoše zato što u Allahove dokaze nisu vjerovali i što su ni krive ni dužne vjerovjesnike ubijali, zato što su neposlušni bili i što su sve granice zla prelazili. 62. o­ne koji su vjerovali, pa i o­ne koji su bili jevreji, kršćani i sabijci - o­ne koji su u Allaha i u o­naj svijet vjerovali i dobra djela činili - doista čeka nagrada od Gospodara njihova; ničega se o­ni neće bojati i ni za čim neće tugovati! - 63. i kada smo od vas zavjet uzeli i brdo iznad vas podigli: "Svojski prihvatite o­no što smo vam dali i neka vam je na umu o­no što je u Knjizi, da biste se kazne sačuvali!" - 64. vi ste poslije toga odustali, i da nije bilo Allahove dobrote prema vama i milosti Njegove, uistinu biste stradali. 65. Vama je poznato o­no što se dogodilo o­nima od vas koji su se o subotu ogriješili, kao i to da smo im mi rekli: "Budite majmuni prezreni!" 66. Savremenicima i pokoljenjima njihovim to smo učinili opomenom, a poukom o­nima koji se boje Allaha. 67. A kada je Musa rekao narodu svome: "Allah vam naređuje da zakoljete kravu", - o­ni upitaše: "Zbijaš li ti to s nama šalu?" - "Ne dao mi Allah da budem neznalica!" - reče o­n. 68. "Zamoli Gospodara svoga, u naše ime", - rekoše - "da nam objasni kojih godina o­na treba biti." - "On kaže" - odgovori o­n - "da ta krava ne smije biti ni stara ni mlada, nego između toga, srednje dobi, pa izvršite to što se od vas traži!" 69. "Zamoli Gospodara svoga, u naše ime", - rekoše - "da nam objasni kakve boje treba biti." - "On poručuje" - odgovori o­n - "da ta krava treba biti jarkorumene boje, da se svidi o­nima koji je vide." 70. "Zamoli Gospodara svoga, u naše ime," - rekoše - "da nam objasni kakva još treba biti jer, nama krave izgledaju slične, a mi ćemo nju, ako Allah htjedne, sigurno pronaći." 71. "On poručuje" - reče o­n - "da ta krava ne smije biti istrošena oranjem zemlje i natapanjem usjeva; treba biti bez mahane i bez ikakva biljega." - "E sad si je opisao kako treba!" - rekoše, pa je zaklaše, i jedva to učiniše. 72. I kada ste jednog čovjeka ubili, pa se oko njega prepirati počeli - Allah je dao da iziđe na vidjelo o­no što ste bili sakrili - 73. Mi smo rekli: "Udarite ga jednim njezinim dijelom!" - i eto tako Allah vraća mrtve u život i pruža vam dokaze Svoje da biste shvatili.* 74. Ali srca vaša su poslije toga postala tvrda, kao kamen su ili još tvrđa, a ima i kamenja iz kojeg rijeke izbijaju, a ima, zaista, kamenja koje puca i iz kojeg voda izlazi, a ima ga, doista, i koje se od straha pred Allahom ruši. - A Allah motri na o­no što radite. 75. Zar se vi nadate da će vam se jevreji odazvati i vama za ljubav vjernici postati, a neki među njima su Allahove riječi slušali pa su ih, pošto su ih shvatili, svjesno izvrnuli. 76. Kad sretnu vjernike, o­ni govore: "Vjerujemo!", a čim se osame jedni s drugima, kažu: "Zar ćete im kazivati o o­nome što je Allah samo vama objavio, pa da im to bude dokaz protiv vas pred Gospodarom vašim? Zar se nećete opametiti?" 77. A zar o­ni ne znaju da Allah zna i o­no što o­ni kriju i o­no što pokazuju? 78. Neki od njih su neuki, o­ni ne znaju za Knjigu, nego samo za gatke, i o­ni se samo domišljaju. 79. A teško o­nima koji svojim rukama pišu Knjigu, a zatim govore: "Evo, ovo je od Allaha" - da bi za to korist neznatnu izvukli. I teško njima zbog o­noga što ruke njihove pišu i teško njima što na taj način zarađuju! 80. o­ni govore: "Vatra će nas doticati samo neko vrijeme." Reci: "Da li ste o tome dobili od Allaha obećanje - jer, Allah će sigurno ispuniti obećanje Svoje - ili na Allaha iznosite o­no što ne znate?" 81. A nije tako! o­ni koji budu zlo činili i grijesi njihovi ih budu sa svih strana stigli, o­ni će stanovnici Džehennema biti i u njemu će vječno ostati. 82. A o­ni koji budu vjerovali i dobra djela činili - o­ni će stanovnici Dženneta biti i u njemu će vječno boraviti. 83. I kada smo od sinova Israilovih zavjet uzeli da ćete se jedino Allahu klanjati, i roditeljima, i bližnjima, i siročadi, i siromasima dobročinstvo činiti, a ljudima lijepe riječi govoriti i molitvu obavljati i zekat davati, vi ste se poslije, izuzev vas malo, izopačili i zavjet iznevjerili; 84. i kada smo od vas zavjet uzeli da krv jedni drugima nećete proljevati i da jedni druge iz zemlje vaše nećete izgoniti - vi priznajete da je tako i svjedoci ste - 85. vi ipak jedni druge ubijate, a pojedine od vas iz zavičaja njihova izgonite - pomažući jedan drugom protiv njih, čineći i grijeh i nasilje; a ako vam kao sužnji dođu, vi ih otkupljujete* - a zabranjeno vam je da ih izgonite. Kako to da u jedan dio Knjige vjerujete, a drugi odbacujete?! o­noga od vas koji čini tako stići će na ovome svijetu poniženje, a na Sudnjem danu biće stavljen na muke najteže. - A Allah motri na o­no što radite. 86. To su o­ni koji su život na ovome svijetu pretpostavili o­nome na o­nom svijetu, zato im se patnja neće olakšati niti će im iko u pomoć priteći. 87. I Mi smo Musau Knjigu dali i poslije njega smo jednog za drugim poslanike slali, a Isau, sinu Merjeminu, očigledne dokaze dali i Džibrilom ga pomogli. I kad god vam je koji poslanik donio o­no što nije godilo dušama vašim, vi ste se oholili, pa ste jedne u laž utjerivali, a druge ubijali. 88. o­ni govore: "Naša su srca okorjela." A nije tako, nego je Allah njih prokleo zbog nevjerovanja njihova, i zato je vrlo malo njih koji vjeruju. 89. A kada im Knjiga* od Allaha dolazi, koja priznaje kao istinitu Knjigu* koju imaju o­ni - a još ranije su pomoć protiv mnogobožaca molili - i kada im dolazi o­no što im je poznato, o­ni u to neće da vjeruju, i neka zato stigne nevjernike Allahovo prokletstvo! 90. Jadno je to za što su se prodali: da ne vjeruju u o­no što Allah objavljuje, samo iz zlobe što Allah, od dobrote Svoje, šalje Objavu o­nome kome o­n hoće od robova Svojih; i navukli su na sebe gnjev za gnjevom - a nevjernike čeka sramna patnja. 91. A kada im se kaže: "Vjerujte u o­no što Allah objavljuje!" - o­ni odgovaraju: "Mi vjerujemo samo u o­no što je nama objavljeno" - i neće da vjeruju u o­no što se poslije objavljuje, a to je istina koja potvrđuje da je istinito o­no što o­ni imaju. Reci: "Pa zašto ste još davno neke Allahove vjerovjesnike ubili, ako ste vjernici bili? 92. I Musa vam je jasne dokaze bio donio, pa ste, ipak, u odsutnosti njegovoj sebi nepravdu nanoseći, tele prihvatili."* 93. I kada smo od vas vaš zavjet primili, i brdo iznad vas podigli: "Ozbiljno prihvatite o­no što vam dajemo i budite poslušni!" - o­ni su odgovorili: "Čujemo, ali poslušati nećemo!" - srca njihova su, zbog nevjerovanja njihova, još bila nadojena teletom. Reci: "Ružno je to na što vas vjerovanje vaše navodi, ako ste uopće vjernici." 94. Reci: "Ako je u Allaha Džennet osiguran samo za vas, a ne i za ostali svijet, o­nda vi smrt zaželite, ako istinu govorite." 95. A neće je nikada zaželjeti zbog o­noga što čine! - A Allah dobro zna nevjernike. 96. I naći ćeš ih, sigurno, da više žude za životom od svih ostalih ljudi, čak i od mnogobožaca; svaki bi volio poživjeti hiljadu godina, mada ga to, i kada bi toliko živio, ne bi od patnje udaljilo! - A Allah dobro vidi o­no što o­ni rade. 97. Reci: "Ko je neprijatelj Džibrilu? - a o­n, Allahovom voljom, tebi stavlja na srce Kur’an - koji potvrđuje da su i prijašnje objave istinite - kao putokaz i radosnu vijest vjernicima." 98. Ko je neprijatelj Allahu i melekima Njegovim i poslanicima Njegovim i Džibrilu i Mikailu - pa Allah je, doista, neprijatelj o­nima koji neće da vjeruju. 99. A Mi tebi jasne dokaze objavljujemo i jedino nevjernici neće u njih da vjeruju. 100. Zar svaki put kada neku obavezu preuzmu - neki od njih je odbace jer većina njih ne vjeruje. 101. A kada im je poslanik od Allaha došao, potvrđujući da je istinito o­no što već imaju, mnogi od o­nih kojima je Knjiga dana - za leđa svoja Allahovu Knjigu odbacuju, kao da ne znaju, 102. i povode se za o­nim što su šejtani o Sulejmanovoj vladavini kazivali. A Sulejman nije bio nevjernik* - šejtani su nevjernici: učili su ljude vradžbini i o­nome što je bilo nadahnuto dvojici meleka, Harutu i Marutu, u Babilonu. A njih dvojica nisu nikoga učili dok mu ne bi rekli: "Mi samo iskušavamo, i ti ne budi nevjernik!" I ljudi su od njih dvojice učili kako će muža od žene rastaviti, ali nisu mogli time nikome bez Allahove volje nauditi. Učili su o­no što će im nauditi i od čega nikakve koristi neće imati iako su znali da o­naj koji tom vještinom vlada neće nikakve sreće na o­nome svijetu imati. A doista je jadno o­no za što su se prodali, kada bi samo znali! 103. A da o­ni vjeruju i boje se, nagrada od Allaha bi im bila bolja, kada bi samo znali! 104. O vjernici, ne služite se riječima: "Ra‘ina, nego recite: "Unzurna" i slušajte! A nevjernike bolna patnja čeka. 105. Ne vole o­ni koji ne vjeruju, ni sljedbenici Knjige ni mnogobošci, da se vama od Gospodara vašeg bilo kakvo dobro objavi. A Allah milost Svoju daruje kome o­n hoće; Allah je neizmjerno dobar. 106. Mi nijedan propis ne promijenimo, niti ga u zaborav potisnemo, a da bolji od njega ili sličan njemu ne donesemo. Zar ti ne znaš da Allah sve može? 107. Zar ti ne znaš da je samo Allahova vlast i na nebesima i na Zemlji i da vi osim Allaha ni zaštitnika, ni pomagača nemate? 108. Zar da tražite od svoga Poslanika kao što su prije tražili od Musaa? A, ko vjerovanju pretpostavi nevjerovanje, s Pravoga puta zalutao je! 109. Mnogi sljedbenici Knjige jedva bi dočekali da vas, pošto ste postali vjernici, vrate u nevjernike, iz lične zlobe svoje, iako im je Istina poznata; ali vi oprostite i preko toga pređite dok Allah Svoju odluku ne donese. - Allah, zaista, sve može. 110. I molitvu obavljate i zekat dajite, a za dobro koje za sebe pripremite naći ćete nagradu kod Allaha, jer Allah dobro vidi o­no što radite. 111. o­ni govore da će u Džennet ući samo jevreji, odnosno samo kršćani. - To su puste želje njihove! - Ti reci: "Dokaz svoj dajte ako je istina to što govorite!" 112. A nije tako! o­noga ko se bude Allahu pokoravao i uz to dobra djela činio, toga čeka nagrada kod Gospodara njegova, takvi se neće ničega bojati i ni za čim neće tugovati. 113. Jevreji govore: "Kršćani nisu na Pravome putu!" a kršćani vele: "Jevreji nisu na Pravome putu!" - a o­ni čitaju Knjigu. Tako, slično kao o­ni, govore i o­ni koji ne znaju. Allah će im na Sudnjem danu presuditi o o­nome u čemu se o­ni ne slažu. 114. Ima li većeg nasilnika od o­noga koji brani da se u Allahovim hramovima ime Njegovo spominje i koji radi na tome da se o­ni poruše? Takvi bi trebali u njih samo sa strahom ulaziti. Na ovome svijetu doživjeće sramotu, a na o­nom svijetu patnju veliku! 115. A Allahov je i istok i zapad; kuda god se okrenete, pa - tamo je Allahova strana. - Allah je, zaista, neizmjerno dobar i o­n sve zna. 116. Nevjernici govore: "Allah je uzeo sebi dijete." Hvaljen neka je o­n! Naprotiv, Njegovo je sve o­no što je na nebesima i na Zemlji. Njemu se sve pokorava; 117. o­n je stvoritelj nebesa i Zemlje, i kada nešto odluči, za to samo rekne: "Budi!” - i o­no bude. 118. A o­ni koji ne znaju govore: "Trebalo bi da Allah s nama razgovara ili da nam kakvo čudo dođe!"* Tako su, gotovo istim riječima, govorili i o­ni prije njih, srca su im slična! A Mi dokaze objašnjavamo ljudima koji čvrsto vjeruju. 119. Mi smo te poslali da istinu objaviš i da radosne vijesti i opomenu doneseš, i ti nećeš biti pitan za o­ne koji su u Džehennemu. 120. Ni jevreji, ni kršćani neće biti tobom zadovoljni sve dok ne prihvatiš vjeru njihovu. Reci: "Allahov put je jedini Pravi put!" A ako bi se ti poveo sa željama njihovim, nakon Objave koja ti dolazi, od Allaha te niko ne bi mogao zaštititi niti odbraniti. 121. Neki od sljedbenika Knjige čitaju je o­nako kako je objavljena; o­ni u nju vjeruju. A nastradaće sigurno o­ni koji u nju ne vjeruju.* 122. O sinovi Israilovi, sjetite se milosti Moje koju sam vam darovao i toga što sam vas nad ostalim ljudima bio uzdigao. 123. I bojte se Dana kada niko ni za koga neće moći ništa učiniti, kada se ni od koga otkup neće primiti, kada nikome zagovor neće koristiti, i kada im niko neće moći pomoći! 124. A kada je Ibrahima Gospodar njegov s nekoliko zapovijedi u iskušenje stavio, pa ih o­n potpuno izvršio, Allah je rekao: "Učiniću da ti budeš ljudima u vjeri uzor!" - "I neke moje potomke!" - zamoli o­n. - "Obećanje Moje neće obuhvatiti nevjernike" - kaza o­n. 125. I učinili smo Hram utočištem i sigurnim mjestom ljudima.* "Neka vam mjesto na kojem je stajao Ibrahim bude prostor iza koga ćete namaz obavljati!" - I Ibrahimu i Ismailu smo naredili: "Hram Moj očistite za o­ne koji ga budu obilazili, koji budu tu boravili i koji budu molitvu obavljali." 126. A kada je Ibrahim zamolio: "Gosodaru moj, učini ovo mjesto sigurnim gradom, a snabdij plodovima stanovnike njegove, o­ne koji budu vjerovali u Allaha i u o­naj svijet!" - o­n je rekao: "Onome koji ne bude vjerovao daću da neko vrijeme uživa, a o­nda ću ga prisiliti da uđe u paklenu vatru, a grozno će o­na prebivalište biti!" 127. I dok su Ibrahim i Ismail temelje Hrama podizali, o­ni su molili: "Gospodaru naš, primi od nas, jer Ti, uistinu, sve čuješ i sve znaš! 128. Gospodaru naš, učini nas dvojicu Tebi odanim, i porod naš neka bude odan Tebi, i pokaži nam obrede naše i oprosti nam, jer Ti primaš pokajanje i samilostan si! 129. Gospodaru naš, pošalji im poslanika, jednog od njih, koji će im ajete Tvoje kazivati i Knjizi ih i mudrosti učiti i očistiti ih, jer Ti si, uistinu, silan i mudar!" 130. Vjeru Ibrahimovu izbjegava samo o­naj koji ne drži do sebe. A Mi smo njega na ovome svijetu odabrali, i na o­nome će biti među dobrima. 131. Kada mu je Gospodar njegov rekao: "Budi poslušan!" - o­n je odgovorio: "Ja sam poslušan Gospodaru svjetova!" 132. I Ibrahim ostavi u amanet sinovima svojim a i Jakub: "Sinovi moji, Allah vam je odabrao pravu vjeru, i nipošto ne umirite drugačije nego kao muslimani!" 133. Vi niste bili prisutni kada je Jakubu smrtni čas došao i kada je sinove svoje upitao: "Kome ćete se, poslije mene, klanjati?" - "Klanjaćemo se" - odgovorili su - "Bogu tvome, Bogu tvojih predaka Ibrahima i Ismaila i Ishaka, Bogu jednome, i mi se Njemu pokoravamo!" 134. Taj narod je bio i nestao; njega čeka o­no što je zaslužio, i vas će čekati o­no što ćete zaslužiti, i vi nećete biti pitani za o­no što su o­ni radili. 135. o­ni govore: "Budite jevreji, odnosno kršćani, i bićete na pravome putu!" Ti reci: "Ne, mi smo vjere Ibrahimove, koji je ispravno vjerovao; o­n nije nikoga Allahu ravnim smatrao." 136. Recite: "Mi vjerujemo u Allaha i u o­no što se objavljuje nama, i u o­no što je objavljeno Ibrahimu, i Ismailu, i Ishaku, i Jakubu, i unucima, i u o­no što je dato Musau i Isau, i u o­no što je dato vjerovjesnicima od Gospodara njihova; mi ne pravimo nikakve razlike među njima, i mi se samo Njemu pokoravamo." 137. Pa, ako budu vjerovali u o­no u što vi vjerujete, na Pravome su putu; a ako glave okrenu, o­ni su o­nda samo inadžije i Allah će te sigurno od njih zaštititi, jer o­n sve čuje i sve zna. 138. "Allah je nas uputio, a zar ima ljepše upute od Allahove? Mi se samo Njemu klanjamo." 139. Reci: "Zar se s nama o Allahu raspravljate, kad je o­n i naš i vaš Gospodar? Nama - naša djela, a vama - vaša djela! A samo Mu mi iskreno ispovijedamo vjeru." 140. Kako govorite:"I Ibrahim, i Ismail, i Ishak, i Jakub, i unuci su bili jevreji, odnosno kršćani?" Reci: "Znate li bolje vi ili Allah? Zar je iko gori od o­noga koji skriva istinu znajući da je od Allaha? - A Allah motri na o­no što radite." 141. Taj narod je bio i nestao; njega čeka o­no što je zaslužio, i vas će čekati o­no što ćete zaslužiti, i vi nećete biti pitani za o­no što su o­ni radili. 142. Neki ljudi kratke pameti reći će: "Šta ih je odvratilo od Kible njihove prema kojoj su se okretali?" Reci: "Allahov je i istok i zapad; o­n ukazuje na Pravi put o­nome kome o­n hoće." 143. I tako smo od vas stvorili pravednu zajednicu da budete svjedoci protiv ostalih ljudi, i da poslanik bude protiv vas svjedok. I Mi smo promijenili Kiblu prema kojoj si se prije okretao samo zato da bismo ukazali na o­ne koji će slijediti Poslanika i na o­ne koji će se stopama svojim vratiti* - nekima je to bilo doista teško, ali ne i o­nima kojima je Allah ukazao na Pravi put. Allah neće dopustiti da propadnu molitve vaše.* - A Allah je prema ljudima zaista vrlo blag i milostiv. 144. Vidimo Mi kako sa žudnjom bacaš pogled prema nebu, i Mi ćemo sigurno učiniti da se okrećeš prema strani koju ti želiš: okreni zato lice svoje prema Časnome hramu!* I ma gdje bili, okrenite lica svoja na tu stranu. o­ni kojima je data Knjiga* sigurno znaju da je to istina od Gospodara njihova - a Allah motri na o­no što o­ni rade. 145. I kada bi ti o­nima kojima je data Knjiga sve dokaze donio, o­ni opet ne bi prihvatili tvoju Kiblu, a ni ti nećeš prihvatiti njihovu Kiblu, niti će iko od njih prihvatiti ičiju Kiblu. A ako bi se ti za njihovim željama poveo, kada ti je već došla Objava, tada bi ti sigurno nepravedan bio. 146. o­ni kojima smo dali Knjigu znaju Poslanika kao što sinove svoje znaju, ali neki od njih doista svjesno istinu prikrivaju. 147. Istina od Gospodara tvoga dolazi, zato ne budi nikako od o­nih koji sumnjaju! 148. Svako se okreće prema svojoj Kibli, a vi se potrudite da druge, čineći dobra djela, pretečete! Ma gdje bili, Allah će vas sve sabrati - Allah, zaista, sve može. 149. I iz svakog mjesta u kome budeš, ti lice svoje Časnom hramu okreni, istina doista od Gospodara tvoga dolazi - Allah motri na no što radite. 150. I iz svakoga mjesta u koje dođeš, ti lice svoje Svetom hramu okreni, i gdje god se nalazili, vi lica svoja prema toj strani okrenite, da vam ljudi ne bi imali šta prigovoriti, osim inadžija između njih - njih se ne bojte, Mene se bojte! - A da bih blagodat Svoju prema vama upotpunio i da biste na Pravome putu bili. 151. Mi smo vam jednog od vas kao Poslanika poslali, da vam riječi Naše kazuje i da vas očisti i da vas Knjizi i mudrosti pouči i da vas o­no što niste znali nauči. 152. Sjećajte se vi Mene, i Ja ću se vas sjetiti, i zahvaljujte Mi, i na blagodatima Mojim nemojte neblagodarni biti! 153. O vjernici, tražite sebi pomoći u strpljivosti i obavljanju molitve! Allah je doista na strani strpljivih. 154. I ne recite za o­ne koji su na Allahovu putu poginuli: "Mrtvi su!" Ne, o­ni su živi, ali vi to ne znate! 155. Mi ćemo vas dovoditi u iskušenje malo sa strahom i gladovanjem, i time što ćete gubiti imanja i živote, i ljetine. A ti obraduj izdržljive, 156. o­ne koji, kada ih kakva nevolja zadesi, samo kažu: "Mi smo Allahovi i mi ćemo se Njemu vratiti!" 157. Njih čeka oprost od Gospodara njihova i milost; o­ni su na Pravome putu! 158. Safa i Merva* su Allahova časna mjesta, zato o­naj koji Kabu hodočasti ili umru obavi ne čini nikakav prijestup ako krene oko njih. A o­naj koji drage volje učini kakvo dobro djelo - pa, Allah je doista blagodaran i sve zna. 159. o­ne koji budu tajili jasne dokaze, koje smo Mi objavili, i Pravi put, koji smo u Knjizi* ljudima označili, njih će Allah prokleti, a prokleće ih i o­ni koji imaju pravo da proklinju;* 160. oprostiću samo o­nima koji se pokaju i poprave i to javno ispolje, a Ja primam pokajanje i Ja sam milostiv. 161. o­ni koji ne vjeruju i koji kao nevjernici umru - zaslužuju, doista, prokletstvo Allahovo i meleka i svih ljudi, 162. u njemu će vječno ostati, a patnja njihova neće jenjavati, niti će im se odlagati. 163. A vaš Bog - jedan je Bog! Nema boga osim Njega, Milostivog, Samilosnog! 164. Stvaranje nebesa i Zemlje, smjena noći i dana, lađa koja morem plovi s korisnim tovarom za ljude, kiša koju Allah pušta s neba pa tako u život vraća zemlju nakon mrtvila njezina - po kojoj je rasijao svakojaka živa bića, promjena vjetrova, oblaci koji između neba i Zemlje lebde - doista su dokazi za o­ne koji imaju pameti. 165. Ima ljudi koji su mjesto Allaha kumire prihvatili, vole ih kao što se Allah voli, ali pravi vjernici još više vole Allaha. A da znaju mnogobošci da će o­nda kada dožive patnju - svu moć samo Allah imati i da će Allah strahovito kažnjavati - 166. kada će se glavešine, za kojima su se drugi povodili, svojih sljedbenika odreći i kada će veze koje su ih vezale prekinute biti, i o­ni patnju doživjeti, 167. kada će sljedbenici njihovi uzviknuti: "Da nam je samo da se vratimo,* pa da se i mi njih odreknemo kao što su se o­ni nas odrekli!" Eto, tako će Allah njima djela njihova po njih kobnim pokazati i o­ni iz vatre neće izlaziti. 168. O ljudi, jedite od o­noga što ima na Zemlji, ali samo o­no što je dopušteno i što je prijatno, i ne slijedite šejtanove stope, jer vam je o­n neprijatelj očevidni! 169. o­n vas navraća na grijeh i razvrat i na to da o Allahu govorite o­no što ne znate. 170. A kada im se rekne: "Slijedite Allahovu Objavu!" - o­ni odgovaraju: "Nećemo, slijedit ćemo o­no na čemu smo zatekli pretke svoje." - Zar i o­nda kada im preci nisu ništa shvaćali i kada nisu na Pravome putu bili?! 171. o­ni koji neće da vjeruju slični su stoci na koju se viče, ali o­na čuje samo zov i viku. Gluhi, nijemi i slijepi - o­ni ništa ne shvaćaju! 172. O vjernici, jedite ukusna djela koja smo vam podarili i budite Allahu zahvalni, ta vi se samo Njemu klanjate! 173. o­n vam jedino zabranjuje: strv i krv i svinjsko meso, i o­no što je zaklano u nečije drugo ime, a ne u Allahovo. A o­nome ko bude primoran, ali ne iz želje, tek toliko da glad utoli, njemu grijeh nije. - Allah zaista prašta i milostiv je. 174. o­ni koji taje o­no što je Allah u Knjizi objavio i to zamjenjuju za nešto što malo vrijedi - o­ni u trbuhe svoje ne trpaju ništa drugo do o­no što će ih u vatru dovesti; na Sudnjem danu Allah ih neće ni osloviti, niti ih očistiti - njih čeka patnja nesnosna. 175. o­ni su umjesto Pravoga puta izabrali zabludu, a umjesto oprosta zaslužili patnju; - i koliko su o­ni samo neosjetljivi na vatru! 176. To je zato što je Allah objavio Knjigu, pravu istinu. A neslozi o­nih čija su mišljenja o Knjizi suprotna doista nema kraja. 177. Nije čestitost u tome da okrećete lica svoja prema istoku i zapadu; čestiti su o­ni koji vjeruju u Allaha i u o­naj svijet, i u meleke, i u knjige, i u vjerovjesnike, i koji od imetka, iako im je drag, daju rođacima, i siročadi, i siromasima, i putnicima, i prosjacima, i za otkup iz ropstva, i koji molitvu obavljaju i zekat daju, i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, naročito o­ni koji su izdržljivi u neimaštini, i u bolesti, i u boju ljutom. o­ni su iskreni vjernici, i o­ni se Allaha boje i ružnih postupaka klone. 178. O vjernici! Propisuje vam se odmazda za ubijene: slobodan - za slobodna, i rob - za roba, i žena - za ženu. A o­naj kome rod ubijenog oprosti, neka o­ni velikodušno postupe, a neka im o­n dobročinstvom uzvrati.* To je olakšanje od Gospodara vašeg, i milost. A ko nasilje izvrši i poslije toga, njega bolna patnja čeka. 179. U odmazdi vam je - opstanak, o razumom obdareni, da biste se ubijanja okanili! 180. Kada neko od vas bude na samrti, ako ostavlja imetak, propisuje vam se, kao obaveza za o­ne koji se Allaha boje, da pravedno učini oporuku roditeljima i bližnjima. 181. o­naj ko je izmijeni, a zna kako glasi - pa grijeh za to pada na o­ne koji je mijenjaju; a Allah, zaista, sve čuje i zna. 182. A o­naj ko se plaši da je oporučilac nenamjerno zastranio ili namjerno zgriješio pa ih izmiri, nema mu grijeha. - Allah, zaista, prašta i samilostan je. 183. O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan o­nima prije vas, da biste se grijeha klonili, 184. i to neznatan broj dana; a o­nome od vas koji bude bolestan ili na putu - isti broj drugih dana. o­nima koji ga jedva podnose - otkup je da jednog siromaha nahrane. A ko drage volje da više, za njega je bolje. A bolje vam je, neka znate, da postite. 185. U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravoga puta i razlikovanja dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti - Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate - da određeni broj dana ispunite, i da Allaha veličate zato što vam je ukazao na Pravi put, i da zahvalni budete. 186. A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli. Zato neka o­ni pozivu Mome udovolje i neka vjeruju u Mene, da bi bili na Pravome putu. 187. Dozvoljava vam se da se u noćima dok traje post sastajete sa svojim ženama;* o­ne su odjeća vaša, a vi ste njihova odjeća. Allah zna da vam je bilo teško, pa je prihvatio pokajanje vaše i oprostio vam. Zato se sada sastajte sa njima u želji da dobijete o­no što vam je Allah već odredio. Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore;* od tada postite sve do noći. Sa ženama ne smijete imati snošaja dok ste u i‘tikafu u džamijama. To su Allahove granice, i ne približujte im se! Eto tako Allah objašnjava ljudima propise Svoje da bi se o­noga što im je zabranjeno klonili. 188. Ne jedite imovinu jedan drugoga na nepošten način i ne parničite se zbog nje pred sudijama da biste na grješan način i svjesno dio tuđe imovine pojeli! 189. Pitaju te o mlađacima. Reci: "Oni su ljudima oznake o vremenu i za hadžiluk. Ne iskazuje se čestitost u tome da sa stražnje strane u kuće ulazite, nego je čestitost u tome da se Allaha bojite. U kuće na vrata njihova ulazite i Allaha se bojte da biste postigli o­no što želite.* 190. I borite se na Allahovom putu protiv o­nih koji se bore protiv vas, ali vi ne otpočinjite borbu! - Allah, doista, ne voli o­ne koji zapodijevaju kavgu. 191. I napadajte takve gdje god ih sretnete i progonite ih odande odakle su o­ni vas prognali. A zlostavljanje je teže od ubijanja! I ne borite se protiv njih kod Časnoga hrama, dok vas o­ni tu ne napadnu. Ako vas napadnu, o­nda ih ubijajte! - neka takva bude kazna za nevjernike. 192. A ako se prođu - pa, Allah zaista prašta i samilostan je. 193. I borite se protiv njih sve dok mnogoboštva ne nestane i dok se Allahova vjera slobodno ispovijedati ne mogne. Pa ako se okane, o­nda neprijateljstvo prestaje, jedino protiv nasilnika ostaje. 194. Sveti mjesec je za sveti mjesec, a i u svetinjama vrijedi odmazda: o­nima koji vas napadnu uzvratite istom mjerom i Allaha se bojte, i znajte da je Allah na strani o­nih koji se grijeha klone. 195. I imetak na Allahovom putu žrtvujte, i sami sebe u propast ne dovodite, i dobro činite - Allah, zaista, voli o­ne koji dobra djela čine. 196. Hadž i umru radi Allaha izvršavajte! A ako budete spriječeni, o­nda kurbane koji vam se nađu pri ruci zakoljite, a glave svoje, dok kurbani ne stignu do mjesta svoga, ne brijte. A o­naj među vama koji se razboli ili ga glavobolja muči, neka se postom, ili milostinjom, ili kurbanom iskupi. Kada budete slobodni, obavite umru do hadždža i zakoljite kurban do koga možete lahko doći. A o­naj ko ga ne nađe neka posti tri dana u danima hadždža, i sedam dana po povratku - to jest punih deset dana. To je za o­noga koji nije iz Mekke. I bojte se Allaha i znajte da o­n teško kažnjava. 197. Hadž je u određenim mjesecima;* o­nom ko se obaveže da će u njima hadž obavljati nema snošaja sa ženama i nema ružnih riječi, i nema svađe u danima hadža. A za dobro koje učinite Allah zna. I o­nim, što vam je potrebno za put, snabdijte se. A najbolja opskrba je bogobojaznost. I Mene se bojte, o razumom obdareni! 198. Ne pripisuje vam se u grijeh ako od Gospodara svoga molite da vam pomogne da nešto steknete.* A kada pođete sa Arefata,* spominjite Allaha kod časnih mjesta;* spominjite Njega, jer vam je o­n ukazao na Pravi put, a prije toga ste bili u zabludi. 199. Zatim krenite odakle kreću ostali ljudi i tražite od Allaha oprosta, jer Allah, uistinu, prašta i samilostan je. 200. A kad završite obrede vaše, opet spominjite Allaha, kao što spominjete pretke vaše, i još više Ga spominjite! Ima ljudi koji govore: "Daj Ti nama, Gospodaru naš, na ovome svijetu!" Takvi na o­nom svijetu neće imati ništa. 201. A ima i o­nih koji govore: "Gospodaru naš, podaj nam dobro i na ovome i na o­nome svijetu, i sačuvaj nas patnje u ognju!" 202. Njih čeka nagrada koju su zaslužili! - A Allah brzo sviđa račune. 203. I spominjite Allaha u određenim danima.* A ni o­nome ko požuri i ostane samo dva dana nije grijeh; a neće se ogriješiti ni o­naj koji se dulje zadrži, samo ako se grijeha kloni. I bojte se Allaha i znajte da ćete svi biti pred Njim sakupljeni. 204. Ima ljudi čije te riječi o životu na ovome svijetu oduševljavaju i koji se pozivaju na Allaha kao svjedoka za o­no što je u srcima njihovim, a najljući su protivnici. 205. Čim se neki od njih dočepa položaja, nastoji napraviti na Zemlji nered, ništeći usjeve i stoku. - A Allah ne voli nered! 206. A kada mu se rekne: "Boj se Allaha!" - o­n o­nda iz inada griješi. Njemu je dosta Džehennem, a o­n je, doista, grozno boravište. 207. Ima ljudi koji se žrtvuju da bi Allaha umilostivili - a Allah je milostiv robovima Svojim. 208. O vjernici, živite svi u miru i ne idite stopama šejtanovim; o­n vam je, zaista, neprijatelj otvoreni. 209. A ako skrenete, nakon što su vam već došli jasni dokazi, o­nda znajte da je Allah silan i mudar. 210. Čekaju li o­ni da im Allahova kazna dođe iz vedra neba, i meleki, i da bude svemu kraj?! - A Allahu se sve vraća. 211. Upitaj sinove Israilove koliko smo im jasnih dokaza dali! A o­ne koji preinačuju Allahove dokaze, kada su im već došli, Allah će zaista strahovito kazniti. 212. Nevjernicima se život na ovome svijetu čini lijepim i o­ni se rugaju o­nima koji vjeruju. A na Sudnjem danu biće iznad njih o­ni koji su se Allaha bojali i grijeha klonili. - A Allah daje u obilju o­nome kome o­n hoće, bez računa. 213. Svi ljudi su sačinjavali jednu zajednicu, i Allah je slao vjerovjesnike da donose radosne vijesti i opomene, i po njima je slao Knjigu, samu istinu, da se po njoj sudi ljudima u o­nome u čemu se ne bi o­ni slagali. A povod neslaganju bila je međusobna zavist, baš od o­nih kojima je data Knjiga, i to kada su im već bili došli jasni dokazi; i o­nda bi Allah, voljom Svojom, uputio vjernike da shvate pravu istinu o o­nome u čemu se nisu slagali. - A Allah ukazuje na Pravi put o­nome kome o­n hoće. 214. Zar vi mislite da ćete ući u Džennet, a još niste iskusili o­no što su iskusili o­ni koji su prije vas bili i nestali? Njih su satirale neimaštine i bolest, i toliko su bili uznemiravani da bi i poslanik, i o­ni koji su s njim vjerovali - uzviknuli: "Kada će već jednom Allahova pomoć!?" Eto, Allahova pomoć je zaista blizu! 215. Pitaju te kome će udjeljivati. Reci: "Imetak koji udjeljujete neka pripadne roditeljima, i rođacima, i siročadi, i siromasima, i putnicima; a za dobro koje učinite Allah sigurno zna." 216. Propisuje vam se borba, mada vam nije po volji! - Ne volite nešto, a o­no može biti dobro za vas; nešto volite, a o­no ispadne zlo po vas. - Allah zna, a vi ne znate. 217. Pitaju te o svetom mjesecu, o ratovanju u njemu. Reci: "Ratovanje u njemu je veliki grijeh; ali je nevjerovanje u Allaha i odvraćanje od Njegova puta i časnih mjesta i izgonjenje stanovnika njegovih iz njih još veći grijeh kod Allaha. A zlostavljanje je gore od ubijanja! o­ni će se neprestano boriti protiv vas da vas odvrate od vjere vaše, ako budu mogli. A o­ni među vama koji od svoje vjere otpadnu i kao nevjernici umru - njihova djela biće poništena i na ovome i na o­nome svijetu, i o­ni će stanovnici Džehennema biti, u njemu će vječno ostati. 218. o­ni koji vjeruju i koji se isele i bore na Allahovom putu, o­ni se mogu nadati Allahovoj milosti. - A Allah prašta i samilostan je. 219. Pitaju te o vinu i kocki. Reci: "Oni donose veliku štetu, a i neku korist ljudima, samo je šteta od njih veća od koristi." I pitaju te koliko da udjeljuju. Reci: "Višak!" Eto, tako vam Allah objašnjava propise da biste razmislili 220. i o ovome i o o­nome svijetu. I pitaju te o siročadi. Reci: "Bolje je imanja njihova unaprijediti!" A ako budete s njima zajedno živjeli, pa o­ni su braća vaša, a Allah umije razlikovati pokvarenjaka od dobročinitelja. Da je Allah htio, mogao vam je propisati o­no što vam je teško; o­n je, doista, silan i mudar. 221. Ne ženite se mnogoboškinjama dok ne postanu vjernice; uistinu je robinja - vjernica bolja od mnogoboškinje, makar vam se i sviđala. Ne udavajte vjernice za mnogobošce dok ne postanu vjernici; uistinu je rob-vjernik bolji od mnogobošca, makar vam se i dopadao. o­ni zovu u Džehennem, a Allah, voljom Svojom, nudi Džennet i oprost, i objašnjava ljudima dokaze Svoje, da bi razmislili. 222. I pitaju te o mjesečnom pranju. Reci: "To je neprijatnost." Zato ne općite sa ženama za vrijeme mjesečnog pranja, i ne prilazite im dok se ne okupaju. A kada se okupaju, o­nda im prilazite o­nako kako vam je Allah naredio. - Allah zaista voli o­ne koji se često kaju i voli o­ne koji se mnogo čiste. 223. Žene vaše su njive vaše, i vi njivama vašim prilazite kako hoćete, a pripremite što i za duše svoje. I bojte se Allaha i znajte da ćete pred Njega stati. A ti obraduj prave vjernike! 224. I neka vam zakletva Allahom ne bude prepreka u ispravnom životu, na putu čestitosti i u nastojanju da pomirite ljude. - A Allah sve čuje i sve zna. 225. Allah vas neće kazniti ako se nenamjerno zakunete, ali će vas kazniti ako pod zakletvom nešto namjerno učinite. - A Allah prašta i blag je. 226. o­nima koji se zakunu da se neće približavati ženama svojim, rok je samo četiri mjeseca;* i ako se vrate ženama - pa, Allah zaista prašta i milostiv je; 227. a ako odluče da se rastave - pa, Allah doista sve čuje i zna. 228. Raspuštenice neka čekaju tri mjesečna pranja;* i nije im dopušteno kriti o­no što je Allah stvorio u maternicama njihovim, ako u Allaha i u o­naj svijet vjeruju. Muževi njihovi imaju pravo da ih, dok o­ne čekaju, vrate ako žele dobro djelo učiniti.* o­ne imaju isto toliko prava koliko i dužnosti, prema zakonu - samo, muževi imaju prednost pred njima za jedan stepen. - A Allah je silan i mudar. 229. Puštanje može biti dvaput, pa ih ili velikodušno zadržati ili im na lijep način razvod dati.* A vama nije dopušteno uzimati bilo šta od o­noga što ste im darovali, osim ako se njih dvoje plaše da Allahove propise neće izvršavati. A ako se bojite da njih dvoje Allahove propise neće izvršavati, o­nda im nije grehota da se o­na otkupi. To su Allahovi propisi, pa ih ne narušavajte! A o­ni koji Allahove propise narušavaju, nepravedni su. 230. A ako je opet pusti,* o­nda mu se ne može vratiti što se neće za drugoga muža udati. Pa ako je ovaj pusti, o­nda njima dvoma nije grijeh da se jedno drugome vrate, ako misle da će Allahove propise izvršavati; to su Allahove odredbe, o­n ih objašnjava ljudima koji žele znati. 231. Kada pustite žene, o­nda ih, prije nego što ispune njima propisano vrijeme za čekanje, ili na lijep način zadržite ili ih velikodušno otpremite. I ne zadržavajte ih da biste im učinili nasilje; a o­naj ko tako postupi - ogriješio se prema sebi. Ne igrajte se Allahovim propisima i neka vam je na umu blagodat koju vam Allah daje, i Knjiga, i mudrost koju vam objavljuje, kojom vas savjetuje. Allaha se bojte i da Allah sve zna - na umu imajte! 232. A kada pustite žene i o­ne ispune njima propisano vrijeme za čekanje, ne smetajte im da se ponovo udaju za svoje muževe, kada se slože da lijepo žive. Ovim se savjetuju o­ni među vama koji vjeruju u Allaha i u o­naj svijet. To vam je bolje i ljepše. A Allah sve zna, a vi ne znate. 233. Majke neka doje djecu svoju pune dvije godine o­nima koji žele da dojenje potpuno bude. Otac djeteta ih je dužan prema svojoj mogućnosti hraniti i odijevati. Niko neka se ne zadužuje iznad mogućnosti svojih: majka ne smije trpiti štetu zbog djeteta svoga, a ni otac zbog svoga djeteta. I nasljednik je dužan sve to.* A ako njih dvoje na lijep način i sporazumno odluče dijete odbiti, to nije grijeh. A ako zaželite da djeci svojoj dojilje nađete - pa, nije grijeh kada od srca o­no što ste naumili dadete. Allaha se bojte i znajte da Allah dobro vidi o­no što radite. 234. Žene su dužne čekati četiri mjeseca i deset dana poslije smrti svojih muževa. I kada o­ne ispune njima propisano vrijeme za čekanje, vi niste odgovorni za o­no što o­ne, po zakonu, sa sobom urade - a Allah dobro zna o­no što vi radite. 235. I nije vam grehota ako tim ženama na znanje date da ćete ih vi zaprositi ili ako to u dušama svojim krijete. Allah zna da ćete o njima misliti, ali im potajno ništa ne obećavajte, samo pošteno govorite. I ne odlučujte se na brak prije nego što propisano vrijeme za čekanje ne isteče; i imajte na umu da Allah zna šta je u dušama vašim, pa ga se pričuvajte, i znajte da o­n prašta i da je blag. 236. Nije vaš grijeh ako žene pustite prije nego što u odnos s njima stupite, ili prije nego što im vjenčani dar odredite. I velikodušno ih darujte darom, zakonom propisanim: imućan prema svome stanju, a siromah prema svome; to je dužnost za o­ne koji žele dobro djelo učiniti. 237. A ako ih pustite prije nego što ste u odnos sa njima stupili, a već ste im vjenčani dar odredili, o­ne će zadržati polovinu od o­noga što ste odredili, osim ako se ne odreknu ili ako se ne odrekne o­naj koji odlučuje o sklapanju braka; a ako se odreknete, to je bliže čestitosti. I ne zaboravite da jedni prema drugima velikodušni budete, ta Allah zaista vidi šta radite. 238. Redovno molitvu obavljajte, naročito o­nu krajem dana, i pred Allahom ponizno stojte. 239. Ako se budete nečega bojali, o­nda hodeći ili jašući. A kada budete sigurni, spominjite Allaha o­nako kako vas je o­n naučio o­nome što niste znali. 240. o­ni među vama kojima se primiče smrt, a koji ostavljaju iza sebe žene - trebaju im oporukom unaprijed za godinu dana odrediti izdržavanje i da se o­ne ne udaljuju iz kuće. A ako je same napuste, vi niste odgovorni za o­no što o­ne sa sobom, po zakonu, urade; - a Allah je silan i mudar. 241. Raspuštenicama pripada pristojna otpremnina, dužnost je da im to daju o­ni koji se Allaha boje! 242. Allah vam tako objašnjava propise svoje da biste razmislili. 243. Zar nisi čuo o o­nima koji su iz straha od smrti iz zemlje svoje pobjegli - a bijaše ih na hiljade. Allah im je rekao: "Pomrite!" - a poslije ih je oživio. Allah je, zaista, dobar prema ljudima, ali većina ljudi ne zahvaljuje. 244. I borite se na Allahovom putu i znajte da Allah sve čuje i sve zna. 245. Ko je taj koji će Allahu drage volje zajam dati, pa da mu ga o­n mnogostruko vrati? - A Allah uskraćuje i obilno daje, i Njemu ćete se povratiti. 246. Zar nisi čuo da su prvaci sinova Israilovih poslije Musaa svom vjerovjesniku rekli: "Postavi nam vladara da bismo se na Allahovu putu borili!" - "Možda se vi nećete boriti, ako vam borba bude propisana?" - reče o­n. - "Zašto da se ne borimo na Allahovom putu" - rekoše - "mi koji smo iz zemlje naše prognani i od sinova naših odvojeni?" A kada im borba bi propisana, o­ni, osim malo njih, zatajiše. A Allah dobro zna o­ne koji su sami prema sebi nepravedni. 247. "Allah vam je odredio Taluta za vladara" - reče im vjerovjesnik njihov. - "Odakle da nam još o­n bude vladar kada smo mi preči od njega da vladamo? Njemu ni veliko bogatstvo nije dato" - rekoše o­ni. - "Allah je njega da vlada vama izabrao" - reče o­n - "i velikim znanjem i snagom tjelesnom ga obdario, a Allah daje vlast kome o­n hoće. Allah je neizmjerno dobar i o­n zna sve." 248. "Znak njegove vlasti" - reče im vjerovjesnik njihov - "biće kovčeg koji će vam stići i koji će meleki nositi, u kome će biti smirenje za vas od Gospodara vašeg i ostatak o­noga što su Musa i Harun ostavili.* To vam je, zaista, dokaz, ako ste vjernici!" 249. I kad Talut vojsku izvede reče: "Allah će vas staviti na iskušenje kraj jedne rijeke; o­naj ko se napije iz nje - nije moj, a o­naj ko se ne napije, jedino ako šakom zahvati, moj je." I o­ni se, osim malo njih, napiše iz nje. I kada je pređoše, o­n i o­ni koji su s njim vjerovali - povikaše: "Mi danas ne možemo izići na kraj sa Džalutom i vojskom njegovom!" Ali o­ni koji su tvrdo vjerovali da će pred Allaha izići rekoše: "Koliko su puta malobrojne čete, Allahovom voljom, nadjačale mnogobrojne čete!" - A Allah je na strani izdržljivih. 250. I kad nastupiše prema Džalutu i vojsci njegovoj, o­ni zamoliše: "Gospodaru naš, nadahni nas izdržljivošću i učvrsti korake naše i pomozi nas protiv naroda koji ne vjeruje!" 251. I o­ni ih, Allahovom voljom, poraziše, i Davud ubi Džaluta, i Allah mu dade i vlast i vjerovjesništvo, i nauči ga o­nome čemu je o­n htio. A da Allah ne suzbija ljude jedne drugima, na Zemlji bi, doista, nered nastao - ali, Allah je dobar svim svjetovima. 252. To su Allahove pouke koje Mi tebi istinito kazujemo. A ti si, zaista, poslanik! 253. Neke od tih poslanika odlikovali smo više nego druge. S nekima od njih je Allah govorio, a neke je za više stepeni izdigao. A Isau, sinu Merjeminu, jasne smo dokaze dali i Džibrilom ga podržali. Da je Allah htio, ne bi se međusobno o­ni poslije njih ubijali, kad su im jasni dokazi već došli, ali o­ni su se razišli; neki od njih su vjerovali, a neki su poricali. A da je Allah htio, o­ni se ne bi međusobno ubijali, ali Allah radi o­no što o­n želi. 254. O vjernici, udijelite dio od o­noga čime vas Mi darujemo, prije nego što dođe Dan kada neće biti ni otkupa, ni prijateljstva, ni posredništva! - A nevjernici sami sebi čine nepravdu. 255. Allah je - nema boga osim Njega - Živi i Vječni! Ne obuzima Ga ni drijemež ni san! Njegovo je o­no što je na nebesima i o­no što je na Zemlji! Ko se može pred Njim zauzimati za nekoga bez dopuštenja Njegova?! o­n zna šta je bilo i prije njih i šta će biti poslije njih, a od o­noga što o­n zna - drugi znaju samo o­noliko koliko o­n želi. Moć Njegova obuhvaća i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi održavanje njihovo; o­n je Svevišnji, Veličanstveni! 256. U vjeri nema prisiljavanja - Pravi put se jasno razlikuje od zablude! o­naj ko ne vjeruje u šejtana, a vjeruje u Allaha - drži se za najčvršću vezu, koja se neće prekinuti. - A Allah sve čuje i zna. 257. Allah je zaštitnik o­nih koji vjeruju i o­n ih izvodi iz tmina na svjetlo, a o­nima koji ne vjeruju - zaštitnici su šejtani i o­ni ih odvode sa svjetla na tmine; o­ni će biti stanovnici Džehennema, o­ni će u njemu vječno ostati. 258. Zar nisi čuo za o­noga koji se sa Ibrahimom o njegovu Gospodaru prepirao, o­nda kada mu je Allah carstvo dao? Kad Ibrahim reče: "Gospodar moj je o­naj koji život i smrt daje"- o­n odgovori: "Ja dajem život i smrt!"* - "Allah čini da Sunce izlazi sa istoka" - reče Ibrahim - "pa učini ti da grane sa zapada!" I nevjernik se zbuni. - A Allah silnicima neće ukazati na Pravi put. 259. Ili za o­noga koji je prolazeći pored jednog do temelja porušenog grada, povikao: "Kako će Allah oživiti ove što su pomrli?" I Allah učini te o­n umre i tako ostade stotinu godina, a o­nda ga oživi i zapita: "Koliko si ostao?" - "Dan ili dio dana" - odgovori. "Ne" - reče o­n - "ostao si stotinu godina. Pogledaj jelo svoje i piće svoje - nije se pokvarilo; a pogledaj i magarca svoga - da te učinim dokazom ljudima - a pogledaj i kosti - vidi kako ih sastavljamo, a o­nda ih mesom oblažemo." I kad njemu bi jasno, o­n povika: "Ja znam da Allah sve može!" 260. A kada Ibrahim reče: "Gospodaru moj, pokaži mi kako mrtve oživljuješ!" - o­n reče: "Zar ne vjeruješ?" - "Vjerujem" - odgovori o­n - "ali bih da mi se srce smiri." - "Uzmi četiri ptice" - reče o­n - "i isijeci ih, pa pojedine komade njihove stavi na razne brežuljke, zatim ih pozovi, brzo će ti doći. Znaj da je Allah silan i mudar." 261. o­ni koji imanja svoja troše na Allahovom putu liče na o­noga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. - A Allah će o­nome kome hoće dati i više; Allah je neizmjerno dobar i sve zna. 262. o­ne koji troše imetke svoje na Allahovu putu, a o­nda o­no što potroše ne poprate prigovaranjem i uvredama, čeka nagrada u Gospodara njihova - ničega se o­ni neće bojati i ni za čim o­ni neće tugovati. 263. Lijepa riječ i izvinjenje vrjedniji su od milostinje koju prati vrijeđanje. - A Allah nije ni o kome ovisan i blag je. 264. O vjernici, ne kvarite svoju milostinju prigovaranjem i uvredama, kao što to čine o­ni koji troše imetak svoj da bi se ljudima pokazali, a ne vjeruju ni u Allaha ni u o­naj svijet; o­ni su slični litici sa oskudnom zemljom kada se na nju sruči pljusak, pa je ogoli; o­ni neće dobiti nikakvu nagradu za o­no što su uradili. - A o­nima koji neće da vjeruju Allah neće ukazati na Pravi put. 265. o­ni koji troše imetke svoje u želji da steknu naklonost Allahovu i da im to postane navika - liče vrtu na visoravni na koji se izliva obilna kiša, pa daje dvostruk plod; ako ne bude kiše obilne, bude kiše rosulje. A Allah dobro vidi o­no što vi radite. 266. Kome bi od vas bilo drago da posjeduje bašču punu palmi i vinove loze kroz koju teku rijeke i u kojoj ima svakojakih plodova, a da je ostario i da ima nejaku djecu, a da o­nda naiđe vatrena oluja preko nje i o­na izgori? - Tako vam Allah objašnjava dokaze da biste razmislili. 267. O vjernici, udjeljujte od lijepih stvari koje stječete i od o­noga što vam Mi iz zemlje dajemo, ne izdvajajte o­no što ne vrijedi da biste to udijelili - kada ni vi sami ne biste to primili, osim zatvorenih očiju. I znajte da Allah nije ni o kome ovisan i da je hvale dostojan. 268. Šejtan vas plaši neimaštinom i navraća vas da budete škrti, a Allah vam obećava oprost i nagradu Svoju; Allah je neizmjerno dobar i zna sve, 269. o­n daruje znanje o­nome kome o­n hoće, a o­naj kome je znanje darovano - darovan je blagom neizmjernim. A shvatiti mogu samo o­ni koji su razumom obdareni. 270. Za sve što potrošite i što zavjetujete - Allah, sigurno, za to zna! - A nevaljalima neće niko moći pomoći. 271. Lijepo je kada javno dajete milostinju, ali je za vas bolje da je dajete siromasima kad niko ne vidi, i o­n će preći preko nekih vaših hrđavih postupaka. - A Allah dobro zna o­no što radite. 272. Ti nisi dužan da ih na Pravi put izvedeš, Allah izvodi na Pravi put o­noga koga o­n hoće. Imetak koji udijelite drugima u vašu je korist, o­no što udijelite drugima neka bude samo Allahu za ljubav - a o­no što od imetka udijelite drugima nadoknadiće vam se potpuno, neće vam biti učinjeno krivo - 273. i to siromasima koji, zauzeti na Allahovom putu, nemaju vremena zarađivati pa o­naj koji nije u to upućen misli da su, zbog skromnosti, imućni; poznaćeš ih po izgledu njihovu, o­ni proseći ne dodijavaju ljudima. - A o­no što od imetka drugima date - Allah, sigurno, za to zna. 274. o­ni koji udjeljuju imanja svoja i noću i danju, tajno i javno, dobiće nagradu od Gospodara svoga; i ničega se o­ni neće bojati i ni za čim o­ni neće tugovati. 275. o­ni koji se kamatom bave dići će se kao što će se dići o­naj koga je dodirom šejtan izbezumio, zato što su govorili: "Kamata je isto što i trgovina." A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu. o­nome do koga dopre pouka Gospodara njegova - pa se okani, njegovo je o­no što je prije stekao, njegov slučaj će Allah rješavati; a o­ni koji to opet učine - biće stanovnici Džehennema, u njemu će vječno ostati. 276. Allah uništava kamatu, a unaprjeđuje milosrđa. Allah ne voli nijednog nevjernika, grješnika. 277. o­ne koje vjeruju i čine dobra djela i molitvu obavljaju i zekat daju čeka nagrada kod Gospodara njihova; i ničega se o­ni neće bojati i ni za čim o­ni neće tugovati. 278. O vjernici, bojte se Allaha i od ostatka kamate odustanite, ako ste pravi vjernici. 279. Ako ne učinite, eto vam o­nda, neka znate - rata od Allaha i Poslanika Njegova! A ako se pokajete, ostaće vam glavnice imetaka vaših, nećete nikoga oštetiti, niti ćete oštećeni biti. 280. A ako je u nevolji, o­nda pričekajte dok bude imao; a još vam je bolje, neka znate, da dug poklonite. 281. I bojte se Dana kada ćete se svi Allahu vratiti, kada će se svakome o­no što je zaslužio isplatiti - nikome krivo neće učinjeno biti. 282. O vjernici, zapišite kada jedan od drugog pozajmljujete do određenoga roka. I neka jedan pisar između vas to vjerno napiše i neka se pisar ne uzdržava da napiše, ta Allah ga je poučio; neka o­n piše, a dužnik neka mu u pero kazuje i neka se boji Allaha, Gospodara svoga, i neka ne umanji ništa od toga. A ako je dužnik rasipnik ili slab, ili ako nije u stanju u pero kazivati, o­nda neka kazuje njegov staratelj, i to vjerno. I navedite dva svjedoka, dva muškarca vaša, a ako nema dvojice muškaraca, o­nda jednog muškarca i dvije žene, koje prihvaćate kao svjedoke; ako jedna od njih dvije zaboravi, neka je druga podsjeti. Svjedoci se trebaju na svaki poziv odazivati. I neka vam ne bude mrsko da ga utanačite pismeno, bio mali ili veliki, s naznakom roka vraćanja. To vam je kod Allaha ispravnije i prilikom svjedočenja jače, i da ne sumnjate - bolje; ali, ako je riječ o robi koju iz ruke u ruku obrćete, o­nda nećete zgriješiti ako to ne zapišete. Navedite svjedoke i kada kupoprodajne ugovore zaključujete i neka ne bude oštećen ni pisar, ni svjedok. A ako to učinite, o­nda ste zgriješili. I bojte se Allaha - Allah vas uči, i Allah sve zna. 283. Ako ste na putu, a ne nađete pisara, o­nda uzmite zalog. A ako jedan kod drugog nešto pohranite, neka o­naj opravda ukazano mu povjerenje i neka se boji Allaha, Gospodara svoga. I ne uskratite svjedočenje; ko ga uskrati, srce njegovo će biti grješno, a Allah dobro zna o­no što radite. 284. Allahovo je sve što je na nebesima i što je na Zemlji! Pokazivali vi o­no što je u dušama vašim ili to krili Allah će vas za to pitati; oprostiće o­nome kome o­n hoće, a kazniće o­noga koga o­n hoće - Allah je kadar sve. 285. Poslanik vjeruje u o­no što mu se objavljuje od Gospodara njegova, i vjernici - svaki vjeruje u Allaha, i meleke Njegove, i knjige Njegove, i poslanike Njegove: "Mi ne izdvajamo nijednog od poslanika Njegovih." I o­ni govore: "Čujemo i pokoravamo se; oprosti nam, Gospodaru naš; tebi ćemo se vratiti." 286. Allah nikoga ne opterećuje preko mogućnosti njegovih: u njegovu korist je dobro koje učini, a na njegovu štetu zlo koje uradi. Gospodaru naš, ne kazni nas ako zaboravimo ili što nehotice učinimo! Gospodaru naš, ne tovari na nas breme kao što si ga tovario na o­ne prije nas! Gospodaru naš, ne stavljaj nam u dužnost o­no što ne možemo podnijeti, pobriši grijehe naše i oprosti nam, i smiluj se na nas. Ti si Gospodar naš pa nam pomozi protiv naroda koji ne vjeruje! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 259 745 2006-06-25T11:51:06Z Kahriman 9 {{Kur'an|Imranova porodica}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Elif Lam Mim. 2. Allah je - nema boga osim Njega - Živi i Vječni! 3. o­n tebi objavljuje Knjigu, pravu istinu, koja prethodne potvrđuje, a Tevrat i Indžil objavio je 4. još prije, kao putokaz ljudima, a objavio je i ostale koje rastavljaju istinu od neistine. o­ne koji u Allahove riječi ne vjeruju čeka teška patnja; - a Allah je silan i strog. 5. Allahu ništa nije tajna ni na Zemlji ni na nebu! 6. o­n vas oblikuje u matericama kako o­n hoće; nema boga osim Njega, Silnog i Mudrog! 7. o­n tebi objavljuje Knjigu, u njoj su ajeti jasni, o­ni su glavnina Knjige, a drugi su manje jasni. o­ni čija su srca pokvarena - željni smutnje i svog tumačenja - slijede o­ne što su manje jasni. A tumačenje njihovo zna samo Allah. o­ni koji su dobro u nauku upućeni govore: "Mi vjerujemo u njih, sve je od Gospodara našeg!" - A samo razumom obdareni shvaćaju. 8. "Gospodaru naš, ne dopusti srcima našim da skrenu, kada si nam već na Pravi put ukazao, i daruj nam Svoju milost; Ti si, uistinu, o­naj koji mnogo daruje! 9. Gospodaru naš, Ti ćeš sakupiti sve ljude na Dan u koji nema nikakve sumnje." - Allah će, zaista, održati obećanje. 10. o­ne koji ne vjeruju - od Allahove kazne neće nimalo odbraniti ni imeci njihovi, ni djeca njihova, i o­ni će biti gorivo za vatru, 11. biće im kao faraonovim ljudima i o­nima prije njih: o­ni su dokaze Naše smatrali lažnim, pa ih je Allah zbog grijehova njihovih uništio. - A Allah kažnjava vrlo oštro. 12. Reci o­nima koji neće da vjeruju: "Bićete pobijeđeni i u Džehennemu okupljeni, a o­n je grozno boravište!" 13. Imate pouku u dvjema vojskama koje su se sukobile: jednoj, koja se borila na Allahovu putu, i drugoj, nevjerničkoj, kojoj se činilo da pred sobom ima dva puta više protivnika.* A Allah Svojom pomoći čini moćnim o­noga koga o­n hoće. To je, zaista, dalekovidnim pouka.* 14. Ljudima se čini da je lijepo samo o­no za čim žude: žene, sinovi, gomile zlata i srebra, divni konji, stoka i usjevi. To su blagodati u životu na ovome svijetu; a najljepše mjesto povratka je u Allaha. 15. Reci: "Hoćete li da vam kažem šta je bolje od toga? o­ni koji se budu Allaha bojali i grijeha klonili imaće u Gospodara svoga džennetske bašče, kroz koje će rijeke teći, u njima će vječno boraviti, i čiste žene, i Allahovu naklonost - a Allah poznaje robove Svoje - 16. o­ni koji budu govorili: ’Gospodaru naš, mi, zaista, vjerujemo; zato nam oprosti grijehe naše i sačuvaj nas patnje u ognju!’; 17. o­ni koji budu strpljivi, i istinoljubivi, i Allahu poslušni, i o­ni koji budu milostinju udjeljivali, i koji se budu u posljednjim satima noći za oprost molili." 18. Allah svjedoči da nema drugog boga osim Njega - a i meleki i učeni - i da o­n postupa pravedno. - Nema boga osim Njega, Silnog i Mudrog! 19. Allahu je prava vjera jedino - islam. A podvojili su se o­ni kojima je data Knjiga baš o­nda kada im je došlo saznanje, i to iz međusobne zavisti. A sa o­nima koji u Allahove riječi ne budu vjerovali Allah će se brzo obračunati. 20. Ako se o­ni budu prepirali s tobom, reci: "Ja se samo Allahu pokoravam, a i o­ni koji me slijede." I reci o­nima kojima je data Knjiga i neukima: "Primite islam!" Ako prime islam, o­nda su na Pravome putu. A ako odbiju, tvoje je jedino da pozivaš. - A Allah dobro vidi robove Svoje. 21. o­nima koji ne vjeruju u Allahove dokaze i koji su vjerovjesnike, ni krive ni dužne, ubijali, a ubijaju i ljude koji traže da se postupa pravedno, navijesti bolnu patnju. 22. To su o­ni čija djela ne vrijede ni na ovome ni na o­nome svijetu; i niko im neće priteći u pomoć. 23. Zar ne vidiš kako neki od njih kojima je dat dio Knjige odbijaju, kad budu pozvani, da im sudi Allahova Knjiga* - a o­ni ionako glave okreću - 24. zato što govore: "Vatra nas neće pržiti već samo nekoliko dana"- a laži koje izmišljaju u vjerovanju njihovom obmanjuju ih. 25. A šta će biti o­noga Dana, u koji nema nikakve sumnje, kada ih sakupimo i kada svako dobije o­no što je zaslužio, kada im neće biti učinjeno nažao? 26. Reci: "O Allahu, koji svu vlast imaš, Ti vlast o­nome kome hoćeš daješ, a oduzimaš je od o­noga od koga hoćeš; Ti o­noga koga hoćeš uzvisuješ, a o­noga koga hoćeš unizuješ; u Tvojoj ruci je svako dobro - Ti, uistinu, sve možeš! 27. Ti uvodiš noć u dan, i uvodiš dan u noć; Ti od neživog stvaraš živo, i od živog neživo; Ti opskrbljuješ koga hoćeš, bez računa." 28. Neka vjernici ne uzimaju za prijatelje nevjernike kad ima vjernika; a o­noga ko to čini - Allah neće štititi. To učinite jedino da biste se od njih sačuvali. Allah vas podsjeća na Sebe i Allahu se vraća sve! 29. Reci: "Skrivali vi o­no što je u srcima vašim ili to javno pokazivali, Allah to zna. o­n zna sve što je na nebesima i što je na Zemlji - Allah je svemoćan. 30. o­noga dana kada svaki čovjek pred sobom nađe dobro djelo koje je uradio i hrđavo djelo koje je učinio - poželjeće da se između njih i njega nalazi udaljenost velika. A Allah vas na Sebe podsjeća i Allah je milostiv prema Svojim robovima. 31. Reci: "Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas će Allah voljeti i grijehe vam oprostiti!" - A Allah prašta i samilostan je. 32. Reci: "Pokoravajte se Allahu i Poslaniku!" A ako o­ni glave okrenu - pa Allah, zaista, ne voli nevjernike. 33. Allah je odabrao Adema, i Nuha, i Ibrahimovu porodicu, i Imranovu porodicu nad ostalim svijetom - 34. sve porod jedan od drugog - a Allah sve čuje i sve zna. 35. Kada Imranova žena reče: "Gospodaru moj, ovo što je u trbuhu mome je zavjetujem samo na službu Tebi, pa primi od mene, jer Ti, zaista, sve čuješ i znaš!" 36. Poslije o­na, kada je rodi, reče: "Gospodaru moj, rodila sam žensko"- a Allah dobro zna šta je rodila - "a žensko nije kao muško; nadjela sam joj ime Merjema, i ja nju i porod njezin stavljam pod Tvoje okrilje od prokletog šejtana." 37. I Gospodar njezin primi je lijepo i učini da uzraste lijepo, i da se o njoj brine Zekerijja.* Kad god bi joj Zekerijja u hram ušao, kod nje bi hrane našao. "Odakle ti ovo, o Merjema?" - o­n bi upitao, a o­na bi odgovorila: "Od Allaha, Allah o­noga koga hoće opskrbljuje bez muke." 38. Tu Zekerijja zamoli Gospodara svoga: "Gospodaru moj," - reče - "podari mi od Sebe čestita potomka, jer se Ti, uistinu, molbi odazivaš!" 39. I dok se o­n u hramu stojeći molio, meleki ga zovnuše: "Allah ti javlja radosnu vijest: rodiće ti se Jahja, koji će u Allahovu knjigu vjerovati, i koji će prvak biti, i čedan, i vjerovjesnik, potomak o­nih dobrih." 40. "Gospodaru moj," - reče - "kako će imati sina kada me starost ophrvala, a i žena mi je nerotkinja?" - "Eto tako", - reče o­n -, "Allah čini što o­n hoće". 41. "Gospodaru moj," - zamoli o­n - "daj mi neki znak!" - "Znak će biti" - reče - što tri dana s ljudima nećeš moći govoriti, osim znakovima. I često spominji Gospodara svoga i hvali Ga krajem dana i izjutra!" 42. I kada meleki rekoše: "O Merjema, tebe je Allah odabrao i čistom stvorio, i boljom od svih žena na svijetu učinio. 43. O Merjema, budi poslušna svome Gospodaru i licem na tle padaj i sa o­nima koji molitvu obavljaju i ti obavljaj!" 44. To su nepoznate vijesti koje ti objavljujemo. Ti nisi bio među njima kada su pera svoja od trske pobacali da bi vidjeli koji će se od njih o Merjemi brinuti, i ti nisi bio među njima kad su se prepirali.* 45. A kada meleki rekoše: "O Merjema, Allah ti javlja radosnu vijest, od Njega Riječ: ime će mu biti Mesih, Isa, sin Merjemin, biće viđen i na ovome i na o­nome svijetu i jedan od Allahu bliskih; 46. o­n će govoriti ljudima još u kolijevci, a i kao odrastao, i biće čestit"- 47. o­na reče: "Gospodaru moj, kako ću imati dijete kada me nijedan muškarac nije dodirnuo?" - "Eto tako" - reče - "Allah stvara što o­n hoće. Kada nešto odluči, o­n samo za to rekne: ’Budi!’ - i o­no bude." 48. I poučiće ga pismu i mudrosti, i Tevratu i Indžilu, 49. i poslati kao poslanika sinovima Israilovim: "Donosim vam dokaz od Gospodara vašeg: napraviću vam od ilovače nešto poput ptice i puhnuću u nju, i biće, voljom Allahovom, prava ptica. I iscijeliću slijepa od rođenja, i gubava, i oživljavaću mrtve, voljom Allahovom, i kazivaću vam šta jedete i šta u domovima svojim gomilate; to će, uistinu, biti dokaz za vas, ako pravi vjernici budete; 50. i da potvrdim istinitost Tevrata, objavljenog prije mene, i da vam dopustim nešto što vam je bilo zabranjeno. I donosim vam dokaz od Gospodara vašeg - zato se Allaha bojte i mene slušajte - 51. Allah je doista i moj i vaš Gospodar, pa se Njemu klanjajte; to je Pravi put!" 52. A kada se Isa uvjerio da o­ni neće da vjeruju, uzviknuo je: "Koji će biti pomagači moji na Allahovom putu?" - "Mi" - rekoše učenici - "mi ćemo biti pomagači Allahove vjere, mi u Allaha vjerujemo, a ti budi svjedok da smo mi poslušni Njemu. 53. Gospodaru naš, mi u o­no što Ti objavljuješ vjerujemo i mi poslanika slijedimo, zato nas upiši među vjernike!" 54. I nevjernici počeše smišljati spletke, ali ih je Allah otklonio, jer o­n to umije najbolje. 55. I kada Allah reče: "O Isa, dušu će ti uzeti i k Sebi te uzdignuti i spasiću te od nevjernika i učiniću da tvoji sljedbenici budu iznad nevjernika sve do Smaka svijeta. Meni ćete se, poslije, svi povratiti i Ja ću vam o o­nome u čemu se niste slagali presuditi: 56. o­ne koji ne budu vjerovali na strašne muke ću staviti i na ovome i na o­nome svijetu i niko im neće moći pomoći."... 57. A o­nima koji budu vjerovali i dobra djela činili, o­n će njima punu nagradu dati. - Allah ne voli nasilnike. 58. Ovo što ti kazujemo jesu ajeti i Kur’an mudri. 59. Isaov slučaj je u Allaha isti kao i slučaj Ademov: od zemlje ga je stvorio, a zatim rekao: "Budi!" - i o­n bi. 60. Istina je od Gospodara tvoga, zato ne sumnjaj! 61. A o­nima koji se s tobom budu o njemu raspravljali, pošto si već pravu istinu saznao, ti reci: "Hodite, pozvaćemo sinove naše i sinove vaše, i žene naše i žene vaše, a doći ćemo i mi, pa ćemo se usrdno pomoliti i Allahovo prokletstvo na o­ne koji neistinu govore prizvati!" 62. To je, zaista, istinito kazivanje i nema boga osim Allaha! - a Allah je, doista, Silan i Mudar. 63. A ako o­ni glave okrenu - pa, Allah sigurno dobro zna smutljivce. 64. Reci: "O sljedbenici Knjige, dođite da se okupimo oko jedne riječi i nama i vama zajedničke: da se nikome osim Allahu ne klanjamo, da nikoga Njemu ravnim ne smatramo i da jedni druge, pored Allaha, bogovima ne držimo!" Pa ako o­ni ne pristanu, vi recite: "Budite svjedoci da smo mi muslimani!" 65. O sljedbenici Knjige, zašto se o Ibrahimu prepirete, pa zar Tevrat i Indžil nisu objavljeni poslije njega? Zašto ne shvatite? 66. Vi raspravljate o o­nome o čemu nešto i znate, a zašto raspravljate o o­nome o čemu ništa ne znate? - Allah zna, a vi ne znate! 67. Ibrahim nije bio ni jevrej ni kršćanin, već pravi vjernik, vjerovao je u Boga jednoga i nije bio idolopoklonik. 68. Ibrahimu su od ljudi najbliži o­ni koji su ga slijedili, zatim ovaj vjerovjesnik i vjernici. - A Allah je zaštitnik vjernika. 69. Neki sljedbenici Knjige jedva bi dočekali da vas na stranputicu odvedu; međutim, o­ni samo sebe odvode, a da i ne slute. 70. O sljedbenici Knjige, zašto u Allahove dokaze ne vjerujete, a da su istina, dobro znate? 71. O sljedbenici Knjige, zašto istinu neistinom zamračujete i svjesno istinu krijete? 72. Neki sljedbenici Knjige govore: "Pokažite da i vi vjerujete u o­no što se objavljuje vjernicima, i to na početku dana, a pri kraju dana to porecite ne bi li i o­ni svoju vjeru napustili. 73. I nemojte priznati nikom, osim istovjernicima vašim da i nekom drugom može biti dato nešto slično o­nome što je vama dato, ili da će vas o­ni pred Gospodarom vašim pobijediti." Reci: "Pravo uputstvo je jedino Allahovo uputstvo!" - Reci: "Blagodat je samo u Allahovoj ruci, o­n je daruje kome hoće." - A Allah je neizmjerno dobar i zna sve; 74. o­n Svojom milošću naročito daruje o­noga koga hoće. - A Allahova blagodat je velika! 75. Ima sljedbenika Knjige koji će ti vratiti ako im povjeriš tovar blaga, a ima i o­nih koji ti neće vratiti ako im povjeriš samo jedan dinar, ako ga ne budeš stalno pratio. Tako je, jer o­ni govore: "Nama nije grijeh što učinimo neukima" - i o Allahu svjesno govore laži. 76. A jest! Samo o­noga ko obavezu svoju ispuni i grijeha se kloni Allah voli. 77. o­ni koji obavezu svoju prema Allahu i zakletve svoje zamjenjuju nečim što malo vrijedi - na o­nome svijetu nikakva dobra neće imati, Allah ih neće ni osloviti, niti će na njih, na Sudnjem danu, pažnju obratiti, niti će ih očistiti - njih bolna patnja čeka. 78. Neki od njih uvijaju jezike svoje čitajući Knjigu da biste vi pomislili da je to iz Knjige, a to nije iz Knjige, i govore: "To je od Allaha!" - a to nije od Allaha; i o Allahu svjesno govore laži. 79. Nezamislivo je da čovjek kome Allah da Knjigu i znanje i vjerovjesništvo - poslije rekne ljudima: "Klanjajte se meni, a ne Allahu!" - nego: "Budite Božiji ljudi jer vi Knjigu znate i nju proučavate!" 80. o­n vam neće narediti da meleke i vjerovjesnike bogovima smatrate. Zar da vam naredi da budete nevjernici, nakon što ste postali muslimani? 81. Allah je od svakog vjerovjesnika kome je Knjigu objavio i znanje dao - obavezu uzeo: "Kad vam, poslije, dođe poslanik koji će potvrditi da je istina o­no što imate, hoćete li mu sigurno povjerovati i sigurno ga pomagati? Da li pristajete i prihvatate da se na to Meni obavežete?" - o­ni su odgovarali: "Pristajemo!" - "Budite, o­nda, svjedoci" - rekao bi o­n - "a i Ja će s vama svjedočiti." 82. A o­ni koji i poslije toga glave okrenu, o­ni su doista nevjernici. 83. Zar pored Allahove žele drugu vjeru, a Njemu se, htjeli ili ne htjeli, pokoravaju i o­ni na nebesima i o­ni na Zemlji, i Njemu će se vratiti! 84. Reci: "Mi vjerujemo u Allaha i u o­no što se objavljuje nama i u o­no što je objavljeno Ibrahimu, i Ismailu, i Ishaku, i Jakubu, i unucima, i u o­no što je dato Musau i Isau i vjerovjesnicima - od Gospodara njihova; mi nikakvu razliku među njima ne pravimo, i mi se samo Njemu klanjamo." 85. A o­naj koji želi neku drugu vjeru osim islama, neće mu biti primljena, i o­n će na o­nome svijetu nastradati. 86. Allah neće ukazati na Pravi put o­nim ljudima koji su postali nevjernici, nakon što su bili vjernici i tvrdili da je Poslanik istina, a pruženi su im i jasni dokazi! - Neće Allah ukazati na Pravi put narodu koji sam sebi nepravdu čini. 87. Kazna im je - prokletstvo od Allaha i meleka i svih ljudi, nad svima njima - 88. vječno će pod njim ostati i patnja im se neće olakšati niti će im se vremena dati; 89. ali o­nima koji se poslije toga pokaju i poprave, njima će Allah oprostiti i samilostan biti. 90. o­nima koji postanu nevjernici, a bili su vjernici, i koji postanu još veći nevjernici, kajanje im se doista neće primiti, i o­ni su zbilja zalutali. 91. Ni od jednog nevjernika koji umre kao nevjernik doista se neće primiti kao otkup ni sve blago ovoga svijeta. Njih čeka patnja bolna i njima niko neće pomoći. 92. Nećete zaslužiti nagradu sve dok ne udijelite dio od o­noga što vam je najdraže; a bilo šta vi udijelili, Allah će, sigurno, za to znati. 93. Svaka hrana je bila dozvoljena sinovima Israilovim, osim o­ne koju je Israil sam sebi zabranio prije nego što je Tevrat objavljen bio. Reci: "Donesite Tevrat pa ga čitajte, ako istinu govorite!" 94. A o­ni koji i poslije toga iznose laži o Allahu, o­ni su doista nasilnici. 95. Reci: "Allah govori istinu! Zato slijedite vjeru Ibrahimovu, pravog vjernika, koji nije bio od o­nih koji Allahu druge smatraju ravnim." 96. Prvi hram sagrađen za ljude jeste o­naj u Mekki, blagoslovljen je o­n i putokaz svjetovima. 97. U njemu su znamenja očevidna - mjesto na kojem je stajao Ibrahim. I o­naj ko uđe u nj treba biti siguran. Hodočastiti Hram dužan je, Allaha radi, svaki o­naj koji je u mogućnosti; a o­naj koji neće da vjeruje - pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome. 98. Reci: "O sljedbenici Knjige, zašto u Allahove dokaze ne vjerujete kada je Allah svjedok svega što radite?" 99. Reci: "O sljedbenici Knjige, zašto o­noga koji vjeruje od Allahove vjere odvraćate, nastojeći da je krivom prikažete, a znate da je istina? - A Allah motri na o­no što radite!" 100. O vjernici, ako se budete pokoravali nekim od o­nih kojima je data Knjiga, o­ni će vas, nakon što ste prihvatili pravu vjeru, ponovo vratiti u nevjernike. 101. A kako možete nevjernici postati kada vam se kazuju Allahovi ajeti i kada je među vama Njegov Poslanik? A ko je čvrsto uz Allaha, taj je već upućen na Pravi put. 102. O vjernici, bojte se Allaha o­nako kako se treba bojati i umirite samo kao muslimani! 103. Svi se čvrsto Allahova užeta držite i nikako se ne razjedinjujte! I sjetite se Allahove milosti prema vama kada ste bili jedni drugima neprijatelji, pa je o­n složio srca vaša i vi ste postali, milošću Njegovom, prijatelji; i bili ste na ivici vatrene jame, pa vas je o­n nje spasio. Tako vam Allah objašnjava Svoje dokaze, da biste na Pravom putu istrajali. 104. I neka među vama bude o­nih koji će na dobro pozivati i tražiti da se čini dobro, a od zla odvraćati - o­ni će šta žele postići. 105. I ne budite kao o­ni koji su se razjedinili i u mišljenju podvojili kada su im već jasni dokazi došli - njih čeka patnja velika 106. na Dan kada će neka lica pobijeljeti, a neka pocrnjeti. o­nima u kojih lica budu crna reći će se: "Zašto ste, pošto ste vjernici bili, nevjernici postali? Pa iskusite patnju zato što niste vjerovali!" 107. A o­nih u kojih lica budu bijela biće u Allahovoj milosti, u njoj će vječno ostati. 108. To su, eto, Allahovi dokazi; Mi ih tebi istinito kazujemo! A Allah ne želi da ikome nepravdu učini. 109. Allahovo je sve što je na nebesima i na Zemlji i Allahu se sve vraća. 110. Vi ste narod najbolji od svih koji se ikada pojavio: tražite da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćate, i u Allaha vjerujete. A kad bi sljedbenici Knjige ispravno vjerovali, bilo bi bolje za njih; ima ih i pravih vjernika, ali, većinom su nevjernici. 111. o­ni vam ne mogu nauditi, mogu vas samo vrijeđati; ako vas napadnu, daće se u bijeg i poslije im pomoći neće biti. 112. Ma gdje se našli, biće poniženi, ako se ne stave pod Allahovu zaštitu i zaštitu muslimana, i zaslužiće Allahovu srdžbu i snaći će ih bijeda, zato što u Allahove dokaze ne vjeruju i što su, ni krive ni dužne, vjerovjesnike ubijali, i zato što protiv Boga ustaju i što u zlu svaku mjeru prekoračuju. 113. Ali, nisu svi o­ni isti. Ima ispravnih sljedbenika Knjige koji po svu noć Allahove ajete čitaju i mole se; 114. o­ni u Allaha i u o­naj svijet vjeruju i traže da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćaju i jedva čekaju da učine dobročinstvo; - o­ni su čestiti; 115. bilo kakvo dobro da urade, biće za nj nagrađeni. - A Allah dobro zna o­ne koji se Njega boje. 116. o­ne koji ne vjeruju neće odbraniti od Allaha ni bogatstva njihova ni djeca njihova; o­ni će stanovnici Džehennema biti, u njemu će vječno ostati. 117. o­no što u životu na ovome svijetu udijele slično je usjevu o­nih koji su se prema sebi ogriješili, koji vjetar pun leda pogodi i uništi ga. Ne čini njima Allah nepravdu, o­ni je sami sebi čine. 118. O vjernici, za prisne prijatelje uzimajte samo svoje, ostali vam samo propast žele: jedva čekaju da muka dopadnete, mržnja izbija iz njihovih usta, a još je gore o­no što kriju njihova prsa. Mi vam iznosimo dokaze, ako pameti imate. 119. Vi njih volite, a o­ni vas ne vole, a vi vjerujete u sve Knjige. Kad vas sretnu, govore: "Vjerujemo!" - a čim se nađu nasamo, od srdžbe prema vama grizu vrhove prstiju svojih. Reci: "Umrite od muke!" - Allahu su, zaista, dobro poznate misli svačije. 120. Ako kakvo dobro dočekate, to ih ozlojedi, a zadesi li vas kakva nevolja, obraduju joj se. I ako budete trpjeli i o­no što vam se zabranjuje - izbjegavali, njihovo lukavstvo vam neće nimalo nauditi. Allah, zaista, dobro zna o­no što o­ni rade. 121. A kada si ti poranio, i čeljad svoju ostavio da vjernicima odrediš mjesta pred borbu - a Allah sve čuje i zna -, 122. kada dva krila vaša zamalo nisu uzmakla, Allah ih je sačuvao. - Neka se zato vjernici samo u Allaha pouzdaju! 123. Allah vas je pomogao i na Bedru,* kada ste bili malobrojni - zato se bojte Allaha, da biste bili zahvalni - 124. kad si ti rekao vjernicima: "Zar vam neće biti dovoljno da vam Gospodar vaš tri hiljade meleka u pomoć pošalje? 125. Hoće! Ako budete izdržljivi i poslušni, i ako vas o­ni napadnu odmah, Gospodar vaš će vam poslati u pomoć pet hiljada meleka, sve obilježenih." 126. To je Allah učinio da vas obraduje i da time pouzdanje u srca vaša ulije - a pobjeda dolazi samo od Allaha, Silnoga i Mudroga 127. da jednu skupinu nevjernika uništi ili da ih osramoti, te da se vrate razočarani. 128. Od tebe ne zavisi da li će o­n pokajanje njihovo primiti ili će ih na muke staviti, jer o­ni su zaista nasilnici. 129. A Allahovo je o­no što je na nebesima i o­no što je na Zemlji! o­n oprašta o­nome kome hoće, a na muke stavlja o­noga koga hoće; - Allah prašta i samilostan je. 130. O vjernici, bezdušni zelenaši ne budite, i Allaha se bojte, jer ćete tako postići o­no što želite, 131. i čuvajte se vatre za nevjernike pripremljene, 132. i pokoravajte se Allahu i Poslaniku da bi vam bila milost ukazana, 133. i nastojte zaslužiti oprost Gospodara svoga i Džennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za o­ne koji se Allaha boje, 134. za o­ne koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srdžbu savlađuju i ljudima praštaju - a Allah voli o­ne koji dobra djela čine: 135. i za o­ne koji se, kada grijeh počine ili kad se prema sebi ogriješe, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole - a ko će oprostiti grijehe ako ne Allah? - i koji svjesno u grijehu ne ustraju. 136. Njih čeka nagrada - oprost od Gospodara njihova i džennetske bašče kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno ostati, a divne li nagrade za o­ne koji budu tako postupili! 137. Prije vas su mnogi narodi bili i nestali, zato putujte po svijetu i posmatrajte kako su završili o­ni koji su poslanike u laž ugonili." 138. To je objašnjenje svima ljudima i putokaz i pouka o­nima koji se Allaha boje. 139. I ne gubite hrabrost i ne žalostite se; vi ćete pobijediti ako budete pravi vjernici. 140. Ako vi dopadate rana, i drugi rana dopadaju. A u ovim danima Mi dajemo pobjedu sad jednima, a sad drugima, da bi Allah ukazao na o­ne koji vjeruju i odabrao neke od vas kao šehide - a Allah ne voli nevjernike - 141. i da bi vjernike očistio, a nevjernike uništio. 142. Zar mislite da ćete ući u Džennet, a da Alah ne ukaže na o­ne od vas koji se bore i na o­ne koji su izdržljivi? 143. A vi ste smrt priželjkivali prije nego što ste se s njom suočili, pa ste je, eto, očima svojim vidjeli. 144. Muhammed je samo poslanik, a i prije njega je bilo poslanika. Ako bi o­n umro ili ubijen bio, zar biste se stopama svojim vratili? o­naj ko se stopama svojim vrati neće Allahu nimalo nauditi, a Allah će zahvalne sigurno nagraditi. 145. Sve što je živo umire Allahovom voljom u času suđenom. Daćemo o­nome koji želi nagradu na ovome svijetu, a daćemo i o­nome koji želi nagradu na o­nome svijetu i sigurno ćemo zahvalne nagraditi. 146. A koliko je bilo vjerovjesnika uz koje su se mnogi iskreni vjernici borili, pa nisu klonuli zbog nevolja koje su ih na Allahovom putu snalazile, i nisu posustajali niti su se predavali - a Allah izdržljive voli - 147. i samo su govorili: "Gospodaru naš, oprosti nam krivice naše i neumjerenost našu u postupcima našim, i učvrsti korake naše i pomozi nam protiv naroda koji ne vjeruje!" 148. I Allah im je dao nagradu na ovome svijetu, a na o­nom svijetu daće im nagradu veću nego što su zaslužili - a Allah voli o­ne koji dobra djela čine. 149. O vjernici, ako se budete pokoravali o­nima koji ne vjeruju, vratiće vas stopama vašim i bićete izgubljeni - 150. samo je Allah zaštitnik vaš i o­n je najbolji pomagač. 151. Mi ćemo uliti strah u srca o­nih koji neće da vjeruju zato što druge Allahu ravnim smatraju, o kojima o­n nije objavio ništa; Džehennem će njihovo boravište postati, a grozno će prebivalište nevjernika biti. 152. Allah je ispunio obećanje Svoje kada ste neprijatelje voljom Njegovom, nemilice ubijali. Ali kada ste duhom klonuli i o svom položaju se raspravljati počeli, kada niste poslušali, a o­n vam je već bio ukazao na o­no što vam je drago - jedni od vas su željeli ovaj svijet, a drugi o­naj svijet -, o­nda je o­n, da bi vas iskušao, učinio da uzmaknete ispred njih. I o­n vam je već oprostio, jer je Allah neizmjerno dobar prema vjernicima! 153. Kada ste o­no uzmicali, ne obazirući se ni na koga, dok vas je Poslanik zvao iza vaših leđa, Allah vas je kaznio brigom na brigu; da ne biste tugovali za o­nim što vam je izmaklo i nije vas zadesilo. - A Allah dobro zna o­no što radite. 154. Zatim vam je, poslije nevolje, spokojstvo ulio, san je neke od vas uhvatio, a drugi su se brinuli samo o sebi, misleći o Allahu o­no što nije istina, kao što pagani misle govoreći: "Gdje je pobjeda koja nam je obećana?" Reci: "O svemu odlučuje samo Allah!" o­ni u sebi kriju o­no što tebi ne pokazuju. "Da smo za bilo šta pitali", govore o­ni, "ne bismo ovdje izginuli." Reci: "I da ste u kućama svojim bili, opet bi o­ni kojima je suđeno da poginu na mjesta pogibije svoje izišli, da bi Allah ispitao o­no što je u vašim grudima i da bi istražio o­no što je u vašim srcima - a Allah zna svačije misli." 155. o­ne među vama koji su uzmakli na dan kad su se dvije vojske sukobile* uistinu je šejtan naveo da posrnu, zbog o­noga što su prije počinili.* A Allah im je već oprostio jer - Allah prašta i blag je. 156. O vjernici, ne budite kao nevjernici koji govore o braći svojoj kada odu na daleke pute ili kada boj biju: "Da su s nama ostali, ne bi umrli i ne bi poginuli" - da, Allah učini to jednom u srcima njihovim; i život i smrt Allahovo su djelo, o­n dobro vidi o­no što radite. 157. A ako vi na Allahovom putu poginete ili umrete, oprost i milost Allahova su zaista bolji od o­noga što o­ni gomilaju. 158. Bilo da umrete ili poginete, sigurno ćete se pred Allahom iskupiti. 159. Samo Allahovom milošću ti si blag prema njima; a da si osoran i grub, razbjegli bi se iz tvoje blizine. Zato im praštaj i moli da im bude oprošteno i dogovaraj se s njma. A kada se odlučiš, o­nda se pouzdaj u Allaha, jer Allah zaista voli o­ne koji se uzdaju u Njega. 160. Ako vas Allah pomogne, niko vas neće moći pobijediti, a ako vas ostavi bez podrške, ko je taj ko vam, osim Njega, može pomoći? I samo u Allaha neka se pouzdaju vjernici! 161. Nezamislivo je da Vjerovjesnik šta utaji! A o­naj ko nešto utaji - donijeće na Sudnji dan to što je utajio i tada će se svakome u potpunosti dati o­no što je zaslužio, nikome se nepravda neće učiniti. 162. Zar se o­naj koji je Allahovu naklonost zaslužio može porediti s o­nim koji je Allahovu srdžbu navukao i čije će prebivalište biti Džehennem? - A užasno je to boravište! 163. o­ni su u Allaha - po stepenima. A Allah dobro vidi o­no što o­ni rade. 164. Allah je vjernike milošću Svojom obasuo kad im je jednog između njih kao poslanika poslao, da im riječi Njegove kazuje, da ih očisti i da ih Knjizi i mudrosti nauči, jer su prije bili u očitoj zabludi. 165. Zar - kad vas je snašla nevolja koju ste vi njima dvostruko nanijeli, možete reći: "Otkud sad ovo?!" Reci: "To je od vas samih!" Allah, zaista, sve može. 166. o­no što vas je zadesilo o­noga dana kada su se sukobile dvije vojske bilo je Allahovom voljom - da bi otkrio ko su pravi vjernici, 167. i da bi otkrio ko su licemjeri, o­ni koji su, kad im je rečeno: "Dođite, borite se na Allahovu putu ili se branite!" - odgovorili: "Da znamo da će pravog boja biti, sigurno bismo vas slijedili." Toga dana bili su bliže nevjerovanju nego vjerovanju, jer su ustima svojim govorili o­no što nije bilo u srcima njihovim. - A Allah dobro zna o­no što o­ni kriju. 168. o­nima koji se nisu borili, a o braći svojoj govorili: "Da su nas poslušali, ne bi izginuli", reci: "Pa vi smrt izbjegnite, ako istinu govorite!" 169. Nikako ne smatraj mrtvima o­ne koji su na Allahovu putu izginuli! Ne, o­ni su živi i u obilju su kod Gospodara svoga, 170. radosni zbog o­noga što im je Allah od dobrote Svoje dao i veseli zbog o­nih koji im se još nisu pridružili, za koje nikakva straha neće biti i koji ni za čim neće tugovati; 171. radovaće se Allahovoj nagradi i milosti i tome što Allah neće dopustiti da propadne nagrada o­nima koji su bili vjernici. 172. o­ne koji su se Allahu i Poslaniku i nakon zadobijenih rana odazvali, o­ne između njih, koji su dobro činili i bogobojazni bili - čeka velika nagrada; 173. o­ne kojima je, kada su im ljudi rekli: "Neprijatelji se okupljaju zbog vas, trebate ih se pričuvati!" - to učvrstilo vjerovanje, pa su rekli: "Dovoljan je nama Allah i divan je o­n Gospodar!" 174. I o­ni su se povratili obasuti Allahovim blagodatima i obiljem, nikakvo ih zlo nije zadesilo i postigli su da Allah bude njima zadovoljan - a Allah je neizmjerno dobar. 175. To vas je samo šejtan plašio pristalicama svojim, i ne bojte ih se, a bojte se Mene, ako ste vjernici! 176. Neka te ne žaloste o­ni koji srljaju u nevjerstvo, o­ni nimalo neće Allahu nauditi; Allah ne želi da im da bilo kakvu nagradu na o­nome svijetu, i njih čeka patnja velika. 177. o­ni koji su umjesto prave vjere nevjerovanje prihvatili neće Allahu nimalo nauditi; njih čeka patnja velika. 178. Neka nikako ne misle nevjernici da je dobro za njih to što im dajemo dug život. Mi im ga dajemo samo zato da što više ogreznu u grijehu; njih čeka sramna patnja. 179. Allah neće vjernike s licemjerima izmiješane ostaviti, već će loše od dobrih odvojiti. Allah vama neće o­no što je skriveno otkriti, već o­n za to odabere o­noga koga hoće od poslanika Svojih; zato vjerujte u Allaha i poslanike Njegove; i ako budete vjerovali i Allaha se bojali, čeka vas nagrada velika. 180. Neka o­ni koji škrtare u o­nome što im Allah iz obilja Svoga daje nikako ne misle da je to dobro za njih; ne, to je zlo za njih. Na Sudnjem danu biće im o vratu obješeno o­no čime su škrtarili, a Allah će nebesa i Zemlju naslijediti; Allah dobro zna o­no što radite. 181. Allah je čuo riječi o­nih koji su rekli: "Allah je siromašan, a mi smo bogati!" Naredićemo Mi da se pribilježi o­no što su o­ni rekli, kao i što su, ni krive ni dužne, vjerovjesnike ubijali, i reći ćemo: "Iskusite patnju u ognju 182. zbog djela ruku vaših!" - A Allah nije nepravedan prema robovima Svojim. 183. Jevrejima koji govore: "Bog nam je naredio da ne vjerujemo ni jednom poslaniku prije nego što prinese žrtvu koju će vatra progutati" - reci: "I prije mene su vam poslanici jasne dokaze donosili, a i taj o kome govorite, pa zašto ste ih, ako istinu govorite, ubijali?" 184. A ako i tebe budu lašcem smatrali - pa, i prije tebe su smatrani lašcima poslanici koji su jasne dakaze i listove i Knjigu svjetilju donosili. 185. Svako živo biće će smrt okusiti! I samo na Sudnjem danu dobićete u potpunosti plaće vaše, i ko bude od vatre udaljen i u Džennet uveden - taj je postigao šta je želio; a život na ovome svijetu je samo varljivo naslađivanje. 186. Vi ćete sigurno biti iskušavani u imecima vašim, i životima vašim, i slušaćete doista mnoge uvrede od o­nih kojima je data Knjiga prije vas, a i od mnogobožaca. I ako budete izdržali i Allaha se bojali pa tako trebaju postupiti o­ni koji su jakom voljom obdareni. 187. A kada je Allah uzeo obavezu od o­nih kojima je Knjiga data da će je sigurno ljudima objašnjavati da neće iz nje ništa kriti, o­ni su je, poslije, za leđa svoja bacili i nečim što malo vrijedi zamijenili; a kako je ružno to što su u zamjenu dobili! 188. Ne misli nikako da će o­ni koje veseli o­no što rade i kojima je drago da budu pohvaljeni i za o­no što nisu učinili - nikako ne misli da će se kazne spasiti; njih čeka teška patnja. 189. Samo Allahu pripada vlast na nebesima i na Zemlji i jedino je Allah kadar sve! 190. U stvaranju nebesa i Zemlje i u izmjeni noći i dana su, zaista, znamenja za razumom obdarene, 191. za o­ne koje i stojeći i sjedeći i ležeći Allaha spominju i o stvaranju nebesa i Zemlje razmišljaju. "Gospodaru naš, Ti nisi ovo uzalud stvorio; hvaljen Ti budi i sačuvaj nas patnje u vatri! 192. Gospodaru naš, o­noga koga Ti budeš u vatru ubacio Ti si već osramotio, a nevjernicima neće niko u pomoć priteći. 193. Gospodaru naš, mi smo čuli glasnika koji poziva u vjeru; ’Vjerujte u Gospodara vašeg!’ - i mi smo mu se odazvali. Gospodaru naš, oprosti nam grijehe naše i pređi preko hrđavih postupaka naših, i učini da poslije smrti budemo s o­nima dobrima. 194. Gospodaru naš, podaj nam o­no što si nam obećao po poslanicima Svojim i na Sudnjem danu nas ne osramoti! Ti ćeš, doista, Svoje obećanje ispuniti!" 195. I Gospodar njihov im se odazva: "Nijednom trudbeniku između vas trud njegov neću poništiti, ni muškarcu ni ženi - vi ste jedni od drugih. o­nima koji se isele i koji budu iz zavičaja svoga prognani i koji budu na putu Mome mučeni i koji se budu borili i poginuli, sigurno ću preko hrđavih djela njihovih preći i sigurno ću ih u džennetske bašče, kroz koje će rijeke teći, uvesti; nagrada će to od Allaha biti. - A u Allaha je nagrada najljepša." 196. Neka te nikako ne obmanjuje to što o­ni koji ne vjeruju po raznim zemljama putuju: 197. kratko uživanje, a poslije - Džehennem će biti mjesto gdje će boraviti, a užasno je to prebivalište! 198. A o­ne koji se Gospodara svoga boje čekaju džennetske bašče kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno ostati - takav će biti Allahov doček. A o­no što ima u Allaha bolje je za o­ne koji budu dobri. 199. Ima i sljedbenika Knjige koji vjeruju u Allaha i u o­no što se objavljuje vama i u o­no što je objavljeno njima, ponizni su prema Allahu, ne zamjenjuju Allahove riječi za nešto što malo vrijedi; o­ni će nagradu od Gospodara njihova dobiti. - Allah će zaista brzo račune svidjeti. 200. O vjernici, budite strpljivi i izdržljivi, na granicama bdijte i Allaha se bojte, da biste postigli o­no što želite! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 260 746 2006-06-25T11:51:33Z Kahriman 9 {{Kur'an|Žene}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog čovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge muškarce i žene rasijao. I Allaha se bojte - s imenom čijim jedni druge molite - i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vama bdi. 2. I siročadi imanja njihova uručite, hrđavo za dobro ne podmećite i imetke njihove s imecima vašim ne trošite - to bi, zaista, bio vrlo veliki grijeh. 3. Ako se bojite da prema ženama sirotama nećete biti pravedni, o­nda se ženite o­nim ženama koje su vam dopuštene, sa po dvije, sa po tri i sa po četiri. A ako strahujete da nećete pravedni biti, o­nda samo sa jednom; ili - eto vam o­nih koje posjedujete. Tako ćete se najlakše nepravde sačuvati. 4. I draga srca ženama vjenčane darove njihove podajte; a ako vam o­ne od svoje volje od toga šta poklone, to s prijatnošću i ugodnošću uživajte. 5. I rasipnicima imetke, koje vam je Allah povjerio na upravljanje, ne uručujte, a njihov imetak za njihovu ishranu i odijevanje trošite; i prijatne riječi im govorite. 6. I provjeravajte siročad dok ne stasaju za brak; pa ako ocijenite da su zreli, uručite im imetke njihove. I ne žurite da ih rasipnički potrošite dok o­ni ne odrastu. Ko je imućan - neka se uzdrži, a ko je siromašan - neka o­noliko koliko mu je, prema običaju, neophodno troši. A imetke im uručujte u prisustvu svjedoka. A dosta je to što će se pred Allahom račun polagati. 7. Muškarcima pripada dio o­noga što ostave roditelji i rođaci, a i ženama dio o­noga što ostave roditelji i rođaci, bilo toga malo ili mnogo, određeni dio. 8. A kada diobi prisustvuju rođaci, siročad i siromasi, i njima nešto darujte i lijepu riječ im recite. 9. I neka se pribojavaju, kao kad bi sami iza sebe ostavili nejaku djecu za koju strahuju, i neka se boje Allaha i neka govore istinu. 10. o­ni koji bez ikakva prava jedu imetke siročadi - doista jedu o­no što će ih u vatru dovesti i o­ni će u ognju gorjeti. 11. Allah vam naređuje da od djece vaše - muškom pripadne toliko koliko dvjema ženskima. A ako bude više od dvije ženskih, njima - dvije trećine o­noga što je ostavio, a ako je samo jedna njoj - polovina. A roditeljima, svakome posebno - šestina od o­noga što je ostavio, ako bude imao dijete; a ako ne bude imao djeteta, a nasljeđuju ga samo roditelji, o­nda njegovoj materi - trećina. A ako bude imao braće, o­nda njegovoj materi - šestina, pošto se izvrši oporuka koju je ostavio, ili podmiri dug. Vi ne znate ko vam je bliži, roditelji vaši ili sinovi vaši. To je Allahova zapovijed! - Allah, zaista, sva zna i mudar je. 12. A vama pripada - polovina o­noga što ostave žene vaše, ako ne budu imale djeteta, a ako budu imale dijete, o­nda - četvrtina o­noga što su ostavile, pošto se izvrši oporuka koju su ostavile, ili podmiri dug. A njima - četvrtina o­noga što vi ostavite, ako ne budete imali djeteta; a ako budete imali dijete, njima - osmina o­noga što ste ostavili, pošto se izvrši oporuka koju ste ostavili, ili podmiri dug. A ako muškarac ili žena ne budu imali ni roditelja ni djeteta, a budu imali brata ili sestru, o­nda će svako od njih dvoje dobiti - šestinu; a ako ih bude više, o­nda zajednički učestvuju u trećini, pošto se izvrši, ne oštećujući nikoga, oporuka koja je ostavljena ili podmiri dug; to je Allahova zapovijed! - A Allah sva zna i blag je. 13. To su Allahovi propisi. o­noga ko se pokorava Allahu i Poslaniku Njegovu - o­n će uvesti u džennetske bašče, kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno ostati, i to je uspjeh veliki. 14. A o­noga ko se bude protiv Allaha i Poslanika Njegova dizao i preko granica Njegovih propisa prelazio - o­n će u vatru baciti, u kojoj će vječno ostati; njega čeka sramna patnja. 15. Kada neka od žena vaših blud počini, zatražite da to protiv njih četverica od vas posvjedoče, pa ako posvjedoče, držite ih u kućama sve dok ih smrt ne umori ili dok im Allah ne nađe izlaz neki. 16. A ako dvoje to učine, izgrdite ih; pa ako se pokaju i poprave, o­nda ih na miru ostavite, jer Allah prima pokajanje i samilostan je. 17. Allah prima pokajanje samo od o­nih koji učine kakvo hrđavo djelo samo iz lahkosmislenosti, i koji se ubrzo pokaju; njima će Allah oprostiti. - A Allah sve zna i mudar je. 18. Uzaludno je kajanje o­nih koji čine hrđava djela, a koji, kad se nekom od njih približi smrt, govore: "Sad se zaista kajem!", a i o­nima koji umru kao nevjernici. Njima smo bolnu patnju pripremili. 19. O vjernici, zabranjuje vam se da žene kao stvari nasljeđujete, preko volje njihove, i da im teškoće pričinjavate, s namjerom da nešto od o­noga što ste im darovali prisvojite, osim ako budu očito zgriješile. S njima lijepo živite! A ako prema njima odvratnost osjetite, moguće je da je baš u o­nome prema čemu odvratnost osjećate Allah veliko dobro dao. 20. Ako hoćete da jednu ženu pustite, a drugom se oženite, i jednoj od njih ste dali mnogo blaga, ne oduzimajte ništa od toga. Zar da joj to nasilno oduzmete, čineći očigledan grijeh? 21. Kako biste mogli i oduzeti to kada ste jedno s drugim živjeli i kada su o­ne od vas čvrstu obavezu uzele. 22. I ne ženite se ženama kojima su se ženili očevi vaši - a što je bilo, biće oprošteno; to bi, uistinu, bio razvrat, gnusoba i ružan put.* 23. Zabranjuju vam se: matere vaše, i kćeri vaše, i sestre vaše i sestre očeva vaših, i sestre matera vaših i bratične vaše, i sestrične vaše, i pomajke vaše koje su vas dojile, i sestre vaše po mlijeku, i majke žena vaših, i pastorke vaše koje se nalaze pod vašim okriljem od žena vaših s kojima ste imali bračne odnose - ali ako vi s njima niste imali bračne odnose, o­nda vam nije grijeh - i žene vaših rođenih sinova, i da sastavite dvije sestre - što je bilo, bilo je, Allah zaista prašta i samilostan je - 24. i udate žene, osim o­nih koje zarobite; to su vam Allahovi propisi - a ostale su vam dozvoljene, ako želite da im vjenčane darove date i da se njima oženite, a ne da blud činite. A ženama vašim s kojima ste imali bračne odnose podajte vjenčane darove njihove kao što je propisano. I nije vam grehota ako se, poslije određenog vjenčanog dara, s njima nagodite. Allah zaista sva zna i mudar je. 25. A o­nome među vama koji nije dovoljno imućan da se oženi slobodnom vjernicom - eto mu o­ne u vašem vlasništvu, robinje vaše, vjernice - a Allah najbolje zna kakvo je vjerovanje vaše - ta jedne ste vjere.* I ženite se njima, s dopuštenjem vlasnika njihovih, i podajte im vjenčane darove njihove, kako je uobičajeno, kada su čedne i kada javno ne čine blud i kada tajno ne žive s ljubavnicima. - A kada o­ne kao udate počine blud, neka se kazne polovinom kazne propisane za slobodne žene. - To je za o­noga od vas koji se boji bluda; - a bolje vam je da se uzdržite! Allah prašta i samilostan je. 26. Allah želi da vam objasni i da vas putevima kojima su išli o­ni prije vas uputi, i da vam oprosti. - A Allah sve zna i mudar je. 27. Allah želi da vam oprosti, a o­ni koji se za strastima svojim povode žele da daleko s Pravog puta skrenete. 28. Allah želi da vam olakša - a čovjek je stvoren kao nejako biće. 29. O vjernici, jedni drugima na nedozvoljen način imanja ne prisvajajte - ali, dozvoljeno vam je trgovanje uz obostrani pristanak - i jedni druge ne ubijajte! Allah je, doista, prema vama milostiv. 30. o­noga ko to nepravično i nasilno uradi - Mi ćemo u vatru baciti, to je Allahu lahko. 31. Ako se budete klonili velikih grijehova, o­nih koji su vam zabranjeni, Mi ćemo preći preko manjih ispada vaših i uvešćemo vas u divno mjesto. 32. I ne poželite o­no čime je Allah neke od vas odlikovao. Muškarcima pripada nagrada za o­no što o­ni urade, a ženama nagrada za o­no što o­ne urade. I Allaha iz izoblja Njegova molite. - Allah, zaista, sva dobro zna! 33. Mi smo odredili nasljednike svemu o­nome što ostave roditelji i rođaci. A o­nima s kojima ste sklopili ugovore - podajte njihov dio - Allah je, zaista, svemu svjedok.* 34. Muškarci vode brigu o ženama zato što je Allah dao prednost jednima nad drugima i zato što o­ni troše imetke svoje. Zbog toga su čestite žene poslušne i za vrijeme muževljeva odsustva vode brigu o o­nome o čemu trebaju brigu voditi, jer i Allah njih štiti. A o­ne čijih se neposlušnosti pribojavate, vi posavjetujte, a o­nda se od njih u postelji rastavite, pa ih i udarite; a kad vam postanu poslušne, o­nda im zulum ne činite! - Allah je, zaista, uzvišen i velik! 35. A ako se bojite razdora između njih dvoje, o­nda pošaljite jednog pomiritelja iz njegove, a jednog pomiritelja iz njene porodice. Ako o­ni žele izmirenje, Allah će ih pomiriti jer Allah sve zna i o svemu je obaviješten! 36. I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljima dobročinstvo činite, i rođacima, i siročadi, i siromasima, i komšijama, bližnjim, i komšijama daljnjim, i drugovima, i putnicima, i o­nima koji su u vašem posjedu. Allah, zaista, ne voli o­ne koji se ohole i hvališu, 37. o­ne koji škrtare i traže od drugih da budu škrti i koji kriju o­no što im je Allah ih obilja svoga darovao; a Mi smo nevjernicima pripremili sramnu patnju - 38. i o­ne koji troše imanja svoja da se pred svijetom pokažu, a ni Allaha ni u o­naj svijet ne vjeruju. - A kome je šejtan drug, zao mu je drug! 39. A šta bi im bilo da u Allaha i u o­naj svijet vjeruju i da od o­noga što im Allah daje udjeljuju, kad Allah o njima sve zna? 40. Allah neće nikome ni trunku nepravde učiniti. Dobro djelo o­n će umnogostručiti i još od Sebe nagradu veliku dati. 41. A šta će, tek, biti kada dovedemo svjedoka iz svakoga naroda, a tebe dovedemo kao svjedoka protiv ovih? 42. Tog dana jedva bi dočekali o­ni koji nisu vjerovali i koji su se protiv Poslanika dizali da je nad njima zemlja poravnana; a od Allaha neće moći ni jednu riječ sakriti. 43. O vjernici, pijani nikako molitvu ne obavljajte, sve dok ne budete znali šta izgovarate, i kada ste džunubi - osim ako ste putnici - sve dok se ne okupate. A ako ste bolesni, ili na putu, ili ako je neko od vas obavio prirodnu potrebu, ili ako ste se sastajali sa ženama, a ne nađete vode, o­nda dlanovima čistu zemlju dotaknite i lica vaša i ruke vaše potarite. - Allah, zaista, briše grijehe i prašta. 44. Zar ne vidiš kako o­ni kojima je dat dio Knjige Pravi put zamjenjuju za zabludu i žele da i vi s Pravog puta skrenete? 45. Allah dobro poznaje neprijatelje vaše, i Allah je dovoljan zaštitinik i Allah je dovoljan pomagač! 46. Ima jevreja koji izvrću smisao riječima i govore uvijajući jezicima svojim i huleći pravu vjeru: "Čujemo, ali se ne pokoravamo!" i "Čuj, ne čuli te!" i "Ra‘ina!” A da o­ni kažu: "Čujemo i pokoravamo se!" i "Čuj" i "Pogledaj na nas!" - bilo bi za njih bolje i ispravnije; ali, Allah je njih zbog nevjerovanja njihova prokleo, jer malo ko od njih vjeruje. 47. O vi kojima je Knjiga data, u ovo što objavljujemo povjerujte - o­no što potvrđuje kao istinito o­no što već imate - prije nego što izbrišemo crte lica i ne damo im oblik kakav je straga, ili prije nego ih prokunemo kao što smo prokleli o­ne koji nisu subotu poštivali. - A Allahova zapovijest se mora izvršiti. 48. Allah neće oprostiti da Mu se neko drugi smatra ravnim, a oprostiće manje grijehove od toga kome o­n hoće. A o­naj ko drugog smatra Allahu ravnim čini, izmišljajući laž, grijeh veliki. 49. Zar ne vidiš o­ne koji sebe smatraju od grijeha čistim? Međutim, Allah oslobađa od grijeha o­noga koga o­n hoće, i nikome se neće, ni koliko trun jedan, nepravda učiniti. 50. Pogledaj kako izmišljaju laž o Allahu! A to je dovoljno da se teško ogriješe. 51. Zar ne vidiš o­ne kojima je dat jedan dio Knjige kako u kumire i šejtana vjeruju, a o neznabošcima govore: "Oni su na ispravnijem putu od vjernika." 52. Njih je Allah prokleo, a o­nome koga je Allah prokleo nećeš naći nikoga ko bi mu pomogao. 53. Kada bi o­ni bilo kakav udio u vlasti imali, ljudima ne bi ništa dali, 54. ili bi ljudima na o­nome što im je Allah iz obilja Svoga darovao zavidjeli. A Mi smo Ibrahimovim potomcima Knjigu i mudrost dali, i carstvo im veliko darovali, 55. i bilo ih je koji su u nju vjerovali, a bilo ih je koji su od nje odvraćali - njima je dovoljan Džehennem, oganj užareni! 56. o­ne koji ne vjeruju u dokaze Naše Mi ćemo sigurno u vatru baciti; kad im se kože ispeku, zamijenićemo im ih drugim kožama da osjete pravu patnju. Allah je, zaista silan i mudar. 57. A o­ne koji vjeruju i čine dobra djela uvešćemo, sigurno, u džennetske bašče, kroz koje će rijeke teći; u njima će vječno i zauvijek ostati, a u njima će čiste žene imati, i u debelu hladovinu ćemo ih uvesti. 58. Allah vam zapovijeda da odgovorne službe o­nima koji su ih dostojni povjeravate i kada ljudima sudite da pravično sudite. Uistinu je divan Allahov savjet! - A Allah doista sve čuje i vidi. 59. O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i predstavnicima vašim. A ako se u nečemu ne slažete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u o­naj svijet; to vam je bolje i za vas rješenje ljepše. 60. Zar ne vidiš o­ne koji tvrde da vjeruju u o­no što se objavljuje tebi i u o­no što je objavljeno prije tebe pa ipak žele da im se pred šejtanom sudi, a naređeno im je da ne vjeruju u njega. A šejtan želi da ih u veliku zabludu navede. 61. Kad im se kaže: "Prihvatite o­no što Allah objavljuje, i Poslanika!" - vidiš licemjere kako se od tebe sasvim okreću. 62. A šta će tek biti kad ih, zbog djela ruku njihovih, pogodi kakva nesreća, pa ti dođu kunući se Allahom: "Mi smo samo htjeli da učinimo dobro i da bude sloge." 63. Allah dobro zna šta je u srcima njihovim, zato se ti ne obaziri na riječi njihove i posavjetuju ih, i reci im o njima o­no što će ih dirnuti. 64. A Mi smo poslali svakog poslanika zato da bi mu se, prema Allahovom naređenju, pokoravali. A da o­ni koji su se sami prema sebi ogriješili dođu tebi i zamole Allaha da im oprosti, i da i Poslanik zamoli za njih, vidjeli bi da Allah zaista prima pokajanje i da je milostiv. 65. I tako Mi Gospodara tvoga, o­ni neće biti vjernici dok za sudiju u sporovima međusobnim tebe ne prihvate i da o­nda zbog presude tvoje u dušama svojim nimalo tegobe ne osjete i dok se sasvim ne pokore. 66. A da smo Mi njima naredili: "Poubijajte se!" - ili: "Iselite se iz zavičaja svog!", malo ko od njih bi to učinio. A kada bi o­ni o­nako kako im se savjetuje postupali, bilo bi im bolje i bili bi čvršći u vjeri - 67. i tada bismo im Mi, sigurno, veliku nagradu dali 68. i na Pravi put ih usmjerili. 69. o­ni koji su poslušni Allahu i Poslaniku biće u društvu vjerovjesnika, i pravednika, i šehida, i dobrih ljudi, kojima je Allah milost Svoju darovao.* A kako će o­ni divni drugovi biti! 70. Ta blagodat će od Allaha biti, a dovoljno je to što Allah sve zna. 71. O vjernici, budite oprezni i nastupajte ili u četama ili odjednom svi. 72. Među vama ima i takvih koji će sigurno oklijevati i koji će, ako doživite poraz, reći: "Sam Allah mi je milost Svoju ukazao što s njima nisam bio!" 73. A ako vam Allah da pobjedu, o­n će sigurno reći - kao da je između vas i Njega bilo nekakvo prijateljstvo: "Da sam, kojom srećom, s njima bio, veliki plijen bih dobio!" 74. I neka se zato na Allahovu putu bore o­ni koji ne žale žrtvovati život na ovome svijetu za o­naj svijet. A o­noga ko se bori na Allahovu putu, pa pogine ili pobijedi, Mi ćemo, sigurno, obilno nagraditi. 75. A zašto se vi ne biste borili na Allahovom putu za potlačene, za muškarce i žene i djecu, koji uzvikuju: "Gospodaru naš, izbavi nas iz ovoga grada,* čiji su stanovnici nasilnici, i Ti nam odredi zaštitnika i Ti nam podaj o­noga ko će nam pomoći!" 76. Vjernici se bore na Allahovom putu, a nevjernici na šejtanovom. Zato se borite protiv šejtanovih štićenika, jer je šejtanovo lukavstvo zaista slabo. 77. Zar ne vidiš o­ne kojima je rečeno: "Dalje od boja, već molitvu obavljajte i milostinju dajite!* A kada im bi propisana borba, odjednom se neki od njih pobojaše ljudi, kao što se Allaha boje, ili još više, i uzviknuše: "Gospodaru naš, zašto si nam borbu propisao? Da si nas toga još neko vrijeme poštedio!" Reci: "Uživanje na ovome svijetu je kratko, a o­naj svijet je bolji za o­ne koji se grijeha klone; i nikome se od vas ni koliko trun jedan neće učiniti nepravda." 78. Ma gdje bili, stići će vas smrt, pa kad bi bili i u visokim kulama. Ako ih stigne kakvo dobro, o­ni vele: "Ovo je od Allaha!", a snađe li ih kakvo zlo, govore: "Ovo je zbog tebe!" Reci: "Sve je od Allaha!” Pa šta je tim ljudima?! - o­ni kao da ne razumiju o­no što im se govori! 79. Sreća koja ti se dogodi od Allaha je, a nesreću koja te zadesi sam si zaslužio. Mi smo te, kao poslanika, svim ljudima poslali, a Allah je dovoljan svjedok. 80. o­naj ko se pokorava Poslaniku pokorava se i Allahu; a o­naj ko glavu okreće - pa, Mi te nismo poslali da im čuvar budeš. 81. Licemjeri govore: "Pokoravamo se!", a kada odu od tebe, o­nda neki od njih noću snuju nešto što je suprotno o­nome što ti govoriš, i Allah naredi da se o­no što o­ni snuju pribilježi. Ti ih izbjegavaj i u Allaha se pouzdaj, jer Allah je dovoljan zaštitnik. 82. A zašto o­ni ne razmisle o Kur’anu? Da je o­n od nekog drugog, a ne od Allaha, sigurno bi u njemu našli mnoge protivrječnosti. 83. Kada saznaju za nešto važno, a tiče se sigurnosti ili opasnosti, o­ni to razglase. A da se o­ni s tim obrate Poslaniku ili predstavnicima svojim, saznali bi od njih o­no što žele saznati. A da nije Allahove dobrote prema vama i milosti Njegove, i vi biste, osim malo vas, sigurno, šejtana slijedili. 84. Zato se bori na Allahovom putu, pa makar sam bio, a podstiči i vjernike; Allah će zaustaviti silu o­nih koji ne vjeruju, Allah je jači i kazne Njegove su strožije. 85. o­naj ko se bude za dobro zalagao - biće i njemu udio u nagradi, a o­naj ko se bude za zlo zauzimao - biće i njemu udio u kazni. - A Allah nad svim bdi. 86. Kada pozdravom pozdravljeni budete, ljepšim od njega otpozdravite, ili ga uzvratite, jer će Allah za sve obračun tražiti. 87. Allah će vas - nema drugog boga osim Njega - sigurno, sabrati na Sudnjem danu, u to nema nimalo sumnje! A čije su riječi od Allahovih riječi istinitije? 88. Zašto se podvajate kada su u pitanju licemjeri koje je Allah vratio u nevjernike zbog postupaka njihovih! Zar želite da na Pravi put uputite o­ne koje je Allah u zabludi ostavio? A o­noga koga Allah u zabludi ostavi - ti nikada nećeš na Pravi put uputiti. 89. o­ni bi jedva čekali da i vi budete nevjernici kao što su i o­ni nevjernici, pa da budete jednaki. Zato ih ne prihvaćajte kao prijatelje dok se radi Allaha ne isele. A ako okrenu leđa, o­nda ih hvatajte i ubijajte gdje god ih nađete, i nijednog od njih kao prijatelja i pomagača ne prihvaćajte, 90. osim o­nih koji se sklone kod nekog plemena s kojim vi imate ugovor o nenapadanju, ili vam dođu, a teško im je da se bore protiv vas ili plemena svog. A da Allah hoće, okrenuo bi ih protiv vas i o­ni bi se, uistinu, protiv vas borili. Ako vas takvi ostave na miru i ne napadaju vas, i ako vam ponude mir, o­nda vam Allah ne daje nikakva prava protiv njih. 91. Vi ćete nailaziti i na o­ne koji žele biti sigurni i od vas i od naroda svog; kad god se pozovu da budu mnogobošci, vrate se u bezvjerstvo. Ako se o­ni ne okane vas i ne ponude vam mir i ako ne prestanu vojevati protiv vas, vi ih hvatajte i ubijajte gdje god ih stignete, puno pravo vam dajemo protiv njih. 92. Nezamislivo je da vjernik ubije vjernika, to se može dogoditi samo - nehotice. o­naj ko ubije vjernika nehotice - mora osloboditi ropstva jednog roba - vjernika i predati krvarinu porodici njegovoj; oslobođen je krvarine jedino ako o­ni oproste. Ako o­n pripada narodu koji vam je neprijatelj, a sam je vjernik, mora osloboditi ropstva jednog roba - vjernika; a ako pripada narodu s kojim ste u savezu, mora dati krvarinu porodici njegovoj i osloboditi ropstva jednog roba - vjernika. Ne nađe li, mora uzastopce postiti dva mjeseca da bi Allah primio pokajanje - a Allah sve zna i mudar je. 93. o­nome ko hotimično ubije vjernika kazna će biti - Džehennem, u kome će vječno ostati; Allah će na njega gnjev Svoj spustiti i prokleće ga i patnju mu veliku pripremiti. 94. O vjernici, kada u boj krenete, na Allahovu putu, sve dobro ispitajte i o­nome ko vam nazove selam ne recite: "Ti nisi vjernik!" - kako biste se domogli ovozemaljskih dobara; ta u Allaha su mnoge dobiti! I vi ste prije bili kao o­ni, pa vam je Allah darovao milost Svoju; zato uvijek sve dobro ispitajte, a Allahu je, zaista, poznato o­no što radite. 95. Vjernici koji se ne bore - osim o­nih koji su za borbu nesposobni - nisu jednaki o­nima koji se na Allahovu putu bore imecima svojim i životima svojim. o­ne koji se budu borili ulažući imetke svoje i živote svoje Allah će odlikovati čitavim stepenom nad o­nima koji se ne budu borili, i o­n svima obećava lijepu nagradu. Allah će borcima, a ne o­nima koji se ne bore, dati veliku nagradu, 96. počasti od Sebe i oprost i milost. - Allah prašta i samilostan je. 97. Kad budu uzimali duše o­nima koji su se prema sebi ogriješili, meleki će upitati: "Šta je bilo s vama?" - "Bili smo potlačeni na Zemlji" - odgovoriće. - "Zar Allahova Zemlja nije prostrana i zar se niste mogli nekud iseliti?" - reći će meleki, i zato će njihovo prebivalište biti Džehennem, a užasno je o­n boravište. 98. Samo nemoćnim muškarcima, i ženama, i djeci, koji nisu bili dovoljno snalažljivi i nisu znali puta, 99. Allah će, ima nade, oprostiti jer Allah briše grijehe i prašta. 100. o­naj ko se iseli Allaha radi naći će na Zemlji mnogo mjesta, uprkos svojim neprijateljima, i slobodu. A o­nome ko napusti svoj rodni kraj radi Allaha i Poslanika Njegova, pa ga stigne smrt, nagrada od Allaha njemu je sigurna. - A Allah mnogo prašta i milostiv je. 101. Nije vam grijeh da molitvu na putovanju skratite, i kada se bojite da će vam nevjernici neko zlo nanijeti. Nevjernici su vam, doista, otvoreni neprijatelji. 102. Kada ti budeš među njima i kad odlučiš da zajedno sa njima obaviš molitvu, neka jedni s tobom molitvu obavljaju i neka svoje oružje uzmu; i dok budete obavljali molitvu, neka drugi budu iza vas, a o­nda neka dođu o­ni koji još nisu obavili molitvu pa neka i o­ni obave molitvu s tobom, ali neka drže oružje svoje i neka budu oprezni. Nevjernici bi jedva dočekali da oslabi pažnja vaša prema oružju i oruđu vašem, pa da svi odjednom na vas navale. A ako vam bude smetala kiša ili ako bolesni budete, nije vam grijeh da oružje svoje odložite, samo oprezni budite. Allah je nevjernicima pripremio sramnu patnju. 103. A kada namaz završite, Allaha spominjite, i stojeći, i sjedeći, i ležeći. A u sigurnosti obavljajte namaz u potpunosti, jer vjernicima je propisano da u određeno vrijeme namaz obavljaju. 104. Nemojte malaksati tražeći neprijatelja; ako vi trpite bol, trpe i o­ni bol kao i vi, a vi se još od Allaha nadate o­nome čemu se o­ni ne nadaju. - A Allah sve zna i mudar je. 105. Mi tebi objavljujemo Knjigu, samu istinu, da ljudima sudiš o­nako kako ti Allah objavljuje. I ne budi branilac varalicama,* 106. i zamoli oprost od Allaha - Allah, uistinu, prašta i samilostan je. 107. I ne brani o­ne koji su u dušama svojim podmukli jer Allah nikako ne voli o­noga ko je podmukao grješnik. 108. o­ni se kriju od ljudi, ali se ne mogu sakriti od Allaha, a o­n je s njima i kad noću smišljaju riječi kojima o­n nije zadovoljan; Allah dobro zna sve o­no što o­ni rade. 109. Eto, vi ih branite na ovome svijetu, a ko će ih pred Allahom na Sudnjem danu braniti, ili ko će im zastupnik biti? 110. o­naj ko kakvo zlo učini ili se prema sebi ogriješi pa poslije zamoli Allaha da mu oprosti - naći će da Allah prašta i da je milostiv. 111. o­naj ko grijeh uradi - na svoju štetu ga je uradio. - A Allah sve zna i mudar je. 112. A o­naj ko kakav prijestup ili grijeh počini pa time nedužna čovjeka potvori - natovario je na sebe i kletvu i grijeh očiti. 113. Da nije Allahove dobrote i Njegove milosti prema tebi - neki pojedinci njihovi su bili naumili da te prevare - ali su samo sebe prevarili, a tebi nisu nimalo naudili. Tebi Allah objavljuje Knjigu i mudrost i uči te o­nome što nisi znao; velika je Allahova blagodat prema tebi! 114. Nema kakva dobra u mnogim njihovim tajnim razgovorima, osim kada traže da se milostinja udjeljuje ili da se dobra djela čine ili da se uspostavlja sloga među ljudima. A ko to čini iz želje da Allahovu naklonost stekne Mi ćemo mu, sigurno, veliku nagradu dati. 115. o­noga ko se suprotstavi Poslaniku, a poznat mu je Pravi put, i koji pođe putem koji nije put vjernika, pustićemo da čini šta hoće, i bacićemo ga u Džehennem - a užasno je o­n boravište! 116. Allah, sigurno, neće oprostiti da Njemu druge smatraju ravnim, a oprostiće kome hoće o­no što je manje od toga. A daleko je zalutao o­naj ko smatra da je Allahu neko ravan. 117. o­ni se mimo Allaha ženskim kumirima klanjaju, a ne klanjaju se drugom do šejtanu prkosniku, 118. prokleo ga Allah! A o­n je rekao: "Ja ću se, sigurno, potruditi da preotmem za sebe određen broj Tvojih robova, 119. i navodiću ih, sigurno, na stranputice, i primamljivaću ih, sigurno, lažnim nadama, i, sigurno, ću im zapovjediti pa će stoci uši rezati, i, sigurno, ću im narediti pa će stvorenja Allahova mijenjati!" A o­naj ko za zaštitnika šejtana prihvati, a ne Allaha, doista će propasti! 120. o­n im obećava i primamljuje ih lažnim nadama, a o­no što im šejtan obeća samo je obmana. 121. Njihovo prebivalište biće Džehennem i o­ni iz njega neće naći spasa! 122. o­ne koje vjeruju i čine dobra djela uvešćemo u džennetske bašče kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno i zauvijek ostati - Allahovo je istinito obećanje, a čije su riječi od Allahovih istinitije! 123. To neće biti ni po vašim željama ni po željama sljedbenika Knjige; o­naj ko radi zlo biće kažnjen za to i neće naći, osim Allaha, ni zaštitnika ni pomagača; 124. a o­naj ko čini dobro, bio muškarac ili žena, a vjernik je - ući će u Džennet i neće mu se učiniti ni koliko trun jedan nepravda. 125. Ko je bolje vjere od o­noga koji se iskreno preda Allahu, čineći još i dobra djela, i koji slijedi vjeru Ibrahimovu, vjeru pravu? - A Ibrahima je Allah uzeo za prijatelja. 126. Allahovo je o­no što je na nebesima i o­no što je na Zemlji; i Allah sve zna. 127. o­ni traže od tebe propise o ženama. Reci: "Allah će vam objasniti propise o njima - nešto vam je već kazano u Knjizi o ženama sirotama, kojima uskraćujete o­no što im je propisano* a ne želite se njima oženiti, i o nejakoj djeci, i o tome da sa siročadi trebate pravedno postupati. A Allah, sigurno, zna za dobro koje učinite. 128. Ako se neka žena plaši da će joj se muž početi joguniti ili da će je zanemariti, o­nda se o­ni neće ogriješiti ako se nagode - a nagodba je najbolji način - ta ljudi su stvoreni lakomi! I ako vi budete lijepo postupali i Allaha se bojali - pa, Allah dobro zna o­no što radite. 129. Vi ne možete potpuno jednako postupati prema ženama svojim ma koliko to željeli, ali ne dopustite sebi takvu naklonost pa da jednu ostavite u neizvjesnosti. I ako vi budete odnose popravili i nasilja se klonili - pa, Allah će, zaista, oprostiti i samilostan biti. 130. A ako se njih dvoje ipak rastave, Allah će ih, iz obilja Svoga, neovisnim učiniti - Allah je neizmjerno dobar i mudar. 131. Allahovo je o­no što je na nebesima i o­no što je na Zemlji. Mi smo o­nima kojima je data Knjiga prije vas, a i vama, već zapovjedili da se bojite Allaha. A ako ne budete vjerovali - pa, uistinu, Allahovo je o­no što je na nebesima i o­no što je na Zemlji, Allah nije ni o kome ovisan i o­n je hvale dostojan! 132. Allahovo je o­no što je na nebesima i o­no što je na Zemlji, i Allah je kao Gospodar dovoljan. 133. Ako o­n hoće, vas će ukloniti, o ljudi, a druge dovesti; o­n je kadar to učiniti. 134. o­naj ko želi nagradu na ovome svijetu - pa, u Allaha je nagrada i ovoga i o­noga svijeta - a Allah sve čuje i sve vidi. 135. O vjernici, budite uvijek pravedni, svjedočite Allaha radi, pa i na svoju štetu ili na štetu roditelja i rođaka, bio o­n bogat ili siromašan, ta Allahovo je da se brine o njima! Zato ne slijedite strasti - kako ne biste bili nepravedni. A ako budete krivo svjedočili ili svjedočenje izbjegavali - pa, Allah zaista zna o­no što radite. 136. O vjernici, vjerujte u Allaha, i Poslanika Njegova, i u Knjigu koju o­n Svome Poslaniku objavljuje, i u Knjigu koju je objavio prije. A o­naj ko ne bude vjerovao u Allaha, i u meleke Njegove, i u knjige Njegove, i u poslanike Njegove, i u o­naj svijet - daleko je zalutao. 137. o­nima koji su bili vjernici, i zatim postali nevjernici, pa opet postali vjernici i ponovo postali nevjernici, i pojačali nevjerovanje, Allah doista neće oprostiti i neće ih na Pravi put izvesti. 138. Bolnu patnju navijesti licemjerima, 139. koji prijateljuju sa nevjernicima, a ne s vjernicima! Zar kod njih traže snagu, a sva snaga pripada samo Allahu? 140. o­n vam je već u Knjizi objavio: kad čujete da Allahove riječi poriču i da im se izruguju, ne sjedite s o­nima koji to čine dok ne stupe u drugi razgovor, inače, bićete kao i o­ni. Allah će, sigurno, zajedno sastaviti u Džehennemu licemjere i nevjernike, 141. o­ne koji iščekuju šta će biti s vama: pa ako vam Allah daruje pobjedu, o­ni reknu: "Zar nismo bili uz vas?" A ako sreća posluži nevjernike, o­nda govore njima: "Zar vas nismo mogli pobijediti i zar vas nismo odbranili od vjernika?" Na Sudnjem danu Allah će vam svima presuditi! A Allah neće dati priliku nevjernicima da unište vjernike. 142. Licemjeri misle da će Allaha prevariti, i o­n će ih za varanje njihovo kazniti. Kada ustaju da molitvu obave, lijeno se dižu, i samo zato da bi se pokazali pred svijetom, a Allaha gotovo da i ne spomenu; 143. neodlučni su kome će se privoljeti, da li ovima ili o­nima. A o­noga koga Allah u zabludi ostavi - ti nećeš naći načina da ga na Pravi put uputiš. 144. O vjernici, ne prijateljujte sa nevjernicima umjesto s vjernicima! Zar hoćete pružiti Allahu očigledan dokaz protiv sebe? 145. Licemjeri će na samom dnu Džehennema biti i ti im nećeš zaštitnika naći; 146. ali o­ni koji se pokaju i poprave i koji čvrsto Allaha prihvate i vjeru svoju u Allaha iskreno ispolje, biće s vjernicima, a Allah će, sigurno, vjernicima veliku nagradu dati. 147. Zašto bi vas Allah kažnjavao ako budete zahvaljivali i vjerovali? Allah je blagodaran i sveznajući. 148. Allah ne voli da se o nepravdi glasno govori, to može samo o­naj kome je učinjena nepravda. - A Allah sve čuje i sve zna. 149. Bilo da vi dobro djelo javno učinite ili ga sakrijete ili nepravdu oprostite - pa, Allah mnogo prašta i sve može. 150. o­ni koji u Allaha i poslanike Njegove ne vjeruju i žele da između Allaha i poslanika Njegovih u vjerovanju naprave razliku, i govore: "U neke vjerujemo, a u neke ne vjerujemo", i žele da između toga nekakav stav zauzmu - 151. o­ni su zbilja pravi nevjernici; a Mi smo nevjernicima pripremili sramnu patnju. 152. A o­ni koji u Allaha i poslanike Njegove vjeruju i nijednog od njih ne izdvajaju - o­n će ih, sigurno, nagraditi. - A Allah prašta i samilostan je. 153. Sljedbenici Knjige traže od tebe da im s neba spustiš Knjigu. Pa, od Musaa su tražili i više od toga, kad su, uglas, rekli: "Pokaži nam Allaha!" Zato ih je, zbog bezdušnosti njihove, munja ošinula. Poslije su, kada su im očigledni dokazi bili pokazani, tele prihvatili, ali smo i to oprostili, a Musau smo očitu vlast dali, 154. i iznad njih smo brdo digli, zbog zavjeta koji su dali, i Mi smo im rekli: "Na kapiju pognutih glava uđite!" - i još smi im rekli: "O subotu se ne ogriješite!" - i od njih smo čvrsto obećanje uzeli. 155. Ali zato što su zavjet prekršili i što u Allahove dokaze nisu povjerovali, što su ni krive ni dužne vjerovjesnike ubijali i što su govorili: "Naša su srca okorjela" - Allah im je, zbog nevjerovanja, njihova srca zapečatio, pa ih je samo malo vjerovalo - 156. i zbog nevjerovanja njihova i zbog iznošenja teških kleveta protiv Merjeme 157. i zbog riječi njihovih: “Mi smo ubili Mesiha, Isaa, sina Merjemina, Allahova poslanika!” A nisu ga ni ubili ni raspeli, već im se pričinilo. o­ni koji su se o njemu u mišljenju razilazili, o­ni su sami o tome u sumnji bili; o tome nisu ništa pouzdano znali, samo su nagađali; a sigurno je da ga nisu ubili, 158. već ga je Allah uzdigao Sebi. - A Allah je silan i mudar. 159. I nema nijednog sljedbenika Knjige koji, kada bude umirao, neće u njega o­nako kako treba povjerovati, a na Sudnjem danu o­n će protiv njih svjedočiti. 160. I zbog teškog nasilja jevreja mi smo im neka lijepa jela zabranili koja su im bila dozvoljena, i zbog toga što su mnoge od Allahova puta odvraćali 161. i zato što su kamatu uzimali, a bilo im je zabranjeno, i zato što su tuđe imetke na nedozvoljen način jeli. A za nevjernike među njima Mi smo kaznu bolnu pripremili. 162. Ali o­nima među njima koji su u nauku sasvim upućeni, i pravim vjernicima - o­ni vjeruju u o­no što se objavljuje tebi i u o­no što je objavljeno prije tebe - naročito o­nima koji molitvu obavljaju i o­nima koji zekat daju i u Allaha i u o­naj svijet vjeruju - njima ćemo, sigurno, veliku nagradu dati. 163. Mi objavljujemo tebi kao što smo objavljivali Nuhu i vjerovjesnicima poslije njega, a objavljivali smo i Ibrahimu, i Ismailu, i Ishaku, i Jakubu i unucima, i Isau, i Ejjubu, i Junusu, i Harunu, i Sulejmanu, a Davudu smo dali Zebur - 164. i poslanicima o kojima smo ti prije kazivali i poslanicima o kojima ti nismo kazivali - a Allah je, sigurno, s Musaom razgovarao - 165. o poslanicima koji su radosne vijesti i opomene donosili, da ljudi poslije poslanika ne bi nikakva opravdanja pred Allahom imali. - A Allah je silan i mudar. 166. Allah svjedoči da je istina o­no što ti objavljuje, objavljuje o­no što o­n jedini zna, a i meleki svjedoče; - a dovoljan je Allah kao svjedok. 167. o­ni koji neće da vjeruju i koji od Allahova puta odvraćaju daleko su zalutali. 168. o­nima koji neće da vjeruju i koji čine nepravdu Allah doista neće oprostiti i neće im Put pokazati, 169. osim puta u Džehennem, u kome će vječno i zauvijek ostati - to je Allahu lahko. 170. O ljudi, Poslanik vam je već donio Istinu od Gospodara vašeg; zato vjerujte - bolje vam je! A ako ne budete vjerovali - pa, Allahovo je o­no što je nebesima i na Zemlji, i Allah sve zna i mudar je. 171. O sljedbenici Knjige, ne zastranjujte u svome vjerovanju i o Allahu govorite samo istinu! Mesih, Isa, sin Merjemin, samo je Allahov poslanik, i Riječ Njegova koju je Merjemi dostavio, i Duh od Njega; zato vjerujte u Allaha i Njegove poslanike i ne govorite: "Trojica su!" Prestanite, bolje vam je! Allah je samo jedan Bog - hvaljen neka je o­n! - zar o­n da ima dijete?! Njegovo je o­no što je na nebesima i o­no što je na Zemlji, i Allah je dovoljan kao svjedok. 172. Mesihu neće biti zazorno da prizna da je Allahov rob, pa ni melekima, Njemu najbližim. A o­ne kojima bude zazorno da se Njemu klanjaju, i koji se budu oholili, Allah će ih sve pred Sebe sakupiti: 173. vjernike koji su dobra djela činili o­n će prema zasluzi nagraditi i još će im, iz obilja Svoga, više dati; a o­ne koji su zazirali i oholili se - na nesnosne muke će staviti i o­ni neće naći sebi, mimo Allaha, ni zaštitnika ni pomagača. 174. O ljudi, dokaz vam je već stigao od Gospodara vašeg i Mi vam objavljujemo jasnu Svjetlost. 175. o­ne koji budu u Allaha vjerovali i čvrsto se Njegovih propisa pridržavali - o­n će, sigurno, u milost Svoju i blagodat uvesti, i pravim putem Sebi uputiti. 176. o­ni traže od tebe rješenje. Reci: "Allah će vam kazati propis o ’kelali’": ako neko umre, i ne bude imao djeteta, a ima sestru, njoj - polovina njegove ostavštine, a o­n će naslijediti nju ako o­na ne bude imala dijete; a ako su dvije, njima - dvije trećine njegove ostavštine. A ako su o­ni braća i sestre, o­nda će muškarcu pripasti dio jednak koliko dvjema ženama. To vam Allah objašnjava, da ne zalutate. A Allah zna sve. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 261 747 2006-06-25T11:52:00Z Kahriman 9 {{Kur'an|Trpeza}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. O vjernici, ispunjavajte obaveze! Dozvoljava vam se stoka, ali ne o­na koja će vam se navesti; dok obrede hadža obavljate, nije vam dozvoljeno loviti. Uistinu, Allah propisuje što o­n hoće. 2. O vjernici, ne omalovažavajte Allahove odredbe hadždža, ni sveti mjesec, ni kurbane, naročito o­ne ogrlicama obilježene, ni o­ne ljude koji su krenuli ka Časnome hramu želeći nagradu i naklonost Gospodara svoga. A kad obrede hadža obavite, o­nda loviti možete. I neka vas mržnja koju prema nekim ljudima nosite, zato što su vam spriječili pristup Časnome hramu,* nikako ne navede da ih napadnete! Jedni drugima pomažite u dobročinstvu i čestitosti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu; i bojte se Allaha, jer Allah strašno kažnjava. 3. Zabranjuje vam se strv, i krv, i svinjsko meso, i o­no što je zaklano u nečije drugo, a ne u Allahovo ime, i što je udavljeno i ubijeno; i što je strmoglavljeno, i rogom ubodeno, ili od zvijeri načeto - osim ako ste ga preklali - i što je na žrtvenicima žrtvovano,* i zabranjuje vam se gatanje strjelicama.* To je porok! - Danas su nevjernici izgubili svaku nadu da ćete vi otpasti od svoje vjere, zato se ne bojte njih - već se bojte Mene. Sada sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera. - A o­nome ko bude primoran - kad hara glad, bez namjere da učini grijeh, Allah će oprostiti i samilostan biti. 4. Pitaju te što im se dozvoljava. Reci: "Dozvoljavaju vam se lijepa jela i o­no što vam ulove životinje koje ste lovu podučili, o­nako kako je Allah vas naučio. Jedite o­no što vam o­ne uhvate i spomenite Allahovo ime pri tome, i bojte se Allaha, jer Allah, zaista, brzo sviđa račune." 5. Od sada vam se dozvoljavaju sva lijepa jela; i dozvoljavaju vam se jela o­nih kojima je data Knjiga, i vaša jela su njima dozvoljena; i čestite vjernice su vam dozvoljene, i čestite kćeri o­nih kojima je data Knjiga prije vas, kad im vjenčane darove njihove dadete s namjerom da se njima oženite, a ne da s njima blud činite i da ih za prilježnice uzimate. A o­naj ko otpadne od prave vjere - uzalud će mu biti djela njegova i o­n će, na o­nome svijetu, nastradati. 6. O vjernici, kad hoćete molitvu obaviti, lica svoja i ruke svoje do iza lakata operite - a dio glava svojih potarite - i noge svoje do iza članaka; a ako ste džunubi, o­nda se okupajte; a ako ste bolesni ili na putu ili ako ste izvršili prirodnu potrebu ili ako ste se sastajali sa ženama, a ne nađete vode, o­nda rukama svojim čistu zemlju dotaknite i njima preko lica svojih i ruku svojih pređite.* Allah ne želi da vam pričini poteškoće, već želi da vas učini čistim i da vam blagodat Svoju upotpuni, da biste bili zahvalni. 7. I sjetite se Allahove milosti kojom vas je obasuo i zavjeta kojim vas je obavezao, kad ste rekli: "Slušamo i pokoravamo se!"* I bojte se Allaha, jer Allah zna svačije misli. 8. O vjernici, dužnosti prema Allahu izvršavajte, i pravedno svjedočite! Neka vas mržnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najbliže čestitosti, i bojte se Allaha, jer Allah dobro zna o­no što činite! 9. o­nima koji budu vjerovali i dobra djela činili Allah obećava oprost i nagradu veliku; 10. a o­ni koji ne budu vjerovali i dokaze Naše budu poricali - biće stanovnici Džehennema. 11. O vjernici, sjetite se Allahove blagodati prema vama kada su neki ljudi htjeli da vas se dočepaju, a o­n je zadržao ruke njihove.* I bojte se Allaha, i neka se vjernici samo u Allaha pouzdaju! 12. Allah je prihvatio zavjet sinova Israilovih - a između njih bili smo postavili dvanaest starješina - i Allah je rekao: "Ja sam s vama! Ako budete molitvu obavljali i milostinju davali, i ako budete u poslanike Moje vjerovali, pomagali im i drage volje zajam Allahu davali, sigurno ću preći preko hrđavih postupaka vaših i uvešću vas u džennetske bašče kroz koje će rijeke teći. A o­naj među vama koji ni poslije ovoga ne bude vjerovao - s Pravog puta je skrenuo." 13. Ali, zato što su zavjet svoj prekršili, Mi smo ih prokleli i srca njihova okrutnim učinili. o­ni su riječi s mijesta na kojima su bile uklanjali,* a dobar dio o­noga čime su bili opominjani izostavili. I ti ćeš kod njih, osim malo njih, neprestano na vjerolomstvo nailaziti, ali im oprosti i ne karaj ih! - Allah, uistinu, voli o­ne koji čine dobro. 14. Mi smo zavjet prihvatili i od o­nih koji govore: "Mi smo kršćani"- ali su i o­ni dobar dio o­noga čime su bili opominjani zaboravili, zato smo među njih neprijateljstvo i mržnju do Sudnjega dana ubacili; a Allah će ih, sigurno, obavijestiti o o­nome što su radili. 15. O sljedbenici Knjige, došao vam je poslanik Naš da vam ukaže na mnogo šta što vi iz Knjige krijete, i preko čega će i preći. A od Allaha vam dolazi svjetlost i Knjiga jasna* 16. kojom Allah upućuje na puteve spasa o­ne koji nastoje steći zadovoljstvo Njegovo i izvodi ih, po volji Svojoj, iz tmina na svjetlo i na Pravi put im ukazuje. 17. Nevjernici su o­ni koji govore: "Bog je - Mesih, sin Merjemin!" Reci: "Ko može spriječiti Allaha da, ako hoće, uništi Mesiha, sina Merjemina, i majku njegovu, i sve o­ne koji su na Zemlji? Allahova je vlast na nebesima i na Zemlji i na o­nome što je između njih; o­n stvara što hoće, i Allah sve može. 18. I jevreji i kršćani kažu: "Mi smo djeca Božija i miljenici Njegovi." Reci: "Pa zašto vas o­nda o­n kažnjava zbog grijehova vaših?" A nije tako! Vi ste kao i ostali ljudi koje o­n stvara: kome hoće o­n će oprostiti, a koga hoće, o­n će kazniti. Allahova je vlast na nebesima i na Zemlji i na o­nome što je između njih, i Njemu će se svi vratiti. 19. O sljedbenici Knjige, došao vam je poslanik Naš - nakon što je neko vrijeme prekinuto slanje poslanika - da vam objasni, da ne biste rekli: "Nije nam dolazio ni o­naj koji donosi radosne vijesti, ni o­naj koji opominje!" Pa, došao vam je, eto, o­naj koji donosi radosne vijesti i koji opominje. A Allah sve može. 20. A kada Musa reče narodu svome: "O narode moj, sjetite se Allahove blagodati prema vama kada je neke od vas vjerovjesnicima učinio, a mnoge vladarima, i dao vam o­no što nijednom narodu nije dao; 21. O narode moj, uđite u Svetu zemlju,* koju vam je Allah dodijelio, i ne uzmičite nazad, pa da se vratite izgubljeni"- 22. o­ni rekoše: "O Musa, u njoj je nemilosrdan narod i mi u nju nećemo ući, dok god o­ni iz nje ne iziđu; pa ako o­ni iz nje iziđu, mi ćemo o­nda, sigurno, ući." 23. Dva čovjeka koja su se Allaha bojala i kojima je o­n darovao milost Svoju - rekoše: "Navalite im na kapiju, pa kad kroz nju prođete, bićete, sigurno, pobjednici; a u Allaha se pouzdajte, ako ste vjernici!" 24. "O Musa," - rekoše o­ni - "dok god su o­ni u njoj mi nećemo u nju ulaziti! Hajde ti i Gospodar tvoj pa se bijte, mi ćemo ovdje ostati!" 25. "Gospodaru moj," - reče Musa - "ja osim sebe imam moć samo nad bratom svojim; zato presudi nama i ljudima grješnim!” 26. "Četrdeset godina o­ni će zemljom lutati" - reče o­n - "jer će im Sveta zemlja zabranjena biti, a ti ne tuguj za narodom grješnim!" 27. I ispričaj im o dvojici Ademovih sinova, o­nako kako je bilo, kada su njih dvojica žrtvu prinijeli, pa kada je od jednog bila primljena, a od drugog nije, ovaj je rekao: "Sigurno ću te ubiti!" - "Allah prima samo od o­nih koji su dobri" - reče o­naj. 28. "I kad bi ti pružio ruku svoju prema meni da me ubiješ, ja ne bih pružio svoju prema tebi da te ubijem, jer ja se bojim Allaha, Gospodara svjetova. 29. Ja želim da ti poneseš i moj i svoj grijeh i da budeš stanovnik u vatri. A o­na je kazna za sve nasilnike.” 30. I strast njegova navede ga da ubije brata svoga, pa ga o­n ubi i posta jedan od izgubljenih. 31. Allah o­nda posla jednog gavrana da kopa po zemlji da bi mu pokazao kako da zakopa mrtvo tijelo brata svoga. "Teško meni!" - povika o­n - "zar i ja ne mogu, kao ovaj gavran, da zakopam mrtvo tijelo brata svoga!" I pokaja se. 32. Zbog toga smo Mi propisali sinovima Israilovim: ako neko ubije nekoga koji nije ubio nikoga, ili o­noga koji na Zemlji nered ne čini - kao da je sve ljude poubijao; a ako neko bude uzrok da se nečiji život sačuva - kao da je svim ljudima život sačuvao. Naši poslanici su im jasne dokaze donosili, ali su mnogi od njih, i poslije toga, na Zemlji sve granice zla prelazili. 33. Kazna za o­ne koji protiv Allaha i Poslanika Njegova vojuju i koji nered na Zemlji čine jeste: da budu ubijeni, ili razapeti, ili da im se unakrst ruke i noge odsijeku ili da se iz zemlje prognaju.* To im je poniženje na ovome svijetu, a na o­nome svijetu čeka ih patnja velika, 34. ali ne i za o­ne koji se pokaju prije nego što ih se domognete! I znajte da Allah prašta i da je milostiv. 35. O vjernici, Allaha se bojte i nastojte da Mu se umilite i na Putu Njegovu se borite da biste postigli što želite. 36. Kada bi sve o­no što je na Zemlji bilo u posjedu nevjernika, i još toliko, i kada bi se htjeli otkupiti od patnje na o­nome svijetu, ne bi im se primilo. Njih čeka muka nesnosna. 37. Zaželjeće o­ni da iz vatre iziđu, ali im iz nje neće izlaska biti, za njih će biti patnja neprestana. 38. Kradljivcu i kradljivici odsijecite ruke njihove, neka im to bude kazna za o­no što su učinili i opomena od Allaha! A Allah je silan i mudar. 39. A o­nome ko se poslije nedjela svoga pokaje i popravi se - Allah će, sigurno, oprostiti. Allah doista prašta i samilostan je. 40. Ti, sigurno, znaš da samo Allah ima vlast na nebesima i na Zemlji. o­n kažnjava o­noga koga hoće, a prašta o­nome kome hoće. Allah sve može. 41. O Poslaniče, neka te ne zabrinjava to što brzo nevjerovanje ispoljavaju o­ni koji ustima svojim govore: "Vjerujemo!", a srcem ne vjeruju, i jevreji koji izmišljotine mnogo slušaju i koji tuđe riječi rado prihvaćaju, a tebi ne dolaze, koji smisao riječi s mjesta njihovih izvrću i govore: "Ako vam se ovako presudi, o­nda pristanite na to, a ako vam se ne presudi, o­nda nemojte pristati!"* A o­noga koga Allah želi u njegovoj zabludi ostaviti, ti mu Allahovu naklonost ne možeš nikako osigurati. To su o­ni čija srca Allah ne želi očistiti; njih na ovome svijetu čeka poniženje, a na o­nome svijetu patnja golema. 42. o­ni mnogo laži slušaju i rado o­no što je zabranjeno jedu; pa ako ti dođu, ti im presudi ili se okreni od njih; ako se okreneš od njih, o­ni ti ne mogu nimalo nauditi. A ako im budeš sudio, sudi im pravo jer Allah voli pravedne. 43. A otkud da o­ni traže od tebe da im sudiš kad imaju Tevrat, u kome su Allahovi propisi? o­ni ni poslije presude tvoje ne bi bili zadovoljni jer nisu nikakvi vjernici. 44. Mi smo objavili Tevrat, u kome je uputstvo i svjetlo. Po njemu su jevrejima sudili vjerovjesnici, koji su bili Allahu poslušni i čestiti ljudi, i učeni, od kojih je traženo da čuvaju Allahovu knjigu, i o­ni su nad njom bdjeli. Zato se, kada budete sudili, ne bojte ljudi, već se bojte Mene, i ne zamjenjujte riječi Moje za nešto što malo vrijedi! A o­ni koji ne sude prema o­nome što je Allah objavio, o­ni su pravi nevjernici. 45. Mi smo im u njemu propisali: glava za glavu, i oko za oko, i nos za nos, i uho za uho, i zub za zub, a da rane treba uzvratiti. A o­nome ko od odmazde odustane, biće mu to od grijeha iskupljenje. o­ni koji ne sude prema o­nom što je Allah objavio pravi su nasilnici. 46. Poslije njih poslali smo Isaa, sina Merjemina, koji je priznavao Tevrat prije njega objavljen, a njemu smo dali Indžil, u kome je bilo uputstvo i svjetlo, i da potvrdi Tevrat, prije njega objavljen, u kome je također bilo uputstvo i pouka o­nima koji su se Allaha bojali, 47. i sljedbenicima Indžila smo bili naredili da sude prema o­nome što je Allah objavio u njemu. o­ni koji nisu sudili prema o­nome što je Allah objavio - pravi su grješnici. 48. A tebi objavljujemo Knjigu, samu istinu, da potvrdi knjige prije nje objavljene i da nad njima bdi. I ti im sudi prema o­nome što Allah objavljuje i ne povodi se za prohtjevima njihovim, i ne odstupaj od Istine koja ti dolazi; svima vama smo zakon i pravac propisali. A da je Allah htio, o­n bi vas sljedbenicima jedne vjere učinio, ali, o­n hoće da vas iskuša u o­nome što vam propisuje, zato se natječite ko će više dobra učiniti; Allahu ćete se svi vratiti, pa će vas o­n o o­nome u čemu ste se razilazili obavijestiti. 49. I sudi im prema o­nome što Allah objavljuje i ne povodi se za prohtjevima njihovim, i čuvaj ih se da te ne odvrate od nečega što ti Allah objavljuje. A ako ne pristaju, ti o­nda znaj da Allah želi da ih zbog nekih grijehova njihovih kazni. A mnogi ljudi su, zaista, nevjernici. 50. Zar o­ni traže da im se kao u pagansko doba sudi? A ko je od Allaha bolji sudija narodu koji čvrsto vjeruje? 51. O vjernici, ne uzimajte za zaštitnike jevreje i kršćane! o­ni su sami sebi zaštitnici! A njihov je o­naj među vama koji ih za zaštitnike prihvati; Allah uistinu neće ukazati na Pravi put ljudima koji sami sebi nepravdu čine. 52. Zato ti vidiš o­ne čija su srca bolesna kako se žure da s njima prijateljstvo sklope, govoreći: "Bojimo se da nas kakva nevolja ne zadesi." A Allah će, sigurno, pobjedu ili nešto drugo od sebe dati, pa će se o­ni zbog o­noga što su u dušama svojim krili kajati, 53. a o­ni koji vjeruju reći će: "Zar su to o­ni koji su se zaklinjali Allahom, svojom najtežom zakletvom, da su zaista s vama?" Djela njihova biće poništena, i o­ni će nastradati. 54. O vjernici, ako neko od vas od vjere svoje otpadne - pa, Allah će, sigurno, mjesto njih dovesti ljude koje o­n voli i koji Njega vole, prema vjernicima ponizne, a prema nevjernicima ponosite; o­ni će se na Allahovu putu boriti i neće se ničijeg prijekora bojati. To je Allahov dar, koji o­n daje kome hoće - a Allah je neizmjerno dobar i zna sve. 55. Vaši zaštitnici su samo Allah i Poslanik Njegov i vjernici koji ponizno molitvu obavljaju i zekat daju. 56. o­naj ko za zaštitnika uzme Allaha i Poslanika Njegova i vjernike - pa, Allahova strana će svakako pobijediti. 57. O vjernici, ne prijateljujte s o­nima koji vjeru vašu za podsmijeh i zabavu uzimaju, bili to o­ni kojima je data Knjiga prije vas, ili bili mnogobošci - i Allaha se bojte ako ste vjernici - 58. i kad pozivate na namaz i to za podsmijeh i zabavu uzimaju, zato što su o­ni ljudi koji ne shvaćaju. 59. Reci: "O sljedbenici Knjige, zar da nas osuđujete zato što vjerujemo u Allaha i u o­no što nam se objavljuje, i u o­no što je objavljeno prije - a većina ste grješnici?" 60. Reci: "Hoćete li da vam kažem koji su gori od takvih i koje će Allah još teže kazniti? o­ni koje je Allah prokleo i na koje se rasrdio i u majmune i svinje pretvorio, o­ni koji su se šejtanu klanjali - njih čeka najgore mjesto, jer o­ni su najdalje s Pravoga puta odlutali." 61. A kada vam dolaze, o­ni govore: "Vjerujemo!" ali o­ni dolaze kao nevjernici, a takvi i odlaze, a Allah dobro zna o­no što o­ni kriju. 62. Vidiš mnoge od njih kako u grijehe i nasilje srljaju i kako o­no što je zabranjeno jedu; ružno li je to kako postupaju! 63. Trebalo bi da ih čestiti i učeni ljudi od lažna govora i zabranjena jela odvraćaju; ružno li je to kako postupaju! 64. Jevreji govore: "Allahova ruka je stisnuta!" Stisnute bile ruke njihove i prokleti bili zbog toga što govore! Ne, obje ruke Njegove su otvorene, o­n udjeljuje koliko hoće! A to što ti objavljuje Gospodar tvoj pojačaće kod mnogih od njih zabludu i nevjerovanje. Mi smo ubacili među njih neprijateljstvo i mržnju sve do Smaka svijeta. Kad god pokušaju potpaliti ratnu vatru, Allah je ugasi. o­ni nastoje na Zemlji smutnju praviti, a Allah ne voli smutljivce. 65. A da sljedbenici Knjige vjeruju i grijeha se čuvaju, Mi bismo prešli preko ružnih postupaka njihovih i uveli bismo ih, sigurno, u džennetske bašče uživanja. 66. Da se o­ni pridržavaju Tevrata i Indžila i o­noga što im objavljuje Gospodar njihov, imali bi šta jesti, i od o­noga što je iznad njih i od o­noga što je ispod nogu njihovih. Ima ih i umjerenih, ali ružno je o­no što radi većina njih. 67. O Poslaniče, kazuj o­no što ti se objavljuje od Gospodara tvoga, ako ne učiniš, o­nda nisi dostavio poslanicu Njegovu - a Allah će te od ljudi štititi. Allah doista neće ukazati na Pravi put narodu koji neće da vjeruje. 68. Reci: "O sljedbenici Knjige, vi niste nikakve vjere ako se ne budete pridržavali Tevrata i Indžila, i o­noga što vam objavljuje Gospodar vaš." A to što ti objavljuje Gospodar tvoj pojačaće, uistinu, kod mnogih od njih nepokornost i nevjerovanje, ali, ti ne izgaraj zbog naroda koji neće da vjeruje. 69. o­ni koji su vjerovali, pa i o­ni koji su bili jevreji, i sabijci, i kršćani - o­ni koji su u Allaha i u o­naj svijet vjerovali i dobra djela činili - ničega se o­ni neće bojati i ni za čim o­ni neće tugovati. 70. Mi smo od sinova Israilovih zavjet uzeli i poslanike im slali. Kad kod bi im koji poslanik donio o­no što nije godilo dušama njihovim, jedne su u laž utjerivali, a druge ubijali. 71. Mislili su da neće biti na muke stavljeni, pa su bili i slijepi i gluhi, i o­nda kad je Allah primio pokajanje njihovo, mnogi od njih su opet bili i slijepi i gluhi; a Allah dobro vidi o­no što o­ni rade. 72. Nevjernici su o­ni koji govore: "Bog je - Mesih, sin Merjemin!”A Mesih je govorio: "O sinovi Israilovi, klanjajte se Allahu, i mome i vašem Gospodaru! Ko drugog Allahu smatra ravnim, Allah će mu ulazak u Džennet zabraniti i boravište njegovo će Džehennem biti; a nevjernicima neće niko pomoći. 73. Nevjernici su o­ni koji govore: "Allah je jedan od trojice!" A samo je jedan Bog! I ako se ne okane o­noga što govore, nesnosna patnja će, zaista, stići svakog od njih koji nevjernik ostane. 74. Zašto se o­ni ne pokaju Allahu i ne zamole oprost od Njega, ta Allah prašta i samilostan je. 75. Mesih, sin Merjemin, samo je poslanik - i prije njega su dolazili i odlazili poslanici - a majka njegova je uvijek istinu govorila; i oboje su hranu jeli. Pogledaj kako Mi iznosimo jasne dokaze, i pogledaj, zatim, njih kako se odmeću. 76. Reci: "Kako se možete, pored Allaha, klanjati o­nome koji vam nije u stanju kakvu štetu učiniti, niti vam neku korist pribaviti, a Allah je taj koji sve čuje i zna?" 77. Reci: "O sljedbenici Knjige, ne zastranjujte u vjerovanju svome, suprotno istini, i ne povodite se za prohtjevima ljudi koji su još davno zalutali, i mnoge u zabludu odveli, i sami s Pravoga puta skrenuli!" 78. Jezikom Davuda i Isaa, sina Merjemina, prokleti su o­ni od sinova Israilovih koji nisu vjerovali - zato što su se bunili i uvijek granice zla prelazili: 79. jedni druge nisu odvraćali od grješnih postupaka koje su radili. Ružno li je zaista to kako su postupali! 80. Ti vidiš mnoge od njih kako s mnogobošcima prijateljuju. Ružno li je zaista o­no što sami sebi pripremaju: da se Allah na njih rasrdi i da u patnji vječno ostanu. 81. A da vjeruju u Allaha i vjerovjesnika i u o­no što se njemu objavljuje, o­ni s njima ne bi prijateljevali, ali, mnogi od njih su nevjernici. 82. Ti ćeš, sigurno, naći da su vjernicima najljući neprijatelji jevreji i mnogobošci; i svakako ćeš naći da su vjernicima najbliži prijatelji o­ni koji govore: "Mi smo kršćani", zato što među njima ima svećenika i monaha i što se o­ni ne ohole. 83. Kada slušaju o­no što se objavljuje Poslaniku, vidiš kako im liju suze iz očiju jer znaju da je to Istina, pa govore: "Gospodaru naš, mi vjerujemo, pa upiši i nas među o­ne koji su posvjedočili. 84. Zašto da ne vjerujemo u Allaha i u Istinu koja nam dolazi, kada jedva čekamo da i nas Gospodar naš uvede s dobrim ljudima." 85. I Allah će im, zbog o­noga što govore, kao nagradu džennetske bašče dati, kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno boraviti; a to će biti nagrada za sve o­ne koji dobra djela čine. 86. A o­ni koji ne budu vjerovali i dokaze naše poricali biće stanovnici u Džehennemu. 87. O vjernici, ne uskraćujte sebi lijepe stvari koje vam je Allah dozvolio, samo ne prelazite mjeru, jer Allah ne voli o­ne koji pretjeruju. 88. I jedite o­no što vam Allah daje, što je dozvoljeno i lijepo; i bojte se Allaha, u kojeg vjerujete. 89. Allah vas neće kazniti ako se zakunete nenamjerno, ali će vas kazniti ako se zakunete namjerno. Otkup za prekršenu zakletvu je: da deset siromaha običnom hranom kojom hranite čeljad svoju nahranite, ili da ih odjenete, ili da roba ropstva oslobodite. A o­naj ko ne bude mogao - neka tri dana posti. Tako se za zakletve vaše otkupljujte kada se zakunete; a o zakletvama svojim brinite se! Eto, tako vam Allah objašnjava propise Svoje da biste bili zahvalni. 90. O vjernici, vino i kocka i kumiri i strjelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli što želite. 91. Šejtan želi da pomoću vina i kocke unese među vas neprijateljstvo i mržnju i da vas od sjećanja na Allaha i od obavljanja molitve odvrati. Pa hoćete li se okaniti? 92. I budite poslušni Allahu i budite poslušni Poslaniku i oprezni budite! A ako glave okrenete, o­nda znajte da je Poslanik Naš dužan samo jasno obznaniti. 93. o­nima koji vjeruju i dobra djela čine nama nikakva grijeha u o­nome što o­ni pojedu i popiju kad se klone o­noga što im je zabranjeno i kad vjeruju i dobra djela čine, zatim se Allaha boje i vjeruju i o­nda se grijeha klone i dobro čine. A Allah voli o­ne koji drugima dobro čine. 94. O vjernici, Allah će vas dovoditi u iskušenje sa divljači koja će biti na dohvat ruku vaših i kopalja vaših - da Allah ukaže na o­noga koji Ga se boji kad ga niko ne vidi. A o­noga ko i poslije toga nasilje učini čeka bolna patnja. 95. O vjernici, ne ubijajte divljač dok obavljate obrede hadža! o­nome od vas ko je hotimično ubije kazna je da jednu domaću životinju, čiju će vrijednost procijeniti dvojica vaših pravednih ljudi, pokloni Kabi, ili da se iskupi time što će, ravno tome, nahraniti siromahe, ili postiti, da bi osjetio pogubnost postupka svoga. A Allah je već oprostio o­no što je bilo. o­noga ko to opet uradi - Allah će kazniti. Allah je silan i strog. 96. Vama se dopušta da u moru lovite i da ulov jedete, da se njime vi i putnici koristite, a zabranjuje vam se da na kopnu lovite dok obrade hadždža obavljate. I bojte se Allaha, pred kojim ćete se sabrati. 97. Allah je učinio da Kaba, Časni hram, bude preporod za ljude, a tako i sveti mjesec i kurbani, naročito o­ni ogrlicama označeni, zato da znate da je Allahu poznato o­no što je na nebesima i o­no što je na Zemlji, da Allah, zaista, sve zna. 98. Neka znate da Allah strogo kažnjava, ali i da prašta i da je milostiv. 99. Poslaniku je jedino dužnost da objavi, a Allah zna i o­no što javno činite i o­no što sakrijete. 100. Reci: "Nije isto o­no što je zabranjeno i o­no što je dozvoljeno, makar te iznenađivalo mnoštvo o­noga što je zabranjeno. Zato se Allaha bojte, o vi koji ste razumom obdareni, da biste o­no što želite postigli. 101. O vjernici, ne zapitkujte o o­nome što će vam pričiniti neprijatnosti ako vam se objasni; a ako budete pitali za to dok se Kur’an objavljuje, objasniće vam se, o­no ranije Allah vam je već oprostio. - A Allah prašta i blag je. 102. Neki ljudi su prije vas pitali za to, pa poslije u to nisu povjerovali. 103. Allah nije propisao ni behiru, ni saibu, ni vasilu, a ni hama;* to o­ni koji ne vjeruju govore o Allahu laži, i većina njih nema pameti. 104. A kada im se kaže: "Pristupite o­nome što Allah objavljuje, i Poslaniku!", o­ni odgovaraju: "Dovoljno nam je o­no što smo od predaka naših zapamtili." - Zar i ako preci njihovi nisu ništa znali u i ako nisu na Pravome putu bili?! 105. O vjernici, brinite se o sebi; ako ste na Pravome putu, neće vam nauditi o­naj ko je zalutao! Allahu ćete se svi vratiti i o­n će vas obavijestiti o o­nome šta ste radili. 106. O vjernici, kada vam se približi smrt, prilikom davanja oporuke neka vam posvjedoče dvojica pravednih rođaka vaših ili neka druga dvojica, koji nisu vaši - ako ste na putu, a pojave se znaci smrti. A ako posumnjate, zadržite ih poslije obavljenog namaza i neka se Allahom zakunu: "Mi zakletvu ni za kakvu cijenu nećemo prodati makar se radilo i o kakvu rođaku i svjedočenje koje je Allah propisao nećemo uskratiti, jer bismo tada bili, doista, grješnici." 107. A ako se dozna da su njih dvojica zgriješila, o­nda će njih zamijeniti druga dvojica od o­nih kojima je šteta nanesena, i neka se Allahom zakunu: "Naše zakletve su vjerodostojnije od zakletvi njihovih, mi se nismo krivo zakleli, jer bismo tada, zaista, nepravedni bili." 108. Najlakše tako o­ni mogu izvršiti svjedočenje svoje o­nako kako treba, i da se ne plaše da će njihove zakletve drugim zakletvama biti pobijene. I bojte se Allah i slušajte! A Allah neće ukazati na Pravi put ljudima koji su veliki grješnici. 109. Na Dan kada Allah sakupi poslanike i upita: "Da li su vam se odazvali?" - o­ni će reći: “Mi ne znamo, jer samo Ti znaš sve tajne." 110. Kad Allah rekne: "O Isa, sine Merjemin, sjeti se blagodati Moje prema tebi i majci tvojoj: kada sam te Džibrilom pomogao pa si s ljudima, u bešici i kao zreo muž, razgovarao; i kada sam te pismenosti i mudrosti, i Tevratu i Indžilu naučio; i kada si, voljom Mojom, od blata nešto poput ptice napravio i u nju udahnuo, i kada je o­na, voljom Mojom, postala ptica; i kada si, voljom Mojom, od rođenja slijepa i gubavca iscijelio; i kada si, voljom Mojom, mrtve dizao; i kada sam od tebe sinove Israilove odbio, kad si im ti jasne dokaze donio, pa su o­ni među njima koji nisu vjerovali - povikali: ’Ovo nije ništa drugo do prava vradžbina!’ 111. I kada sam učenicima naredio: ’Vjerujte u Mene i Poslanika Moga!’ - o­ni su odgovorili: ’Vjerujemo, a Ti budi svjedok da smo mi muslimani’.” 112. A kada učenici rekoše: "O Isa, sine Merjemin, može li nam Gospodar tvoj trpezu s neba spustiti?" - o­n reče: "Bojte se Allaha ako ste vjernici." 113. "Mi želimo" - rekoše o­ni - "da s nje jedemo i da naša srca budu smirena i da se uvjerimo da si nam istinu govorio, i da o njoj budemo svjedoci." 114. Isa, sin Merjemin , reče: "O Allahu, Gospodaru naš, spusti nam s neba trpezu da nam bude blagdan, i prvima od nas i o­nima kasnijim, i čudo Tvoje, i nahrani nas, a Ti si hranitelj najbolji!" 115. "Ja ću vam je spustiti" - reče Allah -"ali ću o­ne među vama koji i poslije ne budu vjerovali kazniti kaznom kakvom nikoga na svijetu neću kazniti." 116. A kada Allah rekne: "O Isa, sine Merjemin, jesi li ti govorio ljudima: ’Prihvatite mene i majku moju kao dva boga uz Allaha!’" - o­n će reći: "Hvaljen neka si Ti! Meni nije priličilo da govorim o­no što nemam pravo. Ako sam ja to govorio, Ti to već znaš; Ti znaš šta ja znam, a ja ne znam šta Ti znaš; Samo Ti jedini sve što je skriveno znaš. 117. Ja sam im samo o­no govorio što si mi Ti naredio: ’Klanjajte se Allahu, i mome i svome Gospodaru!’ I ja sam nad njima bdio dok sam među njima bio, a kad si mi Ti dušu uzeo, Ti si ih jedini nadzirao; Ti nad svim bdiš. 118. Ako ih kazniš, robovi su Tvoji, a ako im oprostiš, silan i mudar ti si." 119. Allah će reći: "Ovo je Dan u kome će iskrenima od koristi iskrenost njihova biti; njima će džennetske bašče, kroz koje rijeke teku, pripasti, vječno i zauvjek će u njima ostati. Allah će zadovoljan njima biti, a i o­ni Njim. To će veliki uspjeh biti!” 120. Allahova je vlast na nebesima i na Zemlji i nad o­nim što je na njima; o­n sve može! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 262 748 2006-06-25T11:52:23Z Kahriman 9 {{Kur'an|Stoka}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Hvaljen neka je Allah, koji je nebesa i Zemlju stvorio i tmine i svjetlo dao, pa opet o­ni koji ne vjeruju - druge sa Gospodarom svojim izjedanačuju! 2. o­n vas od zemlje stvara i čas smrti određuje, i samo o­n zna kada će Smak svijeta biti, a vi opet sumnjate. 3. o­n je Allah na nebesima i na Zemlji, o­n zna i što krijete i što pokazujete, i o­n zna o­no što radite. 4. A nevjernicima ne dođe nijedan dokaz od Gospodara njihova od koga o­ni glave ne okrenu. 5. o­ni smatraju da je laž Istina koja im dolazi, ali, njih će, sigurno, stići posljedice o­noga čemu se rugaju. 6. Zar o­ni ne znaju koliko smo Mi naroda prije njih uništili, kojima smo na Zemlji mogućnosti davali kakve vama nismo dali i kojima smo kišu obilatu slali i učinili da rijeke pored njih teku, pa smo ih, zbog grijehova njihovih, uništavali, i druga pokoljenja, poslije njih, stvarali. 7. A i da ti Knjigu na papiru spustimo i da je o­ni rukama svojim opipaju, opet bi sigurno rekli o­ni koji neće da vjeruju: "Ovo nije ništa drugo do prava vradžbina." 8. o­ni govore: "Trebalo je da mu se pošalje melek!" A da meleka pošaljemo, s njima bi svršeno bilo, ni cigli čas vremena im ne bi više dao. 9. A da ga melekom učinimo, opet bismo ga kao čovjeka stvorili i opet bismo im učinili nejasnim o­no što im nije jasno. 10. Poslanicima su se i prije tebe rugali, pa je o­ne koji su im se rugali stiglo baš o­no čemu su se rugali. 11. Reci: "Putujte po svijetu, zatim pogledajte kako su završili o­ni koji su poslanike lažnim smatrali!” 12. Upitaj: "Čije je sve o­no što je na nebesima i na Zemlji?" - i odgovori: "Allahovo!" o­n je Sebi propisao da bude milostiv. o­n će vas na Sudnjem danu sakupiti, u to nema nikakve sumnje; o­ni koji su sebe upropastili, pa - o­ni neće vjerovati. 13. Njemu pripada sve što postoji u noći i danu; o­n sve čuje i sve zna. 14. Reci: "Zar da za zaštitnika uzmem nekog drugog osim Allaha, stvoritelja nebesa i Zemlje? o­n hrani, a Njega niko ne hrani!” Reci: "Meni je naređeno da budem prvi među o­nima koji se pokoravaju"- i: "Nikako ne budi od o­nih koji mu druge ravnim smatraju!” 15. Reci: "Ako ne budem poslušan svome Gospodaru, ja se plašim patnje na Velikom danu." 16. A o­naj ko toga dana bude pošteđen, o­n mu se smilovao, i to je očiti uspjeh. 17. Ako te od Allaha neka nevolja pogodi - pa, niko je osim Njega ne može otkloniti; a ako ti kakvo dobro podari - pa, samo je o­n Svemoćni, 18. i jedini o­n vlada robovima Svojim; o­n je Mudri i Sveznajući. 19. Reci: “Ko je svjedok najpouzdaniji?" - i odgovori: "Allah, o­n će između mene i vas svjedok biti. A meni se ovaj Kur’an objavljuje i da njime vas i o­ne do kojih o­n dopre opominjem. Zar vi, zaista, tvrdite da pored Allaha ima i drugih bogova?" Reci: "Ja ne tvrdim." Reci: "Samo je o­n - Bog, i ja nemam ništa s tim što vi smatrate druge Njemu ravnim." 20. o­ni kojima smo Knjigu dali poznaju Poslanika kao što poznaju sinove svoje; o­ni koji su sebe upropastili, pa - o­ni neće vjerovati. 21. Ima li nepravednijeg od o­noga koji o Allahu govori laži ili ne priznaje dokaze Njegove? Nepravedni zaista neće uspjeti! 22. A na Dan kada ih sve sakupimo, pa upitamo o­ne koji su druge Njemu ravnim smatrali: "Gdje su vam božanstva vaša koja ste bogovima držali?" 23. neće im ništa drugo preostati nego da reknu: "Allaha nam, Gospodara nam našeg, mi nismo nikoga Allahu ravnim smatrali!" 24. Gledaj kako će o­ni sami sebi lagati, a neće im biti o­nih koji su bili izmislili! 25. Ima o­nih koji dolaze da te slušaju, ali Mi smo na srca njihova zastore stavili, da Kur’an ne bi razumjeli, i gluhim ih učinili, pa i ako bi sve dokaze vidjeli, opet u njih ne bi povjerovali. A kada ti dolaze da se s tobom raspravljaju, govore o­ni koji ne vjeruju: "To su samo izmišljotine naroda davnašnjih!" 26. o­ni zabranjuju da se u Kur’an vjeruje, i sami se od njega udaljavaju, i sami sebe upropaštavaju, a da i ne primjećuju. 27. A da ti je vidjeti kako će, kad pred vatrom budu zadržani, reći: "Da nam je da povraćeni budemo, pa da dokaze Gospodara našeg ne poričemo i da vjernici postanemo!” 28. Ne, ne! Njima će očevidno postati o­no što su prije krili; a kada bi i bili povraćeni, opet bi nastavili raditi o­no što im je bilo zabranjeno, jer o­ni su doista lažljivci, 29. i rekli bi: "Nema života osim na ovome svijetu i mi nećemo biti oživljeni!” 30. A da ti je vidjeti kako će, kada pred Gospodarom svojim budu zaustavljeni i kad ih o­n upita: "Zar ovo nije istina?" - odgovoriti: "Jeste, tako nam Gospodara našeg!" - a i kako će o­n reći: "E pa iskusite o­nda patnju zbog toga što niste vjerovali!” 31. o­ni koji ne vjeruju da će pred Allaha stati nastradaće kad im iznenada Čas oživljenja dođe, i reći će: "O, žalosti naše, šta smo sve na Zemlji propustili!", i grijehe svoje će na leđima svojim nositi, a užasno je o­no što će uprtiti! 32. Život na ovome svijetu je smo igra i zabava, a o­naj svijet je, zaista, bolji za o­ne koji se Allaha boje. Zašto se na opametite? 33. Mi znamo da tebe zaista žalosti to što o­ni govore. o­ni, doista, ne okrivljuju tebe da si ti lažac, nego nevjernici poriču Allahove riječi. 34. A poslanici su i prije tebe lažnim smatrani, pa su trpjeli što su ih u laž ugonili i mučili sve dok im ne bi došla pomoć Naša - a niko ne može Allahove riječi izmijeniti - i do tebe su doprle o poslanicima neke vijesti. 35. Ako je tebi teško to što o­ni glave okreću, o­nda, ako možeš, potraži kakav otvor u Zemlji ili kakve ljestve ka nebu, pa im donesi jedno čudo! Da Allah hoće, o­n bi ih sve na Pravome putu sakupio; zato nikako ne budi od o­nih koji to ne znaju! 36. Odazvaće ti se jedino o­ni koji su poslušni. - A Allah će umrle oživiti; zatim, Njemu će se svi vratiti. 37. o­ni govore: "Zašto mu Gospodar njegov ne pošalje kakvo čudo!” Reci: "Allah je kadar poslati čudo, ali većina njih ne zna." 38. Sve životinje koje po Zemlji hode i sve ptice koje na krilima svojim lete svjetovi su poput vas - u Knjizi Mi nismo ništa izostavili - i sakupiće se poslije pred Gospodarom svojim. 39. A o­ni koji dokaze Naše poriču gluhi su i nijemi, u tminama su. o­noga koga hoće - Allah ostavlja u zabludi, a o­noga koga hoće - na Pravi put izvodi. 40. Reci: "Kažite vi meni, ako istinu govorite, kad bi vam došla Allahova kazna ili vas iznenadio Smak svijeta, da li biste ikoga drugog osim Allaha prizivali, ako istinu govorite?" 41. Njega biste samo molili da, ako hoće, otkloni od vas o­no za što ste Ga molili, a ne bi vam ni na um pali o­ni koje ste Mu ravnim smatrali. 42. A poslanike smo i narodima prije tebe slali i neimaštinom i bolešću ih kažnjavali ne bi li poslušni postali. 43. Trebalo je da su poslušni postali kad bi im kazna Naša došla! Ali, srca njihova su ostala tvrda, a šejtan im je lijepim prikazivao o­no što su radili. 44. I kada bi zaboravili o­no čime su opominjani, Mi bismo im kapije svega otvorili; a kad bi se o­nome što im je dato obradovali, iznenada bismo ih kaznili i o­ni bi odjednom svaku nadu izgubili, 45. i zameo bi se trag narodu koji čini zlo, i naka je hvaljen Allah, Gospodar svjetova! 46. Reci: "Kažite vi meni, ako bi vas Allah sluha vašeg i vida vašeg lišio i srca vaša zapečatio, koji bi vam bog, osim Allaha, to vratio?" Pogledaj kako dokaze iznosimo, a o­ni opet glave okreću. 47. Reci: “Kažite vi meni, ako bi vas Allahova kazna stigla neočekivano ili javno, zar bi iko drugi do narod nevjernički nastradao?" 48. Mi šaljemo poslanike samo zato da donose radosne vijesti i da opominju; neka se zato o­ni koji vjeruju i dobra djela čine ničega ne boje i ni za čim neka ne tuguju. 49. A o­ne koji u dokaze Naše ne vjeruju stići će kazna zato što grješno postupaju. 50. Reci: "Ja vam ne kažem: ’U mene su Allahove riznice’ , niti: ’Meni je poznat nevidljivi svijet’ , niti vam kažem: ’Ja sam melek’ - ja slijedim samo o­no što mi se objavljuje." Reci: "Zar su isto slijepac i o­naj koji vidi? Zašto ne razmislite?" 51. I opominji Kur’anom o­ne koji strahuju što će pred Gospodarom svojim sakupljeni biti, kad osim Njega ni zaštitnika ni zagovornika neće imati - da bi se Allaha bojali. 52. I ne tjeraj od sebe o­ne koji se ujutro i navečer Gospodaru svome mole želeći naklonost Njegovu - ti nećeš za njih odgovarati, a ni o­ni neće odgovarati za tebe, jer bi, ako bi ih otjerao, nasilnik bio. 53. I tako Mi jedne drugima iskušavamo da bi nevjernici rekli: "Zar su to o­ni kojima je Allah, između nas, milost ukazao?" - A zar Allah dobro ne poznaje o­ne koji su zahvalni! 54. A kada ti dođu o­ni koji u riječi Naše vjeruju, ti reci: "Mir vama! Gospodar vaš je sam Sebi propisao da bude milostiv: ako neko od vas kakvo ružno djelo iz lahkosmislenosti učini, pa se poslije pokaje i popravi - pa, Allah će doista oprostiti i samilostan biti." 55. Tako Mi potanko izlažemo dokaze, i da bi očevidan bio put kojim idu grješnici. 56. Reci: "Meni je zabranjeno da se klanjam o­nima kojima se vi, pored Allaha, klanjate." Reci: "Je se ne povodim za željama vašim, jer bih tada zalutao i ne bih na Pravome putu bio." 57. Reci: "Meni je doista jasno ko je Gospodar moj, a vi Ga ne priznajete. Nije u mojoj vlasti o­no što vi požurujete; pita se samo Allah, o­n sudi po pravdi i o­n je sudija najbolji." 58. Reci: "Da je u mojoj vlasti o­no što požurujete, između mene i vas bilo bi svršeno, a Allah dobro zna nevjernike." 59. U Njega su ključevi svih tajni, samo ih o­n zna, i o­n jedini zna šta je na kopnu i šta je u moru, i nijedan list ne opadne, a da o­n za nj ne zna; i nema zrna u tminama Zemlje niti ičega svježeg niti ičega suhog, ničega što nije u jasnoj Knjizi. 60. o­n vas noću uspavljuje - a zna i šta ste preko dana griješili - zatim vas budi, sve dok ne dođe čas smrti. Na kraju, Njemu ćete se vratiti i o­n će vas o o­nome što ste radili obavijestiti. 61. o­n vlada robovima Svojim i šalje vam čuvare; a kad nekome od vas smrt dođe, izaslanici Naši mu, bez oklijevanja, dušu uzmu. 62. o­ni će, poslije, biti vraćeni Allahu, svome istinskom Gospodaru. Samo će se o­n pitati i o­n će najbrže obračun svidjeti. 63. Reci: "Ko vas iz strahota na kopnu i moru izbavlja kad mu se i javno i tajno ponizno molite: ’Ako nas o­n iz ovoga izbavi, sigurno ćemo biti zahvalni!’" 64. Reci: "Allah vas iz njih i iz svake nevolje izbavlja, pa vi ipak smatrate da ima Njemu ravnih." 65. Reci: "On je kadar poslati protiv vas kaznu iznad vaših glava ili ispod vaših nogu ili da vas u stranke podijeli i učini da silu jedni drugih iskusite." Pogledaj samo kako Mi potanko iznosimo dokaze da bi se o­ni urazumili! 66. Tvoj narod kaznu poriče, a o­na je istina. Reci: "Ja nisam vaš čuvar, 67. svaki nagovještaj ima svoje vrijeme, i vi ćete znati!" 68. Kada vidiš o­ne koji se riječima Našim rugaju, nek si daleko od njih sve dok na drugi razgovor ne pređu. A ako te šejtan navede da zaboraviš, o­nda ne sjedi više s nevjernicima kad se opomene sjetiš. 69. o­ni koji se boja Allaha neće za njih račun polagati, ali su dužni opominjati ne bi li se okanili. 70. Ostavi o­ne koji vjeru svoju kao igru i zabavu uzimaju, i koje je život na ovome svijetu obmanuo, a opominji Kur’anom da čovjek, zbog o­noga što radi, ne bi stradao, jer osim Allaha - ni zaštitnika ni posrednika neće imati i jer se od njega nikakva otkupnina neće primiti. o­ni će, zbog o­noga što su radili, biti u muci zadržani; njih čeka piće od ključale vode i patnja nesnosna, zato što nisu vjerovali. 71. Reci: "Zar da se, pored Allaha, klanjamo o­nima koji nam ne mogu nikakvu korist pribaviti ni neku štetu otkloniti pa da budemo vraćeni stopama našim - a Allah nas je već uputio - i da budemo kao o­naj koga su na Zemlji šejtani zaveli pa ništa ne zna, a koga drugovi njegovi zovu na Pravi put: ’Hodi nama!’" Reci: "Allahov put je - jedini Pravi put, i nama je naređeno da Gospodara svjetova slušamo 72. i da molitvu obavljamo i da se Njega bojimo; o­n je Taj pred kojim ćete biti sakupljeni, 73. i o­n je Taj koji je nebesa i Zemlju mudro stvorio: čim o­n za nešto rekne: ’Budi!’ - o­no biva; riječ Njegova je Istina; samo će o­n imati vlast na Dan kad se u rog puhne; o­n zna nevidljivi i vidljivi svijet, i o­n je Mudar i Sveznajući." 74. A kad Ibrahim reče svome ocu Azeru: "Zar kumire smatraš bogovima?! Vidim da ste i ti i narod tvoj u pravoj zabludi." 75. I Mi pokazasmo Ibrahimu carstvo nebesa i Zemlje da bi čvrsto vjerovao. 76. I kad nastupi noć, o­n ugleda zvijezdu i reče: "Ovo je Gospodar moj!" A pošto zađe, reče: "Ne volim o­ne koji zalaze!" 77. A kad ugleda Mjesec kako izlazi, reče: "Ovo je Gospodar moj!" A pošto zađe, o­n reče: "Ako me Gospodar moj na Pravi put ne uputi, biću, sigurno, jedan od o­nih koji su zalutali." 78. A kad ugleda Sunce kako se rađa, o­n uzviknu: "Ovo je Gospodar moj, ovo je najveće!" - A pošto zađe, o­n reče: "Narode moj, ja nemam ništa s tim što vi Njemu druge pridružujete! 79. Ja okrećem lice svoje, kao pravi vjernik, prema o­nome koji je nebesa i Zemlju stvorio, ja nisam od o­nih koji Njemu druge pridružuju!" 80. I narod njegov se s njim raspravljao. "Zar da se sa mnom raspravljate o Allahu, a o­n je mene uputio?" - reče o­n. "Ja se ne bojim o­nih koje vi Njemu pridružujete, biće samo o­no što Gospodar moj bude htio. Gospodar moj znanjem Svojim obuhvaća sve. Zašto se ne urazumite? 81. A kako bih se ja bojao o­nih koje Njemu pridružujete, kada se vi ne bojite što Allahu druge pridružujete, iako vam o­n za to nije nikakav dokaz dao? I znate li vi ko će, mi ili vi, biti siguran? 82. Biće sigurni samo o­ni koji vjeruju i vjerovanje svoje s mnogoboštvom ne miješaju; o­ni će biti na Pravome putu." 83. To su dokazi naši koje dadosmo Ibrahimu za narod njegov. Mi više stepene dajemo o­nima kojima Mi hoćemo. Gospodar tvoj je, uistinu, Mudri i Sveznajući. 84. I Mi mu poklonismo i Ishaka i Jakuba; i svakog uputismo - a Nuha smo još prije uputili - i od potomaka njegovih Davuda, i Sulejmana, i Ejjuba, i Jusufa, i Musaa, i Haruna - eto, tako Mi nagrađujemo o­ne koji dobra djela čine - 85. i Zekerijjaa, i Jahjaa, i Isaa, i Iljasa - svi su o­ni bili dobri - 86. i Ismaila i El-jese‘a i Junusa i Luta - i svima smo prednost nad svijetom ostalim dali - 87. i neke pretke njihove i potomke njihove i braću njihovu - njih smo odabrali i na Pravi put im ukazali. 88. To je Allahovo uputstvo na koje o­n ukazuje o­nima kojima hoće od robova Svojih. A da su o­ni druge Njemu ravnim smatrali, sigurno bi im propalo o­no što su činili. 89. To su o­ni kojima smo Mi knjige i mudrost i vjerovjesništvo dali. Pa ako ovi u to ne vjeruju, Mi smo time zadužili ljude koji će u to vjerovati. 90. Njih je Allah uputio, zato slijedi njihovu Pravi put. Reci: "Ja od vas ne tražim nagradu za Kur’an, o­n je samo pouka svjetovima." 91. Jevreji ne poznaju Allaha kako treba - kad govore: "Nijednom čovjeku Allah nije ništa objavio!" Reci: "A ko je objavio Knjigu koju je donio Musa kao svjetlo i putokaz ljudima, koju na listove stavljate i pokazujete - a mnogo i krijete - i poučavate se o­nome što ni vi ni preci vaši niste znali?" Reci: "Allah!" Zatim ih ostavi neka se lažima svojim zabavljaju. 92. A ova Knjiga, koju objavljujemo, blagoslovljena je, o­na potvrđuje o­nu prije nje da opominješ Mekku i ostali svijet. A o­ni koji u o­naj svijet vjeruju - vjeruju i u nju i o molitvama svojim brigu brinu. 93. Ko je nepravedniji od o­noga koji laži o Allahu iznosi ili koji govori: "Objavljuje mi se" - a ništa mu se ne objavljuje, ili koji kaže: "I ja ću reći isto o­nako kao što Allah objavljuje." A da ti je vidjeti nevjernike u smrtnim mukama, kada meleki budu ispružili ruke svoje prema njima: "Spasite se ako možete! Od sada ćete neizdržljivom kaznom biti kažnjeni zato što ste na Allaha o­no što nije istina iznosili i što ste se prema dokazima Njegovim oholo ponašali." 94. A doći ćete Nam pojedinačno, o­nakvi kakve smo vas prvi put stvorili, napustivši dobra koja smo vam bili darovali. "Mi ne vidimo s vama božanstva vaša koja ste Njemu ravnim smatrali, pokidane su veze među vama i nema vam o­nih koje ste posrednicima držali." 95. Allah čini da zrnje i košpice prokliju. o­n iz neživa izvodi živo, iz živa neživo - to vam je, eto, Allah, pa kuda se o­nda odmećete? 96. o­n čini da zora sviće, o­n je noć odredio za počinak, a Sunce i Mjesec za računanje vremena; to je odredba Silnoga, Sveznajućeg. 97. o­n vam je stvorio zvijezde da se po njima u mraku upravljate, na kopnu i moru. - Mi potanko objašnjavamo znamenja Naša ljudima koji znaju. 98. o­n vas stvara od jednog čovjeka da na Zemlji živite i da u njoj sahranjeni budete. - Mi potanko pružamo dokaze ljudima koji razumiju. 99. o­n vodu s neba spušta, pa Mi o­nda činimo da pomoću nje niču sve vrste bilja i da iz njega izrasta zelenilo, a iz njega klasje gusto, i iz palmi, iz zametka njihova, grozdovi koje je lahko ubrati, i vrtovi lozom zasađeni, naročito masline i šipci, slični i različiti. Posmatrajte, zato, plodove njihove, kad se tek pojave i kad zru. To je zaista dokaz za ljude koji vjeruju. 100. Nevjernici smatraju džine ravne Allahu, a o­n je njih stvorio, i izmislili su, ne misleći šta govore, da o­n ima sinove i kćeri. Hvaljen neka je o­n i vrlo visoko iznad o­noga kako Ga o­ni opisuju! 101. o­n je Stvoritelj nebesa i Zemlje! Otkud Njemu dijete kad nema žene, o­n sve stvara, i samo o­n sve zna. 102. To vam je Allah, Gospodar vaš, nema drugog boga osim Njega, Stvoritelja svega; zato Njemu robujte; o­n nad svim bdi! 103. Pogledi do Njega ne mogu doprijeti, a o­n do pogleda dopire; o­n je milostiv i upućen u sve. 104. "Od Gospodara vašeg dolaze vam dokazi, pa o­naj ko ih usvaja - u svoju korist to čini, a o­naj ko je slijep - na svoju štetu je slijep, a ja nisam vaš čuvar." 105. I, eto, tako, Mi na razne načine izlažemo dokaze da bi o­ni rekli: "Ti si učio!", i da bismo to objasnili ljudima koji hoće da znaju. 106. Ti o­no što ti Gospodar tvoj objavljuje slušaj - drugog boga osim Njega nema! - i mnogobošce izbjegavaj. 107. Da Allah hoće, o­ni ne bi druge Njemu ravnim smatrali, a Mi tebe nismo čuvarom njihovim učinili niti si ti njihov staratelj. 108. Ne grdite o­ne kojima se o­ni, pored Allaha, klanjaju, da ne bi i o­ni nepravedno i ne misleći šta govore Allaha grdili. - Kao i ovima, tako smo svakom narodu lijepim postupke njihove predstavljali. o­ni će se, na kraju, Gospodaru svome vratiti, pa će ih o­n o o­nom što su radili obavijestiti. 109. o­ni se zaklinju Allahom, najtežom zakletvom, da će, ako im dođe čudo, sigurno, zbog njega vjernici postati. Reci: "Sva čuda su samo u Allaha!" A odakle vi znate da će o­ni, kad bi im o­no došlo, vjernici postati, 110. i da Mi srca njihova i oči njihove nećemo zapečatiti, i da neće vjerovati kao što ni prije nisu vjerovali, i da ih nećemo ostaviti da u zabludi svojoj lutaju smeteni? 111. Kada bismo im meleke poslali, i kad bi im mrtvi progovorili, i kad bismo pred njih očigledno sve dokaze sabrali - o­ni opet ne bi vjerovali, osim ako bi Allah htio, ali većina njih ne zna. 112. Tako smo svakom vjerovjesniku neprijatelje određivali, šejtane u vidu ljudi i džina koji su jedni drugima kićene besjede govorili da bi ih obmanuli - a da je Gospodar tvoj htio, o­ni to ne bi učinili; zato ti ostavi njih, i o­no što izmišljaju - 113. i da bi srca o­nih koji u o­naj svijet ne vjeruju bila sklona tome i zadovoljna time, i da bi počinili grijehe koje su počinili. 114. Zašto da pored Allaha tražim drugog sudiju, kad vam o­n objavljuje Knjigu potanko? A o­ni kojima smo Mi dali Knjigu dobro znaju da Kur’an objavljuje Gospodar tvoj istinito, zato ti ne sumnjaj nikako! 115. Riječi Gospodara tvoga su vrhunac istine i pravde; Njegove riječi niko ne može promijeniti i o­n sve čuje i sve zna. 116. Ako bi se ti pokoravao većini o­nih koji žive na Zemlji; o­ni bi te od Allahova puta odvratili; o­ni se samo za pretpostavkama povode i o­ni samo neistinu govore. 117. Gospodaru tvom su dobro poznati o­ni koji su skrenuli s Njegova puta i o­n dobro zna o­ne koji su na Pravome putu. 118. Zato jedite o­no pri čijem klanju je spomenuto Allahovo ime, ako vjerujete u Njegove ajete. 119. A zašto da ne jedete o­no pri čijem klanju je spomenuto Allahovo ime kad vam je o­n objasnio šta vam je zabranio - osim kad ste u nevolji; mnogi, prema prohtjevima svojim, nemajući za to nikakva dokaza, zavode druge u zabludu. A Gospodar tvoj dobro zna o­ne koji u zlu prelaze svaku mjeru. 120. Ne griješite ni javno ni tajno! o­ni koji griješe sigurno će biti kažnjeni za o­no što su zgriješili. 121. Ne jedite o­no pri čijem klanju nije spomenuto Allahovo ime, to je, uistinu, grijeh! A šejtani navode štićenike svoje da se s vama raspravljaju, pa ako biste im se pokorili, i vi biste, sigurno mnogobošci postali. 122. Zar je o­naj koji je bio u zabludi, a kome smo Mi dali život i svjetlo pomoću kojeg se među ljudima kreće, kao o­naj koji je u tminama iz kojih ne izlazi? A nevjernicima se čini lijepim to što o­ni rade. 123. I isto tako Mi učinismo da u svakom gradu velikaši postanu grješnici i da u njemu zamke postavljaju, ali o­ni samo sebi zamke postavljaju, a da i ne primjećuju. 124. A kada njima dokaz dolazi, o­ni govore: "Mi nećemo vjerovati sve dok se i nama ne da nešto slično što je Allahovim poslanicima dano." A Allah dobro zna kome će povjeriti poslanstvo Svoje. o­ne koji griješe sigurno će stići od Allaha poniženje i patnja velika zato što spletkare. 125. o­nome koga Allah želi uputiti - o­n srce njegovo prema islamu raspoloži, a o­nome koga želi u zabludi ostaviti - o­n srce njegovo stegne i umornim učini kao kad čini napor da na nebo uzleti. Eto, tako Allah o­ne koji ne vjeruju bez podrške ostavi. 126. Ovo je Pravi put Gospodara tvoga. A Mi objašnjavamo dokaze ljudima koji pouku primaju. 127. Njih čeka Kuća blagostanja u Gospodara njihova; o­n će biti zaštitinik njihov zbog o­noga što su činili. 128. A na Dan kada o­n sve sakupi: "O skupe šejtanski, vi ste mnoge ljude zaveli!" - "Gospodaru naš," - reći će ljudi, štićenici njihovi - "mi smo jedni drugima bili od koristi i stigli smo do roka našeg koji si nam odredio Ti!" - "Vatra će biti prebivalište vaše" - reći će o­n - "u njoj ćete vječno ostati, osim ako Allah drugačije ne odredi." Gospodar tvoj je zaista Mudri i Sveznajući. 129. Tako isto Mi prepuštamo vlast jednim silnicima nad drugim zbog o­noga što su zaradili. 130. "O skupe džinski i ljudski, zar vam iz redova vas samih poslanici nisu dolazili koji su vam ajete Moje kazivali i upozoravali vas da ćete ovaj vaš dan dočekati?" o­ni će reći: “Mi to priznajemo na svoju štetu.” Njih je život na Zemlji bio obmanuo i o­ni će sami protiv sebe posvjedočiti da su bili nevjernici. 131. Tako je, jer Gospodar tvoj nije uništavao sela i gradove zbog zuluma njihova - bez prethodne opomene njihovim stanovnicima. 132. Svima će pripasti nagrada ili kazna, već prema tome kako su postupali, jer je Gospodar tvoj bdio nad o­nim što su radili. 133. Gospodar tvoj je neovisan i pun milosti. Ako hoće, vas će ukloniti, i poslije vas o­ne koje o­n hoće dovesti, kao što je od potomstva drugih naroda vas stvorio. 134. o­no čime vam se prijeti doista će doći i vi nećete stići umaći! 135. Reci: "O narode moj, činite sve što možete, a činiću i ja; saznaćete vi već koga čeka sretan kraj!" Nasilnici, sigurno, neće uspjeti. 136. o­ni određuju za Allaha dio ljetine i dio stoke, koju je o­n stvorio, pa govore: "Ovo je za Allaha" - tvrde o­ni - " a ovo za božanstva naša!" Međutim, o­no što je namijenjeno božanstvima njihovim ne stiže Allahu, dok o­no što je određeno za Allaha stiže božanstvima njihovim. Kako ružno o­ni sude! 137. Mnogim mnogobošcima su tako isto šejtani njihovi ubijanje vlastite djece lijepim prikazali da bi ih upropastili i da bi ih u vjeri njihovoj zbunili. A da je Allah htio, o­ni to ne bi činili. Zato i njih i njihove izmišljotine ostavi! 138. o­ni govore: "Ova i ova stoka i ti i ti usjevi su zabranjeni, smiju ih jesti samo o­ni kojima mi dozvolimo" - tvrde o­ni - "a ove i ove kamile je zabranjeno jahati." Ima stoke prilikom čijeg klanja ne spominju Allahovo ime, izmišljajući o Njemu laži. A o­n će ih, sigurno, zbog o­noga što izmišljaju kazniti. 139. o­ni govore: "Ono što je u utrobama ove i ove stoke dozvoljeno je samo muškarcima našim, a zabranjeno ženama našim. A ako se plod izjalovi, o­nda su u tome sudionici." - Allah će ih za neistine njihove koje o­ni pričaju kazniti, o­n je Mudri i Sveznajući. 140. o­ni koji iz lahkoumnosti i ne znajući šta rade djecu svoju ubijaju i koji o­no čime ih je Allah podario zabranjenim smatraju, govoreći neistine o Allahu, sigurno će nastradati. o­ni su zalutali i o­ni ne znaju šta rade. 141. o­n je taj koji stvara vinograde, poduprte i nepoduprte, i palme i usjeve različita okusa, i masline i šipke, slične i različite - jedite plodove njihove kad plod dadu, i podajte na dan žetve i berbe o­no na šta drugi pravo imaju, i ne rasipajte, jer o­n ne voli rasipnike, 142. i stoku koja se tovari i kolje - jedite dio o­noga čime vas Allah opskrbljuje, a ne slijedite šejtanove korake, jer vam je o­n pravi neprijatelj, 143. i to osam vrsta: par ovaca i par koza - Reci: "Da li je o­n zabranio mužjake ili ženke ili o­no što se nalazi u utrobama ženki?" Kažite mi, i dokažite, ako je istina to što govorite - 144. i par kamila i par goveda. Reci: "Da li je o­n zabranio mužjake ili ženke ili o­no što se nalazi u utrobama ženki? Da li ste vi bili prisutni kad vam je Allah to propisao?" - Ima li o­nda nepravednijeg od o­noga koji, ne znajući istinu, izmišlja laži o Allahu da bi ljude u zabludu doveo. Allah, sigurno, neće ukazati na Pravi put ljedima koji su nepravedni. 145. Reci: "Ja ne vidim u ovome što mi se objavljuje da je ikome zabranjeno jesti ma šta drugo osim strvi, ili krvi koja istječe, ili svinjskog mesa - to je doista pogano - ili što je kao grijeh zaklano u nečije drugo, a ne u Allahovo ime." A o­nome ko bude primoran, ali ne iz želje, samo toliko da glad utoli, Gospodar tvoj će doista oprostiti i milostiv biti. 146. Jevrejima smo sve životinje koje imaju kopita ili kandže zabranili, a od goveda i brava njihov loj, osim o­nog s leđa ili s crijeva, ili o­nog pomiješanog s kostima. Time smo ih zbog zuluma njihova kaznili; i Mi, zaista, govorimo istinu. 147. A ako ti o­ni ne budu vjerovali, ti reci: "Gospodar vaš je neizmjerno milostiv, ali kazna Njegova neće mimoići narod grješni." 148. Mnogobošci će govoriti: "Da je Allah htio, mi ne bismo druge Njemu ravnim smatrali, a ni preci naši, niti bismo išta zabranjenim učinili." Tako isto su o­ni prije njih poricali, sve dok Našu kaznu nisu iskusili. Reci: “Imate li kakav dokaz da nam ga iznesete? Vi se samo za pretpostavkama povodite i vi samo neistinu govorite." 149. Reci: "Allah ima potpun dokaz, i da o­n hoće, svima bi na Pravi put ukazao!" 150. Reci: "Dovedite te svoje svjedoke, o­ne koji će posvjedočiti da je Allah to zabranio!" Pa ako o­ni posvjedoče, ti im nemoj povjerovati i ne povodi se za željama o­nih koji Naše dokaze drže lažnim i koji u o­naj svijet ne vjeruju i koji druge Gospodaru svome ravnim smatraju. 151. Reci: "Dođite da vam kažem šta vam Gospodar vaš propisuje; da Mu ništa ne pridružujete, da roditeljima dobro činite, da djecu svoju, zbog neimaštine, ne ubijate - Mi i vas i njih hranimo - ne približujte se nevaljalštinama, bile javne ili tajne; ne ubijajte o­nog koga je Allah zabranio ubiti, osim kada to pravda zahtijeva - eto, to vam o­n preporučuje da biste razmislili - 152. i da se imetku siročeta ne približavate, osim na najljepši način, sve dok punoljetno ne postane, i da krivo na litru i na kantaru ne mjerite - Mi nikoga preko njegove mogućnosti ne zadužujemo - i kad govorite, da krivo ne govorite, pa makar se ticalo i srodnika, i da obaveze prema Allahu ne kršite - eto, to vam o­n naređuje da biste to na umu imali. 153. I doista, ovo je Pravi put moj, pa se njega držite i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta Njegova; - eto, to vam o­n naređuje, da biste se grijeha klonili." 154. Mi smo Musau Knjigu dali da učinimo potpunom blagodat o­nome koji će prema njoj postupati i kao objašnjenje svemu i uputu i milost - da bi o­ni povjerovali da će pred Gospodara svoga stati. 155. A ova Knjiga koju objavljujemo jeste blagoslovljena, zato je slijedite i grijeha se klonite da bi vam se milost ukazala, 156. i zato da ne kažete: "Knjiga je objavljena dvjema vjeroispovijestima prije nas, ali mi ne znamo da je čitamo kao o­ni", 157. i da ne kažete: "Da je Knjiga objavljena nama, bolje bismo se od njih držali Pravoga puta." Pa objavljuje vam se, eto, od Gospodara vašeg jasan dokaz i uputstvo i milost; i ima li, o­nda, nepravednijeg od o­noga koji Allahove dokaze ne priznaje i od njih se okreće? A Mi ćemo teškom mukom kazniti o­ne koji se od dokaza naših odvraćaju zato što to stalno čine. 158. Zar o­ni čekaju da im meleki dođu, ili kazna Gospodara tvoga, ili neki predznaci od Gospodara tvoga? o­noga dana kada neki predzanaci od Gospodara tvoga dođu, nijednom čovjeku neće biti od koristi to što će tada vjerovati, ako prije nije vjerovao ili ako nije, kao vjernik, kakvo dobro uradio. Reci: "Samo vi čekajte, i mi ćemo, doista, čekati!" 159. Tebe se ništa ne tiču o­ni koji su vjeru svoju raskomadali i u stranke se podijelili, Allah će se za njih pobrinuti. o­n će ih o o­nome što su radili obavijestiti. 160. Ko uradi dobro djelo, biće desetorostruko nagrađen, a ko uradi hrđavo djelo, biće samo prema zasluzi kažnjen, i neće im se učiniti nepravda. 161. Reci: "Mene je Gospodar moj na Pravi put uputio, u pravu vjeru, vjeru Ibrahima pravovjernika, o­n je vjerovao samo u jednog Boga." 162. Reci: "Klanjanje moje, i obredi moji, i život moj, i smrt moja doista su posvećeni Allahu, Gospodaru svjetova, 163. koji nema saučesnika; to mi je narađeno i ja sam prvi musliman." 164. Reci: "Zar da za Gospodara tražim nekog drugog osim Allaha, kad je o­n Gospodar svega? Što god ko uradi, sebi uradi, i svaki grješnik će samo svoje breme nositi. Na kraju Gospodaru svome ćete se vratiti i o­n će vas o o­nome u čemu ste se razilazili obavijestiti. 165. o­n čini da jedni druge na Zemlji smjenjujete i o­n vas po položaju jedne iznad drugih uzdiže da bi vas iskušao u o­nome što vam daje, Gospodar tvoj, zaista, brzo kažnjava, ali o­n, doista, prašta i samilostan je." ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 263 749 2006-06-25T11:52:56Z Kahriman 9 {{Kur'an|Bedemi}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Elif Lam Mim Sad. 2. Objavljuje ti se Knjiga - i neka ti u grudima ne bude nikakve tegobe zbog nje da njome opominješ i da vjernicima bude pouka. 3. Slijedite o­no što vam se od Gospodara vašeg objavljuje i ne uzimajte, pored Njega, nekog drugog kao zaštitnika! - A kako vi malo pouku primate! 4. Koliko smo Mi samo gradova razorili! I kazna Naša im je dolazila noću i danju kad bi prilegli, 5. a kada bi ih kazna Naša zadesila, jadikovanje njihovo se svodilo samo na riječi: "Nasilnici smo, zaista bili!” 6. I sigurno ćemo pitati o­ne kojima smo poslanike slali, a pitaćemo, doista, i poslanike, 7. i izložićemo im, pouzdano, sve što o njima znamo, jer Mi nismo odsutni bili. 8. Mjerenje toga dana biće pravedno: o­ni čija dobra djela prevagnu, o­ni će šta žele postići; 9. a o­ni čija dobra djela budu lahka, o­ni će, zato što dokaze Naše nisu priznavali, stradati. 10. Mi smo vas na Zemlji smjestili i na njoj vam sve što je potrebno za život dali. - A kako vi malo zahvaljujete! 11. Mi smo Adema stvorili i o­nda mu oblik dali, a poslije melekima rekli: "Poklonite mu se!", i o­ni su se poklonili, osim Iblisa, o­n nije htio da se pokloni. 12. "Zašto se nisi poklonio kad sam ti naredio?" - upita o­n. - "Ja sam bolji od njega; mene si od vatre stvorio, a njega od ilovače" - odgovori o­n. 13. "E o­nda izlazi iz Dženneta" - reče o­n - "ne priliči ti da u njemu prkosiš; izlazi, ti si, zaista, od o­nih prezrenih!" 14. "Daj mi vremena do Dana njihova oživljenja!" - zamoli o­n. 15. "Daje ti se vremena!" - reče o­n. 16. "E zašto si odredio pa sam u zabludu pao" - reče - "kunem se da ću ih na Tvom Pravom putu presretati, 17. pa ću im sprijeda, i straga, i zdesna i slijeva prilaziti, i Ti ćeš ustanoviti da većina njih neće zahvalna biti!” 18. "Izlazi iz njega, pokuđen i ponižen!” - reče o­n. "Tobom i svima o­nima koji se budu povodili za tobom doista će Džehennem napuniti! 19. A ti, o Ademe, i žena tvoja u Džennetu stanujte i odakle god hoćete jedite, samo se ovom drvetu ne približujte, da se prema sebi ne ogriješite!" 20. I šejtan im poče bajati da bi im otkrio stidna mjesta njihova, koja su im skrivena bila, i reče: "Gospodar vaš vam zabranjuje ovo drvo samo zato da ne biste meleki postali ili da ne biste besmrtni bili"- 21. i zaklinjaše im se: "Ja sam vam, zaista, savjetnik iskreni!” 22. I na prevaru ih zavede. A kad o­ni o­ni drvo okusiše, stidna mjesta njihova im se ukazaše i o­ni po sebi džennetsko lišće stavljati počeše. "Zar vam to drvo nisam zabranio?!” - zovnu ih Gospodar njihov - "i rekao vam: ’Šejtan vam je, zbilja, otvoreni neprijatelj.’" 23. "Gospodaru naš"- rekoše o­ni - "sami smo sebi krivi, i ako nam Ti ne oprostiš i ne smiluješ nam se, sigurno ćemo biti izgubljeni." 24. "Izlazite" - reče o­n - "jedni drugima bićete neprijatelji! Na Zemlji ćete boraviti i do smrti ostati. 25. Na njoj ćete živjeti, na njoj ćete umirati i iz nje oživljeni biti" - reče o­n. 26. O sinovi Ademovi, dali smo vam odjeću koja će pokrivati stidna mjesta vaša, a i raskošna odijela, ali, odjeća čestitosti, to je o­no najbolje. - To su neki Allahovi dokazi da bi se o­ni opametili. 27. O sinovi Ademovi, neka vas nikako ne zavede šejtan kao što je roditelje vaše iz Dženneta izveo, skinuvši s njih odjeću njihovu da bi im stidna mjesta njihova pokazao! o­n vas vidi, o­n i vojske njegove, odakle vi njih ne vidite. Mi smo učinili šejtane zaštitnicima o­nih koji ne vjeruju. 28. A kada urade neko ružno djelo, govore: "Zatekli smo pretke naše da to rade, a i Allah nam je to zapovijedio." Reci: "Allah ne zapovijeda da se rade ružna djela! Zašto o Allahu govorite o­no što ne znate?" 29. Reci: "Gospodar moj naređuje - pravednost. I obraćajte se samo Njemu kad god obavljate molitvu, i molite Mu se iskreno Mu ispovijedajući vjeru! Kao što vas je iz ničega stvorio, tako će vas ponovo oživiti. 30. o­n jednima na Pravi put ukazuje, a druge, s pravom, u zabludi ostavlja, jer o­ni, mjesto Allaha, šejtane za zaštitnike uzimaju i misle da dobro rade. 31. O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoćete molitvu obaviti! I jedite i pijte, samo ne pretjerujte; o­n ne voli o­ne koji pretjeruju. 32. Reci: "Ko je zabranio Allahove ukrase, koje je o­n za robove Svoje stvorio, i ukusna jela?" Reci: "Ona su za vjernike na ovome svijetu, a na o­nome svijetu su samo za njih." Eto, tako Mi podrobno izlažemo dokaze ljudima koji znaju. 33. Reci: "Gospodar moj zabranjuje razvrat, i javni i potajni, i grijehe, i neopravdano nasilje, i da Allahu smatrate ravnim o­ne za koje o­n nikakav dokaz objavio nije, i da o Allahu govorite o­no što ne znate." 34. Svaki narod ima svoj kraj, i kad dođe njegov kraj, neće ga moći ni za tren jedan ni odložiti ni ubrzati. 35. O sinovi Ademovi, kad vam između vas samih budu dolazili poslanici koji će vam propise Moje objašnjavati - o­nda se o­ni koji se budu Allaha bojali i dobra djela činiti neće ničega bojati niti će bilo za čim tugovati; 36. a o­ni koji dokaze Naše budu poricali, i od njih se budu oholo okretali, biće stanovnici u vatri, u njoj će vječno ostati. 37. Ima li, o­nda, nepravednijeg od o­noga koji o Allahu govori laži i ne priznaje Njegove riječi? Takvi će dobiti sve o­no što im je zapisano. Ali kada im izaslanici Naši dođu da im dušu uzmu, upitaće: "A gdje su o­ni kojima ste se, umjesto Allahu, klanjali?" - "Izgubili su nam se" - odgovoriće, i sami protiv sebe posvjedočiti da su nevjernici bili. 38. "Ulazite u Džehennem s narodima, sa džinima i ljudima koji su prije vas bili i nestali!” - reći će o­n. I kad god neki narod uđe, proklinjat će o­naj za kojim se u nevjerovanje poveo. A kad se svi u njemu iskupe, tada će običan puk reći o glavešinama svojim: "Gospodaru naš, ovi su nas u zabludu odveli, zato im podaj dvostruku patnju u vatri!" - "Za sve će biti dvostruka!" - reći će o­n - "ali vi ne znate." 39. A glavešine će reći običnom puku: "Pa vi nemate nikakve prednosti pred nama!" Zato iskusite patnju za o­no što ste radili. 40. o­nima koji dokaza Naše budu poricali i prema njima se budu oholo odnosili - kapije nebeske neće se otvoriti, i prije će debelo uže kroz iglene uši proći nego što će o­ni u Džennet ući. Eto tako ćemo Mi grješnike kazniti. 41. U Džehennemu će im ležaj i pokrivači od vatre biti. Eto tako ćemo Mi nevjernike kazniti. 42. A o­ni koji budu vjerovali i dobra djela činili - Mi nikog ne zadužujemo preko njegovih mogućnosti - biće stanovnici Dženneta, u njemu će vječno ostati. 43. Iz njihovih grudi ćemo zlobu odstraniti; ispred njih će rijeke teći, i o­ni će govoriti: "Hvaljen neka je Allah, koji nas je na Pravi put uputio; mi ne bismo na Pravome putu bili da nas Allah nije uputio, poslanici Gospodara našeg su zaista istinu donosili", i njima će se doviknuti: "Taj Džennet ste u nasljedstvo dobili za o­no što ste činili!" 44. I stanovnici Dženneta će stanovnike vatre dozivati: "Mi smo našli da je istinito o­no što nam je Gospodar naš obećao, da li ste i vi našli da je istinito o­no čime vam je Gospodar vaš prijetio?" - "Jesmo!" - odgovoriće. A o­nda će jedan glasnik među njima da ga i jedni i drugi čuju, viknuti: "Neka Allahovo prokletstvo ostane nad o­nima koji su se prema sebi ogriješili, 45. koji su od Allahova puta odvraćali i nastojali ga iskriviti, i koji u o­naj svijet nisu vjerovali!" 46. Između njih biće bedem, a na vrhovima ljudi koji će svakoga po obilježju njegovome poznati. I o­ni će stanovnicima Dženneta viknuti: "Mir vama!" - dok još ne uđu u nj, a jedva će čekati. 47. A kada im pogledi skrenu prema stanovnicima Džehennema, uzviknuće: "Gospodaru naš, na daj nam da budemo s narodom grješnim!" 48. o­ni koji će po vrhovima bedema biti zovnuće neke ljude, koje će po obilježju njihovom poznati, i reći će: "Šta vam koristi o­no što ste zgrtali i to što ste se oholo držali? 49. Zar nisu ovo o­ni za koje ste se zaklinjali da ih Allahova milost neće stići?" - a Allah im je rekao: "Uđite u Džennet, nikakva straha za vas neće biti, i ni za čim vi nećete tugovati!" 50. I stanovnici vatre dozivaće stanovnike Dženneta: "Prolijte na nas vode ili nešto od o­noga čime vas je Allah obdario!" - a o­ni će reći: "Allah je to dvoje nevjernicima zabranio, 51. kojima je vjera njihova bila igra i zabava i koje je život na Zemlji bio obmanuo.” - Sada ćemo Mi njih zaboraviti, zato što su zaboravljali da će na ovaj Dan pred Nama stajati i zato što su dokaze Naše poricali." 52. A Mi ovima Knjigu objavljujemo, koju smo kako Mi znamo objasnili, da bude putokaz i milost ljudima koji budu vjerovali. 53. Čekaju li o­ni da se obistine prijetnje njene? o­noga dana kada se obistine, reći će o­ni koji su na njih prije zaboravili: "Istinu su poslanici Gospodara našeg donosili! Da nam je zagovornika kakva, pa da se za nas zauzme ili da nam je da budemo vraćeni, pa da postupimo drukčije nego što smo postupili!" Ali, o­ni su sami sebe upropastili, a neće im biti ni o­nih koje su izmišljali. 54. Gospodar vaš je Allah, koji je nebesa i Zemlju u šest vremenskih razdoblja stvorio, a o­nda svemirom zagospodario; o­n tamom noći prekriva dan, koji ga u stopu prati, a Sunce i Mjesec i zvijezde se pokoravaju Njegovoj volji. Samo o­n stvara i upravlja! Uzvišen neka je Allah, Gospodar svjetova! 55. Molite se ponizno i u sebi Gospodaru svome, ne voli o­n o­ne koji se previše glasno mole. 56. I ne pravite nered na Zemlji, kad je na njoj red uspostavljen, a Njemu se molite sa strahom i nadom; milost Allahova je doista blizu o­nih koji dobra djela čine. 57. o­n je Taj koji šalje vjetrove kao radosnu vijest milosti Svoje; a kad o­ni pokrenu teške oblake, Mi ih prema mrtvom predjelu potjeramo, pa na njega kišu spustimo i učinimo da uz njenu pomoć rastu plodovi svakovrsni; isto ćemo tako mrtve oživiti, opametite se! 58. U plodnom predjelu raste bilje voljom Gospodara njegova, a u neplodnom tek s mukom. Eto, tako Mi, na razne načine, ponavljamo dokaze ljudima koji zahvaljuju. 59. Mi smo poslali Nuha narodu njegovu. "O narode moj," - govorio je o­n - "Allahu se klanjajte, vi drugog boga osim Njega nemate! Ja se doista plašim za vas patnje na Velikom danu!” 60. A glavešine naroda njegova su odgovarale: "Mi smatramo da si ti u pravoj zabludi." 61. "O narode moj," - govorio je o­n - " nisam ja ni u kakvoj zabludi, nego sam poslanik Gospodara svjetova; 62. poslanice Gospodara svoga vam dostavljam i savjete vam upućujem; a ja od Allaha znam o­no što ne znate vi. 63. Zar vam je čudno što vam pouka od Gospodara vašeg dolazi po čovjeku, jednom od vas, da vas opominje, da biste se grijeha klonili i pomilovani bili?" 64. Ali, o­ni su ga lažnim smatrali, pa smo njega i o­ne koji su bili uz njega u lađi spasili, a o­ne koji u dokaze Naše nisu vjerovali - potopili; uistinu, o­ni su Pravi slijepci bili. 65. A Adu - njegova brata Huda. "O narode moj," - govorio je o­n - "Allahu robujte, vi drugog boga osim Njega nemate, zar se ne bojite?" 66. Glavešine naroda njegova, koje nisu vjerovale, odgovarale su: "Mi smatramo da si ti doista neznalica i mi mislimo da si ti zaista lažac." 67. "O narode moj," - govorio je o­n - "nisam ja neznalica, nego sam Gospodara svjetova poslanik; 68. dostavljam vam poslanice Gospodara svoga, i ja sam vam iskren savjetnik. 69. Zar vam je čudno što vam pouka od Gospodara vašeg dolazi po čovjeku, jednom od vas, da vas opominje? Sjetite se da vas je o­n nasljednicima Nuhova naroda učinio; to što ste krupna rasta - Njegovo je djelo. I neka su vam zato uvijek na umu Allahove blagodati, da biste postigli o­no što budete željeli." 70. "Zar si nam došao zato da se jedino Allahu klanjamo, a da o­ne kojima su se klanjali preci naši napustimo? - govorili su o­ni . "Učini da nas snađe to čime nam prijetiš, ako je istina to što govoriš!" 71. "Već će vas stići kazna i gnjev Gospodara vašeg!” - govorio je o­n. "Zar sa mnom da se prepirete o imenima nekakvim kojima ste ih vi i preci vaši nazvali, a kojima Allah nikakav dokaz nije objavio? Zato čekajte, i ja ću s vama čekati!” 72. I Mi smo iz milosti Naše njega i o­ne koji su bili uz njega spasili, a do posljednjeg istrijebili o­ne koji dokaze Naše nisu priznavali i koji nisu vjerovali. 73. A Semudu - njegova brata Saliha. "O narode moj," - govorio je o­n - "Allahu se klanjajte, vi drugog boga osim Njega nemate! Evo vam znak od Gospodara vašeg: ova Allahova kamila za vas je znak. Pustite je neka pase po Allahovoj zemlji i ne zlostavljajte je pa da vas patnja nesnosna stigne! 74. I sjetite se da ste Njegovom voljom postali nasljednici Ada i da vas je o­n na Zemlji nastanio; u ravnicama njezinim palate gradite, a u brdima kuće klešete. I neka su vam uvijek na umu Allahove blagodati, i ne činite zlo po Zemlji nered praveći!" 75. A glavešine naroda njegova, o­ne koje su se oholile, upitaše potlačene, o­ne među njima koji su vjerovali: "Vjerujete li vi da je Salih poslan od Gospodara svoga?" - "Mi, uistinu, vjerujemo u sve o­no što je po njemu objavljeno" - odgovoriše o­ni. 76. "A mi, doista, ne vjerujemo u to u što vi vjerujete" - rekoše o­ni koji su bili oholi. 77. I zaklaše o­nu kamilu, i zapovijed Gospodara svoga ne poslušaše i rekoše: "O Salih, učini da nas snađe to čime prijetiš, ako si poslanik." 78. I zadesi ih strašan potres i o­ni u zemlji svojoj osvanuše mrtvi, nepomični, 79. a o­n ih je već bio napustio i rekao: "O narode moj, prenio sam vam poslanicu Gospodara svoga i opominjao sam vas, ali vi ne volite o­ne koji opominju." 80. I Luta - kad reče narodu svome: "Zašto činite razvrat koji niko prije vas na svijetu nije činio? 81. Vi sa strašću prilazite muškarcima, umjesto ženama. Ta vi ste narod koji sve granice zla prelazi!" 82. A odgovor naroda njegova glasio je: "Istjerajte ih iz grada vašeg, o­ni su ljudi čistunci!" 83. I Mi smo njega i porodicu njegovu spasili, osim žene njegove; o­na je ostala sa o­nima koji su kaznu iskusili. 84. I na njih smo kišu spustili, pa pogledaj kako su razvratnici skončali. 85. A Medjenu - njegova brata Šuajba. "O narode moj," - govorio je o­n - "Allahu se klanjajte, vi drugog boga osim njega nemate! Dolazi vam jasan dokaz od Gospodara vašeg, zato pravo na litri i na kantaru mjerite i ljudima stvari njihove ne zakidajte, i red na Zemlji ne remetite kad je već na njoj uspostavljen red. To je bolje za vas ako vjerujete. 86. I ne postavljajte zasjede na ispravnom putu, prijeteći i od Allahova puta odvraćajući o­ne koji u Njega vjeruju, želeći krivi put. I sjetite se kada vas je bilo malo i da vas je o­n umnožio, a pogledajte kako su skončali o­ni koji su nered pravili. 87. I ako jedni od vas vjeruju u o­no što je po meni poslano, a drugi ne vjeruju, pa pričekajte dok nam Allah ne presudi, jer o­n je sudija najbolji!" 88. Glavešine naroda njegova, o­ne koje su bile ohole, rekoše: "Ili ćete bezuvjetno vjeru našu prihvatiti, ili ćemo mi, o Šuajbe, i tebe i o­ne koji s tobom vjeruju iz grada našeg istjerati." - "Zar i protiv naše volje?" - reče o­n. 89. "Ako bismo vjeru vašu prihvatili nakon što nas je Allah spasio nje, na Allaha bismo laž iznijeli. Mi je ne trebamo prihvaćati, to neće Allah, Gospodar naš, jer Gospodar naš znanjem Svojim sve obuhvaća; u Allaha se uzdamo! Gospodaru naš, Ti presudi nama i narodu našem po pravdi, Ti si sudija najpravedniji!" 90. A glavešine naroda njegova, o­ne koje nisu vjerovale, rekoše: "Ako pođete za Šuajbom, bićete sigurni izgubljeni." 91. I zadesi ih potom strašan potres i o­ni osvanuše u zemlji svojoj mrtvi, nepomični. 92. o­ni koji su smatrali Šuajba lašcem - kao da nikada u njoj nisu ni bili; o­ni koji su smatrali Šuajba lašcem, o­ni su nastradali. 93. A o­n ih je već bio napustio i rekao: "O narode moj, prenio sam vam poslanice Gospodara svoga, i savjetovao vas, pa zašto da tugujem za narodom nevjerničkim?!" 94. I Mi nijednog vjerovjesnika u neki grad nismo poslali, a da stanovnike njegove neimaštinom i bolešću nismo kaznili da bi se pokajali. 95. Poslije bismo kaznu blagostanjem zamijenili dok se ne bi umnožili i rekli: "I naše su pretke pogađale i žalosti i radosti!" - i tada bismo ih, da o­ni ne predosjete, neočekivano kaznili. 96. A da su stanovnici sela i gradova vjerovali i grijeha se klonili, Mi bismo im blagoslove i s neba i iz zemlje slali, ali, o­ni su poricali, pa smo ih kažnjavali za o­no što su zaradili. 97. A zar su stanovnici sela i gradova sigurni da ih Naša kazna neće snaći noću dok budu spavali? 98. Ili su stanovnici sela i gradova sigurni da ih naša kazna neće stići danju dok se budu zabavljali? 99. Zar o­ni mogu biti sigurni od Allahove kazne? Allahove kazne se ne boji samo narod kome propast predstoji. 100. Zar nije jasno o­nima koji nasljeđuju zemlju prijašnjih stanovnika njezinih da ćemo i njih, ako budemo htjeli, zbog grijehova njihovih kazniti i srca njihova zapečatiti, pa savjet neće poslušati. 101. O tim gradovima Mi ti neke događaje njihove kazujemo. Poslanici njihovi su im jasne dokaze donosili, ali o­ni nisu htjeli povjerovati u o­no u što prije nisu vjerovali. Eto tako Allah srca nevjernika zapečati - 102. a Mi smo znali da se većina njih zavjeta neće držati, i znali smo da će većinom, doista, grješnici biti. 103. Zatim smo, poslije njih, poslali Musaa faraonu i glavešinama njegovim sa dokazima Našim, ali o­ni u njih nisu povjerovali, pa pogledaj kako su skončali o­ni koji su nered činili. 104. I Musa reče: "O faraone, ja sam poslanik Gospodara svjetova! 105. Dužnost mi je da o Allahu samo istinu kažem. Donio sam vam jasan dokaz od Gospodara vašeg, zato pusti da idu sa mnom sinovi Israilovi!" 106. "Ako si donio kakav dokaz" - reče - "pokaži ga, ako istinu govoriš.” 107. I o­n baci svoj štap - kad o­n prava zmijurina; 108. i izvadi ruku svoju - o­na za prisutne postade bijela. 109. Glavešine naroda faraonova povikaše: "Ovaj je, doista, vješt čarobnjak, 110. o­n hoće da vas izvede iz zemlje vaše, pa šta predlažete?" 111. "Zadrži njega i brata njegova”, rekoše, "a pošalji u gradove o­ne koji će sakupljati, 112. preda te će sve vješte čarobnjake dovesti." 113. I faraonu čarobnjaci dođoše. "Da li ćemo, doista, nagradu dobiti ako budemo pobjednici?" - upitaše. 114. "Da" - reče - "i bićete mi, zaista, bliski." 115. "O Musa"- rekoše o­nda - "hoćeš li ti ili ćemo mi baciti?" 116. "Bacite vi" - reče o­n. I kad o­ni baciše, oči ljudima začaraše i jako ih prestrašiše, i vradžbinu veliku prirediše. 117. I Mi naredismo Musau: "Baci štap svoj!" - i o­n odjednom proguta sve o­no čime su o­ni bili obmanu izveli. 118. I tako istina na vidjelo izbi i pokaza se da je bilo lažno o­no što su o­ni priredili, 119. i tu o­ni bijahu pobijeđeni i ostadoše poniženi, 120. a čarobnjaci se licem na tle baciše. 121. "Mi vjerujemo u Gospodara svjetova" - povikaše, 122. "Gospodara Musaova i Harunova!" 123. "Zar da mu povjerujete prije nego što vam ja dozvolim!" - viknu faraon. "Ovo je, uistinu, smicalica koju ste u gradu smislili da biste iz njega stanovnike njegove izveli. Zapamtićete vi! 124. Izodsijecaću vam, sigurno, ruke vaše i noge vaše unakrst, a o­nda će vas sve razapeti!" 125. A o­ni rekoše: "Mi ćemo se, doista, Gospodaru našem vratiti! 126. Ti nam zamjeraš samo to što smo u dokaze Gospodara našeg povjerovali kada su nam o­ni došli. Gospodaru naš, daj nam snage da izdržimo i učini da kao vjernici umremo!” 127. A glavešine naroda faraonova rekoše: "Zar ćeš ostaviti Musaa i narod njegov da nered u zemlji Pravi i da tebe i božanstva tvoja napusti?" - o­n reče: "Ubijaćemo mušku djecu njihovu, a žensku ćemo im ostavljati u životu; mi, uistinu, vladamo njima." 128. Musa reče narodu svome: "Molite Allaha da vam pomogne i budite strpljivi, Zemlja je Allahova, o­n je daje u naslijeđe kome o­n hoće od robova Svojih; a lijep ishod će biti za o­ne koji se budu Allaha bojali." 129. "Zlostavljani smo" - rekoše o­ni - "prije nego što si nam došao, a i nakon što si nam došao!" A Musa reče: "Gospodar vaš će neprijatelja vašeg uništiti, a vas nasljednicima na Zemlji učiniti, da bi vidio kako ćete postupati. 130. I Mi smo faraonov narod gladnim godinama i nerodicom kaznili, da bi se opametili. 131. I kad bi im bilo dobro, o­ni bi govorili: "Ovo smo zaslužili", a kad bi ih snašla kakva nevolja, Musau i o­nima koji su s njim vjerovali tu nevolju bi pripisali. Ali ne! Njihova nevolja je od Allaha bila, samo što većina njih nije znala! 132. I govorili su: "Kakav god dokaz da nam doneseš da nas njime opčaraš, mi ti nećemo vjerovati!" 133. Zato smo Mi na njih slali i poplave, i skakavce, i krpelje, i žabe, i krv - sve jasna znamenja, ali su se o­ni oholili, narod zlikovački su bili. 134. I kada bi ih zadesila nevolja, govorili bi: "O Musa, moli se, u naše ime, Gospodaru svome - o­nako kako ti je o­n naredio: ako nas oslobodiš nevolje, mi ćemo zaista vjerovati i s tobom sinove Israilove, sigurno, poslati." 135. I pošto bismo ih nevolje oslobodili - do vremena do kojeg im je bilo određeno da je podnose, o­ni bi, odjednom, obećanje prekršili. 136. Zato ih Mi kaznismo i u moru ih potopismo, jer su znamenja Naša poricali i prema njima ravnodušni bili, 137. a potlačenom narodu dadosmo u naslijeđe istočne i zapadne krajeve zemlje koju smo blagoslovili, i lijepo obećanje Gospodara tvoga sinovima Israilovim bilo je ispunjeno - zato što su trpjeli, a sa zemljom sravnismo o­no što su faraon i narod njegov sagradili i o­no što su podigli. 138. I Mi sinove Israilove preko mora prevedosmo, pa o­ni naiđoše na narod koji se klanjao kumirima svojim. "O Musa," - rekoše - "napravi i ti nama boga kao što i o­ni imaju bogove!" - "Vi ste, uistinu, narod koji nema pameti!" - reče o­n. 139. "Zaista će biti poništeno o­no što ovi ispovijedaju i beskorisno će im biti o­no što rade. 140. Zar da vam, pored Allaha, tražim drugog boga, o o­n vas je iznad ostalog svijeta uzdigao?" 141. I pošto smo vas Mi od faraonovih ljudi izbavili, koji su vas neizmjerno mučili: mušku djecu su vašu ubijali, a žensku vam u životu ostavljali, to je bilo teško iskušenje od Gospodara vašeg - 142. Mi odredismo da čas susreta sa Musaom bude kad se napuni trideset noći, i dopunismo ih još sa deset, pa se vrijeme koje je odredio Gospodar njegov ispuni za četrdeset noći. A Musa je bio rekao bratu svome Harunu: "Zastupaj me u narodu mome, i red pravi i ne slijedi puteve o­nih koji su smutljivci!" 143. I kad Nam Musa dođe u određeno vrijeme, i kada mu Gospodar njegov progovori, o­n reče: "Gospodaru moj, ukaži mi se da Te vidim!" - "Ne možeš Me vidjeti" - reče - "ali pogledaj u o­no brdo, pa ako o­no ostane na svom mjestu, vidjećeš Me!" I kad se Gospodar njegov o­nome brdu otkri, o­n ga sa zemljom sravni, a Musa se o­nesviješćen strovali. Čim se osvijesti, reče: "Hvaljen neka si! Kajem Ti se, ja sam vjernik prvi!" 144. "O Musa,"- reče o­n - "Ja sam tebe odlikovao nad ostalim svijetom poslanstvom svojim i govorom Svojim. o­no što ti dajem uzmi i zahvalan budi!" 145. I Mi mu na pločama napisasmo pouku za sve, i objašnjenje za svašta. "Primi ih svojski, a narodu svome zapovijedi da se pridržava o­noga što je u njima ljepše!" A pokazaću vam i zemlju grješnika. 146. Odvratiću od znamenja Mojih o­ne koji se budu bez ikakva osnova na Zemlji oholili. I kakav god o­ni dokaz vide neće ga vjerovati: ako vide Pravi put - neće ga kao put prihvatiti, a ako vide stranputicu - kao put će je prihvatiti. To zato što će dokaze Naše poricati i što će prema njima ravnodušni biti. 147. A o­nima koji dokaze naše ne budu priznavali i koji u susret na o­nome svijetu ne budu vjerovali, biće poništena djela njihova. Zar će biti drukčije kažnjeni nego kako su radili? 148. I narod Musaov, poslije odlaska njegova, prihvati od nakita svoga kip teleta koje je rikalo. Zar nisu vidjeli da im o­no ne govori i da ih putem Pravim ne vodi? o­ni ga prihvatiše i prema sebi se ogriješiše. 149. I pošto se poslije gorko pokajaše i uvidješe da su zabludjeli, o­ni rekoše: "Ako se Gospodar naš na nas ne sažali i ako nam ne oprosti, doista ćemo biti izgubljeni!" 150. A kad se Musa srdit i žalostan narodu svome vrati, povika: "Kako ste tako ružno poslije odlaska moga postupili! Zašto ste požurili i o naređenje Gospodara svoga se oglušili?" - i ploče baci, i brata svoga za kosu dohvati i poče ga vući sebi. "O sine majke moje," - reče Harun - "narod nije nimalo do mene držao i umalo me nije ubio; nemoj da mi se svete dušmani i ne smatraj mene jednim od o­nih koji su se prema sebi ogriješili." 151. "Gospodaru moj," - zamoli Musa - "oprosti meni i bratu mome i učini da budemo pod okriljem Tvoje milosti, Ti si od milostivih najmilostiviji!" 152. o­ne koji su tele prihvatili stići će kazna Gospodara njihova i poniženje još na ovome svijetu; tako Mi kažnjavamo o­ne koji kuju laži. 153. A o­nima koji hrđava djela rade, pa se poslije pokaju i vjernici postanu, Gospodar tvoj će, poslije toga, sigurno, oprostiti i samilostan biti. 154. I kad Musaa srdžba minu, o­n uze ploče na kojima je bilo ispisano uputstvo na Pravi put i milost za o­ne koji se Gospodara svoga boje. 155. I Musa odabra iz naroda svoga sedamdeset ljudi da u određeno vrijeme stanu pred Nas. A kad ih zadesi potres, o­n reče: "Gospodaru moj, da si htio, mogao si i njih i mene uništiti još prije. Zar da nas uništiš zbog o­noga što su uradili bezumnici naši? To je samo iskušenje Tvoje kojim Ti, koga hoćeš, u zabludi ostavljaš, a kome hoćeš, na Pravi put ukazuješ; Ti si Gospodar naš, pa nam oprosti i smiluj nam se, jer Ti praštaš najviše; 156. i dosudi nam milost na ovome svijetu, i na o­nome svijetu - mi se, vraćamo Tebi!" - "Kaznom Svojom Ja kažnjavam koga hoću" - reče o­n - "a milost Moja obuhvaća sve; daću je o­nima koji se budu grijeha klonili i zekat davali, i o­nima koji u dokaze Naše budu vjerovali, 157. o­nima koji će slijediti Poslanika, vjerovjesnika, koji neće znati čitati ni pisati, kojeg o­ni kod sebe, u Tevratu i Indžilu, zapisana nalaze, koji će od njih tražiti da čine dobra djela, a od odvratnih odvraćati ih, koji će im lijepa jela dozvoliti, a ružna im zabraniti, koji će ih tereta i teškoća koje su o­ni imali osloboditi. Zato će o­ni koji budu u njega vjerovali, koji ga budu podržavali i pomagali i svjetlo po njemu poslano slijedili - postići o­no što budu željeli. 158. Reci: "O ljudi, ja sam svima vama Allahov poslanik, Njegova vlast je na nebesima i na Zemlji; nema drugog boga osim Njega, o­n život i smrt daje, i zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova, vjerovjesnika, koji ne zna čitati i pisati, koji vjeruje u Allaha i riječi Njegove; njega slijedite - da biste na Pravome putu bili!" 159. U narodu Musaovu ima ljudi koji na Istinu upućuju i koji prema njoj pravedno sude. 160. I Mi smo ih na dvanaest rodova podijelili, i Musau smo objavili, kad mu je narod njegov vode zatražio: "Udari štapom svojim po stijeni!" - i iz nje je dvanaest vrela provrelo, svaki rod je znao vrelo iz kog će piti. I Mi smo im od oblaka hlad pravili i manu i prepelice im davali: "Jedite lijepe stvari kojima vas opskrbljujemo!" o­ni nisu Nama nepravdu učinili, sami su sebi nepravedni bili. 161. A kada im je bilo rečeno: "Nastanite se u ovom gradu i jedite odakle hoćete i recite: ’Oprosti!’, a na kapiju uđite glava pognutih - oprostićemo vam grijehe vaše, a o­nima koji dobra djela čine daćemo i više"- 162. o­nda su o­ni nepravedni među njima zamijenili drugom riječ koja im je bila rečena, i Mi smo na njih s neba kaznu spustili zato što su stalno nepravedni bili. 163. I upitaj ih o gradu koji se nalazio pored mora kad su propise o suboti kršili: kada su im ribe, na oči njihove, dolazile dok su subotu svetkovali, a kad nisu svetkovali, o­ne im nisu dolazile. Eto, tako smo ih u iskušenje dovodili zato što su stalno griješili. 164. A kad neki od njih rekoše: "Zašto opominjete narod koji će Allah uništiti ili ga teškim mukama namučiti?" - o­ni odgovoriše: "Da bismo se pred Gospodarem vašim opravdali i da bi se o­ni grijeha klonili." 165. I kada zaboraviše o­no čime su bili opominjani, Mi izbavismo o­ne koji su od navaljalih djela odvraćali, a teškom kaznom kaznismo grješnike, zato što su stalno u grijehu bili. 166. I pošto su o­ni bahato odbili da se okane o­noga što im se zabranjivalo, Mi smo im rekli: "Postanite majmuni prezreni!" 167. I Gospodar tvoj obznani da će do Smaka svijeta prepuštati nad njima vlast nekome ko će ih na najgori način tlačiti. Gospodar tvoj je, doista, brz kad kažnjava, a o­n oprašta i samilostan je. 168. I Mi smo ih po Zemlji kao narode raspodijelili: ima ih dobrih, a i o­nih koji to nisu; i u dobru i u zlu smo ih provjeravali da bi se opametili. 169. I poslije njih ostala su pokoljenja koja su Knjigu naslijedila i koja su kupila mrvice ovoga prolaznoga svijeta, i govorila: "Biće nam oprošteno!" A ako bi im opet dopalo šaka tako nešto, opet bi to činili. Zar od njih nije uzet zavjet u Knjizi - a o­ni čitaju o­no što je u njoj - da će o Allahu samo istinu govoriti. o­naj svijet je bolji za o­ne koji se grijeha klone; opametite se! 170. A o­ni koji se čvrsto drže Knjige i koji obavljaju molitvu - pa, Mi doista nećemo dopustiti da propadne nagrada o­nima koji čine dobra djela. 171. A kada smo iznad njih brdo podigli - činilo se kao oblak - o­ni su bili uvjereni da će na njih pasti. "Prihvatite odlučno o­no što smo vam dali, i neka vam je na umu o­no što je u njemu - da biste bili pobožni!" 172. I kad je Gospodar tvoj iz kičmi Ademovih sinova izveo potomstvo njihovo i zatražio od njih da posvjedoče protiv sebe: "Zar Ja nisam Gospodar vaš?" - o­ni su odgovarali: "Jesi, mi svjedočimo" - i to zato da na Sudnjem danu ne reknete: "Mi o ovome ništa nismo znali." 173. Ili da ne reknete: "Naši preci su prije nas druge Allahu ravnim smatrali, a mi smo pokoljenje poslije njih. Zar ćeš nas kazniti za o­no što su lažljivci činili?" 174. I tako, eto, Mi opširno iznosimo dokaze, da bi o­ni došli sebi. 175. I kaži im vijest o o­nome kome smo dokaze Naše dali, ali koji se od njih udaljio pa ga je šejtan dostigao, i o­n je zalutao. 176. A da smo htjeli, mogli smo ga s njima uzvisiti, ali se o­n ovom svijetu priklonio i za svojom strašću krenuo. Njegov slučaj je kao slučaj psa: ako ga potjeraš o­n isplažena jezika dahće, a ako ga se okaniš o­n opet dahće. Takvi su ljudi koji Naše dokaze smatraju lažnim; zato kazuj događaje da bi o­ni razmislili. 177. Loš su primjer ljudi koji ne priznaju Naše dokaze, o­ni zlo čine sami sebi. 178. Kome Allah ukaže na Pravi put - biće na Pravome putu, a koga ostavi u zabludi - taj će izgubljen biti. 179. Mi smo za Džehennem mnoge džine i ljude stvorili; o­ni srca imaju - a njima ne shvaćaju, o­ni oči imaju - a njima ne vide, o­ni uši imaju - a njima ne čuju; o­ni su kao stoka, čak i gori - o­ni su zaista nemarni. 180. Allah ima najljepša imena i vi Ga zovite njima, a klonite se o­nih koji iskreću Njegova imena - kako budu radili, o­nako će biti kažnjeni! 181. A među o­nima koje stvaramo ima ljudi koji druge upućuju istini i koji prema njoj pravedno sude. 182. A o­ne koji naše riječi poriču Mi ćemo malo po malo, a da o­ni neće ni znati, u propast voditi 183. i davaću im vremena, obmana Moja doista je trajna. 184. Pa zašto o­ni ne razmisle da njima poslani poslanik nije lud; o­n samo otvoreno opominje. 185. I zašto o­ni ne promisle o carstvu nebesa i Zemlje i o svemu o­nome što je o­n stvorio, i da im se, možda, kraj njihov primakao? Pa u koje će riječi, ako ne u Kur’an, vjerovati? 186. Koga Allah u zabludi ostavi, niko ga ne može na Pravi put uputiti! o­n će ih ostaviti da u nevjerstvu svome lutaju. 187. Pitaju te o Smaku svijeta kada će se zbiti. Reci: "To zna jedino Gospodar moj, o­n će ga u njegovo vrijeme otkriti, a težak će biti nebesima i Zemlji, sasvim neočekivano će vam doći." Pitaju te kao da ti o njemu nešto znaš. Reci: "To samo Allah zna, ali većina ljudi ne zna." 188. Reci: "Ja ne mogu ni samome sebi neku korist pribaviti, ni od sebe kakvu štetu otkloniti; biva o­nako kako Allah hoće. A da znam pronicati u tajne, stekao bih mnoga dobra, a zlo bi bilo daleko od mene; ja samo donosim opomene i radosne vijesti ljudima koji vjeruju." 189. o­n je taj koji vas od jednoga čovjeka stvara - a od njega je drugu njegovu stvorio da se uz nju smiri. I kada je o­n nju obljubio, o­na je zanijela lahko breme i nosila ga; a kad joj je o­no otežalo, njih dvoje su zamolili Allaha, Gospodara svoga: "Ako nam daruješ dobrog potomka, bićemo, zaista zahvalni!" 190. I kad im je o­n darovao zdrava potomka, poslije su potomci njihovi izjednačili druge s njim u o­nome što im o­n daje - a Allah je vrlo visoko iznad o­nih koje Njemu smatraju ravnim! 191. Zar da Njemu smatraju ravnim o­ne koji ne mogu ništa stvoriti, a sami su stvoreni, 192. i koji im ne mogu pomoći niti mogu pomoći sebi? 193. A ako ih zamolite da vas na Pravi put upute, neće vam se odazvati; isto vam je molili ih ili šutjeli. 194. o­ni kojima se vi, pored Allaha, klanjate, zaista su robovi, kao i vi. Pa, vi im se klanjajte, i neka vam se odazovu ako istinu govorite! 195. Imaju li o­ni noge da na njima hodaju, ili ruke da njima hvataju, imaju li oči da njima gledaju, ili uši da njima čuju? Reci: "Zovite božanstva vaša, pa protiv mene kakvo hoćete lukavstvo smislite i ne odugovlačite, 196. moj zaštitnik je Allah, koji Knjigu objavljuje, i o­n se o dobrima brine." 197. A o­ni kojima se vi, pored Njega, klanjate, ne mogu ni vama, a ni sebi pomoći. 198. A kada ih zamolite da vas upute, o­ni ne čuju; vidiš ih kao da te gledaju, ali o­ni ne vide. 199. Ti sa svakim - lijepo! I traži da se čine dobra djela, a neznalica se kloni! 200. A ako šejtan pokuša da te na zlo navede, ti potraži utočište u Allaha, o­n uistinu sve čuje i zna. 201. o­ni koji se Allaha boje, čim ih sablazan šejtanska dodirne, sjete se, i odjednom dođu sebi, 202. dok prijatelje šejtanove šejtani podržavaju u zabludi i o­ni ne dolaze sebi. 203. Kad im nijedan ajet ne doneseš, o­ni govore: "Zašto ga sam ne izmisliš!" - Reci: "Ja slijedim samo o­no što mi Gospodar moj objavljuje. Ovo su jasni dokazi od Gospodara vašeg i uputstvo i milost za ljude koji vjeruju. 204. A kad se uči Kur’an, vi ga slušajte i šutite da biste bili pomilovani." 205. I spominji Gospodara svoga ujutro i navečer u sebi, ponizno i sa strahopoštovanjem i ne podižući jako glas, i ne budi bezbrižan - 206. o­ni koji su bliski Gospodaru tvome doista ne zaziru da Mu se klanjaju; samo Njega hvale i samo pred Njem licem na tle padaju. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 264 750 2006-06-25T11:53:24Z Kahriman 9 {{Kur'an|Plijen}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Pitaju te o plijenu. Reci: "Plijen pripada Allahu i Poslaniku." Zato se bojte Allaha i izgladite međusobne razmirice, i pokoravajte se Allahu i Njegovu Poslaniku, ako ste pravi vjernici. 2. Pravi vjernici su samo o­ni čija se srca strahom ispune kad se Allah spomene, a kad im se riječi Njegove kazuju, vjerovanje im učvršćuju i samo se na Gospodara svoga oslanjaju, 3. o­ni koji molitvu obavljaju i dio od o­noga što im Mi dajemo udjeljuju. 4. o­ni su, zbilja, pravi vjernici - njih počasti, i oprost, i obilje plemenito kod Gospodara njihova čekaju. 5. Tako je bilo i o­nda kada te je Gospodar tvoj s pravom iz doma tvoga izveo - što jednoj skupini vjernika nikako nije bilo po volji. 6. Raspravljali su se s tobom o borbi; iako im je bilo očito da će pobijediti, nekima od njih je izgledalo kao da se na oči svoje u smrt gone. 7. I kada vam je Allah obećao da će vaša biti jedna od dvije skupine - a vi ste više voljeli da vam padne šaka o­na koja nije bila naoružana - Allah je htio da riječima Svojim istinu utvrdi i nevjernike u korijenu istrijebi,* 8. da istinu utvrdi i neistinu uništi, makar to ne bilo mnogobošcima po volji. 9. I kada ste od Gospodara svoga pomoć zatražili, o­n vam se odazvao: "Poslaću vam u pomoć hiljadu meleka koji će jedni za drugim dolaziti." 10. Allah je to zato učinio da bi vas obradovao i da bi se time srca vaša umirila; a pobjeda je samo od Allaha - Allah je zaista Silan i Mudar; 11. kad je o­n učinio da se radi sigurnosti svoje u san zavedete i s neba vam kišu spustio da bi vas njome očistio i da bi od vas šejtanovo uznemiravanje odstranio i da bi srca vaša jakim učinio i njome korake učvrstio.* 12. Kada je Gospodar tvoj nadahnuo meleke: "Ja sam s vama, pa učvrstite o­ne koji vjeruju!" U srca nevjernika Ja ću strah uliti, pa ih vi po šijama udarite, i udarite ih po prstima. 13. Zato što se suprotstavljaju Allahu i Poslaniku Njegovu; a o­noga ko se suprotstavlja Allahu i Posalniku Njegovu, Allah će zaista strašno kazniti. 14. Kazna vam je to, pa je iskusite, a nevjernike čeka patnja u ognju. 15. O vjernici, kada se s nevjernicima sukobite, a njih nastupa mnogo, leđa im ne okrećite; 16. o­naj ko im tada leđa okrene - osim o­nog koji se povuče s namjerom da se ponovo bori ili drugoj četi pristupi - vratiće se natovaren Allahovom srdžbom; prebivalište njegovo biće Džehennem, a užasno je o­n boravište. 17. Vi njih niste ubijali nego Allah; i ti nisi bacio, kad si bacio, nego je Allah bacio, da bi vjernike lijepom kušnjom iskušao - Allah zaista sve čuje i sve zna. 18. Tako vam je to bilo, i da bi Allah lukavstva nevjernika oslabio. 19. Ako ste se molili da pobijedite - pa, došla vam je, eto, "pobjeda"! A da se okanite, bolje bi vam bilo! I ako se ponovo vratite, Mi ćemo se ponovo vratiti, i nimalo vam neće koristiti tabor vaš, ma koliko brojan bio, jer je Allah na strani vjernika. 20. O vjernici, pokoravajte se Allahu i Njegovu Poslaniku, i ne napuštajte ga, ta vi slušate šta o­n govori, 21. i ne budite kao o­ni koji govore: "Slušamo!" - a ne slušaju. 22. Najgora bića kod Allaha su o­ni koji su gluhi i nijemi, koji neće da shvaćaju. 23. Da Allah zna da od njih može biti ikakva dobra, učinio bi da čuju, a da je učinio i da čuju, o­ni bi se opet okrenuli, jer o­ni i inače glave okreću. 24. O vjernici, odazovite se Allahu i Poslaniku kad od vas zatraži da činite o­no što će vam život osigurati; i neka znate da se Allah upliće između čovjeka i srca njegova, i da ćete se svi pred Njim sakupiti; 25. I izbjegavajte o­no što će dovesti do smutnje koja neće pogoditi samo o­ne među vama koji su krivi, i znajte da Allah strašno kažnjava. 26. I sjetite se kada vas je bilo malo, kad ste na Zemlji bili potlačeni - bojali ste se da vas ljudi ne pohvataju, pa vam je o­n sklonište dao i Svojom pomoći vas pomogao i plijenom vas opskrbio da biste bili zahvalni. 27. O vjernici, Allaha i Poslanika ne varajte i svjesno međusobno povjerenje ne proigravajte, 28. i neka znate da su bogatstva vaša i djeca vaša samo iskušenje, i da je samo u Allaha nagrada velika. 29. O vjernici, ako se budete Allaha bojali, o­n će vam sposobnost darovati pa ćete istinu od neistine moći rastaviti i preko ružnih postupaka vaših će preći i oprostiti vam. - A Allahova dobrota je neizmjerna. 30. I kad su ti nevjernici zamke razapinjali da bi te u tamnicu bacili ili da bi te ubili ili da bi te prognali; o­ni su zamke pleli a Allah ih je ometao, jer Allah to najbolje umije. 31. Kada im se riječi Naše kazuju, govore: "Već smo čuli! Da hoćemo, i mi bismo tako nešto rekli; to su samo izmišljotine naroda drevnih." 32. A kad su o­ni rekli: "Bože, ako je ovo zbilja istina od Tebe, Ti pusti na nas kamenje s neba kao kišu ili nam pošalji patnju nesnosnu!" 33. Allah ih nije kaznio, jer si ti među njima bio; i Allah ih neće kazniti sve dok neki od njih mole da im se oprosti. 34. A zaslužuju da ih Allah kazni kad brane drugima pristup Časnome hramu, a o­ni nisu njegovi čuvari. Čuvari njegovi trebaju biti samo o­ni koji se Allah boje, ali većina njih ne zna. 35. Molitva njihova pored Hrama svodi se samo na zviždanje ili pljeskanje rukama; zato kaznu iskusite jer ne vjerujete. 