850.

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10.xsd" version="0.10" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.39.0-wmf.21</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="2300" case="first-letter">Gadget</namespace>
      <namespace key="2301" case="first-letter">Gadget talk</namespace>
      <namespace key="2302" case="case-sensitive">Gadget definition</namespace>
      <namespace key="2303" case="case-sensitive">Gadget definition talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>850.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9054</id>
    <revision>
      <id>3425500</id>
      <parentid>3425344</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T12:46:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4976" xml:space="preserve">{{godina}}
Godina '''850.''' ('''[[Rimski brojevi|DCCCL]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u srijedu]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]].
Oznaka 850. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
=== Evropa ===
* 1. februar – Kralj Ramiro I umire u svojoj palati u Santa María del Naranco (blizu Ovieda), nakon 8-godišnje vladavine. Naslijedio ga je sin Ordoño I, kao vladar Asturije.
* Danski vikinški jurišnici, predvođeni kraljem Rorikom, osvajaju Dorestad i Utrecht (današnja Holandija). Car [[Lotar I, car Svetog Rimskog Carstva|Lotar I]] priznaje ga kao vladara većeg dela Frizije.
* Kralj Ludovik II, najstariji sin Lotara I, krunisan je za zajedničkog cara od strane pape Lea IV u Rimu, i postaje suvladar Srednjofranačkog kraljevstva.
* Pogubljenje zbog izdaje u [[Barselona|Barseloni]] Gijoma, sina Bernarda od Septimanije od strane Alerana od Troa, koji postaje grof Barselone za Karla Ćelavog (između februara i juna) &lt;ref&gt;Jean-Joseph Vaissète Abrégé de l'histoire générale de Languedoc, Volume 2 &lt;/ref&gt;. Guillaumeov brat Bernard Plantevelue postat će markiz od Septimanije i grof od Auvergnea.
* Saraceni prodiru čak do Arla &lt;ref&gt;Ferdinand Lot, Naissance de la France, Librairie Arthème Fayard,, 1948, 864 p.&lt;/ref&gt;.

=== Britaniju ===
* Kralj Kenet I (takođe zvani Kenneth MacAlpin) od Albe (moderna Škotska) napada sjevernu Nortumbriju u periodu 850-858, spalivši Dunbar i Melrose.
* Stub Elisega podigao je kralj Cyngen ap Cadell od Powysa (Wales), kao spomen na njegovog pradjeda Elisedda ap Gwyloga (ili Elisega) (približan datum).

=== Japan ===
* 6. maj – Car Ninmyō umire nakon 17-godišnje vladavine. Naslijedio ga je sin Montoku, kao 55. car Japana.

=== Indija ===
* Pretpostavlja se da je negdje oko 850 grupa budističkih hodočasnika koji su putovali kroz dolinu u blizini Roopkunda (moderna Indija) stradala kada ih je na otvorenom zahvatila iznenadna oluja s gradom. Njihovi ostaci otkriveni su 1942.

=== Mezoamerica ===
* Uxmal postaje glavni grad velike države u regiji brda Puuk na sjeveru Jukatana (moderni Meksiko). Grad je povezan nasipima (sakbe) s drugim važnim mjestima Puuk, kao što su K'abah, Sayil i Labna (približan datum)

== 850. u temama ==
=== Hrana i piće ===
* Kafu je otkrio (prema legendi) [[Etiopija|etiopski]] [[koza]]r Kaldi u [[Istočna Afrika|istočnoj Africi]], koji primjećuje da njegove koze postaju energične nakon žvakanja crvenih bobica iz određenih divljih grmova (približan datum).

=== Religija ===
* 22. april – Gunther postaje nadbiskup Kelna (moderna Njemačka).
* Decembar: Sinod u Paviji, koji navodi zlostavljanja koja su u Italiji počinili razbojnici, missi dominici, laici i sveštenici.

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* 27. juni – Ibrahim II, emir Aglabida (um. 902.)
* Abu Zeyd al-Balkhi, [[Nauka u srednjovjekovnom islamskom svijetu|muslimanski matematičar]] (um. 934.)
* Adelaida, kraljica Zapadnofranačkog kraljevstva (ili 853.)
* Aribo od Austrije, franački markgrof (približan datum)
* Arnulf od Koruške, kralj Istočnofranačkog kraljevstva (um. 899.)
* Berno od Clunyja, franački opat (približan datum)
* Du Guangting, kineski [[Taoizam|taoistički]] svećenik i pisac (um 933.)
* Gerolf od Holandije, grof od Frizije (približan datum)
* Harald Fairhair, kralj Norveške (približan datum)
* Hatto I, franački nadbiskup (približan datum)
* Herbert I, grof od Vermandoisa (približan datum)
* Hermenegildo Gutiérrez, galicijski plemić (um. 912.)
* Hucbald, franački [[Muzika|muzički]] teoretičar (ili 840.)
* Ki no Tomonori, japanski pjesnik (približan datum)
* Onneca Fortúnez, [[Baskija|baskijska]] princeza (ili 848.)
* Ranulf II, vojvoda od Akvitanije (um. 890.)
* Reginar I, vojvoda od Lorene (približan datum)
* Seiwa, car Japana (um. 878.)
* Smbat I, kralj Armenije (približan datum)
* Tuotilo, njemački monah i [[kompozitor]] (približan datum)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* 1. februar – Ramiro I, kralj [[Asturija|Asturije]]
* 6. maj – Ninmyō, car Japana (r. 808.)
* 18. april – Perfectus, španski monah
* 14. jul – Wei Fu, kancelar dinastije Tang
* Amalarije, franački nadbiskup (približan datum)
* Bišr al-Hafi, muslimanski teolog (približan datum)
* Eanred, kralj Northumbrije (približan datum)
* Huangbo Xiyun, kineski zen budistički monah
* Ishaq ibn Ibrahim, muslimanski službenik i savjetnik
* Li Deyu, kancelar dinastije Tang (r. 787.)
* Muhammed ibn Mūsā al-Khwārizmī, perzijski matematičar
* Maura od Troya, franačka plemkinja i svetica (r. 827.)
* Tachibana no Kachiko, carica Japana (r. 786.)
* Stjepan od Liègea, franački biskup (približan datum)
* Vlastimir, srpski knez (približni datum)
* Viljem od Septimanije, franački plemić (r. 826.)
* Zhou Lin, guverner (jiedushi) iz dinastije Tang

== Reference ==
{{Reference}}

{{Commonscat|850|850.}}</text>
      <sha1>l1mdskzzye4zjr4if89mwl7yefcb68b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>849.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9055</id>
    <revision>
      <id>3425501</id>
      <parentid>3226653</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T12:54:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1581" xml:space="preserve">{{godina}}
Godina '''849.''' ('''[[Rimski brojevi|DCCCXLIX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u utorak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]].
Oznaka 849. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==

=== Azija ===
* U glavnom kineskom gradu Chang'anu, carskog princa za vrijeme dinastije Tang su dužnosnici na dvoru smjenili s položaja zbog podizanja zgrade koja ometa ulicu u najsjeverozapadnijem odjelu u južnom centralnom Chang'anu.
* Kralj Pyinbya od [[Burma|Burme]] osniva grad Bagan, koji se nalazi u regiji Mandalay, i utvrđuje ga zidinama.

== 849. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* maj – Isma'il ibn Ahmad, muslimanski emir (u. 907.)
* [[Alfred Veliki]], kralj Wessexa (um. 899.)
* Eric Anundsson, kralj Švedske (um. 882.)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* 15. januar – Teofilakt, [[Bizantijsko Carstvo|bizantijski]] ko-car (r. oko 793.)
* c. Februar – Harthamah ibn al-Nadr al-Jabali, muslimanski guverner
* juni – Ali ibn al-Madini, muslimanski [[Nauka u srednjovjekovnom islamskom svijetu|učenjak]] (r. 778.)
* c. juna? – Ragenar, biskup Amijena
* 18. avgust – Valafrid Strabon, [[franačka|franački]] [[Teologija|teološki]] pisac
* Conaing mac Flainn, kralj Brege (Irska)
* Connagan, biskup od Clonferta (Irska)
* Guntbold, nadbiskup Rouena
* Itakh (Ītākh al-Khazarī), muslimanski [[general]]
* Zhang Zhongwu, kineski general

== Reference ==
{{Reference}}

{{Commonscat|849|849.}}</text>
      <sha1>ig9pegzhdztwu0jkfpve5s2c1incs9t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kad bi' bio bijelo dugme</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14642</id>
    <revision>
      <id>3425551</id>
      <parentid>3083088</parentid>
      <timestamp>2022-07-23T01:38:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3982" xml:space="preserve">{{Infokutija album
| naziv           = Kad bi' bio bijelo dugme
| vrsta           = Studijski album
| pozadina        = studio
| izvođač_gen     = Bijelog dugmeta
| slika           = Kad bi' bio bijelo dugme (Bijelo dugme).jpg
| objavljen       = 1974.
| snimljen        = [[Studio Akademik]], [[Ljubljana]]&lt;br /&gt;oktobar 1974.
| mjesto          = 
| studio          = 
| žanr            = [[Rok-muzika]]
| trajanje        = 34:24
| izdavač         = [[Jugoton]]
| producent       = 
| prethodni_album = 
| ovaj_album      = '''''Kad bi' bio bijelo dugme'''''&lt;br /&gt;(1974)
| sljedeći_album  = ''[[Šta bi dao da si na mom mjestu]]''&lt;br /&gt;(1975)
}}
'''''Kad bi' bio bijelo dugme''''' je prvi LP-[[album]] grupe [[Bijelo dugme]] iz 1974. godine u izdanju [[zagreb]]ačke diskografske kuće [[Jugoton]].
Album je anketiran na 14. mjestu od 100 najvećih [[Jugoslavija (SFRJ)|jugoslavenskih]] rok i [[pop]] albuma po knjizi iz 1998. [[YU 100: najbolji albumi jugoslavenske rok i pop muzike]].&lt;ref name=&quot;yu100&quot;&gt;{{cite book|last1=Antonić|first1=Duško|last2=Štrbac|first2=Danilo|title= YU 100: najbolji albumi jugoslovenske pok i pop muzike|year=1998|publisher=YU Rock Press|location=Belgrade|page=}}&lt;/ref&gt;

== Snimanje ==
Prije izdavanja svog prvog albuma, Bijelo Dugme je imalo veliki uspjeh sa svojom prvom [[Muzički singl|singl]] pločom. Album Bijelog dugmeta diskografske kuće Jugoton trebao je biti izdat tokom proljeća 1975., ali menadžer grupe Vladimir Mihaljek uspio je uvjeriti rukovoditelje izdavačke kuće, te su izdali ploču tokom jeseni 1974.&lt;ref name=&quot;vesić57&quot;&gt;{{cite book|last=Vesić|first=Dušan|title= Bijelo Dugme: Šta bi dao da si na mom mjestu|year=2014|publisher=Laguna|location=Belgrade|page=57}}&lt;/ref&gt; Snimanja su započela 2. oktobra 1974. u ''Studiju Akademik'' u [[Ljubljana|Ljubljani]].&lt;ref name=&quot;vesić58&quot;&gt;{{cite book|last=Vesić|first=Dušan|title= Bijelo Dugme: Šta bi dao da si na mom mjestu|year=2014|publisher=Laguna|location=Belgrade|page=58}}&lt;/ref&gt; Album je producirala sama grupa Bijelo dugme, uz pomoć producenta Akademik Studija Deča Žgur. Album je sadržavao novu verziju naslovne pjesme, koju je grupa Bijelo dugme prvobitno izdala kao singl ploču 1973, dok je još uvijek nastupala pod imenom [[Jutro (grupa)|Jutro]].&lt;ref name=&quot;janjatović32&quot;&gt;{{cite book|last=Janjatović|first=Petar|title= EX YU ROCK enciklopedija 1960-2006|year=2007|publisher=self-released|location=Belgrade|page=32}}&lt;/ref&gt;

== Omot albuma ==
Naslovnicu albuma dizajnirao je dizajner [[Dragan S. Stefanović]], koji će također dizajnirati omote za buduća muzička izdanja Bijelog dugmeta.&lt;ref&gt;Janjatović, Petar (2007). EX YU ROCK enciklopedija 1960-2006. Belgrade: self-released. str. 32.&lt;/ref&gt; Četiri decenije nakon izdavanja albuma otkriveno je da je ime manekenke bilo Ljiljana Božanić.&lt;ref name=&quot;vesić65&quot;&gt;{{cite book|last=Vesić|first=Dušan|title= Bijelo Dugme: Šta bi dao da si na mom mjestu|year=2014|publisher=Laguna|location=Belgrade|page=65}}&lt;/ref&gt;

Rok kritičar [[Dražen Vrdoljak]] izjavio je 1981. da: {{Citat|&quot;Omot albuma ''Kad bi bio Bijelo dugme'' predstavlja pomak u zamišljanju naslovnica domaćih jugoslavenskih rock albuma, identičan kao smjena Bregovićeve muzike nastale na našoj rock sceni.&quot;}}

== Spisak pjesama ==
# &quot;Kad bi' bio bijelo dugme&quot; (10:23)
# &quot;Blues za moju bivšu dragu&quot; (6:23)
# &quot;Ne spavaj mala moja muzika dok svira&quot; (2:30)
# &quot;Sve ću da ti dam samo da zaigram&quot; (4:04)
# &quot;Selma&quot; (6:09)
# &quot;Patim evo deset dana&quot; (4:51)

* Muziku i tekst napisao [[Goran Bregović]] (osim pjesme &quot;Selma&quot;, za koju je tekst napisao [[Vlado Dijak]]). 

== Članovi grupe ==
* [[Željko Bebek]] – pjevač
* [[Zoran Redžić]] – bas-gitara
* [[Goran Ivandić|Goran &quot;Ipe&quot; Ivandić]] – bubnjevi
* [[Vlado Pravdić]] – sintisajzer
* [[Goran Bregović]] – gitara

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Bijelo dugme}}

[[Kategorija:Albumi Bijelog dugmeta]]
[[Kategorija:Albumi iz 1974.]]
[[Kategorija:Debitantski albumi iz 1974.]]</text>
      <sha1>mt2pbipplbp6mow9ef7w6mgyqu9ludx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dionis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>19298</id>
    <revision>
      <id>3425502</id>
      <parentid>3052073</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T13:47:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Agamomnnon2</username>
        <id>144511</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10835" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Dionysos Louvre Ma87 n2.jpg|mini|250 px|Dionis, 2. vek, Rim. ([[Louvre]])]]
[[Datoteka:Dionysos Giant Louvre G434.jpg|mini|190 px|Tokom rata, Dionis je ubio jednog diva.]]
'''Dionis''' je [[stara Grčka|grčki]] [[bog]] plodnosti [[Zemlja (planeta)|Zemlje]], [[vegetacija|vegetacije]], [[vino|vina]],&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.britannica.com/topic/Dionysus|title=Dionysus {{!}} Greek mythology|newspaper=Encyclopedia Britannica|access-date=2016-11-28}}&lt;/ref&gt; žena, bog-[[bik]]. [[Etimologija]] imena se izvodi od riječi ''Dio'' i ''nysos'' - tračka riječ za sina. Također poznat kao [[Bakho (mitologija)|Bakho]] i u [[grčka mitologija|grčkoj]] i u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]]. Poznat nam je i pod drugim imenima, kao npr. '''Jakhus''' ili '''Zagrej'''.

== Poštovanje ==
[[Datoteka:Exekias Dionysos Staatliche Antikensammlungen 2044 n2.jpg|mini|lijevo|210 px|Eksekija: Dionis. Ovo dno pehara je remek-djelo grčke umjetnosti, a prikazuje Dionisa na brodu i delfine.]]
Dionis je bog mističnih religijskih rituala. Po tračkim misterijima on nosi &quot;bossoris&quot;, lisičje krzno, koje simbolizira novi život. [[Dionizijske misterije]] ostali su jedne od najtajnijih mističnih kultova antičke Grčke. Mnogi historičari vjeruju da je Dionis sinestezija lokalnog grčkog božanstva prirode i mnogo jačeg božanstva iz Tračke ili Frigije, kao što je Sabozios. Općenito Grci vjeruju da je dionizijski kult u Grčku došao iz Anatolije. Po pričama, nakon rođenja, [[Zeus]] odnosi Dionisa u zemlju Nisa. Grčki koncept gdje se zemlja Nisa nalazi dopušta da ona bude [[Anatolija]], [[Libija]], [[Etiopija]], [[Arabija]]. To sugeriše da je namjerno postavljen u magičnu, daleku zemlju. Tragovi istih ili vrlo sličnih božanstava mogu se pronaći u [[Mikena|Mikeni]] i minojskoj kulturi. Dionis je u kulturi Grčke i njenih prethodnika prisutan dugo vremena (prije 1500. p. n. e.), ali uvijek ostaje donekle stran. Tipična dionizijska obilježja su bik, zmija, bršljan i vino. Dionis ima snažnu povezanost sa satirina, kentaurima i silenima. [[Satiri]] su po Grčkoj mitologiji poluljudi, poluživotinje, koji opsjedaju šume i prate Pana ili Dionisa. [[Hesiod]] ih naziva braćom planinskih nimfa te &quot;Kuretesa&quot;, ali beznačajnom i ništavnom rasom. Satiri su muški sljedbenici Dionisa, njegove sljedbenice su [[Menada|Menade]]. Satiri nisu besmrtni, već mogu umrijeti. Seleni su tek stari satiri.
[[Datoteka:Dionysos kantharos Louvre CA2981-2984.jpg|mini|210 px|Dionis se obično u grčkoj umjetnosti prikazuje sa peharom, grozdom i lirom, kao i Apolon.]]
	
== Dolazak na svijet ==
Dolazak Dionisa na svijet je donekle čudan, čak i za grčku mitologiju, te izaziva teškoće u njegovom smještanju unutar panteona grčkih bogova. Njegova majka je [[Semela]], kćerka Kodmusa, sina kralja Fenikije i brata [[Evropa (mitologija)|Evrope]]. Semela je smrtnica, ljudskog je roda, dok je otac Dionisa Zeus, kralj bogova. Postoji nekoliko verzija priče o Dionisovom dolasku na svijet, međutim zajednička svima jest njegovo ponovno rađanje ([[uskrsnuće]]). To ponovno rađanje je i glavni razlog njegovog poštovanja u religijskim misterijima - smrt i uskrsnuće su bili elementi mističkog otkrivenja. Jedna od priča o Dionisu (iz [[orfej|orfičkih]] himna) govori kako je [[Hera]], Zeusova žena, ljubomorna na dijete koje nije bilo njeno poslala [[Titani|Titane]] da ga rastrgaju. Oni su dijete namamili igračkama i rastrgali ga na komadiće, te gotovo cijelog pojeli prije nego što ih je Zeus uspio rastjerati svojom božanskom grmljavinom. Jedini dio koji je spašen bilo je njegovo srce. Zeus je srce usadio u utrobu Semele i Dionis biva ponovno rođen.

== Rane godine ==
[[Datoteka:Meyers - Silène.png|mini|lijevo|190 px|Za malog Dionisa brinuo se Silen.]]
[[Legenda]] kaže da je Zeus uzeo malog Dionisa i povjerio ga na čuvanje kišnim nimfama [[Nise|Nisama]], koje su ga njegovale kroz djetinjstvo, za što ih je [[Zeus]] nagradio stavljajući ih kao [[Hejade]] među zvijezde. Nimfe spadaju u veliku porodicu ženskih duhova prirode. Ponekad su vezane uz određeno mjesto. Također nimfe prate razna božanstva, te su česta meta pohotnih satira. One su personifikacija kreativne i njegovateljske aktivnosti u prirodi. Kad je Dionis odrastao, otkrio je kulturu vina i način vađenja tog dragocjenog soka, ali ga je ljubomorna Hera pogodila ludilom, koje ga je nagnalo da počne lutati raznim djelovima svijeta. U Frigiji božica Cibela, u Grčkoj poznata kao Rea, izliječila ga je i naučila ga svetim obredima, te se uputio na putovanje po [[Azija|Aziji]] učeći ljude uzgoju i obrađivanju [[vinova loza|vinove loze]]. Najpoznatiji od njegovih putovanja je njegova ekspedicija u [[Indija|Indiju]], za koju se tvrdi da je trajala nekoliko godina. Nakon trijumfalnog povratka počinje s objavljivanjem svog učenja po Grčkoj. Međutim, nekoliko knezova mu se usprotivilo u tom pokušaju, strahujući da će njegova učenja dovesti sa sobom nerede i ludilo (kralj [[Pentej]] i Lierg). Kao mladić Dionis je bio posebno atraktivan. Kad je jednom prilikom prerušen u smrtnika putovao brodom, mornari su ga pokušali oteti i iskoristiti za svoje seksualno zadovoljstvo. Dionis je bio milostiv prema njima te ih je pretvorio u [[delfin]]e, ali je sačuvao kapetana, koji ga je jedini bio prepoznao i pokušao zaustaviti mornare.

== Dionis i [[kršćanstvo]] ==
Dionizijska mitologija će kasnije naći svoje mjesto unutar kršćanstva. Postoje mnoge paralele između legenda o Dionisu i [[Isus]]u. Obojici je majka smrtna žena, a otac vrhovno božanstvo. Oboje su se vratili iz mrtvih i pretvorili vodu u vino. Također postoje tvrdnje da kršćanska tradicija jedenja i pijenja tijela i krvi Kristove, da bi mogli osjetiti Isusa u sebi, također potječe od dionizijskog kulta.

Dionis je također poseban u odnosu na sva druga božanstva s [[Olimp]]a po tome što je on božanstvo koje su pojedini sljedbenici osjećali unutar sebe (u manje benignom primjeru utjecaja Dionisa na kršćanstvo, za Dionisove sljedbenike kao i za sljedbenike [[Pan (mitologija)|Pana]] govori se da su imali utjecaj na moderno viđenje [[Sotona|Sotone]]).

== Dionizijske misterije ==

Može se primijetiti da dionizijski mitovi u sebi sadrže veliku dozu [[ljudožderstvo|kanibalizma]].

Značajno mjesto u mitovima Grčke zauzimaju dionizijski kult i dionizijske misterije. U originalnom obliku na dionizijski kult se gleda kao na kult zadužen za uzgajanje vinove loze te dobijanje vina, a u praktičnom smislu za razumijevanje životnog ciklusa vina – utjelovljenje živućeg boga – pravljenje i fermentacija vina – mrtvi bog u podzemlju – opijajući učinak samog pića za koje se smatra da posjeduje božanski duh. U svom početku kult nije bio zaokupljen samo učenjima o vinu i njegovom tradicijom, već i jednako svim ostalim vidovima vina. Ne treba zaboraviti da je vino nekad uključivalo mnoge druge sastojke, začine, razne biljke, koji su pridonosili okusu, kvalitetu, medicinskom učinku samog pića. Uzgajanje svog tog bilja orginalno spada pod dionizijsko učenje tvoreći ga općim kultom vegetacije i travarskom školom. Med i pčelinji [[vosak]] također su dodavani ranim vinima, dovodeći ga u vezu s još starijim kultom medovine i pčela u [[neolit]]skoj Evropi. Rojevi pčela unutar dionizijske tradicije predstavljaju čistu životnu silu. Kako smo rekli, kultu su dodavane biljke koje su bile povezane s vinom, pa tako i bršljan, za koji se smatralo da potiskuje efekte pijanstva i da je suprotnost vinu, te fikus i šišarke. Mjesto nastanka dionizijskih misterija je nepoznato. Gotovo je sigurno da su nastali izvan Grčke, u koju ulaze s dolaskom vina, za koje se smatra da je nastalo 6000 godina p.n.e. Odatle motiv Dionisovog odrastanja u nepoznatoj zemlji daleko od Grčke. Mjesto mogućeg nastanka moglo bi biti planina Argos na granici [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i [[Perzija|Perzije]], ili drevne divlje loze na padinama [[Libija|libijskih]] planina. Stanovnici [[Kreta|Krete]] preuzimaju vino iz Egipta i Fenicije i prenose ga u Grčku do 1600. p.n.e. [[Vino]] je također vjerovatno ušlo u Grčku i kopnenim putem kroz Malu Aziju, ali vjerovatno su iz minojske Krete došla prva učenja iz kojih će nastati dionizijski kult.

[[Datoteka:Libation Dionysos Staatliche Antikensammlungen 2359.jpg|mini|lijevo|200 px|Menada Dionisu izlijeva vino u pehar, dok mu Satir svira.]]
Osnovno načelo iz izvornih inicijacija jest tema smrti i ponovnog rođenja prema godišnjim dobima, te opsjednutost duhom. Opsjednutost uključuje zazivanje duhova, što je popraćeno zajedničkim plesom, obično uz bubnjeve i frule, te karakteristične pokrete tijelom, pokrete kakvi su nađeni unutar svih kultova izazivanja stanja [[trans]]a. Za razliku od većine kultova transa, unutar dionizijskih obreda učesnici su bili opsjednuti životinjskim duhovima i entitetima, te su se mogli i pretvoriti u životinje. Međutim, najpoželjnija opsjednutost je ona samog Dionisa. Razlog postojanja takvog kulta je kontroverzan. Neki ga vide kao ritualizirano otpuštanje potisnutih elemenata civilizirane psihologije, i privremenu inverziju, da bi se isti sačuvali. Drugi ga vide kao povratak haotičnim elementima postojanja i reakcijom protiv civilizacije, dok treći u njemu vide njegovu magičnu povezanost s haotičnim moćima. Moguće je da su sve ove teorije primjenjive u raznim manifestacijama kulta. Kao i vino, i Dionis je imao različite okuse u različitim regijama. Odražavajući mitsko i kulturno tlo, također se pojavljuje pod različitim imenima u susjednim zemljama. Činjenica da su Grci u svoja vina dodavali razne druge sastojke navela je mnoge, uključujući [[Robert Groves|Roberta Grovesa]], na zaključak kako neki od tih sastojaka imaju [[halucinogen]]o djelovanje. To donekle potvrđuje i &quot;čarobni napitak&quot;, tadašnje začinjeno vino, koje se povezuje s dionizijskim ritualima, za koji se govori da sadržava otrovni bršljan. Također znamo da su šamani tog područja upotrebljavali daturu i [[bunika|buniku]].

== Vanjski linkovi ==

{{Commons|Category:Dionysos|Bog Dionis}}{{Refspisak|}}
* [http://www.theoi.com/Olympios/Dionysos.html Dioniz u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{Simboli jezika|en|engleski}}
* [https://web.archive.org/web/20020202161137/http://homepage.mac.com/cparada/GML/Dionysus2.html Dioniz u grčkoj mitologiji] {{Simboli jezika|en|engleski}}
* [http://www.baubo5.com/dionysos.html Dioniz, poveznice i informacije] {{Simboli jezika|en|engleski}}
* [https://web.archive.org/web/20070213174112/http://filozofija.differentia.co.yu/skriptarnica/djuric-dionis.htm Miloš Đurić, Dionisove orgije i njihov cilj] {{Simboli jezika|sr|srpski}}

{{Grčka mitologija}}

[[Kategorija:Olimpski bogovi]]</text>
      <sha1>hvfmbp5myfcdsh7g9xfu7nr7qsk9er0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425503</id>
      <parentid>3425502</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T13:48:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Agamomnnon2</username>
        <id>144511</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10739" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Dionysos Louvre Ma87 n2.jpg|mini|250 px|Dionis, 2. vek, Rim. ([[Louvre]])]]
'''Dionis''' je [[stara Grčka|grčki]] [[bog]] plodnosti [[Zemlja (planeta)|Zemlje]], [[vegetacija|vegetacije]], [[vino|vina]],&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.britannica.com/topic/Dionysus|title=Dionysus {{!}} Greek mythology|newspaper=Encyclopedia Britannica|access-date=2016-11-28}}&lt;/ref&gt; žena, bog-[[bik]]. [[Etimologija]] imena se izvodi od riječi ''Dio'' i ''nysos'' - tračka riječ za sina. Također poznat kao [[Bakho (mitologija)|Bakho]] i u [[grčka mitologija|grčkoj]] i u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]]. Poznat nam je i pod drugim imenima, kao npr. '''Jakhus''' ili '''Zagrej'''.

== Poštovanje ==
[[Datoteka:Exekias Dionysos Staatliche Antikensammlungen 2044 n2.jpg|mini|lijevo|210 px|Eksekija: Dionis. Ovo dno pehara je remek-djelo grčke umjetnosti, a prikazuje Dionisa na brodu i delfine.]]
Dionis je bog mističnih religijskih rituala. Po tračkim misterijima on nosi &quot;bossoris&quot;, lisičje krzno, koje simbolizira novi život. [[Dionizijske misterije]] ostali su jedne od najtajnijih mističnih kultova antičke Grčke. Mnogi historičari vjeruju da je Dionis sinestezija lokalnog grčkog božanstva prirode i mnogo jačeg božanstva iz Tračke ili Frigije, kao što je Sabozios. Općenito Grci vjeruju da je dionizijski kult u Grčku došao iz Anatolije. Po pričama, nakon rođenja, [[Zeus]] odnosi Dionisa u zemlju Nisa. Grčki koncept gdje se zemlja Nisa nalazi dopušta da ona bude [[Anatolija]], [[Libija]], [[Etiopija]], [[Arabija]]. To sugeriše da je namjerno postavljen u magičnu, daleku zemlju. Tragovi istih ili vrlo sličnih božanstava mogu se pronaći u [[Mikena|Mikeni]] i minojskoj kulturi. Dionis je u kulturi Grčke i njenih prethodnika prisutan dugo vremena (prije 1500. p. n. e.), ali uvijek ostaje donekle stran. Tipična dionizijska obilježja su bik, zmija, bršljan i vino. Dionis ima snažnu povezanost sa satirina, kentaurima i silenima. [[Satiri]] su po Grčkoj mitologiji poluljudi, poluživotinje, koji opsjedaju šume i prate Pana ili Dionisa. [[Hesiod]] ih naziva braćom planinskih nimfa te &quot;Kuretesa&quot;, ali beznačajnom i ništavnom rasom. Satiri su muški sljedbenici Dionisa, njegove sljedbenice su [[Menada|Menade]]. Satiri nisu besmrtni, već mogu umrijeti. Seleni su tek stari satiri.
[[Datoteka:Dionysos kantharos Louvre CA2981-2984.jpg|mini|210 px|Dionis se obično u grčkoj umjetnosti prikazuje sa peharom, grozdom i lirom, kao i Apolon.]]
	
== Dolazak na svijet ==
Dolazak Dionisa na svijet je donekle čudan, čak i za grčku mitologiju, te izaziva teškoće u njegovom smještanju unutar panteona grčkih bogova. Njegova majka je [[Semela]], kćerka Kodmusa, sina kralja Fenikije i brata [[Evropa (mitologija)|Evrope]]. Semela je smrtnica, ljudskog je roda, dok je otac Dionisa Zeus, kralj bogova. Postoji nekoliko verzija priče o Dionisovom dolasku na svijet, međutim zajednička svima jest njegovo ponovno rađanje ([[uskrsnuće]]). To ponovno rađanje je i glavni razlog njegovog poštovanja u religijskim misterijima - smrt i uskrsnuće su bili elementi mističkog otkrivenja. Jedna od priča o Dionisu (iz [[orfej|orfičkih]] himna) govori kako je [[Hera]], Zeusova žena, ljubomorna na dijete koje nije bilo njeno poslala [[Titani|Titane]] da ga rastrgaju. Oni su dijete namamili igračkama i rastrgali ga na komadiće, te gotovo cijelog pojeli prije nego što ih je Zeus uspio rastjerati svojom božanskom grmljavinom. Jedini dio koji je spašen bilo je njegovo srce. Zeus je srce usadio u utrobu Semele i Dionis biva ponovno rođen.

== Rane godine ==
[[Datoteka:Meyers - Silène.png|mini|lijevo|190 px|Za malog Dionisa brinuo se Silen.]]
[[Legenda]] kaže da je Zeus uzeo malog Dionisa i povjerio ga na čuvanje kišnim nimfama [[Nise|Nisama]], koje su ga njegovale kroz djetinjstvo, za što ih je [[Zeus]] nagradio stavljajući ih kao [[Hejade]] među zvijezde. Nimfe spadaju u veliku porodicu ženskih duhova prirode. Ponekad su vezane uz određeno mjesto. Također nimfe prate razna božanstva, te su česta meta pohotnih satira. One su personifikacija kreativne i njegovateljske aktivnosti u prirodi. Kad je Dionis odrastao, otkrio je kulturu vina i način vađenja tog dragocjenog soka, ali ga je ljubomorna Hera pogodila ludilom, koje ga je nagnalo da počne lutati raznim djelovima svijeta. U Frigiji božica Cibela, u Grčkoj poznata kao Rea, izliječila ga je i naučila ga svetim obredima, te se uputio na putovanje po [[Azija|Aziji]] učeći ljude uzgoju i obrađivanju [[vinova loza|vinove loze]]. Najpoznatiji od njegovih putovanja je njegova ekspedicija u [[Indija|Indiju]], za koju se tvrdi da je trajala nekoliko godina. Nakon trijumfalnog povratka počinje s objavljivanjem svog učenja po Grčkoj. Međutim, nekoliko knezova mu se usprotivilo u tom pokušaju, strahujući da će njegova učenja dovesti sa sobom nerede i ludilo (kralj [[Pentej]] i Lierg). Kao mladić Dionis je bio posebno atraktivan. Kad je jednom prilikom prerušen u smrtnika putovao brodom, mornari su ga pokušali oteti i iskoristiti za svoje seksualno zadovoljstvo. Dionis je bio milostiv prema njima te ih je pretvorio u [[delfin]]e, ali je sačuvao kapetana, koji ga je jedini bio prepoznao i pokušao zaustaviti mornare.

== Dionis i [[kršćanstvo]] ==
Dionizijska mitologija će kasnije naći svoje mjesto unutar kršćanstva. Postoje mnoge paralele između legenda o Dionisu i [[Isus]]u. Obojici je majka smrtna žena, a otac vrhovno božanstvo. Oboje su se vratili iz mrtvih i pretvorili vodu u vino. Također postoje tvrdnje da kršćanska tradicija jedenja i pijenja tijela i krvi Kristove, da bi mogli osjetiti Isusa u sebi, također potječe od dionizijskog kulta.

Dionis je također poseban u odnosu na sva druga božanstva s [[Olimp]]a po tome što je on božanstvo koje su pojedini sljedbenici osjećali unutar sebe (u manje benignom primjeru utjecaja Dionisa na kršćanstvo, za Dionisove sljedbenike kao i za sljedbenike [[Pan (mitologija)|Pana]] govori se da su imali utjecaj na moderno viđenje [[Sotona|Sotone]]).

== Dionizijske misterije ==

Može se primijetiti da dionizijski mitovi u sebi sadrže veliku dozu [[ljudožderstvo|kanibalizma]].

Značajno mjesto u mitovima Grčke zauzimaju dionizijski kult i dionizijske misterije. U originalnom obliku na dionizijski kult se gleda kao na kult zadužen za uzgajanje vinove loze te dobijanje vina, a u praktičnom smislu za razumijevanje životnog ciklusa vina – utjelovljenje živućeg boga – pravljenje i fermentacija vina – mrtvi bog u podzemlju – opijajući učinak samog pića za koje se smatra da posjeduje božanski duh. U svom početku kult nije bio zaokupljen samo učenjima o vinu i njegovom tradicijom, već i jednako svim ostalim vidovima vina. Ne treba zaboraviti da je vino nekad uključivalo mnoge druge sastojke, začine, razne biljke, koji su pridonosili okusu, kvalitetu, medicinskom učinku samog pića. Uzgajanje svog tog bilja orginalno spada pod dionizijsko učenje tvoreći ga općim kultom vegetacije i travarskom školom. Med i pčelinji [[vosak]] također su dodavani ranim vinima, dovodeći ga u vezu s još starijim kultom medovine i pčela u [[neolit]]skoj Evropi. Rojevi pčela unutar dionizijske tradicije predstavljaju čistu životnu silu. Kako smo rekli, kultu su dodavane biljke koje su bile povezane s vinom, pa tako i bršljan, za koji se smatralo da potiskuje efekte pijanstva i da je suprotnost vinu, te fikus i šišarke. Mjesto nastanka dionizijskih misterija je nepoznato. Gotovo je sigurno da su nastali izvan Grčke, u koju ulaze s dolaskom vina, za koje se smatra da je nastalo 6000 godina p.n.e. Odatle motiv Dionisovog odrastanja u nepoznatoj zemlji daleko od Grčke. Mjesto mogućeg nastanka moglo bi biti planina Argos na granici [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i [[Perzija|Perzije]], ili drevne divlje loze na padinama [[Libija|libijskih]] planina. Stanovnici [[Kreta|Krete]] preuzimaju vino iz Egipta i Fenicije i prenose ga u Grčku do 1600. p.n.e. [[Vino]] je također vjerovatno ušlo u Grčku i kopnenim putem kroz Malu Aziju, ali vjerovatno su iz minojske Krete došla prva učenja iz kojih će nastati dionizijski kult.

[[Datoteka:Libation Dionysos Staatliche Antikensammlungen 2359.jpg|mini|lijevo|200 px|Menada Dionisu izlijeva vino u pehar, dok mu Satir svira.]]
Osnovno načelo iz izvornih inicijacija jest tema smrti i ponovnog rođenja prema godišnjim dobima, te opsjednutost duhom. Opsjednutost uključuje zazivanje duhova, što je popraćeno zajedničkim plesom, obično uz bubnjeve i frule, te karakteristične pokrete tijelom, pokrete kakvi su nađeni unutar svih kultova izazivanja stanja [[trans]]a. Za razliku od većine kultova transa, unutar dionizijskih obreda učesnici su bili opsjednuti životinjskim duhovima i entitetima, te su se mogli i pretvoriti u životinje. Međutim, najpoželjnija opsjednutost je ona samog Dionisa. Razlog postojanja takvog kulta je kontroverzan. Neki ga vide kao ritualizirano otpuštanje potisnutih elemenata civilizirane psihologije, i privremenu inverziju, da bi se isti sačuvali. Drugi ga vide kao povratak haotičnim elementima postojanja i reakcijom protiv civilizacije, dok treći u njemu vide njegovu magičnu povezanost s haotičnim moćima. Moguće je da su sve ove teorije primjenjive u raznim manifestacijama kulta. Kao i vino, i Dionis je imao različite okuse u različitim regijama. Odražavajući mitsko i kulturno tlo, također se pojavljuje pod različitim imenima u susjednim zemljama. Činjenica da su Grci u svoja vina dodavali razne druge sastojke navela je mnoge, uključujući [[Robert Groves|Roberta Grovesa]], na zaključak kako neki od tih sastojaka imaju [[halucinogen]]o djelovanje. To donekle potvrđuje i &quot;čarobni napitak&quot;, tadašnje začinjeno vino, koje se povezuje s dionizijskim ritualima, za koji se govori da sadržava otrovni bršljan. Također znamo da su šamani tog područja upotrebljavali daturu i [[bunika|buniku]].

== Vanjski linkovi ==

{{Commons|Category:Dionysos|Bog Dionis}}{{Refspisak|}}
* [http://www.theoi.com/Olympios/Dionysos.html Dioniz u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{Simboli jezika|en|engleski}}
* [https://web.archive.org/web/20020202161137/http://homepage.mac.com/cparada/GML/Dionysus2.html Dioniz u grčkoj mitologiji] {{Simboli jezika|en|engleski}}
* [http://www.baubo5.com/dionysos.html Dioniz, poveznice i informacije] {{Simboli jezika|en|engleski}}
* [https://web.archive.org/web/20070213174112/http://filozofija.differentia.co.yu/skriptarnica/djuric-dionis.htm Miloš Đurić, Dionisove orgije i njihov cilj] {{Simboli jezika|sr|srpski}}

{{Grčka mitologija}}

[[Kategorija:Olimpski bogovi]]</text>
      <sha1>g452dz13g0b3gs749e02o6zzevrxc8y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stadion Grbavica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>25772</id>
    <revision>
      <id>3425555</id>
      <parentid>3376013</parentid>
      <timestamp>2022-07-23T07:48:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>80.65.89.162</ip>
      </contributor>
      <comment>ispravio broj natkrivenih mjesta</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18161" xml:space="preserve">{{Infokutija stadion
| naziv_stadiona       = Grbavica
| nadimak              = Dolina ćupova
| slika                = [[Datoteka:Panoramic view of Grbavica Stadium, Sarajevo.jpg|280px]]
| tekst                = '''Stadion Grbavica''' - '''[[UEFA]]''' [[File:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[File:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[File:Nuvola apps mozilla.png|12px]]
| puni_naziv           =
| bivši_nazivi         = 
| lokacija             = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate           = {{Coord|43|50|48.278|N|18|23|14.065|E|type:landmark_scale:3000_region:GB|display=inline,title}}
| početak_izgradnje    = 1949.
| izgrađen             = 1953.
| otvoren              = 13. septembar 1953.
| renoviran            = 1968–1976
| proširen             = 
| zatvoren             = 
| srušen               = 
| vlasnik              = [[FK Željezničar Sarajevo]]
| operator             = [[FK Željezničar Sarajevo]]
| površina             = Trava
| semafor              = 
| cijena_izgradnje     = 
| arhitekt             = 
| projektni_menadžer   = 
| građevinski_inženjer = 
| servisni_inženjer    = 
| glavni_poduzetnik    = 
| glavni_poduzetnici   = 
| kapacitet            = 13.449 (sjedećih mjesta)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/otvaranje-istocne-tribine-stadiona-grbavica/25241/|title=Kapacitet Stadiona Grbavica|last=|first=|date=12. 7. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=12. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;
| rekordna_posjećenost = 25.000 ([[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]–[[Videoton]], 24. april 1985.)&lt;ref name=Videoton&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/prije-32-godine-zeljeznicar-igrao-polufinale-kupa-uefa/26071/|title=Prije 32 godine Željezničar igrao polufinale Kupa UEFA|last=|first=|date=24. 4. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=24. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;
| dimenzije            = 105m x 68m
| korisnici            = [[FK Željezničar Sarajevo]] (1953–1968, 1976–danas) &lt;br&gt; [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] (2017–danas) &lt;br&gt; [[FK Olimpik Sarajevo]] (2010–2011)
}}

'''Stadion Grbavica''' je [[fudbal]]ski stadion u naselju [[Grbavica (naselje)|Grbavica]], [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Na njemu svoje domaće utakmice igra [[FK Željezničar]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]]. Službeno je otvoren 13. septembra 1953., kada je Željezničar ugostio ekipu [[HNK Šibenik|Šibenika]] koju je savladao rezultatom 4-1. Kapacitet iznosi 13.449 sjedećih mjesta, od čega nešto više od 10000 natkrivenih (sjever 5377, istok 4266, zapad 690). Među navijačima Željezničara stadion je poznat i kao &quot;Dolina Ćupova&quot;.

== Stadion ==

Stadion Grbavica je lociran u sarajevskom naselju Grbavica po kojem je i dobio ime. Stadion je isključivo fudbalski, izgrađen u &quot;engleskom&quot; stilu, bez atletske staze. Tokom postojanja stadion je renoviran i dograđen u tri navrata.

Radovi su počeli 1949. u okviru radne akcije koju su pokrenuli članovi Radničkog Sportskog Društva Željezničar, a pridružili su im se i mnogi navijači, članovi kluba, prijatelji i mnogi drugi. Grbavica je tada imala samo jednu pravu tribinu, zapadnu koja je prenesena sa stadiona &quot;6. april&quot; sa [[Marijin dvor (zgrada)|Marijin-Dvora]]. Za razliku od istočna i južne tribine koje su građene betonom, zapadna je bila drvena. U početku, to je bio višenamjenski stadion sa atletskom stazom, koji je korišten za potrebe atletike, biciklizma i naravno nogomet. Kasnije, nakon rekonstrukcije od 1968-1976. godine, atletska staza je uklonjena a Grbavica postaje isključivo nogometni stadion.
13. septembra 1953. godine. stadion je službeno otvoren utakmicom 2. Savezne lige zapad SFRJ između Željezničara i Šibenika u kojoj je domaći tim slavio rezultatom 4-1.

U okviru Grbavice nalaze se i dva pomoćna terena na kojima svoje treninge održavaju prvotimci Željezničara i mlađe kategorije kluba. U zapadnoj tribini nalaze se prostorije fudbalskog kluba Željezničar.

=== Rekonstrukcije ===
==== 1968–1976 ====
Prvo veće renoviranje stadion je doživio 30. juna 1968. kada je zatvoren za utakmice. Za to vrijeme, Željezničar je svoje utakmice igrao na stadionu Koševo. U tom periodu je klub došao i do prve titule, u sezoni [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1971/1972.|1971/1972]]. Obnavljanje je završeno 25. aprila 1976. godine kada se Željezničar vratio u svoj dom. Pored pomenuta dva pomoćna terena, renovirane su još i svlačionice i klupske prostorije.

==== Izgradnja sjeverne tribine ====
Nova rekonstrukcija desila se 1986. godine kada je izgrađena i sjeverna tribina stadiona. Iako je tada postojao plan da se uradi kompletna rekonstrukcija stadiona, plan se nije realizovao. Nakon izgradnje sjevera, u oktobru 1987. [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije]] će odigrati prvu i jedinu utakmicu na ovom stadionu. Utakmica je odigrana protiv Sjeverne Irske a Jugoslavija je pobjedila rezultatom 3-0. Stadion je tada imao oko 20.000 mjesta, od čega 500 sa stolicama na zapadnoj tribini.

==== Period rata u Bosni i Hercegovini ====
[[Datoteka:Sarajevo 19.3.1996 war.JPG|mini|lijevo|250px|Devastiran stadion za vrijeme [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]]]
Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], Grbavica je postala prva borbena linija, te je pretrpila ogromna oštećenja. Drvena tribina sa zapada je zapaljena, a dio stadiona je i miniran. Sa tribinom zajedno izgorilo je i nestalo 316 pehara od čega su 42 pripadala fudbalerima,a razliku u broju osvojili su ostali klubovi iz Sportskog Društva Željezničar koje je tada brojalo 14 klubova. Ipak neki pehari koji su bili u prostorijama kluba na Marijin Dvoru su sačuvani i danas se nalaze u vitrinama plavog salona. Reintegracijom naselja Grbavica 19. marta 1996. godine, [[SD Željezničar]] je izvršio masivno obnavljanje kompletnog stadiona i okolnih pomoćnih terena i izgradnju drvene tribine na zapadu. Razrušen stadion, popaljene tribine i prekopan teren doveden je u red za prvi poslijeratni gradski derbi na stadionu Grbavica. Derbi je završen rezultatom 1-1, a prvi pogodak dao je [[Bulend Biščević]].

==== Ljeto 2004. ====
Treća rekonstrukcija stadiona desila se u ljeto 2004. godine kada su u potpunosti obnovljene svlačionice i postavljene stolice na sjevernoj i južnoj tribini smanjujući tako ukupni kapacitet stadiona na 12.000 mjesta (9.135 stolica).

==== Reflektori ====
2008. godine, popravljeni su reflektori. Reflektori na stadionu Grbavica su nakon 4. septembra 1991. godine i utakmice s Veležom prvi put upaljeni na stadionu Grbavica 22. aprila 2009. godine, kada su Plavi pobijedili Zrinjski rezultatom 1:0.

==== Evropska Grbavica ====
[[Datoteka:East stand -Stadium Grbavica 2018.jpg|thumb|Istočna tribina]]
Dana 13. februara 2012. godine, nakon jakih snježnih padavina, se urušio krov lijeve strane zapadne tribine stadiona Grbavica. Iako je prijetilo urušavanje i desne strane natkrivene tribine, do toga nije došlo.

Početkom 2016. godine, započet je projekat renoviranja Stadiona Grbavica. Projekat renoviranja uključio je sanaciju mokrih čvorova na južnoj, zapadnoj i sjevernoj tribini, postavljanje krova na zapadnoj tribini, zamjenu oštećenih stolica na južnoj i sjevernoj tribini, potpunu rekonstrukciju novinarskih loža, kupovinu i postavljanje novog LED displeja te brendiranje Stadiona.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://fkzeljeznicar.ba/zapoceo-projekat-renoviranja-stadiona-grbavica/18327/|title=Započeo projekat renoviranja Stadiona Grbavica|last=|first=|date=5. 2. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=5. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Željezničar football club fans.jpg|thumb|left|250xp|Atmosfera sa stadiona Grbavica]]
Krajem 2016. godine, polaganjem kamena temeljca, počela je historijska gradnja istočne tribine Stadiona Grbavica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-polaganjem-kamena-temeljca-pocela-historijska-gradnja-istocne-tribine/23192/|title=FOTO: Polaganjem kamena temeljca počela historijska gradnja istočne tribine|last=|first=|date=16. 12. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=16. 12. 2016}}&lt;/ref&gt; 
Izgradnju istočne tribine su u cijelosti financirali navijači i lokalni poduzeća. U akciju obnove stadiona priključili su se i mnogi nogometaši  kako Željezničara, tako i drugih klubova. [[Amar Osim]], [[Edin Džeko]], [[Vedad Ibišević]], [[Ibrahim Šehić]], [[Semir Štilić]], [[Mix Diskerud]], [[Savo Milošević]] samo su neka od imena koja su podržala ovaj projekat.
&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=22650|title=Evropska Grbavica: Džeko, Šehić, Štilić i Osim donirali sredstva za 120 stolica|last=|first=|date=21. 3. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=21. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/savo-milosevic-posjetio-grbavicu-i-podrzao-evropski-projekat/19663/|title=Savo Milošević posjetio Grbavicu i podržao evropski projekat|last=|first=|date=18. 4. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=18. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/vedad-ibisevic-podrzao-izgradnju-istocne-tribine/23438/|title=Vedad Ibišević podržao izgradnju istočne tribine|last=|first=|date=5. 1. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=5. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/jedan-od-nas-reprezentativac-sad-a-mix-diskerud/24477/|title=Jedan od nas – reprezentativac SAD-a Mix Diskerud|last=|first=|date=11. 3. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=11. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;
Projekat su prepoznali i fudbalski klubovi kao [[NK Široki Brijeg]], [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/gnk-dinamo-zagreb-podrzat-ce-izgradnju-istocne-tribine-stadiona-grbavica/23166/|title=GNK Dinamo Zagreb podržat će izgradnju istočne tribine Stadiona Grbavica|last=|first=|date=15. 12. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=15. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/nk-siroki-brijeg-podrzao-izgradnju-istocne-tribine/23108/|title=NK Široki Brijeg podržao izgradnju istočne tribine|last=|first=|date=9. 12. 2016|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=9. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;

Dana 1. aprila 2017. godine, zvanično je otvorena istočna tribina. [[FK Željezničar|Željezničar]] je ugostio ekipu tuzlanske [[FK Sloboda Tuzla|Slobode]] u okviru [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.#1. kolo 2|1. kola Lige za prvaka]]. Počasni predsjednik FK Željezničar, [[Ivica Osim]], otvorio je novoizgrađenu istočnu tribinu, a plavi su slavili rezultatom 4-2. Utakmicu je posmatralo preko 13.000 navijača, čime je oboren rekord posjećenosti u novijoj istoriji stadiona.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-otvorena-istocna-tribina-oboren-rekord-grbavice/25557/|title=FOTO: Otvorena istočna tribina, oboren rekord Grbavice|last=|first=|date=2. 4. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=2. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-hat-trick-lendrica-i-eurogol-stanica-za-novu-pobjedu-zelje-pred-punom-grbavicom/25533/|title=FOTO: Hat-trick Lendrića i eurogol Stanića za novu pobjedu Želje pred punom Grbavicom|last=|first=|date=1. 4. 2017|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=1. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;

U maju 2018. su počeli radovi na zamjeni terena Stadiona Grbavica nakon 1976. godine. Radovi su podrazumijevali potpunu rekonstrukciju terena sa zamjenom sistema za drenažu, sistema za navodnjavanje, te postavljanje nove prirodne i vještačke trave. Pored toga, obavljen je i proces implantiranja hibridne trave, čime je Grbavica postala prvi stadion sa hibridnim terenom u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-posljednja-faza-radova-u-dolini-cupova/32762/|title=FOTO: Posljednja faza radova u Dolini ćupova|last=|first=|date=14. 7. 2018|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=14. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/prvi-hybridni-teren-u-bosni-i-hercegovini/34011/|title=Prvi hybridni teren u Bosni i Hercegovini!|last=|first=|date=21. 9. 2018|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=21. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Utakmice ==
Prva utakmica na novoizgrađenoj Grbavici odigrana je 13. septembra 1953. u okviru Druge lige zapad protiv [[HNK Šibenik|Šibenika]], Željezničar je pobjedio rezultatom 4-1.

Vjerovatno najznačajnija utakmica koju je Željezničar odigrao na Grbavici, je bila u sezoni 1984/85. U okviru polufinala [[kup UEFA]], 24. aprila 1985. Željezničar je pred rekordnih 25.000 navijača dočekao mađarski [[Videoton]]. Iako je Željo golovima Bahtića i Ćurića bio jednom nogom u finalu elitnog evropskog takmičenja, u 87. minuti Cuhaji postiže gol za Videoton. Najteži sportski trenutak u historiji Želje, jer bez obzira što su slavili rezultatom 2-1, to nije bilo dovoljno za prolaz u finale obzirom da je prvi meč pobjedio Videoton sa 3-1.&lt;ref name=Videoton /&gt;

Prvu utakmicu nakon reintegracije Grbavice odigrali su [[FK &quot;Željezničar&quot; Sarajevo|Željezničar]] i [[FK Sarajevo|Sarajevo]], a prvi pogodak dao je [[Bulend Biščević]], igrač Željezničara.

Prvu evropsku utakmicu nakon rata u BiH na Grbavici odigrali su Željezničar i [[SS Pennarossa|Pennarossa]] iz [[San Marino|San Marina]], u okviru Kupa UEFA. Utakmica je odigrana 29. jula 2004. godine a završena je pobjedom Željezničara 4-0.

=== Godišnjice ===
* 15. august 1976., [[FK Željezničar|Željezničar]] 1-1 [[Arsenal F.C.|Arsenal]]. Utakmica odigrana za 55. rođendan Željezničara i 90. rođendan Arsenala. Golove su postigli MacDonald i Džemal Šerbo.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/na-danasnji-dan-arsenal-gostovao-na-grbavici/11089/|title=Na današnji dan Arsenal gostovao na Grbavici|last=|first=|date=15. 8. 2014|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=15. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;
* 25. novembar 1981., [[FK Željezničar|Željezničar]] 1-0 [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije]]. U povodu proslave 60. godišnjice kluba.
* 2. oktobar 2001., [[FK Željezničar|Željezničar]] 2-0 [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]. Povodom 80. rođendana kluba, golove su dali Dželaludin Muharemović i Nermin Fatić.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/plavi-vremeplov-zeljeznicar-wolfsburg/11113/|title=Plavi vremeplov: Željezničar – Wolfsburg|last=|first=|date=17. 8. 2014|website=fkzeljeznicar.ba|publisher=FK Željezničar|access-date=17. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;
* 30. oktobar 2001., [[FK Željezničar|Željezničar]] 2-0 [[SK Sturm Graz|SK Sturm]]. Također povodom 80. rođendana. Strijelaz za domaće je bio Arsim Prepoli, a za goste Mariano Fernandez.
* 8. novembar 2011., [[FK Željezničar|Željezničar]] 1-2 [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]]. 90. godišnjica kluba. Za Želju gol je postigao [[Mirsad Bešlija]], dok je za reprezentaciju oba gola postigao [[Vedad Ibišević]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://scsport.ba/v2/tekst.php?ID=27858 |publisher=scsport.ba|author=scsport.ba |title=Željo odlično sparingovao Zmajevima |date=8. 11. 2011 |access-date=8. 11. 2011 |language=Bosnian |archive-url=https://web.archive.org/web/20120406181748/http://scsport.ba/v2/tekst.php?ID=27858 |archive-date=6. 4. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Međunarodne utakmice ===
&lt;small&gt;Seniorske utakmice&lt;/small&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Date !!  !! Result !! !! Competition
|-
| 14. oktobar 1987 || {{ZD|JUG}} [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] || 3–0 || {{ZD|SJI}} [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 1988 - grupa 4|UEFA Euro 1988 - kvalifikacije]]
|-
| 15. august 2001 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 2–0 || {{ZD|MLT}} [[Nogometna reprezentacija Malte|Malta]]|| Prijateljska utakmica 
|-
| 27. mart 2002 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 4–4 || {{ZD|MAK}} [[Nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]]|| Prijateljska utakmica
|-
| 10. august 2010 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 1–1 || {{ZD|KAT}} [[Nogometna reprezentacija Katara|Katar]]|| Prijateljska utakmica
|-
| 7. oktobar 2017 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 3–4 || {{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]|| [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|2018 FIFA Svjetsko Prvenstvo - kvalifikacije]]
|-
| 15. oktobar 2018 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 2–0 || {{ZD|SJI}} [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] || [[UEFA Liga nacija 2018/19 – liga B]]
|-
| 23. mart 2019 || {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 2–1 || {{ZD|ARM}} [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenija]] || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa J|UEFA Euro 2020 - kvalifikacije]]
|-
|}

[[Datoteka:Grbavica 2017.jpg|thumb|center|800px|Stadion Grbavica, proljeće 2017. godine.]]

== Također pogledajte ==
* [[Spisak nogometnih stadiona u Bosni i Hercegovini]]
* [[FK Željezničar Sarajevo]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Grbavica Stadium}}
* [http://fkzeljeznicar.ba/klub/stadion/ Stadion na Službenoj stranici FK Željezničara]
* [http://int.soccerway.com/teams/bosnia-herzegovina/fk-eljeznicar-sarajevo/2704/venue/ Karakteristike Stadiona Grbavica, soccerway.com]
* [http://stadiumdb.com/stadiums/bih/stadion_grbavica Stadion Grbavica] na stadiumdb.com

{{Stadioni Premijer lige BiH}} 
{{Sarajevo}}

[[Kategorija:Stadioni u Sarajevu|Grbavica]]
[[Kategorija:Sport u Sarajevu|Grbavica]]
[[Kategorija:SD Željezničar]]
[[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]]</text>
      <sha1>885t0b31ibvtygmojhgede2l4onrgxo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Željezna zavjesa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>32207</id>
    <revision>
      <id>3425552</id>
      <parentid>3395177</parentid>
      <timestamp>2022-07-23T02:23:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kwamikagami</username>
        <id>5630</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3561" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Iron Curtain map.svg|mini|Željezna zavjesa]]
'''Željezna zavjesa''' ([[engleski jezik|engleski]] ''Iron Curtain'', [[ruski jezik|ruski]] ''Железный занавес'') popularan je izraz koji se koristio za graničnu liniju koja je dijelila [[evropa|Evropu]] u dva odvojena politička bloka; na jednoj strani bio je blok istočnoevropskih zemalja na čelu sa [[SSSR|Sovjetskim savezom]], a drugi su blok predstavljale zapadnoevropske zemlje koje su bile u interesnoj sferi [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Željezna zavjesa pojavila se odmah po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i trajala je sve do kraja [[Hladni rat|Hladnog rata]] koji je završio [[1990]].

Željezna zavjesa ([[njemački jezik|njemački]] ''Eisener Vorhang'') bila je obavezna protupožarna mjera u svim pozorištima u [[Njemačka|Njemačkoj]] za sprječavanje širenja požara s pozornice na ostatak pozorišta. Vatre su bile česte u pozorištima kroz [[18. vijek|18.]] i [[19. vijek]], sve do pojave električne rasvjete, budući da su se dotad koristile svjetiljke s plamenom, dok je dekor oko pozornice bio napravljen od zapaljivog materijala. U slučaju [[požar]]a željezna zavjesa sprječavala je njegovo širenje s pozornice na ostali dio dvorane, te je lokalizirao požar kojeg su kasnije vatrogasci mogli lakše obuzdati. 

U [[politika|politici]] izraz &quot;željezna zavjesa&quot; prvi put je upotrijebila [[belgija|belgijska]] kraljica [[Elizabeta, kraljica Belgije|Elizabeta]], za opisivanje stanja između Belgije i Njemačke nakon izbijanja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[1914]]. [[Joseph Goebbels]] koristio je ovaj izraz u svojoj propagandi protiv Sovjetskog saveza u članku [[2000]]. godine, koji je bio objavljen [[1945]].:

&lt;blockquote style=&quot;border: 1px solid blue; padding: 2em;&quot;&gt;
''&quot;If the German people lay down their weapons, the Soviets, according to the agreement between Roosevelt, Churchill and Stalin, would occupy all of East and Southeast Europe along with the greater part of the Reich. An iron curtain would fall over this enormous territory controlled by the Soviet Union, behind which nations would be slaughtered. The Jewish press in London and New York would probably still be applauding.&quot;''
&lt;/blockquote&gt;

Skoro godinu dana poslije [[5. mart]]a [[1946]]., [[Winston Churchill]] upotrijebio je izraz željezna zavjesa u svom dugom govoru na Westminster College u [[Fulton]]u, [[Missouri]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]:

&lt;blockquote style=&quot;border: 1px solid blue; padding: 2em;&quot;&gt;
''&quot;From Stettin in the Baltic to Trieste in the Adriatic an iron curtain has descended across the Continent. Behind that line lie all the capitals of the ancient states of Central and Eastern Europe. Warsaw, Berlin, Prague, Vienna, Budapest, Belgrade, Bucharest and Sofia; all these famous cities and the populations around them lie in what I must call the Soviet sphere, and all are subject, in one form or another, not only to Soviet influence but to a very high and in some cases increasing measure of control from Moscow.&quot;''
&lt;/blockquote&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Berlinski zid]]
* [[Hladni rat]]
* [[Plava banana]]

== Vanjski linkovi ==
* https://web.archive.org/web/20091016014732/http://www.germany.info/Vertretung/usa/en/10__Press__Facts/03__Infocus/04__Without__Walls/__Main__S.html/
* http://www.europebybike.org/travels_by_bike_in_europe/iron-curtain/map-iron-curtain.html
{{Commonscat|Iron curtain}}

{{Hladni rat}}

[[Kategorija:Hladni rat]]</text>
      <sha1>b1yq9r0trezk04zy8nru1exldvvyqkf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grbavica (pjesma)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39302</id>
    <revision>
      <id>3425527</id>
      <parentid>3386551</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T17:46:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pjesme]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1247" xml:space="preserve">&quot;'''Grbavica'''&quot; je [[BiH|bosanskohercegovačka]] patriotska pjesma u izvedbi [[Mladen Vojičić Tifa|Mladena Vojičića &quot;Tife&quot;]]. 

Pjesma je napisana za vrijeme [[rat u Bosni i Hercegovini|rata]] zajedno sa pjesmama &quot;U bolje sutra ćemo poć'&quot;, &quot;Ponesi zastavu [[Dragan Vikić|Dragane Vikiću]]&quot;, &quot;Sarajevo insallah&quot;.

Nakon toga pjesma je objavljena na kompilaciji hitova 1997. za [[In-takt records]] pod nazivom &quot;Grbavica&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.mladenvojicic-tifa.com/MAIN.html |title=Arhivirana kopija |accessdate=13. 1. 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090801134232/http://www.mladenvojicic-tifa.com/MAIN.html |archivedate=1. 8. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Prema riječima Tife: ''pjesma &quot;Grbavica&quot; je bila i ostala svojevrstan simbol [[Opsada Sarajeva|ratnog Sarajeva]], i svega onoga što nam se dešavalo''.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://milosm.coolfreepage.com/Intervju%20Tifa.html |title=Arhivirana kopija |access-date=13. 1. 2009 |archive-date=10. 12. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081210233924/http://milosm.coolfreepage.com/Intervju%20Tifa.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://tekstovi.net/2,16,3142.html Tekst pjesme]

{{stub-muz}}</text>
      <sha1>77bwy6jne5xe3niovejrps6jhtxd5od</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425528</id>
      <parentid>3425527</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T17:47:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjesme]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1292" xml:space="preserve">&quot;'''Grbavica'''&quot; je [[BiH|bosanskohercegovačka]] patriotska pjesma u izvedbi [[Mladen Vojičić Tifa|Mladena Vojičića &quot;Tife&quot;]]. 

Pjesma je napisana za vrijeme [[rat u Bosni i Hercegovini|rata]] zajedno sa pjesmama &quot;U bolje sutra ćemo poć'&quot;, &quot;Ponesi zastavu [[Dragan Vikić|Dragane Vikiću]]&quot;, &quot;Sarajevo insallah&quot;.

Nakon toga pjesma je objavljena na kompilaciji hitova 1997. za [[In-takt records]] pod nazivom &quot;Grbavica&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.mladenvojicic-tifa.com/MAIN.html |title=Arhivirana kopija |accessdate=13. 1. 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090801134232/http://www.mladenvojicic-tifa.com/MAIN.html |archivedate=1. 8. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Prema riječima Tife: ''pjesma &quot;Grbavica&quot; je bila i ostala svojevrstan simbol [[Opsada Sarajeva|ratnog Sarajeva]], i svega onoga što nam se dešavalo''.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://milosm.coolfreepage.com/Intervju%20Tifa.html |title=Arhivirana kopija |access-date=13. 1. 2009 |archive-date=10. 12. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081210233924/http://milosm.coolfreepage.com/Intervju%20Tifa.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://tekstovi.net/2,16,3142.html Tekst pjesme]

{{stub-muz}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjesme]]</text>
      <sha1>1r2dfffnh3qfmkw172w1920e1xbvskr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Semir Štilić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>75551</id>
    <revision>
      <id>3425534</id>
      <parentid>3424955</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T19:48:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13971" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša = Semir Štilić
| slika = Semir_Stilic.jpg
| punoime = 
| nadimak = Štila
| datumrođenja = {{datum rođenja i godine|1987|10|8|}}
| rodnigrad = [[Sarajevo]]
| rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]]
| datumsmrti = 
| gradsmrti = 
| državasmrti = 
| visina = 1,83 m
| pozicija = Ofanzivni vezni
| trenutniklub = [[FK Željezničar]]
| brojnadresu = 14
| omladinskegodine = 
| omladinskipogoni = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| godine1 = 2005-2008
| klubovi1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| nastupi(golovi)1 = 49 (17)
| godine2 = 2008-2012
| klubovi2 = [[Lech Poznań]]
| nastupi(golovi)2 = 156 (28)
| godine3 = 2012-2013
| klubovi3 = [[Karpaty Lavov]]
| nastupi(golovi)3 = 24 (3)
| godine4 = 2013-2014
| klubovi4 = [[Gaziantepspor]]
| nastupi(golovi)4 = 8 (4)
| godine5 = 2014-2015
| klubovi5 = [[Wisła Kraków]]
| nastupi(golovi)5 = 52 (16)
| godine6 = 2015-2016
| klubovi6 = [[APOEL FC]]
| nastupi(golovi)6 = 16 (3)
| godine7 = 2017-2019
| klubovi7 = [[Wisła Płock]]
| nastupi(golovi)7 = 39 (4)
| godine8 = 2019-
| klubovi8 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| nastupi(golovi)8 = 53 (17)
| reprezentacija = 
| nacionalnegodine1 = 2007-2008
| nacionalneekipe1 = {{ZD|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija U21|BiH U-21]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 8 (1)
| nacionalnegodine2 = 2008-2015
| nacionalneekipe2 = {{NOG|BIH}}
| nacionalninastupi(golovi)2 = 7 (0)
| zadnjiuređaj = 16. juli 2022
}}
'''Semir Štilić''' (rođen [[8. oktobar|8. oktobra]] [[1987.]] godine) je [[Bosanci|bosanskohercegovački]] nogometaš i trenutno član [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] gdje nastupa na poziciji ofanzivnog veznog igrača.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/profil/spieler/46340|title=Semir Stilic - player profile  {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

==Klupska karijera==
Štilić je svoju profesionalnu nogometnu karijeru počeo 2005. godine u nogometnom klubu [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] iz Sarajeva. Nakon tri provedene sezone u ekipi Željezničara, Štilić se odlučuje na prelazak u [[Poljska|poljski]] klub [[Lech Poznań|Lech Poznan]]. Štilić se sjajnim igrama u ovom klubu upisao u klupsku historiju, te je uvršten u idealni tim Lecha sastavljenog od igrača koji su za ovaj klub nastupali od njegovog osnutka.

=== '''Lech Poznan''' ===
U junu 2008. godine, Štilić za oko 600 hiljada eura prelazi u [[Poljska|poljski]] klub [[Lech Poznań]] i potpisuje četverogodišnji ugovor.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Debi za Lech ostvaruje u utakmici prvog kola kvalifikacija za [[UEFA Evropska liga|kup UEFA]] protiv ekipe [[Xäzär Länkäran]] u julu 2008. godine, a meč Lech dobiva rezultatom 1-0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/915060|title=Xäzär Länkäran - Lech Poznan, Jul 17, 2008 - UEFA-Cup Qualifikation - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoj prvi gol za Lech postiže u uzvratnom meču prvog kola kvalifikacija za kup UEFA protiv ekipe Xäzär Länkäran krajem jula 2008. godine, dok se utakmica završava pobijedom Lecha rezultatom 4-1 i plasmanom Lecha u naredno kolo kvalifikacija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/918487|title=Lech Poznan - Xäzär Länkäran, Jul 31, 2008 - UEFA-Cup Qualifikation - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoj debi u prvoj ligi Poljske bilježi u meču protiv ekipe [[GKS Belchatow]] u augustu 2008. godine, a meč završava porazom Lecha rezultatom 2-3.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/924948|title=Lech Poznan - GKS Belchatow, Aug 8, 2008 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoj prvi gol za Lech u prvoj ligi Poljske bilježi u utakmici protiv [[Jagiellonia Białystok]] polovinom augusta 2008. godine, a utakmica se završava pobijedom Lecha rezultatom 3-0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/925458|title=Jagiellonia Bialystok - Lech Poznan, Aug 17, 2008 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Sezonu završava sa 15 postignutih golova na čak 48 odigranih mečeva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2008|title=Semir Stilic - Performance data 08/09 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Karpaty Lavov ===
U junu 2012. godine, Štilić kao slobodan igrač prelazi u [[Ukrajina|ukrajinski]] klub [[Karpaty Lavov]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Svoj prvi meč za Karpaty upisuje u augustu 2012. godine protiv ekipe [[Chornomorets]]a, a utakmica završava rezultatom 1-1.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2222986|title=Chornomorets Odessa - Karpaty Lviv, Aug 11, 2012 - Premier Liga - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Prvi pogodak za Karpaty bilježi u utakmici protiv ekipe [[Kryvbasa]] u novembru 2012. godine, dok se meč završava rezultatom 6-0 za Karpaty.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2223075|title=Karpaty Lviv - Kryvbas Kryvyi Rih, Nov 4, 2012 - Premier Liga - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Sezonu završava sa tri postignuta gola i četiri asistencije na 24 odigrane utakmice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2012|title=Semir Stilic - Performance data 12/13 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Gaziantepspor ===
U augustu 2013. godine, Štilić kao slobodan igrač prelazi u [[Turska|tursku]] ekipu [[Gaziantepspor]]a.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Prvu utakmicu za Gaziantepspor bilježi u utakmici protiv ekipe [[Rizaspora]] u septembru 2013. godine, a meč je okončan porazom Gaziantepspora rezultatom 5-2.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2346041|title=Gaziantepspor - Caykur Rizespor, Sep 14, 2013 - Süper Lig - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Nekoliko dana kasnije, Štilić postiže prve golove za novu ekipu i to hat-trick u drugom kolu kupa Turske protiv ekipe [[Corum Belediye]], a meč biva okončan pobijedom Gaziantepspora rezultatom 3-2.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2370341|title=Gaziantepspor - Corum Belediyespor, Sep 24, 2013 - Türkiye Kupasi - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Tokom prvog dijela sezone, Štilić je uglavnom bio u drugom planu, te nije dobivao previše prostora i vremena za igru. U konačnici prvi dio sezone završava sa četiri gola na samo 8 odigranih utakmica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2013|title=Semir Stilic - Performance data 13/14 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Wisla Krakow ===
Već u januaru 2013. godine, Štilić odlučuje da kao slobodan igrač pređe u poljski klub [[Wisla Krakow]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U februaru 2013. godine, Štilić upisuje svoj prvi nastup za Wislu u utakmici Poljske lige protiv ekipe [[Piast Gliwice]], a Wisla meč pobijeđuje rezultatom 1-0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2330232|title=Piast Gliwice - Wisla Kraków, Feb 17, 2014 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Već u narednom kolu prve lige Poljske, Štilić u pobijedi Wisle protiv ekipe [[Cracovia Kraków]] postiže svoj prvi gol za Wislu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2330224|title=Wisla Kraków - Cracovia Kraków, Feb 23, 2014 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Naredne sezone postiže 9 golova na 36 utakmica za Wislu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2014|title=Semir Stilic - Performance data 14/15 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== APOEL FC ===
U junu 2015. godine, prelazi u [[kipar]]ski klub [[APOEL FC]] kao slobodan igrač i potpisuje ugovor na tri godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mondo.ba/a574899/Sport/Fudbal/Stilic-u-Apoelu.html|title=Štilić u Apoelu|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Prvi nastup za APOEL bilježi u remiju 1-1 protiv ekipe [[FK Vardar]] u sklopu drugog kola kvalifikacija [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] u julu 2015. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2587328|title=Vardar Skopje - APOEL Nicosia, Jul 21, 2015 - UEFA Champions League Qualification - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Prvi gol za APOEL postiže u augustu 215. godine u pobijedi APOELA 5-1 protiv ekipe [[Ermis Aradippou]] u sklopu prve lige Kipra.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2632702|title=Ermis Aradippou - APOEL Nicosia, Aug 22, 2015 - First Division - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Sezonu završava sa četiri postignuta gola na 23 ukupno odigrane utakmice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2015|title=Semir Stilic - Performance data 15/16 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U ljeto 2016. godine, APOEL objavljuje da Štilić napušta klub.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://sportprimus.ba/stilic-definitivno-napusta-apoel-zna-se-odgovor-u-vezi-povratka-u-zeljeznicar/|title=Štilić definitivno napušta APOEL, zna se odgovor u vezi povratka u Željezničar! {{!}} Sport Primus|website=sportprimus.ba|access-date=21. 8. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

==Reprezentacija==
Prije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|seniorske reprezentacije BIH]], Štiliće je nastupao za U-21 reprezentaciju BIH. Za seniorski tim debitovao je [[30. januar]]a 2008. godine na utakmici protiv [[Japanska nogometna reprezentacija|reprezentacije Japana]]. Štilić iako je pružao dobre partije za svoje klubove nije bio pozvan da nastupi za BIH na Svjetskom prvenstvu BIH u Brazilu 2014. godine. Tokom godina stekao je epitet povremenog reprezentativca Bosne i Hercegovine.

== Statistika ==

=== Klubovi ===
''Ažurirano: 21. august 2016.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340|title=Semir Stilic - Entire performance data {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Klub
! rowspan=&quot;2&quot; |Sezona
! colspan=&quot;3&quot; |Liga
! colspan=&quot;2&quot; |Kup
! colspan=&quot;2&quot; |Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; |UEFA
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
!Dvizija
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
|2005.-2008.
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer Liga]]
|49
|17
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| -
| -
|49
|17
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!49
!17
!0
!0
! colspan=&quot;2&quot; |–
!0
!0
!49
!17
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |[[Lech Poznań|Lech Poznan]]
|2008/09.
|[[Ekstraklasa]]
|29
|9
|7
|3
| colspan=&quot;2&quot; |–
|12
|3
|48
|15
|-
|2009/10.
|Ekstraklasa
|26
|2
|1
|0
|1
|0
|4
|0
|32
|2
|-
|2010/11.
|Ekstraklasa
|28
|6
|6
|2
|1
|0
|14
|1
|49
|9
|-
|2011/12.
|Ekstraklasa
|23
|1
|4
|1
| colspan=&quot;2&quot; |–
|0
|0
|27
|2
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!106
!18
!18
!6
!2
!0
!30
!4
!156
!28
|-
|[[Karpaty Lavov]]
|2012/13.
|[[Premijer liga Ukrajine|Premier Liga]]
|22
|1
|2
|2
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|24
|3
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Gaziantepspor]]
|2013/14.
|[[Superlig]]
|6
|1
|2
|3
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|8
|4
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!28
!2
!4
!5
! colspan=&quot;2&quot; |–
! colspan=&quot;2&quot; |–
!32
!7
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Wisla Krakow]]
|2013/14.
|Ekstraklasa
|16
|7
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|16
|7
|-
|2014/15.
|Ekstraklasa
|36
|9
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|36
|9
|-
!Ukupno
!
!52
!16
!0
!0
! colspan=&quot;2&quot; |–
! colspan=&quot;2&quot; |–
!52
!16
|-
|[[APOEL FC]]
|2015/16.
|[[First Division Kipar|First Division]]
|16
|3
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
|7
|1
|23
|4
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Karijera ukupno
!251
!56
!22
!11
!2
!0
!37
!5
!312
!72
|}

=== Reprezentacija ===
''Ažurirano: 21. august 2016.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/nationalmannschaft/spieler/46340|title=Semir Stilic - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

'''Nastupi za reprezentaciju'''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!Reprezentacija
!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan=&quot;9&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|2008.||1||0
|-
|2009.||1||0
|-
|2010.
|1
|0
|-
|2011.||3||0
|-
|2012.
|0
|0
|-
|2013.
|0
|0
|-
|2014.
|0
|0
|-
|2015.||1||0
|-
|2016.
|0
|0
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno||7||0
|}

== Trofeji i priznanja ==
=== Klubovi ===
==== Lech Poznań ====
* '''[[Ekstraklasa|Poljska prva liga]]'''
** '''Prvaci (1)''': 2009/10.
* '''[[Poljski kup (nogomet)|Poljski kup]]'''
** '''Pobjednici (1)''': 2008/09.
* '''[[Poljski superkup (nogomet)|Poljski superkup]]'''
** '''Pobjednici (1)''':  2009.

== Reference ==
{{reference}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
* [http://www.90minut.pl/kariera.php?id=9752 Profil na 90minut.pl]
* [http://www.national-football-teams.com/player/24572/Semir_Stilic.html Profil na national-football-teams.com]
* [http://www.transfermarkt.de/de/semir-stilic/profil/spieler_46340.html Profil na transfermarkt.de]

{{DEFAULTSORT:Štilić, Semir}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši Lech Poznańa]]
[[Kategorija:Wisła Kraków nogometaši]]
[[Kategorija:APOEL FC nogometaši]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1987.]]</text>
      <sha1>or3fxr8v71cc9r5uk184s8mu9hhmfq1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Paris Saint-Germain FC</title>
    <ns>0</ns>
    <id>140044</id>
    <revision>
      <id>3425565</id>
      <parentid>3413211</parentid>
      <timestamp>2022-07-23T10:40:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>185.122.132.57</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6760" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja2             = #004170
| Boja1             = #FFFFFF
| Ime kluba         = '''Paris Saint-Germain FC'''
| Puno ime          = Paris Saint-Germain&lt;br/&gt;Football Club
| Grb               = Paris Saint-Germain FC.png
| Nadimak           = Crveno-plavi&lt;br/&gt;Parižani
| Osnovan           = 12. 8. 1970.
| Raspušten         = 
| Lokacija          = 
| Boje              = 
| Federacija        = 
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Ligue 1]]
| Stadion           = [[Park prinčeva]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/parcdesprinces/ |title=Park prinčeva |work=stadiumguide.com|accessdate= 28. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 48.712
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = 
| Menadžer          = [[Christophe Gatlier]]
| Uspjesi           = 
| Nacionalni kupovi = 
| Evropski kupovi   = 
| Adresa            = 
| Plasman u prethodnoj sezoni   = 1. mjesto
| Prethodna sezona              = [[Ligue 1 2021/2022.|2021/22.]]
| Webstranica                   = [http://www.psg.fr psg.fr]
| Trenutna sezona               = 
| uzorak_lr1   = _psg2021H
| uzorak_t1    = _psg2021H
| uzorak_dr1   = _psg2021H
| uzorak_š1    = 
| uzorak_č1    = _psgfc2021h
| lijeva ruka1 = 0A1254
| tijelo1      = 0A1254
| desna ruka1  = 0A1254
| šorc1        = 0A1254
| čarape1      = 0A1254
| uzorak_lr2   = 
| uzorak_t2    = _psg2021a
| uzorak_dr2   = 
| uzorak_š2    = 
| uzorak_č2    = _psgfc2021a
| lijeva ruka2 = FFFFFF
| tijelo2      = FFFFFF
| desna ruka2  = FFFFFF
| šorc2        = FFFFFF
| čarape2      = FFFFFF
}}
'''Paris Saint-Germain Football Club''' profesionalni je [[nogomet]]ni klub iz [[Pariz]]a. Takmiči se u [[Ligue 1]], najvišem rangu francuskog nogometa.

== Historija ==
Osnovan je 12. augusta 1970. spajanjem dva dotadašnja kluba: ''Paris FC'' i ''Stade Saint-Germain''. U Prvoj ligi nastupa od 1974, čime drži rekord po najvećem broju sezona provedenih u tom takmičenju, a smatra se i jednim od najuspješnijih francuskih klubova. Uz [[Olympique de Marseille]] jedini je francuski nogometni klub koji je osvojio neko od evropskih nogometnih takmičenja. Također je proglašen najboljim svjetskim klubom 1994. po [[IFFHS]]-u, a 1998. zauzeo je prvo mjesto na [[UEFA]]-inoj listi najboljih klubova, čime je postao prvi francuski klub kojem je to uspjelo. Godine 2011. vlasništvo nad klubom preuzima Oryx Qatar Sports Investments. Pod novim vlasnikom PSG postaje potpuno dominantan u francuskom nogometu. Također, na evropskoj sceni igra važnu ulogu.

Tradicionalne boje kluba su plava i bijela. Najveći rival kluba jest Olympique iz [[Marseille]]a, s kojim igra [[Le Classique]]. Od 1973. domaće utakmice igra na stadionu [[Park prinčeva]].

== Uspjesi ==
*'''[[Ligue 1]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (10)''': 1985/86, 1993/94, 2012/13, 2013/14, 2014/15, 2015/16, 2017/18, 2018/19, 2019/20, 2021/22.

*'''[[Ligue 2]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1970/71.

*'''[[Kup Francuske u nogometu|Kup Francuske]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (14)''': 1981/82, 1982/83, 1992/93, 1994/95, 1997/98, 2003/04, 2005/06, 2009/10, 2014/15, 2015/16, 2016/17, 2017/18, 2018/19, 2019/20.

*'''[[Francuski Liga-kup]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (9)''': 1994/95, 1997/98, 2007/08, 2013/14, 2014/15, 2015/16, 2016/17, 2017/18, 2019/20.

*'''[[Superkup Francuske u nogometu|Superkup Francuske]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (10)''': 1995, 1998, 2013, 2014, 2015, 2016, 2017, 2018, 2019, 2020.

*'''[[UEFA Kup pobjednika kupova]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[UEFA Kup pobjednika kupova 1995/1996.|1995/96.]]

*'''[[UEFA Intertoto kup]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2001.

== Igrači ==
''Posljednja izmjena: 10. august 2021.''
{{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=ITA|ime=[[Gianluigi Buffon]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=BRA|ime=[[Thiago Silva]]|poz=O}}([[Kapiten (nogomet)|C]])
{{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=FRA|ime=[[Presnel Kimpembe]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=NJE|ime=[[Thilo Kehrer]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BRA|ime=[[Marquinhos]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=ITA|ime=[[Marco Verratti]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=FRA|ime=[[Kylian Mbappé]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=URU|ime=[[Edinson Cavani]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BRA|ime=[[Neymar]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=ARG|ime=[[Ángel Di María]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=BEL|ime=[[Thomas Meunier]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=POR|ime=[[Gonçalo Guedes]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=FRA|ime=[[Alphonse Areola]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=ARG|ime=[[Giovani Lo Celso]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=FRA|ime=[[Lassana Diarra]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=FRA|ime=[[Layvin Kurzawa]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=SAD|ime=[[Timothy Weah]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=ŠPA|ime=[[Jesé]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=NJE|ime=[[Julian Draxler]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=FRA|ime=[[Christopher Nkunku]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=FRA|ime=[[Adrien Rabiot]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=FRA|ime=[[Yacine Adli]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=ARG|ime=[[Lionel Messi]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=FRA|ime=[[Alec Georgen]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=32|nac=BRA|ime=[[Dani Alves]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=FRA|ime=[[Antoine Bernède]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=FRA|ime=[[Colin Dagba]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=35|nac=FRA|ime=[[Moussa Diaby]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=36|nac=FRA|ime=[[Stanley N'Soki]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=37|nac=FRA GVA|ime=[[Kévin Rimane]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=38|nac=FRA|ime=[[Jean-Christophe Bahebeck]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=40|nac=FRA|ime=[[Sébastien Cibois]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.psg.fr/ Službena stranica]
*[https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=52747/profile/index.html PSG] na zvaničnoj stranici UEFA-e

{{Navkutije
|ime        = 
|naslov     = Paris Saint-Germain u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Osvajači UEFA Kupa pobjednika kupova}}
{{Osvajači Intertoto kupa}}
{{Nogometni prvaci Francuske}}
}}

[[Kategorija:Paris Saint-Germain FC| ]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1970.]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Francuskoj]]
[[Kategorija:Sport u Parizu]]</text>
      <sha1>r9t2oi59qdicc6v3qkvucso7d73v9b6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425566</id>
      <parentid>3425565</parentid>
      <timestamp>2022-07-23T10:41:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>185.122.132.57</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6769" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja2             = #004170
| Boja1             = #FFFFFF
| Ime kluba         = '''Paris Saint-Germain FC'''
| Puno ime          = Paris Saint-Germain&lt;br/&gt;Football Club
| Grb               = Paris Saint-Germain FC.png
| Nadimak           = Crveno-plavi&lt;br/&gt;Parižani
| Osnovan           = 12. 8. 1970.
| Raspušten         = 
| Lokacija          = 
| Boje              = 
| Federacija        = 
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Ligue 1]]
| Stadion           = [[Park prinčeva]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/parcdesprinces/ |title=Park prinčeva |work=stadiumguide.com|accessdate= 28. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 48.712
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = 
| Menadžer          = [[Christophe Gatlier 🇨🇵]]
| Uspjesi           = 
| Nacionalni kupovi = 
| Evropski kupovi   = 
| Adresa            = 
| Plasman u prethodnoj sezoni   = 1. mjesto
| Prethodna sezona              = [[Ligue 1 2021/2022.|2021/22.]]
| Webstranica                   = [http://www.psg.fr psg.fr]
| Trenutna sezona               = 
| uzorak_lr1   = _psg2021H
| uzorak_t1    = _psg2021H
| uzorak_dr1   = _psg2021H
| uzorak_š1    = 
| uzorak_č1    = _psgfc2021h
| lijeva ruka1 = 0A1254
| tijelo1      = 0A1254
| desna ruka1  = 0A1254
| šorc1        = 0A1254
| čarape1      = 0A1254
| uzorak_lr2   = 
| uzorak_t2    = _psg2021a
| uzorak_dr2   = 
| uzorak_š2    = 
| uzorak_č2    = _psgfc2021a
| lijeva ruka2 = FFFFFF
| tijelo2      = FFFFFF
| desna ruka2  = FFFFFF
| šorc2        = FFFFFF
| čarape2      = FFFFFF
}}
'''Paris Saint-Germain Football Club''' profesionalni je [[nogomet]]ni klub iz [[Pariz]]a. Takmiči se u [[Ligue 1]], najvišem rangu francuskog nogometa.

== Historija ==
Osnovan je 12. augusta 1970. spajanjem dva dotadašnja kluba: ''Paris FC'' i ''Stade Saint-Germain''. U Prvoj ligi nastupa od 1974, čime drži rekord po najvećem broju sezona provedenih u tom takmičenju, a smatra se i jednim od najuspješnijih francuskih klubova. Uz [[Olympique de Marseille]] jedini je francuski nogometni klub koji je osvojio neko od evropskih nogometnih takmičenja. Također je proglašen najboljim svjetskim klubom 1994. po [[IFFHS]]-u, a 1998. zauzeo je prvo mjesto na [[UEFA]]-inoj listi najboljih klubova, čime je postao prvi francuski klub kojem je to uspjelo. Godine 2011. vlasništvo nad klubom preuzima Oryx Qatar Sports Investments. Pod novim vlasnikom PSG postaje potpuno dominantan u francuskom nogometu. Također, na evropskoj sceni igra važnu ulogu.

Tradicionalne boje kluba su plava i bijela. Najveći rival kluba jest Olympique iz [[Marseille]]a, s kojim igra [[Le Classique]]. Od 1973. domaće utakmice igra na stadionu [[Park prinčeva]].

== Uspjesi ==
*'''[[Ligue 1]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (10)''': 1985/86, 1993/94, 2012/13, 2013/14, 2014/15, 2015/16, 2017/18, 2018/19, 2019/20, 2021/22.

*'''[[Ligue 2]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1970/71.

*'''[[Kup Francuske u nogometu|Kup Francuske]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (14)''': 1981/82, 1982/83, 1992/93, 1994/95, 1997/98, 2003/04, 2005/06, 2009/10, 2014/15, 2015/16, 2016/17, 2017/18, 2018/19, 2019/20.

*'''[[Francuski Liga-kup]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (9)''': 1994/95, 1997/98, 2007/08, 2013/14, 2014/15, 2015/16, 2016/17, 2017/18, 2019/20.

*'''[[Superkup Francuske u nogometu|Superkup Francuske]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (10)''': 1995, 1998, 2013, 2014, 2015, 2016, 2017, 2018, 2019, 2020.

*'''[[UEFA Kup pobjednika kupova]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[UEFA Kup pobjednika kupova 1995/1996.|1995/96.]]

*'''[[UEFA Intertoto kup]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2001.

== Igrači ==
''Posljednja izmjena: 10. august 2021.''
{{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=ITA|ime=[[Gianluigi Buffon]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=BRA|ime=[[Thiago Silva]]|poz=O}}([[Kapiten (nogomet)|C]])
{{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=FRA|ime=[[Presnel Kimpembe]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=NJE|ime=[[Thilo Kehrer]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BRA|ime=[[Marquinhos]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=ITA|ime=[[Marco Verratti]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=FRA|ime=[[Kylian Mbappé]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=URU|ime=[[Edinson Cavani]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BRA|ime=[[Neymar]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=ARG|ime=[[Ángel Di María]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=BEL|ime=[[Thomas Meunier]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=POR|ime=[[Gonçalo Guedes]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=FRA|ime=[[Alphonse Areola]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=ARG|ime=[[Giovani Lo Celso]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=FRA|ime=[[Lassana Diarra]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=FRA|ime=[[Layvin Kurzawa]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=SAD|ime=[[Timothy Weah]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=ŠPA|ime=[[Jesé]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=NJE|ime=[[Julian Draxler]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=FRA|ime=[[Christopher Nkunku]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=FRA|ime=[[Adrien Rabiot]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=FRA|ime=[[Yacine Adli]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=ARG|ime=[[Lionel Messi]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=FRA|ime=[[Alec Georgen]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=32|nac=BRA|ime=[[Dani Alves]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=FRA|ime=[[Antoine Bernède]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=FRA|ime=[[Colin Dagba]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=35|nac=FRA|ime=[[Moussa Diaby]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=36|nac=FRA|ime=[[Stanley N'Soki]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=37|nac=FRA GVA|ime=[[Kévin Rimane]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=38|nac=FRA|ime=[[Jean-Christophe Bahebeck]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=40|nac=FRA|ime=[[Sébastien Cibois]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.psg.fr/ Službena stranica]
*[https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=52747/profile/index.html PSG] na zvaničnoj stranici UEFA-e

{{Navkutije
|ime        = 
|naslov     = Paris Saint-Germain u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Osvajači UEFA Kupa pobjednika kupova}}
{{Osvajači Intertoto kupa}}
{{Nogometni prvaci Francuske}}
}}

[[Kategorija:Paris Saint-Germain FC| ]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1970.]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Francuskoj]]
[[Kategorija:Sport u Parizu]]</text>
      <sha1>ggairy7a121t0mxb10fsthpnzgxcwso</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Juba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>144018</id>
    <revision>
      <id>3425547</id>
      <parentid>3208590</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T22:42:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KittenBroEeev</username>
        <id>144523</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7739" xml:space="preserve">{{Geokutija|Naselje
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                         = Juba
| izvorno_ime                 = 
| drugo_ime                   = 
| kategorija                  = Grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija                 =
| službeni_naziv              =
| moto                        =
| nadimak                     =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                       = JUBA VIEW.jpg
| opis_slike                  = Pogled na grad
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                     = Juba flag.png
| simbol                      = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                      = Južni Sudan
| zastava_države              = da
| administrativna_podjela1    = 
&lt;!-- *** Položaj i visina *** --&gt;
| nadmorska_visina            = 550
| širina_stepeni              = | širina_minuta = | širina_sekundi = | širina_SJ =N
| dužina_stepeni              = | dužina_minuta = | dužina_sekundi = | dužina_IZ =W
| najviši                     =
| najviša_visina              = 
| najniža                     =
| najniža_visina              =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| površina                    = 52
| površina_zemlje             =
| površina_vode               =
| površina_urban              = 
| površina_metro              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo                = 525.953| stanovništvo_datum =2017
| stanovništvo_urban          = 
| stanovništvo_metro          = 
| stanovništvo_opcina         =
| stanovništvo_gustoca        = 
| stanovništvo_urban_gustoca  = 
| stanovništvo_opcina_gustoca = 
| stanovništvo_metro_gustoca  =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan                     = 1922.
| vlada                       =
| gradonačelnik               = 
| gradonačelnik_partija       =
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona              = [[Istoćnoafričko vrijeme|UTC+3]]
| vremenska_zona_DST          = | utc_offset_DST =
| poštanski_broj              = 
| pozivni broj                = 
| kod                         =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                       = South Sudan-CIA WFB Map.png
| karta_lokacija              =
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web_stranica                = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                    =
}}
'''Juba''' ([[Bosanski jezik|bosanski]]: Džuba, [[Arapski jezik|arapski]]:  جوبا) je glavni [[grad]] države [[Južni Sudan]], upravno središte Vilajeta (sudanska savezna država) Centralna Ekvatorija.

Grad je udaljen 1200 kilometara od [[Kartum]]a, leži na zapadnim obalama [[Bijeli Nil|Bijelog Nila (Bar al Jabal)]], ima oko 250, 000 stanovnika (po procjeni) i trgovačko je središte tog dijela zemlje.

== Historija ==
Pored današnje Džube, postojala je misija u XIX vijeku - Gondokor. To je bio najužniji [[Otomansko carstvo|osmanski]] [[garnizon]] u Sudanu, oko kojeg se razvilo trgovište i naselje istraživača i misonara koji su od tamo išli u istraživanje dubokih [[prašuma]] ''Mračne Afrike''.

Prve kuće od čvrstog materijala u Džubi na zapadnoj obali Bijelog Nila, izgradili su [[1922]], malobrojni [[Grci|grčki]] trgovci, kojih je inače bilo dosta po čitavom otomanskom Sudanu. Grci  su imali odlične odnose s lokalnim plemenom Bari, i razvili živu [[Trgovina|trgovačku]] aktivnost sa njima, sve do ranih 1940-ih oni su bili praktično jedini nosioci poslovnih aktivnosti.

Od [[1899]]. do [[1956]], Džuba je bila u sastavu [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] kolonije Sudan, kojom su formalno zajednički upravljali egipatski paša i britanska vlada. Britanski i ostali  [[Evropa|evropski]] misionari radili su na  pokrštavanju sudanskog juga, i zemalja južno od Sudana ( [[Uganda]],  [[Kenija]],  [[Burundi]]) - koji su za razliku od  [[islam]]skog sjevera bili još većinom paganski. Britanci su upravljali Sudanom, - kao sa dvije različite zemlje, Južni Sudan su čak više vezali uz Ugandu. Zbog tog su  [[1947]]. organizovali konferenciju u Džubi, sa sudanskim plemenskim i vjerskim vođama - koja je trebala poraditi na čvršćem ujedinjenju Sudana ([[Kršćanstvo|kršćanskog]] i [[Animizam|animističkog]] Juga i [[islam]]skog Sjevera).
[[Datoteka:Sudan Juba bridge.jpg|mini|lijevo|240px|Most u Džubi]]

Konferencija baš nije uspjela jer se [[1955]]. pobunio [[garnizon]] u obližnjem južnom gradu [[Torit]]u, što je izazvalo [[Prvi sudanski građanski rat]], koji je trajao do kraja [[1972]]. Za vrijeme [[Drugi sudanski građanski rat|Drugog sudanskog građanskog rata]] (1983 - 2005.), Džuba se našla u centru mnogih bitaka.

Od prekida sukoba [[2005]]. Džuba je postala privremeno sjedište polu-autonomne vlade Južnog Sudana. Od kad su prestali oružani sukobi, [[Ujedinjeni narodi]]  su povećali svoju prisutnost u Džubi, prije tog su brojne humanitarne operacije po Južnom Sudanu vodili iz Kenije. Pored međunarodnog [[aerodrom]]a u Džubi (IATA kod: JUB, ICAO kod: HSSJ) Misija Ujedinjenih naroda u Sudanu ima veliku bazu.

== Saobraćaj ==
Džuba je najužnija riječna luka na Bijelom Nilu, prije građanskih ratova ta luka bila je saobračajno čvorište preko kojeg su putevima bili povezani [[Kenija]], [[Uganda]] i [[Demokratska Republika Kongo]]. Zbog dugotrajnih ratova, to danas više nije, jer su mnoge ceste - uništene ili minirane. Radove na razminiranju i popravci puteva pomaže međunarodna zajednica.

Aerodrom Džuba je vrlo prometan, naročito nakon dolaska Ujedinjenih naroda, iz njega polaze 3 leta dnevno za [[Nairobi]], i po jedan let dnevo za Kartum i [[Entebbe]], a jednom sedmično za [[Adis Abeba|Adis Abebu]].

Vlada Ugande i Privremena južno sudanska vlada, dogovorile su izgradnju željezničke pruge od Ugande do Džube
u bliskoj budućnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.pachodo.org/20080908783/Pachodo.org-English-Articles/gulu-nimule-juba-wau-railway-line-in-offing.html |title=Gulu - Juba Railway In The Offing |accessdate=14. 5. 2011 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111007041738/http://www.pachodo.org/20080908783/Pachodo.org-English-Articles/gulu-nimule-juba-wau-railway-line-in-offing.html |archivedate=7. 10. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
Vlada iz Kartuma provela je službeni popis stanovništva u aprilu/maju 2008. (peti popis stanovnika Sudana), ali je rezultat tog popisa Privremena vlada južnog Sudana odbacila, kao neobjektivan,&lt;ref&gt;[http://www.sudantribune.com/spip.php?article31746 Isaac Vuni: South Sudan parliament throw outs census results, Sudan Tribune (pristupljeno 15. 11. 2010.)]&lt;/ref&gt; pritom je vjerovatno mislila na procjenu napravljenu 2006. godine, zasnovanu na analizama avio snimaka. Tad je procijenjeno da bi Džuba mogla imati oko 250.000 stanovnika.
Džuba je jedan od najbrže rastućih gradova na svijetu i razvija se jako brzo zbog istraživanja [[Nafta|nafte]] i [[Kina|kineskih]] ulaganja vezanih uz tu aktivnost.

Rast stanovništva Džube:
{|class=&quot;wikitable&quot;
! Godina!! Stanovništvo
|-	
| 1973. (popis) || align=&quot;right&quot; | 56.737
|-
| 1983. (popis) || align=&quot;right&quot; | 83.787
|-
| 1993. (popis) || align=&quot;right&quot; | 114.980
|-
| 2005. (procjena) || align=&quot;right&quot; | 163.442
|-
| 2008. (procjena) || align=&quot;right&quot; | 250.000&lt;ref&gt;[http://www.tripwiser.com/trip_destination-Juba_Sudan?itiNodeId=8a8c80fe18ab78760118ac5f68cd2290&amp;eType=site Estimated Population In 2006]&lt;/ref&gt;
|-
|}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/4461663.stm J. Fisher: Southern Sudan's Front-line Town, ''BBC News'', 20. travanj 2005.] 
* [http://news.bbc.co.uk/2/hi/in_pictures/6228705.stm K. Holt: In pictures: Juba's Street Struggle, ''BBC News'', 4. januar 2007.]
{{Glavni gradovi afričkih država}}
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Južni Sudan]]</text>
      <sha1>b86h85ih7akw3grwnfpqf58u8ze0wul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vojska Austrije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>176380</id>
    <revision>
      <id>3425541</id>
      <parentid>3213438</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T21:01:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>91.141.71.158</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Oprema */Nsjwbwj2282929</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4686" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Roundel of Austria.svg|Grb vojske Austrije|mini|desno]]
'''Austrijska vojska''' ({{jez-de|Österreichisches Bundesheer}}) je regularna [[vojska]] [[Austrija|Austrije]], koja po članu&amp;nbsp;79 Par.&amp;nbsp;1 [[Austrijski Ustav|Ustava]] ima zadatak vojne odbrane zemlje. Vojsku čini oko 35.000 regularnih vojnika i oko 30.000 milicionera uključenih u rezervnu [[Austrijska vojna milicija|miliciju]]. Opremljena je sa oko 9000 vozila i 150 aviona i helikoptera. Kao kopnena zemlja bez izlaza na more, Austrijska vojska u svom sastavu nema Vojnu mornaricu.

Zapovjednik Austrijske vojske je de facto [[predsjednik Austrije]], dok stvarnu (de iure) komandu ima [[Ministar odbrane i sporta Austrije|Ministar odbrane]]. Trenutni Ministar odbrane je [[Norbert Darabos]], a zapovjednik [[Generalštab austrijske vojske|Generalštaba]] je [[general]] [[Edmund Entacher]].

==Historija==
===1920-38.===
{{Proširiti sekciju}}

===1945-55.===
Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Austrija]] je bila okupira od strane saveznika ([[SAD]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Francuska]] i [[SSSR]]) i podijeljena na četiri okupacione zone, te nije imala svoju vojsku. 27. aprila 1945. godine [[Vlada Austrije]], sa kancelarom [[Karl Renner]]om, osniva Ured za vojna pitanja, pod vodstvom socijaldemokratskog sekretara [[Franz Winterer|Franza Winterera]]. Ured je za zadatak imao obaveze demobilzacije vojnika,  bivšeg njemačkog [[Wehrmacht]]a,  koji su se nalazili na području Austrije, ali također ostvarivanje preduslova za stvaranje Vojske Austrije. Slijedećih mjeseci je ured koji je imao sjedište na bečkom trgu [[Schwarzenbergplatz]] proširen, a Winterer je 19. septembra 1945. godine unaprijeđen u [[general-majora]]. Nakon novembarskih prvih [[Skupštinski izbori u Austriji 1945.|skupštinskih izbora]], 30. novembra Saveznici raspuštaju Ured za vojna pitanja, a 20. decembra Winterer se povlači iz službe, ali sve do 1949. godine ostaje kao predstavnik u [[Skupština Austrije|Skupštini Austrije]]. Sve poslove Ureda, kao i brigu o ratnim zarobljenicima preuzima [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Austrije]].

===1955-68.===
{{Proširiti sekciju}}

===1968-89.===
{{Proširiti sekciju}}

===Od 1990.===
{{Proširiti sekciju}}

===Inozemne akcije===
{{Proširiti sekciju}}

==Zadaci i strategija==
Glavni zadaci Austrijske vojske danas su:
* da zaštiti Ustavom uspostavljene institucije i stanovništvu obezbjedi slobodu i demokraciju;
* da održava red, mir i sigurnost u zemlji;
* da pruži pomoć u slučaju prirodnih katastrofa i nesreća izuzetne veličine;

==Vojna organizacija==
{{Proširiti sekciju}}

==Austrijska vojska od 2010.==
{{Proširiti sekciju}}

==Sistem==
{{Proširiti sekciju}}

==Činovi==
=== Oficiri ===
{| style=&quot;border:1px solid #8888aa; background-color:#f7f8ff; padding:5px; font-size:95%; margin: 0px 12px 12px 0px;&quot;
|- align=center
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot;
|- align=center
| Oznake
||[[Datoteka:Fhr-aut-feldanzug.gif|100px]]
||[[Datoteka:Lt-aut-feldanzug.gif|100px]]
||[[Datoteka:Olt-aut-feldanzug.gif|100px]]
||[[Datoteka:Hptm-aut-feldanzug.gif|100px]]
||[[Datoteka:Mjr-aut-feldanzug.gif|100px]]
||[[Datoteka:Obstlt-aut-feldanzug.gif|100px]]
||[[Datoteka:Obst-aut-feldanzug.gif|100px]]
||[[Datoteka:Bgdr-aut-feldanzug.png|100px]]
||[[Datoteka:Genmjr-aut-feldanzug.gif|100px]]
||[[Datoteka:Genlt-aut-feldanzug.gif|100px]]
||[[Datoteka:Gen-aut-feldanzug.gif|100px]]
|- align=center
||Rang
||[[Oficijalni kadet]]
||[[Potporučnik]]
||[[Poručnik]]
||[[Kapetan]]
||[[Major]]
||[[Potpukovnik]]
||[[Pukovnik]]
||[[Brigadni general]]
||[[General bojnik]]
||[[General-pukovnik]]
||[[General-pukovnik]]
|- align=center
|}
=== Podoficiri ===
{| style=&quot;border:1px solid #8888aa; background-color:#f7f8ff; padding:5px; font-size:95%; margin: 0px 12px 12px 0px;&quot;
|- align=center
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot;
|- align=center
| Oznake
||[[Datoteka:Wm-aut-feldanzug.gif|100px]]
||[[Datoteka:Owm-aut-feldanzug.gif|100px]]
||[[Datoteka:Stwm-aut-feldanzug.gif|100px]]
||[[Datoteka:Ostwm-aut-feldanzug.gif|100px]]
||[[Datoteka:Ostv-aut-feldanzug.gif|100px]]
||[[Datoteka:Vzlt-aut-feldanzug.gif|100px]]
|- align=center
||Rang
||[[Narednik]]
||[[Vodnik]]
||[[Vodnik III klase]]
||[[Vodnik klase II]]
||[[Vodnik I klase]]
|- align=center
|}

==Podaci==
{{Proširiti sekciju}}

==Oprema==
{{Pr

oširiti sekciju}}

== Također pogledajte ==
* [[Referendum o ukidanju služenja vojnog roka u Austriji 2013.]]

==Literatura==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{reference}}
==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Military of Austria}}

{{Austrija po temama}}

[[Kategorija:Austrija]]
[[Kategorija:Vojska po državama|Austrija]]</text>
      <sha1>ed3dgo4xabybb07o7at7zbw7jtvj4ej</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Masakr u Pakleniku</title>
    <ns>0</ns>
    <id>367985</id>
    <revision>
      <id>3425548</id>
      <parentid>3106494</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T23:03:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>77.77.222.101</ip>
      </contributor>
      <comment>precizno</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3949" xml:space="preserve">{{Infokutija napad na civile
| naziv           = Masakr u Pakleniku
| slika           = 
| opis_slike      = 
| lokacija        = 
| meta            = [[Bošnjaci]]
| koordinate      = 
| datum           = 15. juni 1992.
| vrijeme         = 
| vremenska_zona  = 
| tip             = 
| mrtvih          = 48&lt;ref name=&quot;genocideinvisegrad.wordpress.com&quot; /&gt;
| ranjenih        = 
| počinitelji     = 
| počinitelj      = [[Vojska Republike Srpske]]
| osumnjičenici   = 
| osumnjičenik    = 
| oružja          = 
| broj_saučesnika =
| saučesnici      =
| branitelji      =
| branitelj       =
}}
'''Masakr u Pakleniku''' je zločin koji se dogodio nad 48 [[Bošnjaci|Bošnjaka]] koje je [[Vojska Republike Srpske]] ubila [[15. juni|15. juna]] 1992. godine na području općine [[Rogatica]].

== Pozadina zločina ==
Dana prije zločina, 14. juna 1992. godine, [[Srpska demokratska stranka]], koja je nakon što je [[Višegrad]] okupiran od strane [[JNA]] vodila općinsku vlast, je organizovala deportacije bošnjačkih civila u [[Olovo (grad)|Olovo]], na slobodnu teritoriju u blizini [[Tuzla|Tuzle]].

Međutim, na putu ka općini Rogatica, pripadnici vojske bosanskih Srba iz Višegrada zaustavili su autobuse i sve muškarce starije od 16. godina prebacili u drugi autobus.&lt;ref name=&quot;genocideinvisegrad.wordpress.com&quot;&gt;{{Cite web |url=http://genocideinvisegrad.wordpress.com/2011/10/24/paklenik-massacre-victims/ |title=Paklenik massacre victims |work=genocideinvisegrad.wordpress.com |accessdate= 10. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;
Izdvojeni su noć proveli u Rogatici, a sutradan su odvedeni do jame Paklenik, u tjesnacu zvanom Propast gdje su svi sistematski poubijani a nihova tijela su bačena u provaliju. Samo je jedan čovjek preživio masakr. Odgovorni za ovaj zločin još uvijek nisu odgovarali za počinjene zločine.
Jedini koji su optuženi za ovaj zločin su Mitar Vasiljević, Nenad Tanasković, Sredoje i Milan Lukić. Predrag Milisavljević, uhapšen je u junu 2012. godine u Višegradu, osumnjičen je da je učestvovao u zločinu nad bošnjačkim civilima. Bošnjaci koji su bili deportovani a poslije i ubijeni bili su iz sljedećih sela u Višegradu: Gornji i Donji Dubovik, Velatovo, Zagre, Smijece, Župa i Dobrun.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Ceco|first=Irham|title=Downfall, Colder Than Death|url=http://www.ex-yupress.com/dani/dani40.html|newspaper=Dani|date=15. 6. 1992}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=McGrory|first=Daniel|title=Britain forgets Bosnia's nameless dead|url=http://www.bosnia.org.uk/bosrep/report_format.cfm?articleid=709&amp;reportid=146|newspaper=The Times|date=28. 8. 2000|access-date=21. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304052014/http://www.bosnia.org.uk/bosrep/report_format.cfm?articleid=709&amp;reportid=146|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Ostaci tijela ubijenih Bošnjaka su pronađeni 2000. godine.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Tanaskovic: Witness tells of flight from Visegrad|url=http://www.bim.ba/en/50/10/2314/|newspaper=Balkan Investigative Reporting Network|date=16. 2. 2007|access-date=21. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20110722062946/http://www.bim.ba/en/50/10/2314/|archive-date=22. 7. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://defter.bosnjaci.agency/20665-2 |title=PAKAO PAKLENIKA:U jami Paklenik pronađene kosti, žice i čahure… |work=Bošnjaci Media Agency |4= |accessdate=10. 2. 2016 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160204115440/http://defter.bosnjaci.agency/20665-2 |archivedate=4. 2. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledati ==
* [[Genocid u Bosni i Hercegovini]]  
* [[Genocid u Srebrenici]] 
* [[Koncentracioni logor Uzamnica]] 
* [[Milan Lukić]]
* [[Mitar Vasiljević]]
* [[Nenad Tanasković]]
* [[Zločini nad Bošnjacima Višegrada]]

== Reference ==
{{reference}}

{{Rat u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Masakri u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Rogatica]]
[[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>jc5o4j2cfsw9v442imki9v2yjglz3hn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Luis Enrique (nogometaš)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>391050</id>
    <revision>
      <id>3425523</id>
      <parentid>3392013</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T16:37:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5768" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Luis Enrique
| slika                     = 2015 UEFA Super Cup 66.jpg
| punoime                   = Luis Enrique Martínez García
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[8. maj]] [[1970]]&lt;ref&gt;* http://www.transfermarkt.com/luis-enrique/profil/spieler/7601&lt;/ref&gt;
| rodnigrad                 = [[Gijón]]
| rodnadržava               = [[Španija]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| visina                    = 180 cm
| pozicija                  = [[Vezni igrač (nogomet)|Vezni igrač]]
| trenutniklub              = [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] (selektor)
| brojnadresu               = 
| datumimjestodebija        = 
| omladinskegodine          = 1981–1988. &lt;br/&gt; 1984–1988.
| omladinskipogoni          = [[Sporting Gijón|Gijón]] &lt;br/&gt; La Braña
| godine1                    = 1988–1990. &lt;br/&gt; 1989–1991.&lt;br/&gt;1991–1996. &lt;br/&gt; 1996–2004.
| klubovi1                   = [[Sporting Gijón B|Gijón B]]&lt;br/&gt;[[Sporting Gijón|Gijón]]&lt;br/&gt;[[Real Madrid CF|Real Madrid]]&lt;br/&gt;[[FC Barcelona|Barcelona]]
| nastupi(golovi)1           = &lt;br/&gt;36 (14)&lt;br/&gt;157 (15)&lt;br/&gt;207 (73)
| godine2                    = 
| klubovi2                   = 
| nastupi(golovi)2           = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| reprezentacija            = da
| nacionalnegodine1          = 1989. &lt;br/&gt; 1991. &lt;br/&gt; 1991–2002. &lt;br/&gt; 1999–2000.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Španije U-21|Španija U-21]] &lt;br/&gt;[[Nogometna reprezentacija Španije U-23|Španija U-23]] &lt;br/&gt; [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] &lt;br/&gt; [[Nogometna reprezentacija Asturije|Asturija]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 5 (0) &lt;br/&gt; 14 (3) &lt;br/&gt; 62 (12) &lt;br/&gt; 1 (0)
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 
| trenergodine              = 2008–2011. &lt;br/&gt; 2011–2012. &lt;br/&gt; 2013–2014. &lt;br/&gt; 2014–2017. &lt;br/&gt; 2018–2019. &lt;br/&gt; 2019–
| trenerklubovi             = [[FC Barcelona B|Barcelona B]] &lt;br/&gt; [[AS Roma|Roma]] &lt;br/&gt; [[Celta de Vigo|Celta]] &lt;br/&gt; [[FC Barcelona|Barcelona]] &lt;br/&gt; [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] &lt;br/&gt; [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]
}}
'''Luis Enrique Martínez García''' bivši je nogometaš [[Real Madrid CF|Real Madrida]] i [[FC Barcelona|Barcelone]], kao i [[Nogometna reprezentacija Španije|nogometne reprezentacije Španije]]. Trenutno radi kao selektor [[Nogometna reprezentacija Španije|reprezentacije Španije]].

Uglavnom je igrao na poziciji ofanzivnog veznog ali je igrao i na drugim pozicijama. Sa Real Madridom i Barcelonom je osvajao [[La Liga|La Ligu]], [[kup kralja]] i superkup. Odigrao više od 500 zvaničnih utakmica i postigao preko 100 pogodaka. Za reprezentaciju Španije je odigrao 62 utakmice i postigao 12 golova. Sa ''Crvenom furijom'' je igrao tri [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetska prvenstva]] i jedno [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropsko prvenstvo]].

==Karijera==
Karijeru je počeo u ekipi [[Sporting de Gijón]], za čiju omladinsku školu je igrao od 1971. do 1988. godine. Za prvi tim potpisuje 1989. godine. U Gijónu se zadržao dvije sezone, da bi 1991. godine prešao u Real Madrid. Na Santiago Bernabéu se zadržao pet sezona. 1996. godine potpisuje za Barcelonu. U prve tri sezone za Barcelonu postiže 46 ligaških golova.

==Nastupi za reprezentaciju==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=3 | [[Nogometna reprezentacija Španije]]
|-
!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
|1991.||1||0
|-
|1992.||0||0
|-
|1993.||2||0
|-
|1994.||9||3
|-
|1995.||8||0
|-
|1996.||9||2
|-
|1997.||4||2
|-
|1998.||8||1
|-
|1999.||8||4
|-
|2000.||3||0
|-
|2001.||5||0
|-
|2002.||5||0
|-
!Ukupno||62||12
|}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Luis Enrique Martínez García}}
*{{soccerbase|9436}}
*{{BDFutbol|1799}}
*{{NFT igrač|pid=14107}}
*{{FIFA igrač|77892}}
*[https://www.fcbarcelona.com/football/first-team/staff/players/2016-2017/luis-enrique Luis Enrique] na fcbarcelona.com

{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{FIFA 100}}
{{Treneri osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva}}
{{Treneri osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}}
{{FIFA trener godine}}
{{IFFHS najbolji svjetski klupski trener}}
{{Trener godine - World Soccer}}
{{Selektori nogometne reprezentacije Španije}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Španije
|naslov     = Sastavi Španije
|naslovstil = background-color:#C60B1E; color:#FFC400; border: solid 1px #000033;
|podaci1    =
{{Sastav Španije na SP 1994. u nogometu}}
{{Sastav Španije na EP 1996. u nogometu}}
{{Sastav Španije na SP 1998. u nogometu}}
{{Sastav Španije na SP 2002. u nogometu}}
}}

{{DEFAULTSORT:Enrique, Luis}}
[[Kategorija:Rođeni 1970.]]
[[Kategorija:Biografije, Gijón]]
[[Kategorija:Španski nogometaši]]
[[Kategorija:Španski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Sporting Gijóna]]
[[Kategorija:Nogometaši Barcelone]]
[[Kategorija:Nogometaši Real Madrida]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1994.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 1996.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1998.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2002.]]
[[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Španije]]
[[Kategorija:Treneri Rome]]
[[Kategorija:Treneri Celte Vigo]]
[[Kategorija:Treneri FC Barcelone]]
[[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Lige prvaka]]
[[Kategorija:Treneri osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva]]</text>
      <sha1>4dhbbppdcv92lndvjymxq8imztxpxfd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Satana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>456251</id>
    <revision>
      <id>3425519</id>
      <parentid>3419338</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T15:34:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Gjergj333</username>
        <id>130288</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27998" xml:space="preserve">[[File:Codex Gigas devil.jpg|thumb|upright=1.1|Ilustracija Satane na [[folio]] 290 [[Recto and verso|recto]] iz srednjovjekovnog rukopisa ''[[Codex Gigas]]'', iz ranog 13. vijeka]]
[[Datoteka:GustaveDoreParadiseLostSatanProfile.jpg|thumb|Interpretacija Satane iz &quot;Izgubljenog raja&quot;]]

'''Satana''' ili '''Sotona''' (od hebrejskog: שָּׂטָן‎‎ satan = &quot;neprijatelj&quot;, &quot;protivnik&quot;,&lt;ref name=&quot;1906 Jewish Encyclopedia&quot;&gt;{{cite web|title=SATAN - JewishEncyclopedia.com|url=http://jewishencyclopedia.com/articles/13219-satan|website=jewishencyclopedia.com|access-date=31. 8. 2017|quote=Term used in the Bible with the general connotation of &quot;adversary&quot;, being applied (1) to an enemy in war (I Kings v. 18 [A. V. 4]; xi. 14, 23, 25), from which use is developed the concept of a traitor in battle (I Sam. xxix. 4); (2) to an accuser before the judgment-seat (Ps. cix. 6); and (3) to any opponent (II Sam. xix. 23 [A. V. 22]). The word is likewise used to denote an antagonist who puts obstacles in the way, as in Num. xxii. 32, where the angel of God is described as opposing Balaam in the guise of a satan or adversary; so that the concept of Satan as a distinct being was not then known.}}&lt;/ref&gt; arapskog: شيطان‎‎ [[šejtan|šajtan]] = &quot;zalutao&quot;, &quot;udaljen&quot;; nekada i uopšteno '''[[Đavo]]''') figura je koja se javlja u tekstovima [[Abrahamske religije|abrahamskih religija]]&lt;ref&gt;{{cite book|editor1-last=Doniger,|editor1-first=Wendy|title=Merriam-Webster's encyclopedia of world religions ; Wendy Doniger, consulting editor.|url=https://archive.org/details/isbn_9780877790440|date=1999|publisher=Merriam-Webster|location=Springfield, Mass.|isbn=9780877790440|pages=[https://archive.org/details/isbn_9780877790440/page/290 290]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=kQFtlva3HaYC&amp;pg=PA347#v=onepage&amp;f=false |title=The Oxford Companion to World Mythology |page=347|first= David Adams |last=Leeming |year=2005 |publisher=Oxford University Press|isbn= 978-0-19-515669-0}}&lt;/ref&gt; koja donosi [[zlo]] i iskušenje i poznata je kao obmanitelj koji vodi čovječanstvo ka stranputici. Neke religijske grupe smatraju da je nastao kao [[anđeo]], ili nešto slično, koji je imao veliku pobožnost i ljepotu, ali je pao zbog oholosti, zavođenja čovječanstva na put neistine i grijeha i ima moć u palom svijetu. U [[Hebrejska Biblija|Hebrejskoj Bibliji]] Satana je prvenstveno tužilac ili protivnik. U nekim kasnijim jevrejskim spisima i [[Novi zavjet|Novom zavjetu]], Satana se opisuje kao zlonamjerniji entitet suprotan Bogu, takođe nazivan i [[Đavo]]lom, koji posjeduje odvratne osobine.

Iako je Satana uopšteno viđen kao negativna figura, neke grupe imaju drugačije viđenje. U [[teistički satanizam|teističkom satanizmu]], Satana se smatra božanstvom koje se obožava ili poštuje. U [[Lavejov satanizam|Lavejovom satanizmu]], Satana je simbol valjanih osobina i slobode.&lt;ref&gt;{{cite book|editor1-last=Petersen|editor1-first=Jesper Aagaard|title=Contemporary religious Satanism : a critical anthology|date=2009|publisher=Ashgate|location=Farnham, England|isbn=9780754652861}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Warman-Stallings|first1=Kelly|title=WHO'S ? RIGHT: Mankind, Religions &amp; The End Times|date=2012|publisher=AuthorHouse|isbn=9781468537390|pages=35|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Antikrist]]
* [[Satanizam]]
* [[Sedam prinčeva pakla]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|30em}}
* {{citation|author=ʻAbduʾl-Bahá |authorlink=`Abdu'l-Bahá |origyear=1912 |year=1982 |title=The Promulgation of Universal Peace|publisher=Bahá'í Publishing Trust |location=Wilmette, Illinois, USA|isbn=0-87743-172-8 |url=http://reference.bahai.org/en/t/ab/PUP/pup-97.html| pages= 294–295}}
* {{citation|last1=Ahmad|first1=Shahab|date=2017|title=Before Orthodoxy: The Satanic Verses in Early Islam|url=https://books.google.com/?id=ZCcuDwAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=satanic+verses+orthodoxy#v=onepage&amp;q=satanic%20verses%20orthodoxy&amp;f=false|location=Cambridge, Massachusetts and London, England|publisher=Harvard University Press|isbn=978-0-674-04742-6}}
* {{citation|last1=Ahmadi|first1=Nader|last2=Ahmadi|first2=Fereshteh|date=1998|title=Iranian Islam: The Concept of the Individual|url=https://books.google.com/?id=LbCHDAAAQBAJ&amp;pg=PA79&amp;dq=Satan+in+Sufism#v=onepage&amp;q=Satan%20in%20Sufism&amp;f=false|location=Houndmills, Basingstoke, Hampshire, and London, England|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=978-0-230-37349-5|ref=harv}}
* {{citation|last=Allen|first=Roger|date=2015|title=Studying Modern Arabic Literature|url=https://books.google.com/?id=a6IkDQAAQBAJ&amp;pg=PA81&amp;dq=Al-Tabari+jinn+Janna#v=onepage&amp;q=Al-Tabari%20jinn%20Janna&amp;f=false|location=Edinburgh, Scotland|publisher=Edinburgh University Press|isbn=978-1-4744-0349-8|ref=harv}}
* {{citation|last=Almond|first=Philip C.|date=2004|title=Demonic Possession and Exorcism in Early Modern England: Contemporary Texts and their Cultural Context|url=https://books.google.com/?id=htD9_MUpyXkC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Demonic+possession#v=onepage&amp;q=Demonic%20possession&amp;f=false|location=Cambridge, England|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-511-21036-5|ref=harv}}
* {{citation|last=Bainton|first=Roland H.|date=1978|orig-year=1950|title=Here I Stand: A Life of Martin Luther|url=https://books.google.com/?id=4RsxAAAAQBAJ&amp;pg=PR4&amp;dq=here+i+stand+a+life+of+martin+luther+1950#v=onepage&amp;q=gaiety&amp;f=false|location=Nashville, Tennessee|publisher=Abingdon Press|isbn=0-687-16895-3|ref=harv}}
* {{cite book
 | last = Bamberger | first = Bernard J.
 | authorlink = Bernard J. Bamberger
 | title=Fallen Angels: Soldiers of Satan's Realm
 | publisher=Jewish Publication Society of America
 | year= 2006
 | isbn=0-8276-0797-0
 }}
* {{citation|last1=Bass|first1=Justin|date=2014|title=The Battle for the Keys: Revelation 1:18 and Christ's Descent into the Underworld|url=https://books.google.com/?id=WQuvCwAAQBAJ&amp;pg=PA113&amp;dq=hebrews+2:14+death#v=onepage&amp;q=hebrews%202%3A14%20death&amp;f=false|location=Eugene, Oregon|publisher=Wipf &amp; Stock|isbn=978-1-62564-839-6}}
* {{citation|last1=Beekmann|first1=Sharon|last2=Bolt|first2=Peter G.|date=2012|title=Silencing Satan: Handbook of Biblical Demonology|url=https://books.google.com/?id=q9xMAwAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=parables+of+jesus+biblical+demonology#v=onepage&amp;q=parables&amp;f=falsee|location=Eugene, Oregon|publisher=Wipf &amp; Stock|isbn=978-1-61097-055-6}}
* {{citation|last=Bryson|first=Michael|date=2004|title=The Tyranny of Heaven: Milton's Rejection of God as King|url=https://books.google.com/?id=OF9sm2kTTgMC&amp;pg=PA77&amp;dq=John+Milton+Satan+tragic+hero#v=onepage&amp;q=John%20Milton%20Satan%20tragic%20hero&amp;f=false|location=Cranbury, New Jersey, London, England, and Mississauga, Ontario|publisher=Rosemont Publishing and Printing Corp.|isbn=0-87413-859-0|ref=harv}}
*{{cite journal|last=Cabinet|first=Kristofer Widholm and Bernard McGinn|title=Antichrist: An Interview with Bernard McGinn|journal=[[Cabinet (magazine)|Cabinet Magazine]]|year=2001|series=Issue 5 Evil Winter|url=http://www.cabinetmagazine.org/issues/5/widholm.php|publisher=Cabinet Magazine|ref=harv}}
* {{citation|last=Caird|first=George Bradford|author-link=George Bradford Caird|date=1980|title=The Language and Imagery of the Bible|url=https://books.google.com/?id=78LYAAAAMAAJ&amp;q=Heylel+king+of+Babylon&amp;dq=Heylel+king+of+Babylon|location=London, England|publisher=Westminster Press|isbn=9780664213787|ref=harv}}
* Caldwell, William. &quot;The Doctrine of Satan: I. In the Old Testament&quot;, ''The Biblical World'', Vol. 41, No. 1 (Jan., 1913), pp.&amp;nbsp;29–33 [https://www.jstor.org/stable/3142352 in JSTOR]
* Caldwell, William. &quot;The Doctrine of Satan: II. Satan in Extra-Biblical Apocalyptical Literature&quot;, ''The Biblical World'', Vol. 41, No. 2 (Feb., 1913), pp.&amp;nbsp;98–102 [https://www.jstor.org/stable/3142425 in JSTOR]
* Caldwell, William. &quot;The Doctrine of Satan: III. In the New Testament&quot;, ''The Biblical World'', Vol. 41, No. 3 (Mar., 1913), pp.&amp;nbsp;167–172 [https://www.jstor.org/stable/3142755 in JSTOR]
* {{citation|last=Campo|first=Juan Eduardo|date=2009|article=Satan|title=Encyclopedia of Islam|url=https://books.google.com/?id=OZbyz_Hr-eIC&amp;pg=PA603&amp;dq=Satan+in+Islam#v=onepage&amp;q=Satan%20in%20Islam&amp;f=false|location=New York City, New York|publisher=Infobase Publishing|pages=603–604|isbn=978-0-8160-5454-1|ref=harv}}
* {{citation|last1=Chambers|first1=Aaron|date=2014|title=Devoted|url=https://books.google.com/?id=Vph0AwAAQBAJ&amp;pg=PA89&amp;lpg=PA89&amp;dq=satan+bat+wings#v=onepage&amp;q=satan%20bat%20wings&amp;f=false|location=Colorado Springs, Colorado|publisher=NavPress|isbn=978-1-61291-637-8|ref=harv}}
* {{cite book
 | last = Davies | first = Douglas J.
 | authorlink = Douglas Davies
 | title=Fallen Joseph Smith, Jesus, and Satanic Opposition: Atonement, Evil and the Mormon Vision
 | publisher=University of Durham, UK
 | year= 2010
 | isbn=978-1-4094-0830-7
 }}
* {{citation|last=Day|first=John|date=2002|orig-year=2000|title=Yahweh and the Gods and Goddesses of Canaan|url=https://books.google.com/books?id=2xadCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=ancient+Canaanite+deities&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwjI28LrtPHYAhXkdN8KHcmsCwMQ6AEIJzAA#v=onepage&amp;q=Lucifer&amp;f=false|location=Sheffield, England|publisher=Sheffield Academic Press|isbn=0-82646-830-6|ref=harv}}
* {{citation|last1=Eddy|first1=P. R.|last2=Beilby|first2=J.|date=2008|article=Atonement|title=Global Dictionary of Theology: A Resource for the Worldwide Church|editor1-last=Dyrness|editor1-first=William A.|editor2-last=Kärkkäinen|editor2-first=Veli-Matti|url=https://books.google.com/?id=ncqkZnDSeo4C&amp;pg=PA86&amp;dq=ransom+theology#v=onepage&amp;q=ransom%20theology&amp;f=false|location=Downers Grove, Illinois and Nottingham, England|publisher=IVP Academic|isbn=978-0-8308-2454-0|pages=84–92|ref=harv}}
* {{citation|last=Ellis|first=Bill|date=2000|title=Raising the Devil: Satanism, New Religions, and the Media|url=https://books.google.com/?id=vaAeBgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=The+Devil+in+media#v=snippet&amp;q=film&amp;f=false|location=Lexington, Kentucky|publisher=University of Kentucky Press|isbn=0-8131-2170-1|ref=harv}}
* Empson, William. ''Milton's God'' (1966)
* {{citation|last=Faiola|first=Anthony|date=10. 5. 2014|title=A modern pope gets old school on the Devil: A renewed interest in exorcism|url=https://www.washingtonpost.com/world/a-modern-pope-gets-old-school-on-the-devil/2014/05/10/f56a9354-1b93-4662-abbb-d877e49f15ea_story.html|newspaper=The Washington Post|publisher=The WP Company, LLC|ref=harv}}
* {{citation|last=Ferber|first=Sarah|date=2004|title=Demonic Possession and Exorcism in Early Modern France|url=https://books.google.com/?id=dBaStWM_LfcC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=demonic+possession#v=onepage&amp;q=skepticism&amp;f=false|location=New York City, New York and London, England|publisher=Routledge|isbn=0-415-21265-0|ref=harv}}
* {{citation|last=Ferguson|first=Everett|authorlink=Everett Ferguson|date=2003|orig-year=1987|title=Backgrounds of Early Christianity|url=https://books.google.com/?id=3tuKkxU4-ncC&amp;pg=PA237&amp;dq=demonic+possession+early+Christianity#v=onepage&amp;q=demonic%20possession%20early%20Christianity&amp;f=false|publisher=William B. Eerdmans Publishing Company|location=Grand Rapids, Michigan|isbn=0-8028-2221-5|edition=third|ref=harv}}
* {{cite book
 | last = Forsyth | first = Neil
 | title=The Old Enemy: Satan &amp; the Combat Myth
 | url = https://archive.org/details/oldenemysatancom0000fors | publisher=Princeton University Press; Reprint edition
 | year=1987
 | isbn=0-691-01474-4
 }}
* {{cite book
 | last = Forsyth | first = Neil
 | authorlink =
 | title=The Satanic Epic
 | publisher=Princeton University Press; Reprint edition
 | year=1987
 | isbn=0-691-11339-4
 }}
* {{citation|last=Fowlie|first=Wallace|author-link=Wallace Fowlie|date=1981|title=A Reading of Dante's Inferno|url=https://books.google.com/?id=MLeDrZBn2ncC&amp;pg=PA212&amp;dq=Satan+Dante's+Inferno#v=onepage&amp;q=Satan%20Dante's%20Inferno&amp;f=false|location=Chicago, Illinois|publisher=The University of Chicago Press|isbn=0-226-25888-2|ref=harv}}
* {{citation|last1=Gallagher|first1=Eugene V.|last2=Ashcraft|first2=W. Michael|date=2006|title=Introduction to New and Alternative Religions in America: History and Controversies|url=https://books.google.com/?id=ClaySHbUEogC&amp;pg=RA2-PA189&amp;dq=Do+Wiccans+worship+Satan#v=onepage&amp;q=Do%20Wiccans%20worship%20Satan%3F&amp;f=false|location=Westport, Connecticut|publisher=Greenwood Press|volume=1|isbn=0-275-98713-2|ref=harv}}
* {{citation|last=Garland|first=David E.|author-link=David E. Garland|date=2006|title=Hebrews - Revelation|url=https://books.google.com/?id=Ajr2CVDw8k4C&amp;pg=PT842&amp;dq=binding+of+Satan#v=onepage&amp;q=lake%20of%20fire&amp;f=false|series=The Expositor's Bible Commentary: Revised Edition|volume=13|location=Grand Rapids, Michigan|publisher=Zondervan|isbn=978-0-31086624-4|ref=harv}}
* {{cite book
 | last = Gentry | first = Kenneth L. Jr
 | authorlink = Kenneth L. Jr. Gentry
 | title=The Beast of Revelation
 | publisher=American Vision
 | year=2002
 | isbn=0-915815-41-9
 }}
* {{citation|last=Geoffroy|first=Éric|date=2010|title=Introduction to Sufism: The Inner Path of Islam|url=https://books.google.com/?id=qOaMDeBp2W4C&amp;pg=PA150&amp;dq=Satan+in+Sufism+Eric+Geoffroy#v=onepage&amp;q=Satan%20in%20Sufism%20Eric%20Geoffroy&amp;f=false|location=Bloomington, Indiana|publisher=World Wisdom|isbn=978-1-935493-10-5|ref=harv}}
* {{citation|last=Ginther|first=James R.|date=2009|title=The Westminster Handbook to Medieval Theology|url=https://books.google.com/?id=n2WnNX13tsYC&amp;pg=PA10&amp;dq=Satan+in+medieval+theology#v=onepage&amp;q=Satan%20in%20medieval%20theology&amp;f=false|series=The Westminster Handbooks to Christian Theology|location=Louisville, Kentucky|publisher=Westminster John Knox Press|isbn=978-0-664-22397-7|ref=harv}}
* {{citation|last=Glustrom|first=Simon|date=1989|title=The Myth and Reality of Judaism: 82 Misconceptions Set Straight|url=https://books.google.com/?id=y8nR8e7FzY0C&amp;pg=PA22&amp;dq=Satan+Judaism#v=onepage&amp;q=Satan%20Judaism&amp;f=false|location=West Orange, New Jersey|publisher=Behrman House, Inc.|isbn=0-87441-479-2|ref=harv}}
* {{citation|last1=Grafton|first1=Anthony|author1-link=Anthony Grafton|last2=Most|first2=Glenn W.|author2-link=Glenn W. Most|last3=Settis|first3=Salvatore|date=2010|title=The Classical Tradition|url=https://books.google.co.uk/books?id=LbqF8z2bq3sC&amp;pg=PA264&amp;dq=devil+poseidon+pan#v=onepage&amp;q=devil%20poseidon%20pan&amp;f=false|publisher=The Belknap Press of Harvard University Press|location=Cambridge, Massachusetts and London, England|isbn=978-0-674-03572-0|ref=harv}}
* {{cite book
 | last = Graves | first = Kersey
 | authorlink = Kersey Graves
 | title=Biography of Satan: Exposing the Origins of the Devil
 | publisher=Book Tree
 | year=1995
 | isbn=1-885395-11-6
 }}
* {{citation|last=Guiley|first=Rosemary|date=2009|title=The Encyclopedia of Demons and Demonology|url=https://books.google.com/?id=NHosWhaeWDQC&amp;pg=PA1&amp;dq=Abaddon+Apollyon#v=onepage&amp;q=Abaddon%20Apollyon&amp;f=false|location=New York City, New York|publisher=Facts On File, Inc.|isbn=978-0-8160-7314-6|ref=harv}}
* ‘’The Interpreter’s Dictionary of the Bible, An illustrated Encyclopedia’’;ed. Buttrick, George Arthur; Abingdon Press 1962
* {{citation|last=Jabbour|first=Nabeel|date=2014|title=The Crescent through the Eyes of the Cross: Insights from an Arab Christian|url=https://books.google.com/?id=SC_0AgAAQBAJ&amp;pg=PT259&amp;dq=babies+cry+because+of+satan+islam#v=onepage&amp;q=babies%20cry%20because%20of%20satan%20islam&amp;f=false|location=London, England|publisher=Omnibus Press|ref=harv|isbn=9781615215126}}
* Jacobs, Joseph, and Ludwig Blau. &quot;Satan,&quot; ''The Jewish Encyclopedia'' (1906) [http://www.jewishencyclopedia.com/view.jsp?artid=270&amp;letter=S&amp;search=Satan#ixzz0UQlw0zPS online] pp 68–71
* {{citation|last=Jordan|first=William|date=27. 9. 2013|title=18% of Brits believe in possession by the devil|website=yougov.co.uk|publisher=YouGov|url=https://yougov.co.uk/news/2013/09/27/18-brits-believe-possession-devil-and-half-america/|ref=harv}}
* {{citation|last=Kelly|first=Henry Ansgar|date=2006|title=Satan: A Biography|url=https://books.google.com/?id=gPIpQg0lRbMC&amp;pg=PA12&amp;dq=intitle:satan+inauthor:kelly#v=onepage&amp;q=&amp;f=false|location=Cambridge, England|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0521604024|ref=harv}}
* Kent, William. &quot;Devil.&quot; ''The Catholic Encyclopedia'' (1908) Vol. 4. [http://www.newadvent.org/cathen/04764a.htm online older article]
* {{citation|last=Kohler|first=Kaufmann|date=1923|title=Heaven and Hell in Comparative Religion with Special Reference to Dante's Divine Comedy|url=https://books.google.com/?id=pUDXAAAAMAAJ&amp;pg=PA68&amp;lpg=PA68&amp;dq=Heaven+and+that+Fiery+Place+Kohler#v=onepage&amp;q=Lucifer&amp;f=false|location=New York City, New York|publisher=The Macmillan Company|ref=harv}}
* {{citation|last=Levack|first=Brian P.|date=2015|chapter=54. Johann Weyer: the Possession of the Nuns at Wertet, 1550|title=The Witchcraft Sourcebook|url=https://books.google.com/?id=WUDLCQAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Johann+Weyer+On+witchcraft#v=onepage&amp;q=Weyer&amp;f=false|location=New York City, New York and London, England|publisher=Routledge|isbn=978-1138774971|ref=harv}}
* {{citation|last=Lewis|first=James R.|date=2001|title=Satanism Today: An Encyclopedia of Religion, Folklore, and Popular Culture|url=https://books.google.com/?id=LxCwyChmJrAC&amp;pg=PA21&amp;dq=pentagram+Satan#v=onepage&amp;q=pentagram%20Satan&amp;f=false|location=Santa Barbara, California|publisher=ABC-CLIO|isbn=1-57607-759-4|ref=harv}}
* {{citation|last=Link|first=Luther|date=1995|title=The Devil: A Mask Without a Face|url=https://books.google.com/?id=EU7Qt5HSmHAC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=origins+of+iconography+of+the+Devil#v=onepage&amp;q=appearance&amp;f=false|location=London, England|publisher=Reaktion Books|isbn=0-948462-67-1|ref=harv}}
* {{citation|last=McMillan|first=M. E.|date=2011|title=The Meaning of Mecca: The Politi of Pilgrimage in Early Islam|url=https://books.google.com/?id=AjYhBQAAQBAJ&amp;pg=PA35&amp;dq=stoning+of+the+Devil#v=onepage&amp;q=stoning%20of%20the%20Devil&amp;f=false|location=London, England|publisher=Saqi Books|isbn=978-0863564376|ref=harv}}
* {{citation|last=Osborn|first=Ian|date=1998|title=Tormenting Thoughts and Secret Rituals: The Hidden Epidemic of Obsessive-Compulsive Disorder|url=https://books.google.com/?id=WVgTAAAAQBAJ&amp;pg=PA210&amp;dq=Obsessive+Compulsive+Disorder+in+antiquity#v=onepage&amp;q=Obsessive%20Compulsive%20Disorder%20in%20antiquity&amp;f=false|location=New York City, New York|publisher=Dell Publishing|isbn=0-440-50847-9|ref=harv}}
* Osborne, B. A. E. &quot;Peter: Stumbling-Block and Satan,&quot; ''Novum Testamentum,'' Vol. 15, Fasc. 3 (Jul., 1973), pp.&amp;nbsp;187–190 [https://www.jstor.org/stable/1560340 in JSTOR] on &quot;Get thee behind me, Satan!&quot;
* {{cite book
 | last = Pagels | first = Elaine
 | authorlink = Elaine Pagels
 | title=The Origin of Satan
 | url = https://archive.org/details/adameveserpent00elai | publisher=Vintage; Reprint edition
 | year=1995
 | isbn=0-679-72232-7
 }}
* {{citation|last=Parker|first=Thomas Henry Louis|date=1995|title=Calvin: An Introduction to his Thought|url=https://books.google.com/books/about/Calvin.html?id=oUjkllpf53YC|location=Louisville, Kentucky|publisher=Westminster John Knox Press|isbn=978-0664256029|ref=harv}}
* {{citation|last=Patmore|first=Hector M.|date=2012|title=Adam, Satan, and the King of Tyre: The Interpretation of Ezekiel 28:11-19 in Late Antiquity|url=https://books.google.com/?id=smxPS7QRR5MC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Satan+Ezekiel+28#v=onepage&amp;q=Satan&amp;f=false|location=Leiden, The Netherlands|publisher=Brill|isbn=978-90-0420880-3|ref=harv}}
* {{citation|last=Peterson|first=Robert A.|date=2012|title=Salvation Accomplished by the Son: The Work of Christ|url=https://books.google.com/?id=XOfvFbQKjy4C&amp;pg=PA428&amp;dq=parable+strongman+satan#v=onepage&amp;q=parable%20strongman%20satan&amp;f=false|publisher=Crossway|location=Wheaton, Illinois|isbn=978-1-4335-2360-1}}
* {{citation|last=Pilch|first=John J.|date=1995|title=The Cultural World of Jesus: Sunday by Sunday, Volume 1|url=https://books.google.com/?id=pF-rHLv1oHUC&amp;pg=PA167&amp;dq=devil+associated+with+goats+sheep+and+the+goats#v=onepage&amp;q=devil%20associated%20with%20goats%20sheep%20and%20the%20goats&amp;f=false|publisher=The Liturgical Press|location=Collegeville, Minnesota|isbn=0-8146-2286-0}}
* {{citation|last1=Plantinga|first1=Richard J.|last2=Thompson|first2=Thomas J.|last3=Lundberg|first3=Matthew D.|date=2010|title=An Introduction to Christian Theology|url=https://books.google.com/?id=nV3cAwAAQBAJ&amp;pg=PT318&amp;dq=ransom+theology#v=onepage&amp;q=ransom%20theology&amp;f=false|location=Cambridge, England|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-69037-9|ref=harv}}
* {{citation|last=Poole|first=W. Scott|date=2009|title=Satan in America: The Devil We Know|url=https://books.google.com/?id=pWYqgsRLXykC&amp;pg=PA15&amp;dq=Satan+and+Puritanism#v=onepage&amp;q=Satan%20and%20Puritanism&amp;f=false|location=Lanham, Maryland|publisher=Rowman &amp; Littlefield Publishers|isbn=978-1-4422-0062-3|ref=harv}}
* {{citation|last=Prince|first=Stephen|date=2004|title=The Horror Film|url=https://books.google.com/?id=a0ZgaAcKJ9sC&amp;pg=PA1&amp;dq=devil+haunted+castle+1896#v=onepage&amp;q=devil%20haunted%20castle%201896&amp;f=false|publisher=Rutgers University Press|location=New Brunswick, New Jersey and London|isbn=0-8135-3363-5}}
* Rebhorn Wayne A. &quot;The Humanist Tradition and Milton's Satan: The Conservative as Revolutionary,&quot; ''Studies in English Literature, 1500–1900,'' Vol. 13, No. 1, The English Renaissance (Winter, 1973), pp.&amp;nbsp;81–93 [https://www.jstor.org/stable/449871 in JSTOR]
* {{citation|last=Rosica|first=The Rev. Thomas|date=20. 7. 2015|title=Why is Pope Francis so obsessed with the devil?|url=http://www.cnn.com/2015/07/20/living/pope-francis-devil/index.html|agency=CNN|publisher=Turner Broadcasting System|ref=harv}}
* {{cite book
 | last = Rudwin | first = Maximilian
 | authorlink = Maximilian Rudwin
 | title=The Devil in Legend and Literature
 | publisher=Open Court
 | year=1970
 | isbn=0-87548-248-1
 }}
* Russell, Jeffrey Burton. ''The Devil: Perceptions of Evil from Antiquity to Primitive Christianity'' (1987) [https://www.amazon.com/dp/0801494095 excerpt and text search]
* Russell, Jeffrey Burton. ''Satan: The Early Christian Tradition'' (1987) [https://www.amazon.com/dp/0801494133 excerpt and text search]
* {{citation|last=Russell|first=Jeffrey Burton|date=1984|title=Lucifer: The Devil in the Middle Ages|url=https://books.google.com/?id=i_AcX5Znv6cC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Satan+in+the+Middle+Ages#v=onepage&amp;q=theology&amp;f=false|location=Ithaca, New York|publisher=Cornell University Press|isbn=0-8014-9429-X|ref=harv}}
* Russell, Jeffrey Burton. ''Mephistopheles: The Devil in the Modern World'' (1990) [https://www.amazon.com/dp/0801497183 excerpt and text search]
* Russell, Jeffrey Burton. ''The Prince of Darkness: Radical Evil and the Power of Good in History'' (1992) [https://www.amazon.com/dp/0801480566 excerpt and text search]
* Schaff, D. S. &quot;Devil&quot; in ''New Schaff–Herzog Encyclopedia of Religious Knowledge'' (1911), [[Mainline Protestant]]; vol 3 pp 414–417 [http://www.ccel.org/ccel/schaff/encyc03.d.iii.html online]
* Scott, Miriam Van. ''The Encyclopedia of Hell'' (1999) [https://www.amazon.com/dp/0312244428 excerpt and text search] comparative religions; also popular culture
* {{citation|last = Smith|first = Peter | year = 2000 | title = A Concise Encyclopedia of the Bahá'í Faith | publisher = Oneworld | place = Oxford, UK | isbn=1-85168-184-1 | pages = 135–136, 304|ref=harv}}
* {{citation|last = Smith | first = Peter | year = 2008 | title = An Introduction to the Baha'i Faith | publisher = Cambridge University Press | place = Cambridge | isbn=0-521-86251-5 | page = 112|ref=harv}}
* {{citation|last=Spignesi|first=Stephen J.|date=2003|title=The Italian 100: A Ranking of the Most Influential Cultural, Scientific, and Politics, Past and Present|url=https://books.google.com/?id=ufXPKUqorS8C&amp;pg=PA281&amp;dq=devil+niccolo+paganini#v=onepage&amp;q=devil%20niccolo%20paganini&amp;f=false|location=New York, New York|publisher=Citadel Press|isbn=0-8065-2399-9}}
* {{citation|last=Stoddard|first=Ed|date=29. 11. 2007|title=Poll finds more Americans believe in devil than Darwin|url=https://www.reuters.com/article/us-usa-religion-beliefs/poll-finds-more-americans-believe-in-devil-than-darwin-idUSN2922875820071129|publisher=Reuters|ref=harv}}
* {{citation|last=Tambling|first=Jeremy|date=2017|title=Histories of the Devil: From Marlowe to Mann and the Manichees|url=https://books.google.com/?id=HTYUDgAAQBAJ&amp;pg=PA47&amp;dq=Chaucer+the+Devil#v=onepage&amp;q=Chaucer%20the%20Devil&amp;f=false|location=London, England|publisher=Palgrave Macmillan Publishers Ltd.|isbn=978-1-137-51832-3|doi=10.1057/978-1-137-51832-3|ref=harv}}
* {{citation|last=Thomsett|first=Michael C.|date=2011|title=Heresy in the Roman Catholic Church: A History|url=https://books.google.com/?id=LDbhV7u1_yIC&amp;pg=PA131&amp;dq=witchcraft+heretical+Canon+Episcopi#v=onepage&amp;q=witchcraft%20heretical%20Canon%20Episcopi&amp;f=false|location=Jefferson, North Carolina|publisher=MacFarland &amp; Company, Inc.|isbn=978-0-7864-4448-9|ref=harv}}
* {{citation|last=Tomashoff|first=Craig|date=13. 11. 2016|title=From 'Touched by an Angel' to 'Lucifer': TV's Heavenly Creatures Are Evolving|url=https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/evolution-angels-tv-shows-938103|work=[[The Hollywood Reporter]]|publisher=Hollywood Reporter-Billboard Media Group|access-date=22. 12. 2017|language=en|ref=harv}}
* {{citation|last1=van der Toorn|first1=Karel|last2=Becking|first2=Bob|last3=Willem|first3=Pieter|title=Dictionary of Deities and Demons in the Bible|publisher=William B. Eerdman's Publishing Company|edition=second|location=Grand Rapids, Michigan|date=1999|url=https://books.google.com/?id=yCkRz5pfxz0C&amp;printsec=frontcover&amp;dq=dictionary+of+deities+and+demons+in+the+bible#v=onepage&amp;q=Baalzebub&amp;f=false|isbn=0-8028-2491-9|ref=harv}}
* {{citation|last=Verbart|first=André|date=1995|title=Fellowship in Paradise Lost: Vergil, Milton, Wordsworth|url=https://books.google.com/?id=QbD6gN93ACQC&amp;pg=PA45&amp;dq=Paradise+Lost+Satan+protagonist#v=onepage&amp;q=Paradise%20Lost%20Satan%20protagonist&amp;f=false|volume=97|location=Amsterdam, The Netherlands and Atlanta, Georgia|publisher=Rodopi|isbn=90-5183-882-4|ref=harv}}
* {{citation|last=Vicchio|first=Stephen J.|date=2008|title=Biblical Figures in the Islamic Faith|url=https://books.google.com/?id=GULkDAAAQBAJ&amp;pg=PA91&amp;dq=Satan+in+Islam#v=onepage&amp;q=Satan&amp;f=false|location=Eugene, Oregon|publisher=Wipf &amp; Stock|isbn=978-1-55635-304-8|ref=harv}}
* {{citation|last=Werner|first=Bette Charlene|date=1986|title=Blake's Vision of the Poetry of Milton: Illustrations to Six Poems|url=https://books.google.com/?id=QCqby9KJCB8C&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Illustrations+for+Paradise+Lost#v=onepage&amp;q&amp;f=false|location=Cranbury, New Jersey, London, England, and Mississauga, Ontario|publisher=Associated University Presses|isbn=0-8387-5084-2|ref=harv}}
* Wray, T. J. and Gregory Mobley. ''The Birth of Satan: Tracing the Devil's Biblical Roots'' (2005) [https://www.amazon.com/dp/1403969337 excerpt and text search]

{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|The Devil}}
* [http://www.newadvent.org/cathen/04764a.htm Catholic Encyclopedia — &quot;Devil&quot;] {{en simbol}}
* [http://www.jewishencyclopedia.com/view.jsp?artid=270&amp;letter=S&amp;search=Satan Jewish Encyclopedia — &quot;Satan&quot;] {{en simbol}}
* [http://www.sacred-texts.org The Internet Sacred Texts Archive] sa tekstovima, skriptama, literaturom i naučnim radovima o Satani, satanizmu i povezanim temama {{en simbol}}
* [http://www.brotherhoodofsatan.com/pdf/bospsl.pdf The Brotherhood of Satan’s perspective on Satan and Lucifer.] {{En simbol}}
* [http://www.bbc.co.uk/programmes/p005494p The Devil], BBC Radio 4 diskusija sa Martinom Palmerom, Alison Rowlands i Davidom Woottonom (''In Our Time'', Dec. 11, 2003) {{en simbol}}
* [https://radostsatane.com/ Radost Satane]

{{Authority control}}

[[Kategorija:&lt;!--Abrahamska--&gt; mitologija]]&lt;!--
[[Kategorija:Pali anđeli]]--&gt;&lt;!--
[[Kategorija:Pojedini anđeli]]--&gt;</text>
      <sha1>egvq6a2dqa48nh7ull5uu6cp65iexzp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425520</id>
      <parentid>3425519</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T15:34:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Praxidicae</username>
        <id>97828</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Gjergj333|Gjergj333]] ([[User talk:Gjergj333|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27954" xml:space="preserve">[[File:Codex Gigas devil.jpg|thumb|upright=1.1|Ilustracija Satane na [[folio]] 290 [[Recto and verso|recto]] iz srednjovjekovnog rukopisa ''[[Codex Gigas]]'', iz ranog 13. vijeka]]
[[Datoteka:GustaveDoreParadiseLostSatanProfile.jpg|thumb|Interpretacija Satane iz &quot;Izgubljenog raja&quot;]]

'''Satana''' ili '''Sotona''' (od hebrejskog: שָּׂטָן‎‎ satan = &quot;neprijatelj&quot;, &quot;protivnik&quot;,&lt;ref name=&quot;1906 Jewish Encyclopedia&quot;&gt;{{cite web|title=SATAN - JewishEncyclopedia.com|url=http://jewishencyclopedia.com/articles/13219-satan|website=jewishencyclopedia.com|access-date=31. 8. 2017|quote=Term used in the Bible with the general connotation of &quot;adversary&quot;, being applied (1) to an enemy in war (I Kings v. 18 [A. V. 4]; xi. 14, 23, 25), from which use is developed the concept of a traitor in battle (I Sam. xxix. 4); (2) to an accuser before the judgment-seat (Ps. cix. 6); and (3) to any opponent (II Sam. xix. 23 [A. V. 22]). The word is likewise used to denote an antagonist who puts obstacles in the way, as in Num. xxii. 32, where the angel of God is described as opposing Balaam in the guise of a satan or adversary; so that the concept of Satan as a distinct being was not then known.}}&lt;/ref&gt; arapskog: شيطان‎‎ [[šejtan|šajtan]] = &quot;zalutao&quot;, &quot;udaljen&quot;; nekada i uopšteno '''[[Đavo]]''') figura je koja se javlja u tekstovima [[Abrahamske religije|abrahamskih religija]]&lt;ref&gt;{{cite book|editor1-last=Doniger,|editor1-first=Wendy|title=Merriam-Webster's encyclopedia of world religions ; Wendy Doniger, consulting editor.|url=https://archive.org/details/isbn_9780877790440|date=1999|publisher=Merriam-Webster|location=Springfield, Mass.|isbn=9780877790440|pages=[https://archive.org/details/isbn_9780877790440/page/290 290]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=kQFtlva3HaYC&amp;pg=PA347#v=onepage&amp;f=false |title=The Oxford Companion to World Mythology |page=347|first= David Adams |last=Leeming |year=2005 |publisher=Oxford University Press|isbn= 978-0-19-515669-0}}&lt;/ref&gt; koja donosi [[zlo]] i iskušenje i poznata je kao obmanitelj koji vodi čovječanstvo ka stranputici. Neke religijske grupe smatraju da je nastao kao [[anđeo]], ili nešto slično, koji je imao veliku pobožnost i ljepotu, ali je pao zbog oholosti, zavođenja čovječanstva na put neistine i grijeha i ima moć u palom svijetu. U [[Hebrejska Biblija|Hebrejskoj Bibliji]] Satana je prvenstveno tužilac ili protivnik. U nekim kasnijim jevrejskim spisima i [[Novi zavjet|Novom zavjetu]], Satana se opisuje kao zlonamjerniji entitet suprotan Bogu, takođe nazivan i [[Đavo]]lom, koji posjeduje odvratne osobine.

Iako je Satana uopšteno viđen kao negativna figura, neke grupe imaju drugačije viđenje. U [[teistički satanizam|teističkom satanizmu]], Satana se smatra božanstvom koje se obožava ili poštuje. U [[Lavejov satanizam|Lavejovom satanizmu]], Satana je simbol valjanih osobina i slobode.&lt;ref&gt;{{cite book|editor1-last=Petersen|editor1-first=Jesper Aagaard|title=Contemporary religious Satanism : a critical anthology|date=2009|publisher=Ashgate|location=Farnham, England|isbn=9780754652861}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Warman-Stallings|first1=Kelly|title=WHO'S ? RIGHT: Mankind, Religions &amp; The End Times|date=2012|publisher=AuthorHouse|isbn=9781468537390|pages=35|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Antikrist]]
* [[Satanizam]]
* [[Sedam prinčeva pakla]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|30em}}
* {{citation|author=ʻAbduʾl-Bahá |authorlink=`Abdu'l-Bahá |origyear=1912 |year=1982 |title=The Promulgation of Universal Peace|publisher=Bahá'í Publishing Trust |location=Wilmette, Illinois, USA|isbn=0-87743-172-8 |url=http://reference.bahai.org/en/t/ab/PUP/pup-97.html| pages= 294–295}}
* {{citation|last1=Ahmad|first1=Shahab|date=2017|title=Before Orthodoxy: The Satanic Verses in Early Islam|url=https://books.google.com/?id=ZCcuDwAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=satanic+verses+orthodoxy#v=onepage&amp;q=satanic%20verses%20orthodoxy&amp;f=false|location=Cambridge, Massachusetts and London, England|publisher=Harvard University Press|isbn=978-0-674-04742-6}}
* {{citation|last1=Ahmadi|first1=Nader|last2=Ahmadi|first2=Fereshteh|date=1998|title=Iranian Islam: The Concept of the Individual|url=https://books.google.com/?id=LbCHDAAAQBAJ&amp;pg=PA79&amp;dq=Satan+in+Sufism#v=onepage&amp;q=Satan%20in%20Sufism&amp;f=false|location=Houndmills, Basingstoke, Hampshire, and London, England|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=978-0-230-37349-5|ref=harv}}
* {{citation|last=Allen|first=Roger|date=2015|title=Studying Modern Arabic Literature|url=https://books.google.com/?id=a6IkDQAAQBAJ&amp;pg=PA81&amp;dq=Al-Tabari+jinn+Janna#v=onepage&amp;q=Al-Tabari%20jinn%20Janna&amp;f=false|location=Edinburgh, Scotland|publisher=Edinburgh University Press|isbn=978-1-4744-0349-8|ref=harv}}
* {{citation|last=Almond|first=Philip C.|date=2004|title=Demonic Possession and Exorcism in Early Modern England: Contemporary Texts and their Cultural Context|url=https://books.google.com/?id=htD9_MUpyXkC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Demonic+possession#v=onepage&amp;q=Demonic%20possession&amp;f=false|location=Cambridge, England|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-511-21036-5|ref=harv}}
* {{citation|last=Bainton|first=Roland H.|date=1978|orig-year=1950|title=Here I Stand: A Life of Martin Luther|url=https://books.google.com/?id=4RsxAAAAQBAJ&amp;pg=PR4&amp;dq=here+i+stand+a+life+of+martin+luther+1950#v=onepage&amp;q=gaiety&amp;f=false|location=Nashville, Tennessee|publisher=Abingdon Press|isbn=0-687-16895-3|ref=harv}}
* {{cite book
 | last = Bamberger | first = Bernard J.
 | authorlink = Bernard J. Bamberger
 | title=Fallen Angels: Soldiers of Satan's Realm
 | publisher=Jewish Publication Society of America
 | year= 2006
 | isbn=0-8276-0797-0
 }}
* {{citation|last1=Bass|first1=Justin|date=2014|title=The Battle for the Keys: Revelation 1:18 and Christ's Descent into the Underworld|url=https://books.google.com/?id=WQuvCwAAQBAJ&amp;pg=PA113&amp;dq=hebrews+2:14+death#v=onepage&amp;q=hebrews%202%3A14%20death&amp;f=false|location=Eugene, Oregon|publisher=Wipf &amp; Stock|isbn=978-1-62564-839-6}}
* {{citation|last1=Beekmann|first1=Sharon|last2=Bolt|first2=Peter G.|date=2012|title=Silencing Satan: Handbook of Biblical Demonology|url=https://books.google.com/?id=q9xMAwAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=parables+of+jesus+biblical+demonology#v=onepage&amp;q=parables&amp;f=falsee|location=Eugene, Oregon|publisher=Wipf &amp; Stock|isbn=978-1-61097-055-6}}
* {{citation|last=Bryson|first=Michael|date=2004|title=The Tyranny of Heaven: Milton's Rejection of God as King|url=https://books.google.com/?id=OF9sm2kTTgMC&amp;pg=PA77&amp;dq=John+Milton+Satan+tragic+hero#v=onepage&amp;q=John%20Milton%20Satan%20tragic%20hero&amp;f=false|location=Cranbury, New Jersey, London, England, and Mississauga, Ontario|publisher=Rosemont Publishing and Printing Corp.|isbn=0-87413-859-0|ref=harv}}
*{{cite journal|last=Cabinet|first=Kristofer Widholm and Bernard McGinn|title=Antichrist: An Interview with Bernard McGinn|journal=[[Cabinet (magazine)|Cabinet Magazine]]|year=2001|series=Issue 5 Evil Winter|url=http://www.cabinetmagazine.org/issues/5/widholm.php|publisher=Cabinet Magazine|ref=harv}}
* {{citation|last=Caird|first=George Bradford|author-link=George Bradford Caird|date=1980|title=The Language and Imagery of the Bible|url=https://books.google.com/?id=78LYAAAAMAAJ&amp;q=Heylel+king+of+Babylon&amp;dq=Heylel+king+of+Babylon|location=London, England|publisher=Westminster Press|isbn=9780664213787|ref=harv}}
* Caldwell, William. &quot;The Doctrine of Satan: I. In the Old Testament&quot;, ''The Biblical World'', Vol. 41, No. 1 (Jan., 1913), pp.&amp;nbsp;29–33 [https://www.jstor.org/stable/3142352 in JSTOR]
* Caldwell, William. &quot;The Doctrine of Satan: II. Satan in Extra-Biblical Apocalyptical Literature&quot;, ''The Biblical World'', Vol. 41, No. 2 (Feb., 1913), pp.&amp;nbsp;98–102 [https://www.jstor.org/stable/3142425 in JSTOR]
* Caldwell, William. &quot;The Doctrine of Satan: III. In the New Testament&quot;, ''The Biblical World'', Vol. 41, No. 3 (Mar., 1913), pp.&amp;nbsp;167–172 [https://www.jstor.org/stable/3142755 in JSTOR]
* {{citation|last=Campo|first=Juan Eduardo|date=2009|article=Satan|title=Encyclopedia of Islam|url=https://books.google.com/?id=OZbyz_Hr-eIC&amp;pg=PA603&amp;dq=Satan+in+Islam#v=onepage&amp;q=Satan%20in%20Islam&amp;f=false|location=New York City, New York|publisher=Infobase Publishing|pages=603–604|isbn=978-0-8160-5454-1|ref=harv}}
* {{citation|last1=Chambers|first1=Aaron|date=2014|title=Devoted|url=https://books.google.com/?id=Vph0AwAAQBAJ&amp;pg=PA89&amp;lpg=PA89&amp;dq=satan+bat+wings#v=onepage&amp;q=satan%20bat%20wings&amp;f=false|location=Colorado Springs, Colorado|publisher=NavPress|isbn=978-1-61291-637-8|ref=harv}}
* {{cite book
 | last = Davies | first = Douglas J.
 | authorlink = Douglas Davies
 | title=Fallen Joseph Smith, Jesus, and Satanic Opposition: Atonement, Evil and the Mormon Vision
 | publisher=University of Durham, UK
 | year= 2010
 | isbn=978-1-4094-0830-7
 }}
* {{citation|last=Day|first=John|date=2002|orig-year=2000|title=Yahweh and the Gods and Goddesses of Canaan|url=https://books.google.com/books?id=2xadCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=ancient+Canaanite+deities&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwjI28LrtPHYAhXkdN8KHcmsCwMQ6AEIJzAA#v=onepage&amp;q=Lucifer&amp;f=false|location=Sheffield, England|publisher=Sheffield Academic Press|isbn=0-82646-830-6|ref=harv}}
* {{citation|last1=Eddy|first1=P. R.|last2=Beilby|first2=J.|date=2008|article=Atonement|title=Global Dictionary of Theology: A Resource for the Worldwide Church|editor1-last=Dyrness|editor1-first=William A.|editor2-last=Kärkkäinen|editor2-first=Veli-Matti|url=https://books.google.com/?id=ncqkZnDSeo4C&amp;pg=PA86&amp;dq=ransom+theology#v=onepage&amp;q=ransom%20theology&amp;f=false|location=Downers Grove, Illinois and Nottingham, England|publisher=IVP Academic|isbn=978-0-8308-2454-0|pages=84–92|ref=harv}}
* {{citation|last=Ellis|first=Bill|date=2000|title=Raising the Devil: Satanism, New Religions, and the Media|url=https://books.google.com/?id=vaAeBgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=The+Devil+in+media#v=snippet&amp;q=film&amp;f=false|location=Lexington, Kentucky|publisher=University of Kentucky Press|isbn=0-8131-2170-1|ref=harv}}
* Empson, William. ''Milton's God'' (1966)
* {{citation|last=Faiola|first=Anthony|date=10. 5. 2014|title=A modern pope gets old school on the Devil: A renewed interest in exorcism|url=https://www.washingtonpost.com/world/a-modern-pope-gets-old-school-on-the-devil/2014/05/10/f56a9354-1b93-4662-abbb-d877e49f15ea_story.html|newspaper=The Washington Post|publisher=The WP Company, LLC|ref=harv}}
* {{citation|last=Ferber|first=Sarah|date=2004|title=Demonic Possession and Exorcism in Early Modern France|url=https://books.google.com/?id=dBaStWM_LfcC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=demonic+possession#v=onepage&amp;q=skepticism&amp;f=false|location=New York City, New York and London, England|publisher=Routledge|isbn=0-415-21265-0|ref=harv}}
* {{citation|last=Ferguson|first=Everett|authorlink=Everett Ferguson|date=2003|orig-year=1987|title=Backgrounds of Early Christianity|url=https://books.google.com/?id=3tuKkxU4-ncC&amp;pg=PA237&amp;dq=demonic+possession+early+Christianity#v=onepage&amp;q=demonic%20possession%20early%20Christianity&amp;f=false|publisher=William B. Eerdmans Publishing Company|location=Grand Rapids, Michigan|isbn=0-8028-2221-5|edition=third|ref=harv}}
* {{cite book
 | last = Forsyth | first = Neil
 | title=The Old Enemy: Satan &amp; the Combat Myth
 | url = https://archive.org/details/oldenemysatancom0000fors | publisher=Princeton University Press; Reprint edition
 | year=1987
 | isbn=0-691-01474-4
 }}
* {{cite book
 | last = Forsyth | first = Neil
 | authorlink =
 | title=The Satanic Epic
 | publisher=Princeton University Press; Reprint edition
 | year=1987
 | isbn=0-691-11339-4
 }}
* {{citation|last=Fowlie|first=Wallace|author-link=Wallace Fowlie|date=1981|title=A Reading of Dante's Inferno|url=https://books.google.com/?id=MLeDrZBn2ncC&amp;pg=PA212&amp;dq=Satan+Dante's+Inferno#v=onepage&amp;q=Satan%20Dante's%20Inferno&amp;f=false|location=Chicago, Illinois|publisher=The University of Chicago Press|isbn=0-226-25888-2|ref=harv}}
* {{citation|last1=Gallagher|first1=Eugene V.|last2=Ashcraft|first2=W. Michael|date=2006|title=Introduction to New and Alternative Religions in America: History and Controversies|url=https://books.google.com/?id=ClaySHbUEogC&amp;pg=RA2-PA189&amp;dq=Do+Wiccans+worship+Satan#v=onepage&amp;q=Do%20Wiccans%20worship%20Satan%3F&amp;f=false|location=Westport, Connecticut|publisher=Greenwood Press|volume=1|isbn=0-275-98713-2|ref=harv}}
* {{citation|last=Garland|first=David E.|author-link=David E. Garland|date=2006|title=Hebrews - Revelation|url=https://books.google.com/?id=Ajr2CVDw8k4C&amp;pg=PT842&amp;dq=binding+of+Satan#v=onepage&amp;q=lake%20of%20fire&amp;f=false|series=The Expositor's Bible Commentary: Revised Edition|volume=13|location=Grand Rapids, Michigan|publisher=Zondervan|isbn=978-0-31086624-4|ref=harv}}
* {{cite book
 | last = Gentry | first = Kenneth L. Jr
 | authorlink = Kenneth L. Jr. Gentry
 | title=The Beast of Revelation
 | publisher=American Vision
 | year=2002
 | isbn=0-915815-41-9
 }}
* {{citation|last=Geoffroy|first=Éric|date=2010|title=Introduction to Sufism: The Inner Path of Islam|url=https://books.google.com/?id=qOaMDeBp2W4C&amp;pg=PA150&amp;dq=Satan+in+Sufism+Eric+Geoffroy#v=onepage&amp;q=Satan%20in%20Sufism%20Eric%20Geoffroy&amp;f=false|location=Bloomington, Indiana|publisher=World Wisdom|isbn=978-1-935493-10-5|ref=harv}}
* {{citation|last=Ginther|first=James R.|date=2009|title=The Westminster Handbook to Medieval Theology|url=https://books.google.com/?id=n2WnNX13tsYC&amp;pg=PA10&amp;dq=Satan+in+medieval+theology#v=onepage&amp;q=Satan%20in%20medieval%20theology&amp;f=false|series=The Westminster Handbooks to Christian Theology|location=Louisville, Kentucky|publisher=Westminster John Knox Press|isbn=978-0-664-22397-7|ref=harv}}
* {{citation|last=Glustrom|first=Simon|date=1989|title=The Myth and Reality of Judaism: 82 Misconceptions Set Straight|url=https://books.google.com/?id=y8nR8e7FzY0C&amp;pg=PA22&amp;dq=Satan+Judaism#v=onepage&amp;q=Satan%20Judaism&amp;f=false|location=West Orange, New Jersey|publisher=Behrman House, Inc.|isbn=0-87441-479-2|ref=harv}}
* {{citation|last1=Grafton|first1=Anthony|author1-link=Anthony Grafton|last2=Most|first2=Glenn W.|author2-link=Glenn W. Most|last3=Settis|first3=Salvatore|date=2010|title=The Classical Tradition|url=https://books.google.co.uk/books?id=LbqF8z2bq3sC&amp;pg=PA264&amp;dq=devil+poseidon+pan#v=onepage&amp;q=devil%20poseidon%20pan&amp;f=false|publisher=The Belknap Press of Harvard University Press|location=Cambridge, Massachusetts and London, England|isbn=978-0-674-03572-0|ref=harv}}
* {{cite book
 | last = Graves | first = Kersey
 | authorlink = Kersey Graves
 | title=Biography of Satan: Exposing the Origins of the Devil
 | publisher=Book Tree
 | year=1995
 | isbn=1-885395-11-6
 }}
* {{citation|last=Guiley|first=Rosemary|date=2009|title=The Encyclopedia of Demons and Demonology|url=https://books.google.com/?id=NHosWhaeWDQC&amp;pg=PA1&amp;dq=Abaddon+Apollyon#v=onepage&amp;q=Abaddon%20Apollyon&amp;f=false|location=New York City, New York|publisher=Facts On File, Inc.|isbn=978-0-8160-7314-6|ref=harv}}
* ‘’The Interpreter’s Dictionary of the Bible, An illustrated Encyclopedia’’;ed. Buttrick, George Arthur; Abingdon Press 1962
* {{citation|last=Jabbour|first=Nabeel|date=2014|title=The Crescent through the Eyes of the Cross: Insights from an Arab Christian|url=https://books.google.com/?id=SC_0AgAAQBAJ&amp;pg=PT259&amp;dq=babies+cry+because+of+satan+islam#v=onepage&amp;q=babies%20cry%20because%20of%20satan%20islam&amp;f=false|location=London, England|publisher=Omnibus Press|ref=harv|isbn=9781615215126}}
* Jacobs, Joseph, and Ludwig Blau. &quot;Satan,&quot; ''The Jewish Encyclopedia'' (1906) [http://www.jewishencyclopedia.com/view.jsp?artid=270&amp;letter=S&amp;search=Satan#ixzz0UQlw0zPS online] pp 68–71
* {{citation|last=Jordan|first=William|date=27. 9. 2013|title=18% of Brits believe in possession by the devil|website=yougov.co.uk|publisher=YouGov|url=https://yougov.co.uk/news/2013/09/27/18-brits-believe-possession-devil-and-half-america/|ref=harv}}
* {{citation|last=Kelly|first=Henry Ansgar|date=2006|title=Satan: A Biography|url=https://books.google.com/?id=gPIpQg0lRbMC&amp;pg=PA12&amp;dq=intitle:satan+inauthor:kelly#v=onepage&amp;q=&amp;f=false|location=Cambridge, England|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0521604024|ref=harv}}
* Kent, William. &quot;Devil.&quot; ''The Catholic Encyclopedia'' (1908) Vol. 4. [http://www.newadvent.org/cathen/04764a.htm online older article]
* {{citation|last=Kohler|first=Kaufmann|date=1923|title=Heaven and Hell in Comparative Religion with Special Reference to Dante's Divine Comedy|url=https://books.google.com/?id=pUDXAAAAMAAJ&amp;pg=PA68&amp;lpg=PA68&amp;dq=Heaven+and+that+Fiery+Place+Kohler#v=onepage&amp;q=Lucifer&amp;f=false|location=New York City, New York|publisher=The Macmillan Company|ref=harv}}
* {{citation|last=Levack|first=Brian P.|date=2015|chapter=54. Johann Weyer: the Possession of the Nuns at Wertet, 1550|title=The Witchcraft Sourcebook|url=https://books.google.com/?id=WUDLCQAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Johann+Weyer+On+witchcraft#v=onepage&amp;q=Weyer&amp;f=false|location=New York City, New York and London, England|publisher=Routledge|isbn=978-1138774971|ref=harv}}
* {{citation|last=Lewis|first=James R.|date=2001|title=Satanism Today: An Encyclopedia of Religion, Folklore, and Popular Culture|url=https://books.google.com/?id=LxCwyChmJrAC&amp;pg=PA21&amp;dq=pentagram+Satan#v=onepage&amp;q=pentagram%20Satan&amp;f=false|location=Santa Barbara, California|publisher=ABC-CLIO|isbn=1-57607-759-4|ref=harv}}
* {{citation|last=Link|first=Luther|date=1995|title=The Devil: A Mask Without a Face|url=https://books.google.com/?id=EU7Qt5HSmHAC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=origins+of+iconography+of+the+Devil#v=onepage&amp;q=appearance&amp;f=false|location=London, England|publisher=Reaktion Books|isbn=0-948462-67-1|ref=harv}}
* {{citation|last=McMillan|first=M. E.|date=2011|title=The Meaning of Mecca: The Politi of Pilgrimage in Early Islam|url=https://books.google.com/?id=AjYhBQAAQBAJ&amp;pg=PA35&amp;dq=stoning+of+the+Devil#v=onepage&amp;q=stoning%20of%20the%20Devil&amp;f=false|location=London, England|publisher=Saqi Books|isbn=978-0863564376|ref=harv}}
* {{citation|last=Osborn|first=Ian|date=1998|title=Tormenting Thoughts and Secret Rituals: The Hidden Epidemic of Obsessive-Compulsive Disorder|url=https://books.google.com/?id=WVgTAAAAQBAJ&amp;pg=PA210&amp;dq=Obsessive+Compulsive+Disorder+in+antiquity#v=onepage&amp;q=Obsessive%20Compulsive%20Disorder%20in%20antiquity&amp;f=false|location=New York City, New York|publisher=Dell Publishing|isbn=0-440-50847-9|ref=harv}}
* Osborne, B. A. E. &quot;Peter: Stumbling-Block and Satan,&quot; ''Novum Testamentum,'' Vol. 15, Fasc. 3 (Jul., 1973), pp.&amp;nbsp;187–190 [https://www.jstor.org/stable/1560340 in JSTOR] on &quot;Get thee behind me, Satan!&quot;
* {{cite book
 | last = Pagels | first = Elaine
 | authorlink = Elaine Pagels
 | title=The Origin of Satan
 | url = https://archive.org/details/adameveserpent00elai | publisher=Vintage; Reprint edition
 | year=1995
 | isbn=0-679-72232-7
 }}
* {{citation|last=Parker|first=Thomas Henry Louis|date=1995|title=Calvin: An Introduction to his Thought|url=https://books.google.com/books/about/Calvin.html?id=oUjkllpf53YC|location=Louisville, Kentucky|publisher=Westminster John Knox Press|isbn=978-0664256029|ref=harv}}
* {{citation|last=Patmore|first=Hector M.|date=2012|title=Adam, Satan, and the King of Tyre: The Interpretation of Ezekiel 28:11-19 in Late Antiquity|url=https://books.google.com/?id=smxPS7QRR5MC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Satan+Ezekiel+28#v=onepage&amp;q=Satan&amp;f=false|location=Leiden, The Netherlands|publisher=Brill|isbn=978-90-0420880-3|ref=harv}}
* {{citation|last=Peterson|first=Robert A.|date=2012|title=Salvation Accomplished by the Son: The Work of Christ|url=https://books.google.com/?id=XOfvFbQKjy4C&amp;pg=PA428&amp;dq=parable+strongman+satan#v=onepage&amp;q=parable%20strongman%20satan&amp;f=false|publisher=Crossway|location=Wheaton, Illinois|isbn=978-1-4335-2360-1}}
* {{citation|last=Pilch|first=John J.|date=1995|title=The Cultural World of Jesus: Sunday by Sunday, Volume 1|url=https://books.google.com/?id=pF-rHLv1oHUC&amp;pg=PA167&amp;dq=devil+associated+with+goats+sheep+and+the+goats#v=onepage&amp;q=devil%20associated%20with%20goats%20sheep%20and%20the%20goats&amp;f=false|publisher=The Liturgical Press|location=Collegeville, Minnesota|isbn=0-8146-2286-0}}
* {{citation|last1=Plantinga|first1=Richard J.|last2=Thompson|first2=Thomas J.|last3=Lundberg|first3=Matthew D.|date=2010|title=An Introduction to Christian Theology|url=https://books.google.com/?id=nV3cAwAAQBAJ&amp;pg=PT318&amp;dq=ransom+theology#v=onepage&amp;q=ransom%20theology&amp;f=false|location=Cambridge, England|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-69037-9|ref=harv}}
* {{citation|last=Poole|first=W. Scott|date=2009|title=Satan in America: The Devil We Know|url=https://books.google.com/?id=pWYqgsRLXykC&amp;pg=PA15&amp;dq=Satan+and+Puritanism#v=onepage&amp;q=Satan%20and%20Puritanism&amp;f=false|location=Lanham, Maryland|publisher=Rowman &amp; Littlefield Publishers|isbn=978-1-4422-0062-3|ref=harv}}
* {{citation|last=Prince|first=Stephen|date=2004|title=The Horror Film|url=https://books.google.com/?id=a0ZgaAcKJ9sC&amp;pg=PA1&amp;dq=devil+haunted+castle+1896#v=onepage&amp;q=devil%20haunted%20castle%201896&amp;f=false|publisher=Rutgers University Press|location=New Brunswick, New Jersey and London|isbn=0-8135-3363-5}}
* Rebhorn Wayne A. &quot;The Humanist Tradition and Milton's Satan: The Conservative as Revolutionary,&quot; ''Studies in English Literature, 1500–1900,'' Vol. 13, No. 1, The English Renaissance (Winter, 1973), pp.&amp;nbsp;81–93 [https://www.jstor.org/stable/449871 in JSTOR]
* {{citation|last=Rosica|first=The Rev. Thomas|date=20. 7. 2015|title=Why is Pope Francis so obsessed with the devil?|url=http://www.cnn.com/2015/07/20/living/pope-francis-devil/index.html|agency=CNN|publisher=Turner Broadcasting System|ref=harv}}
* {{cite book
 | last = Rudwin | first = Maximilian
 | authorlink = Maximilian Rudwin
 | title=The Devil in Legend and Literature
 | publisher=Open Court
 | year=1970
 | isbn=0-87548-248-1
 }}
* Russell, Jeffrey Burton. ''The Devil: Perceptions of Evil from Antiquity to Primitive Christianity'' (1987) [https://www.amazon.com/dp/0801494095 excerpt and text search]
* Russell, Jeffrey Burton. ''Satan: The Early Christian Tradition'' (1987) [https://www.amazon.com/dp/0801494133 excerpt and text search]
* {{citation|last=Russell|first=Jeffrey Burton|date=1984|title=Lucifer: The Devil in the Middle Ages|url=https://books.google.com/?id=i_AcX5Znv6cC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Satan+in+the+Middle+Ages#v=onepage&amp;q=theology&amp;f=false|location=Ithaca, New York|publisher=Cornell University Press|isbn=0-8014-9429-X|ref=harv}}
* Russell, Jeffrey Burton. ''Mephistopheles: The Devil in the Modern World'' (1990) [https://www.amazon.com/dp/0801497183 excerpt and text search]
* Russell, Jeffrey Burton. ''The Prince of Darkness: Radical Evil and the Power of Good in History'' (1992) [https://www.amazon.com/dp/0801480566 excerpt and text search]
* Schaff, D. S. &quot;Devil&quot; in ''New Schaff–Herzog Encyclopedia of Religious Knowledge'' (1911), [[Mainline Protestant]]; vol 3 pp 414–417 [http://www.ccel.org/ccel/schaff/encyc03.d.iii.html online]
* Scott, Miriam Van. ''The Encyclopedia of Hell'' (1999) [https://www.amazon.com/dp/0312244428 excerpt and text search] comparative religions; also popular culture
* {{citation|last = Smith|first = Peter | year = 2000 | title = A Concise Encyclopedia of the Bahá'í Faith | publisher = Oneworld | place = Oxford, UK | isbn=1-85168-184-1 | pages = 135–136, 304|ref=harv}}
* {{citation|last = Smith | first = Peter | year = 2008 | title = An Introduction to the Baha'i Faith | publisher = Cambridge University Press | place = Cambridge | isbn=0-521-86251-5 | page = 112|ref=harv}}
* {{citation|last=Spignesi|first=Stephen J.|date=2003|title=The Italian 100: A Ranking of the Most Influential Cultural, Scientific, and Politics, Past and Present|url=https://books.google.com/?id=ufXPKUqorS8C&amp;pg=PA281&amp;dq=devil+niccolo+paganini#v=onepage&amp;q=devil%20niccolo%20paganini&amp;f=false|location=New York, New York|publisher=Citadel Press|isbn=0-8065-2399-9}}
* {{citation|last=Stoddard|first=Ed|date=29. 11. 2007|title=Poll finds more Americans believe in devil than Darwin|url=https://www.reuters.com/article/us-usa-religion-beliefs/poll-finds-more-americans-believe-in-devil-than-darwin-idUSN2922875820071129|publisher=Reuters|ref=harv}}
* {{citation|last=Tambling|first=Jeremy|date=2017|title=Histories of the Devil: From Marlowe to Mann and the Manichees|url=https://books.google.com/?id=HTYUDgAAQBAJ&amp;pg=PA47&amp;dq=Chaucer+the+Devil#v=onepage&amp;q=Chaucer%20the%20Devil&amp;f=false|location=London, England|publisher=Palgrave Macmillan Publishers Ltd.|isbn=978-1-137-51832-3|doi=10.1057/978-1-137-51832-3|ref=harv}}
* {{citation|last=Thomsett|first=Michael C.|date=2011|title=Heresy in the Roman Catholic Church: A History|url=https://books.google.com/?id=LDbhV7u1_yIC&amp;pg=PA131&amp;dq=witchcraft+heretical+Canon+Episcopi#v=onepage&amp;q=witchcraft%20heretical%20Canon%20Episcopi&amp;f=false|location=Jefferson, North Carolina|publisher=MacFarland &amp; Company, Inc.|isbn=978-0-7864-4448-9|ref=harv}}
* {{citation|last=Tomashoff|first=Craig|date=13. 11. 2016|title=From 'Touched by an Angel' to 'Lucifer': TV's Heavenly Creatures Are Evolving|url=https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/evolution-angels-tv-shows-938103|work=[[The Hollywood Reporter]]|publisher=Hollywood Reporter-Billboard Media Group|access-date=22. 12. 2017|language=en|ref=harv}}
* {{citation|last1=van der Toorn|first1=Karel|last2=Becking|first2=Bob|last3=Willem|first3=Pieter|title=Dictionary of Deities and Demons in the Bible|publisher=William B. Eerdman's Publishing Company|edition=second|location=Grand Rapids, Michigan|date=1999|url=https://books.google.com/?id=yCkRz5pfxz0C&amp;printsec=frontcover&amp;dq=dictionary+of+deities+and+demons+in+the+bible#v=onepage&amp;q=Baalzebub&amp;f=false|isbn=0-8028-2491-9|ref=harv}}
* {{citation|last=Verbart|first=André|date=1995|title=Fellowship in Paradise Lost: Vergil, Milton, Wordsworth|url=https://books.google.com/?id=QbD6gN93ACQC&amp;pg=PA45&amp;dq=Paradise+Lost+Satan+protagonist#v=onepage&amp;q=Paradise%20Lost%20Satan%20protagonist&amp;f=false|volume=97|location=Amsterdam, The Netherlands and Atlanta, Georgia|publisher=Rodopi|isbn=90-5183-882-4|ref=harv}}
* {{citation|last=Vicchio|first=Stephen J.|date=2008|title=Biblical Figures in the Islamic Faith|url=https://books.google.com/?id=GULkDAAAQBAJ&amp;pg=PA91&amp;dq=Satan+in+Islam#v=onepage&amp;q=Satan&amp;f=false|location=Eugene, Oregon|publisher=Wipf &amp; Stock|isbn=978-1-55635-304-8|ref=harv}}
* {{citation|last=Werner|first=Bette Charlene|date=1986|title=Blake's Vision of the Poetry of Milton: Illustrations to Six Poems|url=https://books.google.com/?id=QCqby9KJCB8C&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Illustrations+for+Paradise+Lost#v=onepage&amp;q&amp;f=false|location=Cranbury, New Jersey, London, England, and Mississauga, Ontario|publisher=Associated University Presses|isbn=0-8387-5084-2|ref=harv}}
* Wray, T. J. and Gregory Mobley. ''The Birth of Satan: Tracing the Devil's Biblical Roots'' (2005) [https://www.amazon.com/dp/1403969337 excerpt and text search]

{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|The Devil}}
* [http://www.newadvent.org/cathen/04764a.htm Catholic Encyclopedia — &quot;Devil&quot;] {{en simbol}}
* [http://www.jewishencyclopedia.com/view.jsp?artid=270&amp;letter=S&amp;search=Satan Jewish Encyclopedia — &quot;Satan&quot;] {{en simbol}}
* [http://www.sacred-texts.org The Internet Sacred Texts Archive] sa tekstovima, skriptama, literaturom i naučnim radovima o Satani, satanizmu i povezanim temama {{en simbol}}
* [http://www.brotherhoodofsatan.com/pdf/bospsl.pdf The Brotherhood of Satan’s perspective on Satan and Lucifer.] {{En simbol}}
* [http://www.bbc.co.uk/programmes/p005494p The Devil], BBC Radio 4 diskusija sa Martinom Palmerom, Alison Rowlands i Davidom Woottonom (''In Our Time'', Dec. 11, 2003) {{en simbol}}

{{Authority control}}

[[Kategorija:&lt;!--Abrahamska--&gt; mitologija]]&lt;!--
[[Kategorija:Pali anđeli]]--&gt;&lt;!--
[[Kategorija:Pojedini anđeli]]--&gt;</text>
      <sha1>0jsda08z87op9oemi81wbxn25f5svrf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ubistvo Georgea Floyda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>464824</id>
    <revision>
      <id>3425504</id>
      <parentid>3383858</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T14:29:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>24.30.157.170</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11605" xml:space="preserve">{{Infokutija događaj
| naziv                 = Ubistvo Georgea Floyda
| slika                 = Policajac i George Floyd.png
| veličina_slike        = 
| alt_slike             = 
| tekst                 = 
| izvorni_naziv         = 
| izvorni_naziv_jez     = 
| lokalni_naziv         = 
| vrijeme               = {{circa|20:08–20:28}} (CDT)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fox9.com/news/timeline-death-of-george-floyd-reactions-and-protests|title=Timeline: Death of George Floyd, reactions and protests|date=27. 5. 2020|website=[[KMSP-TV]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://q13fox.com/2020/05/29/ex-minneapolis-police-officer-derek-chauvin-charged-with-murder-manslaughter-in-george-floyds-death/|title=Ex-Minneapolis police officer Derek Chauvin charged with murder, manslaughter in George Floyd's death|date=30. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;
| trajanje              = 
| datum                 = {{start date and age|2020|5|25}}&lt;!-- {{start date|GGGG|MM|DD|df=y}} ili obični tekst --&gt;
| mjesto                = [[Minneapolis]], Minnesota, SAD
| lokacija              = 
| koordinate            = {{coord|44.9343|N|93.2624|W|type:event_region:US-MN|display=inline,title}}&lt;!-- {{coord|ŠIR|DUŽ|region:XXXX_type:event|display=inline,title}} --&gt;
| također_poznato_kao   = 
| vrsta                 = 
| tema                  = 
| razlog                = 
| prvi_reporter         = 
| budžet                = 
| pokrovitelj           = &lt;!-- ili | pokrovitelji = --&gt;
| organizatori          = 
| snimili               = 
| učesnici              = {{ubl|Derek Chauvin|Tou Thao|J. Alexander Kueng|Thomas K. Lane}}
| ishod                 = 
| žrtve1                = George Floyd
| žrtve2                = 
| žrtve3                = 
| broj_mrtvih           = 
| broj_povrijeđenih     = 
| prijavljeni_nestanci  = 
| oštećenje_imovine     = 
| sahrana               = 
| ispitivanja           = 
| istraga               = 
| mrtvozornik           = 
| hapšenja              = 
| osumnjičeni           = 
| optuženi              = 
| osuđeni               = 
| prijave               = 
| suđenje               = 
| presuda               = 
| osude                 = 
| kazna                 = 
| zabrane_objavljivanja = 
| parnica               = 
| nagrade               = 
| snimci                = 
| prazna_oznaka1        = &lt;!-- ili | prazni_podaci1 = --&gt;
| prazna_oznaka2        = &lt;!-- ili | prazni_podaci2 = --&gt;
| prazna_oznaka3        = &lt;!-- ili | prazni_podaci3 = --&gt;
| veb-sajt              = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| napomene              = 
}}
[[File:Wandbild Portrait George Floyd von Eme Street Art im Mauerpark (Berlin).jpg|thumb]]

'''George Floyd''' bio je [[Afroamerikanci|afroamerički]] muškarac porijeklom iz [[Fayetteville]]a, [[Sjeverna Karolina]], a odrastao je [[Houston]]a, [[Teksas]]. Umro je 25. maja 2020. u Powderhornu, naselju južno od grada [[Minneapolis]]a u državi [[Minnesota]], [[Sjedinjene Američke Države]]. Nakon što je uhapšen i privezan lisicama na licu mjesta, policajac Derek Chauvin je držao koljeno na Floydovom vratu dok je George privezan ležao licem prema dolje na asfaltu ulice u kojoj se događaj desio. Koljeno je držao 8 minuta i 46 sekundi, od toga 2 minute i 53 sekunde nakon što Floyd nije davao znake života.&lt;ref name=&quot;WCCO&quot;&gt;{{Cite news|last=Murphy|first=Esme|date=26. 5. 2020|title='I Can't Breathe!': Video Of Fatal Arrest Shows Minneapolis Officer Kneeling On George Floyd's Neck For Several Minutes|work=[[KSTP-TV]]|url=https://minnesota.cbslocal.com/2020/05/26/george-floyd-man-dies-after-being-arrested-by-minneapolis-police-fbi-called-to-investigate/|access-date=26. 5. 2020|quote=While lying facedown on the road, Floyd repeatedly groans and says he can't breathe.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200526170730/https://minnesota.cbslocal.com/2020/05/26/george-floyd-man-dies-after-being-arrested-by-minneapolis-police-fbi-called-to-investigate/|archive-date=26. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tampabay.com/news/crime/2020/05/28/death-of-george-floyd-draws-quick-condemnation-from-tampa-bays-top-cops/|title=Death of George Floyd draws quick condemnation from Tampa Bay's top cops|last=Varn|first=Kathryn|date=28. 5. 2020|website=[[Tampa Bay Times]]|quote=The video, recorded by a bystander, shows 46-year-old Floyd, who is black, face-down on the ground as a white officer kneeled on his neck.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.startribune.com/brooks-george-floyd-and-the-city-that-killed-him/570818542/|title=George Floyd and the city that killed him|last=Brooks|first=Jennifer|date=28. 5. 2020|website=[[Star Tribune]]|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200528113043/https://www.startribune.com/brooks-george-floyd-and-the-city-that-killed-him/570818542/|archivedate=28. 5. 2020|url-status=live|accessdate=29. 5. 2020|quote=Down the road, people were marching and mourning Floyd, whose irreplaceable life ended after an arrest face-down on the asphalt of E. 38th Street.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cnn.com/us/live-news/george-floyd-protest-updates-05-28-20/h_d6de512e51a8858a57f93ffa732c2695|title=Floyd was &quot;non-responsive&quot; for nearly 3 minutes before officer took knee off his neck, complaint says|last=Silverman|first=Hollie|date=29. 5. 2020|website=[[CNN]]|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200530030751/https://www.cnn.com/us/live-news/george-floyd-protest-updates-05-28-20/h_d6de512e51a8858a57f93ffa732c2695|archivedate=30. 5. 2020|url-status=live|accessdate=29. 5. 2020|quote=Chauvin had his knee on Floyd's neck for 8 minutes and 46 seconds in total, and 2 minutes and 53 seconds after Floyd was unresponsive, the complaint said.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mediaite.com/uncategorized/officials-say-derek-chauvin-had-knee-on-george-floyds-neck-for-almost-3-minutes-after-floyd-was-unresponsive/|title=Derek Chauvin Had Knee on George Floyd's Neck for Almost 3 Minutes AFTER Floyd Was Unresponsive: Officials|last=Rumpf|first=Sarah|date=29. 5. 2020|website=[[Mediaite]]|language=en|quote=The defendant had his knee on Mr. Floyd's neck for 8 minutes and 46 seconds in total. Two minutes and 53 seconds of this was after Mr. Floyd was non-responsive, concludes the complaint.}}&lt;/ref&gt; Tri policajca, Tou Thao, J. Alexander Kueng i Thomas K. Lane učestvovali su u Floydovom hapšenju, pri čemu je Kueng držao Floyda za leđa, Lane za noge, a Thao je gledao i stajao u blizini.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite news|last=Mannix|first=Andy|date=26. 5. 2020|title=What we know about Derek Chauvin and Tou Thao, two of the officers caught on tape in the death of George Floyd|work=[[Star Tribune]]|url=https://www.startribune.com/what-we-know-about-derek-chauvin-and-tou-thao-two-of-the-officers-caught-on-tape-in-the-death-of-george-floyd/570777632/|access-date=27. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200527041830/https://www.startribune.com/what-we-know-about-derek-chauvin-and-tou-thao-two-of-the-officers-caught-on-tape-in-the-death-of-george-floyd/570777632/|archive-date=27. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nyt5.29.20&quot;&gt;{{Cite news|title=Officer Charged With George Floyd's Death as Protests Flare|url=https://www.nytimes.com/aponline/2020/05/29/us/ap-us-minneapolis-police-death-protests.html|work=[[The New York Times]]|agency=Associated Press|date=29. 5. 2020|access-date=31. 5. 2020|archive-date=6. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200606213336/https://www.nytimes.com/aponline/2020/05/29/us/ap-us-minneapolis-police-death-protests.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Incident je zabilježen na [[Pametni mobitel|pametnim mobitelima]] prolaznika.&lt;ref name=&quot;Hauser&quot;&gt;{{Cite news|last=Hauser|first=Christine|title=F.B.I. to Investigate Arrest of Black Man Who Died After Being Pinned by Officer|url=https://www.nytimes.com/2020/05/26/us/minneapolis-police-man-died.html|access-date=26. 5. 2020|work=[[The New York Times]]|date=26. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200526143016/https://www.nytimes.com/2020/05/26/us/minneapolis-police-man-died.html|archive-date=26. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; Hapšenje je izvršeno nakon što je Floyd navodno pokušao koristiti krivotvorenu novčanicu od 20 dolara u obližnjoj prodavnici. Video snimak koji je napravio prolaznik, na kojem se vidi kako uhapšeni Floyd ponavlja &quot;Molim te&quot;, &quot;Ne mogu disati&quot; i &quot;Nemoj me ubiti&quot;, širili su se socijalnim mrežama i medijima na internetu. Sva četiri policajca otpuštena su 26. maja 2020.&lt;ref name=&quot;4 officers fired&quot;&gt;{{Cite news|title=4 Minneapolis police officers fired following death of George Floyd in police custody|url=https://www.fox9.com/news/4-minneapolis-police-officers-fired-following-death-of-george-floyd-in-police-custody|access-date=26. 5. 2020|work=FOX 9|date=26. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200527135042/https://www.fox9.com/news/4-minneapolis-police-officers-fired-following-death-of-george-floyd-in-police-custody|archive-date=27. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Događaji ==
Nakon Floydove smrti, [[Protesti povodom smrti Georgea Floyda|demonstracije i protesti]] su započeli 26. maja, koji su u početku bili mirni, ali kasnije istog dana postali su nasilni kada su razbijeni prozori na policijskoj stanici. Dvije prodavnice su zapaljene, a mnoge opljačkane i oštećene.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bhrt.ba/1159162/sad-protesti-zbog-smrti-georgea-floyda-bjesnili-cetvrti-dan-zaredom/|title=SAD: Protesti zbog smrti Georgea Floyda bjesnili četvrti dan zaredom|date=30. 5. 2020|website=BHRT|language=bs-BA|accessdate=31. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;

Chauvin je uhapšen 29. maja i tereti ga se za [[ubistvo]] trećeg stepena i [[ubistvo bez predumišljaja]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://abcnews.go.com/US/dangerous-protests-erupt-overnight-george-floyds-death-minneapolis/story?id=70924047|title=Minnesota protest live updates: Derek Chauvin charged with murder in connection with George Floyd's death|last1=Torres|first1=Ella|last2=Mansell|first2=William|date=May 29, 2020|work=[[ABC News]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200529023807/https://abcnews.go.com/US/dangerous-protests-erupt-overnight-george-floyds-death-minneapolis/story?id=70924047|archive-date=May 29, 2020|url-status=live|accessdate=May 29, 2020|last3=Pereira|first3=Ivan}}&lt;/ref&gt; U optužnici navedeno je i da se oglušio na prijedlog kolege da bi Floyda trebalo okrenuti na stranu, umjesto da ostane u položaju licem prema dolje. [[Autopsija]] je obznanila da je Floydova smrt ubistvo izazvano [[Kardiogeni šok|kardiogenim šokom]] u momentima dok ga je policajac držao privezanog i vršio pritisak na vrat.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ba.voanews.com/a/nalazi-obdukcije-koju-je-trazila-porodica-george-floyd-preminuo-od-gusenja/5444820.html|title=Nalazi obdukcije koju je tražila porodica: George Floyd preminuo od gušenja|website=Radio Slobodna Evropa|language=bs|accessdate=2020-06-02}}&lt;/ref&gt;  Postojale su i druge &quot;značajne okolnosti&quot; jer je Floyd bio srčani bolesnik, te je nedavno koristio opojnu supstancu [[metamfetamin]].&lt;ref name=&quot;netau&quot;&gt;{{Cite news|title=George Floyd death was homicide, says medical examiner's report|url=https://www.abc.net.au/news/2020-06-02/us-medical-examiner-declares-george-floyd-death-homicide/12310334|date=June 2, 2020|publisher=[[Australian Broadcasting Corporation]]}}&lt;/ref&gt;

{{Vanjski medij
|video1 =[https://www.youtube.com/watch?v=thfNLVvve4A Snimak smrti Georgea Floyda]
|video2=[https://www.youtube.com/watch?v=VDd5GlrgvsE Snimak nadzorne kamere] }}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Umrli 2020.]]
[[Kategorija:Koordinate na Wikipodacima]]
[[Kategorija:2020. u Sjedinjenim Američkim Državama]]</text>
      <sha1>510r1czre3ajuuqyisgtv8lmfeq5xrd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425514</id>
      <parentid>3425504</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T15:15:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11647" xml:space="preserve">{{Infokutija događaj
| naziv                 = Ubistvo Georgea Floyda
| slika                 = Policajac i George Floyd.png
| veličina_slike        = 
| alt_slike             = 
| tekst                 = 
| izvorni_naziv         = 
| izvorni_naziv_jez     = 
| lokalni_naziv         = 
| vrijeme               = {{circa|20:08–20:28}} (CDT)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fox9.com/news/timeline-death-of-george-floyd-reactions-and-protests|title=Timeline: Death of George Floyd, reactions and protests|date=27. 5. 2020|website=[[KMSP-TV]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://q13fox.com/2020/05/29/ex-minneapolis-police-officer-derek-chauvin-charged-with-murder-manslaughter-in-george-floyds-death/|title=Ex-Minneapolis police officer Derek Chauvin charged with murder, manslaughter in George Floyd's death|date=30. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;
| trajanje              = 
| datum                 = {{start date and age|2020|5|25}}&lt;!-- {{start date|GGGG|MM|DD|df=y}} ili obični tekst --&gt;
| mjesto                = [[Minneapolis]], Minnesota, SAD
| lokacija              = 
| koordinate            = {{coord|44.9343|N|93.2624|W|type:event_region:US-MN|display=inline,title}}&lt;!-- {{coord|ŠIR|DUŽ|region:XXXX_type:event|display=inline,title}} --&gt;
| također_poznato_kao   = 
| vrsta                 = 
| tema                  = 
| razlog                = 
| prvi_reporter         = 
| budžet                = 
| pokrovitelj           = &lt;!-- ili | pokrovitelji = --&gt;
| organizatori          = 
| snimili               = 
| učesnici              = {{ubl|Derek Chauvin|Tou Thao|J. Alexander Kueng|Thomas K. Lane}}
| ishod                 = 
| žrtve1                = George Floyd
| žrtve2                = 
| žrtve3                = 
| broj_mrtvih           = 
| broj_povrijeđenih     = 
| prijavljeni_nestanci  = 
| oštećenje_imovine     = 
| sahrana               = 
| ispitivanja           = 
| istraga               = 
| mrtvozornik           = 
| hapšenja              = 
| osumnjičeni           = 
| optuženi              = 
| osuđeni               = 
| prijave               = 
| suđenje               = 
| presuda               = 
| osude                 = 
| kazna                 = 
| zabrane_objavljivanja = 
| parnica               = 
| nagrade               = 
| snimci                = 
| prazna_oznaka1        = &lt;!-- ili | prazni_podaci1 = --&gt;
| prazna_oznaka2        = &lt;!-- ili | prazni_podaci2 = --&gt;
| prazna_oznaka3        = &lt;!-- ili | prazni_podaci3 = --&gt;
| veb-sajt              = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| napomene              = 
}}
[[File:Wandbild Portrait George Floyd von Eme Street Art im Mauerpark (Berlin).jpg|thumb]]

'''George Floyd''' bio je [[Afroamerikanci|afroamerički]] muškarac porijeklom iz [[Fayetteville]]a, [[Sjeverna Karolina]], dok je odrastau [[Teksas|teksaškom]] gradu [[Houston]]&lt;nowiki/&gt;u. Umro je 25. maja 2020. u [[Powderhorn|Powderhornu]], naselju južno od grada [[Minneapolis]]a u državi [[Minnesota]], [[Sjedinjene Američke Države]]. Nakon što je uhapšen i privezan lisicama na licu mjesta, policajac Derek Chauvin je držao koljeno na Floydovom vratu dok je George privezan ležao licem prema dolje na asfaltu ulice u kojoj se događaj desio. Koljeno je držao 8 minuta i 46 sekundi, od toga 2 minute i 53 sekunde nakon što Floyd nije davao znake života.&lt;ref name=&quot;WCCO&quot;&gt;{{Cite news|last=Murphy|first=Esme|date=26. 5. 2020|title='I Can't Breathe!': Video Of Fatal Arrest Shows Minneapolis Officer Kneeling On George Floyd's Neck For Several Minutes|work=[[KSTP-TV]]|url=https://minnesota.cbslocal.com/2020/05/26/george-floyd-man-dies-after-being-arrested-by-minneapolis-police-fbi-called-to-investigate/|access-date=26. 5. 2020|quote=While lying facedown on the road, Floyd repeatedly groans and says he can't breathe.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200526170730/https://minnesota.cbslocal.com/2020/05/26/george-floyd-man-dies-after-being-arrested-by-minneapolis-police-fbi-called-to-investigate/|archive-date=26. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tampabay.com/news/crime/2020/05/28/death-of-george-floyd-draws-quick-condemnation-from-tampa-bays-top-cops/|title=Death of George Floyd draws quick condemnation from Tampa Bay's top cops|last=Varn|first=Kathryn|date=28. 5. 2020|website=[[Tampa Bay Times]]|quote=The video, recorded by a bystander, shows 46-year-old Floyd, who is black, face-down on the ground as a white officer kneeled on his neck.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.startribune.com/brooks-george-floyd-and-the-city-that-killed-him/570818542/|title=George Floyd and the city that killed him|last=Brooks|first=Jennifer|date=28. 5. 2020|website=[[Star Tribune]]|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200528113043/https://www.startribune.com/brooks-george-floyd-and-the-city-that-killed-him/570818542/|archivedate=28. 5. 2020|url-status=live|accessdate=29. 5. 2020|quote=Down the road, people were marching and mourning Floyd, whose irreplaceable life ended after an arrest face-down on the asphalt of E. 38th Street.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cnn.com/us/live-news/george-floyd-protest-updates-05-28-20/h_d6de512e51a8858a57f93ffa732c2695|title=Floyd was &quot;non-responsive&quot; for nearly 3 minutes before officer took knee off his neck, complaint says|last=Silverman|first=Hollie|date=29. 5. 2020|website=[[CNN]]|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200530030751/https://www.cnn.com/us/live-news/george-floyd-protest-updates-05-28-20/h_d6de512e51a8858a57f93ffa732c2695|archivedate=30. 5. 2020|url-status=live|accessdate=29. 5. 2020|quote=Chauvin had his knee on Floyd's neck for 8 minutes and 46 seconds in total, and 2 minutes and 53 seconds after Floyd was unresponsive, the complaint said.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mediaite.com/uncategorized/officials-say-derek-chauvin-had-knee-on-george-floyds-neck-for-almost-3-minutes-after-floyd-was-unresponsive/|title=Derek Chauvin Had Knee on George Floyd's Neck for Almost 3 Minutes AFTER Floyd Was Unresponsive: Officials|last=Rumpf|first=Sarah|date=29. 5. 2020|website=[[Mediaite]]|language=en|quote=The defendant had his knee on Mr. Floyd's neck for 8 minutes and 46 seconds in total. Two minutes and 53 seconds of this was after Mr. Floyd was non-responsive, concludes the complaint.}}&lt;/ref&gt; Tri policajca, Tou Thao, J. Alexander Kueng i Thomas K. Lane učestvovali su u Floydovom hapšenju, pri čemu je Kueng držao Floyda za leđa, Lane za noge, a Thao je gledao i stajao u blizini.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite news|last=Mannix|first=Andy|date=26. 5. 2020|title=What we know about Derek Chauvin and Tou Thao, two of the officers caught on tape in the death of George Floyd|work=[[Star Tribune]]|url=https://www.startribune.com/what-we-know-about-derek-chauvin-and-tou-thao-two-of-the-officers-caught-on-tape-in-the-death-of-george-floyd/570777632/|access-date=27. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200527041830/https://www.startribune.com/what-we-know-about-derek-chauvin-and-tou-thao-two-of-the-officers-caught-on-tape-in-the-death-of-george-floyd/570777632/|archive-date=27. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nyt5.29.20&quot;&gt;{{Cite news|title=Officer Charged With George Floyd's Death as Protests Flare|url=https://www.nytimes.com/aponline/2020/05/29/us/ap-us-minneapolis-police-death-protests.html|work=[[The New York Times]]|agency=Associated Press|date=29. 5. 2020|access-date=31. 5. 2020|archive-date=6. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200606213336/https://www.nytimes.com/aponline/2020/05/29/us/ap-us-minneapolis-police-death-protests.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Incident je zabilježen na [[Pametni mobitel|pametnim mobitelima]] prolaznika.&lt;ref name=&quot;Hauser&quot;&gt;{{Cite news|last=Hauser|first=Christine|title=F.B.I. to Investigate Arrest of Black Man Who Died After Being Pinned by Officer|url=https://www.nytimes.com/2020/05/26/us/minneapolis-police-man-died.html|access-date=26. 5. 2020|work=[[The New York Times]]|date=26. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200526143016/https://www.nytimes.com/2020/05/26/us/minneapolis-police-man-died.html|archive-date=26. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; Hapšenje je izvršeno nakon što je Floyd navodno pokušao koristiti krivotvorenu novčanicu od 20 dolara u obližnjoj prodavnici. Video snimak koji je napravio prolaznik, na kojem se vidi kako uhapšeni Floyd ponavlja &quot;Molim te&quot;, &quot;Ne mogu disati&quot; i &quot;Nemoj me ubiti&quot;, širili su se socijalnim mrežama i medijima na internetu. Sva četiri policajca otpuštena su 26. maja 2020.&lt;ref name=&quot;4 officers fired&quot;&gt;{{Cite news|title=4 Minneapolis police officers fired following death of George Floyd in police custody|url=https://www.fox9.com/news/4-minneapolis-police-officers-fired-following-death-of-george-floyd-in-police-custody|access-date=26. 5. 2020|work=FOX 9|date=26. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200527135042/https://www.fox9.com/news/4-minneapolis-police-officers-fired-following-death-of-george-floyd-in-police-custody|archive-date=27. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Događaji ==
Nakon Floydove smrti, [[Protesti povodom smrti Georgea Floyda|demonstracije i protesti]] su započeli 26. maja, koji su u početku bili mirni, ali kasnije istog dana postali su nasilni kada su razbijeni prozori na policijskoj stanici. Dvije prodavnice su zapaljene, a mnoge opljačkane i oštećene.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bhrt.ba/1159162/sad-protesti-zbog-smrti-georgea-floyda-bjesnili-cetvrti-dan-zaredom/|title=SAD: Protesti zbog smrti Georgea Floyda bjesnili četvrti dan zaredom|date=30. 5. 2020|website=BHRT|language=bs-BA|accessdate=31. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;

Chauvin je uhapšen 29. maja i tereti ga se za [[ubistvo]] trećeg stepena i [[ubistvo bez predumišljaja]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://abcnews.go.com/US/dangerous-protests-erupt-overnight-george-floyds-death-minneapolis/story?id=70924047|title=Minnesota protest live updates: Derek Chauvin charged with murder in connection with George Floyd's death|last1=Torres|first1=Ella|last2=Mansell|first2=William|date=May 29, 2020|work=[[ABC News]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200529023807/https://abcnews.go.com/US/dangerous-protests-erupt-overnight-george-floyds-death-minneapolis/story?id=70924047|archive-date=May 29, 2020|url-status=live|accessdate=May 29, 2020|last3=Pereira|first3=Ivan}}&lt;/ref&gt; U optužnici navedeno je i da se oglušio na prijedlog kolege da bi Floyda trebalo okrenuti na stranu, umjesto da ostane u položaju licem prema dolje. [[Autopsija]] je obznanila da je Floydova smrt ubistvo izazvano [[Kardiogeni šok|kardiogenim šokom]] u momentima dok ga je policajac držao privezanog i vršio pritisak na vrat.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ba.voanews.com/a/nalazi-obdukcije-koju-je-trazila-porodica-george-floyd-preminuo-od-gusenja/5444820.html|title=Nalazi obdukcije koju je tražila porodica: George Floyd preminuo od gušenja|website=Radio Slobodna Evropa|language=bs|accessdate=2020-06-02}}&lt;/ref&gt;  Postojale su i druge &quot;značajne okolnosti&quot; jer je Floyd bio srčani bolesnik, te je nedavno koristio opojnu supstancu [[metamfetamin]].&lt;ref name=&quot;netau&quot;&gt;{{Cite news|title=George Floyd death was homicide, says medical examiner's report|url=https://www.abc.net.au/news/2020-06-02/us-medical-examiner-declares-george-floyd-death-homicide/12310334|date=June 2, 2020|publisher=[[Australian Broadcasting Corporation]]}}&lt;/ref&gt;

{{Vanjski medij
|video1 =[https://www.youtube.com/watch?v=thfNLVvve4A Snimak smrti Georgea Floyda]
|video2=[https://www.youtube.com/watch?v=VDd5GlrgvsE Snimak nadzorne kamere] }}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Umrli 2020.]]
[[Kategorija:Koordinate na Wikipodacima]]
[[Kategorija:2020. u Sjedinjenim Američkim Državama]]</text>
      <sha1>d1nimu3p42rpq2a3o0ka0p6bgk15vnd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evergrande Group</title>
    <ns>0</ns>
    <id>482315</id>
    <revision>
      <id>3425550</id>
      <parentid>3350821</parentid>
      <timestamp>2022-07-23T00:05:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.8</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5342" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}{{Prijevod}}{{Čišćenje}}{{Standardi}}

{{Infokutija kompanija
| operativni_prihod  = {{decrease}} {{CNY|63.520 milijardi}}&lt;ref name=fy/&gt;&lt;br&gt;(US$9.732 milijardi, 2020)
}}

'''Evergrande Grupa''' ili '''Evergrande Real Estate Group''' (prethodno '''Hengda Group)''' je [[Kina|kineski]] drugi po veličini građevinski poduzetnik po prodaji, &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.scmp.com/business/article/2058764/evergrande-draws-eight-strategic-investors-shenzhen-listing|title=Evergrande draws eight strategic investors for Shenzhen listing|date=2 January 2017|publisher=South China Morning Post}}&lt;/ref&gt; i 122. najveća grupa na svijetu po prihodima, u skladu sa 2021. [[Fortune Global 500]] spiskom.&lt;ref name=&quot;fortune500&quot;&gt;{{Cite news|title=China Evergrande Group Fortune Global 500|publisher=Fortune|url=https://fortune.com/company/china-evergrande-group/global500/|date=2 August 2021|access-date=18 September 2021}}&lt;/ref&gt; Sjedište ima u južnoj kineskoj [[Guangdong|provinciji Guangdong]] i prodaje stanove uglavnom stanovnicima viših i srednjih prihoda. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/evergrande-why-the-chinese-property-giant-is-close-to-collapse/a-59175953|title=Evergrande: Why the Chinese property giant is close to collapse|last=Nik Martin|date=16 September 2021|website=Deutsche Welle|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; 2018. postala je najvrijednija svjetska kompanija za nekretnine.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=China's Evergrande tops world's most valuable real estate brand|url=http://www.xinhuanet.com/english/2018-09/05/c_137446988.htm|date=5 September 2018|work=Xinhua English news|access-date=21. 9. 2021|archive-date=13. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200813150433/http://www.xinhuanet.com/english/2018-09/05/c_137446988.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Holding kompanija grupe osnovana je na [[Kajmanska ostrva|Kajmanskim ostrvima]]. &lt;ref name=&quot;fortune500&quot;&gt;{{Cite news|title=China Evergrande Group Fortune Global 500|publisher=Fortune|url=https://fortune.com/company/china-evergrande-group/global500/|date=2 August 2021|access-date=18 September 2021}}&lt;cite class=&quot;citation news cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot;&gt;[https://fortune.com/company/china-evergrande-group/global500/ &quot;China Evergrande Group Fortune Global 500&quot;]. &lt;/cite&gt;&lt;/ref&gt; Njegovo sjedište je u financijskom centru Excellence Houhai u okrugu Nanshan, Shenzhen. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mobilesite.evergrande.com/en/contact.aspx|title=Contact|publisher=Evergrande Group|access-date=2021-02-04|quote=35 / f, excellent houhai financial center, no. 1126 Hyde{{sic}} road, nanshan district, shenzhen}}&lt;/ref&gt;

U augustu 2021. objavljeno je da se Evergrande grupa suočava s rekordnim brojem predmeta koje su izvođači podnijeli na kineskim sudovima jer se vrši pritisak na upravu kompanije da smanji svoje obaveze od 300 milijardi dolara, uključujući dugove od oko 100 milijardi dolara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ft.com/content/e7dac606-1d25-4034-99af-aafab24d5a4d|title=Evergrande on course to hit record number of legal cases|date=17 August 2021|website=[[Financial Times]]}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite news|title=China's Evergrande faces investor protests as liquidity crunch worsens|last=Yu|first=Sun|last2=Mitchell|first2=Tom|last3=McMorrow|first3=Ryan|work=The Irish Times|date=14 September 2021|url=https://www.irishtimes.com/business/commercial-property/china-s-evergrande-faces-investor-protests-as-liquidity-crunch-worsens-1.4673761}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ft.com/content/e870dd10-223c-411e-9e72-53c3b8e609b6|title=Heavily indebted Chinese developer Evergrande warns of default risk|date=31 August 2021|website=Financial Times}}&lt;/ref&gt; Sredinom septembra 2021. objavljeno je da je kompanija u opasnosti da ne može platiti kamate na kredit dospjele 20. septembra. &lt;ref&gt;{{Cite news|date=2021-09-16|title=Evergrande Market Fallout Grows as Local Unit Halts Bond Trading|language=en|work=Bloomberg.com|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2021-09-16/evergrande-market-fallout-grows-as-local-unit-halts-bond-trading|access-date=2021-09-17}}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da bi oko 1.500.000 kupaca moglo izgubiti depozite za kuće u Evergrandeu koje tek treba izgraditi ako kompanija propadne. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://time.com/6099000/china-evergrande/|title=What Will Happen If China's Evergrande Group Collapses?|last=Charlie Campbell|date=17 September 2021|website=Time}}&lt;/ref&gt;

Dana 20. septembra 2021. dionice Evergrandea pale su 19% u Hong Kongu, što je najniža vrijednost u posljednjih 11 godina, a zatim su se djelimično oporavile na 10,2% prema kraju trgovanja. &lt;ref&gt;{{Cite news|title=Shares in China's Evergrande plunge again as fears of contagion grow|last=Farrer|first=Martin|work=The Guardian|date=20 September 2021|url=https://www.theguardian.com/world/2021/sep/20/shares-in-chinas-evergrande-plunge-again-as-fears-of-contagion-grow}}&lt;/ref&gt;

Ranije zvana Hengda Group, Evergrande je osnovao Xu Jiayin u južnom kineskom gradu [[Guangzhou|Guangzhouu]] 1996.
U oktobru 2009. kompanija je prikupila 722 miliona dolara u početnoj javnoj ponudi na hongkonškoj berzi.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Or|first=Amy|title=Evergrande Gets $722 Million|url=https://www.wsj.com/articles/SB125683914492516547|work=Wall Street Journal|date=October 30, 2009}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
 
[[Kategorija:Kompanije za promet nekretnina]]</text>
      <sha1>5ftlrwpqsxtvn9yn71a3o55h2ao4csv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Demografska historija Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492407</id>
    <revision>
      <id>3425508</id>
      <parentid>3425444</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T14:44:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dijana71</username>
        <id>141530</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Nova poglavlja</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35108" xml:space="preserve">{{Brisanje|Nejasna tema članka|28. 7. 2022.}}

[[Datoteka:BiH population density map 2013 by municipalities.png|mini|Gustina naseljenosti u Bosni i Hercegovini po opštinama, rani podaci popisa]]

Ovaj članak je o Demografskoj historiji Bosne i Hercegovine i bavi se dokumentiranom demografijom ove zemlje kroz vrijeme. Za pregled različitih etničkih grupa i njihovog historijskog razvoja, pogledajte [[Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]] .

== Pregled ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+Historijsko stanovništvo Bosne i Hercegovine
!Popis
!Populacija
!Promjena
!Površina
(km&lt;math&gt;^2&lt;/math&gt;)
!Gustina stanovnika
(po km&lt;math&gt;^2&lt;/math&gt;)
!Napomena       
|-
|1879
|1,158,440
| -
|51,246
|22.6
| rowspan=&quot;4&quot; |U sastavu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 
(1878-1918)
|-
|1885
|1,336,091
| +15.3%
|51,246
|26.1
|-
|1895
|1,568,092
| +17.4%
|51,246
|30.6
|-
|1910
|1,898,044
| +21.0%
|51,200
|37.1
|-
|1921
|1,890,440
|–0.4%
|51,200
|36.9
| rowspan=&quot;2&quot; |U sastavu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]        
(1918-1941)
|-
|1931
|2,323,555
| +22.9%
|51,564
|45.1
|-
|1948
|2,564,308
| +10.4%
|51,189
|50.1
| rowspan=&quot;6&quot; |U sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
(1945-1992)
|-
|1953
|2,847,459
| +11.0%
|51,221
|55.6
|-
|1961
|3,277,948
| +15.1%
|51,197
|64.0
|-
|1971
|3,746,111
| +14.3%
|51,197
|73.2
|-
|1981
|4,124,256
| +10.1%
|51,197
|80.6
|-
|1991
|4,377,033
| +6.1%
|51,197
|85.5
|-
|2001
|3,922,205
|–10.4%
|51,197
|76.6
| rowspan=&quot;2&quot; |Kao nezavisna [[Bosna i Hercegovina]]  (1992 do danas)
|-
|2013
|3,531,159
|–9.9%
|51,197
|68.9
|-
| colspan=&quot;6&quot; |† = Procjena. $ = Preliminarni rezultati.

&lt;nowiki&gt;&lt;/br&gt;&lt;/nowiki&gt; Izvori: Za period 1879–1991, Zavod za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://web.archive.org/web/20130919000210/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/PopisiStanB.htm|title=STANOVNI�TVO BOSNE I HERCEGOVINE PO POPISIMA|date=2013-09-19|website=web.archive.org|access-date=2022-07-21}}&lt;/ref&gt; 

Za 2001. i 2011., različita izdanja publikacije Centralne obavještajne agencije The World Factbook .
|}

== Prahistorija ==
Najveća koncentracija Haplogrupe I-M170, jedine autohtone evropske Haplogrupe, nalazi se u današnjoj Bosni i Hercegovini, u rasponu od 65% do 73%. &lt;ref&gt;http://www.draganprimorac.com/wp-content/uploads/2010/05/Battaglia.pdf {{Bare URL PDF|date=March 2022}}&lt;/ref&gt; Najstariji tragovi čovječanstva u Bosni i Hercegovini bili su tokom Paleolita kod Doboja, Prnjavora i u dolini rijeke Usore. U periodu neolita postojale su tri kulturne zone: Jadran u Hercegovini; panonsko-balkanska u Bosni i prelazna zona između njih u izvorištu rijeke Bosne. Bosna i Hercegovina ima mnogo arheoloških nalazišta od Bronzanog do Željeznog doba. U cijelom Klasičnom dobu kulturno-civilizacijski slojevi [[Iliri|Ilira]] ( [[Daorsoi|Daorsi]] u istočnoj Hercegovini, [[Ardijejci|Ardieji]], [[Sardeati]], [[Japodi]], [[Dicioni|Breuci]], [[Autarijati]], [[Dalmati]] itd. ),  [[Kelti]] ( [[Skordisci]] ), [[Tračani]], [[Rimsko Carstvo|Rimljani]], [[Huni]], [[Germani|germanski narodi]] ( [[Vizigoti]], [[Ostrogoti]] ) i drugi formirani su, iako je većina stanovništva [[romanizacija|romanizovana]] tokom osvajanja početkom Nove ere. Istočni Goti su navalili na ovo područje tokom ranog Srednjeg vijeka, dok su [[Avari]] i [[Slaveni]] došli u 6. vijeku.

== Srednjovjekovni period ==
Zbog raznih faktora, kao što su to česta pomjeranja granica i relativna izolacija od ostatka Evrope, ne postoje detaljni statistički podaci koji se bave stanovništvom Bosne tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Općenito se procjenjuje da je stanovništvo [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevine Bosne]] na vrhuncu moći bilo između 500.000 i 1.000.000 ljudi. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bosna-hercegovina.info/povijest.htm|title=Povijet – istorija Bosne i Hercegovine|website=www.bosna-hercegovina.info|access-date=8 April 2019}}&lt;/ref&gt; U to vrijeme u Bosni je bilo vrlo malo značajnih urbanih centara, a i oni su blijedili u odnosu na daleko urbaniziranija područja duž obližnje [[Dalmacija|dalmatinske]] obale. Među značajnijim gradovima bili su [[Doboj]], [[Jajce]], [[Srebrenik]], [[Srebrenica]], [[Tešanj]] i [[Visoko]] . Ogromna većina stanovništva bila je ruralna, a društveno uređenje srednjovjekovne Bosne razvilo se u ono što se zvalo ''[[Zadruga]]'' . U ovom sistemu, zajednice su bile organizovane od strane nekoliko porodica  sa zajedničkim interesima koje se obično nalaze u klaster stambenoj formaciji. Lideri zajednice birani su u skladu sa svojim godinama i visokim etičkim standardima. Zadruga je prvenstveno bila agrarna zajednica koja je u velikoj mjeri ovisila o prirodnim resursima.

== Migracije i ostalo ==
Tokom 15.–19. vijeka dešavalo se mnogo demografskih promjena. Česti ratovi, vjerski progoni, pobune, ustanci, uzimanje djece kao danak, visoki [[Tributes|harači]], visoki [[Porez|porezi]], godine lošeg [[Usjevi|roda]], epidemije, [[nasilje]] i [[ugnjetavanje]] izazvali su visoku smrtnost i patnju cjelokupnog stanovništva i podstakli migracijske tokove koja je promijenila etničku strukturu stanovništva. Dakle, dolaskom Osmanskog carstva poklopio se i proces iseljavanja kršćanskog stanovništva iz ovih krajeva, koji je do danas ostao jedno od glavnih obilježja demografskog razvoja stanovništva Bosne i Hercegovine. Istovremeno, intenzivna unutrašnja premeštanja stanovništva zajedno sa periodičnim migracijama, ali i imigracijama, promijenila je raspored pojedinih [[Etnička grupa|etničkih]] grupa u Bosni i Hercegovini u osmanskom periodu. U kasnijim fazama posebno su se pojavile [[Musliman|muslimanske]] migracije iz regiona.

U užoj Bosni se stanovništvo počelo iseljavati prvo iz nižih krajeva (Posavina i riječne doline), a potom i iz visoravni. Najintenzivniji migracioni tokovi nastali su u kraškim dinarskim krajevima Hercegovine i zapadne Bosne. Vijekovima se stanovništvo ovih krajeva, uglavnom kršćansko, usmjeravalo ka okolnim zemljama:

* Migracije iz [[Bosna i Hercegovina|Zapadne Bosne]] (iz [[Glamoč|Glamoča]] i [[Unac|Unca]], [[Kupres (FBiH)|Kupresa]], [[Bosansko Grahovo|Grahova]] ) išle su prema [[Lika|Lici]], [[Hrvatska|užoj Hrvatskoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]], a stalni emigracijski tokovi iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Lika|Like]] išli su prema [[Slavonija|Slavoniji]], [[Srem|Sremu]], [[Banat|Banatu]] i [[Bačka|Bačkoj]], [[Baranja]] .
* Migracije iz istočne Hercegovine i Gornjeg Podrinja su se uputile ka zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] i [[Šumadija|Šumadiji]] .
* Migracije iz južne dinarske regije Bosne i Hercegovine krenule su prema Dalmaciji. [[Jovan Cvijić]] navodi da su prve migracije u Dalmaciju iz dinarskog zaleđa počele već krajem 12. vijeka, a ojačale su u osmanskom periodu od 15. do 18. stoljeća. Također, ove seobe su pomjerile srednjovjekovno stanovništvo Dalmacije koje se ranije selilo uglavnom prema [[Hrvatska|Hrvatskoj]], Slavoniji i Italiji. Prema Cvijiću, gotovo svo stanovništvo [[Makarska|Makarske]], [[Omiš|Omiša]], [[Split|Splita]], [[Šibenik|Šibenika]] i [[Bukovica, Hrvatska|Bukovice]] porijeklom je iz Bosne i Hercegovine.
* [[Hercegovina|Hercegovačkog]] porijekla su bili stanovnici grada Dubrovnika i okoline, dok je stanovništvo Boke Kotorske porijeklom iz crnogorsko-hercegovačkog dinarskog područja.

U periodu od 15. do 19. stoljeća, dolaskom Osmanskog carstva na teritoriju Bosne i Hercegovine dogodila se prva značajna demografska promjena jer su gotovo svi sljedbenici [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] prešli na Islam, uglavnom i zbog zadržavanja vlasništva nad zemljom koju su posjedovali prije osmanskog osvajanja. Njihova preobraćenja su bila i političke prirode; dok su [[Pravoslavlje|istočni pravoslavni]] i katolički dijelovi bosanskog stanovništva imali svoju bazu u Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Katoličkoj crkvi, sljedbenici Bosanske crkve nisu imali zastupljenost na široj geopolitičkoj sceni. Dodatna motivacija bile su i poreske olakšice za prelazak na Islam. Također je bio i veliki priliv pravoslavnih vjernika, zbog stalnih doseljavanja iz Crne Gore i Srbije, čestih ratova (pravoslavno stanovništvo je učestvovalo kao vojnici na obje strane) i nedostatka katoličkih propovjednika.

Preosmansko katoličko stanovništvo imalo je veliki udio u iseljavanju iz Bosne i Hercegovine. Tokovi emigracije bili su usmjereni prema Dalmaciji, [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Slavonija|Slavoniji]], [[Baranja|Baranji]] i sjeverozapadnoj Bačkoj. Zapadni dio današnje [[Bosna (regija)|regije Bosne]], danas poznat kao [[Bosanska krajina|Bosanska Krajina]], zauzeli su Osmanlije u 16. stoljeću, i neko vrijeme je još bio poznat kao &quot; [[turska Hrvatska|Turska Hrvatska]] &quot;, jer je njena nekada velika katolička i hrvatska većina nestala, a Osmanlije učvrstile novu granicu duž rijeka [[Sava|Save]] i [[Una|Une]] . Nakon više od jednog stoljeća vojnih gubitaka, [[Habsburška Monarhija|Habsburško carstvo]] je povelo pobjedničke ratove protiv Turske i uspjelo privremeno pomjeriti granicu južno od rijeke [[Sava|Save]] [[Požarevački mir|Passarovičkim ugovorom]] (1718), ali je ugovor poništen čim je [[Beogradski mir|Ugovor o]] [[Beogradski mir|Beogradu]] potpisan 1739. &lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://hrcak.srce.hr/file/77458|language=hr|title=Posavska krajina/granica od 1718. do 1739. godine – The Sava military borderland, 1718 – 1739|last=[[Drago Roksandić]], [[Faculty of Philosophy, Zagreb|Faculty of Philosophy]]|publisher=[[University of Zagreb]]|date=2007-10-02|access-date=2010-06-29}}&lt;/ref&gt; Austro-Ugarska će kasnije zauzeti cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine nakon [[Berlinski ugovor (1878.)|Berlinskog ugovora (1878.)]], ali pod drugačijim okolnostima, što je dovelo do [[Aneksijska kriza|bosanske krize]] 1908. godine. Relativno malo prethodnih hrvatskih [[Emigracija|emigranata]] se vratilo u Bosnu.

Prema otkrićima mnogih autora, muslimansko stanovništvo se u periodu osmanske vladavine nije mnogo iseljavalo u odnosu na migracije pravoslavnog i katoličkog stanovništva. Muslimansko stanovništvo bilo je karakteristično za povratničke migracije čim bi se ponovo stabilizirala politička i ekonomska situacija ili pomjerale državne granice. Poznata su povratnička kretanja muslimanskog stanovništva iz primorja, [[Lika|Like]], [[Slavonija|Slavonije]], [[Mađarska|Mađarske]] i drugih mjesta. Na primjer, nakon [[Bitka kod Beča|opsade Beča]] (1683–1699), teritorijalnih gubitaka [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanskog carstva]] i osvajanja [[Lika|Like]] i [[Krbava|Krbave]] od strane austrijske carske vojske, došlo je do masovnih kretanja muslimanskog stanovništva iz tih krajeva; muslimansko stanovništvo krenulo je prema Bihaću, Cazinu i Bosanskoj Krupi gdje je stvorilo enklavu na prostranom području [[Bosanska krajina|bosanske granice]], današnjoj Krajini . Intenzivnije doseljavanje muslimanskog stanovništva uočeno je 1690. godine kada se iz Ugarske i Slavonije stanovništvo seli u područje oko planine Majevice.

U osmanskom periodu muslimansko stanovništvo je u Bosni i Hercegovini donekle zabilježilo porast zbog doseljavanja muslimana iz [[Smederevo|Smederevskog]] i [[Novi Pazar|Novopazarskog]] [[Sandžak (upravna jedinica)|sandžaka]], a posebno iz nekih krajeva Crne [[Crna Gora|Gore]], [[Sjenica (Srbija)|Sjenice]] i [[Pešter|Peštera]] . Doseljavanje turskog stanovništva iz [[Anadolija|Male Azije]] je također utjecalo na rast muslimanskog stanovništva u Bosni i Hercegovini od 15. do 19. stoljeća.

Međutim, porast muslimanske populacije je uglavnom bio rezultat njihove visoke stope nataliteta s obzirom na tadašnju patrijarhalnu prirodu porodične strukture. U takvoj porodičnoj strukturi dužnosti članova porodice su bile striktno podijeljene, gdje su ženske članice porodice gotovo isključivo rađale mnogo djece i brinule se o domaćinstvu, dok su muški članovi zarađivali za porodicu,  bili uključeni u vođenje zemlje i političke zajednice.

Patrijarhalna struktura je takođe evidentna u pravoslavnim i katoličkim porodicama, ali statistika ne pokazuje tako visoku stopu nataliteta. Razlika (prema nekim književnim izvorima tog vremena) bila je u društvenim razinama muslimana u odnosu na njihove kršćanske kolege, gdje su prvi bili zemljoposjednici i stoga viša i viša srednja klasa koja je sebi mogla priuštiti više potomstva, dok su drugi su bili zemljoposjednici i dakle pripadali su uglavnom nižoj srednjoj ili nižoj klasi. Takva društvena organizacija odgovarala je tadašnjem [[Feudalizam|feudalnom sistemu]] .

== Osmansko carstvo ==
Za vrijeme i ubrzo nakon [[Osmansko osvajanje Bosne|osmanskog osvajanja Bosne]], u periodu između 1463. i 1557. godine, procjenjuje se  da su [[Osmanlijsko Carstvo|osmanske]] snage odvele oko 100.000 stanovnika Bosne u zarobljeništvo i 30.000 mladih u [[Janjičari|janjičare]] kao rezultat ''[[Devširma|devširmea]]'' .  &lt;sup class=&quot;noprint Inline-Template&quot; style=&quot;margin-left:0.1em; white-space:nowrap;&quot;&gt;&amp;#x5D;&lt;/sup&gt;

Prvi zvanični popis stanovništva po vjeroispovijesti u Bosni je obavljen sa rezultatima:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Broj
!Tip
|-
|37,125
|Hrišćanske kuće
|-
|332
|Muslimanske kuće
|}
Godine 1489. službeni popis stanovništva po vjeri za Bosanski sandžak bio je sljedeći:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Broj
!Tip
|-
|25,068
|Hrišćanske kuće
|-
|4,485
|Muslimanske kuće
|}
Savremeni bizantijski historičar [[Michael Critobulus|Mihael Kritobul]] iz [[Imbros|Imbrosa]] opisao je Bosnu i njen završetak u prvoj polovini 15. stoljeća. Bosnu naziva &quot;zemljom Vostri&quot; i njeno stanovništvo Vostri (ili Bostri, Bostni), jasno izdvajajući bosansko stanovništvo od stanovništva njenih susjeda, što srpski naučnik [[Radivoj Radić]] citira i objašnjava u svojoj studiji ''Bosna u historijskom djelu Kritobula iz Imbrosa'', &lt;ref name=&quot;journaldatabase-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.143&quot;&gt;{{Cite journal|last=Radivoj Radić|date=2006|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|url=http://journaldatabase.info/articles/bosnia_work_kritoboulos_imbros.html|journal=Zbornik Radova Vizantološkog Instituta|language=sh|publisher=journaldatabase.info|volume=2006|issue=43|pages=143|issn=0584-9888|access-date=6 May 2020|quote=Critobulus has extremely negative opinion of the Latins, while for other nations as to the Romeji, Serbs, Hungarians, and inhabitants of Bosnia – except Albanians and Vlachs for whom he has some hostilities – has a certain sympathy.}}&lt;/ref&gt; citirajući autora koji Bosance naziva &quot;Vostri&quot;, Albance &quot;Ilirima&quot;, a Srbe imenom &quot;Tribali&quot;. &lt;ref name=&quot;journaldatabase-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.145&quot;&gt;{{Cite journal|last=Radivoj Radić|date=2006|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|url=http://journaldatabase.info/articles/bosnia_work_kritoboulos_imbros.html|journal=Zbornik Radova Vizantološkog Instituta|language=sh|publisher=journaldatabase.info|volume=2006|issue=43|pages=143|issn=0584-9888|access-date=6 May 2020|quote=Encouraged by all these benefits, Vostri never intend to comply to the Sultan or make contracts and pay him annual tribute, as did other neighbors Illyrians (as author called Albanians) and Tribals (as author called Serbs), nor to subordinate themselves to him in any way.}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;scindeks-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.140-154&quot;&gt;{{Cite web|url=http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0584-98880643140R|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|last=Radivoj Radić|date=2006|publisher=scindeks.nb.rs|pages=140–154|language=sh|archive-url=https://archive.today/20120718220135/http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0584-98880643140R|archive-date=18 July 2012|access-date=6 May 2020}}&lt;/ref&gt;

Turski historičar Ömer Lütfü Barkan izvršio je popis stanovništva na osnovu vjere u [[Bosanski sandžak|Bosanskom sandžaku]] između 1520. i 1530. godine. Tada je živjelo preko 334.325 stanovnika, od kojih su 38,7% bili sljedbenici [[Islam|Islama]] .

Krajem 16. i početkom 17. stoljeća, prema različitim [[Austro-Ugarska|austrougarskim]] i [[Osmanlijsko Carstvo|osmanskim]] izvorima, cjelokupno [[plemstvo]] [[Bosanski pašaluk|Bosanskog ejaleta]], veći dio njenog [[Državljanstvo|građanstva]] i dio [[Kmetstvo|kmetstva činili]] su [[Musliman|Muslimani]], oko ''75%'' stanovništva, a Apostolski [[Pjetër Mazreku|vizitator Peter Masarechi]] je u svom izvještaju iz 1624. godine tvrdio da je stanovništvo Bosne (bez Hercegovine) iznosilo 450.000 Muslimana, 150.000 Katolika i 75.000 Pravoslavaca. &lt;ref name=&quot;Velikonja2003&quot;&gt;{{Cite book|last=Mitja Velikonja|url=https://archive.org/details/religiousseparat0000veli|title=Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina|publisher=Texas A&amp;M University Press|year=2003|isbn=978-1-60344-724-9|pages=[https://archive.org/details/religiousseparat0000veli/page/56 56]–|url-access=registration}}&lt;/ref&gt;

Muslimansko stanovništvo [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] je od kraja 18. do početka 19. stoljeća počelo postepeno opadati zbog čestih ratova koje je vodilo [[Osmanlijsko Carstvo|Osmansko carstvo]] . Muslimani su prema osmanskom zakonu bili obavezni služiti vojsku, dok kršćani nisu bili dio vojske, već su plaćali porez. Stvaranjem nezavisnih država [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]], migracije Srba u ove dvije države bile su u velikim talasima 1810-ih, 1820-ih i 1870-ih godina. 

I [[Musliman|muslimansko]] i kršćansko stanovništvo znatno je prorijeđeno u 18. stoljeću zbog čestih pošasti. Konkretno, ogromna epidemija [[Pandemija|kuge]] navodno je prepolovila cjelokupno stanovništvo [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u periodu između 1813. i 1815. godine.

Nemoguće je dati tačnu procjenu broja stanovnika Bosne u to vrijeme. Neki pisci navode cifru od milion, drugi 920.000 i 840.000. [[Leopold von Zedlitz-Neukirch]] [http://www.digitale-sammlungen.de/de/view/bsb10946376?page=66], u svom &quot;Blicke auf Bosnien, Rascien, die Herzegewina und Servien, bei der Fortsetzung des Russisch-Türkischen Krieges im Jahre 1829&quot;, daje nam u jednom dijelu svog rada sljedeće procjene:

* Bošnjaci – 250.000
* Srbi – 120.000
* Turci – 240.000
* [[Morlaci]] – 75.000
* Hrvati – 40.000
* Cigani – 16.000
* Jevreji – 2.000
* Jermeni – 800


Ukupno 743.800.

* 450.000 Muslimana
* 250.000 Katolika
* 220.000 Pravoslavaca
* 2.000 Jevreja
* 800 Jermena

Johann Roskiewicz je procijenio etničku kompoziciju stanovništva 1867. godine kao:

* u Bosni:
** 782.000 Slavena
** 9.000 [[Romi u Bosni i Hercegovini|Roma]]
** 5.000 Jevreja
* u [[Hercegovina|Hercegovini]] :
** 227.000 Slavena
** 2.500 Roma
** 500 Jevreja

U popisu stanovništva iz 1871. koji je [[Osmanlijsko Carstvo|izvršilo Osmansko carstvo]] u [[Bosanski vilajet|Bosanskom vilajetu]], rezultati kažu:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Procentualni raspon
|-
|Pravoslavni hrišćani
|''37%''
|-
|Sunitski muslimani
|''50%''
|-
|Katolički kršćani
|''13%''
|}
Između 1875. i 1876. godine obavljen je [[Osmanlijsko Carstvo|osmanski]] popis stanovništva po vjeri, ali s nejasnim, nepreciznim i varirajućim brojkama:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Procentualni raspon
|-
|Pravoslavni hrišćani
|''32,63%'' – ''46,6%''
|-
|Sunitski muslimani
|''32.6%'' – ''51.9%''
|-
|Katolički kršćani
|''14.97%'' – ''20.17%''
|}
Novo carstvo stvorilo je uglavnom muslimanske elite koje su činile većinu stanovništva u većini gradova, kao i u najzapadnijoj i najistočnjoj Bosni (Cazinsko područje, dijelovi doline Drine i šire područje oko Tuzle). Broj Katolika opao je u sjevernoj Bosni (osim velikih dijelova bosanske Posavine), u srednjoj Bosni Katolici su pali otprilike na polovinu stanovništva, a u Hercegovini Katolici i Pravoslavci bili su većina zapadno i istočno od Neretve, s muslimanskom većinom u mnogim naseljima. 

=== Teritorijalna distribucija ===
Muslimansko stanovništvo bilo je uglavnom gradsko i činilo je većinu u većini gradova Bosne i Hercegovine ( [[Sarajevo]], [[Tuzla]], [[Banja Luka]] ), kao i u zapadnim ( [[Cazin]] i dolinom [[Una|Une (Pounje)]] ) i istočnim (uz dolinu [[Drina|Drine]]) graničnim područjima zemlje. Generalno, muslimani su bili najdominantnija grupa u najrazvijenijim urbanim centrima Bosne.

&lt;nowiki&gt;&lt;/br&gt;&lt;/nowiki&gt; Dijelovi Bosanske Krajine sa dijelovima Zapadne Bosne, dijelovi Istočne Hercegovine i preko Drine prema granici sa Srbijom imali su pravoslavnu većinu. To su uglavnom planinska područja. Ponovno uspostavljanje [[Srpska patrijaršija Pećka|Pećke srpske patrijaršije]] 1557. godine, nedostatak katoličkog sveštenstva i opšta osmanska tolerancija, &lt;ref name=&quot;Denver Post-2014-Sarajevo-famous-gunshot&quot;&gt;{{Cite news|title=Sarajevo, famous for gunshot that led to WWI, now a city of harmony|url=https://www.denverpost.com/2014/06/19/sarajevo-famous-for-gunshot-that-led-to-wwi-now-a-city-of-harmony/|access-date=7 May 2020|agency=The Associated Press|publisher=The Denver Post|date=19 June 2014}}&lt;/ref&gt; posebno za pravoslavno hrišćanstvo, umnogome su doprinijeli povećanju i održavanju pravoslavnog stanovništva, kasnije [[Srbi|Srba]] na ovim prostorima.

Katoličko stanovništvo činilo je većinu u dijelovima Hercegovine, Posavine i Srednje Bosne. [[Franjevci|Franjevački red]] igrao je veliku ulogu u održavanju katoličkog stanovništva, suočen sa periodičnim iseljavanjima.

Zbog veoma čestih migracija i ratova, stanovništvo u mnogim dijelovima zemlje bilo je mješovito, sa ljudima različitih vjera.

Bosna je prihvatila val imigranata Jevreja koji su protjerani iz Španije od 15. stoljeća. &lt;ref name=&quot;Denver Post-2014-Sarajevo-famous-gunshot2&quot;&gt;{{Cite news|title=Sarajevo, famous for gunshot that led to WWI, now a city of harmony|url=https://www.denverpost.com/2014/06/19/sarajevo-famous-for-gunshot-that-led-to-wwi-now-a-city-of-harmony/|access-date=7 May 2020|agency=The Associated Press|publisher=The Denver Post|date=19 June 2014}}&lt;/ref&gt; Naselili su se u Sarajevu, [[Travnik|Travniku]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i [[Bihać|Bihaću]] . Doseljavanje [[Romi u Bosni i Hercegovini|Roma]], [[Aromuni|Vlaha i Cincara]], te [[Čerkezi|Čerkeza]], u malom broju, poklopilo se sa osmanskim osvajanjem Bosne i Hercegovine. Međutim, nijedna od ovih grupa nije značajno uticala na ukupnu strukturu stanovništva zemlje.

Tokom narodnih ustanaka između 1875. i 1878. godine Bosna i Hercegovina je izgubila ukupno ''13,64%'' svog stanovništva (150.000 od ukupno 1.100.000) od kojih su većina bili [[Srbi]] .

== Austro-ugarsko carstvo ==

=== Popis iz 1879. godine ===
Austrougarska vlada objavila je ''Haupt-Uebersicht der politischen Eintheilung von Bosnien und der Hercegovina'', sa demografskim podacima prema popisu stanovništva koji je prikupljen 16. juna 1879. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.poreklo.rs/wp-content/uploads/2012/11/Popis_1879_-_Bosna_i_Hercegovina.pdf|title=Haupt-Uebersicht der politischen Eintheilung von Bosnien und der Hercegovina|year=1880|orig-year=1879}}&lt;/ref&gt; Prvi detaljan popis stanovništva,  evidentirao je 1.158.440 građana Bosne i Hercegovine, po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Religija
!Broj
|-
|Pravoslavni hrišćani
|496.761 (42,88%)
|-
|Muslimani
|448,613 (38.75%)
|-
|Rimokatolici
|209,391 (18.08%)
|-
|Jevreji
|3,426
|-
|''ostali''
|249
|}

=== Popis iz 1885 ===
Austrougarska vlada objavila je ''Ortschafts-Bevölkerungs-Statistik von Bosnien und der Hercegovina nach dem Volkszählungs-Ergebnisse vom I. Mai 1885.''  &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.poreklo.rs/wp-content/uploads/2012/11/Popis-BiH-1885.pdf|title=Ortschafts-Bevölkerungs-Statistik von Bosnien und der Hercegovina nach dem Volkszählungs-Ergebnisse vom I. Mai 1885.|year=1886|publisher=Landesdrackerei|location=Sarajevo|orig-year=1885}}&lt;/ref&gt; Prema popisu stanovništva iz 1885. godine u Bosni i Hercegovini živjelo je 1.336.091 stanovnika, po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Religija
!Broj
|-
|Pravoslavni hrišćani
|571,250 (42.76%)
|-
|Muslimani
|492,710 (36.88%)
|-
|Rimokatolici
|265,788 (19.89%)
|-
|''ostali''
|6,343 (0.47%)
|}

=== Popis iz 1895 ===
[[Datoteka:Etnička struktura Bosne i Hercegovine 1895. godine.png|mini|Vjerski i etnički sastav prema popisu iz 1895. godine]]
[[Austro-Ugarska|Austrougarski]] popis stanovništva obavljen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] 22. aprila 1895. godine, pokazuje da je područje [[Bosna (regija)|Bosne]] imalo oko 1.361.868 stanovnika, dok je [[Hercegovina]] imala 229.168 stanovnika. &lt;ref name=&quot;Catholic19072&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.newadvent.org/cathen/02694a.htm|title=Bosnia and Herzegovina|last=Klaar, Karl|year=1907|website=New Advent Catholic Encyclopedia|publisher=Robert Appleton Company|location=New York}}&lt;/ref&gt; ''[[Catholic Encyclopedia|Katolička enciklopedija]]'' je većinsko slavensko stanovništvo (98%) tretirala kao Srbe. &lt;ref name=&quot;Catholic19072&quot; /&gt;

Broj osoba po kvadratnoj milji bio je drugi najmanji u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] : samo 80 stanovnika po kvadratnoj milji. Broj osoba po kvadratnoj milji u okruzima:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Broj
|-
|[[Tuzla]]
|106
|-
|[[Banja Luka|Banjaluka]]
|96
|-
|Bihać
|91
|-
|[[Sarajevo]]
|73
|-
|[[Mostar]]
|65
|-
|[[Travnik]]
|62
|}
Bilo je ukupno 5.388 naselja, od kojih je 11 imalo više od 5.000 stanovnika. Preko 4.689 tih naselja imalo je manje od 500 stanovnika.

Popis stanovništva po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Opis
|-
|Srpski pravoslavni hrišćani
|674,000 (''43%'')
|-
|Muslimani
|550,000 (''35%'')
|-
|Katolici 
|334,000 (''21.3%'')
|-
|Jevreji
|8,000
|-
|''ostali''
|4,000
|}
Teritorijalna raspodjela između područja nije se mnogo promijenila, a gradovi su postali multietnički.

[[Turkijski narodi|Turski]] trgovci mogli su se naći u trgovačkim centrima. Austrijske trupe mogle su se naći u vojnim garnizonima, dok su se Jevreji koji su ranije doselili iz Španije također mogli naći u gradovima. Svi su bili podijeljeni prema zanimanju, 1.385.291 stanovnik ( ''85%'' ) bili su poljoprivrednici ili vinogradari. Bilo je ukupno 5.833 velikih posjeda koje su uglavnom držali Muslimani. 88.970 kultivatora služe kao ''[[kmetovi]]'' . 88.867 slobodnih seljaka posjeduju zemlju koju obrađuju. 22.625 seljaka posjeduju poljoprivrednu zemlju, a istovremeno obrađuju i tuđu zemlju.

=== Popis iz 1910. godine ===
[[Datoteka:BosniaEthnic1910.jpg|mini|Etnički sastav, 1910]]


Prema popisu stanovništva iz 1910. godine bilo je ukupno 1.898.044 stanovnika [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] :
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Religija
!Broj
|-
|Pravoslavni
|825,918 (43.49%)
|-
|Muslimani
|612,137 (32.25%)
|-
|Rimokatolici
|434,061 (22.87%)
|-
|''ostali''
|26,428 (1.39%)
|}
Gradsko stanovništvo je, prema vjeroispovijesti, činilo 50,76% Muslimana, 24,49% Rimokatolika i 19,92% Pravoslavaca. Vlasništvo nad zemljom bilo je 91,1% kod Muslimana, 6% kod Pravoslavaca, 2,6% kod Rimokatolika i 0,3% kod Ostalih. Upoređujući procente iz 1910. sa popisom iz 1879. godine, vidi se pad procenta Muslimana sa 39% na 32%, te porast Katolika sa 18% na 23%, dok se pravoslavno stanovništvo cijelo vrijeme kretalo oko 43%.

== Prvi svjetski rat ==
Prvi svjetski rat ostavio je Bosnu i Hercegovinu bez ukupne brojke od ''360.000 stanovnika'' ili ''19%'' od njenog ukupnog stanovništva.

== Migracije ==
Čim je nastala [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]], jedan broj ranije koloniziranih porodica počeo je da se iseljava i vraća u svoje domovine, među kojima su Nijemci, [[Česi]], [[Poljaci]], [[Slovaci]], Mađari i [[Rusini]] .

Nova planirana preseljenja pogodila su najviše [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavno srpsko]] stanovništvo, jer su velike mase preseljene iz pasivnih krajeva Hercegovine i Bosne u [[Vojvodina|Vojvodinu]], tačnije istočni [[Banat]] ; dok su neki otišli na [[Kosovo]] : naseljavali region od [[Kačanik|Kačanika]] do [[Vučitrn|Vučitrna]], oko [[Priština|Prištine]], [[Lipljan|Lipljana]], [[Peć|Peći]], [[Istok|Istoka]], [[Đakovica|Đakovice]] i u [[Drenica|Drenici]] . Neki su otišli i u [[Sjeverna Makedonija|Makedoniju]] .

Nastavljena je ranija emigracijska tendencija [[Islam|muslimanskog]] stanovništva prema teritorijama držanim od strane Osmanlija.

Veliki broj stanovništva, među kojima su najbrojniji bili [[Srbi]] i [[Hrvati]] iz krških krajeva [[Hercegovina|Hercegovine]] i [[Bosna i Hercegovina|Zapadne Bosne]], odselio se u sjeverne krajeve [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i u inostranstvo ( [[Sjeverna Amerika|Sjeverna]] i Južna Amerika, [[Kanada]], Francuska, [[Belgija]] itd.). 

== Kraljevina Jugoslavija ==

=== Teritorijalna distribucija ===
Nakon [[Agrarne reforme|agrarnih reformi]] 1918. i 1919. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm|title=An International Symposium &quot;Southeastern Europe 1918-1995&quot;}}&lt;/ref&gt; vlada je konfiskovala imovinu muslimanskih zemljoposjednika i preraspodijelila je nemuslimanskom stanovništvu.

=== Popis iz 1921. godine ===
[[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] izvršila je popis stanovništva u teritorijalnom entitetu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 31. januara 1921. godine. U Bosni i Hercegovini je bilo 1.890.440 osoba. Stanovništvo je bilo podijeljeno na dvije nacionalnosti:

* [[Srbi]] i Hrvati
* ''neodlučni'' i ''drugi'' (uglavnom Muslimani)

po vjeri:

* [[Srpska pravoslavna crkva|Srpski pravoslavni hrišćani]] 829.290 ( ''43,87%'' )
* [[Sunitski islam|Sunitski muslimani]] 588.244 ( ''31,07%'' )
* [[Rimokatolička crkva|Katolici]] 444.308 (23,58 ''%'' )
* ''ostali'' 28.595 ( ''1,58%'' )

==== Sarajevo ====
Stanovništvo Sarajevskog okruga prema popisu vjerskog stanovništva tadašnje [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] iz 1921. godine:

* [[Srpska pravoslavna crkva|Srpski pravoslavni hrišćani]] 55.477 ( ''38,6%%'' )
* [[Sunitski islam|Sunitski muslimani]] 50.270 ( ''34,9%'' )
* Hrvata 29.395 ( ''20,4%'' )
* ''ostali'' 8.768 ( ''6,1%'' )

Postojalo je 8 opština i njihovo stanovništvo je bilo:

* [[Srbi]] su činili većinu u 5 prigradskih opština: [[Ilidža]], [[Koševo (Sarajevo)|Koševo]], [[Pale (RS)|Pale]], [[Rajlovac]] i [[Trnovo (RS)|Trnovo]] .
* Muslimani su činili većinu u Gradu Sarajevu i u 2 opštine: [[Bjelašnica|Bjelašnici]] i [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozrenu]] .

Iste godine Grad Sarajevo je imao 78.173 stanovnika:

* [[Sunitski islam|Sunitski muslimani]] 29.649 ( ''37,9%'' )
* Katolici 21.373 ( ''27,3%'' )
* [[Srpska pravoslavna crkva|Srpski pravoslavni hrišćani]] 18.630 ( ''23,8%'' )
* ''ostali'' 8.522 ( ''11,0%'' )

=== Popis iz 1931. godine ===
[[Kraljevina Jugoslavija]] je izvršila popis stanovništva na teritoriji [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 31. marta 1931. godine prema kojem je bilo ukupno 2.323.555 osoba. Stanovništvo je dobilo nekoliko nacionalnosti:

* [[Jugoslaveni|Jugosloveni]]
* [[Nijemci]]
* [[Ukrajinci]]
* [[Poljaci]]
* [[Mađari]]
* [[Romi u Bosni i Hercegovini|Roma]]
* [[Turci]]

po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Ime
!Broj
!Postotak
|-
|Srpski pravoslavni hrišćani
|1,028,139
|44.25%
|-
|Sunitski muslimani
|718,079
|30.9%
|-
|Katolici
|547,949
|23.58%
|-
|''ostali''
|29,388
|1.27%
|}

== Drugi svjetski rat ==

=== Gubici ===
Savezni zavod za statistiku u Beogradu sačinio je brojku od 179.173 poginule osobe u ratu u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u periodu [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] :

* 129.114 [[Srbi|Srba]] ( ''72,1%'' )
* 29.539 [[Musliman|muslimana]] ( ''16,5%'' )
* 7.850 Hrvata ( ''4,4%'' )
* ''ostali'' ( ''7%'' )

=== Protjerivanja i preseljenja ===
Prema planovima [[Treći rajh|nacističke Njemačke]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] 110.000 [[Srbi|Srba]] je preseljeno i prevezeno u [[Historija Srbije|Srbiju pod njemačkom okupacijom]] . Samo u periodu od maja do avgusta 1941. godine u [[Srbija|Srbiju]] je protjerano preko 100.000 Srba. U jeku rata Srbija je imala 200.000–400.000 srpskih izbeglica iz [[Ustaše|ustaško-okupirane]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] . Do kraja rata 137.000 Srba trajno je napustilo teritoriju Bosne i Hercegovine.

Muslimansko stanovništvo je također bilo izloženo stradanju i intenzivnim preseljenjima, uglavnom u gradove i uglavnom u [[Sarajevo]], gdje je dio muslimanskog stanovništva iz [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Kosovo|Kosova]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]] preseljen, čime je povećan ukupan procenat muslimana u Bosni i Hercegovini.

== Socijalistička Jugoslavija ==

=== 1945–1948 kolonizacija Vojvodine ===
Prije protjerivanja Nijemaca iz [[Vojvodina|Vojvodine]] 1945–1948. godine, određeni broj stanovnika [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] doselio se u nove stambene prostore u Vojvodini:

* [[Srbi|Srba]] oko 70.000 ( ''98%'' )
* Hrvati i Muslimani (oko ''2%'' )

=== Popis iz 1948. godine ===
Prema popisu stanovništva u Narodnoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativnoj Republici Jugoslaviji]] iz 1948. godine, [[Bosna i Hercegovina|Narodna Republika Bosna i Hercegovina]] je imala ukupno 2.565.277 stanovnika:

* [[Srbi|Srba]] 1.136.116 ( ''44,3%'' )
* ''neodlučno'' 788.403 ( ''30,7%'' ) [note 1]
* [[Hrvati|Hrvata]] 614.123 ( ''23,9%'' )
* [[Slovenci|Slovenaca]]4.338 ( ''0,2%'' )
* [[Crnogorci|Crnogoraca]] 3.094 ( ''0,1%'' )
* [[Makedonci|Makedonaca]] 675
* ''ostalih'' 18.528 ( ''0,8%'' )

=== Popis iz 1953. godine ===
Prema [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslovenskom]] popisu stanovništva iz 1953. godine, [[Bosna i Hercegovina]] je imala ukupno 2.847.790 stanovnika:

* Srba 1.264.372 ( ''44,4%'' )
* ''neodlučnih'' 891.800 ( ''31,3%'' ) [note 1]
* Hrvata 654.229 ( ''23%'' )
* Crnogoraca 7.336 ( ''0,3%'' )
* Slovenci 6.300 ( ''0,2%'' )
* Makedonci 1.884 ( ''0,1%'' )
* ''ostali'' 21.869 ( ''0,7%'' )

=== Popis iz 1961. godine ===
Prema popisu stanovništva [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] iz 1961. godine, [[Bosna i Hercegovina|Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] je imala ukupno 3.277.948 stanovnika:

* Srba 1.406.057 ( ''42,9%'' )
* [[Muslimani (narod)|Muslimana]] (kasnije Bošnjaci nosili naziv Muslimani) 842.248 ( ''25,7%'' ) [note 2]
* [[Hrvati|Hrvata]] 711.665 ( ''21,7%'' )
* [[Jugoslaveni|Jugoslovena]] 275.883 ( ''8,4%'' )
* [[Crnogorci|Crnogoraca]] 12.828 ( ''0,4%'' )
* [[Rusini]] 6.136 ( ''0,2%'' )
* [[Slovenci]] 5.939 ( ''0,2%'' )
* [[Albanci]] 3.642 ( ''0,1%'' )
* [[Makedonci]] 2.391 ( ''0,1%'' )
* [[Turci]] 1.812 ( ''0,1%'' )
* [[Mađari]] 1.415 ( ''0,1%'' )
* ''ostali'' 6.849 ( ''0,2%'' )

[[Datoteka:BiH - ES N 1961.gif|mini|Etnička struktura Bosne i Hercegovine po naseljima 1961]]
[[Datoteka:Bosnaetno61.png|mini|Etnička struktura Bosne i Hercegovine po opštinama 1961.]]


[[Datoteka:BiH - Etnicki sastav po opstinama 1961 1.gif|mini|Etnička struktura Bosne i Hercegovine po opštinama 1961]]</text>
      <sha1>b4b6c2dpw5xqg5pjo3x8jnprhtch0h2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425509</id>
      <parentid>3425508</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T14:59:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>/* Socijalistička Jugoslavija */ slike u galeriju</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35101" xml:space="preserve">{{Brisanje|Nejasna tema članka|28. 7. 2022.}}

[[Datoteka:BiH population density map 2013 by municipalities.png|mini|Gustina naseljenosti u Bosni i Hercegovini po opštinama, rani podaci popisa]]

Ovaj članak je o Demografskoj historiji Bosne i Hercegovine i bavi se dokumentiranom demografijom ove zemlje kroz vrijeme. Za pregled različitih etničkih grupa i njihovog historijskog razvoja, pogledajte [[Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]] .

== Pregled ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+Historijsko stanovništvo Bosne i Hercegovine
!Popis
!Populacija
!Promjena
!Površina
(km&lt;math&gt;^2&lt;/math&gt;)
!Gustina stanovnika
(po km&lt;math&gt;^2&lt;/math&gt;)
!Napomena       
|-
|1879
|1,158,440
| -
|51,246
|22.6
| rowspan=&quot;4&quot; |U sastavu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 
(1878-1918)
|-
|1885
|1,336,091
| +15.3%
|51,246
|26.1
|-
|1895
|1,568,092
| +17.4%
|51,246
|30.6
|-
|1910
|1,898,044
| +21.0%
|51,200
|37.1
|-
|1921
|1,890,440
|–0.4%
|51,200
|36.9
| rowspan=&quot;2&quot; |U sastavu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]        
(1918-1941)
|-
|1931
|2,323,555
| +22.9%
|51,564
|45.1
|-
|1948
|2,564,308
| +10.4%
|51,189
|50.1
| rowspan=&quot;6&quot; |U sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
(1945-1992)
|-
|1953
|2,847,459
| +11.0%
|51,221
|55.6
|-
|1961
|3,277,948
| +15.1%
|51,197
|64.0
|-
|1971
|3,746,111
| +14.3%
|51,197
|73.2
|-
|1981
|4,124,256
| +10.1%
|51,197
|80.6
|-
|1991
|4,377,033
| +6.1%
|51,197
|85.5
|-
|2001
|3,922,205
|–10.4%
|51,197
|76.6
| rowspan=&quot;2&quot; |Kao nezavisna [[Bosna i Hercegovina]]  (1992 do danas)
|-
|2013
|3,531,159
|–9.9%
|51,197
|68.9
|-
| colspan=&quot;6&quot; |† = Procjena. $ = Preliminarni rezultati.

&lt;nowiki&gt;&lt;/br&gt;&lt;/nowiki&gt; Izvori: Za period 1879–1991, Zavod za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://web.archive.org/web/20130919000210/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/PopisiStanB.htm|title=STANOVNI�TVO BOSNE I HERCEGOVINE PO POPISIMA|date=2013-09-19|website=web.archive.org|access-date=2022-07-21}}&lt;/ref&gt; 

Za 2001. i 2011., različita izdanja publikacije Centralne obavještajne agencije The World Factbook .
|}

== Prahistorija ==
Najveća koncentracija Haplogrupe I-M170, jedine autohtone evropske Haplogrupe, nalazi se u današnjoj Bosni i Hercegovini, u rasponu od 65% do 73%. &lt;ref&gt;http://www.draganprimorac.com/wp-content/uploads/2010/05/Battaglia.pdf {{Bare URL PDF|date=March 2022}}&lt;/ref&gt; Najstariji tragovi čovječanstva u Bosni i Hercegovini bili su tokom Paleolita kod Doboja, Prnjavora i u dolini rijeke Usore. U periodu neolita postojale su tri kulturne zone: Jadran u Hercegovini; panonsko-balkanska u Bosni i prelazna zona između njih u izvorištu rijeke Bosne. Bosna i Hercegovina ima mnogo arheoloških nalazišta od Bronzanog do Željeznog doba. U cijelom Klasičnom dobu kulturno-civilizacijski slojevi [[Iliri|Ilira]] ( [[Daorsoi|Daorsi]] u istočnoj Hercegovini, [[Ardijejci|Ardieji]], [[Sardeati]], [[Japodi]], [[Dicioni|Breuci]], [[Autarijati]], [[Dalmati]] itd. ),  [[Kelti]] ( [[Skordisci]] ), [[Tračani]], [[Rimsko Carstvo|Rimljani]], [[Huni]], [[Germani|germanski narodi]] ( [[Vizigoti]], [[Ostrogoti]] ) i drugi formirani su, iako je većina stanovništva [[romanizacija|romanizovana]] tokom osvajanja početkom Nove ere. Istočni Goti su navalili na ovo područje tokom ranog Srednjeg vijeka, dok su [[Avari]] i [[Slaveni]] došli u 6. vijeku.

== Srednjovjekovni period ==
Zbog raznih faktora, kao što su to česta pomjeranja granica i relativna izolacija od ostatka Evrope, ne postoje detaljni statistički podaci koji se bave stanovništvom Bosne tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Općenito se procjenjuje da je stanovništvo [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevine Bosne]] na vrhuncu moći bilo između 500.000 i 1.000.000 ljudi. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bosna-hercegovina.info/povijest.htm|title=Povijet – istorija Bosne i Hercegovine|website=www.bosna-hercegovina.info|access-date=8 April 2019}}&lt;/ref&gt; U to vrijeme u Bosni je bilo vrlo malo značajnih urbanih centara, a i oni su blijedili u odnosu na daleko urbaniziranija područja duž obližnje [[Dalmacija|dalmatinske]] obale. Među značajnijim gradovima bili su [[Doboj]], [[Jajce]], [[Srebrenik]], [[Srebrenica]], [[Tešanj]] i [[Visoko]] . Ogromna većina stanovništva bila je ruralna, a društveno uređenje srednjovjekovne Bosne razvilo se u ono što se zvalo ''[[Zadruga]]'' . U ovom sistemu, zajednice su bile organizovane od strane nekoliko porodica  sa zajedničkim interesima koje se obično nalaze u klaster stambenoj formaciji. Lideri zajednice birani su u skladu sa svojim godinama i visokim etičkim standardima. Zadruga je prvenstveno bila agrarna zajednica koja je u velikoj mjeri ovisila o prirodnim resursima.

== Migracije i ostalo ==
Tokom 15.–19. vijeka dešavalo se mnogo demografskih promjena. Česti ratovi, vjerski progoni, pobune, ustanci, uzimanje djece kao danak, visoki [[Tributes|harači]], visoki [[Porez|porezi]], godine lošeg [[Usjevi|roda]], epidemije, [[nasilje]] i [[ugnjetavanje]] izazvali su visoku smrtnost i patnju cjelokupnog stanovništva i podstakli migracijske tokove koja je promijenila etničku strukturu stanovništva. Dakle, dolaskom Osmanskog carstva poklopio se i proces iseljavanja kršćanskog stanovništva iz ovih krajeva, koji je do danas ostao jedno od glavnih obilježja demografskog razvoja stanovništva Bosne i Hercegovine. Istovremeno, intenzivna unutrašnja premeštanja stanovništva zajedno sa periodičnim migracijama, ali i imigracijama, promijenila je raspored pojedinih [[Etnička grupa|etničkih]] grupa u Bosni i Hercegovini u osmanskom periodu. U kasnijim fazama posebno su se pojavile [[Musliman|muslimanske]] migracije iz regiona.

U užoj Bosni se stanovništvo počelo iseljavati prvo iz nižih krajeva (Posavina i riječne doline), a potom i iz visoravni. Najintenzivniji migracioni tokovi nastali su u kraškim dinarskim krajevima Hercegovine i zapadne Bosne. Vijekovima se stanovništvo ovih krajeva, uglavnom kršćansko, usmjeravalo ka okolnim zemljama:

* Migracije iz [[Bosna i Hercegovina|Zapadne Bosne]] (iz [[Glamoč|Glamoča]] i [[Unac|Unca]], [[Kupres (FBiH)|Kupresa]], [[Bosansko Grahovo|Grahova]] ) išle su prema [[Lika|Lici]], [[Hrvatska|užoj Hrvatskoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]], a stalni emigracijski tokovi iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Lika|Like]] išli su prema [[Slavonija|Slavoniji]], [[Srem|Sremu]], [[Banat|Banatu]] i [[Bačka|Bačkoj]], [[Baranja]] .
* Migracije iz istočne Hercegovine i Gornjeg Podrinja su se uputile ka zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] i [[Šumadija|Šumadiji]] .
* Migracije iz južne dinarske regije Bosne i Hercegovine krenule su prema Dalmaciji. [[Jovan Cvijić]] navodi da su prve migracije u Dalmaciju iz dinarskog zaleđa počele već krajem 12. vijeka, a ojačale su u osmanskom periodu od 15. do 18. stoljeća. Također, ove seobe su pomjerile srednjovjekovno stanovništvo Dalmacije koje se ranije selilo uglavnom prema [[Hrvatska|Hrvatskoj]], Slavoniji i Italiji. Prema Cvijiću, gotovo svo stanovništvo [[Makarska|Makarske]], [[Omiš|Omiša]], [[Split|Splita]], [[Šibenik|Šibenika]] i [[Bukovica, Hrvatska|Bukovice]] porijeklom je iz Bosne i Hercegovine.
* [[Hercegovina|Hercegovačkog]] porijekla su bili stanovnici grada Dubrovnika i okoline, dok je stanovništvo Boke Kotorske porijeklom iz crnogorsko-hercegovačkog dinarskog područja.

U periodu od 15. do 19. stoljeća, dolaskom Osmanskog carstva na teritoriju Bosne i Hercegovine dogodila se prva značajna demografska promjena jer su gotovo svi sljedbenici [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] prešli na Islam, uglavnom i zbog zadržavanja vlasništva nad zemljom koju su posjedovali prije osmanskog osvajanja. Njihova preobraćenja su bila i političke prirode; dok su [[Pravoslavlje|istočni pravoslavni]] i katolički dijelovi bosanskog stanovništva imali svoju bazu u Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Katoličkoj crkvi, sljedbenici Bosanske crkve nisu imali zastupljenost na široj geopolitičkoj sceni. Dodatna motivacija bile su i poreske olakšice za prelazak na Islam. Također je bio i veliki priliv pravoslavnih vjernika, zbog stalnih doseljavanja iz Crne Gore i Srbije, čestih ratova (pravoslavno stanovništvo je učestvovalo kao vojnici na obje strane) i nedostatka katoličkih propovjednika.

Preosmansko katoličko stanovništvo imalo je veliki udio u iseljavanju iz Bosne i Hercegovine. Tokovi emigracije bili su usmjereni prema Dalmaciji, [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Slavonija|Slavoniji]], [[Baranja|Baranji]] i sjeverozapadnoj Bačkoj. Zapadni dio današnje [[Bosna (regija)|regije Bosne]], danas poznat kao [[Bosanska krajina|Bosanska Krajina]], zauzeli su Osmanlije u 16. stoljeću, i neko vrijeme je još bio poznat kao &quot; [[turska Hrvatska|Turska Hrvatska]] &quot;, jer je njena nekada velika katolička i hrvatska većina nestala, a Osmanlije učvrstile novu granicu duž rijeka [[Sava|Save]] i [[Una|Une]] . Nakon više od jednog stoljeća vojnih gubitaka, [[Habsburška Monarhija|Habsburško carstvo]] je povelo pobjedničke ratove protiv Turske i uspjelo privremeno pomjeriti granicu južno od rijeke [[Sava|Save]] [[Požarevački mir|Passarovičkim ugovorom]] (1718), ali je ugovor poništen čim je [[Beogradski mir|Ugovor o]] [[Beogradski mir|Beogradu]] potpisan 1739. &lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://hrcak.srce.hr/file/77458|language=hr|title=Posavska krajina/granica od 1718. do 1739. godine – The Sava military borderland, 1718 – 1739|last=[[Drago Roksandić]], [[Faculty of Philosophy, Zagreb|Faculty of Philosophy]]|publisher=[[University of Zagreb]]|date=2007-10-02|access-date=2010-06-29}}&lt;/ref&gt; Austro-Ugarska će kasnije zauzeti cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine nakon [[Berlinski ugovor (1878.)|Berlinskog ugovora (1878.)]], ali pod drugačijim okolnostima, što je dovelo do [[Aneksijska kriza|bosanske krize]] 1908. godine. Relativno malo prethodnih hrvatskih [[Emigracija|emigranata]] se vratilo u Bosnu.

Prema otkrićima mnogih autora, muslimansko stanovništvo se u periodu osmanske vladavine nije mnogo iseljavalo u odnosu na migracije pravoslavnog i katoličkog stanovništva. Muslimansko stanovništvo bilo je karakteristično za povratničke migracije čim bi se ponovo stabilizirala politička i ekonomska situacija ili pomjerale državne granice. Poznata su povratnička kretanja muslimanskog stanovništva iz primorja, [[Lika|Like]], [[Slavonija|Slavonije]], [[Mađarska|Mađarske]] i drugih mjesta. Na primjer, nakon [[Bitka kod Beča|opsade Beča]] (1683–1699), teritorijalnih gubitaka [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanskog carstva]] i osvajanja [[Lika|Like]] i [[Krbava|Krbave]] od strane austrijske carske vojske, došlo je do masovnih kretanja muslimanskog stanovništva iz tih krajeva; muslimansko stanovništvo krenulo je prema Bihaću, Cazinu i Bosanskoj Krupi gdje je stvorilo enklavu na prostranom području [[Bosanska krajina|bosanske granice]], današnjoj Krajini . Intenzivnije doseljavanje muslimanskog stanovništva uočeno je 1690. godine kada se iz Ugarske i Slavonije stanovništvo seli u područje oko planine Majevice.

U osmanskom periodu muslimansko stanovništvo je u Bosni i Hercegovini donekle zabilježilo porast zbog doseljavanja muslimana iz [[Smederevo|Smederevskog]] i [[Novi Pazar|Novopazarskog]] [[Sandžak (upravna jedinica)|sandžaka]], a posebno iz nekih krajeva Crne [[Crna Gora|Gore]], [[Sjenica (Srbija)|Sjenice]] i [[Pešter|Peštera]] . Doseljavanje turskog stanovništva iz [[Anadolija|Male Azije]] je također utjecalo na rast muslimanskog stanovništva u Bosni i Hercegovini od 15. do 19. stoljeća.

Međutim, porast muslimanske populacije je uglavnom bio rezultat njihove visoke stope nataliteta s obzirom na tadašnju patrijarhalnu prirodu porodične strukture. U takvoj porodičnoj strukturi dužnosti članova porodice su bile striktno podijeljene, gdje su ženske članice porodice gotovo isključivo rađale mnogo djece i brinule se o domaćinstvu, dok su muški članovi zarađivali za porodicu,  bili uključeni u vođenje zemlje i političke zajednice.

Patrijarhalna struktura je takođe evidentna u pravoslavnim i katoličkim porodicama, ali statistika ne pokazuje tako visoku stopu nataliteta. Razlika (prema nekim književnim izvorima tog vremena) bila je u društvenim razinama muslimana u odnosu na njihove kršćanske kolege, gdje su prvi bili zemljoposjednici i stoga viša i viša srednja klasa koja je sebi mogla priuštiti više potomstva, dok su drugi su bili zemljoposjednici i dakle pripadali su uglavnom nižoj srednjoj ili nižoj klasi. Takva društvena organizacija odgovarala je tadašnjem [[Feudalizam|feudalnom sistemu]] .

== Osmansko carstvo ==
Za vrijeme i ubrzo nakon [[Osmansko osvajanje Bosne|osmanskog osvajanja Bosne]], u periodu između 1463. i 1557. godine, procjenjuje se  da su [[Osmanlijsko Carstvo|osmanske]] snage odvele oko 100.000 stanovnika Bosne u zarobljeništvo i 30.000 mladih u [[Janjičari|janjičare]] kao rezultat ''[[Devširma|devširmea]]'' .  &lt;sup class=&quot;noprint Inline-Template&quot; style=&quot;margin-left:0.1em; white-space:nowrap;&quot;&gt;&amp;#x5D;&lt;/sup&gt;

Prvi zvanični popis stanovništva po vjeroispovijesti u Bosni je obavljen sa rezultatima:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Broj
!Tip
|-
|37,125
|Hrišćanske kuće
|-
|332
|Muslimanske kuće
|}
Godine 1489. službeni popis stanovništva po vjeri za Bosanski sandžak bio je sljedeći:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Broj
!Tip
|-
|25,068
|Hrišćanske kuće
|-
|4,485
|Muslimanske kuće
|}
Savremeni bizantijski historičar [[Michael Critobulus|Mihael Kritobul]] iz [[Imbros|Imbrosa]] opisao je Bosnu i njen završetak u prvoj polovini 15. stoljeća. Bosnu naziva &quot;zemljom Vostri&quot; i njeno stanovništvo Vostri (ili Bostri, Bostni), jasno izdvajajući bosansko stanovništvo od stanovništva njenih susjeda, što srpski naučnik [[Radivoj Radić]] citira i objašnjava u svojoj studiji ''Bosna u historijskom djelu Kritobula iz Imbrosa'', &lt;ref name=&quot;journaldatabase-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.143&quot;&gt;{{Cite journal|last=Radivoj Radić|date=2006|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|url=http://journaldatabase.info/articles/bosnia_work_kritoboulos_imbros.html|journal=Zbornik Radova Vizantološkog Instituta|language=sh|publisher=journaldatabase.info|volume=2006|issue=43|pages=143|issn=0584-9888|access-date=6 May 2020|quote=Critobulus has extremely negative opinion of the Latins, while for other nations as to the Romeji, Serbs, Hungarians, and inhabitants of Bosnia – except Albanians and Vlachs for whom he has some hostilities – has a certain sympathy.}}&lt;/ref&gt; citirajući autora koji Bosance naziva &quot;Vostri&quot;, Albance &quot;Ilirima&quot;, a Srbe imenom &quot;Tribali&quot;. &lt;ref name=&quot;journaldatabase-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.145&quot;&gt;{{Cite journal|last=Radivoj Radić|date=2006|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|url=http://journaldatabase.info/articles/bosnia_work_kritoboulos_imbros.html|journal=Zbornik Radova Vizantološkog Instituta|language=sh|publisher=journaldatabase.info|volume=2006|issue=43|pages=143|issn=0584-9888|access-date=6 May 2020|quote=Encouraged by all these benefits, Vostri never intend to comply to the Sultan or make contracts and pay him annual tribute, as did other neighbors Illyrians (as author called Albanians) and Tribals (as author called Serbs), nor to subordinate themselves to him in any way.}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;scindeks-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.140-154&quot;&gt;{{Cite web|url=http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0584-98880643140R|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|last=Radivoj Radić|date=2006|publisher=scindeks.nb.rs|pages=140–154|language=sh|archive-url=https://archive.today/20120718220135/http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0584-98880643140R|archive-date=18 July 2012|access-date=6 May 2020}}&lt;/ref&gt;

Turski historičar Ömer Lütfü Barkan izvršio je popis stanovništva na osnovu vjere u [[Bosanski sandžak|Bosanskom sandžaku]] između 1520. i 1530. godine. Tada je živjelo preko 334.325 stanovnika, od kojih su 38,7% bili sljedbenici [[Islam|Islama]] .

Krajem 16. i početkom 17. stoljeća, prema različitim [[Austro-Ugarska|austrougarskim]] i [[Osmanlijsko Carstvo|osmanskim]] izvorima, cjelokupno [[plemstvo]] [[Bosanski pašaluk|Bosanskog ejaleta]], veći dio njenog [[Državljanstvo|građanstva]] i dio [[Kmetstvo|kmetstva činili]] su [[Musliman|Muslimani]], oko ''75%'' stanovništva, a Apostolski [[Pjetër Mazreku|vizitator Peter Masarechi]] je u svom izvještaju iz 1624. godine tvrdio da je stanovništvo Bosne (bez Hercegovine) iznosilo 450.000 Muslimana, 150.000 Katolika i 75.000 Pravoslavaca. &lt;ref name=&quot;Velikonja2003&quot;&gt;{{Cite book|last=Mitja Velikonja|url=https://archive.org/details/religiousseparat0000veli|title=Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina|publisher=Texas A&amp;M University Press|year=2003|isbn=978-1-60344-724-9|pages=[https://archive.org/details/religiousseparat0000veli/page/56 56]–|url-access=registration}}&lt;/ref&gt;

Muslimansko stanovništvo [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] je od kraja 18. do početka 19. stoljeća počelo postepeno opadati zbog čestih ratova koje je vodilo [[Osmanlijsko Carstvo|Osmansko carstvo]] . Muslimani su prema osmanskom zakonu bili obavezni služiti vojsku, dok kršćani nisu bili dio vojske, već su plaćali porez. Stvaranjem nezavisnih država [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]], migracije Srba u ove dvije države bile su u velikim talasima 1810-ih, 1820-ih i 1870-ih godina. 

I [[Musliman|muslimansko]] i kršćansko stanovništvo znatno je prorijeđeno u 18. stoljeću zbog čestih pošasti. Konkretno, ogromna epidemija [[Pandemija|kuge]] navodno je prepolovila cjelokupno stanovništvo [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u periodu između 1813. i 1815. godine.

Nemoguće je dati tačnu procjenu broja stanovnika Bosne u to vrijeme. Neki pisci navode cifru od milion, drugi 920.000 i 840.000. [[Leopold von Zedlitz-Neukirch]] [http://www.digitale-sammlungen.de/de/view/bsb10946376?page=66], u svom &quot;Blicke auf Bosnien, Rascien, die Herzegewina und Servien, bei der Fortsetzung des Russisch-Türkischen Krieges im Jahre 1829&quot;, daje nam u jednom dijelu svog rada sljedeće procjene:

* Bošnjaci – 250.000
* Srbi – 120.000
* Turci – 240.000
* [[Morlaci]] – 75.000
* Hrvati – 40.000
* Cigani – 16.000
* Jevreji – 2.000
* Jermeni – 800


Ukupno 743.800.

* 450.000 Muslimana
* 250.000 Katolika
* 220.000 Pravoslavaca
* 2.000 Jevreja
* 800 Jermena

Johann Roskiewicz je procijenio etničku kompoziciju stanovništva 1867. godine kao:

* u Bosni:
** 782.000 Slavena
** 9.000 [[Romi u Bosni i Hercegovini|Roma]]
** 5.000 Jevreja
* u [[Hercegovina|Hercegovini]] :
** 227.000 Slavena
** 2.500 Roma
** 500 Jevreja

U popisu stanovništva iz 1871. koji je [[Osmanlijsko Carstvo|izvršilo Osmansko carstvo]] u [[Bosanski vilajet|Bosanskom vilajetu]], rezultati kažu:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Procentualni raspon
|-
|Pravoslavni hrišćani
|''37%''
|-
|Sunitski muslimani
|''50%''
|-
|Katolički kršćani
|''13%''
|}
Između 1875. i 1876. godine obavljen je [[Osmanlijsko Carstvo|osmanski]] popis stanovništva po vjeri, ali s nejasnim, nepreciznim i varirajućim brojkama:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Procentualni raspon
|-
|Pravoslavni hrišćani
|''32,63%'' – ''46,6%''
|-
|Sunitski muslimani
|''32.6%'' – ''51.9%''
|-
|Katolički kršćani
|''14.97%'' – ''20.17%''
|}
Novo carstvo stvorilo je uglavnom muslimanske elite koje su činile većinu stanovništva u većini gradova, kao i u najzapadnijoj i najistočnjoj Bosni (Cazinsko područje, dijelovi doline Drine i šire područje oko Tuzle). Broj Katolika opao je u sjevernoj Bosni (osim velikih dijelova bosanske Posavine), u srednjoj Bosni Katolici su pali otprilike na polovinu stanovništva, a u Hercegovini Katolici i Pravoslavci bili su većina zapadno i istočno od Neretve, s muslimanskom većinom u mnogim naseljima. 

=== Teritorijalna distribucija ===
Muslimansko stanovništvo bilo je uglavnom gradsko i činilo je većinu u većini gradova Bosne i Hercegovine ( [[Sarajevo]], [[Tuzla]], [[Banja Luka]] ), kao i u zapadnim ( [[Cazin]] i dolinom [[Una|Une (Pounje)]] ) i istočnim (uz dolinu [[Drina|Drine]]) graničnim područjima zemlje. Generalno, muslimani su bili najdominantnija grupa u najrazvijenijim urbanim centrima Bosne.

&lt;nowiki&gt;&lt;/br&gt;&lt;/nowiki&gt; Dijelovi Bosanske Krajine sa dijelovima Zapadne Bosne, dijelovi Istočne Hercegovine i preko Drine prema granici sa Srbijom imali su pravoslavnu većinu. To su uglavnom planinska područja. Ponovno uspostavljanje [[Srpska patrijaršija Pećka|Pećke srpske patrijaršije]] 1557. godine, nedostatak katoličkog sveštenstva i opšta osmanska tolerancija, &lt;ref name=&quot;Denver Post-2014-Sarajevo-famous-gunshot&quot;&gt;{{Cite news|title=Sarajevo, famous for gunshot that led to WWI, now a city of harmony|url=https://www.denverpost.com/2014/06/19/sarajevo-famous-for-gunshot-that-led-to-wwi-now-a-city-of-harmony/|access-date=7 May 2020|agency=The Associated Press|publisher=The Denver Post|date=19 June 2014}}&lt;/ref&gt; posebno za pravoslavno hrišćanstvo, umnogome su doprinijeli povećanju i održavanju pravoslavnog stanovništva, kasnije [[Srbi|Srba]] na ovim prostorima.

Katoličko stanovništvo činilo je većinu u dijelovima Hercegovine, Posavine i Srednje Bosne. [[Franjevci|Franjevački red]] igrao je veliku ulogu u održavanju katoličkog stanovništva, suočen sa periodičnim iseljavanjima.

Zbog veoma čestih migracija i ratova, stanovništvo u mnogim dijelovima zemlje bilo je mješovito, sa ljudima različitih vjera.

Bosna je prihvatila val imigranata Jevreja koji su protjerani iz Španije od 15. stoljeća. &lt;ref name=&quot;Denver Post-2014-Sarajevo-famous-gunshot2&quot;&gt;{{Cite news|title=Sarajevo, famous for gunshot that led to WWI, now a city of harmony|url=https://www.denverpost.com/2014/06/19/sarajevo-famous-for-gunshot-that-led-to-wwi-now-a-city-of-harmony/|access-date=7 May 2020|agency=The Associated Press|publisher=The Denver Post|date=19 June 2014}}&lt;/ref&gt; Naselili su se u Sarajevu, [[Travnik|Travniku]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i [[Bihać|Bihaću]] . Doseljavanje [[Romi u Bosni i Hercegovini|Roma]], [[Aromuni|Vlaha i Cincara]], te [[Čerkezi|Čerkeza]], u malom broju, poklopilo se sa osmanskim osvajanjem Bosne i Hercegovine. Međutim, nijedna od ovih grupa nije značajno uticala na ukupnu strukturu stanovništva zemlje.

Tokom narodnih ustanaka između 1875. i 1878. godine Bosna i Hercegovina je izgubila ukupno ''13,64%'' svog stanovništva (150.000 od ukupno 1.100.000) od kojih su većina bili [[Srbi]] .

== Austro-ugarsko carstvo ==

=== Popis iz 1879. godine ===
Austrougarska vlada objavila je ''Haupt-Uebersicht der politischen Eintheilung von Bosnien und der Hercegovina'', sa demografskim podacima prema popisu stanovništva koji je prikupljen 16. juna 1879. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.poreklo.rs/wp-content/uploads/2012/11/Popis_1879_-_Bosna_i_Hercegovina.pdf|title=Haupt-Uebersicht der politischen Eintheilung von Bosnien und der Hercegovina|year=1880|orig-year=1879}}&lt;/ref&gt; Prvi detaljan popis stanovništva,  evidentirao je 1.158.440 građana Bosne i Hercegovine, po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Religija
!Broj
|-
|Pravoslavni hrišćani
|496.761 (42,88%)
|-
|Muslimani
|448,613 (38.75%)
|-
|Rimokatolici
|209,391 (18.08%)
|-
|Jevreji
|3,426
|-
|''ostali''
|249
|}

=== Popis iz 1885 ===
Austrougarska vlada objavila je ''Ortschafts-Bevölkerungs-Statistik von Bosnien und der Hercegovina nach dem Volkszählungs-Ergebnisse vom I. Mai 1885.''  &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.poreklo.rs/wp-content/uploads/2012/11/Popis-BiH-1885.pdf|title=Ortschafts-Bevölkerungs-Statistik von Bosnien und der Hercegovina nach dem Volkszählungs-Ergebnisse vom I. Mai 1885.|year=1886|publisher=Landesdrackerei|location=Sarajevo|orig-year=1885}}&lt;/ref&gt; Prema popisu stanovništva iz 1885. godine u Bosni i Hercegovini živjelo je 1.336.091 stanovnika, po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Religija
!Broj
|-
|Pravoslavni hrišćani
|571,250 (42.76%)
|-
|Muslimani
|492,710 (36.88%)
|-
|Rimokatolici
|265,788 (19.89%)
|-
|''ostali''
|6,343 (0.47%)
|}

=== Popis iz 1895 ===
[[Datoteka:Etnička struktura Bosne i Hercegovine 1895. godine.png|mini|Vjerski i etnički sastav prema popisu iz 1895. godine]]
[[Austro-Ugarska|Austrougarski]] popis stanovništva obavljen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] 22. aprila 1895. godine, pokazuje da je područje [[Bosna (regija)|Bosne]] imalo oko 1.361.868 stanovnika, dok je [[Hercegovina]] imala 229.168 stanovnika. &lt;ref name=&quot;Catholic19072&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.newadvent.org/cathen/02694a.htm|title=Bosnia and Herzegovina|last=Klaar, Karl|year=1907|website=New Advent Catholic Encyclopedia|publisher=Robert Appleton Company|location=New York}}&lt;/ref&gt; ''[[Catholic Encyclopedia|Katolička enciklopedija]]'' je većinsko slavensko stanovništvo (98%) tretirala kao Srbe. &lt;ref name=&quot;Catholic19072&quot; /&gt;

Broj osoba po kvadratnoj milji bio je drugi najmanji u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] : samo 80 stanovnika po kvadratnoj milji. Broj osoba po kvadratnoj milji u okruzima:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Broj
|-
|[[Tuzla]]
|106
|-
|[[Banja Luka|Banjaluka]]
|96
|-
|Bihać
|91
|-
|[[Sarajevo]]
|73
|-
|[[Mostar]]
|65
|-
|[[Travnik]]
|62
|}
Bilo je ukupno 5.388 naselja, od kojih je 11 imalo više od 5.000 stanovnika. Preko 4.689 tih naselja imalo je manje od 500 stanovnika.

Popis stanovništva po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Opis
|-
|Srpski pravoslavni hrišćani
|674,000 (''43%'')
|-
|Muslimani
|550,000 (''35%'')
|-
|Katolici 
|334,000 (''21.3%'')
|-
|Jevreji
|8,000
|-
|''ostali''
|4,000
|}
Teritorijalna raspodjela između područja nije se mnogo promijenila, a gradovi su postali multietnički.

[[Turkijski narodi|Turski]] trgovci mogli su se naći u trgovačkim centrima. Austrijske trupe mogle su se naći u vojnim garnizonima, dok su se Jevreji koji su ranije doselili iz Španije također mogli naći u gradovima. Svi su bili podijeljeni prema zanimanju, 1.385.291 stanovnik ( ''85%'' ) bili su poljoprivrednici ili vinogradari. Bilo je ukupno 5.833 velikih posjeda koje su uglavnom držali Muslimani. 88.970 kultivatora služe kao ''[[kmetovi]]'' . 88.867 slobodnih seljaka posjeduju zemlju koju obrađuju. 22.625 seljaka posjeduju poljoprivrednu zemlju, a istovremeno obrađuju i tuđu zemlju.

=== Popis iz 1910. godine ===
[[Datoteka:BosniaEthnic1910.jpg|mini|Etnički sastav, 1910]]


Prema popisu stanovništva iz 1910. godine bilo je ukupno 1.898.044 stanovnika [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] :
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Religija
!Broj
|-
|Pravoslavni
|825,918 (43.49%)
|-
|Muslimani
|612,137 (32.25%)
|-
|Rimokatolici
|434,061 (22.87%)
|-
|''ostali''
|26,428 (1.39%)
|}
Gradsko stanovništvo je, prema vjeroispovijesti, činilo 50,76% Muslimana, 24,49% Rimokatolika i 19,92% Pravoslavaca. Vlasništvo nad zemljom bilo je 91,1% kod Muslimana, 6% kod Pravoslavaca, 2,6% kod Rimokatolika i 0,3% kod Ostalih. Upoređujući procente iz 1910. sa popisom iz 1879. godine, vidi se pad procenta Muslimana sa 39% na 32%, te porast Katolika sa 18% na 23%, dok se pravoslavno stanovništvo cijelo vrijeme kretalo oko 43%.

== Prvi svjetski rat ==
Prvi svjetski rat ostavio je Bosnu i Hercegovinu bez ukupne brojke od ''360.000 stanovnika'' ili ''19%'' od njenog ukupnog stanovništva.

== Migracije ==
Čim je nastala [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]], jedan broj ranije koloniziranih porodica počeo je da se iseljava i vraća u svoje domovine, među kojima su Nijemci, [[Česi]], [[Poljaci]], [[Slovaci]], Mađari i [[Rusini]] .

Nova planirana preseljenja pogodila su najviše [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavno srpsko]] stanovništvo, jer su velike mase preseljene iz pasivnih krajeva Hercegovine i Bosne u [[Vojvodina|Vojvodinu]], tačnije istočni [[Banat]] ; dok su neki otišli na [[Kosovo]] : naseljavali region od [[Kačanik|Kačanika]] do [[Vučitrn|Vučitrna]], oko [[Priština|Prištine]], [[Lipljan|Lipljana]], [[Peć|Peći]], [[Istok|Istoka]], [[Đakovica|Đakovice]] i u [[Drenica|Drenici]] . Neki su otišli i u [[Sjeverna Makedonija|Makedoniju]] .

Nastavljena je ranija emigracijska tendencija [[Islam|muslimanskog]] stanovništva prema teritorijama držanim od strane Osmanlija.

Veliki broj stanovništva, među kojima su najbrojniji bili [[Srbi]] i [[Hrvati]] iz krških krajeva [[Hercegovina|Hercegovine]] i [[Bosna i Hercegovina|Zapadne Bosne]], odselio se u sjeverne krajeve [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i u inostranstvo ( [[Sjeverna Amerika|Sjeverna]] i Južna Amerika, [[Kanada]], Francuska, [[Belgija]] itd.). 

== Kraljevina Jugoslavija ==

=== Teritorijalna distribucija ===
Nakon [[Agrarne reforme|agrarnih reformi]] 1918. i 1919. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm|title=An International Symposium &quot;Southeastern Europe 1918-1995&quot;}}&lt;/ref&gt; vlada je konfiskovala imovinu muslimanskih zemljoposjednika i preraspodijelila je nemuslimanskom stanovništvu.

=== Popis iz 1921. godine ===
[[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] izvršila je popis stanovništva u teritorijalnom entitetu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 31. januara 1921. godine. U Bosni i Hercegovini je bilo 1.890.440 osoba. Stanovništvo je bilo podijeljeno na dvije nacionalnosti:

* [[Srbi]] i Hrvati
* ''neodlučni'' i ''drugi'' (uglavnom Muslimani)

po vjeri:

* [[Srpska pravoslavna crkva|Srpski pravoslavni hrišćani]] 829.290 ( ''43,87%'' )
* [[Sunitski islam|Sunitski muslimani]] 588.244 ( ''31,07%'' )
* [[Rimokatolička crkva|Katolici]] 444.308 (23,58 ''%'' )
* ''ostali'' 28.595 ( ''1,58%'' )

==== Sarajevo ====
Stanovništvo Sarajevskog okruga prema popisu vjerskog stanovništva tadašnje [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] iz 1921. godine:

* [[Srpska pravoslavna crkva|Srpski pravoslavni hrišćani]] 55.477 ( ''38,6%%'' )
* [[Sunitski islam|Sunitski muslimani]] 50.270 ( ''34,9%'' )
* Hrvata 29.395 ( ''20,4%'' )
* ''ostali'' 8.768 ( ''6,1%'' )

Postojalo je 8 opština i njihovo stanovništvo je bilo:

* [[Srbi]] su činili većinu u 5 prigradskih opština: [[Ilidža]], [[Koševo (Sarajevo)|Koševo]], [[Pale (RS)|Pale]], [[Rajlovac]] i [[Trnovo (RS)|Trnovo]] .
* Muslimani su činili većinu u Gradu Sarajevu i u 2 opštine: [[Bjelašnica|Bjelašnici]] i [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozrenu]] .

Iste godine Grad Sarajevo je imao 78.173 stanovnika:

* [[Sunitski islam|Sunitski muslimani]] 29.649 ( ''37,9%'' )
* Katolici 21.373 ( ''27,3%'' )
* [[Srpska pravoslavna crkva|Srpski pravoslavni hrišćani]] 18.630 ( ''23,8%'' )
* ''ostali'' 8.522 ( ''11,0%'' )

=== Popis iz 1931. godine ===
[[Kraljevina Jugoslavija]] je izvršila popis stanovništva na teritoriji [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 31. marta 1931. godine prema kojem je bilo ukupno 2.323.555 osoba. Stanovništvo je dobilo nekoliko nacionalnosti:

* [[Jugoslaveni|Jugosloveni]]
* [[Nijemci]]
* [[Ukrajinci]]
* [[Poljaci]]
* [[Mađari]]
* [[Romi u Bosni i Hercegovini|Roma]]
* [[Turci]]

po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Ime
!Broj
!Postotak
|-
|Srpski pravoslavni hrišćani
|1,028,139
|44.25%
|-
|Sunitski muslimani
|718,079
|30.9%
|-
|Katolici
|547,949
|23.58%
|-
|''ostali''
|29,388
|1.27%
|}

== Drugi svjetski rat ==

=== Gubici ===
Savezni zavod za statistiku u Beogradu sačinio je brojku od 179.173 poginule osobe u ratu u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u periodu [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] :

* 129.114 [[Srbi|Srba]] ( ''72,1%'' )
* 29.539 [[Musliman|muslimana]] ( ''16,5%'' )
* 7.850 Hrvata ( ''4,4%'' )
* ''ostali'' ( ''7%'' )

=== Protjerivanja i preseljenja ===
Prema planovima [[Treći rajh|nacističke Njemačke]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] 110.000 [[Srbi|Srba]] je preseljeno i prevezeno u [[Historija Srbije|Srbiju pod njemačkom okupacijom]] . Samo u periodu od maja do avgusta 1941. godine u [[Srbija|Srbiju]] je protjerano preko 100.000 Srba. U jeku rata Srbija je imala 200.000–400.000 srpskih izbeglica iz [[Ustaše|ustaško-okupirane]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] . Do kraja rata 137.000 Srba trajno je napustilo teritoriju Bosne i Hercegovine.

Muslimansko stanovništvo je također bilo izloženo stradanju i intenzivnim preseljenjima, uglavnom u gradove i uglavnom u [[Sarajevo]], gdje je dio muslimanskog stanovništva iz [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Kosovo|Kosova]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]] preseljen, čime je povećan ukupan procenat muslimana u Bosni i Hercegovini.

== Socijalistička Jugoslavija ==

=== 1945–1948 kolonizacija Vojvodine ===
Prije protjerivanja Nijemaca iz [[Vojvodina|Vojvodine]] 1945–1948. godine, određeni broj stanovnika [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] doselio se u nove stambene prostore u Vojvodini:

* [[Srbi|Srba]] oko 70.000 ( ''98%'' )
* Hrvati i Muslimani (oko ''2%'' )

=== Popis iz 1948. godine ===
Prema popisu stanovništva u Narodnoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativnoj Republici Jugoslaviji]] iz 1948. godine, [[Bosna i Hercegovina|Narodna Republika Bosna i Hercegovina]] je imala ukupno 2.565.277 stanovnika:

* [[Srbi|Srba]] 1.136.116 ( ''44,3%'' )
* ''neodlučno'' 788.403 ( ''30,7%'' ) [note 1]
* [[Hrvati|Hrvata]] 614.123 ( ''23,9%'' )
* [[Slovenci|Slovenaca]]4.338 ( ''0,2%'' )
* [[Crnogorci|Crnogoraca]] 3.094 ( ''0,1%'' )
* [[Makedonci|Makedonaca]] 675
* ''ostalih'' 18.528 ( ''0,8%'' )

=== Popis iz 1953. godine ===
Prema [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslovenskom]] popisu stanovništva iz 1953. godine, [[Bosna i Hercegovina]] je imala ukupno 2.847.790 stanovnika:

* Srba 1.264.372 ( ''44,4%'' )
* ''neodlučnih'' 891.800 ( ''31,3%'' ) [note 1]
* Hrvata 654.229 ( ''23%'' )
* Crnogoraca 7.336 ( ''0,3%'' )
* Slovenci 6.300 ( ''0,2%'' )
* Makedonci 1.884 ( ''0,1%'' )
* ''ostali'' 21.869 ( ''0,7%'' )

=== Popis iz 1961. godine ===
Prema popisu stanovništva [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] iz 1961. godine, [[Bosna i Hercegovina|Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] je imala ukupno 3.277.948 stanovnika:

* Srba 1.406.057 ( ''42,9%'' )
* [[Muslimani (narod)|Muslimana]] (kasnije Bošnjaci nosili naziv Muslimani) 842.248 ( ''25,7%'' ) [note 2]
* [[Hrvati|Hrvata]] 711.665 ( ''21,7%'' )
* [[Jugoslaveni|Jugoslovena]] 275.883 ( ''8,4%'' )
* [[Crnogorci|Crnogoraca]] 12.828 ( ''0,4%'' )
* [[Rusini]] 6.136 ( ''0,2%'' )
* [[Slovenci]] 5.939 ( ''0,2%'' )
* [[Albanci]] 3.642 ( ''0,1%'' )
* [[Makedonci]] 2.391 ( ''0,1%'' )
* [[Turci]] 1.812 ( ''0,1%'' )
* [[Mađari]] 1.415 ( ''0,1%'' )
* ''ostali'' 6.849 ( ''0,2%'' )

&lt;gallery&gt;
Datoteka:BiH - ES N 1961.gif|Etnička struktura Bosne i Hercegovine po naseljima 1961.
Datoteka:Bosnaetno61.png|Etnička struktura Bosne i Hercegovine po opštinama 1961.
Datoteka:BiH - Etnicki sastav po opstinama 1961 1.gif|Etnička struktura Bosne i Hercegovine po opštinama 1961
&lt;/gallery&gt;</text>
      <sha1>ppfaewlg0w4lzdt0fq1wwvbegj2r5fi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425510</id>
      <parentid>3425509</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T15:04:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35053" xml:space="preserve">[[Datoteka:BiH population density map 2013 by municipalities.png|mini|Gustina naseljenosti u Bosni i Hercegovini po opštinama, rani podaci popisa]]

Ovaj članak je o Demografskoj historiji Bosne i Hercegovine i bavi se dokumentiranom demografijom ove zemlje kroz vrijeme. Za pregled različitih etničkih grupa i njihovog historijskog razvoja, pogledajte [[Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]] .

== Pregled ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+Historijsko stanovništvo Bosne i Hercegovine
!Popis
!Populacija
!Promjena
!Površina
(km&lt;math&gt;^2&lt;/math&gt;)
!Gustina stanovnika
(po km&lt;math&gt;^2&lt;/math&gt;)
!Napomena       
|-
|1879
|1,158,440
| -
|51,246
|22.6
| rowspan=&quot;4&quot; |U sastavu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 
(1878-1918)
|-
|1885
|1,336,091
| +15.3%
|51,246
|26.1
|-
|1895
|1,568,092
| +17.4%
|51,246
|30.6
|-
|1910
|1,898,044
| +21.0%
|51,200
|37.1
|-
|1921
|1,890,440
|–0.4%
|51,200
|36.9
| rowspan=&quot;2&quot; |U sastavu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]        
(1918-1941)
|-
|1931
|2,323,555
| +22.9%
|51,564
|45.1
|-
|1948
|2,564,308
| +10.4%
|51,189
|50.1
| rowspan=&quot;6&quot; |U sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
(1945-1992)
|-
|1953
|2,847,459
| +11.0%
|51,221
|55.6
|-
|1961
|3,277,948
| +15.1%
|51,197
|64.0
|-
|1971
|3,746,111
| +14.3%
|51,197
|73.2
|-
|1981
|4,124,256
| +10.1%
|51,197
|80.6
|-
|1991
|4,377,033
| +6.1%
|51,197
|85.5
|-
|2001
|3,922,205
|–10.4%
|51,197
|76.6
| rowspan=&quot;2&quot; |Kao nezavisna [[Bosna i Hercegovina]]  (1992 do danas)
|-
|2013
|3,531,159
|–9.9%
|51,197
|68.9
|-
| colspan=&quot;6&quot; |† = Procjena. $ = Preliminarni rezultati.

&lt;nowiki&gt;&lt;/br&gt;&lt;/nowiki&gt; Izvori: Za period 1879–1991, Zavod za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://web.archive.org/web/20130919000210/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/PopisiStanB.htm|title=STANOVNI�TVO BOSNE I HERCEGOVINE PO POPISIMA|date=2013-09-19|website=web.archive.org|access-date=2022-07-21}}&lt;/ref&gt; 

Za 2001. i 2011., različita izdanja publikacije Centralne obavještajne agencije The World Factbook .
|}

== Prahistorija ==
Najveća koncentracija Haplogrupe I-M170, jedine autohtone evropske Haplogrupe, nalazi se u današnjoj Bosni i Hercegovini, u rasponu od 65% do 73%. &lt;ref&gt;http://www.draganprimorac.com/wp-content/uploads/2010/05/Battaglia.pdf {{Bare URL PDF|date=March 2022}}&lt;/ref&gt; Najstariji tragovi čovječanstva u Bosni i Hercegovini bili su tokom Paleolita kod Doboja, Prnjavora i u dolini rijeke Usore. U periodu neolita postojale su tri kulturne zone: Jadran u Hercegovini; panonsko-balkanska u Bosni i prelazna zona između njih u izvorištu rijeke Bosne. Bosna i Hercegovina ima mnogo arheoloških nalazišta od Bronzanog do Željeznog doba. U cijelom Klasičnom dobu kulturno-civilizacijski slojevi [[Iliri|Ilira]] ( [[Daorsoi|Daorsi]] u istočnoj Hercegovini, [[Ardijejci|Ardieji]], [[Sardeati]], [[Japodi]], [[Dicioni|Breuci]], [[Autarijati]], [[Dalmati]] itd. ),  [[Kelti]] ( [[Skordisci]] ), [[Tračani]], [[Rimsko Carstvo|Rimljani]], [[Huni]], [[Germani|germanski narodi]] ( [[Vizigoti]], [[Ostrogoti]] ) i drugi formirani su, iako je većina stanovništva [[romanizacija|romanizovana]] tokom osvajanja početkom Nove ere. Istočni Goti su navalili na ovo područje tokom ranog Srednjeg vijeka, dok su [[Avari]] i [[Slaveni]] došli u 6. vijeku.

== Srednjovjekovni period ==
Zbog raznih faktora, kao što su to česta pomjeranja granica i relativna izolacija od ostatka Evrope, ne postoje detaljni statistički podaci koji se bave stanovništvom Bosne tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Općenito se procjenjuje da je stanovništvo [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevine Bosne]] na vrhuncu moći bilo između 500.000 i 1.000.000 ljudi. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bosna-hercegovina.info/povijest.htm|title=Povijet – istorija Bosne i Hercegovine|website=www.bosna-hercegovina.info|access-date=8 April 2019}}&lt;/ref&gt; U to vrijeme u Bosni je bilo vrlo malo značajnih urbanih centara, a i oni su blijedili u odnosu na daleko urbaniziranija područja duž obližnje [[Dalmacija|dalmatinske]] obale. Među značajnijim gradovima bili su [[Doboj]], [[Jajce]], [[Srebrenik]], [[Srebrenica]], [[Tešanj]] i [[Visoko]] . Ogromna većina stanovništva bila je ruralna, a društveno uređenje srednjovjekovne Bosne razvilo se u ono što se zvalo ''[[Zadruga]]'' . U ovom sistemu, zajednice su bile organizovane od strane nekoliko porodica  sa zajedničkim interesima koje se obično nalaze u klaster stambenoj formaciji. Lideri zajednice birani su u skladu sa svojim godinama i visokim etičkim standardima. Zadruga je prvenstveno bila agrarna zajednica koja je u velikoj mjeri ovisila o prirodnim resursima.

== Migracije i ostalo ==
Tokom 15.–19. vijeka dešavalo se mnogo demografskih promjena. Česti ratovi, vjerski progoni, pobune, ustanci, uzimanje djece kao danak, visoki [[Tributes|harači]], visoki [[Porez|porezi]], godine lošeg [[Usjevi|roda]], epidemije, [[nasilje]] i [[ugnjetavanje]] izazvali su visoku smrtnost i patnju cjelokupnog stanovništva i podstakli migracijske tokove koja je promijenila etničku strukturu stanovništva. Dakle, dolaskom Osmanskog carstva poklopio se i proces iseljavanja kršćanskog stanovništva iz ovih krajeva, koji je do danas ostao jedno od glavnih obilježja demografskog razvoja stanovništva Bosne i Hercegovine. Istovremeno, intenzivna unutrašnja premeštanja stanovništva zajedno sa periodičnim migracijama, ali i imigracijama, promijenila je raspored pojedinih [[Etnička grupa|etničkih]] grupa u Bosni i Hercegovini u osmanskom periodu. U kasnijim fazama posebno su se pojavile [[Musliman|muslimanske]] migracije iz regiona.

U užoj Bosni se stanovništvo počelo iseljavati prvo iz nižih krajeva (Posavina i riječne doline), a potom i iz visoravni. Najintenzivniji migracioni tokovi nastali su u kraškim dinarskim krajevima Hercegovine i zapadne Bosne. Vijekovima se stanovništvo ovih krajeva, uglavnom kršćansko, usmjeravalo ka okolnim zemljama:

* Migracije iz [[Bosna i Hercegovina|Zapadne Bosne]] (iz [[Glamoč|Glamoča]] i [[Unac|Unca]], [[Kupres (FBiH)|Kupresa]], [[Bosansko Grahovo|Grahova]] ) išle su prema [[Lika|Lici]], [[Hrvatska|užoj Hrvatskoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]], a stalni emigracijski tokovi iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Lika|Like]] išli su prema [[Slavonija|Slavoniji]], [[Srem|Sremu]], [[Banat|Banatu]] i [[Bačka|Bačkoj]], [[Baranja]] .
* Migracije iz istočne Hercegovine i Gornjeg Podrinja su se uputile ka zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] i [[Šumadija|Šumadiji]] .
* Migracije iz južne dinarske regije Bosne i Hercegovine krenule su prema Dalmaciji. [[Jovan Cvijić]] navodi da su prve migracije u Dalmaciju iz dinarskog zaleđa počele već krajem 12. vijeka, a ojačale su u osmanskom periodu od 15. do 18. stoljeća. Također, ove seobe su pomjerile srednjovjekovno stanovništvo Dalmacije koje se ranije selilo uglavnom prema [[Hrvatska|Hrvatskoj]], Slavoniji i Italiji. Prema Cvijiću, gotovo svo stanovništvo [[Makarska|Makarske]], [[Omiš|Omiša]], [[Split|Splita]], [[Šibenik|Šibenika]] i [[Bukovica, Hrvatska|Bukovice]] porijeklom je iz Bosne i Hercegovine.
* [[Hercegovina|Hercegovačkog]] porijekla su bili stanovnici grada Dubrovnika i okoline, dok je stanovništvo Boke Kotorske porijeklom iz crnogorsko-hercegovačkog dinarskog područja.

U periodu od 15. do 19. stoljeća, dolaskom Osmanskog carstva na teritoriju Bosne i Hercegovine dogodila se prva značajna demografska promjena jer su gotovo svi sljedbenici [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] prešli na Islam, uglavnom i zbog zadržavanja vlasništva nad zemljom koju su posjedovali prije osmanskog osvajanja. Njihova preobraćenja su bila i političke prirode; dok su [[Pravoslavlje|istočni pravoslavni]] i katolički dijelovi bosanskog stanovništva imali svoju bazu u Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Katoličkoj crkvi, sljedbenici Bosanske crkve nisu imali zastupljenost na široj geopolitičkoj sceni. Dodatna motivacija bile su i poreske olakšice za prelazak na Islam. Također je bio i veliki priliv pravoslavnih vjernika, zbog stalnih doseljavanja iz Crne Gore i Srbije, čestih ratova (pravoslavno stanovništvo je učestvovalo kao vojnici na obje strane) i nedostatka katoličkih propovjednika.

Preosmansko katoličko stanovništvo imalo je veliki udio u iseljavanju iz Bosne i Hercegovine. Tokovi emigracije bili su usmjereni prema Dalmaciji, [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Slavonija|Slavoniji]], [[Baranja|Baranji]] i sjeverozapadnoj Bačkoj. Zapadni dio današnje [[Bosna (regija)|regije Bosne]], danas poznat kao [[Bosanska krajina|Bosanska Krajina]], zauzeli su Osmanlije u 16. stoljeću, i neko vrijeme je još bio poznat kao &quot; [[turska Hrvatska|Turska Hrvatska]] &quot;, jer je njena nekada velika katolička i hrvatska većina nestala, a Osmanlije učvrstile novu granicu duž rijeka [[Sava|Save]] i [[Una|Une]] . Nakon više od jednog stoljeća vojnih gubitaka, [[Habsburška Monarhija|Habsburško carstvo]] je povelo pobjedničke ratove protiv Turske i uspjelo privremeno pomjeriti granicu južno od rijeke [[Sava|Save]] [[Požarevački mir|Passarovičkim ugovorom]] (1718), ali je ugovor poništen čim je [[Beogradski mir|Ugovor o]] [[Beogradski mir|Beogradu]] potpisan 1739. &lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://hrcak.srce.hr/file/77458|language=hr|title=Posavska krajina/granica od 1718. do 1739. godine – The Sava military borderland, 1718 – 1739|last=[[Drago Roksandić]], [[Faculty of Philosophy, Zagreb|Faculty of Philosophy]]|publisher=[[University of Zagreb]]|date=2007-10-02|access-date=2010-06-29}}&lt;/ref&gt; Austro-Ugarska će kasnije zauzeti cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine nakon [[Berlinski ugovor (1878.)|Berlinskog ugovora (1878.)]], ali pod drugačijim okolnostima, što je dovelo do [[Aneksijska kriza|bosanske krize]] 1908. godine. Relativno malo prethodnih hrvatskih [[Emigracija|emigranata]] se vratilo u Bosnu.

Prema otkrićima mnogih autora, muslimansko stanovništvo se u periodu osmanske vladavine nije mnogo iseljavalo u odnosu na migracije pravoslavnog i katoličkog stanovništva. Muslimansko stanovništvo bilo je karakteristično za povratničke migracije čim bi se ponovo stabilizirala politička i ekonomska situacija ili pomjerale državne granice. Poznata su povratnička kretanja muslimanskog stanovništva iz primorja, [[Lika|Like]], [[Slavonija|Slavonije]], [[Mađarska|Mađarske]] i drugih mjesta. Na primjer, nakon [[Bitka kod Beča|opsade Beča]] (1683–1699), teritorijalnih gubitaka [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanskog carstva]] i osvajanja [[Lika|Like]] i [[Krbava|Krbave]] od strane austrijske carske vojske, došlo je do masovnih kretanja muslimanskog stanovništva iz tih krajeva; muslimansko stanovništvo krenulo je prema Bihaću, Cazinu i Bosanskoj Krupi gdje je stvorilo enklavu na prostranom području [[Bosanska krajina|bosanske granice]], današnjoj Krajini . Intenzivnije doseljavanje muslimanskog stanovništva uočeno je 1690. godine kada se iz Ugarske i Slavonije stanovništvo seli u područje oko planine Majevice.

U osmanskom periodu muslimansko stanovništvo je u Bosni i Hercegovini donekle zabilježilo porast zbog doseljavanja muslimana iz [[Smederevo|Smederevskog]] i [[Novi Pazar|Novopazarskog]] [[Sandžak (upravna jedinica)|sandžaka]], a posebno iz nekih krajeva Crne [[Crna Gora|Gore]], [[Sjenica (Srbija)|Sjenice]] i [[Pešter|Peštera]] . Doseljavanje turskog stanovništva iz [[Anadolija|Male Azije]] je također utjecalo na rast muslimanskog stanovništva u Bosni i Hercegovini od 15. do 19. stoljeća.

Međutim, porast muslimanske populacije je uglavnom bio rezultat njihove visoke stope nataliteta s obzirom na tadašnju patrijarhalnu prirodu porodične strukture. U takvoj porodičnoj strukturi dužnosti članova porodice su bile striktno podijeljene, gdje su ženske članice porodice gotovo isključivo rađale mnogo djece i brinule se o domaćinstvu, dok su muški članovi zarađivali za porodicu,  bili uključeni u vođenje zemlje i političke zajednice.

Patrijarhalna struktura je takođe evidentna u pravoslavnim i katoličkim porodicama, ali statistika ne pokazuje tako visoku stopu nataliteta. Razlika (prema nekim književnim izvorima tog vremena) bila je u društvenim razinama muslimana u odnosu na njihove kršćanske kolege, gdje su prvi bili zemljoposjednici i stoga viša i viša srednja klasa koja je sebi mogla priuštiti više potomstva, dok su drugi su bili zemljoposjednici i dakle pripadali su uglavnom nižoj srednjoj ili nižoj klasi. Takva društvena organizacija odgovarala je tadašnjem [[Feudalizam|feudalnom sistemu]] .

== Osmansko carstvo ==
Za vrijeme i ubrzo nakon [[Osmansko osvajanje Bosne|osmanskog osvajanja Bosne]], u periodu između 1463. i 1557. godine, procjenjuje se  da su [[Osmanlijsko Carstvo|osmanske]] snage odvele oko 100.000 stanovnika Bosne u zarobljeništvo i 30.000 mladih u [[Janjičari|janjičare]] kao rezultat ''[[Devširma|devširmea]]'' .  &lt;sup class=&quot;noprint Inline-Template&quot; style=&quot;margin-left:0.1em; white-space:nowrap;&quot;&gt;&amp;#x5D;&lt;/sup&gt;

Prvi zvanični popis stanovništva po vjeroispovijesti u Bosni je obavljen sa rezultatima:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Broj
!Tip
|-
|37,125
|Hrišćanske kuće
|-
|332
|Muslimanske kuće
|}
Godine 1489. službeni popis stanovništva po vjeri za Bosanski sandžak bio je sljedeći:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Broj
!Tip
|-
|25,068
|Hrišćanske kuće
|-
|4,485
|Muslimanske kuće
|}
Savremeni bizantijski historičar [[Michael Critobulus|Mihael Kritobul]] iz [[Imbros|Imbrosa]] opisao je Bosnu i njen završetak u prvoj polovini 15. stoljeća. Bosnu naziva &quot;zemljom Vostri&quot; i njeno stanovništvo Vostri (ili Bostri, Bostni), jasno izdvajajući bosansko stanovništvo od stanovništva njenih susjeda, što srpski naučnik [[Radivoj Radić]] citira i objašnjava u svojoj studiji ''Bosna u historijskom djelu Kritobula iz Imbrosa'', &lt;ref name=&quot;journaldatabase-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.143&quot;&gt;{{Cite journal|last=Radivoj Radić|date=2006|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|url=http://journaldatabase.info/articles/bosnia_work_kritoboulos_imbros.html|journal=Zbornik Radova Vizantološkog Instituta|language=sh|publisher=journaldatabase.info|volume=2006|issue=43|pages=143|issn=0584-9888|access-date=6 May 2020|quote=Critobulus has extremely negative opinion of the Latins, while for other nations as to the Romeji, Serbs, Hungarians, and inhabitants of Bosnia – except Albanians and Vlachs for whom he has some hostilities – has a certain sympathy.}}&lt;/ref&gt; citirajući autora koji Bosance naziva &quot;Vostri&quot;, Albance &quot;Ilirima&quot;, a Srbe imenom &quot;Tribali&quot;. &lt;ref name=&quot;journaldatabase-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.145&quot;&gt;{{Cite journal|last=Radivoj Radić|date=2006|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|url=http://journaldatabase.info/articles/bosnia_work_kritoboulos_imbros.html|journal=Zbornik Radova Vizantološkog Instituta|language=sh|publisher=journaldatabase.info|volume=2006|issue=43|pages=143|issn=0584-9888|access-date=6 May 2020|quote=Encouraged by all these benefits, Vostri never intend to comply to the Sultan or make contracts and pay him annual tribute, as did other neighbors Illyrians (as author called Albanians) and Tribals (as author called Serbs), nor to subordinate themselves to him in any way.}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;scindeks-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.140-154&quot;&gt;{{Cite web|url=http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0584-98880643140R|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|last=Radivoj Radić|date=2006|publisher=scindeks.nb.rs|pages=140–154|language=sh|archive-url=https://archive.today/20120718220135/http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0584-98880643140R|archive-date=18 July 2012|access-date=6 May 2020}}&lt;/ref&gt;

Turski historičar Ömer Lütfü Barkan izvršio je popis stanovništva na osnovu vjere u [[Bosanski sandžak|Bosanskom sandžaku]] između 1520. i 1530. godine. Tada je živjelo preko 334.325 stanovnika, od kojih su 38,7% bili sljedbenici [[Islam|Islama]] .

Krajem 16. i početkom 17. stoljeća, prema različitim [[Austro-Ugarska|austrougarskim]] i [[Osmanlijsko Carstvo|osmanskim]] izvorima, cjelokupno [[plemstvo]] [[Bosanski pašaluk|Bosanskog ejaleta]], veći dio njenog [[Državljanstvo|građanstva]] i dio [[Kmetstvo|kmetstva činili]] su [[Musliman|Muslimani]], oko ''75%'' stanovništva, a Apostolski [[Pjetër Mazreku|vizitator Peter Masarechi]] je u svom izvještaju iz 1624. godine tvrdio da je stanovništvo Bosne (bez Hercegovine) iznosilo 450.000 Muslimana, 150.000 Katolika i 75.000 Pravoslavaca. &lt;ref name=&quot;Velikonja2003&quot;&gt;{{Cite book|last=Mitja Velikonja|url=https://archive.org/details/religiousseparat0000veli|title=Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina|publisher=Texas A&amp;M University Press|year=2003|isbn=978-1-60344-724-9|pages=[https://archive.org/details/religiousseparat0000veli/page/56 56]–|url-access=registration}}&lt;/ref&gt;

Muslimansko stanovništvo [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] je od kraja 18. do početka 19. stoljeća počelo postepeno opadati zbog čestih ratova koje je vodilo [[Osmanlijsko Carstvo|Osmansko carstvo]] . Muslimani su prema osmanskom zakonu bili obavezni služiti vojsku, dok kršćani nisu bili dio vojske, već su plaćali porez. Stvaranjem nezavisnih država [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]], migracije Srba u ove dvije države bile su u velikim talasima 1810-ih, 1820-ih i 1870-ih godina. 

I [[Musliman|muslimansko]] i kršćansko stanovništvo znatno je prorijeđeno u 18. stoljeću zbog čestih pošasti. Konkretno, ogromna epidemija [[Pandemija|kuge]] navodno je prepolovila cjelokupno stanovništvo [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u periodu između 1813. i 1815. godine.

Nemoguće je dati tačnu procjenu broja stanovnika Bosne u to vrijeme. Neki pisci navode cifru od milion, drugi 920.000 i 840.000. [[Leopold von Zedlitz-Neukirch]] [http://www.digitale-sammlungen.de/de/view/bsb10946376?page=66], u svom &quot;Blicke auf Bosnien, Rascien, die Herzegewina und Servien, bei der Fortsetzung des Russisch-Türkischen Krieges im Jahre 1829&quot;, daje nam u jednom dijelu svog rada sljedeće procjene:

* Bošnjaci – 250.000
* Srbi – 120.000
* Turci – 240.000
* [[Morlaci]] – 75.000
* Hrvati – 40.000
* Cigani – 16.000
* Jevreji – 2.000
* Jermeni – 800


Ukupno 743.800.

* 450.000 Muslimana
* 250.000 Katolika
* 220.000 Pravoslavaca
* 2.000 Jevreja
* 800 Jermena

Johann Roskiewicz je procijenio etničku kompoziciju stanovništva 1867. godine kao:

* u Bosni:
** 782.000 Slavena
** 9.000 [[Romi u Bosni i Hercegovini|Roma]]
** 5.000 Jevreja
* u [[Hercegovina|Hercegovini]] :
** 227.000 Slavena
** 2.500 Roma
** 500 Jevreja

U popisu stanovništva iz 1871. koji je [[Osmanlijsko Carstvo|izvršilo Osmansko carstvo]] u [[Bosanski vilajet|Bosanskom vilajetu]], rezultati kažu:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Procentualni raspon
|-
|Pravoslavni hrišćani
|''37%''
|-
|Sunitski muslimani
|''50%''
|-
|Katolički kršćani
|''13%''
|}
Između 1875. i 1876. godine obavljen je [[Osmanlijsko Carstvo|osmanski]] popis stanovništva po vjeri, ali s nejasnim, nepreciznim i varirajućim brojkama:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Procentualni raspon
|-
|Pravoslavni hrišćani
|''32,63%'' – ''46,6%''
|-
|Sunitski muslimani
|''32.6%'' – ''51.9%''
|-
|Katolički kršćani
|''14.97%'' – ''20.17%''
|}
Novo carstvo stvorilo je uglavnom muslimanske elite koje su činile većinu stanovništva u većini gradova, kao i u najzapadnijoj i najistočnjoj Bosni (Cazinsko područje, dijelovi doline Drine i šire područje oko Tuzle). Broj Katolika opao je u sjevernoj Bosni (osim velikih dijelova bosanske Posavine), u srednjoj Bosni Katolici su pali otprilike na polovinu stanovništva, a u Hercegovini Katolici i Pravoslavci bili su većina zapadno i istočno od Neretve, s muslimanskom većinom u mnogim naseljima. 

=== Teritorijalna distribucija ===
Muslimansko stanovništvo bilo je uglavnom gradsko i činilo je većinu u većini gradova Bosne i Hercegovine ( [[Sarajevo]], [[Tuzla]], [[Banja Luka]] ), kao i u zapadnim ( [[Cazin]] i dolinom [[Una|Une (Pounje)]] ) i istočnim (uz dolinu [[Drina|Drine]]) graničnim područjima zemlje. Generalno, muslimani su bili najdominantnija grupa u najrazvijenijim urbanim centrima Bosne.

&lt;nowiki&gt;&lt;/br&gt;&lt;/nowiki&gt; Dijelovi Bosanske Krajine sa dijelovima Zapadne Bosne, dijelovi Istočne Hercegovine i preko Drine prema granici sa Srbijom imali su pravoslavnu većinu. To su uglavnom planinska područja. Ponovno uspostavljanje [[Srpska patrijaršija Pećka|Pećke srpske patrijaršije]] 1557. godine, nedostatak katoličkog sveštenstva i opšta osmanska tolerancija, &lt;ref name=&quot;Denver Post-2014-Sarajevo-famous-gunshot&quot;&gt;{{Cite news|title=Sarajevo, famous for gunshot that led to WWI, now a city of harmony|url=https://www.denverpost.com/2014/06/19/sarajevo-famous-for-gunshot-that-led-to-wwi-now-a-city-of-harmony/|access-date=7 May 2020|agency=The Associated Press|publisher=The Denver Post|date=19 June 2014}}&lt;/ref&gt; posebno za pravoslavno hrišćanstvo, umnogome su doprinijeli povećanju i održavanju pravoslavnog stanovništva, kasnije [[Srbi|Srba]] na ovim prostorima.

Katoličko stanovništvo činilo je većinu u dijelovima Hercegovine, Posavine i Srednje Bosne. [[Franjevci|Franjevački red]] igrao je veliku ulogu u održavanju katoličkog stanovništva, suočen sa periodičnim iseljavanjima.

Zbog veoma čestih migracija i ratova, stanovništvo u mnogim dijelovima zemlje bilo je mješovito, sa ljudima različitih vjera.

Bosna je prihvatila val imigranata Jevreja koji su protjerani iz Španije od 15. stoljeća. &lt;ref name=&quot;Denver Post-2014-Sarajevo-famous-gunshot2&quot;&gt;{{Cite news|title=Sarajevo, famous for gunshot that led to WWI, now a city of harmony|url=https://www.denverpost.com/2014/06/19/sarajevo-famous-for-gunshot-that-led-to-wwi-now-a-city-of-harmony/|access-date=7 May 2020|agency=The Associated Press|publisher=The Denver Post|date=19 June 2014}}&lt;/ref&gt; Naselili su se u Sarajevu, [[Travnik|Travniku]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i [[Bihać|Bihaću]] . Doseljavanje [[Romi u Bosni i Hercegovini|Roma]], [[Aromuni|Vlaha i Cincara]], te [[Čerkezi|Čerkeza]], u malom broju, poklopilo se sa osmanskim osvajanjem Bosne i Hercegovine. Međutim, nijedna od ovih grupa nije značajno uticala na ukupnu strukturu stanovništva zemlje.

Tokom narodnih ustanaka između 1875. i 1878. godine Bosna i Hercegovina je izgubila ukupno ''13,64%'' svog stanovništva (150.000 od ukupno 1.100.000) od kojih su većina bili [[Srbi]] .

== Austro-ugarsko carstvo ==

=== Popis iz 1879. godine ===
Austrougarska vlada objavila je ''Haupt-Uebersicht der politischen Eintheilung von Bosnien und der Hercegovina'', sa demografskim podacima prema popisu stanovništva koji je prikupljen 16. juna 1879. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.poreklo.rs/wp-content/uploads/2012/11/Popis_1879_-_Bosna_i_Hercegovina.pdf|title=Haupt-Uebersicht der politischen Eintheilung von Bosnien und der Hercegovina|year=1880|orig-year=1879}}&lt;/ref&gt; Prvi detaljan popis stanovništva,  evidentirao je 1.158.440 građana Bosne i Hercegovine, po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Religija
!Broj
|-
|Pravoslavni hrišćani
|496.761 (42,88%)
|-
|Muslimani
|448,613 (38.75%)
|-
|Rimokatolici
|209,391 (18.08%)
|-
|Jevreji
|3,426
|-
|''ostali''
|249
|}

=== Popis iz 1885 ===
Austrougarska vlada objavila je ''Ortschafts-Bevölkerungs-Statistik von Bosnien und der Hercegovina nach dem Volkszählungs-Ergebnisse vom I. Mai 1885.''  &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.poreklo.rs/wp-content/uploads/2012/11/Popis-BiH-1885.pdf|title=Ortschafts-Bevölkerungs-Statistik von Bosnien und der Hercegovina nach dem Volkszählungs-Ergebnisse vom I. Mai 1885.|year=1886|publisher=Landesdrackerei|location=Sarajevo|orig-year=1885}}&lt;/ref&gt; Prema popisu stanovništva iz 1885. godine u Bosni i Hercegovini živjelo je 1.336.091 stanovnika, po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Religija
!Broj
|-
|Pravoslavni hrišćani
|571,250 (42.76%)
|-
|Muslimani
|492,710 (36.88%)
|-
|Rimokatolici
|265,788 (19.89%)
|-
|''ostali''
|6,343 (0.47%)
|}

=== Popis iz 1895 ===
[[Datoteka:Etnička struktura Bosne i Hercegovine 1895. godine.png|mini|Vjerski i etnički sastav prema popisu iz 1895. godine]]
[[Austro-Ugarska|Austrougarski]] popis stanovništva obavljen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] 22. aprila 1895. godine, pokazuje da je područje [[Bosna (regija)|Bosne]] imalo oko 1.361.868 stanovnika, dok je [[Hercegovina]] imala 229.168 stanovnika. &lt;ref name=&quot;Catholic19072&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.newadvent.org/cathen/02694a.htm|title=Bosnia and Herzegovina|last=Klaar, Karl|year=1907|website=New Advent Catholic Encyclopedia|publisher=Robert Appleton Company|location=New York}}&lt;/ref&gt; ''[[Catholic Encyclopedia|Katolička enciklopedija]]'' je većinsko slavensko stanovništvo (98%) tretirala kao Srbe. &lt;ref name=&quot;Catholic19072&quot; /&gt;

Broj osoba po kvadratnoj milji bio je drugi najmanji u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] : samo 80 stanovnika po kvadratnoj milji. Broj osoba po kvadratnoj milji u okruzima:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Broj
|-
|[[Tuzla]]
|106
|-
|[[Banja Luka|Banjaluka]]
|96
|-
|Bihać
|91
|-
|[[Sarajevo]]
|73
|-
|[[Mostar]]
|65
|-
|[[Travnik]]
|62
|}
Bilo je ukupno 5.388 naselja, od kojih je 11 imalo više od 5.000 stanovnika. Preko 4.689 tih naselja imalo je manje od 500 stanovnika.

Popis stanovništva po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Opis
|-
|Srpski pravoslavni hrišćani
|674,000 (''43%'')
|-
|Muslimani
|550,000 (''35%'')
|-
|Katolici 
|334,000 (''21.3%'')
|-
|Jevreji
|8,000
|-
|''ostali''
|4,000
|}
Teritorijalna raspodjela između područja nije se mnogo promijenila, a gradovi su postali multietnički.

[[Turkijski narodi|Turski]] trgovci mogli su se naći u trgovačkim centrima. Austrijske trupe mogle su se naći u vojnim garnizonima, dok su se Jevreji koji su ranije doselili iz Španije također mogli naći u gradovima. Svi su bili podijeljeni prema zanimanju, 1.385.291 stanovnik ( ''85%'' ) bili su poljoprivrednici ili vinogradari. Bilo je ukupno 5.833 velikih posjeda koje su uglavnom držali Muslimani. 88.970 kultivatora služe kao ''[[kmetovi]]'' . 88.867 slobodnih seljaka posjeduju zemlju koju obrađuju. 22.625 seljaka posjeduju poljoprivrednu zemlju, a istovremeno obrađuju i tuđu zemlju.

=== Popis iz 1910. godine ===
[[Datoteka:BosniaEthnic1910.jpg|mini|Etnički sastav, 1910]]


Prema popisu stanovništva iz 1910. godine bilo je ukupno 1.898.044 stanovnika [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] :
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Religija
!Broj
|-
|Pravoslavni
|825,918 (43.49%)
|-
|Muslimani
|612,137 (32.25%)
|-
|Rimokatolici
|434,061 (22.87%)
|-
|''ostali''
|26,428 (1.39%)
|}
Gradsko stanovništvo je, prema vjeroispovijesti, činilo 50,76% Muslimana, 24,49% Rimokatolika i 19,92% Pravoslavaca. Vlasništvo nad zemljom bilo je 91,1% kod Muslimana, 6% kod Pravoslavaca, 2,6% kod Rimokatolika i 0,3% kod Ostalih. Upoređujući procente iz 1910. sa popisom iz 1879. godine, vidi se pad procenta Muslimana sa 39% na 32%, te porast Katolika sa 18% na 23%, dok se pravoslavno stanovništvo cijelo vrijeme kretalo oko 43%.

== Prvi svjetski rat ==
Prvi svjetski rat ostavio je Bosnu i Hercegovinu bez ukupne brojke od ''360.000 stanovnika'' ili ''19%'' od njenog ukupnog stanovništva.

== Migracije ==
Čim je nastala [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]], jedan broj ranije koloniziranih porodica počeo je da se iseljava i vraća u svoje domovine, među kojima su Nijemci, [[Česi]], [[Poljaci]], [[Slovaci]], Mađari i [[Rusini]] .

Nova planirana preseljenja pogodila su najviše [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavno srpsko]] stanovništvo, jer su velike mase preseljene iz pasivnih krajeva Hercegovine i Bosne u [[Vojvodina|Vojvodinu]], tačnije istočni [[Banat]] ; dok su neki otišli na [[Kosovo]] : naseljavali region od [[Kačanik|Kačanika]] do [[Vučitrn|Vučitrna]], oko [[Priština|Prištine]], [[Lipljan|Lipljana]], [[Peć|Peći]], [[Istok|Istoka]], [[Đakovica|Đakovice]] i u [[Drenica|Drenici]] . Neki su otišli i u [[Sjeverna Makedonija|Makedoniju]] .

Nastavljena je ranija emigracijska tendencija [[Islam|muslimanskog]] stanovništva prema teritorijama držanim od strane Osmanlija.

Veliki broj stanovništva, među kojima su najbrojniji bili [[Srbi]] i [[Hrvati]] iz krških krajeva [[Hercegovina|Hercegovine]] i [[Bosna i Hercegovina|Zapadne Bosne]], odselio se u sjeverne krajeve [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i u inostranstvo ( [[Sjeverna Amerika|Sjeverna]] i Južna Amerika, [[Kanada]], Francuska, [[Belgija]] itd.). 

== Kraljevina Jugoslavija ==

=== Teritorijalna distribucija ===
Nakon [[Agrarne reforme|agrarnih reformi]] 1918. i 1919. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm|title=An International Symposium &quot;Southeastern Europe 1918-1995&quot;}}&lt;/ref&gt; vlada je konfiskovala imovinu muslimanskih zemljoposjednika i preraspodijelila je nemuslimanskom stanovništvu.

=== Popis iz 1921. godine ===
[[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] izvršila je popis stanovništva u teritorijalnom entitetu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 31. januara 1921. godine. U Bosni i Hercegovini je bilo 1.890.440 osoba. Stanovništvo je bilo podijeljeno na dvije nacionalnosti:

* [[Srbi]] i Hrvati
* ''neodlučni'' i ''drugi'' (uglavnom Muslimani)

po vjeri:

* [[Srpska pravoslavna crkva|Srpski pravoslavni hrišćani]] 829.290 ( ''43,87%'' )
* [[Sunitski islam|Sunitski muslimani]] 588.244 ( ''31,07%'' )
* [[Rimokatolička crkva|Katolici]] 444.308 (23,58 ''%'' )
* ''ostali'' 28.595 ( ''1,58%'' )

==== Sarajevo ====
Stanovništvo Sarajevskog okruga prema popisu vjerskog stanovništva tadašnje [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] iz 1921. godine:

* [[Srpska pravoslavna crkva|Srpski pravoslavni hrišćani]] 55.477 ( ''38,6%%'' )
* [[Sunitski islam|Sunitski muslimani]] 50.270 ( ''34,9%'' )
* Hrvata 29.395 ( ''20,4%'' )
* ''ostali'' 8.768 ( ''6,1%'' )

Postojalo je 8 opština i njihovo stanovništvo je bilo:

* [[Srbi]] su činili većinu u 5 prigradskih opština: [[Ilidža]], [[Koševo (Sarajevo)|Koševo]], [[Pale (RS)|Pale]], [[Rajlovac]] i [[Trnovo (RS)|Trnovo]] .
* Muslimani su činili većinu u Gradu Sarajevu i u 2 opštine: [[Bjelašnica|Bjelašnici]] i [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozrenu]] .

Iste godine Grad Sarajevo je imao 78.173 stanovnika:

* [[Sunitski islam|Sunitski muslimani]] 29.649 ( ''37,9%'' )
* Katolici 21.373 ( ''27,3%'' )
* [[Srpska pravoslavna crkva|Srpski pravoslavni hrišćani]] 18.630 ( ''23,8%'' )
* ''ostali'' 8.522 ( ''11,0%'' )

=== Popis iz 1931. godine ===
[[Kraljevina Jugoslavija]] je izvršila popis stanovništva na teritoriji [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 31. marta 1931. godine prema kojem je bilo ukupno 2.323.555 osoba. Stanovništvo je dobilo nekoliko nacionalnosti:

* [[Jugoslaveni|Jugosloveni]]
* [[Nijemci]]
* [[Ukrajinci]]
* [[Poljaci]]
* [[Mađari]]
* [[Romi u Bosni i Hercegovini|Roma]]
* [[Turci]]

po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Ime
!Broj
!Postotak
|-
|Srpski pravoslavni hrišćani
|1,028,139
|44.25%
|-
|Sunitski muslimani
|718,079
|30.9%
|-
|Katolici
|547,949
|23.58%
|-
|''ostali''
|29,388
|1.27%
|}

== Drugi svjetski rat ==

=== Gubici ===
Savezni zavod za statistiku u Beogradu sačinio je brojku od 179.173 poginule osobe u ratu u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u periodu [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] :

* 129.114 [[Srbi|Srba]] ( ''72,1%'' )
* 29.539 [[Musliman|muslimana]] ( ''16,5%'' )
* 7.850 Hrvata ( ''4,4%'' )
* ''ostali'' ( ''7%'' )

=== Protjerivanja i preseljenja ===
Prema planovima [[Treći rajh|nacističke Njemačke]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] 110.000 [[Srbi|Srba]] je preseljeno i prevezeno u [[Historija Srbije|Srbiju pod njemačkom okupacijom]] . Samo u periodu od maja do avgusta 1941. godine u [[Srbija|Srbiju]] je protjerano preko 100.000 Srba. U jeku rata Srbija je imala 200.000–400.000 srpskih izbeglica iz [[Ustaše|ustaško-okupirane]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] . Do kraja rata 137.000 Srba trajno je napustilo teritoriju Bosne i Hercegovine.

Muslimansko stanovništvo je također bilo izloženo stradanju i intenzivnim preseljenjima, uglavnom u gradove i uglavnom u [[Sarajevo]], gdje je dio muslimanskog stanovništva iz [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Kosovo|Kosova]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]] preseljen, čime je povećan ukupan procenat muslimana u Bosni i Hercegovini.

== Socijalistička Jugoslavija ==

=== 1945–1948 kolonizacija Vojvodine ===
Prije protjerivanja Nijemaca iz [[Vojvodina|Vojvodine]] 1945–1948. godine, određeni broj stanovnika [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] doselio se u nove stambene prostore u Vojvodini:

* [[Srbi|Srba]] oko 70.000 ( ''98%'' )
* Hrvati i Muslimani (oko ''2%'' )

=== Popis iz 1948. godine ===
Prema popisu stanovništva u Narodnoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativnoj Republici Jugoslaviji]] iz 1948. godine, [[Bosna i Hercegovina|Narodna Republika Bosna i Hercegovina]] je imala ukupno 2.565.277 stanovnika:

* [[Srbi|Srba]] 1.136.116 ( ''44,3%'' )
* ''neodlučno'' 788.403 ( ''30,7%'' ) [note 1]
* [[Hrvati|Hrvata]] 614.123 ( ''23,9%'' )
* [[Slovenci|Slovenaca]]4.338 ( ''0,2%'' )
* [[Crnogorci|Crnogoraca]] 3.094 ( ''0,1%'' )
* [[Makedonci|Makedonaca]] 675
* ''ostalih'' 18.528 ( ''0,8%'' )

=== Popis iz 1953. godine ===
Prema [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslovenskom]] popisu stanovništva iz 1953. godine, [[Bosna i Hercegovina]] je imala ukupno 2.847.790 stanovnika:

* Srba 1.264.372 ( ''44,4%'' )
* ''neodlučnih'' 891.800 ( ''31,3%'' ) [note 1]
* Hrvata 654.229 ( ''23%'' )
* Crnogoraca 7.336 ( ''0,3%'' )
* Slovenci 6.300 ( ''0,2%'' )
* Makedonci 1.884 ( ''0,1%'' )
* ''ostali'' 21.869 ( ''0,7%'' )

=== Popis iz 1961. godine ===
Prema popisu stanovništva [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] iz 1961. godine, [[Bosna i Hercegovina|Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] je imala ukupno 3.277.948 stanovnika:

* Srba 1.406.057 ( ''42,9%'' )
* [[Muslimani (narod)|Muslimana]] (kasnije Bošnjaci nosili naziv Muslimani) 842.248 ( ''25,7%'' ) [note 2]
* [[Hrvati|Hrvata]] 711.665 ( ''21,7%'' )
* [[Jugoslaveni|Jugoslovena]] 275.883 ( ''8,4%'' )
* [[Crnogorci|Crnogoraca]] 12.828 ( ''0,4%'' )
* [[Rusini]] 6.136 ( ''0,2%'' )
* [[Slovenci]] 5.939 ( ''0,2%'' )
* [[Albanci]] 3.642 ( ''0,1%'' )
* [[Makedonci]] 2.391 ( ''0,1%'' )
* [[Turci]] 1.812 ( ''0,1%'' )
* [[Mađari]] 1.415 ( ''0,1%'' )
* ''ostali'' 6.849 ( ''0,2%'' )

&lt;gallery&gt;
Datoteka:BiH - ES N 1961.gif|Etnička struktura Bosne i Hercegovine po naseljima 1961.
Datoteka:Bosnaetno61.png|Etnička struktura Bosne i Hercegovine po opštinama 1961.
Datoteka:BiH - Etnicki sastav po opstinama 1961 1.gif|Etnička struktura Bosne i Hercegovine po opštinama 1961
&lt;/gallery&gt;</text>
      <sha1>mq7urhnn0w9jmxoab25mg1dzv9m4ous</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425516</id>
      <parentid>3425510</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T15:22:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grginović Šime</username>
        <id>142171</id>
      </contributor>
      <comment>korekcije i referenca</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35275" xml:space="preserve">[[Datoteka:BiH population density map 2013 by municipalities.png|mini|Gustina naseljenosti u Bosni i Hercegovini po opštinama, rani podaci popisa]]

'''Demografska historija Bosne i Hercegovine''' bavi se dokumentiranom demografijom ove zemlje kroz vrijeme. Za pregled različitih etničkih grupa i njihovog historijskog razvoja,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bosanskehistorije.com/geografija/23-demoanaliza|title=Demografska analiza popisa i živorođenih - BosanskeHistorije.com|website=www.bosanskehistorije.com|access-date=2022-07-22}}&lt;/ref&gt; Pogledajte [[Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]].

== Pregled ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+Historijsko stanovništvo Bosne i Hercegovine
!Popis
!Populacija
!Promjena
!Površina
(km&lt;math&gt;^2&lt;/math&gt;)
!Gustina stanovnika
(po km&lt;math&gt;^2&lt;/math&gt;)
!Napomena       
|-
|1879
|1,158,440
| -
|51,246
|22.6
| rowspan=&quot;4&quot; |U sastavu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 
(1878-1918)
|-
|1885
|1,336,091
| +15.3%
|51,246
|26.1
|-
|1895
|1,568,092
| +17.4%
|51,246
|30.6
|-
|1910
|1,898,044
| +21.0%
|51,200
|37.1
|-
|1921
|1,890,440
|–0.4%
|51,200
|36.9
| rowspan=&quot;2&quot; |U sastavu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]        
(1918-1941)
|-
|1931
|2,323,555
| +22.9%
|51,564
|45.1
|-
|1948
|2,564,308
| +10.4%
|51,189
|50.1
| rowspan=&quot;6&quot; |U sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
(1945-1992)
|-
|1953
|2,847,459
| +11.0%
|51,221
|55.6
|-
|1961
|3,277,948
| +15.1%
|51,197
|64.0
|-
|1971
|3,746,111
| +14.3%
|51,197
|73.2
|-
|1981
|4,124,256
| +10.1%
|51,197
|80.6
|-
|1991
|4,377,033
| +6.1%
|51,197
|85.5
|-
|2001
|3,922,205
|–10.4%
|51,197
|76.6
| rowspan=&quot;2&quot; |Kao nezavisna [[Bosna i Hercegovina]]  (1992 do danas)
|-
|2013
|3,531,159
|–9.9%
|51,197
|68.9
|-
| colspan=&quot;6&quot; |† = Procjena. $ = Preliminarni rezultati.

&lt;nowiki&gt;&lt;/br&gt;&lt;/nowiki&gt; Izvori: Za period 1879–1991, Zavod za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://web.archive.org/web/20130919000210/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/PopisiStanB.htm|title=STANOVNI�TVO BOSNE I HERCEGOVINE PO POPISIMA|date=2013-09-19|website=web.archive.org|access-date=2022-07-21}}&lt;/ref&gt; 

Za 2001. i 2011., različita izdanja publikacije Centralne obavještajne agencije The World Factbook .
|}

== Prahistorija ==
Najveća koncentracija Haplogrupe I-M170, jedine autohtone evropske Haplogrupe, nalazi se u današnjoj Bosni i Hercegovini, u rasponu od 65% do 73%. &lt;ref&gt;http://www.draganprimorac.com/wp-content/uploads/2010/05/Battaglia.pdf {{Bare URL PDF|date=March 2022}}&lt;/ref&gt; Najstariji tragovi čovječanstva u Bosni i Hercegovini bili su tokom Paleolita kod Doboja, Prnjavora i u dolini rijeke Usore. U periodu neolita postojale su tri kulturne zone: Jadran u Hercegovini; panonsko-balkanska u Bosni i prelazna zona između njih u izvorištu rijeke Bosne. Bosna i Hercegovina ima mnogo arheoloških nalazišta od Bronzanog do Željeznog doba. U cijelom Klasičnom dobu kulturno-civilizacijski slojevi [[Iliri|Ilira]] ( [[Daorsoi|Daorsi]] u istočnoj Hercegovini, [[Ardijejci|Ardieji]], [[Sardeati]], [[Japodi]], [[Dicioni|Breuci]], [[Autarijati]], [[Dalmati]] itd. ),  [[Kelti]] ( [[Skordisci]] ), [[Tračani]], [[Rimsko Carstvo|Rimljani]], [[Huni]], [[Germani|germanski narodi]] ( [[Vizigoti]], [[Ostrogoti]] ) i drugi formirani su, iako je većina stanovništva [[romanizacija|romanizovana]] tokom osvajanja početkom Nove ere. Istočni Goti su navalili na ovo područje tokom ranog Srednjeg vijeka, dok su [[Avari]] i [[Slaveni]] došli u 6. vijeku.

== Srednjovjekovni period ==
Zbog raznih faktora, kao što su to česta pomjeranja granica i relativna izolacija od ostatka Evrope, ne postoje detaljni statistički podaci koji se bave stanovništvom Bosne tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Općenito se procjenjuje da je stanovništvo [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevine Bosne]] na vrhuncu moći bilo između 500.000 i 1.000.000 ljudi. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bosna-hercegovina.info/povijest.htm|title=Povijet – istorija Bosne i Hercegovine|website=www.bosna-hercegovina.info|access-date=8 April 2019}}&lt;/ref&gt; U to vrijeme u Bosni je bilo vrlo malo značajnih urbanih centara, a i oni su blijedili u odnosu na daleko urbaniziranija područja duž obližnje [[Dalmacija|dalmatinske]] obale. Među značajnijim gradovima bili su [[Doboj]], [[Jajce]], [[Srebrenik]], [[Srebrenica]], [[Tešanj]] i [[Visoko]] . Ogromna većina stanovništva bila je ruralna, a društveno uređenje srednjovjekovne Bosne razvilo se u ono što se zvalo ''[[Zadruga]]'' . U ovom sistemu, zajednice su bile organizovane od strane nekoliko porodica  sa zajedničkim interesima koje se obično nalaze u klaster stambenoj formaciji. Lideri zajednice birani su u skladu sa svojim godinama i visokim etičkim standardima. Zadruga je prvenstveno bila agrarna zajednica koja je u velikoj mjeri ovisila o prirodnim resursima.

== Migracije i ostalo ==
Tokom 15.–19. vijeka dešavalo se mnogo demografskih promjena. Česti ratovi, vjerski progoni, pobune, ustanci, uzimanje djece kao danak, visoki [[Tributes|harači]], visoki [[Porez|porezi]], godine lošeg [[Usjevi|roda]], epidemije, [[nasilje]] i [[ugnjetavanje]] izazvali su visoku smrtnost i patnju cjelokupnog stanovništva i podstakli migracijske tokove koja je promijenila etničku strukturu stanovništva. Dakle, dolaskom Osmanskog carstva poklopio se i proces iseljavanja kršćanskog stanovništva iz ovih krajeva, koji je do danas ostao jedno od glavnih obilježja demografskog razvoja stanovništva Bosne i Hercegovine. Istovremeno, intenzivna unutrašnja premeštanja stanovništva zajedno sa periodičnim migracijama, ali i imigracijama, promijenila je raspored pojedinih [[Etnička grupa|etničkih]] grupa u Bosni i Hercegovini u osmanskom periodu. U kasnijim fazama posebno su se pojavile [[Musliman|muslimanske]] migracije iz regiona.

U užoj Bosni se stanovništvo počelo iseljavati prvo iz nižih krajeva (Posavina i riječne doline), a potom i iz visoravni. Najintenzivniji migracioni tokovi nastali su u kraškim dinarskim krajevima Hercegovine i zapadne Bosne. Vijekovima se stanovništvo ovih krajeva, uglavnom kršćansko, usmjeravalo ka okolnim zemljama:

* Migracije iz [[Bosna i Hercegovina|Zapadne Bosne]] (iz [[Glamoč|Glamoča]] i [[Unac|Unca]], [[Kupres (FBiH)|Kupresa]], [[Bosansko Grahovo|Grahova]] ) išle su prema [[Lika|Lici]], [[Hrvatska|užoj Hrvatskoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]], a stalni emigracijski tokovi iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Lika|Like]] išli su prema [[Slavonija|Slavoniji]], [[Srem|Sremu]], [[Banat|Banatu]] i [[Bačka|Bačkoj]], [[Baranja]] .
* Migracije iz istočne Hercegovine i Gornjeg Podrinja su se uputile ka zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] i [[Šumadija|Šumadiji]] .
* Migracije iz južne dinarske regije Bosne i Hercegovine krenule su prema Dalmaciji. [[Jovan Cvijić]] navodi da su prve migracije u Dalmaciju iz dinarskog zaleđa počele već krajem 12. vijeka, a ojačale su u osmanskom periodu od 15. do 18. stoljeća. Također, ove seobe su pomjerile srednjovjekovno stanovništvo Dalmacije koje se ranije selilo uglavnom prema [[Hrvatska|Hrvatskoj]], Slavoniji i Italiji. Prema Cvijiću, gotovo svo stanovništvo [[Makarska|Makarske]], [[Omiš|Omiša]], [[Split|Splita]], [[Šibenik|Šibenika]] i [[Bukovica, Hrvatska|Bukovice]] porijeklom je iz Bosne i Hercegovine.
* [[Hercegovina|Hercegovačkog]] porijekla su bili stanovnici grada Dubrovnika i okoline, dok je stanovništvo Boke Kotorske porijeklom iz crnogorsko-hercegovačkog dinarskog područja.

U periodu od 15. do 19. stoljeća, dolaskom Osmanskog carstva na teritoriju Bosne i Hercegovine dogodila se prva značajna demografska promjena jer su gotovo svi sljedbenici [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] prešli na Islam, uglavnom i zbog zadržavanja vlasništva nad zemljom koju su posjedovali prije osmanskog osvajanja. Njihova preobraćenja su bila i političke prirode; dok su [[Pravoslavlje|istočni pravoslavni]] i katolički dijelovi bosanskog stanovništva imali svoju bazu u Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Katoličkoj crkvi, sljedbenici Bosanske crkve nisu imali zastupljenost na široj geopolitičkoj sceni. Dodatna motivacija bile su i poreske olakšice za prelazak na Islam. Također je bio i veliki priliv pravoslavnih vjernika, zbog stalnih doseljavanja iz Crne Gore i Srbije, čestih ratova (pravoslavno stanovništvo je učestvovalo kao vojnici na obje strane) i nedostatka katoličkih propovjednika.

Preosmansko katoličko stanovništvo imalo je veliki udio u iseljavanju iz Bosne i Hercegovine. Tokovi emigracije bili su usmjereni prema Dalmaciji, [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Slavonija|Slavoniji]], [[Baranja|Baranji]] i sjeverozapadnoj Bačkoj. Zapadni dio današnje [[Bosna (regija)|regije Bosne]], danas poznat kao [[Bosanska krajina|Bosanska Krajina]], zauzeli su Osmanlije u 16. stoljeću, i neko vrijeme je još bio poznat kao &quot; [[turska Hrvatska|Turska Hrvatska]] &quot;, jer je njena nekada velika katolička i hrvatska većina nestala, a Osmanlije učvrstile novu granicu duž rijeka [[Sava|Save]] i [[Una|Une]] . Nakon više od jednog stoljeća vojnih gubitaka, [[Habsburška Monarhija|Habsburško carstvo]] je povelo pobjedničke ratove protiv Turske i uspjelo privremeno pomjeriti granicu južno od rijeke [[Sava|Save]] [[Požarevački mir|Passarovičkim ugovorom]] (1718), ali je ugovor poništen čim je [[Beogradski mir|Ugovor o]] [[Beogradski mir|Beogradu]] potpisan 1739. &lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://hrcak.srce.hr/file/77458|language=hr|title=Posavska krajina/granica od 1718. do 1739. godine – The Sava military borderland, 1718 – 1739|last=[[Drago Roksandić]], [[Faculty of Philosophy, Zagreb|Faculty of Philosophy]]|publisher=[[University of Zagreb]]|date=2007-10-02|access-date=2010-06-29}}&lt;/ref&gt; Austro-Ugarska će kasnije zauzeti cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine nakon [[Berlinski ugovor (1878.)|Berlinskog ugovora (1878.)]], ali pod drugačijim okolnostima, što je dovelo do [[Aneksijska kriza|bosanske krize]] 1908. godine. Relativno malo prethodnih hrvatskih [[Emigracija|emigranata]] se vratilo u Bosnu.

Prema otkrićima mnogih autora, muslimansko stanovništvo se u periodu osmanske vladavine nije mnogo iseljavalo u odnosu na migracije pravoslavnog i katoličkog stanovništva. Muslimansko stanovništvo bilo je karakteristično za povratničke migracije čim bi se ponovo stabilizirala politička i ekonomska situacija ili pomjerale državne granice. Poznata su povratnička kretanja muslimanskog stanovništva iz primorja, [[Lika|Like]], [[Slavonija|Slavonije]], [[Mađarska|Mađarske]] i drugih mjesta. Na primjer, nakon [[Bitka kod Beča|opsade Beča]] (1683–1699), teritorijalnih gubitaka [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanskog carstva]] i osvajanja [[Lika|Like]] i [[Krbava|Krbave]] od strane austrijske carske vojske, došlo je do masovnih kretanja muslimanskog stanovništva iz tih krajeva; muslimansko stanovništvo krenulo je prema Bihaću, Cazinu i Bosanskoj Krupi gdje je stvorilo enklavu na prostranom području [[Bosanska krajina|bosanske granice]], današnjoj Krajini . Intenzivnije doseljavanje muslimanskog stanovništva uočeno je 1690. godine kada se iz Ugarske i Slavonije stanovništvo seli u područje oko planine Majevice.

U osmanskom periodu muslimansko stanovništvo je u Bosni i Hercegovini donekle zabilježilo porast zbog doseljavanja muslimana iz [[Smederevo|Smederevskog]] i [[Novi Pazar|Novopazarskog]] [[Sandžak (upravna jedinica)|sandžaka]], a posebno iz nekih krajeva Crne [[Crna Gora|Gore]], [[Sjenica (Srbija)|Sjenice]] i [[Pešter|Peštera]] . Doseljavanje turskog stanovništva iz [[Anadolija|Male Azije]] je također utjecalo na rast muslimanskog stanovništva u Bosni i Hercegovini od 15. do 19. stoljeća.

Međutim, porast muslimanske populacije je uglavnom bio rezultat njihove visoke stope nataliteta s obzirom na tadašnju patrijarhalnu prirodu porodične strukture. U takvoj porodičnoj strukturi dužnosti članova porodice su bile striktno podijeljene, gdje su ženske članice porodice gotovo isključivo rađale mnogo djece i brinule se o domaćinstvu, dok su muški članovi zarađivali za porodicu,  bili uključeni u vođenje zemlje i političke zajednice.

Patrijarhalna struktura je takođe evidentna u pravoslavnim i katoličkim porodicama, ali statistika ne pokazuje tako visoku stopu nataliteta. Razlika (prema nekim književnim izvorima tog vremena) bila je u društvenim razinama muslimana u odnosu na njihove kršćanske kolege, gdje su prvi bili zemljoposjednici i stoga viša i viša srednja klasa koja je sebi mogla priuštiti više potomstva, dok su drugi su bili zemljoposjednici i dakle pripadali su uglavnom nižoj srednjoj ili nižoj klasi. Takva društvena organizacija odgovarala je tadašnjem [[Feudalizam|feudalnom sistemu]] .

== Osmansko carstvo ==
Za vrijeme i ubrzo nakon [[Osmansko osvajanje Bosne|osmanskog osvajanja Bosne]], u periodu između 1463. i 1557. godine, procjenjuje se  da su [[Osmanlijsko Carstvo|osmanske]] snage odvele oko 100.000 stanovnika Bosne u zarobljeništvo i 30.000 mladih u [[Janjičari|janjičare]] kao rezultat ''[[Devširma|devširmea]]'' .  &lt;sup class=&quot;noprint Inline-Template&quot; style=&quot;margin-left:0.1em; white-space:nowrap;&quot;&gt;&amp;#x5D;&lt;/sup&gt;

Prvi zvanični popis stanovništva po vjeroispovijesti u Bosni je obavljen sa rezultatima:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Broj
!Tip
|-
|37,125
|Hrišćanske kuće
|-
|332
|Muslimanske kuće
|}
Godine 1489. službeni popis stanovništva po vjeri za Bosanski sandžak bio je sljedeći:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Broj
!Tip
|-
|25,068
|Hrišćanske kuće
|-
|4,485
|Muslimanske kuće
|}
Savremeni bizantijski historičar [[Michael Critobulus|Mihael Kritobul]] iz [[Imbros|Imbrosa]] opisao je Bosnu i njen završetak u prvoj polovini 15. stoljeća. Bosnu naziva &quot;zemljom Vostri&quot; i njeno stanovništvo Vostri (ili Bostri, Bostni), jasno izdvajajući bosansko stanovništvo od stanovništva njenih susjeda, što srpski naučnik [[Radivoj Radić]] citira i objašnjava u svojoj studiji ''Bosna u historijskom djelu Kritobula iz Imbrosa'', &lt;ref name=&quot;journaldatabase-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.143&quot;&gt;{{Cite journal|last=Radivoj Radić|date=2006|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|url=http://journaldatabase.info/articles/bosnia_work_kritoboulos_imbros.html|journal=Zbornik Radova Vizantološkog Instituta|language=sh|publisher=journaldatabase.info|volume=2006|issue=43|pages=143|issn=0584-9888|access-date=6 May 2020|quote=Critobulus has extremely negative opinion of the Latins, while for other nations as to the Romeji, Serbs, Hungarians, and inhabitants of Bosnia – except Albanians and Vlachs for whom he has some hostilities – has a certain sympathy.}}&lt;/ref&gt; citirajući autora koji Bosance naziva &quot;Vostri&quot;, Albance &quot;Ilirima&quot;, a Srbe imenom &quot;Tribali&quot;. &lt;ref name=&quot;journaldatabase-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.145&quot;&gt;{{Cite journal|last=Radivoj Radić|date=2006|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|url=http://journaldatabase.info/articles/bosnia_work_kritoboulos_imbros.html|journal=Zbornik Radova Vizantološkog Instituta|language=sh|publisher=journaldatabase.info|volume=2006|issue=43|pages=143|issn=0584-9888|access-date=6 May 2020|quote=Encouraged by all these benefits, Vostri never intend to comply to the Sultan or make contracts and pay him annual tribute, as did other neighbors Illyrians (as author called Albanians) and Tribals (as author called Serbs), nor to subordinate themselves to him in any way.}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;scindeks-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.140-154&quot;&gt;{{Cite web|url=http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0584-98880643140R|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|last=Radivoj Radić|date=2006|publisher=scindeks.nb.rs|pages=140–154|language=sh|archive-url=https://archive.today/20120718220135/http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0584-98880643140R|archive-date=18 July 2012|access-date=6 May 2020}}&lt;/ref&gt;

Turski historičar Ömer Lütfü Barkan izvršio je popis stanovništva na osnovu vjere u [[Bosanski sandžak|Bosanskom sandžaku]] između 1520. i 1530. godine. Tada je živjelo preko 334.325 stanovnika, od kojih su 38,7% bili sljedbenici [[Islam|Islama]] .

Krajem 16. i početkom 17. stoljeća, prema različitim [[Austro-Ugarska|austrougarskim]] i [[Osmanlijsko Carstvo|osmanskim]] izvorima, cjelokupno [[plemstvo]] [[Bosanski pašaluk|Bosanskog ejaleta]], veći dio njenog [[Državljanstvo|građanstva]] i dio [[Kmetstvo|kmetstva činili]] su [[Musliman|Muslimani]], oko ''75%'' stanovništva, a Apostolski [[Pjetër Mazreku|vizitator Peter Masarechi]] je u svom izvještaju iz 1624. godine tvrdio da je stanovništvo Bosne (bez Hercegovine) iznosilo 450.000 Muslimana, 150.000 Katolika i 75.000 Pravoslavaca. &lt;ref name=&quot;Velikonja2003&quot;&gt;{{Cite book|last=Mitja Velikonja|url=https://archive.org/details/religiousseparat0000veli|title=Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina|publisher=Texas A&amp;M University Press|year=2003|isbn=978-1-60344-724-9|pages=[https://archive.org/details/religiousseparat0000veli/page/56 56]–|url-access=registration}}&lt;/ref&gt;

Muslimansko stanovništvo [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] je od kraja 18. do početka 19. stoljeća počelo postepeno opadati zbog čestih ratova koje je vodilo [[Osmanlijsko Carstvo|Osmansko carstvo]] . Muslimani su prema osmanskom zakonu bili obavezni služiti vojsku, dok kršćani nisu bili dio vojske, već su plaćali porez. Stvaranjem nezavisnih država [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]], migracije Srba u ove dvije države bile su u velikim talasima 1810-ih, 1820-ih i 1870-ih godina. 

I [[Musliman|muslimansko]] i kršćansko stanovništvo znatno je prorijeđeno u 18. stoljeću zbog čestih pošasti. Konkretno, ogromna epidemija [[Pandemija|kuge]] navodno je prepolovila cjelokupno stanovništvo [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u periodu između 1813. i 1815. godine.

Nemoguće je dati tačnu procjenu broja stanovnika Bosne u to vrijeme. Neki pisci navode cifru od milion, drugi 920.000 i 840.000. [[Leopold von Zedlitz-Neukirch]] [http://www.digitale-sammlungen.de/de/view/bsb10946376?page=66], u svom &quot;Blicke auf Bosnien, Rascien, die Herzegewina und Servien, bei der Fortsetzung des Russisch-Türkischen Krieges im Jahre 1829&quot;, daje nam u jednom dijelu svog rada sljedeće procjene:

* Bošnjaci – 250.000
* Srbi – 120.000
* Turci – 240.000
* [[Morlaci]] – 75.000
* Hrvati – 40.000
* Cigani – 16.000
* Jevreji – 2.000
* Jermeni – 800


Ukupno 743.800.

* 450.000 Muslimana
* 250.000 Katolika
* 220.000 Pravoslavaca
* 2.000 Jevreja
* 800 Jermena

Johann Roskiewicz je procijenio etničku kompoziciju stanovništva 1867. godine kao:

* u Bosni:
** 782.000 Slavena
** 9.000 [[Romi u Bosni i Hercegovini|Roma]]
** 5.000 Jevreja
* u [[Hercegovina|Hercegovini]] :
** 227.000 Slavena
** 2.500 Roma
** 500 Jevreja

U popisu stanovništva iz 1871. koji je [[Osmanlijsko Carstvo|izvršilo Osmansko carstvo]] u [[Bosanski vilajet|Bosanskom vilajetu]], rezultati kažu:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Procentualni raspon
|-
|Pravoslavni hrišćani
|''37%''
|-
|Sunitski muslimani
|''50%''
|-
|Katolički kršćani
|''13%''
|}
Između 1875. i 1876. godine obavljen je [[Osmanlijsko Carstvo|osmanski]] popis stanovništva po vjeri, ali s nejasnim, nepreciznim i varirajućim brojkama:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Procentualni raspon
|-
|Pravoslavni hrišćani
|''32,63%'' – ''46,6%''
|-
|Sunitski muslimani
|''32.6%'' – ''51.9%''
|-
|Katolički kršćani
|''14.97%'' – ''20.17%''
|}
Novo carstvo stvorilo je uglavnom muslimanske elite koje su činile većinu stanovništva u većini gradova, kao i u najzapadnijoj i najistočnjoj Bosni (Cazinsko područje, dijelovi doline Drine i šire područje oko Tuzle). Broj Katolika opao je u sjevernoj Bosni (osim velikih dijelova bosanske Posavine), u srednjoj Bosni Katolici su pali otprilike na polovinu stanovništva, a u Hercegovini Katolici i Pravoslavci bili su većina zapadno i istočno od Neretve, s muslimanskom većinom u mnogim naseljima. 

=== Teritorijalna distribucija ===
Muslimansko stanovništvo bilo je uglavnom gradsko i činilo je većinu u većini gradova Bosne i Hercegovine ( [[Sarajevo]], [[Tuzla]], [[Banja Luka]] ), kao i u zapadnim ( [[Cazin]] i dolinom [[Una|Une (Pounje)]] ) i istočnim (uz dolinu [[Drina|Drine]]) graničnim područjima zemlje. Generalno, muslimani su bili najdominantnija grupa u najrazvijenijim urbanim centrima Bosne.

&lt;nowiki&gt;&lt;/br&gt;&lt;/nowiki&gt; Dijelovi Bosanske Krajine sa dijelovima Zapadne Bosne, dijelovi Istočne Hercegovine i preko Drine prema granici sa Srbijom imali su pravoslavnu većinu. To su uglavnom planinska područja. Ponovno uspostavljanje [[Srpska patrijaršija Pećka|Pećke srpske patrijaršije]] 1557. godine, nedostatak katoličkog sveštenstva i opšta osmanska tolerancija, &lt;ref name=&quot;Denver Post-2014-Sarajevo-famous-gunshot&quot;&gt;{{Cite news|title=Sarajevo, famous for gunshot that led to WWI, now a city of harmony|url=https://www.denverpost.com/2014/06/19/sarajevo-famous-for-gunshot-that-led-to-wwi-now-a-city-of-harmony/|access-date=7 May 2020|agency=The Associated Press|publisher=The Denver Post|date=19 June 2014}}&lt;/ref&gt; posebno za pravoslavno hrišćanstvo, umnogome su doprinijeli povećanju i održavanju pravoslavnog stanovništva, kasnije [[Srbi|Srba]] na ovim prostorima.

Katoličko stanovništvo činilo je većinu u dijelovima Hercegovine, Posavine i Srednje Bosne. [[Franjevci|Franjevački red]] igrao je veliku ulogu u održavanju katoličkog stanovništva, suočen sa periodičnim iseljavanjima.

Zbog veoma čestih migracija i ratova, stanovništvo u mnogim dijelovima zemlje bilo je mješovito, sa ljudima različitih vjera.

Bosna je prihvatila val imigranata Jevreja koji su protjerani iz Španije od 15. stoljeća. &lt;ref name=&quot;Denver Post-2014-Sarajevo-famous-gunshot2&quot;&gt;{{Cite news|title=Sarajevo, famous for gunshot that led to WWI, now a city of harmony|url=https://www.denverpost.com/2014/06/19/sarajevo-famous-for-gunshot-that-led-to-wwi-now-a-city-of-harmony/|access-date=7 May 2020|agency=The Associated Press|publisher=The Denver Post|date=19 June 2014}}&lt;/ref&gt; Naselili su se u Sarajevu, [[Travnik|Travniku]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i [[Bihać|Bihaću]] . Doseljavanje [[Romi u Bosni i Hercegovini|Roma]], [[Aromuni|Vlaha i Cincara]], te [[Čerkezi|Čerkeza]], u malom broju, poklopilo se sa osmanskim osvajanjem Bosne i Hercegovine. Međutim, nijedna od ovih grupa nije značajno uticala na ukupnu strukturu stanovništva zemlje.

Tokom narodnih ustanaka između 1875. i 1878. godine Bosna i Hercegovina je izgubila ukupno ''13,64%'' svog stanovništva (150.000 od ukupno 1.100.000) od kojih su većina bili [[Srbi]] .

== Austro-ugarsko carstvo ==

=== Popis iz 1879. godine ===
Austrougarska vlada objavila je ''Haupt-Uebersicht der politischen Eintheilung von Bosnien und der Hercegovina'', sa demografskim podacima prema popisu stanovništva koji je prikupljen 16. juna 1879. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.poreklo.rs/wp-content/uploads/2012/11/Popis_1879_-_Bosna_i_Hercegovina.pdf|title=Haupt-Uebersicht der politischen Eintheilung von Bosnien und der Hercegovina|year=1880|orig-year=1879}}&lt;/ref&gt; Prvi detaljan popis stanovništva,  evidentirao je 1.158.440 građana Bosne i Hercegovine, po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Religija
!Broj
|-
|Pravoslavni hrišćani
|496.761 (42,88%)
|-
|Muslimani
|448,613 (38.75%)
|-
|Rimokatolici
|209,391 (18.08%)
|-
|Jevreji
|3,426
|-
|''ostali''
|249
|}

=== Popis iz 1885 ===
Austrougarska vlada objavila je ''Ortschafts-Bevölkerungs-Statistik von Bosnien und der Hercegovina nach dem Volkszählungs-Ergebnisse vom I. Mai 1885.''  &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.poreklo.rs/wp-content/uploads/2012/11/Popis-BiH-1885.pdf|title=Ortschafts-Bevölkerungs-Statistik von Bosnien und der Hercegovina nach dem Volkszählungs-Ergebnisse vom I. Mai 1885.|year=1886|publisher=Landesdrackerei|location=Sarajevo|orig-year=1885}}&lt;/ref&gt; Prema popisu stanovništva iz 1885. godine u Bosni i Hercegovini živjelo je 1.336.091 stanovnika, po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Religija
!Broj
|-
|Pravoslavni hrišćani
|571,250 (42.76%)
|-
|Muslimani
|492,710 (36.88%)
|-
|Rimokatolici
|265,788 (19.89%)
|-
|''ostali''
|6,343 (0.47%)
|}

=== Popis iz 1895 ===
[[Datoteka:Etnička struktura Bosne i Hercegovine 1895. godine.png|mini|Vjerski i etnički sastav prema popisu iz 1895. godine]]
[[Austro-Ugarska|Austrougarski]] popis stanovništva obavljen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] 22. aprila 1895. godine, pokazuje da je područje [[Bosna (regija)|Bosne]] imalo oko 1.361.868 stanovnika, dok je [[Hercegovina]] imala 229.168 stanovnika. &lt;ref name=&quot;Catholic19072&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.newadvent.org/cathen/02694a.htm|title=Bosnia and Herzegovina|last=Klaar, Karl|year=1907|website=New Advent Catholic Encyclopedia|publisher=Robert Appleton Company|location=New York}}&lt;/ref&gt; ''[[Catholic Encyclopedia|Katolička enciklopedija]]'' je većinsko slavensko stanovništvo (98%) tretirala kao Srbe. &lt;ref name=&quot;Catholic19072&quot; /&gt;

Broj osoba po kvadratnoj milji bio je drugi najmanji u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] : samo 80 stanovnika po kvadratnoj milji. Broj osoba po kvadratnoj milji u okruzima:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Broj
|-
|[[Tuzla]]
|106
|-
|[[Banja Luka|Banjaluka]]
|96
|-
|Bihać
|91
|-
|[[Sarajevo]]
|73
|-
|[[Mostar]]
|65
|-
|[[Travnik]]
|62
|}
Bilo je ukupno 5.388 naselja, od kojih je 11 imalo više od 5.000 stanovnika. Preko 4.689 tih naselja imalo je manje od 500 stanovnika.

Popis stanovništva po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Opis
|-
|Srpski pravoslavni hrišćani
|674,000 (''43%'')
|-
|Muslimani
|550,000 (''35%'')
|-
|Katolici 
|334,000 (''21.3%'')
|-
|Jevreji
|8,000
|-
|''ostali''
|4,000
|}
Teritorijalna raspodjela između područja nije se mnogo promijenila, a gradovi su postali multietnički.

[[Turkijski narodi|Turski]] trgovci mogli su se naći u trgovačkim centrima. Austrijske trupe mogle su se naći u vojnim garnizonima, dok su se Jevreji koji su ranije doselili iz Španije također mogli naći u gradovima. Svi su bili podijeljeni prema zanimanju, 1.385.291 stanovnik ( ''85%'' ) bili su poljoprivrednici ili vinogradari. Bilo je ukupno 5.833 velikih posjeda koje su uglavnom držali Muslimani. 88.970 kultivatora služe kao ''[[kmetovi]]'' . 88.867 slobodnih seljaka posjeduju zemlju koju obrađuju. 22.625 seljaka posjeduju poljoprivrednu zemlju, a istovremeno obrađuju i tuđu zemlju.

=== Popis iz 1910. godine ===
[[Datoteka:BosniaEthnic1910.jpg|mini|Etnički sastav, 1910]]


Prema popisu stanovništva iz 1910. godine bilo je ukupno 1.898.044 stanovnika [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] :
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Religija
!Broj
|-
|Pravoslavni
|825,918 (43.49%)
|-
|Muslimani
|612,137 (32.25%)
|-
|Rimokatolici
|434,061 (22.87%)
|-
|''ostali''
|26,428 (1.39%)
|}
Gradsko stanovništvo je, prema vjeroispovijesti, činilo 50,76% Muslimana, 24,49% Rimokatolika i 19,92% Pravoslavaca. Vlasništvo nad zemljom bilo je 91,1% kod Muslimana, 6% kod Pravoslavaca, 2,6% kod Rimokatolika i 0,3% kod Ostalih. Upoređujući procente iz 1910. sa popisom iz 1879. godine, vidi se pad procenta Muslimana sa 39% na 32%, te porast Katolika sa 18% na 23%, dok se pravoslavno stanovništvo cijelo vrijeme kretalo oko 43%.

== Prvi svjetski rat ==
Prvi svjetski rat ostavio je Bosnu i Hercegovinu bez ukupne brojke od ''360.000 stanovnika'' ili ''19%'' od njenog ukupnog stanovništva.

== Migracije ==
Čim je nastala [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]], jedan broj ranije koloniziranih porodica počeo je da se iseljava i vraća u svoje domovine, među kojima su Nijemci, [[Česi]], [[Poljaci]], [[Slovaci]], Mađari i [[Rusini]] .

Nova planirana preseljenja pogodila su najviše [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavno srpsko]] stanovništvo, jer su velike mase preseljene iz pasivnih krajeva Hercegovine i Bosne u [[Vojvodina|Vojvodinu]], tačnije istočni [[Banat]] ; dok su neki otišli na [[Kosovo]] : naseljavali region od [[Kačanik|Kačanika]] do [[Vučitrn|Vučitrna]], oko [[Priština|Prištine]], [[Lipljan|Lipljana]], [[Peć|Peći]], [[Istok|Istoka]], [[Đakovica|Đakovice]] i u [[Drenica|Drenici]] . Neki su otišli i u [[Sjeverna Makedonija|Makedoniju]] .

Nastavljena je ranija emigracijska tendencija [[Islam|muslimanskog]] stanovništva prema teritorijama držanim od strane Osmanlija.

Veliki broj stanovništva, među kojima su najbrojniji bili [[Srbi]] i [[Hrvati]] iz krških krajeva [[Hercegovina|Hercegovine]] i [[Bosna i Hercegovina|Zapadne Bosne]], odselio se u sjeverne krajeve [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i u inostranstvo ( [[Sjeverna Amerika|Sjeverna]] i Južna Amerika, [[Kanada]], Francuska, [[Belgija]] itd.). 

== Kraljevina Jugoslavija ==

=== Teritorijalna distribucija ===
Nakon [[Agrarne reforme|agrarnih reformi]] 1918. i 1919. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm|title=An International Symposium &quot;Southeastern Europe 1918-1995&quot;}}&lt;/ref&gt; vlada je konfiskovala imovinu muslimanskih zemljoposjednika i preraspodijelila je nemuslimanskom stanovništvu.

=== Popis iz 1921. godine ===
[[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] izvršila je popis stanovništva u teritorijalnom entitetu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 31. januara 1921. godine. U Bosni i Hercegovini je bilo 1.890.440 osoba. Stanovništvo je bilo podijeljeno na dvije nacionalnosti:

* [[Srbi]] i Hrvati
* ''neodlučni'' i ''drugi'' (uglavnom Muslimani)

po vjeri:

* [[Srpska pravoslavna crkva|Srpski pravoslavni hrišćani]] 829.290 ( ''43,87%'' )
* [[Sunitski islam|Sunitski muslimani]] 588.244 ( ''31,07%'' )
* [[Rimokatolička crkva|Katolici]] 444.308 (23,58 ''%'' )
* ''ostali'' 28.595 ( ''1,58%'' )

==== Sarajevo ====
Stanovništvo Sarajevskog okruga prema popisu vjerskog stanovništva tadašnje [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] iz 1921. godine:

* [[Srpska pravoslavna crkva|Srpski pravoslavni hrišćani]] 55.477 ( ''38,6%%'' )
* [[Sunitski islam|Sunitski muslimani]] 50.270 ( ''34,9%'' )
* Hrvata 29.395 ( ''20,4%'' )
* ''ostali'' 8.768 ( ''6,1%'' )

Postojalo je 8 opština i njihovo stanovništvo je bilo:

* [[Srbi]] su činili većinu u 5 prigradskih opština: [[Ilidža]], [[Koševo (Sarajevo)|Koševo]], [[Pale (RS)|Pale]], [[Rajlovac]] i [[Trnovo (RS)|Trnovo]] .
* Muslimani su činili većinu u Gradu Sarajevu i u 2 opštine: [[Bjelašnica|Bjelašnici]] i [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozrenu]] .

Iste godine Grad Sarajevo je imao 78.173 stanovnika:

* [[Sunitski islam|Sunitski muslimani]] 29.649 ( ''37,9%'' )
* Katolici 21.373 ( ''27,3%'' )
* [[Srpska pravoslavna crkva|Srpski pravoslavni hrišćani]] 18.630 ( ''23,8%'' )
* ''ostali'' 8.522 ( ''11,0%'' )

=== Popis iz 1931. godine ===
[[Kraljevina Jugoslavija]] je izvršila popis stanovništva na teritoriji [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 31. marta 1931. godine prema kojem je bilo ukupno 2.323.555 osoba. Stanovništvo je dobilo nekoliko nacionalnosti:

* [[Jugoslaveni|Jugosloveni]]
* [[Nijemci]]
* [[Ukrajinci]]
* [[Poljaci]]
* [[Mađari]]
* [[Romi u Bosni i Hercegovini|Roma]]
* [[Turci]]

po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Ime
!Broj
!Postotak
|-
|Srpski pravoslavni hrišćani
|1,028,139
|44.25%
|-
|Sunitski muslimani
|718,079
|30.9%
|-
|Katolici
|547,949
|23.58%
|-
|''ostali''
|29,388
|1.27%
|}

== Drugi svjetski rat ==

=== Gubici ===
Savezni zavod za statistiku u Beogradu sačinio je brojku od 179.173 poginule osobe u ratu u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u periodu [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] :

* 129.114 [[Srbi|Srba]] ( ''72,1%'' )
* 29.539 [[Musliman|muslimana]] ( ''16,5%'' )
* 7.850 Hrvata ( ''4,4%'' )
* ''ostali'' ( ''7%'' )

=== Protjerivanja i preseljenja ===
Prema planovima [[Treći rajh|nacističke Njemačke]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] 110.000 [[Srbi|Srba]] je preseljeno i prevezeno u [[Historija Srbije|Srbiju pod njemačkom okupacijom]] . Samo u periodu od maja do avgusta 1941. godine u [[Srbija|Srbiju]] je protjerano preko 100.000 Srba. U jeku rata Srbija je imala 200.000–400.000 srpskih izbeglica iz [[Ustaše|ustaško-okupirane]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] . Do kraja rata 137.000 Srba trajno je napustilo teritoriju Bosne i Hercegovine.

Muslimansko stanovništvo je također bilo izloženo stradanju i intenzivnim preseljenjima, uglavnom u gradove i uglavnom u [[Sarajevo]], gdje je dio muslimanskog stanovništva iz [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Kosovo|Kosova]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]] preseljen, čime je povećan ukupan procenat muslimana u Bosni i Hercegovini.

== Socijalistička Jugoslavija ==

=== 1945–1948 kolonizacija Vojvodine ===
Prije protjerivanja Nijemaca iz [[Vojvodina|Vojvodine]] 1945–1948. godine, određeni broj stanovnika [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] doselio se u nove stambene prostore u Vojvodini:

* [[Srbi|Srba]] oko 70.000 ( ''98%'' )
* Hrvati i Muslimani (oko ''2%'' )

=== Popis iz 1948. godine ===
Prema popisu stanovništva u Narodnoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativnoj Republici Jugoslaviji]] iz 1948. godine, [[Bosna i Hercegovina|Narodna Republika Bosna i Hercegovina]] je imala ukupno 2.565.277 stanovnika:

* [[Srbi|Srba]] 1.136.116 ( ''44,3%'' )
* ''neodlučno'' 788.403 ( ''30,7%'' ) [note 1]
* [[Hrvati|Hrvata]] 614.123 ( ''23,9%'' )
* [[Slovenci|Slovenaca]]4.338 ( ''0,2%'' )
* [[Crnogorci|Crnogoraca]] 3.094 ( ''0,1%'' )
* [[Makedonci|Makedonaca]] 675
* ''ostalih'' 18.528 ( ''0,8%'' )

=== Popis iz 1953. godine ===
Prema [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslovenskom]] popisu stanovništva iz 1953. godine, [[Bosna i Hercegovina]] je imala ukupno 2.847.790 stanovnika:

* Srba 1.264.372 ( ''44,4%'' )
* ''neodlučnih'' 891.800 ( ''31,3%'' ) [note 1]
* Hrvata 654.229 ( ''23%'' )
* Crnogoraca 7.336 ( ''0,3%'' )
* Slovenci 6.300 ( ''0,2%'' )
* Makedonci 1.884 ( ''0,1%'' )
* ''ostali'' 21.869 ( ''0,7%'' )

=== Popis iz 1961. godine ===
Prema popisu stanovništva [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] iz 1961. godine, [[Bosna i Hercegovina|Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] je imala ukupno 3.277.948 stanovnika:

* Srba 1.406.057 ( ''42,9%'' )
* [[Muslimani (narod)|Muslimana]] (kasnije Bošnjaci nosili naziv Muslimani) 842.248 ( ''25,7%'' ) [note 2]
* [[Hrvati|Hrvata]] 711.665 ( ''21,7%'' )
* [[Jugoslaveni|Jugoslovena]] 275.883 ( ''8,4%'' )
* [[Crnogorci|Crnogoraca]] 12.828 ( ''0,4%'' )
* [[Rusini]] 6.136 ( ''0,2%'' )
* [[Slovenci]] 5.939 ( ''0,2%'' )
* [[Albanci]] 3.642 ( ''0,1%'' )
* [[Makedonci]] 2.391 ( ''0,1%'' )
* [[Turci]] 1.812 ( ''0,1%'' )
* [[Mađari]] 1.415 ( ''0,1%'' )
* ''ostali'' 6.849 ( ''0,2%'' )
[[Datoteka:BiH - ES N 1961.gif|mini|Etnička struktura Bosne i Hercegovine po naseljima 1961]]
[[Datoteka:Bosnaetno61.png|mini|Etnička struktura Bosne i Hercegovine po opštinama 1961.]]

== Reference ==
[[Datoteka:BiH - Etnicki sastav po opstinama 1961 1.gif|mini|Etnička struktura Bosne i Hercegovine po opštinama 1961]]</text>
      <sha1>ecj8xbs9otvd7w52hsls1b6rqggc4e3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425567</id>
      <parentid>3425516</parentid>
      <timestamp>2022-07-23T11:03:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Grginović Šime|Grginović Šime]] ([[User talk:Grginović Šime|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Mhare|Mhare]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35053" xml:space="preserve">[[Datoteka:BiH population density map 2013 by municipalities.png|mini|Gustina naseljenosti u Bosni i Hercegovini po opštinama, rani podaci popisa]]

Ovaj članak je o Demografskoj historiji Bosne i Hercegovine i bavi se dokumentiranom demografijom ove zemlje kroz vrijeme. Za pregled različitih etničkih grupa i njihovog historijskog razvoja, pogledajte [[Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]] .

== Pregled ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+Historijsko stanovništvo Bosne i Hercegovine
!Popis
!Populacija
!Promjena
!Površina
(km&lt;math&gt;^2&lt;/math&gt;)
!Gustina stanovnika
(po km&lt;math&gt;^2&lt;/math&gt;)
!Napomena       
|-
|1879
|1,158,440
| -
|51,246
|22.6
| rowspan=&quot;4&quot; |U sastavu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 
(1878-1918)
|-
|1885
|1,336,091
| +15.3%
|51,246
|26.1
|-
|1895
|1,568,092
| +17.4%
|51,246
|30.6
|-
|1910
|1,898,044
| +21.0%
|51,200
|37.1
|-
|1921
|1,890,440
|–0.4%
|51,200
|36.9
| rowspan=&quot;2&quot; |U sastavu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]        
(1918-1941)
|-
|1931
|2,323,555
| +22.9%
|51,564
|45.1
|-
|1948
|2,564,308
| +10.4%
|51,189
|50.1
| rowspan=&quot;6&quot; |U sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
(1945-1992)
|-
|1953
|2,847,459
| +11.0%
|51,221
|55.6
|-
|1961
|3,277,948
| +15.1%
|51,197
|64.0
|-
|1971
|3,746,111
| +14.3%
|51,197
|73.2
|-
|1981
|4,124,256
| +10.1%
|51,197
|80.6
|-
|1991
|4,377,033
| +6.1%
|51,197
|85.5
|-
|2001
|3,922,205
|–10.4%
|51,197
|76.6
| rowspan=&quot;2&quot; |Kao nezavisna [[Bosna i Hercegovina]]  (1992 do danas)
|-
|2013
|3,531,159
|–9.9%
|51,197
|68.9
|-
| colspan=&quot;6&quot; |† = Procjena. $ = Preliminarni rezultati.

&lt;nowiki&gt;&lt;/br&gt;&lt;/nowiki&gt; Izvori: Za period 1879–1991, Zavod za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://web.archive.org/web/20130919000210/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/PopisiStanB.htm|title=STANOVNI�TVO BOSNE I HERCEGOVINE PO POPISIMA|date=2013-09-19|website=web.archive.org|access-date=2022-07-21}}&lt;/ref&gt; 

Za 2001. i 2011., različita izdanja publikacije Centralne obavještajne agencije The World Factbook .
|}

== Prahistorija ==
Najveća koncentracija Haplogrupe I-M170, jedine autohtone evropske Haplogrupe, nalazi se u današnjoj Bosni i Hercegovini, u rasponu od 65% do 73%. &lt;ref&gt;http://www.draganprimorac.com/wp-content/uploads/2010/05/Battaglia.pdf {{Bare URL PDF|date=March 2022}}&lt;/ref&gt; Najstariji tragovi čovječanstva u Bosni i Hercegovini bili su tokom Paleolita kod Doboja, Prnjavora i u dolini rijeke Usore. U periodu neolita postojale su tri kulturne zone: Jadran u Hercegovini; panonsko-balkanska u Bosni i prelazna zona između njih u izvorištu rijeke Bosne. Bosna i Hercegovina ima mnogo arheoloških nalazišta od Bronzanog do Željeznog doba. U cijelom Klasičnom dobu kulturno-civilizacijski slojevi [[Iliri|Ilira]] ( [[Daorsoi|Daorsi]] u istočnoj Hercegovini, [[Ardijejci|Ardieji]], [[Sardeati]], [[Japodi]], [[Dicioni|Breuci]], [[Autarijati]], [[Dalmati]] itd. ),  [[Kelti]] ( [[Skordisci]] ), [[Tračani]], [[Rimsko Carstvo|Rimljani]], [[Huni]], [[Germani|germanski narodi]] ( [[Vizigoti]], [[Ostrogoti]] ) i drugi formirani su, iako je većina stanovništva [[romanizacija|romanizovana]] tokom osvajanja početkom Nove ere. Istočni Goti su navalili na ovo područje tokom ranog Srednjeg vijeka, dok su [[Avari]] i [[Slaveni]] došli u 6. vijeku.

== Srednjovjekovni period ==
Zbog raznih faktora, kao što su to česta pomjeranja granica i relativna izolacija od ostatka Evrope, ne postoje detaljni statistički podaci koji se bave stanovništvom Bosne tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Općenito se procjenjuje da je stanovništvo [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevine Bosne]] na vrhuncu moći bilo između 500.000 i 1.000.000 ljudi. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bosna-hercegovina.info/povijest.htm|title=Povijet – istorija Bosne i Hercegovine|website=www.bosna-hercegovina.info|access-date=8 April 2019}}&lt;/ref&gt; U to vrijeme u Bosni je bilo vrlo malo značajnih urbanih centara, a i oni su blijedili u odnosu na daleko urbaniziranija područja duž obližnje [[Dalmacija|dalmatinske]] obale. Među značajnijim gradovima bili su [[Doboj]], [[Jajce]], [[Srebrenik]], [[Srebrenica]], [[Tešanj]] i [[Visoko]] . Ogromna većina stanovništva bila je ruralna, a društveno uređenje srednjovjekovne Bosne razvilo se u ono što se zvalo ''[[Zadruga]]'' . U ovom sistemu, zajednice su bile organizovane od strane nekoliko porodica  sa zajedničkim interesima koje se obično nalaze u klaster stambenoj formaciji. Lideri zajednice birani su u skladu sa svojim godinama i visokim etičkim standardima. Zadruga je prvenstveno bila agrarna zajednica koja je u velikoj mjeri ovisila o prirodnim resursima.

== Migracije i ostalo ==
Tokom 15.–19. vijeka dešavalo se mnogo demografskih promjena. Česti ratovi, vjerski progoni, pobune, ustanci, uzimanje djece kao danak, visoki [[Tributes|harači]], visoki [[Porez|porezi]], godine lošeg [[Usjevi|roda]], epidemije, [[nasilje]] i [[ugnjetavanje]] izazvali su visoku smrtnost i patnju cjelokupnog stanovništva i podstakli migracijske tokove koja je promijenila etničku strukturu stanovništva. Dakle, dolaskom Osmanskog carstva poklopio se i proces iseljavanja kršćanskog stanovništva iz ovih krajeva, koji je do danas ostao jedno od glavnih obilježja demografskog razvoja stanovništva Bosne i Hercegovine. Istovremeno, intenzivna unutrašnja premeštanja stanovništva zajedno sa periodičnim migracijama, ali i imigracijama, promijenila je raspored pojedinih [[Etnička grupa|etničkih]] grupa u Bosni i Hercegovini u osmanskom periodu. U kasnijim fazama posebno su se pojavile [[Musliman|muslimanske]] migracije iz regiona.

U užoj Bosni se stanovništvo počelo iseljavati prvo iz nižih krajeva (Posavina i riječne doline), a potom i iz visoravni. Najintenzivniji migracioni tokovi nastali su u kraškim dinarskim krajevima Hercegovine i zapadne Bosne. Vijekovima se stanovništvo ovih krajeva, uglavnom kršćansko, usmjeravalo ka okolnim zemljama:

* Migracije iz [[Bosna i Hercegovina|Zapadne Bosne]] (iz [[Glamoč|Glamoča]] i [[Unac|Unca]], [[Kupres (FBiH)|Kupresa]], [[Bosansko Grahovo|Grahova]] ) išle su prema [[Lika|Lici]], [[Hrvatska|užoj Hrvatskoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]], a stalni emigracijski tokovi iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Lika|Like]] išli su prema [[Slavonija|Slavoniji]], [[Srem|Sremu]], [[Banat|Banatu]] i [[Bačka|Bačkoj]], [[Baranja]] .
* Migracije iz istočne Hercegovine i Gornjeg Podrinja su se uputile ka zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] i [[Šumadija|Šumadiji]] .
* Migracije iz južne dinarske regije Bosne i Hercegovine krenule su prema Dalmaciji. [[Jovan Cvijić]] navodi da su prve migracije u Dalmaciju iz dinarskog zaleđa počele već krajem 12. vijeka, a ojačale su u osmanskom periodu od 15. do 18. stoljeća. Također, ove seobe su pomjerile srednjovjekovno stanovništvo Dalmacije koje se ranije selilo uglavnom prema [[Hrvatska|Hrvatskoj]], Slavoniji i Italiji. Prema Cvijiću, gotovo svo stanovništvo [[Makarska|Makarske]], [[Omiš|Omiša]], [[Split|Splita]], [[Šibenik|Šibenika]] i [[Bukovica, Hrvatska|Bukovice]] porijeklom je iz Bosne i Hercegovine.
* [[Hercegovina|Hercegovačkog]] porijekla su bili stanovnici grada Dubrovnika i okoline, dok je stanovništvo Boke Kotorske porijeklom iz crnogorsko-hercegovačkog dinarskog područja.

U periodu od 15. do 19. stoljeća, dolaskom Osmanskog carstva na teritoriju Bosne i Hercegovine dogodila se prva značajna demografska promjena jer su gotovo svi sljedbenici [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] prešli na Islam, uglavnom i zbog zadržavanja vlasništva nad zemljom koju su posjedovali prije osmanskog osvajanja. Njihova preobraćenja su bila i političke prirode; dok su [[Pravoslavlje|istočni pravoslavni]] i katolički dijelovi bosanskog stanovništva imali svoju bazu u Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Katoličkoj crkvi, sljedbenici Bosanske crkve nisu imali zastupljenost na široj geopolitičkoj sceni. Dodatna motivacija bile su i poreske olakšice za prelazak na Islam. Također je bio i veliki priliv pravoslavnih vjernika, zbog stalnih doseljavanja iz Crne Gore i Srbije, čestih ratova (pravoslavno stanovništvo je učestvovalo kao vojnici na obje strane) i nedostatka katoličkih propovjednika.

Preosmansko katoličko stanovništvo imalo je veliki udio u iseljavanju iz Bosne i Hercegovine. Tokovi emigracije bili su usmjereni prema Dalmaciji, [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Slavonija|Slavoniji]], [[Baranja|Baranji]] i sjeverozapadnoj Bačkoj. Zapadni dio današnje [[Bosna (regija)|regije Bosne]], danas poznat kao [[Bosanska krajina|Bosanska Krajina]], zauzeli su Osmanlije u 16. stoljeću, i neko vrijeme je još bio poznat kao &quot; [[turska Hrvatska|Turska Hrvatska]] &quot;, jer je njena nekada velika katolička i hrvatska većina nestala, a Osmanlije učvrstile novu granicu duž rijeka [[Sava|Save]] i [[Una|Une]] . Nakon više od jednog stoljeća vojnih gubitaka, [[Habsburška Monarhija|Habsburško carstvo]] je povelo pobjedničke ratove protiv Turske i uspjelo privremeno pomjeriti granicu južno od rijeke [[Sava|Save]] [[Požarevački mir|Passarovičkim ugovorom]] (1718), ali je ugovor poništen čim je [[Beogradski mir|Ugovor o]] [[Beogradski mir|Beogradu]] potpisan 1739. &lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://hrcak.srce.hr/file/77458|language=hr|title=Posavska krajina/granica od 1718. do 1739. godine – The Sava military borderland, 1718 – 1739|last=[[Drago Roksandić]], [[Faculty of Philosophy, Zagreb|Faculty of Philosophy]]|publisher=[[University of Zagreb]]|date=2007-10-02|access-date=2010-06-29}}&lt;/ref&gt; Austro-Ugarska će kasnije zauzeti cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine nakon [[Berlinski ugovor (1878.)|Berlinskog ugovora (1878.)]], ali pod drugačijim okolnostima, što je dovelo do [[Aneksijska kriza|bosanske krize]] 1908. godine. Relativno malo prethodnih hrvatskih [[Emigracija|emigranata]] se vratilo u Bosnu.

Prema otkrićima mnogih autora, muslimansko stanovništvo se u periodu osmanske vladavine nije mnogo iseljavalo u odnosu na migracije pravoslavnog i katoličkog stanovništva. Muslimansko stanovništvo bilo je karakteristično za povratničke migracije čim bi se ponovo stabilizirala politička i ekonomska situacija ili pomjerale državne granice. Poznata su povratnička kretanja muslimanskog stanovništva iz primorja, [[Lika|Like]], [[Slavonija|Slavonije]], [[Mađarska|Mađarske]] i drugih mjesta. Na primjer, nakon [[Bitka kod Beča|opsade Beča]] (1683–1699), teritorijalnih gubitaka [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanskog carstva]] i osvajanja [[Lika|Like]] i [[Krbava|Krbave]] od strane austrijske carske vojske, došlo je do masovnih kretanja muslimanskog stanovništva iz tih krajeva; muslimansko stanovništvo krenulo je prema Bihaću, Cazinu i Bosanskoj Krupi gdje je stvorilo enklavu na prostranom području [[Bosanska krajina|bosanske granice]], današnjoj Krajini . Intenzivnije doseljavanje muslimanskog stanovništva uočeno je 1690. godine kada se iz Ugarske i Slavonije stanovništvo seli u područje oko planine Majevice.

U osmanskom periodu muslimansko stanovništvo je u Bosni i Hercegovini donekle zabilježilo porast zbog doseljavanja muslimana iz [[Smederevo|Smederevskog]] i [[Novi Pazar|Novopazarskog]] [[Sandžak (upravna jedinica)|sandžaka]], a posebno iz nekih krajeva Crne [[Crna Gora|Gore]], [[Sjenica (Srbija)|Sjenice]] i [[Pešter|Peštera]] . Doseljavanje turskog stanovništva iz [[Anadolija|Male Azije]] je također utjecalo na rast muslimanskog stanovništva u Bosni i Hercegovini od 15. do 19. stoljeća.

Međutim, porast muslimanske populacije je uglavnom bio rezultat njihove visoke stope nataliteta s obzirom na tadašnju patrijarhalnu prirodu porodične strukture. U takvoj porodičnoj strukturi dužnosti članova porodice su bile striktno podijeljene, gdje su ženske članice porodice gotovo isključivo rađale mnogo djece i brinule se o domaćinstvu, dok su muški članovi zarađivali za porodicu,  bili uključeni u vođenje zemlje i političke zajednice.

Patrijarhalna struktura je takođe evidentna u pravoslavnim i katoličkim porodicama, ali statistika ne pokazuje tako visoku stopu nataliteta. Razlika (prema nekim književnim izvorima tog vremena) bila je u društvenim razinama muslimana u odnosu na njihove kršćanske kolege, gdje su prvi bili zemljoposjednici i stoga viša i viša srednja klasa koja je sebi mogla priuštiti više potomstva, dok su drugi su bili zemljoposjednici i dakle pripadali su uglavnom nižoj srednjoj ili nižoj klasi. Takva društvena organizacija odgovarala je tadašnjem [[Feudalizam|feudalnom sistemu]] .

== Osmansko carstvo ==
Za vrijeme i ubrzo nakon [[Osmansko osvajanje Bosne|osmanskog osvajanja Bosne]], u periodu između 1463. i 1557. godine, procjenjuje se  da su [[Osmanlijsko Carstvo|osmanske]] snage odvele oko 100.000 stanovnika Bosne u zarobljeništvo i 30.000 mladih u [[Janjičari|janjičare]] kao rezultat ''[[Devširma|devširmea]]'' .  &lt;sup class=&quot;noprint Inline-Template&quot; style=&quot;margin-left:0.1em; white-space:nowrap;&quot;&gt;&amp;#x5D;&lt;/sup&gt;

Prvi zvanični popis stanovništva po vjeroispovijesti u Bosni je obavljen sa rezultatima:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Broj
!Tip
|-
|37,125
|Hrišćanske kuće
|-
|332
|Muslimanske kuće
|}
Godine 1489. službeni popis stanovništva po vjeri za Bosanski sandžak bio je sljedeći:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Broj
!Tip
|-
|25,068
|Hrišćanske kuće
|-
|4,485
|Muslimanske kuće
|}
Savremeni bizantijski historičar [[Michael Critobulus|Mihael Kritobul]] iz [[Imbros|Imbrosa]] opisao je Bosnu i njen završetak u prvoj polovini 15. stoljeća. Bosnu naziva &quot;zemljom Vostri&quot; i njeno stanovništvo Vostri (ili Bostri, Bostni), jasno izdvajajući bosansko stanovništvo od stanovništva njenih susjeda, što srpski naučnik [[Radivoj Radić]] citira i objašnjava u svojoj studiji ''Bosna u historijskom djelu Kritobula iz Imbrosa'', &lt;ref name=&quot;journaldatabase-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.143&quot;&gt;{{Cite journal|last=Radivoj Radić|date=2006|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|url=http://journaldatabase.info/articles/bosnia_work_kritoboulos_imbros.html|journal=Zbornik Radova Vizantološkog Instituta|language=sh|publisher=journaldatabase.info|volume=2006|issue=43|pages=143|issn=0584-9888|access-date=6 May 2020|quote=Critobulus has extremely negative opinion of the Latins, while for other nations as to the Romeji, Serbs, Hungarians, and inhabitants of Bosnia – except Albanians and Vlachs for whom he has some hostilities – has a certain sympathy.}}&lt;/ref&gt; citirajući autora koji Bosance naziva &quot;Vostri&quot;, Albance &quot;Ilirima&quot;, a Srbe imenom &quot;Tribali&quot;. &lt;ref name=&quot;journaldatabase-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.145&quot;&gt;{{Cite journal|last=Radivoj Radić|date=2006|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|url=http://journaldatabase.info/articles/bosnia_work_kritoboulos_imbros.html|journal=Zbornik Radova Vizantološkog Instituta|language=sh|publisher=journaldatabase.info|volume=2006|issue=43|pages=143|issn=0584-9888|access-date=6 May 2020|quote=Encouraged by all these benefits, Vostri never intend to comply to the Sultan or make contracts and pay him annual tribute, as did other neighbors Illyrians (as author called Albanians) and Tribals (as author called Serbs), nor to subordinate themselves to him in any way.}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;scindeks-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.140-154&quot;&gt;{{Cite web|url=http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0584-98880643140R|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|last=Radivoj Radić|date=2006|publisher=scindeks.nb.rs|pages=140–154|language=sh|archive-url=https://archive.today/20120718220135/http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0584-98880643140R|archive-date=18 July 2012|access-date=6 May 2020}}&lt;/ref&gt;

Turski historičar Ömer Lütfü Barkan izvršio je popis stanovništva na osnovu vjere u [[Bosanski sandžak|Bosanskom sandžaku]] između 1520. i 1530. godine. Tada je živjelo preko 334.325 stanovnika, od kojih su 38,7% bili sljedbenici [[Islam|Islama]] .

Krajem 16. i početkom 17. stoljeća, prema različitim [[Austro-Ugarska|austrougarskim]] i [[Osmanlijsko Carstvo|osmanskim]] izvorima, cjelokupno [[plemstvo]] [[Bosanski pašaluk|Bosanskog ejaleta]], veći dio njenog [[Državljanstvo|građanstva]] i dio [[Kmetstvo|kmetstva činili]] su [[Musliman|Muslimani]], oko ''75%'' stanovništva, a Apostolski [[Pjetër Mazreku|vizitator Peter Masarechi]] je u svom izvještaju iz 1624. godine tvrdio da je stanovništvo Bosne (bez Hercegovine) iznosilo 450.000 Muslimana, 150.000 Katolika i 75.000 Pravoslavaca. &lt;ref name=&quot;Velikonja2003&quot;&gt;{{Cite book|last=Mitja Velikonja|url=https://archive.org/details/religiousseparat0000veli|title=Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina|publisher=Texas A&amp;M University Press|year=2003|isbn=978-1-60344-724-9|pages=[https://archive.org/details/religiousseparat0000veli/page/56 56]–|url-access=registration}}&lt;/ref&gt;

Muslimansko stanovništvo [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] je od kraja 18. do početka 19. stoljeća počelo postepeno opadati zbog čestih ratova koje je vodilo [[Osmanlijsko Carstvo|Osmansko carstvo]] . Muslimani su prema osmanskom zakonu bili obavezni služiti vojsku, dok kršćani nisu bili dio vojske, već su plaćali porez. Stvaranjem nezavisnih država [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]], migracije Srba u ove dvije države bile su u velikim talasima 1810-ih, 1820-ih i 1870-ih godina. 

I [[Musliman|muslimansko]] i kršćansko stanovništvo znatno je prorijeđeno u 18. stoljeću zbog čestih pošasti. Konkretno, ogromna epidemija [[Pandemija|kuge]] navodno je prepolovila cjelokupno stanovništvo [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u periodu između 1813. i 1815. godine.

Nemoguće je dati tačnu procjenu broja stanovnika Bosne u to vrijeme. Neki pisci navode cifru od milion, drugi 920.000 i 840.000. [[Leopold von Zedlitz-Neukirch]] [http://www.digitale-sammlungen.de/de/view/bsb10946376?page=66], u svom &quot;Blicke auf Bosnien, Rascien, die Herzegewina und Servien, bei der Fortsetzung des Russisch-Türkischen Krieges im Jahre 1829&quot;, daje nam u jednom dijelu svog rada sljedeće procjene:

* Bošnjaci – 250.000
* Srbi – 120.000
* Turci – 240.000
* [[Morlaci]] – 75.000
* Hrvati – 40.000
* Cigani – 16.000
* Jevreji – 2.000
* Jermeni – 800


Ukupno 743.800.

* 450.000 Muslimana
* 250.000 Katolika
* 220.000 Pravoslavaca
* 2.000 Jevreja
* 800 Jermena

Johann Roskiewicz je procijenio etničku kompoziciju stanovništva 1867. godine kao:

* u Bosni:
** 782.000 Slavena
** 9.000 [[Romi u Bosni i Hercegovini|Roma]]
** 5.000 Jevreja
* u [[Hercegovina|Hercegovini]] :
** 227.000 Slavena
** 2.500 Roma
** 500 Jevreja

U popisu stanovništva iz 1871. koji je [[Osmanlijsko Carstvo|izvršilo Osmansko carstvo]] u [[Bosanski vilajet|Bosanskom vilajetu]], rezultati kažu:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Procentualni raspon
|-
|Pravoslavni hrišćani
|''37%''
|-
|Sunitski muslimani
|''50%''
|-
|Katolički kršćani
|''13%''
|}
Između 1875. i 1876. godine obavljen je [[Osmanlijsko Carstvo|osmanski]] popis stanovništva po vjeri, ali s nejasnim, nepreciznim i varirajućim brojkama:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Procentualni raspon
|-
|Pravoslavni hrišćani
|''32,63%'' – ''46,6%''
|-
|Sunitski muslimani
|''32.6%'' – ''51.9%''
|-
|Katolički kršćani
|''14.97%'' – ''20.17%''
|}
Novo carstvo stvorilo je uglavnom muslimanske elite koje su činile većinu stanovništva u većini gradova, kao i u najzapadnijoj i najistočnjoj Bosni (Cazinsko područje, dijelovi doline Drine i šire područje oko Tuzle). Broj Katolika opao je u sjevernoj Bosni (osim velikih dijelova bosanske Posavine), u srednjoj Bosni Katolici su pali otprilike na polovinu stanovništva, a u Hercegovini Katolici i Pravoslavci bili su većina zapadno i istočno od Neretve, s muslimanskom većinom u mnogim naseljima. 

=== Teritorijalna distribucija ===
Muslimansko stanovništvo bilo je uglavnom gradsko i činilo je većinu u većini gradova Bosne i Hercegovine ( [[Sarajevo]], [[Tuzla]], [[Banja Luka]] ), kao i u zapadnim ( [[Cazin]] i dolinom [[Una|Une (Pounje)]] ) i istočnim (uz dolinu [[Drina|Drine]]) graničnim područjima zemlje. Generalno, muslimani su bili najdominantnija grupa u najrazvijenijim urbanim centrima Bosne.

&lt;nowiki&gt;&lt;/br&gt;&lt;/nowiki&gt; Dijelovi Bosanske Krajine sa dijelovima Zapadne Bosne, dijelovi Istočne Hercegovine i preko Drine prema granici sa Srbijom imali su pravoslavnu većinu. To su uglavnom planinska područja. Ponovno uspostavljanje [[Srpska patrijaršija Pećka|Pećke srpske patrijaršije]] 1557. godine, nedostatak katoličkog sveštenstva i opšta osmanska tolerancija, &lt;ref name=&quot;Denver Post-2014-Sarajevo-famous-gunshot&quot;&gt;{{Cite news|title=Sarajevo, famous for gunshot that led to WWI, now a city of harmony|url=https://www.denverpost.com/2014/06/19/sarajevo-famous-for-gunshot-that-led-to-wwi-now-a-city-of-harmony/|access-date=7 May 2020|agency=The Associated Press|publisher=The Denver Post|date=19 June 2014}}&lt;/ref&gt; posebno za pravoslavno hrišćanstvo, umnogome su doprinijeli povećanju i održavanju pravoslavnog stanovništva, kasnije [[Srbi|Srba]] na ovim prostorima.

Katoličko stanovništvo činilo je većinu u dijelovima Hercegovine, Posavine i Srednje Bosne. [[Franjevci|Franjevački red]] igrao je veliku ulogu u održavanju katoličkog stanovništva, suočen sa periodičnim iseljavanjima.

Zbog veoma čestih migracija i ratova, stanovništvo u mnogim dijelovima zemlje bilo je mješovito, sa ljudima različitih vjera.

Bosna je prihvatila val imigranata Jevreja koji su protjerani iz Španije od 15. stoljeća. &lt;ref name=&quot;Denver Post-2014-Sarajevo-famous-gunshot2&quot;&gt;{{Cite news|title=Sarajevo, famous for gunshot that led to WWI, now a city of harmony|url=https://www.denverpost.com/2014/06/19/sarajevo-famous-for-gunshot-that-led-to-wwi-now-a-city-of-harmony/|access-date=7 May 2020|agency=The Associated Press|publisher=The Denver Post|date=19 June 2014}}&lt;/ref&gt; Naselili su se u Sarajevu, [[Travnik|Travniku]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i [[Bihać|Bihaću]] . Doseljavanje [[Romi u Bosni i Hercegovini|Roma]], [[Aromuni|Vlaha i Cincara]], te [[Čerkezi|Čerkeza]], u malom broju, poklopilo se sa osmanskim osvajanjem Bosne i Hercegovine. Međutim, nijedna od ovih grupa nije značajno uticala na ukupnu strukturu stanovništva zemlje.

Tokom narodnih ustanaka između 1875. i 1878. godine Bosna i Hercegovina je izgubila ukupno ''13,64%'' svog stanovništva (150.000 od ukupno 1.100.000) od kojih su većina bili [[Srbi]] .

== Austro-ugarsko carstvo ==

=== Popis iz 1879. godine ===
Austrougarska vlada objavila je ''Haupt-Uebersicht der politischen Eintheilung von Bosnien und der Hercegovina'', sa demografskim podacima prema popisu stanovništva koji je prikupljen 16. juna 1879. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.poreklo.rs/wp-content/uploads/2012/11/Popis_1879_-_Bosna_i_Hercegovina.pdf|title=Haupt-Uebersicht der politischen Eintheilung von Bosnien und der Hercegovina|year=1880|orig-year=1879}}&lt;/ref&gt; Prvi detaljan popis stanovništva,  evidentirao je 1.158.440 građana Bosne i Hercegovine, po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Religija
!Broj
|-
|Pravoslavni hrišćani
|496.761 (42,88%)
|-
|Muslimani
|448,613 (38.75%)
|-
|Rimokatolici
|209,391 (18.08%)
|-
|Jevreji
|3,426
|-
|''ostali''
|249
|}

=== Popis iz 1885 ===
Austrougarska vlada objavila je ''Ortschafts-Bevölkerungs-Statistik von Bosnien und der Hercegovina nach dem Volkszählungs-Ergebnisse vom I. Mai 1885.''  &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.poreklo.rs/wp-content/uploads/2012/11/Popis-BiH-1885.pdf|title=Ortschafts-Bevölkerungs-Statistik von Bosnien und der Hercegovina nach dem Volkszählungs-Ergebnisse vom I. Mai 1885.|year=1886|publisher=Landesdrackerei|location=Sarajevo|orig-year=1885}}&lt;/ref&gt; Prema popisu stanovništva iz 1885. godine u Bosni i Hercegovini živjelo je 1.336.091 stanovnika, po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Religija
!Broj
|-
|Pravoslavni hrišćani
|571,250 (42.76%)
|-
|Muslimani
|492,710 (36.88%)
|-
|Rimokatolici
|265,788 (19.89%)
|-
|''ostali''
|6,343 (0.47%)
|}

=== Popis iz 1895 ===
[[Datoteka:Etnička struktura Bosne i Hercegovine 1895. godine.png|mini|Vjerski i etnički sastav prema popisu iz 1895. godine]]
[[Austro-Ugarska|Austrougarski]] popis stanovništva obavljen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] 22. aprila 1895. godine, pokazuje da je područje [[Bosna (regija)|Bosne]] imalo oko 1.361.868 stanovnika, dok je [[Hercegovina]] imala 229.168 stanovnika. &lt;ref name=&quot;Catholic19072&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.newadvent.org/cathen/02694a.htm|title=Bosnia and Herzegovina|last=Klaar, Karl|year=1907|website=New Advent Catholic Encyclopedia|publisher=Robert Appleton Company|location=New York}}&lt;/ref&gt; ''[[Catholic Encyclopedia|Katolička enciklopedija]]'' je većinsko slavensko stanovništvo (98%) tretirala kao Srbe. &lt;ref name=&quot;Catholic19072&quot; /&gt;

Broj osoba po kvadratnoj milji bio je drugi najmanji u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] : samo 80 stanovnika po kvadratnoj milji. Broj osoba po kvadratnoj milji u okruzima:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Broj
|-
|[[Tuzla]]
|106
|-
|[[Banja Luka|Banjaluka]]
|96
|-
|Bihać
|91
|-
|[[Sarajevo]]
|73
|-
|[[Mostar]]
|65
|-
|[[Travnik]]
|62
|}
Bilo je ukupno 5.388 naselja, od kojih je 11 imalo više od 5.000 stanovnika. Preko 4.689 tih naselja imalo je manje od 500 stanovnika.

Popis stanovništva po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Opis
|-
|Srpski pravoslavni hrišćani
|674,000 (''43%'')
|-
|Muslimani
|550,000 (''35%'')
|-
|Katolici 
|334,000 (''21.3%'')
|-
|Jevreji
|8,000
|-
|''ostali''
|4,000
|}
Teritorijalna raspodjela između područja nije se mnogo promijenila, a gradovi su postali multietnički.

[[Turkijski narodi|Turski]] trgovci mogli su se naći u trgovačkim centrima. Austrijske trupe mogle su se naći u vojnim garnizonima, dok su se Jevreji koji su ranije doselili iz Španije također mogli naći u gradovima. Svi su bili podijeljeni prema zanimanju, 1.385.291 stanovnik ( ''85%'' ) bili su poljoprivrednici ili vinogradari. Bilo je ukupno 5.833 velikih posjeda koje su uglavnom držali Muslimani. 88.970 kultivatora služe kao ''[[kmetovi]]'' . 88.867 slobodnih seljaka posjeduju zemlju koju obrađuju. 22.625 seljaka posjeduju poljoprivrednu zemlju, a istovremeno obrađuju i tuđu zemlju.

=== Popis iz 1910. godine ===
[[Datoteka:BosniaEthnic1910.jpg|mini|Etnički sastav, 1910]]


Prema popisu stanovništva iz 1910. godine bilo je ukupno 1.898.044 stanovnika [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] :
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Religija
!Broj
|-
|Pravoslavni
|825,918 (43.49%)
|-
|Muslimani
|612,137 (32.25%)
|-
|Rimokatolici
|434,061 (22.87%)
|-
|''ostali''
|26,428 (1.39%)
|}
Gradsko stanovništvo je, prema vjeroispovijesti, činilo 50,76% Muslimana, 24,49% Rimokatolika i 19,92% Pravoslavaca. Vlasništvo nad zemljom bilo je 91,1% kod Muslimana, 6% kod Pravoslavaca, 2,6% kod Rimokatolika i 0,3% kod Ostalih. Upoređujući procente iz 1910. sa popisom iz 1879. godine, vidi se pad procenta Muslimana sa 39% na 32%, te porast Katolika sa 18% na 23%, dok se pravoslavno stanovništvo cijelo vrijeme kretalo oko 43%.

== Prvi svjetski rat ==
Prvi svjetski rat ostavio je Bosnu i Hercegovinu bez ukupne brojke od ''360.000 stanovnika'' ili ''19%'' od njenog ukupnog stanovništva.

== Migracije ==
Čim je nastala [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]], jedan broj ranije koloniziranih porodica počeo je da se iseljava i vraća u svoje domovine, među kojima su Nijemci, [[Česi]], [[Poljaci]], [[Slovaci]], Mađari i [[Rusini]] .

Nova planirana preseljenja pogodila su najviše [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavno srpsko]] stanovništvo, jer su velike mase preseljene iz pasivnih krajeva Hercegovine i Bosne u [[Vojvodina|Vojvodinu]], tačnije istočni [[Banat]] ; dok su neki otišli na [[Kosovo]] : naseljavali region od [[Kačanik|Kačanika]] do [[Vučitrn|Vučitrna]], oko [[Priština|Prištine]], [[Lipljan|Lipljana]], [[Peć|Peći]], [[Istok|Istoka]], [[Đakovica|Đakovice]] i u [[Drenica|Drenici]] . Neki su otišli i u [[Sjeverna Makedonija|Makedoniju]] .

Nastavljena je ranija emigracijska tendencija [[Islam|muslimanskog]] stanovništva prema teritorijama držanim od strane Osmanlija.

Veliki broj stanovništva, među kojima su najbrojniji bili [[Srbi]] i [[Hrvati]] iz krških krajeva [[Hercegovina|Hercegovine]] i [[Bosna i Hercegovina|Zapadne Bosne]], odselio se u sjeverne krajeve [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i u inostranstvo ( [[Sjeverna Amerika|Sjeverna]] i Južna Amerika, [[Kanada]], Francuska, [[Belgija]] itd.). 

== Kraljevina Jugoslavija ==

=== Teritorijalna distribucija ===
Nakon [[Agrarne reforme|agrarnih reformi]] 1918. i 1919. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm|title=An International Symposium &quot;Southeastern Europe 1918-1995&quot;}}&lt;/ref&gt; vlada je konfiskovala imovinu muslimanskih zemljoposjednika i preraspodijelila je nemuslimanskom stanovništvu.

=== Popis iz 1921. godine ===
[[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] izvršila je popis stanovništva u teritorijalnom entitetu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 31. januara 1921. godine. U Bosni i Hercegovini je bilo 1.890.440 osoba. Stanovništvo je bilo podijeljeno na dvije nacionalnosti:

* [[Srbi]] i Hrvati
* ''neodlučni'' i ''drugi'' (uglavnom Muslimani)

po vjeri:

* [[Srpska pravoslavna crkva|Srpski pravoslavni hrišćani]] 829.290 ( ''43,87%'' )
* [[Sunitski islam|Sunitski muslimani]] 588.244 ( ''31,07%'' )
* [[Rimokatolička crkva|Katolici]] 444.308 (23,58 ''%'' )
* ''ostali'' 28.595 ( ''1,58%'' )

==== