Wikibooks http://hr.wikibooks.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.10alpha first-letter Mediji Posebno Razgovor Suradnik Razgovor sa suradnikom Wikiknjige Razgovor Wikiknjige Slika Razgovor o slici MediaWiki MediaWiki razgovor Predložak Razgovor o predlošku Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji 1 4677 2006-09-06T13:20:12Z 194.152.245.19 Redirecting to [[Glavna stranica]] #REDIRECT [[Glavna stranica]] 2 sysop 929 2004-08-13T13:00:49Z 24.29.135.164 <table> <tr><td align="right"><a href="/w/wiki.phtml?title=Special:Allpages&amp;from=Main_Page" title ="Special:Allpages">Main Page</a></td><td> to </td><td align="left">Main Page</td></tr> </table> 5 sysop 932 2004-11-27T18:43:51Z SpeedyGonsales 2 uploaded "Pg_cd.JPG": projekt_Gutenberg en wikipedija <ul><li>18:43, 27 Nov 2004 [[User:SpeedyGonsales|SpeedyGonsales]] uploaded "[[:Image:Pg_cd.JPG|Pg_cd.JPG]]" <em>(projekt_Gutenberg en wikipedija)</em></li> </ul> 7 4922 2006-09-23T13:31:25Z West Brom 4ever 35 Current events premješteno na Novosti: anglizam u kroatizam 8 5537 2007-01-06T18:12:57Z West Brom 4ever 35 /* Otkljucajte glavnu stranicu */ [[Kategorija:Pomoć]] [[da:Wikibooks:Forside]] [[de:Wikibooks:Portal]] [[he:ויקיספר:שער הקהילה]] [[it:Wikibooks:Portale Comunità]] [[nl:Gebruikersportaal]] [[pl:Wikibooks:Portal wikipedystów]] [[simple:Wikibooks:Community Portal]] [[sv:Wikibooks:Portalen]] Ovdje možete postavljati pitanja, diskutirati o Wikiknjigama i ostalim Wikimedijinim projektima, davati prijedloge, i sve drugo čega se sjetite. Samo naprijed! <div align="center"><big>[http://hr.wikibooks.org/w/index.php?title=Wikiknjige:Čitaonica&action=edit&section=new '''Dajte novi komentar''']</big></div> ==Prvi gost== A ča? Tu ni ničesa? Ah, a ja mislel da ću naić na kakove novine, a ono niš. Eto ja prvi gost ovdika. [[Suradnik:Damirux|Damirux]] 16:31, 15. rujna 2006. (UTC) == Suradnica == Da bude i kakova ženska, prišla san i ja :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|Roberta F.]] 00:06, 20. rujna 2006. (UTC) == Genijalno ime! == Haha, wba, a mislia san da će biti '''knjižnica''' ;-)) --[[Suradnik:Luka Krstulović|Luka Krstulović]] 14:21, 24. rujna 2006. (UTC) ---- na ircu se raspravilo o tome i pao je zaključak da je čitaonica najadekvatnije ime. [[Suradnik:West Brom 4ever|West Brom 4ever]] == Otkljucajte glavnu stranicu == Otkljucajte glavnu stranicu tako da se moze staviti osnovni kostur [[Suradnik:Vodomar|Vodomar]] 02:40, 5. prosinca 2006. (UTC) :otključana je bila i prije za prijavljene. samo ip ne mogu uređivati glavnu. [[Suradnik:West Brom 4ever|West Brom 4ever]] 18:12, 6. siječnja 2007. (UTC) 11 sysop 5000 2006-10-19T16:31:51Z West Brom 4ever 35 /*<pre>*/ /* podebljano 'uredi' */ #ca-edit a { font-weight: bold !important; } /* donacije */ #siteNotice { margin-top:5px; padding-left: 4px; font-style: italic; text-align: center; } .NavToggle { font-size: x-small; float:right; } /* podebljano 'prijavi se' */ #pt-login { font-weight: bold; } #pt-anonlogin { font-weight: bold; } /* Pozicioniranje desnog gornjeg kuta, za neke predloške */ div.topicon { position:absolute; z-index:100; top:10px; display: block !important; } /****************************/ /* BEGIN LIGHT BLUE SECTION */ /****************************/ /* Make all non-namespace pages have a light blue content area. This is done by setting the background color for all #content areas to light blue and then overriding it for any #content enclosed in a .ns-0 (main namespace). I then do the same for the "tab" background colors. --Lupo */ #content { background: #F8FCFF; /* a light blue */ } #content div.thumb { border-color: #F8FCFF; } .ns-0 * #content { background: white; } #mytabs li { background: #F8FCFF; } .ns-0 * #mytabs li { background: white; } #mytabs li a { background-color: #F8FCFF; } .ns-0 * #mytabs li a { background-color: white; } #p-cactions li a, #p-cactions li a:hover, #p-cactions li.selected a { background-color: #F8FCFF; } .ns-0 * #p-cactions li a { background-color: #fbfbfb; } .ns-0 * #p-cactions li.selected a, .ns-0 * #p-cactions li a:hover { background-color: white; } .ns-0 * #content div.thumb { border-color: white; } ol.references { font-size: 100%; } .references-small { font-size: 90%;} /**************************/ /* END LIGHT BLUE SECTION */ /**************************/ /*</pre>*/ 12 sysop 5001 2006-10-19T16:32:38Z West Brom 4ever 35 /* <pre> */ /* tooltips and access keys */ ta = new Object(); ta['pt-userpage'] = new Array('.','Moja suradnička stranica'); ta['pt-anonuserpage'] = new Array('.','Suradnička stranica za IP adresu pod kojom uređujete'); ta['pt-mytalk'] = new Array('n','Moja stranica za razgovor'); ta['pt-anontalk'] = new Array('n','Razgovor o suradnicima s ove IP adrese'); ta['pt-preferences'] = new Array('','Moje postavke'); ta['pt-watchlist'] = new Array('l','Popis stranica koje pratite.'); ta['pt-mycontris'] = new Array('y','Popis mojih doprinosa'); ta['pt-login'] = new Array('o','Predlažemo vam da se prijavite, ali nije obvezno.'); ta['pt-anonlogin'] = new Array('o','Predlažemo vam da se prijavite, ali nije obvezno.'); ta['pt-logout'] = new Array('o','Odjavi se'); ta['ca-talk'] = new Array('t','Razgovor o stranici'); ta['ca-edit'] = new Array('e','Možete uređivati ovu stranicu. Koristite Pregled kako će izgledati prije nego što snimite.'); ta['ca-addsection'] = new Array('+','Dodaj komentar ovom razgovoru.'); ta['ca-viewsource'] = new Array('e','Ova stranica je zaštićena. Možete pogledati izvorni kod.'); ta['ca-history'] = new Array('h','Ranije izmjene na ovoj stranici.'); ta['ca-protect'] = new Array('=','Zaštiti ovu stranicu'); ta['ca-delete'] = new Array('d','Izbriši ovu stranicu'); ta['ca-undelete'] = new Array('d','Vrati uređivanja na ovoj stranici prije nego što je izbrisana'); ta['ca-move'] = new Array('m','Premjesti ovu stranicu'); ta['ca-watch'] = new Array('w','Dodaj ovu stranicu na svoj popis praćenja'); ta['ca-unwatch'] = new Array('w','Ukloni ovu stranicu s popisa praćenja'); ta['search'] = new Array('f','Pretraži ovaj wiki'); ta['p-logo'] = new Array('','Glavna stranica'); ta['n-mainpage'] = new Array('z','Posjeti glavnu stranicu'); ta['n-portal'] = new Array('','O projektu, što možete učiniti, gdje je što'); ta['n-currentevents'] = new Array('','O trenutnim događajima'); ta['n-recentchanges'] = new Array('r','Popis nedavnih promjena u wikiju.'); ta['n-randompage'] = new Array('x','Učitaj slučajnu stranicu'); ta['n-help'] = new Array('','Mjesto za pomoć suradnicima.'); ta['n-sitesupport'] = new Array('','Podržite nas materijalno'); ta['t-whatlinkshere'] = new Array('j','Popis svih stranica koje sadrže poveznice ovamo'); ta['t-recentchangeslinked'] = new Array('k','Nedavne promjene na stranicama na koje vode ovdašnje poveznice'); ta['feed-rss'] = new Array('','RSS feed za ovu stranicu'); ta['feed-atom'] = new Array('','Atom feed za ovu stranicu'); ta['t-contributions'] = new Array('','Pogledaj popis suradnikovih doprinosa'); ta['t-emailuser'] = new Array('','Pošalji suradniku e-mail'); ta['t-upload'] = new Array('u','Postavi slike i druge medije'); ta['t-specialpages'] = new Array('q','Popis posebnih stranica'); ta['ca-nstab-main'] = new Array('c','Pogledaj sadržaj'); ta['ca-nstab-user'] = new Array('c','Pogledaj suradničku stranicu'); ta['ca-nstab-media'] = new Array('c','Pogledaj stranicu s opisom medija'); ta['ca-nstab-special'] = new Array('','Ovo je posebna stranica koju nije moguće izravno uređivati.'); ta['ca-nstab-wp'] = new Array('a','Pogledaj stranicu o projektu'); ta['ca-nstab-image'] = new Array('c','Pogledaj stranicu o slici'); ta['ca-nstab-mediawiki'] = new Array('c','Pogledaj sistemske poruke'); ta['ca-nstab-template'] = new Array('c','Pogledaj predložak'); ta['ca-nstab-help'] = new Array('c','Pogledaj stranicu za pomoć'); ta['ca-nstab-category'] = new Array('c','Pogledaj stranicu kategorije'); if (window.showModalDialog && document.compatMode && document.compatMode == "CSS1Compat") { var oldWidth; var docEl = document.documentElement; function fixIEScroll() { if (!oldWidth || docEl.clientWidth > oldWidth) doFixIEScroll(); else setTimeout(doFixIEScroll, 1); oldWidth = docEl.clientWidth; } function doFixIEScroll() { docEl.style.overflowX = (docEl.scrollWidth - docEl.clientWidth < 4) ? "hidden" : ""; } document.attachEvent("onreadystatechange", fixIEScroll); attachEvent("onresize", fixIEScroll); } function addLoadEvent(func) { if (window.addEventListener) window.addEventListener("load", func, false); else if (window.attachEvent) window.attachEvent("onload", func); } function LinkFA() { // iterate over all <span>-elements for(var i=0; a = document.getElementsByTagName("span")[i]; i++) { // if found a FA span if(a.className == "FA") { // iterate over all <li>-elements for(var j=0; b = document.getElementsByTagName("li")[j]; j++) { // if found a FA link if(b.className == "interwiki-" + a.id) { b.style.padding = "0 0 0 16px"; b.style.backgroundImage = "url('http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/6/60/LinkFA-star.png')"; b.style.backgroundRepeat = "no-repeat"; b.title = "This article has gained featured status"; } } } } } addLoadEvent(LinkFA); // ============================================================ // BEGIN Enable multiple onload functions // setup onload functions this way: // aOnloadFunctions[aOnloadFunctions.length] = function_name; // without brackets! if (!window.aOnloadFunctions) { var aOnloadFunctions = new Array(); } window.onload = function() { if (window.aOnloadFunctions) { for (var _i=0; _i<aOnloadFunctions.length; _i++) { aOnloadFunctions[_i](); } } } // END Enable multiple onload functions // ============================================================ // ============================================================ // BEGIN Dynamic Navigation Bars (experimantal) // set up the words in your language var NavigationBarHide = ' Sakrij '; var NavigationBarShow = ' Otkrij '; // set up max count of Navigation Bars on page, // if there are more, all will be hidden // NavigationBarShowDefault = 0; // all bars will be hidden // NavigationBarShowDefault = 1; // on pages with more than 1 bar all bars will be hidden var NavigationBarShowDefault = 1; // shows and hides content and picture (if available) of navigation bars // Parameters: // indexNavigationBar: the index of navigation bar to be toggled function toggleNavigationBar(indexNavigationBar) { var NavToggle = document.getElementById("NavToggle" + indexNavigationBar); var NavFrame = document.getElementById("NavFrame" + indexNavigationBar); if (!NavFrame || !NavToggle) { return false; } // if shown now if (NavToggle.firstChild.data == NavigationBarHide) { for ( var NavChild = NavFrame.firstChild; NavChild != null; NavChild = NavChild.nextSibling ) { if (NavChild.className == 'NavPic') { NavChild.style.display = 'none'; } if (NavChild.className == 'NavContent') { NavChild.style.display = 'none'; } if (NavChild.className == 'NavToggle') { NavChild.firstChild.data = NavigationBarShow; } } // if hidden now } else if (NavToggle.firstChild.data == NavigationBarShow) { for ( var NavChild = NavFrame.firstChild; NavChild != null; NavChild = NavChild.nextSibling ) { if (NavChild.className == 'NavPic') { NavChild.style.display = 'block'; } if (NavChild.className == 'NavContent') { NavChild.style.display = 'block'; } if (NavChild.className == 'NavToggle') { NavChild.firstChild.data = NavigationBarHide; } } } } // adds show/hide-button to navigation bars function createNavigationBarToggleButton() { var indexNavigationBar = 0; // iterate over all < div >-elements for( var i=0; NavFrame = document.getElementsByTagName("div")[i]; i++ ) { // if found a navigation bar if (NavFrame.className == "NavFrame") { indexNavigationBar++; var NavToggle = document.createElement("a"); NavToggle.className = 'NavToggle'; NavToggle.setAttribute('id', 'NavToggle' + indexNavigationBar); NavToggle.setAttribute('href', 'javascript:toggleNavigationBar(' + indexNavigationBar + ');'); var NavToggleText = document.createTextNode(NavigationBarHide); NavToggle.appendChild(NavToggleText); // add NavToggle-Button as first div-element // in < div class="NavFrame" > NavFrame.insertBefore( NavToggle, NavFrame.firstChild ); NavFrame.setAttribute('id', 'NavFrame' + indexNavigationBar); } } // if more Navigation Bars found than Default: hide all if (NavigationBarShowDefault < indexNavigationBar) { for( var i=1; i<=indexNavigationBar; i++ ) { toggleNavigationBar(i); } } } /* prema njemačkoj */ aOnloadFunctions[aOnloadFunctions.length] = createNavigationBarToggleButton; /* addLoadEvent(createNavigationBarToggleButton); */ // END Dynamic Navigation Bars // ============================================================ // dodatni gumbići u edit toolbaru function addCustomButton(imageFile, speedTip, tagOpen, tagClose, sampleText) { mwCustomEditButtons[mwCustomEditButtons.length] = {"imageFile": imageFile, "speedTip": speedTip, "tagOpen": tagOpen, "tagClose": tagClose, "sampleText": sampleText}; } addCustomButton('http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/c/c8/Button_redirect.png','Preusmjeravanje',"#REDIRECT [[","]]",''); addCustomButton('http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/b0/Button_category02.png','Kategorija',"[[Kategorija:","]]",''); // ============================================================ // BEGIN pageview counter // Please talk to User:LeonWeber or SpeedyGonsales before changing anything or // if there are any issues with that. // this should be adjusted to a good value. // BE CAREFULL, you will break zedler if it's too low! // And then DaB. will kill Leon :-( var disable_counter = 0; var counter_factor = 20; function pgcounter_setup() { if(disable_counter == 0) { var url = window.location.href; if(Math.floor(Math.random()*counter_factor)==2) // the probability thing { if(wgIsArticle==true || wgArticleId==0) // do not count history pages etc. { var pgcountNs = wgCanonicalNamespace; if(wgCanonicalNamespace=="") { pgcountNs = "0"; } var cnt_url = "http://pgcount.wikimedia.de/index.png?ns=" + pgcountNs + "&title=" + encodeURI(wgTitle) + "&factor=" + counter_factor + "&wiki=hrwiki"; var img = new Image(); img.src = cnt_url; } } } } // Do not use aOnloadFunctions[aOnloadFunctions.length] = pgcounter_setup;, some browsers don't like that. pgcounter_setup(); // END pageview counter // ============================================================ /* </pre> */ 13 sysop 5002 2006-10-19T16:44:58Z West Brom 4ever 35 O Wikiknjigama 14 sysop 5003 2006-10-19T16:55:54Z West Brom 4ever 35 Wikiknjige 15 sysop 5004 2006-10-19T16:57:20Z West Brom 4ever 35 Wikiknjige 33 sysop 5007 2006-10-19T16:59:57Z West Brom 4ever 35 Skupni prikaz evidencija postavljenih datoteka, brisanja, zaštite, blokiranja i administratorskih prava. Možete suziti prikaz odabirući tip evidencije, suradničko ime ili stranicu u upitu. 52 sysop 5008 2006-10-19T17:02:14Z West Brom 4ever 35 Anonimni suradnik Wikiknjiga 84 sysop 5010 2006-10-19T17:05:00Z West Brom 4ever 35 blokirao suradnika "$1" na rok od $2 91 sysop 5023 2006-10-19T17:14:42Z West Brom 4ever 35 Dolje je popis poveznica prema stranicama koje prodaju nove ili rabljene knjige i gdje su možda na raspolaganju dodatne informacije o knjigama koje tražite. Wikiknjige ne posluju ni s jednim od ovih siteova i ovaj popis nije pokazatelj njihovog uspjeha. 94 sysop 5024 2006-10-19T17:15:27Z West Brom 4ever 35 Prijavi kvar 107 sysop 5031 2006-10-19T17:20:40Z West Brom 4ever 35 Kategorije stranica 111 sysop 5032 2006-10-19T17:22:23Z West Brom 4ever 35 U ovoj se kategoriji nalazi $1 {{plural:$1|modul|modula}}. 115 sysop 5048 2006-10-19T17:33:24Z West Brom 4ever 35 '''Napomena:''' Nakon snimanja, trebate očistiti memoriju svog programa za Internet kako biste odmah vidjeli promjene: '''Mozilla:''' kliknite ''reload'' (ili ''ctrl-r''), '''IE / Opera:''' ''ctrl-f5'', '''Safari:''' ''cmd-r'', '''Konqueror''' ''ctrl-r''. 117 sysop 5049 2006-10-19T17:37:47Z West Brom 4ever 35 Usporedi izabrane inačice 133 sysop 5053 2006-10-19T17:42:16Z West Brom 4ever 35 Autorska prava na Wikiknjigama 134 sysop 5141 2006-10-20T15:56:35Z West Brom 4ever 35 *<strong>NE STAVLJAJTE ZAŠTIĆENE RADOVE BEZ DOZVOLE!</strong> *<strong>Nemojte</strong> izravno kopirati sadržaje s drugih web stranica ako nemate izričitu dozvolu. Ako imate dozvolu, napišite to na stranici za razgovor. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikiknjigama smatraju objavljenima pod uvjetima [http://en.wikisource.org/wiki/GNU_Free_Documentation_License GNU licence za slobodnu dokumentaciju]. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ste ovo sami napisali, ili da ste to prepisali iz nečeg što je u javnom vlasništvu ili pod sličnom slobodnom licencom. 135 sysop 4997 2006-10-19T16:26:38Z West Brom 4ever 35 Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju objavljenima pod uvjetima GNU Free Documentation License (vidi $1 za detalje). Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje, nemojte ga slati ovdje.<br> Također nam obećavate da ste ovo sami napisali, ili da ste to prepisali iz nečeg što je u javnom vlasništvu ili pod sličnom slobodnom licencom. <strong>NE STAVLJAJTE ZAŠTIĆENE RADOVE BEZ DOZVOLE!</strong> 143 sysop 5286 2006-10-20T22:49:34Z West Brom 4ever 35 Novosti 157 sysop 5056 2006-10-19T21:00:11Z West Brom 4ever 35 Wikiknjige e-mail 163 sysop 5057 2006-10-19T21:01:07Z West Brom 4ever 35 bris 168 sysop 5058 2006-10-19T21:01:51Z West Brom 4ever 35 Ukloni stranicu 177 sysop 5060 2006-10-19T21:04:30Z West Brom 4ever 35 Admins, please maintain this page by including links to all disambiguation templates and any redirects to them. The list is used by [[Special:Disambiguations]] to show any pages linking to disambiguation articles. The list will also be used by various bots. <small>Note: This page may be translated and reformatted. Any links to '''<nowiki>[[template:...]]</nowiki>''' will be treated as links to disambiguation templates.</small> * [[Predložak:Razdvojba]] 179 sysop 5061 2006-10-19T21:07:59Z West Brom 4ever 35 {{ns:4}}:Opće_odricanje_od_odgovornosti 180 sysop 5062 2006-10-19T21:08:36Z West Brom 4ever 35 Uvjeti korištenja | Pravne napomene | Odricanje od odgovornosti 188 sysop 5063 2006-10-19T21:09:22Z West Brom 4ever 35 Pomoć pri uređivanju 189 sysop 5064 2006-10-19T21:09:51Z West Brom 4ever 35 Wikiknjige:Kako uređivati stranicu 208 sysop 5069 2006-10-19T21:17:13Z West Brom 4ever 35 Pošalji suradniku e-mail 242 sysop 5084 2006-10-19T21:28:50Z West Brom 4ever 35 Idi 248 sysop 5091 2006-10-19T21:36:06Z West Brom 4ever 35 Wikiknjige:Pomoć 252 sysop 5092 2006-10-19T21:38:28Z West Brom 4ever 35 Izbor za usporedbu: označite kružiće pokraj dvije inačice koje želite usporediti i pritisnite "Enter" ili kliknite na dugme "Usporedi izabrane inačice".<br> Kratice: <br> '''(sad)''' = razlika u odnosu na sadašnju inačicu<br> '''(pret)''' = razlika u odnosu na prethodnu inačicu<br> '''m''' = manja izmjena. 253 sysop 5093 2006-10-19T21:38:46Z West Brom 4ever 35 Povijest stranice 264 sysop 5094 2006-10-19T21:40:54Z West Brom 4ever 35 Poveznice 272 sysop 5102 2006-10-19T21:47:04Z West Brom 4ever 35 Kratice:<br> '''(sad)''' = ovo je sadašnja slika<br> '''(bris)''' = izbriši ovu staru inačicu<br> '''(vra)''' = vrati na ovu staru inačicu. <br> <i>Kliknite na određeni datum da vidite sliku koja je stavljena na taj datum</i>. 273 sysop 5103 2006-10-19T21:47:50Z West Brom 4ever 35 Stare izmjene ove slike 290 sysop 5109 2006-10-19T21:50:32Z West Brom 4ever 35 Na rok od 316 sysop 5122 2006-10-20T15:21:02Z West Brom 4ever 35 Na ovu sliku vode poveznice sa sljedećih stranica: 344 sysop 5123 2006-10-20T15:28:52Z West Brom 4ever 35 Odjavili ste se.<br /> Možete nastaviti s korištenjem Wikiknjiga anonimno ili se možete ponovo prijaviti pod istim ili drugim imenom. Neke se stranice mogu prikazivati kao da ste još uvijek prijavljeni, sve dok ne očistite međuspremnik svog preglednika. 386 sysop 5136 2006-10-20T15:37:57Z West Brom 4ever 35 svibnja 391 sysop 5138 2006-10-20T15:38:47Z West Brom 4ever 35 Ovo je manja izmjena 402 sysop 5139 2006-10-20T15:39:29Z West Brom 4ever 35 Više ... 410 sysop 5140 2006-10-20T15:55:15Z West Brom 4ever 35 Stranica za razgovor, ako postoji, automatski će se premjestiti zajedno sa stranicom koju premještate. '''Stranica za razgovor neće se premjestiti ako:''' *premještate stranicu iz jednog prostora u drugi, *pod novim imenom već postoji stranica za razgovor s nekim sadržajem, ili *maknete kvačicu u kućici na dnu ove stranice.<br> U tim slučajevima ćete morati sami premjestiti ili iskopirati stranicu za razgovor, ako to želite. 411 sysop 5142 2006-10-20T16:19:55Z West Brom 4ever 35 Ovdje ćete preimenovati stranicu i premjestiti sve stare izmjene na novo ime. Stari će se naslov pretvoriti u stranicu koja automatski preusmjerava na novi naslov. Poveznice na stari naslov ostat će iste; bilo bi dobro da [[Special:Maintenance|provjerite]] je li preusmjeravanje ispravno. Vaša je odgovornost da se pobrinete da poveznice i dalje vode tamo gdje bi trebale. Stranica se '''neće''' premjestiti ako već postoji stranica s novim naslovom, osim u slučaju prazne stranice ili stranice za preusmjeravanje koja nema nikakvih starih izmjena. To znači: 1. ako pogriješite, možete opet preimenovati stranicu na stari naslov, 2. ne može vam se dogoditi da izbrišete neku postojeću stranicu. <b>OPREZ!</b> Ovo može biti drastična i neočekivana promjena kad su u pitanju popularne stranice, i zato dobro razmislite prije nego što preimenujete stranicu. 412 sysop 5143 2006-10-20T16:20:22Z West Brom 4ever 35 Premjesti i njezinu stranicu za raspravu ako je moguće. 413 sysop 5144 2006-10-20T16:20:42Z West Brom 4ever 35 Premjesti stranicu 427 sysop 5146 2006-10-20T16:22:26Z West Brom 4ever 35 Došli ste na stranicu koja još nema sadržaja.<br> *Ako želite unijeti sadržaj, počnite tipkati u prozor ispod ovog teksta. *Ako vam treba pomoć, idite na [[Wikiknjige:Pomoć|stranicu za pomoć]]. *Ako ste ovamo dospjeli slučajno, kliknite "Back" u svom programu. 432 sysop 5514 2006-12-09T23:45:15Z West Brom 4ever 35 Nova stranica: 436 sysop 5147 2006-10-20T16:22:54Z West Brom 4ever 35 Pod novi naslov 446 sysop 5153 2006-10-20T20:55:29Z West Brom 4ever 35 <div class="plainlinks" id="noarticletext" style="padding: 7px; color: #000"> '''{{SITENAME}} nema {{#switch:{{NAMESPACE}} |{{ns:0}}=članak |{{TALKSPACE}}=stranicu za razgovor |{{ns:Category}}=[[Wikipedija:Kategorije|kategoriju]] |{{ns:Help}}=stranicu za [[Wikipedija:Pomoć|pomoć]] |{{ns:Portal}}=portal |{{ns:Template}}=[[Wikipedija:Predlošci|predložak]] |{{ns:User}}=suradničku stranicu |{{ns:Project}}=stranicu projekta |{{NAMESPACE}} stranicu }} s ovim imenom.''' {{#ifeq:{{PAGENAME}}|{{SUBPAGENAME}}|{{#switch:{{NAMESPACE}} |{{ns:0}}=Molimo [[{{ns:Special}}:Search/{{PAGENAME}}|pretražite Wikipediju]] u potrazi za ''{{PAGENAME}}'', u slučaju da postoji drugi naslov ili način pisanja. |{{ns:Category}}=Molimo pregledajte [[{{ns:Project}}:Sadržaj|postojeće kategorije]] kako biste provjerili da tražena već ne postoji, samo pod drugim imenom. |{{ns:Help}}=Molimo pregledajte [[Wikipedija_A-Ž|postojeće stranice pomoći]] kako biste provjerili da ista tema već ne postoji, samo pod drugim imenom. |{{ns:Portal}}=Molimo pregledajte postojeće portale kako biste izbjegli istu tematiku. |{{ns:Template}}=Molimo pregledajte [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Special%3AAllpages&from=&namespace=10 popis postojećih predložaka] kako biste provjerili da standardizirana poruka nije već dostupna, samo pod drugim imenom. |{{ns:User}}=U principu bi ovu stranicu trebao stvoriti i uređivati [[{{ns:User}}:{{PAGENAME}}]]. |{{ns:User_talk}}=Prije stvaranja nove stranice, molimo [{{fullurl:{{ns:Special}}:Listusers|username={{PAGENAMEE}}}} provjerite] je li otvoren suradnički račun s ovim imenom.}} }} * '''[{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=edit}} Započni {{#if:{{NAMESPACE}}|stranicu|članak}} ''{{FULLPAGENAME}}'']'''{{#switch:{{NAMESPACE}}|{{ns:0}}= &nbsp; ili ga [[Wikipedija:Željeni članci|dodaj na popis željenih članaka]]}}. * [[{{ns:Special}}:Search/{{PAGENAMEE}}|Traži ''{{PAGENAME}}'']] u postojećim {{#if:{{NAMESPACE}}|stranicama|člancima}}. {{#switch:{{NAMESPACE}}|{{ns:0}}|{{ns:Category}}=<li> * [[Commons:{{FULLPAGENAMEE}}|Traži {{PAGENAME}}]] na Zajedničkom poslužitelju, našem skladištu slobodnih slika, glazbe, zvuka i videa.}} * [[{{ns:Special}}:Whatlinkshere/{{FULLPAGENAMEE}}|Pregledaj stranice Wikiknjiga koje povezuju {{#if:{{NAMESPACE}}|ovamo|na ovaj članak}}]]. ---- * Ako ste ovdje očekivali stranicu koja se još ne prikazuje, '''razlog može biti zastoj pri ažuriranju baze podataka''', ili brisanje stranice zbog nepodobnosti. Molimo vas da prije otvaranja nove, pričekate nekoliko minuta, pokušate [{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=purge}} osvježiti] postojeću stranicu te provjeriti [{{fullurl:Special:Log/delete|page={{FULLPAGENAMEE}}}} evidenciju brisanja]. </div> 467 sysop 5154 2006-10-20T20:56:41Z West Brom 4ever 35 Zatražili ste pregled posebne stranice čiji naslov Wikiknjige ne prepoznaju. Za popis svih posebnih stranica posjetite [[{{ns:-1}}:Specialpages|ovdje]]. 472 sysop 5155 2006-10-20T20:57:19Z West Brom 4ever 35 Ne postoji suradnik s imenom "$1". Provjerite svoj unos. 523 sysop 5158 2006-10-20T21:00:40Z West Brom 4ever 35 Wikiknjige:Čitaonica 526 sysop 5159 2006-10-20T21:01:08Z West Brom 4ever 35 Traži 539 sysop 5164 2006-10-20T21:03:30Z West Brom 4ever 35 '''Ne zaboravite da je ovo samo pregled kako će stranica izgledati i da promjene još nisu snimljene!''' 557 sysop 5169 2006-10-20T21:06:15Z West Brom 4ever 35 Zaštiti stranicu 567 sysop 5170 2006-10-20T21:06:32Z West Brom 4ever 35 Ova stranica 577 sysop 5173 2006-10-20T21:07:48Z West Brom 4ever 35 Prikaži zadnjih $1 promjena u zadnjih $2 dana; <br /> $3 582 sysop 5174 2006-10-20T21:08:07Z West Brom 4ever 35 Slijedi zadnjih <strong>$1</strong> promjena u zadnjih <strong>$2</strong> dana. 583 sysop 5175 2006-10-20T21:08:27Z West Brom 4ever 35 Slijede promjene od <b>$2</b> (prikazano do <b>$1</b>). 587 sysop 5176 2006-10-20T21:09:31Z West Brom 4ever 35 {| style="background: none;" |- | valign="top" | [[Slika:Padlock.svg|45px|Zaključana baza podataka]] |Baza podataka Wikiknjiga je trenutno zaključana i nije ju moguće uređivati ili mijenjati na bilo koji način. Ovo je obično pokazatelj nadogradnje softvera poslužitelja ili tekućeg redovitog održavanja. Nakon što se potonja privremena akcija završi, baza podataka će se vratiti u uobičajeno stanje. Ispričavamo se zbog mogućih neugodnosti. Sistemski administrator Wikimedije koji je izvršio zaključavanje pojašnjava: ''"$1"'' |} 592 sysop 5177 2006-10-20T21:09:54Z West Brom 4ever 35 Povezane promjene 593 sysop 5178 2006-10-20T21:11:00Z West Brom 4ever 35 Na ovoj stranici možete pratiti nedavne promjene u wikiju. Wikiknjige na hrvatskom trenutno imaju '''[[Posebno:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]]''' {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|modul|modula|modula}}. 600 sysop 5188 2006-10-20T21:17:23Z West Brom 4ever 35 Vrati na programski zadane postavke 605 sysop 5191 2006-10-20T21:18:30Z West Brom 4ever 35 Ponovo unesite novu lozinku 631 sysop 5200 2006-10-20T21:24:45Z West Brom 4ever 35 <p>Oprostite! Pretraga po cjelokupnoj bazi je zbog bržeg rada Wikipedije trenutno onomogućena. Možete se poslužiti tražilicom Google.</p> 633 sysop 5206 2006-10-20T21:27:18Z West Brom 4ever 35 Rezultati pretraživanja 635 sysop 5207 2006-10-20T21:28:06Z West Brom 4ever 35 Za više obavijesti o pretraživanju Wikiknjiga vidi [[Wikiknjige:Tražilica]]. 649 sysop 5211 2006-10-20T21:30:14Z West Brom 4ever 35 <br clear=both> {| align=center border=0 cellpadding=3 cellspacing=3 style="border: solid #aaa 1px; background: #f9f9f9; font-size: 100%;" |- | [[Slika:Commons-logo.svg|20px|Logo Wikimedijinog spremnika]] |Datoteka je dio [[Commons:Glavna stranica|Wikimedijinog spremnika]] gdje se nalazi i '''[[Commons:Image:{{PAGENAME}}|njen opis]]'''. |} 654 sysop 5212 2006-10-20T21:31:16Z West Brom 4ever 35 Dolje je prikazano <b>$1</b> rezultata, počevši od <b>$2.</b>. 658 sysop 5214 2006-10-20T21:32:00Z West Brom 4ever 35 pokaži 695 sysop 5216 2006-10-20T21:32:37Z West Brom 4ever 35 Statistike o člancima 696 sysop 5217 2006-10-20T21:33:57Z West Brom 4ever 35 U bazi podataka ukupno je '''$1''' članaka. Ovaj broj uključuje stranice za raspravu, stranice o Wikiknjigama (u "Wikibooks namespace-u", kratke članke, preusmjerene stranice, i sve ostale članke koje najvjerojatnije ne možemo računati kao sadržaj Wikiknjiga. Trenutno je '''$2''' modula koji predstavljaju valjan sadržaj (po izabranim kriterijima). Ukupno je '''$3''' prikaza stranica, i '''$4''' uređivanja članaka od pokretanja hrvatskih wikiknjiga. U prosjeku to iznosi '''$5''' uređivanja po stranici, i '''$6''' prikaza po uređivanju. <br><br> 697 sysop 5218 2006-10-20T21:34:44Z West Brom 4ever 35 Knjige slobodnog prisupa 698 sysop 5219 2006-10-20T21:35:12Z West Brom 4ever 35 Donacije 699 sysop 5220 2006-10-20T21:35:37Z West Brom 4ever 35 Wikimedia:Donacije 701 sysop 5221 2006-10-20T21:36:04Z West Brom 4ever 35 Suradnik $1 na Wikiknjigama 714 sysop 5223 2006-10-20T21:36:56Z West Brom 4ever 35 Statistike 731 sysop 5234 2006-10-20T21:47:16Z West Brom 4ever 35 Razgovor o stranici 735 sysop 5235 2006-10-20T21:47:38Z West Brom 4ever 35 Predlošci koji se koriste na ovoj stranici: 765 sysop 5240 2006-10-20T21:49:58Z West Brom 4ever 35 Alati 770 sysop 5241 2006-10-20T21:50:24Z West Brom 4ever 35 Pretraži Wikiknjige [alt-f] 807 sysop 5251 2006-10-20T22:06:34Z West Brom 4ever 35 prestani pratiti 808 sysop 5253 2006-10-20T22:07:13Z West Brom 4ever 35 Prestani pratiti stranicu 823 sysop 5233 2006-10-20T21:45:50Z West Brom 4ever 35 Za postavljanje datoteka morate biti [[Special:Userlogin|prijavljeni]]. 824 sysop 5306 2006-10-22T09:48:46Z West Brom 4ever 35 <div style="border: 1px solid grey; background: #ddf; padding: 10px 30px; margin: 0 auto;"> <big>'''Pažnja''': Vaša datoteka će biti <span style="color: red; font-weight: bold">obrisana</span> ako ne ponudite dovoljno informacija o sljedećem:</big> #'''Izvor''' datoteke: #*Ako ste je sami napravili/uslikali, to i napišite. #*Ako je slika dostupna na Internetu, stavite '''link'''. #Vlasnik autorskog prava (copyright) i '''licence''' datoteke, uključujući: #*Postavite jednu od odgovarajućih dozvola iz pripadajućeg menija ispod (sve datoteke bez dozvole bit će po kratkom postupku obrisane), #*Objašnjenje ''zašto vjerujete da je datoteka tako licencirana'', i #*Predložak za poštenu upotrebu ako postavljate ''poštenu'' sliku. #*Ako postavite sliku nad kojom ''vi'' imate copyright, onda je ''morate'' objaviti pod ''GNU Licencom'', ili da je objavite kao javno vlasništvo.<br> Suradnici koji budu postavljali pogrešne licence ili koji neprestano postavljaju slike bez licence mogu biti ''blokirani''. {| width="100%" border="0" style="border: 3px solid red; background-color: #FFE4E1; font-size: larger; margin-top:0.5em; " |- | align="center" width="60px" | [[Image:Stop hand.svg|50px]] | align="center" |<big>Wikiknjige nisu skladište slika. Za pohranu slika koristimo [[commons:Glavna stranica|Wikimedia Commons]].</big> |} {| style="border: 3px solid grey; background: #E6E8FA;" width="100%" | align="center" width="60px"| [[Image:Commons-logo.svg|40px]] | align="center" | Ako postavljate datoteku pod [[Commons:Commons:Licensing|besplatnom licencom]] (ne poštenom upotrebom!), razmotrite postavljanje na [[commons:Main page|Wikimedia Commons]] odakle slika može biti korištena na svim Wiki projektima.</div> |} {| width="100%" border="0" style="border: 3px solid red; background-color: #FFE4E1; font-size: larger; margin-top:0.5em; " |- | align="center" width="60px" | [[Image:PD-icon.svg|50px]] | align="center" |<big>Slike nađene na web stranicama ili putem Internet pretrage slika '''ne bi trebale''' biti postavljane na Wikiknjige.</big> |} {| width="100%" style="text-align:center; border: 3px solid orange; background-color: lightyellow; margin-top:0.5em;" |- | align="center" width="60px" | [[Image:Nuvola apps kwrite.png|50px]] | align="center" | Molimo vas da odaberete prikladan naziv za slike '''prije''' nego što postavite sliku, jer se one ne mogu preusmjeriti/preimenovati kao i obični članci. |} </div> 850 sysop 5255 2006-10-20T22:08:50Z West Brom 4ever 35 Korisničke statistike 851 sysop 5256 2006-10-20T22:15:33Z West Brom 4ever 35 Ukupno je '''$1''' registriranih korisnika, njih '''$2''' su administratori. Vidi [[Special:Listusers|popis korisnika]] i [[Special:Listadmins|popis administratora]] za više informacija. <!-- There are '''$1''' registered users. '''$2''' of these are administrators (see $3). --> 886 sysop 5258 2006-10-20T22:20:22Z West Brom 4ever 35 * Pratite $1 stranica ne računajući stranice za razgovor * [[Special:Watchlist/edit|Prikaz i izmjena popisa praćenih stranica]] 888 sysop 5259 2006-10-20T22:20:42Z West Brom 4ever 35 Praćene stranice 896 sysop 5265 2006-10-20T22:23:15Z West Brom 4ever 35 Prati ovu stranicu 897 sysop 5266 2006-10-20T22:23:31Z West Brom 4ever 35 Prati stranicu 909 sysop 5270 2006-10-20T22:24:59Z West Brom 4ever 35 Slijedi zadnjih $1 promjena u zadnjih <b>$2</b> sati. 911 sysop 5271 2006-10-20T22:25:18Z West Brom 4ever 35 Prikaži zadnjih $1 sati $2 dana $3 915 sysop 5613 2007-01-23T19:45:29Z West Brom 4ever 35 Vaša elektronička pošta* 916 sysop 5274 2006-10-20T22:26:14Z West Brom 4ever 35 Jezik: 923 sysop 5275 2006-10-20T22:26:31Z West Brom 4ever 35 Inačica 924 4175 2006-01-15T23:51:50Z 80.141.124.101 image under new name on commons <center>[[Image:Flag of Esperanto.svg|450px]] == '''Bonvenon!''' == [[w:hr:Esperanto| Esperanto]] [http://www.esperanto.hr/eo/index.html Kurso] [http://www.lernu.net/lernu.php?lingvo=hr Lernu.net] 964 sysop 5051 2006-10-19T17:40:30Z West Brom 4ever 35 Wikiknjige: potvrda e-mail adrese 965 sysop 5052 2006-10-19T17:41:44Z West Brom 4ever 35 Vaša je e-mail adresa potvrđena. Možete se prijaviti i uživati u Wikiknjigama. 975 sysop 5059 2006-10-19T21:02:19Z West Brom 4ever 35 Ime datoteke na Wikiknjigama 989 sysop 5070 2006-10-19T21:17:52Z West Brom 4ever 35 sadržaj je bio: '$1', a jedini urednik '$2' 1047 sysop 5071 2006-10-19T21:19:24Z West Brom 4ever 35 Žarišna daljina leće 1162 sysop 5072 2006-10-19T21:22:15Z West Brom 4ever 35 zrnasto oblikovanje 1163 sysop 5073 2006-10-19T21:22:36Z West Brom 4ever 35 planarno oblikovanje 1222 sysop 5074 2006-10-19T21:23:34Z West Brom 4ever 35 Omjer komponente Y prema C 1260 sysop 5110 2006-10-19T21:50:57Z West Brom 4ever 35 Neki drugi rok (na engleskom, npr. 6 days) 1291 sysop 5222 2006-10-20T21:36:24Z West Brom 4ever 35 Ime datoteke kod vas 1349 sysop 5269 2006-10-20T22:24:42Z West Brom 4ever 35 $1 moje izmjene. 1380 sysop 5079 2006-10-19T21:27:03Z West Brom 4ever 35 Datoteka s ovim imenom već postoji; molim postavite ju pod drugim imenom. [[Image:$1|thumb|center|$1]] 1382 sysop 5083 2006-10-19T21:28:32Z West Brom 4ever 35 Sažetak: 1390 sysop 5160 2006-10-20T21:01:29Z West Brom 4ever 35 Kazalo prema početku naslova 1399 sysop 5268 2006-10-20T22:24:27Z West Brom 4ever 35 $1 izmjene botova. 1405 edit=autoconfirmed:move=autoconfirmed 5632 2007-01-25T20:44:05Z West Brom 4ever 35 __NOTOC__ __NOEDITSECTION__ {| style="float: center; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em; width: 98%; border: #4A78F1 solid 1px" |<center><big>Dobrodošli na hrvatsku inačicu Wikimedijinog projekta '''Wikiknjige''', zbirku slobodnog pristupa, korištenja i objavljivanja.</big></center> |- |<center>Trenutačno raspolažemo s '''{{NUMBEROFARTICLES}}''' modula.</center> |- |} {{Ostaleknjige}} {{Wikiprojekti}} [[ar:]] [[ang:]] [[bg:]] [[ca:]] [[cs:]] [[cv:]] [[cy:]] [[da:]] [[de:]] [[dk:]] [[en:]] [[el:]] [[eo:]] [[es:]] [[et:]] [[fa:]] [[fr:]] [[gl:]] [[he:]] [[hu:]] [[ia:]] [[id:]] [[ie:]] [[is:]] [[it:]] [[ja:]] [[ko:]] [[ku:]] [[la:]] [[lt:]] [[mk:]] [[na:]] [[nl:]] [[no:]] [[pl:]] [[pt:]] [[ro:]] [[ru:]] [[simple:]] [[sk:]] [[sl:]] [[sq:]] [[sr:]] [[su:]] [[fi:]] [[sv:]] [[ta:]] [[th:]] [[tr:]] [[tt:]] [[uk:]] [[vi:]] [[zh:]] 1407 4185 2006-01-26T16:09:31Z Hégésippe Cormier 17 blanked: spam 1415 sysop 5050 2006-10-19T17:38:09Z West Brom 4ever 35 U redu 1429 sysop 5137 2006-10-20T15:38:25Z West Brom 4ever 35 Vrsta MIME datoteke: 1441 sysop 5237 2006-10-20T21:48:59Z West Brom 4ever 35 Omogući pomoćne poveznice "Skoči na" 1442 sysop 5242 2006-10-20T21:50:55Z West Brom 4ever 35 ID suradnika: 1443 sysop 5252 2006-10-20T22:06:56Z West Brom 4ever 35 Nepraćene stranice 1467 sysop 5272 2006-10-20T22:25:35Z West Brom 4ever 35 Niste unijeli lozinku. Molim pokušajte ponovno. 1468 sysop 5117 2006-10-20T15:10:50Z West Brom 4ever 35 <div id="editpage-copywarn3" style="font-weight: bold; font-size: 120%; padding-top: 10px">NE STAVLJAJTE ZAŠTIĆENE RADOVE BEZ DOZVOLE!</div> <div id="editpage-specialchars" class="plainlinks" style="margin-top: 15px; border-width: 1px; border-style: solid; border-color: #aaaaaa; padding: 2px;"> <span id="edittools_main">'''Ubaci znak:''' <charinsert>– — … ° ≈ ≠ ± − × ÷ ← → · § </charinsert></span><span id="edittools_name">&nbsp;&nbsp;'''Potpišite se:''' <charinsert>~~~~</charinsert></span> ---- <small><span id="edittools_wikimarkup">'''Wiki simboli:''' <charinsert><nowiki>{{</nowiki>+<nowiki>}}</nowiki> </charinsert> &nbsp; <charinsert><nowiki>|</nowiki></charinsert> &nbsp; <charinsert>[+]</charinsert> &nbsp; <charinsert>[[+]]</charinsert> &nbsp; <charinsert>[[Kategorija:+]]</charinsert> &nbsp; <charinsert>#REDIRECT[[+]]</charinsert> &nbsp; <charinsert><s>+</s></charinsert> &nbsp; <charinsert>⁺</charinsert> &nbsp; <charinsert>₊</charinsert> &nbsp; <charinsert><blockquote>+</blockquote></charinsert> &nbsp; <charinsert><ref>+</ref></charinsert> &nbsp; <charinsert><nowiki><div class="references-small"></nowiki></charinsert> &nbsp; <charinsert><references/></charinsert> &nbsp; <charinsert><includeonly>+</includeonly></charinsert> &nbsp; <charinsert><noinclude>+</noinclude></charinsert> &nbsp; <charinsert>&lt;nowiki>+</nowiki></charinsert>&nbsp;&nbsp;&bull;&nbsp; ([[Wikipedia:Template messages|templates]])<br/></span> <span id="edittools_symbols">'''Simboli:''' <charinsert> ~ | ¡ ¿ † ‡ ↔ ↑ ↓ • </charinsert> &nbsp; <charinsert> # ¹ ² ³ ½ ⅓ ⅔ ¼ ¾ ⅛ ⅜ ⅝ ⅞ </charinsert> &nbsp; <charinsert> ‘ “ ’ ” </charinsert> &nbsp; <charinsert> ¢ $ € £ ¥ </charinsert><br/></span> <span id="edittools_characters">'''Latinična slova:''' <span class="latinx"> <charinsert> Á á Ć ć É é Í í Ĺ ĺ Ń ń Ó ó Ŕ ŕ Ś ś Ú ú Ý ý Ź ź </charinsert> &nbsp; <charinsert> À à È è Ì ì Ò ò Ù ù </charinsert> &nbsp; <charinsert>  â Ĉ ĉ Ê ê Ĝ ĝ Ĥ ĥ Î î Ĵ ĵ Ô ô Ŝ ŝ Û û Ŵ ŵ Ŷ ŷ </charinsert> &nbsp; <charinsert> Ä ä Ë ë Ï ï Ö ö Ü ü Ÿ ÿ </charinsert> &nbsp; <charinsert> ß </charinsert> &nbsp; <charinsert> à ã Ẽ ẽ Ĩ ĩ Ñ ñ Õ õ Ũ ũ Ỹ ỹ</charinsert> &nbsp; <charinsert> Ç ç Ģ ģ Ķ ķ Ļ ļ Ņ ņ Ŗ ŗ Ş ş Ţ ţ </charinsert> &nbsp; <charinsert> Đ đ </charinsert> &nbsp; <charinsert> Ů ů </charinsert> &nbsp; <charinsert> Ǎ ǎ Č č Ď ď Ě ě Ǐ ǐ Ľ ľ Ň ň Ǒ ǒ Ř ř Š š Ť ť Ǔ ǔ Ž ž </charinsert> &nbsp; <charinsert> Ā ā Ē ē Ī ī Ō ō Ū ū Ȳ ȳ Ǣ ǣ </charinsert> &nbsp; <charinsert> ǖ ǘ ǚ ǜ </charinsert> &nbsp; <charinsert> Ă ă Ĕ ĕ Ğ ğ Ĭ ĭ Ŏ ŏ Ŭ ŭ </charinsert> &nbsp; <charinsert> Ċ ċ Ė ė Ġ ġ İ ı Ż ż </charinsert> &nbsp; <charinsert> Ą ą Ę ę Į į Ǫ ǫ Ų ų </charinsert> &nbsp; <charinsert> Ḍ ḍ Ḥ ḥ Ḷ ḷ Ḹ ḹ Ṃ ṃ Ṇ ṇ Ṛ ṛ Ṝ ṝ Ṣ ṣ Ṭ ṭ </charinsert> &nbsp; <charinsert> Ł ł </charinsert> &nbsp; <charinsert> Ő ő Ű ű </charinsert> &nbsp; <charinsert> Ŀ ŀ </charinsert> &nbsp; <charinsert> Ħ ħ </charinsert> &nbsp; <charinsert> Ð ð Þ þ </charinsert> &nbsp; <charinsert> Œ œ </charinsert> &nbsp; <charinsert> Æ æ Ø ø Å å </charinsert> &nbsp; <charinsert> Ə ə </charinsert></span>&nbsp;<span id="edittools_latinx_template">&nbsp;&bull;&nbsp; <charinsert><nowiki>{{</nowiki><nowiki>Unicode|</nowiki>+<nowiki>}}</nowiki></charinsert></span><br/></span> <span id="edittools_greek">'''Grčki alfabet:''' <charinsert> Α α Β β Γ γ Δ δ </charinsert> &nbsp; <charinsert> Ε ε Ζ ζ Η η Θ θ </charinsert> &nbsp; <charinsert> Ι ι Κ κ Λ λ Μ μ </charinsert> &nbsp; <charinsert> Ν ν Ξ ξ Ο ο Π π </charinsert> &nbsp; <charinsert> Ρ ρ Σ σ ς Τ τ Υ υ </charinsert> &nbsp; <charinsert> Φ φ Χ χ Ψ ψ Ω ω </charinsert> &nbsp;<span id="edittools_greek_template">•&nbsp; <charinsert><nowiki>{{</nowiki><nowiki>Polytonic|</nowiki>+<nowiki>}}</nowiki></charinsert></span> &nbsp;<span id="edittools_greek_example">&nbsp; </span><br/></span> <span id="edittools_cyrillic">'''Ćirilica:''' <charinsert> А а Б б В в Г г </charinsert> &nbsp; <charinsert> Ґ ґ Ѓ ѓ Д д Ђ ђ </charinsert> &nbsp; <charinsert> Е е Ё ё Є є Ж ж </charinsert> &nbsp; <charinsert> З з Ѕ ѕ И и І і </charinsert> &nbsp; <charinsert> Ї ї Й й Ј ј К к </charinsert> &nbsp; <charinsert> Ќ ќ Л л Љ љ М м </charinsert> &nbsp; <charinsert> Н н Њ њ О о П п </charinsert> &nbsp; <charinsert> Р р С с Т т Ћ ћ </charinsert> &nbsp; <charinsert> У у Ў ў Ф ф Х х </charinsert> &nbsp; <charinsert> Ц ц Ч ч Џ џ Ш ш </charinsert> &nbsp; <charinsert> Щ щ Ъ ъ Ы ы Ь ь </charinsert> &nbsp; <charinsert> Э э Ю ю Я я </charinsert> &nbsp;<br/></span> <span id="edittools_ipa">'''IPA:''' <span title="Pronunciation in IPA" class="IPA"><charinsert>t̪ d̪ ʈ ɖ ɟ ɡ ɢ ʡ ʔ </charinsert> &nbsp; <charinsert> ɸ ʃ ʒ ɕ ʑ ʂ ʐ ʝ ɣ ʁ ʕ ʜ ʢ ɦ </charinsert> &nbsp; <charinsert> ɱ ɳ ɲ ŋ ɴ </charinsert> &nbsp; <charinsert> ʋ ɹ ɻ ɰ </charinsert> &nbsp; <charinsert> ʙ ʀ ɾ ɽ </charinsert> &nbsp; <charinsert> ɫ ɬ ɮ ɺ ɭ ʎ ʟ </charinsert> &nbsp; <charinsert> ɥ ʍ ɧ </charinsert> &nbsp; <charinsert> ɓ ɗ ʄ ɠ ʛ </charinsert> &nbsp; <charinsert> ʘ ǀ ǃ ǂ ǁ </charinsert> &nbsp; <charinsert> ɨ ʉ ɯ </charinsert> &nbsp; <charinsert> ɪ ʏ ʊ </charinsert> &nbsp; <charinsert> ɘ ɵ ɤ </charinsert> &nbsp; <charinsert> ə ɚ </charinsert> &nbsp; <charinsert> ɛ ɜ ɝ ɞ ʌ ɔ </charinsert> &nbsp; <charinsert> ɐ ɶ ɑ ɒ </charinsert> &nbsp; <charinsert> ʰ ʷ ʲ ˠ ˤ ⁿ ˡ </charinsert> &nbsp; <charinsert> ˈ ˌ ː ˑ ̪ </charinsert>&nbsp;</span> &nbsp;&bull;&nbsp; <charinsert><nowiki>{{</nowiki><nowiki>IPA|</nowiki>+<nowiki>}}</nowiki></charinsert><br/></span> </small> </div> <div style="margin-top:1em;" id="editpage-copywarn2"> <div style="font-weight: bold; font-size: 120%;">Vaše promjene postat će vidljive odmah.</div> * Ako želite testirati, molimo Vas da odete na [[Wikiknjige:Stranica za vježbanje|Stranicu za vježbanje]]. * Na '''stranicama za razgovor''' je poželjno potpisati svoje komentare umetanjem tri ili četiri '''tilde''' (<nowiki>~~~~</nowiki>) na kraju komentara. ---- <div style="font-weight: bold; font-size: 110%;">Molimo Vas da primijetite:</div> * '''Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati.''' * Isključivo djela koja su proglašena javnim dobrom mogu se slobodno raspačavati unutar Wikiknjiga i ostalih projekata. </div> 1469 4183 2006-01-26T16:09:19Z Hégésippe Cormier 17 blanked: spam 1470 4174 2006-01-14T07:52:09Z Hégésippe Cormier 17 blanked: spam 1475 sysop 5166 2006-10-20T21:04:43Z West Brom 4ever 35 (zadano) 1478 sysop 5167 2006-10-20T21:05:17Z West Brom 4ever 35 Možete pregledati i promijeniti razinu zaštite za stranicu <strong>$1</strong>. Molim pripazite da ovo radite u skladu s [[Project:Pravila|pravilima]]. 1480 sysop 5168 2006-10-20T21:05:41Z West Brom 4ever 35 Vaš suradnički račun nema ovlaštenje da mijenja razinu zaštite stranice. Ovo su trenutne postavke stranice <strong>$1</strong>: 1482 sysop 5101 2006-10-19T21:44:06Z West Brom 4ever 35 Prikazuje samo slike koje je postavio $1. 1483 sysop 5111 2006-10-19T21:51:22Z West Brom 4ever 35 umetak 1507 sysop 5124 2006-10-20T15:30:44Z West Brom 4ever 35 <strong>GREŠKA:</strong> Tekst koji ste unijeli dug je <strong>$1 kilobita</strong>, što je više od maksimalnih <strong>$2 kilobita</strong>. Nije ga moguće snimiti. 1511 sysop 5172 2006-10-20T21:07:26Z West Brom 4ever 35 ograniči na kategorije (odvojene znakom "|") 1513 sysop 5189 2006-10-20T21:17:44Z West Brom 4ever 35 Uredi 1514 sysop 5190 2006-10-20T21:18:10Z West Brom 4ever 35 Premjesti 1515 sysop 5210 2006-10-20T21:29:06Z West Brom 4ever 35 '''Napomena:''' Ova je stranica zaključana tako da ju mogu uređivati samo prijavljeni suradnici. 1516 sysop 5213 2006-10-20T21:31:40Z West Brom 4ever 35 Pregled uživo 1523 sysop 5254 2006-10-20T22:08:26Z West Brom 4ever 35 '''Upozorenje:''' Nema sučelja pod imenom "$1". Ne zaboravite da imena stranica s .css i .js kodom počinju malim slovom, npr. Suradnik:Mate/monobook.css, a '''ne''' Suradnik:Mate/Monobook.css. 1525 4253 2006-03-02T22:39:08Z Gangleri 19 please protect this page against moves and edits - please read [[commons:Template talk:DIRMARK]] &lrm; 1526 4254 2006-03-02T22:42:04Z Gangleri 19 from [[w:template:babel-9]] {| style="float: right; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em; width: 242px; border: #99B3FF solid 1px" |- | style="text-align: center" | '''[[w:Wikipedija:Babilon|Wikipedija:Babilon]]''' |- | {{User {{{1}}}}} |- | {{User {{{2}}}}} |- | {{User {{{3}}}}} |- | {{User {{{4}}}}} |- | {{User {{{5}}}}} |- | {{User {{{6}}}}} |- | {{User {{{7}}}}} |- | {{User {{{8}}}}} |- | {{User {{{9}}}}} |} 1534 sysop 5192 2006-10-20T21:19:24Z West Brom 4ever 35 <div class="mw-warning plainlinks"> Ova je izmjena uklonjena iz javnoga arhiva. Detalji se vjerojatno nalaze u [{{fullurl:Special:Log/delete|page={{PAGENAMEE}}}} evidenciji brisanja]. </div> 1535 sysop 5193 2006-10-20T21:19:56Z West Brom 4ever 35 <div class="mw-warning plainlinks"> Ova je izmjena uklonjena iz javnoga arhiva. Kao administrator na ovom projektu možete ju vidjeti; detalji se vjerojatno nalaze u [{{fullurl:Special:Log/delete|page={{PAGENAMEE}}}} evidenciji brisanja]. </div> 1541 sysop 5194 2006-10-20T21:20:19Z West Brom 4ever 35 Sakrij ime/IP adresu suradnika 1547 sysop 5195 2006-10-20T21:22:09Z West Brom 4ever 35 Obrisane će se izmjene i dalje nalaziti u javnom popisu izmjena, ali njihov sadržaj neće biti dostupan javnosti. Drugi administratori ovoga projekta moći će i dalje pristupiti skrivenom sadržaju i vratiti ga u javni pristup putem ovog sučelja, osim ako operateri na projektu nisu postavili dodatna ograničenja. 1560 4921 2006-09-23T13:04:46Z West Brom 4ever 35 <div style="font-family: Comic Sans MS;font-size: 12pt;"> {| |Papa Štrumpf: |Uređivati module na wikiknjigama je zabavno. |- |Mrgud: |''Ali ja ne znam uređivati module...'' |- |Papa Štrumpf: |Ako Štrumfeta zna surfati po internetu, možeš i ti uređivati module. |- |Mrgud: |''A što su to moduli?'' |- |Papa Štrumpf: |"Štrumfetaaaaaaaaaaa!!!" |} </div> Pretpostavljamo da niste niti Papa Štrumf i sve znate o wikiknjigama, a niste niti Mrgud koji ništa ne zna niti ne želi ništa novo naučiti. Za početak se [[Posebno:Userlogin|prijavite]]! Upute [[Wikiknjige:Uvodni tečaj/Prijavljivanje|za prijavu su ovdje]].<br> Možete surađivati i bez prijave, ali [[Wikiknjige:Uvodni tečaj/Prijavljivanje#Zašto se prijaviti|ovdje]] piše zašto je dobro prijaviti se. Evo pet načina kako naučiti sve što želite znati o wikiknjigama: 1. [[Wikiknjige:Stranica za vježbanje|Stranica za vježbanje]] &nbsp; Ako spadate u one koji sve vole probati, koji vole učiti isprobavajući, kliknite na ovu plavu poveznicu, i isprobavajte do mile volje. Što god tamo radili, ništa nećete pokvariti, na stranici za vježbanje nema odraslih koji bi vikali ili prigovarali; igrajte se cijeli dan! 2. [[Wikiknjige:Uvodni tečaj|Uvodni tečaj]] &nbsp; Prvi put ste došli na wikiknjige, ne želite učiti na svojim greškama, ovo je pravi put za vas. 3. [[Wikiknjige:Učestala pitanja|Često postavljana pitanja]] &nbsp; Ime sve govori, najvažnije stvari možete naučiti čitajući popis najčešćih pitanja suradnika wikiknjiga. 4. Munjeviti uvod u dvije rečenice za nestrpljive! Ako tražite nešto i umjesto rezultata dobijete poruku "Trenutno nema teksta u ovoj stranici" ili ako vam se sadržaj nekog članka na wikiknjigama ne sviđa, kliknite na [[Wikiknjige:Kartice|karticu]] '''uredi''' na vrhu stranice. Na stranici koja će se otvoriti ukucajte podatke koje želite dodati u wikiknjige i kliknite na gumb '''Sačuvaj stranicu'''. Komplicirano? Ako ni nakon čitanja stranica za pomoć ne znate odgovor na neko pitanje, imate dvije mogućnosti: *Ako je pitanje tehničke naravi (npr. otvaranje ili mijenjanje stranica), postavite ga u [[Wikiknjige:Pitanja]]. *Ako se pitanje tiče sadržaja članka, postavite ga na stranici za razgovor tog članka ili u [[Wikiknjige:Čitaonica|Čitaonici]]. Nema više! Što još tu radite? Članak o [[Papa Štrumpf]]u nije još napisan! Što čekate? [[Kategorija:Pomoć]] 1568 4999 2006-10-19T16:29:12Z West Brom 4ever 35 /*<pre>*/ /* wikitable/lijepa tablica */ table.wikitable, table.prettytable { margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaaaaa solid; border-collapse: collapse; } table.wikitable th, table.wikitable td, table.prettytable th, table.prettytable td { border: 1px #aaaaaa solid; padding: 0.2em; } table.wikitable th, table.prettytable th { background: #f2f2f2; text-align: center; } table.wikitable caption, table.prettytable caption { margin-left: inherit; margin-right: inherit; } /* stil predložaka za spajanje i dijeljenje */ .messagebox { border: 1px solid #aaaaaa; background-color: #f9f9f9; width: 80%; margin: 0 auto 1em auto; padding: .2em; text-align: justify; } .messagebox.cleanup { border: 1px solid #9f9fff; background-color: #efefff; text-align: center; } .messagebox.merge { border: 1px solid #cf9fff; background-color: #f5edf5; text-align: center; } .messagebox.standard-talk { border: 1px solid #c0c090; background-color: #f8eaba; } /* stil infokvira */ .infobox { border: 1px solid #aaaaaa; background-color: #f9f9f9; color: black; margin-bottom: 0.5em; margin-left: 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; } .infobox td, .infobox th { vertical-align: top; } .infobox caption { font-size: larger; margin-left: inherit; } .infobox.bordered { border-collapse: collapse; } .infobox.bordered td, .infobox.bordered th { border: 1px solid #aaaaaa; } .infobox.bordered .borderless td, .infobox.bordered .borderless th { border: 0; } .infobox.sisterproject { width: 20em; font-size: 90%; } /* obavijesti */ .notice { text-align: justify; margin: 1em; padding: 0.2em; } #disambig { border-top: 3px double #cccccc; border-bottom: 3px double #cccccc; } #spoiler { border-top: 2px solid #ddd; border-bottom:2px solid #ddd; } /* metadata */ table.metadata { border: 1px solid #aaaaaa; display: none; speak: none; } .metadata-label { color: #aaaaaa; } /* navigacijsko sučelje */ div.Boxmerge, div.NavFrame { margin: 0px; padding: 2px; border: 1px solid #aaaaaa; text-align: center; border-collapse: collapse; font-size: 95%; clear:both; } div.Boxmerge div.NavFrame { border-style: none; border-style: hidden; } div.NavFrame + div.NavFrame { border-top-style: none; border-top-style: hidden; } div.NavPic { background-color: #ffffff; margin: 0px; padding: 2px; float: left; } div.NavFrame div.NavHead { height: 1.6em; font-weight: bold; font-size: 100%; background-color: #efefef; } div.NavFrame p { font-size: 100%; } div.NavFrame div.NavContent { font-size: 100%; } div.NavFrame div.NavContent p { font-size: 100%; } div.NavEnd { margin: 0px; padding: 0px; line-height: 1px; clear: both; } /* Makes redirects appear in italics on [[Special:Allpages]] */ .allpagesredirect { font-style: italic; } /* kraj */ /*</pre>*/ 1570 5005 2006-10-19T16:58:03Z West Brom 4ever 35 Suradnički račun otvoren 1571 5006 2006-10-19T16:58:59Z West Brom 4ever 35 Suradnički račun za $1 je otvoren. 1572 5009 2006-10-19T17:02:58Z West Brom 4ever 35 Preusmjeravanje na [[$1]] 1578 5046 2006-10-19T17:32:28Z West Brom 4ever 35 Isprazni listu praćenja 1581 5065 2006-10-19T21:10:20Z West Brom 4ever 35 '''Upozorenje:''' Uređujete stranicu koja se koristi za prikaz teksta u sučelju softvera. Promjene učinjene na ovoj stranici će se odraziti na izgled korisničkog sučelja kod drugih suradnika. 1587 5085 2006-10-19T21:29:06Z West Brom 4ever 35 (svi) 1590 5086 2006-10-19T21:29:23Z West Brom 4ever 35 Birokrati 1591 5087 2006-10-19T21:29:41Z West Brom 4ever 35 Birokrat 1594 5088 2006-10-19T21:30:05Z West Brom 4ever 35 Administratori 1595 5089 2006-10-19T21:30:24Z West Brom 4ever 35 Administrator 1598 5090 2006-10-19T21:31:03Z West Brom 4ever 35 {{ns:project}}:Administratori 1613 5104 2006-10-19T21:48:42Z West Brom 4ever 35 Evidencija uvoza stranica 1618 5400 2006-10-29T14:48:12Z West Brom 4ever 35 *GNU licence **GFDL|Slika je pod GFDL licencom **GFDL-ja|Ja, autor datoteke, objavljujem je pod GFDL licencom *Javno vlasništvo **JD|Javno vlasništvo **JD-ja|Ja, autor datoteke, objavljujem je u javno vlasništvo **JD-suradnik|Suradnik predao sliku u javno vlasništvo **JD-predao|Vlasnik autorskih prava je predao sliku u javno vlasništvo **JD-umjetnost|Umjetničko djelo u javnom vlasništvu **JD-zastava-SAD|Zastava objavljena prije 1923. godine **JD-stara|Autorsko pravo nad slikom je isteklo (starija od 100 godina) **JD-poštanska marka|Poštanska marka u javnom vlasništvu **JD-SADVlada|Slika napravljena za potrebe vlade SAD **JD-SADVlada-NASA|Sliku je napravila NASA **JD-SADVlada-GTI|Djelo zaposlenika Geološkog topološkog instituta SAD **JD-CIA|Slika preuzeta sa stranica Američke obavještajne službe CIA **JD-SADVlada-NGA|Slika potiče iz NGA agencije *Slobodna upotreba **Slobodnaupotreba|Slobodna upotreba *Fair (poštena) upotreba **Fairuse|Slika zaštićena autorskim pravima **Plakat|Plakat zaštićen autorskim pravima **Promo|Promotivna fotografija **Notni zapis|Notni zapis **Naslovnica novina|Skenirana stranica novina ili članka **Stara slika poštena upotreba|Stara slika pod poštenom upotrebom **Omot albuma|Omot glazbenog albuma ili singla **Korice knjiga|Korice knjiga **Grb|Pečat, grb **Naslovnica stripa|Naslovnica stripa **Audio omot|Naslovna stranica omota glazbenog izdanja **DVD omot|Omot DVDa **Omot igrice|Omot računarske ili video igrice **Logo|Logo zaštićen autorskim pravima i/ili kao robna marka **Naslovnica časopisa|Naslovnica časopisa **Novac|Moneta-jedinica vladinog novca **Novac-EU|Moneta eura **Novac-SAD|Moneta američkoga dolara **Pokemon slika|Slika sa pokemon.com **Poštanska marka|Poštanska marka **Omot video kasete|Omot video kasete **Poštena upotreba nepoznat izvor|Slika podliježe zaštiti autorskih prava, ali izvor nije utvrđen **Poštena upotreba-dozvola|Slika podliježe zaštiti autorskih prava, i koristi se po dozvoli **UN-slika|Sliku je objavio ured Ujedinjenih Naroda **UN-karta|Kartiranje izvedeno iz proizvoda Kartografskog sektora Ujedinjenih naroda **Poster filma|Poster filma **Sportskiposter|Sportski poster **Ikona|Ikona računarskog softvera **Okvir igre|Okvir izdanja računarske ili video igre *Screenshoti (slike, snimke) ekrana **Screenshot|Web stranica, slika iz video igrice ili računarskog programa, televizijska slika ili film **Screenshot-film|Scena iz filma ili televizijskog programa **Screenshot-igrica|Računarska ili video igrica **Screenshot-software|Rad računarskog softvera **Screenshot-Wikipedia|Internet stranica sa Wikipedije *Creative Commons **Cc-by-sa|Creative Commons Attribution-ShareAlike 1.0 **Cc-by-sa-2.0|Creative Commons Attribution-ShareAlike 2.0 **Cc-by-sa-2.5|Creative Commons Attribution-ShareAlike 2.5 1622 5152 2006-10-20T16:25:35Z West Brom 4ever 35 $1 {{PLURAL:$1|članak|članka|članaka}} 1625 5156 2006-10-20T20:57:47Z West Brom 4ever 35 Stranica projekta 1628 5161 2006-10-20T21:02:05Z West Brom 4ever 35 Praćene stranice 1629 5162 2006-10-20T21:02:31Z West Brom 4ever 35 Broj dana koji će se prikazati na popisu praćenja: 1630 5163 2006-10-20T21:02:56Z West Brom 4ever 35 Broj uređivanja koji će se prikazati na proširenom popisu praćenja: 1631 5165 2006-10-20T21:04:21Z West Brom 4ever 35 Pogledaj stranicu projekta 1633 5171 2006-10-20T21:07:06Z West Brom 4ever 35 Slučajno preusmjeravanje 1640 5196 2006-10-20T21:22:41Z West Brom 4ever 35 Evidencija suradničkih prava 1641 5197 2006-10-20T21:22:58Z West Brom 4ever 35 promijenjena suradnička prava za $1 iz $2 u $3 1642 5198 2006-10-20T21:23:28Z West Brom 4ever 35 (suradnik) 1650 5236 2006-10-20T21:48:15Z West Brom 4ever 35 Proširi popis praćenih stranica tako da prikaže sve odgovarajuće promjene 1651 5238 2006-10-20T21:49:23Z West Brom 4ever 35 Sakrij uređivanja botova s popisa praćenja 1652 5239 2006-10-20T21:49:40Z West Brom 4ever 35 Sakrij moja uređivanja s popisa praćenja 1653 5243 2006-10-20T21:51:11Z West Brom 4ever 35 [[Suradnik:$1|$1]] je deblokiran 1654 5244 2006-10-20T21:51:38Z West Brom 4ever 35 Nekategorizirane slike 1655 5245 2006-10-20T21:52:06Z West Brom 4ever 35 Komentar: 1657 5246 2006-10-20T21:52:31Z West Brom 4ever 35 <big>'''$1 je vraćena'''</big> Pogledajte [[Special:Log/delete|evidenciju brisanja]] za zapise nedavnih brisanja i vraćanja. 1659 5247 2006-10-20T21:52:58Z West Brom 4ever 35 Da biste vratili cijelu stranicu, ostavite sve ''kućice'' neoznačene i kliknite '''Vrati!'''. Ako želite vratiti određenu reviziju, označite je i kliknite '''Vrati!'''. Klik na gumb '''Reset''' će odznačiti sve ''kućice'' i obrisati polje za komentar. 1661 5248 2006-10-20T22:05:42Z West Brom 4ever 35 Nekorišteni predlošci 1662 5249 2006-10-20T22:06:01Z West Brom 4ever 35 Slijedi popis svih stranica imenskog prostora Predlošci koje nisu umetnute na drugim stranicama. Pripazite da prije brisanja provjerite druge poveznice koje vode na te predloške. 1663 5250 2006-10-20T22:06:18Z West Brom 4ever 35 druge poveznice 1667 5260 2006-10-20T22:21:18Z West Brom 4ever 35 Pobriši popis praćenja 1668 5261 2006-10-20T22:21:35Z West Brom 4ever 35 Vaš je popis praćenih stranica izbrisan. Uklonjenih stavki: $1 1669 5262 2006-10-20T22:21:52Z West Brom 4ever 35 Jeste li sigurni da ih želite ukloniti? 1670 5263 2006-10-20T22:22:15Z West Brom 4ever 35 '''Imate $1 stavki u popisu praćenja, uključujući stranice za razgovor.''' 1671 5264 2006-10-20T22:22:34Z West Brom 4ever 35 (suradnika '''$1''') 1672 5267 2006-10-20T22:24:01Z West Brom 4ever 35 Izvršeno. 1673 4960 2006-09-25T16:50:58Z West Brom 4ever 35 {{Najknjige}} ---- {{Manjeknjige}} [[Kategorija:Glavna stranica]] 1685 5025 2006-10-19T17:16:19Z West Brom 4ever 35 Nije moguće stvoriti suradnički račun 1686 5034 2006-10-19T17:24:44Z West Brom 4ever 35 View category page 1694 5095 2006-10-19T21:41:35Z West Brom 4ever 35 Datum 1695 5096 2006-10-19T21:41:54Z West Brom 4ever 35 Opis 1696 5097 2006-10-19T21:42:30Z West Brom 4ever 35 Naziv slike 1697 5098 2006-10-19T21:43:03Z West Brom 4ever 35 Traži ime slike: 1698 5099 2006-10-19T21:43:25Z West Brom 4ever 35 Veličina (u bitovima) 1699 5100 2006-10-19T21:43:44Z West Brom 4ever 35 Suradnik 1707 5105 2006-10-19T21:49:09Z West Brom 4ever 35 "$1" je već blokiran 1708 5106 2006-10-19T21:49:28Z West Brom 4ever 35 Greška: Blok broj $1 nije nađen. Možda je suradnik već odblokiran. 1709 5107 2006-10-19T21:49:50Z West Brom 4ever 35 Blokiraj samo anonimnu IP adresu (ne prijavljenog suradnika koji ima navedenu IP adresu) 1710 5108 2006-10-19T21:50:11Z West Brom 4ever 35 Spriječi da se s blokirane IP adrese napravi novi suradnički račun 1723 5157 2006-10-20T20:58:23Z West Brom 4ever 35 Inačica stranice od $1; $5<br /> ($6) $3 | $2 | $4 ($7) 1724 5199 2006-10-20T21:23:47Z West Brom 4ever 35 Sub 1731 5224 2006-10-20T21:37:21Z West Brom 4ever 35 Nema rezultata 1732 5225 2006-10-20T21:37:40Z West Brom 4ever 35 Prva stranica 1733 5226 2006-10-20T21:37:55Z West Brom 4ever 35 Zadnja stranica 1734 5227 2006-10-20T21:38:13Z West Brom 4ever 35 Prikaži $1 slika po stranici 1735 5228 2006-10-20T21:38:28Z West Brom 4ever 35 Idi 1736 5229 2006-10-20T21:38:45Z West Brom 4ever 35 Slijedeća stranica 1737 5231 2006-10-20T21:39:06Z West Brom 4ever 35 Prethodna stranica 1744 5257 2006-10-20T22:17:22Z West Brom 4ever 35 Vidi evidencije za ovu stranicu 1748 4682 2006-09-12T17:19:05Z Andrej Šalov 33 kreiranje #redirect [[Wikibooks:Administratori]] 1749 4725 2006-09-14T20:48:10Z Luka Krstulović 38 /* [[Suradnik:West Brom 4ever|West Brom 4ever]] */ ZAAA!! '''Administratori''' su suradnici koji imaju pristup tehničkim postavkama Wikiknjiga u svrhu njegova održavanja ("''SysOp prava''"). Praksa na Wikiknjigama je da ovo pravo ostvaruje svaki aktivni i stalni suradnik, upoznat s pravilima Wikiknjiga, a istovremeno poznat i pouzdan pripadnik zajednice. ==Administratori== '''Aktivni [[Special:Listadmins|administratori]]''' na hrvatskim Wikiknjigama su: * ==Prijedlozi za administratora== ===Procedura=== '''Prijedlozi za administratora''' - ukoliko mislite da bi neki suradnik trebao postati [[Special:Listadmins|administrator]], predložite ga ovdje. Dalje slijedi izbor glasanjem, registrirani suradnici u periodu od 7 dana mogu se izjasniti, i to je to. Nitko se ne može sam predložiti za administratora (da ne bi bilo glasovanja za padobrance koja bi završila negativno), dakle za admina vas treba predložiti netko drugi tko je procijenio da bi dobro obavljali dotičnu funkciju. Primjer procedure: Predlažem suradnika [[User:Roberta F.|Roberta F.]] za administratora. [[User:SpeedyGonsales|SpeedyGonsales]] 17:44, 16 Nov 2004 (CET) * Za [[User:Zigger|Zigger]] 17:45, 17 Nov 2004 (CET) * Za [[User:Duh Svemira|Duh Svemira]] 17:46, 18 Nov 2004 (CET) Prihvaćeno. [[User:Gangleri|Gangleri]] 15:46, 19 Nov 2004 (CET) ==[[Suradnik:West Brom 4ever|West Brom 4ever]]== *Predlažem sam sebe za status administratora na Wikiknjigama smatrajući da mogu mnogo doprinijeti ovom projektu i oživiti ga. [[Suradnik:West Brom 4ever|West Brom 4ever]] # Za, [[Suradnik:Andrej Šalov|Andrej Šalov]] 17:27, 12. rujna 2006. (UTC) # ZA, '''Damirux''' 19:28, 12. rujna 2006. (UTC) # '''ZA''' marljivog suradnika :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|Roberta F.]] 17:30, 12. rujna 2006. (UTC) # '''ZA''' Podržavam ovog suradnika jer je prava roba za projekt i potrebno brušenje adminovskih ''skillova'' [[Suradnik:E.coli|E.coli]] 17:40, 12. rujna 2006. (UTC) # '''ZA''', '''Abyssus''' # Za, podržavam marljivog i perspektivnog suradnika, uvjerena sam da će biti prvorazredni admin [[Suradnik:Branka France|Branka France]] 17:22, 14. rujna 2006. (UTC) # '''ZA''' marljivog i pouzdanog suradnika, uz nade da će biti još bolji administrator! --[[Suradnik:Luka Krstulović|Luka Krstulović]] 20:48, 14. rujna 2006. (UTC) 1751 4965 2006-09-25T16:55:51Z West Brom 4ever 35 {| style="float: center; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em; width: 98%; border: #4A78F1 solid 1px" | width="4%" | [[Slika:Commons-logo.svg|35px]] | width="21%" | [[commons:Glavna_stranica|'''Zajednički poslužitelj''']]<br />Multimedijalno skladište | width="4%" | [[Slika:Wikipedia logo 593.jpg|35px]] | width="21%" | [[w:Glavna stranica|'''Wikipedija''']]<br />Slobodna enciklopedija | width="4%" | [[Slika:Wikisource-logo.svg|35px]] | width="21%" | [[s:|'''Wikizvor''']]<br />Dokumenti u javnom vlasništvu | width="4%" | [[Slika:Wikiquote-logo.svg|35px]] | width="21%" | [[q:Glavna stranica|'''Wikicitat''']]<br />Zbirka citata |- | [[Slika:Wikispecies-logo.svg|35px]] | [[Wikispecies:Glavna_stranica|'''Wikivrste''']]<br />Popis vrsta | [[Slika:Wikinews-logo.png|35px]] | [[n:Main Page|'''Wijesti''']]<br />Izvor vijesti | [[Slika:Wiktionary-logo-en.png|35px]] | [[wikt:hr:Glavna_stranica|'''Wječnik''']]<br />Hrvatski rječnik | [[Slika:Wikimedia-logo.svg|35px]] | [[m:Glavna stranica|'''Meta-Wiki''']]<br />Koordinacija Wikimedija projekta |} [[Kategorija:Glavna stranica]] 1752 4964 2006-09-25T16:55:28Z West Brom 4ever 35 <center>'''Wikiknjige se pišu na mnogim različitim jezicima.'''<center> ; <small>Wikiknjige s više od 1,000 knjiga:</small> <div style="font-size:120%; margin-left: 2em; margin-right: 2em;"> [[:de:|Deutsch&nbsp;(Njemački)]] - [[:en:|English&nbsp;(Engleski)]] - [[:es:|Español&nbsp;(Španjolski)]] - [[:fr:|Français&nbsp;(Francuski)]] - [[:it:|Italiano&nbsp;(Talijanski)]] - [[:nl:|Nederlands&nbsp;(Nizozemski)]] - [[:pl:|Polski&nbsp;(Poljski)]] - [[:pt:|Português&nbsp;(Portugalski)]] </div> ; <small>Wikiknjige s više od 100 knjiga:</small> <div style="font-size:100%; margin-left: 2em; margin-right: 2em;"> [[:ar:|العربية&nbsp;(Arapski)]] - [[:id:|Bahasa Indonesia&nbsp;(Indonezijski)]] - [[:bg:|&#1041;&#1098;&#1083;&#1075;&#1072;&#1088;&#1089;&#1082;&#1080;&nbsp;(Bugarski)]] - [[:ca:|Català&nbsp;(Katalonski)]] - [[:zh:|中文&nbsp;(Kineski)]] - [[:cs:|&#269;e&#0353;tina&nbsp;(Češki)]] - [[:da:|Dansk&nbsp;(Danski)]] - [[:ang:|Englisc&nbsp;(Staroengleski)]] - [[:eo:|Esperanto]] - [[:gl:|Galego&nbsp;(Galicijski)]] - [[:he:|&#1506;&#1489;&#1512;&#1497;&#1514;&nbsp;(Hebrejski)]] - [[:ja:|&#26085;&#26412;&#35486;&nbsp;(Japanski)]] - [[:ko:|&#54620;&#44397;&#50612;&nbsp;(Korejski)]] - [[:hu:|Magyar&nbsp;(Mađarski)]] - [[:mk:|Македонски&nbsp;(Makedonski)]] - [[:no:|Norsk&nbsp;(Norveški)]] - [[:ru:|&#1088;&#1091;&#1089;&#1089;&#1082;&#1080;&#1081;&nbsp;(Ruski)]] - [[:sq:|Shqip&nbsp;(Albanski)]] - [[:sk:|Slovenska&nbsp;(Slovački)]] - [[:fi:|Suomi&nbsp;(Finski)]] - [[:sv:|Svenska&nbsp;(Švedski)]] - [[:ta:|தமிழ்&nbsp;(Tamilski)]] - [[:th:|ไทย&nbsp;(Tajlandski)]] - [[:tr:|Türkçe&nbsp;(Turski)]] </div> ; <small>Wikiknjige s više od 10 knjiga:</small> <div style="font-size:90%; margin-left: 2em; margin-right: 2em;"> <small> [[:hy:|Հայերեն&nbsp;(Armenski)]] - [[:be:|Беларуская&nbsp;(Bjeloruski)]] - [[:bo:|Bosanski&nbsp;(Bosanski)]] - [[:su:|Basa&nbsp;Sunda&nbsp;(Sunda)]] - [[:cv:|Чӑваш&nbsp;(Chuvach)]] - [[:cy:|Cymraeg&nbsp;(Welški)]] - [[:na:|Dorerin&nbsp;Naoero&nbsp;(Nauruanski)]] - [[:et:|Eesti&nbsp;(Estonski)]] - [[:fa:|&#1601;&#1575;&#1585;&#1587;&#1740;&nbsp;(Perzijski/Farsi)]] - [[:el:|&#917;&#955;&#955;&#951;&#957;&#953;&#954;&#940;&nbsp;(Grčki)]] - '''Hrvatski''' - [[:ia:|Interlingua]] - [[:ie:|Interlingue]] - [[:is:|Íslenska&nbsp;(Islandski)]] - [[:ku:|Kurdî&nbsp;/&nbsp;كوردی&nbsp;(Kurdi)]] - [[:la:|Latina&nbsp;(Latinski)]] - [[:lt:|Lietuvių&nbsp;(Litvanski)]] - [[:ml:|മലയാളം&nbsp;(Malajski)]] - [[:mr:|मराठी&nbsp;(Marathi)]] - [[:ro:|Român&#259;&nbsp;(Rumunjski)]] - [[:simple:Main Page|Simple English (Jednostavni engleski)]] - [[:sr:|&#1089;&#1088;&#1087;&#1089;&#1082;&#1080;&nbsp;(Srpski)]] - [[:sl:|Slovenščina&nbsp;(Slovenski)]] - [[:te:|తెలుగు&nbsp;(Telugu)]] - [[:tt:|Tatarski]] - [[:vi:Trang Chính|Tiếng&nbsp;Việt&nbsp;(Vijetnamski)]] - [[:ur:|اردو&nbsp;(Urdu)]] </small> <div> '''[[Portal Wikiknjige]]''' - '''[[m:List of Wikibooks|Aktivne Wikiknjige]]''' - '''[[m:How to start a new Wikibooks portal|Započni Portal Wikiknjige na drugim jezicima]]''' </div> [[Kategorija:Glavna stranica]] 1753 4967 2006-09-25T16:56:46Z West Brom 4ever 35 Ako smatrate da su '''Wikiknjige''' ili ostali projekti korisni, molimo Vas da razmislite o [http://wikimediafoundation.org/wiki/Fundraising donaciji]. Donacije služe za [[m:Wikimedia servers|opremu servera]] i lansiranje novih [[m:Proposals for new projects|projekata]]. [[Kategorija:Glavna stranica]] 1758 4711 2006-09-14T17:34:18Z West Brom 4ever 35 Ako smatrate da su Wikiknjige ili ostali projekti korisni, molimo Vas da razmislite o donaciji. Donacije služe za opremu servera i lansiranje novih projekata. 1759 4984 2006-09-25T17:34:57Z West Brom 4ever 35 {| style="float: center; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em; width: 98%; border: #4A78F1 solid 1px" |<center><big>Dobrodošli na hrvatsku inačicu Wikimedijinog projekta '''Wikiknjige''', zbirku slobodnog pristupa, korištenja i objavljivanja.</big></center> |- |<center>Trenutačno raspolažemo s '''{{NUMBEROFARTICLES}}''' članaka.</center> |- |} [[Kategorija:Glavna stranica]] 1760 4722 2006-09-14T18:32:46Z West Brom 4ever 35 <div align="center"> {| align=center class="toccolours" cellspacing=0 |- ! bgcolor="#FFCC00" align="center" | <font color="red">'''Radovi u tijeku!'''</font> |- | align="center" style="font-size: 90%;" | [[Slika:radovi.png|70px|left]] '''Jedan suradnik upravo radi na ovom članku!''' <br> Mole se ostali suradnici da ne uređuju ovaj članak dok je ova obavijest prisutna.<br> Koristite stranicu za razgovor na ovom članku ako imate komentare i pitanja u vezi članka.<br> '''''Kada radovi budu gotovi, suradnik koji uređuje će ovaj predložak ukloniti!'''''<br> Hvala na razumijevanju!<br> <small>(Predložak će biti uklonjen ako kroz 3 sata od trenutka postavljanja nema izmjena na članku.)</small> |} </div> 1763 4727 2006-09-15T14:41:25Z West Brom 4ever 35 {| class="messagebox merge" |align="left"|[[Slika:Merge-arrows.svg]] |align="center"|Predloženo je da se ovaj članak '''spoji''' sa člankom '''[[:{{NAMESPACE}}:{{{1}}}|{{{1}}}]]'''. ([[Razgovor:{{PAGENAMEE}}|Rasprava]]) |} 1766 4983 2006-09-25T17:32:46Z West Brom 4ever 35 <center> {| class="toc" style="width: 70%; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px;" |- | [[Image:Upozorenje.png|38px]] | &nbsp;&nbsp; | Predloženo je da se ovaj modul '''izbriše'''. ([[{{TALKSPACEE}}:{{PAGENAMEE}}|Rasprava]])<small> |} </center> 1767 4978 2006-09-25T17:12:31Z West Brom 4ever 35 <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:{{{1}}}|{{{1}}}]] (([[User talk:{{{1}}}|razgovor]] • [[Special:Contributions/{{{1}}}|doprinosi]]) {{{2|}}}).</small> [[Kategorija:Predlošci]] 1768 4976 2006-09-25T17:09:56Z West Brom 4ever 35 <div class="notice metadata" id="cleanup" style="width: 54em; text-align: center; background: #efefff; margin: 1em 10%; border: #9F9FFF 1px solid;">'''Ovaj članak nije preveden djelomično ili uopće.''' <br> Slobodno pomozite u [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|action=edit}} prijevodu] vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu ''drugih jezika''.</div> [[Kategorija:Prepisani ili neprimjereni moduli]] 1770 4974 2006-09-25T17:07:34Z West Brom 4ever 35 ''"{{{1}}}" preusmjerava ovdje. Za {{{2|druga značenja}}}, vidi {{{3|[[{{{1}}} (razdvojba)]]}}}.''<noinclude> [[Kategorija:Predlošci]] 1771 4973 2006-09-25T17:07:19Z West Brom 4ever 35 <span style="font-family: sans-serif; cursor: help; color: #0000CD; font-size: 1.2em; font-weight: bold;" title="Language: {{{2|{{{1}}}}}}">(<span style="color: #000080;font-size: 0.7em; position: relative; bottom: 0.1em">({{{2|{{{1}}}}}})</span>)</span> [[Kategorija:Predlošci]] 1772 4972 2006-09-25T17:07:01Z West Brom 4ever 35 <div align="center" class="usermessage">[[Image:Internet-group-chat.svg|left|25px]] '''<span class="plainlinks">[http://hr.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=Razgovor_sa_suradnikom:{{{1}}}&action=edit&section=new Ovaj tekst zamijenite kako god želite. Klikom na njega bilo koji korisnik vam može ostaviti poruku.]</div> [[Kategorija:Predlošci]] 1773 4971 2006-09-25T17:06:35Z West Brom 4ever 35 <center> {| class="toc" style="border-right-width:2px; border-bottom-width:2px;" |- | [[Image:Upozorenje.png|38px]] | &nbsp;&nbsp; | Ovom članku '''nedostaju hrvatski dijakritički znakovi'''. <br><small>Članak treba ispraviti dodavanjem znakova č, ć, đ, š, ž.</small> |} </center> <br> <includeonly> [[category:Nedostaju dijakritici]] </includeonly> [[Kategorija:Predlošci]] 1774 4970 2006-09-25T17:06:03Z West Brom 4ever 35 <div align="center"> {| class="toc" style="border-right-width:2px; border-bottom-width:2px;" |- | [[Image:Upozorenje.png|38px]] | &nbsp;&nbsp; | Postoji mogućnost da je tekst prepisan sa [{{{1}}} ove stranice]. Ukoliko postoji dozvola za korištenje teksta, to bi trebalo biti istaknuto na [[Razgovor:{{PAGENAME}}]]. Ukoliko dozvola ne postoji, tekst je '''potrebno obrisati'''! |} </div> <br> <includeonly>[[Kategorija:Prepisano bez dozvole]]</includeonly> [[Kategorija:Prepisani ili neprimjereni moduli]] 1775 4969 2006-09-25T17:04:55Z West Brom 4ever 35 <noinclude></noinclude> <div class="usermessage"><div class="plainlinks">'''Imate [[Special:Mytalk|<span style="color: #002bb8">nove poruke</span>]] ([http://hr.wikipedia.org/wiki/Special:Mytalk?diff=last <span style="color: #002bb8">zadnja promjena na stranici za razgovor</span>]).</div></div> [[Kategorija:Predlošci]] 1777 4741 2006-09-15T15:54:57Z West Brom 4ever 35 [[Image:Yes_check.svg|20px]] 1778 4744 2006-09-15T16:13:52Z West Brom 4ever 35 [[Image:X mark.svg|20px]] 1779 4747 2006-09-15T16:25:50Z West Brom 4ever 35 Wikiknjige:Community Portal premješteno na Wikiknjige:Čitaonica #REDIRECT [[Wikiknjige:Čitaonica]] 1782 4987 2006-10-18T23:04:15Z West Brom 4ever 35 '''Dobro došli na Wikiknjige na hrvatskom jeziku, zbirku slobodnog pristupa, korištenja i objavljivanja, započetu 27. studenog 2003.''' Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ovog svima dostupnog projekta. Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći: * [[Wikiknjige]] - što su to Wikiknjige, povijest i organizacija projekta; * [[Wikiknjige:Pomoć|Pomoć]] - kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti? Ako želite vježbati, možete to raditi na [[Stranica za vježbanje|stranici za vježbanje]], u slučaju da vam zatreba pomoć, pogledajte: * [[Wikiknjige:Uvodni tečaj|kratki tečaj s osnovnim odgovorima]]; * postavite pitanje u [[Wikiknjige:Čitaonica|Čitaonici]], odgovor će brzo stići; * spojite se na IRC prema sljedećim [http://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:IRC#Upute_za_one_koji_nisu_nikad_koristili_irc uputama], odgovor stiže trenutno. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za raspravu, korisničkim stranicama i [[Wikiknjige:Čitaonica|Čitaonici]] obavezno potpisujte tako što ćete napisati 4 tilde <nowiki>~~~~</nowiki> (istodobno stiskanje tipki '''Alt Gr''' i '''1''' četiri puta). Još jednom, dobro došli! 1788 4903 2006-09-22T21:39:47Z West Brom 4ever 35 [[Kategorija:Pomoć]] <center>'''Dobro došli na stranicu za vježbanje.'''<br> [http://hr.wikibooks.org/wiki/Razgovor:Stranica_za_vje%C5%BEbanje Ovdje] pročitajte uvjete korištenja stranice za vježbanje. Nakon toga nastavite s onim što ste planirali. ---- 1790 4896 2006-09-22T15:41:53Z West Brom 4ever 35 [[Kategorija:Pomoć]] Ovdje možete postavljati tehnička pitanja o radu na Wikiknjigama za koja niste našli odgovor u [[Wikiknjige:Pomoć]]. Ako imate pitanje koje se tiče sadržaja određenog članka, postavite ga na stranici za razgovor tog članka ili u [[Wikiknjige:Čitaonica|Čitaonici]]. Za pravopisna pitanja imate [[Wikiknjige:Pravopisna pitanja|Pravopisna pitanja]]. Ako niste dobili odgovor ni na jednoj od ovih stranica, spojite se na [[Wikiknjige:IRC|IRC prema uputama]]. <div align="center"><big>[http://hr.wikibooks.org/w/index.php?title=Wikiknjige:Pitanja&action=edit&section=new '''Dakle, pitajte''']</big></div> 1792 4885 2006-09-22T15:33:09Z West Brom 4ever 35 {|cellpadding="0" cellspacing="0" style="padding: 0.3em; float:right; margin-left:15px; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; background:#f4f4ff; text-align:center" |- |style="padding: 0.3em"| Ovaj je članak dio [[Wikiknjige:Uvodni tečaj|Uvodnog tečaja]] Wikiknjiga. |- |style="padding: 0.3em; font-family: sans-serif; font-size: 0.8em; background-color: #ccf"| Tečaj |- |style="padding: 0.3em; line-height: 1.5em"| [[Wikiknjige:Uvodni tečaj|Uvod]] <br/> [[Wikiknjige:Uvodni tečaj/Moduli|Moduli]]<br/> [[Wikiknjige:Uvodni tečaj/Izmjenjivanje modula|Izmjenjivanje modula]]<br/> [[Wikiknjige:Uvodni tečaj/Nova knjiga|Nova knjiga]] <br/> [[Wikiknjige:Uvodni tečaj/Prijavljivanje|Prijavljivanje]] |- |style="padding: 0.3em; font-family: sans-serif; font-size: 0.8em; background-color: #ccf"| Vidi i: |- |style="padding: 0.3em; line-height: 1.5em"| [[Wikiknjige:Pomoć]] |} 1800 4887 2006-09-22T15:36:14Z West Brom 4ever 35 {{Uvodni tečaj}} Ovo je općeniti uvod u Wikiknjige. Ako ste novi na Wikiknjigama, ove članke svakako pročitajte, jer oni govore o svim aspektima ovog zanimljivog projekta. ==O Wikiknjigama== Wikiknjige su ''wiki s besplatnim tekstualnim knjigama''. Wikiknjige su platforma za razvoj i korištenje <big>besplatnih</big> tekstualnih knjiga na Internetu. Mi izrađujemo knjige pod [[GNU Free Documentation License|GNU licencom]], tako da je ostali mogu kopirati, izmjenjivati, i naravno, koristiti kao izvor zanimljivih informacija u svakodnevnom životu, <big>posve besplatno</big>. Nadamo se da ćemo postati vodeća besplatna alternativa onim skupim knjigama. Ovaj projekt je dostupan svim ljudima željnima znanja. Nadamo se da će se jednoga dana koristiti u svim dijelovima svijeta. Teme koje obrađuju tekstualni moduli su različiti, tj. tu ima sporta, kulture, medicine... No, ''mi na Wikiknjigama ne želimo raditi eseje ili fiktivna djela''. Iako su i eseji i fikcija potencijalni materijal za knjige, oni su mnogo izvan područja djelovanja ovoga projekta. Naš web-site je <big>wiki</big>, što znači da ga izgrađuje međusobna suradnja i dobra volja suradnika. Bilo tko s internet pretraživačem, čak i ako nije prijavljen na Wikiknjige, može istraživati gotovo svaki tekstualni modul. Volonteri, prijavljeni ili anonimni, poboljšavaju ovaj projekt izradom mnogih novih modula, njihovim ispravljanjem, postavljanjem slika... ==Wikiknjige se pišu na mnogim jezicima== Ova internet stranica, '''http://hr.wikibooks.org''', hrvatsko je izdanje Wikiknjiga. Svi su naši doprinosi isključivo na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. Ako netko želi doprinositi na nekom drugom jeziku, prvo što treba učiniti je izabrati neko od stranih izdanja Wikiknjiga. [[Predložak:Ostaleknjige|Popis ostalih Wikiknjiga]] je ovdje. ==Čitanje Wikiknjiga== I Vi možete <big>[[Special:Search|pretraživati]]</big> čitavu stranicu ukucavanjem traženoga podatka u tražilicu na lijevoj strani ekrana. Ako traženog pojma nema, Vi ga možete napraviti. Primijetite da su neke knjige kompletnije od nekih drugih. Na engleskom izdanju Wikiknjiga postoje i PDF verzije malog broja knjiga/modula (onih važnijih). Ovakav format se lakše ''downloada'' ili ''printa'', no gubitak je u tome što se i nakon printanja podatci obnavljaju i ispravljaju, pa isprintana verzija može imati zastarjele i/ili netočne podatke. ==Pomozite Wikiknjigama! Postanite aktivni!== [[Image:Wikibooks-logo.svg|thumb|300px|Službeni logo projekta '''Wikiknjige'''.]] Najlakši način (ali ne i manje učinkovit) je '''pronaći već postojeću knjigu''' za koju se zanimate, a potom je ''editirate''. Možete napraviti ispravke, dodavati podatke, umetati tablice, dodavati slike (koje je najbolje koristiti s [http://commons.wikimedia.org/wiki/ Commonsa], jer tamo leži šesteroznamenkasti broj postavljenih slika, te video- i audio-zapisa koje možete u svakom trenutku staviti u svoj modul/knjigu. '''Ne bojte se pridonositi Wikiknjigama'''; drugi suradnici ili administratori će poslije vas zasigurno ispraviti greške. :Možda biste htjeli <big>[[Special:Userlogin|kreirati svoj račun]]</big>. Anonimni suradnici su također dobrodošli, no otvaranje računa Vam može samo koristiti. Postoje i stranice koje mogu izmijenjivati samo prijavljeni suradnici. Wikiknjige trebaju volontere poput Vas da pridonosite Wikiknjigama. Ako želite vidjeti kako izgleda rad na Wikiknjigama, možete otići u <big>[[Wikiknjige:Čitaonica|Čitaonicu]]</big> ili se spojiti na [[IRC]] kanal. ==Glavne odrednice Wikiknjiga== Ova zajednica, Wikimedija, te Jimbo Wales uspostavili su veliki broj odrednica i pravila za ovaj site. Ovo su ključne odrednice za rad na bilo kojem projektu. *<big>Copyright</big> Kada se radi o običnim knjigama, netko mora platiti izdavanje knjige, mora platiti piscu..., što na kraju povećava cijenu knjige na nezdravu razinu. To na Wikiknjigama nije slučaj! Svaki doprinos je pod GNU licencom, koja dopušta da se svako djelo može kopirati, izmijeniti i ponovno upotrijebiti. *<big>Neutralno stajalište</big>: Iako eseji mogu biti inspiracija za izradnju modula, Wikiknjige nikako ne prihvaćaju subjektivno stajalište. Pokušava se doći do neutralnih činjenica, na način da se nijedan korisnik ne odbacivati neku tvrdnju iz samoga modula. *<big>Evidencija brisanja</big>: Svaki modul/knjiga podložna je brisanju. No, samo [[Wikiknjige:Administratori|administratori]] smiju brisati knjige, a brišu se grafiti, vandalizmi i slične nepodopštine. Ako vidite da neka knjiga/modul ima neprimjeren sadržaj, predložite je u [[:Kategorija:Brisati modul|ovoj kategoriji]]. <center><big>'''[[Wikiknjige:Uvodni tečaj/Moduli|Moduli >>]]'''</big></center> [[Kategorija:Pomoć]] 1801 4812 2006-09-19T15:35:11Z West Brom 4ever 35 Ako smatrate da neki članak zavrjeđuje brisanje, nominirajte ga u ovu kategoriju ili javite [[Wikiknjige:Administratori|administratoru]] [[suradnik:West Brom 4ever|West Brom 4ever]]u. Unaprijed hvala. 1802 4941 2006-09-24T13:29:11Z West Brom 4ever 35 {{Uvodni tečaj}} Na Wikiknjigama, izraz '''''modul''''' je definiran kao stranica koja sadrži neki tekstualni sadržaj. Pogledaj [[Special:Allpages|popis svih modula]] i [[Special:Statistics|statistike]] koje prikazuju ubrzani rast i razvitak Wikiknjiga. U modul ne spada nijedna stranica sa određenim imenskim prostorim koji se koristi za strogo određene potrebe, kao: *''Wikiknjige'' i ''Razgovor o Wikiknjigama'' i svi ostali imenski prostori usko povezani sa samim Wikiknjigama (npr. [[Wikiknjige:Čitaonica|Čitaonica]]); *''Razgovor'' bilo koje stranice ne spada u module, npr. [[Razgovor:Glavna stranica|razgovor o Glavnoj stranici]]; *''Posebno'' i ''Posebne stranice'', čije su stranice napravljene od softwarea ''po narudžbi'' (npr. [[Special:Statistics]]); *''Korisnik'' i ''Razgovor sa suradnikom'', ili stranice koje koristi samo jedan korisnik, dakle, to nije ono čemu Wikiknjige teže. Primjer: [[Suradnik:West Brom 4ever]]; *''Slika'', ''Razgovor o slici'' i njen opis, koji se koristi za opisivanje slika (npr. [[:Image:Puz u moru.jpg]]); *''Predlošci'' i ''Razgovori o predlošku'', koji se koriste za skraćivanje ukupnog teksta modula, npr. [[Predložak:Wikiprojekti]]; *''Kategorija'' i ''Razgovor o kategoriji'', koji se koriste da definiraju grupe modula. No, sve stranice iz modula se ne smatraju modulima, od kojih su najistaknutiji: *[[Glavna stranica]]; *brojna preusmjeravanja (stranice koje imaju isti tekst modula, no koriste drugi naslov) Definicija koju je dao software na [[Special:Statistics|statistikama]] glasi ovako: modul je bilo koja stranica koja je u modulskom imenskom prostoru, nije preusmjerena, te sadrži barem jednu wikipoveznicu. <center><big>[[Wikiknjige:Uvodni tečaj/Izmjenjivanje modula|Izmjenjivanje modula >>]]</big></center> [[Kategorija:Pomoć]] 1808 5497 2006-11-08T17:58:51Z West Brom 4ever 35 /* Transkluzija */ {{uvodni tečaj}} ==Osnove izmjenjivanje modula== ===Početak izmjenjivanja=== Za početak izmjenjivanja svake stranice Wikimedijinih projekata, kliknite na karticu "'''Uredi'''" na vrhu stranice. Nakon toga ćete moći izmijeniti modul, stranicu ispunjenu wikitekstom. Ako, pak, želite raditi eksperimente, otiđite na [[Wikiknjige:Stranica za vježbanje|stranicu za vježbanje]], na svim ostalim modulima eksperimentiranje je <big>strogo zabranjeno</big>. ===Prikaži kako će izgledati=== Kada ste s izmjenjivanjem završili, pritisnite na karticu '''Prikaži kako će izgledati''' da vidite kako će vaše izmjenjivanje izgledati prije završnoga snimanja stranice. Ako niste zadovoljni, opet ponovite izmjenjivanje, prikaži kako će izgledati, te onda sačuvajte (naravno, ako ste tada zadovoljni). ===Napišite kratak sažetak izmjene=== Svatko bi trebao poslije sačuvane izmjene upisati razlog i predmet izmjene u malom prozorčiću koji se zove '''Sažetak'''. ===Naslovi, proredi, popisi i crte=== <table border="1" cellpadding="2" cellspacing="0"> <tr> <th>Ovako će tekst izgledati na Wikiknjigama</th> <th>Ovo trebate upisati</th> </tr> <tr> <td> <!-- Ovo je izvorna verzija == Novi naslov == === Podnaslov === ==== Podpodnaslov ==== --> <!-- Ako ni ono ne funkcionira, pokušajte s ovim. - funkcionira, ali nije dobro rješenje. --> <br><b><font style="font-size:125%"> Novi naslov </font></b><br> <br><b><font style="font-size:110%"> Podnaslov </font></b><br> <br><b><font style="font-size:100%"> Podpodnaslov </font></b><br> <!-- --> </td> <td> Naslove pišite ovako: <pre><nowiki> == Novi naslov == === Podnaslov === ==== Podpodnaslov ==== </nowiki></pre> </td> </tr> <tr> <td> Ako samo prijeđete u sljedeći red, to nema nikakvih posljedica za izgled teksta. Možete to koristiti za sebe, da razdvojite rečenice unutar odlomka. Neki uređivači smatraju da se tako lakše uređuje tekst i da se bolje koristi funkcija ''diff''. Ali ako ostavite prazan redak, to će biti prazan redak i na ekranu. </td> <td> <pre><nowiki>Ako samo prijeđete u sljedeći red, to nema nikakvih posljedica za izgled teksta. Možete to koristiti za sebe, da razdvojite rečenice unutar odlomka. Neki uređivači smatraju da se tako lakše uređuje tekst i da se bolje koristi funkcija ''diff''. Ali ako ostavite prazan redak, to će biti prazan redak i na ekranu.</nowiki></pre> </td> </tr> <tr valign="top"><td>Ovako možete prijeći u<br> sljedeći red bez praznog retka.</td> <td><pre><nowiki>Ovako možete prijeći u<br> sljedeći red bez praznog retka.</nowiki></pre> </td> </tr> <tr> <td> * Popis nije nikakav problem: ** počnite svaki redak sa zvjezdicom *** što je više zvjezdica, to je niža razina </td> <td><pre><nowiki>* Popis nije nikakav problem: ** počnite svaki redak sa zvjezdicom *** što je više zvjezdica, to je niža razina </nowiki></pre> </td> </tr> <tr> <td> # Popisi označeni brojevima su dobri jer su ## lijepo složeni ## lako čitljivi </td> <td><pre><nowiki># Popisi označeni brojevima su dobri jer su ## lijepo složeni ## lako čitljivi</nowiki></pre> </td> </tr> <tr> <td> * Možete miješati zvjezdice i brojeve *# i slagati ih *#* na ovaj način </td> <td><pre><nowiki>* Možete miješati zvjezdice i brojeve *# i slagati ih *#* na ovaj način</nowiki></pre> </td> </tr> <tr> <td> ; Neka riječ : njezina definicija </td> <td><pre><nowiki>; Neka riječ : njezina definicija</nowiki></pre> *''PAZI: samo jedna riječ i definicija po retku.'' </td> </tr> <tr> <td> : Dvotočka uvlači redak ili cijeli odlomak. :: Što je više dvotočaka, to je veće uvlačenje. "Enter" započinje novi odlomak. * Ovo se koristi za članke, ali i za razgovore na "'''Razgovoru o stranici'''". </td> <td><pre><nowiki>: Dvotočka uvlači redak ili cijeli odlomak. :: Što je više dvotočaka, to je veće uvlačenje. "Enter" započinje novi odlomak. </nowiki></pre> </td> </tr> <tr valign="top"><td><center>Tekst u sredini stranice.</center> </td> <td><pre><nowiki><center>Tekst u sredini stranice.</center></nowiki></pre> </td> </tr> <tr> <td>Vodoravna razdjelna crta: ovo je iznad crte, ---- a ovo je ispod crte. Dobra je za razdvajanje tema na stranicama za razgovor. </td> <td><pre><nowiki>Vodoravna razdjelna crta: ovo je iznad crte, ---- a ovo je ispod crte. </nowiki></pre> </td> </tr> </table> ===Poveznice, internetske adrese === <table border="1" cellpadding="2" cellspacing="0"> <tr> <th>Ovako će tekst izgledati na Wikiknjigama</th> <th>Ovo treba upisati</th> </tr> <tr valign="top"><td>Poveznica unutar Wikiknjiga: Službeni jezik Hrvatske je [[hrvatski jezik]]. *Nije važno pišete li prvo slovo članka veliko ili malo, jer ga Wikiknjige u naslovu samog članka automatski stavljaju veliko. *Razmake unutar naziva članka Wikiknjige automatski pretvaraju u donju crtu (_), ali ipak se preporučuje da stavljate razmake a ne donje crte. Dakle, navedena poveznica vodi na stranicu <nowiki>http://hr.wikibooks.org/wiki/Hrvatski_jezik</nowiki>, što je članak koji se zove "Hrvatski jezik". </td> <td><pre><nowiki>Poveznica unutar Wikiknjiga: Službeni jezik Hrvatske je [[hrvatski jezik]].</nowiki></pre> </td> </tr> <tr><td> [[Wikiknjige:Uvodni tečaj#Glavne_odrednice_Wikiknjiga]]<br> je primjer poveznice za podnaslov na određenoj stranici. Ako se neki podnaslov izbriše, poveznica na taj podnaslov ne nestaje, nego se sama mijenja u poveznicu na vrh njegove stranice.</td><td> <nowiki>[[Wikiknjige:Uvodni tečaj#Glavne_odrednice_Wikiknjiga]]</nowiki></td>. </tr> <tr><td> [[#Naslovi, proredi, popisi i crte]]<br> je primjer poveznice za podnaslov na onoj '''stranici na kojoj se nalazimo'''. Nije potrebno na početku navoditi naziv stranice već odmah na početku znak '''#''' pa ''podnaslov'' na koji se želimo pozicionirati.</td><td> <nowiki>[[#Naslovi, proredi, popisi i crte]]</nowiki></td>. </tr> <tr valign="top"><td>Kad želite da poveznica na neki članak piše drugim riječima, koristite okomitu crtu:<br> Ovdje govorimo o [[povijest Hrvatske|našoj povijesti]]. </td> <td><pre><nowiki>Kad želite da poveznica na neki članak piše drugim riječima, koristite okomitu crtu:<br> Ovdje govorimo o [[povijest Hrvatske|našoj povijesti]].</nowiki></pre> </td> </tr> <tr valign="top"> <td>Završeci se mogu dodati na poveznicu: [[pravopis]]ni, [[sport]]ovi </td> <td> <pre><nowiki>Završeci se mogu dodati na poveznicu: [[pravopis]]ni, [[sport]]ovi</nowiki></pre> </td> </tr> <tr> <td>Kad upisujete komentar na neku stranicu za razgovor, trebate ga potpisati. Možete to učiniti tako da na kraju dodate tri valovite crte, a Wikiknjige će automatski napisati vaše ime: : [[User:Zmaj|Zmaj]] a ako dodate četiri valovite crte, napisat će se vaše ime, datum i vrijeme: : [[User:Zmaj|Zmaj]] 10:38, 25 Feb 2004 (CET)</td> <td><pre><nowiki>Kad upisujete komentar na neku stranicu za razgovor, trebate ga potpisati. Možete to učiniti tako da na kraju dodate tri valovite crte, a Wikiknjige će automatski napisati vaše ime: : ~~~ a ako dodate četiri valovite crte, napisat će se vaše ime, datum i vrijeme: : ~~~~</td></nowiki></pre> </td> </tr> <tr valign="top"><td>[[Priče o vilenjacima]] je stranica koja još ne postoji. *Možete je stvoriti tako da kliknete na poveznicu. *Ako želite stvoriti novu stranicu: *#na nekoj postojećoj stranici upišite poveznicu na novu stranicu, *#snimite postojeću stranicu, *#kliknite na poveznicu koju ste upravo stvorili. Otvorit će se nova stranica koju možete urediti. </td> <td><pre><nowiki>[[Priče o vilenjacima]] je stranica koja još ne postoji.</nowiki></pre> </td> </tr> <tr valign="top"><td> Što ako npr. želite da stranica "Informatika" ne sadrži ništa, nego da automatski odvede korisnika na "Računarstvo", jer je to bolja riječ? Da biste to postigli, trebate staviti sljedeći tekst u prvi redak članka "Informatika": <nowiki>#REDIRECT [[Računarstvo]]</nowiki> </td> <td><pre><nowiki>#REDIRECT [[Računarstvo]]</nowiki></pre> </td> </tr> <tr valign="top"><td> Poveznica na stranicu s istom temom na drugom jeziku izgleda ovako:<nowiki>"[[šifra jezika:Naslov stranice]]"</nowiki>, na primjer [[w:en:Wikipedia:How to edit a page]]. Nije važno kamo stavljate te poveznice dok obrađujete stranicu, jer će se uvijek pojaviti na istom mjestu kad je snimite, ali zbog urednosti se preporučuje da ih stavite na dno stranice. </td> <td><nowiki>[[w:en:Wikipedia:How to edit a page]]</nowiki></td> </tr> <tr valign="top"> <td>Primjer vanjske poveznice s opisom: [http://www.croatia.hr Hrvatska turistička zajednica]<br> Primjer te iste poveznice bez opisa: [http://www.croatia.hr]<br> * U internetskoj adresi smiju se koristiti samo znakovi: A-Z a-z 0-9 ._\/~%-+&amp;#?!=()@ \x80-\xFF. Ako adresa sadrži druge znakove, treba ih konvertirati; na primjer, ^ se mora napisati %5E (što možete vidjeti u [[w:en:ASCII|popisu ASCII znakova]]). </td> <td><pre><nowiki>Primjer vanjske poveznice s opisom: [http://www.croatia.hr Hrvatska turistička zajednica]</nowiki> Primjer te iste poveznice bez opisa: [http://www.croatia.hr] </pre> "Goli" [[URL]] ne može se više snimiti na wikipediju, jer postavljen je ''spam'' filter koji to više ne dozvoljava. </td> </tr> <tr> <td>Ako želite staviti poveznice prema zvukovima i drugim neslikovnim stvarima, ili ako želite da slike budu prikazane kao poveznice a ne nacrtane na stranici, koristite poveznicu "media". <br>[[media:Hrvatska_grb_mali.png|Grb Hrvatske]] </td> <td> <pre> <nowiki> [[media:Hrvatska_grb_mali.png|Grb Hrvatske]] </nowiki></pre></td></tr> <tr> <td> Poveznice na knjige putem šifre ISBN objašnjavaju se na ovoj [[w:en:Wikipedia:ISBN|engleskoj stranici]]. ISBN 0123456789X </td> <td> <nowiki>ISBN 0123456789X</nowiki> <tr> <td>"Što vodi ovamo" i "Promjene u svezi" mogu se ovako staviti kao poveznica:<br> [[Special:Whatlinkshere/Wikiknjige:Pomoć|Što vodi ovamo]] i [[Special:Recentchangeslinked/Wikiknjige:Pomoć|Promjene u svezi]] <td><nowiki> [[Special:Whatlinkshere/Wikiknjige:Pomoć|Što vodi ovamo]] i [[Special:Recentchangeslinked/Wikiknjige:Pomoć|Promjene u svezi]]</nowiki> </table> === Vrste slova i pisanja === <table border="1" cellpadding="2" cellspacing="0"> <tr> <th>Ovako će tekst izgledati na Wikiknjigama</th> <th>Ovo trebate upisati</th> </tr> <tr valign="top"><td> ''Istaknuto'', '''jako istaknuto''', '''''vrlo jako istaknuto'''''. *Ovo su sve apostrofi (jednostruki navodnici), a ne dvostruki navodnici. *Na gotovo svim programima za Internet, ovo se vidi kao koso i podebljano. Ipak, kad pišete matematičke formule, zbog semantičkih razloga radije koristite <nowiki><i></nowiki> i <nowiki><b></nowiki>. </td> <td> <pre><nowiki>''Istaknuto'', '''jako istaknuto''', '''''vrlo jako istaknuto'''''.</nowiki></pre> </td> </tr> <tr valign=top> <td>Ovo je <tt>stil pisaćeg stroja </tt>. *Zbog semantičkih razloga, kad pišete kompjuterske programe, trebate koristiti, &lt;kod>. </td> <td><pre><nowiki>Ovo je <tt>stil pisaćeg stroja </tt>.</nowiki></pre> </tr> <tr valign=top> <td>Možete koristiti i <small>mali tekst</small> za potpise pod slike i ostalo. </td> <td><pre><nowiki>Možete koristiti i <small>mali tekst</small> za potpise pod slike i ostalo.</nowiki></pre> </td> </tr> <tr valign="top"><td>Možete <strike>prekrižiti izbačeni tekst</strike> i <u>podcrtati novi tekst</u>. </td> <td><pre><nowiki>Možete <strike>prekrižiti izbačeni tekst</strike> i <u>podcrtati novi tekst</u>.</nowiki></pre> </td> </tr> <tr valign="top"> <td> '''Znakovi na slovima:'''<br> (Popis šifara za sve posebne znakove nalazi se na stranici [[Wikiknjige:Posebni znakovi]].) e é e ë i í <br> <br> &Agrave; &Aacute; &Acirc; &Atilde; &Auml; &Aring; <br> &AElig; &Ccedil; &Egrave; &Eacute; &Ecirc; &Euml; <br> &Igrave; &Iacute; &Icirc; &Iuml; &Ntilde; &Ograve; <br> &Oacute; &Ocirc; &Otilde; &Ouml; &Oslash; &Ugrave; <br> &Uacute; &Ucirc; &Uuml; &szlig; &agrave; &aacute; <br> &acirc; &atilde; &auml; &aring; &aelig; &ccedil; <br> &egrave; &eacute; &ecirc; &euml; &igrave; &iacute;<br> &icirc; &iuml; &ntilde; &ograve; &oacute; &ocirc; <br> &oelig; &otilde; &ouml; &oslash; &ugrave; &uacute; <br> &ucirc; &uuml; &yuml; </td> <td> <br> <br> e é e ë i í<br> <pre><nowiki> &amp;Agrave; &amp;Aacute; &amp;Acirc; &amp;Atilde; &amp;Auml; &amp;Aring; &amp;AElig; &amp;Ccedil; &amp;Egrave; &amp;Eacute; &amp;Ecirc; &amp;Euml; &amp;Igrave; &amp;Iacute; &amp;Icirc; &amp;Iuml; &amp;Ntilde; &amp;Ograve; &amp;Oacute; &amp;Ocirc; &amp;Otilde; &amp;Ouml; &amp;Oslash; &amp;Ugrave; &amp;Uacute; &amp;Ucirc; &amp;Uuml; &amp;szlig; &amp;agrave; &amp;aacute; &amp;acirc; &amp;atilde; &amp;auml; &amp;aring; &amp;aelig; &amp;ccedil; &amp;egrave; &amp;eacute; &amp;ecirc; &amp;euml; &amp;igrave; &amp;iacute; &amp;icirc; &amp;iuml; &amp;ntilde; &amp;ograve; &amp;oacute; &amp;ocirc; &amp;oelig; &amp;otilde; &amp;ouml; &amp;oslash; &amp;ugrave; &amp;uacute; &amp;ucirc; &amp;uuml; &amp;yuml;</nowiki></pre></td> </tr> <tr valign=top> <td> '''Interpunkcija:'''<br> &iquest; &iexcl; &sect; &para;<br> &dagger; &Dagger; &bull; &mdash;<br> &lsaquo; &rsaquo; &laquo; &raquo;<br> &lsquo; &rsquo; &ldquo; &rdquo; </td> <td><pre><nowiki> &amp;iquest; &amp;iexcl; &amp;sect; &amp;para; &amp;dagger; &amp;Dagger; &amp;bull; &amp;mdash; &amp;lsaquo; &amp;rsaquo; &amp;laquo; &amp;raquo; &amp;lsquo; &amp;rsquo; &amp;ldquo; &amp;rdquo; </nowiki></pre></td> </tr> <tr valign="top"> <td> '''Komercijalni znakovi:'''<br> &trade; &copy; &reg; &cent; &euro; &yen; <br> &pound; &curren;</td> <td><pre><nowiki> &amp;trade; &amp;copy; &amp;reg; &amp;cent; &amp;euro; &amp;yen; &amp;pound; &amp;curren; </nowiki></pre></td> </tr> <tr valign="top"><td>Podtekst: x₂<br> Nadtekst: x² ili x&sup2; *Druga metoda nadteksta ne može se koristiti svugdje, ali se preporučuje gdje je to moguće (kao i kod mjernih jedinica) jer većina programa za Internet tada lakše obrađuje retke. &epsilon;₀ = 8.85 &times; 10^&minus;12 C&sup2; / J m. <br> <br> 1 [[hektar]] = [[1 E4 m&sup2;]] </td> <td><pre><nowiki>Podtekst: x₂ Nadtekst: x² ili x&amp;sup2; &amp;epsilon;₀ = 8.85 &amp;times; 10^{&amp;minus;12} C&amp;sup2; / J m.</nowiki> <nowiki>1 [[hektar]] = [[1 E4 m&amp;sup2;]]</nowiki> </pre> </td> </tr> <tr valign="top"><td>'''Grčka slova:''' <br> &alpha; &beta; &gamma; &delta; &epsilon; &zeta; <br> &eta; &theta; &iota; &kappa; &lambda; &mu; &nu; <br> &xi; &omicron; &pi; &rho; &sigma; &sigmaf; <br> &tau; &upsilon; &phi; &chi; &psi; &omega;<br> &Gamma; &Delta; &Theta; &Lambda; &Xi; &Pi; <br> &Sigma; &Phi; &Psi; &Omega; </td> <td><pre><nowiki> &amp;alpha; &amp;beta; &amp;gamma; &amp;delta; &amp;epsilon; &amp;zeta; &amp;eta; &amp;theta; &amp;iota; &amp;kappa; &amp;lambda; &amp;mu; &amp;nu; &amp;xi; &amp;omicron; &amp;pi; &amp;rho; &amp;sigma; &amp;sigmaf; &amp;tau; &amp;upsilon; &amp;phi; &amp;chi; &amp;psi; &amp;omega; &amp;Gamma; &amp;Delta; &amp;Theta; &amp;Lambda; &amp;Xi; &amp;Pi; &amp;Sigma; &amp;Phi; &amp;Psi; &amp;Omega; </nowiki></pre></td> </tr> <tr valign="top"> <td> '''Matematički znakovi:''' <br> &int; &sum; &prod; &radic; &minus; &plusmn; &infin;<br> &asymp; &prop; &equiv; &ne; &le; &ge; &rarr;<br> &times; &middot; &divide; &part; &prime; &Prime;<br> &nabla; &permil; &deg; &there4; &alefsym; &oslash;<br> &isin; &notin; &cap; &cup; &sub; &sup; &sube; &supe;<br> &not; &and; &or; &exist; &forall; &rArr; &hArr;<br> &rarr; &harr;<br> (Vidi i englesku stranicu [[w:en:Wikipedia:WikiProject Mathematics|WikiProject Mathematics]]) </td> <td valign="middle"><pre><nowiki> &amp;int; &amp;sum; &amp;prod; &amp;radic; &amp;minus; &amp;plusmn; &amp;infin; &amp;asymp; &amp;prop; &amp;equiv; &amp;ne; &amp;le; &amp;ge; &amp;rarr; &amp;times; &amp;middot; &amp;divide; &amp;part; &amp;prime; &amp;Prime; &amp;nabla; &amp;permil; &amp;deg; &amp;there4; &amp;alefsym; &amp;oslash; &amp;isin; &amp;notin; &amp;cap; &amp;cup; &amp;sub; &amp;sup; &amp;sube; &amp;supe; &amp;not; &amp;and; &amp;or; &amp;exist; &amp;forall; &amp;rArr; &amp;hArr; &amp;rarr; &amp;harr;</nowiki></pre></td> </tr> <tr valign="top"><td><i>x</i>²&nbsp;&nbsp;&nbsp;&ge;&nbsp;&nbsp;&nbsp;0 true. *Ako želite razmake, morate koristiti razmake bez prekida - <tt>&amp;nbsp;</tt>. *Izraz <tt>&amp;nbsp;</tt> sprječava i prekide usred teksta, što je korisno u formulama. </td> <td><pre><nowiki> <i>x</i>²&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;ge;&amp;nbsp;&amp;nbsp;0 true. </nowiki></pre></td> </tr> <tr> <td> '''Komplicirane formule:'''<br> &nbsp;&nbsp;<math>\sum_{n=0}^\infty \frac{x^n}{n!}</math> * Vidi englesku stranicu [[w:en:Wikipedia:TeX markup|Wikipedia:TeX markup]] </td> <td><pre><nowiki> <math>\sum_{n=0}^\infty \frac{x^n}{n!}</math> </nowiki></pre> </td> </tr> <tr> <td> '''Kako spriječiti da Wikiknjige automatski mijenjaju tekst:'''<br> <nowiki>Poveznica &rarr; (<i>prema</i>) [[Wikipedija:Pomoć]]</nowiki> *Ovako se kao običan tekst prikazuje ono što bi inače bio poseban tekst u Wikipediji. *Ne uklanja HTML znakove. </td> <td> <pre><nowiki><nowiki>Poveznica &amp;rarr; (<i>prema</i>) [[Wikiknjige:Pomoć]]</nowiki></nowiki></pre> </td> </tr> <tr><td> '''Kako prikazati izvorni oblik posebnih znakova (onih koji se unose s znakom apersanda &amp; na početku, i točkom-zarez na kraju)?'''<br /> Znak ampersanda mora se u prikazu navesti pomoću njegovog koda &amp;amp; Npr. ako želimo vidjeti što trebamo unijeti da bismo na ekranu dobili nizove znakova '''&amp;lt;''' i '''&amp;gt;''' (kodovi za prikaz znakova &lt; i &gt;) </td> <td> <pre><nowiki>&amp;amp;lt; i &amp;amp;gt;</nowiki></pre> </td> </tr> <tr> <td> '''Nevidljivi komentari unutar teksta članka:'''<br> *Koristite ih kad želite da budući uređivači stranice vide komentar. </td> <td> <pre><nowiki><!-- ovdje se piše komentar --></nowiki></pre> </td> </tr> </table> === Tablice === ''Kako staviti tablicu sadržaja'' Kako sada stvari stoje na Wikiknjigama, ako na stranici postoji barem četiri naslova (označenih znakovima "="), na početak stranice (ili nakon uvodnog dijela) automatski ide tablica sadržaja. Ako bilo gdje napišete <nowiki>__NOTOC__ </nowiki>, tablica sadržaja će nestati. Vidi i engleski članak [[w:en:Wikipedia:Section#Compact_TOC|compact TOC]] za abecedu i godine u naslovima. ''Tablice općenito'' Tablice možete napraviti na dva načina: *koristeći posebne Wiki-šifre (vidi engleski članak [[w:en:m:MediaWiki User's Guide: Using tables|MediaWiki User's Guide: Using tables]]) *koristeći standardne HTML elemente: &lt;table&gt;, &lt;tr&gt;, &lt;td&gt; or &lt;th&gt;. Za ovu drugu mogućnost, kao i za objašnjenja kada se stavljaju tablice, vidi engleski članak [[w:en:Wikipedia:How to use tables]]. ===Automatski datum, vrijeme itd.=== <table> <tr><th>Šifra<th>Rezultat <tr><td><nowiki>{{CURRENTMONTH}}</nowiki> <td>{{CURRENTMONTH}} <tr><td><nowiki>{{CURRENTMONTHNAME}}</nowiki> <td>{{CURRENTMONTHNAME}} <tr><td><nowiki>{{CURRENTMONTHNAMEGEN}}</nowiki> <td>{{CURRENTMONTHNAMEGEN}} <tr><td><nowiki>{{CURRENTDAY}}</nowiki> <td>{{CURRENTDAY}} <tr><td><nowiki>{{CURRENTDAYNAME}}</nowiki> <td>{{CURRENTDAYNAME}} <tr><td><nowiki>{{CURRENTYEAR}}</nowiki> <td>{{CURRENTYEAR}} <tr><td><nowiki>{{CURRENTTIME}}</nowiki> <td>{{CURRENTTIME}} <tr><td><nowiki>{{NUMBEROFARTICLES}}</nowiki> <td>{{NUMBEROFARTICLES}} </table> NUMBEROFARTICLES je broj stranica u hrvatskoj Wikipediji koje sadrže poveznicu i nisu preusmjerene, tj. broj članaka, stranica s poveznicom i razlikovnih stranica (''disambiguation pages'')). ==Davanje ocjene modulu== Poželjno je da ocijenite svoj modul ili date nekom drugom suradniku da dodijeli ocjenu pojedinom modulu. Može se birati između: *{{00}} <nowiki>{{00}}</nowiki> - koristi se kao ocjena za module gotovo bez teksta *{{25}} <nowiki>{{25}}</nowiki> - koristi se kao ocjena za module s vrlo malom količinom informacija *{{50}} <nowiki>{{50}}</nowiki> - koristi se kao ocjena za module s prolaznom količinom informacija. *{{75}} <nowiki>{{75}}</nowiki> - koristi se kao ocjena za module s vrlo zadovoljavajućom količinom informacija. *{{100}} <nowiki>{{100}}</nowiki> - koristi se kao ocjena za module s iznimnom i izvrsnom količinom informacija. == Što ako je modul koji pišem postao ogroman i teško mi ga je uređivati? == Za to postoje [[Wikiknjige:Predložak|predlošci]], na engleskom: templates. Potrebno je stvoriti novu stranicu "Template:Ime_stranice", a u našem članku treba takav predložak uključiti tako da se okruži dvostrukim vitičastim zagradama. Npr. <nowiki>{{Template:Ime_stranice}}</nowiki> Ima više razloga za korištenje predložaka. Prvi je upravo spomenut, teško je korisniku održavati ogromnu stranicu, ali postoje i hardverski razlozi, koji preporučuju dužinu članaka do 32000 slova. == Automatski popisi, kategorije == Ukoliko nekome padne na pamet "pokriti" svojim člancima cijelo jedno područje, vrlo je zgodno objediniti taj rad nekako, tako da svi lako možemo vidjeti koji su članci iz tog područja napisani. To možemo učiniti ručno, stvarajući popise koje ćemo također ručno održavati (što je lako na početku, ali je dugoročno pogrešan pristup), a možemo se osloniti i na automatsko kreiranje popisa članaka koji pripadaju određenoj kategoriji. Dovoljno je na dnu stranice napisati <nowiki>[[Category:Ime_kategorije]]</nowiki>, i ako dotična kategorija još ne postoji, biti će kreirana, a članak pridodan toj kategoriji. Wikiknjige ne pretjeravaju s različitim kategorijama, ali to je bolje nego engleska, koja je loš primjer jer ima ponekad i pet različitih kategorija za jednu godinu, a posjeduje kategorije za sve godine od 1 do danas. Smjernica bi mogla biti ne kreirati kategoriju ako će u njoj biti manje od pet članaka, i stvarati smislene kategorije, npr. "Glavni gradovi" ili "Gradovi Hrvatske" su dobri primjeri, a "200 rođenja", "200 smrti" "200" su loši primjeri, jer kako utvrditi tko se rodio, umro ili što se uopće dogodilo 200-te godine naše ere ili prije Krista? ==Ostale poveznice== Engleski članci: *[[w:en:UseModWiki]] i [[w:en:Wikipedia:MediaWiki]]. *[[w:en:HTML tag]]. *[[w:en:Wikipedia:Protection policy]] <center><big>[[Wikiknjige:Uvodni tečaj/Nova knjiga|Nova knjiga >>]]</big></center> [[Kategorija:Pomoć]] 1809 4857 2006-09-20T13:10:47Z West Brom 4ever 35 Stranica za vježbanje premješteno na Wikiknjige:Stranica za vježbanje #REDIRECT [[Wikiknjige:Stranica za vježbanje]] 1811 4892 2006-09-22T15:38:58Z West Brom 4ever 35 {{uvodni tečaj}} ==Postoji li već knjiga koju želite napraviti?== *Mnogo je lakše nadopuniti ili nadograditi postojeću knjigu od započinjanja nove knjige. *Pogledajte na [[Special:Allpages|popis svih stranica]] kako biste bili sigurni postoji li slična ili ista knjiga već na Wikiknjigama? ==Jeste li sigurni da želite napisati kompletnu knjigu?== Postoji mnogo knjiga koje imaju izvrstan uvod, ali ništa više od toga. Jeste li sigurni da ste spremni napisati čitavu knjigu, a ne samo dobar uvod? ==Započni knjigu== Ako su Vam odgovori DA, NE, DA, započnite knjigu! ==Izgled i koncept knjige== Vjerojatno će vam barem jednom zatrebati pomoć drugih suradnika, no molimo Vas da budete oprezni zbog činjenice da Vam nitko neće pomoći bolje od Vas samih. Na ovom projektu ćete najbolje demonstrirati svoje sposobnosti. Kako budete napredovali, ostali će suradnici shvaćati da ste upravo Vi jedan od (naj)boljih suradnika Wikiknjiga. Ako postoji još suradnika koji imaju u planovima napisati istu knjigu, svaki od njih bi trebao izložiti svoj koncept rada, a da se najbolji prihvati (ili kombinacija nekih koncepata). Ovo služi kao neka vrsta ugovora između suradnika koja sprječava duge rasprave o tome što bi, a što ne bi, trebala biti jedna knjiga. Dakle, sjednite nekoliko minuta i razmislite na odgovore na ova pitanja: *Koju vrstu knjiga želim napisati? Obavijest, tekstualnu knjigu, svoje vlastito istraživanje, neki tečaj, putopis...? *Koliko će biti napredna moja knjiga? Početnička, srednja, napredna? *Za koga? Profesionalce, studente, znanstvenike, amatere? *Što spomenuti u knjizi? Odakle početi? Gdje završiti? Što će upasti u modul knjige, a što neće? Odgovore na ova pitanja možete napisati na početku stranice za razgovor te knjige, tako da ljudi mogu odlučiti govori li ta knjiga o temi o kojoj su oni htjeli čitati? ==Tehnički dio početka knjige== Prvo morate razmisliti o naslovu knjige. Tada se odlučite na sadržaj i pišite ga na stranici. Na stranici za razgovor upišite kratak uvod, a u tekst ubacite uvod koji će odgovarati formatu i konceptu knjige. Stvorite knjigu i sačuvajte sve izmjene. ==Pokažite knjigu javnosti== Idući korak je pokazivanje vašeg uratka ostalim pripadnicima zajednice ili nekim stranicama dalje od Wikimedijinih projekata. Naravno, ljudi je mogu vidjeti na [[Special:Recentchanges|nedavnim promjenama]], no vidljivost nastalih knjiga nije permanentna. Možete smjestiti svoju knjigu u [[Wikiknjige:Kategorije|različite kategorije]], te u popis svih knjiga. Ako, pak, niste sigurni što napraviti, slobodno kontaktirajte [[Wikiknjige:Administratori|administratore na Wikiknjigama]] ili bilo kojeg suradnika koji je voljan pomoći. U kategorijama je obavezno da su one uredne, a jedan od preduvjeta za to je abecedni popis. Uređivanje kategorije je isto kao i [[Wikiknjige:Uvodni tečaj/Izmjenjivanje modula|izmjenjivanje modula]]. Nadalje, stvaranje nove kategorije se preporuča tek nakon barem <big>5 modula/knjiga</big>. ==Davanje sugestija== Ako mislite da imate ideju za promjenu nekog segmenta Wikiknjiga, a niste sigurni kako ili želite li to uopće učiniti, imate tri opcije: *pitati [[Wikiknjige:Administratori|administratore]] ili neke druge aktivne suradnike - ova opcija je jedna od boljih jer svatko aktivniji na Wikiknjigama će vam vjerojatno moći pomoći; *još jedno svakako dobro mjesto za postaviti pitanje je [[Wikiknjige:Čitaonica|Čitaonica]] - svi aktivniji suradnici čitaju njen sadržaj barem jednom u dva dana; *spojiti se na IRC prema [[Wikiknjige:IRC|prema uputama]] - nema trenutka u kojem na IRC-u nema barem tri aktivna suradnika svih Wikimedijinih projekata na hrvatskom jeziku. ==Pogledajte način pisanja ostalih knjiga== Možete naučiti napraviti dobru knjigu razmatranjem koncepata nekih drugih knjiga na hrvatskim ili stranim Wikiknjigama. Wikiknjige nemaju strog oblik koji određuje je li neka knjiga dobra ili ne. Sve je stvar dobrog ukusa pojedinih suradnika. Kada Wikiknjige narastu, počet će se s uvođenjem izabranih knjiga. ==Dodatni elementi== ==Knjige za printanje== Ako želite da vaše knjige postanu verzije u PDF formatu i spremne za printanje, pogledajte [http://en.wikibooks.org/wiki/Wikibooks:Print_versions ovaj članak na engleskoj stranici] ===Popis suradnika koji su značajnije doprinosili nekoj stranici=== Vrlo je vjerojatno da će mnogo suradnika izmijenjivati jednu knjigu. Iako se to ne zahtijeva, trebala bi postojati lista suradnika koji su jednu stranicu uredili najviše, tj. napravili su nešto više od samoga lektoriranja. <center><big>[[Wikiknjige:Uvodni tečaj/Prijavljivanje|Prijavljivanje >>]]</big></center> [[Kategorija:Pomoć]] 1813 4944 2006-09-24T13:30:53Z West Brom 4ever 35 /* Zašto se prijaviti */ {{uvodni tečaj}} Prijavljivanje se ne zahtijeva da se stranice mogu čitati, a u većini slučajeva i [[Wikiknjige:Uvodni tečaj/Izmjenjivanje modula|izmijenjivati]] ih. No, prijavljivanje nosi i povlastice koje anonimni suradnici nemaju. ==Proces prijavljivanja== Kreiranje računa je jednostavno. Izaberite jedan nadimak koji već netko ne koristi (vaše pravo ime, neki nadimak) i lozinku. Račun se kreira samo <big>jednom</big>. Poslije toga ste <big>prijavljeni</big>. Svaka izmjena se bilježi pod vašim korisničkim imenom. Ako niste prijavljeni, svejedno će vam se promjene bilježiti u obliku IP adrese. ==Zašto se prijaviti== Ne morate se prijaviti, a ipak ćete moći pročitati i vidjeti apsolutno sve napisano na svim Wikimedijinim projektima. Svaka osim zaštićenih stranica može se i izmijenjivati bez prijavljivanja. No, ideja o prijavljivanju je dobra zbog sljedećih razloga: *Ostali suradnici će vas moći prepoznati po vašem suradničkom imenu. IP adresa kao ''ime'' je pomalo nespretna. Također, vaša IP adresa je drugačija za svako mjesto na Zemlji, tako da kad ste uredili jedan modul u kući pod jednom IP adresom, već će u nekom uredu, kafiću..., ona biti drugačija. Zato je korištenje jedinstvenoga nadimka preporučljivo. *Imat ćete svoju vlastitu ''korisničku stranicu'' na kojoj možete napisati nešto malo o sebi (ili više ako hoćete), a imat ćete i vlastitu stranicu za razgovor pomoću koje ćete moći komunicirati s drugim suradnicima. *Moći ćete označavati svoje izmjene stranice kao '''manje promjene'''. *Ako želite da Vas drugi suradnici mogu kontaktirati putem e-maila, morate se prijaviti. Ali nitko <big>i dalje neće znati Vašu e-mail adresu</big>, jer će Vam u Vašem inboxu pisati '''Wikiknjige e-mail''', dakle sve se odvija anonimno, osim ako vi ne napišete svoju e-mail stranicu na svojoj stranici za razgovor ili na suradničkoj stranici. No, davanje e-mail adrese uopće nije obavezno. *Moći ćete preimenovati stranice. *Moći ćete podešavati Wikiknjige u skladu s Vašim [[Special:Preferences|preferiranim načinom prikaza sadržaja]], koji odaberete na vrhu ekrana. ==Kako se prijaviti== Prijavljivanje i mijenjanje preferenci se rade odvojeno za svaki Wikimedijin projekt. Prvo, pobrinite se da ste podesili '''cookies'''. Neki pretraživači možda će odbaciti s nekih individualnih stranica na Internetu, no ovo se događa rijetko. Nađite Wikimedijin projekt na kojemu želite otvoriti račun. Kliknite na '''Prijavi se''', koji se nalazi na vrhu desno. Tada ćete morati upisati svoj nadimak i lozinku. Ako još niste prijavljeni, kliknite plavu poveznicu '''Otvori račun'''. Tu upišite nadimak koji želite, lozinku dva puta, e-mail adresu (nije obavezno), te kombinaciju od nekoliko slova protiv spama. Ako odaberete mogućnost da vam Wikiknjige zapamte lozinku, nećete je morati više ukucavati na kompjuteru na kojemu ste tu mogućnost odabrali. ==Što ako ste zaboravili lozinku== Ako ste unijeli valjanu e-mail adresu dok ste se prijavljivali, a zaboravili ste lozinku, onda je lako ponovno ući u svoj račun, jer vam WIkimedija pošalje novu šifru. No, ako nemate e-mail adresu prijavljenu na Wikiknjigama, jedina opcija vam >big>da pokušate nagovoriti</big> nekoga od administratora na Wikimediji. ==Korisničko ime== Korisničko ime ne smije biti: *uvredljivo *rasistički orijentirano *reklama za neki proizvod. Ako netko prekrši ovo pravilo, nadimak će mu biti <big>trajno blokiran</big>. ==Vaša suradnička stranica i Vaša stranica za razgovor== Nakon što ste se prijavili, moći ćete kreirati svoju vlastitu korisničku stranicu i [[Special:Mytalk|Vašu vlastitu stranicu za razgovor]]. Kada ste prijavljeni, vaše suradničko ime je ispisano na vrhu stranice. Možete kliknuti na tu poveznicu i dobit ćete prikaz Vaše suradničke stranice. Možete kliknuti i ostale četiri poveznice, bez '''odjavi se'''. Većina korisnika koristi svoju suradničku stranicu da napišu nešto (manje ili više) o sebi. ==Kako se odjaviti== Odjaviti se možete bilo kada klikom na <big>odjavi se</big> koji se nalazi na vrhu stranice. [[Kategorija:Pomoć]] 1815 4886 2006-09-22T15:34:57Z West Brom 4ever 35 ===Naslovi, proredi, popisi i crte=== <table border="1" cellpadding="2" cellspacing="0"> <tr> <th>Ovako će tekst izgledati na Wikiknjigama</th> <th>Ovo trebate upisati</th> </tr> <tr> <td> <!-- Ovo je izvorna verzija == Novi naslov == === Podnaslov === ==== Podpodnaslov ==== --> <!-- Ako ni ono ne funkcionira, pokušajte s ovim. - funkcionira, ali nije dobro rješenje. --> <br><b><font style="font-size:125%"> Novi naslov </font></b><br> <br><b><font style="font-size:110%"> Podnaslov </font></b><br> <br><b><font style="font-size:100%"> Podpodnaslov </font></b><br> <!-- --> </td> <td> Naslove pišite ovako: <pre><nowiki> == Novi naslov == === Podnaslov === ==== Podpodnaslov ==== </nowiki></pre> </td> </tr> <tr> <td> Ako samo prijeđete u sljedeći red, to nema nikakvih posljedica za izgled teksta. Možete to koristiti za sebe, da razdvojite rečenice unutar odlomka. Neki uređivači smatraju da se tako lakše uređuje tekst i da se bolje koristi funkcija ''diff''. Ali ako ostavite prazan redak, to će biti prazan redak i na ekranu. </td> <td> <pre><nowiki>Ako samo prijeđete u sljedeći red, to nema nikakvih posljedica za izgled teksta. Možete to koristiti za sebe, da razdvojite rečenice unutar odlomka. Neki uređivači smatraju da se tako lakše uređuje tekst i da se bolje koristi funkcija ''diff''. Ali ako ostavite prazan redak, to će biti prazan redak i na ekranu.</nowiki></pre> </td> </tr> <tr valign="top"><td>Ovako možete prijeći u<br> sljedeći red bez praznog retka.</td> <td><pre><nowiki>Ovako možete prijeći u<br> sljedeći red bez praznog retka.</nowiki></pre> </td> </tr> <tr> <td> * Popis nije nikakav problem: ** počnite svaki redak sa zvjezdicom *** što je više zvjezdica, to je niža razina </td> <td><pre><nowiki>* Popis nije nikakav problem: ** počnite svaki redak sa zvjezdicom *** što je više zvjezdica, to je niža razina </nowiki></pre> </td> </tr> <tr> <td> # Popisi označeni brojevima su dobri jer su ## lijepo složeni ## lako čitljivi </td> <td><pre><nowiki># Popisi označeni brojevima su dobri jer su ## lijepo složeni ## lako čitljivi</nowiki></pre> </td> </tr> <tr> <td> * Možete miješati zvjezdice i brojeve *# i slagati ih *#* na ovaj način </td> <td><pre><nowiki>* Možete miješati zvjezdice i brojeve *# i slagati ih *#* na ovaj način</nowiki></pre> </td> </tr> <tr> <td> ; Neka riječ : njezina definicija </td> <td><pre><nowiki>; Neka riječ : njezina definicija</nowiki></pre> *''PAZI: samo jedna riječ i definicija po retku.'' </td> </tr> <tr> <td> : Dvotočka uvlači redak ili cijeli odlomak. :: Što je više dvotočaka, to je veće uvlačenje. "Enter" započinje novi odlomak. * Ovo se koristi za članke, ali i za razgovore na "'''Razgovoru o stranici'''". </td> <td><pre><nowiki>: Dvotočka uvlači redak ili cijeli odlomak. :: Što je više dvotočaka, to je veće uvlačenje. "Enter" započinje novi odlomak. </nowiki></pre> </td> </tr> <tr valign="top"><td><center>Tekst u sredini stranice.</center> </td> <td><pre><nowiki><center>Tekst u sredini stranice.</center></nowiki></pre> </td> </tr> <tr> <td>Vodoravna razdjelna crta: ovo je iznad crte, ---- a ovo je ispod crte. Dobra je za razdvajanje tema na stranicama za razgovor. </td> <td><pre><nowiki>Vodoravna razdjelna crta: ovo je iznad crte, ---- a ovo je ispod crte. </nowiki></pre> </td> </tr> </table> ===Poveznice, internetske adrese === <table border="1" cellpadding="2" cellspacing="0"> <tr> <th>Ovako će tekst izgledati na Wikiknjigama</th> <th>Ovo treba upisati</th> </tr> <tr valign="top"><td>Poveznica unutar Wikiknjiga: Službeni jezik Hrvatske je [[hrvatski jezik]]. *Nije važno pišete li prvo slovo članka veliko ili malo, jer ga Wikiknjige u naslovu samog članka automatski stavljaju veliko. *Razmake unutar naziva članka Wikiknjige automatski pretvaraju u donju crtu (_), ali ipak se preporučuje da stavljate razmake a ne donje crte. Dakle, navedena poveznica vodi na stranicu <nowiki>http://hr.wikibooks.org/wiki/Hrvatski_jezik</nowiki>, što je članak koji se zove "Hrvatski jezik". </td> <td><pre><nowiki>Poveznica unutar Wikiknjiga: Službeni jezik Hrvatske je [[hrvatski jezik]].</nowiki></pre> </td> </tr> <tr><td> [[Wikiknjige:Uvodni tečaj#Glavne_odrednice_Wikiknjiga]]<br> je primjer poveznice za podnaslov na određenoj stranici. Ako se neki podnaslov izbriše, poveznica na taj podnaslov ne nestaje, nego se sama mijenja u poveznicu na vrh njegove stranice.</td><td> <nowiki>[[Wikiknjige:Uvodni tečaj#Glavne_odrednice_Wikiknjiga]]</nowiki></td>. </tr> <tr><td> [[#Naslovi, proredi, popisi i crte]]<br> je primjer poveznice za podnaslov na onoj '''stranici na kojoj se nalazimo'''. Nije potrebno na početku navoditi naziv stranice već odmah na početku znak '''#''' pa ''podnaslov'' na koji se želimo pozicionirati.</td><td> <nowiki>[[#Naslovi, proredi, popisi i crte]]</nowiki></td>. </tr> <tr valign="top"><td>Kad želite da poveznica na neki članak piše drugim riječima, koristite okomitu crtu:<br> Ovdje govorimo o [[povijest Hrvatske|našoj povijesti]]. </td> <td><pre><nowiki>Kad želite da poveznica na neki članak piše drugim riječima, koristite okomitu crtu:<br> Ovdje govorimo o [[povijest Hrvatske|našoj povijesti]].</nowiki></pre> </td> </tr> <tr valign="top"> <td>Završeci se mogu dodati na poveznicu: [[pravopis]]ni, [[sport]]ovi </td> <td> <pre><nowiki>Završeci se mogu dodati na poveznicu: [[pravopis]]ni, [[sport]]ovi</nowiki></pre> </td> </tr> <tr> <td>Kad upisujete komentar na neku stranicu za razgovor, trebate ga potpisati. Možete to učiniti tako da na kraju dodate tri valovite crte, a Wikiknjige će automatski napisati vaše ime: : [[User:Zmaj|Zmaj]] a ako dodate četiri valovite crte, napisat će se vaše ime, datum i vrijeme: : [[User:Zmaj|Zmaj]] 10:38, 25 Feb 2004 (CET)</td> <td><pre><nowiki>Kad upisujete komentar na neku stranicu za razgovor, trebate ga potpisati. Možete to učiniti tako da na kraju dodate tri valovite crte, a Wikiknjige će automatski napisati vaše ime: : ~~~ a ako dodate četiri valovite crte, napisat će se vaše ime, datum i vrijeme: : ~~~~</td></nowiki></pre> </td> </tr> <tr valign="top"><td>[[Priče o vilenjacima]] je stranica koja još ne postoji. *Možete je stvoriti tako da kliknete na poveznicu. *Ako želite stvoriti novu stranicu: *#na nekoj postojećoj stranici upišite poveznicu na novu stranicu, *#snimite postojeću stranicu, *#kliknite na poveznicu koju ste upravo stvorili. Otvorit će se nova stranica koju možete urediti. </td> <td><pre><nowiki>[[Priče o vilenjacima]] je stranica koja još ne postoji.</nowiki></pre> </td> </tr> <tr valign="top"><td> Što ako npr. želite da stranica "Informatika" ne sadrži ništa, nego da automatski odvede korisnika na "Računarstvo", jer je to bolja riječ? Da biste to postigli, trebate staviti sljedeći tekst u prvi redak članka "Informatika": <nowiki>#REDIRECT [[Računarstvo]]</nowiki> </td> <td><pre><nowiki>#REDIRECT [[Računarstvo]]</nowiki></pre> </td> </tr> <tr valign="top"><td> Poveznica na stranicu s istom temom na drugom jeziku izgleda ovako:<nowiki>"[[šifra jezika:Naslov stranice]]"</nowiki>, na primjer [[w:en:Wikipedia:How to edit a page]]. Nije važno kamo stavljate te poveznice dok obrađujete stranicu, jer će se uvijek pojaviti na istom mjestu kad je snimite, ali zbog urednosti se preporučuje da ih stavite na dno stranice. </td> <td><nowiki>[[w:en:Wikipedia:How to edit a page]]</nowiki></td> </tr> <tr valign="top"> <td>Primjer vanjske poveznice s opisom: [http://www.croatia.hr Hrvatska turistička zajednica]<br> Primjer te iste poveznice bez opisa: [http://www.croatia.hr]<br> * U internetskoj adresi smiju se koristiti samo znakovi: A-Z a-z 0-9 ._\/~%-+&amp;#?!=()@ \x80-\xFF. Ako adresa sadrži druge znakove, treba ih konvertirati; na primjer, ^ se mora napisati %5E (što možete vidjeti u [[w:en:ASCII|popisu ASCII znakova]]). </td> <td><pre><nowiki>Primjer vanjske poveznice s opisom: [http://www.croatia.hr Hrvatska turistička zajednica]</nowiki> Primjer te iste poveznice bez opisa: [http://www.croatia.hr] </pre> "Goli" [[URL]] ne može se više snimiti na wikipediju, jer postavljen je ''spam'' filter koji to više ne dozvoljava. </td> </tr> <tr> <td>Ako želite staviti poveznice prema zvukovima i drugim neslikovnim stvarima, ili ako želite da slike budu prikazane kao poveznice a ne nacrtane na stranici, koristite poveznicu "media". <br>[[media:Hrvatska_grb_mali.png|Grb Hrvatske]] </td> <td> <pre> <nowiki> [[media:Hrvatska_grb_mali.png|Grb Hrvatske]] </nowiki></pre></td></tr> <tr> <td> Poveznice na knjige putem šifre ISBN objašnjavaju se na ovoj [[w:en:Wikipedia:ISBN|engleskoj stranici]]. ISBN 0123456789X </td> <td> <nowiki>ISBN 0123456789X</nowiki> <tr> <td>"Što vodi ovamo" i "Promjene u svezi" mogu se ovako staviti kao poveznica:<br> [[Special:Whatlinkshere/Wikiknjige:Pomoć|Što vodi ovamo]] i [[Special:Recentchangeslinked/Wikiknjige:Pomoć|Promjene u svezi]] <td><nowiki> [[Special:Whatlinkshere/Wikiknjige:Pomoć|Što vodi ovamo]] i [[Special:Recentchangeslinked/Wikiknjige:Pomoć|Promjene u svezi]]</nowiki> </table> === Vrste slova i pisanja === <table border="1" cellpadding="2" cellspacing="0"> <tr> <th>Ovako će tekst izgledati na Wikiknjigama</th> <th>Ovo trebate upisati</th> </tr> <tr valign="top"><td> ''Istaknuto'', '''jako istaknuto''', '''''vrlo jako istaknuto'''''. *Ovo su sve apostrofi (jednostruki navodnici), a ne dvostruki navodnici. *Na gotovo svim programima za Internet, ovo se vidi kao koso i podebljano. Ipak, kad pišete matematičke formule, zbog semantičkih razloga radije koristite <nowiki><i></nowiki> i <nowiki><b></nowiki>. </td> <td> <pre><nowiki>''Istaknuto'', '''jako istaknuto''', '''''vrlo jako istaknuto'''''.</nowiki></pre> </td> </tr> <tr valign=top> <td>Ovo je <tt>stil pisaćeg stroja </tt>. *Zbog semantičkih razloga, kad pišete kompjuterske programe, trebate koristiti, &lt;kod>. </td> <td><pre><nowiki>Ovo je <tt>stil pisaćeg stroja </tt>.</nowiki></pre> </tr> <tr valign=top> <td>Možete koristiti i <small>mali tekst</small> za potpise pod slike i ostalo. </td> <td><pre><nowiki>Možete koristiti i <small>mali tekst</small> za potpise pod slike i ostalo.</nowiki></pre> </td> </tr> <tr valign="top"><td>Možete <strike>prekrižiti izbačeni tekst</strike> i <u>podcrtati novi tekst</u>. </td> <td><pre><nowiki>Možete <strike>prekrižiti izbačeni tekst</strike> i <u>podcrtati novi tekst</u>.</nowiki></pre> </td> </tr> <tr valign="top"> <td> '''Znakovi na slovima:'''<br> (Popis šifara za sve posebne znakove nalazi se na stranici [[Wikiknjige:Posebni znakovi]].) e é e ë i í <br> <br> &Agrave; &Aacute; &Acirc; &Atilde; &Auml; &Aring; <br> &AElig; &Ccedil; &Egrave; &Eacute; &Ecirc; &Euml; <br> &Igrave; &Iacute; &Icirc; &Iuml; &Ntilde; &Ograve; <br> &Oacute; &Ocirc; &Otilde; &Ouml; &Oslash; &Ugrave; <br> &Uacute; &Ucirc; &Uuml; &szlig; &agrave; &aacute; <br> &acirc; &atilde; &auml; &aring; &aelig; &ccedil; <br> &egrave; &eacute; &ecirc; &euml; &igrave; &iacute;<br> &icirc; &iuml; &ntilde; &ograve; &oacute; &ocirc; <br> &oelig; &otilde; &ouml; &oslash; &ugrave; &uacute; <br> &ucirc; &uuml; &yuml; </td> <td> <br> <br> e é e ë i í<br> <pre><nowiki> &amp;Agrave; &amp;Aacute; &amp;Acirc; &amp;Atilde; &amp;Auml; &amp;Aring; &amp;AElig; &amp;Ccedil; &amp;Egrave; &amp;Eacute; &amp;Ecirc; &amp;Euml; &amp;Igrave; &amp;Iacute; &amp;Icirc; &amp;Iuml; &amp;Ntilde; &amp;Ograve; &amp;Oacute; &amp;Ocirc; &amp;Otilde; &amp;Ouml; &amp;Oslash; &amp;Ugrave; &amp;Uacute; &amp;Ucirc; &amp;Uuml; &amp;szlig; &amp;agrave; &amp;aacute; &amp;acirc; &amp;atilde; &amp;auml; &amp;aring; &amp;aelig; &amp;ccedil; &amp;egrave; &amp;eacute; &amp;ecirc; &amp;euml; &amp;igrave; &amp;iacute; &amp;icirc; &amp;iuml; &amp;ntilde; &amp;ograve; &amp;oacute; &amp;ocirc; &amp;oelig; &amp;otilde; &amp;ouml; &amp;oslash; &amp;ugrave; &amp;uacute; &amp;ucirc; &amp;uuml; &amp;yuml;</nowiki></pre></td> </tr> <tr valign=top> <td> '''Interpunkcija:'''<br> &iquest; &iexcl; &sect; &para;<br> &dagger; &Dagger; &bull; &mdash;<br> &lsaquo; &rsaquo; &laquo; &raquo;<br> &lsquo; &rsquo; &ldquo; &rdquo; </td> <td><pre><nowiki> &amp;iquest; &amp;iexcl; &amp;sect; &amp;para; &amp;dagger; &amp;Dagger; &amp;bull; &amp;mdash; &amp;lsaquo; &amp;rsaquo; &amp;laquo; &amp;raquo; &amp;lsquo; &amp;rsquo; &amp;ldquo; &amp;rdquo; </nowiki></pre></td> </tr> <tr valign="top"> <td> '''Komercijalni znakovi:'''<br> &trade; &copy; &reg; &cent; &euro; &yen; <br> &pound; &curren;</td> <td><pre><nowiki> &amp;trade; &amp;copy; &amp;reg; &amp;cent; &amp;euro; &amp;yen; &amp;pound; &amp;curren; </nowiki></pre></td> </tr> <tr valign="top"><td>Podtekst: x₂<br> Nadtekst: x² ili x&sup2; *Druga metoda nadteksta ne može se koristiti svugdje, ali se preporučuje gdje je to moguće (kao i kod mjernih jedinica) jer većina programa za Internet tada lakše obrađuje retke. &epsilon;₀ = 8.85 &times; 10^&minus;12 C&sup2; / J m. <br> <br> 1 [[hektar]] = [[1 E4 m&sup2;]] </td> <td><pre><nowiki>Podtekst: x₂ Nadtekst: x² ili x&amp;sup2; &amp;epsilon;₀ = 8.85 &amp;times; 10^{&amp;minus;12} C&amp;sup2; / J m.</nowiki> <nowiki>1 [[hektar]] = [[1 E4 m&amp;sup2;]]</nowiki> </pre> </td> </tr> <tr valign="top"><td>'''Grčka slova:''' <br> &alpha; &beta; &gamma; &delta; &epsilon; &zeta; <br> &eta; &theta; &iota; &kappa; &lambda; &mu; &nu; <br> &xi; &omicron; &pi; &rho; &sigma; &sigmaf; <br> &tau; &upsilon; &phi; &chi; &psi; &omega;<br> &Gamma; &Delta; &Theta; &Lambda; &Xi; &Pi; <br> &Sigma; &Phi; &Psi; &Omega; </td> <td><pre><nowiki> &amp;alpha; &amp;beta; &amp;gamma; &amp;delta; &amp;epsilon; &amp;zeta; &amp;eta; &amp;theta; &amp;iota; &amp;kappa; &amp;lambda; &amp;mu; &amp;nu; &amp;xi; &amp;omicron; &amp;pi; &amp;rho; &amp;sigma; &amp;sigmaf; &amp;tau; &amp;upsilon; &amp;phi; &amp;chi; &amp;psi; &amp;omega; &amp;Gamma; &amp;Delta; &amp;Theta; &amp;Lambda; &amp;Xi; &amp;Pi; &amp;Sigma; &amp;Phi; &amp;Psi; &amp;Omega; </nowiki></pre></td> </tr> <tr valign="top"> <td> '''Matematički znakovi:''' <br> &int; &sum; &prod; &radic; &minus; &plusmn; &infin;<br> &asymp; &prop; &equiv; &ne; &le; &ge; &rarr;<br> &times; &middot; &divide; &part; &prime; &Prime;<br> &nabla; &permil; &deg; &there4; &alefsym; &oslash;<br> &isin; &notin; &cap; &cup; &sub; &sup; &sube; &supe;<br> &not; &and; &or; &exist; &forall; &rArr; &hArr;<br> &rarr; &harr;<br> (Vidi i englesku stranicu [[w:en:Wikipedia:WikiProject Mathematics|WikiProject Mathematics]]) </td> <td valign="middle"><pre><nowiki> &amp;int; &amp;sum; &amp;prod; &amp;radic; &amp;minus; &amp;plusmn; &amp;infin; &amp;asymp; &amp;prop; &amp;equiv; &amp;ne; &amp;le; &amp;ge; &amp;rarr; &amp;times; &amp;middot; &amp;divide; &amp;part; &amp;prime; &amp;Prime; &amp;nabla; &amp;permil; &amp;deg; &amp;there4; &amp;alefsym; &amp;oslash; &amp;isin; &amp;notin; &amp;cap; &amp;cup; &amp;sub; &amp;sup; &amp;sube; &amp;supe; &amp;not; &amp;and; &amp;or; &amp;exist; &amp;forall; &amp;rArr; &amp;hArr; &amp;rarr; &amp;harr;</nowiki></pre></td> </tr> <tr valign="top"><td><i>x</i>²&nbsp;&nbsp;&nbsp;&ge;&nbsp;&nbsp;&nbsp;0 true. *Ako želite razmake, morate koristiti razmake bez prekida - <tt>&amp;nbsp;</tt>. *Izraz <tt>&amp;nbsp;</tt> sprječava i prekide usred teksta, što je korisno u formulama. </td> <td><pre><nowiki> <i>x</i>²&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;ge;&amp;nbsp;&amp;nbsp;0 true. </nowiki></pre></td> </tr> <tr> <td> '''Komplicirane formule:'''<br> &nbsp;&nbsp;<math>\sum_{n=0}^\infty \frac{x^n}{n!}</math> * Vidi englesku stranicu [[w:en:Wikipedia:TeX markup|Wikipedia:TeX markup]] </td> <td><pre><nowiki> <math>\sum_{n=0}^\infty \frac{x^n}{n!}</math> </nowiki></pre> </td> </tr> <tr> <td> '''Kako spriječiti da Wikiknjige automatski mijenjaju tekst:'''<br> <nowiki>Poveznica &rarr; (<i>prema</i>) [[Wikipedija:Pomoć]]</nowiki> *Ovako se kao običan tekst prikazuje ono što bi inače bio poseban tekst u Wikipediji. *Ne uklanja HTML znakove. </td> <td> <pre><nowiki><nowiki>Poveznica &amp;rarr; (<i>prema</i>) [[Wikiknjige:Pomoć]]</nowiki></nowiki></pre> </td> </tr> <tr><td> '''Kako prikazati izvorni oblik posebnih znakova (onih koji se unose s znakom apersanda &amp; na početku, i točkom-zarez na kraju)?'''<br /> Znak ampersanda mora se u prikazu navesti pomoću njegovog koda &amp;amp; Npr. ako želimo vidjeti što trebamo unijeti da bismo na ekranu dobili nizove znakova '''&amp;lt;''' i '''&amp;gt;''' (kodovi za prikaz znakova &lt; i &gt;) </td> <td> <pre><nowiki>&amp;amp;lt; i &amp;amp;gt;</nowiki></pre> </td> </tr> <tr> <td> '''Nevidljivi komentari unutar teksta članka:'''<br> *Koristite ih kad želite da budući uređivači stranice vide komentar. </td> <td> <pre><nowiki><!-- ovdje se piše komentar --></nowiki></pre> </td> </tr> </table> === Tablice === ''Kako staviti tablicu sadržaja'' Kako sada stvari stoje na Wikiknjigama, ako na stranici postoji barem četiri naslova (označenih znakovima "="), na početak stranice (ili nakon uvodnog dijela) automatski ide tablica sadržaja. Ako bilo gdje napišete <nowiki>__NOTOC__ </nowiki>, tablica sadržaja će nestati. Vidi i engleski članak [[w:en:Wikipedia:Section#Compact_TOC|compact TOC]] za abecedu i godine u naslovima. ''Tablice općenito'' Tablice možete napraviti na dva načina: *koristeći posebne Wiki-šifre (vidi engleski članak [[w:en:m:MediaWiki User's Guide: Using tables|MediaWiki User's Guide: Using tables]]) *koristeći standardne HTML elemente: &lt;table&gt;, &lt;tr&gt;, &lt;td&gt; or &lt;th&gt;. Za ovu drugu mogućnost, kao i za objašnjenja kada se stavljaju tablice, vidi engleski članak [[w:en:Wikipedia:How to use tables]]. ===Automatski datum, vrijeme itd.=== <table> <tr><th>Šifra<th>Rezultat <tr><td><nowiki>{{CURRENTMONTH}}</nowiki> <td>{{CURRENTMONTH}} <tr><td><nowiki>{{CURRENTMONTHNAME}}</nowiki> <td>{{CURRENTMONTHNAME}} <tr><td><nowiki>{{CURRENTMONTHNAMEGEN}}</nowiki> <td>{{CURRENTMONTHNAMEGEN}} <tr><td><nowiki>{{CURRENTDAY}}</nowiki> <td>{{CURRENTDAY}} <tr><td><nowiki>{{CURRENTDAYNAME}}</nowiki> <td>{{CURRENTDAYNAME}} <tr><td><nowiki>{{CURRENTYEAR}}</nowiki> <td>{{CURRENTYEAR}} <tr><td><nowiki>{{CURRENTTIME}}</nowiki> <td>{{CURRENTTIME}} <tr><td><nowiki>{{NUMBEROFARTICLES}}</nowiki> <td>{{NUMBEROFARTICLES}} </table> NUMBEROFARTICLES je broj stranica u hrvatskoj Wikipediji koje sadrže poveznicu i nisu preusmjerene, tj. broj članaka, stranica s poveznicom i razlikovnih stranica (''disambiguation pages'')). ===Transkluzija=== Software [[w:en:Wikipedia:MediaWiki|MediaWiki]], koji koristi Wikipedija, u određenoj mjeri podržava transkluziju. To znači da se u članke mogu unijeti standardizirani komadi teksta. Na primjer, ako napišete <nowiki>{{msg:stub}}</nowiki> i snimite stranicu, na njoj će se pojaviti tekst ''This article is a stub. You can help Wikipedia by expanding it.'' Druge česte transkluzije su <nowiki>{{msg:disambig}}</nowiki> za razlikovne stranice (''disambiguation pages'') i <nowiki>{{msg:spoiler}}</nowiki> za upozorenje da se u nastavku nešto odaje (npr. kraj filma). Vidi [[w:en:Wikipedia:MediaWiki custom messages|Wikipedia:MediaWiki custom messages]] za popis svih transkluzija. == Što ako je članak koji pišem postao ogroman i teško mi ga je uređivati? == Za to postoje [[Wikiknjige:Predložak|predlošci]], na engleskom: templates. Potrebno je stvoriti novu stranicu "Template:Ime_stranice", a u našem članku treba takav predložak uključiti tako da se okruži dvostrukim vitičastim zagradama. Npr. <nowiki>{{Template:Ime_stranice}}</nowiki> Ima više razloga za korištenje predložaka. Prvi je upravo spomenut, teško je korisniku održavati ogromnu stranicu, ali postoje i hardverski razlozi, koji preporučuju dužinu članaka do 32000 slova. == Automatski popisi, kategorije == ''Glavni članak: [[Wikiknjige:Kategorije]]'' Ukoliko nekome padne na pamet "pokriti" svojim člancima cijelo jedno područje, vrlo je zgodno objediniti taj rad nekako, tako da svi lako možemo vidjeti koji su članci iz tog područja napisani. To možemo učiniti ručno, stvarajući popise koje ćemo također ručno održavati (što je lako na početku, ali je dugoročno pogrešan pristup), a možemo se osloniti i na automatsko kreiranje popisa članaka koji pripadaju određenoj kategoriji. Dovoljno je na dnu stranice napisati <nowiki>[[Category:Ime_kategorije]]</nowiki>, i ako dotična kategorija još ne postoji, biti će kreirana, a članak pridodan toj kategoriji. Wikiknjige ne pretjeravaju s različitim kategorijama, ali to je bolje nego engleska, koja je loš primjer jer ima ponekad i pet različitih kategorija za jednu godinu, a posjeduje kategorije za sve godine od 1 do danas. Smjernica bi mogla biti ne kreirati kategoriju ako će u njoj biti manje od pet članaka, i stvarati smislene kategorije, npr. "Glavni gradovi" ili "Gradovi Hrvatske" su dobri primjeri, a "200 rođenja", "200 smrti" "200" su loši primjeri, jer kako utvrditi tko se rodio, umro ili što se uopće dogodilo 200-te godine naše ere ili prije Krista? ==Ostale poveznice== Engleski članci: *[[w:en:UseModWiki]] i [[w:en:Wikipedia:MediaWiki]]. *[[w:en:HTML tag]]. *[[w:en:Wikipedia:Protection policy]] 1816 4888 2006-09-22T15:37:23Z West Brom 4ever 35 U ovoj kategoriji su svrstani članci koji govore o pomoći svim korisnicima Wikiknjiga u pisanju modula i knjiga. 1817 4908 2006-09-22T21:41:46Z West Brom 4ever 35 {| cellpadding="0" cellspacing="0" style="border: 1px solid #b0b0b0" | colspan=3 | [[Image:chess_zhor_26.png]] |- | [[Image:chess_zver_26.png]] | {| cellspacing="0" cellpadding="0" style="border: 1px solid #b0b0b0; background-color: #ffce9e" |- | [[Image:chess_{{{3}}}l44.png|26px|a8]] | [[Image:chess_{{{4}}}d44.png|26px|b8]] | [[Image:chess_{{{5}}}l44.png|26px|c8]] | [[Image:chess_{{{6}}}d44.png|26px|d8]] | [[Image:chess_{{{7}}}l44.png|26px|e8]] | [[Image:chess_{{{8}}}d44.png|26px|f8]] | [[Image:chess_{{{9}}}l44.png|26px|g8]] | [[Image:chess_{{{10}}}d44.png|26px|h8]] |- | [[Image:chess_{{{11}}}d44.png|26px|a7]] | [[Image:chess_{{{12}}}l44.png|26px|b7]] | [[Image:chess_{{{13}}}d44.png|26px|c7]] | [[Image:chess_{{{14}}}l44.png|26px|d7]] | [[Image:chess_{{{15}}}d44.png|26px|e7]] | [[Image:chess_{{{16}}}l44.png|26px|f7]] | [[Image:chess_{{{17}}}d44.png|26px|g7]] | [[Image:chess_{{{18}}}l44.png|26px|h7]] |- | [[Image:chess_{{{19}}}l44.png|26px|a6]] | [[Image:chess_{{{20}}}d44.png|26px|b6]] | [[Image:chess_{{{21}}}l44.png|26px|c6]] | [[Image:chess_{{{22}}}d44.png|26px|d6]] | [[Image:chess_{{{23}}}l44.png|26px|e6]] | [[Image:chess_{{{24}}}d44.png|26px|f6]] | [[Image:chess_{{{25}}}l44.png|26px|g6]] | [[Image:chess_{{{26}}}d44.png|26px|h6]] |- | [[Image:chess_{{{27}}}d44.png|26px|a5]] | [[Image:chess_{{{28}}}l44.png|26px|b5]] | [[Image:chess_{{{29}}}d44.png|26px|c5]] | [[Image:chess_{{{30}}}l44.png|26px|d5]] | [[Image:chess_{{{31}}}d44.png|26px|e5]] | [[Image:chess_{{{32}}}l44.png|26px|f5]] | [[Image:chess_{{{33}}}d44.png|26px|g5]] | [[Image:chess_{{{34}}}l44.png|26px|h5]] |- | [[Image:chess_{{{35}}}l44.png|26px|a4]] | [[Image:chess_{{{36}}}d44.png|26px|b4]] | [[Image:chess_{{{37}}}l44.png|26px|c4]] | [[Image:chess_{{{38}}}d44.png|26px|d4]] | [[Image:chess_{{{39}}}l44.png|26px|e4]] | [[Image:chess_{{{40}}}d44.png|26px|f4]] | [[Image:chess_{{{41}}}l44.png|26px|g4]] | [[Image:chess_{{{42}}}d44.png|26px|h4]] |- | [[Image:chess_{{{43}}}d44.png|26px|a3]] | [[Image:chess_{{{44}}}l44.png|26px|b3]] | [[Image:chess_{{{45}}}d44.png|26px|c3]] | [[Image:chess_{{{46}}}l44.png|26px|d3]] | [[Image:chess_{{{47}}}d44.png|26px|e3]] | [[Image:chess_{{{48}}}l44.png|26px|f3]] | [[Image:chess_{{{49}}}d44.png|26px|g3]] | [[Image:chess_{{{50}}}l44.png|26px|h3]] |- | [[Image:chess_{{{51}}}l44.png|26px|a2]] | [[Image:chess_{{{52}}}d44.png|26px|b2]] | [[Image:chess_{{{53}}}l44.png|26px|c2]] | [[Image:chess_{{{54}}}d44.png|26px|d2]] | [[Image:chess_{{{55}}}l44.png|26px|e2]] | [[Image:chess_{{{56}}}d44.png|26px|f2]] | [[Image:chess_{{{57}}}l44.png|26px|g2]] | [[Image:chess_{{{58}}}d44.png|26px|h2]] |- | [[Image:chess_{{{59}}}d44.png|26px|a1]] | [[Image:chess_{{{60}}}l44.png|26px|b1]] | [[Image:chess_{{{61}}}d44.png|26px|c1]] | [[Image:chess_{{{62}}}l44.png|26px|d1]] | [[Image:chess_{{{63}}}d44.png|26px|e1]] | [[Image:chess_{{{64}}}l44.png|26px|f1]] | [[Image:chess_{{{65}}}d44.png|26px|g1]] | [[Image:chess_{{{66}}}l44.png|26px|h1]] |} | [[Image:chess_zver_26.png]] |- | colspan=3 | [[Image:chess_zhor_26.png]] |} [[Kategorija:Sportski predlošci]] 1818 4906 2006-09-22T21:41:07Z West Brom 4ever 35 U ovoj kategoriji se svrstavaju predlošci koji imaju veze sa sportom. 1819 4914 2006-09-23T11:46:59Z West Brom 4ever 35 [[Slika:Kartice.jpg|frame]] Male "kućice" na vrhu svakog modula zovemo ''karticama''. Neprijavljeni suradnik [[Wikiknjige|Wikiknjiga]] vidi sljedeće kartice: *članak (stranica o wikiknjigama) *razgovor *uredi *stare izmjene Kad se prijavite, pojavit će se i: *premjesti *prati Kad skupite dovoljno iskustva i postanete dušobrižnici hrvatskih Wikiknjiga ([[Wikiknjige:Administratori|administratori]]), pojaviti će se i: *zaštiti *izbriši [[Kategorija:Pomoć]] 1821 4939 2006-09-23T15:56:50Z West Brom 4ever 35 /* Što je to razdvojbena stranica? */ '''Prvi put ste na Wikiknjigama? Tražite odgovore na najčešća pitanja?''' Ovo je pravo mjesto za vas. Odgovori na ova pitanja detaljno objašnjavaju princip rada, pravila i mogućnost rada na Wikiknjigama na hrvatskom jeziku. ==Što su to Wikiknjige?== Wikiknjige su projekt izrade zbirke knjiga sa slobodnim pristupom, u ovom slučaju radi se o Wikiknjigama na hrvatskom jeziku. [[Wikiknjige|Više o Wikiknjigama možete saznati ovdje]] ==Kako istraživati Wikiknjige?== Istraživati je lako. Otvorite [[Glavna stranica|glavnu stranicu]], nađite nešto zanimljivo i istražujte. Na vrhu svake stranice nalazi se polje za pretraživanje Wikiknjiga. Pogledajte i [[Special:All pages|popis svih knjiga]]. ==Tko može doprinositi Wikiknjigama?== Wikiknjigama može doprinositi svatko tko ima volje, želje i znanja za pisanjem knjiga/[[Wikiknjige:Uvodni tečaj/Izmjenjivanje modula|modula]]. ==Moram li se prijaviti?== Ne morate. Možete uređivati sve stranice i ako niste prijavljeni suradnik Wikiknjiga, ali prijavljivanje vam daje [[Wikiknjige:Uvodni tečaj/Prijavljivanje|neke prednosti]]. Ako se želite prijaviti, [[Special:Userlogin|postanite suradnik]]. ==Kako ću se prijaviti?== Detaljnije upute su [http://hr.wikibooks.org/wiki/Wikiknjige:Uvodni_te%C4%8Daj/Prijavljivanje#Kako_se_prijaviti ovdje]. ==Koliko novaca me košta prijava? Moram li što plaćati?== '''Ne košta vas ništa'''. Prijava kao i rad na Wikiknjiga vas ne koštaju ništa osim potrošenog vremena. ==O čemu da pišem?== Pišite o stvarima koje znate. A ako ne znate što, a htjeli biste pisati, onda kontaktirajte ostale suradnike ili [[Wikiknjige:Administratori|administratore]]. ==Kako stvoriti novu knjigu/modul?== Postoji nekoliko načina da stvorite novu knjigu. Najbolje je upisati traženi pojam u tražilicu, te ako je poveznica crvena, počnite s pisanjem. ==Kako uređivati stranicu?== Wikiknjige nude razne načine oblikovanja i uređivanja tekstova, stvaranja tablica, korištenje posebnih znakova, itd. Osim toga, možete koristiti i slike, zvukove, vanjske poveznice i sl. [[Wikiknjige:Uvodni tečaj/Izmjenjivanje modula|Ovdje su detaljne upute]]. ==Što su to poveznice== Poveznice na Wikiknjigama nisu, niti trebaju biti toliko eksponirane kao na Wikipediji. No, ako smatrate da je potrebno napisati poveznicu, pogledajte [http://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Te%C4%8Daj_%28Wikipoveznice%29 stranicu na Wikipedijinom tečaju]. ==Što znače razne boje poveznica?== <font color="blue"><u>Plave poveznice</u></font> znače da knjiga/modul ima sadržaja. <font color="red"><u>Crvene poveznice</u></font> znače da knjige/modul nemaju sadržaja - ako kliknete na crvenu poveznicu, možete upisati sadržaj za tu stranicu (vidi [[Wikiknjige:Uvodni tečaj/Nova knjiga|Kako stvoriti novu knjigu?]]). Zelene poveznice znače da poveznica vodi izvan hrvatskih Wikiknjiga (ili da je to posebna poveznica na neku tehničku stranicu, na primjer na abecedni popis članaka). == Kako obrisati stranicu? == Na stranice koje su nastale greškom, vandalizmom ili kojima nije mjesto na Wikiknjigama nego na wikirječniku ili negdje drugdje napišite: '''<nowiki>{{bris}}</nowiki>''' i ukoliko zadovoljavaju kriterije za brisanje bez glasovanja, bit će obrisane odmah. Moduli koji zahtijevaju glasovanje prije brisanja, razmatrat će se na raspravi o brisanju te stranice. ==Iskočio mi je narančasti baner!!! Piše "imate nove poruke"== <div class="usermessage"><div class="plainlinks">'''Imate [[Special:Mytalk|<span style="color: #002bb8">nove poruke</span>]] ([http://hr.wikipedia.org/wiki/Special:Mytalk?diff=last <span style="color: #002bb8">zadnja promjena na stranici za razgovor</span>]).</div></div> Ovaj banner vas obaviještava da ste na svojoj stranici za razgovor dobili poruku od nekog suradnika. Nema mogućnosti da vam uleti neki virus, trojanac ili slična beštija. ==Što je to predložak?== Sve o predlošku [http://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Predlo%C5%BEak možete pronaći ovdje]. ==Što je to preusmjeravanje knjige i kako ga napraviti?== Preusmjeravanje članka ili engleski ''redirect'' je ustvari preusmjeravanje modula u drugi modul. Koristimo ga kad želimo istoznačnice preusmjeriti na članak koji već postoji punog naziva (npr. skraćenice imena neke osobe, skraćenice političkih stranaka ... tako bi primjerice skraćenicu '''HDZ''' preusmjerili u članak '''Hrvatska demokratska zajednica''''). U ovom slučaju ispod imena modula u zaglavlju piše ''Premješteno sa ...''. U većini slučajeva preusmjeravanje se vrši da se u modulu koji želimo preusmjeriti napiše '''<nowiki>#REDIRECT [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak]]</nowiki>''' '''Napomena''': na ovaj način možemo preusmjeravati module kao u ovom [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Whatlinkshere&target=John_Ronald_Reuel_Tolkien primjeru na Wikipediji], tu se vidi da postoji više stranica za preusmjeravanje jer postoji više načina pisanja imena pisca Tolkiena. Sve te stranice za preusmjeravanje vode u članak imena John Ronald Reuel Tolkien. Preusmjeravanje članka u podnaslov drugog članka '''nije''' moguće odnosno ovakav oblik preusmjeravanja '''<nowiki>#REDIRECT [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak#podnaslov]]</nowiki>''' Objašnjenje ovog buga se nalazi [[bugzilla:218|ovdje]]. Preusmjeravanje treba razlikovati od premještanja članka koje je niže objašnjeno. ==Što je to premještanje modula i kako ga napraviti?== Kako se vidi [[Wikiknjige:Kartice|ovdje]] mogućnost premještanja članaka imaju suradnici koji su registrirani. Ako želite premjestiti članak u vrhu ekrana imate karticu '''Premjesti''' kliknete na nju i slijedite upute. '''Koji modul premjestiti?''' Premještaju se moduli krivih naziva, bilo da je došlo do greške u tipkanju prilikom stvaranja modula ili se shvatilo da postoji bolji naziv za dotični modul. '''Što se događa sa starim izmjenama?''' Stare izmjene ostaju zapisane (nepromijenjene) u zapisu premještenog modula. ==Kako ću napraviti poveznicu u podnaslov drugog modula?== Ako želimo naprimjer napraviti poveznicu sa nekog modula u podnaslov drugog članka napravimo poveznicu u ovom obliku '''<nowiki>[[Ime članka#podnaslov modula|tekst koji želimo da se vidi u našem modulu]]</nowiki>''' Primjer: poveznica u modul Hrvatska u podnaslov Stanovništvo napišemo ovako <nowiki>[[Hrvatska#Stanovništvo|ovdje piše o stanovništvu hrvatske]]</nowiki> i sad nas ta poveznica vodi u podnaslov članka ==Kako ću napraviti poveznicu na neki drugi Wikimedijin projekt?== ===Poveznice sa Wikiknjiga na hrvatskom jeziku prema drugim projektima na hrvatskom jeziku=== Poveznice se pišu na ovaj način * Wikizvor --- '''<nowiki>[[s:Ime članka|Ono što želite vidjeti u članku]]</nowiki>''' * WikiCitat --- '''<nowiki>[[q:Ime članka|Ono što želite vidjeti u članku]]</nowiki>''' * Wikiknjige --- '''<nowiki>[[b:Ime članka|Ono što želite vidjeti u članku]]</nowiki>''' * Wijesti --- '''<nowiki>[[n:Ime članka|Ono što želite vidjeti u članku]</nowiki>''' * Wječnik --- '''<nowiki>[[wikt:Ime članka|Ono što želite vidjeti u članku]]</nowiki>''' ===Poveznice prema zajedničkim projektima na svim jezicima=== * Wikivrste --- '''<nowiki>[[wikispecies:Ime članka|Ono što želite vidjeti u članku]]</nowiki>''' * Meta --- '''<nowiki>[[m:Ime članka|Ono što želite vidjeti u članku]]</nowiki>''' * Zajednički poslužitelj --- '''<nowiki>[[commons:Ime članka|Ono što želite vidjeti u članku]]</nowiki>''' ===Poveznice sa drugih projekata na hrvatskom jeziku prema Wikipediji na hrvatskom jeziku=== Sa drugih projekata na hrvatskom jeziku prema wikipediji na hrvatskom jeziku poveznica se piše na ovaj način '''<nowiki>[[w:Ime članka|Ono što želite vidjeti u članku]]</nowiki>''' ===Poveznice prema Wikiprojektima na drugim jezicima sa Wikiknjiga na hrvatskom jeziku=== Ako želimo napraviti poveznicu na Wikiprojekt na nekom drugom jeziku potrebno je iza oznake projekta napisati dvoslovnu oznaku jezika. Primjer za poveznicu sa Wikiknjiga na hrvatskom jeziku prema Izvoru na engleskom jeziku: '''<nowiki>[[s:en:Ime članka|Ono što želite vidjeti u članku]]</nowiki> ===Napomena=== Naravno možemo napraviti poveznice i u ovakvom obliku '''<nowiki>[[Projekt:Ime članka#podnaslov članka|tekst koji želimo da se vidi u našem članku]]</nowiki>''' odn. '''<nowiki>[[Projekt:Dvoslovna oznaka jezika:Ime članka#podnaslov članka|tekst koji želimo da se vidi u našem članku]]</nowiki>''' ==Kako ću napraviti poveznice na glavne stranice projekta na drugim jezicima?== Poveznice koje se stavljaju na glavne stranice da povežu glavnu stranicu jednog projekta sa glavnim stranicama istog projekta na drugim jezicima se rade ovako: '''<nowiki>[[dvoslovna oznaka koda jezika:]]</nowiki>''' ako postavite na glavnu stranicu jednog projekta poveznicu na glavnu stranicu istog projekta na drugom jeziku u ovom obliku: '''<nowiki>[[dvoslovna oznaka koda jezika:Ime nešto]]</nowiki>''' ta ista poveznica će voditi na članak '''Ime nešto''' na tom projektu a ne na glavnu stranicu. '''Ispravan primjer:''' <nowiki>[[en:]]</nowiki> '''Neispravan primjer:''' <nowiki>[[en:Marko]]</nowiki> Ova poveznica ne vodi na glavnu stranicu istog projekta na engleskom jeziku već na modul na projektu na engleskom jeziku koji se zove Marko. ==Što su to interwiki poveznice?== Interwiki poveznice su poveznice koje povezuju iste članke na Wikiknjigama različitih jezika (isto vrijedi i za ostale Wikiprojekte na razičitim jezicima). Znači interwiki poveznicama povezujemo u iste članke sa Wikiknjiga na jednom jeziku na Wikiknjige na drugom jeziku, sa Izvora na jednom jeziku na Izvor na drugom jeziku... tj. samo iste članke na istim projektima ali na drugim jezicima. Interwiki poveznica je oblika '''<nowiki>[[dvoslovna oznaka jezika malim slovima:Ime članka]]</nowiki> ===Primjer=== Kada želimo povezati interwiki poveznicom članak sa Wikiknjiga na hrvatskom jeziku sa npr. člankom na Wikiknjigama na engleskom jeziku u članak na Wikipediji na engleskom jeziku upisujemo: '''<nowiki>[[hr:Ime modula na Wikiknjigama na hrvatskom jeziku]]</nowiki>''' ''isto tako moramo povezati interwiki poveznicom i članak sa Wikiknjiga na engleskom jeziku sa člankom na Wikiknjigama na hrvatskom jeziku (jer u suprotnom ona nema funkciju ako je jednosmjerna)'' u članak na Wikiknjigama na hrvatskom jeziku upisujemo '''<nowiki>[[en:Ime modula na Wikipediji na engleskom jeziku]]</nowiki>''' ==Što je to razdvojbena stranica?== Razdvojbena stranica je ona knjiga/modul koji nam objašnjava da postoji više pojmova koji se nazivaju istim imenima. Primjer [[w:Glina|razdvojbe je ovo]], gdje imamo pojam glina koji može označavati grad, vrstu tla i rijeku. Više o razdvojbi [http://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Razdvojba imate ovdje]. ==Kako napraviti onaj potpis u bojama?== Trebate postaviti postavke. Više o njima [[Special:My preferences|ovdje]]. ==Treba mi još pomoći! Imam još pitanja!!!== Najbolje mjesto za postavljanje općenitih pitanja je naša [[Wikiknjige:Čitaonica|Čitaonica]] ili [[Wikiknjige:Pitanja|stranica za pitanja]]. Pitanja vezana uz pojedine članke pišite na njihovim stranicama za razgovor. Ako želite odgovor odmah, pročitajte [http://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:IRC o IRC-u] i pričajte s nama! [[Kategorija:Pomoć]] 1822 4923 2006-09-23T13:31:25Z West Brom 4ever 35 Current events premješteno na Novosti: anglizam u kroatizam #REDIRECT [[Novosti]] 1830 4952 2006-09-25T16:41:46Z West Brom 4ever 35 Wikibooks portal premješteno na Portal Wikiknjige #REDIRECT [[Portal Wikiknjige]] 1831 4953 2006-09-25T16:42:44Z West Brom 4ever 35 <font size=3>'''{{{1}}}'''</font><br> ''{{{2}}}''<br> <font size=1>{{{3}}}</font> 1832 4962 2006-09-25T16:52:26Z West Brom 4ever 35 <div style="text-align: center; vertical-align: middle; max-width: 100%; width: 42em; margin: 0 auto 0 auto; height: 28em; position: relative;" class="plainlinks"> <div style="position: absolute; left: 50%; top: 60%; width: 0; height: 0;"> <div style="position: relative; left: -98px; top: -100px; width: 196px; height: 199px;"> [[Image:Wikibooks-logo.svg|140px|Wikibooks]] </div> </div> <div style="position: absolute; top: 0%; right: 55%; background: #ffffff;" > {{MainPageLang|[http://en.wikibooks.org English]|Open-content textbooks|21,000+ modules}} </div> <div style="position: absolute; top: 0%; left: 55%; background: #ffffff;" > {{MainPageLang|[http://de.wikibooks.org Deutsch]|Inhaltsoffene Lehrbücher|6,200+ Seiten}} </div> <div style="position: absolute; top: 20%; left: 6%; background: #ffffff;" > {{MainPageLang|[http://fr.wikibooks.org Français]|Textes pédagogiques libres|2,300+ pages}} </div> <div style="position: absolute; top: 20%; right: 6%; background: #ffffff;" > {{MainPageLang|[http://es.wikibooks.org Español]|Libros de contenido libre|1,800+ páginas}} </div> [[Kategorija:Glavna stranica]] <div style="position: absolute; top: 40%; left: 0%; background: #ffffff;"> {{MainPageLang|[http://pt.wikibooks.org Português]|Livros didáticos gratuitos|1,700+ páginas}} </div> <div style="position: absolute; top: 40%; right: 0%; background: #ffffff;" > {{MainPageLang|[http://pl.wikibooks.org Polski]|Otwarte podręczniki|1,600+ stron}} </div> <div style="position: absolute; top: 60%; left: 6%; background: #ffffff;" > {{MainPageLang|[http://it.wikibooks.org Italiano]|Libri didattici gratis|1,200+ pagine}} </div> <div style="position: absolute; top: 60%; right: 10%; background: #ffffff;" > {{MainPageLang|[http://nl.wikibooks.org Nederlands]|Opencontentleerboeken|1100+ modules}} </div> <div style="position: absolute; top: 80%; right: 55%; background: #ffffff;" > {{MainPageLang|[http://hu.wikibooks.org Magyar]|Szabad elektronikus könyvtár|1000+ lap}} </div> <div style="position: absolute; top: 80%; left: 55%; background: #ffffff;"> {{MainPageLang|[http://he.wikibooks.org עברית] |ספרי לימוד ומדריכים חופשיים |900+ עמודים}} </div></div> 1833 4961 2006-09-25T16:51:53Z West Brom 4ever 35 <!-- 1,000 and more nodules --> <div style="width:100%; overflow:hidden; margin-top:3em;"> <div style="width:1100%; position:relative; left:-500%; text-align:center; white-space:nowrap;"><!-- -->[[Image:Bookshelf-40x20.png|<nowiki></nowiki>]]<!-- -->[[Image:Bookshelf-40x20.png|<nowiki></nowiki>]]<!-- -->[[Image:Bookshelf-40x20.png|<nowiki></nowiki>]]<!-- -->[[Image:Bookshelf-40x20.png|<nowiki></nowiki>]]<!-- -->[[Image:Bookshelf-40x20.png|<nowiki></nowiki>]]<!-- -->[[Image:Bookshelf-40x20.png|<nowiki></nowiki>]]<!-- -->[[Image:Bookshelf-40x20.png|<nowiki></nowiki>]]<!-- -->&nbsp;'''1&nbsp;000+'''&nbsp;<!-- -->[[Image:Bookshelf-40x20.png|<nowiki></nowiki>]]<!-- -->[[Image:Bookshelf-40x20.png|<nowiki></nowiki>]]<!-- -->[[Image:Bookshelf-40x20.png|<nowiki></nowiki>]]<!-- -->[[Image:Bookshelf-40x20.png|<nowiki></nowiki>]]<!-- -->[[Image:Bookshelf-40x20.png|<nowiki></nowiki>]]<!-- -->[[Image:Bookshelf-40x20.png|<nowiki></nowiki>]]<!-- -->[[Image:Bookshelf-40x20.png|<nowiki></nowiki>]]<!-- --></div></div> <div style="margin-top:0.5em; background-color:transparent; text-align:center;"> [[:de:|Deutsch]]&nbsp;&#8226; <span class="plainlinks">[http://en.wikibooks.org English]</span>&nbsp;&#8226; [[:es:|Español]]&nbsp;&#8226; [[:fr:|Français]]&nbsp;&#8226; [[:it:|Italiano]]&nbsp;&#8226; [[:hu:|Magyar]]&nbsp;&#8226; [[:nl:|Nederlands]]&nbsp;&#8226; [[:pl:|Polski]]&nbsp;&#8226; [[:pt:|Português]] </div> <!-- 100 and more entries --> <div style="width:100%; overflow:hidden; margin-top:3em;"> <div style="width:1100%; position:relative; left:-500%; text-align:center; white-space:nowrap;"><!-- -->[[Image:Bookshelf-40x20.png|<nowiki></nowiki>]]<!-- -->[[Image:Bookshelf-40x20.png|<nowiki></nowiki>]]<!-- -->[[Image:Bookshelf-40x20.png|<nowiki></nowiki>]]<!-- -->[[Image:Bookshelf-40x20.png|<nowiki></nowiki>]]<!-- -->[[Image:Bookshelf-40x20.png|<nowiki></nowiki>]]<!-- -->&nbsp;'''100+'''&nbsp;<!-- -->[[Image:Bookshelf-40x20.png|<nowiki></nowiki>]]<!-- -->[[Image:Bookshelf-40x20.png|<nowiki></nowiki>]]<!-- -->[[Image:Bookshelf-40x20.png|<nowiki></nowiki>]]<!-- -->[[Image:Bookshelf-40x20.png|<nowiki></nowiki>]]<!-- -->[[Image:Bookshelf-40x20.png|<nowiki></nowiki>]]<!-- --></div></div> <div style="text-align: justify; vertical-align: middle; max-width: 100%; width: 52em; margin: 0 auto 0 auto; position: relative;" class="plainlinks"> [[:ar:|العربية]]&nbsp;&#8226; [[:id:|Bahasa Indonesia]]&nbsp;&#8226; [[:bg:|&#1041;&#1098;&#1083;&#1075;&#1072;&#1088;&#1089;&#1082;&#1080;]]&nbsp;&#8226; [[:ca:|Català]]&nbsp;&#8226; [[:zh:|中文]]&nbsp;&#8226; [[:cs:|&#269;e&#0353;tina]]&nbsp;&#8226; [[:da:|Dansk]]&nbsp;&#8226; [[:ang:|Englisc]]&nbsp;&#8226; [[:eo:|Esperanto]]&nbsp;&#8226; [[:gl:|Galego]]&nbsp;&#8226; [[:he:|&#1506;&#1489;&#1512;&#1497;&#1514;]]&nbsp;&#8226; [[:ja:|&#26085;&#26412;&#35486;]]&nbsp;&#8226; [[:ko:|&#54620;&#44397;&#50612;]]&nbsp;&#8226; [[:lt:|Lietuvių]]&nbsp;&#8226; [[:mk:|Македонски]]&nbsp;&#8226; [[:no:|Norsk]]&nbsp;&#8226; [[:ru:|&#1088;&#1091;&#1089;&#1089;&#1082;&#1080;&#1081;]]&nbsp;&#8226; [[:sq:|Shqip]]&nbsp;&#8226; [[:sk:|Slovenska]]&nbsp;&#8226; [[:sr:|&#1089;&#1088;&#1087;&#1089;&#1082;&#1080;]]&nbsp;&#8226; [[:fi:|Suomi]]&nbsp;&#8226; [[:sv:|Svenska]]&nbsp;&#8226; [[:ta:|தமிழ்]]&nbsp;&#8226; [[:th:|ไทย]]&nbsp;&#8226; [[:tr:|Türkçe]] </div> <div style="text-align:center; margin:0 2em;"> <span style="font-size: 130%">'''[[Special:SiteMatrix|Svi projekti Wikimedije na svim jezicima]]'''&nbsp;&#8226; '''[[m:List of Wikibooks#List of Wikibooks|Svi projekti Wikiknjiga na različitim jezicima]]'''</span><br> '''[[m:List of Wikibooks#List of Wikibooks|Otres&nbsp;llíngues]]'''&nbsp;&#8226; '''[[m:List of Wikibooks#List of Wikibooks|Weitere&nbsp;Sprachen]]'''&nbsp;&#8226; '''[[m:List of Wikibooks#List of Wikibooks|Aliaj&nbsp;lingvoj]]'''&nbsp;&#8226; '''[[m:List of Wikibooks#List of Wikibooks|Kompletna&nbsp;lista&nbsp;języków]]'''&nbsp;&#8226; '''[[m:List of Wikibooks#List of Wikibooks|Ngôn&nbsp;ngữ&nbsp;khác]]''' </div> [[Kategorija:Glavna stranica]] 1834 4968 2006-09-25T16:58:46Z West Brom 4ever 35 U ovoj kategoriji se stavlja materijal koji se nalazi na [[Glavna stranica|Glavnoj stranici]] ili se nalazi u uskom krugu materijala koji planiraju biti postavljeni na Glavnu stranicu. 1835 4977 2006-09-25T17:12:12Z West Brom 4ever 35 U ovoj kategoriji se nalaze moduli koji kandidiraju za brisanje. Osim stavljanja modula u ovu kategoriju, poželjno je ostaviti poruku [[Wikiknjige:Administratori|administratoru]] [[Suradnik:West Brom 4ever|West Brom 4everu]]. 1836 4979 2006-09-25T17:23:47Z West Brom 4ever 35 U ovu kategoriju svrstavamo predloške koji imaju veze s radom specijalnih stranica Wikiknjiga. Za ostale predloške pogledajte [[:Kategorija:Svi predlošci|kategoriju svih ostalih predložaka]]. 1839 4993 2006-10-19T16:11:46Z West Brom 4ever 35 Predložak:00 premješteno na Predložak:0 [[Slika:00%.png]] 1840 4989 2006-10-19T16:09:58Z West Brom 4ever 35 [[Slika:25%.png]] 1841 4990 2006-10-19T16:10:39Z West Brom 4ever 35 [[Slika:50%.png]] 1842 4991 2006-10-19T16:11:01Z West Brom 4ever 35 [[Slika:75%.png]] 1843 4992 2006-10-19T16:11:23Z West Brom 4ever 35 [[Slika:100%.png]] 1844 4994 2006-10-19T16:11:46Z West Brom 4ever 35 Predložak:00 premješteno na Predložak:0 #REDIRECT [[Predložak:0]] 1845 5011 2006-10-19T17:05:50Z West Brom 4ever 35 Izbor za Wikimedijino Vijeće povjerenika 1846 5012 2006-10-19T17:06:51Z West Brom 4ever 35 Glasovanje je završeno, pogledajte [http://meta.wikimedia.org/wiki/Elections_for_the_Board_of_Trustees_of_the_Wikimedia_Foundation%2C_2005/En stranicu s rezultatima izbora]. 1847 5013 2006-10-19T17:08:36Z West Brom 4ever 35 Dana 1848 5014 2006-10-19T17:09:05Z West Brom 4ever 35 Kliknite ovdje 1849 5015 2006-10-19T17:09:23Z West Brom 4ever 35 Uređivanja 1850 5017 2006-10-19T17:10:26Z West Brom 4ever 35 * [[Special:Boardvote/vote|Glasovanje]] * [[Special:Boardvote/list|Popis glasovanja do danas]] * [[Special:Boardvote/dump|Izvoz (''dump'') enkriptiranog zapisa glasovanja]] 1851 5018 2006-10-19T17:11:02Z West Brom 4ever 35 <p>Dobrodošli na druge izbore za Wikimedijino Vijeće povjerenika. Glasuje se za dva predstavnika zajednice suradnika na raznim Wikimedijinim projektima. Oni će pomagati pri usmjeravanju Wikimedijinih projekata, i zastupati <em>Vaše</em> interese u Vijeću povjerenika. Odlučivat će također o načinu stjecanja prihoda i njihovoj raspodjeli.</p> <p>Molimo pročitajte izjavu namjere kandidata i njihove odgovore na obvezni upitnik prije glasovanja. Svaki kandidat je cijenjeni suradnik koji je posvetio značajno vrijeme i trud boljitku naših projekata, slobodnoj distribuciji znanja.</p> <p>Možete glasovati za proizvoljan broj kandidata. Kandidati s najviše glasova će biti izabrani. U slučaju neriješenog rezultata održat će se drugi (i posljednji krug).</p> <p>Više informacija možete naći (na engleskom jeziku) ovdje :</p> <ul><li><a href="http://meta.wikimedia.org/wiki/Election_FAQ_2006" class="external">FAQ o izborima</a></li> <li><a href="http://meta.wikimedia.org/wiki/Election_Candidates_2006" class="external">Kandidati</a></li></ul> 1852 5019 2006-10-19T17:12:09Z West Brom 4ever 35 Nitko još nije glasovao. 1853 5020 2006-10-19T17:12:51Z West Brom 4ever 35 Pošalji 1854 5021 2006-10-19T17:13:08Z West Brom 4ever 35 Vrijeme 1855 5022 2006-10-19T17:13:36Z West Brom 4ever 35 Suradnik 1856 5026 2006-10-19T17:17:30Z West Brom 4ever 35 Kao zaštitu od automatskog spama, pri otvaranju računa trebate unijeti slova koja vidite na slici: <br />([[Posebno:Captcha/help|Pomoć]]) 1857 5027 2006-10-19T17:17:59Z West Brom 4ever 35 Potvrdni kod je nepotpun ili netočan. 1858 5028 2006-10-19T17:18:28Z West Brom 4ever 35 Vaše uređivanje sadrži nove vanjske poveznice. Kao zaštitu od automatskog spama, trebate unijeti slova koja vidite na slici: <br />([[Posebno:Captcha/help|Pomoć?]]) 1859 5029 2006-10-19T17:19:40Z West Brom 4ever 35 Web poslužitelje koji rade na temelju javnih doprinosa, poput wiki, često zloupotrebljavaju spameri. Oni koriste automatske alate pomoću kojih generiraju poveznice od vlastitog interesa. Iako se te poveznice najčešće uklanjaju, mogu predstavljati neugodnost pri radu. Ponekad se dogodi da wiki prikaže sliku čudnog tekstualnog sadržaja uz koju morate unijeti prikazana slova. Budući da je takvu radnju teško automatizirati, većina se napadača obeshrabri, a pravi suradnici bez većih smetnji nastavljaju pridonositi. Ukoliko ste suradnik koji koristi tekstualni klijent te vas česte ovakve provjere ometaju pri dodavanju važećih sadržaja, molimo da se obratite [[Wikiknjige:Administratori|administratorima]] Wikiknjiga. 1860 5030 2006-10-19T17:20:17Z West Brom 4ever 35 Antispam pomoć 1861 5035 2006-10-19T17:25:40Z West Brom 4ever 35 Stablasti prikaz hijerarhije kategorija 1862 5036 2006-10-19T17:26:12Z West Brom 4ever 35 Upišite ime kategorije da biste vidjeli njen položaj u stablastom prikazu hijerarhije. Napomena: na strani klijenta (na Vašem računalu) potreban je web preglednik koji podržava napredni [[:en:JavaScript|JavaScript]], tj. [[:en:AJAX|AJAX]]. Ukoliko imate stari web preglednik, ili ste onemogućili izvođenje JavaScripta u njemu, neće Vam biti dostupan ovaj prikaz. 1863 5037 2006-10-19T17:27:23Z West Brom 4ever 35 učitavam 1864 5038 2006-10-19T17:27:44Z West Brom 4ever 35 sve stranice 1865 5039 2006-10-19T17:28:05Z West Brom 4ever 35 pokaži kategorije i stranice (bez slika) 1866 5040 2006-10-19T17:28:33Z West Brom 4ever 35 Kategorija <i>$1</i> nije pronađena 1867 5041 2006-10-19T17:29:03Z West Brom 4ever 35 Prikaži kao popis 1868 5042 2006-10-19T17:29:17Z West Brom 4ever 35 Prikaži kao stablo 1869 5043 2006-10-19T17:29:36Z West Brom 4ever 35 Stablo 1870 5044 2006-10-19T17:29:56Z West Brom 4ever 35 Ne mogu prikazati podkategorije, previše ih je. 1871 5045 2006-10-19T17:30:18Z West Brom 4ever 35 Provjeri suradnika 1872 5054 2006-10-19T17:44:42Z West Brom 4ever 35 Poveznice između imenskih prostora 1873 5055 2006-10-19T17:45:02Z West Brom 4ever 35 $1: $2 povezuje na $3 1874 5075 2006-10-19T21:23:57Z West Brom 4ever 35 Ulazni tekst: 1875 5076 2006-10-19T21:24:15Z West Brom 4ever 35 Rezultat: 1876 5077 2006-10-19T21:24:35Z West Brom 4ever 35 Ukloni komentare 1877 5078 2006-10-19T21:24:51Z West Brom 4ever 35 Prikaz sadržaja predložaka 1878 5080 2006-10-19T21:27:31Z West Brom 4ever 35 Putanja do datoteke 1879 5081 2006-10-19T21:27:43Z West Brom 4ever 35 Datoteka: 1880 5082 2006-10-19T21:28:01Z West Brom 4ever 35 Putanja 1881 5118 2006-10-20T15:18:01Z West Brom 4ever 35 Pretraživanje poveznica (s modula na Wikiknjigama) 1882 5119 2006-10-20T15:19:20Z West Brom 4ever 35 Joker znakovi se mogu rabiti samo na početku imena poslužitelja. 1883 5120 2006-10-20T15:20:13Z West Brom 4ever 35 $1 poveznica s modula $2 1884 5121 2006-10-20T15:20:40Z West Brom 4ever 35 Možete koristiti joker znakove poput "*.wikibooks.org". 1885 5125 2006-10-20T15:31:22Z West Brom 4ever 35 Prilikom pretraživanja je došlo do pogreške. Problem je vjerojatno samo privremen. Pokušajte ponovno ili pretražite wiki pomoću vanjske tražilice: 1886 5126 2006-10-20T15:31:46Z West Brom 4ever 35 Traženje u imenskim prostorima: $1 Traži u $3 $9 1887 5127 2006-10-20T15:32:31Z West Brom 4ever 35 Dodjela ili ukidanje '''bot''' statusa 1888 5128 2006-10-20T15:32:48Z West Brom 4ever 35 Promijeni status: 1889 5129 2006-10-20T15:33:06Z West Brom 4ever 35 Komentar: 1890 5130 2006-10-20T15:33:26Z West Brom 4ever 35 [[Suradnik:$1|$1]] je dobio bot status. 1891 5131 2006-10-20T15:34:21Z West Brom 4ever 35 '''Lokalni birokrat korištenjem ove stranice dodjeljuje ili povlači [[Help:Bot|bot status]] suradnicima.'''<br /> Bot status sakriva promjene suradnika na nedavnim promjenama i sličnim popisima, i koristan je za označavanje suradnika koji uređuju članke automatski (skriptama). To valja činiti u skladu s važećim smjernicama. 1892 5132 2006-10-20T15:34:50Z West Brom 4ever 35 [[User:$1|$1]] ima status bota. 1893 5133 2006-10-20T15:35:10Z West Brom 4ever 35 dodijeljen bot status suradniku [[$1]] 1894 5134 2006-10-20T15:35:38Z West Brom 4ever 35 Izvrši 1895 5135 2006-10-20T15:37:01Z West Brom 4ever 35 Suradnik: 1896 5145 2006-10-20T16:21:06Z West Brom 4ever 35 Moje postavke 1897 5148 2006-10-20T16:23:13Z West Brom 4ever 35 Novi suradnik 1898 5149 2006-10-20T16:23:33Z West Brom 4ever 35 Evidencija suradnika 1899 5150 2006-10-20T16:24:31Z West Brom 4ever 35 Ispod je popis nedavno otvorenih suradničkih računa 1900 5179 2006-10-20T21:12:54Z West Brom 4ever 35 Promijeni ime suradnika 1901 5180 2006-10-20T21:13:14Z West Brom 4ever 35 Suradnik "<nowiki>$1</nowiki>" ne postoji (suradničko ime nije zauzeto). 1902 5181 2006-10-20T21:13:39Z West Brom 4ever 35 Preimenovan suradnik "[[User:$1|$1]]" (koji je imao $3 uređivanja) u "[[User:$2|$2]]" 1903 5182 2006-10-20T21:14:00Z West Brom 4ever 35 Evidencija preimenovanja suradnika 1904 5183 2006-10-20T21:14:24Z West Brom 4ever 35 Ovo je evidencija promjena suradničkih imena 1905 5184 2006-10-20T21:14:42Z West Brom 4ever 35 Novo suradničko ime: 1906 5185 2006-10-20T21:14:59Z West Brom 4ever 35 Trenutno suradničko ime: 1907 5186 2006-10-20T21:15:17Z West Brom 4ever 35 Potvrdi 1908 5187 2006-10-20T21:16:14Z West Brom 4ever 35 Suradnik "<nowiki>$1</nowiki>" je preimenovan u "<nowiki>$2</nowiki>" 1909 5201 2006-10-20T21:25:07Z West Brom 4ever 35 <b>Ove stranice nose naslove koji su slični vašem upitu:</b> 1910 5202 2006-10-20T21:25:24Z West Brom 4ever 35 <span style='font-size: small'>Sljedeći</span> &#x00BB; 1911 5203 2006-10-20T21:25:45Z West Brom 4ever 35 Žao nam je, no nismo uspjeli pronaći rezultate koji bi točno odgovarali vašem upitu. 1912 5204 2006-10-20T21:26:40Z West Brom 4ever 35 <strong>Rezultati $1-$2 od $3</strong> 1913 5205 2006-10-20T21:26:59Z West Brom 4ever 35 &#x00AB; <span style='font-size: small'>Prethodni</span> 1914 5208 2006-10-20T21:28:20Z West Brom 4ever 35 Podudarnost: $1 1915 5209 2006-10-20T21:28:34Z West Brom 4ever 35 $1KB ($2 riječi) 1916 5215 2006-10-20T21:32:17Z West Brom 4ever 35 Tablica Wikimedijinih projekata 1921 5287 2006-10-21T19:32:42Z West Brom 4ever 35 == Dozvola == {{GFDL}} 1922 5288 2006-10-21T19:33:09Z West Brom 4ever 35 == Dozvola == {{GFDL}} 1923 5289 2006-10-21T19:33:41Z West Brom 4ever 35 == Dozvola == {{GFDL}} 1924 5290 2006-10-21T19:34:13Z West Brom 4ever 35 == Dozvola == {{GFDL}} 1925 5291 2006-10-21T19:34:36Z West Brom 4ever 35 == Dozvola == {{GFDL}} 1926 5292 2006-10-21T19:37:13Z West Brom 4ever 35 == Dozvola == {{GFDL}} 1927 5293 2006-10-21T19:38:18Z West Brom 4ever 35 == Dozvola == {{GFDL}} 1928 5294 2006-10-21T19:38:48Z West Brom 4ever 35 == Dozvola == {{GFDL}} 1929 5295 2006-10-21T19:40:03Z West Brom 4ever 35 == Dozvola == {{GFDL}} 1930 5296 2006-10-21T19:40:47Z West Brom 4ever 35 == Dozvola == {{GFDL}} 1931 5297 2006-10-21T19:42:54Z West Brom 4ever 35 == Dozvola == {{Ikona}} 1932 edit=autoconfirmed:move=autoconfirmed 5461 2006-10-30T17:58:32Z West Brom 4ever 35 <div class="boilerplate" style="margin:0.5em auto;width:82%;background-color:#f7f8ff;border:2px solid #8888aa; padding:4px;font-size:85%;min-height:64px;vertical-align:center" id="imageLicense"> <div style="float:left" id="imageLicenseIcon">[[Slika:Heckert GNU white.svg|64px|GFDL]]</div> <div style="text-align:center;margin-left:68px" id="imageLicenseText"> Dozvoljava se umnožavanje, raspačavanje i/ili mijenjanje ovog dokumenta pod uvjetima '''[[:en:Wikipedia:Text of the GNU Free Documentation License|GNU-ove licence za slobodnu dokumentaciju]]''', inačica 1.2 ili kasnija ako ju je objavila Free Software Foundation; bez nepromjenjivih ili obveznih dijelova.<br/>Podložno [[w:opće odricanje od odgovornosti|odricanju od odgovornosti]]. </div> </div> <includeonly>[[Kategorija:GFDL slike|{{PAGENAME}}]]</includeonly> 1933 edit=autoconfirmed:move=autoconfirmed 5463 2006-10-30T17:59:58Z West Brom 4ever 35 <div class="boilerplate" style="margin:0.5em auto;width:80%;background-color:#f7f8ff;border:2px solid #8888aa; padding:4px;font-size:85%;min-height:64px;vertical-align:center; color: #000" id="imageLicense"> <div style="float:left" id="imageLicenseIcon">[[Image:Heckert GNU white.svg|64px|GFDL]]</div> <div style="text-align:center;margin-left:68px" id="imageLicenseText"> Ja, autor ovog djela, ovim putem dozvoljavam umnožavanje, raspačavanje i/ili mijenjanje ovog dokumenta pod uvjetima '''[[:en:Wikipedia:Text of the GNU Free Documentation License|GNU-ove licence za slobodnu dokumentaciju]]''', inačica 1.2 ili kasnija ako ju je objavila Free Software Foundation; bez nepromjenjivih ili obveznih dijelova.<br/>Podložno [[w:opće odricanje od odgovornosti|odricanju od odgovornosti]]. </div> </div> <includeonly>[[Category:GFDL slike|{{PAGENAME}}]]</includeonly> 1934 edit=autoconfirmed:move=autoconfirmed 5458 2006-10-30T17:56:03Z West Brom 4ever 35 {| align="center" class="toc" style="width:80%; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; padding:5px;" | [[Slika:PD-icon.svg|64px|Javno vlasništvo]] | &nbsp;&nbsp; | <center>''Ja, autor ove slike, je ovime predajem u '''[[w:javno vlasništvo|javno vlasništvo]]'''. Ovo se odnosi na cijeli svijet.'' </center> |} 1937 edit=autoconfirmed:move=autoconfirmed 5456 2006-10-30T17:55:10Z West Brom 4ever 35 {| align="center" class="toc" style="width:80%; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; padding:5px;" | [[Slika:PD-icon.svg|64px|Javno vlasništvo]] | &nbsp;&nbsp; | <center>Ovo dvodimenzionalno umjetničko djelo na ovoj slici je u '''[[w:javno vlasništvo|javnom vlasništvu]]''' u Sjedinjenim Američkim Državama i u onim državama gdje je uvjet [[w:autorska prava|autorskih prava]] ''autorov život plus '''100''' godina''. Ova fotografija djela je također u javnom vlasništvu Sjedinjenih Američkih Država. </center> |} 1938 edit=autoconfirmed:move=autoconfirmed 5455 2006-10-30T17:54:30Z West Brom 4ever 35 {| align="center" class="toc" style="width:80%; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; padding:5px;" | [[Slika:PD-icon.svg|64px|Javno vlasništvo]] | &nbsp;&nbsp; |<center>Ova slika je u [[w:javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] jer je [[w:autorsko pravo|autorsko pravo]] nad njom isteklo u Sjedinjenim Državama i svim zemljama sa periodom zaštite autorskog prava za života autora plus '''100''' godina ili manje.</center> |} 1939 5308 2006-10-22T10:49:55Z West Brom 4ever 35 JD-korisnik premješteno na JD-suradnik #REDIRECT [[JD-suradnik]] 1941 5426 2006-10-30T17:21:29Z West Brom 4ever 35 <div class="boilerplate" style="margin:0 auto;width:72%;background-color:#f7f8ff;border:2px solid #8888aa; padding:4px;font-size:95%;min-height:64px;vertical-align:center" id="imageLicense"> <div style="float:left" id="imageLicenseIcon">[[Slika:PD-icon.svg|64px|Javno dobro]]</div> <div style="text-align:left;margin-left:68px" id="imageLicenseText">''Ovo je djelo '''javno dobro'''.<br>Nositelj prava proglasio ga je takvime, autorsko je pravo isteklo, ili se ne može zaštititi autorskim pravom; taj status vrijedi u cijelom svijetu.'' '''Primjedba: Ova je oznaka zastarjela!''' Molimo koristite neku od niže navedenih oznaka: *{{[[JD-stara]]}} - ako je ispoštovan uvjet ''autorov život plus 100 godina ili manje'' ili je autorsko pravo isteklo u SAD-u *{{[[JD-umjetnost]]}} - ako je ispoštovan uvjet ''autorov život plus 100 godina'' i/ili ako je autorsko pravo isteklo u SAD-u *{{[[JD-SADVlada]]}} - ako je autor datoteke Vlada SAD-a *{{[[JD-ja]]}} - ako ste Vi autor datoteke *{{[[JD-suradnik]]}} - autor je predao datoteku u javno dobro, tj. nije ju zaštito autorskim pravima *{{[[JD-predao]]}} - ako je vlasnik autorskih prava datoteku predao u javno vlasništvo 1942 edit=autoconfirmed:move=autoconfirmed 5457 2006-10-30T17:55:33Z West Brom 4ever 35 {| {{PD-Layout}} | [[Image:PD-icon.svg|64px|Public domain]] | ''Djelo je u [[w:javno dobro|javnom dobru]] u SAD-u jer je to djelo ''Vlade SAD-a'', zakon 17, glava 1, članak 105 ''Koda SAD-a''.'' '''''Primijetite da je ova dozvola važeća samo ako je djelo ''federalne vlade'', nikako ne neke osobe, općine, savezne države, teritorija, saveza ili okruga.''''' | [[Image:Great Seal of the US.png|64px|right]] |}{{#ifeq:{{NAMESPACE}}|Image|[[Category:United States government images|{{PAGENAME}}]]|}} 2000 edit=autoconfirmed:move=autoconfirmed 5459 2006-10-30T17:56:39Z West Brom 4ever 35 <div class="boilerplate" style="margin:0 auto;width:82%;background-color:#f7f8ff;border:2px solid #8888aa; padding:4px;font-size:85%;min-height:64px;vertical-align:center" id="imageLicense"> <div style="float:left" id="imageLicenseIcon">[[Image:PD-icon.svg|64px|Public domain]]</div> <div style="text-align:center;margin-left:68px" id="imageLicenseText"> Ovu je sliku u '''[[w:javno vlasništvo|javno vlasništvo]]''' predao njezin autor, [[:{{#if:{{{2|}}}|{{{2}}}:}}Suradnik:{{{1}}}|{{{1}}}]]. Ovo se odnosi na cijeli svijet.<br/> U slučaju da pravno stanje to onemogućava,<br/> autor svakome dozvoljava korištenje ovog djela '''za bilo koju svrhu''' i '''bezuvjetno''', osim ako to ne traži sâm zakon.<br>Podložno [[w:Opće odricanje od odgovornosti|odricanju od odgovornosti]]. </div></div>{{#ifeq:{{NAMESPACE}}|Slika|[[Kategorija:Slike u javnom vlasništvu|{{{1}}}]]}} 2007 5387 2006-10-29T14:34:18Z West Brom 4ever 35 {| align="center" class="toc" style="width:80%; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; padding:5px;" | [[Slika:PD-icon.svg|64px|Javno vlasništvo]] | &nbsp;&nbsp; | <center>''Ovo je narodna, državna, vladina, vojna, carska/kraljevska/namjesnička ili povijesna '''zastava'''. Autorska prava nad ovom slikom su istekla u Sjedinjenim Američkim Državama, pošto je prvi put objavljena prije 1923. godine. Državne zastave su zaštićene Člankom 6 Pariške konvencije ("Zaštita državnih znamenja, i imena, skraćenica i znamenja međunarodnih međuvladinih organizacija"), nezavisno od njihovog statusa po pitanju autorskih prava.''</center> |} 2010 5390 2006-10-29T14:38:25Z West Brom 4ever 35 {| align="center" class="toc" style="width:80%; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; padding:5px;" | [[Slika:PD-icon.svg|64px|Javno vlasništvo]] | &nbsp;&nbsp; | <center>''Ovu sliku poštanske marke je vlasnik [[W:Autorska prava|autorskih prava]] predao u '''javno vlasništvo''', autorska prava su joj istekla, ili pak ne podliježe zaštiti autorskih prava. Ovo se odnosi na cijeli svijet.''</center> |} 2013 5394 2006-10-29T14:41:17Z West Brom 4ever 35 {| align="center" class="toc" style="width:80%; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; padding:5px;" | [[Slika:Shuttle.png|40px|centar]] | &nbsp;&nbsp; | <center> ''Ovu sliku je napravila '''NASA''' i preuzeta je sa NASA-inih mrežnih stranica ili izdanja. Politika autorskih prava NASA navodi da "NASA materijali nemaju zaštićena autorska prava osim ako je drugačije navedeno". Za više informacija, obratite se na [http://www.jsc.nasa.gov/policies.html#Guidelines NASA mrežnu stranicu o politici autorskih prava].''</center> |} 2015 5396 2006-10-29T14:43:09Z West Brom 4ever 35 {| align="center" class="toc" style="width:80%; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; padding:5px;" | [[Slika:Usgs_logo.jpg|64px|Javno vlasništvo]] | &nbsp;&nbsp; |<center>''Ova slika je djelo zaposlenika '''Geološkog topološkog instituta Sjedinjenih Američkih Država''', napravljeno tijekom obavljana službenih dužnosti te osobe. Kao djelo vlade SAD, ova slika se nalazi u '''javnom vlasništvu]]'''. Za više informacija, pogledajte [http://www.usgs.gov/visual-id/credit_usgs.html#copyright politiku autorskih prava instituta].''</center> |} 2017 5398 2006-10-29T14:44:55Z West Brom 4ever 35 {| align="center" class="toc" style="width:80%; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; padding:5px;" | [[Slika:Wfbcover.jpg|64x64px|Javno vlasništvo]]</div> | &nbsp;&nbsp; | <center>Ova slika ili zastava je preuzeta i/ili modificirana s internetske prezentacije '''Centralne obavještajne službe Sjedinjenih Američkih Država'''. Po zakonu o autorskim pravima SAD-a, sve informacije i slike sa stranica CIA-e su u javnom vlasništvu. </center> |} 2020 5402 2006-10-29T14:49:05Z West Brom 4ever 35 {| align="center" class="toc" style="width:80%; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; padding:5px;" |[[Slika:P geography.png|50px|centar|]] | &nbsp;&nbsp; |<center>''Ova slika potječe iz [http://www.nga.mil NGA] agencije. Pošto se na djela stvorena od strane federalne vlade Sjedinjenih Američkih Država ne primenjuju autorska prava, ova slika je u '''javnom vlasništvu''' širom svijeta.'' |} 2022 5404 2006-10-29T14:54:26Z West Brom 4ever 35 {| align="center" class="toc" style="width:80%; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; padding:5px;" | [[Slika:Green copyright.svg|64px|Zaštićeno]] | &nbsp;&nbsp; |<center> ''Nad ovom slikom postoje određena '''[[W:Autorska prava|autorska prava]].''' Vlasnik tih prava '''je nepovratno predao sva prava''' nad njom, dozvoljavajući slobodno umnožavanje, distribicuju, prenošenje, korištenje, mijenjanje, zasnivanje na ili bilo koju drugu eksploataciju od strane bilo koga, u bilo koje svrhe, komercijalne ili nekomercijalne, uz ili bez navođenja autora.''</center> |} 2025 5408 2006-10-30T16:56:50Z West Brom 4ever 35 <br> {| class="toc" style="width: 70%; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px;" |- | [[Slika:Copyright.svg|60px]] | &nbsp;&nbsp; | Ovo je '''[[w:autorsko pravo|autorskim pravom]] zaštićeno''' djelo. <br><small>Osoba koja je prvi put postavila ovu datoteku na Wikiknjige, kao i svi koji su je potom koristili, vjeruje da je njeno korištenje u skladu s odredbom [[w:pravedna uporaba|pravedne uporabe]] iz [[w:Američki zakon o autorskom pravu|Američkog zakona o autorskom pravu]].</small> |}<includeonly> [[Kategorija:Pravedna uporaba|{{PAGENAME}}]]</includeonly> </noinclude> 2027 5412 2006-10-30T16:58:29Z West Brom 4ever 35 <br> {| class="toc" style="border-right-width:2px; border-bottom-width:2px;" |- | [[Slika:Copyright.svg|60px]] | &nbsp;&nbsp; | Ovo je '''[[w:plakat|plakat]]''' zaštićen '''[[w:autorsko pravo|autorskim pravom]]'''. <br><small>Prikazivanje plakata na stranicama Wikiknjiga u skladu je s odredbom</small> <br><small>[[w:pravedna uporaba|pravedne uporabe]] iz [[w:Američki zakon o autorskom pravu|Američkog zakona o autorskom pravu]].</small> |} 2029 5414 2006-10-30T17:01:28Z West Brom 4ever 35 <br> {| class="toc" style="width: 70%; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px;" |- | [[Slika:Copyright.svg|60px]] | &nbsp;&nbsp; | Ovo je [[w:autorsko pravo|autorskim pravom]] zaštićena '''promotivna fotografija'''. <br><small>Vjeruje se ili da je autor fotografije dao dozvolu za njeno korištenje u djelima poput Wikipedije ili da je korištena u skladu s odredbom [[w:pravedna uporaba|pravedne uporabe]] iz [[w:Američki zakon o autorskom pravu|Američkog zakona o autorskom pravu]].</small> |} 2031 5416 2006-10-30T17:05:08Z West Brom 4ever 35 {| align="center" class="toc" style="width:80%; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; padding:5px;" | [[Slika:Musical note nicu bucule 01.svg|60px|Zaštićeno]] | &nbsp;&nbsp; |Ovo je slika '''notnog zapisa glazbene kompozicije''' koja je zaštićena [[w:autorsko pravo|autorskim pravom]]. Vjeruje se da se korištenje '''ograničenog broja''' odlomaka iz notnog zapisa - '''za kritički komentar kompozicije u pitanju'''<br> - na [http://hr.wikipedia.org Wikipediji], koja se nalazi na serverima u Sjedinjenim Državama od strane neprofitne [http://wikimediafoundation.org Zaklade Wikimedija (''Wikimedia Foundation'')],<br> može svesti pod [[w:poštena uporaba|poštenu upotrebu]] po [[w:Američki zakon o autorskom pravu|Zakonu o autorskim pravima SAD]]. '''Bilo koja druga upotreba ove slike, na Wikipediji ili drugdje, može biti [[w:kršenje autorskih prava]]'''. Pogledajte [[w:Poštena upotreba|Poštena upotreba]]. '''Pošiljatelju''': molimo dodajte detaljno ''objašnjenje poštene upotrebe'' za svaku upotrebu, kao što je opisano na stranici s opisom slike, kao i '''izvor''' djela i podatke o autorskim pravima. |} 2032 5417 2006-10-30T17:07:45Z West Brom 4ever 35 {| align="center" class="toc" style="width:80%; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; padding:5px;" |<center>''Status [[w:Autorska prava|autorskih prava]] nad ovom starom slikom nije utvrđen; može biti da su ona i dalje zaštićena. Suradnik koji je ovo djelo poslao na Wikipediju i prvi put ga iskoristio u članku, i slijedeći pojedinci koji ga potom uključuju u članke tvrde da takav postupak zadovoljava uvjete odredaba o '''[[w:Poštena upotreba|poštenoj upotrebi]]''' materijala prema '''[[w:Američki zakon o autorskom pravu|Zakonu o autorskim pravima Sjedinjenih država]]'''.</center> |} 2033 5419 2006-10-30T17:11:38Z West Brom 4ever 35 {| align="center" class="toc" style="width:80%; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; padding:5px;" | [[Slika:Cdalbumicon.png|64px|Zaštićeno]] |Ova slika predstavlja '''omot glazbenog albuma''' ili '''singla''', i autorsko pravo nad njim najvjerovatnije pripada bilo izdavaču albuma bilo umjetniku (umjetnicima) koji su stvorili glazbu ili djelo na omotu. Vjeruje se da se korištenje slike omota albuma ili singla u '''niskoj rezoluciji''' - '''isključivo da bi se ilustrirao album ili singl u pitanju''',<br> - na [http://hr.wikibooks.org Wikiknjigama], koja se nalazi na serverima u Sjedinjenim Državama od strane neprofitne [http://wikimediafoundation.org Zaklade Wikimedija (''Wikimedia Foundation'')],<br> može svesti pod [[w:poštena upotreba|poštenu upotrebu]] po [[w:Američki zakon o autorskom pravu|Zakonu o autorskim pravima SAD]]. '''Bilo koja druga upotreba ove slike, na Wikiknjigama ili drugdje, može biti [[w:kršenje autorskih prava|kršenje autorskih prava]]'''. Pogledajte [[W:Poštena upotreba|poštena upotreba]]. '''Pošiljatelju''': molimo dodajte detaljno ''objašnjenje poštene upotrebe'' za svaku upotrebu, kao što je opisano na [[W:Stranica s opisom slike|stranica s opisom slike]], kao i '''izvor''' djela i podatke o autorskim pravima. |} 2034 5420 2006-10-30T17:13:35Z West Brom 4ever 35 {| align="center" class="toc" style="width:80%; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; padding:5px;" | [[Slika:Fair use icon - Book.png|50px|Zaštićeno]] | &nbsp;&nbsp; | <center>Na ovoj slici su korice knjige. Vjeruje se da se korice knjiga smiju prikazivati na Wikiknjigama u skladu sa odredbama [[w:Američki zakon o autorskom pravu|Zakona o autorskim pravima Sjedinjenih država]] o '''[[w:Poštena upotreba|poštenoj upotrebi]]'''. Pogledajte i [[W:Autorska prava|Autorska prava]].</center> |} 2035 5421 2006-10-30T17:15:26Z West Brom 4ever 35 {| align="center" class="toc" style="width:80%; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; padding:5px;" | [[Slika:Red copyright.svg|65px|Grb]] | &nbsp;&nbsp; | <center>''Ova slika prikazuje '''pečat, amblem, grb''' ili '''krest'''. Moguće je da ne ispunjava uvjete za zaštitu autorskih prava, ili može biti u javnom vlasništvu. U ostalim slučajevima, vjeruje se da se ove slike mogu prikazivati na Wikiknjigama u skladu s odredbama [[w:Američki zakon o autorskom pravu|Zakona o autorskim pravima Sjedinjenih država]] o '''[[w:Poštena upotreba|poštenoj upotrebi]]'''.''</center> |} 2036 5422 2006-10-30T17:17:15Z West Brom 4ever 35 {| align="center" class="toc" style="width:80%; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; padding:5px;" |[[Slika:Red copyright.svg|64px|Zaštićeno]] | &nbsp;&nbsp; |<center>''Ovo je naslovnica '''časopisa''' ili '''stripa'''. Vjeruje se da se naslovnice časopisa smiju prikazivati na Wikiknjigama u skladu sa odredbama [[w:Američki zakon o autorskom pravu|Zakona o autorskim pravima Sjedinjenih država]] o '''[[w:Poštena upotreba|poštenoj upotrebi]]'''. Pogledajte i [[W:Autorska prava|autorska prava]].''</center> |} 2037 5423 2006-10-30T17:18:41Z West Brom 4ever 35 <br> {| class="toc" style="width: 70%; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px;" |- | [[Slika:Copyright.svg|60px]] | &nbsp;&nbsp; | Ovo je naslovna stranica '''omota glazbenog izdanja'''. <br><small>Prikazivanje takvih na stranicama Wikipedije u skladu je s odredbom [[w:pravedna uporaba|pravedne uporabe]] iz [[w:Američki zakon o autorskom pravu|Američkog zakona o autorskom pravu]].</small> |} <includeonly> [[Kategorija: Omoti glazbenih izdanja|{{PAGENAME}}]] </includeonly> <noinclude> 2038 5425 2006-10-30T17:19:46Z West Brom 4ever 35 <br> {| class="toc" style="width: 70%; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px;" |- | [[Slika:Copyright.svg|60px]] | &nbsp;&nbsp; | Ovo je naslovna stranica '''omota [[w:DVD|DVD]] izdanja'''. <br><small>Prikazivanje takvih na stranicama Wikipedije u skladu je s odredbom [[w:pravedna uporaba|pravedne uporabe]] iz [[w:Američki zakon o autorskom pravu|Američkog zakona o autorskom pravu]].</small> |} <includeonly> [[Kategorija:DVD omoti|{{PAGENAME}}]] </includeonly><noinclude> 2039 edit=autoconfirmed:move=autoconfirmed 5428 2006-10-30T17:24:21Z West Brom 4ever 35 Članak "[[JD-stara]]" je zaštićen [edit=autoconfirmed:move=autoconfirmed] #REDIRECT[[Predložak:JD-stara]] 2040 edit=autoconfirmed:move=autoconfirmed 5431 2006-10-30T17:25:24Z West Brom 4ever 35 Članak "[[JD-umjetnost]]" je zaštićen [edit=autoconfirmed:move=autoconfirmed] #REDIRECT[[Predložak:JD-umjetnost]] 2041 edit=autoconfirmed:move=autoconfirmed 5434 2006-10-30T17:31:34Z West Brom 4ever 35 Članak "[[JD-SADVlada]]" je zaštićen [edit=autoconfirmed:move=autoconfirmed] #REDIRECT[[Predložak:JD-SADVlada]] 2042 edit=autoconfirmed:move=autoconfirmed 5437 2006-10-30T17:34:22Z West Brom 4ever 35 Članak "[[JD-ja]]" je zaštićen [edit=autoconfirmed:move=autoconfirmed] #REDIRECT[[Predložak:JD-ja]] 2043 edit=autoconfirmed:move=autoconfirmed 5440 2006-10-30T17:35:25Z West Brom 4ever 35 Članak "[[JD-suradnik]]" je zaštićen [edit=autoconfirmed:move=autoconfirmed] #REDIRECT[[Predložak:JD-suradnik]] 2046 edit=autoconfirmed:move=autoconfirmed 5450 2006-10-30T17:51:35Z West Brom 4ever 35 <div class="boilerplate" style="margin: 0.5em auto; background-color: #F7F8FF; border: 2px solid #8888AA; padding: 4px; font-size: 90%; min-height: 64px; vertical-align: center; width: 82%;" id="imageLicense"> <div style="float:left" id="imageLicenseIcon">[[Slika:PD-icon.svg|55px|Public domain]]</div> <div style="text-align:center;margin-left:68px" id="imageLicenseText"> Ovu je sliku u '''[[w:javno vlasništvo|javno vlasništvo]]''' prenio nositelj njezina [[W:Autorsko pravo|autorskog prava]]. Ovo se odnosi na cijeli svijet.<br />Podložno [[W:Opće odricanje od odgovornosti|odricanju od odgovornosti]]. </div> </div><includeonly>[[Kategorija:Slike u javnom vlasništvu|{{PAGENAME}}]]</includeonly> 2049 edit=autoconfirmed:move=autoconfirmed 5454 2006-10-30T17:53:03Z West Brom 4ever 35 Članak "[[Predložak:JD-predao]]" je zaštićen [edit=autoconfirmed:move=autoconfirmed] <div class="boilerplate" style="margin: 0.5em auto; background-color: #F7F8FF; border: 2px solid #8888AA; padding: 4px; font-size: 90%; min-height: 64px; vertical-align: center; width: 82%;" id="imageLicense"> <div style="float:left" id="imageLicenseIcon">[[Slika:PD-icon.svg|55px|Public domain]]</div> <div style="text-align:center;margin-left:68px" id="imageLicenseText"> Ovu je sliku u '''[[w:javno vlasništvo|javno vlasništvo]]''' prenio nositelj njezina [[W:Autorsko pravo|autorskog prava]]. Ovo se odnosi na cijeli svijet.<br />Podložno [[W:Opće odricanje od odgovornosti|odricanju od odgovornosti]]. </div> </div><includeonly>[[Kategorija:Slike u javnom vlasništvu|{{PAGENAME}}]]</includeonly> 2050 5641 2007-01-26T17:53:53Z West Brom 4ever 35 /* Sadržaj knjige */ [[Slika:CIMG1747.JPG|thumb|325px|Nogomet je razvijen i u Hrvatskoj.]] <center>'''''Dobrodošli na knjigu o nogometu'''''</center> '''Nogomet''' je ekipni sport između dvije momčadi u kojemu 11 igrača jedne momčadi manevrira loptom nastojeći je ubaciti u protivnički gol. Ekipa koja zabije više golova unutar dozvoljenoga vremena je pobjednik, a igra se po pravilima čiji je sadržaj određen, uz manje promjene, još od vremena od prije stoljeća i pol. Podrobniji opis elemenata igre se nalazi u [[Nogomet#Sadržaj knjige|modulima ispod]]. ==Sadržaj knjige== *[[Nogomet/Pravila|Pravila]] {{100}}<br> Ovaj modul opisuje pravila igre. *[[Nogomet/Pozicije|Pozicije]] {{100}}<br> Ovaj modul govori sve o pozicijama u nogometu. *[[Nogomet/Povijest|Povijest igre]] {{100}}<br> Ovaj modul donosi sve o povijesti igre i njenim početcima. <center><small>Tekstovi su preneseni s Wikipedije i zatim obrađeni da bi odgovarali [[wikiknjige:uvodni tečaj|kriterijima Wikiknjiga]]. Zahvale suradnicima [[w:suradnik:Th dalibor|Th daliboru]] i [[w:Suradnik:West Brom 4ever|West Brom 4everu]].</small></center> [[Kategorija:Nogomet]] [[en:Football (Soccer)]] 2071 5520 2006-12-17T15:07:29Z West Brom 4ever 35 Uklonjena promjena suradnika 83.131.109.152, vraćeno na zadnju inačicu suradnika West Brom 4ever U '''nogometnoj igri''', svaki od jedanaest igrača u momčadi ima svoju određenu ulogu u određenom dijelu terena. Momčad se sastoji od jednog vratara i deset aktivnih igrača, koji obavljaju razne zadatke u veznom redu, obrani ili napadu, ovisno koja je formacija izabrana. Kako je igra evoluirala, taktike i formacije su se mijenjale, baš kao i imena pozicija u nogometu. Priroda modernog nogometa je da pozicije nisu toliko formalizirane kao u ostalim nogometu srodnim sportovima (američki nogomet, ragbi...). Svejedno, igrači tijekom svoje karijere najčešće igraju na jednoj poziciji, jer svaka pozicija zahtijeva određene sposobnosti. Igrači koji bez problema igraju na više pozicija se, u nogometnoj terminologiji, nazivaju ''korisni igrači''. ==Vratar== Biti '''vratar''' u nogometu nije lako, jer to je najspecijaliziranija pozicija u cijeloj igri. Posao vratara je nadasve obramben: štite gol svoje momčadi i pokušavaju spriječiti protivnika da poentira. Oni nose opremu kojom se razlikuju od svojih suigrača, protivnika te sudaca. Dozvoljeno im je koristiti se rukama, ali samo u za to predviđenom prostoru, šesnaestercu. Vratar se mijenja kao i svaki drugi igrač, no ako je vratar dobio crveni karton ili je ozlijeđen, a više nema zamjena na raspolaganju, tada jedan od aktivnih igrača prelazi na mjesto vratara. Vratar u nogometu je specijaliziran za isključivo tu poziciju, pa se vratar ne pojavljuje u nijednoj drugoj ulozi, iako ima vrlo rijetkih iznimaka. Jorge Campos, vratar meksičke reprezentacije, osim što je bio vratar, imao je nevjerojatno dobre predispozicije i za mjesto aktivnog igrača. Kada je zatrebalo, Campos bi postao napadač! Vratari s dobrom tehnikom znaju izvoditi slobodne udarce i jedanaesterce, iako se ni to ne vidi često zbog očitog razloga: gubitak lopte dok vratara nema na golu znači lagan posao za napadače da zabiju gol. Primjeri ovakve vrste vratara su José Luis Chilavert, Paragvajac i vratar nacionalne momčadi, te Rogério Ceni, Brazilac. Oba vratara su postigla više od 60 pogodaka tijekom svojih profesionalnih karijera. Tjelesna snaga, visina, skakačke sposobnosti i dobro procjenjivanje su cijenjene kvalitete vratara zbog kontrole visokih lopti, pokretljivosti i baratanja loptom. Tradicionalno, dribling, kontrola loptom i dodavanje najčešće nisu bili potrebni vratarima. No, uvođenje pravila po kojem vratar ne smije uzeti loptu u ruke nakon što mu je ona vraćena nogom od suigrača, dovelo je i do potrebe za tim sposobnostima. ==Obrambene pozicije== '''Braniči''' igraju iza veznih igrača i primarna zadaća im je podrška vrataru i prevencija da protivnici zapucaju prema golu. Najčešće, braniči ostaju na svojoj polovici terena. Visoki braniči se pomiču u protivnički šesnaesterac kada je zabijanje gola glavom realistična mogućnost. To je najčešće kod kornera i slobodnih udaraca. ===Središnji branič=== Posao '''središnjeg braniča''' (još zvanog i '''centarhalf''') je zaustavljanje protivnika, najčešće napadača da zapucaju prema golu ili da loptu unesu u njihov šesnaesterac. Kao što im ime govori, igraju u sredini. Većina momčadi igra s dvojicom središnjih braniča smještenih ispred vratara. Dva su načina obrane koje koriste središnji braniči: *zonska obrana, gdje svaki od središnjih braniča brani određeni dio terena *markiranje (flaster), gdje svaki središnji branič čuva određenog protivnika Središnji braniči su najčešće visoki s istaknutim sposobnostima uklizavanja i kontrole lopte glavom, kao i ''čitanje'' igre. Nimalo nisu privlačni što se tiče kvalitete nogometa, ali zato njihov učinak u obrani i stalno rušenje protivničkih napada čini ih vrlo poželjnima. Naravno, postoje i središnji braniči koji imaju i finu tehniku dodavanja, driblinga... Prije, izraz središnji branič se nazivao centarhalf. To je zbog toga što je u ranoj fazi 20. stoljeća većina momčadi igrala u formaciji 2-3-5. Tri igrača su stala u liniji u veznom redu, a kako je ova formacija evoluirala, ta tri igrača su se iz središnjeg dijela (center half) preselila više u obranu, pa je tako nastao izraz ''centarhalf''. U današnjem nogometu stručnjaci smatraju da su John Terry, Chris Riggott, Alessandro Nesta i Carles Puyol najbolji središnji braniči. ===Libero=== '''Libero''' (tal. ''slobodan'', ''nesputan'') je višestruko upotrebljivi branič koji nastoji ometati protivnike i loptu da dođe do crte šesnaesterca. Njihova uloga je "maštovitija" od središnjih braniča koji uglavnom sudjeluju u obrani. Naime, libero igrači najčešće grade kontranapade iz svoje polovice, i kao takvima im treba poboljšana kontrola lopte i sposobnost dodavanja. Ipak, libero igrači su najčešče obrambeni igrači. U catenaccio sustavu igre, najpopularnijeg tijekom 60-ih godina 20. stoljeća, libero je služio isključivo u obrambene svrhe. Kao što je već rečeno, brojni libero igrači uspješno iznose loptu izvan obrane i počinju kontranapade na drugoj strani koji znaju biti od velike koristi za momčad. To im omogućuju neke taktičke (čitanje igre, predviđanje, pozicioniranje...), te tehničke mogućnosti i sposobnosti (dodavanje, izvrstan pregled igre...). Takve sposobnosti su imali legendarni Franz Beckenbauer, Gaetano Scirea, Ronald Koeman i Franco Baresi. U današnjem nogometu, Rafael Marquez se ističe na poziciji libera. ===Branič=== '''Braniči''' (u prijašnjem nazivlju i '''bekovi''', od eng. ''back'') zauzimaju široke obrambene pozicije, a nalazi se po jedan na svakoj strani terena. Njihov glavni zadatak je onemogućavanje protivničkih igrača da centriraju loptu u šesnaesterac. U nekim formacijama, bekovi su flasteri na protivnicima. Od većine bekova se očekuje da, u napadu, upućuju kvalitetne lopte prema protivničkom šesnaestercu i probijaju bok terena. Tradicionalno, bekovi su igrali ulogu koju danas obavljaju središnji braniči. Kako je igra evoluirala, bekovi su odlazili više prema bokovima, pa sada ova pozicija zahtijeva neke sposobnosti drugačije od onih u prošlosti. Današnji bek mora biti jak, čvrst, utjecajan na momčad, jak u uklizavanjima, te mora imati izuzetnu kondiciju da izdrži stalno trčanje gore-dolje po terenu. Zbog činjenice što često barataju loptom, moraju imati dobru tehniku. Zato nije čudno da su bekovi izuzetni pucači slobodnih udaraca i jedanaesteraca. Najbolji primjer za uspješnog beka, koji ima sve ove sposobnosti, zasigurno je Roberto Carlos. ===Krilni branič (krilo)=== '''Krilni branič''' je moderna varijacija beka s jačim naglaskom na napad. Najpoznatiji primjer krilnog braniča je Hrvat Darijo Srna, koji već godinama igra na toj poziciji u sustavu hrvatske reprezentacije 3-5-2, ili varijaciji te taktike 3-4-1-2. Krilni branič mora imati izuzetnu kondiciju poput bekova, jer i krila stalno trče gore-dolje po terenu. Pošto imaju "osiguranje" trojice središnjih braniča, krilni braniči imaju veću slobodu za odlazak u napad i upošljavanje napadača dobrim i korisnim loptama. ==Pozicije u veznom redu== '''Vezni igrači''' su igrači čija je pozicija između napadača i braniča. Njihove glavne dužnosti su osvajanje posjeda lopte i kvalitetno iskorištavanje tih lopti, tj. upošljavanje napadača ili udarac prema golu. Većina trenera postavlja barem jednog središnjeg veznog igrača sa svim tipičnim zadacima za veznog igrača. Najčešće su upravo vezni igrači oni koji se najviše potroše tijekom utakmice, jer stalno trče između obrane i napada. Tijekom utakmice, ovisno o rezultatu, mogu prijeći u fazu napada ako je momčad u rezultatskom minusu, ili u obranu ako je rezultat povoljan, a nema još mnogo vremena do kraja. ===Središnji vezni igrač=== '''Središnji vezni igrači''' igraju više uloga na terenu, ovisno o prednostima ili slabostima momčadi u taktici. Veza su između obrane i napada, ali su također važni u obrani kada ometaju posjed lopte protivnika. Njihova središnja pozicija omogućuje im izvrstan pregled igre. Većina akcija se odigrava preko njih i oko njihovog prostora na terenu. Zato je razina igre veznih igrača najvažnija za funkcioniranje momčadi. Moraju imati razvijene najfinije nogometne sposobnosti kao dodavanje, pucanje prema golu i zadržavanje lopte u posjedu, kao i one ''obrambenije'' sposobnosti (rušenje, uklizavanje...). Michael Ballack i Steven Gerrard su najbolji središnji braniči u današnjem nogometu. Obojica imaju sposobnost igranja u oba šesnaesterca, te koriste jačinu, sposobnosti dodavanja i tehniku da poboljšaju i pojačaju igru svoje momčadi. Općenito, ovaj dio terena se naziva '''''strojarnica''''', jer rijetko koja momčad uspijeva ostvariti uspjeh bez veznih igrača. ===Obrambeni vezni igrač=== '''Obrambeni vezni igrač''' je središnji vezni igrač koji je postavljen ispred središnjih braniča zbog obrambenih razloga i tako “čuva leđa“ veznim igračima i napadačima da idu prema suparničkom golu. Glavni zadatak obrambenog veznog je uzeti loptu protivnicima i na siguran način je isporučiti veznom redu ili napadu. Osim što imaju najčešće obrambene zadatke, daju osiguranje ostalim veznim igračima za odlazak prema suparničkom dijelu igrališta bez da brinu o obrani. Obrambeni vezni se u španjolskom i portugalskom još naziva i '''''volante''''' (''rudar''), jer naporno rade na rušenju protivničkih napada. Brazilska reprezentacija postavlja barem jednog ''volante'' igrača, te je upravo ta reprezentacija proizvodila s godinama najbolje obrambene vezne, kao npr. Dungu. Spomenuti još valja i Claudea Makelelea i Roya Keanea kao jedne od najboljih obrambenih veznih u modernom nogometu. ===Napadački vezni igrač=== '''Napadački vezni igrač''' je središnji vezni igrač koji je isturen u veznom redu, najčešće iza napadača. Ovi igrači služe tipično kao napadački ''pivot'' momčadi, tj. kruže na nekih 30 metara od gola nastojeći uposliti napadače. Njihova kreativnost zna biti od presudne važnosti za cijelu momčad, jer upošljavanje napadača ili zabijanje golova često odlučuju utakmice. Pozicija napadačkog veznog zahtijeva uglavnom fine sposobnosti poput preciznog dodavanja, ''čitanja'' kretanja protivničke obrane, precizan udarac i sl., iako i oni moraju znati uklizati i uzeti loptu. U nogometnim sredinama vrlo često se za napadačkog veznog može čuti izraz poput “''fantazista''“ ili “''broj 10''“, zbog toga što većina igrača na ovoj poziciji nosi dres s brojem 10. Zbog već prije nabrojanih sposobnosti, nije čudno da su neki od najskupljih igrača na nogometnom tržištu, poput Franka Lamparda]], Paula Scholesa, Francesca Tottija ili Kake, upravo napadački vezni. ===Krilni vezni igrač=== '''Krilni vezni igrač''' ili '''krilo''' je vezni igrač koji stoji na širokom prostoru u veznom redu, blizu aut-linije. Prije tridesetak godina, krilni vezni su bili okarakterizirani kao napadači, no kako je taktika evoluirala do danas, krilni vezni su se pomaknuli više prema centru igrališta, a manje prema suparničkom golu. Moderna krila danas uglavnom sudjeluju u taktikama 4-4-2 ili 4-5-1. Dužnost krila je nadmudriti i proći suparničke bekove, a potom ubaciti kvalitetan centaršut u protivnički šesnaesterac, iako nije isključeno da krila i zapucaju prema golu. Najčešće, ovakvi igrači su najobdareniji igrači u cijeloj momčadi, te imaju razvijene sposobnosti driblanja, udaraca prema golu, dodavanja, kao i smisao za vođenje momčadi, stoga ne čudi da su brojna krila kapetani momčadi. Još od ranih nogometnih dana od ovih igrača se ne očekuje vraćanje u obranu i rješavanje obrambenih pitanja oni prepuštaju braničima ili obrambenim veznim igračima. Prije mnogo godina, najvredniji nogometaši su bila krila. No, godinama, njihova uloga je splasnula. Na Svjetskom prvenstvu 1966. u Engleskoj, Englezi su predstavili dotad neviđenu formaciju, bez krila. To je bila toliko neobična odluka trenera Alfa Ramseya da je ta engleska generacija nazvana "The Wingless Wonders" (''Čuda bez krila''). U modernom nogometu, neki vezni igrači koji mogu igrati i na krilu zamjenjuju krilne vezne. Učinak tih igrača za pozitivnu posljedicu ima zaštitu obrambenih igrača. Dobar primjer takvih igrača je David Beckham, koji je igrao na takav način u Manchester Unitedu. Ipak, Beckhama se nakon prelaska u Real Madrid smatra klasičnim krilom, iako i tamo zaigrati u ulozi središnjeg veznog. ==Igrači u napadu== '''Napadači''' ili '''špice''' su igrači koji su postavljeni najbliže protivničkom golu. Njihova glavna dužnost je zabijamje golova. Najbolji primjeri dobrih napadača su Alan Shearer ili Ruud van Nistelrooy, igrači čija je najjača strana hladnokrvno zabijanje golova. Ostale dužnosti napadača su namještanje prilika za gol suigračima (najčešće još nekom napadaču), te zadržavanje lopte u posjedu na način da se ostali igrači stignu priključiti napadu. Moderne nogometne formacije uključuju između minimalno jednog do najviše četiri. Zbog činjenice da upravo napadači zabijaju najviše golova, često su vrlo skupi na nogometnom tržištu. ===Središnji napadač=== '''Središnji napadač''' ima jedan isključivi zadatak: zabijanje golova. Treneri na teren postavljaju jednog središnjeg napadača koji igra tik pored protivničkog središnjeg braniča. Još jedan napadač je najčešće malo povučeniji, te asistira i kreira golove, osim što i sam zabija. Središnji napadač je najčešće visok (tipa Peter Crouch), te služi za spuštanje centaršuteva upućenih od strane njegovih suigrača na zemlju. Ovakva vrsta igrača može i igrati po bokovima napada i na taj način doći do izgledne situacije za gol. Ovakva vrsta napadača je čvrsto građena, jaka, tako da snagom i jačinom ne zaostaju za braničima. Često zabijaju golove glavom (središnji napadači kao Oliver Bierhoff). Najbolji središnji napadači u povijesti nogometa su bili, po mišljenju većine stručnjaka, Pelé i Marco van Basten. ===“Plitki“ napadači=== '''Plitki napadači''' imaju dugu povijest u nogometu, ali terminologija kojom su opisivani tijekom godina se mijenjala. Originalno, ovakvi igrači su se nazivali ''unutarnji'' napadači ili ''plitki središnji napadači''. U modernom nogometu se čuje izraz ''povučeni napadač'' ili ''igrač u rupi'' (zato jer stoji između protivničke obrane i veznog reda.). Ova pozicija je popularizirana u Italiji i zove se trequartista (tročetvrtinski igrač) – razigravač koji ne igra niti u veznom redu niti u napadu, ali pridodaje snazi napada svoje momčadi. Kakva god terminologija bila, pozicija plitkog napadača je definirana na negdje između središnjeg napadača i veznog reda. Ovakvi igrači su spretni, napadački nastrojeni koji mogu zabiti gol ili asistirati središnjim napadačima. Najpoznatiji plitki napadači u povijesti nogometa su Pelé, Maradona, Alessandro del Piero, Dennis Bergkamp i Ronaldinho. [[Kategorija:Nogomet]] 2072 5575 2007-01-16T20:41:32Z West Brom 4ever 35 Moduli koji su povezani s knjigom o [[nogomet]]u. 2073 5498 2006-11-08T18:20:32Z West Brom 4ever 35 '''Povijest nogometa''' seže do prapovijesti, no povijest današnjeg, suvremenog nogometa ima korijene iz 19. stoljeća u engleskim javnim školama. U sredini 19. stoljeća, entuzijazam bivših učenika koji su igrali neke igre s loptom u mladosti, stvorili su prve amaterske nogometne klubove sa sjedištem u svakoj školi. Svaka škola je imala svoja pravila, pa je prilikom svake utakmice dolazilo do svađa po čijim će se pravilima igrati. 1863. godine, Engleski nogometni savez je donio prvi skup pravila kojih su se svi klubovi morali pridržavati. No, učinak engleskog saveza nije bio toliko značajan, jer nije bilo profesionalnih klubova. Profesionalni klubovi su nastali kada je radnička klasa preuzela vlast nad nogometom. Tada su neki biznismeni uvidjeli da gledatelji žele vidjeti utakmice, pa su počeli naplaćivati ulaznice. Kada je nogomet postao sport na profesionalnoj razini, počeo se nezaustavljivo širiti po cijelom Otoku. ==Razvoj igre== Razvoj moderne nogometne igre dolazi od velikog broja vrsta tadašnjeg nogometa igranog u brojnim javnim pkolama u Engleskoj. Nogomet je prisvojen od većine škola kao najbolji način zadržavanja mladih u dobrom tjelesnom stanju. Svaka je škola imala svoja pravila i određivala veličinu nogometnog igrališta. Ubrzo se pojavila najveća razlika u pravilima; mogućnost ili nemogućnost nošenja lopte rukom. Neke škole (poput Rugbyja, Marlborougha i Cheltenhama) su u pravilima dopuštali korištenje ruku, dok su ostale škole (npr. Harrow, Charterhouse i Westminster School) isključivale upotrebu ruku u igri. Ova podjela je dovela do stvaranja dva sporta: ragbija (po školi Rugby) i nogometa. Navala na željeznice (eng. ''Railway Mania'') u četrdesetim godinama 19. stoljeća je dovela do mogućnosti putovanja na udaljena mjesta za malen novac. Tako su međuškolska natjecanja postala moguća. Dok su se pravila za atletiku jasno raspoznavala samim gledanjem održavanja atletskih natjecanja, nogometna pravila nisu bila tako jednostavna za shvaćanje zbog razlika u pravilima od škole do škole. ===Cambridgeska pravila=== 1848. u Cambridgeu, H. de Winton i J.C. Thring, koji su i sami bili u školi Shrewsbury, sazvali su sastanak. Na njemu se pojavilo još dvanaest predstavnika iz Etona, Harrowa, Rugbyja, Winchestera i Shrewsburyja. Sastanak koji je potrajao osam sati je za pozitivnu posljedicu imao prvi komplet pravila, znanih kao ''Cambridge Rules''. Ne postoji originalni zapis tih pravila, no kopija iz 1856. se čuva u školi Shrewsbury. Pravila jasno naglašavaju da se lopta smije napucavati ''bilo kojim dijelom tijela'' '''''osim ruke'''''. Upotreba ruku je bila dozvoljena samo za donošenje lopte na mjesto izvođenja. Postojalo je i primitivno zaleđe, koje je onemogućavalo igrače da dugo kruže oko protivničkoga gola. Iako su u povijesti nogometa vrlo važna, ova pravila nisu prihvaćena svugdje. ==Prvi nogometni savez== Tijekom ranih 1860-ih, bilo je sve više pokušaja da se u Engleskoj ujedine u jednu cjelinu sve vrste nogometa koje su se tada igrale po javnim školama. 1862., J.C. Thring, jedan od utemeljitelja Cambridgeskih pravila i ravnatelj Uppinghamske škole, iznio je svoja pravila koja je nazvao ''The Simplest Game'' (hrv. Najjednostavnija igra), koja su još poznata i kao ''Uppinghamska pravila''. U ranom listopadu 1863., predstavnici škola Harrow, Shrewsbury, Eton, Rugby, Marlborough i Westminster, donijeli su još jedna pravila koja su ustvari bila poboljšana Cambridgeska pravila. U ranu večer 26. listopada 1863., predstavnici većine nogometnih klubova su se okupili u Londonu, ''Freemason's Tavern'' u ulici ''Great Queen Street''. To se smatra prvim službenim okupljanjem nogometnog saveza, ujedno i prvog službenog tijela u nogometu uopće. Taj sastanak je rezultirao zamolbom svim školama da se pridruže tom savezu, što je većina tih škola ipak odbila. Ukupno je bilo još šest sastanaka između listopada i prosinca 1863., na kojima se najviše raspravljalo o Cambridgeskim pravilima. U tim pravilima su bila dva zakona koja se suprotstavljala pravilima Saveza: trčanje s loptom u rukama i dozvola za udaranje protivnika u potkoljenicu. Evo prijevod izjašnjavanja Saveza: :''IX. Igraču treba biti dozvoljen nastavak trčanja prema protivničkom golu ako uhvati loptu rukom, ili je uhvati dok ne odskoči više nego jednom, no ako je doda protivniku, treba zaustaviti daljnje trčanje.'' :''X. Ako bilo koji igrač trči prema protivničkom golu, bilo koji suparnik ima slobodu da ga zadrži, saplete, udari u potkoljenicu ili hrvajući se otme loptu, no udaranje protivnika i istovremeno držanje nije dozvoljeno.'' Na petom sastanku je bila očita inicijativa da se ova dva pravila ukinu iz pravila Saveza. Većina predstavnika je bila za tu promjenu, osim F. W. Campbella, predstavnika Blackheath Rugby Cluba, koji je to oštro odbio. Rekao je: "''Udaranje je pravi nogomet''." Na posljednjem, šestom sastanku, promjene su prihvaćene i ona dva pravila su izbačena. Stvorena su jedinstvena nogometna pravila, koja su se, uz neke izmjene, održala i do današnjih dana. Kada je Campbell vidio da su promjene prihvaćene, povukao je svoj klub iz Saveza. Prva jedinstvena pravila Saveza su sadržavala dijelove koji više nisu prisutni u nogometu, no u ragbiju i australskom nogometu su vidljiva. Radi se o ubacivanju lopte u igru prilikom gola s crte šesnaesterca i još nekim malim detaljima. Ono što se održalo do danas su svakako pravilo zaleđa, auta, dodjeljivanja gola, kao i fleksibilnost dimenzija terena. Korištenje ruke je bilo strogo ograničeno na ubacivanje lopte iz auta. Zanimljivo, nije bilo određenog broja igrača, jedanaesteraca, prekršaja..., već su se kapetani momčadi trebali dogovoriti o tome prije početka utakmice. ==Osnivanje natjecanja== Pravila su prihvaćena od strane svih klubova trenutno. Prvu službenu utakmicu su odigrali ''Sheffield'' i ''Nottingham'' (danas Notts County), i to pod zapovijedi engleskog saveza. To je bio prvi derbi u povijesti nogometa. Drugi derbi je bio Chesterfielda i Stokea, što je značilo definitivno odvajanje nogometa od javnih škola. Glavnu riječ u tadašnjem nogometu je imala radnička klasa, koja je i prva uvela jedanaest igrača na terenu i okruglu loptu. Godine 1866., na utakmici ''Sheffield'' - ''London'', dozvoljeno je korištenje rukom samo jednom igraču, vrataru. Postavljena je i crvena traka na spoju dviju stativa kao prečka. Još je predloženo i stvaranje prvog domaćeg natjecanja. 1867. se dogodila i promjena u pravilu zaleđa, koja je prije glasila da je svaki igrač ispred protivničkog gola koji se dodaje sa suigračem u zaleđu, što je slično zaleđu u ragbiju. Onda je zaleđe postalo manje ''pogubno'' za napade pošto je dodavanje dozvoljeno. ===Prvo domaće kup natjecanje=== 20. srpnja 1871., C. W. Alcock je predložio da se osnuje "''natjecanje po kup sistemu pod ovlašću Saveza''", što je dalo inspiraciju Savezu da doista stvori prvo natjecanje u povijesti nogometa: FA Cup. Prvo izdanje tog natjecanja je bilo davne 1872., s momčadi ''The Royal Engineers'' kao velikim favoritima. Finale se igralo pred 2.000 gledatelja s plaćenom ulaznicom. No, favoriti su izgubili finalnu utakmicu s 1-0, zbog vrlo neobičnog razloga: igrali su većinu utakmice s igračem manje zbog ozljede jednog igrača, a tada nije bilo mogućnosti zamjene. Ubrzo je FA Cup postao iznimno popularan, pa su svi klubovi htjeli sudjelovati. Za to su trebali prihvatiti uvjete i pravila Saveza. Kasnija natjecanja su donijela trofeje ''gospodi'' s Juga, posebice klubovima Old Etonians, Wanderers, Royal Engineers i Oxford, koji su između sebe podijelili 19 trofeja. 