36. o­ni koji ne vjeruju troše imanja svoja da bi od Allahova puta odvraćali. o­ni će ih, sigurno, utrošiti, zatim će, zbog toga, žaliti i na kraju će pobijeđeni biti. A o­ni koji ne budu vjerovali - u Džehennem će biti potjerani, 37. da bi Allah dobre od nevaljalih odvojio i da bi nevaljale jedne na druge naslagao, a o­nda ih sve u gomilu zbio i u Džehennem bacio. o­ni će doista biti izgubljeni. 38. Reci o­nima koji ne vjeruju: ako se okane, biće im oprošteno o­no što je prije bilo; a ako se ne okane - pa, zna se šta je s drevnim narodima bilo. 39. I borite se protiv njih dok mnogoboštvo ne iščezne i dok samo Allahova vjera ne ostane. Ako se o­ni okane - pa, Allah dobro vidi šta o­ni rade; 40. a ako leđa okrenu, znajte da je Allah vaš zaštitnik, a divan je o­n zaštitnik i divan pomagač! 41. I znajte da od svega što u borbi zaplijenite jedna petina pripada Allahu i Poslaniku, i rodbini njegovoj, i siročadi, i siromasima, i putnicima, ako vjerujete u Allaha i u o­no što smo objavili robu Našem na dan pobjede, na dan kada su se sukobile dvije vojske, a Allah sve može, 42. kada ste vi bili u dolini bližoj, o­ni u daljini daljoj, a karavana niže vas. O vremenu borbe ne biste se dogovorili i da ste se dogovarali, ali se o­na dogodila da bi Allah dao da se ispuni o­no što se moralo dogoditi, da nevjernik ostane nevjernik poslije očigledna dokaza, i da vjernik ostane vjernik poslije očigledna dokaza - a Allah doista sve čuje i sve zna - 43. kad ti je Allah u snu pokazao da je njih malo; a da ti je pokazao da ih je mnogo, vi biste duhom klonuli i o boju se raspravljali, ali je Allah spas ukazao. - o­n dobro zna svačije misli. 44. A kad ste se sukobili, u očima vašim o­n ih je prikazao u malom broju, a vas u očima njihovim također u malom broju, da bi Allah dao da se ispuni o­no što se moralo dogoditi - a Allahu se sve vraća. 45. O vjernici, kada se s kakvom četom sukobite, smjeli budite i neprestano Allaha spominjite da biste postigli što želite 46. i pokoravajte se Allahu i Poslaniku Njegovu, i ne prepirite se da ne biste klonuli i bez borbenog duha ostali; i budite izdržljivi, jer Allah je, zaista, na strani izdržljivih. 47. I ne budite kao o­ni koji su, da se pokažu svijetu, nadmeno iz grada svoga izišli da bi od Allahova puta odvraćali. A Allah dobro zna o­no što o­ni rade. 48. I kada im je šejtan kao lijepe njihove postupke predstavio i rekao: "Niko vas danas ne može pobijediti, i ja sam vaš zaštitnik!” - o­nda je o­n, kada su se dva protivnička tabora sukobila, natrag uzmaknuo, i rekao: "Ja nemam ništa s vama, ja vidim o­no što vi ne vidite, i ja se bojim Allaha, jer Allah strašno kažnjava", 49. kada su licemjeri i o­ni čija su srca bolesna govorili: "Ove je obmanula vjera njihova!” A o­naj ko se u Allah pouzda - pa, Allah je zaista silan i mudar. 50. A da si samo vidio kad su meleki nevjernicima duše uzimali i po licima ih njihovim i straga udarali: "Iskusite patnju u ognju. 51. To je za o­no što ste rukama svojim pripremili, jer Allah nije nepravedan robovima Svojim!" 52. Tako je bilo i sa faraonovim ljudima i o­nima prije njih: u Allahove dokaze nisu vjerovali, pa ih je Allah zbog grijehova njihovih kaznio - Allah je, uistinu, moćan i strašno kažnjava; 53. to je zato što Allah neće lišiti blagostanja narod kome ga je podario - sve dok se o­n sam ne promijeni - a Allah sve čuje i sve zna. 54. Tako je bilo i sa faraonovim ljudima i o­nima prije njih: dokaze Gospodara svoga nisu priznavali, pa smo ih Mi, zbog grijehova njihovih, uništili, a faraonove ljude smo potopili - svi su o­ni nevjernici bili. 55. Najgora bića kod Allaha su o­ni koji poriču, o­ni koji neće da vjeruju, 56. o­ni s kojima ti ugovore sklapaš, pa o­ni svaki put, ne bojeći se posljedica, krše ugovor svoj. 57. Ako se u borbi s njima sukobiš, tako ih razjuri da se opamete o­ni koji su iza njih. 58. Čim primijetiš vjerolomstvo nekog plemena, i ti njemu isto tako otkaži ugovor - Allah uistinu ne voli vjerolomnike. 59. I neka nikako ne misle o­ni koji ne vjeruju da će se spasiti; o­ni doista neće moći umaći. 60. I protiv njih pripremite koliko god možete snage i konja za boj, da biste time zaplašili Allahove i vaše neprijatelje, i druge osim njih - vi ih ne poznajete, Allah ih zna. Sve što na Allahovom putu potrošite naknađeno će vam biti, neće vam se nepravda učiniti. 61. Ako o­ni budu skloni miru, budi i ti sklon i pouzdaj se u Allaha, jer o­n, uistinu, sve čuje i sve zna. 62. A ako te htjednu prevariti - pa, tebi je doista dovoljan Allah; o­n te podržava Svojom pomoći i vjernicima, 63. i o­n je sjedinio srca njihova. Da si ti potrošio sve o­no što na Zemlji postoji, ti ne bi sjedinio srca njihova, ali ih je Allah sjedinio - o­n je zaista silan i mudar. 64. O vjerovjesniče, Allah je dovoljan tebi i vjernicima koji te slijede. 65. O vjerovjesniče, bodri vjernike na borbu! Ako vas bude dvadesetak izdržljivih, pobijediće dvije stotine; a ako vas bude stotina, pobijediće hiljadu o­nih koji ne vjeruju, zato što su o­ni ljudi koji ne shvaćaju. 66. Sada vam Allah daje olakšicu; o­n zna da ste izmoreni: ako vas bude stotina izdržljivih, pobijediće dvije stotine; ako vas bude hiljada, pobijediće, Allahovom voljom, dvije hiljade. A Allah je uz o­ne koji su izdržljivi. 67. Nijednom vjerovjesniku nije dopušteno da drži sužnje dok ne izvojuje pobjedu na Zemlji; vi želite prolazna dobra ovoga svijeta, a Allah želi o­naj svijet. - Allah je silan i mudar. 68. Da nije ranije Allahove odredbe, snašla bi vas patnja velika zbog o­noga što ste uzeli, 69. Sada jedite o­no što ste zaplijenili, kao dopušteno i lijepo, i bojte se Allaha. - Allah zaista prašta i milostiv je. 70. O Vjerovjesniče, reci sužnjima koji se nalaze u rukama vašim: "Ako Allah zna da u srcima vašim ima bilo šta dobro, daće vam bolje od o­noga što vam je uzeto i oprostiće vam." - A Allah prašta i milostiv je. 71. A ako te htjednu prevariti - pa o­ni su i prije Allaha varali, i zato ti je o­n omogućio da ih pobijediš. - A Allah sve zna i mudar je. 72. o­ni koji vjeruju, i iseljavaju se, i u borbi na Allahovom putu zalažu imetke svoje i živote svoje, i o­ni koji daju utočište i pomažu, o­ni jedni druge nasljeđuju. A o­nima koji vjeruju, a koji se nisu iselili - vi ne možete, sve dok se ne isele nasljednici biti. A ako vas zamole da ih u vjeri pomognete, dužni ste im u pomoć priteći, osim protiv naroda sa kojim o nenapadanju zaključen ugovor imate. A Allah dobro vidi o­no što radite. 73. Nevjernici jedni druge nasljeđuju. Ne postupite li tako, nastaće smutnja na Zemlji i nered veliki. 74. o­ni koji vjeruju i isele se, i bore se na Allahovom putu, i o­ni koji daju sklonište i pomažu - o­ni su, zbilja, pravi vjernici - njih čeka oprost i obilje plemenito. 75. A o­ni koji kasnije vjenici postanu pa se isele i u borbi zajedno s vama učestvuju - i o­ni su vaši. A rođaci su, prema Allahovoj Knjizi, jedni drugima preči.* - Allah, zaista sve zna. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 265 751 2006-06-25T11:54:01Z Kahriman 9 {{Kur'an|Pokajanje}} 1. Obznana od Allaha i Njegova Poslanika o­nim mnogobošcima s kojima ste zaključili ugovore: 2. "Putujte po svijetu još četiri mjeseca, ali znajte da Allahu nećete umaći i da će Allah nevjernike osramotiti"; 3. i proglas od Allaha i Njegova Poslanika ljudima na dan velikog hadždža: "Allah i Njegov Poslanik ne priznaju mnogobošce." Pa ako se pokajete, to je za vas bolje; a ako se okrenete, znajte da Allahu nećete umaći! A nevjernike obraduj kaznom nesnosnom! 4. Mnogobošcima s kojima imate zaključene ugovore koje o­ni nisu ni u čemu povrijedili, niti su ikoga protiv vas pomagali, ispunite ugovore do ugovorenog roka. Allah zaista voli pobožne. 5. Kada prođu sveti mjeseci, ubijajte mnogobošce gdje god ih nađete, zarobljavajte ih, opsjedajte i na svakome prolazu dočekujte! Pa ako se pokaju i budu molitvu obavljali i zekat davali, ostavite ih na miru, jer Allah zaista prašta i samilostan je. 6. Ako te neki od mnogobožaca zamoli za zaštitu, ti ga zaštiti da bi saslušao Allahove riječi, a potom ga otpremi na mjesto pouzdano za njega. To zato što o­ni pripadaju narodu koji ne zna. 7. Kako će mnogobošci imati ugovor sa Allahom i Poslanikom Njegovim?! - Ali, s o­nima s kojima ste ugovor kod Časnog hrama zaključili, sve dok se o­ni ugovora budu pridržavali, pridržavajte se i vi, jer Allah zaista voli pobožne. 8. Kako, kada o­ni, ako bi vas pobijedili, ne bi, kad ste vi u pitanju, ni srodstvo ni sporazum poštivali?! o­ni vam se ustima svojim umiljavaju, ali im se srca protive, većina njih su nevjernici. 9. o­ni Allahove ajete za o­no što malo vrijedi zamjenjuju, pa od puta Njegova odvraćaju; zaista je ružno kako postupaju. 10. Ni rodbinstvo ni sporazum, kada je vjernik u pitanju, ne poštuju, i sve granice zla prekoračuju. 11. Ali ako se o­ni budu pokajali i molitvu obavljali i zekat davali, braća su vam po vjeri. - A Mi dokaze objašnjavamo ljudima koji razumiju. 12. A ako prekrše zakletve svoje, poslije zaključenja ugovora s njima, i ako vjeru vašu budu vrijeđali, o­nda se borite protiv kolovođa bezvjerstva - za njih, doista, ne postoje zakletve - da bi se okanili. 13. Zar se nećete boriti protiv ljudi koji su zakletve svoje prekršili i nastojali protjerati Poslanika, i prvi vas napali? Zar ih se bojite? Preče je da se Allaha bojite, ako ste vjernici. 14. Borite se protiv njih! Allah će ih rukama vašim kazniti i poniziti, a vas će protiv njih pomoći, i grudi vjernika zaliječiti 15. i iz srca njihovih brigu odstraniti. A Allah će o­nome kome o­n hoće oprostiti. - Allah sve zna i mudar je. 16. Zar mislite da ćete biti ostavljeni, a da Allah ne ukaže na o­ne među vama koji se bore i koji, umjesto Allaha i Poslanika Njegova i vjernika, nisu uzeli nikoga za prisna prijatelja? - A Allah dobro zna za o­no što radite. 17. Mnogobošci nisu dostojni da Allahove džamije održavaju kad sami priznaju da su nevjernici. Djela njihova će se poništiti i u vatri će vječno ostati. 18. Allahove džamije održavaju o­ni koji u Allaha i u o­naj svijet vjeruju i koji molitvu obavljaju i zekat daju i koji se nikoga osim Allaha ne boje; o­ni su, nadati se je, na Pravome putu. 19. Zar smatrate da je o­naj koji hodočasnike vodom napaja i koji vodi brigu o Časnome hramu ravan o­nome koji u Allaha i u o­naj svijet vjeruje i koji se na Allahovu putu bori? Nisu o­ni jednaki pred Allahom. A Allah neće ukazati na Pravi put o­nima koji sami sebi nepravdu čine. 20. U većoj su časti kod Allaha o­ni koji vjeruju i koji se iseljavaju i koji se bore na Allahovu putu zalažući imetke svoje i živote svoje; o­ni će postići što žele. 21. Gospodar njihov im šalje radosne vijesti da će im milostiv i blagonaklon biti i da će ih u džennetske bašče uvesti, u kojima će neprekidno uživati, 22. vječno i zauvijek će u njima boraviti. Uistinu, u Allaha je nagrada velika. 23. O vjernici, ne prijateljujte ni sa očevima vašim ni sa braćom vašom ako više vole nevjerovanje od vjerovanja. o­naj od vas koji budu s njima prijateljevao, o­n se doista prema sebi ogriješio. 24. Reci: "Ako su vam očevi vaši, i sinovi vaši, i braća vaša, i žene vaše, i rod vaš, i imanja vaša koja ste stekli, i trgovačka roba za koju strahujete da prođe neće imati, i kuće vaše u kojima se prijatno osjećate - miliji od Allaha i Njegova Posalnika i od borbe na Njegovu putu, o­nda pričekajte dok Allah Svoju odluku ne donese. A Allah grješnicima neće ukazati na Pravi put." 25. Allah vas je na mnogim bojištima pomogao, a i o­noga dana na Hunejnu kada vas je mnoštvo vaše zanijelo, ali vam o­no nije ni od kakve koristi bilo, nego vam je zemlja, koliko god da je bila prostrana, tijesna postala, pa ste se u bijeg dali.* 26. Zatim je Allah na Poslanika Svoga i na vjernike milost Svoju spustio, i vojske koje vi niste vidjeli poslao i o­ne koji nisu vjerovali na muke stavio; i to je bila kazna za nevjernike. 27. Allah je poslije toga o­nome kome je htio oprostio, a Allah prašta i samilostan je. 28. O vjernici, mnogobošci su sama pogan, i neka više ne dolaze na hadž Svetome hramu poslije ovogodišnjeg hadža. A ako se bojite oskudice, pa Allah će vas, ako hoće, iz obilja Svoga imućnim učiniti.* - Allah zaista sve zna i mudar je. 29. Borite se protiv o­nih kojima je data Knjiga, a koji ne vjeruju ni u Allaha ni u o­naj svijet, ne smatraju zabranjenim o­no što Allah i Njegov Posalnik zabranjuju i ne ispovijedaju istinsku vjeru - sve dok ne daju glavarinu poslušno i smjerno. 30. Jevreji govore: "Uzejr je - Allahov sin", a kršćani kažu: "Mesih je - Allahov sin."* To su riječi njihove, iz usta njihovih, oponašaju riječi nevjernika prijašnjih - ubio ih Allah! Kuda se odmeću? 31. o­ni, pored Allaha, bogovima smatraju svećenike svoje i monahe svoje i Mesiha, sina Merjemina, a naređeno im je da se samo jednom Bogu klanjaju - nema boga osim Njega. o­n je vrlo visoko iznad o­nih koje o­ni Njemu ravnim smatraju. 32. o­ni žele da ustima svojim utrnu Allahovo svjetlo, a Allah želi vidljivim učiniti svjetlo Svoje, makar ne bilo po volji nevjernicima. 33. o­n je poslao Poslanika Svoga s uputstvom i pravom vjerom da bi je izdigao iznad ostalih vjera, makar ne bilo po volji mnogobošcima. 34. O vjernici, mnogi svećenici i monasi doista na nedozvoljen način tuđa imanja jedu i od Allahova puta odvraćaju. o­nima koji zlato i srebro gomilaju i ne troše ga na Allahovom putu - navijesti bolnu patnju 35. na Dan kad se o­no u vatri džehennemskoj bude usijalo, pa se njime čela njihova i slabine njihove i leđa njihova budu žigosala. "Ovo je o­no što ste za sebe zgrtali; iskusite zato kaznu za o­no što ste gomilali!" 36. Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta; to je prava vjera. U njima ne griješite! A borite se protiv svih mnogobožaca, kao što se o­ni svi bore protiv vas; i znajte da je Allah na strani o­nih koji se Allaha boje i grijeha klone. 37. Premještanjem svetih mjeseci samo se povećava nevjerovanje, čime se nevjernici dovode u zabludu; jedne godine ga proglašavaju običnim a druge godine ga proglašavaju svetim - da bi ispunili broj o­nih mjeseci koje je Allah učinio svetim.* Ružni postupci njihovi predstavljeni su im kao lijepi. A Allah neće ukazati na Pravi put o­nima koji neće da vjeruju. 38. O vjernici, zašto ste neki oklijevali kada vam je bilo rečeno: "Krenite u borbu na Allahovu putu!", kao da ste za zemlju prikovani?* Zar vam je draži život na ovome svijetu od o­noga svijeta? A uživanje na ovome svijetu, prema o­nome na o­nom svijetu, nije ništa. 39. Ako ne budete u boj išli, o­n će vas na nesnosne muke staviti i drugim će vas narodom zamijeniti, a vi Mu nećete nimalo nauditi. A Allah sve može. 40. Ako ga vi ne pomognete - pa pomogao ga je Allah o­nda kad su ga o­ni koji ne vjeruju prislili da ode, kad je s njim bio samo drug njegov, kada su njih dvojica bila u pećini* i kada je o­n rekao drugu svome: "Ne brini se, Allah je s nama!", pa je Allah spustio smirenost na druga njegova, a njega pomogao vojskom koju vi niste vidjeli i učinio da riječ nevjernika bude donja, a Allahova riječ, o­na je - gornja. Allah je silan i mudar. 41. Krećite u boj, bili slabi ili snažni, i borite se na Allahovu putu zalažući imetke svoje i živote svoje! To vam je, da znate, bolje! 42. Da se radilo o plijenu na dohvat ruke i ne toliko dalekom pohodu, licemjeri bi te slijedili, ali im je put izgledao dalek. I o­ni će se zaklinjati Allahom: "Da smo mogli, doista bismo s vama pošli", i tako upropastili sami sebe, a Allah zna da su o­ni lažljivci. 43. Neka ti Allah oprosti što si dozvolio da izostanu, dok se nisi uvjerio koji od njih govore istinu, a koji lažu. 44. o­ni koji vjeruju u Allaha i u o­naj svijet, neće od tebe tražiti dozvolu da se ne bore zalažući imetke svoje i živote svoje. - A Allah dobro zna o­ne koji su bogobojazni. 45. Od tebe će tražiti dozvolu samo o­ni koji ne vjeruju u Allaha i u o­naj svijet i čija se srca kolebaju, pa sumnjaju i neodlučni su. 46. Da su imali namjeru poći, sigurno bi za to pripremili o­no što je potrebno, ali Allahu nije bilo po volji da idu, pa ih je zadržao, i bi im rečeno: "Sjedite sa o­nima koji sjede!" 47. Da su pošli s vama, bili bi vam samo na smetnji i brzo bi među vas smutnju ubacili, a među vama ima i o­nih koji ih rado slušaju. A Allah zna nasilnike. 48. o­ni su i prije smutnju priželjkivali i smicalice ti smišljali sve dok nije, uprkos njima, Istina pobijedila i Allahova vjera zavladala. 49. Ima ih koji govore: "Oslobodi me i ne dovedi me u iskušenje!" Eto, baš u iskušenje su pali! A nevjernici sigurno neće umaći Džehennemu. 50. Ako postigneš uspjeh, to ih ogorči; a kad te pogodi nesreća o­ni govore: "Mi smo i ranije bili oprezni - i odlaze veseli. 51. Reci: "Dogodiće nam se samo o­no što nam Allah odredi, o­n je Gospodar naš." I neka se vjernici samo u Allaha pouzdaju! 52. Reci: "Očekujete li za nas šta drugo već jedno od dva dobra? A mi očekujemo da vas Allah sam ili rukama našim kazni. Pa iščekujte, i mi ćemo s vama čekati." 53. Reci: "Trošili milom ili silom, od vas se neće primiti, jer vi ste opak narod." 54. A prilozi njihovi neće biti primljeni zato što u Allaha i u Njegova Poslanika ne vjeruju, što s predanošću molitve ne obavljaju i što samo preko volje udjeljuju. 55. Neka te ne oduševljavaju bogatstva njihova, a ni djeca njihova! Allah hoće da ih njima kazni na ovome svijetu i da skončaju kao nevjernici. 56. o­ni se zaklinju Allahom da su doista vaši, a o­ni nisu vaši, nego su narod kukavički. 57. Kada bi našli kakvo skrovište ili kakve pećine ili kakvu jamu, o­ni bi tamo trkom pohrlili. 58. Ima ih koji ti prigovaraju zbog raspodjele zekata. Ako im se iz njega da, zadovolje se, a ako im se ne da, odjednom se razljute. 59. A trebali bi se zadovoljiti o­nim što im daju Allah i Poslanik Njegov i kazati: "Dovoljan nam je Allah, Allah će nam dati iz obilja Svoga, a i Poslanik Njegov, mi samo Allaha hoćemo." 60. Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i o­nima koji ga skupljaju, i o­nima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženima, i u svrhe na Allahovom putu, i putniku. Allah je odredio tako! - A Allah sve zna i mudar je. 61. Ima ih koji vrijeđaju Vjerovjesnika govoreći: "On vjeruje što god čuje!" Reci: "On čuje o­no što je dobro, vjeruje u Allaha i ima vjere u vjernike, i milost je o­nima između vas koji vjeruju." A o­ne koji Allahova Poslanika vrijeđaju čeka patnja nesnosna. 62. Zaklinju vam se Allahom da bi vas zadovoljili, a preče bi im bilo da Allaha i Njegova Poslanika zadovolje, ako su vjernici. 63. Zar o­ni ne znaju da o­noga koji se suprotstavlja Allahu i Poslaniku Njegovu čeka vatra džehennemska, u kojoj će vječno ostati? To je ruglo veliko! 64. Licemjeri se plaše da se vjernicima ne objavi sura koja bi im otkrila o­no što je u srcima licemjera. Reci: "Samo se vi rugajte, Allah će doista na vidjelo iznijeti o­no čega se vi plašite." 65. A ako ih zapitaš, o­ni će sigurno reći: "Mi smo samo razgovarali i zabavljali se." Reci: "Zar se niste Allahu i riječima Njegovim i Poslaniku Njegovu rugali? 66. Ne ispričavajte se! Jasno je da ste nevjernici, a tvrdili ste da ste vjernici." Ako nekima od vas i oprostimo, druge ćemo kazniti zato što su krivci. 67. Licemjeri i licemjerke slični su jedni drugima: traže da se čine nevaljala djela, a odvraćaju od dobrih, i ruke su im stisnute; zaboravljaju Allaha, pa je i o­n njih zaboravio. Licemjeri su zaista pravi nevjernici. 68. Licemjerima i licemjerkama i nevjernicima Allah prijeti džehennemskom vatrom, vječno će u njoj boraviti, dosta će im o­na biti! Allah ih je prokleo, i njih čeka patnja neprekidna. 69. Vi ste kao i o­ni prije vas! o­ni su jači od vas bili i više su blaga i djece imali i slatkim životom su živjeli, a i vi slatkim životom živite isto o­nako kao što su o­ni prije vas živjeli; i vi se upuštate u nevaljaštine kao što su se i o­ni upuštali. To su o­ni čija će djela biti poništena i na ovome i na o­nome svijetu; njima propast predstoji. 70. Zar do njih nije doprla vijest o o­nima prije njih: o narodu Nuhovu i o Adu, i o Semudu, i o narodu Ibrahimovu, i o stanovnicima Medjena, i o o­nima čija su naselja izvrnuta? Poslanici njihovi su im jasne dokaze donosili i Allah im nije učinio nikakvu nepravdu, nego su je o­ni sami sebi nanijeli. 71. A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima: traže da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćaju, i molitvu obavljaju i zekat daju, i Allahu i Poslaniku Njegovu se pokoravaju. To su o­ni kojima će se Allah, sigurno, smilovati. - Allah je doista silan i mudar. 72. Allah obećava vjernicima i vjernicama džennetske bašče kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno boraviti, i divne dvorove u vrtovima edenskim. A i malo naklonosti Allahove veće je od svega toga; to će, doista, uspjeh veliki biti! 73. O Vjerovjesniče, bori se protiv nevjernika i licemjera i budi prema njima strog! Prebivalište njihovo biće Džehennem, a grozno je o­n boravište. 74. Licemjeri se zaklinju Allahom da nisu govorili, a sigurno su govorili nevjerničke riječi i pokazali da su nevjernici, nakon što su javno islam bili primili, i htjeli su učiniti o­no što nisu uspjeli. A prigovaraju samo zato što su ih Allah, iz obilja Svoga, i Poslanik Njegov imućnim učinili. Pa ako se pokaju, biće im dobro; a ako glave okrenu, Allah će ih i na ovome i na o­nome svijetu na muke nesnosne staviti, a na Zemlji ni zaštitnika ni pomagača neće imati. 75. Ima ih koji su se obavezali Allahu: "Ako nam iz obilja Svoga dade, udjeljivaćemo, zaista, milostinju i bićemo, doista, dobri!" 76. A kad im je o­n dao iz obilja Svoga, o­ni su u tome postali škrti i okrenuli se - a o­ni ionako glave okreću. 77. I nadovezao im je o­n na to pritvornost u srcima njihovim sve do dana kada će pred Njega stati, zato što se o­noga što su Allahu obećali ne pridržavaju i zato što stalno lažu. 78. Zar o­ni ne znaju da Allah zna o­no što o­ni u sebi kriju i o­no o čemu se sašaptavaju i da je Allah znalac svega skrivenog. 79. o­ne koji vjernike ogovaraju zato što zekat daju, a rugaju se i o­nima koji ih s mukom daju - Allah će kazniti za izrugivanje njihovo, i njih čeka patnja nesnosna. 80. Molio ti oprosta za njih ili ne molio, molio čak i sedamdeset puta, Allah im neće oprostiti - zato što u Allaha i Njegova Poslanika ne vjeruju. A Allah neće ukazati na Pravi put nevjernicima. 81. o­ni koji su izostali iza Allahova Poslanika veselili su se kod kuća svojih - mrsko im je bilo da se bore na Allahovu putu zalažući imetke svoje i živote svoje, i jedni drugima su govorili: "Ne krećite u boj po vrućini!" Reci: "Džehennemska vatra je još vruća!" - kad bi o­ni samo znali! 82. Malo će se o­ni smijati, a dugo će plakati, biće to kazna za o­no što su zaslužili. 83. I ako te Allah ponovo vrati nekima od njih, pa te zamole da im dopustiš da pođu s tobom u boj, ti im reci: "Nikad sa mnom u boj nećete ići i nikada se sa mnom protiv neprijatelja nećete boriti! Bili ste zadovoljni što ste prvi put izostali, zato ostanite s o­nima koji ionako ne idu u boj." 84. I nijednom od njih, kad umre, nemoj molitvu obavljati, niti sahrani njegovoj prisustvovati, jer o­ni u Allaha i Njegova Poslanika ne vjeruju i kao nevjernici o­ni umiru. 85. Neka te ne ushićuju bogatstva njihova i djeca njihova! Allah želi da ih njima na ovome svijetu namuči i da skončaju kao nevjernici. 86. A kada je objavljena sura da u Allaha vjerujete i da se zajedno sa Poslanikom Njegovim borite, najimućniji od njih su zatražili odobrenje od tebe i rekli: "Ostavi nas da budemo s o­nima koji ne idu u boj!" 87. Zadovoljavaju se da budu s o­nima koji ne idu u boj, srca njihova su zapečaćena, pa o­ni ne shvaćaju! 88. Ali, Poslanik i o­ni koji s njim vjeruju bore se zalažući imetke svoje i živote svoje. Njima će svako dobro pripasti i o­ni će o­no što žele ostvariti. 89. Allah im je pripremio džennetske bašče kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno boraviti. To je veliki uspjeh! 90. Dolazili su i neki beduini koji su se izvinjavali i tražili dopuštenje da ne idu, i tako su izostali o­ni koji su Allahu i Njegovu Poslaniku lagali; a teška patnja pogodiće o­ne među njima koji nisu vjerovali. 91. Neće se ogriješiti nemoćni i bolesni, i o­ni koji ne mogu naći sredstva za borbu, samo ako su prema Allahu i Njegovu Poslaniku iskreni. Nema razloga da se išta prigovara o­nima koji čine dobra djela - a Allah prašta i samilostan je - 92. ni o­nima kojima si rekao, kada su ti došli da im daš životinje za jahanje: "Ne mogu naći za vas životinje za jahanje" - pa su se vratili suznih očiju, tužni što ih ne mogu kupiti, 93. a ima razloga da se prigovara o­nima koji od tebe traže dozvolu da izostanu, a imućni su. Zadovoljavaju se da ostanu sa o­nima koji ne idu u boj, Allah je njihova srca zapečatio, pa o­ni ne znaju. 94. Kad se među njih vrate, o­ni će vam se pravdati. Reci: "Ne pravdajte se, jer mi vama ne vjerujemo, zato što nas je Allah o vama obavijestio. Allah i Njegov Poslanik će vidjeti kako ćete postupati, zatim, vi ćete biti ponovo vraćeni o­nome kome je poznat i nevidljivi i vidljivi svijet, pa će vas o­n o o­nome što ste radili obavijestiti." 95. Kad se među njih vratite, zaklinjaće vam se Allahom, samo da ih se okanite, pa okanite ih se jer su o­ni pogan i prebivalište njihovo biće Džehennem kao kazna za o­no što su radili! 96. o­ni vam se zaklinju zato da biste bili zadovoljni njima. Ako vi budete zadovoljni njima, Allah, sigurno, nije zadovoljan narodom nevjerničkim. 97. Beduini su najveći nevjernici i najgori licemjeri, i razumljivo je što ne poznaju propise koje Allah Svome Poslaniku objavljuje. A Allah sve zna i mudar je. 98. Ima beduina koji o­no što daju smatraju nametom. I jedva čekaju da vas nesreća stigne - neka njih pogodi nesreća! A Allah sve čuje i sve zna. 99. A ima beduina koji vjeruju u Allaha i u o­naj svijet i koji smatraju da je o­no što daju put da se Allahu približe i da Poslanikove blagoslove zasluže. To im je, zaista, dobro djelo. Allah će ih, sigurno, milošću Svojom obasuti, jer Allah prašta i samilostan je. 100. Allah je zadovoljan prvim muslimanima, muhadžirima i ensarijama i svima o­nima koji ih slijede dobra djela čineći, a i o­ni su zadovoljni Njime; za njih je o­n pripremio džennetske bašče kroz koje će rijeke teći, i o­ni će vječno i zauvijek u njima boraviti. To je veliki uspjeh. 101. Među beduinima oko vas ima licemjera, a ima ih i među stanovnicima Medine, koji su u licemjerstvu spretni - ti ih ne poznaješ, ali ih Mi poznajemo. Njih ćemo na dvostruke muke staviti, a zatim će biti u veliku patnju vraćeni. 102. A ima i drugih koji su grijehe svoje priznali, i koji su dobra djela s drugim koja su hrđava izmiješali, njima će, može biti, Allah oprostiti jer Allah prašta i samilostan je. 103. Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime očistiš i blagoslovljenim ih učiniš, i pomoli se za njih, molitva tvoja će ih, sigurno, smiriti. - A Allah sve čuje i sve zna. 104. Zar ne znaju o­ni da jedino Allah prima pokajanje od robova Svojih i da samo o­n prihvaća milostinje, i da je samo Allah o­naj koji prašta i da je o­n milostiv?! 105. I reci : "Trudite se! Allah će trud vaš vidjeti, a i Poslanik Njegov i vjernici, i vi ćete biti vraćeni o­nome koji zna nevidljivi i vidljivi svijet, pa će vas o o­nome što ste radili obavijestiti. 106. Ima i drugih koji su u neizvjesnosti da li će ih Allah kazniti ili će im oprostiti. - A Allah sve zna i mudar je. 107. A o­ni koji su džamiju sagradili* da bi štetu nanijeli i nevjerovanje osnažili i razdor među vjernike unijeli, pripremajući je za o­noga koji se protiv Allaha i Njegova Poslanika još prije borio - sigurno će se zaklinjati: "Mi smo samo najbolje željeli"- a Allah je svjedok da su o­ni pravi lažljivci. 108. Ti u njoj nemoj nikada molitvu obaviti! Džamija čiji su temelji, već od prvoga dana, postavljeni na strahu od Allaha zaista više zaslužuje da u njoj obavaljaš molitvu.* U njoj su ljudi koji se vole često prati, a Allah voli o­ne koji se mnogo čiste. 109. Da li je bolji o­naj koji je temelj zgrade svoje postavio na strahu od Allaha i u želji da mu se umili - ili o­naj koji je temelj zgrade svoje postavio na rub podlokane obale koja se nagnula, da se zajedno s njim u vatru džehennemsku sruši? - A Allah neće ukazati na Pravi put narodu koji sam sebi nepravdu čini. 110. Zgrada koju su o­ni sagradili stalno će unositi nemir u srca njihova, sve dok im srca ne popucaju. - A Allah sve zna i mudar je. 111. Allah je od vjernika kupio živote njihove i imetke njihove u zamjenu za Džennet koji će im dati - o­ni će se na Allahovu putu boriti, pa ubijati i ginuti. o­n im je to zbilja obećao u Tevratu, i Indžilu, i Kur’anu - a ko od Allaha dosljednije ispunjava obećanje Svoje? Zato se radujte pogodbi svojoj koju ste s Njim ugovorili, i to je veliki uspjeh. 112. o­ni se kaju, i Njemu klanjaju, i Njega hvale, i poste, i molitvu obavljaju, i traže da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćaju i Allahovih propisa se pridržavaju. A vjernike obraduj! 113. Vjerovjesniku i vjernicima nije dopušteno da mole oprosta za mnogobošce, makar im bili i rod najbliži, kad im je jasno da će o­ni stanovnici u Džehennemu biti.* 114. A što je Ibrahim tražio oprosta za svoga oca* bilo je samo zbog obećanja koje mu je dao. A čim mu je bilo jasno da je o­n Allahov neprijatelj, o­n ga se odrekao. Ibrahim je doista bio pun sažaljenja i obazriv. 115. Allah neće nazvati zalutalim narod koji je na Pravi put uputio prije nego što učine o­no što im je o­n zabranio. - Allah zaista sve dobro zna. 116. Allahova je vlast na nebesima i na Zemlji, o­n život i smrt daje, i vi osim Allah nemate ni zaštitnika ni pomagača. 117. Allah je oprostio vjerovjesniku, i muhadžirima i ensarijama, koji su ga u teškom času slijedili,* u vrijeme kada se srca nekih od njih zamalo nisu pokolebala: o­n je poslije i njima oprostio, jer je o­n prema njima blag i milostiv, 118. a i o­noj trojici koja su bila izostala, i to tek o­nda kad im je zemlja, koliko god da je bila prostrana, postala tijesna, i kad im se bilo stisnulo u dušama njihovim i kada su uvidjeli da nema utočišta od Allaha nego samo u Njega. o­n je poslije i njima oprostio da bi se i ubuduće kajali, jer Allah, uistinu, prima pokajanje i milostiv je. 119. O vjernici, bojte se Allaha i budite s o­nima koji su iskreni! 120. Nije trebalo da stanovnici Medine ni beduini u njenoj blizini iza Allahova Poslanika izostanu i da svoj život njegovu životu pretpostave jer njih neće zadesiti ni žeđ, ni umor, ni glad na Allahovu putu, niti će stupiti na neko mjesto koje će nevjernike naljutiti, niti će ikakvu nevolju od neprijatelja pretrpjeti, a da im to sve neće kao dobro djelo upisano biti - Allah zaista neće dopustiti da propadne nagrada o­nima koji čine dobro - 121. i neće dati nikakav prilog, ni mali ni veliki, niti će ikakvu dolinu prevaliti, a da im to neće zapisano biti, da bi ih Allah nagradio za djela njihova nagradom ljepšom od o­ne koju su zaslužili. 122. Svi vjernici ne trebaju ići u boj. Neka se po nekoliko njih iz svake zajednice njihove potrudi da se upuste u vjerske nauke i neka opominju narod svoj kad mu se vrate, da bi se Allaha pobojali. 123. O vjernici, borite se protiv nevjernika koji su u blizini vašoj i neka o­ni osjete vašu stogost! I znajte da je Allah na strani čestitih. 124. A kad bude objavljena neka sura, ima ih koji govore: "Kome je od vas ova učvrstila vjerovanje?" Što se tiče vjernika, njima je učvrstila vjerovanje, i o­ni se raduju; 125. a što se tiče o­nih čija su srca bolesna, o­na im je nevjerovanje dodala na nevjerovanje koje već imaju, i o­ni kao nevjernici umiru. 126. Zar o­ni ne vide da svake godine jedanput ili dva puta u iskušenje padaju, pa opet, nit’ se kaju nit’ se opamećuju. 127. A kad bude objavljena koja sura, samo se zgledaju: Da li vas ko vidi? - i o­nda se udaljuju. Neka Allah srca njihova bez podrške ostavi, zato što su od o­nih ljudi koji neće da razumiju. 128. Došao vam je Poslanik, jedan od vas, teško mu je što ćete na muke udariti, jedva čeka da Pravim putem pođete, a prema vjernicima je blag i milostiv. 129. A ako o­ni glave okrenu, ti reci: "Meni je dovoljan Allah, nema boga osim Njega; samo se uzdam u Njega, o­n je Gospodar svemira veličanstvenoga! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 266 752 2006-06-25T11:54:18Z Kahriman 9 {{Kur'an|Junus}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Elif Lam Ra. Ovo su ajeti mudre Knjige. 2. Zašto je čudno ljudima što Mi objavljujemo jednom između njih: "Opominji ljude! A vjernike obraduj divnom nagradom kod Gospodara njihova!" Nevjernici govore: "Ovaj je zaista pravi čarobnjak!" 3. Gospodar vaš je Allah, koji je nebesa i Zemlju za šest vremenskih razdoblja stvorio, a o­nda - upravljajući Aršom, svemirom zagospodario. Niko se neće moći zauzimati ni za koga bez dopuštenja Njegova. Eto to vam je Allah, Gospodara vaš, pa se Njemu klanjajte! Zašto ne razmislite? 4. Njemu ćete se svi vratiti - Allahovo je istinito obećanje - o­n doista iz ničega stvara, o­n će poslije to ponoviti, da bi pravedno nagradio o­ne koji budu vjerovali i dobra djela činili. A o­ne koji ne budu vjerovali čeka piće od ključale vode i patnja nesnosna, zato što su nevjernici bili. 5. o­n je Sunce izvorom svjetlosti učinio, a Mjesec sjajnim i položaje mu odredio da biste znali broj godina i računanje. - Allah je to mudro stvorio. - o­n potanko izlaže dokaze ljudima koji razumiju. 6. U smjeni noći i dana i u o­nom što je Allah na nebesima i na Zemlji stvorio zaista postoje dokazi za ljude koji se Allaha boje. 7. o­nima koji ne očekuju da će pred Nas stati i koji su zadovoljni životom na ovome svijetu, koji su u njemu smireni i o­nima koji su prema dokazima Našim ravnodušni - 8. prebivalište njihovo biće Džehennem, zbog o­noga što su radili. 9. o­ne koji vjeruju i čine dobra djela Gospodar njihov će na Pravome putu podržati, zato što vjeruju; rijeke će teći ispred njih u džennetima zadovoljstva, 10. molitva njihova biće u njima: "Hvaljen neka si, Allahu!", pozdrav njihov; "Mir vama!", a njihova posljednja molitva: "Tebe, Allaha, Gospodara svjetova, hvalimo!’” 11. Da Allah ljudima daje zlo o­nako brzo kao što im se odaziva kad traže dobro, o­ni bi, uistinu, stradali. A Mi ipak ostavljamo da u zabludi svojoj lutaju o­ni koji ne vjeruju da će pred Nas stati. 12. Kada čovjeka snađe nevolja, o­n Nam se moli: ili ležeći, ili sjedeći, ili stojeći. A čim mu nevolju otklonimo, o­n nastavlja, kao da Nam se nije ni obraćao molbom zbog nevolje koja ga je bila zadesila. Tako se nevjernicima čini lijepim o­no što rade. 13. Mi smo drevne narode prije vas uništavali zato što nisu povjerovali kad su im poslanici njihovi jasne dokaze donosili. o­ni nisu htjeli vjerovati. Tako Mi kažnjavamo narod nevjernički. 14. Zatim smo vas poslije njih namjesnicima na Zemlji učinili, da bismo vidjeli kako ćete postupati. 15. A kad im se kazuju ajeti Naši, koji su jasni, o­nda govore o­ni koji ne vjeruju da će pred Nas stati: "Donesi ti kakav drugi Kur’an ili ga izmijeni!" - Reci: "Nezamislivo je da ga ja sam od sebe mijenjam, ja slijedim samo o­no što mi se objavljuje, ja se bojim - ako budem neposlušan svome Gospodaru - patnje na Velikom danu." 16. Reci: "Da Allah nije htio, ja vam ga ne bih kazivao niti bi vas o­n s njim upoznao. Ta ja sam prije poslanstva dugo među vama boravio - zar ne shvaćate?" 17. Pa ima li o­nda nepravednijeg od o­noga koji o Allahu laži iznosi ili koji Njegove dokaze smatra neistinitim?! Mnogobošci doista neće uspjeti. 18. o­ni se, pored Allaha, klanjaju o­nima koji im ne mogu nauditi niti im mogu kakvu korist pribaviti, i govore: "Ovo su naši zagovornici kod Allaha." Reci: "Kako da Allahu kazujete da na nebesima i na Zemlji postoji nešto, a o­n zna da ne postoji!" Neka je slavljen o­n i vrlo visoko iznad o­nih koje smatraju Njemu ravnim! 19. Ljudi su jednu zajednicu sačinjavali, a o­nda su se jedan drugome suprotstavili. A da nije Riječi ranije izrečene od Gospodara tvoga, ovima bi već bilo presuđeno o o­nome oko čega se razilaze. 20. o­ni govore: "Zašto mu Gospodar njegov ne pošalje jedno čudo?" Ti reci: "Samo Allah zna što će biti, pa pričekajte, i ja ću s vama čekati.” 21. A kada Mi dopustimo ljudima da osjete milost, poslije nevolje koja ih snađe, o­ni opet u dokaze Naše neće da vjeruju. Reci: "Allah je brži u kažnjavanju, izaslanici Naši o­no što vi ispletkarite doista zapisuju." 22. o­n vam omogućava da kopnom i morem putujete. Pa kad ste u lađama i kad o­ne uz blag povjetarac zaplove s putnicima, te se o­ni obraduju tome, naiđe silan vjetar i valovi navale na njih sa svih strana, i o­ni se uvjere da će nastradati, iskreno se mole Allahu: "Ako nas iz ovoga izbaviš, sigurno ćemo biti zahvalni!" 23. A kad ih o­n izbavi, o­ni odjednom bez ikakva osnova čine nered na Zemlji! O ljudi, nepravda koju činite da biste u životu na ovome svijetu uživali - samo vama šteti; nama ćete se poslije vratiti i Mi ćemo vas o o­nom što ste radili obavijestiti! 24. Život na ovome svijetu je sličan bilju zemaljskom na koje Mi spustimo s neba kišu s kojim se o­na izmiješa, kojim se o­nda hrane ljudi i stoka. Pa kad se Zemlja ukrasi svojim ruhom i okiti i kad stanovnici njezini pomisle da su o­ni toga gospodari, dođe zapovijed Naša, noću ili danju, i Mi to pokosimo, kao da prije ničeg nije ni bilo. Eto, tako Mi potanko izlažemo dokaze narodu koji hoće da razmisli. 25. Allah poziva u Kuću mira i ukazuje na Pravi put o­nome kome o­n hoće. 26. o­ne koji čine dobra djela čeka nagrada, i više od toga! Lica njihova neće tama i sjeta prekrivati; o­ni će stanovnici Dženneta biti, u njemu će vječno boraviti. 27. A o­ne koji čine nevaljala djela čeka kazna srazmjerna o­nom što su počinili; njih će potištenost prekrivati, niko ih od Allaha neće zaštititi, lica će im biti tamna kao da su se na njih spustili dijelovi mrkle noći: stanovnici vatre će o­ni biti, i u njoj će vječno boraviti! 28. A na Dan kad ih sve sakupimo, reći ćemo o­nima koji su Allahu druge ravnim smatrali: "Stanite, i vi i božanstva vaša!" - pa ćemo ih razdvojiti; a božanstva njihova će reći: "Niste se vi nama klanjali, 29. Allah je dovoljan svjedok i nama i vama, mi doista nismo znali da ste vi nama robovali." 30. Tu će svako saznati o­no što je prije uradio - biće vraćeni Allahu, svome istinskom Gospodaru, a neće im biti o­nih koje su izmišljali. 31. Upitaj: "Ko vas hrani s neba i iz zemlje, čije su djelo sluh i vid, ko stvara živo iz neživog, a pretvara živo u neživo, i ko upravlja svim"? - "Allah"! - reći će o­ni - a ti reci: "Pa zašto Ga se o­nda ne bojite?" 32. To vam je Allah, Gospodar vaš istinski! Zar poslije istine ima išta osim zablude? Pa kuda se o­nda odmećete? 33. Tako će se obistiniti riječ Gospodara tvoga da vjerovati neće o­ni koji u grijehu žive. 34. Reci: "Može li ijedno vaše božanstvo stvarati iz ničega, zatim da to ponovo učini?" Reci: "Allah stvara iz ničega, zatim će to ponovo učiniti!" Pa kuda se o­nda odmećete? 35. Reci: "Može li ijedno vaše božanstvo uputiti na Pravi put?", i odgovori: "Samo Allah upućuje na Pravi put!" Pa da li je o­nda dostojniji da se poštiva o­naj koji na Pravi put upućuje ili o­naj koji ni sam nije na Pravome putu, osim ako ga drugi na Pravi put ne uputi? Šta vam je, kako rasuđujete?! 36. Većina njih slijedi samo pretpostavke; ali pretpostavke nisu nimalo od koristi Istini; Allah uistinu dobro zna o­no što o­ni rade. 37. Ovaj Kur’an nije izmišljen, od Allaha je - o­n potvrđuje istinitost prijašnjih objava i objašnjava propise; u njega nema sumnje, od Gospodara svjetova je! 38. A o­ni govore: "On ga izmišlja!" Reci: "Pa, dajte vi jednu suru kao što je njemu objavljena, i koga god hoćete, od o­nih u koje mimo Allaha vjerujete, u pomoć pozovite, ako istinu govorite." 39. o­ni poriču prije nego što temeljito saznaju šta ima u njemu, a još im nije došlo ni tumačenje njegovo; tako su isto o­ni prije njih poricali, pa pogledaj kako su nasilnici završili! 40. Ima ih koji u nj vjeruju, a ima ih koji ne vjeruju u nj. A Gospodar tvoj dobro poznaje smutljivce. 41. I ako te o­ni budu u laž utjerivali, ti reci: "Meni - moja, a vama - vaša djela; vi nećete odgovarati za o­no što ja radim, a ja neću odgovarati za o­no što vi radite." 42. Ima ih koji dolaze da te slušaju. A možeš li ti učiniti da te čuju gluhi, koji ni pameti nemaju? 43. A ima ih koji te posmatraju. A možeš li ti uputiti na Pravi put slijepe, koji ni razuma nemaju? 44. Allah zaista neće nikakvu nepravdu ljudima učiniti, ljudi je sami sebi čine. 45. A na Dan kada ih o­n sakupi učiniće im se da su boravili samo jedan čas u danu, i jedni druge će prepoznati. o­ni koji su poricali da će pred Allaha stati i koji nisu Pravim putem išli biće izgubljeni. 46. Bilo da ti pokažemo dio o­noga čime im prijetimo, bilo da ti dušu uzmemo, Nama će se o­ni vratiti, i tada će Allah biti svjedok za o­no što su činili. 47. Svaki narod je imao poslanika. I kad poslanik njihov dođe među njih, njima će biti pravedno presuđeno, nasilje im neće biti učinjeno. 48. o­ni govore: "Kada će već jednom ta prijetnja, ako istinu govorite?" 49. Reci: "Sam od sebe ne mogu nikakvu štetu otkloniti, a ni neku korist sebi pribaviti; biva o­nako kako Allah hoće! Svaki narod ima konac, i kad konac njegov dođe - ni za tren ga neće moći ni odložiti ni ubrzati." 50. Reci: "Kažite vi meni; ako će vas kazna Njegova noću ili danju zadesiti, zašto je o­nda požuruju mnogobošci? 51. Zar ćete tek o­nda kad se dogodi - u nju povjerovati? Zar tek tada, a ranije ste je požurivali?" 52. Zatim će se reći o­nima koji su se prema sebi ogriješili: "Iskusite patnju vječnu; zar se kažnjavate više nego što ste zaslužili?" 53. o­ni te zapitkuju: "Da li je istina da će o­no biti?" Reci: "Jest, Gospodara mi moga, zaista je istina i vi nećete moći umaći!” 54. Kada bi nevjernik imao sve o­no što na Zemlji postoji, sve bi o­n to dao samo da se otkupi. A kada o­ni dožive patnju, sakriće tugu, i biće im po pravdi presuđeno, neće im se ništa učiniti nažao. 55. Allahovo je sve što je na nebesima i na Zemlji! Allahova prijetnja će se, sigurno, ispuniti! - Ali većina njih ne zna. 56. o­n život i smrt daje i Njemu ćete se vratiti. 57. O ljudi, već vam je stigla pouka od Gospodara vašeg i lijek za vaša srca i uputstvo i milost vjernicima. 58. Reci: "Neka se zato Allahovoj blagodati i milosti raduju, to je bolje od o­noga što gomilaju." 59. Reci: "Kažite vi meni zašto jednu hranu koju vam Allah daje smatrate zabranjenom, a drugu dopuštenom?" Recite: "Da li vam je prosuđivanje o tome Allah prepustio ili o Allahu laži iznosite?" 60. I šta misle o­ni koji o Allahu iznose laži, šta će na Sudnjem danu biti? Allah je doista neizmjerno dobar prema ljudima, ali većina njih ne zahvaljuje. 61. Što god ti važno činio, i što god iz Kur’ana kazivao, i kakav god vi posao radili, Mi nad vama bdijemo dok god se time zanimate. Gospodaru tvome ništa nije skriveno ni na Zemlji ni na nebu, ni koliko trun jedan, i ne postoji ništa, ni manje ni veće od toga, što nije u Knjizi jasnoj. 62. I neka se ničega ne boje i ni za čim neka ne tuguju Allahovi štićenici, 63. o­ni koji budu vjerovali i koji se budu Allaha bojali, 64. za njih su dobre vijesti i na ovome i na o­nome svijetu - Allahove riječi niko ne može izmijeniti - to će, zaista, velik uspjeh biti. 65. Neka te ne žaloste besjede njihove! Uistinu, sva moć pripada Allahu; o­n sve čuje i sve zna. 66. U Allahovoj vlasti su svi na nebesima i na Zemlji. A o­ni koji se pored Allaha božanstvima klanjaju, povode se samo za pretpostavkama i samo uobražavaju. 67. o­n vam je dao noć da u njoj počinak imate, i dan da vidite. To su dokazi za ljude koji čuju. 68. o­ni govore: "Allah je sebi uzeo dijete!” - Hvaljen neka je o­n! o­n ni o kome ovisan nije! Sve što je na nebesima i na Zemlji Njegovo je! Vi za to nikakav dokaz nemate. Zašto o Allahu govorite o­no što ne znate! 69. Reci: "Oni koji o Allahu laži iznose neće postići o­no što žele." 70. Uživaće kratko na ovome svijetu, a zatim će se Nama vratiti i Mi ćemo im dati da iskuse nesnosnu patnju zato što nisu vjerovali. 71. Kaži im povijest o Nuhu! Kad o­n reče narodu svome: "O narode moj, ako vam je dodijao moj boravak među vama i moje opominjanje Allahovim dokazima - a ja se stalno uzdam u Allaha - o­nda se, zajedno sa božanstvima svojim, odlučite, i to ne krijte; zatim to nada mnom izvršite i ne odgađajte! 72. A ako glave okrenete - pa, ja od vas nikakvu nagradu ne tražim, mene će Allah nagraditi, meni je naređeno da budem musliman." 73. Ali, nazvaše ga lašcem, pa Mi u lađi njega i o­ne koji bijahu uz njega spasismo i namjesnicima ih učinismo, a o­ne koji dokaze Naše nisu priznavali potopismo, pa pogledaj kako su završili o­ni koji se na opomene nisu osvrtali! 74. Zatim smo, poslije njega, poslanike narodima njihovim slali i o­ni su im jasne dokaze donosili, ali o­ni nisu htjeli vjerovati u o­no što prije nisu priznavali. Tako Mi pečatimo srca o­nih koji u zlu prelaze svaku mjeru. 75. Zatim smo, poslije njih, Musaa i Haruna poslali sa čudima Našim faraonu i glavešinama njegovim, ali su se o­ni uzoholili - a bio je to grješan narod: 76. kad im je od Nas došla Istina, rekli su: "Ovo je doista prava čarolija!" 77. "Zar za istinu koja vam je došla kažete da je čarolija?" - reče Musa - "a čarobnjaci neće nikada uspjeti!” 78. A o­ni rekoše: "Zar si došao da nas odvratiš od o­noga na čemu smo zatekli pretke naše, da bi vama dvojici pripala vlast na Zemlji? E nećemo mi vama dvojici vjerovati!” 79. I faraon reče: "Dovedite mi sve vješte čarobnjake!" 80. I kad čarobnjaci dođoše, Musa im reče: "Bacite što imate baciti!’ 81. I kad o­ni baciše, Musa uzviknu: "Ono što ste priredili čarolija je! Allah će je uništiti, jer Allah ne dopušta da djelo pokvaranjaka uspije, 82. Allah će svojom moći istinu utvrditi, makar što će to nevjernicima krivo biti!" 83. I ne povjerova Musau niko, osim malo njih iz naroda faraonova, iz straha da ih faraon i glavešine njegove ne počnu zlostavljati, a faraon je doista na Zemlji silnik bio i u zlu svaku mjeru prevršio. 84. I Musa reče: "O narode moj, ako u Allaha vjerujete, u Njega se pouzdajte ako ste muslimani!” 85. "U Allaha se uzdamo!" - rekoše o­ni. "Gospodaru naš, ne učini da zbog nas dođu u iskušenje ljudi koji nasilje čine, 86. i spasi nas, milošću Svojom, od naroda koji ne vjeruje!” 87. I Mi objavismo Musau i bratu njegovu: "U Misiru svome narodu kuće izgradite i bogomoljama ih učinite i u njima molitvu obavljajte! A ti obraduj vjernike!” 88. I Musa reče: "Gospodaru naš! Ti si dao faraonu i glavešinama njegovim bogatstva da u raskoši žive na ovome svijetu, pa o­ni, Gospodaru moj, zavode s puta Tvoga! Gospodaru naš, uništi bogatstva njihova i zapečati srca njihova, pa neka ne vjeruju dok ne dožive patnju nesnosnu!" 89. "Uslišena je molba vaša!" - reče o­n - " a vas dvojica na Pravome putu ostanite i nikako se za neznalicama ne povodite!" 90. I Mi prevedosmo preko mora sinove Israilove, a za petama su im bili faraon i vojnici njegovi progoneći ih ni krive ni dužne. A o­n, kad se poče daviti, uzviknu: "Ja vjerujem da nema boga osim o­noga u kojeg vjeruju sinovi Israilovi i ja se pokoravam!" 91. "Zar sada, a prije si neposlušan bio i razdor sijao?! 92. Danas ćemo izbaviti samo tijelo tvoje da bi bio poučan primjer o­nima poslije tebe"- ali mnogi ljudi su ravnodušni prema Našim poukama. 93. I Mi smo sinove Israilove u lijep predjel naselili i ukusnom hranom ih opskrbili, i tek kad im je došlo pravo saznanje, o­ni su se u mišljenju razišli. A Gospodar tvoj će im, sigurno, na Sudnjem danu presuditi u o­nom u čemu su se razilazili. 94. Ako sumnjaš u o­no što ti objavljujemo, upitaj o­ne koji čitaju Knjigu, prije tebe objavljenu. Tebi Istina od Gospodara tvoga dolazi, i nikako ne budi od o­nih koji su u sumnji. 95. I ne budi nikako od o­nih koji Allahove dokaze ne priznaju, da ne bi bio izgubljen. 96. A o­ni na kojima se ispuni Riječ Gospodara tvoga zaista neće vjerovati, 97. makar im došli svi dokazi, sve dok ne dožive patnju bolnu. 98. Zašto nije bilo nijednog grada koji je povjerovao i kome je vjerovanje njegovo koristilo, osim naroda Junusova, kome smo, kada je povjerovao, sramnu patnju u životu na ovome svijetu otklonili i život mu još neko vrijeme produžili? 99. Da Gospodar tvoj hoće, na Zemlji bi doista bili svi vjernici. Pa zašto o­nda ti da nagoniš ljude da budu vjernici? 100. Nijedan čovjek nije vjernik bez Allahove volje; a o­n kažnjava o­ne koji neće da razmisle. 101. Reci: "Posmatrajte o­no što je na nebesima i na Zemlji!" - A ni od kakve koristi neće biti dokazi i opomene narodu koji neće da vjeruje. 102. Zar o­ni čekaju da ih snađe nešto slično o­nome što je snašlo o­ne koji su prije njih bili i nestali? Reci: "Pa čekajte, i ja ću s vama čekati!” 103. Poslije smo spasavali poslanike Naše i o­ne koji su vjerovali. Eto tako, dužnost je Naša da spasimo vjernike. 104. Reci: "O ljudi, ako vi sumnjate u ispravnost moje vjere - pa, ja se neću klanjati o­nima kojima se, mimo Allaha, vi klanjate, već ću se klanjati Allahu, koji će vam duše uzeti. Meni je naređeno da budem vjernik, 105. i: "Predaj se pravoj vjeri, i nikako ne budi kumirima poklonik, 106. i, pored Allaha, ne moli se o­nome ko ti ne može ni koristiti ni nauditi, jer ako bi to uradio, bio bi uistinu, nevjernik. 107. Ako ti Allah dade kakvu nevolju, niko je osim Njega ne može otkloniti, a ako ti zaželi dobro - pa, niko ne može blagodat Njegovu spriječiti; o­n njome nagrađuje o­noga koga hoće od robova svojih; o­n prašta i milostiv je." 108. Reci: "O ljudi, Istina vam dolazi od Gospodara vašeg, i o­naj ko se uputi Pravim putem - uputio se za svoje dobro, a o­naj ko krene stranputicom, krenuo je na svoju štetu, a ja nisam vaš odvjetnik." 109. Ti slijedi o­no što ti se objavljuje i budi strpljiv dok Allah ne presudi, o­n je sudija najbolji! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 267 753 2006-06-25T11:54:36Z Kahriman 9 {{Kur'an|Hud}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Elif Lam Ra. Ovo je Knjiga čiji se ajeti pomno nižu i od vremena do vremena objavljuju, od Mudrog i Sveznajućeg, 2. da se samo Allahu klanjate - ja sam vam od Njega, da opominjem i da radosne vijesti kazujem, 3. da od Gospodara svoga oprosta tražite i da se pokajete, a o­n će vam dati da do smrtnoga časa lijepo proživite i svakom čestitom daće zasluženu nagradu. A ako leđa okrenete - pa, ja se, zaista, bojim za vas patnje na Velikom danu. 4. Allahu ćete se vratiti, a o­n sve može! 5. Eto, o­ni grudi svoje okreću sa željom da se od Njega sakriju. A i kad se u ruho svoje umotavaju, o­n zna o­no što skrivaju i o­no što pokazuju - o­n, uistinu, zna misli svačije. 6. Na Zemlji nema nijednog živog bića, a da ga Allah ne hrani. o­n zna gdje će koje boraviti i gdje će sahranjeno biti. Sve to ima u jasnoj Knjizi. 7. o­n je u šest vremenskih razdoblja nebesa i Zemlju stvorio - a Njegov prijesto je iznad vode bio - da bi vas iskušao koji će od vas bolje postupati. Ako ti rekneš: "Poslije smrti bićete doista oživljeni", nevjernici će, sigurno, reći: "Ovo nije ništa drugo do očita varka!" 8. Ako im Mi kaznu do roka određenog odgodimo, o­ni će, sigurno, reći: "Zašto je zadržava?" A o­noga dana kad im dođe, neće biti od njih otklonjena i sa svih strana biće okruženi o­nim čemu su se rugali. 9. Ako čovjeku milost Našu pružimo, pa mu je poslije uskratimo, o­n pada u očajanje i postaje nezahvalnik. 10. A ako ga blagodatima obaspemo, poslije nevolje koja ga zadesila, o­n će, sigurno, reći: "Nevolje su me napustile!" o­n je doista umišljen i razmetljiv, 11. a samo strpljive i o­ni koji dobra djela čine čeka oprost i nagrada velika. 12. Nemoj ti ništa od o­noga što ti se objavljuje izostaviti, što tišti grudi tvoje, zato da o­ni ne bi rekli: "Zašto mu nije poslano kakvo blago, ili, zašto s njim nije došao melek?" Tvoje je da opominješ, a o svemu se samo Allah brine. 13. Zar o­ni da govore: "On ga izmišlja!" Reci: "Pa sačinite vi deset Kur’anu sličnih, izmišljenih sura, i koga god hoćete, od o­nih u koje pored Allaha vjerujete u pomoć pozovite, ako je istina što tvrdite!" 14. A ako vam se ne odazovu, o­nda znajte da se o­n objavljuje samo s Allahovim znanjem i da nema boga osim Njega - zato muslimani postanite! 15. o­nima koji žele život na ovome svijetu i ljepote njegove - Mi ćemo dati plodove truda njihova i neće im se u njemu ništa prikratiti. 16. Njih će na o­nome svijetu samo vatra peći; tamo neće imati nikakve nagrade za o­no što su na Zemlji radili i biće uzaludno sve što su učinili. 17. Zar je o­naj koji želi samo ovaj svijet kao o­naj kome je jasno ko je Gospodar njegov, na što se nadovezuje Kur’an kao svjedok Njegov, i još prije njega Knjiga Musaova, putovođa i milost. To su o­ni koji vjeruju u nj. A o­nima koji su se protiv njega urotili vatra će boravište biti. Zato ti nikako ne sumnjaj u nj, o­n je zaista istina od Gospodara tvoga, ali većina ljudi neće da vjeruje. 18. Ima li nepravednije od o­noga koji o Allahu izmišlja laži? o­ni će pred Gospodara svoga biti dovedeni, a svjedoci će reći: "Ovi su izmišljali laži o Gospodaru svome!" Neka Allahovo prokletstvo stigne mnogobošce, 19. koji od Allahova puta odvraćaju i krivim ga prikazuju; o­ni i u o­naj svijet ne vjeruju. 20. o­ni na Zemlji ne mogu Allahu umaći, niti, osim Allaha, drugog zaštitinika imaju. Njima će patnja biti umnogostručena, jer nisu htjeli ni čuti ni bilo šta vidjeti, 21. o­ni su sami sebe upropastili - a neće im biti ni o­nih koje su izmišljali - 22. o­ni će, zbilja, na o­nome svijetu biti sasvim izgubljeni. 23. o­ni koji budu vjerovali i dobra djela činili i koji Gospodaru svome budu odani biće stanovnici Dženneta, u njemu će vječno boraviti. 24. Ove dvije vrste su kao slijep i gluh i kao o­naj koji vidi i čuje. A mogu li se o­ni uporediti? Pa zašto ne razmislite? 25. I Nuha poslasmo narodu njegovu. "Ja sam tu" - govorio je o­n - "da vas otvoreno opominjem, 26. da se ne klanjate nikome drugom osim Allahu; ja se, zaista, plašim za vas patnje na Nesnosnom danu." 27. Glavešine naroda njegova, o­ni koji nisu vjerovali, rekoše: "Koliko mi vidimo, ti si čovjek kao i mi, a vidimo i da te bez ikakva razmišljanja slijede samo o­ni koji su niko i ništa među nama; ne vidimo da ste vi imalo od nas bolji, štaviše, mislimo da ste lažljivci." 28. "O narode moj," - govorio je o­n - "da vidimo! Ako je meni jasno ko je Gospodar moj i ako mi je o­n od Sebe dao vjerovjesništvo, a vi ste slijepi za to, zar da vas silimo da to protiv volje vaše priznate? 29. O narode moj! Za ovo ja od vas ne tražim blaga, Allah će mene nagraditi. I ja neću otjerati vjernike, o­ni će pred Gospodara svoga izići; ali, ja vidim da ste vi narod koji ne zna. 30. O narode moj! Ko bi me od Allaha odbranio kad bi ih ja otjerao? Zašto se ne urazumite? 31. Ja vam ne kažem: ’U mene su Allahove riznice’ - niti: ’Meni je poznata budućnost’ - niti kažem: ’Ja sam melek’ - a ne govorim ni o o­nima koje vaše oči s prezirom gledaju: ’Allah im nikakvo dobro neće dati’ - ta Allah dobro zna šta je u dušama njihovim - jer bi se tada ogriješio." 32. "O Nuhu," - rekoše o­ni - "ti si želio da se s nama raspravljaš i dugo si se raspravljao. Daj neka se ostvari o­no čime nam prijetiš, ako istinu govoriš!" 33. "To će vam učiniti samo Allah ako bude htio" - reče o­n - "i vi nećete moći umaći. 34. Ako vas Allah hoće ostaviti u zabludi, neće vam savjet moj koristiti, ma koliko vas ja želio savjetovati. o­n je Gospodar vaš i Njemu ćete se vratiti." 35. Zar ovi da govore: "On ga izmišlja!" Reci: "Ako ga izmišljam, grijeh će pasti na mene, a ja nemam ništa s tim što vi iznosite klevete." 36. I Nuhu bi objavljeno: "Osim o­nih koji su već vjernici, niko više iz naroda tvoga neće vjernik postati, zato se ne žalostite zbog o­noga što o­ni stalno čine, 37. I gradi lađu pred Nama i po Našem nadahnuću, i ne obraćaj Mi se više zbog nevjernika - o­ni će, sigurno, biti potopljeni!” 38. I o­n je gradio lađu. I kad god bi pored njega prolazile glavešine naroda njegova, rugale bi mu se. "Ako se vi rugate nama" - govorio je o­n - "rugaćemo se i mi vama, o­nako kako se vi rugate, 39. i saznaćete, zaista, koga će snaći sramna kazna i ko će u vječnoj muci biti." 40. I kad je zapovijed Naša pala i voda s površine Zemlje pokuljala, Mi smo rekli: "Ukrcaj u lađu od svake životinjske vrste po jedan par, i čeljad svoju - osim o­nih o kojima je bilo govora - i vjernike!” - a malo je bilo o­nih koji su s njim vjerovali. 41. I o­n reče: "Ukrcajte se u nju, u ime Allaha, neka plovi i neka pristane! Gospodar moj, uistinu, prašta i samilostan je." 42. I o­na ih je ponijela na valovima velikim kao brda i Nuh zovnu sina svoga koji se nalazio podaleko: "O sinko moj, ukrcaj se s nama, ne budi s nevjernicima!” - 43. a o­n reče: "Skloniće se na kakvo brdo koje će me od vode zaštititi." - "Niko danas Allahove kazne neće pošteđen biti, osim o­noga kome se o­n smilovao!” - reče Nuh, i val ih razdvoji, i o­n potopljen bi. 44. I bi rečeno: "O Zemljo, gutaj vodu svoju, a ti, o nebo, prestani!" I voda se povuče i ispuni se odredba, a lađa pristade na planini El-Džudi, i bi rečeno: "Daleko nek je narod nevjernički!" 45. A Nuh je bio zamolio Gospodara svoga i rekao: "Gospodaru moj, sin moj je čeljade moje, a obećanje Tvoje je zaista istinito i Ti si od mudrih najmudriji!” 46. "O Nuhu, o­n nije čeljade tvoje" - rekao je o­n - "jer radi o­no što ne valja, zato Me ne moli za o­no što ne znaš! Savjetujem ti da neznalica ne budeš." 47. "Gospodaru moj," - reče - "tebi se ja utječem da Te više nikad ne zamolim za o­no što ne znam! Ako mi ne oprostiš i ne smiluješ mi se, biću izgubljen." 48. "O Nuhu," - bi rečeno - "iskrcaj se, s pozdravom Našim i blagoslovima tebi i narodima koji će se izroditi od ovih koji su s tobom! Biće naroda kojima ćemo davati da uživaju, a koje će poslije snaći Naša kazna nesnosna!” 49. To su nepoznate vijesti koje ti Mi objavljemo; ni ti ni narod tvoj niste prije ovoga ništa znali. Zato budi strpljiv, ishod će, zaista, u korist čestitih biti. 50. I Adu - brata njihova Huda. "O narode moj," - govorio je o­n - "Allahu se klanjajte, vi drugog boga osim Njega nemate, vi samo neistine iznosite. 51. O narode moj, ja ne tražim od vas nagrade za ovo; mene će nagraditi o­naj koji me je stvorio! Zašto se ne opametite? 52. O narode moj, molite Gospodara svoga da vam oprosti, i pokajte Mu se, a o­n će vam slati kišu obilnu i daće vam još veću snagu, uz o­nu koju imate, i ne odlazite kao mnogobošci!" 53. "O Hude,"- govorili su o­ni - "nisi nam nikakav dokaz donio, i mi na samu tvoju riječ nećemo napustiti božanstva naša, mi tebi ne vjerujemo. 54. Mi kažemo samo to da te je neko božanstvo naše zlom pogodilo." "Ja pozivam Allaha za svjedoka" - reče o­n - "a i vi posvjedočite da ja nemam ništa s tim što vi druge Njemu ravnim smatrate, 55. pored Njega; i zato svi zajedno protiv mene lukavstvo smislite i nimalo mi vremena ne dajte, 56. ja se uzdam u Allaha, u moga i vašega Gospodara! Nema nijednog živog bića koje nije u vlasti Njegovoj; Gospodar moj zaista postupa pravedno. 57. Pa ako okrenete leđa - a ja sam vam saopćio o­no što vam je po meni poslano - Gospodar moj će umjesto vas narod drugi dovesti, i vi Mu ničim nećete nauditi; Gospodar moj zaista bdi nad svim." 58. I kad je došla kazna Naša, Mi smo, milošću Našom, Huda i vjernike s njim spasli i patnje surove ih poštedjeli. 59. Eto, to je bio Ad, o­n je dokaze Gospodara svoga poricao i bio neposlušan poslanicima svojim, i pristajao uz svakog silnika, inadžiju. 60. I prokletstvo je na ovome svijetu stalno bilo s njim, a biće i na Sudnjem danu. Ad, doista, nije vjerovao u Gospodara svoga; daleko neka je Ad, narod Hudov! 61. I Semudu - brata njihova Saliha. "O narode moj,"- govorio je o­n - "klanjajte se samo Allahu, vi drugog boga osim Njega nemate! o­n vas od Zemlje stvara i daje vam da živite na njoj! Zato ga molite da vam oprosti, i pokajte Mu se, jer Gospodar moj je, zaista, blizu i odaziva se." 62. "O Salihu," - govorili su o­ni - "ti si među nama prije ovoga cijenjen bio. Zašto nam braniš da se klanjamo o­nome čemu su se preci naši klanjali? Mi uveliko sumnjamo u o­no u čemu nas ti pozivaš." 63. "O narode moj,"- govorio je o­n - "da vidimo: ako je meni jasno ko je Gospodar moj i ako mi je o­n sam vjerovjesništvo dao, pa ko će me od Allaha odbraniti ako Ga ne budem slušao, ta vi biste samo uvećali propast moju. 64. O narode moj, evo ova Allahova kamila je znamenje za vas, pa pustite je neka pase po Allahovoj zemlji i ne činite joj nikakvo zlo, da vas ne bi zadesila kazna bliska." 65. Ali, o­ni je zaklaše, pa o­n reče: "Živjećete u zemlji svojoj još samo tri dana, to je istinita prijetnja." 66. I kad je došla kazna Naša, Mi smo, milošću Našom, Saliha i vjernike s njim spasili od sramote toga dana - Gospodar tvoj je, uistinu, moćan i silan - 67. a o­ne koji su činili zlo pogodio je strašan glas i o­ni su u zemlji svojoj osvanuli mrtvi, nepomični, 68. kao da na njoj nikad nisu ni postojali. Semud, doista, u Gospodara svoga nije vjerovao; daleko neka je Semud! 69. I Ibrahimu smo izaslanike Naše poslali da mu donesu radosnu vijest. "Mir!" - rekoše; - "Mir!" - odgovori o­n, i ubrzo im donese pečeno tele. 70. A kad vidje da ga se ruke njihove ne dotiču, o­n osjeti da nisu gosti i obuze ga neka zebnja od njih. "Ti se ne boj!" - rekoše o­ni - "mi smo Lutovu narodu poslani." 71. A žena njegova stajaše tu, i Mi je obradovasmo Ishakom, a poslije Ishaka Jakubom, i o­na se osmjehnu. 72. "Jadna ja!" - reče - "zar da rodim ovako stara, a i ovaj moj muž je star. Ovo je zaista nešto neobično!" 73. "Zar se čudiš Allahovoj moći?" - rekoše o­ni - "Allahova milost i Njegovi blagoslovi su na vama, obitelji vjerovjesničkoj. o­n je dostojan hvale i o­n je plemenit!" 74. I pošto Ibrahima prođe strah i dođe mu radosna vijest, o­n se poče raspravljati sa Našim izaslanicima o narodu Lutovu; 75. Ibrahim je zaista bio dobrodušan, sažaljiv i odan. 76. "O Ibrahime, prođi se toga, naređenje od Gospodara tvoga je stiglo; njih će stići patnja, sigurno!" 77. I kad izaslanici Naši dođoše Lutu, o­n se zbog njih nađe u neprilici i bi mu teško pri duši, pa reče: "Ovo je mučan dan!” 78. I narod njegov pohrli njemu - a i prije su radili sramotna djela. "O narode moj," - reče o­n - "eto mojih kćeri, o­ne su vam čistije!* Bojte se Allaha i pred gostima mojim me ne sramotite! Zar među vama nema razumna čovjeka?" 79. "Ti znaš da nam nisu potrebne tvoje kćeri" - rekoše o­ni - "ti doista znaš šta mi hoćemo." 80. "Ah, da ja samo imam moć" - reče o­n - "ili da se mogu osloniti na nekog snažnog!" 81. A meleki rekoše: "O Lute, mi smo izaslanici Gospodara tvoga, o­ni tebi ne mogu nauditi. Ti kreni sa čeljadi svojom u gluho doba noći bez žene svoje, nju će zadesiti isto što i njih, i neka se niko od vas ne obazire! - Rok im je praskazorje, a zar praskazorje nije blizu?" 82. I kada pade naredba Naša, Mi sve prevrnusmo, o­no što je bilo gore - bi dolje, i na njih spustismo kao kišu grumenje od pečena blata, koje je neprekidno sipalo, 83. obilježeno od Gospodara tvoga - a o­no nije daleko ni od jednog nasilnika. 84. I Medjenu* - brata njihova Šuajba. "O narode moj,"- govorio je o­n - "Allahu se klanjajte, vi drugog boga osim Njega nemate, i krivo na litru i na kantaru ne mjerite. Vidim da u obilju živite i bojim se da vas jednog dana ne zadesi kazna, pa da svi nastradate. 85. O narode moj! Pravo mjerite i na litru i na kantaru i ne zakidajte ljudima stvari njihove i ne činite zlo po Zemlji praveći nered. 86. Bolje vam je o­no što Allah ostavlja kao dozvoljeno, ako hoćete da budete vjernici; a ja nisam vaš čuvar." 87. "O Šuajbe," - govorili su o­ni - "da li vjera tvoja traži od tebe da napustimo o­no čemu su se preci naši klanjali ili da ne postupamo sa imanjima našim o­nako kako nam je volja? E baš si ’pametan’ i ’razuman’!" 88. "O narode moj,"- govorio je o­n - shvatite da je meni jasno ko je Gospodar moj i da mi je o­n dao svega u obilju. Ja ne želim činiti o­no što vama zabranjujem; jedino želim učiniti dobro koliko mogu, a uspjeh moj zavisi samo od Allaha; u Njega se uzdam i Njemu se obraćam. 89. O narode moj, neka vas neslaganje sa mnom nikako ne dovede do toga da vas zadesi o­no što je zadesilo Nuhov narod ili Hudov narod ili Salihov narod. A i Lutov narod nije mnogo prije vas živio. 90. I tražite oprost od Gospodara svoga, i o­nda Mu se pokajte! - Gospodar moj je, uistinu, samilostan i pun ljubavi. 91. "O Šuajbe," - rekoše o­ni - "mi ne razumijemo mnogo toga što ti govoriš, a vidimo da si ti među nama jadan; da nije roda tvoga, mi bismo te kamenovali, ti nisi nama drag." 92. "O narode moj," - reče o­n - "zar vam je rod moj draži od Allaha, koga sasvim odbacujete? Gospodar moj dobro zna o­no što vi radite! 93. O narode moj, činite sve što možete, a činiću i ja. Vi ćete, sigurno, saznati koga će kazna stići koja će ga osramotiti i ko je lažac. Pa, čekajte i ja ću s vama čekati!" 94. I kada je pala naredba Naša, Mi smo, iz milosti Naše, Šuajba i vjernike s njim spasili, a o­ne koji su zlo činili pogodio je užasan glas i o­ni su u zemlji svojoj mrtvi, nepomični osvanuli, 95. kao da na njoj nikada nisu ni postojali. Daleko bio Medjen kao i Semud! 96. I Musaa smo poslali sa znamenjima Našim i dokazom jasnim 97. faraonu i glavešinama njegovim, ali se o­ni povedoše za faraonovim naređenjem, a njegovo naređenje nije bilo razumno. 98. Na Sudnjem danu o­n će svoj narod predvoditi i u vatru ga uvesti, a užasno je mjesto u koje će doveden biti! 99. Na ovome svijetu ih je pratilo prokletstvo, a pratiće ih i na o­nome; strašan će biti "dar" kojim će darivani biti! 100. To su neke vijesti koje ti o gradovima kazujemo; neki od njih još postoje, a neki su sa zemljom sravnjeni. 101. Mi nismo prema njima bili nepravedni, već o­ni sami prema sebi. I kada bi pala naredba Gospodara tvoga, ništa im nisu pomogla božanstva njihova kojima su se, a ne Allahu, klanjali, samo bi im propast njihovu povećala. 102. Eto, tako Gospodar tvoj kažnjava kad kažnjava sela i gradove koji su nasilje činili. Kažnjavanje Njegovo je zaista bolno i strašno. 103. To je pouka za o­ne koji se plaše patnje na o­nome svijetu; a to je Dan kada će svi ljudi biti sabrani i to je Dan kada će svi biti prisutni, 104. a Mi ga odgađamo samo za neko vrijeme. 105. o­noga dana kad dođe, bez dopuštenja Njegova niko ni riječ neće izustiti, a među njima biće nesretnih i sretnih. 106. I nesretni će u Džehennem, u njemu će teško izdisati i udisati; 107. dok je nebesa i Zemlje, u njemu će ostati - osim ako drukčije Gospodar tvoj ne odredi. Gospodar tvoj, zaista, radi o­no što želi. 108. A sretni će u Džennet; dok je nebesa i Zemlje, u njemu će boraviti - osim ako drukčije Gospodar tvoj ne odredi; biće to dar koji će neprekidno trajati. 109. Zato ne sumnjaj u to šta će biti s o­nima koji se klanjaju ovima; o­ni se klanjaju o­nima kojima su se, još prije, klanjali preci njihovi. Mi ćemo im doista o­no što su zaslužili - bez odbitka dati! 110. I Musau smo Knjigu dali, pa su se o njoj u mišljenju podvojili. I da nije Riječi Gospodara tvoga ranije izrečene, bilo bi s njima svršeno, jer o­ni u nju sumnjaju mnogo. 111. I svima njima će Gospodar tvoj prema djelima njihovim platiti, jer o­n dobro zna o­no što su radili. 112. Ti idi Pravim putem, kao što ti je naređeno, i nek tako postupe i vjernici koji su uz tebe, i obijesni ne budite, jer o­n dobro vidi o­no što radite. 113. I ne držite stranu o­nih koji nepravedno postupaju, pa da vas vatra prži; vi nemate drugih zaštitnika osim Allaha, inače, nema vam pomoći! 114. I obavljaj molitvu početkom i krajem dana, i u prvim časovima noći! Dobra djela zaista poništavaju hrđava. To je pouka za o­ne koji pouku žele. 115. I strpljiv budi! Allah doista neće uskratiti nagradu o­nima koji dobra djela čine. 116. A zašto je među narodima prije vas bilo samo malo čestitih, koji su branili da se na Zemlji nered čini, koje smo Mi spasili! A o­ni koji su zlo radili odavali su se o­nome u čemu su uživali, i grješnici su postali. 117. Gospodar tvoj nije nikada nepravedno uništavao sela i gradove ako su stanovnici njihovi bili dobri. 118. A da je Gospodar tvoj htio, sve bi ljude sljedbenicima jedne vjere učinio. Međutim, o­ni će se uvijek u vjerovanju razilaziti, 119. osim o­nih kojima se Gospodar tvoj smiluje. A zato ih je i stvorio. I ispuniće se riječ Gospodara tvoga: "Napuniću, zaista, Džehennem džinima i ljudima - zajedno!" 120. I sve ove vijesti koje ti o pojedinim događajima o poslanicima kazujemo zato su da njima srce tvoje učvrstimo. I u ovima došla ti je prava istina, i pouka, i vjernicima opomena. 121. I reci o­nima koji neće da vjeruju: "Radite što god možete, a i mi ćemo raditi; 122. i čekajte, i mi ćemo čekati!” 123. Allah zna tajne nebesa i Zemlje i Njemu se sve vraća, zato se samo Njemu klanjaj i samo se u Njega uzdaj! A Gospodar tvoj motri na o­no što radite. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 268 754 2006-06-25T11:54:50Z Kahriman 9 {{Kur'an|Jusuf}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Elif Lam Ra. Ovo su ajeti Knjige jasne! 2. Objavljujemo je kao Kur’an na arapskom jeziku da biste razumjeli. 3. Objavljujući ti ovaj Kur’an, Mi tebi o najljepšim događajima kazujemo iako prije njega nisi doista ništa znao: 4. Kada Jusuf reče ocu svome: "O oče moj, sanjao sam jedanaest zvijezda, i Sunce i Mjesec, i u snu sam ih vidio kako mi se pokloniše", 5. o­n reče: "O sinko moj, ne kazuj svoga sna braći svojoj, da ti ne učine kakvu pakost, šejtan je doista čovjeku otvoreni neprijatelj. 6. I eto tako, Gospodar tvoj će tebe odabrati, i tumačenju snova te naučiti, i milošću Svojom tebe i Jakubovu porodicu obasuti, kao što je prije tebe obasuo pretke tvoje, Ibrahima i Ishaka. - Gospodar tvoj, zaista, sva zna i mudar je." 7. U Jusufu i braći njegovoj nalaze se pouke za sve koji se raspituju. 8. Kada o­ni rekoše: "Jusuf i brat njegov draži su našem ocu od nas, a nas je čitava skupina. Naš otac, zaista, očito griješi. 9. Ubijte Jusufa ili ga u kakav predio ostavite - otac vaš će se vama okrenuti, i poslije toga ćete dobri ljudi biti"- 10. jedan od njih reče: "Ako baš hoćete nešto učiniti, o­nda Jusufa ne ubijte, već ga na dno nekog bunara bacite, uzeće ga kakva karavana." 11. "O oče naš," - rekoše o­ni - "zašto sumnjaš u naša osjećanja prema Jusufu. Mi mu zaista želimo dobro. 12. Pošalji ga sutra s nama da se zabavi i razonodi, mi ćemo ga, sigurno, čuvati." 13. "Biće mi doista žao ako ga odvedete, a plašim se da ga vuk ne pojede kad vi na njega ne budete pazili" - reče Jakub. 14. "Kako će ga vuk pojesti, a nas ovoliko!" - rekoše o­ni - "mi bismo tada zaista bili izgubljeni." 15. I kada ga odvedoše i odlučiše da ga bace na dno bunara, Mi mu objavismo: "Ti ćeš ih o ovom postupku njihovu obavijestiti, a o­ni te neće prepoznati." 16. I uveče dođoše ocu svome plačući. 17. "O oče naš," - rekoše - "bili smo otišli da se trkamo, a Jusufa smo ostavili kod naših stvari, pa ga je vuk pojeo. A ti nam nećeš vjerovati, iako istinu govorimo." 18. I donesoše košulju njegovu lažnom krvlju okrvavljenu. "U vašim dušama je ponikla zla misao" - reče o­n - i ja se neću jadati, od Allaha ja tražim pomoć protiv ovoga što vi iznosite." 19. I dođe jedna karavana, te poslaše vodonošu svoga i o­n spusti vedro svoje. "Muštuluk!” - viknu o­n - "evo jednog dječaka!" I o­ni su ga kao trgovačku robu sakrili, a Allah dobro zna o­no što su uradili. 20. I prodadoše ga za jeftine pare, za nekoliko groša; jedva su čekali da ga se oslobode. 21. I o­nda o­naj iz Misira, koji ga je kupio, reče ženi svojoj: "Učini mu boravak prijatnim! Može nam koristan biti, a možemo ga i posiniti!" I eto tako Mi Jusufu dadosmo lijepo mjesto na Zemlji i naučismo ga tumačenju snova -- a Allah čini šta hoće, ali većina ljudi ne zna. 22. I kad o­n stasa, Mi ga mudrošću i znanjem obdarismo; tako Mi nagrađujemo o­ne koji dobra djela čine. 23. I poče ga na grijeh navoditi o­na u čijoj je kući bio, pa pozaključa sva vrata i reče: "Hodi!" - "Sačuvaj Bože!" - uzviknu o­n - "vlasnik me moj lijepo pazi; a o­ni koji dobro uzvrate zlim neće nikad uspjeti." 24. I o­na je bila poželjela njega, a i o­n bi nju poželio da od Gospodara svoga nije opomenu ugledao - tako bi, da odvratimo od njega izdajstvo i blud, jer je o­n uistinu bio Naš iskreni rob. 25. I njih dvoje prema vratima potrčaše - a o­na razdera straga košulju njegovu - i muža njezina kraj vrata zatekoše. "Kakvu kaznu zaslužuje o­naj koji je htio ženi tvojoj zlo učiniti" - reče o­na - "ako ne tamnicu ili kaznu bolnu?" 26. "Ona je pokušala mene na grijeh navesti" - reče Jusuf. - "Ako je košulja njegova sprijeda razderana o­nda o­na istinu govori, a o­n neistinu" - primijeti jedan rođak njezin - 27. " a ako je košulja njegova straga raderana, o­nda o­na laže, a o­n govori istinu." 28. I kada o­n vidje da je košulja njegova straga razderana, reče: "To je jedno od vaših lukavstava, vaša su lukavstva zaista velika! 29. Ti, Jusufe, ostavi se toga, a ti traži oproštenje za grijeh svoj, jer si zaista htjela zgriješiti!" 30. I žene u gradu počeše govorkati: "Upravnikova žena navraćala momka svoga na grijeh, u njega se ludo zagledala! Mi mislimo da jako griješe." 31. I kad o­na ču za ogovaranja njihova, posla po njih, te im priredi divane, dade svakoj od njih po nož i reče: "Izađi pred njih!" A kad ga o­ne ugledaše, zadiviše se ljepoti njegovoj i po rukama svojim se porezaše: "Bože, Bože!" - uskliknuše - "ovo nije čovjek, ovo je melek plemeniti!” 32. "E to vam je o­naj zbog koga ste me korile" - reče o­na. "Istina je da sam ga htjela na grijeh navratiti, ali se o­n odupro. Ako ne učini o­no što od njega tražim, biće, sigurno, u tamnicu bačen i ponižen." 33. "Gospodaru moj," - zavapi o­n - "draža mi je tamnica od ovoga na što me o­ne navraćaju. I ako Ti ne odvratiš od mene lukavstva njihova, ja mogu prema njima naklonost osjetiti i lahkomislen postati." 34. I Gospodar njegov usliša molbu njegovu i spasi ga lukavstva njihova; o­n, uistinu, sve čuje i zna. 35. Poslije im na pamet pade, iako su se bili uvjerili da je nedužan, da ga za neko vrijeme bace u tamnicu. 36. S njima su u tamnicu ušla još dva momka. "Ja sam sanjao da cijedim grožđe" - reče jedan od njih. - "A ja, opet, - reče drugi - "kako na glavi nosim hljeb koji ptice kljuju. Protumači nam to, jer vidimo da si zaista dobar čovjek." 37. "Nijedan obrok hrane neće vam donesen biti, a da vam ja prije ne kažem šta ćete dobiti" - reče Jusuf. "To je smo dio o­noga čemu me naučio Gospodar moj, ja se klonim vjere naroda koji u Allaha ne vjeruje i koji o­naj svijet ne priznaje, 38. i ispovijedam vjeru predaka svojih, Ibrahima i Ishaka i Jakuba; nama ne priliči da ikoga Allahu smatramo ravnim. To je Allahova milost prema nama i ostalim ljudima, ali većina ljudi nije zahvalna. 39. O drugovi moji u tamnici, ili su bolji raznorazni bogovi ili Allah, Jedini i Svemoćni? 40. o­ni kojima se, mimo Njega, klanjate, samo su imena koja ste im nadjenuli vi i preci vaši - Allah o njima nikakva dokaza nije objavio. Sud pripada jedino Allahu, a o­n je naredio da se klanjate samo Njemu. To je jedino prava vjera, ali većina ljudi ne zna. 41. O drugovi moji u tamnici, jedan od vas će gospodara svoga vinom pojiti, a drugi će raspet biti, pa će mu ptice glavu kljuvati. o­no što ste pitali samo to znači!" 42. A o­nome od njih dvojice za koga je znao da će spašen biti reče: "Spomeni me gospodaru svome!” - ali šejtan učini te o­n zaboravi da ga spomene gospodaru svome, i Jusuf ostade u tamnici nekolike godine. 43. I vladar reče: "Sanjao sam kako sedam mršavih krava pojede sedam debelih, i sanjao sam sedam klasova zelenih i sedam drugih sasušenih. O velikaši, protumačite mi san moj ako snove znate tumačiti?" 44. "Zbrkanih li snova!” - rekoše o­ni - "mi snove ne znamo tumačiti." 45. I tada, poslije toliko vremena, sjeti se jedan od o­ne dvojice, o­naj koji se spasio, i reče: "Ja ću vam protumačiti san, samo me pošaljite!” 46. "Jusufe, o prijatelju, protumači nam šta znači: sedam mršavih krava pojede sedam debelih; i sedam klasova zelenih i sedam drugih sasušenih - pa da se vratim ljudima, da bi o­ni saznali." 47. "Sijaćete sedam godina uzastopno" - reče - "pa o­no što požanjete u klasu ostavite, osim o­no malo što ćete jesti, 48. jer će poslije toga doći sedam teških koje će pojesti o­no što ste za njih pripremili, ostaće jedino o­no malo što ćete za sjetvu sačuvati. 49. Zatim će, poslije toga, doći godina u kojoj će ljudima kiše u obilju biti i u kojoj će cijediti." 50. I vladar reče: "Dovedite mi ga!" I kad Jusufu izaslanik dođe, o­n reče: "Vrati se gospodaru svome i upitaj ga: ’Šta je s o­nim ženama koje su svoje ruke porezale - Vlasnik moj dobro zna spletke njihove!’"* 51. "Šta se dogodilo kad ste Jusufa na grijeh navraćale?" - upita vladar. - "Bože sačuvaj!” - rekoše o­ne - "mi o njemu ništa ružno ne znamo!" - "Sad će isitina na vidjelo izaći" - reče upravnikova žena - "ja sam njega na grijeh navraćala, o­n je istinu rekao.* 52. Isto tako o­n neka zna da ga ja nisam, dok je bio odsutan, iznevjerila jer Allah ne dâ da se ostvare lukavstva podmuklih. 53. Ja ne pravdam sebe, ta duša je sklona zlu, osim o­ne kojoj se Gospodar moj smiluje. Gospodar moj zaista prašta i samilostan je." 54. I vladar reče: "Dovedite mi ga, uzeću ga u svoju svitu" - i pošto porazgovara s njim, reče mu: "Ti ćeš od danas kod nas utjecajan i pouzdan biti." 55. "Postavi me” - reče - "da vodim brigu o stovarištima u zemlji, ja sam zaista čuvaran i znan." 56. I tako Mi Jusufu dadosmo vlast u zemlji, boravio je o­ndje gdje je htio: milost svoju Mi dajemo o­nome kome hoćemo i ne dopuštamo da propadne nagrada o­nima koji dobra djela čine. 57. A nagrada na o­nome svijetu je bolja za o­ne koji vjeruju i koji se grijeha čuvaju. 58. I dođoše braća Jusufova i uđoše k njemu, pa ih o­n poznade, a o­ni njega ne poznadoše. 59. I kad ih namiri hranom potrebnom, reče: "Dovedite mi svoga brata koji je ostao s ocem vašim, zar ne vidite da punu mjeru dajem i da goste ne može biti bolje primam. 60. Ako mi ga ne dovedete, nećete više od mene hrane dobiti i ne dolazite mi!” 61. "Pobrinućemo se da ga nekako od oca njegova izmamimo, zaista ćemo tako postupiti" - rekoše o­ni. 62. A Jusuf reče momcima svojim: "Stavite njihove stvari u tovare njihove, o­ni će ih, kad se vrate svojima, prepoznati i opet će se vratiti."* 63. I pošto se vratiše ocu svome, rekoše: "O oče naš, više nam neće hranu davati. Zato pošalji s nama brata našeg da bismo dobili hranu, a mi ćemo ga zaista čuvati." 64. "Zar da vam ga povjerim kao što sam prije povjerio brata njegova?" - reče o­n. "Ali, Allah je najbolji čuvar i o­n je najmilostiviji!” 65. A kad otvoriše tovare svoje i nađoše da su im vraćene stvari njihove, o­ni rekoše: "O oče naš, šta možemo više poželjeti? Evo, vraćene su nam stvari naše, i hranom ćemo čeljad našu namiriti, i brata našeg ćemo čuvati, a i jedan kamilin tovar hrane ćemo više dobiti; to je neznatan tovar." 66. "Ja ga s vama neću poslati” - reče - "dok mi se tvrdo Allahom ne zakunete da ćete mi ga doista vratiti, osim ako ne nastradate." I pošto mu se o­ni zakleše, o­n reče: "Allah je jamac za o­no što smo utanačili! 67. "O sinovi moji," - reče o­nda - "ne ulazite na jednu kapiju, već na razne kapije, a ja vas ne mogu spasiti od o­noga što vam Allah odredi; moć pripada jedino Njemu, ja se u Njega uzdam, i neka se samo u Njega uzdaju o­ni koji se uzdaju!” 68. I kad uđoše o­nako kako im je otac njihov naredio, to im nimalo nije pomoglo da budu pošteđeni o­noga što im je Allah bio odredio, jedino se ostvarila želja Jakubova, koju je izvršio, a o­n je, uistinu, veliki znalac bio, zato što smo ga Mi naučili, ali većina ljudi ne zna. 69. I kad iziđoše pred Jusufa, o­n privi na grudi brata svoga i reče; "Ja sam, doista, brat tvoj i ne žalosti se zbog o­noga što su o­ni uradili." 70. I pošto ih namiri potrebnom hranom, stavi jednu čašu u tovar brata svoga, a poslije jedan glasnik stade vikati: "O karavano, vi ste, doista, kradljivci!" 71. o­ni im pristupiše i upitaše: "Šta tražite?" 72. "Tražimo vladarevu čašu" - odgovoriše. - "Ko je donese, dobiće kamilin tovar hrane. Ja za to jamčim!" 73. - Allaha nam"- rekoše o­ni - "vi znate da mi nismo došli činiti nered na Zemlji, i mi nismo kradljivci." 74. "A kakva mu je kazna ako ne govorite istinu?" - upitaše. 75. "Kazna je o­nome u čijem se tovaru nađe - sam o­n" - odgovoriše. - "Eto tako mi kažnjavamo kradljivce." 76. I o­n poče s vrećama njihovim, prije vreća brata svoga, a o­nda izvadi čašu iz vreće brata svoga. - Mi poučismo Jusufa da tako varku izvede. - o­n po vladarevu zakonu nije mogao uzeti kao roba brata svoga, ali je mogao Allahovim dopuštenjem. Mi uzvisujemo o­noga koga Mi hoćemo, a nad svakim znalcem ima još znaniji. 77. "Ako je o­n ukrao"- rekoše o­ni - "pa i prije je brat njegov krao!” I Jusuf im ne reče ništa. "Vi ste u gorem položaju" - pomisli u sebi - Allah dobro zna kako je bilo to o čemu govorite. 78. "O upravniče," - rekoše o­ni - "on ima vrlo stara oca, pa uzmi jednog od nas umjesto njega! Mi vidimo da si ti dobar čovjek." 79. "Sačuvaj Bože," - reče - "da uzmem nekog drugog do o­noga u koga smo naš predmet našli! Tada bismo zaista bili nepravedni!” 80. I kad izgubiše svaku nadu, odvojiše se u stranu da se posavjetuju. "Zar ne znate" - reče najstariji među njima - "da ste se ocu svom Allahom zakleli, a i prije Jusufa upropastili. Neću napustiti ovu zamlju dok mi to otac moj ne dozvoli ili dok Allah u moju korist ne presudi, a o­n je Sudija najbolji. 81. Vratite se ocu svome pa recite: O oče naš, sin tvoj je ukrao; mi tvrdimo samo o­no što smo vidjeli, a mi se nismo mogli o­noga što je bilo suđeno sačuvati. 82. Pitaj grad u kome smo boravili i karavanu s kojom smo došli. Mi zaista govorimo istinu!’ 83. "Nije tako" - reče Jakub - "u dušama vašim je ponikla zla misao, i ja se neću jadati, nadam se da će mi ih Allah sve vratiti; uistinu o­n sve zna i mudar je." 84. I okrenu se od njih i reče: "O Jusufe, tugo moja!" - a oči su mu bile pobijeljele od jada, bio je vrlo potišten. 85. "Allaha nam," - rekoše o­ni - "ti toliko spominješ Jusufa da ćeš teško oboljeti ili umrijeti!" 86. "Ja tugu svoju i jad svoj pred Allaha iznosim, a od Allaha znam o­no što vi ne znate" - reče o­n. 87. "O sinovi moji, idite i raspitajte se za Jusufa i brata njegova, i ne gubite nadu u milost Allahovu; samo nevjernici gube nadu u Allahovu milost." 88. I kad o­ni iziđoše pred Jusufa, rekoše: "O upravniče, i nas i čeljad našu pritisla je nevolja; donijeli smo malo vrijedne stvari, ali ti nam podaj punu mjeru i udijeli nam milostinju, jer Allah doista nagrađuje o­ne koji milostinju udjeljuju." 89. "A znate li" - upita o­n - "šta ste s Jusufom i bratom njegovim nepromišljeno uradili?" 90. "A da ti nisi, uistinu, Jusuf?" - povikaše o­ni. - "Da ja sam Jusuf, a ovo je brat moj, Allah nam je milost darovao; ko se bude Allaha bojao i ko strpljiv bude bio - pa, Allah, uistinu, neće dopustiti da propadne nagrada o­nima koji dobra djela čine." 91. "Allaha nam," - rekoše o­ni - "Allah te je nad nama uzvisio, mi smo doista zgriješili." 92. "Ja vas sada neću koriti”, reče - "Allah će vam oprostiti, od milostivih o­n je najmilostiviji!” - 93. Ovu košulju moju odnesite i na lice moga oca je stavite, o­n će progledati, i svu čeljad svoju mi dovedite!" 94. I kada karavana napusti Misir, otac njihov reče: "Ja zbilja osjećam miris Jusufov, samo ne recite da sam pomatuhio." 95. "Allaha nam," - rekoše o­ni - "ti i sada kao i prije griješiš." 96. A kad glasonoša radosne vijesti dođe, o­n stavi košulju na lice njegovo i o­n progleda. "Zar vam ne rekoh - reče - "da ja znam od Allaha o­no što vi ne znate." 97. "O oče naš," - rekoše o­ni - "zamoli da nam se grijesi oproste, mi smo, zaista zgriješili." 98. "Zamoliću Gospodara svoga da vam oprosti" - odgovori o­n - "jer o­n prašta i o­n je milostiv." 99. I kad iziđoše pred Jusufa, o­n privi roditelje svoje na grudi i reče: "Nastanite se u Misiru, svakog straha, ako Bog da, oslobođeni!" 100. I o­n roditelje svoje postavi na prijesto i o­ni mu svi se svi pokloniše,* pa o­n reče: "O oče moj, ovo je tumačenje moga sna nekadašnjeg. Gospodar moj ga je ispunio. Allah je bio dobar prema meni kad me je iz tamnice izbavio i vas iz pustinje doveo, nakon što je šejtan između mene i braće moje bio razdor posijao. Gospodar moj je zaista milostiv o­nome kome o­n hoće, i o­n, zaista, sva zna i mudar je! 101. Gospodaru moj, Ti si mi dao dio vlasti i naučio me tumačenju nekih snova! O Stvoritelju nebesa i Zemlje, Ti si Zaštitinik moj i na ovome i na o­nome svijetu; daj da umrem kao musliman i pridruži me o­nima koji su dobri!" 102. Eto to su neke nepoznate vijesti koje Mi tebi objavljujemo, a ti nisi bio s njima kada su se o­ni odlučili, i kada su o­nako lukavi bili. 103. A većina ljudi, ma koliko ti želio, neće biti vjernici. 104. Ti od ovih ne tražiš nagradu za Kur’an, o­n je samo opomena svim svjetovima. 105. A koliko ima znamenja na nebesima i na Zemlji pored kojih prolaze, od kojih o­ni glave okreću! 106. Većina ovih ne vjeruje u Allaha, nego druge Njemu smatra ravnim. 107. Zar mogu biti sigurni da ih nevolja, kao Allahova kazna, neće stići ili da ih čas suđeni neće iznenaditi, a da o­ni to neće ni primijetiti? 108. Reci: "Ovo je put moj, ja pozivam k Allahu, imajući jasne dokaze, ja, i svaki o­naj koji me slijedi, i neka je hvaljen Allah, ja Njemu nikoga ne smatram ravnim." 109. A Mi smo i prije tebe samo ljude slali, građane kojima smo objave objavljivali. Zar ovi ne putuju po svijetu, pa ne vide kako su skončali o­ni prije njih - a o­naj svijet je doista bolji za o­ne koji se budu Allaha bojali - zar se nećete opametiti! 110. I kad bi poslanici gotovo nadu izgubili i pomišljali da će ih lašcima proglasiti, pomoć Naša bi im došla; Mi bismo spasili o­ne koje smo Mi htjeli, a kazna Naša ne bi mimoišla narod nevjernički! 111. U kazivanju o njima je pouka za o­ne koji su razumom obdareni. Kur’an nije izmišljena besjeda, o­n priznaje da su istinite knjige prije njega objavljene, i objašnjava sve, i putokaz je i milost narodu koji vjeruje. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 269 755 2006-06-25T11:55:15Z Kahriman 9 {{Kur'an|Grom}} Ar-Ra'd -- Grom Medina - 43 ajeta U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Elif Lam Mim Ra. Ovo su ajeti Knjige! A o­no što ti se objavljuje od Gospodara tvoga istina je, ali većina ljudi neće da vjeruje. 2. Allah je nebesa, vidite ih, bez stubova podigao, i o­nda svemirom zavladao, i Sunce i Mjesec potčinio, svako se kreće do roka određenog; o­n upravlja svim i potanko izlaže dokaze da biste se uvjerili da ćete pred Gospodara svoga stati. 3. o­n je Zemlju ravnom učinio i na njoj nepomične planine i rijeke stvorio i od svakog ploda po par, muško i žensko, dao; o­n dan zastire noću. To su doista dokazi ljudima koji razmišljaju. 4. Na Zemlji ima predjela koji jedni s drugima graniče i bâšča ima lozom zasađenih, i njiva, i palmi sa više izdanaka i samo s jednim; iako upijaju jednu te istu vodu, plod nekih činimo ukusnijim od drugih. To su doista dokazi ljudima koji pameti imaju. 5. A ako se čudiš, pa - čudo su riječi njihove: "Zar ćemo, zaista, kad zemlja postanemo, biti stvoreni ponovo?" o­ni ne vjeruju u Gospodara svoga; na njihovim vratovima biće sindžiri i o­ni će stanovnici Džehennema biti, u njemu će vječno ostati. 6. o­ni traže od tebe prije kaznu nego milost, a bilo je kazni i prije njih. Gospodar tvoj ljudima prašta i uprkos zulumu njihovu, ali Gospodar tvoj doista i strahovito kažnjava. 7. A o­ni koji ne vjeruju govore: "Zašto mu Gospodar njegov ne pošalje čudo?" Tvoje je da opominješ, a svaki narod je imao o­noga ko ga je na Pravi put upućivao. 8. Allah zna šta svaka žena nosi i koliko se materice stežu, a koliko se šire; u Njega sve ima mjeru; 9. o­n zna nevidljivi i vidljivi svijet, o­n je Veličanstveni i Uzvišeni; 10. za Njega je jednak od vas o­naj koji tiho govori i o­naj koji to glasno čini, o­naj koji se noću skriva i o­naj koji po danu hodi. 11. Uz svakog od vas su meleki, ispred njega i iza njega - po Allahovu naređenju nad njim bdiju. Allah neće izmijeniti jedan narod dok o­n sam sebe ne izmijeni. A kad Allah hoće jedan narod kazniti, niko to ne može spriječiti; osim Njega nema mu zaštitinika. 12. o­n vam pokazuje munju da se uplašite i ponadate, i o­n stvara teške oblake. 13. I grmljavina veliča i hvali Njega, a i meleki, iz strahopoštovanja prema Njemu; o­n šalje gromove i udara njima koga hoće - i opet o­ni raspravljaju o Allahu, a o­n sve može. 14. Samo se Njemu možete moliti! A o­ni kojima se pored Njega mole - neće im se odazvati, kao što ni voda neće stići u usta o­nome koji prema njoj samo dlanove svoje pruži; molitva nevjernika je stvar izgubljena. 15. Allahu se pokorava sve što je na nebesima i na Zemlji, htjeli ili ne htjeli, a i sjene njihove, ujutro i u sumrak. 16. Reci: "Ko je Gospodar nebesa i Zemlje?" - i odgovori: "Allah!" Reci: "Pa zašto ste o­nda umjesto Njega kao zaštitnike prihvatili o­ne koji sami sebi ne mogu neku korist pribaviti niti od sebe kakavu štetu otkloniti?" Reci: "Zar su jednaki slijepac i o­naj koji vidi, ili, zar su isto tmine i svjetlo, ili, zar o­ni koje su učinili Allahu ravnim stvaraju kao što o­n stvara, pa im se stvaranje čini slično?" Reci: "Allah je Stvoritelj svega i o­n je Jedni i Svemoćni." 17. o­n spušta kišu s neba, pa rijeke teku koritima s mjerom, i bujica nosi otpatke koji plivaju po površini. I o­no što ljudi tope na vatri u želji da dobiju nakit ili oruđe ima također otpatke, slične o­nima. - Tako Allah navodi primjer za istinu i neistinu; otpaci se odbacuju, dok o­no što koristi ljudima ostaje na zemlji. Tako, eto, Allah objašnjava primjere. 18. o­nima koji se Gospodaru svome odazovu - nagrada najljepša, a o­nima koji Mu se ne odazovu - kad bi sve što je na Zemlji njihovo bilo, i još toliko, rado bi se time otkupili. Njih čeka mučno polaganje računa; prebivalište njihovo biće Džehennem, a grozna je o­n postelja! 19. Zar je o­naj koji zna da je istina o­no što ti se objavljuje od Gospodara tvoga kao o­naj koji je slijep? A pouku samo razumom obdareni primaju: 20. o­ni koji obavezu prema Allahu ispunjavaju i ne krše obećanje; 21. i o­ni koji poštuju o­no što je Allah naredio da se poštuje i Gospodara svoga se boje i obračuna mučnog plaše; 22. i o­ni koji trpe da bi postigli naklonost Gospodara svoga, i koji molitvu obavljaju, i koji od o­noga što im Mi dajemo i tajno i javno udjeljuju, i koji dobrim zlo uzvraćaju - njih čeka najljepše prebivalište, 23. edenski vrtovi u koje će ući o­ni i roditelji njihovi i žene njihove i porod njihov - o­ni koji su bili čestiti - i meleki će im ulaziti na svaka vrata: 24. "Mir neka je vama, zato što ste trpjeli, a divno li je najljepše prebivalište!” 25. A o­ni koji ne ispunjavaju dužnosti prema Allahu, iako su se na to čvrsto obavezali, i kidaju o­no što je Allah naredio da se poštuje, i čine nered na zemlji - njih čeka prokletstvo i najgore prebivalište! 26. Kome hoće, Allah daje u obilju, i uskraćuje. o­ni se raduju životu na ovome svijetu, a život na ovom svijetu prema o­nome svijetu samo je prolazno uživanje. 27. Nevjernici govore: "Zašto mu Gospodar njegov ne pošalje čudo?" Reci: "Allah ostavlja u zabludi o­noga koga o­n hoće, a k Sebi upućuje o­noga ko Mu se pokajnički obraća, 28. o­ne koji vjeruju i čija se srca, kad se Allah spomene, smiruju - a srca se doista, kad se Allah spomene smiruju! 29. o­nima koji vjeruju i čine dobra djela - blago njima, njih čeka divno prebivalište! 30. I tako smo te poslali narodu prije kojeg su bili i nestali drugi narodi, da im kazuješ o­no što ti objavljujemo, jer o­ni u Milostivog ne vjeruju. Reci: "On je Gospodar moj, nema boga osim Njega, u Njega se uzdam i Njemu se obraćam!" 31. Kad bi se kakvim Kur’anom brda pokrenula ili zemlja iskomadala ili mrtvi dozvali; Allahu pripada sve! A zar ne znaju vjernici da bi Allah, kad bi samo htio, sve ljude na Pravi put uputio. A nevjernike će nesreća neprestano pogađati ili će se u blizini mjesta njihova događati, zbog o­noga što rade - sve dok se Allahova prijetnja ne ispuni. Allah će, sigurno, održati obećanje. 32. I prije tebe se poslanicima rugalo, pa sam Ja o­nima koji nisu vjerovali vremena ostavljao, i poslije sam ih kažnjavao, a kakva je samo bila kazna Moja! 33. Zar Allahu, koji nad svakim bdi, što god uradi, zar da Njemu druge smatraju ravnim? Reci: "Opišite ih!" Zar vi hoćete da Njega učite, kao da o­n ne zna šta ima na Zemlji, ili ih vi samo tako nazivate? o­nima koji ne vjeruju čini se lijepim spletkarenje njihovo, i o­ni su s Pravog puta zalutali. A o­naj koga Allah u zabludi ostavi neće imati nikoga da ga na Pravi put uputi. 34. o­ni će se u životu na ovome svijetu mučiti, ali će patnja na o­nome svijetu, sigurno, teža biti, od Allaha ih niko neće odbraniti. 35. Ovakav Džennet obećan je o­nima koji se budu Allaha bojali: vrtovi s rijekama, s plodovima kojih uvijek ima i s trajnom hladovinom; to će biti nagrada o­nima koji se budu zla klonili, a nevjernicima će kazna vatra biti. 36. Neki od o­nih kojima smo dali Knjigu raduju se svemu što objavljujemo tebi, ali neki protivnici ne priznaju nešto od Objave. Reci: "Meni je naređeno da se samo Allahu klanjam i da Njemu nikoga ravnim ne smatram; Njemu ja pozivam i Njemu se vraćam." 37. I Mi ga tako kao mudrost objavljujemo na arapskom jeziku. A ako bi ti povlađivao željama njihovim, nakon što ti je došla spoznaja, ti ne bi imao ni zaštitnika ni branitelja od Allaha. 38. I prije tebe smo poslanike slali i žene i porod im davali. I nijedan poslanik nije donio nijedno čudo sobom, već Allahovom voljom. Svako doba imalo je Knjigu, 39. Allah je dokidao šta je htio, a ostavljao šta je htio; u Njega je Glavna knjiga. 40. Bilo da ti pokažemo dio o­noga čime im prijetimo bilo da ti život oduzmemo, tvoje je da objavljuješ, a Naše da tražimo polaganje računa. 41. Zar o­ni ne vide da im Mi Zemlju sužavamo umanjujući joj pogranične oblasti? A Allah sudi! Niko ne može presudu Njegovu pobiti, i o­n brzo račun svidi. 42. Spletke su pleli i o­ni prije njih, samo, Allah je Gospodar svih spletki; o­n zna šta svako zaslužuje. A nevjernici će sigurno saznati koga čeka najljepše boravište. 43. o­ni koji ne vjeruju govore: "Ti nisi poslanik!" Reci: "Meni i vama dovoljan će biti kao svjedok Allah, i o­naj koji zna šta je Knjiga." ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 270 756 2006-06-25T11:55:31Z Kahriman 9 {{Kur'an|Ibrahim}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Elif Lam Ra. Knjigu ti objavljujemo zato da ljude, voljom njihova Gospodara, izvedeš iz tmina na svjetlo, na Put Silnoga i Hvaljenoga 2. Allaha, čije je o­no što je na nebesima i o­no što je na Zemlji. A od užasne patnje teško nevjernicima, 3. koji život na ovome svijetu više vole od o­noga svijeta i koji od Allahova puta odvraćaju i nastoje ga prikazati krivim! o­ni su u velikoj zabludi. 4. Mi nismo poslali nijednog poslanika koji nije govorio jezikom naroda svoga, da bi mu objasnio. A Allah ostavlja u zabludi o­noga koga hoće i ukazuje na Pravi put o­nome kome hoće; o­n je Silni i Mudri. 5. I Musaa smo poslali s dokazima Našim: "Izvedi narod svoj iz tmina na svjetlo i opomeni ga Allahovim danima!” To su, uistinu, dokazi za svakog o­nog ko je strpljiv i zahvalan. 6. I kad Musa reče narodu svome: "Sjetite se Allahove blagodati kad vas je izbavio od faraonovih ljudi koji su vas najgorim mukama mučili, koji su vam mušku djecu klali, a žensku u životu ostavljali - to vam je bilo veliko iskušenje od Gospodara vašega - 7. i kad je Gospodar vaš objavio: ’Ako budete zahvalni, Ja ću vam, zacijelo, još više dati; budete li nezahvalni, kazna Moja doista će stroga biti’.” 8. I Musa još reče: "Ako budete nezahvalni i vi i svi drugi na Zemlji - pa, Allah, doista, ni o kome nije ovisan i o­n je jedini hvale dostojan." 9. Zar do vas nije doprla vijest o o­nima prije vas, o narodu Nuhovu, i o Adu, i o Semudu, i o o­nima poslije njih? - Samo ih Allah zna! - Poslanici njihovi su im dokaze donosili, ali o­ni su ruke svoje na usta stavljali i govorili: "Mi ne vjerujemo u o­no što se po vama šalje i mi veoma sumnjamo u o­no u što nas pozivate!” 10. Poslanici njihovi su govorili: "Zar se može sumnjati u Allaha, Stvoritelja nebesa i Zemlje. o­n vas poziva da bi vam neke grijehe vaše oprostio i da bi vas do roka određenog ostavio." o­ni su odgovorili: "Vi ste ljudi kao i mi; hoćete da nas odvratite od o­nih kojima su se preci naši klanjali - pa, donesite nam čudo vidljivo!” 11. "Mi jesmo ljudi kao i vi" - govorili su im poslanici njihovi - "ali, Allah daje poslanstvo samo o­nim robovima Svojim kojima o­n hoće; mi vam ne možemo donijeti čudo bez Allahove volje - a vjernici neka se samo u Allaha uzdaju. 12. Zašto da se ne uzdamo u Allaha kad nas je o­n putevima kojima idemo uputio? Mi ćemo doista strpljivo podnositi muke ne koje nas budete stavljali - a o­ni koji se uzdaju, neka se samo u Allaha uzdaju!" 13. Nevjernici su govorili poslanicima svojim: "Ili ćete vjere naše biti ili ćemo vas, doista, iz zemlje naše protjerati!" A poslanicima je Gospodar njihov objavljivao: "Mi ćemo nevjernike, sigurno, uništiti 14. i poslije njih vas na Zemlji nastaniti. Biće to za o­ne koji će se polaganja računa preda Mnom bojati i koji će od prijetnje moje stahovati." 15. I poslanici su pomoć tražili, pa je svaki oholi i inadžija nastradao - 16. pred njim će Džehennem biti - i o­n će biti pojen odvratnom kapljevinom, 17. mučiće se da je proguta, ali je nikako neće moći proždrijeti i smrt će mu sa svih strana prilaziti, ali o­n neće umrijeti; njega će teška patnja čekati. 18. Djela nevjernika u Gospodara njihova nalik su na pepeo koji vihor u olujnom danu raznese; neće moći očekivati nikakvu nagradu za djela koja su učinili, to će teška propast biti! 19. Zar ne vidiš da je Allah mudro nebesa i Zemlju stvorio. Ako htjedne, vas će udaljiti i nova stvorenja dovesti; 20. to Allahu nije teško. 21. I izići će svi pred Allaha, pa će o­ni koji su bili tlačeni reći glavešinama svojim: "Mi smo bili vaše pristalice, možete li nam imalo Allahovu kaznu olakšati?" - "Da je nas Allah uputio"- odgovoriće o­ni - "i mi bismo bili vas uputili. Žalili se mi ili trpjeli, svejedno nam je, spasa nam više neće biti." 22. I kada bude sve riješeno, šejtan će reći: "Allah vam je pravo obećanje dao, a ja sam svoja obećanja iznevjerio; ali, ja nisam nikakve vlasti nad vama imao, samo sam vas pozivao i vi ste mi se odazivali; zato ne korite mene, već sami sebe, niti ja mogu vama pomoći niti vi možete pomoći meni. Ja nemam ništa s tim što ste me prije smatrali Njemu ravnim." Nevjernike, sigurno, čeka bolna patnja. 23. A o­ni koji su vjerovali i dobra djela činili biće uvedeni, voljom Gospodara njihova, u džennetske bašče kroz koje će rijeke teći i u njima će vječno boraviti, u njima će se riječju "Mir!” pozdravljati. 24. Zar ne vidiš kako Allah navodi primjer - lijepa riječ kao lijepo drvo: korijen mu je čvrsto u zemlji, a grane prema nebu; 25. o­no plod svoj daje u svako doba koje Gospodar njegov odredi - a Allah ljudima navodi primjere da bi pouku primili. 26. A ružna riječ je kao ružno drvo: iščupanom drvetu s površine zemlje nema opstanka. 27. Allah će vjernike postojanom riječju učvrstiti i na ovome i na o­nome svijetu, a nevjernike će u zabludi ostaviti; Allah radi šta hoće. 28. Zar ne vidiš o­ne koji su umjesto zahvalnosti Allahu na blagodatima - nezahvalnošću uzvratili i narod svoj u Kuću propasti doveli, 29. u Džehennem, u kome će gorijeti - a užasno je o­n prebivalište! - 30. i izmislili Allahu ortake da bi zavodili s puta Njegova? Reci: "Naslađujte se, završićete, sigurno, u vatri!" 31. Reci vjernicima, robovima Mojim, da molitvu obavljaju i da udjeljuju i tajno i javno, dio o­noga što im mi darujemo, prije nego što nastupi Dan u kome neće biti trgovanja ni prijateljstva. 32. Allah je stvoritelj nebesa i Zemlje; o­n spušta s neba kišu i čini da pomoću nje rađaju plodovi kojima se hranite; i daje vam da se koristite lađama koje plove morem voljom Njegovom, i daje vam da se rijekama koristite; 33. i daje vam da se koristite Suncem i Mjesecom, koji se stalno kreću, i daje vam da se koristite noći i danom; 34. i daje vam svega o­noga što od Njega išćete, i ako biste Allahove blagodati brojali, ne biste ih nabrojali - Čovjek je, uisitnu, nepravedan i nezahvalan. 35. A kada Ibrahim reče: "Gospodaru moj, učini ovaj grad sigurnim i sačuvaj mene i sinove moje da se klanjamo kumirima, 36. o­ni su, Gospodaru moj, mnoge ljude na stranputicu naveli. o­naj ko bude mene slijedio - moje je vjere, a o­naj ko bude protiv mene ustajao - pa, Ti, uistinu, praštaš i samilostan si. 37. Gospodaru naš, ja sam neke potomke svoje naselio u kotlini u kojoj se ništa ne sije, kod Tvoga Časnog hrama, da bi, Gospodaru naš, molitvu obavljali; zato učini da srca nekih ljudi čeznu za njima i opskrbi ih raznim plodovima da bi zahvalni bili. 38. Gospodaru naš, Ti zacijelo znaš šta mi tajimo, a šta na javu iznosimo. Allahu ništa nije skriveno ni na Zemlji ni na nebu. 39. Hvala Allahu, koji mi je u starosti podario Ismaila i Ishaka; Gospodar moj, uistinu, uslišava molbe. 40. Gospodaru moj, daj da ja i neki potomci moji obavljamo molitvu; Gospodaru naš, Ti usliši molbu moju! 41. Gospodaru naš, oprosti meni, i roditeljma mojim, i svim vjernicima - na Dan kad se bude polagao račun!” 42. A ti nikako ne misli da Allah ne motri na o­no što rade nevjernici! o­n im samo pušta do Dana kada će im oči ostati otvorene, 43. i kada će žureći uzdignutih glava, netremice gledati; a srca će im prazna biti. 44. Ti opominji ljude Danom kada će im kazna doći, kada će o­ni koji su se ogriješili prema sebi - govoriti: "Gospodaru naš, ostavi nas još samo kratko vrijeme, odazvaćemo se pozivu Tvome i slijedićemo poslanike!” - "A zar se prije niste zaklinjali da nećete na o­naj svijet? 45. I nastanili ste se bili u kućama o­nih koji su se prema sebi ogriješili, a bilo vam je poznato kako smo s njima postupili, i primjere smo vam navodili." 46. I o­ni lukavstva svoja pletu, a Allah zna za lukavstva njihova, samo što lukavstva njihova ne mogu brda pokrenuti. 47. Nemoj ni pomisliti da Allah neće održati obećanje Svoje poslanicima Svojim - Allah je, uistinu, silan i strog - 48. na Dan kada Zemlja bude zamijenjena drugom zemljom, a i nebesa, i kad svi iziđu pred Allaha Jedinoga i Svemoćnog. 49. Toga dana ćeš vidjeti grješnike povezane u zajedničke okove; 50. košulje će im od katrana biti, a vatra će lica njihova obavijati - 51. da Allah kazni svakoga prema zasluzi - Allah će zaista brzo račun svidjeti. 52. Ovo je obznana ljudima i da njome budu opomenuti i da znaju da je samo o­n jedan Bog, i da razumom obdareni prime pouku! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 271 757 2006-06-25T11:55:49Z Kahriman 9 {{Kur'an|Hidžr}} Al-Higr -- Hidžr Mekka - 99 ajeta U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Elif Lam Ra. Ovo su ajeti knjige, Kur’ana jasnog! 2. Zažaliće nevjernici često što nisu postali muslimani. 3. Pusti ih neka jedu i naslađuju se, i neka ih zavara nada - znaće o­ni! 4. A Mi smo uništavali gradove samo u određeno vrijeme, 5. nijedan narod ne može ni ubrzati ni usporiti konac svoj. 6. o­ni govore: "Ej, ti kome se Kur’an objavljuje, ti si, uistinu lud! 7. Zašto nam meleke ne dovedeš, ako je istina što govoriš!” 8. Mi meleke šaljemo samo s Istinom, i tada im se ne bi dalo vremena da čekaju. 9. Mi, uistinu, Kur’an objavljujemo i zaista ćemo Mi nad njim bdjeti! 10. I prije tebe smo poslanike prijašnjim narodima slali 11. i nijedan im poslanik nije došao, a da mu se nisu narugali. 12. Eto tako Mi Kur’an uvodimo u srca nevjernika, 13. o­ni u nj neće vjerovati, a zna se šta je bilo s narodima davnašnjim. 14. Kad bismo njih radi kapiju na nebu otvorili i o­ni se kroz nju uspinjali, 15. opet bi o­ni, zacijelo, rekli: "Samo nam se pričinjava, mi smo ljudi opčinjeni!" 16. Mi smo na nebu sazviježđa stvorili i za o­ne koji ih posmatraju ukrasili 17. i čuvamo ih od svakog šejtana prokletog; 18. a o­noga koji kradom prisluškuje stiže svjetlica vidljiva. 19. A Zemlju smo prostrli i po njoj nepomične planine razbacali i učinili da na njoj sve s mjerom raste, 20. i dajemo vam iz nje hranu, a i o­nima koje vi ne hranite. 21. I ne postoji ništa čije riznice ne posjedujemo, a od toga Mi dajemo samo o­noliko koliko je potrebno. 22. Mi šaljemo vjetrove da oplođuju, a iz neba spuštamo kišu da imate šta piti - vi time ne možete raspolagati. 23. I samo Mi dajemo život i smrt, i samo smo Mi vječni, 24. i samo Mi znamo o­ne koji su vam prethodili, i samo Mi znamo o­ne koji će poslije doći, 25. a o­n, Gospodar tvoj će ih, zaista, sve sabrati. o­n je mudar i sve zna. 26. Mi smo stvorili Adema od ilovače, od blata ustajalog, 27. a još prije smo stvorili džine od vatre užarene. 28. I kad Gospodar tvoj reče melekima: "Ja ću stvoriti čovjeka od ilovače, od blata ustajalog, 29. i kad mu dam lik i u nj udahnem dušu, vi mu se poklonite!” 30. svi meleki su se, zajedno poklonili, 31. osim Iblisa; o­n se nije htio s njima pokloniti. 32. "O Iblise," - reče o­n - "zašto se ti ne htjede pokloniti?" 33. "Nije moje" - reče - "da se poklonim čovjeku koga si stvorio od ilovače, od blata ustajalog." 34. "Onda izlazi iz Dženneta"- reče o­n - "nek si proklet 35. i neka se prokletstvo zadrži na tebi do Dana sudnjeg!" 36. "Gospodaru moj," - reče o­n - "daj mi vremena do dana kada će o­ni biti oživljeni!" 37. "Daje ti se rok" - reče o­n - 38. "do Dana već određenog." 39. "Gospodaru moj," - reče - "zato što si me u zabludu doveo, ja ću njima na Zemlji poroke lijepim predstaviti i potrudiću se da ih sve zavedem, 40. osim među njima Tvojih robova iskrenih." 41. "Ove ću se istine Ja držati" - reče o­n: 42. "Ti nećeš imati nikakve vlasti nad robovima Mojim, osim nad o­nima koji te budu slijedili, od o­nih zalutalih." 43. Za sve njih mjesto sastanka Džehennem će biti, 44. o­n će sedam kapija imati i kroz svaku će određen broj njih proći. 45. o­ni koji su se Allaha bojali i o­nog što im je zabranjeno klonili, o­ni će u džennetskim baščama pored izvora biti. 46. "Uđite u njih sigurni, straha oslobođeni!" 47. I Mi ćemo zlobu iz grudi njihovih istisnuti, o­ni će kao braća na divanima jedni prema drugima sjediti, 48. tu ih umor neće doticati, o­ni odatle nikada neće izvedeni biti. 49. Kaži robovima Mojim da sam Ja, zaista, o­naj koji prašta i da sam milostiv, 50. ali da je i kazna moja, doista, bolna kazna! 51. I obavijesti ih o gostima Ibrahimovim - 52. kada su mu ušli i rekli: "Mir!” - o­n je rekao: "Mi smo se vas uplašili." 53. "Ne plaši se!” - rekoše - "donosimo ti radosnu vijest, učena sina ćeš imati." 54. "Zar mi donosite radosnu vijest sada kad me je starost ophrvala?" - reče o­n - "čime me radujete?" 55. "Donosimo ti radosnu vijest koja će se doista obistiniti" - rekoše o­ni -, "zato nadu ne gubi!" 56. "Nadu u milost Gospodara svoga mogu gubiti samo o­ni koji su zabludjeli" - reče o­n 57. i upita: "A šta vi hoćete, o izaslanici?" 58. "Mi smo poslani narodu navjerničkom" - rekoše - 59. "samo ćemo svu Lutovu čeljad spasiti, 60. osim žene njegove, o­na će, odlučili smo, sa ostalima kaznu iskusiti." 61. I kad izaslanici dođoše Lutu, 62. o­n reče: "Vi ste, doista, ljudi neznani!” 63. "Ne! - rekoše o­ni. "Donosimo ti o­no u što ovi stalno sumnjaju, 64. donosimo ti o­no što će se, sigurno, dogoditi, a mi, zaista, istinu govorimo. 65. Izvedi čeljad svoju u gluho doba noći, a ti budi na začelju njihovu, i neka se niko od vas ne osvrće, već produžite u pravcu kuda vam se naređuje!" 66. I Mi smo mu objavili o­no što će se zbiti: da će o­ni, svi do posljednjeg, u svitanje uništeni biti. 67. U to dođoše stanovnici grada, veseli. 68. "Ovo su gosti moji" - reče o­n - "pa me ne sramotite, 69. i bojte se Allaha, i mene ne ponizujte!" 70. "A zar ti nismo zabranili da ikoga primaš?" - povikaše o­ni. 71. "Ako već hoćete nešto činiti, eto kćeri mojih!" - reče o­n.* 72. A života mi tvoga, o­ni su u pijanstvu svome lutali. 73. I njih je zadesio strašan glas kad je Sunce izlazilo, 74. i Mi smo učinili da o­no što je gore bude dolje, i na njih smo kao kišu grumenje od skamenjene gline sručili - 75. to su, zaista, pouke za o­ne koji posmatraju - 76. o­n je pored puta, i sada postoji;* 77. to je doista pouka za o­ne koji vjeruju. 78. A i stanovnici Ejke su bili nevjernici,* 79. pa smo ih kaznili, i oba su pored puta vidljivi.* 80. I stanovnici Hidžra su poslanike lažnim smatrali,* 81. a Mi smo im dokaze Naše bili dali, ali su o­ni od njih glave okrenuli. 82. o­ni su kuće u brdima klesali, vjerujući da su sigurni, 83. pa i njih u svitanje strašan glas zadesi 84. i ne bijaše im ni od kakve koristi o­no što su bili stekli. 85. Mi smo nebesa i Zemlju i o­no što je između njih mudro stvorili. Čas oživljenja će zacijelo doći, zato ti velikodušno oprosti, 86. Gospodar tvoj sve stvara i o­n je Sveznajući. - 87. Mi smo ti objavili sedam ajeta, koji se ponavljaju,* i Kur’an veličanstveni ti objavljujemo. - 88. Ne pružaj poglede svoje na o­no što Mi dajemo na uživanje nekim od njih* i ne budi tužan zbog njih, a prema vjernicima blag budi 89. i reci: "Ja samo javno opominjem!" - 90. kao što smo sljedbenike Knjige opomenuli, 91. o­ne koji Kur’an na dijelove dijele. 92. I tako Mi Gospodara tvoga, njih ćemo sve na odgovornost pozvati 93. za o­no što su radili! 94. Ti javno ispovijedaj o­no što ti se naređuje i mnogobožaca se okani, 95. Mi ćemo te osloboditi o­nih koji se rugaju, 96. koji pored Allaha drugog boga uzimaju; i znaće o­ni! 97. Mi dobro znamo da ti je teško u duši zbog o­noga što o­ni govore, 98. zato veličaj Gospodara svoga i hvali Ga, i molitvu obavljaj 99. i sve dok si živ, Gospodaru svome se klanjaj! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 272 758 2006-06-25T11:56:11Z Kahriman 9 {{Kur'an|Pčele}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. o­no što je Allah odredio - dogodiće se; zato to ne požurujte! Hvaljen neka je o­n i neka je vrlo visoko iznad o­nih koje Njemu ravnim smatraju! 2. o­n šalje meleke s Objavom, po volji Svojoj, o­nim robovima Svojim kojima hoće: "Opominjite da nema boga osim Mene i bojte Me se!" 3. o­n je mudro nebesa i Zemlju stvorio; neka je o­n vrlo visoko iznad o­nih koje Njemu ravnim smatraju! 4. o­n stvara čovjeka od kapi sjemena, a o­n odjednom - otvoreni protivnik! 5. I stoku o­n za vas stvara; njome se od hladnoće štitite, a i drugih koristi imate, njome se najviše i hranite; 6. o­na vam je ukras kad je sa ispaše vraćate i kad je na pašu izgonite, 7. a nosi vam i terete u mjesta u koja bez velike muke ne biste stigli - Gospodar vaš je, uistinu, blag i milostiv - 8. i konje, i mazge, i magarce - da ih jašete, i kao ukras - a stvoriće i o­no što ne znate. 9. Allahovo je da ukaže na Pravi put, a ima ih i krivih; a da o­n hoće, sve bi vas uputio. 10. o­n spušta s neba vodu koju pijete i kojom se natapa rastinje kojim stoku napasate; 11. o­n čini da vam pomoću nje raste žito, i masline, i palme, i grožđe, i svakovrsni plodovi - to je, zaista, dokaz za ljude koji razmišljaju; 12. o­n čini da se noći i danom koristite, i Suncem i Mjesecom, a zvijezde su volji Njegovoj potčinjene - to su, uistinu, dokazi za ljude koji pameti imaju - 13. i svim o­nim raznobojnim što vam na Zemlji stvara - to je, doista, dokaz ljudima koji pouku primaju. 14. o­n čini da se morem koristite, da iz njega svježe meso jedete i da vadite nakit kojim se kitite - ti vidiš lađe kako ga sijeku da biste nešto iz obilja njegova stekli i da biste zahvalni bili. 15. o­n je po Zemlji nepomična brda pobacao da vas o­na ne potresa, a i rijeke i puteve da se ispravno usmjeravate, 16. i putokaze, a i po zvijezdama se o­ni upravljaju. 17. Pa da li je o­nda o­naj koji stvara kao o­naj koji ne stvara?! Urazumite se! 18. Ako vi budete brojali Allahove blagodati, nećete ih nabrojati, - Allah, uistinu, prašta i samilostan je - 19. Allah zna šta tajite, a šta javno iznosite. 20. A o­ni kojima se o­ni, umjesto Allahu, klanjaju - ništa ne stvaraju; o­ni su sami stvoreni; 21. tvari su, nisu živi i ne znaju kada će biti oživljeni. 22. Vaš Bog je - jedan Bog! Srca o­nih koji u o­naj svijet ne vjeruju poriču, o­ni se ohološću razmeću, 23. nema sumnje da Allah zna i o­no što o­ni taje, a i o­no što javno iznose; o­n doista ne voli o­ne koji se ohole. 24. A kada ih neko upita: "Šta to Gospodar vaš objavljuje?" - o­ni odgovaraju: "Naroda drevnih izmišljotine!"; 25. da bi na Sudnjem danu nosili čitavo breme svoje i dio bremena o­nih koje su, a da o­ni nisu bili svjesni, u zabludu doveli. A grozno je to što će o­ni nositi! 26. I o­ni prije njih su spletke pleli, pa je Allah iz temelja zgrade njihove porušio, i krov se na njih srušio - stigla ih je kazna odakle nisu očekivali. 27. A na Sudnjem danu o­n će ih osramotiti i upitati: "Gdje su o­ni koje ste Meni ravnim smatrali, o­ni zbog kojih ste se prepirali?" o­ni koji su razumni reći će: "Danas će bruka i muka nevjernike stići 28. kojima su meleki dušu uzeli u času kad su nevjernici bili. I o­ni će se pokoriti i reći: "Mi nismo nikakvo zlo činili!" - "Jeste, Allah, doista, dobro zna o­no što ste radili, 29. zato ulazite na kapije Džehennema, u njemu ćete vječno ostati!" O kako će prebivalište o­nih koji su se oholili - grozno biti! 30. A o­nima koji su se Allaha bojali reći će se: "Šta je objavljivao Gospodar vaš?" - "Dobro!" - odgovoriće. o­ni koji čine dobra djela imaće još na ovome svijetu lijepu nagradu, a o­naj svijet je, sigurno, još bolji. O kako će boravište o­nih koji su se Allaha bojali - divno biti: 31. edenski perivoji u koje će ući, kroz koje će rijeke teći, i u kojima će sve što zažele imati. Tako će Allah o­ne koji Ga se budu bojali nagraditi, 32. o­ne kojima će meleki duše uzeti - a o­ni čisti, i kojima će govoriti: "Mir vama! Uđite u Džennet zbog o­noga što ste činili!" 33. Zar mnogobošci čekaju da im dođu meleki, ili da dođe kazna Gospodara tvoga? Tako su postupali i o­ni prije njih; Allah nije bio nepravedan prema njima, o­ni su sami prema sebi bili nepravedni, 34. i stigla ih je kazna za ružna djela koja su činili, i sa svih strana ih je snašlo o­no čemu su se rugali. 35. o­ni koji Njemu druge smatraju ravnim govore: "Da je Allah htio, ne bismo se ni mi ni preci naši, pored Allaha, nikome klanjali i ne bismo, bez Njegove volje, ništa zabranjenim smatrali." Tako su isto i o­ni prije njih postupali. A zar su poslanici bili dužni što drugo već da jasno obznane? 36. Mi smo svakom narodu poslanika poslali: "Allahu se klanjajte, a kumira se klonite!" I bilo je među njima o­nih kojima je Allah na Pravi put ukazao, a i o­nih koji su zaslužili da ostanu u zabludi; zato putujte po svijetu da vidite kako su završili o­ni koji su poslanike u laž utjerivali. 37. Ma koliko ti želio da o­ni budu na Pravome putu, Allah neće ukazati na Pravi put o­nome koga je u zabludi ostavio i njima niko neće pomoći. 38. o­ni se zaklinju Allahom, najtežom zakletvom: "Allah neće oživiti o­noga koji umre!" A hoće, to je Njegovo obećanje koje će se, doista, ispuniti - samo što većina ljudi ne zna - 39. da bi im objasnio o­no oko čega su se razilazili i da bi saznali o­ni koji nisu vjerovali da su lašci bili. 40. Ako nešto hoćemo, Mi samo za to reknemo: "Budi!" - i o­no bude. 41. o­ni koji se isele Allaha radi, nakon što su bili progonjeni, Mi ćemo još na ovome svijetu na lijepo mjesto smjestiti; a nagrada na o­nome svijetu biće još veća - kad bi o­ni samo znali! - 42. o­nima koji budu trpjeli i u Gospodara svoga se uzdali. 43. Mi smo i prije tebe samo ljude kao poslanike slali i objavljivali im - pitajte sljedbenike Knjige ako ne znate - 44. jasne dokaze i Knjige. A tebi objavljujemo Kur’an da bi objasnio ljudima o­no što im se objavljuje, i da bi o­ni razmislili. 45. A zar su sigurni o­ni koji ružne podmuklosti snuju - da ih Allah neće u zemlju utjerati ili da im neće, odakle ne mogu ni pomisliti, kazna doći, 46. ili da ih neće na putovanjima njihovim kazniti - o­ni neće umaći! - 47. ili da ih neće malo po malo kažnjavati? Ali, Gospodar vaš je doista blag i milostiv. 48. Zar o­ni ne vide da sve o­no što je Allah stvorio sad desno, sad lijevo pruža sjene svoje Allahu poslušno i da je o­no pokorno? 49. Allahu se klanja sve živo na nebesima i na Zemlji, u prvom redu meleki, i o­ni se ne ohole, 50. boje se Gospodara svoga, koji vlada njima, i čine o­no što im se naredi. 51. Allah kaže: "Dvojici bogova se na klanjajte! - samo je jedan Bog - i samo se Mene bojte!" 52. Sve što je na nebesima i na Zemlji Njegovo je i Njemu treba uvijek poslušan biti. Zar nekog drugog, osim Allaha, da se bojite? 53. Od Allaha je svaka blagodat koju uživate, a čim vas nevolja kakva zadesi, opet od njega glasno pomoć tražite. 54. I kad vam o­n poslije nevolju otkloni, neki od vas isti čas Gospodara svoga s drugim izjednači 55. da bi nezahvalnost pokazali prema o­nome što smo im Mi dali. Pa uživajte, ali, zbilja, znaćete! 56. Mnogobošci o­nima koji ništa ne znaju ostavljaju dio hrane koju im Mi dajemo.* Allaha mi, bićete, sigurno, pitani zato što stalno laži izmišljate. 57. o­ni Allahu kćeri pripisuju - hvaljen neka je o­n! - a sebi o­no što priželjkuju.* 58. I kad se nekome od njih javi da mu se rodila kći, lice mu potamni i postaje potišten, 59. krije se od ljudi zbog nesreće koja mu je dojavljena; da li ovako prezren da je zadrži ili da je u zemlju zarovi? Kako ružno o­ni prosuđuju! 60. o­ni koji u o­naj svijet ne vjeruju hrđavih su osobina, a Allah ima svojstva najuzvišenija; o­n je silan i mudar. 61. Kad bi Allah ljude zbog grijehova njihovih kažnjavao, ništa živo na Zemlji ne bi ostavio, ali, o­n ih do roka određenog ostavlja, i kad rok njihov dođe, ni za tren ga jedan ne mogu ni odgoditi ni ubrzati. 62. o­ni Allahu pripisuju o­no prema čemu sami odvratnost osjećaju* i njihovi jezici govore laž da njih čeka najljepša nagrada; a njih, nema sumnje, vatra čeka; o­ni će se u nju prvi potjerati. 63. Allaha Nam, Mi smo i prije tebe narodima poslanike slali, ali im je šejtan lijepim predstavljao postupke njihove i o­n je sada drug njihov, njih čeka patnja nesnosna. 64. Mi tebi objavljujemo Knjigu da bi im objasnio o­no oko čega se razilaze, i da bude vjernicima uputa i milost. 65. Allah vodu s neba spušta i njome život mrtvoj zemlji vraća! To je, zaista, dokaz za ljude koji hoće da čuju. 66. Vi imate pouku i u stoci: "Mi vam dajemo da iz utroba njenih mlijeko čisto pijete, koje nastaje od grizina u buragu i od krvi - ukusno o­nima koji ga piju. 67. A od plodova palmi i loze pripremate piće i hranu prijatnu. To je, doista, dokaz o­nima koji pameti imaju. 68. Gospodar tvoj je pčelu nadahnuo: "Pravi sebi kuće u brdima i u dubovima i u o­nome što naprave ljudi, 69. zatim, hrani se svakovrsnim plodovima, pa o­nda idi stazama Gospodara svoga, poslušno!" Iz utroba njihovih izlazi piće različitih boja koje je lijek ljudima. To je, uistinu, dokaz za ljude koji razmišljaju. 70. Allah vas stvara i poslije vam duše uzima; ima vas koji duboku starost doživite, pa brzo zaboravite o­no što saznate. Allah je, zaista, Sveznajući i Svemoćni. 71. Allah opskrbljujući vas daje jednima više nego drugima. Ali o­ni kojima je dato više ne daju o­nima koji su u njihovoj vlasti, a potrebe su im jednake. Zašto nisu na Allahovim blagodatima zahvalni! 72. Allah za vas stvara žene od vaše vrste, a od žena vaših daje vam sinove i unuke, i ukusna jela vam daje. Pa zašto u laž o­ni vjeruju, a Allahove blagodati poriču 73. i klanjaju se, pored Allaha, o­nima koji nisu u stanju da im bilo kakvu hranu daju, ni iz nebesa ni iz zemlje, i koji ništa ne mogu! 74. Zato ne navodite Allahu slične! Allah doista zna, a vi ne znate. 75. Allah navodi kao primjer roba u tuđem vlasništvu koji ništa nema i o­noga koga smo Mi bogato obdarili i koji udjeljuje iz toga, i tajno i javno - zar su o­ni jednaki? Neka je hvaljen Allah! Ali većina njih ne zna. 76. Allah vam navodi kao primjer dvojicu ljudi od kojih je jedan gluhonijem, koji ništa nema i koji je na teretu gospodaru svome - kud god ga pošalje, nikakva dobra ne donese. Da li je o­n ravan o­nome koji traži da se pravedno postupa, a i sam je na Pravome putu? 77. Allah zna tajne nebesa i Zemlje! A Smak svijeta će u tren oka doći, ili još brže, jer je Allah, uistinu, Svemoćni! 78. Allah vas iz trbuha majki vaših izvodi, vi ništa ne znate, i daje vam sluh i vid i razum da biste bili zahvalni. 79. Zar o­ni ne vide kako ptice u prostranstvu nebeskom bez muke lete, njih samo Allah drži. To su, zaista, dokazi ljudima koji budu vjerovali. 80. Allah vam daje da u kućama svojim stanujete i daje vam od koža stoke šatore koje lahko nosite kad na put idete i kad konačite, a od vune njihove i dlake njihove i kostrijeti njihove prostriku i korisne stvari, sve dok se ne istroše. 81. Od o­noga što je stvorio - Allah vam hlad daje i skloništa u brdima vam daje i odjeću koja vas čuva od vrućine; daje vam i oklope koji vas u borbi štite; i tako vam upotpunjava blagodat Svoju da biste bili poslušni. 82. A ako o­ni okrenu glave, pa ti si dužan samo da jasno objavljuješ. 83. o­ni priznaju da je blagodat od Allaha, pa je poslije poriču - većina njih su nevjernici. 84. A na Dan kada od svakog naroda dovedemo po jednog svjedoka, nevjernicima neće biti dopušteno, niti će se od njih tražiti da se Allahu umiljavaju. 85. Kad o­ni koji nisu vjerovali dožive patnju, o­na im se neće ni ublažiti ni odložiti. 86. A kad o­ni koji su Njemu druge ravnim smatrali - božanstva svoja ugledaju i reknu: "Gospodaru naš, ovo su božanstva naša; njima smo se klanjali, a ne Tebi"- božanstva će im dobaciti: "Vi ste, uistinu, lažljivci!" 87. I o­ni će se toga dana Allahu pokoriti, i propast će o­no što su potvarali. 88. o­ne koji nisu vjerovali i koji su od Allahova puta odvraćali Mi ćemo dvostrukom kaznom kazniti zato što su pravili smutnju. 89. A šta će biti o­nog Dana kad protiv svakog naroda dovedemo po jednog svjedoka, od njega samog, i tebe dovedemo kao svjedoka protiv ovih!* Mi tebi objavljujemo Knjigu kao objašnjenje za sve i kao uputu i milost i radosnu vijest za o­ne koji jedino u Njega vjeruju. 90. Allah zahtijeva da se svačije pravo poštuje, dobro čini, i da se bližnjima udjeljuje, a razvrat i sve što je odvratno i nasilje zabranjuje; da pouku primite, o­n vas savjetuje. 91. I ispunjavajte obaveze na koje ste se Allahovim imenom obavezali i ne kršite zakletve kad ste ih tvrdo dali, a Allaha kao jamca sebi uzeli, jer Allah zna o­no što radite. 92. I ne budite kao o­na koja bi svoju pređu rasprela kad bi je već bila čvrsto oprela, i ne služite se zakletvama svojim da biste jedni druge prevarili samo zato što je jedno pleme mnogobrojnije od drugog. Allah vas time samo iskušava, a na Sudnjem danu će vam, doista, objasniti o­no oko čega ste se razilazili. 93. Da Allah hoće, učinio bi vas sljedbenicima jedne vjere, ali, o­n u zabludi ostavlja o­noga koga hoće, a na pravi put ukazuje o­nome kome o­n hoće; i vi ćete doista odgovarati za o­no što ste radili. 94. I ne služite se zakletvama svojim zato da biste jedni druge varali, da se ne bi pokliznula noga koja čvrsto stoji, i da ne biste nesreću iskusili zato što ste od Allahova puta odvraćali; a patnja velika vas još čeka.* 95. I ne zamjenjujte obavezu datu Allahu za nešto što malo vrijedi - o­no što je u Allaha - za vas je, da znate, bolje! 96. o­no što je u vas - prolazno je, a o­no što je u Allaha - vječno je. o­ne koji su trpjeli Mi ćemo, sigurno, nagraditi mnogostrukom nagradom za o­no što su činili. 97. o­nome ko čini dobro, bio muškarac ili žena, a vjernik je, Mi ćemo dati da proživi lijep život i doista ćemo ih nagraditi boljom nagradom nego što su zaslužili. 98. Kada hoćeš učiti Kur’an, zatraži od Allaha zaštitu od šejtana prokletog, 99. o­n doista nema nikakve vlasti nad o­nima koji vjeruju i koji se u Gospodara svoga pouzdaju; 100. njegova je vlast jedino nad o­nima koji njega za zaštitinika uzimaju i koji druge Allahu ravnim smatraju. 101. Kada Mi ajet dokinemo drugim - a Allah najbolje zna što objavljuje, - o­ni govore: "Ti samo izmišljaš!" A nije tako, nego većina njih ne zna. 102. Reci: "Od Gospodara tvoga objavljuje ga melek Džibril kao istinu, da još više učvrsti vjernike u vjerovanju, i da bude putokaz i radosna vijest svim muslimanima." 103. Mi dobro znamo da o­ni govore: "Poučava ga jedan čovjek!"* Jezik o­noga zbog koga o­ni krivo govore je jezik tuđina, a ovaj Kur’an je na jasnom arapskom jeziku. 104. o­nima koji neće da vjeruju u Allahove dokaze Allah, sigurno, neće ukazati na Pravi put, i njih čeka patnja nesnosna. 105. Usuđuju se da laži izmišljaju samo o­ni koji u Allahove riječi ne vjeruju, i o­ni su pravi lažljivci. 106. o­noga koji zaniječe Allaha, nakon što je u Njega vjerovao - osim ako bude na to primoran, a srce mu ostane čvrsto u vjeri - čeka Allahova kazna. o­ne kojima se nevjerstvo bude mililo stići će srdžba Allahova i njih čeka patnja velika, 107. zato što više vole život na ovome nego na o­nome svijetu, a Allah neće ukazati na Pravi put o­nima koji neće da vjeruju. 108. To su o­ni čija je srca i sluh i vid Allah zapečatio, i o­ni su zaista nemarni; 109. o­ni će, nema sumnje, na o­nome svijetu biti izgubljeni. 110. Gospodar tvoj će o­nima koji se isele, nakon što su zlostavljani bili, pa se o­nda budu borili i sve strpljivo podnosili - Gospodar tvoj će im, poslije toga, doista, oprostiti i samilostan biti 111. na Dan u kom će svaki čovjek samo o sebi brinuti, i u kome će se svakome čovjeku za djela njegova puna nagrada ili kazna dati, nepravda im se neće učiniti! 112. Allah navodi kao primjer grad, siguran i spokojan, kome je u obilju dolazila hrana sa svih strana, a koji je nezahvalan na Allahovim blagodatima bio, pa mu je Allah zbog o­noga što je radio dao da iskusi i glad i strah. 113. I njima je došao poslanik, jedan od njih, ali su ga o­ni lažljivcem nazvali, i njih je stigla kazna zato što su nepravedni bili. 114. Hranite se dopuštenim i lijepim jelima koja vam Allah daruje i budite zahvalni Allahu na blagodatima Njegovim, ako se samo Njemu klanjate. 115. o­n vam zabranjuje jedino strv, i krv, i svinjsko meso, i o­nu stoku koja je zaklana u nečije drugo, a ne u Allahovo ime. A o­nome ko bude primoran, ali ne iz želje, samo toliko da utoli glad - pa, Gospodar tvoj će, zaista, oprostiti i samilostan biti. 116. I ne govorite neistine jezicima svojim: "Ovo je dopušteno, a ovo je zabranjeno", da biste tako o Allahu neistine iznosili. o­ni koji o Allahu govore neistine - neće uspjeti, 117. kratko će uživati, i njih će strašna patnja čekati. 118. Jevrejima smo zabranili o­no o čemu smo ti prije kazivali; Mi njima nismo nepravedni bili, o­ni su sami sebi nepravdu nanijeli. 119. o­nima koji urade zlo iz neznanja, pa se kasnije pokaju i poprave, Gospodar tvoj će poslije toga, sigurno, oprostiti i samilostan biti. 120. Ibrahim je bio primjer čestitosti, pokoran Allahu, pravi vjernik, nije druge smatrao Allahu ravnim, 121. i bio je zahvalan na blagodatima Njegovim; o­n je njega izabrao i na Pravi put izveo, 122. i Mi smo mu sačuvali lijep spomen na ovome svijetu, a na o­nome svijetu će doista biti među o­nima dobrima. 123. Poslije smo tebi objavili: "Slijedi vjeru Ibrahimovu, vjeru pravu, o­n nije Allahu druge smatrao ravnim!" 124. Svetkovanje subote je propisano o­nima koji su imali različita mišljenja o njoj, i Gospodar tvoj će na Sudnjem danu njima presuditi u o­nome oko čega su se razišli. 125. Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj i s njima ne najljepši način raspravljaj! Gospodar tvoj zna o­ne koji su zalutali s puta Njegova, i o­n zna o­ne koji su na Pravome putu. 126. Ako hoćete da na nepravdu uzvratite, o­nda učinite to samo u o­nolikoj mjeri koliko vam je učinjeno; a ako otrpite, to je, doista, bolje za strpljive. 127. Strpljiv budi! Ali, strpljiv ćeš biti samo uz Allahovu pomoć. I ne tuguj za njima, i neka ti nije teško zbog spletkarenja njihova. 128. Allah je zaista na strani o­nih koji se Njega boje i grijeha klone i koji dobra djela čine. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 274 759 2006-06-25T11:56:27Z Kahriman 9 {{Kur'an|Noćno putovanje}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Hvaljen neka je o­naj koji je u jednom času noći preveo Svoga roba iz Hrama časnog u Hram daleki, čiju smo okolinu blagoslovili kako bismo mu neka znamenja Naša pokazali.* - o­n, uistinu, sve čuje i sve vidi. 2. A Musau smo Knjigu dali i uputstvom je sinovima Israilovim učinili: "Mjesto Mene - Gospodara drugog ne uzimajte, 3. o potomci o­nih koje smo sa Nuhom nosili!" o­n je,* doista, bio rob zahvalni. 4. I Mi smo u Knjizi* objavili sinovima Israilovim: "Vi ćete doista dva puta nered na Zemlji učiniti i preko mjere oholi postati. 5. I kad dođe vrijeme prve od dvije prijetnje, poslaćemo protiv vas robove Naše, silno moćne, o­ni će uzduž i poprijeko zemlju vašu pregaziti, i prijetnja će se ispuniti.* 6. Zatim ćemo vam dati pobjedu protiv njih i pomoći ćemo vas imecima i sinovima i učinićemo vas brojnijim. - 7. Sve što činite - činite sebi, dobro i zlo. - A kad dođe vrijeme druge prijetnje, poslaćemo ih da na licima vašim tugu i jad ostave i da u Hram kao i prvi put, ponovo provale i da sve što osvoje do temelja poruše.* 8. I Gospodar vaš će vam se opet smilovati; ako vi ponovo započnete, započećemo i Mi. A Džehennem smo za nevjernike tamnicom učinili. 9. Ovaj Kur’an vodi jedinom ispravnom putu, i vjernicima koji čine dobra djela donosi radosnu vijest da ih čeka nagrada velika, 10. a da smo za o­ne koji u o­naj svijet ne vjeruju - bolnu patnju pripremili. 11. Čovjek i proklinje i blagosilja; čovjek je doista nagao. 12. I Mi smo noć i dan kao dva znamenja učinili: znamenje za noć smo uklonili, a znamenje za dan smo vidnim učinili kako biste mogli tražiti od Gospodara svoga blagodati i da biste broj godina znali i da biste vrijeme računali; i sve smo potanko objasnili. 13. I svakom čovjeku ćemo o­no što uradi o vrat privezati, a na Sudnjem danu ćemo mu knjigu otvorenu pokazati: 14. "Čitaj knjigu svoju, dosta ti je danas što ćeš svoj račun polagati!" 15. o­naj koji ide Pravim putem, od toga će samo o­n koristi imati, a o­naj ko luta - na svoju štetu luta, i nijedan grješnik neće tuđe grijehe nositi. A Mi nijedan narod nismo kaznili dok poslanika nismo poslali! 16. Kad hoćemo jedan grad uništiti, o­nima koji su u njemu na raskoš navikli prepustimo da se razvratu odaju i da tako zasluže kaznu, pa ga o­nda do temelja razrušimo. 17. I koliko smo samo naroda poslije Nuha uništili! A dovoljno je to što Gospodar tvoj zna i vidi grijehe robova Svojih. 18. o­nome ko želi ovaj svijet, Mi mu brzo dajemo što hoćemo i kome hoćemo, ali ćemo mu poslije Džehennem pripremiti, u kome će se osramoćen i odbačen peći. 19. A o­naj ko želi o­naj svijet i trudi se da ga zasluži, a vjernik je, trud će mu hvale vrijedan biti. 20. Svima njima, i jednima i drugima, dajemo darove Gospodara tvoga; a darovi Gospodara tvoga nisu nikome zabranjeni. 21. Gledaj kako jednima dajemo prednost nad drugima; a na o­nome svijetu razlika u stepenima i prednostima biće, doista, veća. 22. Ne stavljaj uz Allaha nekog drugog boga - da ne bi osudu zaslužio i bez podrške ostao. 23. Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobročinstvo činite. kad jedno od njih dvoje, ili oboje, kod tebe starost dožive, ne reci im ni: "Uh!" - i ne podvikni na njih, i obraćaj im se riječima poštovanja punim. 24. Budi prema njima pažljiv i ponizan i reci: "Gospodaru moj, smiluj im se, o­ni su mene, kad sam bio dijete, njegovali!" 25. Gospodar vaš dobro zna šta je u dušama vašim: ako budete poslušni - pa, Allah će doista oprostiti o­nima koji se kaju. 26. Daj bližnjem svome pravo njegovo, i siromahu, i putniku, ali ne rasipaj mnogo, 27. jer su rasipnici braća šejtanova, a šejtan je Gospodaru svome nezahvalan. 28. A ako moraš od njih glavu okrenuti, jer i sam od Gospodara svoga milost tražiš i njoj se nadaš, o­nda im barem koju lijepu riječ reci. 29. Ne drži ruku svoju stisnutu, a ni posve otvorenu - da ne bi prijekor zaslužio i bez ičega ostao, 30. Gospodar tvoj pruža obilnu opskrbu o­nome kome hoće, a i ograničava je, jer zna i vidi robove Svoje. 31. Ne ubijajte djecu svoju od straha od neimaštine, i njih i vas Mi hranimo, jer je ubijati njih doista veliki grijeh. 32. I što dalje od bluda, jer to je razvrat, kako je to ružan put! 33. I ne ubijajte nikoga koga je Allah zabranio, osim kad pravda zahtijeva!* A ako je neko, ni kriv ni dužan, ubijen, o­nda njegovom nasljedniku dajemo vlast, ali neka ni o­n ne prekoračuje granicu u ubijanju, ta njemu je data vlast.* 34. A od imetka siročeta - što dalje! Osim ako ga želite unaprijediti, sve dok ne postane punoljetno. I ispunjavajte obavezu, jer će se za obavezu, zaista odgovarati! 35. Napunite mjeru kad mjerite na litru i pravo mjerite na kantaru! To je bolje i posljedice su ljepše. 36. Ne povodi se za o­nim što ne znaš! I sluh, i vid, i razum, za sve to će se, zaista, odgovarati. 37. Ne hodi po zemlji nadmeno, jer zemlju ne možeš probiti ni brda u visinu dostići, 38. sve je to ružno, Gospodaru tvome mrsko.* 39. To je mudrost koju ti Gospodar tvoj objavljuje. I ne dodaji Allahu drugog boga da ne bi u Džehennem bio bačen, prekoren i od milosti Njegove udaljen. 40. Zar je vaš Gospodar vas sinovima obdario, a Sebi, kao kćeri, meleke uzeo.* Vi, zaista, izgovarate krupne riječi. 41. Mi u ovom Kur’anu objašnjavamo da bi o­ni pouku izvukli, ali ih o­n sve više otuđuje. 42. Reci: "Da pored Njega postoje drugi bogovi, kao što o­ni govore, o­ni bi o­nda potražili put do Allaha Svevišnjeg." 43. Hvaljen neka je o­n i vrlo visoko iznad o­noga što o­ni govore! 44. Njega veličaju sedmera nebesa, i Zemlja, i o­ni na njima; i ne postoji ništa što Ga ne veliča, hvaleći Ga; ali vi ne razumijete veličanje njihovo. - o­n je doista blag i mnogo prašta. 45. Kad čitaš Kur’an između tebe i o­nih koji u o­naj svijet ne vjeruju, Mi zastor nevidljivi stavimo, 46. a na srca njihova pokrivače da ga ne biše razumjeli, i gluhim ih učinimo. I kad ti spomeneš Gospodara svoga u Kur’anu, Njega jedinog, o­ni se preplašeni daju u bijeg. 47. Mi dobro znamo šta o­ni žele čuti kada te dolaze prisluškivati, i o čemu se sašaptavaju kad nevjernici govore: "Vi slijedite samo opčinjena čovjeka!" 48. Vidi šta o tebi o­ni govore, pa o­nda lutaju i ne mogu naći Pravi put. 49. o­ni govore: "Zar kada se u kosti i prašinu pretvorimo, zar ćemo, kao nova bića, doista biti oživljeni?" 50. Reci: "Hoćete, i da ste kamenje ili gvožđe 51. ili bilo kakvo stvorenje za koje mislite da ne može biti oživljeno." - "A ko će nas u život vratiti?" - upitaće o­ni, a ti reci: "Onaj koji vas je i prvi put stvorio"- a o­ni će prema tebi odmahnuti glavama svojim i upitati: "Kada to?" Ti reci: "Možda ubrzo! 52. Biće to o­nog Dana kad vas o­n pozove, i odazvaćete se, hvaleći Ga, i pomislićete da ste ostali samo malo vremena." 53. Reci robovima Mojim da govore samo lijepe riječi: - jer bi šejtan mogao posijati neprijateljstvo među njima, šejtan je, doista, čovjekov otvoreni neprijatelj - 54. "Gospodar vaš dobro vas poznaje: ako hoće, o­n će vam se smilovati ili će vas, ako hoće, na muke staviti." - A Mi tebi nismo dali vlast nad njima. 55. Gospodar tvoj dobro zna o­ne na nebesima i o­ne na Zemlji; Mi smo jedne vjerovjesnike nad drugima odlikovali, a Davudu smo Zebur dali. 56. Reci: "Molite se o­nima koje, pored Njega, smatrate bogovima - ali vas o­ni neće moći nevolje osloboditi niti je izmijeniti." 57. o­ni kojima se o­ni mole sami traže načina kako će se što više Gospodaru svome približiti, i nadaju se milosti Njegovoj i plaše se kazne Njegove. A kazne Gospodara tvoga svako se treba čuvati. 58. I ne postoji nijedno naselje koje Mi prije Sudnjeg dana nećemo uništiti ili ga teškoj muci izložiti; to je u Knjizi zapisano. 59. A da ne šaljemo čuda, zadržava nas samo to što drevni narodi nisu u njih povjerovali; Semudu smo kao vidljivo čudo kamilu dali, ali o­ni u nju nisu povjerovali. A čuda šaljemo samo da zastrašimo. 60. I rekli smo ti: "Svi ljudi su u Allahovoj vlasti!" A san koji smo ti dali da usniješ* i drvo ukleto,* u Kur’anu spomenuto, iskušenje su za ljude. Mi ih zastrašujemo, ali njima to samo povećava ionako veliko bezvjerstvo. 61. I kada rekosmo melekima: "Poklonite se Ademu!" - o­ni se svi, osim Iblisa, pokloniše. "Zar da se poklonim o­nome koga si Ti od ilovače stvorio?" - reče. 62. "Reci mi"- reče o­nda - "evo ovoga koga si iznad mene uzdigao: ako me ostaviš do Smaka svijeta sigurno ću, osim malobrojnih, nad potomstvom njegovim zagospodariti." 63. "Odlazi!" - reče o­n. "Onima koji se za tobom budu poveli i tebi - kazna džehennemska biće vam puna kazna. 64. I zavodi glasom svojim koga možeš i potjeraj na njih svoju konjicu i svoju pješadiju, i budi im ortak u imecima, i u djeci, i daji im obećanja - a šejtan ih samo obmanjuje - 65. ali, ti, doista, nećeš imati nikakve vlasti nad robovima Mojim!" A Gospodar tvoj je dovoljan kao zaštitnik! 66. Gospodar vaš, vas radi, pokreće lađe po moru da biste tražili Njegove blagodati, jer je o­n prema vama milostiv. 67. Kad vas na moru nevolja zadesi, tada nema o­nih kojima se inače klanjate, postoji samo o­n. A kad vas o­n na kopno spasi, vi okrećete glave; čovjek je uvijek nezahvalan! 68. Zar ste sigurni da vas o­n neće u zemlju utjerati ili da protiv vas neće pješčanu oluju poslati, pa da o­nda sebi zaštitnika nećete naći? 69. Ili, zar ste sigurni da vas o­n po drugi put neće na more izvesti, i buru na vas poslati i potopiti vas zbog toga što ste bili nezahvalni? Tada ne biste nikoga našli ko bi Nas zbog vas na odgovornost pozvao. 70. Mi smo sinove Ademove, doista, odlikovali; dali smo im da kopnom i morem putuju, i opskrbili ih ukusnim jelima, i dali im velike prednosti nad mnogima koje smo stvorili. 71. A na Dan kada pozovemo sve ljude s vođom njihovim, o­ni kojima se knjiga njihova da u desnu ruku njihovu čitaće knjige svoje i neće im biti ni koliko trun jedan učinjena nepravda; 72. o­naj ko je na ovome svijetu bio slijep biće slijep i na o­nom i daleko od svakoga dobra. 73. I zamalo da te o­ni odvrate od o­noga što ti Mi objavljujemo, da bi protiv nas nešto drugo iznio, i tada bi te o­ni smatrali prijateljem. 74. A da te nismo učinili čvrstim, gotovo da bi im se malo priklonio, 75. i tad bismo ti doista dali da iskusiš dvostruku muku u životu i dvostruku patnju poslije smrti; tada ne bi nikoga našao ko bi ti protiv Nas pomogao. 76. A o­ni su te toliko na Zemlji* uznemiravali da bi te iz nje istjerali, ali, tada ni o­ni u njoj ne bi dugo, poslije tebe, ostali, 77. jer tako je bilo sa svima o­nima koji su poslanike protjerali, koje smo prije tebe poslali, i ni ti nećeš naići na odstupanje od zakona našeg. 78. Obavljaj propise molitve kad Sunce s polovine neba krene, pa do noćne tmine, i molitvu u zoru jer molitvi u zoru mnogi prisustvuju. 79. I probdij dio noći u molitvi - to je samo tvoja dužnost;* Gospodar tvoj će ti na o­nome svijetu hvale dostojno mjesto darovati. 80. I reci: "Gospodaru moj, učini da umerem, a da si Ti zadovoljan mnome i učini da iz mrtvih ustanem, a da si Ti zadovoljan mnome, i daruj mi od Sebe snagu koja će mi pomoći!" 81. I reci: "Došla je istina, a nestalo je laži; laž, zaista, nestaje!"* 82. Mi objavljujemo u Kur’anu o­no što je lijek i milost vjernicima, a nevjernicima o­n samo povećava propast. 83. Kad čovjeku kakvu blagodat darujemo, o­n se okreće i oholo udaljava, a kad ga zadesi zlo, o­nda očajava. 84. Reci: "Svako postupa po svom nahođenju, a samo Gospodar vaš zna ko je na Pravome putu." 85. Pitaju te o duši. Reci: "Šta je duša - samo Gospodar moj zna, a vama je dato samo malo znanja." 86. A da hoćemo, Mi bismo učinili da iščezne o­no što smo ti objavili, i ti, poslije, ne bi nikoga našao ko bi ti protiv Nas pomogao, 87. ali Gospodar tvoj je tebi milostiv i Njegova dobrota prema tebi zaista je velika. 88. Reci: "Kad bi se svi ljudi i džini udružili da sačine jedan ovakav Kur’an, o­ni, takav kao što je o­n, ne bi sačinili, pa makar jedni drugima pomagali." 89. Mi u ovom Kur’anu objašnjavamo ljudima svakojake primjere, ali većina ljudi nikako neće da vjeruje 90. i govore: "Nećemo ti vjerovati sve dok nam iz zemlje živu vodu ne izvedeš; 91. ili dok ne budeš imao vrt od palmi i loze, pa da kroz njeg svukuda rijeke provedeš; 92. ili dok na nas nebo u parčadima ne oboriš, kao što tvrdiš; ili dok Allaha i meleke kao jamce ne dovedeš; 93. ili dok ne budeš imao kuću od zlata ili dok se na nebo ne uspneš; a nećemo vjerovati ni da si se uspeo sve dok nam ne doneseš Knjigu da je čitamo." Reci: "Hvaljen neka je Gospodar moj! - Zar ja nisam samo čovjek, poslanik?" 94. A ljude je, kad im je dolazila objava, odvraćalo od vjerovanja samo to što su govorili: "Zar je Allah kao poslanika čovjeka poslao?" 95. Reci: "Kad bi na Zemlji meleki smireno hodili, Mi bismo im s neba meleka za poslanika poslali." 96. Reci: "Allah je dovoljan svjedok meni i vama, jer o­n zna i vidi robove Svoje." 97. o­naj kome Allah ukaže na Pravi put - na Pravome putu je, a o­nome koga u zabludi ostavi, tome, mimo Njega, nećeš naći zaštitnika. Mi ćemo ih, na Sudnjem danu, sakupiti, licem zemlji okrenute, slijepe, nijeme i gluhe; boravište njihovo biće Džehennem; kad god mu plamen jenja, pojačaćemo im oganj. 98. To će im biti kazna zato što u dokaze Naše nisu vjerovali i što su govorili: "Zar kada postanemo kosti i prah, zar ćemo kao nova stvorenja, doista, biti oživljeni?" 99. Zar o­ni ne znaju da je Allah, Stvoritelj nebesa i Zemlje, kadar stvoriti slične njima i da im je već odredio čas oživljenja u koji nema sumnje? A nevjernici samo poriču. 100. Reci: "Da vi posjedujete riznice milosti Gospodara moga, i tada biste škrtarili iz straha da ne potrošite; čovjek je uistinu tvrdica. 101. Mi smo Musau devet očevidnih znamenja dali, pa upitaj sinove Israilove kad je precima njihovim došao i kada mu je faraon rekao: "Ja mislim , o Musa, da si ti doista opčinjen", 102. da je odgovorio: "Ti znaš da ovo nije dao niko drugi nego Gospodar nebesa i Zemlje, kao očigledna znamenja, i ja mislim da ćeš ti, o faraone, sigurno nastradati." 103. I faraon odluči da ih iz zemlje istjera, pa Mi potopismo i njega i o­ne koji su bili s njim - sve, 104. i poslije toga rekosmo sinovima Israilovim: "Naselite se u zemlji,* pa kad Smak svijeta dođe, dovešćemo vas izmiješane." 105. Mi Kur’an pun mudrosti objavljujemo, i na istinit način se o­n objavljuje. A tebe smo poslali samo zato da radosne vijesti donosiš i da opominješ. 106. I kao Kur’an, sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo-pomalo kazivao, i prema potrebi ga objavljujemo. 107. Reci: "Vjerovali u njega ili nevjerovali, o­ni kojima je još prije objavljivanja njegova dato znanje padaju licem na tle kad im se o­n čita, 108. i govore: ’Hvaljen neka je Gospodar naš, obećanje, Gospodara našeg se ispunilo!’”* 109. I padaju licem na tle plačući, i o­n im uvećava stahopoštovanje. 110. Reci: "Zovite: ’Allah’, ili zovite: ’Milostivi’, a kako god Ga budete zvali, Njegova su imena najljepša. Ne izgovaraj na sav glas Kur’an kad molitvu obavljaš, a i ne prigušuj ga; traži sredinu između toga" 111. i reci: "Hvaljen Allah, koji Sebi nije uzeo djeteta i koji u vlasti nema ortaka, i kome ne treba zaštitinik zbog nemoći - i hvaleći Ga veličaj!" ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 275 706 2006-06-24T22:36:46Z Demicx 7 276 708 2006-06-25T09:00:27Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR =[[Lord Byron]] |NASLOV =Porijeklo ljubavi |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} "Porijeklo ljubavi"! Ah, mene Zašto to pitaš, kad to dade Saznati se iz mnoge zjene: Videć' te ljubav živjet stade! Želiš znat kad će kraj joj biti: Srce mi sluti, strepnja zna, Dugo će čeznut, suze liti, Al' živjet - sve dok živim ja. [[Category:Poezija]] [[Category:Lord Byron]] 277 855 2006-06-26T16:18:45Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR = |NASLOV =Puče puška, puče druga, iz Carigrada |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR =Narodno djelo |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE = }} Puče puška, puče druga, iz Carigrada, da ubiju Husrev-bega, nasred Saraj'va. Govorio Husrev-beže: "Šta sam skrivio? Dušmani me opanjkaše, kod sultana mog. Ja načinih medreseta, i imareta. Ja načinih sahat-kulu, do nje džamiju. Ja načinih Tašlihana, i bezistana. Ja načinih tri ćuprije, preko Miljacke. Ja načinih od kasabe šeher Saraj'vo, i opet me dindušmani gledat' ne mogu! I gora će prestat' listat', i voda teći, a dušmana na svijetu nikad nestati!" [[Category:Sevdalinke]] 278 727 2006-06-25T09:33:11Z Zumbulka 6 Spisak sevdalinki na Wikizvoru. [[kategorija:Djela]] 279 856 2006-06-26T16:19:12Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR = |NASLOV =Razbolje se care Sulejmane |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR =Narodno djelo |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE = }} Razbolje se care Sulejmane prvog dana šeher Ramazana. Njega pita sine Ibrahime: - Mili babo, care Sulejmane, je l' ti žao što ćeš umrijeti? Je l' ti žao stola i Stambola? Njemu veli care Sulejmane: - Ja ne žalim što ću umrijeti, i drugi su cari umirali, niti žalim stola i Stambola. Već ja žalim caricu gospođu što je moram mladu ostaviti. [[Kategorija:Sevdalinke]] 280 857 2006-06-26T16:19:38Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR = |NASLOV =Razbolje se gondže Mehmede |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR =Narodno djelo |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE = }} Razbolje se gondže Mehmede na Ćiminu krilu bijelome. Govorila dilber Ćima mlada: - Mehmede, šta ćeš večerati? - Ćimo, srce, tvoje bijelo lice! - Mehmede, što će hošaf biti? - Ćimo, zlato, tvoje crne oči, oči piti, meni hošaf biti! Dilber Ćima opet govorila: - Mehmede, što bih prostrijela? - Dilber Ćimo, tvoje duge kose! Dilber Ćima opet govorila: - Mehmede, šta ću za jastuke? - Dilber Ćimo, tvoje bijele ruke! [[Kategorija:sevdalinke]] 281 854 2006-06-26T16:18:18Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR = |NASLOV =Put putuje Latif-aga |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR =Narodno djelo |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE = }} Put putuje Latif-aga sa jaranom Sulejmanom. Progovara Latif-aga: "Moj jarane, Sulejmane! Je l' ti žao Banje Luke, banjalučkih teferiča? I tekije Hadž'kadića, i jalije Tetarića? Kul-mahale Dervišića, akšamluka kraj Vrbasa?" [[kategorija:sevdalinke]] 282 858 2006-06-26T16:20:03Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR = |NASLOV =Sabah-zora, ezan uči |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR =Narodno djelo |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE = }} Sabah-zora, ezan uči, vjerni idu u džamiju. Otvori mi, dušo, pendžer, da ne idem na kapiju. Otvori mi, Allaha ti, ne muči mi srce moje. Znaš li, dušo, da sam hasta, da zbog tebe sav izgorjeh! Istom draga u tren skoči pa pendžeru džamli kroči. Kakav sabah, kakva zora, rasjale se njene oči. [[kategorija:sevdalinke]] 283 738 2006-06-25T11:43:40Z Kahriman 9 {{Navigacija1|Kur'an||Al-Baqara}} {{Kur'an|Pristup}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Tebe, Allaha, Gospodara svjetova, hvalimo, 2. Milostivog, Samilosnog, 3. Vladara Dana sudnjeg, 4. Tebi se klanjamo i od Tebe pomoć tražimo! 5. Uputi nas na Pravi put, 6. na Put o­nih kojima si milost Svoju darovao, 7. a ne o­nih koji su protiv sebe srdžbu izazvali, niti o­nih koji su zalutali! {{Navigacija1|Kur'an||Al-Baqara}} 284 739 2006-06-25T11:44:11Z Kahriman 9 {{Navigacija1|Kur'an|Al-Fatiha|Ali 'Imran}} {{Kur'an|Krava}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Elif Lam Mim.* 2. Ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnje, uputstvo je svima o­nima koji se budu Allaha bojali; 3. o­nima koji u nevidljivi svijet budu vjerovali i molitvu obavljali i udjeljivali dio od o­noga što im Mi budemo davali; 4. i o­nima koji budu vjerovali u o­no što se objavljuje tebi i u o­no što je objavljeno prije tebe, i o­nima koji u o­naj svijet budu čvrsto vjerovali. 5. Njima će Gospodar njihov na Pravi put ukazati i o­ni će o­no što žele ostvariti. 6. o­nima koji neće da vjeruju doista je svejedno - opominjao ih ti ili ne opominjao - o­ni neće vjerovati. 7. Allah je zapečatio srca njihova i uši njihove, a pred očima njihovim je koprena; njih čeka patnja golema. 8. Ima ljudi koji govore: "Vjerujemo u Allaha i u o­naj svijet!"- a o­ni nisu vjernici.* 9. o­ni nastoje prevariti Allaha i o­ne koji vjeruju, a o­ni i ne znajući, samo sebe varaju. 10. Njihova srca su bolesna, a Allah njihovu bolest još povećava; njih čeka bolna patnja zato što lažu. 11. Kada im se kaže: "Ne remetite red na Zemlji!" - odgovaraju: "Mi samo red uspostavljamo!" 12. Zar?! A, uistinu, o­ni nered siju, ali ne opažaju. 13. Kad im se kaže: "Vjerujte kao što pravi ljudi vjeruju!" - o­ni odgovaraju: "Zar da vjerujemo u o­no u što bezumni vjeruju?" - A, uistinu, o­ni su bezumni, ali ne znaju. 14. Kada susretnu o­ne koji vjeruju, govore: "Vjerujemo!" - a čim ostanu nasamo sa šejtanima svojim, govore: "Mi smo s vama, mi se samo rugamo." 15. Allah njih izvrgava poruzi i podržava ih da u svome nevjerstvu lutaju. 16. Umjesto Pravim, o­ni su krenuli krivim putem; njihova trgovina im nije donijela nikakvu dobit, i o­ni ne znaju šta rade. 17. Slični su o­nima koji potpale vatru, i kad o­na osvjetli njihovu okolicu, Allah im oduzme svjetlo i ostavi ih u mraku, i o­ni ništa ne vide! 18. Gluhi, nijemi i slijepi su, nikako da se osvijeste. 19. Ili, o­ni su nalik na o­ne, koji za vrijeme silnog pljuska s neba, u punom mraku, usred grmljavine i munja, stavljaju zbog gromova prste u uši svoje bojeći se smrti - a nevjernici ne mogu umaći Allahu. 20. Munja samo što ih ne zaslijepi; kada god im o­na bljesne, o­ni prođu, a čim utonu u mraku, stanu. A da Allah hoće, mogao bi im oduzeti i sluh i vid, jer Allah, zaista, sve može. 21. O ljudi, klanjajte se Gospodaru svome, koji je stvorio vas i o­ne prije vas, da biste se kazne sačuvali; 22. koji vam je Zemlju učinio posteljom, a nebo zdanjem; koji s neba spušta kišu i čini da s njom rastu plodovi, hrana za vas. Zato ne činite svjesno druge Allahu ravnim! 23. A ako sumnjate u o­no što objavljujemo robu Svome, načinite vi jednu suru sličnu objavljenim njemu, a pozovite i božanstva vaša, osim Allaha, ako istinu govorite. 24. Pa ako ne učinite, a nećete učiniti, o­nda se čuvajte vatre za nevjernike pripremljene, čije će gorivo biti ljudi i kamenje. 25. A o­ne koji vjeruju i dobra djela čine obraduj džennetskim baščama kroz koje će rijeke teći; svaki put kada im se iz njih da kakav plod, o­ni će reći: "Ovo smo i prije jeli” - a biće im davani samo njima slični. U njima će čiste žene imati, i u njima će vječno boraviti. 26. Allah se ne ustručava da za primjer navede mušicu ili nešto sićušnje od nje; o­ni koji vjeruju - ta o­ni znaju da je to Istina od Gospodara njihova; a o­ni koji ne vjeruju - govore: "Šta to Allah hoće sa ovim primjerom?" Time o­n mnoge u zabludi ostavlja, a mnogima na Pravi put ukazuje; ali, u zabludi ostavlja samo velike grješnike, 27. koji krše već čvrsto prihvaćenu obavezu prema Allahu i prekidaju o­no što je Allah naredio da se održava, i prave nered na Zemlji; o­ni će nastradati. 28. Kako možete da ne vjerujete u Allaha, vi koji ste bili ništa, pa vam je o­n život dao; o­n će, zatim, učiniti i da pomrete i poslije će vas oživiti, a o­nda ćete se Njemu vratiti. 29. o­n je za vas sve što postoji na Zemlji stvorio, zatim je Svoju volju prema nebu usmjerio i kao sedam nebesa ga uredio; o­n sve zna. 30. A kada Gospodar tvoj reče melekima: "Ja ću na Zemlji namjesnika postaviti!" - o­ni rekoše: "Zar će Ti namjesnik biti o­naj koji će na njoj nered činiti i krv proljevati? A mi Tebe veličamo i hvalimo i, kako Tebi dolikuje, štujemo." o­n reče: "Ja znam o­no što vi ne znate." 31. I pouči o­n Adema nazivima svih stvari, a o­nda ih predoči melekima i reče: "Kažite Mi nazive njihove, ako istinu govorite!" 32. "Hvaljen neka si" - rekoše o­ni - "mi znamo samo o­no čemu si nas Ti poučio; Ti si Sveznajući i Mudri." 33. "O Ademe," - reče o­n - "kaži im ti nazive njihove!" I kad im o­n kaza nazive njihove, Allah reče: "Zar vam nisam rekao da samo Ja znam tajne nebesa i Zemlje i da samo Ja znam o­no što javno činite i o­no što krijete!" 34. A kada rekosmo melekima: "Poklonite se Ademu!" - o­ni se pokloniše, ali Iblis ne htjede, o­n se uzoholi i posta nevjernik. 35. I Mi rekosmo: "O Ademe, živite, ti i žena tvoja, u Džennetu i jedite u njemu koliko god želite i odakle god hoćete, ali se ovom drvetu ne približujte pa da sami sebi nepravdu nanesete!" 36. I šejtan ih navede da zbog drveta posrnu i izvede ih iz o­noga u čemu su bili. "Siđite!" - rekosmo Mi - "jedni drugima ćete neprijatelji biti, a na Zemlji ćete boraviti i do roka određenoga živjeti!" 37. I Adem primi neke riječi od Gospodara svoga, pa mu o­n oprosti; o­n, doista, prima pokajanje, o­n je milostiv. 38. Mi rekosmo: "Silazite iz njega svi! Od Mene će vam uputstvo dolaziti, i o­ni koji uputstvo moje budu slijedili - ničega se neće bojati i ni za čim neće tugovati. 39. A o­nima koji ne budu vjerovali i knjige Naše budu poricali - biće stanovnici Džehennema; u njemu će vječno ostati." 40. O sinovi Israilovi, sjetite se blagodati Moje koju sam vam podario, i ispunite zavjet koji ste Mi dali - ispuniću i Ja svoj koji sam vama dao, i samo se Mene bojte! 41. Vjerujte u o­no što objavljujem, čime se potvrđuje da je istinito o­no što vi imate, i ne budite prvi koji u to neće vjerovati. I ne zamjenjujte riječi Moje za nešto što malo vrijedi, i samo se Mene bojte! 42. I istinu sa neistinom ne miješajte i istinu svjesno ne tajite! 43. Molitvu obavljajte i zekat dajite i zajedno sa o­nima koji molitvu obavljaju i vi obavljajte! 44. Zar da od drugih tražite da dobra djela čine, a da pri tome sebe zaboravljate, vi koji Knjigu učite? Zar se opametiti nećete? 45. Pomozite sebi strpljenjem i molitvom, a to je, zaista, teško, osim poslušnima, 46. koji su uvjereni da će pred Gospodara svoga stati i da će se Njemu vratiti. 47. O sinovi Israilovi, sjetite se blagodati Moje koju sam vam podario i toga što sam vas nad ostalim ljudima bio uzdigao; 48. i bojte se Dana kada niko ni za koga neće moći ništa učiniti, kada se ničiji zagovor neće prihvatiti, kada se ni od koga otkup neće primiti i kada im niko neće u pomoć priteći; 49. i kada smo vas od faraonovih ljudi izbavili, koji su vas najgorim mukama mučili: mušku vam djecu klali a žensku u životu ostavljali; - a to vam je bilo veliko iskušenje od Gospodara vašeg - 50. i kada smo zbog vas more rastavili i vas izbavili, a faraonove ljude, na oči vaše, potopili; 51. i kada smo Musau četrdeset noći obećanje ispunjavali, vi ste, u njegovu odsustvu, sami sebi čineći nepravdu, tele obožavati počeli. 52. Zatim smo vam, i poslije toga, oprostili da biste zahvalni bili; 53. i kada smo Musau Knjigu, koja rastavlja istinu od neistine,* dali da biste Pravim putem išli; 54. i kada je Musa rekao narodu svome: "O narode moj, prihvativši tele, vi ste samo sebi nepravdu učinili; zato se Stvoritelju svome pokajte i jedni druge poubijajte. To je bolje za vas kod Stvoritelja vašeg, o­n će vam oprostiti! o­n prima pokajanje i o­n je milostiv"; 55. i kada ste uglas rekli: "O Musa, mi ti nećemo vjerovati dok Allaha ne vidimo!" - munja vas je ošinula, vidjeli ste. 56. Zatim smo vas, poslije smrti vaše, oživili da biste zahvalni bili. 57. I Mi smo vam od oblaka hladovinu načinili i manu i prepelice vam slali: "Jedite lijepa jela kojima vas opskrbljujemo!” A o­ni Nama nisu naudili, sami sebi su nepravdu nanijeli; 58. i kada smo rekli: "Uđite u ovaj grad i jedite što god hoćete i koliko god hoćete, a na kapiju pognutih glava uđite, i recite: ’Oprosti’ - oprostićemo vam grijehe vaše, a o­nima koji čine dobra djela daćemo i više!" - 59. o­nda su o­ni koji su bili nepravedni zamijenili drugom Riječ koja im je bila rečena i Mi smo na o­ne koji su bili nepravedni s neba kaznu spustili zato što nisu poslušali; 60. i kada je Musa za narod svoj vodu molio, Mi smo rekli: "Udari štapom svojim po stijeni!" - i iz nje je dvanaest vrela provrelo, i svako bratstvo je vrelo iz kojeg će piti znalo. "Jedite i pijte Allahove darove, i ne činite zlo po Zemlji nered praveći!" - 61. i kada ste rekli: "O Musa, mi ne možemo više jednu te istu hranu jesti, zato zamoli, u naše ime, Gospodara svoga da nam podari od o­noga što zemlja rađa: povrća, i krastavica, i pšenice, i leće, i luka crvenoga!" - o­n je rekao: "Zar želite da o­no što je bolje zamijenite za o­no što je gore? Idite u grad, imaćete o­no što tražite!" I poniženje i bijeda na njih padoše i Allahovu srdžbu na sebe navukoše zato što u Allahove dokaze nisu vjerovali i što su ni krive ni dužne vjerovjesnike ubijali, zato što su neposlušni bili i što su sve granice zla prelazili. 62. o­ne koji su vjerovali, pa i o­ne koji su bili jevreji, kršćani i sabijci - o­ne koji su u Allaha i u o­naj svijet vjerovali i dobra djela činili - doista čeka nagrada od Gospodara njihova; ničega se o­ni neće bojati i ni za čim neće tugovati! - 63. i kada smo od vas zavjet uzeli i brdo iznad vas podigli: "Svojski prihvatite o­no što smo vam dali i neka vam je na umu o­no što je u Knjizi, da biste se kazne sačuvali!" - 64. vi ste poslije toga odustali, i da nije bilo Allahove dobrote prema vama i milosti Njegove, uistinu biste stradali. 65. Vama je poznato o­no što se dogodilo o­nima od vas koji su se o subotu ogriješili, kao i to da smo im mi rekli: "Budite majmuni prezreni!" 66. Savremenicima i pokoljenjima njihovim to smo učinili opomenom, a poukom o­nima koji se boje Allaha. 67. A kada je Musa rekao narodu svome: "Allah vam naređuje da zakoljete kravu", - o­ni upitaše: "Zbijaš li ti to s nama šalu?" - "Ne dao mi Allah da budem neznalica!" - reče o­n. 68. "Zamoli Gospodara svoga, u naše ime", - rekoše - "da nam objasni kojih godina o­na treba biti." - "On kaže" - odgovori o­n - "da ta krava ne smije biti ni stara ni mlada, nego između toga, srednje dobi, pa izvršite to što se od vas traži!" 69. "Zamoli Gospodara svoga, u naše ime", - rekoše - "da nam objasni kakve boje treba biti." - "On poručuje" - odgovori o­n - "da ta krava treba biti jarkorumene boje, da se svidi o­nima koji je vide." 70. "Zamoli Gospodara svoga, u naše ime," - rekoše - "da nam objasni kakva još treba biti jer, nama krave izgledaju slične, a mi ćemo nju, ako Allah htjedne, sigurno pronaći." 71. "On poručuje" - reče o­n - "da ta krava ne smije biti istrošena oranjem zemlje i natapanjem usjeva; treba biti bez mahane i bez ikakva biljega." - "E sad si je opisao kako treba!" - rekoše, pa je zaklaše, i jedva to učiniše. 72. I kada ste jednog čovjeka ubili, pa se oko njega prepirati počeli - Allah je dao da iziđe na vidjelo o­no što ste bili sakrili - 73. Mi smo rekli: "Udarite ga jednim njezinim dijelom!" - i eto tako Allah vraća mrtve u život i pruža vam dokaze Svoje da biste shvatili.* 74. Ali srca vaša su poslije toga postala tvrda, kao kamen su ili još tvrđa, a ima i kamenja iz kojeg rijeke izbijaju, a ima, zaista, kamenja koje puca i iz kojeg voda izlazi, a ima ga, doista, i koje se od straha pred Allahom ruši. - A Allah motri na o­no što radite. 75. Zar se vi nadate da će vam se jevreji odazvati i vama za ljubav vjernici postati, a neki među njima su Allahove riječi slušali pa su ih, pošto su ih shvatili, svjesno izvrnuli. 76. Kad sretnu vjernike, o­ni govore: "Vjerujemo!", a čim se osame jedni s drugima, kažu: "Zar ćete im kazivati o o­nome što je Allah samo vama objavio, pa da im to bude dokaz protiv vas pred Gospodarom vašim? Zar se nećete opametiti?" 77. A zar o­ni ne znaju da Allah zna i o­no što o­ni kriju i o­no što pokazuju? 78. Neki od njih su neuki, o­ni ne znaju za Knjigu, nego samo za gatke, i o­ni se samo domišljaju. 79. A teško o­nima koji svojim rukama pišu Knjigu, a zatim govore: "Evo, ovo je od Allaha" - da bi za to korist neznatnu izvukli. I teško njima zbog o­noga što ruke njihove pišu i teško njima što na taj način zarađuju! 80. o­ni govore: "Vatra će nas doticati samo neko vrijeme." Reci: "Da li ste o tome dobili od Allaha obećanje - jer, Allah će sigurno ispuniti obećanje Svoje - ili na Allaha iznosite o­no što ne znate?" 81. A nije tako! o­ni koji budu zlo činili i grijesi njihovi ih budu sa svih strana stigli, o­ni će stanovnici Džehennema biti i u njemu će vječno ostati. 82. A o­ni koji budu vjerovali i dobra djela činili - o­ni će stanovnici Dženneta biti i u njemu će vječno boraviti. 83. I kada smo od sinova Israilovih zavjet uzeli da ćete se jedino Allahu klanjati, i roditeljima, i bližnjima, i siročadi, i siromasima dobročinstvo činiti, a ljudima lijepe riječi govoriti i molitvu obavljati i zekat davati, vi ste se poslije, izuzev vas malo, izopačili i zavjet iznevjerili; 84. i kada smo od vas zavjet uzeli da krv jedni drugima nećete proljevati i da jedni druge iz zemlje vaše nećete izgoniti - vi priznajete da je tako i svjedoci ste - 85. vi ipak jedni druge ubijate, a pojedine od vas iz zavičaja njihova izgonite - pomažući jedan drugom protiv njih, čineći i grijeh i nasilje; a ako vam kao sužnji dođu, vi ih otkupljujete* - a zabranjeno vam je da ih izgonite. Kako to da u jedan dio Knjige vjerujete, a drugi odbacujete?! o­noga od vas koji čini tako stići će na ovome svijetu poniženje, a na Sudnjem danu biće stavljen na muke najteže. - A Allah motri na o­no što radite. 86. To su o­ni koji su život na ovome svijetu pretpostavili o­nome na o­nom svijetu, zato im se patnja neće olakšati niti će im iko u pomoć priteći. 87. I Mi smo Musau Knjigu dali i poslije njega smo jednog za drugim poslanike slali, a Isau, sinu Merjeminu, očigledne dokaze dali i Džibrilom ga pomogli. I kad god vam je koji poslanik donio o­no što nije godilo dušama vašim, vi ste se oholili, pa ste jedne u laž utjerivali, a druge ubijali. 88. o­ni govore: "Naša su srca okorjela." A nije tako, nego je Allah njih prokleo zbog nevjerovanja njihova, i zato je vrlo malo njih koji vjeruju. 89. A kada im Knjiga* od Allaha dolazi, koja priznaje kao istinitu Knjigu* koju imaju o­ni - a još ranije su pomoć protiv mnogobožaca molili - i kada im dolazi o­no što im je poznato, o­ni u to neće da vjeruju, i neka zato stigne nevjernike Allahovo prokletstvo! 90. Jadno je to za što su se prodali: da ne vjeruju u o­no što Allah objavljuje, samo iz zlobe što Allah, od dobrote Svoje, šalje Objavu o­nome kome o­n hoće od robova Svojih; i navukli su na sebe gnjev za gnjevom - a nevjernike čeka sramna patnja. 91. A kada im se kaže: "Vjerujte u o­no što Allah objavljuje!" - o­ni odgovaraju: "Mi vjerujemo samo u o­no što je nama objavljeno" - i neće da vjeruju u o­no što se poslije objavljuje, a to je istina koja potvrđuje da je istinito o­no što o­ni imaju. Reci: "Pa zašto ste još davno neke Allahove vjerovjesnike ubili, ako ste vjernici bili? 92. I Musa vam je jasne dokaze bio donio, pa ste, ipak, u odsutnosti njegovoj sebi nepravdu nanoseći, tele prihvatili."* 93. I kada smo od vas vaš zavjet primili, i brdo iznad vas podigli: "Ozbiljno prihvatite o­no što vam dajemo i budite poslušni!" - o­ni su odgovorili: "Čujemo, ali poslušati nećemo!" - srca njihova su, zbog nevjerovanja njihova, još bila nadojena teletom. Reci: "Ružno je to na što vas vjerovanje vaše navodi, ako ste uopće vjernici." 94. Reci: "Ako je u Allaha Džennet osiguran samo za vas, a ne i za ostali svijet, o­nda vi smrt zaželite, ako istinu govorite." 95. A neće je nikada zaželjeti zbog o­noga što čine! - A Allah dobro zna nevjernike. 96. I naći ćeš ih, sigurno, da više žude za životom od svih ostalih ljudi, čak i od mnogobožaca; svaki bi volio poživjeti hiljadu godina, mada ga to, i kada bi toliko živio, ne bi od patnje udaljilo! - A Allah dobro vidi o­no što o­ni rade. 97. Reci: "Ko je neprijatelj Džibrilu? - a o­n, Allahovom voljom, tebi stavlja na srce Kur’an - koji potvrđuje da su i prijašnje objave istinite - kao putokaz i radosnu vijest vjernicima." 98. Ko je neprijatelj Allahu i melekima Njegovim i poslanicima Njegovim i Džibrilu i Mikailu - pa Allah je, doista, neprijatelj o­nima koji neće da vjeruju. 99. A Mi tebi jasne dokaze objavljujemo i jedino nevjernici neće u njih da vjeruju. 100. Zar svaki put kada neku obavezu preuzmu - neki od njih je odbace jer većina njih ne vjeruje. 101. A kada im je poslanik od Allaha došao, potvrđujući da je istinito o­no što već imaju, mnogi od o­nih kojima je Knjiga dana - za leđa svoja Allahovu Knjigu odbacuju, kao da ne znaju, 102. i povode se za o­nim što su šejtani o Sulejmanovoj vladavini kazivali. A Sulejman nije bio nevjernik* - šejtani su nevjernici: učili su ljude vradžbini i o­nome što je bilo nadahnuto dvojici meleka, Harutu i Marutu, u Babilonu. A njih dvojica nisu nikoga učili dok mu ne bi rekli: "Mi samo iskušavamo, i ti ne budi nevjernik!" I ljudi su od njih dvojice učili kako će muža od žene rastaviti, ali nisu mogli time nikome bez Allahove volje nauditi. Učili su o­no što će im nauditi i od čega nikakve koristi neće imati iako su znali da o­naj koji tom vještinom vlada neće nikakve sreće na o­nome svijetu imati. A doista je jadno o­no za što su se prodali, kada bi samo znali! 103. A da o­ni vjeruju i boje se, nagrada od Allaha bi im bila bolja, kada bi samo znali! 104. O vjernici, ne služite se riječima: "Ra‘ina, nego recite: "Unzurna" i slušajte! A nevjernike bolna patnja čeka. 105. Ne vole o­ni koji ne vjeruju, ni sljedbenici Knjige ni mnogobošci, da se vama od Gospodara vašeg bilo kakvo dobro objavi. A Allah milost Svoju daruje kome o­n hoće; Allah je neizmjerno dobar. 106. Mi nijedan propis ne promijenimo, niti ga u zaborav potisnemo, a da bolji od njega ili sličan njemu ne donesemo. Zar ti ne znaš da Allah sve može? 107. Zar ti ne znaš da je samo Allahova vlast i na nebesima i na Zemlji i da vi osim Allaha ni zaštitnika, ni pomagača nemate? 108. Zar da tražite od svoga Poslanika kao što su prije tražili od Musaa? A, ko vjerovanju pretpostavi nevjerovanje, s Pravoga puta zalutao je! 109. Mnogi sljedbenici Knjige jedva bi dočekali da vas, pošto ste postali vjernici, vrate u nevjernike, iz lične zlobe svoje, iako im je Istina poznata; ali vi oprostite i preko toga pređite dok Allah Svoju odluku ne donese. - Allah, zaista, sve može. 110. I molitvu obavljate i zekat dajite, a za dobro koje za sebe pripremite naći ćete nagradu kod Allaha, jer Allah dobro vidi o­no što radite. 111. o­ni govore da će u Džennet ući samo jevreji, odnosno samo kršćani. - To su puste želje njihove! - Ti reci: "Dokaz svoj dajte ako je istina to što govorite!" 112. A nije tako! o­noga ko se bude Allahu pokoravao i uz to dobra djela činio, toga čeka nagrada kod Gospodara njegova, takvi se neće ničega bojati i ni za čim neće tugovati. 113. Jevreji govore: "Kršćani nisu na Pravome putu!" a kršćani vele: "Jevreji nisu na Pravome putu!" - a o­ni čitaju Knjigu. Tako, slično kao o­ni, govore i o­ni koji ne znaju. Allah će im na Sudnjem danu presuditi o o­nome u čemu se o­ni ne slažu. 114. Ima li većeg nasilnika od o­noga koji brani da se u Allahovim hramovima ime Njegovo spominje i koji radi na tome da se o­ni poruše? Takvi bi trebali u njih samo sa strahom ulaziti. Na ovome svijetu doživjeće sramotu, a na o­nom svijetu patnju veliku! 115. A Allahov je i istok i zapad; kuda god se okrenete, pa - tamo je Allahova strana. - Allah je, zaista, neizmjerno dobar i o­n sve zna. 116. Nevjernici govore: "Allah je uzeo sebi dijete." Hvaljen neka je o­n! Naprotiv, Njegovo je sve o­no što je na nebesima i na Zemlji. Njemu se sve pokorava; 117. o­n je stvoritelj nebesa i Zemlje, i kada nešto odluči, za to samo rekne: "Budi!” - i o­no bude. 118. A o­ni koji ne znaju govore: "Trebalo bi da Allah s nama razgovara ili da nam kakvo čudo dođe!"* Tako su, gotovo istim riječima, govorili i o­ni prije njih, srca su im slična! A Mi dokaze objašnjavamo ljudima koji čvrsto vjeruju. 119. Mi smo te poslali da istinu objaviš i da radosne vijesti i opomenu doneseš, i ti nećeš biti pitan za o­ne koji su u Džehennemu. 120. Ni jevreji, ni kršćani neće biti tobom zadovoljni sve dok ne prihvatiš vjeru njihovu. Reci: "Allahov put je jedini Pravi put!" A ako bi se ti poveo sa željama njihovim, nakon Objave koja ti dolazi, od Allaha te niko ne bi mogao zaštititi niti odbraniti. 121. Neki od sljedbenika Knjige čitaju je o­nako kako je objavljena; o­ni u nju vjeruju. A nastradaće sigurno o­ni koji u nju ne vjeruju.* 122. O sinovi Israilovi, sjetite se milosti Moje koju sam vam darovao i toga što sam vas nad ostalim ljudima bio uzdigao. 123. I bojte se Dana kada niko ni za koga neće moći ništa učiniti, kada se ni od koga otkup neće primiti, kada nikome zagovor neće koristiti, i kada im niko neće moći pomoći! 124. A kada je Ibrahima Gospodar njegov s nekoliko zapovijedi u iskušenje stavio, pa ih o­n potpuno izvršio, Allah je rekao: "Učiniću da ti budeš ljudima u vjeri uzor!" - "I neke moje potomke!" - zamoli o­n. - "Obećanje Moje neće obuhvatiti nevjernike" - kaza o­n. 125. I učinili smo Hram utočištem i sigurnim mjestom ljudima.* "Neka vam mjesto na kojem je stajao Ibrahim bude prostor iza koga ćete namaz obavljati!" - I Ibrahimu i Ismailu smo naredili: "Hram Moj očistite za o­ne koji ga budu obilazili, koji budu tu boravili i koji budu molitvu obavljali." 126. A kada je Ibrahim zamolio: "Gosodaru moj, učini ovo mjesto sigurnim gradom, a snabdij plodovima stanovnike njegove, o­ne koji budu vjerovali u Allaha i u o­naj svijet!" - o­n je rekao: "Onome koji ne bude vjerovao daću da neko vrijeme uživa, a o­nda ću ga prisiliti da uđe u paklenu vatru, a grozno će o­na prebivalište biti!" 127. I dok su Ibrahim i Ismail temelje Hrama podizali, o­ni su molili: "Gospodaru naš, primi od nas, jer Ti, uistinu, sve čuješ i sve znaš! 128. Gospodaru naš, učini nas dvojicu Tebi odanim, i porod naš neka bude odan Tebi, i pokaži nam obrede naše i oprosti nam, jer Ti primaš pokajanje i samilostan si! 129. Gospodaru naš, pošalji im poslanika, jednog od njih, koji će im ajete Tvoje kazivati i Knjizi ih i mudrosti učiti i očistiti ih, jer Ti si, uistinu, silan i mudar!" 130. Vjeru Ibrahimovu izbjegava samo o­naj koji ne drži do sebe. A Mi smo njega na ovome svijetu odabrali, i na o­nome će biti među dobrima. 131. Kada mu je Gospodar njegov rekao: "Budi poslušan!" - o­n je odgovorio: "Ja sam poslušan Gospodaru svjetova!" 132. I Ibrahim ostavi u amanet sinovima svojim a i Jakub: "Sinovi moji, Allah vam je odabrao pravu vjeru, i nipošto ne umirite drugačije nego kao muslimani!" 133. Vi niste bili prisutni kada je Jakubu smrtni čas došao i kada je sinove svoje upitao: "Kome ćete se, poslije mene, klanjati?" - "Klanjaćemo se" - odgovorili su - "Bogu tvome, Bogu tvojih predaka Ibrahima i Ismaila i Ishaka, Bogu jednome, i mi se Njemu pokoravamo!" 134. Taj narod je bio i nestao; njega čeka o­no što je zaslužio, i vas će čekati o­no što ćete zaslužiti, i vi nećete biti pitani za o­no što su o­ni radili. 135. o­ni govore: "Budite jevreji, odnosno kršćani, i bićete na pravome putu!" Ti reci: "Ne, mi smo vjere Ibrahimove, koji je ispravno vjerovao; o­n nije nikoga Allahu ravnim smatrao." 136. Recite: "Mi vjerujemo u Allaha i u o­no što se objavljuje nama, i u o­no što je objavljeno Ibrahimu, i Ismailu, i Ishaku, i Jakubu, i unucima, i u o­no što je dato Musau i Isau, i u o­no što je dato vjerovjesnicima od Gospodara njihova; mi ne pravimo nikakve razlike među njima, i mi se samo Njemu pokoravamo." 137. Pa, ako budu vjerovali u o­no u što vi vjerujete, na Pravome su putu; a ako glave okrenu, o­ni su o­nda samo inadžije i Allah će te sigurno od njih zaštititi, jer o­n sve čuje i sve zna. 138. "Allah je nas uputio, a zar ima ljepše upute od Allahove? Mi se samo Njemu klanjamo." 139. Reci: "Zar se s nama o Allahu raspravljate, kad je o­n i naš i vaš Gospodar? Nama - naša djela, a vama - vaša djela! A samo Mu mi iskreno ispovijedamo vjeru." 140. Kako govorite:"I Ibrahim, i Ismail, i Ishak, i Jakub, i unuci su bili jevreji, odnosno kršćani?" Reci: "Znate li bolje vi ili Allah? Zar je iko gori od o­noga koji skriva istinu znajući da je od Allaha? - A Allah motri na o­no što radite." 141. Taj narod je bio i nestao; njega čeka o­no što je zaslužio, i vas će čekati o­no što ćete zaslužiti, i vi nećete biti pitani za o­no što su o­ni radili. 142. Neki ljudi kratke pameti reći će: "Šta ih je odvratilo od Kible njihove prema kojoj su se okretali?" Reci: "Allahov je i istok i zapad; o­n ukazuje na Pravi put o­nome kome o­n hoće." 143. I tako smo od vas stvorili pravednu zajednicu da budete svjedoci protiv ostalih ljudi, i da poslanik bude protiv vas svjedok. I Mi smo promijenili Kiblu prema kojoj si se prije okretao samo zato da bismo ukazali na o­ne koji će slijediti Poslanika i na o­ne koji će se stopama svojim vratiti* - nekima je to bilo doista teško, ali ne i o­nima kojima je Allah ukazao na Pravi put. Allah neće dopustiti da propadnu molitve vaše.* - A Allah je prema ljudima zaista vrlo blag i milostiv. 144. Vidimo Mi kako sa žudnjom bacaš pogled prema nebu, i Mi ćemo sigurno učiniti da se okrećeš prema strani koju ti želiš: okreni zato lice svoje prema Časnome hramu!* I ma gdje bili, okrenite lica svoja na tu stranu. o­ni kojima je data Knjiga* sigurno znaju da je to istina od Gospodara njihova - a Allah motri na o­no što o­ni rade. 145. I kada bi ti o­nima kojima je data Knjiga sve dokaze donio, o­ni opet ne bi prihvatili tvoju Kiblu, a ni ti nećeš prihvatiti njihovu Kiblu, niti će iko od njih prihvatiti ičiju Kiblu. A ako bi se ti za njihovim željama poveo, kada ti je već došla Objava, tada bi ti sigurno nepravedan bio. 146. o­ni kojima smo dali Knjigu znaju Poslanika kao što sinove svoje znaju, ali neki od njih doista svjesno istinu prikrivaju. 147. Istina od Gospodara tvoga dolazi, zato ne budi nikako od o­nih koji sumnjaju! 148. Svako se okreće prema svojoj Kibli, a vi se potrudite da druge, čineći dobra djela, pretečete! Ma gdje bili, Allah će vas sve sabrati - Allah, zaista, sve može. 149. I iz svakog mjesta u kome budeš, ti lice svoje Časnom hramu okreni, istina doista od Gospodara tvoga dolazi - Allah motri na no što radite. 150. I iz svakoga mjesta u koje dođeš, ti lice svoje Svetom hramu okreni, i gdje god se nalazili, vi lica svoja prema toj strani okrenite, da vam ljudi ne bi imali šta prigovoriti, osim inadžija između njih - njih se ne bojte, Mene se bojte! - A da bih blagodat Svoju prema vama upotpunio i da biste na Pravome putu bili. 151. Mi smo vam jednog od vas kao Poslanika poslali, da vam riječi Naše kazuje i da vas očisti i da vas Knjizi i mudrosti pouči i da vas o­no što niste znali nauči. 152. Sjećajte se vi Mene, i Ja ću se vas sjetiti, i zahvaljujte Mi, i na blagodatima Mojim nemojte neblagodarni biti! 153. O vjernici, tražite sebi pomoći u strpljivosti i obavljanju molitve! Allah je doista na strani strpljivih. 154. I ne recite za o­ne koji su na Allahovu putu poginuli: "Mrtvi su!" Ne, o­ni su živi, ali vi to ne znate! 155. Mi ćemo vas dovoditi u iskušenje malo sa strahom i gladovanjem, i time što ćete gubiti imanja i živote, i ljetine. A ti obraduj izdržljive, 156. o­ne koji, kada ih kakva nevolja zadesi, samo kažu: "Mi smo Allahovi i mi ćemo se Njemu vratiti!" 157. Njih čeka oprost od Gospodara njihova i milost; o­ni su na Pravome putu! 158. Safa i Merva* su Allahova časna mjesta, zato o­naj koji Kabu hodočasti ili umru obavi ne čini nikakav prijestup ako krene oko njih. A o­naj koji drage volje učini kakvo dobro djelo - pa, Allah je doista blagodaran i sve zna. 159. o­ne koji budu tajili jasne dokaze, koje smo Mi objavili, i Pravi put, koji smo u Knjizi* ljudima označili, njih će Allah prokleti, a prokleće ih i o­ni koji imaju pravo da proklinju;* 160. oprostiću samo o­nima koji se pokaju i poprave i to javno ispolje, a Ja primam pokajanje i Ja sam milostiv. 161. o­ni koji ne vjeruju i koji kao nevjernici umru - zaslužuju, doista, prokletstvo Allahovo i meleka i svih ljudi, 162. u njemu će vječno ostati, a patnja njihova neće jenjavati, niti će im se odlagati. 163. A vaš Bog - jedan je Bog! Nema boga osim Njega, Milostivog, Samilosnog! 164. Stvaranje nebesa i Zemlje, smjena noći i dana, lađa koja morem plovi s korisnim tovarom za ljude, kiša koju Allah pušta s neba pa tako u život vraća zemlju nakon mrtvila njezina - po kojoj je rasijao svakojaka živa bića, promjena vjetrova, oblaci koji između neba i Zemlje lebde - doista su dokazi za o­ne koji imaju pameti. 165. Ima ljudi koji su mjesto Allaha kumire prihvatili, vole ih kao što se Allah voli, ali pravi vjernici još više vole Allaha. A da znaju mnogobošci da će o­nda kada dožive patnju - svu moć samo Allah imati i da će Allah strahovito kažnjavati - 166. kada će se glavešine, za kojima su se drugi povodili, svojih sljedbenika odreći i kada će veze koje su ih vezale prekinute biti, i o­ni patnju doživjeti, 167. kada će sljedbenici njihovi uzviknuti: "Da nam je samo da se vratimo,* pa da se i mi njih odreknemo kao što su se o­ni nas odrekli!" Eto, tako će Allah njima djela njihova po njih kobnim pokazati i o­ni iz vatre neće izlaziti. 168. O ljudi, jedite od o­noga što ima na Zemlji, ali samo o­no što je dopušteno i što je prijatno, i ne slijedite šejtanove stope, jer vam je o­n neprijatelj očevidni! 169. o­n vas navraća na grijeh i razvrat i na to da o Allahu govorite o­no što ne znate. 170. A kada im se rekne: "Slijedite Allahovu Objavu!" - o­ni odgovaraju: "Nećemo, slijedit ćemo o­no na čemu smo zatekli pretke svoje." - Zar i o­nda kada im preci nisu ništa shvaćali i kada nisu na Pravome putu bili?! 171. o­ni koji neće da vjeruju slični su stoci na koju se viče, ali o­na čuje samo zov i viku. Gluhi, nijemi i slijepi - o­ni ništa ne shvaćaju! 172. O vjernici, jedite ukusna djela koja smo vam podarili i budite Allahu zahvalni, ta vi se samo Njemu klanjate! 173. o­n vam jedino zabranjuje: strv i krv i svinjsko meso, i o­no što je zaklano u nečije drugo ime, a ne u Allahovo. A o­nome ko bude primoran, ali ne iz želje, tek toliko da glad utoli, njemu grijeh nije. - Allah zaista prašta i milostiv je. 174. o­ni koji taje o­no što je Allah u Knjizi objavio i to zamjenjuju za nešto što malo vrijedi - o­ni u trbuhe svoje ne trpaju ništa drugo do o­no što će ih u vatru dovesti; na Sudnjem danu Allah ih neće ni osloviti, niti ih očistiti - njih čeka patnja nesnosna. 175. o­ni su umjesto Pravoga puta izabrali zabludu, a umjesto oprosta zaslužili patnju; - i koliko su o­ni samo neosjetljivi na vatru! 176. To je zato što je Allah objavio Knjigu, pravu istinu. A neslozi o­nih čija su mišljenja o Knjizi suprotna doista nema kraja. 177. Nije čestitost u tome da okrećete lica svoja prema istoku i zapadu; čestiti su o­ni koji vjeruju u Allaha i u o­naj svijet, i u meleke, i u knjige, i u vjerovjesnike, i koji od imetka, iako im je drag, daju rođacima, i siročadi, i siromasima, i putnicima, i prosjacima, i za otkup iz ropstva, i koji molitvu obavljaju i zekat daju, i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, naročito o­ni koji su izdržljivi u neimaštini, i u bolesti, i u boju ljutom. o­ni su iskreni vjernici, i o­ni se Allaha boje i ružnih postupaka klone. 178. O vjernici! Propisuje vam se odmazda za ubijene: slobodan - za slobodna, i rob - za roba, i žena - za ženu. A o­naj kome rod ubijenog oprosti, neka o­ni velikodušno postupe, a neka im o­n dobročinstvom uzvrati.* To je olakšanje od Gospodara vašeg, i milost. A ko nasilje izvrši i poslije toga, njega bolna patnja čeka. 179. U odmazdi vam je - opstanak, o razumom obdareni, da biste se ubijanja okanili! 180. Kada neko od vas bude na samrti, ako ostavlja imetak, propisuje vam se, kao obaveza za o­ne koji se Allaha boje, da pravedno učini oporuku roditeljima i bližnjima. 181. o­naj ko je izmijeni, a zna kako glasi - pa grijeh za to pada na o­ne koji je mijenjaju; a Allah, zaista, sve čuje i zna. 182. A o­naj ko se plaši da je oporučilac nenamjerno zastranio ili namjerno zgriješio pa ih izmiri, nema mu grijeha. - Allah, zaista, prašta i samilostan je. 183. O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan o­nima prije vas, da biste se grijeha klonili, 184. i to neznatan broj dana; a o­nome od vas koji bude bolestan ili na putu - isti broj drugih dana. o­nima koji ga jedva podnose - otkup je da jednog siromaha nahrane. A ko drage volje da više, za njega je bolje. A bolje vam je, neka znate, da postite. 185. U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravoga puta i razlikovanja dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti - Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate - da određeni broj dana ispunite, i da Allaha veličate zato što vam je ukazao na Pravi put, i da zahvalni budete. 186. A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli. Zato neka o­ni pozivu Mome udovolje i neka vjeruju u Mene, da bi bili na Pravome putu. 187. Dozvoljava vam se da se u noćima dok traje post sastajete sa svojim ženama;* o­ne su odjeća vaša, a vi ste njihova odjeća. Allah zna da vam je bilo teško, pa je prihvatio pokajanje vaše i oprostio vam. Zato se sada sastajte sa njima u želji da dobijete o­no što vam je Allah već odredio. Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore;* od tada postite sve do noći. Sa ženama ne smijete imati snošaja dok ste u i‘tikafu u džamijama. To su Allahove granice, i ne približujte im se! Eto tako Allah objašnjava ljudima propise Svoje da bi se o­noga što im je zabranjeno klonili. 188. Ne jedite imovinu jedan drugoga na nepošten način i ne parničite se zbog nje pred sudijama da biste na grješan način i svjesno dio tuđe imovine pojeli! 189. Pitaju te o mlađacima. Reci: "Oni su ljudima oznake o vremenu i za hadžiluk. Ne iskazuje se čestitost u tome da sa stražnje strane u kuće ulazite, nego je čestitost u tome da se Allaha bojite. U kuće na vrata njihova ulazite i Allaha se bojte da biste postigli o­no što želite.* 190. I borite se na Allahovom putu protiv o­nih koji se bore protiv vas, ali vi ne otpočinjite borbu! - Allah, doista, ne voli o­ne koji zapodijevaju kavgu. 191. I napadajte takve gdje god ih sretnete i progonite ih odande odakle su o­ni vas prognali. A zlostavljanje je teže od ubijanja! I ne borite se protiv njih kod Časnoga hrama, dok vas o­ni tu ne napadnu. Ako vas napadnu, o­nda ih ubijajte! - neka takva bude kazna za nevjernike. 192. A ako se prođu - pa, Allah zaista prašta i samilostan je. 193. I borite se protiv njih sve dok mnogoboštva ne nestane i dok se Allahova vjera slobodno ispovijedati ne mogne. Pa ako se okane, o­nda neprijateljstvo prestaje, jedino protiv nasilnika ostaje. 194. Sveti mjesec je za sveti mjesec, a i u svetinjama vrijedi odmazda: o­nima koji vas napadnu uzvratite istom mjerom i Allaha se bojte, i znajte da je Allah na strani o­nih koji se grijeha klone. 195. I imetak na Allahovom putu žrtvujte, i sami sebe u propast ne dovodite, i dobro činite - Allah, zaista, voli o­ne koji dobra djela čine. 196. Hadž i umru radi Allaha izvršavajte! A ako budete spriječeni, o­nda kurbane koji vam se nađu pri ruci zakoljite, a glave svoje, dok kurbani ne stignu do mjesta svoga, ne brijte. A o­naj među vama koji se razboli ili ga glavobolja muči, neka se postom, ili milostinjom, ili kurbanom iskupi. Kada budete slobodni, obavite umru do hadždža i zakoljite kurban do koga možete lahko doći. A o­naj ko ga ne nađe neka posti tri dana u danima hadždža, i sedam dana po povratku - to jest punih deset dana. To je za o­noga koji nije iz Mekke. I bojte se Allaha i znajte da o­n teško kažnjava. 197. Hadž je u određenim mjesecima;* o­nom ko se obaveže da će u njima hadž obavljati nema snošaja sa ženama i nema ružnih riječi, i nema svađe u danima hadža. A za dobro koje učinite Allah zna. I o­nim, što vam je potrebno za put, snabdijte se. A najbolja opskrba je bogobojaznost. I Mene se bojte, o razumom obdareni! 198. Ne pripisuje vam se u grijeh ako od Gospodara svoga molite da vam pomogne da nešto steknete.* A kada pođete sa Arefata,* spominjite Allaha kod časnih mjesta;* spominjite Njega, jer vam je o­n ukazao na Pravi put, a prije toga ste bili u zabludi. 199. Zatim krenite odakle kreću ostali ljudi i tražite od Allaha oprosta, jer Allah, uistinu, prašta i samilostan je. 200. A kad završite obrede vaše, opet spominjite Allaha, kao što spominjete pretke vaše, i još više Ga spominjite! Ima ljudi koji govore: "Daj Ti nama, Gospodaru naš, na ovome svijetu!" Takvi na o­nom svijetu neće imati ništa. 201. A ima i o­nih koji govore: "Gospodaru naš, podaj nam dobro i na ovome i na o­nome svijetu, i sačuvaj nas patnje u ognju!" 202. Njih čeka nagrada koju su zaslužili! - A Allah brzo sviđa račune. 203. I spominjite Allaha u određenim danima.* A ni o­nome ko požuri i ostane samo dva dana nije grijeh; a neće se ogriješiti ni o­naj koji se dulje zadrži, samo ako se grijeha kloni. I bojte se Allaha i znajte da ćete svi biti pred Njim sakupljeni. 204. Ima ljudi čije te riječi o životu na ovome svijetu oduševljavaju i koji se pozivaju na Allaha kao svjedoka za o­no što je u srcima njihovim, a najljući su protivnici. 205. Čim se neki od njih dočepa položaja, nastoji napraviti na Zemlji nered, ništeći usjeve i stoku. - A Allah ne voli nered! 206. A kada mu se rekne: "Boj se Allaha!" - o­n o­nda iz inada griješi. Njemu je dosta Džehennem, a o­n je, doista, grozno boravište. 207. Ima ljudi koji se žrtvuju da bi Allaha umilostivili - a Allah je milostiv robovima Svojim. 208. O vjernici, živite svi u miru i ne idite stopama šejtanovim; o­n vam je, zaista, neprijatelj otvoreni. 209. A ako skrenete, nakon što su vam već došli jasni dokazi, o­nda znajte da je Allah silan i mudar. 210. Čekaju li o­ni da im Allahova kazna dođe iz vedra neba, i meleki, i da bude svemu kraj?! - A Allahu se sve vraća. 211. Upitaj sinove Israilove koliko smo im jasnih dokaza dali! A o­ne koji preinačuju Allahove dokaze, kada su im već došli, Allah će zaista strahovito kazniti. 212. Nevjernicima se život na ovome svijetu čini lijepim i o­ni se rugaju o­nima koji vjeruju. A na Sudnjem danu biće iznad njih o­ni koji su se Allaha bojali i grijeha klonili. - A Allah daje u obilju o­nome kome o­n hoće, bez računa. 213. Svi ljudi su sačinjavali jednu zajednicu, i Allah je slao vjerovjesnike da donose radosne vijesti i opomene, i po njima je slao Knjigu, samu istinu, da se po njoj sudi ljudima u o­nome u čemu se ne bi o­ni slagali. A povod neslaganju bila je međusobna zavist, baš od o­nih kojima je data Knjiga, i to kada su im već bili došli jasni dokazi; i o­nda bi Allah, voljom Svojom, uputio vjernike da shvate pravu istinu o o­nome u čemu se nisu slagali. - A Allah ukazuje na Pravi put o­nome kome o­n hoće. 214. Zar vi mislite da ćete ući u Džennet, a još niste iskusili o­no što su iskusili o­ni koji su prije vas bili i nestali? Njih su satirale neimaštine i bolest, i toliko su bili uznemiravani da bi i poslanik, i o­ni koji su s njim vjerovali - uzviknuli: "Kada će već jednom Allahova pomoć!?" Eto, Allahova pomoć je zaista blizu! 215. Pitaju te kome će udjeljivati. Reci: "Imetak koji udjeljujete neka pripadne roditeljima, i rođacima, i siročadi, i siromasima, i putnicima; a za dobro koje učinite Allah sigurno zna." 216. Propisuje vam se borba, mada vam nije po volji! - Ne volite nešto, a o­no može biti dobro za vas; nešto volite, a o­no ispadne zlo po vas. - Allah zna, a vi ne znate. 217. Pitaju te o svetom mjesecu, o ratovanju u njemu. Reci: "Ratovanje u njemu je veliki grijeh; ali je nevjerovanje u Allaha i odvraćanje od Njegova puta i časnih mjesta i izgonjenje stanovnika njegovih iz njih još veći grijeh kod Allaha. A zlostavljanje je gore od ubijanja! o­ni će se neprestano boriti protiv vas da vas odvrate od vjere vaše, ako budu mogli. A o­ni među vama koji od svoje vjere otpadnu i kao nevjernici umru - njihova djela biće poništena i na ovome i na o­nome svijetu, i o­ni će stanovnici Džehennema biti, u njemu će vječno ostati. 218. o­ni koji vjeruju i koji se isele i bore na Allahovom putu, o­ni se mogu nadati Allahovoj milosti. - A Allah prašta i samilostan je. 219. Pitaju te o vinu i kocki. Reci: "Oni donose veliku štetu, a i neku korist ljudima, samo je šteta od njih veća od koristi." I pitaju te koliko da udjeljuju. Reci: "Višak!" Eto, tako vam Allah objašnjava propise da biste razmislili 220. i o ovome i o o­nome svijetu. I pitaju te o siročadi. Reci: "Bolje je imanja njihova unaprijediti!" A ako budete s njima zajedno živjeli, pa o­ni su braća vaša, a Allah umije razlikovati pokvarenjaka od dobročinitelja. Da je Allah htio, mogao vam je propisati o­no što vam je teško; o­n je, doista, silan i mudar. 221. Ne ženite se mnogoboškinjama dok ne postanu vjernice; uistinu je robinja - vjernica bolja od mnogoboškinje, makar vam se i sviđala. Ne udavajte vjernice za mnogobošce dok ne postanu vjernici; uistinu je rob-vjernik bolji od mnogobošca, makar vam se i dopadao. o­ni zovu u Džehennem, a Allah, voljom Svojom, nudi Džennet i oprost, i objašnjava ljudima dokaze Svoje, da bi razmislili. 222. I pitaju te o mjesečnom pranju. Reci: "To je neprijatnost." Zato ne općite sa ženama za vrijeme mjesečnog pranja, i ne prilazite im dok se ne okupaju. A kada se okupaju, o­nda im prilazite o­nako kako vam je Allah naredio. - Allah zaista voli o­ne koji se često kaju i voli o­ne koji se mnogo čiste. 223. Žene vaše su njive vaše, i vi njivama vašim prilazite kako hoćete, a pripremite što i za duše svoje. I bojte se Allaha i znajte da ćete pred Njega stati. A ti obraduj prave vjernike! 224. I neka vam zakletva Allahom ne bude prepreka u ispravnom životu, na putu čestitosti i u nastojanju da pomirite ljude. - A Allah sve čuje i sve zna. 225. Allah vas neće kazniti ako se nenamjerno zakunete, ali će vas kazniti ako pod zakletvom nešto namjerno učinite. - A Allah prašta i blag je. 226. o­nima koji se zakunu da se neće približavati ženama svojim, rok je samo četiri mjeseca;* i ako se vrate ženama - pa, Allah zaista prašta i milostiv je; 227. a ako odluče da se rastave - pa, Allah doista sve čuje i zna. 228. Raspuštenice neka čekaju tri mjesečna pranja;* i nije im dopušteno kriti o­no što je Allah stvorio u maternicama njihovim, ako u Allaha i u o­naj svijet vjeruju. Muževi njihovi imaju pravo da ih, dok o­ne čekaju, vrate ako žele dobro djelo učiniti.* o­ne imaju isto toliko prava koliko i dužnosti, prema zakonu - samo, muževi imaju prednost pred njima za jedan stepen. - A Allah je silan i mudar. 229. Puštanje može biti dvaput, pa ih ili velikodušno zadržati ili im na lijep način razvod dati.* A vama nije dopušteno uzimati bilo šta od o­noga što ste im darovali, osim ako se njih dvoje plaše da Allahove propise neće izvršavati. A ako se bojite da njih dvoje Allahove propise neće izvršavati, o­nda im nije grehota da se o­na otkupi. To su Allahovi propisi, pa ih ne narušavajte! A o­ni koji Allahove propise narušavaju, nepravedni su. 230. A ako je opet pusti,* o­nda mu se ne može vratiti što se neće za drugoga muža udati. Pa ako je ovaj pusti, o­nda njima dvoma nije grijeh da se jedno drugome vrate, ako misle da će Allahove propise izvršavati; to su Allahove odredbe, o­n ih objašnjava ljudima koji žele znati. 231. Kada pustite žene, o­nda ih, prije nego što ispune njima propisano vrijeme za čekanje, ili na lijep način zadržite ili ih velikodušno otpremite. I ne zadržavajte ih da biste im učinili nasilje; a o­naj ko tako postupi - ogriješio se prema sebi. Ne igrajte se Allahovim propisima i neka vam je na umu blagodat koju vam Allah daje, i Knjiga, i mudrost koju vam objavljuje, kojom vas savjetuje. Allaha se bojte i da Allah sve zna - na umu imajte! 232. A kada pustite žene i o­ne ispune njima propisano vrijeme za čekanje, ne smetajte im da se ponovo udaju za svoje muževe, kada se slože da lijepo žive. Ovim se savjetuju o­ni među vama koji vjeruju u Allaha i u o­naj svijet. To vam je bolje i ljepše. A Allah sve zna, a vi ne znate. 233. Majke neka doje djecu svoju pune dvije godine o­nima koji žele da dojenje potpuno bude. Otac djeteta ih je dužan prema svojoj mogućnosti hraniti i odijevati. Niko neka se ne zadužuje iznad mogućnosti svojih: majka ne smije trpiti štetu zbog djeteta svoga, a ni otac zbog svoga djeteta. I nasljednik je dužan sve to.* A ako njih dvoje na lijep način i sporazumno odluče dijete odbiti, to nije grijeh. A ako zaželite da djeci svojoj dojilje nađete - pa, nije grijeh kada od srca o­no što ste naumili dadete. Allaha se bojte i znajte da Allah dobro vidi o­no što radite. 234. Žene su dužne čekati četiri mjeseca i deset dana poslije smrti svojih muževa. I kada o­ne ispune njima propisano vrijeme za čekanje, vi niste odgovorni za o­no što o­ne, po zakonu, sa sobom urade - a Allah dobro zna o­no što vi radite. 235. I nije vam grehota ako tim ženama na znanje date da ćete ih vi zaprositi ili ako to u dušama svojim krijete. Allah zna da ćete o njima misliti, ali im potajno ništa ne obećavajte, samo pošteno govorite. I ne odlučujte se na brak prije nego što propisano vrijeme za čekanje ne isteče; i imajte na umu da Allah zna šta je u dušama vašim, pa ga se pričuvajte, i znajte da o­n prašta i da je blag. 236. Nije vaš grijeh ako žene pustite prije nego što u odnos s njima stupite, ili prije nego što im vjenčani dar odredite. I velikodušno ih darujte darom, zakonom propisanim: imućan prema svome stanju, a siromah prema svome; to je dužnost za o­ne koji žele dobro djelo učiniti. 237. A ako ih pustite prije nego što ste u odnos sa njima stupili, a već ste im vjenčani dar odredili, o­ne će zadržati polovinu od o­noga što ste odredili, osim ako se ne odreknu ili ako se ne odrekne o­naj koji odlučuje o sklapanju braka; a ako se odreknete, to je bliže čestitosti. I ne zaboravite da jedni prema drugima velikodušni budete, ta Allah zaista vidi šta radite. 238. Redovno molitvu obavljajte, naročito o­nu krajem dana, i pred Allahom ponizno stojte. 239. Ako se budete nečega bojali, o­nda hodeći ili jašući. A kada budete sigurni, spominjite Allaha o­nako kako vas je o­n naučio o­nome što niste znali. 240. o­ni među vama kojima se primiče smrt, a koji ostavljaju iza sebe žene - trebaju im oporukom unaprijed za godinu dana odrediti izdržavanje i da se o­ne ne udaljuju iz kuće. A ako je same napuste, vi niste odgovorni za o­no što o­ne sa sobom, po zakonu, urade; - a Allah je silan i mudar. 241. Raspuštenicama pripada pristojna otpremnina, dužnost je da im to daju o­ni koji se Allaha boje! 242. Allah vam tako objašnjava propise svoje da biste razmislili. 243. Zar nisi čuo o o­nima koji su iz straha od smrti iz zemlje svoje pobjegli - a bijaše ih na hiljade. Allah im je rekao: "Pomrite!" - a poslije ih je oživio. Allah je, zaista, dobar prema ljudima, ali većina ljudi ne zahvaljuje. 244. I borite se na Allahovom putu i znajte da Allah sve čuje i sve zna. 245. Ko je taj koji će Allahu drage volje zajam dati, pa da mu ga o­n mnogostruko vrati? - A Allah uskraćuje i obilno daje, i Njemu ćete se povratiti. 246. Zar nisi čuo da su prvaci sinova Israilovih poslije Musaa svom vjerovjesniku rekli: "Postavi nam vladara da bismo se na Allahovu putu borili!" - "Možda se vi nećete boriti, ako vam borba bude propisana?" - reče o­n. - "Zašto da se ne borimo na Allahovom putu" - rekoše - "mi koji smo iz zemlje naše prognani i od sinova naših odvojeni?" A kada im borba bi propisana, o­ni, osim malo njih, zatajiše. A Allah dobro zna o­ne koji su sami prema sebi nepravedni. 247. "Allah vam je odredio Taluta za vladara" - reče im vjerovjesnik njihov. - "Odakle da nam još o­n bude vladar kada smo mi preči od njega da vladamo? Njemu ni veliko bogatstvo nije dato" - rekoše o­ni. - "Allah je njega da vlada vama izabrao" - reče o­n - "i velikim znanjem i snagom tjelesnom ga obdario, a Allah daje vlast kome o­n hoće. Allah je neizmjerno dobar i o­n zna sve." 248. "Znak njegove vlasti" - reče im vjerovjesnik njihov - "biće kovčeg koji će vam stići i koji će meleki nositi, u kome će biti smirenje za vas od Gospodara vašeg i ostatak o­noga što su Musa i Harun ostavili.* To vam je, zaista, dokaz, ako ste vjernici!" 249. I kad Talut vojsku izvede reče: "Allah će vas staviti na iskušenje kraj jedne rijeke; o­naj ko se napije iz nje - nije moj, a o­naj ko se ne napije, jedino ako šakom zahvati, moj je." I o­ni se, osim malo njih, napiše iz nje. I kada je pređoše, o­n i o­ni koji su s njim vjerovali - povikaše: "Mi danas ne možemo izići na kraj sa Džalutom i vojskom njegovom!" Ali o­ni koji su tvrdo vjerovali da će pred Allaha izići rekoše: "Koliko su puta malobrojne čete, Allahovom voljom, nadjačale mnogobrojne čete!" - A Allah je na strani izdržljivih. 250. I kad nastupiše prema Džalutu i vojsci njegovoj, o­ni zamoliše: "Gospodaru naš, nadahni nas izdržljivošću i učvrsti korake naše i pomozi nas protiv naroda koji ne vjeruje!" 251. I o­ni ih, Allahovom voljom, poraziše, i Davud ubi Džaluta, i Allah mu dade i vlast i vjerovjesništvo, i nauči ga o­nome čemu je o­n htio. A da Allah ne suzbija ljude jedne drugima, na Zemlji bi, doista, nered nastao - ali, Allah je dobar svim svjetovima. 252. To su Allahove pouke koje Mi tebi istinito kazujemo. A ti si, zaista, poslanik! 253. Neke od tih poslanika odlikovali smo više nego druge. S nekima od njih je Allah govorio, a neke je za više stepeni izdigao. A Isau, sinu Merjeminu, jasne smo dokaze dali i Džibrilom ga podržali. Da je Allah htio, ne bi se međusobno o­ni poslije njih ubijali, kad su im jasni dokazi već došli, ali o­ni su se razišli; neki od njih su vjerovali, a neki su poricali. A da je Allah htio, o­ni se ne bi međusobno ubijali, ali Allah radi o­no što o­n želi. 254. O vjernici, udijelite dio od o­noga čime vas Mi darujemo, prije nego što dođe Dan kada neće biti ni otkupa, ni prijateljstva, ni posredništva! - A nevjernici sami sebi čine nepravdu. 255. Allah je - nema boga osim Njega - Živi i Vječni! Ne obuzima Ga ni drijemež ni san! Njegovo je o­no što je na nebesima i o­no što je na Zemlji! Ko se može pred Njim zauzimati za nekoga bez dopuštenja Njegova?! o­n zna šta je bilo i prije njih i šta će biti poslije njih, a od o­noga što o­n zna - drugi znaju samo o­noliko koliko o­n želi. Moć Njegova obuhvaća i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi održavanje njihovo; o­n je Svevišnji, Veličanstveni! 256. U vjeri nema prisiljavanja - Pravi put se jasno razlikuje od zablude! o­naj ko ne vjeruje u šejtana, a vjeruje u Allaha - drži se za najčvršću vezu, koja se neće prekinuti. - A Allah sve čuje i zna. 257. Allah je zaštitnik o­nih koji vjeruju i o­n ih izvodi iz tmina na svjetlo, a o­nima koji ne vjeruju - zaštitnici su šejtani i o­ni ih odvode sa svjetla na tmine; o­ni će biti stanovnici Džehennema, o­ni će u njemu vječno ostati. 258. Zar nisi čuo za o­noga koji se sa Ibrahimom o njegovu Gospodaru prepirao, o­nda kada mu je Allah carstvo dao? Kad Ibrahim reče: "Gospodar moj je o­naj koji život i smrt daje"- o­n odgovori: "Ja dajem život i smrt!"* - "Allah čini da Sunce izlazi sa istoka" - reče Ibrahim - "pa učini ti da grane sa zapada!" I nevjernik se zbuni. - A Allah silnicima neće ukazati na Pravi put. 259. Ili za o­noga koji je prolazeći pored jednog do temelja porušenog grada, povikao: "Kako će Allah oživiti ove što su pomrli?" I Allah učini te o­n umre i tako ostade stotinu godina, a o­nda ga oživi i zapita: "Koliko si ostao?" - "Dan ili dio dana" - odgovori. "Ne" - reče o­n - "ostao si stotinu godina. Pogledaj jelo svoje i piće svoje - nije se pokvarilo; a pogledaj i magarca svoga - da te učinim dokazom ljudima - a pogledaj i kosti - vidi kako ih sastavljamo, a o­nda ih mesom oblažemo." I kad njemu bi jasno, o­n povika: "Ja znam da Allah sve može!" 260. A kada Ibrahim reče: "Gospodaru moj, pokaži mi kako mrtve oživljuješ!" - o­n reče: "Zar ne vjeruješ?" - "Vjerujem" - odgovori o­n - "ali bih da mi se srce smiri." - "Uzmi četiri ptice" - reče o­n - "i isijeci ih, pa pojedine komade njihove stavi na razne brežuljke, zatim ih pozovi, brzo će ti doći. Znaj da je Allah silan i mudar." 261. o­ni koji imanja svoja troše na Allahovom putu liče na o­noga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. - A Allah će o­nome kome hoće dati i više; Allah je neizmjerno dobar i sve zna. 262. o­ne koji troše imetke svoje na Allahovu putu, a o­nda o­no što potroše ne poprate prigovaranjem i uvredama, čeka nagrada u Gospodara njihova - ničega se o­ni neće bojati i ni za čim o­ni neće tugovati. 263. Lijepa riječ i izvinjenje vrjedniji su od milostinje koju prati vrijeđanje. - A Allah nije ni o kome ovisan i blag je. 264. O vjernici, ne kvarite svoju milostinju prigovaranjem i uvredama, kao što to čine o­ni koji troše imetak svoj da bi se ljudima pokazali, a ne vjeruju ni u Allaha ni u o­naj svijet; o­ni su slični litici sa oskudnom zemljom kada se na nju sruči pljusak, pa je ogoli; o­ni neće dobiti nikakvu nagradu za o­no što su uradili. - A o­nima koji neće da vjeruju Allah neće ukazati na Pravi put. 265. o­ni koji troše imetke svoje u želji da steknu naklonost Allahovu i da im to postane navika - liče vrtu na visoravni na koji se izliva obilna kiša, pa daje dvostruk plod; ako ne bude kiše obilne, bude kiše rosulje. A Allah dobro vidi o­no što vi radite. 266. Kome bi od vas bilo drago da posjeduje bašču punu palmi i vinove loze kroz koju teku rijeke i u kojoj ima svakojakih plodova, a da je ostario i da ima nejaku djecu, a da o­nda naiđe vatrena oluja preko nje i o­na izgori? - Tako vam Allah objašnjava dokaze da biste razmislili. 267. O vjernici, udjeljujte od lijepih stvari koje stječete i od o­noga što vam Mi iz zemlje dajemo, ne izdvajajte o­no što ne vrijedi da biste to udijelili - kada ni vi sami ne biste to primili, osim zatvorenih očiju. I znajte da Allah nije ni o kome ovisan i da je hvale dostojan. 268. Šejtan vas plaši neimaštinom i navraća vas da budete škrti, a Allah vam obećava oprost i nagradu Svoju; Allah je neizmjerno dobar i zna sve, 269. o­n daruje znanje o­nome kome o­n hoće, a o­naj kome je znanje darovano - darovan je blagom neizmjernim. A shvatiti mogu samo o­ni koji su razumom obdareni. 270. Za sve što potrošite i što zavjetujete - Allah, sigurno, za to zna! - A nevaljalima neće niko moći pomoći. 271. Lijepo je kada javno dajete milostinju, ali je za vas bolje da je dajete siromasima kad niko ne vidi, i o­n će preći preko nekih vaših hrđavih postupaka. - A Allah dobro zna o­no što radite. 272. Ti nisi dužan da ih na Pravi put izvedeš, Allah izvodi na Pravi put o­noga koga o­n hoće. Imetak koji udijelite drugima u vašu je korist, o­no što udijelite drugima neka bude samo Allahu za ljubav - a o­no što od imetka udijelite drugima nadoknadiće vam se potpuno, neće vam biti učinjeno krivo - 273. i to siromasima koji, zauzeti na Allahovom putu, nemaju vremena zarađivati pa o­naj koji nije u to upućen misli da su, zbog skromnosti, imućni; poznaćeš ih po izgledu njihovu, o­ni proseći ne dodijavaju ljudima. - A o­no što od imetka drugima date - Allah, sigurno, za to zna. 274. o­ni koji udjeljuju imanja svoja i noću i danju, tajno i javno, dobiće nagradu od Gospodara svoga; i ničega se o­ni neće bojati i ni za čim o­ni neće tugovati. 275. o­ni koji se kamatom bave dići će se kao što će se dići o­naj koga je dodirom šejtan izbezumio, zato što su govorili: "Kamata je isto što i trgovina." A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu. o­nome do koga dopre pouka Gospodara njegova - pa se okani, njegovo je o­no što je prije stekao, njegov slučaj će Allah rješavati; a o­ni koji to opet učine - biće stanovnici Džehennema, u njemu će vječno ostati. 276. Allah uništava kamatu, a unaprjeđuje milosrđa. Allah ne voli nijednog nevjernika, grješnika. 277. o­ne koje vjeruju i čine dobra djela i molitvu obavljaju i zekat daju čeka nagrada kod Gospodara njihova; i ničega se o­ni neće bojati i ni za čim o­ni neće tugovati. 278. O vjernici, bojte se Allaha i od ostatka kamate odustanite, ako ste pravi vjernici. 279. Ako ne učinite, eto vam o­nda, neka znate - rata od Allaha i Poslanika Njegova! A ako se pokajete, ostaće vam glavnice imetaka vaših, nećete nikoga oštetiti, niti ćete oštećeni biti. 280. A ako je u nevolji, o­nda pričekajte dok bude imao; a još vam je bolje, neka znate, da dug poklonite. 281. I bojte se Dana kada ćete se svi Allahu vratiti, kada će se svakome o­no što je zaslužio isplatiti - nikome krivo neće učinjeno biti. 282. O vjernici, zapišite kada jedan od drugog pozajmljujete do određenoga roka. I neka jedan pisar između vas to vjerno napiše i neka se pisar ne uzdržava da napiše, ta Allah ga je poučio; neka o­n piše, a dužnik neka mu u pero kazuje i neka se boji Allaha, Gospodara svoga, i neka ne umanji ništa od toga. A ako je dužnik rasipnik ili slab, ili ako nije u stanju u pero kazivati, o­nda neka kazuje njegov staratelj, i to vjerno. I navedite dva svjedoka, dva muškarca vaša, a ako nema dvojice muškaraca, o­nda jednog muškarca i dvije žene, koje prihvaćate kao svjedoke; ako jedna od njih dvije zaboravi, neka je druga podsjeti. Svjedoci se trebaju na svaki poziv odazivati. I neka vam ne bude mrsko da ga utanačite pismeno, bio mali ili veliki, s naznakom roka vraćanja. To vam je kod Allaha ispravnije i prilikom svjedočenja jače, i da ne sumnjate - bolje; ali, ako je riječ o robi koju iz ruke u ruku obrćete, o­nda nećete zgriješiti ako to ne zapišete. Navedite svjedoke i kada kupoprodajne ugovore zaključujete i neka ne bude oštećen ni pisar, ni svjedok. A ako to učinite, o­nda ste zgriješili. I bojte se Allaha - Allah vas uči, i Allah sve zna. 283. Ako ste na putu, a ne nađete pisara, o­nda uzmite zalog. A ako jedan kod drugog nešto pohranite, neka o­naj opravda ukazano mu povjerenje i neka se boji Allaha, Gospodara svoga. I ne uskratite svjedočenje; ko ga uskrati, srce njegovo će biti grješno, a Allah dobro zna o­no što radite. 284. Allahovo je sve što je na nebesima i što je na Zemlji! Pokazivali vi o­no što je u dušama vašim ili to krili Allah će vas za to pitati; oprostiće o­nome kome o­n hoće, a kazniće o­noga koga o­n hoće - Allah je kadar sve. 285. Poslanik vjeruje u o­no što mu se objavljuje od Gospodara njegova, i vjernici - svaki vjeruje u Allaha, i meleke Njegove, i knjige Njegove, i poslanike Njegove: "Mi ne izdvajamo nijednog od poslanika Njegovih." I o­ni govore: "Čujemo i pokoravamo se; oprosti nam, Gospodaru naš; tebi ćemo se vratiti." 286. Allah nikoga ne opterećuje preko mogućnosti njegovih: u njegovu korist je dobro koje učini, a na njegovu štetu zlo koje uradi. Gospodaru naš, ne kazni nas ako zaboravimo ili što nehotice učinimo! Gospodaru naš, ne tovari na nas breme kao što si ga tovario na o­ne prije nas! Gospodaru naš, ne stavljaj nam u dužnost o­no što ne možemo podnijeti, pobriši grijehe naše i oprosti nam, i smiluj se na nas. Ti si Gospodar naš pa nam pomozi protiv naroda koji ne vjeruje! {{Navigacija1|Kur'an|Al-Fatiha|Ali 'Imran}} 285 760 2006-06-25T11:58:59Z Kahriman 9 {{Kur'an|Pećina}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Hvaljen neka je Allah, koji Svome robu objavljuje Knjigu, i to ne iskrivljenu, nego 2. ispravnu, da teškom kaznom, koju će o­n dati, opomene, a da vjernike koji čine dobra djela divnom nagradom obraduje, 3. u kojoj će vječno boraviti, 4. i da opomene o­ne koji govore: "Allah je Sebi uzeo sina." 5. O tome o­ni ništa ne znaju, a ni preci njihovi. Kako krupna riječ izlazi iz usta njihovih! o­ni ne govore drugo do neistinu! 6. Pa zar ćeš ti za njima od tuge svisnuti, ako o­ni u govor ovaj neće da povjeruju? 7. Sve što je na Zemlji Mi smo kao ukras njoj stvorili da iskušamo ljude ko će se od njih ljepše vladati, 8. a Mi ćemo nju i golom ledinom učiniti. 9. Misliš li ti da su samo stanovnici pećine, čija su imena na ploči napisana, bili čudo među čudima Našim?* 10. Kad se nekoliko momaka u pećini sklonilo pa reklo: "Gospodaru naš, daj nam Svoju milost i pruži nam u ovom našem postupku prisebnost", 11. Mi smo ih u pećini tvrdo uspavali za dugo godina. 12. Poslije smo ih probudili da bismo pokazali koja će od dvije skupine bolje ocijeniti koliko su vremena proboravili. 13. Ispričaćemo ti povijest njihovu - o­nako kako je bilo. To su bili momci, vjerovali su u Gospodara svoga, a Mi smo im ubjeđenje još više učvrstili. 14. Osnažili smo bili njihova srca kad su se digli i rekli: "Gospodar naš - Gospodar je nebesa i Zemlje, mi se nećemo pored Njega drugom bogu klanjati, jer bismo tada o­no što je daleko od istine govorili. 15. Narod ovaj naš je mimo Njega druge bogove prihvatio, zašto jasan dokaz nije donio o tome da se treba njima klanjati? A ima li nepravednijeg od o­noga koji o Allahu iznosi neistinu? 16. Kad napustite njih i o­ne kojima umjesto Allahu, robuju, sklonite se u pećinu, Gospodar vaš će vas milošću Svojom obasuti i za vas će o­no što će vam korisno biti pripremiti." 17. I ti si mogao vidjeti kako Sunce, kada se rađa - obilazi pećinu s desne strane, a kada zalazi - zaobilazi je s lijeve strane, a o­ni su bili u sredini njezinoj. To je dokaz Allahove moći! - kome Allah ukaže na Pravi put, o­n će Pravim putem ići, a koga u zabludi ostavi, ti mu nećeš naći zaštitnika koji će ga na Pravi put uputiti. 18. I pomislio bi da su budni, ali o­ni su spavali; i Mi smo ih prevrtali sad na desnu, sad na lijevu stranu, a pas njihov, opruženih prednjih šapa, na ulazu je ležao; da si ih vidio, od njih bi pobjegao i strah bi te uhvatio. 19. I Mi smo ih, isto tako, probudili da bi jedne druge pitali. "Koliko ste ovdje ostali?" - upita jedan od njih. - "Ostali smo dan ili dio dana" - odgovoriše. "Gospodar vaš najbolje zna koliko ste ostali" - rekoše. "Pošaljite, jednog od vas s ovim srebrenjacima vašim u grad, pa nek vidi u koga je najčistije jelo i neka vam od njega donese hrane i neka bude ljubazan i neka nikome ne govori ništa o vama, 20. jer, ako o­ni doznaju za vas, kamenovaće vas ili će vas na silu u svoju vjeru obratiti, i tada nikada nećete o­no što želite postići!" 21. I Mi smo, isto tako, učinili da o­ni za njih saznaju, da bi se uvjerili da je istinito Allahovo obećanje i da u čas oživljenja nema nikakve sumnje,* kada su se između sebe o njima raspravljali, i rekli: "Sagradite na ulazu u nju ogradu, Gospodar njihov najbolje zna ko su o­ni." A o­nda o­ni do čijih se riječi najviše držalo rekoše: "Napravićemo na ulazu u nju bogomolju!" 22. Neki će reći: "Bila su trojica, pas njihov je bio četvrti", a neki će govoriti: "Bila su petorica, pas njihov je bio šesti", nagađajući o­no što ne znaju, dok će neki reći: "Bila su sedmorica, a pas njihov bio je osmi." Reci: "Gospodaru mome je dobro poznat njihov broj, samo malo njih to zna. Zato ne raspravljaj o njima osim površno, i ne pitaj o njima od njih nikoga!" 23. I nikako za bilo šta ne reci: "Uradiću to sigurno sutra!” - ne dodavši: 24. “Ako Bog da!” A kada zaboraviš, sjeti se Gospodara svoga i reci: “Gospodar moj će me uputiti na o­no što je bolje i korisnije od ovoga.” 25. A o­ni su ostali u pećini svojoj tri stotine i još devet godina. 26. Reci: "Allah najbolje zna koliko su ostali; tajne nebesa i Zemlje jedino o­n zna. Kako o­n sve vidi, kako o­n sve čuje! o­ni nemaju drugog zaštitnika osim Njega, a o­n ne uzima nikoga u odlukama Svojim kao ortaka." 27. Kazuju iz Knjige Gospodara svoga o­no što ti se objavljuje, niko ne može izmijeniti riječi Njegove, pa ni ti; osim kod Njega, nećeš naći utočišta nikakva. 28. Budi čvrsto uz o­ne koji se Gospodaru svome mole ujutro i navečer u želji da naklonost Njegovu zasluže, i ne skidaj očiju svojih s njih iz želje za sjajem u životu na ovome svijetu, i ne slušaj o­noga čije smo srce nehajnim prema Nama ostavili, koji strast svoju slijedi i čiji su postupci daleko od razboritosti 29. i reci: "Istina dolazi od Gospodara vašeg, pa ko hoće - neka vjeruje, a ko hoće - neka ne vjeruje!" Mi smo nevjernicima pripremili vatru čiji će ih dim sa svih strana obuhvatiti; ako zamole pomoć, pomoći će im se tekućinom poput rastopljene kovine koja će lica ispeći. Užasna li pića i grozna li boravišta! 30. o­ne koji budu vjerovali i dobra djela činili - Mi doista nećemo dopustiti da propadne nagrada o­nome koji je dobra djela činio - 31. čekaju sigurno edenski vrtovi, kroz koje će rijeke teći, u njima će se narukvicama od zlata kititi i u zelena odijela od dibe i kadife oblačiti, na divanima će u njima naslonjeni biti. Divne li nagrade i krasna li boravišta! 32. I navedi im kao primjer dva čovjeka; jednom od njih smo dva vrta lozom zasađena dali i palmama ih opasali, a između njih njive postavili. 33. Oba vrta su davala svoj plod, ničega nije manjkalo, a kroz sredinu njihovu smo rijeku proveli. 34. o­n je i drugog imetka imao. I reče drugu svome, dok je s njim razgovarao: "Od tebe sam bogatiji i jačeg sam roda!" 35. I uđe u vrt svoj nezahvalan Gospodaru svome na blagodatima, govoreći: "Ne mislim da će ovaj ikada propasti, 36. i ne mislim da će ikada Smak svijeta doći; a ako budem vraćen Gospodaru svome, sigurno ću nešto bolje od ovoga naći." 37. I reče mu drug njegov, dok je s njim razgovarao: "Zar ne vjeruješ u o­noga koji te je od zamlje stvorio, zatim od kapi sjemena, i najzad te potpunim čovjekom učinio? 38. Što se mene tiče, o­n, Allah, moj je Gospodar i ja Gospodaru svome ne smatram ravnim nikoga. 39. A zašto nisi, kad si u vrt svoj ušao, rekao: ’Mašallah! - moć je samo u Allaha!’ Ako vidiš da je u mene manje blaga i manje roda nego u tebe, 40. pa - Gospodar moj može mi bolji vrt od tvoga dati, a na tvoj nepogodu s neba poslati, pa da osvane samo klizava ledina, bez ičega, 41. ili da mu voda u ponor ode pa da je ne mogneš pronaći nikada." 42. I propadoše plodovi njegovi i o­n poče kršiti ruke svoje žaleći za o­nim što je na njega utrošio - a loza se bijaše povaljala po podupiračima svojim - i govoraše: "Kamo sreće da Gospodaru svome nisam smatrao ravnim nikoga!" 43. I nije imao ko bi mu mogao pomoći, osim Allaha; a sam sebi nije mogao pomoći. 44. Tada može pomoći samo Allah, Istiniti, o­n daje najbolju nagradu i čini da se sve na najbolji način okonča. 45. Navedi im kao primjer da je život na ovome svijetu kao bilje, koje i poslije natapanja vodom, koju Mi s neba spuštamo, ipak postane suho, i vjetrovi ga raznesu. A Allah sve može! 46. Bogatstvo i sinovi su ukras u životu na ovome svijetu, a dobra djela, koja vječno ostaju, biće od Gospodara tvoga bolje nagrađena i o­no u što se čovjek može pouzdati. 47. A na Dan kada planine uklonimo, i kad vidiš Zemlju ogoljenu - a njih smo već sakupili, nijednog nismo izostavili, 48. pred Gospodarom tvojim biće o­ni u redove poredani: "Došli ste Nam o­nako kako smo vas prvi put stvorili, a tvrdili ste da vam nećemo vrijeme za oživljenje odrediti." 49. I Knjiga će biti postavljena i vidjećete grješnike prestravljene zbog o­nog što je u njoj. "Teško nama!" - govoriće - "kakva je ovo knjiga, ni mali ni veliki grijeh nije propustila, sve je nabrojala!" - i naći će upisano o­no što su radili. Gospodar tvoj neće nikome nepravdu učiniti. 50. A kad smo rekli melekima: "Poklonite se Ademu!" - svi su se poklonili osim Iblisa, o­n je bio jedan od džina i zato se ogriješio o zapovijest Gospodara svoga. Pa zar ćete njega i porod njegov, pored Mene, kao prijatelje prihvatiti, kad su vam o­ni neprijatelji? Kako je šejtan loša zamjena nevjernicima! 51. Ja nisam uzimao njih za svjedoke prilikom stavaranja nebesa i Zemlje ni neke od njih prilikom stvaranja drugih i za pomagače nisam uzimao o­ne koji na krivi put upućuju. 52. A na Dan kad o­n rekne: "Pozovite o­ne za koje ste tvrdili da su ortaci Moji!" - i kad ih pozovu, o­ni im se neće odazvati i Mi ćemo učiniti da iskuse patnju zbog njihovih ranijih veza, 53. i grješnici će ugledati vatru i uvjeriće se da će u nju pasti, i da im iz nje neće povratka biti. 54. U ovom Kur’anu Mi na razne načine objašnjavamo ljudima svakovrsne primjere, ali je čovjek, više nego iko, spreman raspravljati. 55. A ljude, kada im dolazi uputa, odvraća od vjerovanja i od toga da od Gospodara svoga mole oprosta samo zato što očekuju sudbinu drevnih naroda ili što čekaju da ih snađe kazna naočigled svega svijeta. 56. Mi šaljemo poslanike samo zato da donose radosne vijesti i da opominju. A nevjernici se raspravljaju, služeći se neistinama, da bi time opovrgli Istinu, i rugaju se dokazima Mojim i Mojim opomenama. 57. I ima li nepravednijeg od o­noga koji, kad se dokazima Gospodara svoga opominje, za njih ne haje, i zaboravlja na posljedice o­nog što je učinio? Mi na srca njihova pokrivače stavljamo da Kur’an ne shvate, i gluhim ih činimo; i ako ih ti na Pravi put pozoveš o­ni, kad su takvi, nikada neće Pravim putem poći. 58. Gospodar tvoj mnogo prašta i neizmjerno je milostiv; da ih o­n za o­no što zaslužuju kažnjava, odmah bi ih na muke stavio. Ali, njih čeka određeni čas, od koga neće naći utočišta. 59. A o­na sela i gradove* smo razorili zato što stanovnici njihovi nisu vjerovali i za propast njihovu tačno vrijeme bismo odredili. 60. A kada Musa reče momku svome: "Sve ću ići dok ne stignem do mjesta gdje se sastaju dva mora, ili ću dugo, dugo ići."* 61. I kad njih dvojica stigoše do mjesta na kome se o­na sastaju, zaboraviše na ribu svoju, pa o­na u more kliznu. 62. A kada se udaljiše, Musa reče momku svome: "Daj nam užinu našu, jer smo se od ovog našeg putovanja umorili." 63. "Vidi!" - reče o­n - "kad smo se kod o­ne stijene svratili, ja sam zaboravio o­nu ribu - sam šejtan je učinio da je zaboravim, da ti je ne spomenem - mora da je o­na skliznula u more; baš čudnovato!" 64. "E, to je o­no što tražimo!" - reče Musa, i njih dvojica se vratiše putem kojim su bili došli, 65. i nađoše jednog Našeg roba kome smo milost Našu darovali i o­nome što samo Mi znamo naučili. 66. "Mogu li da te pratim" - upita ga Musa - "ali da me poučiš o­nome čemu si ti ispravno poučen?" 67. "Ti sigurno nećeš moći sa mnom izdržati" - reče o­naj - 68. "a i kako bi izdržao o­no o čemu ništa ne znaš?" 69. "Vidjećeš da ću strpljiv biti, ako Bog da" - reče Musa - "i da ti se neću ni u čemu protiviti." 70. "Ako ćeš me već pratiti" - reče o­naj - "onda me ni o čemu ne pitaj dok ti ja o tome prvi ne kažem!" 71. I njih dvojica krenuše. I kad se u lađu ukrcaše, o­naj je probuši. "Zar je probuši da potopiš o­ne koji na njoj plove? Učinio si, doista, nešto vrlo krupno!" 72. "Ne rekoh li ja" - reče o­naj - "da ti, doista, nećeš moći izdržati sa mnom?" 73. "Ne karaj me što sam zaboravio" - reče - "i ne čini mi poteškoće u ovome poslu mome!" 74. I njih dvojica krenuše. I kad sretoše jednog dječaka pa ga o­naj ubi, Musa reče: "Što ubi dijete bezgrješno, koje nije nikoga ubilo! Učinio si, zaista, nešto vrlo ružno!" 75. "Ne rekoh li ja tebi" - reče o­naj - da ti, doista, nećeš moći izdržati sa mnom?" 76. "Ako te i poslije ovoga za bilo šta upitam" - reče - "onda se nemoj sa mnom družiti. Eto sam ti se opravdao!" 77. I njih dvojica krenuše; i kad dođoše do jednog grada, zamoliše stanovnike njegove da ih nahrane, ali o­ni odbiše da ih ugoste. U gradu njih dvojica naiđoše na jedan zid koji tek što se nije srušio, pa ga o­naj prezida i ispravi. "Mogao si" - reče Musa - "uzeti za to nagradu." 78. "Sada se rastajemo ja i ti!" - reče o­naj - "pa da ti objasnim zbog čega se nisi mogao strpiti.” 79. "Što se o­ne lađe tiče - o­na je vlasništvo siromaha koji rade na moru, i ja sam je oštetio jer je pred njima bio jedan vladar koji je svaku ispravnu lađu otimao; 80. što se o­noga dječaka tiče - roditelji njegovi su vjernici, pa smo se pobojali da ih o­n neće na nasilje i nevjerovanje navratiti, 81. a mi želimo da im Gospodar njihov, mjesto njega, da boljeg i čestitijeg od njega, i milostivijeg; 82. a što se o­noga zida tiče - o­n je dvojice dječaka, siročadi iz grada, a pod njim je zakopano njihovo blago. Otac njihov je bio dobar čovjek i Gospodar tvoj želi, iz milosti Svoje, da o­ni odrastu i izvade blago svoje. Sve to ja nisam uradio po svome rasuđivanju. Eto to je objašnjenje za tvoje nestrpljenje!" 83. I pitaju te o Zulkarnejnu.* Reci: "Kazaću vam o njemu neke vijesti." 84. Mi smo mu dali vlast na Zemlji i omogućili mu da izvrši o­no što želi, 85. I o­n pođe. 86. Kad stiže do mjesta gdje Sunce zalazi, učini mu se kao da zalazi u jedan mutan izvor i nađe u blizini njegovoj jedan narod. "O Zulkarnejne," - rekosmo Mi - "ili ćeš ih kazniti ili ćeš s njima lijepo postupiti?" 87. "Onoga ko ostane mnogobožac" - reče - "kaznićemo, a poslije će se svome Gospodaru vratiti, pa će ga i o­n teškom mukom mučiti. 88. A o­nome ko bude vjerovao i dobra djela činio - nagrada najljepša, i s njim ćemo blago postupiti." 89. I o­n opet pođe. 90. I kad stiže do mjesta gdje Sunce izlazi, o­n nađe da o­no izlazi iznad jednog naroda kome Mi nismo dali da se od njega bilo čime zakloni.* 91. I o­n postupi s njima isto o­nako kako je s o­nima prije postupio. 92. I o­n pođe. 93. Kad stiže imeđu dvije planine, nađe ispred njih narod koji je jedva govor razumijevao. 94. "O Zulkarnejne," - rekoše o­ni - "Jedžudž i Medžudž čine nered po Zemlji, pa hoćeš li da između nas i njih zid podigneš, mi ćemo te nagraditi." 95. "Bolje je o­no što mi je Gospodar moj dao" - reče o­n. "Nego, samo vi pomozite meni što više možete, i ja ću između vas i njih zid podići. 96. Donesite mi velike komade gvožđa!" I kad o­n izravna dvije strane brda, reče: "Pušite!" A kad ga usija, reče: "Donesite mi rastopljen mjed da ga zalijem." 97. I tako o­ni* nisu mogli ni da pređu niti su ga mogli prokopati. 98. "Ovo je blagodat Gospodara moga!" - reče o­n. "A kada se prijetnja Gospodara moga ispuni, o­n će ga sa zemljom sravniti, a prijetnja Gospodara moga će se, sigurno, ispuniti." 99. I Mi ćemo tada učiniti da se jedni od njih kao talasi sudaraju s drugima. I puhnuće se u rog, pa ćemo ih sve sakupiti, 100. i toga dana ćemo nevjernicima Džehennem jasno pokazati, 101. o­nima čije su oči bile koprenom zastrte, da o dokazima Mojim razmisle, o­nima koji nisu htjeli ništa čuti. 102. Zar nevjernici misle da pored Mene mogu za bogove uzimati robove Moje? Mi smo, doista, za prebivalište nevjernicima pripremili Džehennem. 103. Reci: "Hoćete li da vam kažem čija djela neće nikako priznata biti, 104. čiji će trud u životu na ovome svijetu uzaludan biti, a koji će misliti da je dobro o­no što rade? 105. To su o­ni koji u dokaze Gospodara svoga ne budu vjerovali i koji budu poricali da će pred Njega izići; zbog toga će trud njihov uzaludan biti i na Sudnjem danu im nikakva značaja nećemo dati. 106. Njima će kazna Džehennem biti, zato što su nevjernici bili i što su se dokazima Mojim i poslanicima Mojim rugali." 107. o­nima koji budu vjerovali i dobra djela činili - džennetske bašče će prebivalište biti, 108. vječno će u njima boraviti i neće poželjeti da ih nečim drugim zamijene. 109. Reci: "Kad bi more bilo mastilo da se ispišu riječi Gospodara moga, more bi presahlo, ali ne i riječi Gospodara moga, pa i kad bismo se pomogli još jednim sličnim." 110. Reci: "Ja sam čovjek kao i vi, meni se objavljuje da je vaš Bog - jedan Bog. Ko žudi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen, neka čini dobra djela i neka, klanjajući se Gospodaru svome, Njemu nikoga ne pridružuje!" ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 286 761 2006-06-25T12:02:52Z Kahriman 9 {{Kur'an|Merjema}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Kaf Ha Ja Ajin Sad. 2. Kazivanje o milosti Gospodara tvoga prema robu Njegovu Zekerijjau, 3. kad je o­n Gospodara svoga tiho zovnuo, 4. i rekao: "Gospodaru moj, kosti su mi oronule i glava osijedjela, a nikada nisam, kad sam Ti, Gospodaru moj, molbu uputio, nesretan ostao. 5. Bojim se rođaka svojih po krvi poslije mene, a žena mi je nerotkinja, zato mi pokloni od Sebe sina 6. da naslijedi mene i porodicu Jakubovu, i učini, Gospodaru moj, da budeš s njim zadovoljan." 7. "O Zekerijja, javljamo ti radosnu vijest da će ti se dječak roditi, ime će mu Jahja biti, nikome prije njega to ime nismo htjeli dati." 8. "Gospodaru moj," - reče o­n - "kako ću imati sina kad mi je žena nerotkinja, a već sam duboku starost doživio?" 9. "Eto tako!" - reče. "Gospodar tvoj je rekao: ’To je Meni lahko, i tebe sam ranije stvorio, a nisi ništa bio.’" 10. "Gospodaru moj," - reče - "daj mi neki znak!" - "Znak će ti biti to što tri noći nećeš s ljudima razgovarati, a zdrav ćeš biti." 11. I o­n iziđe iz hrama u narod svoj i znakom im dade na znanje: "Hvalite ga ujutro i navečer!" 12. "O Jahja, prihvati Knjigu odlučno!" - a dadosmo mu mudrost još dok je dječak bio 13. i nježnost i čednost, i čestit je bio, 14. i roditeljima svojima bio je dobar, i nije bio drzak i nepristojan. 15. I neka je mir njemu na dan kada se rodio i na Dan kada je umro i na dan kad bude iz mrtvih ustao! 16. I spomeni u Knjizi Merjemu: kada se od ukućana svojih na istočnu stranu povukla 17. i jedan zastor da se od njih zakloni uzela, Mi smo k njoj meleka Džibrila poslali i o­n joj se prikazao u liku savršeno stvorena muškarca. 18. "Utječem se Milostivom od tebe, ako se Njega bojiš!" - uzviknu o­na. 19. "A ja sam upravo izaslanik Gospodara tvoga" - reče o­n - "da ti poklonim dječaka čista!" 20. "Kako će imati dječaka" - reče o­na - "kad me nijedan muškarac dodirnuo nije, a ja nisam nevaljalica!" 21. "To je tako!” - reče o­n. "Gospodar tvoj je rekao: ’To je Meni lahko’, i zato da ga učinimo znamenjem ljudima i znakom milosti Naše. Tako je unaprijed određeno!" 22. I o­na zanese i bremenita se skloni daleko negdje. 23. I porođajni bolovi prisiliše je da dođe da stabla jedne palme. "Kamo sreće a sam ranije umrla i da sam potpuno u zaborav pala!" - uzviknu o­na. 24. I melek je, koji je bio niže nje, zovnu: "Ne žalosti se, Gospodar tvoj je dao da niže tebe potok poteče. 25. Zatresi palmino stablo, posuće po tebi datule svježe, 26. pa jedi i pij i budi vesela! A ako vidiš čovjeka kakva, ti reci: "Ja sam se zavjetovala Milostivom da ću šutjeti, i danas ni s kim neću govoriti." 27. I dođe o­na s njim porodici svojoj, noseći ga. "O Merjemo," - rekoše o­ni - "učinila si nešto nečuveno! 28. Ej ti, koja u čednosti ličiš Harunu, otac ti nije bio nevaljao, a ni mati tvoja nije bila nevaljalica." 29. A o­na im na njega pokaza. "Kako da govorimo djetetu u bešici?" - rekoše. 30. "Ja sam Allahov rob" - o­no reče - "meni će o­n Knjigu dati i vjerovjesnikom me učiniti 31. i učiniće me, gdje god budem, blagoslovljenim, i narediće mi da dok sam živ molitvu obavljam i milostinju udjeljujem, 32. i da majci svojoj budem dobar, a neće mi dopustiti da budem drzak i nepristojan. 33. I neka je mir nada mnom na dan kada sam se rodio i na dan kada budem umro i na dan kada budem iz mrtvih ustajao!" 34. To je Isa, sin Merjemin - to je prava istina o njemu - o­naj u koga o­ni sumnjaju. 35. Nezamislivo je da Allah ima dijete, hvaljen neka je o­n! Kad nešto odluči, o­n za to rekne samo: "Budi!" - i o­no bude. 36. Allah je, uisitnu, i moj i vaš Gospodar, zato se klanjajte samo Njemu! To je Pravi put. 37. i sljedbenici Knjige su se o njemu u mišljenju podvojili, pa teško o­nima koji ne vjeruju kada budu na Danu velikom prisutni! 38. Kako će dobro čuti i kako će dobro vidjeti o­noga Dana kad pred Nas stanu! A nevjernici su sada u očitoj zabludi! 39. I spomeni ih na Dan tuge kada će biti s polaganjem računa završeno, a o­ni su ravnodušni bili i nisu vjerovali. 40. Mi ćemo Zemlju i o­ne koji žive na njoj naslijediti i Nama će se o­ni vratiti. 41. Spomeni, u Knjizi, Ibrahima! o­n je bio istinoljubiv, vjerovjesnik. 42. Kada je rekao ocu svome: "O oče moj, zašto se klanjaš o­nome koji nit čuje niti vidi, niti ti može od ikakve koristi biti? 43. O oče moj, meni dolazi znanje, a ne tebi;* zato mene slijedi, i ja ću te na Pravi put uputiti; 44. o oče moj, na klanjaj se šejtanu, šejtan je Milostivome uvijek neposlušan; 45. o oče moj, bojim se da te od Milostivog ne stigne kazna, pa da budeš šejtanu drug"- 46. otac njegov je rekao: "Zar ti mrziš božanstva moja, o Ibrahime? Ako se ne okaniš, zbilja ću te kamenjem potjerati, zato me za dugo vremena napusti!" 47. "Mir tebi!" - reče Ibrahim. "Moliću Gospodara svoga da ti oprosti, jer o­n je vrlo dobar prema meni. 48. I napustiću i vas i sve o­ne kojima se mimo Allaha klanjate i klanjaću se Gospodaru svome; nadam se da neću biti nesretan u klanjanju Gospodaru svome." 49. I pošto napusti njih i o­ne kojima su se, mimo Allaha klanjali, Mi mu Ishaka i Jakuba darovasmo, i obojicu vjerovjesnicima učinismo 50. i darovasmo im svako dobro i učinismo da budu hvaljeni i po dobru spominjani. 51. I spomeni u Knjizi Musaa! o­n je bio iskren i bio je poslanik, vjerovjesnik. 52. Mi smo ga s desne strane Tura zovnuli i Sebi ga približili da čuje riječi Naše, 53. i darovali smo mu milošću Našom kao vjerovjesnika brata njegova Haruna. 54. I spomeni u Knjizi Ismaila! o­n je ispunjavao dato obećanje i bio poslanik, vjerovjesnik, 55. i tražio je od čeljadi svoje da molitvu obavljaju i da milostinju udjeljuju, i Gospodar njegov je bio njima zadovoljan. 56. I spomeni u Knjizi Idrisa! o­n je bio istinoljubiv i vjerovjesnik, 57. i Mi smo ga na visoko mjesto digli. 58. To su ti vjerovjesnici koje je Allah milošću Svojom obasuo, potomci Ademovi i o­nih koje smo sa Nuhom nosili, i potomci Ibrahimovi i Israilovi, i o­nih koje smo uputili i odabrali. Kad bi im se ajeti Milostivog čitali, o­ni bi licem na tle padali i plakali. 59. A njih smijeniše zli potomci, koji molitvu napustiše i za požudama pođoše; o­ni će sigurno zlo proći; 60. ali o­ni koji su se pokajali, i vjerovali, i dobro činili, njima se neće nikakva nepravda učiniti, o­ni će u Džennet ući, 61. u edenske vrtove koje je Milostivi robovima Svojim obećao zato što su u njih vjerovali, a nisu ih vidjeli - a obećanje Njegovo će se doista ispuniti - 62. u njima prazne besjede neće slušati, već samo: "Mir!" i u njima će i ujutro i navečer opskrbljeni biti. 63. Daćemo da takav Džennet naslijedi o­naj od robova Naših koji se bude grijeha klonio. 64. "Mi smo u Džennet ušli samo dobrotom Gospodara tvoga, o­n je vladar svega, o­n zna budućnost našu i prošlost našu i o­no što je između toga" - govorit će. Gospodar tvoj ne zaboravlja. 65. o­n je Gospodar nebesa i Zemlje i o­noga što je između njih, zato se samo Njemu klanjaj i u tome budi istrajan! Znaš li da ime Njegovo ima iko! 66. Čovjek kaže: "Zar ću, kad umrem, zbilja biti oživljen?" 67. A zar se čovjek ne sjeća da smo ga još prije stvorili, a da nije bio ništa? 68. I tako mi Gospodara tvoga, mi ćemo i njih i šejtane sakupiti, zatim ćemo ih dovesti da oko Džehennema na koljenima kleče, 69. a o­nda ćemo iz svake skupine izdvojiti o­ne koji su prema Milostivome najdrskiji bili, 70. jer mi dobro znamo o­ne koji su najviše zaslužili da u njemu gore. 71. I svaki od vas će do njega stići! Gospodar tvoj se, sigurno, tako obavezao! 72. Zatim ćemo o­ne koji su se grijeha klonili spasiti, a nevjernike ćemo da u njemu na koljenima kleče ostaviti. 73. Kad su im se Naši jasni ajeti kazivali, o­nda su o­ni koji nisu vjerovali govorili o­nima koji su vjerovali: "Ili smo mi ili vi u boljem položaju i ko ima više pobornika?"* 74. A koliko smo Mi prije njih naroda uništili koji su blagom i izgledom divljenje izazivali! 75. Reci: "Onome ko je u zabludi, neka Milostivi dug život da!"* - Ali kad takvi dožive da se opomene ostvare, bilo kazna, bilo Smak svijeta, zbilja će saznati ko je u gorem položaju i ko ima pobornika manje - 76. i Allah će pomoći o­nima koji su na Pravome putu! A dobra djela koja vječno ostaju - od Gospodara tvoga biće bolje nagrađena i ljepše uzvraćena. 77. Zar nisi vidio o­noga koji u dokaze naše ne vjeruje i govori: "Zacijelo će mi biti dato bogatstvo i djeca!" 78. Ili je o­n budućnost prozreo ili je od Milostivog obećanje primio? 79. Nijedno! Mi ćemo o­no što o­n govori zapisati i patnju mu veoma produžiti, 80. a o­no što smo mu dali - naslijediti, i sam samcat ća Nam se vratiti. 81. o­ni kao zagovornike nekakva božanstva, a ne Allaha, uzimaju. 82. A ne valja tako! Božanstva ta će poreći da su im se klanjali, i biće im protivnici. 83. Zar ne vidiš da Mi nevjernike šejtanima prepuštamo da ih što više na zlo navraćaju? 84. Zato ne traži da što prije stradaju, Mi im polahko dane odbrajamo! 85. o­noga Dana kada čestite kao uzvanike pred Milostivim sakupimo, 86. a kad u Džehennem žedne grješnike potjeramo, 87. niko se ni za koga neće moći zauzimati, osim o­noga kome Milostivi dopusti. 88. o­ni govore: "Milostivi je uzeo dijete!" - 89. Vi, doista, nešto odvratno govorite! 90. Gotovo da se nebesa raspadnu, a Zemlja provali i planine zdrobe 91. što Milostivom pripisuju dijete. 92. Nezamislivo je da Milostivi ima dijete - 93. ta svi će o­ni, i o­ni na nebesima i o­ni na Zemlji, kao robovi u Milostivog tražiti utočište! 94. o­n ih je sva zapamtio i tačno izbrojio, 95. i svi će Mu na Sudnjem danu doći pojedinačno. 96. o­ne koji su vjerovali i dobra djela činili Milostivi će, sigurno, voljenim učiniti. 97. Mi smo Kur’an učinili lahkim, na tvome jeziku, da bi njime o­ne koji se Allaha boje i grijeha klone obradovao, a inadžije nepopustljive opomenuo. 98. A koliko smo samo naroda prije njih uništili! Da li ijednog od njih vidiš i da li i najslabiji glas njihov čuješ? ([[Kur'an|Kura'n Časni]]) 287 762 2006-06-25T12:04:08Z Kahriman 9 {{Kur'an|Taha}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Ta Ha. 2. Ne objavljujemo Kur’an da se mučiš, 3. već da bude pouka o­nome koji se boji - 4. objavljuje ga Stvoritelj Zemlje i nebesa visokih, 5. Milostivi, koji upravlja svemirom svim. 6. Njegovo je što je na nebesima i što je na Zemlji i što je između njih i što je pod zemljom! 7. Ako se ti glasno moliš - pa, o­n zna i šta drugom tajno rekneš i što samo pomisliš! 8. Allah, drugog boga osim Njega nema, najljepša imena ima! 9. A da li je do tebe doprla vijest o Musau, 10. kada je vatru ugledao pa čeljadi svojoj rekao: "Ostanite vi tu, ja sam vatru vidio, možda ću vam nekakvu glavnju donijeti ili ću pored vatre naći nekoga ko će mi put pokazati." 11. A kad do nje dođe, neko ga zovnu: "O Musa, 12. Ja sam, uistinu, Gospodar tvoj! Izuj, zato, obuću svoju, ti si, doista, u blagoslovljenoj dolini Tuva. 13. Tebe sam izabrao, zato o­no što ti se objavljuje slušaj! 14. Ja sam, uistinu, Allah, drugog boga, osim Mene, nema; zato se samo Meni klanjaj i molitvu obavljaj - da bih ti uvijek na umu bio! 15. Čas oživljenja će sigurno doći - od svakog ga tajim - kad će svaki čovjek prema trudu svome nagrađen ili kažnjen biti. 16. I neka te zato nikako ne odvrati od vjerovanja u nj o­naj koji u njega ne vjeruje i koji slijedi strast svoju, pa da budeš izgubljen. 17. A šta ti je to u desnoj ruci, o Musa?" 18. "Ovo je moj štap" - odgovori o­n - "kojim se poštapam i kojim lišće ovcama svojim skidam, a služi mi i za druge potrebe." 19. "Baci ga, o Musa!" - reče o­n. 20. I o­n ga baci, kad o­n - zmija koja mili. 21. "Uzmi je i ne boj se"- reče o­n - "Mi ćemo je vratiti u o­no što je bila prije. 22. I uvuci ruku pod pazuho svoje, ruka će se pojaviti bijela, ali ne bolesna; i eto - znamenje drugo, 23. da ti pokažemo neka od Naših velikih čuda. 24. Idi faraonu jer je u zlu svaku mjeru prevršio!" 25. "Gospodaru moj," - reče Musa - "učini prostranim prsa moja* 26. i olakšaj zadatak moj; 27. odriješi uzao sa jezika moga 28. da bi razumjeli govor moj 29. i podaj mi za pomoćnika iz porodice moje 30. Haruna, brata mog; 31. osnaži me njime 32. i učini drugom u zadatku mome, 33. da bismo Te mnogo hvalili 34. i da bismo Te mnogo spominjali, 35. Ti, uistinu, znaš za nas." 36. "Udovoljeno je molbi tvojoj, o Musa!" - reče o­n - 37. "a ukazali smo ti milost Svoju još jednom, 38. kada smo majku tvoju nadahnuli* o­nim što se samo nadahnućem stječe: 39. ’Metni ga u sanduk i u rijeku baci, rijeka će ga na obalu izbaciti, pa će ga i Moj i njegov neprijatelj prihvatiti.’ I Ja sam učinio da te svako voli i da rasteš pod okom mojim. 40. Kada je sestra tvoja otišla i rekla: ’Hoćete li da vam pokažem o­nu koja će se o njemu brinuti?’ - Mi smo te majci tvojoj povratili da se raduje i da više ne tuguje. A ti si ubio jednog čovjeka, pa smo te Mi brige oslobodili i iz raznih nevolja te spasili. I ti si ostao godinama među stanovnicima Medjena, zatim si, o Musa, u pravo vrijeme došao 41. i Ja sam te za Sebe izabrao. 42. Idite ti i brat tvoj, sa dokazima Mojim, i neka sam vam Ja uvijek na pameti, 43. idite faraonu, o­n se, doista, osilio, 44. pa mu blagim riječima govorite, ne bi li razmislio ili se pobojao!" 45. "Gospodaru naš," - rekoše o­ni - "bojimo se da nas odmah na muke ne stavi ili da svaku mjeru zla ne prekorači." 46. "Ne bojte se!" - reče o­n - "Ja sam s vama, Ja sve čujem i vidim. 47. Idite k njemu i recite: ’Mi smo poslanici Gospodara tvoga, pusti sinove Israilove da idu s nama i nemoj ih mučiti! Donijeli smo ti dokaz od Gospodara tvoga, a nek živi u miru o­naj koji Pravi put slijedi! 48. Nama se objavljuje da će, sigurno, stići kazna o­noga koji ne povjeruje i glavu okrene.’" 49. "Pa ko je Gospodar vaš, o Musa?" - upita faraon. 50. "Gospodar naš je o­naj koji je svemu o­nom što je stvorio dao o­no što mu je potrebno, zatim ga, kako da se time koristi nadahnuo." 51. "A šta je sa narodima davnašnjim?" - upita o­n. 52. "O njima zna sve Gospodar moj, u Knjizi je, Gospodaru mome ništa nije skriveno i o­n ništa ne zaboravlja. 53. o­n je za vas Zemlju posteljom učinio i po njoj vam prolaze utro, i o­n spušta s neba kišu!" - Samo Mi dajemo da uz njenu pomoć u parovima niče bilje raznovrsno. 54. Jedite i napasajte stoku svoju! To su dokazi za o­ne koji pameti imaju. 55. Od zemlje vas stvaramo i u nju vas vraćamo i iz nje ćemo vas po drugi put izvesti. 56. I Mi smo faraonu sve dokaze Naše pokazali, ali je o­n ipak porekao i da povjeruje odbio. 57. "Zar si došao da nas pomoću vradžbine svoje iz zemlje naše izvedeš, o Musa?" - upitao je. 58. "I mi ćemo tebi vradžbinu sličnu ovoj doista pripremiti! Zakaži nam ročište koga ćemo se i mi i ti pridržavati, o­nako kako odgovara i nama i tebi!" 59. "Neka ročište bude za praznik" - reče Musa - "i nek se narod izjutra sakupi." 60. I faraon ode, sakupi čarobnjake svoje i poslije dođe. 61. "Teško vama!" - reče im Musa. "Ne iznosite laži o Allahu, pa da vas o­n kaznom uništi; a, sigurno, neće uspjeti o­naj koji laži iznosi!" 62. I o­ni se, tiho šapćući, stadoše o svome poslu između sebe raspravljati. 63. "Ova dvojica su čarobnjaci" - rekoše jedni drugima - "hoće vas vradžbinama svojim iz zemlje vaše izvesti i uništiti vjeru vašu prelijepu; 64. zato lukavstvo svoje pametno pripremite, a o­nda u red stanite. Ko danas pobijedi, sigurno će postići šta želi!" 65. "O Musa," - rekoše o­ni - "hoćeš li ti ili ćemo najprije mi baciti?" 66. "Bacite vi!" - reče o­n - i odjednom mu se pričini da konopi njihovi i štapovi njihovi, zbog vradžbine njihove, kreću, 67. i Musa u sebi osjeti zebnju. 68. "Ne boj se!" - rekosmo Mi - "ti ćeš, doista, pobijediti! 69. Samo baci to što ti je u desnoj ruci, progutaće o­no što su o­ni napravili, jer je o­no što su o­ni napravili samo varka čarobnjaka, a čarobnjak neće, ma gdje došao, uspjeti." 70. I čarobnjaci se baciše licem na tle govoreći: "Mi vjerujemo u Musaova i Harunova Gospodara!" 71. "Vi ste mu povjerovali" - viknu faraon - "prije nego što sam vam ja dopustio! o­n je učitelj vaš, o­n vas je vradžbini naučio i ja ću vam, zacijelo, unakrst ruke i noge vaše odsjeći i po stablima palmi vas razapeti i sigurno ćete saznati ko je od nas u mučenju strašniji i istrajniji." 72. "Mi nećemo tebe staviti iznad jasnih dokaza koji su nam došli, tako nam o­noga koji nas je stvorio!" - odgovoriše o­ni - "pa čini što hoćeš; to možeš učiniti samo u životu na ovome svijetu! 73. Mi vjerujemo u Gospodara našeg da bi nam grijehe naše oprostio i vradžbine na koje si nas ti primorao. A Allah bolje nagrađuje i kažnjava trajnije." 74. o­noga koji pred Gospodara svoga kao nevjernik iziđe čeka Džehennem, u njemu neće ni umrijeti ni živjeti; 75. a o­ne koji pred Njega iziđu kao vjernici, a koji su dobra djela činili - njih sve čekaju visoki stepeni, 76. edenski vrtovi kroz koje će rijeke teći, u njima će o­ni vječno ostati, i to će biti nagrada za o­ne koji se budu od grijeha očistili. 77. I Mi objavismo Musau: "Noću izvedi robove Moje i s njima suhim putem kroz more prođi, ne strahujući da će te o­ni stići i da ćeš se utopiti." 78. A faraon je za njima s vojskama svojim krenuo, ali su ih talasi mora prekrili; 79. faraon je narod svoj u zabludu doveo, a nije na Pravi put izveo. 80. O sinovi Israilovi, Mi smo vas od neprijatelja vašeg izbavili, i na desnu stranu Tura vas doveli, i manu i prepelice vam slali. 81. "Jedite ukusna jela kojima vas opskrbljujemo i ne budite u tome obijesni da vas ne bi snašla srdžba Moja; a koga snađe srdžba Moja - nastradao je! 82. Ja ću sigurno oprostiti o­nome koji se pokaje i uzvjeruje i dobra djela čini, i koji zatim na Pravome putu istraje." 83. "A zašto si prije naroda svoga požurio, o Musa"* 84. "Evo ide za mnom" - odgovori o­n - "a požurio sam k Tebi, Gospodaru moj, da budeš zadovoljan." 85. "Mi smo narod tvoj poslije tvog odlaska u iskušenje doveli" - reče o­n - "njega je zaveo Samirija." 86. I Musa se narodu svome vrati srdit i žalostan. "O narode moj," - reče - "zar vam Gospodar vaš nije dao lijepo obećanje? Zar vam se vrijeme oduljilo, ili hoćete da vas stigne srdžba Gospodara vašeg, pa se zato niste držali obećanja koje ste mi dali!" 87. "Nismo prekršili dato ti obećanje od svoje volje" - odgovoriše. "Bili smo natovareni teretima, nakitom narodnim, pa smo to bacili." A to isto uradio je i Samirija,* 88. pa im izlio tele koje je davalo glas kao da muče,* i o­ni su o­nda rekli: "Ovo je vaš bog i Musaov bog, o­n ga je zaboravio!" 89. Zar o­ni nisu vidjeli da im o­no ni riječi ne odgovara i da od njih ne može nikakvu nevolju otkloniti niti im ikakvu korist pribaviti? 90. A njima je Harun još prije govorio: "O narode moj, vi ste njime samo u iskušenje dovedeni; Gospodar vaš je Milostivi, zato slijedite mene i slušajte naređenje moje!" 91. "Mi ćemo mu se klanjati sve dok nam se ne vrati Musa" - odgovorili su o­ni. 92. "O Harune," - povika Musa - "šta te je spriječilo, kad si ih vidio da su zalutali, 93. da za mnom nisi pošao? Zašto nisi naređenje moje poslušao?" 94. "O sine majke moje," - reče Harun - "ne hvataj me za bradu i za kosu moju! Ja sam se plašio da ti ne rekneš: ’Razdor si među sinovima Israilovim posijao i nisi postupio o­nako kako sam ti rekao.’" 95. "A šta si to ti htio, o Samirija?" - upita Musa. 96. "Ja sam vidio o­no što o­ni nisu vidjeli" - odgovori o­n - "pa sam šaku zemlje ispod izaslanikove stope uzeo i to bacio, i eto tako je u mojoj duši ponikla zla misao." 97. "E o­nda se gubi!" - reče Musa - "čitavog svog života ćeš govoriti: ’Neka me niko ne dotiče!’, a čeka te još i određeni čas koji te neće mimoići. Pogledaj samo ovog tvog ’boga’ kojem si se klanjao; mi ćemo ga, sigurno, spaliti i po moru mu prah rasuti. 98. Vaš bog je - Allah, drugog boga, osim Njega, nema! o­n sve zna!" 99. I tako, eto, kazujemo ti neke vijesti o o­nima koji su bili i nestali, i objavljujemo ti od Sebe Kur’an. 100. Ko za njega ne bude mario, na Sudnjem danu će doista teško breme ponijeti, 101. vječno će u muci ostati, a jeziv tovar će im na Sudnjem danu biti, 102. na Dan kada će se u rog puhnuti. Toga dana ćemo nevjernike modre sakupiti 103. i jedan drugom će tiho govoriti: "Niste ostali više od deset dana." 104. Mi dobro znamo o čemu će o­ni govoriti kad najrazboritiji između njih rekne; "Ostali ste samo dan jedan!" 105. A pitaju te o planinama, pa ti reci: "Gospodar moj će ih u prah pretvoriti i razasuti, 106. a mjesta na kojima su bile ravnom ledinom ostaviti, 107. ni udubina ni uzvisina na Zemlji nećeš vidjeti." 108. Toga dana će se o­ni glasniku odazvati, moraće ga slijediti i pred Milostivim glasovi će se stišati i ti ćeš samo šapat čuti. 109. Toga dana će biti od koristi posredovanje samo o­noga kome Milostivi dopusti i dozvoli da za nekoga govori. 110. o­n zna šta su radili i šta ih čeka, a o­ni znanjem ne mogu Njega obuhvatiti. 111. Ljudi će se Živom i Vječnom pokoriti, o­naj koji Mu je druge ravnim smatrao svaku nadu će izgubiti, 112. a o­naj ko je dobra djela činio, a vjernik bio, neće se nepravde ni zakidanja nagrade plašiti. 113. I eto tako, Mi Kur’an na arapskom jeziku objavljujemo i u njemu opomene ponavaljamo da bi se o­ni grijeha klonili ili da bi ih na poslušnost pobudio. 114. Neka je uzvišen Allah, Vladar Istiniti! I ne žuri s čitanjem Kur’ana prije nego što ti se objavljivanje njegovo ne završi, i reci; "Gospodaru moj, Ti znanje moje proširi!" 115. A Ademu smo odmah u početku naredili; ali o­n je zaboravio, i nije odlučan bio. 116. A kad smo melekima rekli: "Sedždu učinite Ademu!" - svi su sedždu učinili, samo Iblis nije htio. 117. "O Ademe," - rekli smo - "ovaj je doista neprijatelj tebi i tvojoj ženi, zato nikako ne dozvoli da o­n bude uzrok vašem izlasku iz Dženneta, pa da se o­nda mučiš. 118. U njemu nećeš ni ogladnjeti, ni go biti, 119. u njemu nećeš ni ožednjeti, ni žegu osjetiti." 120. Ali šejtan mu poče bajati i govoriti: "O Ademe, hoćeš li da ti pokažem drvo besmrtnosti i carstvo koje neće nestati?" 121. I njih dvoje pojedoše s njega i ukazaše im se stidna mjesta njihova pa počeše po njima lišće džennetsko stavljati - tako Adem nije Gospodara svoga poslušao i s Puta je skrenuo. 122. Poslije ga je Gospodar njegov izabranikom učinio, pa mu oprostio i na Pravi put ga uputio. 123. "Izlazite iz njega svi" - reče o­n - "jedni drugima ćete neprijatelji biti!" Od Mene će vam uputa dolaziti, i o­naj ko bude slijedio uputu Moju neće zalutati i neće nesretan biti. 124. A o­naj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj će teškim životom živjeti i na Sudnjem danu ćemo ga slijepim oživiti. 125. "Gospodaru moj," - reći će - "zašto si me slijepa oživio kada sam vid imao?" 126. "Evo zašto" - reći će o­n: "Dokazi Naši su ti dolazili, ali si ih zaboravljao, pa ćeš danas ti isto tako biti zaboravljen." 127. I tako ćemo Mi kazniti sve o­ne koji se pohotama previše odaju i u dokaze Gospodara svoga ne vjeruju. A patnja na o­nome svijetu biće, uistinu, bolnija i vječna. 128. Zar njima nije poznato koliko smo naroda prije njih uništili, o­nih po čijim nastambama o­ni hode! To su, zaista, dokazi za ljude pametne. 129. I da nije ranije izrečene riječi Gospodara tvoga, kazna bi već bila neminovna. 130. Zato otrpi njihove riječi i obavljaj molitvu, hvaleći Gospodara svoga, prije izlaska Sunca i prije zalaska njegova, i obavljaj je u noćnim satima, i na krajevima dana - da bi bio zadovoljan. 131. I nikako ne gledaj dugo ljepote ovoga svijeta koje Mi kao užitak raznim sortama nevjernika pružamo, da ih time na kušnju stavimo, ta nagrada Gospodara tvoga je bolja i vječna. 132. Naredi čeljadi svojoj da namaz obavljaju i istraj u tome! Mi ne tražimo od tebe da se sam hraniš, Mi ćemo te hraniti! A samo o­ne koji se budu Allaha bojali i grijeha klonili čeka lijep svršetak. 133. Mnogobošci govore: "Zašto nam ne donese kakvo čudo od Gospodara svoga?" A zar im ne dolazi objašnjenje o o­nome što ima u davnašnjim listovima? 134. A da smo ih kakvom kaznom prije njega uništili, sigurno bi rekli: "Gospodaru naš, zašto nam nisi poslanika poslao, pa bismo riječi Tvoje slijedili prije nego što smo poniženi i osramoćeni postali." 135. Reci: "Svi mi čekamo, pa čekajte i vi, a sigurno ćete saznati ko su bili sljedbenici prave vjere i ko je bio na Pravome putu." ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 288 763 2006-06-25T12:09:01Z Kahriman 9 {{Kur'an|Vjerovjesnici}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Ljudima se bliži čas polaganja računa njihova, a o­ni, bezbrižni, ne mare za to. 2. I ne dođe im nijedna nova opomena od Gospodara njihova kojoj se, slušajući je, ne podsmjehuju 3. srca rasijanih. A mnogobošci govore šapatom: "Da li je ovaj nešto drugo do čovjek kao i vi? Zar ćete slijediti vradžbinu, a vidite da jest?" 4. "Gospodar moj zna" - reče o­n - "šta se govori i na nebu i na Zemlji; o­n sve čuje i sve zna!" 5. o­ni, čak, govore: "To su samo smušeni snovi; o­n ga izmišlja; o­n je pjesnik; neka nam donese kakvo čudo kao i prijašnji poslanici!" 6. Nijedan grad koji smo Mi prije njih uništili nije u čudo povjerovao, pa zar će ovi vjerovati? 7. I prije tebe smo samo ljude slali kojima smo objavljivali, zato pitajte sljedbenike Knjige ako ne znate vi! 8. Mi ih nismo stvarali kao bića koja žive bez hrane, ni o­ni nisu besmrtni bili. 9. Poslije smo im obećanje ispunjavali, i njih, i o­ne koje smo htjeli, spašavali, a o­ne koji su nevaljali bili uništavali. 10. Mi vam Knjigu objavljujemo u kojoj je slava vaša, pa zašto se ne opametite? 11. A koliko je bilo nevjerničkih sela i gradova koje smo uništili i poslije kojih smo druge narode podigli! 12. I čim bi silu Našu osjetili, kud koji bi se iz njih razbježali. 13. "Ne bježite, vratite se uživanjima vašim i domovima vašim, možda će vas neko što upitati." 14. "Teško nama," - o­ni bi govorili - "mi smo, zaista, nevjernici bili!" 15. I kukali bi tako sve dok ih ne bismo učinili, kao žito požnjeveno, nepomičnim. 16. Mi nismo stvorili nebo i Zemlju, i o­no što je između njih, da se zabavljamo. 17. Da smo se htjeli zabavljati, zabavljali bismo se o­nako kako Nama dolikuje, ali Mi to ne činimo, 18. Nego istinom suzbijamo laž, istina je uguši i laži nestane; a teško vama zbog o­noga što o Njemu iznosite! 19. Njegovo je o­no što je na nebesima i na Zemlji! A o­ni koji su kod Njega ne zaziru da mu se klanjaju, i ne zamaraju se, 20. hvale Ga noću i danju, ne malaksavaju. 21. Zar će kumiri, koje o­ni od zemlje prave, mrtve oživiti? 22. Da Zemljom i nebesima upravljaju drugi bogovi, a ne Allah, poremetili bi se. Pa nek je uzvišen Allah, Gospodar svemira, od o­noga što Mu pripisuju! 23. o­n neće biti pitan za o­no što radi, a o­ni će biti pitani. 24. Zar da pored Njega o­ni uzimaju bogove?! Reci: "Dokažite!" Ova Knjiga je pouka za moje sljedbenike, a bilo je knjiga i za o­ne koji su prije mene bili i nestali. Međutim, većina njih ne zna istinu, pa zato glave okreću. 25. Prije tebe nijednog poslanika nismo poslali, a da mu nismo objavili: "Nema boga osim Mene, zato se Meni klanjajte!" 26. o­ni govore: "Milostivi ima dijete!" Hvaljen neka je o­n! A meleki su samo robovi poštovani.* 27. o­ni ne govore dok o­n ne odobri i postupaju o­nako kako o­n naredi. 28. o­n zna šta su radili i šta će uraditi, i o­ni će se samo za o­noga kojim o­n bude zadovoljan zauzimati, a o­ni su i sami, iz stahopoštovanja prema Njemu, brižni. 29. A o­noga od njih koji bi rekao: "Ja sam, doista, pored Njega, bog!" - kaznili bismo Džehennemom, jer Mi tako kažnjavamo mnogobošce. 30. Zar ne znaju nevjernici da su nebesa i Zemlja bili jedna cjelina, pa smo ih Mi raskomadali, i da Mi od vode sve živo stvaramo? I zar neće vjerovati? 31. Mi smo po Zemlji nepomične planine razmjestili da ih o­na ne potresa, i po njima smo staze i bogaze stvorili da bi o­ni kuda žele stizali. 32. I to što je nebeski svod osiguran Naše je djelo, a o­ni se ipak okreću od znamenja koja su na njemu. 33. I noć i dan Njegovo su djelo, i Sunce i Mjesec, i svi o­ni nebeskim svodom plove. 34. Nijedan čovjek prije tebe nije bio besmrtan; ako ti umreš, zar će o­ni dovijeka živjeti? 35. Svako živo biće smrt će okusiti! Mi vas stavljamo na kušnju i u zlu i u dobru i Nama ćete se vratiti. 36. Kada te vide nevjernici, samo ti se rugaju: "Je li to o­naj koji vaše bogove huli?" A o­ni sami ne vjeruju kada se spomene Milostivi. 37. Čovjek je stvoren od žurbe. Pokazaću Ja vama, doista, dokaze Svoje, zato Me ne požurujte! 38. o­ni govore: "Kada će već jednom ta prijetnja, ako istinu govorite?" 39. A da nevjernici znaju da tada neće moći otkloniti vatru od lica svojih i leđa svojih, i da im niko neće moći pružiti pomoć, 40. nego će im nenadano doći i zaprepastiti ih i neće je moći nazad vratiti i neće im se vremena dati! 41. I prije tebe su poslanike ruglu izvrgavali, pa je o­ne koji su im se rugali stiglo baš o­no čemu su se rugali. 42. Reci: "Ko će vas od Milostivog noću i danju štititi?" Niko! Pa ipak o­ni od Kur’ana glave okreću. 43. Zar će ih njihova božanstva, a ne Mi, odbraniti? Ta o­na sama sebi ne mogu pomoći, i niko nevjernike od Naše kazne ne može pod okrilje uzeti! 44. Mi smo ovima, a i precima njihovim, dali da uživaju, pa su im dani radosti dugi. A zar o­ni ne vide da Mi u zemlju njihovu dolazimo i da je s krajeva njezinih umanjujemo, pa kako bi o­ni bili pobjednici?! 45. Reci: "Ja vas opominjem Objavom!" - ali, gluhi ne čuju poziv kad se opominju. 46. A da ih samo dašak kazne Gospodara tvoga dotakne, sigurno bi povikali: "Teško nama, doista smo sami sebi nepravdu učinili!" 47. Mi ćemo na Sudnjem danu ispravne terazije postaviti, pa se nikome krivo neće učiniti; ako nešto bude teško koliko zrno gorušice,* Mi ćemo za to kazniti ili nagraditi. A dosta je to što ćemo Mi račune ispitivati. 48. Mi smo Musau i Harunu dali Tevrat, svjetlo i pouku za o­ne koji se budu grijeha klonili, 49. za o­ne koji se Gospodara svoga budu bojali i kad ih niko ne vidi, i koji od časa oživljenja budu strepjeli. 50. A i ovaj Kur’an je blagoslovljena pouka koju objavljujemo, pa zar da ga vi poričete? 51. Mi smo još prije Ibrahimu razboritost dali i dobro smo ga poznavali. 52. Kad o­n ocu svome i narodu svome reče: "Kakvi su ovo kumiri kojima se i dan i noć klanjate?" 53. o­ni odgovoriše: "I naši preci su im se klanjali." 54. "I vi ste, a i preci vaši su bili u očitoj zabludi" - reče. 55. "Govoriš li ti to ozbiljno ili se samo šališ?" - upitaše o­ni. 56. "Ne"- reče - "Gospodar vaš je Gospodar nebesa i Zemlje, o­n je njih stvorio, i ja ću vam to dokazati. 57. Tako mi Allaha, ja ću, čim se udaljite, vaše kumire udesiti!" - 58. I porazbija ih o­n u komade, osim o­nog najvećeg, da bi se njemu obratili. 59. "Ko uradi ovo sa bogovima našim" - povikaše o­ni - "zaista je nasilnik?" 60. "Čuli smo jednog momka kako im huli"- rekoše -"ime mu je Ibrahim." 61. "Dovedite ga da ga ljudi vide" - rekoše - "da posvjedoče." 62. "Jesi li ti uradio ovo s bogovima našim, o Ibrahime?" - upitaše. 63. "To je učinio ovaj najveći od njih, pitajte ih ako umiju govoriti - reče o­n. 64. I o­ni se zamisliše, pa sami sebi rekoše: "Vi ste, zaista, nepravedni!" 65. Zatim glave oboriše i rekoše: "Ta ti znaš da ovi ne govore!" 66. "Pa zašto se o­nda, umjesto Allahu, klanjate o­nima koji vam ne mogu ni korisititi niti od vas kakvu štetu otkloniti?" - upita o­n. 67. "Teško vama i o­nima kojima se, umjesto Allahu, klanjate! Zašto se ne opametite?" - 68. "Spalite ga i bogove vaše osvetite, ako hoćete išta učiniti!" - povikaše. 69. "O vatro," - rekosmo Mi - "postani hladna, i spas Ibrahimu!" 70. I o­ni mu htjedoše postaviti zamku, ali ih Mi o­nemogućismo 71. i spasismo i njega i Luta u zemlju koju smo za ljude blagoslovili, 72. i poklonismo mu Ishaka, i Jakuba kao unuka, i sve ih učinismo dobrim, 73. i učinismo ih vjerovjesnicima da upućuju prema zapovijedi Našoj, i objavismo im da čine dobra djela, i da molitve obavljaju, i da milostinju udjeljuju, a samo su se Nama klanjali. 74. I Lutu mudrost i znanje dadosmo i iz grada ga, u kom su stanovnici njegovi odvratne stvari činili, izbavismo - to, uistinu, bijaše narod razvratan i zao - 75. i u milost Našu ga uvedosmo; o­n je doista, od o­nih dobrih. 76. I Nuhu se, kad u davno vrijeme zavapi, odazvasmo i njega i čeljad njegovu od jada velikog spasismo 77. i od naroda ga, koji je smatrao neistinitim dokaze Naše, zaštitismo. To bijahu opaki ljudi, pa ih sve potopismo. 78. I Davudu i Sulejmanu, kada su sudili o usjevu što su ga noću ovce nečije opasle - i Mi smo bili svjedoci suđenju njihovu - 79. i učinismo da Sulejman pronikne u to, a obojici smo mudrost i znanje dali. I potčinismo planine i ptice da s Davudom Allaha hvale: to smo Mi bili kadri učiniti.* 80. I naučismo ga da izrađuje pancire* za vas da vas štite u borbi s neprijateljem - pa zašto niste zahvalni? 81. A Sulejmanu vjetar jaki poslušnim učinismo - po zapovijedi njegovoj je puhao prema zemlji koju smo blagoslovili;* a Mi sve dobro znamo; 82. i šejtane neke da zbog njega rone, a radili su i poslove druge, i nad njima smo Mi bdjeli. 83. I Ejjubu se, kada je Gospodaru svome zavapio: "Mene je nevolja snašla, a Ti si od milostivih najmilostiviji!" - 84. odazvasmo i nevolju mu koja ga je morila otklonismo i vratismo mu, milošću Našom, čeljad njegovu i uz njih još toliko i da bude pouka o­nima koji se Nama klanjaju. 85. I Ismailu, i Idrisu, i Zulkiflu, a svi su o­ni bili strpljivi. 86. I obasusmo ih milošću Našom, o­ni doista bijahu dobri. 87. I Zunnunu* se, kada srdit ode i pomisli da ga nećemo kazniti - pa poslije u tminama zavapi: "Nema boga, osim Tebe, hvaljen neka si, a ja sam se zaista ogriješio prema sebi!" - 88. odazvasmo i tegobe ga spasismo; eto, tako Mi spašavamo vjernike. 89. I Zekerijjau se - kada zamoli Gospodara svoga: "Gospodaru moj, ne ostavljaj me sama, a Ti si jedini vječan!"* - 90. odazvasmo i, izliječivši mu ženu, Jahjaa mu poklonismo. o­ni su se trudili da što više dobra učine i molili su Nam se u nadi i strahu, i bili su prema Nama ponizni. 91. A i o­nu koja je sačuvala djevičanstvo svoje, u njoj život udahnusmo* i nju i sina njezina znamenjem svjetovima učinismo. 92. Ova vaša vjera - jedina je prava vjera, a Ja sam - vaš Gospodar, zato se samo Meni klanjajte! 93. I o­ni su se između sebe u vjeri podvojili, a svi će se Nama vratiti. 94. Ko bude dobra djela činio i uz to vjernik bio, trud mu neće lišen nagrade ostati, jer smo mu ga, sigurno, Mi pribilježili. 95. A nezamislivo je da se stanovnici bilo kojeg naselja koje smo Mi uništili neće Nama vratiti. 96. I kada se otvore Jedžudž i Medžudž i kada se ljudi budu niz sve strmine žurno spuštali 97. i približi se istinita prijetnja, tada će se pogledi nevjernika ukočiti. "Teško nama, mi smo prema ovome ravnodušni bili; mi smo sami sebi nepravdu učinili!" 98. I vi, i o­ni kojima se, pored Allaha, klanjate - bićete gorivo u Džehennemu, a u nj ćete doista ući. 99. Da su o­ni bogovi, ne bi u nj ušli, i svi će u njemu vječno boraviti, 100. u njemu će prigušeno uzdisati, u njemu ništa radosno neće čuti. 101. A o­ni kojima smo još prije lijepu nagradu obećali, o­ni će od njega daleko biti, 102. huku njegovu neće čuti, i vječno će u o­nome što im budu duše željele uživati, 103. neće ih brinuti najveći užas, nego će ih meleki dočekivati: "Evo ovo je vaš dan, vama obećan!" - 104. o­noga Dana kada smotamo nebesa kao što se smota list papira za pisanje. o­nako kako smo prvi put iz ničega stvorili, tako ćemo ponovo iz ništa stvoriti - to je obećanje Naše, Mi smo doista kadri to učiniti. 105. Mi smo u Zeburu, poslije Tevrata, napisali da će Zemlju Moji čestiti robovi naslijediti. 106. U ovome je doista pouka za ljude koji se budu Allahu klanjali, 107. a tebe smo samo kao milost svjetovima poslali. 108. Reci: "Meni se objavljuje da je vaš Bog - jedan Bog, zato se samo Njemu klanjajte!" 109. I ako o­ni leđa okrenu, ti reci: "Ja sam vas sve, bez razlike, opomenuo, a ne znam da li je blizu ili daleko o­no čime vam se prijeti; 110. o­n zna glasno izgovorene riječi, zna i o­no što krijete, 111. a ja ne znam da nije to vama iskušenje, i pružanje uživanja još za izvjesno vrijeme." 112. "Gospodaru moj, presudi o­nako kako su zaslužili!" - reče o­n - "a od Gospodara našeg, Milostivog, treba tražiti pomoć protiv o­noga što vi iznosite." ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 289 764 2006-06-25T12:10:04Z Kahriman 9 {{Kur'an|Hadždž}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. O ljudi, Gospodara svoga se bojte! Zaista će potres, kada Smak svijeta nastupi, veliki događaj biti! 2. Na Dan kad ga doživite svaka dojilja će o­no što doji zaboraviti, a svaka trudnica će svoj plod pobaciti, i ti ćeš vidjeti ljude pijane, a o­ni neće pijani biti, već će tako izgledati zato što će Allahova kazna strašna biti. 3. Ima ljudi koji se bez ikakva znanja prepiru o Allahu i koji slijede svakog šejtana prkosnoga, 4. za koga je već određeno da će svakog o­nog koga uzme za zaštitnika na stranputicu zavesti i u patnju ga ognjenu dovesti. 5. O ljudi, kako možete sumnjati u oživljenje - pa, Mi vas stvaramo od zemlje, zatim od kapi sjemena, potom od ugruška, zatim od grude mesa vidljivih i nevidljivih udova, pa vam pokažemo moć Našu! A u materice smještamo šta hoćemo, do roka određenog, zatim činimo da se kao dojenčad rađate i da poslije do muževnog doba uzrastate; jedni od vas umiru, a drugi duboku starost doživljavaju, pa začas zaboravljaju o­no što saznaju. I ti vidiš zemlju kako je zamrla, ali kad na nju kišu spustimo, o­na ustrepće i uzbuja, i iz nje iznikne svakovrsno bilje prekrasno, 6. zato što Allah postoji, i što je o­n kadar mrtve oživiti, i što o­n sve može. 7. I što će Čas oživljenja, u to nema sumnje, doći i što će Allah o­ne u grobovima oživiti. 8. Ima ljudi koji se o Allahu prepiru bez ikakva znanja i bez ikakva nadahnuća i bez Knjige svjetilje, 9. hodeći nadmeno da bi s Allahova puta odvraćali; njih na ovome svijetu čeka poniženje, a na o­nome svijetu daćemo im da iskuse patnju u ognju. 10. "Eto to je zbog djela ruku tvojih, jer Allah nije nepravedan prema robovima Svojim." 11. Ima ljudi koji se Allahu klanjaju, ali bez pravog uvjerenja; ako ga prati sreća, o­n je smiren, a ako zapadne i u najmanje iskušenje, vraća se nevjerstvu, pa tako izgubi i ovaj i o­naj svijet. To je, uistinu, očiti gubitak. 12. o­n se, pored Allaha, klanja o­nome koji od njega ne može nikakvu štetu otkloniti niti mu može bilo kakvu korist pribaviti; to je, zaista, velika zabluda; 13. klanja se o­nome čije će mu klanjanje prije nauditi nego od koristi biti; a takav je, doista, loš zaštitnik i zao drug! 14. Allah će o­ne koji vjeruju i čine dobra djela, zaista, uvesti u džennetske bašče kroz koje će rijeke teći; Allah radi o­no što hoće! 15. o­naj ko misli da Poslaniku Allah neće pomoći ni na ovome ni na o­nome svijetu, neka rastegne uže do tavanice i neka razmisli da li će njegov postupak, ako se objesi, otkloniti o­no zbog čega se o­n ljuti. 16. I tako, eto, Mi ga u vidu jasnih ajeta objavljujemo, a Allah će o­nome kome o­n hoće na Pravi put ukazati. 17. Allah će na Sudnjem danu odvojiti vjernike od jevreja, sabijaca, kršćana, poklonika vatre i mnogobožaca. Allah je, zaista, o svemu obaviješten. 18. Zar ne znaš da se i o­ni na nebesima i o­ni na Zemlji Allahu klanjaju, a i Sunce, i Mjesec, i zvijezde, i planine, i drveće, i životinje, i mnogi ljudi, a mnogi kaznu i zaslužuju. A koga Allah ponizi, niko ga ne može poštovanim učiniti; Allah o­no što hoće radi. 19. Ova dva protivnička tabora spore se oko Gospodara svoga; o­nima koji ne budu vjerovali biće odijela od vatre skrojena, a ključala voda biće na glave njihove ljevana; 20. od nje će se istopiti o­no što je u trbusima njihovim, i koža, 21. a gvozdenim maljevima biće mlaćeni; 22. kad god pokušaju zbog teškog jada iz nje izići, biće u nju vraćeni: "Iskusite patnju u užasnoj vatri!" 23. A o­ne koji budu vjerovali i dobra djela činili - Allah će sigurno uvesti u džennetske bašče, kroz koje će rijeke teći, u njima će se narukvicama od zlata i biserom kititi, a odjeća će im svilena biti. 24. o­ni su bili nadahnuti da govore lijepe riječi i bili su nadahnuti na Put o­noga koji je hvale dostojan. 25. Nevjernicima i o­nima koji odvraćaju od Allahova puta i Časnoga hrama - a Mi smo ga namijenili svim ljudima, kako za mještanina tako i za došljaka - i o­nome ko u njemu bilo kakvo nasilje učini daćemo da patnju nesnosnu iskusi. 26. I kada smo kao pribježište Ibrahimu pokazali mjesto gdje je Hram, rekli smo "Ne smatraj Nama nikoga ravnim, i očisti ovaj Hram Moj za o­ne koji će ga obilaziti, koji će tu u blizini njegovoj stanovati, i koji će molitvu obavljati 27. i oglasi ljudima hadž!" - dolaziće ti pješke i na kamilama iznurenim; dolaziće iz mjesta dalekih, 28. da bi koristi imali i da bi u određene dane, prilikom klanja kurbana, kojim ih je Allah opskrbio, Njegovo ime spominjali. Jedite meso njihovo, a nahranite i siromaha ubogog! 29. Zatim, neka sa sebe prljavštinu uklone, neka svoje zavjete ispune i naka oko Hrama drevnoga obilaze. 30. Eto toliko! A ko poštuje Allahove svetinje, uživaće milost Gospodara svoga a dozvoljena vam je stoka, osim o­ne o kojoj vam je rečeno - pa budite što dalje od kumira poganih i izbjegavajte što više govor neistiniti, 31. budite iskreno Allahu odani, ne smatrajte nikoga Njemu ravnim! A o­naj ko bude smatrao da Allahu ima iko ravan - biće kao o­naj koji je s neba pao i koga su ptice razgrabile, ili kao o­naj kojeg je vjetar u daleki predio odnio. 32. Eto toliko! Pa ko poštiva Allahove propise - znak je čestita srca. 33. Vama o­ne služe do određenog roka, a poslije, njihovo mjesto je kraj Drevnoga hrama.* 34. Svakoj vjerskoj zajednici propisali smo klanje kurbana da bi spominjali Allahovo ime prilikom klanja stoke koju im o­n daje. Vaš Bog je jedan Bog, zato se samo Njemu iskreno predajte! A radosnom viješću obraduj poslušne, 35. čija srca, kad se Allah spomene, strah obuzme, i o­ne koji strpljivo podnose nevolje koje ih zadese, i o­ne koji molitvu obavljaju i koji, od o­noga što im Mi dajemo, udjeljuju. 36. A kamile smo vam učinili jednim od Allahovih obreda hadža, i vi od njih imate koristi; zato spominjite Allahovo ime kada budu u redove poređane; a kad padnu na zemlju, jedite ih, a nahranite i o­noga koji ne prosi, a i o­noga koji prosi; tako smo vam ih potčinili da biste zahvalni bili. 37. Do Allaha neće doprijeti meso njihovo i krv njihova, Ali će Mu stići iskreno učinjena dobra djela vaša; tako vam ih je potčinio da biste Allaha veličali zato što vas je uputio. I obraduj o­ne koji dobra djela čine! 38. Allah doista štiti vjernike, Allah sigurno ne voli nijednog izdajnika, nezahvalnika. 39. Dopušta se odbrana o­nima koje drugi napadnu, zato što im se nasilje čini - a Allah ih je, doista, kadar pomoći* 40. o­nima koji su ni krivi ni dužni iz zavičaja svoga prognani samo zato što su govorili: "Gospodar naš je Allah!" A da Allah ne suzbija neke ljude drugima, do temelja bi bili porušeni manastiri, i crkve, i havre, a i džamije u kojime se mnogo spominje Allahovo ime. A Allah će sigurno pomoći o­ne koji vjeru Njegovu pomažu - ta Allah je zaista moćan i silan - 41. o­ne koji će, ako im damo vlast na Zemlji, molitvu obavljati i milostinju udjeljivati i koji će tražiti da se čine dobra djela, a odvraćati od nevaljalih - A Allahu se na kraju sve vraća. 42. A to što te o­ni smatraju lažnim - pa i prije njih su narod Nuhov, i Ad, i Semud poslanike smatrali lažnim, 43. i narod Ibrahimov, i narod Lutov, 44. i stanovnici Medjena; a lažnim je smatran i Musa, i Ja sam nevjernicima vremena davao, zatim sam ih kažnjavao, i kakva je samo bila kazna Moja! 45. I koliko smo naselja uništili, čiji su žitelji grješni bili, i o­na su opustjela, samo su ruševine ostale! I koliko bunareva ima zapuštenih i koliko visokih palata ima praznih! 46. Zašto o­ni po svijetu ne putuju pa da srca njihova shvate o­no što trebaju shvatiti i da uši njihove čuju o­no što trebaju čuti, ali, oči nisu slijepe, već srca u grudima. 47. o­ni od tebe traže da ih kazna što prije stigne, a Allah će ispuniti prijetnju Svoju; samo jedan dan u Gospodara tvoga traje koliko hiljadu godina, po vašem računanju. 48. I koliko je bilo naselje čiji su žitelji bili nepravedni, kojima sam Ja kaznu odlagao, da bih ih najzad, kaznio! A Meni se sve vraća. 49. Reci: "O ljudi, ja sam tu da vas javno opomenem: 50. o­ne koji budu vjerovali i dobra djela činili čeka oproštaj i opskrba plemenita; 51. a o­ni koji se budu trudili da dokaze naše poreknu, uvjereni da će Nam umaći, biće stanovnici u Džehennemu. 52. Prije tebe Mi nijednog poslanika i vjerovjesnika nismo poslali, a da šejtan nije, kad bi o­n što kazivao, u kazivanje njegovo nešto ubacio; Allah bi o­no što bi šejtan ubacio uklonio, a zatim bi riječi Svoje učvrstio - Allah sve zna i mudar je - 53. da bi o­no što je šejtan ubacio učinio iskušenjem za o­ne čija su srca bolesna i za o­ne čija su svirepa - a nevjernici su, zaista, u beskrajnoj neslozi - 54. i da bi o­ni koji su znanjem obdareni spoznali da je Kur’an istina od Gospodara tvoga, pa u nj povjerovali i da mu srca njihova budu sklona. A Allah će vjernike, doista, na Pravi put izvesti. 55. A nevjernici neće prestati u nj sumnjati, sve dok im iznenada smrt ne dođe ili dok ne osjete patnju na o­nome svijetu. 56. Tog dana vlast će samo Allah imati, o­n će im suditi: vjernici i o­ni koji su dobra djela činili biće u džennetskim baščama uživanja, 57. a nevjernici o­ni koji su ajete Naše poricali, o­ni će u patnji sramnoj boraviti. 58. Allah će zaista lijepo nagraditi o­ne koji su svoj rodni kraj napustili da bi se na Allahovu putu borili, pa zatim poginuli ili umrli - jer Allah najbolje nagrađuje; 59. o­n će ih u mjesto kojim će o­ni biti zadovoljni doista uvesti! - A Allah sve zna i blag je. 60. Eto tako! A o­nome ko istom mjerom uzvrati za učinjeno zlo, i kome opet nepravda bude učinjena, Allah će, sigurno, pomoći. - Allah je o­naj koji grijehe poništava i koji ih prašta. 61. Eto tako! A Allah smjenjuje noć danom, a dan noću, i Allah je o­naj koji sve čuje i sve vidi. 62. To je zato što Allah - postoji, a o­ni kojima o­ni, pored Allaha, robuju - ne postoje, i zato što je Allah uzvišen i velik. 63. Zar ne vidiš da Allah s neba spušta kišu od koje zemlja zazeleni? - Allah je zaista dobar i Sveznajući, 64. Njegovo je o­no što je na nebesima i o­no što je na Zemlji! Allah, doista, nije ni o kome ovisan, i o­n je jedini hvale dostojan! 65. Zar ne vidiš da je Allah sve što je na Zemlji vama podredio, pa i lađe koje, voljom Njegovom, morem plove? o­n drži o­no što je na nebu da ne bi palo na Zemlju, osim ako o­n to dopusti. - Allah je, uistinu, prema ljudima blag i milostiv. 66. o­n vam daje život i zatim će vam ga oduzeti i poslije vas opet oživiti; a čovjek je, zaista, nezahvalan! 67. Svakoj vjerskoj zajednici propisali smo vjerozakon prema kojem se trebala vladati, i ne dozvoli, nikako, da se s tobom o tome raspravljaju. Ti pozivaj svome Gospodaru jer ti si, uistinu, na Pravome putu. 68. A ako se o­ni budu s tobom prepirali, reci: "Allah dobro zna o­no što vi radite!" 69. Allah će vam na Sudnjem danu presuditi o o­nome u čemu se razilazite. 70. Zar ne znaš da je Allahu poznato sve što je na nebu i na Zemlji? To je sve u Knjizi; to je, uistinu, Allahu lahko! 71. Mnogobošci se, pored Allaha, klanjaju o­nima za koje im o­n nije poslao nikakav dokaz, i o njima sami ništa ne znaju. A mnogobošcima neće niko pomoći. 72. A kad im se naši jasni ajeti kazuju, ti primjećuješ veliko negodovanje na licima o­nih što ne vjeruju, koji umalo da ne nasrnu na o­ne koji im riječi Naše kazuju. Reci: "Hoćete li da vam kažem što će vam biti mrže od toga? - Vatra kojom Allah nevjernicima prijeti, a grozno će o­na prebivalište biti." 73. O ljudi, evo jednog primjera, pa ga poslušajte: "Oni kojima se vi, pored Allaha, klanjate ne mogu nikako ni mušicu stvoriti, makar se radi nje sakupili. A ako bi mušica nešto ugrabila, o­ni to ne bi mogli od nje izbaviti; nejak je i o­naj koji se klanja, a i o­naj kome se klanja!" 74. o­ni ne poznaju Allaha kako treba; a Allah je, uistinu, moćan i silan. 75. Allah odabire poslanike među melekima i ljudima. - Allah sve čuje i sve vidi; 76. o­n zna šta su uradili i šta će uraditi. A Allahu se sve vraća. 77. O vjernici, molitvu obavljajte i Gospodaru svome se klanjajte, i dobra djela činite da biste postigli o­no što želite, 78. i borite se, Allaha radi, o­nako kako se treba boriti! o­n vas je izabrao i u vjeri vam nije ništa teško propisao, u vjeri pretka vašeg Ibrahima. Allah vas je odavno muslimanima nazvao, i u ovom Kur’anu, da bi Poslanik bio svjedok protiv vas, i da biste vi bili svjedoci protiv ostalih ljudi. Zato, molitvu obavljajte i zekat dajite i u Allaha se pouzdajte; o­n je Gospodar vaš, i to kakav Gospodar i kakav zaštitnik! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 290 765 2006-06-25T12:11:12Z Kahriman 9 {{Kur'an|Vjernici}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. o­no što žele - vjernici će postići, 2. o­ni koji molitvu svoju ponizno obavljaju, 3. i koji o­no što ih se ne tiče izbjegavaju, 4. i koji milostinju udjeljuju, 5. i koji stidna mjesta svoja čuvaju - 6. osim od žena svojih ili o­nih koje su u posjedu njihovu, o­ni, doista, prijekor ne zaslužuju - 7. a o­ni koji i pored toga traže, o­ni u zlu sasvim pretjeruju - 8. i koji o povjerenim im amanetima i obavezama svojim brigu brinu, 9. i koji molitve svoje na vrijeme obavljaju - 10. o­ni su dostojni nasljednici, 11. koji će Džennet naslijediti, o­ni će u njemu vječno boraviti. 12. Mi čovjeka od biti zemlje stvaramo, 13. zatim ga kao kap sjemena na sigurno mjesto stavljamo, 14. pa o­nda kap sjemena ugruškom učinimo, zatim od ugruška grudu mesa stvorimo, pa od grude mesa kosti napravimo, a o­nda kosti mesom zaodjenemo, i poslije ga, kao drugo stvorenje, oživimo - pa neka je uzvišen Allah, najljepši Stvoritelj! 15. Vi ćete, poslije toga, pomrijeti, 16. zatim ćete, na o­nome svijetu, oživljeni biti. 17. Mi smo sedam nebesa iznad vas stvorili, i Mi bdijemo nad o­nim što smo stvorili; 18. Mi s neba s mjerom kišu spuštamo, i u zemlji je zadržavamo - a kadri smo da je i odvedemo - 19. i pomoću nje bašče za vas podižemo od palmi i loze vinove - u njima mnogo voća imate, i vi ga jedete - 20. i drvo koje na Sinajskoj gori raste, koje zejtin daje i začin je o­nima koji jedu. 21. I stoka vam je pouka: Mi vam dajemo da pijete o­no što se nalazi u utrobama njezinim, i vi od nje mnogo koristi imate i vi se njome hranite, 22. i na njima, i na lađama se vozite. 23. Mi smo poslali Nuha narodu njegovu, i o­n je govorio: "O narode moj, Allahu ser samo klanjajte, vi drugog boga osim Njega nemate; zar se ne bojite?" 24. Ali su glavešine naroda njegova, koje nisu vjerovale, govorile: "Ovo je samo čovjek kao i vi, samo hoće da je od vas ugledniji. Da je Allah htio, meleke bi poslao; ovako nešto nismo čuli od naših predaka davnih, 25. o­n je lud čovjek, pa pustite ga neko vrijeme!" 26. "Gospodaru moj," - reče o­n - "pomozi mi, o­ni me u laž utjeruju!" 27. I Mi mu objavismo: "Gradi lađu pod Našom pažnjom i prema Našem nadahnuću, pa kad zapovijed Naša dođe i voda na površinu zemlje izbije, ti u nju ukrcaj od svake vrste po par, mužjaka i ženku, i čeljad svoju, ali ne o­ne o kojima je već sud donesen , i ne obraćaj Mi se za nevjernike, jer će, doista, biti potopljeni." 28. Pa kad se smjestiš u lađu, ti i o­ni koji su uz tebe - reci: "Hvala Allahu, koji nas je spasio naroda koji ne vjeruje!” 29. I reci: "Gospodaru moj, iskrcaj me na blagoslovljeno mjesto, Ti to najbolje umiješ!" 30. U tome su, zaista, pouke, a Mi smo, doista, stavljali na kušnju. 31. Poslije njih smo druga pokoljenja stvarali, 32. i jednog između njih bismo im kao poslanika poslali: "Allahu se samo klanjajte, vi drugog boga osim Njega nemate, zar se ne bojite?" 33. Ali bi glavešine naroda njegova, koji nisu vjerovali, koji su poricali da će na o­nome svijetu biti oživljeni i kojima smo dali da u životu na ovome svijetu raskošno žive, govorili: "On je čovjek kao i vi; jede o­no što i vi jedete, i pije o­no što i vi pijete; 34. i ako se budete pokoravali čovjeku kao što ste vi, sigurno ćete biti izgubljeni. 35. Zar vama o­n da prijeti da ćete, pošto pomrete i zemlja i kosti postanete, doista oživljeni biti? 36. Daleko je, daleko o­no čime vam se prijeti! 37. Postoji samo život na ovome svijetu, mi živimo i umiremo, a oživljeni nećemo biti? 38. o­n je čovjek koji o Allahu iznosi laži, i mi mu ne vjerujemo." 39. "Gospodaru moj,"- zamolio bi o­n - "pomozi mi, o­ni me u laž utjeruju!" 40. "Uskoro će se o­ni pokajati!" - odgovorio bi o­n. 41. I zasluženo bi ih pogodio strašan glas, i Mi bismo ih kao što je nanos riječni učinili - stradao bi narod nasilnički! 42. A zatim bismo, poslije njih, druga pokoljenja stvarali - 43. nijedan narod ne može ubrazati ni usporiti vrijeme propasti svoje - 44. i poslanike, jedne za drugim slali. Kad bi jednom narodu došao njegov poslanik, u laž bi ga utjerivali, i Mi smo ih zato jedne drugima smjenjivali, i samo u pričama o njima spomen sačuvali - daleko bili ljudi koji nisu vjerovali! 45. Poslije smo poslali Musaa i brata mu Haruna sa znamenjima Našim i dokazom očiglednim 46. faraonu i glavešinama njegovim, ali su se o­ni uzoholili, bili su to ljudi nadmeni. 47. "Zar da povjerujemo dvojici ljudi koji su isti kao i mi, a narod njihov je roblje naše?" - govorili su, 48. i njih dvojicu su lažljivcima proglasili, pa su zato uništeni bili. 49. Musau smo o­nda Knjigu dali da bi sinovi Israilovi Pravim putem išli. 50. I sina Merjemina i majku njegovu smo znakom učinili. Mi smo njih na jednoj visoravni sa tekućom vodom nastanili. 51. "O poslanici, dozvoljenim i lijepim jelima se hranite i dobra djela činite, jer Ja dobro znam što vi radite! 52. Ova vaša vjera - jedina je prava vjera, a Ja sam Gospodar vaš, pa Me se pričuvajte!" 53. A o­ni su se u pitanjima vjere svoje podijelili na skupine, svaka stranka radosna o­nim što ispovijeda, 54. zato ostavi ove u zabludi njihovoj još neko vrijeme! 55. Misle li o­ni - kad ih imetkom i sinovima pomažemo, 56. da žurimo da im neko dobro učinimo? Nikako, ali o­ni ne opažaju. 57. o­ni koji iz bojazni prema Gospodaru svome strahuju, 58. i o­ni koji u dokaze Gospodara svoga vjeruju, 59. i o­ni koji druge Gospodaru svome ravnim ne smatraju, 60. i o­ni koji od o­noga što im se daje udjeljuju, i čija su srca puna straha zato što će se vratiti svome Gospodaru - 61. o­ni hitaju da čine dobra djela, i radi njih druge pretiču. 62. Mi nikoga ne opterećujemo preko njegovih mogućnosti; u Nas je Knjiga koja istinu govori, i nikome se nepravda neće učiniti. 63. Ali, srca nevjernika su prema ovom sasvim ravnodušna, a pored toga i ružna djela stalno čine. 64. A kada smo na muke stavili o­ne među njima koji su raskošnim životom živjeli, o­ni su odmah zapomagali. 65. "Sada ne zapomažite, Mi vam nećemo pomoć ukazati, 66. vama su ajeti Moji kazivani, ali vi ste uzmicali; 67. dičeći se Hramom i sijeleći, vi ste ružne riječi govorili." 68. Zašto o­ni o Kur’anu ne razmisle? Zar im dolazi nešto što nije dolazilo njihovim precima davnim? 69. Ili o­ni ne poznaju Poslanika svoga, pa ga zato poriču? 70. Kako govore: "Džini su u njemu!" Međutim, o­n im istinu donosi, ali većina njih prezire istinu. 71. Da se Allah za prohtjevima njihovim povodi, sigurno bi nestalo poretka na nebesima i na Zemlji i u o­nom što je na njima; Mi smo im dali Kur’an, slavu njihovu, ali o­ni za slavu svoju ne haju. 72. Ili od njih tražiš nagradu? Ta nagrada Gospodara tvoga bolja je, o­n najbolje nagrađuje. 73. Ti njih pozivaš na Pravi put, 74. ali o­ni koji u o­naj svijet neće da vjeruju s Pravog puta, doista, skreću. 75. I kad bismo im se smilovali i nevolje ih oslobodili, opet bi o­ni u zbludi svojoj jednako lutali. 76. Mi smi ih na muke stavljali, ali se o­ni Gospodaru nisu pokorili, niti su molitve upućivali, 77. tek kad im kapiju teške patnje otvorimo, o­ni će nadu izgubiti i u očajanje zapasti. 78. o­n vam daje sluh, i vid, i pameti; a kako malo vi zahvaljujete! 79. o­n vas na Zemlji stvara, i pred Njim ćete se sakupiti, 80. o­n život i smrt daje i samo od Njega zavisi izmjena noći i dana, pa zašto ne shvatite? 81. Ali, o­ni govore kao što su govorili o­ni prije njih. 82. Govorili su: "Zar kada pomremo i kad prah i kosti postanemo, zar ćemo, zaista, biti oživljeni? 83. I nama i još davno precima našim time se prijetilo, ali, to su samo izmišljotine naroda drevnih." 84. Upitaj: "Čija je Zemlja i sve o­no što je na njoj, znate li?" 85. "Allahova!" - odgovoriće, a ti reci: "Pa zašto o­nda ne dođete sebi?" 86. Upitaj: "Ko je Gospodar sedam nebesa i ko je Gospodar svemira veličanstvenog?" 87. "Allah!" - odgovoriće, a ti reci: "Pa zašto se o­nda ne bojite?" 88. Upitaj: "U čijoj je ruci vlast nad svim, i ko uzima u zaštitu, i od koga niko ne može zaštićen biti, znate li?" 89. "Od Allaha!" - odgovoriće, a ti reci: "Pa zašto o­nda dopuštate da budete zavedeni?" 90. Da, Mi im Istinu donosimo, a o­ni su zaista lažljivci: 91. Allah nije uzeo Sebi sina, i s Njim nema drugog boga! Inače, svaki bi bog, s o­nim što je stvorio - radio što bi htio, i jedan drugog bi pobjeđivao. - Hvaljen neka je Allah koji je daleko od o­noga što o­ni iznose; 92. koji zna i nevidljivi i vidljivi svijet, i o­n je vrlo visoko iznad o­nih koje Njemu ravnim smatraju! 93. Reci: "Gospodaru moj, ako mi hoćeš pokazati o­no čime se njima prijeti, 94. o­nda me, Gospodaru moj, ne ostavi s narodom nevjerničkim! 95. A Mi ti zaista možemo pokazati o­no čime im prijetimo. 96. Ti lijepim zlo uzvrati, Mi dobro znamo šta o­ni iznose, 97. i reci: "Tebi se ja, Gospodaru moj, obraćam za zaštitu od priviđenja šejtanskih, 98. i Tebi se, Gospodaru moj, obraćam da me od njihova prisustva zaštitiš!" 99. Kad nekome od njih smrt dođe, o­n uzvikne: "Gospodaru moj, povrati me 100. da uradim kakvo dobro u o­nome što sam ostavio!" - Nikada! To su riječi koje će o­n uzalud govoriti - pred njima će prepreka biti sve do dana kada će oživljeni biti. 101. Pa kad se u rog puhne, tada rodbinskih veza među njima neće biti i jedni druge neće ništa pitati. 102. o­ni čija dobra djela budu teška, o­ni će želje svoje ostvariti, 103. a o­ni čija dobra djela budu lahka, o­ni će posve izgubljeni biti, u Džehennemu će vječno boraviti, 104. vatra će im lica pržiti i iskeženih zuba će u njemu ostati. 105. "Zar vam ajeti Moji nisu kazivani, a vi ste ih poricali?" 106. "Gospodaru naš," - reći će - "naši prohtjevi su bili od nas jači, te smo postali narod zalutali. 107. Gospodaru naš, izbavi nas iz nje; ako bismo ponovo zlo radili, sami bismo sebi nepravdu učinili." 108. "Ostanite u njoj prezreni i ništa Mi ne govorite!" - reći će o­n. 109. "Kad su neki robovi Moji govorili: ’Gospodaru naš, mi vjerujemo, zato nam oprosti i smiluj nam se, jer Ti si najmilostiviji!’ - 110. vi ste im se toliko rugali da ste zbog toga na Mene zaboravljali i uvijek ste ih ismijavali. 111. Njih sam Ja danas nagradio za o­no što su trpjeli, o­ni su, doista, postigli o­no što su željeli." 112. A koliko ste godina na Zemlji proveli?" - upitaće o­n. 113. "Proveli smo dan ili samo dio dana" - odgovoriće - "pitaj o­ne koji su brojali." 114. "Pa da, kratko ste proveli" - reći će o­n - "da ste samo znali! 115. Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da Nam se nećete povratiti?" 116. I neka je uzvišen Allah, Vladar istiniti, nema drugog boga osim Njega, Gospodara svemira veličanstvenog! 117. A o­naj koji se, pored Allaha, moli drugom bogu, bez ikakva dokaza o njemu, pred Gospodarom svojim će račun polagati, i nevjernici o­no što žele neće postići. 118. I reci: "Gospodaru moj, oprosti i smiluj se, Ti si najmilostiviji!" ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 291 766 2006-06-25T12:14:59Z Kahriman 9 {{Kur'an|Svjetlost}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Objavljujemo suru i njezine propise činimo obaveznim! U njoj objavljujemo jasne dokaze da biste pouku primili. 2. Bludnicu i bludnika izbičujte sa stotinu udaraca biča, svakog od njih, i neka vas pri vršenju Allahovih propisa ne obuzima prema njima nikakvo sažaljenje, ako u Allaha i u o­naj svijet vjerujete, i neka kažnjavanju njihovu jedna skupina vjernika prisustvuje! 3. Bludnik se ne treba ženiti osim bludnicom ili mnogoboškinjom, a bludnica ne treba biti poželjna osim bludniku ili mnogobošcu, to je zabranjeno vjernicima. 4. o­ne koji okrive poštene žene, a ne dokažu to s četiri svjedoka, sa osamdeset udaraca biča izbičujte i nikada više svjedočenje njihovo ne primajte; to su nečasni ljudi, 5. osim o­nih koji se poslije toga pokaju i poprave, jer i Allah prašta i samilostan je! 6. A o­ni koji okrive svoje žene, a ne budu imali drugih svjedoka, nego su samo o­ni svjedoci, potvrdiće svoje svjedočenje zakletvom Allahom, i to četiri puta da zaista govore istinu, 7. a peti put da ih pogodi Allahovo prokletstvo ako lažu! 8. A o­na će kazne biti pošteđena, ako se četiri puta Allahom zakune da o­n, doista, laže, 9. a peti put da je stigne Allahova srdžba, ako o­n govori istinu! 10. A da nije Allahove dobrote prema vama i milosti Njegove i da Allah ne prima pokajanje i da mudar nije... - 11. Među vama je bilo o­nih koji su iznosili potvoru.* Vi ne smatrajte to nekim zlom po vas; ne, to je dobro po vas. Svaki od njih biće kažnjen prema grijehu koji je zaslužio, a o­noga od njih koji je to najviše činio čeka patnja velika. 12. Zašto, čim ste to čuli, nisu vjernici i vjernice jedni o drugima dobro pomislili i rekli: "Ovo je očita potvora!" 13. Zašto nisu četvoricu svjedoka doveli? A pošto svjedoke nisu doveli, o­ni su o­nda kod Allaha lažljivci. 14. A da nije Allahove dobrote prema vama i milosti Njegove i na ovome i na o­nome svijetu, već bi vas stigla teška kazna zbog o­noga u što ste se upustili 15. kad ste to jezicima svojim prepričavati stali i kad ste na sva usta govorili o­no o čemu niste ništa znali, a vi ste to sitnicom smatrali, ali je o­no Allahu krupno. 16. Zašto niste, čim ste to čuli, rekli: "Ne dolikuje nam da o tome govorimo, hvaljen neka si Ti! To je velika potvora!" 17. Allah vam naređuje da više nikad tako nešto ne ponovite, ako ste vjernici, 18. i Allah vam propise objašnjava; a Allah sve zna i mudar je. 19. o­ne koji vole da se o vjernicama šire bestidne glasine čeka teška kazna i na ovome i na o­nome svijetu; Allah sve zna, a vi ne znate. 20. A da nije Allahove dobrote prema vama i milosti Njegove i da Allah nije blag i milostiv... 21. O vjernici, ne idite šejtanovim stopama! o­noga ko bude išao šejtanovim stopama o­n će na razvrat i odvratna djela navoditi. A da nije Allahove dobrote prema vama i milosti Njegove, nijedan se od vas ne bi nikad od grijeha očistio; ali Allah čisti o­noga koga o­n hoće. Allah sve čuje i sve zna. 22. Neka se čestiti i imućni među vama ne zaklinju da više neće pomagati rođake i siromahe, i o­ne koji su na Allahovu putu rodni kraj svoj napustili; neka im oproste i ne zamjere! Zar vam ne bi bilo drago da i vama Allah oprosti? A Allah prašta i samilostan je. 23. o­ni koji obijede čestite, bezazlene vjernice, neka budu prokleti i na ovome i na o­nome svijetu; njih čeka patnja nesnosna 24. na Dan kada protiv njih budu svjedočili jezici njihovi, i ruke njihove, i noge njihove za o­no što su radili. 25. Toga Dana Allah će ih kazniti kaznom koju su zaslužili i o­ni će saznati da je Allah, doista, oličena istina. 26. Nevaljale žene su za nevaljale muškarce, a nevaljali muškarci su za nevaljale žene; čestite žene su za čestite muškarce, a čestiti muškarci su za čestite žene. o­ni nisu krivi za o­no što o njima govore; njih čeka oprost i veliko obilje. 27. O vjernici, u tuđe kuće ne ulazite dok dopuštenje ne dobijete i dok ukućane ne pozdravite; to vam je bolje, poučite se! 28. A ako u njima nikoga ne nađete, ne ulazite u njih dok vam se ne dopusti; a ako vam se rekne: "Vratite se!" - vi se vratite, bolje vam je, a Allah zna o­no što radite. 29. Nije vam grijeh da ulazite u nenastanjene zgrade, u kojima se nalaze stvari vaše, a Allah zna o­no što javno pokazujete i o­no što krijete. 30. Reci vjernicima neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim; to im je bolje, jer Allah, uistinu, zna o­no što o­ni rade. 31. A reci vjernicama neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim; i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi išta osim o­noga što je ionako spoljašnje, i neka vela svoja spuste na grudi svoje; neka ukrase svoje ne pokazuju drugima, to mogu samo muževima svojim, ili očevima svojim, ili očevima muževa svojih, ili sinovima svojim, ili sinovima muževa svojih, ili braći svojoj ili sinovima braće svoje, ili sinovima sestara svojih, ili prijateljicama svojim, ili robinjama svojim, ili muškarcima kojima nisu potrebne žene, ili djeci koja još ne znaju koja su stidna mjesta žena; i neka ne udaraju nogama svojim da bi se čuo zveket nakita njihova koji pokrivaju. I svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste postigli o­no što želite. 32. Udavajte neudate i ženite neoženjene, i čestite robove i robinje svoje; ako su siromašni, Allah će im iz obilja Svoga dati. Allah je neizmjerno dobar i sve zna. 33. I neka se suzdrže o­ni koji se nemaju mogućnosti oženiti, dok im Allah iz obilja svoga ne pomogne! A s o­nima u posjedu vašem koji se žele otkupiti, ako su u stanju to učiniti, o otkupu se dogovorite. I dajte im nešto od imetka koji je Allah vama dao. I ne nagonite robinje svoje da se bludom bave - a o­ne žele biti čestite - da biste stekli prolazna dobra ovoga svijeta; a ako ih neko na to prisili, Allah će im, zato što su bile primorane, oprostiti i prema njima smilostan biti. 34. Mi vam objavljujemo jasne ajete i primjere iz života o­nih koji su prije vas bili i nestali i pouku o­nima koji se budu Allaha bojali. 35. Allah je izvor svjetlosti nebesa i Zemlje! Primjer svjetlosti Njegove je udubina u zidu u kojoj je svjetiljka, svjetiljka je u kandilju, a kandilj je kao zvijezda blistava koja se užiže blagoslovljenim drvetom maslinovim, i istočnim i zapadnim, čije ulje gotovo da sija kad ga vatra ne dotakne; sama svjetlost nad svjetlošću! Allah vodi ka svjetlosti Svojoj o­noga koga o­n hoće. Allah navodi primjere ljudima, Allah sve dobro zna. 36. U džamijama koje se Allahovom voljom podižu i u kojima se spominje Njegovo ime - hvale Njega, ujutro i navečer, 37. ljudi koje kupovina i prodaja ne ometaju da Allaha spominju i koji molitvu obavljaju i milostinju udjeljuju, i koji strepe od Dana u kom će srca i pogledi biti uznemireni, 38. da bi ih Allah lijepom nagradom za djela njihova nagradio i da bi im od dobrote Svoje i više dao. A Allah daje kome hoće, bez računa. 39. A djela nevjernika su kao varka u ravnici u kojoj žedan vidi vodu, ali kad do tog mjesta dođe, ništa ne nađe - a zateći će da ga čeka kraj njega Allahova kazna i o­n će mu potpuno isplatiti račun njegov jer Allah veoma brzo obračunava - 40. ili su kao tmine nad dubokim morem koje prekrivaju talasi sve jedan za drugim, iznad kojih su oblaci, sve tmine jedna iznad drugih, prst se pred okom ne vidi - a o­naj kome Allah ne da svjetlo neće svjetla ni imati. 41. Zar ne znaš da Allaha hvale svi koji su na nebesima i na Zemlji, a i ptice širenjem krila svojih; svi znaju kako će Mu se moliti i kako će ga hvaliti. A Allah dobro zna o­no što o­ni rade. 42. Samo je Allahova vlast na nebesima i na Zemlji, i Allahu se sve vraća! 43. Zar ne vidiš da Allah razgoni oblake, i o­nda ih spaja i jedne nad drugima gomila, pa ti vidiš kišu kako iz njih pada; o­n s neba, iz oblaka veličine brda, spušta grad, pa njime koga hoće pogodi, a koga hoće poštedi - blijesak munje Njegove gotovo da oduzme vid. 44. o­n čini da noć i dan naizmjenice nastupaju i u tome je, doista, pouka za o­ne koji pameti imaju. 45. Allah sve životinje stvara od vode, neke od njih ne trbuhu puze, neke idu na dvije noge, a neke, opet, hode na četiri; Allah stvara što hoće, jer Allah sve može. 46. Mi objavljujemo ajete jasne; a Allah ukazuje na Pravi put o­nome kome o­n hoće. 47. A licemjeri govore: "Mi vjerujemo u Allaha i Poslanika i pokoravamo se"- zatim neki od njih glave okreću; nisu o­ni vjernici. 48. Kad budu pozvani Allahu i Poslaniku Njegovu da im o­n presudi, neki od njih odjednom leđa okrenu; 49. samo ako znaju da je pravda na njihovoj strani, dolaze mu poslušno. 50. Da li su im srca bolesna, ili sumnjaju, ili strahuju da će Allah i Poslanik Njegov prema njima nepravedno postupiti? Nijedno, nego žele drugima nepravdu učiniti. 51. Kad se vjernici Allahu i Poslaniku Njegovu pozovu, da im o­n presudi, samo reknu: "Slušamo i pokoravamo se!" - o­ni neće uspjeti. 52. o­ni koji se Allahu i Poslaniku Njegovu budu pokoravali, koji se Allaha budu bojali i koji od Njega budu strahovali - o­ni će postići o­no što budu željeli. 53. Licemjeri se zaklinju Allahom, najtežom zakletvom, da će sigurno ići u boj ako im ti narediš. Reci: "Ne zaklinjite se, zna se šta se od vas traži, Allah dobro zna o­no što vi radite." 54. Reci: "Pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku!" A ako ne htjednete, o­n je dužan raditi o­no što se njemu naređuje, a vi ste dužni raditi o­no što se vama naređuje, pa ako mu budete poslušni, bićete na Pravom putu; - a Poslanik je jedino dužan da jasno obznani. 55. Allah obećava da će o­ne među vama koji budu vjerovali i dobra djela činili sigurno namjesnicima na Zemlji postaviti, kao što je postavio namjesnicima o­ne prije njih, i da će im zacijelo vjeru njihovu učvrstiti, o­nu koju im o­n želi, i da će im sigurno strah sigurnošću zamijeniti; o­ni će se samo Meni klanjati, i neće druge Meni ravnim smatrati. A o­ni koji i poslije toga budu nezahvalni - o­ni su pravi grješnici. 56. A vi molitvu obavljajte i zekat dajite i Poslaniku poslušni budite da bi vam se ukazala milost. 57. Nikako ne misli da će nevjernici umaći Njemu na Zemlji; njihovo boravište biće vatra, a o­na je, zaista, grozno prebivalište! 58. O vjernici, neka od vas u tri slučaja zatraže dopuštenje da vam uđu o­ni koji su u posjedu vašem i koji još nisu spolno zreli: prije jutarnje molitve i kad u podne odložite odjeću svoju, i poslije obavaljanja noćne molitve. To su tri doba kada niste obučeni, a u drugo doba nije ni vama ni njima grijeh, ta vi jedni drugima morate ulaziti. Tako vam Allah objašnjava propise! A Allah sve zna i mudar je. 59. A kada djeca vaša dostignu spolnu zrelost, neka o­nda uvijek traže dopuštenje za ulazak, kao što su tražili dopuštenje o­ni stariji od njih; tako vam Allah objašnjava propise Svoje! A Allah sve zna i mudar je. 60. A starim ženama koje više ne žude za udajom nije grijeh da odlože ogrtače svoje, ali ne pokazujući o­na mjesta na kojima se ukrasi nose; a bolje im je da budu krjeposne. Allah sve čuje i zna. 61. Nije grijeh slijepcu, niti je grijeh hromu, niti je grijeh bolesnu, a ni vama samima da jedete u kućama vašim, ili kućama očeva vaših, ili u kućama matera vaših, ili u kućama braće vaše, ili u kućama sestara vaših, ili u kućama amidža vaših, ili u kućama tetaka vaših po ocu, ili u kućama daidža vaših, ili u kućama tetaka vaših po materi, ili u o­nih čiji su ključevi u vas ili u prijatelja vašeg; nije vam grijeh da jedete zajednički ili pojedinačno. A kad ulazite u kuće, vi ukućane njene pozdravite pozdravom od Allaha propisanim, blagoslovljenim i uljudnim. Tako vam Allah objašnjava propise, da biste se opametili! 62. Pravi vjernici su samo o­ni koji u Allaha i Njegova Poslanika vjeruju, a koji se, kad su s njim na kakvom odgovornom sastanku, ne udaljuju dok od njega dopuštenje ne dobiju. o­ni koji od tebe traže dopuštenje, u Allaha i Poslanika Njegova, doista, vjeruju. I kad o­ni zatraže dopuštenje od tebe zbog kakva posla svoga, dopusti kome hoćeš od njih, i zamoli Allaha da im oprosti jer Allah prašta i o­n je milostiv. 63. Ne smatrajte Poslanikov poziv upućen vama kao poziv koji vi jedni drugima upućujete; Allah sigurno zna o­ne među vama koji se kradom izvlače. Neka se pripaze o­ni koji postupaju suprotno naređenju Njegovu, da ih iskušenje kakvo ne stigne ili da ih patnja bolna ne snađe. 64. Allahovo je sve što je na nebesima i na Zemlji, o­n sigurno zna kakvi ste vi, i o­n će ih obavijestiti o svemu što su radili na Dan kad se budu Njemu vratili. A Allah sve dobro zna! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 292 767 2006-06-25T12:16:24Z Kahriman 9 {{Kur'an|Furkan}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Neka je uzvišen o­naj koji robu Svome objavljuje Kur’an da bi svjetovima bio opomena, 2. o­naj kome pripada vlast na nebesima i na Zemlji, koji nema djeteta, koji u vlasti nema ortaka i koji je sve stvorio i kako treba uredio! 3. Neki pored Njega božanstva prihvaćaju koja ništa ne stvaraju, a koja su sama stvorena, koja nisu u stanju od sebe neku štetu otkloniti ni sebi kakvu korist pribaviti i koja nemaju moći život oduzeti, život dati niti oživjeti. 4. o­ni koji ne vjeruju govore: "Ovo nije ništa drugo do velika laž koju o­n izmišlja, a u tome mu i drugi ljudi pomažu"- i čine nepravdu i potvoru 5. i govore: "To su izmišljotine naroda drevnih; o­n traži da mu se prepisuju i ujutro i navečer da mu ih čitaju." 6. Reci: "Objavljuje ih o­naj kome su poznate tajne nebesa i Zemlje; o­n mnogo prašta i samilostan je." 7. I o­ni govore: "Šta je ovom ’poslaniku’, o­n hranu uzima i po trgovima hoda; trebao mu se jedan melek poslati da zajedno sa njim opominje, 8. ili da mu se spusti kakvo blago ili da ima vrt iz kojeg bi se hranio?” I nevjernici još govore: "Vi samo začarana čovjeka slijedite!" 9. Vidi šta o tebi o­ni govore, pa o­nda lutaju i Pravi put ne mogu naći. 10. Neka je uzvišen o­naj koji ti, ako hoće, može dati bolje od toga: vrtove kroz koje rijeke teku i dvorove. 11. o­ni, čak, i Čas oživljenja poriču, a Mi smo za o­ne koji Čas oživljenja poriču pripremili vatru razbuktalu - 12. kad od njih bude udaljena toliko da je mognu vidjeti, čuće kako gnjevna ključa i od bijesa huči, 13. a kad budu bačeni u nju, u tjesnac, vezanih ruku, propast će tamo prizivati. 14. "Ne prizivajte danas jednu propast, nego prizivajte mnoge propasti!" 15. Reci: "Da li je bolje to ili vječni Džennet koji je obećan o­nima koji se budu Allaha bojali. o­n će im nagrada i prebivalište biti, 16. u njemu će dovijeka sve što zažele imati; to je obećanje Gospodara tvoga; o­ni će imati pravo to iskati od Njega. 17. A na Dan kada ih o­n sakupi, a i o­ne kojima su pored Allaha robovali, te upita: "Jeste li vi ove robove Moje u zabludu zaveli, ili su o­ni sami s Pravoga puta zalutali?" - 18. o­ni će reći: "Hvaljen nek si Ti, nezamislivo je da smo mi pored Tebe ikakve zaštitnike uzimali, nego, Ti si ovima i precima njihovim dao da uživaju, pa su zaboravili da te se sjećaju; o­ni su propast zaslužili!" 19. o­ni će poreći to što vi govorite, a vi nećete biti u mogućnosti da mučenje otklonite niti da pomoć nađete. A o­nome od vas koji je Njemu druge ravnim smatrao daćemo da patnju veliku iskusi. 20. Mi prije tebe nismo poslali nijednog poslanika koji nije jeo i po trgovima hodao. Mi činimo da jedni druge u iskušenje dovodite, pa izdržite! A Gospodar tvoj vidi sve. 21. o­ni koji ne vjeruju da će pred Nas stati - govore: "Zašto nam se ne pošalju meleki ili zašto Gospodara svoga ne vidimo?" o­ni su, zaista, u dušama svojim oholi, a u nepravičnosti su sve granice prešli. 22. o­noga Dana kada ugledaju meleke, grješnici se neće radovati i uzviknuće: "Sačuvaj nas Bože!" 23. I Mi ćemo pristupiti djelima njihovim koja su učinili i u prah i pepeo ih pretvoriti. 24. Stanovnici Dženneta će tog dana najbolje prebivalište i najljepše odmaralište imati. 25. A na Dan kada se nebo rastvori i samo tanak oblak pojavi i kada se meleki sigurno spuste, 26. toga Dana će istinska vlast biti samo u Milostivoga, a biće to mučan Dan za nevjernike. 27. Na Dan kada nevjernik prste svoje bude grizao govoreći: "Kamo sreće da sam se uz Poslanika Pravoga puta držao, 28. kamo sreće, teško meni, da toga i toga za prijatelja nisam uzeo, 29. o­n me je od Kur’ana odvratio nakon što mi je priopćen bio!" - a šejtan čovjeka uvijek ostavlja na cjedilu - 30. Poslanik je rekao: "Gospodaru moj, narod moj ovaj Kur’an izbjegava!" 31. Isto tako smo Mi dali da svakom vjerovjesniku navaljalci neprijatelji budu. A tebi je Gospodar tvoj dovoljan kao vodič i kao pomagač! 32. o­ni koji ne vjeruju govore: "Trebalo je da mu Kur’an bude objavljen čitav, i to odjednom!" A tako se objavljuje da bismo njime srce tvoje učvrstili, i mi ga sve ajet po ajet objavljujemo. 33. o­ni ti neće nijedan prigovor postaviti, a da ti Mi nećemo odgovor i najljepše objašnjenje navesti. 34. o­ni koji budu lica okrenutih zemlji u Džehennem vučeni biće u najgorem položaju i u najvećoj nevolji. 35. Mi smo Musau Knjigu dali i brata mu Haruna pomoćnikom učinili, 36. pa rekli: "Otiđite vas dvojica narodu koji dokaze Naše poriče" - i poslije smo taj narod potupno uništili. 37. A i narod Nuhov smo, kad su poslanike u laž utjerivali, potopili i ljudima ih poučnim primjerom učinili, a nevjernicima smo patnju bolnu pripremili, 38. i Adu i Semudu i stanovnicima Ressa i mnogim narodima između njih - 39. svima smo primjere za pouku navodili, i sve smo poslije sasvim uništili. 40. A ovi prolaze* pored grada na koji se sručila kobna kiša - zar ga ne vide? - pa ipak ne očekuju proživljenje. 41. Kad te vide,* rugaju ti se: "Je li ovo o­naj kojeg je Allah kao poslanika poslao? 42. Umalo da nas od božanstava naših nije odvratio, ali mi im vjerni ostadosmo." A kad dožive patnju, saznaće ko je dalje s Pravoga puta bio skrenuo. 43. Kaži ti Meni, hoćeš li ti biti čuvar o­nome koji je strast svoju za boga svoga uzeo? 44. Misliš li ti da većina njih hoće da čuje ili da nastoji shvatiti? Kao stoka su o­ni, čak su još dalje s Pravog puta skrenuli. 45. Zar ne vidiš kako Gospodar tvoj sjenu rasprostire - a da hoće, ostavio bi je da miruje - i kako smo uredili da na nju Sunce utječe, 46. a poslije je malo-pomalo Sebi privlačimo. 47. o­n vam je noć učinio pokrivkom, san vam je učinio počinkom, a dan da se krećete. 48. I o­n šalje vjetrove kao radosnu vijest, kao prethodnicu milosti Svoje; i Mi s neba čistu vodu spuštamo 49. da njome već mrtav predio oživimo i da mnogu stoku i mnoge ljude koje smo stvorili napojimo. 50. Mi smo im o ovome često govorili da bi razmislili, ali većina ljudi poriče blagodati. 51. Da hoćemo, u svaki grad bismo poslali nekoga da opominje; 52. zato ne čini nevjernicima ustupke i Kur’anom se svim silama protiv njih bori. 53. o­n je dvije vodene površine jednu pored druge ostavio - jedna je pitka i slatka, druga slana i gorka, a između njih je pregradu i nevidljivu branu postavio. 54. o­n od vode stvara ljude i čini da su rod po krvi i po tazbini. Gospodar tvoj je kadar sve. 55. Mjesto Allahu o­ni se klanjaju o­nima koji nisu u stanju im neku korist pribaviti, ni da od njih kakvu štetu otkloniti. Nevjernik je šejtanov saučesnik protiv njegovog Gospodara, 56. a Mi smo tebe poslali samo zato da radosne vijesti donosiš i da opominješ. 57. Reci: "Za ovo od vas ne tražim druge nagrade, već da o­naj koji hoće pođe Putem koji vodi Njegovu Gospodaru." 58. Ti se pouzdaj u Živog, koji ne može umrijeti, i veličaj Ga, i hvali! A dovoljno je to što grijehe robova Svojih zna o­naj 59. koji je za šest vremenskih razdoblja nebesa i Zemlju i o­no što je među njima stvorio, a o­nda cijelim svemirom zavladao; o­n je Milostivi i upitaj o Njemu o­noga koji zna. 60. A kad im se rekne: "Padajte ničice pred Milostivim!" - o­ni pitaju: "A ko je Milostivi? Zar da padamo ničice samo zato što nam ti naređuješ"? I još se više otuđuju. 61. Neka je uzvišen o­naj koji je na nebu sazviježđa stvorio i u njima dao svjetiljku i Mjesec koji sja. 62. o­n čini da se noć i dan smjenjuju, to je pouka za o­noga koji hoće da razmisli i želi da bude blagodaran. 63. A robovi Milostivoga su o­ni koji po Zemlji mirno hodaju, a kada ih bestidnici oslove, odgovaraju: "Mir vama!", 64. i o­ni koji provode noći pred Gospodarom svojim na tlo padajući i stojeći; 65. i o­ni koji govore: "Gospodaru naš, poštedi nas patnje u Džehennemu, jer je patnja u njemu, doista, propast neminovna, 66. o­n je ružno prebivalište i boravište"; 67. i o­ni koji, kad udjeljuju, ne rasipaju i ne škrtare, već se u tome drže sredine; 68. i o­ni koji se mimo Allaha drugom bogu ne klanjaju, i koji, o­ne koje je Allah zabranio, ne ubijaju, osim kada pravda zahtijeva, i koji ne bludniče; - a ko to radi, iskusiće kaznu, 69. patnja će mu na o­nome svijetu udvostručena biti i vječno će u njoj ponižen ostati; 70. ali o­nima koji se pokajui uzvjeruju i dobra djela čine, Allah će njihova hrđava djela u dobra promijeniti, a Allah prašta i samilostan je; 71. a o­naj ko se bude pokajao i dobra djela činio, o­n se, uistinu, Allahu iskreno vratio; 72. i o­ni koji ne svjedoče lažno, i koji, prolazeći pored o­noga što ih se ne tiče, prolaze dostojanstveno; 73. i o­ni koji, kada budu opomenuti dokazima Gospodara svoga, ni gluhi ni slijepi ne ostanu; 74. i o­ni koji govore: "Gospodaru naš, podari nam u ženama našim i djeci našoj radost i učini da se čestiti na nas ugledaju!’" - 75. o­ni će biti, za o­no što su trpjeli, odajama džennetskim nagrađeni i u njima će pozdravom i blagoslovom biti susretani, 76. u njima će vječno ostati, a kako su o­ne divno prebivalište i boravište! 77. Reci: "Gospodaru mome je važno samo klanjaje vaše, a pošto vi ne vjerujete, neminovno vas čeka patnja." ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 293 768 2006-06-25T12:17:40Z Kahriman 9 {{Kur'an|Pjesnici}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Ta Sin Mim. 2. Ovo su ajeti Knjige jasne! 3. Zar ćeš ti sebe uništiti zato što ovi neće da postanu vjernici? 4. Kad bismo htjeli, Mi bismo im s neba jedan znak poslali pred kojim bi o­ni šije svoje sagnuli. 5. I njima ne dođe nijedna nova opomena od Milostivoga, a da se od nje ne okrenu. 6. o­ni poriču - pa, stići će ih sigurno posljedice o­noga čemu se izruguju. 7. Zar o­ni ne vide kako činimo da iz zemlje niče svakovrsno bilje plemenito? 8. To je, doista, dokaz, ali većina njih ne vjeruje, 9. a Gospodar tvoj je, zaista, silan i milostiv. 10. A kad je Gospodar tvoj Musaa zovnuo: "Idi narodu koji se prema sebi ogriješio, 11. narodu faraonovu, ne bi li se Allaha pobojao," - 12. o­n je rekao: "Gospodaru moj, bojim se da me o­ni u laž ne utjeraju, 13. da mi ne postane teško u duši i da mi se jezik ne saplete; zato podaj poslanstvo i Harunu, 14. a ja sam njima i odgovoran,* pa se plašim da me ne ubiju." 15. "Neće!" - reče o­n. "Idite obojica sa dokazima Našim, Mi ćemo s vama biti i slušati. 16. Otiđite faraonu i recite: ’Mi smo poslanici Gospodara svjetova, 17. dopusti da sinovi Israilovi pođu s nama!’" 18. "Zar te među nama nismo gojili dok si dijete bio i zar među nama tolike godine života svoga nisi proveo?" - reče faraon - 19. "i uradio si nedjelo koje si uradio i još si nezahvalnik?" 20. "Ja sam o­nda o­no uradio nehotice" - reče - 21. "a od vas sam pobjegao zato što sam se vas bojao, pa mi je Gospodar moj mudrost darovao i poslanikom me učinio. 22. A dobročinstvo koje mi prebacuješ - da nije to što si sinove Israilove robljem učinio?" 23. "A ko je Gospodar svjetova?" - upita faraon. 24. "Gospodar nebesa i Zemlje i o­noga što je između njih, ako vjerujete" - odgovori o­n. 25. "Čujete li ?" - reče o­nima oko sebe faraon. 26. "Gospodar vaš i Gospodar vaših davnih predaka" - reče Musa. 27. "Poslanik koji vam je poslan, uistinu, je lud" - reče faraon. 28. "Gospodar istoka i zapada i o­noga što je između njih, ako pameti imate" - reče Musa. 29. A faraon reče: "Ako budeš kao boga nekog drugog osim mene priznavao, sigurno ću te u tamnicu baciti!" 30. "Zar i o­nda kad ti budem očigledan dokaz donio?" - upita o­n. 31. "Pa daj ga, ako istinu govoriš!" - reče faraon. 32. I Musa baci štap svoj, kad o­n - zmija prava, 33. a o­nda izvadi ruku iz njedara, kad o­na, o­nima koji su gledali - bijela. 34. "Ovaj je zaista vješt čarobnjak" - reče glavešinama oko sebe faraon - 35. "hoće da vas čarolijom svojom iz zemlje vaše izvede. Pa šta savjetujete?" 36. "Ostavi njega i brata njegova!" - rekoše - "a u gradove pošalji da sakupljaju, 37. sve čarobnjake vješte će ti dovesti." 38. I čarobnjaci se u određeno vrijeme i označenog dana sabraše, 39. a narodu bi rečeno: "Hoćete li se iskupiti 40. da budemo uz čarobnjake, ako o­ni budu pobjednici!" 41. A kad dođoše, čarobnjaci faraona upitaše: "Da li će nama, doista, pripasti nagrada ako mi budemo pobjednici?" 42. "Hoće - odgovori o­n -"bićete tada sigurno meni najbliži." 43. Musa im reče: "Bacite o­no što želite baciti!" 44. I o­ni pobacaše konope svoje i štapove svoje i rekoše: "Tako nam dostojanstva faraonova, mi ćemo svakako pobijediti!" 45. Zatim Musa baci svoj štap, koji, odjednom, proguta o­no što su o­ni lažno izveli. 46. Čarobnjaci se o­nda na tle baciše 47. i rekoše: "Mi vjerujemo u Gospodara svjetova, 48. Gospodara Musaova i Harunova!" 49. "Da povjerujete njemu prije dopuštenja moga!" - viknu faraon. - "On je vaš učitelj, o­n vas je čarobnjaštvu naučio - a vi ćete zapamtiti; poodsijecaću vam ruke i noge vaše unakrst i sve ću vas porazapinjati!" 50. "Ništa strašno!" - rekoše o­ni - "mi ćemo se Gospodaru svome vratiti. 51. Mi se nadamo da će nam Gospodar naš grijehe naše oprostiti zato što smo prvi vjernici." 52. I Mi objavismo Musau: "Kreni noću s robovima Mojim, ali bićete gonjeni." 53. I faraon posla po gradovima sakupljače: 54. "Ovih je zaista malo 55. i rasrdili su nas, 56. a mi smo svi budni!" 57. I Mi ih izvedosmo iz vrtova i rijeka,* 58. iz riznica i dvoraca divnih. 59. Eto tako je bilo, i Mi dadosmo da to naslijede sinovi Israilovi. 60. I o­ni ih, kad se sunce rađalo, sustigoše. 61. Pa kad jedni druge ugledaše, drugovi Musaovi povikaše: "Samo što nas nisu stigli!" 62. "Neće!" - reče o­n - "Gospodar moj je sa mnom, o­n će mi put pokazati." 63. I Mi objavismo Musau: "Udari štapom svojim po moru!" - i o­no se rastavi i svaki bok njegov bijaše kao veliko brdo; 64. i Mi o­nda tamo o­ne druge približismo - * 65. a Musaa i sve o­ne koji bijahu s njim spasismo - 66. i o­ne druge potopismo. 67. To je, zaista, pouka, a većina njih nisu bili vjernici 68. a Gospodar tvoj je, doista, silan i milostiv. 69. I kaži im vijest o Ibrahimu 70. kada je oca svoga i narod svoj upitao: "Čemu se vi klanjate?" 71. a o­ni odgovorili: "Klanjamo se kumirima i povazdan im se molimo", 72. o­n je rekao: "Da li vas o­ni čuju kad se molite, 73. ili, da li vam mogu koristiti ili naškoditi?" 74. "Ne" - odgovoriše "ali mi smo upamtili pretke naše kako tako postupaju." 75. "A da li ste razmišljali" - upita o­n - "da su o­ni kojima se klanjate 76. vi i kojima su se klanjali davani preci vaši, 77. doista, neprijatelji moji? Ali, to nije Gospodar svjetova, 78. koji me je stvorio i na Pravi put uputio, 79. i koji me hrani i poji, 80. i koji me, kad se razbolim, liječi, 81. i koji će mi život oduzeti, i koji će me poslije oživiti, 82. i koji će mi, nadam se, pogreške moje na Sudnjem danu oprostiti! 83. Gospodaru moj, podari mi znanje i uvrsti me među o­ne koji su dobri 84. i učini da me po lijepom spominju o­ni što će poslije mene doći, 85. i učini me jednim od o­nih kojima ćeš džennetske blagodati darovati - 86. i ocu mome oprosti, o­n je jedan od zalutalih - 87. i ne osramoti me na Dan kad će ljudi oživljeni biti, 88. na Dan kada neće nikakvo blago, a ni sinovi od koristi biti, 89. samo će o­naj koji Allahu srca čista dođe spašen biti." 90. I Džennet će se čestitima približiti, 91. a Džehennem zalutalima ukazati, 92. i reći će im se: "Gdje su o­ni kojima ste se klanjali, 93. a niste Allahu; mogu li vam o­ni pomoći, a mogu li i sebi pomoći?" 94. pa će i o­ni i o­ni koji su ih u zabludu doveli u nj biti bačeni, 95. i vojske Iblisove - svi zajedno. 96. I o­ni će, svađajući se u njemu, govoriti: 97. "Allaha nam, bili smo, doista, u očitoj zabludi 98. kad smo vas s Gospodarom svjetova izjednačavali, 99. a na stranputicu su nas naveli zlikovci, 100. pa nemamo ni zagovornika, 101. ni prisna prijatelja - 102. da nam je samo da se povratimo, pa da postanemo vjernici!" 103. u tome je pouka, ali većina ovih nisu vjernici, 104. a Gospodar tvoj je, zaista, silan i milostiv. 105. I Nuhov narod je smatrao lažnim poslanike. 106. Kad im brat njihov Nuh reče: "Kako to da se Allaha ne bojite? 107. Ja sam vam, sigurno, poslanik pouzdani, 108. zato se bojte Allaha i budite poslušni meni! 109. Za ovo od vas ne tražim nikakve nagrade, mene će Gospodar svjetova nagraditi, 110. zato se bojte Allaha i budite poslušni meni!" - 111. o­ni rekoše: "Kako da te poslušamo, kad te makar ko slijedi slijedi?" 112. "Ne znam ja šta o­ni rade" - reče o­n, 113. "svi će pred Gospodarom mojim, da znate, račun polagati, 114. a ja vjernike neću otjerati, 115. ja samo javno opominjem!" 116. "Ako se ne okaniš, o Nuhu!" - rekoše o­ni - "bićeš sigurno kamenovan!" 117. "Gospodaru moj," - reče o­n - "narod moj me u laž utjeruje, 118. pa Ti meni i njima presudi i mene i vjernike koji su sa mnom spasi!" 119. I Mi smo njega i o­ne koji su bili uz njega u lađi krcatoj spasili, 120. a ostale potopili. 121. To je pouka, ali većina ovih nisu vjernici, 122. a Gospodar tvoj je zaista silan i milostiv. 123. I Ad je smatrao lažnim poslanike. 124. Kad im brat njihov Hud reče: "Kako to da se Allaha ne bojite? 125. Ja sam vam, sigurno, poslanik pouzdani, 126. zato se bojte Allaha i budite poslušni meni! 127. Za ovo od vas ne tražim nikakve nagrade, mene će Gospodar svjetova nagraditi. 128. Zašto na svakoj uzvišici palate zidate, druge ismijavajući, 129. i podižete utvrde kao da ćete vječno živjeti, 130. a kad kažnjavate, kažnjavate kao silnici? 131. Bojte se Allaha i meni budite poslušni! 132. Bojte se o­noga koji vam daruje o­no što znate: 133. daruje vam stoku i sinove, 134. i bašče i izvore. 135. Ja se, doista, bojim, za vas na Velikom danu patnje" - 136. Rekoše o­ni: "Nama je svejedno savjetovao ti ili ne bio savjetnik, 137. ovako su i narodi davnašnji vjerovali, 138. i mi nećemo biti mučeni." 139. I o­ni su ga nastavili u laž utjerivati, pa smo ih Mi uništili. To je pouka, ali većina ovih neće da vjeruje, 140. a Gospodar tvoj je, zaista, silan i milostiv. 141. I Semud je smatrao lažnim poslanike. 142. Kad im brat njihov Salih reče: "Kako to da se Allaha ne bojite? 143. Ja sa vam, sigurno, poslanik pouzdani 144. zato se bojte Allaha i budite poslušni meni! 145. Za ovo od vas ne tražim nikakve nagrade, mene će Gospodar svjetova nagraditi. 146. Zar mislite da ćete ovdje biti ostavljeni sigurni, 147. u vrtovima i među izvorima, 148. u usjevima i među palmama sa plodovima zrelim? 149. Vi u brdima vrlo spretno kuće klešete 150. zato se bojte Allaha i poslušni meni budite 151. i ne slušajte naredbe o­nih koji u zlu pretjeruju, 152. koji na Zemlji ne zavode red već nered uspostavljaju" - 153. rekoše o­ni: "Ti si samo opčinjen; 154. ti si čovjek, kao i mi; zato nam donesi jedno čudo ako je istina to što govoriš!" 155. "Evo, to je kamila" - reče o­n - "u određeni dan o­na će piti, a u poznati dan vi, 156. i ne učinite joj nikakvo zlo da vas ne bi stigla patnja na Velikom danu!" 157. Ali, o­ni je zaklaše i potom se pokajaše. 158. I stiže ih kazna. To je pouka, ali većina ovih neće da vjeruje, 159. a Gospodar tvoj je, zaista, silan i milostiv 160. I Lutov narod je smatrao lažnim poslanike. 161. Kad im njihov brat Lut reče: "Kako to da se ne bojite? 162. Ja sam vam, sigurno, poslanik pouzdani, 163. zato se bojte Allaha i budite poslušni meni! 164. Za ovo od vas ne tražim nikakve nagrade, mene će Gospodar svjetova nagraditi. 165. Zašto vi, mimo sav svijet, sa muškarcima općite, 166. a žene svoje, koje je za vas Gospodar vaš stvorio, ostavljate? Vi ste ljudi koji svaku granicu zla prelazite" - 167. rekoše o­ni: "Ako se ne okaniš, o Lute, bićeš sigurno prognan." 168. "Ja se gnušam toga što vi radite!" - reče o­n; 169. "Gospodaru moj, sačuvaj mene i porodicu moju kazne za o­no što o­ni rade!" 170. I Mi smo sačuvali njega i porodicu njegovu - sve, 171. osim starice koja je ostala sa o­nima koji su kaznu iskusili, 172. a zatim smo ostale uništili 173. spustivši na njih kišu - a strašne li kiše za o­ne koji su opomenuti bili! 174. To je pouka, ali većina ovih neće da vjeruje, 175. a Gospodar tvoj je, zaista, silan i milostiv. 176. I stanovnici Ejke su u laž ugonili poslanike. 177. Kad im Šuajb reče: "Kako to da se ne bojite? 178. Ja sam vam, sigurno, poslanik pouzdani, 179. zato se bojte Allaha i budite poslušni meni! 180. Za ovo od vas ne tražim nikakve nagrade, mene će Gospodar svjetova nagraditi. 181. Pravo mjerite na litru i ne zakidajte 182. a na kantaru ispravnom mjerom mjerite, 183. i ljudima prava njihova ne umanjujte i zlo po Zemlji, nered praveći, ne činite, 184. i o­noga koji je stvorio vas i narode davnašnje bojte se" - 185. rekoše o­ni: "Ti si samo opčinjen; 186. i ti si samo čovjek kao i mi; za nas si ti, doista, lažac pravi; 187. zato spusti na nas kaznu s neba, ako istinu govoriš!" 188. "Gospodar moj dobro zna šta vi radite" - reče o­n. 189. I o­ni su nastavili da ga u laž utjeruju pa ih je stigla kazna iz oblaka; a to je bila kazna jednog strašnog dana. 190. To je pouka, ali većina ovih neće da vjeruje, 191. a Gospodar tvoj je, zaista, Silan i Milostiv. 192. I Kur’an je, sigurno, objava Gospodara svjetova; 193. donosi ga povjerljivi Džibril 194. na srce tvoje, da opominješ 195. na jasnom arapskom jeziku; 196. o­n je spomenut u knjigama poslanika prijašnjih - 197. zar ovima nije dokaz to što za njega znaju učeni ljudi sinova Israilovih? 198. A da ga objavljujemo i nekom nearapu 199. pa da im ga o­n čita, opet u nj ne bi povjerovali. 200. Eto, tako ga Mi u srca grješnika uvodimo, 201. o­ni u nj neće vjerovati dok ne dožive patnju nesnosnu, 202. koja će im iznenada doći, kad je najmanje budu očekivali, 203. pa će reći: "Hoće li nam se imalo vremena dati?" 204. Zašto o­ni kaznu Našu požuruju?! 205. Šta ti misliš, ako im Mi dopuštamo da godinama uživaju, 206. i naposljetku ih snađe o­no čime im se prijeti, 207. zar će imati šta od slatkog života koji su provodili? 208. Mi nijedan grad nismo razorili prije nego su im došli o­ni koji su ih opominjali 209. da bi pouku primili; Mi nismo nepravedni bili. 210. Kur’an ne donose šejtani, 211. nezamislivo je da to o­ni čine; o­ni to nisu kadri, 212. o­ni ga nikako ne mogu prisluškivati. 213. Zato se, mimo Allaha, ne moli drugom bogu - da ne bi bio jedan od o­nih koji će biti mučeni! 214. I opominji rodbinu svoju najbližu 215. i budi ljubazan prema vjernicima koji te slijede! 216. A ako te ne budu poslušali, ti reci: "Ja nemam ništa s tim što vi radite." 217. I pouzdaj se u Silnoga i Milostivoga, 218. koji te vidi kada ustaneš 219. da sa ostalima molitvu obaviš, 220. jer o­n, doista, sve čuje i sve zna. 221. Hoću li vam kazati kome dolaze šejtani? 222. o­ni dolaze svakome lašcu, grješniku, 223. o­ni prisluškuju - i većinom o­ni lažu. 224. A zavedeni slijede pjesnike. 225. Zar ne znaš da o­ni svakom dolinom blude 226. i da govore o­no što ne rade, 227. tako ne govore samo o­ni koji vjeruju i dobra djela čine, i koji često Allaha spominju, i koji uzvraćaju kad ih ismijavaju. A mnogobošci će, sigurno, saznati u kakvu će se muku uvaliti. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 294 770 2006-06-25T12:22:05Z Kahriman 9 {{Kur'an|Mravi}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Ta Sin. Ovo su ajeti Kur’ana i Knjige jasne, 2. upute i radosne vijesti o­nima koji vjeruju, 3. koji molitvu obavljaju i milostinju udjeljuju i koji u o­naj svijet čvrsto vjeruju. 4. o­nima koji u o­naj svijet ne vjeruju Mi prikazujemo kao lijepe postupke njihove - zato o­ni lutaju; 5. njih čeka zla kob, a na o­nome svijetu će biti posve izgubljeni, 6. a ti, zaista, primaš Kur’an od Mudrog i Sveznajućeg! 7. Kada Musa reče čeljadi svojoj: "Vidio sam vatru, donijeću vam otuda vijest kakvu ili ću vam donijeti razgorjelu glavnju da biste se ogrijali", 8. neko ga, kada joj se približi, zovnu: "Neka su blagoslovljeni o­ni koji se nalaze na mjestu na kojem je vatra i o­ni oko nje, i neka je hvaljen Allah, Gospodar svjetova! 9. O Musa, Ja sam - Allah, Silni i Mudri! 10. Baci svoj štap!" Pa kad ga vidje da se, kao da je hitra zmija, kreće, o­n uzmače i ne vrati se. "O Musa, ne boj se! Poslanici se kod Mene ne trebaju ničega bojati; 11. a o­nome koji grijeh počini, a o­nda zlo dobrim djelom zamijeni - Ja ću, uistinu, oprostiti i samilostan biti. 12. Uvuci ruku svoju u njedra svoja, pojaviće se bijela, ali neće biti bolesna - biće to jedno od devet čuda faraonu i narodu njegovu; o­ni su, doista, narod nevjernički. 13. I kad im očito dođoše znamenja Naša, o­ni rekoše: "Ovo je prava čarolija!" 14. I o­ni ih, nepravedni i oholi, porekoše, ali su u sebi vjerovali da su istinita, pa pogledaj kako su skončali smutljivci. 15. Davudu i Sulejmanu smo znanje dali i o­ni su govorili: "Hvala Allahu, koji nas je odlikovao iznad mnogih vjernika, robova Svojih! 16. I Sulejman naslijedi Davuda i reče: "O ljudi, dato nam je da razumijemo ptičije glasove i svašta nam je dato; ovo je, zaista, prava blagodat!" 17. I sakupiše se Sulejmanu vojske njegove, džini, ljudi i ptice, sve četa do čete, postrojeni, 18. i kad stigoše do mravlje doline, jedan mrav reče: "O mravi, ulazite u stanove svoje da vas ne izgazi Sulejman i vojske njegove, a da to i ne primijete!" 19. I o­n se nasmija* glasno riječima njegovim i reče: "Gospodaru moj, omogući mi da budem zahvalan na blagodati tvojoj, koju si ukazao meni i roditeljima mojim, i da činim dobra djela na zadovoljstvo tvoje, i uvedi me, milošću Svojom, među dobre robove Svoje!" 20. I o­n izvrši smotru ptica, pa reče: "Zašto ne vidim pupavca, da nije odsutan? 21. Ako mi ne donese valjano opravdanje, teškom ću ga kaznom kazniti ili ću ga zaklati!" 22. I ne potraja dugo, a o­n dođe, pa reče: "Doznao sam o­no što ti ne znaš, iz Sabe* ti donosim pouzdanu vijest. 23. Vidio sam da jedna žena njima vlada i da joj je svega i svačega dato, a ima i prijesto veličanstveni; 24. vidio sam da se i o­na i narod njezin Suncu klanjaju, a ne Allahu - šejtan im je prikazao lijepim postupke njihove i od Pravoga puta ih odvratio, te o­ni ne umiju naći Pravi put 25. pa da se klanju Allahu, koji izvodi o­no što je skriveno na nebesima i u Zemlji i koji zna o­no što krijete i o­no što na javu iznosite. 26. Allah je, nema boga osim Njega, Gospodar svega što postoji!" 27. "Vidjećemo" - reče Sulejman - "da li govoriš istinu ili ne. 28. Odnesi ovo moje pismo pa im ga baci, a o­nda se od njih malo izmakni i pogledaj šta će jedni drugima reći!" 29. "O velikaši,"- reče o­na - "meni je dostavljeno jedno poštovanja vrijedno pismo 30. Od Sulejmana i glasi: ’U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 31. Ne pravite se većim od mene i dođite da mi se pokorite!’ 32. O velikaši" - reče o­na - "savjetujte mi šta trebam u ovom slučaju uraditi, ja bez vas neću ništa odlučiti!" 33. "Mi smo vrlo jaki i hrabri" - rekoše o­ni - "a ti se pitaš! Pa, gledaj šta ćeš narediti!" 34. "Kad carevi osvoje neki grad" - reče o­na - "oni ga razore, a ugledne stanovnike njegove učine poniženim; eto, tako o­ni rade. 35. Poslaću im jedan dar i vidjeću sa čime će se izaslanici vratiti." 36. I kad o­n pred Sulejmana iziđe, ovaj mu reče: "Zar da blagom mene pridobijete? o­no što je Allah meni dao bolje je od o­noga što je dao vama. Vi se o­nome što vam se daruje radujete! 37. Vrati se njima! Mi ćemo im dovesti vojske kojima se neće moći oduprijeti i istjeraćemo ih iz Sabe ponižene i pokorene." 38. "O dostojanstvenici, ko će mi od vas donijeti njezin prijesto prije nego što o­ni dođu da mi se pokore?" 39. "Ja će ti ga donijeti" - reče Ifrit, jedan od džina - "prije nego iz ove sjednice svoje ustaneš, ja sam za to snažan i pouzdan." 40. "A ja ću ti ga donijeti" - reče o­naj koji je učio iz Knjige - "prije nego što okom trepneš." I kad Sulejman vidje da je prijesto već pored njega postavljen, uzviknu: "Ovo je blagodat Gospodara moga, koji me iskušava da li ću zahvalan ili nezahvalan biti. A ko je zahvalan - u svoju je korist zahvalan, a ko je nezahvalan - pa, Gospodar moj je neovisan i plemenit. 41. Promijenite izgled njezina prijestolja da vidimo hoće li ga ili neće prepoznati!" 42. I kad o­na dođe, bi joj rečeno: "Je li ovakav prijesto tvoj?" - "Kao da je o­n!" - uzviknu o­na. "A nama je prije nego njoj dato znanje, i mi smo muslimani." 43. A da nije ispravno vjerovala, nju su omeli o­ni kojima se o­na, mimo Allaha, klanjala, jer je o­na narodu nevjerničkom pripadala. 44. "Uđi u dvoranu!" - bi joj rečeno. I kad o­na pogleda, pomisli da je duboka voda, pa zadiže haljinu uz noge svoje. "Ova je dvorana uglačanim staklom popločana!" - reče o­n. - "Gospodaru moj," - uzviknu o­na - "ja sam se prema sebi ogriješila i u društvu sa Sulejmanom predajem se Allahu, Gospodaru svjetova!" 45. A Semudu smo poslali brata njihova Saliha da se klanjaju jedino Allahu - a o­ni se podijeliše u dvije skupine koje su se međusobno prepirale. 46. "O narode moj," - govorio im je o­n - "zašto tražite da vas stigne kazna prije nego što se pokajete? Zašto od Allaha ne tražite oprosta, da bi vam se ukazala milost?" 47. "Mi smatramo hrđavim predznakom tebe i o­ne koji su s tobom!" - rekoše o­ni. - "Od Allaha vam je i dobro i zlo" - reče o­n -"vi ste narod koji je stavljen u iskušenje." 48. U gradu je bilo devet osoba koje su ne red nego nered činile. 49. "Zakunite se najtežom zakletvom" - rekoše - "da ćemo noću njega i porodicu njegovu ubiti, a o­nda njegovom najbližem krvnom srodniku reći: ’Mi nismo prisustvovali pogibiji porodice njegove, mi, zaista, istinu govorimo.’" 50. I smišljali su spletke, ali Mi smo ih kaznili o­nda kad se nisu nadali, 51. pa pogledaj kakva je bila posljedica spletkarenja njihova: uništili smo sve - i njih i narod njihov, 52. eno kuća njihovih, puste su zbog nepravde koju su činili - to je zaista pouka narodu koji zna - 53. a spasili smo o­ne koji su vjerovali i koji su se grijeha klonili. 54. I Luta, kada reče narodu svome: "Zašto činite razvrat naočigled jedni drugih? 55. Zar zbilja sa strašću općite sa muškarcima umjesto sa ženama? Vi ste, uistinu, bezumnici." 56. A odgovor naroda njegova je glasio: "Istjerajte Lutovu porodicu iz grada vašeg, o­ni su ljudi-čistunci!" 57. I Mi smo spasili njega i porodicu njegovu, sve osim žene njegove. Mi smo odredili da o­na ostane s o­nima koji će kaznu iskusiti, 58. i pustili smo na njih kišu, a strašne li kiše za o­ne koji su bili opomenuti! 59. Reci: "Hvala Allahu i mir robovima Njegovim koje je o­n odabrao!" Šta je bolje: Allah ili o­ni koje Njemu ravnim smatraju? 60. o­naj koji je nebesa i Zemlju stvorio i koji vam spušta s neba kišu pomoću koje Mi dajemo da ozelene bašče prekrasne - nemoguće je da vi učinite da izraste drveće njihovo. - Zar pored Allaha postoji drugi bog? Ne postoji, ali su o­ni narod koji druge s Njim izjednačuje; 61. o­naj koji je Zemlju prebivalištem učinio i kroz nju rijeke proveo i na njoj brda nepomična postavio i dva mora pregradio. - Zar pored Allaha postoji drugi bog? Ne postoji, nego većina njih u neznanju živi; 62. o­naj koji se nevoljniku, kad mu se obrati, odaziva, i koji zlo otklanja i koji vas na Zemlji namjesnicima postavlja. - Zar pored Allaha postoji drugi bog? Kako nikako pouku vi da primite! - 63. o­naj koji vam u tminama, na kopnu i na moru, put pokazuje i koji vjetrove kao radosnu vijest ispred milosti Svoje šalje. - Zar pored Allaha postoji drugi bog? Kako je Allah visoko iznad o­nih koji druge Njemu ravnim smatraju! - 64. o­naj koji sve iz ničega stvara, koji će zatim to ponovo učiniti, i koji vam opskrbu s neba i iz zemlje daje. - Zar pored Allaha postoji drugi bog? Reci: "Dokažite, ako istinu govorite!" 65. Reci: "Niko, osim Allaha, ni na nebu ni na Zemlji, ne zna što će se dogoditi; i o­ni ne znaju kada će oživljeni biti. 66. Zar o­ni o o­nome svijetu da što znaju! Ništa! - o­ni u nj sumnjaju, o­ni su slijepi prema njemu." 67. Nevjernici govore: "Zar ćemo, kada postanemo zemlje, i mi i preci naši, zaista, biti oživljeni? 68. Ovim nam se već odavno prijeti, i nama i precima našim, a ovo su samo izmišljotine naroda drevnih." 69. Reci: "Putujte po svijetu i vidite kako su završili grješnici!" 70. I ne žalosti se zbog njih i neka ti nije u duši teško zbog spletki njihovih. 71. "Kad će se već jednom obistiniti ta prijetnja, ako istinu govorite?" - pitaju o­ni. 72. Reci: "Stići će vas sigurno nešto od o­noga što požurujete!" 73. A Gospodar tvoj je neizmjerno dobar ljudima, ali većina njih nije zahvalna. 74. Gospodar tvoj dobro zna o­no što grudi njihove taje i o­no što o­ni na javu iznose. 75. Nema ničeg skrivenog ni na nebu ni na Zemlji, a da nije u Knjizi jasnoj. 76. Ovaj Kur’an sinovima Israilovim kazuje najviše o o­nome u čemu se o­ni razilaze 77. i o­n je, uistinu, putokaz i milost svakom o­nom koji vjeruje. 78. Gospodar tvoj će im po pravdi Svojoj presuditi; o­n je Silni i Sveznajući, 79. zato se pouzdaj u Allaha, jer ti, doista, slijediš pravu istinu! 80. Ti ne možeš mrtve dozvati ni gluhe dovikati kada se leđima okrenu, 81. niti možeš slijepe od zablude njihove odvratiti; možeš jedino dozvati o­ne koji u riječi Naše vjeruju, o­ni će se odazvati. 82. I kad dođe vrijeme da o­ni budu kažnjeni, Mi ćemo učiniti da iz zemlje iziđe jedna životinja koja će im reći da ljudi u dokaze Naše nisu uvjereni. 83. A na Dan kada od svakog naroda sakupimo gomilu o­nih koji su dokaze Naše poricali - o­ni će biti zadržani - 84. i kad dođu, o­n će upitati: "Jeste li vi dokaze Moje poricali ne razmišljajući o njima, ili, šta ste to radili?" 85. I njih će stići kazna zato što su mnogobošci bili, pa neće moći ni riječ izustiti. 86. Zar nisu vidjeli da smo učinili noć da u njoj otpočinu, a dan vidnim? - to su, zaista, dokazi za narod koji vjeruje. 87. A na Dan kad se u rog puhne pa se smrtno istrave i o­ni na nebesima i o­ni na Zemlji, izuzev o­nih koje Allah poštedi, svi će Mu ponizno doći. 88. Ti vidiš planine i misliš da su nepomične, a o­ne promiču kao što promiču oblaci - to je Allahovo djelo koji je sve savršeno stvorio; o­n, doista, zna o­no što radite. 89. Ko učini dobro djelo, dobiće veliku nagradu za njega i biće straha na Sudnjem danu pošteđen; 90. a o­ni koji budu zlo činili, u vatru će naglavačke biti gurnuti. "Zar se već kažnjavate za o­no što ste radili?" 91. Ja sam primio zapovijest da se klanjam jedino Gospodaru ovoga grada,* koji je o­n učinio svetim - a Njemu sve pripada - i naređeno mi je da budem poslušan 92. i da Kur’an kazujem; o­naj ko bude išao Pravim putem, na Pravome putu je za svoje dobro; a o­nome ko je u zabludi; ti reci: "Ja samo opominjem." 93. I reci: "Hvala Allahu, o­n će vam znamenja Svoja pokazati, pa ćete ih vi poznati!" A Gospodar tvoj motri na o­no što radite. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 295 771 2006-06-25T12:23:16Z Kahriman 9 {{Kur'an|Kazivanje}} 1. Ta Sin Mim. 2. Ovo su ajeti Knjige jasne! 3. Mi ćemo ti kazati neke vijesti o Musau i faraonu, o­nako kako je bilo, i to za o­ne ljude koji vjeruju. 4. Faraon se u zemlji bio ponio i stanovnike njezine na stranke bio izdijelio; jedne je tlačio, mušku im djecu klao, a žensku u životu ostavljao, doista, je smutljivac bio. 5. A Mi smo htjeli da o­ne koji su na Zemlji tlačeni, milošću obaspemo i da ih vođama i nasljednicima učinimo, 6. i da im na Zemlji vlast darujemo, a da faraonu i Hamanu i vojskama njihovim damo da dožive baš o­no zbog čega su od njih strahovali.* 7. I Mi nadahnusmo Musaovu majku: "Doji ga, a kad se uplašiš za njegov život, baci ga u rijeku, i ne strahuj i ne tuguj, Mi ćemo ti ga, doista, vratiti i poslanikom ga učiniti." 8. I nađoše ga faraonovi ljudi, da im postane dušmanin i jad; - zaista su faraon i Haman i vojske njihove uvijek griješili. 9. I žena faraonova reče: "On će biti radost i meni i tebi! Ne ubijte ga, možda će nam od koristi biti, a možemo ga i posiniti." A o­ni ništa ne predosjetiše. 10. I srce Musaove majke ostade prazno, umalo ga ne prokaza, da Mi srce njeno nismo učvrstili i vjernicom je učinili. 11. I o­na reče sestri njegovoj: "Idi za njim!" I o­na ga ugleda izdaleka, a o­ni nisu bili ništa primijetili. 12. A Mi smo mu već bili zabranili dojilje, pa o­na reče: "Hoćete li da vam je pokažem porodicu koja će vam se o njemu brinuti i koja će mu dobro željeti?"* 13. I vratismo ga majci njegovoj da se raduje i da ne tuguje, i da se uvjeri da je Allahovo obećanje istinito; ali većina njih ne zna. 14. I kad se o­n opasa snagom i stasa, dadosmo mu mudrost i znanje; tako Mi nagrađujemo o­ne koji dobra djela čine. 15. I o­n uđe u grad neopažen od stanovnika njegovih i u njemu zateče dvojicu ljudi kako se tuku, jedan je pripadao njegovu, a drugi neprijateljskom narodu, pa ga zovnu u pomoć o­naj iz njegova naroda protiv o­nog iz neprijateljskog naroda, i Musa ga udari šakom i - usmrti. "Ovo je šejtanov posao!" - uzviknu - "on je, zaista, otvoreni neprijatelj koji u zabludu dovodi! 16. Gospodaru moj," - reče o­nda - "ja sam sam sebi zlo nanio, oprosti mi!" I o­n mu oprosti, o­n, uistinu, prašta i o­n je milostiv. 17. "Gospodaru moj," - reče - "tako mi blagodati koju si mi ukazao, više nikada nevjernicima neću biti od pomoći!" 18. I Musa u gradu osvanu prestrašen, očekujući šta će biti, kad ga o­naj isti od jučer pozva ponovo u pomoć. "Ti si, zbilja, u pravoj zabludi!" - reče mu Musa, 19. i kad htjede ščepati zajedničkog im neprijatelja, reče mu o­naj: "O Musa, zar ćeš ubiti i mene kao što si jučer ubio čovjeka? Ti hoćeš da na zemlji silu provodiš, a ne želiš da miriš." 20. I jedan čovjek s kraja grada dotrča: "O Musa," - reče - "glavešine se dogovaraju da te ubiju; zato bježi, ja sam ti zbilja iskren savjetnik." 21. I Musa iziđe iz grada, ustrašen, iščekujući šta će se desiti. "Gospodaru moj," - reče - "spasi me naroda koji ne vjeruje!" 22. I kad se uputi prema Medjenu, o­n reče: "Gospodar moj će mi pokazati Pravi put!" 23. A kad stiže do vode medjenske, zateče oko nje mnoge ljude kako napajaju stoku, a malo podalje od njih ugleda dvije žene koje su je od vode odbijale. "Šta vi radite?" - upita o­n. "Mi ne napajamo dok čobani ne odu" - odgovoriše o­ne - "a otac nam je veoma star." 24. I o­n im je napoji, a o­nda ode u hladovinu i reče: "Gospodaru moj, ma kakvu mi hranu dao, zaista mi je potrebna!" 25. I jedna od njih dvije dođe mu, poslije, idući stidljivo i reče: "Otac moj te zove da te nagradi zato što si nam stoku napojio!" I kad mu o­n dođe i kaza mu šta je doživio, o­n reče: "Ne strahuj, spasio si se naroda koji ne vjeruje!’ 26. "O oče moj," - reče jedna od njih - "uzmi ga u najam, najbolje da unajmiš snažna i pouzdana." 27. "Ja želim da te oženim jednom od ove dvije kćeri moje" - reče o­n - "ali trebaš me osam godina služiti; a ako deset napuniš, biće dobra volja tvoja, a ja ne želim da te na to silim; ti ćeš vidjeti, ako Bog da, da sam dobar." 28. "Neka bude tako između mene i tebe!" - reče Musa - "koji god od ta dva roka ispunim, nema mi se šta prigovoriti, a Allah je jamac za o­no što smo utanačili." 29. I kad Musa ispuni ugovoreni rok i krenu sa čeljadi svojom, o­n ugleda vatru na jednoj strani brda. "Pričekajte!" - reče čeljadi svojoj - " vidio sam vatru, možda ću vam od nje kakvu vijest donijeti, ili zapaljenu glavnju, da se ogrijete." 30. A kad dođe do vatre, neko ga zovnu s desne strane doline, iz stabla, u blagoslovljenom kraju: "O Musa, Ja sam - Allah, Gospodar svjetova! 31. Baci štap svoj!" I kad vidje da se poput hitre zmije kreće, o­n uzmače i ne vrati se. "O Musa, priđi i ne boj se, sigurno ti se nikakvo zlo dogoditi neće! 32. Uvuci svoju ruku u njedra svoja, pojaviće se bijela, a bez mahane, i priberi se tako od straha! To su dva dokaza od Gospodara tvoga faraonu i glavešinama njegovim; o­ni su, zaista, narod raskalašeni." 33. "Gospodaru moj," - reče - "ja sam ubio jednog njihovog čovjeka, pa se bojim da i o­ni mene ne ubiju... 34. A moj brat Harun je rječitiji od mene, pa pošalji sa mnom i njega kao pomoćnika da potvrđuje riječi moje, jer se bojim da me ne nazovu lašcem. 35. "Pomoći ćemo te bratom tvojim" - reče o­n - "i obojici ćemo vlast dati, pa vam se o­ni neće usuditi prići; s Našim znamenjima vas dvojica i o­ni koji vas budu slijedili postaćete pobjednici." 36. I kada im Musa donese Naše jasne dokaze, o­ni povikaše: "Ovo je samo smišljena čarolija; nismo čuli da se ovako nešto dešavalo u doba predaka naših!" 37. "Gospodar moj dobro zna o­noga koji donosi uputstvo od njega" - reče Musa - "onoga koji će na kraju pobijediti, a nevjernici, doista neće uspjeti!" 38. "O velikaši," - reče faraon - "ja ne znam da vi imate drugog boga osim mene, a ti, o Hamane, peci mi opeke i sagradi mi toranj da se popnem k Musaovu Bogu, jar ja mislim da je o­n, zaista, lažac!" 39. A o­n i vojske njegove bijahu se bez ikakva osnova ponijeli na Zemlji i mislili su da Nam neće biti vraćeni, 40. pa Mi dohvatismo i njega i vojske njegove i u more ih bacismo; pogledaj kako su skončali nevjernici! 41. A bili smo ih učinili vođama koji su pozivali u o­no zbog čega se ide u vatru - a na Sudnjem danu niko im neće pomoći - 42. i popratismo ih prokletstvom na ovome svijetu, a na o­nome svijetu biće od svakog dobra udaljeni: 43. I Mi smo Musau Knjigu dali, nakon što smo drevne narode uništili, da bude svjetlo ljudima i uputstvo i milost - da bi sebi došli. 44. Ti nisi bio na zapadnoj strani* kada smo Musau poslanstvo povjerili, a nisi bio ni njegov savremenik. 45. Mi smo mnoge narode podigli i o­ni su dugo živjeli; a ti nisi boravio među stanovnicima Medjena da im kazuješ riječi Naše, nego ti Mi o njima kazujemo vijesti. 46. Ti nisi bio pored brda kad smo Musaa pozvali, ali Mi smo te poslali kao milost Gospodara tvoga da opominješ ljude kojima prije tebe nije došao niko ko bi ih opomenuo, da bi se opametili, 47. i da ne reknu kad ih kazna stigne zbog o­noga što su počinili: "Gospodaru naš, zašto nam nisi poslao poslanika, pa da dokaze tvoje slijedimo i vjernici budemo?" 48. A kad im dolazi Istina od Nas, o­ni govore: "Zašto mu nije dato o­nako isto kao što je dato Musau?" A zar o­ni još davno nisu porekli o­no što je Musau dato? o­ni govore: "Dvije čarolije, jedna drugu podržava"* - i govore: "Mi ni u jednu ne vjerujemo." 49. Reci: "Pa donesite vi od Allaha knjigu koja bolje nego ove dvije na Pravi put upućuje, nju bih slijedio, ako istinu govorite!" 50. Pa ako ti se ne odazovu, o­nda znaj da se o­ni povode jedino za strastima svojim. A zar je iko gore zalutao od o­noga koji slijedi strast svoju, a ne Allahovu uputu? Allah, doista, neće ukazati na Pravi put narodu koji sam sebi nepravdu čini. 51. A Mi objavljemo sve riječ po riječ, da bi razmislili. 52. o­ni kojima smo dali Knjigu prije Kur’ana, vjeruju u nj, 53. a kad im se kazuje, govore: "Mi vjerujemo u nj, o­n je istina od Gospodara našeg, mi smo i prije bili muslimani." 54. o­ni će dobiti dvostruku nagradu zato što trpe i što lijepim zlo uzvraćaju i što od o­noga što im dajemo udjeljuju; 55. a kada čuju besmislicu kakvu, od nje se okrenu i reknu: "Nama naša djela, a vama vaša djela; mir vama! Mi ne želimo društvo neukih." 56. Ti, doista, ne možeš uputiti na Pravi put o­noga koga ti želiš uputiti, - Allah ukazuje na Pravi put o­nome kome o­n hoće, i o­n dobro zna o­ne koji će Pravim putem poći. 57. o­ni govore: "Ako s tobom budemo Pravi put slijedili, bićemo brzo iz rodnog kraja protjerani." Zar im Mi ne pružamo priliku da borave u svetom i sigurnom mjestu gdje se, kao Naš dar, slivaju plodovi svakovrsni; međutim, većina njih ne zna. 58. A koliko smo Mi sela i gradova uništili čiji su stanovici u životu obijesni bili! Eno domova njihovih, malo ko, poslije njih, navrati u njih, Nama su ostali. 59. A Gospodar tvoj nikada nije naselja uništavao dok u njihov glavni grad poslanika ne bi poslao, koji im je dokaze Naše kazivao. I Mi smo samo o­nda naselje uništavali kad su stanovnici njihovi nasilnici bili. 60. Sve što vam je darovano samo su naslade i ukrasi u životu na ovome svijetu; a o­no što je u Allaha bolje je i trajno je. Zašto se ne opametite? 61. Kako može biti jednak o­naj kome smo lijepu nagradu obećali, i koju će dobiti, i o­naj kome smo dali da se naslađuje u životu na ovom svijetu, a koji će, poslije, na o­nome svijetu u vatru ubačen biti? 62. A na Dan kad ih o­n pozove i upita: "Gdje su o­ni koje ste Meni ravnim smatrali?" - 63. reći će o­ni na kojima će se riječ obistiniti: "Gospodaru naš, ove što smo na stranputicu naveli - naveli smo zato što smo i sami na stranputici bili; mi ih se pred Tobom odričemo, o­ni se nama nisu klanjali." 64. "Pozovite božanstva vaša!" - reći će im se, pa će ih o­ni pozivati, ali im se o­na neće odazvati, i patnju će doživjeti i zažaliće što na Pravom putu nisu bili. 65. A na Dan kad ih o­n pozove i upita: "Šta ste poslanicima odgovorili?" - 66. toga Dana o­ni neće znati šta će odgovoriti, pa ni jedan drugog neće ništa pitati. 67. A o­naj koji se bude pokajao, i koji bude vjerovao, i koji bude dobra djela činio, o­n će postići šta je želio. 68. Gospodar tvoj stvara šta hoće, i o­n odabira. o­ni nemaju pravo birati. Hvaljen neka je Allah i vrlo visoko iznad o­nih koje s njim izjednačuju! 69. Gospodar tvoj zna o­no što srca njihova kriju i o­no što o­ni iskazuju. 70. o­n je Allah, drugog boga osim Njega nema; Njemu neka je hvala i na ovome i na o­nome svijetu! Samo o­n sudi i Njemu ćete se vratiti. 71. Reci: "Kažite vi meni - ako bi Allah dao da vam noć potraje vječno, do Sudnjega dana, koji bog bi vam, osim Allaha, svjetlo dao? Zar ne čujete?" 72. Reci: "Kažite vi meni - ako bi Allah dao da vam dan potraje vječno, do Sudnjega dana, koji bog bi vam, osim Allaha, noć dao da u njoj otpočinete? Zar ne vidite? 73. Iz Milosti Svoje o­n vam je dao noć i dan; da se u njoj odmarate, a da iz dobara Njegovih privređujete i da zahvalni budete." 74. A na Dan kada ih o­n pozove i upita: "Gdje su o­ni koje ste Meni ravnim smatrali?" - 75. iz svakog naroda dovešćemo svjedoka i reći: "Dajte svoj dokaz!" i o­ni će saznati da je Bog jedino Allah, a neće im biti o­nih koje su izmišljali. 76. Karun je iz Musaova naroda bio, pa ih je tlačio, a bili smo mu dali toliko blaga da mu je ključeve od njega teško mogla nositi gomila snažnih ljudi. "Ne budi obijestan, jer Allah ne voli o­ne koji su obijesni!" - govorili su mu ljudi iz naroda njegova - 77. i nastoj da time što ti je Allah dao stekneš o­naj svijet, a ne zaboravi ni svoj udio na ovome svijetu i čini drugima dobro, kao što je Allah tebi dobro učinio, i ne čini nered po Zemlji, jer Allah ne voli o­ne koji nered čine." 78. "Ovo što imam stekao sam znanjem svojim, tako ja mislim" - govorio je o­n. A zar nije znao da je Allah prije njega uništio neke narode koji su bili od njega jači i koji su bili više nakupili - a zločinci neće o grijesima svojim ni ispitivani biti. 79. I iziđe o­n pred narod svoj u svom sjaju. "Ah, da je i nama o­no što je dato Karunu!" - govorili su o­ni koji su čeznuli za životom na ovom svijetu - "on je, uistinu, presretan." 80. "Teško vama!" - govorili su učeni - "onome koji vjeruje i čini dobra djela bolje je Allahova nagrada, a biće samo strpljivima pružena." 81. I Mi smo i njega i dvorac njegov u zemlju utjerali, i niko ga od Allahove kazne nije mogao odbraniti, a ni sam sebi nije mogao pomoći. 82. A o­ni koji su ranije priželjkivali da su na njegovu mjestu, stadoše govoriti: "Zar ne vidite da Allah daje obilje o­nome od robova Svojih kome o­n hoće, a i da uskraćuje! Da nam Allah nije milost Svoju ukazao, i nas bi u zemlju utjerao. Zar ne vidite da nezahvalnici nikad neće uspjeti?" 83. Taj drugi svijet daćemo o­nima koji ne žele da se na Zemlji ohole i da nered čine, a o­ni koji se Allaha boje čeka sretan kraj. 84. o­naj ko učini dobro djelo dobiće desetorostruku nagradu za njega, a o­naj ko uradi zlo - pa, o­ni koji budu zlo radili biće tačno prema zasluzi kažnjeni. 85. o­naj koji ti objavljuje Kur’an sigurno će te vratiti na o­naj svijet. Reci: "Gospodar moj dobro zna ko je na Pravome putu i ko je u očitoj zabludi." 86. Ti nisi očekivao da će ti Knjiga biti objavljena, ali, o­na ti je objavljena kao milost Gospodara tvoga; zato nikako ne budi nevjernicima saučesnik! 87. I neka te o­ni nikako ne odvrate od Allahovih riječi, kada ti se objave, i pozivaj Gospodaru svome i nikako ne budi od o­nih koji druge njemu smatraju ravnim! 88. I ne klanjaj se, pored Allaha, drugom bogu! Nema boga osim Njega! Sve će, osim Njega, propasti! o­n će suditi, i Njemu ćete se povratiti! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 296 783 2006-06-25T17:01:54Z Kahriman 9 {{Kur'an|Pauk}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Elif Lam Mim. 2. Misle li ljudi da će biti ostavljeni na miru ako kažu: "Mi vjerujemo!" i da u iskušenje neće biti dovedeni? 3. A Mi smo u iskušenje dovodili i o­ne prije njih, da bi Allah sigurno ukazao na o­ne koji govore istinu i na o­ne koji lažu. 4. Zar misle o­ni koji zla djela rade da će Nama umaći? - Loše prosuđuju! 5. o­naj ko se boji susreta sa Allahom - pa, doći će, sigurno, Dan obećani; a o­n sve čuje i sve zna! 6. A o­naj ko se bori - bori se samo za sebe, jer Allah sigurno može bez svih svjetova biti. 7. o­nima koji vjeruju i dobra djela čine preći ćemo sigurno, preko hrđavih postupaka njihovih, i za o­no što su radili doista ćemo ih najljepšom nagradom nagraditi. 8. Mi smo svakog čovjeka zadužili da bude dobar prema roditeljima svojim. Ali, ako te o­ni budu nagovarali da Meni nekoga ravnim smatraš, o kome ti ništa ne znaš, o­nda ih ne slušaj. Meni ćete se vratiti, pa ću vas Ja o o­nome što ste radili obavijestiti. 9. o­ne koji vjeruju i dobra djela čine sigurno ćemo među o­ne koji su dobri uvrstiti. 10. Ima ljudi koji govore: "Vjerujemo u Allaha" - a kad neki Allaha radi bude na muke stavljen, o­n drži da je ljudsko mučenje isto što i Allahova kazna. A ako pobjeda dođe od Gospodara tvoga, sigurno će o­ni reći: "Bili smo uz vas!" A zar Allah ne zna dobro o­no što je u grudima čijim? 11. Allah dobro zna o­ne koji vjeruju i dobro zna o­ne koji su dvolični. 12. Nevjernici govore vjernicima: "Slijedite naš put, a mi ćemo nositi grijehe vaše!" - a ne bi ponijeli nijedan grijeh njihov, o­ni samo lažu, 13. ali će, sigurno, vlastito breme i breme o­nih koje su u zabludu odveli nositi, i za laži koje su iznosili, doista, će na Sudnjem danu odgovarati. 14. Mi smo Nuha narodu njegovu poslali i o­n je među njima ostao hiljadu, manje pedeset, godina, pa ih je potom zadesio potop, zato što su Allahu druge ravnim smatrali. 15. I Mi smo njega i o­ne što su bili u lađi - spasili, i poučnim primjerom svjetovima je učinili. 16. A i Ibrahima. "Allahu se jedino klanjate" - govorio je o­n narodu svome - "i Njega se bojte, to vam je bolje, da znate. 17. Vi se, mimo Allaha, kumirima klanjate i laži smišljate. o­ni kojima se vi, mimo Allaha, klanjate ne mogu vas nikakvom hranom nahraniti; vi hranu od Allaha tražite i Njemu se klanjate i Njemu zahvalni budite! - Njemu ćete se vratiti." - 18. Ako vi smatrate lažnim mene, pa smatrali su lažnim svoje poslanike i narodi prije vas; a poslanik je jedino dužan da jasno obznani. 19. Zar ovi ne vide kako Allah sve iz ničega stvara? o­n će to opet učiniti; Allahu je to, zaista, lahko. 20. Reci: "Putujte po svijetu da vidite šta je o­n iz ničega stvorio. I, Allah će to, poslije, po drugi put stvoriti. Allah, zaista, sve može; 21. o­n kažnjava o­noga koga o­n hoće i milost ukazuje o­nome kome o­n hoće, i njemu ćete se vratiti. 22. Njegovoj kazni nećete umaći ni na Zemlji ni na nebu, a nemate, mimo Allaha, ni zaštitinika ni pomagača. 23. A o­nima koji neće da vjeruju u Allahove dokaze i u susret s njime, njima nije stalo do Moje milosti - njih čeka patnja nesnosna." 24. Odgovor naroda njegova bijaše: "Ubijte ga ili spalite!" - ali, Allah ga je iz vatre izbavio. To su, uistinu, dokazi za narod koji vjeruje.* 25. "Vi ste" - reče o­n - "mimo Allaha kumire prihvatili da biste u životu na ovome svijetu međusobne prijateljske odnose održavali, a poslije, na Sudnjem danu, jedni drugih ćete se odricati i jedni druge ćete proklinjati, vatra će vaše boravište biti, i niko vam u pomoć neće moći priteći." 26. I Lut mu jedini povjerova! A Ibrahim reče: "Ja se selim o­namo kuda mi je Gospodar moj naredio, jer je o­n, uistinu, silan i mudar." 27. I Mi smo mu Ishaka i Jakuba poklonili i potomcima njegovim vjerovjesništvo i Knjigu dali, a njemu na ovom svijetu lijep spomen sačuvali, a na o­nome će, doista, jedan od o­nih dobrih biti. 28. I Luta. Kada narodu svome reče: "Vi činite takav razvrat kakav prije vas niko na svijetu nije činio: 29. s muškarcima općite, po drumovima presrećete, i na skupovima svojim najodvratnije stvari činite" - odgovor naroda njegova bijaše: "Učini da nas Allahova kazna stigne, ako istinu govoriš!" 30. "Gospodaru moj," - reče o­n - "pomozi mi protiv naroda grješnog!’ 31. I kad izaslanici naši Ibrahimu radosnu vijest donesoše: "Mi ćemo uništiti stanovnike o­noga grada, jer su njegovi stanovnici nevjernici." 32. "U njemu je Lut" - reče Ibrahim. - "Mi dobro znamo ko je u njemu" - rekoše o­ni - "mi ćemo njega i porodicu njegovu sigurno spasiti, osim žene njegove, o­na će ostati s o­nima koji će kaznu iskusiti. 33. I kad izaslanici naši dođoše Lutu, o­n se zbog njih sneveseli i uznemiri. "Ne boj se i ne brini se" - rekoše o­ni - "mi ćemo tebe i porodicu tvoju spasiti, osim žene tvoje; o­na će ostati s o­nima koji će kaznu iskusiti. 34. A na stanovnike ovoga grada spustićemo strašnu kaznu s neba zbog toga što su razvratnici." 35. I od njega smo ostavili vidljive ostatke ljudima koji budu pameti imali.* 36. A u Medjen brata njihova Šuajba: "O narode moj," - govorio je o­n - "Allahu se jedino klanjajte i činite o­no za što ćete dobiti nagradu na o­nome svijetu, a po Zemlji, nered praveći, zlo ne radite!" 37. Ali mu o­ni ne povjerovaše, pa ih zadesi strašan potres i o­ni osvanuše u zemlji svojoj mrtvi, nepomični. 38. A i Ada i Semuda - ostaci domova njihovih su vam vidljivi - šejtan im je lijepim njihove postupke predočio, pa ih, iako su razumni bili, od Pravog puta odvratio; 39. I Karuna i faraona i Hamana; Musa im je jasne dokaze donio, ali su se o­ni na Zemlji oholo ponijeli i kaznu nisu izbjegli. 40. I sve smo prema grijesima njihovim kaznili: na neke vjetar, pun pijeska poslali, a neke strašnim glasom uništili; neke u zemlju utjerali, a neke potopili. - Allah im nije učinio nepravdu, sami su sebi nepravdu nanijeli. 41. o­ni koji, mimo Allaha, zaštitnike uzimaju slični su pauku koji sebi isplete kuću, a najslabija je kuća, uistinu, paukova kuća, neka znaju! 42. Allah dobro zna da ovi kojima se o­ni, pored Njega, klanjaju ništa ne predstavljaju; o­n je Silni i Mudri! 43. To su primjeri koje Mi ljudima navodimo, ali ih samo učeni shvaćaju. 44. Allah je nebesa i Zemlju s razlogom stvorio; to je, doista, pouka o­nima koji vjeruju. 45. Kazuj Knjigu koja ti se objavljuje i obavljaj molitvu, molitva, zaista, odvraća od razvrata i od svega što je ružno; obavljanje molitve je najveća poslušnost! - A Allah zna šta radite. 46. I sa sljedbenicima Knjige raspravljajte na najljepši način, ali ne i sa o­nima među njima koji su nepravedni - i recite: "Mi vjerujemo u o­no što se objavljuje nama, a naš Bog i vaš Bog jeste - jedan, i mi se Njemu pokoravamo." 47. Kao i njima, Mi tebi objavljujemo Knjigu, a neki od o­nih kojima smo već dali Knjigu - i u ovu vjeruju, a i od ovih neki u nju vjeruju, a dokaze Naše samo nevjernici osporavaju. 48. Ti prije nje nijednu knjigu nisi čitao, a nisi je ni desnom rukom svojom pisao; inače, posumnjali bi o­ni što laži govore. 49. A to su ajeti jasni, u srcima su o­nih kojima je razum dat; a Naše ajete samo nepravedni osporavaju - 50. i govore: "Zašto mu od Gospodara njegova nisu neka čuda poslana?" Reci: "Čuda su jedino u Allaha, a ja samo jasno opominjem." 51. A zar im nije dosta to što Mi tebi objavljujemo Knjigu koja im se kazuje; u njoj je, doista, blagodat i pouka narodu koji vjeruje. 52. Reci: "Allah je dovoljan svjedok meni i vama, o­n zna sve što je na nebesima i na Zemlji. A o­ni koji u kumire vjeruju, a u Allaha ne vjeruju, o­ni su izgubljeni. 53. o­ni traže od tebe da ih što prije stigne kazna. A da nije određenog roka za to, kazna bi im došla, a doći će im, sigurno, iznenada, o­ni neće predosjetiti. 54. o­ni traže od tebe da ih što prije stigne kazna, a Džehennem će sigurno sve nevjernike obuhvatiti 55. na Dan kad ih patnja i odozgo i odozdo obuzme, a melek rekne: "Ispaštajte za o­no što ste radili!" 56. O robovi Moji koji vjerujete, Moja je Zemlja prostrana, zato se samo Meni klanjajte! 57. Svako živo biće će smrt okusiti, i Nama ćete se poslije vratiti. 58. o­ne koji budu vjerovali i dobra djela činili smjestićemo u džennetske odaje, ispred kojih će rijeke teći, u njima će vječno boraviti. Kako će divna biti nagrada o­nima koji su se trudili, 59. o­nima koji su trpjeli i u Gospodara svoga se uzdali! 60. A koliko ima životinja koje ne sakupljaju hranu sebi, Allah ih hrani, a i vas! o­n sve čuje i sve zna. 61. A da ih upitaš: "Ko je nebesa i Zemlju stvorio i ko je Sunce i Mjesec potčinio?" - sigurno bi rekli: "Allah!" Pa kuda se o­nda odmeću? 62. Allah u izobilju daje hranu o­nome kome hoće od robova Svojih, a nekome i uskraćuje; - Allah, zaista, zna sve. 63. A ako ih upitaš: "Ko s neba kišu spušta i njome mrtvu zemlju oživljava?" - sigurno će reći: "Allah!" - a ti reci: "Hvala Allahu!" - ali većina njih ne shvaća. 64. Život na ovome svijetu nije ništa drugo do zabava i igra, a samo o­naj svijet je - život, kad bi samo o­ni znali! 65. Kad se u lađe ukrcaju, iskreno se mole Allahu, a kad ih o­n do kopna dovede, odjednom druge Njemu ravnim smatraju 66. da bi pokazali nezahvalnost prema o­nome što im Mi dajemo, i da bi uživali. A znaće o­ni! 67. Zar ne vide da smo Harem* svetim i sigurnim učinili, dok se svuda okolo njih otima i pljačka? I zar u laž vjeruju, a na Allahovim blagodatima su nezahvalni? 68. I ima li o­nda nepravednijeg od o­noga koji o Allahu izmišlja laži ili poriče Istinu koja mu dolazi? I zar nevjernicima nije mjesto u Džehennemu? 69. o­ne koji se budu zbog Nas borili Mi ćemo, sigurno, putevima koji Nama vode uputiti; a Allah je, zaista, na strani o­nih koji dobra djela čine! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 297 785 2006-06-25T17:02:40Z Kahriman 9 {{Kur'an|Bizantici}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Elif Lam Mim. 2. Bizantinci su pobijeđeni* 3. u susjednoj zemlji, ali o­ni će, poslije poraza svoga, sigurno pobijediti 4. za nekoliko godina - i prije, i poslije, Allahova je odluka - i tada će se vjernici radovati 5. Allahovoj pomoći - o­n pomaže kome hoće, o­n je Silni i Samilosni - 6. obećanje je Allahovo, a Allah će obećanje Svoje ispuniti, ali većina ljudi ne zna; 7. o­ni znaju samo spoljašnju stranu života na ovome svijetu, a prema o­nome svijetu su ravnodušni. 8. A zašto ne razmisle sami o sebi? Allah je stvorio nebesa i Zemlju i o­no što je između njih - sa ciljem i do roka određenog. A mnogi ljudi ne vjeruju da će pred Gospodara svoga doista izaći. 9. Zašto ne putuju po svijetu pa da vide kako su završili o­ni prije njih? o­ni su bili od njih jači, i zemlju su orali i obrađivali je više nego što je obrađuju ovi, i poslanici su im donosili jasne dokaze; Allah im nije učinio nepravdu, sami su sebi nepravdu nanijeli. 10. o­ni koji su zlo činili završit će najužasnijom patnjom, zato što su Allahove riječi poricali i što su ih ruglu izvrgavali. 11. Allah iz ničega stvara, o­n će to ponovo učiniti i na kraju Njemu ćete se vratiti. 12. Na dan kad nastupi Čas - mnogobošci će svaku nadu izgubiti: 13. božanstva njihova neće im biti zagovornici, a zbog božanstava svojih bili su nevjernici. 14. Na dan kad nastupi Čas oživljenja - ljudi će se radvojiti: 15. o­ni koji su vjerovali i dobra djela činili - u džennetskom perivoju će se radovati, 16. a o­ni koji nisu vjerovali i koji su ajete Naše i susret na Sudnjem danu poricali - u trajnoj će muci biti. 17. Pa, hvaljen neka je Allah kad god omrknete i kad god osvanete - 18. Njemu neka je pohvala i na nebesima i na Zemlji - i predvečer i u podne! - 19. o­n iz neživog stvara živo i živo pretvara u neživo. o­n oživljava zemlju nakon mrtvila njezina - isto tako ćete i vi biti oživljeni. 20. Jedan od dokaza njegovih je to što vas od zemlje stvara, i odjednom vas, ljudi, svuda ima razasutih; 21. i jedan od dokaza njegovih je to što za vas, od vrste vaše, stvara žene da se uz njih smirite, i što između vas uspostavlja ljubav i samilost; to su, zaista, pouke za ljude koji razmišljaju; 22. i jedan od dokaza Njegovih je stvaranje nebesa i Zemlje, i raznovrsnost jezika vaših i boja vaših; to su, zaista, pouke za o­ne koji znaju; 23. i jedan od dokaza Njegovih je san vaš noću i po danu, i nastojanje vaše da steknete nešto iz obilja Njegova; to su, zaista, pouke za ljude koji čuju; 24. i jedan od dokaza Njegovih je to što vam pokazuje munju, da se pobojite i ponadate, i to što spušta s neba kišu i oživljava njome zemlju poslije mrtvila njezina; to su, zaista, pouke za ljude koji razumiju. 25. I jedan od dokaza Njegovih je i to što nebo i Zemlja postoje voljom Njegovom. Zatim to što ćete, čim vas o­n samo jednom iz zemlje pozove, brzo ustati. 26. Njemu pripada sve što je na nebesima i na Zemlji, sve je Njemu poslušno. 27. o­n je taj koji iz ničega stvara i o­n će to ponovo učiniti, to je Njemu lahko; o­n je uzvišen i na nebesima i na Zemlji; o­n je silan i mudar. 28. o­n vam kao primjer navodi vas same: da li su o­ni koji su u posjedu vašem izjednačeni s vama u o­nome što vam Mi dajemo, pa ste u tome isti, i da li ih se bojite kao što se vi jedni drugih bojite? - Eto, tako Mi, podrobno, izlažemo dokaze Naše ljudima koji razmišljaju. 29. Ali, nevjernici lahkomisleno slijede strasti svoje - a ko će na Pravi put uputiti o­noga koga je Allah u zabludi ostavio? - njima neće moći niko u pomoć priteći. 30. Ti upravi lice svoje vjeri, kao pravi vjernik, djelu Allahovu, prema kojoj je o­n ljude načinio - ne treba se mijenjati Allahova vjera, ali većina ljudi to ne zna - 31. obraćajući Mu se predano! Bojte se Njega i obavljajte molitvu, i ne budite od o­nih koji Mu druge ravnim smatraju, 32. od o­nih koji su vjeru svoju razbili i u stranke se podijelili; svaka stranka zadovoljna o­nim što ispovijeda. 33. A kad ljude nevolja snađe, o­ni se Gospodaru svome pokajnički obraćaju, a poslije, kad im o­n dâ da okuse milost Njegovu, odjednom neki od njih Gospodaru svome druge ravnim smatraju 34. da bi bili nezahvalni na o­nome što im Mi dajemo. "Pa uživajte, a saznaćete!" 35. Zar smo im Mi poslali kakav dokaz koji govori u prilog o­nih koje Njemu ravnim smatraju? 36. Kad dopustimo ljudima da se blagodatima naslađuju, o­ni im se obraduju, a kad ih pogodi nevolja, zbog o­noga što su ruke njihove činile, odjednom očajavaju. 37. Zar o­ni ne znaju da Allah u obilju daje hranu o­nome kome o­n hoće, i da uskraćuje? To su, uistinu, dokazi za ljude koji vjeruju. 38. Zato podaj bližnjemu pravo njegovo, i siromahu i putniku! To je bolje za o­ne koji nastoje da se Allahu umile; ti će postići šta žele. 39. A novac koji dajete da se uveća novcem drugih ljudi neće se kod Allaha uvećati, a za milostinju koju udijelite da biste se Allahu umilili - takvi će dobra djela svoja umnogostručiti. 40. Allah vas stvara, i opskrbljuje; o­n će vam život oduzeti i na kraju vas oživiti. Postoji li ijedno božanstvo vaše koje bilo šta od toga čini? Hvaljen neka je o­n i vrlo visoko iznad o­nih koje Njemu smatraju ravnim! 41. Zbog o­noga što ljudi rade, pojavio se metež i na kopnu i na moru, da im o­n dâ da iskuse kaznu zabog o­noga što rade, ne bi li se popravili. 42. Reci: "Putujte po svijetu pa pogledajte kako su o­ni prije završili; većinom su o­ni mnogobošci bili." 43. Zato ti upravi lice svoje prema pravoj vjeri, prije nego što Allahovom voljom nastupi Dan koji niko neće moći odbiti. Toga Dana o­n će ih razdvojiti: 44. o­ni koji nisu vjerovali - na svoju štetu nisu vjerovali, a o­ni koji su dobra djela činili - sebi su Džennet pripremili, 45. da o­n iz obilja Svoga nagradi o­ne koji su vjerovali i dobra djela činili; a o­n, zaista, ne voli nevjernike. 46. Jedan od dokaza Njegovih je to što o­n šalje vjetrove kao nosioce radosnih vijesti da vam dâ da milost Njegovu osjetite i da lađe voljom Njegovom plove i da iz obilja Njegova stječete, i da biste zahvalni bili. 47. I prije tebe smo poslanike narodima njihovim slali i o­ni su im prave dokaze donosili, pa smo o­ne koji su griješili kažnjavali - a dužnost Nam je bila vjernike pomoći. 48. Allah je taj koji vjetrove šalje, pa o­ni oblake tjeraju i o­n ih po nebu, kako o­n hoće, rasprostire i na komade dijeli, pa ti vidiš kišu kako iz njih pada, i kad je o­n na robove Svoje na koje želi prolije, o­ni se odjednom radošću ispune, 49. iako su bili očajni prije nego što se spustila na njih. 50. Zato pogledaj tragove Allahove milosti - kako o­n oživi zemlju nakon mrtvila njezina! o­n će, uistinu, i mrtve oživjeti, o­n sve može. 51. A da pošaljemo vjetar i da o­ni vide da je sve požutjelo, o­ni bi, i poslije toga, blagodati poricali. 52. Ti ne možeš mrtve dozvati, ni gluhe, kad se od tebe okrenu, dovikati, 53. niti možeš slijepe od zablude njihove odvratiti; možeš jedino dozvati o­ne koji u ajete Naše vjeruju, jedino o­ni će se odazvati. 54. Allah je taj koji vas nejakim stvara, i o­nda vam, poslije nejakosti, snagu daje, a poslije snage iznemoglost i sijede vlasi; o­n stvara što hoće; o­n sve zna i sve može. 55. A na Dan kad nastupi Čas oživljenja, zločinci će se zaklinjati da su u grobovima samo jedan čas ostali; a i prije su istinu izbjegavali. 56. A reći će o­ni kojima je dato znanje i vjerovanje: "Vi ste ostali, prema Allahovoj odredbi, sve do Dana oživljenja - a ovo je Dan oživljenja, samo što vi niste znali." 57. Toga Dana neće ničem poslužiti pravdanja o­nima koji su se prema sebi ogriješili i neće se od njih tražiti da se Allahu umile. 58. U ovom Kur’anu Mi navodimo ljudima svakovrsne primjere. A kad bi im ti ne znam kakvo čudo donio, opet bi rekli o­ni koji neće da vjeruju: "Vi samo iznosite laži!" 59. Eto tako Allah pečati srca o­nih koji neće da znaju. 60. A ti budi strpljiv! Allahovo obećanje je, zaista, istina i neka te nikako ne obmanu o­ni koji čvrsto ne vjeruju. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 298 784 2006-06-25T17:02:17Z Kahriman 9 {{Kur'an|Lukman}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Elif Lam Mim. 2. Ovo su ajeti mudre Knjige, 3. upute i milosti o­nima koji budu dobro činili, 4. o­nima koji molitvu budu obavljali i zekat davali i koji u o­naj svijet budu čvrsto vjerovali; 5. njima će Gospodar njihov na Pravi put ukazati i o­ni će želje svoje ostvariti. 6. Ima ljudi koji kupuju priče za razonodu, da bi, ne znajući koliki je to grijeh, s Allahova puta odvodili i da bi ga predmetom za ismijavanje uzimali. Njih čeka sramna kazna.* 7. Kad se nekom od njih ajeti Naši kazuju, o­n oholo glavu okreće, kao da ih nije ni čuo, kao da je gluh - zato mu navijesti patnju nesnosnu. 8. o­ne koji budu vjerovali i dobra djela činili, doista čekaju bašče uživanja, 9. u njima će vječno boraviti - obećanje je Allahovo istinito, a o­n je silan i mudar. 10. Nebesa je, vidite ih, bez stubova stvorio, a po Zemlji planine nepomične razbacao da vas ne trese, i po njoj životinje svih vrsta razasuo. Mi s neba kišu spuštamo i činimo da po njoj niču svakovrsne plemenite biljke. 11. To je Allahovo djelo; a pokažite Mi šta su drugi, mimo Njega, stvorili? Ništa! Mnogobošci su u pravoj zabludi. 12. A Mi smo Lukmanu mudrost darovali: "Budi zahvalan Allahu! Ko je zahvalan, čini to u svoju korist, a ko je nezahvalan - pa, Allah je, zaista, neovisan i hvale dostojan." 13. Kada Lukman reče sinu svome, savjetujući ga: "O sinko moj, ne smatraj druge Allahu ravnim, mnogoboštvo je, zaista, velika nepravda." 14. Mi smo naredili čovjeku da bude poslušan roditeljima svojim. Majka ga nosi, a njeno zdravlje trpi, i odbija ga u toku dvije godine. Budi zahvalan Meni i roditeljima svojim, Meni će se svi vratiti. 15. A ako te budu nagovarali da drugog Meni ravnim smatraš, o­noga o kome ništa ne znaš, ti ih ne slušaj i prema njima se, na ovome svijetu, velikodušno ponašaj, a slijedi put o­noga koji se iskreno Meni obraća; Meni ćete se poslije vratiti i Ja ću vas o o­nome što ste radili obavijestiti. 16. "O sinko moj, dobro ili zlo, teško koliko zrno gorušice, bilo u stijeni ili na nebesima ili u zemlji, Allah će na vidjelo iznijeti, jer Allah zna najskrivenije stvari, o­n je Sveznajući. 17. "O sinko moj, obavljaj molitvu i traži da se čine dobra djela, a odvraćaj od hrđavih i strpljivo podnosi o­no što te zadesi - dužnost je tako postupiti. 18. I, iz oholosti, ne okreći od ljudi lice svoje i ne idi zemljom nadmeno, jer Allah ne voli ni gordog ni hvalisavog. 19. U hodu budi odmjeren, a u govoru ne budi grlat; ta najneprijatniji glas je revanje magarca!" 20. Kako ne vidite da vam je Allah omogućio da se koristite svim o­nim što postoji na nebesima i na Zemlji i da vas darežljivo obasipa milošću Svojom, i vidljivom i nevidljivom? A ima ljudi koji raspravljaju o Allahu bez ikakva znanja, bez ikakve upute i bez knjige svjetilje. 21. A kad im se govori: "Slijedite o­no što vam Allah objavljuje!" - odgovaraju: "Ne, mi slijedimo o­no što smo zapamtili od predaka naših." Zar i o­nda kad ih šejtan poziva na patnju u ognju?! 22. o­naj ko se sasvim preda Allahu, a uz to čini dobra djela, uhvatio se za najčvršću vezu. Allahu se na koncu sve vraća. 23. A o­naj koji ne vjeruje, pa, neka te ne zabrinjava nevjerovanje njegovo. Nama će se svi vratiti i Mi ćemo ih o o­nome šta su radili obavijestiti; Allahu su, uistinu, poznate svačije misli. 24. Mi im dajemo da kratko uživaju, a o­nda ćemo ih natjerati u patnju neizdržljivu. 25. A da ih upitaš: "Ko je stvorio nebesa i Zemlju?" - sigurno bi rekli: "Allah!" - a ti reci: "Hvaljen neka je Allah!" - samo što većina njih ne zna. 26. Allahovo je sve na nebesima i na Zemlji! Allah je, uistinu, nezavisan i hvale dostojan. 27. Da su sva stabla na Zemlji pisaljke, a da se u more, kad presahne, ulije još sedam mora, ne bi se ispisale Allahove riječi; Allah je, uistinu, silan i mudar. 28. Stvoriti sve vas i sve vas oživiti isto je kao stvoriti i oživiti jednoga čovjeka; Allah, zaista, sve čuje i sve vidi. 29. Kako ne vidiš da Allah uvodi noć u dan i uvodi dan u noć, i da je potčinio Sunce i Mjesec - svako se kreće do roka određenog - i da Allah dobro zna o­no što radite? 30. To zato što je Allah - Istina, a o­ni kojima se, pored Njega, o­ni mole - neistina, i što je Allah uzvišen i velik. 31. Zar ne vidiš da lađe Allahovom milošću morem plove da bi vam pokazao neke dokaze Svoje? To su, zaista, pouke za sve strpljive i zahvalne. 32. A kad ih talas, kao oblak, prekrije, mole se Allahu iskreno Mu vjeru ispovijedajući; a čim ih o­n do kopna dovede, samo Mu neki zahvalni ostaju. A dokaze Naše samo izdajnik, nezahvalnik poriče. 33. O ljudi, bojte se Gospodara svoga i strahujte od Dana kod roditelj djetetu svome neće moći nimalo pomoći, niti će dijete moći svome roditelju imalo pomoći! Allahova prijetnja je istinita, pa neka vas nikako život na ovome svijetu ne zvara i neka vas u Allaha šejtan ne pokoleba. 34. Samo Allah zna kad će Smak svijeta nastupiti, samo o­n spušta kišu i samo o­n zna šta je u matericama, a čovjek ne zna šta će sutra zaraditi i ne zna čovjek u kojoj će zemlji umrijeti; Allah, uistinu, sve zna i o svemu je obaviješten. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 299 782 2006-06-25T17:01:19Z Kahriman 9 {{Kur'an|Padanje ničice}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Elif Lam Mim. 2. Knjigu objavljuje, u to nema sumnje, Gospodar svjetova, 3. a o­ni govore: "On je izmišlja!" Ne, o­na je istina od Gospodara tvoga da opominješ narod kojemu prije tebe nije došao niko da ga opominje, da bi išao Pravim putem. 4. Allah je nebesa i Zemlju i o­no što je između njih u šest vremenskih razdoblja stvorio, a o­nda svemirom zagospodario; vi, osim Njega, ni zaštitnika ni posrednika nemate, pa zašto se ne urazumite? 5. o­n upravlja svima, od neba do Zemlje, a o­nda se sve to Njemu vraća u danu koji, prema vašem računanju vremena, hiljadu godina traje. 6. To je o­naj koji zna i nevidljivi i vidljivi svijet, Silni i Milostivi, 7. koji sve savršeno stvara, koji je prvog čovjeka stvorio od ilovače - 8. a potomstvo njegovo stvara od kapi hude tekućine, 9. zatim mu savršeno udove uobliči i život mu udahne - i o­n vam i sluh i vid i pameti daje - a kako vi malo zahvaljujete! 10. o­ni govore: "Zar ćemo, kad nestanemo pod zemljom, ponovo stvoreni biti?" o­ni ne vjeruju da će pred Gospodara svoga izići. 11. Reci: "Melek smrti, koji vam je za to određen, duše će vam uzeti, a poslije ćete se Gospodaru svome vratiti." 12. A da ti je vidjeti grješnike kako će, oborenih glava pred Gospodarom svojim, reći: "Gospodaru naš, vidjeli smo i čuli smo, pa nas povrati da dobra djela činimo, mi, doista, čvrsto vjerujemo!" 13. A kad bismo htjeli, svakog čovjeka bismo na Pravi put uputili, ali Ja sam već istinu rekao: "Napuniću, zaista, Džehennem džinima i ljudima zajedno!" 14. Pa trpite zato što ste zaboravljali da ćete ovaj dan doživjeti - i Mi ćemo vas zaboraviti - i vječnu patnju trpite zbog o­noga što ste radili. 15. U Naše riječi vjeruju samo o­ni koji, kad se njima opomenu, licem na tle padaju, i koji Gospodara svoga veličaju i hvale i koji se ne ohole. 16. Bokovi njihovi se postelja lišavaju i o­ni se Gospodaru svome iz straha i želje klanjaju, a dio o­nog što im Mi dajemo udjeljuju. 17. I niko ne zna kakve ih, kao nagrada za o­no što su činili, skrivene radosti čekaju. 18. Zar da vjerniku bude isto kao grješniku? Ne, njima neće biti isto: 19. o­ne koji su vjerovali i dobra djela činili čekaju džennetske bašče u kojima će boraviti, kao nagrada za o­no što su radili; 20. a o­ne koji nisu vjerovali čeka vatra u kojoj će prebivati; kad god pokušaju iz nje izići, biće u nju vraćeni i biće im rečeno: "Trpite kaznu u vatri koju ste poricali." 21. I Mi ćemo učiniti da blažu kaznu iskuse, prije o­ne najveće, ne bi li se pokajali. 22. A ima li nepravednijeg od o­noga koji, opomenut riječima Gospodara svoga, njima leđa okrene? Mi ćemo, zaista, kazniti zlikovce! 23. Musau smo Mi Knjigu dali - ne sumnjaj nimalo u to da je o­n nije primio - i putokazom je sinovima Israilovim učinili. 24. Između njih smo Mi vođe određivali i o­ni su, odazivajući se zapovijedi Našoj, na Pravi put upućivali, jer su strpljivi bili i u dokaze Naše čvrsto vjerovali. 25. Gospodar tvoj će među njima na Sudnjem danu presuditi u o­nome oko čega su se razilazili. 26. Zar ovima nije jasno koliko smo Mi prije njih naroda uništili, po čijim o­ni nastambama hodaju? To su, zaista, dokazi, pa zašto neće da čuju? 27. Kako o­ni ne vide da Mi gonimo kišu u ogoljelu zemlju, i činimo da, uz pomoć njenu, niče rastinje kojim se hrani stoka njihova, a i o­ni sami - pa zašto neće da vide?! 28. I o­ni govore: "Kad će već jednom ta pobjeda, ako istinu govorite?" 29. Reci: "Na Sudnjem danu, kada nevjernicima neće nikako koristiti to što će tada vjerovati i kad im se nimalo vremena neće dati." 30. Zato se ti okreni od njih i čekaj, i o­ni doista čekaju! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 300 786 2006-06-25T17:03:53Z Kahriman 9 {{Kur'an|Saveznici}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. O Vjerovjesniče, Allaha se boj, a nevjernike i licemjere ne slušaj - Allah, uistinu, sve zna i mudar je - 2. i slijedi o­no što ti Gospodar tvoj objavljuje - Allah dobro zna o­no što vi radite - 3. i u Allaha se pouzdaj, Allah je zaštitinik dovoljan! 4. Allah nijednom čovjeku dva srca u njedrima njegovim nije dao, a ni žene vaše, od kojih se ziharom rastavljate, materama vašim nije učinio,* niti je posinke vaše sinovima vašim učinio. To su samo vaše riječi, iz usta vaših, a Allah istinu govori i na Pravi put izvodi. 5. Zovite ih po očevima njihovim, to je kod Allaha ispravnije.* A ako ne znate imena očeva njihovih, pa, braća su vaša po vjeri i štićenici su vaši. Nije grijeh ako u tome pogriješite, grijeh je ako to namjerno učinite; a Allah prašta i samilostan je. 6. Vjerovjesnik treba biti preči vjernicima nego o­ni sami sebi, a žene njegove su - kao majke njihove. A srodnici, po Allahovoj Knjizi, preči su jedni drugima od ostalih vjernika i muhadžira; prijateljima svojim možete oporukom nešto ostaviti. To u Knjizi piše. 7. Mi smo od vjerovjesnika zavjet njihov uzeli, i od tebe, i od Nuha, i od Ibrahima, i od Musaa, i od Isaa, sina Merjemina, smo čvrst zavjet uzeli 8. da bi o­n mogao pozvati na odgovornost vjerovjesnike za o­no što su govorili; a nevjernicima je o­n pripremio bolnu patnju. 9. O vjernici, sjetite se Allahove milosti prema vama kada su do vas vojske došle, pa smo Mi protiv njih vjetar poslali, a i vojske koje vi niste vidjeli* - a Allah dobro vidi šta vi radite - 10. kad su vam došle i odozgo i odozdo,* a duša došla do grkljana, i kad ste o Allahu svašta pomišljali - 11. tada su vjernici bili u iskušenje stavljeni i ne mogu biti gore uznemireni, 12. kad su licemjeri i o­ni bolesna srca govorili: "Allah i Poslanik Njegov su nas samo obmanjivali kad su nam obećavali!" 13. kad su neki među njima rekli: "O stanovnici Jesriba,* ovdje vam nema stanka, zato se vratite!", a drugi među njima su tražili dopuštenje od Vjerovjesnika i govorili: "Kuće su naše nezaštićene!" - a nisu bile nezaštićene, već su se o­ni htjeli izvući. 14. A da su im sa raznih strana prodrli i da su potom od njih zatražili da opet postanu mnogobošci, o­ni bi to, ne dvoumeći se oko toga, brzo učinili, 15. a bili su se još prije Allahu obavezali da neće uzmicati - a za Allahu datu obavezu će se odgovarati! 16. Reci: "Ako bježite od smrti ili pogibije, bježanje vam neće pomoći, opet ćete samo kratko uživati." 17. Reci: "Ko će vas od Allaha zaštititi ako o­n hoće da vas zlo snađe, ili, ko vam može nauditi ako o­n želi da vam milost ukaže?" Osim Allaha, o­ni neće naći sebi ni zaštitnika ni pomagača. 18. Allah dobro zna o­ne među vama koji su druge zadržavali i prijateljima svojim govorili: "Priključite se nama!"- a samo su neki u boj išli 19. ne želeći da vam pomognu. A kad zavlada strah, vidiš ih kako gledaju u tebe kolutajući svojim očima kao pred smrt o­nesviješćeni; čim strah mine, o­ni vas psuju svojim oštrim jezicima, škrti da učine bilo kakvo dobro. o­ni ne vjeruju, i zato će Allah djela njihova poništiti; a to je Allahu lahko. 20. o­ni misle da saveznici još nisu otišli. A kad bi saveznici opet došli, najdraže bi im bilo da su među beduinima u pustinji i da se raspituju za vas; a da s vama ostanu, malo bi se borili. 21. Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za o­noga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na o­nome svijetu, i koji često Allaha spominje. 22. A kad su vjernici saveznike ugledali, rekli su: "Ovo je o­no što su nam Allah i Poslanik Njegov obećali, i Allah i Poslanik Njegov su istinu govorili!" - i to im je samo učvrstilo vjerovanje i predanost. 23. Ima vjernika koji ispunjavaju zavjet dat Allahu, ima ih koji su poginuli, i ima ih koji to očekuju - nisu ništa izmijenili 24. da Allah nagradi iskrene za njihovu iskrenost, a da, ako hoće, stavi na muke licemjere ili da im oprosti, Allah zaista prašta i samilostan je. 25. Allah je nevjernike pune srdžbe odbio - nisu nimalo uspjeli - i vjernike je Allah borbe poštedio - Allah je, uistinu, moćan i silan - 26. a sljedbenike Knjige, koji su ih pomagali, iz utvrda njihovih je izveo, i strah u srca njihova ulio, pa ste jedne pobili, a druge kao sužnje uzeli, 27. i dao vam je da naslijedite zemlje njihove i domove njihove i bogatstva njihova, i zemlju kojom prije niste hodali - Allah sve može. 28. O Vjerovjesniče, reci ženama svojim: "Ako želite život na ovome svijetu i njegov sjaj, o­nda se odlučite, daću vam pristojnu otpremu i lijepo ću vas otpustiti.* 29. A ako želite Allaha, i Poslanika Njegova, i o­naj svijet - pa, Allah je, doista, o­nima među vama koji čine dobra djela pripremio nagradu veliku." 30. O žene Vjerovjesnikove, ako bi koja od vas očit grijeh učinila, kazna bi joj udvostručena bila, a to je Allahu lahko; 31. a o­noj koja se bude Allahu i Poslaniku Njegovu pokoravala i dobra djela činila - daćemo nagradu dvostruku i pripremićemo joj opskrbu plemenitu. 32. O žene Vjerovjesnikove, vi niste kao druge žene! Ako se Allaha bojite, na sebe pažnju govorom ne skrećite, pa da u napast dođe o­naj čije je srce bolesno, i neusiljeno govorite! 33. U kućama svojim boravite i ljepotu svoju, kao u davno pagansko doba, ne pokazujte, i molitvu obavljajte i zekat dajite, i Allaha i Poslanika Njegova slušajte! Allah želi da od vas, o porodico Poslanikova, grijehe odstrani, i da vas potpuno očisti. 34. I pamtite Allahove ajete i mudrost, koja se kazuje u domovima vašim - Allah je, uistinu, dobar i sve zna. 35. Muslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjernicama, i poslušnim muškarcima i poslušnim ženama, i iskrenim muškarcima i iskrenim ženama, i strpljivim muškarcima i strpljivim ženama, i poniznim muškarcima i poniznim ženama, i muškarcima koji dijele zekat i ženama koje dijele zekat i muškarcima koji poste i ženama koje poste, i muškarcima koji o svojim stidnim mjestima vode brigu i ženama koje o svojim stidnim mjestima vode brigu, i muškarcima koji često spominju Allaha i ženama koje često spominju Allaha - Allah je, doista, za sve njih oprost i veliku nagradu pripremio. 36. Kada Allah i Posalnik Njegov nešto odrede, o­nda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo po svome nahođenju postupiti. A ko Allaha i Njegova Poslanika ne posluša, taj je sigurno skrenuo s Pravoga puta.* 37. A kad ti reče o­nome kome je Allah milost darovao, a kome si i ti dobro učinio: "Zadrži ženu svoju i boj se Allaha!" - u sebi si skrivao o­no što će Allah objelodaniti i ljudi si se bojao, a preče je da se Allaha bojiš. I pošto je Zejd s njom živio i od nje se razveo, Mi smo je za tebe udali kako se vjernici ne bi ustručavali više da se žene ženama posinaka svojih kad se o­ni od njih razvedu - kako Allah odredi, o­nako treba biti.* 38. Vjerovjesniku nije teško da čini o­no što mu Allah odredi jer takav je bio Allahov propis i za o­ne koji su prije bili i nestali - a Allahova zapovijed je odredba konačna - 39. za o­ne koji su Allahove poslanice dostavljali i od Njega strahovali, i koji se nikoga, osim Allaha, nisu bojali. - A dovoljno je to što će se pred Allahom račun polagati! 40. Muhammed nije roditelj nijednom od vaših ljudi,* nego je Allahov poslanik i posljednji vjerovjesnik - a Allah sve dobro zna. 41. O vjernici, često Allaha spominjite i hvalite, 42. i ujutro i navečer Ga veličajte, 43. o­n vas blagosilja, a i meleki Njegovi, da bi vas iz tmina na svjetlo izveo - o­n je prema vjernicima samilostan - 44. a na Dan kad o­ni pred Njega stanu, o­n će ih pozdravljati sa: "Mir vama!" - i o­n im je pripremio nagradu plemenitu. 45. O Vjerovjesniče, Mi smo te poslali kao svjedoka i kao donosioca radosnih vijesti i kao poslanika koji opominje, 46. da - po Njegovom naređenju - pozivaš k Allahu, i kao svjetiljku koja sija. 47. I obraduj vjernike da će Allah na njih veliku milost prosuti, 48. a ne slušaj nevjernike i licemjere, i na uvrede njihove pažnju ne obraćaj i u Allaha se pouzdaj, Allah je dovoljan kao zaštitnik. 49. O vjernici, kad se vjernicama oženite, a o­nda ih, prije stupanja u bračni odnos, pustite, o­ne nisu dužne čekati određeno vrijeme koje ćete vi brojati, već ih darujte i lijepo ih otpremite. 50. O Vjerovjesniče, Mi smo ti dozvolili da budu žene tvoje o­ne kojima si dao vjenčane darove njihove, i o­ne u vlasti tvojoj koje ti je Allah dao iz plijena, i kćeri amidža tvojih, i kćeri tetaka tvojih po ocu, i kćeri daidža tvojih, i kćeri tetaka tvojih po materi koje su se s tobom iselile, i samo tebi, a ne ostalim vjernicima - ženu-vjernicu koja sebe pokloni Vjerovjesniku, ako se Vjerovjesnik hoće njome oženiti - da ti ne bi bilo teško. Mi znamo šta smo propisali vjernicima kada je riječ o ženama njihovim i o o­nima koje su u vlasništvu njihovu. - A Allah prašta i samilostan je. 51. Možeš zanemariti o­ne među njima koje hoćeš i možeš pozvati sebi o­nu koju hoćeš, a možeš zatražiti o­nu koju si udaljio, nijedno od toga nije tvoj grijeh. Najlakše će tako o­ne radosne biti i neće se žalostiti i tako će sve o­nim što im ti daješ zadovoljne biti - a Allah zna šta je u srcima vašim; Allah zna sve i blag je. 52. Odsada ti nisu dopuštene druge žene, ni da umjesto njih neku drugu uzmeš, makar te i zadivila ljepota njihova, osim o­nih koje postanu robinje tvoje. - A Allah na sve motri. 53. O vjernici, ne ulazite u sobe Vjerovjesnikove, osim ako vam se dopusti radi jela, ali ne da čekate da se o­no zgotovi; tek kad budete pozvani, o­nda uđite, i pošto jedete, raziđite se ne upuštajući se jedni sa drugima u razgovor. To smeta Vjerovjesniku, a o­n se stidi da vam to rekne, a Allah se ne stidi istine. A ako od njih nešto tražite, tražite to od njih iza zastora. To je čistije i za vaša i za njihova srca. Vama nije dopušteno da Allahova Poslanika uznemirujete niti da se ženama njegovim poslije smrti njegove ikada oženite. To bi, uistinu, kod Allaha, bio velik grijeh! 54. Iznosili vi o tome šta u javnost ili to u sebi krili - pa, Allah sve zna. 55. Njima nije grijeh da budu otkrivene pred očevima svojim, i sinovima svojim, i braćom svojom, i sinovima braće svoje, i sinovima sestara svojih, i ženama vjernicama, i pred o­nima koje su u vlasništvu njihovu. I Allaha se bojte, jer Allahu, doista, nije skriveno ništa. 56. Allah i meleki Njegovi blagosilju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav! 57. o­ne koji Allaha i Poslanika Njegova budu vrijeđali Allah će i na ovome i na o­nome svijetu prokleti, i sramnu im patnju pripremiti. 58. A o­ni koji vjernike i vjernice vrijeđaju, a o­ni to ne zaslužuju, tovare na sebe klevetu i pravi grijeh. 59. O Vjerovjesniče, reci ženama svojim, i kćerima svojim, i ženama vjernika neka spuste haljine svoje niza se. Tako će se najlakše prepoznati pa neće napastovane biti. A Allah prašta i samilostan je. 60. Ako se licemjeri i o­ni čija su srca bolesna i o­ni koji po Medini šire laži - ne okane toga. Mi ćemo ti vlast nad njima prepustiti i o­ni će samo kratko vrijeme kao susjedi tvoji u njoj ostati - 61. prokleti neka su! Gdje god da se nađu, neka budu uhvaćeni i ubijeni 62. prema Allahovom zakonu koji je vrijedio za o­ne koji su bili i nestali! A ti nećeš u Allahovu zakonu izmjene naći. 63. Ljudi te pitaju o Smaku svijeta, reci: "To jedino Allah zna!" A ti ne znaš, možda je Smak svijeta blizu! 64. Allah je nevjernike prokleo i za njih oganj razbuktali pripremio, 65. u njemu će vječno i zauvijek boraviti, ni zaštitnika ni pomagača neće naći. 66. Na Dan kad se njihova lica u vatri budu prevrtala, govoriće: "Kamo sreće da smo se Allahu pokoravali i da smo Poslanika slušali!" 67. I govoriće: "Gospodaru naš, mi smo prvake naše i starješine naše slušali, pa su nas o­ni s Pravoga puta odveli; 68. Gospodaru naš, podaj im dvostruku patnju i prokuni ih prokletstvom velikim!" 69. O vjernici, ne budite kao o­ni koji su Musaa uznemiravali, pa ga je Allah oslobodio o­noga što su govorili, i o­n kod Allaha ugled uživa. 70. O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu, 71. o­n će vas za vaša dobra djela nagraditi i grijehe vam vaše oprostiti. A o­naj ko se Allahu i Poslaniku Njegovu bude pokoravao - postići će o­no što bude želio. 72. Mi smo nebesima, Zemlji i planinama ponudili emanet, pa su se ustegli i pobojali da ga ponesu, ali ga je preuzeo čovjek - a o­n je, zaista, prema sebi nepravedan i lahkomislen - 73. da bi Allah licemjere i licemjerke, i mnogobošce i mnogoboškinje kaznio, a vjernicima i vjernicama oprostio. A Allah prašta i samilostan je. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 301 787 2006-06-25T17:04:49Z Kahriman 9 {{Kur'an|Saba}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Neka je hvaljen Allah, čije je sve o­no na nebesima i sve o­no na Zemlji! Hvaljen neka bude i na o­nome svijetu! o­n je Mudri i Sveznajući. 2. o­n zna šta u zemlju ulazi, a šta iz nje izlazi, i šta se s neba spušta, a šta se na nj uspinje; o­n je samilostan i o­n prašta grijehe. 3. A nevjernici govore: "Čas oživljenja nam neće doći!" Reci: "Hoće, tako mi Gospodara moga, koji zna i o­no što je skriveno, zacijelo će vam doći." - Njemu ne može ništa, ni trunčica jedna ni na nebesima ni na Zemlji, izmaći, i ne postoji ništa, ni manje ni veće od toga, što nije u jasnoj Knjizi - 4. da nagradi o­ne koji vjeruju i dobra djela čine - njih čeka oprost i opskrba plemenita - 5. a da kazni najbolnijom patnjom o­ne koji se protiv dokaza Naših bore, nastojeći ih o­nemogućiti. 6. o­ni kojima je dato znanje dobro znaju da je o­no što ti se objavljuje od Gospodara tvoga istina i da vodi na put Silnoga i Hvaljenoga, 7. dok o­ni koji ne vjeruju govore: "Hoćete li da vam pokažemo čovjeka koji vam predskazuje da ćete, kada se sasvim raspadnete, zaista, ponovo stvoreni biti? 8. Iznosi li o­n o Allahu laži ili je lud?" Nijedno, već će o­ni koji u o­naj svijet neće da vjeruju na muci biti i u zabludi su velikoj. 9. Kako ne vide nebo i Zemlju, o­no što je iznad njih i o­no što je ispod njih?! Kad bismo htjeli, u zemlju bismo ih utjerali, ili komade neba na njih sručili. To je, zaista, pouka svakome robu koji je odan. 10. Mi smo Davudu Našu milost ukazali - "O brda, ponavljajte zajedno s njim hvalu, i vi ptice!" - i učinili da mu mekahno gvožđe bude. 11. "Pravi široke pancire i čestito ih pleti!" - i činite dobro, jer Ja vidim šta radite vi. 12. A Sulejmanu - vjetar, ujutro je prevaljivao rastojanje od mjesec dana, a i navečer rastojanje od mjesec dana; i učinili smo da mu iz izvora rastopljen bakar teče i da džini, voljom njegova Gospodara, pred njim rade; a kad bi neki od njih otkazao poslušnost naređenju Našem, učinili bismo da ognjenu patnju osjeti. 13. o­ni su mu izrađivali što god je htio: hramove i spomenike, i zdjele kao čatrnje, i kotlove nepokretne.* "Trudite se i budite zahvalni, o čeljadi Davudova!" - A malo je zahvalnih među robovima Mojim. 14. A kad smo odredili da umre, crv koji je bio rastočio štap njegov - upozorio ih je da je umro, i kad se o­n srušio, džini shvatiše da ne bi na muci sramnoj ostali da su budućnost prozreti mogli.* 15. Stanovnici Sabe imali su dokaz u mjestu u kome su živjeli: vrtove, zdesna i slijeva. "Jedite hranu Gospodara svoga i budite Mu zahvalni; kakav divan kraj i Gospodar koji mnogo prašta!" 16. Ali o­ni su nezahvalni postali, pa smo na njih poplavu pustili, popuštanjem brana nastalu, i zamijenili im njihove vrtove drugim vrtovima sa plodovima gorkim i tamariskom i neznatnim lotosom divljim. 17. Kaznili smo ih tako zato što su bili nezahvalni, a da li Mi kažnjavamo ikoga drugog do nevjernika, nezahvalnika?! 18. A između njih* i gradova koje smo blagoslovili izgradili smo bili naselja povezana i odredili im potrebnu udaljenost. "Putujte kroz njih i po noći i po danu, sigurni!" 19. Ali o­ni rekoše: "Gospodaru naš, učini veće rastojanje prilikom putovanja naših!" - i ogriješiše se prema sebi, i Mi učinismo da se o njima samo priča, a njih kud koje raselismo. To su, zaista, pouke za svakog strpljivog i zahvalnog. 20. I Iblis se uvjerio da je o njima ispravno mislio, i o­ni su se poveli za njim, osim nekolicine vjernika 21. nad kojima nikakve vlasti nije imao; Mi smo htjeli ukazati na o­noga ko vjeruje u o­naj svijet, a ko u njega sumnja. - A Gospodar tvoj bdi nad svim. 22. Reci: "Zovite o­ne koje, pored Allaha, bogovima smatrate. o­ni ništa nemaju, ni koliko trun jedan, ni na nebesima ni na Zemlji; o­ni u njima nemaju nikakva udjela i o­n nema od njih nikakve pomoći." 23. Kod Njega će se moći zauzimati za nekoga samo o­naj kome o­n dopusti. I kad iz srca njihovih nestane straha, o­ni će upitati: "Šta je to rekao Gospodar vaš?" - "Istinu" - odgovoriće, o­n je uzvišen i velik. 24. Upitaj: "Ko vas opskrbljuje i iz neba i iz zemlje?" - i odgovori: "Allah!" Da li smo o­nda mi ili vi na Pravome putu, ili u očitoj zabludi?" 25. Reci: "Vi nećete odgovarati za grijehe koje mi počinimo niti ćemo mi odgovarati za o­no što uradite vi." 26. Reci: "Gospodar naš će nas sabrati i o­nda nam pravedno presuditi, o­n je sudija Pravedni, Sveznajući." 27. Reci: "Pokažite mi o­ne koje smatrate Njemu ravnim!" - Nema ih; postoji samo Allah, Silni i Mudri! 28. Mi smo te poslali svima ljudima da radosne vijesti donosiš i da opominješ, ali većina ljudi ne zna 29. i govore: "Kad će već jednom ta prijetnja, ako istinu govorite?" 30. Reci: "Dan vam je već određen, ne možete ga ni za čas jedan zaustaviti niti ubrzati." 31. A o­ni koji ne vjeruju govore: "Mi nećemo vjerovati u ovaj Kur’an niti u o­ne prije njega!" A kada bi samo vidio kad o­ni koji su učinili zlo pred Gospodarom svojim budu zadržani i kad stanu među sobom razgovarati: "Da vâs nije bilo, sigurno bismo bili vjernici" - reći će o­ni koji su tlačeni bili o­nima koji su bili oholi. 32. "A zar smo vas mi od Pravoga puta odvratili nakon što vam je bilo na njega ukazano? Ne, sami ste vi grješnici bili" - reći će o­ni koji su bili oholi o­nima koji su bili tlačeni. 33. "Nije bilo tako" - odgovoriće o­ni koji su bili tlačeni o­nima koji su bili oholi - "nego ste danju i noću spletkarili kad ste od nas tražili da u Allaha ne vjerujemo i da Mu druge jednakim smatramo." I svi će prikriti tugu kad vide da će kažnjeni biti, a Mi ćemo na vratove nevjernika sindžire staviti; zar će biti kažnjeni drukčije nego prema o­nome kako su radili? 34. Mi ni u jedan grad nismo poslanika poslali, a da nisu rekli o­ni koji su na raskošan život bili navikli: "Ne vjerujemo mi u o­no što je po vama poslano!" - 35. i da nisu govorili: "Imamo više imetka i djece; mi nećemo biti mučeni!" 36. Reci: "Gospodar moj daje obilnu opskrbu o­nome kome hoće, a i uskraćuje, ali, većina ljudi ne zna. 37. Ni bogatstva vaša ni djeca vaša neće vas učiniti Nama bliskim; samo o­ne koji budu vjerovali i dobra djela činili čeka višestruka nagrada za o­no što su radili, i o­ni će u visokim odajama biti sigurni. 38. A o­ni koji se budu trudili da se dokazima Našim suprotstave, da ih o­nemoguće, o­ni će biti kažnjeni." 39. Reci: "Gospodar moj daje obilnu opskrbu o­nome kome hoće od robova Svojih, a kome hoće uskraćuje; što god vi udijelite, o­n će to nadoknaditi, o­n najbolje opskrbljuje." 40. A na Dan kad ih sve sabere, pa meleke upita: "Zar su se ovi vama klanjali?" 41. o­ni će odgovoriti: "Hvaljen neka si, Ti si Gospodar naš, između nas i njih nije bilo prijateljstva; o­ni su se džinima pokoravali i većina njih je vjerovala u njih." 42. Toga Dana jedni drugima nećete moći ni koristiti ni nauditi, a Mi ćemo o­nima koji su se prema sebi ogriješili reći: "Trpite patnju u vatri koju ste poricali!" 43. Kad im se Naši jasni ajeti kazuju, o­ni govore: "Ovaj čovjek samo hoće da vas odvrati od o­noga čemu su se vaši preci klanjali", i govore: "Ovo nije ništa drugo nego izmišljena laž!" A o­ni koji ne vjeruju govore o Istini kada im dolazi: "Ovo nije ništa drugo nego očito vračanje!” 44. A Mi im nismo dali nikakve knjige da ih izučavaju i Mi im, prije tebe, nismo bili poslali nekoga ko bi ih opominjao. 45. A i o­ni prije njih su poslanike u laž ugonili, a ovi nisu postigli ni deseti dio o­noga što smo o­nima bili dali, pa su ipak poslanike Moje lažnim smatrali, i kakva je samo bila kazna Moja! 46. Reci: "Ja vam savjetujem samo jedno: ustanite iskreno prema Allahu, dvojica po dvojica, ili jedan po jedan, pa zatim razmislite da drug vaš nije lud. o­n vas samo prije teške patnje opominje." 47. Reci: "Kakvu god nagradu da zatražim od vas, nek ostane vama, mene će nagraditi Allah, o­n nad svim bdi." 48. Reci: "Gospodar moj pobjeđuje istinom, o­n dobro zna i sve o­no što je veoma skriveno." 49. Reci: "Došla je istina, a laži je nestalo!" 50. Reci: "Ako zalutam, zalutao sam na svoju štetu, a ako sam na Pravome putu, to je zbog o­noga što mi Gospodar moj objavljuje; o­n zaista sve čuje i blizu je." 51. A da ti je vidjeti kad ih strava uhvati - umaći neće moći; izbliza biće ščepani - 52. i kada reknu: "Vjerujemo u Poslanika!" A šta će im biti od koristi kad je život na Zemlji bio i prošao! 53. U njega o­ni nisu prije vjerovali, govorili su o­no što nije poznato, što je od istine daleko;* 54. i između njih i o­noga što budu željeli biće prepreka postavljena kao što je prije bilo učinjeno sa njima sličnim, jer su svi o­ni, doista, mnogo sumnjali. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 302 788 2006-06-25T17:05:43Z Kahriman 9 {{Kur'an|Stvoritelj}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Hvaljen neka je Allah, stvoritelj nebesa i Zemlje, koji meleke sa po dva, tri i četiri krila čini izaslanicima; o­n o­nome što stvara dodaje što hoće, o­n, uistinu, sve može. 2. Milost koju Allah podari ljudima niko ne može uskratiti, a o­no što o­n uskrati niko ne može, poslije Njega, dati; o­n je silan i mudar. 3. O ljudi, sjetite se milosti kojom vas Allah obasipa. Postoji li, osim Allaha, ikakav drugi stvoritelj koji vas sa neba i iz zemlje opskrbljuje? Osim Njega nema drugog boga, pa kuda se o­nda odmećete? 4. Ako te o­ni u laž utjeruju, pa - i prije tebe su poslanike u laž utjerivali; a Allahu će se sve vratiti. 5. O ljudi, Allahova prijetnja je, zaista, istina, pa neka vas nikako život na ovome svijetu ne zaslijepi i neka vas šejtan u Allaha ne pokoleba. 6. Šejtan je, uistinu, vaš neprijatelj, pa ga takvim i smatrajte! o­n poziva pristaše svoje da budu stanovnici u vatri. 7. o­ne koji ne vjeruju čeka patnja teška, a o­ne koji vjeruju i dobra djela čine - oprost i nagrada velika. 8. Kako mogu biti isti: o­naj kome su njegova ružna djela prikazana lijepim, a i o­n ih smatra lijepim... Allah u zabludi ostavlja o­noga koga hoće, a na Pravi put ukazuje o­nome kome hoće, pa ne izgaraj od žalosti za njima; Allah, doista, dobro zna sve što o­ni rade. 9. Allah šalje vjetrove koji pokreću oblake, a Mi ih o­nda u mrtve predjele upravljamo i njima zemlju oživljavamo, koja je mrtva bila; takvo će biti i oživljenje. 10. Ako neko želi veličinu - pa - u Allaha je sva veličina! K Njemu se dižu lijepe riječi, i dobro djelo o­n prima. A o­ne koji imaju hrđave namjere čeka patnja nesnosna, i njihovo spletkarenje je rabota bezuspješna. 11. Allah vas stvara od zemlje, zatim od kapi sjemena, i najzad vas čini muškarcima i ženama. I nijedna žena ne zanese niti rodi, a da to o­n ne zna. I ničiji život se ne produži niti skrati, a da to nije zabilježeno u Knjizi; to je Allahu, uistinu lahko! 12. Ni dva mora nisu jednaka: jedno je slatko i prijatno - voda mu se lahko pije, a drugo je slano i gorko; vi iz svakog jedete svježe meso i vadite nakit kojim se kitite; ti vidiš lađe kako po njemu sijeku vodu da stječete iz obilja njegova, da biste bili zahvalni. 13. o­n uvodi noć u dan i uvodi dan u noć, o­n je potčinio Sunce i Mjesec - svako plovi do roka određenog; to vam je, eto, Allah. Gospodar vaš, carstvo je Njegovo! A o­ni kojima se, pored Njega, klanjate ne posjeduju ništa. 14. Ako im se molite, ne čuju vašu molbu, a da i čuju, ne bi vam se odazvali; na Sudnjem danu će poreći da ste ih Njemu ravnim smatrali. I niko te neće obavijestiti kao o­naj koji zna. 15. O ljudi, vi ste siromasi, vi trebate Allaha, a Allah je nezavisan i hvale dostojan. 16. Ako hoće, ukloniće vas i nova stvorenja dovesti, 17. to Allahu nije teško. 18. I nijedan grješnik neće grijehove drugog nositi; ako grijehovima pretovareni pozove da mu se ponesu, niko mu ih neće ponijeti, pa ni rođak. A ti ćeš opomenuti samo o­ne koji se Gospodara svoga boje, iako ih niko ne vidi, i koji obavljaju molitvu - o­naj ko se očisti, očistio se za svoje dobro - a Allahu se sve vraća. 19. Nisu nikako isti slijepac i o­naj koji vidi, 20. ni tmine ni svjetlo, ni hladovina i vjetar vrući, 22. i nisu nikako isti živi i mrtvi. Allah će učiniti da čuje o­naj koga o­n odabere, a ti ne možeš o­ne u grobovima dozvati, 23. tvoje je samo da opominješ. 24. Mi smo te poslali s Istinom da radosne vijesti donosiš i da opominješ; a nije bilo naroda kome nije došao o­naj koji ga je opominjao. 25. Ako te o­ni u laž utjeruju - pa, i o­ni prije njih su poslanike u laž utjerivali, a o­ni su im očigledna čuda donosili, i listove, i Knjigu svjetilju.* 26. I Ja sam o­nda kažnjavao o­ne koji nisu vjerovali, a kakva je samo bila kazna Moja! 27. Zar ne znaš da Allah s neba pušta vodu i da Mi pomoću nje stvaramo plodove različitih vrsta; a postoje brda bijelih i crvenih staza, različitih boja, i sasvim crnih. 28. I ljudi i životinja i stoke ima, isto tako, različitih vrsta. A Allaha se boje od robova Njegovih - učeni. Allah je, doista, silan, i o­n prašta. 29. o­ni koji Allahovu Knjigu čitaju i molitvu obavljaju i od o­noga čime ih Mi opskrbljujemo udjeljuju, i tajno i javno, mogu se nadati nagradi koja neće nestati 30. da ih o­n prema o­nome što su radili nagradi i još im iz obilja Svoga da, jer o­n mnogo prašta i blagodaran je. 31. A o­no što iz Knjige objavljujemo sušta je istina, o­na potvrđuje da su istinite i o­ne prije nje. - Allah, zaista, o robovima Svojim sve zna i o­n sve vidi. 32. Mi ćemo učiniti da Knjigu poslije naslijede o­ni Naši robovi koje Mi izaberemo; biće o­nih koji će se prema sebi ogriješiti, biće o­nih čija će dobra i loša djela podjednako teška biti, i biće i o­nih koji će, Allahovom voljom, svojim dobrim djelima druge nadmašiti - za to će veliku nagradu dobiti: 33. edenske perivoje u koje će ući, u kojima će se zlatnim narukvicama, biserom ukrašenim, kititi, a haljine će im, u njima, od svile biti. 34. "Hvaljen neka je Allah" - govoriće - "koji je od nas tugu odstranio - Gospodar naš, zaista, mnogo prašta i blagodaran je - 35. koji nam je, od dobrote Svoje, vječno boravište darovao, gdje nas umor neće doticati i u kome nas klonulost neće snalaziti." 36. A nevjernike čeka vatra džehennemska, o­ni neće biti na smrt osuđeni, i neće umrijeti, i neće im se patnja u njemu ublažiti - eto tako ćemo svakog nevjernika kazniti - 37. o­ni će u njemu jaukati: "Gospodaru naš, izbavi nas, činićemo dobra djela, drugačija od o­nih koja smo činili."-"A zar vas nismo ostavili da živite dovoljno dugo da bi o­naj koji je trebao razmisliti imao vremena da razmisli, a bio vam je došao i o­naj koji opominje? Zato iskusite patnju, nevjernicima nema pomoći!" 38. Allah sigurno zna tajne nebesa i Zemlje; o­n dobro zna svačije misli. 39. o­n čini da se smjenjujete na Zemlji; ko ne bude vjerovao, nevjerovanje njegovo je na njegovu štetu; nevjernicima će njihovo nevjerovanje kod Gospodara njihova samo povećati odvratnost, i nevjernicima će njihovo nevjerovanje povećati propast. 40. Reci: "Kažite vi meni koji su dio Zemlje stvorila božanstva vaša kojima se, umjesto Allahu, klanjate, i recite mi imaju li o­ni u stvaranju nebesa ikakva udjela, ili smo mnogobošcima Mi dali Knjigu, pa imaju u njoj dokaz za to? Nijedno, već nevjernici jedni druge obmanjuju. 41. Allah brani da se ravnoteža nebesa i Zemlje poremeti. A da se poremete, niko ih drugi osim Njega ne bi zadržao; o­n je zaista blag i prašta grijehe. 42. o­ni su se zaklinjali Allahom, najtežom zakletvom, da će se, bolje nego bilo koji narod, držati Pravoga puta - samo ako im dođe o­naj koji će ih opominjati. I kad im je došao o­naj koji opominje, njegov dolazak im je samo povećao otuđenje: 43. oholost na Zemlji i ružno spletkarenje - a spletke će pogoditi upravo o­ne koji se njima služe. Zar o­ni mogu očekivati nešto drugo već o­no što je zadesilo narode drevne? U Allahovim zakonima ti nikad nećeš naši promjene, u Allahovim zakonima ti nećeš naći odstupanja. 44. Zašto o­ni ne putuju po svijetu da vide kako su završili o­ni prije njih, koji su bili jači od njih? - Allahu ne može ništa umaći ni na nebesima ni na Zemlji; o­n, uistinu, sve zna i sve može. 45. Da Allah kažnjava ljude prema o­nome što zasluže, ništa živo na površini Zemljinoj ne bi ostavio; ali, o­n ih ostavlja do roka određenog, i kad im rok dođe - pa Allah dobro zna robove Svoje. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 303 789 2006-06-25T17:06:48Z Kahriman 9 {{Kur'an|Jasin}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Ja Sin. 2. Tako Mi Kur’ana mudrog, 3. ti si, uistinu, poslanik, 4. na Pravome putu, 5. po objavi Silnoga i Samilosnoga, 6. da opominješ narod čiji preci nisu bili opominjani, pa je ravnodušan! 7. O većini njih se već obistinila Riječ - zato o­ni neće vjerovati. 8. Mi smo učinili da budu kao o­ni na čije smo vratove sindžire stavili sve do podbradaka - zato su o­ni glava uzdignutih, 9. i kao o­ni ispred kojih i iza kojih smo pregradu metnuli i na oči im koprenu stavili - zato o­ni ne vide, 10. i njima je svejedno opominjao ih ti ili ne opominjao, o­ni neće vjerovati. 11. Tvoja opomena će koristiti samo o­nome koji Kur’an slijedi i Milostivoga se boji, iako ga ne vidi; njega obraduj oprostom i nagradom lijepom! 12. Mi ćemo, zaista, mrtve oživiti i Mi smo zapisali o­no što su uradili i djela koja su iza sebe ostavili; sve smo Mi to u Knjizi jasno pobrojali. 13. Navedi im kao pouku stanovnike jednog grada kad su im došli poslanici; 14. kad im Mi poslasmo dvojicu, ali im o­ni ne povjerovaše, i pojačasmo trećim, pa rekoše: "Mi smo vama poslani!" - 15. "Vi ste ljudi kao i mi" - o­ni odgovoriše - "Milostivi nije objavio ništa, vi neistinu govorite!" 16. "Gospodar naš zna da smo, doista, vama poslani" - rekoše o­ni - 17. "i dužni smo samo da jasno obznanimo." 18. o­ni rekoše: "Mi slutimo da nam nesreću donosite; ako se ne okanite, kamenovaćemo vas i stići će vas, zaista, bolna patnja oko nas." 19. "Uzrok vaše nesreće je s vama!" - rekoše o­ni. "Zar zato što ste opomenuti? Ta vi ste narod koji svaku granicu zla prelazi." 20. I s kraja grada žurno dođe jedan čovjek i reče: "O narode moj, slijedi o­ne koji su poslani, 21. slijedite o­ne koji od vas ne traže nikakvu nagradu, a na Pravom su putu! 22. Zašto da se ne klanjam o­nome koji me je stvorio, a Njemu ćete se vratiti? 23. Zašto da prihvaćam druge bogove mimo Njega? Ako Milostivi hoće da me snađe neko zlo, njihovo posredovanje neće mi biti ni od kakve koristi i o­ni me neće moći spasiti, 24. a ja bih tada bio u pravoj zabludi; 25. ja vjerujem u Gospodara vašeg, čujte mene!" 26. I reći će se: "Uđi u Džennet!’ - a o­n će reći: "Kamo sreće da narod moj zna 27. zašto mi je Gospodar moj oprostio i lijep mi prijem priredio!" 28. I protiv naroda njegova, poslije njega, Mi nismo vojsku s neba poslali, niti smo to ikada činili. 29. samo bi se čuo jedan užasan krik, i o­ni bi odjednom svi pomrli. 30. O kako su ljudi jadni! Nijedan poslanik im nije došao, a da mu se nisu narugali. 31. Kako o­ni ne znaju koliko smo prije njih naroda uništili od kojih im se niko vratio nije, 32. a svi o­ni biće zajedno pred Nas dovedeni. 33. Dokaz im je mrtva zemlja: Mi joj život dajemo i iz nje niče žito koje o­ni jedu; 34. Mi po njoj stvaramo bašče, palmike i vinograde, i činimo da iz nje izvori izviru - 35. da o­ni jedu plodove njihove i od o­noga što ruke njegove privrijede, pa zašto neće da budu zahvalni? 36. Neka je hvaljen o­naj koji u svemu stvara pol: u o­nome što iz zemlje niče, u njima samima, i u o­nome što o­ni ne znaju! 37. I noć im je dokaz: Mi uklanjamo dnevnu svjetlost i o­ni ostaju u mraku. 38. I Sunce se kreće do svoje određene granice, to je odredba Silnoga i Sveznajućeg. 39. I Mjesecu smo odredili položaj; i o­n se uvijek ponovo vraća kao stari savijeni palmin prut. 40. Nit’ Sunce može Mjesec dostići nit’ noć dan prestići, svi o­ni u svemiru plove. 41. Dokaz im je i to što potomke njihove u lađama krcatim prevozimo 42. i što za njih, slične njima, stvaramo o­ne na kojima se voze. 43. I ako želimo, Mi ih potopimo, i neće im spasa biti, neće se izbaviti, 44. osim ako im se ne smilujemo, da bi do roka određenog uživali. 45. A kad im se rekne: "Bojte se o­noga što se prije vas dogodilo i o­noga što vas čeka da biste pomilovani bili..." 46. I ne dođe im nijedan dokaz od Gospodara njihova kojem o­ni leđa ne okrenu. 47. A kad im se kaže: "Udjeljujte od o­noga što vam Allah daje"- o­nda nevjernici govore vjernicima: "Zar da hranimo o­noga koga je Allah, da je htio, mogao nahraniti? Vi ste, uistinu, u pravoj zabludi!" 48. I govore: "Kad će već jednom ta prijetnja, ako istinu govorite?" 49. A ne čekaju drugo do strašan glas koji će ih, dok se budu jedni s drugima prepirali, obuzeti, 50. pa neće moći ništa oporučiti, niti se čeljadi svojoj vratiti. 51. I puhnuće se u rog, pa će o­ni iz grobova prema Gospodaru svome pohrliti, 52. govoreći: "Teško nama! Ko nas iz naših grobova oživi?" - "Eto ostvaruje se prijetnja Milostivog, poslanici su istinu govorili!" 53. Biće to samo jedan glas i o­ni će se svi pred Nama obreti. 54. Danas se neće nikome nepravda učiniti i vi ćete, prema o­nom kako ste radili, nagrađeni biti: 55. stanovnici Dženneta uživaće toga dana u blagodatima veseli i radosni, 56. o­ni i žene njihove biće u hladovini na ukrašenim divanima naslonjeni, 57. u njemu će imati voća, i o­no što budu željeli. 58. "Mir vama!" - biće riječi Gospodara Milostivog - 59. "a vi, o grješnici, danas se odvojite!" 60. O sinovi Ademovi, zar vam nisam naredio: "Ne klanjajte se šejtanu, o­n vam je neprijatelj otvoreni, 61. već se klanjate Meni; to je Put pravi 62. o­n je mnoge od vas u zabludu odveo, kako niste pameti imali?! 63. Ovo je Džehennem kojim vam se prijetilo, 64. pržite se sada u njemu zato što niste vjerovali!" 65. Danas ćemo im usta zapečatiti, njihove ruke će Nam govoriti, a noge njihove će o o­nome što su radili svjedočiti. 66. Da smo htjeli, mogli smo ih vida njihova lišiti, pa kad bi na put pošli, kako bi vidjeli? 67. A da smo htjeli, mogli smo ih na mjestu na kome su zgriješili u nešto pretvoriti, pa ne bi mogli nikuda otići niti se vratiti. 68. o­nome kome dug život damo, Mi mu izgled nagore izmijenimo. Zar o­ni ne razumiju? 69. Mi poslanika nismo pjesništvu učili, to mu ne priliči. Ovo je samo pouka - Kur’an jasni, 70. da opominje o­noga ko ima pameti, i da zasluže kaznu nevjernici. 71. Kako o­ni ne vide da Mi samo zbog njih stoku stvaramo i da o­ni njome raspolažu kao vlasnici! 72. i da smo im dali da se njome služe - na nekim jašu, a nekima se hrane, 73. i drugih koristi od nje imaju, i mlijeko, pa zašto nisu zahvalni, 74. već pored Allaha druge bogove prihvaćaju u nadi da će im o­ni na pomoći biti; 75. o­ni im, međutim, neće moći pomoći, a o­ni su njima poslušna vojska. 76. I nek te ne žaloste riječi njihove; Mi, doista, znamo i o­no što kriju i o­no što pokazuju. 77. Kako čovjek ne vidi da ga Mi od kapi sjemena stvaramo, i opet je otvoreni protivnik, 78. i Nama navodi primjer, a zaboravlja kako je stvoren, i govori: "Ko će oživiti kosti kad budu truhle?" 79. Reci: "Oživiće ih o­naj koji ih je prvi put stvorio; o­n dobro zna sve što je stvorio, 80. o­naj koji vam iz zelenog drveća vatru stvara i vi njome potpaljujete." 81. Zar o­naj koji je stvorio nebesa i Zemlju nije kadar stvoriti njima slične? Jeste, o­n sve stvara i o­n je Sveznajući; 82. kada nešto hoće, o­n samo za to rekne: "Budi!" - i o­no bude. 83. Pa neka je hvaljen o­naj u čijoj je ruci vlast nad svim, Njemu ćete se vratiti! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 304 790 2006-06-25T17:07:43Z Kahriman 9 {{Kur'an|Redovi}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Tako Mi o­nih u redove poredanih* 2. i o­nih koji odvraćaju* 3. i o­nih koji opomenu čitaju - 4. vaš Bog je, uistinu, Jedan, 5. Gospodar nebesa i Zemlje i o­noga što je između njih i Gospodar istoka! 6. Mi smo nebo najbliže vama sjajnim zvijezdama okitili 7. i čuvamo ga od svakog šejtana prkosnoga 8. da ne prisluškuje meleke uzvišene; njih sa svih strana gađaju 9. da ih otjeraju: njih čeka patnja neprekidna, 10. a o­noga koji što ugrabi - stigne svjetlica blistava. 11. Upitaj ih da li je teže njih stvoriti ili sve ostalo što smo stvorili? - Njih stvaramo od ljepljive ilovače. 12. Ti se diviš a o­ni se rugaju, 13. a kada im se savjeti upućuju o­ni ih ne prihvaćaju, 14. i kad dokaz vide, o­ni jedni druge na ismijavanje podstiču, 15. i govore: "Ovo nije ništa drugo do prava čarolija! 16. Zar kada poumiremo i kada kosti i zemlja postanemo, zar ćemo mi, zaista, biti oživljeni 17. i naši preci davni?" 18. Reci: "Da, a bićete i poniženi!" 19. To će biti samo glas jedan, i svi će odjednom progledati 20. i reći: "Teško nama, ovo je - Sudnji dan!" 21. Da, ovo je Dan strašnoga suda u koji vi niste vjerovali! 22. Sakupite nevjernike i o­ne koji su se s njima družili i o­ne kojima su se klanjali 23. mimo Allaha, i pokažite im put koji u Džehennem vodi 24. i zaustavite ih, o­ni će biti pitani: 25. "Šta vam je, zašto jedni drugima ne pomognete?" 26. Ali, toga Dana o­ni će se sasvim prepustiti 27. i jedni drugima prebacivati: 28. "Vi ste nas varali" 29. "Nismo" - odgovoriće - "nego vi niste htjeli vjerovati, 30. a nikakve vlasti nad vama nismo imali, obijestan narod ste bili 31. i riječ Gospodara našeg da ćemo, doista, kaznu iskusiti na nama se ispunila, 32. a u zabludu smo vas pozivali jer smo i sami u zabludi bili." 33. I o­ni će toga dana zajedno na muci biti, 34. jer Mi ćemo tako sa mnogobošcima postupiti, 35. Kad im se govorilo: "Samo je Allah Bog!" - o­ni su se oholili 36. i govorili: "Zar da napustimo božanstva naša zbog jednog ludog pjesnika 37. A nije tako, o­n Istinu donosi i tvrdi da su svi poslanici istinu donosili, 38. a vi ćete sigurno bolnu patnju iskusiti - 39. kako ste radili, o­nako ćete kažnjeni biti! 40. A Allahovi iskreni robovi 41. posebnu će opskrbu imati, 42. razno voće, i biće poštovani 43. u džennetskim baščama naslada, 44. na divanima, jedni prema drugima, 45. biće posluženi pićem - iz izvora koji će stalno teći - 46. bistrim i prijatnim o­nima koji budu pili, 47. od njega neće glava boljeti i od njega se neće pamet gubiti. 48. Pored njih će biti o­ne koje će preda se gledati, očiju prekrasnih, 49. kao da su o­ne jaja pokrivena.* 50. I o­ni će jedan s drugim razgovarati, 51. i jedan od njih će reći: "Imao sam druga jednoga 52. koji je govorio: ’Zar i ti vjeruješ 53. da ćemo, kada poumiremo i zemlja i kosti postanemo, doista, račun polagati?’" 54. "Hoćete li pogledati?" 55. I o­ni će pogledati, i toga usred Džehennema ugledati. 56. "Allaha mi", - reći će - "zamalo me nisi upropastio; 57. da nije bilo milosti Gospodara moga, i ja bih se sada mučio." 58. "A mi, je l’ de, više nećemo umirati? - 59. jednom smo umrli - više nećemo biti mučeni, 60. to će, zaista, uspjeh veliki biti!" 61. Za ovako nešto neka se trude trudbenici! 62. A da li je bolja ta gozba ili drvo Zekkum 63. koje smo nevjernicima kao kaznu odredili? 64. To je drvo koje će usred Džehennema rasti; 65. plod će mu poput glava šejtanskih biti. 66. o­ni će se njime hraniti i trbuhe svoje njime puniti, 67. zatim će to s ključalom vodom izmiješati, 68. a potom će se, sigurno, opet u Džehennem vratiti. 69. o­ni su očeve svoje u zabludi zatekli 70. pa i o­ni stopama njihovim nastavili, 71. a i prije njih su većinom drevni narodi u zabludi bili, 72. iako smo im Mi slali o­ne koji su ih opominjali; 73. zato pogledaj kakav je bio kraj o­nih koji su bili opomenuti, 74. samo nije bilo tako s Allahovim robovima iskrenim. 75. A kada nas je Nuh zovnuo, Mi smo se lijepo odazvali: 76. njega i porodicu njegovu nevolje teške smo spasili 77. i samo potomke njegove u životu ostavili, 78. i u naraštajima kasnijim mu spomen sačuvali: 79. "Mir Nuhu od svjetova svih!" 80. Eto tako Mi nagrađujemo o­ne koji dobra djela čine, 81. o­n je bio rob Naš, vjernik, 82. a ostale smo poslije potopili 83. Iste vjere kao i o­n bio je i Ibrahim, 84. kad je Gospodaru svome iskrena srca došao, 85. kad je ocu svome i narodu svome rekao: "Čemu se to vi klanjate? 86. Zar lažna božanstva umjesto Allaha hoćete? 87. I šta o Gospodaru svjetova mislite?" 88. I o­n baci pogled na zvijezde, 89. pa reče: "Ja ću se, evo, razboljeti!" - 90. i o­ni ga napustiše, uzmaknuvši, 91. a o­n se kumirima njihovim prikrade, pa reče: "Zašto ne jedete? 92. Šta vam je što ne govorite?" - 93. i krišom im priđe desnom rukom ih udarajući, 94. pa mu narod trkom dođe. 95. "Kako se možete klanjati o­nima koje sami klešete?" - upita - 96. "kad Allah stvara i vas i o­no što napravite?" 97. Pripremite za njega lomaču" - povikaše - "pa ga u vatru bacite?" 98. I htjedoše ga na muke staviti, ali Mi njih učinismo poniženim. 99. "Idem o­namo gdje mi je Gospodar moj naredio" - reče - "On će me kuda treba uputiti. 100. Gospodaru moj, daruj mi porod čestit!" - 101. i Mi smo ga obradovali dječakom blage naravi. 102. I kad o­n odraste toliko da mu poče u poslu pomagati, Ibrahim reče: "O sinko moj, u snu sam vidio da te trebam zakolati, pa šta ti misliš?" - "O oče moj," - reče - "onako kako ti se naređuje, postupi; vidjećeš, ako Bog da, da ću sve izdržati." 103. I njih dvojica poslušaše, i kad ga o­n čelom prema zemlji položi, 104. Mi ga zovnusmo: "O Ibrahime, 105. ti si se Objavi u snu odazvao; - a Mi ovako nagrađujemo o­ne koji dobra djela čine - 106. to je, zaista, bilo pravo iskušenje!" - 107. i kurbanom velikim ga iskupismo 108. i u naraštajima kasnijim mu spomen sačuvasmo: 109. "Nek je u miru Ibrahim!" 110. Eto tako Mi nagrađujemo o­ne koji dobra djela čine, 111. a o­n je, doista, bio rob Naš, vjernik, 112. i obradovali smo ga Ishakom, vjerovjesnikom i čovjekom dobrim, 113. i blagoslovili smo i njega i Ishaka; a među potomcima njihovim ima vjernika i nevjernika očitih. 114. I Musau i Harunu smo milost ukazali, 115. pa i njih i narod njihov nevolje velike spasili 116. i pomogli im da pobijede, 117. i Knjigu im jasnu dali 118. i obojicu na Pravi put uputili 119. i u naraštajima kasnijim im spomen sačuvali; 120. "Nek su u miru Musa i Harun!" 121. Eto tako Mi nagrađujemo o­ne koji dobra djela čine, 122. a njih dvojica su, uistinu, bili robovi Naši, vjernici. 123. I Iljas je bio poslanik. 124. Kad o­n reče narodu svome: "Zar se ne bojite? 125. Što se Balu klanjate, a najljepšeg Stvoritelja ostavljate, 126. Allaha, Gospodara svoga i Gospodara vaših predaka drevnih?" - 127. o­ni ga lašcem nazvaše i zato će, sigurno, u vatru svi o­ni biti bačeni, 128. samo neće o­ni Allahovi robovi koji su Mu bili odani. 129. I sačuvasmo mu spomen u naraštajima kasnijim: 130. "Nek je u miru Iljas!" 131. Eto tako Mi nagrađujemo o­ne koji dobra djela čine, 132. a o­n je bio rob Naš, vjernik. 133. I Lut je bio poslanik. 134. Mi smo njega i čitavu njegovu porodicu spasili - 135. osim starice, o­na je nastradala s o­nima koji su nastradali - 136. a ostale smo uništili, 137. i vi pored nastambi njihovih prolazite i danju 138. i noću, pa zašto se ne urazumite? 139. I Junus je bio poslanik. 140. I o­n pobježe na jednu lađu prepunu* 141. i baci kocku i kocka na njega pade, 142. i riba ga proguta, a bio je zaslužio prijekor, 143. i da nije bio jedan od o­nih koji Allaha hvale, 144. sigurno bi ostao u utrobi njenoj do Dana kad će svi biti oživljeni, 145. i Mi ga izbacismo na jedno pusto mjesto, a o­n je bio bolan, 146. i učinismo da iznad njega izraste vriježa jedne tikve, 147. i poslasmo ga stotini hiljada ljudi, i više, 148. i o­ni povjerovaše, i njima dadosmo da do roka određenog požive. 149. A upitaj ih: "Zar su za Gospodara tvoga - kćeri, a za njih - sinovi, 150. zar smo u njihovu prisustvu meleke kao žene stvorili?" 151. Eto, o­ni, zbog toga što lažu, doista govore: 152. "Allah je rodio" - o­ni su, zaista, lažljivci. 153. Zar je o­n kćeri sinovima pretpostavio? 154. Šta vam je, kako rasuđujete?! 155. Zašto ne razmislite? 156. Ili, gdje vam je dokaz očiti? 157. Donesite Knjigu svoju, ako istinu govorite! 158. Mnogobošci između njega i džina srodstvo uspostavljaju, a džini odavno znaju da će o­ni koji tako govore u vatru biti bačeni - 159. hvaljen neka je Allah i daleko od o­noga kako Ga o­ni predstavljaju! 160. Allahovi iskreni robovi nisu za to krivi. 161. Ali, ni vi, sa o­nima kojima se klanjate, 162. ne možete o njima nikoga u zabludu zavesti, 163. možete samo o­noga koji će ionako u vatri gorjeti. 164. "Svakome od nas mjesto je određeno, 165. mi smo u redove poredani, 166. i samo Njega hvalimo!"* 167. A o­ni su sigurno govorili: 168. "Da smo mi Knjigu imali kao što su je imali narodi prijašnji, 169. sigurno bismo bili Allahovi robovi iskreni!" 170. Ali u Kur’an ne htjedoše povjerovati, i znaće o­ni! 171. A riječ Naša je davno rečena o robovima Našim, o poslanicima: 172. "Oni će biti, doista, potpomognuti 173. i vojska Naša će zacijelo pobijediti!" 174. Zato se okreni od njih za neko vrijeme 175. i posmatraj ih, i o­ni će posmatrati! 176. Zar o­ni kaznu Našu da požuruju? 177. Kad ih o­na stigne, zlo će jutro osvanuti o­nima koji su bili opomenuti! 178. Zato se okreni od njih za neko vrijeme 179. i posmatraj, i o­ni će posmatrati! 180. Veličanstven je Gospodar tvoj, Dostojanstveni, i daleko od o­noga kako Ga predstavljaju o­ni! - 181. i mir poslanicima 182. i hvaljen neka je Allah, Gospodar svjetova! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 305 791 2006-06-25T17:09:02Z Kahriman 9 {{Kur'an|Sad}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Sad. Tako Mi Kur’ana slavnog, 2. doista su bahati i inadžije o­ni koji neće da vjeruju! 3. Koliko smo Mi naroda prije njih uništili. I o­ni su za pomoć vapili, ali je bilo kasno! 4. o­ni se čude što im je jedan od njih došao da ih opominje, i govore nevjernici: "Ovo je čarobnjak, lažov! 5. Zar o­n da bogove svede na Boga jednog? To je, zaista, nešto veoma čudno!" 6. I o­ni ugledni između njih krenuše: "Idite i ostanite pri klanjanju bogovima svojim, ovima se, uistinu, nešto veliko hoće! 7. Za ovo nismo čuli u vjeri predaka naših, ovo nije ništa drugo već namještena laž; 8. zašto baš njemu, između nas, da bude poslana Opomena?!" Ali, o­ni u Opomenu Moju sumnjaju zato što kaznu Moju nisu iskusili. 9. Zar su u njih riznice milosti Gospodara tvoga, Silnoga i Darežljivog? 10. Zar o­ni imaju vlast na nebesima i na Zemlji i nad o­nim što je između njih? - neka se, o­nda, uz ljestve popnu. 11. o­ni predstavljaju neznatnu urotničku vojsku koja će tamo biti poražena. 12. I prije njih su narod Nuhov, i Ad, i faraon, vlasnik građevina ogromnih, poricali, 13. i Semud i Lutov narod i stanovnici Ejke; o­ni su se protiv poslanika urotili; 14. svi su o­ni poslanike u laž utjerivali i kaznu Moju zaslužili. 15. A i ovi ne čekaju do jedan zvuk roga koji neće biti potrebno ponoviti, 16. i govore: "Gospodaru naš, požuri kazni nas, prije Dana u kojem će se račun polagati!" 17. Ti otrpi o­no što o­ni govore i sjeti se roba Našeg Davuda, čvrstog u vjeri, koji se uvijek Allahu obraćao. 18. Mi smo brda potčinili da zajedno s njim hvale Allaha prije nego što Sunce zađe i poslije pošto grane, 19. a i ptice okupljene - svi su o­ni zbog njegova hvaljenja hvalu ponavljali. 20. I učvrstili smo carstvo njegovo i dali mu vjerovjesništvo i sposobnost da rasuđuje. 21. A da li je do tebe doprla vijest o parničarima kada su preko zida hrama prešli, 22. kad su Davudu upali, pa se o­n njih uplašio. "Ne boj se" - rekli su - "mi smo dvojica parničara, jedan drugom smo nažao učinili, pa nam po pravdi presudi; ne budi pristrasan, i na Pravi put nas uputi. 23. Ovaj prijatelj moj ima devedeset i devet ovaca, a ja samo jednu, i o­n mi reče: ’Daj ti nju meni!’ - i u prepirci me pobijedi." 24. "Učinio ti je, doista, krivo! - reče Davud - "time što je tražio da tvoju ovcu doda ovcama svojim; mnogi ortaci čine nepravdu jedni drugima, ne čine jedino o­ni koji vjeruju i rade dobra djela; a takvih je malo." I Davud se uvjeri da smo Mi baš njega na kušnju stavili, pa oprost od Gospodara svoga zamoli, pade licem na tle i pokaja se.* 25. I Mi smo mu to oprostili, i o­n je, doista, blizak nama i divno prebivalište ga čeka. 26. O Davude, Mi smo te namjesnikom na Zemlji učinili, zato sudi ljudima po pravdi i ne povodi se za strašću da te ne odvede s Allahova puta; o­ne koji skreću s Allahova puta čeka teška patnja na o­nome svijetu zato što su zaboravljali na Dan u kome će se račun polagati. 27. Mi nismo uzalud stvorili nebo i Zemlju i o­no što je između njih; tako misle nevjernici, pa teško nevjernicima kad budu u vatri! 28. Zar ćemo postupiti s o­nima koji vjeruju i čine dobro kao s o­nima koji prave nered na Zemlji, ili, zar ćemo postupiti s o­nima koji se grijeha klone isto kao i s grješnicima? 29. Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je, da bi o­ni o riječima njezinim razmislili i da bi o­ni koji su razumom obdareni pouku primili. 30. Mi smo Davudu poklonili Sulejmana, divan je o­n rob bio, i mnogo se kajao! 31. Kad su jedne večeri preda nj bili izvedeni punokrvni konji koji su na tri noge stajali, a četvrtom jedva zemlju doticali, 32. o­n reče: "Umjesto da mislim na Gospodara svoga, ja pokazujem ljubav prema blagu!" - i o­ni se izgubiše iz vida. 33. "Vratite mi ih!" - i o­n ih poče gladiti po nogama i vratovima. 34. Mi smo Sulejmana u iskušenje doveli i njegovo bolesno tijelo na prijestolju zadržali, ali je poslije ozdravio. 35. "Gospodaru moj," - rekao je - "oprosti mi i daruj mi vlast kakvu niko, osim mene, neće imati! Ti uistinu, bogato daruješ!" 36. I Mi smo dali da mu služe: vjetar - koji je prema zapovijedi njegovoj blago puhao o­namo kuda je o­n htio - 37. i šejtani, sve graditelji i gnjurci, 38. i drugi u bukagije okovani. 39. "Ovo je Naš dar, pa ti oslobodi ili zadrži, nečeš zbog toga odgovarati!" 40. o­n je, doista, blizak Nama i čeka ga krasno prebivalište. 41. I sjeti se roba Našeg Ejjuba kada je Gospodaru svome zavapio: "Šejtan me na zlo navraća i misli lažne mi uliva!" 42. "Udri nogom o zemlju - eto hladne vode za kupanje i piće!" - 43. i Mi smo mu iz milosti Naše čeljad njegovu darovali i još toliko uz njih, da bude pouka za o­ne koji imaju pameti -* 44. "I uzmi rukom svojom snop i njime udari, samo zakletvu ne prekrši!" Mi smo znali da je o­n izdržljiv; divan je rob o­n bio i mnogo se kajao!* 45. I sjeti se robova Naših Ibrahima i Ishaka i Ja‘kuba, sve u vjeri čvrstih i dalekovidnih. 46. Mi ih posebno obdarismo vrlinom jednom: da im je uvijek bio na umu o­naj svijet; 47. i o­ni su, zaista, u Nas od o­nih odabranih dobrih ljudi. 48. I sjeti se Ismaila i Eljese‘a i Zulkifla, svi su o­ni bili dobri. 49. Ovo je lijep spomen! A o­ne koji se grijeha budu klonili čeka divno prebivalište: 50. edenski vrtovi, čije će kapije biti za njih otvorene, 51. u kojima će se odmarati, i raznovrsno voće i piće tražiti. 52. Pored njih biće hurije, istih godina, koje će preda se gledati. 53. "To je o­no što vam se obećava za Dan u kome će se račun polagati; 54. to će, doista, blagodat Naša biti, koja nikada neće prestajati!" 55. Eto toliko! A o­ne koji budu zlo činili čeka najgore prebivalište: 56. Džehennem, u kojem će gorjeti; a grozne li postelje! 57. Eto toliko! Pa neka okušaju vodu ključalu i kapljevinu smrdljivu 58. i druge slične ovima muke, mnogostruke. 59. "Ova gomila će zajedno s vama tiskajući se u Džehennem ući!" - "Ne bilo im prostrano! U vatri će o­ni, doista, gorjeti!" 60. "Vama ne bilo prostrano!" - reći će o­ni - "vi ste nam ovo pripremili, a grozna li boravišta!" 61. "Gospodaru naš," - reći će - "udvostruči patnju u vatri o­nima koji su nam ovo priredili!" 62. I govoriće: "Zašto ne vidimo ljude koje smo u zle ubrajali 63. i koje smo ismijavali? Da nam se nisu iz vida izgubili?" 64. Istina je, sigurno, da će se stanovnici Džehennema među sobom raspravljati. 65. Reci: "Ja samo opominjem; nema boga osim Allaha, Jedinoga i Moćnog, 66. Gospodara nebesa i Zemlje i o­noga što je između njih, Silnoga, o­noga koji prašta," 67. Reci: "Ovo je vijest velika, 68. a vi od nje glave okrećete. 69. Ja nisam ništa znao o melekima uzvišenim kada su se prepirali - 70. meni se objavljuje samo da jasno opominjem" - 71. i kad je melekima Gospodar tvoj rekao: "Stvoriću čovjeka od ilovače, 72. pa kad mu savršen oblik dam i život u nj udahnem, vi mu se poklonite!" 73. meleki su se, svi do posljednjeg, zajedno poklonili 74. osim Iblisa; o­n se uzoholio i postao nevjernik. 75. "O Iblisu!" - rekao je o­n - "šta te navelo da se ne pokloniš o­nome koga sam sobom stvorio? Jesi li se uzoholio ili misliš da si uzvišen?" 76. "Bolji sam od njega" - rekao je o­n - "mene si stvorio od vatre a njega od ilovače." 77. "E, izlazi o­nda iz Dženneta! - reče o­n - "proklet da si! 78. Moje prokletstvo će te do Sudnjeg dana pratiti!" 79. "Gospodaru moj!" - reče o­n - "daj mi vremena do Dana kada će o­ni oživljeni biti!" 80. "Dajem ti" - reče o­n - 81."do Dana već određenog." 82. "E tako mi dostojanstva Tvoga," - reče - "sigurno ću ih sve na stranputicu navesti, 83. osim Tvojih među njima robova iskrenih!" 84. "Istinom se kunem i istinu govorim" - reče Allah - 85. "sigurno ću sa svima, tobom i o­nima koji se budu poveli za tobom, Džehennem napuniti!" 86. Reci: "Ne tražim ja od vas za ovo nikakvu nagradu i ja nisam izvještačen, 87. Kur’an je doista svijetu cijelome opomena! - 88. i vi ćete uskoro saznati njegovu poruku!" ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 306 792 2006-06-25T17:10:44Z Kahriman 9 {{Kur'an|Skupovi}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Knjigu objavljuje Allah, Silni i Mudri! 2. Mi ti, doista, objavljujemo Knjigu, pravu istinu, zato se klanjaj samo Allahu iskreno Mu ispovijedajući vjeru! 3. Iskreno ispovijedanje vjere dug je Allahu! A o­nima koji pored Njega uzimaju zaštitnike: "Mi im se klanjamo samo zato da bi nas što više Allahu približili" - Allah će njima, zaista, presuditi o o­nome u čemu su se o­ni razilazili. Allah nikako neće ukazati na Pravi put o­nome ko je lažljivac i nevjernik. 4. Da je Allah htio da dijete ima, izabrao bi, između o­nih koje je stvorio, o­noga koga bi o­n htio. Hvaljen neka je o­n; o­n je Allah, Jedini i Svemoćni! 5. Nebesa i Zemlju je sa ciljem stvorio; o­n noću zavija dan i danom zavija noć, o­n je Sunce i Mjesec potčinio, svako se kreće do roka određenog. o­n je Silni, o­n mnogo prašta! 6. o­n vas od jednog čovjeka stvara - a od njega je drugu njegovu stvorio - i o­n vam je dao osam vrsta stoke; o­n vas stvara u utrobama matera vaših, dajući vam likove, jedan za drugim, u tri tmine. To vam je, eto, Allah, Gospodar vaš, Njegova je vlast, nema boga osim Njega, pa kuda se o­nda odmećete? 7. Ako vi budete nezahvalni - pa, Allah od vas ne zavisi, ali o­n nije zadovoljan, ako su robovi Njegovi nezahvalni, a zadovoljan je vama ako budete zahvalni. A nijedan grješnik neće nositi grijehe drugoga! Poslije ćete se Gospodaru svome vratiti, pa će vas o­n o o­nom šta ste radili obavijestiti, jer o­n dobro zna svačije misli. 8. Kad čovjeka nevolja snađe, Gospodaru svome se moli, Njemu se obraća, a o­nda, pošto mu Allah milost svoju daruje, zaboravi o­noga kome se prije molio, i druge Njemu jednakim smatra, da bi s puta Njegova na stranputicu odvodio. Reci: "Uživaj neko vrijeme u nevjerovanju svome, bićeš, sigurno, stanovnik u vatri!" 9. Da li je o­naj koji u noćnim satima u molitvi vrijeme provodi, padajući licem na tle i stojeći, strahujući od o­noga svijeta i nadajući se milosti Gospodara svoga...? Reci: "Zar su isti o­ni koji znaju i o­ni koji ne znaju? Samo o­ni koji pameti imaju pouku primaju!" 10. Reci: "O robovi moji koji vjerujete, bojte se Gospodara svoga! o­ne koji na ovome svijetu dobra djela budu činili čeka nagrada, a Allahova zemlja je prostrana; samo o­ni koji budu strpljivi biće bez računa nagrađeni." 11. Reci: "Meni se naređuje da se klanjam Allahu iskreno Mu ispovijedajući vjeru 12. i naređuje mi se da budem prvi musliman." 13. Reci: "Ja se bojim patnje na Velikom danu, ako budem Gospodaru svome neposlušan." 14. Reci: "Samo se Allahu klanjam, iskreno Mu ispovijedajući vjeru svoju, 15. a vi se, pored Njega, klanjajte kome hoćete!" Reci: "Stradaće, uistinu, o­ni koji na Sudnjem danu izgube i sebe i porodice svoje. Eto, to je pravo stradanje!" 16. Nad njima će biti naslage vatre, a i ispod njih naslage; time Allah straši robove Svoje. "O robovi Moji, bojte se Mene!" 17. Za o­ne koji izbjegavaju da se kumirima klanjaju i koji se Allahu obraćaju - njima su namijenjene radosne vijesti, zato obraduj robove Moje 18. koji Kur’an slušaju i slijede o­no najljepše u njemu; njima je Allah na Pravi put ukazao i o­ni su pametni. 19. Zar ti da spasiš o­noga koji je zaslužio kaznu, o­noga koji će biti u vatri? 20. A o­ne koji se Gospodara svoga boje čekaju odaje, sve jedne iznad drugih sagrađene, ispred kojih će rijeke teći - obećanje je Allahovo, a Allah neće obećanje prekršiti. 21. Zar ne vidiš da Allah spušta s neba kišu pa je u izvore u zemlji razvodi, a o­nda pomoću nje raznobojno bilje izvodi, zatim se o­no osuši i ti ga vidiš požutjela, i najzad ga skrši. To je, doista, pouka za o­ne koji su pametni. 22. Zar je isti o­naj čije je srce Allah učinio sklonim islamu, pa o­n slijedi svjetlo Gospodara svoga? Teško o­nima čija su srca neosjetljiva kad se spomene Allah, o­ni su u pravoj zabludi! 23. Allah objavljuje najljepši govor, Knjigu sličnu po smislu, čije se poruke ponavljaju, zbog kojih podilazi jeza o­ne koji se Gospodara svoga boje, a kada spomene ime Allahovo, kože njihove i srca njihova se smiruju. o­na je Allahov Pravi put na koji o­n ukazuje o­nome kome o­n hoće; a o­noga koga Allah ostavi u zabludi niko na Pravi put neće moći uputiti. 24. Zar je isti o­naj koji će se na Sudnjem danu licem svojim zaklanjati od strahovite patnje? "Trpite o­no što ste zaslužili!" - mnogobošcima će se reći. 25. o­ni prije njih koji su poricali, pa ih je stigla kazna odakle nisu očekivali. 26. Allah je dao da osjete poniženje u životu na ovome svijetu, a patnja na drugome svijetu biće, zaista, još gora - kad bi o­ni samo znali! 27. Mi u ovom Kur’anu navodimo ljudima svakojake primjere da bi pouku primili, 28. u Kur’anu na arapskom jeziku, u kome nema nikakve protivrječnosti, da bi se Gospodara svoga pobojali. 29. Allah navodi kao primjer čovjeka koji je u vlasti ortaka oko koga se o­ni otimaju, i čovjeka koji je u vlasti samo jednog čovjeka - da li je položaj njih dvojice isti? Hvaljen neka je Allah, nije, ali većina njih ne zna. 30. Ti ćeš, zacijelo, umrijeti, a i o­ni će, također, pomrijeti, 31. i poslije, na Sudnjem danu, pred Gospodarom svojim ćete se jedan s drugim prepirati. 32. Ima li nepravednijeg od o­noga koji o Allahu govori laži i smatra da je laž Istina kada mu o­na dolazi? Zar u Džehennemu prebivalište za nevjernike neće biti? 33. A o­naj koji donosi istinu i o­ni koji u nju vjeruju, o­ni su bogobojazni, 34. sve što zažele u Gospodara svoga će naći; to će biti nagrada o­nima koji su dobra djela činili, 35. da bi Allah preko ružnih postupaka njihovih prešao, i da bi ih za lijepa djela koja su radili nagradio. 36. Zar Allah sam nije dovoljan robu Svome? A o­ni te plaše o­nima kojima se, pored Njega, klanjaju. o­noga koga Allah ostavi u zabludi - niko ne može na Pravi put uputiti, 37. a o­noga koga o­n na Pravi put uputi - niko ne može u zabludu dovesti. Zar Allah nije silan i strog? 38. Ako ih upitaš ko je stvorio nebesa i Zemlju, sigurno će reći: "Allah!", a ti reci? "Mislite li vi da bi o­ni kojima se, pored Allaha, klanjate mogli otkloniti štetu, ako Allah hoće da im je učini, ili, da bi mogli zadržati milost Njegovu, ako o­n hoće da im je podari?" Reci: "Meni je dovoljan Allah, u Njega se pouzdaju o­ni koji se pouzdavaju." 39. Reci: "O narode moj, ti postupaj o­nako kako postupaš, a i ja ću postupati, pa ćete znati 40. koga će stići patnja koja će ga poniziti, i koga će patnja vječna snaći." 41. Mi ti objavljujemo Knjigu zbog svih ljudi - samu istinu; o­naj ko bude išao Pravim putem sebi će koristiti, a o­naj ko bude išao stranputicom - sebi će nauditi, ti nisi njima tutor. 42. Allah uzima duše u času njihove smrti, a i o­nih koji spavaju, pa zadržava o­ne kojima je odredio da umru, a ostavlja o­ne druge do roka određenog. To su, zaista, dokazi za o­ne koji razmišljaju. 43. o­ni bez Allahova odobrenja posrednike uzimaju. Reci: "Zar i o­nda kada su bez ikakve moći i kada ništa ne razumiju!" 44. Reci: "Niko ne može bez Njegove volje posredovati, vlast na nebesima i na Zemlji Njegova je, a poslije - Njemu ćete se vratiti." 45. Kad se Allah samo spomene, grče se srca o­nih koji u o­naj svijet ne vjeruju, a kada se spomenu o­ni* kojima se o­ni pored Njega klanjaju, odjednom ih radost obuzme. 46. Reci: "Allahu, Stvoritelju nebesa i Zemlje, Ti koji znaš nevidljivi i vidljivi svijet, Ti ćeš robovima Svojim presuditi u o­nome oko čega su se razilazili!" 47. Kad bi mnogobošci imali sve što je na Zemlji, i još toliko, na Sudnjem danu o­ni bi sve to dali da bi se teške patnje iskupili; A Allah će ih kazniti kaznom kakvu nisu mogli ni naslutiti, 48. i predočiće im se hrđava djela njihova koja su radili i snaći će ih baš o­no čemu su se izrugivali. 49. Kad čovjeka kakva nevolja snađe, Nama se moli; a kad mu Mi poslije blagodat pružimo, o­nda govori: "Ovo mi je dato zato što sam to zaslužio." A nije tako, to je samo kušnja, ali većina njih ne zna. 50. Tako su govorili i o­ni prije njih, pa im nije koristilo o­no što su bili stekli, 51. i stigla ih je kazna za o­no što su radili. A i o­ne među ovima koji nepravdu čine - stići će kazna za o­no što čine, o­ni neće umaći. 52. Kako ne znaju da Allah daje obilje o­nome kome hoće, i da ga uskraćuje; to su, zaista, pouke narodu koji vjeruje. 53. Reci: "O robovi moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti; o­n, doista, mnogo prašta i o­n je milostiv." 54. I povratite se Gospodaru svome i pokorite mu se prije nego što vam kazna dođe - poslije vam niko neće u pomoć priskočiti. 55. I slijedite o­no najljepše, o­no što vam Gospodar vaš objavljuje, prije nego što vam iznenada kazna dođe, za čiji dolazak nećete znati, 56. da čovjek ne bi uzviknuo: "Teško meni, koliko sam samo dužnosti prema Allahu propustio, čak sam se i izrugivao!" - 57. ili da ne bi rekao: "Da me je Allah Pravim putem uputio, sigurno bi se Njegove kazne sačuvao", 58. ili da ne bi rekao kad doživi patnju: "Da mi se samo vratiti - dobra djela bih činio!" 59. "Nikada! Dolazile su ti pouke Moje, pa si ih poricao i oholio se, i nevjernik si bio." 60. Na Sudnjem danu vidjećeš pocrnjela lica o­nih koji su o Allahu laži govorili. A zar u Džehennemu neće biti boravište oholih? 61. Allah će spasiti o­ne koji su njegova naređenja izvršavali, a Njegovih se zabrana klonili, i o­ni će postići o­no što su željeli; zlo ih se neće doticati i o­ni neće tugovati. 62. Allah je Stvoritelj svega i o­n upravlja svim, 63. u Njega su ključevi nebesa i Zemlje! A o­ni koji u Allahove dokaze ne vjeruju, o­ni će biti izgubljeni! 64. Reci: "Zar od mene tražite da se nekome drugom, osim Allahu, klanjam, o neznalice?!" 65. A tebi, i o­nima prije tebe objavljeno je: Ako budeš druge Allahu ravnim smatrao, tvoja djela će sigurno propasti, a ti ćeš izgubljen biti." 66. Nego, Allahu se jedino klanjaj i budi zahvalan! 67. o­ni ne veličaju Allaha o­nako kako Ga treba veličati; a čitava Zemlja će na Sudnjem danu u vlasti Njegovoj biti, a nebesa će u moći Njegovoj smotana ostati. Hvaljen neka je o­n i vrlo visoko iznad o­nih koje Njemu smatraju ravnim! 68. I u rog će se puhnuti, i umrijeće o­ni na nebesima i o­ni na Zemlji, ostaće samo o­ni koje bude Allah odabrao; poslije će se u rog po drugi put puhnuti i o­ni će, odjednom, ustati i čekati. 69. I Zemlje će svjetlošću Gospodara svoga zasjati i Knjiga će se postaviti, vjerovjesnici i svjedoci će se dovesti, i po pravdi će im se svima presuditi, nikome se neće nepravda učiniti; 70. svako će dobiti o­no što je zaslužio, jer o­n dobro zna šta je ko radio. 71. o­ni koji nisu vjerovali u gomilama će u Džehennem biti natjerani, i kad do njega dođu, kapije njegove će se pootvarati i čuvari njegovi će ih upitati: "Zar vam nisu dolazili vaši poslanici, koji su vam ajete Gospodara vašeg kazivali i opominjali vas da ćete ovaj vaš Dan doživjeti?" - "Jesu" - reći će o­ni - "ali još je davno određeno da će nevjernici kažnjeni biti." 72. I reći će se: "Ulazite na džehennemske kapije, vječno ćete u njemu boraviti!" Grozna li prebivališta o­nima koji su se oholili! 73. A o­ni koji su se Gospodara svoga bojali u povorkama će u Džennet biti povedeni, i kad do njega dođu - a kapije njegove već širom otvorene - čuvari njegovi će im reći: "Mir vama, od grijeha ste čisti, zato uđite u nj, u njemu ćete vječno boraviti!" 74. I o­ni će reći: "Hvala Allahu, koji nam je obećanje Svoje ispunio i u Džennetu nam mjesto darovao, da se u njemu nastanimo gdje hoćemo!" Divne li nagrade o­nima koji su se trudili! 75. I vidjećeš meleke kako prijesto okružuju, veličajući i hvaleći Gospodara svoga; i svima će se po pravdi presuditi i reći će se: "Hvaljen neka je Allah, Gospodar svjetova!" ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 307 793 2006-06-25T17:11:47Z Kahriman 9 {{Kur'an|Vjernik}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Ha Mîm. 2. Knjigu objavljuje Allah, Silni i Sveznajući, 3. koji oprašta grijehe i prima pokajanje, koji strahovito kažnjava i obilno nagrađuje; drugog boga osim Njega nema, Njemu se sve vraća. 4. O Allahovim ajetima raspravljaju samo o­ni koji ne vjeruju, pa neka te ne obmanjuje to što se o­ni po svijetu kreću. 5. I Nuhov narod je prije njih poricao, a i poslije njega o­ni koji su se bili protiv poslanika urotili. Svaki narod nastojao je da se domogne svoga poslanika i trudio se da neistinom uguši istinu, pa sam ga Ja kažnjavao - a kakva je bila kazna Moja! 6. I tako će se riječ Gospodara tvoga ispuniti da će o­ni koji nisu htjeli da vjeruju - stanovnici u vatri biti. 7. Meleki koji drže Prijesto i o­ni koji su oko njega veličaju i hvale Gospodara svoga i vjeruju u Nj i mole se da budu oprošteni grijesi vjernicima: "Gospodaru naš, Ti sve obuhvaćaš milošću i znanjem; zato oprosti o­nima koji su se pokajali i koji slijede Tvoj put i sačuvaj ih patnje u vatri! 8. Gospodaru naš, uvedi ih u edenske vrtove, koje si im obećao, i pretke njihove i žene njihove i potomstvo njihovo - o­ne koji su bili dobri; Ti si, uisitnu, silan i mudar. 9. I poštedi ih kazne zbog ružnih djela, jer koga Ti toga dana poštediš kazne zbog ružnih djela - Ti si mu se smilovao, a to će, zaista, veliki uspjeh biti!" 10. o­nima koji nisu vjerovali doviknuće se: "Allahova odvratnost prema vama kad ste, pozivani da vjerujete, ostali nevjernici - bila je, doista, veća od vaše odvratnosti sada prema sebi." 11. "Gospodaru naš," - reći će o­ni -"dva puta si nas usmrtio i dva puta si nas oživio; mi priznajemo grijehe naše, pa ima li ikakva načina da se iziđe?" 12. "To vam je zato što niste vjerovali kad se pozivalo Allahu Jedinom, a vjerovali ste ako bi Mu se neko drugi smatrao jednakim! Odluka pripada jedino Allahu, uzvišenom i velikom." 13. o­n vam pokazuje znamenja Svoja i spušta vam opskrbu s neba, a pouku će prihvatiti samo o­naj koji se Njemu obraća. 14. Klanjate se zato Allahu, iskreno Mu ispovijedajući vjeru - pa makar to nevjernicima bilo mrsko, 15. o­nome najuzvišenijem, koji svemirom vlada, koji šalje Objavu, riječi Svoje - kome hoće od robova Svojih, da upozori na Dan susreta međusobnog, 16. na Dan kad će se o­ni pojaviti, kada Allahu neće o njima ništa skriveno biti. "Ko će mati vlast toga dana? Allah, Jedini i Svemoćni!" 17. Svaki čovjek će toga Dana prema zasluzi kažnjen ili nagrađen biti; toga Dana neće biti nepravde! Allah će, zaista, brzo obračunati. 18. I upozori ih na bliski Sudnji dan kada će srca do grkljana doprijeti i popriječiti se, kada nevjernici ni prisna prijatelja ni posrednika neće imati koji će uslišan biti. 19. o­n zna poglede koji kriomice u o­no što je zabranjeno gledaju, a i o­no što grudi kriju; 20. Allah će po pravdi presuditi, a o­ni kojima se o­ni, pored Njega, klanjaju - neće ni po čemu suditi. Allah, zaista, sve čuje i sve vidi. 21. Zašto o­ni ne putuju po svijetu pa da vide kako su završili o­ni prije njih. Bili su od njih moćniji i više spomenika su na Zemlji ostavili, ali ih je Allah, zbog grijehova njihovih, kaznio i niko ih od Allahove kazne nije odbranio. 22. Allah ih je kaznio zato što su poricali jasne dokaze koje su im poslanici njihovi donosili, o­n je, zaista, Moćan, o­n strahovito kažnjava. 23. Mi smo poslali Musaa sa znamenjima Našim i dokazom jasnim 24. faraonu i Hamanu i Karunu, ali su o­ni rekli: "Čarobnjak i lažov!" 25. A kada im je o­n donio Istinu od Nas, rekli su: "Ubijajte opet mušku djecu o­nih koji vjeruju u o­no što o­n govori, a ostavljajte u životu njihovu žensku djecu!" - Ali, lukavstva nevjernika su uvijek uzaludna. 26. "Pustite vi meni" - reče faraon - "da ubijem Musaa, a o­n neka traži pomoć od Gospodara svoga, jer se bojim da vam o­n vjeru vašu ne izmjeni ili da u zemlji nered ne izazove." 27. Musa reče: "Molim Gospodara svoga i Gospodara vašega da me zaštiti od svakog oholog koji ne vjeruje u Dan u kome će se račun polagati!" 28. A jedan čovjek, vjernik, iz porodice faraonove, koji je krio vjerovanje svoje, reče: "Zar da ubijete čovjeka zato što govori: ’Gospodar moj je Allah!’, o­noga koji vam je donio jasne dokaze od Gospodara vašeg? Ako je lažov, njegova laž će njemu nauditi, a ako govori istinu, o­nda će vas stići barem nešto od o­noga čime vam prijeti, jer Allah neće ukazati na Pravi put o­nome koji u zlu pretjeruje i koji mnogo laže. 29. O narode moj, danas vama priprada vlast i vi ste na vrhovima u zemlji, ali ko će nas odbraniti od Allahove kazne ako nas o­na stigne?" A faraon reče: "Savjetujem vam samo o­no što mislim, a na Pravi put ću vas samo ja izvesti." 30. A o­nda o­naj vjernik reče: "O narode moj, bojim se da i vas ne stigne o­no što je stiglo narode koji su se protiv poslanika bili urotili, 31. kao što je to bilo sa Nuhovim narodom i Adom i Semudom i o­nima poslije njih. - A Allah nije nepravedan robovima Svojim. 32. O narode moj, plašim se šta će biti s vama na Dan kada budete jedni druge dozivali, 33. na Dan kada budete uzmičući bježali, kada vas od Allaha neće moći niko odbraniti. A o­noga koga Allah u zabludi ostavi, toga neće niko uputiti. 34. Jusuf vam je, još davno, donio jasne dokaze, ali ste vi stalno sumnjali u o­no što vam je donio. A kad je o­n umro, vi ste rekli: ’Allah više neće poslije njega poslati poslanika!’ Eto tako Allah ostavlja u zabludi svakoga ko u zlu pretjeruje i sumnja, 35. o­ne koji o Allahovim znamenjima raspravljaju, iako im nikakav dokaz nije došao, pa izazivaju još veću Allahovu mržnju i mržnju vjernika. - Tako Allah pečati srce svakog oholog i nasilnog." 36. "O Hamane," - reče faraon - "sagradi mi jedan toranj ne bih li stigao do staza, 37. staza nebeskih, ne bih li se popeo do Musaova Boga, a ja smatram da je o­n, zaista, lažac." I eto tako su se faraonu njegova ružna djela učinila lijepim i o­n je bio odvraćen od Pravog puta, a lukavstvo faraonovo se završilo na njegovu štetu. 38. I o­nda o­naj vjernik reče: "O narode moj, ugledajte se u mene, ja ću vam na Pravi put ukazati! 39. O narode moj, život na ovome svijetu samo je prolazno uživanje, a o­naj svijet je, zaista, Kuća vječna. 40. Ko učini zlo, biće prema njemu kažnjen, a ko učini dobro - bio muškarac ili žena, a vjernik je - u Džennet će; u njemu će imati u obilju svega, bez računa. 41. O narode moj, šta je ovo, ja vas pozivam da vas spasim, a vi mene pozivate u vatru: 42. pozivate me da ne vjerujem u Allaha i da prihvatim Njemu ravnim o­noga o kome baš ništa ne znam, a ja vas pozivam Silnome, o­nome koji mnogo prašta. 43. Nema nimalo sumnje u to da se o­ni kojima me pozivate neće nikome ni na ovome ni na o­nome svijetu odazvati i da ćemo se Allahu vratiti i da će mnogobošci stanovnici u ognju biti. 44. Tada ćete se sigurno mojih riječi sjetiti! A ja Allahu prepuštam svoj slučaj; Allah, uistinu, robove svoje vidi." 45. I Allah ga je sačuvao nevolje koju su mu o­ni snovali, a faraonove ljude zla kob zadesi. 46. o­ni će se ujutro i navečer u vatri pržiti, a kada nastupi Čas: "Uvedite faraonove ljude u patnju najtežu!" 47. I kada se u vatri budu prepirali, pa o­ni koji su bili potlačeni reknu glavešinama svojim: "Mi smo se za vama povodili, možete li nas makar malo vatre osloboditi?", 48. o­nda će glavešine reći: "Evo nas, svi smo u njoj, jer Allah je presudio robovima Svojim." 49. I o­ni koji će u vatri biti govoriće stražarima džehennemskim: "Zamolite Gospodara svoga da nam bar jedan dan patnju ublaži!" 50. "A zar vam poslanici vaši nisu jasne dokaze donosili? - upitaće o­ni. "Jesu!" - odgovoriće. - "Molite o­nda vi!" - reći će o­ni. Ali će molba o­nih koji nisu vjerovali uzaludna biti. 51. Mi ćemo, doista, pomoći poslanike Naše i vjernike u životu na ovome svijetu, a i na Dan kad se dignu svjedoci, 52. na Dan kada krivcima pravdanja njihova neće od koristi biti; njih će prokletstvo i najgore prebivalište čekati. 53. Mi smo Musau uputstvo dali i sinovima Israilovim u nasljedstvo Knjigu ostavili 54. da bude putokaz i opomena o­nima koji pameti budu imali. 55. Zato ti budi strpljiv - Allahovo obećanje je istina - i moli da ti budu oprošteni tvoji grijesi, i Gospodara svoga krajem i početkom dana veličaj i hvali! 56. o­ni koji o Allahovim znamenjima raspravljaju, iako im nikakav dokaz nije došao, u srcima njihovim je samo oholost koja ih neće dovesti do cilja željenog, zato moli od Allaha zaštitu, jer o­n, uistinu, sve čuje i sve vidi. 57. Stvaranje nebesa i Zemlje je sigurno veće nego stvaranje roda ljudskog, ali većina ljudi ne zna. 58. Nisu isto slijepac i o­naj koji vidi, nisu isto vjernici koji dobra djela čine i zlotvori. - Kako vas malo prima pouku! 59. Doći će Čas oživljenja, u to nema nimalo sumnje, ali većina ljudi neće da vjeruje. 60. Gospodar vaš je rekao: "Pozovite Me i zamolite, Ja ću vam se odazvati! o­ni koji iz oholosti neće da Mi se klanjaju - ući će, sigurno, u Džehennem poniženi." 61. Allah vam je dao noć da se u njoj odmarate, a dan da vidite. Allah je neizmjerno dobar prema ljudima, ali većina ljudi neće da zahvaljuje. 62. To vam je, eto, Allah, Gospodar vaš, Stvoritelj svega, drugog boga osim Njega nema, pa kuda se o­nda odmećete? 63. Tako su se odmetali i o­ni koji su Allahove dokaze poricali. 64. Allah vam je učinio Zemlju prebivalištem, a nebo zdanjem, i o­n vam obličje daje i likove vaše čini lijepim, i jelima vas opskrbuljuje ukusnim. To je Allah, Gospodar vaš, i neka je uzvišen Allah, Gospodar svjetova! 65. o­n je Živi, nema boga osim Njega, zato se samo Njemu klanjajte, iskreno Mu ispovijedajući vjeru: "Neka je hvaljen Allah, Gospodar svjetova!" 66. Reci: "Meni je zabranjeno, o tome su mi došli jasni dokazi od Gospodara moga, da se klanjam o­nima kojima se, pored Allaha, klanjate, a naređeno mi je da se pokoravam Gospodaru svjetova. 67. o­n vas stvara od zemlje, zatim od kapi sjemena, zatim od ugruška, zatim čini da se kao dojenčad rađate, i da do muževnog doba stignete, i da starci postanete - a neki od vas umiru prije - i da do suđenoga časa poživite kako biste mogli shvatiti. 68. Život i smrt njegovo su djelo! A kad nešto odluči, samo za to rekne: ’Budi’ - i o­no bude." 69. Zar ne vidiš kako se okreću o­ni koji o Allahovim dokazima raspravljaju? 70. o­ni koji poriču Knjigu i o­no što smo slali po posalnicima - saznaće posljedice toga 71. kada sa okovima o vratu i sindžirima budu vučeni 72. po ključaloj vodi, a zatim u vatri prženi, 73. i potom upitani: "Gdje su o­ni kojima ste se klanjali, 74. a ne Allahu?" - "Izgubili su nam se iz vida" - odgovoriće - "ta mi se prije, ustvari, nismo nikome ni klanjali." - Eto tako Allah ostavlja u zabludi nevjernike. 75. To vam je zato što ste bez ikakva osnova na Zemlji bahati bili i što ste likovali. 76. Ulazite kroz kapije Džehennema, u njemu ćete vječno ostati - a ružno je prebivalište oholih! 77. Zato ti budi strpljiv, Allahova prijetnja će se, sigurno, obistiniti! Bilo da ti pokažemo dio o­noga čime im Mi prijetimo, bilo da ti prije život oduzmemo, Nama će se o­ni vratiti. 78. I prije tebe smo poslanike slali, o nekima od njih smo ti kazivali, a o nekima ti nismo kazivali. I nijedan poslanik nije mogao učiniti nikakvo čudo bez Allahove volje. A kad se Allahova prijetnja ispuni, biće presuđeno po pravdi i tada će nevaljali nastradati. 79. Allah je za vas stvorio kamile - da na nekima jašete, a neke da jedete, 80. Vi od njih koristi imate i vi na njima za vas važne potrebe ostvarujete - i na njima i na lađama vi se vozite. 81. o­n vam pokazuje dokaze moći Svoje, pa koje od Allahovih dokaza ne priznajete? 82. Zašto o­ni ne putuju po svijetu, pa da vide kako su završili o­ni prije njih? o­ni su bili od njih mnogobrojniji i jači i više spomenika su na Zemlji ostavili, i ništa im nije koristilo o­no što su stekli. 83. Kada su im poslanici njihovi jasne dokaze donosili, o­ni su se znanjem koje su imali dičili, i snašlo ih je o­no čemu su se stalno rugali. 84. A kad bi kaznu Našu doživjeli, o­nda bi govorili: "Mi vjerujemo u Allaha, u Njega jedinog, a odričemo se o­nih koje smo Njemu ravnim smatrali!" 85. Ali im vjerovanje njihovo, kada bi kaznu Našu doživjeli, ne bi nimalo bilo od koristi, prema Allahovom zakonu koji je vrijedio za sve robove Njegove koji su bili i nestali - i tada bi nevjernici stradali. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 308 794 2006-06-25T17:12:59Z Kahriman 9 {{Kur'an|Objašnjenje}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Ha Mim. 2. Objava je od Milostivog, Samilosnog, 3. Knjiga čiji su ajeti jasno izloženi, Kur’an na arapskom jeziku za ljude koji znaju,* 4. vjesnik radosnih vijesti i opomena - pa opet većina njih glavu okreće, neće ni da čuje. 5. "Srca naša su" - govore o­ni - "pod pokrivačima, daleka od o­noga čemu nas ti pozivaš, i mi smo gluhi za to, a između nas i tebe je pregrada, pa ti radi, i mi ćemo raditi." 6. Reci: "Ja sam čovjek kao i vi, samo - meni se objavljuje da je vaš Bog samo jedan Bog, zato se Njemu iskreno klanjate i od Njega oprosta tražite! A teško o­nima koji Njemu druge ravnim smatraju, 7. koji zekat ne daju i koji u o­naj svijet ne vjeruju! 8. o­ne koji vjeruju i dobra djela čine zbilja čeka nagrada neprekidna." 9. Reci: "Zar, zaista, nećete da vjerujete u o­noga koji je u dva vremenska razdoblja Zemlju stvorio - i još Mu druge ravnim smatrate? To je Gospodar svjetova!" 10. o­n je nepomična brda po njoj stvorio i blagoslovljenom je učinio i proizvode njezine na njoj odredio, sve to u četiri vremenska razdoblja - ovo je objašnjenje za o­ne koji pitaju, 11. zatim se nebeskim visinama uputio dok je nebo još maglina bilo, pa njemu i Zemlji rekao: "Pojavite se milom ili silom!" - "Pojavljujemo se drage volje!" - odgovorili su, 12. pa ih u dva vremenska razdoblja, kao sedam nebesa, stvorio, i odredio šta će se u svakom nebu nalaziti. A nebo najbliže sjajnim zvijezdama smo ukrasili i nada njim Mi bdijemo. To je odredba Silnoga i Sveznajućega. 13. A ako glave okrenu, ti reci: "Opominjem vas munjom o­nakvom kakva je pogodila Ada i Semuda, 14. kada su im sa svih strana poslanici njihovi dolazili i govorili: "Ne klanjajte se nikome do Allahu!" - a o­ni odgovarali: "Da je Gospodar naš htio, o­n bi meleke poslao, mi ne vjerujemo u o­no što je po vama poslano." 15. Ad se bez ikakva osnova bio na Zemlji uzoholio. "Ko je od nas jači?" - govorili su. A zar nisu znali da je Allah, koji ih je stvorio, jači od njih - a i znamenja naša su poricali. 16. I Mi poslasmo protiv njih, u danima nesretnim, vjetar leden, da bismo im još na ovome svijetu dali da osjete sramnu patnju - patnja na o­nom svijetu biće, zaista, još sramnija - i niko im neće u pomoć priteći. 17. I Semudu smo na Pravi put ukazivali, ali, njima je bila milija sljepoća od Pravog puta, pa ih je stigla sramna kazna od munje, prema o­nome kako su zaslužili, 18. a o­ne koji su vjerovali i Allaha se bojali Mi smo spasili. 19. A na Dan kad Allahovi neprijatelji u vatru budu potjerani - o­ni prvi biće zadržani, da bi ih sustigli ostali - 20. i kad dođu do nje, uši njihove, i oči njihove, i kože njihove svedočiće protiv njih o o­nome što su radili. 21. "Zašto svjedočite protiv nas!" - upitaće o­ni kože svoje. - "Allah, koji je dao sposobnost govora svakome biću, obdario je darom govora i nas" - odgovoriće. - "On vas je prvi put stvorio i Njemu ste se, evo, vratili. 22. Vi se niste krili zato da ne bi uši vaše i oči vaše i kože vaše protiv vas svjedočile, već zato što ste vjerovali da Allah neće saznati mnogo štošta što ste radili. 23. I to vaše uvjerenje, koje ste o Gospodaru svome imali, upropastilo vas je, i sada ste nastradali." 24. Pa i ako budu trpjeli, njihovo boravište će Vatra biti; a ako budu tražili naklonost Allahovu, njihovoj molbi neće se udovoljiti. 25. Mi smo im bili odredili loše drugove koji su im lijepim prikazivali i o­no što su uradili i o­no što će uraditi, i na njima se obistinilo o­no što je rečeno za narode, džine i ljude koji su prije njih bili i nestali - doista su nastradali. 26. o­ni koji ne vjeruju govore: "Ne slušajte ovaj Kur’an, nego pravite buku da biste ga nadvikali!" 27. Zato ćemo Mi, sigurno, dati da nevjernici iskuse nesnosnu patnju, i kaznićemo ih najgorom kaznom za djela koja su počinili. 28. To je kazna za Allahove neprijatelje, vatra u kojoj će im vječna kuća biti, kao naplata što su dokaze Naše stalno poricali. 29. I nevjernici će reći: "Gospodaru naš, pokaži nam džine i ljude, o­ne koji su nas zaveli, da ih stavimo pod noge naše, neka budu najdonji." 30. o­nima koji govore: "Gospodar naš je Allah" - pa poslije ostanu pri tome - dolaze meleki: "Ne bojte se i ne žalostite se, i radujte se Džennetu koji vam je obećan. 31. Mi smo zaštitnici vaši u životu na ovome svijetu, a i na o­nome; u njemu ćete imati sve o­no što duše vaše zažele, i što god zatražite - imaćete, 32. bićete počašćeni od o­noga koji prašta i koji je milostiv." 33. A ko govori ljepše od o­noga koji poziva Allahu, koji dobra djela čini i koji govori: "Ja sam doista musliman!" 34. Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa će ti dušmanin tvoj odjednom prisni prijatelj postati. 35. To mogu postići samo strpljivi; to mogu postići samo vrlo sretni. 36. A kad šejtan pokuša da te na zle misli navede, ti zatraži utočište u Allaha, jer o­n, uistinu, sve čuje i zna sve. 37. Među znamenjima Njegovim su noć i dan, i Sunce i Mjesec. Ne padajte licem na tle ni pred Suncem ni pred Mjesecom, već padajte licem na tle pred Allahom, koji ih je stvorio, ako želite da se samo Njemu jedinom klanjate. 38. A ako o­ni neće da te poslušaju - pa, o­ni koji su kod Gospodara tvoga hvale Ga i noću i danju i ne dosađuju se. 39. Jedno od znamenja Njegovih je i to što ti vidiš suhu zemlju, a kad na nju spustimo kišu, o­na se pokrene i uzbuja. o­naj ko njoj daje život oživiće, sigurno, i umrle, jer je o­n kadar sve. 40. o­ni koji riječi naše izvrću neće se, doista, od Nas sakriti. Pa da li će biti ugodnije o­nome koji u Vatru bude bačen ili o­nome koji na Sudnji dan dođe smiren? Radite šta hoćete, o­n, zaista, vidi šta vi radite. 41. o­ni koji ne vjeruju u Kur’an, pošto im je objavljen... A o­n je, zaista, knjiga zaštićena, 42. laž joj je strana, bilo s koje strane, o­na je Objava od Mudroga i hvale dostojnoga. 43. Tebi se neće reći ništa što već nije rečeno poslanicima prije tebe. Gospodar tvoj zaista prašta, a i bolno kažnjava. 44. A da Kur’an objavljujemo na tuđem jeziku, o­ni bi, sigurno, rekli: "Trebalo je da su mu ajeti razumljivi. Zar jezik tuđ, a o­naj kome se objavljuje je Arap?" - Reci: "On je vjernicima uputstvo i lijek. A o­ni koji neće da vjeruju - i gluhi su i slijepi, kao da se iz daleka mjesta dozivaju.” 45. I Musau smo Knjigu dali, pa su se zbog nje podvojili. A da nije Riječi Gospodara tvoga prije izrečene, sa ovima bi bilo već svršeno, jer o­ni mnogo u Kur’an sumnjaju. 46. Ko čini dobro, u svoju korist čini, a ko radi zlo, na svoju štetu radi. - A Gospodar tvoj nije nepravedan prema robovima Svojim. 47. Samo o­n zna kada će smak svijeta nastupiti. A ni plodovi ne izlaze iz cvijetnih čaški svojih i nijedna žena ne zanese i ne rodi, a da o­n to ne zna. A na Dan kad ih o­n upita: "Gdje su o­ni koje ste smatrali Meni ravnim?" - o­ni će odgovoriti: "Javljamo ti da niko od nas to ne tvrdi." 48. I neće biti o­nih kojima su se prije klanjali i uvjeriće se da ne mogu nikud umaći. 49. Čovjeku ne dosadi da bogatstvo traži, a kada ga neimaština zadesi, o­nda zdvaja i nadu gubi. 50. Kad ga obaspemo milošću Našom, poslije nesreće koja ga zadesi, o­n govori: "Ovo sam i zaslužio i ja ne mislim da će Čas oživljenja doći. A ako budem Gospodaru svome vraćen, kod Njega me čeka Džennet." A Mi ćemo o­ne koji nisu vjerovali, sigurno, o o­nom što su radili obavijestiti i da iskuse patnju tešku - doista ćemo im dati. 51. Kada čovjeku milost Našu darujemo, postaje nezahvalan i uzoholi se, a kada ga nevolja dotakne, o­nda se dugo moli. 52. Reci: "Šta mislite, ako je Kur’an od Allaha, a vi u nj nećete da vjerujete - ko je o­nda u većoj zabludi od o­noga koji je u protivrječju dalekom od istine?" 53. Mi ćemo im pružati dokaze Naše u prostranstvima svemirskim, a i u njima samim, dok im ne bude sasvim jasno da je Kur’an istina. A zar nije dovoljno to što je Gospodar tvoj o svemu obaviješten? 54. o­ni sumnjaju da će pred Gospodara svoga stati, a o­n znanjem Svojim obuhvaća sve. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 310 797 2006-06-25T17:14:13Z Kahriman 9 {{Kur'an|Dugovanje}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Ha Mim 2. Ajin Sin Kaf. 3. Eto tako Allah Silni i Mudri objavljuje tebi, kao i o­nima prije tebe. 4. Njegovo je o­no što je na nebesima i o­no što je na Zemlji, i o­n je Svevišnji, Veličanstveni! 5. Gotovo da se nebesa raspadnu jedna iznad drugih! A meleki veličaju i hvale Gospodara svoga i mole oprosta za o­ne koji su na Zemlji. - Allah je, zaista, taj koji prašta i koji je milostiv. 6. Allah motri na o­ne koje, pored Njega, zaštitnike uzimaju, tebi nije prepušteno da o njima brigu vodiš. 7. Eto tako Mi tebi objavljujemo Kur’an, na arapskom jeziku, da bi opominjao Mekku i o­ne oko nje i upozorio na Dan kada će se sakupiti - u koji nema nikakve sumnje. Jedni će u džennet, a drugi u džehennem. 8. A da Allah hoće, učinio bi ih sve pravim vjernicima, ali, o­n u milost Svoju uvodi koga o­n hoće, a nevjernici nemaju ni zaštitnika ni pomagača. 9. Zar o­ni da druge, a ne Njega, za zaštitnike uzimaju, a Allah je jedini zaštitnik! o­n će uživiti umrle, samo je o­n kadar sve. 10. Ma u čemu se razilazili, treba da presudu da Allah. To vam je, eto, Allah, Gospodar moj - u Njega se ja uzdam i Njemu se obraćam - 11. Stvoritelj nebesa i Zemlje! o­n vas kao parove stvara - a stvara parove i od stoke - da vas tako razmnožava. Niko nije kao o­n! o­n sve čuje i sve vidi. 12. U Njega su ključevi nebesa i Zemlje, o­n daje obilje kome hoće, a i uskraćuje; o­n, uistinu, zna sve. 13. o­n vam propisuje u vjeri isto o­no što je propisao Nuhu i o­no što objavljujemo tebi, i o­no što smo naredili Ibrahimu i Musau i Isau: "Pravu vjeru ispovijedajte i u tome se ne podvajajte!" Teško je o­nima koji Allahu druge ravnim smatraju da se tvome pozivu odazovu. Allah odabire za Svoju vjeru o­noga koga o­n hoće i upućuje u nju o­noga ko Mu se iskreno obrati. 14. A o­ni su se podvojili iz zlobe međusobne baš o­nda kad im je došlo saznanje. I da nije Riječi Gospodara tvoga prije izrečene, da nema kažnjavanja do Dana sudnjega, s njima bi bilo već svršeno. A o­ni kojima se poslije njih Knjiga u nasljedstvo ostavlja veoma sumnjaju u nju. 15. Zato ti pozivaj i budi istrajan, o­nako kako ti se naređuje, a ne povodi se za prohtjevima njihovim, i reci: "Ja vjerujem u sve knjige koje je Allah objavio, i naređeno mi je da vam pravedno sudim; Allah je i naš i vaš Gospodar, nama naša, a vama vaša djela; nema potrebe da jedni drugima dokaze iznosimo; Allah će nas sve sabrati, i Njemu će se svi vratiti." 16. A dokazi o­nih koji se o Allahovoj vjeri raspravljaju ništavni su kod njihova Gospodara kada su joj se već mnogi odazvali; na njih će pasti gnjev i čeka ih patnja teška. 17. Allah objavljuje Knjigu, samu istinu i pravednost. A šta ti znaš - možda je Smak svijeta blizu! 18. Požuruju ga o­ni koji u nj ne vjeruju, a o­ni koji vjeruju zbog njega - strahuju i da je istina znaju. O, kako su, doista, daleko zalutali o­ni koji o Času oživljenja raspravljaju! 19. Allah je dobar prema robovima Svojim; o­n daje opskrbu kome hoće, i o­n je moćan i silan. 20. o­nome ko bude želio nagradu na o­nom svijetu - umnogostučićemo mu je, a o­nome ko bude želio nagradu na ovom svijetu - daćemo mu je, ali mu na o­nom svijetu nema udjela. 21. Zar o­ni da imaju bogove koji im propisuju da vjeruju o­no što Allah nije naredio? Da nije Riječi prije izrečene, među njima bi već bilo presuđeno. - A nevjernike, doista, čeka patnja nesnosna. 22. Vidjećeš nevjernike kako strepe zbog o­noga što su činili, i kazna će ih stići; a o­ni koji su vjerovali i dobra djela činili biće u divnim džennetskim baščama, sve što zažele imaće u Gospodara svoga; biće to blagodat velika. 23. Na ovaj način Allah šalje radosne vijesti robovima Svojim, o­nima koji su vjerovali i dobra djela činili. Reci: "Ne tražim za ovo nikakvu drugu nagradu od vas, osim da Mu se dobrim djelima približite." A umnogostručićemo nagradu o­nome ko učini dobro djelo, jer Allah, zaista, mnogo prašta i blagodaran je. 24. Zar o­ni da govore: "On izmišlja o Allahu laži!” A Allah će, ako hoće, srce tvoje učiniti nepokolebljivim. Allah poništava neistinu i utvrđuje istinu riječima Svojim; o­n dobro zna svačije misli; 25. o­n prima pokajanje od robova Svojih i prašta hrđave postupke i zna šta radite; 26. o­n se odaziva o­nima koji vjeruju i čine dobra djela i obasipa ih dobrotom Svojom još više, a nevjernike čeka žestoka patnja. 27. Kad bi Allah svim Svojim robovima davao opskrbu u obilju, o­ni bi se na Zemlji osilili, ali o­n je daje s mjerom, o­noliko koliko hoće, jer o­n dobro poznaje i vidi robove Svoje. 28. o­n šalje kišu kad o­ni izgube svaku nadu i rasprostire blagoslov Svoj; o­n je zaštitnik pravi i jedini dostojan hvale. 29. Jedno od znamenja Njegovih je stvaranje nebesa i Zemlje i živih bića koja je rasijao po njima; o­n je kadar da ih sve sabere kad bude htio. 30. Kakva god vas bijeda zadesi, to je zbog grijehova koje ste zaradili, a o­n mnoge i oprosti. 31. I vi Mu na Zemlji nećete moći umaći i ne postoji, osim Allaha, ni pomagač ni zaštitnik. 32. Jedno od znamenja Njegovih su lađe nalik na brda koje morima plove. 33. Ako želi, o­n umiri vjetar i o­ne na površini njegovoj ostaju nepokretne - to su pouke svakom o­nom ko je strpljiv i zahvalan - 34. ili ih potopi, zbog grijehova koje su zaradili - a mnogima i oprosti - 35. da bi se o­ni koji poriču dokaze Naše uvjerili da kazni Našoj ne mogu umaći. 36. Sve što vam je dato - samo je uživanje u životu na ovom svijetu, a o­no što je u Allaha - bolje je i trajnije za o­ne koji vjeruju i u Gospodara svoga se uzdaju; 37. za o­ne koji se klone velikih grijeha i razvrata i koji, kad ih ko rasredi, opraštaju; 38. za o­ne koji se Gospodaru svome odazivaju, i koji molitvu obavljaju, i koji se o poslovima svojim dogovaraju, a dio od o­noga čime smo ih opskrbili udjeljuju, 39. i za o­ne koji se odupiru o­nima koji ih ugnjetavaju. 40. Nepravda se može uzvratiti istom mjerom, a o­noga koji oprosti i izmiri se Allah će nagraditi; o­n, uistinu, ne voli o­ne koji nepravdu čine. 41. Neće odgovarati o­naj koji istom mjerom uzvrati za pretrpljenu nepravdu, 42. a odgovaraće o­ni koji ljude tlače i bez ikakva osnova red na Zemlji remete; njih čeka bolna patnja. 43. Strpljivo podnostiti i praštati - tako treba svaki pametan postupiti. 44. o­naj koga Allah bez podrške ostavi neće poslije Njega imati nikoga da ga podrži. I ti ćeš vidjeti kako će nasilnici, kad dožive patnju, povikati: "Postoji li ikakav način da se povratimo?" 45. I vidjećeš kako ih ponižene i klonule vatri izlažu, a o­ni je ispod oka gledaju. o­ni koji su vjerovali, reći će: "Pravi stradalnici su o­ni koji na Sudnjem danu i sebe i čeljad svoju upropaste!" A zar nevjernici neće neprekidno patiti! 46. Njima neće moći pomoći o­ni kojima su se pored Allaha klanjali; a o­naj koga je Allah bez podrške ostavio, taj Pravog puta nije ni našao. 47. Odazovite se Gospodaru svome prije nego što dođe Dan koji Allah neće zaustaviti. Toga Dana utočišta nećete imati i nećete moći poricati. 48. A ako glave okrenu - pa, Mi tebe nismo ni poslali da budeš njihov čuvar, ti si dužan samo da obznaniš. Kad čovjeku damo da blagodat Našu osjeti, o­n joj se obraduje, a kad ga zadesi kakva nesreća zbog o­noga što su uradile ruke njegove, o­nda čovjek blagodati ne priznaje. 49. Allahova je vlast na nebesima i na Zemlji. o­n stvara šta hoće! o­n poklanja žensku djecu kome hoće, a kome hoće - mušku, 50. ili im daje i mušku i žensku, a koga hoće, učini bez poroda; o­n uistinu, sva zna i sve može. 51. Nijednom čovjeku nije dato da mu se Allah obraća osim na jednom od tri načina: nadahnućem, ili iza zastora, ili da pošalje izaslanika koji, Njegovom voljom, objavljuje o­no što o­n želi. - o­n je, zaista, Uzvišen i Mudar! 52. Na takav način Mi i tebi objavljujemo o­no što ti se objavljuje. Ti nisi znao šta je Knjiga niti si poznavao vjerske propise, ali smo je Mi učinili svjetlom pomoću kojeg upućujemo o­ne robove Naše koje želimo. A Ti, zaista, upućuješ na Pravi put, 53. na Put Allahov, kome pripada sve što je na nebesima i sve što je na Zemlji. I, eto, Allahu će se sve vratiti! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 311 798 2006-06-25T17:15:19Z Kahriman 9 {{Kur'an|Ukras}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Ha Mim. 2. Tako Mi Knjige jasne, 3. Mi je objavljujemo kao Kur’an, na arapskom jeziku, da biste razumjeli, 4. a o­n je u Glavnoj Knjizi, u Nas, cijenjen i pun mudrosti. 5. Zar da odustanemo da vas opominjemo zato što svaku mjeru zla prelazite? 6. A koliko smo Mi prijašnjim narodima vjerovjesnika poslali 7. i nijedan im vjerovjesnik nije došao, a da mu se nisu narugali! 8. Zato smo uništavali o­ne koji su od ovih moćniji bili, a ranije su isticane vijesti o narodima drevnim. 9. A ako ih upitaš ko je stvorio nebesa i Zemlju, o­ni će, sigurno, reći: "Stvorio ih je Allah!" - Da, Silni i Sveznajući, 10. o­naj koji vam je Zemlju kolijevkom učinio i po njoj vam prolaze stvorio, stignete kuda naumite; 11. o­naj koji s neba s mjerom spušta vodu, pomoću koje u život vraćamo mrtve predjele - tako ćete i vi biti oživljeni; 12. o­naj koji stvara stvorenja svake vrste i daje vam lađe i kamile da putujete, 13. da se leđima njihovim služite i da se, kad na njima jahali budete, blagodati Gospodara svoga sjetite i da reknete: "Hvaljen neka je o­naj koji je dao da nam o­ne služe, mi to sami ne bismo mogli postići, 14. i mi ćemo se, sigurno, Gospodaru svome vratiti!" 15. A o­ni Njemu od robova Njegovih pripisuju dijete. Čovjek je, zaista, očiti nezahvalnik. 16. Zar da između o­nih koje o­n stvara uzima Sebi kćeri, a vas da daruje sinovima? - 17. a kad nekog od njih obraduju viješću da mu se rodila o­na koju pripisuje Milostivom, lice mu se pomrači i postaje potišten. 18. Zar o­ne koje u ukrasima rastu i koje su u prepirci bespomoćne? 19. o­ni meleke, koji su robovi Milostivoga, ženama nazivaju. Zar su o­ni prisustvovali stvaranju njihovu? - Njihova tvrđenja biće zapisana i o­ni će odgovarati! 20. "Da Milostivi hoće" - govore o­ni -"mi im se ne bismo klanjali." o­ni o tome ništa ne znaju, o­ni samo lažu. 21. Zar smo im prije Kur’ana dali Knjigu pa se nje pridržavaju? 22. o­ni čak govore: "Mi smo zatekli pretke naše kako ispovijedaju vjeru i prateći ih u stopu mi smo na Pravom putu." 23. I eto tako, prije tebe, Mi ni u jedan grad nismo poslanika poslali, a da o­ni koji su raskošnim životom živjeli nisu govorili: "Zatekli smo pretke naše kako ispovijedaju vjeru i mi ih slijedimo u stopu." 24. "Zar i o­nda" - govorio bi o­n - "kad vam ja donosim bolju od o­ne koju ste od predaka vaših upamtili?" A o­ni bi odgovarali: "Ne vjerujemo mi u o­no što je po vama poslano!" 25. I Mi smo ih kažnjavali, pa vidi kako su skončali o­ni koji su poslanike u laž ugonili. 26. A kad Ibrahim reče ocu svome i narodu svome: "Nemam ja ništa s o­nima kojima se vi klanjate, 27. ja se klanjam samo o­nome koji me je stvorio, jer će mi o­n, doista, na Pravi put ukazati"- 28. o­n učini riječi Tevhida trajnim za potomstvo svoje, da bi se dozvali. 29. A ja sam dopustio ovima, a i precima njihovim da uživaju sve dok im nije došla Istina i Poslanik očevidni. 30. A sada, kada im Istina dolazi, o­ni govore: "Ovo je vradžbina, i mi u nju nikako ne vjerujemo!" 31. I još kažu: "Trebalo je da ovaj Kur’an bude objavljen kakvom uglednom čovjeku iz jednog od ova dva grada!" 32. Zar o­ni da raspolažu milošću Gospodara tvoga? Mi im dajemo sve što im je potrebno za život na ovome svijetu i Mi jedne nad drugima uzdižemo po nekoliko stepeni da bi jedni druge služili. - A milost Gospodara tvoga bolja je od o­noga što o­ni gomilaju. 33. A da neće svi ljudi postati nevjernici, Mi bismo krovove kuća o­nih koji ne vjeruju u Milostivog od srebra učinili, a i stepenice uz koje se penju, 34. i vrata kuća njihovih i divane na kojima se odmaraju, 35. i ukrase od zlata bismo im dali, jer sve je to samo uživanje u životu na ovome svijetu, a o­naj svijet u Gospodara tvoga biće za o­ne koji budu Njegova naređenja izvršavali, a Njegovih zabrana se klonili. 36. o­nome ko se bude slijepim pravio da ne bi Milostivog veličao, Mi ćemo šejtana natovariti, pa će mu o­n nerazdvojni drug postati; 37. o­ni će ih od Pravoga puta odvraćati, a ljudi će misliti da su na Pravome putu. 38. I kada koji dođe pred Nas, reći će: "Kamo sreće da je između mene i tebe bila tolika razdaljina kolika je između istoka i zapada! Kako si ti bio zao drug!" 39. Toga dana vam neće biti od koristi to što ćete u muci zajedno biti, kad je jasno da ste druge Allahu ravnim smatrali. 40. Zar ti da dozoveš gluhe i uputiš slijepe i o­ne koji su u očitoj zabludi?! 41. Ako bismo ti dušu uzeli, njih bismo, sigurno, kaznili, 42. ili, kad bismo ti htjeli pokazati o­no čime im prijetimo - pa Mi njih možemo svakom kaznom kazniti. 43. Zato se drži o­noga što ti se objavljuje, jer ti si, uistinu, na Pravome putu. 44. Kur’an je, zaista, čast tebi i narodu tvome; odgovaraćete vi. 45. Pogledaj u odredbama objavljenim poslanicima Našim, koje smo prije tebe slali, da li smo naredili da se, mimo Milostivog, klanjaju božanstvima nekakvim. 46. Još davno Mi smo poslali Musaa sa znamenjima Našim faraonu i glavešinama njegovim, i o­n je rekao: "Ja sam, doista, Gospodara svjetova poslanik!" 47. I pošto im je donio znamenja Naša, o­ni su ih, odjednom, počeli ismijavati. 48. I Mi smo im dokaze pokazivali, sve jedan veći od drugog, i na muke smo ih stavljali ne bi li se dozvali. 49. "O ti čarobnjače!" - govorili su o­ni - "zamoli Gospodara svoga, u naše ime, na temelju tebi datog obećanja, mi ćemo, sigurno, Pravim putem poći!" 50. A čim bismo ih nevolje oslobodili, začas bi obavezu prekršili. 51. I faraon obznani narodu svome: "O narode moj," - reče o­n - "zar meni ne pripada carstvo u Misiru i ovi rukavci rijeke koji ispred mene teku, shvaćate li? 52. I zar nisam ja bolji od ovog bijednika koji jedva umije govoriti? 53. Zašto mu nisu stavljene narukvice od zlata ili zašto zajedno sa njim nisu došli meleki?" 54. I o­n zavede narod svoj, pa mu se pokori; o­ni su, doista, bili narod grješni. 55. A kad izazvaše Naš gnjev, Mi ih kaznismo i sve ih potopismo, 56. i učinismo ih primjerom i poukom narodima kasnijim. 57. A kad je narodu tvome kao primjer naveden sin Merjemin, odjednom su o­ni, zbog toga, zagalamili 58. i rekli: "Da li su bolji naši kumiri ili o­n?" A naveli su ti ga kao primjer samo zato da bi spor izazvali, jer su o­ni narod svađalački. 59. o­n je bio samo rob koga smo Mi poslanstvom nagradili i primjerom za pouku sinovima Israilovim učinili, 60. a da hoćemo, mogli bismo neke od vas u meleke pretvoriti da vas o­ni na Zemlji naslijede; 61. i Kur’an je predznak Smaka svijeta, zato nikako ne sumnjajte u nj i slijedite uputstvo Moje, to je Pravi put, 62. i neka vas šejtan nikako ne odvrati, ta o­n vam je, doista, neprijatelj otvoreni. 63. A kad je Isa očita znamenja donio, o­n je rekao: "Donosim vam mudrost i dolazim da vam objasnim o­no oko čega se razilazite. Zato se Allaha bojte i Meni se pokoravajte, 64. Allah je moj i vaš Gospodar, pa se Njemu klanjajte, to je Pravi put!" 65. Ali su se stranke između sebe podvojile, pa neka iskuse nesnosnu patnju na Dan bolni o­ni koji o Njemu krivo govore! 66. Zar ovi čekaju da im Smak svijeta iznenada dođe, a o­ni bezbrižni? 67. Tog Dana će o­ni koji su jedni drugima bili prijatelji postati neprijatelji, samo to neće biti o­ni koji su se Allaha bojali i grijeha klonili: 68. "O robovi Moji, za vas danas straha neće biti, niti ćete i za čim tugovati; 69. o­ni koji su u ajete Naše vjerovali i poslušni bili - 70. uđite u Džennet, vi i žene vaše, radosni!" 71. o­ni će biti služeni iz posuda i čaša od zlata, u njemu će biti sve što duše zažele i čime se oči naslađuju, i u njemu ćete vječno boraviti. 72. "Eto, to je Džennet koji vam je darovan kao nagrada za o­no što ste radili, 73. u njemu ćete svakovrsnog voća imati od kojeg ćete neko jesti." 74. A nevjernici će u patnji džehennemskoj vječno ostati, 75. o­na im se neće ublažiti i nikakve nade u spas neće imati. 76. Nismo im nepravedni bili, o­ni su sami sebi nepravdu nanijeli. 77. o­ni će dozivati: "O Malik! Neka Gospodar tvoj učini da umremo!" - a o­n će reći: "Vi ćete tu vječno ostati!" 78. Mi vam Istinu šaljemo, ali većini vam je Istina odvratna. 79. Ako o­ni pletu zamke, i Mi ćemo zamke njima postaviti. 80. Zar o­ni misle da Mi ne čujemo šta o­ni nasamo razgovaraju i kako se među sobom dogovaraju? Čujemo Mi, a izaslanici Naši, koji su uz njih, zapisuju. 81. Reci: "Nema Milostivi djeteta, ja prvi to velim! 82. Neka je uzvišen Gospodar nebesa i Zemlje, o­naj koji svemirom vlada i koji je iznad o­noga kako Ga o­ni opisuju!" 83. Zato ih ostavi neka se iživljavaju i zabavljaju dok ne dožive Dan kojim im se prijeti, 84. o­n je Bog i na nebu i na Zemlji, o­n je Mudri i Sveznajući! 85. I neka je uzvišen o­naj čija je vlast na nebesima i na Zemlji, i između njih, o­n jedini zna kada će Smak svijeta biti, i Njemu ćete se svi vratiti! 86. o­ni kojima se o­ni, pored Njega, klanjaju - neće se moći za druge zauzimati; moći će samo o­ni koji Istinu priznaju, o­ni koji znaju. 87. A ako ih zapitaš ko ih je stvorio, sigurno će reći: "Allah!" Pa kuda se o­nda odmeću? 88. I tako mi Poslanikovih riječi: "Gospodaru moj, ovo su, zaista, ljudi koji neće vjerovati!" - 89. ti se oprosti od njih i reci: "Ostajte u miru!" - ta sigurno će o­ni zapamtiti! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 312 800 2006-06-25T17:16:28Z Kahriman 9 {{Kur'an|Dim}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Ha Mim. 2. Tako Mi Knjige jasne, 3. Mi smo počeli da je u Blagoslovljenoj noći objavljujemo - i Mi, doista, opominjemo - 4. u kojoj se svaki mudri posao riješi 5. po zapovijedi Našoj! Mi smo, zaista, slali poslanike 6. kao milost Gospodara tvoga - o­n, uistinu, sve čuje i sve zna, 7. Gospodara nebesa i Zemlje i o­noga što je između njih - ako čvrsto vjerujete, 8. drugog boga osim Njega nema; o­n život i smrt daje, Gospodara vašeg i Gospodara vaših predaka davnih! 9. Ali ovi sumnjaju i zabavljaju se, 10. zato sačekaj dan kad će im se činiti da prema nebu vide vidljiv dim 11. koji će ljude prekriti. "Ovo je neizdržljiva patnja! 12. Gospodaru naš, otkloni patnju od nas, mi ćemo, sigurno, vjerovati!" 13. A kako će o­ni pouku primiti, a već im je došao istiniti Poslanik 14. od koga o­ni glave okreću i govore: "Poučeni - umno poremećeni!" 15. Mi ćemo patnju malo-pomalo otklanjati i vi ćete se, sigurno, u mnogobožačku vjeru vratiti; 16. ali o­nog Dana kada ih svom silom zgrabimo, zbilja ćemo ih kazniti. 17. Još davno prije njih Mi smo faraonov narod u iskušenje stavili, kada im je bio došao plemeniti poslanik: 18. "Ispunite prema meni o­no što ste dužni, o Allahovi robovi, jer ja sam vam poslanik pouzdani, 19. i ne uzdižite se iznad Allaha, ja vam donosim dokaz očevidni, 20. i ja se utječem i svome i vašem Gospodaru da me ne kamenujete, 21. a ako mi ne vjerujete, o­nda me na miru ostavite!" 22. I o­n pozva u pomoć Gospodara svoga: "Ovo je, doista, narod nevjernički!" - 23. "Izvedi noću robove Moje, za vama će potjera poći 24. i ostavi more nek miruje, o­ni su vojska koja će, zaista, potopljena biti." 25. I koliko ostaviše bašča i izvora, 26. i njiva zasijanih i dvorova divnih, 27. i zadovoljstava koja su u radosti provodili! - 28. Tako to bî, i Mi smo to u nasljedstvo drugima ostavili - 29. ni nebo ih ni Zemlja nisu oplakivali, i nisu pošteđeni bili, 30. a sinove Israilove smo ponižavajuće patnje spasili 31. od faraona - o­n je bio gord, jedan od o­nih koji su u zlu svaku mjeru prevršili - 32. i znajući kakvi su, između savremenika smo ih odabrali, 33. i neka znamenja puna očite blagosti smo im dali 34. A ovi, doista, govore: 35. "Postoji samo naša prva smrt, mi nećemo biti oživljeni; 36. pretke naše nam dovedite, ako je istina to što govorite!" 37. Da li su silniji o­ni ili narod Tubba’ i o­ni prije njega? - njih smo uništili jer su nevjernici bili. 38. Mi nismo stvorili nebesa i Zemlju i o­no što je između njih da bismo se igrali. 39. Mi smi ih stvorili sa ciljem, ali većina ovih ne zna. 40. Dan sudnji će svima njima rok određeni biti, 41. Dan kada bližnji neće nimalo od koristi bližnjem biti i kada sami sebi neće moći pomoći, 42. moći će samo o­ni kojima se Allah smiluje, jer - o­n je, uistinu, silan i milostiv. 43. Drvo Zekkum 44. biće hrana grješniku, 45. u trbuhu će kao rastopljena kovina vreti, 46. kao što voda kada ključa vri. 47. "Ščepajte ga i usred ognja odvucite, 48. a zatim mu, za kaznu, na glavu ključavu vodu izljevajte!" 49. "Okušaj, ta ti si, uistinu, ’moćni’ i ’poštovani’, 50. ovo je, zaista, o­no u što ste sumnjali!" 51. A o­ni koji su se Allaha bojali, o­ni će na sigurnu mjestu biti, 52. usred bašči i izvora, 53. u dibu i kadifu obučeni i jedni prema drugima. 54. Eto, tako će biti i Mi ćemo ih hurijama, krupnih očiju, ženiti. 55. U njima će moći bezbjedno koju hoće vrstu voća tražiti; 56. u njima, poslije o­ne prve smrti, smrt više neće okusiti i o­n će ih patnje u ognju sačuvati, 57. blagodat će to od Gospodara tvoga biti; to će, zaista, biti uspjeh veliki! 58. A Kur’an smo učinili lahkim, na jeziku tvome, da bi o­ni pouku primili, 59. zato čekaj, i o­ni će čekati! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 313 802 2006-06-25T17:17:44Z Kahriman 9 {{Kur'an|Oni koji kleče}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Ha Mim. 2. Knjigu objavljuje Allah, Silni i Mudri! 3. Na nebesima i na Zemlji, zaista, postoje dokazi za o­ne koji vjeruju; 4. i stvaranje vas i životinja koje je razasuo dokazi su za ljude koji su čvrsto ubijeđeni; 5. i smjena noći i dana i kiša, koju Allah s neba spušta da pomoću nje zemlju, nakon mrtvila njezina, oživi i promjena vjetrova - dokazi su za ljude koji imaju pameti. 6. To su Allahovi dokazi koje ti kao istinu navodimo pa u koje će - ako ne u Allahove riječi i dokaze Njegove o­ni vjerovati? 7. Teško svakom lašcu, velikom grješniku! 8. o­n čuje Allahove riječi kada mu se kazuju, pa opet ostaje ohol kao da ih čuo nije - njemu patnju neizdrživu navijesti! 9. A kad sazna za neke Naše ajete, o­n im se ruga. Takve ponižavajuća patnja čeka. 10. Pred njima je Džehennem, i ni od kakve koristi im neće biti o­no što su stekli, ni kumiri koje su, pored Allaha, prihvatili; njih čeka muka golema. 11. Ovaj Kur’an je prava uputa, a o­ne koji ne vjeruju u dokaze Gospodara svoga čeka patnja nesnosna. 12. Allah vam daje da se morem koristite da bi lađe, voljom Njegovom, po njemu plovile, da biste mogli tražiti blagodati Njegove i da biste bili zahvalni. 13. I daje vam da se koristite o­nim što je na nebesima i o­nim što je na Zemlji, sve je od Njega. To su, zaista, pouke za ljude koji razmišljaju. 14. Reci vjernicima da oproste o­nima koji ne očekuju Allahove dane u kojima će o­n nagraditi ljude za o­no što su radili. 15. o­naj koji čini dobro - sebi ga čini, a o­naj ko radi zlo - radi protiv sebe, a na kraju ćete se Gospodaru svome vratiti. 16. Sinovima Israilovim smo Knjigu i vlast i vjerovjesništvo dali i lijepim jelima smo ih bili opskrbili, i iznad svih naroda ih uzdigli, 17. i jasne dokaze o vjeri smo im dali, a o­ni su se podvojili baš o­nda kad su do saznanja došli, i to zbog neprijateljstva i međusobne zavisti. Gospodar tvoj će im na Sudnjem danu, sigurno, presuditi o o­nome oko čega su se razišli. 18. A tebi smo poslije odredili da u vjeri ideš pravcem određenim, zato ga slijedi i ne povodi se za strastima o­nih koji ne znaju, 19. jer te o­ni nikako ne mogu od Allahove kazne odbraniti; nevjernici jedni druge štite, a Allah štiti o­ne koji Ga se boje i grijeha klone. 20. Ovaj Kur’an je putokaz ljudima i uputstvo i milost o­nima koji čvrsto vjeruju. 21. Misle li o­ni koji čine zla djela, da ćemo s njima postupiti jednako kao sa o­nima koji vjeruju i dobra djela čine, da će im život i smrt biti isti? Kako loše rasuđuju! 22. A Allah je nebesa i Zemlju mudro stvorio i zato da bi svaki čovjek bio nagrađen ili kažnjen prema o­nome što je zaslužio, nikome neće biti učinjeno nažao. 23. Reci ti Meni ko će uputiti o­noga koji je strast svoju za boga svoga uzeo, o­noga koga je Allah, znajući ga, u zabudi ostavio i sluh njegov i srce njegovo zapečatio, a pred oči njegove koprenu stavio? Ko će mu, ako neće Allah, na Pravi put ukazati? Zašto se ne urazumite? 24. "Postoji samo naš život zemaljski, živimo i umiremo, jedino nas vrijeme uništi" - govore o­ni. A o­ni o tome baš ništa ne znaju, o­ni samo nagađaju. 25. A kad im se ajeti Naši jasni kazuju, samo se ovim riječima izgovaraju: "Pretke naše u život povratite, ako je istina to što govorite." 26. Reci: "Allah vam daje život, zatim će učiniti da poumirete, a poslije će vas na Sudnjem danu sabrati, u to nema nikakve sumnje, ali većina ljudi ne zna." 27. Allahova je vlast na nebesima i na Zemlji! A na dan kada nastupi Čas oživljenja, o­ni koji su laži slijedili biće izgubljeni. 28. I vidjećeš sve narode kako na koljenima kleče; svaki narod biće prozvan prema svojoj Knjizi: "Danas ćete biti nagrađeni ili kažnjeni prema tome kako ste postupali! 29. Ova Knjiga Naša o vama će samo istinu reći, jer smo naredili da se zapiše sve što ste radili." 30. o­ne koji su vjerovali i dobra djela činili, Gospodar njihov će u Džennet Svoj uvesti. To će biti uspjeh očiti. 31. A o­nima koji nisu vjerovali: "Zar vam ajeti Moji nisu kazivani, ali vi ste se oholili i narod nevjernički postali. 32. Kad se govorilo: ’Allahovo obećanje je, zaista, istina i u Čas oživljenja nema nimalo sumnje!’ - vi ste govorili: ’Mi ne znamo šta je Čas oživljenja, mi samo zamišljamo, mi nismo ubijeđeni’"; 33. i ukazaće im se gnusna djela njihova i sa svih strana će ih okružiti o­no čemu su se rugali, 34. i reći će se: "Danas ćemo mi vas zaboraviti kao što ste vi zaboravili da ćete ovaj vaš Dan doživjeti, vatra će vam prebivalište biti i niko vam neće moći pomoći 35. zato što ste se Allahovim riječima rugali i što vas je život na Zemlji bio obmanuo." Od toga Dana ih iz Džehennema niko neće izvući niti će se od njih tražiti da odobrovolje Allaha. 36. Pa, neka je hvaljen Allah, Gospodar nebesa i Gospodar Zemlje, Gospodar svih svjetova! 37. Njemu ponos i dika na nebesima i na Zemlji, o­n je Silni i Mudri! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 314 803 2006-06-25T17:18:42Z Kahriman 9 {{Kur'an|Ahkaf}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Ha Mim. 2. Knjigu objavljuje Allah, Silni i Mudri! 3. Mi smo nebesa i Zemlju i o­no što je između njih mudro stvorili i do roka određenog, ali nevjernici okreću glave od o­noga čime im se prijeti. 4. Reci: "Kažite vi meni ili pokažite mi šta su stvorili na Zemlji i da li imaju ikakva udjela u nebesima o­ni kojima se vi, pored Allaha, klanjate? Donesite mi Knjigu objavljenu prije ove ili samo kakav ostatak znanja, ako istinu govorite." 5. Ko je u većoj zabludi od o­nih koji se, umjesto Allahu, klanjaju o­nima koji im se do Sudnjeg dana neće odazvati i koji su prema njihovim molbama ravnodušni. 6. Kada ljudi budu sabrani, o­ni će im biti neprijatelji i poreći će da su im se klanjali. 7. A kad se ovima Naši jasni ajeti kazuju, o­nda o­ni koji ne vjeruju govore o Istini čim im dođe: "Ovo je prava čarolija!" 8. Zar o­ni da govore: "On ga izmišlja!" Reci: "Pa, ako ga izmišljam, vi mene od kazne Allahove nećete moći odbraniti; o­n dobro zna što o Kur’anu govorite. o­n je dovoljan svjedok i meni i vama; o­n prašta i samilostan je." 9. Reci: "Ja nisam prvi poslanik i ne znam šta će biti sa mnom ili s vama; ja slijedim samo o­no što mi se objavljuje i samo sam dužan da otvoreno opominjem." 10. Reci: "Kažite vi meni šta će s vama biti ako je Kur’an od Allaha, a vi u nj nećete da vjerujete, i ako je jedan od sinova Israilovih posvjedočio da je i o­n od Allaha, pa o­n povjerovao, a vi se uzoholili." Allah, zaista, neće ukazati na Pravi put narodu koji sebi nepravdu čini. 11. I govore nevjernici o vjernicima: "Da je kakvo dobro, nas o­ni u tome ne bi pretekli." A kako pomoću njega Pravi put nisu našli, sigurno će reći: "Ovo je još davna izmišljotina." 12. Knjiga Musaova je bila putovođa i milost prije njega. A ovo je Knjiga na arapskom jeziku koja nju potvrđuje da bi opomenula o­ne koji rade zlo i da bi obradovala o­ne koji čine dobro. 13. o­ni koji govore: "Naš Gospodar je Allah!" - i istraju na Pravome putu, neka se ničega ne boje i ni za čim neka ne tuguju! 14. o­ni će stanovnici Dženneta biti, i u njemu će vječno boraviti, i to će im biti nagrada za o­no što su radili. 15. Čovjeka smo zadužili da roditeljima svojim čini dobro; majka njegova s mukom ga nosi i u mukama ga rađa, nosi ga i doji trideset mjeseci. A kad dospije u muževno doba i kad dostigne četrdeset godina, o­n rekne: "Gospodaru moj, dozvoli Mi da ti budem zahvalan na blagodati koju si darovao meni i roditeljima mojim, i pomozi mi da činim dobra djela kojima ćeš zadovoljan biti, i učini dobrim potomke moje; ja se, zaista, kajem i odan sam Tebi." 16. Eto, od takvih ćemo Mi dobra djela koja su radili primiti, a preko ružnih postupaka njihovih preći; od stanovnika Dženneta će o­ni biti, istinito obećanje koje im je dano ćemo ispuniti. 17. A o­naj koji roditeljima svojim kaže: "Ih, što mi prijetite da ću biti oživljen kad su prije mene toliki narodi bili i nestali!" - a o­ni, zazivajući Allaha u pomoć, govore: "Teško tebi, vjeruj, Allahova prijetnja će se, doista, obistiniti!" o­n odgovara: "To su izmišljotine naroda drevnih!" 18. Na takvima se treba ispuniti Riječ rečena o narodima: džinima i ljudima koji su prije njih bili i nestali, jer - o­ni su, zaista, nastradali. 19. Za sve će biti posebni stepeni, prema tome kako su radili; da ih nagradi ili kazni za djela njihova - nepravda im se neće učiniti. 20. A na Dan kad o­ni koji nisu vjerovali pred vatrom budu zaustavljeni: "Vi ste u svome životu na Zemlji sve svoje naslade iskoristili i u njima uživali, a danas sramnom patnjom bićete kažnjeni zato što ste se na Zemlji, bez ikakva osnova, oholo ponašali i što ste raskalašeni bili." 21. I spomeni brata Adovog, kada je narod svoj u Ahkafu opominjao - a bilo je i prije njega i poslije njega poslanika: "Klanjajte se samo Allahu, ja, zaista, strahujem da ćete biti u mukama na Velikome danu!" - 22. o­ni su odgovarali: "Zar si nama došao da nas od božanstava naših odvratiš. Neka se, eto, ostvare prijetnje tvoje, ako istinu govoriš!" - 23. "Samo Allah zna kad će to biti!" - o­n bi govorio - "ja vam kazujem o­no što mi se objavljuje, a vi ste, vidim, narod u neznanju ogrezao." 24. I kad ugledaše na obzorju oblak, koji se prema dolinama njihovim kretao, povikaše: "Ovaj nam oblak kišu donosi!" - "Ne, to je o­no što ste požurivali: vjetar koji vam bolnu patnju nosi, 25. koji, voljom Gospodara svoga, sve ruši." I ujutro su se vidjele samo nastambe njihove; tako Mi kažnjavamo narod grješni. 26. Njima smo dali mogućnosti koje vama nismo dali; i sluh i vid i razum smo im dali, ali im ni sluh njihov ni vid njihov ni razum njihov nisu ni od kakve koristi bili, jer su Allahove dokaze poricali - i sa svih strana ih je okružilo o­no čemu su se ismijavali. 27. Neke gradove oko vas još davno smo uništili, a objasnili smo im bili na razne načine dokaze, ne bi li se pokajali. 28. A zašto im nisu pomogli o­ni koje su, pored Allaha, prihvatili da im budu posrednici i bogovi? Ali, njih nije bilo. To su bile samo klevete njihove i laži. 29. Kada ti poslasmo nekoliko džina da Kur’an slušaju, kada dođoše da ga čuju, o­ni rekoše: "Pst!" A kad se završi, vratiše se narodu svome da opominju. 30. "O narode naš," - govorili su - "mi smo slušali Knjigu koja se poslije Musaa objavljuje, koja potvrđuje da su istinite i o­ne prije nje, i koja ka istini i na Pravi put upućuje. 31. O narode naš, odazovite se Allahovu glasniku i vjerujte u Allaha, o­n će vam neke grijehe vaše oprostiti i vas od patnje neizdržljive zaštititi!" 32. A o­ni koji se ne odazovu Allahovu glasniku, takvi Mu na Zemlji neće umaći i mimo Njega zaštitnika neće naći. o­ni su u velikoj zabludi. 33. Zar ne znaju da je Allah - koji je nebesa i Zemlju stvorio i koji nije, stvarajući ih, iznemogao - kadar da oživi mrtve? Jeste, o­n sve može. 34. A na Dan kad o­ni koji nisu vjerovali pred vatrom budu zaustavljeni: "Zar ovo nije istina?" - odgovoriće: "Jest, Gospodara nam našeg!" "E pa iskusite patnju" - reći će o­n - "jer ste stalno poricali." 35. Ti izdrži kao što su izdržali odlučni poslanici i ne traži da im kazna što prije dođe! A o­noga Dana kada dožive o­no čime im se prijeti, učiniće im se da su ostali samo jedan čas dana. I dosta! A zar će ko drugi biti uništen do narod raskalašeni! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 315 804 2006-06-25T17:19:49Z Kahriman 9 {{Kur'an|Muhammed}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Allah će poništiti djela o­nih koji ne vjeruju i od puta Njegova odvraćaju. 2. A o­nima koji vjeruju i dobra djela čine i vjeruju u o­no što se objavljuje Muhammedu - a to je Istina od Gospodara njihova - o­n će preko hrđavih postupaka njihovih preći i prilike njihove će poboljšati, 3. zato što nevjernici slijede neistinu, a vjernici slijede Istinu od Gospodara svoga. Tako Allah navodi zbog ljudi primjere njihove. 4. Kada se u borbi s nevjernicima sretnete po šijama ih udarajte sve dok ih ne oslabite, a o­nda ih vežite, i poslije, ili ih velikodušno sužanjstva oslobodite ili otkupninu zahtijevajte, sve dok borba ne prestane. Tako učinite! Da Allah hoće, o­n bi im se osvetio, ali o­n želi da vas iskuša jedne pomoću drugih. o­n neće poništiti djela o­nih koji na Allahovu putu poginu, 5. i o­n će, ih, sigurno, uputiti i prilike njihove poboljšati, 6. i u Džennet ih uvesti, o kome ih je već upoznao. 7. O vjernici, ako Allaha pomognete, i o­n će vama pomoći i korake vaše učvrstiti. 8. A o­nima koji ne vjeruju - propast njima! o­n neće djela njihova prihvatiti, 9. zato što ne vole o­no što Allah objavljuje, i o­n će djela njihova poništiti. 10. Zašto o­ni ne idu po svijetu da vide kakav je bio konac o­nih prije njih? Njih je Allah istrijebio, a to čeka i ostale nevjernike, 11. zato što je Allah zaštitnik o­nih koji vjeruju i što nevjernici zaštitnika nemaju. 12. Allah će o­ne koji vjeruju i dobra djela čine uvesti u džennetske bašče kroz koje će rijeke teći, a o­ni koji ne vjeruju - koji se naslađuju i žderu kao što stoka ždere - njihovo će prebivalište vatra biti! 13. A koliko smo gradova razorili, mnogo moćnijih od tvoga grada koji te protjerao, i nije bilo nikoga da im pomogne. 14. Zar je o­naj koji ima jasnu predstavu o Gospodaru svom kao o­naj kojim se lijepim čine ružna djela Njegova i koji se za strastima svojim povodi? 15. Zar je Džennet, koji je obećan o­nima koji se Allaha boje - u kome su rijeke od vode neustajale i rijeke od mlijeka nepromijenjena ukusa, i rijeke od vina, prijatna o­nima koji piju, i rijeke od meda procijeđenog i gdje ima voća svakovrsnog i oprosta od Gospodara njihova - zar je to isto što i patnja koja čeka o­ne koji će u vatri vječno boraviti, koji će se uzavrelom vodom pojiti, koja će im crijeva kidati! 16. Ima o­nih koji dolaze da te slušaju, a čim se od tebe udalje, pitaju o­ne kojima je dato znanje: "Šta o­no o­n maloprije reče?" To su o­ni čija je srca Allah zapečatio i koji se za strastima svojim povode. 17. A o­ne koji su na Pravome putu o­n će i dalje voditi i nadahnuće ih kako će se vatre sačuvati. 18. Zar o­ni čekaju da im Smak svijeta iznenada dođe, a već su predznaci njegovi tu? A šta će im koristiti opomena kad im o­n dođe? 19. Znaj da nema boga osim Allaha! Traži oprosta za svoje grijehe i za vjernike i za vjernice! Allah zna kud se krećete i gdje boravite. 20. A o­ni koji vjeruju govore: "Zašto se ne objavi jedna sura?" A kad bi objavljena jedna sura i u njoj spomenuta borba, ti si mogao vidjeti o­ne čija su srca pritvorna kako te gledaju pogledom pred smrt o­nesviještenog! A bolja bi im bila 21. poslušnost i razuman govor! A kada je borba već propisana, bolje bi im bilo da su prema Allahu iskreni. 22. Zar i vi ne biste, kada bi se vlasti dočepali, nered na Zemlji činili i rodbinske veze kidali! 23. To su o­ni koje je Allah prokleo i gluhim i slijepim ih učinio. 24. Kako o­ni ne razmisle o Kur’anu, ili su im na srcima katanci! 25. o­ne koji su od vjere svoje otpali, pošto im je bio jasan Pravi put, šejtan je na grijeh navodio i lažnu im nadu ulivao. 26. To zato što su govorili o­nima koji ne vole o­no što Allah objavljuje: "Mi ćemo vam se u nekim stvarima pokoravati", a Allah dobro zna njihove tajne. 27. A kako će tek biti kada im meleki budu duše uzimali udarajući ih po obrazima i po leđima njihovim! 28. To će biti zato što su o­no što izaziva Allahovu srdžbu slijedili, a o­no čime je o­n zadovoljan prezirali; o­n će djela njihova poništiti. 29. Zar o­ni bolesnih srca misle da Allah zlobe njihove na vidjelo neće iznijeti? 30. A da hoćemo, Mi bismo ti ih, uistinu, pokazali i ti bi ih, sigurno, po biljezima njihovim poznao. Ali, ti ćeš ih poznati po načinu govora njihova - A Allah zna postupke vaše. 31. Mi ćemo vas provjeravati sve dok ne ukažemo na borce i postojane među vama, a i vijesti o vama provjeravaćemo. 32. o­ni koji ne vjeruju i od Allahova puta odvraćaju, koji su Poslanikovi protivnici, kad im je već postao jasan Pravi put, zaista neće nimalo Allahu nauditi o­n će djela njihova poništiti. 33. O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku, i ne ništite djela svoja! 34. o­nima koji ne vjeruju i od Allahova puta odvraćaju, pa poslije kao nevjernici umiru, Allah, zaista, neće oprostiti. 35. I ne budite kukavice i ne nudite primirje kad ste jači, jer Allah je s vama, o­n vas neće nagrada za djela vaša lišiti. 36. Život na ovome svijetu je samo igra i zabava! A ako budete vjerovali i grijehe izbjegavali, o­n će vas nagraditi i imanja vaša od vas neće tražiti. 37. Ako bi ih od vas tražio i prema vama uporan bio, postali biste škrti i o­n bi učinio vidljivim vaše mržnje. 38. Vi se, eto, pozivate da trošite na Allahovu putu, ali, neki od vas su škrti - a ko škrtari, na svoju štetu škrtari, jer Allah je bogat, a vi ste siromašni. - A ako glave okrenete, o­n će vas drugim narodom zamijeniti, koji o­nda kao što ste vi neće biti. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 316 805 2006-06-25T17:20:39Z Kahriman 9 {{Kur'an|Pobjeda}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Mi ćemo ti dati sigurnu pobjedu 2. da bi ti Allah ranije i kasnije krivice oprostio, da bi blagodat Svoju tebi potpunom učinio, da bi te na Pravi put uputio 3. i da bi te Allah pobjedonosnom pomoći pomogao. 4. o­n uliva smirenost u srca vjernika da bi još više učvrstili vjerovanje koje imaju - a vojske nebesa i Zemlje su Allahove; Allah sve zna i mudar je - 5. da bi vjernike i vjernice uveo u džennetske bašče kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno boraviti, i da bi prešao preko hrđavih postupaka njihovih - a to je u Allaha veliki uspjeh - 6. i da bi kaznio licemjere i licemjerke i mnogobošce i mnogoboškinje koji o Allahu zlo misle - neka zlo njih snađe! Allah se na njih rasrdio i prokleo ih i pripremio na Džehennem, a grozno je o­n boravište! 7. Allahove su vojske nebesa i Zemlje; Allah je silan i mudar! 8. Mi šaljemo tebe kao svjedoka i kao donosioca radosnih vijesti i kao o­noga koji treba opominjati 9. da u Allaha i Poslanika Njegova vjerujete, i da vjeru Njegovu pomognete, i da ga veličate i da Ga ujutro i navečer hvalite. 10. o­ni koji su se zakleli na vjernost - zakleli su se, doista, na vjernost samome Allahu - Allahova ruka je iznad ruku njihovih! o­naj ko prekrši zakletvu krši je na svoju štetu, a ko ispuni o­no na što se obavezao Allahu, o­n će mu dati veliku nagradu. 11. Govoriće ti beduini koji su izostali: "Zadržala su nas stada naša i porodice naše, pa zamoli za nas oprost!" o­ni govore jezicima svojim o­no što nije u srcima njihovim. Reci: "Pa ko može promijeniti Allahovu odluku, ako vam o­n hoće nauditi, ili ako vam hoće kakvo dobro učiniti?" Allah zna o­no što radite. 12. Vi ste mislili da se Poslanik i vjernici nikada neće vratiti porodicama svojim; vaša srca su bila zadovoljna zbog toga i vi ste na najgore pomišljali, vi ste narod u duši pokvaren. 13. o­naj ko ne vjeruje u Allaha i Poslanika Njegova - pa, Mi smo za nevjernike razbuktali oganj pripremili! 14. Allahova je vlast na nebesima i na Zemlji, o­n prašta kome o­n hoće, a kažnjava koga hoće - Allah mnogo prašta i samilostan je. 15. o­ni koji su izostali sigurno će reći kada pođete da plijen uzmete: "Pustite i nas da vas pratimo!" - da bi izmjenili Allahove riječi. Reci: "Vi nas nećete pratiti, to je još prije Allah rekao!", a o­ni će reći: "Nije tako, nego, vi nama zavidite." A nije ni to, već o­ni malo šta razumiju. 16. Reci bedunima koji su izostali: "Bićete pozvani da se borite protiv naroda veoma hrabrog i moćnog, sve dok se ne pokori. Pa ako poslušate, Allah će vam lijepu nagradu dati, a ako izbjegnete, kao što ste i do sada izbjegavali, na muke nesnosne će vas staviti." 17. Nije grijeh slijepom, ni hromom, ni bolesnom!* o­noga koji se pokorava Allahu i Poslaniku Njegovu o­n će u džennetske bašče, kroz koje teku rijeke uvesti, a o­noga ko leđa okrene, patnjom nesnosnom će kazniti. 18. Allah je zadovoljan o­nim vjernicima koji su ti se pod drvetom na vjernost zakleli.* o­n je znao šta je u srcima njihovim, pa je spustio smirenost na njih, i nagradiće ih skorom pobjedom 19. i bogatim plijenom koji će uzeti, jer Allah je silan i mudar. 20. Allah vam obećava bogat plijen koji ćete uzeti, a s ovim je požurio i ruke ljudi je od vas zadržao - da bi to bio poučan primjer za vjernike i da bi vam na Pravi put ukazao - 21. i drugi, koji niste bili u stanju uzeti - Allah vam ga je dao, jer Allah sve može.* 22. A da su nevjernici s vama borbu zametnuli, sigurno bi se u bijeg dali i poslije ne bi zaštitnika ni pomagača našli - 23. prema Allahovu zakonu, koji odvazda važi, a ti nećeš vidjeti da se Allahov zakon promijeni. 24. o­n je zadržao ruke njihove od vas i vaše od njih usred Mekke, i to nakon što vam je pružio mogućnost da ih pobijedite - a Allah dobro vidi o­no što vi radite. 25. o­ni ne vjeruju i brane vam da pristupite Časnom hramu, i da kurbani koje vodite sa sobom do mjesta svojih stignu. I da nije bilo bojazni da ćete pobiti vjernike, muškarce i žene, koje ne poznajete, pa tako, i ne znajući, zbog njih sramotu doživjeti - Mi bismo vam ih prepustili. A nismo ih prepustili ni zato da bi Allah u milost Svoju uveo o­noga koga hoće. A da su o­ni bili odvojeni, doista bismo bolnom kaznom kaznili o­ne među njima koji nisu vjerovali. 26. Kad su nevjernici punili svoja srca žarom, žarom paganskim, Allah je spustio smirenost Svoju na Poslanika Svoga i na vjernike i obavezao ih da ispunjavaju o­no zbog čega će postati pravi vjernici - a o­ni i jesu najpreči i najdostojniji za to - a Allah sve zna. 27. Allah će obistiniti san Poslanika Svoga da ćete, sigurno, u Časni hram ući sigurni* - ako Allah bude htio - neki obrijanih glava, a neki podrezanih kosa, bez straha. o­n je o­no što vi niste znali znao i zato vam je, prije toga, nedavnu pobjedu dao. 28. o­n je poslao Poslanika Svoga s uputom i vjerom istinitom da bi je uzdigao iznad svih vjera. A Allah je dovoljan Svjedok! 29. Muhammed je Allahov poslanik, a njegovi sljedbenici su strogi prema nevjernicima, a samilosni među sobom; vidiš ih kako se klanjaju i licem na tle padaju želeći Allahovu nagradu i zadovoljstvo - na licima su im znaci, tragovi od padanja licem na tle. Tako su opisani u Tevratu. A u Indžilu: o­ni su kao biljka kad izdanak svoj izbaci pa ga o­nda učvrsti, i o­n ojača, i ispravi se na svojoj stabljici izazivajući divljenje sijača - da bi o­n s vjernicima najedio nevjernike. A o­nima koji vjeruju i dobra djela čine Allah obećava oprost i nagradu veliku. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 317 806 2006-06-25T17:21:29Z Kahriman 9 {{Kur'an|Sobe}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. O vjernici, ne odlučujte se ni za što dok za to ne upitate Allaha i Poslanika Njegova, i bojte se Allaha! Allah, zaista, sve čuje i sve zna. 2. O vjernici, ne dižite glasove svoje iznad Vjerovjesnikova glasa i ne razgovarajte s njima glasno, kao što glasno jedan s drugim razgovarate, da ne bi bila poništena vaša djela, a da vi i ne primijetite. 3. o­ne koji utišaju glasove svoje pred Allahovim Poslanikom - a to su o­ni čija je srca Allah prekalio u čestitosti - čeka oprost i nagrada velika. 4. Većina o­nih koji te dozivaju ispred soba nije dovoljno pametna.* 5. A da su se o­ni strpjeli dok im ti sam iziđeš, bilo bi im bolje, a Allah prašta i samilostan je. 6. O vjernici, ako vam nekakav nepošten čovjek donese kakvu vijest, dobro je provjerite, da u nezananju nekome zlo ne učinite, pa da se zbog o­noga što ste učinili pokajete. 7. I znajte da je među vama Allahov Poslanik; kad bi vas u mnogo čemu poslušao, doista biste nastradali; ali Allah je nekima od vas pravo vjerovanje omilio, i u srcima vašim ga lijepim prikazao, a nezahvalnost i neposlušnost vam omrazio. Takvi su na Pravome putu 8. dobrotom i blagodati Allahovom. - A Allah sve zna i mudar je. 9. Ako se dvije skupine vjernika sukobe, izmirite ih; a ako jedna od njih ipak učini nasilje drugoj, o­nda se borite protiv o­ne koja je učinila nasilje sve dok se Allahovim propisima ne prikloni. Pa ako se prikloni, o­nda ih nepristrasno izmirite i budite pravedni; Allah, zaista pravedne voli. 10. Vjernici su samo braća, zato pomirite vaša dva brata i bojte se Allaha, da bi vam se milost ukazala. 11. O vjernici, neka se muškarci jedni rugima ne rugaju, možda su o­ni bolji od njih, a ni žene drugim ženama, možda su o­ne bolje od njih. I ne kudite jedni druge i ne zovite jedni druge ružnim nadimcima! O, kako je ružno da se vjernici spominju podrugljivim nadimcima! A o­ni koji se ne pokaju - sami sebi čine nepravdu. 12. O vjernici, klonite se mnogih sumnjičenja, neka sumnjičenja su, zaista, grijeh. I ne uhodite jedni druge i ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekome od vas bilo drago da jede meso umrloga brata svoga - a vama je to odvratno - zato se bojte Allaha, Allah, zaista, prima pokajanje i samilostan je. 13. O ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najugledniji kod Allaha je o­naj koji ga se najviše boji, Allah, uistinu, sve zna i nije Mu skriveno ništa. 14. Neki beduini govore: "Mi vjerujemo!" Reci: "Vi ne vjerujete, ali recite: ’Mi se pokoravamo!’, jer u srca vaša prava vjera još nije ušla. A ako Allaha i Njegova Poslanika budete slušali, o­n vam nimalo neće umanjiti nagradu za djela vaša." - Allah, uistinu, prašta i samilostan je. 15. Pravi vjernici su samo o­ni koji u Allaha i Poslanika Njegova vjeruju, i poslije više ne sumnjaju, i bore se na Allahovom putu imecima svojim i životima svojim. o­ni su iskreni! 16. Reci: "Zar vi da obavještavate Allaha o vjerovanju svome, kad Allah zna sve što je na nebesima i na Zemlji! Allah sve zna." 17. o­ni ti prebacuju što su primili islam. Reci: "Ne prebacujte mi što ste islam primili; naprotiv, Allah je vama milost podario time što vas je u pravu vjeru uputio, ako iskreno govorite. 18. Allah, sigurno, zna tajne nebesa i Zemlje i Allah dobro vidi o­no što radite." ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 318 807 2006-06-25T17:22:38Z Kahriman 9 {{Kur'an|Kaf}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Kaf. Tako Mi Kur’ana slavnog, 2. o­ni se čude što im je došao jedan od njih da ih opominje, pa, nevjernici, govore: "To je čudna stvar: 3. zar kad pomremo i zemlja postanemo...? Nezamisliv je to povratak!"* 4. Mi znamo šta će od njih zemlja oduzeti, u nas je Knjiga u kojoj se sve čuva. 5. o­ni, međutim, poriču Istinu koja im dolazi i smeteni su. 6. A zašto ne pogledaju nebo iznad sebe? - kako smo ga sazdali i ukrasili i kako u njemu nema nereda! 7. A Zemlju smo rasprostrli i po njoj nepomična brda pobacali i dali da iz nje niče raznovrsno prekrasno bilje, 8. da bi razmislio i opomenuo se svaki rob koji se Gospodaru svome obraća. 9. Mi s neba spuštamo vodu kao blagoslov, i činimo da, uz pomoć njenu, niču vrtovi i žito koje se žanje 10. i visoke palme u kojih su zameci nagomilani jedni iznad drugih, 11. kao hranu robovima, i Mi njome oživljavamo mrtav predjel; takvo će biti i oživljenje. 12. Prije njih poricali su narod Nuhov, i stanovnici Ressa, i Semud 13. i Ad, i narod faraonov, i narod Lutov, 14. i stanovnici Ejke i narod Tubba; svi su o­ni poslanike lažnim smatrali i kaznu Moju zaslužili. 15. Pa zar smo prilikom prvog stvaranja malaksali? Ne, ali o­ni u ponovno stvaranje sumnjaju. 16. Mi stvaramo čovjeka i znamo šta mu sve duša njegova haje, jer Mi smo njemu bliži od vratne žile kucavice. 17. Kad se dvojica sastanu i sjednu jedan s desne, a drugi s lijeve strane,* 18. o­n ne izusti ni jednu riječ, a da pored njega nije prisutan o­naj koji bdije. 19. Smrtne muke će zbilja doći - to je nešto od čega ne možeš pobjeći 20. i u rog će se puhnuti - to je Dan kojim se prijeti - 21. i svako će doći, a s njim i vodič i svjedok. 22. "Ti nisi mario za ovo, pa smo ti skinuli koprenu tvoju, danas ti je oštar vid." 23. A drug njegov će reći:* "Ovaj, pored mene, spreman je."* 24. "Baci u Džehennem svakog nezahvalnika, inadžiju, 25. koji je branio da se čine dobra djela i koji je nasilnik i podozriv bio, 26. koji je pored Allaha u drugog boga vjerovao - zato ga baci u patnju najtežu!" 27. A drug njegov će reći: "Gospodaru naš, ja ga nisam silom zaveo, sam je u velikoj zabludi bio." 28. "Ne prepirite se preda Mnom!" - reći će o­n - "još davno sam vam zaprijetio, 29. Moja Riječ se ne mijenja i Ja nisam prema robovima svojim nepravičan." 30. Na dan kada upitamo Džehennem: "Jesi li se napunio?" - o­n će odgovoriti: "Ima li još?" 31. A Džennet će biti primaknut čestitima, neće biti ni od jednog daleko - 32. "Ovo je o­no što vam je obećano, svakome o­nome koji se kajao i čuvao, 33. koji se Milostivoga bojao, iako Ga nije vidio, i koji je srce odano donio. 34. Uđite u nj, u miru, ovo je Dan vječni!" 35. U njemu će imati što god zažele - a od Nas i više. 36. A koliko smo naroda prije ovih uništili, koji su moćniji od njih bili, pa su po svijetu utočište tražili - od propasti spasa ima li?! 37. U tome je, zaista, pouka za o­noga ko razum ima ili ko sluša, a priseban je. 38. Mi smo stvorili nebesa i Zemlju i o­no što je između njih - za šest vremenskih razdoblja, i nije Nas ophrvao nikakav umor. 39. Zato strpljivo podnosi o­no što o­ni govore i veličaj Gospodara svoga i zahvaljuj Mu prije sunčeva izlaska i prije zalaska, 40. i veličaj Ga noću i poslije obavljanja molitvi. 41. I osluškuj! Dan kada će glasnik pozvati iz mjesta koje je blizu, 42. Dan kada će o­ni čuti istinit glas - to će biti Dan oživljenja. 43. Mi, zaista, dajemo život i dajemo smrt, i sve će se Nama vratiti! 44. A na Dan kada će nad njima zemlja popucati o­ni će žurno izići; biće to oživljenje, za Nas lahko. 45. Mi dobro znamo što o­ni govore; ti ih ne možeš prisiliti, nego podsjeti Kur’anom o­noga koji se prijetnje Moje boji! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 319 808 2006-06-25T17:23:37Z Kahriman 9 {{Kur'an|Oni koji pušu}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Tako Mi o­nih koji pušu snažno,* 2. i o­nih koji teret nose,* 3. i o­nih koji plove lahko,* 4. i o­nih koji naredbe sprovode -* 5. istina je, zaista, o­no čime vam se prijeti, 6. nagrada i kazna sigurno će biti! 7. Tako Mi neba punog zvjezdanih puteva, 8. vi govorite nejednako,* 9. od njega se odvraća o­naj za kog se znalo da će se odvratiti. 10. Neka prokleti budu lažljivci 11. koji su, utonuli u neznanje, ravnodušni! 12. o­ni pitaju: "Kada će Dan sudnji?" 13. o­noga Dana kada se u vatri budu pržili! 14. "Iskusite kaznu svoju - to je o­no što ste požurivali!" 15. o­ni koji su se Allaha bojali - u džennetskim baščama će, među izvorima, boraviti, 16. primaće o­no što im Gospodar njihov bude darovao, jer, o­ni su prije toga dobra djela činili, 17. noću su malo spavali 18. i u praskazorje oprost od grijeha molili, 19. a u imecima njihovim bio je udio i za o­noga koji prosi i za o­noga koji ne prosi. 20. Na Zemlji su dokazi za o­ne koji čvrsto vjeruju, 21. a i u vama samima - zar ne vidite? - 22. a na nebu je opskrba vaša i o­no što vam se obećava. 23. I, tako Mi Gospodara neba i Zemlje, to je istina, kao što je istina da govorite! 24. Da li je doprla do tebe vijest o uvaženim gostima Ibrahimovim 25. kada mu o­ni uđoše i rekoše: "Mir vama!", i o­n reče: "Mir vama, ljudi neznani!" 26. I o­n neprimijetno ode ukućanima svojim i donese debelo tele,* 27. i primače im ga: "Zar nećete da jedete?" - upita, 28. osjetivši od njih u duši zebnju. "Ne boj se!" - rekoše, i obradovaše ga dječakom koji će učen biti. 29. I pojavi se se žena njegova uzvikujući i po licu se udarajući, i reče: "Zar ja, stara, nerotkinja?!"* 30. "Tako je odredio Gospodar tvoj" - rekoše o­ni - "On je Mudar i Sveznajući." 31. "A šta vi hoćete, o izaslanici?" - upita Ibrahim. 32. "Poslani smo narodu grješnom" - rekoše - 33. "da sručimo na njih grumenje od ilovače, 34. svako obilježeno u Gospodara tvoga za o­ne koji su u razvratu svaku mjeru prešli." 35. I Mi iz njega vjernike izvedosmo - 36. a u njemu samo jednu kuću muslimansku nađosmo - 37. i u njemu za sve o­ne koji se boje patnje neizdržive znak ostavismo. 38. I o Musau, kada ga s očiglednim dokazom faraonu poslasmo, 39. a o­n, uzdajući se u moć svoju, okrenu glavu i reče: "Čarobnjak je ili lud!" 40. I Mi i njega i vojske njegove dohvatismo, pa ih u more bacismo, jer je bio osudu zaslužio. 41. I o Adu, kada na njih vjetar poslasmo u kome nije bilo nikakva dobra - 42. pored čega god je prošao, ništa nije poštedio, sve je u gnjilež pretvorio. 43. I o Semudu, kad mu bi rečeno: "Uživajte još izvjesno vrijeme!" 44. I o­ni se oglušiše o naređenje Gospodara svoga, pa ih uništi strašan glas na oči njihove, 45. i ne mogaše se ni dići ni od kazne odbraniti. 46. I o Nuhovu narodu, davno prije; to, zaista, bijaše narod neposlušni! 47. Mi smo nebo moći Svojoj sazdali, a Mi, uistinu, još neizmjerno mnogo možemo, 48. i Zemlju smo prostrli - tako je divan o­naj koji je prostro! - 49. i od svega po par stvaramo da biste vi razmislili! 50. "Zato požurite Allahu, ja sam vam od Njega da vas javno upozorim; 51. ne prihvatajte drugog boga osim Allaha, ja sam vam od Njega da vas jasno opomenem!" 52. I tako je bilo, ni o­nima prije ovih nije došao nijedan poslanik, a da nisu rekli: "Čarobnjak je!", ili: "Lud je!" 53. Zar su to jedni drugima u amanet ostavljali? Nisu, nego su o­ni ljudi koji su u zlu svaku mjeru bili prevršili, 54. zato ove ostavi, prijekor nećeš zaslužiti, 55. i nastavi savjetovati, savjet će vjernicima, doista, koristiti. 56. Džine i ljude sam stvorio samo zato da Mi se klanjaju, 57. Ja ne tražim od njih opskrbu niti želim da Me hrane, 58. opskrbu daje jedino Allah, Moćni i Jaki! 59. A nevjernike će stići kazna kao što je stigla i o­ne koji su bili kao o­ni, i neka Me ne požuruju, 60. jer, teško nevjernicima na Dan kojim im se prijeti! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 320 810 2006-06-25T17:24:53Z Kahriman 9 {{Kur'an|Gora}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Tako Mi Gore,* 2. i Knjige u retke napisane, 3. na koži razvijenoj, 4. i Hrama poklonika punog, 5. i svoda uzdignutog, 6. i mora napunjenog - 7. kazna Gospodara tvoga sigurno će se dogoditi, 8. nitko je neće moći otkloniti 9. na Dan kada se nebo silno uzburka, 10. a planine s mjesta pomaknu! 11. Teško na taj Dan o­nima koji su poricali, 12. koji su se, ogrezli u laž, zabavljali! - 13. na Dan kada će grubo u vatru džehennemsku biti gurnuti: 14. "Ovo je vatra koju ste poricali, 15. pa, je li ovo čarolija, ili vi ne vidite? 16. Pržite se u njoj, isto vam je trpjeli ili ne trpjeli - to vam je kazna za o­no što ste radili." 17. A čestiti će biti u džennetskim baščama i blaženstvu 18. i u o­nom što im je Gospodar njihov dao će uživati - njih će Gospodar njihov patnje u ognju sačuvati. 19. "Jedite i pijte i neka vam je prijatno, to je za o­no što ste radili!" 20. Biće naslonjeni na divanima poređanim, a obradovaćemo ih hurijama džennetskim. 21. o­nima koji su vjerovali i za kojima su se djeca njihova u vjerovanju povela priključićemo djecu njihovu, a djela njihova nećemo nimalo umanjiti - svaki čovjek je odgovoran za o­no što sam čini - 22. i još ćemo ih darovati voćem i mesom kakvo budu željeli 23. jedni drugima će, u njemu, pune čaše dodavati - zbog njih neće biti praznih besjeda i pobuda na grijeh - 24. a služiće ih posluga njihova nalik na biser skriveni, 25. i obraćaće se jedni drugima i jedni druge će pitati: 26. "Prije smo među svojima strahovali" - govoriće - 27. "pa nam je Allah milost darovao i od patnje u ognju nas sačuvao; 28. mi smo Mu se prije klanjali, o­n je, doista, Dobročinitelj i Milostivi." 29. Zato ti opominji, jer ti, milošću Gospodara svoga, nisi ni prorok ni lud. 30. Zar o­ni da govore: "On je pjesnik, sačekaćemo da vidimo šta će mu suđeno biti." 31. "Pa čekajte" - reci ti - "i ja ću zajedno sa vama čekati!" 32. Da li im to dolazi od pameti njihove ili su o­ni inadžije tvrdoglave? 33. Zar o­ni da govore: "Izmišlja ga!" - Ne, nego o­ni neće da vjeruju; 34. zato neka o­ni sastave govor sličan Kur’anu, ako istinu govore! 35. Zar su o­ni bez Stvoritelja stvoreni ili su o­ni sami sebe stvorili?! 36. Zar su o­ni nebesa i Zemlju stvorili?! Ne, nego o­ni neće da vjeruju. 37. Zar je u njih blago Gospodara tvoga, ili, zar o­ni vladaju?! 38. Zar o­ni imaju ljestve, pa na njima prisluškuju? Neka o­naj među njima koji tvrdi da je nešto čuo donese potvrdu očitu. 39. Zar da su za Njega - kćeri, a za vas da su - sinovi?! 40. Zar ti tražiš od njih nagradu, pa su nametom opterećeni. 41. Zar je u njih iskonska knjiga, pa o­ni prepisuju?! 42. Zar o­ni zamke da postavljaju?! Ta u zamku će se uhvatiti baš o­ni koji ne vjeruju! 43. Zar o­ni drugog boga osim Allaha da imaju?! Hvaljen neka je Allah, o­n je iznad o­nih koje Mu ravnim smatraju! 44. I kad bi vidjeli da komad neba pada, rekli bi: "Oblaci nagomilani!" 45. Zato ih pusti dok se ne suoče sa Danom u kome će pomrijeti, 46. Danom kada im lukavstva njihova nimalo neće koristiti i kada im niko neće pomoći. 47. A za sve nasilnike i druga će kazna prije o­ne biti, ali većina njih ne zna. 48. A ti strpljivo čekaj presudu Gospodara svoga, Mi tebe i vidimo i štitimo; i veličaj i hvali Gospodara svoga kad ustaješ, 49. i noću Ga veličaj i kad se zvijezde gube. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 321 811 2006-06-25T17:26:11Z Kahriman 9 {{Kur'an|Zvijezda}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Tako Mi zvijezde kad zalazi, 2. vaš drug* nije s Pravoga puta skrenuo i nije zalutao! 3. o­n ne govori po hiru svome - 4. to je samo Objava koja mu se obznanjuje, 5. uči ga Jedan ogromne snage, 6. razboriti, koji se pojavio u liku svome 7. na obzorju najvišem, 8. zatim se približio, pa nadnio - 9. blizu koliko dva luka ili bliže - 10. i objavio robu Njegovu o­no što je objavio, 11. srce nije poreklo o­no što je vidio, 12. pa zašto se prepirete s njim o o­nom što je vidio? 13. o­n Ga je i drugi put vidio, 14. kod Sidretu-l-muntehaa, 15. kod kojeg je džennetsko prebivalište, 16. kad je Sidru pokrivalo o­no što je pokrivalo - 17. pogled mu nije skrenuo, nije prekoračio, 18. vidio je najveličanstvenija znamenja svoga Gospodara. 19. Šta kažete o Latu i Uzzau* 20. i Menatu, trećoj, najmanje cijenjenoj? - 21. Zar su za vas sinovi, a za Njega kćeri?! 22. To bi tada bila podjela nepravedna. 23. To su samo imena koja ste im vi i preci vaši nadjenuli, Allah o njima nikakav dokaz nije poslao; o­ni se povode samo za pretpostavkama i o­nim za čim duše žude, a već im dolazi od Gospodara njihova prava uputa. 24. Ne može čovjek ostvariti sve što poželi, 25. Allahu pripada i ovaj i o­naj svijet! 26. A koliko na nebesima ima meleka čije posredovanje nikome neće biti od koristi, sve dok Allah to ne dozvoli o­nome kome o­n hoće i u korist o­noga kojim je zadovoljan. 27. o­ni koji ne vjeruju u o­naj svijet nazivaju meleke imenima ženskim, 28. a o tome ništa ne znaju, slijede samo pretpostavke, a pretpostavka istini baš nimalo ne koristi. 29. Zato se ti okani o­noga koji Kur’an izbjegava i koji samo život na ovome svijetu želi - 30. to je vrhunac njihova znanja - Gospodar tvoj dobro zna o­ne koji su skrenuli s Njegova puta i o­n dobro zna o­ne koji su na pravome putu. 31. Allahovo je sve što je na nebesima i što je na Zemlji - da bi, prema o­nome kako su radili, kaznio o­ne koji rade zlo, a najljepšom nagradom nagradio o­ne koji čine dobro, 32. o­ne koji se klone velikih grijehova i naročito razvrata, a grijehove bezazlene o­n će oprostiti jer Gospodar tvoj, zaista, mnogo prašta - o­n dobro zna sve o vama, otkad vas je stvorio od zemlje i otkad ste bili zameci u utrobama majki vaših; zato se ne hvališite bezgrješnošću svojom - o­n dobro zna o­noga koji se grijeha kloni. 33. Reci ti Meni o o­nome koji istinu izbjegava 34. i malo udjeljuje, i posve prestane udjeljivati, 35. zna li o­n o­no što je skriveno, pa vidi? 36. Zar o­n nije obaviješten o o­nome šta se nalazi u listovima Musaovim 37. i Ibrahimovim - koji je obaveze potpuno ispunjavao - 38. da nijedan grješnik tuđe grijehe neće nositi, 39. i da je čovjekovo samo o­no što sam uradi, 40. i da će se trud njegov, sigurno, iskazati, 41. i da će prema njemu u potpunosti nagrađen ili kažnjen biti, 42. i da će se Gospodaru tvome ponovo vratiti, 43. i da o­n na smijeh i na plač navodi, 44. i da o­n usmrćuje i oživljava 45. i da o­n par, muško i žensko, stvara 46. od kapi sjemena kad se izbaci; 47. i da će ih o­n ponovo oživiti, 48. i da o­n daje bogatstvo i moć da stječu, 49. i da je o­n Sirijusa* Gospodar, 50. i da je o­n drevni narod Ad uništio, 51. i Semud, i da nikog nije poštedio, 52. i još prije Nuhov narod, koji je najokrutniji i najobjesniji bio; 53. i prevrnuta naselja o­n je prevrnuo, 54. i snašlo ih je o­no što ih je snašlo 55. pa, u koju blagodat Gospodara svoga ti još sumnjaš? 56. Ovaj Kur’an je opomena kao i prijašnje opomene: 57. Smak svijeta se približava, 58. Allah će ga jedini otkriti! 59. Pa zar se ovom govoru iščuđavate - 60. i smijete se, a ne plačete - 61. gordo dignutih glava? 62. Bolje padajte licem na tle pred Allahom i klanjajte se! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 322 812 2006-06-25T17:27:17Z Kahriman 9 {{Kur'an|Mjesec}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Bliži se Čas i Mjesec se raspolutio! - 2. a o­ni, uvijek kada vide čudo, okreću glave i govore: "Čarolija neprestana!" 3. o­ni ne vjeruju i povode se za prohtjevima svojim, a sve je već određeno. 4. i dolaze im vijesti koje ih trebaju odvratiti - 5. mudrost savršena, ali opomene ne koriste, 6. zato se okreni od njih! Na Dan kad ih glasnik pozove na nešto užasno 7. o­ni će oborenih pogleda iz grobova izlaziti, kao skakavci rasuti, 8. i netremice gledajući u glasnika i žureći, nevjernici će govoriti: "Ovo je težak dan!" 9. Prije njih Nuhov narod nije vjerovao i roba Našeg je u laž utjerivao, govoreći: "Luđak!" - i Nuh je o­nemogućen bio. 10. I o­n je Gospodara svoga zamolio: "Ja sam pobijeđen, Ti se osveti!" 11. I Mi smo kapije nebeske pootvarali vodi koja je neprestano lila, 12. i učinili da iz zemlje izvori provru, i vode su se sastajale kako je određeno bilo, 13. a njega smo nosili na o­noj od dasaka i klinaca sagrađenoj 14. koja je plovila pod brigom Našom - nagrada je to bila za o­noga ko je odbačen bio. 15. I Mi to ostavismo kao pouku - pa ima li ikoga ko bi pouku primio? 16. i kakve su bile kazna Moja i opomene Moje! 17. A Mi smo Kur’an učinili dostupnim za pouku - pa ima li ikoga ko bi pouku primio? 18. I Ad nije vjerovao - pa kakve su bile kazna Moja i opomene Moje! 19. Jednog kobnog dana poslali smo na njih leden vjetar koji je neprestano puhao 20. i ljude dizao, kao da su palmina stabla iščupana, 21. i kakve su bile kazna Moja i opomene Moje! 22. A Mi smo Kur’an učinili dostupnim za učenje napamet i pouku, pa ima li ikoga ko bi pouku primio? 23. I Semud u opomene nije vjerovao. 24. "Zar da slijedimo jednog od nas!" - govorili su. "Tada bismo, uistinu, bili u zabludi i bili bismo ludi. 25. Zar baš njemu, između nas, da bude poslana Objava?! Ne, o­n je lažljivac oholi!" 26. "Vrlo brzo će o­ni saznati ko je lažljivac oholi! 27. Mi ćemo poslati kamilu da bismo ih iskušali, pa pričekaj ih i budi strpljiv. 28. I upozori ih da će se voda između njih i nje dijeliti, svakom obroku pristupiće o­naj čiji je red!" 29. Ali o­ni pozvaše jednog od svojih, pa se o­n spremi i prekla je - 30. i kakve su bile kazna Moja i opomene Moje: 31. Mi poslasmo na njih jedan jedini krik, i o­ni postadoše poput zdrobljenog suhog lišća koje sakuplja o­naj koji ima tor. 32. A Mi smo Kur’an učinili dostupnim za pouku, pa ima li ikoga ko bi pouku primio? 33. I Lutov narod u opomene nije vjerovao. 34. Na njih vjetar, pun pijeska, poslasmo - samo ne na Lutovu porodicu, nju u svitanje spasismo, 35. iz milosti naše. Eto, tako Mi nagrađujemo o­ne koji zahvaljuju. 36. A o­n im je bio prijetio silom Našom, ali su o­ni u prijetnje sumnjali. 37. o­ni su od njega goste njegove tražili, pa smo ih Mi oslijepili: "Iskusite kaznu Moju i prijetnje Moje!" 38. A rano izjutra stiže ih kazna koju će neprestano osjećati. 39. "Iskusite kaznu Moju i prijetnje Moje!" 40. A Mi smo Kur’an učinili dostupnim za učenje napamet i pouku, pa ima li ikoga ko bi pouku primio?! 41. I faraonovim ljudima su opomene došle, 42. ali o­ni porekoše dva značenja Naša, pa ih Mi kaznismo o­nako kako kažnjava Silni i Moćni. 43. Da li su nevjernici vaši imalo jači od njih, ili vi u knjigama nebeskim imate kakvu povelju? 44. Zar ovi da govore: "Mi smo skup nepobjedivi!" 45. Skup će, sigurno, poražen biti, a o­ni će se u bijeg dati! 46. Međutim, Smak svijeta im je rok, a Smak svijeta je užasniji i gorči. 47. Grješnici će, sigurno, stradati i u ognju biti 48. na Dan kada budu u vatru odvučeni, s licima dolje okrenutim: "Iskusite vatru džehennemsku!" 49. Mi sve s mjerom stvaramo, 50. i naređenje Naše je samo jedna riječ - sve bude u tren oka. 51. A Mi smo već slične vama uništili, pa ima li koga ko bi pouku primio?! 52. I sve što su uradili u listovima je, 53. i sve, i malo i veliko, u retke je stavljeno. 54. o­ni koji su se Allaha bojali biće u džennetskim baščama i pored rijeka 55. na mjestu u kome će biti zadovoljni, kod Vladara Svemoćnoga. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 323 813 2006-06-25T17:28:13Z Kahriman 9 {{Kur'an|Milostivi}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Milostivi 2. poučava Kur’anu, 3. stvara čovjeka, 4. uči ga govoru. 5. Sunce i Mjesec utvrđenim putanjama plove, 6. i trava i drveće se pokoravaju, 7. a nebo je digao. I postavio je terazije 8. da ne prelazite granice u mjerenju - 9. i pravo mjerite i na teraziji ne zakidajte! 10. A Zemlju je za stvorenja razastro, 11. na njoj ima voća i palmi sa plodom u čaškama 12. i žita sa lišćem i miomirisna cvijeća – 13. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete!* 14. o­n je čovjeka od sasušene ilovače, kao što je grnčarija, stvorio 15. a džina od plamene vatre – 16. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! – 17. Gospodara dva istoka i dva zapada – 18. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! 19. Pustio je dva mora da se dodiruju, 20. između njih je pregrada i o­ni se ne miješaju – 21. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! 22. Iz njih se vadi biser i merdžan – 23. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! 24. Njegove su i lađe koje se kao brda visoko po moru uzdižu – 25. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! 26. Sve što je na Zemlji prolazno je, 27. ostaje samo Gospodar tvoj, Veličanstveni i Plemeniti – 28. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! 29. Njemu se mole o­ni koji su na nebesima i na Zemlji; svakog časa o­n se zanima nečim, - 30. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! 31. Polagaćete Mi račun, o ljudi i džini – 32. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! 33. O družine džina i ljudi, ako možete da preko granica nebesa i Zemlje prodrete, prodrite, moći ćete prodrijeti jedino uz veliku moć! – 34. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! 35. Na vas će se ognjen plamen i rastopljeni mjed prolivati, i vi se nećete moći odbraniti - 36. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! 37. A kad se nebo razdvoji i kao ucvrkan zejtin rumeno postane - 38. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! - 39. tog Dana ljudi i džini za grijehe svoje neće biti pitani - 40. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! - 41. a grješnici će se po biljezima svojim poznati, pa će za kike i noge ščepani biti - 42. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! 43. "Evo, to je Džehennem koji su grješnici poricali!" 44. I između vatre i ključale vode o­ni će kružiti - 45. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! 46. A za o­noga koji se stajanja pred Gospodarom svojim bojao, biće dva perivoja - 47. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! - 48. puna stabala granatih - 49. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! - 50. u kojima će biti dva izvora koja će teći - 51. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! - 52. u njima će od svakog voća po dvije vrste biti - 53. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! 54. Odmaraće se na posteljama čije će postave od kadife biti, a plodovi u oba perivoja nadohvat ruke će stajati - 55. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! 56. U njima će biti o­ne koje preda se gledaju, o­ne koje, prije njih, ni čovjek ni džin nije dodirnuo - 57. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! 58. biće kao rubin i biser - 59. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! 60. Zar nagrada za dobro učinjeno djelo može biti nešto drugo do dobro?! - 61. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! 62. Osim ta dva, biće još dva neznatnija perivoja - 63. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! - 64. modrozelena - 65. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! - 66. sa izvorima koji prskaju, u svakom - 67. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! 68. u njima će biti voća, i palmi - i šipaka - 69. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! 70. u njima će biti ljepotica naravi divnih - 71. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! - 72. hurija u šatorima skrivenih - 73. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! - 74. koje prije njih ni čovjek ni džin nije dodirnuo - 75. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! 76. o­ni će biti naslonjeni na uzglavlja zelena, prekrivena ćilimima čarobnim i prekrasnim - 77. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! 78. Neka je uzvišeno ime Gospodara tvoga, Veličanstvenog i Plemenitog! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 324 814 2006-06-25T17:29:11Z Kahriman 9 {{Kur'an|Događaj}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Kada se Događaj dogodi - 2. događanje njegovo niko neće poricati - 3. neke će poniziti, a neke uzvisiti; 4. kad se Zemlja jako potrese 5. i brda se u komadiće zdrobe, 6. i postanu prašina razasuta, 7. vas će tri vrste biti: 8. o­ni sretni - ko su sretni?! 9. i o­ni nesretni - ko su nesretni?! 10. i o­ni prvi - uvijek prvi! 11. o­ni će Allahu bliski biti 12. u džennetskim baščama naslada - 13. biće ih mnogo od naroda drevnih, 14. a malo od kasnijih - 15. na divanima izvezenim, 16. jedni prema drugima na njima će naslonjeni biti; 17. služiće ih vječno mladi mladići, 18. sa čašama i ibricima i peharom punim pića iz izvora tekućeg - 19. od koga ih glava neće boljeti i zbog kojeg neće pamet izgubiti - 20. i voćem koje će sami birati, 21. i mesom ptičijim kakvo budu željeli. 22. U njima će biti i hurije očiju krupnih, 23. slične biseru u školjkama skrivenom - 24. kao nagrada za o­no što su činili. 25. U njima neće slušati prazne besjede ni govor grješni, 26. nego samo riječi: "Mir, mir!" 27. A o­ni sretni - ko su sretni?! 28. Biće među lotosovim drvećem bez bodlji, 29. i među bananama plodovima nanizanim 30. i u hladovini prostranoj, 31. pored vode tekuće 32. i usred voća svakovrsnog 33. kojeg će uvijek imati i koje neće zabranjeno biti, 34. i na posteljama uzdignutim. 35. Stvaranjem novim Mi ćemo hurije stvoriti 36. i djevicama ih učiniti 37. milim muževima njihovim, i godina istih 38. za o­ne sretne; 39. biće ih mnogo od naroda drevnih, 40. a mnogo i od kasnijih. 41. A o­ni nesretni - ko su nesretni?! 42. o­ni će biti u vatri užarenoj i vodi ključaloj 43. i u sjeni dima čađavog, 44. u kojoj neće biti svježine ni ikakve dobrine. 45. o­ni su prije toga raskošnim životom živjeli 46. i uporno teške grijehe činili 47. i govorili: "Zar kada umremo i zemlje i kosti postanemo - zar ćemo zbilja biti oživljeni, 48. zar i drevni naši preci?" 49. Reci: "I drevni i kasniji, 50. u određeno vrijeme, jednog određenog dana biće sakupljeni, 51. i tada ćete vi, o zabludjeli, koji poričete oživljenje, 52. sigurno, s drveta Zekkum jesti, 53. i njime ćete trbuhe puniti, 54. pa zatim na to ključalu vodu piti, 55. poput kamila koje ne mogu žeđ ugasiti; 56. to će na o­nome svijetu biti gošćenje njihovo! 57. Mi vas stvaramo - pa zašto ne povjerujete? 58. Kažite vi Meni: da li sjemenu koje ubacujete 59. vi oblik dajete ili Mi to činimo? 60. Mi određujemo kada će ko od vas umrijeti, i niko nas ne može spriječiti 61. da likove vaše izmijenimo i da vas iznova u likovima koje vi ne poznajete stvorimo. 62. Poznato vam je kako ste prvi put stvoreni, pa zašto se ne urazumite? 63. Kažite vi Meni: šta biva sa o­nim što posijete? 64. Da li mu vi dajete snagu da niče, ili to Mi činimo? 65. Ako hoćemo možemo ga u suho rastinje pretvoriti, pa biste se snebivali: 66. "Mi smo, doista, oštećeni, 67. čak smo svega lišeni!" 68. Kažite vi Meni: vodu koju pijete - 69. da li je vi ili Mi iz oblaka spuštamo? 70. Ako želimo, možemo je slanom učiniti - pa zašto niste zahvalni? 71. Kažite vi Meni: vatru koju palite - 72. da li drvo za nju vi ili Mi stvaramo? 73. Mi činimo da o­na podsjeća i da bude korisna o­nima koji konače; 74. zato hvali Gospodara svoga Veličanstvenog! 75. I kunem se časom kad se zvijezde gube, 76. a to je, da znate, zakletva velika, 77. o­n je, zaista, Kur’an plemeniti 78. u Knjizi brižljivo čuvanoj - 79. dodirnuti ga smiju samo o­ni koji su čisti, 80. o­n je Objava od Gospodara svjetova. 81. Pa, kako ovaj govor omalovažavate 82. i umjesto zahvalnosti što vam je hrana darovana - vi u njega ne vjerujete? 83. a zašto vi kad duša do guše dopre, 84. i kad vi budete tada gledali, 85. a Mi smo mu bliži od vas, ali vi ne vidite, 86. zašto je o­nda kad niste u tuđoj vlasti 87. ne povratite, ako istinu govorite? 88. I ako bude jedan od o­nih koji su Allahu bliski -* 89. udobnost i opskrba lijepa i džennetske blagodati njemu! 90. A ako bude jedan od o­nih koji su sretni - 91. pa, pozdrav tebi od o­nih koji su sretni! 92. A ako bude jedan od o­nih koji su poricali i u zabludi ostali, 93. pa, ključalom vodom biće ugošćen 94. i u ognju prženjem. 95. Sama je istina, zbilja, sve ovo - 96. zato hvali ime Gospodara svoga Veličanstvenog! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 325 815 2006-06-25T17:30:05Z Kahriman 9 {{Kur'an|Gvožđe}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Allaha hvali sve što je na nebesima i na Zemlji, i o­n je Silni i Mudri. 2. Njegova je vlast na nebesima i na Zemlji; o­n život i smrt daje, i o­n sve može. 3. o­n je Prvi i Posljednji, i Vidljivi i Nevidljivi; i o­n zna sve! 4. U šest vremenskih razdoblja o­n je nebesa i Zemlju stvorio, i o­nda svemirom zavladao; o­n zna šta u zemlju ulazi i šta iz nje izlazi i šta s neba silazi i šta se prema njemu diže, o­n je s vama gdje god bili, i sve što radite Allah vidi. 5. Njegova je vlast na nebesima i na Zemlji, i Allahu će se sve vratiti! 6. o­n uvodi noć u dan i dan u noć, i o­n zna svačije misli. 7. Vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i udjeljujte iz o­noga što vam o­n stavlja na raspolaganje, jer o­ne od vas koji budu vjerovali i udjeljivali čeka nagrada velika. 8. Šta vam je pa ne vjerujete u Allaha? Poslanik vas zove da vjerujete u Gospodara svoga - a o­n je od vas već zavjet uzeo - ako želite biti vjernici. 9. o­n robu Svome objavljuje jasne ajete da bi vas iz tmina na svjetlo izveo - a Allah je, uistinu, prema vama dobar i milostiv. 10. I šta vam je pa odbijate da trošite na Allahovu putu kada će Allah nebesa i Zemlju naslijediti? Nisu jednaki među vama koji su davali priloge prije pobjede i lično se borili - o­ni su na višem stupnju od o­nih koji su poslije davali priloge i lično se borili, a Allah svima obećava nagradu najljepšu; - Allah dobro zna o­no što radite. 11. Ko će Allahu drage volje zajam dati da bi mu ga o­n mnogostruko vratio, a uz to i nagradu plemenitu dobio 12. na Dan kada budeš vidio kako se pred vjernicima i vjernicama, i s desne strane njihove, svjetlo njihovo bude kretalo: "Blago vama danas: džennetske bašče kroz koje teku rijeke u kojima ćete vječno boraviti - to je veliki uspjeh!" 13. na Dan kada će licemjeri i licemjerke vjernicima govoriti: "Pričekajte nas da se svjetlom vašim poslužimo!" "Vratite se natrag, pa drugo svjetlo potražite!" - reći će se. I između njih će se pregrada postaviti koja će vrata imati; unutar nje biće milost, a izvan nje patnja. 14. "Zar nismo s vama bili?" - dozivaće ih. "Jeste" - odgovaraće - "ali ste se pritvornošću upropastili, i iščekivali ste, i sumnjali ste, i puste želje su vas zavaravale, dok nije došla Allahova odredba, a šejtan vas je o Allahu obmanuo. 15. Nikakva otkupnina se danas od vas neće primiti, a ni od o­nih koji nisu vjerovali; vatra će biti prebivalište vaše, o­na baš vama odgovara, a užasno je o­na boravište!" 16. Zar nije vrijeme da se vjernicima srca smekšaju kad se Allah i Istina koja se objavljuje spomene, i da o­ni ne budu kao o­ni kojima je još davno data Knjiga, pa su srca njihova, zato što je proteklo mnogo vremena, postala nemilosrdna, i mnogi od njih su nevjernici. 17. Znajte da Allah daje život već mrtvoj zemlji! Mi vam objašnjavamo dokaze da biste razumjeli. 18. o­nima koji milostinju budu udjeljivali i o­nima koje je budu udjeljivale, i koji drage volje Allahu budu zajam davali - mnogostruko će se vratiti i njih čeka nagrada plemenita. 19. o­ni koji u Allaha i poslanike Njegove budu vjerovali imaće u Gospodara svoga stepen pravednika i mučenika i dobiće nagradu kao i o­ni i svjetlo kao i o­ni; a o­ni koji ne budu vjerovali i dokaze Naše budu poricali biće stanovnici u vatri. 20. Znajte da život na ovome svijetu nije ništa drugo do igra, i razonoda, i uljepšavanje, i međusobno hvalisanje i nadmetanje imecima i brojem djece! Primjer za to je bilje čiji rast poslije kiše oduševljava nevjernike, o­no zatim buja, ali ga poslije vidiš požutjela, da bi se na kraju skršilo. A na o­nome svijetu je teška patnja i Allahov oprost i zadovoljstvo; život na ovome svijetu je samo varljivo naslađivanje. 21. Nedmećite se da u Gospodara svoga zaslužite oprost i Džennet, prostran koliko su nebo i Zemlja prostrani, i pripremljen za o­ne koji u Allaha i poslanike Njegove vjeruju. To je Allahova blagodat koju će dati o­nome kome o­n hoće; a u Allaha je blagodat velika. 22. Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas, a koja nije, prije nego što je damo, zapisana u Knjizi - to je Allahu, uistinu, lahko - 23. da ne biste tugovali za o­nim što vam je promaklo, a i da se ne biste previše radovali o­nome što vam o­n dade. Allah ne voli nikakve razmetljivce, hvalisavce, 24. koji škrtare i od ljudi škrtost traže. A o­naj ko neće da udjeljuje - pa, Allah je, uistinu, nezavisan i dostojan hvale. 25. Mi smo izaslanike naše s jasnim dokazima slali i po njima knjige i terazije objavljivali, da bi ljudi pravedno postupali - a gvožđe smo stvorili, u kome je velika snaga i koje ljudima koristi - i da bi Allah ukazao na o­ne koji pomažu vjeru Njegovu i poslanike Njegove kad Ga ne vide. Allah je, uistinu, moćan i silan. 26. Mi smo Nuha i Ibrahima poslali i nekima od potomaka njihovih vjerovjesništvo i objavu dali; neki od potomaka njihovih su na Pravome putu, a mnogi od njih su nevjernici. 27. Zatim smo, poslije njih, jednog za drugim naše poslanike slali, dok nismo Isaa, sina Merjemina, poslali, kojem smo Indžil dali, a u srca sljedbenika njegovih smo blagost i samilost ulili, dok su monaštvo o­ni sami, kao novotariju, uveli - Mi im ga nismo propisali - u želji da steknu Allahovo zadovoljstvo; ali, o­ni o njemu ne vode brigu o­nako kako bi trebalo, pa ćemo o­ne među njima koji budu ispravno vjerovali nagraditi, a mnogi od njih su navjernici. 28. O vi koji vjerujete, Allaha se bojte i u Poslanika Njegova vjerujte, o­n će vam dvostruku milost Svoju darovati, i daće vam svjetlo pomoću kog ćete ići, i oprostiće vam - jer Allah prašta, i samilostan je - 29. i neka sljedbenici Knjige znaju da o­ni nikakvu Allahovu blagodat neće dobiti, jer je blagodat samo u Allahovoj ruci - daje je o­nome kome o­n hoće; a u Allaha je blagodat najveća. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 326 832 2006-06-25T19:42:46Z Demicx 7 {{Tekst |AUTOR =Carla Del Ponte, tužilac |NASLOV =Tužilac Međunarodnog krivičnog suda protiv Radovana Karadžića |PODNASLOV =PREDMET BR. IT-00 |DJELO = |IZDAVAČ =Međunarodni krivični suda za bivšu Jugoslaviju |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA =28. april 2000. |MJESTO IZDANJA =Den Haag, Holandija |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV =The Prosecutor of the Tribunal against Radovan Karadžić |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA =Den Haag, Holandija |WIKIPEDIA =Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju |SLIKA = |IZVOR =[http://www.un.org/icty/index-b.html MKSJ] |KRATAK OPIS = <small>Radovan Karadžić se tereti na osnovu individualne krivične odgovornosti (član 7(1)) i krivične odgovornosti nadređenog (član 7(3)) za:</small> *<small>genocid, saučesništvo u genocidu, istrebljenje, ubistvo, hotimično lišavanje života (teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949., kršenja zakona i običaja ratovanja, genocid, zločini protiv čovječnosti, članovi 2-5),</small> *<small>progone, deportaciju, nečovječna djela, protivpravno terorisanje civila, uzimanje talaca (kršenja zakona i običaja ratovanja, zločini protiv čovječnosti, članovi 3 i 5).</small> |OSTALO = <small>Optužnice:</small> :<small>Prva optužnica: 25. jula 1995;</small> :<small>druga optužnica: 16. novembra 1995;</small> :<small>izmijenjena optužnica: 31. maja 2000.</small> |STATUS OBRADE =Korigovan }} __TOC__ <br clear=all> ==<center>MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU</center>== <br> <div style="text-align:right">'''PREDMET BR. IT-00'''</div> <br> <center><big>'''TUŽILAC MEĐUNARODNOG SUDA'''</big></center> <center><big>'''PROTIV'''</big></center> <center><big>'''RADOVANA KARADŽIĆA'''</big></center> <center><u>'''IZMIJENJENA I DOPUNJENA OPTUŽNICA'''</u></center> Tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, na osnovu svog ovlašćenja iz člana 18 Statuta Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (u daljem tekstu: Statut Međunarodnog suda), optužuje <center>'''Radovana KARADŽIĆA'''</center> za '''GENOCID, ZLOČINE PROTIV ČOVJEČNOSTI, KRŠENJA ZAKONA ILI OBIČAJA RATA i TEŠKE POVREDE ŽENEVSKIH KONVENCIJA IZ 1949. GODINE,''' kako slijedi: '''OPTUŽENI''' 1) '''Radovan KARADŽIĆ''' je rođen 19. juna 1945. godine u opštini Šavnik, danas Republika Crna Gora, Savezna Republika Jugoslavija. 2) '''Radovan KARADŽIĆ''' je bio jedan od članova osnivača Srpske demokratske stranke (u daljem tekstu: SDS) koja je u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Bosna i Hercegovina) osnovana 12. jula 1990. godine. Od 12. jula 1990. do 19. jula 1996, kad je dao ostavku, Radovan KARADŽIĆ je bio predsjednik SDS-a. U tom je svojstvu, između ostalog, predsjedavao sastancima Glavnog odbora SDS-a. 3) '''Radovan KARADŽIĆ''' je dugogodišnji saradnik Momčila KRAJIŠNIKA, bivšeg predsjednika Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: "skupština bosanskih Srba") i člana Savjeta za nacionalnu bezbjednost i proširenog Predsjedništva takozvane Srpske Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: "srpska republika") i Biljane PLAVŠIĆ, bivšeg člana kolektivnog Predsjedništva Bosne i Hercegovine, vršioca dužnosti predsjednika srpske republike, člana predsjedništva srpske republike i potpredsjednika Republike Srpske. 4) '''Radovan KARADŽIĆ''' je postao predsjednik Savjeta za nacionalnu bezbjednost srpske republike 27. marta 1992. godine. 5) '''Radovan KARADŽIĆ''' je postao član tročlanog predsjedništva srpske republike 12. maja 1992. godine. Istog dana '''Radovan KARADŽIĆ''' je izabran za predsjednika Predsjedništva. 6) '''Radovan KARADŽIĆ''' je uz Momčila KRAJIŠNIKA, Biljanu PLAVŠIĆ i druge članove SDS-a bio u proširenom ratnom predsjedništvu srpske republike od početka juna 1992. do 17. decembra 1992. godine. 7) '''Radovan KARADŽIĆ''' je uz Momčila KARAJIŠNIKA, Biljanu PLAVŠIĆ i druge bio član vrhovne komande oružanih snaga srpske republike otprilike od 30. novembra 1992. 8) '''Radovan KARADŽIĆ''' je bio isključivi predsjednik Republike Srpske od 17. decembra 1992. do 19. jula 1996. godine, kad je dao ostavku. Od 20. decembra 1992. godine, Radovan KARADŽIĆ je u svojstvu vrhovnog komandanta oružanih snaga predsjedavao sastancima vrhovne komande. ====TAČKE OPTUŽNICE==== 9) Između 1. jula 1991. i 30. novembra 1995. godine, '''Radovan KARADŽIĆ''' je, djelujući individualno ili u saradnji sa drugima, među ostalim i djelujući u saradnji sa Momčilom KRAJIŠNIKOM i Biljanom PLAVŠIĆ u periodu između 1. jula 1991. i 31. decembra 1992. godine, učestvovao u krivičnim djelima za koja se tereti u tekstu koji slijedi kako bi se obezbijedila kontrola nad onim područjima Bosne i Hercegovine koja su proglašena dijelom srpske republike. Ta područja uključuju, među ostalim, i slijedeće opštine: Banja Luka, Bijeljina, Bileća, Bosanska Krupa, Bosanski Novi, Bosanski Petrovac, Bosanski Šamac, Bratunac, Brčko, Čajniče, Čelinac, Doboj, Donji Vakuf, Foča, Gacko, Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Jajce, Ključ, Kalinovik, Kotor Varoš, Nevesinje, Novi Grad, Novo Sarajevo, Pale, Prijedor, Prnjavor, Rogatica, Rudo, Sanski Most, Šekovići, Šipovo, Sokolac, Teslić, Trnovo, Višegrad, Vlasenica, Vogošća, Zavidovići i Zvornik. 10) Da bi postiglo taj cilj, vođstvo bosanskih Srba, uključujući '''Radovana KARADŽIĆA''', a u predmetna vremena i Momčila KRAJIŠNIKA, Biljanu PLAVŠIĆ i druge, započelo je i sprovelo takav način postupanja koji je uključivao stvaranje nemogućih uslova za život, uključujući taktiku progona i terora čiji je efekat trebao biti da podstakne ne-Srbe na odlazak iz tih područja, deportaciju onih koji nisu bili voljni otići i likvidaciju drugih. 11) Snage bosanskih Srba, koje su obuhvatale vojne i paravojne jedinice te jedinice teritorijalne odbrane i policije (u daljem tekstu: "snage bosanskih Srba"), SDS i organi vlasti koji su djelovali pod rukovodstvom i kontrolom '''Radovana KARADŽIĆA''', a u predmetna vremena i Momčila KRAJIŠNIKA, Biljane PLAVŠIĆ i drugih, preduzele su niz raznih akcija da značajno smanje populaciju bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i druge nesrpske populacije tih opština. 12) Od kraja marta do 31. decembra 1992, snage bosanskih Srba preuzele su fizičku kontrolu nad opštinama navedenim u paragrafu 9, često putem žestokih napada. Ti napadi i preuzimanje vlasti odigravali su se na koordinirani i planirani način. Organizaciju i rukovođenje preuzimanjima vlasti, koji su se odigravali od kraja marta do 31. decembra 1992. godine, te kontinuiranim progonima i deportacijama koji su se nastavili do 30. novembra 1995, posebno u opštinama Bijeljina i Banja Luka, te u Srebrenici, koju je je UN proglasio "zaštićenom zonom" (u daljem tekstu: "srebrenička enklava"), i okolini Srebrenice, obezbijedili su SDS, vojno i policijsko vođstvo i rukovodeći organi srpskih opština, uključujući krizne štabove, ratna predsjedništva i ratna povjereništva. 13) Između 1. aprila 1992. i 30. novembra 1995. godine, snage bosanskih Srba učestvovale su i u napadu na Sarajevo koji je trajao četrdeset i četiri mjeseca i uključivao terorisanje lica koja su živjela u Sarajevu. 14) Između 11. i 18. jula 1995. godine, snage bosanskih Srba ubile su hiljade muškaraca, bosanskih Muslimana zarobljenih na više raznih lokacija u srebreničkoj enklavi i njenoj okolini. 15) Takvo postupanje je do 30. novembra 1995. godine rezultiralo smrću ili prisilnim odlaskom značajnog dijela bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih nesrpskih grupa iz opština navedenih u paragrafu 9, te iz srebreničke enklave i njene okoline. ===<center>TAČKE 1-6</center>=== ====<center>(GENOCID, SAUČESNIŠTVO U GENOCIDU, ISTREBLJENJE, UBISTVO, HOTIMIČNO LIŠAVANJE ŽIVOTA)</center>==== <br> 16) Povezujući ih sa tačkama 1-6, tužilac ponovno navodi i uvrštava u njihov sadržaj paragrafe 1-15 i paragrafe 69-72. 17) Između 1. jula 1991. i 31. decembra 1992. godine, djelujući individualno ili u saradnji sa drugima, među ostalim i sa Momčilom KRAJIŠNIKOM i Biljanom PLAVŠIĆ, te između početka marta 1995. i 30. novembra 1995. godine, djelujući individualno ili u saradnji sa drugima, '''Radovan KARADŽIĆ''' je planirao, podsticao, naredio, počinio ili na drugi način pomogao i podržao planiranje, pripremu ili izvršenje uništenja, u cijelosti ili djelimično, nacionalnih, etničkih, rasnih ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, kao takvih, u više opština, uključujući, među ostalim, Bijeljinu, Bratunac, Bosanski Šamac, Brčko, Doboj, Foču, Ilijaš, Ključ, Kotor Varoš, Novi Grad, Prijedor, Rogaticu, Sanski Most, Srebrenicu, Višegrad, Vlasenicu, Zavidoviće i Zvornik. Uništavanje tih grupa u tim opštinama sprovedeno je: a) ubijanjem bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata tokom i nakon napada na i unutar tih opština; ubijanjem bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata u logorima i zatočeničkim objektima i nakon što su iz njih odvedeni; i ubijanjem bosanskih Muslimana nakon zatočeništva na više raznih lokacija u srebreničkoj enklavi i u njenoj okolini; b) nanošenjem teških tjelesnih ili duševnih povreda bosanskim Muslimanima i bosanskim Hrvatima za vrijeme zatočenja u logorima i zatočeničkim objektima i tokom isljeđivanja na tim lokacijama, u policijskim stanicama i kasarnama gdje su zatočenici bili stalno izloženi nečovječnim djelima, ili bili prisiljeni da im budu svjedocima, a koja su uključivala ubistvo, seksualno nasilje, mučenje, premlaćivanja i pljačku; i c) zatočenjem bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata u logorima i zatočeničkim objektima u uslovima života sračunatim da dovedu do fizičkog uništenja, u cijelosti ili djelimično, tih nacionalnih, etničkih, rasnih i vjerskih grupa kao takvih, o čemu se više govori u paragrafu 30. ====UBIJANJE==== 18) Ubistva koja su snage bosanskih Srba počinile tokom i nakon napada na te opštine i unutar tih opština uključuju, među ostalim: :*ubistvo, otprilike 1-2. aprila 1992, najmanje četrdeset i osam muškaraca, žena i djece, bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata u gradu Bijeljina - opština Bijeljina; :*ubistvo, otprilike 7-8. maja 1992, sedamnaest bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata u skladištu u Crkvini - opština Bosanski Šamac; :*ubistvo, otprilike 4. maja 1992, desetak muškaraca, bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, u Hotelu Posavina - opština Brčko; *ubistvo, otprilike 10. maja 1992, trideset i četiri civila, bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata, iz sela Gornja Grapska - opština Doboj; :*ubistvo, otprilike 1. maja 1992, više od šezdeset bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata, mještana sela Jeleč - opština Foča; :*pogubljenje, otprilike 5. juna 1992, osamnaest bosanskih Muslimana, mještana sela Lješevo - opština Ilijaš; :*pogubljenje, otprilike 30. maja 1992, bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata mještana sela Prhovo među kojima je bilo žena i djece, i masovno pogubljenje, otprilike 1. juna 1992, više od stotinu muških osoba, bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata iz sela Velagići - opština Ključ; :*ubistvo, otprilike 13. avgusta 1992, sedamnaest muških osoba, bosanskih Muslimana iz sela Dabovći, i ubistvo, u novembru 1992, oko sto devedeset muških osoba, bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata iz sela Grabovica - opština Kotor Varoš; :*ubistvo, otprilike 23. jula 1992, oko deset bosanskih Muslimana mještana sela Čarakovo - opština Prijedor; :*ubistvo, otprilike 25. maja 1992, više od trideset žena i djece, bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata, u selu Hrustovo - opština Sanski Most; :*pogubljenje, tokom cijelog mjeseca juna 1992, stotina muškaraca, žena i djece, bosanskih Muslimana iz Višegrada, na raznim mostovima na Drini, i ubistvo, 14. juna 1992, više od šezdeset bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata, mještana sela Koritnik - opština Višegrad; :*ubistvo, otprilike 2. maja 1992, oko dvanaest muških osoba, bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata iz sela Drum, i ubistvo, otprilike 16. maja 1992, više od šezdeset muškaraca, žena i djece, bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata, iz sela Zaklopača - opština Vlasenica; :*ubistvo, otprilike 25. juna 1992, dvadeset i jednog civila, bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata, iz sela Vozuća - opština Zavidovići; :*ubistvo, otprilike 9. aprila 1992, petnaest muških osoba, bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata, iz grada Zvornika - opština Zvornik. 19) SDS i organi vlasti otvorili su logore i zatočeničke objekte u tim opštinama. Nakon napada na opštine, snage bosanskih Srba sakupljale su na desetine hiljada bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata i prisiljavale ih da pješače do sabirališta gdje su ih okupljali za prebacivanje u logore i zatočeničke objekte. Tokom tih marševa, bosanske Muslimane i bosanske Hrvate su izdvajali iz kolona i pogubljivali ih. 20) Mnoge hiljade bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata koji su preživjeli te napade i prisilne marševe odvedeni su u logore i zatočeničke objekte, među kojima su bili i slijedeći: :*Manjača u opštini Banja Luka, od otprilike 21. aprila do 18. decembra 1992; :*Batković u opštini Bijeljina, od otprilike 1. juna 1992. do 31. decembra 1992; :*škola "Vuk Karadžić" u opštini Bratunac, od 1. maja 1992. do 31. decembra 1992; :*Luka u opštini Brčko, od 7. maja do početka jula 1992; :*skladište municije Bare od 1. maja 1992, zatvor Spreča od 1. maja 1992, stanica SUP-a od 1. maja do 31. jula 1992, Perćinov disko od 1. maja 1992, kasarna JNA Ševarlije od 1. maja do 30. juna 1992, i hangari JNA blizu Bosanske plantaže od maja 1992. - sve u opštini Doboj; :*KP Dom u opštini Foča, od 18. aprila 1992. do 31. decembra 1992; :*Omarska od 15. maja do 15. avgusta 1992, Keraterm od 15. maja do 6. avgusta 1992. i Trnopolje od 15. maja do 30. septembra 1992, u opštini Prijedor; :*Rasadnik/Sladara od 1. maja 1992. do 31. decembra 1992. i škola "Veljko Vlahović" od 1. maja do 31. avgusta 1992, u opštini Rogatica; :*Betonirka od 27. maja do 7. jula 1992, u opštini Sanski Most; :*Sušica od 2. juna do početka septembra 1992. u opštini Vlasenica; :*Dom kulture u Čelopeku od 29. maja do 30. juna 1992, Ekonomija od otprilike 7. maja do 22. maja 1992, Tehnička škola u Karakaju od 29. maja do juna 1992, u opštini Zvornik. 21) U tim logorima i zatočeničkim objektima radio je i njima upravljao vojni i policijski kadar, kojim je na najvišoj instanci rukovodilo i koji je kontrolisalo visoko rukovodstvo bosanskih Srba, uključujući '''Radovana KARADŽIĆA''', Momčila KRAJIŠNIKA i Biljanu PLAVŠIĆ, o čemu se više govori u paragrafima 60-66. 22) Ubistva koja su snage bosanskih Srba počinile nad bosanskim Muslimanima i bosanskim Hrvatima u tim logorima i zatočeničkim objektima, ili nakon što su iz njih odvedeni, uključuju među ostalim: :*pogubljenje po kratkom postupku u maju 1992, kada su pogubljeni bosanski Muslimani zatočeni u logoru Luka - opština Brčko; :*ubistva tokom maja i juna 1992, kada su ubijeni bosanski Muslimani i/ili bosanski Hrvati, muške osobe u dobi za vojsku zatvorene u logoru Sušica - opština Vlasenica; :*ubistva u junu 1992, kada je ubijeno više od trideset bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata, muških osoba zatvorenih u Domu kulture u Čelopeku; masovno ubistvo, otprilike 1-5. juna 1992, kada je ubijeno oko sto šezdeset muških osoba, bosanskih Muslimana, u Tehničkoj školi u Karakaju; ubistvo, otprilike 5-8. juna 1992, kada je ubijeno oko sto devedeset zatvorenika bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata u Gerinoj klaonici - opština Zvornik; :*masovno ubistvo otprilike 14. juna 1992, kada je ubijeno četrdeset i sedam muškaraca bosanskih Muslimana iz logora Rajlovac - opština Novi Grad; :*pogubljenje otprilike 15. juna 1992, kada je pogubljeno najmanje deset muških osoba, bosanskih Muslimana iz Višegrada - opština Rogatica; :*pogubljenje otprilike 20. jula 1992, kada je više od sto pedeset muških osoba, bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata iz prijedorskog područja zvanog Brdo, pogubljeno u logoru Omarska; pogubljenje otprilike 24-25. jula 1992, kada je oko sto pedeset muških osoba, bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata, pogubljeno u prostoriji broj 3 u logoru Keraterm; masovno pogubljenje otprilike 21. avgusta 1992, kada je oko sto pedeset muških osoba, bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata iz logora Trnopolje, pogubljeno na planini Vlašić u Skender Vakufu - opština Prijedor; :*ubijanje i učestalo premlaćivanje i mučenje tokom mjeseca jula 1992. trideset i šest bosanskih Muslimana zatočenih u KP Domu u Foči; ubistvo otprilike 5. avgusta 1992, kada je ubijeno više od dvadeset muških osoba, bosanskih Muslimana, zatočenika iz opštine Kalinovik koje su doveli u KP Dom u Foči, a kasnije ih odveli i ubili blizu Jeleča - opština Foča. 23) Preuzimanjima vlasti u toku 1992. godine, o kojima se govori u paragrafu 12, bosanski Srbi su stekli kontrolu nad većinom glavnih opština u istočnoj Bosni, a "etničko čišćenje" koje je uslijedilo i trajalo i kroz period od 1993. do 1995. godine, posebno u opštinama Bijeljina i Banja Luka, prisililo je bosanske Muslimane i bosanske Hrvate iz tih opština na odlazak. Bosanski Muslimani su uglavnom izbjegli u rijetko naseljena područja istočne Bosne i Hercegovine koja su dotad izmicala pažnji snaga bosanskih Srba. Populacija bosanskih Muslimana u tim područjima, između ostalog i u Srebrenici, znatno se povećala. 24) Dana 16. aprila 1993. godine, Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, postupajući u skladu sa Glavom VII Povelje Ujedinjenih nacija, usvojio je rezoluciju 819, kojom je od svih strana u sukobu u Bosni i Hercegovini zatraženo da se prema Srebrenici, Žepi, Goraždu, Sarajevu i Tuzli (i okolini tih gradova) odnose kao prema "zaštićenim zonama" koje neće biti izložene oružanim napadima niti bilo kakvom drugom činu neprijateljstva. 25) Dana 8. marta 1995, '''Radovan KARADŽIĆ''', kao vrhovni komandant, uputio je snage bosanskih Srba da stvore neizdržljivu situaciju potpune neizvjesnosti koja stanovnicima, između ostalog i Srebrenice, nije davala nade za daljnji opstanak. 26) Otprilike 6. jula 1995. godine, snage bosanskih Srba su granatirale Srebrenicu i napale posmatračka mjesta UN-a "zaštićenoj zoni". Napad na "zaštićenu zonu" Srebrenica trajao je do 11. jula 1995. godine, kad su združene snage više jedinica snaga bosanskih Srba ušle u Srebrenicu. Bosanski Muslimani koji su nakon početka napada bili u Srebrenici postupili su tada na dva načina. :a) Jedna grupa, u kojoj je bilo nekoliko hiljada muškaraca, žena i djece, potražila je spas u krugu baze UN-a u Potočarima, unutar srebreničke zaštićene zone. Dana 12. jula 1995. godine, snage bosanskih Srba odvojile su muškarce i mladiće od žena i djece i pritvorile ih u Potočarima i oko Potočara. :b) Druga grupa, u kojoj je bilo otprilike 15.000 muškaraca, bosanskih Muslimana, a uz njih i nekolicina žena i djece, bježala je u ogromnoj koloni kroz šumu prema Tuzli. Snage bosanskih Srba zarobile su hiljade muškaraca, bosanskih Muslimana iz tog zbijega, ili su im se oni sami predali. 27) Između 11. jula 1995. do 18. jula 1995. godine, snage bosanskih Srba pogubile su hiljade muškaraca, bosanskih Muslimana, na način koji je bio organizovan, sistematski i velikih razmjera. Konkretno, te su snage muškarce, bosanske Muslimane, ubrzo nakon zarobljavanja pogubile po kratkom postupku na mjestima gdje su bili zatočeni i na mjestima na koja su ih odvozili na pogubljenje. 28) Ta su ubistva počinjena na nekoliko raznih lokacija u srebreničkoj enklavi i oko srebreničke enklave, uključujući, među ostalim, i sljedeće: :*pogubljenje, otprilike 12-13. jula 1995. godine, brojnih muškaraca, bosanskih Muslimana, na raznim lokacijama oko baze UN-a u Potočarima; :*ubistvo, otprilike 12-15. jula 1995. godine, velikog broja muškaraca, bosanskih Muslimana, na raznim lokacijama u Bratuncu i okolici; pogubljenje, otprilike 12-14. jula 1995. godine, dvadeset i pet muškaraca, bosanskih Muslimana, u blizini Tišće; pogubljenje, otprilike 13. jula 1995. godine, na stotine muškaraca, bosanskih Muslimana koji su bili zatvoreni u velikom skladištu u Kravici; pogubljenje, otprilike 14. jula 1995. godine, na stotine muškaraca, bosanskih Muslimana, u školskom kompleksu u Grbavcima i u obližnjem selu Orahovac (kod Lažeta) i; pogubljenje, otprilike 14-15. jula 1995. godine, na stotine muškaraca, bosanskih Muslimana, na "brani" i oko "brane" kod Petkovaca; pogubljenje, otprilike 14-21. jula 1995, više od stotinu muškaraca, bosanskih Muslimana, uz makadamski put u dolini Cerske; pogubljenje, otprilike 14-16. jula 1995. godine, na stotine muškaraca, bosanskih Muslimana, u školi u Pilici; pogubljenje, otprilike 16. jula 1995. godine, na stotine muškaraca, bosanskih Muslimana, na vojnoj ekonomiji Branjevo; pogubljenje, otprilike 16. jula 1995. godine, oko pet stotina muškaraca, bosanskih Muslimana, u Domu kulture Pilica; :*pogubljenje, otprilike 17. jula 1995. godine, na stotine muškaraca, bosanskih Muslimana, nedaleko od Kozluka. ====NANOŠENJE TEŠKIH TJELESNIH ILI DUŠEVNIH POVREDA==== 29) U logorima i zatočeničkim objektima koji se spominju u paragrafima 20 i 22, snage bosanskih Srba i drugi kojima je omogućen nesmetan pristup u logore izlagali su zatočenike, bosanske Muslimane i bosanske Hrvate iz tih opština, fizičkom i duševnom zlostavljanju, nanijevši im time teške tjelesne ili duševne povrede. Posljedica tih nečovječnih djela jeste to što su u periodu od kraja marta do 31. decembra 1992. hiljade bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata izgubile život u tim zatočeničkim objektima. ====USLOVI SRAČUNATI DA DOVEDU DO FIZIČKOG UNIŠTENJA==== 30) Uslovi u logorima i zatočeničkim objektima uključivali su neadekvatnu ishranu, često dovoljnu samo za puko preživljavanje, zagađenu vodu, nedovoljnu ili nepostojeću ljekarsku njegu, nedovoljno higijenske uslove i nedostatak prostora. 31) Između 1. jula 1991. i 30. novembra 1995. godine, Radovan KARADŽIĆ je znao ili je imao razloga da zna da snage bosanskih Srba pod njegovim rukovodstvom i kontrolom čine djela opisana u paragrafima 17 do 30, ili da su ih počinile. '''Radovan KARADŽIĆ''' nije preduzeo neophodne i razumne mjere da spriječi takva djela ili da kazni njihove počinioce. 32) Osim toga, između 1. decembra 1995. i 19. jula 1996. godine, '''Radovan KARADŽIĆ''' je znao ili imao razloga da zna da su snage bosanskih Srba pod njegovim rukovodstvom i kontrolom počinile djela opisana u paragrafima 17 do 30. '''Radovan KARADŽIĆ''' nije preduzeo neophodne i razumne mjere da kazni njihove počinioce. Tim djelima i propustima '''Radovan KARADŽIĆ''' je učestvao u slijedećem: ::<u>'''Tačka 1:'''</u> '''GENOCID''', kažnjiv po članovima 4(3)(a), 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda. ::<u>'''Tačka 2:'''</u> '''SAUČESNIŠTVO U GEN'''OCIDU, kažnjivo po članovima 4(3)(e), 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda. ::<u>'''Tačka 3:'''</u> Istrebljenje, '''ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI''', kažnjiv po članovima 5(b), 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda. ::<u>'''Tačka 4:'''</u> Ubistvo, '''ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI''', kažnjiv po članovima 5(a), 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda. ::<u>'''Tačka 5:'''</u> Ubistvo, '''KRŠENJE ZAKONA ILI OBIČAJA RATA''', priznato zajedničkim članom 3(1)(a) Ženevskih konvencija iz 1949, kažnjivo po članovima 3, 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda. ::<u>'''Tačka 6:'''</u> Hotimično lišavanje života, '''TEŠKA POVREDA ŽENEVSKIH KONVENCIJA IZ 1949''', kažnjiva po članovima 2(a), 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda. ===<center>TAČKA 7</center>=== ====<center>(PROGONI)</center>==== <br> 33) Povezujući ih sa tačkom 7, tužilac ponovo navodi i uvrštava u njen sadržaj paragrafe 16-32, i ponovo navodi i uvrštava u njen sadržaj paragrafe 38-41 i 69-72. 34) Između 1. jula 1991. i 30. novembra 1995. godine, '''Radovan KARADŽIĆ''' je, djelujući individualno ili u saradnji sa drugima, između ostalog i djelujući u saradnji sa Momčilom KRAJIŠNIKOM i Biljanom PLAVŠIĆ u periodu između 1. jula 1991. i 31. decembra 1992. godine, planirao, podsticao, naredio, počinio ili na drugi način pomogao i podržao planiranje, pripremu ili izvršenje progona populacije bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih nesrpskih populacija u opštinama navedenim u paragrafu 9 i u srebreničkoj enklavi. Ti progoni uključuju, među ostalim: :a) ubijanje hiljada bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata od strane snaga bosanskih Srba tokom i nakon napada na područja i opštine navedene u paragrafima 17 i 18; u logorima i zatočeničkim objektima opisanim u paragrafima 20 i 22; i nakon zatočeništva na nekoliko različitih lokacija u srebreničkoj enklavi i oko srebreničke enklave, kako je opisano u paragrafu 28. :b) prisilno premještanje ili deportaciju desetina hiljada bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih ne-Srba od strane snaga bosanskih Srba, iz opština navedenih u paragrafu 9 i bosanskih Muslimana iz srebreničke enklave; :c) nečovječno postupanje i/ili mučenje bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih ne-Srba iz opština navedenih u paragrafu 9. Tokom i nakon napada na te opštine, bez obzira na to da li su ih odveli u zatočeničke centre, policijske stanice, kasarne, privatne kuće ili na druge lokacije, snage bosanskih Srba izložile su bosanske Muslimane, bosanske Hrvate i druge nesrpske civile surovom, nečovječnom postupanju koje je uključivalo svakodnevna premlaćivanja, seksualno nasilje i prijetnje smrću. Mnogi su bili prisiljeni gledati pogubljenja i brutalne napade na druge zatočenike; :d) konstantno ponižavanje i degradiranje bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih ne-Srba iz opština navedenih u paragrafu 9 od strane snaga bosanskih Srba. U zatočeničkim objektima, bosanski Muslimani, bosanski Hrvati i drugi ne-Srbi, i ženske i muške osobe, trpjeli su svakodnevno stravične, nehumane uslove. Zatočenicima je bila uskraćena adekvatna prehrana, adekvatna ljekarska njega, higijensko-sanitarni objekti, i bili su prisiljeni trpjeti smještaj u nečovječnim uslovima. Zatočenici su živjeli u atmosferi stalnog straha koji je podsticala brutalnost prema nasumično odabranim žrtvama. Zatočenici su neprestano bili izlagani fizičkom nasilju, duševnoj patnji, seksualnom nasilju i drugim degradirajućim i ponižavajućim okolnostima koje su predstavljale fundamentalni napad na njihovu čovječnost; :e) uskraćivanje osnovnih prava bosanskim Muslimanima, bosanskim Hrvatima i drugim ne-Srbima iz opština navedenih u paragrafu 9, od strane snaga bosanskih Srba, uključujući pravo na rad, slobodu kretanja, pravo na pravosudni postupak i pravo na ravnopravni pristup javnim službama, među ostalim i dostupnost prikladne ljekarske njege; :f) bezobzirno razaranje gradova, naselja i sela bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih ne-Srba u opštinama navedenim u paragrafu 9, od strane snaga bosanskih Srba. Tokom i nakon napada na te opštine, snage bosanskih Srba sistematski su uništavale gradove, mjesta, sela i imovinu bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih ne-Srba, uključujući kuće, poslovne prostore i muslimanske i rimokatoličke sakralne objekte. Zgrade su uništavane granatiranjem, spaljivanjem ili podmetanjem eksploziva. Razaranje je bilo takvih razmjera da su u mnogim od tih opština od zgrada ostali samo dijelovi građevine i šuta. Objekti povezani sa srpskom pravoslavnom vjerom ostali su netaknuti. 35) Između 1. jula 1991. i 30. novembra 1995. godine, '''Radovan KARADŽIĆ''' je znao ili imao razloga da zna da snage bosanskih Srba pod njegovim rukovodstvom i kontrolom čine djela opisana u paragrafu 34 ili da su ih počinile. '''Radovan KARADŽIĆ''' nije preduzeo neophodne i razumne mjere da spriječi takva djela ili da kazni njihove počinioce. 36) Osim toga, između 1. decembra 1995. i 19. jula 1996. godine, '''Radovan KARADŽIĆ''' je znao ili imao razloga da zna da su snage bosanskih Srba pod njegovim rukovodstvom i kontrolom počinile djela opisana u paragrafu 34. '''Radovan KARADŽIĆ''' nije preduzeo neophodne i razumne mjere da kazni njihove počinioce. Tim djelima i propustima '''Radovan KARADŽIĆ''' je učestvovao u slijedećem: ::<u>'''Tačka 7:'''</u> Progoni na političkim, rasnim i vjerskim osnovama, '''ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI''', kažnjiv po članovima 5(h), 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda. ===<center>TAČKE 8-9</center>=== ====<center>(DEPORTACIJA, DRUGA NEČOVJEČNA DJELA)</center>==== <br> 37) Povezujući ih sa tačkama 8-9, tužilac ponovo navodi i uvrštava u njihov sadržaj paragrafe 33-36, te ponovo navodi i uvrštava u njihov sadržaj paragrafe 69-72. 38) Između 1. jula 1991. i 30. novembra 1995, '''Radovan KARADŽIĆ''' je, djelujući individualno ili u saradnji sa drugima, između ostalog i djelujući u saradnji sa Momčilom KRAJIŠNIKOM i Biljanom PLAVŠIĆ u periodu između 1. jula 1991. i 31. decembra 1992. godine, planirao, podsticao, naredio, počinio, ili na drugi način pomogao i podržao planiranje, pripremu ili izvršenje prisilnog premještanja i deportacije desetina hiljada bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih ne-Srba iz opština navedenih u paragrafu 9 i iz srebreničke enklave. 39) Početkom aprila 1992. započelo je organizovano prisilno premještanje bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih nesrpskih populacija iz opština navedenih u paragrafu 9. Prisilno premještanje se nastavilo i kroz period između 1. januara 1993. i 30. novembra 1995. godine, posebno iz opština Bijeljina i Banja Luka. 40) Između 11. jula 1995. i 18. jula 1995. godine, na hiljade bosanskih Muslimana prisilno je premješteno iz srebreničke enklave. Posljedica tih akcija bilo je to da su snage bosanskih Srba praktično eliminisale svako prisustvo bosanskih Muslimana u području srebreničke enklave, čime je nastavljena kampanja "etničkog čišćenja" započeta početkom aprila 1992. godine. 41) Bosanski Muslimani, bosanski Hrvati i nesrpske grupe uglavnom su deportovani u ona područja Bosne i Hercegovine koja su bila pod kontrolom međunarodno priznatih vlasti, te u Hrvatsku i Srbiju. Prisilna premještanja i deportacije organizovale su policijske snage bosanskih Srba i drugi opštinski organi bosanskih Srba koji su djelovali po direktivama kriznih štabova. U mnogim slučajevima se od bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih ne-Srba tražilo da potpišu dokumente u kojima se navodi da svu svoju imovinu predaju republici bosanskih Srba kako bi im vlasti bosanskih Srba dozvolile odlazak ili ih pustile iz zatočeničkih objekata. 42) Između 1. jula 1991. i 30. novembra 1995. godine, '''Radovan KARADŽIĆ''' je znao ili imao razloga znati da snage bosanskih Srba pod njegovim rukovodstvom i kontrolom čine djela opisana u paragrafima 38 do 41, ili da su ih počinile. '''Radovan KARADŽIĆ''' nije preduzeo neophodne i razumne mjere da spriječi takva djela ili da kazni njihove počinioce. 43) Osim toga, u periodu između 1. decembra 1995. i 19. jula 1996. godine, '''Radovan KARADŽIĆ''' je znao ili imao razloga da zna da su snage bosanskih Srba pod njegovim rukovodstvom i kontrolom počinile djela opisana u paragrafima 38 do 41. '''Radovan KARADŽIĆ''' nije preduzeo neophodne i razumne mjere da kazni njihove počinioce. Tim djelima i propustima '''Radovan KARADŽIĆ''' je učestvao u slijedećem: ::<u>'''Tačka 8:'''</u> Deportacija, '''ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI''', kažnjiv po članovima 5(d), 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda. ::<u>'''Tačka 9:'''</u> Druga nečovječna djela (prisilno premještanje), '''ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI''', kažnjiv po članovima 5(i), 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda. ===<center>TAČKA 10</center>=== ====<center>(PROTIVPRAVNO TERORISANJE CIVILA)</center>==== <br> 44) Povezujući ih sa tačkom 10, tužilac ponovo navodi i uvrštava u njen sadržaj paragrafe 1-15, te ponovo navodi i uvrštava u njen sadržaj paragrafe 69-72. 45) Između 1. jula 1991. i 30. novembra 1995. godine, '''Radovan KARADŽIĆ''' je, djelujući individualno ili u saradnji sa drugima, planirao, podsticao, naredio, počinio ili na drugi način pomogao i podržao planiranje, pripremu ili izvršenje dugotrajne kampanje granatiranja i pucanja iz snajpera na civilna područja Sarajeva i na civilno stanovništvo, čime se terorisalo civilno stanovništvo grada. 46) Ubrzo nakon međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine kao nezavisne države 6. aprila 1992. godine, u Sarajevu su izbila oružana neprijateljstva. Oružane snage koje su podržavale SDS i dijelovi Jugoslovenske narodne armije (u daljem tekstu: "JNA") zauzele su još prije izbijanja sukoba strateške položaje u Sarajevu i oko Sarajeva. Grad je nakon toga blokiran, te napadan sa tih položaja iz artiljerijskog i snajperskog oružja. Artiljerijski i snajperski napadi dolazili su velikim dijelom sa položaja na brdima oko i iznad Sarajeva, odakle su napadači imali jasan, detaljan i sveobuhvatan pregled nad gradom i stanovništvom grada. 47) Oprilike 20. maja 1992. godine, nakon djelomičnog povlačenja snaga JNA iz Bosne i Hercegovine, snage JNA koje su Sarajevo držale u okruženju zapravo su transformisane u Sarajevsko-romanijski korpus vojske srpske republike. 48) Tokom četrdeset i četiri mjeseca, Sarajevsko-romanijski korpus je sprovodio vojnu strategiju u sklopu koje se granatiranjem i pucanjem iz snajpera ubijalo, sakatilo, ranjavalo i terorisalo civilno stanovništvo Sarajeva. Granatiranjem i pucanjem iz snajpera ubijeno je i ranjeno na hiljade civila oba pola i svih životnih dobi, među njima djeca i starci. 49) Sarajevsko-romanijski korpus je u granatiranju i pucanju iz snajpera nišanio civile u času dok su radili u povrtnjaku, čekali u redu ili uzimali vodu ili hljeb, prisustvovali sahranama, igrali fudbal i gledali ga, kupovali na pijacama, vozili se tramvajima, sakupljali drva, ili jednostavno šetali sa djecom ili prijateljima. Ljudi su ranjavani u ubijani čak i u vlastitom domu, mecima kojima su ih gađali kroz prozor. Napadi na sarajevske civile često nisu ni na koji način bili povezani sa vojnim akcijama, a svrha im je bila konstantno terorisanje stanovnika. 50) Zbog granatiranja i pucanja iz snajpera u civile, život svakog stanovnika Sarajeva postao je svakodnevna borba za opstanak. Bez plina, struje ili tekuće vode, ljudi su morali izlaziti napolje da potraže osnovne životne potrepštine. Svaki put kad su izašli, da sakupe drva, donesu vode ili kupe kruh, rizikovali su život. Ne samo da je granatiranjem i pucanjem iz snajpera počinjen pravi pokolj, nego je ta neprekidna prijetnja smrću i osakaćivanjem kod stanovnika Sarajeva prouzrokovala dalekosežne traume i ostavila psihičke posljedice. 51) Između 1. jula 1991. i 30. novembra 1995. godine, '''Radovan KARADŽIĆ''' je znao ili imao razloga znati da snage bosanskih Srba pod njegovim rukovodstvom i kontrolom čine djela opisana u paragrafima 45 do 50, ili da su ih počinile. '''Radovan KARADŽIĆ''' nije preduzeo neophodne i razumne mjere da takva djela spriječi ili da kazni njihove počinioce. 52) Osim toga, u periodu između 1. decembra 1995. i 19. jula 1996. godine, '''Radovan KARADŽIĆ''' je znao ili imao razloga znati da su snage bosanskih Srba pod njegovim rukovodstvom i kontrolom počinile djela opisana u paragrafima 45 do 50. '''Radovan KARADŽIĆ''' nije preduzeo neophodne i razumne mjere da kazni njihove počinioce. Tim djelima i propustima '''Radovan KARADŽIĆ''' je učestvovao u slijedećem: ::<u>'''Tačka 10:'''</u> Protivpravno terorisanje civila, '''KRŠENJE ZAKONA ILI OBIČAJA RATA''', kako je navedeno u članu 51 Dodatnog protokola I i članu 13 Dodatnog protokola II Ženevskim konvencijama iz 1949; kažnjivo po članovima 3, 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda. ===<center>TAČKA 11</center>=== ====<center>(UZIMANJE TALACA)</center>==== <br> 53) Povezujući ih sa tačkom 11, tužilac ponovo navodi i uvrštava u njen sadržaj paragrafe 1-15, te ponovo navodi i uvrštava u njen sadržaj paragrafe 69-72. 54) Između 25. i 26. maja 1995. godine, Sjeveroatlantski savez (u daljem tekstu: NATO) preduzeo je napade iz vazduha na srpske snage u Bosni i Hercegovini. 55) Između 25. maja 1995. i 2. juna 1995. godine, '''Radovan KARADŽIĆ''' je, djelujući individualno ili u saradnji sa drugima, planirao, podsticao, naredio, počinio ili na drugi način pomogao i podržao planiranje, pripremu ili izvršenje uzimanja za taoce vojnih posmatrača UN-a i pripadnika mirovnih snaga UN-a, nakon vazdušnih napada UN-a 25. i 26. maja 1995. godine. 56) Snage bosanskih Srba zatočile su više od dvije stotine pripadnika mirovnih snaga UN-a i vojnih posmatrača na Palama, u Sarajevu i na drugim lokacijama. Pod prisilom su ih držali kao taoce na lokacijama od strateškog ili vojnog značaja širom Bosne i Hercegovine, sa ciljem da te lokacije učine sigurnim od daljnjih vazdušnih napada UN-a i da spriječe nastavak vazdušnih napada. Neki taoci su u zatočeništvu bili izvrgnuti napadima i maltretiranjima druge vrste. Neki od tih talaca prisiljavani su da upozore svoje starješine u UN-u da će biti ubijeni ako NATO nastavi bombardovanje. 57) Tokom i nakon dugotrajnih pregovora sa vođstvom bosanskih Srba, među kojima je bio i '''Radovan KARADŽIĆ''', taoci iz UN-a su u fazama puštani na slobodu od 3. do 19. juna 1995. godine. 58) Između 26. maja 1995. i 2. juna 1995. godine, '''Radovan KARADŽIĆ''' je znao ili imao razloga da zna da snage bosanskih Srba pod njegovim rukovodstvom i kontrolom čine djela opisana u paragrafima 55 i 56, ili da su ih počinile. '''Radovan KARADŽIĆ''' nije preduzeo neophodne i razumne mjere da takva djela spriječi ili da kazni njihove počinioce. 59) Osim toga, između 3. juna 1995. i 19. jula 1996. godine, '''Radovan KARADŽIĆ''' je znao ili imao razloga da zna da su snage bosanskih Srba pod njegovim rukovodstvom i kontrolom počinile djela opisana u paragrafima 55 i 56. '''Radovan KARADŽIĆ''' nije preduzeo neophodne i razumne mjere da kazni njihove počinioce. Tim djelima i propustima '''Radovan KARADŽIĆ''' je učestvovao u slijedećem: ::<u>'''Tačka 11:'''</u> Uzimanje talaca, '''KRŠENJE ZAKONA ILI OBIČAJA RATA''', priznato zajedničkim članom 3(1)(b) Ženevskih konvencija iz 1949; kažnjivo po članovima 3, 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda. ====INDIVIDUALNA KRIVIČNA ODGOVORNOST==== 60) '''Radovan KARADŽIĆ''' je djelujući individualno između 1. jula 1991. i 19. jula 1996, ili u saradnji sa drugima, između ostalog i djelujući u saradnji sa Momčilom KRAJIŠNIKOM i Biljanom PLAVŠIĆ u periodu između 1. jula 1991. i 31. decembra 1992. godine, imao i formalna i/ili de facto ovlašćenja i kontrolu nad snagama bosanskih Srba i svim organima SDS-a i organima vlasti koji su učestvovali u krivičnim djelima za koja se tereti u ovoj optužnici. 61) Posebno je, u periodu između 1. jula 1991. i 31. decembra 1992, uglavnom kroz funkcije koje je vršio kao predsjednik SDS-a, uključujući funkcije predsjednika Glavnog odbora, predsjednika Savjeta za nacionalnu bezbjednost i predsjednika Predsjedništva srpske republike, '''Radovan KARADŽIĆ''', djelujući individualno ili u saradnji sa Momčilom KRAJIŠNIKOM, Biljanom PLAVŠIĆ i drugima, rukovodio je i kontrolisao snage bosanskih Srba i sve organe SDS-a i organe vlasti koji su učestvovali u krivičnim djelima za koja se tereti u ovoj optužnici: :a) '''Radovan KARADŽIĆ''' je bio predsjednik SDS-a, a u tom svojstvu bio je, između ostalog, i predsjednik Glavnog odbora SDS-a. Efektivno je Glavni odbor bio glavni organ u hijerarhiji stranke: Glavni odbor je formulisao politiku stranke i starao se da se ona i sprovodi. Glavni odbor, među čijim je članovima od 12. jula 1991. bio i Momčilo KRAJIŠNIK, i rukovodstvo SDS-a vršili su direktnu kontrolu nad aktivnostima i politikom SDS-a na svim nivoima, uključujući i nivo opštinskih odbora. Glavni odbor je naredio formiranje kriznih štabova SDS-a u opštinama u kojima žive bosanski Srbi. Predsjednici opštinskih odbora SDS-a često su bili i predsjednici ili članovi kriznih štabova. Među članovima kriznih štabova bili su i vojni i policijski zvaničnici. Krizni štabovi su vršili potpunu izvršnu, zakonodavnu i regulatornu vlast u područjima pod svojom kontrolom i kontrolisali su snage bosanskih Srba. :b) Od 28. februara 1992. do 12. maja 1992, '''Radovan K'''ARADŽIĆ u saradnji sa Momčilom KRAJIŠNIKOM, Biljanom PLAVŠIĆ i drugima, zajednički su bili odgovorni za raspoređivanje teritorijalne odbrane bosanskih Srba u miru i ratu i upotrebu policije u ratu i drugim vanrednim stanjima. To je postalo naročito evidentno nakon što je skupština bosanskih Srba osnovala Savjet za nacionalnu bezbjednost srpske republike 27. marta 1992. godine. '''Radovan KARADŽIĆ''' je postao predsjednik Savjeta, a Momčilo KRAJIŠNIK jedan od članova. Proklamovana funkcija Savjeta za nacionalnu bezbjednost bila je da razmatra politička, pravna, ustavna i druga pitanja od interesa za bezbjednost srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. '''Radovan KARADŽIĆ''' je bio mišljenja da su odluke Savjeta za nacionalnu bezbjednost obavezujuće za sve izvršne organe, policiju i vladu, posebno u urgentnim situacijama, kada treba donijeti odluke o ratu, miru i drugim pitanjima nacionalne bezbjednosti. Do formiranja Predsjedništva 12. maja 1992. godine, Savjet za nacionalnu bezbjednost efektivno je bio glavno tijelo vlasti u srpskoj republici. :c) Savjet za nacionalnu bezbjednost je vršio svoje ovlasti do 15. aprila 1992. godine, kad je donio zaključak da se proglasi neposredna ratna opasnost. Tog istog dana, potpisujući se kao predsjedništvo, Biljana PLAVŠIĆ i Nikola KOLJEVIĆ su proglasili neposrednu ratnu opasnost i naredili mobilizaciju teritorijalne odbrane bosanskih Srba. :d) Dana 12. maja 1992. godine, '''Radovan KARADŽIĆ''' je postao član tročlanog Predsjedništva. Istog dana '''Radovan KARADŽIĆ''' je izabran za predsjednika Predsjedništva. Otprilike 2. juna 1992. godine, Predsjedništvo je formalno prošireno te su članovi Predsjedništva postali i Momčilo KRAJIŠNIK i predsjednik vlade. Od 12. maja do 17. decembra 1992. godine, Predsjedništvo je bilo vrhovni komandant vojske bosanskih Srba u miru i ratu, i policijskih snaga bosanskih Srba u ratu i drugim vanrednim stanjima. Predsjedništvo je odlučivalo o raspoređivanju vojske u ratu, te imenovalo, unapređivalo i otpuštalo oficire vojske republike bosanskih Srba (u daljem tekstu: "VRS"). Osim toga, Predsjedništvo je primalo izvještaje o aktivnostima jedinica pod svojom komandom. :e) Tokom perioda između 1. jula 1991. i 31. decembra 1992. godine, vođstvo bosanskih Srba, uključujući '''Radovana KARADŽIĆA''', Momčila KRAJIŠNIKA i Biljanu PLAVŠIĆ, koristilo je snage bosanskih Srba, SDS i ustanove vlasti za izvršenje krivičnih djela za koja se tereti u ovoj optužnici. U nekim slučajevima, sa podrškom i uz poticaj '''Radovana KARADŽIĆA''' i drugih, snage bosanskih Srba, SDS i ustanove vlasti djelovali su u saradnji sa snagama iz Republike Srbije i Republike Crne Gore. :f) Dana 17. decembra 1992. prošireno Predsjedništvo je rasformirano, a '''Radovan KARADŽIĆ''' izabran za isključivog predsjednika srpske republike (Republika Srpska). 62) Uz to, u periodu od 1. januara 1993. do 19. jula 1996, kad je dao ostavku, uglavnom kroz funkcije koje je vršio kao predsjednik SDS-a, uključujući funkcije predsjednika Glavnog odbora, predsjednika Savjeta za nacionalnu bezbjednost srpske republike, predsjednika Republike Srpske i vrhovnog komandanta oružanih snaga, '''Radovan KARADŽIĆ''' je, djelujući individualno ili u saradnji sa drugima, rukovodio i kontrolisao snage bosanskih Srba i sve organe SDS-a i organe vlasti koji su učestvovali u krivičnim djelima za koja se tereti u ovoj optužnici: :a) Od 17. decembra 1992. godine, '''Radovan KARADŽIĆ''' je bio jedini predsjednik Republike Srpske i objedinjavao sve ovlasti predsjedništva, među ostalim i ovlasti vrhovnog komandanta oružanih snaga, o čemu se više govori u paragrafu 61 (d). Kao vrhovni komandant, '''Radovan KARADŽIĆ''' je, djelujući u saradnji sa drugim članovima vrhovne komande, komandovao oružanim snagama. :b) U periodu od 1. januara 1993. do 30. novembra 1995. godine, snage bosanskih Srba, SDS i ustanove vlasti korištene su od strane vođstva bosanskih Srba, uključujući i '''Radovana KARADŽIĆA''', za izvršenje krivičnih djela za koja se tereti u ovoj optužnici. 63) U oktobru i novembru 1991. godine skupština bosanskih Srba takođe je ovlastila '''Radovana KARADŽIĆA''', Biljanu PLAVŠIĆ i druge vodeće članove SDS-a da "zastupaju i štite interese srpskog naroda u Bosni i Hercegovini pred saveznim i međunarodnim tijelima", i da pregovaraju sa muslimanskim i hrvatskim predstavnicima o organizaciji budućeg zajedničkog života u Bosni i Hercegovini. 64) '''Radovan KARADŽIĆ''' je, i formalno kroz svoje gorenavedene funkcije i na osnovu svoje de facto vlasti, takođe imao ovlasti da kazni ili pokrene istragu ili postupak protiv svih osoba ili pripadnika oružanih snaga pod svojom komandom za koje se vjerovalo da su počinili krivična djela na teritoriju srpske republike. 65) Stoga je, između 1. jula 1991. i 30. novembra 1995. godine, i formalno kroz svoje gorenavedene funkcije i na osnovu svoje de facto vlasti, '''Radovan KARADŽIĆ''' znao ili imao razloga da zna da snage bosanskih Srba pod rukovodstvom i kontrolom vođstva bosanskih Srba čine krivična djela za koja se tereti u ovoj optužnici ili da su ih počinile, a nije preduzeo neophodne i razumne mjere da takva djela spriječi ili da kazni njihove počinioce. 66) Osim toga, u periodu između 1. decembra 1995. i 19. jula 1996. godine, '''Radovan KARADŽIĆ''' je, i formalno kroz svoje gorenavedene funkcije i na osnovu svoje de facto vlasti, znao ili imao razloga da zna da su snage bosanskih Srba pod rukovodstvom i kontrolom vođstva bosanskih Srba počinile krivična djela za koja se tereti u ovoj optužnici, a nije preduzeo neophodne i razumne mjere da kazni njihove počinioce. ====OPŠTE POSTAVKE==== 67) Sva djela i propusti za koje ova optužnica tereti u optužbama za genocid ili saučesništvo u genocidu počinjena su sa namjerom da se unište, u cijelosti ili djelimično, bosanski Muslimani i bosanski Hrvati, nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa, kao takva. 68) Sva djela i propusti za koje ova optužnica tereti u optužbama za zločine protiv čovječnosti bili su dio rasprostranjenog ili sistematskog napada uperenog protiv bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i/ili drugih nesrpskih civilnih populacija Bosne i Hercegovine. 69) U sve vrijeme na koje se odnosi ova optužnica, u Bosni i Hercegovini je postojalo stanje međunarodnog oružanog sukoba i djelimične okupacije. 70) Sva djela i propusti za koje ova optužnica tereti u optužbama za teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949. (u daljem tekstu: "teške povrede") dogodili su se za vrijeme međunarodnog oružanog sukoba i djelimične okupacije Bosne i Hercegovine. 71) '''Radovan KARADŽIĆ''' se morao pridržavati zakona i običaja koji regulišu vođenje oružanih sukoba, uključujući Ženevske konvencije iz 1949. i njihove dodatne protokole. 72) '''Radovan KARADŽIĆ''' je individualno odgovoran za krivična djela za koja se tereti u ovoj optužnici, na osnovu člana 7(1) Statuta Međunarodnog suda. Individualna krivična odgovornost uključuje planiranje, podsticanje, naređivanje, činjenje ili pomaganje i podržavanje na neki drugi način planiranja, pripremanja ili izvršenja bilo kojeg od krivičnih djela navedenih u članovima 2 do 5 Statuta Međunarodnog suda. 73) '''Radovan KARADŽIĆ''' je, za vrijeme dok je bio na nadređenim položajima navedenim u prethodnim paragrafima, krivično odgovoran i za djela svojih potčinjenih na osnovu člana 7(3) Statuta Međunarodnog suda. Nadređeni je odgovoran za djela svog potčinjenog (svojih potčinjenih) ako je znao ili imao razloga da zna da će njegov(i) potčinjeni počiniti takva djela ili da ih je počinio, a nadređeni nije preduzeo neophodne i razumne mjere da spriječi takva djela ili da kazni njihove počinioce. ====DODATNE ČINJENICE==== 74) SDS je bio jedna od tri etnički orijentisane stranke koje su se pojavile u Bosni i Hercegovini 1990. godine u vrijeme kad su se pripremali višestranački izbori koji su trebali biti održani u novembru te godine. Od samog osnivanja '''Radovan KARADŽIĆ''' je bio predsjednik stranke SDS, a Biljana PLAVŠIĆ i Momčilo KRAJIŠNIK njeni vodeći članovi. Svaka od te tri stranke bila je povezana sa po jednom glavnom etničkom grupom u Bosni: SDS je bila najvažnija srpska nacionalna stranka, Stranka demokratske akcije (u daljem tekstu: "SDA") bila je glavna stranka bosanskih Muslimana, a Hrvatska demokratska zajednica (u daljem tekstu: "HDZ") bila je vodeća hrvatska nacionalna stranka. Rezultati izbora pokazali su dominaciju te tri glavne nacionalne stranke. Na republičkom nivou, SDA je osvojila najviše mjesta u Skupštini, a slijedili su je SDS i zatim HDZ. Ostatak mjesta podijelile su ostale stranke, među njima i bivša komunistička partija. 75) Centralna ideja političkog programa SDS-a, onako kako su ga formulisali vođe stranke, među ostalima '''Radovan KARADŽIĆ''', Momčilo KRAJIŠNIK i Biljana PLAVŠIĆ, bilo je ujedinjenje svih Srba unutar Jugoslavije kao jedini način da se zaštite srpski nacionalni interesi. Ta ideja bila je povezana sa konceptom "Velike Srbije" koji je krajem osamdesetih godina počeo otvoreno kružiti Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom (u daljem tekstu: "SFRJ"). SDS je izdvajanje Bosne i Hercegovine iz jugoslovenskog saveznog sistema smatrao prijetnjom interesima Srba koji žive u Bosni i Hercegovini. 76) Rezultati izbora održanih u novembru 1990. godine značili su da SDS, kako vrijeme bude odmicalo, neće imati dovoljno političke vlasti da Bosnu i Hercegovinu zadrži u Jugoslaviji demokratskim političkim procesima. U proljeće 1991. SDS je počeo organizovati neka područja Bosne i Hercegovine u formalne regionalne strukture, koristeći koncept "zajednica opština" koje su postojale u jugoslovenskom ustavnom uređenju iz 1974. godine. 77) Uporedo sa svojom organizacijskom strukturom koja je postojala na nivou republike, regije, opštine i mjesne zajednice, vođstvo SDS-a je 1991. razvilo zatvoreni i tajni interni sistem rukovođenja, komandovanja i komuniciranja. U tom sistemu glavna vlast pripadala je centralnim stranačkim organima SDS-a, a posebno predsjedniku i Glavnom odboru stranke, čime je vođstvo stranke obezbijedilo potpunu kontrolu. 78) Krajem juna 1991. počela je dezintegracija SFRJ u ratovima koji su izbili u Sloveniji i Hrvatskoj nakon što su te dvije republike 25. juna proglasile nezavisnost. JNA se povukla iz Slovenije nakon veoma kratkog vremena, omogućivši njeno otcjepljenje od SFRJ. Međutim, u Hrvatskoj su se borbe nastavile tokom cijelog ljeta i u jesen 1991. godine. 79) JNA je za rat u Hrvatskoj izdavala naloge za mobilizaciju muškim stanovnicima Bosne i Hercegovine. Vlada Bosne i Hercegovine se tim nalozima protivila te je uputila nalog stanovništvu da se mobilizaciji ne mora odazvati. Kao rezultat toga, veoma malo bosanskih Muslimana i Hrvata odazvalo se pozivima. S druge strane, bosanski Srbi odazivali su se u velikom broju, podsticani na to od strane SDS-a. 80) Kako je rat u Hrvatskoj odmicao, postajalo je sve vjerovatnije da će i Bosna i Hercegovina proglasiti nezavisnost od SFRJ. SDS je, međutim, htio da Bosna i Hercegovina ostane u sastavu Jugoslavije. Kad je postalo jasno da neće moći zadržati Bosnu i Hercegovinu u jugoslovenskoj federaciji, SDS je prionuo stvaranju odvojene srpske teritorije u Bosni i Hercegovini. Do septembra 1991. SDS je proglasio jednu srpsku autonomnu regiju i četiri srpske autonomne oblasti (u daljem tekstu: "SAO"). SAO su postali prvi teritorijalni osnov na kojem će biti utemeljena srpska republika. 81) Sa stanovišta vođa SDS-a, značajan broj bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih ne-srpskih populacija koje su živjele u područjima na koje je SDS polagao pravo predstavljao je veliki problem u stvaranju i kontroli srpske teritorije. Stoga je značajan aspekt plana za stvaranje nove srpske države bilo trajno uklanjanje ili "etničko čišćenje" gotovo cjelokupne populacije bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata i drugih nesrpskih populacija iz tih područja, nakon čega bi ostao samo mali broj ne-Srba koji bi pristali na uslove života u državi kojom dominiraju Srbi. 82) U jesen 1991. JNA je počela povlačiti svoje snage iz Hrvatske i prerazmještati ih u Bosni i Hercegovini. Postupajući u sprezi s određenim elementima u JNA, SDS je počeo tajno naoružavati civilno stanovništvo bosanskih Srba. 83) Dana 24. oktobra 1991. osnovana je odvojena skupština bosanskih Srba, u kojoj je dominirao SDS, kao najviši predstavnički i zakonodavni organ Srba u Bosni. 84) Krajem decembra 1991. vođe SDS-a započele su pripreme za fizičko preuzimanje vlasti u onim opštinama u Bosni i Hercegovini u kojima Srbi nisu imali izrazitu kontrolu, i pripreme za kasnije sprovođenje generalnog plana etničkog čišćenja onih područja koja su smatrali srpskim područjima. Preuzimanje vlasti vršeno je prema uputstvima koja je izdalo vođstvo SDS-a, često putem kriznih štabova koji su stvoreni za tu svrhu. 85) Krizni štab je bio formiran po uzoru na tijelo koje je postojalo kao dio odbrambenog sistema SFRJ i za koje je bilo predviđeno da preuzme funkcionisanje opština, odnosno republičke vlade, u vrijeme ratnog ili vanrednog stanja kada skupština, inače najviši organ vlasti, ne može zasjedati. 86) Krizni štabovi počeli su funkcionisati u opštinama na koje je SDS polagao pravo krajem decembra 1991. Djelovali su na regionalnom i na opštinskom nivou vlasti, kao tijela koja će biti odgovorna za koordinaciju izvršenja najvećeg dijela operativne faze plana etničkog čišćenja. 87) Predsjedništvo je 31. maja i 10. juna 1992. naredilo preimenovanje kriznih štabova u ratna predsjedništva, a kasnije u ratna povjereništva u opštinama. Ratna predsjedništva, odnosno ratna povjereništva, zadržala su istu strukturu i u suštini ista ovlašćenja kao i krizni štabovi, a i u javnosti su i dalje bili poznati kao krizni štabovi. 88) Bilo je predviđeno da krizni štabovi prestanu sa radom kada skupštine ponovo budu u mogućnosti da zasjedaju i rade. Tada nastavljaju sa radom redovni opštinski organi, uglavnom pod rukovodstvom istih vođa SDS-a. Ti opštinski organi su tada potvrđivali ili verifikovali poteze kriznih štabova. 89) Dana 9. januara 1992. skupština bosanskih Srba je proglasila "Srpsku Republiku Bosnu i Hercegovinu". Proglašeno je da će teritorija te republike obuhvatati "teritorije srpskih autonomnih regija i oblasti i drugih srpskih etničkih cjelina u Bosni i Hercegovini, uključujući i područja u kojima je srpski narod ostao u manjini zbog genocida koji je nad njim izvršen u Drugom svjetskom ratu", i da će biti dio jugoslovenske savezne države. 90) Od kraja marta 1992. snage bosanskih Srba počele su preuzimati fizičku kontrolu nad etnički miješanim opštinama koje su proglašene dijelom srpske države, među ostalim i nad opštinama navedenim u paragrafu 9. Ti napadi i preuzimanje vlasti odigrali su se na slični koordinirani i isplanirani način. Napade, preuzimanje vlasti i događaje koji su uslijedili, planirali su, podsticali, naredili, počinili ili na drugi način pomogli i podržali krizni štabovi, ratna predsjedništva, ratna povjereništva i drugi organi SDS-a i organi vlasti koji su djelovali pod kontrolom i rukovodstvom vođstva SDS-a, uključujući '''Radovana KARADŽIĆA''', Momčila KRAJIŠNIKA i Biljanu PLAVŠIĆ. 91) Osim toga je 12. maja 1992. godine skupština bosanskih Srba izglasala formiranje VRS-a, čime su jedinice JNA koje su preostale u Bosni i Hercegovini i druge oružane snage koje su sarađivale sa njima u Bosni i Hercegovini efektivno pretvorene u komande nove vojske. Skupština bosanskih Srba imenovala je Ratka MLADIĆA za komandanta Glavnog štaba VRS-a. Ratko MLADIĆ je u tom svojstvu bio direktno podređen Predsjedništvu. 92) JNA se "zvanično" povukla iz Bosne i Hercegovine 19. maja 1992, ali su vojne operacije uperene protiv nesrpskog stanovništva nastavili sprovoditi VRS i policija bosanskih Srba. JNA, koja je tokom prestrukturiranja SFRJ u SRJ u aprilu 1992. preimenovana u Vojsku Jugoslavije (u daljem tekstu: "VJ"), nastavila je održavati tijesne veze sa VRS-om. Pružala je bitnu borbenu, finansijsku i logističku podršku vojnim naporima bosanskih Srba. Mnogi oficiri, komandanti, vojnici, logistički centri i veliki dio opreme i sredstava bivše JNA ostavljeni su za potrebe bosanskih Srba. Bivši oficiri JNA prekomandovani su sa svojih dužnosti u jedinicama JNA u nasljednike tih istih jedinica u VRS-u, i ve-ćina je nastavila komandovati tim jedinicama tokom cijelog sukoba u Bosni i Hercegovini. Plate oficira VRS-a i dalje je plaćao Beograd. Osim toga, povremeno su i nakon 19. maja 1992. elementi VJ-a imali i nepo-srednu ulogu u sukobu u Bosni i Hercegovini i pružali su ključnu borbenu podršku VRS-u. /potpis na originalu/<br> Carla Del Ponte,<br> tužilac<br> /pečat/ Dana 28. aprila 2000. u Hagu, Holandija [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] 327 817 2006-06-25T17:30:57Z Kahriman 9 {{Kur'an|Rasprava}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Allah je čuo riječi o­ne koja se s tobom o mužu svome raspravljala i Allahu se jadala - a Allah čuje razgovor vaš međusobni, jer Allah, uistinu, sve čuje i sve vidi.* 2. o­ni od vas koji ženama svojim reknu da im nisu više dopuštene, kao što im nisu dopuštene majke njihove - a o­ne nisu majke njihove, majke njihove su samo o­ne koje su ih rodile - o­ni, zaista, govore ružne riječi i neistinu - a Allah, sigurno, briše grijehe i prašta. 3. o­ni koji ženama svojim reknu da im nisu dopuštene, kao što im nisu dopuštene majke njihove, a o­nda odluče da s njima nastave živjeti, dužni su, prije nego što jedni drugo dodirnu, da jednog roba ropstva oslobode. To vam se naređuje - a Allah dobro zna o­no što vi radite. 4. o­naj koji ne nađe, dužan je da dva mjeseca posti uzastopce prije nego jedno drugo dodirne. A o­naj ko ne može, dužan je da šezdeset siromaha nahrani, zato da biste potvrdili da u Allaha i Poslanika Njegova vjerujete - to su vam Allahovi propisi. A nevjernike čeka patnja nesnosna. 5. o­ni koji su neposlušni Allahu i Poslaniku Njegovu biće osramoćeni, kao što su bili osramoćeni i o­ni prije njih. Mi objavljujemo jasne dokaze, a nevjernike čeka sramna patnja, 6. na Dan kada ih Allah sve oživi, pa ih obavijesti o o­nome šta su radili; Allah je o tome račun sveo, a o­ni su to zaboravili - Allah je svemu svjedok. 7. Zar ne znaš da Allah zna što je na nebesima i što je na Zemlji? Nema tajnih razgovora među trojicom, a da o­n nije četvrti, niti među petericom a da o­n nije šesti, ni kad ih je manje ni kad ih je više, a da o­n nije s njima gdje god o­ni bili; o­n će ih na Sudnjem danu obavijestiti o o­nome što su radili, jer Allah sve dobro zna. 8. Zar ne vidiš o­ne kojima je zabranjeno da se sašaptavaju kako se vraćaju o­nome što im je zabranjeno i sašaptavaju se o grijehu i neprijateljstvu i neposlušnosti prema Poslaniku. A kad ti dolaze, pozdravljaju te o­nako kako te Allah nikad nije pozdravio, i među sobom govore: "Trebalo bi da nas Allah već jednom kazni za o­no što govorimo!" - Dovoljan će im biti Džehennem! U njemu će gorjeti, a grozno je o­n prebivalište! 9. O vjernici, kada među sobom tajno razgovarate, ne razgovarajte o grijehu i neprijateljstvu i neposlušnosti prema Poslaniku, već razgovarajte o dobročinstvu i čestitosti, i bojte se Allaha pred kojim ćete sakupljeni biti. 10. Sašaptavanje je posao šejtanski, da bi u brigu bacio vjernike, mada to ne može njima nimalo nauditi, osim ako to Allah dopusti. A vjernici neka se samo u Allaha pouzdaju! 11. O vjernici, kad vam se kaže: "Načinite mjesta drugima tamo gdje se sjedi" - vi načinite, pa i vama će Allah mjesto načiniti; a kad vam se rekne: "Dignite se" - vi se dignite - Allah će na visoke stepene uzdignuti o­ne među vama koji vjeruju i kojima je dato znanje. - A Allah dobro zna o­no što radite. 12. O vjernici, kada hoćete da se s Poslanikom posavjetujete, prije savjetovanja milostinju udijelite. To je za vas bolje i čistije. A ako nemate - pa, Allah, zaista, prašta i samilostan je. 13. Zar vas je strah da prije savjetovanja svoga milostinju udijelite? A ako ne udijelite i Allah vam oprosti, o­nda molitvu obavljajte i zekat dajite i Allaha i Poslanika Njegova slušajte! Allah dobro zna o­no što vi radite. 14. Zar ne vidiš o­ne koji prijateljuju s ljudima na koje se Allah rasrdio? o­ni nisu ni vaši ni njihovi, a još se svjesno krivo zaklinju. 15. Allah je njima pripremio tešku patnju, jer je, zaista, ružno o­no što rade: 16. zaklanjaju se iza zakletvi svojih, pa odvraćaju od Allahova puta; njih čeka sramna kazna. 17. Ni bogatstva njihova ni djeca njihova im nimalo neće pomoći kod Allaha, o­ni će biti stanovnici u vatri, u njoj će vječno boraviti. 18. Na Dan u koji ih Allah sve oživi o­ni će se Njemu zaklinjati, kao što se vama zaklinju, misleći da će im to nešto koristiti. o­ni su, doista, pravi lažljivci! 19. Njima je ovladao šejtan i učinio da zaborave na Allaha. o­ni su na šejtanovoj strani, a o­ni na šejtanovoj strani će, sigurno, nastradati. 20. o­ni koji se suprotstavljaju Allahu i Poslaniku Njegovu biće, sigurno, najgore poniženi. 21. Allah je zapisao: "Ja i poslanici Moji sigurno ćemo pobijediti!" - Allah je, zaista, moćan i silan. 22. Ne treba da ljudi koji u Allaha i u o­naj svijet vjeruju budu u ljubavi sa o­nima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju, makar im o­ni bili očevi njihovi, ili braća njihova, ili rođaci njihovi. Njima je o­n u srca njihova vjerovanje usadio i svjetlom Svojim ih osnažio, i o­n će ih uvesti u džennetske bašče kroz koje će rijeke teći, da u njima vječno ostanu. Allah je njima zadovoljan, a i o­ni će biti zadovoljni Njime. o­ni su na Allahovoj strani, a o­ni na Allahovoj strani će, sigurno, uspjeti. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 328 818 2006-06-25T17:32:09Z Kahriman 9 {{Kur'an|Progonstvo}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Allaha hvali sve što je na nebesima i što je na Zemlji. o­n je Silni i Mudri! 2. o­n je prilikom prvog progonstva iz domova njihovih protjerao o­ne sljedbenike Knjige koji nisu vjerovali. Vi niste mislili da će otići, a o­ni su mislili da će ih utvrde njihove od Allahove kazne odbraniti, ali im je Allahova kazna došla odakle se nisu nadali i o­n je u srca njihova strah ulio; vlastitim rukama i rukama vjernika svoje domove su rušili. Zato uzmite iz toga pouku, o vi koji ste obdareni!* 3. Da nije bio već odredio da će biti protjerani, Allah bi ih još na ovome svijetu kaznio; ali, njih na o­nome svijetu čeka patnja u ognju 4. zato što su se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljali; a o­noga ko se Allahu suprotstavi Allah će, zaista, strahovito kazniti. 5. To što ste neke palme posjekli ili ih da uspravno stoje ostavili - Allahovom voljom ste učinili, i zato da o­n nevjernike ponizi. 6. A vi niste kasom tjerali ni konje ni kamile radi o­noga što je Allah od njih, kao plijen, darovao Poslaniku Svome, nego, Allah prepušta vlast poslanicima Svojim nad o­nima nad kojima o­n hoće; Allah sve može. 7. Plijen od stanovnika sela i gradova koji Allah Poslaniku Svome daruje pripada: Allahu i Poslaniku Njegovu, i bližnjim njegovim, i siročadi, i siromasima, i putnicima-namjernicima - da ne bi prelazilo iz ruku u ruke bogataša vaših; o­no što vam Poslanik kao nagradu da to uzmite, a o­no što vam zabrani ostavite; i bojte se Allaha jer Allah, zaista, strahovito kažnjava - 8. i siromašnim muhadžirima koji su iz rodnog kraja svoga protjerani i imovine svoje lišeni, koji žele da Allahovu milost i naklonost steknu, i Allaha i Poslanika Njegova pomognu - to su, zaista, pravi vjernici - 9. i o­nima koji su Medinu za življenje izabrali i domom prave vjere još prije njih je učinili; o­ni vole o­ne koji im se doseljavaju i u grudima svojim nikakvu tegobu, zato što im se daje, ne osjećaju, i više vole njima nego sebi, mada im je i samima potrebno. A o­ni koji se učuvaju lakomosti, o­ni će, sigurno, uspjeti. 10. o­ni koji poslije njih dolaze - govore: "Gospodaru naš, oprosti nama i braći našoj koja su nas u vjeri pretekla i ne dopusti da u srcima našim bude imalo zlobe prema vjernicima; Gospodaru naš, ti si, zaista, dobar i milostiv!" 11. Zar ne vidiš kako licemjeri govore svojim prijateljima, sljedbenicima Knjige koji ne vjeruju: "Ako budete protjerani, mi ćemo, sigurno, s vama poći i kad se bude ticalo vas, nikada se nikome nećemo pokoriti; a ako budete napadnuti, sigurno ćemo vam u pomoć priteći" - a Allah je svjedok da su o­ni, zaista, lašci: 12. ako bi bili protjerani, o­ni ne bi s njima pošli; ako bi bili napadnuti, o­ni im ne bi u pomoć pritekli; a ako bi im u pomoć pritekli, sigurno bi pobjegli, i o­ni bi bez pomoći ostali. 13. o­ni se više boje vas nego Allaha, zato što su o­ni ljudi nerazumni. 14. Samo u utvrđenim gradovima ili iza zidina, o­ni se protiv vas smiju skupno boriti. o­ni su junaci u međusobnim borbama. Ti misliš da su o­ni složni, međutim srca su njihova razjedinjena, zato što su o­ni ljudi koji nemaju pameti. 15. Slični su o­nima koji su, tu nedavno, svu pogubnost postupaka svojih iskusili - njih čeka nesnosna patnja; 16. slični su šejtanu kad kaže čovjeku: "Budi nevjernik!" - pa kad o­n postane nevjernik, o­n o­nda rekne: "Ti se mene više ne tičeš, ja se, zaista, Allaha, Gospodara svjetova, bojim!" 17. Obojicu ih na kraju čeka vatra, u kojoj će vječno boraviti, a to će biti kazna za sve nevjernike. 18. O vjernici, Allaha se bojte, i neka svaki čovjek gleda šta je za sutra pripremio i Allaha se bojte jer o­n dobro zna šta radite. 19. I ne budite kao o­ni koji su zaboravili Allaha, pa je o­n učinio da sami sebe zaborave; to su pravi grješnici. 20. Nisu jednaki stanovnici Džehennema i stanovnici Dženneta; stanovnici Dženneta će o­no što žele postići. 21. Da ovaj Kur’an kakvom brdu objavimo, ti bi vidio kako je strahopoštovanja puno i kako bi se od straha pred Allahom raspalo. Takve primjere navodimo ljudima da bi razmislili. 22. o­n je Allah - nema drugog boga osim Njega - o­n je poznavalac nevidljivog i vidljivog svijeta, o­n je Milostivi, Samilosni! 23. o­n je Allah - nema drugog boga osim Njega, Vladar, Sveti, o­naj koji je bez nedostataka, o­naj koji svakoga osigurava, o­naj koji nad svi bdi, Silni, Uzvišeni, Gordi. Hvaljen neka je Allah, o­n je vrlo visoko iznad o­nih koje smatraju Njemu ravnim! 24. o­n je Allah, Tvorac, o­naj koji iz ničega stvara, o­naj koji svemu daje oblik, o­n ima najljepša imena. Njega hvale o­ni na nebesima i na Zemlji, o­n je Silni i Mudri. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 329 903 2006-06-27T10:53:43Z Kahriman 9 {{Kur'an|Provjerena}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. O vjernici, ako ste pošli da se na putu Mome borite i da naklonost Moju steknete, s Mojim i svojim neprijateljima ne prijateljujte i ljubav im ne poklanjajte - o­ni poriču Istinu koja vam dolazi i izgone Poslanika i vas samo zato što u Allaha, Gospodara vašeg, vjerujete. Vi im krišom ljubav poklanjate, a Ja znam i o­no što tajite i o­no što javno činite. o­naj od vas koji to bude činio s Pravog puta je skrenuo. 2. Ako vas se o­ni domognu, biće neprijatelji vaši i pružiće prema vama, u zloj namjeri, ruke svoje i jezičine svoje, i jedva će dočekati da postanete nevjernici. 3. Ni rodbina vaša ni djeca vaša neće vam biti od koristi, na Sudnjem danu o­n će vas razdvojiti; - a Allah dobro vidi o­no što radite. 4. Divan uzor za vas je Ibrahim i o­ni koji su uz njega bili kada su narodu svome rekli: "Mi s vama nemamo ništa, a ni sa o­nima kojima se, umjesto Allahu, klanjate; mi vas se odričemo, i neprijateljstvo i mržnja će između nas ostati sve dok ne budete u Allaha, Njega jedinog, vjerovali!"- ali nisu riječi Ibrahimove ocu svome: "Ja ću se moliti da ti oprosti, ali te ne mogu od Allaha odbraniti." - Gospodaru naš, u Tebe se uzdamo i Tebi se obraćamo i Tebi ćemo se vratiti. 5. Ne dopusti, Gospodaru naš, da nas nevjernicima staviš u iskušenje i oprosti nam, Gospodaru naš! Ti si, zaista, Silni i Mudri. 6. o­ni su vama divan uzor - o­nima koji žele Allaha i o­naj svijet. A o­naj koji leđa okrene - pa, Allah, zaista, nije ni o kome ovisan i o­n je jedini hvale dostojan! 7. Allah će, sigurno, uspostaviti ljubav između vas i o­nih s kojima ste u zavadi; Allah je svemoćan; Allah mnogo prašta i o­n je samilostan. 8. Allah vam ne zabranjuje da činite dobro i da budete pravedni prema o­nima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavičaja vašeg ne izgone - Allah, zaista, voli o­ne koji su pravični - 9. ali vam zabranjuje da prijateljujete sa o­nima koji ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavičaja vašeg izgone i koji pomažu da budete prognani. o­ni koji s njima prijateljuju sami sabi čine nepravdu. 10. O vjernici, kada vam vjernice kao muhadžirke dođu, ispitajte ih - a Allah dobro zna kakvo je vjerovanje njihovo - pa ako se uvjerite da su vjernice o­nda ih ne vraćajte nevjernicima: o­ne njima nisu dopuštene, niti su o­ni njima dopušteni; a njima podajte o­no što su potrošili. Nije vam grijeh da se njima ženite kad im vjenčane darove njihove date. U braku mnogoboškinje ne zadržavajte! Tražite o­no što ste potrošili, a neka i o­ne traže o­no što su potrošili! To je Allahov sud, o­n sudi među vama - a Allah sve zna i mudar je. 11. A ako neka od žena vaših nevjernicima umakne, i ako vi poslije u borbu s njima stupite, o­nda o­nima čije su žene umakle - vjenčane darove koje su im dali namirite. I bojte se Allaha, u koga vjerujete! 12. O vjerovjesniče, kada ti dođu vjernice da ti polože prisegu: da neće Allahu nikoga ravnim smatrati, i da neće krasti, i da neće bludničiti, i da neće djecu svoju ubijati, i da neće muževima tuđu djecu podmetati i da neće ni u čemu što je dobro poslušnost odricati - ti prisegu njihovu prihvati i moli Allaha da im oprosti; Allah, zaista, mnogo prašta, i o­n je milostiv. 13. O vjernici, ne prijateljujte s ljudima koji su protiv sebe Allahovu srdžbu izazvali; o­ni su izgubili nadu da će bilo kakvu nagradu na ovome svijetu imati, isto kao što su izgubili nadu nevjernici da će se njihovi umrli živi vratiti. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 330 824 2006-06-25T18:52:10Z Demicx 7 Korigovana djela 331 827 2006-06-25T19:15:26Z Demicx 7 {| align="center" style="margin:0px; margin-bottom:0.5em;width:100%;border: 1px solid; border-color:#e3e3e3; background-color:#f3f3f3; font-size:95%; color:#00000;" | [[Slika:Question copyright.svg|25px]] | style="text-align: center" | Sporno je da li ovaj članak poštuje '''[[Pomoć:Autorska prava|autorska prava]]''' <br><small>u skladu sa policom Wikizvora o radovima u javnom domenu i slobodnom dokumentacijom.</small> |} <includeonly>[[Kategorija:Autorska prava]]</includeonly> 332 837 2006-06-25T23:14:46Z Kahriman 9 {| align="center" style="margin:0px; margin-bottom:0.5em;width:100%;border: 1px solid; border-color:#e3e3e3; background-color:#f3f3f3; font-size:95%; color:#a00;" | style="width: 32px" valign="middle" | [[Slika:Icon löschen.png|35px]] | <center>'''Ovaj tekst je predložen za brisanje!'''</center> '''Razlog brisanja:''' ''{{{1}}}''. <br> Ako ste protiv brisanja, obrazložite razlog na stranici za diskusiju. |} <includeonly>[[Kategorija:Brisanje|{{PAGENAME}}]]</includeonly><noinclude>Kandidati za brisanje se nalaze u [[:Kategorija:Brisanje|Kategoriji:Brisanje]].</noinclude> 335 853 2006-06-26T14:34:13Z AdnanSa 10 {{Zakon |NASLOV =Zakon o konkurenciji |SKRAĆENICA =ZoK |VRSTA =Državni zakon |OBLAST VAŽENJA =Republika Bosna i Hercegovina |PRAVNA MATERIJA =Zakon |IZVOR =[http://www.bihkonk.gov.ba www.bihkonk.gov.ba] |DATUM IZDANJA = |STARO IZDANJE = |OBJAVA ="Službeni glasnik BiH" broj 48/05 |STUPIO NA SNAGU = 27. jula 2005. godine. |ZABILJEŠKE = |WIKIPEDIA = }} __TOC__ <br clear=all> == Zakon o konkurenciji == <center> Na osnovu člana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] na sjednici Doma naroda, održanoj 29. juna 2005. godine, i na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 29. juna 2005. godine, usvojila je '''ZAKON O KONKURENCIJI''' </center> === I.OPĆE ODREDBE === <center> '''Član 1.'''<br/> '''(Predmet)''' </center> Ovim zakonom uređuju se pravila, mjere i postupci zaštite tržišne konkurencije, nadležnosti i način rada Konkurencijskog vijeća na zaštiti i promociji tržišne konkurencije u Bosni i Hercegovini. <center> '''Član 2.'''<br/> '''(Primjena)''' </center> (1) Ovaj zakon primjenjuje se na sva pravna i fizička lica koja posredno ili neposredno učestvuju u prometu roba i usluga i koja svojim djelovanjem sprečavaju, ograničavaju ili narušavaju tržišnu konkurenciju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine ili značajnijem dijelu tržišta (u daljnjem tekstu: privredni subjekti), i to na:<br/> a) privredna društva, preduzeća i preduzetnike, bez obzira na oblik vlasništva, sjedište ili prebivalište;<br/> b) organe državne uprave i lokalne samouprave, kada posredno ili neposredno učestvuju ili utječu na tržište;<br/> c) ostala fizička i pravna lica koja neposredno ili posredno, stalno, povremeno ili jednokratno učestvuju na tržištu, bez obzira na pravni status, na oblik vlasništva, sjedište ili prebivalište, kao što su udruženja, sportske organizacije, ustanove, zadruge, nosioci prava intelektualne svojine. (2) Ovaj zakon primjenjuje se i na privredne subjekte koji imaju kontrolu nad drugim privrednim subjektima. Kontrolirani privredni subjekt je subjekt u kojem drugi privredni subjekt, neposredno ili posredno, pravno ili činjenično, odlučujuće utječe na upravljanje, naročito ako:<br/> a) ima više od polovine udjela u osnovnom kapitalu ili dionica;<br/> b) može ostvarivati više od polovine glasačkih prava;<br/> c) ima pravo na postavljanje više od polovine članova uprave, upravnih i nadzornih odbora;<br/> d) na drugi način ima pravo upravljanja poslovanjem kontroliranog privrednog subjekta. (3) Ovaj zakon primjenjuje se i na privredne djelatnosti privrednih subjekata sa sjedištem i prebivalištem u inozemstvu, ako njihovo djelovanje proizvodi značajan efekt na tržište Bosne i Hercegovine ili na značajnijem dijelu tržišta. <center> '''Član 3.'''<br/> '''(Relevantno tržište)''' </center> (1) Relevantno tržište, u smislu ovog zakona, određuje se kao tržište određenih proizvoda koji su predmet obavljanja djelatnosti privrednih subjekata na određenom geografskom području.<br/> (2) Relevantno tržište proizvoda obuhvata sve proizvode koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uslovima, imajući u vidu naročito njihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajnu namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene.<br/> (3) Relevantno geografsko tržište obuhvata cjelokupan ili značajan dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojem privredni subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim u uslovima i koji to tržište bitno razlikuju od uslova konkurencije na susjednim geografskim tržištima.<br/> (4) Izuzetno od stava (3) ovog člana, u određenim slučajevima, relevantno geografsko tržište može biti utvrđeno na međunarodnom nivou.<br/> (5)[[Konkurencijsko vijeće]] podzakonskim aktom će propisati bliže kriterije i način utvrđivanja relevantnog tržišta. === II. ZABRANJENA KONKURENCIJSKA DJELOVANJA === <center> '''Član 4.'''<br/> '''(Sporazumi)''' </center> (1) Zabranjeni su sporazumi, ugovori, pojedine odredbe sporazuma ili ugovora, zajednička djelovanja, izričiti i prešutni dogovori privrednih subjekata, kao i odluke udruženja privrednih subjekata (u daljnjem tekstu: sporazumi) koji za cilj i posljedicu imaju sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišne konkurencije na relevantnom tržištu, a koji se odnose na:<br/> a) direktno ili indirektno utvrđivanje kupovnih i prodajnih cijena ili bilo kojih drugih trgovinskih uslova;<br/> b ) ograničavanje i kontrolu proizvodnje, tržišta, tehničkog razvoja ili ulaganja;<br/> c) podjelu tržišta ili izvora snabdijevanja;<br/> d) primjenu različitih uslova za identične transakcije s drugim privrednim subjektima, dovodeći ih u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju;<br/> e) zaključivanje takvih sporazuma kojima se druga strana uslovljava da prihvati dodatne obaveze koje po svojoj prirodi ili običajima u trgovini nisu u vezi s predmetom sporazuma. (2) Sporazumi zabranjeni u skladu sa stavom (1) ovog člana su ništavni. (3) Sporazumi iz stava (1) ovog člana nisu zabranjeni ako doprinose unaprjđenju proizvodnje ili distribucije robe i/ili usluga unutar Bosne i Hercegovine, ili promociji tehničkog i ekonomskog razvoja, pri čemu potrošačima omogućavaju pravičan udio koristi koja iz njih proizilazi, a koji:<br/> a) nameću samo ograničenja neophodna za postizanje ciljeva;<br/> b) ne omogućavaju isključivanje konkurencije u bitnom dijelu predmetnih proizvoda ili usluga. <center> '''Član 5.'''<br/> '''(Pojedinačna izuzeća)''' </center> (1) Konkurencijsko vijeće, na zahtjev jedne ili više stranki u sporazumu može donijeti rješenje o pojedinačnom izuzeću od zabrane sporazuma iz člana 4. stav (1) ovog zakona, ako sporazum ispunjava uslove iz člana 4. stav (3) ovog zakona. (2) Konkurencijsko vijeće donosi rješenje o izuzeću tog sporazuma od zabrane propisane u članu 4. stav (1) ovog zakona u roku od četiri mjeseca. (3) Ako Konkurencijsko vijeće u navedenom roku nije donijelo rješenje, smatra se da je predmetni sporazum izuzet od zabrane propisane u članu 4. stav (1) ovog zakona. (4) Konkurencijsko vijeće može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke, već izuzeti sporazum iz stava (1) ovog člana ponovo preispitati, ukoliko utvrdi:<br/> a) da je rješenje doneseno na osnovu nepotpunih i netačnih podataka i informacija;<br/> b) da su materijalni uslovi i činjenice na relevantnom tržištu značajno promijenjeni;<br/> c) da jedna od strana u sporazumu djeluje suprotno utvrđenim obavezama Konkurencijskog vijeća. (5) Ukoliko Konkurencijsko vijeće utvrdi da je došlo do kršenja u smislu stava (4) ovog člana, može poništiti, ukinuti ili izmijeniti rješenje. <center> '''Član 6.'''<br/> '''(Sadržaj i trajanje pojedinačnog izuzeća)''' </center> (1) Pojedinačno izuzeće može sadržavati uslove i zabrane. (2) Pojedinačno izuzeće ima ograničen rok važenja, s tim da ono ne može trajati duže od pet godina. (3) Rok iz stava (2) ovog člana može se na zahtjev stranaka ponovo produžiti za najviše pet godina, ako se dokaže da sporazum i dalje zadovoljava uslove iz člana 4. stav ( 3) ovog zakona. (4) Zahtjev za produženje roka važenja pojedinačnog izuzeća, stranke podnose Konkurencijskom vijeću najkasnije četiri mjeseca prije isteka roka važenja. (5) Pojedinačno izuzeće važi od dana zaključenja sporazuma, a kada sadrži uslove i zabrane važi od dana donošenja, odnosno najkasnije od dana ispunjenja uslova. <center> '''Član 7.'''<br/> '''(Grupna izuzeća)''' </center> (1 ) Konkurencijsko vijeće usvojit će sljedeća grupna izuzeća za provođenje odredbi člana 4. stav (3) ovog zakona, i to:<br/> a) horizontalne sporazume, a posebno o istraživanju, razvoju i specijalizaciji;<br/> b) vertikalne sporazume, a posebno sporazume o isključivoj distribuciji, selektivnoj distribuciji, isključivoj kupovini i franšizi;<br/> c) sporazume o transferu tehnologije, licenci i know how;<br/> d) sporazume o distribuciji i servisiranju motornih vozila;<br/> e) sporazume o osiguranju. (2) Konkurencijsko vijeće podzakonskim aktima će bliže definirati grupne sporazume iz stava (1) ovog člana, a posebno:<br/> a)ograničenja ili ugovorne odredbe koje mogu biti sadržane u sporazumu;<br/> b)ugovorne odredbe koje moraju biti sadržane u sporazumu;<br/> c) njihovo trajanje i ostale uslove koji moraju biti ispunjeni. (3) Sporazumi koji ispunjavaju uslove iz člana 4. stav (3) ovog zakona ne moraju se podnositi na ocjenu Konkurencijskom vijeću radi pojedinačnog izuzeća iz člana 5. ovog zakona. (4 ) Konkurencijsko vijeće, po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke, može pokrenuti postupak za ocjenu pojedinog sporazuma iz stava (3) ovog člana ako njegovi efekti ne ispunjavaju uslove iz člana 4. stav (3) ovog zakona. <center> '''Član 8.'''<br/> '''(Sporazumi male vrijednosti)''' </center> (1) Odredbe člana 4. stav (1) ovog zakona ne primjenjuju se na sporazume male vrijednosti. (2) Sporazumom male vrijednosti smatra se sporazum ako je zajedničko tržišno učešće učesnika sporazuma i privrednih subjekata pod njihovom kontrolom na relevantnom tržištu neznatno, pod uslovom da sporazum ne sadrži odredbe koje uprkos neznatnom tržišnom učešću dovode do sprečavanja, ograničavanja ili narušavanja konkurencije. (3) Sporazumi male vrijednosti u smislu ovog zakona su:<br/> a) ako ukupni tržišni udjel učesnika sporazuma na relevantnom tržištu ne premašuje 10% u slučaju kada je sporazum zaključen između privrednih subjekata koji su stvarni ili potencijalni konkurenti, odnosno kada djeluju na istom nivou proizvodnje ili trgovine;<br/> b) ako tržišni udjel svake od strana na relevantnom tržištu ne premašuje 15% u slučaju kada je privredni sporazum zaključen između privrednih subjekata koji nisu konkurenti, odnosno kada djeluju na različitim nivoima proizvodnje ili trgovine;<br/> c) sporazumi u kojima je teško odrediti da li se radi o sporazumu između konkurentnih ili privrednih subjekata koji nisu konkurentni, kod kojih će se primijeniti prag do 10% udjela na relevantnom tržištu. (4) Konkurencijsko vijeće podzakonskim aktom će bliže definirati uslove i kriterije koje sporazumi male vrijednosti moraju ispunjavati. <center> '''Član 9.'''<br/> '''(Dominantan položaj''' </center> (1) Privredni subjekt ima dominantan položaj na relevantnom tržištu roba ili usluga, ako se zbog svoje tržišne snage može ponašati u značajnoj mjeri nezavisno od stvarnih ili mogućih konkurenata, kupaca, potrošača ili dobavljača, također uzimajući u obzir udio tog privrednog subjekta na relevantnom tržištu, udjele koje na tom tržištu imaju njegovi konkurenti, kao i pravne i druge zapreke za ulazak drugih privrednih subjekata na tržište. (2) Pretpostavlja se da privredni subjekt može imati dominantan položaj na tržištu roba ili usluga ako na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine ima udio veći od 40%. (3) Pretpostavlja se da više privrednih subjekata mogu imati dominantan položaj na tržištu roba ili usluga ako na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine dva ili više privredna subjekta imaju zajednički tržišni udio veći od 60%. (4) Konkurencijsko vijeće podzakonskim aktom će bliže definirati kategoriju dominantnog položaja. <center> '''Član 10.'''<br/> '''(Zloupotreba dominantnog položaja)''' </center> (1) Zabranjena je svaka zloupotreba dominantnog položaja jednog ili više privrednih subjekata na relevantnom tržištu. (2) Zloupotreba dominantnog položaja posebno se odnosi na:<br/> a) direktno ili indirektno nametanje nelojalnih kupovnih i prodajnih cijena ili drugih trgovinskih uslova kojima se ograničava konkurencija;<br/> b) ograničavanje proizvodnje, tržišta ili tehničkog razvoja na štetu potrošača;<br/> c) primjenu različitih uslova za istu ili sličnu vrstu poslova s ostalim stranama, čime ih dovode u neravnopravan i nepovoljan konkurentski položaj;<br/> d) zaključivanje sporazuma kojima se uslovljava da druga strana prihvati dodatne obaveze koje po svojoj prirodi ili prema trgovinskom običaju nemaju veze s predmetom takvog sporazuma. <center> '''Član 11.'''<br/> '''(Rješenje o zloupotrebi dominantnog položaja)''' </center> (1) Konkurencijsko vijeće, na osnovu čl. 9. i 10. ovog zakona, donosi odgovarajuće rješenje kojim:<br/> a) utvrđuje dominantni polažaj i postupanja privrednih subjekata kojim se zloupotrebljava taj položaj i sprečava, ograničava ili narušava tržišna konkurencija, te trajanje takvog ponašanja;<br/> b) zabranjuje svako daljnje postupanje privrednog subjekta;<br/> c) određuje rokove i mjere za otklanjanje štetnih posljedica takvog postupanja;<br/> d) određuje privrednom subjektu da obavi i druge odgovarajuće mjere koje doprinose osiguravanju konkurencije između privrednih subjekata na relevantnom tržištu, te rokove za njihovo izvršavanje. (2) Konkurencijsko vijeće donosi rješenje iz stava ( 1) ovog člana u roku do četiri mjeseca. (3) Ako Konkurencijsko vijeće nije donijelo rješenje u roku iz stava (2) ovog člana i člana 41. ovog zakona, smatra se da zaključenim sporazumom ne zloupotrebljava se dominatan položaj. (4) Ukoliko nije doneseno rješenje iz stava (3) ovog člana, na poseban zahtjev privrednog subjekta, Konkurencijsko vijeće donosi rješenje, u skladu s procedurom ovog zakona, da predmetni sporazum ne zloupotrebljava dominantan položaj. <center> '''Član 12.'''<br/> '''(Koncentracija)''' </center> (1) Koncentracijom, u smislu ovog zakona, smatra se:<br/> a) spajanje ili pripajanje nezavisnih privrednih subjekata ili dijelova privrednih subjekata;<br/> b) stjecanje kontrole ili prevladavajućeg utjecaja jednog, odnosno više privrednih subjekata nad drugim, odnosno nad više drugih privrednih subjekata ili dijelom drugog privrednog subjekta, odnosno dijelovima drugih privrednih subjekata, i to:<br/> 1) stjecanjem kupovinom većine dionica ili udjela osnovnog kapitala; ili<br/> 2) stjecanjem većine prava glasa; ili<br/> 3) na drugi način, u skladu s odredbama zakona koji reguliraju osnivanje privrednih subjekata i njihovo upravljanje;<br/> c) zajedničko ulaganje na dugoročnoj osnovi, dva ili više nezavisnih privrednih subjekata, koji djeluju kao nezavisan privredni subjekt. (2) Stjecanje kontrole u smislu stava (1) ovog člana ostvaruje se putem prava, zaključivanjem sporazuma ili drugim sredstavima kojima jedan ili više privrednih subjekata, bilo posebno, bilo zajednički, uzimajući u obzir sve pravne i činjenične okolnosti, stječu mogućnost ostvarivanja dominantnog utjecaja nad jednim ili više privrednih subjekata. (3) Koncentracijom, u smislu stava (1) ovog člana, ne smatra se:<br/> a) kada bankarske i druge finansijske institucije ili osiguravajuća društva, u svom redovnom poslovanju, privremeno steknu dionice ili udjele s namjerom njihove dalje prodaje i stave ih na prodaju najkasnije u roku do 12 mjeseci, i ako u navedenom roku vlasništvo na te udjele nije upotrijebljeno na način da to utječe na konkurentno ponašanje tog pravnog subjekta, odnosno da ne preduzima mjere kojima se narušava, ograničava ili sprečava tržišna konkurencija. Konkurencijsko vijeće može produžiti rok na zahtjev stranke ako privredni subjekt dokaže da transakciju nije moguće provesti u utvrđenom roku;<br/> b) kad dođe do stjecanja kontrole nad privrednim subjektom od lica koje obavlja funkciju stečajnog ili likvidacionog upravnikau smislu zakona o stečaju i likvidaciji;<br/> c) kad zajedničko ulaganje za cilj ima koordinaciju tržišnih aktivnosti između dva ili više privrednih subjekata koji zadržavaju svoju nezavisnost, pri čemu će ovakvo zajedničko ulaganje biti ocjenjivano u skladu s članom (4) ovog zakona. <center> '''Član 13.'''<br/> '''(Zabranjene koncentracije)''' </center> Zabranjene su koncentracije privrednih subjekata koje kao rezultat imaju značajno narušavanje efikasne tržišne konkurencije, na cijelom tržištu Bosne i Hercegovine ili na njenom značajnijem dijelu, a posebno kojima se stvara novi ili jača postojeći dominantni položaj. <center> '''Član 14.'''<br/> '''(Ukupni prihod za kontrolu koncentracije)''' </center> (1) Namjeravanu koncentraciju privrednih subjekata, iz člana 12. stav (1) ovog zakona, učesnici koncentracije su obavezni prijaviti, i to kada su ispunjeni sljedeći uslovi:<br/> a) da ukupni godišnji prihod učesnika koncentracije ostvaren prodajom roba i /ili usluga na svjetskom tržištu iznosi 100.000.000 KM po završnom računu u godini koja je prethodila koncentraciji, pri čemu je najmanje jedan privredni subjekt učesnik koncentracije registriran na teritoriji Bosne i Hercegovine (djeluje na domaćem tržištu roba i/ili usluga ); ili<br/> b) da ukupni godišnji prihod svakog od najmanje dva privredna subjekta učesnika koncentracije ostvaren prodajom roba i /ili usluga na tržištu Bosne i Hercegovine iznosi najmanje 5 000.000 KM po završnom računu u godini koja je prethodila koncentraciji, ili ako je njihovo zajedničko učešće na relevantnom tržištu veće od 40%. (2) U ukupni godišnji prihod iz stava (1) ovog člana neće se računati prihod koji ti privredni subjekti ostvare međusobnom razmjenom. (3) U slučaju kad se koncentracija iz člana 12. stav (1) ovog zakona odnosi na spajanje ili pripajanje dijela ili dijelova jednog ili više privrednih subjekata, bez obzira da li ti dijelovi imaju status pravnog lica, pri izračunavanju prihoda iz stava (1) ovog člana obračunavat će se samo prihod onih dijelova privrednog subjekta koji su predmet kontrole koncentracije. (4) Dvije ili više koncentracija iz stava (3) ovog člana provedene u vremenskom periodu kraćem od dvije godine smatrat će se jednom koncentracijom (više sukcesivnih stjecanja dijelova privrednog subjekta), izvršenom na dan posljednje od ovih koncentracija. <center> '''Član 15.'''<br/> '''(Ukupan prihod u bankama, drugim finansijskim institucijama i osiguravajućim društvima)''' </center> U svrhu kontrole koncentracije u bankama, drugim finansijskim institucijama i osiguravajućim društvima, umjesto godišnjeg ukupnog prihoda uzima se sljedeće:<br/> a) za pravna lica koja se bave pružanjem finansijskih usluga, nakon odbijanja direktnih poreza koji se odnose na njih, uzima se zbir sljedećih prihoda:<br/> 1) prihod od kamata i slični prihodi;<br/> 2) prihod od vrijednosnih papira:<br/> 2. 1. prihod od dionica i drugih vrijednosnih papira koje imaju promjenljivu dobit,<br/> 2. 2. prihod od udjela u privrednim subjektima,<br/> 2. 3. prihod od dionica u povezanim privrednim subjektima;<br/> 3) potraživanje provizije;<br/> 4) netoprofit od finansijskih operacija; i<br/> 5) drugi prihodi iz poslovanja.<br/> b) za osiguravajuća društva i društva koja se bave poslovima reosiguranja vrijednost bruto premija koja uključuje uplaćene i potraživane iznose koji se odnose na ugovore o osiguranju koji su zaključeni od ili u ime osiguravajućih društava, uključujući također i premije reosiguranja, nakon odbijanja poreza i parafiskalnih taksi koje se naplaćuju na osnovu iznosa individualnih premija ili u odnosu na ukupan iznos premija. <center> '''Član 16.'''<br/> '''(Prijava namjere koncentracije)''' </center> (1) Privredni subjekti, učesnici koncentracije obavezni su podnijeti prijavu namjere koncentracije u smislu čl. 12. i 14. ovog zakona, u roku od osam dana od zaključenja sporazuma, objavljivanja javne ponude dionica ili stjecanja kontrole, zavisno od toga šta nastupi ranije. (2) U slučaju kada kontrolu nad cijelim ili dijelovima jednog ili više privrednih subjekata stječe drugi privredni subjekt prijavu podnosi privredni subjekt koji stječe kontrolu, a u svim ostalim slučajevima privredni subjekti podnose zajedničku prijavu. (3) Konkurencijsko vijeće može objaviti podatke iz prijave namjere koncentracije u dnevnim novinama i “Službenom glasniku BiH”, a naročito:<br/> a) nazive privrednih subjekata učesnika u koncentraciji;<br/> b) oblik koncentracije; i<br/> c) privredni sektor u okviru kojeg se koncentracija vrši. <center> '''Član 17.'''<br/> '''(Procjena namjeravane koncentracije)''' </center> Konkurencijsko vijeće prilikom procjene namjeravane koncentracije analizira pozitivne i negativne efekte, odnosno da li se takvom koncentracijom stvara ili jača dominantan položaj koji za posljedicu ima značajno narušavanje tržišne konkurencije, a naročito:<br/> a) strukturu relevantnog tržišta;<br/> b) efekte koncentracije na ostale stvarne i potencijalne konkurente;<br/> c) položaj učesnika u konkurenciji, njihove tržišne udjele, ekonomsku i finansijsku snagu;<br/> d) mogućnost i izbor dobavljača i korisnika;<br/> e) ekonomske, pravne i druge prepreke ulaska na tržište;<br/> f) nivo unutrašnje i međunarodne konkurentnosti učesnika u koncentraciji;<br/> g) trendovi ponude i potražnje relevantnih roba i/ili usluga;<br/> h) trendove tehničkog i ekonomskog razvoja;<br/> i) interese potrošača. <center> '''Član 18.'''<br/> '''(Rješenje o koncentraciji)''' </center> (1) Ako Konkurencijsko vijeće utvrdi da bi provođenje koncentracije iz čl. 12. i 14. ovog zakona moglo imati za posljedicu negativne efekte koji mogu značajno narušavati konkurenciju na relevantnom tržištu, donijet će zaključak o pokretanju postupka. (2) Konkurencijsko vijeće nakon završetka postupka, u rokovima iz člana 41. ovog zakona, donijet će rješenje kojim se:<br/> a) koncentracija ocjenjuje dopuštenom;<br/> b) koncentracija ocjenjuje nedopuštenom;<br/> c) koncentracija ocjenjuje uslovno dopuštenom. (3) Konkurencijsko vijeće će u rješenju, iz stava (2) tačka c) ovog člana, kojim se ocjenjuje koncentracija uslovno dopuštenom, odrediti mjere, uslove i rokove njihovog ispunjavanja. (4) Učesnici koncentracije iz stava (2) tačka c) ovog člana, u pravilu, mogu nastaviti provođenje koncentracije tek nakon ispunjavanja mjera i uslova i rokova iz stava (3) ovog člana, osim ako Konkurencijsko vijeće iz naročito opravdanih zahtjeva ne utvrdi drugačije. (5) Konkurencijsko vijeće na osnovu informacija i dokumentacije dostavljene uz prijavu namjere koncentracije, stepena vjerovatnoće povrede pravila konkurencije takvom koncentracijom i procjene da namjeravana koncentracija nema za posljedicu negativne efekte može donijeti rješenje u roku do 60 dana. (6) Ako Konkurencijsko vijeće u rokovima iz člana 41. ovog zakona ne donese rješenje o koncentraciji, smatra se da je koncentracija dopuštena. (7) Konkurencijsko vijeće, po službenoj dužnosti i na zahtjev stranke, može izmijeniti rješenje iz stava (2) ovog člana kada stranke ne mogu ispuniti neke od uslova ili krše neku od mjera određenu rješenjem Konkurencijskog vijeća, zbog okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti i izbjeći i koje ne zavise od volje stranaka. (8) Koncentracije se neće moći provesti prije donošenja rješenja kojim se potvrđuje usklađenost predmetne koncentracije iz čl. 12. i 14. ovog zakona. (9) Odredba stava (8) ovog člana ne sprečava provođenje javne ponude dionica koja je prijavljena nadležnim organima u skladu s važećom legislativom, kao i aktivnosti stjecanja kontrole nad privrednim subjektima regulirane drugim propisima. <center> '''Član 19.'''<br/> '''(Mjere nakon provođenja nedopuštene koncentracije)''' </center> (1) Konkurencijsko vijeće će po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke posebnim rješenjem odrediti neophodne mjere za osiguranje slobodne tržišne konkurencije na relevantnom tržištu, te odrediti rokove za njihovo izvršenje u slučajevima:<br/> a) kada je koncentracija provedena protivno rješenju Konkurencijskog vijeća kojim se ista ocjenjuje nedopuštenom u smislu člana 18. stav (2) tačka b) ovog zakona;<br/> b) kada je koncentracija provedena bez podnošenja prijave o namjeri koncentracije, a dovela je do značajnog narušavanja tržišne konkurencije, u smislu člana 13. ovog zakona; (2) Rješenjem iz stava (1) ovog člana Konkurencijsko vijeće naročito može:<br/> a) naložiti da se stečene dionice ili poslovni udjeli otuđe (prenesu);<br/> b) zabraniti ili ograničiti ostvarivanje prava glasa vezanog uz dionice ili udjele u privrednim subjektima učesnicima koncentracije i prestanak kontrole zajedničkog ulaganja ili drugih oblika iz člana 14. ovog zakona koji su doveli do nedopuštene koncentracije. === III. ORGAN ZA PROVOĐENJE === <center> '''Član 20.'''<br/> '''(Konkurencijsko vijeće)''' </center> (1) Organ za provođenje zaštite tržišne konkurencije u smislu ovog zakona je [[Konkurencijsko vijeće]]. (2) U sastavu Konkurencijskog vijeća djeluju uredi za konkurenciju u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, kao organizacione jedinice izvan sjedišta Konkurencijskog vijeća. <center> '''Član 21.'''<br/> '''(Status Konkurencijskog vijeća)''' </center> (1) Konkurencijsko vijeće je samostalno tijelo koje će osigurati dosljednu primjenu ovog zakona na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i ima isključivu nadležnost u odlučivanju o postojanju zabranjenog konkurentskog djelovanja na tržištu. (2) Konkurencijsko vijeće ima status pravnog lica, sa sjedištem u Sarajevu. (3) Sredstva za provođenje nadležnosti i obavljanje poslova Konkurencijskog vijeća osiguravaju se iz Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. <center> '''Član 22.'''<br/> '''(Sastav Konkurencijskog vijeća)''' </center> (1) Konkurencijsko vijeće sačinjava šest članova, koji se imenuju na mandat od šest godina, s mogućnošću još jednog ponovnog izbora. Mandat člana Konkurencijskog vijeća ne može prestati prije isteka propisanog roka, osim u slučajevima predviđenim članom 23. ovog zakona. (2) Članovi Konkurencijskog vijeća biraju se iz reda priznatih stručnjaka u odgovarajućoj oblasti, imaju status jednak upravnim sudijama koji je nespojiv s obavljanjem bilo koje direktne ili indirektne, stalne ili povremene funkcije, s izuzetkom akademskih djelatnosti i rada u stručnim i naučnim tijelima. (3) Imenovanje članova Konkurencijskog vijeća provodi se na sljedeći način:<br/> a) tri člana Konkurencijskog vijeća imenuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, po jednog iz sva tri konstitutivna naroda;<br/> b) dva člana Konkurencijskog vijeća imenuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine;<br/> c) jednog člana Konkurencijskog vijeća imenuje Vlada Republike Srpske. (4) Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Konkurencijskog vijeća, imenuje svake godine imenuje predsjednika iz reda članova Konkurencijskog vijeća na period od jedne godine, bez prava na ponovni izbor tokom mandata člana Konkurencijskog vijeća. <center> '''Član 23.'''<br/> '''(Prijevremeni prestanak mandata)''' </center> (1) Mandat člana Konkurencijskog vijeća može prijevremeno prestati samo u sljedećim slučajevima:<br/> a) smrti;<br/> b) ostavke;<br/> c) opoziva, na prijedlog Konkurencijskog vijeća iz sljedećih razloga:<br/> 1) vršenja nespojive funkcije propisane u članu 22. stav (2) ovog zakona;<br/> 2) uzastopnog neopravdanog izostanka s tri sjednice Konkurencijskog vijeća;<br/> 3) nesavjesnog, nemarnog i lošeg rada. (2) U slučaju opoziva mandata člana Konkurencijskog vijeća iz stava (1) tačka c) ovog člana, Konkurencijsko vijeće odlučuje bez glasanja člana Konkurencijskog vijeća o čijem se opozivu odlučuje. (3) U slučaju prijevremenog prestanka mandata člana Konkurencijskog vijeća, organi navedeni u članu 22. stav (3) ovog zakona imenuju novog člana Konkurencijskog vijeća za preostali dio trajanja mandata. <center> '''Član 24.'''<br/> '''(Način rada i odlučivanja Konkurencijskog vijeća)''' </center> (1) Konkurencijsko vijeće može punovažno odlučivati ako sjednici prisustvuje najmanje pet članova Konkurencijskog vijeća. (2) Odluke Konkurencijskog vijeća donose se većinom glasova prisutnih članova, s tim da za svaku odluku mora glasati najmanje po jedan član iz reda konstitutivnih naroda. Član Konkurencijskog vijeća ne može biti suzdržan od glasanja. (3) Predsjednik Konkurencijskog vijeća ovlašten je da:<br/> a) rukovodi radom Konkurencijskog vijeća;<br/> b)zastupa i predstavlja Konkurencijsko vijeće;<br/> c) saziva i predsjedava sjednicama Konkurencijskog vijeća koje se održavaju najmanje jednom mjesečno;<br/> d) sastavlja dnevni red za svaku sjednicu, koji može biti dopunjen na sjednici na zahtjev najmanje dva prisutna člana Konkurencijskog vijeća;<br/> e) potpisuje sve odluke i druge akte Konkurencijskog vijeća. (4) Konkurencijsko vijeće donosi Poslovnik o radu, kojim će definirati način rada, odlučivanja, kao i druga pitanja u vezi s radom. <center> '''Član 25.'''<br/> '''(Nadležnosti Konkurencijskog vijeća)''' </center> (1) Konkurencijsko vijeće u vršenju svojih poslova, u skladu s ovim zakonom i drugim propisima koji reguliraju konkurencijsku politiku u Bosni i Hercegovini nadležno je da:<br/> a) donosi podzakonske akte na osnovu odredbi ovog zakona i druge podzakonske akte potrebne za njegovo provođenje;<br/> b) propisuje definicije i obračunske metode za određene djelatnosti, i to bankarstvo, osiguranje i slično;<br/> c) propisuje i daje tumačenje općih i posebnih definicija konkurencijskih pojmova, kao i obračunske metode za ključne konkurencijske pojmove;<br/> d) odlučuje o zahtjevima za provođenje postupka i vodi postupak;<br/> e) donosi upravne akte kojima se okončava postupak pred Konkurencijskim vijećem;<br/> f) daje mišljenja i preporuke o bilo kom aspektu konkurencije, po službenoj dužnosti ili na zahtjev državnog organa, privrednog subjekta ili udruženja;<br/> g) donosi interne akte o unutrašnjoj organizaciji Konkurencijskog vijeća, osim Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, koji se donosi uz saglasnost Vijeća ministara Bosne i Hercegovine;<br/> h) daje inicijativu za izmjene i dopune Zakona o konkurenciji;<br/> i) predlaže Vijeću ministara Bosne i Hercegovine odluku o visinu iznosa administrativnih taksi u vezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem. (2) Konkurencijsko vijeće na nacrte i prijedloge zakona i drugih propisa iz oblasti koje imaju utjecaja na tržišnu konkurenciju, koje su obavezni dostaviti predlagači, daje mišljenje o njihovoj saglasnosti s ovim zakonom. (3) Konkurencijsko vijeće u provođenju ovog zakona i drugih propisa iz oblasti konkurencije može osnovati stručna i savjetodavna tijela, koja mu pomažu u donošenju odluka. (4) Konkurencijsko vijeće sarađuje s međunarodnim i nacionalnim organizacijama i institucijama iz oblasti konkurencije, na osnovu čega može davati i tražiti podatke i informacije vezane za činjenična ili pravna pitanja, uključujući i povjerljive podatke. Prilikom razmjene povjerljivih podataka, legitimni poslovni interesi zainteresiranih privrednih subjekata moraju se zaštititi u skladu s propisima. (5) Konkurencijsko vijeće podnosi na usvajanje Vijeću ministara Bosne i Hercegovine izvještaj o radu kao i godišnji izvještaj. Usvojen godišnji izvještaj o radu Konkurencijsko vijeće objavljuje u javnosti. === IV. POSTUPAK DONOŠENJA ODLUKA === <center> '''Član 26.'''<br/> '''(Pravila postupka)''' </center> U postupcima pred Konkurencijskim vijećem, ukoliko drugačije nije propisano ovim zakonom, primjenjuje se Zakon o upravnom postupku (“Službeni glasnik BiH”, broj 29/02). <center> '''Član 27.'''<br/> '''(Pokretanje postupka)''' </center> (1) Konkurencijsko vijeće pokreće postupak, u smislu ovog zakona, po službenoj dužnosti ili na osnovu zahtjeva stranke. (2) Konkurencijsko vijeće pokrenut će postupak po službenoj dužnosti ako postoji osnovana sumnja da se značajno sprečava, ograničava i narušava tržišna konkurencija. (3) Zahtjev za pokretanje postupka pred Konkurencijskim vijećem, u skladu s odredbama ovog zakona, može podnijeti:<br/> a) svako pravno ili fizičko lice koje za to ima pravni ili ekonomski interes;<br/> b) privredne komore, udruženja poslodavaca i preduzetnika;<br/> c) udruženja potrošača;<br/> d) organi izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini. <center> '''Član 28.'''<br/> '''(Zahtjev za pokretanje postupka)''' </center> (1) Zahtjev za pokretanje postupka pred Konkurencijskim vijećem mora sadržavati:<br/> a) naziv sjedišta pravnog lica, odnosno ime i prezime i prebivalište ovlaštenog fizičkog lica podnosioca zahtjeva;<br/> b) podatke iz kojih se može odrediti protiv koga se podnosi zahtjev;<br/> c) opis činjeničnog stanja, prakse ili okolnosti koje su razlog za podnošenje zahtjeva. (2) Uz zahtjev za pokretanje postupka, podnosilac zahtjeva može priložiti, a naročito:<br/> a) isprave i druge dokaze kojima raspolaže te kojima se potvrđuju navodi iz stava (1) tačka c) ovog člana;<br/> b) procjenu relevantnog tržišta;<br/> c) procjenu tržišnog udjela podnosioca zahtjeva te tržišnih udjela konkurenata na tržištu;<br/> d) izvod iz sudskog registra, dozvolu za rad ili druge odgovarajuće isprave o registraciji podnosica zahtjeva;<br/> e) godišnji izvještaj, finansijske izvještaje ili druge računovodstvene dokumente podnosioca zahtjeva za finansijsku godinu koja prethodi podonošenju zahtjeva. (3) Danom prijema zahtjeva smatra se dan kada je Konkurencijsko vijeće primilo kompletne i uredne podatke iz stava (1) ovog člana. Konkurencijsko vijeće obavijestit će u pisanoj formi podnosioca zahtjeva dostavljanjem potvrde o prijemu kompletnog i urednog zahtjeva. <center> '''Član 29.'''<br/> '''(Zahtjev za pojedinačno izuzeće sporazuma)''' </center> (1) Uz zahtjev za pojedinačno izuzeće sporazuma prilaže se:<br/> a) original ili ovjereni prijepis, odnosno ovjereni prijevod sporazuma, ako službeni tekst sporazuma nije na službenim jezicima koji su u upotrebi u Bosni i Hercegovini;<br/> b) izvod iz sudskog registra, dozvola za rad, ili druge odgovarajuće isprave o registraciji podnosioca zahtjeva;<br/> c) godišnji izvještaj ili finansijski izvještaj te druge računovodstvene isprave za finansijsku godinu koja prethodi sklapanju sporazuma (svi učesnici sporazuma);<br/> d) druge podatke za koje Konkurencijsko vijeće utvrdi da su neophodni. (2) Uz zahtjev za pojedinačno izuzeće sporazuma može se priložiti:<br/> a) procjena relevantnog tržišta;<br/> b) procjena tržišnih udjela učesnika sporazuma te njihovih konkurenata na tržištu. (3) Konkurencijsko vijeće obavijestit će u pisanoj formi podnosioca zahtjeva, dostavljanjem potvrde, o prijemu kompletnog i urednog zahtjeva. <center> '''Član 30.'''<br/> '''(Prijava namjere koncentracije)''' </center> (1) Uz prijavu namjere koncentracije prilaže se:<br/> a) original pravnog osnova koncentracije ili ovjereni prijepis, odnosno ovjereni prijevod, ako službeni tekst originala pravnog osnova koncentracije nije na službenim jezicima koji su u upotrebi u Bosni i Hercegovini;<br/> b) godišnje finansijske izvještaje za učesnike koncentracije za finansijsku godinu koja prethodi koncentraciji;<br/> c) ostale podatke uređene propisom o koncentraciji. (2) Podnosilac prijave koncentracije dužan je navesti u prijavi da li namjerava podnijeti zahtjev za ocjenu koncentracije nekom drugom tijelu ovlaštenom za ocjenu koncentracije izvan teritorije Bosne i Hercegovine ili je već takav zahtjev podnio, te dostaviti odluku tog organa ukoliko je već ista donesena. (3) Konkurencijsko vijeće obavijestit će u pisanoj formi podnosioca prijave dostavljanjem potvrde o prijemu kompletne i uredne prijave. <center> '''Član 31.'''<br/> '''(Dopuna zahtjeva i odustajanje od zahtjeva)''' </center> (1) Ako podnosilac zahtjeva za pokretanje postupka pred Konkurencijskim vijećem pri podonošenju zahtjeva ne dostavi podatke u smislu ovog zakona, Konkurencijsko vijeće tražit će dopunu podataka od podnosioca zahtjeva. (2) Ako podnosilac zahtjeva u roku od osam dana ne postupi po traženju Konkurencijskog vijeća iz stava (1) ovog člana, smatra se da je odustao od zahtjeva. U posebnim slučajevima, Konkurencijsko vijeće na zahtjev stranke može produžiti rok za dodatnih 15 dana, ako postoje opravdani razlozi za to. <center> '''Član 32.'''<br/> '''(Zaključak o pokretanju postupka)''' </center> (1) Konkurencijsko vijeće donosi zaključak o pokretanju postupka po službenoj dužnosti ili nakon prijema zahtjeva, u smislu odredbi ovog zakona. Zaključak o pokretanju postupka naročito sadrži:<br/> a) oznaku predmeta na koji se zaključak odnosi;<br/> b) odredbe ovog zakona na osnovu kojih se pokreće postupak;<br/> c) zahtjev za dostavu relevantne dokumentacije. (2) Konkurencijsko vijeće dužno je donijeti zaključak o pokretanju postupka u roku od 15 dana od dana prijema kompletnog i urednog zahtjeva. (3) Protiv zaključka o pokretanju postupka nije dopuštena žalba. <center> '''Član 33.'''<br/> '''(Odgovor na zahtjev)''' </center> (1) Konkurencijsko vijeće po jedan primjerak zaključka o pokretanju postupka i zahtjeva za pokretanje postupka iz čl. 27. i 28. ovog zakona dostavit će na odgovor stranci protiv koje je postupak pokrenut, te licima za koje je utvrđeno da imaju svojstvo stranke, osim podataka koji se smatraju poslovnom tajnom u smislu člana 38. ovog zakona. (2) Odgovor se daje u roku koji odredi Konkurencijsko vijeće u svakom pojedinačnom slučaju, a koji ne može biti kraći od osam dana niti duži od 30 dana. (3) U ostavljenom roku stranka je dužna Konkurencijskom vijeću dostaviti traženi odgovor i druge informacije, te ostale priloge i dokumentaciju koja se odnosi na zahtjev. (4) Iuzetno od st. (2) i (3) ovog člana, stranka može iz opravdanih razloga tražiti produženje roka za dostavu odgovora. Konkurencijsko vijeće može odobriti produženje roka najduže za 30 dana. (5) Ako stranka ne postupi po zahtjevu i u rokovima koje joj odredi Konkurencijsko vijeće ili ako izjavi da nije u mogućnosti postupiti po zahtjevu, Konkurencijsko vijeće preoduzet će neophodne radnje propisane Poglavljem V. ovog zakona, a činjenice i okolnosti relevantne za postupak utvrdit će po službenoj dužnosti na osnovu vlastitih saznanja, raspoloživih podataka i dokumentacije. <center> '''Član 34.'''<br/> '''(Provođenje postupka)''' </center> (1) Konkurencijsko vijeće, nakon donesenog zaključka o pokretanju postupka, imenuje odgovornog člana Konkurencijskog vijeća koji rukovodi postupkom i određuje službeno lice zaduženo za vođenje postupka (u daljnjem tekstu: službeno lice). (2) Službeno lice dužno je prilikom provođenja postupka slijediti uputstva odgovornog člana Konkurencijskog vijeća iz stava (1) ovog člana i redovno dostavljati informacije i dokumente prikupljene tokom provođenja postupka. (3) Odgovorni član Konkurencijskog vijeća, službeno lice i druga lica koja pružaju stručnu pomoć u vođenju postupka obavljaju službene radnje na osnovu ovlaštenja u pisanoj formi ili naloga Konkurencijskog vijeća. U nalogu se posebno navodi predmet i svrha vođenja postupka, kao i kazne predviđene u slučaju ometanja ili namjerno date nepotpune, netačne ili obmanjujuće informacije. (4) Odgovorni član Konkurencijskog vijeća, službeno lice i druga lica dužna su prije početka obavljanja službene radnje pokazati ovlaštenje ili nalog Konkurencijskog vijeća. <center> '''Član 35.'''<br/> '''(Prikupljanje podataka)''' </center> (1) U provođenju postupka, stranke i druga pravna i fizička lica dužna su na zahtjev Konkurencijskog vijeća ili službenog lica:<br/> a) dostaviti sva potrebna obavještenja u formi pisanih podnesaka ili usmenih izjava te dostaviti na uvid potrebne podatke i dokumentaciju bez obzira na kojem se mediju nalaze;<br/> b) omogućiti neposredan uvid u sve poslovne prostorije, svu nepokretnu i pokretnu imovinu, poslovne knjige, baze podataka i drugu dokumentaciju, i u tome ne može biti spriječen poslovnom, državnom ili tehničkom tajnom;<br/> c) dostaviti potrebne podatke i obavještenja drugim licima koja mogu doprinijeti rješavanju i pojašnjenju određenih pitanja o sprečavanju, ograničavanju ili narušavanju tržišne konkurencije;<br/> d) omogućit će obavljanje drugih neophodnih radnji radi utvrđivanja svih relevantnih činjenica u postupku. (2) Ako postoji osnovana sumnja da stranke ili druga lica imaju u posjedu isprave ili druga sredstva značajna za utvrđivanje materijalne istine u postupku, a ne žele ih staviti na uvid, od nadležnog suda zatražit će se izdavanje naloga u pisanoj formi za pretres stana, odnosno prostorije i drugih lica te zapljena predmeta i dokumentacije stranaka ili drugih lica. (3) Zahtjev iz stava (1) ovog člana mora sadržavati pravni osnov, predmet i svrhu zahtjeva, rok za njegovo provođenje te kazne za nepostupanje po ovom zahtjevu propisane ovim zakonom. <center> '''Član 36.'''<br/> '''(Teret dokazivanja)''' </center> (1) U bilo kom zahtjevu za primjenu važećih odredbi o konkurenciji iz ovog zakona teret dokazivanja je na stranci koja je podnijela zahtjev za pokretanje postupka. (2) Privredni subjekt ili udruženje privrednih subjekata koji imaju dobit ili su izuzeti prema članu 4. stav (3) ili čl. 5. i 7. ovog zakona snose teret dokazivanja. <center> '''Član 37.'''<br/> '''(Pravo uvida u spis)''' </center> (1) Stranke u postupku pred Konkurencijskim vijećem imaju pravo uvida u spis predmeta. (2) Konkurencijsko vijeće na zahtjev stranke napravit će kopiju spisa ili pojedinih isprava dostavljenih od drugih stranaka. (3) Zahtjev za uvid u spis iz stava (1) ovog člana podnosi se u pisanoj formi Konkurencijskom vijeću. Konkurencijsko vijeće odredit će termin za uvid u spis u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva. (4) Izuzetno od odredbi st. (1) i (2) ovog člana, ne mogu se razgledati, prepisivati niti kopirati nacrti akata Konkurencijskog vijeća, službeni referati, zapisnici sjednica Konkurencijskog vijeća, interna uputstva i zabilješke o predmetu te druge isprave i dokumenti koji se smatraju poslovnom tajnom u smislu člana 38. ovog zakona. <center> '''Član 38.'''<br/> '''(Poslovna tajna)''' </center> (1) Članovi Konkurencijskog vijeća, službena lica i drugo osoblje dužni su čuvati poslovnu tajnu, bez obzira na način na koji su je doznali, a obaveza čuvanja poslovne tajne traje i nakon prestanka rada u ovom organu. (2) Pod poslovnom tajnom iz stava (1) ovog člana naročito se podrazumijeva:<br/> a) sve ono što je kao poslovna tajna određeno zakonom ili drugim propisom;<br/> b) sve ono što je kao poslovna tajna određeno općim ili drugim aktom stranaka u postupku ili drugih lica;<br/> c) sve ono što su stranke u postupku ili druga lica posebno označili kao poslovnu tajnu. (3) Izuzetno od odredbi st. ( 1) i (2) ovog člana, neće se smatrati poslovnom tajnom podaci i dokumenti koji su na bilo koji način bili javno dostupni, odnosno koji se javno objavljuju na osnovu posebnih propisa. <center> '''Član 39.'''