Salih Sidki Hadžihuseinović

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10.xsd" version="0.10" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.39.0-wmf.19</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="2300" case="first-letter">Gadget</namespace>
      <namespace key="2301" case="first-letter">Gadget talk</namespace>
      <namespace key="2302" case="case-sensitive">Gadget definition</namespace>
      <namespace key="2303" case="case-sensitive">Gadget definition talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Salih Sidki Hadžihuseinović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2800</id>
    <revision>
      <id>3425313</id>
      <parentid>3425290</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T14:58:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <comment>on je rođen 1825, a ne 1925</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6503" xml:space="preserve">'''Salih Muvekkit-Hadžihuseinović''' (Salih Sidki Muvekkit Hadžihuseinović) (1825 - 12. 3. 1888)&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kreševljaković|first=Hamdija|title=Izabrana djela IV|publisher=Veselin Masleša|year=1991|isbn=|location=Sarajevo|pages=234 i 277}}&lt;/ref&gt;, bio je [[Bošnjaci|bošnjački]] historičar.  

{{Infokutija osoba
| ime                    = Salih Sidki Hadžihusejnović Muvekkit
| datum_rođenja          = 1825.
| mjesto_rođenja         = Sarajevo (po drugim izvorima Čajniče)
| datum_smrti            = 12. 3. 1888.
| mjesto_smrti           = Sarajevo
| zanimanje              = Historičar
| značajna_djela         = Tarih-i Bosna (Povijest Bosne)
}}

== Biografija ==
Salih Hadžihusejnović rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]] (u drugim izvorima u Čajniču) 1825. godine. Sin je hadži Husejnov, a unuk Fazlullaha, koji je rodom iz [[Čajniče|Čajniča]]. U Sarajevu je završio [[mekteb]], a kasnije [[Đumišića medresa|Đumišića medresu]]. Bavio se [[Astronomija|astronomijom]], [[Geografija|geografijom]] i [[Historija|historijom]]. Napravio je i dva globusa koji se danas čuvaju u muzeju Gazi Husrev-begove biblioteke. Prvobitno je radio kao [[imam]], a kasnije se bavio historijom Bosne i Hercegovine i astronomijom. Nakon osnivanja Gazi Husrev-begove muvekkithane 1859. godine Hadžihusejnović je izabran za prvog muvekkita (mjerilac vremena) i ovaj posao obavlja narednih 30 godina. Pet godina kasnije postao je bibliotekar u [[Gazi Husrev-begova biblioteka|Gazi Husrev-begovoj biblioteci]] u kojoj je izvršio prvi popis njenog knjižnog i rukopisnog fonda. Dok je obavljao dužnost muvekkita uređivao je [[Takvim|''Takvime'']] za Bosnu i Hercegovuinu i kalendar u [[Salname|salnamama]]. Pored historiografije, Muvekkit se bavio i pisanjem poezije. Njegov najpoznatiji rad ove vrste jeste &quot;''Carski namjesnici u Bosni''&quot;, koje se smatra prvim proznim tekstom Bošnjaka na [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]] napisan [[Ćirilica|ćirilicom]]. Ovo djelo je objavljeno u ''[[Bosanski vjestnik|Bosanskom vjestniku]]'', br. 11 i 12, 1867. godine. Bavio se i [[Kaligrafija|kaligrafijom]] i prepisao je djelo ''Siradžijja.'' Poznavao je sva tri orijentalna jezika: [[Arapski jezik|arapski]], [[Turski jezik|turski]] i [[perzijski jezik]]. Imao je dva sina: Akif-efendiju i Huseina. Prvi sin Akif-efendija je bio muvekkit Gazi Husrev-begove džamije i bibliotekar Gazi Husrev-begove biblioteke. Drugi sin Husein je također bio muvekkit. &lt;ref&gt;http://isamveri.org/pdfdkm/13/DKM133334.pdf&lt;/ref&gt;  &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Šeko|first=Mahira|date=2007-12-31|title=Cultural elements in “History of Bosnia”, of the author Salih Sidki Hadžihuseinović Muvekkit|url=https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/162|journal=Anali Gazi Husrev-Begove biblioteke|language=en|volume=14|issue=25-26|pages=193–232|issn=2566-3267}}&lt;/ref&gt;
Poznat je kao autor značajnoga djela &quot;Tarih-i-Bosna&quot; napisanog na [[Turski jezik|turskom jeziku]] i objavljenoga prvi puta u prijevodu na bosanski kao &quot;Povijest Bosne&quot;, [[1999]] u Sarajevu. Ta veoma opsežna knjiga (u prijevodu preko 1.400 stranica većega formata B5) opisuje historiju Bosne od turskoga osvojenja nadalje, sve do austrijske okupacije 1878. Muvekkit nije kritički historičar modernoga kova, ali je  erudicijom, racionalnim pristupom, korištenjem raznorodnih izvora (pisac se služio tekstovima na orijentalnim jezicima, ali i objavljenim radovima u Zagrebu, Beogradu i Sarajevu u njegovo doba) stvorio kompendij. Dotadašnja historiografija o BiH temeljena je skoro isključivo na zapadnim izvorima (Farlatti, [[Mauro Orbin|Orbini]]), pa je Muvekkitovo djelo korektiv, što se pokazalo plodotvornim u kasnijim historijskim studijama kada su se rani turski defteri koje je objelodanio turski historičar [[Omer Lufti Barkan]] pokazali neprocjenjivim za historiju rane osmanske Bosne.
Iako Muvekkitovo djela ima nemali broj imaginativnih mjesta (napose o staroj prošlosti i prethistoriji, o čemu je pisac nasljedovao nekritične hrvatske historičare poput Orbinija), njegovo djelo je u cjelini monumentalna studija i vrelo obilja informacija koje uprkos objavljivanju i prijevodu još nije steklo mjesto koje zaslužuje u sintetskim historiografskim djelima posvećenima Bosni i Hercegovini. Koliko su se drugi historičari koji su pisali o BiH ([[Vladimir Corovic]], [[Dominik Mandiić]], [[Krunoslav Draganović]], [[Sima Ćirković]]) služili njegovim djelom, ostaje tek da se utvrdi. Ušao je u repertoar standardne literature modernih turkologa i orijentalista koji proučavaju uticaj Osmanlija na područja Bosne, Srbije i    Hrvatske (Moačanin, Popović).

Umro je 12. 3. 1888. godine u Sarajevu i ukopan je u mezarju džamije Vinograd.  

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Kalendar (Takvim) koji je izradio Salih Sidki Hadžihusejnović.jpg|Kalendar (Takvim) koji je izradio Salih Sidki Hadžihusejnović 1868. godine. Danas se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.
Datoteka:Globus Saliha Hadžihusejnovića Muvekkita (1861.).jpg|Globus Saliha Hadžihusejnovića Muvekkita (1861.)
Datoteka:Tarih-i Bosna (Povijest Bosne). Napisao Salih Sidki Hadžihusejnović.jpg|Tarih-i Bosna (Povijest Bosne). Napisao Salih Sidki Hadžihusejnović. Danas se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.
&lt;/gallery&gt;

== Vanjski linkovi ==
* http://www.ghbibl.com.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=70&amp;lang=en{{Mrtav link|datum=Januar 2020 |bot=InternetArchiveBot }}
* http://books.google.ba/books/about/Povijest_Bosne.html?id=8sVrSwAACAAJ&amp;redir_esc=y
* http://thesaurus.cerl.org/record/cnp00471285
* [http://books.google.ba/books?id=T3Sg_1wR4poC&amp;pg=PA114&amp;lpg=PA114&amp;dq=Salih+Sidki+Muvekkit+Had%C5%BEihuseinovi%C4%87&amp;source=bl&amp;ots=H3d2ztD0oD&amp;sig=-SxjS8ARRR44PHHu_hnOgt9V6oY&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=ls1YUb7cFonUtAbn8IGYBw&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=Salih%20Sidki%20Muvekkit%20Had%C5%BEihuseinovi%C4%87&amp;f=false http://books.google.ba/ Salih+Sidki+Muvekkit]
* https://web.archive.org/web/20101101222444/http://www.iis.unsa.ba/izdavacka_djelatnost/posebna_izdanja/mitovi/mitovi_dzaja.html
* http://www.sudoc.abes.fr/DB=2.1//SRCH?IKT=12&amp;TRM=083932844&amp;COOKIE=U10178,Klecteurweb,D2.1,E5a4add07-2e4,I250,B341720009+,SY,A\9008+1,,J,H2-26,,29,,34,,39,,44,,49-50,,53-78,,80-87,NLECTEUR+PSI,R92.36.132.203,FN

== Reference ==
&lt;references /&gt;

{{DEFAULTSORT:Hadžihuseinović, Salih}}
[[Kategorija:Umrli 1888.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari]]
[[Kategorija:Rođeni 1825.]]</text>
      <sha1>5521dtc2axf0mhxuqux9rpzspxaj8fz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ludwig van Beethoven</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3838</id>
    <revision>
      <id>3425332</id>
      <parentid>3423168</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T22:33:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17298" xml:space="preserve">{{Infokutija kompozitor 
| ime            = Ludwig van Beethoven
| slika          = Beethoven.jpg
| opis slike     = Beethovenov portret koji je napravio Joseph Karl Stieler 1820.
| puno_ime       = 
| period         = {{plainlist|
* [[Klasicizam]]
* [[Romantizam|Rani romantizam]]
}}
| datum_rođenja  = 16. decembar|16 / 17. decembar 1770.
| mjesto_rođenja = [[Bonn]], [[Sveto Rimsko Carstvo]] 
| datum_smrti    = 26. mart 1827.
| mjesto_smrti   = [[Beč]], [[Habsburška Monarhija]] 
| djela          = {{plainlist|
* ''[[Oda radosti (5. stav 9. simfonije)]]''
* ''[[Za Elizu]]''
* ''[[Klavirska sonata br. 14. (Beethoven)|Klavirska sonata br. 14.]]''
* ''[[Simfonija br. 5 (Beethoven)|Simfonija br.5]]''
}}
}}
'''Ludwig van Beethoven''' (16/17. decembar 1770 – 26. mart 1827) bio je [[Njemačka|njemački]] [[kompozitor]] i jedan od najvažnijih kompozitora u prelazu između [[klasična muzika|klasičnog]] i [[Romantizam|romantičnog]] razdoblja. Zajedno sa [[Johann Sebastian Bach|Johannom Sebastianom Bachom]] i još nekoliko drugih, spada u grupu najboljih kompozitora svih vremena.

Rođen je u [[Bonn]]u u [[Njemačka|Njemačkoj]], po ocu Johannu van Beethovenu (1740 - 1792.), od [[Flamanci|flamanskih]] korijena, i majci Magdaleni Keverik van Betoveni (1747 - 1787.). Otac mu je imao posao kao [[muzičar]] na dvoru u gradu [[Bonn]].
Prije njega, kompozitori su pisali djela za vjerske obrede, i da zabave ljude. Ali, u ovom slučaju ljudi slušaju Beethovenovu muziku zbog vlastite koristi. Kao rezultat toga, on je napravio muziku nezavisniju od društvenih ili [[Religija|religioznih]] namjena.&lt;ref name=&quot;hyperhistory&quot;&gt;{{cite web|language=en|url=http://www.hyperhistory.com/online_n2/people_n2/persons6_n2/beethoven.html|title=Ludwig van Beethoven, Njemački kompozitor|work=Hyper History|access-date=13. 3. 2013}}&lt;/ref&gt;

== Život i muzičko stvaralaštvo ==

=== Rane godine u Bonnu ===
Beethovenov rodni grad Bonn je bio mali grad u Njemačkoj, a u modernim vremenima glavni grad nekadašnje zapadnonjemačke republike od kraja [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] 1945. do 1990. Njegov glavni muzički rival je bio manhajmski dvor u &quot;Palatinate&quot; koji je bio na mnoge načine važniji nego Bonn najvećim dijelom 18. vijeka.
Beethovenov prvi učitelj muzike je bio njegov otac, alkoholičar koji ga je tukao i neuspješno, pokušao predstaviti kao čudo od djeteta. Majka mu je umrla kad je imao 17 godina, te je nekoliko godina bio odgovoran za njegova dva mlađa brata.&lt;ref&gt;{{Harvard citiranje bez zagrada|Lockwood|2003|p=25}}.&lt;/ref&gt;
Odrastajući u Bonnu mladi Beethoven je mogao osjetiti bliskost lokalnog muzičkog života, pošto su dvorski muzičari predvođeni njegovim djedom. Za ovakav manji muzički centar veliki broj talenata je bila izvanredna okolnost. Svirajući [[Viola|violu]] u orkestru sa takvim izvođaćima dalo mu je najbolju priliku za upoznavanje sa važnom orkestralnom literaturom iz tog vremena među kojima su [[Simfonija|simfonije]] [[Joseph Haydn|Haydna]], Mozarta i mnogih drugih kompozitora.
Drugi su brzo primijetili Beethovenovu vještinu. [[Christian Gottlob Neefe]] se smatra njegovim najvažnijim učiteljem u Bonnu. Tu je imao redovan posao dvorskog [[Orgulje|orguljaša]] i violiste uz [[Novac|novčanu]] pomoć od izbornog princa (elektora).&lt;ref&gt;{{Harvard citiranje bez zagrada|Lockwood|2003|pp=27-31}}.&lt;/ref&gt;
Vladar u Bonnu, [[Maksimilijan Franjo Austrijski|Maksimilijan Franjo]] (elektor) je ambiciozno povećavao svoju podršku, a nakon samo godinu dana svoje vladavine pokušao je da dovede Mozarta u Bonn da bude glavni kompozitor na dvoru (kapellmeister). Nakon neuspjeha ovo je možda podstaknulo njegovu podršku Beethovenu kao lokalnom čudu, a vjerovatno je Maksimilijan Franjo bio taj koji je platio 16-ogodišnjem Beethovenu put u [[Beč]] u proljeće 1787. sa svrhom uspostavljanja direktnog kontakta sa [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartom]].

Njegova najranija muzika se prirodno razvijala iz njegove klavijaturističke jasnoće i sposobnosti da improvizuje, a upravo ovi talenti su zadivili njegove savremenike.
Prvi pokušaji u komponovanju solo klavirskih varijacija i [[sonata]] započeli su sa ''&quot;[[Dressler varijacije|Dressler varijacijama]]&quot;'' objavljenim 1782. godine. Nakon ovoga je slijedilo nekoliko ranih muzičkih pokušaja uz korištenje njemačke [[Poezija|poezije]], predvođen svojim učiteljem Neefom koji je bio nešto kao glavni kompozitor. Od svoje 11. do 21. godine Beethoven je napisao ukupno 20 pjesama, a skoro sve su male i bez neke umjetničke vrijednosti.
Nakon ''&quot;Dressler varijacija&quot;'' beethovenovi prvi značajniji pokušaji da napiše sonate su dale kao rezultat 3 ''&quot;Izabrane (Electorate) sonate WoO 47&quot;'' komponovane 1782-83. I u ove tri kratke sonate koje odslikavaju kasni [[Sonata|sonatni oblik]] [[Carl Philipp Emanuel Bach|Carla Philippa Emanuela Bacha]] je očigledan utjecaj Neefa.

Daleko najambicioznija muzika iz ovih ranih godina su njegova 3 ''&quot;Kvarteta za klavir i gudačke instrumente WoO 36&quot;'' koje je napisao u svojoj 14-oj godini života. Objavljena su tek nakon njegove smrti. Iako su bili ispod mozartovog nivoa mašte i kontrole, oni posjeduju glas genija početnika koji se uspinje mozartovim muzičkim stvaralačkim stazama i pokušava da ih oponaša. Ovi klavirski kvarteti su prvi i najjasniji primjeri snažnog utjecaja muzike Mozarta u ranom stvaralačkom periodu Ludwiga van Beethovena. Oni označavaju početak odnosa prema Mozartu koji je ostao stalni muzički uzor za Beethovena u narednih deset godina dok se kretao ka svojoj prvoj umjetničkoj zrelosti.&lt;ref&gt;{{Harvard citiranje bez zagrada|Lockwood|2003|pp=53-56}}.&lt;/ref&gt;

=== Život i godine stvaralaštva u Beču ===
Godine 1792. sa pismenim preporukama u svom džepu Beethoven se preselio u [[Beč]]. Poput mnogih mladih umjetnika prije njega po dolasku u veliki grad bio je nestrpljiv da pokaže svoje talente, da se sretne sa Mozartom i da ostvari kontakte koji će mu obezbijediti napredovanje u karijeri. Godine 1787. bečki muzički život bio je živahan sa mnogobrojnim izvođenjima [[opera]], [[balet]]a i [[Pozorište|pozorišnih]] komada podržanih i posjećenih od strane [[Plemstvo|plemstva]], [[Diplomatija|diplomata]] i rastuće [[buržoazija|buržoazije]]. Javni koncerti nisu bili česti, ali su saloni u kojima se komponovala muzika bili na nivou iznad bilo čega što je Beethoven mogao zamisliti u Bonnu. Muzičari iz cijele [[Evropa|Evrope]] dolazili su u Beč i takmičili se za zaposlenje tražeći publiku i audijencije (primanja) kod [[Aristokratija|aristokratskih]] patrona, što bi moglo voditi ka stalnom zaposlenju. Tu je dobio muzičko obrazovanje od [[Joseph Haydn|Josepha Haydna]] i drugih učitelja.&lt;ref&gt;{{Harvard citiranje bez zagrada|Lockwood|2003|pp=46-48}}.&lt;/ref&gt;
Brzo je stekao ugled kao [[klavir]]ski i kompozitorski virtuoz, a za manje od četiri godine nakon njegovog dolaska u Beč bio je prihvaćen kao njegov mladi muzički heroj. U to vrijeme krenuo je putem koji će slijediti čitav život: umjesto da radi za [[Crkva|crkvu]] ili na dvoru plemića (kao što su većina kompozitora prije njega radili) on je nezavisno radio i smjelo otvarao vrata novom periodu u razvoju muzike - [[Romantizam|romantizmu]]. Dobivajući novac od svojih javnih [[Koncert|koncerata]], prodajom svojih djela, i stipendija raznih plemića koji su primijetili njegovu vještinu.
Beethovenovo stvaralaštvo je podijeljeno u tri razdoblja: rano, srednje i kasno.

Smatra se da se u ranom razdoblju (1802-1812) kao kompozitor, Beethoven ugledao na svoje velike prethodnike, Haydna i Mozarta. Istovremeno je istraživao nove muzičke pravce, šireći svrhu i naum svoje muzike. Neka značajna djela ranog razdoblja su 1. i 2. simfonija, prvih 6 kvarteta za gudačke instrumente, prva dva klavirska [[koncert]]a. Vrijeme između 1798. i 1802. zatvara veliku fazu njegovog razvoja tzv. &quot;prvu zrelost&quot; u kojoj mijenja muzički stil komponujući 11 klavirskih sonata, a među njima i čuvenu ''&quot;[[Patetična sonata|Patetičnu sonatu]]&quot;'' ({{Jezik|fr|Grande Sonate Pathétique}}) u [[c-mol]]u.

[[Datoteka:DBP - 200 Jahre Beethoven - 10 Pfennig - 1970.jpg|mini|lijevo|130px|Poštanska marka sa likom Ludwiga van Beethovena objavljena povom jubileja 200 godina od rođenja ovog kompozitora.]]

Srednje razdoblje je počelo nedugo nakon Beethovenove privatne krize oko njegove [[gluhoća|gluhoće]]. Od 1803-1806 mijenja muziku što dovodi do komponovanja mnogih važnih djela. Ovo dugačko srednje radoblje koje je trajalo do 1812. je ujedno i najvažniji dio njegove karijere. Poznato je po velikim muzičkim djelima koja izražavaju junaštvo i borbu inspirisanim idealima [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] i novim &quot;herojem&quot; [[Napoléon Bonaparte|Napoleonom Bonaparteom]]. Najznačajnija djela su [[Simfonija br.3 (Eroica)]], [[Simfonija br. 5 (Beethoven)|Simfonija br. 5]], simfonije #4-8, zadnja tri klavirska koncerta i [[Violina|violinski]] koncert, [[Gudački instrumenti|gudački]] kvarteti #7-11, mnoge klavirske sonate (kao naprimjer, ''&quot;[[Klavirska sonata br. 14. (Beethoven)|Klavirska sonata br. 14.]]&quot;'' ''&quot;[[Waldstein]]&quot;'', ''&quot;[[Appassionata]]&quot;'') i [[opera]] ''&quot;[[Fidelio]]&quot;''.
Završni dramatični rad Beethovenovih srednjih godina je incidentalna muzika na [[Johann Wolfgang von Goethe|Goetheov]] [[Pozorište|pozorišni]] komad ''&quot;[[Egmont]]&quot;'', komponovana krajem 1809. i početkom 1810. otkupljenom od strane Bečkog dvorskog pozorišta.
U ovom razdoblju je oduševio muzički svijet i postavio novi standard intelektualnog i emocionalnog jedinstva koji nikad nije bio izgubljen.
 
Beethovenovo kasno razdoblje počelo je približno 1816. godine i trajalo je do kraja njegove karijere 1826. godine. Ova zadnja djela su vrlo cijenjena zbog njihove intelektualnosti i ličnog izražavanja. Najvažnija djela iz ovog razdoblja su ''&quot;[[Simfonija br. 9 (Beethoven|Simfonija br.9]]&quot;'', ''&quot;[[Missa Solemnis|Misa Solemnis]]&quot;'', zadnjih 6 kvarteta za gudačke instrumente i zadnjih pet klavirskih sonata. 
Mnogim slušaocima iz sredine 19. vijeka djela iz srednjeg perioda Beethovenovog muzičkog stvaralaštva bila su veoma bliska. Za razliku od muzičkih djela iz kasnog perioda sa kojima se nisu mogli identifikovati, a koja su za njih bila komplikovana i teška. Čak su i za slušaoce iz ranog 20. vijeka smatrana proizvodima gluhog [[Genijalni um|genija]] zakopanog u svoj nepristupačni svijet.

U 28-oj godini Beethoven je počeo da gubi čulo sluha, nesreća koja ga je tjerala da počini samoubistvo. Najpoznatiji dokument o ovom problemu je &quot;[[Heiligenstadt testament]]&quot; jedan od najdirljivijih izjava ikad napravljenih od strane jednog umjetnika. Bio je opčinjen nedostupnim (udatim, plemenitim) ženama koje je idealizirao; nikad se nije oženio. Neki smatraju da je doba pisanja lošijeg kvaliteta kompozicija, između 1812. i 1816. godine, bila posljedica [[Depresija (raspoloženje)|depresije]] kad je shvatio da se nikad neće oženiti. Beethoven se svađao, često žestoko, sa svojom rodbinom i drugima, i često se ponašao loše prema drugim ljudima. Selio se od prebivališta do prebivališta, i imao je čudne lične navike, kao naprimjer nosio je lošu odjeću iako se obavezno kupao. Nerijetko je imao [[Novac|novčane]] poteškoće.

Slušaoci obično mogu čuti odjek Beethovenovog života u njegovoj muzici, koja često prikazuje borbu i pobjedu; ovaj opis je primijenjen na to da je Beethoven pravio remek djela uprkos privatnim poteškoćama.

Beethovenovo [[zdravlje]] je oduvijek bilo loše i potpuno je popustilo 1826. godine. Umro je sljedeće godine, vjerovatno od [[bolest]]i [[jetra|jetre]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bach-cantatas.com/Lib/Beethoven.htm|language=en|title=Ludwig Van Beethoven, kompozitor|work=Bach Cantatas Website|access-date=13. 3. 2013}}&lt;/ref&gt;

== Muzički stil i inovacije ==

=== Beethoven i muzička arhitektura ===
Njegova djela se razlikuju od prethodnih kompozitora kroz njegovo stvaranje velike, proširene arhitektonske strukture koju karakteriše opsežni razvoj muzičkog materijala, teme i motiva, obično putem &quot;[[modulacija|modulacije]]&quot;, gdje se mijenja osjećaj glavnog ključa (tonik), kroz različite ključeve ili harmonijska područja. Iako su kasniji radovi Josepha Haydna često pokazivali veću fluidnost između udaljenih [[Harmonija (muzika)|harmonijskih]] ključeva, inovacija Ludwiga van Beethovena je bila u njegovoj sposobnosti da brzo uspostavi čvrstinu u sučeljavanju različitih ključeva i neočekivanih [[Ton (muzika)|ton]]ova koji im se pridružuju. Ovo prošireno harmonijsko carstvo stvara osjećaj ogromnog muzičkog i iskustvenog prostora kroz koji se kreće muzika, a razvoj muzičkog materijala stvara osjećaj odvijanja [[Drama|drame]] u tom prostoru. Na taj način Beethovenova muzika paralelno prati istovremeni razvoj [[roman]]a u [[književnost]]i, književnog oblika usmjerenog na životnu dramu i razvoj jednog ili više pojedinaca kroz složene životne okolnosti.&lt;ref name=&quot;beethoven&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.beethoven.ws/musical_style_and_innovations.html|title=Ludwig van Beethoven, muzički stil i inovacije|work=beethoven.ws|access-date=13. 3. 2013}}&lt;/ref&gt;

=== Razvojne sekcije ===
Beethoven je nastavio širiti razvojnu sekciju u svojim djelima, proširujući trend iz djela Haydna i Mozarta, koji je dramatično proširio dužinu i sadržaj instrumentalne muzike. Kao i kod betovenovih velikih neposrednih prethodnika i uzora, on je gledao u njihove harmonijske i formalne modele za svoje radove. Međutim, kako su Mozart i Haydn stavljali naglasak na muzički stavak predstavljajući ideje u ekspoziciji, za Beethovena razvojni dio sonatnog oblika je postalo središte u njegovom muzičkom djelu. On je bio u mogućnosti to učiniti tako što je razvojni dio bio ne samo duži, nego i sadržajniji. Jako dugačak razvojni dio Eroica simfonije, podijeljen je u četiri podjednaka dijela, čineći ga, u stvari, sonatnim oblikom unutar sonatnog oblika. Samo prvi stavak iz ove simfonije je dugačak kao cijela Mozartova simfonija iz [[1770]]. u tipičnom [[italija]]nskom stilu.&lt;ref name=&quot;beethoven&quot;/&gt;

=== Ritam ===
Iako je napisao mnoge lijepe i lirske melodije, druga velika novina u njegovoj muzici, posebno u poređenju sa onom od Mozarta i Haydna, je njegova opsežna upotreba snažnih ritmičkih pravaca cijelom dužinom nekih njegovih djela i posebno u svojim temama i motivima, od kojih su neki većinom ritmični radije nego melodični. Neke od njegovih najpoznatijih tema, poput onih iz prvih stavaka 3.,5., i 9 simfonije, su prvenstveno ne-melodijske ritmičke figure koje se sastoje od nota jednog akorda, i tema posljednjih stavaka iz 3. i 7.simfonije mogli tačnije opisati kao [[Ritam|ritmovima]], nego kao melodijama.&lt;ref name=&quot;beethoven&quot;/&gt;

=== Veličina orkestra ===
On je također nastavio još jedan trend - prema većim orkestrima - koji je trajao do prvog desetljeća [[20. vijek]]a, i preselio zvučno središte u orkestru naniže, do viole i donjih registara violine i violončela, dajući svojoj muzici teži i tamniji dojam od Haydna ili Mozarta. [[Gustav Mahler]] je promijenio orkestraciju neke Beethovenove muzike, od kojih su najpoznatije 3. i 9. simfonija, sa idejom tačnijeg izražavanja Beethovenove namjere sa orkestrom koji je postao mnogo veći od onog koji je Beethoven koristio.&lt;ref name=&quot;beethoven&quot;/&gt;

== Muzički uticaj ==
Njegova usredsređenost na razvojni dio njegovog muzičkog djela će poput ostalih njegovih inovacija, postaviti trend koji će kasniji kompozitori slijediti.
Beethoven je razvio potpuno originalni stil muzike, odražavajući kroz nju svoje patnje i radosti. Njegov rad predstavlja vrhunac u razvoju tonske muzike i jedan je od ključnih razvojnih kretanja u historiji muzike.&lt;ref name=&quot;hyperhistory&quot;/&gt;

== Beethoven u popularnoj kulturi ==
* [http://www.youtube.com/watch?v=X0pz2D7-k-M ''Steve Vai-5.simfonija''] na youtube.com
* [http://www.youtube.com/watch?v=2ykCYwhfdMs ''Chuck Berry-Roll Over Beethoven''] na youtube.com

== Djelo ==

{{Glavni|Spisak kompozicija Ludwiga van Beethovena}}
{{Slušajte|pos=lijevo|datoteka=Ludwig van Beethoven - Symphonie 5 c-moll - 1. Allegro con brio.ogg|naslov=Simfonija No. 5, Op. 67 (1. stavak)|opis=komponovano tokom Betovenovog srednjeg perioda}}
{{Slušajte|pos=lijevo|datoteka=Beethoven - Piano sonata in C minor (opus 111), movement 1.ogg|naslov=Piano Sonata No. 32 in C minor, Op. 111 (1. stavak)|opis=pisano između 1821 i 1822, tokom Betovenovog kasnog perioda}}
{{Slušajte|pos=lijevo|datoteka=FurElise.ogg|naslov=&quot;Für Elise&quot;|opis=Za Elizu}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dopunska literatura ==
* {{cite book|last=Lockwood|first=Lewis|year=2003|title=Beethoven: The Music and the Life|url=https://archive.org/details/beethovenmusican00lock|language=en|publisher=W.W. Norton &amp; Company Inc.|location=New York|isbn=0-393-05081-5}}

{{Commonscat}}
{{Wikicitat|Ludwig van Beethoven}}

{{Beethovenove simfonije}}
{{Beethovenove klavirske sonate}}
{{Klasicizam i prosvjetiteljstvo}}
{{Romantizam}}

{{DEFAULTSORT:Beethoven, Ludwig van}}
[[Kategorija:Rođeni 1770.]]
[[Kategorija:Umrli 1827.]]
[[Kategorija:Biografije, Bonn]]
[[Kategorija:Njemački kompozitori]]
[[Kategorija:Njemački muzičari]]
[[Kategorija:Prosvjetiteljstvo]]</text>
      <sha1>9ouv2vbvkcu4m55102zyjobgyg20fwi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Salih Muvekkit-Hadžihuseinović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3903</id>
    <redirect title="Salih Sidki Hadžihuseinović" />
    <revision>
      <id>3425330</id>
      <parentid>324953</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T21:45:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>25303</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Salih Sidki Hadžihuseinović]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Salih Sidki Hadžihuseinović]]</text>
      <sha1>jn8lg4j68lvu8pyc5q7ak1of8lgwpet</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>9. juni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4842</id>
    <revision>
      <id>3425310</id>
      <parentid>3280693</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T13:50:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>81.101.7.190</ip>
      </contributor>
      <comment>/* 21. vijek */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2292" xml:space="preserve">{{JuniKalendar}}
'''9. juni / lipanj (9. 6)''' jest 160. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (161. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 205 dana.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* [[1508.]] – [[Primož Trubar]], slovenski protestanski duhovnik, spisatelj i [[prevodilac]]
* [[1661.]] – [[Fjodor III]], ruski car
* [[1672.]] – [[Petar Veliki]], ruski car
* [[1843.]] – [[Bertha von Suttner]], austrijska književnica i pacifista
* [[1891.]] – [[Cole Porter]], američki kompozitor
* [[1898.]] – [[Curzio Malaparte]], italijanski književnik i publicist
* [[1917.]] – [[Eric Hobsbawm]], engleski historičar i sociolog
* [[1919.]] – [[Isaak Boleslavski]], sovjetski velemajstor u šahu
* [[1960.]] – [[Eva Dahlgren]], švedska pjevačica i književnica
* [[1961.]] – [[Michael J. Fox]], američki glumac
* [[1963.]] – [[Johnny Depp]], američki glumac
* [[1964.]] – [[Denis Zvizdić]], bosanskohercegovački političar i [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Denis Zvizdić)|predsjedavajući 12. saziva]] [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]]
* [[1977.]] – [[Predrag Stojaković]], srbijanski košarkaš
* [[1978.]] – [[Miroslav Klose]], njemački nogometaš
* [[1982.]] – [[Christina Stürmer]], austrijska pop-rock pjevačica
* [[1984.]] – [[Wesley Sneijder]], [[Holandija|holandski]] [[nogomet]]aš
* [[1999.]] – [[Mihajlo Čeprkalo]], bosanskohercegovački plivač
* [[2002.]] – [[Denin Lunja]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[Atletika|atletičar]];

== [[Smrt|Umrli]] ==
=== 20. vijek ===
* [[1912]] – [[Ion Luca Caragiale]], rumunski pisac

=== 21. vijek ===
* [[2017]] – [[Adam West]], američki glumac
* [[2018]] – [[Fadil Vokrri]], kosovski i jugoslavenski nogometaš
* [[2022]] – [[Matt Zimmerman]], kanadski glumac

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|9 June}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/9/ Na današnji dan (9. juni), BBC.co.uk] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/june-9/ Na današnji dan (9. juni), nytimes.com] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juni009]]</text>
      <sha1>mzkkndnkxg5h069uosgmbk82fw0sic4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425311</id>
      <parentid>3425310</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T13:59:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2215" xml:space="preserve">{{JuniKalendar}}
'''9. juni / lipanj (9. 6)''' jest 160. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (161. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 205 dana.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
* [[1508]] – [[Primož Trubar]], slovenski protestanski duhovnik, spisatelj i [[prevodilac]]
* [[1661]] – [[Fjodor III]], ruski car
* [[1672]] – [[Petar Veliki]], ruski car
* [[1843]] – [[Bertha von Suttner]], austrijska književnica i pacifista
* [[1891]] – [[Cole Porter]], američki kompozitor
* [[1898]] – [[Curzio Malaparte]], italijanski književnik i publicist
* [[1917]] – [[Eric Hobsbawm]], engleski historičar i sociolog
* [[1919]] – [[Isaak Boleslavski]], sovjetski velemajstor u šahu
* [[1960]] – [[Eva Dahlgren]], švedska pjevačica i književnica
* [[1961]] – [[Michael J. Fox]], američki glumac
* [[1963]] – [[Johnny Depp]], američki glumac
* [[1964]] – [[Denis Zvizdić]], bosanskohercegovački političar i [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Denis Zvizdić)|predsjedavajući 12. saziva]] [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]]
* [[1977]] – [[Predrag Stojaković]], srbijanski košarkaš
* [[1978]] – [[Miroslav Klose]], njemački nogometaš
* [[1982]] – [[Christina Stürmer]], austrijska pop-rock pjevačica
* [[1984]] – [[Wesley Sneijder]], [[Holandija|holandski]] [[nogomet]]aš
* [[1999]] – [[Mihajlo Čeprkalo]], bosanskohercegovački plivač
* [[2002]] – [[Denin Lunja]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[Atletika|atletičar]];

== Umrli ==
* [[1912]] – [[Ion Luca Caragiale]], rumunski pisac
* [[2017]] – [[Adam West]], američki glumac
* [[2018]] – [[Fadil Vokrri]], kosovski i jugoslavenski nogometaš
* [[2022]] – [[Matt Zimmerman]], kanadski glumac

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|9 June}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/9/ Na današnji dan (9. juni), BBC.co.uk] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/june-9/ Na današnji dan (9. juni), nytimes.com] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juni009]]</text>
      <sha1>8j7amugybv1ylbr009wyt37ome3oqse</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kotor-Varoš</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5643</id>
    <revision>
      <id>3425315</id>
      <parentid>3375402</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T15:33:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>31.223.156.103</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Poznate osobe */Dodan sadržaj</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40483" xml:space="preserve">{{Očistiti jednostavne linkove}}
{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Kotor-Varoš
| drugo_ime                  = 
| službeno_ime               = Opština Kotor-Varoš
| naselje_vrsta              = Općina i naseljeno mjesto
| slika                      = Kotorvaroskocke.JPG
| slika_veličina             = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = Pogled na Kotor-Varoš
| slika_zastava              = 
| zastava_alt                = 
| slika_grb                  = Котор-Варош (грб).svg
| grb_alt                    = 
| etimologija                =            
| nadimak                    = 
| moto                       = 
| slika_karta                = Kotor Varoš municipality.svg
| karta_alt                  = 
| karta_opis                 = Općina Kotor-Varoš u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|44|37|15.0|N|17|22|13.1|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Republika Srpska]]
| osnovan                    = 
| osnivač                    = 
| sjedište                   = 
| načelnik                   = Zdenko Sakan&lt;ref name=&quot;izbori2020&quot;&gt;{{cite web |title=Kotor-Varoš |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&amp;langId=1#/8/70/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] / [[Partija demokratskog progresa|PDP]]
| površina_naselja           = 14.12
| površina_općine            = 557.34
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          = 
| nadmorska_visina           = 220
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             = 
| najveća_visina_vrh         = 
| najmanja_visina            = 
| najmanja_visina_vrh        = 
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 7603
| stanovništvo_naselje_izvor = 
| stanovništvo_općina        = 19710
| stanovništvo_općina_izvor  = 
| stanovništvo_demonim       = 
| poštanski_broj             = 78 220
| pozivni_broj               = (+387) 51
| matični_broj_naselja       = 211699&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 20281
| veb-sajt                   = {{URL|http://opstinakotorvaros.com/}}
| fusnote                    = 
}}
'''Kotor-Varoš''' je [[naseljeno mjesto]] i sjedište istoimene općine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u slivu [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanje]], u blizini [[Banja Luka|Banje Luke]].&lt;ref&gt;Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Prnjavor (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mučibabić  B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
=== Položaj ===
U prostorno-geografskom smislu, od srednjovjekovne utvrde Kotor, Kotor-Varoš je bio i administrativni i regionalni centar doline rijeke [[Vrbanja|Vrbanje]], koja se proteže od [[Kruševo Brdo|Kruševa Brda]] do [[Banjaluka|Banjaluke]]. Topografski je podijeljena na [[Šiprage|šipraški]], [[Vrbanjci|vrbanjački]],  kotorvaroški, [[Čelinac|čelinački]] i [[Banjaluka|banjalučki]] prostor. Kotorvaroška dolina je omeđena obroncima [[Borja]] i [[Uzlomac|Uzlomca]] (desne obale Vrbanje) te  [[Čemernica (planina)|Čemernice]], Skatavice  i [[Lipovac|Lipovca]] (s lijeve).

Kotorvaroški kraj je u  banjalučko-dobojskom geografskom području. Gledano u odnosu na šire područje, to je predio smješten između [[Travnik|travničkog]] na jugu, [[tešanj]]skog, [[Teslić|tesličkog]], te [[doboj]]skog i [[prnjavor]]skog na istoku, [[Banjaluka|banjalučkog]] na sjeverozapadu i [[Jajce|jajačkog]] na jugozapadu.

Kotorvaroški dio doline Vrbanje je brdsko-planinsko područje, koje čini oko 1/5 njegove površine. Okruženo je sljedećim uzvisinama: 
* Bjeljavina (742 m), 
* Tisovac (1172 m), 
* [[Čemernica (planina)|Čemernica]] (1338 m), 
* [[Vlašić]] (1933 m), 
* [[Očauš]] (1383 m), 
* [[Borja]] (1077 m), 
* [[Uzlomac]] (1018 m) i 
* Skatavica (732 m).

Na užem području Kotor-Varoša veće uzvisine su: Bukovac (360 m), Čepačko brdo (606 m), Dragiševac (978 m), Grabež (943 m), Gradule (778 m), Ivanovo Brdo (920 m), Jelovac (372 m), Kadinica (805 m), Kuk (634 m), Ladanjska kosa (510 m), Lipa Kruška (495 m), Lipovac (758 m), Oglavak (704 m), Osredak (863 m), Pulice (690 m), Raže brdo (426 m) Rujevska glavica (483 m), Rustina (463 m), Sto (1006m), Vranje Brdo (381 m), Zagrađe (729 m), Žumeri (1004 m) i  mnoge druge. Ravničarski dio područja prostire se uz Vrbanju, od lokaliteta Stisle do kraja naselja Podbrđe i na jugozapadu do sela Šibovi.

=== Naselja ===
[[Datoteka:Varoska dzamija.JPG|300px|mini|Nova Varoška džamija u Donjoj Varoši &lt;br&gt;(Stara je srušena do temelja, 1992.)]]
Donja Varoš je, po starini, drugo naselje u Kotor-Varoši. Kao i ostale [[varoš]]i u regiji, nastao je uz mjesnu tvrđavu [[Kotor (tvrđava)|Kotor]], koji je od osnivanja bio stolno mjesto porodice [[Hrvatinići|Hrvatinića]].&lt;ref&gt;Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Petrić N. (2006): Sto pedeset godina moje porodice – 1885-2005. Radnička štampa, Beograd, {{ISBN|86-7073-1134}}.&lt;/ref&gt; Prema izvorima iz [[Osmanlije|osmanlijske]] i [[austrougarska|austrougarske]] vladavine, Varoš (uključujući i Donji Varoš) se deklinirao kao imenica muškog roda.&lt;ref&gt;Radimsky V. (1892): Ostanci rimskih naseobina u Šipragi i Podbrgju, za tim starobosanski stećci u Šipragi i uz Vrbanju u Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Godina IV, Knjiga I: 75-80.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kreševljaković H. (1950): Kapetani i kapetanije u Bosni i Hercegovini. Godišnjak Istorijskog društva Bosne i Hercegovine, God. II: 89-141, Sarajevo.&lt;/ref&gt;

Obuhvata sjeveroistočni dio nekadašnje ulice Idriza Masle, do potoka Uzlomac (desna pritoka [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanje]]), uključujući i Varošku džamiju (u današnjoj ulici Cara Dušana).

Donji Varoš se brže urbanizirao od naselja Kotor, ispod same utvrde, a do danas je razvio i industrijsku zonu.

Pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća, naziv ovog naselja se spajao sa nazivom Kotor – u Kotorvaroš.

=== Hidrografija ===
Sredinom ovog prostora teče Vrbanja (duga oko 85 kilometra, koja izvire ispod [[Vlašić]]a na Prelivodama, na visini od 1530 metara. Od izvora do ušća u [[Vrbas]] kod [[Banja Luka|Banje Luke]] protječe između brda, brežuljaka i tjesnaca sa velikim krivinama mjesta, primajući nagu od rječica, potoka i potočića, koji se slivaju s okolnih brda. Vrbanja se od izvora do ušća spusti oko 1356 metara, dijeleći uzdužno svoju dolinu na dva približno jednaka dijela.

Porječju Vrbanje obuhvata 703,6 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; uključuje i mnoštvo rječica, potoka i potočića što izviru na području kotorvaroškoga kraja. Na području od Podbrđa do Kotor-Varoši označeno je sedam, od Kotor-Varoši do Vrbanjaca šest, od Vrbanjaca do Čitluka sedam mlinica izgrađenih na obalama Vrbanje. S desne strane u ovom dijelu toka, u Vrbanju se ulijevaju Smrdelj, Varoški potok i Svinjara, a s lijeve Demićka rijeka, Rika, Jakotina, Gubavac, Durtovački potok i Bijeli potok. Na njima su nekada mljeli brojni mali mlinovi: na  Jakotini 10 vodenica,  Rici, koja teče u zaleđu Podbrđa –  šest-sedam, na Kobašu, koji protiče kroz Zabrđe, na Svinjari i drugim rječicama. Danas više toga nema, ali se postepeno obnavljaju za ugostiteljsko-turističku i rekreativnu ponudu.

Kotorvaroški kraj je bogat  i brojnim izvorima pitke vode. Mnogi su izvori već zarobljeni u betonske  rezervoare za privatne ili seoske vodovode. Najpoznatiji i danas funkcionalni izvori pitke vode su Bobas, Kremenik i Kokanovac.

=== Klima ===
Kotorvaroški kraj pripada preddinarskom biogeografskom pojasu, u kojem se prosječna godišnja temperatura kreće: oko 12&amp;nbsp;°C u [[januar]]u do 20&amp;nbsp;°C u [[juli|julu]]. Proljeće i ljeto znatno ranije počinju u ravnici oko Kotor-Varoši, nego u okolnim visokim brdsko-planinskim predjelima, što se jasno vidi na pomjeranju sniježnog pokrivača i listanja šume početkom proljeća. Jeseni i zime su ćudljive, više je hladnih, nego toplih dana u godini. Uz Vrbanju, od Podbrđa do Obodnika, česti su toliko snažni vjetrovi (osobito južni) i oluje koje pričinjavaju velike materijalne štete, a u protekloj deceniji odnose i ljudske živote.

=== Priroda ===
Uz Vrbanju se  prostiru plodne oranice i livade, a prema uzvisinama se prostire uži ili širi pojas   brežuljaka, koji postupno prelaze u brdsko-planinsko područje. [[Flora]], [[fauna]] i [[vegetacija]] ovog kraja je tipična za Srednju Bosnu, koju karakteriziraju životne zajednice livada i pašnjaka, i hrastovo-grabove šume  a prema visovima slijede pojasevi mješovitih listopadno četinarskih sastojina. U agrobiocenozama uzgaja se tradicionalno povrće, voće i žitarice, a u novije vrijeme se uvode i nove poljoprivredne kulture (jagodasto voće, [[vinova loza]], [[aronija]] i druge).

== Historija ==
Područje općine Kotor-Varoš je arheološki i historijski malo istraženo. Historija bilježi, da su na ovim prostorima postojala naselja u dalekoj prošlosti, čak i u periodu [[neolit]]a. Ovo područje su tada naseljavali [[Iliri]].&lt;ref&gt;Mulalić (2011): Rimski vuk i ilirska zmija – Posljednja borba. Filozofski fakultet, Sarajevo, {{ISBN|978-9958-625-21-3}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Abdić  K. (2014): Ilirski narodi sjeverozapadne Bosne i Hercegovine. Filozofski fakultet, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Enciklopedija Jugoslavije, Ed. (1983): Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina – Separat iz II izdanja Enciklopedije Jugoslavije. Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.&lt;/ref&gt;

U IV vijeku p. n. e. na ovo područje su prvi put prodrli [[Kelti]], koji su se u više navrata zadržavali na području Bosne i Hercegovine. Pred kraj starog vijeka područje oko [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]], [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanje]] i [[Sana|Sane]] naseljavalo je [[Iliri|ilirsko]] pleme [[Mezeji]].

U I vijeku n. e. ovo područje osvajaju [[Rimljani]] koji postepeno asimiliraju Mezeje i angažuju ih u svoje legije i svoju mornaricu. Iz tog perioda postoji više lokaliteta koji ukazuju na rimske građevine: u [[Šiprage|Šipragama]], pri ušću [[Crkvenica|Crkvenice]] u Vrbanju [1981. godine otkriveni su &quot;na njivi Omer-bega Šiprage&quot;&lt;ref&gt;Radimsky V. (1892): Ostanci rimskih naseobina u Šipragi i Podbrgju, za tim starobosanski stećci u Šipragi i uz Vrbanju u Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Godina IV, Knjiga I: 75-80&lt;/ref&gt;, ostaci ranokršćanske bazilike (III-V vijek). Rimljanskih opeka nađeno je na više lokaliteta: Stari grad Lauš, današnji Lauši u Maslovarama, zatim u Pobrđu i Zabrđu i na ušću potoka Svinjara u rijeku Vrbanju i na putu od Banje Luke do Kneževaa.

U sedmom vijeku ovo područje naseljavaju [[Južni Slaveni]] koji su se mješajući sa starosjediocima zadržili do današnjih dana. Slavenizacijom ovog dijela balkanskog poluostrva tu se formiraju prve državice Južnih Slavena, a među njima i prva bosanska država u 10. vijeku. Prema ljetopisu [[Pop Dukljanin|popa Dukljanina]] (barskog rodoslova), polovinom 12. vijeka župe [[Gornji Vakuf|Uskoplje]], [[Pljeva]] i [[Luka]] bili su u sastavu Bosne. Vjera starobosanska ([[Bogumili|bogumilska]]) dugo se opirala, unatoč povremenim, ali mnogim upadima krstaša, da bi konačno bila potisnuta tek u XIII stoljeću.&lt;ref&gt;Petrović R. (2010): Bogumili. Rubikon &amp; Mak, Novi Sad – Visiko, {{ISBN|978-9958-9777}}, {{ISBN|978-86-84989-26-2}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Naziv Crkva bosanska uveli su katolički misionari (u XIII stoljeću), po kojima nije bilo drugih bogomolja osim crkve, niti prave vjere osim katoličanstva.&lt;/ref&gt;

=== Srednji vijek ===
Prvo kotorvaroško naselje, srednjevjekovni grad [[Kotor (tvrđava)|Kotor]],  postojalo je svakako dosta prije 9. stoljeća, jer je, prema vjerodostojnim izvorima, prije toga bio &quot;nekoliko puta poharan&quot;.&lt;ref name=&lt;&quot;Mavro&quot;&gt;{{cite book|author=Orbin M.|year=1601|title=Regno degli Slavi hoggi corrottamente detti Schiavoni. Historia di Mavro Orbini raveseo Abbate Melitense. 3. Dalmatia, Croatia, Bosna, Servia &amp; Bvulgaria / Kraljevstvo Slavena (prijevod iz 1968.)|publisher=Girolamo Concordia/Srpska književna zadruga|place=Pesaro/Beograd}}&lt;/ref&gt;

Podatak je preuzet iz  djela Baltazara Splićanina, neosporno kasnog pisca, koji, u vezi sa zbivanjima u 9. stoljeću spominje ''Bosansko kraljevstvo'' i porijeklo imena današnjeg grada [[Kotor]] u [[Boka Kotorska|Boki Kotorskoj]], koji je kao i Risan, tada bio u graničnom području jugoistočnog dijela [[Bosansko kraljevstvo|Kraljevine Bosne]]
  
Prema oba izvora, prilikom imenovanja budućeg grada Kotor, u to vrijeme su  [[Mađari|Ugri]] često upadali u Bosansko Kraljevstvo i da su više puta opustošili  teritoriju bosanskog grada Kotora, koji je  u 2.  knjizi  svoje Geografije Gerard Rudniger označio kao '''Vesekatro''', koji se  nalazi &quot;blizu Banje Luke&quot;. Moguće je da taj nazi potiče od pojma '''vazal'''  ([[latinski jezik|lat.]] ''vassallus'', ''vassus'' = sluga, podanik franačkog kralja, a poslije i ostalih evropskih vladara, koji od kralja dobija posjed kao leno ili feud) i prisvojnog pridjeva '''cataro''' (=katarski). Ne može se isključiti ni mogućnost da je ''Vasekatro'' bio utočište  i/ili naseobina [[Katari|Katara]] jer isti korijen imaju i [[latinski jezik|latinski]] termini za imenice '''vaza''' (''văs'', ''vasis'', mn. ''vāsa'', ''vasōrum'' = posuda, ratna naprava) i '''jamac/jemac''', danas žirant, garant  (= ''văs'', ''vădis'').

Plemići iz bosanskog Kotora, po imenu Nedor, Miroslav i Vuksan, uz još neke druge, saznavši da se zida novi grad na moru, krenuše sa svom svojom imovinom velike vrijednost u [[zlato|zlatu]] i [[srebro|srebru]] prema poznatoj lokaciji, budući da je Bosansko Kraljevstvo bilo bogato rudama plemenitih metala. Kada su, prema navodima Mihajla Solinjanina (u opisu [[Dalmacija|Dalmacije]]),  stigli  u [[Risan]], razglasili su svoju  namjeru da tu podignu tvrđavu u kojoj će biti  sigurni. Kad su to doznali građani tadašnjeg naselja Askrivija, pozvali su da planirani trošak ulože u izgradnju već započetog grada, &quot;te da združeni žive kao pravi prijatelji i građani&quot;. 
{{Citat|
&quot;Bosanci, koji su to inače željeli, ne prihvatiše odmah ovaj prijedlog već poslije nekoliko dana odgovoriše da su spremni udovoljiti njihovom traženju, ali pod uslovom da se novi grad nazove imenom njihove otadžbine, Kotor. Ovo nisu prihvatili Askrivljani, ali se docnije (kaže Solinjanin), po nagovoru svog biskupa, složiše da bace žrijeb, te da tako odluče kojim imenom da se grad nazove. I žrijeb ispade u prilog Kotorana Bosanaca.&quot;}}

Naredni pisani dokumenti o naselju na ovom području datiraju tek iz 1322, 1323. i 1412. godine. To je povelja [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]] (bosanskog bana od 1322. do 1353. godine), koji daruje Vukosavu Hrvatiniću 1322. godine župe Danicu i Vrbanju sa gradovima [[Ključ]]em i Kotorom kao lični posjed, zato što mu je ovaj pomogao prilikom preuzimanja vlasti u sukobu sa Babunićima. Ovaj feudalni posjed Hrvatinića je kasnije, 1404. godine još više proširio [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] (Stjepančić), koji se nazivao gospodarem Donjih kraja (područje od rijeke Vrbasa do preko Sane a kasnije je još više prošure). Iako su [[Ugarski kraljevi]] Ludovik I Sigismund, (koji je kasnije osvojio Hrvatsku, Češku i Njemačku) pokušali osvojiti Bosnu, nije im polazilo za rukom. Čak je Ugarski kralj Sigismund I 1411. godine Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću priznao pravo posjeda [[Donji kraji|Donjih kraja]]. U to vrijeme gradovi [[Kotor (Bosna)|Kotor]] i [[Zvečaj]] u Tijesnom kod Banje Luke su imali strateški značaj za odbranu Bosanske države.
[[Datoteka:Hrvoje Vukcic Hrvatinic.jpg|desno|mini|180px|Hrvoje Vukčić Hrvatinić (1404.)]]

Još iz tih vremena datiraju današnja narodna vjerovanja o čudotvornosti vode sa izvora (točka) Bobas, koji se nalazi iznad istoimenog vodopada  na desnoj litici [[Jakotina (rijeka)|Jakotine]], ispod samih zidina tamnice u (danas devastiranoj) utvrdi Kotor (na lijevoj litici).

Od 1519. srednjovjekovni grad Kotor je pod turskom upravom. Tad se pored naselja Kotor formira naselje Varoš na području današnjeg Donjeg Varoši. Širenjem grada u oba pravca po riječima arheologa Đurđevića, nastao je grad koji je u svom nazivu zadržao oba imena Kotor-Varoš, u čiji sastav su ušla naselja: Kotor katolički, Kotor turski, Čepak, Slatina i Varoš, a koji se prvi put pod tim imenom spominje 1889. godine, poslije popisa stanovništva, koje je tada organizovala Austro-Ugarska monarhija, a koja je odlukom velikih sila okupirala BiH 1878. godine.

U Kotor-Varoši postoje ostaci stare tvrđave Kotor, odnosno Bobas, kako se u nekim dokumentima naziva, koja se 1322. godine pominje prvi put, kada je pripadala župi Vrbanja i služila kao neka vrsta predstraže Jajcu, zbog sve češćih napada Ugarske na Bosnu.

Tvrđava je sagrađena na teško pristupačnom visu iznad kotor-varoške kotline. Nema podataka ko je i kada tvrđavu sagradio i ko je njome prvi gospodario. Tvrđava je dugačka oko 40, a široka oko 6 do 12 metara. Kameni zidovi su debeli oko dva metra. Na istočnom dijelu tvrđava se gotovo nadvila nad strmu stranu iznad oštre okuke riječice Jakotine, koja tu pravi mali lijepi vodopad Bobas, visine oko 7 metara. U tvrđavi se nalaze ostaci zvonika, koji je bio širok oko 5 metara. Od njega se spuštaju kamene stepenice ka tvrdo zidanoj i dosta očuvanoj tamnici, čije zidine dopiru do samog korita rijeke Jakotine, iznad vodopada.

Početkom 17. vijeka naselje ispod tvrđave Kotor bilo je manje od sela Večići, i počelo se širiti tek krajem toga i početkom narednog vijeka. Tome je doprinijela tadašnja migracija stanovništva na to područje. Među doseljenicima bilo je Turaka iz daleke Anadolije i muslimanskog življa iz Hercegovine, koje je tu dobijalo posjede i napuštalo svoja dotadašnja neplodna obitavališta. Bilo ih je i iz Banjaluke, Jajca, Travnika i Visokog. Među doseljenim hrvatskim življem najviše je bilo Dalmatinaca, nešto iz okoline Kupresa, a srpske porodice bile su iz Hercegovine, sa područja Mrkonjić-Grada, kao i s područja Prnjavora, kad se južno od rijeke Save u 18. vijeku pojavila kuga. Kada je kuga &quot;poharala&quot; i [[stanovništvo]] Kotora (1732.) i lokalni živalj je bježao u druga područja, između ostalog i u sela sjeverozapadno od Banje Luke.&lt;ref&gt;Gavranović B. (1959): Povijest Franjevačkog samostana Petrićevac i franjevačkih župa u Bosanskoj Krajini, Sarajevo.&lt;/ref&gt;

U varoši su izgrađene dvije džamije i dvije crkve: katolička i pravoslavna. Osnovna škola sa 4 razreda je izgrađena tek 1892. godine, poslije okupacije Bosne od strane Austrougarske, te je dugo bila jedina na tom području.

U to vrijeme izgrađena je cesta Banj Luka – Kotor-Varoš–Teslić i bolnica, što je uz otvaranje rudnika uglja u Maslovarama i izgradnju uskotračne željezničke pruge prema Banjaluci bio početak kakvog-takvog razvoja.&quot;&lt;ref&gt;Samardžija S. (1983): [[Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada]]. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka.&lt;/ref&gt;

Od 1. decembra 1918. godine Kotor-Varoš je u sastavu [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]], pa [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], a od 1945-92.– [[FNRJ]] (kasnije [[SFRJ]]). Od 1992. je u osamostaljenoj [[Republika Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a po potpisivanju [[Dejtonski sporazum|Dejonskog sporazuma]], pripala je entitetu [[RS|Republici Srpskoj]].

=== Drugi svjetski rat ===
Pred kraj II svjetskog rata na ovim prostorina (1944), partizanski inženjerci su zabilježili zatečeno stanje u i oko tvrđave Kotor, koje je kasnije opisao jedan od oslobodilaca Kotor-Varoši. Isti izvor pritom donosi niz malo poznatih [[historija|historijskih]], [[geografija|geografskih]], [[arheologija|arheoloških]] podataka o Kotor-Varoši i Kotorvarošinima.

{{Citat|&quot;Štab 11. NOU divizije vodio je računa o specifičnim uslovima za vođenje narodnooslobodilačke borbe na terenu srednje Bosne. Težio je da svakoj potčinjenoj brigadi, kao svojoj operativnoj jedinici, obezbijedi život i borbena djejstva pod približnim uslovima. Kako oni, u odnosu na ishranu, smještaj, klimatske i zemljišne uslove, pa i neprijatelja, nisu svuda bili jednaki, već na jednom prostoru teži i složeniji, a na drugom lakši,on je srednju Bosnu, prema tome, razvrstao u tri područja: na Župu, pod kojom se podrazumijevao širi prostor oko Prnjavora, prostor prema pruzi Derventa — Doboj i na Vrhovinu, pod čim se podrazumijevao prostor južno od planine Borje – Uzlomac. Napravio se i ustalio plan po kome su se svaka dva mjeseca brigade pomjerale sa prostorije na prostoriju, po izvjesnom redoslijedu.

Po tom planu 14. SBNOU brigada morala je koncem februara 1944. da ide na prostor Kotor-Varoš – Šiprage – Skender-Vakuf, odnosno u Vrhovinu, i da tamo smijeni 12. KNOU brigadu Petra Mećave. Sa prostora oko Prnjavora 14. brigada je krenula u tom pravcu 25. februara. 
Marševala je u dvije kolone: jednom preko sela Kokora, a drugom preko sela Vijačana, za Karač. Odatle se, jednom kolonom preko Jošavke a drugom preko Donje Šnjegotine, produžilo za Opsječko. U toku pokreta preko Vijačana, u šumi Reljevac, pripucali su četnici, pri čemu je poginuo Hakija Asima Tabaković iz sela Lišnja, borac 1. čete 1. bataljona. Kolona koja je od Karača išla preko Jošavke vodila je 27. februara borbu sa jošavačkom četničkom brigadom. Borba je trajala oko tri sata, a dva borca iz brigade su ranjena. Jedan od njih bio je Boško Segić iz sela Štrbci. Pošto su četnici razbijeni i potisnuti u okolna brda, brigada je izbila sa obje kolone na Opsječko, a odatle se preko Skatavice spustila u rejon Kotor-Varoši.}}

=== Rat u Bosni i Hercegovini (1992-1995) ===
[[Datoteka:Dzamija u Kotor Varosu.jpg|mini|258x258px|Stara Kotorska džamija (srušena 1992)]]
Za vrijeme [[Rat u Bosni|rata u Bosni]], došlo je do sukoba između pripadnika Vojske Republike Srpske i [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine]] u kojima su stradali civili i vojnici. Lokalno stanovništvo je ubijano i protjerano, pritvarano i mučeno u logorima, koje je organizirala novoosnovana vlast [[Republika Srpska|Republike Srpske]].

Već početkom rata u Bosni i Hercegovini, počeo je hapšenje, mučenje, ubijanje i protjerivanje civila ([[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[hrvati|Hrvata]]) u dolini Vrbanje, od [[Kruševo Brdo|Kruševa Brda]] do Banje Luke.&lt;ref&gt;Iris  M. (2009). NAPA Bulletin, Passages: The Ethnographic Field School and First Fieldwork. John Wiley &amp; Sons,  {{ISBN|9781444306965}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;„Families remember dead from 1992 Grabovica massacre ahead of Mladic trial. ITNSource. Reuters.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Irwin  R. (2012):Mladic Trial Witness Describes Escaping Mass Killing. Institute for War and Peace Reporting. Retrieved 2014-08-12.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;ICTY  Prosecution: General Mladic had a hand in crimes. Sense. 16 May 2012. Retrieved 2014-08-12.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Gutman R. (1993): A witness to genocide: The 1993 Pulitzer Prize-Winning Dispatches on the &quot;Ethnic Cleansing&quot; of Bosnia. Macmillan Publishing Company, Inc., New York, {{ISBN|9781444306965}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Beč J. (1997): Pucanje duše. Samizdat B92, Beograd, {{ISBN|86-7208-010-6}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.geetha.mil.gr/media/EIRINEYTIKES_DRASTIRIOTITES/english/12_Bosnia_Herzegovina_IFOR_SFOR.doc |title=Arhivirana kopija |access-date=16. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150403215914/http://www.geetha.mil.gr/media/EIRINEYTIKES_DRASTIRIOTITES/english/12_Bosnia_Herzegovina_IFOR_SFOR.doc |archive-date=3. 4. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.nato.int/sfor/organisation/mission.htm&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;ICTY  Prosecution:  „General Mladic had a hand in crimes“. Sense.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.icty.org/x/cases/brdanin/trans/en/030527IT.htm.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sense-agency.com/tribunal_%28mksj%29/odiseja-i-stradanja-muslimana-iz-sela-hrvacani.25.html?cat_id=1&amp;news_id=14020 |title=Arhivirana kopija |access-date=2. 2. 2015 |archive-date=28. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141028130603/http://www.sense-agency.com/tribunal_%28mksj%29/odiseja-i-stradanja-muslimana-iz-sela-hrvacani.25.html?cat_id=1&amp;news_id=14020 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sense-agency.com/tribunal_%28mksj%29/mladiceva-optuznica-ostala-netaknuta.25.html?news_id=15838 |title=Arhivirana kopija |access-date=2. 2. 2015 |archive-date=4. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141104184016/http://www.sense-agency.com/tribunal_%28mksj%29/mladiceva-optuznica-ostala-netaknuta.25.html?news_id=15838 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Samo u [[Grabovica (Kotor-Varoš)|Grabovici]] je bestragom nestalo oko 200 Bošnjaka iz [[Večići|Večića]], [[Hrvaćani (Kotor-Varoš)|Hrvaćana]] i drugih okolnih sela, a traga se za još oko 370 nestalih civila. O progonima Bošnjaka iz doline Vrbanje, uživo su izvještavale najuglednije svjetske medijske agencije ([[BBC]], [[Reuters]], [[CNN]] i dr.).&lt;ref&gt;http://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-trial-idUSBRE8680YG20120709.&lt;/ref&gt;

Prema jednoj od optužnica i presudi [[ICTY|Tribunala]] u [[Hag]]u, u tački 40, među ostalim lokacijama logora u 12 [[Bosanska krajina|krajiških]] [[općina]], stoji:

{{Citat|&quot;40. Logori i zatočenički objekti, u kojima je radio i kojima je upravljao vojni i policijski kadar, pod rukovodstvom kriznih štabova i [[VRS]]-a, uključuju sljedeće: u opštini Kotor Varoš: školu u Grabovici, policijsku stanicu u Kotor Varoši, osnovnu školu, zatvor i pilanu u Kotor-Varoši&quot;...&lt;ref&gt;http://www.icty.org/x/cases/brdjanin/ind/bcs/brd-5ai021007b.htm&lt;/ref&gt;}}

14. augusta 1992. u napadu Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine na vojnike Vojske Republike Srpske poginulo je 13 vojnika, a 13 ih je ranjeno.&lt;ref name=&quot;RS&quot;&gt;[http://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest/kotor-varos-obiljezena-17-godisnjica-od-stradanja-srpskih-boraca-7595 Kotor Varoš: Obilježena 17. godišnjica od stradanja srpskih boraca]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; U produkciji [[Savez logoraša Republike Srpske|Saveza logoraša RS]], koji se finansira iz [[budžet]]a RS, snimljen je dokumantarno-igrani film [[Krvava jesen u Serdarima]], koji govori o zločinima u proteklom ratu na području [[općina|općine]] Kotor-Varoš.&lt;ref name=&quot;RS&quot;/&gt;

U selu [[Serdari]] u napadu pripadnika Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine (TO BiH) 17. septembra 1992. godine počinjen je [[Masakar u Serdarima|ratni zločin]] u kom je ubijeno 16 srpskih civila. Optužnica je podignuta 2011. godine , a optuženi se terete da su kršeći pravila Međunarodnog humanitarnog prava za vrijeme rata i oružanog sukoba učestvovali u napadu na civilno stanovništvo i objekte, te da je napad imao za posljedicu smrt, teške tjelesne povrede civila i uništavanje imovine, čime su počinili krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva.&lt;ref&gt;[http://www.republikasrpska.net/2011/10/optuznica-protiv-tri-lica-za-zlocin-nad-srbima-u-serdarima-kod-kotor-varosi/ Optužnica protiv tri lica za zločin nad Srbima u Serdarima kod Kotor Varoši]&lt;/ref&gt; Optužnica je bila protiv bivših pripadnika  pripadnika TO BiH: [[Sead Menzil|Seada Menzila]] [[Fikret Planinčić|Fikreta Planinčića]] i [[Mirsad Vatrač|Mirsada Vatrača]], koji su osuđeni na kazne zatvora, a Apelaciono vijeće Odjela I za ratne zločine Suda BiH, u predmetu &quot;Fikret Planinčić i drugi&quot; ukinulo je 2014. ovu presudu zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka, te je odredilo novi proces.

Nova hapšenja su obavili pripadnici [[SIPA]]-e, koji su, 18. 11. 2015, priveli
 
{{Citat|na području Banjaluke, Kotor Varoša i Prnjavora šest lica visokog nivoa odgovornosti osumnjičenih za ratne zločine.

Uhapšeni su Slobodan Župljanin, Boško Peulić, Aleksandar Petrović, Manojlo Tepić, Janko Trivić i Nedeljko Đekanović, saopšteno je iz Tužilaštva BiH, po čijem nalogu je izvršeno hapšenje.

Oni su pod istragom zbog ratnih zločina nad Bošnjacima i Hrvatima na području Kotor-Varoši 1992. godine, ali i u kasnijem periodu, a riječ je o predmetu kategorije dva u kojem je istraga započeta u Tužilaštvu pri Haškom tribunalu, te proslijeđena na dalje procesuiranje Tužilaštvu BiH.}} 
Među uhapšenima ima i građana [[Srbija|Srbije]].&lt;ref&gt;http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sipa-uhapsila-sest-osoba-zbog-ratnog-zlocina-u-kotorvarosi.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/latest/500/500.html?id=27372465.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/20151118/500/500.html?id=27372465.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://pressrs.ba/info/vijesti/sest-uhapsenih-zbog-ratnog-zlocina-u-kotor-varosu-18-11-2015 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160322110905/http://pressrs.ba/info/vijesti/sest-uhapsenih-zbog-ratnog-zlocina-u-kotor-varosu-18-11-2015 |date=22. 3. 2016 }}.&lt;/ref&gt;

{{Citat|&quot;Zbog silovanja 14-godišnjakinje 1992. godine, pripadnici Vojske Republike Srpske Bosiljko i Ostoja Marković, osuđeni na po 10 godina zatvora i plaćanje odštete.&quot;&lt;ref&gt;http://balkans.aljazeera.net/vijesti/za-silovanje-u-ratu-zatvorska-kazna-i-placanje-odstete.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.justice-report.com/en/articles/bosiljko-and-ostoja-markovic-sentenced-to-10-years-in-prison&lt;/ref&gt;}}

Apelaciono  vijeće [[ICTY]] je  30. juna 2016. pravosnažno potvrdilo prvostepenu  presudu kojom su Stojan Župljanin i Mićo Stanišić, osuđeni na po 22 godine zatvora, uz dio obrazloženja koje slijedi:
{{Citat|&quot;Sudije su zaključile da su tužioci dokazali da su policijske snage u nadležnosti dvojice optuženih učestvovale u takozvanom preuzimanju vlasti u Republici Srpskoj početkom 1992. „Preuzimanje vlasti“ sastojalo se u razoružavanju policijaca nesrpske nacionalnosti i nasilnoj smeni izabranih funkcionera Bošnjaka i Hrvata, njihovim hapšenjem i odvođenjem u logore.
Sudije su u prvostepenoj presudi zaključile da su obojica optuženih odgovorni za zločine protiv čovečnosti, koji su izvršeni progonima, ubistvima, mučenjima, razaranjem gradova i sela, i uništavanjem verskih i kulturno-istorijskih objekata. Odgovorni su i za kršenje zakona i običaja ratovanja. Zločini, za koje su osuđeni Stanišić i Župljanin, s većim ili manjim intenzitetom počinjeni su, navedeno je u presudi, u 20 opština – od Bosanske Krajine, do Istočne Bosne...&quot;;}} među nabrojanim  općinama su i Kotor-Varoš  i Knezevo.&lt;ref&gt;http://www.dw.com/sr/kona%C4%8Dne-presude-stani%C5%A1i%C4%87u-i-%C5%BEupljaninu/a-19364622.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.sense-agency.com/sense.26.html?case_id=9 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160730172019/http://www.sense-agency.com/sense.26.html?case_id=9 |date=30. 7. 2016 }}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;
http://www.icty.org/en/press/appeals-chamber-affirms-stanisic-and-zupljanin-sentences.&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Kotor-Varoši|Spisak naseljenih mjesta u općini Kotor-Varoš}}
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kotor-Varoš imala je 36.853 stanovnika, raspoređenih u 42 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma općina Kotor-Varoš, gotovo u cjelini, ušla je u sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. U sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] ušao je dio područja naseljenog mjesta [[Kruševo Brdo]].

=== Nacionalni sastav stanovništva – općina Kotor-Varoš ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Kotor-Varoš
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina
| maticni_broj             = 20281
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 66) |work=fzs.ba |access-date= 16. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 19710
| g2013_bosnjaci           = 5234
| g2013_srbi               = 13091
| g2013_hrvati             = 1116
| g2013_bosanci            = 11
| g2013_muslimani          = 23
| g2013_bosanciihercegovci = 1
| g2013_albanci            = 1
| g2013_jugosloveni        = 19
| g2013_ukrajinci          = 1
| g2013_crnogorci          = 12
| g2013_slovenci           = 1
| g2013_pravoslavci        = 27
| g2013_nisu_izjasnili     = 115
| g2013_nepoznato          = 20
| g1991_ukupno             = 36853
| g1991_muslimani          = 11090
| g1991_srbi               = 14056
| g1991_hrvati             = 10695
| g1991_jugosloveni        = 745
| g1981_ukupno             = 35713
| g1981_muslimani          = 9667
| g1981_srbi               = 14771
| g1981_hrvati             = 9572
| g1981_jugosloveni        = 1298
| g1981_albanci            = 13
| g1981_makedonci          = 3
| g1981_slovenci           = 3
| g1981_crnogorci          = 37
| g1971_ukupno             = 32832
| g1971_muslimani          = 8366
| g1971_srbi               = 15255
| g1971_hrvati             = 8863
| g1971_jugosloveni        = 176
| g1971_slovenci           = 10
| g1971_crnogorci          = 76
| g1971_albanci            = 5
| g1971_makedonci          = 2
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kotor-Varoš ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Kotor-Varoš
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 211699
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=http://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 7603
| g2013_bosnjaci           = 920
| g2013_srbi               = 6251
| g2013_hrvati             = 252
| g2013_bosanci            = 5
| g2013_muslimani          = 18
| g2013_bosanciihercegovci = 1
| g2013_albanci            = 1
| g2013_jugosloveni        = 15
| g2013_ukrajinci          = 1
| g2013_crnogorci          = 5
| g2013_slovenci           = 1
| g2013_pravoslavci        = 6
| g2013_nisu_izjasnili     = 100
| g2013_nepoznato          = 4
| g1991_ukupno             = 7411
| g1991_muslimani          = 1800
| g1991_srbi               = 2522
| g1991_hrvati             = 2432
| g1991_jugosloveni        = 547
| g1981_ukupno             = 5423
| g1981_muslimani          = 1436
| g1981_srbi               = 1310
| g1981_hrvati             = 1789
| g1981_jugosloveni        = 787
| g1981_albanci            = 13
| g1981_makedonci          = 2
| g1981_slovenci           = 1
| g1981_crnogorci          = 19
| g1971_ukupno             = 3746
| g1971_muslimani          = 1342
| g1971_srbi               = 749
| g1971_hrvati             = 1490
| g1971_jugosloveni        = 110
| g1971_albanci            = 3
| g1971_slovenci           = 4
| g1971_crnogorci          = 40
}}

===Stanovništvo po općinama Sreza Kotor Varoš, 1953.===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- 
|- style=&quot;background:style=;&quot; 
!Popisno područje
!Ukupno
!Srbi
!Hrvati
!Slovenci
!Makedonci
!Crnogorci
!Jugoslaveni&lt;br/&gt;neopredijeljeni
!Česi
!Poljaci
!Rusini&lt;br/&gt;Ukrajinci
!Ostali Slaveni
!Ostali neslaveni
|-
|Srez Kotor Varoš
|37898
|25008
|6485	
|4
|4
|10
|6375
|2
| –
|2
| –
|8
|- 
|'''[[Kotor Varoš]]'''
|4715
|805
|2640
|2
|3
|6
|1253
|1
| –	
|1
| –
|4
|-
|'''[[Maslovare]]'''
|4574
|3966
|8
|–
|–
|–
|600
|–
|–
|–
|–
|–
|-    
|'''[[Previle (Kotor-Varoš)|Previle]]'''
|4576
|3537
|696
|–
|–
|–
|342
|–
|–
|–
|–
|1
|-
|'''[[Skender Vakuf]]'''
|7100
|6566
|16
|–
|–
|–
|518
|–
|–
|–
|–
|–
|-
|'''[[Šiprage]]'''
|7746
|6036
|24
|1
|1
|–
|1682
|–
|–
|–
|–
|2
|-
|'''[[Vrbanjci]]'''
|4919
|1678
|1728
|1
|–
|4
|1505
|1
|–
|1
|–
|1 
|-
|'''[[Zabrđe (Kotor-Varoš)|Zabrđe]]'''
|4268
|2420
|1373
|–
|–
|–
|475
|–
|–
|–
|–
|–
|-
|}
&lt;ref&gt;http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1953/pdf/G19534001.pdf.&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
=== Nacionalni spomenici ===
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Kotor-Varoš nalazi se sljedeći spomenik:
* &quot;[[Nekropola stećaka u Kotor-Varoši|Nekropola sa stećcima Trzan i turbeta u Večići]]ma&quot;, (graditeljska cjelina ).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=7 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Kotor-Varoš) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=15. 2. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Poznate osobe ==
* [[Advan Hozić]], književnik
* [[Luka Radetić]], revolucionar (prvoborac ([[1941.]]-[[1945.]])
* [[Hajrudin Hadžiselimović]], anatom, [[akademik]]
* [[Đelo Hadžiselimović]], RTV voditelj i urednik ([[HRT]])
* [[Rifat Hadžiselimović]], [[genetičar]], član [[ANUBiH]] (iz [[Šiprage|Šipraga]]), dobitnik [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva]]
* [[Ivo Pranjković]], lingvista
* [[Dževdet Tuzlić]], RTV kulturolog i urednik
* [[Mustafa Skopljak]], slikar i skulptor
* [[Senijad Ibričić]], nogometaš
* [[Mile Prnjatović]], rukometaš, trener i sportski djelatnik
* [[Branko Rusmir]], 
slikar

== Također pogledajte ==
*[[Bosanska Krajina]]
*[[Mezeji]]
*[[Donji Kraji]]
*[[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]]
*[[Kotor (tvrđava)|Kotor]]
*[[14. srednjobosanska udarna brigada]]
*[[Borbe oko Kotor-Varoši i Šipraga 1944]].

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Kotor Varoš Municipality}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://opstinakotorvaros.com/ Zvanični sajt općine Kotor-Varoš]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Općina Kotor-Varoš}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Republike Srpske]]
[[Kategorija:Kotor-Varoš|*]]</text>
      <sha1>ciokj7g7ckgmn7xrxiwoacaubx3t7zn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>851.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9053</id>
    <revision>
      <id>3425343</id>
      <parentid>3425131</parentid>
      <timestamp>2022-07-20T08:52:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5487" xml:space="preserve">{{godina}}
Godina '''851.''' ('''[[Rimski brojevi|DCCCLI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. 
Oznaka 851. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
=== [[Abasidski halifat]] ===
* Bagrat II Bagratuni, armenski princ i vođa pobune protiv Abasidskog halifata, zarobljen je od strane abasidske vojske i doveden u halifinu prijestolnicu [[Samara|Samaru]] &lt;ref&gt;Laurent, Joseph L. (1919). L'Arménie entre Byzance et l'Islam: depuis la conquête arabe jusqu'en 886 (in French). Paris: De Boccard, pp 117-118, 122.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Ter-Ghewondyan, Aram (1976) [1965]. The Arab Emirates in Bagratid Armenia. Translated by Nina G. Garsoïan, pp 42-43. Lisbon: Livraria Bertrand. OCLC 490638192.&lt;/ref&gt;.

=== Britanija ===
*  Danski vikinški jurišnici ulaze u estuarij Temze i pljačkaju Canterbury i London. Iskrcavaju se u Wemburyju blizu Plymoutha, ali su poraženi od anglosaksonskih snaga predvođenih kraljem Ethelwulfom od Wessexa. Njegov najstariji sin Æthelstan od Kenta, u pratnji Ealdormana Ealhherea, napada vikinšku flotu kraj obale kod Sandwicha, i zarobi devet neprijateljskih plovila, dok ostatak bježi &lt;ref&gt;Paul Hill (2009): The Viking Wars of Alfred the Great, p. 14. ISBN 978-1-59416-087-5.&lt;/ref&gt;.
* Dolazak Danaca u Irsku, koji Norvežanima preuzimaju Dablin &lt;ref&gt;T. D. Kendrick A History of the Vikings [archive] Courier Dover Publications, 2004 (ISBN 978-0-486-43396-7)&lt;/ref&gt;.

=== Kina ===
* Sulejman al-Tajir, muslimanski trgovac i putnik, posjećuje Kinu za vrijeme dinastije Tang. Posmatra proizvodnju kineskog porculana u [[Guangzhou]]u i piše o svom divljenju njegovom kvalitetu. Sulejman također opisuje džamiju u Guangzhouu, njene žitnice, administraciju lokalne uprave, neke od njenih zapisa i tretman putnika, zajedno sa upotrebom keramike, pirinčanog vina i čaja (približan datum).

=== Evropa ===
* 22. august – Bitka kod Jenglanda: vojvoda Erispoe preuzima komandu nad bretonskim snagama nakon što je njegov otac Nominoe, kralj Bretanje, umro. On nastavlja ofanzivu protiv Franaka u savezu sa Lambertom II od Nanta. U Ille-et-Vilaineu blizu Grand-Fougeraya (Bretany), Erispoe pobjeđuje franačko-saksonsku vojsku (4.000 ljudi) koju predvodi kralj Karlo Ćelavi &lt;ref&gt; Smith, Julia M. H. Province and Empire: Brittany and the Carolingians. Cambridge University Press: 1992.&lt;/ref&gt;.
* Ugovor iz Angersa: [[Karlo II, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo Ćelavi]] susreće Erispoea u Angersu i priznaje ga kao &quot;kralja Bretanje&quot;. On priznaje autoritet bretonske vladavine nad područjima oko Nanta, Rennesa i Pays de Retz, koja postaju dio Bretonske, granične zone. Erispoe polaže zakletvu Karlu kao kralju Zapadnofranačkog kraljevstva (ali ne i hommage lige koja bi značila odanost prema Karlu). Kako bi obilježili suverenitet Bretonske države, budući vojvode od Bretanje krunisani su kao &quot;vojvoda, kralj u svojim zemljama&quot;.
* Septembar – Akvitanskog kralja Pepina II zarobljavaju snage grofa Sans II Sanciona i predaju Karlu Ćelavom. Zatvoren je u manastiru Saint Medard u Soissonu.
* Car [[Lotar I, car Svetog Rimskog Carstva|Lotar I]] se sastaje sa svojom (polu)braćom Ludovikom Njemačkim i Karlom Ćelavim u Meersenu (današnja Holandija), kako bi nastavio sistem &quot;kon-bratske vlade&quot;.
* Kralj Íñigo Arista od Pamplone umire nakon 27-godišnje vladavine. Naslijedio ga je njegov sin García Íñiguez, kao kralj Pamplone (kasnije Navarre).

== 851. u temama ==
=== Religija ===
* [[Velika džamija u Samari]] (moderni Irak) završena je za vrijeme vladavine [[Halifa|halife]] Al-Mutawakkila.
* Irac Jean Scot Erigena piše De praedestinatione (O božanskom predodređenju). Vijeće Valence (855) i Langres (859) osuđuju ovaj ugovor koji preuzima Hincmarovo učenje: sudbina pojedinca ne ovisi u potpunosti od Boga, već je također uvjetovana slobodnom voljom, drugim načinom pristupa ličnom spasenju. On tvrdi da nema prokletstva u tradicionalnom smislu. Za Erigena, sva ljudska bića postaju čisti duhovi &lt;ref&gt;Ch Erismann, L'homme commun : la genèse du réalisme ontologique durant le haut Moyen âge, Paris, Vrin, 2011, 459 p. (ISBN 978-2-7116-2331-0, présentation en ligne)&lt;/ref&gt;.

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* Oton I, vojvoda od Saske (približan datum)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* 7. mart – Nominoe, kralj (ili vojvoda) [[Bretanja|Bretanje]]
* 20. mart – Ebbo, nadbiskup Reimsa
* 16. jul – Sisenandus, đakon i mučenik &lt;ref&gt;Sousa, António Caetano de (1744). Agiologio Lusitano dos santos, e varoens illustres em virtude do Reino de Portugal, e suas Conquistas [Lusitanian Hagiology, of the saints and men illustrious in their virtue from the Kingdom of Portugal] (in Portuguese). Vol.  Volume IV. Lisbon: Regia Officina Sylviana, e da Academia Real. p. 199–201.&lt;/ref&gt;
* Cináed mac Conaing, kralj Brege (Irska)
* Armengarda od Toursa, franačka carica
* Iñigo Arista, kralj [[Pamplona|Pamplone]] (ili 852.)
* Ishaq ibn Yahya ibn Mu'adh, muslimanski guverner
* Mor Frideborg, [[švedska]] plemkinja
* Muhammed ibn Ishak, muslimanski guverner
* Olchobar mac Cinaeda, kralj Munstera (Irska)
* Radelchis I, princ (ili vojvoda) od Beneventa
* Siconulf, princ od Salerna (približan datum)
* Vlastimir, knez Srbije (približni datum)
* Zhou Chi, kancelar dinastije Tang (r. 793.)

== Reference ==
{{Reference}}

{{Commonscat|851|851.}}</text>
      <sha1>m7nv94nacexvrnm0nn7zq52igw957fw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>850.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9054</id>
    <revision>
      <id>3425344</id>
      <parentid>3226654</parentid>
      <timestamp>2022-07-20T09:03:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2866" xml:space="preserve">{{godina}}
Godina '''850.''' ('''[[Rimski brojevi|DCCCL]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u srijedu]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]].
Oznaka 850. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 850. u temama ==
=== Hrana i piće ===
* Kafu je otkrio (prema legendi) [[Etiopija|etiopski]] [[koza]]r Kaldi u [[Istočna Afrika|istočnoj Africi]], koji primjećuje da njegove koze postaju energične nakon žvakanja crvenih bobica iz određenih divljih grmova (približan datum).

=== Religija ===
* 22. april – Gunther postaje nadbiskup Kelna (moderna Njemačka).

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* 27. juni – Ibrahim II, emir Aglabida (um. 902.)
* Abu Zeyd al-Balkhi, [[Nauka u srednjovjekovnom islamskom svijetu|muslimanski matematičar]] (um. 934.)
* Adelaida, kraljica Zapadnofranačkog kraljevstva (ili 853.)
* Aribo od Austrije, franački markgrof (približan datum)
* Arnulf od Koruške, kralj Istočnofranačkog kraljevstva (um. 899.)
* Berno od Clunyja, franački opat (približan datum)
* Du Guangting, kineski [[Taoizam|taoistički]] svećenik i pisac (um 933.)
* Gerolf od Holandije, grof od Frizije (približan datum)
* Harald Fairhair, kralj Norveške (približan datum)
* Hatto I, franački nadbiskup (približan datum)
* Herbert I, grof od Vermandoisa (približan datum)
* Hermenegildo Gutiérrez, galicijski plemić (um. 912.)
* Hucbald, franački [[Muzika|muzički]] teoretičar (ili 840.)
* Ki no Tomonori, japanski pjesnik (približan datum)
* Onneca Fortúnez, [[Baskija|baskijska]] princeza (ili 848.)
* Ranulf II, vojvoda od Akvitanije (um. 890.)
* Reginar I, vojvoda od Lorene (približan datum)
* Seiwa, car Japana (um. 878.)
* Smbat I, kralj Armenije (približan datum)
* Tuotilo, njemački monah i [[kompozitor]] (približan datum)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* 1. februar – Ramiro I, kralj [[Asturija|Asturije]]
* 6. maj – Ninmyō, car Japana (r. 808.)
* 18. april – Perfectus, španski monah
* 14. jul – Wei Fu, kancelar dinastije Tang
* Amalarije, franački nadbiskup (približan datum)
* Bišr al-Hafi, muslimanski teolog (približan datum)
* Eanred, kralj Northumbrije (približan datum)
* Huangbo Xiyun, kineski zen budistički monah
* Ishaq ibn Ibrahim, muslimanski službenik i savjetnik
* Li Deyu, kancelar dinastije Tang (r. 787.)
* Muhammed ibn Mūsā al-Khwārizmī, perzijski matematičar
* Maura od Troya, franačka plemkinja i svetica (r. 827.)
* Tachibana no Kachiko, carica Japana (r. 786.)
* Stjepan od Liègea, franački biskup (približan datum)
* Vlastimir, srpski knez (približni datum)
* Viljem od Septimanije, franački plemić (r. 826.)
* Zhou Lin, guverner (jiedushi) iz dinastije Tang

== Reference ==
{{Reference}}

{{Commonscat|850|850.}}</text>
      <sha1>k1edz19kh3n5br8u271ch2xhdbbpvr4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nihad Kreševljaković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13498</id>
    <revision>
      <id>3425328</id>
      <parentid>3243084</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T20:51:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Niegodzisie</username>
        <id>108450</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2017" xml:space="preserve">[[File:Magdalena Koch, Dominika Kaniecka, Nihad Kreševljaković, Adnan Lugonić.jpg|thumb|Magdalena Koch, Dominika Kaniecka, Nihad Kreševljaković, Adnan Lugonić (2022.)]]
'''Nihad Kreševljaković''', pozorišni djelatnik, temeljni studij [[Historija]].

Nihad M. Kreševljaković rođen je [[24. februar]]a [[1973]]. u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Završio je [[Prva gimnazija u Sarajevu|Prvu gimnaziju u Sarajevu]], studij historije na [[Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu |Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]. Poslije oca [[Muhamed Kreševljaković|Muhameda Kreševljakovića]] i djeda [[Hamdija Kreševljaković|Hamdije Kreševljakovića]], po temeljnom studiju [[Historija|Historije]] treći je historičar u porodici Kreševljaković. 

Djelovao je kao producent Međunarodnog teatarskog Festivala [[MESS]] Sarajevo, a zajedno sa bratom [[Sead Kreševljaković|Seadom]] je osnovao  U.G. Videoarhiv, koji se bavi produkcijom dokumentarnih [[film]]ova i promoviranjem kulture, umjetnosti i komunikacije. Direktor je [[SARTR|Sarajevskog ratnog teatra (SARTR)]].

Bavi se književnim radom, a kao autor, koautor i scenarist radio je na mnogim filmovima među kojima su ''Greta'' (MESS, SAINT), ''Sjećaš li se Sarajeva'' (Videoarhiv/Deblokada), ''Sarajevo'' (SAGA), ''Drugi maj'' (FTV), ''U potrazi za zemljom slobode'' (Videoarhiv) itd. Također. objavio je veći broj pjesama, proze, novinskih članaka i historijskih radova u zemlji i inostranstvu.

== Literatura ==

* Nihad Kreševljaković, [http://balkans.aljazeera.net/profil/nihad-kresevljakovic]
* Sarajevski ratni teatar SARTR [http://www.sartr.ba/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130807102353/http://www.sartr.ba/ |date=7. 8. 2013 }}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kreševljaković, Nihad}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački scenaristi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1973.]]</text>
      <sha1>rvkk1hmmxd8y5isig340yodhio3mfuu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Korisnik OS Microsoft Windows</title>
    <ns>10</ns>
    <id>16015</id>
    <revision>
      <id>3425335</id>
      <parentid>3269706</parentid>
      <timestamp>2022-07-20T02:42:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku M_box.svg datotekom [[:File:Microsoft_icon.svg|Microsoft_icon.svg]] (izvršilac: [[commons:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR2|Criterion 2]] (meaningless or ambiguous name)).</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="444" xml:space="preserve">{{Korisnički šablon
|slika           =Microsoft icon.svg
|tekst           =Ova osoba koristi [[operativni sistem]] '''[[Microsoft Windows]]'''.
|pozadina slike  =white
|pozadina teksta =white
|boja teksta     =black
|okvir           =black
|}}
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Korisnički šabloni OS|Windows]]
&lt;/noinclude&gt;
&lt;includeonly&gt;
{{#ifeq: {{NAMESPACE}} | {{ns:2}} |
[[Kategorija:Korisnici koji koriste OS Microsoft Windows]]
}}
&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>jc4sux8h0eh41646qeokp1p6nq1ckzu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivan Pavao II</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17525</id>
    <revision>
      <id>3425321</id>
      <parentid>3389310</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T18:15:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4561" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija papa
| ime = Ivan Pavao II
| slika = [[Datoteka:Ritratto di papa Giovanni Paolo II (1984 – edited).jpg|200px]]
| opis_slike = 
| pontifikat_početak = [[16. oktobar]] [[1978]].
| pontifikat_kraj = [[2. april]] [[2005]].
| prethodnik = [[Papa Ivan Pavao I]]
| naslijednik = [[Papa Benedikt XVI]]
| rodno_ime =  Karol Józef Wojtyła
| datumrođenja = [[18. maj]] [[1920]].
| mjestorođenja = [[Wadowice]], [[Poljska]]
| datumsmrti = [[2. april]] [[2005]].
| mjestosmrti = [[Vatikan]]
| sahranjen = Vatikan
| nacionalnost = [[Poljaci|Poljak]]
| religija =
| prebivalište = 
| roditelji = 
| supruga = 
| djeca = 
| alma_mater = 
| potpis = Signature of John Paul II.svg
| ostali = Ivan Pavao
}}
'''Ivan Pavao II''' ili građanskim imenom – '''Karol Józef Wojtyła''' (fonetski: Karol Juzef Wojtila) bio je rimski [[papa]].

Rođen je u maju [[1920]]. godine u napuštenoj austrijskoj kasarni Wadowice, 50 kilometara od [[Krakov]]a. Umro je [[2. april]]a [[2005]]. godine u [[Vatikan]]u. Otac, poručnik Karol Wojtyla sa suprugom Emilijom izrodio je dva sina. Kada je malom Karolu bilo devet godina umire mu majka, a tri godine kasnije i stariji brat. U osnovnoj školi dobio je nadimak – Lolek. Wojtyła se već u gimnaziji počinje angažirati u Crkvi – bio je predsjednik mjesnog ogranka katoličke organizacije mladih Marijina legija.

U to se doba bavio i sportom – [[skijanje]]m, [[klizanje]]m, [[planinarenje]]m i [[fudbal]]om, gdje je u pravilu bio golman. Od osnovne škole bavio se glumom u raznim pozorišnim grupama. Godine [[1938]]. maturira s odličnim uspjehom nakon čega seli s ocem u [[Krakov]]. U to doba dvoumi se između glumačke karijere i studija [[Filozofija|filozofije]] s jedne, te svećeničkog poziva s druge strane. Iste godine Wojtyła se ipak odlučuje za [[Jagelonski univerzitet|Filozofski fakultet u Krakovu]]. Zajedno s poznatim poljskim piscem [[Julius Kadrinki|Juliusom Kidrinkim]] u tom gradu osniva pozorište. Ne zanemaruje ni Crkvu, te uskoro postaje predsjednik podmlatka vjerske organizacije Žive krunice. Kada su [[1939]]. godine Nijemci umarširali u [[Poljska|Poljsku]] Wojtyła ilegalno nastavlja studij i širi pacifističke ideje, tvrdeći kako se otpor [[nacizam|nacistima]] može i mora pružiti bez oružja. Da bi se prehranio, radi u kamenolomu i tvornici sode. Nakon očeve smrti, sredinom [[1942]]. godine, upisuje se u sjemenište gdje diplomira [[1946]]. godine. Biskup ga zaređuje 1. novembra, nakon čega odlazi u [[Vatikan]] na dvogodišnji studij na dominikanskom univerzitetu [[Angelicum]]. Doktorira na temu ''Pitanje vjere kod svetog Ivana od Križa'', te se [[1948]]. godine vraća u [[Poljska|Poljsku]], u selu Negowice, gdje obavlja poslove župnika.

Godinu dana kasnije postaje kapelan krakovske crkve sv. Florijana, a od [[1954]] na Katoličkom univerzitetu u Lublinu predaje [[Etika|etiku]]. Krakovski biskup postao je [[1959]]. godine, a pet godina kasnije papa [[Pavao VI.]] imenovao ga je nadbiskupom. Kardinalski šešir dobija [[1967]]. kao najmlađi u [[Zbor kardinala|Zboru kardinala]]. Kardinalska [[konklava]] je Karola Wojtylu izabrala za papu (264. po redu) 16. oktobra [[1978]]. godine. Bilo je to prvi puta nakon 456 godina da papa nije bilo Italijan. Želeći ipak naglasiti politiku kontinuiteta Karol uzima ime Ivan Pavao II.

Novi papa mnogo se služio dostignućima savremenog svijeta – od bankovnog računa do mlaznog aviona. Međutim, liberalni teolozi{{Izvor}} su ga smatrali antimodernistom. Neki od razloga su i to što je svojevremeno pobačaj izjednačio s [[holokaust]]om, a u isti koš s najtežim grijesima strpao je predbračni seks, masturbaciju i pijanstvo. Također je bio žestoki protivnik zaređivanja žena, a o ukidanju [[celibat]]a nije želio ni čuti. Prije nekoliko godina 160 srednjoevropskih teologa sročilo je tzv. [[Kölnska izjava|Kölnsku izjavu]], u kojoj ga optužuju za srednjovjekovno i autokratsko ponašanje. U izjavi se, između ostalog, kaže:
''Sada ponovo imamo papu čiji je profil pretkoncilski, koji ne poznaje kolegijalnost i pokušava nametnuti svoju ličnu misiju.''
[[Datoteka:John paul 2 coa.svg|mini|lijevo|100p|Grb pape Ivana Pavla II]]

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|Ioannes Paulus II}}

{{Pape}}
{{Dobitnici Karlove nagrade}}
{{Hladni rat}}
{{Osobe Hladnog rata}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Ivan Pavao II}}
[[Kategorija:Poljski pisci]]
[[Kategorija:Pape]]
[[Kategorija:Rođeni 1920.]]
[[Kategorija:Umrli 2005.]]
[[Kategorija:Biografije, Kraków]]</text>
      <sha1>kugmb984dviaueh4mb55wfwhw0p3bhd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Salih Sidki Muvekit Hadžihuseinović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21411</id>
    <redirect title="Salih Sidki Hadžihuseinović" />
    <revision>
      <id>3425331</id>
      <parentid>761397</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T21:45:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>25303</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Salih Sidki Hadžihuseinović]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Salih Sidki Hadžihuseinović]]</text>
      <sha1>jn8lg4j68lvu8pyc5q7ak1of8lgwpet</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dino Mustafić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>34918</id>
    <revision>
      <id>3425325</id>
      <parentid>3425061</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T20:02:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Niegodzisie</username>
        <id>108450</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4838" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Dino Mustafić
| slika                  = Dino Mustafić.jpg
| veličina_slike         = 
| opis                   = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1969|7|6}}
| mjesto_rođenja         = Sarajevo, SFRJ
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| alma_mater             = [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu]], [[Univerzitet u Sarajevu]]
| zanimanje              = filmski i pozorišni režiser
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
'''Dino Mustafić''', rođen 6. jula 1969. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]], je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] filmski i pozorišni [[režiser]].

== Biografija ==
Mustafić je diplomirao na [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji scenskih umjetnosti]] u Sarajevu, odsjek Režija i [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]], odsjek Opća književnost i bibliotekarstvo. Bio je direktor Internacionalnog teatarskog festivala [[MESS]]. Sa [[Danis Tanović|Danisom Tanovićem]] 2008. godine osnovao je [[Naša stranka|Našu stranku]]. Od 2011. godine, javni je zagovarač [[Inicijativa za REKOM|REKOM-a]] u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.recom.link/bhsc/ziva-istina-dino-mustafic-4/
|title=Živa istina – Dino Mustafić|publisher=recom.link |date=2017-08-05 |accessdate=2016-05-07}}&lt;/ref&gt;

Režirao je [[dokumentarni film|dokumentarne filmove]] (&quot;[[Čudo u Bosni]]&quot; i mnoge druge), muzičke programe i [[pozorište|pozorišne]] predstave. Njegov debitantski igrani [[film]] &quot;[[Remake (film)|Remake]]&quot; po scenariju [[Zlatko Topčić|Zlatka Topčića]] doživio je veliki uspjeh. Prikazan je na brojnim međunarodnim filmskim festivalima širom svijeta, gdje je višestruko nagrađivan.

Predstave Dine Mustafića izvođene su u teatarskim centrima ex-jugoslavenskih prostora, te na festivalima u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Egipat|Egiptu]], [[Italija|Italiji]] i mnogim drugim zemljama. Režirao je predstave po tekstovima [[Jean-Paul Sartre|Sartra]] (&quot;Zid&quot;, &quot;Prljave ruke&quot;), [[Eugène Ionesco|Ionesca]] (&quot;Nosorog&quot;, &quot;Kralj umire&quot;), [[Sławomir Mroźek|Mroźeka]] (&quot;Pješice&quot;, &quot;Policajci&quot;), [[Molière|Moliėra]] (&quot;Tartif&quot;), [[Bernard-Marie Koltès|Koltėsa]] (&quot;Roberto Zucco&quot;), [[William Shakespeare|Shakespearea]] (&quot;[[Macbeth]]&quot;), [[Thornton Wilder|Wildera]] (&quot;Spašeni za dlaku&quot;), [[Werner Schwab|Schwaba]] (&quot;Predsjednice&quot;), [[Hristo Bojčev|Bojčeva]] (&quot;Pukovnik ptica&quot;, &quot;Hanibal podzemni&quot;), [[Herb Gardner|Gardnera]] (&quot;Nisam ja Rappaport&quot;), [[Ingmar Villqist|Villqista]] (&quot;Helverova noć&quot;), [[Dea Loher|Lohera]] (&quot;Adam Geist&quot;), [[Nick Wood]]a (&quot;Trg ratnika&quot;), [[Janusz Głowacki|Głowackog]] (&quot;Četvrta sestra&quot;), Martin McDonagh (Sakati Billy).

== Nagrade ==
Film &quot;[[Remake (film)|Remake]]&quot; je nagrađen za najbolji debitantski film, najbolje glumačko ostvarenje ([[Ermin Bravo]]) i Nagradom za mir i kulturalno razumijevanje na Wine Country filmskom festivalu u [[San Francisco|San Franciscu]], Specijalnom nagradom &quot;One Future Prize&quot; na Filmskom festivalu u [[München]]u, a dobitnik je i nagrade na [[Berlinale]]u. Nominiran je za nagrade: Zlatni tulipan na Internacionalnom filmskom festivalu u [[Istanbul]]u, Grand Prix na Filmskom festivalu u [[Pariz]]u, East of West nagrada na Međunarodnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma i Zlatni tigar na Međunarodnom filmskom festivalu u [[Rotterdam]]u.

Predstave &quot;Pukovnik Ptica&quot;, &quot;Četvrta sestra&quot; i &quot;Helverova noć&quot; nagrađene su nagradom &quot;Ključ Tmača&quot; koju dodjeljuje časopis za [[drama|dramu]], teatar i odgoj [[TmačaArt]]. &quot;Helverova noć&quot; je ušla u historiju bosanskohercegovačkog teatra kao internacionalno najnagrađivanija predstava.

Na Međunarodnom pozorišnom festivalu ''Novi Tvrđava teatar'' u [[Novi Sad|Novom Sadu]] održanom od 10. do 16. jula 2016. dobio je Nagradu za najbolju režiju za predstavu Kamernog teatra 55 ''Naš razred''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/34792/novi_tvrdjava_teatar_dini_mustaficu_nagrada_za_najbolju_reziju_u_novom_sadu.html|title=«NOVI TVRĐAVA TEATAR»: Dini Mustafiću «Nagrada za najbolju režiju» u Novom Sadu|work=slobodna-bosna.ba|accessdate=20. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat}}
*{{Imdb name|id=1252585|name=Dino Mustafić}}
*[https://web.archive.org/web/20100122133128/http://www.bhdani.com/arhiva/98/tekst598.htm Intervju za magazin &quot;Dani&quot;, 25. mart 1999.]
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Mustafić, Dino}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački režiseri]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1969.]]
[[Kategorija:Naša stranka]]</text>
      <sha1>mfs5rb0ky7kaew42758165osyzbietu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425326</id>
      <parentid>3425325</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T20:04:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Niegodzisie</username>
        <id>108450</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4860" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Dino Mustafić
| slika                  = Dino Mustafić.jpg
| veličina_slike         = 
| opis                   = Dino Mustafić (2022.)
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1969|7|6}}
| mjesto_rođenja         = Sarajevo, SFRJ
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| alma_mater             = [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu]], [[Univerzitet u Sarajevu]]
| zanimanje              = filmski i pozorišni režiser
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
'''Dino Mustafić''', rođen 6. jula 1969. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]], je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] filmski i pozorišni [[režiser]].

== Biografija ==
Mustafić je diplomirao na [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji scenskih umjetnosti]] u Sarajevu, odsjek Režija i [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]], odsjek Opća književnost i bibliotekarstvo. Bio je direktor Internacionalnog teatarskog festivala [[MESS]]. Sa [[Danis Tanović|Danisom Tanovićem]] 2008. godine osnovao je [[Naša stranka|Našu stranku]]. Od 2011. godine, javni je zagovarač [[Inicijativa za REKOM|REKOM-a]] u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.recom.link/bhsc/ziva-istina-dino-mustafic-4/
|title=Živa istina – Dino Mustafić|publisher=recom.link |date=2017-08-05 |accessdate=2016-05-07}}&lt;/ref&gt;

Režirao je [[dokumentarni film|dokumentarne filmove]] (&quot;[[Čudo u Bosni]]&quot; i mnoge druge), muzičke programe i [[pozorište|pozorišne]] predstave. Njegov debitantski igrani [[film]] &quot;[[Remake (film)|Remake]]&quot; po scenariju [[Zlatko Topčić|Zlatka Topčića]] doživio je veliki uspjeh. Prikazan je na brojnim međunarodnim filmskim festivalima širom svijeta, gdje je višestruko nagrađivan.

Predstave Dine Mustafića izvođene su u teatarskim centrima ex-jugoslavenskih prostora, te na festivalima u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Egipat|Egiptu]], [[Italija|Italiji]] i mnogim drugim zemljama. Režirao je predstave po tekstovima [[Jean-Paul Sartre|Sartra]] (&quot;Zid&quot;, &quot;Prljave ruke&quot;), [[Eugène Ionesco|Ionesca]] (&quot;Nosorog&quot;, &quot;Kralj umire&quot;), [[Sławomir Mroźek|Mroźeka]] (&quot;Pješice&quot;, &quot;Policajci&quot;), [[Molière|Moliėra]] (&quot;Tartif&quot;), [[Bernard-Marie Koltès|Koltėsa]] (&quot;Roberto Zucco&quot;), [[William Shakespeare|Shakespearea]] (&quot;[[Macbeth]]&quot;), [[Thornton Wilder|Wildera]] (&quot;Spašeni za dlaku&quot;), [[Werner Schwab|Schwaba]] (&quot;Predsjednice&quot;), [[Hristo Bojčev|Bojčeva]] (&quot;Pukovnik ptica&quot;, &quot;Hanibal podzemni&quot;), [[Herb Gardner|Gardnera]] (&quot;Nisam ja Rappaport&quot;), [[Ingmar Villqist|Villqista]] (&quot;Helverova noć&quot;), [[Dea Loher|Lohera]] (&quot;Adam Geist&quot;), [[Nick Wood]]a (&quot;Trg ratnika&quot;), [[Janusz Głowacki|Głowackog]] (&quot;Četvrta sestra&quot;), Martin McDonagh (Sakati Billy).

== Nagrade ==
Film &quot;[[Remake (film)|Remake]]&quot; je nagrađen za najbolji debitantski film, najbolje glumačko ostvarenje ([[Ermin Bravo]]) i Nagradom za mir i kulturalno razumijevanje na Wine Country filmskom festivalu u [[San Francisco|San Franciscu]], Specijalnom nagradom &quot;One Future Prize&quot; na Filmskom festivalu u [[München]]u, a dobitnik je i nagrade na [[Berlinale]]u. Nominiran je za nagrade: Zlatni tulipan na Internacionalnom filmskom festivalu u [[Istanbul]]u, Grand Prix na Filmskom festivalu u [[Pariz]]u, East of West nagrada na Međunarodnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma i Zlatni tigar na Međunarodnom filmskom festivalu u [[Rotterdam]]u.

Predstave &quot;Pukovnik Ptica&quot;, &quot;Četvrta sestra&quot; i &quot;Helverova noć&quot; nagrađene su nagradom &quot;Ključ Tmača&quot; koju dodjeljuje časopis za [[drama|dramu]], teatar i odgoj [[TmačaArt]]. &quot;Helverova noć&quot; je ušla u historiju bosanskohercegovačkog teatra kao internacionalno najnagrađivanija predstava.

Na Međunarodnom pozorišnom festivalu ''Novi Tvrđava teatar'' u [[Novi Sad|Novom Sadu]] održanom od 10. do 16. jula 2016. dobio je Nagradu za najbolju režiju za predstavu Kamernog teatra 55 ''Naš razred''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/34792/novi_tvrdjava_teatar_dini_mustaficu_nagrada_za_najbolju_reziju_u_novom_sadu.html|title=«NOVI TVRĐAVA TEATAR»: Dini Mustafiću «Nagrada za najbolju režiju» u Novom Sadu|work=slobodna-bosna.ba|accessdate=20. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat}}
*{{Imdb name|id=1252585|name=Dino Mustafić}}
*[https://web.archive.org/web/20100122133128/http://www.bhdani.com/arhiva/98/tekst598.htm Intervju za magazin &quot;Dani&quot;, 25. mart 1999.]
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Mustafić, Dino}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački režiseri]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1969.]]
[[Kategorija:Naša stranka]]</text>
      <sha1>ghx1323dyfhs0dz4hwrvqrjghvji908</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Malteška lira</title>
    <ns>0</ns>
    <id>35914</id>
    <revision>
      <id>3425334</id>
      <parentid>3048101</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T23:51:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku Pieces_malte.png datotekom [[:File:Pieces_2_cent_de_malte.png|Pieces_2_cent_de_malte.png]] (izvršilac: [[commons:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR2|Criterion 2]] (meaningless or</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11152" xml:space="preserve">{{Infokutija valuta
|ime_valute          =Malteška lira
|izvorno_ime         =Lira Maltija
|slika_1             =Pieces 2 cent de malte.png
|opis_1              =Kovanice malteške lire od 2 centa, iz 1976. godine
|slika_2             =
|opis_2              =
|iso_kod             =MTL
|korisnik_država     ={{ZID|Malta}}
|stopa_inflacije     =
|izvor_datum_inf     =
|najmanja_jedinica   =cent
|oznaka              =
|kovanice            =1, 2, 5, 10, 25, 50 centi; i 1 lire
|novčanice           =1, 2, 5, 10 i 20 lira
|oznaka              =₤, Lm
|nacionalna_banka    =Centralna banka Malte
|web_banka           =http://www.centralbankmalta.com/
|štamparija          =
|web_tiskara         =
|kovnica             =
|web_kovnica         =
}}
'''Malteška lira''' ([[malteški jezik|mtl.]] &quot;Lira Maltija&quot;) je bivša valuta na [[Malta|Malti]] koju je [[1. januar]]a [[2008]]. zamijenio [[euro]].&lt;ref&gt;http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/6288084.stm (en)&lt;/ref&gt;Njen kod po [[ISO 4217]] je '''MTL'''.  Manja jedinica je cent, 100 centi odgovara jednoj liri. Novac je izdavala Centralna banka Malte. Kovanice su izdavane u apoenima od 1, 2, 5, 10, 25, 50 centi; te 1 lire. Novčanice su izdavane u apoenima od: 1, 2, 5, 10 i 20 lira.

==Historija==
Prve kovanice kovane su se na Malti još u [[3. vijek]]u. Dolaskom Arapa 870. Malta je izgubila monetarnu nezavisnost. U periodu 1530.-1789. u opticaju su bile kovanice vitezova Sv. Johna. Okupacija od strane Francuske 1789-1800, te kolonizacija od strane Velike Britanije 1814. dovodi do opticaja raznog novca: sicilijanskog, španskog, francuskog i britanskog. Velika Britanija je kovala zasebne kovanice za Maltu koje su ostale u upotrebi do 1964.&lt;ref name=&quot;vassallo&quot;&gt;{{cite web|title=The Coinage of Malta|url=https://vassallohistory.wordpress.com/maltese-currency-history/|website=vassallomalta.com|accessdate=2. 7. 2016|language=en}}&lt;/ref&gt;
Do 1972. kao sredstvo plaćanja korištena je [[britanska funta]], kovanice su bile iste kao britanske, dok su novčanice bile zasebne. Ovo je i razlog zbog kojeg je decimalizacija valute sprovedena tek od 1971. Od 1973. uvodi se postepeno lira. Krajem 1986. sve kovanice i novčanice su bile zamijenjene lirom. 1. januara 2008 Malta je, kao članica EU, uvela [[euro]]. Zamjena, eura za liru, izvršena je po tečaju 1:0,4293.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Maltese Lira|url=https://www.oanda.com/currency/iso-currency-codes/MTL|website=OANDA|accessdate=26. 6. 2016|language=en}}&lt;/ref&gt;

===Antičko doba i Srednji vijek===
Kovanice se prvi put pojavljuju 600 godine p.n.e. dok je Malta bila pod okupacijom [[Kartago|Kartaga]]. Uvedene sredinom 6. vijeka ostaju punih 200 godina u opticaju. Razne kovanice su, tokom iskopavanja, pronađene na Malti koje su korištene i na [[Sicilija|Siciliji]] u istom dobu. [[Drugi punski rat]], oko [[218. p.n.e.]] dovodi Maltu pod utjecaj [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]]. Malti je omogućena [[samouprava]] i kovanje vlastitog novca. Tadašnje kovanice su kovane od [[bronza|bronze]], jer je u Rimu isključivo taj metal bio dozvoljen. Dizajn tadašnjih kovanica pokazuje [[helenistički]] (grčki) i punski (Kartago) utjecaj. Nakon raspada Rimskog carstva Malta je potpala pod vlast [[Bizantija|Bizantije]], [[Arapi|Arapa]], [[Normani|Normana]], [[Aragonija|Aragonije]], [[Švabija|Švabije]], [[Anžujsko carstvo|Anžujskog carstva]] i [[Kastilja|Kastilje]].&lt;ref name=&quot;vassallo&quot;/&gt;
===Kovanice malteških vitezova===
Vladar [[Karlo V, kralj Španije|Karlo V]] poklanja 1530. Maltu vitezovima Sv. Johana Jerusalemskog. Viteški red Sv. Johana ([[Malteški viteški red]]), tokom 268-gdoišnje vladavine, kovao novac od bakra, srebra i zlata. Nakon 1609. na području Malte pojavljuje se i strani novac: španski, venecijanski, đenovski itd. Nakon što je [[Osmansko carstvo]] 1565. odnijelo pobjedu nad vitezovima Malte, Malta dolazi u finansijsku ovisnost.

===Vladavina pod Francuskom 1789-1800===
Dolazak [[Napoleon Bonaparte|Napoleonove]] vojske dovodi do otimanja zlata, srebra i dragog kamena na cijelom području Malte. Sve je oduzeto uključujući dragocjenosti iz crkava. U septembru 1789. Maltežani dižu pobunu protiv Francuza i blokiraju garnizone. Budući da je pristup [[kovačnica]]ma bio blokiran, Francuzi su umjesto kovanica pravili zlatne i srebrene [[ingot]]e. Neko vrijeme su ingoti postali sredtvo plaćanja, jedinice su bile ''scudi'', ''tari'' i ''grani''.&lt;ref name=&quot;vassallo&quot; /&gt;

===Vladavina pod Velikom Britanijom 1800-1964===
Malta 1800. postaje britanski protektorat, da bi 1814. zvanično proglašena britanskom [[Kolonijalizam|kolonijom]]. Tokom 50-godišnje britanske vladavine u opticaju su [[kovanice vitezova Malte]], [[španski dublon]] i [[španski dolar|dolar]], [[siciljanski dolar]], [[južnoamerički dolar]], te francuske i engleske kovanice. Od 1825. uvodi se sistematska podjela britanskih kovanica (od srebra i bakra) na: krunu, pola krune, šiling, 6 penija, peni, pola penija i farsing. Međutim ova podjela nije bila potpuno prihvaćena u Evropi zbog disproporcije. TRgovcima su bolje odgovarali sicilijanski i španski dolari jer je njihova nominalna vrijednsto bila proporcionalna odgovarajućoj količini srebra. Britanija uvodi zlatne kovanice 1826. Od 1827. sve britanske kovanice se proglašavaju na Malti bezvrijednim, dok su se istovremeno u Britaniji radile posebne bakrene kovanice za Maltu. U oktobru 1855. proklamacijom se britanska funta sterling proglašava legalnom na području Malte.&lt;ref name=&quot;vassallo&quot; /&gt;

===Nezavisnost===
Malta je proglasila nezavisnost 1964. Od 1967 prihvatila je preporuke komiteta za decimalizaciju. Britanske kovanice su postepeno povučene da bi 1972. potpuno bile potisnute kovanicama malteške funte. [[Malteška funta]] je 1983. preimenovana u maltešku liru, koja se dijelila na 100 centi, a jedan cent se dijelio na 10 mila. Prvih osam apoena su bili: 2, 3, i 5 mila; 1, 2, 5, 10, 50 centi. Kovanice mila su kovane od [[aluminij]]a, kovanice od 1 centa od [[bronza|bronze]] dok je ostatak bio kovan od [[kupronikl]]a. 13. decembra 1974 Malta postaje republika, ovaj datum je označen komemorativnom kovanicom od 25 centi izdatom 1975. 1. januara 2008 Malta je uvela euro. Budući da svaka članica ima vlastiti izbor dizajna novca u Malti je birano između sljedećih: baptistička statua Hrista, grb Malte, oltar u hramu Mnajdra i malteški osmokraki krst. Posljedna tri su ušla u uži izbor. Euro kovanice Malte je izradila [[Monnaie de Paris]] koje je već kovala euro kovanice Francuske.  &lt;ref name=&quot;vassallo&quot; /&gt;

==Kovanice==
Kovanice nove lire su od 1972. izdavane u apoenima od 1, 2, 5, 10 i 50 centi; 2, 3, i 5 lira. Od 1986. uvode se kovanice od 25 centi i 1 lire.&lt;ref name=&quot;btn&quot;&gt;{{cite web|title=Maltesiche lira|url=https://www.btn-muenzen.de/maltesische-lira|website=BTN|accessdate=1. 7. 2016|language=de}}&lt;/ref&gt;

==Kovanice==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Vrijednost
! Slika
! Lice
! Nalicje
! Sastav
! Težina
! Prečnik
! Debljina
! Rub
! Prva serija
! Posljednja serija
|-
|1 cent&lt;ref name=&quot;1c&quot;&gt;{{cite web|title=1 Cent|url=http://en.numista.com/catalogue/pieces1777.html|website=Numista|accessdate=2. 7. 2016|language=en}}&lt;/ref&gt;
|
|Grb, ime države, godina izdavanja &lt;ref name=&quot;1c&quot;/&gt; 
|Lasica, vrijednost&lt;ref name=&quot;1c&quot;/&gt;
|Nikl, bronza&lt;ref name=&quot;1c&quot;/&gt;
|2,8 g&lt;ref name=&quot;1c&quot;/&gt;
|18,6 mm&lt;ref name=&quot;1c&quot;/&gt;
|1,4 mm&lt;ref name=&quot;1c&quot;/&gt;
|Gladak&lt;ref name=&quot;1c&quot;/&gt;
|1991.&lt;ref name=&quot;1c&quot;/&gt;
|01.01.2008&lt;ref name=&quot;1c&quot;/&gt;
|-
|2 centa&lt;ref name=&quot;2c&quot;&gt;{{cite web|title=2 Cent|url=http://en.numista.com/catalogue/pieces1778.html|website=Numista|accessdate=2. 7. 2016|language=en}}&lt;/ref&gt;
|
|Pentesileja kraljica Amazonki, četiri ribe &lt;ref name=&quot;2c&quot;/&gt; 
|Vijenac, vrijednost&lt;ref name=&quot;2c&quot;/&gt;
|Bakar, nikl&lt;ref name=&quot;2c&quot;/&gt;
|2,2 g&lt;ref name=&quot;2c&quot;/&gt;
|17,7 mm&lt;ref name=&quot;2c&quot;/&gt;
|1,1 mm&lt;ref name=&quot;2c&quot;/&gt;
|Grub&lt;ref name=&quot;2c&quot;/&gt;
|1972.&lt;ref name=&quot;2c&quot;/&gt;
|5.18.1986&lt;ref name=&quot;2c&quot;/&gt;
|-
|5 centi&lt;ref name=&quot;5c&quot;&gt;{{cite web|title=5 Cent|url=http://en.numista.com/catalogue/pieces3894.html|website=Numista|accessdate=2. 7. 2016|language=en}}&lt;/ref&gt;
|
|Oltar u hramu Hagar Qim &lt;ref name=&quot;5c&quot;/&gt; 
|Vijenac, lišće, vrijednost&lt;ref name=&quot;5c&quot;/&gt;
|Bakar, nikl&lt;ref name=&quot;5c&quot;/&gt;
|5,65 g&lt;ref name=&quot;5c&quot;/&gt;
|23,6 mm&lt;ref name=&quot;5c&quot;/&gt;
|1,8 mm&lt;ref name=&quot;5c&quot;/&gt;
|Grub&lt;ref name=&quot;5c&quot;/&gt;
|1972.&lt;ref name=&quot;5c&quot;/&gt;
|1981.&lt;ref name=&quot;5c&quot;/&gt;
|-
|10 centi&lt;ref name=&quot;10c&quot;&gt;{{cite web|title=10 Cents|url=http://en.numista.com/catalogue/pieces4171.html|website=Numista|accessdate=2. 7. 2016|language=en}}&lt;/ref&gt;
|
|Brod, dvije ribe &lt;ref name=&quot;10c&quot;/&gt; 
|Lišće, vrijednost&lt;ref name=&quot;10c&quot;/&gt;
|Nikl, bronza&lt;ref name=&quot;10c&quot;/&gt;
|11,3 g&lt;ref name=&quot;10c&quot;/&gt;
|28,5 mm&lt;ref name=&quot;10c&quot;/&gt;
|2,5 mm&lt;ref name=&quot;10c&quot;/&gt;
|Gladak&lt;ref name=&quot;10c&quot;/&gt;
|1972.&lt;ref name=&quot;10c&quot;/&gt;
|1981.&lt;ref name=&quot;10c&quot;/&gt;
|}

==Novčanice==
Prve novčanice uvedene su [[15. januar]]a 1973. Na licu su pokazivale liru a naličju britansku funtu. Izdavani su apoeni od 1, 5, i 10 lira. Kovanice od 1 i 2 lire zamijenjene su novčanicama.&lt;ref name=&quot;btn&quot;/&gt; [[Centralna banka Malte]] je 18. septembra 1989 uvela petu seriju novčanica. Izdavani su apoeni od 2, 5, 10 i 20 lira. Lice je identično koje pokazuje žensku osobu koja drži [[kormilo]], koje simbolizira sudbinu. Pored toga prikazuju se na licu i tri [[golub]]a (simbol mira), amblem [[UN]]-a, [[grb Malte]] te mozaici iz perioda [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]]. Nakon uvođenja eura zamjena lira je omogućena do 31. januara 2018. &lt;ref name=&quot;cbm&quot;&gt;{{cite web|title=Maltese Lira|url=https://www.centralbankmalta.org/maltese-lira|publisher=[[Centralna banka Malte]]|accessdate=28. 6. 2016|language=en}}&lt;/ref&gt;


{| class=&quot;wikitable&quot;
!Vrijednost
!Dimenzije&lt;ref name=&quot;cbm&quot;/&gt;
!Boja&lt;ref name=&quot;cbm&quot;/&gt;
!Lice
!Naličje
!Motiv lica&lt;ref name=&quot;cbm&quot;/&gt;
!Motiv naličja&lt;ref name=&quot;ecb&quot;&gt;{{cite web|title=Malta|url=https://www.ecb.europa.eu/euro/exchange/mt/html/index.de.html|publisher=[[Evropska centralna banka]]|accessdate=28. 6. 2016|language=de}}&lt;/ref&gt;
!Serija&lt;ref name=&quot;cbm&quot;/&gt;
|-
|2 lire
|66,5 x 138 mm
|Crvena
|[[Datoteka:mt2_v.jpg|220px]]
|[[Datoteka:mt2_r.jpg|220px]]
|Ženska osoba s kormilom
|Banka Guratali u Medini i u Rabatu
|5.
|-
|5 lira
|69 x 145 mm
|Plava
|[[Datoteka:mt5_v.jpg|220px]]
|[[Datoteka:mt5_r.jpg|220px]]
|Ženska osoba s kormilom
|Pogled s vana na vrata od Mdine, Torre dello Standard, izvod iz Deklaracije ljudskih prava 
|5.
|-
|10 lira
|72,5 x 145 mm
|Zelena
|[[Datoteka:mt10_v.jpg|220px]]
|[[Datoteka:mt10_r.jpg|220px]]
|Ženska osoba s kormilom
|Spomenik na 7. juni 1979 u Valletti
|5.
|-
|20 lira
|76 x 145 mm
|Smeđa
|[[Datoteka:mt20_v.jpg|220px]]
|[[Datoteka:mt20_r.jpg|220px]]
|Ženska osoba s kormilom
|Dr. [[Borg Olivier]] premijer Malte u vrijeme sticanja nezavisnosti 1964.
|5
|}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak valuta po državama]]

== Reference ==
{{reference}}
== Vanjski linkovi ==
* {{en simbol}}[https://web.archive.org/web/20131029202556/http://www.centralbankmalta.org/site/currency1f.html Centralna banka Malte]
* {{en simbol}}[https://vassallohistory.wordpress.com/maltese-currency-history/ Historija valute]


{{Commonscat|Money of Malta}}
{{Evropske valute}}

[[Kategorija:Ekonomija Malta]]
[[Kategorija:Historijske valute]]
[[Kategorija:Valute zamijenjene eurom]]</text>
      <sha1>ko8la6kbqm1wdxeq1hdbcouv413slek</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ekstremadura</title>
    <ns>0</ns>
    <id>61375</id>
    <revision>
      <id>3425320</id>
      <parentid>3425245</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T17:42:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17723" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                      = Ekstremadura
| izvorno_ime              = Extremadura
| naselje_vrsta            = [[Španske autonomne zajednice|Autonomna zajednica]]
| slika_zastava            = Flag of Extremadura with COA.svg
| zastava_link             = Zastava Ekstremadure
| slika_grb                = Escudo de Extremadura.svg
| grb_link                 = Grb Ekstremadure
| slika_karta              = Localización de Extremadura.svg
| karta_opis               = Položaj Ekstremadure u [[Španija|Španiji]]
| podjela_vrsta            = Država
| podjela_ime              = {{ZID|Španija}}
| sjedište_vrsta           = Glavni grad
| sjedište                 = [[Mérida]]
| vođa_titula              = Predsjednik
| vođa_ime                 = [[Guillermo Fernández Vara]]
| površina_rang            = [[Spisak španskih autonomnih zajednica po površini|5.]]
| površina_ukupno_km2      = 41635
| stanovništvo_rang        = [[Spisak španskih autonomnih zajednica po broju stanovnika|13.]]
| stanovništvo_ukupno      = 1067710
| stanovništvo_datum       = 2019
| stanovništvo_gustoća_km2 = 25.65
| iso_kod                  = ES-EX
| prazno_ime_sek1          = Statut usvojen
| prazno_info_sek1         = 26. februar 1983.
| prazno1_ime_sek2         = Broj predstavnika u [[Španski Kongres|Kongresu]]
| prazno1_info_sek2        = 10
| prazno2_ime_sek2         = Broj predstavnika u [[Španski Senat|Senatu]]
| prazno2_info_sek2        = 10
| veb-sajt                 = {{URL|http://www.gobex.es/}}
}}
[[Datoteka:Pano Parte Antigua de Cáceres.jpg|mini|desno|250px|Stari grad u [[Cáceres]]u]]
'''Ekstremadura''' ({{es|Extremadura}}; [[ekstremadurski jezik|eks.]] ''Estremaura''; {{pt|Estremadura}}) jest [[Španske autonomne zajednice|španska autonomna zajednica]] smještena na [[zapad]]u [[Španija|ove države]]. [[Granica|Graniči]] s [[Kastilja i León|Kastiljom i Leónom]] na [[sjever]]u (pokrajine [[Salamanca (pokrajina)|Salamanca]] i [[Ávila (pokrajina)|Ávila]]), na [[jug]]u s [[Andaluzija|Andaluzijom]] (pokrajine [[Huelva (pokrajina)|Huelva]], [[Sevilla (pokrajina)|Sevilla]] i [[Córdoba (španska pokrajina)|Córdoba]]), na [[istok]]u s [[Kastilja-La Mancha|Kastilja-La Manchom]] (pokrajine [[Toledo (pokrajina)|Toledo]] i [[Ciudad Real (pokrajina)|Ciudad Real]]) i na zapadu s [[Portugal]]om.

Dijeli se na dvije [[Španske pokrajine|pokrajine]]: [[Cáceres (pokrajina)|Cáceres]] (na sjeveru) i [[Badajoz (pokrajina)|Badajoz]] (na jugu). [[Glavni grad]] je [[Mérida]].

Ekstremadura je važno područje za [[životinje]], naročito rezervat [[Nacionalni park Monfragüe|Monfragüe]], koji je 2007. proglašen [[nacionalni park|nacionalnim parkom]], kao i [[Međunarodni park prirode Tajo]]. Ova je regija i najveći proizvođač [[duhan]]a u [[Evropa|Evropi]].

== Historija ==
=== Prethistorija ===
==== Donji paleolit ====
[[Datoteka:SantaAnaCave.JPG|mini|desno|250px|Iskopavanje u [[Pećina svete Ane|Pećini sv. Ane]] u Cáceresu]]
Najstariji dokazi ljudskog prisustva na teritoriji Ekstremadure potječu iz [[Donji paleolit|donjeg paleolita]]. Na [[arheološko nalazište|arheološkim nalazištima]] – uglavnom na površini – pronađen je alat izrađen od [[kvarcit]]a i, u manjoj mjeri, [[granit]]a, ali nisu otkrivene ljudske [[kost]]i. Najstariji ostaci odgovaraju srednjoj fazi [[Ašelska kultura|ašelske kulture]] (prije 700.000 godina). Najstarija nalazišta smještena su u blizini lokacija sa [[stijena]]ma pogodnim za klesanje. Pronađena su i u blizini rijeka. Područja s najvećom koncentracijom arheoloških nalazišta iz ašelske kulture jesu okolina Méride (rijeka Guadiana), rijeka Zújar, [[močvara]] Valdecañas, rijeka Alagón, Jerte i ''El Sartalejo''. U najpoznatija oruđa iz ove epohe spadaju [[ručni klin]], [[razdjelnik (oruđe)|razdjelnik]] i [[trostrani šiljak]].

==== Srednji paleolit ====
U ovoj regiji pronađeno je dosta ostataka iz ovog perioda. Svi pripadaju [[Musterijska kultura|musterijskoj kulturi]]. Izrađeni su tehnikom u kojoj je izračunavana veličina oruđa prije nego što bi iz matrice kamena bio izvađen fragment adekvatan za izradu dotičnog oruđa. Najkarakterističnija oruđa bili su strugači, nazubljeno oruđe i vrhovi [[strijela]]. Sva oruđa bila su lakša, manje gruba i izrađena tehnikom mnogo naprednijom od one u donjem paleolitu. Lokacije naselja iz musterijske kulture odgovaraju lokacijama naselja iz ašelske kulture, odnosno bila su u neposrednoj blizini rijeka. Međutim, pronađeni su ostaci i u niskim i srednje visokim zonama planinâ oko [[Badajoz]]a, koji su dokaz veće teritorijalne kontrole, veće sposobnosti naseljavanja izvjesnih mjesta i bavljenja [[lov]]om, hranom i drugim poslovima i stvarima u njima.

==== Gornji paleolit ====
[[Datoteka:Cueva de Maltravieso 02.jpg|mini|U pećini Maltravieso otkriveni su crteži starosti 66.700 godina]]
Tokom ove faze ''Homo sapiens sapiens'' – moderni čovjek – došao je iz Afrike prije približno 50.000 godina. U to vrijeme nastali su crteži i gravure u pećini [[Maltravieso]], hramu [[kvartar]]ne umjetnosti, i rudniku Castañar de Ibor, sve u [[magdalenijan]]skom stilu. U Maltraviesu postoje siluete srne, razni trouglovi i drugi geometrijski likovi, ali nadasve je pronađeno više od 30 ruku oslikanih u negativu, od kojih je većina bez malog prsta. Nisu pronađeni nikakvi ostaci koji upućuju na to da je pećina u to vrijeme bila naseljena iako je to bila u kasnijim vremenima, pa se može zaključiti da je to bilo sveto mjesto, a ne prebivalište. Pronađeni ostaci grupirani su u tri vrste: kosti, oni izrađeni od kamena i oni izrađeni od životinjskih rogova. Ističu se sjekire pronađene na lokalitetu &quot;Galisteova glava&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |title= La prehistoria en Extremadura |url= http://contenidos.educarex.es/mci/2004/44/Arte_prehistorico/Eje_cronologico.htm |year= 2004 |access-date= 8. 9. 2020}} {{es simbol}}&lt;/ref&gt;

==== Neolit ====
Iako je poznato vrlo malo podataka o [[epipaleolit]]u na području današnje Ekstremadure, [[neolit]] je svjedočio nastanku [[megalitska kultura|megalitske kulture]] i drugih ostataka koji daju saznanja o nekim modifikacijama u egzistenciji ljudskih zajednica koje su naseljavale regiju. Najvažniji su bili uvođenje [[stočarstvo|stočarstva]] i [[poljoprivreda|poljoprivrede]], koji su uklopljeni u već postojeće lovno-sakupljačke aktivnosti. Kad je riječ o tehnologiji, najvažniji su bili keramički spremnici, koji su omogućili skladištenje poljoprivrednih viškova.{{sfn|Pedraja; VV.&amp;nbsp;AA.|1992|p=42}}
[[Datoteka:Dolmen de Lácara (6901631891).jpg|mini|lijevo|[[Dolmen na Lácari]], 15 km sjeveroistočno od Méride, s kraja četvrtog milenija p. n. e. najveća je [[grobnica s prolazom]] u Ekstremaduri]]
Najnovije studije smatraju da je neolit ​​u Ekstremaduri počeo na prelazu iz petog u četvrti milenij p.&amp;nbsp;n. e. Time je prevladan koncept kasnog neolitika, koji su neki autori zastupali vjerujući da se u ovim područjima Španije poljoprivreda pojavila mnogo kasnije. Najreprezentativnija nalazišta iz ranog neolita jesu pećina Charneca u [[Oliva de Mérida|Oliva de Méridi]], Cerro de la Horca u [[Plasenzuela|Plasenzueli]], [[Boquiqueova pećina]] u [[Plasencia|Plasenciji]], pećina [[El Conejar]] u Cáceresu i [[Los Barruecos]] u općini [[Malpartida de Cáceres]]. Iz potonjeg nalazišta potječu najstariji poljoprivredni dokazi u regiji, koji su datirani na kraj šestog milenija p. n. e. Naznake pripitomljavanja životinja su slabe, ali se može pretpostaviti da se ono događa uporedo s pojavom poljoprivrede. U ovim ostacima pronađena je i ukrašena keramika, posebno vrsta poznata kao &quot;boquique&quot;, nazvana po spomenutoj pećini, u kojoj je otkrivena.
[[Datoteka:Ídolo oculado (16186809078).jpg|mini|upright|[[Idol iz Ekstremadure]], iz trećeg milenija p. n. e. ([[Nacionalni arheološki muzej (Španija)|Nacionalni arheološki muzej]])]]
Od srednjeg neolita, početkom petog milenija p. n. e, dogodilo se širenje megalitskih kultura u regiji. Malo je poznatih naselja iz tog vremena, samo neki podaci s lokaliteta Los Barruecos. Megalitska kultura, s druge strane, poznata je jer postoje velike koncentracije dolmena u raznim dijelovima regije. Grupe ovih megalitskih grobnica mogu se naći na lokalitetima [[Valencia de Alcántara]], [[Cedillo]], [[Santiago de Alcántara]] ili [[Barcarrota]], kao i drugi izolirani primjerci od velikog interesa, kao što je veliki [[dolmen na Lácari]]. Taj je fenomen trajao dugo, sve do početka [[bronzano doba|bronzanog doba]]. Ukope iz ove faze karakterizira prisutnost [[kremen]]ih mikrolita, glatke keramike i nekih pločastih idola.

Kasni neolit ​​najpoznatiji je na obalama [[Guadiana|Guadiane]], s nalazištima kao što su Araya ili El Lobo, kojima bi se mogao dodati Los Caños kod [[Zafra|Zafre]]. Ova naselja razvila su se od 3500. p. n. e, postavivši temelje za pojavu [[bakarno doba|bakarnog doba]], od trećeg milenija p. n. e. Ti gradovi imali su pravi poljoprivredni i stočarski karakter. Smješteni su u blizini plodne zemlje, na brežuljcima blizu riječnih korita. Keramika je praktički glatka, s malo ukrasa i jednostavnih oblika. Najindikativnija keramika su posude za kuhanje, koje se obično pojavljuju u ostacima širom jugozapadnog dijela [[Pirenejsko poluostrvo|Pirenejskog poluostrva]], pokazujući integraciju Ekstremadure u zajedničku kulturnu dinamiku, koju karakteriziraju demografski rast i sve jasnija konsolidacija poljoprivrede i stočarstva.

==== Bakarno doba ====
Tokom bakarnog doba prethistorijske ljudske zajednice napredovale su u poljoprivrednom iskorištavanju okoline, a [[metalurgija]] se razvila s početkom transformacije [[bakar|bakra]] oko trećeg milenija p. n. e. u Los Castillejosu, blizu [[Fuente de Cantos]]a. Društvo se počelo usložnjavati i strukturno i ideološki: postojala je nejednakost uloga i dobara.&lt;ref&gt;{{Cite book|work=El Periódico de Extremadura |title=Fundición de cobre durante el Calcolítico en Castillejo |year=2013 |volume=69, br. 1 |page=207–248 |url= https://dialnet.unirioja.es/servlet/articulo?codigo=4228961 |access-date=3. 10. 2016 |language= es}}&lt;/ref&gt;

=== Predrimsko doba ===
[[Datoteka:Museo Arqueológico Nacional - Conjunto 586 - Tesoro de Aliseda (Conjunto).jpg|mini|[[Alisedski nakit]], iz šestog stoljeća p.&amp;nbsp; n. e. (Nacionalni arheološki muzej)]]
Među najvažnijim predrimskim narodima koji su živjeli u Ekstremaduri bili su [[Vetoni]], koji su naseljavali sadašnje pokrajine [[Cáceres (pokrajina)|Cáceres]] (sjever) i [[Salamanca (pokrajina)|Salamanca]], [[Ávila (pokrajina)|Ávila]] i dio [[Toledo (pokrajina)|Toleda]]. [[Luzitanci]] (najarhetipskiji narod u Ekstremaduri), koji su se proširili po gotovo cijeloj današnjoj Ekstremaduri i centralnom Portugalu, pastirski su narod, kojem nisu bili nepoznati ni pljačkanje ni ratovanje. Vrijedan je spomena luzitanski vođa [[Virijat]] i njegov žestoki otpor Rimljanima. Na jugu, blizu [[Guadalquivir]]a, bili su [[Kelti]], uglavnom urbani narod, koji je pružao slab otpor rimskim trupama.

=== Rimsko doba ===
[[Datoteka:Teatro de Mérida, España, 2017 18.jpg|mini|lijevo|[[Rimsko pozorište u Méridi]], izgrađeno u 1. stoljeću p. n. e. i dorađeno u 5. stoljeću]]
Područje luzitanske konfederacije doživjelo je potpunu i duboku romanizaciju. Dostignut stepen romanizacije i proširenje [[Rimske provincije|provincije]] [[Hispania Ulterior]] iziskivali su posebnu vlast, pa je [[Luzitanija]] formirana kao nezavisna provincija u vrijeme [[Oktavijan Augusta|Oktavijana Augusta]], obuhvativši veliki dio današnje Ekstremadure i centralnog Portugala. Napravljeni su brojni putevi i gradovi, među kojima se ističe [[Augusta Emerita]], osnovana 25. godine, veoma važan grad u [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]] i [[glavni grad]] Luzitanije. Veoma važan aspekt bilo je usvajanje jezika Carstva, osnove svih budućih [[romanski jezici|romanskih jezika]] na Pirenejskom poluostrvu.
[[Datoteka:El puente de Alcántara, Cáceres.jpg|mini|[[Alkantarski most|Rimski most]] na [[Tajo|Taju]] u [[Alcántara|Alcántari]] iz 2. stoljeća]]
Augusta Emerita ubrzo je postala bogat grad u kojem je cvjetala kultura i koji nije imao na čemu zavidjeti drugim dvama provincijskim glavnim gradovima, [[Tarraco|Tarracu]] i [[Corduba|Cordubi]]. Imala je široku i dobro održavanu mrežu putnih komunikacija koje su je povezivale s ostalim glavnim gradovima provincija i drugim gradovima; tako je [[Via de la Plata]] povezivala [[Asturija|Asturiju]] s Augustom Emeritom i [[Italica|Italicom]]; drugi putevi vodili su do Cordube, [[Olisipo|Olisipa]] ili [[Conimbriga|Conimbrige]], prolazeći impozantnim [[Alkantarski most|Alkantarskim mostom]]. Augusta Emerita usmjerila je trgovinu i život provincije prema [[Rim]]u, [[Sjeverna Afrika|sjevernoj Africi]] i [[Antička Grčka|Grčkoj]]. Nema sumnje da je u gradu postignut visok nivo blagostanja, o čemu svjedoči [[rimski cirkus u Meridi|rimski cirkus]], koji je mogao primiti 30.000 gledalaca. Procjenjuje se da je njegova populacija u rimsko doba prelazila 50.000 stanovnika, toliko da je pjesnik [[Auzonije]] u 4. stoljeću potvrdio da je bio deveti grad po važnosti u Rimskom carstvu, ispred same [[Atina|Atine]].

[[Vespazijan]] je napravio još jedan korak u [[romanizacija (kulturna)|romanizaciji]] dajući pravo na rimsko državljanstvo svim stanovnicima Pirenejskog poluostrva, olakšavajući tako Hispancima pristup javnim funkcijama. U 3. stoljeću [[barbari|barbarski]] osvajači opljačkali su pokrajinu u svom pohodu, što je dovelo do utvrđivanja gradova; iz tog vremena datiraju [[bedem]]i Méride, Corije i Cáceresa. Opasnost od koje se strahovalo konačno je stigla u 5. stoljeću, ostavivši provinciju napuštenu i u ruševinama. Grad [[Norba Caesarina]] nestao je. Drugi, kao što su [[Augustobriga]], [[Cáparra]] i [[Zalamea de la Serena|Iulipa]], pali su u zaborav, uprkos činjenici da su ogromni spomenici i dalje stajali. Luzitaniju su prvo napali [[Alani]], zatim [[Svevi]] i na kraju [[Vizigoti]].

== Geografija ==
Ekstremadura je smještena na Južnom platou (dijelu Centralnog platoa) između 37° 57' i 40° 85' sjeverne [[geografska širina|geografske širine]] i 4° 39' i 7° 33' zapadne [[geografska dužina|geografske dužine]]. S [[površina|površinom]] 41.635&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; peta je najveća španska autonomna zajednica.

=== Topografija ===
Na sjeveru je [[planinski lanac]] [[Centralni sistem]], u kojem je i najviši [[planinski vrh|vrh]] Ekstremadure – [[Calvitero]] (2.401&amp;nbsp;m). Glavni ogranci Centralnog sistema u Ekstremaduri jesu [[Sierra de Gata]] i [[Sierra de Béjar]].

U centru je [[Sierra de las Villuercas]], čiji je najviši vrh [[Pico de las Villuercas]] (1.603&amp;nbsp;m). U ostale važnije planinske lance spadaju [[Sierra de Montánchez]] i [[Sierra de San Pedro]], koje su dio većeg sistema, [[Toledske planine|Toledskih planina]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://www.pedroalhambra.net/fotografia/pico-villuercas-y-relieve-apalachense/ |title=Pico la Villuerca |access-date=5. 12. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20131216082427/http://www.pedroalhambra.net/fotografia/pico-villuercas-y-relieve-apalachense/ |archive-date= 16. 12. 2013 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Prema jugu se uzdiže [[Sierra Morena]], koja razdvaja Ekstremaduru od [[Andaluzija|Andaluzije]] svojim ogrankom [[Sierra de Tentudía]], čiji je najviši vrh na teritoriji Ekstremadure [[Pico Tentudía]] (1.104&amp;nbsp;m).

=== Hidrografija ===
U Ekstremaduri postoje četiri [[hidrografija|hidrografska]] bazena:
* bazen [[Tajo|Taja]], s glavnim pritokama [[Tiétar (rijeka)|Tiétarom]] i [[Alagón (rijeka)|Alagónom]] (desne) te [[Almonte (rijeka)|Almonteom]], [[Ibor]]om, [[Salor]]om i [[Sever (rijeka)|Severom]] (lijeve); pritoke na desnom rubu bazena nose veliku količinu [[voda|vode]], koja teče klancima Centralnog sistema, gdje [[kiša|kiše]] ima dosta, a [[zima]] donosi velike količine [[snijeg]]a;
* bazen [[Guadiana|Guadiane]], s glavnim pritokama [[Guadarranque]]om i [[Ruecas]]om (desne) te [[Zújar (rijeka)|Zújarom]], koji, također, nosi dosta vode, i [[Matachel]]om (lijeve);
* bazen [[Guadalquivir]]a, sa samo 1.411&amp;nbsp;km² u Ekstremaduri (2,45% površine bazena);
* bazen [[Duero|Duera]], sa samo 35&amp;nbsp;km² u Ekstremaduri (0,04% površine bazena).

== Klima ==
U Ekstremaduri prevladava [[sredozemna klima]], osim na sjeveru, gdje je [[kontinentalna klima|kontinentalna]], i zapadu, gdje utjecaj [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] čini [[klima|klimu]] blažom.

Općenito je karakteriziraju vrlo vruća i suha [[ljeto|ljeta]], s velikim [[suša]]ma, i duge i blage zime, usljed utjecaja [[okean]]a zbog blizine atlantskoj [[obala|obali]] Portugala.

=== Temperature ===
Godišnja [[temperatura]] kreće se u rasponu od prosječne najniže 4&amp;nbsp;[[Celzijev stepen|°C]] i prosječne najviše 33&amp;nbsp;°C. Na sjeveru su prosječne temperature niže nego na jugu; one postepeno rastu kako se ide južnije prema Sierra Moreni, gdje zatim opadaju usljed [[nadmorska visina|visine]].

Tokom ljeta prosječna temperatura u julu viša je od 26&amp;nbsp;°C, dosežući ponekad i 40&amp;nbsp;°C. Zime su blage. Najniže temperature bilježe se u [[planina|planinskim]] predjelima, s prosječnom temperaturom 7,5&amp;nbsp;°C. Snijeg uglavnom padne u januaru i februaru, a njegova prosječna visina iznosi 40&amp;nbsp;cm.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Extremadura}}
* [https://maps.google.com/maps?q=Extremadura%2C+Spain Ekstremadura] na Google Mapama

{{Španske regije}}
{{coord|39|00|N|6|00|W|region:ES_type:adm1st|display=title}}

[[Kategorija:Ekstremadura|*]]</text>
      <sha1>63z2zxdja1w6stf8rrokp2bobxikvg9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ostrvo Norfolk</title>
    <ns>0</ns>
    <id>68041</id>
    <revision>
      <id>3425348</id>
      <parentid>3391461</parentid>
      <timestamp>2022-07-20T10:47:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku Coat_of_Arms_of_Norfolk_Island.svg datotekom [[:File:Coat_of_arms_of_Norfolk_Island.svg|Coat_of_arms_of_Norfolk_Island.svg]] (izvršilac: [[commons:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4427" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija država|
izvorno_ime                    =Norfolk Island|
zvanično_ime                   =Norfolk ostrvo|
ime_genitiv                    =Ostrva Norfolka|
zastava                        =Flag of Norfolk Island.svg|
grb                            =Coat of arms of Norfolk Island.svg|
mapa                           =LocationNorfolkIsland.png|
službeni_jezik                 =[[Engleski jezik|engleski]], [[Norfuk jezik|norfuk]]|
glavni_grad                    =[[Kingston, ostrvo Norfolk|Kingston]]|
vrsta_prve_vlasti              =Poglavar|
vladar_prva_vlast              =[[Kraljica Elizabeta II]]|
vrsta_druge_vlasti             =Administrator|      
vladar_druga_vlast             =[[Grant Tambling]]|
po_površini_na_svijetu         =226.|
površina                       =34,6 |
procenat_vode                  =0|
po_broju_stanovnika_na_svijetu =232.|
stanovnika                     =2114|
gustoća                        =53,2|
nezavisnost                    =|
valuta                         =[[Australijski dolar]]|
vremenska_zona                 =[[UTC]] +11:30|
himna                          =&quot;[[Pitcairn Anthem]]&quot; (Himna [[Pitcairn]] ostrva)|
internetski_nastavak           =[[.nf]]|
pozivni_broj                   =+6723|
|}}
'''Norfolk ostrvo''' je malo naseljeno ostrvo u [[Tihi Okean|Tihom Okeanu]] smješteno između [[Australija|Australije]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]], te zajedno sa dva susjedna ostrva čini [[Države i teritorije Australije|australijsku saveznu teritoriju]].

== Historija ==

Nenaseljene ostrva otkrio je [[1774]]. [[James Cook]]. Isprva je bio kažnjenička kolonija. [[1856]]. godine na ostrvo se naseljavaju potomci pobunjenika s [[brod Bounty|broda Bounty]] s [[Pitcairn]]a. Godine [[1897]]. uprava nad ostrvom povjerena je guverneru [[Novi Južni Vels|Novog Južnog Velsa]], a ostrva je ostao posebna britanska kolonija. [[1979]]. dobija veliku unutrašnju autonomiju od Australijskog saveza. Stanovnici zagovaraju potpuno osamostaljenje jer se teritorija financira vlastitim prihodima.

== Vlada ==
Ostrvo Norfolk je jedina prekookeanska teritorija Australija koja je imala određen vid samouprave. Od 1979. do 2015. stanovnici Norfolka su birali vlastitu skupštinu koja je imala zakonodavnu vlast, iako je Australijski parlament imao pravo da suvereno donosi zakone na teritoriji Norfolka. Australijska vlada upravlja ostrvom preko pozicije ''Administratora,'' tj. upravnika.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.abc.net.au/news/2017-03-03/eric-hutchinson-appointed-norfolk-island-administrator/8321496|title=Former Tasmanian MP Eric Hutchinson appointed Norfolk Island administrator|last=Burgess|first=Georgie|date=3. mart 2017|access-date=12. januar 2022|work=ABC News}}&lt;/ref&gt;

Glavni grad otoka je Kingston, iako je najveće naseljeno mjesto Burnt Pine. Kao teritorija Australije, Norfolk nema nikakvu diplomatsku reprezentaciju u vanjskim, međunacionalnim odnosima, ali jeste član međunarodnih sportskih udruženja. Nakon ukidanja samouprave 2015. godine, umjesto skupštine, Norfolk ima regionalno vijeće koje funkcioniše kao i ostala slična regionalna tijela uprave u Australiji.

== Zastava i grb ==
[[Datoteka:Flag of Norfolk Island.svg|mini|lijevo|200px|Zastava Ostrva Norfolka]]
[[Datoteka:Coat of arms of Norfolk Island.svg|mini|desno|150px|Grb Ostrva Norfolka]]

Zastava Ostrva Norfolka je usvojena [[21. oktobar|21. oktobra]] [[1980]]. godine. Zastava je vertikalna trobojka, sa dva zelena i jednim bijelim poljem u sredini. U bijelom polju se nalazi ''[[Araucaria heterophylla]]'', vrsta [[Bor (biljka)|bora]] karakterističnog za ostrvo.

Grb Ostrva Norfolka se sastoji od štita oko kojeg se nalaze [[lav]] i [[kengur]] kao držači. Iznad štita je stilizirani šljem, a ispod traka sa natpisom &quot;INASMUCH&quot;.

== Geografija ==
{{Proširiti sekciju}}

== Privreda ==
{{Proširiti sekciju}}

== Stanovništvo ==
{{Proširiti sekciju}}

== Kultura ==
{{Proširiti sekciju}}

== Također pogledajte ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
* http://www.norfolkisland.gov.nf/
*{{CIA World Factbook link|nf|Norfolk Island}}
*{{dmoz|Regional/Oceania/Norfolk_Island}}
*{{wikiatlas|Norfolk Island}}


{{Stub-država}}
{{Commonscat|Norfolk Island}}
{{Commonwealth}}
{{Države Australije i Okeanije}}

[[Kategorija:Geografija Australije]]
[[Kategorija:Ostrva]]
[[Kategorija:Ostrvo Norfolk]]</text>
      <sha1>jegoxtidq5mr804fhloz5g4nedka1d2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muvekkit</title>
    <ns>0</ns>
    <id>124278</id>
    <redirect title="Salih Sidki Hadžihuseinović" />
    <revision>
      <id>3425329</id>
      <parentid>1241159</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T21:45:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>25303</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Salih Sidki Hadžihuseinović]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Salih Sidki Hadžihuseinović]]</text>
      <sha1>jn8lg4j68lvu8pyc5q7ak1of8lgwpet</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>ACF Fiorentina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>139230</id>
    <revision>
      <id>3425339</id>
      <parentid>3422617</parentid>
      <timestamp>2022-07-20T04:41:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku Logo_ACF_Fiorentina.svg datotekom [[:File:2022_ACF_Fiorentina_logo.svg|2022_ACF_Fiorentina_logo.svg]] (izvršilac: [[commons:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR2|Criterion 2]] (mea</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7005" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #FFFFFF
| Boja2             = #5526B9
| Ime kluba         = AFC Fiorentina
| Puno ime          = ACF Fiorentina SpA
| Grb               = 2022 ACF Fiorentina logo.svg
| Nadimak           = ''Viola''
| Osnovan           = [[1926.]]
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Firenca]]&lt;br&gt;[[Toskana]]&lt;br&gt;[[Italija]]
| Boje              = {{colorbox|#5526B9}} {{colorbox|#BB0000}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Italije|FIGC]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Serie A]]
| Stadion           = [[Stadio Artemio Franchi|Artemio Franchi]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/artemiofranchi/ |title=Stadio Artemio Franchi |work=stadiumguide.com|access-date= 15. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 43.147
| Vlasnik kluba     = [[Rocco B. Commisso]] (98%)
Firenze Viola (2%)
| Predsjednik kluba = Rocco B. Commisso
| Menadžer          = [[Guiseppe Iachini]]
| Uspjesi           =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = 
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 16. mjesto
| Prethodna sezona  = [[Serie A 2018/2019.|2018/19.]]
| Webstranica       = [https://www.acffiorentina.com/ www.acffiorentina.com]
| Trenutna sezona   = 
| uzorak_lr1        = _acf1920h
| uzorak_t1         = _acf1920h
| uzorak_dr1        = _acf1920h
| uzorak_š1         = _acf1920h
| uzorak_č1         = _acf1920h
| lijeva ruka1      = 5C2180
| tijelo1           = 5C2180
| desna ruka1       = 5C2180
| šorc1             = 000000
| čarape1           = 5C2180
| uzorak_lr2        = _acf1920a
| uzorak_t2         = _acf1920a
| uzorak_dr2        = _acf1920a
| uzorak_š2         = _acf1920a
| uzorak_č2         = _acf1920a
| lijeva ruka2      = FFFFFF
| tijelo2           = FFFFFF
| desna ruka2       = FFFFFF
| šorc2             = FFFFFF
| čarape2           = FFFFFF
|
}}
'''ACF Fiorentina SpA''' je profesionalni [[italija]]nski nogometni klub iz [[Firenca|Firence]]. Takmiči se u [[Serie A]], najvišem rangu italijanskog nogometa.

== Historija ==
Klub je osnovan 1926. godine spajanjem više klubova pod imenom ''Associazione Calcio Fiorentina'' dok je 2002. preimenovan u današnje ACF Fiorentina. Od samog osnivanja igra u najvišem rangu takmičenja i dosad je svega 4 sezone igrao van [[Serie A]], po čemu je peti poslije [[FC Inter Milano|Intera]], [[Juventus FC|Juventusa]], [[AS Roma|Rome]] i [[AC Milan]]a.

Fiorentina je dva puta osvojila ''scudetto'' i to u sezonama 1955/56 i 1968/69, šest puta [[Kup Italije]] i jednom [[Superkup Italije|nacionalni superkup]]. Najveći evropski uspjeh je osvajanje [[Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] 1961. Naredne sezone su opet igrali finale istog takmičenja ali su poraženi u finalu od [[Atletico Madrid]]a. Još su dva puta gubili finala prestižnih evropskih takmičenja; u sezoni 1956-57 u [[UEFA Kup šampiona|Kupu šampiona]] od [[Real Madrid]]a te u sezoni 1989-90 od [[Juventus]]a u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]].

Od 1931. godine klub igra na [[stadion]]u [[Stadio Artemio Franchi|Artemio Franchi]] čiji je trenutni kapacitet 47.282 sjedeća mjesta. Poznat je po nadimku ''Viola'', što se odnosi na tradicionalnu boju dresova koji su ljubičasti.

== Uspjesi ==
*'''[[Serie A]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2):''' 1955/56, 1968/69.
*'''[[Serie B]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (3):''' 1930/31, 1938/39, 1993/94.
*'''[[Serie C2]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 2002/03.
*'''[[Kup Italije]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (6):''' 1939/40, 1960/61, 1965/66, 1974/75, 1995/96, 2000/01.
*'''[[Superkup Italije]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 1999.
*'''[[UEFA Liga prvaka|Evropski kup]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1):''' 1956/57.
*'''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1):''' 1989/90.
*'''[[UEFA Kup pobjednika kupova]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 1960/61.

== Igrači ==
''Posljednja izmjena: 31. august 2018.''
{{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=FRA|ime=[[Alban Lafont]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=FRA|ime=[[Vincent Laurini]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=ITA|ime=[[Cristiano Biraghi]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=SRB|ime=[[Nikola Milenković]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=ITA|ime=[[Federico Ceccherini]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=DAN|ime=[[Christian Nørgaard]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=FRA|ime=[[Valentin Eysseric]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=BRA|ime=[[Gerson (nogometaš, rođen 1997)|Gerson]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=ARG|ime=[[Giovanni Simeone]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=HRV|ime=[[Marko Pjaca]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BEL|ime=[[Kevin Mirallas]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=BUR|ime=[[Bryan Dabo]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=URU|ime=[[Maximiliano Olivera]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=SLK|ime=[[Dávid Hancko]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=FRA|ime=[[Jordan Veretout]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=ARG|ime=[[Germán Pezzella]]|poz=O}}([[Kapiten (nogomet)|C]])
{{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=ITA|ime=[[Riccardo Sottil]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=ITA|ime=[[Marco Benassi]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=ITA|ime=[[Federico Chiesa]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=ŠVI|ime=[[Edimilson Fernandes]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=ČEŠ|ime=[[Martin Graiciar]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=SRB|ime=[[Dušan Vlahović]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=BRA|ime=[[Vitor Hugo]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=HOL|ime=[[Kevin Diks]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=67|nac=ITA|ime=[[Simone Ghidotti]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=69|nac=POLJ|ime=[[Bartłomiej Drągowski]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=77|nac=FRA|ime=[[Cyril Théréau]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=-|nac=SEN|ime=[[Abdou Diakhate]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://it.violachannel.tv/index.php Službena stranica]
* [https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=52817/profile/index.html ACF Fiorentina] na UEFA.com
* [https://www.fifa.com/live-scores/clubs/club=italy-fiorentina-44331/index.html ACF Fiorentina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180615043818/https://www.fifa.com/live-scores/clubs/club=italy-fiorentina-44331/index.html |date=15. 6. 2018 }} na FIFA.com

{{Navkutije
|ime        = 
|naslov     = Fiorentina u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Osvajači UEFA Kupa pobjednika kupova}}
{{Nogometni prvaci Italije}}
{{Osvajači Italijanskog kupa}}
{{Osvajači Italijanskog superkupa}}
}}

[[Kategorija:ACF Fiorentina|*]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Italiji]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1926.]]</text>
      <sha1>qwcg26ev0lnsq72z0634jr4dkpqwn06</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svemirski teleskop &quot;James Webb&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>149180</id>
    <revision>
      <id>3425342</id>
      <parentid>3425266</parentid>
      <timestamp>2022-07-20T08:00:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29064" xml:space="preserve">[[Datoteka:James Webb Space Telescope.jpg|mini|upright=1.2|alt=|'''James Webb svemirski teleskop''']]
'''Svemirski teleskop James Webb''' ('''JWST''') nasljednik je [[Svemirski teleskop Hubble|Svemirskog teleskopa Hubble]], dizajniran prvenstveno za provođenje infracrvene astronomije. Kao najveći optički teleskop u svemiru, njegova značajno poboljšana infracrvena rezolucija i osjetljivost mu omogućavaju da vidi objekte koji su previše stari, udaljeni ili blijedi za teleskop Hubble ili zemaljske teleskope. Očekuje se da će ovo omogućiti širok spektar istraživanja u oblastima astronomije i kosmologije, kao što su posmatranje prvih zvijezda i formiranje prvih galaksija, te detaljna atmosferska karakterizacija potencijalno nastanjivih egzoplaneta.

Američka Nacionalna uprava za aeronautiku i svemir (NASA) vodila je razvoj JWST-a u saradnji sa Evropskom svemirskom agencijom (ESA) i Kanadskom svemirskom agencijom (CSA). NASA Goddard Space Flight Center (GSFC) u Marylandu upravljao je razvojem teleskopa, Institut Space Telescope Science Institute u Baltimoru u Homewood kampusu Univerziteta Johns Hopkins upravlja JWST, a glavni izvođač je bio Northrop Grumman. Teleskop je nazvan po [[James E. Webb|Jamesu E. Webbu]], koji je bio administrator NASA-e od 1961. do 1968. tokom programa [[Program &quot;Mercury&quot;|Mercury]], [[Program &quot;Gemini&quot;|Gemini]] i [[Program &quot;Apollo&quot;|Apolo]].

U novembru 2011, Kongres SAD je promijenio svoj plan obustave JWST-a, i umjesto toga dodao sredstva za kompletiranje projekta, u ukupnom iznosu od 8 milijardi američkih dolara.&lt;ref name=&quot;dodatni budžet&quot;&gt;http://www.reuters.com/article/2011/11/16/us-usa-space-budget-idUSTRE7AF06320111116 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924160524/http://www.reuters.com/article/2011/11/16/us-usa-space-budget-idUSTRE7AF06320111116 |date=24. 9. 2015 }} (en)&lt;/ref&gt;

U planu je bilo da teleskop bude lansiran u [[orbita|orbitu]] 30. marta [[2021]]. godine,&lt;ref name=&quot;NASAJWSTdelay2021&quot;&gt;{{cite news|title=NASA Completes Webb Telescope Review, Commits to Launch in Early 2021|url=https://www.nasa.gov/press-release/nasa-completes-webb-telescope-review-commits-to-launch-in-early-2021|access-date=27. 6. 2018|publisher=NASA|date=27. 6. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;WP-20180724&quot;&gt;{{cite news |author=Kaplan Sarah; Achenbach Joel |title=NASA’s next great space telescope is stuck on Earth after screwy errors |url=https://www.washingtonpost.com/national/health-science/nasas-next-great-space-telescope-is-stuck-on-earth-after-screwy-errors/2018/07/24/742f17d4-8e93-11e8-8322-b5482bf5e0f5_story.html |date=24. 7. 2018 |work=The Washington Post |access-date=25. 7. 2018}}&lt;/ref&gt; međutim, tada je postojalo samo dvanaest procenata šansi da će se to desiti u predviđenom roku zbog situacije sa koronavirusom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.space.com/nasa-james-webb-space-telescope-grim-gao-report.html|title=NASA's James Webb Space Telescope may miss March 2021 launch, GAO report says|last=January 2020|first=Meghan Bartels 29|website=Space.com|language=en|access-date=13. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;. Lansiran je u decembru 2021. godine na raketi Ariane 5 iz Kouroua, Francuska Gvajana, i stigao je na tačku Sunce-Zemlja L2 Lagrange u januaru 2022. Od jula 2022., JWST treba naslijediti Hubble kao NASA-inu vodeću misiju u astrofizici. Prva slika sa JWST-a objavljena je javnosti putem konferencije za novinare 11. jula 2022. godine &lt;ref&gt;Fisher, Alise; Pinol, Natasha; Betz, Laura (11 July 2022). [https://www.nasa.gov/press-release/president-biden-reveals-first-image-from-nasa-s-webb-telescope &quot;President Biden Reveals First Image from NASA's Webb Telescope&quot;]. NASA. Pristupljeno 12 jula 2022.&lt;/ref&gt;.

Primarno ogledalo JWST-a sastoji se od 18 heksagonalnih segmenata ogledala napravljenih od pozlaćenog berilijuma koji zajedno stvaraju ogledalo prečnika 6,5 metara (21 stopu), u poređenju sa Hubbleovim 2,4 m (7,9 stopa). Ovo daje JWST-u površinu za prikupljanje svjetlosti od oko 25 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, oko šest puta više od Hubblea.

Za razliku od Hubblea, koji posmatra u bliskom ultraljubičastom, vidljivom i bliskom infracrvenom (0,1–1,7 μm) spektru, JWST će promatrati u nižem frekvencijskom rasponu, od dugovalne vidljive svjetlosti (crvene) do srednje infracrvene (0,6–28,3 μm) ).

Teleskop mora biti izuzetno hladan, ispod 50 K (−223 °C; −370 °F), tako da infracrvena svjetlost koju emituje sam teleskop ne ometa prikupljenu svjetlost. Raspoređen je u solarnoj orbiti u blizini Lagrange tačke Sunce–Zemlja L2, oko 1,5 miliona kilometara od Zemlje, gde ga njegov petoslojni zaštitni štit štiti od zagrijavanja Sunca, Zemlje i Mjeseca.

Prvobitni dizajni za teleskop, tada nazvan Svemirski teleskop nove generacije, kreiran je1996. godine. Dvije konceptualne studije su naručene 1999. godine, za potencijalno lansiranje 2007. i budžet od milijardu američkih dolara. Program je bio opterećen ogromnim prekoračenjem troškova i kašnjenjima; veliki redizajn 2005. godine doveo je do sadašnjeg pristupa, sa izgradnjom završenom 2016. godine uz ukupnu cijenu od 10 milijardi američkih dolara.

== Karakteristike ==
[[Datoteka:Main image deep field smacs0723.png|mini|desno|Webbova prva slika galaktičkog jata SMACS 0723 dubokog polja (objavljena 11. jula 2022.)]]
Svemirski teleskop James Webb ima masu koja je otprilike polovina mase svemirskog teleskopa Hubble. JWST ima primarno ogledalo od [[berilij]]uma obloženo zlatom prečnika 6,5 metara (21 stopu) koje se sastoji od 18 zasebnih šestougaonih ogledala. Ogledalo ima uglačanu površinu od 26,3 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, od čega je 0,9 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; zaklonjeno sekundarnim potpornim podupiračima &lt;ref&gt;Lallo, Matthew D. (2012). &quot;Experience with the Hubble Space Telescope: 20 years of an archetype&quot;. Optical Engineering. 51 (1): 011011–011011–19. arXiv:1203.0002. Bibcode:2012OptEn..51a1011L. doi:10.1117/1.OE.51.1.011011. S2CID 15722152.&lt;/ref&gt;, što daje ukupnu sabirnu površinu od 25,4 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Ovo je preko šest puta veće od površine sakupljanja Hubbleovog ogledala prečnika 2,4 metra (7,9 stopa), koje ima sabirnu površinu od 4,0 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. [[Ogledalo]] ima zlatni premaz koji pruža infracrvenu refleksiju i koji je prekriven tankim slojem [[Staklo|stakla]] radi izdržljivosti.

JWST je prvenstveno dizajniran za blisku infracrvenu astronomiju, ali može vidjeti i narandžastu i crvenu vidljivu svjetlost, kao i srednje infracrveno područje, ovisno o instrumentu. Može detektovati objekte do 100 puta slabije od Hubblea, i objekte mnogo ranije u istoriji svemira, nazad do crvenog pomaka z≈20 (oko 180 miliona godina kosmičkog vremena nakon Velikog praska) &lt;ref&gt;[https://briankoberlein.com/blog/deeper-sky &quot;A Deeper Sky | by Brian Koberlein&quot;]. briankoberlein.com.&lt;/ref&gt;. Za poređenje, smatra se da su najranije zvijezde nastale između z≈30 i z≈20 (100-180 miliona godina kosmičkog vremena), a prve galaksije su se mogle formirati oko crvenog pomaka z≈15 (oko 270 miliona godina kosmičkog vremena). Habl ne može da vidi dalje od veoma rane rejonizacije &lt;ref&gt;Shelton, Jim (3 March 2016). [https://news.yale.edu/2016/03/03/shattering-cosmic-distance-record-once-again &quot;Shattering the cosmic distance record, once again&quot;]. Yale University. Pristupljeno 13. juli 2022.&lt;/ref&gt; na oko z≈11,1 (galaksija GN-z11, 400 miliona godina kosmičko vreijme) &lt;ref&gt;Oesch, P. A.; Brammer, G.; van Dokkum, P.; et al. (March 2016). &quot;A Remarkably Luminous Galaxy at z=11.1 Measured with Hubble Space Telescope Grism Spectroscopy&quot;. The Astrophysical Journal. 819 (2). 129. arXiv:1603.00461. Bibcode:2016ApJ...819..129O. doi:10.3847/0004-637X/819/2/129. S2CID 119262750.&lt;/ref&gt;.

Dizajn naglašava veće mogućnosti u oblasti osmatranja  blisko do srednje infracrvenog spektra iz nekoliko razloga:
* Objekti s visokim crvenim pomakom (vrlo rani i udaljeni) imaju vidljive emisije pomjerene u infracrvenu, te se stoga njihova svjetlost danas može promatrati samo putem infracrvene astronomije;
* infracrvena svjetlost lakše prolazi kroz oblake prašine nego vidljiva svjetlost &lt;ref&gt;[https://www.jwst.nasa.gov/content/about/comparisonWebbVsHubble.html &quot;Comparison: Webb vs Hubble Telescope – Webb/NASA&quot;]. www.jwst.nasa.gov. Pristupljeno 14. jula 2022.&lt;/ref&gt;
* hladniji objekti kao što su diskovi čestica i planete najjače emituju u infracrvenom zračenju;
* ove infracrvene raspone je teško proučavati sa zemlje ili pomoću postojećih svemirskih teleskopa kao što je Hubble.

Zemaljski teleskopi moraju gledati kroz Zemljinu atmosferu, koja je neprozirna u mnogim infracrvenim rasponima (vidi sliku atmosferske apsorpcije). Čak i tamo gdje je atmosfera prozirna, mnoga ciljana hemijska jedinjenja, kao što su voda, ugljični dioksid i metan, također postoje u Zemljinoj atmosferi, što uvelike otežava analizu. Postojeći svemirski teleskopi kao što je Hubble ne mogu proučavati ove pojaseve jer njihova ogledala nisu dovoljno hladna (Hubble ogledalo se održava na oko 15 °C [288 K; 59 °F]), tako da sam teleskop jako zrači u infracrvenim opsezima &lt;ref&gt;&quot;Infrared astronomy from earth orbit&quot;. Infrared Processing and Analysis Center, NASA Spitzer Science Center, California Institute of Technology. 2017. Archived from the original on 21 December 2016. Public Domain Ovaj članak sadrži tekst iz ovog izvora koji je u javnom vlasništvu.&lt;/ref&gt;.

JWST također može promatrati obližnje objekte, uključujući objekte u Sunčevom sistemu, koji imaju prividnu ugaonu brzinu kretanja od 0,030 lučnih sekundi u sekundi ili manje. Ovo uključuje sve planete i satelite, komete i asteroide izvan Zemljine orbite, i &quot;praktično sve&quot; poznate objekte Kuiperovog pojasa. Osim toga, može uočiti oportunističke i neplanirane ciljeve u roku od 48 sati od odluke da to učini, kao što su supernove i eksplozije gama zraka.

&lt;gallery align=&quot;center&quot; mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;200&quot;&gt;
Datoteka:James Webb Space Telescope 2009 top.jpg|Tri četvrtine pogleda na vrh
Datoteka:James Webb Space Telescope 2009 bottom.jpg|Dno (strana okrenuta prema suncu)
&lt;/gallery&gt;

=== Lokacija i orbita ===
[[Datoteka:Atmospheric electromagnetic opacity.svg|thumb|lijevo|180px|Grubi prikaz Zemljine atmosferske propustljivosti (ili neprozirnosti) za različite talasne dužine elektromagnetnog zračenja, uključujući vidljivu svjetlost]]
JWST radi u orbiti, kruži oko tačke u svemiru poznate kao Lagrangeova tačka Sunce-Zemlja L2, otprilike 1.500.000 km izvan Zemljine orbite oko Sunca. Njegov stvarni položaj varira između oko 250.000 i 832.000 km oko tačke L2 dok orbitira, držeći ga podalje od Zemljine i Mjesečeve sjene. Poređenja radi, Hubble kruži 550 km iznad Zemljine površine, a Mjesec je otprilike 400.000 km od Zemlje. Objekti u blizini ove L2 tačke Sunce-Zemlja mogu kružiti oko Sunca u sinhronoj liniji sa Zemljom, omogućavajući teleskopu da ostane na otprilike konstantnoj udaljenosti sa kontinuiranom orijentacijom svog jedinstvenog sunčevog štitnika opreme prema Suncu, Zemlji i Mjesecu. U kombinaciji sa svojom širokom orbitom koja izbjegava sjenke, teleskop može istovremeno blokirati dolaznu toplinu i svjetlost iz sva tri ova tijela i izbjeći čak i najmanje promjene temperature od Zemljinih i Mjesečevih sjenki koje bi uticale na strukturu, ali i dalje održava neprekidnu sunčevu energiju i Zemaljske komunikacije na njegovoj strani okrenutoj prema suncu. Ovaj raspored održava temperaturu svemirskog broda konstantnom i ispod 50 K (-223 °C; -370 °F) neophodnih za slaba infracrvena posmatranja &lt;ref&gt;[https://www.jwst.nasa.gov/content/observatory/sunshield.html &quot;The Sunshield&quot;]. nasa.gov. NASA. Retrieved 28 August 2016. Public Domain Ovaj članak sadrži tekst iz ovog izvora koji je u javnom vlasništvu.&lt;/ref&gt;.

=== Zaštita od sunca ===
[[Datoteka:James Webb telescope sunshield.jpg|thumb|desno|180px|Testna jedinica suncobrana složena i proširena u postrojenju Northrop Grumman u Kaliforniji, 2014.]]
Da bi se vršila osmatranja u infracrvenom spektru, JWST se mora održavati na temperaturama ispod 50 K (−223,2 °C; −369,7 °F); inače bi infracrveno zračenje iz samog teleskopa preplavilo njegove instrumente. Stoga koristi veliki štitnik od sunca da blokira svjetlost i toplinu od Sunca, Zemlje i [[Mjesec (satelit)|Mjeseca]], a kako je već navedeno, njegov položaj blizu Sunca-Zemlje L2 drži sva tri tijela na istoj strani svemirske letjelice u svakom trenutku. Njegova orbita oko L2 tačke izbjegava sjenku Zemlje i Meseca, održavajući konstantno okruženje za zaštitu od sunca i sunčevih zračenja. Zaštita održava stabilnu temperaturu za dijelove na tamnoj strani, što je ključno za održavanje preciznog poravnanja primarnih segmenata ogledala u prostoru.

Petoslojni štitnik od sunca, svaki sloj tanak kao dlakljudske kose &lt;ref&gt;[https://www.jwst.nasa.gov/content/about/innovations/coating.html &quot;Sunshield Coatings Webb/NASA&quot;]. jwst.nasa.gov. Archived from the original on 29 December 2021. Pristupljeno 18. jula 2022. Ovaj članak uključuje tekst iz ovog izvora koji je u javnom vlasništvu.&lt;/ref&gt;, je napravljen od Kapton E, komercijalno dostupnog poliimidnog filma iz DuPont-a, s membranama posebno obloženim aluminijem s obje strane i slojem poluprovodnog silicijuma prema Suncu okrenutoj strana; dva najtoplija sloja predviđena su da reflektuje sunčevu toplotu nazad u svemir.[20] Slučajno kidanje delikatne strukture filma tokom testiranja postavljanja 2018. dovele su do daljnjih kašnjenja lansiranja teleskopa.

Štitnik za sunce je dizajniran da se preklopi dvanaest puta tako da stane u nosivi dio rakete Ariane 5, koji ima 4,57 m u prečniku i 16,19 m  dužine. Dimenzije  potpuno postavljenog štita bile su planirane u mjeri 14,162 m × 21,197 m. Štitnik za sunce je ručno sastavljen u ManTech (NeXolve) u Huntsvilleu, Alabama, prije nego što je isporučen Northrop Grumman u Redondo Beach, Kalifornija, na testiranje.

Zbog zaštite od sunca, JWST nema neograničeno polje osmatranja u bilo kom trenutku. Teleskop može vidjeti 40 posto neba iz jedne pozicije i može vidjeti cijelo nebo u periodu od šest mjeseci.

=== Optika ===
[[Datoteka:Engineers Clean JWST Secondary Reflector with Carbon Dioxide Snow.jpg|thumb|desno|180px|Inženjeri čiste probno ogledalo snijegom od ugljičnog dioksida, 2015]]
Primarno ogledalo JWST-a je berilijumski reflektor prečnika 6,5 m  pozlaćeni i sa sabirnom površinom od 25,4 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; . Da je napravljen kao jedno veliko ogledalo, ovo bi bilo preveliko za postojeće lansirne rakete. Ogledalo je stoga sastavljeno od 18 heksagonalnih segmenata (tehnika koju je prvi predložio Guido Horn d'Arturo), koji su se otvorili nakon što je teleskop lansiran. Senziranje talasnog fronta u ravni slike kroz pronalaženje faze koristi se za pozicioniranje segmenata ogledala na ispravnu lokaciju pomoću vrlo preciznih mikro-motora. Nakon ove početne konfiguracije, potrebna su im samo povremena ažuriranja svakih nekoliko dana kako bi zadržali optimalan fokus &lt;ref&gt;[https://archive.ph/20120805213402/http://www.stsci.edu/jwst/ote/wavefront-sensing-and-control &quot;JWST Wavefront Sensing and Control&quot;]. Space Telescope Science Institute. Archived from the original on 5 August 2012.  Pristupljeno 18. jula 2022.&lt;/ref&gt;. Ovo je razlčito od zemaljskih teleskopa, na primjer [[Keck teleskopi|teleskopa Keck]], koji kontinuirano prilagođavaju svoje segmente ogledala koristeći aktivnu optiku kako bi prevladali efekte gravitacije i vjetra.

[[Datoteka:JWST_Full_Mirror.jpg|thumb|desno|180px|Sklop glavnog ogledala s prednje strane sa pričvršćenim primarnim retrovizorima, novembar 2016.]]
Webb teleskop će koristiti 132 mala motora (zvana aktuatori) za pozicioniranje i povremeno podešavanje optike jer su poremećaji teleskopa izazvani vanjskim uticajima zanemarivi u svemiru. Svakim od 18 primarnih segmenata ogledala upravlja 6 pozicionih aktuatora sa dodatnim ROC (radijus zakrivljenosti) aktuatorom u centru za podešavanje zakrivljenosti (7 aktuatora po segmentu), za ukupno 126 primarnih aktuatora ogledala i još 6 aktuatora za sekundarno ogledalo, dajući ukupno 132 &lt;ref&gt;Group, Techbriefs Media. [https://www.techbriefs.com/component/content/article/tb/insiders/md/stories/27614 &quot;Webb Telescope Actuators Move with Microscopic Accuracy&quot;]. www.techbriefs.com. Archived from the original on 19 March 2022. Pristupljeno 19. jula 2022.&lt;/ref&gt;. Aktuatori mogu pozicionirati ogledalo sa tačnošću od 10 nanometara (10 milionitih dijelova milimetra).

Aktuatori su ključni u održavanju poravnanja ogledala teleskopa i dizajnirani su i proizvedeni od strane Ball Aerospace &amp; Technologies. Svaki od 132 aktuatora pokreće jedan koračni (stepper) motor, omogućavajući fina i gruba podešavanja. Aktuatori pružaju grubu veličinu pomaka od 58 nanometara za veća podešavanja i finu veličinu pomaka za podešavanja od 7 nanometara &lt;ref&gt;Warden, Robert. &quot;Cryogenic Nano-Actuator for JWST&quot;. ESMATS: 242.&lt;/ref&gt;.

JWST-ov optički dizajn je anastigmat sa tri ogledala, koji koristi zakrivljena sekundarna i tercijarna ogledala za isporuku slika bez optičkih aberacija u širokom polju. Sekundarno ogledalo je prečnika 0,74 m. Osim toga, tu je i fino ogledalo za upravljanje koje može podesiti svoju poziciju mnogo puta u sekundi kako bi osiguralo stabilizaciju slike.

Ball Aerospace &amp; Technologies je glavni optički podizvođač za JWST projekat, predvođen glavnim izvođačem Northrop Grumman Aerospace Systems, prema ugovoru sa NASA Goddard Space Flight Center, u Greenbeltu, Maryland &lt;ref&gt;[https://www.nasa.gov/feature/goddard/2016/science-instruments-of-nasa-s-james-webb-space-telescope-successfully-installed &quot;Science Instruments of NASA's James Webb Space Telescope Successfully Installed&quot;]. NASA. 24 May 2016. Archived from the original on 19 March 2022. Pristupljeno 19. jula 2022. Ovaj članak sadrži tekst iz ovog izvora koji je u javnom vlasništvu.&lt;/ref&gt;. Retrovizori, plus rezervni dijelovi za letenje, proizvedeni su i polirani od strane Ball Aerospace &amp; Technologies na bazi berilijumskih segmenta koje proizvodi nekoliko kompanija uključujući Axsys, Brush Wellman i Tinsley Laboratories.

=== Naučni instrumenti ===
[[Datoteka:JWST_Nircam1lwres.jpg|thumb|desno|180px|NIRCam je završen 2013.]]
Integrirani naučni instrumentni modul (ISIM) je okvir koji Webb teleskopu obezbjeđuje električnu energiju, računarske resurse, sposobnost hlađenja kao i strukturnu stabilnost. Napravljen je od spojenog grafitno-epoksidnog kompozita pričvršćenog na donju stranu Webbove strukture teleskopa. ISIM sadrži četiri naučna instrumenta i kameru vodiča &lt;ref&gt;[https://jwst.nasa.gov/content/observatory/instruments/index.html &quot;JWST: Integrated Science Instrument Module (ISIM)&quot;]. NASA. 2017. Archived from the original on 2 June 2019. Pristupljeno 19. jula 2022. Ovaj članak sadrži tekst iz ovog izvora koji je u javnom vlasništvu.&lt;/ref&gt;.
* NIRCam (Near InfraRed Camera) je infracrveni snimač koji će imati spektralnu pokrivenost u rasponu od ivice vidljivog (0,6 μm) do bliskog infracrvenog (5 μm). Postoji 10 senzora svaki od 4 megapiksela. NIRCam će takođe služiti kao senzor talasnog fronta opservatorije, koji je neophodan za detekciju talasnog fronta i aktivnosti kontrole, koji se koristi za poravnavanje i fokusiranje glavnih segmenata ogledala. NIRCam je napravio tim koji je predvodio Univerzitet Arizona, sa glavnim istraživačem Marsijom J. Rieke. Industrijski partner je Lockheed-Martinov centar za naprednu tehnologiju u Palo Altu, Kalifornija.
* NIRSpec (Near InfraRed Spectrograph) će također izvoditi spektroskopiju na istom opsegu talasnih dužina. Izgradila ga je Evropska svemirska agencija u ESTEC-u u Noordwijku u Holandiji. Vodeći razvojni tim uključuje članove Airbus Defence and Space, Ottobrunn i Friedrichshafen, Njemačka, i Goddard Space Flight Center; sa Pierreom Ferruitom (École normale supérieure de Lyon) kao naučnim projektom NIRSpec. NIRSpec dizajn pruža tri režima posmatranja: režim niske rezolucije koji koristi prizme, režim više objekata R~1000 i R~2700 integralnu jedinicu polja ili režim spektroskopije sa dugim prorezom. Prebacivanje režima se vrši korištenjem mehanizma za predizbor talasne dužine koji se zove sklop filterskog kotača i odabirom odgovarajućeg disperzivnog elementa (prizma ili rešetka) pomoću mehanizma sklopa kotača rešetke. Oba mehanizma su zasnovana na uspješnim ISOPHOT mehanizmima kotača Infracrvene svemirske opservatorije. Režim sa više objekata oslanja se na složeni mehanizam mikro-zatvarača koji omogućava istovremeno posmatranje stotina pojedinačnih objekata bilo gde u vidnom polju NIRSpec-a. Postoje dva senzora svaki od 4 megapiksela. Mehanizmi i njihovi optički elementi su dizajnirani, integrisani i testirani od strane Carl Zeiss Optronics GmbH (danas Hensoldt) iz Oberkochena, Njemačka, prema ugovoru sa Astriumom.

[[Datoteka:NIRSpec_calibration_assembly.jpg|thumb|lijevo|180px|Kalibracioni sklop, jedna komponenta NIRSpec instrumenta]]
[[Datoteka:JWST_MIRI.jpg|thumb|desno|180px|MIRI]]
MIRI (srednji infracrveni instrument) će mjeriti srednje do duge infracrvene talasne dužine od 5 do 27 μm. Sadrži i srednju infracrvenu kameru i spektrometar za snimanje. MIRI je razvijen u saradnji između NASA-e i konzorcijuma evropskih zemalja, a predvode ga George Rieke (Univerzitet u Arizoni) i Gillian Wright (UK Astronomy Technology Centre, Edinburgh, Škotska, dio Vijeća za nauku i tehnologiju). MIRI ima slične mehanizme kotača kao i NIRSpec koje je također razvio i napravio Carl Zeiss Optronics GmbH prema ugovoru sa Max Planck institutom za astronomiju, Heidelberg, Njemačka. Završena montaža optičke klupe MIRI-ja isporučena je u Goddard centar za svemirske letove sredinom 2012. godine radi eventualne integracije u ISIM. Temperatura MIRI-ja ne smije da pređe 6° K (−267° C): mehanički hladnjak na gas helijum smješten na toploj strani štita okoline obezbjeđuje ovo hlađenje &lt;ref&gt;Banks, Kimberly; Larson, Melora; Aymergen, Cagatay; Zhang, Burt (2008). Angeli, George Z.; Cullum, Martin J. (eds.). &quot;James Webb Space Telescope Mid-Infrared Instrument Cooler systems engineering&quot;. Proceedings of SPIE. Modeling, Systems Engineering, and Project Management for Astronomy III. 7017: 5. Bibcode:2008SPIE.7017E..0AB.&lt;/ref&gt;.
* FGS/NIRISS (Senzor za fino navođenje i bliski infracrveni snimač i spektrograf bez proreza), koji vodi Kanadska svemirska agencija pod rukovodiocem projekta, naučnikom Johnom Hutchingsom (Herzbergov istraživački centar za astronomiju i astrofiziku, Nacionalni istraživački savjet). Uređaj se koristi za stabilizaciju linije vida opservatorije tokom naučnih posmatranja. Mjerenja FGS-a koriste se i za kontrolu cjelokupne orijentacije svemirske letjelice i za pokretanje finog upravljačkog ogledala za stabilizaciju slike. Kanadska svemirska agencija također obezbjeđuje modul bliskog infracrvenog snimanja i spektrografa bez proreza (NIRISS) za astronomsko snimanje i spektroskopiju u opsegu talasnih dužina od 0,8 do 5 μm, koji vodi glavni istraživač René Doyon na Univerzitetu u Montrealu. Iako se često zajedno pominju kao jedinica, NIRISS i FGS služe potpuno različitim svrhama, pri čemu je jedan naučni instrument, a drugi dio infrastrukture za podršku opservatorije &lt;ref&gt;Doyon, René; Hutchings, John B.; Beaulieu, Mathilde; Albert, Loic; Lafrenière, David; Willott, Chris; Touahri, Driss; Rowlands, Neil; Maszkiewicz, Micheal; Fullerton, Alex W.; Volk, Kevin; Martel, André R.; Chayer, Pierre; Sivaramakrishnan, Anand; Abraham, Roberto; Ferrarese, Laura; Jayawardhana, Ray; Johnstone, Doug; Meyer, Michael; Pipher, Judith L.; Sawicki, Marcin (22 August 2012). Clampin, Mark C; Fazio, Giovanni G; MacEwen, Howard A; Oschmann, Jacobus M (eds.). &quot;The JWST Fine Guidance Sensor (FGS) and Near-Infrared Imager and Slitless Spectrograph (NIRISS)&quot;. Proceedings of SPIE. Space Telescopes and Instrumentation 2012: Optical, Infrared, and Millimeter Wave. 8442: 84422R. Bibcode:2012SPIE.8442E..2RD. doi:10.1117/12.926578. S2CID 120702854. &quot;FGS features two modules: an infrared camera dedicated to fine guiding of the observatory and a science camera module, the Near-Infrared Imager and Slitless Spectrograph (NIRISS)&quot;&lt;/ref&gt;.

NIRCam i MIRI imaju koronagrafe koji blokiraju zvjezdano svjetlo za posmatranje slabih ciljeva kao što su planete van sunčevog sistema i cirkumzvjezdani diskovi vrlo blizu sjajnih zvijezda.

Infracrvene detektore za NIRCam, NIRSpec, FGS i NIRISS module obezbjeđuje Teledyne Imaging Sensors (ranije Rockwell Scientific Company). Inženjerski tim James Webb Space Telescope (JWST) Integrated Science Instrument Module (ISIM) i Command and Data Handling (ICDH) koriste SpaceWire za slanje podataka između naučnih instrumenata i opreme za obradu podataka.

== Historija ==

=== Kontroverze oko imena ===
Godine 2002, NASA-in administrator (2001–2004) Sean O'Keefe je donio odluku da nazove teleskop po Jamesu E. Webbu, administratoru NASA-e od 1961. do 1968. tokom programa Mercury, Gemini i velikog dijela programa Apollo.

Godine 2015. pojavile su se optužbe oko Webbove uloge tokom &quot;lavanda progona&quot; (lavanda scare), aktivnosti poduzetih od strane američke vlade sredinom XX vijeka protiv homoseksualaca na radnom mjestu u državnoj službi &lt;ref&gt;Francis, Matthew. [https://www.forbes.com/sites/matthewfrancis/2015/06/11/the-problem-with-naming-observatories-for-bigots/?sh=4acbb0aa695b &quot;The Problem With Naming Observatories For Bigots&quot;]. Forbes. Archived from the original on 11 April 2022. Pristupljeno juli 2022.&lt;/ref&gt;.  Zastrašivanje je dovelo do otpuštanja skoro 300 službenika američkog State Departmenta između 1950. i 1952. godine; Webb je bio državni podsekretar od početka 1949. do početka 1952. godine. U martu 2021. četiri naučnika objavila su mišljenje u časopisu Scientific American pozivajući NASA-u da preispita ime teleskopa, na osnovu Webbovog navodnog saučesništva u aktivnosti diskriminacije.[ U septembru 2021. NASA je objavila svoju odluku da ne preimenuje teleskop. O'Keefe, koji je donio odluku da se teleskop nazove po Webbu, izjavio je da je nepravda sugerirati da bi Web trebao &quot;snositi odgovornost za tu aktivnost kada nema dokaza koji bi čak nagovijestili [da je on u tome učestvovao]&quot;. Američko astronomsko društvo poslalo je NASA-inom administratoru Billu Nelsonu dva pisma tražeći od NASA-e da objavi javni izvještaj sa detaljima o njihovoj istrazi. Mada, dokumenti iz žalbene presude iz 1969. (u vezi s otpuštanjem jednog zaposlenog iz 1963.) ukazuju na to da se otpuštanje homoseksualaca smatralo uobičajenim unutar agencije &lt;ref&gt;Witze, Alexandra (25 March 2022). [https://www.nature.com/articles/d41586-022-00845-6 &quot;Exclusive: Documents reveal NASA's internal struggles over renaming Webb telescope&quot;]. Nature. 604 (7904): 15–16. Bibcode:2022Natur.604...15W. doi:10.1038/d41586-022-00845-6. PMID 35338365. S2CID 247713613.&lt;/ref&gt;.

== Misija ==
[[Datoteka:Comparison optical telescope primary mirrors.svg|mini|Poređenje sa nekim poznatim teleskopima]]
Primarna misija teleskopa je da traži svjetlost koja potiče od udaljenih [[zvijezda]] i [[galaksija]], koje su se formirale neposredno poslije [[Veliki prasak|Velikog praska]], da proučava nastanak i evoluciju galaksija, i da pokuša da objasni nastanak zvijezda i planetarnih sistema, kao i porijeklo života.

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
[[Datoteka:L2 rendering.jpg|mini|220px|Teleskop neće biti tačno na L2 poziciji, nego će orbitirati u &quot;halo orbiti&quot;.]]

{{Commonscat|James Webb Space Telescope}}

* [http://www.jwst.nasa.gov/ JWST homepage at NASA]
* [http://www.stsci.edu/jwst/ JWST homepage at STScI]
* [http://sci.esa.int/jwst/ JWST homepage at ESA]
* [https://web.archive.org/web/20110516142347/http://solarsystem.nasa.gov/missions/profile.cfm?MCode=JWST James Web Space Telescope Mission Profile] by [http://solarsystem.nasa.gov NASA's Solar System Exploration]
* [http://www.newscientist.com/article.ns?id=dn7423 Cost overruns put squeeze on Hubble’s successor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080115093253/http://www.newscientist.com/article.ns?id=dn7423 |date=15. 1. 2008 }}
* [https://web.archive.org/web/20090528024200/http://pdf.aiaa.org/getfile.cfm?urlX=5%3A7I%276D%26X%5BR%5B%2FRP%23UWT%5B%5EP%2B%3B%3A7%3A%2C%23%0A&amp;urla=%25%2B%22D%23%23%20H%20%0A&amp;urlb=%21%2A%20%20%20%0A&amp;urlc=%21%2A0%20%20%0A&amp;urld=%27%2A%22P%26%22%20%3E%40T%20%20%20%0A&amp;urle=%27%2A%22%5C%20%23%206DT0%20%20%0A AIAA-2004-5986: JWST Observatory Architecture and Performance]
* [https://web.archive.org/web/20130729234444/http://pdf.aiaa.org/getfile.cfm?urlX=5%3A7I%276D%26XZ2%3B%2FS%40%23UWT%5B%5EPK%3B%3A4%3A%28%26%0A&amp;urla=%25%2B%22D%23%23%20H%20%0A&amp;urlb=%21%2A%20%20%20%0A&amp;urlc=%21%2A0%20%20%0A&amp;urld=%27%2A%22P%26%22%20%3E%40T%20%20%20%0A&amp;urle=%27%2A%22%5C%20%23%206DT0%20%20%0A AIAA-2006-5593: Development of JWST's Ground Systems Using an Open Adaptable Architecture]

{{Svemirske opservatorije}}

[[Kategorija:Teleskopi]]
[[Kategorija:NASA]]</text>
      <sha1>8vojksej04av3zy6hlj4s6mu2tgw28d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Svjetske prvakinje u skoku u vis</title>
    <ns>10</ns>
    <id>263359</id>
    <revision>
      <id>3425345</id>
      <parentid>3017344</parentid>
      <timestamp>2022-07-20T09:49:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1899" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime         = Svjetske prvakinje u skoku u vis
|naslov      = [[Svjetske prvakinje u atletici#Skok u vis|Svjetske prvakinje]] u [[skok u vis|skoku u vis]]
|podaciklasa = hlist

|podaci1= 
* [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1983 – skok u vis (žene)|1983]]: [[Tamara Bikova]]
* [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1987 – skok u vis (žene)|1987]]: [[Stefka Kostadinova]]
* [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1991 – skok u vis (žene)|1991]]: [[Heike Henkel]]
* [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1993 – skok u vis (žene)|1993]]: [[Ioamnet Quintero]]
* [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1995 – skok u vis (žene)|1995]]: [[Stefka Kostadinova]]
* [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1997 – skok u vis (žene)|1997]]: [[Hanne Haugland]]
* [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1999 – skok u vis (žene)|1999]]: [[Inga Babakova]]
* [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2001 – skok u vis (žene)|2001]]–[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2003 – skok u vis (žene)|2003]]: [[Hestrie Cloete]]
* [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2005 – skok u vis (žene)|2005]]: [[Kajsa Bergqvist]]
* [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007 – skok u vis (žene)|2007]]–[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009 – skok u vis (žene)|2009]]: [[Blanka Vlašić]]
* [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011 – skok u vis (žene)|2011]]: [[Ana Čičerova]]
* [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013 – skok u vis (žene)|2013]]: [[Svjetlana Školjina]]
* [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015 – skok u vis (žene)|2015]]–[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 – skok u vis (žene)|2017]]–[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019 – skok u vis (žene)|2019]]: [[Marija Lasickene]]
* [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022 – skok u vis (žene)|2022]]: [[Eleanor Patterson]]
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Svjetske prvakinje u skoku u vis]]&lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni atletskih svjetskih šampiona‎]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>r6653la9kfzo9lcczwsg8679dg8q6vz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Čaršija/Tehnika</title>
    <ns>4</ns>
    <id>270098</id>
    <revision>
      <id>3425305</id>
      <parentid>3425289</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T12:20:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/95.40.43.72|95.40.43.72]] ([[User talk:95.40.43.72|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9989" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__
{{Čaršija|1=
&lt;div style=&quot;border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;padding:10px;&quot;&gt;Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starija pitanja možete naći [[/Arhive|ovdje]].&lt;/div&gt;
&lt;inputbox&gt;
bgcolor=transparent
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Čaršija/Tehnika
break=yes
width=30
searchbuttonlabel=Traži
break=no
&lt;/inputbox&gt;
&lt;/div&gt;
Ovdje možete postaviti sva Vaša tehnička pitanja. Ovo mogu, naprimjer, biti problemi oko šablona, modula, ili uopćeno oko wiki sintakse. Ispod dodajte novi odlomak. Kad se problem riješi, onda ga označite šablonom {{tl|Urađeno}} ili {{tl|ok}}.

&lt;div class=&quot;hlist left&quot; style=&quot;margin-top:30px;&quot;&gt;
* {{Dugme|Postavi novo pitanje|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Tehnika&amp;action=edit&amp;section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #6C71C4; border: #6C71C4; color:white;}}
&lt;/div&gt;
}}
__TOC__

== Template:End date ==

Da i neko zna da li je kod nas preveden [[:en:Template:End date|ovaj šablon]]? Šablon [[:en:Template:Start date|Start date]] je preveden kao [[Šablon:Početni datum|Početni datum]]! Generalno je problem kad se šablon prebaci i prevede, da se ne kategorizira ili ne napravi dokumentacija, pa je kasnije gotovo nemoguće pravilno koristiti, ali i naći potrebne šablone.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:33, 26 novembar 2020 (CET)
: htio sam ga ja prevesti https://bs.wikipedia.org/wiki/Korisnik:Palapa/%C5%A0ablon:End_date [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:33, 3 maj 2021 (CEST)

== Omogućivanje proširenja Kartographer ==
{{Phabricator-kutija|T279635|riješeno}}
[[:mw:Extension:Kartographer|Ovo proširenje]] omogućuje ugrađivanje interaktivnih karti koje bismo mogli upotrijebiti npr. u infokutijama o parkovima, muzejima, školama, zgradama i slično. Trenutno ga nemamo aktiviranog [[:phab:T229726#5419327|zbog jednog buga povezanog s FlaggedRevsima]], no budući da rijetko ko mijenja koordinate stavki, ne bi trebalo uticati na rad proširenja. Ispod se možete izjasniti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 23:33, 8 april 2021 (CEST)

* {{za}} – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 23:33, 8 april 2021 (CEST)
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 23:36, 8 april 2021 (CEST)
* {{za}} --[[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 00:00, 9 april 2021 (CEST)
* {{za}} – [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 07:31, 9 april 2021 (CEST)
* {{za}} – [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 09:33, 9 april 2021 (CEST)
* {{za}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 09:48, 9 april 2021 (CEST)
* {{za}} - [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:24, 3 maj 2021 (CEST)

== Tamna tema ==

Odsad je dostupan dodatak koji omogućuje prikazivanje elemenata na sajtu u crnoj boji ili nekoj tamnoj nijansi. Može se aktivirati u [[Posebno:Postavke#mw-prefsection-gadgets|Dodacima]] pod &quot;Interfejs&quot; (treća stavka). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:58, 26 april 2021 (CEST)
: Dark mode! To smo čekali. 😎 -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 22:48, 29 april 2021 (CEST)

== IK &quot;Sportska nagrada&quot; ==

[[:en:Template:Infobox sports award|Evo je]]. Imamo za &quot;nagradu&quot;, ali ne znam može li obuhvatiti i sportske. A imamo članaka o sportskim nagradama. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:07, 23 maj 2021 (CEST)
:{{Urađeno}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:32, 28 juni 2021 (CEST)

== IK &quot;Stonoteniser&quot; ==

Izgleda da će nam i [[:en:Template:Infobox table tennis player|ova]] trebati. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 26 juni 2021 (CEST)
:{{Urađeno}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:32, 28 juni 2021 (CEST)
==Okvir infoslika==
Gdje je nestala kutija za Infosliku? [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 11:35, 18 august 2021 (CEST)

== Prebacivanje modula ==

Trebalo bi paziti prilikom prebacivanja modula kao: [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul%3AFootnotes&amp;type=revision&amp;diff=3376486&amp;oldid=3150039 ovdje - Modul:Footnotes], jer to dovodi do grešaka u postojećim člancima (vidi: [https://bs.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito#Napomene ovdje]) Generalno bi trebalo izbjegavati kompletno kopiranje bez koordinacije i provjere od nekog ko može provjeriti kod! Može li neko ({{ping|Edinwiki}}, {{ping|Srđan}}...) provjeriti greške i popraviti?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:30, 30 novembar 2021 (CET)
: ja ću probati ispraviti, sorry [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:41, 30 novembar 2021 (CET)

: Nemojte ove module koji su u širokoj upotrebi tek tako kopirati s enwiki bez ikakvog testiranja. Ako treba nešto ažurirati javite ovdje pa ćemo istestirati da izbjegnemo slučajeve da se u šablonima i člancima pojavljuju greške. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:57, 15 decembar 2021 (CET)
::Izvinjavam se [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:18, 15 decembar 2021 (CET)

== Šablon:Pgnviewer ==

Ovaj šablon prikazuje šahovsku partiju kao: [[:ru:Матч_за_звание_чемпиона_мира_по_шахматам_2021#Партия_1:_Непомнящий_—_Карлсен,_½–½|ovdje]]! Ja sam ga prekopirao i probao na [[Korisnik:AnToni/test|probnoj stranici]] ali nema prikaza kao na ruskoj Wiki. Zna li neko u čemu je problem?
Možda je problem u [[Šablon:Pgnviewer/Onegame|ovom šablonu]]?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:07, 3 decembar 2021 (CET)

:{{ping|AnToni}} Bok! Kako bi predložak ispravno radio potrebno je učitati skriptu koja pruža interaktivnu komponentu. Dodaj sljedeći kod u [[Korisnik:AnToni/common.js]]: &lt;code&gt;mw.loader.load('//en.wikipedia.org/w/index.php?title=User:קיפודנחש/pgnwrapper.js&amp;action=raw&amp;ctype=text/javascript');&lt;/code&gt;. Ako želiš da predložak radi za sve korisnike, administratori sučelja ovog projekta trebali bi gornju skriptu uvesti u [[MediaWiki:Common.js]] ili napraviti [[MediaWiki:Gadgets-definition|dodatak]] koji pokreće ovaj kod i postaviti da je zadano uključen (parametrom &lt;code&gt;|default=true&lt;/code&gt;). [[Korisnik:Ivi104|Ivi104]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivi104|razgovor]]) 12:52, 4 januar 2022 (CET)

:: Postavio sam to kao predodređeni dodatak. Trebalo bi sad raditi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 17:23, 4 januar 2022 (CET)
:::Radi! Prva liga! Hvala {{ping|Ivi104}} i {{ping|Srđan}}! Posebna dobrošlica za perfektan start {{ping|Ivi104}}: Dugujem paketić Mozartkuglica!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:29, 4 januar 2022 (CET)

== IK ulica ==

Čini mi se da [[:en:Template:Infobox street|je]] nemamo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:24, 12 maj 2022 (CEST)
:{{Urađeno}} [[Šablon:Infokutija ulica]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 14:26, 12 maj 2022 (CEST)

== Šablon &quot;Riječni protok&quot; ==

Pogledati na [[:en:Template:River discharge|EN]] (mada su i oni uzeli s [[:fr:Modèle:Relevé hydrologique|FR]]). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:58, 15 juli 2022 (CEST)</text>
      <sha1>rfa3eahhqlk2es40jvlu7ini6hbrtih</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Čaršija/Pravopis</title>
    <ns>4</ns>
    <id>373629</id>
    <revision>
      <id>3425303</id>
      <parentid>3425287</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T12:20:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/95.40.43.72|95.40.43.72]] ([[User talk:95.40.43.72|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="61486" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__
{{Čaršija|1=
&lt;div style=&quot;border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;padding:10px;&quot;&gt;Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starija pitanja možete naći [[/Arhive|ovdje]].&lt;/div&gt;
&lt;inputbox&gt;
bgcolor=transparent
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Čaršija/Pravopis
break=yes
width=30
searchbuttonlabel=Traži
break=no
&lt;/inputbox&gt;
&lt;/div&gt;
'''Dobro došli na odjeljak Čaršije za pravopisna pitanja!'''

Ovdje možete postaviti sva pitanja koja se tiču [[Pravopis bosanskog jezika|pravopisa]] [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]]. Osim pitanja, moguće je otvoriti dikusiju o pravilnom pisanju ili usvajanju nekih izraza kao standardnih, čime se olakšava vođenje internih linkova. Za orijentaciju može poslužiti stranica [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku|Pravilno/nepravilno]]. Postavljena pitanja i problemi bit će riješeni u najkraćem roku od strane za to kompetentnog tima. Kad se problem riješi, onda ga označite šablonom {{tl|Urađeno}} ili {{tl|ok}}.

&lt;div class=&quot;hlist left&quot; style=&quot;margin-top:30px;&quot;&gt;
* {{Dugme|Postavi novo pitanje|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Pravopis&amp;action=edit&amp;section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #169086; border: #169086; color:white;}}
&lt;/div&gt;
}}
__TOC__

== &quot;Asparagus officinalis&quot; ==
[[Datoteka:Asparagus-Bundle.jpg|thumb|desno|80px]]
Kao dežurni ''kuhar'' na wikiju, svečano otvaram ovu sekciju Čaršije. Kao prvo treba mi '''ispravan''' naziv za ovu biljku: ''šparoga'' ili ''špargla''. --&lt;font style=&quot;white-space:nowrap;text-shadow:#df0578 0.1em 0.1em 1.5em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;&quot;&gt;[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor sa korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;razgovor&lt;/sup&gt;]]&lt;/font&gt; 12:05, 23 decembar 2014 (CET)
: Možda čak oboje. :) Nema u pravopisu. Ali ja biram šparogu (samo kao riječ, ne i kao jelo :)). Eto, moj [[Jamie Oliver|Jamie]] – uključi ringlu. :P -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:44, 23 decembar 2014 (CET)
:: Super stvar, podržavam. Samo mislim da postoji već nešto slično negdje na wikiju, pa bi se odatle možda trebalo napraviti preusmjerenje.&lt;br /&gt;

:::Izgleda da su oba imena u upotrebi. Ja mogu napraviti kompletan prilog o Asparagusu. Moja supruga ga sprema nekoliko puta mjesečno :).

:::''[[Asparagus officinalis]] (Linnéé) – Convallariaceae Drugi nazivi: [[špargla]], vilina metla, pitoma [[šparoga]], betricia. To je trajna'' 
:::''zeljasta biljka visine i do 120 centimetara. Ima kratak, vodoravan, drvenast i jako razvijen korijen.....itd... Neke druge vrste'' 
:::''šparoga kao što su sparožina (Asparagus acutifolius L.), morska špargla (Asparagus maritimus, L) također se upotrebljavaju za jelo''
:::''i u primorju se smatraju za ukusnije i zdravilje od kultivisane šparoge....''Iz knige Ljekovito bilje i jetra, Dr. Enesa Hasanagića, Svjetlost, Sarajevo, 1984. str.149) --[[Korisnik:Novinar|BigV]] ([[Razgovor sa korisnikom:Novinar|razgovor]]) 04:35, 21 januar 2015 (CET)

:: Za Tonija također +1 za navigaciju na različite sekcije Čaršije. Treba još malo bolje urediti to, ali neka stoji za sada pa ću ja čim stignem. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;font style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/font&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/font&gt;]])&lt;/sup&gt; 21:37, 23 decembar 2014 (CET)

== Najčešće greške u jeziku ==

Za ove koji se malo muče s jezikom evo [http://www.ciklopea.com/hr/blog/konzalting/101-najcesca-pogreska-u-hrvatskom-jeziku/269/# nečega korisnog]. Na hrvatskom je, ali 96,48% stvari :-) važi i kod nas. -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:15, 17 april 2015 (CEST)

== O pravopisu ==

Zar stvarno svaki put trebam ponavljati neke stvari? Dakle, pravopis je dostupan, neki su ga možda i skinuli, ali osim skidanja '''treba i zaviriti''' u njega prije izmjena na svoju ruku; ne znam ni ja sve napamet. Ne slažem se ni ja sa svim rješenjima i zaista je potrebna revizija koja bi dala neko dugoročnije rješenje, ali to nije na nama i dotad važi ovako kako sad piše (mislim, ako se već želimo držati službenog, važećeg pravopisa bosanskog jezika; ako ne želimo, onda ništa). Šta je tu je. -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:26, 4 maj 2015 (CEST)
:Ok šefe, kako ti kažeš. --&lt;font style=&quot;white-space:nowrap;text-shadow:#df0578 0.1em 0.1em 1.5em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;&quot;&gt;[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor sa korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;r2d2&lt;/sup&gt;]]&lt;/font&gt; 16:48, 4 maj 2015 (CEST)

== Srpski vs. srbijanski ==

Trebalo bi se pripaziti na promjene kategorija sa pridjevom ''srpski'' u ''srbijanski''! Pridjev srbijanski označava osobinu nečega što ima sjedište u Srbiji, dok pridjev srpski govori o pripadnosti srpskom narodu! Mislim da je jasno bez navođenja primjera!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;ra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;zg&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;ov&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;or&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;'']])&lt;/sub&gt; 16:43, 11 maj 2015 (CEST)

== Brazilsko grožđe ==
[[Datoteka:Jabuticaba fruto.jpg|mini|150px|desno]]
Privremeno sam stavio kao [[žabutikaba]]. Slušao sam portugalski izgovor, možda je čak i džabutikaba, s tim da ono '''t''' ide na naše '''ć''', ali bih ostavio kao t. U našim vrlim medijima (koji samo jedni od drugih prepisuju) sreo sam i jabutikabu (jučer Avazov portal kao i blic.rs). Na kraju krajeva, ima i univerzalna varijanta da ostavimo na latinskom. --سلام - &lt;span style=&quot;white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;&quot;&gt;[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor sa korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;r2d2&lt;/sup&gt;]]&lt;/span&gt; 09:31, 8 juni 2015 (CEST)
:Ne znam koliko je primjenjivo pravilo o transkripciji sa portugalskog na srpski jezik u slučaju bosanskog, ali ako je primenjivo J se prenosi kao Ž, a C kao K (osim u slučajevima kada je C ispred E i I i tada se prenosi kao C). Dakle '''J'''abuti'''c'''aba je '''Ž'''abuti'''k'''aba. --[[Korisnik:НиколаБ|NikolaB]] ([[Razgovor sa korisnikom:НиколаБ|razgovor]]) 11:11, 8 juni 2015 (CEST)
:: Znam, Nikola, da je u pitanju vlastita imenica, ne bih ni pitao jer na bosanskom ide u izvornom obliku (dakle jabuticaba). Međutim, ovo je samo naziv tog voća, a ako ne postoji nigdje kod nas ime za tu biljku onda je ne moramo ni izmišljati. To što kažeš za srpski naziv je sigurno tačan, jer sam slušao i izgovor portugalskog naziva.--سلام - &lt;span style=&quot;white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;&quot;&gt;[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor sa korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;r2d2&lt;/sup&gt;]]&lt;/span&gt; 11:14, 8 juni 2015 (CEST)
::: U redu je ovako (fonetski); nemamo našu riječ, pa je prilagođavamo našem jeziku jer se radi o voću, a ne o ljudskom biću. A ovo što spominješ za ć: brazilski portugalski palatalizira D i T ispred I i E u izgovoru (pisanje se ne mijenja), za razliku od izvornog portugalskog. To je samo jedna od razlika. -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:18, 8 juni 2015 (CEST)
:::: Eto kraj tebe ću još i portugalski naučiti, [[Korisnik:KWiki|KWiki]]. Hvala obojici. --سلام - &lt;span style=&quot;white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;&quot;&gt;[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor sa korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;r2d2&lt;/sup&gt;]]&lt;/span&gt; 12:24, 8 juni 2015 (CEST)

== UN ==

@[[Korisnik:AnToni|Toni]] i [[Korisnik:C3r4|C3r4]]: Radeći sad ovaj članak o [[Konferencija Ujedinjenih naroda o međunarodnoj organizaciji|konferenciji]], prošlo mi je kroz glavu da je možda ispravnije &quot;Ujedinjene nacije&quot; nego &quot;Ujedinjeni narodi&quot; jer &quot;narod&quot; i &quot;nacija&quot; nisu isto: &quot;nacija&quot; podrazumijeva (ako se ne varam; pišem iz glave) narod koji ima državnost, a &quot;narod&quot; je narod općenito, imao on državnost ili ne. Da li da sad preimenujemo sve dotične članke? -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:07, 27 juni 2015 (CEST)
: Ako se usaglasimo, možemo promijeniti. Ali prvo da definišemo kako i šta, pa tek onda mijenjam, odnosno preusmjeravam!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;span style=&quot;font-size:small; font-family:Bradley Hand ITC; color:red;&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;]])&lt;/sub&gt; 16:09, 27 juni 2015 (CEST)
:: Zato sam prvo i pitao šta ćemo. A lahko je za definiranje: ako se usaglasimo, onda se &quot;...narodi&quot; mijenja u &quot;...nacije&quot; u svim nazivima članaka i kategorija (pritom obratiti pažnju na rod pridjeva jer &quot;narodi&quot; i &quot;nacije&quot; nisu istog roda). A onda se (eventualno) botom nekad mogu izvršiti korekcije u tekstovima tih članaka. -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:19, 27 juni 2015 (CEST)
:::Pa ako uzmemo Kurde i sl. narode bez države, ispalo bi da su oni članovi UN-a, a nisu (kao takvi). Opet nacije, ako je to preciznije (a pogledamo li druge wiki) ispada da su svi osim nas, hr. i sh. stavili nacije (de, sr i druge). Vjerovatno da je to jedna (općeprihvaćena) greška.--سلام - &lt;span style=&quot;white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;&quot;&gt;[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor sa korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;r2d2&lt;/sup&gt;]]&lt;/span&gt; 16:22, 27 juni 2015 (CEST)
:Svakako bi trebala ići ''nacija''. Gledao sam malo definicije, i &quot;narod&quot; je definitivno opširniji pojam, te može označavati i narode unutar nacije (kao npr. domorodački narodi Kanade [http://i.imgur.com/ZPuqoiz.png u definiciji 2 s lijeve strane], a naravno da oni neće imati predstavnika u UN-u).  Ionako svi ostali službeni nazivi koriste &quot;nacija&quot; (fr. [[:fr:Organisation des Nations unies|Organisation des ''Nations'' unies]], ru. [[:ru:Организация Объединённых Наций|Организация Объединённых ''Наций'']], šp. [[:es:Naciones Unidas|''Naciones'' Unidas]]) pa zašto ne bismo i mi? --&lt;span style=&quot;background-color:#3E50B4;&quot;&gt;&amp;nbsp;[[User:Srdjan m|&lt;span style=&quot;color:#FFFFFF;&quot;&gt;Srđan&lt;/span&gt;]]&amp;nbsp;[[User_talk:Srdjan m|&lt;span style=&quot;color:#FFFFFF;&quot;&gt;💬&lt;/span&gt;]]&amp;nbsp;&lt;/span&gt; 16:35, 27 juni 2015 (CEST)
:: Znači, izgleda da smo se usaglasili. Dolje narodi, živjele nacije! :-) Upravo zbog te općeprihvaćene greške treba ostaviti preusmjerenje mada inače ne bi trebalo (iz očitih razloga; Kurdi su baš dobar primjer, a ima ih još ko zna koliko). P. S: Ima još jedno genijalno rješenje: jednostavno svuda pisati &quot;UN&quot; i nema greške. :-) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:37, 27 juni 2015 (CEST)
:::Evo da i ja potvrdim ;) Nacija for the win. (Cera suzdrži se neadekvatnih komentara) --&lt;font face=&quot;Consolas&quot; size=&quot;3&quot;&gt;[[Korisnik:Munja-x64|&lt;font style=&quot;color:#9E109E; text-shadow:0 0 1em&quot;&gt;Munja&lt;/font&gt;]]&amp;nbsp;[[Razgovor sa korisnikom:Munja-x64|&lt;font style=&quot;color:#D2691E; text-shadow:0 0 1em&quot;&gt;(x64)&lt;/font&gt;]]&lt;/font&gt; 16:38, 27 juni 2015 (CEST)

== Naziv elektrana ==

Šta je pravilno kod blokova elektrana : Blok 1 Fukushima ili Fukushima blok 1?--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 12:15, 29 august 2015 (CEST)
: Blok 1 NE (= nuklearne elektrane) Fukushima. -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:26, 29 august 2015 (CEST)

::Hvala :-)--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 14:04, 30 august 2015 (CEST)

== Devize, devize ==

Kako izražavamo vrijednosti valuta: originalni naziv ili [[ISO 4217]]? Trenutno radim na [[češka kruna|češkoj kruni]] originalna skraćenica je Kč a prema ISO 4217 CZK.--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 20:43, 5 septembar 2015 (CEST)
: valjda isto kao i kod naše marke: KM i BAM --[[Posebno:Doprinos/5.102.179.116|5.102.179.116]] 21:20, 5 septembar 2015 (CEST)
::Jednako kao što se koristi KM za marke, tako i Čk za češke krune (kao i $ za dolare, a ne USD!). Oznaka BAM se u bosanskom jeziku rijetko koristi. Također, pogledao sam članak i treba pisati &quot;august&quot;, a ne &quot;avgust&quot;! --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor sa korisnikom:Munja|razgovor]]) 22:52, 5 septembar 2015 (CEST)

== Autarkija ili autarkičnost? ==

Šta je pravilnije ili ima li neki drugi pojam za izraz ''ekonomske neovisnosti od inostranstva''?--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 19:25, 10 juni 2016 (CEST)
:Autar'''h'''ija.--سلام - &lt;span style=&quot;white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;&quot;&gt;[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor sa korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;r2d2&lt;/sup&gt;]]&lt;/span&gt; 19:38, 10 juni 2016 (CEST)
:: Potvrđeno by struka. :-) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:40, 10 juni 2016 (CEST)

Cijeli Darkwood se zahvaljuje. :-) --[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 21:44, 10 juni 2016 (CEST)

== Zvjezdana populacija ==

Šta je pravilnije: &quot;Zvijezde prve populacije&quot; ili &quot;Prva zvjezdana populacija&quot;? -- [[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 22:25, 13 januar 2017 (CET)
: Nije moj teren, ali gledajući okolo, vidim da može i &quot;Zvijezde populacije I&quot; (populacije su ipak imenovane tako da je broj na drugom mjestu). :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:57, 13 januar 2017 (CET)
::Hvala ti. Evo upravo se dokopah knjige &quot;Galaksije i kosmologija&quot; {{ISBN|978-2-7298-4083-9}} od Françoise Combes. Na str. 21 i 150 se spominje &quot;zvjezdana populacija&quot; a inače samo skraćeno populacija I i populacija II.--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 21:26, 28 februar 2017 (CET)

==Elektrane==
Molim za prijedloge (by struka :-) and others), odnosno je li ovo u redu?:
* ključajući reaktor
* reaktor pod pritiskom (PWR)
* gasno-parna elektrana

--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 21:21, 28 februar 2017 (CET)

== Prijevod ==

*Kako bi mogli prevesti Gamma-Ray-Outburst?
**Izbijanje gama zračenja?
**Eksplozija gama zračenja?
Molim za prijedloge. -- [[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 22:02, 26 maj 2017 (CEST)
: [[:hr:Bljesak gama-zračenja|Proberi]]. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:44, 26 maj 2017 (CEST)
Hvala ti.--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 20:07, 29 maj 2017 (CEST)

== Umjetnost ==
{{FlowMention|KWiki}}, rezbarija ''u drvetu'' ili ''u drvu'', koja je razlika, i btw. jesi li u šeheru ;)? (odg. na ovo posljednje može na Viber). --- &lt;font style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;OCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]]&lt;/font&gt; 08:19, 4 juli 2017 (CEST)
: Koliko se ja u drvo razumijem pravilna su oba izraza. No, ''u drvu'' je više zapadna varijanta, koji su birvaktile neki moji profesori pretendirali na fakultetu, čisto iz razloga tehološke terminologije. Čak je postojala teza da se na fakultetima u bivšoj nam zemlji svugdje koristi taj izraz, da bi se razgraničili drvo kao poluproizvod i drvo kao stablo. No to je bila teza jedne grupe profesora, koji su htjeli uvesti i nove izraze za dasku, šprosnu, fosnu i sl. Nije zaživila... al neka nam naš cijenjeni kolega odluči.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;span style=&quot;font-size:small; font-family:Bradley Hand ITC; color:red;&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:58, 4 juli 2017 (CEST)
:: A) Stablo: &quot;N jd. drvo – G jd. drveta&quot;; b) građa, materijal, ogrjev: &quot;N jd. drvo – G jd. drva&quot;. A u Šeheru sam opet od ponedjeljka, aBd, i to malo duže (s tim da će mi vikendi vjerovatno biti slobodni). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:40, 13 juli 2017 (CEST)

== Stilske upute ==

Kao &quot;glavni i odgovorni&quot; za jezik, stil i pravopis, ovdje ću ubacivati neke opće stilske napomene kako mi bude dolazilo pod ruku (sad mi je nešto naletjelo prilikom jedne izmjene). [Znam da ima posebna pomoćna stranica, ali svako će prije potražiti ovdje, ako ko i bude tražio. :-) Lahko je kasnije prebaciti ili povezati na neki način ako bude trebalo]. Važe za sve članke, a i korisnike; '''izuzetak od svih stavki jesu, naravno, citati izrečeni ili napisani na bilo kojem od četiri regionalna standarda''' (BS, HR, SR, CG). Redoslijed stavki ne igra ulogu. Napomena: Nije smak svijeta ako se negdje nešto ne ispoštuje, ali ovako je jednostavno bolje i preciznije.

* '''Uvijek''' izbjegavati (i popravljati gdje već ima, kako ko naiđe dok radi) konstrukciju &quot;pasiv + ''od strane''...&quot;, osim gdje baš ne može nego tako; taj dio treba preformulirati u aktiv, vodeći računa o tome da se ništa ne oduzme od misli ili značenja.
* Umjesto &quot;poslanici&quot; (u skupštini) upotrebljavati &quot;zastupnici&quot; (niko njih ne šalje, oni zastupaju one koji su glasali za njih, ili bi barem trebali zastupati).
* Brojeve od jedan do deset pisati slovima (uključujući i deset). Za nulu (do daljnjeg) ostavljam slobodu izbora jer svakako nije broj. :-)
* Umjesto &quot;radi se o...&quot; pisati / mijenjati u &quot;riječ je o...&quot;.
* Prijedlog &quot;oko&quot; vrlo se često pogrešno upotrebljava. Kad označava približnu vrijednost / brojku, umjesto njega upotrebljavati &quot;približno&quot; ili &quot;blizu&quot; (naravno, to ne važi za godine u stoljeću jer je to zapravo &quot;lokacija&quot; u vremenu, a &quot;oko&quot; ima primarno mjesno značenje). Dalje, nisu razgovori / sporovi / rasprave / polemike / diskusije i tome slično ''oko nečega'' nego '''o nečemu''' ili '''u vezi s nečim'''.
* Prilog &quot;skoro&quot; u praksi se jednako često pogrešno upotrebljava tamo gdje bi trebalo napisati &quot;gotovo&quot;; &quot;skoro&quot; ima '''vremensko''' značenje i u tom ga smislu treba i upotrebljavati.
**&lt;u&gt;Primjer A:&lt;/u&gt; ''Skoro smo stigli.'' = maloprije, nedavno; ''Gotovo smo stigli.'' = Nismo stigli, ali blizu smo, samo što nismo. (Kao što se vidi, razlika je osjetna.)
**&lt;u&gt;Primjer B:&lt;/u&gt; &quot;Kina ima &lt;s&gt;skoro&lt;/s&gt; milijardu i po stanovnika.&quot; -&gt; &quot;Kina ima gotovo milijardu i po stanovnika.&quot;
* Enklitike se vrlo često stavljaju na pogrešna mjesta u rečenici, naročito u prvoj rečenici članka. U vezi s time pogledati [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku#Enklitike|ovo objašnjenje]].

(Nastavit će se, aBd.)

– [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:12, 11 oktobar 2017 (CEST)
:U stručnim tekstovima je u njemačkom obavezan pasiv. Treba li pasiv uvijek izbjegavati?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:47, 11 oktobar 2017 (CEST)
:: Nije samo u njemačkom – čest je i u ostalim &quot;zapadnoevropskim&quot; jezicima, da se tako izrazim. A treba ga izbjegavati kad god je to moguće jer nije karakterističan za prirodni jezički izraz u našem jeziku. (Naravno, ovo ne važi za književnost.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:57, 11 oktobar 2017 (CEST)

:Kad već ispravljamo stilske stvari, mislim da ne bi bilo loše da usput izjednačavamo stil uvoda. Primijetio sam, uglavnom kod [[Keith O'Brien|članaka]] prebačenih s hr i sh.wikija, da je uvod većinom u formatu
:* &quot;'''Ime Prezime''' / '''Neka stvar''' (nešto u zagradi)''',''' ''nešto-nešto u stilu rječničkog unosa''&quot; umjesto
:* &quot;'''Ime Prezime''' / '''Neka stvar''' (nešto u zagradi) bio/-la je/jest ''cijela rečenica''&quot;.
: Pretpostavljam da je ovo sa zarezom rađeno u štampanim enciklopedijama da se uštedi prostor i da se ne mora ažurirati unos kad neko umre (što je, naravno, doslovno nemoguće bez novog izdanja), a budući da smo u digitali, ne vidim potrebu za tim. Isto tako bi trebalo premještati/stvarati članke s ispravnom crtom (–) umjesto crtice (-) kad se misli na raspon datuma i [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - bacanje kugle (muškarci)|kod]] [[Navier–Stokesove jednačine|drugih]] [[Nogometne utakmice Makedonija - Holandija|upotreba]]&lt;!-- Mislim da u potonjem primjeru treba primaknuta crta, tj. Makedonija–Holandija, ali nek' KWiki provjeri. ;-) --&gt;, s tim da se obavezno napravi preusmjerenje s običnom crticom (kao što se radi [[Stadion Santiago Bernabéu|s člancima]] [[Stadion Asim Ferhatović Hase|koji]] [[Stadion Juventus|imaju]] [[Spisak epizoda Dr. Housea|navodnike]] ili [[Jose Mourinho|&quot;strana&quot;]] [[Rafael Benitez|slova]] [[Luis Suarez|u naslovu]]) da ih je lako&lt;!-- Ne ispravljati. --&gt; naći pretragom i upotrebljavati pri pisanju drugih tekstova. Imamo preusmjerenja, majku mu, nije ih sramota upotrebljavati. ;-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:46, 11 oktobar 2017 (CEST)
:*P. S: Crtice se ne moraju odmah ispravljati u tekstovima, ali moraju u šablonima (da se plavi link podeblja i pocrni u odgovarajućim člancima). Znači, kad premjestite neki članak, obavezno provjeriti upotrebljava li se prethodni naziv (s -) u šablonima pomoću &quot;{{int:whatlinkshere}}&quot;, odnosno [[Special:WhatLinksHere]] (izabrati imenski prostor &quot;Šablon&quot; u padajućem meniju). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:07, 28 oktobar 2017 (CEST)

: Sad mi je baš palo na pamet da bi sve ovo što si napisao valjalo nekako uklopiti u [[Wikipedia:Stilski priručnik|interni stilski priručnik]], pa vidi kad budeš imao vremena i volje :-). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:45, 19 april 2018 (CEST)

== Miljenij ==

Trenutno imamo dvije varijante: milenijum i milenij. Koju varijantu da slijedimo?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:14, 28 decembar 2017 (CET)
:''milenij''. Isto kao i hem.elementi: itrij, (ne itrijum), plutonij (ne plutonijum) itd.--- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 20:18, 28 decembar 2017 (CET)

== Prevod ==

Kako pravilno prevesti: Category:1945 '''establishments'''; Kod nas je ta kategorija vezana sa osnivanjem! Meni više liči na ustanovu, instituciju...Predlog?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:24, 28 decembar 2017 (CET)
:Već imamo kategorije: ''organizacije osnovane ...'' i sl. Ako ćemo povući paralele sa osobama (umrli 19xx, rođeni 19xx), onda bi ovo bilo ''osnovani(e) 19xx'' ili ''osnivanja 19xx''.--- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 20:38, 28 decembar 2017 (CET)

== Važno! Novi pravopis ==
[[Datoteka:Pravopis1.jpg|mini|Promocija Pravopisa]]
Nije mi još stigao novi pravopis (&quot;u putu je&quot;), ali znam da je promijenjeno pisanje naziva bivših država i sada se pišu kao i ove postojeće (Osmanlijsko Carstvo, Sovjetski Savez,...). Što znači da će biti posla s premještanjima, da ne spominjem tekstove u člancima. (Traže se botovi, živi ili polumrtvi. :-) ) Ima logike jer država je ipak država; ako je i bivša. Ali: #Zašto_si_ikako_i_mijenjao_ako_ćeš_za_neko_vrijeme_to_vratiti? (tag: Senahid H.) Dalje, &quot;uslov&quot; i &quot;bezbjednost&quot; vraćeni su kao dubleti. O ostalome ću kad ga dobijem na / u ruke. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:28, 19 april 2018 (CEST)
:Mislim da je nekima (prepoznat će se) &quot;srce k'o planina&quot; kad si spomenuo premještanje. Jedva dočekali.--- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 14:44, 19 april 2018 (CEST)
:: Kao što rekoh, za države mi je logično; zapravo mi je nelogično što je uopće mijenjano 1996. jer su tako države &quot;spuštene&quot; na nivo pokrajina. A što to nekome pravi gomilu posla... ko te pita za to... Dubleti su, s druge strane, odraz realnog stanja u upotrebnom jeziku, a i njegovog bogatstva, na kraju krajeva; ne vidim smisla u forsiranju nečega kao što su to radili u Hrvatskoj, pa im dosta toga nije zaživjelo. Jezik je živa materija. I ne – ne držim ničiju stranu, pokušavam realno sagledati sve. Meni su veći problem, npr., pisanje imena iz bjeloruskog, ukrajinskog, gruzijskog, armenskog, arapskog, laoskog i njemu susjednih ili pisanje hemijskih spojeva nego ovo dvoje iznad. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:58, 19 april 2018 (CEST)
::: Kod nas se kaže za ovakvo nešto: Na servus! -- [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 14:56, 19 april 2018 (CEST)
::::Ja se javljam da sa onim programom promijem kategorije i sve ostalo što bude moglo!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:46, 20 april 2018 (CEST)

: {{Spomeni|KWiki}}: Da nije već negdje dostupan digitalni primjerak da možemo pregledati izmjene i sukladno tome uskladiti bez da te zvrckamo ili ćemo morati čekati da izađe mobilna aplikacija ({{plainlinks|url=http://pravopis.ba/#mobilnaaplikacija kako je najavljeno na sajtu}})? ;-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 21:02, 22 april 2018 (CEST)
:: Ne znam ništa o digitalnim primjercima mimo najavljene aplikacije. Ako šta saznam, znat ćete i vi. :-) A pravopis je, inače, u suštini povratak na onaj srpsko-hrvatski iz 1960, s minimalnim razlikama (koliko je dosad došlo do mene; vidjeh danas okačene slike nekih stranica kod radnog kolege). Čak dozvoljava, npr., i &quot;delikvent&quot; (bez N prije K) (''sic!'' - i latinsko i englesko). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:21, 22 april 2018 (CEST)
::: Hmm... valjda će uskoro ta mobilna aplikacija. Trebalo bi i [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku|ovo]] ažurirati (možda čak sada da stavimo šablon za starost ili nekakvu napomenu da stranica još nije usklađena s novim ''Pravopisom'' jer pretpostavljam da će ljudi tražiti tako nešto na Googleu pa da ne dobiju pogrešne informacije?). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:49, 22 april 2018 (CEST)
:::: Čekam da mi dođe knjiga u ruke, da ne bih napamet ažurirao. :-) ;-) Uglavnom, sažetak novih pravila bio bi &quot;free for all&quot;, manje-više; bit će teže naći šta je nepravilno. :-) To, s jedne strane, praktične, jest olakšica (pogotovo za nas lektore), ali s ove naučno-stručne... ne znam baš koliku težinu ima. No, svježe je sve još. A slobodno dotad stavi tu obavijest kako si zamislio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:00, 23 april 2018 (CEST)
::::: {{Spomeni|KWiki}} A ima li [[kahva|kahve]]? Mislim...u tom novom (nazovi) pravopisu?--- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 08:11, 23 april 2018 (CEST)
::::::Čuo sam da nema! Sad u Bosni svi piju Nes. Uvodi se Kaffee...da te konobar ne mora pitat kakvu ćeš--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:10, 23 april 2018 (CEST)
::::::: Ne samo da ima ''kahve'' nego i ''kafe'' i ''kave''; neće je ljudi moći popiti koliko je ima. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:26, 23 april 2018 (CEST)
{{izvuci}}
Novost: Neki su možda i vidjeli na portalima, ali za one koji nisu: prije tri dana BZK &quot;Preporod&quot; i Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu [https://www.unsa.ba/novosti/bzk-preporod-i-institut-za-jezik-pripremaju-pravopis-bosanskog-jezika objavili su] da počinju s projektom izrade (još jednog) pravopisa, koji bi trebao izaći dogodine. Za razliku od prethodnih, na ovom će se (konačno) raditi pod zvaničnom kapom institucija i valjda bi trebao biti ''onaj glavni'' kad bude objavljen. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:33, 20 juni 2020 (CEST)

=== Veliko slovo u imenima bivših država ===
Trebali bismo napraviti spisak šta sve treba uraditi:
* Sovjetski Savez - ili ići ma SSSR ili Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika?
* Austro-ugarska? Ostaje lil se mijenja?
* Rusko Carstvo
* NDH
* Njemačko Carstvo
--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:32, 22 april 2018 (CEST)
: Napravit ću ja kad mi stigne pravopis, a dotad neka stoji sve (šefica mi je rekla samo za Osmanlijsko Carstvo i Sovjetski Savez, a vidim da se već radilo mimo toga – socijalističke republike i autonomne pokrajine; nisam siguran za njih, a možda je dobro urađeno; vidjet ćemo svakako). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:03, 23 april 2018 (CEST)

Ako šta ja mogu pomoći sa botom, znate gdje me možete naći. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 21:26, 23 april 2018 (CEST)

== Evropa ili Europa ==

Šta je pravilno? Pozdrav --[[Korisnik:Aždaja|Aždaja]] ([[Razgovor s korisnikom:Aždaja|razgovor]]) 18:31, 20 april 2018 (CEST)
:Evropa je kontinent, Europa je lik iz mitologije (ne znam bez Googla čije (rimske ili grčke)).:)--- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 18:40, 20 april 2018 (CEST)
::Hvala lijepo :) --[[Korisnik:Aždaja|Aždaja]] ([[Razgovor s korisnikom:Aždaja|razgovor]]) 19:10, 20 april 2018 (CEST)

== Ženska prezimena ==
Prakticira li se, kao u većini slavenskih jezika, da se, ako se u rečenici koristi samo prezime neke žene, ono koristi kao pridjev? Logično je, mada nisam primijetio da se koristi. Npr., Myriam Bédard, a ako se koristi samo prezime, da se piše Bédard'''ova'''?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:00, 2 juni 2018 (CEST)
: To je stilska karakteristika u srpskom (ono što je u češkom, slovačkom i istočnoslavenskim jezicima nije stvar stila nego obavezno; takvi su im jezici). Za bosanski to &quot;popridjevljavanje&quot; nije karakteristično. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 2 juni 2018 (CEST)
:: Kod Slovenaca se isto može ćuti...!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:39, 2 juni 2018 (CEST)

== Novi pravopis – mobilna aplikacija ==

Izašla je aplikacija za iOS i Android, pa preuzmite :) [https://www.facebook.com/Pravopis.ba/photos/a.187026878757410.1073741827.186494992143932/221521461974618/?type=3&amp;theater (link)] --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 12:53, 14 juni 2018 (CEST)
:Možemo li dobiti link bez FB (za sve normalne insane koji nemaju ili su obrisali FB).--- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 13:02, 14 juni 2018 (CEST)
:: Nije potreban Facebook Account da bi se pristupilo datoj stranici. A ne mora ni to, ukuca se Pravopis.ba na Google Play ili na App Storeu i to je to. 😉 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 13:24, 14 juni 2018 (CEST)
::: Ma znam tako sam i doš'o do njega. Al' čisto za nas fejsbukomrsce.--- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 13:26, 14 juni 2018 (CEST)

{{FlowMention|KWiki}}, jedno pitanje, šta ako se neko ne slaže sa pravopisnim rješenjima koje dotični Halilović daje u ovom izdanju Pravopisa? Ima li kakva instanca za pritužbe? Šta stvarno ako čovjek na stotinu mjesta piše totalne nebuloze koje nemaju veze s mozgom? --- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 13:17, 14 juni 2018 (CEST)
: Ne sekiraj se: najavljeno je da će izaći još dva pravopisa (drugih autora) – jedan najesen, a drugi valjda dogodine. Bit će ih &quot;i Hasi i Husi&quot;. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:37, 14 juni 2018 (CEST)
:: E dobro je onda. Valjda će se naći neko normalan i pametan napisati da se glagol ''vjerovati'' piše sa ''v'' a ne sa ''j'', jer je to Senahidu izgleda nepoznanica (pa lik stavlja znak jednakosti između vjerovatno i vjero''j''atno).--- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 13:40, 14 juni 2018 (CEST)

:: Al' šta onda? Moći ćeš izabrati po kojem ćeš pisati ili...? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:48, 14 juni 2018 (CEST)
::: Sad-zasad ja lično nemam pojma šta će biti. Pratim i pratit ću razvoj situacije. Kad budem raspolagao nečim konkretnim i dugoročnim, i vi ćete. Zato dosad nisam ništa ni radio na onim pomoćnim stranicama – želim neko dugoročno rješenje (a uz najavljene nove pravopise još ga ne može biti). Možda će opet trebati izvjesna doza čekanja i strpljenja, no šta je tu je. Što se tiče ovog novog Halilovićevog, postoje dvije struje, kao i u svemu: jedni ga podupiru (uglavnom zagovornici Deklaracije o zajedničkom jeziku), a drugi ga osporavaju (uglavnom probošnjački /što ne znači automatski da nisu i probosanski/ orijentisani lingvisti). Ja sam u procjepu: kao nekome ko živi od lektorisanja, olakšava mi posao jer je sad praktično sve ispravno (kad su u pitanju dubleti / tripleti) ;-); kao nekome ko je studirao bosanski ovo je vraćanje na 1960. i Maticin pravopis srpskohrvatskog (s tom razlikom da je sad u bosanskom ispravno čak i &quot;kava&quot;, npr., što nikad nije bilo niti će biti, jer se to upotrebljava isključivo u hrvatskom, i uz još neke riječi koje je uključio / ubacio / izmislio, kako koju već, a za koje su male šanse da su ikad bile ili da će biti u široj upotrebi). Ako pitanje pravopisa predstavlja praktičan problem za svakodnevni rad ovdje, neka zajednica glasanjem odluči hoćemo li, dok ne bude dugoročnog rješenja, ostati na verziji iz 1996. ili preći na ovu &quot;taze iz magaze&quot;. Pokušavam biti neutralan koliko mogu, ali ne znam koliko mogu to biti. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:18, 15 juni 2018 (CEST)
:::: Pravopis iz 2018. možda ima nekih ludih izraza (vjerojatno, bombonijera, kava, ...) Ima i dosta dubleta (lako, meko, vazduhoplovstvo...). Ipak predlažem da ne idemo unazad zbog preimenovanja država (svako prvo slovo početno je super, Armenija je već normalan naziv itd.), nego da uzmemo ono što valja iz Pravopisa, kao što smo radili i ranije (npr. Jerusalim nismo koristili, niti Mesopotamiju, niti hromozom čini mi se, a stoje u Pravopisu iz 1996.), da ne koristimo jasno nepravilne izraze. Iako nismo koristili navedene termine, svi su znali zašto. Dodato je varoš kao muški rod (Yahadziji bi se svidjelo). &quot;Uredu&quot; je ostavljeno, a &quot;u pravu&quot; je promijenjeno. Sve u svemu, nije toliko loše kako se priča. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 02:06, 15 juni 2018 (CEST)

:::: Lično nemam nekakvih problema s Halilovićevim novim pravopisom. Jest da je ubacio te neke dublete koji bi se mogli okarakterizirati kao &quot;pretežno hrvatski&quot;  (poput ovog &quot;vjerojatno&quot; i &quot;kava&quot;), ali ima dosta korisnih dubleta i generalno drugih stvari koje imaju smisla. Nisam za unazadovanje na ovaj iz '96, ali nisam baš ni za selektivnu primjenu po principu &quot;e, ovo mi se sviđa, to može; ovo ne, to ne može&quot; (nisu ni meni bila naročito dobra neka rješenja iz '96, poput &quot;h&quot; u &quot;lahko&quot; ili &quot;mehko&quot; ili &quot;hromo''s''om&quot; kojeg je Munja spomenuo, ali opet sam tako pisao jer nema smisla tražiti da se ne primjenjuje u potpunosti jer se meni nešto lično ne sviđa). Isto tako ne vjerujem da možemo odlučivati o načinu pisanja većinski, odnosno nekim glasanjem. To bi se svelo na prosto lične preferencije, a ne nešto konrektno (jer je doslovno nemoguće objektivno odlučiti koji bi bio &quot;bolji&quot; od tih predstojećih). Uglavnom, ako bude tih više, mislim da rješenje s en.wiki nije loše prema kojem prvobitni autor odlučuje kojim će pisati, a na SZR se stavi [[:en:Template:British English Oxford spelling|odgovarajući šablon za pravopis koji se koristi]]. Ja ću se dotada (a i vjerovatno nakon što izađu ti drugi) koristiti ovim iz 2018. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 10:30, 15 juni 2018 (CEST)
::::: Mislim da uvođenje sinonima nije nikakav problem, štaviše, to je obogaćivanje jezika. Ni u kom se slučaju ne smijemo voditi logikom da se to nekome sviđa ili ne. Kako nismo svi filolozi, odnosno jezikoslovci, osim našeg KWikija, prepustio bih to stručnjacima da odlučuju šta je pravilno, a šta ne, piscima da obogaćuju rječnik, a mi da ga koristimo koliko možemo pravilno i po pravilima. Jezik je živa materija i mijenja se. Postoji i u drugim jezicima ista problematika, pa se od toga ne stvara problem. U njemačkom jeziku grupa književnika izbjegava novi pravopis (npr. Elfriede Jelinek), pa od toga niko ne pravi problem. Zbog kompleksnosti materije izbjegavao bi diskusije šta je tačno, a šta ne, kao i forsiranje neke varijante iz ličnih principa. I ja ne pišem onako kako govorim i kako sam naučio, nego se prilagođavam pravilima. A to da me neko ispravlja na stranicama za razgovor je druga tema, ako mi kad izleti neka varijacija koja se ne koristi često u bosanskom jeziku. Zato pustimo čovjeka da radi svoj posao i nadajmo se da radi onako kako najbolje zna! – [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:15, 15 juni 2018 (CEST)
:::::: H u &quot;lahko&quot; i &quot;mehko&quot; etimološko je (usp. slovensko ''lahko'', da ne idem do praslavenskog korijena); međutim, H je 1996. ubacivano u mnoge riječi gdje mu nema mjesta (ja se, npr., i dan-danas užasavam &quot;hudovice&quot;, kojoj je korijen isti kao engleskom &quot;widow&quot; ili njemačkom &quot;Witwe&quot; /prvo je bilo ''vdova'' od tog korijena, pa se V vokaliziralo daljnjim razvojem jezika/, ili &quot;halata&quot;). Nadam se da je ovaj novi to popravio (kolega me zamolio da mu ga posudim bukvalno čim sam ga dobio u ruke; još je kod njega, tako da ga još nisam ni pogledao). Dubleti generalno nisu loša stvar nego bogatstvo jezika, pogotovo u primjerima kad je neku riječ neophodno ponoviti više puta u istoj rečenici ili pasusu, no ipak su u praksi neki zastupljeniji od drugih (što, opet, dovodi u priču regionalne razlike). A slažem se s prijedlogom i rješenjem s EN Wiki. Sloboda izbora postoji (pogotovo sada), pa neka se i primjenjuje. A za ovo glasanje: prije svega što tu piše stoji jedno &quot;Ako&quot;, što je ključna riječ. :) Inače, problem s novim pravopisom leži u činjenici da ga je Halilović radio praktično na svoju ruku, s uskim krugom njegovih saradnika na fakultetu, isključivši sve druge relevantne bh. lingviste (nije ponudio saradnju nikome mimo tog svog kruga; da jest, sigurno bi mu neko od njih ukazao na neke promašaje), a pravopis bi se trebao raditi na institucionalnom nivou ili, eventualno, ovako kao sada, ali da dobije odobrenje i podršku od institucija relevantnih za pravopis i jezik općenito, kao što je to slučaj u većini država. No, sad imamo što imamo, a život ide dalje. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:04, 15 juni 2018 (CEST)
::::::: Nema ni &quot;hudovice&quot;, a ni &quot;halata&quot; u pravopisnom rječniku (tako barem veli mobilna aplikacija). ;-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 01:04, 16 juni 2018 (CEST)
:::::::: Neće biti nikakvih glasanja, kao što neko spominje, ali će biti opet &quot;preglasavanja&quot; u smislu koju varijantu/inačicu (grrrrrrr) ćemo koristiti za naslove članaka. Naprimjer, ovo je idealna šansa ovima &quot;personama&quot; što premiještaju i što uživaju u premiještanju članaka da sad pokrenu veliku/ogromnu/golemu (grrr) kampanju za premještanje &quot;iz pravilnog u pravilno&quot;, poput hljeba/kruha, mislim da je red da ove godine bude '''[[kruh]]''' iz prostog razloga jer je hljeb bio već dugo godina. A mogli bi razmisliti i na vraćanje stoljeća umjesto vijekova, npr. [[20. stoljeće]] je bilo baš cool po novom pravopisu.--- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 12:21, 18 juni 2018 (CEST)
::::::::: Ne bi trebalo biti ni preglašavanja jer pravopis faktički onemogućava uniformnost pružanjem ovoliko dubleta (meni je lično žao zbog toga jer volim kad su stvari jednolične, ali s druge strane, možda je ovako i bolje, jer nećemo namećati subjektivno određenu &quot;bolju&quot; formu /osim u kategorijama, jer ''tehnički'' nije izdovljivo imati dvojne nazive, a da se članci ispravno kategoriziraju/). Dakle, autor bira koje će varijante koristiti u članku koji piše (to se odnosi i na naziv članka) i niko ih ne smije mijenjati / premještati bez valjanog razloga. Inače, jedini valjani razlog koji meni pada na pamet jest proširivanje malog članka u veći; u tom slučaju ima smisla da &quot;novi&quot; autor izabere šta želi. Naravno, jasno je da se sinonimi moraju navesti u uvodu te da se moraju napraviti preusmjerenja. Znači, niko ti ne smije mijenjati &quot;dušik&quot; u &quot;azot&quot;, &quot;kalaj&quot; u &quot;kositar&quot; ili &quot;vijek&quot; u &quot;stoljeće&quot; itd. u postojećim člancima, ali vrijedi i obrnuto za buduće članke. Isto tako možeš proći kroz članke koje si pisao i izmijeniti određene oblike u slučaju da si neke želio koristiti, a prethodni ih pravopis nije dozvoljavao.&lt;br /&gt;Što se nedavnih premještanja tiče, Munja i Šemso premjestili su &quot;Ermeniju&quot; na &quot;Armeniju&quot; jer prvog oblika više nema (nema ni &quot;Jermenije&quot;), a isto sam uradio s &quot;Teksasom&quot;. Nisam 100% siguran, ali pored tih primjera i onog pisanja bivših država, mislim da nema puno stvari koje se ''moraju'' mijenjati. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 13:42, 18 juni 2018 (CEST)
::::::::::Naravno, isti smo što se tiče ''uniformnosti'', upravo zbog toga me i ljuti mnogo toga iz novog prijedloga Pravopisa, ali pošto nisam od te struke, ne mogu se ''sukobljavati'' sa [[Korisnik:KWiki|Pravopiscem]], kako on odluči to je tako. :) --- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 14:20, 18 juni 2018 (CEST)

== Container category ==

Treba mi korektan prijevod za &quot;Container category&quot;. Radi se o kategoriji [[:en:Category:Container categories]] i šablonu [[:en:Template:Container category]]. Zna li neko kako bi ovo najbolje bilo prevesti? Kontekst: radi se o kategorijama koje sadrže samo potkategorije. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 23:04, 26 august 2018 (CEST)
: Doslovni prijevod (kontejner) mi je rogobatan. Możda glavne ili sadržajne kategorije?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 06:37, 27 august 2018 (CEST)
::Sr.wiki ih naziva roditeljske?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 06:51, 27 august 2018 (CEST)
::: 👍 I ja sam mislio na &quot;''Sadržajne kategorije''&quot;, ali nisam bio siguran za prijevod. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 10:25, 27 august 2018 (CEST)

== Naslov filma prijedlog ==

Molim prijedloge za prevod naslova filma ''Alien'' (1979): novija obrada navodi ''Osmi putnik'', ali ja pamtim da se nekad zvao ''Monstrum'', ''Nostromo'' i sl. -- [[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 20:09, 23 januar 2019 (CET)
: ''Osmi putnik'' – već se ustalilo na našim tržištima. U razgovoru se naslov često ni ne prevodi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:56, 23 januar 2019 (CET)
::Dobro, hvala puno. U člancima o glumcima i režiserima bilo bi i bolje da ostane originalni naziv (zbog lakše pretrage) a naslov članka o samom filmu bi se mogao prevesti.--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 13:54, 3 februar 2019 (CET)

== Crtice kod imena ==

Nisam siguran da li trebam ili ne trebam dodavati crtice npr. John von Neuman-ova -ov -ovo... itd. Može li mi neko pomoći ko zna oficijelno šta je pravilno? [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 10:02, 19 novembar 2019 (CET)
: Mislim da ne treba. To su padežni nastavci i oni se pisu bez crte.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:22, 19 novembar 2019 (CET)
:: Isto tako, nisam siguran šta sa imena. Naprimjer, John'''u''' Neumannu ili John Neumannu. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 10:24, 19 novembar 2019 (CET)
::: Oba se imena mjenjaju u padežu, mada mislim da ako je duplo ime (Ana-Marija) da se mijenja samo drugo ime, jer se takva forma smatra kao jedno ime.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:34, 19 novembar 2019 (CET)
:::: @AnToni: Vidi se da neko prati na časovima. :-D @Mhare, ako crtice ne pišemo kod naših imena, zašto bismo ih pisali kod stranih? Ime je ime. ;-) Analogno tome: Ako nikad ne bi rekao &quot;(Dodao je loptu) Safet Sušiću&quot; (a ne bi), zašto bi rekao &quot;...John Neumannu&quot;? ;-) Izuzetak su, naravno, kineska, korejska, mjanmarska i njima slična imena. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:34, 19 novembar 2019 (CET)
:::::Viđao sam ponekad negdje tako napisano, a nisam bio siguran da li je pravilno. Nažalost, na dosta sam članaka dodavao crtice. Ali, evo, korigujem se. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 12:21, 19 novembar 2019 (CET)
::::::A šta npr. sa ovim JavaScript-om ili JavaScriptom? [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:53, 19 novembar 2019 (CET)
::::::: Ista stvar. Nastavci se odvajaju crticom jedino od akronima: NATO-a, UNESCO-ov itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:51, 19 novembar 2019 (CET)

== Nazivi pjesama velikim početnim slovom ==

Često se može u člancima o muzičkim albumima, naći na naslove pjesama gdje svaka riječ počinje velikim slovom. Mislim da na bs to nije pravilno!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:55, 27 januar 2021 (CET)

:Slažem se. Kolega [[Korisnik:Hattab|Hattab]] koji je prije skoro 10 godina i uradio stranice o albumima legendarnog Vatrenog poljupca, je samo prekopirao nazive pjesama sa interneta bez ispravljanja ove pravopisne greške. Hvala AnToni što si ukazao na ovu sitnicu, koja je meni u brzini promakla da je ispravim.
Nevezano za ovo, reci mi jesi li pronašao piše li se O(o)pus kod simfonija malim ili velikim slovom? Ja sam gledao na internetu i našoj wikipediji u vezi ovoga i nisam ništa našao, pa sam zbog toga stavio veliko slovo kako je urađeno na en wiki. Evo slučajno sam ugledao 
[[Simfonija br. 5 (Beethoven)|ovu]] stranicu koju je započeo kolega Palapa. On je stavio opus u nazivu ove simfonije malim slovom. Ako je to pravilno, e onda ċu ja ispraviti sve Mozartove simfonije, kao i druge stranice u kojima se ovakva pravopisna greška pojavljuje. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 23:40, 27 januar 2021 (CET)
::Popravit ću i ja gdje naletim...a za opus: siguran sam da se skraćeno piše početnim slovom.  Dakle &quot;Peta simfonija, op. 48.&quot; Nije glavna imenica, nije vlastito ili kakvo drugo ime, te tim slijedom (bez da na njemačkom razmišljam) piše se u rečenici, ili nazivu muzičkog djela malim slovom.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 23:51, 27 januar 2021 (CET)
Dogovoreno.[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 00:15, 28 januar 2021 (CET)

== Bjelančevina/protein ==
{{spomeni|KWiki}}, {{spomeni|Srđan}}, {{spomeni|AnToni}}, {{spomeni|Mhare}}, i ostali urednici, napravio sam danas [[Šablon:Infokutija gen]] (koji uključuje [[Modul:Infokutija gen]]) koji nema parametara već na osnovu naslova popunjava infokutiju sa podacima sa Wikidate (primjer [[Mioglobin]]). Šablon se pored gena koristi i za proteine/bjelančevine, te bi bilo dobro da ujednačimo glavni naziv koji ćemo koristiti (pošto su oba ispravna po pravopisu). Trenutno stranje je takvo da glavni člank nosi naziv [[Bjelančevine]], postoje obe kategorije i [[:Kategorija:Proteini]] i [[:Kategorija:Bjelančevine]], te u svim ostalim člancima vezanim za temu (kompleksi, strukture, grupe, itd) koristi se termin Protein. Iz navedenog razloga i jednostavnosti implementacije šablona koji vuče izraze sa Wikipodataka, gdje također imamo istu situaciju sa nazivima (sve je protein/sko osim naziva glavnog članka/stavke) mislim da bi za glavni naziv trebali uzeti Protein. Volio bih da čujem i vaša mišljenja i da dođemo do konsenzusa. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 22:19, 25 maj 2021 (CEST)
: Obje su u upotrebi i u knjigama i u govoru, tako da treba uzeti ono što je praktičnije ovdje. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:15, 26 maj 2021 (CEST)
:: E, ali šta uzeti za glavno? :-) Prvenstveno da izbjegnemo te duple kategorije i šarene nazive. Lično mi je svejedno, samo da nešto izaberemo. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 17:35, 6 juni 2021 (CEST)
::: Tehnički je lakše ''Kategoriju:Proteini'' (manja je) prebaciti u ''Kategoriju:Bjelančevine''. Bitno je da nemamo duple kategorije i da se stvore glavne i podkategorije. I da se ubuduće pazi da se ne stvaraju duple!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:45, 6 juni 2021 (CEST)
:::: Jeste možda malo tehnički lakše prebaciti tu konkretnu kategoriju (jer nema podkategorija), ali kao što sam gore naveo pored te kategorije naziv protein se puno više koristi (u tržilici – protein: 1.863 rezultata i u desetine naslova članaka; bjelančevina: 730 rezultat i u naslovu 2 članka). Ja sam za to da koristimo protein u naslovima kategorija i članaka (zbog ujednačenosti i kod nas na wiki, a i sa nazivima na Wikipodacima gdje se koristi protein/ski), a naravno u člancima da se i dalje mogu koristiti oba izraza kao što to pravopis dozvoljava.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:54, 6 juni 2021 (CEST)
::::: Bitno je da nađemo brzo i jednostavno rješenje - a nemam ništa protiv tehničkog Šemsinog prijedloga. Za pravopis imamo Kwikija.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:28, 6 juni 2021 (CEST)

== Pravopisni prijedlozi za AWB ==

Bok svima! Otvorio sam stranicu pravopisnih prijedloga za [[Wikipedia:AutoWikiBrowser|AWB]] na [[Wikipedia:AutoWikiBrowser/Typos|ovoj podstranici]]. Vodio sam se popisom dostupnim na [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku]]. Molim provjerite ima li pogrešaka ili nedostataka i ispravite po potrebi. Ako imate prijedlog ali ne znate kako ispraviti, slobodno ostavite komentar na ovu temu. [[Korisnik:Ivi104|Ivi104]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivi104|razgovor]]) 21:37, 4 januar 2022 (CET)

:Dobra ideja, međutim spisak nije baš najbolji uzorak, te će trebati malo popraviti prije no se AWB aktivira. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:49, 4 januar 2022 (CET)
::Nadalje treba paziti na strana imena geografskih pojmova. Ukoliko se bude npr. mijenjalo Steiermark u imenima datoteka u Štajerska će prouzrokovati greške u prikazivanju grafika i datoteka koje u svojim imenima sadrže njemački naziv Steiermark. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:15, 4 januar 2022 (CET)
:::{{ping|AnToni}} Puno hvala na ispravcima! Ako se dobro sjećam, AWB sam pazi da ne mijenja pravopis u imenima datoteka, šablona, interwikija i sličnoga. Još ću vidjeti mogu li uvesti riječi iz MS Word autocorrecta i dodati ih u AWB. Stay tuned! [[File:Face-grin.svg|20px]] [[Korisnik:Ivi104|Ivi104]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivi104|razgovor]]) 22:55, 4 januar 2022 (CET)
::::Ja sam nekada radio s AWB-om, te mislim da ima opcija da ne mijenja imena datoteka, ali tomu je već godina, pa nisam u formi. U svakom slučaju, dopunit ćemo spisak, pa popraviti greške. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:58, 4 januar 2022 (CET)</text>
      <sha1>omr6gdmscws4eauu85568jij1q8m7pk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Čaršija/Kategorizacija</title>
    <ns>4</ns>
    <id>373758</id>
    <revision>
      <id>3425304</id>
      <parentid>3425288</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T12:20:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/95.40.43.72|95.40.43.72]] ([[User talk:95.40.43.72|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5683" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__
{{Čaršija|1=
&lt;div style=&quot;border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;padding:10px;&quot;&gt;Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starija pitanja možete naći [[/Arhive|ovdje]].&lt;/div&gt;
&lt;inputbox&gt;
bgcolor=transparent
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Čaršija/Kategorizacija
break=yes
width=30
searchbuttonlabel=Traži
break=no
&lt;/inputbox&gt;
&lt;/div&gt;
'''Dobro došli na odjeljak Čaršije za kategorizaciju!'''

Ovdje možete postaviti sva pitanja i prijedloge za kategorizaciju članaka ili podkategorija. Kategorizacija članaka i podkategorija je veoma važna oblast Wikipediji, jer pravilnom i obimnom kategorizacijom, omogućava se lakše pronalaženje članaka, njihovo proširivanje, te usporedba sa člancima na drugim jezičkim projektima. Potrebne kategorije možete naći [[Posebno:Tražene_kategorije|ovdje]], članke bez kategorije [[Posebno:StraniceBezKategorije|ovdje]], slike bez kategorije [[Posebno:SlikeBezKategorije|ovdje]], kategorije za kategoriziranje [[Posebno:KategorijeBezKategorije|ovdje]]. Nakon postavljanje kategorije, obavezno je povezivanje sa drugim jezičkim projektima. Postavljanjem članka, podkategorije ili datoteke, će neko od iskusnijih korisnika kategorizirati i potvrditi unošenjem šablona  {{tl|Urađeno}} ili {{tl|ok}}.

&lt;div class=&quot;hlist left&quot; style=&quot;margin-top:30px;&quot;&gt;
* {{Dugme|Postavi novo pitanje|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Kategorizacija&amp;action=edit&amp;section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #0077CA; border: #0077CA; color:white;}}
&lt;/div&gt;
}}
__TOC__

== u ili na? ==

Da li ove kategorije: Godine, decenije, vijekovi...da vodimo sa '''na'''  ili '''u''' televiziji? --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;span style=&quot;font-size:small; font-family:Bradley Hand ITC; color:red;&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:26, 9 oktobar 2015 (CEST)
:Mogu oba, zavisno od konteksta. :-) U ovom slučaju ide &quot;u&quot; (misli se na televiziju kao oblast ljudskog djelovanja). Drugo je, npr, kad daju nešto na njoj (ili gostuju). :) Tu se misli na televiziju kao instituciju. -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:35, 9 oktobar 2015 (CEST)

== Povezivanje bosanske, srpske i hrvatske Wikipedije ==

Poštovani, 
želim napisati članak na bosanskoj, hrvatskoj i srpskoj Wikipediji. Počela sam pisati na bosanskoj, i, ukoliko bude odobren, željela bih ga napisati i na preostale dvije (uz izmjenu norme). Da li trebam ''izvornu'' (bosansku) Wikipediju, odnosno članak na nj, navesti kao izvor? Na koji ih način mogu uvezati? Unaprijed zahvalna. [[Korisnik:Tetrapackmliyeka|Tetrapackmliyeka]] ([[Razgovor s korisnikom:Tetrapackmliyeka|razgovor]]) 20:59, 26 septembar 2016 (CEST)

{{FlowMention|Tetrapackmliyeka}}, na svakoj Wikipediji pravila su slična. Na pomenutim wikipedijama, može se također napisati članak (naravno uz poštivanje jezika te Wikipedije), ''izvornu'' Wikipediju ne treba spominjati kao ''izvor'' ili ''referencu'', a članci se uvezuju preko projekta/stranice Wikidata (ali o tom, potom, nije toliko važno za početak, to može i neko od nas ''starih'' urednika).--سلام - &lt;font style=&quot;white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;&quot;&gt;[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;r2d2&lt;/sup&gt;]]&lt;/font&gt; 08:01, 27 septembar 2016 (CEST)

== Kategorija: Biografija, država ==

Mislim da bi ova grupa kategorija: ''Kategorija: Biografija, država'', trebala biti samo za kategorije, a ne za pojedine članke. Tako bi se u '''Kategoriji: Biografije, Bosna i Hercegovina''', trebale naći samo kategorije: ''BH-sportisti'', ''BH-književnici''...a ne pojedinačni članci! Inače će, zbog glomaznosti kategorija, postati nepregledna i bez smisla. Blo bi dobro izjasniti se o ovome, te eventualno izbrisati kategoriju iz pojedinačnih članaka.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;span style=&quot;font-size:small; font-family:Bradley Hand ITC; color:red;&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:43, 1 maj 2017 (CEST)
: Može, ali će ovo ići kontra onog da se osoba kategorizira prema državi rođenja, već će se kategorizirati prema državi gdje je djelovala, što i treba da bude. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 17:02, 1 maj 2017 (CEST)
:: Ma, jasno. Ostaje kategorija sa mjestom rođenja, a ostale kategorije se definišu po polju djelovanja i oblasti, pa bilo to država ili neka historijska cjelina.- [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;span style=&quot;font-size:small; font-family:Bradley Hand ITC; color:red;&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:47, 1 maj 2017 (CEST)</text>
      <sha1>7z1lypkubxpxwgypgpteggow71yfjum</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bočadir</title>
    <ns>0</ns>
    <id>376682</id>
    <revision>
      <id>3425327</id>
      <parentid>3166357</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T20:37:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>217.14.234.95</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Stanovništvo */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4663" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Bočadir
|vrsta               = naselje
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = 
|slogan              =
|nadimak             = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               = 
|opis_slike          = 
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = 
|grb                 = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt; 
|županija            = [[Datoteka:Flag of Krapina-Zagorje-County.svg|20px|border]] [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]]
|općina              = [[Konjščina]]
|općina1             = 
|općina2             = 
|općina3             = 
|općina4             = 
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 46| širina_minuta = 04| širina_sekundi = 14| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 16| dužina_minuta = 09| dužina_sekundi = 46| dužina_IZ = E
|najveća tačka           =
|najveća tačka metara    = 192
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           = 
|površina općina         = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 
|stanovništvo grad                        = 159
|stanovništvo ukupno                      = 
|stanovništvo godina                      = [[2011]]
|stanovništvo općina godina               = 
|gustoća                                  = 
|gustoća općina                           = 
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 =
|gradonačelnik                            = 
|gradonačelnik stranka                    =  
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 49282 Konjščina
|pozivni broj                             = (+385) 49
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Hrvatska
| opis_karte                              = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
'''Bočadir''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Konjščina]], [[Krapinsko-zagorska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].

== Historija ==

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Zlatar–Bistrica]].

==Stanovništvo==

Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Konjščina)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Bočadir je imao 159 stanovnika.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;
!
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|2021.
|-
| 103 || 154 || 166 || 176 || 176 || 206 || 226 || 235 || 204 || 272 || 180 || 139 || 141 || 161 || 156 || 159
|141
|-
|}

===Popis [[1991]].===

Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zlatar–Bistrica)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Bočadir je imalo 161 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

{{bar box
|float=center
|title=Popis 1991.
|titlebar=#AAF
|width=300px
|bars=
{{bar percent|[[Hrvati]]|#4169E1|158|98.13}}
{{bar percent|neopredijeljeni|#C154C1|1|0.62}}
{{bar percent|nepoznato|#A2A2D0|2|1.24}}
|caption='''ukupno''': 161
}}

===Popis [[1910]].===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Bočadir
|-
| '''jezik''' || '''vjera'''
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 206
| label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 206
| value1 = 100
| color1 = #4169E1
}} 
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 206
| label1 = [[Rimokatolička crkva|Rimokatolici]] 206
| value1 = 100
| color1 = #4169E1
}} 
|}

== Literatura ==

* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: &quot;Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==

{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Konjščina}}

[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Krapinsko-zagorskoj županiji]]</text>
      <sha1>ef6rvmwnjgrvlttdhe4ml4axxg4i74a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Čaršija/Ideje</title>
    <ns>4</ns>
    <id>384380</id>
    <revision>
      <id>3425301</id>
      <parentid>3425285</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T12:20:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/95.40.43.72|95.40.43.72]] ([[User talk:95.40.43.72|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4068" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__
{{Čaršija|1=
&lt;div style=&quot;border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;padding:10px;&quot;&gt;Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starija pitanja možete naći [[/Arhive|ovdje]].&lt;/div&gt;
&lt;inputbox&gt;
bgcolor=transparent
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Čaršija/Ideje
break=yes
width=30
searchbuttonlabel=Traži
break=no
&lt;/inputbox&gt;
&lt;/div&gt;
'''Ovdje ste na odjeljku Čaršije za predlaganje ideja.'''

Ispod možete predložiti nove ideje za projekt.

&lt;div class=&quot;hlist left&quot; style=&quot;margin-top:30px;&quot;&gt;
* {{Dugme|Predloži ideju|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Ideje&amp;action=edit&amp;section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #A97700; border: #A97700; color:white;}}
&lt;/div&gt;
}}
__TOC__

== Korpus ==
http://corpus.byu.edu/wiki/ wikipedia kao korpus --[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor sa korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:37, 25 april 2015 (CEST)

== Foto-konkurs u Republici Srpskoj ==
Zdravo svima! Vikimedijanci iz Republike Srpske rade na organizaciji foto-konkursa ovog leta. Tema konkursa biće prirodna i kulturna dobra Republike Srpske. Trenutno razrađujemo detaljan plan i uskoro će sve informacije biti dostupne. Ukoliko ste zainteresovni da pomognete u organizaciji i promociji, ili oko tehničkih poslova (šablona i sl.) na Vikipediji i/ili Komonsu, biće nam drago da sarađujemo. Pišite nam na korisničkoj stranici ili na wmsrpske@googlegroups.com. --[[Korisnik:Bojana Wiki PG|Bojana Wiki PG]] ([[Razgovor sa korisnikom:Bojana Wiki PG|razgovor]]) 22:27, 29 maj 2015 (CEST)
:Hvala na pozivu! Rado! Obratite mi se na mojoj korisničnoj stranici.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;ra&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;zg&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;ov&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;or&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;'']])&lt;/sub&gt; 23:25, 29 maj 2015 (CEST)

== add-ons za firefox ==

na stotine skripti za dodavanje search engina u firefox za pretraživanje svega http://mycroftproject.com/ --[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor sa korisnikom:Palapa|razgovor]]) 02:12, 20 februar 2016 (CET)

== Dan džamija ==

Pošto je danas Dan džamija u Bosni i Hercegovini, predlažem urednicima da danas daju malo više doprinosa člancima o džamijama. --[[Posebno:Doprinos/109.175.98.15|109.175.98.15]] 13:22, 7 maj 2021 (CEST)
: U svakome slučaju i bez obzira na Dan Džamija članci o njima treba da se dopunjuju. Na primjer, mnoge nemaju slike, pa eto dobre ideje za svakog korisnika koji su geografski blizu onima kojim fali slika da obiđu iste i uslikaju najbolje što mogu, postave na commons, i obogate Wikipediju na bosanskome a bogme i druge. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 15:39, 7 maj 2021 (CEST)
:: Tako je Harise, svaka čast, vi postupate kao pravi urednik. Odličan prijedlog. --[[Posebno:Doprinos/109.175.98.15|109.175.98.15]] 16:50, 7 maj 2021 (CEST)
::: Od trenutno aktivnih urednika ne znam nijednog da ne postupa kao pravi urednik :-) Samo naprijed, ja sam prije neki mjesec dao [[c:File:Tabhanska mosque in Visoko, Bosnia.jpg|mali doprinos]]. Dobro bi bilo da imamo slike svih džamija koji su nacionalni spomenici, za početak. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 17:15, 7 maj 2021 (CEST)
::: Evo također i [[c:File:Liskovačka džamija u Gradišci.jpg|dobar primjer]] kolege Srđana koji je neki dan postavio slike bitnih džamija u Gradišci :-) --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 17:42, 7 maj 2021 (CEST)</text>
      <sha1>j2etmv7ek13zagr5xkhlr14qmcu5zkl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Dijamantna liga</title>
    <ns>10</ns>
    <id>391785</id>
    <revision>
      <id>3425346</id>
      <parentid>2732200</parentid>
      <timestamp>2022-07-20T10:36:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1818" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime         = Dijamantna liga
|naslov      = {{color|black|[[IAAF Dijamantna liga|{{color|black|Dijamantna liga}}]]}}
|tijeloklasa = hlist
|osnovastil  = background:#44AFFF; color:black;

|grupa1 = Sadašnji mitinzi
|podaci1 =
* [[Atletski Super Grand Prix Katara|Doha]]
* [[Zlatni Grand Prix Šangaja|Šangaj]]
* [[Bauhaus-Galan|Stockholm]]
* [[Prefontaine Classic|Eugene]]
* [[Golden Gala|Rim]]
* [[Bislett igre|Oslo]]
* [[Miting Areva|Pariz]]
* [[Athletissima|Lausanne]]
* [[Londonski Grand Prix|London]]
* [[Međunarodni miting &quot;Mohammed VI&quot;|Rabat]]
* [[Herculis|Monako]]
* [[Britanski Grand Prix (atletika)|Birmingham / Gateshead]]
* [[Weltklasse Zürich|Zürich]]
* [[Memorijal Van Damme|Bruxelles]]

|grupa2 = Bivši mitinzi
|podaci2 =
* [[Adidas Grand Prix|New York]] {{small|(2010–2015)}}

|grupa3 = Sezone
|podaci3 =
* [[IAAF Dijamantna liga 2010.|2010]]
* [[IAAF Dijamantna liga 2011.|2011]]
* [[IAAF Dijamantna liga 2012.|2012]]
* [[IAAF Dijamantna liga 2013.|2013]]
* [[IAAF Dijamantna liga 2014.|2014]]
* [[IAAF Dijamantna liga 2015.|2015]]
* [[IAAF Dijamantna liga 2016.|2016]]
* [[IAAF Dijamantna liga 2017.|2017]]
* [[IAAF Dijamantna liga 2018.|2018]]
* [[IAAF Dijamantna liga 2019.|2019]]
* [[IAAF Dijamantna liga 2020.|2020]]
* [[IAAF Dijamantna liga 2021.|2021]]
* [[IAAF Dijamantna liga 2022.|2022.]]

|ispod =
* {{color|black|Također pogledajte:}} [[IAAF Zlatna liga|{{color|black|Zlatna liga}}]]
* [[IAAF World Challenge|{{color|black|World Challenge}}]]
* [[IAAF Dvoranski mitinzi|{{color|black|Dvoranski mitinzi}}]]
* [[IAAF Zlatna takmičenja|{{color|black|Zlatna takmičenja}}]]
}}&lt;includeonly&gt; 
[[Kategorija:IAAF Dijamantna liga|*]]  &lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni IAAF Dijamantne lige]]
[[Kategorija:Navigacione kutije IAAF-ovih takmičenja]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>8537ojees7g1mv4rgofkzdxb8rsr19w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425350</id>
      <parentid>3425346</parentid>
      <timestamp>2022-07-20T11:43:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1819" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime         = Dijamantna liga
|naslov      = {{color|black|[[IAAF Dijamantna liga|{{color|black|Dijamantna liga}}]]}}
|tijeloklasa = hlist
|osnovastil  = background:#44AFFF; color:black;

|grupa1 = Sadašnji mitinzi
|podaci1 =
* [[Atletski Super Grand Prix Katara|Doha]]
* [[Zlatni Grand Prix Šangaja|Šangaj]]
* [[Bauhaus-Galan|Stockholm]]
* [[Prefontaine Classic|Eugene]]
* [[Golden Gala|Rim]]
* [[Bislett igre|Oslo]]
* [[Miting Areva|Pariz]]
* [[Athletissima|Lausanne]]
* [[Londonski Grand Prix|London]]
* [[Međunarodni miting &quot;Mohammed VI&quot;|Rabat]]
* [[Herculis|Monako]]
* [[Britanski Grand Prix (atletika)|Birmingham / Gateshead]]
* [[Weltklasse Zürich|Zürich]]
* [[Memorijal Van Damme|Bruxelles]]

|grupa2 = Bivši mitinzi
|podaci2 =
* [[Adidas Grand Prix|New York]] {{small|(2010–2015)}}

|grupa3 = Sezone
|podaci3 =
* [[IAAF Dijamantna liga 2010.|2010]]
* [[IAAF Dijamantna liga 2011.|2011]]
* [[IAAF Dijamantna liga 2012.|2012]]
* [[IAAF Dijamantna liga 2013.|2013]]
* [[IAAF Dijamantna liga 2014.|2014]]
* [[IAAF Dijamantna liga 2015.|2015]]
* [[IAAF Dijamantna liga 2016.|2016]]
* [[IAAF Dijamantna liga 2017.|2017]]
* [[IAAF Dijamantna liga 2018.|2018]]
* [[IAAF Dijamantna liga 2019.|2019]]
* [[IAAF Dijamantna liga 2020.|2020]]
* [[IAAF Dijamantna liga 2021.|2021]]
* [[IAAF Dijamantna liga 2022.|2022.]]

|ispod =
* {{color|black|Također pogledajte:}} [[IAAF Zlatna liga|{{color|black|Zlatna liga}}]]
* [[IAAF World Challenge|{{color|black|World Challenge}}]]
* [[IAAF Dvoranski mitinzi|{{color|black|Dvoranski mitinzi}}]]
* [[IAAF Zlatna takmičenja|{{color|black|Zlatna takmičenja}}]]
}}&lt;includeonly&gt; 
[[Kategorija:IAAF Dijamantna liga|*]]  &lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni IAAF Dijamantne lige]]
[[Kategorija:Navigacijske kutije IAAF-ovih takmičenja]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>0ko8dscuolnn1yxq1xok4s7qjcwt2nq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Atletski Super Grand Prix Katara</title>
    <ns>0</ns>
    <id>391848</id>
    <revision>
      <id>3425349</id>
      <parentid>3244548</parentid>
      <timestamp>2022-07-20T11:14:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12647" xml:space="preserve">{{Infokutija atletska utrka
| bojapz        = orange
| slika         =
| veličinaslike =
| tekst         = Stadion domaćin mitinga
| datum         = Prva polovina maja
| mjesto        = [[Stadion &quot;Qatar SC&quot;]], [[Doha]]
| vrsta         = 
| udaljenost    = 
| sponzor       = 
| korisnik      = 
| osnivanje     = 1997.
| rekordi       = 
| website       = [http://www.diamondleague-doha.com/Home/ diamondleague-doha.com]
| učesnici      =
}}
'''Atletski Super Grand Prix Katara''' godišnji je [[atletika|atletski]] miting koji se održava na [[stadion]]u [[Stadion &quot;Qatar SC&quot;|&quot;Qatar SC&quot;]] u [[Doha|Dohi]]. Dio je [[IAAF Dijamantna liga|Dijamantne lige]], najjače kategorije atletskih mitinga.&lt;ref&gt;{{cite web|title=One-week-to-go to IAAF Diamond League – International TV Coverage + Doha Timetable and Top Names|url=http://www.iaaf.org/news/kind=101/newsid=56663.html|publisher=[[IAAF]]|date=7. 5. 2010|accessdate=26. 5. 2010|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101121120909/http://www.iaaf.org/news/kind=101/newsid=56663.html|archivedate=21. 11. 2010|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prethodno je bio u kategoriji [[IAAF Super Grand Prix|Super Grand Prix]]. Prvo izdanje održano je 1997.

== Rekordi mitinga ==
=== Muškarci ===
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:100%; width: 95%;&quot;
|-
!Disciplina
!Rekord
!Takmičar
!Datum
!Ref.
|-
|[[100 metara|100 m]]
|9.74 {{small|(+0,9&amp;nbsp;m/s)}}
|{{ZD|SAD}} [[Justin Gatlin]]
|15. 5. 2015.
|&lt;ref&gt;{{cite news|title=Gatlin runs 9.74 to win 100 at Diamond League opener in Doha|url=http://news.yahoo.com/gatlin-runs-9-74-win-100-diamond-league-173617517--spt.html|publisher=yahoo.com|author=Gerald Imray|date=15. 5. 2015|accessdate=15. 5. 2015|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150518093359/http://news.yahoo.com/gatlin-runs-9-74-win-100-diamond-league-173617517--spt.html|archivedate=18. 5. 2015|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 metara|200 m]]
|19.83 {{small|(+1,3&amp;nbsp;m/s)}}
|{{ZD|SAD}} [[Noah Lyles]]
|4. 5. 2018.
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=200m Results|url=http://static.sportresult.com/sports/at/data/2018/doha/re0020040.pdf|website=sportresult.com|date=4. 5. 2018|access-date=5. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[400 metara|400 m]]
|43.87
|{{ZD|BAH}} [[Steven Gardiner]]
|4. 5. 2018.
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=400m Results|url=http://static.sportresult.com/sports/at/data/2018/doha/re0040040.pdf|website=sportresult.com|date=4. 5. 2018|access-date=5. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[800 metara|800 m]]
|1:43.00
|{{ZD|KEN}} [[David Rudisha]]
|14. 5. 2010.
|
|-
|[[1500 metara|1500 m]]
|3:29.18
|{{ZD|KEN}} [[Asbel Kiprop]]
|9. 5. 2014.
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=1500m Results|url=http://diamondleague.com/Results/Doha/re0130040.pdf|work=Samsung Diamond League|publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=9. 5. 2014|accessdate=10. 5. 2014|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140512213716/http://diamondleague.com/Results/Doha/re0130040.pdf|archivedate=12. 5. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[3000 metara|3000 m]]
|7:27.26
|{{ZD|ETI}} [[Yenew Alamirew]]
|6. 5. 2011.
|
|-
|[[5000 metara|5000 m]]
|12:51.21
|{{ZD|KEN}} [[Eliud Kipchoge]]
|14. 5. 2010.
|
|-
|[[110 m s preponama|110 m prepone]]
|12.95
|{{ZD|SAD}} [[David Oliver (preponaš)|David Oliver]]
|9. 5. 2008.
|
|-
|[[400 m s preponama|400 m prepone]]
|47.24
|{{ZD|BRA}} [[Alison Dos Santos]]
|13. 5. 2022.
|&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite news|title=Peters prevails in javelin thriller at windy Diamond League debut in Doha|url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/ooredoo-doha-meeting-peters-dos-santos-thomas|publisher=World Athletics|author=Jon Mulkeen|date=14. 5. 2022|access-date= 26. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|2000 m prepreke
|5:14.53
|{{ZD|KAT}} [[Saif Saaeed Shaheen]]
|13. 5. 2005.
|
|-
|[[3000 m s preprekama|3000 m prepreke]]
|7:56.58
|{{ZD|KEN}} [[Paul Kipsiele Koech]]
|11. 5. 2012.
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=3000 Metres Steeplechase Results|url=http://www.iaaf.org/competitions/dlm/eventcode=4927/sex=M/discCode=3KSC/result.html#M3KSC|publisher=IAAF|date=11. 5. 2012|accessdate=13. 5. 2012|archivedate=28. 8. 2012|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120828144338/http://www.iaaf.org/competitions/dlm/eventcode=4927/sex=M/discCode=3KSC/result.html#M3KSC|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Skok u vis]]
|2,41 m
|{{ZD|RUS}} [[Ivan Uhov]]
|9. 5. 2014.
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=High Jump Results|url=http://diamondleague.com/Results/Doha/re0810040.pdf|work=Samsung Diamond League|publisher=Omega Timing|date=9. 5. 2014|accessdate=10. 5. 2014|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140512222240/http://diamondleague.com/Results/Doha/re0810040.pdf|archivedate=12. 5. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Skok s motkom]]
|6,02 m
|{{ZD|ŠVE}} [[Armand Duplantis]]
|14. 5. 2022.
|&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
|-
|[[Skok u dalj]]
|8,41 m
|{{ZD|JAM}} [[James Beckford (atletičar)|James Beckford]]
|13. 5. 1999.
|
|-
|[[Troskok]]
|18,06 m {{small|(+0,8&amp;nbsp;m/s)}}
|{{ZD|KUB}} [[Pedro Pablo Pichardo]]
|15. 5. 2015.
|&lt;ref&gt;{{cite news|title=Triple Jump Results|url=http://www.iaaf.org/results/diamond-league-meetings/2015/doha-diamond-league-5648/men/triple-jump/final/result|publisher=IAAF|date=15. 5. 2015|accessdate=17. 5. 2015|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150705113805/http://www.iaaf.org/results/diamond-league-meetings/2015/doha-diamond-league-5648/men/triple-jump/final/result|archivedate=5. 7. 2015|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Bacanje kugle]]
|22,28 m
|{{ZD|SAD}} [[Ryan Whiting]]
|10. 5. 2013.
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Shot Put Results|url=http://diamondleague.com/Results/Doha/re0850040.pdf|work=[[IAAF Dijamantna liga|Dijamantna liga]]|publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=10. 5. 2013|access-date=10. 5. 2013}}{{dead link|date=april 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Bacanje diska]]
|69,47 m
|{{ZD|ŠVE}} [[Daniel Ståhl]]
|3. 5. 2019.
|&lt;ref&gt;{{cite news|title=Stahl sends discus beyond 70 metres in Doha |url=https://www.iaaf.org/news/report/doha-diamond-league-2019-stahl |publisher= IAAF |author= Bob Ramsak|date=3. 5. 2019|access-date=3. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Bacanje kladiva]]
|83,33 m
|{{ZD|JAP}} [[Koji Murofushi]]
|15. 5. 2002.
|
|-
|[[Bacanje koplja]]
|93,90 m
|{{ZD|NJE}} [[Thomas Röhler]]
|5. 5. 2017.
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Javelin Throw Results|url=https://livecache.sportresult.com/node/binaryData/AT_PROD/DOHA2017/PDF_RE0880040.PDF?h=he6w/LRN/CArZu80tTaXrwZlPqc=|website=sportresult.com|date=5. 5. 2017|access-date=5. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Štafeta 4 x 400 m|4 × 400 m]]
|3:02.29
|{{ZID|Bocvana}}&lt;br&gt;[[Baboloki Thebe]]&lt;br&gt;[[Nijel Amos]]&lt;br&gt;[[Zacharia Kamberuka]]&lt;br&gt;[[Leaname Maotoanong]]
|6. 5. 2016.
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=4×400m Relay Results|url=http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/AT_PROD/DOHA2016/PDF_RE4360040.PDF?h=HLfOvAwCcV/mFoWJyCqGy5pQikY=|publisher=sportresult.com|date=6. 5. 2016|access-date=6. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20170124121452/http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/AT_PROD/DOHA2016/PDF_RE4360040.PDF?h=HLfOvAwCcV%2FmFoWJyCqGy5pQikY%3D|archive-date=24. 1. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|}

=== Žene ===
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:100%; width: 95%;&quot;
|-
!Disciplina
!Rekord
!Takmičarka
!Datum
!Ref.
|-
|[[100 metara|100 m]]
|10.85 {{small|(+0,7&amp;nbsp;m/s)}}
|{{ZD|SAD}} [[Tori Bowie]]
|6. 5. 2016.
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=100m Results|url=http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/AT_PROD/DOHA2016/PDF_RE1010040.PDF?h=8wrzAp0+lMaPioxaSAXiymIRbrI=|publisher=sportresult.com|date=6. 5. 2016|accessdate=6. 5. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
|-
|rowspan=2|[[200 metara|200 m]]
|21.98 {{small|(+1,6&amp;nbsp;m/s)}}
|{{ZD|SAD}} [[Allyson Felix]]
|15. 5. 2015.
|&lt;ref&gt;{{cite news|title=Doha 200m winner Felix flies to best time since Olympic triumph – IAAF Diamond League|url=http://www.iaaf.org/news/report/doha-2015-diamond-league-felix-pitkamaki|publisher=IAAF|author=Phil Minshull|date=15. 5. 2015|accessdate=17. 5. 2015|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150717114024/http://www.iaaf.org/news/report/doha-2015-diamond-league-felix-pitkamaki|archivedate=17. 7. 2015|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|21.98 {{small|(+1,3&amp;nbsp;m/s)}}
|{{ZD|SAD}} [[Gabrielle Thomas]]
|13. 5. 2022.
|&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
|-
|[[400 metara|400 m]]
|49.83
|{{ZD|SAD}} [[Allyson Felix]]
|9. 5. 2008.
|
|-
|[[800 metara|800 m]]
|1:54.948
|{{ZD|JAR}} [[Caster Semenya]]
|3. 5. 2019.
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=800m Results|url=https://livecache.sportresult.com/node/binaryData/ATH_PROD/DOHA2019/PDF_RE1110040.PDF?h=EyOEeaoDLii5HWiNMdwTQG6y118= |website=sportresult.com|date=3. 5. 2019|access-date=3. 5. 2019}}{{Dead link|date=mart 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[1500 metara|1500 m]]
|3:56.60
|{{ZD|ŠVE}} [[Abeba Aregawi]]
|10. 5. 2013.
|
|-
|[[3000 metara|3000 m]]
|8:20.68
|{{ZD|KEN}} [[Hellen Obiri]]
|9. 5. 2014.
|
|-
|[[100 m s preponama|100 m prepone]]
|12.35 {{small|(+0,9&amp;nbsp;m/s)}}
|{{ZD|SAD}} [[Jasmin Stowers]]
|15. 5. 2015.
|&lt;ref&gt;{{cite news|title=100m Hurdles Results|url=http://www.iaaf.org/results/diamond-league-meetings/2015/doha-diamond-league-5648/women/100-metres-hurdles/final/result|publisher=IAAF|date=15. 5. 2015|accessdate=17. 5. 2015|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150704033626/http://www.iaaf.org/results/diamond-league-meetings/2015/doha-diamond-league-5648/women/100-metres-hurdles/final/result|archivedate=4. 7. 2015|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[400 m s preponama|400 m prepone]]
|53.61
|{{ZD|SAD}} [[Dalilah Muhammad]]
|3. 5. 2019.
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=400m Hurdles Results|url=https://livecache.sportresult.com/node/binaryData/ATH_PROD/DOHA2019/PDF_RE1270040.PDF?h=vZBeBkU47XeIQkkFUJ+1Ws63PHI= |website=sportresult.com|date=3. 5. 2019|access-date=3. 5. 2019}}{{Dead link|date=mart 2022 |bot= InternetArchiveBot |fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[3000 m s preprekama|3000 m prepreke]]
|9:00.12
|{{ZD|KEN}} [[Hyvin Kiyeng Jepkemoi]]
|5. 5. 2017.
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=3000m Steeplechase Results|url=https://livecache.sportresult.com/node/binaryData/AT_PROD/DOHA2017/PDF_RE1290040.PDF?h=IELuBJ2otKXCR6yLX+GMl8JHPOw=|website=sportresult.com|date=5. 5. 2017|access-date=5. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Skok u vis]]
|2,05 m
|{{ZD|HRV}} [[Blanka Vlašić]]
|8. 5. 2009.
|
|-
|rowspan=3|[[Skok s motkom]]
|rowspan=3|4,84 m
|rowspan=2|{{ZD|SAD}} [[Sandi Morris]]
|4. 5. 2018.
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Pole Vault Results|url=http://static.sportresult.com/sports/at/data/2018/doha/re1820040.pdf|website=sportresult.com|date=4. 5. 2018 |access-date=5. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;
|-
|28. 5. 2021.
|&lt;ref name=&quot;Doha 2021&quot;&gt;{{cite news|title=World leads and meeting records as season heats up in Doha|url=https://www.diamondleague.com/news/general/rojas-and-benjamin-shine-in-doha/|website=diamondleague.com|author=Jess Whittington|date=28. 5. 2021|access-date=22. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
|{{ZD|SAD}} [[Katie Nageotte]]
|28. 5. 2021.
|&lt;ref name=&quot;Doha 2021&quot;&gt;&lt;/ref&gt;
|-
|[[Skok u dalj]]
|7,25 m {{small|(+1,6&amp;nbsp;m/s)}}
|{{ZD|SAD}} [[Brittney Reese]]
|10. 5. 2013.
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Long Jump Results|url=http://diamondleague.com/Results/Doha/re1830040.pdf|work=Samsung Diamond League|publisher=Omega Timing|date=10. 5. 2013|access-date=10. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140512213450/http://diamondleague.com/Results/Doha/re1830040.pdf|archive-date=12. 5. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Troskok]]
|15,15 m {{small|(+2,0&amp;nbsp;m/s)}}
|{{ZD|VEN}} [[Yulimar Rojas]]
|28. 5. 2021.
|&lt;ref name=&quot;Doha 2021&quot;&gt;&lt;/ref&gt;
|-
|[[Bacanje kugle]]
|20,53 m
|{{ZD|BJE}} [[Nađeja Ostapčuk]]
|11. 5. 2012.
|&lt;ref name=&quot;Rowbottom&quot;&gt;{{cite news|title=Middle distance magic highlights hot results in Doha |url=http://www.iaaf.org/competitions/dlm/news/newsid=64884.html|publisher=[[IAAF]]|author=Mike Rowbottom|date=11. 5. 2012|access-date=13. 5. 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Bacanje diska]]
|71,38 m '''[[IAAF Dijamantna liga#Rekordi|RDL]]'''
|{{ZD|HRV}} [[Sandra Perković]]
|4. 5. 2018.
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Discus Throw Results|url=http://static.sportresult.com/sports/at/data/2018/doha/re1860040.pdf|website=sportresult.com|date=4. 5. 2018 |access-date=5. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Bacanje kladiva]]
|76,83 m
|{{ZD|POLJ}} [[Kamila Skolimowska]]
|11. 5. 2007.
|
|-
|[[Bacanje koplja]]
|68,89 m
|{{ZD|RUS}} [[Marija Abakumova]]
|14. 5. 2010.
|
|}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://doha.diamondleague.com/home/ Službeni sajt]
* [https://www.the-sports.org/athletics-qatar-athletic-super-grand-prix-presentation-medal-winners-sup438.html Prošli pobjednici]

{{Atletski Super Grand Prix Katara}}
{{Dijamantna liga}}

[[Kategorija:IAAF Super Grand Prix]]
[[Kategorija:Sport u Dohi]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja u Kataru]]
[[Kategorija:Atletika u Kataru]]</text>
      <sha1>3sf18mjo5qglax5kiej0cavakkjinqr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Miting Herculis</title>
    <ns>10</ns>
    <id>392099</id>
    <revision>
      <id>3425291</id>
      <parentid>2997965</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T12:06:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="875" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Miting Herculis
| naslov      = Miting [[Herculis]]
| podaciklasa = hlist

|grupa1 = Izdanja
|podaci1 = 
*...[[Herculis 1999.|1999]]
*[[Herculis 2000.|2000]]
*[[Herculis 2001.|2001]]
*[[Herculis 2002.|2002]]
*[[Herculis 2003.|2003]]
*[[Herculis 2004.|2004]]
*[[Herculis 2005.|2005]]
*[[Herculis 2006.|2006]]
*[[Herculis 2007.|2007]]
*[[Herculis 2008.|2008]]
*[[Herculis 2009.|2009]]
*[[Herculis 2010.|2010]]
*[[Herculis 2011.|2011]]
*[[Herculis 2012.|2012]]
*[[Herculis 2013.|2013]]
*[[Herculis 2014.|2014]]
*[[Herculis 2015.|2015]]
*[[Herculis 2016.|2016]]
*[[Herculis 2017.|2017]]
*[[Herculis 2018.|2018]]
*[[Herculis 2019.|2019]]
*[[Herculis 2020.|2020]]
*[[Herculis 2021.|2021]]
*[[Herculis 2022.|2022.]]
}}
&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Miting Herculis]]&lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za atletske mitinge|Herculis]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>6z1mv4kyln8hctepgp8cc7hg9zurkkw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Džanan Musa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>393227</id>
    <revision>
      <id>3425307</id>
      <parentid>3424929</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T13:00:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16363" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaš
| ime_košarkaša       = Džanan Musa
| slika               = Dzanan Musa 2019 (cropped).jpg
| veličina_slike      = 200px
| opis_slike          = Musa 2019.
&lt;!-- Lični podaci --&gt;| puno_ime            = 
| datum_rođenja       = {{Datum rođenja i godine|1999|5|8}}
| mjesto_rođenja      = [[Bihać]]
| datum_smrti         = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|godinaSmrt|mjesecSmrt|datumSmrt|godinaRođenja|mjesecRođenja|datumRođenja}} --&gt;
| mjesto_smrti        = 
| nacionalnost        = 
| državljanstvo       = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| visina              = 206 cm
| težina              = 104 kg
| nadimak             = 
| pozicija            = [[Krilni bek|Krilo]]
| početak_karijere    = 2015.
| NBA_draft           = [[NBA draft 2018.|2018]] (29. pik – [[Brooklyn Nets]])
| kraj_karijere       = &lt;!-- Informacija o klubu --&gt;
| trenutni_klub       = [[KK Real Madrid|Real Madrid]]
| broj_na_dresu       = 31
| godine1             = 2015–2018.
| klub1               = [[KK Cedevita|Cedevita]]
| godine2             = 2018–2020.
| klub2               = [[Brooklyn Nets]]
| godine3             = 2021.
| klub3               = [[Anadolu Efes SK|Anadolu Efes]]
| godine4             = 2021–2022.
| klub4               = [[CB Breogán|Rio Breogán]]
| godine5             = 2022–
| klub5               = [[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]]
| nagrade             = 
* [[Euroliga|Prvak Eurolige]] ([[Euroliga 2020/2021.|2021]])
* [[Najkorisniji igrač ACB lige]] ([[ACB liga 2021/2022.|2022]])
* [[Statistički lideri ACB lige|Najbolji strijelac ACB lige]] ([[ACB liga 2021/2022.|2022]])
* Član najbolje petorke ACB lige ([[ACB liga 2021/2022.|2022]])
* [[Prva košarkaška liga Turske|Prvak Turske lige]] ([[Prva košarkaška liga Turske 2020/2021.|2021]])
* 3× prvak [[A-1 liga|Hrvatske lige]] ([[A-1 liga 2015/2016.|2016]], [[A-1 liga 2016/2017.|2017]], [[A-1 liga 2017/2018.|2018]])
* 3× osvajač [[Kup Krešimira Ćosića|Kupa Krešimira Ćosića]] (2016–2018)
* [[Zvijezda u usponu u Košarkaškom Eurokupu|Zvijezda u usponu u Eurokupu]] ([[Košarkaški Eurokup 2017/2018.|2018]])
* Član [[Idealna startna petorka ABA lige|idealne startne petorke ABA lige]] ([[ABA liga 2017/2018.|2018]])
* [[Najbolji mladi igrač ABA lige]] ([[ABA liga 2017/2018.|2018]])
* Najbolji košarkaš Bosne i Hercegovine (2017)
* Najkorisniji igrač [[Evropsko prvenstvo u košarci U-16|Evropskog prvenstva U16]] ([[Evropsko prvenstvo u košarci U-16 2015.|2015]])
| medalje             = {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u košarci U-16|Evropsko prvenstvo U-16]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u košarci U-16 2015.|Litvanija 2015.]]|[[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine U-16|Reprezentacija]]}}
}}
'''Džanan Musa''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[košarka]]š koji igra za [[KK Real Madrid|Real Madrid]] u [[ACB liga|ACB ligi]] i [[Euroliga|Euroligi]]. S visinom 206&amp;nbsp;cm i težinom 98&amp;nbsp;kg igra na poziciji [[krilni bek|krila]]. [[Brooklyn Nets]]i izabrali su ga kao 29. pik na [[NBA draft]]u [[NBA draft 2018.|2018.]]

S kadetskom reprezentacijom Bosne i Hercegovine osvojio je zlatnu medalju na [[Evropsko prvenstvo u košarci U-16 2015.|Evropskom kadetskom prvenstvu 2015]], gdje je proglašen i najkorisnijim igračem.

== Rana karijera ==
Rođen je u [[Bihać]]u, Bosna i Hercegovina, gdje je prvo počeo trenirati [[nogomet]]. Musa je svoje prve košarkaške korake napravio u svojoj osmoj godini u [[Sportska Dvorana Luke|Sportskoj Dvorani Luke]] kada se priključio školi košarke KK Bosna XXL. Sa 12 godina je dobio poziv da se preseli u [[Sarajevo]] i trenira u KK &quot;Koš&quot;, nakon čega se 2014. pridružio [[Hrvatska|hrvatskoj]] ekipi [[KK Cedevita]].&lt;ref&gt;{{cite web |author1=Federico Gaibotti |title=Eurotalents: Dzanan Musa, il prodigio di Bihac |url=https://www.basketuniverso.it/eurotalents-dzanan-musa-il-prodigio-di-bihac/ |website=basketuniverso.it |access-date=25 February 2019 |language=it |date=8 November 2016}}&lt;/ref&gt;

== Profesionalna karijera ==
=== KK Cedevita (2015–) ===
==== Prva profesionalna sezona (2015/16) ====
U decembru 2014. potpisao je ugovor s [[KK Cedevita|Cedevitom]] iz [[Zagreb]]a.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Cedevita Zagreb signs Dzanan Musa|url=http://www.sportando.com/en/europe/croatia/145158/cedevita-zagreb-signs-bosnian-young-talent-dzanan-musa.html|work=Sportando.com|date=17. 12. 2014|access-date=18. 8. 2015|archive-date=19. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141219235235/http://www.sportando.com/en/europe/croatia/145158/cedevita-zagreb-signs-bosnian-young-talent-dzanan-musa.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Za ekipu [[KK Cedevita|Cedevite]] debitirao je u oktobru 2015. u [[ABA liga|regionalnom košarkaškom takmičenju]] protiv [[KK Sutjeska|Sutjeske]] i za 7 minuta postigao je 2 poena iz slobodnih bacanja. U utakmici protiv [[KK Union Olimpija|Union Olimpije]] koja se odigrala u novembru 2015. postao je najmlađi najkorisniji igrač jedne utakmice u historiji [[ABA liga|ABA lige]] postigavši 10 poena i 5 skokova.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Musa najmlađi MVP jedne utakmice ABA lige|url=http://scsport.ba/vijest/101977|work=scsport.ba|date=15. 11. 2015}}&lt;/ref&gt; Bio je najmlađi igrač u ABA ligi u sezoni 2015/16.

Svoj prvi nastup u [[Euroliga|Euroligi]] upisao je u decembru 2015. protiv [[KAE Olympiakos|Olympiakosa]], gdje je protiv legende evropske košarke [[Vassilis Spanoulis|Vassilisa Spanoulisa]] za 5 minuta ubacio 4 poena.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Sixteen-year-old Musa makes historic Euroleague debut for Cedevita|url=http://www.fiba.com/news/sixteen-year-old-musa-makes-historic-euroleague-debut-for-cedevita|work=fiba.com|date=22. 10. 2015}}&lt;/ref&gt; Tako je postao najmlađi igrač koji je nastupio u sezoni 2015/16. i ukupno deveti najmlađi igrač u historiji [[Euroliga|Eurolige]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Džanan Musa deveti najmlađi igrač u historiji Eurolige|url=http://sport.ba/clanak/176577/dzanan-musa-deveti-najmladi-igrac-u-historiji-eurolige|work=sport.ba|date=22. 10. 2015}}&lt;/ref&gt; Sezonu je završio s 34 odigrane utakmice za Cedevitu (ABA liga, Euroliga, A-1 liga). Najbolju utakmicu sezone odigrao je protiv [[KK Mega Leks|Mega Leksa]], kada je za 22 minute na parketu postigao 14 poena, 6 skokova i 2 ukradene lopte uz 71,5% šuta iz igre.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Džanan izrasta u vrhunskog košarkaša|url=http://sportsport.ba/bh_kosarka/dzanan-izrasta-u-vrhunskog-kosarkasa/183205|work=sportsport.ba|date=31. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

==== Prvo finale ABA lige (2016/17) ====
U svojoj drugoj sezoni dobijao je nešto veću minutažu u odnosu na prvu sezonu, što je iskoristio na najbolji mogući način. U decembru 2016. u utakmici [[ABA liga|ABA lige]] protiv [[KK Union Olimpija|Union Olimpije]] odigrao je svoju najbolju utakmicu. Za 24 minute ubacio je 26 poena uz 71% šuta, 4 skoka i 2 asistencije.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Impresivni Musa ubacio 26 poena za Cedevitu, nova pobjeda Igokee|url=https://www.klix.ba/sport/kosarka/impresivni-musa-ubacio-26-poena-za-cedevitu-nova-pobjeda-igokee/161203101|work=klix.ba|date= 3. 12. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoje najbolje partije je pružao u A-1 ligi, gdje je imao najveću minutažu u odnosu na ABA ligu i Eurocup, gdje je u više utakmica postizao 20 poena ili više. U martu 2017. postigao je svoj prvi double-double protiv ekipe [[Kvarner 2010|Kvarnera]] gdje je za 26 minuta na parketu upisao 17 poena, 10 skokova i 3 asistencije.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Odlično izdanje i double-double Džanana Muse|url=http://sportsport.ba/ino_kosarka/odlicno-izdanje-i-double-double-dzanana-muse/227051|work=sportsport.ba|date=2. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;

Iako u prve dvije utakmice polufinala protiv [[KK Partizan|Partizana]] nije igrao, u trećoj utakmici vodio je Cedevitu do pobjede i finala ABA lige.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Cedevita izgubila dvojicu, ali je slomila Partizan i ušla u finale!|url=http://www.24sata.hr/sport/uzivo-cedevita-lovi-finale-aba-lige-protiv-partizana-u-zagrebu-518553|work=24sata.hr|date=3. 4. 2017}}&lt;/ref&gt; Musa je u drugoj četvrtini utakmice za samo 8 minuta ubacio 14 poena, od čega tri trice. Utakmicu je završio kao najefikasniji igrač sa 16 poena. Ovo je ujedno bila i jedna od njegovih najboljih utakmica u redovima Cedevite.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Džanan Musa prvi put u karijeri dobio ovacije zagrebačke publike|url=http://sport1.ba/reprezentacija/video-dzanan-musa-prvi-put-u-karijeri-dobio-ovacije-zagrebacke-publike/79134|work=sport1.ba|date=3. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;

U junu 2017. Musa je nastupio na Adidas EUROCAMP-u, koji se održavao u [[Treviso|Trevisu]], a koji okuplja najbolje mlade košarkaše Evrope. Proglašen je najboljim mladim igračem i igračem koji je najviše napredovao.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Musa dobio nagradu za najboljeg mladog igrača na NBA kampu |url= http://sportsport.ba/bh_kosarka/musa-dobio-nagradu-za-najboljeg-mladog-igraca-na-nba-kampu/240668|work=sportsport.ba|date=11. 6. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Reprezentacija ==
Debi za seniorsku reprezentaciju upisao je u prijateljskoj utakmici protiv Belgije (5. 8. 2016), odigranoj u Sloveniji. U svom prvom nastupu postigao je 16 poena, 3 skoka i 4 asistencije.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Belgija savladala BiH na početku priprema|url=http://sportsport.ba/bh_kosarka/belgija-savladala-bih-na-pocetku-priprema/202572|work=sportsport.ba|date=5. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Bio je član kadetske reprezentacije BiH na Evropskom kadetskom prvenstvu održanom u augustu 2014. u [[Latvija|Latviji]]. Iako je bio godinu mlađi od ostalih igrača, bio je prvi strijelac prvenstva sa 23 poena po utakmici. Imao je prosjek od 6.3 skoka i 3.3 asistencije. Prvi je bio i po broju pogođenih šuteva (7.2), te po broju odigranih minuta (37.7). Nalazio se na prvom mjestu i po broju pogođenih slobodnih bacanja, te na drugom mjestu po broju pogođenih šuteva za dva poena. [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine U-16|Kadetska košarkaška reprezentacija BiH]] ostvarila je tada historijski uspjeh i učešće na ovom Evropskom prvenstvu završila na 8. mjestu.

U augustu 2015. s kadetskom reprezentacijom Bosne i Hercegovine učestvovao je na [[Evropsko prvenstvo u košarci U-16 2015.|Evropskom prvenstvu]] održanom u [[Litvanija|Litvaniji]]. Na putu do finala reprezentacija BiH pobijedila je Španiju, Njemačku, Hrvatsku, Francusku, Italiju i Srbiju, dok je poražena od Finske i Crne Gore. Izabranici Josipa Pandže pobjedom protiv Španije u polufinalu napravili su veliko iznenađenje. U finalnom dvoboju odmjerili su snage protiv moćne Litvanije, najefikasnije selekcije prvenstva, i slavili pobjedu za historiju. Pred dvoranom prepunom domaćih navijača izabranici selektora Josipa Pandže vodili su cijelu utakmicu protiv favorizirane Litvanije i na kraju se pobjedom upisali zlatnim slovima u historiju bosanskohercegovačke košarke. Najbolji u redovima Bosne i Hercegovine bio je Musa, postigavši 33 poena te zabilježivši 8 skokova i 7 asistencija. Musa je proglašen najkorisnijim igračem prvenstva. Ujedno je bio i najbolji strijelac prvenstva sa 23.3 poena po utakmici i najbolji asistent sa 6.3 asistencije po utakmici.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Zlatni omladinci bh. košarke prvaci Europe|url=http://www.klix.ba/sport/kosarka/bravo-momci-zlatni-omladinci-bh-kosarke-prvaci-evrope/150816063|work=klix.ba|date=16. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;

U 2016. godini igrao je Svjetsko prvenstvo u košarci za igrače do 17 godina, koje se igralo od 23. juna do 3. jula 2016. u Španiji. Ovo prvenstvo ostat će upamćeno po Musinom rekordu od 50 ubačenih poena na jednoj utakmici.&lt;ref&gt;{{cite news|title=BiH ima još jednog svjetskog rekordera!|url=http://sportsport.ba/bh_kosarka/bih-ima-jos-jednog-svjetskog-rekordera/199001|work=sportsport.ba|date=1. 7. 2016}}&lt;/ref&gt; Svjetsko prvenstvo završio je kao najbolji strijelac turnira, a izabran je i u najbolju petorku. Također je i najbolji strijelac svih dosadašnjih prvenstava i to dosta ubjedljivo sa 238 poena, drugi najbolji strijelac ima &quot;tek&quot; 179 ubačenih poena. BiH je ovo prvenstvo završila na devetom mjestu.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Svjetsko prvenstvo u znaku Džanana Muse|url=http://sportsport.ba/bh_kosarka/svjetsko-prvenstvo-u-znaku-dzanana-muse/199288|work=sportsport.ba|date=3. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
{{Euroleague player statistics legend}}

=== Euroliga ===
{{Euroleague player statistics start}}
|-
| &lt;center&gt; [[Euroliga 2015/2016.|2015/16.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[KK Cedevita|Cedevita]]
| 10 || 2 || 7.5 || .357 || .250 || .667 || 1.3 || .7 || .2 || .1 || 2.7 || 1.6
|- class=&quot;sortbottom&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| Karijera
| style=&quot;text-align:left;&quot;|
| 10 || 2 || 7.5 || .357 || .250 || .667 || 1.3 || .7 || .2 || .1 || 2.7 || 1.6
{{S-end}}

=== ABA liga ===
{{Euroleague player statistics start}}
|-
| &lt;center&gt; [[ABA liga 2015./16.|2015/16.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[KK Cedevita|Cedevita]]
| 17 || 0 || 12.5 || .439 || .231 || .771 || '''2.8''' || .5 || .2 || '''.1''' || 4.7 || 5.4
|-
| &lt;center&gt; [[ABA liga 2016./17.|2016/17.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[KK Cedevita|Cedevita]]
| '''19''' || 0 || '''13.8''' || '''.537''' || '''.361''' || '''.800''' || 1.7 || '''1.0''' || '''.3''' || .1 || '''6.6''' || '''6.5'''
|- class=&quot;sortbottom&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| Karijera
| style=&quot;text-align:left;&quot;|
| 36 || 0 || 13.2 || .488 || .296 || .786 || 2.3 || .6 || .3 || .1 || 5.7 || 6.0
{{S-end}}

== Тrofeji i priznanja ==
=== Reprezentativni ===
* [[Evropsko prvenstvo u košarci U-16|Kadetsko prvenstvo Evrope]]: [[Datoteka:Gold medal icon.svg]] 2015.

=== Klupski ===
* [[A-1 liga|Prva hrvatska liga]]: 2016, 2017, 2018.
* [[Kup Krešimira Ćosića]]: 2016, 2017, 2018.

=== Pojedinačni ===
* Najkorisniji igrač Lige mladih BiH: 2014.
* Najbolji strijelac [[Evropsko prvenstvo u košarci U-16|Evropskog prvenstva U-16]]: 2014, 2015.
* Najkorisniji igrač (MVP) [[Evropsko prvenstvo u košarci U-16|Evropskog prvenstva U-16]]: 2015.
* Najbolji asistent [[Evropsko prvenstvo u košarci U-16|Evropskog prvenstva U-16]]: 2015.
* Najbolji asistent Juniorskog turnira Eurolige: 2016.
* Najkorisniji igrač Prvenstva Hrvatske za juniore: 2016.
* Najbolji strijelac Prvenstva Hrvatske za juniore: 2016.
* Najbolji strijelac Međunarodnog turnira u košarci za juniore (Travnik): 2016.
* Najbolja petorka [[Svjetsko prvenstvo u košarci U-17 2016.|Svjetskog prvenstvo U-17]]: 2016.
* Najbolji strijelac [[Svjetsko prvenstvo u košarci U-17 2016.|Svjetskog prvenstvo U-17]]: 2016.
* Svjetski rekorder po broju ubačenih poena u jednoj utakmici [[Svjetsko prvenstvo u košarci U-17 2016.|Svjetskog prvenstvo U-17]]: 50 poena
* Najmlađi igrač u Euroligi u sezoni 2015/16.
* Najmlađi igrač u [[ABA liga|ABA ligi]] u sezoni 2015/16.
* Najmlađi najkorisniji igrač jedne utakmice u historiji [[ABA liga|ABA lige]] (15. 11. 2015)
* Najbolji mladi igrač na Adidas EUROCAMP-u: 2017.
* Igrača koji je najviše napredovao na Adidas EUROCAMP-u: 2017.

== Zanimljivosti ==
U svojoj tek trećoj košarkaškoj utakmici oborio je rekord kantonalne lige po broju poena na jednoj utakmici postigavši 63 poena.{{izvor}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://basketball.realgm.com/player/Dzanan-Musa/Summary/75657 Statistika i informacije o igraču] na ''RealGM''
* [http://www.draftexpress.com/profile/Dzanan-Musa-84736/ Džanan Musa] na ''draftexpress.com''
* [http://www.twitter.com/DzananM13 Džanan Musa] na [[Twitter]]u
* [https://www.instagram.com/mr.magic13/ Džanan Musa] na [[Instagram]]u
* [https://www.youtube.com/watch?v=xyZPkWpHXBo ''Interview 20: Džanan Musa''], [[BHT]], 1. 6. 2016.
* [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/dzanan-musa-trnovit-put-za-plasman-bih-na-sp Džanan Musa: Trnovit put za plasman BiH na SP], intervju, [[Al Jazeera Balkans]], 7. 12. 2017.
* [https://www.youtube.com/watch?v=Rz964ILRIPQ ''Oni pobjeđuju: Džanan Musa''], Al Jazeera Balkans, 18. 7. 2022. ([[YouTube]])

{{Najkorisniji igrač ACB lige}}
{{MVP EuroBasketa U-16}}
{{NBA draft 2018.}}

{{DEFAULTSORT:Musa, Džanan}}
[[Kategorija:Rođeni 1999.]]
[[Kategorija:Biografije, Bihać]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački košarkaši]]
[[Kategorija:Krilni bekovi]]
[[Kategorija:Košarkaši KK Cedevita]]
[[Kategorija:Košarkaši Brooklyn Netsa]]
[[Kategorija:Košarkaši Anadolu Efesa]]
[[Kategorija:Košarkaši Breogána]]
[[Kategorija:Košarkaši Real Madrida]]</text>
      <sha1>cy01yg8hee5iugj2ymavb9dorrl8qdb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425309</id>
      <parentid>3425307</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T13:38:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16357" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaš
| ime_košarkaša       = Džanan Musa
| slika               = Dzanan Musa 2019 (cropped).jpg
| veličina_slike      = 200px
| opis_slike          = Musa 2019.
&lt;!-- Lični podaci --&gt;| puno_ime            = 
| datum_rođenja       = {{Datum rođenja i godine|1999|5|8}}
| mjesto_rođenja      = [[Bihać]]
| datum_smrti         = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|godinaSmrt|mjesecSmrt|datumSmrt|godinaRođenja|mjesecRođenja|datumRođenja}} --&gt;
| mjesto_smrti        = 
| nacionalnost        = 
| državljanstvo       = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| visina              = 206 cm
| težina              = 104 kg
| nadimak             = 
| pozicija            = [[Krilni bek|Krilo]]
| početak_karijere    = 2015.
| NBA_draft           = [[NBA draft 2018.|2018]] (29. pik – [[Brooklyn Nets]])
| kraj_karijere       = &lt;!-- Informacija o klubu --&gt;
| trenutni_klub       = [[KK Real Madrid|Real Madrid]]
| broj_na_dresu       = 31
| godine1             = 2015–2018.
| klub1               = [[KK Cedevita|Cedevita]]
| godine2             = 2018–2020.
| klub2               = [[Brooklyn Nets]]
| godine3             = 2021.
| klub3               = [[Anadolu Efes SK|Anadolu Efes]]
| godine4             = 2021–2022.
| klub4               = [[CB Breogán|Rio Breogán]]
| godine5             = 2022–
| klub5               = [[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]]
| nagrade             = 
* [[Euroliga|Prvak Eurolige]] ([[Euroliga 2020/2021.|2021]])
* [[Najkorisniji igrač ACB lige]] ([[ACB liga 2021/2022.|2022]])
* [[Statistički lideri ACB lige|Najbolji strijelac ACB lige]] ([[ACB liga 2021/2022.|2022]])
* Član najbolje petorke ACB lige ([[ACB liga 2021/2022.|2022]])
* [[Prva košarkaška liga Turske|Prvak Turske lige]] ([[Prva košarkaška liga Turske 2020/2021.|2021]])
* 3× prvak [[A-1 liga|Hrvatske lige]] ([[A-1 liga 2015/2016.|2016]], [[A-1 liga 2016/2017.|2017]], [[A-1 liga 2017/2018.|2018]])
* 3× osvajač [[Kup Krešimira Ćosića|Kupa Krešimira Ćosića]] (2016–2018)
* [[Zvijezda u usponu u Košarkaškom Eurokupu|Zvijezda u usponu u Eurokupu]] ([[Košarkaški Eurokup 2017/2018.|2018]])
* Član [[Idealna startna petorka ABA lige|idealne startne petorke ABA lige]] ([[ABA liga 2017/2018.|2018]])
* [[Najbolji mladi igrač ABA lige]] ([[ABA liga 2017/2018.|2018]])
* Najbolji košarkaš Bosne i Hercegovine (2017)
* Najkorisniji igrač [[Evropsko prvenstvo u košarci U-16|Evropskog prvenstva U16]] ([[Evropsko prvenstvo u košarci U-16 2015.|2015]])
| medalje             = {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u košarci U-16|Evropsko prvenstvo U-16]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u košarci U-16 2015.|Litvanija 2015.]]|[[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine U-16|Reprezentacija]]}}
}}
'''Džanan Musa''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[košarka]]š koji igra za [[KK Real Madrid|Real Madrid]] u [[ACB liga|ACB ligi]] i [[Euroliga|Euroligi]]. S visinom 206&amp;nbsp;cm i težinom 98&amp;nbsp;kg igra na poziciji [[krilni bek|krila]]. [[Brooklyn Nets]]i izabrali su ga kao 29. pik na [[NBA draft]]u [[NBA draft 2018.|2018.]]

S kadetskom reprezentacijom Bosne i Hercegovine osvojio je zlatnu medalju na [[Evropsko prvenstvo u košarci U-16 2015.|Evropskom kadetskom prvenstvu 2015]], gdje je proglašen i najkorisnijim igračem.

== Rana karijera ==
Rođen je u [[Bihać]]u, Bosna i Hercegovina, gdje je prvo počeo trenirati [[nogomet]]. Musa je svoje prve košarkaške korake napravio u svojoj osmoj godini u [[Sportska Dvorana Luke|Sportskoj Dvorani Luke]] kada se priključio školi košarke KK Bosna XXL. Sa 12 godina je dobio poziv da se preseli u [[Sarajevo]] i trenira u KK &quot;Koš&quot;, nakon čega se 2014. pridružio [[Hrvatska|hrvatskoj]] ekipi [[KK Cedevita]].&lt;ref&gt;{{cite web |author1=Federico Gaibotti |title=Eurotalents: Dzanan Musa, il prodigio di Bihac |url=https://www.basketuniverso.it/eurotalents-dzanan-musa-il-prodigio-di-bihac/ |website=basketuniverso.it |access-date=25 February 2019 |language=it |date=8 November 2016}}&lt;/ref&gt;

== Profesionalna karijera ==
=== KK Cedevita (2015–) ===
==== Prva profesionalna sezona (2015/16) ====
U decembru 2014. potpisao je ugovor s [[KK Cedevita|Cedevitom]] iz [[Zagreb]]a.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Cedevita Zagreb signs Dzanan Musa|url=http://www.sportando.com/en/europe/croatia/145158/cedevita-zagreb-signs-bosnian-young-talent-dzanan-musa.html|work=Sportando.com|date=17. 12. 2014|access-date=18. 8. 2015|archive-date=19. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141219235235/http://www.sportando.com/en/europe/croatia/145158/cedevita-zagreb-signs-bosnian-young-talent-dzanan-musa.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Za ekipu [[KK Cedevita|Cedevite]] debitirao je u oktobru 2015. u [[ABA liga|regionalnom košarkaškom takmičenju]] protiv [[KK Sutjeska|Sutjeske]] i za 7 minuta postigao je 2 poena iz slobodnih bacanja. U utakmici protiv [[KK Union Olimpija|Union Olimpije]] koja se odigrala u novembru 2015. postao je najmlađi najkorisniji igrač jedne utakmice u historiji [[ABA liga|ABA lige]] postigavši 10 poena i 5 skokova.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Musa najmlađi MVP jedne utakmice ABA lige|url=http://scsport.ba/vijest/101977|work=scsport.ba|date=15. 11. 2015}}&lt;/ref&gt; Bio je najmlađi igrač u ABA ligi u sezoni 2015/16.

Svoj prvi nastup u [[Euroliga|Euroligi]] upisao je u decembru 2015. protiv [[KAE Olympiakos|Olympiakosa]], gdje je protiv legende evropske košarke [[Vassilis Spanoulis|Vassilisa Spanoulisa]] za 5 minuta ubacio 4 poena.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Sixteen-year-old Musa makes historic Euroleague debut for Cedevita|url=http://www.fiba.com/news/sixteen-year-old-musa-makes-historic-euroleague-debut-for-cedevita|work=fiba.com|date=22. 10. 2015}}&lt;/ref&gt; Tako je postao najmlađi igrač koji je nastupio u sezoni 2015/16. i ukupno deveti najmlađi igrač u historiji [[Euroliga|Eurolige]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Džanan Musa deveti najmlađi igrač u historiji Eurolige|url=http://sport.ba/clanak/176577/dzanan-musa-deveti-najmladi-igrac-u-historiji-eurolige|work=sport.ba|date=22. 10. 2015}}&lt;/ref&gt; Sezonu je završio s 34 odigrane utakmice za Cedevitu (ABA liga, Euroliga, A-1 liga). Najbolju utakmicu sezone odigrao je protiv [[KK Mega Leks|Mega Leksa]], kada je za 22 minute na parketu postigao 14 poena, 6 skokova i 2 ukradene lopte uz 71,5% šuta iz igre.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Džanan izrasta u vrhunskog košarkaša|url=http://sportsport.ba/bh_kosarka/dzanan-izrasta-u-vrhunskog-kosarkasa/183205|work=sportsport.ba|date=31. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

==== Prvo finale ABA lige (2016/17) ====
U svojoj drugoj sezoni dobijao je nešto veću minutažu u odnosu na prvu sezonu, što je iskoristio na najbolji mogući način. U decembru 2016. u utakmici [[ABA liga|ABA lige]] protiv [[KK Union Olimpija|Union Olimpije]] odigrao je svoju najbolju utakmicu. Za 24 minute ubacio je 26 poena uz 71% šuta, 4 skoka i 2 asistencije.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Impresivni Musa ubacio 26 poena za Cedevitu, nova pobjeda Igokee|url=https://www.klix.ba/sport/kosarka/impresivni-musa-ubacio-26-poena-za-cedevitu-nova-pobjeda-igokee/161203101|work=klix.ba|date= 3. 12. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoje najbolje partije je pružao u A-1 ligi, gdje je imao najveću minutažu u odnosu na ABA ligu i Eurocup, gdje je u više utakmica postizao 20 poena ili više. U martu 2017. postigao je svoj prvi double-double protiv ekipe [[Kvarner 2010|Kvarnera]] gdje je za 26 minuta na parketu upisao 17 poena, 10 skokova i 3 asistencije.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Odlično izdanje i double-double Džanana Muse|url=http://sportsport.ba/ino_kosarka/odlicno-izdanje-i-double-double-dzanana-muse/227051|work=sportsport.ba|date=2. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;

Iako u prve dvije utakmice polufinala protiv [[KK Partizan|Partizana]] nije igrao, u trećoj utakmici vodio je Cedevitu do pobjede i finala ABA lige.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Cedevita izgubila dvojicu, ali je slomila Partizan i ušla u finale!|url=http://www.24sata.hr/sport/uzivo-cedevita-lovi-finale-aba-lige-protiv-partizana-u-zagrebu-518553|work=24sata.hr|date=3. 4. 2017}}&lt;/ref&gt; Musa je u drugoj četvrtini utakmice za samo 8 minuta ubacio 14 poena, od čega tri trice. Utakmicu je završio kao najefikasniji igrač sa 16 poena. Ovo je ujedno bila i jedna od njegovih najboljih utakmica u redovima Cedevite.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Džanan Musa prvi put u karijeri dobio ovacije zagrebačke publike|url=http://sport1.ba/reprezentacija/video-dzanan-musa-prvi-put-u-karijeri-dobio-ovacije-zagrebacke-publike/79134|work=sport1.ba|date=3. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;

U junu 2017. Musa je nastupio na Adidas EUROCAMP-u, koji se održavao u [[Treviso|Trevisu]], a koji okuplja najbolje mlade košarkaše Evrope. Proglašen je najboljim mladim igračem i igračem koji je najviše napredovao.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Musa dobio nagradu za najboljeg mladog igrača na NBA kampu |url= http://sportsport.ba/bh_kosarka/musa-dobio-nagradu-za-najboljeg-mladog-igraca-na-nba-kampu/240668|work=sportsport.ba|date=11. 6. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Reprezentacija ==
Debi za seniorsku reprezentaciju upisao je u prijateljskoj utakmici protiv Belgije (5. 8. 2016), odigranoj u Sloveniji. U svom prvom nastupu postigao je 16 poena, 3 skoka i 4 asistencije.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Belgija savladala BiH na početku priprema|url=http://sportsport.ba/bh_kosarka/belgija-savladala-bih-na-pocetku-priprema/202572|work=sportsport.ba|date=5. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Bio je član kadetske reprezentacije BiH na Evropskom kadetskom prvenstvu održanom u augustu 2014. u [[Latvija|Latviji]]. Iako je bio godinu mlađi od ostalih igrača, bio je prvi strijelac prvenstva sa 23 poena po utakmici. Imao je prosjek od 6.3 skoka i 3.3 asistencije. Prvi je bio i po broju pogođenih šuteva (7.2), te po broju odigranih minuta (37.7). Nalazio se na prvom mjestu i po broju pogođenih slobodnih bacanja, te na drugom mjestu po broju pogođenih šuteva za dva poena. [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine U-16|Kadetska košarkaška reprezentacija BiH]] ostvarila je tada historijski uspjeh i učešće na ovom Evropskom prvenstvu završila na 8. mjestu.

U augustu 2015. s kadetskom reprezentacijom Bosne i Hercegovine učestvovao je na [[Evropsko prvenstvo u košarci U-16 2015.|Evropskom prvenstvu]] održanom u [[Litvanija|Litvaniji]]. Na putu do finala reprezentacija BiH pobijedila je Španiju, Njemačku, Hrvatsku, Francusku, Italiju i Srbiju, dok je poražena od Finske i Crne Gore. Izabranici Josipa Pandže pobjedom protiv Španije u polufinalu napravili su veliko iznenađenje. U finalnom dvoboju odmjerili su snage protiv moćne Litvanije, najefikasnije selekcije prvenstva, i slavili pobjedu za historiju. Pred dvoranom prepunom domaćih navijača izabranici selektora Josipa Pandže vodili su cijelu utakmicu protiv favorizirane Litvanije i na kraju se pobjedom upisali zlatnim slovima u historiju bosanskohercegovačke košarke. Najbolji u redovima Bosne i Hercegovine bio je Musa, postigavši 33 poena te zabilježivši 8 skokova i 7 asistencija. Musa je proglašen najkorisnijim igračem prvenstva. Ujedno je bio i najbolji strijelac prvenstva sa 23.3 poena po utakmici i najbolji asistent sa 6.3 asistencije po utakmici.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Zlatni omladinci bh. košarke prvaci Europe|url=http://www.klix.ba/sport/kosarka/bravo-momci-zlatni-omladinci-bh-kosarke-prvaci-evrope/150816063|work=klix.ba|date=16. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;

U 2016. godini igrao je Svjetsko prvenstvo u košarci za igrače do 17 godina, koje se igralo od 23. juna do 3. jula 2016. u Španiji. Ovo prvenstvo ostat će upamćeno po Musinom rekordu od 50 ubačenih poena na jednoj utakmici.&lt;ref&gt;{{cite news|title=BiH ima još jednog svjetskog rekordera!|url=http://sportsport.ba/bh_kosarka/bih-ima-jos-jednog-svjetskog-rekordera/199001|work=sportsport.ba|date=1. 7. 2016}}&lt;/ref&gt; Svjetsko prvenstvo završio je kao najbolji strijelac turnira, a izabran je i u najbolju petorku. Također je i najbolji strijelac svih dosadašnjih prvenstava i to dosta ubjedljivo sa 238 poena, drugi najbolji strijelac ima &quot;tek&quot; 179 ubačenih poena. BiH je ovo prvenstvo završila na devetom mjestu.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Svjetsko prvenstvo u znaku Džanana Muse|url=http://sportsport.ba/bh_kosarka/svjetsko-prvenstvo-u-znaku-dzanana-muse/199288|work=sportsport.ba|date=3. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
{{Euroleague player statistics legend}}

=== Euroliga ===
{{Euroleague player statistics start}}
|-
| &lt;center&gt; [[Euroliga 2015/2016.|2015/16.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[KK Cedevita|Cedevita]]
| 10 || 2 || 7.5 || .357 || .250 || .667 || 1.3 || .7 || .2 || .1 || 2.7 || 1.6
|- class=&quot;sortbottom&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| Karijera
| style=&quot;text-align:left;&quot;|
| 10 || 2 || 7.5 || .357 || .250 || .667 || 1.3 || .7 || .2 || .1 || 2.7 || 1.6
{{S-end}}

=== ABA liga ===
{{Euroleague player statistics start}}
|-
| &lt;center&gt; [[ABA liga 2015./16.|2015/16.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[KK Cedevita|Cedevita]]
| 17 || 0 || 12.5 || .439 || .231 || .771 || '''2.8''' || .5 || .2 || '''.1''' || 4.7 || 5.4
|-
| &lt;center&gt; [[ABA liga 2016./17.|2016/17.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[KK Cedevita|Cedevita]]
| '''19''' || 0 || '''13.8''' || '''.537''' || '''.361''' || '''.800''' || 1.7 || '''1.0''' || '''.3''' || .1 || '''6.6''' || '''6.5'''
|- class=&quot;sortbottom&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| Karijera
| style=&quot;text-align:left;&quot;|
| 36 || 0 || 13.2 || .488 || .296 || .786 || 2.3 || .6 || .3 || .1 || 5.7 || 6.0
{{S-end}}

== Тrofeji i priznanja ==
=== Reprezentativni ===
* [[Evropsko prvenstvo u košarci U-16|Kadetsko prvenstvo Evrope]]: [[Datoteka:Gold medal icon.svg]] 2015.

=== Klupski ===
* [[A-1 liga|Prva hrvatska liga]]: 2016, 2017, 2018.
* [[Kup Krešimira Ćosića]]: 2016, 2017, 2018.

=== Pojedinačni ===
* Najkorisniji igrač Lige mladih BiH: 2014.
* Najbolji strijelac [[Evropsko prvenstvo u košarci U-16|Evropskog prvenstva U-16]]: 2014, 2015.
* Najkorisniji igrač (MVP) [[Evropsko prvenstvo u košarci U-16|Evropskog prvenstva U-16]]: 2015.
* Najbolji asistent [[Evropsko prvenstvo u košarci U-16|Evropskog prvenstva U-16]]: 2015.
* Najbolji asistent Juniorskog turnira Eurolige: 2016.
* Najkorisniji igrač Prvenstva Hrvatske za juniore: 2016.
* Najbolji strijelac Prvenstva Hrvatske za juniore: 2016.
* Najbolji strijelac Međunarodnog turnira u košarci za juniore (Travnik): 2016.
* Najbolja petorka [[Svjetsko prvenstvo u košarci U-17 2016.|Svjetskog prvenstvo U-17]]: 2016.
* Najbolji strijelac [[Svjetsko prvenstvo u košarci U-17 2016.|Svjetskog prvenstvo U-17]]: 2016.
* Svjetski rekorder po broju ubačenih poena u jednoj utakmici [[Svjetsko prvenstvo u košarci U-17 2016.|Svjetskog prvenstvo U-17]]: 50 poena
* Najmlađi igrač u Euroligi u sezoni 2015/16.
* Najmlađi igrač u [[ABA liga|ABA ligi]] u sezoni 2015/16.
* Najmlađi najkorisniji igrač jedne utakmice u historiji [[ABA liga|ABA lige]] (15. 11. 2015)
* Najbolji mladi igrač na Adidas EUROCAMP-u: 2017.
* Igrača koji je najviše napredovao na Adidas EUROCAMP-u: 2017.

== Zanimljivosti ==
U svojoj tek trećoj košarkaškoj utakmici oborio je rekord kantonalne lige po broju poena na jednoj utakmici postigavši 63 poena.{{izvor}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://basketball.realgm.com/player/Dzanan-Musa/Summary/75657 Statistika i informacije o igraču] na ''RealGM''
* [http://www.draftexpress.com/profile/Dzanan-Musa-84736/ Džanan Musa] na ''draftexpress.com''
* [https://twitter.com/dzmusa Džanan Musa] na [[Twitter]]u
* [https://www.instagram.com/dzananmusa/ Džanan Musa] na [[Instagram]]u
* [https://www.youtube.com/watch?v=xyZPkWpHXBo ''Interview 20: Džanan Musa''], [[BHT]], 1. 6. 2016.
* [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/dzanan-musa-trnovit-put-za-plasman-bih-na-sp Džanan Musa: Trnovit put za plasman BiH na SP], intervju, [[Al Jazeera Balkans]], 7. 12. 2017.
* [https://www.youtube.com/watch?v=Rz964ILRIPQ ''Oni pobjeđuju: Džanan Musa''], Al Jazeera Balkans, 18. 7. 2022. ([[YouTube]])

{{Najkorisniji igrač ACB lige}}
{{MVP EuroBasketa U-16}}
{{NBA draft 2018.}}

{{DEFAULTSORT:Musa, Džanan}}
[[Kategorija:Rođeni 1999.]]
[[Kategorija:Biografije, Bihać]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački košarkaši]]
[[Kategorija:Krilni bekovi]]
[[Kategorija:Košarkaši KK Cedevita]]
[[Kategorija:Košarkaši Brooklyn Netsa]]
[[Kategorija:Košarkaši Anadolu Efesa]]
[[Kategorija:Košarkaši Breogána]]
[[Kategorija:Košarkaši Real Madrida]]</text>
      <sha1>1n3uc6g5x3s2nnajwjctkffzveyt0oz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Weltklasse Zürich</title>
    <ns>10</ns>
    <id>394224</id>
    <revision>
      <id>3425299</id>
      <parentid>2997956</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T12:19:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1248" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Weltklasse Zürich
| naslov      = [[Weltklasse Zürich]]
| podaciklasa = hlist

|grupa1 = Izdanja
|podaci1 = 
*...[[Weltklasse Zürich 1999.|1999]]
*[[Weltklasse Zürich 2000.|2000]]
*[[Weltklasse Zürich 2001.|2001]]
*[[Weltklasse Zürich 2002.|2002]]
*[[Weltklasse Zürich 2003.|2003]]
*[[Weltklasse Zürich 2004.|2004]]
*[[Weltklasse Zürich 2005.|2005]]
*[[Weltklasse Zürich 2006.|2006]]
*[[Weltklasse Zürich 2007.|2007]]
*[[Weltklasse Zürich 2008.|2008]]
*[[Weltklasse Zürich 2009.|2009]]
*[[Weltklasse Zürich 2010.|2010]]
*[[Weltklasse Zürich 2011.|2011]]
*[[Weltklasse Zürich 2012.|2012]]
*[[Weltklasse Zürich 2013.|2013]]
*[[Weltklasse Zürich 2014.|2014]]
*[[Weltklasse Zürich 2015.|2015]]
*[[Weltklasse Zürich 2016.|2016]]
*[[Weltklasse Zürich 2017.|2017]]
*[[Weltklasse Zürich 2018.|2018]]
*[[Weltklasse Zürich 2019.|2019]]
*''[[Weltklasse Zürich 2020.|2020]]''
*[[Weltklasse Zürich 2021.|2021]]
*[[Weltklasse Zürich 2022.|2022.]]

|ispod = Izdanje za 2020. bilo je egzibicijskog karaktera zbog [[pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]
}}
&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Weltklasse Zürich]]&lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za atletske mitinge|Weltklasse Zürich]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>alfk9stip8jdbjqzwf560288r9xxiga</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Zlatni Grand Prix Šangaja</title>
    <ns>10</ns>
    <id>394254</id>
    <revision>
      <id>3425298</id>
      <parentid>2997976</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T12:16:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1049" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Zlatni Grand Prix Šangaja
| naslov      = [[Zlatni Grand Prix Šangaja]]
| podaciklasa = hlist

|grupa1 = Izdanja
|podaci1 = 
*[[Zlatni Grand Prix Šangaja 2005.|2005]]
*[[Zlatni Grand Prix Šangaja 2006.|2006]]
*[[Zlatni Grand Prix Šangaja 2007.|2007]]
*[[Zlatni Grand Prix Šangaja 2008.|2008]]
*[[Zlatni Grand Prix Šangaja 2009.|2009]]
*[[Zlatni Grand Prix Šangaja 2010.|2010]]
*[[Zlatni Grand Prix Šangaja 2011.|2011]]
*[[Zlatni Grand Prix Šangaja 2012.|2012]]
*[[Zlatni Grand Prix Šangaja 2013.|2013]]
*[[Zlatni Grand Prix Šangaja 2014.|2014]]
*[[Zlatni Grand Prix Šangaja 2015.|2015]]
*[[Zlatni Grand Prix Šangaja 2016.|2016]]
*[[Zlatni Grand Prix Šangaja 2017.|2017]]
*[[Zlatni Grand Prix Šangaja 2018.|2018]]
*[[Zlatni Grand Prix Šangaja 2019.|2019]]
*{{color|grey|2020–2022.}}
&lt;!--
*[[Zlatni Grand Prix Šangaja 2023.|2023.]]
--&gt;
}}
&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Zlatni Grand Prix Šangaja]]&lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za atletske mitinge|Zlatni Grand Prix Šangaja]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>b418nnesq39snp3mjlu65zxvgdoto6r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Prefontaine Classic</title>
    <ns>10</ns>
    <id>394261</id>
    <revision>
      <id>3425297</id>
      <parentid>2997975</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T12:15:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1147" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Prefontaine Classic
| naslov      = [[Prefontaine Classic]]
| podaciklasa = hlist

|grupa1 = Izdanja
|podaci1 = 
*...[[Prefontaine Classic 1999.|1999]]
*[[Prefontaine Classic 2000.|2000]]
*[[Prefontaine Classic 2001.|2001]]
*[[Prefontaine Classic 2002.|2002]]
*[[Prefontaine Classic 2003.|2003]]
*[[Prefontaine Classic 2004.|2004]]
*[[Prefontaine Classic 2005.|2005]]
*[[Prefontaine Classic 2006.|2006]]
*[[Prefontaine Classic 2007.|2007]]
*[[Prefontaine Classic 2008.|2008]]
*[[Prefontaine Classic 2009.|2009]]
*[[Prefontaine Classic 2010.|2010]]
*[[Prefontaine Classic 2011.|2011]]
*[[Prefontaine Classic 2012.|2012]]
*[[Prefontaine Classic 2013.|2013]]
*[[Prefontaine Classic 2014.|2014]]
*[[Prefontaine Classic 2015.|2015]]
*[[Prefontaine Classic 2016.|2016]]
*[[Prefontaine Classic 2017.|2017]]
*[[Prefontaine Classic 2018.|2018]]
*[[Prefontaine Classic 2019.|2019]]
*{{color|grey|2020}}
*[[Prefontaine Classic 2021.|2021]]
*[[Prefontaine Classic 2022.|2022.]]
}}
&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Prefontaine Classic]]&lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za atletske mitinge|Prefontaine Classic]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>tfratc4cyviovci73z0kd7pwmha4fzs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Memorijal Van Damme</title>
    <ns>10</ns>
    <id>394417</id>
    <revision>
      <id>3425294</id>
      <parentid>2997972</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T12:11:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1948" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime         = Memorijal Van Damme
|naslov      = [[Memorijal Van Damme]]
|podaciklasa = hlist

|grupa1 = Izdanja
|podaci1 = 
*[[Memorijal Van Damme 1977.|1977]]
*[[Memorijal Van Damme 1978.|1978]]
*[[Memorijal Van Damme 1979.|1979]]
*[[Memorijal Van Damme 1980.|1980]]
*[[Memorijal Van Damme 1981.|1981]]
*[[Memorijal Van Damme 1982.|1982]]
*[[Memorijal Van Damme 1983.|1983]]
*[[Memorijal Van Damme 1984.|1984]]
*[[Memorijal Van Damme 1985.|1985]]
*[[Memorijal Van Damme 1986.|1986]]
*[[Memorijal Van Damme 1987.|1987]]
*[[Memorijal Van Damme 1988.|1988]]
*[[Memorijal Van Damme 1989.|1989]]
*[[Memorijal Van Damme 1990.|1990]]
*[[Memorijal Van Damme 1991.|1991]]
*[[Memorijal Van Damme 1992.|1992]]
*[[Memorijal Van Damme 1993.|1993]]
*[[Memorijal Van Damme 1994.|1994]]
*[[Memorijal Van Damme 1995.|1995]]
*[[Memorijal Van Damme 1996.|1996]]
*[[Memorijal Van Damme 1997.|1997]]
*[[Memorijal Van Damme 1998.|1998]]
*[[Memorijal Van Damme 1999.|1999]]
*[[Memorijal Van Damme 2000.|2000]]
*[[Memorijal Van Damme 2001.|2001]]
*[[Memorijal Van Damme 2002.|2002]]
*[[Memorijal Van Damme 2003.|2003]]
*[[Memorijal Van Damme 2004.|2004]]
*[[Memorijal Van Damme 2005.|2005]]
*[[Memorijal Van Damme 2006.|2006]]
*[[Memorijal Van Damme 2007.|2007]]
*[[Memorijal Van Damme 2008.|2008]]
*[[Memorijal Van Damme 2009.|2009]]
*[[Memorijal Van Damme 2010.|2010]]
*[[Memorijal Van Damme 2011.|2011]]
*[[Memorijal Van Damme 2012.|2012]]
*[[Memorijal Van Damme 2013.|2013]]
*[[Memorijal Van Damme 2014.|2014]]
*[[Memorijal Van Damme 2015.|2015]]
*[[Memorijal Van Damme 2016.|2016]]
*[[Memorijal Van Damme 2017.|2017]]
*[[Memorijal Van Damme 2018.|2018]]
*[[Memorijal Van Damme 2019.|2019]]
*[[Memorijal Van Damme 2020.|2020]]
*[[Memorijal Van Damme 2021.|2021]]
*[[Memorijal Van Damme 2022.|2022.]]
}}
&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Memorijal Van Damme]]&lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za atletske mitinge|Memorijal Van Damme]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>4rzh37tp99srsetts1x6dbj5rnoe0pr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sudići (Ilijaš)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>395448</id>
    <revision>
      <id>3425333</id>
      <parentid>3300519</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T22:44:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>109.175.39.164</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3471" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Sudići
| vrsta                        = selo
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Kanton Sarajevo|Sarajevo]]
| općina                       = [[Ilijaš]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.0511
| dužina_stepeni               = 18.5417
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 101
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          =2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 33
| matični broj                 = 143740&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |accessdate=26. 9. 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archivedate=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 10863
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Sudići u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Sudići''' su naseljeno mjesto u općini [[Ilijaš]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Sudići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 143740
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |accessdate= 26. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |accessdate= 26. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 101
| g2013_bosnjaci           = 101
| g1991_ukupno             = 302
| g1991_muslimani          = 301
| g1991_srbi               = 1
| g1981_ukupno             = 292
| g1981_muslimani          = 291
| g1981_makedonci          = 1
| g1971_ukupno             = 308
| g1971_muslimani          = 306
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.ilijas.ba/ Zvanični sajt općine Ilijaš]

{{Općina Ilijaš}}</text>
      <sha1>5jty713hvk341o8ptu1khptd7jds4tr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425341</id>
      <parentid>3425333</parentid>
      <timestamp>2022-07-20T07:36:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <comment>Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/109.175.39.164|109.175.39.164]] i vraćeno na izmjenu 3300519 korisnika InternetArchiveBot</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3474" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Sudići
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Kanton Sarajevo|Sarajevo]]
| općina                       = [[Ilijaš]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.0511
| dužina_stepeni               = 18.5417
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 101
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          =2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 33
| matični broj                 = 143740&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |accessdate=26. 9. 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archivedate=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 10863
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Sudići u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Sudići''' su naseljeno mjesto u općini [[Ilijaš]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Sudići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 143740
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |accessdate= 26. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |accessdate= 26. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 101
| g2013_bosnjaci           = 101
| g1991_ukupno             = 302
| g1991_muslimani          = 301
| g1991_srbi               = 1
| g1981_ukupno             = 292
| g1981_muslimani          = 291
| g1981_makedonci          = 1
| g1971_ukupno             = 308
| g1971_muslimani          = 306
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.ilijas.ba/ Zvanični sajt općine Ilijaš]

{{Općina Ilijaš}}</text>
      <sha1>d5cv9apuirbu3dqi6fixjizrizfuoys</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Miting Areva</title>
    <ns>10</ns>
    <id>395491</id>
    <revision>
      <id>3425295</id>
      <parentid>2997973</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T12:13:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1021" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime         = Miting Areva
|naslov      = [[Miting Areva]]
|podaciklasa = hlist

|grupa1 = Izdanja
|podaci1 = 
*...[[Miting Areva 1999.|1999]]
*[[Miting Areva 2000.|2000]]
*[[Miting Areva 2001.|2001]]
*[[Miting Areva 2002.|2002]]
*[[Miting Areva 2003.|2003]]
*[[Miting Areva 2004.|2004]]
*[[Miting Areva 2005.|2005]]
*[[Miting Areva 2006.|2006]]
*[[Miting Areva 2007.|2007]]
*[[Miting Areva 2008.|2008]]
*[[Miting Areva 2009.|2009]]
*[[Miting Areva 2010.|2010]]
*[[Miting Areva 2011.|2011]]
*[[Miting Areva 2012.|2012]]
*[[Miting Areva 2013.|2013]]
*[[Miting Areva 2014.|2014]]
*[[Miting Areva 2015.|2015]]
*[[Pariski atletski miting 2016.|2016]]
*[[Pariski atletski miting 2017.|2017]]
*[[Pariski atletski miting 2018.|2018]]
*[[Pariski atletski miting 2019.|2019]]
*{{color|grey|2020}}
*[[Pariski atletski miting 2021.|2021]]
*[[Pariski atletski miting 2022.|2022.]]
}}
&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Miting Areva]]&lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za atletske mitinge|Miting Areva]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>c0nhzff4omto20w3zsnoe5oh00jssvg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425296</id>
      <parentid>3425295</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T12:13:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1032" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime         = Miting Areva
|naslov      = [[Pariski atletski miting]]
|podaciklasa = hlist

|grupa1 = Izdanja
|podaci1 = 
*...[[Miting Areva 1999.|1999]]
*[[Miting Areva 2000.|2000]]
*[[Miting Areva 2001.|2001]]
*[[Miting Areva 2002.|2002]]
*[[Miting Areva 2003.|2003]]
*[[Miting Areva 2004.|2004]]
*[[Miting Areva 2005.|2005]]
*[[Miting Areva 2006.|2006]]
*[[Miting Areva 2007.|2007]]
*[[Miting Areva 2008.|2008]]
*[[Miting Areva 2009.|2009]]
*[[Miting Areva 2010.|2010]]
*[[Miting Areva 2011.|2011]]
*[[Miting Areva 2012.|2012]]
*[[Miting Areva 2013.|2013]]
*[[Miting Areva 2014.|2014]]
*[[Miting Areva 2015.|2015]]
*[[Pariski atletski miting 2016.|2016]]
*[[Pariski atletski miting 2017.|2017]]
*[[Pariski atletski miting 2018.|2018]]
*[[Pariski atletski miting 2019.|2019]]
*{{color|grey|2020}}
*[[Pariski atletski miting 2021.|2021]]
*[[Pariski atletski miting 2022.|2022.]]
}}
&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Miting Areva]]&lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za atletske mitinge|Miting Areva]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>luskgurdmeo9ymuhjbolhxrxji2al4i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Londonski Grand Prix</title>
    <ns>10</ns>
    <id>395520</id>
    <revision>
      <id>3425292</id>
      <parentid>2997967</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T12:08:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1172" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime         = Londonski Grand Prix
|naslov      = [[Londonski Grand Prix]]
|podaciklasa = hlist

|grupa1 = Izdanja
|podaci1 = 
*...[[Londonski Grand Prix 1999.|1999]]
*[[Londonski Grand Prix 2000.|2000]]
*[[Londonski Grand Prix 2001.|2001]]
*[[Londonski Grand Prix 2002.|2002]]
*[[Londonski Grand Prix 2003.|2003]]
*[[Londonski Grand Prix 2004.|2004]]
*[[Londonski Grand Prix 2005.|2005]]
*[[Londonski Grand Prix 2006.|2006]]
*[[Londonski Grand Prix 2007.|2007]]
*[[Londonski Grand Prix 2008.|2008]]
*[[Londonski Grand Prix 2009.|2009]]
*[[Londonski Grand Prix 2010.|2010]]
*[[Londonski Grand Prix 2011.|2011]]
*[[Londonski Grand Prix 2012.|2012]]
*[[Londonski Grand Prix 2013.|2013]]
*[[Glazgovski Grand Prix 2014.|2014]]
*[[Londonski Grand Prix 2015.|2015]]
*[[Londonski Grand Prix 2016.|2016]]
*[[Londonski Grand Prix 2017.|2017]]
*[[Londonski Grand Prix 2018.|2018]]
*[[Londonski Grand Prix 2019.|2019]]
*{{color|grey|2020}}
*[[Londonski Grand Prix 2021.|2021]]
*[[Londonski Grand Prix 2022.|2022.]]
}}
&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Londonski Grand Prix]]&lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za atletske mitinge|Londonski Grand Prix]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>1o00a86es3udzrs5ehkblr1sqglecds</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Čaršija/Botovi</title>
    <ns>4</ns>
    <id>399273</id>
    <revision>
      <id>3425300</id>
      <parentid>3425284</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T12:20:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/95.40.43.72|95.40.43.72]] ([[User talk:95.40.43.72|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22870" xml:space="preserve">{{Čaršija|1=
Ovdje ste na odjeljku Čaršije za botove. Možete postaviti sve zahtjeve vezano za poslove koje zahtjevaju masovne izmjene.
&lt;div class=&quot;hlist left&quot; style=&quot;margin-top:30px;&quot;&gt;
&lt;/div&gt;
}}

== Format datuma ==
:''pitanje je bilo postavljeno na mojoj stranici za razgovor''--سلام - &lt;span style=&quot;white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;&quot;&gt;[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor sa korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;r2d2&lt;/sup&gt;]]&lt;/span&gt; 08:50, 18 januar 2016 (CET)
Znaš li ima li puno članaka koji koriste format datuma D.M.GGGG (bez razmaka)? – [[User:Srdjan m|'''&lt;font style=&quot;color:#0E4376&quot;&gt;Srđan M.&lt;/font&gt;''']] [[User talk:Srdjan m|'''&lt;span class=&quot;smallcaps&quot; style=&quot;font-variant:small-caps; color:#096F46&quot;&gt;❲razgovor❳&lt;/span&gt;''']] 17:37, 17 januar 2016 (CET)
::::Nema, više ima YYYY-MM-DD i engl.varijanti. Bez razmaka sam ja koristio ranije (možda 50tak članaka maksimalno 100)--سلام - &lt;span style=&quot;white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;&quot;&gt;[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor sa korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;r2d2&lt;/sup&gt;]]&lt;/span&gt; 17:43, 17 januar 2016 (CET)

Da dodam da postoji kategorija koja hvata greške u datumima, pa možete tamo pogledati. Ovo se za veći dio najbrže može podesiti botom, ali prije svega je ja mislim bitnije da se odluči koje varijante datuma podržavati. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;font style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/font&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/font&gt;]])&lt;/sup&gt; 21:18, 17 januar 2016 (CET)
:Ma ne brini, ide to nama polahko. Samo što sam se &quot;naljutio&quot; na Srdjana što u toj kategoriji ima samo ''moji'' članci (koje sam uglavnom pisao), ali to nema veze s tim, imat ćeš posla kad dođeš oko toga, ne žuri, stići ćeš.--سلام - &lt;span style=&quot;white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;&quot;&gt;[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor sa korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;r2d2&lt;/sup&gt;]]&lt;/span&gt; 21:21, 17 januar 2016 (CET)

:Slažem se s Edinom. Trebali bismo se dogovoriti koje ćemo podržavati (osim naravno ISO-a koji mora biti jedan od njih) da možemo (kažem &quot;mi&quot;, a realno mislim na kolegu s en.wikija) novu verziju koja je trenutno na/u igralištu namjestiti na odgovarajuće formate. —[[User:Srdjan m|'''&lt;font style=&quot;color:#0E4376&quot;&gt;Srđan M.&lt;/font&gt;''']] [[User talk:Srdjan m|'''&lt;span class=&quot;smallcaps&quot; style=&quot;font-variant:small-caps; color:#096F46&quot;&gt;❲razgovor❳&lt;/span&gt;''']] 23:56, 17 januar 2016 (CET)
:Jedine 2 varijante koje mi padaju na pamet su: D-M-YYYY i D-MMMM-YYYY (gdje je MMMM tekstualni naziv mjeseca, a D datum bez vodeće nule dakle ne 02. već 2.). Osim ako ne misliš na pravilne tačke onda bi bilo D. M. YYYY. odnosno D. MMMM YYYY. Sve ostalo bilo bi ''engleziranje'' datuma (fazoni YYYY-MM-DD i slično)--سلام - &lt;span style=&quot;white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;&quot;&gt;[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor sa korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;r2d2&lt;/sup&gt;]]&lt;/span&gt; 09:59, 18 januar 2016 (CET)
::Može li neko razjasniti dolje koji su od ovih formata za raspon datuma dopušteni? Imajte na umu da na kraju ne ide tačka jer šablon automatski stavlja tačku na kraju. Za format datuma sam poprilično siguran da sam oporavio šta je dozvoljeno, a šta nije. '''Addendum''': šta kad je u rasponu crtica (hypen-minus) umjesto crte (en-dash), odnosno '''-''' umjesto '''–''' ? '''Addendum 2''': Ako je u rasponu skraćen mjesec i mjesec koji nema skraćenu varijantu, odnosno &quot;maj&quot;, može li se miješati s kratkim datumom? Tj. je li u redu &quot;17. jan. 2016 – 5. maj 2016&quot; ili mora biti &quot;17. januar 2016 – 5. maj 2016&quot; (ostali kratki datumi bi trebali biti dozvoljeni tipa &quot;17. jan. 2016 – 22. feb. 2016&quot;). – [[User:Srdjan m|'''&lt;font style=&quot;color:#0E4376&quot;&gt;Srđan M.&lt;/font&gt;''']] [[User talk:Srdjan m|'''&lt;span class=&quot;smallcaps&quot; style=&quot;font-variant:small-caps; color:#096F46&quot;&gt;❲razgovor❳&lt;/span&gt;''']] 20:56, 19 januar 2016 (CET)
::Ne vidim razlog zašto varijanta 17. jan. 2016 - 5. maj ne bi bila dopuštena. Maj ionako nije skraćeni naziv, januar jeste. Jedino ne bi bile tačke ako bi bila varijanta 17. jan - 5. maj--سلام - &lt;span style=&quot;white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;&quot;&gt;[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor sa korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;r2d2&lt;/sup&gt;]]&lt;/span&gt; 21:06, 19 januar 2016 (CET)
::{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left;&quot;
!Format datuma
!Status
|-
|4. 7. 2016
|style=&quot;background:#90ff90; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-yes&quot; | [[Datoteka:Green check.svg|13px|alt=Dozvoljeno|link=]]
|-
|4.7.2016
|style=&quot;background:#FFD2D2; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-no&quot; | [[Datoteka:Dark Red x.svg|13px|alt=Nedozvoljeno|link=]]
|-
|04. 07. 2016
|style=&quot;background:#FFD2D2; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-no&quot; | [[Datoteka:Dark Red x.svg|13px|alt=Nedozvoljeno|link=]]
|-
|04.07.2016
|style=&quot;background:#FFD2D2; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-no&quot; | [[Datoteka:Dark Red x.svg|13px|alt=Nedozvoljeno|link=]]
|-
|4. juli 2016
|style=&quot;background:#90ff90; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-yes&quot; | [[Datoteka:Green check.svg|13px|alt=Dozvoljeno|link=]]
|-
|04. juli 2016
|style=&quot;background:#FFD2D2; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-no&quot; | [[Datoteka:Dark Red x.svg|13px|alt=Nedozvoljeno|link=]]
|-
|2016-07-04
|style=&quot;background:#90ff90; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-yes&quot; | [[Datoteka:Green check.svg|13px|alt=Dozvoljeno|link=]]
|-
|2016-7-4
|style=&quot;background:#FFD2D2; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-no&quot; | [[Datoteka:Dark Red x.svg|13px|alt=Nedozvoljeno|link=]]
|}
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Raspon datuma
!Status
|-
|4. – 16. juli 2016
|style=&quot;background:#FFD2D2; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-no&quot; | [[Datoteka:Dark Red x.svg|13px|alt=Nedozvoljeno|link=]]
|-
|4.–16. juli 2016
|style=&quot;background:#FFD2D2; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-no&quot; | [[Datoteka:Dark Red x.svg|13px|alt=Nedozvoljeno|link=]]
|-
|4 – 16. juli 2016
|style=&quot;background:#FFD2D2; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-no&quot; | [[Datoteka:Dark Red x.svg|13px|alt=Nedozvoljeno|link=]]
|-
|4–16. juli 2016
|style=&quot;background:#90ff90; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-yes&quot; | [[Datoteka:Green check.svg|13px|alt=Dozvoljeno|link=]]
|-
|4./5. juli 2016
|style=&quot;background:#FFD2D2; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-no&quot; | [[Datoteka:Dark Red x.svg|13px|alt=Nedozvoljeno|link=]]
|-
|4/5. juli 2016
|style=&quot;background:#90ff90; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-yes&quot; | [[Datoteka:Green check.svg|13px|alt=Dozvoljeno|link=]]
|-
|4. juli – 11. august 2016
|style=&quot;background:#90ff90; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-yes&quot; | [[Datoteka:Green check.svg|13px|alt=Dozvoljeno|link=]]
|-
|4. juli 2016. – 11. august 2017
|style=&quot;background:#FFD2D2; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-no&quot; | [[Datoteka:Dark Red x.svg|13px|alt=Nedozvoljeno|link=]]
|-
|4. juli 2016 – 11. august 2017
|style=&quot;background:#90ff90; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-yes&quot; | [[Datoteka:Green check.svg|13px|alt=Dozvoljeno|link=]]
|-
|ljeto 2015–2016
|style=&quot;background:#90ff90; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-yes&quot; | [[Datoteka:Green check.svg|13px|alt=Dozvoljeno|link=]]
|-
|ljeto 2015 – 2016
|style=&quot;background:#FFD2D2; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-no&quot; | [[Datoteka:Dark Red x.svg|13px|alt=Nedozvoljeno|link=]]
|-
|ljeto 2015.–2016
|style=&quot;background:#FFD2D2; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-no&quot; | [[Datoteka:Dark Red x.svg|13px|alt=Nedozvoljeno|link=]]
|-
|ljeto 2015. – 2016
|style=&quot;background:#FFD2D2; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-no&quot; | [[Datoteka:Dark Red x.svg|13px|alt=Nedozvoljeno|link=]]
|-
|ljeto – zima 2016
|style=&quot;background:#FFD2D2; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-no&quot; | [[Datoteka:Dark Red x.svg|13px|alt=Nedozvoljeno|link=]]
|-
|ljeto 2015/16
|style=&quot;background:#90ff90; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-yes&quot; | [[Datoteka:Green check.svg|13px|alt=Dozvoljeno|link=]]
|-
|ljeto 2015./16
|style=&quot;background:#FFD2D2; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-no&quot; | [[Datoteka:Dark Red x.svg|13px|alt=Nedozvoljeno|link=]]
|-
|ljeto 2015/2016
|style=&quot;background:#90ff90; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-yes&quot; | [[Datoteka:Green check.svg|13px|alt=Dozvoljeno|link=]]
|-
|ljeto 2015./2016
|style=&quot;background:#FFD2D2; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-no&quot; | [[Datoteka:Dark Red x.svg|13px|alt=Nedozvoljeno|link=]]
|-
|juli–august 2015
|style=&quot;background:#90ff90; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-yes&quot; | [[Datoteka:Green check.svg|13px|alt=Dozvoljeno|link=]]
|-
|juli – august 2015
|style=&quot;background:#FFD2D2; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-no&quot; | [[Datoteka:Dark Red x.svg|13px|alt=Nedozvoljeno|link=]]
|-
|juli 2016.–august 2017
|style=&quot;background:#FFD2D2; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-no&quot; | [[Datoteka:Dark Red x.svg|13px|alt=Nedozvoljeno|link=]]
|-
|juli 2016. – august 2017
|style=&quot;background:#FFD2D2; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-no&quot; | [[Datoteka:Dark Red x.svg|13px|alt=Nedozvoljeno|link=]]
|-
|juli 2016–august 2017
|style=&quot;background:#90ff90; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-yes&quot; | [[Datoteka:Green check.svg|13px|alt=Dozvoljeno|link=]]
|-
|juli 2016 – august 2017
|style=&quot;background:#FFD2D2; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-no&quot; | [[Datoteka:Dark Red x.svg|13px|alt=Nedozvoljeno|link=]]
|-
|juli/august 2016
|style=&quot;background:#90ff90; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-yes&quot; | [[Datoteka:Green check.svg|13px|alt=Dozvoljeno|link=]]
|-
|1906–1944
|style=&quot;background:#90ff90; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-yes&quot; | [[Datoteka:Green check.svg|13px|alt=Dozvoljeno|link=]]
|-
|1906 – 1944
|style=&quot;background:#FFD2D2; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-no&quot; | [[Datoteka:Dark Red x.svg|13px|alt=Nedozvoljeno|link=]]
|-
|1906. – 1944
|style=&quot;background:#FFD2D2; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-no&quot; | [[Datoteka:Dark Red x.svg|13px|alt=Nedozvoljeno|link=]]
|-
|1906.–1944
|style=&quot;background:#FFD2D2; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-no&quot; | [[Datoteka:Dark Red x.svg|13px|alt=Nedozvoljeno|link=]]
|-
|1906 – 44
|style=&quot;background:#FFD2D2; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-no&quot; | [[Datoteka:Dark Red x.svg|13px|alt=Nedozvoljeno|link=]]
|-
|1906–44
|style=&quot;background:#FFD2D2; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-no&quot; | [[Datoteka:Dark Red x.svg|13px|alt=Nedozvoljeno|link=]]
|-
|1906.–44
|style=&quot;background:#FFD2D2; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-no&quot; | [[Datoteka:Dark Red x.svg|13px|alt=Nedozvoljeno|link=]]
|-
|1906. – 44
|style=&quot;background:#FFD2D2; color:black; vertical-align:middle; text-align:center;&quot; class=&quot;table-no&quot; | [[Datoteka:Dark Red x.svg|13px|alt=Nedozvoljeno|link=]]
|}
{{Spomeni|KWiki}} Vrijedi li ovo što si označio kad se koristi crtica, tj. spojnica (-)? – [[User:Srdjan m|'''&lt;font style=&quot;color:#0E4376&quot;&gt;Srđan M.&lt;/font&gt;''']] [[User talk:Srdjan m|'''&lt;span class=&quot;smallcaps&quot; style=&quot;font-variant:small-caps; color:#096F46&quot;&gt;❲razgovor❳&lt;/span&gt;''']] 21:53, 19 januar 2016 (CET)
:: Što nisam označio ne ide u razmatranje i obrnuto. :-) S tim da ću nekad još provjeriti za 1 ili 2 od ovih odobrenih oblika. -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:35, 19 januar 2016 (CET)
:::{{Spomeni|KWiki}} – Možeš li razjasniti ovo: ako je u rasponu &quot;maj&quot;, može li se miješati s kratkim datumom ili mora biti dugi? Tj. je li u redu &quot;17. jan. 2016 – 5. maj 2016&quot; ili mora biti &quot;17. januar 2016 – 5. maj 2016&quot;? Za ostale datume znam da se ne trebaju miješati. –[[User:Srdjan m|'''&lt;font style=&quot;color:#0E4376&quot;&gt;Srđan M.&lt;/font&gt;''']] [[User talk:Srdjan m|'''&lt;span class=&quot;smallcaps&quot; style=&quot;font-variant:small-caps; color:#096F46&quot;&gt;❲razgovor❳&lt;/span&gt;''']] 12:48, 20 januar 2016 (CET)
:::: Ja bih se tu vodio veličinom tabele, tj. širinom kolona, tj. praktičnošću. Ako je tabela veća i ima više kolona, pa trebaju uže, onda bih tu koristio &quot;jan.&quot;, a u protivnom dajem prednost punom obliku (za ovaj konkretni format). -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:51, 20 januar 2016 (CET)

Moj glas ide za format '''D-MMMM-YYYY''', dakle:&lt;br&gt;
19. januar 2016(.) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 21:46, 19 januar 2016 (CET)
:Samo da kažem da ovo zapravo nije glasanje o tome koji ćemo format ''isključivo'' koristiti, već samo koji će biti dozvoljeni da se unesu u šablone za referenciranje, a taj koji si naveo jeste jedan od njih. Korisnici mogu koristiti koji god hoće od navedenih uz uslov da je format jednobrazan u cijelom članku :) – [[User:Srdjan m|'''&lt;font style=&quot;color:#0E4376&quot;&gt;Srđan M.&lt;/font&gt;''']] [[User talk:Srdjan m|'''&lt;span class=&quot;smallcaps&quot; style=&quot;font-variant:small-caps; color:#096F46&quot;&gt;❲razgovor❳&lt;/span&gt;''']] 21:53, 19 januar 2016 (CET)
:::KWiki, molit ću lijepo, šta je to loše u 3. varijanti? Ispravna je iz tehničko-gramatičkog-semantičko-fonološkog aspekta. (da ne kažem hemijskog :P) --سلام - &lt;span style=&quot;white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;&quot;&gt;[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor sa korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;r2d2&lt;/sup&gt;]]&lt;/span&gt; 22:30, 19 januar 2016 (CET)
::::Pretpostavljam {{FlowMention|Srdjan_m}} da su svugdje u rasponu navedene obične crtice (minus) umjesto one dugačke? --سلام - &lt;span style=&quot;white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;&quot;&gt;[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor sa korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;r2d2&lt;/sup&gt;]]&lt;/span&gt; 12:58, 20 januar 2016 (CET)
:::::Zbog praktičnosti svakako bi trebala biti u modulu. (neće ovo biti gotovo baš uskoro, možda tek za jedno sedmicu ili dvije tako da imamo vremena da skontamo kako gdje šta ide, ali svakako treba omogućiti unošenje normalne crtice zbog praktičnosti, samo trebam znati razlikuju li se pravila za tačke kad se ona koristi; ako se razlikuju, da napravim još jednu tabelu kao ovu gore pa da KWiki označi koja su pravila za običnu, pa da proslijedim tehničaru). –[[User:Srdjan m|'''&lt;font style=&quot;color:#0E4376&quot;&gt;Srđan M.&lt;/font&gt;''']] [[User talk:Srdjan m|'''&lt;span class=&quot;smallcaps&quot; style=&quot;font-variant:small-caps; color:#096F46&quot;&gt;❲razgovor❳&lt;/span&gt;''']] 13:12, 20 januar 2016 (CET)
{{izvuci|::::::}}
Kod ''unosa'' je što se mene tiče najvažnija praktičnost i konzistentnost. ''Prikaz'' je sasvim nešto drugo i tu je najbolje da KWiki odredi šta je korektno. Bilo bi u svakom slučaju dobro podržati nekoliko mogućnosti za unos pa da korisnici sami odrede šta koristiti. Postoji samo problem da se vrijednosti kopiraju, i kopirali su se u prošlosti, s en.wikija. Ovo se može botom ispraviti (u slučajevima gdje je potrebno), ali bi najbolje bilo ovo razlikovati sa bs/en varijantima šablona, što bi bilo konzistentno sa parametrima i vrijednostima što se navode. Primjer: &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{cite web|date=1 january 2016}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; i nešto kao &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{citiraj stranicu|datum=1 januar 2016}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Ovo dozvoljava lokalnu varijantu, a i prenošenje s en.wikija, gdje je jedno i drugo jasno razdvojeno. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;font style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/font&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/font&gt;]])&lt;/sup&gt; 21:54, 20 januar 2016 (CET)

== Posao za bota ==

Šablone suverenih država (NE teritorija) bi trebalo zamijeniti botom pošto se radi o velikom broju izmjena a mislim da nema smisla da takvi šabloni i dalje postoje.
Primjer:
* Šablon '''&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Indija}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;''' treba zamijeniti sa '''&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ZID|Indija}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;''' te nakon zamjene šablon '''&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Indija}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;''' obrisati.
* Svi šabloni se nalaze u kategoriji '''[[:Kategorija:Šabloni ikona zastave|Šabloni ikona zastave]]'''.
--[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 09:10, 18 novembar 2017 (CET)
: Šta mislite da preimenujemo također {{tl|ZID}} u {{tl|Zastava}}, što je po en.wiki primjeru? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 12:49, 20 oktobar 2019 (CEST)
: Imamo ZD - zastava države (samo zastava bez naziva države) kao i ZID - zastava sa državom. Zastava bi sama bila zbunjujuća. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 13:07, 20 oktobar 2019 (CEST)

Zamijenio sam skoro sve. Međutim ima još dosta stvari što nisu ok:
* Neki u sebi imaju direktan link prema datoteci. {{ok}}
* Neki koriste {{tl|flagcountry}}. {{ok}}
* Našao sam isto da se koriste alternativni šabloni kao {{tl|ZD-A}}. Ovo ću obrisati sve i zamijeniti sa {{tl|ZID}} jer je trenutno podivljalo sa svim ovim različitim šablonima.
* [[:Kategorija:Šabloni ikona zastave/praćenje]]
* Ima 5k+ zastava na en.wikiju, a mi samo imamo 308. Sve što fali treba prebaciti. Ovdje bi trebao jedino još prijevod, pa ko hoće da pomogne neka se javi. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 23:19, 26 oktobar 2019 (CEST)
: Prijevod čega? Koliko? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:42, 26 oktobar 2019 (CEST)
:: [[:en:Category:All country data templates]]. Ali mislim da se može djelimično automatizirati. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 23:48, 26 oktobar 2019 (CEST)

== Promjena imena kategorije ==
Kako se u kategoriji [[:Kategorija:Osnivanja po godinama]], nalaze kategorije po formuli ''yyyy. osnivanja'', a kao što je [[User:KWiki|KWiki]] [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:1994._osnivanja&amp;action=history ovdje predložio] da ih promjenimo u '''Osnivanja u yyyy.''' Kako sam ja dodavao tačke i pravio druge manje promjene i preusmjeravanja sa [[Wikipedia:AutoWikiBrowser|AWB]], bilo bi dobro osmisliti kako to uraditi! Moralo bi se sa varijablom YYYY i petljom koja mjenja godine i postavlja isti tekst, te automatski preusmjerava staru kategoriju na novu. U člancima se može ta nova kategorija ubaciti šablonima, a tu su i međulinkovi sa drugim projektima. Ukratko: da bi ja to napravio, moram se malo pozabaviti AWB-om, a ako neko ima neki plan - nek javi!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:37, 29 decembar 2017 (CET)
: Dakle, te prve &quot;wikigeneracije&quot; baš nisu vodile računa o našem jeziku kad su se pravile kategorije (ne mislim na neke sitnije propuste preko kojih se može preći – tu ima stvari koje su baš van strukture našeg jezika /samo kopirani nazivi s EN wiki, bez ikakvog prilagođavanja/) i, evo, to se dovuklo do nas danas. Znam da je ogroman i botovski posao ispraviti sve to i izvinjavam se što sam &quot;natjerao&quot; da se to pokrene s mrtve tačke, ali nekad neko nešto mora početi raditi ako želimo da bude kako treba (ako ne želimo, onda nikome ništa :-)). Ja ću biti u priličnim obavezama iduće tri–četiri sedmice (posao) i, nažalost, neću za to vrijeme moći mnogo pomoći mimo odgovora na eventualna pitanja i onih najsitnijih, brzinskih stvari. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 29 decembar 2017 (CET)
:: {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|KWiki}}. Evo vako. Ako vas dvojica meni napravite plan sa spiskom promjena koje se trebaju izvršiti (tipa: (1) Kategorije preimenovati &quot;1924. osnivanja‎&quot; -&gt; &quot;Osnivanja‎ 1924.&quot;, (2) Stare kategorije obrisati, itd.), onda cu ja uzeti vremena i botom ovo odraditi sve. Imamo li deal? ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 12:45, 20 oktobar 2019 (CEST)
::: ''Zdil''. :-) Samo, postepeno, naravno; ima toga. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:47, 20 oktobar 2019 (CEST)

== Genetika ==
Da li bi neko mogao botom ili AWB-om malo raščistiti ove kategorije:
* Kategorija:Genetika čovjeka
* Kategorija:Geni
* Kategorija:Proteini
Radi se o člancima koji pripadaju u ''Kategorija:Geni na hromosomu X'', a kategorisani su i u ove više kategorije, koje već ''Kategoriju:Geni na hromosomu X'' imaju kao potkategoriju.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:08, 4 april 2021 (CEST)
:{{Urađeno}} --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 13:06, 4 april 2021 (CEST)</text>
      <sha1>n1y73g33k4a2mzq4ho9esw7p1tf0tn9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Općina Tržič</title>
    <ns>10</ns>
    <id>403163</id>
    <revision>
      <id>3425337</id>
      <parentid>3072885</parentid>
      <timestamp>2022-07-20T02:54:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku Coat_of_arm_of_Tržič.png datotekom [[:File:Coat_of_arms_of_Tržič.png|Coat_of_arms_of_Tržič.png]] (izvršilac: [[commons:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obvious</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1349" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime            = Općina Tržič
| naslov         = Općina [[Tržič]]
| slika          = [[Datoteka:Coat of arms of Tržič.png|30px]]
| podaciklasa    = hlist

| grupa1         = Naselja
| podaci1        = 
* [[Bistrica pri Tržiču]]
* [[Brdo (Tržič)|Brdo]]
* [[Breg ob Bistrici]]
* [[Brezje pri Tržiču]]
* [[Čadovlje pri Tržiču]]
* [[Dolina (Tržič)|Dolina]]
* [[Gozd (Tržič)|Gozd]]
* [[Grahovše]]
* [[Hudi Graben]]
* [[Hudo (Tržič)|Hudo]]
* [[Hušica]]
* [[Jelendol (Tržič)|Jelendol]]
* [[Kovor]]
* [[Križe (Tržič)|Križe]]
* [[Leše (Tržič)|Leše]]
* [[Loka (Tržič)|Loka]]
* [[Lom pod Storžičem]]
* [[Novake (Tržič)|Novake]]
* [[Paloviče]]
* [[Podljubelj]]
* [[Popovo (Tržič)|Popovo]]
* [[Potarje (Tržič)|Potarje]]
* [[Pristava (Tržič)|Pristava]]
* [[Retnje]]
* [[Ročevnica]]
* [[Sebenje]]
* [[Senično]]
* [[Slap (Tržič)|Slap]]
* [[Spodnje Vetrno]]
* [[Tržič]]
* [[Vadiče]]
* [[Visoče (Tržič)|Visoče]]
* [[Zgornje Vetrno]]
* [[Zvirče]]
* [[Žiganja vas]]

| grupa2         = Bivša naselja
| podaci2        = 
* Hrib
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Naselja u Tržiču]][[Kategorija:Naselja u Sloveniji]][[Kategorija:Naselja u Gorenjskoj regiji]]&lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navigacioni šabloni|{{PAGENAME}}]]
[[Kategorija:Šablon:Politička podjela Slovenije|T]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>6q4xh1zptjnqo43wpk32gtw1sav8h5a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Općina Bohinj</title>
    <ns>10</ns>
    <id>403258</id>
    <revision>
      <id>3425336</id>
      <parentid>3072853</parentid>
      <timestamp>2022-07-20T02:49:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku Coat_of_Arm_Bohinj.png datotekom [[:File:Coat_of_arms_of_Bohinj.png|Coat_of_arms_of_Bohinj.png]] (izvršilac: [[commons:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obvious</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1029" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime            = Općina Bohinj
| naslov         = Općina [[Bohinj]]
| slika          = [[Datoteka:Coat of arms of Bohinj.png|30px]]
| podaciklasa    = hlist

| grupa1         = Naselja
| podaci1        = 
* [[Bitnje]]
* [[Bohinjska Bistrica]]
* [[Bohinjska Češnjica]]
* [[Brod (Bohinj)|Brod]]
* [[Goreljek]]
* [[Gorjuše]]
* [[Jereka]]
* [[Kamnje (Bohinj)|Kamnje]]
* [[Koprivnik v Bohinju]]
* [[Laški Rovt]]
* [[Lepence]]
* [[Log v Bohinju]]
* [[Nemški Rovt]]
* [[Nomenj]]
* [[Podjelje]]
* [[Polje (Bohinj)|Polje]]
* [[Ravne v Bohinju]]
* [[Ribčev Laz]]
* [[Savica]]
* [[Srednja vas v Bohinju]]
* [[Stara Fužina]]
* [[Studor v Bohinju]]
* [[Ukanc]]
* [[Žlan]]

| grupa2         = Bivša naselja
| podaci2        = 
* Sveti Duh
* Sveti Janez
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Naselja u Bohinju]][[Kategorija:Naselja u Sloveniji]][[Kategorija:Naselja u Gorenjskoj regiji]]&lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navigacioni šabloni|{{PAGENAME}}]]
[[Kategorija:Šablon:Politička podjela Slovenije|B]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>jei48jjkoh48xd0h2na3olf3pqvw8rj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Općina Železniki</title>
    <ns>10</ns>
    <id>403395</id>
    <revision>
      <id>3425340</id>
      <parentid>3072888</parentid>
      <timestamp>2022-07-20T05:32:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku Coat_of_arm_of_Železniki.png datotekom [[:File:Coat_of_arms_of_Železniki.png|Coat_of_arms_of_Železniki.png]] (izvršilac: [[commons:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR3|Criterion 3</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1275" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime            = Općina Železniki
| naslov         = Općina [[Železniki]]
| slika          = [[Datoteka:Coat of arms of Železniki.png|30px]]
| podaciklasa    = hlist

| grupa1         = Naselja
| podaci1        = 
* [[Davča]]
* [[Dolenja vas (Železniki)|Dolenja vas]]
* [[Dražgoše]]
* [[Golica (Železniki)|Golica]]
* [[Kališe (Železniki)|Kališe]]
* [[Lajše (Železniki)|Lajše]]
* [[Martinj Vrh]]
* [[Ojstri Vrh]]
* [[Osojnik (Železniki)|Osojnik]]
* [[Podlonk]]
* [[Podporezen]]
* [[Potok (Železniki)|Potok]]
* [[Prtovč]]
* [[Ravne (Železniki)|Ravne]]
* [[Rudno (Železniki)|Rudno]]
* [[Selca (Železniki)|Selca]]
* [[Smoleva]]
* [[Spodnja Sorica]]
* [[Spodnje Danje]]
* [[Studeno (Železniki)|Studeno]]
* [[Topolje (Železniki)|Topolje]]
* [[Torka]]
* [[Zabrdo]]
* [[Zabrekve]]
* [[Zala (Železniki)|Zala]]
* [[Zali Log]]
* [[Zgornja Sorica]]
* [[Zgornje Danje]]
* [[Železniki]]

| grupa2         = Bivša naselja
| podaci2        = 
* Češnjica
* Jesenovec
* Škovine
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Naselja u Železnikima]][[Kategorija:Naselja u Sloveniji]][[Kategorija:Naselja u Gorenjskoj regiji]]&lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navigacioni šabloni|{{PAGENAME}}]]
[[Kategorija:Šablon:Politička podjela Slovenije|Ž]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>5dno4f2kg2xft6c55jegq6x3v6oaay9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak općina u Sloveniji (T)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405285</id>
    <revision>
      <id>3425338</id>
      <parentid>3073450</parentid>
      <timestamp>2022-07-20T03:00:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku Coat_of_arm_of_Tržič.png datotekom [[:File:Coat_of_arms_of_Tržič.png|Coat_of_arms_of_Tržič.png]] (izvršilac: [[commons:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obvious</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1638" xml:space="preserve">{{Općine po državama
|država      = Slovenija
|država_1    = Sloveniji
|broj_općina = 9
|slovo       = T
|grb         = Coat_of_arms_of_Slovenia.svg
}}

== T ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! [[Općina]] || [[Grb]] || [[Površina]] || [[Popis stanovništva u Sloveniji 2011.|Br. stanovnika]] || [[Statističke regije u Sloveniji|Statistička regija]]  
|-
| [[Tabor (Slovenija)|Tabor]] || [[Datoteka:Tabor.Grb.png|70px]] || '''34,80 km²''' || '''1.590''' || [[Savinjska (regija)|Savinjska]]
|-
| [[Tišina (Slovenija)|Tišina]] || [[Datoteka:Občina Tišina grb.gif|70px]] || '''38,80 km²''' || '''4.134''' || [[Pomurska (regija)|Pomurska]]
|-
| [[Tolmin]] || [[Datoteka:COA-Tolmin.gif|70px]] || '''382,30 km²''' || '''11.634''' || [[Goriška (regija)|Goriška]]
|-
| [[Trbovlje]] || [[Datoteka:Trbovlje.png|70px]] || '''57,80 km²''' || '''17.194''' || [[Zasavska (regija)|Zasavska]]
|-
| [[Trebnje]] || [[Datoteka:Trebnje.png|70px]] || '''163,30 km²''' || '''11.995''' || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]]
|-
| [[Trnovska vas]] || [[Datoteka:Trnovska vas.png|70px]] || '''22,90 km²''' || '''1.347''' || [[Podravska (regija)|Podravska]]
|-
| [[Trzin]] || [[Datoteka:Trzin.png|70px]] || '''8,60 km²''' || '''3.844''' || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]]
|-
| [[Tržič]] || [[Datoteka:Coat of arms of Tržič.png|70px]] || '''155,40 km²''' || '''15.207''' || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]]
|-
| [[Turnišče]] || [[Datoteka:Občina Turnišče grb.gif|70px]] || '''23,80 km²''' || '''3.380''' || [[Pomurska (regija)|Pomurska]]
|-
|}

[[Kategorija:Spiskovi općina u Sloveniji|T]]</text>
      <sha1>a6eh6gy0zbjtnle66x8wcfopbo99z5j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Međunarodni miting &quot;Mohammed VI&quot;</title>
    <ns>10</ns>
    <id>412525</id>
    <revision>
      <id>3425293</id>
      <parentid>2997970</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T12:09:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1029" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Međunarodni miting &quot;Mohammed VI&quot;
| naslov      = [[Međunarodni miting &quot;Mohammed VI&quot;]]
| podaciklasa = hlist

|grupa1 = Izdanja
|podaci1 = 
*[[Međunarodni miting &quot;Mohammed VI&quot; 2008.|2008]]
*[[Međunarodni miting &quot;Mohammed VI&quot; 2009.|2009]]
*[[Međunarodni miting &quot;Mohammed VI&quot; 2010.|2010]]
*[[Međunarodni miting &quot;Mohammed VI&quot; 2011.|2011]]
*[[Međunarodni miting &quot;Mohammed VI&quot; 2012.|2012]]
*[[Međunarodni miting &quot;Mohammed VI&quot; 2013.|2013]]
*[[Međunarodni miting &quot;Mohammed VI&quot; 2014.|2014]]
*[[Međunarodni miting &quot;Mohammed VI&quot; 2015.|2015]]
*[[Međunarodni miting &quot;Mohammed VI&quot; 2016.|2016]]
*[[Međunarodni miting &quot;Mohammed VI&quot; 2017.|2017]]
*[[Međunarodni miting &quot;Mohammed VI&quot; 2018.|2018]]
*[[Međunarodni miting &quot;Mohammed VI&quot; 2019.|2019]]
*{{color|grey|2020–2021}}
*[[Međunarodni miting &quot;Mohammed VI&quot; 2022.|2022.]]
}}
&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Međunarodni miting &quot;Mohammed VI&quot;]]&lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za atletske mitinge|Međunarodni miting &quot;Mohammed VI&quot;]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>bsfst9lffenahu9jri3aksxx8gogsm6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Sadko</title>
    <ns>3</ns>
    <id>448221</id>
    <revision>
      <id>3425308</id>
      <parentid>3420342</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T13:27:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštitio je stranicu &quot;[[Razgovor s korisnikom:Sadko]]&quot;: Prevencija ličnih napada ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5157" xml:space="preserve">== [[Srbija]] ==
Politički stav BiH nema uticaja na sadržinu članka. Wikipedija nije projekat Vlade BiH.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 23:56, 3 decembar 2020 (CET)
:{{ping|AnToni}} Slažem se ali ima određeni značaj pošto bs.wiki najviše čitaju građani BiH a čini se da lokalni projekat negira stav svoje države u potpunosti, što je apsurdno. To i na stranu, Wikipedija kao slobodna enciklopedija '''MORA zauzeti neutralnu tačku glediša.''' Trenutna mapa taj postulat direktno krši, pošto sporna teritorija/delimično priznata samoproglašena država nije ni članica UN, ni ključnih svjetskih organizacija niti je priznata od jedne polovine članica UN, što uključuje 7 evropskih država, nekoliko svjetskih i regionalnih sila.
::Može se naći druga mapa, kao novo rješenje, ali svakako nije na mjestu vratiti moje izmjene, posebno ne mapu sa okruzima na kojoj sam radio izvjesno vrijeme i koja je neupitno plus za članak koji je daleko od sjajnog. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor s korisnikom:Sadko|razgovor]]) 00:04, 4 decembar 2020 (CET)
::: Ni politički stavovi drugih država nemaju uticaj na wiki! Ovaj projekat sa državom BIH nema nikakvu vezu niti obavezu da prezentira političko mišljenje nekih institucija. --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 00:11, 4 decembar 2020 (CET)
::::{{ping|AnToni}} Naravno da ima važnost, zbog toga što je svijet podjeljen po tom pitanju a ovdje je predstavljeno kao &quot;gotova stvar&quot;, što nikako nije. Na en.wiki je pomenuto pitanje predstavljeno neutralno i uvjek iza naziva Kosova ide nout koji objašnjava o čemu se radi, koja je pozadina spora itd. Postulat neutralne tačke gledišta itekako ima značaj. Čemu ignoriranje? Mapa nije stavljena po neutralnoj tački gledišta a vraćanje uz ignorisanje nije dobar put za dijalog. Još jedno pitanje, čemu vraćanje mojih izmjena na sopstvenoj stranici za razgovor bez ikakvog sažetka? Pomozi mi da razumijem tvoje postupke, Antoni. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor s korisnikom:Sadko|razgovor]]) 00:16, 4 decembar 2020 (CET)
:::::Razgovor je greškom vraćen! Pritisnuo sam na pogresno mjesto na telefonu. Skoro svugdje o Kosovu piše da se jednostrano otcijepilo.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 07:29, 4 decembar 2020 (CET)
::::::{{ping|AnToni}} To što piše je činjenica i ne predstavlja ništa sporno. Da li bi me to trebalo zadovoljiti? Ne vidim odgovor na ključne poente koje sam akcentovao - ignoriranje tačke neutralnog gledišta. Vidim klasičan ''stonewalling''. Neverjerovatno da se oko toga treba raspravljati i da administratorima projekta lični stavovi remete one koji bi trebali biti zasnovani na postulatima projekta, koji su potpuno jasni. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor s korisnikom:Sadko|razgovor]]) 09:41, 4 decembar 2020 (CET)
:::::::Ukoliko se radi o toj karti, ona po pravilima wikipedije ne ide u članak. Iznošenje vlastitih teorija bez obzira da li one bile tačne ili ne, i sl. ne pripada u članak. Ako nalazite da se članak može poboljšati, slobodno ga dorađujte pod uslovom da dodaci odgovaraju pouzdanim izvorima.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:27, 4 decembar 2020 (CET)
::::::::{{ping|AnToni}} Koja tačno karta? Hajde da se fokusiramo, ja tvrdim da je direktno kršenje postulata neutralnosti to što je predstavljena karta Srbije bez jedne AP. Ta teritorija može biti zasjenčena ili na drugi način označena kao sporna, što ovdje nije slučaj. Šta je tu netačno? [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor s korisnikom:Sadko|razgovor]]) 15:08, 4 decembar 2020 (CET)</text>
      <sha1>kr5bf1tkltpxwax7rlow6axkd5oyctw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nova S</title>
    <ns>0</ns>
    <id>455261</id>
    <revision>
      <id>3425306</id>
      <parentid>3425278</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T12:22:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/2A02:8108:90C0:1EB4:D6E:EA24:681D:5C3A|2A02:8108:90C0:1EB4:D6E:EA24:681D:5C3A]] ([[User talk:2A02:8108:90C0:1EB4:D6E:EA24:681D:5C3A|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Srđan|Srđan]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1993" xml:space="preserve">{{Infokutija TV
| ime                = Nova S
| logo               = Nova S logo.svg
| veličina_logoa     = 120px
| alt_logoa          = 
| tekst              = 
| logo2              = 
| početak_emitiranja = [[25. mart]] [[2019.]]
| kraj_emitiranja    = 
| vrsta_emitiranja   = 
| mreža              = 
| vlasnik            = United Media (United Group)
| format_slike       = 1080i ([[HDTV]])
| gledanost          = 
| gledanost_god      = 
| gledanost_izvor    = 
| slogan             = 
| država             = [[Srbija]]
| jezik              = [[Srpski jezik|srpski]]
| pokrivenost        = 
| podružnice         = 
| sjedište           = Bulevar Zorana Đinđića 8a, [[Beograd]]
| raniji_nazivi      = 
| zamijenio          = 
| zamijenjen_sa      = 
| bratski_kanali     = [[Nova TV]]&lt;br /&gt;[[Nova BH]]&lt;br /&gt;[[Nova M]]&lt;br /&gt;[[Nova Sport]]
| veb-sajt           = {{URL|www.nova.rs}}
}}

'''Nova S''' [[srbija]]nska je [[Televizija|televizijska mreža]] koja je s emitiranjem počela [[25. mart]]a [[2019]]. u vlasništvu United Group.&lt;ref&gt;[https://totaltv.tv/a36284/sr/podrska/vesti-informacije/TOP-kanal-postaje-NOVA-S.html TOP kanal postaje NOVA S] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190327195022/https://totaltv.tv/a36284/sr/podrska/vesti-informacije/TOP-kanal-postaje-NOVA-S.html |date=27. 3. 2019 }}. Pristupljeno 25. 3. 2019.&lt;/ref&gt; Sjedište mreže nalazi se na adresi Bulevar Zorana Đinđića 8a u [[Beograd]]u.

Mreža je prvobitno osnovana 2017. godine pod imenom '''Top'''. Na početku emitiranja mreža se predstavila visokobudžetnim originalnim serijama i filmovima, koji su doživjeli komercijalni uspjeh. U [[2018]]. godini nakon preuzimanja [[Nova TV|Nove TV]], United Group stvara najveću grupu regionalnih mreža zajedno s [[Nova BH]] i [[Nova M]].

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://nova.rs/ Zvanični sajt]

[[Kategorija:TV-stanice osnovane 2019.]]
[[Kategorija:Srbijanske TV-stanice]]
[[Kategorija:Mediji u Beogradu]]</text>
      <sha1>3832qn6vr1c28s5y42fsbxke4z6rvu3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elitni odredi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>460014</id>
    <revision>
      <id>3425323</id>
      <parentid>3413361</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T18:58:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>213.149.62.79</ip>
      </contributor>
      <comment>Novi album</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2897" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime               = Elitni odredi
| pozadina          = skupina
| slika             = Elitni Odredi.jpg
| žanr              = [[Hip-hop muzika|hip hop]]&lt;br /&gt;[[R&amp;B]]
| karijera          = 2005 - 2015
| bivši_članovi     = [[Relja Popović]], [[Vladimir Matović]]
| izdavač           = 
| porijeklo         = {{ZID|Srbija}} 
| album1            = 
| godina1           = 
| album2            = 
| godina2           = 
| najnoviji_album   = 
| godina3           = 
}}
'''Eliti odredi''' je bio naziv [[srbija]]nske [[R&amp;B]], [[Hip-hop muzika|hip hop]] grupe iz [[Beograd]]a koja je djelovala u periodu od [[2005.]] do [[2015.]] godine, a njeni članovi su bili [[Relja Popović]] poznat pod nadimkom &quot;Drima&quot; i Vladimir Matović poznat pod nadimkom &quot;Vonta&quot;.&lt;ref&gt;http://tekstomanija.com/biografije/elitni-odredi/&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Grupa je osnovana [[2005.]] godine. Prvi singlovi grupe su bili „Ako ste za rakiju“, „Biće ekstra“, „Šale“ i drugi. Godine [[2008.]] sa izdavanjem pesme „Moja jedina“ grupa je stekla popularnost širom Srbije i drugih bivših republika [[SFRJ]], gdje su često održavali koncerte. 2010. godine grupa je izdala svoj prvi studijski album pod nazivom ''Oko sveta'', a izdavač je bila izdavačka kuća Gold Music Production. Album je predstavljao prijelaz sa hip hop muzike do R&amp;B-a. Također značajan uspjeh su ostvarili sa pjesmom &quot;Beograd&quot; koju su izveli zajedno sa DJ Shonetom i pjevačicom [[Anabelom|Anabela Bukva]] 2011. godine, nakon čega slijedi pjesma &quot;Nisi s njom&quot; koju su otpjevali sa Miom Borisavljević. 2012. godine izlaze sa pjesmom &quot;Ne koči&quot;, a krajem iste godine su snimili duet sa [[Dado Polumenta|Dadom Polumentom]] pod nazivom &quot;Ljubavi moja&quot;. Početkom 2014. godine su održali turneju u [[Australija|Australiji]]. Elitni odredi su ostvarili veliku popularnost na mreži [[YouTube]], naročito u zemljama bivše Jugoslavije. Grupa se raspala 2015. godine, a njeni članovi su nastavili svoje muzičke angažmane kroz solo karijere.

==Singlovi==
*[[2005.]] &quot;šale&quot;
*[[2006.]] &quot;Moja jedina&quot;
*[[2006.]] &quot;Ne možeš da znaš&quot;
*[[2008.]] &quot;Klik, klik&quot;
*[[2009.]] &quot;Da li, da li&quot;
*[[2009.]] &quot;Volela bi da me vidi&quot;
*[[2010.]] &quot;Samo da si sa mnom&quot;
*[[2010.]] &quot;Nje mi žao&quot;
*[[2011.]] &quot;Kao kokain&quot;
*[[2011.]] &quot;Beograd&quot; (duet sa Anabelom Bukvom i DJ Shone)
*[[2012.]] &quot;Nisi s njom&quot; (duet sa Miom Borisavljević, DJ Silver i DJ Markoni)
*[[2012.]] &quot;Ne koči&quot;
*[[2012.]] &quot;Ljubavi moja&quot; (duet sa [[Dado Polumenta|Dadom Polumentom]])
*[[2013.]] &quot;Zapali grad&quot;
*[[2013.]] &quot;Ima mnogo žena i kafana&quot;
*[[2014.]] &quot;Alkohola litar&quot; (duet sa [[Nikolija|Nikolijom]] i DJ Mlađom)
*[[2014.]] &quot;Ona sija&quot; (duet sa DJ Mateom)
*[[2022.|2022]][[2014.|.]] &quot;Zovi Doktora&quot;

==Reference==
{{reference}}

[[Kategorija:Srbijanske muzičke grupe]]
[[Kategorija:Muzičke grupe iz Beograda]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 2005.]]</text>
      <sha1>5s7fpnwu6jl2usz9oh3cqjc44a2r9k2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bassivity Digital</title>
    <ns>0</ns>
    <id>462619</id>
    <revision>
      <id>3425324</id>
      <parentid>3244581</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T19:05:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>31.223.150.201</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7457" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| ime                = Bassivity Digital
| slika              = Bassivity Digital.jpg
| veličina_slike     = 
| alt_slike          = 
| tekst              = 
| slika2             = 
| veličina_slike2    = 
| alt_slike2         = 
| tekst2             = 
| poslovno_ime       = Bassivity Digital d.o.o.
| izvorno_ime        = 
| prijašnje_ime      = Bassivity d.o.o. Beograd&lt;ref name=&quot;Genius.com&quot;/&gt;
| vrsta              = Privatna kompanija
| berzni_naziv       = 
| ISIN               = 
| industrija         = [[Muzika|Muzička]]
| žanr               = [[pop]], [[trap]], [[Hip Hop|hip hop]]&lt;ref name=&quot;Genius.com&quot;/&gt;
| sudbina            = 
| prethodnik         = [[Bassivity Music]]
| nasljednik         = 
| osnovano           = 11.2.2005.&lt;ref name=&quot;Companywall.rs&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.companywall.rs/firma/bassivity-doo-beograd/MMrPdwkq|title= BASSIVITY DOO BEOGRAD - U PRINUDNOJ LIKVIDACIJI| |author-link= Companywall.rs |publisher= Companywall.rs |date=11. 12. 2012 |website= Companywall.rs |access-date=20. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;
| osnivač            = [[Vanja Ulepić]]&lt;ref name=&quot;Genius.com&quot;/&gt;
| sjedište           = [[Beograd]], [[Srbija]]
| broj_lokacija      = 
| poslužuje          = 
| ključne_osobe      = {{plainlist|
* Vanja Ulepić (vlasnik)
* Relja Milanković (direktor)
}}
| proizvodi          = Diskografska izdanja&lt;ref name=&quot;Genius.com&quot;/&gt;
| zaštitni_znak      = 
| produkcija         = 
| servisi            = Izdavaštvo, snimanje, promocija, produkcija, koncerti&lt;ref name=&quot;Genius.com&quot;/&gt;
| prihod             = 
| operativni_prihod  = 
| neto_dobit         = 
| APM                = 
| ukupne_aktive      = 
| kapital            = 
| vlasnik            = [[Vanja Ulepić]]&lt;ref name=&quot;Genius.com&quot;/&gt;
| članovi            = 
| zaposleni          = 
| matična            = 
| divizije           = 
| podružnice         =
| slogan             = 
| omjer_kapitala     = 
| rejting            = 
| veb-sajt           = {{URL|www.bassivitydigital.com/}}
| dodatak            = 
}}
'''Bassivity Digital''' (poznat i kao '''Bassivity''')&lt;ref name=&quot;Genius.com&quot;&gt;{{cite web |url=https://genius.com/artists/Bassivity-digital|title= Biography| |author-link=Genius |publisher=Genius|date=7. 12. 2019 |website=Genius.com |access-date=20. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; je [[srbija|srpska]] [[izdavačka kuća|izdavačka]] i medijska kuća. Osnovali su je reperi i [[Muzički producent|producenti]] [[Vanja Ulepić]] i [[Relja Milanković]]. Do sada su izdali na stotine [[audio]]-[[video]] izdanja, među kojima se nalaze [[Coby]], [[Senidah]], [[Rasta]], [[Sara Jo]], [[Marčelo]], [[Oneya]], te mnogi drugi.&lt;ref name=&quot;Genius.com&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Vesti-online.com&quot;&gt;{{cite web |url=https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/730009/Bassivity-spektakl-Coby-Senidah-i-Sara-Jo-20-aprila-u-Hali-Sportova|title= Bassivity spektakl: Coby, Senidah i Sara Jo 20. aprila u Hali Sportova| |author-link=Vesti-online.com|publisher= Vesti-online.com |date=12. 3. 2019 |website= Vesti-online.com |access-date=20. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Bassivity Digital je medijska, produkcijska i izdavačka kuća&lt;ref name=&quot;Novaiskra.com&quot;&gt;{{cite web |url=https://novaiskra.com/bassivity-digital/|title= Audio produkcija / izdavačka kuća| |author-link= Novaiskra.com |publisher= Novaiskra.com |date=6. 12. 2018 |website= Novaiskra.com |access-date=20. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; iz [[Beograd]]a. Kompaniju su osnovali reperi i producenti Vanja Ulepić (poznatiji kao Oneya) i Relja Milanković (poznatiji kao Rexona). Bassivity je kao ideja pokrenut 2001. godine&lt;ref name=&quot;Vice.com&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.vice.com/rs/article/vbj4jb/relja-i-coby-bassivity-dvadeset-godina-borbe-za-mesto-pod-suncem|title= Relja i Coby — Bassivity: dvadeset godina borbe za mesto pod suncem| |author-link=Galeb Nikačević |publisher= Vice.com |date=12. 7. 2018 |website= Vice.com |access-date=20. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;. Prvi projekti počeli su da se rade u junu te iste godine, kada je Bassivity bio samo produkcijska kuća i studio u kome su snimane pjesme&lt;ref name=&quot;Vice.com&quot;/&gt;. Dana 21. septembra 2001. godine osnovan je '''Bassivity preduzeće za muzičku produkciju d.o.o. Beograd''', koji je javnosti bio poznat kao ''Bassivity Music'', a nerijetko i kao samo ''Bassivity''. Bassivity Music je postao zvanična izdavačka kuća, a iza nje je stajala oglašivačka agencija [[Soul Flower]], koja se bavila marketingom i video produkcijom i čiji je vlasnik bio Reljin brat, [[Marko Milanković]]. Na početku svoga rada, kompanija se bavila snimanjem i produkcijom raznih [[pop]], [[hip hop]] izvođača i repera, da bi nešto kasnije ona prerasla u audio-video produkcijsku i izdavačku kuću, koja je najčešće žanrovski pratila rap i hip hop muziku iz Srbije.&lt;ref name=&quot;Genius.com&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Nedeljnik.rs&quot;/&gt; Od 2005. godine su svoj fokus prebacili na tržište [[SAD]], pa se u tom periodu izdvajaju saradnje sa muzičarima poput [[Raekwon]]a, [[French Montana|French Montane]] i [[Uncle Murda|Uncle Murde]].&lt;ref name=&quot;Genius.com&quot;/&gt;

=== Promjena imena kompanije (Bassivity Digital) ===
Zbog velike i vrlo uspješne tržišne ekspanzije&lt;ref name=&quot;Vice.com&quot;/&gt; koja se dešavala tokom 2012. godine, Vanja i Relja odlučuju da promjene ime kompanije u ''Bassivity Digital''&lt;ref name=&quot;Nedeljnik.rs&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.nedeljnik.rs/bassivity-je-najuspesnija-poslovna-operacija-na-srpskoj-hip-hop-sceni-mutacija-koja-oblikuje-muzicki-ukus-novih-generacija/|title= “Bassivity je najuspešnija poslovna operacija na srpskoj hip-hop sceni…”: Mutacija koja oblikuje muzički ukus novih generacija| |author-link=Branko Rosić|publisher= Nedeljnik.rs |date=21. 9. 2019 |website= Nedeljnik.rs |access-date=20. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;, gdje nastavljaju da prate velika muzička imena iz srbijanske, a i regionalne scene. Zbog sve veće popularnosti hip hop i rap muzike u Srbiji, u njihovoj produkciji nastaju mnogi singlovi i [[album]]i za brojne pjevače kao što su: [[Rasta]], [[Kendi]], [[Fox]], [[Surreal]], [[Senidah]], [[Rimski]], [[Klinac (reper)|Klinac]] , [[V.I.P.]], [[Marčelo]], [[Struka]], [[Edo Maajka]] i drugi.

== Muzički žanrovi ==
Bassivity Digital je još od početka težište rada i djelovanja naglašavao kroz saradnju sa rap i hip muzičarima, reperima i pjevačima. Danas se njihov muzički fokus odnosi na izdanja iz rap, hip hop, trap, electro i dr. žanrova.&lt;ref name=&quot;Genius.com&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Nedeljnik.rs&quot;/&gt;

== Izdanja ==
* [[V.I.P.]]&lt;ref name=&quot;Nedeljnik.rs&quot;/&gt;
* [[Coby]]&lt;ref name=&quot;Vesti-online.com&quot;/&gt;
* [[Rasta]]&lt;ref name=&quot;Vesti-online.com&quot;/&gt;
* [[Senidah]]&lt;ref name=&quot;Vesti-online.com&quot;/&gt;
* [[Sara Jo]]&lt;ref name=&quot;Vesti-online.com&quot;/&gt;
* [[KUKU$ Klan]]&lt;ref name=&quot;Vesti-online.com&quot;/&gt;
* [[Mili]]&lt;ref name=&quot;Vesti-online.com&quot;/&gt;
* [[Klinac (reper)|Klinac]]
* [[Oneya]]&lt;ref name=&quot;Nedeljnik.rs&quot;/&gt;
* [[Struka]]&lt;ref name=&quot;Nedeljnik.rs&quot;/&gt;
* [[Edo Maajka]]&lt;ref name=&quot;Vice.com&quot;/&gt;
* [[Marčelo]]&lt;ref name=&quot;Vice.com&quot;/&gt;
* [[Lud]]&lt;ref name=&quot;Nedeljnik.rs&quot;/&gt;
* [[General woo]]
* [[Ivana Kindl]]
* [[THC La Familija]]&lt;ref name=&quot;Vesti-online.com&quot;/&gt;
* [[Shorty]]&lt;ref name=&quot;Vice.com&quot;/&gt;
* [[Suid]]&lt;ref name=&quot;Vice.com&quot;/&gt;
* [[Surreal]]&lt;ref name=&quot;Vesti-online.com&quot;/&gt;
== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.bassivitydigital.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200424051107/https://www.bassivitydigital.com/ |date=24. 4. 2020 }}

[[Kategorija:Kompanije u Srbiji]]
[[Kategorija:Kompanije osnovane 2001.]]</text>
      <sha1>pmyj37x0u36hi14xr760uf7zze9fbl1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Čaršija/Pomoć</title>
    <ns>4</ns>
    <id>466067</id>
    <revision>
      <id>3425302</id>
      <parentid>3425286</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T12:20:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/95.40.43.72|95.40.43.72]] ([[User talk:95.40.43.72|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6045" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__
{{Čaršija|1=
&lt;div style=&quot;border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;padding:10px;&quot;&gt;Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starija pitanja možete naći [[/Arhive|ovdje]].&lt;/div&gt;
&lt;inputbox&gt;
bgcolor=transparent
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Čaršija/Pravopis
break=yes
width=30
searchbuttonlabel=Traži
break=no
&lt;/inputbox&gt;
&lt;/div&gt;
'''Dobro došli na odjeljak Čaršije za pomoć novim korisnicima!'''

Ovdje možete postaviti sva pitanja koja se tiču osnova Wikipedija i njenog uređivanja. Postavljena pitanja i problemi bit će odgovoreni u što kraćem roku. Kad se problem riješi, onda ga označite šablonom {{tl|Urađeno}} ili {{tl|ok}}.

&lt;div class=&quot;hlist left&quot; style=&quot;margin-top:30px;&quot;&gt;
* {{Dugme|Postavi novo pitanje|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Pomoć&amp;action=edit&amp;section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #169086; border: #169086; color:white;}}
&lt;/div&gt;
}}
__TOC__

== Pomoć oko teksta ==

Zdravo,

Da li mi neko može pomoći i pogledati jedan članak? Hoću da se uverim da je po kriterijumima Vikipedije pre no što ga postavim. Bila bih zahvalna na pomoći!

Hvala unapred,

Anđela

: Zdravo! Budite slobodni postaviti tekst, ovo je slobodna enciklopedija, a iskusnije kolege će Vas uputiti za dalje. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 10:03, 18 novembar 2020 (CET)
: {{ping|Andjela.bonapart}}, evo i da spomenem kako bi vidjeli poruku :) --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 10:04, 18 novembar 2020 (CET)

Hvala mnogo na odgovoru! Tekst sam postavila već jednom, ali rekli su mi da je promotivan. :( Mnogo bi mi značilo ako biste mogli da ga preletite (odista nije dugačak) i samo me uputite na deo koji je reklaman. I ja ću Vas spomenuti :) : {{ping|Mhare}}

Oprosite što opet pišem! Da li ste videli moju prethodnu objavu? : {{ping|Mhare}}

Hvala!
:: Je li članak bio pisan s namjerom da bude reklama za Meridian? Koliko je Meridian Sport relevantan za opću enciklopediju? Pročitajte smjernicu [[Wikipedia:Relevantnost]] pa mi iskreno odgovorite. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:11, 19 novembar 2020 (CET)

@AnToni: zasto si izbrisao clanak o Narcisu Vucini, koji sam pravila mjesecima???  Vrati ga odmah na moje igraliste, molim!

== Napisao sam clanak, ali ne znam ga objaviti ==

Dobar dan, Nisam vrlo iskusan korisnik racunala. Napisao sam opsiran clanak za Wikipediju, ali pretesko mi je ga urediti i objaviti. Da li ima neko, ko bi mi mogao s tim pomoci? Hvala unaprijed. --[[Korisnik:Haszcz|Haszcz]] ([[Razgovor s korisnikom:Haszcz|razgovor]]) 17:04, 21 decembar 2020 (CET)
:{{ping|Haszcz}} Pozdrav, pošto Vam je to prvo članak preporučio bih da ga prvo napravite na stranici Vašeg igrališta (samo kliknite ovaj crveni link i tu kopirajte Vaš tekst, [[Korisnik:Haszcz/Igralište]]) i neko od iskusnijih urednika će se potruditi da Vam pomogne. Također, jedna veoma bitna napomena, nakon svakog Vašeg komentara dodajte i Vaš potpis tako što ćete jednostavno kopirati sljedeći tekst na kraj Vašeg komentara &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;--~~~~&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 18:17, 21 decembar 2020 (CET)
:{{ping|Semso98}} Hvala lijepa, tako cu i uraditi! --[[Korisnik:Haszcz|Haszcz]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:32, 22 decembar 2020 (CET)
:: Također, imate i ovu lijepu uputu: [[Wikipedia:Vaš prvi članak]] --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 21:07, 22 decembar 2020 (CET)

@AnToni: zasto si izbrisao clanak o Narcisu Vucini, koji sam pravila mjesecima???  Vrati ga odmah na moje igraliste, molim!

== Izmjena podataka u clanku ==

Zdravo, da li je moguce ispraviti greske na ovom clanku https://bs.wikipedia.org/wiki/Ljiljana_Masal

Zamolila me sestra Ljiljane Masal da se neke stvari isprave koje su pogresne u clanku.

Konkretno mjesto rodjenja je Vareš Majdan, a ne Majdan kod Vareša i po nacionalnosti je bila srpkinja, a ne hrvatica.

Uredio sam to i poslao zahtjev, ali nista se nije promijenilo. Koliko se obicno ceka ta izmjena?

Da li je moguce postaviti sliku na clanak?

@AnToni: zasto si izbrisao clanak o Narcisu Vucini, koji sam pravila mjesecima???  Vrati ga odmah na moje igraliste, molim!

== @AnToni: zasto si izbrisao clanak o Narcisu Vucini, koji sam pravila mjesecima???  Vrati ga odmah na moje igraliste, molim! ==

@AnToni: zasto si izbrisao clanak o Narcisu Vucini, koji sam pravila mjesecima???  Vrati ga odmah na moje igraliste, molim!
:{{spomeni|Haszcz}}, ja sam prebacio članak na Vaše igralište: [[Korisnik:Haszcz/Narcis Vučina]] (imenski prostor Wikipedia se ne koristi za igrališta korisnika niti za nacrte članaka, već za stranice o pravilima i smjernicama, te drugim stvarima vezanim za rad na Wikipediji). Dovršite ga prema pravilima i smjernicama Wikipedije i prebacit ćemo ga u glavni imenski prostor. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 21:18, 25 maj 2021 (CEST)

== Boje partija ==

[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:Izborni_dijagram/Partija/Doku/SI&amp;stable=0&amp;redirect=no Ovdje] ([https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:Izborni_dijagram/Partija/Doku/SI&amp;oldid=3415049 oldid]) je prikaz s greškom, ispis koda tabele; ako se ispatrolira i, osim [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon%3AIzborni_dijagram%2FPartija%2FDoku%2FSI&amp;type=revision&amp;diff=3415049&amp;oldid=3049143 toga], [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon%3AIzborni_dijagram%2FPartija%2FSI&amp;type=revision&amp;diff=3415048&amp;oldid=2677434 ovo], ispis je OK.

Izmjene su na dvije stranice i validne su (ili nevalidne) zajedno, obje...

--[[Posebno:Doprinosi/5.43.80.185|5.43.80.185]] 19:20, 17 maj 2022 (CEST)</text>
      <sha1>3n27oa8x1r57w5a674ewzwqktb2588a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine prema vremenu obavljanja funkcije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>475162</id>
    <revision>
      <id>3425322</id>
      <parentid>3421562</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T18:34:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Članovi Predsjedništva */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16332" xml:space="preserve">Ovo je lista članova [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] otkako je država proglasila neovisnost 1. marta 1992. godine, rangirana prema dužini zajedničkog mandata.

Do danas je ukupno '''39''' pojedinaca obnašalo dužnost člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], koje se od 1996. godine sastojalo od tri člana (jedan [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Bošnjak]], jedan [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Srbin]] i jedan [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Hrvat).]] Od 1992. godine do potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] (kojim je okončan [[rat u Bosni i Hercegovini]]), Predsjedništvo je imalo sedam članova (po dva za [[Bošnjaci|Bošnjake]], [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbe]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvate]] i jedan član za &quot;Ostale&quot;); pored toga što su zbog rata koji se odvijao od 1992. do 1995 (a time i postojanja stanja neposredne opasnosti za naciju) u članstvo Predsjedništva bila su uključena još tri dodatna člana: predsjednik [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Skupštine]], premijer i Zapovjednik Generalštaba [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine]] (TORBiH; kasnije zapovjednik Štaba TORBiH, načelnik Generalštaba [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] /ARBiH/ i zapovjednik Štaba Vrhovne komande ARBiH).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://faktor.ba/vijest/institucije-bih-u-periodu-1992-1996-ko-su-bili-clanovi-predsjednistva-premijeri-i-ministri-rbih-249409|title=Institucije BiH u periodu 1992-1996: Ko su bili članovi Predsjedništva, premijeri i ministri RBiH|date=22. 5. 2017|publisher=faktor.ba|access-date=22. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;

Pet pojedinaca služilo je uzastopne mandate kao članovi Predsjedništva: [[Stjepan Kljuić]] (oba puta kao jedan od dva hrvatska člana), [[Momčilo Krajišnik]] (prvo kao dodatni član kao predsjednik [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine]], a kasnije kao srpski član), [[Haris Silajdžić]] (prvo kao dodatni član kao premijer, a kasnije kao bošnjački član), [[Dragan Čović]] (oba puta kao hrvatski član) i [[Željko Komšić]] (oba puta kao hrvatski član).

== Članovi Predsjedništva ==
[[Datoteka:Izetbegovic.jpg|mini|213x213piksel| [[Alija Izetbegović]] najdugovječniji [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] i član Predsjedništva sa najdužim stažom, sa 8 godina i 227 dana ili '''3.149''' dana.]]
[[Datoteka:Saeimas priekšsēdētājas vizīte Izraēlā (49433178981) (cropped).jpg|mini|252x252piksel| [[Željko Komšić]] trenutni je član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] s najdužim stažom, [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|hrvatski najdugovječniji član]] i sveukupno drugi član po dužini staža, sa 8 godina i 11 dana ili '''2.933''' dana.]]
[[Datoteka:Nebojsa Radmanovic.jpg|mini|245x245piksel| [[Nebojša Radmanović]] je [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] sa najdužim stažom i ukupno treći član sa najdužim stažom, sa ukupno 8 godina i 11 dana ili '''2.933''' dana.]]
[[Datoteka:EPP Congress Rotterdam - Day 1 (cropped).jpg|mini|213x213piksel| [[Bakir Izetbegović]] je drugi [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|bošnjački član]] s najdužim stažom i četvrti po dužnosti sa ukupno 8 godina i 10 dana ili '''2.932''' dana.]]

'''Političke stranke:'''

{{legend2|#00A859|[[Stranka demokratske akcije]]|border=1px solid #AAAAAA}} (8)&lt;br /&gt;
{{legend2|#DE0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]]|border=1px solid #AAAAAA}} (6)&lt;br /&gt;
{{legend2|#FF6600|[[Demokratska fronta]]|border=1px solid #AAAAAA}} (1)&lt;br /&gt;
{{legend2|#990000|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]|border=1px solid #AAAAAA}} (2)&lt;br /&gt;
{{legend2|#013971|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica]]|border=1px solid #AAAAAA}} (10)&lt;br /&gt;
{{legend2|#FFD900|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]|border=1px solid #AAAAAA}} (2)&lt;br /&gt;
{{legend2|#FF4D4D|[[Socijalistička partija Republike Srpske|Socijalistička partija]]|border=1px solid #AAAAAA}} (1)&lt;br /&gt;
{{legend2|#343399|[[Partija demokratskog progresa]]|border=1px solid #AAAAAA}} (1)&lt;br /&gt;
{{legend2|#3D863D|[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|Hrvatska seljačka stranka]]|border=1px solid #AAAAAA}} (2)&lt;br /&gt;
{{legend2|#38659C|[[Srpska demokratska stranka]]|border=1px solid #AAAAAA}} (5)&lt;br /&gt;
{{legend2|#DDDDDD|[[Nezavisni kandidat]]|border=1px solid #AAAAAA}} (4)

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
!#
!Slika
!Član Predsjedništva
! width=&quot;110&quot; |Trajanje mandata
!Godine mandata
!Etnička grupa
|-
| style=&quot;background: #00A859&quot; |{{color|white|'''1&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Izetbegovic.jpg|100x100piksel]]
|{{Sort|Izetbegović|[[Alija Izetbegović]]}}
|8 godina, 227 dana
|1992–2000.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Bošnjaci]]
|-
| style=&quot;background: #DE0000&quot; |{{color|white|'''2&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Saeimas priekšsēdētājas vizīte Izraēlā (49433178981) (cropped).jpg|118x118piksel]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Komšić|[[Željko Komšić]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; |8 godina, 11 dana&lt;br /&gt;&lt;br /&gt; + &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;{{ayd|2018|11|20}}
| rowspan=&quot;2&quot; |2006–2014,&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;2018–
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Hrvati]]
|-
| style=&quot;background: #FF6600&quot; |{{color|white|'''&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|-
| style=&quot;background: #990000&quot; |{{color|white|'''3&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Nebojsa_Radmanovic.jpg|114x114piksel]]
|{{Sort|Radmanović|[[Nebojša Radmanović]]}}
|8 godina, 11 dana
|2006–2014.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Srbi]]
|-
| style=&quot;background: #00A859&quot; |{{color|white|'''4&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:EPP Congress Rotterdam - Day 1 (cropped).jpg|118x118piksel]]
|{{Sort|Izetbegović|[[Bakir Izetbegović]]}}
|8 godina, 10 dana
|2010–2018.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Bošnjaci]]
|-
| style=&quot;background: #013971&quot; |{{color|white|'''5&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:EPP Western Balkans Summit (2), 5 October 2021, Ljubljana (cropped).jpg|114x114piksel]]
|{{Sort|Čović|[[Dragan Čović]]}}
|6 godina, 155 dana
|2002–2005,&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;2014–2018.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Hrvati]]
|-
| style=&quot;background: #00A859&quot; |{{color|white|'''6&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Haris_Silajdžić.jpg|119x119piksel]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Silajdžić|[[Haris Silajdžić]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; |6 godina, 62 dana
| rowspan=&quot;2&quot; |1993–1995,&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;2006–2010.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Predsjednik vlade|Premijer]] (dodatni član)
[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Bošnjaci]]
|-
| style=&quot;background: #FFD900&quot; |{{color|white|'''&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|-
| style=&quot;background: #00A859&quot; |{{color|white|'''7&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Ejup Ganić.png|bez okvira|125x125piksel]]
|{{Sort|Ganić|[[Ejup Ganić]]}}
|4 godine, 218 dana
|1992–1996.
|[[Jugoslaveni|Jugoslaven]]
(odabran kao &quot;Ostali&quot;)
|-
| style=&quot;background: #DE0000&quot; |{{color|white|'''8&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|
|{{Sort|Pejanović|[[Mirko Pejanović]]}}
|4 godine, 110 dana
|1992–1996.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Srbi]]
|-
| style=&quot;background: #FF4D4D&quot; |{{color|white|'''9&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Zivko_Radisic_(cropped).jpg|105x105piksel]]
|{{Sort|Radišić|[[Živko Radišić]]}}
|4 godine, 15 dana
|1998–2002.
|-
| style=&quot;background: #00A859&quot; |{{color|white|'''10&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Sulejman_Tihić.jpg|92x92piksel]]
|{{Sort|Tihić|[[Sulejman Tihić]]}}
|4 godine, 9 dana
|2002–2006.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Bošnjaci]]
|-
| style=&quot;background: #343399&quot; |{{color|white|'''11&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Mladen Ivanic (cropped).jpg|105x105piksel]]
|{{Sort|Ivanić|[[Mladen Ivanić]]}}
|4 godine, 3 dana
|2014–2018.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Srbi]]
|-
| style=&quot;background: #DE0000&quot; |{{color|white|'''12&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|
|{{Sort|Ljujić-Mijatović|[[Tatjana Ljujić-Mijatović]]}}
|3 godine, 286 dana
|1992–1996.
|-
| style=&quot;background: #00A859&quot; |{{color|white|'''(13)&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Šefik_Džaferović.1.jpg|114x114piksel]]
|{{Sort|Džaferović|[[Šefik Džaferović]]}}
|{{ayd|2018|11|20}}
|2018–
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Bošnjaci]]
|-
| style=&quot;background: #990000&quot; |{{color|white|'''(13)&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Dodik (2022-06-18) (cropped).jpg|116x116piksel]]
|{{Sort|Dodik|[[Milorad Dodik]]}}
|{{ayd|2018|11|20}}
|2018–
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Srbi]]
|-
| style=&quot;background: #013971&quot; |{{color|white|'''14&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
| rowspan=&quot;2&quot; |
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Kljuić|[[Stjepan Kljuić]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; |3 godine, 238 dana
| rowspan=&quot;2&quot; |1992,&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;1993–1996.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Hrvati]]
|-
| style=&quot;background: #3D863D&quot; |{{color|white|'''&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|-
| style=&quot;background: #38659C&quot; |{{color|white|'''15&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Borislav_Paravac,_Pope_johnpaul_funeral_politics.jpg|105x105piksel]]
|{{Sort|Paravac|[[Borislav Paravac]]}}
|3 godine, 210 dana
|2003–2006.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Srbi]]
|-
| style=&quot;background: #DE0000&quot; |{{color|white|'''16&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|
|{{Sort|Lazović|[[Miro Lazović]]}}
|2 godine, 362 dana
|1992–1995.
|Predsjedavajući [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Skupštine]]
(dodatni član)
|-
| style=&quot;background: #DE0000&quot; |{{color|white|'''(17)&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|
|{{Sort|Duraković|[[Nijaz Duraković]]}}
|2 godine, 351 dan
|1993–1996.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Bošnjaci]]
|-
| style=&quot;background: #3D863D&quot; |{{color|white|'''(17)&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Ivo Komsic Sarajevo 1353 (cropped).jpg|bez okvira|92x92piksel]]
|{{Sort|Komšić|[[Ivo Komšić]]}}
|2 godine, 351 dan
|1993–1996.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Hrvati]]
|-
| style=&quot;background: #DDDDDD&quot; |{{color|black|'''18&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Rasim delic.jpg|bez okvira|111x111piksel]]
|{{Sort|Delić|[[Rasim Delić]]}}
|2 godine, 197 dana
|1993–1995.
|Komandant Štaba Vrhovne komande
[[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] (dodatni član)
|-
| style=&quot;background: #38659C&quot; |{{color|white|'''19&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Momcilo Krajisnik crop.jpeg|bez okvira|107x107piksel]]
|{{Sort|Krajišnik|[[Momčilo Krajišnik]]}}
|2 godine, 167 dana
|1992,&lt;br /&gt;&lt;br /&gt; 1996–1998.
|Predsjedavajući [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Skupštine]]
(dodatni član)
[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Srbi]]
|-
| style=&quot;background: #013971&quot; |{{color|white|'''20&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|
|{{Sort|Jelavić|[[Ante Jelavić]]}}
|2 godine, 145 dana
|1998–2001.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Hrvati]]
|-
| style=&quot;background: #013971&quot; |{{color|white|'''21&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Kresimir Zubak at the Sarajevo Air Force Base - Flickr - The Central Intelligence Agency (cropped).jpg|bez okvira|92x92piksel]]
|{{Sort|Zubak|[[Krešimir Zubak]]}}
|2 godine, 8 dana
|1996–1998.
|-
| style=&quot;background: #00A859&quot; |{{color|white|'''(22)&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|
|{{Sort|Abdić|[[Fikret Abdić]]}}
|1 godina, 233 dana
|1992–1993.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Bošnjaci]]
|-
| style=&quot;background: #013971&quot; |{{color|white|'''(22)&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|
|{{Sort|Boras|[[Franjo Boras]]}}
|1 godina, 233 dana
|1992–1993.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Hrvati]]
|-
| style=&quot;background: #DE0000&quot; |{{color|white|'''23&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|
|{{Sort|Križanović|[[Jozo Križanović]]}}
|1 godina, 214 dana
|2001–2002.
|-
| style=&quot;background: #FFD900&quot; |{{color|black|'''24&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|
|{{Sort|Belkić|[[Beriz Belkić]]}}
|1 godina, 212 dana
|2001–2002.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Bošnjaci]]
|-
| style=&quot;background: #013971&quot; |{{color|white|'''25&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Ivo Miro Jovic.jpg|bez okvira|106x106piksel]]
|{{Sort|Jović|[[Ivo Miro Jović]]}}
|1 godina, 181 dan
|2005–2006.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Hrvati]]
|-
| style=&quot;background: #DDDDDD&quot; |{{color|black|'''26&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|
|{{Sort|Halilović|[[Sefer Halilović]]}}
|1 godina, 14 dana
|1992–1993.
|Zapovjednik Štaba [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|TORBiH]]
Načelnik Generalštaba [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]]
(dodatni član)
|-
| style=&quot;background: #013971&quot; |{{color|white|'''27&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|
|{{Sort|Akmadžić|[[Mile Akmadžić]]}}
|350 dana
|1992–1993.
|[[Predsjednik vlade|Premijer]]
(dodatni član)
|-
| style=&quot;background: #013971&quot; |{{color|white|'''28&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|
|{{Sort|Lasić|[[Miro Lasić]]}}
|300 dana
|1992–1993.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Hrvati]]
|-
| style=&quot;background: #013971&quot; |{{color|white|'''29&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|
|{{Sort|Pelivan|[[Jure Pelivan]]}}
|215 dana
|1992.
|[[Predsjednik vlade|Premijer]]
(dodatni član)
|-
| style=&quot;background: #00A859&quot; |{{color|white|'''30&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Halid Genjac (cropped).jpg|bez okvira|122x122piksel]]
|{{Sort|Genjac|[[Halid Genjac]]}}
|167 dana
|2000–2001.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Bošnjaci]]
|-
| style=&quot;background: #38659C&quot; |{{color|white|'''31&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Mirko Šarović (cropped).jpg|bez okvira|122x122piksel]]
|{{Sort|Šarović|[[Mirko Šarović]]}}
|156 dana
|2002–2003.
|[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Srbi]]
|-
| style=&quot;background: #013971&quot; |{{color|white|'''32&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|
|{{Sort|Ljubić|[[Mariofil Ljubić]]}}
|102 dana
|1992.
|Potpredsjednik [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Skupštine]]
(dodatni član)
|-
| style=&quot;background: #DDDDDD&quot; |{{color|black|'''33&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|
|{{Sort|Efendić|[[Hasan Efendić]]}}
|47 dana
|1992.
|Zapovjednik Generalštaba
[[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|TORBiH]] (dodatni član)
|-
| style=&quot;background: #38659C&quot; |{{color|white|'''(34)&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Biljana Plavsic.JPG|bez okvira|107x107piksel]]
|{{Sort|Plavšić|[[Biljana Plavšić]]}}
|39 dana
|1992.
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Srbi]]
|-
| style=&quot;background: #38659C&quot; |{{color|white|'''(34)&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Nikola Koljević (Никола Кољевић).jpg|bez okvira|117x117piksel]]
|{{Sort|Koljević|[[Nikola Koljević]]}}
|39 dana
|1992.
|-
| style=&quot;background: #DDDDDD&quot; |{{color|black|'''35&lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;'''}}
|[[Datoteka:Nenad Kecmanovic-mc.rs.jpg|bez okvira|86x86piksel]]
|{{Sort|Kecmanović|[[Nenad Kecmanović]]}}
|19 dana
|1992.
|}

== Bibliografija ==
* Šimić, Tomo (2006) Dokumenti predsjedništva Bosne i Hercegovine 1991. – 1994. ''Nacionalna sigurnost i budućnost'', 8 (3): 9-227

== Reference ==
{{reflist}}

== Također pogledajte ==
* [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]
** [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]
* [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]]
* [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]

[[Kategorija:Spiskovi]]
[[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Spiskovi vezani za Bosnu i Hercegovinu]]
[[Kategorija:Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>mhj9v9o56cl29mrrqlzd71lzl2ccdbc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Duccio di Buoninsegna</title>
    <ns>0</ns>
    <id>487781</id>
    <revision>
      <id>3425316</id>
      <parentid>3423340</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T15:50:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="71439" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               =Duccio di Buoningsena
| slika             =Vite de più eccellenti pittori scultori ed architetti (1767) (14781159891).jpg
| opis_slike        =
| datum_rođenja     =približno 1255
| mjesto_rođenja    =[[Siena]], [[Republika Siena]]
| datum_smrti       =približno 1319
| mjesto_smrti      =Siena
| nacionalnost      =
| obrazovanje       =
| supružnik         =
| period            =kasna [[gotika]], [[Sienska škola]]
| vrsta_umjetnosti  =slikarstvo
| djela             =[[Madona Rucellai]], [[Maestà (Duccio)|Maestà]]
| utjecao           =
| utjecali          =[[Bizantijska umjetnost za vrijeme vladavine dinastije Paleolog|Bizantijsko slikarstvo]], [[Cimabue]]
| nagrade           =
| potpis            =
| web-stranica      =
}}

'''Duccio di Buoninsegna''' bio je [[italija]]nski slikar aktivan u [[Siena|Sieni]], regija [[Toskana]], krajem 13. i početkom 14. vijeka neposredno prije [[Slikarstvo rane renesanse|rane renesanse]]. Tokom cijelog života bio je angažiran da dovrši mnoge važne umjetničke radove u državnim i vjerskim objektima širom Italije. Duccio se smatra jednim od najvećih italijanskih slikara [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], a zaslužan je za stvaranje slikarskog stila [[Trecento|trecenta]]. Specijalizirao se za religiozne prikaze u gotičkom stilu, značajno doprinoseći sienskom gotičkom stilu. Zajedno sa malo starijim kolegama [[Guido da Siena|Guidom da Sienom]] i [[Coppo di Marcovaldo|Coppom di Marcovaldom]] smatra se osnivačem [[Sienska škola|sienske škole]] slikarstva.&lt;ref name=&quot;britannica&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.britannica.com/biography/Duccio|title= ''Duccio, Italian painter''|work= britannica.com|access-date= 28. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HOA&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.thehistoryofart.org/duccio-di-buoninsegna/|title= ''Duccio di Buoninsegna''|work= thehistoryof art.org|access-date= 28. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Historijski okvir ==
[[Datoteka:PiazzadelCampoSiena.jpg|thumb|250px|lijevo|Piazza del Campo u središnjem dijelu Siene, rodnog grada Duccia di Buoninsegne]]
U 13. i 14. vijeku Siena i Firenca bili su bogati trgovački gradovi države. Upravo je to vrijeme nastajanja sienske slikarske škole.
Kao nezavisne države Siena i [[Firenca]] često su bili u međusobnim oružanim sukobima. Siena je u to vrijeme bila jedno od važnih gradova na komercijalnom i hodočasničkom putu koji je vodio iz [[Pariz]]a u [[Rim]]. Zahvaljujući svom veoma dobrom geostrateškom položaju grad je početkom 13. vijeka postao privredni i vojni takmac Firenci. U Sieni je izrađivana najkvalitetnija [[vuna]] za izradu odjeće u Italiji, a bilo je razvijeno i bankarstvo. Ovo privredno i vojno nadmetanje između dva već navedena grada veoma je uočljivo i na polju umjetničkog stvaralaštva. Prvi primjer je firentinski slikar [[Coppo di Marcovaldo]], koji je kao firentinski vojnik u [[Bitka kod Montapertija|bici kod Montapertija]] 4. septembra 1260. godine bio zarobljen i odveden u Sienu. Kao zalog za njegovo oslobađanje morao je nacrtati jednu sliku. Slika koju je uradio bila je [[Madona del Bordone]], koja se smatra njegovim najznačajnijim slikarskim djelom. Vrijeme tokom kojeg je slikao Duccio di Buoninsegna bio je period mira između dva rivalska grada, što mu je omogućilo da uradi nekoliko svojih najznačajnijih djela za grad Firencu.&lt;ref&gt;''Art History'', Marylin Stokstad, prvo izdanje od strane Harry N. Abrams, Inc., New York City, 1995. godine, {{ISBN|0-8109-1991-5}}, str. 590&lt;/ref&gt;  
Rano italijansko slikarstvo izraslo je iz [[Mozaik|mozaičkih]] ukrasa na zidovima i svodovima kršćanskih crkava. Ipak, u jednom pogledu, bizantijski mozaičari, koji su radili u Italiji između 5. i 15. vijeka, bili su u mogućnosti da utjeću na budućnost italijanskog slikarstva razvijajući ikonografsku shemu evanđeljskih priča, koja je utjecala na [[Kompozicija (likovna)|kompozicije]] Duccia, pa čak i [[Giotto di Bondone|Giotta]] (iako je Giotto transformirao stari ikonografski obrazac ekspresivnim realizmom svoje pripovijesti i svojim otkrićem prostorne dubine i čvrste forme).&lt;ref&gt;''History of Italian Painting 1250 - 1800'', Frederick M. Godfrey, Taplinger Publishing Co., INC. New York 1965., Library of Congress Catalogue Card Number: 65-16699, str. 1&lt;/ref&gt; 
Od sredine 13. vijeka Siena je proširila svoje umjetničke horizonte kako bi dočekala inovativni duh cara [[Fridrik II, car Svetog Rimskog Carstva|Fridrika II]] i istančane ukuse s onu stranu [[Alpe|Alpa]], označivši kulturni prijelaz ka novim stilskim tendencijama. Mnogi faktori doprinijeli su transformaciji Siene u jedan od najvažnijih središta umjetničkog eksperimentiranja: prisustvo vajara [[Nicola Pisano|Nicole Pisana]], zatim njegovog sina [[Giovanni Pisano|Giovannia Pisana]], arhitekte i kipara [[Arnolfo di Cambio|Arnolfa di Cambia]], zlatara [[Guccio di Mannaia|Guccia di Mannaie]], kao i preduzimljivih lokalnih umjetnika koji su posjećivali [[Francuska|Francusku]] da proučavaju gotičke trendove tog vremena.&lt;ref name=&quot;JC&quot;&gt;Jannella, Cecilia (1991). Duccio di Buoninsegna. Scala/Riverside. ISBN 978-1878351180.&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Iako je još mnogo toga nepotvrđeno o Ducciu di Buoninsegni i njegovom životu, postoji trideset dokumenata o njemu i njegovom životu, što je više u odnosu na druge italijanske slikare tog vremena. Poznato je da je rođen približno 1255. godine i umro 1319. u gradu Sieni, a najviše je bio aktivan u okolnoj regiji Toskana. Ostali detalji o njegovom ranom životu i porodici su neizvjesni, kao i mnogo toga u njegovoj biografiji.
Jedan od načina da se rekonstruiše Ducciova biografija su njegovi tragovi u arhivama koji navode kada je nagomilao dugove ili dobio novčane kazne. Neki zapisi kažu da je bio oženjen Tavianom sa kojom je imao sedmoro djece. Godine 1292. posjedovao je kuću u Camporegiu u blizini crkve Sant Antonio u Fonte Branda. Njegov otac Buoningsena živio je u Camporegiu i velika je vjerovatnoća da je Duccio tu i odrastao. Posjedovao je i polja sa vinogradima na selu, a 1313. godine bio je suvlasnik kuće u četvrti Stalloreggi u Sieni, gdje je živio i imao svoj slikarski atelje. Relativno obilje arhivskih dokumenata u kojima se spominju novčane kazne za neplaćanje dugova navelo je historičare da vjeruju da je imao neorganizovan način života i poteškoće u upravljanju svojim novcem. Njegovo finansijsko stanje mora da je bilo prilično dobro, jer je približno 1304. godine kupio vinograd u blizini Siene. Ipak, 1313. godine ponovo je bio u velikim dugovima. Ducciova porodica se zbog njegovih dugova ogradila od njega nakon njegove smrti.
Drugi put za popunjavanje Ducciove biografije je analiza djela koja mu se sa sigurnošću mogu pripisati. Informacije se mogu dobiti analizom njegovog stila, datuma i lokacije radova i još mnogo toga. Zbog praznina u kojima se Ducciovo ime godinama ne spominje u sienskim zapisima, naučnici nagađaju da je možda putovao u [[Pariz]], [[Asisi]] i [[Rim]]. Uprkos stalnim ukorima sudova, te njegovoj upornosti u pokazivanju nepoštovanja (posebno prema javnoj vlasti), ipak, zahvaljujući njegovom velikom umjetničkom talentu, Duccio je uspio da ostvari blistavu karijeru koja je napredovala i dostigla vrhunac zahvaljujući tim istim gradskim vlastima koje su ga novčano kažnjavale. Postao je poznat još za života, a u 14. vijeku Duccio je postao jedan od najomiljenijih i najradikalnijih slikara u Sieni. Tačan datum njegove smrti je neutvrđen, ali se smatra da je umro oko 1319. Njegovi sinovi Galgano i Giorgio bili su slikari, ali se ništa ne zna o njihovom slikarskom radu. Međutim, poznat je identitet jednog od njegovih direktnih sljedbenika, njegovog rođaka [[Segna di Bonaventura|Segne di Bonaventure]].&lt;ref name=&quot;britannica&quot;/&gt;

== Umjetničko stvaralaštvo ==
=== Rana djela ===
Duccio di Buoninsgna prvi put se spominje u dokumentima iz 1278. godine, kada mu je blagajnik komune grada Siene naručio da ukrasi dvanaest drvenih sandučića koji su bili registrar za dokumente &quot;Biccherne&quot;, tj. poreskog ureda općine Siena u 13. i 14. vijeku. Sljedeće godine dobio je zadatak da ukrasi jednu od drvenih korica poreskih knjiga riznice. To što je Duccio radio posao prikladniji za zanatlije nego za umjetnika ne znači da je on u to vrijeme bio tek početnik i da nije imao ugled vještog umjetnika. Poznato je da su usluge poput oslikavanja škrinja, namještaja, korica knjiga, zastava i svijeća bile veoma tražene, kako u Sieni tako i u Firenci, te su povjeravane ne samo već poznatim slikarima, nego i skromnim zanatlijama. Činjenica da je u dokumentima bio označen kao &quot;slikar&quot; i da je radio za sebe pokazuje da je bio zreo i samostalan umjetnik do 1278. godine. U više navrate obavljao je ovakve poslove sve do 1295. godine kada je već bio veoma poznat i cijenjen umjetnik širom Italije.&lt;ref name=&quot;britannica&quot;/&gt;

Ništa se ne zna o Ducciovom ranom slikarskom stilu, ali stručnjaci koji su ispitivali niz djela koja mu se pripisuju u periodu neposredno prije nego je naslikao ''&quot;Rucellai madonu&quot;'' svrstavaju ga među sljedbenike [[Cimabue]]a. Prva poznata djela iz ovog ranog perioda (približno 1280. godine), koja su historičari umjetnosti prihvatili kao Ducciova djela su ''&quot;Madona i dijete&quot;'' (Madonna di Buonconvento) i ''&quot;Crevole madona&quot;'' (pogledati galeriju). U njegova rana slikarska djela spada i takozvana ''&quot;Madona Gualino&quot;'', koja se čuva u umjetničkoj galeriji [[Galleria Sabauda]] u [[Torino|Torinu]] (originalno porijeklo je nepoznato). Ovo djelo naslikano je između 1280-1283, a pokazuje stil vrlo sličan Cimabueovom, do te mjere da se dugo pripisivalo firentinskom majstoru, a ne Ducciu. Na početku svoje slikarske karijere Duccio je pri slikanju svojih djela pokazao vještinu u mijenjanju slikarskih tehnika koje je koristio njegov učitelj (Cimabue), ublažavajući preoštre kontraste linija i boja. To je odmah vidljivo u njegovim već navedenim najranijim radovima. Osnovni stilski pristup u ovim dvjema slikama je slijeđenje bizantijske tradicije, koji je uočljiv u elegantnoj stilizaciji ruku, tipičnom nadole zakrivljenom nosu, crvenoj haljini (maforionu) ispod Madoninog vela i tamnoj draperiji oživljenoj sjajnim pozlaćenim linijama. Kod Crevole madone primjetna je suptilna igra svjetla na Madoninom licu, bradi i obrazima, te jasan pokušaj plastičnosti u naborima odjevnog predmeta oko lica. Između kraja 1270-ih i prve polovine 1280-ih, kada se ne spominje Ducciovo prisustvo u Sieni, bio je dio Cimabueovog slikarskog tima u [[Bazilika Svetog Franje Asiškog|bazilici svetog Franje Asiškog]], gdje je učestvovao u slikanju [[Freska|freski]] u [[transept]]ima i [[Cela|celi]] (naosu). Upravo njegove prve dvije slike Madone sa djetetom jasno ukazuju na sličnosti sa freskama iz bazilike svetog Franje Asiškog, istovremeno jasno pokazujući njegov razvoj kao slikarskog umjetnika.&lt;ref name=&quot;JC&quot;/&gt;

=== Madona Rucellai ===
[[Datoteka:Madonna em Majestade dita Rucellai - Duccio.jpg|thumb|300px|desno|''&quot;Madona Rucellai&quot;'', [[tempera]] na drvu sa zlatnom pozadinom, 1285-86 godine, dimenzije 450x290 cm, [[Galleria degli Uffizi]], Firenca]]
Njegove slikarske studije i napredovanje u razvoju umjetničkih vještina od početka njegove karijere tokom 1270-ih urodilo je plodom 1285. godine kada je naslikao ''&quot;Madonu Rucellai&quot;'', gdje je pokazao punu slikarsku zrelost.&lt;ref name=&quot;JC&quot;/&gt; 
Ova imena poput ''&quot;Madona Rucellai&quot;'' nisu prava imena koja su ove slike dobile kada su bile naslikane. Nije poznata njena prvobitna lokacija u sklopu [[Dominikanci|dominikanske]] bazilike [[Santa Maria Novella]] u Firenci, ali se zna da je napravljena za religiozno nesvećeničko bratstvo poznato pod imenom ''Laudesi''. U Firenci je u to vrijeme bilo mnogo takvih bratstava. Ova slika je kasnije u periodu između 1591-1937 godine bila premještana na više lokacija u okviru crkve. Najduži vremenski period bila je u Rucellai kapeli (po kojoj je i dobila ime), da bi konačno završila na današnjoj lokaciji u [[Galleria degli Uffizi]].
Vjersko bratstvo ''Laudesi'' koje je djelovalo u okviru bazilike [[Santa Maria Novella]] naručilo je 15. aprila 1285. godine od Duccia da naslika Madonu i dijete u svrhu usredsređivanja njihovih molitvi na Madonu. Slika je bila predmet mnogih kontroverzi među kritičarima. U 15. vijeku smatralo se slikarskim djelom [[Cimabue]]a, a ovo pripisivanje (koju je podržao [[Giorgio Vasari]]), bilo je prihvaćeno sve do početka 20. vijeka. Dizajn okvira ''&quot;Madone Rucellai&quot;'' ukrašene medaljonima, sa tri para anđela koji okružuju prijestolje i zamašni pokret ruke malog Isusa u znak blagoslova, pokazuju neosporne sličnosti sa Cimabueovim djelom [[Maestà (Cimabue)|Maestà]], koje se sada nalazi u [[Louvre]]u, ali je u to vrijeme bila u crkvi San Francesco u [[Pisa|Pisi]].&lt;ref name=&quot;AIT&quot;&gt;{{Cite web|url= http://www.travelingintuscany.com/art/ducciodibuoninsegna.htm|title= ''Art in Tuscany''|work= travelingintuscany.com|access-date= 14. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; 
Iako je ova slika urađena za baziliku Santa Maria Novella u Firenci, neobičnost je u tome što je ovo djelo uradio Duccio, slikar iz Siene. Firenca i Siena bili su veliki trgovački i vojni suparnici, koji su povremeno vodili međusobne ratne sukobe. Zahvaljujući radu na oslikavanju freski u bazilici svetog Franje Asiškog sa Cimabueom (koji je u to vrijeme bio vodeci firentinski slikar), upravo to je za gradske oce u Firenci bila dovoljna kvalifikacija da naruče izradu Madone sa djetetom od slikara iz Siene u najvažnijoj (u to vrijeme) crkvi u središtu Firence.&lt;ref name=&quot;JC&quot;/&gt;

Duccio je koristio [[Tempera|temperu]] i [[zlato]] na drvenom panelu kako bi dovršio ovo djelo i to su bile uobičajene slikarske metode za to razdoblje, koje su se nastavile koristiti i kasnije u 14. vijeku.&lt;ref name=&quot;DDB&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.thehistoryofart.org/duccio-di-buoninsegna/rucellai-madonna/|title= ''Rucellai Madonna''|work= thehistoryofart.org|access-date= 17. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; 
Na slici je prikazan mali Isus sa podignuta dva prsta desne ruke u znak blagoslova, koji gleda u desnu stranu i sjedi Madoni u krilu, dok ga ona istovremeno pridržava objema rukama, te istovremeno gleda u lijevo kao i u pravcu gledatelja. Madona je približno trostruko viša u odnosu na prosječnu ljudsku visinu, odjevena u elegantni plavi ogrtač naslikan upotrebom vrlo rijetkog i skupog dragog kamena [[lapis lazuli]]ja. To je ujedno i najskuplji materijal koji je Duccio koristio prilikom izrade ove slike. Materijalni sjaj na ovoj slici sugeriše, simbolizirajući nebesku slavu kao na primjerima: [[zlato]] na prijestolju, zlatni rub koji vijuga u kružnim šarama oko rubova Madonine haljine, zlato na aureolima, zlatne pruge ili linije koje se vide oko Hristovih nogu, bogato ukrašena planena tapiserija iza nje, pa čak i zlatom vezeni jastuk na kojem sjedi. Sve nam to sugerira božanski svijet koji je toliko drugačiji od svakodnevnog svijeta stanovnika Firence s kraja 13. vijeka. Na obrubima Madonine odjeće nalaze se natpisi, ali koji u stvari ne predstavljaju stvarno pisanje, nego oponašanje [[Arapsko pismo|arapskog kufskog pisma]], koje je još od ranog islamskog perioda bilo prioritetno pismo prilikom prepisivanja [[Kur'an]]a i [[Islamska arhitektura|islamskog arhitektonskog]] ukrašavanja. Ovo je jedan od mnogobrojnih primjera koji pokazuju visok stepen ne samo privredne nego i kulturne razmjene između italijanskih, bizantijskih i arapskih trgovaca krajem 13. vijeka. Madona i mali Isus okruženi su sa šest anđela koji klečeći na različit način pridržavaju prijestolje, ali pritom ostavljaju utisak da ne dodiruju pod, (osim dva anđela u donjem dijelu slike) spuštajući prijestolje iz duhovnog u naš fizički svijet. Uočljiva je profinjenost boja (plava, zelena, grimizna) odjeće u koju su anđeli obučeni u odnosu na prekrasnu zlatnu pozadinu, koja treba da dočara rajsku svjetlost. Prijestolje koje je bogato ukrašeno zlatnim linijama daju nam osjećaj volumena, kao i zaobljenost stubova koji sačinjavaju prijestolje. Iza trona nalazi se ukrasni platneni [[baldahin]], koji uokviruje Madonu. Ikonografsko tumačenje je također novo po tome što anđeli koji drže prijestolje više ne čine krunski dio svečane i veličanstvene pozadine, već svi gledaju prema Madoni držeći se u stavu intenzivnog emocionalnog učešća.&lt;ref name=&quot;JC&quot;/&gt;
Prilikom slikanja ovg djela Duccio je koristio tehnički aspekt iz vremena bizantijskog slikarstva smjestivši Madonu i malog Isusa u središnjem dijelu slike. Uočljivo je da su njihove figure mnogo veće u poređenju sa ostalima na istoj slici, a to je urađeno kako bi se naglasio njihov značaj u kršćanstvu, čime se direktno slijedi bizantijska tradicija.&lt;ref name=&quot;DDB&quot;/&gt;
Okvir je ukrašen sa trideset medaljona odvojenih jedan od drugog trakama na kojima su razrađeni motivi lišća. Svaki medaljon sadrži bistu sveca ili starozavjetni lik, a zajedno čine gracioznu pratnju Bogorodici.&lt;ref name=&quot;JC&quot;/&gt; Rucellai Madona ostaje jedna od najpoznatijih slika Duccia di Buoninsegne, ali je zapravo samo jedna od velikog broja Madoninih slika koje je napravio tokom svog života.&lt;ref name=&quot;DDB&quot;/&gt;

=== Djela s kraja 13. vijeka ===
[[Datoteka:Original rose window of the Duomo by Duccio - Museo dell'Opera del Duomo - Siena 2016 (2).jpg|thumb|250px|desno|Vitraj koji je naslikao Duccio di Buoninsegna, staklo u boji i obojeno uz upotrebu metode slikanja u sivom monohromu (&quot;grisaglia&quot;), tipičnoj za imitaciju skulpture, dimenzije 560 x 560 cm, Museo dell'Opera del Duomo (Siena), 1287 - 1288]]
Nakon ''&quot;Madone Rucellai&quot;'' iz 1285. godine, jedino djelo koje se do kraja vijeka sa sigurnoću pripisuje Ducciu i za koje postoji pisana dokumentacija vezana za datum njegove izrade je [[vitraj]] katedrale u Sieni, čiji original se danas čuva u [[Museo dell'Opera del Duomo (Siena)|Museo dell'Opera del Duomo]]. U ovom djelu mogu se vidjeti tragovi slikarskog utjecaja iz vremena tokom kojeg je Duccio proveo kao Cimabueov učenik. Iako su vitraj izradili majstori stakla, na osnovu detaljnog istraživanja italijanskog historičara umjetnosti [[Enzo Carli|Enza Carlia]] iz 1946. godine utvrđeno je da je dizajn uradio Duccio tokom 1287 - 1288. godine. Jedan je od najstarijih i bolje očuvanih vitraža u cijeloj [[Italija|Italiji]]. Veliki &quot;okulus&quot; na zidu [[Apsida|apside]] podijeljen je na devet odjeljaka, od kojih pet sačinjava križ, dok ostala četiri zauzimaju preostali prostor. Na okomitom kraku je priča o [[Djevica Marija|Djevici Mariji]] sa scenama Krunisanja, Velike Gospe i Sahrane. Na horizontalnom kraku, s lijeve strane, nalaze se sveci zaštitnici grada Siene: Bartolomej, Ansano, Krešencio i Savino. U ugaonim pregradama nalaze se četiri evanđelista sa svojim imenima i simbolima.
Scena Bogorodičine smrti u donjem dijelu vitraža još uvijek se mogu vidjeti originalni obrisi Ducciove upotrebe tehnike slikanja vrhom malog kista u sivom monohromu (&quot;grisaglia&quot;), tipičnoj za imitaciju skulpture, kojim se naglašavaju detalji kao što su pojedinačni čuperci brade ili kose.
U istoj sceni pojavljuje se emocionalnost likova i drama koja je možda ponavljajuća i manje izražajna od one koju su u narednom vijeku iskazali Giotto i [[Simone Martini]], ali koja je ipak intenzivna za slikara tog vremena. U gornjoj sceni krunisanja, Madona i Hrist imaju profinjenost iz najboljeg slikarskog izdanja Duccia di Buoninsegne.

Iako realizacija figura u vitražu nije omogućila Ducciu da izrazi cijeli svoj repertoar gotičkih detalja, poput hromatskih varijacija i treperenja pozlaćenog obruba Madone koji su odlično urađeni u ''&quot;Madoni Rucellai&quot;'', postoji još uvijek nedostatak virtuoznosti gotičkog porijekla, kao što su naprimjer okviri četiri sveca zaštitnika Siene i linearizam silueta u sceni krunisanja.
Prijestolje scene krunisanja Bogorodice i prijestolja četvorice evanđelista su arhitektonska [[mramor]]na prijestolja, koja više nisu stilizirana poput onih u ''&quot;Madoni Rucellai&quot;'' ili prethodnih prijestolja Cimabuea. 
Ovo je prvi poznati primjer arhitektonskog prijestolja od mramora, prototipa koji će Duccio nastaviti koristiti i koji će od tada postati vrlo popularan, čak i u obližnjoj Firenci u kojoj su djelovali Cimabue i [[Giotto di Bondone]].&lt;ref name=&quot;JC&quot;/&gt; 
[[Datoteka:Duccio di Buoninsegna 005.jpg|thumb|200px|lijevo|&quot;[[Franjevačka Madona (Duccio)|Franjevačka Madona]]&quot;, tempera na drvu, između 1290 - 1300, dimenzije 23.5 × 16 cm, Pinacoteca Nazionale u Sieni]]
Brojni dokumenti potvrđuju njegovo slikarsko djelovanje u Sieni tokom dvadeset godina nakon izrade ''&quot;Madone Rucellai&quot;''. Prema nekim stručnjacima, iz tog perioda, nastalo je i ''&quot;Raspeće&quot;'' iz ''dvorca Orsini-Odescalchi'' u Braccianu, ranije u zbirci Odescalchi u [[Rim]]u, a danas u ''umjetničkoj zbirci Salini'' u Sieni. U ovom djelu Krist je prikazan otvorenih očiju i još uvek živ, što predstavlja ikonografiju &quot;trijumfirajućeg Krista&quot; preuzetu iz [[Romanika|romaničkog]] perioda, veoma rijetku na kraju 13. vijeka. Iz istog perioda potječe i ''&quot;Raspeće&quot;'' u ''crkvi San Francesco'' u gradu Grosseto. Za ova dva raspela također ne postoji jednoglasan konsenzus, čak ni u pogledu pripisivanja njihove izrade Ducciu. Konsenzus je jednoglasniji oko tri panela na kojima je prikazano bičevanje, raspeće i sahrana Krista; nepoznatog su porijekla i sada su pohranjeni u ''Muzeju Društva izvršitelja pobožnih djela'' (italijanski: Museo della Società di Esecutori di Pie Disposizioni) u Sieni.&lt;ref name=&quot;SA&quot;/&gt; On je već do tada bio vodeći slikar grada i kao takav je 1302. godine izveo oltarnu sliku, (sada izgubljenu) za kapelu u gradskoj vijećnici (Palazzo Pubblico). U tom periodu pojavile su se neke nepotpisane i nedokumentirane oltarne slike, a neke od njih su svakako Ducciovo djelo. Najznačajnija od njih je mala oltarna slika koja predstavlja Madonu ustoličenu s anđelima, poznata pod nazivom ''&quot;[[Franjevačka Madona (Duccio)|Franjevačka Madona]]&quot;'' (slika lijevo), zbog trojice redovnika koji kleče u podnožju prijestolja. Dok sjedi, samo jedna strana njenog ogrtača je proširena, a drugom rukom drži malog Isusa na koljenu. U ovom djelu uočljiva je strukturna jasnoća i vjerovatno je bila dio [[diptih]]a ili [[triptih]]a namijenjenog privatnom bogoslužju, možda male grupe nižerangirane grupe sveštenika. Karakteristike fratara koji se mole i prijestolja, jednostavnog drvenog sjedišta postavljenog koso kako bi se stvorio efekat perspektive, odražavaju učenje Cimabuea. Ikonografski, u ovom djelu prati se vrsta Madone od Milosrđa: dok gleda prema gledaocu, Madona zadržava rub svoje haljine kako bi bolje dočekala i zaštitila trojicu klečećih fratara, kojima je namijenjen blagoslov malog Isusa.&lt;ref name=&quot;AIT&quot;/&gt; Ovo razrađeno miješanje utjecaja Cimabuea i bizantijske umjetnosti, praćeno je novim i direktnijim proučavanjem bizantijske umjetnosti, odnosno one faze u bizantijskom slikarstvu koja se, budući da je koristila oblike i motive [[Helenistička umjetnost|helenističke umjetnosti]], općenito naziva bizantijskim neohelenizmom ili neoklasicizmom. U ''&quot;Franjevačkoj Madoni&quot;'' su uz dodatnu mehkoću Ducciovog ličnog dodira kistom, te zakrivljenim obrisima Madoninog ogrtača, predstavljeni detalji koji daju izuzetan dekorativni efekat i objedinjuju elemente novog umjetničkog jezika iz [[Gotika|gotičke umjetnosti]]. Sićušni kvadratni paneli na platnu u pozadini, inovacija koja zamjenjuje uobičajenu zlatnu pozadinu, francuskog je porijekla.&lt;ref name=&quot;JC&quot;/&gt; 
[[Datoteka:Duccio Di Buoninsegna - Madonna col Bambino.jpg|thumb|200px|desno|''&quot;Stroganoff Madona&quot;'', tempera sa pozlatom, približno 1300. godine, dimenzije 27,9 x 21 cm, [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan muzej]] u New Yorku]]
''&quot;[[Madona s djetetom (Duccio)|Madona s djetetom]]&quot;'' (također poznata kao ''&quot;Stoclet Madona&quot;'' ili ''&quot;Stroganoff Madonna&quot;'', slika desno) je panelna slika koju je Duccio uradio uz upotrebu [[Tempera|tempere]] sa pozlatom na drvenoj ploči približno 1300. godine. Ovo lirsko djelo inaugurira veliku tradiciju italijanske umjetnosti zamišljanja svetih figura Bogorodice s Djetetom u terminima preuzetim iz stvarnog života. Madona je prikazana kako drži malog Isusa u krilu, koji nježno odbacuje veo svoje majke i ponavlja gestu iz ''&quot;Crevolske Madone&quot;''. Međutim, njegove dimenzije mnogo su manje i njegova mala stopala više nisu ukrštena, tako da se kao bestežinsko stvorenje lakše uklapa u vijugavi obris majčinog njedra, koje teži ka opisivanju jedne kružne cjeline. Madonin tužni izraz lica odražava njeno predznanje o njegovom raspeću. Za oreole i ivice korišćeni su dizajni sa ručno upisanim udubljenjima, dok je donji dio okvira oštećen usljed dugotrajne upotrebe svijeća u crkvi, gdje je ovo djelo bilo smješteno. Lijepo modelirana draperija pojačava njihovu trodimenzionalnu, fizičku prisutnost, a [[parapet]] povezuje zamišljeni, sakralni svijet slike sa zemaljskim svijetom gledatelja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.metmuseum.org/art/collection/search/110003462|title= ''Madonna and Child''|work= metmuseum.org|access-date= 25. 3. 2022}}&lt;/ref&gt; Blistave boje korištene na odjevnim predmetima i fini detalji koji se nalaze na unutrašnjem sloju Bogorodičinog vela predstavljaju izrazite kvalitete, koji će oblikovati senzibilitet kasnijeg sienskog slikarstva i koji Ducciovoj ''&quot;Madoni s Djetetom&quot;'' daju tako vrijednu pažnju i kredibilitet u historiji umjetnosti. Unatoč  malim dimenzijama, ovo djelo predstavlja novu razvojnu slikarsku fazu Duccia di Buoninsegne. 
U novembru 2004. godine sliku je otkupio [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan muzej]] u [[New York City|New Yorku]] za nepoznatu sumu, za koju se navodi da je veća od 45 miliona [[dolar]]a, što je najskuplja kupovina muzeja ikada. Bio je to prvi Ducciov rad koji je nabavio Metropolitan muzej, otkupivši sliku od članova porodice Stoclet u [[Belgija|Belgiji]], kako bi popunili svoje stalne izložbene zbirke slika. Radovi Duccia izuzetno su rijetki, a poznato je da ih je sačuvano samo desetak. Prije muzejske kupovine, ovo je bilo posljednje djelo koje je još bilo u privatnim rukama i jedna od rijetkih slika ovog umjetnika za koju se zna da je nastala kao individualno umjetničko djelo, a ne dio jedne slikarske cjeline.&lt;ref name=&quot;AIT&quot;/&gt;

Drugi radovi koji se pripisuju Ducciu potječu iz vremenskog perioda između 1285. i 1300. godine, ali bez jednoglasnog konsenzusa među stručnjacima u pogledu tačnog određivanja datuma njihove izrade. Među njima je ''&quot;Madona s djetetom&quot;'' (Madona di Buonconvento - pogledati galeriju) iz ''crkve svetih Petra i Pavla'' u Buonconventu (danas se čuva u ''Muzeju sakralne umjetnosti Val d'Arbia''), također u Buonconventu. Smatra se da je izrađena nakon 1280. godine, a nedavna arhivska istraživanja koja bi svjedočila o prelasku Duccia u Buonconvento nakon 1290. godine i tačne studije o rasporedu nabora Madoninog plašta i o gubitku ugaonih crta lica ''&quot;Madone sa djetetom&quot;'' pomjerili su datum njene izrade na vremenski period između 1290 - 1295. godine.&lt;ref name=&quot;SA&quot;&gt;Smart, Alastair (1978). ''The Dawn of Italian Painting 1250–1400.'' Oxford: Phaidon. {{ISBN|0714817694.}}&lt;/ref&gt;
Nešto kasnije (1290 - 1295.) vjeruje se da je urađena i ''&quot;Madona ustoličena među anđelima&quot;'' (poznata i kao ''&quot;Madona iz Berna&quot;'', pogledati galeriju), čije porijeklo nije poznato i koja se danas čuva u ''Muzeju umjetnosti u Bernu'' u [[Švicarska|Švicarskoj]]. U ovom djelu uočljiva je evolucija Ducciovog slikarskog stila tokom godina njegovog umjetničkog djelovanja. Ono što je odmah vidljivo u ovom (po dimenzijama) malom djelu je najbolja prostorna dubina u rasporedu anđela, koji nisu više jedan iznad drugog kao u ''&quot;Madonni Rucellai&quot;'', već jedan iza drugog kao u djelu Cimabuea ''&quot;Maestà&quot;'' iz [[Louvre]]a. Anđeli iz istog para nisu čak ni savršeno simetrični, o čemu svjedoče različiti položaji njihovih ruku. Ovo je također novi element koji nadilazi ponavljajuću simetriju anđela iz ''&quot;Madonne Rucellai&quot;'', dajući prednost njihovoj različitosti. Čak i tron, uprkos sličnoj postavci kao u ''&quot;Madoni Rucellai&quot;'', prema kanonima obrnute [[Perspektiva (likovna umjetnost)|perspektive]] ima bolju aksonometriju i čini se adekvatnije umetnutim u prostor. Ove varijacije pokazuju da je Duccio još uvijek bio nadahnut Cimabueom, koji je bio vrlo pažljiv prema prostornoj koherentnosti i volumenu stvari i likova. Međutim, Duccio pokazuje i da nastavlja svoj put prema vlastitoj figurativnoj eleganciji, put koji je već započeo u djelu ''&quot;Madona od Crevolea&quot;''. Još uvijek se po uzoru na Cimabuea mogu vidjeti lica sa širokim glavama i licima, tjelesne crte izgledaju nježnije (naprimjer, nijansa ukosnice na dnu nosa, čvrste i nijansirane usne i zaokruženi nos djeteta). Slijed nabora odjevnih predmeta također djeluje prirodnije i mekše.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.wga.hu/frames-e.html?/html/d/duccio/various/4bern.html|title= ''Duccio di Buoninsegna''|work= wga.hu|access-date = 31. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;
  
=== Radovi iz ranog 14. vijeka ===
[[Datoteka:Duccio di Buoninsegna 008.jpg|thumb|200px|lijevo|''&quot;Madona s djetetom i šest anđela&quot;'' (poznata i kao Perugia Madona), tempera i zlato na drvu, dimenzije 97 x 63 cm, između 1300 - 1305. godine, Galleria Nazionale dell'Umbria, Perugia]]
[[Datoteka:Duccio The-Madonna-and-Child-with-Saints-138.jpg|thumb|350px|desno|''&quot;Poliptih br. 28&quot;'' (Madona s djetetom i svecima), tempera i zlato na drvu, dimenzije 128 X 234 cm, 1300 - 1310., Pinacoteka Nazionale, Siena]]

Sa radovima iz ranih godina 14. vijeka Duccio di Buoninsegna dolazi do svog zrelog i autonomnog stila, sada odvojenog od Cimabueovog. Lica figura postaju izduženija, crte lica postaju mekše, zahvaljujući bolje spojenim potezima kista koji omogućavaju izglađivanje ugaonih crta lica. Na brojnim panelima s djetetom naslikanim u tom periodu, Madona i dijete imaju svoje fizionomije, sasvim različite od onih ''&quot;Madone Rucellai&quot;'' ili čak ''&quot;Madone od Crevolea&quot;'', koje su još uvijek imale sličnosti sa fizionomijama iz radova Cimabuea. Čak je i draperija obogaćena prirodnim i mehkim naborima. Prevladava figurativni realizam bez presedana koji Ducciu omogućava da stekne reputaciju najboljeg umjetnika u gradu Sieni. ''&quot;Poliptih br. 28&quot;'' (slika desno) koji možda potječe iz ''crkve San Domenico'' u Sieni i danas se čuva u ''Nacionalnoj galeriji slika'' ([[Pinacoteca Nazionale (Siena)|Pinacoteca Nazionale]]) u Sieni, predstavlja primjer ovog zrelog stila.&lt;ref name=&quot;AF&quot;/&gt; Na osnovu slikarskog stila i likova u ovom djelu, koji podsjećaju na druga djela Duccia iz ovog perioda historičari umjetnosti smatraju da je ovaj poliptih urađen 1310. godine. Zbog zauzetosti prilikom slikanja njegovog najznačajnijeg djela ''&quot;Maestā&quot;'' (između 1308. i 1311) Duccio je povjerio svom učeniku [[Segna di Bonaventura|Segni di Bonaventuri]] da naslika gotovo cijeli poliptih (osim Madone sa djetetom u središnjem panelu). Segna di Bonaventura naslikao je ovaj poliptih u slikarskom ateljeu Duccia di Buoninsegne, vjerovatno pod njegovim budnim nadzorom. Stil slikanja Segne di Bonaventure u ovom djelu vidljiv je ne samo kod crteža četiri sveca, već i na središnjem panelu. Model Madoninog lica vrlo je sličan ''&quot;Perugia Madoni&quot;'' sa pozom torza i glave, uskim komadom vela koji okružuje lice, kao i opšta konfiguracija crta lica. Ovo slikarsko djelo također se odlikuje prvim arhitektonskim [[poliptih]]om sa nezavisnim pregradama, prototipom koji će se sve više koristiti.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;&gt;James H. Stubblibine, ''Duccio di Buoninsegna and His School'', Princeton University Press, Princeton, New Jersey, 1979. godine, str. 64–74, 31–39 {{ISBN|0-691-03944-5}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Duccio London triptych.jpg|thumb|250px|desno|Triptih ''Madona s djetetom'' između svetih Dominika i Auree od Ostije (''&quot;Londonski triptih&quot;''), [[tempera]] na panelu, 1303. godine, dimenzije  61,5 x 78 cm, [[Nacionalna galerija]] u [[London]]u]] 
[[Triptih]] s preklopnim panelima s prikazom engleske kraljevske dinastije i triptih s preklopnim panelima na kojem je ''&quot;Madona s djetetom&quot;'' između svetih Dominika i Auree od Ostije (poznat i kao ''&quot;Londonski triptih&quot;'', slika desno), sačuvani u [[Nacionalna galerija|Nacionalnoj galeriji]] u [[London]]u, oba su nepoznatog porijekla i potječu između 1300 - 1303. godine. 
Kod drugog navedenog triptiha, dva manja panela sa prikazom svetog Dominika s lijeve strane i svete Auree s desne strane mogu se preklopiti prema unutra kako bi pokrili i zaštitili središnju sliku Bogorodice s djetetom. Ovo je bilo bitno jer je triptih najvjerovatnije dizajniran kao prijenosna oltarna slika za privatnu molitvu tokom putovanja.
Dugi, vitki prsti Madone uokviruju stopala malog Krista, koji se još kao dijete igra s majčinim velom obrubljenim ukrasnim zlatnim slovima. Njegova odjeća je [[ljubičasta]], boja rezervisana za vladajuću elitu iz vremena Hristovog rođenja, koja se ovdje koristi da naglasi njegovu božanstvenost. Delikatno ukrašeni oreoli napravljeni su pomoću oštrog alata za uvlačenje mehkog zlatnog lista iz pozadine. Četiri anđela koji stupaju na scenu s obje strane naglašavaju pobožnu prirodu slike: dva donja imaju sklopljene ruke u znak molitve, dok gornja dva mašu svetim likovima s tamjanom koji se nalazi u kandilama – gorionicima za mirise koji se ljuljaju pričvršćeni lancima.
Sveti Dominik nosi bijelu haljinu i crni ogrtač koji su nosili braća propovjednici vjerskog reda koji je on osnovao u 13. vijeku. Zvijezda iznad njegovog lijevog ramena može se odnositi na legendu da je na njegovom krštenju njegova kuma vidjela sjajnu zvijezdu da mu se pojavila na čelu. Sveta Aurea je odjevena u ružičasti ogrtač sa zlatnim rubovima preko zelene haljine; desna ruka joj je podignuta u znak blagoslova, a u lijevoj nosi plavi krst.
Kada su dva bočna panela zatvorena, jedini trag o tome kako je triptih bio korišten je šiljasti [[zabat]] koji je ostao nepokriven. Na njegovom najvišem središnjem dijelu je [[kralj David]] okružen ključnim ličnostima i prorocima iz [[Stari zavjet|Starog zavjeta]], među kojima su [[Abraham]], [[Mojsije]], [[Jakov (prorok)|Jakov]] i [[Izaija (prorok)|Isaija]]. Oni nose svitke ispisane izvodima iz njihovih proročanstava u kojima govore da će se u [[Izrael]]u pojaviti kralj veći od Davida. [[Novi zavjet|Novozavjetni]] pisci povezivali su Krista – duhovnog, a ne zemaljskog kralja – sa ovom figurom.

Vjerovatno je Duccio napravio ovaj triptih za Niccolòa degli Albertinija da Pratu, koji je postao kardinal biskup rimskog lučkog grada [[Ostia|Ostie]] 1303. godine. Zapisi pokazuju da je posjedovao tri takva prijenosna oltarna djela. Kardinal je vjerovatno sudjelovao u odabiru slika, što objašnjava uvrštavanje svetaca Auree, zaštitnika Ostie i svetog Dominika, budući da je i sam pripadao [[Dominikanci|dominikanskom]] redu. Rendgenske slike pokazuju da je kožni remen nekada držao triptih zatvoren za putovanje i da je na poleđini bočnih panela bio kardinalov grb.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.nationalgallery.org.uk/paintings/duccio-the-virgin-and-child-with-saints-dominic-and-aurea|title= ''Duccio: The Virgin and Child with Saints Dominic and Aurea''|work= nationalgallery.org.uk|access-date= 26. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

''&quot;Madona s djetetom&quot;'' sačuvana u ''Nacionalnoj galeriji Umbrije'' u [[Perugia|Perugi]] (dolazi iz crkve San Domenico u Perugi) poznata je i kao ''&quot;Perugia Madona&quot;''.&lt;ref name=&quot;AF&quot;&gt;''From the Gothic to the Renaissance.'' Antella, Florence: SCALA Group. 2003. str. 24. {{ISBN|8881172925}}.&lt;/ref&gt; Naknadnom restauracijom otkriveno je da je bila središnja panelna slika demontiranog poliptiha, a dizajnirajući ga, Duccio se vratio njemu poznatom tradicionalnom motivu, anđela u ramovima slike. Formalni stilski elementi tradicionalnog do polovine tjelesne dužine portreta Madone s djetetom razvijaju se u prikaz čvrstog odnosa majke i sina, pokazujući veću prirodnost ovog gesta. Izvanredna spontanost pokazuje se u pokretu djeteta koje sjedi na majčinoj zakrivljenoj ruci, držeći mehke nabore njenog vela. Gest djeteta koje se hvata za Madonin veo, razvoj je iz prve decenije 14. vijeka. U prethodnoj deceniji Duccio je izmislio robusniji gest djeteta koje poseže i povlači veo, što je gest koji se nalazi u ''&quot;Stroganoff Madoni&quot;'' i &quot;londonskim madonama&quot;. Taj oblik je napušten u korist ovog mirnijeg koji se mnogo puta ponavlja tokom ranog 14. vijeka. Detalj odijevanja Madone također je važan, jer umjetnik koristi tamniju grimiznu boju umjesto crvenog bizantijskog ogrtača (maforiòna), kojeg slikar očito smatra staromodnim. Značajan je i gest Madone, koja pokazuje na ruku djeteta i na njegove noge, čime aludira na buduće muke Hristove.
Prvobitni sjaj slike narušen je lošom očuvanošću, ali iako visoke slikovne vrijednosti nije imala utjecaja na slikarsku umjetničku produkciju tog vremena u Sieni.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.wga.hu/html_m/d/duccio/various/6perugi.html|title= ''Duccio di Buoninsegna''|work= wga.hu|access-date= 3. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Njemački historičar umjetnosti [[Curt Heinrich Weigelt]] je nakon analize 1911. godine ovo djelo pripisao Ducciu di Buoninsegni. Na kraju ovog perioda (1304-1307), a neposredno prije nego je Duccio naslikao svoje najveće remek-djelo ''&quot;Maestà&quot;'', koje je bilo postavljeno na glavni oltar katedrale u Sieni, pripada i triptih sa vratima (nepoznato porijeklo) s ''&quot;Raspećem&quot;'' između svetih Nikole od Barija i Klimenta.
Na svim ovim slikama može se cijeniti figurativni realizam i aristokratska priroda lica, tipična za Ducciovu umjetnost i bez premca na početku 14. vijeka u Italiji. Na njegovim slikama iz tog perioda uočljiva je i velika količina odjeće, jedna od osobina kojom je tada u potpunosti ovladala [[firentinska škola]], koja je bila prvi izvor učenja i inspiracije za Duccia.&lt;ref name=&quot;AF&quot;/&gt;

=== Maestà ===
[[Datoteka:Maest 0 duccio 1308-11 siena duomo.jpg|thumb|250px|desno|Prednja strana oltarne slike ''&quot;Maestā&quot;'', koju je naslikao Duccio di Buoninsegna u periodu između oktobra 1308. i početka juna 1311. godine, tempera na drvu, lapis lazuli, zlato, dimenzije 425 x 212 cm, ''Muzej Opera del Duomo'', Siena]]
Najslavnije i jedino sa velikom sigurnošću potvrđeno djelo Duccia di Buoninsegne je velika oltarna slika nazvana ''&quot;Maestà&quot;'' (bosanski: Bogorodica u svom veličanstvu), koja je prvobitno bila smještena u središnjoj katedrali u Sieni. Rad na ovom djelu dimenzija 425 x 212&amp;nbsp;cm započeo je u oktobru 1308., a završen je početkom juna 1311. godine.&lt;ref name=&quot;JC&quot;/&gt; 
Sveukupnu koncepciju i dizajn uradio je Duccio, ali je naslikao samo dio ovog masivnog djela. Na osnovu detaljno provedene analize, historičari umjetnosti zaključili su da je on naslikao sliku Madone sa djetetom na glavnom prednjem velikom panelu, kao i scene iz prednje predelle. Veći deo oltarske slike uradili su njegovi pomoćnici kojima su zasigurno bile ostavljene relativno slobodne ruke u pripremanju kompozicija za povjerene im dijelove. Tako je gornji red na vrhu glavnog panela na kojem je prikazano deset apostola uradio [[Ugolino di Nerio]], slike na prednjim vrhovima [[Segna di Buonaventura|Segna di Bonaventura]], zabate sa anđelima na obje strane [[Majstor Badia a Isola]], stražnju predellu [[Pietro Lorenzetti]], a glavni stražnji panel kao i slikarske prikaze na stražnjim vrhovima nacrtao je njegov brat [[Ambrogio Lorenzetti]].&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt;
 
==== Historija ====
Ugovor o izradi ovog djela potpisan je 4. oktobra 1308. godine između Duccia i Jacopa Mariscottia uposlenika središnje katedrale u Sieni, a ovaj dokument danas je sačuvan u državnoj arhivi grada Siene.
Dnevnica je iznosila 16 [[Soldo|soldi]], što je znatna suma s obzirom na obim poduhvata koji je zahtijevao godine rada i velike količine materijala za izradu ovog umjetničkog djela (priprema panela, boja, [[lapis lazuli]], zlata) i čije troškove Duccio nije snosio. To potvrđuje da je Duccio u to vrijeme bio jedan od najbolje plaċenih umjetnika. 
Nakon završetka njene izrade 1311. godine, slika je ostala na oltaru do 1505. godine kada je zbog popravke postavljena pored oltara svetog Sebastijana, sada oltara Raspeća. Dana 1. augusta 1771. godine oltarna slika je raskomadana. Da bi se odvojile dvije (prednja i zadnja) bojene površine, grubo je izrezana na sedam dijelova i razdvojena u skladu sa pojedinačnim drvenim panelnim pločama, ne štedeći ni [[Predella|predellu]] (izdužena pravougaona osnova oltarne slike) ni središnji dio. Daske od topole, zalijepljene zajedno i zategnute ekserima bile su veoma teške za odsjeći i rezultat je bio poguban; figure Madone i djeteta na prednjoj strani slike oštećene su oštricom koja je probijala drveni panel. Paneli su zatim nemarno bili odloženi u [[mezzanin]] na trećem spratu katedrale u Sieni na niskom i mračnom mjestu, a zatim ponovo sastavljeni u kapelama ''Sant' Ansano'' i ''Sacramento''. Godine 1878. oni dijelovi koji su još bili u Sieni ponovo su spojeni u ''Muzeju Opera del Duomo'', gdje su ostali do danas.
Raskomadavanje oltarne slike u 18. vijeku otežava određivanje tačne strukture originalnog djela i tematskog slijeda odjeljaka u predelli i središnjim dijelovima u ovom religioznom slikarskom djelu. Osam nedostajućih panela razbacano je po raznim muzejima u Americi i Evropi.&lt;ref name=&quot;JC&quot;/&gt;

==== Opis ====
[[Datoteka:Duccio Maestà.jpg|thumb|300px|lijevo|Glavna središnja slika sa prikazom Madone i malog Krista sa svecima i anđelima]]
Oltarna slika ''&quot;Maestā&quot;'' je [[poliptih]] sastavljen od više drvenih panela, a njena glavna karakteristika je naglasak na horizontalni oblik što je bila potpuna novost u to vrijeme. Za razliku od ''&quot;Rucellai Madone&quot;'' i ''&quot;Maeste&quot;'' naslikanih u tradiciji Cimabuea, sienska slika koju je naslikao Duccio je veća, a dimenzije slike povećane su u širinu. Prvobitno, zajedno sa predellama, središnjim krunskim dijelom, vrhovima u gornjem dijelu slike i okvirima, ovo djelo vjerovatno je imalo dimenzije približno 5 X 5 metara i pokrivalo je cijeli [[oltar]], dominirajući [[Apsida|apsidom]]. Njegova formalna veličina opravdana je prirodom samog slikarskog djela: kao velika pobožna slika bila je namijenjena za poglede vjernika. Pokreti nebeskog dvora artikulisani su suptilnom simetrijom: likovi koji okružuju Madonu podijeljeni su u dva reda tronom, koji je središnja osovina cijele [[Kompozicija (likovna)|kompozicije]]. Dok je podudaranje dviju strana na slici kao u ogledalu razbijena sićušnim detaljima (gestovi svetaca ili pogledi anđela), Madona koja je okružena sa trideset svetaca i anđela izdvaja se od ostatka grupe. Njena nesvakidašnja veličina proglašava je neprikosnovenom protagonistkinjom, čak i u pogledu djeteta, koje ne pravi gest ili blagoslov, niti se okreće prema majci, već tiho promatra vjernike. Slijedeći tradiciju, Duccio je uz upotrebu [[lapis lazuli]]ja (u to vrijeme basnoslovno skupog materijala) naslikao Madonu obučenu u ogrtač intenzivne plave boje, dok je iza nje prekrasno vezeno [[zlato]] u prugama. U ovom djelu ima dosta ukrašenih površina što je jedna od osobina sienskog slikarstva. Osjeća se profinjenost i suptilnost koja je ostvarena uz pomoć upotrebe tehnike [[Chiaroscuro|chiaroscura]], gdje je ostvarena prelijepa modulacija svjetla i sjene, kao na primjerima odjeće u koju je povijen Krist i zlatnih pruga na ogrtaču Madone kao i iza nje. Ovo nije rani rad Cimabuea, ovo je umjetnik Duccio koji se stabilno, pažljivo i svjesno kreće ka stvaranju pravog osjećaja mase i stvarnog volumena. Draperija oko Krista je tako mehko i lijepo modelirana, dok su anđeli savršeno raspoređeni u prostoru, te dobijaju veću prirodnost oko trona, na koji se lagahno oslanjaju. 
[[Datoteka:Maest 001 duccio siena duomo.jpg|thumb|250px|desno|Pozadina ''&quot;Meste&quot;'']]
Sām prijesto ukrašen je umetnutim polihromiranim [[mramor]]om i prikazan u frontalnom položaju sa širokim stranicama. Linija anđela u gornjem redu, koja se uzdiže do vrha Madoninog prijestolja, uravnotežena je linijom svetaca u srednjem redu, čije su glave umetnute između figura iznad, dok su četiri sveca zaštitnika Siene u donjem redu s lijeva na desno - [[Savin od Spoleta|Savin]], [[Ansan od Siene|Ansan]], [[Sveti mučenici Viktor i Korona|Viktor]] i [[Krisencije od Rima|Krisencije]] - šire raspoređeni, klečeći i usidreni za zemlju svojim odeždama, sačinjavaju osnovu harmonijske strukture na koju se iznad nižu ostale svete ličnosti u ovom djelu. Nakon njene izrade i prvobitne svrhe, ''&quot;Maestā&quot;'' je predstavljala i izvanrednu završnu komponentu u cjelokupnoj arhitekturi središnje katedrale u Sieni. Bolje rečeno, sàma je bila arhitektonsko djelo usred arhitekture, zbog savršene trodijelne podjele pročelja, rigoroznog i preciznog podudaranja s obje strane stavova i gesti dvije grupe ličnosti koji su predmet vjerskog štovanja, pri čemu svaka ličnost preuzima apstraktni dokaz arhitektonske komponente koja se savršeno kombinuje sa cjelinom.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt;

Dok cijeli prednji dio glavnog panela zauzima scena Madone s djetetom u njenom veličanstvu okružena anđelima i svecima, na poleđini ovog masivnog slikarskog djela nalazi se dvadeset i šest scena iz Kristove muke. Prvobitno su postojale pomoćne scene iz Kristovog života iznad i ispod glavnog panela. Čitav rad je vrhunski standard izrade, a izuzetne boje i gipko crtanje stvaraju efekte velike ljepote.&lt;ref name=&quot;AIT&quot;/&gt;
Bogatstvo Ducciove inspiracije otkriva se još jasnije u malim epizodama na postolju ovog oltarnog djela (predella), poleđini i vrhu gornjeg dijela ''&quot;Maeste&quot;'', u kojima svaku epizodu treba pažljivo ispitati izbliza, jer je svaka cjelina za sebe i autonomna. Slično tome, svaki dio, svaka ličnost ili predmet u ovom djelu, izgleda kao da je nacrtan dajući impresiju kao kad se gleda pod lupom i gotovo [[Heraldika|heraldičkim]] karakterom poprima vrijednost ritmičke komponente u glavnoj teksturi kompozicije koja se razvija oko njega.  
Analiza slikarskog stila Duccia di Buoninsegne prilikom izrade ovog djela potvrđuje teoriju da su rani život Krista u predellama i najviši odjeljci u ovom djelu nalikani nakon glavnih panela, pri čemu prostorna rješenja, vitki oblici i harmonična razmjena radnje i ambijenta otkrivaju slikarevu čvrstinu i samopouzdanje. Scene iz Kristovog javnog života naslikane su na stražnjoj predelli. Obje predelle predstavljaju njihove najranije primjere u italijanskoj umjetnosti.
[[Datoteka:Duccio di Buoninsegna 019.jpg|thumb|250px|lijevo|Naličje oltarnog djela ''&quot;Maestà&quot;'' sa glavnim panelom na kojem su scene iz Kristove muke]]
Prilikom stilskog proučavanja ovog djela, historičari umjetnosti primijetili su različitu funkciju scena predstavljenih na obje naslikane strane ''&quot;Maeste&quot;''. Prednja strana je bila pobožna slika namijenjena zajednici vjernika (što objašnjava njenu veličinu, jasno vidljivu iz svakog ugla crkve), dok je stražnja strana bila u suštini narativni ciklus namijenjen bližem promatranju klera iz svetišta.
Glavni element naličja ''&quot;Maeste&quot;'' činilo je četrnaest panela, prvobitno odvojenih stubićima [[pilastar]]a (priblizno širokih 4&amp;nbsp;cm), koji su zajedno sa vanjskim okvirom izgubljeni pri rasparčavanju ovog slikarskog djela 1771. godine.&lt;ref name=&quot;JC&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt;
Pejzaži sa naličja ''&quot;Maeste&quot;'' vjerovatno su inspirisani [[Bizantijska umjetnost za vrijeme vladavine dinastije Paleolog|bizantijskim slikarstvom za vrijeme vladavine dinastije Paleolog]]. Austrijski historičar umjetnosti i bizantolog [[Otto Demus]], koji je istraživao bizantijske freske u okolini [[Ohrid]]a, uočio je na njihovim slikarskim prikazima stjenovite pejzaže koji nisu samo kulisa iza likova, već su raspoređeni u različite slojeve tako da likove postavljaju u prostor. On smatra da je upravo Duccio koristio ovaj bizantijski slikarski izum za stvaranje dubine i prostora za likove u svom remek-djelu.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt; 
''&quot;Maesta&quot;'' ima najraniju sačuvanu predellu u italijanskoj umjetnosti, sa slikama na prednjoj i stražnjoj strani. Dvije predelle koje se nalaze na obje strane ovog oltarnog slikarskog djela bile su naslikane na horizontalno položenom komadu drveta i stoga su se mogle lahko rastaviti.
Na predelli sa prednje strane nalazi se sedam sačuvanih panela na kojima su prikazane priče iz Kristovog djetinjstva, u kojima je protagonista [[Djevica Marija|sveta Marija]], smjenjujući se s portretima proroka (Isaija, Ezekijel, Solomon, Malahija, Jeremija, Osija), koji razdvajaju pojedinačne scene.
Nekoliko pojedinačnih scena (koje nedostaju na originalnom oltarnom djelu ''&quot;Maeste&quot;'' prilikom rasparčavanja 1771. godine) našlo je put do muzeja ili privatnih kolekcija. Epizode na poleđini ''&quot;Maeste&quot;'', kojih je prvobitno bilo ukupno 43, bile su namijenjene gledaocima u prezbiteriju, koji su mogli da priđu bliže panou od vjernika koji su se okupljali u glavnom dijelu crkve. Okrugli paneli na poleđini prikazuju scene nakon Kristovog uskrsnuća, dok slike sa predelle na poleđini prikazuju iskušenje i čuda Kristova.&lt;ref name=&quot;AIT&quot;/&gt;

=== Posljednja djela ===
[[Datoteka:Duccio.The-Madonna-and-Child-with-Saints-149.jpg|thumb|250px|desno|''&quot;Poliptih br. 47&quot;'', tempera na drvu, 1310 - 1312, dimenzije 80 x 60 cm, Pinacoteca Nazionale, Siena]] 
Postoje samo dva djela koja se sa sigurnošću mogu pripisati katalogu urađenih slika Duccia di Buoninsegne nakon ''&quot;Maeste&quot;'' iz katedrale u Sieni, a oba su u relativno dobro očuvanom stanju. Prvi je ''&quot;Poliptih br. 47&quot;'', koji se prvobitno nalazio u [[Bolnica Santa Maria della Scala|bolnici Santa Maria della Scala]], a sada se nalazi u muzeju Pinacoteca Nazionale u Sieni. Samo je središnji dio ovog djela neosporno Ducciovo autorstvo, dok su preostali paneli pripisani [[Ugolino di Nerio|Ugolinu di Neriu]], kojem je Duccio dao relativno veliku slobodu u dizajniranju i slikanju.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt;
U donjem dijelu ove oltarne slike s nekoliko figura prikazani su Madona i sveci (sveti Ivan Evanđelist i sveta Agneza s lijeve strane, kao i sveti Ivan Krstitelj i Marija Magdalena s desne strane). Gornji dio prikazuje Krista i anđele. Između njih, umjetnik je naslikao srednji nivo koji prikazuje do polovine dužine figure kraljeva i proroka iz [[Stari zavjet|Starog zavjeta]]. Kao i sveci, oni su imenovani po natpisu. Iznad Madone, naprimjer, pojavljuju se [[Mojsije]] i [[kralj David]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.wga.hu/html_m/d/duccio/various/zpoly_47.html|title= ''Duccio di Buoninsegna: Polyptych No. 47''|work= wga.hu|access-date= 23. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;
Kompozicijski, ovo djelo je složenije u odnosu na njegova ranija djela i proizvod je slikarske tehnike koju je Duccio koristio u prvoj deceniji 14. vijeka. To je zbog uvođenja parova proroka iznad pojedinačnih glavnih likova. Tako se, umjesto na dva nivoa, poliptih novog stila uzdiže mnogo više kroz tri nivoa. Viši vrhovi ([[Fijala (arhitektura)|fijale]]) imaju ravne strane koje se okreću u nivou glava anđela i stvaraju [[zabat]]e. Ova vrsta fijala postavljena na krnji oblik zabata glavnog prostornog odjeljka naći će se u više navrata na narednim slikama drugih slikara. Zanimljivo je napomenuti da je upravo Ugolino di Nerio koristio 1320-ih ovaj kompozicijski raspored u svom poliptihu koji je dizajnirao za crkvu ''Santa Croce'' u Firenci. Historičari umjetnosti slažu se da je ovo djelo naslikano ubrzo nakon ''&quot;Maeste&quot;'', a sličnosti svetaca sa obje strane Madone kao i proroka navode na zaključak da su naslikani po uzoru na već navedeno remek-djelo Duccia di Buoninsegne.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt; 
[[Datoteka:Duccio di Buoninsegna cat01.jpg|thumb|150px|lijevo|''&quot;Maesta&quot;'' iz katedrale di San Cerbone, zlato i tempera na drvu, 1316., dimenzije 179,2 × 99,5 cm]]
Posljednje djelo iz završnog stvaralačkog perioda ovog italijanskog predrenesansnog slikara koje mu se pripisuje je ''&quot;Maestà&quot;'' iz [[Katedrala di San Cerbone|katedrale di San Cerbone]] u južnoj toskanskoj općini [[Massa Marittima]]. Nalazi se u lijevoj krajnjoj kapeli i najdragocjenije je umjetničko djelo u cijeloj katedrali, koje je naslikano na drvenom panelu približno 1316. godine u slikarskom ateljeu Duccia di Buoninsegna.&lt;ref name=&quot;TT&quot;&gt;{{Cite web|url= http://www.travelingintuscany.com/art/duccio/madonnadellegrazie.htm|title= ''Art in Tuscany, Duccio di Buoninsegna: Madonna delle Grazie''|work= travelingintuscany.com|access-date= 26. 5. 2022}}&lt;/ref&gt; 
''&quot;Maestu&quot;'' iz katedrale di San Cerbone u cjelosti je izveo [[Ambrogio Lorenzetti]], koji je oponašao Ducciov stil kada je slikao Madonu, dok je u narativnim scenama uočljiv njegov vlastiti slikarski stil. U ovom slikarskom djelu uočljive su lične osobine i sklonosti Ambrogia Lorenzettija, koje su se ispoljile u onim kvalitetama koje će kasnije biti prepoznatljive kroz njegovo cjelokupno umjetničko stvaralaštvo. Lice madone je iznenađujuće shematizirano, s obzirom na činjenicu da je to djelo nekoga tko je pripadao generaciji nakon Duccia. to se posebno odnosi na ravno, prilično kruto slikanje četkicom preko obrva i [[Korijen vanjskog nosa|korijena vanjskog nosa]]. ''&quot;Maesta&quot;'' iz katedrale di San Cerbone je još uvijek djelo urađeno u stilu Duccia di Buoninsegne, u tolikoj mjeri, da se može zaključiti da je Duccio možda sam dizajnirao cjelokupnu kompoziciju. Ton ovog rada je neosporno veličanstven, ali su neki detalji naslikani pomalo kruto. Najbolji primjer za ovu tvrdnju su obje ruke Madone postavljene kao naličje jedna drugoj, sa ukočeno savijenim prstima, naizgled nesposobni da dodiruju ili drže. Ova vrsta formalnosti i simetrije podsjećaju na sheme koje su se često nalazile u prethodnoj slikarskoj generaciji, posebno kod [[Guido da Siena|Guida da Siene]]. Poza Madonine figure, s naglaskom na dijagonalni prikaz njene desne ruke i bedra, veoma je slična onoj koju je Guido da Siena koristio u slici ''&quot;Madona na prijestolju sa djetetom (Maestà)&quot;'' u Palazzo Publico u Sieni. Pregled brojnih detalja narativa na poleđini oltarne slike ''&quot;Maestà&quot;'' iz katedrale di San Cerbone jasno otkriva rad Ambrogia Lorenzettija, sa uporedivim detaljima u njegovim kasnijim slikarskim djelima. Nije iznenađujuće da je Lorenzetti izabran da uradi ovu oltarnu sliku, budući da je već dokazao svoju vrijednost u svom slikarskom udjelu u ''&quot;Maesti&quot;'' iz Siene. Program Pasije u ovoj oltarnoj slici je skraćeni prikaz onog na Ducciovoj Maesti iz 1311. godine u kojem se prva dva donja reda naslikanih scena čitaju prvi, a zatim dva gornja reda.

''&quot;Maestà&quot;'' iz katedrale di San Cerbone bila je namijenjena velikom oltaru koji se nalazi ispod kupole i predstavlja Madonu sa djetetom ([[Italijanski jezik|ital.]]: ''&quot;Madonna delle Grazie&quot;'') na prednjoj strani i scene iz Muke Kristove na poleđini. Kao ''&quot;Maestà&quot;'' iz 1311. godine i ovo djelo pretrpjelo je velika oštećenja, a prilikom njegovog rasparčavanja, preostali dio je smanjena verzija originalnog djela. Veličina ove oltarne slike je smanjena, izrezana oko lika Madone, čime je urezana u narativne scene na poleđini i uklonjene figure (vjerovatno anđela), koje su prvobitno stajale sa obje strane ustoličene Madone. Sa lijeve strane njene glave vide se tragovi oreola, ali su glave anđela sastrugane. Velike površine prijestolja su potpuno izgubljene, a nije poznat datum kad je Madonino lice potpuno prefarbano. Ova prefarba je uklonjena prilikom čišćenja i restauracije 1947. godine. Ništa nije ostalo što bi sugeriralo izvorni oblik oltarne slike. Međutim, historičari umjetnosti smatraju da ako bi slika bila vraćena u njenu izvornu širinu i visinu, više bi nalikovala ''&quot;Maesti&quot;'' iz katedrale u Sieni nego kako izgleda u njenom sadašnjem stanju.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt;

== Stil ==   
[[Datoteka:Ritratto di Cimabue.jpg|thumb|200px|lijevo|Portret firentinskog slikara [[Cimabue]]a, koji je imao značajan utjecaj na umjetnički razvoj Duccia di Buoninsegne s početka njegove karijere]]
Prije Duccia di Buoninsegne, prevladavajući bizantijski slikarski stil koristio je motive sa [[ikona]] i apstraktne slikovne izume u svrhu prenošenja osjećaja vječnog autoriteta božanstva. Nije slučajno da su upravo ti pozivi na vječnost također nametnuli neprolaznu moć Crkve i njenu doktrinarnu nadmoć. Neki od tih bizantijskih umjetničkih izuma vidljivi su u njegovim slikarskim djelima.&lt;ref name=&quot;LA&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2005-jan-24-et-duccio24-story.html|title= ''Where the divine meets the mortal''|work= latimes.com|access-date= 27. 5. 2022}}&lt;/ref&gt; 
Prema [[Velika Britanija|britanskom]] autoru i kritičaru umjetnosti [[Robert Langton Douglas|Robertu Langtonu Douglasu]], tri različita razdoblja mogu se uočiti u umjetničkoj karijeri i radu Duccia di Buoninsegne: bizantijsko, rimsko i gotičko razdoblje. Tokom drugog (rimskog) razdoblja svog umjetničkog stvaralaštva još uvijek je bio pod utjecajem [[Bizantijska umjetnost|bizantijske umjetnosti]], a tokom trećeg (gotičkog) tazdoblja bio je još uvijek pod utjecajem starih rimskih i bizantijskih umjetnika kao i novih umjetničkih kretanja tog vremena u Italiji. U djelima iz njegovog prvog slikarskog razdoblja  primjetno je da su sva njegova prijestolja poluorijentalnog dizajna, od struganog drveta i imaju visoka podnožja; dok je Madona u potpunosti bizantijskog tipa. Tu su i velike eliptične [[Šarenica|šarenice]] oka, kosa okrenuta nadole u uglovima, dugi zakrivljeni nos, zakrivljene koščate ruke, ugaoni i često čisto kaligrafski nabori draperija. Dijete je premalo i nije estetski lijepog izgleda. U djelima iz njegovog drugog perioda, prijestolja su kamena i podsjećaju na [[Kozmateski ukrasni rad|kozmateski]] (stil geometrijskog ukrasnog umetnutog kamena koji je tipičan za arhitekturu srednjovjekovne Italije, a posebno Rima i njegove okoline) tip, a ukrašeni su šarenim [[mramor]]ima i pločicama od [[mozaik]]a. Šarenica oka je manja, usta ravnija, nos nešto kraći i manje zakrivljen, ruke manje koščate, nabori draperija širi i prirodniji. U njegovom trećem periodu prijestolja su još uvijek kozmateskog tipa, ali ima gotičke crte. U izražavanju emocija uočljive su velike razlike između djela njegovog trećeg perioda u odnosu na prethodne. Najbolji primjer koji ovo potvrđuje je njegovo najznačajnije djelo ''&quot;Maestà&quot;'' iz 1311. godine. Sa velikom glavnom kompozicijom, 59 malih epizoda (danas 54) i malim figurama proroka, apostola i anđela na vrhovima u gornjem dijelu slike, Ducciova ''&quot;Maesta&quot;'' nije bila samo vrhunsko ostvarenje pojedinačnog umjetnika obdarenog velikom širinom stila, već i prva definitivna najava kulture koja se do tada čvrsto uspostavila.&lt;ref&gt;Smart, Alastair (1978), ''The Dawn of Italian Painting 1250 – 1400.'', izdavačka kuća Oxford: Phaidon. {{ISBN|0714817694}}&lt;/ref&gt;.

Sa izuzetkom nekolicine lokalnih naučnika i slikara iz Siene, čije je stvaralaštvo iz 13. i 14. vijeka bilo ograničeno samo na pohvale, Duccio je bio praktično ignorisan tokom čitavog 17. vijeka. U to vrijeme je čak i njegovo najznačajnije djelo ''&quot;Maesta&quot;'' uklonjeno sa oltara u crkvi ''Santa Maria Novella'', a nekoliko panela koji su bili sastavni dio cjelokupnog djela izvađeno i prodato privatnim kolekcionarima. Danas se ona nalaze u izložbenim kolekcijama raznih svjetskih muzeja. Sve veći interes za srednjovjekovnu umjetnost, koji se u 18 vijeku manifestuje potragom za historijskim i religioznim dokumentima, doveo je do boljeg poznavanja umjetničkog stvaralaštva i života Duccia di Buoninsegne. Tako je između kraja 19. i prvih decenija 20. vijeka došlo do dileme da li je ''&quot;Madonnu Rucellai&quot;'' naslikao Cimabue ili Duccio. Od tada je počelo najnovije kritičko istraživanje slikarske obuke sienskog majstora, koje je imalo za cilj da razjasni njegov odnos sa bizantijskom tradicijom, te utjecaja [[Cimabue]]a, kao i sa novim primjerima gotičkog ukusa u umjetnosti. Povodom ovog složenog pitanja, historičari umjetnosti su jednoglasni u prepoznavanju Ducciove vrlo visoke umjetničke dimenzije, koji je baš kada je [[Giotto di Bondone]] mijenjao &quot;slikarsku umjetnost iz grčke u latinsku&quot;, uspio u svojim radovima usaditi &quot;grčki slikarski izražajni jezik&quot;. Upravo to je bila jedna od najprepoznatljivijih osobina italijanskog bizantijskog slikarstva tokom ranog 14. vijeka.&lt;ref&gt;Giulio Cattaneo, ''Classici dell'Arte: L'Opera completa di Duccio di Buoninsegna'', izdavačka kuća Rizzoli iz Milana, prvo izdanje objavljeno 1972. godine, str. 9&lt;/ref&gt;    
Ulivajući novi život u stiliziranu bizantijsku tradiciju, Duccio je pokrenuo stil svojstven razvoju sienske škole uz ekspresivnu upotrebu obrisa. Upotreba linije varirala je od snažnog kvaliteta u njegovom prikazivanju narativnih scena do lirskog i veličanstvenog tona u njegovom prikazu Madone i anđela.&lt;ref name=&quot;AIT&quot;/&gt; Uvažavanje koje je Duccio uživao u svoje vrijeme autoritativno potvrđuju narudžbe njegovih glavnih danas poznatih djela, počevši od njegovog prvog remek-djela ''&quot;Madona Rucellai&quot;'' koju su Firentinci povjerili ovom sienskom slikaru.  
Stil koji je korišten u ovom djelu bio je suptilan, inspiriran elementima [[Bizantijska umjetnost|bizantijske umjetnosti]], ali je potom pružao mekše portrete s kojima je gledalac lakše osjetio povezanost.
Nakon ''&quot;Madonne Rucellai&quot;'' pa sve do kraja 13. vijeka, bliže prvim godinama posljednje decenije, razvoj Ducciovog slikarskog stila, koji je rezultat savršene asimilacije različitih komponenti kulture i ukusa bio je završen. Međutim, bio je još  uvijek podložan kasnijim najznačajnijim kretanjima u umjetnosti tog vremena uz sve veće obogaćivanje njegovog slikarskog vokabulara. Ovaj vremenski period predstavlja veliku prekretnicu u unutrašnjim kompleksnim i dubokim promjenama, koje će dovesti do nastanka njegovog prepoznatljivog slikarskog stila. Nakon što se oslobodio ostataka utjecaja slikarske umjetnosti Cimabuea (koji su mu pomogli da proširi horizont izvan granica lokalne tradicije), te nakon što je postigao preuranjenu simbiozu između zapadne gotike i oživljajuće slikovne kulture Bizanta, Duccio je sada bio u mogućnosti da uđe sa više samopouzdanja u ogromne domene svete ikonografije, da crpi inspiraciju iz velikog broja izvora, da pruži originalne verzije motiva i sugestija koje su mu stizale sa svih strana: od helenističkih i bizantijskih [[minijatura]] do [[skulptura]] [[Nicola Pisano|Nicole]] i [[Giovanni Pisano|Giovannija Pisana]]. Svi ovi spomenuti utjecaji pomogli su u razvoju istih tema sa sve većim i delikatnijim ljudskim osjećajem i uz budno promatranje stila, što će u završnici dovesti do pune umjetničke zrelosti koja je uočljiva u njegovom remek-djelu ''&quot;Maestà&quot;''.

Otprilike dvadeset pet godina nakon izrade njegovog prvog značajnog slikarskog djela ''&quot;Madone Rucellai&quot;'', završio je glavno remek-djelo oltarnu sliku ''&quot;[[Maestà (Duccio)|Maestà]]&quot;''. Slijedila je njena trijumfalna javna pratnja sastavljena od više hiljada velikodostojnika i građana Siene, koji su išli u povorci od Ducciovog slikarskog studija u ulici Stalloreggio pa sve do glavne katedrale u Sieni, gdje je ovo djelo bilo smješteno. Ovakvi događaji predstavljaju pečate dugog umjetničkog prestiža ovog italijanskog slikara. 
Najvjerovatnije je da je Duccio naslikao ''&quot;Maestu&quot;'' po uzoru na raskošne apsidne mozaike i freske srednjovjekovnog [[Rim]]a, sa kojima je morao biti prilično upoznat. Slikarsko predstavljanje Madone i djeteta, svetaca, anđela i apostola na rimskim mozaicima kao i njihova blistava dekoracija ostavili su veliki utisak na Duccia. Najveća lekcija koju je Rim imao za Duccia bila je monumentalnost, a veličanstvenost njegove oltarne slike u Sieni u velikoj je mjeri zaslužna za to što je iskusio ovu kvalitetu u rimskoj tradiciji.
 
Neki od njegovih radova predstavljaju slikarski pomak prema dostignućima ostvarenim unutar [[Slikarstvo rane renesanse|ranog italijanskog renesansnog pokreta]] koji je uslijedio ubrzo nakon njegove smrti. Duccio je koristio pažljivu mješavinu [[boja]] kako bi proizveo ovu mehkoću, a tome su doprinijele njegove izuzetne tehničke sposobnosti slikanja temperom, što su brojni umjetnici slijedili kasnije. Dok se pridržavao ravne [[Perspektiva (likovna umjetnost)|perspektive]] korištene u [[Gotika|gotičkoj umjetnosti]], došlo je do blagog pomaka u njegovom radu u započinjanju boljeg korištenja perspektive do koje je došlo u kasnijim vijekovima.
Prije Duccia, bilo je vrlo rijetko da italijanski umjetnici u svojim djelima stavljaju ličnosti u arhitektonske scene. Njegova želja da eksperimentiše sa perspektivom bila je njegova vlastita odluka da obuhvati različite zgrade u okviru svojih slika. Ovo je bio vrlo rani, probni pristup koji je postavio temelje da se dalje nastavi. Prilikom pregleda najvažnijih događaja iz njegove karijere, u slikarskim djelima otkrivamo predmete kao što su dvorci, [[stub]]ovi i hodnici koji se nalaze iza njegovih portretnih figura. Perspektiva u njegovim slikama je prisutna, ali ograničena, sa samo nekoliko različitih faza između prednjeg plana i pozadine. 
U poređenju sa nekim kasnijim pejzažnim scenama iz evropske umjetnosti primjetne su jasne razlike u ovom ranom stilu perspektivnog slikarstva. Duccio di Buoninsegna dao je važan doprinos u razvoju ka slikarskim tehnikama koje će se pojaviti nekoliko vijekova kasnije.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt;

== Baština ==
Ono što je [[Édouard Manet|Edouard Manet]] bio za moderno slikarstvo, Duccio di Buoninsegna je bio za [[italijansko renesansno slikarstvo]]. Bio je rodonačelnik onoga što će postati umjetnička norma, pri čemu je jednim dijelom čvrsto bio ukorijenjen u slikarsku tradiciju tog vremena, a drugim dijelom usredotočen na vlastito jedinstveno čulno iskustvo svijeta koje ga je okruživalo. Taj njegov stav je proizveo novi način razmišljanja o umjetnosti. U svojim slikarskim djelima ovaj toskanski slikar počinje ostavljati po strani vječnu bezvremenost karakterističnu za srednjovjekovni senzibilitet. Na njegovo mjesto dolazi prefinjeni utisak o nestalnosti života, pri čemu vrijeme ulazi u sliku, donoseći sa sobom moderan nagovještaj smrtnosti.&lt;ref name=&quot;LA&quot;/&gt;

Ducciov utjecaj kao učitelja imali su dugotrajan učinak na stil sijenske umjetnosti, a slava njegovog najznačajnijeg slikarskog djela ''&quot;Maestà&quot;'' privukla je veliki broj hodočasnika u Sienu.
Ništa u dotadašnjoj toskanskoj slikarskoj tradiciji nije bilo uzor tako impresivnoj prezentaciji ''&quot;Maeste&quot;''. Taj osjećaj i ukus za detalje, koji su proizašli iz najuglednije klasične i bizantijske tradicije korišteni su u [[minijatura]]ma u [[evangelistar]]ima i [[lekcionar]]ima proizvedenim u [[Konstantinopolj]]u.
Upravo ovo kasnije će biti tipično za mnoge sienske umjetnike koji će slikati u stilu sličnom Ducciu i to je jedan od najvećih elemenata njegove umjetničke ostavštine. Neki od slikara radili su s njim tokom vlastitog naukovanja u njegovom studiju, dok bi se drugi možda jednostavno divili njegovom radu sa udaljenosti i odlučili da elemente njegovog umjetničkog pristupa preuzmu i koriste u slikarskim djelima kao svoje. Siena je u to vrijeme bila uspješan i bogat grad, koji je talentiranim ljudima omogućavao visok stepen političkog i umjetničkog razvoja. Ostarjelog Duccia mnogi su njegovi pomoćnici vidjeli kao izuzetno talentiranog umjetnika čiji je relativno radikalan pristup slikarstvu gurnuo [[Zapadna umjetnost|evropsku umjetnost]] naprijed. Kraljevina Siena bila je u to vrijeme glavna umjetnička regija u Italiji. 
Dok su slikari u obližnjoj [[Firenca|Firenci]] usvojili okrugle, realističnije oblike, većina sienskih umjetnika u ranom 14. vijeku nastavila je koristiti Ducciov linearni i dekorativni stil, koji je koristio zlato i jaku boju za stvaranje uzorka i ritma.
Veći dio 14. vijeka Duccio će biti stalna referentna tačka [[Sienska škola|sienske škole]] slikarstva, čak i u vrijeme punog procvata novih firentinskih umjetničkih pokreta, a njegov utjecaj osjetit će se i u najudaljenijim italijanskim gradovima. 
Njegova umjetnička karijera općenito se gleda na sličan način kao i karijera tadašnjeg najznačajnijeg firentinskog slikara Cimabuea, koji su (svaki pojedinačno) uveli nove ideje i čime je otpočelo suptilno kretanje ka [[Renesansa|renesansi]].&lt;ref name=&quot;DDB&quot;/&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Duccio di Buoninsegna - Madonna with Child - Google Art Project.jpg|Madona sa djetetom (Madonna di Buonconvento), tempera na panelu, dimenzije 68x49 cm, Muzej sakralne umjetnosti u Buonconventu u dolini Arbia južno od Siene
Datoteka:Duccio The-Madonna-and-Child-128.jpg|Madona sa djetetom i dva anđela (Crevole Madonna), 1283-1284, tempera na panelu, dimenzije 89x60 cm, [[Museo dell'Opera del Duomo (Siena)|Museo dell'Opera del Duomo]], Siena
Datoteka:Duccio Madonna Gualino.jpg|Madona Gualino 1280-1283, tempera i zlato na drvu, dimenzije 157x86 cm, Galleria Sabauda u Torinu 
Datoteka:Duccio di Buoninsegna - Annunciation - WGA06752.jpg|Scena Bogojavljenja
Datoteka:Duccio di Buoninsegna - Transfiguration - WGA06780.jpg|Scena Preobraženja Isusovog
Datoteka:Duccio - Triptych- Crucifixion and other Scenes - Google Art Project.jpg|Triptih sa prikazom Raspeća i drugim scenama, tempera na drvenom panelu između 1302 - 1308, dimenzije  44.9 X 31.4&amp;nbsp;cm 
Datoteka:Duccio di Buoninsegna - Flight into Egypt - WGA06766.jpg|Bjekstvo u Egipat
Datoteka:Duccio di Buoninsegna - Disputation with the Doctors - WGA06768.jpg|Isus među učenima
Datoteka:Duccio di Buoninsegna - The Raising of Lazarus - Google Art Project.jpg|Uskrsnuće Lazara
Datoteka:Duccio di Buoninsegna - Christ and the Samaritan Woman - Google Art Project.jpg|Isus i Samarićanka
Datoteka:MadonnaInTrono41.jpg|Maestà, detalj
Datoteka:Duccio di Buoninsegna - Christ Before Caiaphas - WGA06797.jpg|Isus kod jevrejskog sveštenika [[Kajafa|Kajafe]]
Datoteka:Duccio The-Madonna-and-Child-with-Angels-1.jpg|''&quot;Madona ustoličena među anđelima&quot;'' (poznata i kao ''&quot;Madona iz Berna&quot;''), tempera na drvu, dimenzije 31,5 x 22,5&amp;nbsp;cm, Muzej umjetnosti u [[Bern]]u, [[Švicarska]]
Datoteka:Duccio di Buoninsegna 036.jpg|Pozivanje apostola Petra i Andrije, odlomak iz ''&quot;Maeste&quot;'' tempera na drvu, dimenzije 43.5 × 46&amp;nbsp;cm, [[National Gallery of Art (Washington, D.C.)|National Gallery of Art]], [[Washington, D.C.]]
&lt;/gallery&gt;

== Literatura ==
* ''Enzo Carli - Duccio di Buoninsegna'', izdavač Aldo Martello Editore, Milan, Italy

== Izvori ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.nga.gov/content/dam/ngaweb/collection/catalogue/italian-paintings-of-the-thirteenth-and-fourteenth-centuries/versions/2016-03-21_italian-paintings-of-the-thirteenth-and-fourteenth-centuries.pdf, ''Italian Thirteenth and FourteenthCentury Paintings'', na nga.gov]{{Mrtav link}}
* [https://www.khanacademy.org/humanities/renaissance-reformation/late-gothic-italy/siena-late-gothic/a/siena-in-the-late-gothic-an-introduction, ''Siena in the Late Gothic, an introduction'', na khanacademy.org]{{Mrtav link}}

[[Kategorija:Rođeni 1255.]]
[[Kategorija:Umrli 1319.]]
[[Kategorija:Biografije, Siena]]
[[Kategorija:Italijanski slikari]]
[[Kategorija:Slikari gotike]]</text>
      <sha1>nu25zhy51yp03eehw5w3a29vlb34nnk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425319</id>
      <parentid>3425316</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T15:56:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="71400" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               =Duccio di Buoningsena
| slika             =Vite de più eccellenti pittori scultori ed architetti (1767) (14781159891).jpg
| opis_slike        =
| datum_rođenja     =približno 1255
| mjesto_rođenja    =[[Siena]], [[Republika Siena]]
| datum_smrti       =približno 1319
| mjesto_smrti      =Siena
| nacionalnost      =
| obrazovanje       =
| supružnik         =
| period            =kasna [[gotika]], [[Sienska škola]]
| vrsta_umjetnosti  =slikarstvo
| djela             =[[Madona Rucellai]], [[Maestà (Duccio)|Maestà]]
| utjecao           =
| utjecali          =[[Bizantijska umjetnost za vrijeme vladavine dinastije Paleolog|Bizantijsko slikarstvo]], [[Cimabue]]
| nagrade           =
| potpis            =
| web-stranica      =
}}

'''Duccio di Buoninsegna''' bio je [[italija]]nski slikar aktivan u [[Siena|Sieni]], regija [[Toskana]], krajem 13. i početkom 14. vijeka neposredno prije [[Slikarstvo rane renesanse|rane renesanse]]. Tokom cijelog života bio je angažiran da dovrši mnoge važne umjetničke radove u državnim i vjerskim objektima širom Italije. Duccio se smatra jednim od najvećih italijanskih slikara [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], a zaslužan je za stvaranje slikarskog stila [[Trecento|trecenta]]. Specijalizirao se za religiozne prikaze u gotičkom stilu, značajno doprinoseći sienskom gotičkom stilu. Zajedno sa malo starijim kolegama [[Guido da Siena|Guidom da Sienom]] i [[Coppo di Marcovaldo|Coppom di Marcovaldom]] smatra se osnivačem [[Sienska škola|sienske škole]] slikarstva.&lt;ref name=&quot;britannica&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.britannica.com/biography/Duccio|title= ''Duccio, Italian painter''|work= britannica.com|access-date= 28. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HOA&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.thehistoryofart.org/duccio-di-buoninsegna/|title= ''Duccio di Buoninsegna''|work= thehistoryof art.org|access-date= 28. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Historijski okvir ==
[[Datoteka:PiazzadelCampoSiena.jpg|thumb|250px|lijevo|Piazza del Campo u središnjem dijelu Siene, rodnog grada Duccia di Buoninsegne]]
U 13. i 14. vijeku Siena i Firenca bili su bogati trgovački gradovi države. Upravo je to vrijeme nastajanja sienske slikarske škole.
Kao nezavisne države Siena i [[Firenca]] često su bili u međusobnim oružanim sukobima. Siena je u to vrijeme bila jedno od važnih gradova na komercijalnom i hodočasničkom putu koji je vodio iz [[Pariz]]a u [[Rim]]. Zahvaljujući svom veoma dobrom geostrateškom položaju grad je početkom 13. vijeka postao privredni i vojni takmac Firenci. U Sieni je izrađivana najkvalitetnija [[vuna]] za izradu odjeće u Italiji, a bilo je razvijeno i bankarstvo. Ovo privredno i vojno nadmetanje između dva već navedena grada veoma je uočljivo i na polju umjetničkog stvaralaštva. Prvi primjer je firentinski slikar [[Coppo di Marcovaldo]], koji je kao firentinski vojnik u [[Bitka kod Montapertija|bici kod Montapertija]] 4. septembra 1260. godine bio zarobljen i odveden u Sienu. Kao zalog za njegovo oslobađanje morao je nacrtati jednu sliku. Slika koju je uradio bila je [[Madona del Bordone]], koja se smatra njegovim najznačajnijim slikarskim djelom. Vrijeme tokom kojeg je slikao Duccio di Buoninsegna bio je period mira između dva rivalska grada, što mu je omogućilo da uradi nekoliko svojih najznačajnijih djela za grad Firencu.&lt;ref&gt;''Art History'', Marylin Stokstad, prvo izdanje od strane Harry N. Abrams, Inc., New York City, 1995. godine, {{ISBN|0-8109-1991-5}}, str. 590&lt;/ref&gt;  
Rano italijansko slikarstvo izraslo je iz [[Mozaik|mozaičkih]] ukrasa na zidovima i svodovima kršćanskih crkava. Ipak, u jednom pogledu, bizantijski mozaičari, koji su radili u Italiji između 5. i 15. vijeka, bili su u mogućnosti da utjeću na budućnost italijanskog slikarstva razvijajući ikonografsku shemu evanđeljskih priča, koja je utjecala na [[Kompozicija (likovna)|kompozicije]] Duccia, pa čak i [[Giotto di Bondone|Giotta]] (iako je Giotto transformirao stari ikonografski obrazac ekspresivnim realizmom svoje pripovijesti i svojim otkrićem prostorne dubine i čvrste forme).&lt;ref&gt;''History of Italian Painting 1250 - 1800'', Frederick M. Godfrey, Taplinger Publishing Co., INC. New York 1965., Library of Congress Catalogue Card Number: 65-16699, str. 1&lt;/ref&gt; 
Od sredine 13. vijeka Siena je proširila svoje umjetničke horizonte kako bi dočekala inovativni duh cara [[Fridrik II, car Svetog Rimskog Carstva|Fridrika II]] i istančane ukuse s onu stranu [[Alpe|Alpa]], označivši kulturni prijelaz ka novim stilskim tendencijama. Mnogi faktori doprinijeli su transformaciji Siene u jedan od najvažnijih središta umjetničkog eksperimentiranja: prisustvo vajara [[Nicola Pisano|Nicole Pisana]], zatim njegovog sina [[Giovanni Pisano|Giovannia Pisana]], arhitekte i kipara [[Arnolfo di Cambio|Arnolfa di Cambia]], zlatara [[Guccio di Mannaia|Guccia di Mannaie]], kao i preduzimljivih lokalnih umjetnika koji su posjećivali [[Francuska|Francusku]] da proučavaju gotičke trendove tog vremena.&lt;ref name=&quot;JC&quot;&gt;Jannella, Cecilia (1991). Duccio di Buoninsegna. Scala/Riverside. ISBN 978-1878351180.&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Iako je još mnogo toga nepotvrđeno o Ducciu di Buoninsegni i njegovom životu, postoji trideset dokumenata o njemu i njegovom životu, što je više u odnosu na druge italijanske slikare tog vremena. Poznato je da je rođen približno 1255. godine i umro 1319. u gradu Sieni, a najviše je bio aktivan u okolnoj regiji Toskana. Ostali detalji o njegovom ranom životu i porodici su neizvjesni, kao i mnogo toga u njegovoj biografiji.
Jedan od načina da se rekonstruiše Ducciova biografija su njegovi tragovi u arhivama koji navode kada je nagomilao dugove ili dobio novčane kazne. Neki zapisi kažu da je bio oženjen Tavianom sa kojom je imao sedmoro djece. Godine 1292. posjedovao je kuću u Camporegiu u blizini crkve Sant Antonio u Fonte Branda. Njegov otac Buoningsena živio je u Camporegiu i velika je vjerovatnoća da je Duccio tu i odrastao. Posjedovao je i polja sa vinogradima na selu, a 1313. godine bio je suvlasnik kuće u četvrti Stalloreggi u Sieni, gdje je živio i imao svoj slikarski atelje. Relativno obilje arhivskih dokumenata u kojima se spominju novčane kazne za neplaćanje dugova navelo je historičare da vjeruju da je imao neorganizovan način života i poteškoće u upravljanju svojim novcem. Njegovo finansijsko stanje mora da je bilo prilično dobro, jer je približno 1304. godine kupio vinograd u blizini Siene. Ipak, 1313. godine ponovo je bio u velikim dugovima. Ducciova porodica se zbog njegovih dugova ogradila od njega nakon njegove smrti.
Drugi put za popunjavanje Ducciove biografije je analiza djela koja mu se sa sigurnošću mogu pripisati. Informacije se mogu dobiti analizom njegovog stila, datuma i lokacije radova i još mnogo toga. Zbog praznina u kojima se Ducciovo ime godinama ne spominje u sienskim zapisima, naučnici nagađaju da je možda putovao u [[Pariz]], [[Asisi]] i [[Rim]]. Uprkos stalnim ukorima sudova, te njegovoj upornosti u pokazivanju nepoštovanja (posebno prema javnoj vlasti), ipak, zahvaljujući njegovom velikom umjetničkom talentu, Duccio je uspio da ostvari blistavu karijeru koja je napredovala i dostigla vrhunac zahvaljujući tim istim gradskim vlastima koje su ga novčano kažnjavale. Postao je poznat još za života, a u 14. vijeku Duccio je postao jedan od najomiljenijih i najradikalnijih slikara u Sieni. Tačan datum njegove smrti je neutvrđen, ali se smatra da je umro oko 1319. Njegovi sinovi Galgano i Giorgio bili su slikari, ali se ništa ne zna o njihovom slikarskom radu. Međutim, poznat je identitet jednog od njegovih direktnih sljedbenika, njegovog rođaka [[Segna di Bonaventura|Segne di Bonaventure]].&lt;ref name=&quot;britannica&quot;/&gt;

== Umjetničko stvaralaštvo ==
=== Rana djela ===
Duccio di Buoninsgna prvi put se spominje u dokumentima iz 1278. godine, kada mu je blagajnik komune grada Siene naručio da ukrasi dvanaest drvenih sandučića koji su bili registrar za dokumente &quot;Biccherne&quot;, tj. poreskog ureda općine Siena u 13. i 14. vijeku. Sljedeće godine dobio je zadatak da ukrasi jednu od drvenih korica poreskih knjiga riznice. To što je Duccio radio posao prikladniji za zanatlije nego za umjetnika ne znači da je on u to vrijeme bio tek početnik i da nije imao ugled vještog umjetnika. Poznato je da su usluge poput oslikavanja škrinja, namještaja, korica knjiga, zastava i svijeća bile veoma tražene, kako u Sieni tako i u Firenci, te su povjeravane ne samo već poznatim slikarima, nego i skromnim zanatlijama. Činjenica da je u dokumentima bio označen kao &quot;slikar&quot; i da je radio za sebe pokazuje da je bio zreo i samostalan umjetnik do 1278. godine. U više navrate obavljao je ovakve poslove sve do 1295. godine kada je već bio veoma poznat i cijenjen umjetnik širom Italije.&lt;ref name=&quot;britannica&quot;/&gt;

Ništa se ne zna o Ducciovom ranom slikarskom stilu, ali stručnjaci koji su ispitivali niz djela koja mu se pripisuju u periodu neposredno prije nego je naslikao ''&quot;Rucellai madonu&quot;'' svrstavaju ga među sljedbenike [[Cimabue]]a. Prva poznata djela iz ovog ranog perioda (približno 1280. godine), koja su historičari umjetnosti prihvatili kao Ducciova djela su ''&quot;Madona i dijete&quot;'' (Madonna di Buonconvento) i ''&quot;Crevole madona&quot;'' (pogledati galeriju). U njegova rana slikarska djela spada i takozvana ''&quot;Madona Gualino&quot;'', koja se čuva u umjetničkoj galeriji [[Galleria Sabauda]] u [[Torino|Torinu]] (originalno porijeklo je nepoznato). Ovo djelo naslikano je između 1280-1283, a pokazuje stil vrlo sličan Cimabueovom, do te mjere da se dugo pripisivalo firentinskom majstoru, a ne Ducciu. Na početku svoje slikarske karijere Duccio je pri slikanju svojih djela pokazao vještinu u mijenjanju slikarskih tehnika koje je koristio njegov učitelj (Cimabue), ublažavajući preoštre kontraste linija i boja. To je odmah vidljivo u njegovim već navedenim najranijim radovima. Osnovni stilski pristup u ovim dvjema slikama je slijeđenje bizantijske tradicije, koji je uočljiv u elegantnoj stilizaciji ruku, tipičnom nadole zakrivljenom nosu, crvenoj haljini (maforionu) ispod Madoninog vela i tamnoj draperiji oživljenoj sjajnim pozlaćenim linijama. Kod Crevole madone primjetna je suptilna igra svjetla na Madoninom licu, bradi i obrazima, te jasan pokušaj plastičnosti u naborima odjevnog predmeta oko lica. Između kraja 1270-ih i prve polovine 1280-ih, kada se ne spominje Ducciovo prisustvo u Sieni, bio je dio Cimabueovog slikarskog tima u [[Bazilika Svetog Franje Asiškog|bazilici svetog Franje Asiškog]], gdje je učestvovao u slikanju [[Freska|freski]] u [[transept]]ima i [[Cela|celi]] (naosu). Upravo njegove prve dvije slike Madone sa djetetom jasno ukazuju na sličnosti sa freskama iz bazilike svetog Franje Asiškog, istovremeno jasno pokazujući njegov razvoj kao slikarskog umjetnika.&lt;ref name=&quot;JC&quot;/&gt;

=== Madona Rucellai ===
[[Datoteka:Madonna em Majestade dita Rucellai - Duccio.jpg|thumb|300px|desno|''&quot;Madona Rucellai&quot;'', [[tempera]] na drvu sa zlatnom pozadinom, 1285-86 godine, dimenzije 450x290 cm, [[Galleria degli Uffizi]], Firenca]]
Njegove slikarske studije i napredovanje u razvoju umjetničkih vještina od početka njegove karijere tokom 1270-ih urodilo je plodom 1285. godine kada je naslikao ''&quot;Madonu Rucellai&quot;'', gdje je pokazao punu slikarsku zrelost.&lt;ref name=&quot;JC&quot;/&gt; 
Ova imena poput ''&quot;Madona Rucellai&quot;'' nisu prava imena koja su ove slike dobile kada su bile naslikane. Nije poznata njena prvobitna lokacija u sklopu [[Dominikanci|dominikanske]] bazilike [[Santa Maria Novella]] u Firenci, ali se zna da je napravljena za religiozno nesvećeničko bratstvo poznato pod imenom ''Laudesi''. U Firenci je u to vrijeme bilo mnogo takvih bratstava. Ova slika je kasnije u periodu između 1591-1937 godine bila premještana na više lokacija u okviru crkve. Najduži vremenski period bila je u Rucellai kapeli (po kojoj je i dobila ime), da bi konačno završila na današnjoj lokaciji u [[Galleria degli Uffizi]].
Vjersko bratstvo ''Laudesi'' koje je djelovalo u okviru bazilike [[Santa Maria Novella]] naručilo je 15. aprila 1285. godine od Duccia da naslika Madonu i dijete u svrhu usredsređivanja njihovih molitvi na Madonu. Slika je bila predmet mnogih kontroverzi među kritičarima. U 15. vijeku smatralo se slikarskim djelom [[Cimabue]]a, a ovo pripisivanje (koju je podržao [[Giorgio Vasari]]), bilo je prihvaćeno sve do početka 20. vijeka. Dizajn okvira ''&quot;Madone Rucellai&quot;'' ukrašene medaljonima, sa tri para anđela koji okružuju prijestolje i zamašni pokret ruke malog Isusa u znak blagoslova, pokazuju neosporne sličnosti sa Cimabueovim djelom [[Maestà (Cimabue)|Maestà]], koje se sada nalazi u [[Louvre]]u, ali je u to vrijeme bila u crkvi San Francesco u [[Pisa|Pisi]].&lt;ref name=&quot;AIT&quot;&gt;{{Cite web|url= http://www.travelingintuscany.com/art/ducciodibuoninsegna.htm|title= ''Art in Tuscany''|work= travelingintuscany.com|access-date= 14. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; 
Iako je ova slika urađena za baziliku Santa Maria Novella u Firenci, neobičnost je u tome što je ovo djelo uradio Duccio, slikar iz Siene. Firenca i Siena bili su veliki trgovački i vojni suparnici, koji su povremeno vodili međusobne ratne sukobe. Zahvaljujući radu na oslikavanju freski u bazilici svetog Franje Asiškog sa Cimabueom (koji je u to vrijeme bio vodeci firentinski slikar), upravo to je za gradske oce u Firenci bila dovoljna kvalifikacija da naruče izradu Madone sa djetetom od slikara iz Siene u najvažnijoj (u to vrijeme) crkvi u središtu Firence.&lt;ref name=&quot;JC&quot;/&gt;

Duccio je koristio [[Tempera|temperu]] i [[zlato]] na drvenom panelu kako bi dovršio ovo djelo i to su bile uobičajene slikarske metode za to razdoblje, koje su se nastavile koristiti i kasnije u 14. vijeku.&lt;ref name=&quot;DDB&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.thehistoryofart.org/duccio-di-buoninsegna/rucellai-madonna/|title= ''Rucellai Madonna''|work= thehistoryofart.org|access-date= 17. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; 
Na slici je prikazan mali Isus sa podignuta dva prsta desne ruke u znak blagoslova, koji gleda u desnu stranu i sjedi Madoni u krilu, dok ga ona istovremeno pridržava objema rukama, te istovremeno gleda u lijevo kao i u pravcu gledatelja. Madona je približno trostruko viša u odnosu na prosječnu ljudsku visinu, odjevena u elegantni plavi ogrtač naslikan upotrebom vrlo rijetkog i skupog dragog kamena [[lapis lazuli]]ja. To je ujedno i najskuplji materijal koji je Duccio koristio prilikom izrade ove slike. Materijalni sjaj na ovoj slici sugeriše, simbolizirajući nebesku slavu kao na primjerima: [[zlato]] na prijestolju, zlatni rub koji vijuga u kružnim šarama oko rubova Madonine haljine, zlato na aureolima, zlatne pruge ili linije koje se vide oko Hristovih nogu, bogato ukrašena planena tapiserija iza nje, pa čak i zlatom vezeni jastuk na kojem sjedi. Sve nam to sugerira božanski svijet koji je toliko drugačiji od svakodnevnog svijeta stanovnika Firence s kraja 13. vijeka. Na obrubima Madonine odjeće nalaze se natpisi, ali koji u stvari ne predstavljaju stvarno pisanje, nego oponašanje [[Arapsko pismo|arapskog kufskog pisma]], koje je još od ranog islamskog perioda bilo prioritetno pismo prilikom prepisivanja [[Kur'an]]a i [[Islamska arhitektura|islamskog arhitektonskog]] ukrašavanja. Ovo je jedan od mnogobrojnih primjera koji pokazuju visok stepen ne samo privredne nego i kulturne razmjene između italijanskih, bizantijskih i arapskih trgovaca krajem 13. vijeka. Madona i mali Isus okruženi su sa šest anđela koji klečeći na različit način pridržavaju prijestolje, ali pritom ostavljaju utisak da ne dodiruju pod, (osim dva anđela u donjem dijelu slike) spuštajući prijestolje iz duhovnog u naš fizički svijet. Uočljiva je profinjenost boja (plava, zelena, grimizna) odjeće u koju su anđeli obučeni u odnosu na prekrasnu zlatnu pozadinu, koja treba da dočara rajsku svjetlost. Prijestolje koje je bogato ukrašeno zlatnim linijama daju nam osjećaj volumena, kao i zaobljenost stubova koji sačinjavaju prijestolje. Iza trona nalazi se ukrasni platneni [[baldahin]], koji uokviruje Madonu. Ikonografsko tumačenje je također novo po tome što anđeli koji drže prijestolje više ne čine krunski dio svečane i veličanstvene pozadine, već svi gledaju prema Madoni držeći se u stavu intenzivnog emocionalnog učešća.&lt;ref name=&quot;JC&quot;/&gt;
Prilikom slikanja ovg djela Duccio je koristio tehnički aspekt iz vremena bizantijskog slikarstva smjestivši Madonu i malog Isusa u središnjem dijelu slike. Uočljivo je da su njihove figure mnogo veće u poređenju sa ostalima na istoj slici, a to je urađeno kako bi se naglasio njihov značaj u kršćanstvu, čime se direktno slijedi bizantijska tradicija.&lt;ref name=&quot;DDB&quot;/&gt;
Okvir je ukrašen sa trideset medaljona odvojenih jedan od drugog trakama na kojima su razrađeni motivi lišća. Svaki medaljon sadrži bistu sveca ili starozavjetni lik, a zajedno čine gracioznu pratnju Bogorodici.&lt;ref name=&quot;JC&quot;/&gt; Rucellai Madona ostaje jedna od najpoznatijih slika Duccia di Buoninsegne, ali je zapravo samo jedna od velikog broja Madoninih slika koje je napravio tokom svog života.&lt;ref name=&quot;DDB&quot;/&gt;

=== Djela s kraja 13. vijeka ===
[[Datoteka:Original rose window of the Duomo by Duccio - Museo dell'Opera del Duomo - Siena 2016 (2).jpg|thumb|250px|desno|Vitraj koji je naslikao Duccio di Buoninsegna, staklo u boji i obojeno uz upotrebu metode slikanja u sivom monohromu (&quot;grisaglia&quot;), tipičnoj za imitaciju skulpture, dimenzije 560 x 560 cm, Museo dell'Opera del Duomo (Siena), 1287 - 1288]]
Nakon ''&quot;Madone Rucellai&quot;'' iz 1285. godine, jedino djelo koje se do kraja vijeka sa sigurnoću pripisuje Ducciu i za koje postoji pisana dokumentacija vezana za datum njegove izrade je [[vitraj]] katedrale u Sieni, čiji original se danas čuva u [[Museo dell'Opera del Duomo (Siena)|Museo dell'Opera del Duomo]]. U ovom djelu mogu se vidjeti tragovi slikarskog utjecaja iz vremena tokom kojeg je Duccio proveo kao Cimabueov učenik. Iako su vitraj izradili majstori stakla, na osnovu detaljnog istraživanja italijanskog historičara umjetnosti [[Enzo Carli|Enza Carlia]] iz 1946. godine utvrđeno je da je dizajn uradio Duccio tokom 1287 - 1288. godine. Jedan je od najstarijih i bolje očuvanih vitraža u cijeloj [[Italija|Italiji]]. Veliki &quot;okulus&quot; na zidu [[Apsida|apside]] podijeljen je na devet odjeljaka, od kojih pet sačinjava križ, dok ostala četiri zauzimaju preostali prostor. Na okomitom kraku je priča o [[Djevica Marija|Djevici Mariji]] sa scenama Krunisanja, Velike Gospe i Sahrane. Na horizontalnom kraku, s lijeve strane, nalaze se sveci zaštitnici grada Siene: Bartolomej, Ansano, Krešencio i Savino. U ugaonim pregradama nalaze se četiri evanđelista sa svojim imenima i simbolima.
Scena Bogorodičine smrti u donjem dijelu vitraža još uvijek se mogu vidjeti originalni obrisi Ducciove upotrebe tehnike slikanja vrhom malog kista u sivom monohromu (&quot;grisaglia&quot;), tipičnoj za imitaciju skulpture, kojim se naglašavaju detalji kao što su pojedinačni čuperci brade ili kose.
U istoj sceni pojavljuje se emocionalnost likova i drama koja je možda ponavljajuća i manje izražajna od one koju su u narednom vijeku iskazali Giotto i [[Simone Martini]], ali koja je ipak intenzivna za slikara tog vremena. U gornjoj sceni krunisanja, Madona i Hrist imaju profinjenost iz najboljeg slikarskog izdanja Duccia di Buoninsegne.

Iako realizacija figura u vitražu nije omogućila Ducciu da izrazi cijeli svoj repertoar gotičkih detalja, poput hromatskih varijacija i treperenja pozlaćenog obruba Madone koji su odlično urađeni u ''&quot;Madoni Rucellai&quot;'', postoji još uvijek nedostatak virtuoznosti gotičkog porijekla, kao što su naprimjer okviri četiri sveca zaštitnika Siene i linearizam silueta u sceni krunisanja.
Prijestolje scene krunisanja Bogorodice i prijestolja četvorice evanđelista su arhitektonska [[mramor]]na prijestolja, koja više nisu stilizirana poput onih u ''&quot;Madoni Rucellai&quot;'' ili prethodnih prijestolja Cimabuea. 
Ovo je prvi poznati primjer arhitektonskog prijestolja od mramora, prototipa koji će Duccio nastaviti koristiti i koji će od tada postati vrlo popularan, čak i u obližnjoj Firenci u kojoj su djelovali Cimabue i [[Giotto di Bondone]].&lt;ref name=&quot;JC&quot;/&gt; 
[[Datoteka:Duccio di Buoninsegna 005.jpg|thumb|200px|lijevo|&quot;[[Franjevačka Madona (Duccio)|Franjevačka Madona]]&quot;, tempera na drvu, između 1290 - 1300, dimenzije 23.5 × 16 cm, Pinacoteca Nazionale u Sieni]]
Brojni dokumenti potvrđuju njegovo slikarsko djelovanje u Sieni tokom dvadeset godina nakon izrade ''&quot;Madone Rucellai&quot;''. Prema nekim stručnjacima, iz tog perioda, nastalo je i ''&quot;Raspeće&quot;'' iz ''dvorca Orsini-Odescalchi'' u Braccianu, ranije u zbirci Odescalchi u [[Rim]]u, a danas u ''umjetničkoj zbirci Salini'' u Sieni. U ovom djelu Krist je prikazan otvorenih očiju i još uvek živ, što predstavlja ikonografiju &quot;trijumfirajućeg Krista&quot; preuzetu iz [[Romanika|romaničkog]] perioda, veoma rijetku na kraju 13. vijeka. Iz istog perioda potječe i ''&quot;Raspeće&quot;'' u ''crkvi San Francesco'' u gradu Grosseto. Za ova dva raspela također ne postoji jednoglasan konsenzus, čak ni u pogledu pripisivanja njihove izrade Ducciu. Konsenzus je jednoglasniji oko tri panela na kojima je prikazano bičevanje, raspeće i sahrana Krista; nepoznatog su porijekla i sada su pohranjeni u ''Muzeju Društva izvršitelja pobožnih djela'' (italijanski: Museo della Società di Esecutori di Pie Disposizioni) u Sieni.&lt;ref name=&quot;SA&quot;/&gt; On je već do tada bio vodeći slikar grada i kao takav je 1302. godine izveo oltarnu sliku, (sada izgubljenu) za kapelu u gradskoj vijećnici (Palazzo Pubblico). U tom periodu pojavile su se neke nepotpisane i nedokumentirane oltarne slike, a neke od njih su svakako Ducciovo djelo. Najznačajnija od njih je mala oltarna slika koja predstavlja Madonu ustoličenu s anđelima, poznata pod nazivom ''&quot;[[Franjevačka Madona (Duccio)|Franjevačka Madona]]&quot;'' (slika lijevo), zbog trojice redovnika koji kleče u podnožju prijestolja. Dok sjedi, samo jedna strana njenog ogrtača je proširena, a drugom rukom drži malog Isusa na koljenu. U ovom djelu uočljiva je strukturna jasnoća i vjerovatno je bila dio [[diptih]]a ili [[triptih]]a namijenjenog privatnom bogoslužju, možda male grupe nižerangirane grupe sveštenika. Karakteristike fratara koji se mole i prijestolja, jednostavnog drvenog sjedišta postavljenog koso kako bi se stvorio efekat perspektive, odražavaju učenje Cimabuea. Ikonografski, u ovom djelu prati se vrsta Madone od Milosrđa: dok gleda prema gledaocu, Madona zadržava rub svoje haljine kako bi bolje dočekala i zaštitila trojicu klečećih fratara, kojima je namijenjen blagoslov malog Isusa.&lt;ref name=&quot;AIT&quot;/&gt; Ovo razrađeno miješanje utjecaja Cimabuea i bizantijske umjetnosti, praćeno je novim i direktnijim proučavanjem bizantijske umjetnosti, odnosno one faze u bizantijskom slikarstvu koja se, budući da je koristila oblike i motive [[Helenistička umjetnost|helenističke umjetnosti]], općenito naziva bizantijskim neohelenizmom ili neoklasicizmom. U ''&quot;Franjevačkoj Madoni&quot;'' su uz dodatnu mehkoću Ducciovog ličnog dodira kistom, te zakrivljenim obrisima Madoninog ogrtača, predstavljeni detalji koji daju izuzetan dekorativni efekat i objedinjuju elemente novog umjetničkog jezika iz [[Gotika|gotičke umjetnosti]]. Sićušni kvadratni paneli na platnu u pozadini, inovacija koja zamjenjuje uobičajenu zlatnu pozadinu, francuskog je porijekla.&lt;ref name=&quot;JC&quot;/&gt; 
[[Datoteka:Duccio Di Buoninsegna - Madonna col Bambino.jpg|thumb|200px|desno|''&quot;Stroganoff Madona&quot;'', tempera sa pozlatom, približno 1300. godine, dimenzije 27,9 x 21 cm, [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan muzej]] u New Yorku]]
''&quot;[[Madona s djetetom (Duccio)|Madona s djetetom]]&quot;'' (također poznata kao ''&quot;Stoclet Madona&quot;'' ili ''&quot;Stroganoff Madonna&quot;'', slika desno) je panelna slika koju je Duccio uradio uz upotrebu [[Tempera|tempere]] sa pozlatom na drvenoj ploči približno 1300. godine. Ovo lirsko djelo inaugurira veliku tradiciju italijanske umjetnosti zamišljanja svetih figura Bogorodice s Djetetom u terminima preuzetim iz stvarnog života. Madona je prikazana kako drži malog Isusa u krilu, koji nježno odbacuje veo svoje majke i ponavlja gestu iz ''&quot;Crevolske Madone&quot;''. Međutim, njegove dimenzije mnogo su manje i njegova mala stopala više nisu ukrštena, tako da se kao bestežinsko stvorenje lakše uklapa u vijugavi obris majčinog njedra, koje teži ka opisivanju jedne kružne cjeline. Madonin tužni izraz lica odražava njeno predznanje o njegovom raspeću. Za oreole i ivice korišćeni su dizajni sa ručno upisanim udubljenjima, dok je donji dio okvira oštećen usljed dugotrajne upotrebe svijeća u crkvi, gdje je ovo djelo bilo smješteno. Lijepo modelirana draperija pojačava njihovu trodimenzionalnu, fizičku prisutnost, a [[parapet]] povezuje zamišljeni, sakralni svijet slike sa zemaljskim svijetom gledatelja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.metmuseum.org/art/collection/search/110003462|title= ''Madonna and Child''|work= metmuseum.org|access-date= 25. 3. 2022}}&lt;/ref&gt; Blistave boje korištene na odjevnim predmetima i fini detalji koji se nalaze na unutrašnjem sloju Bogorodičinog vela predstavljaju izrazite kvalitete, koji će oblikovati senzibilitet kasnijeg sienskog slikarstva i koji Ducciovoj ''&quot;Madoni s Djetetom&quot;'' daju tako vrijednu pažnju i kredibilitet u historiji umjetnosti. Unatoč  malim dimenzijama, ovo djelo predstavlja novu razvojnu slikarsku fazu Duccia di Buoninsegne. 
U novembru 2004. godine sliku je otkupio [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan muzej]] u [[New York City|New Yorku]] za nepoznatu sumu, za koju se navodi da je veća od 45 miliona [[dolar]]a, što je najskuplja kupovina muzeja ikada. Bio je to prvi Ducciov rad koji je nabavio Metropolitan muzej, otkupivši sliku od članova porodice Stoclet u [[Belgija|Belgiji]], kako bi popunili svoje stalne izložbene zbirke slika. Radovi Duccia izuzetno su rijetki, a poznato je da ih je sačuvano samo desetak. Prije muzejske kupovine, ovo je bilo posljednje djelo koje je još bilo u privatnim rukama i jedna od rijetkih slika ovog umjetnika za koju se zna da je nastala kao individualno umjetničko djelo, a ne dio jedne slikarske cjeline.&lt;ref name=&quot;AIT&quot;/&gt;

Drugi radovi koji se pripisuju Ducciu potječu iz vremenskog perioda između 1285. i 1300. godine, ali bez jednoglasnog konsenzusa među stručnjacima u pogledu tačnog određivanja datuma njihove izrade. Među njima je ''&quot;Madona s djetetom&quot;'' (Madona di Buonconvento - pogledati galeriju) iz ''crkve svetih Petra i Pavla'' u Buonconventu (danas se čuva u ''Muzeju sakralne umjetnosti Val d'Arbia''), također u Buonconventu. Smatra se da je izrađena nakon 1280. godine, a nedavna arhivska istraživanja koja bi svjedočila o prelasku Duccia u Buonconvento nakon 1290. godine i tačne studije o rasporedu nabora Madoninog plašta i o gubitku ugaonih crta lica ''&quot;Madone sa djetetom&quot;'' pomjerili su datum njene izrade na vremenski period između 1290 - 1295. godine.&lt;ref name=&quot;SA&quot;&gt;Smart, Alastair (1978). ''The Dawn of Italian Painting 1250–1400.'' Oxford: Phaidon. {{ISBN|0714817694.}}&lt;/ref&gt;
Nešto kasnije (1290 - 1295.) vjeruje se da je urađena i ''&quot;Madona ustoličena među anđelima&quot;'' (poznata i kao ''&quot;Madona iz Berna&quot;'', pogledati galeriju), čije porijeklo nije poznato i koja se danas čuva u ''Muzeju umjetnosti u Bernu'' u [[Švicarska|Švicarskoj]]. U ovom djelu uočljiva je evolucija Ducciovog slikarskog stila tokom godina njegovog umjetničkog djelovanja. Ono što je odmah vidljivo u ovom (po dimenzijama) malom djelu je najbolja prostorna dubina u rasporedu anđela, koji nisu više jedan iznad drugog kao u ''&quot;Madonni Rucellai&quot;'', već jedan iza drugog kao u djelu Cimabuea ''&quot;Maestà&quot;'' iz [[Louvre]]a. Anđeli iz istog para nisu čak ni savršeno simetrični, o čemu svjedoče različiti položaji njihovih ruku. Ovo je također novi element koji nadilazi ponavljajuću simetriju anđela iz ''&quot;Madonne Rucellai&quot;'', dajući prednost njihovoj različitosti. Čak i tron, uprkos sličnoj postavci kao u ''&quot;Madoni Rucellai&quot;'', prema kanonima obrnute [[Perspektiva (likovna umjetnost)|perspektive]] ima bolju aksonometriju i čini se adekvatnije umetnutim u prostor. Ove varijacije pokazuju da je Duccio još uvijek bio nadahnut Cimabueom, koji je bio vrlo pažljiv prema prostornoj koherentnosti i volumenu stvari i likova. Međutim, Duccio pokazuje i da nastavlja svoj put prema vlastitoj figurativnoj eleganciji, put koji je već započeo u djelu ''&quot;Madona od Crevolea&quot;''. Još uvijek se po uzoru na Cimabuea mogu vidjeti lica sa širokim glavama i licima, tjelesne crte izgledaju nježnije (naprimjer, nijansa ukosnice na dnu nosa, čvrste i nijansirane usne i zaokruženi nos djeteta). Slijed nabora odjevnih predmeta također djeluje prirodnije i mekše.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.wga.hu/frames-e.html?/html/d/duccio/various/4bern.html|title= ''Duccio di Buoninsegna''|work= wga.hu|access-date = 31. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;
  
=== Radovi iz ranog 14. vijeka ===
[[Datoteka:Duccio di Buoninsegna 008.jpg|thumb|200px|lijevo|''&quot;Madona s djetetom i šest anđela&quot;'' (poznata i kao Perugia Madona), tempera i zlato na drvu, dimenzije 97 x 63 cm, između 1300 - 1305. godine, Galleria Nazionale dell'Umbria, Perugia]]
[[Datoteka:Duccio The-Madonna-and-Child-with-Saints-138.jpg|thumb|350px|desno|''&quot;Poliptih br. 28&quot;'' (Madona s djetetom i svecima), tempera i zlato na drvu, dimenzije 128 X 234 cm, 1300 - 1310., Pinacoteka Nazionale, Siena]]

Sa radovima iz ranih godina 14. vijeka Duccio di Buoninsegna dolazi do svog zrelog i autonomnog stila, sada odvojenog od Cimabueovog. Lica figura postaju izduženija, crte lica postaju mekše, zahvaljujući bolje spojenim potezima kista koji omogućavaju izglađivanje ugaonih crta lica. Na brojnim panelima s djetetom naslikanim u tom periodu, Madona i dijete imaju svoje fizionomije, sasvim različite od onih ''&quot;Madone Rucellai&quot;'' ili čak ''&quot;Madone od Crevolea&quot;'', koje su još uvijek imale sličnosti sa fizionomijama iz radova Cimabuea. Čak je i draperija obogaćena prirodnim i mehkim naborima. Prevladava figurativni realizam bez presedana koji Ducciu omogućava da stekne reputaciju najboljeg umjetnika u gradu Sieni. ''&quot;Poliptih br. 28&quot;'' (slika desno) koji možda potječe iz ''crkve San Domenico'' u Sieni i danas se čuva u ''Nacionalnoj galeriji slika'' ([[Pinacoteca Nazionale (Siena)|Pinacoteca Nazionale]]) u Sieni, predstavlja primjer ovog zrelog stila.&lt;ref name=&quot;AF&quot;/&gt; Na osnovu slikarskog stila i likova u ovom djelu, koji podsjećaju na druga djela Duccia iz ovog perioda historičari umjetnosti smatraju da je ovaj poliptih urađen 1310. godine. Zbog zauzetosti prilikom slikanja njegovog najznačajnijeg djela ''&quot;Maestā&quot;'' (između 1308. i 1311) Duccio je povjerio svom učeniku [[Segna di Bonaventura|Segni di Bonaventuri]] da naslika gotovo cijeli poliptih (osim Madone sa djetetom u središnjem panelu). Segna di Bonaventura naslikao je ovaj poliptih u slikarskom ateljeu Duccia di Buoninsegne, vjerovatno pod njegovim budnim nadzorom. Stil slikanja Segne di Bonaventure u ovom djelu vidljiv je ne samo kod crteža četiri sveca, već i na središnjem panelu. Model Madoninog lica vrlo je sličan ''&quot;Perugia Madoni&quot;'' sa pozom torza i glave, uskim komadom vela koji okružuje lice, kao i opšta konfiguracija crta lica. Ovo slikarsko djelo također se odlikuje prvim arhitektonskim [[poliptih]]om sa nezavisnim pregradama, prototipom koji će se sve više koristiti.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;&gt;James H. Stubblibine, ''Duccio di Buoninsegna and His School'', Princeton University Press, Princeton, New Jersey, 1979. godine, str. 64–74, 31–39 {{ISBN|0-691-03944-5}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Duccio London triptych.jpg|thumb|250px|desno|Triptih ''Madona s djetetom'' između svetih Dominika i Auree od Ostije (''&quot;Londonski triptih&quot;''), [[tempera]] na panelu, 1303. godine, dimenzije  61,5 x 78 cm, [[Nacionalna galerija]] u [[London]]u]] 
[[Triptih]] s preklopnim panelima s prikazom engleske kraljevske dinastije i triptih s preklopnim panelima na kojem je ''&quot;Madona s djetetom&quot;'' između svetih Dominika i Auree od Ostije (poznat i kao ''&quot;Londonski triptih&quot;'', slika desno), sačuvani u [[Nacionalna galerija|Nacionalnoj galeriji]] u [[London]]u, oba su nepoznatog porijekla i potječu između 1300 - 1303. godine. 
Kod drugog navedenog triptiha, dva manja panela sa prikazom svetog Dominika s lijeve strane i svete Auree s desne strane mogu se preklopiti prema unutra kako bi pokrili i zaštitili središnju sliku Bogorodice s djetetom. Ovo je bilo bitno jer je triptih najvjerovatnije dizajniran kao prijenosna oltarna slika za privatnu molitvu tokom putovanja.
Dugi, vitki prsti Madone uokviruju stopala malog Krista, koji se još kao dijete igra s majčinim velom obrubljenim ukrasnim zlatnim slovima. Njegova odjeća je [[ljubičasta]], boja rezervisana za vladajuću elitu iz vremena Hristovog rođenja, koja se ovdje koristi da naglasi njegovu božanstvenost. Delikatno ukrašeni oreoli napravljeni su pomoću oštrog alata za uvlačenje mehkog zlatnog lista iz pozadine. Četiri anđela koji stupaju na scenu s obje strane naglašavaju pobožnu prirodu slike: dva donja imaju sklopljene ruke u znak molitve, dok gornja dva mašu svetim likovima s tamjanom koji se nalazi u kandilama – gorionicima za mirise koji se ljuljaju pričvršćeni lancima.
Sveti Dominik nosi bijelu haljinu i crni ogrtač koji su nosili braća propovjednici vjerskog reda koji je on osnovao u 13. vijeku. Zvijezda iznad njegovog lijevog ramena može se odnositi na legendu da je na njegovom krštenju njegova kuma vidjela sjajnu zvijezdu da mu se pojavila na čelu. Sveta Aurea je odjevena u ružičasti ogrtač sa zlatnim rubovima preko zelene haljine; desna ruka joj je podignuta u znak blagoslova, a u lijevoj nosi plavi krst.
Kada su dva bočna panela zatvorena, jedini trag o tome kako je triptih bio korišten je šiljasti [[zabat]] koji je ostao nepokriven. Na njegovom najvišem središnjem dijelu je [[kralj David]] okružen ključnim ličnostima i prorocima iz [[Stari zavjet|Starog zavjeta]], među kojima su [[Abraham]], [[Mojsije]], [[Jakov (prorok)|Jakov]] i [[Izaija (prorok)|Isaija]]. Oni nose svitke ispisane izvodima iz njihovih proročanstava u kojima govore da će se u [[Izrael]]u pojaviti kralj veći od Davida. [[Novi zavjet|Novozavjetni]] pisci povezivali su Krista – duhovnog, a ne zemaljskog kralja – sa ovom figurom.

Vjerovatno je Duccio napravio ovaj triptih za Niccolòa degli Albertinija da Pratu, koji je postao kardinal biskup rimskog lučkog grada [[Ostia|Ostie]] 1303. godine. Zapisi pokazuju da je posjedovao tri takva prijenosna oltarna djela. Kardinal je vjerovatno sudjelovao u odabiru slika, što objašnjava uvrštavanje svetaca Auree, zaštitnika Ostie i svetog Dominika, budući da je i sam pripadao [[Dominikanci|dominikanskom]] redu. Rendgenske slike pokazuju da je kožni remen nekada držao triptih zatvoren za putovanje i da je na poleđini bočnih panela bio kardinalov grb.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.nationalgallery.org.uk/paintings/duccio-the-virgin-and-child-with-saints-dominic-and-aurea|title= ''Duccio: The Virgin and Child with Saints Dominic and Aurea''|work= nationalgallery.org.uk|access-date= 26. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

''&quot;Madona s djetetom&quot;'' sačuvana u ''Nacionalnoj galeriji Umbrije'' u [[Perugia|Perugi]] (dolazi iz crkve San Domenico u Perugi) poznata je i kao ''&quot;Perugia Madona&quot;''.&lt;ref name=&quot;AF&quot;&gt;''From the Gothic to the Renaissance.'' Antella, Florence: SCALA Group. 2003. str. 24. {{ISBN|8881172925}}.&lt;/ref&gt; Naknadnom restauracijom otkriveno je da je bila središnja panelna slika demontiranog poliptiha, a dizajnirajući ga, Duccio se vratio njemu poznatom tradicionalnom motivu, anđela u ramovima slike. Formalni stilski elementi tradicionalnog do polovine tjelesne dužine portreta Madone s djetetom razvijaju se u prikaz čvrstog odnosa majke i sina, pokazujući veću prirodnost ovog gesta. Izvanredna spontanost pokazuje se u pokretu djeteta koje sjedi na majčinoj zakrivljenoj ruci, držeći mehke nabore njenog vela. Gest djeteta koje se hvata za Madonin veo, razvoj je iz prve decenije 14. vijeka. U prethodnoj deceniji Duccio je izmislio robusniji gest djeteta koje poseže i povlači veo, što je gest koji se nalazi u ''&quot;Stroganoff Madoni&quot;'' i &quot;londonskim madonama&quot;. Taj oblik je napušten u korist ovog mirnijeg koji se mnogo puta ponavlja tokom ranog 14. vijeka. Detalj odijevanja Madone također je važan, jer umjetnik koristi tamniju grimiznu boju umjesto crvenog bizantijskog ogrtača (maforiòna), kojeg slikar očito smatra staromodnim. Značajan je i gest Madone, koja pokazuje na ruku djeteta i na njegove noge, čime aludira na buduće muke Hristove.
Prvobitni sjaj slike narušen je lošom očuvanošću, ali iako visoke slikovne vrijednosti nije imala utjecaja na slikarsku umjetničku produkciju tog vremena u Sieni.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.wga.hu/html_m/d/duccio/various/6perugi.html|title= ''Duccio di Buoninsegna''|work= wga.hu|access-date= 3. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Njemački historičar umjetnosti [[Curt Heinrich Weigelt]] je nakon analize 1911. godine ovo djelo pripisao Ducciu di Buoninsegni. Na kraju ovog perioda (1304-1307), a neposredno prije nego je Duccio naslikao svoje najveće remek-djelo ''&quot;Maestà&quot;'', koje je bilo postavljeno na glavni oltar katedrale u Sieni, pripada i triptih sa vratima (nepoznato porijeklo) s ''&quot;Raspećem&quot;'' između svetih Nikole od Barija i Klimenta.
Na svim ovim slikama može se cijeniti figurativni realizam i aristokratska priroda lica, tipična za Ducciovu umjetnost i bez premca na početku 14. vijeka u Italiji. Na njegovim slikama iz tog perioda uočljiva je i velika količina odjeće, jedna od osobina kojom je tada u potpunosti ovladala [[firentinska škola]], koja je bila prvi izvor učenja i inspiracije za Duccia.&lt;ref name=&quot;AF&quot;/&gt;

=== Maestà ===
[[Datoteka:Maest 0 duccio 1308-11 siena duomo.jpg|thumb|250px|desno|Prednja strana oltarne slike ''&quot;Maestā&quot;'', koju je naslikao Duccio di Buoninsegna u periodu između oktobra 1308. i početka juna 1311. godine, tempera na drvu, lapis lazuli, zlato, dimenzije 425 x 212 cm, ''Muzej Opera del Duomo'', Siena]]
Najslavnije i jedino sa velikom sigurnošću potvrđeno djelo Duccia di Buoninsegne je velika oltarna slika nazvana ''&quot;Maestà&quot;'' (bosanski: Bogorodica u svom veličanstvu), koja je prvobitno bila smještena u središnjoj katedrali u Sieni. Rad na ovom djelu dimenzija 425 x 212&amp;nbsp;cm započeo je u oktobru 1308., a završen je početkom juna 1311. godine.&lt;ref name=&quot;JC&quot;/&gt; 
Sveukupnu koncepciju i dizajn uradio je Duccio, ali je naslikao samo dio ovog masivnog djela. Na osnovu detaljno provedene analize, historičari umjetnosti zaključili su da je on naslikao sliku Madone sa djetetom na glavnom prednjem velikom panelu, kao i scene iz prednje predelle. Veći deo oltarske slike uradili su njegovi pomoćnici kojima su zasigurno bile ostavljene relativno slobodne ruke u pripremanju kompozicija za povjerene im dijelove. Tako je gornji red na vrhu glavnog panela, na kojem je prikazano deset apostola, uradio [[Ugolino di Nerio]], slike na prednjim vrhovima [[Segna di Bonaventura]], zabate s anđelima na obje strane [[Majstor Badia a Isola]], stražnju ''predellu'' [[Pietro Lorenzetti]], a glavni stražnji panel i slikarske prikaze na stražnjim vrhovima nacrtao je njegov brat [[Ambrogio Lorenzetti]].&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt;
 
==== Historija ====
Ugovor o izradi ovog djela potpisan je 4. oktobra 1308. godine između Duccia i Jacopa Mariscottia uposlenika središnje katedrale u Sieni, a ovaj dokument danas je sačuvan u državnoj arhivi grada Siene.
Dnevnica je iznosila 16 [[Soldo|soldi]], što je znatna suma s obzirom na obim poduhvata koji je zahtijevao godine rada i velike količine materijala za izradu ovog umjetničkog djela (priprema panela, boja, [[lapis lazuli]], zlata) i čije troškove Duccio nije snosio. To potvrđuje da je Duccio u to vrijeme bio jedan od najbolje plaċenih umjetnika. 
Nakon završetka njene izrade 1311. slika je ostala na oltaru do 1505, kada je zbog popravke postavljena pored oltara svetog Sebastijana, sada oltara Raspeća. Dana 1. augusta 1771. oltarna slika je raskomadana. Da bi se odvojile dvije (prednja i zadnja) bojene površine, grubo je izrezana na sedam dijelova i razdvojena u skladu sa pojedinačnim drvenim panelnim pločama, ne štedeći ni ''[[Predella|predellu]]'' (izdužena pravougaona osnova oltarne slike) ni središnji dio. Daske od topole, zalijepljene zajedno i zategnute ekserima bile su veoma teške za odsjeći i rezultat je bio poguban; figure Madone i djeteta na prednjoj strani slike oštećene su oštricom koja je probijala drveni panel. Paneli su zatim nemarno bili odloženi u [[mezzanin]] na trećem spratu katedrale u Sieni na niskom i mračnom mjestu, a zatim ponovo sastavljeni u kapelama ''Sant' Ansano'' i ''Sacramento''. Godine 1878. oni dijelovi koji su još bili u Sieni ponovo su spojeni u ''Muzeju Opera del Duomo'', gdje su ostali do danas.
Raskomadavanje oltarne slike u 18. vijeku otežava određivanje tačne strukture originalnog djela i tematskog slijeda odjeljaka u predelli i središnjim dijelovima u ovom religioznom slikarskom djelu. Osam nedostajućih panela razbacano je po raznim muzejima u Americi i Evropi.&lt;ref name=&quot;JC&quot;/&gt;

==== Opis ====
[[Datoteka:Duccio Maestà.jpg|thumb|300px|lijevo|Glavna središnja slika sa prikazom Madone i malog Krista sa svecima i anđelima]]
Oltarna slika ''&quot;Maestā&quot;'' je [[poliptih]] sastavljen od više drvenih panela, a njena glavna karakteristika je naglasak na horizontalni oblik što je bila potpuna novost u to vrijeme. Za razliku od ''&quot;Rucellai Madone&quot;'' i ''&quot;Maeste&quot;'' naslikanih u tradiciji Cimabuea, sienska slika koju je naslikao Duccio je veća, a dimenzije slike povećane su u širinu. Prvobitno, zajedno sa predellama, središnjim krunskim dijelom, vrhovima u gornjem dijelu slike i okvirima, ovo djelo vjerovatno je imalo dimenzije približno 5 X 5 metara i pokrivalo je cijeli [[oltar]], dominirajući [[Apsida|apsidom]]. Njegova formalna veličina opravdana je prirodom samog slikarskog djela: kao velika pobožna slika bila je namijenjena za poglede vjernika. Pokreti nebeskog dvora artikulisani su suptilnom simetrijom: likovi koji okružuju Madonu podijeljeni su u dva reda tronom, koji je središnja osovina cijele [[Kompozicija (likovna)|kompozicije]]. Dok je podudaranje dviju strana na slici kao u ogledalu razbijena sićušnim detaljima (gestovi svetaca ili pogledi anđela), Madona koja je okružena sa trideset svetaca i anđela izdvaja se od ostatka grupe. Njena nesvakidašnja veličina proglašava je neprikosnovenom protagonistkinjom, čak i u pogledu djeteta, koje ne pravi gest ili blagoslov, niti se okreće prema majci, već tiho promatra vjernike. Slijedeći tradiciju, Duccio je uz upotrebu [[lapis lazuli]]ja (u to vrijeme basnoslovno skupog materijala) naslikao Madonu obučenu u ogrtač intenzivne plave boje, dok je iza nje prekrasno vezeno [[zlato]] u prugama. U ovom djelu ima dosta ukrašenih površina što je jedna od osobina sienskog slikarstva. Osjeća se profinjenost i suptilnost koja je ostvarena uz pomoć upotrebe tehnike [[Chiaroscuro|chiaroscura]], gdje je ostvarena prelijepa modulacija svjetla i sjene, kao na primjerima odjeće u koju je povijen Krist i zlatnih pruga na ogrtaču Madone kao i iza nje. Ovo nije rani rad Cimabuea, ovo je umjetnik Duccio koji se stabilno, pažljivo i svjesno kreće ka stvaranju pravog osjećaja mase i stvarnog volumena. Draperija oko Krista je tako mehko i lijepo modelirana, dok su anđeli savršeno raspoređeni u prostoru, te dobijaju veću prirodnost oko trona, na koji se lagahno oslanjaju. 
[[Datoteka:Maest 001 duccio siena duomo.jpg|thumb|250px|desno|Pozadina ''&quot;Meste&quot;'']]
Sām prijesto ukrašen je umetnutim polihromiranim [[mramor]]om i prikazan u frontalnom položaju sa širokim stranicama. Linija anđela u gornjem redu, koja se uzdiže do vrha Madoninog prijestolja, uravnotežena je linijom svetaca u srednjem redu, čije su glave umetnute između figura iznad, dok su četiri sveca zaštitnika Siene u donjem redu s lijeva na desno - [[Savin od Spoleta|Savin]], [[Ansan od Siene|Ansan]], [[Sveti mučenici Viktor i Korona|Viktor]] i [[Krisencije od Rima|Krisencije]] - šire raspoređeni, klečeći i usidreni za zemlju svojim odeždama, sačinjavaju osnovu harmonijske strukture na koju se iznad nižu ostale svete ličnosti u ovom djelu. Nakon njene izrade i prvobitne svrhe, ''&quot;Maestā&quot;'' je predstavljala i izvanrednu završnu komponentu u cjelokupnoj arhitekturi središnje katedrale u Sieni. Bolje rečeno, sàma je bila arhitektonsko djelo usred arhitekture, zbog savršene trodijelne podjele pročelja, rigoroznog i preciznog podudaranja s obje strane stavova i gesti dvije grupe ličnosti koji su predmet vjerskog štovanja, pri čemu svaka ličnost preuzima apstraktni dokaz arhitektonske komponente koja se savršeno kombinuje sa cjelinom.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt;

Dok cijeli prednji dio glavnog panela zauzima scena Madone s djetetom u njenom veličanstvu okružena anđelima i svecima, na poleđini ovog masivnog slikarskog djela nalazi se dvadeset i šest scena iz Kristove muke. Prvobitno su postojale pomoćne scene iz Kristovog života iznad i ispod glavnog panela. Čitav rad je vrhunski standard izrade, a izuzetne boje i gipko crtanje stvaraju efekte velike ljepote.&lt;ref name=&quot;AIT&quot;/&gt;
Bogatstvo Ducciove inspiracije otkriva se još jasnije u malim epizodama na postolju ovog oltarnog djela (predella), poleđini i vrhu gornjeg dijela ''&quot;Maeste&quot;'', u kojima svaku epizodu treba pažljivo ispitati izbliza, jer je svaka cjelina za sebe i autonomna. Slično tome, svaki dio, svaka ličnost ili predmet u ovom djelu, izgleda kao da je nacrtan dajući impresiju kao kad se gleda pod lupom i gotovo [[Heraldika|heraldičkim]] karakterom poprima vrijednost ritmičke komponente u glavnoj teksturi kompozicije koja se razvija oko njega.  
Analiza slikarskog stila Duccia di Buoninsegne prilikom izrade ovog djela potvrđuje teoriju da su rani život Krista u predellama i najviši odjeljci u ovom djelu nalikani nakon glavnih panela, pri čemu prostorna rješenja, vitki oblici i harmonična razmjena radnje i ambijenta otkrivaju slikarevu čvrstinu i samopouzdanje. Scene iz Kristovog javnog života naslikane su na stražnjoj predelli. Obje predelle predstavljaju njihove najranije primjere u italijanskoj umjetnosti.
[[Datoteka:Duccio di Buoninsegna 019.jpg|thumb|250px|lijevo|Naličje oltarnog djela ''&quot;Maestà&quot;'' sa glavnim panelom na kojem su scene iz Kristove muke]]
Prilikom stilskog proučavanja ovog djela, historičari umjetnosti primijetili su različitu funkciju scena predstavljenih na obje naslikane strane ''&quot;Maeste&quot;''. Prednja strana je bila pobožna slika namijenjena zajednici vjernika (što objašnjava njenu veličinu, jasno vidljivu iz svakog ugla crkve), dok je stražnja strana bila u suštini narativni ciklus namijenjen bližem promatranju klera iz svetišta.
Glavni element naličja ''&quot;Maeste&quot;'' činilo je četrnaest panela, prvobitno odvojenih stubićima [[pilastar]]a (priblizno širokih 4&amp;nbsp;cm), koji su zajedno sa vanjskim okvirom izgubljeni pri rasparčavanju ovog slikarskog djela 1771. godine.&lt;ref name=&quot;JC&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt;
Pejzaži sa naličja ''&quot;Maeste&quot;'' vjerovatno su inspirisani [[Bizantijska umjetnost za vrijeme vladavine dinastije Paleolog|bizantijskim slikarstvom za vrijeme vladavine dinastije Paleolog]]. Austrijski historičar umjetnosti i bizantolog [[Otto Demus]], koji je istraživao bizantijske freske u okolini [[Ohrid]]a, uočio je na njihovim slikarskim prikazima stjenovite pejzaže koji nisu samo kulisa iza likova, već su raspoređeni u različite slojeve tako da likove postavljaju u prostor. On smatra da je upravo Duccio koristio ovaj bizantijski slikarski izum za stvaranje dubine i prostora za likove u svom remek-djelu.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt; 
''&quot;Maesta&quot;'' ima najraniju sačuvanu predellu u italijanskoj umjetnosti, sa slikama na prednjoj i stražnjoj strani. Dvije predelle koje se nalaze na obje strane ovog oltarnog slikarskog djela bile su naslikane na horizontalno položenom komadu drveta i stoga su se mogle lahko rastaviti.
Na predelli sa prednje strane nalazi se sedam sačuvanih panela na kojima su prikazane priče iz Kristovog djetinjstva, u kojima je protagonista [[Djevica Marija|sveta Marija]], smjenjujući se s portretima proroka (Isaija, Ezekijel, Solomon, Malahija, Jeremija, Osija), koji razdvajaju pojedinačne scene.
Nekoliko pojedinačnih scena (koje nedostaju na originalnom oltarnom djelu ''&quot;Maeste&quot;'' prilikom rasparčavanja 1771. godine) našlo je put do muzeja ili privatnih kolekcija. Epizode na poleđini ''&quot;Maeste&quot;'', kojih je prvobitno bilo ukupno 43, bile su namijenjene gledaocima u prezbiteriju, koji su mogli da priđu bliže panou od vjernika koji su se okupljali u glavnom dijelu crkve. Okrugli paneli na poleđini prikazuju scene nakon Kristovog uskrsnuća, dok slike sa predelle na poleđini prikazuju iskušenje i čuda Kristova.&lt;ref name=&quot;AIT&quot;/&gt;

=== Posljednja djela ===
[[Datoteka:Duccio.The-Madonna-and-Child-with-Saints-149.jpg|thumb|250px|desno|''&quot;Poliptih br. 47&quot;'', tempera na drvu, 1310 - 1312, dimenzije 80 x 60 cm, Pinacoteca Nazionale, Siena]] 
Postoje samo dva djela koja se sa sigurnošću mogu pripisati katalogu urađenih slika Duccia di Buoninsegne nakon ''&quot;Maeste&quot;'' iz katedrale u Sieni, a oba su u relativno dobro očuvanom stanju. Prvi je ''&quot;Poliptih br. 47&quot;'', koji se prvobitno nalazio u [[Bolnica Santa Maria della Scala|bolnici Santa Maria della Scala]], a sada se nalazi u muzeju Pinacoteca Nazionale u Sieni. Samo je središnji dio ovog djela neosporno Ducciovo autorstvo, dok su preostali paneli pripisani [[Ugolino di Nerio|Ugolinu di Neriu]], kojem je Duccio dao relativno veliku slobodu u dizajniranju i slikanju.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt;
U donjem dijelu ove oltarne slike s nekoliko figura prikazani su Madona i sveci (sveti Ivan Evanđelist i sveta Agneza s lijeve strane, kao i sveti Ivan Krstitelj i Marija Magdalena s desne strane). Gornji dio prikazuje Krista i anđele. Između njih, umjetnik je naslikao srednji nivo koji prikazuje do polovine dužine figure kraljeva i proroka iz [[Stari zavjet|Starog zavjeta]]. Kao i sveci, oni su imenovani po natpisu. Iznad Madone, naprimjer, pojavljuju se [[Mojsije]] i [[kralj David]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.wga.hu/html_m/d/duccio/various/zpoly_47.html|title= ''Duccio di Buoninsegna: Polyptych No. 47''|work= wga.hu|access-date= 23. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;
Kompozicijski, ovo djelo je složenije u odnosu na njegova ranija djela i proizvod je slikarske tehnike koju je Duccio koristio u prvoj deceniji 14. vijeka. To je zbog uvođenja parova proroka iznad pojedinačnih glavnih likova. Tako se, umjesto na dva nivoa, poliptih novog stila uzdiže mnogo više kroz tri nivoa. Viši vrhovi ([[Fijala (arhitektura)|fijale]]) imaju ravne strane koje se okreću u nivou glava anđela i stvaraju [[zabat]]e. Ova vrsta fijala postavljena na krnji oblik zabata glavnog prostornog odjeljka naći će se u više navrata na narednim slikama drugih slikara. Zanimljivo je napomenuti da je upravo Ugolino di Nerio koristio 1320-ih ovaj kompozicijski raspored u svom poliptihu koji je dizajnirao za crkvu ''Santa Croce'' u Firenci. Historičari umjetnosti slažu se da je ovo djelo naslikano ubrzo nakon ''&quot;Maeste&quot;'', a sličnosti svetaca sa obje strane Madone kao i proroka navode na zaključak da su naslikani po uzoru na već navedeno remek-djelo Duccia di Buoninsegne.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt; 
[[Datoteka:Duccio di Buoninsegna cat01.jpg|thumb|150px|lijevo|''&quot;Maesta&quot;'' iz katedrale di San Cerbone, zlato i tempera na drvu, 1316., dimenzije 179,2 × 99,5 cm]]
Posljednje djelo iz završnog stvaralačkog perioda ovog italijanskog predrenesansnog slikara koje mu se pripisuje je ''&quot;Maestà&quot;'' iz [[Katedrala di San Cerbone|katedrale di San Cerbone]] u južnoj toskanskoj općini [[Massa Marittima]]. Nalazi se u lijevoj krajnjoj kapeli i najdragocjenije je umjetničko djelo u cijeloj katedrali, koje je naslikano na drvenom panelu približno 1316. godine u slikarskom ateljeu Duccia di Buoninsegna.&lt;ref name=&quot;TT&quot;&gt;{{Cite web|url= http://www.travelingintuscany.com/art/duccio/madonnadellegrazie.htm|title= ''Art in Tuscany, Duccio di Buoninsegna: Madonna delle Grazie''|work= travelingintuscany.com|access-date= 26. 5. 2022}}&lt;/ref&gt; 
''&quot;Maestu&quot;'' iz katedrale di San Cerbone u cjelosti je izveo [[Ambrogio Lorenzetti]], koji je oponašao Ducciov stil kada je slikao Madonu, dok je u narativnim scenama uočljiv njegov vlastiti slikarski stil. U ovom slikarskom djelu uočljive su lične osobine i sklonosti Ambrogia Lorenzettija, koje su se ispoljile u onim kvalitetama koje će kasnije biti prepoznatljive kroz njegovo cjelokupno umjetničko stvaralaštvo. Lice madone je iznenađujuće shematizirano, s obzirom na činjenicu da je to djelo nekoga tko je pripadao generaciji nakon Duccia. to se posebno odnosi na ravno, prilično kruto slikanje četkicom preko obrva i [[Korijen vanjskog nosa|korijena vanjskog nosa]]. ''&quot;Maesta&quot;'' iz katedrale di San Cerbone je još uvijek djelo urađeno u stilu Duccia di Buoninsegne, u tolikoj mjeri, da se može zaključiti da je Duccio možda sam dizajnirao cjelokupnu kompoziciju. Ton ovog rada je neosporno veličanstven, ali su neki detalji naslikani pomalo kruto. Najbolji primjer za ovu tvrdnju su obje ruke Madone postavljene kao naličje jedna drugoj, sa ukočeno savijenim prstima, naizgled nesposobni da dodiruju ili drže. Ova vrsta formalnosti i simetrije podsjećaju na sheme koje su se često nalazile u prethodnoj slikarskoj generaciji, posebno kod [[Guido da Siena|Guida da Siene]]. Poza Madonine figure, s naglaskom na dijagonalni prikaz njene desne ruke i bedra, veoma je slična onoj koju je Guido da Siena koristio u slici ''&quot;Madona na prijestolju sa djetetom (Maestà)&quot;'' u Palazzo Publico u Sieni. Pregled brojnih detalja narativa na poleđini oltarne slike ''&quot;Maestà&quot;'' iz katedrale di San Cerbone jasno otkriva rad Ambrogia Lorenzettija, sa uporedivim detaljima u njegovim kasnijim slikarskim djelima. Nije iznenađujuće da je Lorenzetti izabran da uradi ovu oltarnu sliku, budući da je već dokazao svoju vrijednost u svom slikarskom udjelu u ''&quot;Maesti&quot;'' iz Siene. Program Pasije u ovoj oltarnoj slici je skraćeni prikaz onog na Ducciovoj Maesti iz 1311. godine u kojem se prva dva donja reda naslikanih scena čitaju prvi, a zatim dva gornja reda.

''&quot;Maestà&quot;'' iz katedrale di San Cerbone bila je namijenjena velikom oltaru koji se nalazi ispod kupole i predstavlja Madonu sa djetetom ([[Italijanski jezik|ital.]]: ''&quot;Madonna delle Grazie&quot;'') na prednjoj strani i scene iz Muke Kristove na poleđini. Kao ''&quot;Maestà&quot;'' iz 1311. godine i ovo djelo pretrpjelo je velika oštećenja, a prilikom njegovog rasparčavanja, preostali dio je smanjena verzija originalnog djela. Veličina ove oltarne slike je smanjena, izrezana oko lika Madone, čime je urezana u narativne scene na poleđini i uklonjene figure (vjerovatno anđela), koje su prvobitno stajale sa obje strane ustoličene Madone. Sa lijeve strane njene glave vide se tragovi oreola, ali su glave anđela sastrugane. Velike površine prijestolja su potpuno izgubljene, a nije poznat datum kad je Madonino lice potpuno prefarbano. Ova prefarba je uklonjena prilikom čišćenja i restauracije 1947. godine. Ništa nije ostalo što bi sugeriralo izvorni oblik oltarne slike. Međutim, historičari umjetnosti smatraju da ako bi slika bila vraćena u njenu izvornu širinu i visinu, više bi nalikovala ''&quot;Maesti&quot;'' iz katedrale u Sieni nego kako izgleda u njenom sadašnjem stanju.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt;

== Stil ==   
[[Datoteka:Ritratto di Cimabue.jpg|thumb|200px|lijevo|Portret firentinskog slikara [[Cimabue]]a, koji je imao značajan utjecaj na umjetnički razvoj Duccia di Buoninsegne s početka njegove karijere]]
Prije Duccia di Buoninsegne, prevladavajući bizantijski slikarski stil koristio je motive sa [[ikona]] i apstraktne slikovne izume u svrhu prenošenja osjećaja vječnog autoriteta božanstva. Nije slučajno da su upravo ti pozivi na vječnost također nametnuli neprolaznu moć Crkve i njenu doktrinarnu nadmoć. Neki od tih bizantijskih umjetničkih izuma vidljivi su u njegovim slikarskim djelima.&lt;ref name=&quot;LA&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2005-jan-24-et-duccio24-story.html|title= ''Where the divine meets the mortal''|work= latimes.com|access-date= 27. 5. 2022}}&lt;/ref&gt; 
Prema [[Velika Britanija|britanskom]] autoru i kritičaru umjetnosti [[Robert Langton Douglas|Robertu Langtonu Douglasu]], tri različita razdoblja mogu se uočiti u umjetničkoj karijeri i radu Duccia di Buoninsegne: bizantijsko, rimsko i gotičko razdoblje. Tokom drugog (rimskog) razdoblja svog umjetničkog stvaralaštva još uvijek je bio pod utjecajem [[Bizantijska umjetnost|bizantijske umjetnosti]], a tokom trećeg (gotičkog) tazdoblja bio je još uvijek pod utjecajem starih rimskih i bizantijskih umjetnika kao i novih umjetničkih kretanja tog vremena u Italiji. U djelima iz njegovog prvog slikarskog razdoblja  primjetno je da su sva njegova prijestolja poluorijentalnog dizajna, od struganog drveta i imaju visoka podnožja; dok je Madona u potpunosti bizantijskog tipa. Tu su i velike eliptične [[Šarenica|šarenice]] oka, kosa okrenuta nadole u uglovima, dugi zakrivljeni nos, zakrivljene koščate ruke, ugaoni i često čisto kaligrafski nabori draperija. Dijete je premalo i nije estetski lijepog izgleda. U djelima iz njegovog drugog perioda, prijestolja su kamena i podsjećaju na [[Kozmateski ukrasni rad|kozmateski]] (stil geometrijskog ukrasnog umetnutog kamena koji je tipičan za arhitekturu srednjovjekovne Italije, a posebno Rima i njegove okoline) tip, a ukrašeni su šarenim [[mramor]]ima i pločicama od [[mozaik]]a. Šarenica oka je manja, usta ravnija, nos nešto kraći i manje zakrivljen, ruke manje koščate, nabori draperija širi i prirodniji. U njegovom trećem periodu prijestolja su još uvijek kozmateskog tipa, ali ima gotičke crte. U izražavanju emocija uočljive su velike razlike između djela njegovog trećeg perioda u odnosu na prethodne. Najbolji primjer koji ovo potvrđuje je njegovo najznačajnije djelo ''&quot;Maestà&quot;'' iz 1311. godine. Sa velikom glavnom kompozicijom, 59 malih epizoda (danas 54) i malim figurama proroka, apostola i anđela na vrhovima u gornjem dijelu slike, Ducciova ''&quot;Maesta&quot;'' nije bila samo vrhunsko ostvarenje pojedinačnog umjetnika obdarenog velikom širinom stila, već i prva definitivna najava kulture koja se do tada čvrsto uspostavila.&lt;ref&gt;Smart, Alastair (1978), ''The Dawn of Italian Painting 1250 – 1400.'', izdavačka kuća Oxford: Phaidon. {{ISBN|0714817694}}&lt;/ref&gt;.

Sa izuzetkom nekolicine lokalnih naučnika i slikara iz Siene, čije je stvaralaštvo iz 13. i 14. vijeka bilo ograničeno samo na pohvale, Duccio je bio praktično ignorisan tokom čitavog 17. vijeka. U to vrijeme je čak i njegovo najznačajnije djelo ''&quot;Maesta&quot;'' uklonjeno sa oltara u crkvi ''Santa Maria Novella'', a nekoliko panela koji su bili sastavni dio cjelokupnog djela izvađeno i prodato privatnim kolekcionarima. Danas se ona nalaze u izložbenim kolekcijama raznih svjetskih muzeja. Sve veći interes za srednjovjekovnu umjetnost, koji se u 18 vijeku manifestuje potragom za historijskim i religioznim dokumentima, doveo je do boljeg poznavanja umjetničkog stvaralaštva i života Duccia di Buoninsegne. Tako je između kraja 19. i prvih decenija 20. vijeka došlo do dileme da li je ''&quot;Madonnu Rucellai&quot;'' naslikao Cimabue ili Duccio. Od tada je počelo najnovije kritičko istraživanje slikarske obuke sienskog majstora, koje je imalo za cilj da razjasni njegov odnos sa bizantijskom tradicijom, te utjecaja [[Cimabue]]a, kao i sa novim primjerima gotičkog ukusa u umjetnosti. Povodom ovog složenog pitanja, historičari umjetnosti su jednoglasni u prepoznavanju Ducciove vrlo visoke umjetničke dimenzije, koji je baš kada je [[Giotto di Bondone]] mijenjao &quot;slikarsku umjetnost iz grčke u latinsku&quot;, uspio u svojim radovima usaditi &quot;grčki slikarski izražajni jezik&quot;. Upravo to je bila jedna od najprepoznatljivijih osobina italijanskog bizantijskog slikarstva tokom ranog 14. vijeka.&lt;ref&gt;Giulio Cattaneo, ''Classici dell'Arte: L'Opera completa di Duccio di Buoninsegna'', izdavačka kuća Rizzoli iz Milana, prvo izdanje objavljeno 1972. godine, str. 9&lt;/ref&gt;    
Ulivajući novi život u stiliziranu bizantijsku tradiciju, Duccio je pokrenuo stil svojstven razvoju sienske škole uz ekspresivnu upotrebu obrisa. Upotreba linije varirala je od snažnog kvaliteta u njegovom prikazivanju narativnih scena do lirskog i veličanstvenog tona u njegovom prikazu Madone i anđela.&lt;ref name=&quot;AIT&quot;/&gt; Uvažavanje koje je Duccio uživao u svoje vrijeme autoritativno potvrđuju narudžbe njegovih glavnih danas poznatih djela, počevši od njegovog prvog remek-djela ''&quot;Madona Rucellai&quot;'' koju su Firentinci povjerili ovom sienskom slikaru.  
Stil koji je korišten u ovom djelu bio je suptilan, inspiriran elementima [[Bizantijska umjetnost|bizantijske umjetnosti]], ali je potom pružao mekše portrete s kojima je gledalac lakše osjetio povezanost.
Nakon ''&quot;Madonne Rucellai&quot;'' pa sve do kraja 13. vijeka, bliže prvim godinama posljednje decenije, razvoj Ducciovog slikarskog stila, koji je rezultat savršene asimilacije različitih komponenti kulture i ukusa bio je završen. Međutim, bio je još  uvijek podložan kasnijim najznačajnijim kretanjima u umjetnosti tog vremena uz sve veće obogaćivanje njegovog slikarskog vokabulara. Ovaj vremenski period predstavlja veliku prekretnicu u unutrašnjim kompleksnim i dubokim promjenama, koje će dovesti do nastanka njegovog prepoznatljivog slikarskog stila. Nakon što se oslobodio ostataka utjecaja slikarske umjetnosti Cimabuea (koji su mu pomogli da proširi horizont izvan granica lokalne tradicije), te nakon što je postigao preuranjenu simbiozu između zapadne gotike i oživljajuće slikovne kulture Bizanta, Duccio je sada bio u mogućnosti da uđe sa više samopouzdanja u ogromne domene svete ikonografije, da crpi inspiraciju iz velikog broja izvora, da pruži originalne verzije motiva i sugestija koje su mu stizale sa svih strana: od helenističkih i bizantijskih [[minijatura]] do [[skulptura]] [[Nicola Pisano|Nicole]] i [[Giovanni Pisano|Giovannija Pisana]]. Svi ovi spomenuti utjecaji pomogli su u razvoju istih tema sa sve većim i delikatnijim ljudskim osjećajem i uz budno promatranje stila, što će u završnici dovesti do pune umjetničke zrelosti koja je uočljiva u njegovom remek-djelu ''&quot;Maestà&quot;''.

Otprilike dvadeset pet godina nakon izrade njegovog prvog značajnog slikarskog djela ''&quot;Madone Rucellai&quot;'', završio je glavno remek-djelo oltarnu sliku ''&quot;[[Maestà (Duccio)|Maestà]]&quot;''. Slijedila je njena trijumfalna javna pratnja sastavljena od više hiljada velikodostojnika i građana Siene, koji su išli u povorci od Ducciovog slikarskog studija u ulici Stalloreggio pa sve do glavne katedrale u Sieni, gdje je ovo djelo bilo smješteno. Ovakvi događaji predstavljaju pečate dugog umjetničkog prestiža ovog italijanskog slikara. 
Najvjerovatnije je da je Duccio naslikao ''&quot;Maestu&quot;'' po uzoru na raskošne apsidne mozaike i freske srednjovjekovnog [[Rim]]a, sa kojima je morao biti prilično upoznat. Slikarsko predstavljanje Madone i djeteta, svetaca, anđela i apostola na rimskim mozaicima kao i njihova blistava dekoracija ostavili su veliki utisak na Duccia. Najveća lekcija koju je Rim imao za Duccia bila je monumentalnost, a veličanstvenost njegove oltarne slike u Sieni u velikoj je mjeri zaslužna za to što je iskusio ovu kvalitetu u rimskoj tradiciji.
 
Neki od njegovih radova predstavljaju slikarski pomak prema dostignućima ostvarenim unutar [[Slikarstvo rane renesanse|ranog italijanskog renesansnog pokreta]] koji je uslijedio ubrzo nakon njegove smrti. Duccio je koristio pažljivu mješavinu [[boja]] kako bi proizveo ovu mehkoću, a tome su doprinijele njegove izuzetne tehničke sposobnosti slikanja temperom, što su brojni umjetnici slijedili kasnije. Dok se pridržavao ravne [[Perspektiva (likovna umjetnost)|perspektive]] korištene u [[Gotika|gotičkoj umjetnosti]], došlo je do blagog pomaka u njegovom radu u započinjanju boljeg korištenja perspektive do koje je došlo u kasnijim vijekovima.
Prije Duccia, bilo je vrlo rijetko da italijanski umjetnici u svojim djelima stavljaju ličnosti u arhitektonske scene. Njegova želja da eksperimentiše sa perspektivom bila je njegova vlastita odluka da obuhvati različite zgrade u okviru svojih slika. Ovo je bio vrlo rani, probni pristup koji je postavio temelje da se dalje nastavi. Prilikom pregleda najvažnijih događaja iz njegove karijere, u slikarskim djelima otkrivamo predmete kao što su dvorci, [[stub]]ovi i hodnici koji se nalaze iza njegovih portretnih figura. Perspektiva u njegovim slikama je prisutna, ali ograničena, sa samo nekoliko različitih faza između prednjeg plana i pozadine. 
U poređenju sa nekim kasnijim pejzažnim scenama iz evropske umjetnosti primjetne su jasne razlike u ovom ranom stilu perspektivnog slikarstva. Duccio di Buoninsegna dao je važan doprinos u razvoju ka slikarskim tehnikama koje će se pojaviti nekoliko vijekova kasnije.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt;

== Baština ==
Ono što je [[Édouard Manet|Edouard Manet]] bio za moderno slikarstvo, Duccio di Buoninsegna je bio za [[italijansko renesansno slikarstvo]]. Bio je rodonačelnik onoga što će postati umjetnička norma, pri čemu je jednim dijelom čvrsto bio ukorijenjen u slikarsku tradiciju tog vremena, a drugim dijelom usredotočen na vlastito jedinstveno čulno iskustvo svijeta koje ga je okruživalo. Taj njegov stav je proizveo novi način razmišljanja o umjetnosti. U svojim slikarskim djelima ovaj toskanski slikar počinje ostavljati po strani vječnu bezvremenost karakterističnu za srednjovjekovni senzibilitet. Na njegovo mjesto dolazi prefinjeni utisak o nestalnosti života, pri čemu vrijeme ulazi u sliku, donoseći sa sobom moderan nagovještaj smrtnosti.&lt;ref name=&quot;LA&quot;/&gt;

Ducciov utjecaj kao učitelja imali su dugotrajan učinak na stil sijenske umjetnosti, a slava njegovog najznačajnijeg slikarskog djela ''&quot;Maestà&quot;'' privukla je veliki broj hodočasnika u Sienu.
Ništa u dotadašnjoj toskanskoj slikarskoj tradiciji nije bilo uzor tako impresivnoj prezentaciji ''&quot;Maeste&quot;''. Taj osjećaj i ukus za detalje, koji su proizašli iz najuglednije klasične i bizantijske tradicije korišteni su u [[minijatura]]ma u [[evangelistar]]ima i [[lekcionar]]ima proizvedenim u [[Konstantinopolj]]u.
Upravo ovo kasnije će biti tipično za mnoge sienske umjetnike koji će slikati u stilu sličnom Ducciu i to je jedan od najvećih elemenata njegove umjetničke ostavštine. Neki od slikara radili su s njim tokom vlastitog naukovanja u njegovom studiju, dok bi se drugi možda jednostavno divili njegovom radu sa udaljenosti i odlučili da elemente njegovog umjetničkog pristupa preuzmu i koriste u slikarskim djelima kao svoje. Siena je u to vrijeme bila uspješan i bogat grad, koji je talentiranim ljudima omogućavao visok stepen političkog i umjetničkog razvoja. Ostarjelog Duccia mnogi su njegovi pomoćnici vidjeli kao izuzetno talentiranog umjetnika čiji je relativno radikalan pristup slikarstvu gurnuo [[Zapadna umjetnost|evropsku umjetnost]] naprijed. Kraljevina Siena bila je u to vrijeme glavna umjetnička regija u Italiji. 
Dok su slikari u obližnjoj [[Firenca|Firenci]] usvojili okrugle, realističnije oblike, većina sienskih umjetnika u ranom 14. vijeku nastavila je koristiti Ducciov linearni i dekorativni stil, koji je koristio zlato i jaku boju za stvaranje uzorka i ritma.
Veći dio 14. vijeka Duccio će biti stalna referentna tačka [[Sienska škola|sienske škole]] slikarstva, čak i u vrijeme punog procvata novih firentinskih umjetničkih pokreta, a njegov utjecaj osjetit će se i u najudaljenijim italijanskim gradovima. 
Njegova umjetnička karijera općenito se gleda na sličan način kao i karijera tadašnjeg najznačajnijeg firentinskog slikara Cimabuea, koji su (svaki pojedinačno) uveli nove ideje i čime je otpočelo suptilno kretanje ka [[Renesansa|renesansi]].&lt;ref name=&quot;DDB&quot;/&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Duccio di Buoninsegna - Madonna with Child - Google Art Project.jpg|Madona sa djetetom (Madonna di Buonconvento), tempera na panelu, dimenzije 68x49 cm, Muzej sakralne umjetnosti u Buonconventu u dolini Arbia južno od Siene
Datoteka:Duccio The-Madonna-and-Child-128.jpg|Madona sa djetetom i dva anđela (Crevole Madonna), 1283-1284, tempera na panelu, dimenzije 89x60 cm, [[Museo dell'Opera del Duomo (Siena)|Museo dell'Opera del Duomo]], Siena
Datoteka:Duccio Madonna Gualino.jpg|Madona Gualino 1280-1283, tempera i zlato na drvu, dimenzije 157x86 cm, Galleria Sabauda u Torinu 
Datoteka:Duccio di Buoninsegna - Annunciation - WGA06752.jpg|Scena Bogojavljenja
Datoteka:Duccio di Buoninsegna - Transfiguration - WGA06780.jpg|Scena Preobraženja Isusovog
Datoteka:Duccio - Triptych- Crucifixion and other Scenes - Google Art Project.jpg|Triptih sa prikazom Raspeća i drugim scenama, tempera na drvenom panelu između 1302 - 1308, dimenzije  44.9 X 31.4&amp;nbsp;cm 
Datoteka:Duccio di Buoninsegna - Flight into Egypt - WGA06766.jpg|Bjekstvo u Egipat
Datoteka:Duccio di Buoninsegna - Disputation with the Doctors - WGA06768.jpg|Isus među učenima
Datoteka:Duccio di Buoninsegna - The Raising of Lazarus - Google Art Project.jpg|Uskrsnuće Lazara
Datoteka:Duccio di Buoninsegna - Christ and the Samaritan Woman - Google Art Project.jpg|Isus i Samarićanka
Datoteka:MadonnaInTrono41.jpg|Maestà, detalj
Datoteka:Duccio di Buoninsegna - Christ Before Caiaphas - WGA06797.jpg|Isus kod jevrejskog sveštenika [[Kajafa|Kajafe]]
Datoteka:Duccio The-Madonna-and-Child-with-Angels-1.jpg|''&quot;Madona ustoličena među anđelima&quot;'' (poznata i kao ''&quot;Madona iz Berna&quot;''), tempera na drvu, dimenzije 31,5 x 22,5&amp;nbsp;cm, Muzej umjetnosti u [[Bern]]u, [[Švicarska]]
Datoteka:Duccio di Buoninsegna 036.jpg|Pozivanje apostola Petra i Andrije, odlomak iz ''&quot;Maeste&quot;'' tempera na drvu, dimenzije 43.5 × 46&amp;nbsp;cm, [[National Gallery of Art (Washington, D.C.)|National Gallery of Art]], [[Washington, D.C.]]
&lt;/gallery&gt;

== Literatura ==
* ''Enzo Carli - Duccio di Buoninsegna'', izdavač Aldo Martello Editore, Milan, Italy

== Izvori ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.nga.gov/content/dam/ngaweb/collection/catalogue/italian-paintings-of-the-thirteenth-and-fourteenth-centuries/versions/2016-03-21_italian-paintings-of-the-thirteenth-and-fourteenth-centuries.pdf, ''Italian Thirteenth and FourteenthCentury Paintings'', na nga.gov]{{Mrtav link}}
* [https://www.khanacademy.org/humanities/renaissance-reformation/late-gothic-italy/siena-late-gothic/a/siena-in-the-late-gothic-an-introduction, ''Siena in the Late Gothic, an introduction'', na khanacademy.org]{{Mrtav link}}

[[Kategorija:Rođeni 1255.]]
[[Kategorija:Umrli 1319.]]
[[Kategorija:Biografije, Siena]]
[[Kategorija:Italijanski slikari]]
[[Kategorija:Slikari gotike]]</text>
      <sha1>1s3mmhgf0a55bt236pqr467g35xesif</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Segna di Bonaventura</title>
    <ns>0</ns>
    <id>491405</id>
    <revision>
      <id>3425312</id>
      <parentid>3424406</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T14:56:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16134" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               =Segna di Bonaventura
| slika             =
| opis_slike        =
| datum_rođenja     =približno 1280
| mjesto_rođenja    =[[Siena]], [[Republika Siena]]
| datum_smrti       =približno 1331
| mjesto_smrti      =Siena
| nacionalnost      =
| obrazovanje       =
| supružnik         =
| period            =kasna [[gotika]], [[sienska škola]]
| vrsta_umjetnosti  =slikarstvo
| djela             =Marija Magdalena, Madona sa djetetom, Raspeće
| utjecao           =[[Niccolò di Segna]], [[Francesco di Segna di Bonaventura]]
| utjecali          =[[Bizantijska umjetnost za vrijeme vladavine dinastije Paleolog|Bizantijsko slikarstvo]], [[Duccio di Buoninsegna]], [[gotika]]
| nagrade           =
| potpis            =
| web-stranica      =
}}

'''Segna di Bonaventura''' bio je [[italija]]nski slikar iz perioda kasne [[Gotika|gotike]], te pripadnik [[Sienska škola|sienske škole]], aktivan od 1298. do 1331. godine. Rođak je [[Duccio di Buoninsegna|Duccia di Buoninsegne]], a njegovi sinovi [[Niccolò di Segna]] i [[Francesco di Segna di Bonaventura]] također su bili slikari koji su radili u stilu sienske škole.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;&gt;James H. Stubblibine, ''Duccio di Buoninsegna and His School'', Princeton University Press, Princeton, New Jersey, 1979. godine, str. 130 - 137 {{ISBN|0-691-03944-5}}&lt;/ref&gt;

== Biografija i umjetničko stvaralaštvo ==
{{Proširiti sekciju}}
[[Datoteka:Segna di bonaventura, la madonna e tre santi, 1315 ca.JPG|thumb|250px|desno|Poliptih na kojem su prikazani Madona i tri sveca (s lijeva [[sveti Pavao]], [[Sveti Ivan Krstitelj (svetac)|sveti Ivan krstitelj]], [[Romuald]]), 1310 - 1315, [[Pinacoteca Nazionale (Siena)|Pinacoteca Nazionale, Siena]].]]
Segna di Bonaventura rođen je u tada bogatom gradu [[Siena|Sieni]] u provinciji [[Toskana]], koji je po umjetničkom stvaralaštvu bio nadmoćniji takmac [[Firenca|Firenci]] tokom 13. i 14. vijeka. Zahvaljujući svom talentu i rođačkim vezama sa poznatim sienskim umjetnikom [[Duccio di Buoninsegna|Ducciom di Buoninsegnom]], naučio je osnove slikarstva u njegovom slikarskom ateljeu. Vjerovatno je bio aktivan slikajući u Ducciovom ateljeu između 1310. i 1312. godine, a prije toga bio je samostalni umjetnik. Segna di Bonaventura je prvi put zabilježen u sačuvanim platnim dokumentima iz 1298. i 1306. godine kada je plaćen za slikanje korica za četiri knjige sa oznakama i grbom plemića Ugolina od Corregia, kao i malih drvenih sandučića (kabineta) koji su bili registrar za dokumente &quot;biccherne&quot;, tj. poreskog ureda općine Siena (Palazzo Publico) u 13. i 14. vijeku.

Sve ukazuje da je Segna di Bonaventura bio ne samo vrlo produktivan umjetnik, već i da je vodio veliki slikarski atelje. Osim četiri potpisana djela, ovom italijanskom umjetniku se zbog stilskih obilježja pripisuje niz nepotpisanih radova. 
Jedno od djela koje predstavlja njegovu raniju slikarsku fazu je [[poliptih]] (slika desno), na kojem su prikazani Madona i tri sveca urađeni u vrijeme kada je Segna još radio u Ducciovom slikarskom ateljeu.  Originalni okvir je izgubljen iako su lučne letvice (iznad glava Madone i svetaca) između odjeljaka netaknute. Uprkos pojediniim oštećenjima, slika je uopšteno gledajući u odličnom stanju nakon restauracije. Sám oblik poliptiha blizak je formuli koja je preovladavala u Ducciovom ateljeu u prvoj deceniji 14. vijeka. Iznad svega, podsjeća na ''&quot;Poliptih br. 28&quot;'', djelo koje je po Ducciovom dizajnu izveo sám Segna di Bonaventura. Kao i u ''&quot;Diptihu br. 28&quot;'', svaka figura nalazi se u jednostavnom odjeljku zasvođenom u obliku [[Luk (arhitektura)|luka]], a svi odjeljci skupljeni su ispod pravolinijskog okvira. Oblik poliptiha također potvrđuje datum izrade ovog djela na približno 1310 - 1315 godinu. Žalosni izraz Madone prikazan bez djeteta, navodi na pretpostavku da je izgubljeni središnji panel sadržavao prikaz Krista kao Čovjeka tuge. U klimanju Madonine glave, njenom svečanom gestu pokazivanja, načinu na koji drži veo (umjesto maramice kojom briše suze) i njenom tužnom pogledu (Segna je povukao vodoravnu liniju između oka i obrva), sve ovo dodatno uveličava uznemireni i tužni izraz njenog lica. Slikarski detalji korišćeni u ovoj slici uporedivi su sa ranijim slikama ožalošćene Madone na naslikanim križevima iz 13. i 14. vijeka.

Dok su Segna i njegov slikarski atelje dobijali uobičajenu raznolikost narudžbi, postoji veliki broj naslikanih raspela, od kojih su tri pripisana njemu. Dvojica njegovih učenika slikali su samo raspela, sudeći po onome što je ostalo od njihovog rada. Toliko narudžbi za slikanje raspela je možda stiglo jednostavno zato što je njegov slikarski atelje u to vrijeme u Sieni bio poznat po kvalitetnom slikanju raspela.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt;
Najraniji primjer iz ove serije je ''&quot;Raspeće&quot;'' (slika dole) koje se čuva u [[Puškinov muzej|Puškinovom muzeju]] u [[Moskva|Moskvi]], a urađeno je između 1310-1315 godine. Ovo djelo također pripada ranom slikarskom periodu Segne di Bonaventure. Rubovi raspeća su oštećeni i izlizani sa svih strana, dok su neki dijelovi slike izgubljeni.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://pushkinmuseum.art/data/fonds/europe_and_america/j/1001_2000/zh_231/index.php?lang=en|title= ''Segna di Bonaventura:
The Crucifixion, 1310 - 1315''|work= pushkinmuseum.art.com|access-date= 29. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Unatoć ovim oštećenjima, lahko je uočiti njegov slikarski razvoj. Jednostavan raspored Kristovog lika zajedno sa skromnim proporcijama tijela i blagim klimanjem glave daleko su od zrelih rješenja koja se vide u Segninom kasnijem ''&quot;Raspeću iz Arezza&quot;''.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt;
U ''&quot;Raspeću&quot;'' koje se čuva u [[Nacionalna galerija|Nacionalnoj galeriji]] u [[London]]u, primjetan je slikarski napredak u odnosu na ''&quot;Raspeće&quot;'' iz Puškinovog muzeja. Tečnost linija, harmonične kombinacije boja i graciozan izraz emocija bolje je urađen u ovom djelu. Kristovo beživotno tijelo mlohavo visi na križu, dok su noge klonule na jednu stranu, a glava je pognuta naprijed. Krv mu curi iz rana na rukama i nogama i prska sa strane. Gledalac je pozvan da se pridruži svetim Mariji i Ivanu, koji u pozi žalosti zauzimaju male panele na oba kraja križa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.nationalgallery.org.uk/paintings/segna-di-bonaventura-crucifix|title= ''Segna di Bonaventura: The Crucifix, 1310 - 1315''|work= nationalgallery.org|access-date= 30. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;
U raspeću, koje je rad majstora San Pola u Rossu (jednog od studenata Segne di Bonaventure) iz Propositure di Bibbiena u Arezzu (slika dole), prilično blisko prati se slikarski stil Duccia, iako su primjetni pokušaji u razvijanju vlastitog stila. Zanimljivo je još jedno djelo iz ove serije, a to je ''&quot;Raspeće&quot;'' (slika dole) koje je formiralo [[diptih]] (dvije ploče spojene zajedno kako bi se mogle otvarati i zatvarati). Danas se nalazi u Lehman kolekciji [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan muzeja]] u [[New York City|New Yorku]] Ovo djelo malih dimenzija (38,1 x 27 cm) koristilo se za privatnu pobožnost.  Ljepota sjaja Bogorodičinog dvora, pojačana ukrasnim detaljima u suprotnosti je s tragičnom dramom Raspeća, nudeći pokloniku dvije vrlo različite slike o kojima može meditirati. &lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.metmuseum.org/art/collection/search/460152|title= ''Segna di Bonaventura: The Crucifix, ca. 1315''|work= metmuseum.org|access-date= 19. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;
Razni istraživači Segni pripisuju još nekoliko slikanih križeva, kao naprimjer, br. 21 iz Sienske pinakoteke, križ iz Muzeja religiozne umjetnosti u Chiancianu (pripisao Van Marleu), križ iz Okružnog muzeja Pienza i križ u župnoj crkvi sv. biskupa Cerbone, Massa Marittima.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt; 
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Segna di bonaventura, crocifissione.JPG|Raspeće, 1310-1315 [[Puškinov muzej]], [[Moskva]]
Datoteka:Segna di Bonaventura.Crucifix. Siena, Pinacoteca Nazionale. 1310-1315..jpg|Raspeće, 1310-1315, Pinacoteka Nazionale, Siena
Datoteka:Segna di Buonaventura. Crocifisso, no. 21, Siena, Pinacoteca Nazionale.jpg|Raspeće br. 21, 1310-1315, Pinacoteka Nazionale, Siena 
Datoteka:Segna di Buonaventura. Crocifisso. No 567. National Gallery, London.jpg|Raspeće br. 567, Nacionalna galerija, London
Datoteka:Crocifisso di Segna di Bonaventura Duomo di Massa Marittima.jpg|Raspeće iz katedrale di San Cerbone u gradu Massa Marittima
Datoteka:Crocifisso (Maestro di San Polo in Rosso).jpg|Raspeće, rad majstora San Pola u Rossu (14. vijek), Propositura di Bibbiena, Arezzo
Datoteka:The Crucifixion MET sf-rlc-1975.1.2.jpeg|Raspeće, približno 1315., dimenzije 38,1 x 27 cm, [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan muzej]], [[New York City]]
&lt;/gallery&gt;
Izrada slika Madone bila je posebno značajna u sienskom slikarstvu. Pored veličanstvenih proslavljanja Majke Božje u obliku ''&quot;Maeste&quot;'', gdje je Bogorodica bila prikazana na prijestolju sa pratnjom anđela i svetaca, popularne su bile i druge, intimnije slike Majke Božje. Na ovim ikonama ona je obično naslikana do pojasa, dok novorođenče Krist poprima dirljiviju i razigraniju sliku. Segna di Bonaventura je zaslužan za brojne takve slike. Najranija potječe iz 1300-1310 (pogledati galeriju), a danas se čuva u Ashano, Muzeju religiozne umjetnosti; [[Minneapolis]], Institut za umjetnost.

Godine 1317. za rad na oltarnoj slici za bratstvo [[Augustinci|augustinaca]] u Lecceu, blizu Siene, dobio je platu od 4 florina. Godine 1316. i 1318. njegovo ime se u pisanim dokumentima pojavljuje kao rezident dodijeljen župnoj crkvi ''San Pietro Ovile'' u Sieni, a 1319. kao stanovnik Arezza. Iste 1319. godine prima uplatu od 8 lira za obnovu Madoninog lika u sienskoj Palazzo Pubblico (Gradska vijećnica).
Nakon Ducciove smrti 1319. godine, zvaničnici grada Siene povjerili su Segni di Bonaventuri restauraciju oltarske slike ''&quot;Maesta&quot;'', koju je njegov slavni rođak naslikao 1302. godine za ''Kapelu devetorice'' (Savjet devetorice je bio najviši državni organ grada Siene). Ovo djelo nije sačuvano, a prema sačuvanim dokumentima, to je bila prva oltarna slika sa predellom. Ovu oltarnu sliku restaurirao je Segna di Bonaventura između 1319. i 1321. godine.
Jedno od djela koje je na osnovu stilskih obilježja pripisano Segni di Bonaventuri je još jedna verzija veličanja Bogorodice, poznata pod nazivom ''&quot;Madona sa djetetom i svecima&quot;'' (pogledati galeriju), koja se čuva u kolekciji fondacije Monte dei Pasca u Sieni.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt; Panel je prvobitno bio dio oltarne slike. Kao i u prvoj verziji, majstor je prikazao Majku Božju s malim Kristom na prijestolju, ali je promijenio njenu pratnju. Ovog puta to su sveti Bartolomej, koji se nalazi s njene lijeve strane u velikom tamnom ogrtaču preko bogato ukrašene odjeće i drži knjigu koja je dijelom prekrivena njegovim plaštem. Na desnoj strani je sveti Ansanije (jedan od četiri sveca zaštitnika Siene), u crvenoj mantiji i s križem u ruci.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.cinello.com/en/artwork/madonna-and-child-enthroned-st-bartholomew-st-ansanus-and-a-donor/|title= ''The Madonna and Child enthroned with Saints Bartholomew and Ansanus and a donor''|work= cinello.com|access-date= 29. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; U donjem desnom uglu je slikarski prikaz časne sestre (kupca ovog djela) koja kleči u podnožju Bogorodičinog trona. Upravo na osnovu prikaza časne sestre stručnjaci smatraju da je slika najvjerovatnije nastala za župnu crkvu ili samostan. Okvirni datum izrade ovog djela je 1320. godina.

Segna di Bonaventura imao je dva sina koji su postali umjetnici - [[Niccolò di Segna]] i [[Francesco di Segna]]. Od njih dvojice poznatiji je Niccolò, koji je usvojio slikarski manir svog oca i započeo samostalnu karijeru između 1325. i 1330. godine. Francesko je poznat samo iz arhivskih dokumenata, iako istraživači ulažu napore da utvrde odlike njegovog stvaralačkog manira i opseg njegovih mogućih radova.
Segna di Bonaventura nije bio bogat čovjek. Prema dokumentu iz 1318. godine, njegovo bogatstvo procijenjeno je na približno 50 lira. Vjerovatno njegov slikarski rad nije donio mnogo prihoda, a svojim sinovima je ostavio vrlo skromno nasljedstvo. Obično se za datum smrti Segne di Bonaventure uzima 1331. godina, a na osnovu dokumenta iz 1332. godine može se shvatiti da do tada Segna više nije bio živ.
&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt;

== Stil ==
Svi radovi koji imaju njegov potpis urađeni su u skladu sa Ducciovim slikarskim manirom. Za razliku od [[Simone Martini|Simonea Martinia]] i braće ([[Ambrogio Lorenzetti|Ambrogio]] i [[Pietro Lorenzetti|Pietro]]) Lorenzetti, Segna di Bonaventura je odlučio ostati unutar Ducciovog slikarskog stila. Na mnogim svojim slikama usavršio je posebnu vlastitu verziju slikarskog stila [[Duccio di Buoninsegna|Duccia di Buoninsegne]]: čvrste, glatke forme i tinjajuće sjenke kombinuju se sa mračnim pogledima da bi dali napetu i sasvim duhovnu sliku.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt; Iako je slikarska umjetnost Segne di Bonaventure bila pod velikim utjecajem Duccia, likovi u njegovim djelima imaju kraljevsku, svešteničku formalnost. Njegovi asketski, grubo predstavljeni sveci imaju elemente arhaične umjetnosti iz prethodnih vijekova, a posebno je zadržao bizantijsku upotrebu zlatnih pruga na draperijama – simbola svetog svijeta [[ikona]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://useum.org/artwork/Saint-John-the-Evangelist-Segna-di-Bonaventura|title= ''Saint John the Evangelist''|work= useum.org|access-date= 2. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Kao i njegov uzor, Segna di Bonaventura je bio ljubitelj tečnih linija, skladnih kombinacija boja i gracioznog izražavanja emocija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.nationalgallery.org.uk/paintings/segna-di-bonaventura-crucifix|title= ''Segna di Bonaventura - Crucifix''|work= nationalgallery.org|access-date= 2. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Baština ==
Među Ducciovim učenicima, Segna di Bonaventura imao je veoma visok rang. Njegov značaj nije samo u njegovom prepoznatljivom tonu i njegovim inovacijama, već i u statusu ključne ličnosti Ducciovog ateljea, budući da je i sam bio na čelu istog. O ovom umjetniku postoji veliki broj podataka, gdje se kroz niz dokumenata može pratiti njegova tridesetogodišnja slikarska karijera. Bio je aktivan u [[Siena|Sieni]] i [[Arezzo|Arezzu]], a četiri njegove slike potpisane su njegovim imenom, što je neobično veliki broj za umjetnika iz tog perioda.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt;

== Galerija ==
{{proširiti sekciju}}
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Le Jugement dernier Sena di Bonaventura.jpg|Sudnji dan, tempera na platnu, 1300 - 1305, Muzej likovnih umjetnosti u Angersu - Francuska
Datoteka:Segna di Buonaventura - Madonna and Child - 87.64 - Minneapolis Institute of Arts.jpg|Madona sa djetetom, tempera i zlatna pozadina na [[Topola|topoli]], 1310., Minneapolis Institute of Arts 
Datoteka:Saint John the Evangelist MET EP310a.jpg|Sveti Ivan Krstitelj, tempera na drvu, zlatna pozadina, približno 1320., dimenzije 69,2 x 41,9 cm, [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan muzej]], [[New York City]]
Datoteka:Segna di Bonaventura - &quot;St. Magdalen&quot;.jpg|Sveta Marija Magdalena, približno 1320., dimenzije 44,2 x 29,1 cm, [[Alte Pinakothek]], [[München]]
Datoteka:Segna di Bonaventura, The Madonna and Child enthroned with Saints Bartholomew and Ansanus and a donor , 1330-35, Monte dei Paschi, Siena.jpg|Madona sa djetetom ustoličena sa svetim Bartolomejom i Ansanom i donatorom, približno 1330., dimenzije 166,4 x 81,5&amp;nbsp;cm, zbirka fondacije Monte dei Paschi, Siena
Datoteka:Segna di Buonaventura, Italian, c. 1298-1331 Madonna with Child. North Carolina Museum of Art.jpg|Маdonnа s djetetom, 1320 - 1330, umjetnička zbirka Univerzitetа Sjeverne Karoline u gradu Raleigh.
Datoteka:Segna di Bonaventura - Madonna and Child, c. 1325-1330.JPG|Мадонна s djetetom 1325 - 1330 Akademija umjetnosti iz Hоnоlulua
&lt;/gallery&gt;
== Literatura ==
* ''Enzo Carli - Duccio di Buoninsegna'', izdavač Aldo Martello Editore, Milan, Italy

== Izvori ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Rođeni 1280.]]
[[Kategorija:Umrli 1331.]]
[[Kategorija:Biografije, Siena]]
[[Kategorija:Italijanski slikari]]
[[Kategorija:Slikari gotike]]</text>
      <sha1>fzg9hhj2fd6f075zeo88jcgc1e54l6q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425317</id>
      <parentid>3425312</parentid>
      <timestamp>2022-07-19T15:51:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>KWiki premjestio je stranicu [[Segna di Buonaventura]] na [[Segna di Bonaventura]] bez ostavljanja preusmjerenja</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16134" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               =Segna di Bonaventura
| slika             =
| opis_slike        =
| datum_rođenja     =približno 1280
| mjesto_rođenja    =[[Siena]], [[Republika Siena]]
| datum_smrti       =približno 1331
| mjesto_smrti      =Siena
| nacionalnost      =
| obrazovanje       =
| supružnik         =
| period            =kasna [[gotika]], [[sienska škola]]
| vrsta_umjetnosti  =slikarstvo
| djela             =Marija Magdalena, Madona sa djetetom, Raspeće
| utjecao           =[[Niccolò di Segna]], [[Francesco di Segna di Bonaventura]]
| utjecali          =[[Bizantijska umjetnost za vrijeme vladavine dinastije Paleolog|Bizantijsko slikarstvo]], [[Duccio di Buoninsegna]], [[gotika]]
| nagrade           =
| potpis            =
| web-stranica      =
}}

'''Segna di Bonaventura''' bio je [[italija]]nski slikar iz perioda kasne [[Gotika|gotike]], te pripadnik [[Sienska škola|sienske škole]], aktivan od 1298. do 1331. godine. Rođak je [[Duccio di Buoninsegna|Duccia di Buoninsegne]], a njegovi sinovi [[Niccolò di Segna]] i [[Francesco di Segna di Bonaventura]] također su bili slikari koji su radili u stilu sienske škole.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;&gt;James H. Stubblibine, ''Duccio di Buoninsegna and His School'', Princeton University Press, Princeton, New Jersey, 1979. godine, str. 130 - 137 {{ISBN|0-691-03944-5}}&lt;/ref&gt;

== Biografija i umjetničko stvaralaštvo ==
{{Proširiti sekciju}}
[[Datoteka:Segna di bonaventura, la madonna e tre santi, 1315 ca.JPG|thumb|250px|desno|Poliptih na kojem su prikazani Madona i tri sveca (s lijeva [[sveti Pavao]], [[Sveti Ivan Krstitelj (svetac)|sveti Ivan krstitelj]], [[Romuald]]), 1310 - 1315, [[Pinacoteca Nazionale (Siena)|Pinacoteca Nazionale, Siena]].]]
Segna di Bonaventura rođen je u tada bogatom gradu [[Siena|Sieni]] u provinciji [[Toskana]], koji je po umjetničkom stvaralaštvu bio nadmoćniji takmac [[Firenca|Firenci]] tokom 13. i 14. vijeka. Zahvaljujući svom talentu i rođačkim vezama sa poznatim sienskim umjetnikom [[Duccio di Buoninsegna|Ducciom di Buoninsegnom]], naučio je osnove slikarstva u njegovom slikarskom ateljeu. Vjerovatno je bio aktivan slikajući u Ducciovom ateljeu između 1310. i 1312. godine, a prije toga bio je samostalni umjetnik. Segna di Bonaventura je prvi put zabilježen u sačuvanim platnim dokumentima iz 1298. i 1306. godine kada je plaćen za slikanje korica za četiri knjige sa oznakama i grbom plemića Ugolina od Corregia, kao i malih drvenih sandučića (kabineta) koji su bili registrar za dokumente &quot;biccherne&quot;, tj. poreskog ureda općine Siena (Palazzo Publico) u 13. i 14. vijeku.

Sve ukazuje da je Segna di Bonaventura bio ne samo vrlo produktivan umjetnik, već i da je vodio veliki slikarski atelje. Osim četiri potpisana djela, ovom italijanskom umjetniku se zbog stilskih obilježja pripisuje niz nepotpisanih radova. 
Jedno od djela koje predstavlja njegovu raniju slikarsku fazu je [[poliptih]] (slika desno), na kojem su prikazani Madona i tri sveca urađeni u vrijeme kada je Segna još radio u Ducciovom slikarskom ateljeu.  Originalni okvir je izgubljen iako su lučne letvice (iznad glava Madone i svetaca) između odjeljaka netaknute. Uprkos pojediniim oštećenjima, slika je uopšteno gledajući u odličnom stanju nakon restauracije. Sám oblik poliptiha blizak je formuli koja je preovladavala u Ducciovom ateljeu u prvoj deceniji 14. vijeka. Iznad svega, podsjeća na ''&quot;Poliptih br. 28&quot;'', djelo koje je po Ducciovom dizajnu izveo sám Segna di Bonaventura. Kao i u ''&quot;Diptihu br. 28&quot;'', svaka figura nalazi se u jednostavnom odjeljku zasvođenom u obliku [[Luk (arhitektura)|luka]], a svi odjeljci skupljeni su ispod pravolinijskog okvira. Oblik poliptiha također potvrđuje datum izrade ovog djela na približno 1310 - 1315 godinu. Žalosni izraz Madone prikazan bez djeteta, navodi na pretpostavku da je izgubljeni središnji panel sadržavao prikaz Krista kao Čovjeka tuge. U klimanju Madonine glave, njenom svečanom gestu pokazivanja, načinu na koji drži veo (umjesto maramice kojom briše suze) i njenom tužnom pogledu (Segna je povukao vodoravnu liniju između oka i obrva), sve ovo dodatno uveličava uznemireni i tužni izraz njenog lica. Slikarski detalji korišćeni u ovoj slici uporedivi su sa ranijim slikama ožalošćene Madone na naslikanim križevima iz 13. i 14. vijeka.

Dok su Segna i njegov slikarski atelje dobijali uobičajenu raznolikost narudžbi, postoji veliki broj naslikanih raspela, od kojih su tri pripisana njemu. Dvojica njegovih učenika slikali su samo raspela, sudeći po onome što je ostalo od njihovog rada. Toliko narudžbi za slikanje raspela je možda stiglo jednostavno zato što je njegov slikarski atelje u to vrijeme u Sieni bio poznat po kvalitetnom slikanju raspela.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt;
Najraniji primjer iz ove serije je ''&quot;Raspeće&quot;'' (slika dole) koje se čuva u [[Puškinov muzej|Puškinovom muzeju]] u [[Moskva|Moskvi]], a urađeno je između 1310-1315 godine. Ovo djelo također pripada ranom slikarskom periodu Segne di Bonaventure. Rubovi raspeća su oštećeni i izlizani sa svih strana, dok su neki dijelovi slike izgubljeni.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://pushkinmuseum.art/data/fonds/europe_and_america/j/1001_2000/zh_231/index.php?lang=en|title= ''Segna di Bonaventura:
The Crucifixion, 1310 - 1315''|work= pushkinmuseum.art.com|access-date= 29. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Unatoć ovim oštećenjima, lahko je uočiti njegov slikarski razvoj. Jednostavan raspored Kristovog lika zajedno sa skromnim proporcijama tijela i blagim klimanjem glave daleko su od zrelih rješenja koja se vide u Segninom kasnijem ''&quot;Raspeću iz Arezza&quot;''.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt;
U ''&quot;Raspeću&quot;'' koje se čuva u [[Nacionalna galerija|Nacionalnoj galeriji]] u [[London]]u, primjetan je slikarski napredak u odnosu na ''&quot;Raspeće&quot;'' iz Puškinovog muzeja. Tečnost linija, harmonične kombinacije boja i graciozan izraz emocija bolje je urađen u ovom djelu. Kristovo beživotno tijelo mlohavo visi na križu, dok su noge klonule na jednu stranu, a glava je pognuta naprijed. Krv mu curi iz rana na rukama i nogama i prska sa strane. Gledalac je pozvan da se pridruži svetim Mariji i Ivanu, koji u pozi žalosti zauzimaju male panele na oba kraja križa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.nationalgallery.org.uk/paintings/segna-di-bonaventura-crucifix|title= ''Segna di Bonaventura: The Crucifix, 1310 - 1315''|work= nationalgallery.org|access-date= 30. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;
U raspeću, koje je rad majstora San Pola u Rossu (jednog od studenata Segne di Bonaventure) iz Propositure di Bibbiena u Arezzu (slika dole), prilično blisko prati se slikarski stil Duccia, iako su primjetni pokušaji u razvijanju vlastitog stila. Zanimljivo je još jedno djelo iz ove serije, a to je ''&quot;Raspeće&quot;'' (slika dole) koje je formiralo [[diptih]] (dvije ploče spojene zajedno kako bi se mogle otvarati i zatvarati). Danas se nalazi u Lehman kolekciji [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan muzeja]] u [[New York City|New Yorku]] Ovo djelo malih dimenzija (38,1 x 27 cm) koristilo se za privatnu pobožnost.  Ljepota sjaja Bogorodičinog dvora, pojačana ukrasnim detaljima u suprotnosti je s tragičnom dramom Raspeća, nudeći pokloniku dvije vrlo različite slike o kojima može meditirati. &lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.metmuseum.org/art/collection/search/460152|title= ''Segna di Bonaventura: The Crucifix, ca. 1315''|work= metmuseum.org|access-date= 19. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;
Razni istraživači Segni pripisuju još nekoliko slikanih križeva, kao naprimjer, br. 21 iz Sienske pinakoteke, križ iz Muzeja religiozne umjetnosti u Chiancianu (pripisao Van Marleu), križ iz Okružnog muzeja Pienza i križ u župnoj crkvi sv. biskupa Cerbone, Massa Marittima.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt; 
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Segna di bonaventura, crocifissione.JPG|Raspeće, 1310-1315 [[Puškinov muzej]], [[Moskva]]
Datoteka:Segna di Bonaventura.Crucifix. Siena, Pinacoteca Nazionale. 1310-1315..jpg|Raspeće, 1310-1315, Pinacoteka Nazionale, Siena
Datoteka:Segna di Buonaventura. Crocifisso, no. 21, Siena, Pinacoteca Nazionale.jpg|Raspeće br. 21, 1310-1315, Pinacoteka Nazionale, Siena 
Datoteka:Segna di Buonaventura. Crocifisso. No 567. National Gallery, London.jpg|Raspeće br. 567, Nacionalna galerija, London
Datoteka:Crocifisso di Segna di Bonaventura Duomo di Massa Marittima.jpg|Raspeće iz katedrale di San Cerbone u gradu Massa Marittima
Datoteka:Crocifisso (Maestro di San Polo in Rosso).jpg|Raspeće, rad majstora San Pola u Rossu (14. vijek), Propositura di Bibbiena, Arezzo
Datoteka:The Crucifixion MET sf-rlc-1975.1.2.jpeg|Raspeće, približno 1315., dimenzije 38,1 x 27 cm, [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan muzej]], [[New York City]]
&lt;/gallery&gt;
Izrada slika Madone bila je posebno značajna u sienskom slikarstvu. Pored veličanstvenih proslavljanja Majke Božje u obliku ''&quot;Maeste&quot;'', gdje je Bogorodica bila prikazana na prijestolju sa pratnjom anđela i svetaca, popularne su bile i druge, intimnije slike Majke Božje. Na ovim ikonama ona je obično naslikana do pojasa, dok novorođenče Krist poprima dirljiviju i razigraniju sliku. Segna di Bonaventura je zaslužan za brojne takve slike. Najranija potječe iz 1300-1310 (pogledati galeriju), a danas se čuva u Ashano, Muzeju religiozne umjetnosti; [[Minneapolis]], Institut za umjetnost.

Godine 1317. za rad na oltarnoj slici za bratstvo [[Augustinci|augustinaca]] u Lecceu, blizu Siene, dobio je platu od 4 florina. Godine 1316. i 1318. njegovo ime se u pisanim dokumentima pojavljuje kao rezident dodijeljen župnoj crkvi ''San Pietro Ovile'' u Sieni, a 1319. kao stanovnik Arezza. Iste 1319. godine prima uplatu od 8 lira za obnovu Madoninog lika u sienskoj Palazzo Pubblico (Gradska vijećnica).
Nakon Ducciove smrti 1319. godine, zvaničnici grada Siene povjerili su Segni di Bonaventuri restauraciju oltarske slike ''&quot;Maesta&quot;'', koju je njegov slavni rođak naslikao 1302. godine za ''Kapelu devetorice'' (Savjet devetorice je bio najviši državni organ grada Siene). Ovo djelo nije sačuvano, a prema sačuvanim dokumentima, to je bila prva oltarna slika sa predellom. Ovu oltarnu sliku restaurirao je Segna di Bonaventura između 1319. i 1321. godine.
Jedno od djela koje je na osnovu stilskih obilježja pripisano Segni di Bonaventuri je još jedna verzija veličanja Bogorodice, poznata pod nazivom ''&quot;Madona sa djetetom i svecima&quot;'' (pogledati galeriju), koja se čuva u kolekciji fondacije Monte dei Pasca u Sieni.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt; Panel je prvobitno bio dio oltarne slike. Kao i u prvoj verziji, majstor je prikazao Majku Božju s malim Kristom na prijestolju, ali je promijenio njenu pratnju. Ovog puta to su sveti Bartolomej, koji se nalazi s njene lijeve strane u velikom tamnom ogrtaču preko bogato ukrašene odjeće i drži knjigu koja je dijelom prekrivena njegovim plaštem. Na desnoj strani je sveti Ansanije (jedan od četiri sveca zaštitnika Siene), u crvenoj mantiji i s križem u ruci.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.cinello.com/en/artwork/madonna-and-child-enthroned-st-bartholomew-st-ansanus-and-a-donor/|title= ''The Madonna and Child enthroned with Saints Bartholomew and Ansanus and a donor''|work= cinello.com|access-date= 29. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; U donjem desnom uglu je slikarski prikaz časne sestre (kupca ovog djela) koja kleči u podnožju Bogorodičinog trona. Upravo na osnovu prikaza časne sestre stručnjaci smatraju da je slika najvjerovatnije nastala za župnu crkvu ili samostan. Okvirni datum izrade ovog djela je 1320. godina.

Segna di Bonaventura imao je dva sina koji su postali umjetnici - [[Niccolò di Segna]] i [[Francesco di Segna]]. Od njih dvojice poznatiji je Niccolò, koji je usvojio slikarski manir svog oca i započeo samostalnu karijeru između 1325. i 1330. godine. Francesko je poznat samo iz arhivskih dokumenata, iako istraživači ulažu napore da utvrde odlike njegovog stvaralačkog manira i opseg njegovih mogućih radova.
Segna di Bonaventura nije bio bogat čovjek. Prema dokumentu iz 1318. godine, njegovo bogatstvo procijenjeno je na približno 50 lira. Vjerovatno njegov slikarski rad nije donio mnogo prihoda, a svojim sinovima je ostavio vrlo skromno nasljedstvo. Obično se za datum smrti Segne di Bonaventure uzima 1331. godina, a na osnovu dokumenta iz 1332. godine može se shvatiti da do tada Segna više nije bio živ.
&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt;

== Stil ==
Svi radovi koji imaju njegov potpis urađeni su u skladu sa Ducciovim slikarskim manirom. Za razliku od [[Simone Martini|Simonea Martinia]] i braće ([[Ambrogio Lorenzetti|Ambrogio]] i [[Pietro Lorenzetti|Pietro]]) Lorenzetti, Segna di Bonaventura je odlučio ostati unutar Ducciovog slikarskog stila. Na mnogim svojim slikama usavršio je posebnu vlastitu verziju slikarskog stila [[Duccio di Buoninsegna|Duccia di Buoninsegne]]: čvrste, glatke forme i tinjajuće sjenke kombinuju se sa mračnim pogledima da bi dali napetu i sasvim duhovnu sliku.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt; Iako je slikarska umjetnost Segne di Bonaventure bila pod velikim utjecajem Duccia, likovi u njegovim djelima imaju kraljevsku, svešteničku formalnost. Njegovi asketski, grubo predstavljeni sveci imaju elemente arhaične umjetnosti iz prethodnih vijekova, a posebno je zadržao bizantijsku upotrebu zlatnih pruga na draperijama – simbola svetog svijeta [[ikona]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://useum.org/artwork/Saint-John-the-Evangelist-Segna-di-Bonaventura|title= ''Saint John the Evangelist''|work= useum.org|access-date= 2. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Kao i njegov uzor, Segna di Bonaventura je bio ljubitelj tečnih linija, skladnih kombinacija boja i gracioznog izražavanja emocija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.nationalgallery.org.uk/paintings/segna-di-bonaventura-crucifix|title= ''Segna di Bonaventura - Crucifix''|work= nationalgallery.org|access-date= 2. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Baština ==
Među Ducciovim učenicima, Segna di Bonaventura imao je veoma visok rang. Njegov značaj nije samo u njegovom prepoznatljivom tonu i njegovim inovacijama, već i u statusu ključne ličnosti Ducciovog ateljea, budući da je i sam bio na čelu istog. O ovom umjetniku postoji veliki broj podataka, gdje se kroz niz dokumenata može pratiti njegova tridesetogodišnja slikarska karijera. Bio je aktivan u [[Siena|Sieni]] i [[Arezzo|Arezzu]], a četiri njegove slike potpisane su njegovim imenom, što je neobično veliki broj za umjetnika iz tog perioda.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt;

== Galerija ==
{{proširiti sekciju}}
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Le Jugement dernier Sena di Bonaventura.jpg|Sudnji dan, tempera na platnu, 1300 - 1305, Muzej likovnih umjetnosti u Angersu - Francuska
Datoteka:Segna di Buonaventura - Madonna and Child - 87.64 - Minneapolis Institute of Arts.jpg|Madona sa djetetom, tempera i zlatna pozadina na [[Topola|topoli]], 1310., Minneapolis Institute of Arts 
Datoteka:Saint John the Evangelist MET EP310a.jpg|Sveti Ivan Krstitelj, tempera na drvu, zlatna pozadina, približno 1320., dimenzije 69,2 x 41,9 cm, [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan muzej]], [[New York City]]
Datoteka:Segna di Bonaventura - &quot;St. Magdalen&quot;.jpg|Sveta Marija Magdalena, približno 1320., dimenzije 44,2 x 29,1 cm, [[Alte Pinakothek]], [[München]]
Datoteka:Segna di Bonaventura, The Madonna and Child enthroned with Saints Bartholomew and Ansanus and a donor , 1330-35, Monte dei Paschi, Siena.jpg|Madona sa djetetom ustoličena sa svetim Bartolomejom i Ansanom i donatorom, približno 1330., dimenzije 166,4 x 81,5&amp;nbsp;cm, zbirka fondacije Monte dei Paschi, Siena
Datoteka:Segna di Buonaventura, Italian, c. 1298-1331 Madonna with Child. North Carolina Museum of Art.jpg|Маdonnа s djetetom, 1320 - 1330, umjetnička zbirka Univerzitetа Sjeverne Karoline u gradu Raleigh.
Datoteka:Segna di Bonaventura - Madonna and Child, c. 1325-1330.JPG|Мадонна s djetetom 1325 - 1330 Akademija umjetnosti iz Hоnоlulua
&lt;/gallery&gt;
== Literatura ==
* ''Enzo Carli - Duccio di Buoninsegna'', izdavač Aldo Martello Editore, Milan, Italy

== Izvori ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Rođeni 1280.]]
[[Kategorija:Umrli 1331.]]
[[Kategorija:Biografije, Siena]]
[[Kategorija:Italijanski slikari]]
[[Kategorija:Slikari gotike]]</text>
      <sha1>fzg9hhj2fd6f075zeo88jcgc1e54l6q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mišćina džamija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492280</id>
    <revision>
      <id>3425347</id>
      <parentid>3424681</parentid>
      <timestamp>2022-07-20T10:42:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku Slika_Meke_u_Mišćinoj_džamiji_u_Sarajevu_koje_je_izradio_hadži_Mustafa_Faginović_1878._godine.jpg datotekom [[:File:Slika_Medine_u_Mišćinoj_džamiji_u_Sarajevu_koje_je_izradio_hadži_Mustafa_Faginović_1878._godine.jpg|Slika_Medine_u_Miš</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7537" xml:space="preserve">{{Infokutija vjerski objekt
| ime                         = Mišćina džamija
| slika                       = Mišćina_(Kebkebir_hadži_Ahmedova)_džamija_u_Sarajevu_na_Kovačima.jpg
| veličina_slike              = 
| alt_slike                   = 
| opis_slike                  = 
| geografska_dužina           = 
| geografska_širina           = 
| vrsta_karte                 = 
| veličina_karte              = 
| opis_karte                  = 
| reljef_karte                = 
| lokacija                    = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| religijska_pripadnost       = [[Islam]]
| obred                       = 
| festivali                   = 
| sektor                      = 
| općina                      = 
| okrug                       = 
| teritorija                  = 
| prefektura                  = 
| savezna_država              = 
| provincija                  = 
| regija                      = 
| država                      = 
| administracija              = Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini
| godina_posvećenja           = 
| organizacijski_status       = 
| funkcijski_status           = 
| oznaka_baštine              = 
| vodstvo                     = 
| zaštitnik                   = 
| veb-sajt                    = 
| arhitekt                    = 
| arhitektonski_tip           = [[Džamija]]
| arhitektonski_stil          = [[Osmanlijska arhitektura|osmanlijski]]
| osnivač                     = Hadži Ahmed Kebkebir
| osnovano_od_strane          = 
| glavni_ugovarač             = 
| smjer_fasade                = 
| kamen_temeljac              = 
| godina_dovršetka            = Polovina 16. stoljeća
| troškovi_gradnje            = 
| kapacitet                   = 
| dužina                      = 
| širina                      = 
| širina_srednje_lađe_crkve   = 
| visina_maks                 = 
| broj_kupola                 = 
| vanjska_visina_kupole       = 
| unutrašnja_visina_kupole    = 
| vanjski_prečnik_kupole      = 
| unutrašnji_prečnik_kupole   = 
| broj_munara                 = 1
| visina_munare               = 
| broj_tornjeva               = 
| visina_tornja               = 
| materijali                  = 
| naziv_zaglavlja             = 
| slobodno_polje1             = 
| vrijednost_slobodnog_polja1 = 
| slobodno_polje2             = 
| vrijednost_slobodnog_polja2 = 
| slobodno_polje3             = 
| vrijednost_slobodnog_polja3 = 
}}'''Mišćina (hadži Ahmed Kebkebirova) džamija''' je [[Sarajevo|sarajevska]] [[džamija]] koja se nalazi u naselje [[Kovači (Sarajevo)|Kovači]] u [[Općina Stari Grad Sarajevo|općini Stari Grad]]. Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 8. novembra 2012. godine donijela je odluku kojom se historijska građevina – Mišćina (Kebkebir hadži Ahmedova) džamija u Sarajevu proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;KONS&quot;/&gt;

== Historija ==
Džamija Kebkebir hadži Ahmeda, sin Oručeva, sagrađena je polovinom 16. stoljeća. Nije poznata tačna godina gradnje džamije. Na [[Levha|levhi]] stoji da je sagrađena 1543, a u drugim izvorima piše da je sagrađena 1557. godine. [[Mahala]] Kebkebir hadži Ahmeda, je nastala nekad prije 1528. godine kada se prvi put spominje u izvorima. Prvobitno je bila u sastavu [[Skender-pašina mahala|Skender-pašine mahale]] da bi kasnije bila izdvojena kao samostalna mahala. Nakon pohoda [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] na Sarajevo 1697. godine džamija je u potpunosti uništena u požaru, a obnovljena tri godina kasnije. Džamija je poznata kao Mišćina džamija, a svoje ime je dobila po [[Mujezin|mujezinu]] ove džamije izvjesnom Mehmedu, sin Jusufovom, poznat kao Miščija, ili Mišćo, koji je živjeo u 18. stoljeću. Sarajevski ljetopisac [[Mula Mustafa Bašeskija]] je zabilježio u svome ''Ljetopisu'' ovoga mujezina među umrlima 1786/87. godine: “''Mišćo, belukčija, glasoviti mujezin Kebkebirove džamije. U zoru bi recitovao hvalospjeve i svojim glasom bi napunio grad. Bijaše bjelobrad.'' “ Živjeo je u mahali na Ploči, iznad Kovača. Bavio se i izradom ženske odjeće, fermena. Sahranjen je u groblju prekoputa džamija, i danas mu su sačuvana dva mala zelena nišana koja su ograđena kamenim podzidom.&lt;ref name=&quot;KONS&quot;&gt;{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3647|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=2022-07-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Bašeskija, Mula Mustafa, (1987), ''Ljetopis (1746-1804)'', str. 259-260, Veselin Masleša&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mujezinović Mehmed, (1974), ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 1 – Sarajevo'', str. 273-274, Veselin Masleša&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Enterijer Mišćine džamije.jpg|lijevo|mini|345x345piksel|Enterijer Mišćine džamije]]
Džamija je imala više dobrotvora. Godine 1800. hadži Fatima, kćerka hadži Ahmed-age Džine, uvakufila je jednu magazu na Varoši i dvije sobe, a njihov prihod namijenjila za kandilje džamije. Sarajevski vakif [[hafiz Muhammed ef. Baki Džino-zade]] je 1813. godine uvakufio za ovu džamiju svoj konak i nekoliko objekata za njeno održavanje. Godine 1844. hadži Omer Karić, sin Muharemov, je uvakufio pekaru, tri sobe, magazu, bakalski dućan i jednu kuću u [[Čekrekčijina mahala|Čekrekčijinoj mahali]], od čijih prihoda treba da se održava džamija i obezbjeđuju plaće njenih službenika.&lt;ref name=&quot;KONS&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Mujezinović Mehmed, (1974), ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 1 – Sarajevo'', str. 274, Veselin Masleša&lt;/ref&gt;

== Opis ==
Mišćina džamija pripada jednoprostornim džamijama, sa četverovodnim krovom i kamenom [[Munara|munarom]]. Vanjske dimenzije džamije sa trijemom iznose 11,33 x 15,80 m. Džamija obuhvata [[trijem]] sa sofama, gdje se nalazi [[abdesthana]] izgrađena 1997. godine. Unutar džamije nalazi se [[mihrab]] i [[minber]] sa floralnim dekoracijama, [[ćurs]] i drveni [[mahfil]]. Zidovi enterijera su prožeti levhama i raznim slikama. Na sjeveroistočnom zidu Mišćine džamije nalaze se dvije slike [[Mekka|Mekke]] i [[Medina|Medine]] koje je naslikao bojadžija hadži Mustafa Faginović 1878. godine. Pored ove džamije, on je prebojio [[Sultan Fatihova džamija|Sultan Fatihovu džamiju]] u [[Istanbul|Istanbulu]]. Sve njegove slike imaju veliku umjetničku vrijednost. Porodica Faginović je bila jedna od najznačajnijih sarajevskih tradicionalnih umjetničkih porodica iz koje potječu razni [[Kaligrafija|kaligrafi]] i slikari. Mustafa Faginović je rođen 1839. u Sarajevu, a umro u [[Istanbul]]u 1900. godine.&lt;ref name=&quot;KONS&quot;/&gt;
[[Datoteka:Nišan Mehmeda (Mišće), sina Jusufovog, mujezina Mišćine džamije.jpg|lijevo|mini|287x287piksel|Nišan Mehmeda (Mišće), sina Jusufovog, poznati mujezin Mišćine džamije. Po njemu je džamija dobila ime.]]
[[Datoteka:Slika Medine u Mišćinoj džamiji u Sarajevu koje je izradio hadži Mustafa Faginović 1878. godine.jpg|mini|322x322piksel|Slika Medine u Mišćinoj džamiji u Sarajevu koje je izradio hadži Mustafa Faginović 1878. godine]]
[[Datoteka:Slika Mekke u Mišćinoj džamiji u Sarajevu koje je izradio hadži Mustafa Faginović 1878. godine.jpg|centar|mini|344x344piksel|Slika Mekke u Mišćinoj džamiji u Sarajevu koje je izradio hadži Mustafa Faginović 1878. godine]]

== Reference ==
[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Džamije u Sarajevu]]
[[Kategorija:Džamije u Starom Gradu]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]</text>
      <sha1>mk987s2wvnzptxujhf0azo6gatkheu1</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>