1873. se dogodilo i prvo povlačenje iz tog turnira. Radilo se o škotskom klubu Queens Parku, koji nije mogao stalno plaćati skupe karte za vlakove iz Škotske u Englesku. To je automatski dovelo do stvaranja škotske inačice FA Cupa. Usprkos stvaranju škotskog kupa, Queens Park je nastavio nastupati u engleskom kupu. Ostvarili su dva proboja do finala, do 1887., kada je Škotski nogometni savez zabranio svojim klubovima da nastupaju u tuđim natjecanjima. ===Prva liga=== William McGregor, gospodin iz Perthshirea, 1888. godine je bio glavni pokretač sastanaka održavanih u Londonu i Manchesteru. Ovi sastanci su uključivali dvanaest nogometnih klubova koji su kasnije postali osnivači prve nogometne lige u povijesti nogometa. Na sastanku 22. ožujka 1888. se raspravljalo o bitnim pitanjima u tadašnjem nogometu. Najvažniji je bio razgovor o ranom ispadanju iz FA Cupa, što bi ostavljalo klubove bez utakmica gotovo čitavu sezonu, što bi za posljedicu imalo okretanje navijača nekim drugim klubovima i, najvažnije, financijske gubitke. O ovoj temi se raspravljalo do 17. travnja u Manchesteru. McGregor je glasovao protiv imena ''The Football League'', jer ga je zabrinjavala sličnost s imenom irske ragbi lige. No, ostali nisu marili za tu stvar, pa je ovo ime usvojeno. Dogovorio se raspored i popis članova te lige. Podijelili su se na klubove sa sjevera, juga i Midlandsa, no i dalje nije bilo profesionalnog kluba. Postojala je još jedna engleska nogometna liga, zvana Football Alliance, a bila je aktivna između 1889. i 1892. 1892. je pala odluka o spajanju ove dvije lige, pa je tako nastala druga liga koja se sastojala uglavnom od klubova iz Football Alliance. Već postojeća liga i tri najbolja kluba iz Alliance lige dala su prvu ligu. ===Prva međunarodna utakmica=== Charles Alcock, prvi tajnik engleskog saveza, došao je na ideju o međunarodnim natjecanjima, konkretno natjecanju između Engleske i Škotske. Stavio je oglas u glasgowskim novinama, informirajući ljude da će se odigrati utakmica na Kennington Ovalu, tada stadionu kriket kluba Surrey. Škotsku momčad su činili hrabri momci predvođeni kapetanom Robertom Smithom, jednim od trojice braće koji su osnovali ''Queens Park''. Škoti su izgubili s 1-0. U iduće tri godine su se odigrale još tri utakmice. Najbolji škotski rezultat je bio 1-1, a posljednja, četvrta utakmica, ujedno i prva službena, završila je 0-0. Od tog trenutka postoji fraza da je 0-0 ''najnepopularniji rezultat''. Prvi neeuropski susret je bio između SAD-a i Kanade, dana 28. studenog 1885. Poprište je bilo u Newarku, savezna država New Jersey, SAD. Utakmica je završila gostujućom pobjedom Kanade od 1-0. ==Od amaterizma do profesionalizma== Kada je nogomet postao popularna igra tijekom 1870-ih i 1880-ih, profesionavljenje bavljenje ovim sportom je bilo zabranjeno u Engleskoj i Škotskoj. Na sjeveru Engleske, neki su klubovi počeli upošljavati tzv. ''profesore nogometa'', što su zapravo bili profesionalci iz susjedne Škotske. To je bio prvi slučaj profesionalizma u povijesti nogometa. Ljudi iz srednje klase, posebice oni iz Sjeverne Irske, postali su profesionalni nogometaši s namjerom da steknu dovoljno novca za normalan život. Neki klubovi su optuženi zbog posjedovanja profesionalnih igrača. 1885., engleski savez je dozvolio profesionalizam, ali plaće nisu smjele biti više od normalne građanske plaće. Sjeverni klubovi su bili iz niže klase nego ''južnjački gospodini''. Zato su se mnogo teže probijali do vrha u to vrijeme. Prvi klub sa sjevera u finalu FA Cupa je bio Blackburn Rovers 1882., kada su izgubili od ''Old Etoniansa'', posljednjeg amaterskog kluba pobjednika. Rani ženski nogometni klubovi, poput ''Kerr's Ladies'' iz Prestona, bili su toliko popularni da su njihove utakmice donosile toliko novca da je mnogo išlo u dobrotvorne svrhe. Prva zabilježena utakmica žena se zbila 23. ožujka 1895., između engleskog juga i sjevera. Plaće su ipak bile više u muškom nogometu, protiv čega su se žene pobunile. To je razljutilo engleski Savez, pa je 1921. donesena zabrana o održavanju ženskih utakmica na stadionima saveza. To je, kažu stručnjaci, ubilo ženski nogomet na pedeset godina. Kasnije je ta kazna ukinuta. ''Hakoah Beč'' iz Beča je vjerojatno bio prvi neengleski klub koji je plaćao svoje nogometašice 1920-ih. Također su postale prve žene koje su uspjele pobijediti engleski ženski klub. Bilo je to 1923. protiv West Hama, a završilo je 5-1 za ''Hakoah''. ==Nogomet u kontinentalnoj Europi== Najstariji klub u kontinentalnoj Europi je bio švicarski klub iz Lausanne godine 1860. Osim što je bio nogometni klub, bio je i kriket klub. ''Pravi'' nogomet je predstavljen u Danskoj, u klubu iz Kopenhagena, te u još jednom švicarskom klubu, St. Gallen 1879. godine. Danski nogometni savez je osnovan 1889. U Italiji je od 1898. do 1929. postojala samo jedna liga koja je i danas elitna, Serie A. Španjolska La Liga je prvi put igrana 1928., dok je Copa del Rey (''Kup kralja''), počeo davne 1902. Jedna od velikih nacija je kasnila s profesionalnim nogometom. Radilo se o Njemačkoj koja je prešla iz amaterskih regionalnih liga u profesionalnu Bundesligu tek 1961. ==Osnivanje FIFA-e== Potreba za jednim izvršnim tijelom koje bi bilo iznad svih ostalih tijela na čitavom svijetu je postala očita na početku 20. stoljeća i povećanom popularnošću međunarodnih utakmica. Engleski nogometni savez se mnogo puta sastajao s namjerom osnivanja takvog tijela, ali nije bilo značajnijeg pomaka zbog činjenice da je za takvu organizaciju potrebno više nogometnih nacija. FIFA je osnovana u Parizu, 21. svibnja 1904. Francuski se akronim održao i do danas, čak i izvan država s francuskim kao materinjim jezikom. Prvi predsjednik je bio Robert Guérin. FIFA je bila izvršno tijelo prvog međunarodnog turnira 1906., no takvo natjecanje nije doživjelo uspjeh. Ovaj neuspjeh kombiniran s ekonomskim faktorima je doveo do smjene Guérina i postavljanja Daniela Burleya Woolfalla, Engleza, za novog predsjednika. Iduće natjecanje, ono na Olimpijskim igrama 1908. je bilo uspješnije, bez obzira što su nastupili profesionalci koje je FIFA zabranjivala. Članstvo u FIFA-i se tražilo i izvan Europe. Tako je 1909. savez JAR-a zatražio članstvo, Argentinci 1912., a Nogometni savez SAD-a 1913. Tijekom Prvog svjetskog rata FIFA je izgubila mnogo na polju igrača, jer je većina morala u rat. To je automatski značilo da će se rjeđe putovati na međunarodne utakmice. Poslije rata, predsjednik je postao Carl Hirschmann, Nizozemac, koji je FIFA-u sačuvao od propasti, no pod cijenu povlačenja država iz Velike Britanije, koje su na taj način obznanile da ne žele imati veze s protivnicima iz rata. 1946. je donijela povratak država s Otoka. 10. svibnja 1947. je odigrana ''utakmica stoljeća'' između ''Odabranog sastava Ujedinjenog Kraljevstva'' i ''Jedanaestorice iz ostatka Europe'' na stadionu Hampden Park u Glasgowu, Škotska. Odabrani sastav UK je pobijedio s 6-1 pred 135.000 gledatelja. Čitav utržak od prodanih karata je proslijeđen na račun FIFA-e da se održi i nakon Drugog svjetskog rata. I doista, FIFA je nastavila s radom i organizirala SP-u 1950. u Brazilu. Na svoju pedesetu godišnjicu (1954.) FIFA je imala 84 člana. ===Svjetsko prvenstvo u nogometu za muškarce=== SP u nogometu u Urugvaju 1930. (prvo SP u povijesti) je okupilo samo trinaest momčadi, uglavnom iz Sjeverne i Južne Amerike, jer momčadi s drugih kontinenata nisu htjele danima putovati oceanom. No, od 1950. i SP-a u Brazilu, europske momčadi su se počele zanimati, pa čak i sudjelovati u SP-u. Tako je Svjetsko prvenstvo u nogometu poprimilo globalne razmjere, te postalo najveće sportsko natjecanje uopće. Iz SP-a su se razvila kontinentalna natjecanja: Europsko prvenstvo u nogometu, južnoamerička Copa America, oceanijski OFC Nations Cup, Azijski kup, Afrički kup nacija i sjevernoamerički CONCACAF Gold Cup. ===Svjetsko prvenstvo u nogometu za žene=== SP za žene je predstavljeno natjecanjem u Kini 1993. Natjecalo se dvanaest momčadi. Preko 650.000 posjetitelja je došlo na stadione, a više od milijardu ljudi iz sedamdeset država je barem povremeno gledalo prijenose. Kontinentalna natjecanja su jednaka kao i za muškarce. ==Vanjske poveznice== * [http://www.fifa.com Službena FIFA-ina stranica] * [http://www.the-afc.com/ Azijska nogometna konfederacija (AFC)] * [http://www.cafonline.com/ Konfederacija afričkog nogometa (CAF)] * [http://www.concacaf.com/ CONCACAF] * [http://www.uefa.com/ Službena stranica UEFA-e] * [http://www.conmebol.com/ CONMEBOL] * [http://www.oceaniafootball.com/ Oceanijska nogometna konfederacija (OFC)] * [http://www.fifa.com/en/regulations/index.html Trenutačna nogometna pravila] [[Kategorija:Nogomet]] 2088 5570 2007-01-13T18:25:17Z West Brom 4ever 35 uklonjena pravila '''Nogometna pravila''', još poznata i kao '''nogometni zakoni''', pravila su koja pomažu u odigravanju [[nogomet]]nih utakmica. Svako novo pravilo i izmjenu postojećih mora potvrditi IFAB, vrhovno nogometno tijelo. ==Trenutna pravila== *1. pravilo: [[Nogomet/Pravila/Igralište|Igralište]] *2. pravilo: [[Nogomet/Pravila/Lopta|Lopta]] *3. pravilo: Broj igrača na terenu *4. pravilo: [[Nogomet/Pravila/Oprema igrača i sudaca|Oprema igrača i sudaca]] *5. pravilo: [[Nogomet/Pravila/Sudac|Sudac]] *6. pravilo: [[Nogomet/Pravila/Pomoćni sudac|Pomoćni sudac]] *7. pravilo: Trajanje utakmice *8. pravilo: Nastavak igre nakon prekida *9. pravilo: [[Nogomet/Pravila/Lopta u igri i izvan igre|Lopta u igri i izvan igre]] *10. pravilo: Način zabijanja golova *11. pravilo: [[Nogomet/Pravila/Zaleđe|Zaleđe]] *12. pravilo: [[Nogomet/Pravila/Prekršaji|Prekršaji]] *13. pravilo: [[Nogomet/Pravila/Prekršaji#Izravni prekršaji|Slobodan udarac]] *14. pravilo: [[Nogomet/Pravila/Jedanaesterac|Jedanaesterac]] *15. pravilo: [[Nogomet/Pravila/Aut|Aut]] *16. pravilo: [[Nogomet/Pravila/Gol-aut|Gol-aut]] *17. pravilo: Udarac iz kuta (korner) ==Povijest i razvoj== Za prva nogometna pravila koja je prije izlaganja javnosti odobrio Engleski nogometni savez, zaslužan je Ebenezer Cobb Morley. Taj povijesni datum je 8. prosinca 1863. godine. IFAB, za kojeg smo već rekli da je zadužan za svaku promjenu pravila, osnovan je 6. prosinca 1882., od strane škotskog, velškog i irskog saveza. Predstavnici ova tri saveza su pozvani u Manchester od strane engleskog saveza da se sva pravila ujedine i da postanu jedinstvena (prije su se, naime, utakmice između dvije države odigravale tako da će momčadi odlučiti po čijim će se pravilima igrati). Kada je međunarodno nogometno tijelo FIFA osnovano u Parizu 1904., odmah je obznanjeno da će FIFA koristiti i da priznaje samo IFAB-ova pravila. Kada je to za posljedicu imalo rapidno povećanje popularnosti nogometa diljem svijeta, IFAB je odlučio primiti FIFA-u pod svoje okrilje (1913.). Danas se IFAB sastoji od četiri predstavnika FIFA-e, te jednog od predstavnika svakog saveza unutar Ujedinjenoga Kraljevstva. ==Originalna pravila iz 1863.== Originalna pravila su, kako smo već rekli, napisana u prosincu 1863., a ovo je prijevod originala s engleskog na hrvatski: 1. ''Maksimalna duljina igrališta treba biti 200 jardi, a maksimalna širina 100 jardi. Duljina i širina trebaju biti označene sa zastavicama. Golove moraju sačinjavati dvije stative međusobno udaljene 8 jardi, i to bez ikakve vrpce ili grede koja ih spaja.'' :2. ''Pobjednik bacanja novčića ima izbor strana. Utakmica počinje nakon početnog udarca koji se odvija na sredini igrališta unutar kruga predviđenog za to. Tijekom početnog udarca protivnička momčad ne smije pristupiti na bliže od 10 jardi.'' :3. ''Nakon zabijenoga gola, momčad koja je gol primila izvodi loptu s centra, a momčadi trebaju zamijeniti mjesta (!).'' :4. ''Gol se zabija nakon što lopta prođe između dvije stative ili iznad stativa po bilo kojoj visini, pod uvjetom da nije bačena rukom, nošena rukom ili ispucana iz ruke.'' :5. ''Kada je lopta van granica terena, prvi igrač koji je dotakne mora je ubaciti u teren pod uvjetom da bude izvan granice terena pod pravim kutom od mjesta na kojem je lopta izašla. Ne smije se dodirnuti loptu dok ona ne padne na travu.'' :6. ''Kada igrač napuca loptu van granica igrališta, ne smije je više dirati dok se ponovno ne ubaci u igru, niti smije ometati druge igrače da loptu ubace u igru.'' :7. ''U slučaju da lopta pređe gol-liniju, a igrač čiji je gol bliži gol-liniji prvi dotakne loptu, netko od njegovih suigrača će biti zadužen da vrati loptu u igru slobodnim udarcem sa suprotnog mjesta od kojeg je lopta izašla iz terena. Ako netko od protivničkih igrača prvi dotakne loptu, netko od njegovih suigrača je mora izvesti s 15 jardi od gola sa suprotnog mjesta na gol-liniji od koje je lopta izašla. Momčad koja se u tom trenutku brani mora stajati iza gol-linije dok netko od protivnika ne dotakne loptu.'' :8. ''Ako igrač ima loptu pod kontrolom, dodjeljuje mu se slobodan udarac sa mjesta kojeg on označi. Poslije toga se može udaljiti s tog mjesta gdje želi, a nitko od protivnika ne smije napredovati od označenog mjesta prije nego što napadači dotaknu loptu.'' :9. ''Nijedan igrač ne smije nositi loptu.'' :10. ''Saplitanje ili udaranje nije dozvoljeno, niti se dozvoljava korištenje ruku da se gurne ili zadrži protivnik. :11. ''Igrač ne smije baciti niti je dodati rukom suigraču ili protivniku.'' :12. ''Nijednom igraču nikako nije dozvoljeno pomicanje lopte s tla s rukama dok je lopta u igri.'' :13. ''Igraču je dozvoljeno baciti loptu rukom ili je dodati suigraču ako je lopta prešla aut-liniju i izašla iz terena.'' :14. ''Nijednom igraču nije dozvoljeno korištenje čepova, željeznih štitnika ili gutta-perche na kopačkama.'' ==Izmijenjena E. B. Morleyeva pravila== Pravila iz 1863. su predstavljena javnosti u časopisu ''Bell's Life'' s laganim izmjenama: :1. ''Maksimalna duljina igrališta treba biti 200 jardi, a maksimalna širina 100 jardi. Duljina i širina trebaju biti označene sa zastavicama. Golove moraju sačinjavati dvije stative međusobno udaljene 8 jardi, i to bez ikakve vrpce ili grede koja ih spaja.'' :2. ''Pobjednik bacanja novčića ima izbor strana. Utakmica počinje nakon početnog udarca koji se odvija na sredini igrališta unutar kruga predviđenog za to. Tijekom početnog udarca protivnička momčad ne smije pristupiti na bliže od 10 jardi.'' :3. ''Nakon zabijenoga gola, momčad koja je gol primila izvodi loptu s centra, a momčadi trebaju zamijeniti mjesta.'' :4. ''Gol se zabija nakon što lopta prođe između dvije stative ili iznad stativa po bilo kojoj visini, pod uvjetom da nije bačena rukom, nošena rukom ili ispucana iz ruke.'' :5. ''Kada je lopta van granica terena, prvi igrač koji je dotakne mora je ubaciti u teren pod uvjetom da bude izvan granice terena pod pravim kutom od mjesta na kojem je lopta izašla. Ne smije se dodirnuti loptu dok ona ne padne na travu.'' :6. ''Kada igrač napuca loptu van granica igrališta, ne smije je više dirati dok se ponovno ne ubaci u igru, niti smije ometati druge igrače da loptu ubace u igru.'' :7. ''U slučaju da lopta pređe gol-liniju, a igrač čiji je gol bliži gol-liniji prvi dotakne loptu, netko od njegovih suigrača će biti zadužen da vrati loptu u igru slobodnim udarcem sa suprotnog mjesta od kojeg je lopta izašla iz terena. Ako netko od protivničkih igrača prvi dotakne loptu, netko od njegovih suigrača je mora izvesti s 15 jardi od gola sa suprotnog mjesta na gol-liniji od koje je lopta izašla. Momčad koja se u tom trenutku brani mora stajati iza gol-linije dok netko od protivnika ne dotakne loptu.'' :8. ''Igraču je dozvoljeno baciti loptu rukom ili je dodati suigraču ako je lopta prešla aut-liniju i izašla iz terena.'' :9. ''Nijedan igrač ne smije nositi loptu.'' :10. ''Saplitanje ili udaranje nije dozvoljeno, niti se dozvoljava korištenje ruku da se gurne ili zadrži protivnik. :11. ''Igrač ne smije baciti niti je dodati rukom suigraču ili protivniku.'' :12. ''Nijednom igraču nikako nije dozvoljeno pomicanje lopte s tla s rukama dok je lopta u igri.'' :13. ''Nijednom igraču nije dozvoljeno korištenje čepova, željeznih štitnika ili gutta-perche na kopačkama.'' Na sastanku nogometnih saveza 8. prosinca 1863. dogovoreno je da će ''John Lillywhite'' u svom već spomenutom časopisu objaviti pravila po cijeni od jednog šilinga. [[Kategorija:Nogomet]] 2089 5547 2007-01-10T11:55:43Z West Brom 4ever 35 [[Slika:Football pitch metric.svg|thumb|450px|Mjere igrališta izražene u SI sustavu.]] '''Nogometno igralište''' (ili '''nogometni teren'''), mjesto je odigravanja svake [[nogomet]]ne utakmice. Dimenzije i oznake su određene u prvom zakonu nogometnih pravila. Taj se zakon naziva "''Nogometno igralište''". Sve oznake na igralištu su dio prostora na igralištu kojeg određuju. Ovo je važna tvrdnja zbog primjera koji govore da lopta koja nije cijelim svojim obujmom prešla gol-liniju nije ušla u gol, tj. da je još u terenu. Prekršaj napravljen na crti šesnaesterca računa se kao da je napravljen ''u šesnaestercu'', te se dosuđuje jedanaesterac. Mjere nogometnog igrališta su prvo bile izražene u jardima, i to zbog nogometnih korijena iz Engleske, te nadmoći engleskog saveza nad svim tadašnjim izvršnim nogometnim tijelima. Kasnije, širenjem nogometa na europski kontinent, počele su se koristiti približne mjere izražene u SI sustavu. No, tradicionalisti s Otoka su nastavili s upotrebom starih mjera. ==Dimenzije i oznake igrališta== Dužina igrališta za međunarodne utakmice trebala bi biti između 100 i 110 metara (110 - 120 jardi), a širina bi trebala biti u okviru 65 i 75 metara (70 - 80 jardi). Za ostale utakmice mjere više variraju: dužina između 90 i 120 metara, a širina 45 do 90 metara. Dužina igrališta mora biti veća nego njegova širina. Dulje granične linije se zovu ''aut-linije'', a kraće linije (na kojima su postavljeni golovi) su ''gol-linije''. ''Središnja linija'' dijeli igralište na dvije polovice. Po sredini središnje linije je točka na koju se stavlja lopta na početku svakog poluvremena ili nakon postizanja gola. ''Središnji krug'' ima promjer od 9.15 metara, ili originalno, točno 10 jardi, a služi za određivanje minimalne udaljenosti protivnika tijekom početnog udarca, te općenito za udaljenost živog zida prilikom svakog slobodnog udarca. U svakom od četiri kutova igrališta nalazi se ''korner-luk'', kojeg čini jedna četvrtina kruga promjera jednog metra, ili također jednog jarda. Unutar toga luka se postavlja lopta za izvođenje kornera. Korner-zastavice su prema pravilima predviđene u svakom kutu, a prije su se stavljale i na svaki kraj središnje linije, što je zapravo i danas moguće. Visina korner-zastavice mora biti minimalno 1.50 metara s neoznačenim vrhom. ==Golovi== ''Golovi'' su postavljeni na sredini svake gol-linije. Sastoje se od dvije stative i jedne prečke (grede). Prečka je duga 7.32 metara i spaja dvije stative visoke 2.44 metra. Iako ih nogometna pravila ne zahtijevaju, za okvir gola je postavljena mreža koja daje sigurnost da li je lopta u golu ili ne. Stative i prečka moraju biti isključivo bijele boje. Za njihovu izradu su propisana isključivo dva materijala: metal ili drvo. Oblik stativa i prečke može biti četvrtast ili okrugao, te ne smije ugrožavati igrače na terenu. ==Kazneni prostor i druga područja na igralištu== Dva pravokutna prostora su označena na terenu ispred svakog gola. Peterac se sastoji od gol-linije, dvije linije koje pod pravim kutom ulaze u teren 5.5 metara ili 6 jardi, te od linije koja spaja već prije spomenute dvije linije. Gol-aut ili bilo koji slobodan udarac za momčad koja se brani može se izvesti bilo gdje unutar ovog prostora. Neizravan udarac (indirekt) koji je dodijeljen momčadi koja napada izvodi se s linije paralelne s gol-linijom, i to s mjesta paralelnog na kojemu je prekršaj napravljen. ''Kazneni prostor'' (još nazvan i šesnaesterac) formiraju gol-linija, dvije linije koje pod pravim kutom ulaze u teren 16.5 metara (18 jardi), te linije koja spaja već spomenute dvije linije. Ovaj dio terena ima mnoštvo funkcija, dok je jedna od najvažnijih da je to mjesto u kojemu vratar može koristiti svoje ruke. Još jedna funkcija je da se prekršaj braniča ili vratara na protivničkom igraču kažnjava jedanaestercem. ''Kaznena oznaka'', ili kolokvijalno, ''bijela točka'', mjesto je s kojega se izvode jedanaesterci. Od gola je udaljena točno 11 metara (12 jardi) po sredini. Još jedan dio kaznenog prostora je i kazneni luk, još poznat i kao ''D''. Ono ima polumjer od 9.15 metara (10 jardi), te se brine da se unutar njega ne smije naći nijedan igrač tijekom izvođenja jedanaesterca. ==Prostori izvan terena važni za igru== Izvan igrališta se nalaze klupe sa zamjenama i trenerima. Njihovo kretanje je ograničeno unutar ''tehničkog prostora''. Za uočiti je da sudac ima ovlasti i izvan samog terena. [[Kategorija:Nogometna pravila]] 2090 5544 2007-01-10T11:49:24Z West Brom 4ever 35 New page: [[Kategorija:Nogomet]] [[Kategorija:Nogomet]] 2091 5549 2007-01-10T12:03:42Z West Brom 4ever 35 /* Uvjeravanje u kvalitetu lopte */ Nogometna lopta je okrugli objekt (predmet) koji se napucava '''bilo kojim dijelom tijela osim rukom''' između igrača. == Mjere i osobine lopte == Lopta mora biti okrugla, izrađena od kože ili nekog drugog materijala odobrenog isključivo od FIFA-e. Opseg je određen između minimalno 68 i maksimalno 70 centimetara, a težina mora biti minimalno 410, a maksimalno 450 grama. == Zamjena oštećene lopte tijekom utakmice == Utakmica je nakratko zaustavljena. Kada je oštećena lopta promijenjena loptom '''iste vrste i istih svojstava kao prethodna''', igra se nastavlja na mjestu na kojem je oštećena lopta ujedno postala oštećena. Ako lopta postane oštećena prije ubacivanja u igru, ona se jednostavno zamijeni drugom loptom koja propisima odgovara. Dakako, mora biti '''iste vrste i istih svojstava kao prethodna'''. ==FIFA-ini propisi== === Uvjeravanje u kvalitetu lopte === Za potrebe natjecanja, samo s loptama koje zadovoljavaju barem minimum svih već opisanih osobina je dozvoljeno igrati. Lopta kojom se igra na natjecanju pod FIFA-om, UEFA-om ili konfederacijom, mora na sebi imati barem jednu od ove tri oznake: *FIFA Inspected (FIFA provjerila) *FIFA Approved (FIFA odobrila) *International Matchball Standard (Međunarodna standardna lopta za utakmice) Te oznake jamče da su sva pravila što se tiče FIFA – inih propisa oko nogometne lopte provjerena primjernim testiranjima. === Reklamiranje na lopti === Prema FIFA–inim propisima na loptama su dozvoljene su samo tri vrste oglašavanja: *logo natjecanja *logo organizatora natjecanja *logo proizvođača lopte Sva ova pravila, prema FIFA-i, služe za poboljšanje standarda i kvalitete glavnog objekta na terenu. [[Kategorija:Nogometna pravila]] 2092 5550 2007-01-10T12:07:05Z West Brom 4ever 35 New page: '''Nogometna oprema''' je standardna i obavezna za sve igrače i suce u [[nogomet]]u. Pravila igre određuju minimalnu opremu koja je potrebna za svakog igrača, te zabranjuju korištenje ... '''Nogometna oprema''' je standardna i obavezna za sve igrače i suce u [[nogomet]]u. Pravila igre određuju minimalnu opremu koja je potrebna za svakog igrača, te zabranjuju korištenje ičega što može biti opasno za ostale igrače ili samog igrača. Nadalje, pravila pojedinog nogometnog natjecanja mogu proširiti ova pravila daljnjim ograničenjima, poput obaveznog nošenja broja na dresovima. ==Obavezna oprema== Pravila igre traže od svih igrača da koriste osnovnu opremu koja se sastoji od sljedećih predmeta: *Dres (majica) *Hlače *Kopačke *Štitnici za potkoljenicu *Duge čarape (''štucne'') Vratari moraju nositi opremu kojom se lagano razlikuju od svih ostalih igrača i sudaca. ==Ostala oprema== Vratari gotovo uvijek nose rukavice, koje po pravilima nisu obavezne. Svakom igraču je također dozvoljeno nositi rukavice. Neki vratari nose i kape, koje ih štite od odsjaja sunca. Igrači s problemima s vidom nose kontaktne leće i /iliposebno oblikovane naočale koje ne mogu pasti, jer je korištenje optičkih naočala ''strogo zabranjeno'' (najpoznatiji primjer igrača koji koristi leće i posebne naočale je Edgar Davids). No, nakit, satovi i ostali nepotrebni predmeti su ''strogo zabranjeni''. ==Sudačka oprema== Tradicionalno, svi nogometni suci koriste kompletno crnu opremu, iako se u zadnje vrijeme sve više i više povećava broj "šarenih" oprema. Na sudačkom dresu postoji i džep u koji stanu žuti i crveni karton, papirić u kojemu se zapisuju opomenuti igrači i, naravno, olovka. [[Kategorija:Nogometna pravila]] 2093 5551 2007-01-10T12:11:25Z West Brom 4ever 35 New page: '''Sudac''' je najmoćnija osoba u [[nogomet|nogometnoj igri]]. Potpuno je ovlašten da ''poštuje i tjera igrače da poštuju sva nogometna pravila tijekom utakmice koju taj sudac sudi''.... '''Sudac''' je najmoćnija osoba u [[nogomet|nogometnoj igri]]. Potpuno je ovlašten da ''poštuje i tjera igrače da poštuju sva nogometna pravila tijekom utakmice koju taj sudac sudi''. Odluka koju sudac donese tijekom utakmice je konačna i ne može je nitko poništiti. No, poslije završetka utakmice, službena tijela mogu donijeti naknadne odluke i/ili kazne sudionicima utakmice. Sucu pomažu dva pomoćna suca (prije znani i kao ''pomoćnici''), te u većini utakmica pod službenim nogometnim savezom, sucu pomažu i četvrti suci. Glavni sudac i pomoćni suci za lakšu kontrolu utakmice koriste dijagonalni sustav kontrole. Vrlo velika većina sudaca su amateri, iako i ti amateri često bivaju plaćeni manjim svotama novca za svoje usluge. No u svakoj nogometnoj državi postoji barem nekoliko profesionalaca kojima je to službeni posao i za kojeg uredno dobivaju plaću. Broj takvih profesionalaca je ograničen najčešće samo na najjači razred natjecanja. Suci koji sude službene (natjecateljske) međunarodne utakmice se biraju od strane FIFA-e i njenog odbora. Ovakve procedure nije se potrebno držati prilikom ''prijateljskih'' utakmica, ili kako FIFA inzistira, neslužbenih utakmica. ==Dužnosti i ovlaštenja suca tijekom utakmice== Dužnosti i ovlaštenja suca tijekom utakmice su najopširnije opisane u petom zakonu nogometih pravila. U njima jasno piše kako glavni sudac utakmice: *mora poštovati sva pravila i truditi se da ih igrači poštuju; *kontrolira utakmicu u suradnji s pomoćnim sucima i, ako je moguće, četvrtim sucem; *brine o stanju lopte tijekom utakmice; *brine o stanju opreme igrača; *brine o vremenu utakmice i određuje sudačku nadoknadu; *mora zaustaviti igru ako dođe do nepoštivanja pravila; *mora zaustaviti igru ako je igrač ili vratar ozbiljnije ozlijeđen; *nastavlja igru ako je, po sučevom mišljenju, igrač samo blaže ozlijeđen. ==Povijest== Sam izraz '''sudac''' potječe iz nogometa. U nogometnim korijenima, kapetani momčadi su imali pravo svađati se u svrhu određivanja prekršaja, dodjeljivanja lopte i sličnih procesa. Kasnije se ta uloga premjestila u osobu nazvanu ''umpire'' (engleski), čija je moć bila ograničena jer nisu smjeli imati utjecaj u igri. Svaka je momčad mogla izabrati jednog ''umpirea'' koji bi izvan terena određivali kome pripada lopta. Moć ''umpirea'' je 1873. bila ograničena na dodjeljivanje slobodnog udarca nakon igranja rukom. Godinu poslije, ''umpirei'' su dobili moć dodjeljivanja crvenoga kartona igraču koji uporno krši šravila. Do 1880. uvidjela se potreba za neutralnom osobom, '''sucem''', koja bi znala sva pravila i određivala ono što ''umpirei'' nikad nisu objektivno mogli. Dužnosti suca su se proširile i on je postao odgovoran i za određivanje vremena koje je prošlo. Po prvi puta suci su mogli i upozaravati i isključivati igrače koji ne bi poštovali pravila. Doslovno ''u terenu'' sudac se nije pojavio do 1891., kada je postalo očito da sudac ne može prosuditi dobro situaciju koju on promatra sa stotinu metara. Svaki ''umpire'' je postao pomoćnik (od 1996. pomoćni sudac) u svrhu olakšavanja posla glavnom sucu. Danas se u mnogim amaterskim utakmicama koristi ovaj sustav zbog nedostatka odgovornog osoblja zaduženog za suđenje utakmice. Njima je dozvoljeno određivanje izlaska lopte izvan terena, ali im nije dozvoljeno određivanje posjeda lopte niti dodjeljivanja prekršaja. ==Korištenje zviždaljke== Suci koriste zviždaljku u svrhu označavanja početka, kraja ili zaustavljanja igre zbog prekršaja ili bilo kojeg drugog razloga, prekida verbalnih ili tjelesnih napada, iako, začudo, korištenje zviždaljke još nije postalo i obavezno. Prije korištenja zviždaljke, suci su zaustavljali igru mahanjem ruku ili zastavicom. 1878., na utakmici između ''Nottingham Foresta'' i ''Sheffield Norfolka'', prvi put se spominje upotreba zviždaljki, iako nije službeno potvrđeno da se ta utakmica ikad odigrala. ==Odora== Današnji suci i njihovi pomoćnici nose istu odoru koju sačinjavaju dres, hlače i čarape, iako je do samoga kraja pedesetih 20. stoljeća bilo uobičajenije vidjeti suce u majici nego u dresu. Sve do prije desetak godina suci su bili u crnoj opremi jer nijedna momčad nije imala crnu opremu, pa je bilo vrlo lagano razlikovati igrače od sudaca i vratara. Na Svjetskom prvenstvu u SAD-u 1994. suci su po prvi puta u povijesti bili viđeni u drugačijim odorama (crvena, žuta, zelena boja ili njihove nijanse). Osim na tom Svjetskom prvenstvu, takav sustav odijevanja uveo je i engleski Premiership. Trenutačni FIFA-in službeni dobavljač opreme koji je odobrio IFAB je ''Adidas''. ==Vanjske poveznice== *[http://www.fifa.com/en/regulations/index.html FIFA-ina nogometna pravila] *[http://www.AskTheRef.com Pitajte suca neko nogometno pitanje!] *[http://www.wikihow.com/Understand-Soccer-Referee-Signals Razumijevanje sudačkih signala] [[Kategorija:Nogometna pravila]] 2094 5552 2007-01-10T12:15:48Z West Brom 4ever 35 New page: '''Pomoćni suci''' u [[nogomet|nogometnoj igri]] imaju ulogu da pomažu glavnom sucu u provedbi svih pravila igre tijekom jedne nogometne utakmice. Šesto pravilo nogometnih pravila zada... '''Pomoćni suci''' u [[nogomet|nogometnoj igri]] imaju ulogu da pomažu glavnom sucu u provedbi svih pravila igre tijekom jedne nogometne utakmice. Šesto pravilo nogometnih pravila zadaje glavne dužnosti pomoćnog suca, koje su podređene moći i odlukama glavnoga suca. Pomoćni sudac ima zadatke tipa: *označavanje kada lopta cijelim svojim obujmom izađe iz terena; *dodjeljivanje lopte jednoj od momčadi nakon njenog izlaska iz terena; *određivanje zaleđa; *pomoć glavnom sucu u određivanju prekršaja; *bilo kakva pomoć glavnom sucu ako bilo koji igrač napravi nešto što se ne podudara s pravilima. Važno je napomenuti da svaka odluka pomoćnog suca nije konačna, već je mora potvrditi glavni sudac. Osim provedbe pravila, pomoćni suci često pomažu i oko priprema i administrativnih problema. Pomoćni sudac će označiti bilo kakav prekršaj ili obavijest glavom sucu podizanjem zastavice. Glavni sudac će, ako se slaže, poslušati pomoćnog i zaustaviti igru, a ako se ne slaže, onda će igru nastaviti bez prekida. Tijekom jedne utakmice, dva su pomoćna suca, jedan na svakoj strani terena sa suprotnih strana. Njihova pozicija varira, tj. u liniji su zadnjeg braniča radi njihove primarne funkcije, određivanja zaleđa. ==Signali zastavicama== Pomoćni sudac pomaže glavnom sucu mašući zastavicom obojanom u crveno i/ili žuto. Mahanje se razlikuje od jednog do drugog prekida igre. Svaki prekid ima svoj signal. ===Lopta izvan terena=== [[Slika:Ronaldinho deco.jpg|thumb|300px|Izvođenje kornera - Ronaldinho i Deco.]] Kada lopta cijelim svojim obujmom izađe izvan terena (aut-linije ili gol-linije), pomoćni sudac će označiti to podizanjem zastavice okomito u zrak, a onda će usmjeriti zastavicu prema strani igrališta koju napada momčad čija lopta treba biti (u suprotnom smjeru od gola koji brani ta momčad). To se događa prilikom nastanka auta i određivanja njegovog izvođenja. ===Lopta u gol-autu=== Kada lopta cijelim svojim obujmom prijeđe gol-liniju poslije zadnjeg dodira koji je pripadao momčadi koja je napadala, pomoćni sudac će dodijeliti gol-aut. Dodjeljivanje gol-auta će biti signalizirano podizanjem zastavice paralelno s terenom. Ako lopta izađe tako da ju je zadnji dirao pripadnik momčadi koja se brani, onda će to biti korner, kojeg će pomoćni sudac odrediti spuštanjem zastavice u smjeru korner-zastavice. ===Prekršaj=== Ako se bilo koji igrač ogluši na nogometna pravila, to je prekršaj. Pomoćni sudac će označiti prekršaj podizanjem zastavice okomito u zrak i onda mahati s njom. Ako je situacija dvojbena i glavni sudac nije dobro vidio ono što mu pomoćni pokazuje, doći će do ''konzultacije''. To su vrlo sporni detalji tipa igranje rukom braniča u svom šesnaestercu ili ponekad dvojbeni ulazak lopte u gol. ===Zaleđe=== Ako je igrač u zaleđu, pomoćni sudac će podignuti zastavicu u smjeru linije zadnjeg igrača obrane bez mahanja. Nakon što glavni sudac uvidi da je pomoćni sudac signalizirao zaleđe, zaustavit će igru i dodijeliti neizravni slobodni udarac protivničkoj momčadi. ==Promjena imena== Pomoćni sudac se prije nazivao i '''pomoćnik'''. Godine 1996., ime se i službeno promijenilo da bolje odrazi vrlo važnu ulogu u nogometu ovih ljudi, te se izgubilo isključivo odnošenje na muški rod. Ponekad je pogrešno ime i ''pomoćnik suca''. Najbolji sustav kontrole utakmice je takozvani dijagonalni sustav kontrole. [[Kategorija:Nogometna pravila]] 2095 5555 2007-01-10T12:21:03Z West Brom 4ever 35 /* Nastavak igre */ ''Lopta u igri i izvan igre'' je deveti zakon nogometnih pravila i opisuje dva osnovna stanja u [[nogomet]]noj utakmici. ==Lopta u igri== Lopta ostaje ''u igri'' od početka do kraja poluvremena osim kad: *Lopta napušta teren tako da prijeđe gol-liniju ili aut-liniju cijelim svojim obujmom (to vrijedi i prilikom zabijanja gola); *Sudac zaustavi igru (kada je npr. dosuđen prekršaj, igrač je ozbiljno ozlijeđen ili ako lopta postane neadekvatna za igru). Kada lopta dotakne stativu, prečku, korner-zastavicu, suca ili pomoćnog suca, ona ostaje u igri, naravno pod pretpostavkom da su svi navedeni objekti bili unutar granica igrališta. Kada je lopta u igri, igrači se mogu natjecati za nju, napucavati je, te mogu postizati golove. Igrači su podložni kaznama kada naprave prekršaj, te ih sudac može kazniti verbalno ili kartonima. Zamjene se ne smiju obavljati dok je lopta u igri. ==Lopta izvan igre== Kada lopta napusti granice igrališta ili kada sudac zaustavi igru, kaže se da je lopta ''izvan igre'', i to sve dok se igra ne nastavi prikladnim načinom. Kada je lopta izvan igre, kaže se da je ''mrtva'', što znači da igrači ne smiju ometati svoje protivnike, a golovi se ne mogu postići. Po definiciji, prekršaji ne mogu nastati niti biti dosuđeni kada je lopta izvan igre, no sudac može kazniti igrače ili tehničko osoblje. Zamjene se mogu obaviti samo kada je lopta izvan igre, te isključivo s dopuštenjem glavnoga suca. ==Nastavak igre== Kada lopta izađe iz igre, ona se mora vratiti i samim tim nastaviti utakmicu na jedan od sljedećih načina: *Početni udarac: na početku utakmice, poluvremena ili produžetka, ili nakon gola protivničke momčadi. *Aut: kada lopta cijelim obujmom prijeđe aut-liniju, lopta je dodijeljena momčadi suprotnoj od one koja je zadnja dirala loptu. *Gol-aut: kada lopta cijelim obujmom prijeđe gol-liniju, a da gol nije zabijen, te pod uvjetom da je momčad koja je napadala zadnja dirala loptu, gol-aut je dodijeljen momčadi koja se do kraja te akcije branila. *Korner: kada lopta cijelim obujmom prijeđe gol-liniju, a da gol nije zabijen, pod uvjetom da je loptu zadnja dirala momčad koja se branila, lopta je dodijeljena momčadi koja napada. *Indirekt: lopta se dodjeljuje momčadi suprotnoj od one koja je napravila prekršaj koji nije ometao protivnika (zaleđe, predugo držanje lopte u rukama vratara...). *Slobodan udarac: dodijeljen je momčadi čiji je igrač pretrpio prekršaj protivnika. *Jedanaesterac: dodijeljen je momčadi čiji je igrač pretrpio prekršaj u šesnaestercu protivnika. *Sudačko podbacivanje: događa se kada sudac zaustavi igru zbog npr.: ozbiljne ozljede igrača, ulaska stranoga tijela u teren (poput vjeverice u teren na utakmici Arsenal – Villareal), probijanja lopte i sl.) Ovakav nastavak utakmice se rjeđe viđa na utakmicama za odrasle. Kada je lopta jednom izvan igre, mora se vratiti u igru na ispravni način koji se određuje načinom na koji je lopta postala ''mrtva'', tj. izašla iz igre. Npr., ako je lopta ''mrtva'' zbog prekršaja Momčadi A nad Momčadi B, sudac će dodijeliti loptu Momčadi B. Jedan od igrača te momčadi će loptu izvesti, pucajući na gol, dodajući je suigraču ili čak napucavajući lopte prema protivniku, no u tom slučaju, ako sudac ocijeni da je bilo namjerno, igrač Momčadi B koji je izveo je podložan kazni zbog nespoitskog ponašanja. Sudac ima ovlast kojom može promijeniti prvobitno dosuđeni način vraćanja lopte u igru ako shvati svoju pogrešku ili ako mu je signaliziraju pomoćni suci. Npr., ako Momčad A zabije gol Momčadi B i sudac dosudi gol, lopta će se izvesti, naravno s centra. No, ako sudac vidi da je Momčad A zabila gol iz zaleđa ili uz prekršaj, ili ako mu to signalizira pomoćni sudac, loptu će dodijeliti Momčadi B na mjestu na kojem je incident napravljen. [[Kategorija:Nogometna pravila]] 2096 5556 2007-01-10T12:32:35Z West Brom 4ever 35 New page: '''Zaleđe''' je [[nogomet]]no pravilo koje određuje koliko daleko od "igre" mogu biti napadači momčadi koja napada, ili jednostavnije, napadač zbog tog pravila ne može jednostavno č... '''Zaleđe''' je [[nogomet]]no pravilo koje određuje koliko daleko od "igre" mogu biti napadači momčadi koja napada, ili jednostavnije, napadač zbog tog pravila ne može jednostavno čekati loptu kod protivničkog gola i samo ispred vratara pucati, osim ako je sam s loptom došao do vratara. Zaleđe je vjerojatno najsloženije nogometno pravilo. == Primjena zaleđa == Zaleđe se može se podijeliti na tri dijela: nedozvoljena pozicija, dosuđivanje zaleđa i sankcija samog zaleđa. [[Slika:Offsidelarge.svg|thumb|U zaleđu nalazi se plavi igrač na lijevom dijelu slike, lijevo od okomite crte, s obzirom da bliže gol-liniji od lopte i od posljednjeg braniča suparničke momčadi. No, to ne znači da momčad trenutno mora biti sankcionirana zaleđem. U zaleđu nije igrač koji je na svojoj polovici igrališta ili je jednako daleko od gol-linije kao posljednji branič suparničke momčadi.|300px]] === Nedozvoljena pozicija === 2005. godine odbor FIFA-e dogovorio je novo pravilo što se tiče zaleđa, prema kojem je u zaleđu igrač kojem je bar dio tijela (glava, stopalo...) bliži gol-liniji suparničkog gola od lopte i od nekog suparničkog igrača. Položaj ruke se ne gleda. To je uvedeno kako bi po pravilima napadač momčadi morao cijelim tijelom biti dalje od suparničke gol-linije u odnosu na suparničkog igrača. Općenito gledajući, ovo pravilo znači da momčad koja napada mora voditi računa da suparnička momčad ima bar dva igrača (računajući i vratara) između gol-linije i nekog njihovog igrača, ili da svi igrači momčadi koja napada moraju biti iza lopte tako da ona bude bliže gol-liniji od bilo kojeg njihovog igrača. Bitno je napomenuti da se momčad čiji je igrač u zaleđu ne smije odmah kažnjavati zaleđem. Do prekida napada dolazi tek kada se igraču koji je u zaleđu uputi lopta. Igrač nije u zaleđu ako je dobio loptu u zaleđu od suparničkog igrača ili od svog igrača iz prekida pod uvjetom da taj prekid nije neizravni ili izravni slobodni udarac, ili ako je na svojoj polovici terena. ===Dosuđivanje zaleđa=== Igrač koji se nalazi u zaleđu treba biti sankcioniran samo ako loptu u tom trenutku prema njemu uputi netko od njegovih suigrača, namjerno ili slučajno. Tada on aktivno sudjeluje u igri nalazeći se u nedozvoljenom položaju. Gleda se da je igrač u nedozvoljenom položaju onda kada je lopta njemu upućena. Ukoliko mu je lopta upućena dok nije bio u takvoj poziciji, nema zaleđa. Ukoliko igrač u zaleđu krene prema natrag u dozvoljen položaj, bez obzira što se pokušava maknuti iz zaleđa i ide unazad i dalje se gleda gdje se on nalazi kada mu lopta biva upućena. Da li igrač aktivno sudjeluje u igri, složeno je pitanje. FIFA je 2003. donijela odluke koje to određuju, a one su u primjeni od srpnja 2005. godine. * Sudjelovati u igri znači kada igrač primi ili proslijedi loptu upućenu mu dok je bio u zaleđu. Također, igrač u zaleđu može biti kažnjen bez da primi loptu ako, po mišljenju suca, niti jedan mu suigrač u dozvoljenoj poziciji nema mogućnost dodati mu loptu. * Igrač sudjeluje u igri također ako bilo kako ometa suparničkog igrača da dođe do lopte, koja mu je bila upućena dok je bio u poziciji zaleđa. * Igrač nije u zaleđu (nije aktivno sudjelovao u igri) ako, iako je u nedozvoljenoj poziciji, lopta do njega dođe odbijanjem od okvir gola ili od suparničkog igrača. === Sankcija prekršaja === Zaleđe se kažnjava neizravnim slobodnim udarcem za protivničku momčad, s mjesta gdje je igrač bio u zaleđu. Ako momčad koja se branila (ona koja nije napravila zaleđe) dobije loptu kada se zaleđe trebalo sankcionirati, onda suci najčešće ne usporavaju igru suđenjem slobodnih udaraca i sličnih prekida. === Označavanje prekršaja === Glavni suci kod zaleđa ovise najviše o svojim pomoćnicima, koji se nalaze u liniji s posljednjim braničima momčadi koja se brani. Kad procijeni da je načinjeno zaleđe, pomoćni sudac stane i digne zastavicu uspravno u zrak, i kad ga glavni sudac opazi, zastavicom pokaže na mjesto gdje je načinjen prekršaj zaleđa. * Zastavica prema dolje: zaleđe je napravljeno u dijelu terena blizu pomoćniku. * Zastavica paralelno sa terenom: zaleđe je napravljeno pri sredini tog dijela terena. * Zastavica prema gore: zaleđe je napravljeno u dijelu terena daleko od pomoćnika. == Povijest == Pravilo datira još od samog početka igre, i do danas je dosta postroženo. Igrač je isprva bio u zaleđu ako je bio ispred lopte, što je slično pravilu u ragbiju, od kojeg je nogomet potekao. Po još jednom davnom pravilu, nije bilo zaleđa, i postojali su čak i igrači koji su morali stajati što bliže protivničkoj gol-liniji. 1848. u prostorijama fakulteta Cambridge razgovarano je o ovom problemu. Bili su tamo predstavnici škola Eton, Harrow, Rugby, Winchester i Shrewsbury, i svatko je dao svoj prijedlog i svoje pravilo. Preko 9 sati ramišljali su o jednom od prvih "pravila Cambridgea". Zapisi tih pravila iz 1848. danas ne postoje. Nakon što su pravila primjenjena, 1856. još su dodatno izmjenjena. Kopija tih pravila nalazi se danas u knjižnici škole Shrewsbury. Kako se nogomet razvijao problem zaleđa izazvao je najviše polemika. Uvedeno je 70-ih godina 19. stoljeća pravilo po kojem se bar jedan igrač mora nalaziti između napadača i vratara. Do 1925. pravilo je bilo da to moraju biti čak 3 igrača. Sezone 1987-88 eksperimentalno je uvedno pravilo prema kojem igrač nije mogao biti u zaleđu kad bi mu lopta bila dodana nakon slobodnog udarca. No, nije doživjela uspjeh. 1990. uvedeno je pravilo prema kojem igrač nije u zaleđu ukoliko je jednako udaljen od gol-linije kao i zadnji obrambeni igrač. To pravilo pomoglo je razvoju više napadačkom nogometu. 2003. po novim pravilima, o tome je li igrač u zaleđu odlučivale su i njegove kretnje u poziciji zaleđa. == Ofsajd zamka == Ofsajd zamka je obrambena taktika kojom braniči stavljaju napadača u poziciju zaleđa. Kada suparnička momčad napada, i jedan od igrača se priprema da doda loptu svom suigraču, svi braniči se pomaknu u naprijed ne bi li tog kome je lopta upućena, ostavili najbližeg vrataru, čime bi on bio u zaleđu. Problem je pogoditi pravi trenutak u trenutak, da suparnici ne shvate zamku, i da igrač kome je upućena lopta baš bude u zaleđu, jer ako taj potez ne uspije, napadač će ići sam na vratara. Nakon što naprave tu zamku braniči refleksno dižu ruke u zrak kako bi ih zamijetio linijski sudac. Jedna je od najpoznatijih braniča po pitanju ofsajd zamke, bio ''Billy McCracken'', igrač Newcastle Uniteda. Navodno je zbog njega FIFA 1925. mijenjala pravila smanjujući broj igrača između napadača i vratara sa 3 na 2. [[Kategorija:Nogometna pravila]] 2097 5558 2007-01-10T12:37:35Z West Brom 4ever 35 /* Prekršaji za neizravan slobodan udarac */ '''Prekršaj''' (ili '''faul''') u [[nogomet|nogometnoj igri]] je nesportski čin od strane jednoga igrača prema protivničkom igraču. Prekršaj dosuđuje isključivo glavni sudac. Prekršaj je dvanaesto pravilo u pravilima nogometa. Prekršaj se dosuđuje ako: *igrač ometa tijek igre na bilo koji način (osim tehničkih problema, npr. ispadanje ''kopačke''); *je prekršaj skrivio aktivni igrač (ne zamjena); *je prekršaj napravljen na bilo kojem igraču protivničke momčadi (kada igrač napadne suca, nije prekršaj, ali je za kaznu od žutog ili crvenog kartona); *je lopta u igri tijekom nastanka prekršaja. Kao što se može vidjeti iz navedenih primjera, nisu sva ometanja igre prekršaji, no svako ometanje, ako je namjerno, može se kazniti od strane glavnog suca. ==Izravni prekršaji== Prekršaji kažnjivi slobodnim udarcem nastaju kada: *igrač napravi barem jedno od navedenih devet nesportskih činova koji po sucu narušavaju duh nogometa i za koje on smatra da su ''bezobzirni, surovi i preopasni'': **udaranje ili pokušaj udaranja protivnika;; **saplitanje ili pokušaj saplitanja protivnika; **ugriz ili pokušaj ugriza protivnika; **zabijanje u protivnika; **''namjerno'' gađanje loptom ili pokušaj ''namjernog'' gađanja loptom protivničkog igrača; **guranje protivnika; **potezanje za protivnikov dres; **psovanje upućeno protivniku (ili bilo kojoj osobi na terenu); **jedenje na nogometnom terenu (iako je pijenje vode dozvoljeno tijekom prekida igre, čak i preporučljivo, ako je u umjerenim količinama). *igrač napravi barem jedno od navedenih pet nesportskih činova: **uklizavanje u tijelo protivničkog igrača pod uvjetom da je došlo do kontakta s tijelom protivnika prije lopte; *držanje protivnika *pljuvanje protivnika *''namjerno'' igranje rukom (osim vratara u svom šesnaestercu) *pretjerana proslava gola (skidanje dresa, skakanje u protivnički dio tribine, izazivanje protivničkih navijača ili igrača ili preduga proslava gola). Primijetite da svi ovi nesportski činovi, s izuzetkom namjernog igranja rukom, zahtijevaju da su napravljeni na protivniku, tj. postojao je neprihvatljivi kontakt između dva igrača suprotnih momčadi. Slične situacije se mogu dogoditi i između igrača dvije iste momčadi, kao npr. sukob dva igrača ''Newcastlea'' u Premiershipu. Neće se dodijeliti izravan slobodan udarac za protivničku momčad, ali sudac može dodijeliti karton akterima događaja. ==Prekršaji za jedanaesterac== Ako se prekršaj za slobodan udarac dogodi u šesnaestercu momčadi koja se brani u korist protivničke momčadi, dodjeljuje se jedanaesterac. ==Prekršaji za neizravan slobodan udarac== Prekršaji koji su kažnjivi indirektom nastaju kada: *vratar, unutar svog šesnaesterca: **drži loptu u rukama desetak sekundi prije nego što je se riješi na bilo koji način; **ponovno dodirne loptu s rukom nakon što je ispusti iz ruku pod uvjetom da je nijedan drugi igrač nije dirao; **primi loptu u ruke ''s očitom namjerom'' nakon što mu je doda suigrač bilo kojim dijelom tijela osim glavom (izuzetak su nespretni i ''nenamjerni'' udarci braniča prema svom golu i koji su opasni po primanje pogotka, a vratar mora spašavati rukom; tada se indirekt neće dodijeliti); *dotakne loptu rukom u svom šesnaestercu nakon što mu je doda suigrač izravno iz auta. *bilo koji igrač, po mišljenju suca: **igra na opasan način; **zastrašuje protivnika; **ne dozvoljava protivničkom vrataru ispuštanje lopte; **napravi nešto nedozvoljeno pod uvjetom da ometa protivnika, a da nije predviđeno pravilom broj 12. ==Pravilo prednosti== '''Pravilo prednosti''' ('''prednost'''), prema petom pravilu omogućuje nastavak igre usprkos očitom prekršaju protivničke momčadi, ali uz mogućnost da oštećena momčad nastavi s akcijom zbog povoljnog položaja na terenu. Sudac će pokazati da pušta prednost pružanjem obje ruke ispred svoga tijela, u smjeru nastavka akcije. To znači da prekršaj neće biti istog trena dosuđen ako sudac ''osjeti'' da je nesviranje prekršaja veća prednost od samoga sviranja prekršaja. No, sudac ni u kojem slučaju neće pogriješiti ako zaustavi igru i dosudi prekršaj. Takva vrsta sudaca se, nogometnim rječnikom, naziva ''alibi sudac''. ==Ostali prekršaji== Nisu svi prekršaji kažnjivi prekršajima. Odugovlačenje s izvođenjem gol-auta, auta, ili nekog drugog prekida se kažnjava isključivo kartonima. [[Kategorija:Nogometna pravila]] 2098 5562 2007-01-10T12:49:12Z West Brom 4ever 35 /* Strategija izvođenja jedanaesterca */ [[Image:Ivory_Coast_penalty.jpg|thumb|right|300px|Bonaventure Kalou, napadač Obale Bjelokosti puca jedanaesterac protiv Srbije i Crne Gore na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj.]] '''Jedanaesterac''' je vrsta slobodnog udarca u [[nogomet|nogometnoj igri]] koji se izvodi s 12 jardi (približno 11 metara) ispred sredine gola. Samo vratar smije braniti gol od napadačevog udarca. Jedanaesterac se normalno izvodi tijekom igre. Slični udarci se izvode u ''raspucavanju'' koji najčešće određuju pobjednika u kup-utakmicama nakon što ni produžetci ne daju pobjednika, iako se izvođenje jedanaesterca tijekom igre i u raspucavanju ne uzimaju za istu vrstu. ==Dodjeljivanje jedanaesterca== Jedanaesterac se dodjeljuje nakon izravnog prekršaja braniča u svom šesnaestercu nad protivničkim napadačem. Važno je napomenuti da se, za određivanje mjesta prekršaja, ne određuje mjesto gdje je lopta, već gdje je igrač srušen od strane protivničkog braniča. Uvjet je da je lopta bila u igri. Igrač koji je, po mišljenju suca, napravio prekršaj, podložan je kazni. Ako je prekršaj bio lakši, npr. slučajno saplitanje protivnika, tada nije potrebno dodjeljivanje kartona. No, ako je igrač slučajno srušio protivnika u izglednoj prilici za gol, tada će bez obzira što nije bilo namjere, sudac dodijeliti crveni karton igraču koji je prekršaj napravio. Žuti karton će se dodijeliti ako je prekršaj malo teži, a nije bilo prilike za gol. Ovi detalji ovise o sučevom kriteriju koji varira od jednoga suca do drugoga. Zbog činjenice što jedanaesterci vrlo često završavaju pogotkom, sučeve odluke da pokažu na ''bijelu točku'' je često popraćena burnim prosvjedima momčadi protiv koje je jedanaesterac dosuđen. Brojni napadači vrlo često glume da je postojao nasrtaj braniča na njih ili padnu nakon blagog kontakta, što ipak nije dovoljno za pokazivanje na jedanaesterac. No, postoje iznimke kada suci nasjednu na ovakve činove i oštete drugu momčad. To glumljenje naziva se ''simuliranje'', a kažnjava se žutim kartonom ako sudac prozre takvu namjeru. ==Procedura izvođenja== ===Uobičajeno izvođenje jedanaesterca=== Jedanaesterac mora biti izvođen sa ''bijelo označenoga mjesta'' popularno nazvanoga ''bijela točka'', koje se nalazi točno 12 jardi od sredine gola (10.8 metara). Igrač koji izvodi jedanaesterac mora to jasno naznačiti sucu i protivničkom vrataru. Svi igrači osim protivničkog vratara moraju biti izvan šesnaesterca, iza bijele točke, iza lopte i barem 9.15 metara udaljeni od lopte prije trenutka izvođenja (najlakše je tu udaljenost odrediti tako da svi igrači budu izvan kaznenoga luka). Vratar mora ostati između svojih vratnica okrenut licem prema lopti dok se lopta ne izvede. Iako je prema službenim pravilima određeno da se vratar smije kretati samo po gol-liniji, većina današnjih sudaca tolerira pomicanje prema naprijed ako je ono u okviru nekakvih 0.5 metara, iako i ta granica tolerancije ovisi o kriteriju suca. Nakon što sudac da signal za izvođenje jedanaesterca, izvođač se mora kretati u smjeru prema naprijed (ne uvijek prema golu, iako se najčešće događa da se igrač zaleti otprilike okomito u odnosu na loptu). Od trenutka kada je lopta dodirnuta, igrači mogu ući u šesnaesterac i neometano nastaviti igru ako gol nije zabijen. Jedanaesterac je oblik slobodnoga udarca, što znači da se gol može postići izravo iz njega. Ako gol nije zabijen, igra se nastavlja kao i obično. Kao i kod drugih izvođenja slobodnih udaraca, izvođač jedanaesterca ne smije dodirnuti loptu dvaput zaredom, niti ako se lopta odbije od stative ili grede. Ako je, pak, dodirne dvaput zaredom bez da je bilo koji drugi igrač dodirne između, sudac će dodijeliti indirekt. Moguće je i ponavljanje jedanaesterca u idućim slučajevima: *vratar se pomaknuo previše prema naprijed prije izvođenja udarca; *igrači su ušli prerano u šesnaesterac; *izvođač ima previše neujednačen zalet (npr. sprint, hod, zaustavljanje, pa opet sprint); Autogol ne može postići momčad kojoj izvođač pripada, iako je to gotovo teoretski nemoguće zbog činjenice što igrač mora biti okrenut prema protivničkom golu tijekom izvođenja jedanaesterca. Teoretski, kada bi se lopta odbila od stative ili prečke i ušla u gol momčadi kojoj je izvođač pripadao, sudac bi dodijelio korner za momčad koja se branila. No, da vratar obrani i lopta uđe u protivnički gol, gol bi bio priznat. ===Neuobičajeno izvođenje jedanaesterca=== Poznati su primjeri iz povijesti nogometa kada izvođač doda loptu suigraču iza sebe (ako je doda ispred, radi se o zaleđu). Najbolji primjer za to je nedavni događaj u Premiershipu kada je Robert Pires htio dodati Thierryju Henryju (oba su igrači Arsenala), što Henry nije shvatio, te je zbunjeni sudac dosudio indirekt za protivnike. No, postoji i ''svjetliji'' primjer ovakvog načina izvođenja jedanaesterca s Johannom Cruyffom u glavnoj ulozi. On je dodao suigraču loptu, ovaj je pretrčao 6 metara i vratio povratnu loptu Cruyffu koji je lagano zabio u prazan gol pored zbunjenog vratara. Zanimljivo, u ovom primjeru sudac je bio posve siguran i odmah je poslije postizanja pogotka pokazao da je gol regularan. ==Nepravilnosti u izvođenju== Nepravilnosti u izvođenju jedanaesterca (pomicanje vratara prema naprijed, prijevremeni ulazak igrača u šesnaesterac) se riješavaju po konceptu pravila prednosti. Općenito: *Ako momčad koja se brani napravi nepravilnost prilikom izvođenja, gol će biti priznat ako je zabijen, a ako se gol ne zabije, ponovit će se izvođenje jedanaesterca. *Ako momčad koja napada napravi nepravilnost zabije gol, gol će se poništiti, a ako se ne zabije, dodijelit će se indirekt za protivničku momčad. *Ako obje momčadi naprave po barem jednu nepravilnost, jedanaesterac će se ponoviti. *Ako izvođač dodirne loptu dvaput zaredom nakon izvođenja, sudac će odmah dodijeliti indirekt za protivničku momčad, kao što je i slučaj kod svih slobodnih udaraca. Sudac može dati žuti karton igračima koji namjerno i opetovano ometaju izvođenje jedanaesterca, npr. kada se vratar stalno namjerno pomiče prema naprijed tako da pokušava omesti izvođača jedanaesterca. No, u praksi, većina nepravilnosti se ne kažnjava kartonima, već verbalno. ==Strategija izvođenja jedanaesterca== Obrana jedanaesterca je jedan od najtežih zadataka koje vratar može susresti u svojoj karijeri. Zbog vrlo kratke udaljenosti između lopte i vratara gotovo da i nema vremena za biranje strane. Zbog ovoga, vratari se vrlo često odlučuju na bacanje u jednu stranu na osnovi intuicije ili, u novije vrijeme, spiska s popisom igračevih zadnjih nekoliko izvedenih jedanaesteraca i strane na koju je pucao. Ako vratar uspije obraniti udarac, potrudit će se uhvatiti loptu, što je iznimno teško, ili odbiti loptu daleko od napadača. Ako, pak, napadač dođe do lopte po drugi put, gotovo da nema teoretske šanse za obranu jer vratar onda pokriva iznimno malenu površinu gola. No, ovakva situacija nije dozvoljena u ''raspucavanju'', jer je po pravilima dozvoljen samo jedan udarac. U praksi, većina jedanaesteraca završi zabijanjem gola. Od 78 jedanaesteraca izvedenih u Premiershipu u sezoni 2005./06., njih 57 (oko 73%) ih je završilo pogotkom.<ref>[http://stats.premierleague.com stats.premierleague.com] Stranica na engleskom jeziku posvećena statistici u svijetu nogometa</ref>. Njemački profesor koji je proučavao statistike jedanaesteraca u Bundesligi čak 16 godina, otkrio je da je 76% svih jedanaesteraca u tih 16 godina bilo uspješno izvedeno, a od tih 76%, čak 99% ih je zabijeno korištenjem visokog udarca. ==Povijest jedanaesterca== ''Izum'' jedanaesterca pripada vrataru i biznismenu ''Williamu McCrumu''. 1890. godine, u gradiću u Irskoj, u javnost je izašao prijedlog o uvođenju jedanaesterca. IFAB je nakon dugih sastanaka odobrio uvođenje jedanaesterca. Datum je bio 2. lipnja 1891., a pravilo se počelo koristiti od iduće sezone pa sve do danas. ==Reference== <div class="references-small"> <references/> </div> ==Vanjske poveznice== *[http://www.fifa.com/en/news/index/0,1464,22688,00.html?articleid=22688 Službeni FIFA-in članak o povijesti jedanaesterca] [[Kategorija:Nogometna pravila]] 2099 5566 2007-01-13T18:20:52Z West Brom 4ever 35 New page: '''Aut''' u [[nogomet]]u je metoda vraćanja lopte u igru. ==Dodjeljivanje auta== Aut se dodjeljuje protivnicima od momčadi čiji je igrač zadnji dirao loptu, a ona je prešla aut-lini... '''Aut''' u [[nogomet]]u je metoda vraćanja lopte u igru. ==Dodjeljivanje auta== Aut se dodjeljuje protivnicima od momčadi čiji je igrač zadnji dirao loptu, a ona je prešla aut-liniju cijelim svojim obujmom, bilo po zraku ili po površini. ==Procedura izvođenja== Aut se izvodi s mjesta na kojemu je lopta izašla izvan igre. Protivnički igrači moraju biti barem dva metra od mjesta izvođenja auta, i to dok lopta ne uđe u teren. U trenutku vraćanja lopte u igru, igrač koji izvodi aut mora: *biti licem okrenut prema igralištu; *imati obje noge na aut-liniji ili izvan nje, nikako u terenu; *izvesti loptu objema rukama iznad glave Lopta postaje aktivna čim prijeđe aut-liniju, bez obzira je li pala na površinu ili je još u zraku. Golovi se, po pravilima, ne mogu zabiti izravno iz auta. Zaleđe se ne može dosuditi nakon izvođenja auta. ==Kazne== Ako protivnici ne poštuju propisani razmak od dva metra prije izvođenja auta, ili na bilo koji drugi način nepošteno ometaju izvođača, dodjeljuje se prekršaj i žuti karton. Ako igrač koji izvodi aut pogriješi, tj. ne poštuje proceduru, aut se dodjeljuje protivničkoj momčadi. Igrač koji izvodi aut ne smije dirati loptu sve dok je njegov suigrač ili protivnik ne dodirne. Ako igrač koji aut izvodi dodirne loptu dva puta, dodjeljuje se indirekt za protivničku momčad, i to na mjestu gdje je lopta dodirnuta drugi put. No, ako je igrač istu loptu dodirnuo drugi put zaredom, i to rukom, u izglednoj prilici za protivnika, tada se može dodijeliti jedanaesterac ako je lopta drugi put dodirnuta u šesnaestercu, a igrač se može kazniti crvenim kartonom. [[Kategorija:Nogometna pravila]] 2100 5567 2007-01-13T18:22:59Z West Brom 4ever 35 New page: '''Gol-aut''' ili '''golaut''' je metoda vraćanja lopte u igru u [[nogomet]]u. ==Dodjeljivanje gol-auta== Gol-aut se dodjeljuje momčadi koja se branila u akciji koja je prethodila tren... '''Gol-aut''' ili '''golaut''' je metoda vraćanja lopte u igru u [[nogomet]]u. ==Dodjeljivanje gol-auta== Gol-aut se dodjeljuje momčadi koja se branila u akciji koja je prethodila trenutku kada je lopta prošla aut-liniju nogometnog igrališta, a da nije ušla u gol ili da je zadnji loptom igrao igrač koji je branio svoj gol. ==Procedura izvođenja== Lopta se postavlja bilo gdje unutar peterca (dio šesnaesteraca) koji pripada golu vratara. Svi protivnički igrači moraju biti izvan šesnaesterca dok se lopta ne vrati u igru. Lopta se smatra da je u igri kada napusti šesnaesterac. Gol se može postići izravno iz gol-auta, ali autogol se po pravilima nogometa ne smije postići. Također, zaleđe ne može biti dosuđeno iz gol-auta. ==Prekršaji i kazne== Protivnički igrači moraju biti, kako je rečeno iznad, izvan šesnaesterca dok lopta ne izađe iz šesnaesterca. Ako sudac smatra da protivnici ulaze u šesnaesterac namjerno, dosudit će ponovno izvođenje gol-auta i dodijelit će žuti karton tom igraču. Igrač koji izvodi aut ne smije dirati loptu sve dok je njegov suigrač ili protivnik ne dodirne. Ako igrač koji aut izvodi dodirne loptu dva puta, dodjeljuje se indirekt za protivničku momčad, i to na mjestu gdje je lopta dodirnuta drugi put. No, ako je igrač istu loptu dodirnuo drugi put zaredom, i to rukom, u izglednoj prilici za protivnika, tada se može dodijeliti jedanaesterac ako je lopta drugi put dodirnuta u šesnaestercu, a igrač se može kazniti crvenim kartonom. [[Kategorija:Nogometna pravila]] 2101 5644 2007-01-26T19:31:06Z West Brom 4ever 35 /* Sadržaj knjige */ [[Slika:Assur.JPG|thumb|300px|right|Satelitska slika središnjeg dijela Asirije.]] <center>'''''Dobrodošli na knjigu o Asiriji'''''</center> {{wikipedija}} '''Asirija''' je u isto vrijeme i zemljopisni i politički pojam. U zemljopisnom smislu, riječ je o sjevernom dijelu Mezopotamije, čijim se središtem obično označava trokut što ga čine Kurdsko gorje na sjeveru, rijeka Tigris na zapadu, te gornji tok rijeke Zab s istoka, koja se potom ulijeva u Tigris, čineći tako najjužniji krak toga trokuta. U današnjem političkom smislu čitav središnji dio Asirije nalazi se unutar Iraka, dok se šira Asirija protezala u današnju južnu Tursku i istočnu Siriju. Opširnije u [[Asirija#Sadržaj knjige|modulima ispod]]. ==Sadržaj knjige== * [[Asirija/Zemljopis|Zemljopis Asirije]] {{100}} * [[Asirija/Povijest|Povijest Asirije]] {{100}} * [[Asirija/Uređenje|Državno uređenje]] {{100}} <center><small>Zahvala [[w:suradnik:Donatus|suradniku Donatusu]] koji je na Wikipediji maestralno uredio čitavu [[w:kategorija:asirija|kategoriju o Asiriji]].</small></center> [[Kategorija:Asirija]] 2102 5578 2007-01-16T20:45:34Z West Brom 4ever 35 New page: Moduli koji su povezani s knjigom o [[Asirija|Asiriji]]. Moduli koji su povezani s knjigom o [[Asirija|Asiriji]]. 2103 5580 2007-01-16T21:12:55Z West Brom 4ever 35 [[Slika:AlterOrient.png|thumb|300px|right|Smještaj Asirije unutar Plodnog polumjeseca oko 2000. godine prije nove ere.]] Krajolik Asirije označen je visokim gorjima - Kurdskim gorjem i planinom Zagros, koje dostižu visinu od 3 600 metara. Središnja je Asirija blago brežuljkasta, a zapadno od Tigrisa nalazi se polupustinjsko područje. Tigris je glavna rijeka s nekoliko pritoka, a sve su rijeke brze i nepogodne za plovidbu. Skele i čamci mogu se koristiti na Tigrisu tek južno nizvodno od Mosula. Klima je izuzetno ugodna s toplim ljetima i svježim zimama, dok su proljeća i ljeta duga i umjerena. Padaline su redovite i dostatne za održavanje bogate vegetacije, tek južnije od grada Ašura postaju rjeđe. Pretpostavlja se da su u 2. tisućljeću p.n.e. na području Asirije još uvijek postojale prostrane šume bogate vegetacijom i faunom, te da je tlo bilo plodnije no danas. Među bogatstva Asirije valja ubrojiti ponajprije zemlju i vodu, što omogućuje razvoj poljoprivrede i stočarstva. Usto, rijeke su bile bogate ribom, dok su na brežuljcima uspijevali vinogradi. Od materijala, koristila se glina za izradu opeka, te mosulski mramor. U polupustnjskom dijelu postoje zalihe soli. Opširnije u [[Asirija/Zemljopis#Sadržaj odjeljka|modulima ispod]]. ==Sadržaj odjeljka== * [[Asirija/Zemljopis/Krajolik|Krajolik Asirije]] * [[Asirija/Zemljopis/Klima|Klima Asirije]] * [[Asirija/Zemljopis/Prirodna bogatstva, poljoprivreda i stočarstvo|Prirodna bogatstva, poljoprivreda i stočarstvo Asirije]] * [[Asirija/Zemljopis/Trgovina i putovanja|Trgovina i putovanja Asirije]] [[Kategorija:Asirija]] 2104 5583 2007-01-16T21:29:38Z West Brom 4ever 35 Najviše su planine u Asiriji Kurdsko gorje i planine Zagros, koje dostižu visinu od 3 600 metara. Sama središnja Asirija blago je brežuljkasta, dok se zapadno od Tigrisa nalazi polupustinjsko područje nazvano Džezira (''Jezirah''), a prostire se sve do rijeke Eufrata. Tigris je glavna asirska rijeka, skupa s pritocima: Gornji i Donji Zab, te Šat el-adheim. Sve su ove rijeke obilježene brzim i za plovidbu nesigurnim tokovima. Skele i čamci mogu se koristiti na Tigrisu južno od Mosula, no i ondje bi putovanje moglo biti prilično opasno. [[Kategorija:Asirija]] 2105 5582 2007-01-16T21:29:21Z West Brom 4ever 35 New page: Obično se drži da Asirija ima izuzetno ugodnu klimu. Ljeta su topla, ali ne i pretjerano vruća, dok su zime svježe, ali ne i pretjerano hladne. Proljeće i jesen su duga i umjerena god... Obično se drži da Asirija ima izuzetno ugodnu klimu. Ljeta su topla, ali ne i pretjerano vruća, dok su zime svježe, ali ne i pretjerano hladne. Proljeće i jesen su duga i umjerena godišnja doba. Za razliku od Babilonije, u Asiriji su padaline redovite i dostatne za bogatu vegetaciju. Tek nešto južnije od grada Ašura proteže se linija koja, s istoka prema zapadu, dijeli Asiriju na sjeverni dio s redovitim oborinama i južni s tek povremenim oborinama. Postoje dokazi da je oko 1200 p.n.e. došlo do mikroklimatske promjene u središnjem dijelu Plodnog polumjeseca, uključujući i Asiriju. Kroz nekoliko godina bilo je vrlo malo kiše, što je dovelo do siromašnijeg uroda žitarica, a potom i do gladi, s teškim ekonomskim i političkim posljedicama. Također, kroz niz tisućljeća došlo je i do snažne erozije tla zbog sječe drveća za gradnju i ogrijev. Vjeruje se da su u 2. tisućljeću p.n.e. još uvijek na području Asirije postojale prostrane šume bogate vegetacijom i divljim životinjama, te da je tlo općenito bilo bogatije i plodnije no danas. [[Kategorija:Asirija]] 2106 5584 2007-01-16T21:33:03Z West Brom 4ever 35 New page: Najveća prirodna bogatstva Asirije svakako su zemlja i voda, što je omogućilo razvoj poljoprivrede i stočarstva. Zahvaljujući redovitim padalinama, ljudi su mogli živjeti bilo gdje u... Najveća prirodna bogatstva Asirije svakako su zemlja i voda, što je omogućilo razvoj poljoprivrede i stočarstva. Zahvaljujući redovitim padalinama, ljudi su mogli živjeti bilo gdje u Asiriji, te se nisu morali okupljati isključivo oko vodenih tokova, kao što je to bio slučaj u Babiloniji. Tako je kroz povijest većina središnje Asirije bila napućena ljudima koji su se bavili poljoprivredom i stočarstvom, a ubrzo se to proširilo i na Džeziru, kako je rastao broj stanovništva. U rijekama je bilo dovoljno ribe, dok su na brežuljcima uspijevali vinogradi. Relativno mekan mosulski mramor korišten je za gradnju i kiparstvo, no glavni građevinski materijal bila je glinena opeka, te bitumen koji se mogao naći u Eufratu, u blizini današnjeg grada Hit. U Džeziri su postojale, i još uvijek postoje, zalihe soli. Temelj gospodarstva predstavljala je poljoprivreda i stočarstvo. Ove dvije gospodarske grane međusobno su se nadopunjavale, tako da je dio zemlje korišten za ispašu, a drugi dio za obrađivanje i uzgoj žitarica. Najčešća žitarica bio je ječam, no uzgajala se i pšenica. Od ječma se proizvodio kruh i jedna vrsta piva, a od grožđa vino. Ulje od sezama korišteno je za obogaćivanje kruha. Povrće se rijetko uzgajalo. Veću su važnost imali začini, poput gorušice i, naravno, sol. Najčešće povrće bio je luk, češnjak i poriluk, a uobičajeni dio prehrane činilo je i voće poput jabuka, grožđa i oraha. Od domaćih životinja, najčešće su uzgajane ovce i koze, koje su omogućavale i proizvodnju tkanine. Kozje je mlijeko bilo osobito na cijeni, kako kao piće, tako i kao sirovina za proizvodnju sira. Držale su se svinje, goveda i perad poput patki i kokoši. Najčešće ove životinje nisu ubijane radi mesa, budući da se meso jelo samo za najveće blagdane i proslave. Volovi su korišteni za vuču, a magarci i mazge za transport robe. Uzgoj konja udomaćio se tek sredinom 2. tisućljeća p.n.e., a koristili su se kao životinje za vojne potrebe za vuču kočija i za konjicu. [[Kategorija:Asirija]] 2107 5585 2007-01-16T21:33:53Z West Brom 4ever 35 New page: ==Trgovina i putovanja== Trgovina je, zbog nedostatka nekih bitnih prirodnih dobara, još od prapovijesti bila životno važan dio asirskoga gospodarstva. Usto, Asirija je zemljopisno smj... ==Trgovina i putovanja== Trgovina je, zbog nedostatka nekih bitnih prirodnih dobara, još od prapovijesti bila životno važan dio asirskoga gospodarstva. Usto, Asirija je zemljopisno smještena na raskrižju puteva od istoka prema zapadu i od sjevera prema jugu. Grad Ašur osobito je važan u tom smislu budući da je na tom mjestu posotojao prolaz kroz planine Zargos. Za razliku od Babilonije, asirske rijeke nisu imale odlučujuću važnost u transportu, pa su karavane i vojske bile prisiljene na premještanje kopnenim putem, ali duž rijeka radi opskrbe vodom. Većina je puteva bila u lošem stanju, puna utrtih tragova i rupa, no postojali su i kraljevski putevi što su ih koristili kraljevi glasnici, a održavani su u dobru stanju. Poznato je da je karavana ili vojna jedinica mogla otprilike prijeći 25 km dnevno, što je ipak bitno ovisilo o vrsti terena. Radi bržeg komuniciranja, Asirci su postavljali usputne postaje, gdje su konji bili spremni 24 sata dnevno. Na taj je način kralj mogao ostati u vezi s najudaljenijim krajevima zemlje. [[Kategorija:Asirija]] 2109 5589 2007-01-20T14:09:19Z West Brom 4ever 35 New page: [[$1]] premješteno na [[$2]] [[$1]] premješteno na [[$2]] 2110 5590 2007-01-20T14:17:45Z West Brom 4ever 35 New page: Posjetitelji Wikiknjigama koji koriste '''IP adresu''' već su otvorili $1 računa u posljednja 24 sata, što je maksimalan broj dozvoljen u periodu od 24 sata. Kao rezultat, posjetitelji ... Posjetitelji Wikiknjigama koji koriste '''IP adresu''' već su otvorili $1 računa u posljednja 24 sata, što je maksimalan broj dozvoljen u periodu od 24 sata. Kao rezultat, posjetitelji koji koriste ovu IP adresu ne mogu stvoriti više računa. == Surađujete li preko AOL-a ili proxy servera? == Ako surađujete na Wikiknjigama koristeći ''America Online'' vezu ili surađujete iz Australije, Novog Zelanda, Afrike, Srednjeg Istoka, škole, knjižnice ili tvrtke, vjerojatno ćete dijeliti IP adresu s drugim suradnicima što otvara mogućnost za primanje ove poruke čak i ako niste prije otvarali račune. Ako želite, možete [[Wikiknjige:Uvodni tečaj/Prijavljivanje|'''otvoriti račun''']] za nekoliko sati. 2111 5591 2007-01-20T16:35:56Z West Brom 4ever 35 New page: Stranica "'''$1'''" dodana je vašem [[special:watchlist|popisu praćenih stranica]], što znači da će promjene na odabranoj stranici i njenoj stranici za razgovor biti ispisane '''podeb... Stranica "'''$1'''" dodana je vašem [[special:watchlist|popisu praćenih stranica]], što znači da će promjene na odabranoj stranici i njenoj stranici za razgovor biti ispisane '''podebljano''' na [[posebno:recent changes|nedavnim promjenama]], a u normalnoj boji na vašem [[posebno:watchlist|popisu praćenih stranica]]. Praćenje se prekida pritiskom na '''prestani pratiti''' u gornjem desnom kutu ekrana. 2112 5592 2007-01-20T17:07:08Z West Brom 4ever 35 New page: Svi moduli Svi moduli 2113 5593 2007-01-20T17:09:11Z West Brom 4ever 35 New page: Svi moduli (prostor $1) Svi moduli (prostor $1) 2114 5594 2007-01-20T17:11:54Z West Brom 4ever 35 New page: Omogući primanje elektroničke pošte od drugih suradnika Omogući primanje elektroničke pošte od drugih suradnika 2115 5595 2007-01-20T17:15:16Z West Brom 4ever 35 New page: Naslov dan stranici nije valjan jer ima međujezični ili međuwiki predmetak. Naslov sadrži jedno ili više slova koji se ne mogu koristiti u naslovima. Naslov dan stranici nije valjan jer ima međujezični ili međuwiki predmetak. Naslov sadrži jedno ili više slova koji se ne mogu koristiti u naslovima. 2116 5596 2007-01-20T18:07:54Z West Brom 4ever 35 New page: Dodano u vaš [[special:watchlist|popis praćenih stranica]]. Dodano u vaš [[special:watchlist|popis praćenih stranica]]. 2117 5597 2007-01-20T18:09:46Z West Brom 4ever 35 New page: Suradnik je već birokrat Suradnik je već birokrat 2118 5598 2007-01-20T18:10:18Z West Brom 4ever 35 New page: Suradnik je već [[wikiknjige:administratori|administrator]] Suradnik je već [[wikiknjige:administratori|administrator]] 2119 5599 2007-01-20T18:11:30Z West Brom 4ever 35 New page: <div class="alreadyloggedin">Suradniče $1, već ste prijavljeni!</div> <div class="alreadyloggedin">Suradniče $1, već ste prijavljeni!</div> 2120 5601 2007-01-20T18:31:31Z West Brom 4ever 35 {|class="messagebox standard-talk" style="border: 1px solid #c0c090;background-color: #f8eaba;" |align="center" width=5%| [[Image:Diamond-caution.svg|30px]] |<center>'''Niste [[Wikiknjige:Uvodni tečaj/Prijavljivanje|prijavljeni]]! Vaša trenutna IP adresa ostat će u starim izmjenama na modulu!'''</center> <small>Otvaranje računa, osim što je besplatno, donosi [[Wikiknjige:Uvodni tečaj/Prijavljivanje|brojne pogodnosti]], od kojih je jedna od najvažnijih '''skrivanje''' vaše trenutne IP adrese. Također, ostalim suradnicima bit će lakše kontaktirati vas pod stalnim suradničkim imenom, a vi ćete tako izbjeći zabunu s drugim anonimnim suradnicima jer je lako moguće da dijelite istu IP adresu s nekim sasvim drugim suradnikom. Ako imate pitanja, najbolje je da se obratite nekom od [[wikiknjige:administratori|administratora]].</small> |} 2121 5636 2007-01-25T21:05:31Z West Brom 4ever 35 Asirska je civilizacija bila bitno vojnička, no unatoč tome, razvijene su i mnoge druge značajke drevnih civilizacija, poput zakonodavstva, religije i kulture. Vrlo je često u tome odlučujući bio utjecaj okolnih naroda. Opširnije u [[Asirija/Uređenje#Sadržaj odjeljka|modulima ispod]]. ==Sadržaj odjeljka== * [[Asirija/Uređenje/Asirska vojska|Asirska vojska]]<br> * [[Asirija/Uređenje/Lov u Asiriji|Lov u Asiriji]]<br> * [[Asirija/Uređenje/Državno uređenje|Državno uređenje]]<br> * [[Asirija/Uređenje/Gospodarstvo Asirije|Gospodarstvo Asirije]]<br> * [[Asirija/Uređenje/Pravni sustav Asirije|Pravni sustav]]<br> * [[Asirija/Uređenje/Religija Asirije|Religija]] [[Kategorija:Asirija]] 2122 5605 2007-01-23T19:01:21Z West Brom 4ever 35 New page: '''Asirska vojska''' bila je u središtu svih područja života u [[Asirija|Asiriji]]. Asirija je bila bitno vojnička država, a cjelokupno je državno ustrojstvo bilo usmjereno na vojsk... '''Asirska vojska''' bila je u središtu svih područja života u [[Asirija|Asiriji]]. Asirija je bila bitno vojnička država, a cjelokupno je državno ustrojstvo bilo usmjereno na vojsku i ratovanje. Upravo je zbog toga Asirija kroz stoljeća mogla biti vodeća politička sila na drevnom Bliskom istoku. Većina podataka koje imamo potječu iz Novoasirskog carstva i to iz njegova kasnog razdoblja. Povijesni izvori ne donose točno brojno stanje asirske vojske, premda je u doba Sargona II. morala brojati nekoliko stotina tisuća vojnika, no čitava je ta vojska pozivana samo u veće vojne pohode. ==Ustrojstvo asirske vojske== [[Slika:8th campaign Sargon Louvre AO5372.jpg|thumb|150px|right|Pločica od terakote s opisom osmog vojnog pohoda Sargona II. protiv zemlje Urartu; Ašur, 714. p.n.e.]] U vojnom ustrojstvu postojala je stroga hijerarhija koja je bila usko povezana s civilnom upravom carstva. Kralj je bio vrhovni zapovjednik vojske, a njemu neposredno podređen bio je vojskovođa (akadski: ''tartan''). Vojska je bila podijeljena na jedinice različitih vrsta i veličina, no temeljna je jedinica bila »četa« (''kisru'') od pedeset vojnika. Četu je vodio pedesetnik (''rab kisri'' ili ''rab hanše''). Četa se potom dijelila na desetine. Časnici su nositi žezlo kao znak vlasti. ==Sastav asirske vojske== Najveći dio asirske vojske činilo je pješaštvo, no postojale su i manje jedinice konjice, kočija i građevinske podrške. ===Pješaštvo=== Pješaštvo je bilo naoružano kopljima, lukovima, praćkama, bodežima, mačevima, buzdovanima i ratnim sjekirama, a kao zaštita služili su im raznovrsni štitovi. Unutar pješaštva posebnu su skupinu činili streličari. Svaki je od njih bio opremljen vlastitim tobolcem sa strelicama, te lukom čija je dužina bila otprilike jednaka visini čovjeka. Streličari su djelovali u skupinama od tri borca. Uz samoga streličara, tu je bio i kopljonoša koji ga je trebao štititi, te štitonoša koji je trebao štititi svu trojicu. ===Kočije=== Lagane kočije s konjskom vučom donijeli su sredinom 2. tisućljeća p.n.e. na područje Plodnog polumjeseca Indoeuropljani. Zbog svoje velike učinkovitosti, kočije su vrlo brzo postale sastavnim dijelom asirske vojske. Kroz sljedeća stoljeća, poboljšavan je njihov oblik, a s njime i učinkovitost, premda je u osnovi kočija ostajala uvijek isto vozilo s dva kotača, s otvorenim stražnjim dijelom, te s jednim ili dva konja za vuču. U 9. stoljeću p.n.e. na svakoj je kočiji bio kočijaš i streličar, a kasnije im je pridodan jedan ili dvojica štitonoša. Luk streličara na kočiji bio je znatno manji od onoga streličara u pješaštvu. ===Konjica=== Konjica je na Bliskom istoku uvedena tek u 1. tisućljeću p.n.e., a s njome je asirska vojska bitno dobila na pokretljivosti. Konjica je, zajedno s kočijama, predstavljala elitni dio vojske. Svaki je konjanik bio opremljen malim lukom i kratkim mačem. U 9. stoljeću p.n.e. obično je istoga konja uzjahivao i štitonoša, radi obrane konjanika i držanja uzda dok je konjanik ciljao. Nakon 9. stoljeća p.n.e. ovaj štitonoša ponovno nestaje. ==Vrste vojnika== [[slika:Guards_Ashurbanipal_Louvre_AO19901.jpg|thumb|150px|right|Asurbanipalova straža naoružana lukovima: Niniva, oko 645. p.n.e.]] Stalnu vojsku utemeljio je Tiglat-Pileser III. krajem 8. st. p.n.e. Dotada su ljudi podizani na oružje posebnom odredbom, a takav se način sazivanja vojske nazivao ''ilku'', a svatko je bio obvezan služiti u vojsci kroz određeno razdoblje u godini. S vremenom ''ilku'' nije mogao zadovoljiti potrebnu brojnost vojske, pa se prema kraju asirskog carstva sve više koriste strane vojske i plaćenici. Sami su Asirci slani po cijelom carstvu, bubući da su bili njegov najlojalniji čimbenik. Od njih se sastavljala konjica i jedinice s kočijama, dok su stranci i plaćenici činili pješaštvo. Od stranaca najčešće se pojavljuju Aramejci, a kasnije i Grci. U doba Sargona II. i njegovih nasljednika postojale su tri osnovne vrste vojnika: trajni profesionalni vojnici, ljudstvo koje izvršava svoju obvezu ''ilku'', te dodatni vojnici pozvani za točno određene pohode. Podizanje vojske bila je odgovornost pedesetnika, a svaki je od njih pod svojim nadzorom imao određeni broj naselja odakle je pozivao ljudstvo. Sâm pedesetnik bio je odgovoran upravitelju provincije. ==Ratna strategija== Slabo je poznata ratna strategija asirske vojske u 2. tisućljeću p.n.e., no u 9. st. p.n.e., s kraljevanjem Ašur-nasir-pala II. asirsko vođenje ratova postalo je izuzetno dobro organizirano. Poznato je da su u to doba iza svakog vojnog pohoda postojali opsežni planovi. Ašur-nasir-pal II., Šalmanasar III. i njihovi nasljednici pažljivo su proučavali dugoročne vojne i političke ciljeve, prije nego su se upustili u vojni pohod. ===Početak pohoda=== Asirski je vojni pohod obično počinjao u proljeće, neposredno nakon prestanka zimskih kiša. Glavnina se vojske skupila na unaprijed određenom mjestu, koje nije uvijek morala biti i prijestolnica carstva. Ovdje je kralj pregledao jedinice, a svećenici su obavili potrebne obrede. Dok je napredovala, pred vojskom su išli stjegonoše, a uz njih svećenici i kralj s osobnom stražom. Za njima su redom išle kočije, potom konjica, pješaštvo i pozadina. Vojsci su se pridruživale jedinice putem kojim je prolazila. Vojska je sa sobom nosila zalihe hrane, većinom sastavljene od ječma, a dijelile su se u dnevnim obrocima. Ipak, prehranjivali su se uglavnom od plodova zemlje kroz koju su prolazili. ===Načini borbe=== Asirska borbena strategija uključivala je izravne bitke, opsadno ratovanje i psihološki rat. ====Izravne bitke==== U izravnim bitkama vodila se borba prsa o prsa među pješaštvom koje su pokrivali streličari, kočije i konjica. Posebna taktika, što ju je asirska vojska povremeno koristila, bili su noćni napadi, potom gradnja brana na rijekama kako bi se poplavio neprijateljski logor, te zauzimanje položaja kojim se neprijatelju sprječavao pristup izvorima vode. Glavni cilj svake bitke bilo je ubijanje ili zarobljivanje neprijateljskog vođe, što je bio neposredni znak pobjede. ====Opsadni i psihološki rat==== Asirci su bili osobito uspješni u opsadnom ratovanju, u kojem su izuzetno dobro razvili tehniku, koju će preuzeti i kasnije carske vojske, pa i ona Rimskoga Carstva. Budući da su opsade mogle biti vrlo dugotrajne i skupe, obično se prvo počinjalo s psihološkim ratom kako bi uvjerili stanovništvo da se bez borbe preda. Jedan od načina bio je i taj da, nakon okruživanja grada, jedan od viših asirskih časnika priđe pod zidine grada i počne nagovarati stanovništvo na predaju. Govorili su jezikom toga stanovništva, pružali im razloge zašto bi im bilo bolje da se suprotstave svojim vođama, otvore vrata grada i predaju ga Asircima. U tom bi im slučaju bilo obećano bolje postupanje. Ukoliko takva psihološka taktika nije bila uspješna, metode su se drastično mijenjale. Izabiran je jedan od gradova na području koje se željelo osvojiti, a nakon pobjede, narod je ubijan, sakaćen, a kuće i grad spaljeni su do temelja. Žrtvama je derana koža, a njihova osakaćena tijela izložena su pred zidinama grada. Vijest o tome vrlo se brzo širila i unosila strah. ===Iseljavanje stanovništva=== Iseljavanje mjesnog stanovništva na osvojenim područjima bilo je također dio ratne taktike. Stanovništvo je preseljavano na područja koja su mu bila u potpunosti nepoznata, čime se onemogućavalo pobune i ustanke protiv asirske vlasti. Usto, ovi su iseljenici ponekad korišteni u građevinskim radovima prilikom obnove asirskih gradova ili u obrađivanju dotad neobrađene zemlje. Nakon uspješnog pohoda, zarobljenici i plijen provedeni su ulicama asirskih gradova, a kralj je prolazio u povorci na kočiji, dok su za njim u lancima išli pokoreni vladari i plemstvo. [[Kategorija:Asirija]] 2123 5607 2007-01-23T19:21:50Z West Brom 4ever 35 [[slika:Assurbanipal_op_jacht.jpg|thumb|300px|right|Asurbanipal u lovu]] '''Lov''' je u [[Asirija|Asiriji]] bio omiljena razonoda asirskih vladara, koji su na taj način, zajedno sa svojom pratnjom, održavali tjelesnu formu u vrijeme zatišja između dva vojna pohoda. Već u vrijeme Srednjoasirskog carstva postoje dokazi o bavljenju lovom, no u Novoasirskom carstvu lov će se razviti u pravu instituciju po mnogočemu sličnu godišnjim vojnim pohodima. Poznat je primjer lov na lavove kralja Asurbanipala, koj je redovito imao i religijsko značenje. Pratila ga je posebna ceremonija, a sve je takve lovove gledalo i obično stanovništvo. Bogovi Ninurta i Palil bili su zaštitnici lova. ==Lovišta== Uobičajeno mjesto za lov bile su šume koje su nekoć pokrivale Siriju između rijeke Habur i gornjeg Eufrata. Veće su životinje bile i cijenjeniji plijen. Asirci su posebno držali do lova na velike životinje kao što su bili slonovi, lavovi, bikovi i pantere, a sve su one u davnini bile vrlo brojne u Siriji. Lavova je bilo i u močvarama južne Babilonije, gdje se zna da ih je lovio i Asurbanipal. Osim što su u lovu ubijali životinje, Asirci su ih često i hvatali i dopremali u asirske gradove, gdje su ih smještali u naročite vrtove. ==Načini lova== Bilo je mnogo načina na koje su lovili. Nekad su samo jurili za životinjom u kočijama, a ponekad su im se pješice prikradali. Uobičajena je taktika bila da kralj i njegova pratnja leže u zasjedi u udubinama u zemlji, dok su kraljeve sluge tjerali životinje u stampedu prema zasjedi. ==Lov i religija== Najviše je podataka poznato o lovu što ga je redovito prakticirao kralj Asurbanipal, o čemu svjedoče pisani izvori i kameni reljefi. Omiljena Asurbanipalova lovina bili su lavovi koje je lovio u njihovu prirodnom staništu uz rijeku Balih u Siriji, kao i u južnim močvarama Babilonije. Usto, lovio ih je i u velikim vrtovima u Asiriji, kamo su ove životinje bile dopremane. Ovaj je lov imao religijsko značenje. Na kraju lova održavan je poseban obred na čijem završetku kralj prinosi žrtvu ljevanicu nad ubijenim lavom. Ovaj je prizor čest motiv kamenih reljefa. ==Posljedice== Vjeruje se da je nekontroliran izlov u to doba, zajedno s nekontroliranom sječom stabala, doveo do izumiranja svih većih životinja i uništenja šuma. [[Kategorija:Asirija]] 2124 5609 2007-01-23T19:31:14Z West Brom 4ever 35 /* Tri ograničenja kraljeve vlasti */ '''Državno uređenje Asirije''' bilo je u apsolutna monarhija. Sam oblik državnog uređenja i uloga kralja razvila se unutar Asirije, premda je bilo i stranih utjecaja, posebice iz Babilonije. ==Kralj i bog Ašur== Najznačajniji čimbenik asirskoga poimanja monarhije bila je uska povezanost između asirskoga kralja i boga Ašura. Kralj je bio predstavnik boga Ašura na zemlji, te je njegovom vlašću djelovao. Za razliku od nekih razdoblja sumerske i babilonske povijesti, kad je kralj bio predstavljan kao bog, u asirskoj se kulturi kralj nikad nije poistovjećivao s bogom. On je uvijek bio samo ljudsko biće, ali najviše ljudsko biće na zemlji. ==Tri ograničenja kraljeve vlasti== [[slika:High dignitary Dur Sharrukin.jpg|thumb|100px|right|Asirski visoki dostojanstvenik (reljef iz Dur Šarukina, Louvre, oko 716.-713. p.n.e.]] Kralj je imao apsolutnu vlast nad državom, no postojala su tri ograničenja njegove vlasti: religija, stečena prava i plemstvo. Kralj je, kao predstavnik boga Ašura, morao poštovati religijske običaje, što je uključivalo i redovito sudjelovanje u obredima. U odnosu na stečena prava, kralj je morao poštovati tradicionalna prava pojedinaca, kao što je vlasništvo, te prava skupina i ustanova, kao što je bilo izuzimanje pojedinih gradova iz obveze davanja poreza. S obzirom na plemstvo, kraljev je položaj u mnogočemu ovisio o podršci viših slojeva društva. U nekoliko slučajeva u povijesti kad je kralj uvrijedio plemstvo, dolazilo je do pobuna i često do svrgavanja kralja. ==Kraljeva apsolutna vlast== Asirski je kralj bio jedini zakonodavac u državi, a tu je službu vršio putem »kraljevskih uredbi.« Nije postojala nikakva ustanova koja bi raspravljala o kraljevim uredbama, no on se obično savjetovao sa svojim službenicima i tražio božje znakove. Kralj je bio i vrhovni sudac u zemlji, te su svi slučajevi, koji se nisu mogli riješiti na nižim razinama, donošeni pred kralja. Vrhovno zapovjedništvo nad asirskom vojskom također je bilo u kraljevim rukama, a on je često i osobno predvodio vojsku u ratne pohode. U religijskom smislu on je bio vrhovni svećenik boga Ašura, te je morao sudjelovati na svim većim državnim religijskim svečanostima. Na području gospodarstva, u načelu kralj je bio vlasnik sve asirske zemlje, a sav trgovački promet, kako domaći tako i strani, bio je podređen njegovoj kontroli i nametanju poreza. ==Dvorski život== [[slika:Servants_holding_throne_Dur_Sharrukin_AO19882.jpg|thumb|200px|right|Sluge nose kraljevsko pokretno prijestolje (reljef iz Dur Šarukina, Louvre, oko 716.-713. p.n.e.]] Kraljevi su živjeli izdvojeni u svojim kraljevskim palačama, okruženi haremom sastavljenim od asirskih djevojaka. Povijesni izvori o dvorskom životu u Asiriji nisu osobito bogati, no može se zaključiti da je središnja ustanova dvora bio upravo harem u kojem je živio veći broj žena, konkubina, sluškinja i eunuha koji su služili kao čuvari. Unutar harema postojala je stroga hijerarhija s kraljicom majkom na vrhu. Odmah nakon nje slijedila je glavna žena trenutnog vladara, koja je dobijala taj položaj ukoliko je bila majka najstarijeg muškog potomka kralja. Kraljevi sinovi provodili su prve godine svoga života u haremu, pa su haremske spletke i zavisti često dovodile svrgavanja kralja. U Asiriji je pravo nasljedstva imao najstariji sin. Čim je najstariji kraljev sin dostigao određenu dob, izlazio je iz harema, te je službeno, posebnom ceremonijom imenovan prijestolonasljednikom, nakon čega se preselio u »Kuću nasljedstva« (akadski: ''bit reduti'') s dvorskim službenicima koji su podsjećali na očeve i osobnom stražom. Ovdje je bio odgajan i poučavan u vještinama koje su mu imale pomoći u vođenju kraljevstva. Kralj Asurbanipal piše da je i on ondje naučio jahati, gađati strijelama, čitati i pisati. Po završenom odgoju, prijestolonasljednik je dobijao službeni položaj u asirskoj državnoj upravi. U kasnom razdoblju Novoasirskog carstva to je značilo da je prijestolonasljednik imao punu kraljevsku vlast na unutarnjem planu, dok je kralj bio na vojnom pohodu. ==Državna uprava== I državnu upravu sačinjavali su službenici poredani u vrlo strogoj hijerarhiji. Kroz stoljeća je to ustrojstvo doživjelo više promjena. Jedino veliko preustrojstvo državne uprave u asirskom carstvu provedeno je u doba kralja Tiglat-Pilesera III. Sva je uprava u asiriji zapravo počivala na vojničkom ustrojstvu, pa se može reći da je Asiriji bila bitno vojnička država, tako da nije bilo velike razlike između civilne i vojne državne uprave. Iako je postojala vrlo stroga hijerarhija, kralj, kao apsolutni vladar, mogao je u bilo kojem trenutku intervenirati na bilo kojoj razini te hijerarhije. Upravni su položaji obično bili nasljedni, pa je sin nasljeđivao položaj svoga oca i za njega se pripremao kroz odgoj. Na taj su način kontrolu nad određenim razinama uprave monopilizirale male skupine obitelji. ==Pisari== Pisari su predstavljali poseban čimbenik u asirskom upravnom sustavu. Bila je riječ o elitnoj skupini u koju se ulazilo nakon zahtjevnog i dugotrajnog obrazovanja. Pisari su se nalazili na svim razinama uprave. Najviši je položaj zauzimao zamjenik vrhovnog kraljevskog službenika, a najniže položaje imali su pisari koji su se bavili neizučenim radnicima i njihovim nadnicama. Budući da je ogromna većina asirskih državnik službenika bila nepismena, a često i sam kralj, pisari su imali značajan utjecaj na vođenje državnih poslova. ==Upravna podjela zemlje== Radi lakše uprave zemlje, Asirija je podijeljena na dva glavna područja. Središnje i važnije područje bilo je ono središnje Asirije koja je obuhvaćala gradove Ašur, Ninivu i Kalah, te okolno plodno područje. Svaki je od ovih gradova imao naročite povlastice koje su uključivale i izuzeće od poreza i vojnih obveza. Izvan te središnje Asirije bila je »Velika Asirija«, čija su se veličina i način uprave mijenjali kroz stoljeća. U doba najvećeg širenja Asirije (kasno razdoblje Novoasirskog carstva), vlast se nad ovim područjem ostvarivala na dva načina. Neke je dijelove izravno kontrolirao kralj po svojim pokrajinskim upraviteljima, dok su drugim dijelovima upravljali mjesni vladari u skladu s posebnim sporazumima sklopljenima s asirskim kraljem. Neki od tih vladara u sporazumima imaju položaj jednak asirskom kralju, a neki imaju položaj vazala. Ukoliko je njihov položaj bio vazalski, na asirskom su dvoru bili članovi obitelji toga vazala kao taoci. Poseban je položaj u upravi imala Babilonija čiji su kraljevi tretirani kao jednaki asirskom kralju, osim u razdobljima kad je asirski kralj izravno vladao Babilonijom. ==Upravno središte== Upravno središte asirskoga carstva kroz stoljeća se mijenjalo. U početku bio je to Ašur, a u 9. st. p.n.e. Ašur-nasir-pal II. prenosi sjedište u Kalah. Konačno, u 7. st. p.n.e., Sanherib bira Ninivu kao upravno središte, što ona ostaje do pada Asirije. U svakom su od ovih gradova nađeni kraljevski arhivi s bogatom prepiskom, budući da su niži službenici morali redovito javljati kralju o svemu što se u carstvu događa. Postojali su i posebni glasnici koji su omogućavali brzu i učinkovitu komunikaciju središta carstva s periferijom. Uz njih, toj je svrsi mogao poslužiti i sustav promatračnica s plamenim signalima. [[Kategorija:Asirija]] 2125 5614 2007-01-23T19:47:39Z West Brom 4ever 35 New page: Automatski ste blokirani jer je vašu IP adresu nedavno koristio "[[Suradnik:$1|$1]]" koji je blokiran zbog: "$2". Automatski ste blokirani jer je vašu IP adresu nedavno koristio "[[Suradnik:$1|$1]]" koji je blokiran zbog: "$2". 2126 5615 2007-01-23T19:48:03Z West Brom 4ever 35 New page: Uklonjen cjelokupan sadržaj modula Uklonjen cjelokupan sadržaj modula 2127 5619 2007-01-23T19:49:39Z West Brom 4ever 35 New page: Novi modul: $1 Novi modul: $1 2129 5621 2007-01-23T19:53:25Z West Brom 4ever 35 New page: samo anonimni suradnik samo anonimni suradnik 2130 5622 2007-01-23T19:55:02Z West Brom 4ever 35 New page: Razgovor anonimnog suradnika pod ovom IP adresom Razgovor anonimnog suradnika pod ovom IP adresom 2131 5623 2007-01-23T19:57:48Z West Brom 4ever 35 Novi modul: ----''Ovo je stranica za razgovor s anonimnim suradnikom koji nije otvorio suradnički račun ili se njime ne koristi. Zbog toga se moramo služiti brojčanom [[w:IP broj|IP adresom]] ka... ----''Ovo je stranica za razgovor s anonimnim suradnikom koji nije otvorio suradnički račun ili se njime ne koristi. Zbog toga se moramo služiti brojčanom [[w:IP broj|IP adresom]] kako bismo ga identificirali. Takvu adresu često koristi više ljudi. Ako ste anonimni suradnik i smatrate da su vam upućeni irelevantni komentari, molimo vas da [[Special:Userlogin|otvorite suradnički račun ili se prijavite]] te tako u budućnosti izbjegnete zamjenu s drugim anonimnim suradnicima.'' 2133 5626 2007-01-25T20:33:02Z West Brom 4ever 35 Novi modul: <div class="noprint" style="clear: right; border: solid #aaa 1px; margin: 0 0 1em 1em; font-size: 90%; background: #f9f9f9; width: 230px; padding: 4px; spacing: 0px; text-align: left; fl... <div class="noprint" style="clear: right; border: solid #aaa 1px; margin: 0 0 1em 1em; font-size: 90%; background: #f9f9f9; width: 230px; padding: 4px; spacing: 0px; text-align: left; float: right;"> <div style="float: left;">[[Slika:Commons-logo.svg|left|40px| ]] <div style="margin-left: 60px;">U [[:commons:Glavna stranica|Wikimedijinu spremniku]] nalazi se još materijala na temu: <div style="margin-left: 10px;">'''''[[commons:{{{1|Special:Search/{{PAGENAME}}}}}|{{{2|{{{1|{{PAGENAME}}}}}}}}]]'''''</div> </div> </div> </div> 2135 5627 2007-01-25T20:33:51Z West Brom 4ever 35 Novi modul: <div class="noprint" style="clear: right; border: solid #aaa 1px; margin: 0 0 1em 1em; font-size: 90%; background: #f9f9f9; width: 230px; padding: 4px; spacing: 0px; text-align: left; fl... <div class="noprint" style="clear: right; border: solid #aaa 1px; margin: 0 0 1em 1em; font-size: 90%; background: #f9f9f9; width: 230px; padding: 4px; spacing: 0px; text-align: left; float: right;"> <div style="float: left;">[[Slika:Wikipedia-logo.png|left|50px| ]] <div style="margin-left: 60px;">[[w:|Wikipedija]] ima članak na temu: <div style="margin-left: 10px;">'''''[[w:{{{1|Special:Search/{{PAGENAME}}}}}|{{{2|{{{1|{{PAGENAME}}}}}}}}]]'''''</div> </div> </div> </div> 2136 5628 2007-01-25T20:37:13Z West Brom 4ever 35 Preusmjeravanje na [[Predložak:Commons]] #REDIRECT[[Predložak:Commons]] 2137 5633 2007-01-25T20:52:36Z West Brom 4ever 35 Novi modul: Gospodarstvo Asirije bilo je vrlo konzervativno, te se vrlo sporo mijenjalo, kao i kod većine drevnih civilizacija. Promjene društvene strukture i ekonomskih procesa bile su rijetke, b... Gospodarstvo Asirije bilo je vrlo konzervativno, te se vrlo sporo mijenjalo, kao i kod većine drevnih civilizacija. Promjene društvene strukture i ekonomskih procesa bile su rijetke, budući da se smatralo kako se ne smije mijenjati ono što je kod prijašnjih naraštaja bilo uspješno. Tek kad se prijašnji sustav činio neučinkovitom, '''[[Asirija]]''' je počela razmišljati o njegovoj promjeni. ==Društveno ustrojstvo== Temeljna asirska društvena jedinica bilo je pleme, pa se i gospodarstvo odvijalo prvotno unutar plemena i u njegovu korist. Ova svijest o obitelji, rodu i plemenu bila je toliko jaka da su se i mrtvaci pokapali ispod poda kuća. Uz pleme, važna je bila i podjela na staleže, koja je bitno uvjetovala moć, bogatstvo i društveni položaj pojedinaca. Na vrhu je bio kralj, potom velikaši na raznim razinama, za njima izučeni radnici, te na dnu neizučeni radnici, koji su se pak dijelili na slobodnjake i robove. Ropstvo međutim nije u Asiriji bilo tako prošireno kao što je to bio slučaj, primjerice, u Rimskom Carstvu. Premda su robovi predstavljali važnu radnu snagu, osobito u graditeljskim pothvatima, asirsko gospodarstvo nije ovisilo o robovskom radu. Postojale su dvije vrste robova: obični robovi dužnici i ratni zarobljenici. Robovi dužnici uživali su više povlastica, mogli su se ženiti sa slobdnim osobama, biti svjedoci na sudu, voditi poslove s ostalim robovima ili njihovim gospodarima, pa imati i svoje vlasništvo, tako da im je bilo moguće vratiti dugove i ponovno otkupiti slobodu. Ipak, kamate su bile toliko visoke da se vrlo lako postajalo robom, ali se vrlo teško iz toga stanja moglo otkupiti. S druge strane, ratni zarobljenici nisu imali nikakva prava i obavljali su najniže poslove, a jedina nada bio im je bijeg ili smrt. Žena nije imala gotovo nikakvih prava, pa nije mogla obavljati ni ikakve poslove ili trgovinu. U svemu je ovisila o svome ocu, mužu, sinu ili bratu i o njihovu položaju u društvu. Smjela se baviti samo odgojem djece, kuhanjem i općim održavanjem kuće. ==Gradovi i poljoprivreda== Ogromna većina asirskoga stanovništva živjela je u gradovima, od kojih su najveći bili Ašur, Niniva, Arbela i Kalah. Procjenjuje se da je Kalah u najboljim danima mogao brojati 62.000 stanovnika, a Niniva oko 120.000. Tako brojno stanovništvo nisu mogla prehranjivati okolna plodna područja, pa je valjalo naći novu obradivu zemlju, što je osobito vidljivo od 9. st. p.n.e. Stoga je Ašur-nasir-pal II. počeo dovoditi strano stanovništvo u područja neobrađene zemlje, kako bi proizveli dovoljno hrane za stanovnike gradova. ==Dva gospodarska sustava== Kako se Asirija širila, tako se, vrlo polako, razvijao i gospodarski sustav. Ipak, sukladno i dvostrukom državnom uređenju, razvio se i dvostruki gospodarski sustav. Tako je središnji dio Asirije prošao kroz vrlo male promjene. ===U središnjoj Asiriji=== Temelj gospodarstva ondje bila je poljoprivreda i stočarstvo, te trgovina. Budući da je područje redovitih padalina pokrivalo cijelu središnju Asiriju, a njegova se južna granica poklapala s južnom granicom zemlje, navodnjavanje nije predstavljalo veći problem. Usto, strateški položaj Ašura na prelasku preko Tigrisa učinilo ga je postajom na važnom trgovinskom pravcu između istoka i zapada. Stoga su se njegovi stanovnici od najranijeg razdoblja bavili trgovinom s drugim narodima. Kralj je bio vlasnik sve zemlje, no u stvarnosti, on je kontrolirao samo dio teritorija, dok je ostalo pripadalo bogatim ustanovama poput hramova ili velikim obiteljima. Bilo je i dosta zemlje u vlasništvu pojedinaca. Često je zemlja bila povezana i s vojnom obvezom (''ilku''), pri čemu je pojedinac mogao koristiti zemlju, ali je zauzvrat morao ići u vojnu službu. Takva je zemlja imala nižu cijenu. U doba Novoasirskog carstva mnogi su bogatiji pojedinci, umjesto vojne službe, počeli davati novac, što je omogućilo stvaranje plaćeničke vojske. Novac je Asircima bio nepoznat i do njih je došao vjerojatno od Grka. Stoga je u starije doba sva trgovina bila u obliku robne razmjene ili davanja plemenitih metala u zamjenu za robu. Postojale su standardne mjere, osobito utezi koji su se i do danas sačuvali, najčešće u obliku životinja, a izrađeni od kamena ili metala. Na njima je bila klinopisom navedena njihova težina. Svi su se trgovački poslovi brižno zapisivali, pa je sačuvano na stotine glinenih pločica, većinom iz palača, s takvom dokumentacijom. Cijene su se formirale prema odnosu ponude i potražnje, a nema dokaza o nekoj državnoj kontroli nad cijenama. ===Na širem području Asirije=== Gospodarsko ustrojstvo Asirskoga carstva imalo je samo jedan cilj: obogaćenje središnje Asirije i posebice asirskoga dvora. Kralj nije bio zainteresiran za gospodarski razvoj šireg područja carstva. Osvojena su područja morala davati svoje godišnje namete. No, kako je raslo stanovništvo središnje Asirije povećavali su se i zahtjevi upućeni prema okolnim područjima. To je pak dovelo do nesigurnosti i gospodarskih problema. Postupno su gospodarstva šireg područja Asirskoga carstva srozavana gotovo do uništenja, kako bi se održalo prividno blagostanje središnje Asirije. Čini se da je to bio jedan od važnijih čimbenika slabljenja i konačnog pada Asirskoga carstva. [[Kategorija:Asirija]] 2138 5635 2007-01-25T21:00:31Z West Brom 4ever 35 Novi modul: Asirski pravni sustav imao je kao svoj vrhovni autritet boga Ašura, što je u praksi značilo da je načelu pravnog sustava njegov predstavnik na zemlji, kralj, kao vrhovni sudac u zeml... Asirski pravni sustav imao je kao svoj vrhovni autritet boga Ašura, što je u praksi značilo da je načelu pravnog sustava njegov predstavnik na zemlji, kralj, kao vrhovni sudac u zemlji. ==Praksa rješavanja parnica== Kralj je ipak rijetko vršio tu službu, a većina se slučajeva riješavala na nižim razinama. U drevnoj '''[[Asirija|Asiriji]]''' sudstvo nije bilo odijeljeno od državne uprave. Najveći broj slučajeva rješavali su sami zainteresirani pojedinci, često uz sudjelovanje treće strane kao objektivnog arbitra. Najčešće je ovu treću stranu predstavljao jedan od susjeda. Nisu postojali sudovi ni kodificirani zakoni. Asirski zakoni sastojali su se od običaja i prethodne prakse. Parnice koje se nisu mogle riješiti među dvjema sukobljenim stranama uz pomoć trećeg objektivnog pojedinca, prenošene su na službenu državnu upravu. ==Zakonski dokumenti== U Asiriji je zakonski dokument bio zapisnik o ugovoru između dvije ili više strana, koji je uključivao imena svjedoka, ime zapisničara, te nadnevak ugovora. Tome valja pridodati i utisnute pečate glavnih sudionika ugovora. Ako je neki pojedinac bio presiromašan da bi posjedovao pečat, utisnuo je nokat u glinu i to je zabilježeno u dokumentu. Zakonski su spisi obično pohranjivani u svojevrsne koverte od gline, a sažetak ugovora zapisan je s njezine vanjske strane. Postojali su i zakonski dokumenti na aramejskom, zapisani na pergamentu ili papirusu, no nijedan se od njih nije do danas sačuvao. Sačuvali su se samo glineni pečati s natpisom na asirskom koji su zatvarali povez tih dokumenata. ===Četiri glavne vrste pravnih dokumenata=== Četiri glavne vrste asirskih pravnih dokumenata bili su dokumenti o vlasništvu, ugovorima, računi i sudski zapisi. ====Dokumenti o vlasništvu==== Dokumenti o vlasništvu odnosili su se na svako prenošenje vlasništva, a u tu su skupinu, osim dokumenata o prodaji, pripadali i spisi koji su se odnosili na iznajmljivanje, brak, usvajanje i nasljedstvo. U njima su bile sadržani i koraci protiv eventualnih budućih zahtjeva, te kazne predviđene za lažno polaganje prava. Te su se kazne mogle kretati od prinošenja neke žrtve kojem od božanstava, do spaljivanja najstarijeg sina ili gutanja ogromne količine vune, što je zapravo bilo ravno samoubojstvu. Nema međutim dokaza da su ove najteže kazne ikad provedene. U slučaju prodaje roba, prodavač je obično jamčio da se rob neće razboliti kroz sljedećih sto dana. ====Ugovori==== Ugovori su sadržavali određene obveze jedne ugovorne strane u odnosu na drugu. Ovamo su pripadali i ugovori o posudbi, posebice o najmu zemlje. Kamate su pritom bile izuzetno velike, pa su mnogi ostajali u dugovima do smrti, a često su i bankrotirali te morali postati robovima. U slučaju otplate duga, pločica s ugovorom bivala je razbijena. ====Računi==== Računi o naplati duga izrađivali su se tek u iznimnim slučajevima, pa je ova vrst zakonskog dokumenta vrlo rijetka. Vjerovnik je imao obvezu pružiti dokaz o dugu. Ukoliko to nije bio u stanju uz pomoć zapisa o posudbi, nije mogao imati nikakvih zahtjeva prema dužniku. ====Sudski zapisi==== Sudski zakonski spisi bili su osobito rijetki, budući da se većina parnica rješavala na nižoj razini. Tek kad je to postalo nemoguće, strane su se obraćale državnoj upravi. Tada je izrađivan službeni zapisnik o parnici. Ipak, nije ovdje riječ o pravim sudskim zapisima, jer nisu postojali niti pravi sudovi. Obično su se parnice rješavale pred seoskim ili gradskim upraviteljima. U slučaju da se ni ovdje nije moglo naći rješenje, strane su poslane na »božji sud«, no do danas nije sasvim jasno kako je taj sud tekao, a nije jasno ni na koji je način izricana ta božja presuda. U upravnim stvarima, svaki se asirski podanik mogao izravno pozvati na kralja. ==Ubojstvo i ranjavanje== Ubojstvo i ranjavanje bili su posebni slučajevi. I oni su se obično rješavali međusobno, a to osobito stoji za ubojstvo, kojem je slijedila krvna osveta. Na državnoj razini, smrću je kažnjavana izdaja. Drugih zločina kojima bi se država bavila nije bilo, pa nisu postojali ni zatvori, premda se pojedinca moglo zatvoriti iz političkih razloga. [[Kategorija:Asirija]] 2139 5637 2007-01-25T21:09:10Z West Brom 4ever 35 Novi modul: Asirska religija srodna je i, često, isprepletena s religijama okolnih zemalja, a osobito s babilonskom religijom. Usto, valja razlikovati službenu, državnu religiju '''[[Asirija|Asir... Asirska religija srodna je i, često, isprepletena s religijama okolnih zemalja, a osobito s babilonskom religijom. Usto, valja razlikovati službenu, državnu religiju '''[[Asirija|Asirije]]''' od one narodne. Izvori za proučavanje asirske religije u prvom su redu dokumenti pisani klinastim pismom, koji se odnose na obrede, himne, čarobnjaštvo i slično. Tako da se većina onoga što se danas može reći o asirskoj religiji, zapravo odnosi na onu državnu. ==Politeizam i kult== [[Slika:Cylinder_seal_mythology_Louvre_AO30255.jpg|thumb|300px|right|Pečat s mitološkim prikazom boga Ašura kako pobjeđuje neman, dok se jedna božica zbog toga raduje (9.-8. st. p.n.e.)]] Politeistička narav asirske religije može se usporediti s onom u Sumeru ili Babiloniji, premda je u asirskoj religiji broj božanstava bio manji. Vrhovni bog bio je Ašur, kralj bogova, a slijedila ga je božica Ištar, te bogovi Ninurta, Šamaš, Adad i Sin. Oko svakoga od ovih božanstava razvio se kult koji je uključivao hramsko zdanje i zigurat, te svećenstvo i pomoćno osoblje. Kult je podrazumijevao redovito obavljanje religijskih obreda i prinošenje žrtava. Glavno božanstvo, Ašur, bilo je gotovo bezlično u odnosu na ostale asirske bogove. Iako je on vladao Asirijom i svim bogovima, nije imao gotovo nikakvu ulogu u mitologiji. Mnogo je životniji lik božice Ištar, božice borbe i ljubavi, koja je u mitologiji imalo vjerojatno središnju ulogu. Pretpostavlja se da je najveći dio mitoloških pripovijesti o ovoj božici babilonskoga porijekla. Bila je zaštitnica dvaju velikih gradova: Ninive i Arbele, što govori i o velikom štovanju što su joj ga Asirci ukazivali. Imala je svoje proročice koje su padale u trans te asirskim vladarima naviještale uspjeh u ratu i vođenju zemlje. Ova su proroštva zapisivana i slana kralju iz njezina svetišta u Arbeli. Ninurta, bog ratovanja i lova, bio je Ašurov prvorođenac, a štovanje mu je osobito proširio Ašur-nasir-pal II. koji mu je posvetio središnji hram u prijestolnici Kalahu. Adad je bio bog oluje i kiše, a Šamaš bog sunca, ali i pravde, koja ja bila odgovornost boga sunca i u babilonskoj religiji. Sva su asirska božanstva, osim Ištar, muškoga roda, što odražava dominantnu ulogu muškaraca u asirskom društvu. Ištar, kao jedina značajnija božica, zapravo je bila božanstvo Ninive u predasirskom razdoblju. ==Babilonski utjecaj== Poput asirske kulture općenito, tako je i religija bila pod snažnim utjecajem Babilonije. Tri babilonska božanstva - Enlil, Marduk i Nabu - kroz različita su povijesna razdoblja igrala važnu ulogu i u Asiriji. Štovanje Enlila pojavilo se prvi puta u vrijeme Šamši Adada I. (1813.-1781. p.n.e.), da bi na kraju bio poistovijećen s Ašurom koji je preuzeo Enlilove atribute i kult. Mardukov kult pojavljuje se u 14. st. p.n.e., a štovanje mu se toliko proširilo da je Sanherib u 7. st. p.n.e. pokušao iskorijeniti njegov kult. U 9. st. p.n.e. proširilo se i štovanje Nabua, a hramovi su mu građeni po asirskim gradovima. U razdoblju Srednjoasirskog carstva, za koje imamo dovoljno pisanih tragova, babilonski je utjecaj u religiji posvuda prisutan. Većina asirskih religijskih proslava i blagdana, a osobito blagdan Nove godine, pod izravnim su babilonskim utjecajem. ==Niža božanstva== [[slika:Blessing_genie_Dur_Sharrukin.jpg|thumb|right|Niže božanstvo u stavu blagoslivljanja (Dur Šarukin, oko 716.-713. p.n.e.)]] U asirskoj religiji postojala su i mnoga niža božanstva, svako sa svojim hramovima i svetištima. Svaki je grad imao mnogo hramova posvećenih ovim božanstvima ili velike hramove u kojima se obavljao kult više takvih božanstava. ==Hram== Hram je predstavljao i građevinu, ali i zajednicu ljudi u točno određenom hijerarhijskom ustroju i, u početku, s vlastitim ekonomskim izvorima. Ipak, do početka Novoasirskog carstva hramovi više nisu bili ekonomski neovisni, nego su imali udjela na plijenu s kraljevskih vojnih pohoda. Time su postajali bogatiji, ali su izgubili dio vlasti nad upravom svetišta. Osim svećenika, u hramsko osoblje ubrajali su se i pisari, umjetnici, kuhinjsko osoblje i sluge. ==Uloga kralja i Nova godina== Kralj je bio vrhovni svećenik u zmelji, budući da je bio Ašurov predstavnik na zemlji. Morao je redovito biti prisutan na mnogim religijskim obredima. Hramski obredi, proroštva i gatanja imali su snažan utjecaj na kralja, te je on morao tražiti mišljenje svećenika i proroka o svim važnijim državnim pitanjima. Proslava Nove godine (''Akitu'') bila je najvažniji asirski religijski obred. Najveći dio obreda obavljao se u ''Akitu'' hramu, koji se nalazio izvan zidina svakog većeg asirskog grada. Dio obreda bila je vrlo razrađena procesija s kipovima bogova, nakon koje je slijedilo narodno veselje. Svake godine ovaj je blagdan uključivao i slavlje krunidbe, za kojega je bog Ašur potvrđivao pravo aktualnoga kralja da vlada još godinu dana. U tom obredu, velikaši su obnavljali prisegu vjernosti kralju. ==Odnos prema drugim religijama== Asirci su bili tolerantni prema drugim religijama i religijskim običajima, te nisu nastojali pokorenim narodima nametnuti štovanje Ašura ili nekog drugog asirskog božanstva. S druge strane, odnosili su religijske simbole i kipove bogova štovane u osvojenim područjima, te ih držali poput taoca, kako bi osigurali podložnost tih naroda. Kad su se uvjerili da među pripadnicima pokorenih naroda nema poticaja na pobunu, otuđene su simbole vraćali. Asirski su kraljevi čak ponekad prinosili žrtve tuđim bogovima i financirali gradnju ili obnovu njihovih hramova. ==Pučka pobožnost== Vrlo je malo poznato o pučkoj pobožnosti Asiraca. Običan puk obično nije sudjelovao u velikim državnim obredima, osim što je mogao promatrati procesije koje su prolazile gradovima. Poznato je da je svaki Asirac vjerovao da ima svoga osobnog boga, koji je prenosio molitve i potrebe pojedinca višim božanstvima. Stoga je svaki čovjek morao prinositi žrtve svome osobnome bogu. Među narodom bila je vrlo raširena i magija, a dokumenti iz asirskih knjižnica spominju i gatanje. Gatanje je bilo prisutno i u službenoj religiji, a vršilo se putem astrologije ili putem proučavanja iznutrica žrtvovanih životinja. [[Kategorija:Asirija]] 2140 5643 2007-01-26T18:15:05Z West Brom 4ever 35 {{radovi}} ===Kronologija=== Kronologija Asirije Kronologija čitave [[Mezopotamija|Mezopotamije]] uređena je u povijesnoj znanosti prema kronologiji Asirije, a čitava kronologija [[Bliski istok|Bliskog istoka]], uključujući [[Anatolija|Anatoliju]], [[Sirija|Siriju]] i [[Palestina|Palestinu]], te [[drevni Egipat]] prema kronologiji Mezopotamije. Razlog je tome precizan datum što ga imamo za asirsku povijest, zahvaljujući tamošnjem [[astronomija|astronomskim]] promatranjima. Taj datum je jutro [[15. lipnja]] 763. p.n.e., kad je došlo do [[pomrčina Sunca|pomrčine sunca]]. Ovaj je događaj zabilježen u asirskim dokumentima koji slijede relativnu kronologiju. Uz pomoć toga datuma, moglo se utvrditi apsolutne datume i ostalih događaja asirske povijesti za cijelo 1. tisućljeće p.n.e. Izvore za relativnu kronologiju predstavljaju ''popisi eponima'' i ''[[Popis asirskih kraljeva]]''. ===Rani gradovi=== Počeci Asirije sežu do 3. tisućeljeća p.n.e. kad je postojalo nekoliko neovisnih gradova u središnjoj Asiriji, dok Asirija kao politička stvarnost nije postojala sve do sredine 2. tisućljeća. Oko 2500. p.n.e. najutjecajniji gradovi-države su [[Ašur]], [[Niniva]] i možda Arbela. Osim Ašura, o ostalim se gradovima vrlo malo zna. U Arbeli, primjerice, nisu mogla biti izvedena ni [[arheologija|arheološka]] iskapanja, budući da se nalazi ispod modernog grada. Niniva, kod današnjeg [[Mosul]]a, mnogo je puta istraživana, no arheolozi još nisu došli do značajnijih nalaza iz najranijeg razdoblja. Ipak, čini se da je bila jednako stara i podjednako značajna kao i Ašur. Mnogo se više zna o Ašuru u drugoj polovici 3. tisućljeća p.n.e. Ovaj grad, kao i Ninivu, kontrolirao je [[akad]]ski kralj Maništušu (oko 2300. p.n.e.), budući da je u Ašuru nađen natpis koji spominje »slugu Maništušuova«, koji je vjerojatno bio upravitelj grada i vazal toga staroakadskog vladara. Čini se da je sve do tada Ašur bio politički neovisan, a u kasnijim će razdobljima biti pod gotovo stalnom vlašću južnih vladara. Takav je slučaj u vrijeme vlasti Amar-Sina (oko 1046.-1038. p.n.e.), budući da i o ovom vladaru postoji natpis u Ašuru. Negdje nakon toga razdoblja Ašur je ponovno zadobio neovisnost, a onda i počeo ostvarivati svoj utjecaj prema jugu. Jedan od vladara grada, Ilušuma, napao je područje [[Babilonija|Babilonije]], opsjedajući značajne gradove poput [[Ur]]a i [[Nipur]]a. No, to je bio tek pljačkaški pohod bez nakane uspostave trajne vlasti. Vladari koji su slijedili usredotočili su se na izgradnju i jačanje samoga grada, a posebna je pozornost ukazana [[hram]]u boga [[Ašur (bog)|Ašura]]. Bilo je to razdoblje političke stabilnosti i gospodarskog rasta, u vrijeme kad su staroasirske trgovačke kolonije cvale u [[Kapadocija|Kapadociji]]. ===Staroasirsko razdoblje (oko 1906.-1380. p.n.e.)=== Staroasirsko razdoblje ====Staroasirske trgovačke kolonije==== Zahvaljujući sasvim slučajnom otkriću velikog arhiva spisa pisanih [[klinasto pismo|klinopisom]] u [[Anatolija|Anatoliji]], do nas su stigle značajne informacije o gospodarstvu grada-države Ašura u njegovoj nastarijoj povijesti, te o nizu njegovih [[kolonija]] u Anatoliji. Ovi dokumenti potvrđuju da je Ašur početkom 2. tisućljeća imao veliko međunarodno trgovinsko značenje, a osobito je važna bila trgovina [[kositar|kositrom]]. Kolonija Kanišu bila je na usponu kroz 150 godina (oko 1900.-1750. p.n.e.), a njezini su trgovci bili punopravni građani Ašura. Od vladara Ašura u to se doba spominje [[Sargon I.]] ====Doba Amorejaca==== Gospodarski napredak ranih gradova središnje Asirije prekinula je amorejska najezda. [[Amorejci]] su bili [[semiti|semitski]] narod iz [[pustinja|pustinje]] [[Sirija|Sirije]] i [[Arabija|Arabije]] koji su početkom 2. tisućljeća p.n.e. provalili u [[Mezopotamija|Mezopotamiju]]. Bili su podijeljeni u više [[pleme]]a, koja su predvodili moćni plemenski starješine. Među najmoćnije ubraja se [[Šamši-Adad I.]] (oko 1813.-1781. p.n.e.), koji će postati vladar Ašura, te se predstavljati kao izravan nasljednik tamošnjih vladara. Zagospodarit će čitavim područjem sjeverno od današnjeg [[Bagdad]]a, zapadno od gornjeg toka [[Tigris]]a, istočno od srednjeg toka [[Eufrat]]a, te na zapad do središnje Sirije. Dotad na tom području nije bilo tako velike sile. Nakon Šamši Adadove smrti, oko 1781. p.n.e., iz [[Babilonija|Babilonije]] je provalio [[Hamurabi]] nakon čega je malo poznato o asirskoj povijesti. ====Horijci i kraljevstvo Mitani==== Od 18. do 14. stoljeća p.n.e. vrlo je malo poznato o području Asirije i o gradovima-državama poput [[Ašur]]a i [[Niniva|Ninive]]. Razlog je tome pomutnja što su je unijele velike migracije novih naroda prema sjevernoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]]. Među ovim narodima ističe se onaj koji je utemeljio kraljevstvo Mitani sa središtem uz rijeku Habur, koje se za svoga najvećeg uspona prostiralo sve do [[Taurus (gorje)|Taurus]]a na zapadu i Asirije na istoku. Ovo je kraljevstvo bilo sastavljeno od dva etnička elementa: [[indoeuropljani|indoeuropljana]] i [[Horijci|Horijaca]], koji su na to područje došli preko [[Kavkaz]]a. Značajka ovog dvostrukog naroda bila je vještina uzgoja i korištenja konja i to je njihov najveći doprinos civlizaciji Asirije i Mezopotamije. ====Uspon Asirije (oko 1741.-1274.)==== Uspon Asirije kao države toga imena počeo je nakon dugog razdoblja koje se obično naziva »mračnim dobom« (oko 1741.-1364. p.n.e.). Jedini dokument koji donekle govori o tom razdoblju jest ''Popis asirskih kraljeva''. Dugotrajna vladavina [[Ašur-ubalit I.|Ašur-ubalita I.]] (oko 1363.-1328. p.n.e.) označuje ujedno i prvu pojavu Asirije kao političke stvarnosti, te početak njezina uspona sve dok se ne ubroji među najveće sile drevnog [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Ovo se razdoblje obično naziva razdobljem [[Amarna|Amarne]], a Ašur-ubalit igrao je, uz [[Hetiti|Hetite]], [[drevni Egipat]], [[Kraljevstvo Mitani]] i [[Babilonija|Babiloniju]], vodeću ulogu u [[Plodni polumjesec|Plodnom polumjesecu]]. Ašur-ubalitova kći udala se za babilonskoga kralja, pa je Ašur-ubalitov unuk postao vladar Babilonije, u čemu mu je pomogao sam Ašur-ubalit I. Stabilnost što ju je u Asiriji uspostavio Ašur-ubalit I. postat će temelj na kojem će njegovi nasljednici izgraditi carstvo. Teritorij zemlje znatno se širi prema zapadu, na područje koje je dotada pripadalo [[Kraljevstvo Mitani|kraljevstvu Mitani]], što je asircima donijelo bogatstvo i samopouzdanje. ===Srednjoasirsko carstvo (oko 1273.-1076. p.n.e.)=== Srednjoasirsko carstvo Na taj je način nastalo prvo asirsko carstvo koje se u povijesti obično naziva Srednjoasirsko carstvo, kako bi ga se razlikovalo od kasnijeg Novoasirskog carstva. Ovo se carstvo kronološki može podijeliti u dva razdoblja. ====Prvo razdoblje (oko 1243.-1207. p.n.e.)==== [[Šalmanaser I.]] (oko 1273.-1244. p.n.e.) vodio je vojne pohode prema istoku i sjeveru čime je zaključio osvajanje istočnog dijela kraljevstva Mitani. U opisima ovog rata dolazimo i do prvih saznanja o asirskom načinu vođenja bitki, po čemu će ovaj narod i postati poznat. Vojna strategija uključivala je brojna ubojstva nakon pobjede i odvođenje u zarobljeništvo. Slične je pohode vodio i [[Tukulti-Ninurta I.]] (oko 1243.-1207. p.n.e.), no on se upravio i protiv [[Babilonija|Babilonije]], te dodao i to područje svome kraljevstvu. [[Babilon]] je opljačkan i razoren, dok je kip boga [[Marduk]]a odnijet u Asiriju. Važni su bili i pohodi ovog kralja prema sjeveru, sjeveroistoku i zapadu, gdje je pobijedio [[Hetiti|Hetite]], od kojih su mnogi odvedeni u izgnanstvo u svojevrsne radne logore u Asiriji, što postaje ustaljena praksa. Oba ova kralja dodatno su izgradili [[Ašur]] i [[Niniva|Ninivu]], a Tukulti Ninurta izgradio je i sasvim novu prijestolnicu, nedaleko od Ašura, sa suprotne strane [[Tigris]]a. U ovom je razdoblju, zahvaljujući pripojenju Babilonije, došlo i do značajnog kulturnog utjecaja toga područja na asirsku civilizaciju, a posebice na književnost i religiju. Nakon ubojstva Tukulti Ninurte, Asirija prolazi kroz razdoblje stagnacije i pada, te dolazi do rasta moći Babilonije. Sa zapada su u to doba nadirali [[Aramejci]]. ====Drugo razdoblje (oko 1132.-1076. p.n.e.)==== Krajem 2. tisućljeća p.n.e. uporaba željeza u izradi oružja i oklopa dovela je do novog velikog preokreta, sličnog onom kad su uvedene dvokolice s konjskom zapregom početkom 2. tisućljeća p.n.e. U to vrijeme na vlast dolazi [[Tiglat-Pileser I.]] (oko 1114.-1076. p.n.e.), jedan od najznačajnijih kraljeva u asirskoj povijesti. Pod njegovom se vlašću Asirija proširila u svim smjerovima, od [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] na zapadu, do [[Babilon]]a na jugoistoku. Nakon dugotrajnog ratovanja protiv Frigijaca (''Mušuku'' u asirskim izvorima) na zapadu asirskoga kraljevstva, u koje će se uključiti i Aramejci, Tiglat-Pileser I. uspio je pod svoju vlast dovesti čitavu [[Sirija|Siriju]] i južnu Anatoliju, do [[Taurus (gorje)|gorja Taurus]]. Usto, osvojio je glavne babilonske gradove, uključujući [[Babilon]] i Sipar. Ovi vojni uspjesi doveli su i do blagostanja u samoj Asiriji, gdje se razvija zamjetna umjetnička i građevinska djelatnost. Stvaraju se i dvije zbirke zakona. U svim ovim dostignućima znatan je bio utjecaj babilonske civilizacije. ===Novoasirsko carstvo (1075.-612. p.n.e.)=== Novoasirsko carstvo ====Početak Novoasirskog carstva (1075.-884. p.n.e.)==== [[slika:Annals_Tukulti-Ninurta_II_Louvre_AO4655.jpg|thumb|150px|left|Ljetopisi Tukulti-Ninurte II. ([[Louvre]], [[Pariz]])]] Nakon razdoblja stagnacije, stanje se u kraljevstvu popravilo početkom prvog tisućljeća kad su trojica uzastopnih kraljeva ostvarili unutarnju stabilnost i poduzeli vojne pohode za vraćanje izgubljenih teritorija. [[Ašur-Dan II.]] (935.-912. p.n.e.), prvi je, nakon više od jednog stoljeća, redovito poduzimao vojne pohode izvan Asirije, u prvom redu protiv Aramejaca od kojih je ponovno preuzeo izgubljena područja na zapadu. Tada je došlo i do obnove grada [[Ašur]]a, a osobito njegovih gradskih zidina. [[Adad-nirari II.]] (911.-891. p.n.e.) poveo je i pohode protiv [[Babilonija|Babilonije]] na jugu i zemlje Nairi na istoku. U središtu svih pohoda bili su Aramejci protiv kojih je povedeno čak osam uspješnih pohoda. Novost ovog razdoblja bilo je postavljanje velikih skladišta s namirnicama za vojsku na strateškim mjestima novoosvojenih prostora. [[Tukulti-Ninurta II.]] (891.-884. p.n.e.) posvetio se sustavnom unutarnjem uređivanju carstva. Usto, bio je vrlo poduzetan graditelj te je poduzeo velike obnove i gradnje u [[Ašur]]u i u [[Niniva|Ninivi]]. ====Kraljevi iz Kalaha (883.-824. p.n.e.)==== [[slika:Ashur-nasir-pal_II_Louvre_AO19851.jpg|thumb|200px|right|Ašur-nasir-pal s pratnjom ([[Louvre]], [[Pariz]]; oko 1865. p.n.e.)]] Ovo razdoblje predstavlja jedan od vrhunaca Novoasirskog carstva. Prvi od kraljeva ovog razdoblja bio je [[Ašur-nasir-pal II.]] (884.-859. p.n.e.) koji je svoju prijestolnicu premjestio u grad [[Kalah]], te je doveo Asiriju do dotad neviđene moći i bogatstva. Povjesničarima je dosad poznato 14 velikih pohoda u 24 godine njegove vlasti. Poveo je tri pohoda prema istoku, odakle je doveo stanovništvo kao roblje u Kalah. Poveo je također više pohoda prema sjeveru i sjeveroistoku, gdje je osvojio zemlje Urartu i Nairu, gdje je proveo opsežne administrativne mjere koje su mu osigurale stalne prihode kroz cijelo kraljevanje. Kroz čitavo vrijeme svoje vlasti ratovao je i na zapadu, gdje su Asirci stigli i do [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. U ovom je razdoblju započela podjela carstva na provincije s upraviteljem na čelu, iz kojih je redovito morao stizati porez. [[Šalmanasar III.]] (858.-824. p.n.e.) nastavio je vojne pohode. Na zapadu se suočio sa sjevernijim protuasirskim savezom oko [[Karkemiš]]a s kojim se lako obračunao i utemeljio ondje asirsku upravu, dok je veće borbe vodio sa savezom oko Damaska. Ustrajnim asirskim pohodima savez je uništen, a Šalmanasar stiže sve do [[Karmel (brdo)|brda Karmel]]. Na sjeveru se sukobio s kraljevstvom [[Urartu]], odakle je u Asiriju dopremio veliki plijen. Poput svoga oca, izgrađivao je [[Kalah]], a uz taj grad izgradio je i utvrdu »Šalmanasar« koji je bio najveća vojna konstrukcija u zapadnoj [[Azija|Aziji]]. Obnovio je zidine [[Ašur]]a i tamošnje hramove, a gradio je i u [[Niniva|Ninivi]]. ====Asirija i Urartu (823.-745. p.n.e.)==== Kroz gotovo stotinu godina nakon smrti Šalmanasara III., povijest Asirije obilježena je upadima snaga kraljevstva Urartu, koje je u tom trenutku postalo snažnije i od same Asirije. Privremeni uspon označio je [[Adad-nirari III.]] (811.-783. p.n.e.), uz kojega je kao namjesnica, barem na početku kraljevanja, bila njegova majka, Samu-ramat, poznatija kao [[Semiramida]]. Asirija je tada osvojila Damask, a [[Kraljevstvo Izrael]] plaćalo joj je danak. Usto, obnovljena je i prevlast u Babiloniji. Osim nastavka gradnje i obnove gradova (Kalah, utvrda Šalmanasar, Niniva), za ovo je razdoblje značajan i snažan utjecaj babilonske religije u Asiriji. Od 782. do 745. p.n.e. zemlja je bila podijeljena na zapravo neovisne državice, a jačanjem kraljevstva Urartu, Asirija se našla pred nestankom. ====Kasno Asirsko carstvo (744.-612. p.n.e.)==== [[slika:Tiglath-Pileser_III_Nimrud_Louvre_AO19853.jpg|thumb|right|Tiglat-Pileser III., reljef (8. st. p.n.e.)]] Kad je [[Tiglat-Pileser III.]] (745.-727. p.n.e.) došao na vlast, našao je zemlju u gotovo potpunom rasulu. Poveo je vrlo uspješne pohode na sjever i osvojio područje kraljevstva Urartu. Nakon smirivanja stanja na sjeveru, Tiglat-Pileser 734. p.n.e. kreće prema zapadu, prolazi kroz [[Sirija|Siriju]], [[Fenicija|Feniciju]] i [[Kraljevstvo Juda|Judu]], te osvaja grad [[Gaza|Gazu]], koja je bila važna radi uspostavljanja izravne trgovine s [[drevni Egipat|Egiptom]]. Nakon pobune zapadnih zemalja, kralj ih pokorava, te ih uključuje u Asirsko carstvo. Tiglat-Pileser više će se puta uplitati i u stvari [[Babilonija|Babilonije]], dok na koncu ne zasjedne osobno na babilonsko prijestolje, što će dovesti do pobune [[Merodah-Baladan]]a. U ovom je razdoblju provedeno opsežno preustrojstvo državne uprave, a mnoštvo je osvojenog naroda preseljeno u druge krajeve. Njegov nasljednik [[Šalmanasar V.]] gotovo je sigurno osvojio [[Samarija|Samariju]] i [[kraljevstvo Izrael]] oko 722. p.n.e., a njegovi su stanovnici preseljeni u Asiriju. Na koncu je kralj ubijen, a njegovo mjesto zauzima uzurpator [[Sargon II.]] koji nastavlja s osvajanjima. Nakon pobune na zapadu, u [[bitka kod Karkara|bitci kod Karkara]] Sargon poražava Damask, Arpad i Samariju, te ponovno stiže do Gaze, gdje pobjeđuje i egipatsku vojsku. Svoj je utjecaj proširio i na [[Cipar]]. Vodio je borbe i na sjeverozapadu, te uspio postići mir na tim granicama. U Babiloniji su nastavljene borbe s Merodah-Baladanom. Sargon je izgradio sasvim novu prijestolnicu - Dur Šarukin (Utvrda Sargon) - nešto sjevernije od [[Niniva|Ninive]]. Njegov sin, [[Sanherib]] (705.-681. p.n.e.), postavlja prijestolnicu u [[Niniva|Ninivu]] u kojoj izvodi velike građevinske radove, baš kao i u [[Ašur]]u. Vodio je pohode na zapad, gdje je nastojao obnoviti kontrolu nad [[Kraljevstvo Juda|Judejskim kraljevstvom]] koje je sklopilo savez s Egiptom. Nakon uspješnog pohoda, asirska se vojska iznenada i iz nepoznatih razloga povlaći. U [[Bibilonija|Babiloniji]] je uspio skršiti otpor Merodah-Baladana i njegova sina, te je osvojio i razorio i sam [[Babilon]]. Nastojao je provesti obnovu religije, prema kojoj je babilonski bog [[Marduk]] imao biti podložan asirskome bogu [[Ašur (bog)|Ašuru]]. Sanheribov mlađi sin, [[Asarhadon]] (681.-669. p.n.e.), još će se više posvetiti pitanjima religije i kulta, te će obnavljati hramove u asirskim gradovima, ali i Mardukov hram u Babilonu, što će biti dio njegova šireg nauma smirivanja babilonskog stanovništva. 671. p.n.e., za jednog pohoda na Egipat, uspijeva osvojiti i egipatski glavni grad, [[Memfis]]. Za pohoda u kojem će nastojati učvrstiti svoju vlast u Egiptu, on će i umrijeti. Posebnu će ulogu u Asarhadonovo doba imati njegova majka, Nakija, koja će praktično upravljati državom i početkom vlasti njezina unuka [[Asurbanipal]]a (669. - oko 631. ili 627. p.n.e.). Sâm Asurbanipal povest će nekoliko pohoda na Egipat u kojima će povratiti Memfis i osvojiti [[Teba|Tebu]] (663.), no njegova će glavna briga biti na jugu, gdje je Babilonijom vladao njegov brat Šamaš-šuma-ukin, kojega će nakon četverogodišnjeg rata, 648. pobijediti., baš kao i njegove saveznice Elamce. Osim velikim građevinskim pothvatima u Ninivi, ali i drugim gradovima, pa i Babilonu, osobito se istakao skupljanjem zbirke spisa u knjižnice Ninive, budući da je bio jedan od rijetkih pismenih asirskih kraljeva. ===Pad Asirije=== Nakon Asurbanipala slijedilo je nekoliko manje važnih kraljeva. Babilonci su sklopili savez s [[Medijci]]ma, više puta provaljivali na područje Asirije, dok 614. p.n.e. nisu osvojili i sam grad [[Ašur]]. Nakon toga su krenuli na prijestolnicu [[Niniva|Ninivu]] koja je pala 612. p.n.e., nakon tromjesečne opsade. Premda je asirski kralj još neko vrijeme vladao iz [[Haran]]a, Asirsko je carstvo prestalo postojati.