<br/> '''(Usmena rasprava)''' </center> (1) Održavanje usmene rasprave obavezno je u svim predmetima kada se radi o strankama sa suprotnim interesima. Usmena rasprava je,u pravilu, javna. (2) Izuzetno od odredbi stava (1) ovog člana, kada se nakon prijema izjašnjavanja u pisanoj formi stranke protiv koje se vodi postupak utvrdi da među strankama nije sporno činjenično stanje i ne postoje druge smetnje za donošenje rješenja može se i bez zakazivanja usmene rasprave donijeti rješenje. (3) Usmena rasprava održat će se u svakom predmetu kada se to smatra korisnim. (4) Ako bilo koja od pozvanih stranaka, odnosno njihov punomoćnik, ne dođe na prvu usmenu raspravu, ona se, u pravilu, odgađa i zakazuje se nova. (5) Ako bilo koja od pozvanih stranaka, odnosno njihov opunomoćenik, ne dođe na sljedeću usmenu raspravu, zakazanu na osnovu stava (4) ovog člana, u pravilu, neće se zakazivati nova usmena rasprava, već se u postupku odlučuje na osnovu vlastitih saznanja, dostupnih podataka i dokumentacije. <center> '''Član 40.'''<br/> '''(Privremena mjera)''' </center> (1) Konkurencijsko vijeće može donijeti rješenje o privremenoj mjeri, na osnovu preliminarno utvrđene povrede, kada smatra da pojedine radnje sprječavaju, ograničavaju ili narušavaju tržišnu konkurenciju, u smislu ovog zakona, prijete nastanku direktnog štetnog utjecaja za pojedine privredne subjekte, odnosno pojedine grane privrede ili za interese potrošača. (2) U rješenju o privremenoj mjeri iz stava 1. ovog člana, Konkurencijsko vijeće može naložiti obustavu postupanja, ispunjenje posebnih uslova ili druge mjere potrebne za uklanjanje štetnog sprečavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišne konkurencije. Trajanje privremene mjere, u pravilu, ne može trajati duže od tri mjeseca, ali ju je moguće produžiti ukoliko je to potrebno i opravdano. <center> '''Član 41.'''<br/> '''(Trajanje postupka)''' </center> (1) Nakon donošenja zaključka o pokretanju postupka, Konkurencijsko vijeće dužno je donijeti konačno rješenje u roku od šest mjeseci, ukoliko ovim zakonom za pojedine slučajeve nije određen drugačiji rok. (2) Ako u roku iz stava (1) ovog člana, kao i čl. 5. i 11. ovog zakona, Konkurencijsko vijeće ne donese konačno rješenje, u slučajevima kada ocijeni da je za utvrđivanje činjeničnog stanja i ocjenu dokaza potrebno izvršiti dopunsko vještačenje ili analize, ili kada je riječ o osjetljivim privrednim granama ili tržištima, može produžiti rok za donošenje konačnog rješenja do tri mjeseca, o čemu je obavezno u pisanoj formi obavijestiti stranke u postupku. <center> '''Član 42.'''<br/> '''(Upravni akti Konkurencijskog vijeća)''' </center> U smislu člana 25. ovog zakona, Konkurencijsko vijeće posebno donosi rješenja kojima se:<br/> a) ocjenjuje usklađenost sporazuma s odredbama ovog zakona;<br/> b) utvrđuje izuzeće sporazuma na osnovu člana 5. ovog zakona;<br/> c) utvrđuje zloupotreba dominantnog položaja na osnovu čl. 10. i 11. ovog zakona;<br/> d) ocjenjuje dopuštenost koncentracija na osnovu člana 18. ovog zakona;<br/> e) određuju privremene mjere na osnovu člana 40. ovog zakona;<br/> f) određuju posebne mjere za ponovno uspostavljanje efikasne tržišne konkurencije kod zabranjenih koncentracija na osnovu člana 18. ovog zakona;<br/> g) donose druga rješenja, odnosno zaključci na osnovu odredbi ovog zakona. <center> '''Član 43.'''<br/> '''(Konačna rješenja Konkurencijskog vijeća)''' </center> (1) Nakon završetka postupka odgovorni član Konkurencijskog vijeća dostavlja Konkurencijskom vijeću izvještaj o provedenom postupku s prijedlogom rješenja. (2) Konkurencijsko vijeće na sjednici donosi konačno rješenje da li postoji povreda ovog zakona. (3) Rješenje iz stava 2. ovog člana može sadržavati preporuke i/ili sankcije i ostale mjere za stranke u postupku. (4) Konkurencijsko vijeće može, prije donošenja konačnog rješenja, u pisanoj formi obavijestiti stranke o sadržaju rješenja koje namjerava donijeti. (5) Konkurencijsko vijeće, na zahtjev stranke ili po služenoj dužnosti, može ponovo preispitati rješenje u sljedećim slučajevima:<br/> a) gdje je bila stvarna promjena u činjenicama na kojima je bilo zasnovano to rješenje, a od značajnog su utjecaja na tržišnu konkurenciju;<br/> b) gdje stranke u postupku djeluju u suprotnosti s obavezama koje je utvrdilo Konkurencijsko vijeće;<br/> c) gdje je rješenje zasnovano na nepotpunim, netačnim ili lažnim informacijama koje su dale stranke u postupku. (6) Rješenje koje donosi Konkurencijsko vijeće nije od utjecaja na eventualnu krivičnu i/ili građansku odgovornost o kojoj odlučuju nadležni sudovi. (7) Konkurencijsko vijeće, u svrhu ocjene datog slučaja, može se koristiti sudskom praksom Evropskog suda pravde i odlukama Evropske komisije. <center> '''Član 44.'''<br/> '''(Objavljivanje odluka)''' </center> (1) Odluke Konkurencijskog vijeća dostavljaju se strankama u postupku i objavljuju u “Službenom glasniku BiH”, službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. (2) U odlukama iz stava ( 1) ovog člana objavit će se imena stranaka u postupku, glavni sadržaj odluke, uključujući i kazne koje su izrečene. Konkurencijsko vijeće vodit će računa o legitimnim interesima privrednih subjekata u smislu zaštite njihovih poslovnih tajni. <center> '''Član 45.'''<br/> '''(Primjena odluka i drugih akata Konkurencijskog vijeća)''' </center> Odluke Konkurencijskog vijeća obavezujuće su na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i primjenjuju se danom objavljivanja. <center> '''Član 46.'''<br/> '''(Sudska zaštita)''' </center> (1) Odluka Konkurencijskog vijeća je konačna. (2 ) Nezadovoljna stranka u postupku može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od prijema odluke, odnosno od dana objavljivanja odluke. <center> '''Član 47.'''<br/> '''(Prinudno izvršenje odluka Konkurencijskog vijeća)''' </center> (1) Ako stranke u postupku ne provode ili ne izvršavaju odluku, Konkurencijsko vijeće može zatražiti pravnu pomoć nadležnih organa za njihovo prinudno izvršenje.<br/> (2) U zahtjevu za pravnu pomoć Konkurencijsko vijeće mora tačno navesti vrstu tražene mjere za prinudno izvršenje.<br/> (3) U primjeni prinudnih mjera nadležni organi dužni su postupiti po zahtjevu Konkurencijskog vijeća, pridržavajući se mjera navedenih u zahtjevu. === V. KAZNENE ODREDBE === <center> '''Član 48.'''<br/> '''(Novčane kazne za teže povrede Zakona)''' </center> (1) Novčanom kaznom u iznosu naviše do 10 % vrijednosti ukupnog godišnjeg prihoda privrednog subjekta, iz prethodne godine koja je prethodila godini u kojoj je nastupila povreda zakona, kaznit će se privredni subjekt ili fizičko lice, ako:<br/> a) sklopi zabranjeni sporazum ili na koji drugi način učestvuje u sporazumu kojim je narušena, ograničena ili spriječena tržišna konkurencija u smislu člana 4. ovog zakona;<br/> b) zloupotrijebi dominantni položaj na način propisan odredbama člana 10. ovog zakona;<br/> c) učestvuje u provođenju zabranjene koncentracije privrednih subjekata u skladu s odredbama člana 13. ovog zakona;<br/> d) ne postupi po odlukama Konkurencijskog vijeća iz člana 42. ovog zakona. (2) Konkurencijsko vijeće može izreći odgovornim licima privrednog subjekta iz stava (1) ovog člana novčane kazne u iznosu od 15.000 KM do 50.000 KM. <center> '''Član 49.'''<br/> '''(Novčane kazne za ostale povrede Zakona)''' </center> (1) Konkurencijsko vijeće može izreći privrednim subjektima novčane kazne koje ne prelaze 1% od ukupnog prihoda u prethodnoj godini poslovanja, ako:<br/> a) ne postupe po zahtjevu u smislu čl. 33. i 35. ovog zakona dostavljajući netačne ili pogrešne informacije ili ne osiguraju potrebne informacije u okviru datog roka;<br/> b) ne podnesu prijavu namjere koncentracije u smislu člana 16. ovog zakona;<br/> c) dostave netačne ili pogrešne informacije u postupku ocjene koncentracije u smislu čl. 16.,17. i 18. ovog zakona;<br/> d) ne postupaju po rješenju ili zaključku Konkurencijskog vijeća u smislu člana 42. stav (1) tačka g) ovog zakona ili po nalogu nadležnog suda. (2) Konkurencijsko vijeće može izreći i odgovornim licima privrednih subjekata iz stava (1) ovog člana novčane kazne u iznosu od 5.000 KM do 15.000 KM. <center> '''Član 50.'''<br/> '''(Periodično plaćanje kazne)''' </center> (1) Konkurencijsko vijeće može odrediti strankama u postupku periodično plaćanje kazne koje ne prelazi 5% od prosječnog dnevnog prihoda u prethodnoj godini. (2) Konkurencijsko vijeće podzakonskim aktom bliže će definirati način periodičnog plaćanja kazne. <center> '''Član 51.'''<br/> '''(Kazna za lica koja nisu stranke u postupku)''' </center> Konkurencijsko vijeće može izreći novčane kazne za pravna i/ili fizička lica koja nisu stranke u postupku u slučajevima nepostupanja po zahtjevu ili nalogu Konkurencijskog vijeća u smislu čl. 33. i 35. ovog zakona, i to:<br/> a) za pravna lica u iznosu od 5.000 KM do 15.000 KM;<br/> b) za odgovorna lica u pravnim licima u iznosu od 1.500 KM do 3.000 KM;<br/> c) za fizička lica u iznosu od 1.500 KM do 3.000 KM.<br/> d) <center> '''Član 52.'''<br/> '''(Određivanje visine kazni)''' </center> Konkurencijsko vijeće prilikom određivanja visine novčane kazne uzet će u obzir namjeru i trajanje povrede kojom su povređene odredbe ovog zakona. <center> '''Član 53.'''<br/> '''(Naplaćivanje kazni)''' </center> (1) Novčane kazne iz čl. 48. i 49. ovog zakona odnose se i na udruženja privrednih subjekata. (2) Ako je udruženju privrednih subjekata izrečena novčana kazna, imajući u vidu prihod njegovih članova, a udruženje nije solventno, ono je obavezno od svojih članova tražiti doprinos da bi se pokrio iznos novčane kazne. (3) Ako se doprinosi ne uplate udruženju u datom roku koji je odredilo Konkurencijsko vijeće, može se zahtijevati plaćanje novačane kazne od bilo kog privrednog subjekta koji je član udruženja. <center> '''Član 54.'''<br/> '''(Procedura ublažavanja kazni)''' </center> (1) Konkurencijsko vijeće može procentualno smanjiti ili ukinuti novčanu kaznu privrednom subjektu za povredu odredbi člana 4. ovog zakona ako privredni subjekt dobrovoljno u toku postupka osigura dokaze bitne za utvrđivanje povrede i ako u momentu predaje dokaza prestane sa zabranjenim djelovanjem. (2) Ukoliko privredni subjekt ostvari dobrovoljnu saradnju iz stava (1) ovog člana, Konkurencijsko vijeće može u potpunosti ili djelimično osloboditi privredni subjekt od novčane kazne. (3) Konkurencijsko vijeće će ublažavanje odnosno oslobađanje od kazne, u smislu st. (1)i (2) ovog člana, primijeniti u slučajevima:<br/> a) kada je dokaz dostavljen u trenutku kada Konkurencijsko vijeće nema neophodnih informacija za pokretanje postupka po službenoj dužnosti;<br/> b) kada privredni subjekt efikasno sarađuje s Konkurencijskim vijećem tokom cijelog postupka;<br/> c) ako je u vrijeme davanja dokaza privredni subjekt prekinuo svoje učešće u sporazumu, dogovoru ili zajedničkoj praksi i ne obavezuje druge privredne subjekte da učestvuju u sporazumu.<br/> (4) Konkurencijsko vijeće podzakonskim aktom će detaljnije odrediti proceduru ublažavanja odnosno oslobađanja od kazne. <center> '''Član 55.'''<br/> '''(Rok zastare za izricanje kazni)''' </center> (1) Rok zastare za izricanje novčane kazne iz člana 48. ovog zakona nastupa nakon isteka roka od pet godina, dok zastara za izricanje novčane kazne iz čl. 49. i 50. ovog zakona nastupa nakon isteka roka od tri godine. (2) Rok zastare računat će se i od dana kada je učinjena povreda. U slučaju nastavljanja ili ponovnog kršenja zakona, rok će se računati od dana prestanka povrede. (3) Svaka radnja koju poduzme Konkurencijsko vijeće s ciljem provođenja postupka ili postupaka zbog povrede ovog zakona prekinut će rok zastare za izricanje novčanih kazni ili periodičnih novčanih kazni. Rok zastare bit će prekinut na dan kada je određena radnja bila najavljena najmanje jednom privrednom subjektu ili udruženju privrednih subjekata koji su učestvovali u povredi zakona. Radnje koje prekidaju trajanje roka zastare odnose se na:<br/> a) zahtjeve u pisanoj formi za informacijama od Konkurencijskog vijeća;<br/> b) odobrenja u pisanoj formi za provođenje postupka koje je Konkurencijsko vijeće izdalo svom službenom licu;<br/> c) pokretanje postupaka od Konkurencijskog vijeća;<br/> d) obavještenje o zaključku o pokretanju postupka Konkurencijskog vijeća. (4) Prekidanje roka zastare odnosit će se na sve privredne subjekte koji su učestvovali u povredi. (5) Svi prekidi roka zastare ponovo će početi. Rok zastare isteći će najkasnije na dan kada je vrijeme predviđenog roka isteklo dva puta a da Konkurencijsko vijeće nije odredilo novčanu kaznu ili periodičnu novčanu kaznu. <center> '''Član 56.'''<br/> '''(Rok zastare za izvršenje novčanih kazni)''' </center> (1) Zastara za izvršenje novčanih kazni iz čl. 48., 49. i 50. ovog zakona nastupa nakon isteka roka od pet godina. (2) Rok zastare računat će se od dana kada je rješenje postalo konačno. (3) Rok zastare prekida se:<br/> a) objavljivanjem rješenja kojim se mijenja prvobitni iznos novčane kazne ili periodičnog plaćanja kazne ili odbijanja tužbe za promjenu;<br/> b) svaki postupak Konkurencijskog vijeća koji ima za cilj izvršenje plaćanja novčane kazne ili periodičnog plaćanja kazne. (4) Prekidom roka zastare rok se počinje ponovo računati. (5) Rok zastare za izvšenje novčane kazne prekida se za vremenski period:<br/> a) dok je odobreno vrijeme isplate;<br/> b) dok je obustavljeno izvršenje plaćanja prema odluci nadležnog suda. === VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE === <center> '''Član 57.'''<br/> '''(Prijelazni period)''' </center> (1) Poslove ureda za konkurenciju uspostavljenih ovim zakonom do 31. decembra 2005. godine obavljat će Uredi za konkurenciju i zaštitu potrošača (u daljnjem tekstu: UKZP) osnovani na osnovu Zakona o konkurenciji (“Službeni glasnik BiH”, broj 30/01). (2) Od 1. januara 2006. godine dio UKZP koji obavljaju poslove iz oblasti konkurencije nastavljaju obavljati poslove u sastavu Konkurencijskog vijeća u skladu s članom 20. ovog zakona. (3) Od 1. januara 2006. nadležnosti UKZP iz oblasti zaštite potrošača obavljat će tijela uspostavljena propisima iz oblasti zaštite potrošača. (4) Od 1. januara 2006. Konkurencijsko vijeće preuzet će zaposlenike UKZP koji obavljaju poslove u oblasti konkurencije, u skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04 i 37/04), kao i opremu i osnovna sredstva koja im pripadaju. (5) Status zaposlenih u UKZP koji obavljaju poslove zaštite potrošača bit će reguliran propisima iz oblasti zaštite potrošača. (6) Broj zaposlenih u UKZP koji obavljaju poslove u oblasti konkurencije do 31. decembra 2005. ne može se povećavati bez saglasnosti Konkurencijskog vijeća. <center> '''Član 58.'''<br/> '''(Donošenje podzakonskih akata)''' </center> Konkurencijsko vijeće u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona donijet će podzakonske i druge akte koji se odnose na provođenje odredbi ovog zakona. <center> '''Član 59.'''<br/> '''(Ranije pokrenuti postupci)''' </center> Postupci započeti pred Konkurencijskim vijećem prema odredbama Zakona o konkurenciji (“Službeni glasnik BiH”, broj 30/01), a nisu okončani do dana stupanja na snagu ovog zakona, nastavit će se po odredbama ovog zakona. <center> '''Član 60.'''<br/> '''(Prihodi od taksi i novčanih kazni)''' </center> Takse i novčane kazne, izrečene odlukama Konkurencijskog vijeća, prihodi su Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. <center> '''Član 61.'''<br/> '''(Objava)''' </center> Danom stupanja na snagu ovog zakona, prestaje da važi Zakon o konkurenciji (“Službeni glasnik BiH”, broj 30/01), osim odredbi koje se odnose na nadležnosti UKZP koje se primjenjuju do 31. decembra 2005. godine. <center> '''Član 62.'''<br/> '''Stupanje na snagu''' </center> Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”, a objavit će se u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. <center> PS BiH broj 193 /05 29. juna 2005. godine S a r a j e v o Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Velimir Jukić </center> 336 859 2006-06-26T16:23:28Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR = |NASLOV =Ašikuje Adem-aga |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR =Narodno djelo |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE = }} Ašikuje Adem-aga, b'jela dana ne ostavlja, tamne noći ne preskoči! Pitala ga stara majka: "Jel' ti čemu ta djevojka?" "Jes' mi čemu, stara majko, jes' mi čemu i po čemu. Iz oka joj sunce grije, u obrazu krvca vrije, jes' mi čemu, stara majko, jes' mi čemu i po čemu!" [[kategorija:sevdalinke]] 337 860 2006-06-26T16:29:57Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR = |NASLOV =Ašikovah tri godine dana |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR =Narodno djelo |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE = }} Ašikovah tri godine dana, i dohodih dragoj pod pendžere, a još dragu vidjeti ne mogu! Na prozoru mreža okovana, koja mi je pamet zanijela, pamet nosi, draga se ponosi! Nek ponosi, nek mi pamet nosi, da Bog da je voda odnijela, i u moje ruke donijela! [[kategorija:sevdalinke]] 338 861 2006-06-26T16:31:52Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR = |NASLOV =Bajram ide, Bajramu se nadam |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR =Narodno djelo |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE = }} Bajram ide, Bajramu se nadam: "Šta bih dragom bajramluka dala? Kad bih dragom vezen jagluk dala dragi mi je, malo mu je dara! Kad bih dragom boščaluka dala sirota sam, mnogo mu je dara! Kad bih dragom b'jelo lice dala, hvalit će se među jaranima!" [[kategorija:sevdalinke]] 339 862 2006-06-26T16:36:26Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR = |NASLOV =Crven fesić, mamo |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR =Narodno djelo |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE = }} Crven fesić, mamo, crven fesić, joj mamice, crven fesić u dragoga moga, joj mamo, mamice! Da me hoće, mamo, da me hoće, joj mamice, da me hoće poljubiti, mamo, joj mamo, mamice! Dala bih mu, mamo, dala bih mu, joj mamice, dala bih mu srce iz njedara, joj mamo, mamice! [[kategorija:sevdalinke]] 340 863 2006-06-26T16:39:02Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR = |NASLOV =Došla voda od brijega do brijega |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR =Narodno djelo |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE = }} Došla voda od brijega do brijega, pronijela Mejru na tabutu. "Hajde, Mejro, s nama večerati!" "Večerajte mene ne čekajte! Mene čeka gotova večera, u džennetu među hurijama. Poručite mojoj staroj majci neka klanja pet vakat-namaza. Neka posti mjesec Ramazana, neka Mejri namjeni kurbana." [[kategorija:sevdalinke]] 341 864 2006-06-26T16:41:14Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR = |NASLOV =Dunjaluče, golem ti si |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR =Narodno djelo |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE = }} Dunjaluče, golem ti si. Sarajevo, seir ti si. Baščaršijo, gani ti si. A Vratniče, gazi ti si. Oj Bistriče, strmen ti si. Ćemalušo, duga ti si. Latinluče, ravan ti si. Bezistane, mračan ti si. Tašlihanu, širok ti si. L'jepa Maro, l'jepa ti si, dosta si me napojila od dušmana zaklonila. [[kategorija:sevdalinke]] 342 865 2006-06-26T16:43:04Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR = |NASLOV =Dvore gradi Komadina Mujo |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR =Narodno djelo |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE = }} Dvore gradi Komadina Mujo, sred Mostara, najljepšega grada. Obilazi ga cjeli Mostar redom, samo nema Zaimove Zibe. "Što te nema, Zaimova Zibo, za tebe su sagrađeni dvori. Za tebe sam dvore sagradio, i žeženim zlatom pozlatio. Ruke traže topla milovanja, lice želi nježna njegovanja. Srce traži čista drugovanja, usne traže pusta sevdisanja." [[kategorija:sevdalinke]] 343 866 2006-06-26T16:47:48Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR =[[Musa Ćazim Ćatić]] |NASLOV =Sjećaš li se kad si lani |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =Bez izvora }} Sjećaš li se kad si lani na uranku sreće bila. Dala si mi jednog dana stručak nježnog karanfila. Ja sam cv'jetak mirisao kao s tvojih b'jelih grudi. Bajan miris što 'no pjesme u junačkom srcu budi. Ali skoro uveo je taj karanfil, cv'jetak ubav. Da l' će, draga, isto tako uvehnuti naša ljubav? [[kategorija:sevdalinke]] [[kategorija:poezija]] [[kategorija:Musa Ćazim Ćatić]] 344 868 2006-06-26T16:53:18Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR = |NASLOV =Stade se cvijeće rosom kititi |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR =Narodno djelo |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE = }} Stade se cv'jeće rosom kititi, stade se biser zlatom nizati, stade se srma srmom srmiti, stadoše momci cure prositi. Samo ja nemam nigdje nikoga, samo ja nemam azgin dilbera, samo ja tužna tugu tugujem, samo ja ničem se ne radujem. Gledam ja goluba, golubicu, gledam ja lastu i lastavicu, gledam ja jedno drugo cjeluju, gledam ja životu se raduju. Nikad me nije niko volio, nikad me nije niko ljubio, nikada nisam zorom zorila, nikada nisam sevdah vodila. Dadoše mene mladu za stara, dadoše mene starcu zbog para, da mu ja mlada kuću redujem, da mu ja s'jedu bradu milujem. [[kategorija:sevdalinke]] 345 869 2006-06-26T16:55:03Z Zumbulka 6 {{Tekst |AUTOR = |NASLOV =Tamburalo momče uz tamburu |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAC = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA = |SLIKA = |IZVOR =Narodno djelo |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE = }} Tamburalo momče uz tamburu, tambura mu od suhoga zlata, žice tanke, kose djevojačke, a terzijan pero sokolovo. Gledala ga Ajka sa čardaka: "Vidi majko, lijepa junaka! Da mi ga je u dvoru gledati, na njegovim grud'ma sevdisati! Karanfil bih pod njega sterala, a pod glavu rumenu ružicu, nek miriše, nek' se često budi, često budi i često me ljubi!" [[kategorija:sevdalinke]] 346 902 2006-06-27T10:53:21Z Kahriman 9 {{Kur'an|Bojni red}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Allaha hvali o­no što je na nebesima i o­no što je na Zemlji, o­n je Silni i Mudri! 2. O vjernici, zašto jedno govorite a drugo radite? 3. O, kako je Allahu mrsko kada govorite riječi koje djela ne prate! 4. Allah voli o­ne koji se na Njegovu putu bore u redovima kao da su bedem čvrsti. 5. Kada Musa reče narodu svome: "O narode moj, zašto me mučite, a dobro znate da sam ja Allahov poslanik vama!” - i kad o­ni skrenuše u stranu, Allah učini da i srca njihova u stranu skrenu - a Allah neće ukazati na Pravi put narodu koji je ogrezao u grijehu. 6. A kada Isa, sin Merjemin, reče: "O sinovi Israilovi, ja sam vam Allahov poslanik da vam potvrdim prije mene objavljeni Tevrat i da vam donesem radosnu vijest o poslaniku čije je ime Ahmed,* koji će poslije mene doći" - i kad im je o­n donio jasne dokaze, o­ni rekoše: "Ovo je prava vradžbina!" 7. A ima li nepravednijeg od o­noga koji o Allahu laži iznosi dok se u pravu vjeru poziva? - A Allah neće ukazati na Pravi put narodu koji nepravdu čini. 8. o­ni žele utrnuti Allahovo svjetlo ustima svojim, a Allah će učiniti da svjetla Njegova uvijek bude, makar krivo bilo nevjernicima. 9. o­n po Poslaniku Svome šalje uputstvo i vjeru istinitu da bi je uzdigao iznad svih vjera, makar ne bilo pravo mnogobošcima. 10. O vjernici, hoćete li da vam ukažem na trgovinu, o­na će vas spasiti patnje nesnosne: 11. u Allaha i Poslanika Njegova vjerujte i imecima svojim i životima svojim na Allahovu putu se borite - to vam je, da znate, bolje – 12. o­n će vam grijehe vaše oprostiti i u džennetske bašče vas, kroz koje će rijeke teći, uvesti, i u divne dvorove u edenskim vrtovima; to će biti uspjeh veliki, 13. a daće vam i drugu blagodat koju jedva čekate; Allahovu pomoć i skoru pobjedu! Zato obraduj radosnom viješću vjernike! 14. O vjernici, pomozite Allahovu vjeru, kao što su učenici rekli: "Mi ćemo pomoći Allahovu vjeru!" - kad ih je Isa, sin Merjemin, upitao: "Hoćete li me pomoći Allaha radi?" I neki od sinova Israilovih su povjerovali, a drugi nisu, pa smo Mi o­ne koji su povjerovali - protiv neprijatelja njihova pomogli, i o­ni su pobijedili. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 347 901 2006-06-27T10:52:54Z Kahriman 9 {{Kur'an|Petak}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. o­no što je na nebesima i o­no što je na Zemlji hvali Allaha, Vladara, Svetoga, Silnoga, Mudroga! 2. O­n je neukima poslao Poslanika, jednog između njih, da im ajete Njegove kazuje i da ih očisti i da ih Knjizi i mudrosti nauči, jer su prije bili u očitoj zabludi, 3. i drugima koji im se još nisu priključili - o­n je Silni i Mudri. 4. To je Allahova milost koju o­n daje o­nome kome hoće - a u Allaha je milost velika. 5. o­ni kojima je naređeno da prema Tevratu postupaju, pa ne postupaju, slični su magarcu koji knjige nosi. O kako su loši o­ni koji poriču Allahove ajete! - A Allah neće ukazati na Pravi put narodu koji neće da vjeruje. 6. Reci: "O Jevreji, ako tvrdite da ste vi od ljudi jedini Allahovi miljenici, o­nda smrt poželite, ako istinu govorite." 7. A zbog o­noga što ruke njihove čine neće je nikad poželjeti, Allah dobro zna nevjernike. 8. Reci: "Smrt od koje bježite zaista će vas stići. Zatim ćete o­nome koji poznaje i nevidljivi i vidljivi svijet vraćeni biti i o­n će vas o o­nome što ste radili obavijestiti." 9. O vjernici, kada se u petak na molitvu pozove, kupoprodaju ostavite i pođite molitvu obaviti; to vam je bolje, neka znate! 10. A kad se molitva obavi, o­nda se po zemlji raziđite i Allahovu blagodat tražite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli što želite. 11. Ali kad o­ni kakvu robu trgovačku ili veselje ugledaju, pohrle mu i tebe ostave sama da stojiš. Reci: "Ono što je u Allaha bolje je i od veselja i od trgovine." - A Allah najbolju opskrbu daje.* ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 348 904 2006-06-27T10:53:58Z Kahriman 9 {{Kur'an|Licemjeri}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Kad ti licemjeri dolaze, o­ni govore: "Mi tvrdimo da si ti, zaista, Allahov poslanik!" - I Allah zna da si ti, zaista, Njegov poslanik, a Allah tvrdi i da su licemjeri pravi lašci. 2. o­ni se iza zakletvi svojih zaklanjaju, pa od Allahova puta odvraćaju. Ružno je, doista, kako postupaju! 3. To je zato što su vjernici bili, pa nevjernici postali, i o­nda su im srca zapečaćena, pa ne shvaćaju. 4. Kad ih pogledaš, njihov izgled te ushićuje; a kad progovore, ti slušaš riječi njihove, međutim, o­ni su kao šuplji naslonjeni balvani, i misle da je svaki povik protiv njih. o­ni su pravi neprijatelji, pa ih se pričuvaj! Allah ih ubio, kuda se odmeću?! 5. A kad im se rekne: "Dođite, Allahov Poslanik će moliti da vam se oprosti"- o­ni glavama svojim tresu i vidiš ih kako nadmeno odbijaju. 6. Isto im je - molio ti oprosta za njih ili ne molio, Allah im, zaista, neće oprostiti, Allah, doista, narodu nevjerničkom neće na Pravi put ukazati. 7. o­ni govore: "Ne udjeljujte ništa o­nima koji su uz Allahova Poslanika, da bi ga napustili!" A blaga nebesa i Zemlje su Allahova, ali licemjeri neće da shvate. 8. o­ni govore: "Ako se vratimo u Medinu, sigurno će jači istjerati iz nje slabijeg!" A snaga je u Allaha i Poslanika Njegova i u vjernika, ali licemjeri neće da znaju. 9. O vjernici, neka vas imanja vaša i djeca vaša ne zabave od sjećanja na Allaha. A o­ni koji to učine, biće izgubljeni. 10. I od o­noga čime vas Mi opskrbljujemo udjeljujte prije nego nekom od vas smrt dođe, pa da o­nda rekne: "Gospodaru moj, da me još samo kratko vrijeme zadržiš, pa da milostinju udjeljujem i da dobar budem!" 11. Allah, sigurno, neće ostaviti u životu nikoga kome smrtni čas njegov dođe; a Allah dobro zna o­no što vi radite. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 349 898 2006-06-27T10:51:51Z Kahriman 9 {{Kur'an|Samoodbrana}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. o­no što je na nebesima i o­no što je na Zemlji hvali Allaha, Njemu - vlast i Njemu - pohvala; o­n sve može! 2. o­n vas stvara, pa ste ili nevjernici ili vjernici. Sve što vi radite Allah dobro vidi. 3. o­n je nebesa i Zemlju mudro stvorio, i o­n vam obličje daje, i likove vaše čini lijepim, i Njemu će se sve vratiti. 4. o­n zna šta na nebesima i na Zemlji postoji i zna šta krijete i šta pokazujete; Allah zna svačije misli. 5. Zar do vas nije doprla vijest o o­nima koji još davno nisu vjerovali, pa su kobnost svoga iskusili - a još ih i patnja nesnosna čeka - 6. zato što su govorili kada su im poslanici njihovi jasne dokaze donosili: "Zar da nas ljudi upućuju?" I nisu vjerovali i glave su okretali; a Allahu niko nije potreban, Allah nije ni o kome ovisan, o­n je jedini hvale dostojan! 7. Nevjernici tvrde da neće biti oživljeni. Reci: "Hoćete, Gospodara mi moga, sigurno ćete biti oživljeni, pa o o­nome šta ste radili, doista, biti obaviješteni!" - a to je Allahu lahko - 8. zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo, Allah dobro zna o­no što vi radite. 9. A o­noga dana kada vas o­n na o­nome svijetu sakupi, to će biti dan kada će vam biti jasno da ste sami sebe obmanuli. I o­n će preći preko hrđavih postupaka o­noga ko je u Allaha vjerovao i dobra djela činio, i uvešće ga u džennetske bašče kroz koje će rijeke teći; u njima će vječno i zauvijek boraviti. To će uspjeh veliki biti! 10. A o­ni koji nisu vjerovali i koji su ajete naše poricali - biće stanovnici u vatri; u njoj će vječno ostati, a to će užasna sudbina biti! 11. Nikakva nevolja se bez Allahove volje ne dogodi, a o­n će srce o­noga koji u Allaha vjeruje uputiti - Allah sve dobro zna. 12. I pokoravajte se Allahu i Poslaniku Njegovu; a ako leđa okrenete, pa - Poslanik Naš je jedino dužan da jasno objavljuje. 13. Samo je Allah Bog! I neka se vjernici samo u Allaha pouzdaju! 14. O vjernici, i među ženama vašim i djecom vašom, doista, imate neprijatelja, pa ih se pričuvajte! A ako preko toga pređete i opravdanje prihvatite i oprostite, pa - i Allah prašta i samilostan je. 15. Imanja vaša i djeca vaša su samo iskušenje, a u Allaha je nagrada velika; 16. zato se Allaha bojte koliko god možete, i slušajte i pokoravajte se i milostinju udjeljujte - za svoje dobro. A o­ni koji budu sačuvani gramzljivosti, biće ti koji će uspjeti. 17. Ako Allahu drage volje zajam date, o­n će vam ga mnogostruko vratiti i oprostiće vam, jer Allah je blagodaran i blag. 18. Poznavalac je nevidljivog i vidljivog svijeta, Silni i Mudri. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 350 897 2006-06-27T10:51:13Z Kahriman 9 {{Kur'an|Razvod braka}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. O Vjerovjesniče, kada htjednete žene pustiti, vi ih u vrijeme kada su čiste pustite, a o­nda vrijeme koje treba proći brojte i Allaha, Gospodara svoga, bojte se. Ne tjerajte ih iz stanova njihovih, a ni o­ne neka ne izlaze, osim ako očito sramno djelo učine. To su Allahovi propisi. o­naj koji Allahove propise krši - sam sebi nepravdu čini. Ti ne znaš, Allah može poslije toga priliku pružiti. 2. I dok traje vrijeme određeno za čekanje, vi ih ili na lijep način zadržite ili se velikodušno od njih konačno rastavite i kao svjedoke dvojicu vaših pravednih ljudi uzmite, i svjedočenje Allaha radi obavite! To je savjet za o­noga koji u Allaha i u o­naj svijet vjeruje - a o­nome koji se Allaha boji, o­n će izlaz naći 3. i opskrbiće ga odakle se i ne nada; o­nome koji se u Allaha uzda, o­n mu je dosta. Allah će, zaista, ispuniti o­no što je odlučio; Allah je svemu već rok odredio. 4. A o­ne žene vaše koje su nadu u mjesečno pranje izgubile i o­ne koje ga nisu ni dobile, o­ne trebaju čekati tri mjeseca,* ako niste znali. Trudne žene čekaju sve dok ne rode. - A o­nome ko se Allaha boji, o­n će sve što mu treba učiniti dostupnim. 5. To su, eto, Allahovi propisi, koje vam o­n objavljuje. A o­nome ko se bude Allaha bojao - o­n će preko ružnih postupaka njegovih preći i još mu veliku nagradu dati. 6. Njih ostavite da stanuju tamo gdje i vi stanujete, prema svojim mogućnostima, i ne činite im teškoće zato da biste ih stijesnili. Ako su trudne, dajte im izdržavanje sve dok se ne porode, a ako vam djecu doje, o­nda im dajte zasluženu nagradu sporazumjevši se međusobno na lijep način. A ako nastanu razmirice, neka mu o­nda druga doji dijete. 7. Neka imućan prema bogatstvu svome troši, a o­naj koji je u oskudici - prema tome koliko mu je Allah dao, jer Allah nikoga ne zadužuje više nego što mu je dao; Allah će, sigurno, poslije tegobe last dati. 8. A koliko se sela i gradova oglušilo o naređenje Gospodara njihova i poslanika Njegovih; Mi ćemo od njih zatražiti da nam potanko račun polože i užasnom kaznom ćemo ih kazniti; 9. o­ni će pogubnost postupaka svojih iskusiti i propast će njihov kraj biti. 10. Allah je za njih neizdržljivu patnju pripremio, zato se bojte Allaha, o vi koji ste razumom obdareni, vi koji vjerujete! Allah vam je već poslao slavu, 11. Poslanika, koji vam Allahove ajete jasne kazuje, da bi iz tmina na svjetlo izveo o­ne koji vjeruju i dobra djela čine. A o­noga koji bude u Allaha vjerovao i dobro činio - uvešće u džennetske bašče, kroz koje će rijeke teći, i vječno i zauvijek će u njima ostati, divnu će mu opskrbu Allah davati. 12. Allah je sedam nebesa i isto toliko zemalja stvorio; Njegovo naređenje na sve se njih odnosi, a nek znate da je Allah kadar sve i da Allah znanjem Svojim sve obuhvaća! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 351 896 2006-06-27T10:50:59Z Kahriman 9 {{Kur'an|Zabrana}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. O Vjerovjesniče, zašto sebi uskraćuješ o­no što ti je Allah dozvolio - u nastojanju da žene svoje zadovoljiš? A Allah prašta i samilostan je.* 2. Allah vam je propisao kako da svoje zakletve iskupite; Allah je vaš Gospodar; o­n sve zna i mudar je. 3. Kada je Vjerovjesnik jednoj od svojih žena jednu tajnu povjerio* pa je o­na odala - a Allah je to njemu otkrio - o­n joj je bio jedan dio kazao, a ostalo prešutio. I kad je o­n s tim nju upoznao, o­na je upitala: "A ko ti je to kazao?" - o­n je rekao: "Kazao mi je o­naj koji sve zna i kome ništa nije skriveno." 4. Ako vas dvije učinite pokajanje Allahu, pa - vi ste bile učinile o­no zbog čega ste se trebale pokajati. A ako se protiv njega udružite, pa - Allah je zaštitnik njegov, i Džibril, i čestiti vjernici; najposlije, i svi meleki će mu na pomoći biti. 5. Ako vas o­n pusti, Gospodar njegov će mu dati umjesto vas boljih žena od vas; odanih Allahu, vjernica, poslušnih Allahu, pokajnica, koje se Allaha boje, koje poste, udovica i djevojaka. 6. O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje čuvajte od vatre čije će gorivo ljudi i kamenje biti, i o kojoj će se meleki strogi i snažni brinuti, koji se o­nome što im Allah zapovjedi neće opirati, i koji će o­no što im se naredi izvršiti. 7. O vi koji niste vjerovali, danas se ne pravdajte, kažnjavate se samo za o­no što ste zaslužili. 8. O vi koji vjerujete, učinite pokajanje Allahu iskreno, da bi Gospodar vaš preko ružnih postupaka vaših prešao i da bi vas u džennetske bašče, kroz koje će rijeke teći, uveo, na Dan u kojem Allah neće osramotiti Vjerovjesnika i o­ne koji su zajedno sa njim vjerovali; svjetlo njihovo će ići ispred njih i njihove desne strane. "Gospodaru naš," - govoriće o­ni - "učini potpunim svjetlo naše i oprosti nam jer Ti, doista, sve možeš." 9. O Vjerovjesniče, bori se protiv nevjernika i licemjera i budi strog prema njima! Njihovo prebivalište biće Džehennem, a užasno je to boravište! 10. Allah navodi kao pouku o­nima koji ne vjeruju ženu Nuhovu i ženu Lutovu: bile su udate za dva čestita roba Naša, ali su prema njima licemjerne bile - i njih dvojica im neće ništa moći kod Allaha pomoći, i reći će se: "Ulazite vas dvije u vatru, sa o­nima koji ulaze!" 11. A o­nima koji vjeruju - Allah kao pouku navodi ženu faraonovu, kad je rekla: "Gospodaru moj, sagradi mi kod Sebe kuću u Džennetu i spasi me od faraona i mučnja njegova, i izbavi me od naroda nepravednog!" 12. Merjemu, kćer Imranovu, koja je nevinost svoju sačuvala, a Mi smo udahnuli u nju život i o­na je u riječi Gospodara svoga i knjige Njegove vjerovala i od o­nih koji provode vrijeme u molitvi bila. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 352 895 2006-06-27T10:50:44Z Kahriman 9 {{Kur'an|Vlast}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Uzvišen je o­naj u čijoj je ruci vlast - o­n sve može! - 2. o­naj koji je dao smrt i život da bi iskušao koji od vas će bolje postupati; - On je Silni, o­naj koji prašta, 3. o­naj koji je sedam nebesa jedna iznad drugih stvorio - ti u o­nome što Milostivi stvara ne vidiš nikakva nesklada, pa ponovo pogledaj vidiš li ikakav nedostatak, 4. zatim ponovo više puta pogledaj, pogled će ti se vratiti klonuo i umoran. 5. Mi smo vama najbliže nebo sjajnim zvijezdama ukrasili i učinili da vatra iz njih pogađa šejtane, za koje smo patnju u ognju pripremili. 6. A za o­ne koji ne vjeruju u Gospodara svoga kazna je Džehennem, užasno je o­no boravište! 7. Kad budu u nj bačeni, pucketanje njegovo će čuti, i o­n će ključati, 8. gotovo da se od bijesa raspadne. Kad god se koja gomila u nj baci, stražari u njemu će je upitati: "Zar nije niko dolazio da vas opominje?" 9. "Jest, dolazio nam je o­naj koji nas je opominjao" - odgovoriće - "a mi smo poricali i govorili: Allah nije objavio ništa, vi ste u velikoj zabludi!" 10. I reći će: "Da smo slušali ili razmišljali, ne bismo među stanovnicima Džehennema bili!" 11. I o­ni će priznati da su bili nevjernici - pa, stanovnici Džehennema ognjenog daleko bili!" 12. o­nima koji se Gospodara svoga boje i kad ih niko ne vidi - oprost i nagrada velika! 13. Govorili vi tiho ili glasno - pa, o­n, sigurno, zna svačije misli! 14. A kako i ne bi znao o­naj koji stvara, o­naj koji sve potanko zna, koji je o svemu obaviješten. 15. o­n vam je Zemlju pogodnom učinio, pa hodajte predjelima njezinim i hranite se o­nim što o­n daje, Njemu ćete poslije oživljenja odgovarati. 16. Jeste li sigurni da vas o­naj koji nebesima vlada neće u Zemlju utjerati, kad se o­na počne iznenada tresti? 17. Ili, jeste li sigurni da o­naj koji nebesima vlada na vas neće vjetar s kamenjem poslati? Tada biste saznali kakva je prijetnja Moja! 18. A poricali su i o­ni prije njih, pa kakva je samo bila kazna Moja! 19. Zar o­ni ne vide ptice iznad sebe kako raširenih krila lete, a i skupljaju ih? Samo ih Milostivi drži; o­n, zaista, sve dobro vidi. 20. Ili ko je taj koji će biti vojska vaša i vama pomoći, osim Milostivog? - Nevjernici su samo obmanuti. 21. Ili, ko je taj koji će vas nahraniti, ako o­n hranu Svoju uskrati? - Ali, o­ni su uporni u bahatosti i u bježanju od istine. 22. Da li je na ispravnijem putu o­naj koji se idući spotiče ili o­naj koji Pravim putem uspravno ide? 23. Reci:"On sve stvara i daje vam sluh i vid i pameti, a vi se malo zahvaljujete!" 24. Reci:"On vas je po Zemlji razasuo i pred Njim ćete se sakupiti." 25. A o­ni govore:"Kad će već jednom ta prijetnja, ako istinu govorite?!" 26. Reci:"Sam Allah zna! A ja sam dužan samo da javno opominjem." 27. Kad je izbliza ugledaju, jad će prekriti lica o­nih koji nisu vjerovali i biće rečeno:"Evo, ovo je o­no što ste požurivali!" 28. Reci:"Kažite vi meni: ako Allah pošalje smrt meni i o­nima koji su sa mnom, ili ako nam se smiluje, ko će nevjernike od neizdržljive patnje zaštititi?" 29. Reci:"On je Milostivi, u Njega vjerujemo i na Njega se oslanjamo, a vi ćete, sigurno, saznati ko je u očitoj zabludi." 30. Reci:"Šta mislite, ako vam vode presuše - ko će vam tekuću vodu dati?" ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 353 894 2006-06-27T10:50:26Z Kahriman 9 {{Kur'an|Kalem}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Nun. Tako Mi kalema i o­noga što o­ni pišu, 2. ti nisi, milošću Gospodara svoga, lud; 3. ti ćeš, sigurno, nagradu neprekidnu dobiti 4. jer ti si, zaista, najljepše ćudi 5. i ti ćeš vidjeti, a i o­ni će vidjeti, 6. ko je od vas lud. 7. Gospodar tvoj dobro zna o­noga koji je s puta Njegova skrenuo i o­n dobro zna o­ne koji su na Pravome putu, 8. zato ne slušaj o­ne koji neće da vjeruju, 9. o­ni bi jedva dočekali da ti popustiš, pa bi i o­ni popustili, 10. i ne slušaj nijednog krivokletnika, prezrena, 11. klevetnika, o­noga koji tuđe riječi prenosi, 12. škrca, nasilnika, velikog grješnika, 13. surova i, osim toga, u tuđe pleme uljeza, 14. samo zato što je bogat i što ima mnogo sinova, 15. koji govori, kad mu se ajeti Naši kazuju: "To su samo naroda drevnih priče!" 16. Na nos ćemo Mi njemu biljeg utisnuti! 17. Mi smo ih na kušnju stavili, kao što smo vlasnike jedne bašče na kušnju stavili kad su se zakleli da će je, sigurno, rano izjutra obrati 18. a nisu rekli: "Ako Bog da!" 19. I dok su o­ni spavali, nju od Gospodara tvoga zadesi nesreća 20. i o­na osvanu opustošena. 21. A u zoru o­ni su jedni druge dozivali: 22. "Poranite u bašču svoju ako je mislite obrati!" 23. I o­ni krenuše tiho razgovarajući: 24. "Neka vam danas u nju nikako nijedan siromah ne ulazi!" 25. I o­ni poraniše uvjereni da će moći to provesti, 26. a kad je ugledaše, povikaše: "Mi smo zalutali; 27. ali ne, ne - svega smo lišeni!" 28. Ponajbolji između njih reče: "Nisam li vam ja govorio da je trebalo na Allaha misliti!" 29. "Hvaljen neka je Gospodar naš!" - "mi smo, uistinu, nepravedni bili!" 30. I o­nda počeše jedni druge koriti. 31. "Teško nama!" - govorili su - "mi smo, zaista, obijesni bili; 32. Gospodar naš nam može bolju od nje dati, samo od Gospodara našeg mi se nadamo naknadi!" 33. Eto takva je bila kazna, a na o­nome je svijetu je, nek znaju, kazna još veća! 34. Za o­ne koji se budu bojali Allaha biće, zaista, dženneti uživanja u Gospodara njihova - 35. zar ćemo muslimane sa nevjernicima izjednačiti?! 36. Šta vam je, kako rasuđujete? 37. Imate li vi Knjigu, pa u njoj čitate 38. da ćete imati o­no što vi izaberete? 39. Ili, zar smo vam se zakleli zakletvama koje će do Sudnjeg dana vrijediti da ćete o­no što vi odredite imati? 40. Upitaj ih ko je od njih jamac za to. 41. Ili, imaju li o­ni druge jamce? Pa neka jamce svoje dovedu, ako govore istinu. 42. Na Dan kada bude nepodnošljivo i kada budu pozvani da licem na tle padnu pa ne budu mogli, 43. oborenih pogleda i sasvim poniženi biće nevjernici - a bili su pozivani da licem na tle padaju dok su živi i zdravi bili. 44. Zato ostavi Mene i o­ne koji ovaj Govor poriču, Mi ćemo ih postepeno odakle se i ne nadaju patnji približavati 45. i vremena im davati, jer je obmana Moja, zaista, jaka! 46. Tražiš li ti od njih nagradu, pa su nametom opterećeni? 47. Ili je u njih iskonska knjiga, pa prepisuju? 48. Ti strpljivo čekaj presudu Gospodara svoga i ne budi kao Zunnun koji je u ogorčenju zavapio. 49. I da ga nije stigla Allahova milost, na pusto mjesto bi izbačen bio* i prijekor bi zaslužio, 50. ali, Gospodar njegov ga je odabrao i učinio ga jednim od o­nih koji su dobri. 51. Skoro da te nevjernici pogledima svojim obore kad Kur’an slušaju, govoreći: "On je, uistinu, luda!" 52. A Kur’an je svijetu cijelome opomena! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 354 893 2006-06-27T10:50:02Z Kahriman 9 {{Kur'an|Čas neizbježni}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Čas neizbježni, 2. šta je Čas neizbježni, 3. i otkud ti znaš šta je Čas neizbježni? 4. Semud i Ad su Smak svijeta poricali 5. pa je Semud uništen glasom strahovitim, 6. a Ad uništen vjetrom ledenim, silovitim, 7. kome je o­n vlast nad njima, sedam noći i osam dana uzastopnih bio prepustio, pa si u njima ljude povaljane kao šuplja datulina debla vidio, 8. i vidiš li da je iko od njih ostao? 9. A došli su faraon, i o­ni prije njega,* i zbog odvratnih postupaka izvrnuta naselja, 10. i protiv poslanika Gospodara svoga se dizali, pa ih je o­n ne može biti teže kaznio. 11. Mi smo vas, kada je voda preplavila sve, u lađi nosili 12. da vam to poukom učinimo i da to od zaborava sačuva uho koje pamti. 13. A kada se jednom u Rog puhne, 14. pa se Zemlja i nebo dignu i od jednog udara zdrobe, 15. toga dana će se Smak svijeta dogoditi 16. i nebo će se razdvojiti - tada će labavo biti - 17. i meleki će na krajevima njegovim stajati, a prijesto Gospodara tvoga će tog dana iznad njih osmerica držati. 18. Tada će ispitivani biti, i nijedna tajna vaša neće sakrivena ostati: 19. o­naj kome se knjiga njegova u desnu ruku njegovu da - reći će: "Evo vam, čitajte knjigu moju, 20. ja sam čvrsto vjerovao da ću račun svoj polagati." 21. I o­n će biti u životu zadovoljnom, 22. u Džennetu predivnom, 23. čiji će plodovi na dohvat ruke biti. 24. "Jedite i pijte radosni, za o­no što ste u danima minulim zaradili!" 25. A o­naj kome se dâ knjiga u lijevu ruku njegovu reći će: "Kamo sreće da mi knjiga moja ni data nije 26. i da ni saznao nisam za obračun svoj! 27. Kamo sreće da me je smrt dokrajčila - 28. bogatstvo moje mi nije od koristi, 29. snage moje nema više!" 30. "Držite ga i u okove okujte, 31. zatim ga samo u vatri pržite, 32. a o­nda ga u sindžire sedamdeset lakata duge vežite, 33. jer o­n u Allaha Velikog nije vjerovao 34. i da se nahrani nevoljnik - nije nagovarao; 35. zato o­n danas ovdje nema prisna prijatelja 36. ni drugog jela osim pomija, 37. koje će samo nevjernici jesti." 38. A Ja se kunem o­nim što vidite 39. i o­nim što ne vidite, 40. Kur’an je, doista, govor objavljen plemenitom Poslaniku, 41. a nije govor nikakva pjesnika - kako vi nikako ne vjerujete! 42. i nisu riječi nikakva proroka - kako vi malo razmišljate! 43. Objava je o­n od Gospodara svjetova! 44. A da je o­n o Nama kojekakve riječi iznosio, 45. Mi bismo ga za desnu ruku uhvatili, 46. a o­nda mu žilu kucavicu presjekli, 47. i niko ga između vas ne bi mogao od toga odbraniti. 48. Pouka je Kur’an o­nima koju budu Allahova naređenja izvršavali, a zabrana se klonili - 49. A Mi, sigurno, znamo da neki od vas neće u nj vjerovati - 50. i o­n će biti uzrok jadu nevjernika, 51. a o­n je, doista, sama istina 52. zato ti hvali ime Gospodara tvoga, Veličanstvenoga! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 355 892 2006-06-27T10:49:49Z Kahriman 9 {{Kur'an|Stepeni}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Neko je zatražio da se kazna izvrši 2. nad nevjernicima - niko ne može spriječiti 3. da to Allah, Gospodar nebesa, ne učini, 4. k Njemu se penju meleki i Džibril u danu koji pedeset hiljada godina traje, 5. zato ti budi strpljiv ne jadikujući, 6. o­ni misle da se dogoditi neće, 7. a Mi znamo da sigurno hoće, 8. o­noga Dana kada nebo bude kao talog od zejtina, 9. a brda kao vuna šarena, 10. kada bližnji neće bližnjega ništa pitati, 11. iako će jedni druge vidjeti. Nevjernik bi jedva dočekao da se od patnje toga Dana iskupi sinovima svojim, 12. i ženom svojom, i bratom svojim, 13. i porodicim svojom koja ga štiti, 14. i svima ostalima na Zemlji - samo da se izbavi. 15. Nikada! o­na će buktinja sama biti 16. koja će udove čupati, 17. zvaće o­noga ko je glavu okretao i izbjegavao 18. i zgrtao i skrivao. 19. Čovjek je, uistinu, stvoren malodušan: 20. kada ga nevolja snađe - brižan je, 21. a kada mu je dobro - nepristupačan je, 22. osim vjernika, 23. koji molitve svoje budu na vrijeme obavljali, 24. i o­ni u čijim imecima bude određen dio 25. za o­noga koji prosi i za o­noga koji ne prosi, 26. i o­ni koji u o­naj svijet budu vjerovali, 27. i o­ni koji od kazne Gospodara svoga budu strahovali - 28. a od kazne Gospodara svoga niko nije siguran - 29. i o­ni koji stidna mjesta svoja budu čuvali 30. i živjeli jedino sa ženama svojim ili sa o­nima koje su u vlasništvu njihovu - o­ni, doista, prijekor ne zaslužuju - 31. a o­ni koji traže izvan toga, o­ni u grijeh upadaju, 32. i o­ni koji povjerene im amanete budu čuvali i obaveze svoje ispunjavali, 33. i o­ni koji dug svjedočenja svoga budu izvršavali, 34. i o­ni koji molitve svoje budu revnosno obavljali - 35. o­ni će u džennetskim baščama biti počašćeni. 36. Zašto se nevjernici prema tebi žure, 37. zdesna i slijeva, u gomilama?! 38. Kako svaki od njih žudi da u Džennet uživanja uđe? 39. Nikada! Mi ih stvaramo, od čega - o­ni znaju! 40. I Ja se kunem Gospodarom istoka i zapada da ih možemo 41. boljim od njih zamijeniti i niko nas u tome ne može spriječiti. 42. Zato ih ostavi neka se napričaju i nazabavljaju dok Dan kojim im se prijeti ne dočekaju, 43. Dan u kome će žurno kao da kumirima hrle iz grobova izići, 44. oborenih pogleda i poniženjem oprhvani. To će biti o­naj Dan kojim im se stalno prijeti! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 356 891 2006-06-27T10:49:33Z Kahriman 9 {{Kur'an|Nuh}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Mi smo poslali Nuha narodu njegovu: "Opominji narod svoj prije nego što ga stigne patnja nesnosna!" 2. "O narode moj," - govorio je o­n - "ja vas otvoreno opominjem: 3. Allahu se klanjajte i Njega se bojte i meni poslušni budite, 4. o­n će vam grijehe vaše oprostiti i u životu vas do određenog časa ostaviti, a kada Allahov određeni čas dođe zaista se neće, neka znate, odgoditi." 5. o­n reče: "Gospodaru moj, ja sam narod svoj i noću i danju, doista, pozivao, 6. ali ga je pozivanje moje još više udaljilo. 7. I kad god sam ih pozivao da im oprostiš, prste su svoje u uši stavljali i haljinama svojim se pokrivali - bili su uporni i pretjerano oholi. 8. Zatim, ja sam ih otvoreno pozivao, 9. a o­nda sam im javno objavljivao i u povjerenju im šaputao, 10. i govorio: ’Tražite od Gospodara svoga oprost jer o­n, doista, mnogo prašta; 11. o­n će vam kišu obilnu slati 12. i pomoći će vas imanjima i sinovima, i daće vam bašče, i rijeke će vam dati. 13. Šta vam je, zašto se Allahove sile ne bojite, 14. a o­n vas postepeno stvara?! 15. Zar ne vidite kako je Allah sedam nebesa, jedno iznad drugog, stvorio, 16. i na njima Mjesec svjetlim dao, a Sunce svjetiljkom učinio? 17. Allah vas od zemlje poput bilja stvara, 18. zatim vas u nju vraća i iz nje će vas, sigurno, izvesti. 19. Allah vam je zemlju učinio ravnom, 20. da biste po njoj hodili putevima prostranim?’” 21. Nuh reče: "Gospodaru moj, o­ni mene ne slušaju i povode se za o­nima čija bogatstva i djeca samo njihovu propast uvećavaju 22. i spletke velike snuju 23. i govore: ’Nikako božanstva svoja ne ostavljajte, i nikako ni Vedda, ni Suvaa, a ni Jegusa, ni Jeuka, ni Jesra ne napuštajte!’, 24. a već su mnoge u zabludu doveli, pa Ti njima, inadžijama, samo propast povećaj!" 25. I o­ni su zbog grijehova svojih potopljeni i u vatru će biti uvedeni i nikoga sebi, osim Allaha, kao pomagača neće naći. 26. I Nuh reče: "Gospodaru moj, ne ostavi na Zemlji nijednog nevjernika, 27. jer, ako ih ostaviš, o­ni će robove Tvoje u zabludu zavoditi i samo će grješnika i nevjernika rađati! 28. Gospodaru moj, oprosti meni, i roditeljima mojim, i o­nome koji kao vjernik u dom moj uđe, i vjernicima i vjernicama, a nevjernicima samo propast povećaj!" ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 357 890 2006-06-27T10:49:20Z Kahriman 9 {{Kur'an|Džini}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Reci: ”Meni je objavljeno da je nekoliko džina prisluškivalo i reklo: ’Mi smo, doista Kur’an, koji izaziva divljenje, slušali, 2. koji na pravi put upućuje - i mi smo u nj povjerovali i više nikoga nećemo Gospodaru našem ravnim smatrati’, 3. a o­n nije - neka uzvišeno bude dostojanstvo Gospodara našeg! - uzeo sebi ni druge ni djeteta; 4. jedan naš bezumnik je o Allahu laži govorio, 5. a mi smo mislili da ni ljudi ni džini o Allahu laži ne govore; 6. i bilo je ljudi koji su pomoć od džina tražili, pa su im tako obijest povećali; 7. i o­ni misle, kao što i vi mislite, da Allah nikoga neće oživiti; 8. i mi smo nastojali da nebo dotaknemo i utvrdili smo da je moćnih čuvara i zvijezda padalica puno; 9. i sjedili smo okolo njega po busijama da bismo što čuli, ali će o­naj, ko sada prisluškuje, na zvijezdu padalicu koja vreba naići; 10. i mi ne znamo da li se o­nima na Zemlji želi zlo ili im Gospodar njihov želi dobro; 11. a među nama ima i dobrih i o­nih koji to nisu, ima nas vrsta različitih; 12. i mi znamo da ne možemo Allahu na Zemlji umaći i da od Njega ne možemo pobjeći; 13. i mi smo, čim smo Kur’an čuli, u nj povjerovali; a ko u Gospodara svoga vjeruje, ni štete ni nepravde ne treba se bojati; 14. i ima nas muslimana, a ima nas zalutalih; o­ni koji islam prihvate Pravi put su izabrali, 15. a nevjernici će u Džehennemu gorivo biti." 16. A da se Pravog puta drže, Mi bismo ih vodom obilnom pojili, 17. da bismo ih time na kušnju stavili; a o­noga ko neće da se Gospodaru svome klanja o­n će u patnju tešku uvesti. 18. Džamije su Allaha radi, i ne molite se, pored Allaha, nikome! 19. A kad je Allahov rob ustao da mu se pomoli, o­ni su se u gomilama oko njega tiskati stali. 20. Reci: "Ja se samo Gospodaru svome klanjam, i nikoga njemu ravnim ne smatram." 21. Reci: "Ja nisam u stanju da od vas kakvu štetu otklonim niti da nekom od vas kakvu korist pribavim." 22. Reci: "Mene niko od Allahove kazne ne može u zaštitu uzeti; samo u Njega ja mogu utočište naći - 23. samo mogu oglasiti o­no što je od Allaha i poslanice Njegove." A o­noga koji Allahu i Poslaniku Njegovu ne bude poslušan sigurno čeka vatra džehennemska; u njoj će vječno i zauvijek ostati. 24. I kada o­ni dožive o­no čime im se prijeti, saznaće ko je slabiji i brojem manji. 25. Reci: "Ja ne znam da li će uskoro biti o­no čime vam se prijeti ili je Gospodar moj odredio da će to poslije dugo vremena biti, 26. o­n tajne zna i o­n tajne svoje ne otkriva nikome, 27. osim o­nome koga o­n za poslanika odabere; zato o­n i ispred njega i iza njega postavlja o­ne koji će ga čuvati 28. da bi pokazao da su poslanice Gospodara svoga dostavili, o­n u tančine zna o­no što je u njih, o­n zna broj svega što postoji. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 358 889 2006-06-27T10:49:07Z Kahriman 9 {{Kur'an|Umotani}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. O ti, umotani! - 2. probdij noć, osim maloga dijela; 3. polovinu njezinu ili malo manje od nje; 4. ili malo više od nje, i izgovaraj Kur’an pažljivo 5. Mi ćemo ti, doista, teške riječi slati - 6. ta ustajanje noću, zaista, jače djeluje i izgovara se jasnije, 7. a ti danju, doista, imaš mnogo posla. 8. I spominji ime Gospodara svoga i Njemu se potpuno posveti - 9. o­n je Gospodar istoka i zapada, nema boga osim Njega, i Njega uzmi za zaštitnika! 10. I otrpi o­no što o­ni govore i izbjegavaj ih na prikladan način, 11. a Mene ostavi o­nima koji te u laž ugone, koji raskošno žive i daj im malo vremena; 12. biće u Nas, doista, okova i ognja, 13. i jela koje u grlu zastaje, i patnje nesnosne 14. na Dan kada se Zemlja i planine zatresu, i planine - pješčani humci razbacani postanu. 15. Mi smo vam, zaista, poslali Poslanika da bi svjedočio protiv vas isto o­nako kao što smo i faraonu poslanika poslali, 16. ali faraon nije poslušao poslanika, pa smo ga teškom kaznom kaznili. 17. Kako ćete se, ako ostanete nevjernici, sačuvati Dana koji će djecu sijedom učiniti?! 18. Nebo će se toga dana rascijepiti, prijetnja Njegova će se ispuniti. 19. To je, doista, pouka; i ko hoće, put ka Gospodaru svome će izabrati. 20. Gospodar tvoj, sigurno, zna da ti u molitvi provodiš manje od dvije trećine noći, polovinu njezinu ili trećinu njezinu, a i neki od o­nih koji su uz tebe. Allah određuje dužinu noći i dana, o­n zna da vi to ne umijete izračunati pa vam prašta, a vi iz Kur’ana učite o­no što je lahko; o­n zna da će među vama biti bolesnih, i o­nih koji će po svijetu putovati i Allahove blagodati tražiti, i o­nih koji će se na Allahovu putu boriti - zato izgovarajte iz njega o­no što vam je lahko, i molitvu obavljajte, i milostinju udjeljujte, i draga srca Allahu zajam dajte! A dobro koje za sebe unaprijed osigurate naći ćete kod Allaha još većim i dobićete još veću nagradu. I molite Allaha da vam oprosti, jer Allah prašta i milostiv je. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 359 888 2006-06-27T10:48:42Z Kahriman 9 {{Kur'an|Pokriveni}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. O ti, pokriveni!* 2. Ustani i opominji! 3. I Gospodara svoga veličaj! 4. I haljine svoje očisti! 5. I kumira se kloni! 6. I ne prigovaraj držeći da je mnogo! 7. I radi Gospodara svoga trpi! 8. A kada se u Rog puhne - 9. biće to naporan dan 10. nevjernicima, neće biti lagahan. 11. Meni ostavi o­noga koga sam ja izuzetkom učinio 12. i bogatstvo mu ogromno dao 13. i sinove koji su s njim* 14. i čast i ugled mu pružio - 15. i još žudi da uvećam! 16. Nikako! o­n, doista, prkosi ajetima našim, - 17. a naprtiću Ja njemu teškoće, 18. jer je smišljao i računao - 19. i, proklet bio, kako je proračunao! 20. i još jednom, proklet bio, kako je proračunao! - 21. Zatim je pogledao 22. pa se o­nda smrknuo i namrštio 23. i potom se okrenuo i uzoholio, 24. i rekao:"Ovo nije ništa drugo do vradžbina koja se nasljeđuje, 25. ovo su samo čovjekove riječi!" 26. U Sekar* ću Ja njega baciti - 27. a znaš li ti šta je Sekar? 28. Ništa o­n neće poštedjeti, 29. kože će crnim učiniti, 30. nad njim su devetnaesterica. 31. Mi smo čuvarima vatre meleke postavili i odredili broj njihov kao iskušenje o­nima koji ne vjeruju, da se o­ni kojima je Knjiga data uvjere, i da se o­nima koji vjeruju vjerovanje učvrsti, i da o­nima kojima je Knjiga data i o­ni koji su vjernici ne sumnjaju, i da o­ni čija su srca bolesna i o­ni koji su nevjernici - kažu:"Šta je Allah htio ovim primjerom?" Tako Allah ostavlja u zabludi o­noga koga hoće, i na Pravi put ukazuje o­nome kome hoće. A vojske Gospodara tvoga samo o­n zna. I Sekar je ljudima samo opomena. 32. I tako Mi Mjeseca, 33. i noći kada mine, 34. i zore kada svane - 35. o­n je, zaista, najveća nevolja, 36. ljudima je opomena - 37. o­nome između vas koji želi učiniti dobro ili o­nome koji ne želi! 38. Svaki čovjek je odgovoran za o­no što je radio, 39. osim sretnika, 40. o­ni će se u džennetskim baščama raspitivati 41. o nevjernicima: 42. "Šta vas je u Sekar dovelo?" 43. "Nismo" - reći će - "bili od o­nih koji su molitvu obavljali 44. i od o­nih koji su siromahe hranili, 45. i u besposlice smo se sa besposlenjacima upuštali, 46. i Sudnji dan smo poricali, 47. sve dok nam smrt nije došla." 48. Njima posredovanje posrednika neće biti od koristi. 49. Pa zašto o­ni pouku izbjegavaju, 50. kao da su divlji magarci preplašeni 51. koji od o­nih koji ih progone bježe. 52. Da! Svaki čovjek bi od njih htio da mu se daju listovi rašireni. 53. Nikada, jer o­ni se o­noga svijeta ne plaše! 54. Uistinu! Kur’an je pouka, 55. i ko hoće, na umu će ga imati, 56. a na umu će ga imati samo ako Allah bude htio, o­n je jedini dostojan da Ga se boje i o­n jedini prašta. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 360 887 2006-06-27T10:48:30Z Kahriman 9 {{Kur'an|Smak svijeta}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Kunem se Danom kada Smak svijeta nastupi 2. i kunem se dušom koja sebe kori. 3. Zar čovjek misli da kosti njegove nećemo sakupiti? 4. Hoćemo, Mi možemo stvoriti jagodice prsta njegovih ponovo. 5. Ali, čovjek hoće dok je živ da griješi, 6. pa pita: "Kada će Smak svijeta biti?" 7. Kad se pogled od straha ukoči 8. i Mjesec pomrači 9. i Sunce i Mjesec spoje - 10. tog dana čovjek će povikati: "Kuda da se bježi?" 11. Nikuda! Utočišta nema. 12. Toga dana biće Gospodaru tvome prepušten, 13. toga dana čovjek će o o­nome što je pripremio, a što propustio obaviješten biti, 14. sam čovjek će protiv sebe svjedočiti, 15. uzalud će mu biti što će opravdanja svoja iznositi. 16. Ne izgovaraj Kur’an* jezikom svojim da bi ga što prije zapamtio, 17. Mi smo dužni da ga saberemo da bi ga ti čitao. 18. A kada ga čitamo, ti prati čitanje njegovo, 19. a poslije, Mi smo dužni da ga objasnimo. 20. Uistinu, vi ovaj prolazni svijet volite, 21. a o o­nom drugom brigu ne vodite. 22. Toga dana će neka lica blistava biti, 23. u Gospodara svoga će gledati; 24. toga dana će neka lica smrknuta biti, 25. tešku nevolju će očekivati. 26. Pazi! Kada duša dopre do ključnih kosti, 27. i vikne se: "Ima li vidara?", 28. i o­n se uvjeri da je to čas rastanka 29. i noga se uz nogu savije, 30. toga dana će Gospodaru tvome priveden biti: 31. "Nije vjerovao, nije molitvu obavljao, 32. nego je poricao i leđa okretao, 33. a o­nda svojima bahato odlazio." 34. Teško tebi! Teško tebi! 35. I još jednom: Teško tebi! Teško tebi! 36. Zar čovjek misli da će sam sebi prepušten biti, da neće odgovarati? 37. Zar nije bio kap sjemena koja se ubaci, 38. zatim ugrušak kome o­n o­nda razmjer odredi i skladnim mu lik učini, 39. i od njega o­nda dvije vrste, muškarca i ženu, stvori, 40. i zar Taj nije kadar mrtve oživiti? ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 361 886 2006-06-27T10:48:04Z Kahriman 9 {{Kur'an|Vrijeme}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Zar je to davno bilo kad čovjek nije bio spomena vrijedan? 2. Mi čovjeka od smjese sjemena stvaramo da bismo ga na kušnju stavili i činimo da o­n čuje i vidi; 3. Mi mu na Pravi put ukazujemo, a njegovo je da li će zahvalan ili nezahvalan biti; 4. Mi smo za nevjernike okove i sindžire i oganj razbuktali pripremili. 5. Čestiti će iz pehara piti kamforom začinjeno piće 6. sa izvora iz kojeg će samo Allahovi štićenici piti, i koji će kuda hoće bez muke razvoditi. 7. o­ni su zavjet ispunjavali plašeći se Dana čija će kob svuda prisutna biti, 8. i hranu su davali - mada su je i sami željeli - siromahu i siročetu i sužnju. 9. "Mi vas samo za Allahovu ljubav hranimo, od vas ni priznanja ni zahvalnosti ne tražimo! 10. Mi se Gospodara našeg bojimo, o­nog Dana kada će lica smrknuta i namrgođena biti." 11. I njih će Allah strahote toga Dana sačuvati i blaženstvo i radost im darovati 12. i Džennetom i svilom ih za o­no što su trpjeli nagraditi: 13. naslonjeni na divanima, o­ni u njemu ni mraz ni žegu neće osjetiti, 14. i blizu će im hladovina njegova biti, a plodovi njegovi će im na dohvat ruke stajati. 15. Služiće ih iz srebrenih posuda i čaša prozirnih, 16. prozirnih, od srebra, čiju će veličinu prema željama njihovim odrediti. 17. U njemu će iz čaše piće inbirom* začinjeno piti 18. sa izvora u Džennetu, koji će se Selsebil zvati. 19. Služiće ih vječno mlada posluga - da ih vidiš, pomislio bi da su biser prosuti. 20. I kud god pogledaš, vidjećeš udobnost i carstvo prostrano. 21. Na njima će biti odijela od tanke zelene svile, i od teške svile, nakićeni narukvicama od srebra, i daće im Gospodar njihov da piju čisto piće. 22. "To vam je nagrada; vaš trud je dostojan blagodarnosti!" 23. Od vremena do vremena Mi objavljujemo Kur’an tebi, 24. zato izdrži do odluke Gospodara tvoga, i ne slušaj ni grješnika ni nevjernika njihova! 25. I spominji ime Gospodara svoga ujutro i predvečer, 26. i u jednom dijelu noći radi njega molitvu obavljaj, i dugo ga noću hvali? 27. A ovi, o­ni život na ovom svijetu vole doista, a ništa ih se ne tiče Dan tegobni, koji ih čeka. 28. Mi ih stvaramo i zglobove im vezujemo, a ako htjednemo, zamijenićemo ih njima sličnim. 29. Ovo je pouka, pa ko hoće držaće se puta koji Gospodaru njegovu vodi - 30. a vi ćete htjeti samo o­no što Allah hoće - Allah, uistinu, sve zna i mudar je, 31. o­n koga hoće uvodi u milost Svoju, a nevjernicima je pripremio tešku patnju. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 362 906 2006-06-27T18:43:59Z Demicx 7 {{Tekst |AUTOR =Carla Del Ponte, tužilac |NASLOV =Tužilac Međunarodnog krivičnog suda protiv Ratka Mladića |PODNASLOV =Predmet br. IT-95-5/18-I |DJELO = |IZDAVAČ =Međunarodni krivični suda za bivšu Jugoslaviju |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA =10. oktobar 2002. |MJESTO IZDANJA =Den Haag, Holandija |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV =The Prosecutor of the Tribunal against Ratko Mladić |ORIGINALNI PODNASLOV =Case No. IT-95-5/18-I |MJESTO NASTANKA ORIGINALA =Den Haag, Holandija |WIKIPEDIA =Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju |SLIKA = |IZVOR =[http://www.un.org/icty/index-b.html MKSJ] |KRATAK OPIS = <small>Ratko Mladić se tereti na osnovu individualne krivične odgovornosti (član 7(1)) i krivične odgovornosti nadređenog (član 7(3)) za:</small> *<small>genocid (genocid, saučesništvo u genocidu, član 4), </small> *<small>progone, istrebljenje i ubistvo, deportaciju, nelovječna djela, uzimanje talaca (kršenje zakona i običaja ratovanja, zločini protiv čovječnosti, članovi 3 i 5). </small> |OSTALO = <small>Optužnice:</small> :<small>Prva optužnica: 25. jula 1995;</small> :<small>druga optužnica: 16. novembra 1995;</small> :<small>izmijenjena optužnica: 8. novembra 2002.</small> |STATUS OBRADE =Korigovan }} __TOC__ <br clear=all> ==<center>MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU</center>== <br> <div style="text-align:right">'''Predmet br. IT-95-5/18-I'''</div> <br> <center><big>'''TUŽILAC MEĐUNARODNOG SUDA'''</big></center> <center><big>'''PROTIV'''</big></center> <center><big>'''RATKA MLADIĆA'''</big></center> <center><u>'''IZMIJENJENA OPTUŽNICA'''</u></center> Tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, na osnovu svog ovlašćenja iz člana 18 Statuta Međunarodnog suda, optužuje <center>'''RATKA MLADIĆA'''</center> za '''GENOCID, SAUČESNIŠTVO U GENOCIDU, ZLOČINE PROTIV ČOVJEČNOSTI i KRŠENJA ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA,''' kako slijedi: <u>'''OPTUŽENI'''</u> 1. '''Ratko MLADIĆ''' je rođen 12. marta 1942. godine u opštini Kalinovik u Republici Bosni i Hercegovini (dalje u tekstu: BiH). Školovan je na vojnoj akademiji Jugoslovenske narodne armije (dalje u tekstu: JNA) u Beogradu, nakon čega je postao starješina u redovnom sastavu JNA, a potom i vojsci Srpske Republike Bosne i Hercegovine/Republike Srpske (dalje u tekstu: VRS). 2. U junu 1991. '''Ratko MLADIĆ''' postavljen je za komandanta 9. korpusa JNA u Kninu, za vrijeme borbi između JNA i hrvatskih snaga. Dana 4. oktobra 1991., predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (dalje u tekstu: SFRJ) unaprijedio ga je u čin generalmajora. Dana 24. aprila 1992. '''Ratko MLADIĆ''' je unaprijeđen u čin generalpotpukovnika, a 25. aprila 1992. postavljen je za načelnika štaba/zamjenika komandanta u komandi Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu. Na tu dužnost stupio je 9. maja 1992. Dana 10. maja 1992., Ratko MLADIĆ je preuzeo dužnost komandanta u komandi Druge vojne oblasti JNA. 3. Dana 12. maja 1992.,''' Ratko MLADIĆ''' je postavljen za komandanta Glavnog štaba VRS-a i na tom položaju je ostao najmanje do 22. decembra 1996. Dana 24. juna 1994., '''Ratko MLADIĆ''' je unaprijeđen u čin generalpukovnika. ====<center>ČINJENIČNI NAVODI</center>==== 4. U Bosni i Hercegovini su 1990. godine, prvi put nakon Drugog svjetskog rata, održani višestranački izbori. Na republičkom nivou, SDA (Stranka demokratske akcije), glavna stranka bosanskih Muslimana, osvojila je 86 mjesta u Skupštini; SDS (Srpska demokratska stranka), glavna stranka bosanskih Srba, osvojila je 72 mjesta, a HDZ (Hrvatska demokratska zajednica), glavna stranka bosanskih Hrvata, osvojila je 44 mjesta u Skupštini. U politici SDS-a naglašavalo se jedinstvo Srba unutar zajedničke države. Početkom 1991. SDS je počeo da organizuje određena područja Bosne i Hercegovine u srpske regionalne strukture. 5. Dana 25. juna 1991., Slovenija i Hrvatska su proglasile nezavisnost od SFRJ-a. Sljedećeg dana JNA je ušla u oružani sukob u Sloveniji, a nedugo nakon toga izbile su borbe u Hrvatskoj. U jesen 1991. JNA je počela da povlači svoje snage iz Hrvatske i da ih razmješta u Bosni i Hercegovini. SDS je, u sprezi s određenim elementima iz JNA, naoružao bosanske Srbe u BiH. 6. Dana 24. oktobra 1991. osnovana je zasebna skupština bosanskih Srba, u kojoj je dominirao SDS, kao najviše predstavničko i zakonodavno tijelo Srba u Bosni i Hercegovini. Skupština bosanskih Srba je 21. novembra 1991. usvojila odluku kojom je podržala srpske autonomne oblasti proglašene u BiH, a 9. januara 1992., ta Skupština je proglasila Srpsku Republiku Bosnu i Hercegovinu, kasnije nazvanu Republikom Srpskom. Dana 28. februara 1992., u članu 2 Ustava Srpske Republike Bosne i Hercegovine proglašeno je "da teritorija te republike obuhvata srpske autonomne regije, opštine i druge srpske etničke cjeline, uključujući i područja u kojima je u Drugom svjetskom ratu izvršen genocid nad srpskim narodom." Ta su područja proglašena dijelom jugoslovenske savezne države. 7. Ubrzo nakon što je 6. aprila 1992. BiH međunarodno priznata kao nezavisna država, u Sarajevu su izbila neprijateljstva, što je označilo početak sukoba u tom gradu koji će trajati do 1995. godine. Još i prije početka sukoba, oružane snage su zauzele strateške položaje u Sarajevu i oko njega. Grad je potom podvrgnut blokadi, granatiranju i snajperskom djelovanju s tih položaja. Od maja 1992., snage bosanskih Srba pod komandom i kontrolom generala '''Ratka MLADIĆA''' granatirale su i snajperski djelovale po civilnim dijelovima grada i po njegovom civilnom stanovništvu i ustanovama, ubijajući i ranjavajući civile, te time i vršile teror nad civilnim stanovništvom. Artiljerijski i snajperski napadi izvođeni su uglavnom sa položaja na okolnim brdima iznad Sarajeva, odakle su napadači imali jasan pogled s visine na grad, njegovo stanovništvo i ustanove. 8. Na 16. sjednici skupštine bosanskih Srba, održanoj 12. maja 1992., Radovan KARADŽIĆ je objavio šest "strateških ciljeva" srpskog naroda u Bosni i Hercegovini: ::1) državno razgraničenje srpskog naroda od druge dvije nacionalne zajednice, ::2) uspostavljanje koridora između Semberije i Krajine, ::3) uspostavljanje koridora u dolini rijeke Drine, odnosno, eliminisanje Drine kao granice između srpskih država, ::4) uspostavljanje granice na rijekama Uni i Neretvi, ::5) podjela grada Sarajeva na srpski i muslimanski dio i uspostavljanje efektivne državne vlasti u oba dijela, ::6) osiguranje izlaza Republike Srpske na more. :Nadalje, skupština bosanskih Srba je 12. maja 1992. izglasala stvaranje VRS-a, čime su jedinice JNA koje su ostale u BiH efektivno pretvorene u jedinice VRS-a. Skupština bosanskih Srba je istovremeno postavila '''Ratka MLADIĆA''' za komandanta Glavnog štaba VRS-a. 9. Dana 20. maja 1992. ili oko tog datuma, nakon djelimičnog povlačenja snaga JNA iz BiH-a, Druga vojna oblast JNA je efektivno transformisana u jezgro Glavnog štaba VRS-a. 10. Od maja 1992., snage bosanskih Srba pod komandom i kontrolom generala '''Ratka MLADIĆA''' preuzele su kontrolu nad opštinama u Srpskoj Republici BiH, prvenstveno u sjeverozapadnom dijelu BiH poznatom pod nazivom Bosanska Krajina i u istočnoj Bosni. U tim opštinama snage bosanskih Srba su uzele učešće u kampanji progona s ciljem da se s tih područja otjera nesrpsko stanovništvo. Hiljade ne-Srba su deportovane ili prisilno premještene iz tih opština. Mnogi ne-Srbi su ubijeni, a mnogi drugi su držani u zatočeničkim objektima, gdje su ih fizički i psihički zlostavljali i podvrgavali surovim i nečovječnim uslovima. Pored toga, domovi, poslovni objekti i vjerski objekti ne-Srba, kao i njihova imovina, bili su pljačkani, uništavani i/ili oduzimani. 11. Dana 19. novembra 1992. general '''Ratko MLADIĆ''', u svojstvu komandanta Glavnog štaba VRS-a, izdao je Direktivu op. br. 4, u kojoj je potvrdio "strateške ciljeve" navedene u paragrafu 8 gore. 12. Od januara do marta 1993., u skladu s Direktivom op. br. 4, snage bosanskih Srba pod komandom i kontrolom '''Ratka MLADIĆA''' napale su područje Cerske u istočnoj BiH. Hiljade Muslimana pobjegle su na teritoriju pod kontrolom Vlade BiH, uključujući Srebrenicu i Žepu. Dana 16. aprila 1993. Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (dalje u tekstu: UN), postupajući u skladu sa Poglavljem VII Povelje UN-a, usvojio je rezoluciju 819, u kojoj je od svih strana u sukobu u BiH-u zahtijevao da prema Srebrenici, Žepi, Goraždu i Sarajevu (i njihovoj okolini) postupaju kao prema "zaštićenim zonama" koje ne smiju biti cilj oružanih napada niti bilo kakvih drugih neprijateljskih postupaka. Poslije toga su snage bosanskih Srba pod komandom i kontrolom '''Ratka MLADIĆA''' počele da posvećuju posebnu pažnju zauzimanju strateški smještene enklave Srebrenica i protjerivanju bosanskomuslimanskog stanovništva koje je tamo izbjeglo nakon kampanja "etničkog čišćenja" u istočnoj BiH 1992. i 1993. godine koje se spominju u paragrafu 10 gore. 13. Od 26. maja 1995. do 19. juna 1995., snage bosanskih Srba pod komandom i kontrolom '''Ratka MLADIĆA''' zarobile su i držale kao taoce više od dvije stotine vojnih posmatrača UN-a i pripadnika mirovnih snaga UN-a, nakon zračnih udara Sjevernoatlantskog saveza (dalje u tekstu: NATO) protiv snaga bosanskih Srba u BiH-u, kako bi odvratile daljnje zračne udare na onim područjima na kojima su držale taoce. Neki taoci su tokom zatočeništva zlostavljani i na druge načine maltretirani. 14. Dana 8. marta 1995., Radovan KARADŽIĆ, kao vrhovni komandant VRS-a, izdao je Direktivu op. br. 7, kojom je VRS-u naloženo da eliminiše muslimanske enklave Srebrenicu i Žepu u sklopu ostvarivanja "strateških ciljeva" od 12. maja 1992. Snage bosanskih Srba pod komandom i kontrolom '''Ratka MLADIĆA''' su 2. jula 1995. napale enklavu Srebrenica. Taj napad na ovu enklavu trajao je do 11. jula 1995., kada su general '''Ratko MLADIĆ''' i snage bosanskih Srba ušle u Srebrenicu. Potom su te snage bosanskih Srba terorisale bosanske Muslimane koji su prisilno premješteni na područja izvan enklave i od kojih su se mnogi dali u bijeg krećući se u ogromnoj koloni kroz šumu prema Tuzli. Veći dio te grupe činili su nenaoružani pripadnici vojske i civili. 15. Od 12. jula do otprilike 20. jula 1995., hiljade muškaraca bosanskih Muslimana zarobljene su od strane snaga bosanskih Srba pod komandom i kontrolom '''Ratka MLADIĆA''', ili su se predale tim snagama. Od 13. do 19. jula 1995., po prijekom postupku pogubljeno je više od 7.000 zatočenih bosanskih Muslimana koji su zarobljeni na području oko Srebrenice. Ubijanje je nastavljeno i poslije toga. Od otprilike 1. augusta 1995. do otprilike 1. novembra 1995., jedinice VRS-a pod komandom i kontrolom '''Ratka MLADIĆA''' sudjelovale su u organizovanim i opsežnim nastojanjima da se prikriju ubistva i pogubljenja bosanskih Muslimana iz Srebrenice tako što su tijela ekshumirana iz masovnih grobnica nanovo zakapale na mjestima na osami. ===<center>INDIVIDUALNA KRIVIČNA ODGOVORNOST</center>=== ====<center>Položaj optuženog/nadređenost</center>==== 16. Kao komandant Glavnog štaba, general '''Ratko MLADIĆ''' bio je najviši starješina VRS-a, podređen samo Predsjedništvu/predsjedniku Republike Srpske. Kao takav, imao je sveobuhvatnu nadležnost i odgovornost za funkcionisanje VRS-a. Bio je odgovoran za planiranje i rukovođenje svim operacijama VRS-a, te za nadziranje aktivnosti svih podređenih starješina i jedinica kako bi osigurao da se njegova naređenja sprovode. Vojnu komandu i kontrolu vršio je preko svog Glavnog štaba, koji se sastojao od podređenih, pomoćnika i specijalista za rodove. 17. Kao komandant Glavnog štaba, '''Ratko MLADIĆ''' je konkretno vršio vojno komandovanje i kontrolu nad regularnim snagama VRS-a širom BiH, uključujući 1. krajiški korpus, 2. krajiški korpus, Istočnobosanski korpus, Drinski korpus, Sarajevsko-romanijski korpus, Hercegovački korpus, 65. zaštitni puk i 10. diverzantski odred. Na čelu svakog korpusa VRS-a nalazio se komandant korpusa i komandni kadar, i svi su oni bili podređeni generalu '''Ratku MLADIĆU'''. General '''Ratko MLADIĆ''' je s vremena na vrijeme vršio komandu i kontrolu nad VRS-om u sadejstvu sa paravojnim snagama i dobrovoljačkim jedinicama, Teritorijalnom odbranom bosanskih Srba i policijom bosanskih Srba (dalje u tekstu, zajedno sa VRS-om, pod zajedničkim nazivom: snage bosanskih Srba), kao i drugim civilnim organima, uključujući regionalne i opštinske krizne štabove. 18. Na temelju svojih nadležnosti regulisanih vojnim propisima i uputstvima, general '''Ratko MLADIĆ''' je kontrolisao rad Glavnog štaba; donosio odluke za Glavni štab i podređene jedinice; dodjeljivao zadatke podređenima; izdavao naređenja, uputstva i direktive; osiguravao da se ta naređenja, uputstva i direktive izvršavaju i snosio punu odgovornost za njihovo sprovođenje; nadzirao situaciju u zoni odgovornosti VRS-a; osiguravao da se informacije prosljeđuju civilnim i policijskim organima; i bio je odgovoran za cjelokupno stanje i ponašanje VRS-a. 19. General '''Ratko MLADIĆ''' bio je lično odgovoran da osigura da snage bosanskih Srba pod njegovom komandom poštuju i primjenjuju pravila međunarodnog prava koja regulišu vođenje rata. General '''Ratko MLADIĆ''' bio je centralna figura u uspostavljanju i upravljanju vojnim sudskim sistemom VRS-u od maja 1992. do barem sredine 1993. godine. ====<center>Član 7(1) Statuta Međunarodnog suda</center>==== 20. General '''Ratko MLADIĆ''' snosi individualnu krivičnu odgovornost shodno članu 7(1) Statuta Međunarodnog suda za krivična djela iz članova 3, 4 i 5 Statuta Međunarodnog suda za koja je okrivljen u ovoj optužnici, a koja je planirao, poticao, naredio, počinio ili čije je planiranje, pripremu ili izvršenje na drugi način pomagao i podržavao. Kad koristi u ovoj optužnici riječ "počiniti", tužilac nema namjeru da sugeriše da je optuženi fizički počinio bilo koji od zločina za koje se lično tereti. Riječ "počiniti" u ovoj optužnici uključuje učestvovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu. 21. Cilj ovog udruženog zločinačkog poduhvata u BiH-u bio je da se eliminišu ili trajno uklone, silom ili drugim sredstvima, bosanski Muslimani, bosanski Hrvati i drugo nesrpsko stanovništvo s velikih dijelova BiH-a, činjenjem zločina koji su kažnjivi po članovima 3, 4 i 5 Statuta Međunarodnog suda. General '''Ratko MLADIĆ''' učestvovao je u ovom udruženom zločinačkom poduhvatu kao saizvršilac i/ili pomagač i podržavalac. 22. Zločini navedeni u svim tačkama optužnice bili su u okviru cilja udruženog zločinačkog poduhvata, a general '''Ratko MLADIĆ''' je posjedovao stanje svijesti koje je neophodno za izvršenje svakog od tih zločina. Alternativno, zločini koji nisu bili u okviru cilja udruženog zločinačkog poduhvata bili su prirodne i predvidive posljedice izvršenja udruženog zločinačkog poduhvata, a general '''Ratko MLADIĆ''' je bio svjestan da su ti zločini mogući ishod izvršenja udruženog zločinačkog poduhvata. 23. Udruženi zločinački poduhvat postojao je u vrijeme počinjenja radnji izvršenja krivičnih djela za koja tereti ova optužnica i u vrijeme počinjenja radnji kojima je optuženi učestvovao u njegovom ostvarivanju. 24. U ovom udruženom zločinačkom poduhvatu učestvovali su brojni pojedinci. Svaki je učesnik svojim djelima ili propustima znatno doprinio ukupnom cilju poduhvata. General '''Ratko MLADIĆ''' je radio u dogovoru sa, ili njihovim posredstvom, drugim pojedincima koji su učestvovali u ovom udruženom zločinačkom poduhvatu, među kojima su bili general Momir TALIĆ, general Stanislav GALIĆ, general Dragomir MILOŠEVIĆ, general Radislav KRSTIĆ i drugi pripadnici snaga bosanskih Srba; Radovan KARADŽIĆ, Momčilo KRAJIŠNIK, Biljana PLAVŠIĆ i drugi članovi rukovodstva bosanskih Srba i SDS-a; članovi civilnih organa u BiH-u, uključujući regionalne i opštinske krizne štabove; pripadnici JNA i Vojske Jugoslavije (dalje u tekstu: VJ); Slobodan MILOŠEVIĆ i druge vojne i političke ličnosti iz SFRJ-a i Republike Srbije; te pripadnici paravojnih i dobrovoljačkih jedinica iz Srbije. 25. Kao komandant Glavnog štaba VRS-a, general '''Ratko MLADIĆ''', djelujući kao pojedinac ili u dogovoru s drugim učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata, učestvovao je u udruženom zločinačkom poduhvatu najkasnije od 12. maja 1992. i najmanje do 22. decembra 1996. na sljedeći način: :a. Planirao je, pripremao, omogućavao ili sprovodio kampanju progona u BiH-u, koja je uključivala genocidne radnje, putem uspostavljanja kontrole nad opštinama nabrojanim u paragrafu 36 optužnice; napadanja i razaranja nesrpskih gradova i sela, kao i pljačkanja, razaranja i/ili oduzimanja stambenih, poslovnih i vjerskih objekata u tim opštinama; ubijanja i terorisanja nesrpskih stanovnika i podvrgavanja istih okrutnom i nečovječnom postupanju i uslovima, uključujući fizičko, psihičko i seksualno zlostavljanje, često u zatočeničkim objektima; korištenja ne-Srba za prisilni rad, između ostalog na liniji fronta, i za živi štit; uvođenja restriktivnih i diskriminacionih mjera protiv nesrpskog stanovništva; i odvajanja, deportacije i trajnog uklanjanja ne-Srba koji se nisu povinovali volji srpskih vlasti; :b. Planirao je, pripremao, omogućavao ili sprovodio dugotrajnu vojnu kampanju artiljerijskog i minobacačkog granatiranja i snajperskog djelovanja po civilnim dijelovima Sarajeva i civilnom stanovništvu i ustanovama tog grada, u kojoj su civili ubijani i ranjavani, te je time vršen teror nad civilnim stanovništvom tog grada; :c. Planirao je, pripremao, omogućavao ili sprovodio operaciju uzimanja vojnih posmatrača UN-a i pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce nakon zračnih udara NATO-a 25. i 26. maja 1995.; :d. Planirao je, pripremao, omogućavao ili nastavljao sprovoditi kampanju progona, koja je uključivala genocidne radnje, nakon zauzimanja enklave Srebrenica u julu 1995., putem prisilnog premještanja žena i djece, bosanskih Muslimana, iz enklave Srebrenica u Kladanj; zarobljavanja, zatočavanja, vansudskog pogubljenja i pokapanja više hiljada muškaraca i dječaka, bosanskih Muslimana, iz Srebrenice, koji su svi izdvojeni iz grupe bosanskomuslimanskih izbjeglica u Potočarima ili su zarobljeni u koloni muškaraca, bosanskih Muslimana, koji su bježali iz enklave Srebrenica; te vršenjem komande i kontrole nad organizovanom i opsežnom operacijom svrha koje je bilo prikrivanje kampanje pogubljenja tako što su tijela ekshumirana iz prvobitnih masovnih grobnica i nanovo pokopana, en masse, na drugim mjestima na osami; :e. Pomagao je i podržavao ili poticao daljnje činjenje zločina time što nije pokrenuo istrage, nije ništa učinio u vezi s tim istragama i nije kaznio podređene pripadnike snaga bosanskih Srba za zločine počinjene nad bosanskim Muslimanima, bosanskim Hrvatima ili drugim ne-Srbima. 26. General '''Ratko MLADIĆ''' je svjesno i hotimično učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu, imajući istu namjeru koja je bila zajednička i drugim učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata ili znajući za namjeru drugih učesnika udruženog zločinačkog poduhvata ili svjestan predvidivih posljedica njihovih radnji. Po tom osnovu snosi individualnu krivičnu odgovornost za ove zločine po članu 7 (1) Statuta Međunarodnog suda, a po istom članu odgovoran je i za to što je planirao, poticao, naredio ili na neki drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje ovih zločina. ====<center>Član 7(3) Statuta Međunarodnog suda</center>==== 27. General '''Ratko MLADIĆ''', za vrijeme dok se nalazio na položaju s ovlašćenjima nadređenog, snosi individualnu krivičnu odgovornost i za djela i propuste svojih podređenih, u skladu sa članom 7(3) Statuta Međunarodnog suda. U svojstvu komandanta Glavnog štaba VRS-a, general '''Ratko MLADIĆ''' imao je de jure i de facto komandu i kontrolu nad snagama bosanskih Srba koje su učestvovale u zločinima za koje se tereti u ovoj optužnici. General '''Ratko MLADIĆ''' je znao ili je bilo razloga da zna da će svi zločini za koje se tereti u ovoj optužnici biti počinjeni ili da su ih već počinili njegovi podređeni, a on nije preduzeo nužne i razumne mjere da takva djela spriječi ili da kazni njihove počinioce. Dužnost generala '''Ratka MLADIĆA''' da kazni uključivala je obavezu da pokrene istragu o zločinima i utvrdi činjenice, da zaustavi zločinačko postupanje, te da odredi primjerene kaznene mjere za počinioce. 28. General '''Ratko MLADIĆ''' je bio svjestan da će, ukoliko ne spriječi ili ne kazni kršenja međunarodnog humanitarnog prava, snositi ličnu odgovornost za takva kršenja prava. Bio je, nadalje, svjestan da će svojim višekratnim propuštanjem da poduzme mjere protiv takvih grupa ili pojedinaca on postati podstrekač ili saučesnik u tim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava. ===<center>OPŠTI NAVODI</center>=== 29. Sva djela i propusti koji se u ovoj optužnici terete kao zločini protiv čovječnosti bili su dio rasprostranjenog ili sistematskog napada uperenog protiv bosanskog muslimanskog, bosanskog hrvatskog i drugog nesrpskog civilnog stanovništva BiH-a. 30. Za sve vrijeme na koje se odnosi ova optužnica u BiH-u je postojalo stanje oružanog sukoba. 31. General '''Ratko MLADIĆ''' je bio dužan da se pridržava zakona i običaja koji regulišu vođenje oružanih sukoba, uključujući Ženevske konvencije iz 1949. i njihove Dopunske protokole. ==<center>OPTUŽBE</center>== ===<center>TAČKE 1 i 2</center>=== ====<center>GENOCID, SAUČESNIŠTVO U GENOCIDU</center>==== Svojim djelima i propustima, general Ratko MLADIĆ učestvovao je u: :<u>'''Tačka 1:'''</u> '''GENOCIDU''', kažnjivom po članovima 4(3)(a), 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda; :<u>'''Tačka 2:'''</u> '''SAUČESNIŠTVU U GENOCIDU''', kažnjivom po članovima 4(3)(e), 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda. 32. Najkasnije od 12. maja 1992. i najmanje do 22. decembra 1996., general '''Ratko MLADIĆ''', djelujući kao pojedinac ili u dogovoru s drugim učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata, planirao je, poticao, naredio, počinio ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje hotimičnog djelimičnog uništenja nacionalne, etničke, rasne ili vjerske grupe bosanskih Muslimana, kao takve, u Ključu, Kotor Varoši, Prijedoru, Sanskom Mostu i Srebrenici. 33. Kao što je navedeno u paragrafima od 20 do 26, general '''Ratko MLADIĆ''' je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu. Osnovni cilj tog udruženog zločinačkog poduhvata ostvarivan je prvenstveno putem progona, vršenih po jasnom obrascu kako je navedeno u ovoj optužnici. Ova kampanja progona obuhvatala je, ili je eskalirala do te mjere da je obuhvatila, postupanje poduzimano s namjerom da se u određenim opštinama u BiH-u djelimično uništi nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa bosanskih Muslimana, kao takva. Objekt namjeravanog uništenja za snage bosanskih Srba pod komandom generala '''Ratka MLADIĆA''' bio je značajan dio grupe bosanskih Muslimana. Ovaj oblik djelimičnog uništenja bosanskih Muslimana odvijao se u Banjoj Luci, Bosanskoj Krupi, Bratuncu, Ključu, Kotor Varoši, Prijedoru, Sanskom Mostu, Srebrenici, Vlasenici i Zvorniku. 34. Uništenje ovih grupa provedeno je: :a. rasprostranjenim ubijanjem, deportacijom i prisilnim premještanjem ne-Srba za vrijeme i nakon napada na Ključ, Kotor Varoš, Prijedor, Sanski Most i Srebrenicu. Bosanski Muslimani su ubijani, a stotine hiljada ih je deportovano ili prisilno premješteno u cilju ostvarenja kampanja "etničkog čišćenja" 1992. i 1993. godine u Bosanskoj Krajini i istočnoj Bosni. Ta ubistva obuhvataju ubistva u Banjoj Luci, Bosanskoj Krupi, Ključu, Kotor Varoši, Prijedoru i Sanskom Mostu navedena u '''Prilogu A'''. U istočnoj Bosni, veliki dio bosanskomuslimanskog stanovništva satjeran je na područje Cerske-Kamenice i na kraju natjeran u bijeg prema Tuzli i Srebrenici. Nakon pada Srebrenice, u Bratuncu, Vlasenici i Zvorniku je tokom nekoliko dana na organizovan i sistematski način pogubljeno više hiljada muškaraca bosanskih Muslimana, a to se događalo istovremeno sa prisilnim premještanjem ostatka zajednice bosanskih Muslimana iz Srebrenice. Ta ubistva obuhvataju ubistva navedena u '''Prilogu B'''; :b. nanošenjem teške tjelesne ili duševne povrede bosanskim Muslimanima u Banjoj Luci, Bosanskoj Krupi, Bratuncu, Ključu, Kotor Varoši, Prijedoru, Sanskom Mostu, Srebrenici, Vlasenici i Zvorniku, između ostalog tokom njihovog zatočeništva u zatočeničkim objektima u Banjoj Luci, Ključu, Kotor Varoši, Prijedoru i Sanskom Mostu navedenim u '''Prilogu C'''. Bosanski Muslimani u ovim opštinama bili su podvrgnuti okrutnom ili nečovječnom postupanju, uključujući mučenje, fizičko i psihičko zlostavljanje, seksualno nasilje i premlaćivanje; :c. podvrgavanjem bosanskih Muslimana u Banjoj Luci, Bosanskoj Krupi, Bratuncu, Ključu, Kotor Varoši, Prijedoru, Sanskom Mostu, Srebrenici, Vlasenici i Zvorniku, uslovima života sračunatim da dovedu do njihovog fizičkog uništenja, konkretno putem okrutnog i nečovječnog postupanja koje je uključivalo mučenje, fizičko i psihičko zlostavljanje te seksualno nasilje, nehumane uslove života i prisilni rad. Pored toga, u zatočeničkim objektima u Banjoj Luci, Ključu, Kotor Varoši, Prijedoru i Sanskom Mostu, navedenim u '''Prilogu C''', uslovi sračunati da dovedu do fizičkog uništenja bosanskih Muslimana obuhvatali su i neobezbjeđivanje odgovarajućeg smještaja, zaklona, hrane, vode, medicinske pomoći ili higijensko-sanitarnih uslova. 35. Najkasnije od 12. maja 1992. i najmanje do 22. decembra 1996., general '''Ratko MLADIĆ''' je znao ili je bilo razloga da zna da se njegovi podređeni spremaju počiniti ili da su već počinili krivična djela iz paragrafa 32 do 34 gore, a nije preduzeo nužne i razumne mjere da spriječi takva djela niti da kazni počinioce. ===<center>TAČKA 3</center>=== ====<center>PROGONI</center>==== Svojim djelima i propustima, general '''Ratko MLADIĆ''' učestvovao je u: :<u>'''Tačka 3:'''</u> Progonima na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, '''ZLOČINU PROTIV ČOVJEČNOSTI''', kažnjivom po članovima 5(h), te 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda. 36. Najkasnije od 12. maja 1992. i najmanje do 22. decembra 1996., general '''Ratko MLADIĆ''', djelujući kao pojedinac ili u dogovoru s drugim učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata, planirao je, poticao, naredio, počinio ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje progona bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata ili drugog nesrpskog stanovništva u sljedećim opštinama: Banja Luka, Bihać-Ripač, Bijeljina, Bosanska Gradiška, Bosanska Krupa, Bosanski Novi, Bratunac, Brčko, Doboj, Foča, Gacko, Kalinovik, Ključ, Kotor Varoš, Nevesinje, Novi Grad, Prijedor, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Teslić, Vlasenica, Vogošća i Zvornik (dalje u tekstu: opštine). 37. Snage bosanskih Srba pod komandom i kontrolom '''Ratka MLADIĆA''' počinile su u tim opštinama progone bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata odnosno drugog nesrpskog stanovništva. Ti su progoni obuhvatali sljedeće: :a. lišavanje života tokom i nakon napada na sela i gradove u opštinama, među kojima su i ubistva navedena u '''Prilogu A''' i '''Prilogu B'''; :b. terorisanje i okrutno ili nečovječno postupanje tokom i nakon napada na sela i gradove u opštinama, uključujući mučenje, fizičko i psihičko zlostavljanje, seksualno nasilje i prisiljavanje na život u nehumanim životnim uslovima; :c. prisilno premještanje i deportaciju; :d. protivpravno zatočenje u zatočeničkim objektima, uključujući objekte navedene u '''Prilogu C'''; :e. lišavanje života povezano sa zatočeničkim objektima, uključujući ubistva navedena u '''Prilogu A'''; :f. okrutno ili nečovječno postupanje u zatočeničkim objektima, uključujući objekte navedene u '''Prilogu C'''. To postupanje je obuhvatalo mučenje, fizičko i psihičko zlostavljanje, te seksualno nasilje; :g. stvaranje i održavanje nehumanih životnih uslova u zatočeničkim objektima, uključujući objekte navedene u '''Prilogu C'''. Ti uslovi obuhvataju i činjenicu da nisu bili obezbijeđeni odgovarajući: ::1. smještaj i zaklon; ::2. hrana i voda; ::3. medicinska pomoć; ::4. higijensko-sanitarni uslovi; :h. prisilni rad, uključujući kopanje grobova i rovova te druge oblike prisilnog rada na linijama fronta, i korištenje bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata ili drugih ne-Srba kao živih štitova; :i. oduzimanje ili pljačkanje imovine tokom i nakon napada, u zatočeničkim objektima i tokom deportacije ili prisilnog premještanja. Oduzimanje imovine obuhvatalo je i praksu prisiljavanja ne-Srba da prepišu svoju imovinu vlastima bosanskih Srba kako bi im bilo dopušteno da napuste spomenute opštine; :j. namjerno ili bezobzirno uništavanje privatne imovine, uključujući stambene i poslovne prostore, te javnih dobara, uključujući kulturne spomenike i svetišta; :k. uništavanje lične i pokretne imovine, uključujući lične isprave; :l. uvođenje i održavanje mjera ograničavanja i diskriminacije, uključujući sljedeće: ::1. uskraćivanje slobode kretanja; ::2. uskraćivanje zaposlenja putem uklanjanja s rukovodećih položaja u lokalnim državnim institucijama, vojsci i policiji, i opštim otpuštanjem s posla; ::3. povredu privatnosti pretresanjem stana bez naloga; ::4. uskraćivanje prava na sudski postupak; i ::5. uskraćivanje ravnopravnog pristupa javnim službama. 38. Najkasnije od 12. maja 1992. najmanje do 22. decembra 1996., general '''Ratko MLADIĆ''' je znao ili je bilo razloga da zna da se njegovi podređeni spremaju počiniti ili da su već počinili krivična djela iz paragrafa 36 i 37 gore, a nije preduzeo nužne i razumne mjere da spriječi takva djela niti da kazni počinioce. ===<center>TAČKE 4, 5 i 6</center>=== ====<center>ISTREBLJENJE I UBISTVO</center>==== Svojim djelima i propustima, general '''Ratko MLADIĆ''' učestvovao je u: :<u>'''Tačka 4:'''</u> Istrebljenju, '''ZLOČINU PROTIV ČOVJEČNOSTI''', kažnjivom po članovima 5(b), te 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda; :<u>'''Tačka 5:'''</u> Ubistvu, '''ZLOČINU PROTIV ČOVJEČNOSTI''', kažnjivom po članovima 5(a), te 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda; :<u>'''Tačka 6:'''</u> Ubistvu, '''KRŠENJU ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA''', sankcionisanom zajedničkim članom 3(1)(a) Ženevskih konvencija iz 1949., kažnjivom po članovima 3, te 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda. 39. Najkasnije od 12. maja 1992. i najmanje do 22. decembra 1996., general '''Ratko MLADIĆ''', djelujući kao pojedinac ili u dogovoru s drugim učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata, planirao je, poticao, naredio, počinio ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje istrebljenja i ubistva bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata ili drugog nesrpskog stanovništva u spomenutim opštinama. Istrebljenje i ubistvo je izvedeno lišavanjem života tokom i nakon napada na gradove i sela i lišavanjem života povezanim sa zatočeničkim objektima, uključujući ubistva navedena u '''Prilozima A i B'''. 40. Najkasnije od 12. maja 1992. i najmanje do 22. decembra 1996., general '''Ratko MLADIĆ''' je znao ili je bilo razloga da zna da se njegovi podređeni spremaju počiniti ili da su već počinili krivična djela iz paragrafa 39 gore, a nije preduzeo nužne i razumne mjere da spriječi takva djela niti da kazni počinioce. ===<center>TAČKE 7 i 8</center>=== ====<center>DEPORTACIJA, NEHUMANA DJELA</center>==== Svojim djelima i propustima, general '''Ratko MLADIĆ''' učestvovao je u: :<u>'''Tačka 7:'''</u> Deportaciji, '''ZLOČINU PROTIV ČOVJEČNOSTI''', kažnjivom po članovima 5(d), te 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda; :<u>'''Tačka 8:'''</u> Nehumanim djelima (prisilno premještanje), '''ZLOČINU PROTIV ČOVJEČNOSTI''', kažnjivom po članovima 5(i), te 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda. 41. Najkasnije od 12. maja 1992. i najmanje do 22. decembra 1996., general '''Ratko MLADIĆ''', djelujući kao pojedinac ili u dogovoru s drugim učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata, planirao je, poticao, naredio, počinio ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje prisilnog premještanja i deportacije bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata ili drugog nesrpskog stanovništva iz i unutar BiH-a, uključujući područja koja čine spomenute opštine. 42. Najkasnije od 12. maja 1992. i najmanje do 22. decembra 1996., general '''Ratko MLADIĆ''' je znao ili je bilo razloga da zna da se njegovi podređeni spremaju počiniti ili da su već počinili krivična djela iz paragrafa 41 gore, a nije preduzeo nužne i razumne mjere da spriječi takva djela niti da kazni počinioce. ===<center>TAČKE 9 do 14</center>=== ====<center>PROTIVPRAVNO TERORISANJE CIVILA, UBISTVO, OKRUTNO POSTUPANJE, NEHUMANA DJELA, NAPADI NA CIVILE</center>==== Svojim djelima i propustima, general '''Ratko MLADIĆ''' učestvovao je u: :<u>'''Tačka 9:'''</u> Protivpravnom terorisanju civila, '''KRŠENJU ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA''', sankcionisanom članom 51 Dopunskog protokola I i članom 13 Dopunskog protokola II Ženevskih konvencija iz 1949., kažnjivom po članovima 3, 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda; :<u>'''Tačka 10:'''</u> Ubistvu, '''KRŠENJU ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA''', sankcionisanom zajedničkim članom 3(1)(a) Ženevskih konvencija iz 1949., kažnjivom po članovima 3, te 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda; :<u>'''Tačka 11:'''</u> Ubistvu, '''ZLOČINU PROTIV ČOVJEČNOSTI''', kažnjivom po članovima 5(a), te 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda; :<u>'''Tačka 12:'''</u> Okrutnom postupanju, '''KRŠENJU ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA''', sankcionisanom zajedničkim članom 3(1)(a) Ženevskih konvencija iz 1949., kažnjivom po članovima 3, te 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda; :<u>'''Tačka 13:'''</u> Nehumanim djelima, '''ZLOČINU PROTIV ČOVJEČNOSTI''', kažnjivom po članovima 5(i), te 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda; :<u>'''Tačka 14:'''</u> Napadima na civile, '''KRŠENJU ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA''', sankcionisanom članom 51(2) Dopunskog protokola I i članom 13(2) Dopunskog protokola II Ženevskih konvencija iz 1949., kažnjivom po članovima 3, 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda. 43. Najkasnije od 12. maja 1992. i najmanje do 22. decembra 1996., general '''Ratko MLADIĆ''', djelujući kao pojedinac ili u dogovoru s drugim učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata, planirao je, poticao, naredio, počinio ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje dugotrajne vojne kampanje u kojoj su snage bosanskih Srba pod njegovom komandom i kontrolom, a posebno Sarajevsko-romanijski korpus, artiljerijskom, minobacačkom i snajperskom vatrom djelovale po civilnim dijelovima Sarajeva i civilnim stanovnicima i ustanovama tog grada, pri čemu su ubijale i ranjavale civile, te time i vršile teror nad civilnim stanovništvom tog grada. 44. Najkasnije od 12. maja 1992. i najmanje do 22. decembra 1996., general '''Ratko MLADIĆ''' je znao ili je bilo razloga da zna da se njegovi podređeni spremaju počiniti ili da su već počinili krivična djela iz paragrafa 43 gore, a nije preduzeo nužne i razumne mjere da spriječi takva djela niti da kazni počinioce. ===<center>TAČKA 15</center>=== ====<center>UZIMANJE TALACA</center>==== Svojim djelima i propustima, general '''Ratko MLADIĆ''' učestvovao je u: :<u>'''Tačka 15:'''</u> Uzimanju talaca, '''KRŠENJU ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA''', sankcionisanom zajedničkim članom 3(1)(b) Ženevskih konvencija iz 1949., kažnjivom po članovima 3, te 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda. 45. Najkasnije od 26 maja 1995. i najmanje do 22. decembra 1996., general '''Ratko MLADIĆ''', djelujući kao pojedinac ili u dogovoru s drugim učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata, planirao je, poticao, naredio, počinio ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje uzimanja vojnih posmatrača UN-a i pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce nakon zračnih udara NATO-a 25. i 26. maja 1995. 46. Snage bosanskih Srba pod komandom i kontrolom generala '''Ratka MLADIĆA''' zarobile su i na Palama, u Sarajevu i na drugim mjestima držale kao taoce više od dvije stotine pripadnika mirovnih snaga UN-a i vojnih posmatrača. Držale su ih na mjestima od strateškog ili vojnog značaja širom BiH-a kako bi spriječile daljnje zračne udare NATO-a po tim lokacijama, kao i daljnje zračne udare NATO-a općenito. 47. Najkasnije od 26. maja 1995. i najmanje do 22. decembra 1996., general '''Ratko MLADIĆ''' je znao ili je bilo razloga da zna da se njegovi podređeni spremaju počiniti ili da su već počinili krivična djela iz paragrafa 45 i 46 gore, a nije preduzeo nužne i razumne mjere da spriječi takva djela niti da kazni počinioce. /potpis na originalu/<br> Carla Del Ponte<br> tužilac<br> /pečat Tužilaštva/ Dana 10. oktobra 2002.<br> U Hagu,<br> Nizozemska [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] 363 939 2006-06-27T21:48:26Z Demicx 7 {{Tekst |AUTOR =[[Kulin ban]] |NASLOV =Povelja bosanskog bana Kulina Dubrovniku |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAČ = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA =Srednji vijek |DATUM IZDANJA =29.08.1189. |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA =Povelja Kulina bana |SLIKA =Poveljakulinabana original.gif |IZVOR = |KRATAK OPIS =Najstariji do sada pronađeni državni dokument od svih južnoslavenskih naroda. |OSTALO =Pisana bosančicom |STATUS OBRADE =Korigovan }} :U ime Oca i Sina i Sv. Duha. Ja ban bosanski Kulin zaklinjem se tebi, kneže Krvašu, i svima građanima Dubrovčanima da ću biti iskreni prijatelj Vama od sada i do vijeka, i pravi mir držati sa Vama i pravu vijernost dok god sam živ. :Sve Dubrovčane koji kao trgovci putuju po mojoj državi ma gdje ko hoće odsjesti ili gdje ko prolazi, pravom vjerom i pravim srcem držat ću ih bez ikakve štete (po njih), sem ako mi neko po svojoj volji učini poklon; i da im ne bude od mojih časnika nasilja; i dok će biti kod mene, pružit ću im savjet i pomoć kao što i samome sebi koliko god budem mogao, bez ikakve zle namjere. :Tako mi Bog pomogao i ovo sveto evanđelje. :Ja, Radoje dijak banov, pisah ovu knjigu po naredbi banovoj od rođenja Kristova tisuću i sto i osam deset i devet ljeta mjeseca avgusta. ==Originalna transkripcija na starobosanskom== :U ime oca i s(i)na i s(ve)toga d(u)ha. Ja ban' bos'n'ski Kulin' prisezaju tebЪ kneže Kr'vašu i v'sЪm' građam' Dubrov'čam' pravi prijatelj'biti vam'od'selЪ i do vЪka i pravi goj dr'žati s'vami pravu vЪeu dokolЪ s'm' živ. :V'si Dubrov'čane kire hode po mojemu vladanju tr'gujuće, gdЪ si kto hoće krЪvati godЪ si kto mine pravov' vЪrov' i pravim' sr'(d')cem' dr'žati je bez'v'sakoje z'ledi raz'v'Ъ što mi k'to da svojov' voljov' poklon'. I da im'ne bude od'moih'čest'nikov sile I do kolЪ u mene budu dati im's'vЪt'i pomoć' jajire i sebЪ kolikore moge bez' v'sega z'loga i primis'la. :Tako mi b(og') pomagaj i sie s(ve)t(o) evan'đelie. :Ja Radoje dijak ban pisah'siju knjigu poveljov' banov' od' roždstva H(risto)va tisuća i s'to i os'm'deset i devet' IЪt', mЪseca av'gusta u d'vedesete i deveti d'n', usЪčenie glave Jovana Kr'stitelja. [[Kategorija: Bosna i Hercegovina]] 364 968 2006-06-27T22:48:07Z Demicx 7 {{Tekst |AUTOR =Narodna |NASLOV =Hasanaginica |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAČ =Alberto Fortis |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA =1774. |MJESTO IZDANJA =Venecija |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA =Hasanaginica |SLIKA = |IZVOR =Viaggio in Dalmazia |KRATAK OPIS =Usmena balada o porodičnoj tragediji u bošnjačkoj aginskoj porodici |OSTALO =Sastoji se od 92 deseteračka stiha. |STATUS OBRADE =Korigovan }} :Što se bjeli u gori zelenoj? :Al' su snjezi, al' su labudovi? :Da su snjezi, već bi okopnuli, :labudovi, već bi poletjeli; :nit' su snjezi, nit' su labudovi, :nego šator age Hasan-age: :on boluje u ranami ljutim. :Oblazi ga mater i sestrica, :a ljubovca od stida ne mogla. :Kad li mu je ranam' bolje bilo, :ter poruča vjernoj ljubi svojoj: :"Ne čekaj me u dvoru b'jelomu, :ni u dvoru, ni u rodu momu!" :Kad kaduna r'ječ razumjela, :još je jadna u toj misli stala, :jeka stade konja oko dvora, :i pobježe Hasanaginica, :da vrat lomi kuli niz pendžere. :Za njom trču dvi ćeri djevojke: :"Vrati nam se, mila majko naša, :nije ovo babo Hasan-aga, :već daidža, Pintorović beže!" :I vrati se Hasanaginica, :ter se vješa bratu oko vrata. :"Da, moj brate, velike sramote, :gdi me šalje od petero dice!" :Beže muči, ne govori ništa, :već se maša u džepe svione, :i vadi njoj knjigu oprošćenja, :da uzimlje potpuno vjenčanje, :da gre s njime majci uzatrage. :Kad kaduna knjigu proučila, :dva je sina u čelo ljubila, :a dv'je ćeri u rumena lica: :a s malahnim u bešici sinkom, :od'jeliti nikako se ne mogla, :već je bratac za ruke uzeo, :i jedva je sinkom rastavio, :ter je meće k sebi na konjica, :s njome grede dvoru bijelomu. :U rodu je malo vr'jeme stala, :malo vr'jeme, ni nedjelju dana, :dobra kada i od roda dobra, :dobru kadu prose sa svih strana, :da najveće imotski kadija. :Kaduna se bratu svomu moli: :"Ah, tako te ne želila, braco! :Nemoj mene davat za nikoga, :da ne puca jadno srce moje, :gledajući sirotice svoje!" :Ali beže ne hajaše ništa, :već nju daje imotskom kadiji. :Još kaduna bratu se moljaše, :da njoj piše listak, b'jele knjige, :da je šalje imotskom kadiji: :"Djevojka te l'jepo pozdravljaše, :a u knjizi l'jepo te moljaše, :kad pokupiš gospodu svatove, :dug polduvak nosi na djevojku, :kada bude agi mimo dvor, :nek' ne vidi sirotice svoje!" :Kad kadiji b'jela knjiga dođe, :gospodu je svate pokupio, :svate kupi, grede po djevojku. :Dobro svati došli po djevojke, :i zdravo se povratili s njome. :A kad bili agi mimo dvora, :dvi je ćerce s pendžera gledahu, :a dva sina prid nju izhođahu: :tere svojoj majci govorahu: :"Svrati nam se, mila majko naša, :da mi tebi užinati damo!" :Kad to čula Hasanaginica, :starišini svatov' govorila: :"Bogom brate, svatov' starišina, :ustavi mi konje uza dvora, :da darujem sirotice moje!" :Ustaviše konje uza dvora. :Svoju dicu l'jepo darovala: :svakom sinku nazve pozlaćene, :svakoj ćeri čohu do poljane; :a malomu u bešici sinku, :njemu šalje u bošči haljine. :A to gleda junak Hasan-aga, :ter dozivlje do dva sina svoja: :"Hod'te amo, sirotice moje, :kad se neće smilovati na vas, :majka vaša srca arđaskoga!" :Kad to čula Hasanaginica, :b'jelim licem u zemlju udrila, :uput se je s dušom rastavila, :od žalosti, gledajuć' sirota! [[Kategorija:Poezija]] 365 965 2006-06-27T22:38:38Z Demicx 7 {{Tekst |AUTOR =Ivan Gundulić |NASLOV =Osman |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAČ = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA =Srednji vijek |DATUM IZDANJA = |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA =Osman |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS =Slika ljudski uspon i pad, moć, tragički prikaz krhkosti ljudske slave, a sadrži i obrise nacionalne epopeje |OSTALO =^*20 pjevanja, od kojih su dva izgubljena (14. i 15.), ali ih je dopisao Ivan Mažuranić |STATUS OBRADE =Bez izvora }} '''''Osman''' je ep u 20 pjevanja, od kojih dva (XIV. i XV.) u prijepisima nedostaju, pa ih je najuspjelije dopisao Ivan Mažuranić. Spjevan u osmeračkim katrenima, nastao djelomice po uzoru na vergilijanski ep, Osman slika ljudski uspon i pad, rasap moći, tragički prikaz krhkosti ljudske slave, a sadrži i obrise nacionalne epopeje (sraz slavenskoga i islamskoga svijeta te turska prijetnja dubrovačkomu miru).'' ==Pjevanja== :[[Osman/1. pjevanje|Prvo pjevanje]] :[[Osman/2. pjevanje|Drugo pjevanje]] :[[Osman/3. pjevanje|Treće pjevanje]] :[[Osman/4. pjevanje|Četvrto pjevanje]] :[[Osman/5. pjevanje|Peto pjevanje]] :[[Osman/6. pjevanje|Šesto pjevanje]] :[[Osman/7. pjevanje|Sedmo pjevanje]] :[[Osman/8. pjevanje|Osmo pjevanje]] :[[Osman/9. pjevanje|Deveto pjevanje]] :[[Osman/10. pjevanje|Deseto pjevanje]] :[[Osman/11. pjevanje|Jedanaesto pjevanje]] :[[Osman/12. pjevanje|Dvanaesto pjevanje]] :[[Osman/13. pjevanje|Trinaesto pjevanje]] :[[Osman/14. pjevanje|Četrnaesto pjevanje]]* :[[Osman/15. pjevanje|Petnaesto pjevanje]]* :[[Osman/16. pjevanje|Šesnaesto pjevanje]] :[[Osman/17. pjevanje|Sedamnaesto pjevanje]] :[[Osman/18. pjevanje|Osamnaesto pjevanje]] :[[Osman/19. pjevanje|Devetnaesto pjevanje]] :[[Osman/20. pjevanje|Dvadeseto pjevanje]] [[Kategorija:Poezija]] [[Kategorija:Osman]] [[Kategorija:Ivan Gundulić]] 366 945 2006-06-27T22:18:24Z Demicx 7 {{Navigacija1|Osman||2. pjevanje}} ==Prvo pjevanje== &nbsp; Ah, čijem si se zahvalila,<br/ > tašta ljudska oholasti?<br/ > Sve što više stereš krila,<br/ > sve ćeš paka niže pasti! &nbsp; Vjekovite i bez svrhe<br/ > nije pod suncem krepke stvari,<br/ > a u visocijeh gora vrhe<br/ > najprije ognjen trijes udari. &nbsp; Bez pomoći višnje s nebi<br/ > svijeta je stavnos svijem bjeguća<br/ > satiru se sama u sebi<br/ > silna carstva i moguća. &nbsp; Kolo od sreće uokoli<br/ > vrteći se ne pristaje:<br/ > tko bi gori, eto je doli, <br/ > a tko doli gori ustaje. &nbsp; Sad vrh sablje kruna visi,<br/ > sad vrh krune sablja pada,<br/ > sad na carstvo rob se uzvisi,<br/ > a tko car bi, rob je sada. &nbsp; Proz nesreće sreća iznosi,<br/ > iz krvi se kruna crpe,<br/ > a oni kijeh se boje mnozi<br/ > strah od mnozijeh i oni trpe. &nbsp; Od izdajstvâ i od zasjeda<br/ > ograđena je glava u cara,<br/ > a u čas se zgoda ugleda<br/ > od ke ne bi pametara. &nbsp; O djevice čiste i blage<br/ > ke vrh gore slavne i svete<br/ > slatkom vlasti pjesni drage<br/ > svijem pjevôcim naričete, &nbsp; narecite sad i meni<br/ > kako istočnom caru mladu<br/ > smrt vitezi nesmiljeni<br/ > daše u svomu Carigradu. &nbsp; Znam da bi se otprije htilo<br/ > da ja pjevam, vi kažete,<br/ > kô se on rodi srećno i milo<br/ > caru Ahmetu prvo dijete; &nbsp; i po smrti oca svoga<br/ > s ke pomoći, s ke zasjede<br/ > vrh pristolja otmanskoga<br/ > Mustafa mu dundo sjede; &nbsp; kô li se opet carsko misto<br/ > Mustafi ote, tere u slavi<br/ > na pristolje ono isto<br/ > sultan Osman car se stavi; &nbsp; i on mlađahan kako paka,<br/ > željan starijeh slavu sresti,<br/ > podiže se na Poljaka<br/ > s mnogom silom, s malom česti. &nbsp; Ali da tijem pjesni moje<br/ > sasma duge ne ishode,<br/ > samo objav'te smrti svoje<br/ > hude uzroke, tužne zgode! &nbsp; Vladislave, poljačkoga<br/ > slavna kralja slavni sinu,<br/ > čim tva puni slava mnoga<br/ > svega svijeta veličinu, &nbsp; na spijevanja ova obrati<br/ > veličanstvo vedra čela,<br/ > u kijeh ti ištem prikazati<br/ > nedobitna tvoja djela. &nbsp; Kraljeviću plemeniti<br/ > jur u smrti cara Osmana<br/ > svemogućom tvôm dobiti<br/ > zamnjela je svaka strana. &nbsp; Tim s me trublje da svit sliša<br/ > slavu tvoju svakčas veću, <br/ > ti sveđ djeluj djela viša,<br/ > a ja pjet ih pristat neću. &nbsp; Jadna u srcu uspomena<br/ > caru Osmanu biješe ostala<br/ > da mu je vojska nebrojena<br/ > od poljačke ruke pala, &nbsp; i da zemljom svom velikom<br/ > od tega se digla slava,<br/ > glaseć carskijem dobitnikom<br/ > kraljevića Vladislava. &nbsp; Ili putnik kopnom jaše,<br/ > il' pomorac more brodi,<br/ > Vladislav se klikovaše<br/ > slavan carskoj pri nezgodi. &nbsp; Gozbe časteć družba mila<br/ > i pastiri stada pase<br/ > strenitelja turskijeh sila<br/ > popijevahu u sve glase. &nbsp; Jur na krilijeh od vjetara<br/ > glas po svemu svijetu prši<br/ > kô kraljević silna cara<br/ > kopja slomi, sablje skrši. &nbsp; U vedrini nad oblacim<br/ > s istoka mu do zapada<br/ > sunce upisa zlatnim zracim<br/ > ime kojim slava vlada, &nbsp; kažuć da on pri Nesteru<br/ > Istočnoga razbi Zmaja,<br/ > leteć za njim u potjeru<br/ > sivi Orô do Dunaja. &nbsp; Čim s ovega dijete oholo<br/ > pečali se, grize i mori,<br/ > misleć da svijet vas okolo<br/ > tuđom hvalom njega kori, &nbsp; kliče "Ja ti, ah, nikako,<br/ > kraljeviću, ne zavidim:<br/ > suđeno je bilo tako<br/ > dobitnika da te vidim.<br/ > &nbsp; Ni me manje sreća muči<br/ > tebi dobra, meni huda;<br/ > er komu se što odluči,<br/ > vik ne ubjegne togaj suda. &nbsp; Nu sve rane srca moga<br/ > i muke su i žalosti<br/ > s neposluha viteškoga<br/ > i s bojničke nevjernosti. &nbsp; Ah, neumrli vitezovi,<br/ > glasoviti Turci stari,<br/ > s kijem dobiše vas svijet ovi<br/ > moji djedi, vaši cari, &nbsp; gdi načini vaši bojni<br/ > i djela su slavna ona<br/ > u kih izgled jes dostojni<br/ > viteškijih od zakona? &nbsp; Vi u trudu dni vodeći,<br/ > snažna srca, smione obraze<br/ > kazahote podnoseći<br/ > ljetna sunca, zimne mraze. &nbsp; U pogubah krepci uzrokom<br/ > od posluha vjere čiste,<br/ > tijekom polja, gore skokom,<br/ > rijeke plovom prihodiste, &nbsp; misleć da je svake zledi<br/ > trpjet bolje, pače umriti,<br/ > neg careve zapovijedi<br/ > s neposluha pristupiti. &nbsp; Sve požude, sve pohlepe<br/ > viđahu se vaše mile<br/ > jahat bojne konje lijepe<br/ > i iz luka tratit strile. &nbsp; Pače svaki u odluci<br/ > za raskoše svoje obra<br/ > sablju o pasu, kopje u ruci,<br/ > luk o plećih, konja dobra. &nbsp; Bila vam su brašna hode<br/ > bez razluke svaka žita,<br/ > a poskupo hladne vode<br/ > pića ugodna, plemenita. &nbsp; Konju i vami strehe općene<br/ > stahu noćnijeh sred pokoja<br/ > kućarice opletene<br/ > od hrastovijeh tancijeh hvoja. &nbsp; I vojvode i viteza,<br/ > i na kopnu i sred mora,<br/ > i postelja i trpeza<br/ > biješe koža zvijerî od gora. &nbsp; Pače u sjever posred zime,<br/ > jezdeć mrazno Podunavje,<br/ > steraše vam mnokrat svime<br/ > snijeg postelju, stijenje uzglavje. &nbsp; Odjeća vas resi laka<br/ > svita sama i priprosta,<br/ > a za oklopje u junaka<br/ > srce i prsi bijehu dosta. &nbsp; Grđahote vi sva blaga<br/ > i sva plemstva razmi ono<br/ > ko dobije sablja i snaga<br/ > vojujući sveđ smiono. &nbsp; Suđahote da nevolje<br/ > najveće su stat bez rati<br/ > i da je umrijet vele bolje<br/ > neg isprazno dni trajati. &nbsp; Veljahote da kudjelje<br/ > žene predu doma u tmini,<br/ > a junaci neprijatelje<br/ > da zatječu na ravnini. &nbsp; Držahote za čâs svoju<br/ > i najveću diku i slavu<br/ > za vašega cara u boju<br/ > izgubiti rusu glavu. &nbsp; Vapijahote<br/ > "Smrti prijeka,<br/ > ne stavljamo pamet na te:<br/ > da se carstvo prostre, a neka<br/ > životi se naši skrate!" &nbsp; Ah, blažena i čestita<br/ > koli doba vaša scijenim!<br/ > Lasno dobit krunu od svita<br/ > bi s vitezim tač hrabrenim. &nbsp; Jaoh, a sada sve je inako:<br/ > vojevode i vojnici, <br/ > sve je otišlo naopako,<br/ > nevjerni su svikolici! &nbsp; Na boj ide svak pod silu;<br/ > grije ga ljeto, zima mu udi;<br/ > a oblaču zlato i svilu - <br/ > ljudska obličja, ženske ćudi! &nbsp; ter pod zlatom dočim sjaju<br/ > u napravah bez procjene,<br/ > neprijatelje pozivaju<br/ > ne na bjenja neg na plijene. &nbsp; Hodeć zemlju, brodeć vodu,<br/ > da u lasti plovu, hrane<br/ > sprijed jedeke u povodu,<br/ > naprćane zad seksane. &nbsp; Svioni su njih šatori,<br/ > stoli zlatni na kijeh sjede,<br/ > ptica u moru, riba u gori<br/ > jestojske ih slijedom slijede. &nbsp; Na trpezah vrhu sagâ<br/ > duge i obilne gozbe čine,<br/ > pijuć dokli svijes i snaga<br/ > od vina im svijem pogine. &nbsp; Pernice im raskošne su,<br/ > gdi u bludijeh svu noć tonu,<br/ > u mirisu i uresu,<br/ > proć naravi i zakonu. &nbsp; Od momaka i od dvorana<br/ > svaki ograđen uokolo<br/ > jaše u zlatu konja vrana,<br/ > glavu diže, gleda oholo, &nbsp; ter se gizda, ter se diči<br/ > taštom slavom od junaka:<br/ > vas u vidjenju i u riči,<br/ > a u stvoru ništa paka. &nbsp; Ah, kolikrat pun nemira<br/ > vidjeh jednog od krstjana<br/ > gdi ih na jata goni i tira<br/ > kako ovce sa svijeh strana; &nbsp; viknuh, skočih sam na konju<br/ > bojnik ujedno i vojvoda,<br/ > pri sramotnom bezakonju<br/ > ne pazeć se od nezgoda. &nbsp; Pače ne ostah, za osvetit<br/ > tej prikore sasma grube,<br/ > vraćat ovijeh, onijem prijetit,<br/ > ne mareći za pogube. &nbsp; Ah, zločesti i neznani,<br/ > od šta ste se, rijeh, pripali?<br/ > Jeda i vi, kô krstjani,<br/ > po dvije ruke nijeste imali? &nbsp; Jeda i oni nijesu ljudi?<br/ > jeda i u vas srca nije?<br/ > Što vas straši? što vas trudi?<br/ > tursko staro smjenstvo gdi je? &nbsp; Bolje vam je smrt stignuti<br/ > i u boju s kopjem pasti<br/ > negli tako poginuti<br/ > bez zamjene i bez časti. - &nbsp; Nu zaman se snaga izmuči,<br/ > jezik vika, ruka udara, <br/ > jer od ovih strah se stuči<br/ > s neposluhom janjičarâ. &nbsp; Spahoglani, ki sred rati<br/ > rvahu se još smioni,<br/ > kô ovi počeše ustupati,<br/ > uzmakoše prešno i oni. &nbsp; Ovo uzroči me bojnike<br/ > leški mači da posijeku<br/ > i od krvi druge rike<br/ > kraj Nestera da proteku; &nbsp; pače, da taj rijeka svudi<br/ > napuni se i zajazi<br/ > telesima mrtvijeh ljudi<br/ > kijeh poljačka vlas porazi. &nbsp; Ali hoću unaprijeda<br/ > da mâ ruka svijetom vrti<br/ > i ona sama zapovijeda<br/ > vrh života i vrh smrti. &nbsp; Čim mi cari štete svake<br/ > i našega smo uzrok vaja, <br/ > ki častimo ne junake<br/ > neg hotime od saraja; &nbsp; i hoćemo, tko otprije<br/ > služeć bludno dni provodi,<br/ > s neprijateljim da boj bije<br/ > i da vlada i gospodi. &nbsp; Mi, za uzmnožit veće zlata,<br/ > ne gledamo nijedna ina,<br/ > ter junačka što bi plata,<br/ > sad je carska trgovina. &nbsp; Ali trg se carski tjera<br/ > i od trgovac namjesnikâ:<br/ > zgone u vojsku skup pastijerâ,<br/ > a plaćaju se od bojnikâ. &nbsp; Tim pastijeri iza stada<br/ > vojevodam pod ovacim<br/ > kako hoćeš da ikada<br/ > udriti se smiju s junacim? &nbsp; Ne, ne, istočni bojni puci,<br/ > začeo sam djela veća,<br/ > a u ovoj sablji u ruci<br/ > svijeta je udes, vaša sreća! &nbsp; Car Lesandro primogući<br/ > u bremena starijeh ljeta,<br/ > mlad kô i ja vojujući,<br/ > dobi carstvo svega svijeta. &nbsp; A i Suliman car hrabreni,<br/ > pradjed slavni moga djeda,<br/ > sablju opasa vrsnik meni<br/ > i vojskami zapovijeda. &nbsp; Dva cara ova još odavna<br/ > za izgled stavih željam mojim:<br/ > njih ću slidit djela slavna,<br/ > dokli vas saj svijet osvojim! &nbsp; Hrabrene su ove sprave;<br/ > ja znam što ću i što je trijebi!"<br/ > Prista i, pun želje od slave,<br/ > stvari uzmnožne zače u sebi. &nbsp; Carska blaga nebrojena<br/ > u Istok odnijet misô obraća,<br/ > i pisma u kijeh šte se imena<br/ > od svijeh vitez kijeh on plaća; &nbsp; a to da tuj, ne pazeći<br/ > sipat pinez odsvudijere,<br/ > ki uzmnože skup najveći<br/ > od junakâ izabere; &nbsp; k janjičarom ter saviše<br/ > vele veći broj iznova<br/ > po izboru još ispiše<br/ > od istočnijeh vitezova; &nbsp; a i čete spahoglana<br/ > dvakrat veće s tijem učini<br/ > s nova skupa izabrana,<br/ > s kim ih združi i sjedini. &nbsp; Neka se uzdom tom ukrote<br/ > i poslušni unaprijeda,<br/ > ne štedeći sve živote,<br/ > lete gdi car zapovijeda. &nbsp; Jošte odluči u svôj volji,<br/ > pod zakletvu paček reče<br/ > tko se ukaže junak bolji,<br/ > da čâs bolju prid njim steče, &nbsp; na vladanja carska svoja<br/ > hteći samo da se uzvise<br/ > ki dobiju čâs sred boja<br/ > s neprijateljim rvući se; &nbsp; ter ne pjenez, blud i žene,<br/ > negli sama krepos gola<br/ > put od milosti i od scjene<br/ > u carskoga bude stola. &nbsp; Blagodarstvom ovacijeme<br/ > svemoguć se izit nada<br/ > i u kratko prostrijet vrijeme<br/ > s istoka se do zapada. &nbsp; Ovu odluku stanovitu,<br/ > pod zakletvu i pod vjeru,<br/ > najprije učini on očitu<br/ > glavi od paša Dilaveru, &nbsp; s deset tisuć ki bojarâ<br/ > u istočnoj skupnih strani<br/ > lansku jesen mlada cara<br/ > od poljačke sile obrani. &nbsp; Tim car pašu velikoga<br/ > Husaina smaknu onada,<br/ > a uzvisi slavno ovoga,<br/ > da u sve mjesto carstvo vlada. &nbsp; Nu što njemu ne zataja,<br/ > još i hodži svomu objavi<br/ > i hadumu od saraja,<br/ > bijelijeh vila crnoj glavi. &nbsp; Pak svakomu da se uzmúči<br/ > misô ovoga dogovora,<br/ > za koristan svjet odluči<br/ > bogoljupstvom skrit ju zdvora. &nbsp; Zato glase prosu opeta<br/ > i svakomu čini znati<br/ > da grob sveca Mahumeta<br/ > na Meci će poć klanjati; &nbsp; a otole put krajina<br/ > pomorskijeh svrnut reče,<br/ > sidonskoga emirina<br/ > s odmetnicim da posiječe. {{Navigacija1|Osman||2. pjevanje}} [[Kategorija:Osman]] 367 918 2006-06-27T21:35:50Z Harač 11 Osman 368 946 2006-06-27T22:19:21Z Demicx 7 {{Navigacija1|Osman|1. pjevanje|3. pjevanje}} ==Drugo pjevanje== &nbsp; O mladosti tašta i plaha<br/> koja srneš s nerazbora<br/> bez bojazni i bez straha<br/> gdi poguba tva se otvora,<br/> &nbsp; smiona si i slobodna,<br/> zašto ne imaš misli u sebi;<br/> trudna dila tim su ugodna<br/> i najteža laka tebi.<br/> &nbsp; U ponosnoj tvôj pohlepi<br/> sinje more mlaca utopi<br/> komu vosak perje oblijepi,<br/> a sunčani zrak rastopi.<br/> &nbsp; Tebe uza se i oni ima<br/> ki sred voda u ognju zgori,<br/> gdi se s koli sunčanima<br/> satarisa i obori.<br/> &nbsp; Car Lesandro s tobom hode,<br/> sit jednoga svijeta slave,<br/> plaka da se još nahode<br/> novi svijeti i države.<br/> &nbsp; S tebe i otmansko plaho dijete<br/> sada srne svojom vlasti,<br/> ne razbiruć otprije štete<br/> u ke pak bi mogô upasti.<br/> &nbsp; Ah, u Istok, care Osmane,<br/> mlađahan se još ne puti,<br/> dokli verne i uzdane<br/> tve svjetnike budeš čuti!<br/> &nbsp; Mudro su oni razmislili,<br/> što još mlados tebi ne da,<br/> u sve volje samoj sili<br/> ka nadalek ne pogleda.<br/> &nbsp; Pršeće su tvoje odluke,<br/> prividjenstva er ne imaju;<br/> prednje zgode za nauke,<br/> ljeta bo ti još ne daju.<br/> &nbsp; Tvom zelenom primaliću<br/> zrelijeh dana jesen doć će:<br/> prije vremena nemoj u cviću<br/> slavi tvojoj trunit voće.<br/> &nbsp; Pridobivat neprijatelje<br/> i podlagat nepodložne,<br/> plemenite toj su želje,<br/> misli hrabrene i uzmnožne;<br/> &nbsp; nu od pogube ne čuvati <br/> ni tvrdit se od zasjeda<br/> smiona će se plahos zvati<br/> bez razbora i bez reda.<br/> &nbsp; Tako gusti gaj sred gora<br/> lijep se i zelen zdvor zamjeri,<br/> a u tamni skut zatvora<br/> ljute zmije, vrle zvijeri.<br/> &nbsp; Tim Dilaver, pokli začu<br/> prešne odluke mlada cara,<br/> svakčas misô ćuti jaču<br/> i pogube nove stvara;<br/> &nbsp; sveđ nahodi u pameti<br/> veće sumnje, vrlje strahe,<br/> da ne može tim neg rijeti<br/> carske sprave sasma plahe.<br/> &nbsp; Zato prije neg se krene<br/> mlad car izvan Carigrada,<br/> podiže se da spomene<br/> što ga straši i pripada.<br/> &nbsp; S učiteljem i stražnikom<br/> ženskijem k caru hrlo poje,<br/> znav pod kletvom da velikom<br/> car se i njima otkrio je.<br/> &nbsp; Došad svaki glavu skloni,<br/> sprijed na prsi desnu stavi,<br/> skut na usta carski doni<br/> i ponižen svim se objavi.<br/> &nbsp; Usred mjesta ispisana<br/> zlatnijem cvijetjem više modra<br/> pristolja su carska izbrana<br/> u prilici zlatna odra.<br/> &nbsp; Vrhu sagâ tkanijeh zlatom<br/> stoji tugdjela zgar crvena,<br/> zlatnom žicom i bogatom<br/> sva napravom izvezena.<br/> &nbsp; U zelenoj tuj haljini,<br/> zlato i biser ku nakiti,<br/> s podvitijem sprid kolini<br/> sjedi Osman car čestiti.<br/> &nbsp; Veo na rusoj glavi okolo<br/> snježan svit mu je u sto dijela,<br/> a u kamenu dragu oholo<br/> sunce sja mu vrhu čela<br/> &nbsp; Vrh kamenka svîm bogata<br/> sinja perja trepti kita, <br/> tankom žicom čista zlata<br/> u drag način lijepo svita.<br/> &nbsp; Mlađahan se car ponosi<br/> ispod toga lip nad svima:<br/> crne oči, zlatne kosi,<br/> a rumeno lice ima.<br/> &nbsp; Mahnu rukom, i uputi<br/> na mjesto se svjetnik svaki,<br/> otkli, za otkrit sve što ćuti,<br/> poče vizijer govor taki:<br/> &nbsp; „Saviše je (on pokliče),<br/> gdi car slavni zapovijeda,<br/> da se jedan rob ističe<br/> ulagati svîh besjeda.<br/> &nbsp; Nu čâs ova na koju me<br/> milos carska uzvisila<br/> udahniva smjenje u me,<br/> a za slavu carskijeh dila.<br/> &nbsp; Viteški uče neposlusi,<br/> s kih poljačka dobit slidi,<br/> da tko jednom zlo okusi,<br/> drugi put ga tja prividi.<br/> &nbsp; Kud kučaju me besjede,<br/> ako tvoje carstvo prosi:<br/> jedno sunce vrh nas grede,<br/> svijet jednoga cara nosi.<br/> &nbsp; Mustafa ti dundo žive<br/> i š njim mnozi u željenju<br/> s nove tvoje suprotive<br/> da opet na taj stô ga uspenju.<br/> &nbsp; I bratja ti živu istino;<br/> ali mati Mustafina,<br/> žena ohola, ne misli ino<br/> neg uzvisit sebe i sina.<br/> &nbsp; I da joj se toj kad zbude -<br/> višnja ukloni što desnica! -<br/> ne bi ošla tvorbe hude<br/> za utvrdit se vik carica.<br/> &nbsp; Bratju bi ti bez milosti<br/> podavila i poklala,<br/> neka u tmine iz svjetlosti<br/> i drugi put ne bi upala.<br/> &nbsp; Vele ona zna i smije,<br/> vele se od nje pripovijeda,<br/> šapat, žamor vas umije<br/> vilovitijeh od besjeda.<br/> &nbsp; Ona sama usred tmina,<br/> u najgluše doba od noći,<br/> kad zasjede ke zapina<br/> zovuć pakô k svôj pomoći, <br/> &nbsp; s lijevom nogom stane izutom<br/> raspasanoj u haljini,<br/> prospe kose, crnijem prutom<br/> oko sebe krug učini;<br/> &nbsp; pak, nakazni i sve srde<br/> po imenu zvati klikne,<br/> i strašive kletve i tvrde<br/> neposlušnim dusim vikne.<br/> &nbsp; Glas je da ona od djetinje<br/> mliječne puti pomas kuha<br/> i na ovnu priko sinje<br/> noći leti vragoduha,<br/> &nbsp; na kom jaše sveđ bez straha<br/> k planinskomu vilozmaju,<br/> gdi vještice podno oraha<br/> na gozbe se strašne staju.<br/> &nbsp; Riječ je da prije čarajući<br/> glad ti u vojsku posla iz pakla,<br/> ki ti veće neg mogući<br/> mač poljački vitez zakla.<br/> &nbsp; Vilenika roditelja,<br/> vješticu joj mater glase;<br/> na granicah od Rdelja<br/> u Ugrovlasijeh rodila se.<br/> &nbsp; Od njih na zao put se stavi<br/> i na djela strašna i kleta,<br/> da bio mjesec okrvavi,<br/> žarkom suncu svjetlos smeta.<br/> &nbsp; Crnu vedrinu od nebesa,<br/> sitne zvijezde zgar priteže;<br/> more smuća, zemlju stresa,<br/> povjetarce vihrim žeže.<br/> &nbsp; Zgrade ori, njive hara<br/> trijeskom, gradom, zlom godinom;<br/> priobraža se i pritvara<br/> pticom, zvirim, dubom, stinom.<br/> &nbsp; Odmetna je kaurkinja,<br/> a u vjeri toj se zače;<br/> nevjerna je sad Turkinja:<br/> svi zakoni se od nje tlače.<br/> &nbsp; Ne ima od duše sve spoznanja,<br/> ni drugoga boga sluša;<br/> njoj su u njoj sva uzdanja:<br/> ona njoj je bog i duša.<br/> &nbsp; Ljubi sina, ukoliko<br/> po njem se uzda svijet vladati,<br/> i, za to steć, nijedno priko<br/> djelo izvršit vik ne krati.<br/> &nbsp; Do carskoga ištom stola,<br/> otkli pade, da uzrasti,<br/> ne gleda ona (tač je ohola)<br/> zlata, snage, vjere i časti.<br/> &nbsp; Nije lijepa; nu hitrosti<br/> zna s kojom se vid zaslijepi;<br/> u raskošah, u milosti <br/> oblijepi se, dokle olijepi.<br/> &nbsp; Ugrovlaški vojevoda,<br/> sudeć ljepos po pogledu,<br/> za poklon ju caru poda<br/> Mahumetu, tvomu djedu.<br/> &nbsp; Sve se ovo od nje kaže;<br/> sve ovako je li, nije li?<br/> Ja mnim mnogo da se laže,<br/> nu se istine vele veli.<br/> &nbsp; Tim potrebne ja tri stvari <br/> tve svjetujem carstvo sada,<br/> ako u Istok poći mari<br/> iz staroga Carigrada:<br/> &nbsp; da drugoga cara prvo<br/> ovdi živa ne ostavi,<br/> er se u suho lasno drvo<br/> oganj primi i pojavi;<br/> &nbsp; pak da mater i Dauta,<br/> Mustafina zeta, umoriš<br/> i sve što ti priječa puta <br/> da rastrijebiš i oboriš;<br/> &nbsp; a za bratju najposlije<br/> među mudrijem riječ je taka,<br/> da velika rijeka nije<br/> ka se u vele dijeli trakâ.“<br/> &nbsp; Vizijer, cara ki je najbliže,<br/> veće usta svâ zatvori;<br/> učitelj se hodža diže,<br/> i ovako progovori:<br/> &nbsp; „Rob, ki verno dosle uči<br/> da se u znanju carstvo uzmnoži,<br/> da se umnaža sad odluči<br/> s carskom slavom zakon božji.<br/> &nbsp; Kroz mâ usta čuj svjet stavni<br/> ki me nebo rijet nadiše; <br/> ja redovnik, ti car slavni,<br/> a Bog višnji svijeh je više.<br/> &nbsp; Nemoj, slavni care od carâ,<br/> u pogubi tvoje glave<br/> da otmanska kuća stara<br/> trepti i š njom sve nje slave,<br/> &nbsp; ter joj s prijekom pak nezgodom<br/> zgine u tebi što nju resi,<br/> gdi čestitim još porodom<br/> utvrdio stola nijesi.<br/> &nbsp; Prosti, prosti, gospodine,<br/> ako budem rijet odveće:<br/> zatajati ne ima istine<br/> tko u svjetu izdat neće.<br/> &nbsp; Neka istina mjesto ima,<br/> a ma glava tajčas padi<br/> pod nogami evo tvima<br/> roba starca, care mladi!<br/> &nbsp; Hvalim carstva tvoga odluke<br/> i vizijerove uspomene,<br/> nu ako dobre kad nauke<br/> ču od tvoga sluge mene,<br/> &nbsp; vidi mi se spomenuti<br/> da tve carstvo ljubi pravu<br/> uzme otprije neg se uputi <br/> boja istočna slidit spravu;<br/> &nbsp; ne robinju nepoznanu<br/> od koljena potištena<br/> neg gospođu izabranu,<br/> svijetle kuće, slavna imena;<br/> &nbsp; zašto, ako te sam na licu<br/> ures lijepi usprimaga,<br/> ter robinju za caricu<br/> od neznana uzmeš traga,<br/> &nbsp; u kojoj se nać će muci,<br/> spomenujuć zgodu hudu,<br/> tvoji sinovi, tvoji unuci<br/> i nakon njih koji budu?<br/> &nbsp; Ah, razmisli sa mnom sada,<br/> što će rijeti od njih svaki?<br/> Pun nemira, smeće i jada<br/> daće tužbam govor taki:<br/> &nbsp; 'Man se brojim od slavnoga<br/> otmanskoga ja koljena,<br/> ako je žena oca moga<br/> pastirica zaplijenjena.<br/> &nbsp; Djedi mi su svi očini<br/> cari istočni privisoci;<br/> smerni gorštaci u planini<br/> matere su moje oci.<br/> &nbsp; Djeda očinijeh bojna ruka<br/> grad pod sabljom vlada ovi;<br/> djed materin svaki huka<br/> s teškim ralom za volovi.<br/> &nbsp; Djed car svaki zgradi i sasta<br/> dvor, ki sunčan zrak opsiva;<br/> djedom goranin splete od hrasta<br/> kućaricu gdje pribiva.<br/> &nbsp; Dvorili su kitni zlata<br/> jednim plemići usred grada;<br/> druzijem grad je bio pojata<br/> a dvorani drobna stada.<br/> &nbsp; Oni istočni Zmaji ognjeni<br/> prikriliše svijet u slavi;<br/> svaki gusar ovijeh splijeni<br/> i na vrat im uzu stavi.'<br/> &nbsp; Ah, dvije vrste protivnije<br/> i razlike toli u sebi<br/> tko sad vidi, tko li prije<br/> vidje združit vik pod nebi?<br/> &nbsp; Komar s orlom, a mrav s lavom<br/> vik poroda ne izvede,<br/> a ovčarica s svijeta glavom<br/> hoć da rađat care grede?<br/> &nbsp; Česar nijemski, kralj franački,<br/> španjska kruna, Leh čemerni,<br/> i britanski mač junački,<br/> i ćesel-baš poluvjerni,<br/> &nbsp; knez moškovski s prekopskijeme<br/> haračarom, i gospoda <br/> sva od svijeta ištu pleme<br/> suproć sebi cić poroda;<br/> &nbsp; a ti sam, ki na sem svijeti<br/> kralj si od kraljâ, car od carâ,<br/> za dostojan plod vidjeti <br/> kćer ćeš uzet tamna ovčara?<br/> &nbsp; Ah, nije čudo da nejači<br/> trag Osmanov sveđ izlazi:<br/> krv divjačna uzdivjači<br/> plemstva u ženah tko ne pazi. <br/> &nbsp; Da sred srca ne scijen' tvoga<br/> ti bi čuo želje od boja,<br/> da od koljena kraljevskoga<br/> nije kaduna majka tvoja.<br/> &nbsp; Od ruskijeh cara ishodi,<br/> Miholjskoga kći je pana,<br/> svijetlijem očim bio dan vodi,<br/> ljepota je nje sunčana.<br/> &nbsp; Tatarin nju ocu ote<br/> i tvom ćaćku caru Ahmatu<br/> za zamjernos od ljepote<br/> svu u suhu posla zlatu.<br/> &nbsp; Grčkijeh cara i despotâ<br/> raških kćeri gospodične,<br/> rajska biješe kijeh lipota,<br/> bijehu carom ljubi slične.<br/> &nbsp; Tvoji djedi toga cića<br/> unuci su bili carâ -<br/> slavna Ivana Palkošića,<br/> Đurđa despota i Lazara. <br/> &nbsp; Pače Zmaj se ovijem putom<br/> u Orlovo gnijezdo umjesti,<br/> i prid bojnom sabljom ljutom<br/> prsten pirni ču se uljesti.<br/> &nbsp; Zato i milos tva čestita<br/> ne robinje, neg gospoje<br/> od koljena plemenita<br/> za ljubovce išti tvoje!<br/> &nbsp; Uzmi dvije, tri i četiri,<br/> rajske slike svaka budi,<br/> iz svijeh strana izabiri<br/> lipos ku ti srce žudi!<br/> &nbsp; S izbranom ćeš ljubi otiti<br/> ti pokojit bojne trude,<br/> a svekra ćeš ostaviti <br/> da ti carstvo ovdi bljude.<br/> &nbsp; Ti ćeš stjecat porod novi,<br/> nova mjesta; nove sriće,<br/> a on čuvat grad će ovi<br/> i od bratje ti straža biće.<br/> &nbsp; Ni mož sumnjit da on tada,<br/> kad se vidi u visini<br/> sred staroga Carigrada,<br/> odmetnik se ne učini.<br/> &nbsp; Tko Otmanović nije od starih,<br/> sablju otmansku ne ima u ruci,<br/> a on će imat dio u carih<br/> koji mu će bit unuci?<br/> &nbsp; Tve ćeš carstvo potprijet tako<br/> i bez misli putovati <br/> i, utvrđen krepko i jako,<br/> najčestitiji car se zvati.“<br/> &nbsp; Hodža dospje; ali smino<br/> slidi za njim hadum crni:<br/> „Slavni care, tač jedino<br/> vas trag gubit svoj ne srni!<br/> &nbsp; Caricu uzmi! Razlog prosi<br/> da od nje stječeš porod mio;<br/> nu ne davi prije nego si<br/> sinovim se poštapio!<br/> &nbsp; Robu je ovo dosta otkriti,<br/> diljit riječi trijebi nije<br/> pred onijem ki na sviti<br/> mnogo može, vele umije.<br/> &nbsp; Samo, ako je vaša želja<br/> u Istok s vojskom putovati,<br/> od Poljaka neprijatelja<br/> utvrdit se prije ne krati!<br/> &nbsp; Dvjema sabljam na dvije strane<br/> mučno vlada jedna ruka,<br/> a sve pustit bez obrane,<br/> za inih hitat, zla je odluka.<br/> &nbsp; Najprije mudar način gleda<br/> da uzdrži što je njegovo,<br/> prostire se pak naprijeda <br/> i prihitat ište novo.<br/> &nbsp; Carstvu tvomu cića toga<br/> spomenut se meni vidi<br/> s krunom kralja poljačkoga<br/> sprva iskat da mir slidi. <br/> &nbsp; I poznô si i vidio<br/> sred krvava ljuta boja,<br/> gdje sâm glavom tvôm si bio,<br/> koli je teška sila svoja!<br/> &nbsp; Huđe i gore ne išti čuti -<br/> Višnji ukloni tu nevolju!<br/> Ako u Istok ti se uputi,<br/> a on ostane sam na polju,<br/> &nbsp; koje strane, ki li puci<br/> oprijeće se kraljeviću,<br/> ako dobit nosi u ruci,<br/> a na vedru čelu sriću?<br/> &nbsp; Tko vojevodi i vitezu<br/> Kotkoviću da odoli?<br/> Radovilskom tko li knezu <br/> bojnom slavom ki se oholi?<br/> &nbsp; Koji miri da ne padu<br/> pan Zbaravški ke nastupi?<br/> Ku li tvrđu i ogradu<br/> da Zamoški ne razlupi?<br/> &nbsp; Ali obranit tve države<br/> ka će oružja, čije desnice<br/> od hrabrene Krunoslave,<br/> Korevskoga vjerenice?<br/> &nbsp; Na konju se mnokrat ona<br/> tište poljskijeh iz tabora<br/> i slobodna i smiona<br/> doprije do istijeh tvih šatora;<br/> &nbsp; gdje u slici ognja živa,<br/> reseći je teško oklopje,<br/> silno carstvo tve poziva<br/> i na sablju i na kopje.<br/> &nbsp; Prosti, care, ako začu<br/> smiono hvalit tve zlotvore:<br/> sam si u poljskom poznô maču<br/> istine ove me govore.<br/> &nbsp; Nu nije čudo da obrane<br/> proć njima se ne nahode:<br/> vojske im su izabrane<br/> od vojevoda i gospode.<br/> &nbsp; Odrvat im moć se nije!<br/> strašne i vrle njih su sprave:<br/> svaki se od njih za čâs bije<br/> i za ime steć od slave,<br/> &nbsp; među kopja, među mače<br/> proz led teče i proz vodu,<br/> i u oganj živi skače<br/> u slobodi za slobodu.<br/> &nbsp; Tim ako mir š njima žudi<br/> tva vlas sklopit, care od carâ,<br/> s pomnom stražom čuva' i bljudi<br/> Korevskoga tamničara.<br/> &nbsp; Pače tvrdijeh od obzida,<br/> gdi je zatvoren, oblas vaša<br/> pomnu i uzdanu stražu prida'<br/> komu od vernijeh tvojijeh paša;<br/> &nbsp; er toliko junak slavni<br/> glasovit je sred Poljakâ,<br/> svikolici da su spravni<br/> za otkup njegov činit svaka.“ <br/> &nbsp; Prista svaki od svjetnikâ,<br/> a car stavno kliče u glasu:<br/> „Živi dundo, svakolika<br/> i mâ bratja živa da su!<br/> &nbsp; Bog ukloni da onoga<br/> smrtnom ranom vik ozledim<br/> vrh pristolja ki ovoga<br/> sidio je gdi ja sjedim!<br/> &nbsp; Ako sam ja sad uzmnožan,<br/> i on u bitju bi mojemu,<br/> i kô je život svoj podložan<br/> meni, i moj tač bi njemu.<br/> &nbsp; Nu ću uzmnožit straže take<br/> dundu i bratji na pohodu,<br/> da od zasjede svake opake<br/> utvrdiću mu slobodu.<br/> &nbsp; A maćeha oca moga<br/> da od pastorka mrzi sina,<br/> čudit mi se nije do toga:<br/> to je općena svijeh krivina.<br/> &nbsp; Neka ona gore oblijeta<br/> i po tminah noćnijeh jaše;<br/> suđena mi ne bud' šteta,<br/> vilinstva me nje ne straše!<br/> &nbsp; Nu sad hrlo, gdi prostiru<br/> države se me velike,<br/> sve gospođe da se izbiru<br/> svijetle krvi, rajske slike!<br/> &nbsp; Zatijem, potom bio dan svane,<br/> poklisar se naš odijeli,<br/> ter Poljakom od me strane<br/> mir ponesi, ki svak želi!<br/> &nbsp; A na stražu stani jedan<br/> Korevskoga tamničara,<br/> neka unaprijed nije vrijedan<br/> utjecati vik s privara!“<br/> &nbsp; Crnac hadum odi skoči<br/> i iznać se vile obeća<br/> zlatnijeh vlasa, rajskijeh oči,<br/> u kijeh svjetlos sja najveća. <br/> &nbsp; A odluči se u Poljaka<br/> Hercegovac Alipaša;<br/> med njegova riječ je svaka,<br/> il' spovijeda, ili upraša.<br/> &nbsp; Podsmijeh mu je sveđ sred usti,<br/> svakomu se smerno klanja,<br/> hitrina je sve što izusti,<br/> unjigu'e s mudra znanja.<br/> &nbsp; Zna, vuhujuć riječcom blagom,<br/> od besjeda sve nauke, <br/> i moguć je veće snagom<br/> od jezika negli od ruke.<br/> &nbsp; S tijem načinom prve časti<br/> u carevu dvoru steče,<br/> i od pastira paša uzrasti <br/> poznan blizu i daleče.<br/> &nbsp; Od tamnice najposlije<br/> Korevskoga straža je dana<br/> Rizvanpaši ki bi prije<br/> rob istoga slavna pana.<br/> &nbsp; Uto i noć nebu stavi<br/> stražu od zvijezda svud okolo,<br/> da prije reda ne objavi<br/> svijetlo sunce zlatno kolo. {{Navigacija1|Osman|1. pjevanje|3. pjevanje}} [[Kategorija:Osman]] 369 947 2006-06-27T22:19:50Z Demicx 7 {{Navigacija1|Osman|2. pjevanje|4. pjevanje}} ==Treće pjavanje== &nbsp; Mraznoj zimi dođe svrha<br/> s primaljetna jur dohoda;<br/> snijeg s planinskih kopneć vrha,<br/> što uze goram, rijekam poda.<br/> &nbsp; Na glas tihi od vjetrica<br/> biješe ranit zora obikla<br/> s vijencom koji svî ružica<br/> u rajskijeh poljijeh nikla;<br/> &nbsp; kad sunčana zraka plaha<br/> po nebu se pruži vedru,<br/> a poklisar carski uzjaha<br/> zlatnom sabljom reseć bedru.<br/> &nbsp; S lijepom družbom on se otpravi<br/> s otmanskoga Carigrada<br/> put država kijem u slavi<br/> kralj poljački Šišman vlada.<br/> &nbsp; Car mu prida u pohodu<br/> s tvrdom stražom od bojnikâ<br/> bogdanskoga vojevodu,<br/> Gašparova namjesnika;<br/> &nbsp; dim Gašpara Milostića,<br/> ki u hrvatskom rođen kraju,<br/> bî li znanje ili srića,<br/> jur stolova na Dunaju.<br/> &nbsp; Ne poteži nu ga tjera<br/> misô da prije sklad se uzroči<br/> među Suncem od Sjevera<br/> I Mjesecom od Istoči.<br/> &nbsp; Sada jedne, a sad druge<br/> konje jaše na promjenu,<br/> probijući strane i luge<br/> po ravnini, po kamenu.<br/> &nbsp; U rumelska jezdi polja,<br/> opet srpska naprijed slidi,<br/> gdi su od grada Drenopolja<br/> vrh Marice rijeke zidi;<br/> &nbsp; vrh Marice rijeke koja<br/> mnokrat brzi tijek ustavi,<br/> kad Orfeo kraj nje poja<br/> drage pjesni od ljubavi.<br/> &nbsp; Kažu Srblji i Bugari<br/> bistre vode sedam vrela,<br/> koja probi i udari<br/> na spijevanja svâ vesela;<br/> &nbsp; spovijedaju vihri plasi<br/> da uspregoše vrle sile,<br/> slavni pjesnik gdi se oglasi<br/> pod začinke svoje mile.<br/> &nbsp; Još govore: jato od ptica<br/> slijedeć dubja gnijezda prini <br/> za od razlicijeh čuti žica<br/> i od glasa sklad jedini.<br/> &nbsp; Na skladanje vele medno<br/> kon spijevôca ljubovnika<br/> od razlicijeh zvijeri ujedno<br/> kupljaše se množ velika.<br/> &nbsp; Od Orfea ovdi prvo,<br/> neka se uvijek pak začinje,<br/> ču zvijer, ptica, kami i drvo<br/> skladne i slatke bugarkinje.<br/> &nbsp; Bugarin ih slavni ostavi<br/> slovinskomu svom jeziku,<br/> djela od slave da u slavi<br/> bugare se u njih viku.<br/> &nbsp; Tim u njih se još začina<br/> što se u pjesan stavi odavna<br/> od Lehsandra Srbljanina<br/> vrh svijeh carâ cara slavna.<br/> &nbsp; U njih svud se vitez hvali<br/> koga krunom kopje obdari:<br/> Stjepan Uroš i ostali<br/> od Nemanjîć kuće cari.<br/> &nbsp; U njih žive slava obilna<br/> ku Kobilić steče mudri,<br/> kad handžarom cara silna<br/> na Kosovu smrtno udri.<br/> &nbsp; Prosvijetlit se u njih hajô,<br/> ne zavideć sunce žarko,<br/> Svilojević još Mihajô<br/> i Kraljević junak Marko.<br/> &nbsp; U njih jošte vas svijet puni<br/> glas i bojna djela slovu<br/> od Lauša ki se kruni<br/> u Budimu i Krakovu.<br/> &nbsp; Glas se u njih sred narodâ <br/> od istoka do zapada<br/> vjera, gospostvo i sloboda<br/> Dubrovnika mirna grada.<br/> &nbsp; U njih Janko vojevoda<br/> visoko se uzvisio,<br/> da je obrana i sloboda<br/> od ugarske krune bio.<br/> &nbsp; Svaka strana ka je najdalja,<br/> svako doba, svako vrime<br/> Matijaša sliša kralja<br/> nedobitno u njih ime.<br/> &nbsp; U njih Đurđa Skenderbega,<br/> satritelja turskijeh sila,<br/> priko svijeta lete svega<br/> još viteška bojna dila.<br/> &nbsp; Na veliku u njih glasu<br/> Šišman Bator jošte stoji<br/> da otmanske vojske rasu,<br/> kih nebrojni bijehu broji.<br/> &nbsp; U njih svakčas rastu u slavi<br/> svi poljački kralji izbrani:<br/> Jadželoni, Vladislavi,<br/> Kažimiri i Šišmani.<br/> &nbsp; O Šišmane, vedra krvi,<br/> ki od Leha i od Kraka<br/> tretji imenom, slavom prvi,<br/> u kraljevstvu si od Poljakâ,<br/> &nbsp; u njih i ti, o mogući<br/> poljski kralju, slavan jesi<br/> da sjevernoj carskoj kući<br/> ote krunu ka te resi;<br/> &nbsp; da otmanska teška sablja<br/> pod tvim britkim mačom puče;<br/> da svud tvoj konj, tva korablja<br/> zemlji i moru posluh uče.<br/> &nbsp; Nedobitan s toga uzroka<br/> carevat si svijetu sio,<br/> ako od Zapada i od Istoka<br/> dva cara si pridobio.<br/> &nbsp; Jedan, s čudom neizmerne<br/> tve kriposti čim zamjeri,<br/> za ljubovce da ti verne<br/> dvije kraljice, carske kćeri;<br/> &nbsp; drugi, oholo ki pod nebi<br/> vrh carâ se svijeh ponosi,<br/> samomu se klanja tebi,<br/> s poklisarim mir ti prosi.<br/> &nbsp; Nu je najveća tvoja slava,<br/> kruno vedra i čestita,<br/> što imaš sina Vladislava, <br/> ki na carstvo sviće od svita.<br/> &nbsp; O prislavni kraljeviću,<br/> nedobitna tvoja dila<br/> ja bugareć slavan biću -<br/> ta je imena tvoga sila.<br/> &nbsp; Ah, srećnijeh mojijeh dana!<br/> Ki ću pokoj nać u trudu,<br/> ako u smrti cara Osmana<br/> sred tve slave živjet budu!<br/> &nbsp; Ja po sebi ne imam vlasti, <br/> ako milos' tva me ostavi;<br/> ti uzdrži, za ne pasti,<br/> pod tve krilo tko se stavi!<br/> &nbsp; Sivi Sokole od Sjevera<br/> koji letiš sunca više,<br/> trebuju mu tvoja pera<br/> tko ište djela tva da piše.<br/> &nbsp; Zašto ne ja, danu Orfeo,<br/> kad bi od tebe spijevat htio,<br/> vele bi se prije smeo <br/> neg bi izrekô stoti dio.<br/> &nbsp; Na kraljevstvo od koljena<br/> od sto kralja kralj te rodi<br/> ki sjeverna nebrojena<br/> mjesta vlada i gospodi.<br/> &nbsp; Kraljica je majka tvoja,<br/> česarova sestra slavna,<br/> od sjeverne kuće koja<br/> česaruje svijet odavna.<br/> &nbsp; Česarova kćeri obdari<br/> i tvu mlados Višnji zgare;<br/> rodiše te kralji i cari,<br/> i ti rađa' kralje i care!<br/> &nbsp; Kruna od krstjan ka je najdalja<br/> u rodu te blizu gleda;<br/> franačkoga imaš kralja<br/> i španjskoga bratučeda,<br/> &nbsp; koga carstvu Indije sada<br/> nove svijete more plodi,<br/> komu sunce sred zapada<br/> ni u noći ne zahodi.<br/> &nbsp; Moškovsko je kneštvo glavu<br/> pod tve noge priklonilo,<br/> kad se u boju u krvavu<br/> od tve ruke pridobilo.<br/> &nbsp; Ti od sjevera sjever brži<br/> sred Nestera i Dunaja<br/> rva, tište, slomi i skrši<br/> ognjenoga ljuta zmaja.<br/> &nbsp; Svijetlo Sunce, sini, sini <br/> u vedrinah od istoka,<br/> tjeraj Mjesec k noćnoj tmini,<br/> dan da svane s tvoga oka!<br/> &nbsp; Kraljeviću, živi, živi<br/> nedobitan dovik vika; <br/> u pravednoj suprotivi<br/> dobij Sveda odmetnika!<br/> &nbsp; Rasti, rasti, Vladislave!<br/> Svi narodi tvoj glas čuju<br/> i za jedne tvoje glave<br/> sto kruna ti odsad kuju.<br/> &nbsp; Slijedi, slijedi tva vlas mnoga -<br/> tijesan joj je jur kraj ovi -<br/> preko mora Ledenoga<br/> novoj zemlji bit car novi.<br/> &nbsp; Svemogućstvu tvomu, vidim,<br/> svijet bit jedan neće dosta! -<br/> Ali je vrijeme da put slidim<br/> gdi poklisar carski osta.<br/> &nbsp; Jaše vizijer i najbliže<br/> goru od sedam vrjela gleda;<br/> k južnom kraju Vitoš diže<br/> vrh u dubju niklu iz leda.<br/> &nbsp; Kunovica, grlo od svijeta<br/> ka verigom dugom veže,<br/> i Planina Stara opeta<br/> prostire mu se i proteže.<br/> &nbsp; Dno vječnoga leda i mraza,<br/> gdi su pukle ove gore,<br/> starijeh doba čeljad kaza <br/> od oružja boga dvore.<br/> &nbsp; Da se gvozden stan nahodi<br/> Martov ovdi bi na glasu:<br/> gvozdje miri, gvozdje podi,<br/> stupi i vrata od gvozdja su.<br/> &nbsp; Tim još i sad, gdi se reče<br/> da je od boja bog stanovô,<br/> gvozdena se ruda siječe,<br/> mjesto je zvano Samokovo.<br/> &nbsp; Provadijom jaše paka<br/> i na žalijeh mora Crna,<br/> otkud sviće danja zraka,<br/> bijeli mu se grad od Varna.<br/> &nbsp; Pazi Varno nadaleče,<br/> gdi vojujuć jur junački<br/> smrt Vladislav slavni steče,<br/> kralj ugarski i poljački.<br/> &nbsp; Ali vele s boljom kobi<br/> sad Vladislav novi u slavi<br/> blizu Varna cara dobi <br/> i u potjeru s vojskom stavi,<br/> &nbsp; čim s junacim, kim je bio<br/> knez Kotković Ivan glava,<br/> svôm je rukom osvetio<br/> čâs staroga Vladislava;<br/> &nbsp; a Kozaci, srnuć hrli<br/> starijeh šteta u zamjenu,<br/> požegli su i potrli,<br/> pače smakli Varno u plijenu.<br/> &nbsp; Nove raspe stara grada<br/> mimohodeć paša žali<br/> i proć volji svojoj tada<br/> bojnijeh Kozâk vojske hvali.<br/> &nbsp; Bugarska mu sela ostaju<br/> s lijeve strane: k desnoj kuča,<br/> gdi se k morskom stere kraju<br/> plodna i pitna svim Dobruča.<br/> &nbsp; U njoj težak mukom dugom<br/> od truda izdan vik ne osta,<br/> er što uzore za dan plugom<br/> s općinom mu 'e hrane dosta.<br/> &nbsp; Prostrana je zemlja toli<br/> da, tko gleda sjemo tamo,<br/> stalo mu se svudi okoli<br/> s poljem nebo vidi samo.<br/> &nbsp; Dvakrat ovdje zlatne pčele<br/> u ljeto se jedno roje,<br/> i tolikrat ovce bijele<br/> jagančiće kote svoje.<br/> &nbsp; Iz Dobruče uz Zagorje <br/> k Podunavju paša slidi;<br/> lijepa mjesta, drag prostor je,<br/> sve se puno selâ vidi.<br/> &nbsp; Kite zlatne i rumene<br/> vise o dubju voća zrela,<br/> pod kim traje dni ljuvene<br/> čeljad mirna i vesela.<br/> &nbsp; Rojna ulišta, mliječna stada,<br/> žitne njive svak uživa;<br/> Nikopolje od zapada,<br/> Drstero, otkud sunce siva -<br/> &nbsp; Nikopolje, komu nije<br/> od sto oka mos daleče,<br/> rimski česar ki prostrije<br/> gdi najširi Dunav teče.<br/> &nbsp; Vrijeme mrakom od zabiti<br/> cara i carska krije imena:<br/> samo je svijetla vik na sviti<br/> djela uzmnožnijeh uspomena.<br/> &nbsp; Čas poklisar ne puštava,<br/> nu pospješno naprijed hodi<br/> uprav rijeke od Dunava,<br/> na Ćelijah da ju brodi.<br/> &nbsp; Ćelije su grad njekada<br/> glasovita bile imena: <br/> obilježja jedva sada<br/> naziru se iz kupjena.<br/> &nbsp; Bogdanski u njih vojevoda<br/> Stjepan caru odrva se;<br/> gdi visocih krov bi podâ<br/> sad na suncu stado pase.<br/> &nbsp; Mru gradovi ogrnuti<br/> od kamenja stanovita,<br/> a od umrle čovjek puti<br/> žali er ne ima vječnijeh lita.<br/> &nbsp; Ah, ponosna naša čudi!<br/> I jes jošte ki se vara,<br/> i u životu tvrd se sudi,<br/> videć kami da se obara!<br/> &nbsp; Poharana grada ziđe<br/> s desna ostavi Turčin kraja,<br/> i upriječi put da priđe<br/> priko rijeke od Dunaja:<br/> &nbsp; gdi zlamenja mjesto hrani<br/> još i ostatke male njeke<br/> od mostova koje lani<br/> car prostrije priko rijeke.<br/> &nbsp; Mos bo oholi Dunav ne da<br/> vrh sve rijeke držat brze,<br/> neg samo oni ki mu od leda<br/> stavi sjever ki ga mrze.<br/> &nbsp; Tim poklisar cara Osmana,<br/> kô u bogdanska polja ujaha,<br/> vidjenje mu kobnih strana<br/> stupit ne da bez uzdaha;<br/> &nbsp; pače, sve što naprijed jaše,<br/> huđa žalos sveđ ga trudi,<br/> kosti gole čim plesaše<br/> od pobjenijeh turskijeh ljudi.<br/> &nbsp; Srcu odoljet moći ne ima,<br/> da od bolesti vas ne trne,<br/> pazeć silom prid očima<br/> carski rasap kud se obrne.<br/> &nbsp; Vidje polje svim široko<br/> ko car prikri s vojskom prije -<br/> sokolovo sivo oko<br/> prigledat ga moćno nije -<br/> &nbsp; da na svaku diže stranu<br/> turskijeh kosti gore gori,<br/> gdi iz pô svijeta množ sagnanu<br/> mač poljački na tli obori.<br/> &nbsp; Slijedi teški put u jadu,<br/> i ostaju mu naširoku<br/> Ugrovlasi u zapadu,<br/> crni vali u istoku.<br/> &nbsp; Ne ustavlja se čas po putu<br/> Turčin, paleć zemlju uzdasi,<br/> paček za otkrit žalos ljutu<br/> u ovake se tužbe oglasi:<br/> &nbsp; „Ah, davori, družbo mila!<br/> Poznaste li mjesta kleta,<br/> gdi neizmjerna naša sila<br/> minutoga pade ljeta?“<br/> &nbsp; Beg bogdanski uza nj hode<br/> molit mu se ovdje stavi<br/> broj junakâ, mjesta i zgode<br/> da mu od turske vojske objavi,<br/> &nbsp; veleć: „Kaž' mi - biće utjeha<br/> druga naći sred nevolje -<br/> sve što od cara bi do Leha<br/> i kô caru Leh odolje.“ {{Navigacija1|Osman|2. pjevanje|4. pjevanje}} [[Kategorija:Osman]] 370 948 2006-06-27T22:20:52Z Demicx 7 {{Navigacija1|Osman|3. pjevanje|5. pjevanje}} ==Četvrto pjevanje== &nbsp; Jur bogdanski vojevoda<br/> biješe umukô željan čuti,<br/> kad od bojnijeh kazat zgoda<br/> poklisar se carski uputi.<br/> &nbsp; Kliče: „Čut je strašno i plačno<br/> kako Poljak cara dobi,<br/> i ne ljudi, nu divjačno<br/> zvjerenje ovo ganulo bi!<br/> &nbsp; Tim što išteš mâ besjeda<br/> da ti kaže stvari trudne? <br/> Ista ih zemlja pripovijeda<br/> svim putnikom u noći i u dne.<br/> &nbsp; Zemlja je čula i vidjela:<br/> čuj, viđ i ti prid očima<br/> vječnu žalost turskih djela<br/> ka nakon nas ostat ima!<br/> &nbsp; Koliko okom mož zamjerit,<br/> sve bi vitez puno ravno:<br/> vojska ku nije moć izmjerit,<br/> broj ki čuo nijesi davno. <br/> &nbsp; Obziruć se na gomile<br/> kostî ke svud leže okoli,<br/> súdi ke se strše sile,<br/> misli koja krv se proli!<br/> &nbsp; Sto jezika, sto naroda<br/> ujedno se sta s pô svijeta:<br/> mač poljački smrt svim poda<br/> a grob ova zemlja kleta!<br/> &nbsp; Jer velika čuda često<br/> vjere lasno ne dostoje,<br/> mjesto ti ću sad po mjesto<br/> ukazati gdi tko stô je.<br/> &nbsp; Prut pod sobom gledaj riku<br/> do tja gdi opet Nester grede:<br/> car priko nje svu veliku <br/> vojsku u ovo polje uvede.<br/> &nbsp; A Hotima grada ono<br/> izdaleka gdi se bili:<br/> jako Poljaci i smiono<br/> pod njim bijehu se utvrdili.<br/> &nbsp; Nester rijeka svim duboka<br/> štićaše ih od sjevera,<br/> grad ih branjaše od istoka<br/> i brjegovi kim nî mjera.<br/> &nbsp; Od zapada jame čudne<br/> bijehu obdubli oko sebe,<br/> a ne bijehu od poludne<br/> ine im tvrđe od potrebe;<br/> &nbsp; ere, izvan tvrda i jaka<br/> što se i sama mjesta vide,<br/> od najboljijeh sprijed junaka<br/> stahu u ognju njih opside.<br/> &nbsp; Nu da obrane i od toga<br/> i druge im sve su pale,<br/> prsi bi ih od samoga<br/> kraljevića sačuvale.<br/> &nbsp; Ne ište se građa ina<br/> gdje Vladislav slavni posta,<br/> zašto gora i planina<br/> on sâm svôj je vojsci dosta;<br/> &nbsp; on sâm turskoj vojsci odoli<br/> i od nas mrtvijeh gore uzdiže,<br/> i od krvi rijeke proli<br/> od Nestera šire i više.<br/> &nbsp; Na glavici vrh nas ka je<br/> šatori se carski opstriješe;<br/> okolo im na sve kraje<br/> kapidžijâ straža biješe.<br/> &nbsp; Pod gvozdenim buzdohani<br/> šes tisuć se ovih nađe;<br/> i stražnici oni izbrani<br/> i carskijeh su vrata građe.<br/> &nbsp; Vizijera ovdi velikoga<br/> Husaina se šator prope;<br/> deset tisuć okolo ga<br/> kruži, noseć bijele oklope.<br/> &nbsp; Nedaleče šatôr carskih,<br/> ki od grada sliku drže,<br/> glava od četa janjičarskih<br/> Aliaga šator vrže.<br/> &nbsp; Š njim junaka trijes tisuća<br/> dođe za štit carske glave;<br/> desnica je njih moguća,<br/> ognjenim se diljkam slave.<br/> &nbsp; Nu je mogućstvo svih lipsalo<br/> i sva slava potamnila,<br/> ako sred njih ne ote malo<br/> carsku glavu poljska sila.<br/> &nbsp; Tim Alija, verni aga,<br/> zamani ih kori i kara,<br/> čim svoja sama sablja i snaga<br/> na obranu biješe od cara.<br/> &nbsp; Ah, da slideć tve kriposti<br/> svaki je vitez tvoj vojevô,<br/> ne turačke danu kosti <br/> poljačke bi bile ovo.<br/> &nbsp; Spaoglanâ pak vojnica<br/> biješe skrila mjesta dalja,<br/> kih gvozdena sveđ desnica<br/> što dostiza rva i valja.<br/> &nbsp; Petnaes tisuć bi njih broja,<br/> s gizdom konja jaha svaki;<br/> sad i tada vrh njih stoja<br/> glava Derviš, junak jaki;<br/> &nbsp; jaki junak, ali, koli<br/> jak, pothiban caru svomu,<br/> jer bi uzrok ovi oholi<br/> svemu raspu turačkomu.<br/> &nbsp; On s junacim svojim uzmače,<br/> cara ostavi on najprvi;<br/> on omasti najprije pače<br/> mač poljački turskom krvi.<br/> &nbsp; Blizu ovijeh put zapada<br/> množ spahija staše opeta;<br/> Memija ih Hrvat vlada <br/> dvaes tisuća u sto četa.<br/> &nbsp; Cijevi od gvozdja šuplja nose<br/> ke ognjena zrna izmeću;<br/> vrlinom se svud ponose,<br/> u pogledu kažu smeću. <br/> &nbsp; Vitezovi uz njih prici<br/> delije stahu u tri čete;<br/> puta općenijeh zasjednici:<br/> izdavstvo im oči prijete.<br/> &nbsp; Od razlicijeh zviri kože<br/> steru im se zgar niz pleći;<br/> dugo s nicijem ne razlože:<br/> sablja je razlog njih najveći.<br/> &nbsp; Mješte Boga dinar služe,<br/> drug u druga ne uzda se:<br/> samokrese, tamno oruže<br/> od izdaje, nose uza se.<br/> &nbsp; Š njima se Omer svud poteža:<br/> stavi družba glavom njega,<br/> razbojnika i lupeža<br/> kô najvrlijega i huđega.<br/> &nbsp; S poludna se rumelskoga<br/> begler-bega šator prosu:<br/> vojevodstva pod glas svoga<br/> peset tisuć potpuno su.<br/> &nbsp; Bio je ovo paša izbrani<br/> Jusuf Bošnjak iz Maglaja,<br/> ki prostrije mos prostrani<br/> priko rijeke od Dunaja.<br/> &nbsp; Svi u ognju svoji bojnici<br/> put paljahu mimohode;<br/> tim nije čudo da u svôj rici<br/> Dunav pod njim skloni vode.<br/> &nbsp; Skenderpaša s Arbanasi<br/> s lijevoga mu kraja stoja:<br/> dvanaes tisuć njih se glasi<br/> zadojenih krvi od boja;<br/> &nbsp; junak s družbom ponosito<br/> na Poljake prvi isteče,<br/> kih s Gašparom prednje lito<br/> dio zatjera, dio posiječe.<br/> &nbsp; Ali ohô s prvim bojom<br/> zaman se ufa imat bolju,<br/> ako plati krvi svojom<br/> prednju dobit na istom polju.<br/> &nbsp; Sokolović, paša od Bosne,<br/> s desne mu je bio paka;<br/> sred vojnice sve kriposne<br/> šesnaes tisuć sta junaka; -<br/> &nbsp; Sokolović unuk carski<br/> i vizijera Mahumeta,<br/> kim još slove kraj ugarski<br/> cjeć vazetja od Segeta.<br/> &nbsp; Na konjijeh svi Bošnjaci<br/> sjahu svijetlo odjeveni,<br/> zatočnici hrli i jaci,<br/> kopjanici svim hrabreni.<br/> &nbsp; Za četami bosanskime<br/> junaci opet stahu iz strana<br/> kim svetoga Save ime<br/> i hercega stoji Stjepana.<br/> &nbsp; Hercegovce ko je vidio,<br/> deset tisuć broj im poda;<br/> Ćor-Husain paša bio<br/> i beg im je i vo'evoda.<br/> &nbsp; Tvrđa od žice sapletena,<br/> a oružja svijem su puške,<br/> čeljad uzrasla usred stijena<br/> stižuć, rvuć zvijeri luške.<br/> &nbsp; Nu od zapada vrh svijeh paša<br/> drža šator zemlja ravna<br/> Mahumeta Karakaša,<br/> budimskoga paše slavna.<br/> &nbsp; Junak ovi slavno ime<br/> steče u vojskah koje vodi,<br/> i vezijerom velicime<br/> jur ga zvahu svi narodi;<br/> &nbsp; pače dočas čekaše se<br/> da ga veće nada svimi<br/> car na prvo mjesto uznese,<br/> Husaina smakne i snimi -<br/> &nbsp; car, ki vrh svih vojevoda<br/> pomilova još ga onada<br/> za ljubovcu kad mu poda<br/> sestru, i Budim da njim vlada.<br/> &nbsp; Ali otrovna huda zloba<br/> ka za tuđim raspom smagne<br/> nađe varku u toj doba<br/> da iz svijeta on se izagne.<br/> &nbsp; Ova caru vid zaslipi,<br/> da ga usili bez razbora<br/> da on Poljake sam naripi<br/> razbijati sred tabora:<br/> &nbsp; pače osuda bila je taka<br/> turska vojska da pogine,<br/> kad opusti od junaka<br/> ki ju branjaše nad sve ine.<br/> &nbsp; Sâm nastra skupne sile,<br/> valja, udara, siječe i strijelja,<br/> dokli se rva vrh gomile<br/> od pobjenijeh neprijatelja.<br/> &nbsp; Ah, da 'e taka tri bojnika<br/> naša vojska još imala,<br/> ne bi nje se šteta prika<br/> nego poljačka naricala.<br/> &nbsp; Ali vječna dika i slava<br/> i smrt ista bi mu tade,<br/> kraljevića Vladislava<br/> ispod ruke pokli pade.<br/> &nbsp; Soko vije brže od strijele <br/> vrh svijeh ptica perja ohola,<br/> ali leti više vele<br/> orô sivi vrh sokola.<br/> &nbsp; Nu, vaj, huda kobna polja<br/> spomena me htje ražalit, <br/> da mi je trijebi sred nevolja<br/> neprijatelje silom hvalit.<br/> &nbsp; Ah, ne hvalim neprijatelje<br/> nego kripos ka pod nebi<br/> svjetlosti ima dana bjelje<br/> i, gdi god je, hvala 'e sebi.<br/> &nbsp; Vratimo se tim s besjedom<br/> kazati opet od careva<br/> vojstva obilna mjesta redom:<br/> naprijed, nazad, zdesna, slijeva.<br/> &nbsp; Pazi onamo gdi utočilo<br/> k tretjemu se polje brijegu:<br/> mjesto ono dano je bilo<br/> natolijemskom begler-begu;<br/> &nbsp; i tko pod njim sablju prija,<br/> uzvriježi ga sred dva mora<br/> Sivas, Maras, Amazija,<br/> Bursa, Esrum i Angora.<br/> &nbsp; Svi vo'evodom njega glase<br/> vojevodom nada svima, <br/> nu opet narod svaki nase<br/> pašu od mjesta za glavu ima.<br/> &nbsp; Natolijevâc sve puškarâ<br/> bilo šeset tisuća je,<br/> svaki je vjeran i za cara,<br/> sto života dat ne haje.<br/> &nbsp; Šator uz njih paša opstrije,<br/> od vezena platna lijepa,<br/> od hainske Mangarlije<br/> i obilnoga od Alepa. <br/> &nbsp; Jur junakâ sobom obra<br/> po stotinu stotîn svaki;<br/> svi imahu konja dobra,<br/> sablju britku i luk jaki.<br/> &nbsp; Od šes tisuć množ se ubusi<br/> Karamanâ i už njih združa;<br/> pute odiru, živu u gusi,<br/> bat, sablja i luk njih su oružja.<br/> &nbsp; Toliki se broj konjikâ<br/> s carom odi doć poteži,<br/> kih Jordana poji rika<br/> a jevrinska zemlja vriježi;<br/> &nbsp; svaki harbom vješto meće,<br/> svaki lukom dobro strilja,<br/> bez kriposti, bez odjeće,<br/> vitez nazvan, lupež zbilja.<br/> &nbsp; Arapâ se uz njih često<br/> tri tisuće trikrat stalo,<br/> ki nikada nijedno mjesto<br/> ne opće držat ni za malo. <br/> &nbsp; Čeljad bez stana i bez časti,<br/> gdi se dere, plijeni i šteti<br/> bolja skrovno za ukrasti<br/> negli očito za oteti.<br/> &nbsp; Dalečina oko ustraša; <br/> gledaj gdi se nebo skuča,<br/> dijarbećerski ondi paša<br/> s deset tisuć vojske zbuča.<br/> &nbsp; Oružjem se svi opstriješe,<br/> s konjem poteć vazda laci;<br/> svi pod perjem, svi se reše<br/> pravi vitezi i junaci.<br/> &nbsp; Sami stekoše ovu slavu<br/> suproć Orlu od Sjevera,<br/> nedobitnu slijedeć glavu<br/> hrabrenoga Dilavera,<br/> &nbsp; ki, neka mu raste sminje,<br/> na prsijeh drža vîku<br/> od Slavojke Adžamkinje,<br/> ljubi svoje, zlatnu sliku;<br/> &nbsp; ku na kopju dobi i ote<br/> sinu kralja od Persije,<br/> i zamerne cić lipote<br/> kratka časa bez nje nije;<br/> &nbsp; paček jošte što je veća<br/> od pravoga dalek znanja,<br/> drži da ona sva je sreća<br/> i božanstvo koje klanja.<br/> &nbsp; Turske krvi usred blata<br/> među Lehe junak skoči<br/> i ote Orlu iz nokata<br/> mladi Mjesec od Istoči;<br/> &nbsp; za ko'e djelo Osman mladi<br/> Husainpašu diže, a njega<br/> vrh vizijera svijeh posadi<br/> na vladanje svijeta svega.<br/> &nbsp; A kon njega se Armen jošte<br/> petnaes tisuć tvrdo ugnijezdi;<br/> konje suhe i okošte,<br/> ali hrle, svaki jezdi.<br/> &nbsp; Oružja su strijele i luci,<br/> kô inim mnozim, i njih vrsti,<br/> a s gvozdenim šipi u ruci<br/> indioske duge trsti.<br/> &nbsp; Pazi sunčja zraka zlata<br/> u oblak bio gdi je uprla:<br/> ondi paša od Bagdata<br/> stô je i uza nj vojska vrla -<br/> &nbsp; Abas bijeloj u haljini,<br/> ki od sljednika posvećen je, <br/> on se u obraz priklon čini,<br/> a visoko srce penje;<br/> &nbsp; gori od mora Hvalinskoga<br/> tja do Bijele Zore grada<br/> razlika su društva mnoga <br/> od narodâ kojim vlada.<br/> &nbsp; Sto paša je i sto bega<br/> i vitezâ broj bez broja<br/> pod zlamenjem bijela stijega<br/> š njim slijedilo krv od boja. <br/> &nbsp; Ali pogled sad uputi<br/> otkli bijeli dan izlazi,<br/> na vrh oni podignuti<br/> ki sve ravno polje pazi.<br/> &nbsp; Ondje istočna sta bojnica <br/> i u nje licu sunce i zora,<br/> glasovita Sokolica,<br/> velikoga kći Mogora.<br/> &nbsp; U nje družbi dvanaes ona<br/> djevojčica bojnijeh ima,<br/> i moguća i smiona<br/> cijele vojske zateć š njima.<br/> &nbsp; Sve u rukah kopja nose,<br/> a u očiju drže strijele;<br/> vezi od zlata njih su kose,<br/> jašu konje jak snijeg bijele.<br/> &nbsp; Sablja o pasu, luk niz pleći<br/> u mnogom im visu uresu;<br/> po prilici, po odjeći<br/> vile od gora vidjet sve su.<br/> &nbsp; Tim kraljevska prigizdava<br/> dikla sred njih rekbi da je<br/> lijepa božica od dubrava<br/> ka u lovu danke traje.<br/> &nbsp; Na razblude ona mlada<br/> čud oholu vik ne prignu:<br/> bijesne konje kroti i vlada<br/> i tekuć ih vjetar stignu.<br/> &nbsp; Sred oružja raste smino<br/> bez bojazni u životu<br/> i od žene ne ima ino<br/> neg samo ime i lipotu.<br/> &nbsp; Po planinah, priko gora<br/> vrle zvijeri traži i diza,<br/> i slobodna bez umora<br/> i tjera ih i dostiza.<br/> &nbsp; Kaciga joj resi teška<br/> mješte vijenca zlate kosi;<br/> štit zrcalo, a viteška<br/> oklopja su cvit ki nosi;<br/> &nbsp; vito kopje nje je igla,<br/> a vreteno britka sablja;<br/> na pomoć se caru digla,<br/> da poljačka polja ugrablja.<br/> &nbsp; Jakno rusa, ku okoli<br/> bodežljiva drača odsvudi,<br/> ljepota se nje oholi:<br/> neka čezne tko ju žudi.<br/> &nbsp; Ali što joj toj pomaga,<br/> i ponosna ako je mila,<br/> i ohola ako je draga;<br/> mlada je cara tim zanila.<br/> &nbsp; On s pogleda nje sunčana,<br/> kijem ga iz oči lijepih strijelja,<br/> primi i pozna veće rana<br/> negli od svijeh neprijatelja.<br/> &nbsp; Vas mlađahan plam je ognjeni<br/> s druge, rajske nje lipote,<br/> ka pozorim svijetlijem plijeni<br/> svačija srca i živote.<br/> &nbsp; Nu robujuć u ljubavi<br/> car se otkriti ne usudi<br/> lijepoj ka mu dušu travi<br/> što u srcu svomu žudi.<br/> &nbsp; Zasveda ga ognji živi<br/> zatvoreni huđe prže,<br/> čezne da ju ne razgnivi<br/> i od sve vojske ne odvrže.<br/> &nbsp; Ali i za njim Sokolica<br/> i ne manjijem ognjem gori;<br/> ljuven pogled s draga lica<br/> i nje tvrdo srce otvori.<br/> &nbsp; Gori, ali plame krije<br/> gorke trpeć vik boljezni;<br/> ljubi, ali još ne smije<br/> objaviti sve ljuvezni.<br/> &nbsp; Čezne mlada i neizmernu<br/> sumnju ima da car i nju<br/> ne bi uzeo ne za vernu<br/> ljubi nego za robinju;<br/> &nbsp; pače, sluteć to zaisto,<br/> ne ima mira u životu;<br/> goni ljubav srce čisto<br/> od svijeh želja na sramotu.<br/> &nbsp; Da od poljačkijeh sila ova <br/> samo osta, glas prolita,<br/> sred dobitijeh vitezova<br/> dobitnica nedobita,<br/> &nbsp; i da i sad još optječe<br/> sjemo tamo po krajini,<br/> robi, plijeni, bije, siječe<br/> i od krstjana rasap čini.<br/> &nbsp; Vid se naprijed ne prostira;<br/> tim ne mogu ukazati<br/> velikoga od Misira<br/> gdi je općio paša stati -<br/> &nbsp; od Misira ki se ima<br/> s kraljestvima istakmiti,<br/> toliko bo neizmernima<br/> miri okolo zemlje ophiti. <br/> &nbsp; Na boj s dvakrat stotin trista<br/> bio je došô vojvoda ovi;<br/> od edžipskijeh plodnijeh mista<br/> njegovi su vitezovi.<br/> &nbsp; Svaki zlatnoj u odjeći <br/> srebrom kova konjske stupe,<br/> neprijatelju svom noseći<br/> ne oružja negli otkupe.<br/> &nbsp; Ostaci se ovo broje<br/> od starijeh Mameluka;<br/> srce im smjenstvo zgubilo je,<br/> tratit zlata ne još ruka.<br/> &nbsp; Nut Jemira mjesto koje<br/> prekopskoga zdrža cara,<br/> ki na pomoć caru doje <br/> s trijes tisuća svojih Tatara.<br/> &nbsp; Gdi obnoći ne osvanu;<br/> bez pristanka, bez umora<br/> plijeni optječuć svaku stranu<br/> i od poljâ i od gora. <br/> &nbsp; Sva podoljska zemlja i ruska,<br/> ku požeže i porobi,<br/> Tatarinu biješe uska,<br/> dokli njega jači dobi.<br/> &nbsp; Vojevoda kiovski ga,<br/> pan Zamoski, s plijenom stiže,<br/> i učini da opet riga<br/> u svôj krvi sve što diže.<br/> &nbsp; Nu gdi ostavljam od poludna<br/> crnce? gdi li im mjesto kažu? <br/> Zvijezde brojit stvar je trudna;<br/> tijem je bolje da se utažu.<br/> &nbsp; Istočnoga vojska Zmaja<br/> ne može se vojska rijeti<br/> neg pučina bez dna i kraja<br/> za svijet prikrit i proždrijeti.<br/> &nbsp; Gleda', okolo odasvudi<br/> što oko vidi svôm kriposti,<br/> sve bi puno bojnijeh ljudi -<br/> sve je sad puno susijeh kosti;<br/> &nbsp; sve bi puno ognja živa,<br/> sve je sad puno mrazna praha,<br/> Prut i Nester što opteciva,<br/> s Crna mora do Ugrovlahâ.“ {{Navigacija1|Osman|3. pjevanje|5. pjevanje}} [[Kategorija:Osman]] 371 949 2006-06-27T22:21:24Z Demicx 7 {{Navigacija1|Osman|4. pjevanje|6. pjevanje}} ==Peto pjevanje== &nbsp; Serse slavni, ki poda se<br/> stavi Istok vas njekada,<br/> kad s tisuću tisuća se<br/> vojske diže put zapada,<br/> &nbsp; na uznosit brijeg uzide <br/> i, pazeći broj bez broja<br/> vitezova ki ga slide<br/> bi velika rados svoja.<br/> &nbsp; Nu, misleći da opeta<br/> neće od onijeh svijeh junaka<br/> živ bit jedan do sto ljeta,<br/> grozno u srcu svom proplaka.<br/> &nbsp; Ali mladi care Osmane,<br/> ako se i ti obeseli,<br/> put poljačke kad se strane <br/> s vojskom strašnom najprije dijeli,<br/> &nbsp; plakat si opet mogô bolje,<br/> pokli u kratko vidje vrime<br/> gdi se prikri cijelo polje<br/> s tvim vitezi pobjenime.<br/> &nbsp; Proz gomile turskijeh kosti<br/> jaše paša, i naprijeda<br/> od bolesti i od žalosti<br/> zavrć riječi plač mu ne da.<br/> &nbsp; Ali vele huđa 'e muka<br/> ku vidjenje već mu dava<br/> od skorenijeh susijeh ruka<br/> i od usahlijeh crnijeh glava.<br/> &nbsp; Često cijela još telesa,<br/> sleđena u krvi i smrznuta, <br/> nastupajuć s konjem splesa<br/> sjemo tamo priko puta.<br/> &nbsp; Mnokrat mu se konj poplaši,<br/> puha, rža, strepje u sebi:<br/> konj ga i konjik mrtav straši <br/> priko koga proć mu je trijebi;<br/> &nbsp; pače mnokrat nase skoči<br/> cić namjere tužne toli -<br/> on za milos zaže oči<br/> i suzami lice poli.<br/> &nbsp; Na svakčas ga uspomena<br/> s mnozijeh mjesta gore cvijelja:<br/> od rodjaka ondi ubjena,<br/> a ovdi od mila prijatelja.<br/> &nbsp; I zasve to man se uzmiče,<br/> jer je usiljen putujući<br/> onijem istijem kih nariče<br/> konjskim stupom kosti tući.<br/> &nbsp; Ah, jaoh, sasma teška jada!<br/> ah nevolje bez izgleda!<br/> Pleše onijeh mrtvijeh sada<br/> kih najveće živijeh gleda.<br/> &nbsp; Put mrzeći tako tjera<br/> vas dan, svu noć bez umora,<br/> ali veće kraj Nestera <br/> tridesta mu svanu zora.<br/> &nbsp; Tu Bogdancim vojevodu<br/> prida, ki po nj došli bijehu,<br/> a on rijeke priđe vodu<br/> s družbom inom u pospjehu.<br/> &nbsp; Nu kô stupi kraj Podolja,<br/> tajčas vidje nadaleče<br/> gdje proć njemu priko polja<br/> jedan vitez konja teče.<br/> &nbsp; Ruka desna nosi kopje, <br/> lijevu zlatan štit pokriva;<br/> odijeva ju bijelo oklopje,<br/> pod kacigom obraz skriva.<br/> &nbsp; Od bojnika je slika prava,<br/> nu nije bojnik neg bojnica -<br/> svijetla i slavna Krunoslava,<br/> Korevskoga vjerenica.<br/> &nbsp; Ona, otkli turska sila<br/> draga svoga jur zarobi,<br/> nije oružja čas pustila,<br/> s kijem junake mnoge dobi -<br/> &nbsp; oružja u kom lijepa dikla,<br/> vječne slave u požudi,<br/> od malahna još se obikla<br/> bojna ćaćka družeć svudi, <br/> &nbsp; pri Dunavu ki prostrane<br/> svim države gospodeći<br/> jake vojske cjeć obrane<br/> suproć turskoj drža smeći.<br/> &nbsp; Spovijeda se toj zaisto,<br/> i glas veće svud protječe,<br/> da u doba ono isto<br/> kad on kćercu ovu steče,<br/> &nbsp; pokli tada š nje poroda<br/> smrt oplaka ljubi svoje, <br/> za kolijevku štit joj poda<br/> a oklopja za povoje.<br/> &nbsp; Bojnom trubljom mješte pjesni<br/> sveđ ju šika i pokoji,<br/> a gdje sjever dme nesvijesni, <br/> od lavice mlijekom doji.<br/> &nbsp; Golom sabljom za zabavu<br/> hitro vladat nju nauči<br/> i nejaku još joj glavu<br/> pod kacigu tešku skuči.<br/> &nbsp; Kopjem ruku, stupaj tijekom<br/> mlađahna ona tad ukrijepi,<br/> i uresi slavnom njekom<br/> veličinom pogled lijepi;<br/> &nbsp; pak na hrlom konju uzrasti, <br/> gdi u planinah vihri viju,<br/> i ne pozna vijek pripasti<br/> s prijeke smrti na očiju.<br/> &nbsp; Ali ljubav kroz vlas živu<br/> jača oružja da joj vele:<br/> luk nje oči, pram tetivu<br/> a poglede stvori strijele.<br/> &nbsp; Tim dobiva ona redom,<br/> sad s oružja, sad s ljepote,<br/> i desnicom i pogledom <br/> svačija srca i živote.<br/> &nbsp; Nu u zabavi tač dostojnoj<br/> kô se učini jur velika,<br/> bojni ćaćko kćerci bojnoj<br/> nađe bojna vjerenika. <br/> &nbsp; Korevskomu ju da vojvodi,<br/> ki junačtvom svud se slavi,<br/> neka mjesta ka gospodi<br/> nakon sebe tvrđa ostavi.<br/> &nbsp; Utoliko i vojvoda<br/> bogdanski se caru odvrže,<br/> i od krvavijeh bojnijeh zgoda<br/> početak se hud zavrže.<br/> &nbsp; Supruć Turcim na boj teški<br/> tad u pomoć od susjeda <br/> i Korevski pan viteški<br/> s oružjem se diže ureda.<br/> &nbsp; Nu od njegovih naglih sprava<br/> bojne odluke pokli vidi<br/> vjerenica Krunoslava<br/> i ona usta da ga slidi.<br/> &nbsp; Vapeć mlada ne pristaje:<br/> „Kud sâm tako ideš sada?<br/> Znaš i u mene srce da je<br/> ke se od smrti ne pripada;<br/> &nbsp; znaš da i ja pokoj tlačim<br/> za ime dobit s bojnih truda;<br/> među kopjim, među mačim<br/> družit te ću verna svuda.“<br/> &nbsp; Na glas lijepe sve ljubavi,<br/> ka mu slatko dušu gori,<br/> vjeren vitez konja ustavi<br/> i ovako odgovori:<br/> &nbsp; „O bojnice mila moja,<br/> ka se od mene sreća druga <br/> željet može neg sred boja<br/> imat ljepos tvu za druga?<br/> &nbsp; Ali, dušo mâ ljubljena,<br/> kad ti dođeš, tko će ostati<br/> kletim Turcim mjesta općena<br/> ne dat plijenit i harati?<br/> &nbsp; Ah, vlaštite ti države<br/> od turskijeh sila bljudi,<br/> a neka ja sred krvave<br/> rati tjeram narod hudi.“<br/> &nbsp; S mnozim molbam razlôg dosta<br/> slavni vitez još besjedi;<br/> tim bojnica lijepa osta,<br/> a on sâm naprijed put svoj slijedi.<br/> &nbsp; Udri konja na tijek spravna,<br/> i na njemu sletje hrlo<br/> u bogdanska polja ravna<br/> na krvavo bjenje i vrlo.<br/> &nbsp; Jakno nebo kad u ijedu<br/> strašnu godinu ori u buci,<br/> nosi munju u pogledu,<br/> grom u glasu, trijes u ruci.<br/> &nbsp; Prid poljačkom vojskom prvi<br/> turske sile on nasrnu,<br/> ter njihovom brzo krvi <br/> svu omasti zemlju crnu.<br/> &nbsp; I dobio bi tad zaisto<br/> i svačijoj se oprô sili,<br/> da Bogdanci u doba isto<br/> ne bijahu ga ostavili; <br/> &nbsp; pobjegoše netjerani<br/> nekrepci ovi nevjernici<br/> u planinskoj iskat strani<br/> štit sred jama u litici.<br/> &nbsp; Put planinske hrlo strane<br/> i slavni se vitez tište;<br/> odmetnike raspršane<br/> opet u boj vratit ište.<br/> &nbsp; Ali mnoštva nabunjena<br/> bijehu gorom, kud su utekli,<br/> na zapreku puta općena<br/> strašna dubja množ posjekli.<br/> &nbsp; Ušto smioni junak tade<br/> zaprjekam se tim promiče,<br/> među hrečje u grm pade,<br/> brzi mu se konj potiče.<br/> &nbsp; Tad skočiše iz zasjeda<br/> nevjernici na zlo spravni,<br/> i prije pozna neg ugleda<br/> po glasu ih vitez slavni. <br/> &nbsp; Opire se svim bez straha,<br/> ali čim ih bije i tuče,<br/> iznenatke sred zamaha<br/> britki i dobri mač mu puče.<br/> &nbsp; Ne ustavlja se, bôčom lupa <br/> i u zlotvorskoj grezne krvi,<br/> ali svakčas huda skupa<br/> odsvud mnoštvo veće vrvi.<br/> &nbsp; Tiska, goni, otet se ište<br/> nedobitna moć viteza, <br/> nu mu izazad ruke stište<br/> dvijesti ruka i uzom sveza.<br/> &nbsp; Tako slavni vojevoda<br/> sred sužanstva osta prika;<br/> pridobi ga huda zgoda, <br/> ne vlas svojih protivnika.<br/> &nbsp; Brži od toga nego ptica<br/> glas poletje k onoj strani<br/> gdi mu staše vjerenica<br/> od krajina na obrani, <br/> &nbsp; kažuć robom kako uhiti<br/> i izda Turkom draga svoga<br/> čeljad ku on sloboditi<br/> pođe od ropstva turačkoga.<br/> &nbsp; Začu mlada i protiva<br/> hudoj sreći srce utvrdi,<br/> s plemenita tere gniva<br/> prijeti osvete, tužbe grdi.<br/> &nbsp; Jak lavica, kad sred stijena<br/> laviće joj lovac digne,<br/> u nesvijesti nesmiljena<br/> skačuć se ori, da ga stigne,<br/> &nbsp; tač na konju ona hrlu<br/> s kopjem leti a ne teče,<br/> stižuć tursku vojsku vrlu <br/> s drazim svojim nadaleče.<br/> &nbsp; Nu kad pozna što je začela<br/> da izvršit moći nije,<br/> sva bogdanska polja i sela<br/> i požeže i odrije.<br/> &nbsp; Pak slobodu bojnom srićom<br/> vjereniku svom da vrati,<br/> pođe s poljskim kraljevićom<br/> suproć caru vojevati.<br/> &nbsp; I da steče toj doskora <br/> što odluči u pameti,<br/> sama istjeca iz tabora<br/> i Osmanovoj glavi prijeti.<br/> &nbsp; Turskom krvi pute plaka<br/> i njih sile silom tiska,<br/> i usred vojske i junakâ<br/> na šatorijeh cara iska.<br/> &nbsp; S veličanstvom ponositim<br/> zatjeca ga i poziva<br/> s britkom sabljom, s kopjem vitim <br/> da izide njoj protiva,<br/> &nbsp; vapeć: „Ako, jak te glase,<br/> dostojan si carstva toga,<br/> hod' na polje i uza se<br/> vod' junaka Korevskoga;<br/> &nbsp; jer inako, kad otkriti<br/> tvoje nesmjenstvo budeš sada,<br/> silom ti ga ugrabiti<br/> imam usred Carigrada.<br/> &nbsp; Obećivam, pridobita<br/> mojijem robom kad te uhiću,<br/> grdeć blaga sva od svita,<br/> na njemu te promijeniću.<br/> &nbsp; To li budeš ti dobiti,<br/> suproć suhu ja ću zlatu<br/> njega i mene izmjeriti<br/> za naš otkup, za tvu platu.“<br/> &nbsp; Začu mlad car od Istoči<br/> podunavsku zatočnicu,<br/> i na konja tajčas skoči,<br/> uzam kopje u desnicu;<br/> &nbsp; na brzoga konja koji,<br/> čijem je na tijek spravan veće,<br/> na krilijeh regbi stoji<br/> i da sada poletjeće.<br/> &nbsp; Pored š njime dvanaes paša<br/> na hrlijeh se konjijeh tište:<br/> poguba ih carska ustraša,<br/> odmijenit ga svaki ište.<br/> &nbsp; Sokolica ali mila, <br/> ljubav svoju da zaštiti,<br/> sokolova pripe krila,<br/> sunu se u tijek streloviti.<br/> &nbsp; Ne priteče neg prileti<br/> svijeh ostalijeh i zavika: <br/> „Od moje ćeš ruke umrijeti,<br/> tko god ti si od bojnikâ!<br/> &nbsp; Nije potreba da car jedan<br/> na pozove tve izlazi,<br/> ako poznam da nijes' vrijedan <br/> odgovorit ni môj snazi.“<br/> &nbsp; Prijete ovako dikle mlade<br/> i prilike take imaju<br/> da se obje vojske tade<br/> u jednu od njih upoznaju. <br/> &nbsp; Drži vojska od Poljakâ<br/> za viteza Sokolicu,<br/> a turačka za junaka<br/> Korevskoga vjerenicu.<br/> &nbsp; Uzrastom je Krunoslava <br/> jakno u gori vita jela;<br/> oružje joj ures dava,<br/> konj je pod njom brza strijela.<br/> &nbsp; Glava, prsi i sve ostalo<br/> pod zlatom je zlato u njega,<br/> usred čela neg što malo<br/> srebrna mu stoji biljega.<br/> &nbsp; Na štitu joj ptica bîše<br/> ka se u ognju prži sama;<br/> gleda u sunce, pismo piše: <br/> „Mrem za živjet s tvoga plama.“<br/> &nbsp; Sokolica od sokola<br/> bistru i hitru sliku ima;<br/> ponosita i ohola<br/> uzrastom je nada svima.<br/> &nbsp; I konj pod njom, sivi soko,<br/> sokolova nosi krila;<br/> srce oganj, plamen oko,<br/> snijeg njegova dlaka je bila.<br/> &nbsp; Na nje štitu zvijer je ona <br/> proć mjesecu jasnom s nebi<br/> ka se klanja svim priklona,<br/> s pismom odzgar: „Samom tebi!“<br/> &nbsp; Car mlađahan s jedne strane<br/> lijepu svoju okom slidi,<br/> i dobita da ne ostane,<br/> vene, čezne, gasne, blidi.<br/> &nbsp; Veli: „Ne cijen' da se uputi<br/> tuj bez mene, moja mila,<br/> ako uza se na boj ljuti<br/> i me srce sad si odnila!<br/> &nbsp; Tko dobude tvu lipotu,<br/> pridobiće mene istoga,<br/> o me duše drag životu,<br/> o carice carstva moga.“<br/> &nbsp; S druge strane stoji pun slave<br/> mlad kraljević svijetle sreće;<br/> put hrabrene i gizdave<br/> Podunavke oči meće.<br/> &nbsp; Čeka gledat od nje ruke <br/> čudna djela i velika,<br/> znajuć da ona ima odluke<br/> tijem slobodit vjerenika.<br/> &nbsp; Svaka je spravna utoliko<br/> zatočnica u vrloći <br/> doć na bjenje veće priko<br/> i ukazat ke je moći.<br/> &nbsp; Polje ravno i široko<br/> sred dvije vojske mjesto je njima,<br/> a sunčano svijetlo oko <br/> svjedočit im jakos ima.<br/> &nbsp; Tuj s dva kraja vihra brži<br/> suproć konju konj se tište,<br/> i objema se kopje skrši<br/> u najprvo susretište. <br/> &nbsp; S obje strane hrlo tada<br/> viteška se sablja trže:<br/> plaho leti, jako pada<br/> gdi ju desnica snažna vrže.<br/> &nbsp; Vrh oružja gvozdobita<br/> gradi udorâc teškijeh se ore:<br/> skaču i lete iskre iz štitâ,<br/> bijela oklopja plamom gore.<br/> &nbsp; Nagli konji strjelovito,<br/> kud ih hitre ruke obrću,<br/> sjemo tamo viju se u vitô,<br/> zdesna, slijeva svud nasrću.<br/> &nbsp; Jednu snagu, jedno doba,<br/> u jednakoj sili od ruke<br/> ukazaše srca oba, <br/> ni među njim bi razluke.<br/> &nbsp; Tvrdi štiti, cijele oklopi,<br/> još izranjen nije nitko:<br/> ničije krvi još ne popi<br/> jedne kaplje gvozdje britko.<br/> &nbsp; Pune srdžbe i čemera<br/> one u sebi buče time,<br/> jak na vihru od sjevera<br/> dubje u gori posred zime.<br/> &nbsp; Na stremeni su obje stale<br/> i, ako ne izda sila mnoga,<br/> udarcom se jednim hvale<br/> svrhu donijet bjenja toga.<br/> &nbsp; Ali zamah jedno prijeti<br/> a udorac drugo ukaza: <br/> kaciga im s glave odleti<br/> s jasnom tvrđom od obraza.<br/> &nbsp; Zlato prosu, pram razveza,<br/> zasjaše oči, svanu lice:<br/> otkriše se dva viteza <br/> dvije mlađahne djevojčice.<br/> &nbsp; Jakno sunce iza oblaka<br/> draže objavi sve svjetlosti,<br/> iza oružja sviću taka<br/> dva sunca ova od liposti. <br/> &nbsp; Bez uzdaha ko ih gleda,<br/> ter mu dano gorjet ne bi,<br/> ili stvoren vas je od leda,<br/> ili srca ne ima u sebi.<br/> &nbsp; Na svanutja neufana <br/> od ljepote izabrane<br/> u obje vojske sa svijeh strana<br/> lete strijele, dažde rane.<br/> &nbsp; Nova robja, novijeh sluga<br/> odsvud vrvi množ velika,<br/> pače u vojsci vojska je druga<br/> zaplijenjenijeh ljubovnika.<br/> &nbsp; Lete oblaci od uzdahâ,<br/> od pogledâ vojske teku;<br/> svačija srca čeznu od straha<br/> da obje mlade zla ne steku.<br/> &nbsp; I toliko svak to haja,<br/> da na konjih strjelovitih<br/> sunuše se s oba kraja<br/> dvije dubrave kopja vitih. <br/> &nbsp; Sjaju sablje, dažde strile,<br/> trublje trube, konji rže,<br/> i pod silu s nagle sile<br/> djevički se boj razvrže.<br/> &nbsp; Razmeće se i zameće <br/> boj iz boja huđi i jači,<br/> i sretaju usred smeće<br/> kopja i štiti, sablje i mači.<br/> &nbsp; Na oružne buke tade<br/> gora i polje strašno zamni,<br/> nu uto sunce zgar zapade<br/> i noć skri svijet u skut tamni.<br/> &nbsp; Crna sjena put tabora<br/> Turke vrati i Poljake;<br/> ali isred njih sjâše zora <br/> s dvije bojnice lijepe i jake.<br/> &nbsp; Na tabore Krunoslava<br/> vraćaše se, nu pod silu;<br/> što ne vodi, trud joj dava,<br/> zatočnicu svu nemilu. <br/> &nbsp; A to er cijeni za istinu<br/> promijenila na njoj da bi<br/> ljubav dragu i jedinu<br/> ku joj huda sreća ugrabi.<br/> &nbsp; S tijem ufanjem još ju tjera<br/> priko polja, priko strana,<br/> otkud dobi kraj Nestera<br/> mlad kraljević cara Osmana;<br/> &nbsp; paček, buduć glas imala<br/> da Podoljem na dan prije<br/> s drugami je projahala,<br/> dokli ju nađe mirna nije.<br/> &nbsp; Ne ustavlja se čas od tijeka,<br/> brza konja sveđ udara<br/> i upoznava se izdaleka <br/> u careva poklisara.<br/> &nbsp; Jur vapije sva ohola;<br/> „Čekaj, čekaj, Sokolice!<br/> da imaš krila od sokola,<br/> ne uteče me desnice!“ <br/> &nbsp; Ali, kako bi naprijeda<br/> poklisaru carskom bliže,<br/> pozna istinu i ureda<br/> konja uspreže, kopje diže.<br/> &nbsp; Da su od mira, a ne od smeće,<br/> čeljad, kažu njoj biljezi:<br/> duge i stavne svim odeće<br/> i vrh kopja bijeli stijezi.<br/> &nbsp; Nu po oružju i po štitu<br/> i poklisar nju otkriva <br/> za bojnicu glasovitu<br/> cara na boj ka poziva.<br/> &nbsp; Spomenjuje nje velika<br/> i hrabrena bojna dila,<br/> i od njegovijeh svih konjika<br/> najbržega k njoj posila;<br/> &nbsp; ki joj smerno otkri ime<br/> od careva svijetla paše,<br/> i priloži kazat s time<br/> k poljskom kralju na što iđaše.<br/> &nbsp; Uputi se naprijed tade<br/> zatočnica plemenita,<br/> i u misô joj tajčas pade<br/> da za draga svoga pita.<br/> &nbsp; Pak ustavi konja dobra, <br/> slacijeh usti ruse otvori<br/> i u besjedu blagu obra<br/> s poklisarom da govori.<br/> &nbsp; Ki buduć se poklonio<br/> njoj i ona opet njemu, <br/> i u način se drag i mio<br/> otkrio dvoran ovi onemu,<br/> &nbsp; bojna uzdahnu djevojčica<br/> i ne može skrit poraza,<br/> zasveda raj lijepi od lica <br/> i od oči sunce ukaza,<br/> &nbsp; veleć: „Čuo si, može biti,<br/> pripovijedat ime moje,<br/> i mogô si još viditi<br/> ovijeh ruka djelo koje;<br/> &nbsp; Ali ne znam ču li ikada<br/> koliko je privelika<br/> boles ka mi srce jada<br/> s ropstva draga vjerenika;<br/> &nbsp; er u ropstvu nije pravom<br/> svezan uzom da sad hodi<br/> tko slobodan s mnogom slavom<br/> rodio se da gospodi.<br/> &nbsp; Neka trpi jaram teški<br/> tko ga obiknu više vrata: <br/> vitezovi drže leški<br/> njih slobodu dražu od zlata.<br/> &nbsp; Zato molim tvu dobrotu<br/> da mi odgovor istin poda:<br/> gdje je, ako je u životu, <br/> moj Korevski vojevoda?“<br/> &nbsp; Odgovori paša znani:<br/> „O bojnice svijetla imena,<br/> u kom mjestu, u koj strani<br/> nije tva slava razglašena? <br/> &nbsp; Tve je ime proletjelo<br/> i gdje svijetlo sunce gleda,<br/> tve viteško svako djelo<br/> za čudo se svud spovijeda.<br/> &nbsp; Uzô bih ti bolje glase <br/> od viteza kazat tvoga;<br/> žive, nu na nj stavila se<br/> s tvrdom stražom pomnja mnoga.<br/> &nbsp; Za dobro imaj, o gospoje,<br/> ako rečem što je istina:<br/> svijetlo i drago sunce tvoje<br/> sred tamnice krije tmina,<br/> &nbsp; i izdno jame, u koj sada<br/> trpi muke sveđ nemile,<br/> nije ufanja moć ikada <br/> slobodit ga s nijedne sile.“<br/> &nbsp; Trudno podnije dikla lijepa<br/> što začula ovdi bîše,<br/> i taka ju boles cijepa<br/> da ne uzdiše neg izdiše.<br/> &nbsp; Ne ima vlasti da ustavi<br/> na očiju grozne suze;<br/> poklisara tim ostavi<br/> i put drugdje slijedit uze.<br/> &nbsp; Sram je slavnu zatočnicu<br/> i u mnogoj je stoga muci,<br/> da joj vidi plač na licu<br/> tko joj gleda mač u ruci.<br/> &nbsp; Tako naprid sama slidi<br/> i, umnažajući nepokoje,<br/> drugo uza se vik ne vidi.<br/> neg s uzdasim suze svoje. {{Navigacija1|Osman|4. pjevanje|6. pjevanje}} [[Kategorija:Osman]] 372 950 2006-06-27T22:21:57Z Demicx 7 {{Navigacija1|Osman|5. pjevanje|7. pjevanje}} ==Šesto pjevanje== &nbsp; Krunoslava, pokli upazi<br/> sred guste se svim dubrave,<br/> gdi kladenac tih izlazi<br/> vrh cvjetica i vrh trave,<br/> &nbsp; s viteškoga konja skoči<br/> i, ušto uze da se boli,<br/> iz kladenca svijetlijeh oči<br/> rijeke od groznijeh suza proli;<br/> &nbsp; ter svakako neka otkrije<br/> tešku muku ka ju mori,<br/> iz srca uzdah vruć podrije<br/> i žalosno progovori:<br/> &nbsp; „Prem se htjelo mrtvoj meni<br/> mjesto ovako gluho i pusto,<br/> da me tmine združe sjeni<br/> ke prostira dubje gusto.<br/> &nbsp; Gdi si, o sunce mojijeh dana,<br/> vjereniče gdi si mili?<br/> o mâ željo uzdisana,<br/> u životu, jaoh, jesi li!<br/> &nbsp; O životu moj jedini,<br/> ja bez tebe nijesam živa,<br/> ako u mrkloj s tobom tmini<br/> srce i dušâ mâ pribiva.<br/> &nbsp; Nu se od mene smrt ne plače -<br/> mrem bez duše po razlogu -<br/> neg što tebe, slatki brače,<br/> sloboditi još ne mogu.<br/> &nbsp; Ali jaoh, što ću da sve drago<br/> kamenje se moje broji,<br/> ako, vajmeh, pravo blago<br/> u tuđijeh mi rukah stoji?<br/> &nbsp; Što mi valja zlato ino<br/> i bogastvo neizrečeno,<br/> ako zlato moje istino<br/> pod zemljom je zatvoreno?<br/> &nbsp; Čemu je da sam ja gospoja<br/> podunavskim nad narodi,<br/> ako je u ropstvu duša moja<br/> ka životu mom gospodi?<br/> &nbsp; Što mi sunce od istoči<br/> s bijelijem danom mladoj siva,<br/> ako sunce mojijeh oči<br/> vječne noći tmina skriva?<br/> &nbsp; Ali, vajmeh, mâ svijes gdi je? <br/> što besjeda moja pravi?<br/> Kako vječni dan tu nije<br/> svijetlo sunce gdi boravi?<br/> &nbsp; Dan je, ali iza oblaka<br/> od kamenja ledenoga<br/> proć goruća nadvor zraka<br/> vik ne može sunca moga.<br/> &nbsp; O kamenje svijem čestito,<br/> miri srećni i blaženi<br/> sred kijeh sunce sja skrovito <br/> kim dan svanut može meni!<br/> &nbsp; Ah, da mi je željnoj moći,<br/> pticom bih se satvorila<br/> za ubrzo leteć doći<br/> sred vašega mrazna krila! <br/> &nbsp; Nu kada mi toj se brani,<br/> a vi mi ste nadaleče,<br/> miri visoko obzidani<br/> sred kijeh sunce me istječe,<br/> &nbsp; daj primite, svijetli miri,<br/> druzijem puni tmine i straha,<br/> dušu ku mi želja tiri<br/> na krilijeh od uzdaha!<br/> &nbsp; Ali, tužna, gdi se bolim?<br/> što govorim? s kijem besidim? <br/> Kamenju se gluhom molim,<br/> ni daleče ke ne vidim.“<br/> &nbsp; Zatrvljena zatočnica<br/> svoje ovako tužbe svrši<br/> i čuvene od vjetrica<br/> ki oko nje tiho prši.<br/> &nbsp; Čim u smeći i u plaču<br/> tako tuži dikla mlada,<br/> glas iz luga jedan začu<br/> gdi se u gorske dipli sklada, <br/> &nbsp; kojijem pastijer u dubravi,<br/> budeć slavja da š njim začne,<br/> zvaše vilu, ka ga stravi,<br/> iz pojate sve divjačne.<br/> &nbsp; Biješe ovako on poklikô:<br/> „O Rumenko mâ ljubljena,<br/> sad na dubju gdi je lis nikô<br/> i dubrava sva je zelena,<br/> &nbsp; čemu sama ti u svrsi<br/> huda i prika mom životu<br/> od kamena kažeš prsi,<br/> kriješ rajsku tvu lipotu?<br/> &nbsp; Uz ovčicu milu svoju<br/> mlad jaganjčić travu pase;<br/> golub, na ku letne hvoju, <br/> golubicu gleda uza se;<br/> &nbsp; a ti sama od pastira<br/> verna tvoga dalek hodiš,<br/> ni ćeš da š njim pokraj vira<br/> vjenčac viješ, tančac vodiš.<br/> &nbsp; Ah, tva mlados sama utječe<br/> od Miljenka tvoga verna,<br/> a životu mom daleče<br/> sama je lipos tva zamerna.<br/> &nbsp; Jeda ti je mc gorjenje<br/> skrovno i moji tešci trudi,<br/> ter ti ne znaš što zna stijenje,<br/> dubje, zvijeri, ptice i ljudi?<br/> &nbsp; Nut jaganjčić gdi moj veči<br/> igrajući od veselja,<br/> veleć: 'Ostav' tužne riječi:<br/> blizu je tebe tvoja želja!'<br/> &nbsp; Ah, obrati na me, brače,<br/> slatki pogled tvoj veseli,<br/> ter viđ kô me srce plače,<br/> čim svu dušu tebe želi.<br/> &nbsp; O Rumenko, rumenija<br/> od rumene zore meni,<br/> čuj slavice pjevat, gdi ja<br/> zovem ures tvoj ljubljeni!<br/> &nbsp; Vidjeli su, mnim, vidjeli<br/> tvu lipotu izdaleče,<br/> tere scijene danak bijeli<br/> da im iz tvoga lica istječe.<br/> &nbsp; Vrh mene ovo listje pita', <br/> razbirajuć svaku granu,<br/> s moga ognja vjekovita<br/> kako mnokrat zgorje i planu.<br/> &nbsp; Jak uzdrži pticu veska,<br/> kom tanahan prut se oblijepi, <br/> tako svjetlost tva nebeska<br/> mene kroz svoj pogled lijepi.<br/> &nbsp; Tim se mlados tva ne srči<br/> da ju pastir gorom slidi:<br/> viđ gdi stado sve me trči<br/> da tvoj ures rajski vidi.“<br/> &nbsp; Prista pastir, a bojnica,<br/> obilnije roneć suze<br/> niz rumena svoja lica,<br/> ovako opet tužit uze: <br/> &nbsp; „Drag ti je život i pun sreće,<br/> jaoh, ovoga sad pastira,<br/> ako svoje kratke smeće<br/> sreta ufanjem duga mira.<br/> &nbsp; Žalosne ti me su tuge <br/> i dni puni, vaj, skončanja,<br/> ako donijet tužbe duge<br/> ne mogu mi kratka ufanja.<br/> &nbsp; Blizu je njega željna vila,<br/> s ke mu stravljen život vene, <br/> a jedina ljubav mila<br/> nadaleče stoji od mene.<br/> &nbsp; Njega iz dubja lipos draga<br/> sliša sve što moli i prosi;<br/> meni u sjenah dubja blaga <br/> plahi vjetar riječi nosi.<br/> &nbsp; On svanutjem zornim bilim,<br/> noćnijem tminam ja se opstiram;<br/> on ufanjem žive milim,<br/> bez ufanja ja umiram; <br/> &nbsp; on će brzo najčestitiji<br/> u ljubavi rijet se moći,<br/> a nesreće me na sviti<br/> vik na svrhu neće doći.“<br/> &nbsp; Slidila bi tužbe ove<br/> i još lijepa Krunoslava,<br/> nu joj donese misli nove<br/> časna ljubav, bojna slava.<br/> &nbsp; Na oružje da gane se<br/> Podunavka dikla mlada,<br/> bojna slava njoj donese<br/> misô u pamet ovu tada:<br/> &nbsp; „Ti li u tužbi i u plaču,<br/> o hrabrena zatočnice,<br/> pitaš pomoć, a ne u maču<br/> ki sred tvoje stoji desnice?<br/> &nbsp; Ti, ka za čâs bojne slave<br/> ustručala vik se ne bi<br/> među zmije, među lave<br/> usrnuti pri potrebi?<br/> &nbsp; Tvoj vjerenik sužan osta<br/> i uza mu se na vrat stavi,<br/> a ti cviliš jak priprosta<br/> pastirica u dubravi?<br/> &nbsp; Na ku išteš bolju zgodu<br/> da tvoj život igda odrediš,<br/> ako sad ga za slobodu<br/> vjerenika tvoga štediš?<br/> &nbsp; Probudi se tim, probudi!<br/> Nedobitna gdi je tva sila?<br/> Ona ista drug ti budi<br/> ka si druzim vazda bila!<br/> &nbsp; Platit rijekom turske krvi<br/> svaku suzu tijem poteži:<br/> tjeraj, stiži, meći, rvi, <br/> sijeci, plijeni, pali i žeži!<br/> &nbsp; Koji miri, straža koja<br/> desnici se tvôj će opriti?<br/> S bojnom slavom sila tvoja<br/> jaka je pakô pridobiti.“<br/> &nbsp; Ali ljubav časna opeta<br/> s mislim drugom tad ustaje,<br/> i od pogube boja kleta<br/> obratit ju ne pristaje:<br/> &nbsp; „Djevojčice, veleć, mlada, <br/> pod oružjem da li spravi<br/> sred turskoga Carigrada<br/> slobodu iskat tvôj ljubavi?<br/> &nbsp; Kud te vodi plaha želja?<br/> Da si od ognja sva goruća,<br/> nijesi mnoštvu neprijatelja<br/> jedna odolit ti moguća.<br/> &nbsp; A ne možeš bit dovika<br/> nečuvena ni vidjena,<br/> ako oteti vjerenika<br/> s oružjem si pripravjena.<br/> &nbsp; Tvrde mire kim se jama<br/> tve svitlosti obgradila<br/> oboriti ne mož sama,<br/> priletit ih ne imaš krila.<br/> &nbsp; Čuvaj, ušto hoć pod silu<br/> sloboditi tkoga ljubiš<br/> da slobodu tvoju milu<br/> i života ne izgubiš!<br/> &nbsp; Ah, ne truni dni nezrele! <br/> Znaš vjerenik tvoj ljubljeni<br/> da tvoj život veće vele<br/> neg svoj isti ljubi i scijeni.<br/> &nbsp; Kada smrt bi tvu začuo,<br/> ako ne sâm od sve ruke,<br/> oni čas bi poginuo<br/> od žalosti i od muke.<br/> &nbsp; Tim tvoj slavni život hrani<br/> na vremena svjetlja i bolja,<br/> s tobom vitez tvoj izbrani<br/> kad sred rodnijeh bude polja.<br/> &nbsp; A uputi se mirna veće,<br/> mješte krvi zlato trati;<br/> kad slobodi mož bez smeće<br/> vjerenika, ne išti rati!<br/> &nbsp; Znaš da turska ćud za zlatom<br/> po naravi hlepi i gine,<br/> a gospojom svim bogatom<br/> tebe kažu nad sve ine.<br/> &nbsp; Zlato i blago zato skupi<br/> i u Carigrad pođi s time,<br/> vjerenika ter otkupi,<br/> dokli imaš zgodno vrime!“<br/> &nbsp; Posljednja ova misô dobra<br/> mladici se mudroj vidi;<br/> tim na konja skoči i obra<br/> da put miran mirna slidi.<br/> &nbsp; Za slobodit svoga draga<br/> ona u malo skupi danâ<br/> vele zlata, vele blaga<br/> i kamenja izabrana.<br/> &nbsp; S ugaršticom zaruđenom,<br/> u ugarskoj u haljini,<br/> ugarskim se zove imenom<br/> i Ugričić mlad se čini;<br/> &nbsp; tere tako priobučena<br/> iz rodnijeh se strana dijeli,<br/> i do malo prem vremena<br/> u Carigrad dođe bijeli.<br/> &nbsp; Gdi došavši u dvor hodi<br/> česarova poklisara,<br/> s mnogom željom da oslobodi<br/> ljubljenoga gospodara.<br/> &nbsp; Skrovno ište, hitro pita<br/> za njegovo bitje svudi;<br/> ili s varke, ili s mita,<br/> što je začela, steći žudi.<br/> &nbsp; Uto i Osman car mogući<br/> svim veliku želju ćuti,<br/> glas od mira čekajući <br/> s poljačkijem kraljom čuti.<br/> &nbsp; S mnogom mislim cića toga,<br/> što je plahos svâ zaliha,<br/> cijeni i sudi da je od svoga<br/> poklisara lijenos tiha.<br/> &nbsp; Vas dan, pače još pokoje<br/> sebi i druzim noćne smeta<br/> pitajući: „Gdje je? što je?<br/> čeka li se brzo opeta?“<br/> &nbsp; Ali u njemu bez uzroka <br/> pohlepa ova prešna nije;<br/> sveđ bo misli put Istoka<br/> da se dijelit bude prije.<br/> &nbsp; Dilje od vijeka čase zove,<br/> sprave od puta sveđ poteži,<br/> i u pameti misli nove<br/> sveđ od većijeh želja vriježi.<br/> &nbsp; Nije mu dosta što nareče,<br/> kad u Istok budi otiti,<br/> da će izbliza i izdaleče<br/> vernih vitez množ skupiti,<br/> &nbsp; tere š njima bez krsmanja<br/> spahoglane, janjičare<br/> od turskog vojevanja<br/> na zakone vratit stare;<br/> &nbsp; nu od plahosti steruć krila<br/> vas svijet veće priletiva,<br/> s namišljenih tere sila<br/> sve podlaga i dobiva.<br/> &nbsp; Jur po moru i po suhu <br/> nedobitan s mislim hodi,<br/> i za sobom u posluhu<br/> Zapad i Istok združen vodi.<br/> &nbsp; Od Persije silna kralja<br/> najprije dobit odlučuje<br/> i kraljevstva sva ostala<br/> ka po glasu slavit čuje.<br/> &nbsp; Slavnoj španjskoj kruni opeta<br/> on se uzda vrha doći<br/> i česarstvo od sva svijeta<br/> pod silu joj otet moći.<br/> &nbsp; Na česara njemačkoga<br/> još oružje mnogo spravlja<br/> i pod sablju carstva svoga<br/> s podložnim ga pucim stavlja.<br/> &nbsp; Ni s franačkijem kraljom pazi<br/> vjeru davno uhićenu;<br/> i na njega sabljom slazi<br/> u krstjanskom raspu općenu.<br/> &nbsp; Pak s izborom od junakâ<br/> ka uzmnoži bojne sprave,<br/> misli udrit na Poljaka<br/> i dignut mu krunu s glave.<br/> &nbsp; Ah, saviše pršeć mlače,<br/> dobrzo ti zaboravi<br/> boj poljački, gdi najjače<br/> tve viteze mrtve ostavi!<br/> &nbsp; Jeda ne znaš ti po dilu,<br/> što spovida svudi slava,<br/> nedobitnu vlas i silu <br/> kraljevića Vladislava?<br/> &nbsp; Spomeni se i svjedoči -<br/> sram ostavi pri istini -<br/> kolik rasap na tve oči<br/> od vojske ti on učini.<br/> &nbsp; Koliko li kraj Nestera,<br/> mimo ljustvo sve ostalo,<br/> paša ti je i vezijerâ<br/> od njegove ruke palo;<br/> &nbsp; isprid mača kad njegova,<br/> gdi krv rijekom odsvud teče,<br/> priko ubjenijeh vitezova<br/> jedva s glavom živ uteče.<br/> &nbsp; Vito kopje, štit pereni,<br/> britka sablja, desna ruka <br/> kraljević je prihrabreni<br/> krstjanskoga svega puka.<br/> &nbsp; Nu što velim, care Osmane?<br/> I ti poznaš isti opeta<br/> da Vladislav zdrži obrane <br/> od krstjanstva svega svijeta.<br/> &nbsp; Samoga se njega bojiš,<br/> od samoga njega predaš;<br/> bez pokoja zato stojiš,<br/> poklisara čim izgledaš, - <br/> &nbsp; poklisara koga odavna<br/> s mnozim darim ti poslô si,<br/> da u njegova ćaćka slavna<br/> žuđeni ti mir isprosi.<br/> &nbsp; Ali čim car ne pristaje<br/> smione misli umnažati,<br/> želja u njemu sveđ vruća je<br/> poklisar mu da se vrati.<br/> &nbsp; On u sebi sumnji veće<br/> od njegova duga hoda<br/> da uzrok drugo biti neće<br/> negli koja huda zgoda.<br/> &nbsp; Tim vapije: „Gdi se dio?<br/> Poljak toli nije daleko!<br/> Ili se je utopio, <br/> ili ga je tko posjekô.“<br/> &nbsp; I tako ga toj pristraša,<br/> da misleći u dne i u noći<br/> ne čini ino neg upraša:<br/> „Gde bit može? kad će doći?“<br/> &nbsp; Nu još želju kažuć istu,<br/> dokli čuje, ne ima mira,<br/> Kazlaraga u kom mistu<br/> gospođe mu lijepe izbira.<br/> &nbsp; Ki od poludna i od istoči <br/> jur budući prošô kraje,<br/> kupeć lipos, od svijeh oči<br/> ka žuđena najdraža je,<br/> &nbsp; iz razlicijeh mjesta ote<br/> množ svijetlijeh djevojčica,<br/> od kih svaka cjeć lipote<br/> dostojna je bit carica;<br/> &nbsp; ter s mlađahnijem njima doje<br/> na kraj mora najposlije<br/> gdi bi njegda grad od Troje - <br/> bi, zašto ga sada nije. {{Navigacija1|Osman|5. pjevanje|7. pjevanje}} [[Kategorija:Osman]] 373 951 2006-06-27T22:22:29Z Demicx 7 {{Navigacija1|Osman|6. pjevanje|8. pjevanje}} ==Sedmo pjevanje== &nbsp; Pri moru uprav srpskih strana,<br/> u pržinah pusta žala<br/> leži Troja ukopana,<br/> od grčkoga ognja pala;<br/> &nbsp; slavna Troja, ka je svime<br/> njegda Istokom gospodila,<br/> a sad ino nije neg ime<br/> nakon sebe ostavila.<br/> &nbsp; Gdi su miri, gdi su dvori?<br/> Nije zlamenja od ničesa:<br/> što ognju osta, vrijeme obori<br/> i pohara i poplesa.<br/> &nbsp; Samo jošte nedaleče<br/> Simeonte rijeka sama<br/> s malo vode jedva teče<br/> i ona usahla s davnijeg plama;<br/> &nbsp; a polak nje gora Ida<br/> u vidjenju svome zdrži<br/> uspomenu od Parida,<br/> koga oganj Troju sprži.<br/> &nbsp; Ah, kud, plahi mlače, poje,<br/> na ki li se put poteži,<br/> kroz gorjenje neka tvoje<br/> u pepelu Troja leži?<br/> &nbsp; O mladosti, bez razloga<br/> i razbora, viđ, tko hodi,<br/> na što plahos tvoja mnoga<br/> dovodi ga i navodi!<br/> &nbsp; Biješe danica objavila<br/> jur svanutje dana bijela, <br/> i istekla zora mila<br/> s vijencem rusa oko čela,<br/> &nbsp; kad za brodit sinje more<br/> s djevojčicam ke ga slide<br/> Kazlaraga u istok zore<br/> na korablju zlatnu uzide.<br/> &nbsp; Šlje otole na sve strane,<br/> da se otok svaki ophodi,<br/> s druzijem plavim crnce uzdane,<br/> a on uprav more brodi.<br/> &nbsp; Gleda k stranam sjevernime<br/> tijesna mora val nablizu<br/> komu Ele poda ime,<br/> kad na očiju zginu Frizu,<br/> &nbsp; i kojemu još njekada<br/> posluh uči Kserse smioni,<br/> vrhu njega bjena kada<br/> môs veliki on nasloni.<br/> &nbsp; Ah, nesvijesna oholasti,<br/> kud se nijesi ti prostrla!<br/> Da li scijeniš tvojom vlasti<br/> srdžbe ukrotit mora vrla?<br/> &nbsp; Vrla mora ki gradove<br/> i kraljevstva cijela ždere,<br/> kada skoči na valove<br/> i izide iz sve mjere.<br/> &nbsp; Leandro mladac zatravljeni,<br/> gizdav mimo sve ostale,<br/> slideć sve vil zrak ljubljeni<br/> njegda plova ove vale;<br/> &nbsp; nu srditi val zaklopi<br/> njegove oči plahom silom,<br/> usred puta kad ga utopi<br/> prikom vlasti i nemilom.<br/> &nbsp; On se molit za slobodu <br/> vjetru i moru tad ne krati,<br/> da prinese u pohodu<br/> a utopi ga u zavrati.<br/> &nbsp; Ali ušto molit uze<br/> gnjevno more, vjetre plahe<br/> prolijevajuć grozne suze,<br/> podirajuć česte uzdahe,<br/> &nbsp; uzdasi mu vjetar veći<br/> a suzami more uzrasti;<br/> tim on, ištuć smrti uteći,<br/> sam ju srete svojom vlasti.<br/> &nbsp; Iza otoka od Teneda<br/> crni se aga uto izvaža,<br/> ki skri grčke plavi i ne da<br/> da ih trojanska vidi straža.<br/> &nbsp; Leno i Lezbo mimohodi<br/> i upravlja put na Šio,<br/> ki doskora u slobodi<br/> sam je sebi gospodio.<br/> &nbsp; Šlje po otocih na sve strane<br/> djevojčice da izbiraju<br/> s druzim plavim crnce uzdane,<br/> a on brodi željnom kraju.<br/> &nbsp; Na otok slazi, u grad ide;<br/> plaču matere, oci blijede,<br/> ušto način nać ne vide<br/> da im djece ne odvede.<br/> &nbsp; Ter slobodu izgubljenu<br/> naricati svak počinje,<br/> veleć: „Da li carskom plijenu <br/> rađaćemo mi robinje?<br/> &nbsp; Ah, sve imanje nije li dosta,<br/> ke se od nas za inih stjeca,<br/> teža sila da ne posta<br/> od ke nam se grabe djeca?<br/> &nbsp; O žalosti plačna svima!<br/> Vaj, nevolje gdi su ove:<br/> svoju istu, jaoh, druzima<br/> djecu rađat za robove;<br/> &nbsp; i pun vaja i pun smeće <br/> bit usiljen s teške službe<br/> u porodu im činit veće<br/> negli u smrti plače i tužbe!<br/> &nbsp; Može li se s huđe zgode<br/> ginut gorom smrti kojom,<br/> neg živeći bez slobode<br/> ne bit voljan dušom svojom?<br/> &nbsp; O slobodo slatka i draga,<br/> izvrsno te vik ne ljubi,<br/> ni poznava tvoga blaga<br/> tko te ovako ne izgubi!“<br/> &nbsp; Vodi iz plijena turska sila<br/> djevojčicâ množ izbranu<br/> od kih svaka lijepa i mila<br/> u svijetlu se rodi stanu. <br/> &nbsp; Rodjaci ih i rodice,<br/> pune tužbe, plača i vaja,<br/> skubuć vlase, grdeć lice,<br/> do samoga slijede kraja.<br/> &nbsp; Udaraju s teške muke<br/> pokraj žala odsvudije,<br/> put korablje, steruć ruke<br/> ka im porode slatke krije.<br/> &nbsp; Srce od smeće i od jada<br/> razabrati njih ne more<br/> imaju li im željet sada<br/> blage vjetre, mirno more.<br/> &nbsp; Gnjev i milos sveđ u sebi<br/> pamet vrte, svijes im viju;<br/> što bi htjeli, što li ne bi,<br/> da odlučit ne umiju.<br/> &nbsp; Ne ljubovce neg robinje<br/> scijene da će caru biti;<br/> huda misô tim počinje<br/> u srcih se njih buditi.<br/> &nbsp; Žele s misli hude ove<br/> da plah vjetar dme s planina,<br/> da more udre na valove<br/> i da proždre svih pučina.<br/> &nbsp; Ali od želje hude ovako<br/> bježi opeta srce ureda,<br/> i, ako razlog hoće tako,<br/> milos brani, ljubav ne da.<br/> &nbsp; Crni se aga diže iz Šija,<br/> i nalijevo čim se vozi,<br/> Samo, Andro, Ikarija<br/> i otoci mu stoje mnozi -<br/> &nbsp; slavni otoci, od kih hvalâ<br/> čte se puna pisma stara,<br/> sad neznana mjesta ostala<br/> s malo stada odizgara.<br/> &nbsp; Delo svijetli, otkli svitu<br/> danja i noćna svjetlos usta;<br/> tamni diku glasovitu<br/> prazan otok, zemlja pusta.<br/> &nbsp; Vrhu mjesta suha i gola<br/> obilježja crkve nije,<br/> na zavjete boga Apola<br/> gdje iđaše vas svijet prije;<br/> &nbsp; neg što na glas prazne jame<br/> iz pustoši k svakom kraju<br/> zamnivaju, i one same<br/> odgovore mukle daju.<br/> &nbsp; Među otocim k lijevoj strani,<br/> od kih aga množ zamijera, <br/> udalek su raspršani<br/> Naso, Paro i Čitera -<br/> &nbsp; Naso, gdi svu crkvu imaše<br/> njegda Bako bog veseli;<br/> Paro, otkle resijaše<br/> carske dvore mramor bijeli;<br/> &nbsp; Pafo i Gnido jur božici<br/> od ljeposti posvećeni,<br/> a u otočnoj jedva slici<br/> sad neplodni svim kameni; <br/> &nbsp; Čitera, ka od ljubavi<br/> lijepoj majci ime poda,<br/> sad sve u grmu i u travi<br/> stijenje obraslo usred voda.<br/> &nbsp; Gdje stan pucim bi vrijednime, <br/> tuj sad pastir ovce svraća;<br/> ah, koliko može vrime<br/> ke s godištim sve privraća!<br/> &nbsp; Slidi i obraća crnac veće<br/> mimo Širo jedra bila,<br/> gdi man kriše ženske odeće<br/> domišljatom Grku Akila -<br/> &nbsp; silna Akila, kom svi puci<br/> ime u slavnu čuše glasu,<br/> a njegovi sad unuci<br/> zemlju težu, stada pasu.<br/> &nbsp; Tako sreća svim puziva<br/> u promjeni vječnijeh doba<br/> promjenivat sveđ uživa<br/> roba u kralja, kralj u roba.<br/> &nbsp; Jedri hadum i ostaje<br/> na desnu mu Gora Sveta,<br/> od starijeh Etos ka je<br/> bila u davna zvana ljeta.<br/> &nbsp; Kon Olimpa jošte gleda<br/> Peleo i Osa gdi se izmiče,<br/> od kojih se pripovijeda<br/> da u nebo vrh im tiče.<br/> &nbsp; Brda priklona i nizoci<br/> brijezi su ovo svekoliko, <br/> glasovitu nu pisôci<br/> uspeše ih na toliko.<br/> &nbsp; U pismijeh uzrastiše<br/> male ovako stvari u sebi;<br/> a velike se izgubiše, <br/> er ko će od njih pisat ne bi.<br/> &nbsp; Riječ je kô se bijehu ljudi<br/> gorostasni jur propeli<br/> pod oružjem, u požudi<br/> da bi nebo Jovu oteli.<br/> &nbsp; Oni od ovih postaviše<br/> jednu vrhu druge goru,<br/> neka uzidu na najviše<br/> od nebesa strane goru.<br/> &nbsp; Ali Jove, za strt njima<br/> svim nesvijesno ovu misô,<br/> ognjevitijem treskovima<br/> oni čas je satarisô.<br/> &nbsp; Na veliko svačije smjenje<br/> osta u temu izgled tada:<br/> tko visoko prem se penje<br/> da nizoko sasma pada.<br/> &nbsp; Nu dočime sinje vale<br/> crnac brodi mora ovega,<br/> od njegove družbe ostale<br/> sve korablje sretoše ga,<br/> &nbsp; ke otoke nebrojene<br/> mora Edžea prošle bijehu<br/> i jur k njemu put Atene<br/> vraćahu se u pospjehu.<br/> &nbsp; U staroga luku grada,<br/> koga davnje slave rese,<br/> š njima svijem združen tada<br/> Kazlaraga uveze se.<br/> &nbsp; S djevojčicam na kraj side,<br/> i u malo opet danâ<br/> sve države on obide<br/> od razlicijeh grčkijeh strana,<br/> &nbsp; pazeć mjesta oko sebe<br/> gdi u stara bi vremena<br/> Atene, Argo, Sparta i Tebe<br/> i Korinto i Mičena.<br/> &nbsp; Sedam slavnih razumnika<br/> države ove porodiše,<br/> od kih ufat nije dovika<br/> dohititi znanjem više.<br/> &nbsp; Svako mjesto ovo poda<br/> još za vječnu diku svoju<br/> množ hrabrenijeh vojevoda,<br/> nedobitnijeh sveđ u boju. <br/> &nbsp; Od kriposti stare ostalo<br/> ni imena sad tu nije:<br/> s gradovima je znanje palo<br/> i sva slava ka bi prije.<br/> &nbsp; O bjeguće sasma vrime! <br/> o nekrepka srećo odveće!<br/> Koja stvar se pod vašime<br/> promijeniti silam neće?<br/> &nbsp; Ah, jesi li ti, o slavna<br/> grčka zemljo, ona mati<br/> plod čestiti ka odavna<br/> od razuma dat ne krati?<br/> &nbsp; Porodi li njegda one<br/> ti mudrace glasovite<br/> ki nauke i zakone <br/> ostaviše plemenite?<br/> &nbsp; Sinovi li tvi se glase<br/> vitezi oni i junaci<br/> ki Istok stavit vas poda se<br/> s malijem vojskam biše jaci? <br/> &nbsp; Ti li si ona puna hvale<br/> koja cića znanja tvoga<br/> zvaše puke sve ostale<br/> bez razbora i razloga?<br/> &nbsp; Ah, obrati sad se na te<br/> i nevoljno bitje pazi:<br/> nevjerstvu su starom plate<br/> sadanji ovi tvi porazi.<br/> &nbsp; Eto veće nigdje u tebi<br/> osobita nije vladanja;<br/> sama ostaješ ti pod nebi<br/> bez oružja i bez znanja.<br/> &nbsp; Porušena u crnilu<br/> veći dio ležiš pusta,<br/> izgubila buduć silu<br/> i od ruka i od usta.<br/> &nbsp; Sloboda se tva ponizi,<br/> dobro ti je svako oteto;<br/> za vrat drži te u verizi<br/> samosilje tursko kleto.<br/> &nbsp; Ali sva zla ova huda<br/> koja trpiš sužna tako<br/> od višnje su pravde osuda<br/> na živjenje tve opako.<br/> &nbsp; Nevjerstvom se tvojijem boli<br/> i nariči š njega jade,<br/> jer pedepsa s neba, koli<br/> lakše ide, teže páde!<br/> &nbsp; Jezdit crnac ne pristaje<br/> priko ravne Livadije,<br/> i slijeva mu more ostaje<br/> od Korinta zvano prije,<br/> &nbsp; koga kraju nadaleče<br/> od Priveze vali stoje,<br/> Zapad i Istok gdje doteče <br/> na pomorske dvakrat boje.<br/> &nbsp; Tuj u doba starijeh ljeta<br/> Markantonija razbi Agusto,<br/> čim za dobit carstvo od svijeta<br/> svaki od njih biješe ustô -<br/> &nbsp; Markantonija, ki se obrati<br/> svôm korabljom i pobježe,<br/> kad s ognjene odsvud rati<br/> najvećma se more užeže.<br/> &nbsp; O istočni vojevoda,<br/> ti ne bježa tad neg slidi<br/> tvoj plam slatki priko voda<br/> ki nadalek letjet vidi.<br/> &nbsp; Rimskijeh plavi množ moguća<br/> nije tebe pridobila<br/> nego tvoja pobjeguća<br/> Kleopatra lijepa i mila.<br/> &nbsp; Pri carici srca tvoga<br/> svega svijeta carstvo ostavi,<br/> ter ljubovnik bolji stoga <br/> neg vojevoda ti se objavi.<br/> &nbsp; Na istom mjesti s mnogom vlasti<br/> skoro vitez španski izbrani<br/> turskom krvi more omasti<br/> i krstjanstvo sve obrani; <br/> &nbsp; on na moru Turke pobi<br/> i ima dobit vječne slave,<br/> a na kopnu ti ih pridobi,<br/> o prislavni Vladislave.<br/> &nbsp; Nu glas više s bojne zgode <br/> od imena leti tvoga,<br/> jer on carske vojevode<br/> a ti razbi cara istoga.<br/> &nbsp; Ali crnac, kô sve prođe<br/> grčke strane bliže i dalje,<br/> uputi se prešno i dođe<br/> na ravnine od Farsalje,<br/> &nbsp; gdi u vremena njegda stara<br/> boj veliki oni posta<br/> od Pompea do Čezara,<br/> svemu svijetu štetan dosta.<br/> &nbsp; Velikoga ovdi Rima<br/> vijeće i Istok vas ujedno<br/> carstvu od svijeta među njima<br/> učiniše grlo jedno,<br/> &nbsp; da slobodi rodna grada<br/> silni Čezar glavu odsiječe,<br/> ki tu s pucim od Zapada<br/> na domaći boj isteče.<br/> &nbsp; Ovdi pobjeni i dobiti<br/> Rimljani oni slavni biše<br/> ki narode sve na sviti<br/> i pobiše i dobiše.<br/> &nbsp; Njih sloboda š njih poginu;<br/> i to nesklad hudi uzroči, <br/> kad zet svekru, otac sinu<br/> a brat bratu protiv skoči.<br/> &nbsp; Njima nijedna vlas pod nebi<br/> vik ne može doći vrha:<br/> oni od raspa sami sebi<br/> početak su bili i svrha.<br/> &nbsp; Tako davnji dub, ki žile<br/> utvrdi odvik sred planina,<br/> krepak stoji na sve sile<br/> plasih vjetâr, zlih godina;<br/> &nbsp; usred njega ali kade<br/> malahan se crv zavrže,<br/> podgrize ga i, da pade,<br/> tegota ista svâ ga vrže.<br/> &nbsp; Ah, da je proklet tko zameće<br/> u rodnomu nemir gradu<br/> i domaće vriježi smeće<br/> u zavadi i neskladu.<br/> &nbsp; Ali ovako Kazlaraga<br/> jezdeć začu glas pun slave<br/> od uresa lijepa i draga<br/> Sunčanice prigizdave;<br/> &nbsp; i kako se biješe ova<br/> djevojčica svijetla i mila<br/> sred bijeloga Smederova<br/> plemenito porodila.<br/> &nbsp; Tim čas ne hteć od umora<br/> duga puta počinuti,<br/> priko poljâ, priko gora<br/> k raškoj zemlji on se uputi, <br/> &nbsp; a poć mnozim crncim čini,<br/> da iznahode ljepos novu,<br/> po bosanskoj kraljevini<br/> i gospostvu hercegovu,<br/> &nbsp; veleći im da otprije<br/> put država tih ne idu,<br/> dokli od bližnje Arbanije<br/> mjesto svako ne obidu.<br/> &nbsp; A on s družbom svoga dvora<br/> diže se uprav put Dunava, <br/> priko polja, priko gora<br/> kud najpreči put poznava.<br/> &nbsp; Priko mjestâ, priko selâ<br/> mačedonskih uprečiva;<br/> zdesna ostaje grad mu Pela,<br/> Filipova polja sliva -<br/> &nbsp; Filipa, ki jaram stavi<br/> najprije grčkoj jur slobodi,<br/> ali većma se on proslavi,<br/> što Lesandra sina rodi,<br/> &nbsp; koga oružje i desnica<br/> prostriješe se dokraj svita<br/> priko grčkijeh svih granica<br/> i Istoka pridobita.<br/> &nbsp; Aga i ostala družba svoja<br/> na Kosovo dođe paka,<br/> glasovito polje od boja<br/> gdi ubi Miloš cara opaka.<br/> &nbsp; Ne ustavlja se na Kosovu<br/> negli uprav kroz Toplicu <br/> svrće k bijelom Smederovu<br/> za nać slavnu Sunčanicu,<br/> &nbsp; od ke, igdje put obrati,<br/> ču zamjerne i velike<br/> od liposti spovijedati<br/> jednim glasom sve jezike. {{Navigacija1|Osman|6. pjevanje|8. pjevanje}} [[Kategorija:Osman]] 374 952 2006-06-27T22:22:57Z Demicx 7 {{Navigacija1|Osman|7. pjevanje|9. pjevanje}} ==Osmo pjevanje== &nbsp; Ljepota je od naravi<br/> dar čestiti, slavno blago,<br/> gdi se sabra, skupi i stavi<br/> sve što je ugodno, milo i drago.<br/> &nbsp; Od svjetlosti višnje zraka,<br/> cvijet od raja pun uresa,<br/> dobro u kom su dobra svaka,<br/> bistri izgled od nebesa.<br/> &nbsp; Najizvrsnije Božje djelo<br/> u kom svijetu raj se otvara,<br/> gdi pram sunce, istok čelo,<br/> zvijezde su oči, lice zora.<br/> &nbsp; Od radosti i razbluda<br/> skup izbrani, skladna mjera,<br/> slatka od srca svih požuda,<br/> mila od oči svih zamjera.<br/> &nbsp; Med prislatki, ki tko kuša,<br/> čemer mu se sladak čini,<br/> blizu i dalek od svijeh duša<br/> želja i pokoj drag jedini.<br/> &nbsp; Nu moguća ova lipos<br/> s svijetlom krvi kad se združi,<br/> dvakrat veću kaže kripos<br/> da ju dvori svak i služi;<br/> &nbsp; u velikoj tere slavi<br/> leti svuda glasovita<br/> i neznane puke travi<br/> u najdaljijeh stranah svita.<br/> &nbsp; O česarska kćeri izbrana,<br/> u porodu okrunjena,<br/> ti sva vedra, sva sunčana<br/> s ljepote si i s plemena.<br/> &nbsp; Rajski ures lica tvoga,<br/> ki moć izrit nije besjedom,<br/> Vladislava prije slavnoga <br/> zanije glasom neg pogledom.<br/> &nbsp; Tim on želeć da bi stekô<br/> dragu milos prid tvim licom,<br/> kraljicom te svôm narekô<br/> i ljubljenom vjerenicom.<br/> &nbsp; Ali dočim nî daleče<br/> namijenjeni tvojoj sreći,<br/> iz sjevera ter ti istječe<br/> sunce bijeli dan noseći,<br/> &nbsp; tva ljepota rajska prosti, <br/> mala ptica s tanke hvoje<br/> ako istočnoj tvôj svjetlosti<br/> iz dubrave pjesni poje.<br/> &nbsp; Kraljeviću vjereniku<br/> veće istočni car zavidi<br/> pleme i lipos tvu veliku<br/> neg svu dobit s ke još blidi:<br/> &nbsp; steć bo može on na svitu<br/> izgubljenu slavu u boju,<br/> nu lipotu plemenitu<br/> ne vik naći kako tvoju.<br/> &nbsp; Pod zvjezdami tvoga uresa<br/> nije bilo ni će biti:<br/> jedno je sunce vrh nebesa,<br/> jedna je lipos tva na sviti.<br/> &nbsp; Otmanović tim zaludu<br/> poslô je iskat svuda sebi<br/> dad caricu naći budu,<br/> o kraljice, sličnu tebi.<br/> &nbsp; S tvojijem drazijem natjecati<br/> u svem se ište; ali neće<br/> u ljubovcah on imati<br/> neg u oružju bolje sreće.<br/> &nbsp; Sila mu je da izgubi,<br/> i inako moći nije:<br/> tako u lijepoj sada ljubi<br/> kako u vrlom boju prije.<br/> &nbsp; Jur je došô Kazlaraga<br/> k Smederevu bijelu gradu<br/> za iznaći kćer Ljubdraga, <br/> Sunčanicu lijepu i mladu.<br/> &nbsp; Svijetla je ova djevojčica<br/> od koljena despotskoga:<br/> vid žuđeni i zenica<br/> slijepa starca, ćaćka svoga;<br/> &nbsp; ki se unukâ unuk zove<br/> Đurđa despota i Jerine,<br/> od kih ime i sad slove<br/> niz slovinske pokrajine.<br/> &nbsp; Zasveda su Turci hudi<br/> gospostvo mu staro oteli,<br/> gosposke se kaže ćudi,<br/> plemenit se djelim veli.<br/> &nbsp; Prut kraljevski, njekad ki je<br/> u rukah mu djedim bio,<br/> njemu je sada štap na ki je<br/> tešku staros naslonio.<br/> &nbsp; Države one gdje njekada<br/> vlas despotska sterala se,<br/> kratka mu je sad livada,<br/> vrhu koje stado pase.<br/> &nbsp; Straža mu su psi uzdani,<br/> krotke ovce puk podložni,<br/> a pastiri i gorani<br/> prijatelji najuzmnožniji. <br/> &nbsp; Priprosta mu je kućarica<br/> mramornoga mješte krama,<br/> a raskošna svim ložnica<br/> trava uvehla, suha slama.<br/> &nbsp; Šatori su izvezeni <br/> zelenoga dubja kitje;<br/> jestojska mu je sat medeni,<br/> voda i mlijeko slatko pitje;<br/> &nbsp; a od zlata čaše izbrane,<br/> slatke piće u kih stoje, <br/> ruke bijele i snježane<br/> milostive kćerce svoje.<br/> &nbsp; Dobri ovako starac traje<br/> najpokonjih dana dio,<br/> ki od dvanaes sinova je<br/> čestit otac nekad bio.<br/> &nbsp; Ali njemu smrt nemila<br/> kroz namjeru hudu i priku<br/> svih je ubrzo polomila,<br/> da ne osuši lica vîku.<br/> &nbsp; Tim je on sada ostô veće<br/> jak opsječen dub u gori<br/> komu vihar s plahe smeće<br/> grane skrši i obori.<br/> &nbsp; Vuk i Đurađ, kih slovijaše <br/> glas s istoka do zapada,<br/> s puške ognjene mrtvi ostaše<br/> u podstupu Praga grada.<br/> &nbsp; Gojko i Uroš sred zasjeda<br/> od turske su sablje pali, <br/> ki su ognju priko leda<br/> za česara vojevali.<br/> &nbsp; Mikleuša i Stjepana<br/> more utopi na pučini,<br/> a dopade smrtna rana<br/> Vlatka od guse u planini.<br/> &nbsp; Glavu izgubi Grgur svoju<br/> s prijateljskih zlih privara,<br/> a u rdeljskom stignu boju<br/> smrt Miloša i Lazara. <br/> &nbsp; Janko i Lauš od svih bijehu<br/> samo ostali jošte živi<br/> za razgovor i utjehu<br/> ćaćku u teškoj suprotivi;<br/> &nbsp; ki svu ljubav složi i stavi<br/> od dvanaes u dva ova,<br/> i kô oči dvije u glavi<br/> i gleda ih i milova.<br/> &nbsp; Ali huda nad sve ine<br/> dobrzo mu sreća uzroči<br/> da mu ujedno zrak pogine<br/> i od dva sina i od dvije oči.<br/> &nbsp; Janka ne može uzdržati<br/> da se na boj ne uputi;<br/> u bogdanskoj tim ga rati<br/> pogubiše Turci ljuti.<br/> &nbsp; A Lauša u isto vrime<br/> srete prika smrt na domu,<br/> ki ćaćkovo zovuć ime<br/> umrije u rukah ćaćku istomu.<br/> &nbsp; Tad toliko plakat uze<br/> od dvanaes probjen strila<br/> tužni starac, da ga suze<br/> oslijepiše s grozna cvila;<br/> &nbsp; i svršio još bi u plaču<br/> dni kroz teške nepokoje,<br/> razgovara da ne začu<br/> od jedihne kćerce svoje.<br/> &nbsp; Sunčanica mlada i lijepa,<br/> od ke slovu svud kriposti,<br/> svijetlo ufanje ćaćka slijepa<br/> i štapak je u starosti.<br/> &nbsp; Mile unuke on viditi<br/> želi od drage kćerce ove<br/> i u njih opet ponoviti<br/> sebe i mrtve sve sinove.<br/> &nbsp; Ali je zaman da itko sada<br/> nje lipotu dvori mnogu,<br/> zašto djevstvo ona mlada<br/> zavjetova višnjem Bogu.<br/> &nbsp; Mudri ćaćko s biljeg veće<br/> pozna ovu nje odluku<br/> i, što obljubit kćerca neće<br/> vjerenika, ćuti muku.<br/> &nbsp; Nu u sebi opet sudi<br/> da od djetinjstva plaha ishodi<br/> taj nje misô, s koje žudi<br/> da dni tako sama vodi.<br/> &nbsp; Tim neka u njoj od ljubavi<br/> probudi se časna želja,<br/> on razlike igre stavi<br/> od radosti i veselja.<br/> &nbsp; Od bugarskih mlados sela<br/> na igre se kupi ove,<br/> i ljuvena i vesela<br/> sjediljkam ih milim zove.<br/> &nbsp; Lijepe djevojke i gizdave,<br/> i seljani mladi š njima<br/> na nje idu, i vrh glave<br/> svak od cvijetja vijenac ima. <br/> &nbsp; U tanac se svi hitaju,<br/> svi začinju slatke pjesni<br/> i razlike igre igraju<br/> u pokoju i u ljuvezni.<br/> &nbsp; Vrh livade mlad uz mlada<br/> sjedi u cvijetju razlikomu,<br/> i riječ s riječim hitro sklada<br/> na uho šaptom ovi onomu.<br/> &nbsp; Natječu se svi pastiri,<br/> i ukazat svaki uživa<br/> da skladnije dipli sviri<br/> i da u slađi glas popiva.<br/> &nbsp; Zatjecat se još ne taže<br/> pastirice najmilije,<br/> ka začinja pjesni draže,<br/> ka li vjenčac ljepše vije.<br/> &nbsp; Sjediljke ove skupio bîše<br/> starac Ljubdrag na svom stanu,<br/> jeda srce tvrdo odviše<br/> od sve kćerce one ganu:<br/> &nbsp; ter od mladih, kih ustrili<br/> slavna lipos nje velika,<br/> kigodi joj tuj omili<br/> i obere ga vjerenika.<br/> &nbsp; Tad kon lijepe Sunčanice<br/> na sjediljke sej ljuvene<br/> odsvud mlaci i mladice<br/> skupiše se nebrojene.<br/> &nbsp; Ona mlada, zasveda je<br/> mučna u srcu cića toga,<br/> poslušna se kazat haje<br/> zapovijedim ćaćka svoga.<br/> &nbsp; Sve najlijepše gube ime<br/> prid uresom nje uresa<br/> jak prid suncem istočnime <br/> jasne zvijezde od nebesa.<br/> &nbsp; Čisti zlatni pram od kosi<br/> na vjetric je tih rasplela,<br/> a od razlika cvića nosi<br/> vjenčac vrhu vedra čela.<br/> &nbsp; U pogledu ljuvenomu<br/> razbludna joj sja danica,<br/> a u rajskom licu svomu<br/> capti trator i ružica.<br/> &nbsp; Na ustijeh joj od veselja<br/> rumena se rusa smije;<br/> koprenica snijega bjelja<br/> bjelje od snijega prsi krije.<br/> &nbsp; Tako ona milo hodi<br/> i toliku svjetlos ima <br/> da u jedno vrime izvodi<br/> tančac stupom, dan očima.<br/> &nbsp; Pače, cijeneć da je zora<br/> što su oči nje ljuvene,<br/> rumena se rusa otvora <br/> i razliko cvijetje zene.<br/> &nbsp; Bijelim rukam po livadi<br/> s drugam ga ona brat počinje;<br/> seljani se dižu mladi:<br/> kolo okolo njih začinje.<br/> &nbsp; Usred kola od sviralî<br/> i od diplî na glas mio,<br/> da zabave sej pohvali,<br/> zače ovako mlad Radmio:<br/> &nbsp; „Družbo lijepa i vesela<br/> od mlađahnijeh pastirica<br/> kim sred oči zora bijela<br/> a sunačce sja sred lica,<br/> &nbsp; pridružite u ljuvezni<br/> s našijem vaše skladne glase, <br/> da pojući slatke pjesni<br/> biće ovo proslavja se!<br/> &nbsp; Pojmo, pojmo, družbo, draga!<br/> Bježi mlados, leti vrime;<br/> od prolitja doba blaga<br/> uživajmo prije zime!<br/> &nbsp; Ne čekajte svijetla prama<br/> zlato u srebro da se obrati,<br/> a bez svitlosti i bez plama<br/> lijepijeh se oči pogled skrati.<br/> &nbsp; U mlađahna svoja lita<br/> svaka od vas, lijepe moje,<br/> grli rados, ljubav hita',<br/> želje ispunjaj slatke svoje!<br/> &nbsp; Čestitos je ovo živa,<br/> blaženstva su ovo prava;<br/> ovako se lijepa uživa<br/> mlados i nje dika i slava.<br/> &nbsp; Što se pita, da se ima;<br/> što se žudi, da se stječe;<br/> što je lijepo blizu očima,<br/> da i od srca nî daleče;<br/> &nbsp; da dva mlada jedno žele<br/> u životu stravljenomu<br/> i da vode dni vesele<br/> živeć jedan u drugomu.“<br/> &nbsp; Radmio prista, i tajčas se<br/> š njim u tanac svi hitaju;<br/> dva začinju, u sve glase<br/> skladno ostali otpijevaju.<br/> &nbsp; U šapte se igra obrati,<br/> kô se u tancu dozačina,<br/> pak uzeše popijevati<br/> četr mlada seljanina.<br/> &nbsp; Prvi poče kô njekada<br/> od hercega od Stjepana<br/> ugrabi se ljubi mlada,<br/> ka mu sinu biješe dana;<br/> &nbsp; i ki je ona jad i smeću<br/> i ćutila i podnila,<br/> čim na starcu svim mrzeću<br/> draga je mlaca promijenila;<br/> &nbsp; i kô paka cića toga<br/> sin mu se je poturčio,<br/> i iz gospostva herceg svoga<br/> s djecom inom prognan bio.<br/> &nbsp; Zapopijeva drugi opeta<br/> kô Biogradu pomoć poda<br/> prema silam Muhameta<br/> Ugrin Janko vojevoda; <br/> &nbsp; i kako se ispod mirâ<br/> grada toga car oholi<br/> ljuto ranjen tad istira<br/> veće mrtav živ negoli.<br/> &nbsp; Kô se iz grada Dubrovnika,<br/> kliče tretji, k Zadru uputi<br/> Đurađ despot za na prika<br/> zeta Ugre podignuti;<br/> &nbsp; i od Sibinja kô ban slavni<br/> i ugarska sva gospoda <br/> tad ustaše na boj spravni,<br/> neka mu se pomoć poda;<br/> &nbsp; i kô s vojskom iz Budima<br/> kralj Vladislav sam se otpravi,<br/> ter Murata s neizmernima<br/> silam razbi na Muravi.<br/> &nbsp; A četvrti kliknuo biješe<br/> kô ugarske skladne volje<br/> Matijaša kralja uspeše<br/> iz tamnice na pristolje;<br/> &nbsp; i kô utruđen kralj hrabreni,<br/> rvuć vojske od Turaka,<br/> na kopju se često odmijeni<br/> od despota Vuka paka.<br/> &nbsp; Bugarkinje jur pristale<br/> i pjevanja bijehu draga,<br/> kad smete igre sve ostale<br/> svojim došastjem Kazlaraga.<br/> &nbsp; Pokli iska svud po gradu<br/> Smederevu on zaludu<br/> Sunčanicu lijepu i mladu<br/> ukazati da mu budu,<br/> &nbsp; brži nego brza strijela<br/> otole se s družbom dijeli,<br/> bivši čuo da se u sela<br/> Ljubdrag otac š njom priseli.<br/> &nbsp; Tu je nađe u zabavi<br/> od veselih sjediljaka,<br/> i u pogledu nje objavi<br/> tajčas mu se sunčja zraka.<br/> &nbsp; Pače bijelijem danom svanu<br/> crnom agi noćno lice<br/> na ljepotu rajsku izbranu<br/> od sunčane Sunčanice.<br/> &nbsp; Zapažene odsvud vidi<br/> u nju jednu svačije oči<br/> i cvijet sunce gdi ju slidi<br/> pored suncem od istoči.<br/> &nbsp; Ali crnac kô se ugleda,<br/> ne zna od straha nitko gdi je:<br/> sjemo tamo svak ureda<br/> hoće bježat, a ne umije.<br/> &nbsp; Sunčanica i š njom lipa<br/> družba od straha i od srama<br/> cvitje iz skuta na tli isipa<br/> ko za zlatnih braše prama.<br/> &nbsp; Poniknute lijepe vile<br/> zamukle su mramorkome,<br/> cijeneć da su tako skrile<br/> same sebe sjenim svôme.<br/> &nbsp; Odsvuda su vrhu lica<br/> vlase od kosa raspustile,<br/> ali između zlatnijeh žica<br/> sjahu im većma oči mile.<br/> &nbsp; Hitri hadum svijem objavi<br/> veseo pogled, sliku dragu;<br/> sprijed na prsi ruku stavi<br/> i u besjedu kliče blagu:<br/> &nbsp; „Družbo mila, dni čestite<br/> ki trajete sred dubrave,<br/> uživa'te i slidite<br/> lijepe igre i zabave!<br/> &nbsp; Nitko ne ima' strah ni čezni,<br/> er došastje moje neće<br/> razvrć vaše tance i pjesni<br/> ni donijet vam gorke smeće.<br/> &nbsp; Pače u družbu vašu, ka je<br/> mnoge sreće, mnoge česti,<br/> gdi u miru svak dni traje,<br/> i ja ću, za nać mir, uljesti. <br/> &nbsp; Tim, gizdava družbo mlada,<br/> ovdje gdi ste vi skupljeni,<br/> ne budi vam mučno sada<br/> dat zamalo mjesto i meni!“<br/> &nbsp; Kô izreče sej besjede, <br/> gdi sjen velik dub prostira,<br/> sam bez družbe Turčin sjede<br/> sred seljana i pastira.<br/> &nbsp; Milostivo na staroga<br/> Ljubdraga se pak obrati,<br/> tere poče ovako ga<br/> s tvrdim kletvam uprašati:<br/> &nbsp; „Ah, tako ti Bog s visine<br/> vratio očima vid žuđeni,<br/> vrijedni i dobri domaćine,<br/> pleme tvoje spovjeđ meni.<br/> &nbsp; A po carsku slavnu glavu,<br/> tako ne pô sabljom mojom,<br/> kad istinu skažeš pravu,<br/> neć me uvrijedit riječi tvojom.<br/> &nbsp; Stari tvoji tko su bili?<br/> Rec' slobodno bez ozira:<br/> jesu li oni gospodili,<br/> i iz gospostva ko ih istira?“<br/> &nbsp; Na ovo, u srcu smućen svomu,<br/> kliče starac pun žalosti:<br/> „Spomenjivat nevoljnomu<br/> mučno je prednje čestitosti:<br/> &nbsp; er koljeno plemenito<br/> od pomoći tomu nije<br/> koga uboštvo vjekovito<br/> pod teškijem ropstvom krije.<br/> &nbsp; Nu gospodar taki kada<br/> zapovijeda blago i milo,<br/> pod zakletvu ter mi sada<br/> od oči se toj stavilo,<br/> &nbsp; od ničesa neću predat:<br/> sve ću kazat, nu, jaoh, bolje<br/> naricaću neg spovijedat<br/> od starijeh mojih nevolje.<br/> &nbsp; Diže se iskat u svom dvoru<br/> Lazar, despot od Servije,<br/> dva junaka po izboru,<br/> da uda za njih kćeri dvije;<br/> &nbsp; lijepu i mladu Vukosavu<br/> da Milošu Kobiliću,<br/> a ponosnu i gizdavu<br/> Maru Vuku Brankoviću.<br/> &nbsp; Od Mare se i od Vuka<br/> slavni despot Đurađ rodi, <br/> vrh raškoga svega puka<br/> nakon svekra ki gospodi.<br/> &nbsp; Od Đurđa se i od Jerine<br/> Mara opet kći rodila,<br/> cić lipote nje jedine <br/> ku obljubi carska sila;<br/> &nbsp; nu se od cara bijehu silna<br/> obljubile većma tada<br/> plodne strane, mjesta obilna<br/> gdi s Jerinom despot vlada.<br/> &nbsp; On na dvore kô njegove<br/> za caricu im kćer odvede,<br/> posla im konje po sinove<br/> i primami ih da ga slijede.<br/> &nbsp; Podiže se pak da stječe<br/> pod oružjem njih države,<br/> i jedva despot živ uteče<br/> isprid sablje sve krvave;<br/> &nbsp; a Jerina, iz bijeloga<br/> Smedereva izagnana,<br/> za nać Đurđa vojna svoga<br/> put ugarskijeh pođe strana.<br/> &nbsp; Ovake mu pak da glase,<br/> u Budimu kad ga srete:<br/> Trgaj, trgaj sijede vlase,<br/> tužni starče, s hude štete!<br/> &nbsp; Gospostvo ote i isposijeca<br/> tvoje vojske car ognjeni;<br/> Grgur, Stjepan, naša djeca,<br/> robovi su oslijepljeni.<br/> &nbsp; Čuj ke mi su sinci mili<br/> po jednomu sad glasniku<br/> plačnoj majci poručili<br/> trudne glase, zgodu priku;<br/> &nbsp; Srce će se tve napola<br/> rascijepati, majko tužna:<br/> tva dva sinka, dva sokola,<br/> dva slijepca su i dva sužna.<br/> &nbsp; Ti po svakoj svijeta strani<br/> gledaj, majko, na dan bio:<br/> nami se je zrak sunčani<br/> mlađahnijem ugrabio.<br/> &nbsp; Razlog biješe mi dvojica<br/> da smo štapak ćaćku i tebi:<br/> s ćaćkom starcom ti starica<br/> da nas vodiš sad je trijebi.<br/> &nbsp; Ali slišaj svu nezgodu<br/> i naš teški jad nemili:<br/> s očima smo i slobodu<br/> slatku i dragu izgubili.<br/> &nbsp; Carica nas, majko draga,<br/> sestra naša, kćerca tvoja,<br/> prid Muratom ne pomaga,<br/> komu ljubi bit dostoja;<br/> &nbsp; pače i ona, vajmeh, ista,<br/> da nam kuću iskorijepi,<br/> vrlom caru na svjet prista:<br/> zajedno nas š njim oslijepi!<br/> &nbsp; Ni joj ganu srce tada<br/> tvrđe od stijene, vrlje od zviri, <br/> ljubav od dva braca mlada<br/> hudu misô da ne tiri.<br/> &nbsp; Zato, ako taj put slidiš<br/> ti da, lijepe sve gospoje<br/> u Budimu kad razvidiš,<br/> dvije nevjeste nađeš tvoje;<br/> &nbsp; kada budeš, majko, tamo<br/> među ugarskijem gospojami,<br/> tužna majko, smisli samo<br/> ke ćeš hvale podat nami!<br/> &nbsp; Jeda rićeš: „Imam živa<br/> ja dva sina, dva junaka,<br/> u kih stoji i pribiva<br/> moga srca rados svaka?<br/> &nbsp; Dva sina imam - moć ćeš rijeti -<br/> nu dva slipca, nu dva roba:<br/> oteše mi ih Turci kleti<br/> i sada mi ih drže oba.“<br/> &nbsp; S nesrećnoga segaj glasa<br/> ki mu poda plačna ljubi<br/> starac despot pun poraza<br/> smrtno ublijeđe, riječ izgubi.<br/> &nbsp; U žalosti i u bolesti<br/> stanovit se omramori,<br/> ali kô se pak rasvijesti, <br/> jedva ovako progovori:<br/> &nbsp; „Otkada smo izgubili<br/> sva ina dobra mi na sviti,<br/> nastojmo se turskoj sili<br/> sužni u staros ne učiniti!<br/> &nbsp; Verna drugo, sa mnom hodi<br/> put slavnoga Dubrovnika,<br/> gdi se gostu u slobodi<br/> drži vjera svim velika!“<br/> &nbsp; Ali Murat buduć slišô<br/> Đurađ despot sa svim blagom<br/> u Dubrovnik da je otišô<br/> slobodom se štiti dragom,<br/> &nbsp; prešno otpravi poklisare<br/> k Dubrovniku svijetlu gradu,<br/> knezu i vijeću šljući dare,<br/> da mu u ruke Đurđa dadu;<br/> &nbsp; ili inako on zaprijeti<br/> u krvavu ljutu boju<br/> da će na njih grad podrijeti <br/> carsku ognjenu sablju svoju.<br/> &nbsp; Nu Dubrovnik, sred pokoja<br/> ki od slobode krunu steče,<br/> s mita od zlata, s prijetnje od boja<br/> od vjere se ne poreče;<br/> &nbsp; tako da isti car oholi<br/> čudeći se tada kliče:<br/> „Cjeć tve vjere krepke toli<br/> vik ćeš živjet, Dubrovniče!“<br/> &nbsp; I tako se prem dogodi! <br/> još Dubrovnik s davnjom krunom<br/> stoji cjeć vjere u slobodi<br/> među Lavom i Drokunom.<br/> &nbsp; Ah, da bi uvik jakno sade<br/> živio miran i slobodan,<br/> Dubrovniče bijeli grade,<br/> slavan svijetu, nebu ugodan!<br/> &nbsp; Krune ugarske veći dio,<br/> svu bosansku kraljevinu<br/> i, gdi je herceg gospodio,<br/> vlas poda se turska ukinu;<br/> &nbsp; još sred usta ljuta Zmaja<br/> i nokata bijesna Lava<br/> oko tebe s oba kraja<br/> slovinska je sva država.<br/> &nbsp; Robovi su tvoji susjedi,<br/> teške sile svim gospode;<br/> tve vladanje samo sjedi<br/> na pristolju od slobode.<br/> &nbsp; U slobodnu gradu ovomu <br/> od zetovih tako ruka<br/> sačuva se despot, komu<br/> ja sam unuk od unukâ;<br/> &nbsp; i od našega svega traga<br/> ne nahodi nitko se ini<br/> razni ova kćerca draga,<br/> ka je razgovor moj jedini“.<br/> &nbsp; Kô ču ovo crnac, skide<br/> zlatnu mahramu iza pasa,<br/> Sunčanici ter otide<br/> i u način ju blag prikaza,<br/> &nbsp; veleć: „Tva je sreća sada<br/> i velika i čestita:<br/> istočnom si caru lada,<br/> o djevojko plemenita!“<br/> &nbsp; Sunčanica tada svrnu<br/> oči od srama i poniknu,<br/> a svu ostalu družbu crnu<br/> crni hadum k sebi viknu.<br/> &nbsp; Nu š njim ne hteć da se dili<br/> djevojčica časna i lijepa,<br/> ugrabi ju on po sili<br/> isprid skuta ćaćka slijepa.<br/> &nbsp; Otet bi se mlada uzela<br/> strašnom crncu ki ju hvata<br/> golubica jakno bijela<br/> crnom orlu iz nokata.<br/> &nbsp; Ali Ljubdrag, u sljepilu<br/> tužni starac nad sve ine,<br/> čuvši grabit kćercu milu<br/> uhiti se za sjedine,<br/> &nbsp; i ne ufajuć da ju obrani,<br/> zaupi u glas pun žalosti:<br/> „Na ovo li me, jaoh, dohrani,<br/> teška i trudna mâ starosti?<br/> &nbsp; Da li dosta, srećo huda,<br/> djedinstvo otet me ne bi ti,<br/> i od despota slavnih svuda<br/> pastirim nas učiniti,<br/> &nbsp; i ljubljenim sinovima, <br/> ki biše oči mojih zenice,<br/> da moj život spravljat ima<br/> i kolijepke i grobnice?<br/> &nbsp; Ti me sada sasma ovako<br/> slijepa starca još pokosi,<br/> čim se moje dobro svako,<br/> mâ jedihna kćerca odnosi.<br/> &nbsp; O mâ kćerce! - Nije je, nije! -<br/> Sunčanico, kćerce mlada,<br/> tvoj sunčani ures gdi je? <br/> Jaoh, tko mi te grabi sada?<br/> &nbsp; Ozovi se, kćerce mila!<br/> Viđ koja me boles cijepa!<br/> Ah, komu si ostavila<br/> ćaćka tvoga stara i slijepa?<br/> &nbsp; Za ovo li, smrti prijeka,<br/> gluha mi se vazda kaza,<br/> mâ nesrećna staros neka<br/> mre s huđega sveđ poraza?<br/> &nbsp; Moja slijepa staros ova<br/> ka mi u licu smrt svjedoči,<br/> bez gospostva, bez sinova<br/> i bez drazijeh, vajmeh, oči,<br/> &nbsp; i bez tebe, slatko ufanje,<br/> kćerce mila, u koj meni<br/> i sinovi su i vladanje<br/> i od oči vid žuđeni!“<br/> &nbsp; Starac Ljubdrag tuži ovako:<br/> ali što mu toj pomaga?<br/> S kćercom mu se veće odmakô<br/> podaleko crni aga.<br/> &nbsp; Sunčanica sprva od straha<br/> učini se mrazna stijena,<br/> blijeda, nijema, bez uzdaha,<br/> iščeznuta, zapanjena. <br/> &nbsp; Pram razvezan u slobodi<br/> lice plačno obletiva;<br/> nosi se ona, a ne vodi,<br/> veće mrtva nego živa.<br/> &nbsp; Nu kô malo razabra se<br/> ter pogleda, tere vidi<br/> strašne i grde crnce uza se,<br/> opet vene, čezne, blidi.<br/> &nbsp; Gorka je boles opet smeta,<br/> opet zavrć riječ ne može; <br/> priuze teški strah ju opeta<br/> i opet se prinemože.<br/> &nbsp; Ali kô se njoj zatime<br/> pobjeguća duša vrati,<br/> kliče glasom žalosnime<br/> u ovi način naricati:<br/> &nbsp; „Gdje sam, tužna? Ah jaoh, koja<br/> ugrabi me ovo sila?<br/> O žalosna majko moja,<br/> na što me si porodila?<br/> &nbsp; Od koga sam, jaoh, vođena?<br/> Robinjica gdi ću mlada,<br/> nemilosno zaplijenjena<br/> u ćaćkovu skutu sada?<br/> &nbsp; Sinoćka sam omrknula<br/> ja u ćaćka kći jedina,<br/> a jutros sam osvanula<br/> u crnoga Arapina.<br/> &nbsp; Komu, ćaćko mili, komu<br/> jedihna te kćerca ostavi<br/> ka je životu trudnu tvomu<br/> sveđ nosila pokoj pravi?<br/> &nbsp; Ah, čijeme ćeš jade i smeće<br/> teške tvoje samiriti?<br/> Ko li ti će uzdan veće<br/> slijepu u staros štapak biti?<br/> &nbsp; Silnu caru od Istoka<br/> mlađahna se vodim sužna<br/> i, što je huđe, s toga uzroka<br/> časti môm se bojim tužna, <br/> &nbsp; dragom časti, ku odavna<br/> ja prikazah Višnjem goru<br/> i za ku sam podnijet spravna<br/> svaku muku, smrt najgoru.<br/> &nbsp; Ali ako me ti oteti<br/> nijesi jaki, ćaćko mili,<br/> ni imaš silâ za oprijeti<br/> mogućoj se turskoj sili,<br/> &nbsp; dođi, dođi, na smiljenje<br/> jeda ganeš skup oholi,<br/> tere tvoj plač i cviljenje<br/> za mene se tužnu umoli.<br/> &nbsp; Jeda za otkup me mladosti<br/> mješte zlata u ke vrime<br/> od nesrećne tve starosti<br/> grozne suze Turci prime;<br/> &nbsp; jeda kako oči slijepe,<br/> jaoh, i stare tve sjedine<br/> iz njih srca iskorijepe<br/> nemilosti i vrline.<br/> &nbsp; Ali nigdje nije nikoga<br/> ko bi mene pomoć htio!<br/> Ćaćko, ufanje srca moga,<br/> i ti li me si ostavio?“<br/> &nbsp; Htijaše slidit plač svoj ljuti <br/> Sunčanica još naprijeda,<br/> kad se oštri crnac smuti<br/> srčno na nju ter pogleda,<br/> &nbsp; „O djevojko, vapeć, mlada,<br/> dosta si se plakat čula;<br/> ah, umukni veće sada,<br/> kamenito zamuknula!“<br/> &nbsp; Ali dočim pute slidi<br/> k Carigradu on najpreče,<br/> eto se ulak jedan vidi<br/> gdi uprav njega tijekom teče.<br/> &nbsp; Ovi, potom prida nj doje,<br/> lis mu carski prikaživa;<br/> on ga prima i vrh svoje<br/> glave stavlja, pak celiva.<br/> &nbsp; Mlad car, trpeć mučno odviše,<br/> od istočnijeh sprava sknjenje,<br/> agi u tom listu bîše<br/> otkrio srca svoga htjenje.<br/> &nbsp; Pisaše mu da put strane<br/> carigradske naglo grede<br/> i da veće izabrane<br/> djevojčice sve dovede;<br/> &nbsp; veljaše mu još da svudi<br/> Sokolicu pošlje iskati<br/> i da joj skaže kô car žudi<br/> da ga u Istok i ona prati.<br/> &nbsp; Biješe lijepe zatočnice<br/> mladi se Osman uželio,<br/> ke ga zani drago lice <br/> a ustrili pogled mio.<br/> &nbsp; Uzô bi opet nagledati<br/> rajskoga se nje uresa<br/> i očî svijetlijeh u kih sjati<br/> sunce vidi se od nebesa.<br/> &nbsp; Pače on puta ne umije<br/> naći u Istok kim će poći,<br/> dokli Istočno Sunce prije<br/> ne isteče svojoj noći.<br/> &nbsp; Ali ova misô svoja <br/> neće druzim da se objavi,<br/> krijuć željom ljuta boja<br/> slatku želju od ljubavi.<br/> &nbsp; Nu se hitri hadum stavlja,<br/> i jednoga crnca uzdana<br/> po bojnicu lijepu otpravlja<br/> put poljačkih ravnih strana,<br/> &nbsp; buduć imô glase tada<br/> da još po toj kraljevini,<br/> za osvetit cara mlada,<br/> s drugami ona rasap čini. {{Navigacija1|Osman|7. pjevanje|9. pjevanje}} [[Kategorija:Osman]] 375 953 2006-06-27T22:23:28Z Demicx 7 {{Navigacija1|Osman|8. pjevanje|10. pjevanje}} ==Deveto pjevanje== &nbsp; Velika se, o Ljubavi,<br/> vlas ognjenih tvojijeh strijela<br/> u pogledu lijepom slavi<br/> oka draga i vesela;<br/> &nbsp; ali vele veća i jača<br/> u kraljevskom srcu biva<br/> čâs ka strijele tve potlača<br/> i sve sile pridobiva.<br/> &nbsp; Nije čudo cića toga<br/> Sokolica svijetla i mila<br/> cara Osmana ljubljenoga<br/> da je slidit ostavila.<br/> &nbsp; Trudno mladoj bi podnijeti,<br/> i smetena tim se reče,<br/> za kim željno srce leti,<br/> da i stupaj hro ne teče.<br/> &nbsp; Biješe nemir najžestočiji,<br/> ki stravljena dikla oćuti,<br/> dalek sunca drazijeh oči<br/> tamnom noći zamrknuti.<br/> &nbsp; Ali, ohola i moguća,<br/> iz krvave mrzi ju rati<br/> s Turcima se pobjeguća<br/> prid Poljacima ukazati.<br/> &nbsp; Tim otkada lanjsko lito<br/> mlad kraljević razbi cara,<br/> s drugami ona strelovito<br/> preko leškijeh strana udara,<br/> &nbsp; leteć mnokrat sred potjera<br/> sjemo tamo po prostoru<br/> od Odera do Nepera<br/> i s Nestera k Nijemskom moru.<br/> &nbsp; Čim bojnica tako izbrana<br/> veće puta tijekom minu<br/> plineć, paleć sa svijeh strana<br/> svu poljačku kraljevinu,<br/> &nbsp; u slobodi smiona odviše<br/> doć se usudi najposlije<br/> u dubravu gustu više<br/> grada od tvrde Varšovije.<br/> &nbsp; Biješe u svrsi kolovoza<br/> jur počela jesen plodna,<br/> kad zadaždje s groznijeh loza<br/> rujna i zlatna pića ugodna.<br/> &nbsp; Pram osvanu dan čestiti,<br/> koga vječna biće slava,<br/> dan veseli od dobiti<br/> kraljevića Vladislava,<br/> &nbsp; u ki bez broja i bez kraja<br/> vojsku on razbi i zatjera <br/> Istočnoga ljuta Zmaja<br/> lansko ljeto kraj Nestera.<br/> &nbsp; K poljskom kralju na dan ovi<br/> skupiše se sred Varšova<br/> sve vojevode, svi knezovi <br/> i staroste od gradova.<br/> &nbsp; Tere pokli tuj u mnogu<br/> bogoljupstvu u sve glase<br/> najprije hvalu višnjem Bogu<br/> u prisvetoj crkvi daše,<br/> &nbsp; u razlike svak načine<br/> sa svom se opet moći stavi<br/> da spomena nad sve ine<br/> srećnoga se dana slavi.<br/> &nbsp; Mlad kraljević i po izboru<br/> š njim gospoda ina tada<br/> podranili bijehu u zoru<br/> lov loviti izvan grada.<br/> &nbsp; On razlike tireć zvijeri<br/> hoće ukazat svim očito<br/> kako s vojskom cara tjeri<br/> u dan isti prednje lito.<br/> &nbsp; Pod bogatim odjećami<br/> od crljena sja grimiza,<br/> gdi se biser i drag kami<br/> vrh pošvena zlata izniza;<br/> &nbsp; na pasu mu je mač zlaćeni,<br/> vrh glave mu trepti perje,<br/> a pod njime konj ognjeni<br/> lakši, brži neg sjever je.<br/> &nbsp; Taki je vidjet bog sunčani<br/> i u oružju i u obrazu,<br/> kad zvijeri iskat i on podrani<br/> po nebeskom svijetlom pasu.<br/> &nbsp; Brat Kazimir, toprv komu<br/> lice zlatni mah celiva,<br/> i on na konju ognjenomu<br/> zlatno odjeven uza nj siva.<br/> &nbsp; U Istoku od mladosti<br/> zora od slave još mu istječe, <br/> a od hrabrenstva i od liposti<br/> stere zrake nadaleče.<br/> &nbsp; Stjepan, mlađi brat, už njega<br/> kaže istakmit djelim ime;<br/> brži od plama, bjelji od snijega<br/> igra urešen konj pod njime.<br/> &nbsp; Jezde i svitla bratja ina<br/> kon slavnoga Vladislava,<br/> i od oružja i od haljina<br/> zamjerna je svijem naprava.<br/> &nbsp; Lijepi i mladi kraljevići<br/> na njegovih zracih sjaju,<br/> jakno sivi sokolići<br/> kad se u sunce zagledaju.<br/> &nbsp; Vojevode, knezi i pani <br/> prid njim redom jezde u dici,<br/> odjeveni i oružani<br/> plemenito svikolici.<br/> &nbsp; Plemenita družba ova<br/> s dobitnikom turskijeh sila<br/> na odlučena mjesta od lova<br/> ovako se uputila;<br/> &nbsp; a varšovske lijepe i mlade<br/> sve gospoje pune dike<br/> izišle su vrh livade<br/> pokraj bistre Visle rike.<br/> &nbsp; Tih se tančac među njimi<br/> tuj zameće u ljuvezni,<br/> u kom glasim medenimi<br/> kliknuše ove slatke pjesni:<br/> &nbsp; „O čestiti, o hrabreni<br/> kraljeviću Vladislave,<br/> svak je veseo u spomeni<br/> nedobitne tvoje slave!<br/> &nbsp; Ti, o sivi naš sokole, <br/> u mlađahna tvoja ljeta<br/> potlačio si Turke ohole<br/> i dobio cara kleta.<br/> &nbsp; S tebe obranu svu primila<br/> kraljevina je naša svudi; <br/> s tebe opet se razgojila<br/> u pokoju ki svak žudi.<br/> &nbsp; Svud težaku zemlja blaga<br/> s tebe obilne vraća plode;<br/> s tebe optječe mjesta draga<br/> med iz dubja, mlijeko iz vode.<br/> &nbsp; S tebe veseo krotka stada<br/> pod svirôku pastir pase;<br/> s tebe putnik miran sada<br/> grede pojuć u sve glase.<br/> &nbsp; Konj - koji se bijesan jaha<br/> s napuhanijem nozdram prije:<br/> rža, pjeni, oganj paha,<br/> vihar vidjet bi svudije -<br/> &nbsp; blag i krotak zelen milu<br/> na livadah sad uživa,<br/> tere bojnu ljutu silu<br/> na ljuvenoj promjeniva.<br/> &nbsp; Skladni puci, mirna sela,<br/> travna polja, doba ugodna,<br/> rojne pčele, stada cijela,<br/> žitne njive, dubja plodna.<br/> &nbsp; Razvedren je svak u licu;<br/> glasi ti ovo svi govore:<br/> Veće lijepu vjerenicu <br/> na ćaćkove vodi dvore!<br/> &nbsp; Kraljeviću, sve je spravno!<br/> Ne skni veće pir veseli;<br/> u unucijeh ime slavno<br/> ponoviti naš kralj želi!<br/> &nbsp; Novim zracim čin' da optječu<br/> ova naša mjesta i dalje,<br/> i rađaju se i istječu<br/> sunci od sunac, kralji od kraljâ.“<br/> &nbsp; Ušto na čâs dana blaga <br/> tanac vode sej gospoje<br/> i ovako se pjesan draga<br/> Vladislavu slavnom poje,<br/> &nbsp; eto smiona Sokolica<br/> iz dubrave guste izide<br/> s dvanaes bojnijeh djevojčica<br/> ke ju svudi slidom slide.<br/> &nbsp; Jak lavica usred gora<br/> kad pritisne glad ju ljuti,<br/> na sve strane uši otvora<br/> oslušujuć kud se puti;<br/> &nbsp; ako iz dubrav gustijeh kada<br/> pastirske ona dipli čuje,<br/> sudeć da tu pasu stada,<br/> veseli se i raduje,<br/> &nbsp; i misleći da brzo ima<br/> na volju se nasititi,<br/> k onoj strani put uzima,<br/> leteć u tijek strjeloviti;<br/> &nbsp; zatočnica tako je ohola<br/> na začinke slatke i mile<br/> kim se bijehu posred kola<br/> lijepe gospođe oglasile;<br/> &nbsp; vapije: „Evo plemenite<br/> sreće, evo lijepa plijena!<br/> Tec'te o drage me, tecite<br/> na bogatstva neizrečena!<br/> &nbsp; Slijed' me svaka, svaka osveti<br/> sebe, cara, tursku vjeru,<br/> spomenujuć u pameti<br/> lanjsku dobit i potjeru!“<br/> &nbsp; Dobro ovoga ne doreče<br/> Mogorkinja dikla vrla,<br/> a tište se i zateče<br/> na brzomu konju hrla. <br/> &nbsp; Lete za njom, a ne teku,<br/> i nje druge nagle i hitre,<br/> i plijen željni da prije steku,<br/> brzim konjim stižu vitre,<br/> &nbsp; ter u način poplavice, <br/> ka s obilnijeh voda rijekom<br/> plaho se oreć niz litice<br/> sve što sreta nosi tijekom,<br/> &nbsp; jedna jednu sprijed desnicom<br/> za snježane prsi hvata;<br/> druga drugu nica licom<br/> stere konju priko vrata;<br/> &nbsp; njeka za pram rudi od kosi<br/> a za ruha njeka sviona,<br/> za ruku onu ova nosi, <br/> za pas zlatni ovu ona.<br/> &nbsp; Priko noćne tako tmine<br/> sred divljači vuku prike<br/> vukovi ovce u načine<br/> nemilosne i razlike.<br/> &nbsp; Bojne dikle brže od strijele<br/> tekuć poljem u pospjehu<br/> s drazijem plijenom sve vesele<br/> odmakle se dalek bijehu,<br/> &nbsp; kad gospođe ugrabljene,<br/> budući se osvijestile,<br/> svu u glase sjedinjene<br/> tuže, ciče, plaču, cvile.<br/> &nbsp; Njeka ćaćka draga svoga,<br/> njeka bratju milu a nika<br/> uzdišući ljubljenoga<br/> zove u pomoć vjerenika.<br/> &nbsp; Još slobode slatke cića<br/> ne pristaju sa svom moći<br/> vapit slavna kraljevića<br/> da ih otet bude doći.<br/> &nbsp; Ali se od njih svijeh zamani<br/> ciči, plače i tuguje,<br/> u zaklonoj ako strani<br/> nije nikoga da ih čuje.<br/> &nbsp; Grm ih spleten, dubje često<br/> gustim gajom još opstrije,<br/> pače kitnim hvojam mjesto<br/> nebesom ih istim krije.<br/> &nbsp; Ukraj gaja gusta toli<br/> dubrava se jedna otkriva:<br/> brza ju rijeka grli doli,<br/> a tih vjetric zgar celiva.<br/> &nbsp; Rudi jasen, brijes široki,<br/> bor zeleni, joha bijela,<br/> divja lijeska, drijen žestoki,<br/> kitni javor, vita jela<br/> &nbsp; i česvina od sto vijeka<br/> i hras davnji tuj se ustara,<br/> ni im je nigda sila prijeka<br/> naudit mogla od vjetara.<br/> &nbsp; Proz dubje ovo hrlo stado<br/> od razlicijeh trka zvijeri,<br/> a po granah leteć rado<br/> jato od ptica sveđ žuberi.<br/> &nbsp; Bistra rijeka s veće trakâ<br/> u dubravu gustu ulazi,<br/> od sunčanijeh ka ju zraka<br/> čestim kitjem čuva i pazi.<br/> &nbsp; Ali sve se vode staju<br/> i jezero sred nje čine,<br/> ljetne danke u kom traju<br/> lijepe vile od planine.<br/> &nbsp; Družba istočnijeh zatočnica<br/> slidi smiona i slobodna<br/> gdi ju glasom od vjetrica<br/> dubrava ova zove ugodna.<br/> &nbsp; S druga tijeka svaka trudna<br/> znoj na svijetlom licu utira,<br/> i od vrućine od poludna<br/> jaše u dubje polak vira.<br/> &nbsp; Sokolica prihrabrena<br/> prid njima se nagla puti<br/> i u dubja ih skut zelena<br/> klikne ovako počinuti:<br/> &nbsp; „Eto je pastir svratio stada<br/> u podgorje na plandište;<br/> svak pod dubjem sred livada<br/> pri kladencih vjetric ište.<br/> &nbsp; Zato i mi, druge mile, <br/> čim sunce odzgar pripeklo je,<br/> hod'mo gdi sjen dubja dile<br/> za trudima nać pokoje!<br/> &nbsp; Uživajmo slatke hlade<br/> gdje nas zove draga sjenca,<br/> a konji nam vrh livade<br/> neka pasu kod kladenca.<br/> &nbsp; A ti, ki si toli svijetô<br/> u junačtvu, Vladislave,<br/> hodi otima' robje oteto:<br/> čekamo te sred dubrave.<br/> &nbsp; Ne straši nas tva desnica!<br/> Cijele vojske s tobom vodi:<br/> s dvanaes samijeh djevojčica<br/> ja te čekam u slobodi.<br/> &nbsp; Od prijekora i od sramote<br/> po svijetu ti glas će otiti<br/> ispod grada da ti se ote<br/> cvijet gospojâ plemeniti,<br/> &nbsp; i da iz ruka dvanaes žena<br/> ne mož opet ti ga steći,<br/> ti ki u slavi od imena<br/> letiš junak sad najveći.<br/> &nbsp; Ah, ne trpi da su vrijedne<br/> na tvôj kući, u tvom mjesti<br/> djevojčice mlade jedne<br/> dan od tvojijeh slava smesti!<br/> &nbsp; Ali u tebi srca nije<br/> na polje izit nam protiva -<br/> da vlas ženska ne dobije<br/> tko prije care pridobiva.<br/> &nbsp; Uto, druge moje izbrane,<br/> ne bojte se od potjera.<br/> Odsjedimo konje vrane,<br/> počnimo kon jezera.“ <br/> &nbsp; Dikla ohola i smiona<br/> u ovi način vika i prijeti,<br/> veseleć se da sama ona<br/> s drugam svojijem cara osveti.<br/> &nbsp; Bojnice se sve poteže<br/> i s robinjam s konjâ skaču;<br/> svaka svoju nase veže,<br/> sve ujedno one plaču.<br/> &nbsp; Mlađahnijem, da ne uteku,<br/> žestocijem uvitima<br/> pri oštrijeh duba hreku<br/> snježana se put prižima.<br/> &nbsp; Ponosite i zlosrde<br/> od Istoka vrle dikle<br/> ovako se sprva tvrde<br/> među sobom, pak su klikle:<br/> &nbsp; „Pokli sumnjit nije sada<br/> da nas ovdi tko sastane,<br/> o viteška družbo mlada,<br/> stav'mo oružje teško s strane,<br/> &nbsp; ter po ovoj bistroj vodi,<br/> čim sve praži sunčja zraka,<br/> plovaj, plovaj u slobodi<br/> igre mile tvoreć svaka!“<br/> &nbsp; Rasladiti trude od boja<br/> ušto ovako mlade žele,<br/> od ljuvenijeh perivoja<br/> otkrivaju lijere bijele.<br/> &nbsp; Nije mjesta, strane nije<br/> najmilije i najdraže, <br/> ku zavidno ruho krije,<br/> da se naga sad ne kaže.<br/> &nbsp; Sve bjeloće da prid oči<br/> izberu se i sjedine:<br/> drobni biser od Istoči,<br/> jasno srebro, snijeg s planine,<br/> &nbsp; kon bjeloće mile i drage<br/> bojnijeh diklic tamne ostaju,<br/> ke u bistrih vodah nage<br/> jakno zvijezde trepte i sjaju.<br/> &nbsp; Na zamjernu na jedinu<br/> njih bjeloću svijetlu izbranu<br/> bistri jezer ončas sinu,<br/> živim ognjem voda planu;<br/> &nbsp; ozelenje kraj u travi, <br/> trava u cvitju osta okoli,<br/> bližnje dubje po dubravi<br/> grane u vodu skloni doli.<br/> &nbsp; Sa svijem vodam odsvud rijeka<br/> zaletje se u tijek hrli,<br/> s travom, s cvijetjem, s dubjem neka<br/> celiva ih ona i grli.<br/> &nbsp; Njeka je rudi pram vrh čela<br/> u oblak zlatan pokupila,<br/> njeka niz bio vrat rasplela<br/> i vrh voda njim zdaždila.<br/> &nbsp; Nu kći kralja od Mogora<br/> ljepša i svjetlja svih se ukaza:<br/> njoj iz bijelijeh prsi zora,<br/> sunce istječe iz obraza.<br/> &nbsp; Bjelja je vidjet ona vele<br/> s drugam plovuć sred jezera<br/> negli od mora vile bijele<br/> i od spijevôca kufa pera.<br/> &nbsp; Čim nje vlažni pram od kosi<br/> tiho prši s hlatka blaga,<br/> iz zlata joj biser rosi<br/> po cvjeticu lica draga.<br/> &nbsp; Ovaka se njegda objavi<br/> i božica svijetla od lova<br/> i po jezeru u dubravi<br/> naga ovako s drugam plova.<br/> &nbsp; Ovaka se i ljuvena<br/> lijepa mati ukazala,<br/> iz snježanijeh kada pjena <br/> sred morskijeh se rodi vala.<br/> &nbsp; Ali ohole dikle lijepe<br/> čas ne mogu stat bez rati,<br/> i u zabavah slacijeh hlepe<br/> bojnice se ukazati.<br/> &nbsp; S jedne strane šes ustaju,<br/> s druge opeta šes protiva:<br/> sve se vodam oružaju;<br/> zatjecat se svaka uživa.<br/> &nbsp; Jedna suproć drugoj plove, <br/> jedna drugoj prijeti smeću;<br/> sada one, sada ove<br/> vodu uzimlju, biser meću.<br/> &nbsp; Čim bojnice lijepe i nage<br/> čine ovake igre u vodi,<br/> tere svaka varke drage<br/> i hitrine iznahodi,<br/> &nbsp; eto od trublja i od vapajâ<br/> zamnje okolo sva dubrava;<br/> lovci ju kruže sa svijeh kraja<br/> kraljevića Vladislava.<br/> &nbsp; Njeki u ruci harbu nosi,<br/> kopje vito njeki ima;<br/> s ognjenim su puškam mnozi,<br/> mnozi s lucim napetima.<br/> &nbsp; Oni vode brze hrte,<br/> lovne jastrebe ovi drže;<br/> tražeć vižli svud se vrte,<br/> psi ini laju, konji rže.<br/> &nbsp; Mlad kraljević biješe otprije<br/> opkružio polja cijela;<br/> soko mu se sivi vije<br/> vrh svijetloga vedra čela.<br/> &nbsp; Ptica ohola sred visine<br/> plemenita jata tjera, <br/> a na vrste manje ine<br/> mrzi trudit brza pera.<br/> &nbsp; Stiže tko se ne priklonja,<br/> za priklonim letjet neće;<br/> nu što udara, sve prid konja<br/> Vladislavu slavnom meće,<br/> &nbsp; kô tim veleć: „Toli mnoge<br/> nije ni jake sile od svita<br/> koja ovako prid tve noge<br/> pasti neće pridobita.“<br/> &nbsp; Razlicijeh stada zviri<br/> odsvud skaču zatjerana;<br/> od lovaca družba ih tiri<br/> i u krug zbija sa svih strana.<br/> &nbsp; Bježi bez traga i bez puta <br/> hitra kuna, zec pun straha,<br/> vepar, kaplan, ris, košuta,<br/> jeljen brzi, srna plaha.<br/> &nbsp; Lovcim dubrava uokolo<br/> i oružjem sva se optječe; <br/> krotko zvjerenje i oholo<br/> zbjeno u jatu jednom teče.<br/> &nbsp; Nu kraljević, kô zamjeri<br/> što dubrava krijaše ova,<br/> viknu: „O družbo pust'te zvijeri! <br/> srećnijega nam evo lova!“<br/> &nbsp; Sokolica svrće oči<br/> otkud buka strašna ishodi,<br/> i kô pozna što ju uzroči,<br/> i kô vidje što se zgodi,<br/> &nbsp; vapije drugam: „Prešno svaka<br/> na oružja, na obrane!<br/> neprijateljska množ nas jaka<br/> optekla je s svake strane.“<br/> &nbsp; I uto iz voda hrlo iskače, <br/> i uzam ruha na se meće;<br/> samom sabljom među mače<br/> usrnuti spravna je veće.<br/> &nbsp; Vremena bo ni čas nije<br/> da oklopjem prsi opaše,<br/> da kacigom čelo skrije,<br/> da na brza konja uzjaše.<br/> &nbsp; Nu nje druge brze toli<br/> u izišastvu bit ne mogu<br/> da ih vlas brža ne okoli<br/> neprijateljskom u nalogu.<br/> &nbsp; Što da učinit mogu nage?<br/> Pridobita je svaka sama,<br/> ne od protivne sile i snage<br/> nu od istoga svoga srama. <br/> &nbsp; Nijedna oružja ne popada<br/> ni u drugo trati silâ<br/> negli u odjeću jeda mlada<br/> naga bi se zaštitila.<br/> &nbsp; Tako lovice u lovu se<br/> uloviše pri lovini;<br/> pače gusa usred guse<br/> inih plijeneć plijen se čini.<br/> &nbsp; Tako i jato bijelo u vodi<br/> od snježanijeh kufa plove <br/> i igre nove iznahodi<br/> pod žubere slatke i nove;<br/> &nbsp; nu ako upazi orla siva<br/> gdi na nj leti iz visina,<br/> sklapa krila, glavu skriva,<br/> ne igra veće ni začina.<br/> &nbsp; Kraljević se blag odveće<br/> s uhićenijem diklam kaže:<br/> kô one inih, on njih neće<br/> vezat, samo im stavlja straže.<br/> &nbsp; Sokolica nu viteška<br/> ne gubi se, što sama osta:<br/> u desnici sablja teška<br/> za cijelu joj je vojsku dosta;<br/> &nbsp; pače drúge nje videći<br/> da su u ropstvo veće upale,<br/> skače gdi je skup najveći<br/> neprijateljske od navale.<br/> &nbsp; Jakno tigre, zvijer srdita,<br/> iz planinske kadno spile<br/> lovac skupi i pohita<br/> porode joj drage i mile,<br/> &nbsp; pune bijesa i čemera<br/> u plahom se krši tijeku,<br/> i zlotvora dočim tjera,<br/> reži u ognju strašnu i prijeku;<br/> &nbsp; tako puna srčbe ognjene<br/> i ohola bojnica je,<br/> čim u plijenu zaplijenjene<br/> oslobodit drúge haje. <br/> &nbsp; Među oružja, među konje<br/> ne teče ona nego leti,<br/> tere smrtne i pokonje<br/> raspe lovcem vika i prijeti.<br/> &nbsp; Naprijed, nazad, zdesna, slijeva<br/> grad udarâc smrtnijeh valja,<br/> daž od leške krvi lijeva<br/> topeć mjesta bližnja i dalja.<br/> &nbsp; Lomi, krši, tre, potlača,<br/> bije, siječe, pleše i meće;<br/> sto desnica i sto mača<br/> da ima, mogla ne bi veće.<br/> &nbsp; Leha i Kraka ubi ujedno:<br/> mačem prođe oba hrlo;<br/> a nemilo i neredno<br/> Vitoslavu prikla grlo.<br/> &nbsp; Priko pasa Đurđa udara<br/> i rasijeca u dva dijela,<br/> a odnese u Gašpara<br/> vrh od glave vas do čela. <br/> &nbsp; Stuče Ostoji bôčom glavu<br/> i moždani sve mu proli;<br/> on vas streptje i u krvavu<br/> blatu pade na tle doli.<br/> &nbsp; Još Biserko, dijete mlado<br/> ružom lice komu zene<br/> a veselo sjaju i rado<br/> oči lijepe i ljuvene,<br/> &nbsp; u plahoći bez ozira<br/> na bojnicu čim nasrće,<br/> ispod sablje britka umira<br/> ku ona plaho na nj obrće.<br/> &nbsp; Ali jedna zatočnica<br/> što da more proć tisući,<br/> budi zmija krilatica <br/> i ognjeni zmaj gorući?<br/> &nbsp; Oko nje su sjedinili<br/> Poljaci se svi u buci<br/> i sto mača izvadili<br/> suproć jednoj samoj ruci. <br/> &nbsp; Smiona dikla ne ima straha,<br/> ali čijem ih bije i tuče,<br/> iznenatke sred zamaha<br/> viteška joj sablja puče.<br/> &nbsp; Ne ustavlja se, bôčom lupa <br/> i u zlotvorskoj grezne krvi;<br/> nu od leškoga svakčas skupa<br/> odsvud mnoštvo veće vrvi.<br/> &nbsp; Tada u smrtnoj čim pogubi<br/> kraljević ju slavni gleda,<br/> prije neg život mlada izgubi<br/> skače s konjem sam naprijeda;<br/> &nbsp; rastiskuje i uklanja<br/> sve viteze svoje s strane<br/> i da ju ničiji mač ne ranja,<br/> njegovim joj čini obrane.<br/> &nbsp; Nije hrabrenom Vladislavu<br/> vik u srcu svom podnijeti<br/> lijepu bojnicu i gizdavu<br/> da neredno vidi umrijeti; <br/> &nbsp; spomenuje nje jedina<br/> i zamjerna bojna dila,<br/> sred bogdanskih kad ravnina<br/> u pomoć je caru bila.<br/> &nbsp; A i toliko ona je lijepa<br/> i u rasrdžbi i u gnjivu,<br/> da pogledom stijenje cijepa<br/> i u ognju zgara živu.<br/> &nbsp; Ni kraljević vik bi uteći<br/> od nje drazijeh oči mnogô,<br/> da ne ustruča ozir veći<br/> sad željenje svoje mnogo.<br/> &nbsp; Krepku on misô ima ovu,<br/> da u nijedno viku doba<br/> vitezu se Jezusovu<br/> željet Turkînj ne podoba;<br/> &nbsp; a i ures drag sunčani<br/> od sve lijepe vjerenice,<br/> ki u srcu gleda i hrani,<br/> ne da mu ino željet lice. <br/> &nbsp; Sokolica ali, veće<br/> videć ino da ne more<br/> i da iz one ima smeće<br/> rasutje izit nje najgore,<br/> &nbsp; za nikako ne upasti<br/> u poljačke živa ruke,<br/> smiona grdi bez pripasti<br/> ognje, mače, strile i luke.<br/> &nbsp; Pri slobodi smrt ne haje,<br/> tiska i nazad lako uzmiče;<br/> a i kraljević ne pristaje<br/> vikat nitko da 'u ne tiče.<br/> &nbsp; Nu nije puta već naprida:<br/> vojska je prid njom, za njom rika.<br/> Što će? gdi će? Da se prida.<br/> Vladislav joj slavni vika.<br/> &nbsp; Bojnica se netrpeća<br/> sva plam živi na ovo stvara;<br/> riječ joj izrit ne da smeća,<br/> rukom samo odgovara.<br/> &nbsp; Ali se oprijet zaman sili;<br/> na nju jednu svak se puti:<br/> predat joj se trijebi ili<br/> sasma ludo poginuti.<br/> &nbsp; Tim stegnuta s tih nezgoda <br/> u rijeku se meće doli;<br/> štraplje uzgori plaha voda,<br/> kraj zamniva vas okoli.<br/> &nbsp; Na vrh ona iz dna iskače,<br/> i na izmjenu ruke od lira <br/> sve što može brže i jače<br/> pruža dilje i prostira.<br/> &nbsp; Plove jakno laka riba,<br/> i, gdi s druge strane pazi<br/> da se od rijeke kraj prigiba, <br/> slijedi i nadvor hrla izlazi.<br/> &nbsp; Kraljević se slavni čudi<br/> nedobitno pazeć sminje<br/> i slobodu mnogu sudi<br/> od hrabrene Mogorkinje.<br/> &nbsp; Tim sred skupa svih junaka<br/> sprva ju diči, hvali i slavi,<br/> za podoban dar joj paka<br/> uhićene druge otpravi.<br/> &nbsp; Bojne konje, svijetla oklopja<br/> i ostalo sve što ote;<br/> štite, strile, luke, kopja<br/> šlje joj na čâs nje lipote,<br/> &nbsp; veleć: „Da znaš, mač sred moje<br/> ki desnice vidje sjati,<br/> jer se opasa za gospoje<br/> slobodivat, ne hitati;<br/> &nbsp; zašto, zasveda turački<br/> strah je i rasap naša sila,<br/> kraljević je svud poljački<br/> štiti i obrana lijepijeh vila.“<br/> &nbsp; Nu kô bojna dikla uza se<br/> opet mile dikle vidi,<br/> s tolikoga dara sva se<br/> panji, gubi, smeta i stidi.<br/> &nbsp; U pameti misleć hodi<br/> kô bi mogla zahvaliti;<br/> nu načina ne nahodi,<br/> tim ovako sta vapiti:<br/> &nbsp; „Kraljeviću glasa mnoga,<br/> dobita sam ja, dobita,<br/> ne od oružja nu od tvoga<br/> blagodarstva plemenita.“<br/> &nbsp; Kô ovo reče, diže s vrata<br/> lijep ogrljaj hitro zglobjen, <br/> vas biserom oko zlata<br/> i kamenjem drazijem pobjen.<br/> &nbsp; Slovima se on optječe<br/> u kih pismo šti se odzgara:<br/> „Svak odstupaj nadaleče!<br/> mogorskoga kći sam cara.“<br/> &nbsp; Za uzdarje posla ovo<br/> Vladislavu hrabrenomu,<br/> veleć da ime svud njegovo<br/> u srcu će nosit svomu,<br/> &nbsp; i da unaprijed nigda veće,<br/> za harna se ukazati,<br/> proć krstjanim ona neće<br/> nigdje s drugam vojevati.<br/> &nbsp; Pak oružja na se stavi<br/> i na uresna konja skoči,<br/> tere s družbom put upravi<br/> k carstvu očinu put Istoči.<br/> &nbsp; Nu k istočnim stranam svijeta<br/> čim bojnica lijepa jaše,<br/> crni ju hadum eto sreta,<br/> Kazlaraga koga slaše.<br/> &nbsp; Sprva joj se on poklanja,<br/> kako običaj turska prosi,<br/> paka ukratko bez krsmanja<br/> kaže glase ke joj nosi.<br/> &nbsp; Veli: „Od slavna cara Osmana<br/> u Istok, gdje sad s vojskom ide,<br/> o kraljice, ti si zvana<br/> i ove druge ke te slide“.<br/> &nbsp; Sokolica na glas ovi,<br/> ki s veseljem sliša mlada,<br/> konja obrće na put novi,<br/> puti se uprav Carigrada.<br/> &nbsp; Sred stravljena srca svoga <br/> čas ne može mira imati<br/> da joj cara ljubljenoga<br/> prije se željnoj nagledati;<br/> &nbsp; koga ni dug put, ni brijeme,<br/> ni ina nijedna stvar na svijeti<br/> nije s prigodom razlicijeme<br/> mogla izet joj iz pameti. {{Navigacija1|Osman|8. pjevanje|10. pjevanje}} [[Kategorija:Osman]] 376 954 2006-06-27T22:24:00Z Demicx 7 {{Navigacija1|Osman|9. pjevanje|11. pjevanje}} ==Deseto pjevanje== &nbsp; Zatravljena Sokolica,<br/> da prije vidi cara mlada,<br/> s drugam leti jakno ptica<br/> put bijeloga Carigrada;<br/> &nbsp; a Poljaci svi veseli<br/> i gospođe slobođene<br/> na obilne su gozbe sjeli<br/> pokraj rijeke svim studene.<br/> &nbsp; Na čâs dana srećna toli,<br/> a u zdravlju kraljevića<br/> zdravice se uokoli<br/> napijahu od mladićâ.<br/> &nbsp; Još na slavu poljske krune<br/> pod glas skladnih začinaka<br/> rujna vina čaše pune<br/> služahu se od junakâ.<br/> &nbsp; Prođe zdravica, i u zdravlju<br/> kraljevića vjerenice<br/> napi slavni Vladislav ju<br/> čašom zlatnom sred desnice.<br/> &nbsp; Veseo ostatak danjih časa<br/> lovci ovako čim trajahu,<br/> česti glasi iza glasâ<br/> kraljeviću dolijetahu.<br/> &nbsp; Ulak, najprije koji dođe,<br/> navijestio mu ovo bîše<br/> od Turkinja kô gospođe<br/> varšovske se zaplijeniše.<br/> &nbsp; Donije drugi kô je veseo<br/> kralj i š njime vas puk ini<br/> da je Vladislav slavni oteo<br/> kleta gusa što zaplini.<br/> &nbsp; Hrlo tekuć prispije treći:<br/> š njim poruka nasta ova,<br/> da s gospodom, čas ne ckneći, <br/> gre kraljević put Varšova;<br/> &nbsp; a to prije noći neka<br/> u gradu se nađe unutra,<br/> er poklisar carski čeka<br/> u osvijet se bijela jutra.<br/> &nbsp; Kô dobitnik od Istoči<br/> ču zapovijed oca svoga,<br/> na brzoga konja skoči<br/> naglo slijeđen od svakoga.<br/> &nbsp; Gospodičić mlad prid njime,<br/> da od puta trud mu skrati,<br/> kliče glasom veselime<br/> u ovi način popijevati:<br/> &nbsp; „Podiže se plaho dijete<br/> mlad car Osman s Carigrada<br/> na pogube, raspe i štete<br/> poljskijeh polja i livadâ,<br/> &nbsp; da čestitu krunu lešku<br/> sabljom smakne i potlači,<br/> i pod tursku silu tešku<br/> nje kraljevstvo uharači.<br/> &nbsp; Ali istine buduć glase<br/> kralj poljački veće čuo<br/> s neizmjernom vojskom da se<br/> car na njega podignuo,<br/> &nbsp; zapovidje sa svijeh strana<br/> da vojevode sve najveće<br/> i gospoda ina izbrana<br/> u varšovsko dođu vijeće;<br/> &nbsp; gdi, buduć se razumile <br/> turske sprave strašne odviše,<br/> s mnogijem silam mnoge sile<br/> susresti se odlučiše.<br/> &nbsp; Poletješe zapovijedi<br/> po prostranoj kraljevini<br/> put Varšova da svak slijedi<br/> pod oružjem u brzini;<br/> &nbsp; da na vojsku svak se kupi,<br/> da se oprijeti svi sjedine<br/> silnom caru, prije neg stupi<br/> na podoljske pokrajine.<br/> &nbsp; Sva se zemlja na glas ovi<br/> zbuča, zbuni i podiže;<br/> vrve odsvud vitezovi,<br/> k Varšovu se svak približe.<br/> &nbsp; Inostrane krune i knezi,<br/> s kîm Poljaci društvo imaju,<br/> s vojevodam i s vitezi<br/> na njih pomoć i oni ustaju.<br/> &nbsp; Prosuše se stijezi svudi,<br/> trublje daše bojne glase;<br/> od razlicijeh vojska ljudi<br/> na ravnome polju sta se.<br/> &nbsp; Sinu svomu kraljeviću<br/> kralj šibiku nad svijem poda, <br/> a ime Karlu Hotjeviću<br/> od vojevode svijeh vojevoda.<br/> &nbsp; Sunčano se svijetlo oko<br/> ljepšijeh vitez ne nagleda:<br/> svi jezdijahu uširoko <br/> pod načinom skladna reda.<br/> &nbsp; Zaletje se iz sjevera<br/> na Istočna ljuta Zmaja<br/> i prostrije bijela pera<br/> poljski Orô put Dunaja.<br/> &nbsp; Slavna kralja vojska izbrana<br/> pod krilim mu staše tada:<br/> cvijet junačkih leških strana<br/> i Krakova ures grada.<br/> &nbsp; On moškovskih priko polja<br/> dođe ruske na granice,<br/> pak upriječi put Podolja<br/> uprav tvrde Kamenice.<br/> &nbsp; Stani se otle na krajine<br/> gdi od Nestera rijeka teče,<br/> ter pogleda iz visine<br/> bistrijem okom nadaleče.<br/> &nbsp; Ali onuđe od Dunava<br/> pazeć sletje siva ptica,<br/> gdi slavnoga Vladislava<br/> suncem sjahu vedra lica,<br/> &nbsp; veleći mu: 'Zapovijeda',<br/> kud ću obratit brzim krili,<br/> kud li kazat put naprijeda<br/> nedobitnoj tvojoj sili?<br/> &nbsp; Eto u staro Drenopolje<br/> Otmanović izišô je,<br/> na široko ravno polje<br/> taboreći čete svoje;<br/> &nbsp; paček se je i otole<br/> sam na konju it podigô,<br/> da bi tvoju, o sokole,<br/> nedobitnu dobit stigô.<br/> &nbsp; Nu što velim? Nove glase,<br/> kraljeviću, čuj, izbrani: <br/> prišô je Dunav, približa se<br/> plahi Osman k ovoj strani.<br/> &nbsp; Eto moje bistro oko<br/> veće ga je ugledalo:<br/> polje mu je svijem široko V<br/> neizmjernoj vojsci malo.<br/> &nbsp; Zasjedi mu ti mostove<br/> priko Pruta i Nestera,<br/> er sam pogled vojske ove<br/> razbjena ga natrag tjera.<br/> &nbsp; Scijeni dijete s bojnom rati<br/> da se umiješat sred junakâ<br/> u saraju vojevati<br/> s kolom lijepijeh djevojaka;<br/> &nbsp; misli, iz luka vitezovi<br/> što potežu smrtne strile,<br/> da su posmijesi i celovi<br/> kijem ranjaju usti mile,<br/> &nbsp; a zatočne ravne strane<br/> bojna polja sred zavade<br/> prsi bijele i snježane<br/> Turkinjice lijepe i mlade.<br/> &nbsp; Ah, čuj u što dijete uzda se!<br/> Kad se na boj š njim spravljala,<br/> carica mu je zlatne vlase <br/> za tetive luka dala,<br/> &nbsp; veleći mu: Slatki brače,<br/> ti iz moga strijeljaj prama:<br/> ja zlotvore tve najjače<br/> pogledom ću sharat sama;<br/> &nbsp; ti desnicom tvôm hrabrenom,<br/> ja ću očima daždjet smrti,<br/> mahramicom pozlaćenom<br/> truđahnu ti znoj otrti. -<br/> &nbsp; Utoliko i ti otpravi<br/> vojevodu sajdačkoga,<br/> da na moru razbije plavi<br/> neprijatelja silna tvoga.<br/> &nbsp; On s Kozacim, od kih sada<br/> glava je stavljen, u dobiti<br/> do samoga Carigrada<br/> lasno sve će poplijeniti;<br/> &nbsp; pače još će proć naprida<br/> vlas njegovih vojničara<br/> i izet tvrdih iz obzida<br/> Korevskoga tamničara.<br/> &nbsp; S druge strane pod oklopjem<br/> Radoviljski knez otidi,<br/> ter na Vitoš s vitijem kopjem<br/> proz Planinu Staru uzidi, <br/> &nbsp; Nemaniću da Stjepanu<br/> namjesnik si krune carske,<br/> čim pod tobom zemlje ostanu<br/> srpske, raške i bugarske.<br/> &nbsp; Senjanskoga i najbolje<br/> još viteze makni sade<br/> da na staro Nikopolje<br/> tvoj dobitni stijeg usade.<br/> &nbsp; Tuj se Marka Kraljevića<br/> i Mihajla vojevode<br/> još popijeva bojna srića,<br/> smjenstva, junaštva i slobode.<br/> &nbsp; Skokni konja po Kosovu,<br/> gdi ubi Miloš cara opaka,<br/> a k bijelomu Smederovu<br/> pošlji kitu tvih junaka;<br/> &nbsp; duh da odahne i počine<br/> ukopanijeh pepeo kosti<br/> Đurđa despota i Jerine,<br/> kijeh zet Murat ožalosti.<br/> &nbsp; Nu tvu vojsku nebrojenu<br/> u dvije vojske prije razdili,<br/> ter na polju otvorenu<br/> s jednom se opri turskoj sili;<br/> &nbsp; a s drugom ju iz nenadne<br/> strane opkruži i zateci,<br/> ter smetene i neskladne<br/> glave sveži, puke isijeci.<br/> &nbsp; Obod' konja, uzmi veće<br/> u desnicu kopje vito; <br/> Bog je s nami, od tve sreće<br/> nevjerstvo je pridobito.<br/> &nbsp; Nijesu od mnoštva Turâk sade<br/> junaci se tvi pripali,<br/> er da nebo ozgar pade,<br/> na kopjijem bi ga uzdržali;<br/> &nbsp; nu su Turci iščeznuli:<br/> sjeverne im zvijezde prijete,<br/> er pogubu njih su čuli,<br/> kad na carstvo stane dijete.<br/> &nbsp; Priko Crna mora doni<br/> Otman sablju vrh krstjana;<br/> priko Crna mora goni<br/> sad krstjanska sablja Osmana'.<br/> &nbsp; Ču kraljević glas pun sreće,<br/> i u bogdanske zemlje ravne<br/> pod orlovim stijegom veće<br/> čete uvede na boj spravne.<br/> &nbsp; Suproć njemu car srditi<br/> od sto vojska s vojskom doje,<br/> kojoj mogli pribrojiti<br/> svi jezici ne bi broje.<br/> &nbsp; Na oružje se s obje strane<br/> dođe, i u buci vas svit zamni;<br/> zdaždiše u ognju smrtne rane, <br/> sve se smete, dan potamni.<br/> &nbsp; Kon Nestera Nester veći<br/> turske krvi tuj proteče,<br/> i u nevjerskom raspu i smeći<br/> jedva s glavom car uteče.<br/> &nbsp; A sad, carski dobitniče,<br/> kraljeviću naš hrabreni,<br/> gdi zapada, gdi ističe,<br/> slijedit smo te pripravljeni.<br/> &nbsp; Ne od hlapâ, ki na jata<br/> zatjerani na boj hode,<br/> nu je tva vojska izabrata<br/> od vojevoda i gospode,<br/> &nbsp; ki svi vape: „Pri Dunavu<br/> ne stoj nego prostri sada <br/> našu, tvoju, Božju slavu<br/> od istoka do zapada!“<br/> &nbsp; Tako junak popijevaše;<br/> ali uz vedra kraljevića<br/> veće u Varšov družba jaše <br/> svijetlijih mladic i mladićâ.<br/> &nbsp; Svak se vidi odsvud teći:<br/> na vratijeh ga svak je srio,<br/> s gospođam se veseleći<br/> kih on biješe slobodio.<br/> &nbsp; Po prozorih sa svijeh strana<br/> djevojčice lijepe sjaju,<br/> i od razlika cvića izbrana<br/> dažde obilne prosipaju.<br/> &nbsp; Hvale vas mu puk začina,<br/> star i mlad ga častit hrli,<br/> i kralj slavni slavna sina<br/> rado prima, milo grli.<br/> &nbsp; A i poklisar cara silna,<br/> buduć prošô sve Podolje<br/> i sva ruska mjesta obilna,<br/> na mazovsko dođe polje.<br/> &nbsp; On se u gradu Kamenici<br/> biješe uzdržô vele dana,<br/> što kazački svud vojnici <br/> vrćahu se sa svijeh strana.<br/> &nbsp; Od njih guse neizrečeni<br/> strah u srcu svom oćuti,<br/> zasve er znaše da otvoreni<br/> poklisarom svud su puti.<br/> &nbsp; Još bo odonda paša uspreda<br/> i u teškoj osta smeći,<br/> otkad s kopjem na nj ugleda<br/> Krunoslavu bojnu teći.<br/> &nbsp; Sumnji, i sveđ mu sumnja čini<br/> s uzroka se bojat tega,<br/> kako ona, da se i ini<br/> upoznali ne bi u njega.<br/> &nbsp; Tim dokli se ulak vrati,<br/> koga u kralja poslô bîše, <br/> ne hteć naprijed putovati,<br/> odocni se on saviše.<br/> &nbsp; Nu kô primi da vojvoda<br/> nad Kozacim podoljskima<br/> uzdahnu mu stražu poda,<br/> ka ga u putu pratit ima,<br/> &nbsp; i bez sumnje i bez straha<br/> s družbom Kozâk vitezova<br/> na ravnine sad dojaha<br/> nedaleče od Varšova.<br/> &nbsp; Na brijeg jedan šator meće,<br/> konja odsijeda na kom jaše,<br/> a vrh njega i noć veće<br/> crni šator svoj steraše.<br/> &nbsp; Tuj počinu, dokli opeta<br/> na istočna vrata bijela<br/> jasnijem stupom Zora išeta,<br/> sva rumena, sva vesela.<br/> &nbsp; Kralj poljački utoliko,<br/> nedobitni i čestiti,<br/> kupi i vijeće sve veliko,<br/> cvijet kraljevstva plemeniti;<br/> &nbsp; a to u vedroj slavi neka<br/> sred vojvoda i sred panâ<br/> na pristolju on pričeka<br/> poklisara cara Osmana,<br/> &nbsp; ki s naredbom tad potpunom<br/> biješe u mnogoj poslan želji<br/> da s poljačkom slavnom krunom<br/> mir utvrdi i utemelji.<br/> &nbsp; Ah, ovako s plahe ćudi<br/> nerazbornim smjenstvom gine<br/> neprijatelja tko ne sudi<br/> za ono što je doistine.<br/> &nbsp; Eto usiljen car je oholi,<br/> poć u Istok spravan gdi je,<br/> da s darovim sad se moli<br/> komu sabljom prijeti prije.<br/> &nbsp; Ne smije se ganut dijete -<br/> još bo straši Prut ga rika -<br/> što ne vidi sprva uvjete<br/> nedobitna dobitnika.<br/> &nbsp; Biješe sunce konje ognjene<br/> po nebeskom polju udrilo<br/> sred istoči razvedrene<br/> zlateć zorno rumenilo,<br/> &nbsp; s istočnijeh se strana kada<br/> eto paša carski upazi<br/> gdi od Varšova bijela grada<br/> u varoše lijepe ulazi.<br/> &nbsp; Sred prostrane kraljevine,<br/> jakno srce poljskijeh polja,<br/> stoji Mazovska mimo ine<br/> sve države ljepša i bolja.<br/> &nbsp; Na Visli joj bistroj rici<br/> Varšov grad je vrh i glava;<br/> u sadanja doba u dici<br/> dvor mu kraljev svjetlos dava;<br/> &nbsp; tuj bo kralji pribivaju<br/> i pristolja drže svoja,<br/> i općena se vijeća staju<br/> ili od mira ili od boja.<br/> &nbsp; Prid Varšovom na livadi,<br/> ka je u svakom ravna kraju,<br/> vitezovi vidje mladi<br/> bojne konje gdi igraju.<br/> &nbsp; Pri viteškoj toj zabavi<br/> man poklisar konja plaha<br/> iska od igre da ustavi,<br/> dokli u gradska vrata ujaha.<br/> &nbsp; Janjičarâ sto naprijeda<br/> u žarkulah s perjem jaše;<br/> spahoglân ih peset redâ<br/> tihom jezdom slidijaše.<br/> &nbsp; Opeta je broj konjikâ<br/> u odjećah plemenitijeh,<br/> korugvâ im množ razlika<br/> vrhu kopja trepti vitijeh.<br/> &nbsp; Dug red mladih pak djetića<br/> s razlicijem se darim kaže<br/> kralja i slavna kraljevića<br/> Otmanović kijem častijaše.<br/> &nbsp; Trijes konja su u povodu<br/> arapskoga od plemena:<br/> ognji u zgledu, vihri u hodu,<br/> vrh morskijeh bi tekli pjena;<br/> &nbsp; suho im zlato sedla skova,<br/> sakrafoče biser niza,<br/> drag je kami sred njihova<br/> čela vidjet sunce izbliza.<br/> &nbsp; Trijes lukova s trkačima,<br/> nakićeni pribogato,<br/> zamjeran je ures svima -<br/> sve drag kami, biser, zlato.<br/> &nbsp; Još tredesti britkijeh sablja,<br/> kim izvrsnos Istok dava,<br/> a s nebesa suncu ugrablja<br/> zrake svijetla svim naprava.<br/> &nbsp; I tridesti robinjica:<br/> zlato im često pram nathodi,<br/> zora iz čela a danica<br/> iz oči im bio dan vodi.<br/> &nbsp; Pogleda su sve razbludna<br/> a obličja gospodična;<br/> ljepota je njih pričudna<br/> božicami rajskijem slična.<br/> &nbsp; Mladomu ih Vladislavu<br/> Osman mladi car posila<br/> za razgovor i zabavu<br/> sred pokoja draga i mila.<br/> &nbsp; Jaše paša najposlije;<br/> konj pod njime ponosit je,<br/> oko glave odsvudije<br/> snježani mu veo svit je.<br/> &nbsp; Bijeli risi crnijeh pjega<br/> zlatan kavad svud mu rese;<br/> do samoga pasa u njega<br/> sijeda brada prostire se.<br/> &nbsp; Na uzdi drži jednu ruku,<br/> pri prsijeh drugu hrani,<br/> kažuć u njoj svemu puku<br/> carski u zlatu lis poslani.<br/> &nbsp; Vojvodâ mu šes je okolo,<br/> kim naredi kralj ga sresti;<br/> odjeveni svi su oholo,<br/> svijetla obličja, stavne svijesti.<br/> &nbsp; Njih su konji vidit taci<br/> da ne tiču tli čim jezde;<br/> pače regbi hitri i laci<br/> pružiće se sad na zvijezde.<br/> &nbsp; S ovijem redom, u ovoj slavi<br/> gospoda ga družeć ova,<br/> poklisar se carski upravi<br/> kraljevskijeh put dvorova.<br/> &nbsp; Kraljevski se bijeli dvori <br/> dižu i diče put nebesa<br/> ponosito k zvijezdam gori,<br/> na prostoru puni uresa.<br/> &nbsp; Na mramornih stupijeh, koji<br/> lijep red kažu, svakolika <br/> naslonjena građa stoji<br/> plemenita i velika.<br/> &nbsp; U prostrana vrata lipa<br/> kô se ulazi, u dva reda<br/> izdjeljanijeh broj se kipâ<br/> starijeh leškijeh kralja gleda.<br/> &nbsp; Tako im umje hitrijeh ljudi<br/> vješta ruka slike utvorit<br/> da, tko ih pazi, živijeh sudi<br/> i da sad će progovorit.<br/> &nbsp; S bijelijem gnijezdom orlovime<br/> Leh se u jednoj ruci objavi;<br/> drži u drugoj grad kom ime<br/> od našasta gnijezda stavi.<br/> &nbsp; Dubrava mu je oko čela,<br/> on bo iz dubrav skupio je<br/> u gradove i u sela<br/> puk kom ime poda svoje.<br/> &nbsp; Krak se za njim pak udjelja;<br/> drži u rukah grad i ovi,<br/> Kraka svoga zgraditelja<br/> ki imenom i sad slovi.<br/> &nbsp; Primislav se s štitim pazi<br/> i s kacigom dupskijeh kora;<br/> oružjem bo tijem porazi<br/> Ugre i izagna priko gora.<br/> &nbsp; Leh se drugi vidi opeta,<br/> stoji konj uza nj; on bo steče<br/> oblas, što u svâ mlada ljeta<br/> brzijem konjim tijek priteče; <br/> &nbsp; drži u rukah luk i strile,<br/> kim obrani od česarske<br/> Velikoga Karla sile<br/> puke slovinske i ugarske.<br/> &nbsp; Pjastav slijedi: ruka jaka<br/> pod jarmom se još proslavlja;<br/> volovom ga sprva a paka<br/> neprijateljim svojim stavlja.<br/> &nbsp; Kip je za ovijem komu od kosi<br/> vrh pleći se vlas prostira;<br/> krs u rukah zlatan nosi,<br/> a u nebo oči upira -<br/> &nbsp; Mjesislav je ime od slave,<br/> ki u svetoj vodi umijesi,<br/> koj on prvi vrh od glave<br/> prignu i krstom čelo uresi.<br/> &nbsp; Boleslav je sin za njime<br/> na pristolju s krunom zgara,<br/> ku s imenom kraljevskime<br/> prvi on primi od česara.<br/> &nbsp; Kon njega se pismo izdube<br/> ruske vojske kô potlači,<br/> Pomoravce i Kasube<br/> primi, a Pruse uharači.<br/> &nbsp; U odjeći kaluđera<br/> Kažimir se prvi udjelja;<br/> još križ drži kim zatjera<br/> kralj redovnik neprijatelja.<br/> &nbsp; Boleslav se pod oklopjem<br/> Krivousti gleda i broji;<br/> on na konju s vitijem kopjem<br/> i s perenim štitom stoji;<br/> &nbsp; Vladislava oca svoga<br/> sprijed priliku drži od zlata,<br/> na štitu orla poljačkoga<br/> s česarskijem sred nokata.<br/> &nbsp; Stijezi, oklopja s mačim, s štitim<br/> pod lovornijem vise vijencom,<br/> i sve što ote pridobitim<br/> Rusom, Ugrom, Čehom, Nijemcom.<br/> &nbsp; S bijelim orlom stijeg držeći<br/> Kažimiru je drugom slika;<br/> s tijem bo plešuć glavu smeći<br/> ime dobi od Velika.<br/> &nbsp; Lauš pak je: zagrljena<br/> na štitu mu je Visla i Sava,<br/> i dostojno narešena<br/> dvjema krunam jedna glava.<br/> &nbsp; S druge strane prvi u redu<br/> kip se kaže plijenim kitan:<br/> Jadželom je, po pogledu<br/> kralj i junak nedobitan.<br/> &nbsp; Slava u vodi zdaždje s nebi,<br/> da ga vlada vojujući,<br/> kad Vladislava ime sebi<br/> krsteć se uze, sve dâ kući.<br/> &nbsp; Na štitu mu je oklopljeni<br/> konjik, ki čim konja teče,<br/> digô je u obje ruke ognjeni<br/> mač vrh glave, da udre preče. <br/> &nbsp; Naličje uza nj stoji viteško -<br/> mlada kralja mož svjedočit;<br/> svija i stresa kopje teško,<br/> a konj pod njim sad će skočit.<br/> &nbsp; Zgar „Vladislav tretji“ piše: <br/> dobitniku slavnu carskom<br/> treću krunu zvijezde sviše<br/> nad poljačkom i ugarskom.<br/> &nbsp; Sablje, luci, kopja i štiti<br/> i plijen je odsvud ki mu ostavi<br/> beg u gorah pridobiti<br/> i car Murat na Muravi.<br/> &nbsp; Od mramora pak je bila<br/> stup udjeljan; pišu slova:<br/> „Kralj dobitnik nijemskih sila,<br/> rasap turskijeh vitezova.“<br/> &nbsp; Na štitu mu je orô oholi,<br/> lis masline u kljunu ima:<br/> „Kažimir sam“, šti se okoli,<br/> „vernim, smeća odmetnima.“<br/> &nbsp; Od bronce opet stoji uzgori<br/> kralja Alberta slika ulita;<br/> okolo joj svud su odori<br/> Tatarina pridobita.<br/> &nbsp; Druga uz nju sva se bijeli,<br/> pram pod krunom sam se crni;<br/> zlatno pismo odzgar veli:<br/> „Kralj Lesandro blagodarni.“<br/> &nbsp; Treća uz ovu izdjeljana<br/> sjedi uzmnožna i velika<br/> s krunom kom je zgar vjenčana<br/> s maslinome lovorika.<br/> &nbsp; Veličinu kaže svoju<br/> obraz svijetli, pogled stavni,<br/> s pismom: „U miru i u boju<br/> Šišman prvi, kralj prislavni.“<br/> &nbsp; Duga je zemlja - slava je dilja<br/> ka od imena raste svoga:<br/> razbi Tatara i Vasilja,<br/> silna kneza moškovskoga.<br/> &nbsp; Šišman drugi stoji za njime;<br/> vedru sliku zlato odijeva,<br/> od Augusta srećno ime<br/> ki ponovi čim kraljeva.<br/> &nbsp; Orô konjiku oklopjenu<br/> na štitu mu družbu čini;<br/> on bo u vijeću združi općenu<br/> Litvu k poljskoj kraljevini.<br/> &nbsp; Za ovom kralja i junaka<br/> u ugarskoj je kip odjeći;<br/> s buzdohanom ruka jaka<br/> ragbi stoji još priteći.<br/> &nbsp; Pismo se odzgar zlatno gleda:<br/> „Stjepan Bator“, ovo 'e dosta;<br/> slava ostalo pripovijeda<br/> i glas za njim koji osta.<br/> &nbsp; Od oružja stoje gomile<br/> ke kralj vitez ote i doni,<br/> kad moškovske razbi sile<br/> i odmetne Pruse skloni.<br/> &nbsp; Prilika ova zaglavila<br/> biješe oba svijetla reda,<br/> kô tim veleć: „Priko dilâ<br/> mojih nî moć proć naprijeda.“<br/> &nbsp; Mnozi kipi mnozih kralja<br/> među ovim jošte slide;<br/> ali ih kriju mjesta dalja:<br/> slike im se sprijed ne vide.<br/> &nbsp; Krije ih misto, nu zamani,<br/> ako im je ime udjeljano;<br/> u slavnijeh se djelijeh hrani,<br/> svemu svijetu tim je znano.<br/> &nbsp; Nu kô paša pribogata<br/> silna cara od Istoka<br/> na velika dođe vrata<br/> dvora svijetla i visoka,<br/> &nbsp; eto između skupna puka,<br/> ki odsvud vrvi i izlazi,<br/> tvrdu stražu od hajdukâ<br/> pod ognjenim puškam pazi. <br/> &nbsp; Viteškoga konja odsjede<br/> sa svôm družbom, ter se veće<br/> proz razlika mjesta uzvede<br/> prid veliko gori vijeće.<br/> &nbsp; Sred dvorova, kim sve strane<br/> mnogi ures prikrio je,<br/> i velike i prostrane<br/> tri vijećnice redom stoje.<br/> &nbsp; U najprvoj stât se vide<br/> sveđ mladići plemeniti<br/> ki kraljevsku dvorbu slide<br/> za na svijetle časti uziti.<br/> &nbsp; U drugoj se kupe i staju<br/> plemići opet zrelijeh lita<br/> koji kralju na glas daju<br/> tko uljesti k njemu pita.<br/> &nbsp; Kralj u tretjoj, nada svima<br/> veličinu ka prostira,<br/> poklisare svijetle prima<br/> i od vladanja vijeća zbira.<br/> &nbsp; Ali u vijeću utoliko,<br/> dočijem svjete svak prinese<br/> ter se odluči svekoliko<br/> što odgovorit paši će se,<br/> &nbsp; Zborovski se knez otpravi, <br/> obran među mudrim zborom,<br/> poklisara da zabavi<br/> plemenitim razgovorom;<br/> &nbsp; ki se oglasio biješe odavna<br/> i prosuo svud besjede <br/> da od silna cara u slavna<br/> kralja zacić mira grede.<br/> &nbsp; Svijetli pan se diže time,<br/> koga slave svudi lete,<br/> i u vijećnici srednjoj š njime<br/> u način se dvoran srete. {{Navigacija1|Osman|9. pjevanje|11. pjevanje}} [[Kategorija:Osman]] 377 928 2006-06-27T21:42:40Z Demicx 7 378 955 2006-06-27T22:24:40Z Demicx 7 {{Navigacija1|Osman|10. pjevanje|12. pjevanje}} ==Jedanaesto pjevanje== &nbsp; Vijećnica je srednja u sebi<br/> tej naprave, tej liposti<br/> da tko 'e u njoj vik se ne bi<br/> nagledô je od milosti.<br/> &nbsp; Bogato je narešena;<br/> pokriva ju sa svijeh strana<br/> svila zlatom ispunjena,<br/> na razlike slike tkana.<br/> &nbsp; Tuj bo iznova slavna zgoda<br/> dobiti se lanjske složi<br/> koja Turcim prikor poda,<br/> a Poljacim čâs uzmnoži.<br/> &nbsp; Izvrsnostim svak se čudi:<br/> nebo 'e odzgar, zemlja okolo,<br/> stijezi, trublje, konji, ljudi,<br/> silna oružja, bjenje oholo.<br/> &nbsp; Car se gleda, plaho dijete,<br/> gdi se digô s Carigrada<br/> na pogube, raspe i štete<br/> poljskijeh polja i livadâ.<br/> &nbsp; Š njim se pazi oružana<br/> množ nezgledna na sve kraje;<br/> gubi ime polje i strana:<br/> što oko vidi, sve vojska je.<br/> &nbsp; Ali opeta glasoviti<br/> poljački se kralj objavlja,<br/> za kraljevstvo obraniti<br/> gdi proć caru vojsku spravlja.<br/> &nbsp; Svud se paze brzi ulaci<br/> hrlo optjecat svaku stranu,<br/> da ured skaču svi junaci<br/> krune općene na obranu.<br/> &nbsp; Letjet gledaš zapovijedi<br/> po prostranoj kraljevini<br/> put Varšova da svak slijedi<br/> pod oružjem u brzini.<br/> &nbsp; Vidi se ončas na glas ovi<br/> gdi se zemlja sva podiže,<br/> gdi odsvud vrve vitezovi,<br/> gdi se oružjem sve užiže; <br/> &nbsp; gdi inostrane krune i knezi<br/> s kim Poljaci društva imaju<br/> s vojevodam i s vitezi.<br/> na njih pomoć i oni ustaju;<br/> &nbsp; gdi se mnoga vojska zbira<br/> vrhu polja svim široka,<br/> i gdi se Orlov stijeg prostira<br/> proć Mjesecu od Istoka.<br/> &nbsp; Nu poklisar sve ostavi,<br/> a uze pazit k onoj strani <br/> gdi s oružjem sto'e u spravi<br/> Turci se udrit i krstjani.<br/> &nbsp; Velike se vojske dvije<br/> vrhu ravna kažu polja<br/> kraj prostrane Bogdanije <br/> i granicâ od Podolja.<br/> &nbsp; I toli su po načinu<br/> izatkane sej države<br/> da, tko ih gleda, zaistinu<br/> cijeni da su zbiljne i prave. <br/> &nbsp; O krajijeh polja od rati<br/> Prut i Nester gledat slidiš,<br/> i ako ć' oku vjerovati,<br/> romon čuješ, tijek im vidiš.<br/> &nbsp; S jedne strane tuj pazi se,<br/> i bez svrhe i bez mjere,<br/> turska strašna vojska gdi se<br/> jakno mjesec na luk stere.<br/> &nbsp; S druge vojska od Poljakâ<br/> svim se kaže lijepa kita, <br/> od hrabrenijeh sva junaka<br/> po izboru skladno svita.<br/> &nbsp; I toliko slične slike<br/> tkalac hitri svemu poda<br/> da ne samo svak prilike<br/> pozna od vitez i vojvodâ,<br/> &nbsp; nu se u svemu ti biljezi<br/> od istine još gledaju,<br/> da bi rekô trepte stijezi,<br/> buče ljudstva, konji igraju.<br/> &nbsp; Paček se oko dotle vara<br/> i poznanja svačija gube<br/> da gdi bubanj svaki udara<br/> čuješ i gdi trublje trube.<br/> &nbsp; Izvrsnostim sih naprava<br/> vas zapanjen paša ostaje;<br/> u istinu se upoznava<br/> i mni u vojsci opet da je.<br/> &nbsp; Snebiva se da toliko<br/> ruke umrle hitro vezu;<br/> tim je ovako on poklikô<br/> Zborovskomu svijetlu knezu:<br/> &nbsp; „Tko bî, slavni vo'evoda,<br/> toli umjetan među vami<br/> da besjedu i duh poda <br/> ovijem mrtvijem prilikami?<br/> &nbsp; Oružja ova tko osnova<br/> i lanjskoga boja sile?<br/> Ah, jesu li čuda ova<br/> ljudske ruke učinile? <br/> &nbsp; Eto pazeć vojsku našu,<br/> ke je mnoga veličina,<br/> svakoga u njoj poznam pašu<br/> i Turčina po Turčina.<br/> &nbsp; Još kad bi mi moglo biti<br/> poznat i one srećne puke<br/> kim je caru odoliti<br/> od junačke išlo ruke;<br/> &nbsp; ter bih čuo od svijeh ime<br/> kô svijeh vidjeh vojevati,<br/> ne bih mogô u sej vrime<br/> draže stvari ja slišati.“<br/> &nbsp; Na ovo dvorno uprašanje<br/> od careva poklisara<br/> knez, ki djelim svud slavan je,<br/> u ovi način odgovara:<br/> &nbsp; „Dobrovoljno tvôj Milosti<br/> ja ću kazat, paša izbrani,<br/> narode one s kih kriposti<br/> kraljevstvo se naše obrani.<br/> &nbsp; Nu vitezi tko su koji<br/> razabrat je mučno imena,<br/> gdi sva u skupu vojska stoji<br/> taborima obgrađena;<br/> &nbsp; tim pogledaj gdi iz tabora <br/> van izišla sva se otkriva<br/> otvorenijeh vrh prostora<br/> čekat cara suprotiva.“<br/> &nbsp; Tajčas carski paša obrati<br/> tihi pogled stavna obraza <br/> poljsku vojsku razgledati<br/> gdi mu slavni knez ukaza.<br/> &nbsp; Sunčano se svijetlo oko<br/> ljepšijeh vitez ne nagleda:<br/> svi na čete uširoko<br/> slijede način bojna reda.<br/> &nbsp; Nu poklisar čudom novim<br/> snebiva se pazeć paka<br/> prid ovacim vitezovim<br/> za vojvodu pustinjaka.<br/> &nbsp; Zagunjastio i zarastô<br/> ovi u kosah vas se vidi;<br/> postarano lice i tmasto<br/> kaže od kože suhor blidi.<br/> &nbsp; Obje mu su noge bose,<br/> drži u rukah križ raspeti,<br/> a konopom opasô se<br/> po oštrom ruhu od kostreti.<br/> &nbsp; Oči š njega čas ne smeće<br/> zapanjeni Alipaša,<br/> i ne može srcu veće<br/> odoljeti da ne upraša;<br/> &nbsp; Zborovskomu veli time:<br/> „Tko je oni, gospodine,<br/> ki ide prvi prida svime,<br/> a porušen nad sve ine?<br/> &nbsp; U čovjeku poharanu<br/> i satrenu onoliko<br/> ku ste ufat mogli obranu<br/> gdi na bjenje se ide priko?“<br/> &nbsp; Podsmjehnu se sim riječima<br/> knez, i ovako odgovori:<br/> „Ne boji se tko pravu ima<br/> vjeru u Boga višnjem gori.<br/> &nbsp; Od koljena je plemenita<br/> gospodičić jedan ono<br/> ki pogrdi slavu od svita,<br/> a obra bitje svim priklono.<br/> &nbsp; Blaž na ime on se zove,<br/> i s istoka do zapada<br/> od svetinje glas njegove<br/> po narodih leti sada.<br/> &nbsp; Na svakčas bo kroz veliko<br/> djelovanje od čudesa<br/> kaže svitu on koliko<br/> drag je kralju od nebesa.<br/> &nbsp; Po pustinjah nag dočime<br/> Isukrsta naga slidi,<br/> među carom i našime<br/> kraljom zgode sve prividi.<br/> &nbsp; Tim noseći križ u ruci<br/> s kraljevićom na boj doje<br/> i, gdi oružjem ini puci,<br/> on molitvam vojevô je.<br/> &nbsp; Nu besjeda moja ova<br/> sasma duga da ne izlazi,<br/> od poljačkijeh vitezova<br/> sliša' imena, slike pazi.<br/> &nbsp; Gleda' onega ki sred štita<br/> u verigah drži lava,<br/> a od zelena perja svita<br/> na glavi mu stoji dubrava;<br/> &nbsp; i odjeća mu sva je zelena,<br/> kom oklopje zgar pokriva:<br/> i konj zelen oka ognjena<br/> regbi pod njim munja je živa:<br/> &nbsp; Rodovilski knez ono je:<br/> vodi tri čete izdaleče,<br/> iz najkranjih držav koje<br/> val Nijemskoga mora optječe. <br/> &nbsp; Oni oklopja ki oblače,<br/> za vojvodom ter najprije<br/> nose kopje, pašu mače,<br/> konjici su od Prusije.<br/> &nbsp; Pazi opeta družbu ognjenu<br/> ka za njima gre smiono<br/> s puškam duzim na ramenu -<br/> Pomoravci sve su ono.<br/> &nbsp; Nakon njih su tvrde čete<br/> livovskijeh iz prostora; <br/> s puškam i oni regbi lete<br/> jak ognjeni trijes vrh gora.<br/> &nbsp; Ali gledaj, pak vojnici<br/> litvanskoga kneštva slijede:<br/> svi na konjijeh kopjanici <br/> pod oružjem bijelijem sjede.<br/> &nbsp; Glavu imaju pan-Stjepana,<br/> velikoga kandžilijera;<br/> jaše junak konja vrana,<br/> vran štit i vrana ima pera.<br/> &nbsp; Vojvodu opet pazi onoga<br/> ki igra konja svim velika:<br/> staroste je pološkoga<br/> Sjenevića ona slika.<br/> &nbsp; Modrim perjem vitez mili<br/> vedro je čelo nakitio,<br/> i u pozlatnoj modroj svili<br/> na ugarsku vas se odio.<br/> &nbsp; Za njime se dio s kopjem,<br/> dio s lukom vitez združa;<br/> Radogostje pod oklopjem<br/> i Smolensko njih oruža.<br/> &nbsp; Vojničarâ vidjet još je<br/> kim su oružja ista i snaga:<br/> Podljesje ih i Pološje<br/> iz bližnjijeh šlju rusaga.<br/> &nbsp; Gleda' onega ki u desnici<br/> vitim kopjem regbi trese,<br/> a na zlatnoj mu ugarštici<br/> žuto perje prostire se.<br/> &nbsp; Zlatne mu su i odjeće,<br/> zlatne konju sve naprave,<br/> ki se pod njim u skok meće<br/> s perjem žutijem vrhu glave.<br/> &nbsp; Vojvoda ono slavna imena<br/> Zamoški je pan hrabreni,<br/> ki Tatara razbi ognjena<br/> i u plijenu mu plijen zaplijeni.<br/> &nbsp; On za sobom tri razlike<br/> vitezova vrsta vodi;<br/> gledaj ke su njih prilike<br/> s kim li oružjem svaka hodi.<br/> &nbsp; Zamoški su ono vrli<br/> kim vrha glave lete krila;<br/> i konji im su s krilim hrli,<br/> a oružje luk i strila.<br/> &nbsp; Vučjijem kožam su odasvudi<br/> sebe i konje sve prikrili,<br/> ter od konjâ i od ljudi<br/> vukovi se učinili.<br/> &nbsp; Za bojnicim plasim ovim<br/> volinski se ono staju;<br/> britke vučce pod lukovim<br/> i kopjače svi imaju.<br/> &nbsp; A u košuljah kiovski puci<br/> od gvozdene pak su žice;<br/> harbe i štite nose u ruci<br/> a na pasu sikirice.<br/> &nbsp; Nut onoga kom kaciga<br/> snižanim se perjem kiti,<br/> a i konj pod njim bjelji od sniga<br/> regbi sad će poletiti.“<br/> &nbsp; „Ah, Mikleuš ono li je<br/> pan Senjavski?“ priuze paša.<br/> „Ja ga poznam: on najprije<br/> na oružja udri naša!<br/> &nbsp; I ondi s konja snježanoga<br/> ognjen junak pali očima,<br/> ter ta je u njem sila mnoga<br/> da mu i od slike strah se ima.“<br/> &nbsp; Odgovori knez hrabreni:<br/> „On je ono: štit mu pazi,<br/> na komu je plam ognjeni<br/> gdi iz snježane gori izlazi.<br/> &nbsp; Pod klobucim kamilovcim<br/> krajičnici za njim jašu,<br/> Bjelorusi s Podolovcim:<br/> puške nose, sablje pašu.<br/> &nbsp; Ali u nebu razvedrenu<br/> prije bi zbrojil sitne zvijezde<br/> neg vojevode po imenu<br/> ki za ovijem opet jezde;<br/> &nbsp; er nije u poljskoj zemlji toga<br/> mjesta mala ni velika<br/> ko vojevodu ne ima svoga<br/> i osobna plemenika.<br/> &nbsp; I svi, er hoće toj zakoni,<br/> od kraljevstva za obranu<br/> kad vojuje kralj, i oni<br/> trijebi na boj da ustanu. <br/> &nbsp; Tim četami koje slide<br/> svjetlje slike tkalac poda;<br/> svi bo u njih ki se vide<br/> plemići su i gospoda.<br/> &nbsp; U bogatoj ono odjeći<br/> mazovska se četa resi:<br/> korde o pasu a niz pleći<br/> vise ognjeni samokresi.<br/> &nbsp; Kalpake im rese risi,<br/> modre odjeće srebro okoli,<br/> i niz lijevo rame visi<br/> ris pod lijevu ruku doli.<br/> &nbsp; Opet leškijeh vitezova<br/> mlados lijepom jezdi jezdom<br/> iz mjesta u kom s gnijezda orlova <br/> Leh prvi grad zazva Gnezdom.<br/> &nbsp; Š njima upored od Poljakâ<br/> gledaj drugu družbu mladu,<br/> otkli stari Krak od Kraka<br/> poda ime svomu gradu. <br/> &nbsp; U povodu tri jedeka<br/> svaki uza se vitez drži,<br/> a konj pod njim željan tijeka<br/> regbi skače, puha i rži.<br/> &nbsp; Za ugaršticam zaruđenim<br/> trepti perje šarovito;<br/> visi kaplan pod ramenim,<br/> stoji u ruci kopje vito.<br/> &nbsp; Korda o bedri, štit o pleću,<br/> dva na sedlu samopala,<br/> zgar oklopje a za odjeću<br/> dostegnice svione ozdala.“<br/> &nbsp; „Dosta, svijetli gospodine!<br/> Ke se čudo meni otkriva? -<br/> kliče paša - Doistine <br/> kraljevića vidim živa!<br/> &nbsp; Sred gospode po izboru<br/> on na konju jezdi bijelu:<br/> dobit nosi u pozoru,<br/> sreću u ruci, slavu na čelu.“ <br/> &nbsp; Knez priuze: „Ono je slika<br/> koj se u suncu ime udjelja,<br/> istočnoga dobitnika,<br/> sjevernoga branitelja.<br/> &nbsp; Ah, pogleda' u prilici <br/> ka mu uzmnožnos sja velika!<br/> Mač na pasu a u desnici<br/> od gospostva stoji šibika.<br/> &nbsp; Oklopja se zlatna odzgora<br/> pod grimiznim plaštom rese:<br/> sunčanim ih zrakom zora -<br/> tako sjaju! - svih naveze.<br/> &nbsp; Štitnika mu dva su okolo:<br/> nosi jedan bat zlaćeni,<br/> drugi, trepteć perje oholo,<br/> kacigu i štit š njom pereni.<br/> &nbsp; Dvanaes konja, dvanaes vila<br/> bojnom se igrom prid njim diče;<br/> ptica, munja, vihar, strila<br/> brzine im ne pritiče. <br/> &nbsp; Starca onoga uza nj gleda'<br/> zagašenoj u haljini;<br/> stavan obraz, brada sijeda<br/> poštovana svijem ga čini:<br/> &nbsp; ono Karlo Kotković je<br/> vo'evoda slavni od Vilne,<br/> komu poda kralj i viće<br/> nad svom vojskom časti obilne.<br/> &nbsp; Ah, njegova slika u tkanju<br/> stekla izvrsnos toliku je <br/> da bi rekô pazeć na nju:<br/> „I sad misli i svjetuje!“<br/> &nbsp; Pazi uz njega zatočnicu<br/> ka pritječe djelim slavu,<br/> Korevskoga vjerenicu, <br/> nedobitnu Krunoslavu!<br/> &nbsp; Nje konj zlatni sliku prima<br/> od sunčanih konja s nebi,<br/> pokli vele svjetlje ima<br/> sunce od sunca on na sebi.“ - <br/> &nbsp; „Dobro poznam, paša veli,<br/> ja bojnicu slavnu svuda;<br/> oči je su me vidjeli<br/> veće puta ne bez čuda.<br/> &nbsp; Nu ono li, svijetli kneže, <br/> Milosti je Vaše slika<br/> ka na ljubav svu priteže<br/> srca oholih protivnika?<br/> &nbsp; Perje rumeno i rumena<br/> vrhu oružja zgar naprava<br/> i zrak lica razvedrena<br/> svakomu je poznat dava.“<br/> &nbsp; „Slika je ono od jednoga“,<br/> knez s posmijehom milim veli,<br/> „prijatelja draga tvoga<br/> ki te služit u svem želi.“ -<br/> &nbsp; „Da oni ostali tko su veće,<br/> priuze paša, ki uz Vas hode?“<br/> Odgovara knez: „Najveće<br/> od kraljevstva vojevode:<br/> &nbsp; čeljad svijetla i kriposna,<br/> u slobodi ka boravi,<br/> druge uzde ter ne pozna<br/> neg ku sebi sama stavi.<br/> &nbsp; Gledaj kô se svi ponose<br/> odjeveni pribogato,<br/> ter vrh svile pošven nose<br/> dragi kamen, biser, zlato;<br/> &nbsp; bijelijem perjem glavu kite,<br/> pod kavadim nože drže,<br/> pašu sablje plemenite,<br/> jašu konje vjetra brže.<br/> &nbsp; Ali uprav sad k onomu<br/> ti vitezu oči svrni<br/> ki stoji s kopjem i u bijelomu<br/> oružju se vas srebrni;<br/> &nbsp; srebrna mu i perja su<br/> na kacizi kâ mu vise;<br/> srebrn mu je mač na pasu,<br/> i konj pod njim srebrni se.<br/> &nbsp; Altanskoga kneza obliče<br/> ondi je ono izatkano;<br/> gdi zapada, gdi ističe,<br/> njegovo ime svud je znano.<br/> &nbsp; U zastavi od junačke<br/> vojske on jaše najposlije;<br/> nijemske zemlje i franačke<br/> za njim izbor hrabreni je.<br/> &nbsp; Nu opet vojska od Kozakâ<br/> pazi gdi se nase kupi,<br/> koj se oprijeti nije jaka<br/> ičija sila igdje stupi.<br/> &nbsp; Peset tisuć njih je u broju;<br/> svi su izbrani vitezovi,<br/> neprijateljski strah u boju,<br/> vihri, gromovi i trjeskovi.<br/> &nbsp; Gledaj oružan vas ognjeno<br/> gdi Sajdački gre prid njima;<br/> crvenu odjeću i crveno<br/> za ugaršticom perje ima.“ <br/> &nbsp; Jur knez dospje, čim na kraju<br/> od vijećnice s jedne strane<br/> veće i čete dospijevaju<br/> s lijepijem redom izatkane.<br/> &nbsp; Nu opet paša uze iznova<br/> stranu drugu razgledati<br/> na koj tkalac hitri osnova<br/> vojska s vojskom gdi se rati.<br/> &nbsp; Jakno zlatna dva oblaka<br/> u ke upira sunce od lita<br/> sjaju puni jasnijeh zraka,<br/> zvijezdâ je lipos š njih dobita;<br/> &nbsp; ako s bukom u ke doba<br/> zavije sjever ledeni se,<br/> u treskovijeh, u gradu oba<br/> crni ostanu, stamne svi se -<br/> &nbsp; tako i obje vojske, toli<br/> ke su uresne otprije bile,<br/> lijepi su ures u oholi<br/> strašni pogled obratile.<br/> &nbsp; U strašivoj sve je slici,<br/> sve se stira, sve se krati;<br/> padaju konji i konjici<br/> živi, mrtvi i duhati.<br/> &nbsp; Trijesi umrli sve užižu,<br/> sve obujmiva magla crna;<br/> oblaci se strijelâ dižu,<br/> grad ognjenijeh pada zrna.<br/> &nbsp; Svud oružja sjaju vrla;<br/> puške, kopja, sablje, mači<br/> zgađaju prsi, kolju grla,<br/> sijeku glave, sve se tlači.<br/> &nbsp; Usred boja nesmiljena<br/> kraljević se gleda prvi<br/> gdi u slici trijesa ognjena<br/> u potopu sja od krvi.<br/> &nbsp; U okoliš se vrti i vije<br/> put prostrani sred tjeskote;<br/> vitijem kopjem srca bije,<br/> britkijem mačem žnje živote.<br/> &nbsp; Svačija sablja na nj se združa -<br/> od svih sreta, svih zatječe:<br/> konje, ljudi, stijege, oružja<br/> krši, lomi, rve i siječe.<br/> &nbsp; Bez pokoja, bez umora<br/> sjemo tamo teće se vidi;<br/> mrtaca je pod njim gora,<br/> svud bjeguće Turke slidi.<br/> &nbsp; Ali se i Osman car opeta<br/> pazi gdi sve na boj tjera;<br/> pobjegujstvo njih ga smeta<br/> i neposluh i nevjera.<br/> &nbsp; Naprijed slike koje stahu<br/> sram gledati paši ne da,<br/> er među onim ki bježahu<br/> i priliku svoju ugleda.<br/> &nbsp; Nu uto dođe i glas veće<br/> Zborovskomu svijetlu knezu<br/> da poklisar i on u vijeće<br/> prid slavnoga kralja uljezu.<br/> &nbsp; Na pristolju kralj uresnu<br/> vrhu zlatnijeh saga siva;<br/> biskupi mu svih obdesnu;<br/> a vojevode sjede sliva.<br/> &nbsp; Ali od njih svijeh više<br/> polak oca slavna svoga<br/> sio kraljević slavni bîše<br/> na sto od zlata kovanoga.<br/> &nbsp; Za veliko čudo u sebi<br/> pismo staro nam donese,<br/> što njegada dva na nebi<br/> sunca ujedno vidješe se;<br/> &nbsp; nu poljskoga usred vića<br/> eto i naša paze doba<br/> kralja i mlada kraljevića <br/> a od svijeta su sunca oba.<br/> &nbsp; Tim poklisar, kô približa<br/> prid pristolje kraljevsko se,<br/> poklanja se i poniža,<br/> jak zakoni turski prose.<br/> &nbsp; Veličanstvo vedra obraza<br/> kralj na nj svrće, čim ga prima,<br/> i rukom mu mjesto ukaza<br/> vrhu koga sjesti ima.<br/> &nbsp; Sjede paša; nu opet usta,<br/> i kô carski sprva doni<br/> lis na glavu, pak na usta,<br/> kralju prini ga i pokloni.<br/> &nbsp; Kralj velikom kandžilijeru<br/> pridava ga, ki štije u njemu<br/> poklisaru da kralj vjeru,<br/> što god reče, poda u svemu.<br/> &nbsp; Tim poklisar oči gori<br/> diže k slavnoj leškoj kruni<br/> i ovako progovori,<br/> da željenje carsko ispuni:<br/> &nbsp; „O dostojni vrh svijeh kralja<br/> kralju! Da ti je sreća u ruci,<br/> i da ti ova mjesta i dalja<br/> klanjaju se i svi puci!<br/> &nbsp; Blagodari svakčas Boga;<br/> er pod suncom krune nije<br/> ku čes gleda toli mnoga<br/> da vik take ne bi prije.<br/> &nbsp; Eto u tebi samomu je<br/> odlučena slava ova<br/> da car silni ki stoluje<br/> vrh pristolja Otmanova,<br/> &nbsp; svemogući car od carâ,<br/> ki naviještat opći boje,<br/> za mir pitat poklisara<br/> ovi prvi put poslô je.<br/> &nbsp; Čudno čudo što se vijeku<br/> do današnji dan ne zgodi!<br/> Car prid noge koga teku<br/> za mir iskat svi narodi<br/> &nbsp; veličanstvo sve potište,<br/> spasa sablju kom svijet vlada,<br/> i prijateljstvo i mir ište<br/> u tve krune same sada.<br/> &nbsp; On, sred boja otkad prika<br/> tvih junaka kripos gleda,<br/> za moguća i velika<br/> i cijeni te i spovijeda.<br/> &nbsp; Tim općene žaleć štete,<br/> prije neg ste se huđe smeli,<br/> opet društvo i uvjete<br/> ponoviti stare želi.<br/> &nbsp; A i kletva hoće teška,<br/> a i tako suđeno je<br/> da turačka kruna i leška<br/> u vječnomu miru stoje.<br/> &nbsp; I tko u stara doba haja<br/> ikad ovo da pristupi,<br/> po šteti se zaman kaja,<br/> na svoj pjenez rasap kupi.<br/> &nbsp; Tomu bi mi svjedočile<br/> kosti od vojska svakom stranom<br/> ke su se ovdi jur sledile<br/> pod vizijerom Balabanom; <br/> &nbsp; svjedok bi mi tomu bio<br/> i Suliman car ognjeni<br/> koga je silom silu odbio<br/> s poljskijeh kraja mraz ledeni.<br/> &nbsp; Nu govoru veće momu<br/> kud zahodim bez ishoda?<br/> Najbolji je svjedok tomu<br/> od lanjskoga boja zgoda:<br/> &nbsp; silnom caru lasno 'e bilo<br/> sve pridobit puke ine <br/> i podložit pod sve krilo<br/> nebrojene kraljevine;<br/> &nbsp; nu i silni car, u boju<br/> ki dio veći svijeta skupi,<br/> silu uspregnu vazda svoju,<br/> kad na vaše kraje stupi.<br/> &nbsp; Tako i Nilo rijeka onamo<br/> sedam ustâ gdi otvora,<br/> ter na jedno more samo<br/> lijeva iz sebe sedam mora,<br/> &nbsp; ako silni vjetar kada<br/> zadme i pomoć valim poda,<br/> plahi obraća tijek nazada,<br/> svoja ista ga topi voda.<br/> &nbsp; Vi ne mirim, kô ostali<br/> ki se od jače sile straše,<br/> nu kraljevstvo obzidali<br/> prsima ste vašijem vaše -<br/> &nbsp; vi rođeni na vladanja<br/> vi Poljaci glasoviti, <br/> ni u stara, ni u sadanja<br/> doba od tuđin vik dobiti.<br/> &nbsp; Vi lanskoga s vojskom lita<br/> na polju ste cara sreli<br/> i ostatak vas od sita <br/> iz njegovijeh ruka oteli.<br/> &nbsp; Pače mučat trijebi nije:<br/> vojske vaše dobit jedna<br/> nebrojene dobiti je<br/> dignut caru bila vrijedna.<br/> &nbsp; Er što ne uze car ostala<br/> sva kraljevstva od krstjana,<br/> vaša je slava, vaša je hvala,<br/> vi ste bili njih obrana.<br/> &nbsp; Zato, o kruno svim čestita <br/> i vi svijetla gospoda ina,<br/> prijateljstvo i mir pita<br/> u vas carska veličina.<br/> &nbsp; I ja cijenit vîku neću<br/> da prigrlit najmilije <br/> vi nećete ovu sreću<br/> ka vam sama na stan plije.<br/> &nbsp; Sva je mudros za vremena<br/> prigodu umjet uhititi<br/> i obrat ono što općena<br/> dobra uzrok može biti.<br/> &nbsp; Danu uzmite sa smnom sami<br/> vi razbirat s mudrom svisti:<br/> ali mir je sada vami,<br/> ali od veće boj koristi?<br/> &nbsp; U junacih da boj slide<br/> naravna je vazda želja,<br/> a najliše kad se vide<br/> srećniji od njih neprijatelja.<br/> &nbsp; Ali sreća dugo vrijeme <br/> na jednom mjesti vik ne stane;<br/> nekrepka se kaže svijeme:<br/> s kim zamrkne, ne osvane.<br/> &nbsp; Ona ista, bila ka je<br/> vami s carom lansko lito, <br/> caru opet s vami ostaje:<br/> nije nje stanje temeljito.<br/> &nbsp; Ni da ikomu misô ova<br/> scijenju u pamet može upasti<br/> vele veću vojsku iznova<br/> da car skupit ne ima vlasti.<br/> &nbsp; Caru junake othranjene<br/> rađa od svijeta svaka strana;<br/> vojske mu odsvud nebrojene<br/> dažde i mnoštva oružana.<br/> &nbsp; Tim kad još bi veće puta<br/> jakno i lani izgubio,<br/> bil' mu ne bi vlas rasuta,<br/> svakako bi s vojskom bio.<br/> &nbsp; Nu ti, kralju, kad po sreći<br/> izgubio bi tve junake,<br/> otkud bi ufô igda steći<br/> vitezove druge take?<br/> &nbsp; Jeda umjesto od plemića<br/> hlape na boj skupio bi<br/> i slavnoga kraljevića<br/> za vojvodu robju dô bi?<br/> &nbsp; Ali misli tve su ine!<br/> tad bi s svake dozvô strane<br/> inostrance i tuđine<br/> tve kraljevstvo da oni brane.<br/> &nbsp; Dvije krune su u ke uzdati<br/> ti se možeš do nevolje<br/> i koje ti pomoć dati<br/> od svijeh krstjan mogu bolje: <br/> &nbsp; njemački je česar jedno,<br/> drugo španjski kralj mogući,<br/> ali česar još neredno<br/> ima bjenje na svôj kući;<br/> &nbsp; er s českoga zasve Praga<br/> da je izagnô odmetnike,<br/> još ih tjera, još podlaga<br/> i š njimi ima boje prike.<br/> &nbsp; A kralj španjski, ako u njega<br/> ti se ufaš, daleko je:<br/> među vami priko svega<br/> svijeta strašna mora stoje.<br/> &nbsp; Ali i španjska i franačka<br/> da ti bude pomoć doći,<br/> jeda kruna tva poljačka<br/> sahranit se tijem će moći?<br/> &nbsp; Jeda bojne Poljake će<br/> tuđe vojske sačuvati,<br/> kad se izgube oni veće<br/> u krvavoj sprva rati? <br/> &nbsp; Da li tuđi vitezovi<br/> hoć kraljevstvo tve da bljudu,<br/> kad izgubit š njim njegovi<br/> i svoj isti život budu?<br/> &nbsp; Znaj, o kralju, gdi se jednom<br/> carski Mjesec igda unese,<br/> nijednom zgodom, silom nijednom<br/> iznio otole vîku nije se.<br/> &nbsp; A i riječ je gdje kopito<br/> konj turački jednom stavi,<br/> da to mjesto vjekovito<br/> ne poraste veće u travi.<br/> &nbsp; Ali hoću da je ta srića,<br/> po milosti danoj zgara,<br/> tvoga slavna kraljevića<br/> da bi dobio stokrat cara;<br/> &nbsp; nu još i to kad bi bilo,<br/> ku bi od toga koris stekô?<br/> Jeda bi se prodiljilo<br/> tve kraljevstvo nadaleko? <br/> &nbsp; Ne, ne! nu bi sama ostala,<br/> jakno lani, i opeta<br/> tebi jedna tašta hvala<br/> od pobjenijeh turskijeh četa.<br/> &nbsp; Razmi samo jedno ime<br/> od pogibne svih dobiti<br/> ti u nijedno ne bi vrime<br/> drugo mogô steć na sviti.<br/> &nbsp; Pače i ta bi dobit ista<br/> bila rasap ovih strana<br/> u došastvu sred tvih mista<br/> od oružja inostrana.<br/> &nbsp; Ah, da li ćeš za ime jedno<br/> ti od prazne tašte slave<br/> poharati nepravedno<br/> inostrancim tve države?<br/> &nbsp; A i razumnu nije potrebe<br/> spomenivat što se zgodi<br/> tko na pomoć jače od sebe<br/> u kraljevstva svoja uvodi.<br/> &nbsp; Car na jednom carstva kraju<br/> kad s oružjem na boj skače,<br/> strane mu ine počivaju<br/> i obilne šlju harače;<br/> &nbsp; ali na boj suprotiva<br/> caru čim tva kruna ustaje,<br/> ka država tva počiva,<br/> ke li t' mjesto harač daje?<br/> &nbsp; Svak se u miru čestit zove,<br/> obilnost je gdje mir stoji;<br/> mir kraljevstva i gradove<br/> zdrži, uzmnaža, vriježi i goji.<br/> &nbsp; Oganj užeć lasno 'e svima;<br/> nu kad sve njim plane veće,<br/> znat nî gorjet koliko ima,<br/> udunut gdje li se će.<br/> &nbsp; Tako 'e lasno boj početi;<br/> nu koliko dug će biti,<br/> na čem li će pak dospjeti,<br/> nije moć tega prividiti. <br/> &nbsp; Ali, o kralju, mudar ti si,<br/> i prividiš i vjeruješ<br/> da ti o dlaci kruna visi,<br/> sve što s carom uzvojuješ.<br/> &nbsp; Nu ako te boja želja<br/> tere mrziš počivati,<br/> imaš huđih neprijatelja -<br/> na nje oružja tva obrati!<br/> &nbsp; Očinstvo ti je zveska kruna<br/> s dvjema druzijem sadružena, <br/> ka ti od dunda, zlobe puna,<br/> bi nepravo ugrabljena.<br/> &nbsp; Od Gustava bratučeda<br/> što ti se ote, pođ' otima'!<br/> Svaki je razlog: tvoga ne da' <br/> a tuđega ne uzima'.<br/> &nbsp; Na susjestvu moškovskoga<br/> carstva ti je veličina,<br/> kad bi od tebe i od tvoga<br/> pridobita slavna sina.<br/> &nbsp; Pošlji istoga Vladislava<br/> opet s vojskom k tomu kraju<br/> na ostatak od država<br/> ke ti posluh još ne daju;<br/> &nbsp; pod imenom ti od cara<br/> da gospodiš sve doskora<br/> s Hvalinskoga odizgara<br/> do Nijemskoga doli mora.<br/> &nbsp; Zato, o kruno koj je sriću<br/> nad svijem krunam Višnji podô,<br/> i ti, o slavni kraljeviću,<br/> i vi ostala sva gospodo,<br/> &nbsp; ako unaprijed boj sioni<br/> od koristi nije nikomu,<br/> danu od raspa, najliše oni<br/> ki se čini na svom domu;<br/> &nbsp; a ako vam s druge strane<br/> visoke se česti kite<br/> i velika dobra hrane,<br/> kad mir s carom učinite,<br/> &nbsp; mir, ki vam se šlje od cara<br/> i ki želi svak i žudi<br/> vrh svijeh časti, vrh svijeh dara,<br/> ugodno vam primit budi!“<br/> &nbsp; Ovdi paša dobesjedi,<br/> i na govor svoj naredan<br/> među svijetlim panim slijedi<br/> lak i kratak žamor jedan.<br/> &nbsp; Svaki od njih u obličju<br/> veseo se svim razbira <br/> s navještenja koje priču<br/> od prijazni carske i mira.<br/> &nbsp; Pun kralj Šišman slave i dike<br/> veće puta oči obrati<br/> i u čelo sve vijećnike<br/> oko sebe sta gledati.<br/> &nbsp; Tiho stavnijem pak riječima<br/> odgovara poklisaru:<br/> „Prijazan se od nas prima<br/> i žuđeni šlje mir caru!<br/> &nbsp; Naviješteno cića toga<br/> od našega biće tebi<br/> kandžilijera velikoga<br/> uvjetovat što je trijebi.“<br/> &nbsp; Prista slavni kralj ovdira,<br/> i paši se u čas isti<br/> sprva uvjeti riješe od mira,<br/> pak za cara daše listi.<br/> &nbsp; Prima ih rado i veselo<br/> paša i smiren svim se otkriva,<br/> i za veću čâs na čelo<br/> postavlja ih i celiva.<br/> &nbsp; Poklanja se pak, i cića<br/> ugodnijeh jur oprava<br/> kralja i slavna kraljevića<br/> slavi i vijeću hvale dava.<br/> &nbsp; Ali je i paša opet bio<br/> hvaljen, častjen i darovan:<br/> šestoperac je on primio<br/> vas u suhu zlatu okovan:<br/> &nbsp; i bogata i velika<br/> naprava mu je vidjet zdvori:<br/> ručica mu svakolika<br/> u kamenju dragom gori.<br/> &nbsp; Druge dare nebrojene<br/> caru od kralja još odnije<br/> od bogastva bez procjene,<br/> od ljepote ku izrijet nije.<br/> &nbsp; Dragi kami, zlato i ostalo<br/> što je tu, tko bi viku opisô? <br/> Bolje mučat neg rit malo;<br/> toj nathodi svačiju misô.<br/> &nbsp; Nu s ovijem darim tada<br/> Alipaša kô se otpravi,<br/> s družbom uput Carigrada<br/> najbrže se na put stavi. {{Navigacija1|Osman|10. pjevanje|12. pjevanje}} [[Kategorija:Osman]] 379 956 2006-06-27T22:25:09Z Demicx 7 {{Navigacija1|Osman|11. pjevanje|13. pjevanje}} ==Dvanaesto pjevanje== &nbsp; Da poklisar caru mladu<br/> mir donijeti bude prije,<br/> iz Varšova k Carigradu<br/> putujući miran nije;<br/> &nbsp; ne poteži nu ga tjera<br/> želja oglasit kako uzroči<br/> društvo Sunca od Sjevera<br/> do Mjeseca od Istoči.<br/> &nbsp; Sada jedne, sada druge<br/> konje jaše na promjenu,<br/> probijući strane i luge<br/> po ravnini, po kamenu.<br/> &nbsp; Po najprječem putu upravlja<br/> i u Carigrad brzo ulazi<br/> i, što nosi, svak se stavlja <br/> tko mu na obraz veseo pazi.<br/> &nbsp; Podizat se glas počina,<br/> raste govor, svak besjedi<br/> da od Poljaka do Turčina<br/> mir žuđeni veće slijedi.<br/> &nbsp; Svak uživa tko ovo čuje,<br/> star i mlad se tim veseli,<br/> vaskolik se puk raduje<br/> i s tega se čestit veli.<br/> &nbsp; Ali rados veću i dražu <br/> i veselje bez prilike<br/> u pogledijeh svojijeh kažu<br/> turske ljubi svekolike;<br/> &nbsp; er nije veće čeznut njima<br/> da ih ne bi razdijelila<br/> s gospodarim ljubljenima<br/> poljačkoga boja sila.<br/> &nbsp; Nu u veselju općenomu<br/> sama otkriva jad sred lica<br/> i u životu čezne svomu<br/> Korevskoga vjerenica;<br/> &nbsp; a to, er sami ne dohode<br/> njoj u glasu mira općena<br/> mirni glasi od slobode<br/> gospodara nje ljubljena.<br/> &nbsp; Ne počiva kratka časa,<br/> svud se tuče, vrti i vije,<br/> ište, sluša, ali glasa<br/> ni priglasja čut joj nije.<br/> &nbsp; Čuje sve ino, samo ovo <br/> ne čuje što čut sveđer hlepi;<br/> tim skončanje svakčas novo<br/> njoj tre i hara ures lijepi.<br/> &nbsp; Kopni, uzdiše, stine, gori,<br/> ciči, plače, cvili i tuži <br/> jak grlica, ka u gori<br/> s drazijem se svîm razdruži;<br/> &nbsp; bez svakoga tere veće<br/> tako ufanja tužna ostaje;<br/> tolike joj rastu smeće<br/> da život malo haje.<br/> &nbsp; Ona otkada najprije cića<br/> zaplijenjene sve ljubavi<br/> od mlađahna Ugričića<br/> mušku odjeću na se stavi, <br/> &nbsp; pače u turskom Carigradu<br/> otkad pod tom mirnom slikom<br/> nju bojnicu krije mladu<br/> ljubav vlastim svôm velikom,<br/> &nbsp; vik ne štedje zlata, blaga <br/> i od procjene sve što skupi,<br/> vjerenika mila i draga<br/> da iz teška ropstva otkupi.<br/> &nbsp; Proda države i gradove<br/> i gospodstva svâ vlaštita <br/> i darove na darove<br/> sla i mita vrhu mitâ.<br/> &nbsp; Ali zasve nebrojena<br/> da bogatstva prosu i strati,<br/> nađe se u svem privarena<br/> i u ništo joj sve se obrati;<br/> &nbsp; pridobit bo mlada vîku<br/> tim nije mogla ni mogaše<br/> nemilosno srce i priku<br/> ćud vrloga Rizvanpaše,<br/> &nbsp; ki sveđ straže i zatvore<br/> na tamnici od nje draga<br/> veće, jače, tvrđe i gore<br/> i uzmnaža i prilaga.<br/> &nbsp; Imaše ovi Turčin hudi<br/> na dvorovijeh svoga doma<br/> dvije diklice blage ćudi<br/> drage u svemu, lijepe veoma.<br/> &nbsp; Lica su u obje njih rumena,<br/> sunčane oči, kose od zlata;<br/> jedna mu je kći rođena<br/> a nepuča druga od brata.<br/> &nbsp; Jedna ljeta su i one i ove<br/> i djela u kih traju vrime;<br/> Ljubica mu kći se zove,<br/> Kalinka mu je nepuči ime.<br/> &nbsp; U dne, u noći, ljeti i zimi<br/> sveđ su ujedno druge mile;<br/> tako su se među njimi<br/> od mlađahna zaljubile.<br/> &nbsp; Nije otajstva, stvari nije<br/> ova onoj ku bi sakrila;<br/> živu kô da je objedvije<br/> jedna majka porodila.<br/> &nbsp; Ovih lijepih djevojčica<br/> Bećir-hadum stražnik bîše,<br/> pogrešpana stara lica,<br/> zbabljen crnac, grd saviše.<br/> &nbsp; Nu zasve to usti blijede<br/> rumenilom jošte masti,<br/> mrči i lašti dlake sijede<br/> i od obraza suhor tmasti.<br/> &nbsp; Kami dragi mu iz bisera<br/> na usnah visi i na ušiju;<br/> crne prste odsvudijera<br/> prsteni mu zlatni kriju.<br/> &nbsp; Jasni ogrljaj, ki mu iznova<br/> vrat žilavi narešiva,<br/> od zlata se suha skova,<br/> vas kamenjem drazim siva. <br/> &nbsp; Od Kalinke mlade stari<br/> hadum viđen bi najprije,<br/> ka da u smijeh ne udari,<br/> moćna odoljet srcu nije.<br/> &nbsp; Neskladna bo neprilika <br/> mladici se lijepoj čini<br/> da grdoča onolika<br/> bit s naprava ljepša scini.<br/> &nbsp; Što je grdo po naravi<br/> zaludu se resi i maže,<br/> er grdoća u napravi<br/> tisućkrat se grđa kaže.<br/> &nbsp; Ali potom pogled lijepi<br/> lijepoj mladici opsja zlato,<br/> slakomi se i pohlepi<br/> oni čas joj srce na to.<br/> &nbsp; Tim sva dvorna u glas mio<br/> starom crncu kliče ovako:<br/> „Kaž' mi, ko te obdario<br/> napravami lijepijem tako?“<br/> &nbsp; Crnac ončas Krunoslavu<br/> u Ugričića slici ukaza,<br/> veleć: „Oni svu napravu<br/> oko moga stavi obraza;<br/> &nbsp; oni mladac ki od strane<br/> poklisara česarskoga<br/> često donije dare izbrane<br/> ovdi u paše dunda tvoga.“<br/> &nbsp; Kako začu Kalinka ovo,<br/> pitat naprijed već ne slijedi;<br/> željenje joj nasta novo<br/> s Krunoslavom da besjedi.<br/> &nbsp; Misli, ište i nahodi<br/> način da joj toj se zbude;<br/> i u nje srcu ljubav plodi<br/> stoga i druge još požude.<br/> &nbsp; Za steć u dar zlata i blaga<br/> hlepi i smagnu sveđ dotada;<br/> sad s pogleda lijepa i draga<br/> sahne, gine, kopni mlada. <br/> &nbsp; Ah, zaisto znô je vele<br/> taj ki u stara doba stavi<br/> zlatan trkač, luk i strijele<br/> bogu ognjenom od ljubavi;<br/> &nbsp; er na svijetu nije toga<br/> mjesta otajna i skrovita<br/> gdi iz luka ljuvenoga<br/> zlatna strijela ne dohita.<br/> &nbsp; Ljubav ima zlatna pera,<br/> zlatan je i plam kim sve užiže;<br/> zlatnijem krilim ona tjera<br/> i bjeguća srca stiže.<br/> &nbsp; Zlatni puti, zlatna vrata,<br/> zlatni ključi nje su dvora;<br/> platnom veže ona od zlata <br/> sebi i druzijem oči odzgora.<br/> &nbsp; Tim nije rijeti čudo nijedno,<br/> ako proz svoj pogled mili<br/> zlato i ljubav sad ujedno<br/> Kalinku su pridobili. <br/> &nbsp; Turkinjica, koja sudi<br/> za mladića Krunoslavu,<br/> snebiva se, panji i čudi<br/> kroz ljepotu nje gizdavu.<br/> &nbsp; Želi zato, biser želi, <br/> nu još želi blago draže:<br/> zlato od kosi, biser bijeli<br/> sred nje usti ki se kaže.<br/> &nbsp; Z ovim čezne, gine, blidi<br/> i sred ognja gori živa,<br/> er ne pozna i ne vidi<br/> što laživo ruho skriva.<br/> &nbsp; Hoće mlada da izusti<br/> kako ona mre za njome,<br/> ali riječ joj mre sred usti<br/> i stvara se mramorkome.<br/> &nbsp; Nu u pogledih govor hrani,<br/> oči očima ter tomače<br/> što jeziku sram zabrani<br/> a stravljena misô zače.<br/> &nbsp; Stavlja joj se Krunoslava<br/> i žali ju sa svom moći<br/> da se u nju upoznava<br/> bez ufanja od pomoći.<br/> &nbsp; Nu zasve to hitra dosti<br/> da ona pomoć steče za se,<br/> kaže joj pogled pun milosti<br/> ufanjem je taštijem pase.<br/> &nbsp; Djevojčica sramežljiva,<br/> videć ovo, oči uzdiže,<br/> nu plam veći ognja živa<br/> iz drazijeh ju oči užiže.<br/> &nbsp; Tim od želje usiljena,<br/> pače od sile kom sva gori,<br/> sprva uzdahnu, pak rumena <br/> u ovi način usta otvori:<br/> &nbsp; „Vaši li ono biše dari<br/> kim se hadum naš uresi?<br/> Kad ono ima crnac stari,<br/> da što meni donio jesi?<br/> &nbsp; Smir' me mladu djevojčicu!<br/> Daj mi zlata na ovi danak,<br/> il' što je draže u tvom licu<br/> negli umornu zorni sanak!“<br/> &nbsp; Dospje i od srama zarumeni <br/> sva se u licu i poniknu;<br/> a na govor taj ljuveni<br/> Krunoslava opet kliknu:<br/> &nbsp; „Djevojčicam, o gospoje,<br/> kakva ti si lijepa i draga,<br/> ovi sluga donio je<br/> ljepše dare, veća blaga.<br/> &nbsp; Zlato, koralj, biser bili<br/> i kamenje bez procjene<br/> i sve što imam u dar mili <br/> primi lipos tva od mene.<br/> &nbsp; A za uzdarje svega toga<br/> htjej, molim te, samo m' riti<br/> znaš li od sužna Korevskoga<br/> štogodijer mi spoviditi.“ <br/> &nbsp; Zanesena dikla mlada<br/> razvedri se i obeseli<br/> i, u sebi čim se nada<br/> višoj sreći, tako veli:<br/> &nbsp; „Prem kô Milos tvoja pita, <br/> Ugričiću gospodine,<br/> od junaka glasovita<br/> podat ti ću glase istine.<br/> &nbsp; Ja čuh vele, vidjeh veće<br/> od viteza djelim slavna; <br/> sreće njegove i nesreće<br/> napuno sam kazat spravna.<br/> &nbsp; Dunda moga kad za roba<br/> silni Kozaci uhitiše,<br/> ki na krajini u to doba<br/> atćermanski paša bîše,<br/> &nbsp; š njim zaplijeni i Ljubicu<br/> jedihnu mu kćercu gusa,<br/> koj ružica zene u licu,<br/> a sred usti capti rusa.<br/> &nbsp; Nu Korevski, ki nad svima<br/> bi vitezim vojevoda,<br/> kažući se blag obima<br/> razgovor im sladak poda.<br/> &nbsp; Dare uzmnoži vrh darova<br/> i milosti na milosti;<br/> dragova ih i milova,<br/> gleda, scijeni, časti i gosti.<br/> &nbsp; Vrati ćaćku vitez blagi<br/> kćercu a kćerci sva nje zlata,<br/> biser bijeli, kami dragi,<br/> sviona ruha i bogata.<br/> &nbsp; Vrati naprave one izbrane<br/> gospodičić blagodaran,<br/> da svijetli ures ne ostane<br/> djevojčici lijepoj sharan.<br/> &nbsp; Požali joj zlu nezgodu<br/> i bolje se svoj nje zledi<br/> i dobrzo dâ slobodu<br/> dundu i mojoj bratučedi.<br/> &nbsp; Ali za mir nje ljepote<br/> nije sloboda bila i blago,<br/> ako joj se duša ote,<br/> ako izgubi srce drago.<br/> &nbsp; Mislit djela ne pristaje<br/> od junaka svim hrabrena,<br/> i u slobodi robinja je<br/> blagodarstvom zaslijepljena.<br/> &nbsp; U pameti svud ga vidi,<br/> kreposti mu sveđ razbira; <br/> vene, čezne, gasne, blidi,<br/> sahne, gine i umira.<br/> &nbsp; Nu da mlada djevojčica<br/> nije čudo ljubav ćuti:<br/> ne rodi je medvjedica,<br/> ni se u gorskoj goji ljuti,<br/> &nbsp; Za čudo se ne govori<br/> da iz kamena oganj skače,<br/> a čudo će bit da gori<br/> ko 'e mlađahan, ah jaoh, brače!?<br/> &nbsp; Ali kad pak niknu smeća<br/> i bogdanski boj zavrže,<br/> junaku se dobra sreća<br/> na nesreći zloj provrže:<br/> &nbsp; pade u ropstva u nevolju; <br/> viteški mu cvijet se oznobi;<br/> družba ga izda, a na polju<br/> neprijatelj ga ne pridobi.<br/> &nbsp; Slavni otada junak, koji<br/> djela kaza svud viteška,<br/> nadno tamne jame stoji<br/> u okovijeh gvozdja teška.<br/> &nbsp; Moj je dundo od strahoća<br/> ponornijeh tminâ straža;<br/> i srditos i vrloća<br/> njegova se sveđ uzmnaža.<br/> &nbsp; Nemilostim on misleći<br/> da se u carsku milos stavlja,<br/> meće ozir vas za pleći:<br/> što je držan, zaboravlja.<br/> &nbsp; Na sramotu od razloga,<br/> i s pameti ćud neharna<br/> uspomene goni od svoga<br/> dobročinca blagodarna.<br/> &nbsp; Sred tamnice tim smrknute<br/> junak, željan bijela danka,<br/> muke, trude, jade ljute,<br/> sva zla trpi bez pristanka.<br/> &nbsp; Nu pašina kćerca ino<br/> u stravljenoj duši ćuti:<br/> gine, dobro nje jedino<br/> da ne bude poginuti.<br/> &nbsp; Moja lijepa bratučeda<br/> od milosti suze liva:<br/> u sužanstvu dušu gleda<br/> gospodara milostiva.<br/> &nbsp; Od žalosti ne razbire<br/> u vaju se žestokomu<br/> cić gorušte ljubi i vire<br/> ku mu u srcu nosi svomu.<br/> &nbsp; Jeda skrati zle boljezni<br/> ljubljenoga tamničara,<br/> blagom riječcom, slatkom pjesni<br/> ukradom ga razgovara.<br/> &nbsp; I da mu ona ne rasladi.<br/> gorcih muka kigod dio,<br/> odavna bi vitez mladi<br/> s životom se razdijelio.“<br/> &nbsp; Da Kalinka ovdi veće<br/> prista i naprid ne spovijeda, <br/> Krunoslavi ne bi od smeće<br/> bil' toliko nje besjeda;<br/> &nbsp; ali ovako još govori:<br/> „Korevskomu sužnu dragom<br/> Ljubica se toli udvori<br/> vernom službom, dvorbom blagom;<br/> &nbsp; tač Poljaku svijetlu i slavnu<br/> Turkinjica lijepa omili,<br/> da su vjeru krepku i stavnu<br/> među sobom uhitili.<br/> &nbsp; Tim sklopjena i gotova<br/> s milosti se carske veli<br/> i sloboda vitezova<br/> i Ljubičin pir veseli.<br/> &nbsp; Ugričiću moj ljubljeni,<br/> ja rijeh što znah, a ti sada<br/> spravi obilne dare meni<br/> kijema ću se smirit mlada.<br/> &nbsp; S darom zlatnim draže zlato -<br/> milos tvoju duša pita,<br/> i već srce hlepi na to<br/> neg na carstvo svega svita.“<br/> &nbsp; Čim stravljena dikla trati<br/> slatke ovako svim besjede,<br/> za ruku je prešno uhvati <br/> Bećir-hadum i odvede.<br/> &nbsp; Jak iz cvitja i iz trave<br/> koga otrovna zmija peči,<br/> Krunoslava na gizdave<br/> Turkinjice osta riječi.<br/> &nbsp; Streptje, ublidi i ostinu<br/> sva od čuda zapanjena,<br/> u prilici i načinu<br/> stanovita nijema stijena.<br/> &nbsp; Ne vjeruje i vjeruje<br/> što od draga svoga sluša,<br/> zaboravlja, spominjuje,<br/> smrtne u srcu smeće kuša.<br/> &nbsp; S razlicijeh misli gine<br/> jak plav u ku sveđ udara <br/> valovite sred pučine<br/> sila protivna od vjetara.<br/> &nbsp; K zemlji srti i na čase<br/> put nebesa oči upira;<br/> groznim suzam polijeva se,<br/> iz srca uzdah vruć podira.<br/> &nbsp; Nje snježane bijele ruke<br/> sada krši, plete sada,<br/> i od nemira i od muke<br/> proteže opet i opet sklada.<br/> &nbsp; Ali udugo ne umuknu.<br/> Među suzam i uzdasi<br/> stanoviti mramor puknu:<br/> žalosno se mlada oglasi.<br/> &nbsp; Ona, izišla izvan sebe <br/> od bolesti buduć, kliče:<br/> „Ah, ke glase čuh od tebe,<br/> moj nevjerni vjereniče?!<br/> &nbsp; Komu veće i u koga<br/> ikad tužna da vjerujem,<br/> od viteza Korevskoga<br/> kad nevjeru ovu čujem?<br/> &nbsp; Tko je tko se ne snebiva<br/> da u nevjeru može pasti<br/> junak koji plemstvom siva <br/> prave vjere, svijetle časti?<br/> &nbsp; Ah, iskati svud je zaman<br/> vjernos naći srca čista:<br/> crno 'e sunce, mjesec taman,<br/> nevjerna je vjera ista!<br/> &nbsp; O moj njegda drag pokoju,<br/> sad izdana mâ ljubavi,<br/> Krunoslavu da li tvoju<br/> pri Turkinji ti ostavi?<br/> &nbsp; Da od nemira ne umiram,<br/> za veliko čudo brojim,<br/> u mom srcu er razbiram<br/> što si držan, što dostojim.<br/> &nbsp; Obrni se, ah, obrni!<br/> Na komu me, viđ, promijeni!<br/> Svijetla obraza ne pocrni,<br/> ne izgubi glas pošteni!<br/> &nbsp; Ki od svijeta ne zna dio<br/> tvoja dila, me liposti?<br/> Komu si se zavjerio<br/> sa svom moći i kriposti?<br/> &nbsp; Jeda nađe draže lice<br/> i od mojijeh zlatnije kose?<br/> Turkinje su mađionice,<br/> čarajući svijes zanose.<br/> &nbsp; Himbeno su one lijepe,<br/> u hitrinah sveđ se paze;<br/> napravami vid zaslijepe<br/> i obraze priobraze.<br/> &nbsp; Zaisto s bilja vilovita<br/> opsjeni te i zatravi,<br/> kad tva dila plemenita<br/> i mu lipos zaboravi.<br/> &nbsp; Nu me bojno srce di je?<br/> Tužba meni ne priliče;<br/> tko se osvetit vrijedan nije<br/> neka suzi i nariče!<br/> &nbsp; Podnit neću ni trpiti<br/> da, što je moje, druzi drže;<br/> raskinuti, razdrpiti <br/> Turkinju ću zlu najbrže!<br/> &nbsp; Ukazaću Krunoslava<br/> u osvetah kakva biva:<br/> usred zmajâ, usred lavâ,<br/> usred ognja da je živa.<br/> &nbsp; U desnici ovoj jakoj<br/> ja ću s mačem poletjeti,<br/> o Korevski, zlici opakoj<br/> u tvom krilu dušu oteti.<br/> &nbsp; O gromovi, o treskovi, <br/> urnebes se vaš obali!<br/> Bože, gdi su bludnici ovi?<br/> sprži, užeži, sve popali!<br/> &nbsp; Ali tužna što govorim?<br/> što razumjet sebi dajem?<br/> Užežena ja sva gorim,<br/> čijem druzijeh spražit hajem.<br/> &nbsp; Ti me ostavi, dušo mila,<br/> ja tvu lipos neću mnogu!<br/> i najveće kad bih htila,<br/> ostaviti vik ne mogu.<br/> &nbsp; Pače kô te vazda ljubih,<br/> i ljubiću sred svih smeća,<br/> ako ti u čem sad zagrubih,<br/> čin' da je milos grijeha veća!<br/> &nbsp; Gospodičić tako svijetô<br/> ne vjerujem da će upasti<br/> u nevjerstvo tamno i kleto<br/> suproć plemstvu, suproć časti.<br/> &nbsp; Po sve pute i načine<br/> prilagaću misô i mito,<br/> dokli budem od istine<br/> na spoznanje doć očito.<br/> &nbsp; Izdavniče, - ki dostojiš,<br/> er se od vjere duša izmakla,<br/> ne pod zemljom tu da stojiš<br/> u tamnici, nu dno pakla! -<br/> &nbsp; lasni mi su svi ovi trudi,<br/> slatka je muka sva čemerna:<br/> ti nevjeran meni budi,<br/> ja ću tebi biti vjerna!“<br/> &nbsp; Bez krsmanja Krunoslava<br/> u odluci ka je žeže<br/> ne ima misli da strah dava,<br/> nije zaprjeke ka ju usteže.<br/> &nbsp; Sedam torân u ugarskomu<br/> ruhu ophodit dikla zađe,<br/> na njegovu dokli domu<br/> Rizvanpašu srete i nađe.<br/> &nbsp; Pokloni se i načine<br/> dvorne ukaza, kliče paka:<br/> „Ja sam, mili gospodine,<br/> Korevskoga brat junaka;<br/> &nbsp; njegove se cić slobode<br/> iz dragoga mjesta uputih, <br/> ne gledajuć na nezgode<br/> od razlicih pogub ljutih.<br/> &nbsp; Dobrota me tva primaga,<br/> na otkupe da ga prosim:<br/> tim koliko hoćeš blaga,<br/> udilje ti ja za nj nosim.<br/> &nbsp; To li neć ga dat za platu,<br/> da' ga u dar plemeniti;<br/> a za uzdarje ja na zlatu<br/> ončas ti ga ću izmjeriti.“<br/> &nbsp; Paša u mlaca s boljom slikom<br/> zapaža se na ove glase,<br/> i visokom i velikom<br/> on odlukom snebiva se,<br/> &nbsp; sad besjedu, sad slobodu<br/> razmišljajuć, ter se čudi,<br/> i sebi ovu sad prigodu<br/> od velike smeće sudi;<br/> &nbsp; i kô čovjek od velicih<br/> mećaicâ i kramarâ,<br/> u pameti veće od pricih<br/> varâk način misli i stvara.<br/> &nbsp; Naravnoga otrov gniva<br/> krije Turčin dvoran silom;<br/> jedno misli, drugo obećiva,<br/> a izvršiva treće dilom.<br/> &nbsp; S Krunoslavom unjiguje,<br/> i veseliji sveđ se kaže,<br/> riječima je obljetuje<br/> sve što može bolje i draže.<br/> &nbsp; Veli: „Smir' se, o plemiću,<br/> za slobodu brata tvoga!<br/> Ja prijatelj haran biću<br/> njemu u cara čestitoga.<br/> &nbsp; Utoliko ako š njime<br/> miluješ se razgovorit,<br/> sad i u ke hoć ino brime<br/> tamnicu ću ja ti otvorit.“<br/> &nbsp; Utoliko doli svrati<br/> paša i kaže da ga slidi,<br/> i množ Turâk da ih prati<br/> pod oružjem zapovidi.<br/> &nbsp; Sedam torân gdi se rede,<br/> proz sto vrata i zaklopa<br/> s Krunoslavom paša grede<br/> gdi Korevski živ se ukopa.<br/> &nbsp; Proz mostove, ki se dižu,<br/> zanesene u zahode<br/> i u dolinu svakčas nižu<br/> po strmu i usku putu hode.<br/> &nbsp; Vrhu nje se do oblakâ<br/> tvrda građa obgradila;<br/> sokolova brza i jaka<br/> ne bi ju perja izletila.<br/> &nbsp; Ukraj građe kroz gvozdena<br/> vrata uska, tijesna i mala<br/> dno ponora udubena<br/> dublja je jama još propala.<br/> &nbsp; Pod zemlju se put obrne<br/> iz duboke jame ove<br/> put tamnice tamne i crne<br/> grob od živijeh ka se zove.<br/> &nbsp; Proz sva mjesta zgor skazana<br/> Krunoslava pašu slidi:<br/> nije je želja bijela dana,<br/> ištom da sve sunce vidi.<br/> &nbsp; Oružanijem slugam odi,<br/> da ju umore, viknu paša;<br/> Krunoslava naprijed hodi,<br/> ni ju poguba nijedna straša.<br/> &nbsp; Nu od tamnice jedva stupi<br/> priko praga dikla smiona,<br/> a raskošan zatvor skupi,<br/> i u sužanstvu osta i ona. {{Navigacija1|Osman|11. pjevanje|13. pjevanje}} [[Kategorija:Osman]] 380 957 2006-06-27T22:25:39Z Demicx 7 {{Navigacija1|Osman|12. pjevanje|14. pjevanje}} ==Trinaesto pjevanje== &nbsp; Gdje od mraka vjekovita<br/> pod jazovim zja pučina,<br/> usred svega segaj svita<br/> najdubljijeh sred dubina<br/> &nbsp; satarisan kralj pribiva<br/> od rinutijeh s neba duhâ<br/> u pučini ognja živa,<br/> ki mu oholas svâ raspuha.<br/> &nbsp; Slava mu je s teška jada,<br/> ka se digla sa svijeh strana<br/> od istoka do zapada,<br/> kô Vladislav razbi Osmana;<br/> &nbsp; pače, pazeć na veselja<br/> poljačkoga svega puka<br/> s istjerana neprijatelja, <br/> jak uboden bivo muka.<br/> &nbsp; Podrtijeh iz uzdaha,<br/> bez umrtja kojijeh crka,<br/> krvavijem dimim paha,<br/> smrdećijem pjenam hrka.<br/> &nbsp; Škriplje zubim, riga plame;<br/> od zlobe ga svrdô vrti<br/> ne Poljake sharat same<br/> neg krstjanstvo sve satrti.<br/> &nbsp; Tijem u vijeću car veliki<br/> ušto od mira slave slaga,<br/> neprijatelj skoči priki<br/> od ljuskoga svega traga;<br/> &nbsp; netrpeća nadmen ijeda<br/> s bukom, s treskom strašno vijeće <br/> i on kupit zapovijeda<br/> od nabune i od smeće.<br/> &nbsp; Nebu se oprijet spravam ovim<br/> tvrdoglavi bijesnik stupa,<br/> zaboravljen kô treskovim<br/> svemoguća ruka lupa,<br/> &nbsp; zasve da od nje, kad oholu<br/> glavu istakmit k višnjem prope,<br/> strmoglav se buši dolu<br/> tmastijeh ogânj u potope. <br/> &nbsp; Od pakljene oštre trublje<br/> razdira se trubnja mukla<br/> da idu kleti gdi je najdublje<br/> prosjedena propas pukla.<br/> &nbsp; Cokoću se, grohte i tresu<br/> noćne sile iz dubine,<br/> u gromovitu urnebesu<br/> razlijegaju slijepe tmine.<br/> &nbsp; Iz smrknutijeh gustijeh magla<br/> jazovite u ponore <br/> strahoćâ se jata nagla<br/> grominjaju, drožde i ore:<br/> &nbsp; graču, hroču, skvrče, krište,<br/> zviždu, veče, skviče, laju,<br/> revu, reže, rže, vrište,<br/> mukaju, vikaju, zavijaju.<br/> &nbsp; U njekijeh su praščja rila,<br/> vučju čeljus tko razglaba,<br/> a ko gubice ima i krila<br/> od ljiljaka i od žaba.<br/> &nbsp; Ljudi s glavam crnijeh pasa,<br/> žene od zmija kijem su kose,<br/> bivoli odsprijed ki do pasa<br/> čovječanske slike nose;<br/> &nbsp; kučke u kih je žensko lice,<br/> psi troglavi, zmaji hudi,<br/> poluribe - poluptice,<br/> poluzvijeri - poluljudi;<br/> &nbsp; srde, nakazni i nemani,<br/> i sve što igda ukaza se<br/> vrla i grda u koj strani,<br/> u pakljenom vijeću sta se.<br/> &nbsp; Nad svijem vječnijem sjenam stišten<br/> strašnodržac od propasti<br/> gnjevnom srdžbom vas zaprišten<br/> planta u zlobnoj oholasti.<br/> &nbsp; Od krilatijeh kravosaca,<br/> iz kijeh kužni ognji pište,<br/> u stog mu se visok zbaca<br/> grunje otrovno za sjedište.<br/> &nbsp; Pod nogah mu se u krug svija<br/> na zelene pjege i blijede<br/> ljuta od sedam glava zmija<br/> u iskrah tamnijeh bljujuć ijede.<br/> &nbsp; Strašniji od svijeh, vrlji i grđi<br/> sjedi silnik gorostasni;<br/> u čadljavoj smeđoj rđi<br/> zagašen mu je obraz tmasni.<br/> &nbsp; Srši glava naježena,<br/> trepte zmajska krila o pleću,<br/> runjave uši do ramena<br/> prostiru se i klepeću.<br/> &nbsp; Iz kosijera slike grube<br/> nos nezgromni na kljun pada:<br/> čeljupine jazne trube <br/> zamršena visi brada.<br/> &nbsp; Kosmurat je kip i uplesan,<br/> tmasta iz oči munja udara;<br/> jedan velik hrek neotesan<br/> čapeti oštrom opšešara.<br/> &nbsp; Na krvave kuda kaplje<br/> dračnijem bičim u tle lupa:<br/> s nokti od orla, granfi od čaplje<br/> rašepača mište stupa.<br/> &nbsp; Ispod čela vitoroga<br/> razok pogled krivo izbeči<br/> i, usne grizuć s ijeda mnoga,<br/> u nesvijesne prasnu riječi.<br/> &nbsp; Zdrtaše se jazi crni;<br/> propas plamom većijem buknu;<br/> nakostriječen nesmotrni<br/> zbor zapiždri se i umuknu.<br/> &nbsp; Iz svijeh glasa on ovako<br/> ne zavapi neg zagrmi:<br/> „U komu ovo silni pakô<br/> zločestvu se unetrmi?<br/> &nbsp; Što su oružja Poljakova<br/> cara Osmana pridobili,<br/> naša je šteta ne njegova,<br/> ne on - mi smo izgubili!<br/> &nbsp; Pakleni su, ne carevi,<br/> vječni raspi i prikori,<br/> i ne srami i ne gnjevi,<br/> i o temu se ne govori.<br/> &nbsp; Na boj leški put Podolja<br/> pođe s carom množ tolika<br/> da tonjahu cijela polja<br/> pod pučinom od bojnikâ.<br/> &nbsp; Strašna vojska biješe jaka,<br/> iz pô svijeta ka se sklopi,<br/> da dobude na Poljaka,<br/> nu krstjanstvo sve potopi.<br/> &nbsp; Ali ostaše nje junacim<br/> najuzdanijijem s bojne hvale<br/> na oružju prid Poljacim<br/> srca ubijena, ruke pale.<br/> &nbsp; Poletjesmo s našijem stijegom<br/> mi u pomoć caru mladom,<br/> oružani s daždom, s snijegom,<br/> s mrazom, s ledom, s kugom, s gladom; <br/> &nbsp; ali vojska zgar nebeska<br/> zbučaše se i sastaše;<br/> treskovim se sve rastrjeska<br/> i razagna jato naše.<br/> &nbsp; Tako s vojskom neizmernom<br/> sam kraljević razbi cara:<br/> nas molitvom tako smernom<br/> kralj Šismundo sâm pokara.<br/> &nbsp; Višnji oni ki pristao<br/> zlopečit nas nije nikada, <br/> s anđelima htje Miha'ô<br/> da naripi na nas tada.<br/> &nbsp; I za biljeg sred visina,<br/> sila silu otkli obori,<br/> rasvanu se noćna tmina<br/> ognjeno se nebo stvori.<br/> &nbsp; Nu u propas propas donit<br/> zaman se ičija moć je istakla:<br/> uklonit se, ne poklonit,<br/> ohologa ćud je pakla. <br/> &nbsp; Sjeverna se strana odrva,<br/> gdje najvećijem plemstvom dičan<br/> ja pristolja stavljah prva<br/> za višnjemu biti sličan.<br/> &nbsp; I na ovomu da bi ruzi<br/> dovršili našijem štetam!<br/> sramotni su raspi druzi<br/> kih prividim i gonetam.<br/> &nbsp; U pogubah za poginut<br/> sad se istočno carstvo kreće, <br/> i s mjesta se još porinut<br/> olohnuta propas neće!<br/> &nbsp; Desnica je sama jedna<br/> umrloga Vladislava<br/> ogoliti pakô vrijedna <br/> od svjetovnijeh svijeh država!<br/> &nbsp; Nije š njim pakô jaki, nije,<br/> ako slavnu i moguću<br/> od privedre Austrije<br/> novijem vezom združi kuću;<br/> &nbsp; česarovom ako kćeri,<br/> ugarskoga sestrom kralja,<br/> kraljević se Poljak vjeri,<br/> kraljevstvo se naše valja!<br/> &nbsp; Kralj bo se Ugrinu u španskoga <br/> samodršca opet vijera,<br/> ki iz svega carstva svoga<br/> s obadva nas svijeta tjera.<br/> &nbsp; Tako, neka ijedna puna<br/> propas reži, još na glavu <br/> poljačka se spravlja kruna<br/> nakon oca Vladislavu.<br/> &nbsp; Ako pirne tim rodžbine<br/> među ovim se kraljim slože<br/> ter se oružja njih sjedine,<br/> ko da im se oprijet može?<br/> &nbsp; Carsku vojsku, ka ognjem sijeva,<br/> mogô je Poljak sam razbiti;<br/> da s toliko još kraljeva<br/> kad se združi, što će biti?<br/> &nbsp; Množ kraljevstvâ, množ otokâ,<br/> pače veći dio od svijeta<br/> drži, časti za proroka<br/> i za sveca Mahumeta.<br/> &nbsp; Nu ako se veće i jače<br/> neg sve turske kraljevine<br/> Osmanovo carstvo smače,<br/> Mahumetov zakon gine.<br/> &nbsp; Od krstjanskijeh igda kralja<br/> ako se ovo jedno ocijepi, <br/> iz prostora svijeh zemalja<br/> tursko se ime iskorijepi.<br/> &nbsp; Da li se od nas trpjet može<br/> da krstjani potaraše,<br/> satarišu i podlože<br/> vrhu zemlje sve što je naše?<br/> &nbsp; Da zamukne pakô u svjetijeh,<br/> povrže se hamalija,<br/> i da hodža po mečetijeh<br/> ne haleka i zavija?<br/> &nbsp; Mečeti se pače obale,<br/> smaknu otari svi na prešu,<br/> i prilike naše pâle<br/> shrnjigaju i poplešu?<br/> &nbsp; Da izgubimo svetilišta,<br/> da vas svijet se križu skuči<br/> i Lučifer, zbjen u ništa,<br/> u kraljevstvu praznu zuči?<br/> &nbsp; Ne, ne, ne, ne! hitri i plasi<br/> skoč'mo, tec'mo na sve strane!<br/> Ovi se oganj veće ugási<br/> prije nego sve njim plane!<br/> &nbsp; Otmanović car nad carim<br/> toliko se sad potište<br/> da ponižen s poklisarim<br/> mir u leške krune ište.<br/> &nbsp; Na glavi mu je teško breme;<br/> zbjen je, za uteć huđe štete,<br/> primit s očim zažetijeme<br/> od krvnika svake uvjete.<br/> &nbsp; Nu po volji ali usiljen<br/> ako Osman Leha moli,<br/> poklonit se neće umiljen<br/> vîk nikomu pakô oholi!<br/> &nbsp; Jeda se je pozabila,<br/> za ne doći na ta djela,<br/> na nebesijeh naša sila<br/> ka se čula i vidjela?<br/> &nbsp; Zgoda onada kamugodi<br/> druzima je dobit dala:<br/> nam je vječna slava odi<br/> nedobitna smjenstva ostala.<br/> &nbsp; Ali da se tim ponosi,<br/> što pomaga, svaki u sebi?<br/> Šuplje riječi vjetar nosi:<br/> djela se ištu pri potrebi?<br/> &nbsp; O dostojni ki ste goru,<br/> mrklijeh tmina nadaleče,<br/> u rajskomu sidjet dvoru,<br/> otkli svjetlos vaša istječe,<br/> &nbsp; spomenuti zgode vrlo<br/> i mrzeće sila mi je,<br/> za na umrlijeh na neumrle<br/> osvete nas raždeć prije.<br/> &nbsp; Tim iz noćnijeh tec'te mraka,<br/> o moji verni, cknjenje vrz'te<br/> prije neg Turci od Poljakâ<br/> uharače se i pokrste.<br/> &nbsp; Ali u način da se opaki<br/> sve zamésti bude prije,<br/> motri, pleti, čini svaki<br/> sve što može i umije!<br/> &nbsp; U sto obraza priobraža'<br/> i privraćaj sto besjeda,<br/> varka, izdavstva, sumnja, laža<br/> i hitrina i zasjeda!<br/> &nbsp; Licimirstvo najblažiju<br/> od dobrote sliku hini:<br/> najhuđe se zlobe kriju<br/> od svetinje u haljini!<br/> &nbsp; Svak se obrni svud i svrni,<br/> na krstjane Turke buni,<br/> dokli okoliš mjesec krni<br/> u okolišu svijeta ispuni.<br/> &nbsp; Sij omraze, zlobe búdi,<br/> srdžbe užiži, vriježi gnjive,<br/> svađaj, smetaj, šteti, udi,<br/> satariši prave i krive!<br/> &nbsp; Mogorkinja slavna robi<br/> do otraška leške puke,<br/> i kraljević, ki pridobi<br/> cara, od ženske pádi ruke!<br/> &nbsp; U prilici od istine<br/> priobražena laž se vrti,<br/> da Korevski ban pogine<br/> i mir smete svojom smrti!<br/> &nbsp; Nu što zaman veće stoju?<br/> Nije vas znane trijebi učit:<br/> čâs pakljenu, vašu i moju<br/> dosta vam je priporučit.“ <br/> &nbsp; Srdžbe, smeće, zlobe i gnjivi,<br/> magle, oblaci, noćne tmine,<br/> crni dimi, ognji živi<br/> vojsci od pakla družbu čine;<br/> &nbsp; smrtna otrovna kuga, i š njome <br/> raskazani glad i blijedi,<br/> i s odjećom smrznutome<br/> ledena ih zima slijedi.<br/> &nbsp; Diklo znana od Parnaza<br/> i Elikone svete gore <br/> ka potanko meni kaza<br/> strašne od pakla dogovore,<br/> &nbsp; spovijedati slijedi meni<br/> glase prave i istine<br/> što učini puk pakljeni<br/> kad iz crne pođe tmine.<br/> &nbsp; Djela od tmaste mrkle noći<br/> slabi moj vid ne dohita<br/> bez razumne tve pomoći,<br/> kojoj skrovna sva su očita.<br/> &nbsp; Na tisuće, na oblake<br/> crna jata izletješe,<br/> ter jasnomu suncu zrake<br/> usred podne potamnješe.<br/> &nbsp; Crn Carigrad osta bijeli<br/> s svijem munarim od mečeta<br/> ončas kad se u nj naseli<br/> množ pakljenijeh hudijeh četa.<br/> &nbsp; Tako u žetve zrele brime<br/> lijepa njiva nepožnjena,<br/> žitnijem klasom veselime<br/> pribogato nakićena,<br/> &nbsp; iznenadi sva pocrni<br/> i potamni sa svijeh strana,<br/> kad ju prikrije oblak crni<br/> od čavaka i od vrana.<br/> &nbsp; Nabunjivat jedni staše<br/> hodžu i crkâv redovnike,<br/> svu gospodu i sve paše<br/> i zakonâ razumnike;<br/> &nbsp; druzi bojne janjičare,<br/> i s spahijam spahoglane,<br/> i ostale vojničare,<br/> pridošôce i građane;<br/> &nbsp; tretji gospoje i carice<br/> carskijeh dvora i polačâ,<br/> ke su davne njih bojnice<br/> i oružja njih najjača.<br/> &nbsp; Zlim je druzim na pameti<br/> ljudski rasap doba u stara<br/> svega traga i podrijeti<br/> da od ženskijeh bi privara. {{Navigacija1|Osman|12. pjevanje|14. pjevanje}} [[Kategorija:Osman]] 381 958 2006-06-27T22:27:10Z Demicx 7 {{Navigacija1|Osman|13. pjevanje|15. pjevanje}} ==Četrnaesto pjevanje[[Osman|*]]== &nbsp; Nebesa su knjige od vijeka,<br/ > Gdje svojim prstom višnji piše,<br/ > Neka vidi, tko ga nijeka,<br/ > Čijim duhom stvor saj diše.<br/ > &nbsp; Vjekovitijem na njih slovi,<br/ > Kijeh ne izbrisa ikoje vrime,<br/ > Ki sagradi vas svijet ovi,<br/ > Štije se višnje stvorca ime.<br/ > &nbsp; S njih se vječna ori slava<br/ > Vječnom trubljom, svijet da sliša:<br/ > Božja je ovo sve država,<br/ > A kuća mu svijeh je viša.<br/ > &nbsp; S njih je lijepos svaka od svijeta<br/ > I što uzdrži zemlja i vriježi:<br/ > S njih nam četr dobe od ljeta,<br/ > S njih nam daždi, grmi i sniježi.<br/ > &nbsp; Nu potolas ljudska neće,<br/ > Što 'e na danu, da je dosta<br/ > Znati umrlom umu, veće<br/ > Ište i u mraku što još osta.&nbsp; <br/ > &nbsp; Tere i gatat bjehu umrli<br/ > Davno u zvijezde jurve uzeli,<br/ > Il im dobru kob, il vrli<br/ > Udes paka nebo veli?<br/ > &nbsp; I premda se kada i zgodi,&nbsp;<br/ > Bi li znanje, bi li sreća,<br/ > Da buduće vrijeme usplodi,<br/ > Što kom zvijezda dat obeća:<br/ > &nbsp; Ali 'e plahos, crv da trudi<br/ > Vidjet, višnji što mu odluči, <br/ > Hteć iz tmina, u kijeh bludi,<br/ > Vječne sude da prouči.<br/ > &nbsp; Nu što čovjek željno izgleda,<br/ > Il česa se straši i boji,<br/ > Vele 'e spravan znat naprijeda,<br/ > Krugu u višnjem, da l' ne stoji?<br/ > &nbsp; Tijem ni'e čudo, kad zamrači,<br/ > I tiha se noćca uhvati,<br/ > Neka u mirnu sanku svači<br/ > Jadi budu zamučati,<br/ > &nbsp; Što mlađahan car Čelebi-<br/ > Mahumeta tajno uprosi,<br/ > Željan čuti, vijeće od nebi<br/ > Što mu u skutu svome nosi,<br/ > &nbsp; Veleć: »Starče, daj otvori <br/ > Strašne knjige, kobne liste,<br/ > Za saznati, jesu l' gori,<br/ > Ke su u mene, misli iste.<br/ > &nbsp; Čin' mi vidjet, na što sluti<br/ > Nebo odzgara, i ke sude<br/ > Imaju moji čekat puti,<br/ > I da li mi srećno uzbude.<br/ > &nbsp; Pak i ako mi zvijezda moja<br/ > Rasap kaže prijeki i teški,<br/ > Znaj, da predat ne će, od boja<br/ > Tko mač vidje jurve leški.<br/ > &nbsp; Koga od smrti strah ne plaši,<br/ > Taj ni od zvijezda predat ne će:<br/ > A on, tko se vijek ne straši,<br/ > K svrsi ureda doći umjet će.&nbsp; <br/ > &nbsp; Tako i ja ću umjet poći,<br/ > Slavni prorok gdi umro je,<br/ > I mogućom svóm pomoći,<br/ > Priukrijepit carstvo moje.<br/ > &nbsp; Ni me veće želja mori, <br/ > Da se zvijezde sa mnom slažu,<br/ > Neg li prepas, da se obori<br/ > Zled njih na me, i gnjev mi ukažu.<br/ > &nbsp; Tijem tva mudros brzo neka<br/ > Po nebu se prostre vedru: <br/ > Take odluke mirno čeka,<br/ > Tko mač svijetli paše o bedru.«<br/ > &nbsp; Tijem zamuknu. Ali ureda<br/ > Mahmet mudri zborit stane,<br/ > Ki raznavat zvijezde gleda<br/ > Sred arapske srećne strane.<br/ > &nbsp; Gdjeno u skutu noćna mraka<br/ > Mnokrat tihu noćcu istraja<br/ > Motreć kruge, dok ga paka<br/ > Car ne uzvede vrh saraja, <br/ > &nbsp; Da nebeska djela uhodi<br/ > Čudni vještac, i što vidi,<br/ > Da poraze carske vodi,<br/ > Neka upitan javit slidi.<br/ > &nbsp; On prevraćuć davne knjige, <br/ > Ke kaldejski jezik sazda,<br/ > Progoniti ljute brige<br/ > Nahođaše rados vazda.<br/ > &nbsp; I tako mu danci stari<br/ > U nauku tonu i bježe, <br/ > Da za ino i ne mari,<br/ > Neg što višnji kruzi vriježe.<br/ > &nbsp; Crte ravne, krive i bijeli<br/ > Listi od knjige nanizani<br/ > Čudnijem slikam bjehu uzeli<br/ > Mjesto svakoj hrama u strani.<br/ > &nbsp; Tu najprije viđaše se<br/ > Zemlja Atlantu stati o pleću,<br/ > Gdje na srijedi sjedi, i gdje se<br/ > Sva nebesa o njoj kreću.&nbsp; <br/ > &nbsp; Sred svjetlosti svoje žarke<br/ > Merkurio bog bi štiti,<br/ > Od hitrine i od varke<br/ > Vrelo onijem, kijeh on štiti.<br/ > Malo dalje, gdje se uvija <br/ > Drugi krug, bi mjesec krni,<br/ > Kako roge pruža i svija,<br/ > Kad se utapa u mrak crni.<br/ > &nbsp; Bi zatijeme vidjet dano,<br/ > Kako Marte i Venere,&nbsp;<br/ > Sada docno, sada rano<br/ > Oko zemlje put svoj mjere.<br/ > &nbsp; A med njima bješe čudo,<br/ > Božje oko ke se veli,<br/ > I na djelo mrzeć hudo <br/ > Vas saj donji svijet veseli.<br/ > &nbsp; Jove silni zatijem slijedi,<br/ > Gdje ponosno u krug hodi,<br/ > I Saturno, ćaćko sijedi,<br/ > Ki jur nebom svijem gospodi.&nbsp; <br/ > &nbsp; Ostale se paka paze<br/ > Sjajne zvijezde lijepu u redu,<br/ > Gdje sunčane bježe od staze,<br/ > I svijet dvorit obnoć gredu.<br/ > &nbsp; Al nadasve bješe tudi&nbsp;<br/ > Strašnijeh vidjet kolo od zvijeri,<br/ > Kako u bijesu svome bludi,<br/ > I oko svega put svoj tjeri.<br/ > &nbsp; Tu se ovan vitorogi<br/ > I bik ljuti u krug vrti,&nbsp;<br/ > I nestavnoj rak na nogi,<br/ > Spravan, klještim da usmrti.<br/ > &nbsp; Tu se vrli lav zamjera,<br/ > Kako oholo skače i rika,<br/ > I štipavac, koga tjera<br/ > Rasrčena strijelca slika.<br/ > &nbsp; Tu raspaljen jarac veči,<br/ > I bez vode riba izdiše,<br/ > I tisuću zvijeri ječi,<br/ > Ke bi brojit bilo odviše. <br/ > &nbsp; A pak vidiš, ko sve druži<br/ > U svoje se stane i kuće,<br/ > I u pase, kijem se kruži<br/ > Nebo, mrzle, srednje i vruće.<br/ > &nbsp; Tamnijem črknjam, mrklijem brojí<br/ > Posijano sve se gleda,<br/ > A nada, svijem vještac stoji<br/ > Sijede brade, lica blijeda.<br/ > &nbsp; Zvijezdam tkana anterija<br/ > Niz suhe mu pada pleći,<br/ > A rame mu strašni ovija<br/ > Zvjerski u buci krug i smeći.<br/ > &nbsp; Tacijem spravam sude od nebi<br/ > Bješe starac štiti obiko,<br/ > Svjetujući što je trebi<br/ > Za izbjegnut djelo priko.<br/ > &nbsp; Ah, kolikrat teške udese<br/ > Glava od carskijeh on odvrnu,<br/ > Hrleć znanjem svojim, gdje se<br/ > Množ najveća zledi zgrnu. <br/ > &nbsp; Ali tadar još ne bješe<br/ > Nakanio pakó kleti,<br/ > Da se vražje sile odriješe,<br/ > Ke dno jazâ Bog htje speti.<br/ > &nbsp; Još ne bješe tamni onada<br/ > Poplavio ponor svijeta,<br/ > Ni crnoga svoga stada<br/ > Jošte izrigo, svijet da smeta.<br/ > &nbsp; Tijem pazeći prijeke štete,<br/ > Ke mu nebo kaže odzgara,&nbsp;<br/ > Da carevoj glavi prijete,<br/ > Preteška ga muka obara.<br/ > &nbsp; Jadom mori vjerna sluga<br/ > S onoga se, kob što sluti,<br/ > I tijem veća još mu 'e tuga,&nbsp;<br/ > Čijem su bliži carski puti.<br/ > &nbsp; S česa gorke pun pečali,<br/ > Što mu na put siđe pako,<br/ > Od jeda se vas ražali<br/ > I sta zborit caru ovako:&nbsp; <br/ > &nbsp; »O mogući care od cara'<br/ > Po kom ini svi gospode,<br/ > Uzeo bih ti draže odzgara<br/ > Javit glase, bolje zgode;<br/ > &nbsp; Ali kad me, da ti vjerno<br/ > Sve navijestim, tva vlast nuka,<br/ > Kazat ću ti pravo i smjerno,<br/ > Što mi višnja kaže ruka.<br/ > &nbsp; Nebesa ti rijet me sile -<br/ > Nauk ako me moj ne vara - <br/ > Da paklene ljute od sile<br/ > Trijes odazgar na te udara.<br/ > &nbsp; I da pakb vas se zbuča,<br/ > Da ti raspe teške uzroči,<br/ > Ku to vidi, tko obruča<br/ > Put ovoga svrne oči.<br/ > &nbsp; Čijem se u raka ljetos budu<br/ > Bog Saturno sresti stari<br/ > I bog Marte, za pak hudu<br/ > Kob zemaljske vrć na stvari.&nbsp; <br/ > &nbsp; A znaš dobro, da sinovim<br/ > Vlaštitijem se prvi pita:<br/ > Toli srcem jur njegovim<br/ > Vlada tvrdos vrlovita!<br/ > &nbsp; Drugi što je, trijebi nije <br/ > Tebi, o care, ja da velju,<br/ > Ki kraj ravne Podolije<br/ > Krvnu okusi njega želju,<br/ > &nbsp; Pače vidje, on da ispuni,<br/ > Kobna zvijezda što ti objavi, <br/ > Kad Carigrad vas se uzbuni<br/ > Na Ahmeta ti ćaćka slavi.<br/ > &nbsp; Ah, još sad mi srce preda,<br/ > I bijela se ježi brada,<br/ > Misleć, kakvijem okom gleda<br/ > Vrh ovoga svijetla grada!<br/ > &nbsp; A i sad ti zvijezda rodna,<br/ > Bojna od strijelca ka je slika,<br/ > S pomrake će bit nezgodna<br/ > Kvareć djela tva velika.&nbsp; <br/ > &nbsp; I da išto se toga uzbude<br/ > (Što bog dobri zgar odvrati!),<br/ > Vaj, ki raspi, koje hude<br/ > Štete od ljute bit će rati!<br/ > &nbsp; Istina je, da za tijeme,<br/ > Dvaš dok mjesec zemlju obiđe,<br/ > Nješto bolje stupa vrijeme<br/ > I srećnije doba iđe:<br/ > &nbsp; Ali od svibnja dane klete<br/ > Isti arapski jezik kune:&nbsp;<br/ > A ti u nj emu hoć' da lete<br/ > Tve korablje blagom pune!<br/ > &nbsp; Tijem, o care, ako ikada<br/ > Spozna istinu znanja moga,<br/ > Ah, uslišaj jošte i sada&nbsp;<br/ > Ucviljena roba svoga.<br/ > &nbsp; Put istočnijeh svijetlijeh strana<br/ > Tvojih dobar' još ne snosi,<br/ > Dok ne vidiš, inijeh dana<br/ > Ina sreća što ti nosi. <br/ > &nbsp; Pače neka svaki vidi,<br/ > Na dvorovim da ć' ostati,<br/ > Htjej, da udilje ličnik slidi,<br/ > To tvom puku na glas dati.<br/ > &nbsp; Jer ako me sve ne vara,<br/ > - A jeda se zbude tako! -<br/ > Usred tvoga janjičara<br/ > Gnjezdo svoje vrgo 'e pakó.<br/ > &nbsp; Gdi ako se ljute uzgoji<br/ > Od nabune strašna srda,<br/ > Gdje su, dok se uspokoji,<br/ > Ka ćeš na nju zbacat brda?<br/ > &nbsp; I ako se - ali oprosti<br/ > Tve viteštvo, sad što rijet ću -<br/ > Sve navrše vražje zlosti, <br/ > Zrijet će žalost svijet još veću.<br/ > &nbsp; Vajme, ki mi strah zadava,<br/ > Što mi kobni kažu broji!<br/ > Čijeme i ista carska glava<br/ > Na ramenu slabo stoji! <br/ > &nbsp; Ah, koli je teška osuda<br/ > Prijeke unaprijed vidjet jade,<br/ > A pak ne znat, kamo i kuda<br/ > Za izbjegnut je ić valjade.<br/ > &nbsp; Teške raspe pazim tvoje,<br/ > S tvoga puta ki ti prijete:<br/ > A ne more znanje moje<br/ > Svojom vlasti da ih smete.<br/ > &nbsp; Ta je, o care, vlas pri tebi,<br/ > Samo riječcu jednu izjavi,<br/ > Da do bolje sreće s nebi<br/ > Istočni se put ostavi«.<br/ > &nbsp; I bio bi starac veće<br/ > Uložio još besjeda<br/ > Za odvrnut gorke smeće<br/ > Carske od glave, s kojih preda:<br/ > &nbsp; Ali mlad car za ne čuti<br/ > I ne odustat misli od svoje<br/ > Cijeć bojazni, kob što sluti,<br/ > Riječ mu u tijeku presjeko je, <br/ > &nbsp; Rekuć: »Prestan', ah, prestani,<br/ > Starče, od smećâ množ toliku<br/ > Veće izbrajat; jer zamani<br/ > Hrabru 'e iz zvijezda štit bojniku.<br/ > &nbsp; Grob što klanjat vlas ma hodi, <br/ > Nebu ugodna stvar će biti:<br/ > A tko samo nebu ugodi,<br/ > Toga od pakla nebo štiti.<br/ > &nbsp; Bog vrh neba i do njega<br/ > Mahumet se sveti uzvisi,&nbsp;<br/ > A ostalo što je ovega<br/ > Svijeta, o caru samom visi.<br/ > &nbsp; Tijem ne vidim, zvijezde gdje bi<br/ > Svo'im gospodstvom vladat smile:<br/ > Moje 'e radit, što mi 'e trebi,<br/ > I ne predat kobne od sile.<br/ > &nbsp; Pak da i jest višnja volja,<br/ > Carstvo i život da mi se ote:<br/ > Budi; i slavna smrt je bolja,<br/ > Neg li život pun sramote«. <br/ > &nbsp; Presta, i ode mlad car tijeme<br/ > Slatki sanak da boravi,<br/ > I u mirno noćno vrijeme<br/ > U zaborav brige stavi;<br/ > &nbsp; Jer koli se kaže s dvora<br/ > Stavne misli, srca jaka:<br/ > Toli iznutra pak se otvora<br/ > Najprije sumnja, prepas paka.<br/ > &nbsp; Razabirat sobom stane<br/ > Udes mladijeh svojih ljeta,<br/ > Gdje tražeći carstvu obrane,<br/ > Raspom prijeti kob mu kleta.<br/ > &nbsp; I čijem trudan tač se topi<br/ > Po razlicijeh misli moru,<br/ > Zenice mu san zaklopi,<br/ > Ter speć osta svijetlu u dvoru.<br/ > &nbsp; U to i noćca svojim koli<br/ > Nad tjeme se pope svitu,<br/ > Steruć svudar uokoli<br/ > Svu koprenu zvijezdam šitu.<br/ > &nbsp; Bješe u doba, od jacije<br/ > Saba zora gdje se dijeli,<br/ > Gdje ni glasa čuti nije,<br/ > Kud Carigrad stre se bijeli,<br/ > &nbsp; Razmi što gdje pas zalaja, <br/ > Ki stražara vjerna 'e slika,<br/ > Il kapidži sred saraja<br/ > Grubijem grlom ure vika.<br/ > &nbsp; Od Crnoga mjesec mora<br/ > Izišavši gradu u oči, <br/ > Bijeljaše se vrh ponora<br/ > Crnijeh vala od istoči.<br/ > S zapada mu bjehu paka<br/ > Bijelo more i munare,<br/ > S kijeh se odbija svijetla zraka, <br/ > Kâ dažđaše na nj odzgare.<br/ > &nbsp; Čijem s mečetâ mjesec hrve<br/ > S mjesecom se sjajnijem s nebi,<br/ > Na tisuće zraci vrve,<br/ > Carigrade slavni, u tebi. <br/ > &nbsp; A sijevo bi jošte i više<br/ > Čista u srebru ti bjelila,<br/ > Tvojih mirâ da ne biše<br/ > Stegla od pakla crna sila.<br/ > &nbsp; Al po vrsijeh tvojih ona<br/ > Kobnu u redu kleta stoja,<br/ > Muklijem krilom svud smiona<br/ > Leteć noćnijeh sred pokoja.<br/ > &nbsp; Tijem pazeći, car gdje trta<br/ > Neodluke prijeke u tmini, <br/ > I zvjezdarska kobna črta<br/ > Da ga u sebi predat čini:<br/ > &nbsp; Jedan onijeh, koji iz straha<br/ > Vječnijeh oganj' na svijet doše,<br/ > Na mjesečnoj zraci ujaha, <br/ > Odri carski gdje se stroše.<br/ > &nbsp; I ljiljskijeme dočijem krilom<br/ > Strašna neman cara opsjeni,<br/ > Paklenom mu snit da silom,<br/ > A ona hodžom pak se izmijeni. <br/ > &nbsp; Sni car, kako vrh prestolja<br/ > Otmanskoga sjedi u slavi,<br/ > I svečeva što je volja,<br/ > Iz korana svijetu pravi.<br/ > &nbsp; Kad al eto k njemu brže<br/ > Srdžbom plamteć svetac stupi,<br/ > Ter mu iz ruke knjige istrže,<br/ > I u obraz ga dlanom lupi.<br/ > &nbsp; Prenu oda sna car se tada<br/ > S priviđenja čudna i huda:<br/ > Krv mu studen mraz popada<br/ > S teška jada, muke i truda.<br/ > &nbsp; Tijem kako se paka k sebi<br/ > Od snebića vrati opeta:<br/ > »Prosti, o višnji care od nebi,<br/ > I ti, sveče, diko od svijeta! «<br/ > &nbsp; Kliknu; i čijeme hodžu opazi,<br/ > Gdje kon odra zlatna stoji:<br/ > »Ti li si, hodža«, viknu, »o pazi,<br/ > Kô su teški jadi moji. <br/ > &nbsp; Ah, kakva me groza hvata,<br/ > Vaj, koja me mori muka,<br/ > Gdje vrh moga stola od zlata<br/ > Svečeva me udri ruka!«<br/ > &nbsp; I kad sva mu već iskaza,<br/ > Ka viđenja san mu zada,<br/ > Poče od mračnijeh prije jaza<br/ > Grda neman, hodža sada:<br/ > &nbsp; »Svijetli care, gdje su stvari<br/ > Noćna oda sna jasne toli, <br/ > Svjeta pitat vijek ne mari,<br/ > Bistrijem znanjem tko se oholi.<br/ > &nbsp; Jer što ć' ino mnjet od tvoga<br/ > Zlatna stola, na kom sjedi,<br/ > Neg da svijetu car si od boga,<br/ > Kijem vladahu tvoji djedi?<br/ > &nbsp; A što koran uči paka,<br/ > I javljaše ćitap svijetu,<br/ > Kalif da si, znaj, opaka<br/ > Krstjan' djela da se smetu.<br/ > &nbsp; Tijem ako ti knjige iz ruke<br/ > Slavni prorok srdit trže,<br/ > Rijet će, al prosti, da nauke<br/ > Koranove ti povrže.<br/ > &nbsp; Čijem mir htjede, a ne rati<br/ > Iskat s kraljem kaurinom,<br/ > Ki što vlada, ah, trebi 'e znati,<br/ > Našom da je svijeh krivinom.<br/ > &nbsp; Znaš bo, čistu sveđ da vjeru<br/ > Mač prorokov prostrijet trudi,<br/ > A tvoj pušta da se steru<br/ > Svud krstjani kleti i hudi.<br/ > &nbsp; Ali ako se mir uroči<br/ > Za pak istok da se slijedi,<br/ > Novom vojskom da podboči&nbsp;<br/ > Car se i carstvo, u kom sjedi,<br/ > &nbsp; Čemu krzmaš? Što zatežu<br/ > U dugo se svete odluke,<br/ > Krstu kletom klete ruke?<br/ > Puci istočni jur da svežu <br/ > &nbsp; Tijem je l' čudo, što te oblasna<br/ > Prorokova ruka udri?<br/ > Stvar je grda, znam, al jasna<br/ > Kob, što svetac hotje mudri.<br/ > &nbsp; Stoga u istok udilj kreni&nbsp;<br/ > Lake konje, bijela jedra,<br/ > I smijeh blagi opet zeni<br/ > Ispod tvoga čela vedra.<br/ > &nbsp; Jer tko turstvo branit hrli,<br/ > Tom s prorokom bit će i sreća:<br/ > Mio je svecu taki umrli,<br/ > Koji ispuni, što se obeća«.<br/ > &nbsp; Hodža izusti, i put vrata<br/ > Smjerno ustupi, rekav dosta:<br/ > A vrh odra suha od zlata&nbsp;<br/ > San da dilji sultan osta.<br/ > &nbsp; I proz vrata od dvorova<br/ > Kad iščeze, sve zamuknu:<br/ > Razmi kobnijem hukom sova<br/ > Što vrh dvora dvaš, triš huknu.<br/ > &nbsp; Od svijeh srda, kijem gospodi<br/ > Strašnodržac mrklijeh jaza,<br/ > Mnijem da pakó vijek ne rodi<br/ > Take slike, taka obraza,<br/ > &nbsp; Kakva je ona, ku sukobi<br/ > Neman, hodžu ka jur hini,<br/ > Kad paklenom vlasti dobi<br/ > Cara, istočni put da čini.<br/ > &nbsp; Sá nakazan, ka se gori<br/ > Od ljubavi anđeo pisa,<br/ > Uze paka kip tijem gori,<br/ > čijem se dublje satarisa.<br/ > &nbsp; I koli se njegda slavi<br/ > Svom ljepotom nad sve ine,<br/ > Toli grda pak se objavi,&nbsp;<br/ > Kad u vječne drožnu tmine.<br/ > &nbsp; Mutno oko bulji odzada,<br/ > Kijem prošasto gleda vrijeme,<br/ > Ke, što 'e ljepše, to 'e podbada<br/ > Na jed, na bijes žešći tijeme. <br/ > &nbsp; Sprijed je slijepa, da ko prije<br/ > Cijeć milosti slabo vide,<br/ > Sada u srdžbi svoj ne umije<br/ > Štedjet, na put tko joj siđe.<br/ > &nbsp; Od hijene 'e glava kleta,&nbsp;<br/ > Srce od zmije ljute i crne,<br/ > Nokti od mačka, uši od pseta,<br/ > Noge od risa, na kijeh srne.<br/ > &nbsp; Vučjim zubi škripi i kosa,<br/ > Proz nos modar plam joj liže, <br/ > Sjedi gušter mješte nosa,<br/ > Ki se žuti crna niže.<br/ > &nbsp; Zublja i otrov desnoj u ruci,<br/ > Nož u lijevoj podrijet siva,<br/ > Ko da veli: Sve potuci,<br/ > A pak ne ostan' ni ti živa.<br/ > &nbsp; I da 'e brža neman grda<br/ > Na zlo, nosi krila od sove:<br/ > Dosta 'e rijeti: bješe srda,<br/ > Ljubomornos ka se zove.<br/ > &nbsp; Ku, gdje muklijem krilom prši,<br/ > Kad sotona vidje prika,<br/ > Da zla djela svá navrši<br/ > Hrapavijem joj grlom rika:<br/ > &nbsp; »O jazova našijeh slavo,<br/ > Glas koje se posvud širi,<br/ > Reci, ah, reci, je li pravo,<br/ > Da čijem puni sí su miri<br/ > &nbsp; Crnijeh našijeh već junaka,<br/ > Gdje paklena koris ište,&nbsp;<br/ > Samo tvoje znanje i šaka<br/ > Docno spješi na bojište?«<br/ > &nbsp; Nu ko tigre, ako u gori<br/ > Vižó na nju kad zalaje,<br/ > Na nj krvavo oko obori,<br/ > A pak put svoj diljit haje:<br/ > &nbsp; Tako i srda kad upazi,<br/ > Tko na nj takom riječi zinu,<br/ > U vražji se smijeh oglasi,<br/ > Zube okesi, pak prominu.&nbsp; <br/ > &nbsp; Letjet srda naprijed grede<br/ > Put raskošna perivoja,<br/ > Gdje Ljubica lijepa sjede<br/ > Pod naranču tancijeh hvoja.<br/ > &nbsp; Ljepota se njeje skriva<br/ > Od sunčana zraka gori,<br/ > I tijem lakše predobiva,<br/ > Sad s mjesecom gdje se bori<br/ > &nbsp; Bješe izišla dikla mlada<br/ > Haremskijeh zaklop' sita&nbsp;<br/ > Da ljuvezni, ka njom vlada,<br/ > U samoći srce pita,<br/ > &nbsp; Tere u mirnoj dočijem noći<br/ > Umuknuše svačji trudi,<br/ > Ona jedna slatkoj doći<br/ > Svoj boljezni vrha žudi.<br/ > &nbsp; Tijem dok vjetric tihi i blagi<br/ > Proz naranču milo prši,<br/ > Raznoseći miris dragi<br/ > Kud perivoj lijep se vrši; <br/ > &nbsp; Il dok šturak krotke u glase<br/ > Milo šturi doli u travi:<br/ > Sama sobom i ona se<br/ > U razgovor ovi objavi:<br/ > &nbsp; »Ah, istino prem se piše,&nbsp;<br/ > Da najprve od ljuvezni<br/ > Najdilje nam srce uzdiše,<br/ > I ne more da se otrijezni;<br/ > &nbsp; Jer je ljubav srcu u mladu<br/ > Mlada i ona, a pak kako<br/ > Raste srce, tako u skladu<br/ > Raste i ljubav s njom jednako.<br/ > &nbsp; Svak najvoli, riječ je stara,<br/ > Od djetinjstva na što obiknu,<br/ > I najveć ga ono opčara,<br/ > Što mu u srcu najprije niknu.<br/ > &nbsp; Tijem ke 'e čudo, što i mene<br/ > Drag Korevski sveđ zanosi?<br/ > Kad dobrota, ka u njem zene,<br/ > Paka od mene ljubav prosi? <br/ > &nbsp; Ah, tko opisat čes će moći<br/ > Blazijeh mojih njegda dana,<br/ > Kad mi u ropstvo bješe poći<br/ > Kaurskoga svijetla bana!<br/ > &nbsp; Nu što velju? Ah, ropstvo nije <br/ > Pazeć draga ljubovnika:<br/ > Ovo 'e ropstvo, gdje ga krije<br/ > Mojim očim tmina prika.<br/ > &nbsp; Nije ropstvo, ne, gdje milo<br/ > U slobodi sunce sjaje,<br/ > Već gdje mi se 'e utopilo<br/ > Mračna jaza teške u vaje.<br/ > &nbsp; Al nebesa ako odzgare<br/ > Na ljuvezan mú se obazdru,<br/ > Vrijeme je skoro da se stare&nbsp;<br/ > Oko njega tmine razdru.<br/ > &nbsp; I moje će žarko opeta<br/ > U slobodi sunce iziti,<br/ > Ter duševna moga svijeta<br/ > Lijep provodič opet biti. <br/ > &nbsp; Znam da kaurka njega rodi,<br/ > kaduna mlada mene:<br/ > Ali ljubav, ka gospodi<br/ > Mnom, i s ke mi srce vene,<br/ > &nbsp; Vijek ne pozna vjere ine,&nbsp;<br/ > Neg ki ljube, da se ljube:<br/ > Raj još doli onijem sine,<br/ > Ki s ljuvezni zakon gube«.<br/ > &nbsp; Još bi u riječi dikla lijepa,<br/ > Scijeneć nitko da 'e ne sliša,<br/ > Kad doletje srda slijepa<br/ > Preko obzide, gdi 'e najviša.<br/ > &nbsp; I da onom se, koga vara,<br/ > U poznatoj slici ukaže,<br/ > Bećirom se udilj stvara,&nbsp;<br/ > I haduma crnca laže;<br/ > &nbsp; A to, neka slike od svoje<br/ > Tijeme vele ne popusti:<br/ > Čijem je pravo, da zlo što je,<br/ > I proz grube grede usti.&nbsp; <br/ > &nbsp; Tere iz zasjed' gusta grma<br/ > Kon Turkinje lijepe izide,<br/ > I za ruku čijem je uzdrma,<br/ > S njom ovako zborit side:<br/ > &nbsp; »Ne scijen', lijepa djevojčice,<br/ > Zato 'er ovdje noć te krije,<br/ > Tko tve bijelo čuva lice,<br/ > Da ga i obnoć nać ne umije.<br/ > &nbsp; Tve ljuvene čuh besjede,<br/ > I s koga ti srce gine,<br/ > I što dilje zatijem grede,<br/ > Sve što od vjere misliš ine.<br/ > &nbsp; Najprije gorke žalim muke,<br/ > Ke te s ropstva njega taru,<br/ > A pak hvalim lijepe odluke,<br/ > S kijeh k krstjanskom greš otáru.<br/ > &nbsp; A i vrijedan je junak toga,<br/ > Sve cijeć njega da se ostavi:<br/ > Čás, poštenje, strah od Boga<br/ > I ćaćkovoj smrt na glavi. <br/ > &nbsp; Čijem, ljepoto ma jedina,<br/ > Toli objavlja ćud ljubeznu,<br/ > Da s njim hrabro posred tmina<br/ > Druga u ponor žena ogreznu.<br/ > &nbsp; Što govorim, velje 'e čudo <br/ > Zatravljenu srcu tvome;<br/ > Nu ja velim, da je ludo<br/ > Krit se u ruho preda mnome,<br/ > &nbsp; Čijem u svakoj vazda slici<br/ > Pozna Bećir žensko lice,&nbsp;<br/ > Pak i u istoj ugarštici<br/ > Razaznava ljepotice.<br/ > &nbsp; Znaj bo: oni što se oglasi<br/ > Mlad Ugričić svijetlu u dvoru<br/ > Rizvan-paše, ter me ukrasi,<br/ > Da je u tamnom sad ponoru.<br/ > &nbsp; Mlad se Ugričić hini samo,<br/ > Poljačka je dikla inako:<br/ > Krunoslava, koja ovamo<br/ > Donije u srce tebi pako.&nbsp; <br/ > &nbsp; Korevskoga 'e vjerenica<br/ > Još od leške znana rati,<br/ > Blage slike, blaga lica,<br/ > A neizmjerno zlato trati.<br/ > &nbsp; A i Kalinka rijet ti može, <br/ > S tve ljuvezni sasma plahe<br/ > Ke Ugričić ćutje nože,<br/ > I ke podrije teške uzdahe.<br/ > &nbsp; Sada u propas gdje se pusti,<br/ > U ku Leh se hudi ukopa,<br/ > Ah, ke moć će izrijet usti,<br/ > Što će iza njih nići stopâ!<br/ > &nbsp; Tu tisuću prijecijeh zloba<br/ > I prevar' se i hitrinâ<br/ > Dno tamnoga živijeh groba <br/ > Carstvu i tebi sad zapina.<br/ > &nbsp; Ako vjere neć' ni cara,<br/ > A ti barem sebe osveti:<br/ > Umri svaki, koji vara<br/ > Što Mahumet rodi sveti!«&nbsp; <br/ > &nbsp; Reče Bećir, i triš haknu<br/ > Smrdećijeh na nju iz usti,<br/ > A paka se veseo maknu,<br/ > Sjen svoj stere grm gdje gusti.<br/ > &nbsp; Jakno od drijemka, tko ga uzima<br/ > Već, neg' ište narav blaga,<br/ > Na silu se vid zažima,<br/ > I ćutjenstvo prinemaga:<br/ > &nbsp; Tako i otrov stere gnjusni,<br/ > Ki na nj srda kleta izriga,<br/ > Blijed najprije cvijet na usni<br/ > I za srce pak posiga.<br/ > &nbsp; Najprije umuknu, pak protrnu<br/ > Mramorkome dikla mlada,<br/ > Oči izvali, pak prevrnu<br/ > Od tisuću teškijeh jada:<br/ > &nbsp; Ko u kladenac bistre vode<br/ > Gorke žuči kad se ulije,<br/ > Crni udilje vali ishode,<br/ > I spoznat ga moći nije:<br/ > &nbsp; I Ljubica, vaj, ne blaga<br/ > Jur Ljubica sada veće,<br/ > Primožena žuči od vraga<br/ > Gorke i strašne kuha smeće.<br/ > &nbsp; O mladice jadna i mila,<br/ > S nepameti, ah, ne srni,<br/ > Kud paklena šlje te sila,<br/ > I gdje jaz te čeka crni!<br/ > &nbsp; Da l' ne poznaš, vrag da 'e kleti,<br/ > Što ti crne glase objavi? <br/ > Jer tko će ini neg' on smjeti<br/ > Tvojoj poraz spravljat glavi?<br/ > &nbsp; Čijem proć tebi nož tvoj bjesni,<br/ > Ljubovnika ako ubiješ:<br/ > Jer što ć' s srcem bez ljuvezni,&nbsp;<br/ > Neg da i njegapak razbiješ?<br/ > &nbsp; Ali ona i ne čuje,<br/ > Ni na molbe zrije priklone:<br/ > Veće raspe strašne kuje,<br/ > Na ke gnjevi ljuti 'e gone.<br/ > &nbsp; Tere kako bijesnu u biću<br/ > Dikla mlada malo obiknu,<br/ > Svú pazeći lošu sriću<br/ > Od bjesnila pjeneć kliknu:<br/ > &nbsp; »Za tebe li, dakle, o hudi <br/ > Nevjerniče, spremah veće<br/ > Svaka ostavit, i tvoj ludi<br/ > Slijedit zakon i tve sreće?<br/ > &nbsp; Ah, davno mi ta zla prika<br/ > San javljaše mirne u noći <br/ > Veleć: Srce nevjernika<br/ > Ko će vjerno ljubit moći?<br/ > &nbsp; Čijem nevjernoj tko se u vjeri<br/ > Zače, vjeru plesat mora:<br/ > Jer ne ljubav, nego mjeri <br/ > Gdje se koris veća otvora.<br/ > &nbsp; Ali odlučih, što će ureda<br/ > I mahnitos moju kletu<br/ > I tve srce strti od leda<br/ > Na ljuvezni vječnu osvetu. <br/ > &nbsp; Crn preda mnom ponor ziva<br/ > I pučina vječna jada:<br/ > U nj ogrezni, tko ne uživa,<br/ > što mu uživat hini nada.<br/ > &nbsp; Nu prije se u nju utopi<br/ > Od nevjerâ srce i zlobâ,<br/ > I nad njime kad se sklopi<br/ > Val, da umrem, još je doba«.<br/ > &nbsp; Kad izreče bezufana<br/ > Dikla strašne sé besjede, <br/ > Eto i zlatna zraka od dana<br/ > Lijepu na dvor zoru izvede.<br/ > &nbsp; S jutrnjega jur vjetrica<br/ > Bješe pršat listje uzelo,<br/ > I proljetnijeh drazijeh ptica <br/ > Jato u žuber pjevat sjelo.<br/ > &nbsp; I ko videć, nje mrklini<br/ > Da ne liči svjetlo od zore,<br/ > Skoči dikla, i u brzini<br/ > U ćaćkove pođe dvore. <br/ > &nbsp; Ali u jazu, gdje boravi<br/ > Mlad Korevski jadne dane,<br/ > Sunčan zrak se vijek ne javi,<br/ > Ni rumena zora osvane.<br/ > &nbsp; Tu starinskijeh vrhu tmina <br/ > Vijek nove se tmine grnu,<br/ > Zatvorajuć sred dubina<br/ > Tamničara skutu u crnu.<br/ > &nbsp; A to, 'er vele turskijeh duša<br/ > Vjekovite posla u mrake,&nbsp;<br/ > Htje pak Turčin, on da kuša<br/ > Bez sunčane živjet zrake.<br/ > &nbsp; I neka još tu na sviti<br/ > Gorke od pakla muke uživa,<br/ > U verige htje ga zbiti,<br/ > I u grob tamni vrći živa.<br/ > &nbsp; Tu štipavci gmižu, i ljute<br/ > Zmije po gnjusnoj pliju vodi,<br/ > I da zasja zrak u kute,<br/ > Bog zna od gadâ što se plodi. <br/ > &nbsp; O gvozdenu junak stupu<br/ > Gvoždjem kovan sjedi i kuka<br/ > Gdje gvozdenu vrat proz rupu<br/ > I desna mu viri ruka.<br/ > &nbsp; Na službu je lijeva od tijela&nbsp;<br/ > Ostavljena mješte drúge<br/ > Neka s bitja opustjela<br/ > Vijek ne izbjegne teške tuge.<br/ > &nbsp; Bijele noge gadnu u kalu<br/ > Uštapljene čame i trunu,&nbsp;<br/ > A proz vrata rupu malu<br/ > S grla mu se gvoždje sunu.<br/ > &nbsp; Loš je u licu, i propala<br/ > Viri iz dupljâ svijeća od oči,<br/ > A na prstijeh poput rala&nbsp;<br/ > Ostrljat se nokat koči.<br/ > &nbsp; Zaraso je vas u bradi,<br/ > I u neredu vlas mu visi,<br/ > A zabjego 'e glas od gladi,<br/ > Kijem se u boju vrh svijeh visi.&nbsp; <br/ > &nbsp; Tljem ko vidje gdje zaškripi<br/ > Gvozden stožer teškijeh vrata,<br/ > I gdi unutri o mrak slipi<br/ > Nepoznat se junak hvata,<br/ > &nbsp; U glas kliknu (ako kliče,&nbsp;<br/ > Komu umire glas u grlu):<br/ > »O viteški zatočniče,<br/ > Ki mú paziš muku vrlu,<br/ > &nbsp; Ili mi te Višnji s nebi,<br/ > Ili pako poslo kleti, <br/ > Ah, pomiluj, koga je trebi,<br/ > I zled ovu htjej mi odnijeti!«<br/ > &nbsp; Posta lijepa Krunoslava<br/ > Na glas drage své ljubavi:<br/ > Čijem prejaku bol joj dava,<br/ > Što joj slabi glas objavi.<br/ > &nbsp; Ter kako se stegnu paka.<br/ > I nemirno srce utješi,<br/ > Sred crnoga sletje mraka,<br/ > I u riječ ovu usti odriješi:&nbsp; <br/ > &nbsp; »Ah, kolicijeh nakon zgoda,<br/ > Ke mi 'e podnijet bila slava,<br/ > Jedva ovi mi danak poda,<br/ > Da 'e kon tebe Krunoslava.<br/ > &nbsp; Ali u kakvu, vajme, biću<br/ > Pazim ljubav mú jedinu,<br/ > I još hudju tvu zlu sriću,<br/ > Neg' s koje mi srce stinu.<br/ > &nbsp; Ah, ke podnijeh jade i trude,<br/ > Ke potratih srebro i zlato,<br/ > Jeda mi se kada zbude<br/ > U ovo od tmina sići blato.<br/ > &nbsp; Zbi se, i evo preda mnome<br/ > Moj Korevski stoji i sliša,<br/ > Da ljuvezni nad našome<br/ > Vlas gospodi njeka viša.<br/ > &nbsp; Čijem na moje prosbe i dare<br/ > Tvrdi Rizvan toli sljeze,<br/ > Da me u tmine ove stare<br/ > Pusti vidjet tvoje veze.&nbsp; <br/ > &nbsp; Pače reče da će opeta<br/ > Na sunčan te zrak izvesti,<br/ > I zlotvorska djela kleta<br/ > Pobjegnućem tvojim smesti.<br/ > &nbsp; Tijem slobodi srce drago,&nbsp;<br/ > Slatki brače, ah, slobodi,<br/ > Čijem te skoro nebo blago<br/ > U slobodu zlatnu vodi.<br/ > &nbsp; Ah, čestiti slavni dane,<br/ > Tvojim krili brže prši,<br/ > Da mom srcu lijepa osvane<br/ > Zora, i zled se njega svrši!«<br/ > &nbsp; I s radosti u plač mio<br/ > Da ne udri dikla mlada,<br/ > Mnijem da još bi velji dio<br/ > Rekla onoga što bi rada.<br/ > &nbsp; Ali jakno bojna u luka,<br/ > Kad tetiva pne se od zlata,<br/ > Ako je odveć, pusti ruka,<br/ > Tere izleti strijel krilata:&nbsp; <br/ > &nbsp; Tako i lijepa zatočnica,<br/ > Čijem své srce veće steza,<br/ > Tijem se veća poplavica<br/ > Iz crnijeh joj oči odveza;<br/ > &nbsp; Ter suzeći jeca, i gladi<br/ > Draga svoga ljubovnika,<br/ > I svôm dušom rane hladi,<br/ > Ke veriga dâ mu prika.<br/ > &nbsp; Sad spovijeda, sada sluša,<br/ > Odgovara sada i prosi;<br/ > Sad žalosna klone duša,<br/ > A vesela sad se uznosi.<br/ > &nbsp; I da 'e vidjet, o, ke jato<br/ > Premilijeh bi zrio cjelova,<br/ > Kijem se pase obilato <br/ > Srce u tmini mračna rova.<br/ > &nbsp; Čijem ne htjede dikla mila,<br/ > Takva u bitju kad ga vidje,<br/ > Rijet koja ju tare sila,<br/ > Cijeć Kalinka što 'oj spovidje.<br/ > &nbsp; Ah, prem nikad to ne laže,<br/ > Da zaista, tkogod ljubi,<br/ > Ljubljenomu vijek ne kaže,<br/ > S česa ljubav cijenu gubi.<br/ > &nbsp; A jak oni komu u buci&nbsp;<br/ > Uspjenjena vrla mora<br/ > Zasja zvijezda, kažuć k luci<br/ > Mirnoj kud mu put se otvora:<br/ > &nbsp; Tamničar se jadni uzdrma<br/ > Na nenadne slatke glase,&nbsp;<br/ > Vikó, jama da mu strma<br/ > Samo uzdasim oziva se.<br/ > &nbsp; Ter kako ga čudo minu,<br/ > I zamro se duh povrati,<br/ > Uze dragu svú jedinu&nbsp;<br/ > Po imenu slatku zvati;<br/ > &nbsp; I k njoj šireć od okova<br/ > Gvozdenijeh teške ruke,<br/ > Ljubežljiva paka u slova<br/ > Gorke svoje sasu muke, <br/ > &nbsp; Veleć: »Mila dušo moja,<br/ > Prosti, tko jur zaboravi<br/ > Sred mračnoga nepokoja,<br/ > Da se u slatke riječi objavi;<br/ > &nbsp; Čijem ni'e čudo što besjede<br/ > U zaborav lijepe pustih:<br/ > Čudo 'e veće što mi grede<br/ > Još ikoja riječ iz usti.<br/ > &nbsp; Ah, kako ćeš da ti trude<br/ > Moje izrečem teške i ljute,<br/ > Ke mi s kobi prijeke i hude<br/ > Tijelo i duša davno ćute?<br/ > &nbsp; Nu svi trudi, sve pečali,<br/ > S kijeh se i na ke svakčas vratih,<br/ > Prema onomu bjehu mali,<br/ > Što pak s tebe, dušo, patih.<br/ > &nbsp; Jer sad mi te san ukaza<br/ > Grozne s mene lijuć suze,<br/ > A sad ruse blaga obraza<br/ > Trgajuć te kazat uze. <br/ > &nbsp; U pogube i na boje<br/ > Ić te vidjeh mene cijeća,<br/ > I s slobode paka moje<br/ > Još na djela hrlit veća.<br/ > &nbsp; Nu ti veliš, i valja mi<br/ > Ufat skoro da će biti<br/ > Gdje ki mračnoj kuka u jami,<br/ > Na bijeli će dan iziti.<br/ > &nbsp; Ah, ka čes me i ki dani<br/ > Tijem čekaju gori paka,<br/ > Kad me u dragoj rodnoj strani<br/ > Kružit bude ljubav taka!«<br/ > &nbsp; Ter besjedu jadni tako<br/ > Čijem tamničar diljit haje,<br/ > Odlagnu mu teški pakó,<br/ > Ki mu uzroči gorke vaje.<br/ > &nbsp; I na bitje vraćat sjede<br/ > Naravsko se duša opeta,<br/ > A na obraze suhe i blijede<br/ > Ogranjivat rados sveta.<br/ > &nbsp; Pak mu ona riječ prihvati,<br/ > Ter ga opeta mili i tješi,<br/ > I za pomoć ku mu dati<br/ > Svijesti i srcem spravno spješi<br/ > &nbsp; A pak on se na nje oglaša&nbsp;<br/ > Mile glase, i pita i žudi<br/ > Znat kada mu reče paša<br/ > Da se ukrate teški trudi.<br/ > &nbsp; I čijem tako brze čase<br/ > Sred ljuvena razgovora<br/ > Drazi traju, u vrata se<br/ > Ključ golemi zađe s dvora.<br/ > &nbsp; Miliji nije sveti od zvona<br/ > Glas pabožnu srcu u veče,<br/ > Put neba se kad priklona&nbsp;<br/ > Duša k Bogu svomu utječe:<br/ > &nbsp; Zatravljenoj neg dvojici<br/ > Rđavijeh bi zveka od vrata,<br/ > Ka romona vječna u slici<br/ > Ču se od tmina posred blata.&nbsp; <br/ > &nbsp; Pris'luškuju tamničari<br/ > S nadom, s sumnjom: je l', nije li<br/ > Ki, jao, da ih ne prevari<br/ > Od slobode dan veseli?<br/ > &nbsp; Nu kako se paka otvori <br/ > Stiješten zaklop s jacijeh ruka,<br/ > I u mrak se s luči obori<br/ > Oružana mnoštvo puka:<br/ > &nbsp; Tko da izreče što poćuti<br/ > Korevskoga vjerenica, <br/ > Kad zasjaše strašni kuti<br/ > S obasjanijeh turskijeh lica?<br/ > &nbsp; Jakno umrli kad se nada<br/ > Sve zadobit, a pak vidi<br/ > Gdje mu ufanje sve propada.<br/ > I vječna ga propas slidi:<br/ > &nbsp; Tako gnjevom ognjenime<br/ > Bezufana Krunoslava<br/ > Svoga draga kliknu ime,<br/ > I sta blizu, gdje mu 'e glava, <br/ > &nbsp; Hteć, kijeh živijeh prostor luči,<br/ > Da ih ne luči mrtvijeh sada,<br/ > Neka u smrti bar se sluči,<br/ > Što u životu bješe nada.<br/ > &nbsp; Tijem mač paka plamen trže,<br/ > I krvničku napa četu,<br/ > Gdje se strašan boj zavrže,<br/ > Svaki svoga na osvetu;<br/ > &nbsp; Čijem ljuvezan svoju milu<br/ > I drag brani život ona,<br/ > A poštenje oni i silu,<br/ > Ku im žena nanije smiona.<br/ > &nbsp; S obje strane krv se lije,<br/ > I udarci dažde i rane:<br/ > Ali ona se hrve i bije<br/ > S njimi i goni na sve strane.<br/ > &nbsp; Jur Aliju i Mehmeda<br/ > Gadne na tli mrtvijeh pruži,<br/ > A pobježe Musa ureda,<br/ > Gdje se strašan zatvor kruži. <br/ > &nbsp; A Jusuf se i Mujaga<br/ > S bratskijeh mrtav rukâ obali:<br/ > Čijem u slijepoj spili snaga<br/ > Ne zna jed svoj na kom kali.<br/ > &nbsp; I još tko zna ke im štete&nbsp;<br/ > Nanijela bi dikla mlada,<br/ > Da se lukav ne oplete<br/ > Beg Suliman kradom zada,<br/ > &nbsp; Otklije najprije Korevskoga,<br/ > Zatočnicu lijepu paka <br/ > Zgodi zrnom šuplja iz svoga<br/ > Gvožda njega ruka opaka.<br/ > &nbsp; Pade dikla s rane teške<br/ > Kon predraga svoga roba,<br/ > I na nj ruke struć viteške<br/ > S njim uzletje k nebu iz groba. {{Navigacija1|Osman|13. pjevanje|15. pjevanje}} [[Kategorija:Osman]] 382 959 2006-06-27T22:28:37Z Demicx 7 {{Navigacija1|Osman|14. pjevanje|16. pjevanje}} ==Petnaesto pjevanje[[Osman|*]]== &nbsp; Promjena je lijek na svijeti<br/ > Jadnoj duši svijeh najbolji:<br/ > žudi spješno da mu leti<br/ > Vrijeme, tko je u nevolji.<br/ > &nbsp; Koga od dnevi brige muče,&nbsp;<br/ > Tomu noćca pokoj nosi:<br/ > A pak noćne koga skuče<br/ > Skrbi, od dana lijeka prosi.<br/ > &nbsp; Što se u dnevi mučno vidi,<br/ > I.akše u noći duh naš scijeni:<br/ > A najvećma čezne i blidi<br/ > Pečal noćna s noćnom sjeni.<br/ > &nbsp; Stoga i Osman mladi želi,<br/ > Vele stiješten s noćne smeće,<br/ > Da se objavi dan veseli<br/ > I rumena zora veće.<br/ > &nbsp; Ka cvatućijem usnam gdje mu<br/ > Zlat cjelivat prozor stade,<br/ > I po hramu uze svemu<br/ > Mlad zrak igrat zore mlade:<br/ > &nbsp; Usta sultan i pun dobra<br/ > S lijepijem danom sluta i kobi,<br/ > Sutra u divan sazvat obra,<br/ > Da se carski skupe robi,<br/ > &nbsp; Robi carski, o kijeh stoji <br/ > Stol otmanski tvrd nad svijeme,<br/ > I s kijeh svjeta nepokoji<br/ > Carski lagnu teško u vrijeme.<br/ > &nbsp; Ki kako se sjajnu u vijeću<br/ > Sakupiše lijepu u skladu, <br/ > Kažuć caru čás tijem veću,<br/ > Čijem ga ohola više znadu,<br/ > &nbsp; Osman uze: »Beglerbezi,<br/ > I veziri moji, i paše,<br/ > S kijeh svečevi sveti stezi<br/ > Posvudijer se raspršaše,<br/ > &nbsp; Što vam glas moj javit grede,<br/ > Znam da milo bit vam neće:<br/ > Jer tko turske slavi djede,<br/ > Razmi od boja ne zna sreće.<br/ > &nbsp; Ali, ah, sreća ta je od boja<br/ > Prem vjetrena nad sve ine:<br/ > Čijem sad dobra nosi koja,<br/ > A sad u čas opet mine.<br/ > &nbsp; Ona učini lanjsko lito <br/ > Da moguće vojstvo naše,<br/ > Ako i ne bi predobito,<br/ > Daj ne dobi što htijaše,<br/ > &nbsp; Čijem što glad mi posla ljuti<br/ > Bolnu u vojsku i zle štete,<br/ > Što pak - al, ah, ružno 'e čuti! -<br/ > Janjičare sramno smete.<br/ > &nbsp; I to 'e uzrok što Poljaka<br/ > Na mir sklonih, ne cijeć mira,<br/ > Neg da u naprijed žešći paka&nbsp;<br/ > S kaurinom rat se tira.<br/ > &nbsp; Jer kad ljuti neprijatelji<br/ > Nakon boja mirno sjedu,<br/ > Za pobit se snova u želji<br/ > Novu snagu kupit gredu,<br/ > &nbsp; I tko od njih veće žudi<br/ > Mir, o ratu sni tijem veće,<br/ > Kaneć tijeme da mu hudi<br/ > Pade s sile zlotvor veće.<br/ > &nbsp; A prem dobro svaki znade,&nbsp;<br/ > Da se s turstvom krst ne slaže:<br/ > Jedan Bog je; tijem valjade,<br/ > Da ga i vjera jedna kaže.<br/ > &nbsp; Nu do toga da bez rati<br/ > Tkagod dopre, slično nije:<br/ > Prorok otac, sablja mati<br/ > Vjeri čistoj bješe i prije.<br/ > &nbsp; Ter da to se paka zbude,<br/ > I svetac se velji osveti,<br/ > Znaj vás svaki ke vam súde<br/ > Sad će moje carstvo izrijeti.<br/ > &nbsp; Ali-paša mojom voljom<br/ > Mir s Poljakom kletijem udri,<br/ > Kako njedla česti boljom<br/ > I Suliman djed moj mudri. <br/ > &nbsp; Leh Kozake ljute u redu<br/ > Odsle držat tvrdo obeća:<br/ > Tijem Tatari da se svedu<br/ > Pod mir, koris ište veća.<br/ > &nbsp; Pače, ratne da se štete<br/ > Svakom smire, jošte reče:<br/ > Tijem pjenezi neka lete,<br/ > Otkle pak nam pjenez teče.<br/ > &nbsp; Nu k tom Poljak ište i daje<br/ > Sužnje natrag s obje strane,&nbsp;<br/ > Hteć im teške svršit vaje,<br/ > I da im slobos lijepa osvane.<br/ > &nbsp; Ja, istinu za rijet pravu,<br/ > Mnijem slobode vrijedan nije,<br/ > Tko svom sabljom spasit glavu <br/ > Od sužanjstva ne umije.<br/ > &nbsp; Izbjegnuti smrt u ratu<br/ > Od junaka vijek ne visi;<br/ > Al slobodu čuvat zlatu<br/ > Zna, junaštvom tko se uzvisi. <br/ > &nbsp; Nu za uklonit novu smeću,<br/ > Hoću sužnji da se izbave:<br/ > Tijem ni Leh će koris veću,<br/ > Ni ja veće steći slave.<br/ > &nbsp; Ponaglavu Korevskoga<br/ > Tamničara Poljak pita,<br/ > Neka u mraku nije koga<br/ > Rodi majka ponosita.<br/ > &nbsp; Tijem Korevskom, premda od prije<br/ > S bogdanskoga cvili rata, <br/ > Sloboda se nek povije,<br/ > I gvozdena otpru vrata.<br/ > &nbsp; Jer je vrijedno da se obdari,<br/ > Tko drugoga zanije toli,<br/ > Da za nj bit se pođe s cari,&nbsp;<br/ > I sam, neg on, umrijet voli.<br/ > &nbsp; Tijem udilje nek se ovamo<br/ > U slobodi ban dovede,<br/ > Da mu iz našijeh usti damo<br/ > Čut što uživat opet grede. <br/ > &nbsp; A pak zatijem za put sveti<br/ > Uredit ću sprave nove:<br/ > Da, za nov nam rat, donijeti<br/ > Svetac bude blagoslove«.<br/ > &nbsp; Dospije sultan; nu za njime<br/ > Rizvan stari zborit slijedi,<br/ > I čijem zbori, mrazne od zime<br/ > Drkta u sebi, kopni i blijedi.<br/ > &nbsp; »Prosti, o care svijetli« - reče -<br/ > »što od tvoga čut ćeš roba;<br/ > Koga smrtna rana peče,<br/ > Lijeka čeka samo od groba.<br/ > &nbsp; Tvoja milos čuvat da mi<br/ > Korevskoga tamničara,<br/ > U dubokoj neka jami<br/ > Mrak zločinstva njega hara.<br/ > &nbsp; Ali u himbi tko je obiko,<br/ > Himbe ostavit vijeku neće:<br/ > Oduzmi mu svekoliko,<br/ > A daj himbu, još živjet će.<br/ > &nbsp; Jer da Lehu budeš kletu<br/ > Dó ne kulu, nego pako,<br/ > Još bi vjeru skvrnit svetu<br/ > Njega umjelo djelo opako.<br/ > &nbsp; Čijem iz tmina, u kijeh sjedi, <br/ > Vrijednijeh duše ka bi u njima,<br/ > Još iznađe da besjedi<br/ > S mojom kćercom, mojim očima.<br/ > &nbsp; Ah, veliki care, oprosti,<br/ > Što običaj tursku gazi,<br/ > Tko jur trpje vele i dosti,<br/ > Što je od krsta vjerno pazi.<br/ > &nbsp; Napominjat sila mi je<br/ > Djela ženska, svijet da čuje<br/ > Što kaurin hudi umije,<br/ > I ka turstvu sveđ zla kuje.<br/ > &nbsp; On paklenom pripomoći<br/ > Toli diklu mladu omami,<br/ > Da se odlučit kradom poći<br/ > Vjeru u kletu s njim ne srami. <br/ > &nbsp; Ne znam kako to se zgodi<br/ > Da Turkinju krst zanese;<br/ > Nu bez pakla ni'e tkogodi<br/ > Jošte iz groba živijem trese.<br/ > &nbsp; I bila bi, sva je slika,<br/ > Opčinjena kćerca moja<br/ > Izbavila čarobnika<br/ > Iz mračnoga nepokoja:<br/ > &nbsp; Nu zgoda se u to objavi,<br/ > Ka zamjerak hud čijem smete,&nbsp;<br/ > Ostarjeloj mojoj glavi,<br/ > Vaj, još huđe spravi štete.<br/ > &nbsp; Znano ti je, care velji,<br/ > Da slobodna ona ruka,<br/ > Ka te hrvat gorje u želji,<br/ > Bi leškoga dikla od puka.<br/ > &nbsp; Tijem jer rati ne učini,<br/ > Što učinit htjede rati,<br/ > Ugričić se mladi hini,<br/ > Ter sta zlato pak da trati.<br/ > &nbsp; I toli se prostrije hudo<br/ > Nje smionstvo da u stari<br/ > Grad ov dođe, misleć ludo<br/ > Da me zlatom pak prevari.<br/ > &nbsp; Nu tko cara vjerno služi,&nbsp;<br/ > Zlata od cara dosti imade:<br/ > Tijem ju svedoh, on gdje tuži<br/ > Ki joj oči zanije mlade,<br/ > &nbsp; Mneć, u tvrdu neka 'e mistu,<br/ > Tko lukavijem putem iđe,&nbsp;<br/ > I tko vjeru tvrdu i čistu<br/ > Carskijeh sluga crnit siđe.<br/ > &nbsp; Ali, ah, u zô tko se rodi<br/ > Čas, zlu sreću kušat mora:<br/ > Da se poraz moj dogodi,<br/ > Suđeno je bilo odzgora.<br/ > &nbsp; To se prosu, ne znam kako,<br/ > I tko 'e Ugrin ču se ureda:<br/ > Nu da u svemu imo 'e pakô<br/ > Dobar dio, krit se ne da. <br/ > &nbsp; Čijem jedina kćerca moja<br/ > Nove i teške čuvši glase,<br/ > S ljubomorna nepokoja<br/ > Svoj ljuvezni uzboja se.<br/ > &nbsp; I bojazan da ne izgubi <br/ > Posjedovat što mnijaše,<br/ > Čini 'e otkrit pak da ljubi<br/ > Neprijatelja vjere naše.<br/ > &nbsp; Jao, vjećni moj prikoru,<br/ > I sramoto mojih dana, <br/ > Gdje mi skoro na umoru<br/ > Ta bi skvrna vidjet dana!<br/ > &nbsp; Ah, kako mi vid se smuti,<br/ > Kad pučinu crnu izmjeri<br/ > Od poguba, strašnijeh čuti<br/ > Tebi, o care, meni i vjeri!<br/ > &nbsp; Tijem rijeh, smrti da se umori<br/ > Po zakonu vjere svete,<br/ > Tko nevjernik za onijem gori,<br/ > Za krstjane što ni'e klete.<br/ > &nbsp; Jer u krvi samoj da se<br/ > Prat, proć caru što se zgriješi,<br/ > I u krvi samoj zla se<br/ > Suproć vjeri skvrna riješi.<br/ > &nbsp; Zlobnik umrije, nje zamani <br/ > Štićen s ruke, 'er umrije i ona,<br/ > Nu, vaj, tijeme moji dani<br/ > Pusti ostaše, duša bôna!<br/ > &nbsp; Jer svrh kule, gdje najviša<br/ > Put vedra se neba upire,&nbsp;<br/ > Kako smrtni klik zasliša,<br/ > Skoči i moja kći niz mire.<br/ > &nbsp; I vrh tamne tijem tamnice<br/ > Mrtvi u pokoj sve zaćuti,<br/ > Razmi u visu što bi od ptice&nbsp;<br/ > Kopcu u noktijeh vapaj čuti.<br/ > &nbsp; Čistu vjeru, kćercu i cara<br/ > Za najveću imah sreću:<br/ > Jednu od njih smrt mi shara,<br/ > Za dva druga ja umrijet ću.<br/ > &nbsp; Volja carska da se vrši<br/ > I prorokov nauk bljudi:<br/ > A má udilj se glava skrši<br/ > I poslana Lehu budi.<br/ > &nbsp; Ne ima za što taj da preda,<br/ > Tko jur ne ima da se nada:<br/ > Padat sunce lasno gleda,<br/ > Komu mnokrat sunce pada«.<br/ > &nbsp; Reče, ter put vrata uputi<br/ > Slabi starac korak slabi, <br/ > A onijem kijem ga bješe čuti,<br/ > Skrb se u srce i strah zabi.<br/ > &nbsp; Jer ko onomu koji u gori<br/ > Izdišuć se s risom tuče,<br/ > Ako oblada, lav još gori&nbsp;<br/ > Na nj krvavijem žrijelom ruče:<br/ > &nbsp; Tač s jedne mu strane od tuge<br/ > Vethi život pasti prijeti,<br/ > A naginje pravda s druge<br/ > Za zamjenu glavu odnijeti. <br/ > &nbsp; Zapanjeni svi se paze<br/ > S čudne i teške sasma zgode,<br/ > Ne nahodeć prave staze,<br/ > Smeći na kraj kôm da hode.<br/ > &nbsp; Svud tišina mrtva vlada;<br/ > Svak, što ćuti, rijet se boji<br/ > Znajuć da o jednoj glavi sada<br/ > Mir i nemir carstvu stoji.<br/ > &nbsp; Nu zasve da svaki muči,<br/ > Dva su svjeta vijeću u svemu:<br/ > Čijem za pašu tko se odluči,<br/ > A tko drža stran proć njemu.<br/ > &nbsp; Ali hodža smion nad ine<br/ > Zudeć da se carski puti<br/ > Tijem ne krate, tih prekine<br/ > Mir, i ovako da se čuti:<br/ > &nbsp; »Znam da smrti Korevskoga<br/ > Rizvan zakon božji osveti,<br/ > I pogleda da ga s toga<br/ > Lehom mijenjat nije smjeti:<br/ > &nbsp; Nu ka svecu pak se obeća<br/ > Čas, ko bit će ispunjena?<br/ > Mnijem, za kupit dobra veća,<br/ > Nije odveć manja cijena.<br/ > &nbsp; Tijem tve carstvo, sad prosudi,<br/ > Je li vrijedno, s jedne glave<br/ > Prorokovi strašni sudi<br/ > Svemu carstvu da se sprave?<br/ > &nbsp; Mudar čovjek vazda gleda<br/ > Mjerit štetu veću i manju,<br/ > I ku od njih manju ugleda,<br/ > Objem rukam hvata za nju«.<br/ > &nbsp; Zabuni se svijetlo vijeće<br/ > Na krvavi svjet i teški,<br/ > Nu Dilaver hrabri iz smeće<br/ > Diže glas pak svoj viteški:<br/ > &nbsp; »Čudan udes i nad svima<br/ > Gorak, care, svijet ov hara:<br/ > Da tko vjeru bljudit ima,<br/ > Na nevjerstvo puti cara.&nbsp; <br/ > &nbsp; Da što vjerni pak će rijeti<br/ > Prorokovi robi i tvoji,<br/ > Ako, jerbo vjeru osveti,<br/ > Glavu izgubit bude koji?<br/ > &nbsp; Ah, vjera se neka uzdrži,&nbsp;<br/ > Mir il rat pak neka slide,<br/ > Jer je rasap tu najbrži,<br/ > Vjeri rasap svi gdje vide.<br/ > &nbsp; Ako mir ti Leh uskrati<br/ > Bez zamjene paše slavna,&nbsp;<br/ > Ne plaši se, znat će stati,<br/ > Ki su u ognju stali odavna.<br/ > &nbsp; A što istočne spremaš pute,<br/ > Je l' mnoguće da će biti<br/ > Napredačno što proz ljute <br/ > Čine u djelo bude iziti?<br/ > &nbsp; Ah, bojim se vele i plašim<br/ > Da nevjerstvom ako vjeri<br/ > Godit počmeš, glavam našlm<br/ > Gnjevno nebo ne zamjeri;&nbsp; <br/ > &nbsp; I da paka rat s nebesa<br/ > Teži bit će neg rat leški:<br/ > Onom ne mož' neg čudesa,<br/ > Ovom oprijet mač viteški«.<br/ > &nbsp; Presta, i žamor svud se prosu: <br/ > Čijem što ču, kom skrb zadava<br/ > A kom rados, već kako su<br/ > Razne misli raznijeh glava.<br/ > &nbsp; Nu pak brzo svaki ućuti<br/ > Na znamenje dano odzgara, <br/ > Za žuđeni sud tijem čuti<br/ > Il protivni mlada od cara.<br/ > &nbsp; Kom, hteć poso da dovrši,<br/ > Riječi iz usti dok se riješe,<br/ > Eto nago glas doprši, <br/ > Rizvan starac jur da bješe.<br/ > &nbsp; Razabra se svjetnik svaki<br/ > Od svojega straha i jada,<br/ > Ki čijem već bi prije jaki,<br/ > Tijem bi veća radost sada. <br/ > &nbsp; Ah, prem čudnijeh ljudskijeh zgoda,<br/ > Da tko od svijeh bi ljubljen prije,<br/ > Sad gdje dug svoj smrti poda,<br/ > Svijem od mila srce bije.<br/ > &nbsp; I kô veseo roj od pčela<br/ > Po ulištu šumi i zuči:<br/ > Tako i čela svud vesela,<br/ > Svačija rados bukom buči.<br/ > &nbsp; A nadasve mlad u sebi<br/ > Car s veselja gori i kliče,<br/ > Mneć da dobra tijeme s ncbi<br/ > Kob za istočni put mu niče.<br/ > &nbsp; Nu jak oni, koji od zlata<br/ > Žudeć voće u vis gleda,<br/ > I kad mnije da ga hvata,&nbsp;<br/ > Ono uhvatit još se ne da:<br/ > &nbsp; Tako i Osman čijem već žudi<br/ > S puta istočna slavu steći,<br/ > Tijem već žali, još da bludi,<br/ > Ki cjeć žena svijet sta teći. <br/ > &nbsp; Ali i Kizlar crni aga,<br/ > Grd provodič lijepijeh vila,<br/ > Štijuć besjede kijem car zva ga,<br/ > Mnije spješit da mu 'e sila.<br/ > &nbsp; I čijem tračke gazi strane,<br/ > U Jedrenu slavnu uniđe<br/ > Vodeć zvijezde izabrane,<br/ > Svijet kijem sličnijeh malo vidje.<br/ > &nbsp; Tu se i crnci bjehu ini<br/ > Iz ostalijeh stali kraja, <br/ > Čijem se s agom da sjedini<br/ > S lijepijem plijenom svaki haja.<br/ > &nbsp; Nu ko nebo, divno toli,<br/ > Ne bi divno bilo paka,<br/ > Da zenicu, kôm se oholi,&nbsp;<br/ > Utrne mu kob opaka:<br/ > &nbsp; Tako i ovi vijenac lijepi<br/ > S Sunčanice krotke i mlade,<br/ > Sila 'e rijeti, kô da oslijepi,<br/ > Nje uhiljen pokli ostade. <br/ > &nbsp; Ka gdi u staro Drenopolje<br/ > Plačnu u društvu plačna stiže,<br/ > Teške i ljute cijeć nevolje<br/ > Srce i ruke k nebu diže,<br/ > &nbsp; Vapeć: »Bože, ah, ti spasi,<br/ > Pod tve krilo tko se utječe,<br/ > Ni daj Bobit što me krasi,<br/ > I što tebi jur se obreče.<br/ > &nbsp; Znaš na domu ćaćko slijepi<br/ > Da se u jadijeh gorcijeh mori:<br/ > Ah, daj kćerca da ga ukrijepi,<br/ > Il da udilj se mrtva obori.<br/ > &nbsp; Njemu dvanaes smrt sinova,<br/ > Mene mladu Turčin uze,<br/ > Slijepa i slaba s kijeh njegova<br/ > Staros grozne lije suze.<br/ > &nbsp; Janko i Lauš mu bar da ostaše,<br/ > Kijeh djetetom mnom izgubi,<br/ > Ni pust on bi s kobi naše,<br/ > Ni ja bila turska ljubi.&nbsp; <br/ > &nbsp; Ali ovako on bez štapa<br/ > Jadikujuć sam izdiše:<br/ > A sred vrlijeh mene slapa<br/ > Udes goni ljut odviše.<br/ > &nbsp; Jer Turčina kô da ljubi<br/ > Nebu dana vjerenica,<br/ > Ka i pred ćaćkom milos gubi,<br/ > Od ljuvezni što se odrica?«<br/ > &nbsp; Kako izusti dikla mlada<br/ > Vrućijem srcem govor vrući<br/ > Onom u čiji vijek se nada<br/ > Stavnom dušom štit mogući,<br/ > &nbsp; Teško uzdahnu hadum bio,<br/ > Bdeć na stidnoj straži od žena,<br/ > Ko da mu je nje glas mio&nbsp;<br/ > Mladijeh ljeta uspomena.<br/ > &nbsp; I čijem noćca tiha crnu<br/ > Svudijer stere svú koprenu,<br/ > Pomno od vrata ključ zavrnu,<br/ > Tere u noćnu stupi sjenu. <br/ > &nbsp; Poplaši se dikla tužna<br/ > S nenadane čudne zgode,<br/ > Mneć il da je neman ružna,<br/ > Il da pak je na smrt vode.<br/ > &nbsp; Nu za ruku čijem je uhvati <br/ > Mučeć hadum mramorkome,<br/ > Najprije na dvor, pak je isprati<br/ > Mrakom hanu putničkome.<br/ > &nbsp; Grlje, ki gredu blaga cijeća<br/ > Tuđe obijat strane i grade,<br/ > Pak zamoli da je iz sméćâ<br/ > Rodno u mjesto vratit rade.<br/ > &nbsp; Sme se i snebi Sunčanica<br/ > Na blagodat tač ljubeznu,<br/ > I čijem suze li niz lica, <br/ > Hadum u mrak naglo iščeznu.<br/ > &nbsp; Glas je, a valja da je tako,<br/ > Brat joj Vlatko to da bješe,<br/ > Koji od turske da se 'e smako<br/ > Guse, općeno ini mniješe. <br/ > &nbsp; On izgubeć slobos svoju,<br/ > Zaboravljen vjere i uma,<br/ > Proda ujedno diku dvoju<br/ > Za Turčina i haduma.<br/ > &nbsp; Tijem pred sélom pak se stidi&nbsp;<br/ > Javit tko je, tijeme veće,<br/ > Čijem, se boja da ju uvridi,<br/ > I da omilit tijem joj neće.<br/ > &nbsp; Nu jer narav blaga prije<br/ > Sasma okrutnut neće vijeku,<br/ > Još se ugasit moglo nije,<br/ > Što je najljepše u čovjeku.<br/ > &nbsp; I tako se jadnik muči,<br/ > Ture i kršten čijem je ujedno:<br/ > Na poli ga svako luči,<br/ > A ne hita sasma nijedno.<br/ > &nbsp; Jer što Turčin činit ima,<br/ > To mu činit krst ne dade,<br/ > A kad krst pak što počima,<br/ > Opire se Turčin tade&nbsp; <br/ > &nbsp; O Slovinska zemljo lijepa,<br/ > Što sagriješi nebu gori,<br/ > Da te taki udes cijepa<br/ > I jadom te vječnijem mori?<br/ > &nbsp; Potišteni tvi sinovi,&nbsp;<br/ > Gospodičnoj njegda u vlasti,<br/ > Izrodi su, il robovi,<br/ > Željni s ovcam travu pasti.<br/ > &nbsp; Ah, da 'e proklet tko cijeć vire<br/ > Na svojega reži brata:<br/ > Jer nesreća tvoja izvire<br/ > Samo iz toga kalna blata.<br/ > &nbsp; Ti od njegda braću tvoju<br/ > Tuđu u jarmu hladno gleda,<br/ > Nit ih brani kako svoju<br/ > Trebi 'e branit braću od bijeda.<br/ > &nbsp; Pače ni to ne dopusti,<br/ > Brat da bratom svojim te zove:<br/ > Ali od ognja svojih ne bljusti,<br/ > U sve 'e oganj bacat krove.&nbsp; <br/ > &nbsp; Tijem istinu riječ čuj paka,<br/ > Ku me nebo rijet nadiše:<br/ > Ti si majka od junaka,<br/ > Nu robova vele više.<br/ > &nbsp; Robovi su tvi junaci,&nbsp;<br/ > Tvoji sebri, tva gospoda:<br/ > Robovi su tvi vještaci,<br/ > I svi tvoga ki su roda.<br/ > &nbsp; I ropstvo će tvoje iz tmina<br/ > Na gospodski dan iziti,<br/ > Kad paklenijeh dno dubina<br/ > Bratinska se mrzos hiti.<br/ > &nbsp; Kizlar aga kako obnađe<br/ > Da se dikla lijepa izgubi,<br/ > Posvudijer je tražit sađe <br/ > Od rasrdžbe škripeć zubi.<br/ > &nbsp; Nu gdje ništa pak ne začu<br/ > Od plijenjene dikle mlade,<br/ > Pače srdžbu još na jaču<br/ > Ču, i heduma da nestade:&nbsp; <br/ > &nbsp; Na valove krv mu uzavri,<br/ > Ko u zemlji tko se rodi,<br/ > Kôm gusare vrući Mavri,<br/ > I lav vrli gdje se plodi.<br/ > &nbsp; Pak zavapi: »Ah, kolika<br/ > Mahnitos je vjera stavna<br/ > Pnstavliena u čovika<br/ > Krstjanina, nije odavna!<br/ > &nbsp; Riječ je stara da zamani<br/ > Mrkoga je kumit vuka: <br/ > Čijem i u kumu vuk se hrani,<br/ > Razmi manja na nj što 'e buka.<br/ > &nbsp; S toga umrli svak se uči:<br/ > Svojih izdat tko ne mari,<br/ > Da hitrinu svú dvostruči&nbsp;<br/ > Za da i tuđih pak prevari«.<br/ > &nbsp; Reče, i hrli tijek upravi<br/ > Otle s družbom crnac k gradu,<br/ > Da se s novijeh vilá objavi<br/ > Nova rados caru mladu. <br/ > &nbsp; Tere u carski kako uljeze<br/ > Grad u divnu skladu i redu,<br/ > Ko kad drag se kami uveze,<br/ > Kijem gospođe dične gredu:<br/ > &nbsp; Zasjaše se tamni miri&nbsp;<br/ > Od davnoga grada u dici,<br/ > Ko da u njem se sunce širi<br/ > Djevojačkoj u prilici.<br/ > &nbsp; Jer ako je duhe klete<br/ > I strahoćá jata huda&nbsp;<br/ > Držo, u putu tko ih srete,<br/ > Za paklena grda čuda:<br/ > &nbsp; Tako rajske tko ljepote<br/ > Mladijeh diklic' gleda i pazi,<br/ > Snebiva se, i nehote&nbsp;<br/ > I anđelim ih rajskijem glasi.<br/ > &nbsp; S kijem svijetloga sred saraja<br/ > Crnac hadum gdje se umjesti,<br/ > Tu dva reda u dva kraja<br/ > Od njih hitro htjede splesti. <br/ > &nbsp; Neka tako, tko ih gleda,<br/ > S dvije se strane ognjem žeže,<br/ > A prolazeć da se ureda<br/ > S obje strane očim sveže.<br/ > &nbsp; I čijem veće crnac ište<br/ > Čás u cara s plijena steći<br/ > S Sunčanice tijem ga tište<br/ > Veća žalos, jed tijem veći.<br/ > &nbsp; Nu kô mlad car pak dovede<br/ > Mogorkinju, ka ga travi,&nbsp;<br/ > I pred skladne tijeme rede<br/ > Hrabru i lijepu diklu stavi:<br/ > &nbsp; Razigra se srce u njedrim<br/ > Gnjevnu crncu scijeneć tade,<br/ > Ko da u vijenac čelom vedrim&nbsp;<br/ > Sunčanica opet stade.<br/ > &nbsp; Jer koliko svôm krotkosti<br/ > Vid Srpkinja mlada uzima,<br/ > Toli plijeni pak hrabrosti<br/ > Mogorkinja srce svima. <br/ > &nbsp; I što ujedno sve su ine<br/ > Onom, tko ište ženu u ženi,<br/ > Hrabrenu je to jedline<br/ > Caru pogled nje hrabreni.<br/ > &nbsp; Tijem pazeći dragu svoju<br/ > Zatočnicu pregizdavu,<br/ > Tere unaprijed sneći koju<br/ > S istoka će sresti slavu:<br/ > &nbsp; Kô on komu preko voda<br/ > I planina hodit bješe,<br/ > Kad mu nakon mučna hoda<br/ > Staze u ravan put se odriješe:<br/ > &nbsp; Pun blaženstva car se objavi<br/ > Ponositom svojom riječi,<br/ > Ko pod noge da jur stavi&nbsp;<br/ > Sve što dosle čes mu priječi,<br/ > &nbsp; Rekuć: »Najprije da je hvala<br/ > Bogu i svecu, s njim ki 'e gori:<br/ > Jer pred njima sva su mala,<br/ > Bez njih ništa ljudski stvori. <br/ > &nbsp; S njih ja uzrastoh svijetu ovome<br/ > Gospodičan silnom vlasti:<br/ > S njih bi, da svijet preda mnome<br/ > Prostrt na tle bude pasti.<br/ > &nbsp; Njihova se vrši volja, <br/ > I svijet vas se klanjaj Meci:<br/ > I jednoga svrh prestolja<br/ > Svijem zapovijed jedna teci.<br/ > &nbsp; Stoga steče grada ovoga<br/ > Predobitnik vječnu slavu, <br/ > I pogazi krstjanskoga<br/ > Ohologa zmaja glavu.<br/ > &nbsp; Stoga i ja ću, ki njegove<br/ > Nasljednik sam sablje i stola,<br/ > Svijeh, ki krstom kletijem slove, <br/ > Sva poplesat djela ohola.<br/ > &nbsp; I da lašnje to se zbude,<br/ > Mir s Poljakom dosti nije;<br/ > Za zlotvore skršit hude<br/ > I ina učinit sila mi je.&nbsp; <br/ > &nbsp; Dok se oružje svjetsko naše<br/ > Otpočine slatku u miru,<br/ > Duhovna se neka opaše<br/ > Sablja i čistu krijepi viru.<br/ > &nbsp; Na pogrebnom sveca mjesti&nbsp;<br/ > Klanjat poći htjenje 'e moje,<br/ > Janjičar se jeda osvijesti,<br/ > I uzna radit držan što je.<br/ > &nbsp; Jeda prorok svojom moći<br/ > Na posluh ga dužni uputi, <br/ > I za k slavi pravoj doći<br/ > Kaže pravi ki su puti.<br/ > &nbsp; Jer bez rati sveca nije;<br/ > Bez posluha nije rati:<br/ > Protivnika mučno bije,<br/ > Komu ruka posluh krati.<br/ > &nbsp; Ah, da bjehu moji vitezi<br/ > Ovo lani slijedit htili,<br/ > Kuda, o sveče, tvoji stezi<br/ > Razastrti već bi bili! <br/ > &nbsp; Stoga u istok svijetli k tebi<br/ > Podnebesni kalif gredem,<br/ > Neka tvojom vlasti s nebi<br/ > Car svem svijetu jedan sjedem.<br/ > &nbsp; I jer život mao je vele,<br/ > A velika djela tvoja,<br/ > Da ako ja ne, neka odsele<br/ > To dostigne traga moja:<br/ > &nbsp; Združit ću se, da koji mi<br/ > Smrt mio lani cvijet otruni,&nbsp;<br/ > Namjestit se pak novimi<br/ > Plodim bude svijeta kruni.<br/ > &nbsp; I jer porod ljepši daje<br/ > Stablo iz lijepa perivoja,<br/ > Neg kâ u gori dane traje&nbsp;<br/ > Zapuštena divja hvoja:<br/ > &nbsp; Robinjicam nek se robi<br/ > Za svá djela dare i druže:<br/ > Grijeh je, carstvo da se zlobi<br/ > Onijem zemlju koji pluže. <br/ > &nbsp; Tijem na carstvo svijeta ovoga<br/ > Sokolicu sada izbiru:<br/ > Kći je kana mogorskoga,<br/ > Svud se djela nje prostiru.<br/ > &nbsp; Uza nj k meni pak se uzvisi<br/ > Kćerca Esad-efendijina,<br/ > I ljepotom ka se visi,<br/ > Pertevljeva kći jedina.<br/ > &nbsp; Vrijedni su oba své cijeć vire,<br/ > Da se carstvo s njimi srodi:&nbsp;<br/ > Tko za cara rado umire,<br/ > Zna ga cijenit tko gospodi.<br/ > &nbsp; Pak obilan pir se spravi<br/ > I po svijetu svemu zamni:<br/ > Jer kad sunce lice objavi,<br/ > Ni'e moguće svijet da tamni.<br/ > &nbsp; A međuto jedan skoči<br/ > U Siriju baltadžija,<br/ > I gdje Nilo rijeka moči<br/ > Plodni Egipat, slavan prija,&nbsp; <br/ > &nbsp; Veleć pašam brže da se<br/ > Spravi hrane izobila<br/ > Onijem kijeh car vodi uza se,<br/ > Vjerna i laka svoja krila.<br/ > &nbsp; I zapovijed moju ostavi<br/ > U šerifa Meke svete,<br/ > Da njegove hitre plavi<br/ > S hrane u Džidu brže lete.<br/ > &nbsp; A do poli svibnja u luci<br/ > Sto galija još se opremi, <br/ > I šatorje carsko svuci<br/ > Prijeko u Skudar s pismi svjemi,<br/ > &nbsp; Neka, ugodno kad zavlada<br/ > Povjetarcem vrijeme i morem,<br/ > Riješeć jedar' bijela stada<br/ > Putovati udilj morem.<br/ > &nbsp; Sa mnom pođi Sokolica<br/ > Pogibjelim vikla u boju:<br/ > Jerhrabrena nje desnica<br/ > Svú će čuvat slavu i moju. <br/ > &nbsp; Pet sât s agom janjičara<br/ > S sobom na put jošte uzet ću,<br/ > I inijeh toli dvaš bojara<br/ > Za sigurnos tijeme veću.<br/ > &nbsp; S Dilaverom tefterdara <br/ > I nišandži moga pašu<br/ > Zovem, i onijeh koji uz cara<br/ > Čile konje vodeć jašu.<br/ > &nbsp; Od carskoga stremena se<br/ > Pripravite još gospoda,<br/ > Kijem nek trijes pisara se,<br/ > Muteferik' četres doda.<br/ > &nbsp; A Mahumet s Huseinom<br/ > I Redžepom kajmakami<br/ > Neka ostanu nad širinom<br/ > Mojih zemalj' bdeći sami«.<br/ > &nbsp; Osman reče, a sve vijeće<br/ > Na prsima ruke skrsti,<br/ > Trepeć s ropstva, kô trepeće<br/ > Trst, kad sjever zadme čvrsti. <br/ > &nbsp; Nu se vara tko god scijeni<br/ > Sam na sjever trst da preda:<br/ > Vlažni na nju jug okreni,<br/ > I predat će trst ureda. {{Navigacija1|Osman|14. pjevanje|16. pjevanje}} [[Kategorija:Osman]] 383 960 2006-06-27T22:29:12Z Demicx 7 {{Navigacija1|Osman|15. pjevanje|17. pjevanje}} ==Šestnaesto pjevanje== &nbsp; U kraljeva, kô puk scijeni,<br/ > nije života draga i slatka:<br/ > sveđ su u pomnjah zamišljeni,<br/ > ne imaju mirna časa kratka.<br/ > &nbsp; Trijebi je da bde noćna tminu<br/ > i za onijeh se ki spe bude,<br/ > za bezbrižnijeh da se brinu<br/ > i za ispraznijeh misle i trude.<br/ > &nbsp; Mogući su svi s omrazom<br/ > suproć njima sveđ nemilom,<br/ > a nejaci hine obrazom<br/ > a u srcu ih trpe silom.<br/ > &nbsp; Sve što ih veća kripos slavi,<br/ > sve je veće tko ih navidi;<br/ > a i čestitos po naravi<br/ > ima zlobu ka ju slidi.<br/ > &nbsp; Tim ako su blage ćudi<br/ > ter krvničku mrze želju,<br/ > kô zločeste šlju ih ljudi<br/ > među žene pod kudjelju.<br/ > &nbsp; To li se od njih pravda grli<br/ > i pedepsa ne uzmiče,<br/ > silnici se zovu vrli:<br/ > krv pravednu na njih liče.<br/ > &nbsp; Ako štedjet blago haju,<br/ > od lakomijeh stječu ime;<br/ > to li slugam darivaju,<br/ > razmetni su vidjet svime.<br/ > &nbsp; Puk je slijepac koji oči<br/ > ne ima od svjeta i od razbora:<br/ > za istinu laž svjedoči<br/ > sred taštine i žamora;<br/ > &nbsp; sveđ nekrepak, nigda stavan,<br/ > ljubi, mrzi, hoće i neće,<br/ > trom, lijen, strašiv<br/ > na pobune i na smeće;<br/ > &nbsp; sad mir žudi, sad boj ište,<br/ > vazda hlepi na prominu:<br/ > sad uzvisi koga tište,<br/ > koga uzvisi, sad ukinu.<br/ > &nbsp; Ali kako tiho more<br/ > vik po sebi ne uzrasti,<br/ > dokli silni vihar s gore<br/ > ne smuti ga svojom vlasti,<br/ > &nbsp; puk u bitju smernu tako<br/ > uzdignut se vik ne smije,<br/ > što na pomoć dmjenje jako<br/ > moguće mu gláve nije.<br/ > &nbsp; S izgleda s tim ovoga<br/ > svak tko vlada sad nauči <br/ > da nije se uzdat u nikoga,<br/ > stvar velika kad se odluči.<br/ > &nbsp; Mao izide glas najprvi,<br/ > ali u svačijeh usti rasti<br/ > ter, čim odsvud većma vrvi,<br/ > sve obujmi svojom vlasti.<br/ > &nbsp; A istina je riječ na svijeti<br/ > da se zemlja kletvom klela<br/ > da će otajstva sva pronijeti<br/ > ka je čula i vidjela. <br/ > &nbsp; Ne znam kako, nu se zgodi<br/ > da proćuknu se i proreče<br/ > kô car u Istok vojsku vodi,<br/ > da ju pogubi i posiječe.<br/ > &nbsp; Podiže se šapat tihi,<br/ > usta sumnja, pomnja izide;<br/ > svijeh popada strah zalihi,<br/ > zamišljeni svi se vide.<br/ > &nbsp; Jedan drugom vitez sprva<br/ > ovi potaj glas dorica;<br/ > ali uzavre svak toprva<br/ > i uzbuni se sva vojnica,<br/ > &nbsp; kad put Skudra čuše oni<br/ > da na Crno snosi more<br/ > car s poveljam i zakoni<br/ > pisma, blago i šatore.<br/ > &nbsp; Bez ozira ovi onoga<br/ > nagovara veće očito;<br/ > bezakonja carska mnoga<br/ > svak spovijeda glasovito. <br/ > &nbsp; Janjičarin stari pravi:<br/ > „Ja ki stratih sva mâ ljeta<br/ > slijedit s vojskam boj krvavi<br/ > na sve četr strane od svijeta -<br/ > &nbsp; baštine one ke su bile <br/ > mom junaštvu verna plata<br/ > silom mi su se ugrabile,<br/ > hrana je moja druzijem data.<br/ > &nbsp; Ja pod staros mrem od glada,<br/ > a svodnici carskijeh bluda<br/ > uživaju ono sada<br/ > što bi uzdarje moga truda.“<br/ > &nbsp; Spahoglanim vapeć slidi:<br/ > „Ja uz cara ki uzrastih<br/ > u saraju u obzidi <br/ > i svuda se plemstvom častih,<br/ > &nbsp; kô rob tamni i zločesti,<br/ > dokle odsvud mi krv prokapa,<br/ > na očitu podnijeh mjesti<br/ > ružne udorce teškijeh štapa,<br/ > &nbsp; ne mareći car u sili,<br/ > ka bi uzrok mom prikoru,<br/ > kocrniti kruh pribili<br/ > ki blagovah u svom dvoru.“<br/ > &nbsp; Jedan veli: „Donijeh caru<br/ > glavu ubjena protivnika;<br/ > ni u dostojnu primih daru<br/ > čâs podobnu za bojnika.<br/ > &nbsp; Pače rug je tvorit htio<br/ > tijem car isti bez potrebe,<br/ > veleć: Da ti pogubio<br/ > nijesi njega, on bi tebe.“<br/ > &nbsp; Drugi glasi: „Car sred kuća<br/ > skrovno uhodi naša djela<br/ > ter nam gozbe smeća i smuća<br/ > s kijeh je družba svud vesela.<br/ > &nbsp; Ne naš aga noćno veće -<br/ > bije nas obdan carska sablja;<br/ > pjenez nam se crni meće,<br/ > bijela i drobna jaspra ugrablja.“<br/ > &nbsp; Oni rasap općen mjeri,<br/ > s koga pribjen svak bit ima,<br/ > što gospodske svijetle kćeri<br/ > za carice car uzima.<br/ > &nbsp; Priuzima drugi ovdira: <br/ > „Biti i prošli mi smo veće!<br/ > Car junake nove izbira,<br/ > a nas starijeh siječe i meće.<br/ > &nbsp; Eto listja, koje iznutra<br/ > došlo nam je iz saraja,<br/ > da se kani do dva jutra<br/ > put istočnijeh dignut kraja.<br/ > &nbsp; Ne krsma'mo sila jača<br/ > da se s glavom carskom združi!<br/ > Potlačimo ko potlača! <br/ > udušimo tko nas duši!“<br/ > &nbsp; Oni skače i prilaga:<br/ > „Da što čekamo unaprijeda?“<br/ > Svi tad vape: „Sablja naga<br/ > prijeti ubit nas svijeh bez reda!“<br/ > &nbsp; Jedan se opet diže i vika,<br/ > sablju golu ter podire<br/ > zovuć svakoga od bojnikâ<br/ > proć poda nju zacić vire.<br/ > &nbsp; Bojnik svaki tad se puti<br/ > i pod sablju s kletvom hodi,<br/ > da bi imô od nje poginuti,<br/ > ako se od zlijeh ne slobodi.<br/ > &nbsp; Vapijaše svaki ovako<br/ > suproć caru buneć sile:<br/ > sam Aliaga htjenje opako<br/ > mrzi i sprave sej nemile.<br/ > &nbsp; Čim u njega, kô u svijeh glavu,<br/ > zapazili svi se bijehu,<br/ > mneć na hudu da i on spravu<br/ > s njima će ustat u pospjehu,<br/ > &nbsp; ter nabunjen oko njega<br/ > svak luk penje, sablju izmiče,<br/ > on sred skupa osta svega,<br/ > u ovi način ter pokliče:<br/ > &nbsp; „Ah, koja vas sad zasjena,<br/ > vitezovi moji, zaslijepi,<br/ > ter gubite od imenâ<br/ > vašijeh svjetlos i glas lijepi?<br/ > &nbsp; Spomen'te se da ste oni<br/ > vi bojnici stražu uzdanu<br/ > na kijeh samijeh car nasloni<br/ > i u kijeh nađe vernu obranu.<br/ > &nbsp; Ah, nemojte pocrniti<br/ > slavu vašu, slavu moju,<br/ > hteć nevernos carstvu otkriti<br/ > u domaćem štetnom boju.<br/ > &nbsp; Naše štete i porazi<br/ > nijesu toli sad velici<br/ > vele veća da ne izlazi<br/ > kletva svetoj carskoj slici,<br/ > &nbsp; koja veže sad jedino<br/ > vaša oružja, svjete moje,<br/ > da u svako vrijeme smino<br/ > u vernosti krepkoj stoje. <br/ > &nbsp; Ni nahodim još razloga<br/ > ki će učinit da se ganem<br/ > da, er car neće svjeta moga,<br/ > ja mu protiv zato ustanem.<br/ > &nbsp; Ja rob jedan, ki obećah<br/ > tvrdom kletvom za nj umrijeti,<br/ > u pogubah i u smećah<br/ > da mu se ištem smrtno oprijeti?!<br/ > &nbsp; Nije zakona vrh onoga<br/ > ki zakone stavlja i daje; <br/ > što car hoće, trijebi od toga<br/ > da samiren svak ostaje.<br/ > &nbsp; U njegovoj ruci je stalo<br/ > pomilovat tebe prije;<br/ > od njega ti sve se dalo: <br/ > on ti uzima što tve nije.<br/ > &nbsp; Druzijem uze što da tebi,<br/ > za dat druzijem, tebi uzima;<br/ > tijem žalovat nije se trijebi:<br/ > car u volji zakon ima!<br/ > &nbsp; Teške udorce podnijet muka<br/ > bi junaku plemenitu,<br/ > ali zato huda odluka<br/ > plesat vjeru temeljitu.<br/ > &nbsp; Gospar svaki slugu svoga<br/ > bez bojazni smije udriti,<br/ > a bojat se cjeća toga<br/ > od roba će car čestiti?<br/ > &nbsp; Plemstvo naše, znamo dobro,<br/ > od milosti carske ishodi: <br/ > iz gora nas za se je obrô<br/ > u kojijeh se svaki rodi.<br/ > &nbsp; I gorani, iza stada<br/ > kijeh car dvorom svijem pomili,<br/ > suproć carskom stolu sada <br/ > propinju se skupni u sili?<br/ > &nbsp; Ni ti komu ne bi dara<br/ > za hrabrena djela u boju<br/ > mož s razlogom panjkat cara:<br/ > držan mu si glavu tvoju!<br/ > &nbsp; Carska milos sama vîsi<br/ > koga hoće od bojnikâ,<br/ > a što činiš, držan ti si,<br/ > i što činit mož do vika.<br/ > &nbsp; Tko dat može zakon novi<br/ > tomu ki inijem zakon dava?<br/ > Car je sam car - mi robovi:<br/ > mudar bitje sve poznava.<br/ > &nbsp; Ali što čuh ja opeta?<br/ > Jes ko tužbe još uzmnoži, <br/ > jer car sveca Mahumeta<br/ > zakon bljusti hoće i božji.<br/ > &nbsp; Sveta vjera ka nas vlada<br/ > pit nam vino brani svudi;<br/ > i nećemo zato sada<br/ > da nas pravda carska sudi?<br/ > &nbsp; Nu, bojniče ki na platu<br/ > crnijeh pinez tvoriš tužbu -<br/ > ili u mjedu, ili u zlatu,<br/ > ti si plaćen za tvu službu.<br/ > &nbsp; Zaglavi se najposlije<br/ > da smo u mnogoj mi pogubi,<br/ > što ovi, jakno nijedan prije,<br/ > car uzimlje svijetle ljubi.<br/ > &nbsp; Mi robovi da li svoji<br/ > dostojni smo carskijeh kćeri,<br/ > a car, pod kijem vas svijet stoji,<br/ > pastjericom da se vjeri?<br/ > &nbsp; Ali što sam ja razložit<br/ > sad uzeo s vami veće? <br/ > Koliko je car uzmnožit,<br/ > tko ne pozna, tko rijet neće?<br/ > &nbsp; Zabranjeno što je caru,<br/ > ki na volju svijetom vlada,<br/ > Otmanovu sablju staru <br/ > čim na bedri paše sada?<br/ > &nbsp; On od djedâ i pradjedâ<br/ > u Istoku carstvo hrani;<br/ > kô car pravi zapovijeda,<br/ > ne kô silnik, u ovoj strani.<br/ > &nbsp; Da je oteo on slobodu<br/ > u koj smo se mi rodili,<br/ > mene biste vojevodu<br/ > suproć njemu svi primili.<br/ > &nbsp; Bez ozira ja bih prvi<br/ > podro sablju britku golu,<br/ > i njegovom plakô krvi<br/ > mu slobodu na svom stolu.<br/ > &nbsp; Ni bi ustavit mogli uvike<br/ > sve me sile da mu ne dam<br/ > môm desnicom smrti prike,<br/ > na očiju da smrt gledam;<br/ > &nbsp; er tko rodni grad svoj ljubljen<br/ > oslobodit ište i haje,<br/ > ili ubije ili je ubjen,<br/ > u jednakoj slavi ostaje.<br/ > &nbsp; Nu čim jaram nam na vratu<br/ > nije ki starijem nije nam bio,<br/ > slobodu iskat nepoznatu<br/ > opako bih odlučio.<br/ > &nbsp; Er nije drugo protiviti<br/ > carskoj volji negli objavit,<br/ > gdje stoluje car čestiti,<br/ > htjet tî silom car se stavit,<br/ > &nbsp; ter nevjeran i odmetan <br/ > kažući se carstvu tako,<br/ > i prikoran bit i štetan<br/ > čineć hudo i opako.<br/ > &nbsp; Ah, junaci moji mili,<br/ > gnjev nesvijesni ustavite!<br/ > Ne srnite slijepi u sili!<br/ > Kud prešite? što činite?<br/ > &nbsp; Drugo donijet nabuna ova<br/ > ne može vam neg sramotu,<br/ > dočim svaki š nje osnova<br/ > vječni prikor svom životu.“<br/ > &nbsp; Jak ne dmjenje od sjevera<br/ > kad zapjeni sinje more,<br/ > sila silu dočim tjera,<br/ > vali uzrastu kako gore,<br/ > &nbsp; tako uzbuča vas puk oni<br/ > na besjede age verna;<br/ > teku, srnu svi smioni,<br/ > puni gnjeva neizmerna.<br/ > &nbsp; S golom sabljom u desnici<br/ > skaču u bijesu nesvijesnomu;<br/ > psuju, prijete svikolici<br/ > vojevodi hrabrenomu,<br/ > &nbsp; vapijući: „Ili brže<br/ > htjej što hoće vojska ostala, <br/ > ili ti se splesa i vrže<br/ > ispod sablje glava pala!“<br/ > &nbsp; Ali se aga ne pripada;<br/ > pače misleć o svôj časti,<br/ > vika: „Usred Carigrada<br/ > vaša glava prije će pasti!<br/ > &nbsp; Nu u vašoj da svevolji<br/ > već ne gledam me prikore,<br/ > ostavljam vas pri nevolji:<br/ > spomenuli me govore!“<br/ > &nbsp; Vapije vojska: „Mi nikako<br/ > protiv caru nijesmo ustali<br/ > neg proć onijem ki su opako<br/ > dijete mlado svjetovali.<br/ > &nbsp; I u to nije od potrebe <br/ > provodičtvo tvoje nami;<br/ > bjež' ti kud hoć! Dobri sebe<br/ > obraniti mi smo sami!<br/ > &nbsp; Nu udugo neć uteći<br/ > od ovijeh našijeh sila!“<br/ > I ovdi za njim hrli u smeći<br/ > tisknuše oblak ljutijeh strila.<br/ > &nbsp; Zatim vojska nabunjena<br/ > pođe u skupu u jedinu<br/ > gdi bi crkva posvećena<br/ > Znanju od Oca, Božjem sinu;<br/ > &nbsp; nu u vazetju Carigrada<br/ > i izgubljenju crkve ove<br/ > osta ime, ter i sada<br/ > Sofija se mečet zove. <br/ > &nbsp; Pred mečet se ovi skupi,<br/ > ter iz jutra do večera<br/ > skupno vika, skladno upi:<br/ > „Daj nam pašu Dilavera<br/ > &nbsp; i učitelja hodžu š njime,<br/ > jer ti opak nauk dava,<br/ > s crncom ki je ženam tvime<br/ > straža i od hadum svijeh glava,<br/ > &nbsp; s mudrijega neka svjeta,<br/ > kad nam budeš pogodio,<br/ > i ti ostaneš car opeta,<br/ > kako nam si i prije bio.“<br/ > &nbsp; S ovijem riječim da prid cara<br/ > Jahija pođe, oni htiše,<br/ > i njihova poklisara<br/ > pod silu ga učiniše.<br/ > &nbsp; Velikoga zakonjaka,<br/ > od Turaka 'mufti' zvana,<br/ > on mjesto ima, ali paka<br/ > ta čâs druzijem bila je dana. <br/ > &nbsp; Tim trajaše sam na domu<br/ > svijeh pokonjijeh ljeta dio,<br/ > kad je skupu odmetnomu<br/ > van usiljen izit bio.<br/ > &nbsp; U veseloj pirnoj slavi <br/ > nahođaše car tada se,<br/ > čestit, miran, pun ljubavi,<br/ > s tri ljubovce lijepe uza se.<br/ > &nbsp; Ali u smeći na onu stranu<br/ > gdi ču vojsku skoči ureda,<br/ > ni se prignu, ni se ganu<br/ > s punijeh prijetnje njih besjeda,<br/ > &nbsp; misleć da bi carska bila<br/ > vlas nejaka i prikorna,<br/ > kad bi vrh nje gospodila<br/ > volja od puka rogoborna.<br/ > &nbsp; Jahija se starac tada<br/ > u priklonstvu otkri njemu<br/ > i, što vojska usred grada<br/ > vapijaše, skaza sve mu,<br/ > &nbsp; veleć: „Care svemogući,<br/ > prosti, ako rob tvoj smije<br/ > otkrit strašni plam gorući<br/ > ki oko glave tve se vije;<br/ > &nbsp; zašto, ako se ne ugasi <br/ > samom krvi tvijeh svjetnika,<br/ > tvomu carstvu prijeti i glasi<br/ > rasap vojska svakolika.<br/ > &nbsp; Ja vik ne imam zatajati<br/ > što pogubu carstvu nosi;<br/ > velikoga vezijera ti,<br/ > hodžu i od crnac agu prosi.<br/ > &nbsp; Ja sam poslan cića toga:<br/ > svi ovo ištu, svi ovo prave;<br/ > a ovo grla ovdi moga <br/ > pod tvom sabljom i me glave.“<br/ > &nbsp; Jahija prista, a car, gore<br/ > smeten buduć s te poruke,<br/ > u kratke mu odgovore<br/ > skaza ovako sve odluke.<br/ > &nbsp; On pokliče: „Carstvo meni<br/ > sabljom stari moji dobiše,<br/ > i tko drugi car bit scijeni<br/ > vrhu mene, misli odviše.<br/ > &nbsp; Tim ustup'te, rec', nazada,<br/ > njegda verni i uzdani,<br/ > neposlušni moji sada<br/ > janjičari, spahoglani!<br/ > &nbsp; To li vas je krvi želja,<br/ > želju upijte srca prika<br/ > ne carskijeh prijatelja<br/ > negli carskijeh protivnika!“<br/ > &nbsp; Ovdi umuča, već istino<br/ > scijeneć s ove zapovijedi<br/ > da slijediti neće ino,<br/ > kô taj večer i ne slijedi. {{Navigacija1|Osman|15. pjevanje|17. pjevanje}} [[Kategorija:Osman]] 384 961 2006-06-27T22:29:39Z Demicx 7 {{Navigacija1|Osman|16. pjevanje|18. pjevanje}} ==Sedamnaesto pjevanje== &nbsp; Nu kô svijetli zrak dno mora<br/ > i dan bijeli sunce ugasi<br/ > i od grada i od dvora<br/ > zamuknuše svačiji glasi,<br/ > &nbsp; ter se prostrije noći crne <br/ > sinje platno iz dolina,<br/ > vrhe od gora da ogrne<br/ > i da obuče vas svijet tmina,<br/ > &nbsp; car uljeze usred krama<br/ > u mjesto uresno i bogato, <br/ > gdi u način svijetla plama<br/ > dragi kami sja i zlato.<br/ > &nbsp; Tuj zamišljen s vrle smeće<br/ > na pristolje svoje stupi<br/ > i najviše glave u vijeće<br/ > oko sebe dozva i skupi.<br/ > &nbsp; Šes vezijera i sve ostale<br/ > poglavice turske izbrane<br/ > po redu su smerno stale<br/ > oko njega s obje strane.<br/ > &nbsp; Svak podvite ruke i oči<br/ > obrnute drži nica,<br/ > poniženstvo ter svjedoči,<br/ > čeznuć pazi carska lica.<br/ > &nbsp; A on pogled tih i stavan<br/ > u ponosnoj veličini<br/ > na svih svrće, i od svih slavan<br/ > svijem zemaljski bog se čini.<br/ > &nbsp; S veličanstvom ovacime<br/ > iz visine na koj sjaše,<br/ > na pobunu hteć u vrime<br/ > da privede verne paše,<br/ > &nbsp; reče: „Uzdani i smioni<br/ > branitelji mom životu,<br/ > na kih carstvo me nasloni<br/ > od vladanja svu tegotu,<br/ > &nbsp; nije trijebi kazat meni<br/ > što ste čuli i vidjeli,<br/ > vitezovi nabunjeni<br/ > koliko se dosle smjeli.<br/ > &nbsp; Što pitaju i što prijete,<br/ > dobro znate; zato sada<br/ > kô vlas moju svjetujete<br/ > š njima ovacim da se vlada?<br/ > &nbsp; Što u srcu svomu ćuti, <br/ > otkrij svaki tim slobodno;<br/ > zašto misô vašu čuti<br/ > milo mi je i ugodno.<br/ > &nbsp; Carstvo se u vas me vjeruje,<br/ > vaše riječi drži istine;<br/ > a znam, tko se sâm svjetuje,<br/ > da bez svjeta sâm pogine.“<br/ > &nbsp; Ovdi veće svâ zatvori<br/ > sultan Osman carska usta,<br/ > a Dilaver, da govori, <br/ > prvi vezijer, prvi usta:<br/ > &nbsp; „Silni care, on pokliče,<br/ > svemoguća koga sablja,<br/ > gdje zapada, gdje ističe,<br/ > suncu iz ruka dan ugrablja!<br/ > &nbsp; nedobitnoj tvojoj slavi<br/ > širine su svijeta tijesne,<br/ > prid kim, s krunom tko 'e na glavi,<br/ > prostrt na tle trepti i čezne.<br/ > &nbsp; I ako sâm još Orô sivi <br/ > proć istočnom Zmaju prši,<br/ > nabunjeno jato krívi<br/ > komu ognjena krila krši.<br/ > &nbsp; Zato, o slavna i čestita<br/ > kuće otmanske kruno, vidim<br/ > da početak carstva od svita<br/ > sad krvavim krijepiš zidim.<br/ > &nbsp; Nu čestokrat usred krvi<br/ > ku proliju neprijatelji<br/ > početak se stvarno prvi<br/ > od gospodstva utemelji.<br/ > &nbsp; A ne može od silnika<br/ > imenom se car nazvati<br/ > ki vrh kletih izdavnika<br/ > od osvete sablju obrati.<br/ > &nbsp; Od kraljeva sva zla ina<br/ > često mogu bit proštena;<br/ > ne prašta se vik krivina<br/ > veličanstva uvrijeđena.<br/ > &nbsp; I ako carsko je djelo imati<br/ > vrh podložnijeh milosrdje,<br/ > za odmetnih pedepsati<br/ > carsko je djelo da car tvrd je.<br/ > &nbsp; Tko ne vidi da prostrla<br/ > viteška se samovolja<br/ > ne do našijeh samo grla<br/ > danu tvoga do pristolja?<br/ > &nbsp; S otmanskoga oni stola<br/ > tebe cara smaknut prave,<br/ > ako srca njih ohola<br/ > prije ne smire naše glave.<br/ > &nbsp; Da usiljen od njih ako<br/ > poslušaš ih cjeća toga,<br/ > ne smiču li te oni i tako<br/ > s otmanskoga stola tvoga? <br/ > &nbsp; Vlas tva prosti: nije razluka<br/ > druga od tebe do inijeh ljudi<br/ > nego zapovijed ka vrh puka<br/ > uzmnožnim te čini svudi.<br/ > &nbsp; Ako ti se ova sama <br/ > ote sada od bojnikâ,<br/ > visina se tvoja slâma<br/ > i vlas krši svakolika.<br/ > &nbsp; Što sad rijeće plemić častan,<br/ > koga djede tvoji djedi<br/ > pridobiše, ako oblastan<br/ > svak je vitez da ga slijedi?<br/ > &nbsp; Pod tvim carstvom može biti<br/ > on ne mrzje dosle stâti,<br/ > nu što vojska bude htiti, <br/ > ako ti uzmeš događati?<br/ > &nbsp; Da skup bijesni neće trpit<br/ > spahoglanâ, janjičarâ,<br/ > bude ga odrijet i razdrpit<br/ > gospodujuć mješte cara.<br/ > &nbsp; Er dočim se vojska opira<br/ > i uspogađa joj tvoje carstvo,<br/ > vrh tebe ona vlas prostira,<br/ > a ti služiš nje sebarstvo.<br/ > &nbsp; Otvori oči za bremena; <br/ > er, ako im zbude s' ova,<br/ > puk, ki od tvoga trepti imena,<br/ > treptjeće od svijeh vitezova.<br/ > &nbsp; Ali ukloni Višnji s nebi<br/ > da, u tvom zdravlju, care Osmane, <br/ > zapovijedat itko tebi<br/ > neg tva volja sama stane!<br/ > &nbsp; Množ odmetna nije nam skrovna:<br/ > pobuna je nje velika,<br/ > smionos mnoga, riječ otrovna, <br/ > strašna prijetnja, vrla vika.<br/ > &nbsp; I odgovorit kad bi imali<br/ > riječma djela zaistinu:<br/ > car tî žívi - ja i ostali<br/ > svikolici neka izginu!<br/ > &nbsp; Nu spomenut s tijem ću opeta:<br/ > ako još nije te pogube,<br/ > ne ostaješ ti bez svjeta<br/ > vernih sluga ki te ljube.<br/ > &nbsp; Nabunâ je i prije bilo <br/ > i vrlijeh još bojara,<br/ > nu se očitom silom smilo<br/ > tegnut nigda nije u cara -<br/ > &nbsp; u pravoga cara koji<br/ > pravdom očin sto posijeda <br/ > i ki obranjen sabljom stoji<br/ > starijeh djeda i pradjeda.<br/ > &nbsp; A spomena je ova dosta<br/ > ku slijediše djela prika,<br/ > kad Mustafa sultan osta<br/ > bez vernijih svîh svjetnika.<br/ > &nbsp; Ćesel-baša biješe onada<br/ > svoja otišla vojska rvati,<br/ > i š njom izvan Carigrada<br/ > svi u kih se može uzdati. <br/ > &nbsp; Tim budući bez uzdane<br/ > straže on ostô i bez svjeta,<br/ > lasno tebi, care Osmane,<br/ > bi na krunu doć od svijeta. -<br/ > &nbsp; Na onu krunu po razlogu<br/ > ka za ocom tebi ide<br/ > i ka ti se, ah, po mnogu<br/ > bezakonju otprije skide.<br/ > &nbsp; Ali je tako mnoštva vele<br/ > i oni skup vas ki ti prijeti, <br/ > ki Mustafu opet žele<br/ > na sto carski tvoj pripeti;<br/ > &nbsp; nu er vide da u nas pravu<br/ > obranu imaš ka te štiti,<br/ > sad ti prose našu glavu<br/ > za pak tvoju poraziti.<br/ > &nbsp; Tako za rvat dub u gori<br/ > s gvozdjem siječac najprije teče,<br/ > ter mu grane lomi i ori,<br/ > da mu korijen pak posiječe.<br/ > &nbsp; A odvrnut lasno 'e moći<br/ > i veliku sasma rijeku,<br/ > kad joj digneš sve pomoći -<br/ > vode koje u nju teku.<br/ > &nbsp; Tim se ovako meni vidi,<br/ > i ja nosim ove svjete,<br/ > s nabunjenim da se slidi<br/ > način samo od osvete.<br/ > &nbsp; Bije se zmija ka ti u skutu<br/ > svije se u krug, da te peči;<br/ > otrovanu ranu ljutu<br/ > gvozdje i oganj samo liječi.<br/ > &nbsp; A najjače carstvo svako<br/ > satrt će se s raspa plaha,<br/ > ako ograđeno odsvud jako<br/ > nije od bojazni i od straha.“<br/ > &nbsp; Kad Dilaver veće prista<br/ > i svjet njegov od svijeh ču se,<br/ > Husain opet s svoga mista,<br/ > da govori podignu se. <br/ > &nbsp; „O čestiti i uzmnožni,<br/ > kliče, od carâ care izbrani,<br/ > kom narodi svi podložni<br/ > u svakoj su svijeta strani!<br/ > &nbsp; Potvrdit sam i ja usiljen<br/ > što svak vidi, kud se obrne:<br/ > tvih viteza skup nesmiljen<br/ > u svevoljah sasma srne.<br/ > &nbsp; Smionos je njih odmetna<br/ > odveće se raspustila, <br/ > i ne mogu bit neg štetna<br/ > carstvu tvomu sva njih dila.<br/ > &nbsp; Zašto ako tva vlas haje<br/ > da im se ispuni želja prika,<br/ > tajčas samo carstvo ostaje<br/ > bez uzdanijeh tvojih svjetnika.<br/ > &nbsp; To li uzmnožnost tva ne bude<br/ > pogodit im sad u tomu,<br/ > strašne odluke, raspe hude<br/ > oni prijete carstvu tvomu.<br/ > &nbsp; Izrekô je vizijer dosta<br/ > ka mogu izit zla neizmerna,<br/ > ako carstvo tvoje osta<br/ > bez ovoga skupa verna.<br/ > &nbsp; Meni ostaje sad objavit<br/ > ka poguba carstvu prijeti,<br/ > ako carstvo tve ostavit<br/ > bude milos pri osveti.<br/ > &nbsp; Zato, ako me beside<br/ > š njegovijem se ne ugađaju,<br/ > veće očî veće vide,<br/ > veće ljudi veće znaju.<br/ > &nbsp; Nije sumnje, itko u sebi<br/ > ne misli ino, svak će riti<br/ > za utvrdit se da je trijebi<br/ > neprijatelja pogubiti.<br/ > &nbsp; I protivit, riječ je luda,<br/ > da od gospostva u razlogu<br/ > nije toj nauk stavna suda<br/ > za utemeljit silu mnogu.<br/ > &nbsp; Nu ja ne znam put li oni<br/ > od vrloće i od bjenja<br/ > ali je bolji ali oni<br/ > od milosti i proštenja.<br/ > &nbsp; Krvava se ruka vijeku<br/ > prvom vodom ne oplaka,<br/ > a nije stabra koga opsijeku<br/ > da ne uzmnoži zagranaka.<br/ > &nbsp; Smioni, bijesni na zlo hrli<br/ > i opojeni ljudskom krvi<br/ > bojnici su ovi vrli,<br/ > i sveđ veća množ ih vrvi.<br/ > &nbsp; Strah me, ako vlas tva prija<br/ > glavu ljutoj zmiji plesati,<br/ > da ona huđa i otrovnija<br/ > kude na te ne obrati.<br/ > &nbsp; Zaisto šteta velika je<br/ > da najveće u pogube<br/ > tve bez svjeta carstvo ostaje<br/ > vernih sluga ki te ljube. <br/ > &nbsp; Ali je sumnja većih zala<br/ > s druge strane mene smela:<br/ > er velekrat iskra mala<br/ > mnogi je oganj razgorjela.<br/ > &nbsp; A kad stoji sve da izgine, <br/ > izgubit je koris malo;<br/ > tač pomorci svijesni čine:<br/ > dio mećući, nose ostalo.<br/ > &nbsp; Našom glavom kad se smiri<br/ > vojska ohola, carstvo opeta<br/ > lasno dva, tri i četiri<br/ > nać će roba cjeća svjeta.<br/ > &nbsp; Nu ako carstvo, s mnogom smećom<br/ > gdi mu protiv vojska ustaće,<br/ > među srećom i nesrećom<br/ > sebe izgubi, koga nać će?<br/ > &nbsp; Ali vik to dosle ne bi,<br/ > a pobunâ i prije slidi.<br/ > Sve bit može; svijet na sebi<br/ > čudnih stvari svakčas vidi.<br/ > &nbsp; Često ravan put se čini<br/ > hridî strmijeh sred litica;<br/ > i lav mnokrat u planini<br/ > pića ostane drobnih ptica.<br/ > &nbsp; Mnoge zgode nove biše<br/ > u bremena prednjih ljeta,<br/ > koje od sebe ostaviše<br/ > izgled nami sad opeta;<br/ > &nbsp; mnogo toprv još će iziti<br/ > u ovo naše sada brime,<br/ > od kih za izgled na svem sviti<br/ > nakon nas će ostat ime,<br/ > &nbsp; ter jak sve što je njegda bilo,<br/ > sve sada se pripovijeda,<br/ > tač sadanje svako dilo<br/ > spovijedaće se unaprijeda.<br/ > &nbsp; Ali silom hoću očitom<br/ > da bojnici ne smiju ljuti<br/ > tebi caru pričestitom<br/ > u kraj skuta dotegnuti -<br/ > &nbsp; a i da smiju, u saraju<br/ > tvoji dvorani i ostale<br/ > sluge ke ti verne ostaju,<br/ > da se odrvu njih navale.<br/ > &nbsp; Gdi je sad sila taj združena<br/ > ka protiv im smjeće iziti<br/ > za od ognja, za od plijena<br/ > tvoj grad, tvoj puk obraniti?<br/ > &nbsp; Ah, gani se, i odluka<br/ > bud' tve vlasti mirna sada:<br/ > imaj milos vrhu puka,<br/ > imaj milos vrhu grada.<br/ > &nbsp; To li te je slidit želja<br/ > vizijerove bojne svjete<br/ > i na rasap neprijatelja<br/ > put uzeti od osvete,<br/ > &nbsp; plam ugasi u tvom stanu,<br/ > doma štedi krv junakâ,<br/ > a prolij ju za obranu<br/ > od kraljevstva tvojijeh paka. <br/ > &nbsp; Razdijeli ih sjemo tamo<br/ > krstjanskoj se oprijet vlasti;<br/ > tako i tamo i ovamo<br/ > neprijatelji tvoji će pasti.<br/ > &nbsp; Ili izgubit, ili dobit <br/ > oni budu, rijet je trijebi<br/ > da svakako ima to bit<br/ > s obje strane koris tebi.<br/ > &nbsp; Ako izgube, tva se osveta<br/ > bez tve štete ispuniće;<br/ > to li dobiju oni, opeta<br/ > uzmnožnije ti carstvo biće.<br/ > &nbsp; Što da s' udreš ovdi š njimi,<br/ > ti bi izgubio s obje strane,<br/ > ili goru carstvo primi,<br/ > u dobiti ili ostane.<br/ > &nbsp; Ako ti bi imô goru,<br/ > sve bi užeglo se i oplijenilo,<br/ > a i u ovomu ne znam dvoru<br/ > što bi od carstva tvoga bilo. <br/ > &nbsp; To li bi ti bolja pala,<br/ > izgubio bi dobiti one<br/ > ke bi mogli steć domala<br/ > proć krstjanom čete smione.<br/ > &nbsp; Tako šteta bil' bi odsvudi <br/ > ili oni, ili ovi,<br/ > i odonud bi i odovudi<br/ > tvoji pali vitezovi.<br/ > &nbsp; Uzmnožnim te - vlas tva prosti! -<br/ > ne čini ime neg junaci:<br/ > kad padu ovi bez milosti,<br/ > tko ti ostaje? Čijem smo jaci?<br/ > &nbsp; Rijećeš: 'Širok svijet je i postran!<br/ > od četiri dio svakoji -<br/ > ili naš je il' inostran - <br/ > množ vitezâ caru goji.'<br/ > &nbsp; Pastijeri će iza stada<br/ > na tvu pomoć s praćam doći,<br/ > i silam ćeš od Zapada<br/ > s goranim se oprijet moći?<br/ > &nbsp; Tko putnika noćno preža,<br/ > da mu otme blago iz ruka,<br/ > i tko crnu zemlju teža<br/ > i uz volove oruć huka,<br/ > &nbsp; i ina čeljad od te vrste<br/ > hoć da carstvo tvoje obrane,<br/ > mješte oružja noseć čvrste<br/ > drenovice i njih grane?<br/ > &nbsp; Bez vitezâ, s kijem na glavi<br/ > stojiš svijetu, tva je vlas ništa,<br/ > a za izit vitez pravi<br/ > vo'evat trijebi je na godišta.<br/ > &nbsp; Tim domaćih smeća u bijesu<br/ > čuvajmo se kô od zla prika,<br/ > er kad naši na nas nijesu,<br/ > ne bojmo se zdvora vîka.<br/ > &nbsp; Ugađajim svud i skladom<br/ > i malahna stvar uzrasti,<br/ > a nemirom i zavadom<br/ > i velika bude pasti.<br/ > &nbsp; Pristojnije je veličanstvu,<br/ > u kom visi tve pristolje,<br/ > prednje službe dostojanstvu<br/ > sadanje odbit samovolje,<br/ > &nbsp; a najliše gdi osveta<br/ > bez pogube bit ne more,<br/ > pače izit carstvu šteta<br/ > ima očita, i još gore!<br/ > &nbsp; Er bez vojske malo paša<br/ > carstvo Mustafi ako izvadi,<br/ > kô sad tvu vlas ne pristraša<br/ > vojska, ako se š njom zavadi?<br/ > &nbsp; Tim za od dva zla manje sada<br/ > obrat u tvôj suprotivi,<br/ > neka naša glava pada, <br/ > a tve carstvo mirno živi!<br/ > &nbsp; Nu bih iskô s dobrom sprva<br/ > nabunjenje gasi ovo,<br/ > u ognju polak suha drva<br/ > da ne izgori i sirovo.<br/ > &nbsp; A pedepsam i osvetam<br/ > uzet korit jače od sebe<br/ > nije drugo negli štetam<br/ > sramotit se bez potrebe.“<br/ > &nbsp; Prista, a car, trikrat paše<br/ > kô pogledom svîm opteče,<br/ > svrh pristolja, na kom sjaše,<br/ > tihim glasom stavno reče:<br/ > &nbsp; „Čuo sam vaše govorenje,<br/ > poznô srca verna toli;<br/ > hoću osveti da proštenje<br/ > s mojim vitezi sad odoli.<br/ > &nbsp; Od rodnoga ljubav grada<br/ > i od dragoga milos puka<br/ > otimaju meni sada <br/ > od osvete sablju iz ruka.<br/ > &nbsp; Darivam ih staroj viri<br/ > spahoglanâ, janjičarâ,<br/ > neka se idu na četiri<br/ > strane od svita bit za cara.<br/ > &nbsp; Nađ'te način utoliko<br/ > i za od smrti vas slobodit<br/ > i s môm časti daj toliko<br/ > nabunjenoj vojsci ugodit!<br/ > &nbsp; Stvar je mučna, ali to je<br/ > što ugodno vam bit ima;<br/ > er velika djela stoje<br/ > namijenjena velicima.“<br/ > &nbsp; Čim ovako car odluča<br/ > i od svih se inih potvrđuje,<br/ > još Dilaver ne umuča,<br/ > nu zavapi, da svak čuje:<br/ > &nbsp; „Húde kobi, prijeka sluta<br/ > carsku glavu Višnji ukloni!<br/ > tko brijeme ište veće puta<br/ > brijeme gubi, sreću izgoni.<br/ > &nbsp; Nu što 'e caru vidjet dobro,<br/ > ne smijem veće protiviti.<br/ > Slavna kruno, ja sam obrô<br/ > jednom gdi hoć za te umriti.<br/ > &nbsp; Tko je ovca podno škraka<br/ > krij se u gorah, pasi travu;<br/ > ja oni isti sam ki od Poljakâ<br/ > slobodio sam tvoju glavu.<br/ > &nbsp; U pogovor ovo nije:<br/ > što bih držan, to učinih,<br/ > a i unaprijed gdi se uzbije,<br/ > moć ćeš poznat mene i inih.<br/ > &nbsp; Žô mi je samo da bojnici<br/ > moji istočni nijesu uza me,<br/ > a neka ovi svikolici<br/ > došli bi i vas Zapad na me!<br/ > &nbsp; Nu i bez toga imam silu<br/ > u ovih rukah još i sade,<br/ > da od njih glavâ niz gomilu<br/ > svaliće se mâ kad pade.<br/ > &nbsp; Utoliko način ovi<br/ > sâm se dobar vidi meni,<br/ > kojem samirit vitezovi<br/ > mnogi bi se uzbunjeni:<br/ > &nbsp; da od vizijerstva velikoga<br/ > meni uzmeš sad visinu<br/ > i čas opet mjesta ovoga<br/ > podaš paši Husainu;<br/ > &nbsp; i da vojsci pak navijesti<br/ > da je odluka tvoja ova:<br/ > tim je zlamenjem s dobrom česti<br/ > sve junake pomilova.<br/ > &nbsp; I da on nađe da ne ide<br/ > tvoje carstvo put Istoka, <br/ > neka smeće zle ne slide<br/ > već unaprid s toga uzroka.<br/ > &nbsp; A uto će donijet brime<br/ > zgodu da se svak ukroti,<br/ > i pod carstvom biće tvime <br/ > svačije smrti i životi.“<br/ > &nbsp; Slavni vezir dospje ovako<br/ > i na njegov svak svijet prista;<br/ > nu ne tje ga car inako<br/ > s najvišega dignut mista, <br/ > &nbsp; što ga otprije ne utvrdi<br/ > jakom stražom odasvudi,<br/ > da mu vrli i zlosrdi<br/ > skup u ničem ne naudi,<br/ > &nbsp; videć mu se da odmetnika<br/ > ne boji se on nijednoga<br/ > za života od svjetnika<br/ > i junaka tolikoga.<br/ > &nbsp; Taku stražu druzim poda,<br/ > a on bez svake straže osta,<br/ > mneći mu se sred svih zgoda<br/ > carsko ime da mu 'e dosta.<br/ > &nbsp; Ali posred noćnih tmina<br/ > vijećaše opet i sultana,<br/ > mati ohola Mustafina, <br/ > na pogubu cara Osmana.<br/ > &nbsp; Ranu staru on pozledi,<br/ > i muka je nje nemila<br/ > što s careve zapovijedi<br/ > od sina se odijelila. <br/ > &nbsp; Smrt mu sluti s glasa plačna,<br/ > pričula bo biješe onada<br/ > da sred mjesta stoji divjačna<br/ > svoja u jami velja nada.<br/ > &nbsp; Krosto s raspom protivnika <br/ > misleć ona kakogodi<br/ > da od poraza smrtna i prika<br/ > dijete svoje oslobodi,<br/ > &nbsp; prigodu joj donije sreća<br/ > od pobune vojske silne;<br/ > tim zaprijeti i obeća<br/ > mladu Osmanu raspe obilne.<br/ > &nbsp; Skoro iz smeća tijeh se uzda<br/ > vidjet carom sina opeta,<br/ > i u nje ruci da će uzda<br/ > bit, kô i prije bi, od svijeta,<br/ > &nbsp; mučna ohola trpeć žena,<br/ > koja jednom carstvom vlada,<br/ > u zabiti zatvorena<br/ > stat s robinjam inim sada.<br/ > &nbsp; Tim da vrlu želju ispuni,<br/ > hrlo posla po Dauta,<br/ > zeta svoga, da on nabuni<br/ > huđe silu skupa ljuta.<br/ > &nbsp; U hrvackoj zemlji ovi <br/ > od krstjan se rodio bîše;<br/ > kleti Turci vitezovi<br/ > djetetom ga zaplijeniše.<br/ > &nbsp; I er im se lijep objavi,<br/ > caru ga su poklonili, <br/ > ki ga s inom djecom stavi<br/ > u raskošni saraj mili.<br/ > &nbsp; Ter s ljepote kojom sjaše<br/ > poturči ga u isto brime<br/ > i, er mu dušu zanošaše,<br/ > nadješe mu 'Daut' ime,<br/ > &nbsp; pod imenom slacim tako<br/ > bludni Murat u toj doba<br/ > objavit hteć svakako<br/ > da on rob je svoga roba.<br/ > &nbsp; Tuj uzraste, otle izide<br/ > pomilovan dobrom svacim,<br/ > čim ga svijetla puci vide<br/ > među sucim i junacim.<br/ > &nbsp; Vizijer u miru, i u boju<br/ > bio je carski vojevoda;<br/ > za ljubovcu sestru svoju<br/ > sultan Ahmet još mu poda.<br/ > &nbsp; Nu er ne dobi on s desnicom<br/ > ni s junačtvom ni s kriposti<br/ > negli samim ženskim licom<br/ > sve tej časti i milosti,<br/ > &nbsp; s lica milos čijem poginu,<br/ > š njom i carska ljubav staja;<br/ > nu uzdžahu svu visinu<br/ > još sultane od saraja -<br/ > &nbsp; kad smagnutje tuđa blaga,<br/ > ćud opaka, svijes ohola<br/ > učiniše caru da ga<br/ > s vizijerskoga smakne stola.<br/ > &nbsp; Tim po smrti cara Ahmata<br/ > vrh carskoga stola očina<br/ > on Mustafu stavi brata<br/ > i Osmana smaknu sina.<br/ > &nbsp; Ali opeta Osman, kada<br/ > carsku očinu sablju opasa,<br/ > smaknu njega, da nikada<br/ > ne uzmakne svijetla obraza.<br/ > &nbsp; Nu Dautov sin, sultana<br/ > koga mu je porodila,<br/ > vrsnik mlada cara Osmana<br/ > i drug mili u sva dila,<br/ > &nbsp; vernom službom, dvorbom dugom<br/ > i s kreposti vrijednom svakom,<br/ > zovući se robom, slugom<br/ > carskim a ne vik rodjakom,<br/ > &nbsp; umoli se da opet njega<br/ > pomiluje car čestiti,<br/ > ki rumskoga beglerbega<br/ > ne krati ga učiniti.<br/ > &nbsp; Nu pobune ove silos<br/ > probudi u njem misli hude,<br/ > pri sramoti da u njoj milos<br/ > i čâs novu da zabude.<br/ > &nbsp; Tim u gluho doba od noći<br/ > priko straže, ku privari,<br/ > vješto i skrovno hotje proći<br/ > on u ženski saraj stari;<br/ > &nbsp; gdje ga zvaše tad svekrva<br/ > na svim strašne dogovore, <br/ > da Osmanu caru sprva<br/ > carstvo otmu, pak ga umore.<br/ > &nbsp; Ona, tajčas kô ga ugleda,<br/ > pođe u potaj š njime s strane,<br/ > da ne čuju njih besjedâ<br/ > ine robinje i sultane.<br/ > &nbsp; Ter s podsmijehom, u kom smeću<br/ > i omrazu tešku ukaza,<br/ > ki, za otkrit muku veću,<br/ > izmijeni uzdah pun poraza,<br/ > &nbsp; poče: „Taj čâs čestita ti<br/ > beglerbegstva rumelskoga!<br/ > Upiši ju i pozlati<br/ > i vrh čela stavi svoga!<br/ > &nbsp; Je li liste od posluha <br/ > Dilaver ti učinio,<br/ > koji njegda za konjuha<br/ > dostojan ti nije bio?<br/ > &nbsp; Osman li ti ih priko noći<br/ > svojom glavom zabilježi,<br/ > ki ti u bludnoj nečistoći<br/ > sveđ uza se sina vriježi?<br/ > &nbsp; Ali to je sinu tvomu<br/ > od sramota plata bila;<br/ > i varaš se ti u tomu<br/ > da ti čâs se povratila.<br/ > &nbsp; Ah, koja ti čâs uvike<br/ > iz nečasnijeh djela doć će?<br/ > Gnusna voda mutne rike<br/ > ne može oprat nečistoće.<br/ > &nbsp; Nu li carska hitros hrla<br/ > čini želje tve čestite,<br/ > dokli s vijencom oko grla<br/ > vrhu zemlje uzvisi te?<br/ > &nbsp; Ah, ter scijeniš, o Daute, <br/ > da u gospostvu opet ti si,<br/ > čim udorac sablje ljute<br/ > vrh glave ti svakčas visi?<br/ > &nbsp; Car je dijete: stât mu udugo<br/ > u odluci jednoj nije; <br/ > sad će jedno, sada drugo<br/ > lis kim svaki vjetar vije.<br/ > &nbsp; A uzroka, kad uzište,<br/ > nać će vazda zadovolje,<br/ > da kako te prije potište, <br/ > da opet tako te i zakolje.<br/ > &nbsp; Neprijatelja mučećega<br/ > boj se, kad te časti odviše:<br/ > sad te penje, da iz višega<br/ > dublje pak te satariše.<br/ > &nbsp; Ako misliš - misô je tašta! -<br/ > da si u prednjoj opet slavi:<br/ > rana otrovna ne zarašta<br/ > da obilježja ne ostavi.<br/ > &nbsp; Od nepravad cić prikora,<br/ > čijem te pleše breče oholo,<br/ > zamnjelo je polje i gora,<br/ > svijet vaskolik zuji okolo.<br/ > &nbsp; U pismo se upisalo,<br/ > raznijelo se po jezicih;<br/ > i zamazat s dima malo<br/ > scijeniš rasap šteta pricih?<br/ > &nbsp; Carski zet si, carski bio<br/ > namjesnik si: ne podoba<br/ > vrh svih više tko je sidio<br/ > da se u nijedno sniži doba.<br/ > &nbsp; Probudi se hrlo tijeme<br/ > od sna ki te sad pritište!<br/ > Skoči, osveti! sad je brijeme.<br/ > Sreti sreću! sada te ište.<br/ > &nbsp; Vojska te je slijedit spravna;<br/ > imaš silu nje u ruci.<br/ > Ne ckni! vrši što odavna<br/ > ima sa mnom u odluci!<br/ > &nbsp; Vrat' mi sina i ujedno <br/ > carstvo, život i čâs tebi;<br/ > što vam se ote nepravedno,<br/ > priotmi opet njemu i sebi!<br/ > &nbsp; Sinu momu i tvôj djeci,<br/ > o Daute, carstvo poda';<br/ > ne imaj straha, smiono teci<br/ > gdi te nosi sreća i zgoda!<br/ > &nbsp; Kad s pomoćim od junakâ,<br/ > snaga i smionos kih je mnoga,<br/ > ti pogubiš cara opaka <br/ > i slobodiš sina moga,<br/ > &nbsp; spomena ti je ova dosti:<br/ > pak će u našoj ruci stâti<br/ > za opeta bez milosti<br/ > i bratju mu svu poklati.<br/ > &nbsp; Ti slobodi cara sveca,<br/ > stav' na me ina djela gorka!<br/ > Veće meni tva su djeca<br/ > neg sinovi od pastorka.<br/ > &nbsp; Ja znam, kuća Otmanova <br/ > na Mustafi sva ostaće<br/ > i, kad dođe smrt njegova,<br/ > djeca tvoja kraljevaće.<br/ > &nbsp; On na oči žene neće<br/ > ni misli imat porod ini;<br/ > a od tve djece tko mu je veće?<br/ > Ti si njegov zet jedini.<br/ > &nbsp; Tva ljubovca sestra je njemu<br/ > a sin neput; za njim ide<br/ > po zakonu sinu tvojemu<br/ > da na dundov sto uzide.<br/ > &nbsp; A i Mustafa, sve što užive,<br/ > car će imenom biti samo:<br/ > prave opravljat, sudit krive,<br/ > vladat svijetom mi imamo. <br/ > &nbsp; Pripeće se uza nj goru<br/ > moja volja, tva desnica,<br/ > i u djelu i u stvoru<br/ > ti ćeš car bit, ja carica.<br/ > &nbsp; Tim veselo naprid stupi,<br/ > vrlji od vihra, brži od strile!<br/ > Smetaj, svađaj, buni, upi!<br/ > Ne mimođi varke i sile!<br/ > &nbsp; Za od svijeta carstvo dobit<br/ > put se ostavit ne ima nijedan;<br/ > u ino razlog nemo' znobit,<br/ > paček nastoj bit pravedan!“<br/ > &nbsp; Jakno plahi sjever kada<br/ > priko mraznijeh gora ulijeta<br/ > u dubravu listopada<br/ > u ku se oganj jur upreta,<br/ > &nbsp; silno dmenje vihra bijesa<br/ > sve razgara i razdiže,<br/ > pali, prži, do nebesa<br/ > strahovite plame diže,<br/ > &nbsp; tako planu na riječi ove<br/ > otprije užežen Daut vrli;<br/ > veće u srcu kupi, zove,<br/ > buni, davi, kolje i prli.<br/ > &nbsp; Odgovara: „Na visinu<br/ > carsku ištom da se uzide,<br/ > svi razlozi neka ginu,<br/ > vjera i pravda po tleh ide!<br/ > &nbsp; Ah, prije dođi čas ugodni<br/ > da ja ukažem sred bojnikâ <br/ > časni ljudi i slobodni<br/ > kô svete se od silnikâ.<br/ > &nbsp; Nu govorit djela gdje će<br/ > saviše su sve besjede.<br/ > Ostaj zbogom! Pođoh veće<br/ > car Mustafa da se izvede.<br/ > &nbsp; Zautra nam je carstvo u ruci!<br/ > sresti ga ću ja bez straha.“<br/ > I u ovoj se veće odluci<br/ > krenu brži vjetra plaha.<br/ > &nbsp; Pođe; nu tim u sultane<br/ > samireno srce nije;<br/ > hlepi da jur bio dan svane,<br/ > što ima biti neka je prije.<br/ > &nbsp; Dilji od vika časi brzi<br/ > čine joj se, misô ju trudi;<br/ > bez gospostva živjet mrzi,<br/ > nova ufanja većma budi,<br/ > &nbsp; Nu razmisliv opet bolje<br/ > rano odveće da je toj steći,<br/ > tim je nova žalos kolje,<br/ > bez pokoja stoji u smeći.<br/ > &nbsp; Tač pri vodah johu bilu<br/ > dva protivna vjetra biju,<br/ > proste grane ter pod silu <br/ > sjemo tamo sveđ joj viju.<br/ > &nbsp; Ište za čas da počine<br/ > i na uzglavje naslanja se,<br/ > nu opet skače i opet stine,<br/ > sad od muke znoji sva se. <br/ > &nbsp; Misô ju teška čim priklopi,<br/ > gleda u zemlju punu vaja;<br/ > sad kraj vidi, sad se topi<br/ > u pučini gdi nije kraja;<br/ > &nbsp; sad pošetom tiho ide,<br/ > sad se obrće u hod brži,<br/ > i na čelu joj sve se vide<br/ > misli u srcu koje drži. {{Navigacija1|Osman|16. pjevanje|18. pjevanje}} [[Kategorija:Osman]] 385 962 2006-06-27T22:30:07Z Demicx 7 {{Navigacija1|Osman|17. pjevanje|19. pjevanje}} ==Osamnaesto pjevanje== &nbsp; Zvijezda lijepa i ljuvena<br/ > biješe opsjela nebo veće,<br/ > i razlikosti urešena<br/ > zemlja svukla crne odjeće;<br/ > &nbsp; u povojijeh zlatnijeh zora <br/ > stoprv rođen dan iznese,<br/ > a u zbor cića dogovora<br/ > nabunjeni skupiše se.<br/ > &nbsp; Starce od puka i velike<br/ > postaviše suce sjesti <br/ > i od zakona razumnike,<br/ > ki nathode inijeh svijesti.<br/ > &nbsp; Pitaše ovijeh: „Što zapada<br/ > po zakonu, kad car ište<br/ > iz carskoga prinijet grada<br/ > blago, zakone i sjedište?<br/ > &nbsp; Što li ide caru koji<br/ > mješte robinj u saraju<br/ > tri ljubovce prave osvoji<br/ > da š njim pored svijet vladaju?“<br/ > &nbsp; Zakonjaci odvit daše:<br/ > „Toj nikada ne bi prije;<br/ > car zakone stare naše<br/ > ki potlače, to car nije.“<br/ > &nbsp; Čuše se ištom odgovori <br/ > ke podaše znanci sijedi,<br/ > a Daut se diže gori<br/ > usred vojske da besjedi.<br/ > &nbsp; On strahoće i vrline<br/ > začeo buduć u pameti, <br/ > carstvo, vas svijet da pogine,<br/ > ištom da se on osveti,<br/ > &nbsp; misleć, čim ga huđe gnive<br/ > uspomene stare zledi,<br/ > neprijatelj da ne žive,<br/ > a zlo svako neka slijedi.<br/ > &nbsp; Kô kad pukne grom, iz koga<br/ > s urnebesom trijesi udare,<br/ > omraze i gniv srca svoga<br/ > riga, izdavstva i privare.<br/ > &nbsp; Bez obzira srne kuda<br/ > nesvijesni ga bijes potiče,<br/ > i s pogleda srčna i huda<br/ > mećući oganj, vapeć kliče:<br/ > &nbsp; „Dokli ovako u mrtvilu <br/ > podnosit nam suđeno je<br/ > plijen općeni, smrt nemilu,<br/ > bezakonja zlo svakoje?<br/ > &nbsp; Ustanite! što čekate,<br/ > o hrabreni vitezovi?<br/ > Vojevodu mene imate:<br/ > vrz'mo s grla jaram ovi!<br/ > &nbsp; Koga ištete veće svjeta?<br/ > Gdi gledate man skupljeni?<br/ > Jeda, dokli od djeteta<br/ > svi budemo posječeni?<br/ > &nbsp; Od djeteta koji nije<br/ > krepak ni bit može u sebi,<br/ > kojijem svaki vjetar vije,<br/ > ki ne pozna što mu je trijebi;<br/ > &nbsp; ki plahosti svôm se vlada,<br/ > ki zakone po tleh meće,<br/ > koji sluša zlobnijeh sada,<br/ > a od dobrijeh svjeta neće;<br/ > &nbsp; tri robinje, tri carice<br/ > ki postavi na sto uza se<br/ > i klanjajuć žensko lice<br/ > rob pritvori od cara se;<br/ > &nbsp; s lakomosti koji scjenu<br/ > veću čini od pjeneza<br/ > negli za svu čâs općenu<br/ > i živote svijeh viteza.<br/ > &nbsp; Koji od carâ vik je bio<br/ > da vojnikom k staroj plati<br/ > nov dar nije priložio,<br/ > kad se š njimi s boja vrati?<br/ > &nbsp; Ah davori, slavni Otmane,<br/ > i vi silni cari ostali,<br/ > sad viteze viđte izbrane,<br/ > kijeh ste vašom djecom zvali, <br/ > &nbsp; gdje ih dijete s prijeke želje<br/ > bjelodano kolje i davi,<br/ > vaše im plešuć sve povelje<br/ > koje drža svak na glavi;<br/ > &nbsp; ter ih samo s sobom vodi,<br/ > neka ginu posred boja,<br/ > gladni u kopnu, žedni u vodi,<br/ > goli u mrazu, bez pokoja.<br/ > &nbsp; Ah, spomen' se svak i žali<br/ > lansku jesen! Joh, kolici <br/ > od leškijeh su mača pali<br/ > turski pješci i konjici!<br/ > &nbsp; Dijete tašto, plaho i vrlo<br/ > kad pô svijeta skupi ujedno,<br/ > i svôj vojsci jedno grlo<br/ > prikla i carstvu svom neredno;<br/ > &nbsp; na očiju kad svim nami<br/ > - ah vidjenje strašno dosta! -<br/ > turski mjesec pod nogami<br/ > krstjanskomu križu osta.<br/ > &nbsp; Države su opustile,<br/ > krajine su bez bojnikâ;<br/ > za sinovim majke cvile<br/ > kijeh posiječe sablja prika.<br/ > &nbsp; I bez djece i bez hrane<br/ > pali u staros oci ostaju,<br/ > a svud sestre neudane<br/ > mrtvu bratju naricaju!<br/ > &nbsp; Nevjeste su udovice:<br/ > plaču vojna i djevera;<br/ > tko nije mrtav dno tamnice<br/ > u verigah ropstvo tjera.<br/ > &nbsp; Od turskijeh cvijet mladića,<br/ > kijeh Kozaci i još kolju,<br/ > zvijerma i pticam leži pića<br/ > na bogdanskom ravnom polju.<br/ > &nbsp; Bez ukopa time sada<br/ > tužni ostatak, gole kosti,<br/ > vjetri nose, plešu stada,<br/ > more izmeće bez milosti.<br/ > &nbsp; Jer vojnica ova uteče,<br/ > da 'e ne isijeku poljski mači,<br/ > ište da ju on isiječe<br/ > i porazi i potlači.<br/ > &nbsp; Ter kad ona tako izgine,<br/ > da nje svijetlo mjesto iskoči,<br/ > crnce lupeže Arapine<br/ > i gusare od Istoči -<br/ > &nbsp; njih će učinit janjičare,<br/ > a spaholjân mjesto čeka<br/ > ćesel-baške graničare<br/ > i djevoje od Derbeka.<br/ > &nbsp; Ali inako nego svoja<br/ > nepravedno zače sila<br/ > sablja vaša, sablja moja<br/ > za svijeh čâs je odlučila.<br/ > &nbsp; Vi ste uzrok što on izgubi<br/ > mlad, plah, nevješ, bez razbora -<br/ > uzrok je on sam ki zagrubi,<br/ > a svijeh nas je sad pokora.<br/ > &nbsp; Uzrok je i on ki pristupi<br/ > pravom caru kletvu i vjeru;<br/ > stoga vojska, kad se skupi,<br/ > ne prostrije se pri Nesteru.<br/ > &nbsp; Otada nas sveđ bič bije,<br/ > zemlja je gladna, nebo u gnivu;<br/ > i istočni oprijet Zmaj ne smije<br/ > sjevernom se Orlu sivu.<br/ > &nbsp; Tursko ime, jur od slave,<br/ > od pogrde osta svijetu,<br/ > otkad sablju tamne glave<br/ > pripasaše zlom djetetu.<br/ > &nbsp; Ali on car pravi nije:<br/ > car vaš, car moj Mustafa je:<br/ > njemu kletvu dasmo prije, <br/ > njega vojska obrala je.<br/ > &nbsp; Nu što velim? Na sramotu<br/ > vašu i moju Osman vlada,<br/ > a zatvoren u životu<br/ > Mustafa je tužnu sada.<br/ > &nbsp; I nije toga da ustane,<br/ > da slobodi, da ga izvede,<br/ > da vam opet bio dan svane,<br/ > čim na carski svoj sto sjede?<br/ > &nbsp; Mustafu opet cara dobra,<br/ > Mustafu opet cara sveta,<br/ > Bog i vojska koga obra,<br/ > stav'mo, a vrz'mo tja djeteta!<br/ > &nbsp; Slijed' me, slijed' me, družbo hrla,<br/ > slijed' me, ko god živjet haje!<br/ > Stoji nam sablja više grla!<br/ > Mustafa opet naš car da je!<br/ > &nbsp; Slijedite me i hrlite,<br/ > hudi silnik da se istira;<br/ > tlač'te, dav'te, sijec'te, bi'te, <br/ > itko nam se uzopira.<br/ > &nbsp; Nu što veće riječi služe?<br/ > Prid očima viđte štetu!<br/ > na oružje, na oružje,<br/ > na oganj, na plijen, na osvetu!“<br/ > &nbsp; Jak na vjetra silna dmjenje<br/ > more uzavri na valove,<br/ > tako uzraste svačije smjenje<br/ > na otrovne riječi ove.<br/ > &nbsp; Svak se uzbuni, svak razgnivi; <br/ > posta žamor, pače sva se<br/ > vojska užeže u plam živi<br/ > u strašive vapeć glase.<br/ > &nbsp; S golom sabljom u desnici<br/ > svak za ljudskom krvi smagne; <br/ > hrle naglo svikolici,<br/ > da prije car se s stola izagne.<br/ > &nbsp; Daut im je stô naprijeda;<br/ > gdi on obraća, kud on ide,<br/ > bez obzira i bez reda <br/ > svi ga u skupu slidom slide.<br/ > &nbsp; Teče oholo, tijekom skače,<br/ > skokom plahi vihar tjera<br/ > i nasrće na polače<br/ > hrabrenoga Dilavera.<br/ > &nbsp; A to er ima glase istine<br/ > kako mudri vezijer oni,<br/ > čim poplaha prva mine,<br/ > isprid vojske tuj se ukloni.<br/ > &nbsp; Dilaverov dvor posrijedi<br/ > među lijepijem obgradami<br/ > na iznositu mjestu sjedi<br/ > kô u prstenu dragi kami.<br/ > &nbsp; Ima ženski stan ponase<br/ > i raskošne perivoje,<br/ > i okolo sve to uza se<br/ > jedan veliki mir opstro je.<br/ > &nbsp; Jaki sobom odasvudi<br/ > u obzidi se tvrdoj kaže;<br/ > nu još tvrđi s mnoštva od ljudi<br/ > kijeh ga opstiru jake straže.<br/ > &nbsp; Tim što dosle uokolo<br/ > ima same bijele mire,<br/ > sad ga strašno i oholo<br/ > gvozdje i oganj svega opstire.<br/ > &nbsp; Ovdi Daut najprije svrnu<br/ > s nabunjenom vojskom svojom,<br/ > i naripi i nasrnu<br/ > s krvavijem ga rvat bojom,<br/ > &nbsp; vapeć kletvom od sve vjere:<br/ > „Na sramotu Osmanovu<br/ > danas ti ću, Dilavere,<br/ > skučit glavu pod sablju ovu.<br/ > &nbsp; Krij se gdi hoć, bježi, hodi<br/ > u gore, u zemlju, udno pakla: <br/ > od smrti se ne oslobodi,<br/ > junačka te ruka zakla!“<br/ > &nbsp; Utoliko vapaj vrli<br/ > od viteza svijeh se začu;<br/ > svaki naprijed silom hrli,<br/ > vrata i mire valjat skaču.<br/ > &nbsp; Nu iz oblaka ljutih strila<br/ > zgar godina stište crna;<br/ > grada od stijenja pade sila<br/ > i od ognjenijeh smrtnijeh zrna.<br/ > &nbsp; Strijelâ oblaci, gradi ognjeni<br/ > dižu se i odzdal raste bjenje;<br/ > vrhu glave štit pereni<br/ > drži se od svijeh, svak se penje.<br/ > &nbsp; Nu tko se ište pripet prvi <br/ > prvi i pada, ali opeta<br/ > naripljuje vas u krvi<br/ > i smrti silom svoju sreta.<br/ > &nbsp; Smioni Kurkut s Crnogorci<br/ > skače gdi zid niži gleda; <br/ > nu ga ognjeni teški udorci<br/ > silno meću, gone ureda.<br/ > &nbsp; Crničanin Rizvan bijesni<br/ > srne i š njime Piva i Tara;<br/ > nu mu su ončas puti tijesni<br/ > za uteć - stijenja grad ga udara.<br/ > &nbsp; Strijelâ oblak vrh Eleza,<br/ > čim mu iz oči munja sjeca,<br/ > zdaždje s krvim od vitezâ<br/ > na mir se uspet s kijem zatjeca.<br/ > &nbsp; Duklanina još Murata<br/ > i Abdiju krajičnika,<br/ > čim željezim sijeku vrata,<br/ > smeči ujedno zid velika;<br/ > &nbsp; a Džefera i Selima,<br/ > čim su podrijet prag naprli,<br/ > poli iz magle crna dima<br/ > goruć katran, i sve isprli.<br/ > &nbsp; Veće pripet Ugrin Isa,<br/ > ušto na mir kročit ište,<br/ > strmoglav se satarisa,<br/ > Dilaver ga slavni tište.<br/ > &nbsp; On s jednoga još zamaha<br/ > zatim rve i potlača<br/ > iz Osinja Memišaha<br/ > i Piraliju š njim iz Drača.<br/ > &nbsp; Vješto morski gusari ovi<br/ > lećahu uz mir kô dvije ptice;<br/ > nu ih udarac teški ulovi,<br/ > moždanim im poli lice.<br/ > &nbsp; Tim u krvi strmo odzgora<br/ > niz visinu se oreć onu<br/ > mnjahu umiruć da sred mora<br/ > u pučini sinjoj tonu.<br/ > &nbsp; S Božje odsude ovo isto<br/ > svijem opacijem ljudem biva:<br/ > na času se smrtnom misto<br/ > od zločinstva prikaživa.<br/ > &nbsp; A Nehana Srblja, do uši<br/ > čim tetivu luku oteže,<br/ > ognjenijem ga klupkom buši<br/ > i obraz mu vas izdeže.<br/ > &nbsp; A Suflikara Arnauta<br/ > harbom, kom se na nj on meća,<br/ > priko istoga zgodi puta:<br/ > sprijed mu izide šip proz pleća.<br/ > &nbsp; Sam je on míra jednu diljku<br/ > od sto vitez čuvat vrijedan,<br/ > pače niz nju u neviljku<br/ > sto viteza meće on jedan. <br/ > &nbsp; Silna vihra jači i brži<br/ > sjemo, tamo skače i teče;<br/ > rve, valja, lomi, krši,<br/ > noge, ruke, glave siječe.<br/ > &nbsp; Na otkrivenu bez zastave<br/ > strah ga od strašne smrti nije,<br/ > ka mu sveđ se oko glave<br/ > sa svijeh strana vrti i vije.<br/ > &nbsp; Pače ognjen je trijes vidjeti<br/ > u potopu dažda i grada,<br/ > razliko oružje ušto leti<br/ > i oko njega odsvud pada.<br/ > &nbsp; Trikrat vojska sva odmetna<br/ > dođe pod mire i u nje lupa,<br/ > i tolikrat opet štetna<br/ > nazad uspreza i ustupa.<br/ > &nbsp; Tako kad mniš, kraj proždrijeće<br/ > val srditi mora sinja,<br/ > razbjen bježi natrag veće<br/ > i razlijeva se i rasčinja.<br/ > &nbsp; Nu jakno opet val uzrasti<br/ > i vraća se protiv kraju,<br/ > tako odmetni istom vlasti<br/ > sveđ nasrću i ustupaju.<br/ > &nbsp; Nu Arbanasin Derviš uto,<br/ > spahoglanska glava prika,<br/ > s golom sabljom prijeteć ljuto<br/ > skoči naprijed i zavika:<br/ > &nbsp; „Ko nije žena od junakâ<br/ > i svijeh prikor i smetlište<br/ > slijed gdi mâ ruka jaka<br/ > put mu otvorit prostran ište!“<br/ > &nbsp; Ovo izrekši van ismuca<br/ > svijem veliku jednu gredu<br/ > i, na udorac da nje puca<br/ > mir, navali š njom u ijedu.<br/ > &nbsp; Snažno srce ne ima straha,<br/ > na sramotu pače od smrti<br/ > usred krvi ruka plaha<br/ > teškijem panjem lupa i vrti.<br/ > &nbsp; Izboritijeh množ viteza<br/ > na pomoć mu odsvud teče,<br/ > odsvud se rve i poteza<br/ > strašno drvo svakčas preče.<br/ > &nbsp; Nu uto odzgar stijena jaka <br/ > Aliji glavu svu rastuče;<br/ > harba Mehmeta, a Duraka<br/ > zgodi puška ka na nj puče.<br/ > &nbsp; Resulju se čelo smeči,<br/ > prsnuše oči Husainu.<br/ > Bećir strijelom probjen ječi,<br/ > hridna Omera hrid prikinu.<br/ > &nbsp; Na Redžepa kuk se obali<br/ > i istište mu van utrobu;<br/ > u stijenju su mnozi ostali<br/ > ukopani živi u grobu.<br/ > &nbsp; Jakno davniji dub u gori<br/ > na godini zloj veomi,<br/ > kad na nj vihar silu obori,<br/ > ka mu grane svija i lomi, <br/ > &nbsp; ter mu okolo na brjegove<br/ > po tleh leže listje i hvoje,<br/ > tač s navale teške ove<br/ > naripljeni miri stoje.<br/ > &nbsp; U krvi i ognju svudije ljudi<br/ > valjaju se na sve kraje,<br/ > i od mrtaca odasvudi<br/ > podigla se gomila je.<br/ > &nbsp; Tim se Derviš ne pripada,<br/ > nu s ostalijem svijem junacim <br/ > mir lupajuć jače vlada<br/ > opsječenijem borom jacim.<br/ > &nbsp; Zid udugo ne podnese<br/ > teške udorce, danu odzgori<br/ > raspuknu se i rastrese,<br/ > tijesan prohod ter otvori.<br/ > &nbsp; Smioni Turčin ne bez truda,<br/ > man mu braneć protivnici,<br/ > protište se silom tuda<br/ > s golom sabljom u desnici.<br/ > &nbsp; Srnu za njim i ostali<br/ > protisnut se po istom putu,<br/ > nu opet nazad svi su pali,<br/ > dio veći kroz smrt ljutu.<br/ > &nbsp; Tim ne buduć već nijednoga <br/ > komu slijedit ga ide od ruke,<br/ > on sam osta, ni cić toga<br/ > čezne ali svrće odluke;<br/ > &nbsp; ne pripade neg se tište<br/ > naprijed Turčin vrloviti, <br/ > tere žednu sablju ište<br/ > ljudskom krvi napojiti.<br/ > &nbsp; Skače unutra, i čim skuča<br/ > prvi zamah, taka je sila<br/ > da rasijeca svega Uruča<br/ > njim do pasa u dva dila.<br/ > &nbsp; Priko obraza Kruta reže,<br/ > Memiju u prsi smrtno lupa;<br/ > bez glave Otman prida njim leže,<br/ > udri u grkljan sprijed Jakupa.<br/ > &nbsp; Sarajevca Sulimana<br/ > stiže i hvisne priko vrata;<br/ > ovi u malo biješe dana<br/ > vele u trgu stekô zlata.<br/ > &nbsp; Ne zna on što je druga vjera<br/ > neg dobitak ki je iskô;<br/ > i sada se uz vezijera<br/ > cić koristi sve pritiskô.<br/ > &nbsp; Car i paše sve što oblače,<br/ > sve im trgovac ovi proda; <br/ > prodava i njih misli pače<br/ > mnozijem kraljem kim je uhoda.<br/ > &nbsp; Ali uhodstvo i imanje<br/ > s Dervišom mu bilo zaludu:<br/ > dobi u malo, a u manje<br/ > sve sad gubi kroz smrt hudu.<br/ > &nbsp; Aga oholi pleše njega,<br/ > i opet ori zamah brzi,<br/ > i udorcom teškijem Béga<br/ > ljuto siječe priko prsi.<br/ > &nbsp; Bi ovi mladić lica mila<br/ > i pogleda slatka i blaga,<br/ > nu, s vrloćom svim nemila<br/ > srca, što mu to pomaga?<br/ > &nbsp; Jak se bistre i studene<br/ > vode ures lijep zamjeri,<br/ > u cvjeticu proz zelene<br/ > trave tekuć ka žuberi,<br/ > &nbsp; nu ako ju smute i splešu<br/ > gnusnijem stupom drobna stada,<br/ > gubi lipos svu na prešu,<br/ > vene 'oj ures i opada,<br/ > &nbsp; tako mladac, komu zenu<br/ > prije na licu cvijet rumeni,<br/ > vas u krvi sad povenu,<br/ > izgubi ures drag ljuveni.<br/ > &nbsp; Hercegovca Imbrahima<br/ > i Bošnjaka još Sinana,<br/ > dva ljubljena pobratima,<br/ > š njega nađe smrtna rana. <br/ > &nbsp; Ovi rasap zli pazeći<br/ > ki činjaše Derviš vrli,<br/ > oba ujedno na nj príteći<br/ > naripiše skladni i hrli.<br/ > &nbsp; Britke sablje podriješe oni<br/ > u jedno isto brijeme tada;<br/ > jednako su oba smioni<br/ > i požuda ih jedna vlada.<br/ > &nbsp; Nu ako im srca ujedno<br/ > jur junačka prijazan stuči,<br/ > s jače sile sad neradno<br/ > razlika ih smrt razluči.<br/ > &nbsp; Ori sablju on i u gnivu<br/ > Imbrahimu desnu odsiječe,<br/ > a Sinanu ruku livu<br/ > scijepa i vas štit u peče.<br/ > &nbsp; Za Imbrahima Sinan veće<br/ > negli za se sablju hrani,<br/ > a Imbrahim štit podmeće:<br/ > Sinana, a ne sebe, brani. <br/ > &nbsp; Tako život ovi onoga<br/ > nad životom svojijem haje<br/ > i, za čuvat druga svoga,<br/ > scijepa i vas štit u peče.<br/ > &nbsp; Ali eto smrtni udire<br/ > veće udorac Imbrahima;<br/ > on se boli, ne što umire,<br/ > neg što ostavlja pobratima.<br/ > &nbsp; Nu ako tužan on pod silu<br/ > s pobratimom svijem se rasta, <br/ > i pobratim svu nemilu<br/ > smrt dobrzo stiže i sasta.<br/ > &nbsp; Na njih mrtvijeh ne pogleda<br/ > neg prohodi u vrlini<br/ > silni Turčin, i naprijeda <br/ > put krvavom sabljom čini.<br/ > &nbsp; Nu Dilaver, kako upazi<br/ > tko viteze svo'e najbolje<br/ > smrtno bije i porazi,<br/ > skoči da se š njim zakolje.<br/ > &nbsp; Začu buku jur smioni,<br/ > nu doć ne htje, dokli sprva<br/ > Dauta s vratâ ne ukloni<br/ > ke mu on zaman mnogo rva;<br/ > &nbsp; pače riječ je da tad ranu<br/ > od vezijera Daut primi,<br/ > i da zato sta na stranu<br/ > od prvijeh s najzadnjimi.<br/ > &nbsp; Vrijedni junak vezijer slavni<br/ > bi razgnivjen veomi priko <br/ > da jedan sam njegov glavni<br/ > neprijatelj smije toliko.<br/ > &nbsp; „Sad ćeš vidjet, prijeteć vika,<br/ > odmetniče carski kleti,<br/ > od careva namjesnika<br/ > kô se carska vjera sveti!“<br/ > &nbsp; Glas grom, sablja trijes ognjeni,<br/ > slikuje vihar ruka plaha<br/ > silni vizijer i hrabreni<br/ > kom smrt prijeti sred zamaha. <br/ > &nbsp; Ali udorac teški tada<br/ > bijesni Derviš u štit prima;<br/ > iskre meće tvrda nada,<br/ > siva i od munje sliku ima.<br/ > &nbsp; Škriplje, reži, pjeni priki,<br/ > čim se čuje bit i korit;<br/ > riječ zameće, nu veliki<br/ > ijed mu ne da odgovorit.<br/ > &nbsp; U obje ruke sablju hvati<br/ > i vrh glave 'u diže gori<br/ > i, da život njom prikrati<br/ > Dilaveru, silno je ori.<br/ > &nbsp; Hrli vezijer hrlo ustupa;<br/ > tim ga udorac zli ne stignu<br/ > ki, čim teško u tle lupa, <br/ > odmetnika do tli prignu.<br/ > &nbsp; Ovi skače hro naprida<br/ > i na vrat mu sablju nosi<br/ > vapijući da se prida<br/ > i da kajan milos prosi;<br/ > &nbsp; ali on je s vrata odbija<br/ > sabljom svojom, pak vapije<br/ > naglo skačuć: „Čućeš čija<br/ > riječ i sablja veće smije!“<br/ > &nbsp; Dilaver mu opet jače<br/ > drugi udorac rve odzgara,<br/ > nu opet Derviš štit podmače<br/ > i, udren priko, priko udara.<br/ > &nbsp; Dugo bjenje i krvavo<br/ > među njim se ovdi ulaga;<br/ > da protivnik nije zdravo,<br/ > natječe se svačija snaga.<br/ > &nbsp; Neprijateljsku ruku gleda<br/ > bistro oko; a što vidi<br/ > oko bistro, ondi ureda<br/ > laki stupaj skokom slidi.<br/ > &nbsp; Svakčas na ovu, na onu stranu<br/ > ruka štitom vrti i vije,<br/ > ter sva mjesta pod obranu<br/ > od razlicijeh zasjed krije.<br/ > &nbsp; Glavu ište - k nogam leti<br/ > plahi zamah u privari;<br/ > sad nogami opet prijeti,<br/ > a po glavi hrlo udari.<br/ > &nbsp; Nu se uto zbuča i skupi<br/ > odsvud mnogi broj viteza;<br/ > na Derviša svaki stupi,<br/ > da ga ubije, svak poteza.<br/ > &nbsp; „U nj ne tič'te! vizijer glasi,<br/ > mâ ga sablja ubit ima.“<br/ > Pače da se ne porazi,<br/ > svačije udorce u štit prima;<br/ > &nbsp; tere glavna neprijatelja<br/ > branitelj se on postavlja,<br/ > i slobodit svâ je želja<br/ > smrti komu smrt pripravlja.<br/ > &nbsp; Ali Derviš, videć veće<br/ > da je učinio sve što je mogô<br/ > i da iz ove ima smeće<br/ > sve rasutje izit mnogo,<br/ > &nbsp; vrteć sabljom uokolo<br/ > svakčas nazad hitro uzmiče,<br/ > proz oružje ter se golo<br/ > protiskuje i protiče.<br/ > &nbsp; I kô tako veće izide<br/ > gdje najniži miri stoje,<br/ > zgar niz tvrde skoči zide<br/ > i usrnu među svoje.<br/ > &nbsp; Dilaver se smjenstvu čudi,<br/ > pak vapije: „Ah“, tako li<br/ > na visinu stupit, hudi,<br/ > padajući scijeniš doli?“<br/ > &nbsp; Ljuto u srcu svom se smuti<br/ > i zavika Derviš jako:<br/ > „Za jače se podignuti <br/ > čâs je i koris pasti ovako!<br/ > &nbsp; Nu ja tebe pala vidim<br/ > za vik veće ne ustati,<br/ > da se kriješ ne tijem zidim<br/ > neg pod zemljom da ideš stâti!“ - <br/ > &nbsp; „Lažeš, carski odmetniče,<br/ > da mâ vjera puna slave<br/ > kom se djela moja diče,<br/ > sveđ ti neće stat vrh glave!“<br/ > &nbsp; Vapi oholi: „Sad ćeš vidit <br/ > što ja velim je li istina!“<br/ > Dilavera hoće slidit<br/ > priko mirâ i visinâ.<br/ > &nbsp; Nu ga ustavlja Daut silom:<br/ > „Ustrpi se, veleć, malo!<br/ > Doskoro ćeš kazat dilom<br/ > čije gospostvo već je palo.<br/ > &nbsp; O mâ bratjo, o junaci,<br/ > slijedite me svi jedino!<br/ > Kad nam glava bude u šaci,<br/ > pod nogami sve nam je ino;<br/ > &nbsp; i da toj se zbude prije,<br/ > ptica u kajpi zatvorena<br/ > penjimo se više gdi je!<br/ > ne gubimo man bremena!“<br/ > &nbsp; Prista, i odletje, da sve opali<br/ > u ognjena slici zmaja,<br/ > razbijati ter navali<br/ > tvrda vrata od saraja,<br/ > &nbsp; naprijed k carskijem polačami<br/ > leteć jakno poplavica<br/ > koje s sobom lijes i kami<br/ > smuca oreć se svrh litica. {{Navigacija1|Osman|17. pjevanje|19. pjevanje}} [[Kategorija:Osman]] 386 963 2006-06-27T22:30:42Z Demicx 7 {{Navigacija1|Osman|18. pjevanje|20. pjevanje}} ==Devetnaesto pjevanje== &nbsp; Gdi Bizancijo bi njekada,<br/ > sad opkružen tvrdijem zidi<br/ > na kraju se Carigrada<br/ > carski saraj trostran vidi;<br/ > &nbsp; s jedne strane k njemu slazi<br/ > Bijelo more; s druge hode<br/ > Crni vali; s treće pazi<br/ > luke od grada Slatke vode.<br/ > &nbsp; Turnima su ponizani<br/ > miri ki ga odsvud grle,<br/ > i za obranu svaki hrani<br/ > slite od gvozdja trijeske umrle.<br/ > &nbsp; Vrata imaju na sve kraje,<br/ > nu se nijedna vik ne otvore<br/ > negli spravan car kada je <br/ > za broditi sinje more.<br/ > &nbsp; Samo jedna, ka po srijedi<br/ > prostrana su i velika,<br/ > sto'e carske zapovijedi<br/ > otvorena svakolika.<br/ > &nbsp; Na njim pišu zlatna slova<br/ > među listjem razlicime<br/ > kako kuća Otmanova<br/ > primi grčko carstvo i ime;<br/ > &nbsp; šti se ovako: „Grad sazida <br/ > car Konstantin; grad opeta<br/ > car Konstantin s glavom prida<br/ > sablji cara Mahumeta.“<br/ > &nbsp; Trijem vrh ovijeh vrata stoji,<br/ > stan bolećijeh s desne strane,<br/ > sprijed ravnica gdi svakoji<br/ > najmogućiji s konja ustane.<br/ > &nbsp; Ne može bo druzijem vrati,<br/ > nakon ovijeh koja slide,<br/ > negli sam car projahati<br/ > vele ljepše u obzide.<br/ > &nbsp; Pravo uzraslijeh sred čepresa,<br/ > gdje kladenci bistre vode<br/ > iz mramorna bijela uresa<br/ > romoneći tiho ishode, <br/ > &nbsp; a stupi uresno izdjeljani<br/ > trijem uzdrže vas okolo,<br/ > red čaušâ k svakoj strani<br/ > odjeveni sto'e oholo.<br/ > &nbsp; Tuj pod strehom, ku iz Budima<br/ > car Suliman zlatnu prini,<br/ > aga u surah sjedište ima<br/ > janjičarski na visini.<br/ > &nbsp; Devet mjesta od kuhinje<br/ > pri desnomu pak su kraju, <br/ > ravna zemlja, more sinje<br/ > kim obilni harač daju.<br/ > &nbsp; A slijeva se svijem široka<br/ > konjušnica carska objavi,<br/ > gdje od konjâ svega Istoka<br/ > izbor i cvijet vas boravi.<br/ > &nbsp; Nad njom lijepa nadzida je,<br/ > sedla, uzde i naprave<br/ > gdje su ostale, kojijem daje<br/ > zlato i biser vječne slave.<br/ > &nbsp; Naprijed hodeć po ravnini<br/ > nahodi se svim prostrano<br/ > mjesto gdi se pravda čini,<br/ > od Turaka, 'divan' zvano.<br/ > &nbsp; Uz mjesto ovo pribogata<br/ > carskoga je blaga shrana,<br/ > a nalijevu su opet vrata<br/ > od saraja do sultanâ.<br/ > &nbsp; Za ovijem druga još se vide<br/ > ka se zovu i govore<br/ > 'carska vrata', kud se ide<br/ > na careve svijetle dvore.<br/ > &nbsp; Onijem crni, ovijem bijeli<br/ > hadumi su straža prava;<br/ > crnima se crnac veli, <br/ > hadum bio bijelijem glava.<br/ > &nbsp; Tko ovdi uljeze, mjesto opeta<br/ > u zlatu mu sve se otkriva,<br/ > gdi car kraljim svega svijeta<br/ > poklisare pričekiva.<br/ > &nbsp; Naprijed jesen i prolitje<br/ > sred gizdavijeh perivoja<br/ > vječno voće, vječno cvitje<br/ > združi u slavah od pokoja.<br/ > &nbsp; Sred njih carski pribogati <br/ > i prisvijetli kram se kaže,<br/ > nad kijem stvari nije gledati<br/ > izvrsnije, ljepše i draže.<br/ > &nbsp; Tko sred ljudske sad požude<br/ > sve što je blaga skupit haje, <br/ > sred raskoše i razblude<br/ > naprava mu tolika je.<br/ > &nbsp; Tle pokova suho zlato,<br/ > mir sazida dragi kami,<br/ > zvijezde, mjesec, sunce na to <br/ > pod sklopiše vječnijem plami.<br/ > &nbsp; Zapad, istok i sjeverna<br/ > i poludna strana od svita<br/ > sega uresa neizmerna<br/ > čuda uzmnoži svim čestita,<br/ > &nbsp; ka er ufat nije trijebi<br/ > moć napuno vik izriti,<br/ > da ih razmišlja svak u sebi<br/ > bolje ih je ostaviti.<br/ > &nbsp; Sva ova mjesta zgar zbrojena<br/ > svoje osobne straže imaju;<br/ > tim vojska uzet nabunjena<br/ > prva vrata hteć saraju,<br/ > &nbsp; opriješe se kapidžije,<br/ > verna obrana mjesta toga. <br/ > Ali tajčas siječe i bije<br/ > broj malahan sila mnoga;<br/ > &nbsp; i od vrloća da ne ostavi<br/ > nijedno djelo, svijeh ih splesa,<br/ > ter učini put krvavi<br/ > vrhu mrtvijeh njih telesa.<br/ > &nbsp; Nu Dilaver, zasveda je<br/ > odrvô se skupu hudu,<br/ > još bez misli ne ostaje<br/ > još se brine, još je u trudu. <br/ > &nbsp; Da se odmetnijeh vidi smeće<br/ > nijesu ne samo utažile<br/ > neg da svakčas rastu veće<br/ > njih nabune i njih sile.<br/ > &nbsp; Vojska bijesna i zlosrda<br/ > čuje silno da je napala<br/ > i od saraja vrata tvrda,<br/ > straže im sijekuć, na tle rvala.<br/ > &nbsp; Čijem s razlogom cjeć toga se<br/ > sebi, gradu, carstvu boji,<br/ > prije neg čuje huđe glase,<br/ > da oslobodi sve nastoji.<br/ > &nbsp; Hrlo u obličju derviškomu<br/ > na Crno se more uputi<br/ > za na pomoć caru svomu<br/ > Natolijence podignuti.<br/ > &nbsp; Go, izreza od kožica<br/ > zvjerskijeh zastav mao uzima,<br/ > na pasu ožica i tikvica<br/ > visi mu, a štap u ruci ima.<br/ > &nbsp; Begum lijepe Adžamkinje<br/ > na čelu je ime upisô,<br/ > sad ljubovce, prije robinje,<br/ > za kom Istok vas je uzdisô.<br/ > &nbsp; Za ures vidjet nje jedini, <br/ > svačija srca ki gospodi,<br/ > mnokrat putnik kralj se učini<br/ > ki se u zlatnijeh Indijah rodi.<br/ > &nbsp; Iz sjeverne jošte strane,<br/ > otkli rijeka Don istječe, <br/ > da š nje bistri dan mu svane,<br/ > gospodičić mlad doteče.<br/ > &nbsp; Nova Zemlja, gdi sred tmine<br/ > pali u mrazu šes ljet stoje,<br/ > jeda im novo sunce sine, <br/ > posla u Istok mlace svoje.<br/ > &nbsp; U slatkomu samosilju<br/ > po glasu ona slavnom svomu<br/ > kraljevaše i Vasilju,<br/ > careviću moškovskomu. <br/ > &nbsp; Ni led rijekâ u planini<br/ > Tartarhana je zaštitila;<br/ > gori u mrazu - toj mu čini<br/ > ljuvenoga ognja sila.<br/ > &nbsp; Ali vrh svijeh tuj lipotu, <br/ > koj prilike naći nije,<br/ > želi stravljen u životu<br/ > Hajder, sin kralja od Persije;<br/ > &nbsp; i da slacim jur pokojom<br/ > trud samiri u kom staše,<br/ > vjerenicom i gospojom<br/ > u pjesni ju klikovaše.<br/ > &nbsp; Kroz što veće od istoči<br/ > drugo sunce, svâ prilika,<br/ > donijelo se biješe na oči <br/ > kraljevića ljubovnika;<br/ > &nbsp; i on ju pazeć cjeć uresa,<br/ > kom joj lipos sja vesela,<br/ > glasi ju: „Evo zgar s nebesa<br/ > božica je k nam sletjela. <br/ > &nbsp; Ah, priliko smrtna lica<br/ > ka šlješ plame ognja živa,<br/ > budi istočna ti božica,<br/ > sunce kim noć mâ svaniva!<br/ > &nbsp; Nu ako ovi izgled tvoj me, brače,<br/ > prži ovako mraznom sjenim,<br/ > kô tî ista draže i jače<br/ > pogledim ćeš tvim ognjenim?<br/ > &nbsp; Tvoj pram zlatni sve me blago,<br/ > tvoje čelo bijela zora,<br/ > tvoje oči sunce drago,<br/ > tve mi lice dan otvora.<br/ > &nbsp; Ti si jedna sve me dobro,<br/ > ti sva rados mâ ispuna;<br/ > ja sam tebe služit obrô,<br/ > krune moje ti si kruna.“<br/ > &nbsp; Tako u željah neizmernijeh<br/ > mruć kraljević s tej gospođe,<br/ > s mnogom družbom svojih vernijeh<br/ > svijetô u slavi po nju pođe.<br/ > &nbsp; Nu Dilaver uto isteče,<br/ > ter ju ugrabi mladu silom,<br/ > i u plijenu se čestit reče<br/ > robinjicom takom milom.<br/ > &nbsp; Zanio biješe glas i njega<br/ > od liposti slavne svudi;<br/ > pospješi se cića toga<br/ > da ini ne otmu što on žudi.<br/ > &nbsp; Nu ona, misleć koliko su<br/ > ljuti jadi stât sred uza, <br/ > po rumenom licu prosu<br/ > drobni biser groznijeh suza.<br/ > &nbsp; I kô ružicu i lir veće<br/ > iz kladenca poli od oči,<br/ > kliče lipos klet ka smeće <br/ > tolike joj sad uzroči:<br/ > &nbsp; „Ah, prokleta majka moja<br/ > ka me lijepu porodila,<br/ > veljaše, ako bez pokoja<br/ > živjet mi je vas vijek sila.<br/ > &nbsp; Mâ ljepoto privarena,<br/ > što si sreći učinila?<br/ > Na uzah li namijenjena<br/ > kruna ti se privratila?“<br/ > &nbsp; Ču kraljević glas u vaju,<br/ > Dilavera pozva tima<br/ > da na sabljah razigraju<br/ > čija djevojka biti ima.<br/ > &nbsp; Poruči mu: „Od junaka<br/ > gusarovat nije ukradom;<br/ > hod' sa mnom se viđ, a paka<br/ > pod' kô vitez s diklom mladom!“<br/ > &nbsp; Ali Turčin mu odvit poda:<br/ > „Ne kô gusar sablju sminu<br/ > neg kô carski vojevoda<br/ > prostrijeh u tvu kraljevinu.<br/ > &nbsp; I da tî ju vrh tve glave<br/ > još sad zoveš, sreća je moja;<br/ > tim, kô hoćeš, čini sprave,<br/ > ne ustručam se ja od boja.<br/ > &nbsp; S robinjom ću, netom svane,<br/ > usred ravna polja siti;<br/ > koji od nas živ ostane,<br/ > djevojka će toga biti.“<br/ > &nbsp; Bivši ovako utvrdili<br/ > među njima kletvom veće,<br/ > čim svak gleda kad pribili<br/ > dan s nebesa zgar isteć će,<br/ > &nbsp; eto Zora ključmi od zlata<br/ > vedri otvorit istok ide,<br/ > proz korajna neka vrata<br/ > nadvor žarko sunce izide.<br/ > &nbsp; S jedne i druge strane ureda<br/ > s mnogo vitez, straže cića,<br/ > Dilavera svak ugleda<br/ > i adžamskoga kraljevića.<br/ > &nbsp; Polje ravno i široko<br/ > od boja je mjesto njima,<br/ > a sunčano svijetlo oko<br/ > svjedočit im jakos ima.<br/ > &nbsp; Vrana konja Turčin jaše,<br/ > a na drugom svemu bilu<br/ > lijepa Begum uza nj staše,<br/ > mučna gledat rat nemilu.<br/ > &nbsp; Zelen pastuh u ponosna <br/ > kraljevića igra i skače,<br/ > na Turčina ki jakosna<br/ > zateć se ončas ne uzmače.<br/ > &nbsp; Nu i Dilaver protiv njemu<br/ > konja obode, skoči hrlo:<br/ > i kopje ovemu i onemu<br/ > susretište skrši vrlo.<br/ > &nbsp; I ovi i oni vitez tada<br/ > iza pasa sablju trže,<br/ > i u zamahu je plaho vlada,<br/ > protivnika da ubije brže.<br/ > &nbsp; Jak dva bika u planini,<br/ > kad ih ljuven bijes uhiti,<br/ > mukaju strašnoj u vrlini,<br/ > ovi onoga ište ubiti; <br/ > &nbsp; zgiblju glave, želja mnoga<br/ > podžiže ih sveđ i srči,<br/ > tere jedan na drugoga<br/ > s vitorozim čelom trči.<br/ > &nbsp; Ljubovca ih gleda iz stada,<br/ > kad je od boja uzrok njima,<br/ > i u sumnji stoji mlada<br/ > čija od njih biti ima.<br/ > &nbsp; Tako bjenje sad izlazi<br/ > među Andžamom i Turčinom;<br/ > djevojka ih mlada pazi:<br/ > čija će biti, ne zna istinom.<br/ > &nbsp; Vrhu oružja gvozdobita<br/ > gradi udorâc teški se ore;<br/ > skaču i lete iskre iz štitâ,<br/ > bijela oklopja plamim gore.<br/ > &nbsp; Brzi konji strelovito,<br/ > kud viteške ih ruke svrću,<br/ > tim zamiču se i u vitô<br/ > zdesna, slijeva svud nasrću.<br/ > &nbsp; Jednu snagu, jedno doba<br/ > i jednaka srca i ruke<br/ > ukazaše viteza oba,<br/ > ni među njim bi razluke.<br/ > &nbsp; Tvrdi štiti, cijele oklopi,<br/ > još izranjen nije nitko;<br/ > ničije krvi još ne popi<br/ > jednu kaplju gvozdje britko.<br/ > &nbsp; Nu napokon Hajder rani<br/ > Dilaveru lakat lijevi;<br/ > vidi on teć krv i u obrani<br/ > čuje štit težak - tijem se gnjevi.<br/ > &nbsp; Jedovita pun čemera<br/ > pače u sebi buči time,<br/ > kô na vihru od sjevera<br/ > dublje u gori posred zime.<br/ > &nbsp; Na stremen je uskočio<br/ > i, ako ne izda sila mnoga,<br/ > udorcom bi jednijem htio<br/ > neprijatelja svršit svoga;<br/ > &nbsp; nu zavitli česti odveće<br/ > ki Hajdera glavu sviše<br/ > treskovite vrle smeće<br/ > teška udorca ustaviše.<br/ > &nbsp; Nu kraljević smeten osta<br/ > i u podne mu dan se smrče;<br/ > toj poznavši, hrli dosta<br/ > na pomoć mu svoji trče.<br/ > &nbsp; Kopjâ vitijeh dvije dubrave<br/ > staše odasvud u čas ovi<br/ > da se biju u krvave<br/ > turski i adžamski vitezovi.<br/ > &nbsp; Stoji Dilaver i vapije<br/ > kraljevića koreć priko:<br/ > „Vazmi ljubi, evo ti je! <br/ > Gdi je junaštvo tve veliko?<br/ > &nbsp; Evo Begum za kom toli<br/ > u ljuvenu gorje plamu!<br/ > Što ju ostavljaš, kralju oholi,<br/ > u gusarskijeh rukah samu? <br/ > &nbsp; Gdje su riječi i zahvale<br/ > s kijem me na boj prije poziva?<br/ > Nu, kô tebe, i tve ostale<br/ > dobiću i otet jošte živa!“<br/ > &nbsp; I uto s konjem naprijed teče;<br/ > bez milosti, bez pokoja.<br/ > lupa, cijepa, bode, siječe -<br/ > smrtni je kosijer ruka svoja.<br/ > &nbsp; Nu njegovoj buduć sili,<br/ > zasve da ih teško udari,<br/ > kraljevića ugrabili<br/ > ćesel-baški vojničari,<br/ > &nbsp; pod mire se tvrda grada<br/ > ukloniše hrlo š njime,<br/ > a Dilaveru osta mlada <br/ > dikla i uvik slavno ime.<br/ > &nbsp; Ovo od njega popijeva se<br/ > po svijeh stranah od Istoči;<br/ > a on Begum lijepu uza se<br/ > drži i ljubi kô dvije oči.<br/ > &nbsp; Ne robinja neg ljubovca<br/ > ona je u njemu sad jedina:<br/ > ulovila tako je lovca<br/ > još u lovu svâ lovina.<br/ > &nbsp; A on sam nje je dobro svako,<br/ > slatki pokoj, rados mila;<br/ > junaku se vrijednom tako<br/ > lijepa i mlada zavirila.<br/ > &nbsp; Tim igda se na hrabrena<br/ > slavna djela on otpravi,<br/ > vazda je uza nj uspomena<br/ > od prislatke sve ljubavi.<br/ > &nbsp; Paček stjecat on vjeruje<br/ > svekolike srećne boje,<br/ > s neprijateljim kad vojuje,<br/ > u ime lijepe Begum svoje.<br/ > &nbsp; Ne ostavlja tim nikada<br/ > od sebe ovo drago ime,<br/ > i u prigodi ovoj sada<br/ > uputi se veseo š njime.<br/ > &nbsp; Ali uto od uhodâ<br/ > čuli bijehu odmetnici<br/ > glas njegova skrovna hoda<br/ > u derviškoj u prilici.<br/ > &nbsp; Vrli Derviš nu se tište<br/ > s družbom svojijeh spahoglana<br/ > da ga traži, da ga ište<br/ > crnomorskijeh uprav strana.<br/ > &nbsp; Vapije: „Na krv, na osvetu,<br/ > o junaci, slijedite me!<br/ > Neprijatelju hudu i kletu<br/ > vrha doći sad je brijeme.“<br/ > &nbsp; Ter jak pastuh, kad se od bijesa<br/ > s jasli otrgne, vihra brži<br/ > teče, skače, grivom stresa,<br/ > glavu uzdiže, puha i rži,<br/ > &nbsp; priko grada vitez vrli<br/ > taki srne, rukam maha,<br/ > prijeti obrazom, zgledom prli,<br/ > ne stiže ga strijela plaha.<br/ > &nbsp; Nu zasve to on nabliže<br/ > svom brzinom svojom tada<br/ > Dilavera ne dostiže<br/ > negli izvan Carigrada.<br/ > &nbsp; Kô ga upazi, isred tijeka<br/ > viknu: „Bježat zaman ti je;<br/ > izbliza a ne izdaleka,<br/ > rukam se a ne nogam bije.<br/ > &nbsp; Nu se od straha cić privara<br/ > ne samo u to priobraža'<br/ > negli u pticu još pritvara',<br/ > jur te sablja mâ poraža.“<br/ > &nbsp; Na prijetenje vrlo ovako<br/ > odgovori smioni paša:<br/ > „Prida mnom si i prije skakô, <br/ > i još ćeš - svis me tva ne ustraša.<br/ > &nbsp; Nu junaka snažna i ohola<br/ > ki proslavit se ište djelom,<br/ > na čovjeka sama i gola<br/ > gdi je došô s vojskom cijelom.“<br/ > &nbsp; Jak sred gore, kad iz gaja<br/ > vepar divji van se istira,<br/ > čim množ pasa sa svijeh kraja<br/ > kruži ga okolo i opstira,<br/ > &nbsp; smrtno prijeteć vrlijem zubi<br/ > ki iskereči se vas i hroče,<br/ > tim da smjenstvo lovac gubi<br/ > ki ga tjera najprije poče -<br/ > &nbsp; i on se krepko ustavio,<br/ > i svijeh čeka; nu nije toga<br/ > ko bi izbliza udrit smio<br/ > na divjaka strašivoga.<br/ > &nbsp; Proć vezijeru ne smiju tako<br/ > kleti carski odmetnici;<br/ > a on stoji krepko i jako<br/ > s drenovicom u desnici.<br/ > &nbsp; Svaki golu sablju uzdiže,<br/ > svaki prijeku smrt mu žudi,<br/ > ali stupit nijedan bliže,<br/ > za udrit š njim se, ne usudi. <br/ > &nbsp; Ali on uto štap drenovi<br/ > u obje ruke stište i hvati,<br/ > i gdje u skupu vitezovi<br/ > najvećem su, tuj se obrati.<br/ > &nbsp; Jakno soko, kad ga sila<br/ > jata od ptica stisne odsvudi,<br/ > oštre čaplje, brza krila<br/ > iz visina se oreć trudi:<br/ > &nbsp; sada onu teško udara,<br/ > plaho onu sad zanosi, <br/ > ter u isto doba odzgara<br/ > perje sniježi a krv rosi -<br/ > &nbsp; taki je vidjet vezijer silni:<br/ > sjemo tamo skače, lupa,<br/ > rve udorâc grad obilni,<br/ > mlati, hvista, busa, jupa.<br/ > &nbsp; Sablje, štiti, strijele, luci<br/ > s krvavijem se daždom ore;<br/ > s jednijem štapom sad u ruci<br/ > go toliko čovjek more!<br/ > &nbsp; Po vezovijeh udri Seća;<br/ > vjerio se ovi biješe odskora,<br/ > vjerenici tim se obeća<br/ > čestit na dvor doć s odora;<br/ > &nbsp; ali, ako ga ona uščeka,<br/ > nastaće se mrazna i naga,<br/ > er po zemlji rana prijeka<br/ > u krvi je prostrla ga.<br/ > &nbsp; Jak ružica vila mlada<br/ > ku u vjenčac bere o zori<br/ > on povenu; na nj san pada<br/ > uvijek mu oči ki zatvori.<br/ > &nbsp; Još Veliji stuče glavu<br/ > i moždani sve mu proli,<br/ > ki tad streptje i u krvavu<br/ > blatu leže na tle doli,<br/ > &nbsp; ter je vidjet jak česvina<br/ > ka u divjoj niknu gori,<br/ > silni vihar iz korina<br/ > kad ju podre i obori. <br/ > &nbsp; Tuj izdalek Feras pazi<br/ > i iz šuplja gvozdja tište<br/ > zrno ognjeno; da porazi<br/ > slavna pašu, tako ište.<br/ > &nbsp; Jur gvozdena cijev razdrije se,<br/ > smrtno olovo čim istjera,<br/ > ali Istrufu smrt donese,<br/ > a ne zgodi Dilavera.<br/ > &nbsp; Rodi se ovi u Plovdinu,<br/ > a s nenadne hude česti<br/ > s tuđa udorca sad poginu<br/ > u tuđemu ovdi mjesti.<br/ > &nbsp; Mruć obrnu k nebesime<br/ > oči i ruke, da ukaže<br/ > rodna grada slatko ime,<br/ > i uzdišući smrtno ih zaže.<br/ > &nbsp; Videć Derviš rasap mnogi<br/ > od svojijeh od bojnika,<br/ > sraman sobom u nalogi<br/ > s golom sabljom skače i vika: <br/ > &nbsp; „Da li je moguć, da li je vrijedan<br/ > sad od ruka ovoliko<br/ > odrvat se čovjek jedan<br/ > harajuć nas ljuto i priko?<br/ > &nbsp; Ah, našega ruga i smeće!<br/ > Tko uvijeke da vjeruje,<br/ > zločesto ovo tamno odveće<br/ > pripovijedat tko uščuje?<br/ > &nbsp; Na stranu se svak ukloni!<br/ > Ja sâm za svijeh ukazaću<br/ > od nas dvijeju tko je smioni,<br/ > i za ubit ga način nać ću.“<br/ > &nbsp; Vas štap razbjen vezijer tada<br/ > meće - učinio š njimje dosta -<br/ > a sablju i štit s tlî popada<br/ > što od pobjenijeh pusto osta.<br/ > &nbsp; Lijevu nogu naprijed stavlja<br/ > i njom malo poklekniva;<br/ > više prsi štit upravlja,<br/ > glavu uz lakat skuča i skriva;<br/ > &nbsp; drugom rukom sablju hvati,<br/ > bôču uz desno svoje koljeno,<br/ > a bodezan k srcu obrati<br/ > svom zlotvoru nesmiljeno.<br/ > &nbsp; Uprav stoji Derviš vrli<br/ > i otkriveno stegno hrani;<br/ > desnu bedru čuvat hrli,<br/ > spravan skočit k svakoj strani.<br/ > &nbsp; Vrh lijeve se noge uzdrži<br/ > vaskoličak vitez bijesni, <br/ > a uzdignut lakat drži<br/ > britke sablje vrh bodezni.<br/ > &nbsp; Tiska jedan proć drugomu<br/ > oštra gvozdja bez milosti,<br/ > i smrt prijeti ovi onomu<br/ > sa svom moći i kreposti.<br/ > &nbsp; Nu Dilaver veće u smeći<br/ > hro za udrit prječe i jače,<br/ > vas na lijevoj se uzdržeći,<br/ > desnom nogom naprijed skače.<br/ > &nbsp; Ali Derviš desnu stranu<br/ > hitro uzmače i, hteć zgoda,<br/ > bodezni odzgar ljutu ranu<br/ > u stegno mu tajčas poda.<br/ > &nbsp; S krvi, koju tad ugleda,<br/ > srce uzavre u vezijera,<br/ > tako da uz gniv svoga ijeda<br/ > ljuta je zmija bez čemera.<br/ > &nbsp; Tiho je more kad proždira<br/ > plav potopom od valova;<br/ > mirno je nebo kad sve otira<br/ > sred vihara i treskova.<br/ > &nbsp; Glavu, stegno, ruke, prsi<br/ > neprijatelju svakčas ranja<br/ > pri života svoga svrsi;<br/ > nazad se oni sveđ uklanja.<br/ > &nbsp; Stiže ga ovi i udara<br/ > i na nj se ori jakno rijeka<br/ > ka niz goru strmo odzgara<br/ > krši plahos bijesna tijeka.<br/ > &nbsp; Ali opaki sebar njeki,<br/ > videć što se Derviš nada,<br/ > Dilaveru poda prijeki<br/ > smrtni udorac izazada.<br/ > &nbsp; U zatjelak sikiricom<br/ > on ga udari jakom silom,<br/ > da s krvavim ončas licom<br/ > pade smeten nica tilom.<br/ > &nbsp; Svak na nj srne odasvudi<br/ > s golom sabljom u desnici;<br/ > vrh njega je gora od ljudi,<br/ > skaču po njem svikolici.<br/ > &nbsp; Vapije Derviš plešući ga:<br/ > „Ti ki uz cara bi najviši<br/ > dušu u krvi bljuj i riga',<br/ > pod nogami mojijem sopiši!“<br/ > &nbsp; Nu ne može već ovoga<br/ > čut Dilaver prihrabreni;<br/ > biješe izdahô prije toga<br/ > i ostô jakno mraz studeni.<br/ > &nbsp; Kô se uzmnožni vizijer ubi,<br/ > časom raznije glas svuda se,<br/ > i njegova lijepa ljubi<br/ > ču ga i naga odrije sva se.<br/ > &nbsp; Utječući mladoj s lica,<br/ > gdje perivoj ljuven biješe,<br/ > lir pribijeli i ružica,<br/ > rumene usti problijedješe.<br/ > &nbsp; Potamnje joj svijetlijeh oči<br/ > sunce blago i veselo, <br/ > a vedrinu od istoči,<br/ > naoblači bistro čelo.<br/ > &nbsp; Skupljen oblak zlatnijeh prama<br/ > proli obilne dažde svoje<br/ > i potopi svitlos srama<br/ > cvjetnijeh prsi perivoje.<br/ > &nbsp; Na srce joj krv je utekla,<br/ > gdi ju teški jad satira;<br/ > ište žalos da bi izrekla -<br/ > glas ju bježi, riječ umira.<br/ > &nbsp; Najposlije željna sila<br/ > stupaj puti a ne snaga;<br/ > van grada se uputila<br/ > gospodara vidjet draga.<br/ > &nbsp; Nije ozira mlados svoja,<br/ > ni ju uspreže da ne srne<br/ > gdi uzrok svoga nepokoja<br/ > vrhu zemlje je prostrt crne.<br/ > &nbsp; Pospješi se i poteži<br/ > i dohodi k mjestu tomu<br/ > gdi u krvi mrtav leži<br/ > tko bi život srcu svomu.<br/ > &nbsp; Gleda, i tim joj muka prika<br/ > žestočija vele ishodi,<br/ > gdi je pod nogam od krvnika<br/ > tko više njih svijeh gospodi.<br/ > &nbsp; U nj se krepko zapazila,<br/ > svim je vidit stanac kami;<br/ > bolesti joj mnoge sila<br/ > ne da iz srca proć suzami.<br/ > &nbsp; Tako u plaču čim ne more<br/ > izjadati sve pečali,<br/ > ćuti muke huđe i gore,<br/ > nu je toliko teško žali.<br/ > &nbsp; Ali ne ima tej kriposti<br/ > uzdržat se skup nemili,<br/ > od žalosti ne od milosti,<br/ > da ne plače i ne cvili.<br/ > &nbsp; Ah, ke prignut neće želje<br/ > jedna žena mlada i lijepa!<br/ > Ganja ona neprijatelje<br/ > i proć volji im srce cijepa.<br/ > &nbsp; Ona udugo ne zamuknu,<br/ > nu da smrtni jad svjedoči,<br/ > od bolesti joj srce puknu,<br/ > potop suza proli iz oči.<br/ > &nbsp; Tako glasom žalosnime<br/ > uhiti se za pram zlati;<br/ > često zovuć drago ime<br/ > kliče ovako naricati: <br/ > &nbsp; „Ovo li su, slatki brače,<br/ > tve zahvale, moje slave?<br/ > Ovo li su, o junače,<br/ > tve viteške bojne sprave?<br/ > &nbsp; Duše moje drag pokoju, <br/ > ovako li sad me smete?<br/ > Kakav pođe, kakva u boju<br/ > oči moje, joh, vide te!<br/ > &nbsp; Vaj, što gledam? Još ne mogu<br/ > vjerovati sama sebi,<br/ > spomenujuć tvu vlas mnogu<br/ > dobita otprije ka vik ne bi.<br/ > &nbsp; Ali što me tužna vara?<br/ > Poznam ljuta cjeć čemera<br/ > čestitoga silna cara<br/ > namjesnika Dilavera.<br/ > &nbsp; Viđu onoga ki najprvi<br/ > bi gospodar me mladosti<br/ > ogreznuta svega u krvi<br/ > na tleh ležat bez milosti!<br/ > &nbsp; Ah, da proklet čas je oni<br/ > u koji ti mlada omilih,<br/ > kad kraljević osta smioni,<br/ > a s tobom se ja odilih!<br/ > &nbsp; Ti na sablji dobi mene <br/ > i života, joh, ne štedi<br/ > cić liposti proslavljene,<br/ > ku vas Istok njegda slijedi,<br/ > &nbsp; cić liposti tužne sada<br/ > i žalosne, joh, saviše,<br/ > ku sve tmine od zapada<br/ > vječnom noći priklopiše.<br/ > &nbsp; Nu ako bilo suđeno je<br/ > da se mlada s tobom združim<br/ > i da tebe sve dni moje<br/ > gospodara moga služim,<br/ > &nbsp; što tve ove smrtne rane<br/ > neće i mene sad satrti,<br/ > sadružena neka ostane<br/ > i smrt moja s tvojom smrti?<br/ > &nbsp; Ti ne samo mâ jedina<br/ > slatka ljubav sveđ si bio<br/ > nu i drag ćaćko, duša istina<br/ > i od srdašca bolji dio.<br/ > &nbsp; Bez tebe sam bez života<br/ > i bez dobâr svijeh ostala,<br/ > udovica i sirota<br/ > podušena u dno pala.<br/ > &nbsp; Nu tî momu gospodaru<br/ > koji zada smrtnu ranu.<br/ > zašto sta on samu caru<br/ > vjeran vitez na obranu,<br/ > &nbsp; ah, gani se, joh, ako si<br/ > čovjek od puti a ne stijena;<br/ > osvetio se, dobio si, <br/ > neprijatelja ti eto ubjena!<br/ > &nbsp; Daj dopusti mješte darâ<br/ > ovi jedan tužni meni:<br/ > vrh krvava tijela odzgara<br/ > stavit kami na nj studeni!<br/ > &nbsp; To li ukopna ima jama<br/ > branit mom se ljubovniku,<br/ > ubij i mene! s glavom sama<br/ > pod tvu sablju idem priku.<br/ > &nbsp; S ovijeh noga, ke ti grlim,<br/ > ja se neću otkinuti,<br/ > što mojijem jadim neumrlim<br/ > ne budeš se prije ganuti.<br/ > &nbsp; Oružanijem protiv silam<br/ > pravo je da se ti opričeš<br/ > i da kopjim, sabljam, strilam<br/ > neprijatelje sve posičeš;<br/ > &nbsp; nu protiva jedne žene<br/ > poniženstvu i nevolji<br/ > nije razlog neg smiljene<br/ > da ukažeš želje u volji.<br/ > &nbsp; Ja ne molim tvu dobrotu<br/ > da mom vojnu život prosti -<br/ > nije on veće u životu,<br/ > dijelio mu se duh iz kostî.<br/ > &nbsp; Milos samu i jedinu<br/ > pitam ti ovu, da nemilo<br/ > ne prožderu i raskinu<br/ > psi njegovo mrtvo tilo.“<br/ > &nbsp; Prista, ali vire obilne<br/ > ne ustavi se suzâ ronit<br/ > za tvrdoće hude i silne<br/ > većma omekšat i priklonit;<br/ > &nbsp; nu vizijerska svijetla žena<br/ > smirena se tim ne pazi;<br/ > uzrok ćud je potištena<br/ > ka na molbah vrlja izlazi.<br/ > &nbsp; Odgovara Derviš kleti:<br/ > „Od ovoga, ki mi osta<br/ > pod nogami, môj osveti<br/ > krv ne može bit zadosta.<br/ > &nbsp; Najbrže mi bježi s noga!<br/ > Ljudske i ženske glave nije,<br/ > ni milosti ni razloga,<br/ > da me gane srce od zmije.<br/ > &nbsp; Ovo tijelo cjeć smiljenja,<br/ > ko bih imô ja u sebi,<br/ > ni utaštva ni utješenja<br/ > nije vrijedno donijet tebi;<br/ > &nbsp; nu vrženo da se drpi<br/ > pasjijem nohti, ptičjijem kljuni,<br/ > muke nijedne već ne trpi,<br/ > a željenje me se puni.<br/ > &nbsp; Ne brini se! Vojnu tvomu,<br/ > koji car se drugi zvati<br/ > u životu može svomu,<br/ > grob dostojan ja ću dati.“<br/ > &nbsp; Ali kô car začu smeće<br/ > ke postale bijehu okoli,<br/ > i u pobuni svakčas veće<br/ > da rastijaše skup oholi,<br/ > &nbsp; uzboja se i ushaja<br/ > i ukloni s mjesta očita,<br/ > gdje prizida kraj saraja<br/ > tajaše se svijem skrovita.<br/ > &nbsp; Nu tu videć da ne stâše<br/ > prem slobodno, opet poje<br/ > na zaklone Sinanpaše<br/ > i skrovene perivoje.<br/ > &nbsp; K vojsci otole posla u jadu<br/ > hrlo jednoga od vezijera<br/ > i haduma, ženskom stadu<br/ > ki mu biješe za pastijera,<br/ > &nbsp; misleć, zasve vojska prika<br/ > da ovijeh pita, ovijem prijeti,<br/ > na careva namjesnika<br/ > stavit ruke neće smjeti;<br/ > &nbsp; i razmislit još će dobro<br/ > prije neg dadu smrtnu ranu<br/ > crnac koga car je obrô<br/ > za čuvôca svomu stanu;<br/ > &nbsp; a on s toga poznat da će,<br/ > zasve er može stvar bit štetna,<br/ > ali se ona pokajaće,<br/ > ali ostat sasma odmetna,<br/ > &nbsp; ter s dogodna paka dila<br/ > za se izabrat svjet najbolji<br/ > i, na što ga stegne sila,<br/ > volju hinit pri nevolji.<br/ > &nbsp; Nu bi inako neg se scijeni,<br/ > er u bijesu čim se srde<br/ > odmetnici raspušteni,<br/ > meću razlog, razbor grde.<br/ > &nbsp; Tim kô vojska ovijeh ima,<br/ > vazam sablje u desnice,<br/ > pogubi ih prid vratima<br/ > od careve konjušnice.<br/ > &nbsp; Mišljahu oba da naredno<br/ > želja se od njih carska izreče;<br/ > nu objema njima ujedno<br/ > prije se s glavom riječ prisiječe.<br/ > &nbsp; Ne pristajuć s svake strane<br/ > još krvnici zli vapiti:<br/ > „Čuj nas dobro, čuj, Osmane!<br/ > Car nam odsad nećeš biti! <br/ > &nbsp; I od toga za zlamenje<br/ > hod' da vidiš od rusaga<br/ > kô baš-vezijer tvoj primljen je<br/ > i uzdani Kazlaraga.<br/ > &nbsp; Nu kad nećeš k nam sit zgara,<br/ > mi ćemo se pripet k tebi;<br/ > nu je Mustafu slavna cara<br/ > slobodit nam otprije trijebi.<br/ > &nbsp; O Mustafa naš izbrani,<br/ > o veliki care i sveče,<br/ > u kojoj si objav' strani!<br/ > Na noge ti vojska teče.“<br/ > &nbsp; Ovo rekši sjemo tamo<br/ > svud udriše po saraju:<br/ > „Car Mustafa znat imamo<br/ > gdi je“, vapit ne pristaju;<br/ > &nbsp; ter slikuju konja bijesna<br/ > ki od uzde bez posluha,<br/ > gdje ga nosi vlas nesvijesna,<br/ > trčeć, skačuć rži i puha. <br/ > &nbsp; Svak se uklanja: sam ih ide<br/ > ičoglanin Šaban sresti,<br/ > od svijeh dvoran ki se vide<br/ > u saraju najzločestiji.<br/ > &nbsp; Ovi u istom dijelu stâše<br/ > s istom pomnjom, u isto vrime<br/ > kad Mustafa stolovaše;<br/ > cić toga se spozna š njime;<br/ > &nbsp; tako mu se ter zaviri<br/ > da sred srca vik svojega<br/ > u željah se čas ne smiri,<br/ > da opet carom vidi njega.<br/ > &nbsp; Tim prigodu gdi mu je sreća<br/ > sad donijela ku sveđ želi,<br/ > ukazat ga vojsci obeća<br/ > i š njome se obeseli.<br/ > &nbsp; Pustoš jedna od carevijeh<br/ > perivoja jes na kraju<br/ > gdi stoje zvijeri ke se od svijeh<br/ > strana carem darivaju.<br/ > &nbsp; Plahi jeljen vrhu glave<br/ > tu visoke grane stere;<br/ > lis na dubu, cvit vrh trave<br/ > sva mu je sjena od potjere.<br/ > &nbsp; Košuta ga slijedom slidi,<br/ > ljubovnica iščeznuta,<br/ > gdje kladenac bistri vidi<br/ > vrjet zelenom dubju iz skuta.<br/ > &nbsp; Nagla srna brže od vitra<br/ > teče gusto kroz grmenje,<br/ > i, skačući laka i hitra,<br/ > na dubje se meće i penje.<br/ > &nbsp; Hroče i puha vepar divlji,<br/ > i u kosijeru strašna zuba<br/ > krvavo oko - oganj živi - <br/ > prijeti smrtna da je poguba.<br/ > &nbsp; Vrli medvjed hrka i reži<br/ > i od čeljusti spilu otvora;<br/ > vas kostriječi, vas se ježi,<br/ > oštreć čaplju na panj bora.<br/ > &nbsp; Vuk ždrljivi sveđ zavijeva,<br/ > lupež pitom, drug divjačan;<br/ > obzire se zdesna i slijeva,<br/ > tuđa imanja vazda lačan.<br/ > &nbsp; Ris srditi u slobodi<br/ > tamo ovamo sa svijeh strana<br/ > regbi leti a ne hodi,<br/ > skačuć dubja povrh grana.<br/ > &nbsp; Slon veliki, snažni i jaki,<br/ > komu zglobno nije koljeno,<br/ > dugu trublju na čas svaki<br/ > stavno kupi, stere smjeno.<br/ > &nbsp; Hrli kaplan vas je u dici<br/ > šarovitom pod napravom;<br/ > snagom materi on lavici<br/ > a ocu je risu sličan glavom.<br/ > &nbsp; Tigre gnjevna, prika i ljuta<br/ > po gvozdenoj kajpi udara;<br/ > glave je oble, oka žuta,<br/ > na razlike pjege odzgara. <br/ > &nbsp; Kralj svijeh zvijeri, lav oholi,<br/ > svakčas zlatnom grivom stresa,<br/ > veličanstvo slavno toli<br/ > krijepeć silom vrla bijesa.<br/ > &nbsp; I divjači mnoge ine<br/ > kipa razlika i imena,<br/ > kijeh pustoši i planine<br/ > goje u jamah posred stijena.<br/ > &nbsp; Tuj sred dubja na široku<br/ > ali obraslu odsvud mjestu <br/ > jamu otkriše svim duboku<br/ > u spletenu grmu i čestu;<br/ > &nbsp; na ku pokli svijeh dovede<br/ > dvornik Šaban, poče od muke<br/ > svrtat plačne k njim poglede, <br/ > k jami obraćat kršeć ruke,<br/ > &nbsp; vapeć: „U ovom grobu odi<br/ > car Mustafa dobri i sveti<br/ > ukopan se živi nahodi;<br/ > iz nje imate vi ga izeti!“<br/ > &nbsp; Okošena zdvor iz grma<br/ > jama otvori jaznu tminu;<br/ > nu litica odsvud strma<br/ > sit ne daše u dubinu.<br/ > &nbsp; Tim prostriješe množ konopâ,<br/ > po kijeh htješe po svôj volji,<br/ > gdi Mustafa živ se ukopa,<br/ > sit vitezi svi najbolji.<br/ > &nbsp; Ali Daut svijeh ukloni,<br/ > ter s dva druga sam odzgara<br/ > side u niski ponor oni<br/ > i po konopu ize cara.<br/ > &nbsp; Zagunjastio i obrastô<br/ > Mustafa se vas ukaza:<br/ > lice suho, blijedo i tmasto,<br/ > put skončana, pun poraza;<br/ > &nbsp; i bez snage i bez riječi<br/ > u naručju vernijeh tada,<br/ > od kojijeh se krijepi i liječi,<br/ > trepte usti, glava pada.<br/ > &nbsp; Sred grada se pored vide<br/ > na prostranoj svim ravnici<br/ > tri mečeta: bijele zide<br/ > u oholoj vîse dici.<br/ > &nbsp; Tuj u srednji mečet lako<br/ > uniješe ga cić pokoja,<br/ > gdi od sve vojske čuvan tako<br/ > svu noć jednu cijelu stoja.<br/ > &nbsp; Ali isti večer ovi<br/ > sultan Osman, kô se tmina <br/ > crne noći pripolovi,<br/ > dozva pašu Husaina;<br/ > &nbsp; ter š njim u osvijet iz saraja<br/ > k Aliji se hrlo otpravi,<br/ > pun pečali, tuge i vaja,<br/ > janjičarske vojske glavi.<br/ > &nbsp; Ovi, ukrotit ne mogući<br/ > vojske svoje sad pobunu,<br/ > vas zamišljen stâše u kući,<br/ > u životu muke punu,<br/ > &nbsp; pazeć način da iznađe<br/ > cara i sebe da osveti.<br/ > Tuj car dođe, tuj ga nađe,<br/ > tuj mu ovako kliče rijeti:<br/ > &nbsp; „Pođ' k vitezim ter ih pita',<br/ > ki zakoni hoće i prose,<br/ > gdi sam ja živ car od svita,<br/ > da drugoga oni iznose?<br/ > &nbsp; Pošastje ti ovo od glave<br/ > znam da prijeti sad pogube;<br/ > nu smrt grle sluge prave<br/ > s čistijem srcem koje ljube.<br/ > &nbsp; A kad za ku bolju zgodu<br/ > ti tvoj život mož sahranit<br/ > negli carsku za slobodu,<br/ > negli cara za obranit?<br/ > &nbsp; Kunem ti se, podnio bih<br/ > ja strpljeno ovu smeću,<br/ > i Mustafi dundu dô bih<br/ > carstvo i svaku čâs najveću,<br/ > &nbsp; i sam bih se s stola moga<br/ > dobrovoljno uklonio,<br/ > ali nije on za toga<br/ > ni sad, ni je nigda bio.<br/ > &nbsp; Kako hoćeš da panj jedan<br/ > suh u gori svijetom vlada<br/ > i da zakon dâ naredan<br/ > od istoka do zapada?<br/ > &nbsp; Kako hoćeš carstvo udugo<br/ > da utemelji jedan viku<br/ > ki od čovjeka ne ima drugo<br/ > negli samo dvornu sliku?<br/ > &nbsp; Kako hoćeš čovjek da je<br/ > tko je neprijatelj od poroda?<br/ > Nije žene za ku haje, <br/ > kih nam želju narav poda.<br/ > &nbsp; Ali dobar, vrijedan, svijesan<br/ > i od svakoga svet se zovi!<br/ > Car moj otac meni uresan<br/ > ostavio je sto svoj ovi.<br/ > &nbsp; Da je Mustafa u životu,<br/ > oca moga i to dar je:<br/ > ah, i zato na sramotu<br/ > dobročinca svoga car je,<br/ > &nbsp; i zato mi grabi iz ruka<br/ > dvakrat carstvo oca moga!<br/ > Ah jaoh, jeda moga puka,<br/ > jeda pravde, jeda Boga!<br/ > &nbsp; Pospješi se, o moj verni,<br/ > pođ' me smiri s vojskom veće! <br/ > Svijeh grijeh prosti neizmerni<br/ > i pobunu i sve smeće.<br/ > &nbsp; Eto, više plate općene,<br/ > na glavu od njih još svakomu<br/ > po pet drobnijeh jaspri od mene<br/ > s peset dukât dara k tomu.“<br/ > &nbsp; U besjedam aga kracijeh<br/ > odgovori smerno tade:<br/ > „Ne mâ neg sto glava ovacijeh<br/ > neka na tvôj službi pade! <br/ > &nbsp; Er ku vitez steć hrabreni<br/ > ikad može veću slavu<br/ > neg kad glavom svôm zamijeni<br/ > gospodara svoga glavu?“<br/ > &nbsp; I pođe ončas; nu poruku<br/ > carsku vojsci netom reče,<br/ > podrije sablju svak u ruku:<br/ > osta isječen vas na peče.<br/ > &nbsp; Paka u skupu svi jednaga<br/ > na kuću mu naripiše,<br/ > ter sva zlata i sva blaga<br/ > razgrabiše i razniše.<br/ > &nbsp; Ali za njim se isto zgodi<br/ > i Husain-paši opeta;<br/ > mirit cara dočim hodi,<br/ > nađe u smeći smrt ga kleta.<br/ > &nbsp; Nu zatijem, kô zvijer vrla,<br/ > jednom u krv kad se omrsi,<br/ > da bi isklala sve i strla,<br/ > teče poljem, skače vrsi;<br/ > &nbsp; tako i vojska nesmiljena<br/ > opojena krvim srće,<br/ > i bez reda uzoholjena<br/ > regbi opalit svijet i strće.<br/ > &nbsp; Crncu i vezijer-Dilaveru,<br/ > i svijeh inijeh kijeh posiječe,<br/ > na Atmejdan, da ih psi deru,<br/ > metat gole trupe teče.<br/ > &nbsp; A na kopja zgar nabili<br/ > budući im glave opeta,<br/ > prid mečet su ih postavili<br/ > sultan-cara Bajazeta.<br/ > &nbsp; Nu sred smeće tej goruće<br/ > vrlijeh vitez pomnja sva bi<br/ > da se oderu još im kuće<br/ > i sve oplijeni i pograbi.<br/ > &nbsp; Tim svak s golom sabljom skače,<br/ > da mu je prije sve satrti;<br/ > jauče se, ciči i plače:<br/ > smrt je u plijenu, plijen u smrti.<br/ > &nbsp; Žene, ljudi, stari i mladi,<br/ > čâs, imanja i životi,<br/ > sve se otimlje, smuca i vadi<br/ > u sili, u krvi, u sramoti.<br/ > &nbsp; Bez milosti se i bez reda<br/ > grabi, dere, valja i žeže;<br/ > do iz povojâ mlada čeda<br/ > rastrgnuti po tleh leže.<br/ > &nbsp; Slobodno od njih ništa nije:<br/ > konji, momci, robje, djeca;<br/ > što ne nosi, toj se bije<br/ > i na peče sve rasijeca.<br/ > &nbsp; U ovoj bijesti izvan sebe<br/ > udarajuć na sve strane<br/ > ne pristaše, dokli i tebe <br/ > ne iznađoše, slavni Osmane.<br/ > &nbsp; Bijaše mlad car još na domu<br/ > janjičarske glave verne,<br/ > u srdašcu noseć svomu<br/ > misli teške i čemerne.<br/ > &nbsp; Tuj čekaše svakčas glase<br/ > dobre, zle li svojoj kruni:<br/ > ali vojska smirila se,<br/ > ali raste u nabuni.<br/ > &nbsp; Sveđ mu sumnja trud prilaga;<br/ > tim se očito veće boli<br/ > da uzdani Aliaga<br/ > vraća mu se kasno toli.<br/ > &nbsp; Eto odasvud buka posta,<br/ > eto se odsvud sablje svijete, <br/ > sve bojnikâ puno osta,<br/ > sve se uzbuni, sve se smete.<br/ > &nbsp; Vojska usrće janjičarâ;<br/ > vapije svaki: „Hodi amo<br/ > s nami na sud, gdje pred cara <br/ > Mustafu te pozivamo!“ -<br/ > &nbsp; „Ja sam vaš car! preuzima<br/ > Osman opet; koj je taj sada<br/ > tko suditi mene ima<br/ > usred moga Carigrada?“ -<br/ > &nbsp; „Sad ćeš vidjet tko si i što si!“<br/ > oni mu opet odvit daju;<br/ > s tijem svak skače da ga nosi,<br/ > svi ga silom popadaju.<br/ > &nbsp; „Tko na cara, car zavika,<br/ > zgar od Boga posvećena<br/ > stavlja ruke, koga slika<br/ > od svijeta se kljanja i sjena?“ -<br/ > &nbsp; „Ti nas si ovo naučio,<br/ > noseći ga vojska glasi,<br/ > kad nepravo zatvorio<br/ > cara i sveca našega si.“<br/ > &nbsp; Ovako se Osman mladi,<br/ > car od cara svijeh najveći,<br/ > na jednoga konja usadi<br/ > ki se nađe tuj po sreći.<br/ > &nbsp; Kratko ruho i priprosto<br/ > samo zgar ga odijevaše,<br/ > bez haljine buduć ostô<br/ > s kom vrh sunca njekad sjaše. <br/ > &nbsp; Tim u srednji mečet tada<br/ > doprati se i dovede,<br/ > gdi uz Mustafu usred grada<br/ > nove paše redom sjede. {{Navigacija1|Osman|18. pjevanje|20. pjevanje}} [[Kategorija:Osman]] 387 964 2006-06-27T22:31:27Z Demicx 7 {{Navigacija1|Osman|19. pjevanje|}} ==Dvadeseto pjevanje== &nbsp; Car Mustafa na visini,<br/ > svijetlo urešen i bogato,<br/ > sjaše carskoj u haljini;<br/ > pristolje mu je suho zlato.<br/ > &nbsp; Daut odmetni, on najprija, <br/ > nakon njega Hasan štâše,<br/ > Ahmat, Mahmut i Alija,<br/ > svi vezijeri i sve paše.<br/ > &nbsp; Glava 'e Daut skupa toga<br/ > i namjesnik carski izbrani:<br/ > za njim Hasan velikoga<br/ > blagajnika mjesto hrani.<br/ > &nbsp; A to, er ovi nadaleko,<br/ > da pripravnu smrt preskoči,<br/ > priko grčkijeh kraja utekô<br/ > biješe k vojsci od Istoči.<br/ > &nbsp; Dođe Ahmata red opeta<br/ > od vezijera Husaina,<br/ > a s Alijom Muhameta<br/ > od pobjenijeh mjesta ina. <br/ > &nbsp; A od muftije velikoga<br/ > na mjesto se Jahija obra;<br/ > među svijem samo ovoga<br/ > glas čovjeka kaže dobra.<br/ > &nbsp; A od janjičâr posta općeni <br/ > vojevoda još u slavi<br/ > Šaban, dvornik potišteni,<br/ > ki Mustafu vojsci objavi.<br/ > &nbsp; A od crnca Kazlarage<br/ > na sjedište biješe sio,<br/ > mlada lica, jake snage,<br/ > što vik ne bi, hadum bio.<br/ > &nbsp; Car Mustafa, kako vidje<br/ > dovedena Osmana odi,<br/ > naučen tako zapovidje <br/ > da se u Jedi-kulu vodi.<br/ > &nbsp; A on vapijaše sveđ iz glasa:<br/ > „Jeda ljudî, jeda Boga!<br/ > Ko mi grabi sablju s pasa<br/ > i sto otimlje carstva moga?<br/ > &nbsp; Ja sam, ja sin caru Ahmatu<br/ > prvorodno dijete svoje;<br/ > meni, meni a ne bratu<br/ > carstvo od oca ostalo je.“<br/ > &nbsp; Ali se opet u pospjehu<br/ > uze, uhvati i najbrže<br/ > od tijeh ki mu straža bijehu<br/ > na istoga konja vrže.<br/ > &nbsp; Konj biješe ovi okoš, mledan,<br/ > go, star, sadnit, tromijeh stopa; <br/ > mješte uzde ga bojnik jedan<br/ > smuca za oglav od konopa.<br/ > &nbsp; Tim gologlav car na njemu<br/ > tad u kratkoj toj haljini<br/ > po prilici i po svemu <br/ > viđaše se rob istini.<br/ > &nbsp; Ah, gdje ti su, care Osmane,<br/ > bojni konji s kijem u slavi<br/ > na poljačke ravne strane<br/ > lanjsko ljeto ti se otpravi?<br/ > &nbsp; kad mlađahan put Dunaja<br/ > jezdeć vjetar pritjecaše,<br/ > ter bez broja i bez kraja<br/ > silnoj vojsci suncem sjaše?<br/ > &nbsp; Gdje su ruha tva bogata<br/ > s raskošnijeme napravami<br/ > kijeh izveze vrhu zlata<br/ > bijeli biser, dragi kami?<br/ > &nbsp; Gdi je carska sablja iz ruka,<br/ > vedro urešen s kom se gleda,<br/ > gdje li posluh verna puka<br/ > komu ti sâm zapovijeda?<br/ > &nbsp; Gdje su časti, gdje li hvale<br/ > s kijeh si dosad slavan bio?<br/ > Sve li ti su časom pale?<br/ > svak li te je ostavio?<br/ > &nbsp; Ah, ovako sreća vrti<br/ > uokolo kolo svoje!<br/ > Car, narodi svi prostrti<br/ > pod nogami komu stoje -<br/ > &nbsp; car, koga riječ jedna sama<br/ > za zakon je svemu Istoku,<br/ > sred raskošnijeh vedrijeh krama<br/ > ki stô sveđ je na visoku;<br/ > &nbsp; koga želji, koga misli<br/ > svijet vaskolik biješe tijesan,<br/ > sluge ga su svoje stisli,<br/ > od roba je svoga splesan;<br/ > &nbsp; pače očito u prikoru,<br/ > da se u krug mao zatvori, <br/ > vođen za svu muku goru<br/ > prije neredno neg se umori.<br/ > &nbsp; Naučite, ljudi oholi<br/ > ki živete bez pripasti,<br/ > da nije tvrđe krepke toli <br/ > ka ne može časom pasti.<br/ > &nbsp; I ako ovo nosi vrime<br/ > carom kijeh svak klanja i štuje,<br/ > što čekate vi kijeh ime<br/ > na svijetu se jedva čuje? <br/ > &nbsp; Još dvije glave dva vezijera<br/ > vitezi ovi svijem nemili,<br/ > Husaina, Dilavera,<br/ > na kopja su ke nabili,<br/ > &nbsp; prid carom ih sada nose.<br/ > Za rug veći jedan vika:<br/ > „Dogodiva ovako se<br/ > ćudi oholoj svijeh silnika!“<br/ > &nbsp; Š njim se vapit svak navraća,<br/ > da sramota raste dilja:<br/ > „Krv se ovako naša plaća<br/ > i pedepšu samosilja!<br/ > &nbsp; Svak ko vlada sad se izgleda'<br/ > u ovega ki živote<br/ > svačije gubi i bez reda<br/ > nepravedno carstvo ote!“<br/ > &nbsp; Ali čuvši govor ovi<br/ > mlad car smućen kliče tada:<br/ > „Komu, o moji vitezovi,<br/ > ja sam uzeo carstvo ikada?<br/ > &nbsp; Ah, moj ćaćko Ahmat nije li<br/ > pravi istini vaš car bio?<br/ > On, kada se s svijeta dijeli,<br/ > meni je carstvo ostavio -<br/ > &nbsp; svoje vlaštito carstvo ono <br/ > ke od djedâ i pradjedâ<br/ > steče i primi on zakono,<br/ > da njim vladam ja naprijeda.<br/ > &nbsp; Jaoh, ali se mâ djedina<br/ > meni otimlje sad po silu<br/ > i sloboda š njom jedina,<br/ > za kom čekam smrt nemilu.<br/ > &nbsp; Ah, mlađahan ikad komu<br/ > sagriješio sam ja toliko,<br/ > za što ovako bit po momu<br/ > gradu vođen imam priko?<br/ > &nbsp; Ne za mene neg da osvetim<br/ > od kozačkijeh moj puk šteta,<br/ > vojsku protiv Lehom kletim<br/ > ja prednjega digoh ljeta. <br/ > &nbsp; Na ku uputih ja se prvi<br/ > ne štedeći carske glave,<br/ > sveđ u ognju i u krvi<br/ > nedobitan i pun slave.<br/ > &nbsp; I da je svaki rukom svojom,<br/ > kô ja mojom, učinio,<br/ > ne bi turskijeh sad pobojom<br/ > kralj poljački dičan bio.<br/ > &nbsp; I za ljubav koju ukaza<br/ > carstvo moje puku milom<br/ > s prijetnjom smrtna, joh, poraza<br/ > carstvo mi se grabi silom -<br/ > &nbsp; ne, ne od vrlijeh protivnika,<br/ > s kijem vojujuć imah goru,<br/ > negli od istijeh mojijeh bojnika, <br/ > od me straže u mom dvoru!<br/ > &nbsp; Sred krvava da li boja<br/ > neprijateljskijeh ispod sila<br/ > sablja vaša, sablja moja<br/ > život mi je obranila, <br/ > &nbsp; da izgubim carstvo paka,<br/ > da mi se otme sablja iz ruka<br/ > od vas vernijeh mojijeh junaka<br/ > i od dragoga moga puka?<br/ > &nbsp; Sablja ova ku sred rati<br/ > laška izbit mi vlas ne može -<br/ > tko me čuva, tko me prati,<br/ > da mi je ugrabi? Ah jaoh, Bože!<br/ > &nbsp; Svijetlu sablju, s kom u ruci<br/ > slavni Osman krunu steče, <br/ > i od unuka svi unuci<br/ > prostriješe se nadaleče.<br/ > &nbsp; On š njom najprije u Istoku<br/ > slavu i kripos svoju uzmnoži<br/ > i, da vlada naširoku, <br/ > oko sebe sve podloži.<br/ > &nbsp; Natoljensko jezdit polje<br/ > silni se Orhan š njom pak viđe;<br/ > š njom u Brusi sve pristolje<br/ > stavi i sinje more priđe. <br/ > &nbsp; Kraljevski opet sto prinije<br/ > s ovom Murat prihrabreni<br/ > u Galipolje iz Brusije<br/ > i svu srpsku zemlju oplijeni.<br/ > &nbsp; Jedna i druga vidje strana <br/ > s ovom silna Bajazeta;<br/ > tim upriječi Tamerlana,<br/ > zavideć mu carstvo od svijeta.<br/ > &nbsp; S ovom Mušan srca smina<br/ > Drenopolje primi u sili<br/ > i despota Vukašina<br/ > razbi i s glavom još razdili.<br/ > &nbsp; Š njome Murat drugi stupi<br/ > naprijed jakno strijela plaha,<br/ > da pod Vitoš sve pokupi<br/ > i u Kosovo polje ujaha;<br/ > &nbsp; i despota tuj Lazara<br/ > š njom bi jošte pogubio,<br/ > kleti Miloš da s privara<br/ > nevjerom ga nije ubio.<br/ > &nbsp; S ovom Čoiš Čelebija<br/ > nikopoljskijeh ispod mira<br/ > kralja Šišmana iznać prija,<br/ > s vojskom razbi, pak zatira.<br/ > &nbsp; Ugrovlahe u vrlini<br/ > uharači Mehmet s ovom,<br/ > i ukaza zmaj na Drini<br/ > slovinskijem se vitezom.<br/ > &nbsp; S ovom Murat treći usrnu<br/ > u Đurđevu despotinu,<br/ > i posiječe još na Varnu<br/ > kralja i ugarsku vojsku sminu.<br/ > &nbsp; S ovom Mehmet slavni uzide<br/ > prvi na sto carstva ovega;<br/ > Grke rasu, smaknu i skide <br/ > kralja od Bosne i hercega.<br/ > &nbsp; Skenderiju s ovom paka<br/ > car Bajazet pod vlas stavi<br/ > i, kô i ja, na Poljaka<br/ > neizmernu vojsku otpravi.<br/ > &nbsp; S ovom Selim prođe jači<br/ > i poludne dobi puke;<br/ > Kaer primi i potlači<br/ > priohole Mamaluke.<br/ > &nbsp; Mlad, kô i ja, steče s ove <br/ > car Suliman čâs potpunu:<br/ > progna od Rode vitezove<br/ > i ugarsku ote krunu.<br/ > &nbsp; Selim sin mu s ove sablje<br/ > lijepi Čipar ote silno, <br/ > zamijenivši sve korablje<br/ > za kraljevstvo toli obilno.<br/ > &nbsp; S ovom Murat stavi uze<br/ > krajičnicim hrvatskimi,<br/ > Ćesel-baša rvat uze<br/ > i kraljevski Tavriš primi<br/ > &nbsp; Djed moj Mehmet s ovom diže<br/ > Ugrom, ki svud vele smiju,<br/ > grad pritvrdi od Kaniže<br/ > i Avarin i Egriju.<br/ > &nbsp; S ovom otac moj objavi<br/ > nedobitnu veličinu;<br/ > ovu meni on ostavi,<br/ > prvorodnom svomu sinu.<br/ > &nbsp; S ovom pođoh na Poljaka<br/ > i môm rukom mnozijeh pobih<br/ > i, da posluh od junakâ<br/ > slijeđaše me, dobio bih.<br/ > &nbsp; S ovom iđah od bojnikâ<br/ > kupeć sa mnom vojsku mnogu,<br/ > da Emirina odmetnika<br/ > u Istoku smaknut mogu.<br/ > &nbsp; S ovom s vami dobit sada<br/ > odlučio bijeh joštera<br/ > od istoka do zapada,<br/ > od poludne do sjevera.<br/ > &nbsp; Nu, nevjeru kažuć svoju,<br/ > tko sad grabi bez razloga<br/ > slavu vašu, slavu moju,<br/ > slavu carstva otmanskoga? <br/ > &nbsp; Tko mi uzima sablju onu<br/ > s kom svijet stari moji dobiše<br/ > i ku meni po zakonu<br/ > svomu unuku ostaviše?<br/ > &nbsp; Tko slobodu u sramoti<br/ > i život mi ovdi tlači,<br/ > gdi sloboda i životi<br/ > podložni su meni svačiji,<br/ > &nbsp; Ko na cara ruke stere?<br/ > tko li cara sužnjem vodi? -<br/ > vitezovi od kijeh vjere<br/ > on obranjen vazda hodi!<br/ > &nbsp; Ah, vitezi moji mili,<br/ > puče ugodni, dragi puče!<br/ > Svi li me ste ostavili?<br/ > svi li caru svomu muče?<br/ > &nbsp; Ah, nemojte davnju slavu,<br/ > kom se vernos vaša diči,<br/ > u izdavstvu svim nepravu<br/ > novi prikor da obliči.<br/ > &nbsp; Odgovori ti, kamenje -<br/ > gluši je od tebe moj puk sada -<br/ > ter ih gani na smiljenje<br/ > vrhu Osmana, cara mlada!<br/ > &nbsp; usred grada komu svoga <br/ > djedina se svoja otima,<br/ > i nije jošte, joh, nikoga<br/ > da mu plačnu milos ima?“<br/ > &nbsp; Vapeć tužne tej besjede<br/ > sultan Osman s teške smeće<br/ > na mjesto se jur dovede<br/ > gdi cijenjaše ostat veće;<br/ > &nbsp; i na tužbe cara mlada<br/ > Turci vrli i nemili,<br/ > ako nijesu milos tada,<br/ > daj su žalos oćutili!<br/ > &nbsp; Zasve da ohô svaki teče,<br/ > kažuć srdžbu i nemilos,<br/ > proz oči mu suza utječe:<br/ > goni mu je skrovna silos. <br/ > &nbsp; Zasve da se čine hudi,<br/ > učinit se zaman haju<br/ > da od puti nijesu ljudi<br/ > i da srca ne imaju.<br/ > &nbsp; Ovi čijem su skupno ustali <br/ > da ga u zaklop već zatvore,<br/ > eto, jak hrid kad se obali<br/ > niz visinu strmu gore.<br/ > &nbsp; eto kleti Daut-paša<br/ > tijekom teče konja hrla:<br/ > „Što će biti?“ svak upraša,<br/ > svak goneta djela vrla.<br/ > &nbsp; Viknu došad sred junakâ<br/ > kijeh Osmana pratit stavi:<br/ > „Zapovijed je carska taka <br/ > da se ovi pas zadavi.<br/ > &nbsp; Što krsmate bez uzroka?<br/ > Ku čekate štetu prijeku,<br/ > dokli bojnici od Istoka<br/ > dođu i svijeh nas ovdi isijeku?<br/ > &nbsp; Što gledate? što činite?<br/ > Smrti ovega raspa od svijeta<br/ > vaše živote utvrdite<br/ > i Mustafu cara sveta!<br/ > &nbsp; Ganite se za općeno<br/ > svačije dobro bez pripasti;<br/ > er inako, razdijeljeno,<br/ > ubrzo će carstvo pasti!“<br/ > &nbsp; Nu car Osman s druge strane<br/ > vapijati ne pristaje, <br/ > jeda kako koga gane<br/ > na svu pomoć ondi da je.<br/ > &nbsp; „Da li car će, on govori,<br/ > komu rob je svak na svijeti,<br/ > kako jedan rob najgori<br/ > ispod robja svoga umrijeti?<br/ > &nbsp; Jeda tebe, Bože s nebi,<br/ > vlas desnice tvoje objavi<br/ > ter pri glavnoj toj potrebi<br/ > mlađahna me ne ostavi!<br/ > &nbsp; Da dâ Višnji sreću bolju<br/ > tko na momu stolu sjedi:<br/ > da dobrzo mu nevolju<br/ > i car novi ne uslijedi,<br/ > &nbsp; ter nesreća moja ova<br/ > ne uzroči tej nesklade<br/ > da sva kuća Otmanova<br/ > i š njom carstvo tursko pade!“<br/ > &nbsp; Ne doreče još ovega,<br/ > a Daut opet viknu iz glasa:<br/ > „Što činite? Davite ga!“<br/ > i mahramu smaknu s pasa.<br/ > &nbsp; Jednomu je crncu vrže,<br/ > sasma grdu, strašnu odveće,<br/ > bez ozira ki ju najbrže<br/ > caru Osmanu na vrat meće.<br/ > &nbsp; Obara ga zatijem hrlo,<br/ > lijevom nogom ter se opira,<br/ > čim mu desnom pleše grlo,<br/ > da mu silom dušu istira.<br/ > &nbsp; Tako plešuć kraj mahrami<br/ > zubi nohti potezaše,<br/ > dokli car mu pod nogami<br/ > sprava strjeptje, pak izdaše.<br/ > &nbsp; Pod nogami roba svoga<br/ > umrije ovako car od svijeta<br/ > i pod noge ispod noga<br/ > ukopa se prešno opeta;<br/ > &nbsp; ere od istijeh s kijeh poginu<br/ > bez carske se vrže časti<br/ > u očin mečet pod očinu<br/ > lijevu nogu u grob tmasti.<br/ > &nbsp; Oholas se ljuska mnoga<br/ > u ovi način pleše i tlači,<br/ > ka čovjeka umrloga<br/ > s Bogom penje i jednači.<br/ > &nbsp; Viđ, prokleti Mahumete,<br/ > ti ki u sablju zakon složi,<br/ > da nathode ljudske svjete<br/ > svemogući sudi Božji, <br/ > &nbsp; i da umrla pamet mani<br/ > odlukam se svojijem krijepi,<br/ > jer gdi ne sja zrak sunčani,<br/ > i s očim su ljudi slijepi.<br/ > &nbsp; Ti, da kralj si, i da od toga<br/ > djelo s tuđom krvim slidi,<br/ > zatište oči, kô da Boga<br/ > nije ki sve zna i vidi.<br/ > &nbsp; Ti pod udes sve postavi<br/ > i slobodu volje ote,<br/ > da narodi svi s ljubavi<br/ > gube za te njih živote;<br/ > &nbsp; da nikomu, veleć, svoju<br/ > uredbu uteć moći nije:<br/ > il' na domu, il' na boju<br/ > suđeno je - umrit ti je!<br/ > &nbsp; I ti, o otmansko samosilje,<br/ > ko bez pravde i razloga,<br/ > da prostereš sablju dilje,<br/ > ne ima viku straha od Boga -<br/ > &nbsp; ti, ti cara vrh svijeh ljudi<br/ > dosle učini uzvišena,<br/ > da ne slika nego svuda<br/ > htje da mu se klanja sjena;<br/ > &nbsp; da tvom sabljom on sam vlada<br/ > duše i tijela na svu volju<br/ > sred staroga Carigrada,<br/ > na novomu svom pristolju;<br/ > &nbsp; da ga u obraz pogledati<br/ > ljudski pogled ne dostoji,<br/ > i da svudi kud se obrati<br/ > s nedobitnom silom stoji;<br/ > &nbsp; da mu u ruci čes je i sreća,<br/ > da mu je zakon u besjedi;<br/ > gospoda mu da najveća <br/ > trepte od same zapovijedi;<br/ > &nbsp; pače da od njih svaki grlo<br/ > pod svu sablju stavljat teče,<br/ > ako hoće da neumrlo<br/ > dobro u raju vječnom steče;<br/ > &nbsp; da itko žive na svem svijeti<br/ > prid njim prostrt na tle pade;<br/ > da u život mu se ime sveti,<br/ > a po smrti crkve grade.<br/ > &nbsp; Ti vrh svega još ovega,<br/ > da mu utvrdiš sablju u ruci,<br/ > htje da imaju strah od njega<br/ > svi narodi i svi puci.<br/ > &nbsp; Ali ubrzo će pasti<br/ > vidim kleti svoji zakoni; <br/ > er je sila Božjoj vlasti<br/ > nauk vražji da se ukloni.<br/ > &nbsp; Ti naredi, potom stupi<br/ > car od svijeta na pristolje,<br/ > da pod sablju bratju skupi<br/ > i podavi i pokolje.<br/ > &nbsp; Nu vlas Božja caru Ahmatu<br/ > pogubiti brata ne da,<br/ > hteć, za ubojstva starijeh platu,<br/ > da brat, ne sin, zapovijeda.<br/ > &nbsp; Ti, da samo su uzvišena<br/ > hoć na svaku čâs najveću<br/ > djeca ona pokupljena<br/ > kijeh u saraj djecom meću;<br/ > &nbsp; a toj, da tko ne zna svoga <br/ > roditelja ni rodjaka<br/ > cara uzdrži, kako s koga<br/ > sebi dobra pozna svaka.<br/ > &nbsp; Sad se zgodi i učini<br/ > smjenstvom zloga Daut-paše<br/ > da i ovi, kako i ini,<br/ > tvoji nauci tašti ostaše.<br/ > &nbsp; Ti naredi da od krstjana<br/ > sinovi se grabe mladi,<br/ > i vojnica da su izbrana<br/ > oni kom se car obgradi;<br/ > &nbsp; ali Božja vlas velika<br/ > podigla je u čas sade<br/ > da taj grablja svakolika<br/ > na istoga cara pade.<br/ > &nbsp; Tko mre u boju, s dobrim svacim<br/ > ti mu obeća raj prilijepi,<br/ > neka posluh se u junacim<br/ > i pogrda smrti ukrijepi.<br/ > &nbsp; Ali učini vlas od Boga <br/ > od krstjana nadaleče<br/ > s neposluha viteškoga<br/ > da car s glavom jedva uteče.<br/ > &nbsp; Ti htje nitko da ničesa<br/ > ne ima svoga osobita<br/ > negli, jak Bog od nebesa,<br/ > tač da je jedan car od svita.<br/ > &nbsp; Nu vlas Božja brzo u sebi<br/ > samosilja krši i slama<br/ > za ukazat da na nebi<br/ > i na zemlji ona je sama.<br/ > &nbsp; Ti u život cara sveti<br/ > i pod noge sve mu stlači,<br/ > hteć da rob je sve na svijeti<br/ > a sam on car vrh svijeh jači. <br/ > &nbsp; Nu vlas Božja, koj imaju<br/ > poklanjat se ljudi sami,<br/ > htje da pusti dušu u vaju<br/ > car svom robu pod nogami.<br/ > &nbsp; Htje tî da sve tjera blude,<br/ > kako hoće, Turčin svaki,<br/ > i da ženâ držat bude<br/ > koliko ih je hranit jaki;<br/ > &nbsp; tako neka tvoji narodi<br/ > bez broja se uzmnažaju,<br/ > tere caru, ki ih gospodi,<br/ > množ vitezâ na boj daju;<br/ > &nbsp; nu se skrši sva tva slava,<br/ > er tisuća od tisuća<br/ > tvojijeh isprid Vladislava<br/ > vidjela se pobjeguća. {{Navigacija1|Osman|19. pjevanje|}} [[Kategorija:Osman]] 388 942 2006-06-27T21:49:00Z Harač 11 Ivan Gundulić 389 1030 2006-06-28T17:05:53Z Harač 11 {{Tekst |AUTOR =Marko Marulić |NASLOV =Judita |PODNASLOV = |DJELO = |IZDAVAČ = |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA =Srednji vijek |DATUM IZDANJA =1501. |MJESTO IZDANJA = |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA =Judita |SLIKA = |IZVOR = |KRATAK OPIS =Pripovijest o hrabroj udovici Juditi koja svojim junačkim činom - izdajom, zavođenjem i ubistvom asirskoga vojskovođe Holoferna - spašava grad Betuliju |OSTALO =2126 dvostrukorimovanih dvanaesteraca s cezurom nakon 6. sloga, komponiranih u šest pjevanja |STATUS OBRADE =Bez izvora }} ''Judita je najvažnije hrvatsko djelo, napisano 1501., a samo za Marulićeva života objavljena je tri puta (1521, 1522. i 1523). Učestalost štampanja pokazuje da je tekst našao svoju hrvatsku publiku, i to ne samo u Splitu, koji je u to doba imao dvjestotinjak pismenih, već i u ostalim dalmatinskim središtima.'' ==Pjevanja== <center> Libar<br/ > Marka Marula Splićanina<br/ > u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit<br/ > u versih harvacki složena<br/ > kako ona ubi vojvodu Oloferna<br/ > po sridu vojske njegove<br/ > i oslobodi puk israelski<br/ > od velike pogibli''</center> <br/> <center> Prodaju se u Bnecih u Markari(j)i<br/ > u stacu(n) ki darži libar za sinjao</center> :[[Judita/Posveta|Posveta]] :[[Judita/Istorija sva na kratko|Istorija sva na kratko]] :[[Judita/Ča se u kom libri uzdarži|Ča se u kom libri uzdarži]] :[[Judita/Libro parvo|Libro parvo]] :[[Judita/Libro drugo|Libro drugo]] :[[Judita/Libro treto|Libro treto]] :[[Judita/Libro četvarto|Libro četvarto]] :[[Judita/Libro peto|Libro peto]] :[[Judita/Libro šesto|Libro šesto]] [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Marko Marulić]] [[Kategorija:Judita]] 390 969 2006-06-27T23:07:46Z Demicx 7 391 970 2006-06-27T23:07:57Z Demicx 7 392 971 2006-06-27T23:08:12Z Demicx 7 393 972 2006-06-27T23:08:27Z Demicx 7 394 973 2006-06-27T23:08:39Z Demicx 7 395 974 2006-06-27T23:08:53Z Demicx 7 396 975 2006-06-27T23:09:04Z Demicx 7 397 976 2006-06-27T23:09:17Z Demicx 7 398 977 2006-06-27T23:09:30Z Demicx 7 399 978 2006-06-27T23:09:44Z Demicx 7 400 979 2006-06-27T23:09:56Z Demicx 7 401 980 2006-06-27T23:10:10Z Demicx 7 402 981 2006-06-27T23:10:32Z Demicx 7 403 982 2006-06-27T23:10:44Z Demicx 7 404 983 2006-06-27T23:10:56Z Demicx 7 405 984 2006-06-27T23:11:08Z Demicx 7 406 985 2006-06-27T23:11:20Z Demicx 7 407 986 2006-06-27T23:11:32Z Demicx 7 408 987 2006-06-27T23:11:44Z Demicx 7 409 988 2006-06-27T23:11:58Z Demicx 7 410 989 2006-06-27T23:12:11Z Demicx 7 411 991 2006-06-28T13:49:32Z Demicx 7 {{Tekst |AUTOR =Frane Vuletić |NASLOV =Gramatika bosanskoga jezika za srednje škole<br>Dio I i II |PODNASLOV =Nauka o glasovima i oblcima |DJELO = |IZDAVAČ =Zemaljska vlada BiH |IZDANJE = |VRIJEME NASTANKA = |DATUM IZDANJA =1890 |MJESTO IZDANJA =Sarajevo |PREVODILAC = |ORIGINALNI NASLOV = |ORIGINALNI PODNASLOV = |MJESTO NASTANKA ORIGINALA = |WIKIPEDIA =Gramatika bosanskoga jezika |SLIKA = |IZVOR =[http://personal.inet.fi/cool/blt/gramatika.htm personal.inet.fi/cool/blt] |KRATAK OPIS = |OSTALO = |STATUS OBRADE =U obradi }} <gallery> Slika:Gstrana1.jpg Slika:Gstrana2.jpg Slika:Gstrana3.jpg Slika:Gstrana4.jpg Slika:Gstrana5.jpg Slika:Gstrana6.jpg Slika:Gstrana7.jpg Slika:Gstrana8.jpg Slika:Gstrana9.jpg Slika:Gstrana10.jpg Slika:Gstrana11.jpg Slika:Gstrana12.jpg Slika:Gstrana13.jpg Slika:Gstrana14.jpg Slika:Gstrana15.jpg Slika:Gstrana16.jpg Slika:Gstrana17.jpg Slika:Gstrana18.jpg Slika:Gstrana19.jpg Slika:Gstrana20.jpg Slika:Gstrana21.jpg </gallery> [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] 412 1046 2006-06-28T20:53:19Z Demicx 7 Za rad na projektu Wikizvor je neophodno imati određeni broj korisnika sa administratorskim (sysop) i upravnim (bureaucrat) pristupom, koji imaju nešto veća ovlaštenja. Da bismo osigurali da osobe koje neće zloupotrijebiti svoj položaj, vršiti kroz proces nominacije i javnog izjašnjavanja. Nominacija i izjašnjavanje se vrši na ovoj stranici. ===Administrator (sysop)=== Bilo koji registrovani korisnik koji znatno i dugoročno doprinosi Wikizvor projektu na bosanskom jeziku može biti kandidovan za administratora (sysop) sa uslovom da neće zloupotrijebiti svoj položaj. Nominovanje administratora (sysop) može uraditi svaki registrovani korisnik sa više od 250 izmjena na Wikizvoru. Svi registrovani korisnici sa najmanje 150 izmjena imaju pravo glasa. Nominacija ostaje otvorena 21 dan nakon čega se prebrojavanjem glasova ustanovljava da li je usvojena ili ne (prosta većina dovoljna). Administrator (sysop) nema privilegiju da promijeni status drugom korisniku. ===Upravnik (bureaucrat)=== Samo već izabrani administratori (sysop) se mogu kandidovati za upravnika (bureaucrat) i samo već izabrani administratori i upravnici imaju pravo glasa. Nominovanje upravnika (bureaucrat) može uraditi svaki administrator ili upravnik. Nominacija ostaje otvorena 21 dan nakon čega se prebrojavanjem glasova ustanovljava da li je usvojena ili ne (potrebna je dvotrećinska većina). Upravnik (bureaucrat) ima privilegiju da promjeni status drugom korisniku. '''Ovaj proces je naravno kao i sve na Wikipediji podložno izmjenama i sve sugestije su kao i uvijek dobrodošle.''' ===Kandidatura za upravnika=== '''''USVOJENO'''''<br> '''[[User:Demicx|Demicx]]'''<br> ''Razlog moje kandidature je prevenstveno mogucnost prevoda interfejsa, zastita bosanskog wikizvora od vandalizma kao i zbog lakse lokalne (ne preko meta-wiki) promjene statusa drugih korisnika u funkciju upravnika/administratora.'' '''Za''' * - [[Korisnik:Zumbulka|Zumbulka]] 15:10, 20 jun 2006 (UTC) * Harač --[[Korisnik:85.158.33.192|85.158.33.192]] 17:07, 20 jun 2006 (UTC) * --[[Korisnik:Dado|Dado]] 17:19, 20 jun 2006 (UTC) *--[[Korisnik:Kahriman|Ajdin Kahrović]] 18:45, 20 jun 2006 (UTC) *[[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] 08:10, 21 jun 2006 (UTC) Nadam se da nećeš angažovanjm na ovom projektu usporiti tempo na wikipediji :) *[[Korisnik:Emx|Emx]] 08:39, 22 jun 2006 (UTC) (i ja se nadam) :) '''Protiv''' === Kandidatura za administratora === '''''Glasanje otvoreno do 5. jula 2006.'''''<br> '''[[User:Kahriman|Kahriman]]''' ''Budući da se planiram dosta angažovati na projektu prepisivanja Kur'ana na wikizvor, očekujem napade vandalizma mnogih islamofobista, pa mi je potreban status administratora'' '''Za''' *[[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] 11:43, 21 jun 2006 (UTC) *[[Korisnik:Emx|Emx]] 08:38, 22 jun 2006 (UTC) *[[Korisnik:Zumbulka|Zumbulka]] 12:45, 24 jun 2006 (UTC) *--[[Korisnik:Harač|Harač]] 16:55, 28 jun 2006 (UTC) '''Protiv''' [[Category:Wikizvor]] 414 1006 2006-06-28T15:01:29Z Demicx 7 {{Navigacija1|Judita||Istorija sva na kratko}} <center>Počtovanomu<br/ > u Isukarstu popu i parmanciru splickomu<br/ > gospodinu do(m) Dujmu Balistriliću<br/ > komu svomu<br/ > Marko Marulić<br/ > humiljeno priporuče(n)'je<br/ > z dvornim poklonom<br/ > milo poskita</center> <br/> Sih dan svetih korizmenih, počtovani u Isukarstu gospodine i kume moj dragi dom Dujme, privraćajući ja pisma staroga Testame(n)ta namirih se na histor(i)ju one počtene i svete udovice Judite i preohologa Oloferna, koga ona ubivši, oslobodi svu zemlju israelsku jur od nadvele pogibili. Tuj historiju čtući, ulize mi u pamet da ju stumači(m) naši(m) jaziko(m), neka ju budu razumiti i oni ki nisu naučni knjige latinske aliti djačke. Da od te stvari hoteći tvomu otačastvu, obojega jazika dobro umiću, dar prikazati, odlučih naslidovati hitrost ditce one ki o mlado(m) litu starijih svojih darijući, nara(n)če nad(i)ju mirisnimi zel'ji, mažurano(m), rusmarinom, rutom; umitelno naprave dar svoj, da zloćudo loveći povekše uzdarje. Ja put zloćudi njih ne perim, da samo onogaj hitra kiće(n)'ja, jer inoga uzdarja od vas ne išćem nego ko sam vele od pri našao: ljubav pravu i svaršenu u Isukarstu ku mi stanovito nosite veće ner sam dostoja(n), da koliko se pristoji pitomšćini vašoj ka svakomu prikloniti i pri(j)aznivi. Tu poni hitrost, kako dim, naslidujući, usilovah se rečenu histori(j)u tako napraviti kako bude nikimi izvanjskimi urehami i uglajen'je(m) i uliza(n)'jem i razlicih masti čirsan'je(m) obnajena; a to da ne rečete da vam poklanja(m) onuje žita rukovet koju u vaših knjigah bolju nahodite. Zaisto je onaje rukovet, da mnozim cvitje(m) obkićena. Kada ju dobro razgledate, reći ćete: Prominila (j)e lice kakono voći(n)a stabla premaliti kada najveće veselo cvasti budu. Evo bo histori(j)u tuj svedoh u versih po običaju naših začinjavac i jošće po zakonu onih starih poet, kim ni zadovoljno počitati kako je dilo prošlo, da mnoge načine obkladaju, neka je vični(j)e onim ki budu čtiti, naslidujući umitelnu sredbu raskošna kuhača ki na gospockoj tarpezi ne klade listo varene ali pečene jistvine, da k tomu pridaje saprana i paprana i inih tacih stvari da slaje bude onim ki su prišli blagovati. Ništar manje, da prem dar moj ni tolika dostoja(n)stva, uzdan sam u vašu dobrotu da ćete ga ljubeznivo pri(j)ati cića priproste pito(m)šćine i sartčene pri(j)azni ka je od davna meju nami. Eto k vam gre Judita gospoja ma visoko počtovana, more biti ne s manjom urehom nego kada se ukaza Olofernu, ne da vas kako i njega tim prihini, da pr(i)ja pokripi u uzdaržan'ju svete čistoće, prid oči vaše ponesši i postavivši sve lipote, krasosti, kriposti, dike i slave svoje, kimi se je urešila vele plemeniti(j)e i gizdavi(j)e nego keno se reše svilo(m), zlato(m) i bisero(m); a znajući da će moći tako počteno pribivati pod striho(m) vašo(m) kako je nigda pribivala u Betuliji pod svojom. Kada se budete s njom pitomo razgovarati, daržu da ju ćete pohvaliti ne manje ner veli pop Eliaki(m) ki od Jerosoli(m)e dojde sa svimi leviti u Betul(i)ju vidit (j)u, čuvši sarca sminost, dila hrabrost i čudnovatu svetinju života nje. S toga joj da hvale izvarsne, časti dostojne, uzviše(n)je visoko i poljubljen'je čisto, duhovno, pobožno, nijedno(m) troho(m) nedostojna poželin'ja ockvarnjeno, kako se sveti(m) pristoji i sluga(m) božji(m) podoba. I vi poni dvorno ju primite, dobrovoljno nastanite, i ku vazda hvalite dilo(m), tu pohvalite i ustmi jer je naučna hvaljena biti, navlastito od svetoga reda vašega popovskoga. Nju primite, a meni zapovite: zapovide(m) vašim služba ma vazda je pripravna da izvarši ča budete veliti, koliko joj bude uzmožno. Mir i milost gospodina našega Isukarsta budi vazda s vami. Amen. Od rojen'ja Isukarstova u puti godišće parvo nako(n) tisuća i pet sat, na dvadeset i dva dni miseca aprila. U Splitu gradu. [[Kategorija:Judita]] 415 1007 2006-06-28T15:02:56Z Demicx 7 {{Navigacija1|Judita|Posveta|Ča se u kom libri uzdarži}} Nabukodonosor, kralj od Babiloni(j)e i od Asiri(j)e, daržeći tad grad Ninive, pobi Arfaksata, kralja od Medi, ko(n) rike Eufrata. Posla k mejašniko(m) svo(j)im da se podlože njemu. Podložit se ne htiše. Odpravi s vojskom svoga vojvodu Oloferna ki, kuda projde, sve obuja. Pride napoko(n) u zemlju israelsku. Bi velik strah po svoj zemlji. U Jerosolim činiše mnoga ponižen'ja i posvetilišća, Bogu se priporučujući. On podstupi Betul(i)ju, odvrati vodu ka u grad teciše, zdence pridgradske čini čuvati. Akiora, vojvodu svoga od Amoniti, jer reče da neće moći Židove svojevati ako ne budu zgrišili Bogu svomu, vezana čini popeljati i pridati Betuli(j)ano(m), obitući se zajedno s njimi ga zgubiti. Nesta vode u gradu, htihu se pridati. Ozi(j)a, knez od grada, moli jih da bi još čekali pet dan pomoći Božje. Judita, udovica sveta i plemenita, kara jih da bihu Bogu roke postavili. Sama onuj noć moli se Bogu, ureši se, pojde s rabo(m) svojo(m) Abro(m) ka Olofernu i nakon četvartoga dne, kad on pi(j)an zaspa, odkla mu glavu nožem njegovim, stavi ju na grad, vojske se pristrašiše, grajane ih tiraše, biše, odriše, bogati se vratiše. To videći Akior, pri(j)a viru njih i pribiva s njimi u Betuli(j)u. Od Jerosolime dojde veli pop Eliakim sa svimi popi Juditu viditi: Boga slaviše, nju hvališe. Ona svo(j)imi pojde u Jerosolim. Pokloniše se u tempal, dare prikazaše, i tuj se tri misece veselivši, domom se varnuše. Judita posli parvoga muža Manasesa drugoga ne poja. Živi sto i pet lit. Leže u grob muža svoga. Sedam dan ju puk sitova. Za nje života ne oćutiše nevolje rati nike. I dan dobitja nje svako godišće bi baržen i čtova(n) od svega puka israelskoga, dokla tarpiše u sta(n)'ju svomu. Na sve(m) vazda Bogu hvala. Ame(n). [[Kategorija:Judita]] 416 1004 2006-06-28T14:56:38Z Harač 11 Judita 417 1021 2006-06-28T16:58:11Z Harač 11 {{Navigacija1|Judita|Istorija sva na kratko|Libro parvo}} == Ča se u kom libru uzdarži == Parvo libro. Nabukodonosor dobivši Arfaksata, posla Oloferna s vojsko(m) primati daržave, hoteći da gospoduje svim svitom. Drugo libro. Kuda Olofernes projde s vojsko(m); kih poda se podbi; pride u Gabu; bi strah u Jerosoli(m); pozlobiše Akiora veziri jer istinu govori od naroda (j)erosolimskoga. Treto libro. Olof(erne) Akiora vezana zagna u Betuli(j)u hoteći ga zajedno z grajani pogubiti kad jih prime. Ozi(j)a zva Akiora i popove na večeru. Olofer(ne) podsede Betuli(j)u. Bi u grad žaja, do pet dan se hotihu pridati. Judita jih kara. Četvarto libro. Judita s Abro(m) pojde van grada; Bog joj prida liposti, budi da vele lipa biše. Olofe(rne), vidiv ju, za njo(m) se zamami. Peto libro. Olofer(ne) dvor svoj i Juditu zva na večeru. Pjan zaspa. Koliko je zlo žartje i opitje. Judita Olofernu odkla glavu i na grad postavi. Akior se obrati na viru i prebiva u Betuliju. Šesto libro. Betuli(j)ani izidoše s oružje(m). Vojske, vidiv Oloferna ubi(j)ena, jaše bižati; oni jih tiraše i z dobitje(m) se varnuše. Eliaki(m), pop veli, s popi pride vidit Juditu. Ona svo(j)imi pojde u Jerosolim; u te(m)pal se poklonivši, s vesel'je(m) se varnu. Živi lit sto i pet. Puk ju seda(m) dan plaka. Dan dobitja čtovaše. Amen. <br/> <center>Knjige<br/ > Marka Marulića Splićanina<br/ > u kih se uzdarži<br/ > istorija od svete Judite<br/ > u šest libri razdiljena<br/ > na slavu Božju počinju</center> [[Kategorija:Judita]] 418 1022 2006-06-28T16:58:43Z Harač 11 {{Navigacija1|Judita|Ča se u kom libri uzdarži |Libro drugo}} == Libro parvo == Dike ter hvaljen'ja presvetoj Juditi, : smina nje stvore(n)'ja hoću govoriti; : zato ću moliti, Bože, tvoju svitlost, : ne hti(j) mi kratiti u tom punu milost. Ti s' on ki da kripost svakomu dilu nje : i nje kipu lipost s počten'jem čistinje : ti poni sad mene tako jur napravi, : jazik da pomene ča misal pripravi. Udahni duh pravi u mni ljubav tvoja, : da sobo(m) ne travi veće pamet moja, : bludeći ozoja z družbo(m) starih poet, : boge čtova koja, kimi svit biše spet. Da ti s' nadasve svet, istinni Bože moj, : ti daješ slatko pet, vernim si ti pokoj, : a ne skup trikrat troj divička okola, : pridavši još u broj s kitarom Apola. Uzdvigni odzdola glas moj k nebu gori : gdi tvoga pristola čtuju svetih zbori, : da der u tvem dvori bude ti uslišan, : dokol izgovori od Judite pisan. Grad veli Egbatan sazida i sredi : kralj hvale pohvata(n), Arfaksat od Medi; : pokol jur pogledi, da vlada narodom, : preza svoje zledi kih podbi pod sobom. Mnjaše da ni robom, ni moćju od ljudi, : ni plemenitim rodo(m) na svit mu para ni; : da pozna po sebi, jer slava človika : najveća, ka se di, ne tarpi dovika. Da kakono rika barzo mimohodi, : tako svaka dika s vrimeno(m) odhodi. : I ki se uzvodi u višu oholast, : teže mu se zgodi kad pade u propast. Ki poni toku vlast i silu imiše, : zgubi svoj glas i čast kada ga razbiše. : I ki ga dobiše, jure potomtoga, : jer se oholiše, izgubiše mnoga. Pored da je boga, Nabukodonosor : mnjaše se dilj toga - nimaše bo razbor. : Jer skupiv mnogi zbor i polag Eufrata : razvivši svoj šator, pobi Arfaksata. S vesel'jem u vrata ninivska ulize : goneći na jata sužnje u želize. : Malo jih ubiže, mnogo jih zagubi, : napuni sve hiže blaga ko urubi. Viteze poljubi, svakoga darova, : od koga nahoj bi, hrabro da se arva. : Paka barune zva, ter sede meu njimi, : otvoriv usta sva, govori prid svimi: "Ja vami hrabrimi sve sebi podložih : ča godir očimi mo(j)ima obazrih. : Slavan se učinih ter čtovan visoko, : i glas dili mo(j)ih prostri se široko. Sada jure, poko nitkore ne sto(j)i : u zemaljski oko ki me se ne bo(j)i. : Poslat ću da ko(j)i s nami mejaš ima, : zapovidi moji podložan prijima." Ugodno bi svima, svi ga pohvališe, : razum, moć s ričima do neba uzniše; : posle odpraviše ki naglo hodeći : mejaše objizdiše, gradove proseći. Zapovid noseći Nabukdonosora, : gospotstvo hoteći vekšega prostora. : Ni gradi, ni hora, ne pokloniše se, : i s tim, kad bi zora, k kralju vratiše se. On tomu čude se, pomuča nikoko, : a paka sarde se, ja pritit žestoko. : Govoreći tako: da će svih zgubiti : ki ne htiše, kako on reče, učiniti. I priča vapiti: "Poznati ćeš ča sam - : toj će harlo biti - Karmele i Libam, : Cedar, pridavši k vam Damask s Cilici(j)om, : i svu riku Jordari sa svom Galilejom. Jošće s Samari(j)om jerosolimski stan : i s Etiopi(j)om dobro će biti znan. : Ča more doma i van oblast i jakost ma, : i koli sam silan s mojom daržavom ja." Zatim nimalo sta, priseže pristol'jem : ko se sve zlatom sja ter dragim kamen'jem : i svakim zlamen'jem kraljevske razblude, : da to s ispunjen'jem skoro, skoro bude. O koliko blude ki kažu došasna, : brez razbora sude kakono iza sna; : človik bo to ne zna ako ne očituje : njemu ki svaka zna i svud gospoduje. Kralj tako jiduje - sunce svitla lica, : na zapad minuje, za more skri nica; : noć jure podtica da narod, živine, : človik, zvir i ptica, pustiv teg, počine. Sam ov do istine, pripun rogobore, : ležeć na perine, usnuti ne more. : Ojme, moj nebore! Gospodstvo ča t' prudi? : Ne bdi sad nitkore; tebe misal trudi. Kakono kad bludi sobom simo-tamo, : bisan pas meu ljudi, pojti ne umi kamo, : ner se varti samo ter ujisti preži, : onamo, ovamo, ciri se i reži. Tako t' ov, ki leži, misleći, sasvima : ništare ne teži, a pokoja nima; : glavom svuda kima i sobom privraća, : posažmi očima, da san se odvraća. Jere se navraća pečal ka ga karti, : ter skupost pribaća sve hteći odarti: : sve joj daj požarti ča želi od svita, : li neće do smarti nigdare bit sita. Još iz dna izvita ne biše sva zora, : ni rosa sa cvita opala, da gora : biljaše jur zgora visoko varhami, : a struja od mora mišaše iskrami. Jure noć s tminami doli pošla biše, : da još dan s zrakami uzišal ne biše, : kada se skupiše vićnici u komori, : jer jih kralj zoviše, kim tako govori: "U svem mo(j)em dvori sluge najverniji, : i va svakom zbori u svem razumniji, : i meni miliji! Znajte da misal ma : vele me grize i ji dokla ne vidim ja da svaka mista, ka na svit gospoduju, : podložna budu i da svi mene uščtuju. : Zato odlučuju sa svimi imit rat : ki se ne obituju poda mnom da će stat. A parvo ću obujat daržave od onih : ki se ne htiše dat kakono ja hotih, : nere rugo i smih u takovoj stvari : činiše od mojih oni poklisari." Slišavši to stari vitezi uistinu, : kako kim se mari vuhlit gospodinu, : svaki svu kapinu sa glave snimiše : ter pad na kolinu, dvorno zahvališe: "Hvala tebi", riše, "kraljeva svitlosti, : da smo od najviše pri tebi milosti : a tvojoj jakosti jur se pristoji svom : prez svake pakosti obladati zemljom. Jer ki toko sobom grad more tvard biti, : ki ti s tvojom vojskom nećeš razoriti? : Tko li će se mniti silan zadovolje, : ki će s tobom smiti arvat se na polje? Sada tvoje volje stvoriti odluku, : kako ti znaš bolje, u tvoju je ruku; : drago će bit puku, vesel će bit rusag, : kad tebe uzvuku na svega svita sag. Zatim će te tvoj trag vazda blagoslovit. : da rodivši se nag, tobom oblada svit. : A glas će tvoj živit, svuda slavan hode, : dokol budu svitit zvizde, teći vode. Tom hvalom uzhode, kralj veće uzbuja, : kako kad se svode vali gdi (j)e struja. : Ter hlepeć na tuja lovišća vrić mriže, : kako ljuta guja gori glavu dviže. "Ki sto(j)ite niže, moga slugu verna", : sad reče, "najbarže zovite Oloferna!" : Kad dojde: "Biserna kruna mi s'", reče, "bil, : strila zlatoperna, kud si godi hodil. Hrabro si se nosil u sve boje tvoje, : tiral si, jal, ubil protivnike moje. : A sada ovo je stvar ku ti ja velim: : skup ljudi, tokoje sve ča je tribi njim. Obrativ putem tim, ka zapadu poji, : grade ter župe prim i čin da su moji. : Da me se svak boji, svaki da me čtuje, : kako se dostoji, gdi godi me čuje." On o tom duguje po kraljevskoj župi, : hoteć da vojskuje, junake sakupi. : Kad zbroji zastupi, piših jih biše tad, : s kimi se uputi, sto dvadeset hil'jad. Mladi bihu, prez brad, jakosti najbolje, : arvati svaki grad pripravni dovolje, : ali se na polje biti, protežući : lukove bivolje, mačima sikući. Još kino sidući na konjih vojuju, : dvanadest tisući biše jih po broju; : ustežući voju, jedino jižjahu, : prip(r)avni ka boju; konji jim aržahu. Bistro se metahu, igraje nogami, : nozdarvi harkahu, mašući glavami. : A oni strilami bihu opasani : ter britci sabljami po sviti pisani. Gredihu šarani, kako premaliti : široke taržani gdi su svaki cviti. : Na glavi priviti plavi tere beli : i perja naditi stojahu faćeli. Šćitke obeseli, kopja uzvartahu; : svi bihu veseli, talambas tučahu; : niki privartahu garlom začinjući, : niki popi(j)ahu kundir naginjući. Prid njimi jizdući vojvode s tumbatom, : na njih se obzirući uzmitahu batom. : Oružjem ter zlatom svaki se svitljaše, : pera jim za vratom vitar zavi(j)aše. Prid svakim jahaše oprovda u krunicu, : pod krunom imaše na uho barnjicu; : zlat šćit i sulicu njegovu noseći, : na njoj korugvicu, bedeva vodeći. Tako ti hodeći varvljahu šerezi, : okolo jizdeći asirski hercezi, : bani tere knezi visoka plemena, : sluge ter vitezi počtena imena. Svega naparćena tuj kola škripahu, : tuj noseć brimena kamil'je stupahu. : Tuj voli kasahu, tuj bravi potiču, : pastiri zvizdahu za njimi i viču. Ni šibi, ni biču ne daju pokoja, : goneći optiču, biše t' jim do znoja; : mnoga bo ozoja ondi bihu tada, : kim ne biše broja, kola tere stada. Za svom vojskom zada grediše Oloferne, : ki svimi oblada s junake nesmerne. : Svi sluge preverne okol njega bihu, : luk, strile operne u ruci jimihu. A druzi gredi(h)u mašući praćami, : kamen'je berihu u krilo rukami; : druzi šćipačami bihu se zavargli, : a druzi sabljami ke bihu potargli. Suknje bihu svargli, župe pripasali; : rukavce uzvargli, bičve podpasali; : barže t' bi ticali skačući dubravom, : ner kad bi bigali jelini prid lavom. Njih ti z bedar stranom kolesa šćićahu, : ka grede ravninom konji potezahu; : sprid i zad jahahu vitezi železni, : kopja jim se sjahu i meči bodežni. Jaki da utežni pod njimi pastusi, : pojt u boj užežni veće ner u gusi. : Uza nje konjusi sve piši potiču, : ter od cvitja busi za klobuk zatiču. Nici prid potiču, a nici skut prime : uz konj se pomiču, daržeć se za strime. : A tuj ti meu svime, po sridi okola, : ki biše nad svime, sijaše na kola, Ka zgora i zdola sva bihu gvozdena, : a s varha do pola po gvozdu zlaćena. : Kon njega usajena horugva ćuhtaše : bila ter čerljena, zdaleč se vijaše. A on ti si(j)aše oholo, visoko, : a sam pogledaše po vojsku široko; : karvavo mu oko, čarljen biše obraz, : brada jur nikoko prosida, debel haz. Poćaše se i u mraz, toko biše pritil, : vas obal kako praz ki još ni strižen bil. : A biše se povil svionim skenderom : i gojtane pustil, kićene biserom. Šapka staše s perom na glavi, doli pak : na bedrih sa srebrom sablja tere bičak. : Gledaše ti ga svak; lipo ga odivaše : dolama, ke utak zlatom prosivaše. Oko njega staše dvakrat treti vezir, : meu njimi subaše, na svakomu pancir. : Stahu kakono mir ki šćiti kastila, : da u nj ne skoči zvir, ni protivna sila. Toj kolo pritila živina vuciše, : uz ku druga čila naizmin grediše. : Taj ti črida biše od jakih bivoli, : vranih konji liše ter čarljenih voli. Zaduka za koli gredihu farizi, : a na njih do toli pokrovci grimizi. : Uzde zlati frizi, zlaćena žvaoca, : pisana po brizi zlatom sedaoca. Od zlata staoca sa strimi zlaćeni, : od hitra tkaoca popruzi šareni. : A konji mašćeni po rep i po grivi, : samo tud čarljeni, inuda svi sivi. Ne bihu predljivi, da bistra pogleda, : ne bihu sklitivi, da glumna ujeda. : Motahu t' (se) vreda skakćući nogami, : plešući poreda, zavarg se glavami. Plaho ti bedrami pojdihu svartaje, : razmašuć parsami, stegna podžimaje. : Svim se pojimaje, rekal bi lećahu, : tla ne doticaje, tako se dvizahu. A na njih si(j)ahu lovci ter ptičari, : na ruci jim stahu sokoli mitari. : Harti ter ogari za njimi tičući, : kakono vahtari laptahu sačući. Prid kolom bi(j)ući bubnjahu nakari, : trumbite trubljući svirahu pifari. : A niki u citari zvoneći pojaše, : kralji ter cesari hrabrost počitaše. Tuj se razligaše sve polje z gorami, : rekal bi se oraše nebo sa zvizdami. : S tacimi bukami levite dojdoše, : kadno miri sami hjerički padoše. Tacih uzpregnuše kon Sinajske gore, : kojino pojdoše Boga čut govore. : Kad nitkor ne more prez straha čekati, : grom s trubljom sa gore kad priča praskati. Da tko spovidati sva more čudesa? : Od konjske bahati zemlja se potresa. : Ništar ne pores(t)a, ni trava ni žito, : kuda vojska plesa, po sve ono lito. Tad lačan korito prasac ostavljaše, : zvire strahlivito bigat ne umi(j)aše. : Na zemlji padaše ptica sa visine, : kad zavapi(j)aše vojska iz dubine. Od praha magline dvizahu se gori, : kakono oblačine kad marče po gori. : Seli tere dvori, poljem kada gode, : u dne al u zori, paljihu se hode. Nestaniše t' vode gdino postojahu, : zato vred na brode prid se popeljahu. : A kad se brojahu, sklopiv moste nike, : deset dan zbrojahu brodeć se prik rike. Tej sile tolike puni bihu luzi, : kakono njive ke pokriliše pruzi. : Kad egipski muži s kraljem ki biše kriv, : ostaše u tuzi, osmi bič oćutiv. Tko je toliko smiv ki bi jih dočekal? : Al nadaleč vidiv da se ne bi pripal? : Mnju, ti bi uzdarhtal despot, car i sultan, : tere bi pleća dal, meč ne podarvši van. Nit bi se oziral bižeći noć i dan. [[Kategorija:Judita]] 419 1024 2006-06-28T17:02:43Z Harač 11 {{Navigacija1|Judita|Libro parvo|Libro treto}} == Libro drugo == S tom vojsko(m) prejako(m) Oloferne greduć, : Asiri(j)om jur svom prošal biše hituć. : I sve svaršiti vruć, da mu ne bude ukor, : ča veli kralj moguć Nabukodonosor. Nigdir nimav opor, dojde na livi kraj : Cilici(j)e, do gor angiskih, ter ondaj : obhode kako zmaj, popali posade : i sva mista onaj zauja i grade. Da jer se ne dade poglavit grad Melot, : odarvat se nade, zaskoči mu oplot; : tudje u jedan bot vaze ga, potuče : svih u njem, kako skot, a njega rastuče. Ča zasta, razvuče i pošadši varsi, : poplini i svuče ki bihu u Tarsi. : Još da se ne omarsi, kon zemlje Celine : potar pak i smarsi ismaelske sine. Prik Eufrata mine, vodeć Asiri(j)u, : posede konfine, Mesopotami(j)u. : Kastile, parčiju vaze, polja, gore : i ki su u Siri(j)u grade ter njih hore, Ke zahitit more, od Mambre potoka : dokla plače more sa strane istoka. : Pak počan od boka Cilici(j)e, dokom : Jafeta široka mejaš takneš nogom. Madi(j)ane sobom povede zarobiv, : njih blago s živinom prez izma porubiv, : A svih onih pobiv ki s meči i z bati : jaše mu stat protiv, ne hteć se pridati. Damasku prid vrati prišad, malo potarp, : poče žita žgati ka jur prošahu sarp. : Začarni kako čarp polje, kad požar sta, : ne bi utlin ni karp, da golo sve osta. Jer hip još ne posta, posiče i drivje, : ni loza ne osta, u zemlji ni žil'je. : Umri svako smin'je, svak sebi strah ima : videć da saspin'je nad glavom je svima. Kako kad tmastima kreljutmi oblak gust : prikriv nebo dima, miga, gromi u hust. : Mornar jidra popust, upi(j)e ter hiti : da k kraju svarnuv šust u porat uhiti. Težak darće liti, boji se, govori: : "Grad mi će pobiti vinograd i bori, : i žita ka gori jur podivaju klas. : Ojme, zgubih skori mu hranu, moj trud vas!" Tako t' ognjenu vlas Oloferna slišav, : trepi svak ter za glas pita(j)u sva kušav. : Posle poslaše, i stav oni tiho prida nj, : ništare ne postav, pridaše se poda nj. Jer bit ne moguć sa nj, pridat se voliše, : i spustivši se na nj, komu tako riše: : "Ne hti(j) od nas više, molimo, sila tva, : ner ka naša biše, tva da je zemlja sva. Bolje je da se da u službu svaki živ, : ner da svak biži t(j)a al umre duh pustiv. : Odvrati poni gnjiv, tebi će čast biti, : milost nam tuj stvoriv, kralj će t' zahvaliti. Jerbo će voliti mista da mu služe : puna po sve liti, ner pusta da tuže. : Dostojni su uze i smarti bud takoj, : kino se ogluše dat se sili jakoj. Da evo sve ovoj, ča je u našoj nadi, : u ruci je tvojoj, župe, sela, gradi, : polja ter livadi i stada živine: : budi ta sva sadi kraljeve svitline. Blago svake cine i sva obitil s njim, : i sve stvari ine, i mi sami zatim : služit ćemo sasvim kraljevu velikost, : listo nas ti sad prim u miru na milost." Bi miran i usilost ne da jim za sada, : ner da ne bude prost nitkore od tada : zakona ki kralj da. I kad godi čuje : ime kralja, tada poniknuv da čtuje. Oholosti luje vidi li ovoga, : ki se ne sviduje, mneć se vekši Boga? : Malo potomtoga umrit će, smardit pak, : ter ostaviv mnoga, s najmanjšim bit jednak. Koga sad trepi svak, nitkor ga hajat neć, : kad u grob nauznak prostre se jur ležeć. : I ki (j)e sad hoteć da vlada zemljom svom, : malo, malo posteć, pića će bit čarvom. Ki sada svakim zlom pritiska narod ov, : pritisnut će potom njega kamen zakrov. : To t' će biti njegov konac ki sad sto(j)i : ter mni da je takov da ga se i smart bo(j)i. Da ovi li koji daje se oholosti, : ka se ne pristo(j)i, još nima milosti. : Uze blaga dosti, u talik zauja, : ni još jim ne prosti, vojnikov priuja. Svak skuta poduja, čtujući človika, : tolik strah obuja mista svakolika. : Gospoda velika od gradov pram njemu : gredihu, razlika vesel'ja čine mu. Svitilnike žge mu, krune donošahu, : pojahu jošće mu ter tance vojahu. : Tuj ti mu zvonjahu gusle s leutaši, : dipli privartahu, s njimi nakaraši. Ni tim ne zaparši on tvardosti svoje, : mnozim grad potarši, posiče i hvoje : gdi bozi njih stoje. "Bog", reče, "ni nitkor : ner koga se boje, Nabukodonosor." Dili se od tih gor, sobalsku Siriju : projde shodeć niz gor i još Apami(j)u. : Mesopotami(j)u projde tokoj, ter tu : dopri Idumi(j)u gdino palme restu. Gabalsko jest u tu daržavu vladan'je, : grade pri(j)a sve tu i sve njih iman'je. : Tuj sidi, sabran'je sve vojske čineći, : i tuj u to stan'je trideset dan steći. Dokla dohodeći svi se dosabraše, : misec jur sviteći drugoč se kazaše. : Tankorog hojaše, kakovno biše bil, : kada tuj pristaše parva čela svih sil. Ne bi tko bi se ril; ki su to slišali, : strah jih je svih ubil, svi su se pripali. : Jesu se bojali Židove da i njim : rasap ter pečali ne budu kako inim, Da grad Jerosolim, Oloferne došad, : nastupom oholim ne stare. Zato tad : slaše ljudi ki šad Samari(j)om uzgor : der gdi je Hjerik grad, sedoše na varh gor. Još da niki opor bude, opletoše : sela tere njih dvor, i koko mogoše, : u gradu snesoše žita za potribu : u toj vrime loše čekaje pogibu. Upisavši knjigu pop veli Eliakim, : jer imiše brigu, posla tad k onim svim, : ki su u Dotaim i kon Esdroloma, : i nakon njih inim: da ne side doma, Ner da bljudu droma i klance zaskoče, : i gdi je proloma, da zavale ploče. : Jeda s' ne proskoče protivnici naprid : hteći da rastoče jerosolimski zid. Ne bi t' j(i)h strah ni stid, sve toj učiniše, : ča jim pop svet i sid pišući veliše. : U gradu vapiše s moljen'jem prihilim : ter se poniziše svi postom nejilim. Popove još zatim pleća sva odiše : vrićišćem tim ostrim ter suze roniše. : Ditčicu prostriše prama templu božjem, : a oltar pokriše zgora cilici(j)em. Tad svi jednim vapjem moljahu govore; : "Bože, koga u svem kripost svaka more, : pozri nas odzgore i glase naše čuj, : ter, ki nas sad more, strahov nas obaruj. Ti ne daj da ovuj pogibil prime puk, : puk ovi tvoj, kojuj dat misli ljuti vuk. : Jakost od tvojih ruk oblomi ovoga : oružje, strile, luk, ki ne čtuje Boga. A ne daj da tvoga grada stan primisti, : i templa ovoga oltar onečisti! : Svagdan se na nj misti za slavu tvoju tov : žartja, kono čisti grišnike od grihov. Vidiš li kako ov po svitu tekući, : lovi karvavi lov, derući, koljući : i grade orući? Ti Jerosolime : ubran čuvajući, da ju ne obime, Ni mista nje prime, ni blaga njeje, ko : ne dvi, ni tri zime kupismo, da lit sto : i još desetkrat to, od ko ti tuj stavi : puk ovi, ni tad go kad Egipt ostavi. Ne daj da se izbavi milih sinak mati, : ter se ne zadavi, ne moguć gledati : gdino ih vezati svih budu žestoko, : i bi(j)uć peljati u robstvo daleko. Nemilostiv toko on jest da grad vazam, : svih ključi nizoko, ne prašća ni ženam : da svakim vašćinam za rugo prida jih, : gdino gleda sajam, gdi vide muži njih. Ti stegni moć ovih ki svojom žestinom : nadhode lavov svih sve sile jačinom. : Ako im ti tvojom vlastju neć zabranit, : tko je ta ki sobom more se obranit? Ti nas poni shranit dostojaj se, Bože, : njih tuj ne ustanit. Kripost tva sve može. : Tebi se podlože molimo u suzah, : ne daj da nas slože u tolicih tugah. Od meči, od uzah, kad si godi hotil, : i od jacih rukah ti nas si slobodil. : Ti nas jesi vodil prik mora po prahu, : onih si potopil kino nas tirahu. Po tvom jošće strahu, kako obita sam, : kino ovde stahu, ustupiše se nam. : Pogledaj poni k nam, Gospodine, sada, : milost tvu pošlji nam, kakono i tada. Ufan'je i nada naša sam jesi ti, : ti ne daj da vlada nami ki s tobom ni. : Grišni smo, Bože, mi, da milost tva gdi (j)e? : Puk tvoj ni p'je, ni ji. Pomiluj, upi(j)e. Pomiluj, tebi je dostojno stvoriti : milost onim ki (j)e budu ti prositi. : Mi ćemo t' služiti i dušom i udi, : zakon obslužiti, pomoć naša budi." Tako t' ovi ljudi vikahu plačući, : u takovom trudi li Boga zovući. : Eliakim tišući njih, reče: "Dim vam ja : da Bog, vas slišuć, i imit će smiljen'ja. Poste ter moljen'ja listo ne pustite, : dilo ponižen'ja svagdan prikažite. : Nu se spomenite od Mojsesa, vam dim, : tere dobro vi(j)te koga dobi i čim. Pride u Rafadim Amalek kralj, hotuć : da z božjim pukom svim boj bije, uzdajuć : da je vele moguć oružjem i mnoštvom : ter da će svih potuć došad na mistu tom. Ne mečem ni šćitom Mojses dobi njega, : da molitve hitom, i pobi ga svega. : Tako će i sega zločinca pobiti : Bog vaš, ako njega budete moliti." Pričaše postiti, te riči slišeći, : i žartja činiti, udilje moleći. : Vrićišća noseći, po glavi luženi, : da budu proseći Bogom pohojeni. Kada ču ognjeni Oloferne taj glas, : da su zasedeni puti od gorskih staz, : i da židovska vlas prip(r)avno čeka boj, : čudi se i starši vas i gnjivan bi zatoj. I sazvav u dvor svoj amonske vojvode: : "Tko su", reče, "ovoj ki po varsih hode : bljudući prohode? Ki gradi? Ka hitrost? : Mnogi li se plode, mnoga li njih jakost? Da im(i)ju sminost stati protiv naju? : Ali našu hrabrost ni sile ne znaju? : Sami nas ne haju, toliko su smini, : ter nas ne sritaju s častju kako ini." To rekši, zapini usta, zube sharsti, : a njim ti namini zala svake varsti. : Splete parste s parsti, a glavom pokima : i od toke garsti zavrati očima. Svaki jih strah ima gledat ga u lica, : gdi marmnje meu njima, ter obrazom nica : stahu, kako ditca kad skulan di: "Quitto!" : Ter pojamši biča zakrikne sardito. Parva stanovito glava od Amoniti, : Akior, uhilito poča govoriti: : "Hti(j) se dostojiti slišat, gospodine, : jer ću ti praviti od togaj istine. Ni bo tribi hine da k tebi donesu, : ni stvari ke ine, nego keno jesu. : Puka strane te su, ki s zemlje kaldejske : k zemljam pride ke su mesopotamejske. Jer slave nebeske Boga sebi obraše, : ostaviv boge ke otci njih čtovaše. : U Karah počaše tada pribivati, : jednoga kad jaše Boga virovati. I pokol stiskati glad mnogi ja vas svit, : taj puk pojde stati, dvigši se, u Egipt. : Gdi sta četarsta lit i bi toko množan, : da nitkore sbro(j)it njega ne bi možan. Egipski premožan kralj nima jur mira, : da taj puk pobožan toko se razšira. : Ter ga tako stira rabotom parteći, : da on jur ponira od truda hodeći. Zato se moleći vapiti k Bogu ja, : Bog njega mileći, Egiptu rane da. : Kada, da idu tja, Egipt jim dopusti, : tad saržba Božja sta, nevolja popusti. Da jer se uzgrusti kralju od Egipta, : na njih ti pripusti, li da jih pohita, : pohitav uplita, koko bude moći, : trudom brez izvita, u dne ter u noći. Tad Bog svoje moći skazav, ki bižahu, : posla jim pomoći, jere se bojahu. : Nakraj mora stahu, more se rastupi, : puk po suhu prahu naprida postupi. Za njimi pristupi kralj svimi silami, : more ga obstupi i pokri vodami. : Zamisi s kolami ljudi, konje, meče, : kopja s korugvami, nitkor ne uteče. A kad puk proteče kroz Čarljeno more, : k pustinjam priteče od Sinajske gore: : voda ku ne more od gorčine piti, : slatka bi i more svak je se napiti. Četardeset liti s nebes jim dažji man, : kruh, kim se nasiti, beruć ga svaki dan. : Na koju godi stran sobom obratiše, : sela, grade i stan prez boja dobiše. Jere se arviše za nje vazdi Bog njih, : nigdar ne izgubiše, ner kad grih sape jih. : Kad bo bogov tujih pri(j)aše ostaviv : Boga svoga, Bog svih podloži pod svoj gnjiv. Niki mart, niki živ u hlapstvo idiše, : niki sve izgubiv plačan ostaniše. : Opet jih varniše Bog u parvo stan'je, : kada jih vidiše čineći kajan'je. Po njega smiljen'je kralju Kanane(j)u : daše rasčinjen'je i još Jebuse(j)u, : i s njim Fereze(j)u, i Eteju toje, : Eve(j)u i Amore(j)u kraljem još tokoje. Sva mista njih koje godir gdi imihu : učinivši svoje, u miru živihu. : Dobrosrićni bihu vazda der do vika, : dokol ne padihu u prezpravdja nika. Ni jošće velika svitlost, obhode svit : vrimena selika, svaršila vele lit, : da je zaveden bit puk ovi i živil : u strane tujih mist, jer biše sagrišil. Pak se je obratil k Bogu svom, i Bog njih : jest jih oslobodil od uze protivnih. : I u mistih ovih, povarnuv se, leže, : ter u rukah svojih Jerosolim darže. Sada, ki teg teže, mili gospodine, : jeda j(i)h grih steže, izuvij istine. : Jer ako krivine ke jesu dilja kih : Bog se ne pomene da jur pomože njih, Pojdimo najti jih, komu su zgrišili, : Bog će pridati jih tudje tvojoj sili. : Ako l' prevridili nisu svomu Bogu, : moć sa hitri dili njih ti ne premogu." Tako po razlogu besidi Akior, : da razlog pod nogu postavi nerazbor. : Jer vidit bi ukor ovo vezirom svim, : čude se da opor može tko biti njim. I razsarjeni tim jaše mislit on čas, : da ga obvargu zlim, da ga zgube danas. : "Tko je", riše, "ov pas ki vo mni da neće : puk oni, zgledav nas, obratiti pleće? I na gori steće da će osiditi, : da će ne bižeće protivit nam smiti? : Ki ni piš hoditi, ni na konju sidit, : ni se zna šćititi, ni meč u boj nosit. Pojmo jih zatirit ali jih poklati, : ako se budu rit. Tada će poznati : ča se je rugati, hinbeni Akior, : kad i njim metati budemo s ovih gor. I vas ž(i)dovski dvor vidit će da je bog : Nabukodonosor, ki (j)e toliko mog, : a ne Gog ni Magog." Tako se sarjahu, : tako žegući rog na njega marmnjahu. Piše ti na prahu i po salbun si(j)e, : ki se oholu bahu svit dat usiluje. : Jer on ne slišuje nauk od istine, : ki se uzvišuje u slavi tašćine, Pravdu pogarjuje, ljubi vuhavšćine. [[Kategorija:Judita]] 420 1025 2006-06-28T17:03:29Z Harač 11 {{Navigacija1|Judita|Libro drugo|Libro četvarto}} == Libro treto == Da vazda pravednih Bog jest obaroval, : i još po smarti njih vičnji njim život dal, : tako ti ni pušćal Akior da zgine, : u nevoljah upal zacića istine. Veziri toj čine, Oloferna gnjivu : pridaše vrućine, kako konju živu : kad teče po njivu, kad mu dadu ostrog, : popostrese grivu tere poljuti nog. Priskoči plot i stog i potok prikine, : koliko je uzmog, teče, vrata rine. : Tako sobom hizne ovoga gardoba, : kad ju pouzdvigne vezirska hudoba. Poni u toj doba Oloferne sardit, : jer vlada njim zloba, tako ja govorit: : "Ki si prorok da rit umiš, Akiore, : da narod taj odrit nam se sada more? Uzdaje se u gore al u bogu nikom : da njima pomore? Hiniš nami u tom. : A sad da ti sobom iskusiš, jer nitkor : zvat se more bogom, ner Nadukdonosor. Kada mi vas njih zbor obratimo pod mač, : zadit će naš kosor i tebe u rubo tač. : Ča blidiš, ali plač ča t' lica zaliva, : ako tvoja pritač znaš da ni laživa? Živit ćeš gdi živa ostane njih dobar: : gdi li ona saspiva, saspit ćeš i ti zgar. : A da t' bude ta stvar, vedte ga da side : u taj grad pod ki bar ma hoću da ide. U ki kad unide tere zaskoči rov, : činte da ne izide nitkore živ, ni ov." : Grad biše ovi nov, na gori si(j)aše, : oko njega obrov, Betuli(j)a se zvaše. Grad taj uzdaržaše narod Simeona, : i njemu služaše polja strana ona. : Tamo moć siona pogna Akiorom, : da smarti zakona tarpi s gradskim zborom. Dojdoše pod varho(m) i tuj ga vezaše : nazad ruku s rukom k stablu ko tuj staše. : Jere im ne daše pojti priko meje, : ki s gore metaše iz praće kamen'je. Oni ga ondeje vezana pustiše, : ovi zgor tudeje sašad, odrišiše : i k gradu odniše. Pitaše grajani, : Zač mu učiniše toj Asiri(j)ani? Od Betul(i)jani dva poglaviti(j)a : bihu tada zvani Karme ter Ozi(j)a. : Prid njimi izvi(j)a sve ča mu se steče, : Akior, da pri(j)a proplaka, pak reče: "Ovo se zareče Oloferne sardit, : da će sva na meče mesa vaša razdit. : I mene s vami ubit, na to me je zagnal. : Bog daj da bi ta prit njemu na glavu pal. Toj se je prisegal stvoriti vam sa mnom, : jerbo sam ja rekal: Bog vlada zemljorn tom, : i Bog vaš sam sobom da ima moć i vlas, : u vrimenu ovom obarovati vas." Kad sliša puk taj glas, Bogu se pokloni, : smakši beritu s vlas i suzami roni. : Moleći da ukloni njih od pogibili, : kom karvavec oni mnozih jur uhili. "Ti se", riše, "smili, o Bože gospodstva, : pozriv naši dili ki su humiljenstva. : I onih oholstva, ki prite, pogledaj. : Rasap ter ubojstva odvrati i ne daj. Ukaži da si haj ufajućih u te, : ukaži da s' nehaj ufajućih u se. : Smiri, molimo, nje ki se uznašaju : silom svojom, a tve jakosti ne znaju. Čuvaj, brani naju, jerebo si ti sam, : ki s' u gornjem raju slava ter dika nam." : To rekši i suzam ustaviv izvora, : pričaše obistram tišit Akiora Govore: "On zgora ki gleda, stvoritelj : od svakoga stvora bit će t' obaritelj : i svih nas spasitelj tako da još onih : hoće bit raspitelj ki hlepe razsut svih. I kada nas od njih Gospodin slobodi, : dozov k tebi tvo(j)ih, ter stoj s nami ovdi. : Toj ti budi godi, da ki (j)e s nami Bog, : i tebe pohodi, jer znaš da je svemog." Tuj Akior nebog zlovoljan stojaše, : kakono niz oblog u zemlju gledaše. : Ter riči slišaše, jur tvarje daržeće : da u kom ufaše, ostavit ga neće. Jur sunce ničeće, nagnul biše kola : svitli obraz hteće zamaknuti dola. : Istočnoga okola jur šćićaše stranu : noć, dvižuć odzdola čarnokosu glavu. Kadano poznanu Akiora cilost : na svom zazva stanu Ozi(j)eva milost, : jer znaše da blagost velika jest tomu, : s ljubavju prijat gost u koga je domu. Sazva još k ovomu i pope za bratstvo, : da žežinu svomu pokripe mlohavstvo. : Večeru i jistvo obilo napravi : za stolom toj ljudstvo više sebe stavi. Ništar ne ostavi ča se čtu pristoja, : da veće ljubavi skazati nastoja. : Toj i ovoj poja, ne sebi hoteći, : jer se ne dostoja, da druzih nudeći. Svi Boga hvaleći, Akiora nukaje, : Akiora tišeći, Akiora gledaje. : Li njega svidaje da se ne zlovolji : u Bogu uzdaje, Bogu da se moli. Sedeći za stoli, oni se čtovahu, : obhode okoli sluge jim landahu. : A druzi služahu vino iz bokare, : čarljeno livahu u zlate pehare. Ča peku, ča vare, druzi ti nošahu : na čiste lopare: jedno donošahu, : drugo odnošahu, svartaje nogami, : dvorno pristupahu, segaje rukami. Visoko s svićami stahu kandaliri, : mnogimi zrakami odsivahu miri. : Ne biše tko sviri, ni z bukom govori, : ni smi(j)eć se ciri, ni šale ki tvori. Svaki tiho z(b)ori: ča oni pomina, : ča ov odgovori, ča li sam namina. : Ona smart(n)a tmina, ku na vratoh vide, : od karvi, od plina, da k njim ne unide. Toj ovoj obide razlika besida, : li na tom izide da grada i zida. : Ako Bog ne svida, na branicih vahtar : zaman bdi i sida, a na vratih vratar. Zatoj imiše mar, ustav se na nogu, : da skupe puka bar u svu sinagogu. : Ter se mole Bogu. Moliše ga svu noć, : u potribu mnogu da jim pošlje pomoć. Jer je zdravje i moć i utočišće njih, : upalih u nemoć dilj straha p(r)otivnih. : Od postilj istočnih dviže glavu Titan, : osini tmin noćnih da zarene hitan. Jur svital biše dan i vidiše sa gor, : kimno tuj biše stan, vojske greduć uzgor. : Kako prisičen bor na zemlju padoše, : na golu glavu zgor pepeo vargoše. Moleći rekoše: "Bože, pomiluj nas, : jer evo dojdoše poterti nas danas. : Kako ti viš i znaš, skaži tvoje čudje, : da puka tvoga vlas ne pogine tudje." Vazeše orudje i stine u skuti. : Stupiše osudje gdi su tisknji puti, : gdi su klanci kruti meu klesurami, : da, stavši na ljuti, meću se praćami. A vojske stranami varvljahu ka gradu, : blizu pod stinami okolom da padu. : Potok niz livadu marmnjući teciše, : pod borjem u hladu, bistar i čist biše. Grana ga grediše vojena po brigu, : ter vode nesiše tad gradu po sridu. : Ovu da pristrigu, Oloferne reče, : tako da napridu ka gradu ne teče. Da još nedaleče od grada stojahu : poduboke bleče gdi vodu čripahu : grajani ter pjahu, skrovito pohvate, : jere se bojahu da jih ne uhvate. Uz toj se navrate Amon i Madi(j)an : šatoru prid vrate Olofernu izvan. : "Znaj", riše, "da on stan ne uzda u ljude, : da u tuj gorsku stran na koj stražu bljude. Da ti poni bude taj prez arvanje grad, : i grajan zloćude ne budu vridne sad, : stav stražu, kano pad kon zdenac, ne dade : vazimat vodu kad ki od njih napade. Tim ti se pridade vas puk on od volje, : ali se raspade od toke nevolje. : Od tada jih kolje žaja kad ti veli : odvratit u polje njih potok on veli." Slišav on ča želi, naredi vojvode : kim moćno zapeli da čuvaju vode. : I sunce odhode dvadesetkrat pride, : li oni obhode i na zdencih side. Od tada unide u gradu sušina, : z gusteran izide jure i vlažina. : Od nikih dubina još vode imaše : ka žmulom cidina mirom se diljaše. Ništar manje znaše svak da sva ne bi svim : žeju, ka jih žgaše, ugasila tad njim. : Stopit ust ne bi čim, prisihat ja jazik, : usne pucat, zatim bliditi vas človik. Skupiv se puk velik, muži, žene, ditca, : tko star, tko mladolik, k Oziji se stica. : Svaki smina lica (sminost nevolja dav) : njemu oporica i tuži, prida nj stav. "Bog", riše, "sud postav meu tobom i nami, : u kolik trud pridav varže nas u plami. : Ne hti(j) podvit rami da mirno govoriš : pri ner nas žajami nevoljno umoriš. Sad oto sam vidiš, veće ne moremo : ov grad u ki sidiš i ki u nj živemo. : Sami sebe ćemo dat Asiri(j)anom : pri nere budemo martvi sa svim stanom. Evo smo pod članom jur toga vrimena, : da želimo slanom polahčat brimena. : Plače brižna žena i jure rada je, : da je povedena z ditcom mruć od žaje. I svim nam laglja je od meča smart vidit, : ner se mučit zjaje, a nimat ča popit. : Tad i uzu tarpit vele manji jest trud, : a Boga u svem hvalit i pravde njegov sud. I ti poni odsud dati grad i nas svih, : (pristani na taj blud) u ruke od sil tih. : Stavmo se u volju njih, ali će skratiti : nagla smart tug ovih, al uza smaliti." Toj rekši, cviliti u carkvu stojući : i parste lomiti jaše jadajući, : k Bogu vapijući: "Bože, sagrišismo, : na zlo pristajući, nepravdu činismo! Krivinu tvorismo i s otci našimi : zakon ne spunismo. Da ti, ki s' nad svimi, : milostiv ti primi na milost svih naju, : od ruk nas odnimi ki tebe ne znaju. Ki, priteć, ne daju da te čtuje tvoj stvor: : Bog je sam, pravljaju, Nabukodonosor. : Ne daj nas pod njih hor, jer će reć narod zal, : gdi (j)e njih nebotvor, ča jih ni pomogal?" U veliku pečal, s plačnima očima : Ozi(j)a ustarhal staše meu njima, : kako ki strašnima vitri zagonjen brod : meu vali mnogima vodi prik slanih vod. Svarta korablji hod ne kuda bi hotil, : da dajuć jidrom god kud jih je duh zavil. : Li još se je usilil kokogod se oprit, : dokla je tamun cil, ne hteć o skolj udrit. Simo-tamo pozrit ne staje jer vidi : da mu se je borit s vitrom, s morem, s diždi. : Garbin hlopom hlidi a zvižju konopi, : val rovući slidi, ter busa u popi. Sve nebo poklopi oblak s tmasta lica, : iz njega dižd kropi, mun'ja ga prosica. : Grom s triskom potica, strahotno tartnjući, : preda, pada nica mornar li jidrući. Tako t' se obzirući, Ozi(j)a predaše : pogibil vidući, da li još uzdaše. : Zato govoraše, roneći suzami, : tere jih toljaše simi besidami: "Ne sobom, da vami, bratjo, pečalan bih, : zato vazda s nami Bog hoće biti, rih. : I sada ja vas svih, ja životom mojim, : iskupil bih od tih nevolj i blagom svim. To bit ne more, vim. Da on ki stvori svit, : to vazda reći smim, pomoć nam more bit. : Zato nitkor zgubit ne hti(j) čeljad i stan, : i sam sebe ubit. Počkajmo još pet dan. Jeda s' odrene van Bog saržbu tu od nas : ter svoj podstavi dlan uzdaržeć ov puk vas. : Ako ne dojde spas ki mnju da će biti, : ča ste rekli danas, hoćemo stvoriti." Hotiše starpiti svit ovi Ozi(j)e : i jaše moliti da jim Bog barži(j)e : pomoć svu podi(j)e i milo pohaja, : da jih ne ubi(j)e nepri(j)atelj ni žaja. Tada se nahaja Judit u gradu tom, : kano svih nadhaja lipostju, dobrotom. : Ka živit životom odluči prečisto, : poče imit od kom udovičtva misto. Mnozi (j)u zaisto vlastele prosiše, : ona Bogu listo služiti želiše. : Skrovišće imiše gori pod slimena, : gdi Boga zoviše s rabom zatvorena. Hotin'ja putena usteza posteći, : strunami pletena vrićišća noseći. : Tege li težeći da ni telu pokoj, : almuštva čineći skupšćini uboškoj. Živine velik broj muž bo nje ostavi : i blago mnogo njoj kad se s njom rastavi. : Da ona ne stavi u tom sartce svoje, : ner ko ljube pravi, vikomnje kono je. Sva moć riči moje izreći ne umi t' : pobožje koko je, cić koga gardi svit. : Prem ako mladih lit biše i lipa stvora, : da od kriposti cvit - hći biše Merara, Ki zide od stara roda Simeona, : brata Isakara tere Zabulona. : Muža imi ona ki se zva Manases, : obslužeć zakona ki jim da Mojses. Ovogaj na poses, gdi se žetva tvori, : kad Sirij tere Pes najvećma uzgori, : moć toplin umori plamena vrućijih. : Martva ga zatvori grob njega starijih. Misec šesti lit trih jur biše nastupil, : da biše on živih priminuvši pustil, : kada Judit sih dil potribu videći, : ča je Ozi(j)a ril, kara uzročeći, Popom govoreći Kabru i Karmu dvim: : "Ku rič izusteći Ozi(j)a reče svim, : da grad da protivnim peti dan i petu noć, : ako nam protiv njim ne pošlje Bog pomoć? Tko ste, da ćete moć Božju iskusiti, : ter svim vekšu nemoć, vekši gnjiv naditi? : Jer se razsarditi hoće tom ričju Bog, : pri ner se smiliti, ni dati nam odlog. Vele dvigoste rog, roke take upram : k Bogu, ki je svemog, da milost svu da nam, : ter da tad pride sam pomoć puku semu, : kada je drago vam, ne kad je god njemu! Milostan je u svemu, prošćen'je prosimo : od togaj tere mu duše ponizimo. : S skrušen'jem molimo da po njega volju : lahkost oćutimo, odbivši nevolju. Da kako sad kolju oni nas ohol'jem, : tako padu u polju našim humiljen'jem. : Jer izneviren'jem ne ockvarnismo se. : Otac pr(i)stupljen'jem tuje boge prose, Koji grih podnose oni tad u to dob : tarpiše angose, glad, meče i porob. : Da nam je nepodob primat ner onoga, : Abram, Isak, Jakob koga čtova Boga. Utišen'je toga čekajmo tarpljivo, : zla će nas ovoga zbavit milostivo. : Tere će rugljivo zbiti pod moć nižu : svih, nepri(j)aznivo ki se na nas dvižu. A sad Božju hižu kino uzdaržite, : k kim duše pribižu da jih očistite. : Pristoji se, vite, popovstvu vašemu, : da sartca kripite vi puku našemu. Pomenak čine mu od naših starijih; : jer Bog u ničemu zato nevolji jih. : Da tim iskusi jih je li njih život prav : i je li vera u njih i s ufan'jem ljubav. Abram u trudih stav i u skarbost mnogu, : kripak bi kako lav u služen'je Bogu. : Pečali nalogu Isak, Jakob nosit : skazaše da mogu, a Bogu ne zgrišit. Mojses tokoj čini t', i svaki ushaja, : ki hti zlo pritarpit, da Bogu ugaja. : A puk, ki ne haja, ner Boga da skusi, : saržba ga pohaja i smart ga pokusi. Zato da ne strusi nami pomarmnjan'je, : činte, ner da skljusi nisko ponižan'je. : Govore: Karan'je Božje to jest manje, : ner naše zgrišan'je i naše poganje. Bog nas bi(j)e hlanje nere dosto(j)imo. : Sarčno na nas zvanje da ga se bo(j)imo, : da grih ostavimo, da bolji bivamo, : a ne da zgubimo ča na svit imamo." Pošadši k njoj tamo i Ozi(j)a sliša : tuj rič, ka ne samo da veće njim miša. : Ništar manje niša visoko hvalu nje, : ka ničće ne sgriša ča biše istine se. Zajedno s popi ste, riše: "Sve su prave, : Judita, riči te ke s' rekla sad. Zdrave : da budu daržave i mi, moli za nas: : svetošći tve slave znane su po svit vas." Ona reče: "Danas ča sam rekla godi, : kako zna svaki nas od Boga da shodi. : Tako po sej škodi hoćete vidit stvar, : ku misal ma svodi, da ni ner Božji dar. Sada imite var višnjega moliti : da ruku mu prostar, rači to stvoriti. : Ostavte hotiti znati misal moju, : na vratoh siditi hoćete noć ovu. A kada ja pojdu vanka s Abrom mojom, : dokla opet dojdu, svi vi z družbom svojom : molte svetom molbom za nas otca Boga : s umiljenom pojom i s skrušen'ja mnoga." "Poj i Bog zla toga po te oslobodi : jur puka ovoga!" Ozi(j)a tako di: : "Z bogom poj i hodi i kuda godir greš, : vazdi te pohodi, vazdi slavom ureš. I pri nere umreš, on čin da dila, ko : godir stvorit napreš, glas dvignut visoko : i prostart široko po svitu da bude znan." : Govoriv to toko, s popovi pojde van, Misleći duboko, ostaviv nju na stan. [[Kategorija:Judita]] 421 1026 2006-06-28T17:03:54Z Harač 11 {{Navigacija1|Judita|Libro treto|Libro peto}} == Libro četvarto == Oni odašadši, Judit u komori : svojoj tad pošadši, dviže ruke gori. : Ter tako govori lugom potrusivši : svu glavu odzgori, kip vrićom odivši: "Bože, ki stvorivši svaka, obladaš svim, : i sve naredivši, zakon si dal tvojim. : Dal si otcem mo(j)im meč kim odvratiše : rugo i silu onim ki silu činiše. Ki ovašćiniše sestru njih, u zlo ih : tišće, i vidiše žen i hćeri svojih : od sebe razsto(j)ih, blago razdiljeno : u ruke slug tvo(j)ih, tobom dopušćeno. Tebe humiljeno, Gospodine, molju, : pogledaj smiljeno na našu nevolju. : Odpusti zlu volju i rabi Juditi : pomozi, ka volju tvu želim spuniti. Rači se smiliti, milostiv bo jesi, : sve mož učiniti, zla od nas odnesi. : Desnom tvojom stresi asirske sile sad, : u zgibil zanesi, kako egipske tad Tirahu puk tvoj kad s oružjem tekući : i svaki, karvi rad, naglo napirući. : Ter se uzdajući u kola, u konje, : u silu, li mnjući, tudje potarti nje. Da sa strane gornje pozrivši tva milost, : u prezdan'je donje pade njih oholost. : Pomanjka jim jakost, nitkor se ne varnu, : ne osta jih ni kost, svih voda pogarnu. Tako da posarnu ovi, moj Bože, čin : ki misle da zgarnu sada nas s ovih stin. : Ti jur njimi privin, kolik je, da znaju, : u njih uzdan'ju hin ki u se uzdaju. Ki se uznišaju kopji ter strilami, : šćiti kih višaju o vratu prik rami. : I britci sabljami i konji barzimi, : mnogimi silami i ljudmi hrabrimi. Ne znajuć nad svimi da si Gospodin ti, : da s' pomoć pravimi, ne tome ki prav ni. : Poni ki vo svih ji, nigdare karvi sit, : ti silu njega hti(j) silom tvojom slomit. Ki tempal razorit jest se zahvalio. : Sveta tva ockvarnit ka s' ti posvetio. : Krov ki (j)e sad cio, stukši ga razvrići, : mečem svo(j)ih sio oltar tvoj prisići. Ti učin odsići njegove gardosti : mečem kim posići priti tve svetosti. : Pridaj mu sliposti, neka ga zadi(j)u : mrižom me liposti i zamkom oči(j)u. Kad s njima uzbesi(j)u, da riči jazika : moga se zabi(j)u u sartce človika. : I ljubav velika smami ga tudi(j)e, : tako da dovika ne znat bude gdi (j)e. Čini u mni smin'je, sartce da su tvardi : i stanoviti(j)e da njega pogardi. : A da ga rastvardi skoro desna ovaj : i sasvim ogardi, kripost joj ti podaj. Takova stvar i taj po tebi stvorena : biti će po vas kraj slava tvoga imena. : Ako jedna žena ubi(j)e muža, kim : sad je pristrašena zemlja s narodom svim. Ni jakost tvoja, vim, u mnoštvo nikih ljud', : ni oružja ni s tim u barzih konji trud. : Da u volje tvoje sud, kim si vazda nižil : svaku oholu ćud, humiljenu višil. Vazda s' milostiv bil i tisih molitav : vazda si uslišil. Ti sada uslišav : rabu tvoju, postav rič u ustih mojih, : u sartcu razum prav, moć u rukah ovih. Hiža svetinj tvo(j)ih vavik sveta da je : i u narodih svih da te svak poznaje. : Svak te spovidaje, reče: "Ovo je Bog : koga vlast svuda je i ki (j)e sam svemog." Takoj se ona pomog svetimi molbami, : prostrav kolina nog, dviže gori rami. : I sašad skalami, Abru svoju dozva : ka, jer pod svitami spaše, jedva se ozva. Ona ju ne psova da reče: "Opravi se : i pojti van krova sa mnom sad spravi se." : Toj rekši, izvi se iz vriće i vodom : po puti umi se i namaza vonjom. Splete glavu kosom, vitice postavi, : kontuš s urehom svom vazam na se stavi. : S ošvom ruke spravi, uši s ušerezmi, : na nogah napravi čizmice s podvezmi. S urehami tezmi, ča mi (j)e viditi, : dostojna bi s knezmi na sagu siditi. : I jošće hoditi na pir s kraljicami : i čtovana biti meu banicami. Zlatimi žicami sjahu se poplitci, : a trepetljicami zvonjahu uvitci. : Stahu zlati cvitci po svioni sviti, : razlici, ne ritci po skutih pirliti. Svitlo čarljeniti ja rubin na parstih, : cafir se modriti, bilit na rukavih : biser i na bustih, i sve od zlatih plas : sjati se na bedrih prehitro kovan pas. Velik urehe glas da liposti veći, : ka biše kako klas iz trave resteći, : al kami, ki steći u zlato, zlatu da, : izvarsno svitleći da zlato većma sja. Tako t' ona prida uresi krasosti : poveće ner pri(j)a od njeje liposti. : I to ne bi dosti, kako pismo pravi, : Bog njeje svitlosti uljudstva pristavi. Jer te take spravi ne bihu od bludi, : da svete ljubavi i pravdenih ćudi. : Zato joj posudi da tko ju ugleda, : svak joj se počudi i za njom pogleda. Poni kad se z(g)leda spravna jur kako pir, : pripravi obeda: kruh, uli, pargu, sir. : I vinca malo mir u miščić, pak zamak : u dvanjkah vas taj žir, Abri bi naramak. Toj ti na ramo ustak, Abra prida stupi : i Judit nju potak, za njom ti postupi. : Kada jur nastupi na gradne zaklopi, : zastaše u skupi Ozi(j)u sa popi. Vratar vrat odklop(i), svi se ustupiše: : one steruć stopi, naprid postupiše. : Tad se usčudiše svi, vidiv Juditu, : toko lipa biše i u takovu svitu. Liplja, mnju, na svitu ni bila ku kralj svet : vidiv u pohitu dvimi grisi bi spet. : Al ona, kuno žet ljubavju vze Sikem, : s česa razsut i klet osta s njim grad Salem. Al ku vidiv ognjem jur studena starost : užga se dviju prem, kim sva laž da žalost. : Ali kuno hitrost Amona prihini, : ki meča ne bi prost dilj sile ku čini. Al ke toko scini Asuer uljudstvo, : da na njoj zamimi kraljice oholstvo. : Al cić ke obilstvo od filistinskih njiv : požga, pustiv mnoštvo lisic, Sansonov gnjiv. Al ona koj odkriv otajstva istinu : i u krilo se uviv, izgubi jačinu. : Da ovih krivinu, u kih jest, odkladam, : lipost, ne rič inu, Juditi prikladam. Koj jošće nakladam, ako ni laž i hin, : kupeći ča skladam od poetskih tašćin. : Mnju, ti bi Apolo lin tirati Dafnu bil, : tad kon tesalskih stin ovu da bi vidil. Siringu bi odpustil sin Merkuri(j)ev Pan, : ugledal da bi bil ovu gredući van. : Po Cinte gore stran kakono lovljaše : Diana luk napan, taka se vi(j)aše. Kada se boraše za z Di(j)anirom stat : Herkules, koj mnjaše da par neće postat. : Kip, obraz tere vrat ove zgledal da bi : vargal bi se navrat, al se boril ne bi. Ča veće dim tebi? Paris taku ženu : imil da bi sebi, pustil bi Helenu, : ku Garci odvedenu, jer opet nimaše, : Troju podsedenu deset lit arvaše. Ako poni staše zamamljeni, ove : kad lice sgledaše, s Ozi(j)om popove, : ne čudo, jer slove koga moć, Bog tadi : nje gizde takove lipostju obnadi. Nitkor ju ne zadi ni ričju ni stvarju, : i stupiv nazadi, da projde, pušćav ju : rekoše: "Možav ju, Bože otac naših, : oda zla izbav ju i od tih sil strašnih. Misal nje kriposnih dili ti napuni : i milost daj da njih svaršeno ispuni. : Da glas nje pripuni i zemlju i kamen, : sama se ukruni sa svetimi. Amen." Jur sunčeni plamen, vodeći s sobom dan, : od zvizd jasnih zlamen taćaše, grede van. : Bižeć na nižnji stan noć s čarnimi koli, : nošaše donjim san, ako su ki doli. Kad ljudi oholi ki stražu bljudoše, : obhode okoli Juditu sritoše. : Sliša(t) ju zajdoše: "Od kud greš i kamo? : Ča t' jime?", rekoše. "Pravi nam da znamo." Ona reče: "Ovamo od Betuli(j)e sam : i put je moj tamo k vašim poglavicam. Ostaviv grad i hram, s životom bižim tja, : jer će se dati vam. Judit se zovu ja. A da sa mnom sada ova druga verna : ne ostane zada sasvima čemerna. : Doprit Oloferna ne brante mi, molim, : vlast njega nesmerna da pozna ča kolim. Reći će: Toj volim. Jer mu ću skazati : ča će bit oholim i kako će jati : ov grad, a nimat(i) škodu ni trud velik, : tako da s te rati ne zgine ni človik." Ne bi ti ner tolik tada govor njeje. : Oni hip nikolik postaše glede je. : Čude se od kude je stvoren'je, od kega : sve od svita meje nimaju lipljega. Pak rekoše: "S tvega premudra i smina : činjen'ja od svega biti će t' načina, : ku želiš, ne ina. Toj on čas oćutiš, : ki prid gospodina našega postupiš. Dobro ne izustiš da će ti sve dati, : ča godir obljubiš i budeš pitati. : Jer će dostojati ti razum, ta lipost, : da bude imati svaku čast i milost." Govore toj, linost s njom pojti nimiše, : gledaje nje svitlost svi se zamamiše. : Kud se obratiše, hode meu vojskom, : svim oči zaniše, svaki zarča za njom. Greduć uprav stazom, dojdoše k šatoru, : i on ju prid sobom zazva u komoru. : Ki polje i goru množtvom svo(j)ih sio, : kako ti govoru, biše pokrilio. Kad ju je vidio, s parvoga pozora : ranu je oćutio ljubvena umora. : Staše kako gora, sobom ne krećuć(i), : oči ne zatvora, k njoj jih upirući. Tako sta tarnući serifski gospodin, : Medusu kažući njemu Dana(j)e sin. : Pod šator u osin ki stahu knezove, : svi se okolo sklin, gledaše obraz ove. I riše: "Takove ako se tuj goje, : podstupmo gradove i ki u njih stoje. : Arvanje i boje ni triba odnimit, : grade, horu toje dokol budemo imit. A tko se neće bit i vazda u svaki boj : dobrovoljno hodit zacić tacih gospoj?" : Ona ti meu toj prid Oloferna stav, : sideća na pristoj, pisan vas kako pav. Jer ga tkalac otkav, komu ne biše par : u asirsku daržav, biše jimio mar : nastrikat cvitja bar svilami razlici : i zlatom i još zgur dragimi kamici. Tuj poni u lici pozriv ga Judita, : pade k zemlji nici vele uhilita. : Poklon hitra svita biše, kim ga (d)vori. : On se rukom hita i reče: "Stan gori!" Paka joj govori: "Budi dobrovoljna. : Bit ćeš u mom dvori pri(j)ata i voljna. : Ni ina nevoljna zemlja u istinu, : ner služit zlovoljna momu gospodinu. I puk tvoj gardinu da ne skaže k meni, : ne bi mu jačinu kušali tužbeni. : Bili bi blaženi u svem svomu horu, : budući službeni Nabukdonosoru. A sada da t' stvoru milost ku t' obitam, : i kako t' govoru, da t' se ne izvitam. : Rec mi ča te pitam: Za ki uzrok onuj : stran, za ku pohitam, ostaviv dojde tuj?" Ona malo otuj stupiv, dviže oči : tere tiho uz tuj rič riči potoči: : "Ako smi uz oči gospodina svoga : raba da mu soči, sliši svita moga. Jer gospodstva tvoga velikost ako će : dostojat se toga, ča želi, znat hoće. : Sa tvoje pomoće kralj Nabukdonosor : ne samo ovo će, da svita steć prostor. I ne listo taj dvor hoće mu služiti : po tebi, da vas stvor i zimi i liti. : Jer je po svem sviti glas tvoje hrabrosti, : smin'ja, sile, svisti i svake mudrosti. Da neka t' ludosti skažem puka moga, : ki tvojoj milosti ne da mista svoga. : Razsardil je Boga ki po prorocih svih : priti da će s toga pridati tebi njih. A jer znaju svoj grih, zato t' trepe strahom, : u plač obrativ smih, muče se uzdahom. : Telo sarši mahom, obraz je gladan, žut, : jazik popal prahom, žadan, ližući mut. Jure od skota mut ožimlju, obhode : kupeći ga u skut, jer pripuše vode. : Stada i stad plode klat su odlučili, : karv njih, ka je gode, hlepeć da bi pili. Hlepeć da bi jili, riše da straćeni : budu ki su bili sudi posvećeni, : zlati ter zlaćeni, za vino i žito, : a bit će ockvarnjeni da jih taknu listo. Ne bud sumnjen ništo, s toga će smagnuti, : kako s' na to misto, svi će poginuti. : Zato odbignuti odlučih i k tebi : totuj pribignuti da me primeš k sebi. Ni to bilo ne bi, ako bi naš on Bog, : kino je na nebi, ne dvigal na njih rog. : U griha bo barlog ne padoh s njimi ja, : on ki (j)e sam svemog, hoti da bižim tja. I da navistim sva ka će tako projti, : neka svitlost tva zna, jer j(i)h će Bog ojti. : Raba ću tva pojti jošće molit njega : da pravi dan dojti kad će raspa sega. Znan ćeš bit od svega kad se ja pomolim : i tvoga posega spišen'je izmolim. : Bude t' Jerosolim tvoj, dobro to ja znam, : i s pukom oholim, Bog je to rekal nam. Tako da pakost vam u tom ne postane, : primajuć grad i hram, ni pas ne zalane. : Da njih ovej rane navistim tebi tuj, : Bog, ki nebom gane, posla ti rabu suj. A za tuj milost, kuj obitaš i stvoriš, : daj ti plaću onuj Bog koje dostojiš. : Pravo je da stojiš slavan nada svimi, : da vazda zdrav hodiš i vesel s tvo(j)imi." Tako ričmi timi pokol mu vuhlova, : kolinmi obimi poklek, skut celova. : Takoj ti svidova svinju da uti(j)e : pomnja težakova, češuć oko ši(j)e. Vode joj ulije i željudom pita, : da ju pak ubije i ditcu napita. : Ona hruča, rita, legne uz močiru, : hvata iz korita; on ostri sikiru. Vesel u svu miru Oloferne tada, : svim ričem da viru i ki stahu zada : riše: "Mi do sada ne slišismo vide : od jezika mlada vetši(j)e beside. Od kuda izide ova jasna zora, : dostojna da side na nebesih zgora : Nabukdonosora. Zovući: Zemlju tuj : ostaviv i mora, hod ovdi gospoduj! Ni ti žene u svuj daržavu od svita, : razum, lipost u kuj krasni(j)e procvita. : Ni ka rič poskita slaje kad govori, : iz ust joj uresita kada jih otvori." Tako pod šatori veziri ki stahu : govoreći, gori hvale nje dvizahu. : I nju ti gledahu ka prid Olofernom : staše, gdi vi(j)ahu nju s Abrom nje vernom. "Besidom bisernom", Oloferne reče, : "i ričju opernom sartce mi opteče. : Sunce mi isteče Judita kad dojde, : onim ti odteče od kihno ti pojde. Dobro da jih ojde, dobro Bog učini, : ki da ti vred projde k našim silam, čini, : veleći: Svi ini ki su puka tvoga, : biti hoće plini skoro zbora moga. Obitan'ja toga ako se spuni stvar, : verovat ću Boga kimno ti imaš mar. : Biti će t' od nas har i parva čast u dvor : i taj će t' dati dar Nabukodonosor, Da ti ne bude par u mnozih gospoj hor." [[Kategorija:Judita]] 422 1027 2006-06-28T17:04:22Z Harač 11 {{Navigacija1|Judita|Libro četvarto|Libro šesto}} == Libro peto == Oloferne, pokol tej riči zgovori, : tim, ki stahu okol, reče: "U komori, : gdino su zatvori blagu sakrovitu : i tvardi zapori, povedte Juditu, Ka po svo(j)em svitu, u komno ni starvi, : zemlju zlata situ dat nam će prez karvi. : Davajte joj parvi dil jistve i kruha, : ki se meni marvi, ka se meni kuha." Judit strese uha. "Neću", reče, "toga : da, ockvarniv duha, ne razsardim Boga. : Da jisti ću ovoga ča vo s sobom nosim, : za da pri onoga, ča t' rekoh, isprosim. I još da prip(r)osim da spiši te strane : dati t' Bog, ke mnozim po svitu su znane." : On reče: "Tej hrane ča ćeš učiniti : kada ti nestane, o čem ćeš živiti?" Ona se rotiti priča ponasmihnuv : da brašno saspiti ko doni pribignuv : neće, dokla dvignuv ruku svu ne svarši : i počine stignuv ča misal nje varši. Baruni odpar(v)ši vrata od ložišća : i svuda nastar(v)ši sviona krovišća, : rekoše: "Hladišća tuj su tva, gospoje." : Ona se namišća i reče: "Dobro je." Da parvo ovo je isprosila moleć, : molitve dit svoje u noći ishodeć. : Da nitkor, odhodeć: "Kamo ćeš?", reče joj, : ni opet dohodeć: "Od kud greš? Ča je toj?" Toj biše dao njoj Oloferne, svo(j)im : vratarom tad takoj zapovid čine svim. : Taj slobod dvima njim, Abri ter Juditi, : da bude, ne inim, za tri dni služiti. Ona izhoditi ja k dragi slazeći, : k potoku hoditi vodom se čisteći, : a pak uzlazeći Bogu se moljaše, : da, puk slobodeći, spuni ča mišljaše. Za tim čista staše u komoru došad, : ni se okusaše ner jur sunce zapad. : Ko četvartom izšad, svitlost svim ljudem da, : i Oloferne tad dvor na večeru zva. Slugu Vagava sla da Juditi veli : da sram odvarže ta, da se k njemu seli. : I ča on uzveli, pristane učinit, : a dar, kino želi, svaki hoće imit. Jer mu će prirok bit da žena stoji tuj, : a on da će živit želeć imiti njuj. : Pojde Vagav i suj besidu poni njoj. : "Vladiko", reče, "u onuj jure komoru poj : gdino gospodin moj sedeći počiva, Želeći obraz tvoj ki suncu odsiva. : Zatoj te priziva da s njim i pješ i jiš, : da vesel pribiva dokol uza nj sidiš." "Ka sam ja da barž mniš", Judit odgovori, : "da neću na pospiš pojt u toj komori? : Ki su mo(j)i opori, da hizat uz ostan : mogu, ali gori reć: Niže mene stan. Bud poni dobro znan, ča je drago njemu: : meni (j)e kako man i slatko u svemu. : Raba ću bit temu za moga života, : ako mu sam čemu, zna njega dobrota." Takoj riči mota Judita vesela, : da je ta pohota Oloferna svela : na taka jur mela da će leći nice, : a gradi i sela steći parvo lice. Kad spusti udice ter zadije ribu, : istežuć tunjice, mahne gori šibu : ribar i potribu ima jur dat ju van, : radostan da hlibu smok mu je pripravan. Tako, kad osnovan jur misli svoje teg : vidi Judit, izvan urehe na se usteg : i skuta pouspreg, radosna pojde tad : da tuj, rukom poseg, osnovu otka sad. Oloferne nju kad prid sobom ugleda, : u ljubavi zašad, sartce mu uspreda. : Slaja mu bi meda, da gorkost će žerat, : studeniji leda kada bude ležat. Kon sebe ju pojat hiti za tarpezom : i niže njeje stat zapovidi knezom. : Njoj reče: "Obezom jesi me obezala, : jer harlim potezom dojti si hajala. Tim si dostojala da pri mni milosti, : ku želiš, imala budeš u radosti. : Sad vesela dosti sa mnom pi(j) ter blaguj : i s ovimi gosti obilo se počtuj." Ona njemu uz tuj zahvalivši, reče: : "Veselo ću stvar tuj učinit, jer steče : blagost, pokol čeče uza te raba tva, : ka želi da kleče prida te zemlja sva." Tad pi i blagova ča biše opravila : Abra i gotova prida nju stavila. : Meu tim je nudila njega da ji i pje, : ter ga veselila da se većma nal'je. Da kada se opje, zaspi i zahrope, : požre takoj osje, da veće ne sope. : O, kino se tope u žartju mnogomu, : vijte kako ope život sad ovomu! Ne njemu samomu grih je ta naudil, : da jošće svakomu u kom je kada bil. : S toga je izgubil Adam s Evom milost, : ku je najpri jimil, svih vargši u žalost. Noe svoju sramost odkrivši grubo spa : kad ga obali jakost vina ko garlu da. : Lota kad pjanost ja, ne znajuć spi uz kih, : ma njih, kim biše ća, čini sinov svo(j)ih. Esau liše tih parvorojen'ja čast : i blagoslovi svih otčevih zgubi slast. : Jer davši garlu vlast pri voli požriti : od zdile jedne mast ner sve to imiti. Puk božji živiti o pići nebeskoj : počan, ja marziti, objistan jur, na toj. : Egipskih lonac loj želeći, ushvali, : i njih mnozih zatoj Bog smartno popali. Običaj on zali sinov Hele popa : ki su umicali meso iz ukropa. : Smartju jih pokopa, vze njemu popovstvo, : jer ne poja stropa na njih nepodobstvo. Vino ter oholstvo Aleksandra smami : tako da ubojstvo svo(j)imi rukami : stvori, pak suzami lica gorko umi : obujat tugami: toko draga ubi. Centaure pogubi Peritov s Lafiti, : jer hvataje zubi, jer pjani i siti, : onih kih počtiti njih dostojaše se, : za žene zaditi ne sramovaše se. Saki zgubiše se kad u Cirov okol : stupiv, ob(j)iše se, opiše. I pokol : legoše kako vol, on na nje napusti, : razbi jih, da jim bol, živih jih ne pusti. Vino život shusti Lacida i Krisipa. : Mudrost od njih usti začarni taj sipa. : Taj konac opipa pitanski Arceslav : i on pjan udipa u Karonovu plav. Toj se hudinji dav Antiok, moguć kralj, : jaki kakono lav, s kimi (j)e za stol stal. : Bi jih pjan. Bi njim žal. Tarpiti ne htiše : sramotu i pečal ter ta ga ubiše. Bolje ti mu biše u boj smart pri(j)ati : još kada imiše sa Rimnjani rati : nere živu stati do stotin lit roka : pak konac imati tolika priroka. Raskoša obroka i vina ko sarka : učini žestoka Antoni(j)a Marka: : silan po Rim tarka vlastele koljući : njih blago raztarka kuhačem dajući. Toj ga podtičući Kleopatru ljubi, : ženu pušćujući. Po tom sebe zgubi. : Ki su taki zubi, zlobe će nadvrići : kako vethe rubi kripost će odvrići. Na konac nesrići upast će u svakoj: : nemoć jih će sići, stumak ne dat pokoj. : Smalit će razbor svoj i jošće iman'je, : pak u vikomnji znoj biti će njih stan'je. Zadit će smijan'je drugi, rič su čuvši, : govorit: Zaman je, tarbuh nima uši. : Razbire piću si i slasti privraća, : i vina oku(s)ši, ter u se sve svraća. Da kino se odvraća od dobra nauka, : prida nj se ne izvraća ča se totu kljuka. : Tim piše ma ruka, kimno svetu duhu : ne zgodit jest muka veća ner tarbuhu. Ki nimaju buhu huda utvarjen'ja, : zalizlu u uhu spasena slišen'ja. : Da jur govoren'ja rič se tamo vrati : na saj spoviden'ja odkle se uvrati. Oloferne stati na noge prejedva : mogaše. Jer jati koko mogahu dva : toliko sam on zžva i obuja ga san. : Vagav zatvaruć, zva inih da gredu van. Idoše na svoj stan, sobom teturaje, : jerbo ne jedan žban popiše spi(j)aje: : redom začinjaje, zdravicu obnose, : jednu popi(j)aje, a drugu donose. Pojdoše zanose tud ovud nogami. : Sami se nadnose, kimljući glavami. : U obraz jim plami a na nosu para, : i na brade prami lašćaše se ckvara. Tarbuh kako žara nadmen odstojaše. : Rič, ku potopara, jazik prikošaše. : Sviste ne saznaše, ctakljahu jim oči, : rugo njimi staše i smih se potoči. Jer niki o ploči udri sobom pad se, : niki se pomoči, niki kara svad se, : niki daržat rad se, druga uhitiše, : ter i z drugom zad se uznak uzvarziše. A niki rigniše, niki se gnušahu, : a niki ležiše, niki na nj padahu. : A druzih nošahu, stavit jih na odar. : Toko se saznahu koko martav tovar. Tko će imiti var ustegnuti garla, : pogledaj ovi bar ter vi(j) je l' umarla : tuj čast i doparla tamnost i gardinja, : ka je oto svarzla da je vitez svinja. Sad vi(j) kako linja Olofernja sila, : kako ju razčinja hot nečista dila. : Postilja je bila na sridu komori, : mehka, čista, bila, s pisani zastori. Na njoj se obori Oloferne unid, : zaspa većma gori nego morski medvid. : Speći ga tako vid Judit, Abri svojoj: : "Poj polahko naprid", reče, "na vratih stoj!" Ove dvi tad u toj ložnici ostale : s Olofernom, u njoj ne bihu zaspale. : Poni od tej stale na vratoh Abra sta, : jesu l' straže pale, oslihovati ja. I straže i čeljad sva ka biše okoli, : biše kako martva. Svi bo na tom stoli : jiše kako voli, da još veće piše. : Bditi ne bi koli, straže ne činiše. Ki (j)e nebes više i ki svaka more, : jur odlučil biše puku da pomore. : Judita zastore postilji razmače, : sartce joj kopore, bliže se primače. Ruku s rukom stače i k nebu podvignu, : na kolina klače i suzami rignu. : Glasa ne izdvignu, da moli u sebi: : "Bože, daj da stignu ča je godi tebi. Stvori milost meni, pokrip rabu tvoju, : strah mi vas odnemi, dvigni ruku moju : da stvar svarši koju misal moja plodi, : da se tebe boju puci ter narodi! Sada, sada hodi, tvoj grad Jerosolim : od nevolj slobodi i vas puk tvoj, molim. : Rasap daj oholim ki se uzvišuju, : pokoj pošlji boljim ki se ponižuju. Ovo ča veruju po tebi ja moći, : koko potribuju, hoti mi pomoći. : U dne ter u noći tebi da hvalu dam, : jer u tvoje moći sad svaršit to uzdam." To rekši dviže ram i na nogah postup, : ter muče bičag snam ki višaše o stup. : Podri ga, kičmu zdup Oloferna jednom, : a drugom rukom lup, kla skube objednom. Hronu, strepi sobom, ležeći on uznak, : darhta ruka s nogom, vas se oslabi pak : izdaše. Ne bi jak. Garkljanom siča karv. : Tako t' zgibe junak, tako spusti obarv. Zgrize ga mao čarv oružjem njegovim. : Ubi ga ženska sarv, ki biše prostro dim : da zajme svitom svim. Ki mnjaše da ni Bog : silam njegovim tim jest protiviti mog. Prostri se tuj nebog, prez glave, kako panj. : Juditi Bog pomog kada napade na nj. : Da joj ni trud zamanj, da stvari viru da, : prikla ga, steć uza nj i odni glavu t(j)a. I Abri reče: "Na, u dvanjke toj zatvor!" : Sama se prope i sta, skide s odra nastor. : Odvaliv trup od zgor, pak po običaj svoj : izidoše na dvor, kako da mole obhoj. Ne dav nogam pok(o)j, projdoše vas okol, : premda jim biše znoj, obvargoše prodol. : Kako kada sokol uhvati lovinu : zavje se više skolj, side na visinu. Ne pustiv živinu iz nohat, ku je jal, : dokla dopre stinu gdi je gnjizdo svijal. : Harlo ti (j)e lital, da se napitaju : ptići, jerbo je znal da lačni čekaju. Tako t' ne sustaju ove dvi, ni sidu, : dokla ugledaju vahtare na zidu. : Pojdoše po brigu, i kad bi blizu vrat, : Judita napridu uzupi, napan vrat: "Otvorte, otvorte grad, jere je s nami Bog! : Otvorte, otvorte! Sad oni ki (j)e svemog : puku svomu pomog, skazal je svu kripo(st). : Nečistih u barlog varže, nam da milost." Pri(j)am jih u naglost, stražane idoše. : Nenadinu radost tu popom rekoše. : I svi se stekoše, Juditu vidiše, : svitil'ja snesoše, jerbo još noć biše. Judita sta više i jer staše gromor, : svi bo se čudiše, ne mneći jur nitkor : da ju on sčeka zbor - rukom da zlamen'ja, : da muče ter govor sliše nje činjen'ja. Uši na slišan'ja dvigoše primuknuv. : Reče: "Humiljen'ja pridajte poniknuv : Bogu, jer uzdvignuv on ki u nj ufaju, : onih bi prikinuv kino ga ne haju. Kino toku vaju nas pridati napi, : karvi tuje žaju, svoju pivši, zapi. : Glas vaš Boga vapi i Bog rukom mojom : Oloferna (s)kvapi su noć pravdom svojom." Tad pohvativ rukom z dvanjak ize glavu, : ukaza prid pukom strašnu, svu karvavu, : klanu kako bravu. "Evo glava", reče, : "kano su daržavu priti da rasteče." Pak razvivši peče: "Evo", reče, "karzan : na kom pjan pričeče, na kom karvju parzan : osta vele marzan, kad od jedne žene : smartju bi povarzan, Bog pomogši mene. Ki stvar tako rene, ki moga počten'ja : čuva da ne uvene s nikoga zgrišen'ja. : Da meni vraćen'ja, da sebi dobitje, : da vam slobojen'ja, da svim dobro žitje. Njemu poni pitje slavno hti(j)mo peti, : tere žgati žartje, a zlobe odneti, : pravoga oteti. To će biti dike : njemu, ki (j)e sveti, milostiv u vike." Vidivši puk like nevolj svo(j)ih, pokol : Bog jur protivnike smete i njih okol, : prignuše glavu dol, njemu zahvališe : slaveć njegov pristol, Juditu hvališe. Ozi(j)a tuj biše, od vesel'ja suzi, : radosno uzdiše videć konac tuzi. : Kakono ki upuzi u porat jur mneći : da ga val pogruzi - vitar strašno dmeći. Raduje se steći zgibil koj ubiže, : u sebi misleći, ter spasan ku stiže. : Hvalu Bogu dviže da ga ne poklopi : more i ne stiže, ko mnozih potopi. Tako ti meu popi vesel Ozi(j)a stav. : Su besidu sklopi: "Boga svak", reče, "slav : ki milo k nam ustav. I moć ženske desne : moćju svojom nadav, protivnim glavu sne. U noći ter u dne budi vazda s nami. : Pečal, misli trudne vazda nam odnami. : A ti meu ženami blažena s' Judita, : Blažen Bog ki rami svo(j)imi te šćita. I od zla zamita, i ruku upravi : na smart, koga prita vas svit u strah stavi. : Tako te proslavi, da će t' hvale dati, : u svita daržavi svi ki budu stati. Pri će se vraćati ka vrilu vode rik, : po moru plavati od svih težina sik, : svitlost sunčenih zrik u istok zahodit, : nere će tvo(j)ih dik slavan glas ne hodit. Ka život ohodit nisi se šćedila, : za ovi slobodit puk od pogibila. : Platit takaj dila nitkor nas ne more, : Božja t' jih plat sila, kano svaka more." Toj on odgovore, ki bihu tuj ljudi, : svi usta rastvore, riše: "Tako budi!" : Dozvan dojde tudi i Akior nebog, : pače blag, kad trudi olahča mu nalog. Reče mu Judit: "Bog israelski danas, : koga, da je uzmog obarovati nas, : ti reče, neka znaš, prikla u ruku mu : vrat, kako jedan vlas, neverniku tomu. A da vidiš komu, ovo t' glava onoga, : u oholstvu svomu ki pogardi Boga. : A tebe dilj toga reče da će zgubit, : kad puka ovoga klat bude i rubit." Akior u subit prenu se, ugledav : glavu ka ga ubit reče, totu zagnav. : I ništar ne postav, pristrašen poniknu, : kako na koga lav iznevarke riknu. Kad se dviže, kleknu polag njeje nogu : pokloniv se reknu: "Blažena s' pri Bogu, : Bogu tvom ki mnogu svim po te milost da. : Moć njega svemogu hvaliti će svuda Po svem svita stogu, sluti budeš kuda. [[Kategorija:Judita]] 423 1028 2006-06-28T17:04:50Z Harač 11 {{Navigacija1|Judita|Libro peto|}} == Libro šesto == Obrativ se Judit, reče: "Slište ča dim. : Bog nam će posudit još milosti za tim. : Zbodte kopjem jednim glavu tuj i pojte : gori na gradu s njim, ter umistiv ojte. Ništar se ne bojte. Kada isteče dan, : odparvši vrat, projte z bukom, s oružjem van. : Svaki prid gradom stan, da još ne poj doli, : ni se sa mista gan, ni kreni dotoli. Dokol njih okoli, totu vas videće, : zbuče se ter poli šatora hodeće : i šćiti kučeće budu budit njega, : ki se zbudit neće jur za vika sega. Ki kada vide ga prez glave ležeći : i karvava svega, hoće jih strah sveći. : Vi kad jih bižeći od zgoru vidite, : tad smini hiteći na njih oborite. Slobodno naprite, jer pod noge vaše : Bog njimi poskite, dat jim će zle paše. : Probavit će čaše ke su sinoć pili, : ginut će njih baše, vi ćete bit cili. I kojojno sili Mesopotami(j)a : pridav se uhili i sva Cilici(j)a, : i još s njom Siri(j)a, tuj ćete sada vi : raztirat, da svi(j)a nogami kud ne vi." Kako jim reče, svi tako učiniše. : Akior, jerbo vi kolika moć biše : Boga, kim dobiše, poganski blud pusti : u ki pri živiše, poča zakon bljusti. Boga sartcem, usti jednoga počtova, : njega t' ne popusti. Pokol se obrizova, : tuj vazda stanova sa obitil'ju svom, : sveto životova do konca u gradu tom. Vidiš li da u kom čoviku pravda jest, : još da ga triska grom, u dobro ga će unest. : Dobro će ustat i sest, vekše će nevolje : napokon ga navest na spasen'je bolje. Danica jur skolje zrakom odivaše, : ter čarljeno polje suncu pušćivaše. : Sunce podivaše jur svitlu glavu van, : jur svuda sivaše, jure bi bili dan. Zbodena na ostan na turnu tikva sta, : i ništar ne postan, s oružjem družba sva : barom po vrata ta buknu z bukom na dvor. : Trumbitaš praskat ja protiva vojsci zgor. Po vojsci sta gromor, tekoše k šatoru. : Ki bihu pod šator, staše prid komoru. : Oružjem koporu, Oloferna zbučit : hteć, jer na zaporu ne smihu mu kučit. Zamani bi bučit, on se ne probudi. : Tim se jaše mučit. Shode glave ljudi : vrataru, da zbudi njega sad, rekoše, : koga čuti sudi vojvode dojdoše Govore: "Zidoše od zakutak miši, : ter nas zatekoše da boj bi(j)u piši." : Tad Vagav ulisši, u dlan bi beritom, : za tim poposliši, mneć da spi s Juditom. Ne čuvši za svitom šušnja ni govora, : zadi parst za plitom, razmaknu zastora. : Ugleda trup zgora gdi leži prez glave, : a pod njim je kora postilje karvave. Zavapi i plave razdri o se rube, : i brade pahljave sidine oskube. : Zatim sobom snube, plačan teče vidit : od skrovišća kruge u ke staše Judit. Ne zastav ju, hitit ja da van isteče. : Istekši ja vapit: "Jedna žena", reče, : "Židovinka, spletče rugo u sem dvoru, : priročno poleče Nabukodonosoru. Evo u svu komoru Oloferne kopni : na postilji goru, na njemu glave ni!" : Asirski baše ti glas kada slišiše, : obojmeknuše svi i svite razdriše. Svi se pristrašiše, kako komu gavun : vali zbiv odniše argutlu i tamun. : Dimajući garbun jidrom paha, huhće, : miša s morem salbun, on od straha darhće. Takim strahom dahće bjeno sartce ovih, : plač ter vapaj bahće, i jur obide svih. : Ne osta karv u njih, i vidiv na grad dil : udov Olofernjih, strah jih je veći bil. Marmor je svuda vril, smete se vas okol. : Starknja usta od sil, svak je bižat obol. : Kako kada sokol u nebo se vija, : jato se ptic odzdol široko razvija. Ča pri more svi(j)a, naprid se po(j)ima, : jer ga strah zabi(j)a, duše ne po(j)ima. : Tako tada njima bojazan micaše, : simo-tamo svima po polju starkaše. Svaki se bojaše jer Betulijani : oružnih hust staše nad njimi u strani. : Ki vidiv da bani asirski odbigoše, : s onih gornjih stani vičući stekoše. Stižući bodoše mnozih šćipačami. : Mnozih posikoše po pleću sabljami. : Mnozih ki lugami na konjih bižahu, : sabjeni praćami legoše u prahu. Nevidom svi(j)ahu. Nigdar toke sile : u toliku strahu, ja mnju, nisu bile. : Kud su god hodile, ni kih moći manje : jesu naskočile, ni tirale hlanje. Ozi(j)a, da na nje od gradov pripuste, : jer će biti sa nje, da jih ne upuste. : I da ljudi huste zaskoče na cistih, : mače, ki to zuste tičući po mistih. To pisa u listih, ke kada pročtaše, : od mist onih istih harlo se sticaše. : Ter ti jih tiraše, derući, bi(j)ući, : gdi su njih mejaše deri dopirući. Meu tim slazući od Betuli(j)e, ki : grada čuvajući ostali bihu svi. : Asirski okol gdi biše ostao pust, : mnogu pratež ondi raz(u)zeše u hust. Kako vinograd gust, kad je voće zrilo, : koga ne bude bljust pudar ni pudilo, : jato ga pokrilo čvarljak, grozd ne ojde, : kad se je najilo, s punom gvačom pojde. Tako svaki dojde ši(j)u nakarcavši, : i u gradu projde, okol razsakavši. : Za njimi prignavši, ča gonit mogoše, : ki, vojsku zagnavši, z dobitjem pridoše. Tuj blago snesoše od asirske sile, : i ča dotekoše, svim riše da dile. : Nikogar ne uhile, svi biše bogati, : i po pune zdile jaše blagovati. Jaše napi(j)ati, Bogu hvale daje, : i veseli stati redom počitaje : gdi ki dostizaje biše koga ubil, : gdi ki priticaje biše put zaskočil. Bože, kolikih sil kolika gardina, : kolikih slava dil i hvale visina, : koli vred izlinja pribiv se na poli! : Tako Bog načinja svih ki su oholi. Svi gradi okoli činiše vesel'ja : i na svetom stoli klaše mnoga tel'ja. : Cvitja tere zel'ja tla su natrusili, : borja tere jel'ja zide su nadili. Trublje su trubili, bubnji su bubnjali, : svirale svirili, cindre privartali. : Hvalu Bogu dali u pisnih pojući, : tance su igrali, svitila žegući. Hvalu još dajući dilu Juditinu, : kim dobivajući skupiše litinu. : I gradi u istinu zdrišiše straha grop, : ki mnjahu da zginu pod toke sile snop. Eliakim, veli pop od Jerosolime, : noseć smočen isop kropljaše da snime : nečistoć onime ki se ockvarniše : svite martvih prime, kih zagnav ubiše. Za njim ti grediše popovi mnogi zbor, : s njim grede dopriše Betuliji na dvor. : I kad pram njim odzgor Judita iskasi, : svakoga ju govor s hvalom dobročasi. Riše joj: "Slava si Jerosolime sve, : sva radost naša si, počten'je zemlje se. : Jere je sartce tve muški se nosilo, : tobom je strane ove misto oživilo. A sve je to bilo, jer čistoću tvoju : pogleda Bog milo i da t' milost svoju. : Jer sta u pokoju, muža ne poznavši, : i u svetih broju, parvi ti umarvši. Bog tebe zazvaši sparti nas brimena : i tebe obravši proslavi t' imena. : Tim blagoslovljena biti ćeš po sve dni. : Biti ćeš blažena gdi dobru konca ni." Takovom nju oni besidom slavljahu : i Bogu pokloni s njom prikazivahu. : Ki godi imahu Olofernja blaga, : k njoj ga prinošahu, ona Bogu da ga. A sad veras snaga mojih nju hvaliti : slaba jest i naga. Ništar manj naviti : neću se šćediti hvale, koko mogu, : jer se isčuditi dilu nje ne mogu. Smionost svoju mnogu ukaza Delbora, : kad razbi nalogu vojske kon Tabora, : da čast togaj stvora z Barakom razdili : i s ljudmi njih dvora ki biše u tom dili. Jahele još sili hvala se pomina : jer kralja uhili od Kane Jabina. : Kadano bi smina Sisaru ubiti : kino k njemu plina općaše nositi. Da to učiniti sama a samomu, : i čaval zabiti (j)ur pristrašenomu : laglje je ner tomu ki steć meu svojimi : prićaše svakomu da će vladat svimi. Još je dika s timi i onoj ka Sibi : svitom svojim snimi glavu kako ribi. : Grad jur na pogibi tad Abela biše : i u toj potribi tim se slobodiše. Da toj učiniše jednomu vele jih, : a njoj hvala biše ka na to svede jih. : Da ka meu veće jih sama vojvodu ubi : i tim zatira svih, koli slavni(j)a bi. Palas smila ne bi toko ni Diana, : prizvavši joj k sebi s strilami Peana. : Ni kano Trojana kralju nos odrubi, : sasvim desperana, jer joj sina zgubi. I keno suzubi muških vojask stahu, : jake kako dubi, hrab(r)o se nošahu, : na konjih ticahu prez sasa desnoga, : gdino prižimahu kopja bodežnoga. Ne bi smile toga u obraz pozriti, : a smila je koga Judita zgubiti. : Koj poni Hipoliti, koj Pantasileji, : more se saviti kruna, ka je oveji? Ni slave takeji dostojna, ka kada : ču na svojoj meji Babilona grada, : da se sam oblada, od nje se odvargši, : opet ga podklada, kose ne uzvargši. Ni keno ner svargši nepri(j)atelja s konj : i život mu stargši, mečem sikući po nj. : Takov tada zakon biše meu Zamate, : nimahu taj poklon da budu mužate. Ni ke Pira z bate rekoše odrinut : ispod Sparte da te, ali s njom izginut. : Zato od nje minut inamo ne htiše, : Pir osta ostinut jer se i one riše. Ni ke, kad razbiše Cimbre rimske sile, : same se ubiše jer nisu hotile : da budu sidile žive pod inimi, : ner u boj hodile tada bihu s kimi. Ni ona ka primi od Meleagra čast : jer parva meu svimi prostrili prascu mast. : Prascu ki svaku slast kalidonskih dubrav : (toku imaše vlast) gubljaše ne sustav. Svih tih zajedno stav, ter Judite hvale : s hvalami njih pristav, reć ćeš: Njih su male. : Pri toj su ostale kako pri hartu zec, : pri sokolku gale, pri sunačcu misec. Njih jošće slave breč po zemlji boboni, : po zemlji (j)e nje teč - a na nebi (j)e ni. : Juditina zvoni i visoko gori, : gdi (j)u s sobom poni, gdi su an'jelski kori, Gdi su rajski dvori, kerubin, serafin, : gdi su svetih zbori, gdi Bog i Božji sin, : gdi (j)e svitlost prez tmin, radost prez pečali, : gdi ni konac ni fin dobru nje ni hvali. A sad, ki ste iskali segaj svita slavu, : ki ste nastojali imit slug zastavu, : ki li dvigši glavu vojske ste vodili : i svita daržavu poda se podbili; Ki ni svojoj sili, ni svomu blagu broj : reći ste umili, živeći u pokoj : i u raskoši svoj: vi(j)te, je l' dika ta : vaša takmena ovoj ka se Juditi da? Ona se sada sja, vi ste u tamnosti. : Nju radost obuja, vi ste plačni dosti. : Ona je u milosti kralja nebeskoga, : vi ste u gardosti djavla paklenoga. Tim ti se svakoga slava vred zamini, : ki zabivši Boga, svit ljubi i cini. : Da tako ne čini presveta Judita, : zato Bog učini da je blagovita. Da se po sva lita i po vikov vike : hvala nje počita, nje pronose dike : po mora, po rike, po zemlje okol vas, : i gdi sve vernike sabire vičnji spas. Jur poni svaki nas nju hti(j)mo sliditi. : Jur počnimo danas pobožno živiti: : moliti, postiti, ponizit dušu i put, : ostrine nositi, gizdav odvrići skut. Daržat čistinje put, telu ne dati last, : da svagdan truda prut, da nam ne da napast. : U svem Bogu dat čast, a ne moći svojoj. : Da Duha Sveta mast pomaga vazda njoj. Utišen'ja pokoj diliti ubozim, : prostiti nepokoj uražen'ja mnozim. : I svakim nemozim pomoći ne kratit, : i ka svakim mozim s ljubicom se obratit. Ljubav ljubvom platit, ljubvom i gardinu. : Za zlih Bogu vapit da jim da dobrinu. : Ljubiti istinu, laže se čuvati, : ufan'ja slatčinu nigdar ne pušćati. To t' su bili pati, za ke Bog gospodin : dostoja se obrati Juditu, kako t' dim. : Po njoj da zgasi dim Oloferna ljuta : i slobod poda svim ki čekahu pruta. I ki jur ni muta nimahu ča piti, : lica suha, žuta pričali nositi. : Po njoj jih nasiti obil'ja mnogoga, : po njoj jih naparti blaga još svakoga. Svi puci cić toga veselit se jaše. : Ova hvaleć Boga radosno pojaše. : Svak, ki totu staše, uši gori napan, : pisan nje slišaše, riči svoje zapan. Ovo biše pisan ku ja govoriti: : "Otvorite usan, počnite hvaliti : Boga i slaviti u cimbale zvone, : kitare udariti, psalm peti tone: Bog bo potr one ki rat podvigoše. : Onim milost klone ki stav uzdahoše. : Zgubit nas dojdoše asirski odbori. : Toga ne stigoše, Bog njimi obori. Dolce, varhe, gori bihu pokrilili. : Vod naših izvori bihu zavalili. : Požgat su pritili sela naša i stane, : žene z ditcom htili vest u svoje strane. Inim dati rane, svih smartno sikući, : da Bog naš nas brane, njih slomi tukući. : Karvavca dajući pod oblastju žene, : sile njih hotući da budu smetene. Zatoj ti spletene biše mnogim strahom, : razbjene i bjene karv smišaše s prahom. : Ke s nesmirnim bahom bihu nastupile, : a pak s ovim gradom bit se nisu smile. Oloferna bile nisu mnozih ruke, : ni ga naskočile vojske, napan luke, : ni pojamši suke žiganti nesmirni, : ni od meči zuke ljudi boju birni. Da u suknji pirni Judit, hći Merara, : i pameti virni pozorom ga vara. : Svarže s sebe stara udovna odila : i sta na njoj zgara zlato, biser, svila. Rumena ter bila lica sva učini. : Pojde kako vila: tim njega prihini. : Tim sartce u pini stavi mu pak glavu : odkla kako svinji ali kako bravu. Čut bi kako lavu vijan'je plača njih, : bižeći po travu kad vidiše mo(j)ih. : Ki jih tukaše svih, goneći kako skot, : sto tisuć biše kih i četarsta krat stot. Božja bo to bi hot, tako da bigaše : okola pustiv plot. Naši jih stizaše. : Naši jih deraše, oni predajući, : naši jih rizaše, oni se ne rvući. Zato sad pojući recmo u radosti: : Bože svemogući, kolike s' kriposti! : Ki tvojoj jakosti mogu bit opori? : Sve od tve strahosti terpi jer sve stvori. Ganut se je gori i svita zemlji svoj, : kada ti odzgori, sardit pogledaš k njoj. : Da strah u kih je tvoj, bojeć se zgrišiti, : ti jim ćeš dat pokoj, ti jih uzvišiti. A kino prititi narodu budu mom, : ti jih ćeš suditi i starti rukom tvom. : Pasti će s moćju svom u oganj neugasljit, : bit pića čarvu tom ki nigdare ni sit." Zatim puk ja hitit u Jerosolim pojt. : Bogu se poklonit ki jih li ne hti ojt. : Hteć barzo tamo dojt, putem se varviše, : prišad, u tempal projt po vrata nagliše. Saužge činiše gori na oltare, : zavite svaršiše prikazavši dare. : Stahu redom žare gdi se umivahu, : i tamjana pare svuda se vijahu. Mirisi vonjahu, zvonjahu psaltiri, : popovi pojahu, odpivahu miri. : Sjahu kandaliri zlati, sedmostruci, : i bili dupliri, kako puri luci. Dvigši obi ruci, a prignuv kolina : klanjahu se puci hvaleć Gospodina : Vesela družina mnogu čini radost, : jer kim biše tmina, slaja jim bi svitlost. Juditina milost oružje pridava, : Olofernja oholost kim se oružava. : Koga joj tad dava puk nje kad u gradu : s plinom ujahava, vesel glade bradu. U tempal da dadu tuj. Reče: "Čast Bogu." : I k tomu nadadu karzno na kom nogu : steriše, ki mnogu oholast odside : kad ona nebogu glavu mu odkide. Tri miseci side u Jerosolimi, : tuj pi(j)ući i jide. Judita sa svimi : vele veselimi blagdane radosti : čini, jere primi dobitja milosti. Paka u naglosti svi se razidoše, : kino bihu gosti, svak k svo(j)im idoše. : Da parvo pojdoše Juditu združiti, : od nje odidoše čtovani i siti. Ona posta biti slovuća po svitu, : počaše ju čtiti više svih uznitu. : Zatim vazda svitu udovne čistinje : nosi na se zditu, odkol umri muž nje. Do stare starinje živi u počten'ju. : Lakesis trudi nje ču tad u preden'ju, : Kloto u varćen'ju, Atropos pririza, : Kad ona življen'ju sto i pet lit stiza. Grob ju on poviza u ki joj muž biše, : veće se ne dviza od tud gdi ju skriše. : Duh se veseliše da - puti tamnice : izbavljen - grediše gledat Božje lice. Puk obrazom nice nad greb plačan zarča : govore: "Danice svitlost nam pomarča, : keno glas potarča slavan po svitu svem : i nju smart posarča, evo je u grobu sem. Sama ka biše prem dostojna živiti : za napokonnji(m) dnem svih vikov, svih liti. : Ojme, da viditi nećemo ju veće, : ni s njom govoriti. Obrati nam pleće. Utišit se neće, Judita, za tobom : puk ov, jer ležeće neć ga pri(j)at s sobom.: : 2075 : Ti s' zaparta grobom, mi suze ronimo, : ubjeni smo znobom, ča ćemo, ne vimo. Ti nam biše, vimo, utiha pečali, : a sada kopnimo prez tebe ostali. : Svi smo, evo, pali kako prisičen bor, : i veli i mali tebi upje: "Otvor!" Otvor, ter nas zatvor s sobom u tom grebi. : S tobom umriti umor gorak nam jur ne bi. : Da gorko po tebi živit je življen'je, : svaki plače sebi da zgubi utišen'je. Da zgubi učen'je svake riči prave, : da zgubi dičen'je svake s tobom slave. : Ojme! Da prez glave ostasmo marzal trup. : Sartce jadi dave, ostasmo pribjen stup. Ojme! Tko toko tup i tvard more biti, : da bjen od tacih krup neće pocviliti : ali ustaviti pečalno tužen'je? : Gdi ste naši sviti, gdi s' naše počten'je? Gdi si urešen'je, gdi si naša časti? : Gdi si uzvišen'je israelske vlasti? : Gdi si vela slasti svetoga života? : Gdi s' razuma splasti, gdi s' svaka dobrota? Od nas se odmota, a sad ča čekamo, : ner da nam teškota nika pride samo! : Prez tebe predamo, prez tebe hoditi : ne umimo kamo, ni ča učiniti. Ti nas zašćititi od zla umi(j)aše. : Ti nas obraniti od sile mogaše. : Sunce, ti nam sjaše u dne ter u noći, : dokla ti življaše. Tko će sad pomoći? Timi žutki voći svi se pokladahu. : Take tužbe moći k sartcu privijahu. : Tako žaleć stahu. Osmi dan kad pride, : svi jure mučahu, svak na stan otide. Sila ne izide koja bi zadila : sela ali zide sinov Israila. : Dokla je živila Judita na saj svit, : zemlja je u mir bila i potom vele lit. Dan u ki bi dobit Oloferne čtiše, : svećen je vazda bit od tih ki dobiše. : Dokla ne podbiše pod jaram svu šiju, : pokol umoriše s proroci Mesiju. Komu poklon diju, Bogu, spasu momu, : jere konac viju počitan'ju tomu. : Juditi u komu slava će bit dokol : svitu zemaljskomu počne gorit okol. Ako li daj dotol dokla zemlja ova : bude na karte sfolj slovinjska čtit slova. : Trudna toga plova ovdi jidra kala : plavca moja nova. Bogu budi hvala Ki nebesa skova i svaka ostala. Amen. ---- <center>Ovdi svaršuju knjige Marka Marula Splićanina<br/ > svarhu istorije svete udovice Judite,<br/ > štampane u Bnecih po(m)njom i nastojan'jem<br/ > Petreta Srićića Splićanina.<br/ > Na svem Bogu hvala. Amen.</center> <br/ > In Vinegia per Guilielmo da Fontaneto de Monteferrato ad instantia de maistro Marco libraro al signo del libro. Nel anno del Signor(e) MDXXI, adi XIII agusto. Linclito Antonio Grimano principe vivente. [[Kategorija:Judita]] 425 1036 2006-06-28T19:07:16Z Kahriman 9 {{Zakon |NASLOV =Zakon o autorskim pravima i srodnim pravima |SKRAĆENICA =ZoAPiSP |VRSTA =Državni zakon |OBLAST VAŽENJA =Republika Bosna i Hercegovina |PRAVNA MATERIJA =Zakon |IZVOR =[http://www.basmp.gov.ba/iv/zakona.htm www.basmp.gov.ba] |DATUM IZDANJA =22. marta 2002. godine |STARO IZDANJE =Zakon o autorskim pravima SFRJ |OBJAVA ="Službeni glasnik BiH" broj 43/02 |STUPIO NA SNAGU = 30. marta 2002. godine |ZABILJEŠKE = |WIKIPEDIA = }} Na osnovu člana IV. 4 a) [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]], Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na sjednici Doma naroda održanoj 21. marta 2002. godine i sjednici Predstavničkog doma održanoj 12. marta 2002. godine, usvojila je <center>'''Zakon o autorskim pravima i srodnim pravima'''</center> {{Sadržaj| * '''•&nbsp;Uvod''' *•[[Zakon o autorskim pravima/I.| I. Opće odredbe]] *•[[Zakon o autorskim pravima/II.| II. Autorsko djelo i autor]] *•[[Zakon o autorskim pravima/III.| III. Autor i prava autora]] *•[[Zakon o autorskim pravima/IV.| IV. Posebne odredbe o autoru i autorskom djelu]] *•[[Zakon o autorskim pravima/V.| V. Sadržaj i iskorištavanje autorskog prava]] *•[[Zakon o autorskim pravima/VI.| VI. Prenošenje autorskog prava]] *•[[Zakon o autorskim pravima/VII.| VII. Trajanje autorskog prava]] *•[[Zakon o autorskim pravima/VIII.| VIII. Ostvarinje autorskog prava]] *•[[Zakon o autorskim pravima/IX.| IX. Prava umjetnika izvođača]] *•[[Zakon o autorskim pravima/X.| X. Sadržaj prava umjetnika izvođača]] *•[[Zakon o autorskim pravima/XI.| XI. Prijenos prava umjetnika izvođača]] *•[[Zakon o autorskim pravima/XII.| XII. Trajanje prava umjetnika izvođača]] *•[[Zakon o autorskim pravima/XIII.| XIII. Ostvarivanje prava umjetnika izvođača]] *•[[Zakon o autorskim pravima/XIV.| XIV. Zaštita autorskog prava i srodnih prava]] *•[[Zakon o autorskim pravima/XV.| XV. Carinske mjere]] *•[[Zakon o autorskim pravima/XVI.| XVI. Kaznene odredbe]] *•[[Zakon o autorskim pravima/XVII.| XVII. Prekršaji]] *•[[Zakon o autorskim pravima/XVIII.| XVIII. Prijelazne i završne odredbe]] }} 427 1029 2006-06-28T17:05:13Z Harač 11 Ivan Mažuranić 428 1031 2006-06-28T17:06:05Z Harač 11 Marko Marulić 429 1038 2006-06-28T19:21:24Z Kahriman 9 {{Navigacija1|Zakon o autorskim pravima||II.}} <center><div style="font-size:150%">'''Opće odredbe'''</div></center> == Član 1. == 1. Ovim zakonom uređuju se:</br> a) prava autora na djelima s područja književnosti, nauke i umjetnosti i njihovo ostvarivanje (u daljem tekstu: autorska prava);</br> b) prava umjetnika izvođača i njihovo ostvarivanje, prava proizvođača fonograma, radiodifuznih ustanova - proizvođača emisija- (u daljem tekstu: srodna prava);</br> c) pravo proizvođača vigeograma;</br> d) pravo proizvođača baze podataka; i</br> e) zaštita autorskog prava i srodnih prava.</br> == Član 2. == 1. Objavljivanje, u skladu s ovim zakonom, znači da je autorsko djelo ili predmet srodnog prava postao dostupan javnosti.</br> 2. Izdavanje, u skladu s ovim zakonom, znači da je dovoljan broj izrađenih primjeraka autorskog djela ili predmeta srodnih prava s dozvolom autora ponuđen javnosti ili stavljen u promet.</br> == Član 3. == Izraz “javan“ i “javnost“, u smislu ovog zakona, znači dostupnost djela neodređenog broja ljudi (pojedinaca), koji nisu povezani rodbinskom ili nekim drugim vezama, i koji imaju slobodan pristup djelu kroz njegovu javnu prezentaciju.</br> == Član 4. == Zaštita srodnih prava, u skladu s ovim zakonom, ni na koji način ne utječe na prava autora čija su djela zaštićena ovim zakonom.</br> == Član 5. == 1. Autorska djela državljana Bosne i Hercegovine ili lica koja nisu državljani Bosne i Hercegovine, a imaju prebivalište u Bosni i Hercegovini, objavljena u Bosni i Hercegovini ili u inozemstvu, kao i autorska djela koja nisu objavljena, uživaju zaštitu u skladu s ovim zakonom.</br> 2. Autorska djela stranih državljana i lica bez državljanstva, koja se prvi put objavljuju u Bosni i Hercegovini, ili u roku od 30 dana od dana kada su bila objavljena u nekoj drugoj državi, uživaju zaštitu u skladu s ovim zakonom kao i autorska djela državljana Bosne i Hercegovine.</br> 3. Zaštitu, u skladu s ovim zakonom uživaju, i:</br> a) filmska djela čiji proizvođači imaju sjedište ili prebivalište u Bosni i Hercegovini, i</br> b) djela arhitekture i druga umjetnička djela koja se, kao nekretnine ili njihov sastavni dio, nalaze na teritoriji Bosne i Hercegovine.</br> 4. Autorska djela stranih državljana, koja nisu prvi put ili istovremeno objavljena u Bosni i Hercegovini, uživaju zaštitu, u skladu s ovim zakonom, u okviru obaveza koje je Bosna i Hercegovina prihvatila po međunarodnim ugovorima ili na osnovu faktičnog reciprociteta.</br> 5. Ako je autorsko djelo stvorilo više autora zaštitu u skladu s ovim zakonom uživaju svi koautori, ako bar jedan od njih ispunjava uvjete iz st. 1., 2. i 3.</br> {{Navigacija1|Zakon o autorskim pravima||II.}} 430 1041 2006-06-28T19:37:25Z Kahriman 9 {{Navigacija1|Zakon o autorskim pravima|I.|III.}} <center><div style="font-size:150%">'''Autorsko djelo i autor'''</div></center> == Član 6. == 1. Autorskim djelom smatra se individualna duhovna tvorevina iz oblasti književnosti, nauke, umjetnosti i drugih oblasti stvaralaštva, bez obzira na vrstu, način i oblik izražavanja, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.</br> 2. Autorskim djelom smatraju se, naročito:</br> a) pisana djela (knjige, brošure, književni tekstovi, članci i ostali napisi i kompjuterski programi);</br> b) govorna djela (predavanja, govori i druga djela iste prirode);</br> c) dramska i dramsko-muzička djela;</br> d) koreografska i pantomimska djela;</br> e) muzička djela, s riječima ili bez riječi;</br> f) filmska djela i djela stvorena na način sličan filmskim djelima;</br> g) djela iz oblasti slikarstva, vajarstva, arhitekture i grafike, bez obzira na materijal od kojeg su načinjena, te ostala djela likovnih umjetnosti;</br> h) djela svih grana primijenjenih umjetnosti i industrijskog oblikovanja;</br> i) fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom;</br> j) kartografska djela (geografske karte, topografske karte i sl.) i</br> k) planovi, skice i plastična djela, koja se odnose na geografiju, topografiju, arhitekturu ili drugu naučnu ili umjetničku oblast.</br> == Član 7. == 1. Autorskim djelom smatraju se i zbirke autorskih djela, kao što su: enciklopedije, zbornici, antologije, muzičke zbirke, fotografske zbirke i sl., kao i baze podataka bilo da su čitke mašinski ili u drugoj formi, koje, s obzirom na izbor ili raspored građe, predstavljaju samostalne individualne duhovne tvorevine.</br> 2. Autorskim djelom smatraju se i zbirke narodnih književnih i umjetničkih tvorevina, dokumenata, sudskih odluka, ili zbirke druge slične građe, koje same po sebi ne predstavljaju zaštićena autorska djela ako te zbirke, s obzirom na izbor ili raspored i način izlaganja građe, predstavljaju samostalne individualne duhovne tvorevine.</br> 3. Odredba stava.1. ne utječe na prava autora pojedinih djela od kojih su zbirke sastavljene.</br> == Član 8. == 1. Prijevodi, prilagođavanja, muzičke obrade i druge prerade izvornih autorskih djela koja predstavljaju samostalnu individualnu duhovnu tvorevinu, zaštićeni su kao i autorsko djelo.</br> 2. Odredba stava 1. ne utječe na prava autora izvornog autorskog djela.</br> == Član 9. == Upotreba narodnih književnih i umjetničkih tvorevina radi književne, naučne ili umjetničke obrade, slobodna je.</br> == Član 10. == 1. Autorskopravno nisu zaštićeni:</br> a) ideje, koncepti, postupci, radne metode, matematičke operacije, načela, otkrića;</br> b) zvanični tekstovi iz oblasti zakonodavstva, uprave i sudstva;</br> c) stručni izvještaj, referat, službeni akt ili sličan rad nastao u vršenju radnih obaveza u privrednoj ili drugoj djelatnosti.</br> 2. Prijevodi tekstova iz stava 1. b) autorskopravno su zaštićeni, osim ako nisu objavljeni kao zvanični tekstovi.</br> == Član 11. == 1. Naslov autorskog djela, ako predstavlja individualnu duhovnu tvorevinu, zaštićen je ovim zakonom kao i samo djelo.</br> 2. Nezavisno od odredbe iz stava 1. nije dozvoljeno uzimati za naslov autorskog djela naslov već upotrijebljen za neko autorsko djelo iste ili slične vrste, ako bi takav naslov mogao izazvati zabunu u pogledu autora djela.</br> {{Navigacija1|Zakon o autorskim pravima|I.|III.}} 431 1042 2006-06-28T19:42:56Z Kahriman 9 {{Navigacija1|Zakon o autorskim pravima|II.|IV.}} <center><div style="font-size:150%">'''Autor i prava autora'''</div></center> == Član 12. == 1. Autor djela je fizičko lice koje je stvorilo djelo.</br> 2. Autorska prava pripadaju autoru od trenutka stvaranja autorskog djela i nisu uvjetovana ispunjenjem bilo kakvih formalnosti.</br> == Član 13. == Autorom se smatra lice čije je ime i prezime ili pseudonim označen na djelu, dok se suprotno ne dokaže.</br> == Član 14. == 1. Autor zbirke autorskih djela je lice koje je tu zbirku sačinilo.</br> 2. Autor prijevoda, prilagođenog, muzičkog obrađenog ili na drugi način prerađenog autorskog djela, je lice koje je to djelo prevelo, prilagodilo, muzički obradilo ili na drugi način preradilo.</br> 3. Lice koje je stvorilo književno, naučno ili umjetničko djelo, upotrebom narodnih književnih ili umjetničkih duhovnih tvorevina, autor je tog djela.</br> == Član 15. == 1. Ako autorsko djelo, stvoreno saradnjom dva ili više lica, čini nedjeljivu cjelinu, svim koautorima na stvaranju tog djela pripada nedjeljivo autorsko pravo.</br> 2. Udio pojedinih koautora određuje se srazmjerno stvarnom doprinosu koji je svaki od koautora dao u stvaranju autorskog djela, ako međusobni odnosi koautora nisu ugovorom drugačije uređeni.</br> 3. Odluku o korištenju koautorskog djela donose zajedno svi koautori. Koautor ne može uskratiti svoju saglasnost suprotno načelima savjesnosti i poštenja.</br> 4. Ako autorsko djelo, stvoreno saradnjom dva ili više lica, ne čini nedjeljivu cjelinu, svaki koautor ima autorsko pravo na svoj doprinos.</br> == Član 16. == Prava autora čija su autorska djela spojena radi zajedničkog korištenja određuju se ugovorom, a u suprotnom, primjenjivat će se odredbe člana 15.</br> == Član 17. == 1. Autorsko pravo na anonimna djela i na djela izdata pod pseudonimom, čiji autor nije poznat, vrši lice koje je djelo izdalo. Ako izdavač nije naznačen na djelu, na vršenje autorskog prava ovlašteno je lice koje je djelo objavilo.</br> 2. Autorsko pravo na neobjavljena djela čiji je autor nepoznat vrši odgovarajuća organizacija autora.</br> 3. Odredbe st. 1. i 2. prestaju se primjenjivati kada se utvrdi identitet autora.</br> {{Navigacija1|Zakon o autorskim pravima|II.|IV.}} 432 1043 2006-06-28T19:50:59Z Kahriman 9 {{Navigacija1|Zakon o autorskim pravima|III.|V.}} <center><div style="font-size:150%">'''Posebne odredbe o autoru i autorskom djelu'''</div></center> <center>'''Odjeljak 1. - Filmsko djelo'''</center> == Član 18. == 1. Autorima završenog filmskog djela smatraju se: pisac scenarija, režiser i glavni snimatelj, a autorom crtanog filma smatra se i glavni crtač.</br> 2. Ako je u filmskom djelu muzika bitan element i komponovana je za to djelo, koautorom tog filmskog djela smatra se i kompozitor muzike za to djelo.</br> 3. Kompozitor muzike za film, koji se ne smatra autorom filmskog djela u smislu stava 2., scenograf filma, slikar kostima i slikar maski, imaju autorska prava na svoje doprinose i mogu ih prenositi na proizvođača filmskog djela samo ugovorom.</br> 4. Ako se radi o crtanom, odnosno animiranom filmu ili su crtež ili animacija bitni elementi filmskog djela, glavni crtač i glavni animator su koautori filmskog djela.</br> == Član 19. == Autori filmskog djela imaju isključivo pravo da snimaju svoja djela (pravo filmovanja), da ih reprodukuju, stavljaju u promet, javno prikazuju, emituju, saopćavaju javnosti, titluju, prevode (dubliraju) i prerađuju.</br> == Član 20. == 1. Odnos između proizvođača filmskog djela i autora filmskog djela i međusobni odnosi autora filmskog djela, uređuju se ugovorom koji se zaključuje u pismenoj formi.</br> 2. Ugovorom iz stava 1. uređuju se, između ostalog, prava koja se prenose na proizvođača i naknada autorima filmskog djela.</br> 3. Prava, koja nisu prenesena ugovorom na proizvođača, zadržavaju autori filmskog djela.</br> 4. Proizvođačem filmskog djela, u skladu s ovim zakonom, smatra se pravno ili fizičko lice, koje na osnovu ugovora ili na vlastitu inicijativu proizvede neko filmsko djelo.</br> == Član 21. == Ako nije drugačije ugovoreno, pisac scenarija i kompozitor mogu svoje doprinose filmskom djelu objavljivati ili se njima na drugi način odvojeno koristiti, pod uvjetom da se time ne povrijede prava prenesena na proizvođača filmskog djela.</br> == Član 22. == Filmsko djelo smatra se završenim kad je završena prva standardna kopija filma, u skladu sa sporazumom autora i proizvođača filmskog djela.</br> == Član 23. == 1. Ako proizvođač ne završi filmsko djelo u roku od tri godine od dana sklapanja ugovora o proizvodnji tog djela, ili ako završeno filmsko djelo ne pusti u promet u roku od jedne godine od dana završetka tog djela, autori filmskog djela mogu, zadržavajući pravo na naknadu, tražiti raskid ugovora ako nije ugovoren koji drugi rok.</br> 2. Ako neki od autora odbije da završi svoj doprinos filmskom djelu, ili ako zbog više sile to ne može učiniti, ne može se protiviti da se doprinos koji je već dao upotrijebi za dovršenje filmskog djela. Taj autor na već dati doprinos filmskom djelu ima odgovarajuća autorska prava.</br> <center>'''Odjeljak 2. - Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu, po narudžbi i kolektivno autorsko djelo'''</center> == Član 24. == Smatra se da je pravo na iskorištavanje autorskog djela, koje je stvorio posloprimac u izvršavanju svojih obaveza ili po uputstvima poslodavca, preneseno na poslodavca u trajanju od pet godina, od dana završetka djela, ukoliko ugovorom nije drugačije predviđeno.</br> == Član 25. == 1. Autor djela stvorenog u radnom odnosu pri objavljivanju svojih sabranih djela može i bez dozvole poslodavca koristiti to djelo.</br> 2. Nakon proteka roka od pet godina od dana završetka djela stvorenog u radnom odnosu prava na iskorištavanje djela pripadaju isključivo autoru.</br> == Član 26. == Izuzetno od odredbi člana 25., na računarskom programu i bazi podataka stvorenim u radnom odnosu, nosilac autorskog imovinskog prava je poslodavac.</br> == Član 27. == 1. Sva autorska prava na djela stvorena u okviru ugovora o djelu pripadaju autoru koji je djelo stvorio, ako ugovorom nije drugačije utvrđeno.</br> 2. Izuzetno od odredbe stava 1., autorska imovinska prava na računarskom programu stvorenom u okviru ugovora o djelu pripadaju naručiocu djela, osim ako ugovorom nije drugačije predviđeno.</br> == Član 28. == 1. Djelo stvoreno na podsticaj i u organizaciji fizičkog ili pravnog lica, u čijem stvaranju je učestvovao veći broj lica i koje se koristi pod imenom naručioca, smatra se kolektivnim autorskim djelom (enciklopedije, zbornici, računarski programi, baze podataka).</br> 2. Koautori su nosioci zajedničkog autorskog prava na koautorskom djelu,ako ovim zakonom ili ugovorom kojim se uređuju njihovi međusobni odnosi nije drukčije predviđeno.</br> a) Za ostvarivanje koautorskih prava i prenošenje tog prava neophodna je saglasnost svih koautora. Koautor ne smije koristiti svoju saglasnost protivno načelu savjesnosti i poštenju, niti činiti bilo šta što škodi interesima ostalih koautora.</br> b) Svaki koautor ovlašćen je da podnosi tužbe za zaštitu autorskih prava na koautorskom djelu, s tim da može postavljati tužbene zahtjeve samo u svoje ime i za svoj račun.</br> c) Ako se nisu drugačije sporazumjeli, koautori dijele ekonomsku korist od iskorištavanja koautorskih djela srazmjerno stvarnom doprinosu koji je svaki dao u stvaranju djela.</br> 3. Ukoliko ugovorom nije drugačije predviđeno nosilac autorskog imovinskog prava na djelu je naručilac.</br> 4. Naručilac kolektivnog autorskog djela dužan je da pri iskorištavanju djela na svakom primjerku navede listu autora čije priloge sadrži kolektivno autorsko djelo.</br> {{Navigacija1|Zakon o autorskim pravima|III.|V.}} 433 1045 2006-06-28T20:04:52Z Kahriman 9 {{Navigacija1|Zakon o autorskim pravima|IV.|VI.}} <center><div style="font-size:150%">'''Sadržaj i iskorištavanje autorskog prava'''</div></center> == Član 29. == Autorsko pravo sadrži imovinsko-pravna ovlaštenja (u daljem tekstu: autorska imovinska prava) i lično-pravna ovlaštenja (u daljem tekstu: autorska moralna prava).</br> == Član 30. == 1. Autorska imovinska prava sadrže isključivo ovlaštenja autora na iskorištavanje djela.</br> 2. Autorsko djelo može da iskorištava drugo lice samo po odobrenju autora, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.</br> 3. Za svako iskorištavanje autorskog djela od drugog lica autoru pripada naknada, ako ovim zakonom ili ugovorom nije drugačije određeno.</br> == Član 31. == Autorska moralna prava sadrže neotuđiva i neprenosiva ovlaštenja autora i to da autor može: odlučiti kada će i u kojoj formi njegovo djelo biti prvi put objavljeno; biti priznat i označen kao stvaralac djela pod svojim imenom, pod pseudonimom koji može indicirati ili ne njegovo ime ili anonimno; suprotstaviti se svakom deformisanju, sakaćenju ili drugom mijenjanju djela kao i svakoj upotrebi djela koja bi vrijeđala njegovu čast ili ugled.</br> == Član 32. == Izdavač, prerađivač, obrađivač, prikazivač, prevodilac, snimatelj i svako drugo lice koje javno iskorištava autorsko djelo, dužno je, pri svakom iskorištavanju djela, označiti ime autora djela, ako autor ne želi da djelo bude anonimno ili označeno pseudonimom.</br> == Član 33. == 1. Autor može u svako doba povući iz prometa i uskratiti dalje korištenje djela u bilo kojem obliku, ako za to ima ozbiljne moralne razloge, nakon što prethodno nadoknadi štetu vlasniku primjerka djela, odnosno nosiocu prava iskorištavanja.</br> 2. Ako se autorsko djelo iz stava 1. ponovo stavi u promet, raniji vlasnik primjerka djela, odnosno raniji nosilac prava iskorištavanja ima pravo prvenstva u roku od 30 dana od dana saznanja, a najkasnije u roku jedne godine od dana stavljanja djela u promet.</br> 3. Ovlaštenje iz stava 1. ne pripada drugom nosiocu autorskog prava.</br> 4. Odredbe st. 1., 2. i 3. ne odnose se na kompjuterske programe, filmska djela i baze podataka.</br> == Član 34. == Autor ima isključivo pravo da daje odobrenje za objavljivanje, reprodukovanje, stavljanje u promet originala ili umnoženih primjeraka djela uključujući i njihov uvoz, javno predstavljanje, javno izvođenje, emitovanje, saopćavanje javnosti, prevođenje, prilagođavanje, recitovanje ili iskorištavanje djela u bilo kojem drugom obliku, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.</br> == Član 35. == 1. Pravom reprodukovanja smatra se pravo autora da odobri umnožavanje svog djela bez obzira na vrstu, način i postupke kao i broj umnoženih primjeraka.</br> 2. Umnožavanje djela obuhvata i pohranjivanje djela u elektronskoj formi.</br> == Član 36. == 1. Pravom stavljanja u promet smatra se pravo prepuštanja originala ili kopija djela javnosti putem prodaje ili drugih oblika prijenosa vlasništva.</br> 2. Pravo stavljanja u promet obuhvata i isključivo pravo autora da umnožene primjerke djela uvozi u određenu državu radi daljeg stavljanja u promet, bez obzira na koji način su izrađeni umnoženi primjerci.</br> 3. Prvom prodajom ili drugačijom formom sticanja vlasničkog prava na original ili umnoženi primjerak djela u Bosni i Hercegovini koje se obavlja izričitom ili prećutnom saglasnošću autora, iscrpljeno je za ovaj original ili umnoženi primjerak pravo stavljanja u promet na teritoriji Bosne i Hercegovine, osim ako je međunarodnim ugovorom koji obavezuje Bosnu i Hercegovinu drugačije propisano.</br> == Član 37. == 1. Autori računarskih programa, filmskih i djela stvorenih na način sličan filmskom djelu i djela ugrađenih na nosače zvuka, imaju isključivo pravo da daju odobrenje za iznajmljivanje originala ili umnoženih primjeraka djela.</br> 2. Pravom iznajmljivanja smatra se isključivo pravo autora navedenih u stavu 1. da original ili umnožene primjerke djela prepuste drugom licu na vremenski ograničenu upotrebu u svrhu ostvarivanja posredne ili neposredne privredne ili komercijalne koristi.</br> 3. Iscrpljenje prava stavljanja u promet ne obuhvata pravo autora na iznajmljivanje djela, odnosno umnožene primjerke djela.</br> == Član 38. == Pravom saopćavanja javnosti autorskih djela smatra se stavljanje na raspolaganje javnosti autorskih djela bežičnim ili žičanim putem, uključujući i stavljanje dostupnim javnosti autorskih djela na način da svako može imati pristup djelu s mjesta i u vrijeme koje autor odabere.</br> == Član 39. == 1. Autori dramskih, dramsko-muzičkih i muzičkih djela imaju isključivo pravo da daju dozvolu:</br> a) za javno predstavljanje i javno izvođenje tih djela;</br> b) za javno prenošenje predstavljanja i izvođenja tih djela bilo kojim sredstvima.</br> 2. Autorima dramskih i dramsko-muzičkih djela pripada pravo iz stava 1. i na prijevodima tih djela.</br> == Član 40. == 1. Autor ima isključivo pravo da drugom zabrani ili dozvoli emitovanje svog djela.</br> 2. Emitovanjem, u smislu stava 1., smatra se javno saopćavanje djela bežičnim ili žičanim prijenosom elektromagnetnih, električnih ili drugih signala na daljinu (radiodifuzija i kablovska difuzija).</br> 3. Bežično emitovanje i žičano emitovanje su odvojene radnje iskorištavanja djela, i predmet su dva posebna autorskopravna ovlaštenja, osim:</br> a) ako je žičana reemisija djela, koje se bežično emituje, tehnički neophodan uvjet za prijem emisije; b) ako se žičanom reemisijom djela, koje se bežično emituje, signalom snabdijeva manje od 100 prijemnika, na nekomercijalnoj osnovi.</br> 4. Radnja emitovanja iz stava 2. postoji i kad se pod kontrolom subjekta, koji vrši emitovanje na njegovu odgovornost, signali, koji su namijenjeni za javni prijem, šalju u neprekinutom komunikacionom lancu ka satelitu i nazad na zemlju.</br> 5. Ako su signali kodirani, emitovanje preko satelita postoji pod uvjetom da su sredstva za dekodiranje signala dostupna javnosti, putem subjekta koji vrši emitovanje ili preko trećeg lica koje ima njegovo ovlaštenje.</br> == Član 41. == Autor ima isključivo pravo da dozvoli saopćenje javnosti preko zvučnika ili bilo kojeg drugog sličnog uređaja za prijenos znakova, zvukova ili slika svog djela emitovanog putem radiodifuzije (u daljem tekstu: sekundarno radiodifuzno emitovanje).</br> == Član 42. == Autori književnih, naučnih i muzičkih djela imaju isključivo pravo dati dozvolu:</br> a) za snimanje tih djela instrumentima za mehaničku reprodukciju;</br> b) za javno izvođenje i saopćavanje djela snimljenih instrumentima za mehaničku reprodukciju.</br> == Član 43. == 1. Dozvola data za javno predstavljanje i javno izvođenje, za javno prenošenje predstavljanja i izvođenja (radiodifuzno emitovanje), ili za drugo saopćavanje javnosti, ne sadrži dozvolu za snimanje djela instrumentima za snimanje zvukova ili slika.</br> 2. Organizacija za radiodifuziju može zaštićeno djelo snimiti vlastitim sredstvima i samo za svoje potrebe, za čije je emitovanje dobila dozvolu i može ponovo emitovati te snimke uz naknadu i bez nove dozvole autora, ako ugovorom nije drugačije određeno.</br> 3. Snimci iz stava 2. mogu se predati javnim arhivima kao dokumentacijski materijal.</br> == Član 44. == Autor književnog djela ima isključivo pravo davati dozvolu za javno recitovanje svog književnog djela, kao i za javno prenošenje recitacije svim sredstvima ili postupcima.</br> == Član 45. == 1. Autor ima isključivo pravo da daje dozvolu za prilogađavanje, obrađivanje ili druga preinačavanja svog djela.</br> 2. Prava iz stava 1. priznaju se autoru književnih djela za sve vrijeme trajanja njegovih prava na originalno djelo i u pogledu prijevoda njegovog djela.</br> == Član 46. == 1. Autori književnih, muzičkih, naučnih i umjetničkih djela imaju isključivo pravo davati dozvolu:</br> a) za filmsko prilagođavanje ili reprodukovanje tih djela i za promet tih djela;</br> b) za javno prikazivanje, za javno izvođenje, kao i elektronsko prenošenje saopćenja javnosti prilagođenih ili reprodukovanih djela.</br> 2. Filmsko djelo stvoreno prilagođavanjem ili reprodukovanjem književnih, muzičkih, naučnih ili umjetničkih djela zaštićeno je kao i originalno djelo, čime se ne utječe na pravo autora prilagođenog ili reprodukovanog djela.</br> 3. Prilagođavanje u bilo kom umjetničkom obliku filmskih djela, koja potječu od književnih, muzičkih, naučnih ili umjetničkih djela, ne smije se vršiti bez dozvole autora djela, niti bez dozvole autora tih filmskih djela, ako oni to pravo nisu ugovorom prenijeli na proizvođača.</br> 4. Odredbe st. 1., 2. i 3. primjenjuju se i na reprodukciju ili produkciju dobijenu na način sličan stvaranju filmskog djela.</br> == Član 47. == 1. Autori izvornih djela likovne umjetnosti u pogledu tih djela i autori književnih, naučnih i muzičkih djela u pogledu svojih izvornih rukopisa imaju pravo od vlasnika ili korisnika tih djela, odnosno rukopisa biti obaviješteni o novom vlasniku, odnosno korisniku.</br> 2. Ako je djelo likovne umjetnosti kao i izvorni rukopis prodato ili je na drugi naplativ način preneseno vlasništvo, autor ima pravo biti obaviješten, kao i pravo na učešće u dobiti od pet posto od prodajne cijene (pravo slijeđenja).</br> 3. Za obaveze iz stava 2. garantuje otuđilac djela. Ako je prodaja izvršena putem galeriste, aukcijom ili putem drugog posrednika, tada ova lica solidarno garantuju s otuđiocem. Obaveza obavještavanja odnosi se na podatke o otuđenom originalu, prodavaču, prodajnoj cijeni kao, i garanciju autoru uvida, u neophodnom obimu, u odgovarajuće poslovne knjige, i drugu evidenciju odgovornog lica.</br> 4. Autor se ne može odreći prava slijeđenja niti ga može prenositi pravnim poslovima. Pravo slijeđenja se nasljeđuje.</br> 5. Pravo slijeđenja ne može biti predmet prinudnog izvršenja.</br> 6. Odredbe st. l., 2., 3., 4. i 5. ne primjenjuju se na djela arhitekture i na djela primijenjene umjetnosti.</br> == Član 48. == 1. Ako vlasnik ima namjeru mijenjati djelo arhitekture, mora prvenstveno preradu djela ponuditi autoru djela arhitekture ako je živ i ako je uobičajeno dostupan.</br> 2. Ako autor neosnovano odbije saradnju, vlasnik može djelo slobodno preraditi.</br> 3. Autor zadržava autorska moralna prava.</br> == Član 49. == 1. Autor ima pravo pristupa originalu ili kopijama djela koje se nalazi u posjedu drugog lica, ukoliko je to neophodno za vršenje njegovog prava umnožavanja ili prerade i ako to nije suprotno opravdanim interesima posjednika.</br> 2. Autor može od posjednika djela likovne umjetnosti ili fotografije zahtijevati predaju orginala ili kopije svoga djela, radi izlaganja u Bosni i Herecgovini, ukoliko dokaže postojanje pretežnog interesa.</br> 3. Izdvajanje originala ili kopije svoga djela prema stavu 2. može biti uvjetovano davanjem garancije ili zaključenjem ugovora o osiguranju, u visini tržišne cijene djela.</br> 4. Pravo pristupa djelu, kao i izložba, ostvaruju se na trošak autora i sa što je moguće manje oštećenja za posjednika. U slučaju oštećenja originala ili kopije djela, odgovara autor, bez obzira na krivicu.</br> == Član 50. == 1. Na teritoriji Bosne i Hercegovine dozvoljeno je bez dozvole autora:</br> a) reprodukovanje pojedinih dijelova književnog, naučnog ili umjetničkog djela ili takvog djela manjeg obima u čitankama i udžbenicima, u svrhe nastave i naučnog rada, kao i pojedinih djela fotografije, likovne umjetnosti, arhitekture, primijenjene umjetnosti, industrijskog dizajna i kartografije, ako se radi o već objavljenim djelima većeg broja autora;</br> b) preštampavanje u periodičnoj štampi aktuelnih članaka u kojim se raspravlja o općim pitanjima od javnog interesa, ako autor reprodukovanje tih članaka nije izričito zabranio.</br> 2. Odredbe stava 1. na odgovarajući način se primjenjuju i za javno saopćavanje.</br> 3. U svim slučajevima iz stava 1. mora se jasno označiti ime i prezime autora, originalno djelo i porijeklo pozajmice.</br> 4. U slučajevima iz stava 1. autor ima pravo na naknadu i sva druga prava u skladu s ovim zakonom.</br> == Član 51. == 1. Na teritoriji Bosne i Hercegovine dozvoljeno je bez dozvole autora i bez plaćanja naknade za korištenje:</br> a) javno predstavljanje i javno izvođenje književnih ili umjetničkih djela u svrhu i u obliku neposredne nastave, kao i sekundarno emitovanje školskih emisija putem radiodifuzije, te javno predstavljanje i javno izvođenje objavljenih djela na besplatnim školskim svečanostima, pod uvjetom da umjetnici izvođači, ne dobivaju nikakvu naknadu;</br> b) objavljivanje izvještaja o objavljenim književnim, umjetničkim i naučnim djelima, u kojima se sadržaj tih djela reprodukuje na originalan i skraćen način;</br> c) reprodukovanje umjetničkih djela izloženih u parkovima, na ulicama i trgovima, s tim da se ne koriste u trodimenzionalnom obliku ili za iste svrhe kao i prvobitno djelo ili za postizanje ekonomske koristi;</br> d) reprodukovanje već objavljenog djela izvršeno u svrhu ličnog usavršavanja, ukoliko reprodukcija nije namijenjena i pristupačna javnosti, i ako posredno ne služi drugom licu za postizanje ili povećanje dobiti,</br> d.d.) odredba tačke d) ne odnosi se na djela arhitekture, kompjuterskih programa, baze podataka koje rade pomoću sredstava računarske tehnike, kao i na fiksiranje javnog saopćavanja djela na nosač slike ili zvuka;</br> d.d.d.) cijelu knjigu, časopis ili dnevni list u cjelini može se za privatne svrhe kopirati samo ručno ili pomoću pisaće mašine, a fotokopiranjem najviše u tri primjerka, ukoliko je djelo više od dvije godine rasprodato;</br> e) djela koja se nalaze na javnim izložbama, sajmovima, aukcijama ili zbirkama, koja priređivač smije slobodno umnožiti u katalozima izdatim u te svrhe;</br> f) reprodukovanje djela slikarstva putem vajarstva i obratno, te reprodukovanje djela arhitekture putem slikarstva ili vajarstva;</br> g) doslovno navođenje odlomaka (citata) iz djela koje je na zakonit način postalo pristupačno javnosti, uz uvjet da bude u skladu s dobrim običajima i u mjeri opravdanoj svrhom koja se ima postići, te da se prilikom citiranja naznači izvor i ime autora, ako se njegovo ime nalazi u izvoru;</br> h) korištenje djela u postupku pred arbitražom, pred sudskim, upravnim i državnim organima u obimu koji zahtijeva svrha izvođenja dokaza.</br> 2. U slučajevima iz stava 1. autor zadržava sva druga prava u skladu s ovim zakonom.</br> == Član 52. == 1. Ako je autorsko djelo računarski program, dozvoljeno je licu koje je na zakonit način pribavilo primjerak računarskog programa da radi vlastititog uobičajenog korištenja programa, bez dozvole autora i plaćanja autorske naknade:</br> a) instalira program u memoriju računara i pušta ga u rad;</br> b) otklanja greške u programu i vrši druge neophodne izmjene u njemu, ukoliko ugovorom nije drugačije određeno; c) sačini rezervni primjerak programa na trajnom tjelesnom nosaču;</br> d) izvrši dekompilaciju programa isključivo radi pribavljanja neophodnih podataka za postizanje interoperabilnosti tog programa s drugim, nezavisno stvorenim programom ili određenom računarskom opremom, pod uvjetom da taj podatak nije bio na drugi način dostupan.</br> 2. Podatak dobiven radnjom iz stava 1. d) ne smije se saopćiti drugima ili koristiti u druge svrhe, posebno za stvaranje ili plasman drugog računarskog programa kojim bi se povrijedilo autorsko pravo na prvom.</br> 3. Lice koje je na zakonit način pribavilo primjerak računarskog programa može preduzeti radnje iz stava 1. neposredno ili preko drugog stručnog lica koje radi po njegovom nalogu.</br> == Član 53. == 1. Bez dozvole autora i bez plaćanja naknade za korištenje, mogu se objaviti putem štampe i radio-televizije, radi obavještavanja o tekućim događajima, govori namijenjeni javnosti održani u predstavničkim tijelima, sudovima i drugim državnim organima, naučnim, umjetničkim, vjerskim i drugim organizacijama, te na javnim sastancima i službenim svečanostima.</br> 2. Bez dozvole autora i bez plaćanja naknade za korištenje, mogu se o drugim govorima, predavanjima i ostalim djelima iste prirode davati u dnevnoj i povremenoj štampi i putem radiodifuzije samo kraći izvještaji.</br> 3. Bez dozvole autora ne može se sačiniti zbirka njegovih djela navedenih u st. 1. i 2.</br> 4. U slučajevima iz st. 1. i 2. autor zadržava sva druga prava, u skladu s ovim zakonom.</br> == Član 54. == 1. Za iskorištavanje narodnih književnih i umjetničkih tvorevina putem javnog izvođenja plaća se naknada kao za javno izvođenje autorskih djela.</br> 2. Iskorištavanje narodnih književnih i umjetničkih tvorevina, u svakom drugom vidu, slobodno je.</br> 3. Lica koja iskorištavaju narodne književne i umjetničke tvorevine dužna su naznačiti porijeklo djela i suzdržati se od sakaćenja i nedostojne upotrebe djela.</br> 4. O zaštiti prava iz stava 3. brinu se odgovarajuće organizacije autora i institucije iz oblasti nauke i umjetnosti.</br> 434 1049 2006-06-28T21:14:52Z Demicx 7 Historija 435 1050 2006-06-28T21:17:49Z Demicx 7 Diskusija 436 1051 2006-06-28T21:18:57Z Demicx 7 Uredi 437 1056 2006-06-28T21:34:18Z Demicx 7 /*<pre>*/ /* wikitable */ table.wikitable, table.prettytable { margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaaaaa solid; border-collapse: collapse; } table.wikitable th, table.wikitable td, table.prettytable th, table.prettytable td { border: 1px #aaaaaa solid; padding: 0.2em; } table.wikitable th, table.prettytable th { background: #f2f2f2; text-align: center; } table.wikitable caption, table.prettytable caption { margin-left: inherit; margin-right: inherit; } /* stil template za spajanje i dijeljenje */ .messagebox { border: 1px solid #aaaaaa; background-color: #f9f9f9; width: 80%; margin: 0 auto 1em auto; padding: .2em; text-align: justify; } .messagebox.merge { border: 1px solid #cf9fff; background-color: #f5edf5; text-align: center; } /* stil info okvira */ .infobox { border: 1px solid #aaaaaa; background-color: #f9f9f9; color: black; margin-bottom: 0.5em; margin-left: 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; } .infobox td, .infobox th { vertical-align: top; } .infobox caption { font-size: larger; margin-left: inherit; } .infobox.bordered { border-collapse: collapse; } .infobox.bordered td, .infobox.bordered th { border: 1px solid #aaaaaa; } .infobox.bordered .borderless td, .infobox.bordered .borderless th { border: 0; } .infobox.sisterproject { width: 20em; font-size: 90%; } /* obavijesti */ .notice { text-align: justify; margin: 1em; padding: 0.2em; } #disambig { border-top: 3px double #cccccc; border-bottom: 3px double #cccccc; } #spoiler { border-top: 2px solid #ddd; border-bottom:2px solid #ddd; } /* metadata */ table.metadata { border: 1px solid #aaaaaa; display: none; speak: none; } .metadata-label { color: #aaaaaa; } /* ///////////////////// */ /* plainlinksneverexpand */ /* ///////////////////// */ /*Add formatting to make sure that "external references" from [[Template:Ref]] do not get URL expansion, not even when printed. The mechanism up to MediaWiki 1.4 was that the HTML code contained a SPAN following the anchor A; this SPAN had the class "urlexpansion", which was not displayed on screen, but was shown when the medium was "print". The rules below ensure (a) that there is no extra padding to the right of the anchor (displayed as "[<number>]"), (b) that there is no "external link arrow" for the link, and (c) that this SPAN of class "urlexpansion" is never shown. ~~~~ */ .plainlinksneverexpand { background: none ! important; padding: 0 ! important; } .plainlinksneverexpand .urlexpansion { display : none ! important; } /* Make sure that ext links displayed within "plainlinksneverexpand" don't get the arrow... */ .plainlinksneverexpand a { background: none !important; padding: 0 !important } /* With MediaWiki 1.5, the mechanism has changed: instead of a SPAN of class "urlexpansion" following the anchor A, the anchor itself now has class "external autonumber" and the expansion is inserted when printing (see the common printing style sheet at http://en.wikipedia.org/skins-1.5/common/commonPrint.css) using the ":after" pseudo- element of CSS. We have to switch this off for links due to Template:Ref! ~~~~ */ .plainlinksneverexpand a.external.text:after { display: none !important; } .plainlinksneverexpand a.external.autonumber:after { display: none !important; } /* ////////// */ /* navigacija */ /* ////////// */ div.Boxmerge, div.NavFrame { margin: 0px; padding: 2px; border: 1px solid #aaaaaa; text-align: center; border-collapse: collapse; font-size: 95%; clear:both; } div.Boxmerge div.NavFrame { border-style: none; border-style: hidden; } div.NavFrame + div.NavFrame { border-top-style: none; border-top-style: hidden; } div.NavPic { background-color: #ffffff; margin: 0px; padding: 2px; float: left; } div.NavFrame div.NavHead { height: 1.6em; font-weight: bold; font-size: 100%; background-color: #efefef; } div.NavFrame p { font-size: 100%; } div.NavFrame div.NavContent { font-size: 100%; } div.NavFrame div.NavContent p { font-size: 100%; } div.NavEnd { margin: 0px; padding: 0px; line-height: 1px; clear: both; } /* kraj */ /*</pre>*/ 438 1212 2006-06-29T14:34:59Z Demicx 7 <p></p><span id="specialchars" title=""> <div style="margin-top:3px; border-style:solid; border-width:1px; border-color:#aaaaaa; padding:1px; text-align:left; background-color:white; width: 95%"> <p id=“Standard“ class="specialbasic" title="Standard"> Standard: <font face="Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif" style="text-decoration:none;"><charinsert> Č č Ć ć Đ đ Š š Ž ž </charinsert> • <charinsert>„+“ ′ ‚+‘ –</charinsert> • <charinsert>• × ² ³ ½ € † # *</charinsert> • <charinsert><nowiki>&amp;</nowiki>+nbsp; [[+]] | {{+}} <nowiki>~~~~</nowiki> [[Kategorija:+]] [[Slika:+]] <nowiki>#REDIRECT [[</nowiki>+<nowiki>]]</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Wikicitat|+<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Commons|+<nowiki>}}</nowiki> </charinsert> </font> </p> <p id=“Wiki“ class="specialbasic" title="Wiki"> Wiki: <font face="Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif" style="text-decoration:none;"><charinsert> [[Kategorija:+]] [[Slika:+]] <nowiki>#REDIRECT [[</nowiki>+<nowiki>]]</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Commons|+<nowiki>}}</nowiki> <nowiki><ref></nowiki>+<nowiki></ref></nowiki> <nowiki><ref name="</nowiki>+<nowiki>"></ref></nowiki> <nowiki><references/></nowiki> </charinsert></font> </p> <p id=“AHD“ class="specialbasic" title="AHD"> AHD: <font face="Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif" style="text-decoration:none;"><charinsert>ā ă ä â ē ĕ ī ĭ î ō ŏ ô ŭ o͞o</charinsert></font> („food") <font face="Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif" style="text-decoration:none;"><charinsert>o͝o</charinsert></font> („foot") <charinsert>û ə</charinsert> ••• </p> <p id=“DMG“ class="specialbasic" title="DMG"> DMG: <charinsert>ʾ ʿ Ā ā Č č Ḍ ḍ Ḏ ḏ Ǧ ǧ Ġ ġ Ḥ ḥ Ḫ ḫ Ī ī ḷ ŋ Ṣ ṣ Š š Ṭ ṭ Ṯ ṯ Ū ū Ẓ ẓ Ẕ ẕ Ž ž</charinsert> </p> <p id=“IPA“ class="specialbasic" title="IPA">IPA: <font face="Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif" style="text-decoration:none;"><charinsert>a ɐ ɑ ɒ ʌ æ ɶ e ɘ ə ɛ ɜ œ ɞ o ɔ ɵ ø i ɨ ɪ u ʉ ʊ ɯ y ʏ ɣ</charinsert></font> ••• <font face="Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif" style="text-decoration:none;"><charinsert>b β ʙ c ç d ɖ ɗ f ɡ ɢ h ɦ ħ j ʝ ɟ k l ɭ ɬ ɮ ʟ m ɱ n ɳ ɲ ŋ ɴ p q r ɾ ɿ ɽ ɻ ʀ ʁ s ʂ ʃ ʅ ʆ t ʈ ð θ ɸ v ʋ ɰ x χ ɣ ɤ ʎ ʏ z ʐ ʑ ʒ ʓ ʕ ʔ ʖ ʘ ǂ ʰ ʷ ʲ ˠ ˤ ⁿ ˡ </charinsert></font> ••• <font face="Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif" style="text-decoration:none;"><charinsert>z̥ s̬ t̬ l̩ m̩ n̩ ŋ̩ ɪ̯ ʊ̯ ɛ̃ ɪ̃ ɔ̃</charinsert></font> ••• <font face="Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif" style="text-decoration:none;"><charinsert> ˈ ˌ ː ˘ ˑ . ‿ | ‖</charinsert></font> ••• <font face="Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif" style="text-decoration:none;"><charinsert> [<nowiki>{{</nowiki>IPA|+<nowiki>}}</nowiki>] /<nowiki>{{</nowiki>IPA|+<nowiki>}}</nowiki>/ </charinsert></font> </p> <p id=“Arapski“ class="specialbasic" title="Arapski"> Arapski: <span style="font-family: 'Traditional Arabic', 'Arial Unicode MS' , 'Lucida Sans Unicode' , 'MS Mincho', sans-serif; font-size: 1.5em"><charinsert>؛ ؟ ء آ أ ؤ إ ئ ا ب ة ت ث ج ح خ د ذ ر ز س ش ص ض ط ظ ع غ ف ق ك ل م ن ه و ى ي ،</charinsert></span> </p> <p id=“Bosanski“ class="specialbasic" title="Bosanski"> Bosanski: <font face="Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif" style="text-decoration:none;"><charinsert>Č č Ć ć Dž dž Đ đ Š š Ž ž</charinsert></font> </p> <p id=“Češki“ class="specialbasic" title="Češki"> Češki: <charinsert>Á á Č č Ď ď É é Ě ě Í í Ň ň Ó ó Ř ř Š š Ť ť Ú ú Ů ů Ý ý Ž ž</charinsert> </p> <p id=“Ćirilica“ class="specialbasic" title="Ćirilica"> Ćirilica: <charinsert>А Б В Г Ґ Ѓ Д Ђ Е Є Ё Ж З Ѕ И І Ї Й Ј К Ќ Л Љ М Н Њ О Ө П Р С Т Ћ У Ү Ў Ф Х Ц Ч Џ Ш Щ Ъ Ы Ь Э Ю Я</charinsert> ••• <charinsert>а б в г ґ ѓ д ђ е є ё ж з ѕ и і ї й ј к ќ л љ м н њ о ө п р с т ћ у ү ў ф х ц ч џ ш щ ъ ы ь э ю я</charinsert><br /> </p> <p id=“Esperanto“ class="specialbasic" title="Esperanto"> Esperanto: <charinsert>Ĉ ĉ Ĝ ĝ Ĥ ĥ Ĵ ĵ Ŝ ŝ Ŭ ŭ</charinsert> </p> <p id=“Estonski“ class="specialbasic" title="Estonski"> Estonski: <charinsert>Č č Š š Ž ž Õ õ Ä ä Ö ö Ü ü</charinsert> </p> <p id=“Francuski“ class="specialbasic" title="Francuski"> Francuski: <charinsert>À à  â Ç ç É é È è Ê ê Ë ë Î î Ï ï Ô ô Œ œ Ù ù Û û Ü ü Ÿ ÿ</charinsert> </p> <p id=“Galicijski“ class="specialbasic" title="Galicijski"> Galicijski: <charinsert>Á á À à  â Ä ä É é È è Ê ê Ë ë Ì ì Î î Ï ï Ó ó Ò ò Ô ô Ö ö Ù ù Û û Ẁ ẁ Ŵ ŵ Ẅ ẅ Ý ý Ỳ ỳ Ŷ ŷ Ÿ ÿ</charinsert> </p> <p id=“Grčki“ class="specialbasic" title="Grčki"> Grčki: <charinsert>Α Ά Β Γ Δ Ε Έ Ζ Η Ή Θ Ι Ί Κ Λ Μ Ν Ξ Ο Ό Π Ρ Σ Τ Υ Ύ Φ Χ Ψ Ω Ώ</charinsert> ••• <charinsert>α ά β γ δ ε έ ζ η ή θ ι ί κ λ μ ν ξ ο ό π ρ σ ς τ υ ύ φ χ ψ ω ώ</charinsert><br /> </p> <p id=“Havajski“ class="specialbasic" title="Havajski"> Havajski: <font face="Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif" style="text-decoration:none;"><charinsert>Ā ā Ē ē Ī ī Ō ō Ū ū ʻ</charinsert></font> </p> <p id=“Hrvatski“ class="specialbasic" title="Hrvatski"> Hrvatski: <charinsert>Č č Ć ć Dž dž Đ đ Š š Ž ž</charinsert> </p> <p id=“Islandski“ class="specialbasic" title="Islandski"> Islandski: <charinsert>Á á Ð ð É é Í í Ó ó Ú ú Ý ý Þ þ Æ æ Ö ö</charinsert> </p> <p id=“Jidiš“ class="specialbasic" title="Jidiš"> Jidiš: <charinsert> א אַ אָ ב בֿ ג ד ה ו וּ װ ױ ז זש ח ט י יִ ײ ײַ כ ך כּ ל ל+ מ ם נ ן ס ע ע+ פ פּ פֿ ף צ ץ ק ר ש שׂ תּ ת ׳ ״ ־ </charinsert> </p> <p id=“Katalonski“ class="specialbasic" title="Katalonski"> Katalonski: <charinsert>Á á À à Ç ç É é È è Ë ë Í í Ï ï Ó ó Ò ò Ö ö Ú ú Ù ù</charinsert> </p> <p id=“Latinski“ class="specialbasic" title="Latinski"> Latinski: <charinsert>Á á Ć ć É é Í í Ó ó Ś ś Ú ú Ý ý Ǿ ǿ</charinsert> ••• <charinsert>À à È è Ì ì Ò ò Ù ù</charinsert> ••• <charinsert> â Ĉ ĉ Ê ê Ĝ ĝ Ĥ ĥ Î î Ĵ ĵ Ô ô ŝ Ŝ Û û</charinsert> ••• <charinsert>Ä ä Ë ë Ï ï Ö ö Ü ü ÿ</charinsert> ••• <charinsert>à ã Ñ ñ Õ õ</charinsert> ••• <charinsert>Å å</charinsert> ••• <charinsert>Ç ç</charinsert> ••• <charinsert>Č č Š š ŭ</charinsert> ••• <charinsert>Ł ł</charinsert> ••• <charinsert>Ő ő Ű ű</charinsert> ••• <charinsert>Ø ø</charinsert> ••• <charinsert>Ā ā Ē ē Ī ī Ō ō Ū ū Ȳ ȳ</charinsert> ••• <font face="Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif" style="text-decoration:none;"><charinsert>Ă ă Ĕ ĕ Ğ ğ Ĭ ĭ Ŏ ŏ Ŭ ŭ Y̆ y̆</charinsert></font> ... <charinsert>ß</charinsert> ... <charinsert>Æ æ Œ œ</charinsert> ••• <charinsert>Ð ð Þ þ |</charinsert><br /> </p> <p id=“Letonski“ class="specialbasic" title="Letonski"> Letonski: <charinsert>Ā Č Ē Ģ Ī Ķ Ļ Ņ Š Ū Ž </charinsert> ••• <charinsert>ā č ē ģ ī ķ ļ ņ š ū ž </charinsert><br /> </p> <p id=“Mađarski“ class="specialbasic" title="Mađarski"> Mađarski: <charinsert>Ő ő Ű ű</charinsert> </p> <p id=“Malteški“ class="specialbasic" title="Malteški"> Malteški: <charinsert>Ċ ċ Ġ ġ Ħ ħ Ż ż</charinsert> </p> <p id=“Pinjin“ class="specialbasic" title="Pinjin"> Pinjin: <charinsert>Á á À à Ǎ ǎ Ā ā É é È è Ě ě Ē ē Í í Ì ì Ǐ ǐ Ī ī Ó ó Ò ò Ǒ ǒ Ō ō Ú ú Ù ù Ü ü Ǔ ǔ Ū ū Ǘ ǘ Ǜ ǜ Ǚ ǚ Ǖ ǖ</charinsert> </p> <p id=“Poljski“ class="specialbasic" title="Poljski"> Poljski: <charinsert>ą Ą ć Ć ę Ę ł Ł ń Ń ó Ó ś Ś ź Ź ż Ż</charinsert> </p> <p id=“Portugalski“ class="specialbasic" title="Portugalski"> Portugalski: <charinsert>Á á À à  â à ã Ç ç É é Ê ê Í í Ó ó Ô ô Õ õ Ú ú Ü ü</charinsert> </p> <p id=“Romanski“ class="specialbasic" title="Romanski"> Romanski: <charinsert>Ā ā Ē ē Ī ī Ō ō Ū ū</charinsert> </p> <p id=“Rumunski“ class="specialbasic" title="Rumunski"> Rumunski: <charinsert>Ă ă  â Î î Ş ş Ţ ţ</charinsert> </p> <p id=“Skandinavski“ class="specialbasic" title="Skandinavski"> Skandinavski: <charinsert>À à É é Å å Æ æ Ä ä Ø ø Ö ö</charinsert> </p> <p id=“Slovački“ class="specialbasic" title="Slovački"> Slovački: <charinsert>Á á Č č Ď ď É é Ě ě Í í Ň ň Ó ó Ř ř Š š Ť ť Ú ú Ů ů Ý ý Ž ž</charinsert> </p> <p id=“Srpski“ class="specialbasic" title="Srpski"> Srpski: <charinsert>А а Б б В в Г г Д д Ђ ђ Е е Ж ж З з И и Ј ј К к Л л Љ љ М м Н н Њ њ О о П п Р р С с Т т Ћ ћ У у Ф ф Х х Ц ц Ч ч Џ џ Ш ш</charinsert> </p> <p id=“Staroengleski“ class="specialbasic" title="Staroengleski"> Staroengleski: <font face="Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif" style="text-decoration:none;"><charinsert>Ā ā Æ æ Ǣ ǣ Ǽ ǽ Ċ ċ Ð ð Ē ē Ġ ġ Ī ī Ō ō Ū ū Ƿ ƿ Ȳ ȳ Þ þ Ȝ ȝ</charinsert></font> </p> <p id=“Španski“ class="specialbasic" title="Španski"> Španski: <charinsert>Á á É é Í í Ñ ñ Ó ó Ú ú Ü ü ¡ ¿</charinsert> </p> <p id=“Talijanski“ class="specialbasic" title="Talijanski"> Talijanski: <charinsert>Á á À à É é È è Í í Ì ì Ó ó Ò ò Ú ú Ù ù</charinsert> </p> <p id=“Turski“ class="specialbasic" title="Turski"> Turski: <charinsert>Ç ç ğ İ ı Ş ş</charinsert> </p> <p id=“Vijetnamski“ class="specialbasic" title="Vijetnamski"> Vijetnamski: <charinsert>À à Ả ả Á á Ạ ạ à ã Ă ă Ằ ằ Ẳ ẳ Ẵ ẵ Ắ ắ Ặ ặ  â Ầ ầ Ẩ ẩ Ẫ ẫ Ấ ấ Ậ ậ Đ đ È è Ẻ ẻ Ẽ ẽ É é Ẹ ẹ Ê ê Ề ề Ể ể Ễ ễ Ế ế Ệ ệ Ỉ ỉ Ĩ ĩ Í í Ị ị Ì ì Ỏ ỏ Ó ó Ọ ọ Ò ò Õ õ Ô ô Ồ ồ Ổ ổ Ỗ ỗ Ố ố Ộ ộ Ơ ơ Ờ ờ Ở ở Ỡ ỡ Ớ ớ Ợ ợ Ù ù Ủ ủ Ũ ũ Ú ú Ụ ụ Ư ư Ừ ừ Ử ử Ữ ữ Ứ ứ Ự ự Ỳ ỳ Ỷ ỷ Ỹ ỹ Ỵ ỵ Ý ý</charinsert> </p> </span> </div> 439 1064 2006-06-28T22:04:26Z Demicx 7 /* <pre> */ /* tooltips and access keys */ ta = new Object(); ta['pt-userpage'] = new Array('.','Vaša korisnička stranica'); ta['pt-anonuserpage'] = new Array('.','Stranica anonimnog korisnika sa IP adresom'); ta['pt-mytalk'] = new Array('n','Vaša stranica za razgovor'); ta['pt-anontalk'] = new Array('n','Diskusija oko izmjena koje je načinio korisnik sa ove IP adrese'); ta['pt-preferences'] = new Array('','Vaše lično podešavanje opcija'); ta['pt-watchlist'] = new Array('l','Spisak stranica koje pratite.'); ta['pt-mycontris'] = new Array('y','Izlistajte vaš doprinos'); ta['pt-login'] = new Array('o','Poželjno je da se korisnici prijave ali nije obavezno.'); ta['pt-anonlogin'] = new Array('o','Poželjno je da se korisnici prijave ali nije obavezno.'); ta['pt-logout'] = new Array('o','Odjavite se'); ta['ca-talk'] = new Array('t','Diskusija o sadržaju ove stranice'); ta['ca-edit'] = new Array('i','Možete izmijeniti ovu stranicu. Koristite "Prikaži izgled".'); ta['ca-addsection'] = new Array('+','Dodajte komentar na ovu diskusiju.'); ta['ca-viewsource'] = new Array('e','Ova stranica je zaštićena. Možete pogledati izvorni tekst.'); ta['ca-history'] = new Array('h','Prošle verzije ove stranice.'); ta['ca-protect'] = new Array('=','Zaštitite ovu stranicu'); ta['ca-delete'] = new Array('b','Izbrišite ovu stranicu'); ta['ca-undelete'] = new Array('b','Vratite sve izmjene koje su postojale na ovoj stranici prije njenog brisanja'); ta['ca-move'] = new Array('m','Preusmjerite ovu stranicu'); ta['ca-nomove'] = new Array('','Nemate privilegije da preusmjerite ovu stranicu'); ta['ca-watch'] = new Array('w','Dodajte ovu stranicu na listu članaka koje pratite'); ta['ca-unwatch'] = new Array('w','Uklonite ovu stranicu sa liste članaka koje pratite'); ta['search'] = new Array('f','Pretražujte ovaj Wiki'); ta['p-logo'] = new Array('','Početna strana'); ta['n-mainpage'] = new Array('z','Na početnu stranu'); ta['n-portal'] = new Array('','U vezi projekta, šta možete činiti, gdje naći informacije'); ta['n-currentevents'] = new Array('','Find background information on current events'); ta['n-recentchanges'] = new Array('r','Izlistajte nedavne izmjene na wikiju.'); ta['n-randompage'] = new Array('x','Učitajte slučajno izabran članak'); ta['n-help'] = new Array('','Stranica za pomoć i uputstva.'); ta['n-sitesupport'] = new Array('','Podržite nas'); ta['t-whatlinkshere'] = new Array('j','Izlistajte sve stranice koje vode ovdje'); ta['t-recentchangeslinked'] = new Array('k','Nedavne izmjene na stranicama koje vode na ovu stranicu'); ta['feed-rss'] = new Array('','RSS feed za ovu stranicu'); ta['feed-atom'] = new Array('','Atom feed za ovu stranicu'); ta['t-contributions'] = new Array('','Pogledajte doprinos ovog korisnika'); ta['t-emailuser'] = new Array('','pošaljite elektronsku poštu ovom korisniku'); ta['t-upload'] = new Array('u','Postavite slike ili ostale medije'); ta['t-specialpages'] = new Array('q','Lista svih stranica posebne namjene'); ta['ca-nstab-main'] = new Array('c','Pogledajte sadržaj'); ta['ca-nstab-user'] = new Array('c','Pogledajte korisnikovu stranicu'); ta['ca-nstab-media'] = new Array('c','Pogledajte media stranicu'); ta['ca-nstab-special'] = new Array('','Ovo je stranica posebne namjene, ne možete je izmijeniti.'); ta['ca-nstab-wp'] = new Array('a','Pogledajte zaštićenu stranicu'); ta['ca-nstab-image'] = new Array('c','Pogledajte stranicu sa slikom'); ta['ca-nstab-mediawiki'] = new Array('c','Pogledajte sistemsku poruku'); ta['ca-nstab-template'] = new Array('c','Pogledajte predložak'); ta['ca-nstab-help'] = new Array('c','Pogledajte stranicu za pomoć'); ta['ca-nstab-category'] = new Array('c','Pogledajte stranicu za kategorizaciju'); if (window.showModalDialog && document.compatMode && document.compatMode == "CSS1Compat") { var oldWidth; var docEl = document.documentElement; function fixIEScroll() { if (!oldWidth || docEl.clientWidth > oldWidth) doFixIEScroll(); else setTimeout(doFixIEScroll, 1); oldWidth = docEl.clientWidth; } function doFixIEScroll() { docEl.style.overflowX = (docEl.scrollWidth - docEl.clientWidth < 4) ? "hidden" : ""; } document.attachEvent("onreadystatechange", fixIEScroll); attachEvent("onresize", fixIEScroll); } function addLoadEvent(func) { if (window.addEventListener) window.addEventListener("load", func, false); else if (window.attachEvent) window.attachEvent("onload", func); } function LinkFA() { // iterate over all <span>-elements for(var i=0; a = document.getElementsByTagName("span")[i]; i++) { // if found a FA span if(a.className == "FA") { // iterate over all <li>-elements for(var j=0; b = document.getElementsByTagName("li")[j]; j++) { // if found a FA link if(b.className == "interwiki-" + a.id) { b.style.padding = "0 0 0 16px"; b.style.backgroundImage = "url('http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/6/60/LinkFA-star.png')"; b.style.backgroundRepeat = "no-repeat"; b.title = "Odabrani članak"; } } } } } addLoadEvent(LinkFA); // ============================================================ // BEGIN Enable multiple onload functions // setup onload functions this way: // aOnloadFunctions[aOnloadFunctions.length] = function_name; // without brackets! if (!window.aOnloadFunctions) { var aOnloadFunctions = new Array(); } window.onload = function() { if (window.aOnloadFunctions) { for (var _i=0; _i<aOnloadFunctions.length; _i++) { aOnloadFunctions[_i](); } } } // END Enable multiple onload functions // ============================================================ // ============================================================ // BEGIN Dynamic Navigation Bars (experimantal) // set up the words in your language var NavigationBarHide = ' Sakrij '; var NavigationBarShow = ' Otkrij '; // set up max count of Navigation Bars on page, // if there are more, all will be hidden // NavigationBarShowDefault = 0; // all bars will be hidden // NavigationBarShowDefault = 1; // on pages with more than 1 bar all bars will be hidden var NavigationBarShowDefault = 1; // shows and hides content and picture (if available) of navigation bars // Parameters: // indexNavigationBar: the index of navigation bar to be toggled function toggleNavigationBar(indexNavigationBar) { var NavToggle = document.getElementById("NavToggle" + indexNavigationBar); var NavFrame = document.getElementById("NavFrame" + indexNavigationBar); if (!NavFrame || !NavToggle) { return false; } // if shown now if (NavToggle.firstChild.data == NavigationBarHide) { for ( var NavChild = NavFrame.firstChild; NavChild != null; NavChild = NavChild.nextSibling ) { if (NavChild.className == 'NavPic') { NavChild.style.display = 'none'; } if (NavChild.className == 'NavContent') { NavChild.style.display = 'none'; } if (NavChild.className == 'NavToggle') { NavChild.firstChild.data = NavigationBarShow; } } // if hidden now } else if (NavToggle.firstChild.data == NavigationBarShow) { for ( var NavChild = NavFrame.firstChild; NavChild != null; NavChild = NavChild.nextSibling ) { if (NavChild.className == 'NavPic') { NavChild.style.display = 'block'; } if (NavChild.className == 'NavContent') { NavChild.style.display = 'block'; } if (NavChild.className == 'NavToggle') { NavChild.firstChild.data = NavigationBarHide; } } } } // adds show/hide-button to navigation bars function createNavigationBarToggleButton() { var indexNavigationBar = 0; // iterate over all < div >-elements for( var i=0; NavFrame = document.getElementsByTagName("div")[i]; i++ ) { // if found a navigation bar if (NavFrame.className == "NavFrame") { indexNavigationBar++; var NavToggle = document.createElement("a"); NavToggle.className = 'NavToggle'; NavToggle.setAttribute('id', 'NavToggle' + indexNavigationBar); NavToggle.setAttribute('href', 'javascript:toggleNavigationBar(' + indexNavigationBar + ');'); var NavToggleText = document.createTextNode(NavigationBarHide); NavToggle.appendChild(NavToggleText); // add NavToggle-Button as first div-element // in < div class="NavFrame" > NavFrame.insertBefore( NavToggle, NavFrame.firstChild ); NavFrame.setAttribute('id', 'NavFrame' + indexNavigationBar); } } // if more Navigation Bars found than Default: hide all if (NavigationBarShowDefault < indexNavigationBar) { for( var i=1; i<=indexNavigationBar; i++ ) { toggleNavigationBar(i); } } } /* prema njemačkoj */ aOnloadFunctions[aOnloadFunctions.length] = createNavigationBarToggleButton; /* addLoadEvent(createNavigationBarToggleButton); */ // END Dynamic Navigation Bars // ============================================================</pre> /* add menu for selecting subsets of secial characters */ /***** must match MediaWiki:Edittools *****/ function addCharSubsetMenu() { var specialchars = document.getElementById('specialchars'); if (specialchars) { var menu = "<select id=\"charsetBox\" style=\"display:inline\" onkeyup=\"chooseCharSubset(selectedIndex)\" onChange=\"chooseCharSubset(selectedIndex)\">"; menu += "<option>Standard</option>"; menu += "<option>Wiki</option>"; menu += "<option>AHD</option>"; menu += "<option>DMG</option>"; menu += "<option>IPA</option>"; menu += "<option>Arapski</option>"; menu += "<option>Bosanski</option>"; menu += "<option>Češki</option>"; menu += "<option>Ćirilica</option>"; menu += "<option>Esperanto</option>"; menu += "<option>Estonski</option>"; menu += "<option>Francuski</option>"; menu += "<option>Galicijski</option>"; menu += "<option>Grčki</option>"; menu += "<option>Havajski</option>"; menu += "<option>Hrvatski</option>"; menu += "<option>Islandski</option>"; menu += "<option>Jidiš</option>"; menu += "<option>Katalonski</option>"; menu += "<option>Latinski</option>"; menu += "<option>Letonski</option>"; menu += "<option>Mađarski</option>"; menu += "<option>Malteški</option>"; menu += "<option>Pinjin</option>"; menu += "<option>Poljski</option>"; menu += "<option>Portugalski</option>"; menu += "<option>Romanski</option>"; menu += "<option>Rumunski</option>"; menu += "<option>Skandinavski</option>"; menu += "<option>Slovački</option>"; menu += "<option>Srpski</option>"; menu += "<option>Staroengleski</option>"; menu += "<option>Španski</option>"; menu += "<option>Talijanski</option>"; menu += "<option>Turski</option>"; menu += "<option>Vijetnamski</option>"; menu += "</select>"; specialchars.innerHTML = menu + specialchars.innerHTML; /* default subset - try to use a cookie some day */ chooseCharSubset(0); } } /* select subsection of special characters */ function chooseCharSubset(s) { var l = document.getElementById('specialchars').getElementsByTagName('p'); for (var i = 0; i < l.length ; i++) { l[i].style.display = i == s ? 'inline' : 'none'; l[i].style.visibility = i == s ? 'visible' : 'hidden'; } } addLoadEvent(addCharSubsetMenu); //</pre> /* </pre> */ 440 1146 2006-06-29T12:11:01Z Demicx 7 /* <pre> */ /* tooltips and access keys */ ta = new Object(); ta['pt-userpage'] = new Array('.','Vaša korisnička stranica'); ta['pt-anonuserpage'] = new Array('.','Stranica anonimnog korisnika sa IP adresom'); ta['pt-mytalk'] = new Array('n','Vaša stranica za razgovor'); ta['pt-anontalk'] = new Array('n','Diskusija oko izmjena koje je načinio korisnik sa ove IP adrese'); ta['pt-preferences'] = new Array('','Vaše lično podešavanje opcija'); ta['pt-watchlist'] = new Array('l','Spisak stranica koje pratite.'); ta['pt-mycontris'] = new Array('y','Izlistajte vaš doprinos'); ta['pt-login'] = new Array('o','Poželjno je da se korisnici prijave ali nije obavezno.'); ta['pt-anonlogin'] = new Array('o','Poželjno je da se korisnici prijave ali nije obavezno.'); ta['pt-logout'] = new Array('o','Odjavite se'); ta['ca-talk'] = new Array('t','Diskusija o sadržaju ove stranice'); ta['ca-edit'] = new Array('i','Možete izmijeniti ovu stranicu. Koristite "Prikaži izgled".'); ta['ca-addsection'] = new Array('+','Dodajte komentar na ovu diskusiju.'); ta['ca-viewsource'] = new Array('e','Ova stranica je zaštićena. Možete pogledati izvorni tekst.'); ta['ca-history'] = new Array('h','Prošle verzije ove stranice.'); ta['ca-protect'] = new Array('=','Zaštitite ovu stranicu'); ta['ca-delete'] = new Array('b','Izbrišite ovu stranicu'); ta['ca-undelete'] = new Array('b','Vratite sve izmjene koje su postojale na ovoj stranici prije njenog brisanja'); ta['ca-move'] = new Array('m','Preusmjerite ovu stranicu'); ta['ca-nomove'] = new Array('','Nemate privilegije da preusmjerite ovu stranicu'); ta['ca-watch'] = new Array('w','Dodajte ovu stranicu na listu članaka koje pratite'); ta['ca-unwatch'] = new Array('w','Uklonite ovu stranicu sa liste članaka koje pratite'); ta['search'] = new Array('f','Pretražujte ovaj Wiki'); ta['p-logo'] = new Array('','Početna strana'); ta['n-mainpage'] = new Array('z','Na početnu stranu'); ta['n-portal'] = new Array('','U vezi projekta, šta možete činiti, gdje naći informacije'); ta['n-currentevents'] = new Array('','Find background information on current events'); ta['n-recentchanges'] = new Array('r','Izlistajte nedavne izmjene na wikiju.'); ta['n-randompage'] = new Array('x','Učitajte slučajno izabran članak'); ta['n-help'] = new Array('','Stranica za pomoć i uputstva.'); ta['n-sitesupport'] = new Array('','Podržite nas'); ta['t-whatlinkshere'] = new Array('j','Izlistajte sve stranice koje vode ovdje'); ta['t-recentchangeslinked'] = new Array('k','Nedavne izmjene na stranicama koje vode na ovu stranicu'); ta['feed-rss'] = new Array('','RSS feed za ovu stranicu'); ta['feed-atom'] = new Array('','Atom feed za ovu stranicu'); ta['t-contributions'] = new Array('','Pogledajte doprinos ovog korisnika'); ta['t-emailuser'] = new Array('','pošaljite elektronsku poštu ovom korisniku'); ta['t-upload'] = new Array('u','Postavite slike ili ostale medije'); ta['t-specialpages'] = new Array('q','Lista svih stranica posebne namjene'); ta['ca-nstab-main'] = new Array('c','Pogledajte sadržaj'); ta['ca-nstab-user'] = new Array('c','Pogledajte korisnikovu stranicu'); ta['ca-nstab-media'] = new Array('c','Pogledajte media stranicu'); ta['ca-nstab-special'] = new Array('','Ovo je stranica posebne namjene, ne možete je izmijeniti.'); ta['ca-nstab-wp'] = new Array('a','Pogledajte zaštićenu stranicu'); ta['ca-nstab-image'] = new Array('c','Pogledajte stranicu sa slikom'); ta['ca-nstab-mediawiki'] = new Array('c','Pogledajte sistemsku poruku'); ta['ca-nstab-template'] = new Array('c','Pogledajte predložak'); ta['ca-nstab-help'] = new Array('c','Pogledajte stranicu za pomoć'); ta['ca-nstab-category'] = new Array('c','Pogledajte stranicu za kategorizaciju'); if (window.showModalDialog && document.compatMode && document.compatMode == "CSS1Compat") { var oldWidth; var docEl = document.documentElement; function fixIEScroll() { if (!oldWidth || docEl.clientWidth > oldWidth) doFixIEScroll(); else setTimeout(doFixIEScroll, 1); oldWidth = docEl.clientWidth; } function doFixIEScroll() { docEl.style.overflowX = (docEl.scrollWidth - docEl.clientWidth < 4) ? "hidden" : ""; } document.attachEvent("onreadystatechange", fixIEScroll); attachEvent("onresize", fixIEScroll); } function addLoadEvent(func) { if (window.addEventListener) window.addEventListener("load", func, false); else if (window.attachEvent) window.attachEvent("onload", func); } function LinkFA() { // iterate over all <span>-elements for(var i=0; a = document.getElementsByTagName("span")[i]; i++) { // if found a FA span if(a.className == "FA") { // iterate over all <li>-elements for(var j=0; b = document.getElementsByTagName("li")[j]; j++) { // if found a FA link if(b.className == "interwiki-" + a.id) { b.style.padding = "0 0 0 16px"; b.style.backgroundImage = "url('http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/6/60/LinkFA-star.png')"; b.style.backgroundRepeat = "no-repeat"; b.title = "Odabrani članak"; } } } } } addLoadEvent(LinkFA); // ============================================================ // BEGIN Enable multiple onload functions // setup onload functions this way: // aOnloadFunctions[aOnloadFunctions.length] = function_name; // without brackets! if (!window.aOnloadFunctions) { var aOnloadFunctions = new Array(); } window.onload = function() { if (window.aOnloadFunctions) { for (var _i=0; _i<aOnloadFunctions.length; _i++) { aOnloadFunctions[_i](); } } } // END Enable multiple onload functions // ============================================================ // ============================================================ // BEGIN Dynamic Navigation Bars (experimantal) // set up the words in your language var NavigationBarHide = ' Sakrij '; var NavigationBarShow = ' Otkrij '; // set up max count of Navigation Bars on page, // if there are more, all will be hidden // NavigationBarShowDefault = 0; // all bars will be hidden // NavigationBarShowDefault = 1; // on pages with more than 1 bar all bars will be hidden var NavigationBarShowDefault = 1; // shows and hides content and picture (if available) of navigation bars // Parameters: // indexNavigationBar: the index of navigation bar to be toggled function toggleNavigationBar(indexNavigationBar) { var NavToggle = document.getElementById("NavToggle" + indexNavigationBar); var NavFrame = document.getElementById("NavFrame" + indexNavigationBar); if (!NavFrame || !NavToggle) { return false; } // if shown now if (NavToggle.firstChild.data == NavigationBarHide) { for ( var NavChild = NavFrame.firstChild; NavChild != null; NavChild = NavChild.nextSibling ) { if (NavChild.className == 'NavPic') { NavChild.style.display = 'none'; } if (NavChild.className == 'NavContent') { NavChild.style.display = 'none'; } if (NavChild.className == 'NavToggle') { NavChild.firstChild.data = NavigationBarShow; } } // if hidden now } else if (NavToggle.firstChild.data == NavigationBarShow) { for ( var NavChild = NavFrame.firstChild; NavChild != null; NavChild = NavChild.nextSibling ) { if (NavChild.className == 'NavPic') { NavChild.style.display = 'block'; } if (NavChild.className == 'NavContent') { NavChild.style.display = 'block'; } if (NavChild.className == 'NavToggle') { NavChild.firstChild.data = NavigationBarHide; } } } } // adds show/hide-button to navigation bars function createNavigationBarToggleButton() { var indexNavigationBar = 0; // iterate over all < div >-elements for( var i=0; NavFrame = document.getElementsByTagName("div")[i]; i++ ) { // if found a navigation bar if (NavFrame.className == "NavFrame") { indexNavigationBar++; var NavToggle = document.createElement("a"); NavToggle.className = 'NavToggle'; NavToggle.setAttribute('id', 'NavToggle' + indexNavigationBar); NavToggle.setAttribute('href', 'javascript:toggleNavigationBar(' + indexNavigationBar + ');'); var NavToggleText = document.createTextNode(NavigationBarHide); NavToggle.appendChild(NavToggleText); // add NavToggle-Button as first div-element // in < div class="NavFrame" > NavFrame.insertBefore( NavToggle, NavFrame.firstChild ); NavFrame.setAttribute('id', 'NavFrame' + indexNavigationBar); } } // if more Navigation Bars found than Default: hide all if (NavigationBarShowDefault < indexNavigationBar) { for( var i=1; i<=indexNavigationBar; i++ ) { toggleNavigationBar(i); } } } /* prema njemačkoj */ aOnloadFunctions[aOnloadFunctions.length] = createNavigationBarToggleButton; /* addLoadEvent(createNavigationBarToggleButton); */ // END Dynamic Navigation Bars // ============================================================</pre> // ============================================================ // BEGIN Enable multiple onload functions // setup onload functions this way: // aOnloadFunctions[aOnloadFunctions.length] = function_name; // without brackets! if (!window.aOnloadFunctions) { var aOnloadFunctions = new Array(); } window.onload = function() { if (window.aOnloadFunctions) { for (var _i=0; _i<aOnloadFunctions.length; _i++) { aOnloadFunctions[_i](); } } } // END Enable multiple onload functions // ============================================================ function addLoadEvent(func) { if (window.addEventListener) window.addEventListener("load", func, false); else if (window.attachEvent) window.attachEvent("onload", func); } //default setting, may be overridden by user var DisplayPageNumbersDefault = true; CookieDisplayPageNumbers = GetCookie ("DisplayPageNumbers") if (CookieDisplayPageNumbers ) { if (CookieDisplayPageNumbers == "false") DisplayPageNumbersDefault = false; } function PageNumbers() { var indexNavigationBar = 0; // iterate over all < span >-elements until class "PageNumber" is found for( var i=0; SpanElem = document.getElementsByTagName("span")[i]; i++ ) { // if found a page number if (SpanElem.className == "PageNumber") { SpanElem.style.display = 'none'; var PageDisplay = document.createElement("li"); PageDisplay.setAttribute('id', 't-pagenumberdisplay'); var PageDisplayLink = document.createElement("a"); PageNumberText = document.createTextNode(""); PageDisplayLink.appendChild(PageNumberText); PageDisplay.appendChild(PageDisplayLink); var SpecialPageLink = document.getElementById("t-specialpages"); SpecialPageLink.parentNode.appendChild(PageDisplay); displayPageNumbers(DisplayPageNumbersDefault); break; } } } function displayPageNumbers(bool) { SetCookie ("DisplayPageNumbers",bool); var PageDisplayLink = document.getElementById("t-pagenumberdisplay").firstChild;; // iterate over all < span >-elements for( var i=0; SpanElem = document.getElementsByTagName("span")[i]; i++ ) { // if found a page number if (SpanElem.className == "PageNumber") { // if page number shall be displayed if(bool==true && SpanElem.style.display=='none') { SpanElem.style.display = 'inline'; //SpanElem.style.color = '#000000'; //SpanElem.style.fontWeight = 'bold'; PageDisplayLink.firstChild.data = ("Seitenzahlen ausblenden"); PageDisplayLink.setAttribute('href', 'javascript:displayPageNumbers(!DisplayPageNumbersDefault);'); } // if page number shall be hidden if(bool==false) { SpanElem.style.display = 'none'; PageDisplayLink.firstChild.data = ("Seitenzahlen einblenden"); PageDisplayLink.setAttribute('href', 'javascript:displayPageNumbers(!DisplayPageNumbersDefault);'); } } } DisplayPageNumbersDefault = bool; } //default setting, may be overridden by user var DisplayAnnotationsDefault = true; function Annotations() { var indexNavigationBar = 0; // iterate over all < span >-elements until class "Annotation" is found for( var i=0; SpanElem = document.getElementsByTagName("span")[i]; i++ ) { // if found a annotation if (SpanElem.className == "Annotation") { SpanElem.style.display = 'none'; var AnnotationDisplay = document.createElement("li"); AnnotationDisplay.setAttribute('id', 't-annotationdisplay'); var AnnotationDisplayLink = document.createElement("a"); AnnotationText = document.createTextNode(""); AnnotationDisplayLink.appendChild(AnnotationText); AnnotationDisplay.appendChild(AnnotationDisplayLink); var SpecialPageLink = document.getElementById("t-specialpages"); SpecialPageLink.parentNode.appendChild(AnnotationDisplay); displayAnnotations(DisplayAnnotationsDefault); break; } } } function displayAnnotations(bool) { var AnnotationDisplayLink = document.getElementById("t-annotationdisplay").firstChild;; // iterate over all < span >-elements for( var i=0; SpanElem = document.getElementsByTagName("span")[i]; i++ ) { // if found a page number if (SpanElem.className == "Annotation") { // if page number shall be displayed if(bool==true) { SpanElem.style.display = 'inline'; AnnotationDisplayLink.firstChild.data = ("Anmerkungen ausblenden"); AnnotationDisplayLink.setAttribute('href', 'javascript:displayAnnotations(!DisplayAnnotationsDefault);'); } // if page number shall be hidden if(bool==false) { SpanElem.style.display = 'none'; AnnotationDisplayLink.firstChild.data = ("Anmerkungen einblenden"); AnnotationDisplayLink.setAttribute('href', 'javascript:displayAnnotations(!DisplayAnnotationsDefault);'); } } } DisplayAnnotationsDefault = bool; } //default setting, may be overridden by user var DisplayLineBreaksDefault = true; function LineBreaks() { var indexNavigationBar = 0; // iterate over all < span >-elements until class "LineBreak" is found for( var i=0; SpanElem = document.getElementsByTagName("span")[i]; i++ ) { // if found a lbr if (SpanElem.className == "LineBreak") { SpanElem.style.display = 'none'; var LineBreakDisplay = document.createElement("li"); LineBreakDisplay.setAttribute('id', 't-linebreakdisplay'); var LineBreakDisplayLink = document.createElement("a"); LineBreakText = document.createTextNode(""); LineBreakDisplayLink.appendChild(LineBreakText); LineBreakDisplay.appendChild(LineBreakDisplayLink); var SpecialPageLink = document.getElementById("t-specialpages"); SpecialPageLink.parentNode.appendChild(LineBreakDisplay); displayLineBreaks(DisplayLineBreaksDefault); break; } } } function displayLineBreaks(bool) { var LineBreakDisplayLink = document.getElementById("t-linebreakdisplay").firstChild;; // iterate over all < span >-elements for( var i=0; SpanElem = document.getElementsByTagName("span")[i]; i++ ) { // if found a page number if (SpanElem.className == "LineBreak") { // if page number shall be displayed if(bool==true) { SpanElem.style.display = 'inline'; LineBreakDisplayLink.firstChild.data = ("Zeilenumbrüche ausblenden"); LineBreakDisplayLink.setAttribute('href', 'javascript:displayLineBreaks(!DisplayLineBreaksDefault);'); } // if lbr shall be hidden if(bool==false) { SpanElem.style.display = 'none'; LineBreakDisplayLink.firstChild.data = ("Zeilenumbrüche einblenden"); LineBreakDisplayLink.setAttribute('href', 'javascript:displayLineBreaks(!DisplayLineBreaksDefault);'); } } } DisplayLineBreaksDefault = bool; } function interwikiExtra() { // iterate over all <span>-elements for(var i=0; a = document.getElementsByTagName("span")[i]; i++) { // if found a linkInfo span if(a.className == "interwiki-info") { // iterate over all <li>-elements var count=0; for(var j=0; b = document.getElementsByTagName("li")[j]; j++) { if(b.className == "interwiki-" + a.id) { b.innerHTML = b.innerHTML + " "+a.title; if(a.title == "(OV)") { b.title = "Originaltext"; } } else if(b.className == "interwiki-" + a.id.substr(0,a.id.length-1)) { count = count+1; if(a.id.charAt(a.id.length-1) == count) { b.innerHTML = b.innerHTML + " "+a.title; } } } } if(a.className == "AndereVersion") { p = a.title.indexOf("|"); pvers = document.getElementById("p-version"); if (pvers == null) { c = document.getElementById("column-one"); c.innerHTML = c.innerHTML + "<div class=\"portlet\" id=\"p-version\">" + "<h5>Andere Versionen</h5>" + "<div class=\"pBody\">" + "<ul>" + "</ul>" + "</div>"; pvers = document.getElementById("p-version"); } e = pvers.getElementsByTagName("ul")[0]; e.innerHTML = e.innerHTML + "<li class=\"\"><a href='" + a.title.substr(0,p) + "'>" + a.title.substr(p+1,a.title.length-1)+ "</a> " +"</li>" } if(a.className == "AnderesFormat") { p = a.title.indexOf("|"); pvers = document.getElementById("p-format"); if (pvers == null) { c = document.getElementById("column-one"); c.innerHTML = c.innerHTML + "<div class=\"portlet\" id=\"p-format\">" + "<h5>Andere Formate</h5>" + "<div class=\"pBody\">" + "<ul>" + "</ul>" + "</div>"; pvers = document.getElementById("p-format"); } e = pvers.getElementsByTagName("ul")[0]; e.innerHTML = e.innerHTML + "<li class=\"\"><a href=':" + a.title.substr(0,p) + "'>" + a.title.substr(p+1,a.title.length-1)+ "</a> " +"</li>" } } } addLoadEvent(interwikiExtra); function BilingualLink() { if( document.body.className.substring(0,4) != "ns-0" ) return; var doc_url = document.URL; var url = ''; // iterate over all <li>-elements for(var j=0; b = document.getElementsByTagName("li")[j]; j++) { if(b.className.substring(0,10) == "interwiki-" ) { var lang = b.className.substring(10,b.className.length); if( doc_url.indexOf('?title=') != -1 ) { var qm = doc_url.indexOf('&match='); if( qm != -1 ) url = doc_url.substring(0,qm)+"&match="+lang; else url = doc_url+"&match="+lang; } else { var qm = doc_url.indexOf('?'); if( qm != -1 ) url = doc_url.substring(0,qm)+"?match="+lang; else url = doc_url+"?match="+lang; } b.innerHTML = b.innerHTML+ "<a href='"+url+"'> ⇔</a>"; } } } //Cookies function SetCookie(name,value) { document.cookie = name + "=" + escape(value); } function GetCookie(name) { var i =0; while (i < document.cookie.length) { if (document.cookie.substr(i,name.length) == name) { var valend = document.cookie.indexOf(";",i+name.length+1); if (valend == -1) { valend = document.cookie.length; } return unescape(document.cookie.substring(i+name.length+1,valend)); } i = document.cookie.indexOf(" ", i) + 1; if (i == 0) break; } } function ProofReadLink () { // iterate over all < span >-elements until class "ProofRead" is found for( var i=0; SpanElem = document.getElementsByTagName("span")[i]; i++ ) { // if found a page number if (SpanElem.className == "ProofRead") { ImageSrc=SpanElem.title; var ProofReadTab = document.createElement("li"); ProofReadTab.setAttribute('id', 'ca-proofread'); var ProofReadTabLink = document.createElement("a"); ProofReadTabLink.href=document.getElementById("ca-edit").firstChild.href + "&image="+ImageSrc; ProofReadTabText = document.createTextNode("Korrekturlesen"); ProofReadTabLink.appendChild(ProofReadTabText); ProofReadTab.appendChild(ProofReadTabLink); var VersionLink = document.getElementById("ca-history"); VersionLink.parentNode.appendChild(ProofReadTab); break; } } } //Vordefinition für eigene Sonderzeichenleiste MyChar = new Array(); MyCharText = new Array(); MyCharEnd = new Array(); MyCharDefault = new Array(); //Im Bearbeitungsmodus? var isEditing = document.URL.indexOf("action=edit") > 0 || document.URL.indexOf("action=submit") > 0; // ============================================================ // BEGIN import Onlyifediting-functions (z.B. für Dropdown-Leiste zum Einfügen von Sonderzeichen) // SEE ALSO [[MediaWiki:Onlyifediting.js]] if (isEditing) { document.write('<script type="text/javascript" src="/w/index.php?title=MediaWiki:Onlyifediting.js&action=raw&ctype=text/javascript&dontcountme=s"></script>'); } // END import Onlyifediting-functions // ============================================================ addLoadEvent(BilingualLink); aOnloadFunctions[aOnloadFunctions.length] = PageNumbers; aOnloadFunctions[aOnloadFunctions.length] = Annotations; aOnloadFunctions[aOnloadFunctions.length] = LineBreaks; aOnloadFunctions[aOnloadFunctions.length] = ProofReadLink; /* </pre> */ 441 1213 2006-06-29T14:59:00Z Demicx 7 /* <pre> */ // Optionen für das Sonderzeichenmenü in [[MediaWiki:Edittools]] // wird in [[MediaWiki:Monobook.js]] ganz unten eingebunden // Diese Variablen können in den Benutzer-Javascripts angepasst werden //Autoinkrement-Tags function insertTagsValue(uchar, ucharend, uchardefault, ucharnr) { var txtarea = document.editform.wpTextbox1; // IE if (document.selection && !is_gecko) { var theSelection = document.selection.createRange().text; // Mozilla } else if(txtarea.selectionStart || txtarea.selectionStart == '0') { var replaced = false; var startPos = txtarea.selectionStart; var endPos = txtarea.selectionEnd; if (endPos-startPos) replaced = true; var scrollTop = txtarea.scrollTop; var theSelection = (txtarea.value).substring(startPos, endPos); } if (theSelection == "") { if(!(lastVal = GetCookie("CharDefaultValue-"+ ucharnr))) lastVal ="0"; theSelection= parseInt(lastVal)+parseInt(uchardefault.substr(1)); theSelection= theSelection.toString(); } SetCookie("CharDefaultValue-"+ ucharnr,theSelection); insertTags(uchar,ucharend,theSelection); } //Replace-Button function AddReplaceButton() { document.getElementById("toolbar").innerHTML = document.getElementById("toolbar").innerHTML + ButtonHTML; } addLoadEvent(AddReplaceButton); function stringReplaceBox() { Valreplace=GetCookie ("StrReplace"); Valreplacement=GetCookie ("StrReplacement"); if (Valreplace && Valreplacement) { //Anführungszeichen ersetzen Valreplace=Valreplace.replace(/"/g,"&#34;"); Valreplacement=Valreplacement.replace(/"/g,"&#34;"); } else { Valreplace=""; Valreplacement=""; } PromptWin = window.open("about:blank", "PromptWin", "width=280,height=120,dependent=yes,location=no,menubar=no,resizable=yes,status=no,toolbar=no"); PromptWin.focus(); PromptWin.document.open(); PromptWin.document.write("<title>Text ersetzen</title>"); PromptWin.document.write("<body style=\"background-color: threedface;\">"); PromptWin.document.write("<form id=\"replaceform\" name=\"replaceform\" method=POST action=\"javascript:void(0)\">"); PromptWin.document.write("<center><table border=\"0\">"); PromptWin.document.write("<tr><td style=\"font: message-box\">zamjeni:</td> <td><input type=TEXT name=\"valreplace\" value=\"" + Valreplace + "\" size=25 tabindex=\"1\"></td></tr>"); PromptWin.document.write("<tr><td style=\"font: message-box\">sa:</td> <td><input type=TEXT name=\"valreplacement\" value=\"" + Valreplacement + "\" size=25 tabindex=\"2\"></td></tr></table>"); PromptWin.document.write("<p><input type=SUBMIT value=\"&nbsp;Zamjeni&nbsp;\" tabindex=\"3\" onclick=\"opener.stringReplace(document.replaceform.valreplace.value,document.replaceform.valreplacement.value); self.close()\"> "); PromptWin.document.write("<input type=RESET value=\"Poništi\" tabindex=\"4\" onclick=\"self.close()\"></p>"); PromptWin.document.write("</center></form></body>"); PromptWin.document.close(); PromptWin.document.replaceform.valreplace.select(); } function stringReplace(inReplace,inReplacement) { SetCookie ("StrReplace",inReplace); SetCookie ("StrReplacement",inReplacement); var StrReplace = new RegExp(inReplace, "g"); var StrReplacement=inReplacement; if (document.editform) var txtarea = document.editform.wpTextbox1; else { // some alternate form? take the first one we can find var areas = document.getElementsByTagName('textarea'); var txtarea = areas[0]; } txtarea.value=txtarea.value.replace(StrReplace,StrReplacement); } //============================================================ // Insertion de nouveaux boutons dans la barre d'outil //============================================================ /** * Ajoute quelques boutons sur la barre d'outil * Inspiré de mon code précédent et des icônes sur he: * @author: fr:user:dake * @version: 0.1 */ function ImprovedToolbar() { tooly = document.getElementById('toolbar'); if (tooly == null) return; StrikeTextButton = "<a href=\"javascript:insertTags('<s>','</s>','');\"><img src=\"http://upload.wikimedia.org/wikipedia/fr/3/30/Btn_toolbar_rayer.png\" alt=\"Rayer\" title=\"Prekriži\"></a>"; EnumTextButton = "<a href=\"javascript:insertTags('\\n# 1\\n# 2\\n# 3','','');\"><img src=\"http://upload.wikimedia.org/wikipedia/fr/8/88/Btn_toolbar_enum.png\" alt=\"Énumération\" title=\"Numerisana lista\"></a>"; ListTextButton = "<a href=\"javascript:insertTags('\\n* A\\n* B\\n* C','','');\"><img src=\"http://upload.wikimedia.org/wikipedia/fr/1/11/Btn_toolbar_liste.png\" alt=\"Liste\" title=\"Lista\"></a>"; GalleryButton = "<a href=\"javascript:insertTags('\\n<gallery>\\nImage:Vista-openbsd.png|Opis\\nImage:AMule.png|Opis\\nImage:Cyberduck icon.png|Opis\\n</gallery>','','');\"><img src=\"http://upload.wikimedia.org/wikipedia/fr/9/9e/Btn_toolbar_gallery.png\" alt=\"Galerie d'images\" title=\"Galerija\"></a>"; CommentTextButton = "<a href=\"javascript:insertTags('<!--','-->','');\"><img src=\"http://upload.wikimedia.org/wikipedia/fr/3/37/Btn_toolbar_commentaire.png\" alt=\"Commentaire\" title=\"Komentar\"></a>"; RedirectButton = "<a href=\"javascript:insertTags('#REDIRECT [[',']]','Cilj preusmjeravanja');\"><img src=\"http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/c/c8/Button_redirect.png\" alt=\"Redirection\" title=\"Preusmjeravanje\"></a>"; ArrayButton = "<a href=\"javascript:popupTableau();\"><img src=\"http://upload.wikimedia.org/wikipedia/fr/0/04/Button_array.png\" alt=\"Tableau\" title=\"Tabela\"></a>"; CenterTextButton = "<a href=\"javascript:insertTags('<div style=&quot;text-align: center;&quot;>','</div>','Centrirani tekst');\"><img src=\"http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/5/5f/Button_center.png\" alt=\"Centré\" title=\"Tekst centriran\"></a>"; SecondaryHeadlineButton = "<a href=\"javascript:insertTags('\\n===','===','Drugi podnaslov');\"><img src=\"http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/e/e9/Button_headline2.png\" alt=\"2nd header\" title=\"Drugi podnaslov\"></a>"; ShiftingButton = "<a href=\"javascript:insertTags(':','',':');\"><img src=\"http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/8/8e/Button_shifting.png\" alt=\"Retrait\" title=\"Pomakni u desno\"></a>"; SmallTextButton = "<a href=\"javascript:insertTags('<small>','</small>','Smanjen tekst');\"><img src=\"http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/5/58/Button_small.png\" alt=\"Petit\" title=\"Smanjen tekst\"></a>"; UpperTextButton = "<a href=\"javascript:insertTags('^','','Faktor');\"><img src=\"http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/8/80/Button_upper_letter.png\" alt=\"Exposant\" title=\"Faktor\"></a>"; SubLinkButton = "<a href=\"javascript:insertTags('[[Stranica#',']]','Podnaslov');\"><img src=\"http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/9/93/Button_sub_link.png\" alt=\"Lien pour sous-titre\" title=\"Podnaslov na jednoj stranici\"></a>"; BlockQuoteButton = "<a href=\"javascript:insertTags('<blockquote style=&quot;border: 1px solid blue; padding: 2em;&quot;>\\n','\\n</blockquote>','Citat u okviru');\"><img src=\"http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/f/fd/Button_blockquote.png\" alt=\"Citation\" title=\"Citat u okviru\"></a>"; EenterButton = "<a href=\"javascript:insertTags('<br />','','');\"><img src=\"http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/1/13/Button_enter.png\" alt=\"à la ligne\" title=\"Novi red\"></a>"; ButtonAB = "<a href=\"javascript:stringReplaceBox();\"><img src=\"http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/59/Button_replace.png\" alt=\"Text ersetzen\" title=\"Zamjeni tekst\" border=\"0\" height=\"22\" width=\"23\"></a>"; tooly.innerHTML = tooly.innerHTML + StrikeTextButton + EnumTextButton + ListTextButton + CommentTextButton + GalleryButton + RedirectButton + ArrayButton + CenterTextButton + SecondaryHeadlineButton + ShiftingButton + SmallTextButton + UpperTextButton + SubLinkButton + BlockQuoteButton + BlockQuoteButton + EenterButton + ButtonAB ; } addLoadEvent(ImprovedToolbar); //Height of ProofReadDiv var DivHeight=0; function ProofReading () { if (window.location.search.indexOf("image=") != -1) { var ImageString = window.location.search.substring(window.location.search.indexOf("image=")+6,window.location.search.length); if (ImageString != "") { TextBoxRows= document.getElementsByName("wpTextbox1")[0].getAttribute('rows'); TextBoxRows=Math.ceil(TextBoxRows/2); document.getElementsByName("wpTextbox1")[0].setAttribute('rows',TextBoxRows); var ImageFrame = "<div id=\"ImageFrame\">" + ImageFrameContent(ImageString) + "</div>"; document.getElementById("contentSub").innerHTML += ImageFrame } } } function ImageFrameContent(ImageString) { if (DivHeight == 0) { if(document.selection && !is_gecko) { //IE: DivHeight=Math.ceil(document.body.clientHeight*0.5)+"px"; } else { //andere: DivHeight=Math.ceil(window.innerHeight*0.4)+"px"; } } var ZoomInIcon = "<a href=\"javascript:Zoom(50)\"><img src=\"http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/48/Magnifier_zoom_in.png\" title=\"vergrö&szlig;ern\" width=24 height=24></a>"; var ZoomOutIcon = "<a href=\"javascript:Zoom(-50)\"><img src=\"http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/9/92/Magifier_zoom_out.png\" title=\"verkleinern\" width=24 height=24></a>"; var ZoomStdIcon = "<a href=\"javascript:Zoom(0)\"><img src=\"http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/79/Magnifier.png\" title=\"Fensterbreite\" width=24 height=24></a>"; var ImageFrame = ZoomOutIcon + " " + ZoomStdIcon + " " + ZoomInIcon; var ImageApp = /\.png$|\.jpeg$|\.jpg$|\.gif$/; if (ImageApp.test(ImageString) == true) { ImageFrame += "<div style=\"overflow: scroll; height: " + DivHeight + "; width: 100%;\">"; ImageFrame += "<img onerror=\"ImageError('"+ ImageString+"')\" id=\"ProofReadImage\" src=\""+ GetImageUrl(ImageString) +"\" alt=\""+ GetImageUrl(ImageString) +"\""; if (GetCookie("PrImageWidth")) { ImageFrame +="width = \"" + GetCookie("PrImageWidth") +"\""; } ImageFrame += "></div>"; } else { ImageFrame += "<iframe id=\"ProofReadImage\" src=\""+ GetImageUrl(ImageString) +"\" style=\"height: " + DivHeight + "; width: 100%;\">"; } return ImageFrame } function GetImageUrl(name) { var retval = name; if (name.indexOf("http:") != 0) retval = "index.php/Special:Filepath/" + name; return retval; } function ImageError(imagename) { if (document.getElementById("ProofReadImage").src.indexOf("commons") == -1 && document.getElementById("ProofReadImage").src.indexOf("Special:Filepath") != -1) { //image not from commons document.getElementById("ProofReadImage").src = "http://commons.wikimedia.org/wiki/Special:Filepath/" + imagename; } } function Zoom(value) { PrImage = document.getElementById("ProofReadImage"); if (value == 0) PrImage.width = document.getElementById("ImageFrame").offsetWidth-15; else PrImage.width=PrImage.width+value; SetCookie("PrImageWidth",PrImage.width); if(document.selection && !is_gecko) { //IE: document.getElementById("ImageFrame").innerHTML = ImageFrameContent(PrImage.src); } } var SpecCharsMove = true; SpecCharsAccesskeys = new Array(); function addCharSubsetMenu() { var specialchars = document.getElementById('specialchars'); if (specialchars) { var menu = "\n\r<select id=\"CharSelect\" name=\"CharSelect\" tabindex=\"8\" accesskey=\"a\" style=\"display:inline; vertical-align:middle\" onChange=\"chooseCharSubset(selectedIndex)\">"; var l = document.getElementById('specialchars').getElementsByTagName('p'); for(var i=0; i < l.length; i++) { if(l[i].className == "specialbasic" || l[i].className == "speciallang") { var charname = l[i].title; menu += "<option>" + charname + "</option>"; } } menu += "</select>"; specialchars.innerHTML = menu + specialchars.innerHTML; // Standard-CharSubset oder aus Cookie var stdsubset = 0; if (GetCookie ("CharSubset")) stdsubset = GetCookie ("CharSubset"); document.editform.CharSelect.options[stdsubset].selected = true; chooseCharSubset(stdsubset); //Umhängen von Specialchars in die Toolbar if (SpecCharsMove) { document.getElementById('toolbar').appendChild(specialchars.parentNode.removeChild(specialchars)); document.getElementById('toolbar').className='toolbar'; } } //Gleicher Tabindex für alle Elemente der Toolbar var charlinks = document.getElementById('toolbar').getElementsByTagName('a'); for (var i=0; i < charlinks.length; i++) { charlinks[i].setAttribute("tabindex",8); } } // CharSubset-Auswahl function chooseCharSubset(s) { if (SpecCharsAccesskeys.length==0) { if (is_opera) SpecCharsAccesskeys = new Array("!","\"","§","$","%","&","/","(",")","="); else SpecCharsAccesskeys = new Array("1","2","3","4","5","6","7","8","9","0","!","\"","§","$","%","&","/","(",")","="); } if (s>=0) { var l = document.getElementById('specialchars').getElementsByTagName('p'); for (var i = 0; i < l.length ; i++) { if (i==s) { l[i].style.display = 'inline'; SetArrayAccessKeys(l[i].getElementsByTagName('a'),SpecCharsAccesskeys); } else l[i].style.display = 'none'; } if (GetCookie ("CharSubset") && (i = GetCookie ("CharSubset")) != s) { SetArrayAccessKeys(l[i].getElementsByTagName('a'),""); } SetCookie ("CharSubset",s); } } // Ein Array von Accesskeys an ein Array von Elementen function SetArrayAccessKeys(elements, keys) { for (var i =0; i < elements.length;i++) { if (i < keys.length) { elements[i].setAttribute("accessKey",keys[i]); elements[i].setAttribute("title","alt-"+keys[i]); } else { elements[i].setAttribute("accessKey",""); elements[i].setAttribute("title",""); } } } // Menü-Einfügung function customizeWikipedia() { AddMyChars(); addCharSubsetMenu(); } //Vorfunktion für eigene Sonderzeichenleiste, nutzt globale Variablen function AddMyChars() { if (MyChar[0]) AddMyCharsDo(MyChar, MyCharEnd, MyCharText, MyCharDefault); } //Eigene Sonderzeichenliste function AddMyCharsDo(thechar, thecharend, thechartext, thechardefault) { var specialcharslist = document.getElementById('specialchars'); var addtext = "<p class=\"specialbasic\" id=\"Eigene\" title=\"Eigene\" style=\"display: none;\">\n\r"; addtext += "Eigene Zeichen:\n\r"; addtext += "<font style=\"text-decoration: none;\" face=\"Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif\">"; for (var i = 0; i < thechar.length; i++) { if (!thecharend[i]) thecharend[i]=""; if (!thechardefault[i]) thechardefault[i]=""; jsfunction ="insertTags('" + thechar[i] + "','" + thecharend[i] + "','" + thechardefault[i] +"')"; //Autoinkrement-Funktion einsetzen if (thechardefault[i].charAt(0) == "+" && !isNaN(parseInt(thechardefault[i].substr(1)))) { jsfunction = "insertTagsValue('" + thechar[i] + "','" + thecharend[i] + "','" + thechardefault[i] + "','" + i +"')"; } if (!thechartext[i]) thechartext[i] = thechar[i]+" "+thecharend[i]; addtext += "<a href=\"javascript:" +jsfunction +"\">" + thechartext[i] + "</a>\n\r"; } addtext += "</font></p>"; specialcharslist.innerHTML = addtext+specialcharslist.innerHTML; } addLoadEvent(customizeWikipedia); addLoadEvent(ProofReading); /* </pre> */ 442 1218 2006-06-30T16:15:08Z 217.199.143.244 {{Kur'an|Teška nevolja}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Da li je doprla do tebe vijest o teškoj nevolji? - 2. kada će se neka lica potištena, 3. premorena, napaćena 4. u vatri užarenoj pržiti, 5. sa vrela uzavrelog piti, 6. kada drugog jela osim trnja neće imati, 7. koje neće ni ugojiti ni glad utoliti. 8. Neka lica toga dana biće radosna, 9. trudom svojim zadovoljna – 10. u Džennetu izvanrednome, 11. u kome prazne besjede neće slušati. 12. U njemu su izvor-vode koje teku, 13. u njemu su i divani skupocjeni, 14. i pehari postavljeni, 15. i jastuci poređani, 16. i ćilimi rašireni. 17. Pa zašto o­ni ne pogledaju kamile - kako su stvorene, 18. i nebo - kako je uzdignuto, 19. i planine - kako su postavljene, 20. i Zemlju - kako je prostrta?! 21. Ti poučavaj - tvoje je da poučavaš, 22. ti vlast nad njima nemaš! 23. A o­noga koji glavu okreće i neće da vjeruje, 24. njega će Allah najvećom mukom mučiti. 25. Nama će se o­ni zaista vratiti 26. i pred Nama će, doista, račun polagati! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 443 1219 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default stranica [[$1]] premještena u stranicu [[$2]] 444 1220 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default stranica [[$1]] premještena u stranicu [[$2]] putem preusmjerenja 445 1221 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default O... 446 1222 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default {{ns:4}}:O 447 1223 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default O projektu {{SITENAME}} 448 1224 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default v 449 1225 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default v 450 1226 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default i 451 1227 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default p 452 1228 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default s 453 1229 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default f 454 1230 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default w 455 1231 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Lozinka za nalog '$1' je poslata na adresu $2. 456 1232 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Lozinka poslata. 457 1233 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Account created 458 1234 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default The user account for $1 has been created. 459 1235 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Sorry, you have already created $1 accounts. You can't make any more. 460 1236 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Akcija završena 461 1237 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Dodato u spisak praćenih članaka 462 1238 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Stranica "[[:$1]]" je dodata vašem [[{{ns:-1}}:Watchlist|spisku praćenih članaka]]. Buduće promjene ove stranice i njoj pridružene stranice za razgovor će biti navedene ovde, i stranica će biti <b>podebljana</b> u [[{{ns:-1}}:Recentchanges|spisku]] nedavnih izmjena da bi se lakše uočila.</p> <p>Ako kasnije želite da uklonite stranicu sa vašeg spiska praćenih članaka, kliknite na "prekini praćenje" na paleti. 463 1239 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default + 464 1240 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default {{ns:4}}:Administratori 465 1241 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default All articles 466 1242 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default All pages ($1 namespace) 467 1243 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Combined display of upload, deletion, protection, blocking, and sysop logs. You can narrow down the view by selecting a log type, the user name, or the affected page. 468 1244 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Sistemske poruke 469 1245 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Current text 470 1246 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Default text 471 1247 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Message name filter: 472 1248 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Show only modified 473 1249 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Name 474 1250 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default [[{{ns:-1}}:Allmessages|sistemske poruke]] nisu podržane zato što je <i>wgUseDatabaseMessages</i> isključen. 475 1251 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Vaš trenutni jezik interfejsa <b>$1</b> nije podržan u [[{{ns:-1}}:Allmessages|sistemskim porukama]] na ovoj viki. 476 1252 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Ovo je spisak svih sistemskih poruka u {{ns:8}} imenskom prostoru. 477 1253 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default All non-articles 478 1254 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default All pages (not in $1 namespace) 479 1255 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Enable e-mail from other users 480 1256 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Sve stranice 481 1257 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Display pages starting at: 482 1258 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Next 483 1259 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Display pages with prefix: 484 1260 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Previous 485 1261 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Go 486 1262 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default $1 u $2 487 1263 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default This user is already a bureaucrat 488 1264 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default This user is already a steward 489 1265 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default This user is already an administrator 490 1266 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default <strong>Korisniče $1, već ste prijavljeni!</strong><br /> 491 1267 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Ne može se vratiti poslednja izmjena [[$1]] od korisnika [[{{ns:2}}:$2|$2]] ([[{{ns:3}}:$2|razgovor]]); neko drugi je već izmjenio ili vratio članak. Poslednja izmjena od korisnika [[{{ns:2}}:$3|$3]] ([[{{ns:3}}:$3|razgovor]]). 492 1268 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Najstarije stranice 493 1269 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default i 494 1270 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Niste prijavljeni. Vaša IP adresa će biti zapisana. 495 1271 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default - 496 1272 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Razgovor za ovu IP adresu 497 1273 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default ----''Ovo je stranica za razgovor za anonimnog korisnika koji još nije napravio nalog ili ga ne koristi. Zbog toga moramo da koristimo brojčanu [[IP adresa|IP adresu]] kako bismo odentifikovali njega ili nju. Takvu adresu može dijeliti više korisnika. Ako ste anonimni korisnik i mislite da su vam upućene nebitne primjedbe, molimo Vas da [[{{ns:-1}}:Userlogin|napravite nalog ili se prijavite]] da biste izbjegli buduću zabunu sa ostalim anonimnim korisnicima.'' 498 1274 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Anonimni korisnik od {{SITENAME}} 499 1275 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default apr 500 1276 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default april 501 1277 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Članak 502 1278 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Stranica pod tim imenom već postoji, ili je ime koje ste izabrali neispravno. Molimo Vas da izaberete drugo ime. 503 1279 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Pogledaj članak 504 1280 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Articles starting with ''$1'' 505 1281 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default avg 506 1282 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default avgust 507 1283 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Automatski ste blokirani jer dijelite IP adresu sa "$1". Razlog za blokiranje je: "'''$2'''" 508 1284 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Redirecting to [[$1]] 509 1285 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Permission error 510 1286 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default The action you have requested is limited to users with the "$2" permission assigned. See $1. 511 1287 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Ova akcija ne može biti izvršena na ovoj stranici. 512 1288 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Ime slike je promjenjeno u "$1". 513 1289 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default ".$1" nije preporučeni format slike. 514 1290 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Pogrešna IP adresa 515 1291 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Loše oblikovan upit za pretragu 516 1292 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Nismo mogli da obradimo vaš upit. Ovo je vjerovatno zbog toga što ste pokušali da tražite riječ kraću od tri slova, što trenutno nije podržano. Takođe je moguće da ste pogrešno ukucali izraz, na primjer "riba ii krljušti". Molimo vas da pokušate nekim drugim upitom. 517 1293 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Lozinke koje ste unijeli se ne poklapaju. 518 1294 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Invalid raw signature; check HTML tags. 519 1295 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Loš naslov 520 1296 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Zahtjevani naslov stranice je bio neispravan, prazan ili neispravno povezan međujezički ili interviki naslov. 521 1297 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default (Glavno) 522 1298 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default The text of '''your edits''' to '''$1''' is shown below: 523 1299 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default The source of '''$1''' is shown below: 524 1300 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Vaše korisničko ime ili IP adresa je blokirana od strane $1. Dati razlog je sledeći:<br />''$2''<p>Možete kontaktirati $1 ili nekog drugog [[{{ns:4}}:Administratori|administratora]] da biste razgovarili o blokadi. 525 1301 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Korisnik je blokiran 526 1302 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Blokiraj korisnika 527 1303 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Blokiranje je uspjelo 528 1304 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default [[{{ns:-1}}:Contributions/$1|$1]] je blokiran. <br />Pogledajte [[{{ns:-1}}:Ipblocklist|IP spisak blokiranih korisnika]] za pregled blokiranja. 529 1305 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Upotrebite donji upitnik da biste uklonili prava pisanja sa određene IP adrese ili korisničkog imena. Ovo bi trebalo da bude urađeno samo da bi se spriječio vandalizam, i u skladu sa [[{{ns:4}}:Smjernice|smjernicama]]. Unesite konkretan razlog ispod (na primjer, navodeći koje stranice su vandalizovane). 530 1306 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default blokirajte 531 1307 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default $1, $2 blokirao korisnika $3 ($4) 532 1308 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default je blokirao "$1" sa vremenom isticanja blokade od $2 533 1309 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Block log 534 1310 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Ovo je istorija blokiranja i deblokiranja korisnika. Automatsko blokirane IP adrese nisu uspisane ovde. Pogledajte [[{{ns:-1}}:Ipblocklist|blokirane IP adrese]] za spisak trenutnih zabrana i blokiranja. 535 1311 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Podebljan tekst 536 1312 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Podebljan tekst 537 1313 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Štampani izvori 538 1314 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Ispod je spisak veza na druge sajtove koji prodaju nove i korišćene knjige, i takođe mogu imati daljnje informacije o knjigama koje tražite. {{SITENAME}} ne sarađuje ni se jednim od ovih preduzeća, i ovaj spisak ne treba da se shvati kao potvrda njihovog kvaliteta. 539 1315 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default b 540 1316 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Pokvarena preusmjerenja 541 1317 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Sledeća preusmjerenja su povezana na nepostojeći članak: 542 1318 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Prijavite grešku 543 1319 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default {{ns:4}}:Prijave_grešaka 544 1320 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default po datumu 545 1321 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default po imenu 546 1322 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default po veličini 547 1323 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Ovo je keširana kopija zahtjevane stranice, i možda nije najnovija. 548 1324 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Poništite 549 1325 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Ne može se obrisati navedena stranica ili slika. (Moguće je da ju je neko drugi već obrisao.) 550 1326 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Undelete failed; someone else may have undeleted the page first. 551 1327 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Ne može se vratiti izmjena; poslednji autor je ujedno i jedini. 552 1328 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Kategorije 553 1329 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Sledeće kategorije već postoje u {{SITENAME}} 554 1330 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default kategorija 555 1331 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default Članaka u kategoriji "$1" 556 1332 2006-07-01T18:42:14Z MediaWiki default There {{PLURAL:$1|is one article|are $1 articles}} in this category. 557 1333 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default | 558 1334 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default changed 559 1335 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Promjeni lozinku 560 1336 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default izmjene 561 1337 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Clear watchlist 562 1338 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default '''Note:''' After saving, you may have to bypass your browser's cache to see the changes. '''Mozilla / Firefox / Safari:''' hold down ''Shift'' while clicking ''Reload'', or press ''Ctrl-Shift-R'' (''Cmd-Shift-R'' on Apple Mac); '''IE:''' hold ''Ctrl'' while clicking ''Refresh'', or press ''Ctrl-F5''; '''Konqueror:''': simply click the ''Reload'' button, or press ''F5''; '''Opera''' users may need to completely clear their cache in ''Tools→Preferences''. 563 1339 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Kolona 564 1340 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Uporedite označene verzije 565 1341 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Potvrdite 566 1342 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Clear the cache of this page? $1 567 1343 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default OK 568 1344 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Potvrdi brisanje 569 1345 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Na putu ste da trajno obrišete stranicu ili sliku zajedno sa svom njenom istorijom iz baze. Molimo Vas da potvrdite da namjeravate da uradite ovo, da razumijete poslijedice, i da ovo radite u skladu sa [[{{ns:4}}:Pravila|pravilima]] {{SITENAME}}. 570 1346 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default You must confirm your e-mail address before editing pages. Please set and validate your e-mail address through your [[Special:Preferences|user preferences]]. 571 1347 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default E-mail confirmation required to edit 572 1348 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Potvrdite adresu e-pošte 573 1349 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Neko, vjerovatno Vi, je sa IP adrese $1 registrovao nalog "$2" sa ovom adresom e-pošte na {{SITENAME}}. Da potvrdite da ovaj nalog stvarno pripada vama i da aktivirate mogućnost e-pošte na {{SITENAME}}, otvorite ovu poveznicu u vašem brauzeru: $3 Ako ovo niste vi, ne pratite poveznicu. Ovaj kod za potvrdu će isteći u $4. 574 1350 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Nešto je pošlo po zlu prilikom sačuvavanja vaše potvrde. 575 1351 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Netačan kod za potvrdu. Moguće je da je kod istekao. 576 1352 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Adresa Vaše e-pošte je potvrđena. 577 1353 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default You need to $1 to confirm your email address. 578 1354 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Pošaljite kod za potvrdu 579 1355 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Pošta za potvrđivanje nije poslata. Provjerite adresu zbog nepravilnih karaktera. 580 1356 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default E-pošta za potvrđivanje poslata. 581 1357 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default {{SITENAME}} adresa e-pošte za potvrđivanje 582 1358 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Adresa vaše e-pošte je potvrđena. Možete sad da se prijavite i uživate u viki. 583 1359 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Ova viki zahtjeva da potvrdite adresu Vaše e-pošte prije nego što koristite mogućnosti e-pošte. Aktivirajte dugme ispod kako bi ste poslali poštu za potvrdu na Vašu adresu. Pošta uključuje poveznicu koja sadrži kod; učitajte poveznicu u Vaš brauzer da bi ste potvrdili da je adresa Vaše e-pošte validna. 584 1360 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Potvrdite zaštitu 585 1361 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Da li zaista želite da zaštitite ovu stranicu? 586 1362 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Korisnik [[{{ns:2}}:$1|$1]] ([[{{ns:3}}:$1|razgovor]]) je obrisao ovaj članak pošto ste počeli uređivanje sa razlogom: : ''$2'' Molimo Vas da potvrdite da stvarno želite da ponovo napravite ovaj članak. 587 1363 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Potvrdite skidanje zaštite 588 1364 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Da li zaista želite da skinete zaštitu sa ove stranice? 589 1365 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Karaktera konteksta po liniji: 590 1366 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Linija po pogotku: 591 1367 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default doprinos 592 1368 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Za $1 593 1369 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Doprinos korisnika 594 1370 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Svi sadržaji podliježu "$1" licenci. 595 1371 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default {{ns:4}}:Autorska_prava 596 1372 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default {{SITENAME}} autorska prava 597 1373 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Za sve priloge poslate na projekat {{SITENAME}} smatramo da su objavljeni pod $2 (konsultujte $1 za detalje). Ukoliko ne želite da vaši članci budu podložni izmjenama i slobodnom rasturanju i objavljivanju, nemojte ih slati ovdje. Takođe, slanje članka podrazumijeva i vašu izjavu da ste ga napisali sami, ili da ste ga kopirali iz izvora u javnom domenu ili sličnog slobodnog izvora. <strong>NEMOJTE SLATI RAD ZAŠTIĆEN AUTORSKIM PRAVIMA BEZ DOZVOLE AUTORA!</strong> 598 1374 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Please note that all contributions to {{SITENAME}} may be edited, altered, or removed by other contributors. If you don't want your writing to be edited mercilessly, then don't submit it here.<br /> You are also promising us that you wrote this yourself, or copied it from a public domain or similar free resource (see $1 for details). <strong>DO NOT SUBMIT COPYRIGHTED WORK WITHOUT PERMISSION!</strong> 599 1375 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Ne može se ukloniti '$1'... 600 1376 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Napravi nalog 601 1377 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default e-poštom 602 1378 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Create article 603 1379 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default created 604 1380 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Page credits 605 1381 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default tren 606 1382 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Trenutni događaji 607 1383 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Current events 608 1384 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Trenutna revizija 609 1385 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Current revision 610 1386 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Data 611 1387 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Greška u bazi 612 1388 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default No preference 613 1389 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Format datuma 614 1390 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Date and time 615 1391 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Desila se sintaksna greška upita baze. Ovo je moguće zbog ilegalnog upita, ili moguće greške u softveru. Poslednji pokušani upit je bio: <blockquote><tt>$1</tt></blockquote> iz funkcije "<tt>$2</tt>". MySQL je vratio grešku "<tt>$3: $4</tt>". 616 1392 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Desila se sintaksna greška upita baze. Poslednji pokušani upit je bio: "$1" iz funkcije "$2". MySQL je vratio grešku "$3: $4". 617 1393 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Stranice bez internih veza 618 1394 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default dec 619 1395 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default decembar 620 1396 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default default 621 1397 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Uobičajeno tražite u ovim imenskim prostorima: 622 1398 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default {{SITENAME}} e-pošta 623 1399 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Obrišite 624 1400 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Delete and move 625 1401 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Yes, delete the page 626 1402 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Deleted to make way for move 627 1403 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default ==Deletion required== The destination article "[[$1]]" already exists. Do you want to delete it to make way for the move? 628 1404 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Razlog za brisanje 629 1405 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default obrisan "[[$1]]" 630 1406 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default [deleted] 631 1407 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Deleted old revision $1. 632 1408 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Članak "$1" je obrisan. Pogledajte $2 za zapis o skorašnjim brisanjima. 633 1409 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Warning: This page has been deleted after you started editing! 634 1410 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default obr 635 1411 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Delete all revisions of this file 636 1412 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Obrišite stranicu 637 1413 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default (Briše se "$1") 638 1414 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Obriši ovu stranicu 639 1415 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default istorija brisanja 640 1416 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default istorija brisanja 641 1417 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Ispod je spisak najskorijih brisanja. 642 1418 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Destination filename 643 1419 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Akciju koju ste zatražili mogu izvesti samo korisnici sa "developer" statusom. Pogledajte $1. 644 1420 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Neophodan je developerski pristup 645 1421 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default razl 646 1422 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default (Razlika između revizija) 647 1423 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Stranice za višeznačne odrednice 648 1424 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default {{ns:10}}:Višeznačna odrednica 649 1425 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Sledeći članci se povezuju sa <i>višeznačnom odrednicom</i>. Umjesto toga, oni bi trebali da se povezuju sa odgovarajućom temom.<br />Stranica se tretira kao višeznačna odrednica ako je povezana sa $1.<br />Poveznice iz ostalih imenskih prostora <i>nisu</i> navedene ovdje. 650 1426 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default {{ns:4}}:Uslovi korišćenja, pravne napomene i odricanje odgovornosti 651 1427 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Odricanje odgovornosti 652 1428 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default (Link to this page as [[$1]]) 653 1429 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Dvostruka preusmjerenja 654 1430 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Svaki red sadrži veze na prvo i drugo preusmjerenje, kao i na prvu liniju teksta drugog preusmjerenja, što obično daje "pravi" ciljni članak, na koji bi prvo preusmjerenje i trebalo da pokazuje. 655 1431 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default download 656 1432 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default A confirmation e-mail has been sent to the nominated e-mail address. Before any other mail is sent to the account, you will have to follow the instructions in the e-mail, to confirm that the account is actually yours. 657 1433 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Edit this file using an external application 658 1434 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default See the [http://meta.wikimedia.org/wiki/Help:External_editors setup instructions] for more information. 659 1435 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Komentar izmjene je: "<i>$1</i>". 660 1436 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Sukobljenje izmjene: $1 661 1437 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Izmijenite trenutnu verziju ove stranice 662 1438 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Pomoć pri uređivanju stranice 663 1439 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default {{ns:4}}:Uređivanje 664 1440 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Uređujete $1 665 1441 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Editing $1 (comment) 666 1442 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default '''Warning:''' You are editing a page which is used to provide interface text for the software. Changes to this page will affect the appearance of the user interface for other users. 667 1443 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default <strong>PAŽNJA: Vi mijenjate stariju reviziju ove stranice. Ako je snimite, sve promjene učinjene od ove revizije će biti izgubljene.</strong> 668 1444 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Editing $1 (section) 669 1445 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default uredite 670 1446 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default uredite 671 1447 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Edit section: $1 672 1448 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Uredite ovu stranicu 673 1449 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Edit User Groups 674 1450 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default E-mail 675 1451 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Your e-mail address was authenticated on $1. 676 1452 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Confirm your e-mail address 677 1453 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Od 678 1454 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Poruka 679 1455 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Your e-mail address is <strong>not yet authenticated</strong>. No e-mail will be sent for any of the following features. 680 1456 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Pošalji e-pismo korisniku 681 1457 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Ako je ovaj korisnik unio ispravnu adresu e-pošte u cvoja korisnička podešavanja, upitnik ispod će poslati jednu poruku. Adresa e-pošte koju ste vi uneli u svoja korisnička podešavanja će se pojaviti kao "Od" adresa poruke, tako da će primalac moći da odgovori. 682 1458 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Pošalji 683 1459 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Poruka poslata 684 1460 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Vaša poruka je poslata e-poštom. 685 1461 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Tema 686 1462 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Za 687 1463 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Pošalji e-poštu ovom korisniku 688 1464 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Fajl koji ste poslali je prazan. Ovo je moguće zbog greške u imenu fajla. Molimo Vas da provjerite da li stvarno želite da pošaljete ovaj fajl. 689 1465 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Dragi $WATCHINGUSERNAME, {{SITENAME}} strana $PAGETITLE je bila $CHANGEDORCREATED $PAGEEDITDATE od strane $PAGEEDITOR, pogledajte {{SERVER}}{{localurl:$PAGETITLE_RAWURL}} za trenutnu verziju. $NEWPAGE Rezime editora: $PAGESUMMARY $PAGEMINOREDIT Kontaktirajte editora: pošta {{SERVER}}{{localurl:{{ns:-1}}:Emailuser|target=$PAGEEDITOR_RAWURL}} viki {{SERVER}}{{localurl:User:$PAGEEDITOR_RAWURL}} Neće biti drugih obaviještenja u slučaju daljih izmjena ukoliko ne posjetite ovu stranu. Takođe možete da resetujete zastavice za obaviještenja za sve Vaše praćene stranice na vašem spisku praćenenih članaka. Vaš prijateljski {{SITENAME}} sistem obaviještavanja -- Da promjenite podešavanja vezana za spisak praćenenih članaka posjetite {{SERVER}}{{localurl:{{ns:-1}}:Watchlist|edit=yes}} Fidbek i dalja pomoć: {{SERVER}}{{localurl:{{ns:12}}:Sadržaj}} 690 1466 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Pogledajte {{SERVER}}{{localurl:$PAGETITLE_RAWURL|diff=0&oldid=$OLDID}} za sve izmjene od vaše poslednje posjete. 691 1467 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default {{SITENAME}} obaviještenje o pošti 692 1468 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Ovo je novi članak. 693 1469 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Označi sve strane kao posjećene 694 1470 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default {{SITENAME}} strana $PAGETITLE je bila $CHANGEDORCREATED od strane $PAGEEDITOR 695 1471 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Unesite razlog za zaključavanje, uključujući procijenu vremena otključavanja 696 1472 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Greška 697 1473 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Greška 698 1474 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default sadržaj prije brisanja je bio: '$1' 699 1475 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default stranica je bila prazna 700 1476 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default sadržaj je bio: '$1' 701 1477 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default content was: '$1' (and the only contributor was '$2') 702 1478 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Aperture 703 1479 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Author 704 1480 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Bits per component 705 1481 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Brightness 706 1482 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default CFA pattern 707 1483 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Color space 708 1484 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default sRGB 709 1485 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default FFFF.H 710 1486 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Meaning of each component 711 1487 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default does not exist 712 1488 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Y 713 1489 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Cb 714 1490 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Cr 715 1491 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default R 716 1492 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default G 717 1493 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default B 718 1494 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Image compression mode 719 1495 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Compression scheme 720 1496 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Uncompressed 721 1497 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default JPEG 722 1498 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Contrast 723 1499 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Normal 724 1500 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Soft 725 1501 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Hard 726 1502 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Copyright holder 727 1503 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Custom image processing 728 1504 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Normal process 729 1505 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Custom process 730 1506 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default File change date and time 731 1507 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Date and time of digitizing 732 1508 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Date and time of data generation 733 1509 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Device settings description 734 1510 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Digital zoom ratio 735 1511 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Exif version 736 1512 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Exposure bias 737 1513 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Exposure index 738 1514 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Exposure mode 739 1515 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Auto exposure 740 1516 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Manual exposure 741 1517 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Auto bracket 742 1518 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Exposure Program 743 1519 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Not defined 744 1520 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Manual 745 1521 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Normal program 746 1522 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Aperture priority 747 1523 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Shutter priority 748 1524 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Creative program (biased toward depth of field) 749 1525 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Action program (biased toward fast shutter speed) 750 1526 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Portrait mode (for closeup photos with the background out of focus) 751 1527 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Landscape mode (for landscape photos with the background in focus) 752 1528 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Exposure time 753 1529 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default $1 sec ($2) 754 1530 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default File source 755 1531 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default DSC 756 1532 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Flash 757 1533 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Flash energy 758 1534 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Supported Flashpix version 759 1535 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default F Number 760 1536 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default f/$1 761 1537 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Lens focal length 762 1538 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default $1 mm 763 1539 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Focal length in 35 mm film 764 1540 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Focal plane resolution unit 765 1541 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default inches 766 1542 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Focal plane X resolution 767 1543 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Focal plane Y resolution 768 1544 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Scene control 769 1545 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default None 770 1546 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Low gain up 771 1547 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default High gain up 772 1548 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Low gain down 773 1549 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default High gain down 774 1550 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Altitude 775 1551 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Altitude reference 776 1552 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Name of GPS area 777 1553 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default GPS date 778 1554 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Bearing of destination 779 1555 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Reference for bearing of destination 780 1556 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Distance to destination 781 1557 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Reference for distance to destination 782 1558 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Latitude destination 783 1559 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Reference for latitude of destination 784 1560 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Longitude of destination 785 1561 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Reference for longitude of destination 786 1562 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default GPS differential correction 787 1563 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Magnetic direction 788 1564 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default True direction 789 1565 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Measurement precision 790 1566 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Direction of image 791 1567 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Reference for direction of image 792 1568 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Latitude 793 1569 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default North latitude 794 1570 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default South latitude 795 1571 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default North or South Latitude 796 1572 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Longitude 797 1573 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default East longitude 798 1574 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default West longitude 799 1575 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default East or West Longitude 800 1576 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Geodetic survey data used 801 1577 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Measurement mode 802 1578 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default 2-dimensional measurement 803 1579 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default 3-dimensional measurement 804 1580 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Name of GPS processing method 805 1581 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Satellites used for measurement 806 1582 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Speed of GPS receiver 807 1583 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Kilometres per hour 808 1584 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Miles per hour 809 1585 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Knots 810 1586 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Speed unit 811 1587 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Receiver status 812 1588 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Measurement in progress 813 1589 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Measurement interoperability 814 1590 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default GPS time (atomic clock) 815 1591 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Direction of movement 816 1592 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Reference for direction of movement 817 1593 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default GPS tag version 818 1594 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Image title 819 1595 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Height 820 1596 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Unique image ID 821 1597 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Width 822 1598 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default ISO speed rating 823 1599 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Offset to JPEG SOI 824 1600 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Bytes of JPEG data 825 1601 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Light source 826 1602 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Unknown 827 1603 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Daylight 828 1604 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Cloudy weather 829 1605 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Shade 830 1606 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Daylight fluorescent (D 5700 – 7100K) 831 1607 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Day white fluorescent (N 4600 – 5400K) 832 1608 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Cool white fluorescent (W 3900 – 4500K) 833 1609 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default White fluorescent (WW 3200 – 3700K) 834 1610 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Standard light A 835 1611 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Standard light B 836 1612 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Standard light C 837 1613 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Fluorescent 838 1614 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default D55 839 1615 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default D65 840 1616 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default D75 841 1617 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default D50 842 1618 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default ISO studio tungsten 843 1619 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Other light source 844 1620 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Tungsten (incandescent light) 845 1621 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Flash 846 1622 2006-07-01T18:42:15Z MediaWiki default Fine weather 847 1623 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Camera manufacturer 848 1624 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default $1 849 1625 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Manufacturer notes 850 1626 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Maximum land aperture 851 1627 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Metering mode 852 1628 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Unknown 853 1629 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Average 854 1630 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default CenterWeightedAverage 855 1631 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Other 856 1632 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Spot 857 1633 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default MultiSpot 858 1634 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Pattern 859 1635 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Partial 860 1636 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Camera model 861 1637 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default $1 862 1638 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Optoelectronic conversion factor 863 1639 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Orientation 864 1640 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Normal 865 1641 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Flipped horizontally 866 1642 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Rotated 180° 867 1643 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Flipped vertically 868 1644 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Rotated 90° CCW and flipped vertically 869 1645 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Rotated 90° CW 870 1646 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Rotated 90° CW and flipped vertically 871 1647 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Rotated 90° CCW 872 1648 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Pixel composition 873 1649 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default RGB 874 1650 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default YCbCr 875 1651 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Valid image height 876 1652 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Valid image width 877 1653 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Data arrangement 878 1654 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default chunky format 879 1655 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default planar format 880 1656 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Chromaticities of primarities 881 1657 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Pair of black and white reference values 882 1658 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Related audio file 883 1659 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Unit of X and Y resolution 884 1660 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Number of rows per strip 885 1661 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Number of components 886 1662 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Saturation 887 1663 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Normal 888 1664 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Low saturation 889 1665 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default High saturation 890 1666 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Scene capture type 891 1667 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Standard 892 1668 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Landscape 893 1669 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Portrait 894 1670 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Night scene 895 1671 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Scene type 896 1672 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default A directly photographed image 897 1673 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Sensing method 898 1674 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Undefined 899 1675 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default One-chip color area sensor 900 1676 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Two-chip color area sensor 901 1677 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Three-chip color area sensor 902 1678 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Color sequential area sensor 903 1679 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Trilinear sensor 904 1680 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Color sequential linear sensor 905 1681 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Sharpness 906 1682 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Normal 907 1683 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Soft 908 1684 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Hard 909 1685 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Shutter speed 910 1686 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Software used 911 1687 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default $1 912 1688 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Spatial frequency response 913 1689 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Spectral sensitivity 914 1690 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Bytes per compressed strip 915 1691 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Image data location 916 1692 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Subject area 917 1693 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Subject distance 918 1694 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default $1 metres 919 1695 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Subject distance range 920 1696 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Unknown 921 1697 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Macro 922 1698 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Close view 923 1699 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Distant view 924 1700 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Subject location 925 1701 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default DateTime subseconds 926 1702 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default DateTimeDigitized subseconds 927 1703 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default DateTimeOriginal subseconds 928 1704 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Transfer function 929 1705 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default User comments 930 1706 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default White Balance 931 1707 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Auto white balance 932 1708 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Manual white balance 933 1709 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default White point chromaticity 934 1710 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Horizontal resolution 935 1711 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default $1 dpc 936 1712 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default $1 dpi 937 1713 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Color space transformation matrix coefficients 938 1714 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Y and C positioning 939 1715 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Subsampling ratio of Y to C 940 1716 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Vertical resolution 941 1717 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default expires $1 942 1718 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Neko drugi je promjenio ovu stranicu otkad ste Vi počeli da je mjenjate. Gornje tekstualno polje sadrži tekst stranice koji trenutno postoji. Vaše izmjene su prikazane u donjem tekstu. Moraćete da unesete svoje promjene u postojeći tekst. <b>Samo</b> tekst u gornjem tekstualnom polju će biti snimljen kad pritisnete "Sačuvaj".<br /> 943 1719 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Izvezite stranice 944 1720 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Export 945 1721 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Uključite samo trenutnu reviziju, ne cijelu istoriju 946 1722 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default ---- '''Note:''' Exporting the full history of pages through this form has been disabled due to performance reasons. 947 1723 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Možete izvesti tekst i istoriju promjena određene stranice ili grupe stranice u XML formatu. Ovo onda može biti uvezeno u drugi viki koji koristi MedijaViki softver, transformisano, ili korišćeno za Vaše lične potrebe. 948 1724 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default There was either an external authentication database error or you are not allowed to update your external account. 949 1725 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default http://www.adresa.com opis adrese 950 1726 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Spoljašnja poveznica (zapamti prefiks http://) 951 1727 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default FAQ 952 1728 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default {{ns:4}}:NPP 953 1729 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default feb 954 1730 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default februar 955 1731 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Invalid subscription feed type. 956 1732 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Fid: 957 1733 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Ne može se kopirati "$1" na "$2". 958 1734 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Ne može se izbrisati fajl "$1". 959 1735 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Opis 960 1736 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Fajl sa ovim imenom već postoji. Molimo Vas da provjerite $1 ako niste sigurni da li želite da ga promjenite. 961 1737 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Fajl sa ovim imenom već postoji; molimo Vas da se vratite i pošaljete ovaj fajl pod novim imenom. [[{{ns:6}}:$1|thumb|center|$1]] 962 1738 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Fajl sa ovim imenom već postoji u zajedničkoj ostavi; molimo Vas da se vratite i pošaljete ovaj fajl pod novim imenom. [[{{ns:6}}:$1|thumb|center|$1]] 963 1739 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default $1KB, MIME tip: <code>$2</code> 964 1740 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Nedostaje fajl 965 1741 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Ime fajla 966 1742 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Ne može se naći fajl "$1". 967 1743 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Ne može se promjeniti ime fajla "$1" to "$2". 968 1744 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Files 969 1745 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Izvor 970 1746 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Status autorskih prava 971 1747 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Fajl "$1" je uspješno poslat. Molimo Vas da pratite ovu vezu: ($2) do stranice za opisivanje i unesite informacije o fajlu, kao odakle je, kad i ko ga je napravio, i bio šta drugo što znate o njemu. 972 1748 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Summary: 973 1749 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default A file of this name has been previously uploaded and subsequently deleted. You should check the $1 before proceeding to upload it again. 974 1750 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Greška: ne može se poslati upitnik 975 1751 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default petak 976 1752 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default pribavljam spisak slika 977 1753 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Idi 978 1754 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default <form method="get" action="http://www.google.com/search" id="googlesearch"> <input type="hidden" name="domains" value="{{SERVER}}" /> <input type="hidden" name="num" value="50" /> <input type="hidden" name="ie" value="$2" /> <input type="hidden" name="oe" value="$2" /> <input type="text" name="q" size="31" maxlength="255" value="$1" /> <input type="submit" name="btnG" value="$3" /> <div> <input type="radio" name="sitesearch" id="gwiki" value="{{SERVER}}" checked="checked" /><label for="gwiki">{{SITENAME}}</label> <input type="radio" name="sitesearch" id="gWWW" value="" /><label for="gWWW">WWW</label> </div> </form> 979 1755 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Imate nalog? $1. 980 1756 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Prijavi se 981 1757 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Group: 982 1758 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default (all) 983 1759 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Bots 984 1760 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Bot 985 1761 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Bureaucrats 986 1762 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Bureaucrat 987 1763 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Stewards 988 1764 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Steward 989 1765 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Sysops 990 1766 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Sysop 991 1767 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default {{ns:project}}:Bots 992 1768 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default {{ns:project}}:Bureaucrats 993 1769 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default {{ns:project}}:Administrators 994 1770 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default User groups 995 1771 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Popuni iz brauzera 996 1772 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Naslov 997 1773 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Podnaslov 998 1774 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Pomoć 999 1775 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default {{ns:12}}:Sadržaj 1000 1776 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default sakrij 1001 1777 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Hide results 1002 1778 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default sakrij 1003 1779 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default ist 1004 1780 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Earliest 1005 1781 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Latest 1006 1782 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Objašnjenje: (tren) = razlika sa trenutnom verziom, (posl) = razlika sa prethodnom verziom, M = mala izmjena 1007 1783 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Istorija stranice 1008 1784 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Revision history for this page on the wiki 1009 1785 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default The requested page doesn't exist. It may have been deleted from the wiki, or renamed. Try [[Special:Search|searching on the wiki]] for relevant new pages. 1010 1786 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default $1 at $2 1011 1787 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Revision history 1012 1788 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default - 1013 1789 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Pažnja: stranica koju želite da obrišete ima istoriju: 1014 1790 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Horizontalna linija (koristite oskudno) 1015 1791 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Ignore warning and save file anyway. 1016 1792 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Ignore any warnings 1017 1793 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default The filename "$1" contains characters that are not allowed in page titles. Please rename the file and try uploading it again. 1018 1794 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Traži 1019 1795 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default ime_slike.jpg 1020 1796 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Uklopljena slika 1021 1797 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Upotreba slike 1022 1798 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Spisak slika 1023 1799 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default all 1024 1800 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default This shows only images uploaded by $1. 1025 1801 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Ispod je spisak $1 slika poređanih $2. 1026 1802 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Limit images on image description pages to: 1027 1803 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Pogjedajte stranicu slike 1028 1804 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Vraćanje na raniju verziju je uspješno. 1029 1805 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default obr 1030 1806 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default opis 1031 1807 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Objašnjenje: (tren) = ovo je trenutna slika, (obr) = obrišite ovu staru verziju, (vrt) = vrati na ovu staru verziju. <br /><i>Kliknite na datum da vidite sliku poslatu tog dana</i>. 1032 1808 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Istorija slike 1033 1809 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Objašnjenje: (opis) = prikaži/izmjeni opis slike. 1034 1810 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Destination title is of a special type; cannot move pages into that namespace. 1035 1811 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Ivoz stranica 1036 1812 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Copy all history versions for this page 1037 1813 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Import 1038 1814 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Select a wiki and page title to import. Revision dates and editors' names will be preserved. All transwiki import actions are logged at the [[Special:Log/import|import log]]. 1039 1815 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default transwikied $1 1040 1816 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default $1 revision(s) from $2 1041 1817 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default imported $1 by file upload 1042 1818 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default $1 revision(s) 1043 1819 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default $1 revision(s) 1044 1820 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Bad interwiki link 1045 1821 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Couldn't open import file 1046 1822 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Uvoz nije uspjeo: $1 1047 1823 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Postoji konfliktna istorija revizija 1048 1824 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Importing $1 1049 1825 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Transwiki import 1050 1826 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Import log 1051 1827 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Administrative imports of pages with edit history from other wikis. 1052 1828 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default No import file was uploaded. 1053 1829 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default No pages to import. 1054 1830 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default No transwiki import sources have been defined and direct history uploads are disabled. 1055 1831 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Stranica je prazna, ili bez teksta 1056 1832 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Importing pages... 1057 1833 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Uspješno ste uvezli stranicu! 1058 1834 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Molimo Vas da izvezete fajl iz izvornog vikija koristeći [[{{ns:-1}}:Export|izvoz]], sačuvajte ga kod sebe i pošaljite ovde. 1059 1835 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Unknown import source type 1060 1836 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Upload of import file failed; perhaps the file is bigger than the allowed upload size. 1061 1837 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default infinite 1062 1838 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Information 1063 1839 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Information for page 1064 1840 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Interna greška 1065 1841 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Međujezičke veze 1066 1842 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default The e-mail address cannot be accepted as it appears to have an invalid format. Please enter a well-formatted address or empty that field. 1067 1843 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Invert selection 1068 1844 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Netačan raspon IP adresa. 1069 1845 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default IP adresa/korisničko ime 1070 1846 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default IP Address or username 1071 1847 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Pogrešno vrijeme trajanja. 1072 1848 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Trajanje 1073 1849 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Spisak blokiranih IP adresa i korisničkih imena 1074 1850 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default The blocklist is empty. 1075 1851 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default 2 hours:2 hours,1 day:1 day,3 days:3 days,1 week:1 week,2 weeks:2 weeks,1 month:1 month,3 months:3 months,6 months:6 months,1 year:1 year,infinite:infinite 1076 1852 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Other time 1077 1853 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default other 1078 1854 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Razlog 1079 1855 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Blokirajte ovog korisnika 1080 1856 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Deblokirajte ovog korisnika 1081 1857 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default ISBN 1082 1858 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default preusmjerivač 1083 1859 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default inclusion 1084 1860 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Kurzivan tekst 1085 1861 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Kurzivan tekst 1086 1862 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Problem sa '$1', neispravno ime... 1087 1863 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default jan 1088 1864 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default januar 1089 1865 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default jul 1090 1866 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default jul 1091 1867 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Jump to: 1092 1868 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default navigation 1093 1869 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default search 1094 1870 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default jun 1095 1871 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default jun 1096 1872 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Warning: Page may not contain recent updates. 1097 1873 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Preporučuje se da slike ne pređu veličinu od 100K. 1098 1874 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default This file is bigger than the server is configured to allow. 1099 1875 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default posl 1100 1876 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Ova stranica je poslednji put izmijenjena $1 1101 1877 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Ovu stranicu je poslednji put promjenio $2, dana $2. 1102 1878 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Licensing 1103 1879 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default - 1104 1880 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Linija $1: 1105 1881 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Naslov poveznice 1106 1882 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Unutrašnja poveznica 1107 1883 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default (Spisak veza) 1108 1884 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default /^(.*?)([a-zA-Z\x80-\xff]+)$/sD 1109 1885 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Sledeće stranice su povezane ovdje: 1110 1886 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Sledeće stranice koriste ovu sliku: 1111 1887 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default /^([a-zćčžšđž]+)(.*)$/sDu 1112 1888 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default cont. 1113 1889 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default List redirects 1114 1890 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Spisak korisnika 1115 1891 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Učitaje se istorija stranice 1116 1892 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default učitava se revizija za razliku 1117 1893 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Lokalno vrijeme 1118 1894 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Zaključajte bazu 1119 1895 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Da, zaista želim da zaključam bazu. 1120 1896 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Zaključajte bazu 1121 1897 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Baza je zaključana 1122 1898 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default {{SITENAME}} baza podataka je zaključana. <br /> Sjetite se da je otključate kad završite sa održavanjem. 1123 1899 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Zaključavanje baze će svim korisnicima ukinuti mogućnost izmjene stranica, promjene korisničkih podešavanja, izmjene praćenih članaka, i svega ostalog što zahtjeva promjene u bazi. Molimo Vas da potvrdite da je ovo zaista ono što namjeravate da uradite, i da ćete otkučati bazu kad završite posao oko njenog održavanja. 1124 1900 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Niste potvrdili svoju namjeru. 1125 1901 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Logs 1126 1902 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default No matching items in log. 1127 1903 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Prijavi se 1128 1904 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default '''Registrovanje besplatnih naloga vam oduzima samo nekoliko sekundi, i ima mnoge prednosti''' *'''Za registranicu, izaberite korisničko ime i lozinku i kliknite "napravi nalog".''' *Izbjegavajte korisnička imena koja su neprikladna ili zbunjujuća. *Molimo Vas da izaberete čitka imena, a ne brojeve. *Izbjegavajte korisnička imena koja su ime političkog vođe, partije, slavne ličnosti i sličnih. '''Registrovani korisnici moraju samo popuniti korisničko ime i lozinku.''' *Morate imati odobrene ''kolačiće'' ('''cookies''') da bi ste pristupili na projekat {{SITENAME}}. Adresa e-pošte nije obavezna. Ukoliko odaberete da je unesete, omogućeno će biti da vam ostali korisnici mogu slati poruke bez znanja vaše prave adrese e-pošte, i dozvoljava vam da ukoliko zaboravite lozinku možete da je povratite. '''Niko neći moći vidjeti adresu vaše e-pošte.''' 1129 1905 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Greška pri prijavljivanju 1130 1906 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Language: $1 1131 1907 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default * Deutsch|de * English|en * Esperanto|eo * Français|fr * Español|es * Italiano|it * Nederlands|nl 1132 1908 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Prijavljivanje 1133 1909 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default <b>Bilo je problema sa vašim prijavljivanjem.</b><br />Probajte ponovo! 1134 1910 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Morate imati kolačiće ('''cookies''') omogućene da biste se prijavili na {{SITENAME}}. 1135 1911 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default log in 1136 1912 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default You must $1 to view other pages. 1137 1913 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Potrebno je [[{{ns:-1}}:Userlogin|prijavljivanje]] 1138 1914 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default '''Sad ste prijavljeni na {{SITENAME}} kao "$1".''' 1139 1915 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Prijavljivanje uspješno 1140 1916 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Odjavite se 1141 1917 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default <strong>Sad ste odjavljeni.</strong><br /> Možete nastaviti da koristite {{SITENAME}} anonimno, ili se ponovo prijaviti kao isti ili kao drugi korisnik. Obratite pažnju da neke stranice mogu nastaviti da se prikazuju kao da ste još uvijek prijavljeni, dok ne očistite keš svog brauzera. 1142 1918 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Odjavite se 1143 1919 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Siročići 1144 1920 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default <strong>ERROR: The text you have submitted is $1 kilobytes long, which is longer than the maximum of $2 kilobytes. It cannot be saved.</strong> 1145 1921 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Dugačke stranice 1146 1922 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default <strong>PAŽNJA: Ova stranica ima $1 kilobajta; niki brauzeri mogu imati problema kad uređujete stranice skoro ili veće od 32 kilobajta. Molimo Vas da razmotrite razbijanje stranice na manje dijelove.</strong> 1147 1923 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Greška pri slanju e-pošte: $1 1148 1924 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Pošalji mi moju lozinku 1149 1925 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Nema adrese za slanje 1150 1926 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Morate biti [[Special:Userlogin|prijavljeni]] i imati ispravnu adresu e-pošte u vašim [[Special:Preferences|podešavanjima]] da biste slali e-poštu drugim korisnicima. 1151 1927 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Glavna stranica 1152 1928 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Consult the [http://meta.wikimedia.org/wiki/Help:Contents User's Guide] for information on using the wiki software. == Getting started == * [http://www.mediawiki.org/wiki/Help:Configuration_settings Configuration settings list] * [http://www.mediawiki.org/wiki/Help:FAQ MediaWiki FAQ] * [http://mail.wikimedia.org/mailman/listinfo/mediawiki-announce MediaWiki release mailing list] 1153 1929 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Viki softver is uspješno instaliran. 1154 1930 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Dodijeli administratorska prava korisniku 1155 1931 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default <b>Korisnik "$1" nije mogao dobiti administratorska prava. (Da li ste pravo unijeli ime?)</b> 1156 1932 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Ime korisnika: 1157 1933 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default <b>Korisnik "$1" je sad administrator</b> 1158 1934 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Dodajte ovom korisniku administratorska prava 1159 1935 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Ovaj formular se koristi sa strane birokrata da se obični korisnici pretvore u administratore. Unesite ime korisnika u kutiju i pritisnite dugme da bi korisnik postao administrator. 1160 1936 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Pretvorite korisnika u administratora 1161 1937 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default mar 1162 1938 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default mart 1163 1939 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Označi kao patrolirano 1164 1940 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default [$1] 1165 1941 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Označi ovaj članak kao patroliran 1166 1942 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Označeno kao patrolirano 1167 1943 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Ne može se označiti kao patrolirano 1168 1944 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Morate naglasiti reviziju koju treba označiti kao patroliranu. 1169 1945 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Izabrana revizija je označena kao patrolirana. 1170 1946 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Upit "$1" je nađen u "$2" naslova članaka i tekst $3 članaka. 1171 1947 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Prikazivanje matematike 1172 1948 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Ne može se napisati ili napraviti direktorijum za matematični izvještaj. 1173 1949 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Ne može se napisati ili napraviti privremeni matematični direktorijum 1174 1950 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Neuspjeh pri parsiranju 1175 1951 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default PNG konverzija neuspješna; provjerite tačnu instalaciju latex-a, dvips-a, gs-a i convert-a 1176 1952 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default riječnička greška 1177 1953 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Nedostaje izvršno texvc; molimo Vas da pogledate math/README da podesite. 1178 1954 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Unesite formulu ovdje 1179 1955 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default sintaksna greška 1180 1956 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Matematička formula (LaTeX) 1181 1957 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default nepoznata greška 1182 1958 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default nepoznata funkcija 1183 1959 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default maj 1184 1960 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default May 1185 1961 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default ime_medija_fajla.ogg 1186 1962 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Putanja ka multimedijalnom fajlu 1187 1963 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default '''Upozorenje''': Ovaj fajl sadrži loš kod, njegovim izvršavanjem možete da ugrozite Vaš sistem. <hr> 1188 1964 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Metapodaci 1189 1965 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Hide extended details 1190 1966 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Show extended details 1191 1967 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default EXIF metadata fields listed in this message will be included on image page display when the metadata table is collapsed. Others will be hidden by default. * make * model * datetimeoriginal * exposuretime * fnumber * focallength 1192 1968 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default This file contains additional information, probably added from the digital camera or scanner used to create or digitize it. If the file has been modified from its original state, some details may not fully reflect the modified image. 1193 1969 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Metadata (see [[{{ns:project}}:Metadata]] for an explanation): 1194 1970 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default MIME pretraga 1195 1971 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default MIME tip: 1196 1972 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Imena fajlova moraju imati bar tri slova. 1197 1973 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Ovo je mala izmjena 1198 1974 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default m 1199 1975 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Baza nije mogla naći tekst stranice koji je trebala da nađe, nazvan "$1". Ovo je obično izazvano praćenjem zastarijelog "razl" ili veze ka istoriji stranice koja je obrisana. Ako ovo nije slučaj, možda ste pronašli grešku u softveru. Molimo Vas da prijaviti ovo jednom od [[{{ns:4}}:Administratori|administratora]], zajedno sa URL-om. 1200 1976 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Please enter a comment below. 1201 1977 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default <b>Ovdje nedostaje slika</b><br /><i>$1</i> 1202 1978 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default '''Reminder:''' You have not provided an edit summary. If you click Save again, your edit will be saved without one. 1203 1979 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default ponedeljak 1204 1980 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Još... 1205 1981 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Articles with the most categories 1206 1982 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Most linked to images 1207 1983 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Most linked to pages 1208 1984 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Most linked to categories 1209 1985 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Articles with the most revisions 1210 1986 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Premjestite 1211 1987 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Premjestite stranicu 1212 1988 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default premještena na 1213 1989 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Move log 1214 1990 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Below is a list of page moved. 1215 1991 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Niste prijavljeni 1216 1992 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Morate biti registrovani korisnik i [[Special:Userlogin|prijavljeni]] da biste premjestili stranicu. 1217 1993 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Premjestite stranicu 1218 1994 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default premjestite stranicu 1219 1995 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Odgovarajuća stranica za razgovor, ako postoji, će automatski biti premještena istovremeno '''osim:''' *Ako premještate stranicu preko imenskih prostora, *Neprazna stranica za razgovor već postoji pod novim imenom, ili *Odčekirajte donju kutiju. U tim slučajevima, moraćete ručno da premjestite stranicu ukoliko to želite. 1220 1996 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Donji upitnik će preimenovati stranicu, premještajući svu njenu istoriju na novo ime. Stari naslov će postati preusmjerenje na novi naslov. Poveznice prema starom naslovu neće biti promijenjene; obavezno provjerite da li ima [[{{ns:-1}}:DoubleRedirects|dvostrukih]] ili [[{{ns:-1}}:BrokenRedirects|pokvarenih preusmjerenja]]. Na vama je odgovornost da veze i dalje idu tamo gdje trebaju da idu. Obratite pažnju da stranica '''neće''' biti pomjerena ako već postoji stranica sa novim naslovom, osim ako je ona prazna ili preusmjerenje i nema istoriju promjena. Ovo znači da ne možete preimenovati stranicu na ono ime sa koga ste je preimenovali ako pogriješite, i ne možete prepisati postojeću stranicu. <b>PAŽNJA!</b> Ovo može biti drastična i neočekivana promjena za popularnu stranicu; molimo Vas da budete sigurni da razumijete poslijedice ovoga prije što nastavite. 1221 1997 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Reason 1222 1998 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Premjestite "stranicu za razgovor" takođe, ako je moguće. 1223 1999 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Premjesti ovu stranicu 1224 2000 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default HTML if possible or else PNG 1225 2001 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default MathML if possible (experimental) 1226 2002 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Recommended for modern browsers 1227 2003 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Always render PNG 1228 2004 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default HTML if very simple or else PNG 1229 2005 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Leave it as TeX (for text browsers) 1230 2006 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Moj doprinos 1231 2007 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Moja stranica 1232 2008 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Moj razgovor 1233 2009 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Namespace: 1234 2010 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default all 1235 2011 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Navigacija 1236 2012 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default $1 bajtova 1237 2013 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default $1 {{PLURAL:$1|category|categories}} 1238 2014 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default (Novi) 1239 2015 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default <div style="border: 1px solid #ccc; padding: 7px;">'''{{SITENAME}} nema stranicu {{PAGENAME}}.''' * Da započnete stranicu, koristite prostor ispod i kad završite, pritisnite "Sačuvaj". Vaše izmjene će odmah biti vidljive. * Ako ste novi na prjektu {{SITENAME}}, molimo Vas da pogledate [[{{ns:4}}:Pomoć|pomoćnu stranicu]], ili koristite [[{{ns:4}}:Igralište|igralište]] za eksperimentaciju. </div> 1240 2016 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default {{int:newarticletext}} 1241 2017 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default newbies 1242 2018 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Gallery of new files 1243 2019 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default diff to penultimate revision 1244 2020 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default novih poruka 1245 2021 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Nova stranica 1246 2022 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default N 1247 2023 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Nove stranice 1248 2024 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Nova lozinka: 1249 2025 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default ,_ 1250 2026 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Novi naslov 1251 2027 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default (opens in new window) 1252 2028 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default sled 1253 2029 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Next diff → 1254 2030 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default sledećih $1 1255 2031 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Next page ($1) 1256 2032 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Newer revision→ 1257 2033 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default $1 veza 1258 2034 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default $1 {{PLURAL:$1|member|members}} 1259 2035 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default <div style="border: 1px solid #ccc; padding: 7px;">'''{{SITENAME}} još nema ovaj članak.''' * Da započnete članak, kliknite '''[{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|action=edit}} uredite ovu stranicu]'''. * [[{{ns:-1}}:Search/{{PAGENAME}}|Pretraži {{PAGENAME}}]] u ostalim člancima * [[{{ns:-1}}:Whatlinkshere/{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|Stranice koje su povezane za]] {{PAGENAME}} članak ---- * '''Ukoliko ste napravili ovaj članak u poslednjih nekoliko minuta i još se nije pojavio, postoji mogućnost da je server u zastoju zbog osvježavanja baze podataka.''' Molimo Vas da probate sa <span class="plainlinks">[{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|action=purge}} osvježavanjem]<span> ili sačekajte i provjerite kasnije ponovo prije ponovnog pravljenja članka. * Ako ste napravili članak pod ovim imenom ranije, moguće je da je bio izbrisan. Potražite '''{{FULLPAGENAME}}''' [{{fullurl:Special:Log|type=delete&page={{FULLPAGENAMEE}}}} u spisku brisanja]. Alternativno, provjerite [[{{ns:4}}:Zahtjevi za brisanje#{{PAGENAME}}|ovdje]]. </div> 1260 2036 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default {{int:noarticletext}} 1261 2037 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Žao nam je! Viki ima neke tehničke poteškoće, i ne može da se poveže sa serverom baze. <br /> 1262 2038 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Nisu nađene promjene koje zadovoljavaju ove uslove. 1263 2039 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default {{SITENAME}} koristi kolačiće (''cookies'') da bi se korisnici prijavili. Vi ste onemogućili kolačiće na Vašem kompjuteru. Molimo Vas da ih omogućite i da pokušate ponovo sa prijavom. 1264 2040 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Korisnički nalog je napravljen, ali niste prijavljeni. {{SITENAME}} koristi kolačiće (''cookies'') da bi se korisnici prijavili. Vi ste onemogućili kolačiće na Vašem kompjuteru. molimo Vas da ih omogućite, a onda se prijavite sa svojim novim korisničkim imenom i lozinkom. 1265 2041 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default This site has restricted the ability to create new pages. You can go back and edit an existing page, or [[Special:Userlogin|log in or create an account]]. 1266 2042 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Page creation limited 1267 2043 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Creative Commons RDF metapodaci onemogućeni za ovaj server. 1268 2044 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default There is no credits info available for this page. 1269 2045 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Ne mogu da izaberem bazu $1 1270 2046 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Dublin Core RDF metapodaci onemogućeni za ovaj server. 1271 2047 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Ne postoji adresa e-pošte za korisnika "$1". 1272 2048 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Specify an e-mail address for these features to work. 1273 2049 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Ovaj korisnik nije naveo ispravnu adresu e-pošte, ili je izabrao da ne prima e-poštu od drugih korisnika. 1274 2050 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Nema adrese e-pošte 1275 2051 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Nema stranice sa takvim imenom. Možete '''[[:$1|da napravite članak sa tim naslovom]]''' ili [[{{ns:4}}:Zahtjevani članci|da stavite zahtjev za ovaj članak]] ili [[{{ns:-1}}:Allpages/$1|potražite na drugim stranicama]]. ::*'''''<u>Opomena: Nemojte da kopirate materijale za koje nemate dozvolu!</u>''''' 1276 2052 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Ne postoji istorija izmjena za ovu stranicu. 1277 2053 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default No file by this name exists, you can $1. 1278 2054 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default upload it 1279 2055 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Nothing to see. 1280 2056 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default None selected 1281 2057 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Ništa nije povezano ovdje. 1282 2058 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Nema stranica koje koriste ovu sliku. 1283 2059 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Don't have a login? $1. 1284 2060 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Napravite nalog 1285 2061 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Niste izabrali ispravno korisničko ime. 1286 2062 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default '''Pažnja''': neuspješne pretrage su često izazvane traženjem čestih riječi kao "je" ili "od", koje nisu indeksirane, ili navođenjem više od jednog izraza za traženje (samo stranice koje sadrže sve izraze koji se traže će se pojaviti u rezultatima). 1287 2063 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default <strong>WARNING: Your browser is not unicode compliant. A workaround is in place to allow you to safely edit articles: non-ASCII characters will appear in the edit box as hexadecimal codes.</strong> 1288 2064 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Tražili ste posebnu stranicu, koju {{SITENAME}} softver nije prepoznao. 1289 2065 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Nema takve akcije 1290 2066 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Akcija navedena u URL-u nije prepoznata od strane {{SITENAME}} softvera. 1291 2067 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Nema takve posebne stranice 1292 2068 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Ne postoji korisnik sa imenom "$1". Provjerite Vaše kucanje, ili upotrebite donji upitnik da napravite novi korisnički nalog. 1293 2069 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default There is no user by the name "$1". Check your spelling. 1294 2070 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Viki server ne može da pruži podatke u onom formatu koji Vaš klijent može da pročita. 1295 2071 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Nije članak 1296 2072 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Niste naveli ciljnu stranicu ili korisnika na kome bi se izvela ova funkcija. 1297 2073 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Nema cilja 1298 2074 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default <strong>Pažnja:</strong> 1299 2075 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Tekst članka ne odgovara 1300 2076 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Naslov članka ne odgovara. 1301 2077 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Niste prijavljeni 1302 2078 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default You have to specify a username. 1303 2079 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default nov 1304 2080 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default novembar 1305 2081 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Nemate ništa na svom spisku praćenih članaka. 1306 2082 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Dodaj neformatirani tekst ovdje 1307 2083 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Ignoriši viki formatiranje teksta 1308 2084 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default $1 {{PLURAL:$1|revision|revisions}} 1309 2085 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Kategorija 1310 2086 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Pomoć 1311 2087 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Slika 1312 2088 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Članak 1313 2089 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Medija 1314 2090 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Poruka 1315 2091 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Članak 1316 2092 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Posebna 1317 2093 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Šablon 1318 2094 2006-07-01T18:42:16Z MediaWiki default Korisnička stranica 1319 2095 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Number of distinct authors (article): $1 1320 2096 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default [$1] 1321 2097 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default [$1 watching user/s] 1322 2098 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Number of edits (article): $1 1323 2099 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Number of distinct authors (discussion page): $1 1324 2100 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Number of edits (discussion page): $1 1325 2101 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Number of watchers: $1 1326 2102 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default $1 puta pogledano 1327 2103 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default okt 1328 2104 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default oktobar 1329 2105 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default da 1330 2106 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Stara lozinka: 1331 2107 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Revision as of $1; $5<br />$3 | $2 | $4 1332 2108 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default orig 1333 2109 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Bazirano na radu od strane korisnika $1. 1334 2110 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Ostali jezici 1335 2111 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default others 1336 2112 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Premještanje uspjelo 1337 2113 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Stranica "[[$1]]" premještena je na "[[$2]]". 1338 2114 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default $1 - {{SITENAME}} 1339 2115 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Neko (vjerovatno Vi, sa IP adrese $1) je zahtjevao da vam pošaljemo novu {{SITENAME}} lozinku za prijavljivanje na {{SERVERNAME}}. Lozinka za korisnika "$2" je sad "$3". Sad treba da se prijavite i promjenite lozinku. Ako je neko drugi napravio ovaj zahtjev ili ako ste se sjetili vaše lozinke i ne želite više da je promjenite, možete da ignorišete ovu poruku i da nastavite koristeći vašu staru lozinku. 1340 2116 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default {{SITENAME}} podsjetnik za lozinku 1341 2117 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Nova lozinka je poslata na adresu e-pošte korisnika "$1". Molimo Vas da se prijavite pošto je primite. 1342 2118 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Your password is too short. It must have at least $1 characters. 1343 2119 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Sledeći podaci su keširani i možda neće biti u potpunosti ažurirani: 1344 2120 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default The following data is cached, and was last updated $1. 1345 2121 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Žao nam je! Ova mogućnost je privremeno onemogućena jer usporava bazu do te mjere da više niko ne može da koristi viki. 1346 2122 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Ovdje je sačuvana kopija $1: 1347 2123 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Trajna veza 1348 2124 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Lični alati 1349 2125 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Popularne stranice 1350 2126 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Portal zajednice 1351 2127 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default {{ns:4}}:Portal_zajednice 1352 2128 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Pošaljite komentar 1353 2129 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Traži 1354 2130 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Pretraga u imenskim prostorima :<br /> $1<br /> $2 Izlistajte preusmjerenja &nbsp; Tražite $3 $9 1355 2131 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Podešavanja 1356 2132 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Prefix index 1357 2133 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default * E-mail (optional): Enables others to contact you through your user or user_talk page without the need of revealing your identity. 1358 2134 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default This address is also used to send you e-mail notifications if you enabled the options. 1359 2135 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default * Real name (optional): if you choose to provide it this will be used for giving you attribution for your work. 1360 2136 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Ostala podešavanja 1361 2137 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Korisnički podaci 1362 2138 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Podešavanja nedavnih izmjena 1363 2139 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Watchlist 1364 2140 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Number of days to show in watchlist: 1365 2141 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Number of edits to show in expanded watchlist: 1366 2142 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Niste prijavljeni 1367 2143 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Morate biti [[{{ns:-1}}:Userlogin|prijavljeni]] da biste podešavali korisnička podešavanja. 1368 2144 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Podešavanja su vraćena na prvotne vrijednosti. 1369 2145 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Pregled stranice 1370 2146 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Ovaj pregled reflektuje tekst u gornjem polju kako će izgledati ako pritisnete "Sačuvaj članak". 1371 2147 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default <strong>Ovo je samo pregled; izmjene stranice nisu još sačuvane!</strong> 1372 2148 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default ← Previous diff 1373 2149 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default ←Older revision 1374 2150 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default prethodnih $1 1375 2151 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Štampa 1376 2152 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Verzija sa štampanje 1377 2153 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Privacy policy 1378 2154 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Project:Privacy_policy 1379 2155 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Pogledaj stranu o ovoj strani 1380 2156 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Zaštitite 1381 2157 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default (standardno) 1382 2158 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Blokiraj neregistrovane korisnike 1383 2159 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Samo administratori 1384 2160 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Ovdje možete gledati i izmjeniti level zaštite za stranicu <strong>$1</strong>. Budite sigurni da pratite [[{{ns:4}}:Zaštićena stranica|uputstva projekta]]. 1385 2161 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Deblokirajte dozvole premještanja 1386 2162 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Vaš nalog nema dozvolu da promjeni level zaštite stranica. Ovo su trenutna podešavanja za stranicu <strong>$1</strong>: 1387 2163 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Razlog za zaštitu 1388 2164 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default stranica "[[$1]]" je zaštićena 1389 2165 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default This page provides interface text for the software, and is locked to prevent abuse. 1390 2166 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Zaštićena stranica 1391 2167 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default <strong>PAŽNJA: Ova stranica je zaključana tako da samo korisnici sa administratorkim privilegijama mogu da je mijenjaju. Uvjerite se da pratite [[{{ns:4}}:Pravila o zaštiti stranica|pravila o zaštiti stranica]]</strong>. 1392 2168 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Ova stranica je zaključana i ne može se uređivati; moguće je da ima mnogo razloga za ovo, molimo Vas da pogledate [[{{ns:4}}:Zaštićena stranica]]. Možete gledati i kopirati sadržaj ove stranice: 1393 2169 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Istorija zaključavanja 1394 2170 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Ispod je spisak zaštićenja stranice. Pogledajte [[{{ns:4}}:Zaštićena stranica]] za više informacija. 1395 2171 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Protect from moves only 1396 2172 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default (Zaštićuje se "$1") 1397 2173 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Zaštitite ovu stranicu 1398 2174 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Bloker proksija 1399 2175 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Vaša IP adresa je blokirana jer je ona otvoreni proksi. Molimo vas da kontaktirate vašeg davatelja internetskih usluga (Internet Service Provider-a) ili tehničku podršku i obavijestite ih o ovom ozbiljnom sigurnosnom problemu. 1400 2176 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Proksi uspješno blokiran. 1401 2177 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?cmd=Retrieve&db=pubmed&dopt=Abstract&list_uids=$1 1402 2178 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Prelistajte 1403 2179 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Izmjenite 1404 2180 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Pronađite 1405 2181 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Moje opcije 1406 2182 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Informacije o stranici 1407 2183 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Opcije stranice 1408 2184 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Podešavanja brze palete 1409 2185 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Posebne stranice 1410 2186 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Slučajna stranica 1411 2187 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default {{ns:-1}}:Random 1412 2188 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Random redirect 1413 2189 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Administratorska mogućnost da blokira grupe je isključena. 1414 2190 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Limit to categories (separate with "|") 1415 2191 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Any 1416 2192 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Prikaži najskorijih $1 izmjena u poslednjih $2 dana; $3 1417 2193 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Prikaži nove izmjene počev od $1 1418 2194 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default (na stranice povezane sa "$1") 1419 2195 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Ispod je najskorijih <strong>$1</strong> izmjena u poslednjih <strong>$2</strong> dana. 1420 2196 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Ispod su izmjene od <b>$2</b> (do <b>$1</b> prikazano). 1421 2197 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Recent Changes Patrol disabled 1422 2198 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default The Recent Changes Patrol feature is currently disabled. 1423 2199 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default $1 anonimne korisnike 1424 2200 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default $1 botove 1425 2201 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default $1 prijavljene korisnike 1426 2202 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default $1 moje izmjene 1427 2203 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default $1 male izmjene 1428 2204 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default $1 patrolirane izmjene 1429 2205 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Baza je zaključana 1430 2206 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default The database has been automatically locked while the slave database servers catch up to the master 1431 2207 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Baza je trenutno zaključana za nove unose i ostale izmjene, vjerovatno zbog rutinskog održavanja, posle čega će biti vraćena u uobičajeno stanje. Administrator koji ju je zaključao je ponudio ovo objašnjenje: $1 1432 2208 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default <strong>PAŽNJA: Baza je zaključana zbog održavanja, tako da nećete moći da sačuvate svoje izmjene za sada. Možda želite da kopirate i nalijepite tekst u tekst editor i sačuvate ga za kasnije.</strong> 1433 2209 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Nedavne izmjene 1434 2210 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default {{ns:-1}}:Recentchanges 1435 2211 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default sve 1436 2212 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Broj naslova u nedavnim izmjenama: 1437 2213 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Srodne izmjene 1438 2214 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Na ovoj stranici možete pratiti nedavne izmjene. 1439 2215 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Recreate 1440 2216 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default (Preusmjereno sa $1) 1441 2217 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Redirecting to [[$1]]... 1442 2218 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Redirect page 1443 2219 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Zapamti me 1444 2220 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Uklonite označene unose iz spiska praćenih članaka 1445 2221 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Uklonjeno iz spiska praćenih članaka 1446 2222 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Stranica "$1" je uklonjena iz vašeg spiska praćenih članaka. 1447 2223 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Uklanjaju se ove stranice sa spiska praćenih članaka... 1448 2224 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Vrati podešavanja 1449 2225 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default $1 izbrisanih izmjena 1450 2226 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Restricted special pages 1451 2227 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Edit 1452 2228 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Move 1453 2229 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Pogodaka po stranici: 1454 2230 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Dobavljeno iz "$1" 1455 2231 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Povratak na $1. 1456 2232 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Ukucajte ponovo novu lozinku: 1457 2233 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Ponovo pošaljite 1458 2234 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Vratite se na upitnik za slanje. 1459 2235 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default (comment removed) 1460 2236 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default <div class="mw-warning plainlinks"> This page revision has been removed from the public archives. There may be details in the [{{fullurl:Special:Log/delete|page={{PAGENAMEE}}}} deletion log]. </div> 1461 2237 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default <div class="mw-warning plainlinks"> This page revision has been removed from the public archives. As an administrator on this site you can view it; there may be details in the [{{fullurl:Special:Log/delete|page={{PAGENAMEE}}}} deletion log]. </div> 1462 2238 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default (username removed) 1463 2239 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default show/hide 1464 2240 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Hide edit comment 1465 2241 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Apply these restrictions to sysops as well as others 1466 2242 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Hide revision text 1467 2243 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Hide editor's username/IP 1468 2244 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Set revision restrictions: 1469 2245 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Log comment: 1470 2246 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default changed revision visibility for [[$1]] 1471 2247 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Selected revision of [[:$1]]: 1472 2248 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Apply to selected revision 1473 2249 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Deleted revisions will still appear in the page history, but their text contents will be inaccessible to the public. Other admins on this wiki will still be able to access the hidden content and can undelete it again through this same interface, unless an additional restriction is placed by the site operators. 1474 2250 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Vraćeno na prijašnju reviziju 1475 2251 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default vrt 1476 2252 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default vrati 1477 2253 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Vraćene izmjene $2 na poslednju izmjenu korisnika $1 1478 2254 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Istorija izmjena 1479 2255 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Revizija od $1 1480 2256 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Delete/undelete revisions 1481 2257 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Revizija nije pronađena 1482 2258 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Starija revizija ove stranice koju ste zatražili nije nađena. Molimo Vas da provjerite URL pomoću kojeg ste pristupili ovoj stranici. 1483 2259 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default http://www.ietf.org/rfc/rfc$1.txt 1484 2260 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Prava: 1485 2261 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default User rights log 1486 2262 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default changed group membership for $1 from $2 to $3 1487 2263 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default This is a log of changes to user rights. 1488 2264 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default (none) 1489 2265 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Vrati izmjene 1490 2266 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Vrati 1491 2267 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Vraćanje nije uspjelo 1492 2268 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default vrati 1493 2269 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Redova 1494 2270 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default subota 1495 2271 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Sačuvaj 1496 2272 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Vaša podešavanja su sačuvana. 1497 2273 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Sačuvaj fajl 1498 2274 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Sačuvajte podešavanja 1499 2275 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Save User Groups 1500 2276 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default [Interwiki transcluding is disabled] 1501 2277 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default [Template fetch failed for $1; sorry] 1502 2278 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default [URL is too long; sorry] 1503 2279 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Pretraži 1504 2280 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Search for articles containing ''$1''. 1505 2281 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default <p>Izvinjavamo se! Puno pretraga teksta je privremeno onemogućena. U međuvremenu, možete koristiti Google za pretragu. Indeks može biti stariji. 1506 2282 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Search full text 1507 2283 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Search for articles named ''$1''. 1508 2284 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Tražili ste "<a href="/wiki/$1">$1</a>" <a href="/wiki/Special:Allpages/$1">[Sadržaj]</a> 1509 2285 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Rezultati pretrage 1510 2286 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Podešavanja rezultata pretrage 1511 2287 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Za više informacija o pretraživanju {{SITENAME}}, pogledajte [[{{ns:4}}:Pretraga|Pretraga]]. 1512 2288 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default → 1513 2289 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Izaberite noviju verziju za upoređivanje 1514 2290 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Izaberite stariju verziju za upoređivanje 1515 2291 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Izvorni i ciljani naziv su isti; strana ne može da se premjesti preko same sebe. 1516 2292 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default '''Pažnja:''' Ova stranica je zaključana tako da je samo registrovani korisnici mogu uređivati. 1517 2293 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default sep 1518 2294 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default septembar 1519 2295 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Vrijeme na serveru 1520 2296 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default <strong>Sorry! We could not process your edit due to a loss of session data. Please try again. If it still doesn't work, try logging out and logging back in.</strong> 1521 2297 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default <strong>Sorry! We could not process your edit due to a loss of session data.</strong> ''Because this wiki has raw HTML enabled, the preview is hidden as a precaution against JavaScript attacks.'' <strong>If this is a legitimate edit attempt, please try again. If it still doesn't work, try logging out and logging back in.</strong> 1522 2298 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default There seems to be a problem with your login session; this action has been canceled as a precaution against session hijacking. Please hit "back" and reload the page you came from, then try again. 1523 2299 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default <b>Korisnička prava za $"1" nisu mogla da se podese. (Da li ste pravilno unijeli ime?)</b> 1524 2300 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Postavi prava korisnika 1525 2301 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Postavi prava birokrate 1526 2302 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Set steward flag 1527 2303 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default - 1528 2304 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default This file is a shared upload and may be used by other projects. 1529 2305 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Please see the $1 for further information. 1530 2306 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default file description page 1531 2307 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Kratke stranice 1532 2308 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default pokaži 1533 2309 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Prikaži sliku veće rezolucije ($1x$2, $3 Kb) 1534 2310 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Prikaži izmjene 1535 2311 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default ($1 botove) 1536 2312 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Prikazani su <b>$1</b> rezultata počev od <b>$2</b>. 1537 2313 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Prikazani su <b>$3</b> rezultati počev od <b>$2</b>. 1538 2314 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Prikaži poslednjih $1 slika sortiranih po $2. 1539 2315 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Live preview 1540 2316 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Prikaži izgled 1541 2317 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default prikaži 1542 2318 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default * navigation ** mainpage|mainpage ** portal-url|portal ** currentevents-url|currentevents ** recentchanges-url|recentchanges ** randompage-url|randompage ** helppage|help ** sitesupport-url|sitesupport 1543 2319 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Vaš potpis sa trenutnim vremenom 1544 2320 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default {{int:loginend}} 1545 2321 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default - 1546 2322 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Statistika sajta 1547 2323 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default <p style="font-size:125%;margin-bottom:0">{{SITENAME}} trenutno ima '''$2''' članaka.</p> <p style="margin-top:0">Ovaj broj isključuje preusmjerenja, stranice za razgovor, stranice sa opisom slike, korisničke stranice, šablone, stranice za pomoć, članke bez poveznica, i stranice o projektu {{SITENAME}}.</p> <p> Totalni broj stranica u bazi: '''$1'''.</p> <p> Bilo je '''$3''' pogleda stranica, i '''$4''' izmjena otkad je viki bio instaliran. To izađe u prosjeku oko '''$5''' izmjena po stranici, i '''$6''' pogleda po izmjeni. </p> 1548 2324 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Slobodni Riječnik 1549 2325 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Donacije 1550 2326 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default {{ns:4}}:Donacije 1551 2327 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default {{SITENAME}} 1552 2328 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default {{SITENAME}} korisnik $1 1553 2329 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default {{SITENAME}} korisnik (korisnici) $1 1554 2330 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Koža 1555 2331 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default (Pregled) 1556 2332 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default SORBS DNSBL 1557 2333 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Your IP address is listed as an open proxy in the [http://www.sorbs.net SORBS] DNSBL. You cannot create an account 1558 2334 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Your IP address is listed as an open proxy in the [http://www.sorbs.net SORBS] DNSBL. 1559 2335 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Source filename 1560 2336 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default For newbies 1561 2337 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Newer $1 1562 2338 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Newest 1563 2339 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Older $1 1564 2340 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Oldest 1565 2341 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Show new images starting from $1 1566 2342 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default All revisions contained links to $1, blanking 1567 2343 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Reverting to last version not containing links to $1 1568 2344 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default MediaWiki spam cleanup 1569 2345 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Sledeći tekst je izazvao naš filter za neželjene poruke: $1 1570 2346 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Strana koju želite da sačuvate je blokirana od strane filtera za neželjene poruke. Ovo je vjerovatno izazvao vezom ka spoljašnjem sajtu. 1571 2347 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Filter za zaštitu od neželjenih poruka 1572 2348 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Naslov: 1573 2349 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Korisnik: 1574 2350 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Posebna Stranica 1575 2351 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Posebne stranice 1576 2352 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Posebne stranice za sve korisnike 1577 2353 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default (SQL pretraga sakrivena) 1578 2354 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Statistike 1579 2355 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Uskladištena verzija 1580 2356 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Granica za prikazivanje klica 1581 2357 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Potkategorije 1582 2358 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default $1 potkategorija su u ovoj kategoriji. 1583 2359 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Tema/naslov 1584 2360 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Pogledajte temu 1585 2361 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Uspješno slanje 1586 2362 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Sažetak 1587 2363 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default nedelja 1588 2364 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Akciju koju ste zatražili mogu izvesti samo administratori. Pogledajte $1. 1589 2365 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Neophodan je administratorski pristup 1590 2366 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default From {{SITENAME}} 1591 2367 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Sama stranica je uspješno premještena, ali stranica za razgovor nije mogla biti premještena jer takva već postoji na novom naslovu. Molimo Vas da ih spojite ručno. 1592 2368 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Razgovor o stranici 1593 2369 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Odgovarajuća stranica za razgovor je takođe premještena. 1594 2370 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Odgovarajuća stranica za razgovor <strong>nije</strong> premještena. 1595 2371 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default <!-- MediaWiki:talkpagetext --> 1596 2372 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Šabloni koji su upotrebljeni na ovoj stranici: 1597 2373 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Veličine tekstualnog polja 1598 2374 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Tekst stranice odgovara 1599 2375 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Pogledaj ili vrati $1? 1600 2376 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default uvećajte 1601 2377 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Error creating thumbnail: $1 1602 2378 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Veličina umanjenog prikaza: 1603 2379 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default četvrtak 1604 2380 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Vremenska zona 1605 2381 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Odstupanje 1606 2382 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Unesite broj sati za koji se Vaše lokalno vrijeme razlikuje od serverskog vremena (UTC). 1607 2383 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Naslov članka odgovara 1608 2384 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Sadržaj 1609 2385 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Označi moje izmjene kao patrolirane 1610 2386 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Edit pages on double click (JavaScript) 1611 2387 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Enable section editing via [edit] links 1612 2388 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Enable section editing by right clicking<br /> on section titles (JavaScript) 1613 2389 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Edit box has full width 1614 2390 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Pošalji mi e-poštu takođe za male izmjene stranica 1615 2391 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Otkrij adresu moje e-pošte u porukama obaviještenja 1616 2392 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Pošalji mi e-poštu kad se promijeni moja korisnička stranica za razgovor 1617 2393 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Pošalji mi e-poštu kad se promijene stranice 1618 2394 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Expand watchlist to show all applicable changes 1619 2395 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Use external diff by default 1620 2396 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Use external editor by default 1621 2397 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Raw signatures (without automatic link) 1622 2398 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Prompt me when entering a blank edit summary 1623 2399 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Sakrij male izmjene u spisku nedavnih izmjena 1624 2400 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Formatiraj pokvarene veze <a href="" class="new">ovako</a> (alternativa: ovako<a href="" class="internal">?</a>). 1625 2401 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Uravnjaj pasuse 1626 2402 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Označi sve izmjene malim isprva 1627 2403 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Onemogući keširanje stranica 1628 2404 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Automatski numeriši podnaslove 1629 2405 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Prikaži izgled pri prvoj izmjeni 1630 2406 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Prikaži pretpregled prije polja za izmjenu a ne posle 1631 2407 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Zapamti lozinku kroz više seansi 1632 2408 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Omogući "skoči na" poveznice 1633 2409 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Prikaži broj korisnika koji prate 1634 2410 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Prikaži sadržaj<br />(u svim stranicama sa više od tri podnaslova) 1635 2411 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Prikaži dugmiće za izmjene (JavaScript) 1636 2412 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Podvuci veze: 1637 2413 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Use live preview (JavaScript) (Experimental) 1638 2414 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Poboljšan spisak nedavnih izmjena (JavaScript) 1639 2415 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Dodaj stranice koje ja napravim u moj spisak praćenih članaka 1640 2416 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Dodaj stranice koje uređujem u moj spisak praćenih članaka 1641 2417 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Hide bot edits from the watchlist 1642 2418 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Hide my edits from the watchlist 1643 2419 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Posebne funkcije 1644 2420 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Pogledajte pazlike između dvije selektovane verzije ove stranice. [alt-v] 1645 2421 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Show which changes you made to the text. [alt-v] 1646 2422 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Naznačite da se radi o maloj izmjeni [alt-i] 1647 2423 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Pregledajte Vaše izmjene; molimo Vas da koristite ovo prije nego što sačuvate stranicu! [alt-p] 1648 2424 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Recreate the page despite it has been deleted 1649 2425 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Sačuvajte Vaše izmjene [alt-s] 1650 2426 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Pretražite projekat {{SITENAME}} [alt-f] 1651 2427 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Dodajte ovu stranicu na Vaš spisak praćenih članaka [alt-w] 1652 2428 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default ; $4$5 : [$2 $1] 1653 2429 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default <div id="mw_trackbacks"> Trackbacks for this article:<br /> $1 </div> 1654 2430 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default The trackback was successfully deleted. 1655 2431 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default ; $4$5 : [$2 $1]: <nowiki>$3</nowiki> 1656 2432 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Trackback 1657 2433 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default ([$1 Delete]) 1658 2434 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Try exact match 1659 2435 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default utorak 1660 2436 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Gledaj poslednjih $1 izmjena; gledaj poslednjih $2 dana. 1661 2437 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Ispod je poslednjih <b>$1</b> izmjena u poslednjih <b>$2</b> dana. 1662 2438 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default (vrh) 1663 2439 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Korisnički ID: 1664 2440 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default [[User:$1|$1]] has been unblocked 1665 2441 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Odblokiraj korisnika 1666 2442 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Upotrebite donji upitnik da bi ste vratili pravo pisanja ranije blokiranoj IP adresi ili korisničkom imenu. 1667 2443 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default deblokiraj 1668 2444 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default deblokiran $1 1669 2445 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Nekategorisane kategorije 1670 2446 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Uncategorized images 1671 2447 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Nekategorisane stranice 1672 2448 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Pogledaj izbrisane stranice 1673 2449 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Vrati $1 obrisanih izmjena 1674 2450 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Vrati izbrisani članak 1675 2451 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Vrati! 1676 2452 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Comment: 1677 2453 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default vraćeno "$1" 1678 2454 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default $1 file(s) restored 1679 2455 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default <big>'''$1 has been restored'''</big> Consult the [[Special:Log/delete|deletion log]] for a record of recent deletions and restorations. 1680 2456 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default $1 revizija vraćeno 1681 2457 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default $1 revisions and $2 file(s) restored 1682 2458 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default To restore the entire page, leave all checkboxes deselected and click '''''Restore'''''. To perform a selective restoration, check the boxes corresponding to the revisions to be restored, and click '''''Restore'''''. Clicking '''''Reset''''' will clear the comment field and all checkboxes. 1683 2459 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Ako vratite stranicu, sve revizije će biti vraćene njenoj istoriji. Ako je nova stranica istog imena napravljena od brisanja, vraćene revizije će se pojaviti u ranijoj istoriji, a trenutna revizija sadašnje stranice neće biti automatski zamijenjena. 1684 2460 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Ova stranica je izbrisana. Ispod se nalazi dio istorije brisanja i istorija revizija izbrisane stranice. Tekst izbrisane stranice je vidljiv samo korisnicima koji su administratori. 1685 2461 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Pogledaj i vrati izbrisane stranice 1686 2462 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Sledeće stranice su izbrisane ali su još uvijek u arhivi i mogu biti vraćene. Arhiva moše biti periodično čišćena. 1687 2463 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Reset 1688 2464 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Izbrisana revizija od $1 1689 2465 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default $1 revizija arhivirano 1690 2466 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Uvijek 1691 2467 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Po podešavanjima brauzera 1692 2468 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Nikad 1693 2469 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Neočekivana vrijednost: "$1"="$2". 1694 2470 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default px 1695 2471 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Otključaj bazu 1696 2472 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Da, zaista želim da otključam bazu. 1697 2473 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Otključaj bazu 1698 2474 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Baza je otključana 1699 2475 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default {{SITENAME}} baza podataka je otključana. 1700 2476 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Otključavanje baze će svim korisnicima vratiti mogućnost izmjene stranica, promjene korisničkih stranica, izmjene spiska praćenih članaka, i svega ostalog što zahtjeva promjene u bazi. Molimo Vas da potvrdite da je ovo zaista ono što namijeravate da uradite. 1701 2477 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default odštiti 1702 2478 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Razlog za skidanje zaštite 1703 2479 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default odštićena "$1" 1704 2480 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default (Skidanje zaštite "$1") 1705 2481 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Odštiti ovu stranicu 1706 2482 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Nekorišćene kategorije 1707 2483 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Sledeće strane kategorija postoje iako ih ni jedan drugi članak ili kategorija ne koriste. 1708 2484 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Neupotrebljene slike 1709 2485 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default <p>Obratite pažnju da se drugi veb sajtovi, kao što su drugi međunarodni Vikiji, mogu povezati na sliku direktnom URL-om, i tako mogu još uvijek biti prikazani ovdje uprkos aktivnoj upotrebi.</p> 1710 2486 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Unused templates 1711 2487 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default This page lists all pages in the template namespace which are not included in another page. Remember to check for other links to the templates before deleting them. 1712 2488 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default other links 1713 2489 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Ukinite praćenje 1714 2490 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Unwatched pages 1715 2491 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Ukinite praćenje 1716 2492 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default (Osvježeno) 1717 2493 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default updated since my last visit 1718 2494 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Postavi datoteku 1719 2495 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default The upload directory ($1) is not writable by the webserver. 1720 2496 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Postavi datoteku 1721 2497 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default The file is corrupt or has an incorrect extension. Please check the file and upload again. 1722 2498 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Slanje fajlova je isključeno 1723 2499 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default File uploads are disabled on this wiki. 1724 2500 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Poslati fajlovi 1725 2501 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default poslato "[[$1]]" 1726 2502 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Greška pri slanju 1727 2503 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default log slanja 1728 2504 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default istorija slanja 1729 2505 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Ispod je spisak najskorijih slanja. 1730 2506 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Upload a new version of this file 1731 2507 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Niste prijavljeni 1732 2508 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Morate biti [[{{ns:-1}}:Userlogin|prijavljeni]] da bi ste slali fajlove. 1733 2509 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default This file contains HTML or script code that may be erroneously be interpreted by a web browser. 1734 2510 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Use the form below to upload files, to view or search previously uploaded images go to the [[Special:Imagelist|list of uploaded files]], uploads and deletions are also logged in the [[Special:Log/upload|upload log]]. To include the image in a page, use a link in the form '''<nowiki>[[{{ns:image}}:File.jpg]]</nowiki>''', '''<nowiki>[[{{ns:image}}:File.png|alt text]]</nowiki>''' or '''<nowiki>[[{{ns:media}}:File.ogg]]</nowiki>''' for directly linking to the file. 1735 2511 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Fajl sadrži virus! Detalji: $1 1736 2512 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Upozorenje pri slanju 1737 2513 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default <b>Prava za korisnika "$1" promjenjena</b> 1738 2514 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default <strong>Pažnja:</strong> Koristite 'Prikaži izgled' dugme da testirate svoj novi CSS/JS prije nego što sačuvate. 1739 2515 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default '''Zapamtite ovo je samo izgled vašeg CSS-a, još uvijek nije sačuvan!''' 1740 2516 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Korisničko ime koje ste unijeli je već u upotrebi. Molimo Vas da izaberete drugo ime. 1741 2517 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default '''Warning:''' There is no skin "$1". Remember that custom .css and .js pages use a lowercase title, e.g. User:Foo/monobook.css as opposed to User:Foo/Monobook.css. 1742 2518 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default '''Zapamtite ovo je samo izgled vaše JavaScript-e, još uvijek nije sačuvan!''' 1743 2519 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Prijavite se / Registrujte se 1744 2520 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Odjavite se 1745 2521 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Objekat pošte je vratio grešku: 1746 2522 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Korisničko ime: 1747 2523 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Pogledaj korisničku stranicu 1748 2524 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default User rights management 1749 2525 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Edit user groups 1750 2526 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Available groups: 1751 2527 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Select groups you want the user to be removed from or added to. Unselected groups will not be changed. You can deselect a group with CTRL + Left Click 1752 2528 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Member of: 1753 2529 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Changed group membership from $1 to $2 1754 2530 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Manage user groups 1755 2531 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Enter a username: 1756 2532 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Statistike korisnika 1757 2533 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Postoji '''$1''' registrovanih korisnika, od kojih su '''$2''' (ili '''$4%''') administratori. 1758 2534 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default sr 1759 2535 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default sr-ec 1760 2536 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default sr-el 1761 2537 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default sr-jc 1762 2538 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default sr-jl 1763 2539 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default zh 1764 2540 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default cn 1765 2541 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default hk 1766 2542 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default sg 1767 2543 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default tw 1768 2544 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Verzija 1769 2545 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Verzija $1 MedijaVikija je potrebna 1770 2546 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Verzija $1 MedijaVikija je potrebna da bi se koristila ova strana. Pogledajte [[{{ns:-1}}:Version|verziju]] 1771 2547 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Ovoj stranici je pristupljeno $1 puta. 1772 2548 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Pogledaj $1? 1773 2549 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Pogledaj izbrisane stranice 1774 2550 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Pogledaj ($1) ($2) ($3). 1775 2551 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Pregledi 1776 2552 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default pogledaj kod 1777 2553 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default for $1 1778 2554 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Pogledaj raspravu 1779 2555 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Tražene kategorije 1780 2556 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Tražene stranice 1781 2557 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Prati 1782 2558 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default * $1 stranica praćeno ne računajući stranice za razgovor * [$4 prikaži i mijenjaj potpuni spisak] 1783 2559 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Ovdje je abecedni spisak stranica koje pratite. Označite stranice koje želite da uklonite sa svog spiska i kliknite na dugme 'ukloni izabrane' na dnu ekrana. 1784 2560 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Praćeni članci 1785 2561 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default all 1786 2562 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default all 1787 2563 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Please $1 to view or edit items on your watchlist. 1788 2564 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Clear watchlist 1789 2565 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Your watchlist has been cleared. $1 items were removed. 1790 2566 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Are you sure you wish to remove them? 1791 2567 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Vaš spisak praćenih članaka sadrži $1 stranica. 1792 2568 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default '''You have $1 items on your watchlist, including talk pages.''' 1793 2569 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default (for '''$1''') 1794 2570 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default provjerava se da li ima nedavnih izmjena u praćenim stranicama 1795 2571 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default provjerava se da li ima praćenih stranica u nedavnim izmjenama 1796 2572 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Ništa što pratite nije promjenjeno u prikazanom vremenu. 1797 2573 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Niste prijavljeni 1798 2574 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Morate biti [[{{ns:-1}}:Userlogin|prijavljeni]] da bi ste mijenjali spisak praćenih članaka. 1799 2575 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Prati ovaj članak 1800 2576 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Prati ovu stranicu 1801 2577 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default srijeda 1802 2578 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default <h2>Dobro došli, $1!</h2><p>Vaš nalog je napravljen. Ne zaboravite da prilagodite sebi svoja podešavanja. 1803 2579 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Šta je povezano ovdje 1804 2580 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Da bi vam bilo dozvoljeno da napravite naloge na ovom Vikiju, morate da se [[{{ns:-1}}:Userlogin|prijavite]] i imate odgovarajuća ovlašćenja. 1805 2581 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Nije vam dozvoljeno da napravite nalog 1806 2582 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Morate da se [[{{ns:-1}}:Userlogin|prijavite]] da bi ste uređivali stranice. 1807 2583 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Obavezno je prijavljivanje za uređivanje 1808 2584 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Morate da se [[{{ns:-1}}:Userlogin|prijavite]] da bi ste čitali članke. 1809 2585 2006-07-01T18:42:17Z MediaWiki default Obavezno je prijavljivanje za čitanje 1810 2586 2006-07-01T18:42:18Z MediaWiki default $1×$2 1811 2587 2006-07-01T18:42:18Z MediaWiki default Done. 1812 2588 2006-07-01T18:42:18Z MediaWiki default * Obavještavanje e-poštom je omogućeno. 1813 2589 2006-07-01T18:42:18Z MediaWiki default * Stranice koje su izmjenjene od kad ste ih poslednji put posjetili su prikazane '''podebljanim slovima''' 1814 2590 2006-07-01T18:42:18Z MediaWiki default $1 izmjena botova. 1815 2591 2006-07-01T18:42:18Z MediaWiki default $1 moje izmjene. 1816 2592 2006-07-01T18:42:18Z MediaWiki default Ispod je najskorijih $1 izmjena, načinjenih u posljednjih <b>$2</b> sati. 1817 2593 2006-07-01T18:42:18Z MediaWiki default Ovo je sačuvana verzija vašeg spiska praćenih članaka. 1818 2594 2006-07-01T18:42:18Z MediaWiki default Prikaži poslednjih $1 sati $2 dana $3 1819 2595 2006-07-01T18:42:18Z MediaWiki default Netačni parametri za wfQuery()<br /> Funkcija: $1<br /> Pretraga: $2 1820 2596 2006-07-01T18:42:18Z MediaWiki default Unijeli ste neispravnu lozinku. Molimo Vas da pokušate ponovo. 1821 2597 2006-07-01T18:42:18Z MediaWiki default Lozinka je bila prazna. Molimo Vas da pokušate ponovo. 1822 2598 2006-07-01T18:42:18Z MediaWiki default Imate $1 ($2). 1823 2599 2006-07-01T18:42:18Z MediaWiki default You have new messages on $1 1824 2600 2006-07-01T18:42:18Z MediaWiki default Razlike 1825 2601 2006-07-01T18:42:18Z MediaWiki default Vaš domen 1826 2602 2006-07-01T18:42:18Z MediaWiki default E-pošta * 1827 2603 2006-07-01T18:42:18Z MediaWiki default Language: 1828 2604 2006-07-01T18:42:18Z MediaWiki default Korisničko ime 1829 2605 2006-07-01T18:42:18Z MediaWiki default Nadimak (za potpise): 1830 2606 2006-07-01T18:42:18Z MediaWiki default Lozinka 1831 2607 2006-07-01T18:42:18Z MediaWiki default Ponovite lozinku 1832 2608 2006-07-01T18:42:18Z MediaWiki default Vaše pravo ime * 1833 2609 2006-07-01T18:42:18Z MediaWiki default Vaš tekst 1834 2610 2006-07-01T18:42:18Z MediaWiki default Variant 1835 2613 2006-07-02T10:38:56Z Kahriman 9 ==Uvod u rad Wikizvora== 1836 2628 2006-07-02T14:25:26Z Kahriman 9 {{Kur'an|Poslani}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Tako mi o­nih koji se jedan za drugim šalju* 2. pa kao vihor hite, 3. i o­nih koji objavljuju 4. pa razdvajaju, 5. i Objavu dostavljaju, 6. opravdanje ili opomenu - 7. sigurno će biti o­no čime vam se prijeti! 8. Kada zvijezde sjaj izgube 9. i kada se nebo otvori 10. i kada se planine u prah zdrobe 11. i kada se poslanici u određeno vrijeme skupe... 12. "Do kojeg dana je to odloženo?" - 13. "Do Dana sudnjeg!" 14. A znaš li ti šta je Dan sudnji? - 15. Teško toga dana poricateljima! 16. Zar Mi nismo drevne narode uništili 17. i poslije njih i o­ne koji su za njima dolazili?! 18. Isto tako ćemo sa svim grješnicima postupati! 19. Teško toga dana poricateljima! 20. Zar vas od neznatne tekućine ne stvaramo, 21. koju na pouzdano mjesto stavljamo 22. do roka određenoga?! 23. Takva je Naša moć; a kako smo Mi samo moćni! - 24. Teško toga dana poricateljima! 25. Zar Mi nismo učinili Zemlju sabiralištem 26. živih i mrtvih 27. i na njoj nepomične visoke planine postavili, i zar vam Mi ne dajemo da slatku vodu pijete? 28. Teško toga dana poricateljima! 29. Idite prema o­nome što ste neistinom smatrali, 30. idite prema dimu u tri plama razdvojenom, 31. koji hlada neće davati i koji od plamena neće zaklanjati. 32. o­n će kao kule bacati iskre 33. kao da su kamile riđe. 34. Teško toga dana poricateljima! 35. Ovo je dan u kome o­ni neće ni prozboriti 36. i pravdanje im neće dozvoljeno biti. 37. Teško toga dana poricateljima! 38. Ovo je Dan sudnji, i vas i narode drevne ćemo sakupiti, 39. pa ako se lukavstvom kakvim budete znali poslužiti, dovijte se protiv Mene! 40. Teško toga dana poricateljima! 41. o­ni koji su se Allaha bojali biće među izvorima, u gustim baščama 42. i među voćem koje budu željeli. 43. "Jedite i pijte, prijatno neka vam je! - za o­no što ste radili" 44. Tako ćemo Mi o­ne koji čine dobra djela nagraditi. 45. Teško toga dana poricateljima! 46. "Jedite i naslađujte se, ali zakratko! - vi ste, zaista, grješnici!" 47. Teško toga dana poricateljima! - 48. jer kad im se govorilo: "Budite prema Allahu ponizni!" - o­ni to nisu htjeli biti, 49. Teško toga dana poricateljima! 50. Pa u koji će govor, ako ne u Kur’an, vjerovati?! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 1837 2629 2006-07-02T14:25:49Z Kahriman 9 {{Kur'an|Vijest}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. O čemu oni jedni druge pitaju? 2. O vijesti velikoj, 3. o kojoj oni različita mišljenja imaju. 4. To nije dobro, oni će saznati sigurno! 5. I još jednom, to nije dobro, oni će saznati sigurno! 6. Zar Zemlju posteljom nismo učinili, 7. i planine stupovima, 8. i vas kao parove stvorili, 9. i san vaš počinikom učinili, 10. i noć pokrivačem dali, 11. i dan za privređivanje odredili, 12. i iznad vas sedam silnih sazdali, 13. i svjetiljku plamteću postavili? 14. Mi iz oblaka vodu obilno spuštamo 15. i činimo da uz njenu pomoć raste žito i bilje, 16. i bašče guste. 17. Dan sudnji je, zaista, već određen, 18. Dan kada će se u Rog puhnuti, pa ćete vi, sve skupina po skupina, dolaziti, 19. i nebo će se otvoriti i mnogo kapija imati, 20. i planine će se zdrobiti i priviđenje će biti. 21. Džehennem će zasjeda postati, 22. nasilnicima mjesto povratka - 23. u kome će zauvijek ostati: 24. u njemu svježine neće osjetiti, ni pića okusiti, 25. osim vrele vode i kapljevine, 26. kazne prikladne. 27. Oni nisu očekivali da će račun polagati 28. i dokaze Naše su pretjerano poricali, 29. a Mi smo sve pobrojali i zapisali - 30. pa trpite, mučenje ćemo vam sve gorim učiniti. 31. A onima koji su se Allaha bojali želje će se ostvariti: 32. bašče i vinogradi, 33. i djevojke mlade, godina istih, 34. i pehari puni. 35. Tamo prazne besjede i neistinu neće slušati, 36. Gospodar tvoj će ih darom obilnim nagraditi, 37. Gospodar nebesa i Zemlje i onoga što je između njih, Milostivi, kome neće smjeti niko prvi riječ prozboriti 38. na Dan kada Džibril i meleki budu u redove poredani, kada će samo onaj kome Milostivi dozvoli govoriti, a istinu će reći. 39. To je neizbježan Dan, pa ko hoće, Gospodaru svome će, kao utočištu, poći. 40. Mi vas na skoru patnju upozoravamo, na Dan u kome će čovjek djela ruku svojih vidjeti, a nevjernik uzviknuti: "Da sam, bogdo, zemlja ostao! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 1838 2630 2006-07-02T14:26:33Z Kahriman 9 {{Kur'an|Oni koji čupaju}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Tako Mi o­nih koji čupaju grubo,* 2. i o­nih koji vade blago,* 3. i o­nih koji plove brzo 4. pa naređenja izvršavaju žurno 5. i sređuju o­no što nije sređeno... 6. na Dan kada se Zemlja potresom zatrese, 7. za kojim će slijediti sljedeći - 8. srca toga dana biće uznemirena, 9. a pogledi njihovi oboreni. 10. Ovi pitaju: "Zar ćemo, zaista, biti opet o­no što smo sada? 11. Zar kad truhle kosti postanemo?", 12. i još kažu: "E tada bismo mi bili izgubljeni!" 13. A biće to samo povik jedan, 14. i evo njih - na Zemlji. 15. Da li je do tebe doprla vijest o Musau, 16. kad ga je Gospodar njegov u svetoj dolini Tuva zovnuo, 17. "Idi faraonu, o­n se osilio, 18. i reci: ’Da li bi ti da se očistiš, 19. da te o Gospodaru tvome poučim, pa da Ga se bojiš?’" 20. I o­nda mu je najveće čudo pokazao,* 21. ali je o­n porekao i nije poslušao, 22. već se okrenuo i potrudio 23. i sabrao* i povikao: 24. "Ja sam gospodar vaš najveći!" - o­n je rekao, 25. i Allah ga je i za ove i za o­ne prijašnje riječi kaznio. 26. To je pouka za o­noga koji se bude Allaha bojao. 27. A šta je teže: vas ili nebo stvoriti? o­n ga je sazdao, 28. svod njegov visoko digao i usavršio, 29. noći njegove mračnim, a dane svjetlim učinio. 30. Poslije toga je Zemlju poravnao, 31. iz nje je vodu i pašnjake izveo, 32. i planine nepomičnim učinio - 33. na uživanje vama i stoci vašoj. 34. A kada dođe nevolja najveća, 35. Dan kada se čovjek bude sjećao o­noga što je radio 36. i kada se Džehennem svakome ko vidi bude ukazao, 37. o­nda će o­nome koji je obijestan bio 38. i život na ovome svijetu više volio 39. Džehennem prebivalište postati sigurno. 40. A o­nome koji je pred dostojanstvom Gospodara svoga strepio i dušu od prohtjeva uzdržao 41. Džennet će boravište biti sigurno. 42. Pitaju te o Smaku svijeta: "Kada će se dogoditi?" 43. Ti ne znaš, pa kako da o njemu zboriš, 44. o njemu samo Gospodar tvoj zna. 45. Tvoja opomena će koristiti samo o­nome koji ga se bude bojao, 46. a njima će se učiniti, o­noga Dana kada ga dožive, da su samo jedno večer ili jedno jutro njezino ostali. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 1839 2631 2006-07-02T14:27:41Z Kahriman 9 {{Kur'an|Namrštio se}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. o­n* se namrštio i okrenuo 2. zato što je slijepac njemu prišao, 3. A šta ti znaš - možda o­n želi da se očisti, 4. ili pouči pa da mu pouka bude od koristi. 5. o­noga koji je bogat, 6. ti njega savjetuješ, 7. a ti nisi kriv ako o­n neće da vjeruje; 8. a o­noga koji ti žureći prilazi 9. i strah osjeća, 10. ti se na njega ne osvrćeš, 11. Ne čini tako! o­ni su pouka - 12. pa ko hoće, poučiće se - 13. na listovima su cijenjenim 14. uzvišenim, čistim, 15. u rukama pisara* 16. časnih, čestitih, 17. Proklet neka je čovjek! Koliko je o­n samo nezahvalan! 18. Od čega ga o­n stvara? 19. Od kapi sjemena ga stvori i za o­no što je dobro za njega pripremi, 20. i Pravi put mu dostupnim učini, 21. zatim mu život oduzme i učini da bude sahranjen, 22. i poslije će ga, kada o­n bude htio, oživiti. 23. Uistinu! o­n još nije ispunio o­no što mu je o­n naredio! 24. Neka čovjek pogleda u hranu svoju; 25. Mi obilno kišu prolivamo, 26. zatim zemlju pukotinama rasijecamo 27. i činimo da iz nje žito izrasta 28. i grožđe i povrće, 29. i masline i palme, 30. i bašče guste, 31. i voće i pića, 32. na uživanje vama i stoci vašoj. 33. A kada dođe glas zaglušujući - 34. na Dan kada će čovjek od brata svoga pobjeći 35. i od majke svoje i od oca svoga 36. i od druge svoje i od sinova svojih - 37. toga Dana će se svaki čovjek samo o sebi brinuti 38. neka lica biće toga Dana blistava, 39. nasmijana, radosna, 40. a na nekim licima toga Dana biće prašina, 41. tama će ih prekrivati, 42. to će nevjernici - razvratnici biti. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 1840 2632 2006-07-02T14:28:39Z Kahriman 9 {{Kur'an|Prestanak sjaja}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Kada Sunce sjaj izgubi, 2. i kada zvijezde popadaju, 3. i kada se planine pokrenu, 4. i kada steone kamile* bez pastira ostanu, 5. i kada se divlje životinje saberu, 6. i kada se mora vatrom napune, 7. i kada se duše sa tijelima spare, 8. i kada živa sahranjena djevojčica bude upitana 9. zbog kakve krivice je umorena, 10. i kada se listovi razdijele,* 11. i kada se nebo ukloni, 12. i kada se Džehennem raspali, 13. i kada se Džennet približi - 14. svako će saznati o­no što je pripremio, 15. I kunem se zvijezdama - koje se skrivaju, 16. koje se kreću i iz vida gube, 17. i noći kad o­na veo diže, 18. i zorom kada diše - 19. Kur’an je, zaista, kazivanje Izaslanika plemenitog, 20. moćnog, od Gospodara svemira, cijenjenog, 21. kome se drugi potčinjavaju, tamo pouzdanog! 22. A drug vaš nije lud: 23. o­n ga je na obzorju jasnom vidio 24. i, kada je u pitanju Objava, o­n nije škrt 25. i Kur’an nije prokletog šejtana govor, 26. pa kuda o­nda idete?! 27. Kur’an je samo pouka svjetovima, 28. o­nome od vas koji hoće da je na Pravome putu, 29. a vi ne možete ništa htjeti ako to Allah, Gospodar svjetova, neće! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 1841 2633 2006-07-02T14:29:02Z Kahriman 9 {{Kur'an|Rascjepljenje}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Kada se nebo rascijepi, 2. i kada zvijezde popadaju 3. i kada se mora jedna u druga uliju, 4. i kada se grobovi ispreturaju, 5. svako će saznati šta je pripremio, a šta je propustio 6. O čovječe, zašto da te obmanjuje to što je Gospodar tvoj plemenit, 7. koji te je stvorio - pa učinio da si skladan i da si uspravan - 8. i kakav je htio lik ti dao? 9. A ne valja tako! Vi u Sudnji dan ne vjerujete, 10. a nad vama bdiju čuvari, 11. kod Nas cijenjeni pisari, 12. koji znaju o­no što radite. 13. Čestiti će, sigurno, u Džennet, 14. a grješnici, sigurno, u Džehennem, 15. na Sudnjem danu u njemu će gorjeti 16. i više iz njega neće izvedeni biti. 17. A znaš li ti šta je Sudnji dan 18. i još jednom: znaš li ti šta je Sudnji dan? 19. Dan kada niko nikome neće moći nimalo pomoći, toga Dana će vlast jedino Allah imati. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 1842 2634 2006-07-02T14:29:27Z Kahriman 9 {{Kur'an|Oni koji pri mjerenju zakidaju}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Teško o­nima koji pri mjerenju zakidaju, 2. koji punu mjeru uzimaju kada od drugih kupuju, 3. a kada drugima mjere na litar ili na kantar - zakidaju. 4. Kako ne pomisle da će oživljeni biti 5. na Dan veliki, 6. na Dan kada će se ljudi zbog Gospodara svjetova dići! 7. Uistinu! Knjiga grješnika je u Sidždžinu, 8. a znaš li ti šta je Sidždžin? 9. Knjiga ispisana! 10. Teško toga dana o­nima koji su poricali - 11. koji su o­naj svijet poricali - 12. a njega može poricati samo prijestupnik, grješnik, 13. koji je, kada su mu ajeti naši kazivani, govorio: "Izmišljotine naroda drevnih!" 14. A nije tako! o­no što su radili prekrilo je srca njihova, 15. uistinu, o­ni će toga dana od milosti Gospodara svoga zakonjeni biti, 16. zatim će, sigurno, u oganj ući, 17. pa će im se reći: "Eto, to je o­no što ste poricali!" 18. Uistinu! Knjiga čestitih je u Ilijjunu, 19. a znaš li ti šta je Ilijjun? 20. Knjiga ispisana! - 21. nad njom bdiju o­ni Allahu bliski. 22. Dobri će, zaista, u nasladama boraviti. 23. sa divana gledati, 24. na licima njihovim prepoznaćeš radost sretna života, 25. daće im se pa će piće zapečaćeno piti, 26. čiji će pečat mošus biti - i neka se za to natječu o­ni koji se hoće natjecati! - 27. pomiješano sa vodom iz Tesnima* će biti, 28. sa izvora iz kojeg će Allahu bliski piti. 29. Grješnici se smiju o­nima koji vjeruju; 30. kada pored njih prolaze, jedni drugima namiguju, 31. a kada se porodicama svojim vraćaju, šale zbijajući vraćaju se; 32. kada ih vide, o­nda govore: "Ovi su, doista, zalutali!" - 33. a o­ni nisu poslani da motre na njih. 34. Danas će o­ni koji su vjerovali - nevjernicima se podsmijavati, 35. sa divana će gledati. 36. Zar će nevjernici biti drugačije kažnjeni nego prema o­nome kako su postupali! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 1843 2635 2006-07-02T14:39:35Z Kahriman 9 {{Kur'an|Cijepanje}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Kada se nebo rascijepi 2. i posluša Gospodara svoga - a o­no će to dužno biti - 3. i kada se Zemlja rastegne, 4. i izbaci o­no što je u njoj, i potpuno se isprazni, 5. i posluša Gospodara svoga - a o­na će to dužna biti - 6. ti ćeš, o čovječe, koji se mnogo trudiš, trud svoj pred Gospodarom svojim naći: 7. o­naj kome bude knjiga njegova u desnu ruku njegovu data 8. lahko će račun položiti 9. i svojima će se radostan vratiti; 10. a o­naj kome bude knjiga njegova iza leđa njegovih data 11. propast će prizivati 12. i u ognju će gorjeti, 13. jer je sa čeljadi svojom radostan bio 14. i mislio da se nikada neće vratiti - 15. a hoće! Gospodar njegov o njemu, zaista, sve zna! 16. I kunem se rumenilom večernjim, 17. i noći, i o­nim što o­na tamom obavije, 18. I Mjesecom punim, 19. vi ćete, sigurno, na sve teže i teže prilike nailaziti! 20. Pa šta im je, zašto neće da vjeruju, 21. i zašto, kada im se Kur’an čita, na tle licem ne padaju?! 22. već, nevjernici, poriču, 23. a Allah dobro zna šta o­ni u sebi kriju, 24. zato im navijesti patnju neizdržljivu! 25. Ali o­ne koji budu vjerovali i dobra djela činili nagrada neprekidna će čekati. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 1844 2636 2006-07-02T14:39:58Z Kahriman 9 {{Kur'an|Sazviježđa}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Tako mi neba sazviježđima okićenog 2. i Dana već određenog, 3. i prisutnih, i o­noga što će biti prisutno - 4. prokleti neka su o­ni koji su rovove iskopali, 5. i vatrom i gorivom ih napunili, 6. kada su oko nje sjedili 7. i bili svjedoci o­noga što su vjernicima radili! 8. A svetili su im se samo zato što su u Allaha, Silnoga i Hvale dostojnoga, vjerovali, 9. čija je vlast i na nebesima i na Zemlji - a Allah je svemu Svjedok. 10. o­ne koji vjernike i vjernice budu na muke stavljali pa se ne budu pokajali - čeka patnja u Džehennemu i isto tako prženje u ognju, 11. a o­ne koji budu vjerovali i dobra djela činili čekaju bašče džennetske kroz koje će rijeke teći a to će veliki uspjeh biti. 12. Odmazda Gospodara tvoga će, zaista, užasna biti! 13. o­n iz ničega stvara, i ponovo će to učiniti; 14. I o­n prašta, i pun je ljubavi, 15. Gospodar svemira, Uzvišeni, 16. o­n radi šta je Njemu volja. 17. Da li je doprla do tebe vijest o vojskama, 18. o faraonu i Semudu? 19. Ali, ovi koji neće da vjeruju stalno poriču - 20. a Allahu o­ni neće moći umaći: 21. a ovo je Kur’an veličanstveni, 22. na Ploči pomno čuvanoj. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 1845 2637 2006-07-02T14:40:18Z Kahriman 9 {{Kur'an|Danica}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Tako mi neba i Danice! 2. A znaš li ti šta je Danica? 3. Zvijezda blistava! 4. Nema čovjeka nad kojim neko ne bdije. 5. Nek čovjek pogleda od čega je stvoren! 6. Stvoren je od tekućine koja se izbaci, 7. koja između kičme i grudi izlazi, 8. i o­n je, zaista, kadar da ga ponovo stvori 9. o­noga Dana kada budu ispitivane savjesti, 10. kada čovjek ni snage ni branioca neće imati. 11. I tako mi neba puna kiše 12. i Zemlje koja se otvara kada rastinje nikne, 13. Kur’an je, doista, govor koji rastavlja istinu od neistine, 14. lakrdija nikakva o­n nije! 15. o­ni se služe spletkama, 16. a Ja ih uništavam - 17. zato nevjernicima još vremena dadni, još koji trenutak ih ostavi. ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 1846 2638 2006-07-02T14:40:44Z Kahriman 9 {{Kur'an|Svevišnji}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Hvali ime Gospodara svoga Svevišnjeg, 2. koji sve stvara i čini skladnim, 3. i koji sve s mjerom određuje i nadahnjuje, 4. i koji čini da rastu pašnjaci, 5. i potom čini da postanu suhi, potamnjeli. 6. Mi ćemo te naučiti da izgovaraš pa ništa nećeš zaboraviti 7. osim o­noga što će Allah htjeti - jer, o­n zna i o­no što na javu iznosite i o­no što tajite - 8. i sve što je dobro Mi ćemo tebi dostupnim učiniti; 9. zato poučavaj - pouka će već od koristi biti: 10. dozvaće se o­naj koji se Allaha boji, 11. a izbjegavaće je o­naj najgori, 12. koji će u vatri velikoj gorjeti, 13. pa u njoj neće ni umrijeti ni živjeti. 14. Postići će šta želi o­naj koji se očisti 15. i spomene ime Gospodara svoga pa molitvu obavi! 16. Ali, vi više život na ovom svijetu volite, 17. a o­naj svijet je bolji i vječan je. 18. Ovo, doista, ima u listovima davnašnjim, 19. listovima Ibrahimovim i Musaovim.* ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 1847 2639 2006-07-02T14:41:34Z Kahriman 9 {{Kur'an|Zora}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Tako mi zore, 2. i deset noći,* 3. i parnih i neparnih, 4. i noći kada nestaje - 5. zar to pametnom zakletva nije...? 6. Zar ne znaš šta je Gospodar tvoj sa Adom uradio, 7. sa stanovnicima Irema, punog palata na stupovima, 8. kojima ravna ni u jednoj zemlji nije bilo; 9. i Semudom, koji je stijene u dolini klesao, 10. i faraonom, koji je šatore imao - 11. koji su na Zemlji zulum provodili 12. i poroke na njoj umnožili, 13. pa je Gospodar tvoj - bič patnje na njih spustio, 14. jer, Gospodar tvoj je, zaista, u zasjedi. 15. Čovjek, kada Gospodar njegov hoće da ga iskuša pa mu počast ukaže i blagodatima ga obaspe, rekne: "Gospodar moj je prema meni plemenito postupio!" 16. A kad mu, da bi ga iskušao, opskrbu njegovu oskudnom učini, o­nda rekne: "Gospodar moj me je napustio!" 17. A nije tako! Vi pažnju siročetu ne ukazujete, 18. i da se puki siromah nahrani - jedan drugog ne nagovarate, 19. a nasljedstvo pohlepno jedete* 20. i bogatstvo pretjerano volite. 21. A ne valja to! Kada se Zemlja u komadiće zdrobi 22. i kad dođe naređenje Gospodara tvoga, a meleki budu sve red do reda, 23. i kad se tog Dana primakne Džehennem; tada će se čovjek sjetiti - a na što mu je sjećanje?! - 24. i reći: "Kamo sreće da sam se za ovaj život pripremio!" 25. Tog Dana niko neće kao o­n mučiti, 26. i niko neće kao o­n u okove okivati! 27. A ti, o dušo smirena, 28. vrati se Gospodaru svome zadovoljna, a i o­n tobom zadovoljan, 29. pa uđi među robove Moje, 30. i uđi u Džennet Moj! ([[Kur'an|Kur'an Časni]]) 1848 2640 2006-07-02T14:41:50Z Kahriman 9 {{Kur'an|Grad}} U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! 1. Kunem se gradom ovim,* 2. a tebi će biti dopušteno sve u gradu ovome,* 3. i roditeljem i o­nim koga je rodio, 4. Mi čovjeka stvaramo da se trudi. 5. Misli li o­n da mu niko ništa ne može? 6. "Utrošio sam blago nebrojeno!" - reći će. 7. Zar misli da ga niko vidio nije? 8. Zar mu nismo dali oka dva 9. i jezik i usne dvije, 10. i dobro i zlo mu objasnili? 11. Pa, zašto o­n na blagodatima zahvalan bio nije? - 12. A šta ti misliš: kako se može na blagodatima zahvalan biti? - 13. roba ropstva osloboditi, 14. ili, kad glad hara, nahraniti 15. siroče bliska roda, 16. ili ubogoga nevoljnika, 17. a uz to da je od o­nih koji vjeruju, koji jedni drugima izdržljivost preporučuju i koji jedni drugima milosrđe preporučuju; 18. o­ni će biti - sretnici! 19. A o­ni koji ne vjeruju u dokaze Naše, o­ni će biti - nesretnici, 20. iznad njih će vatra zatvorena biti. ([[Kur'an|Kur'an Časni]])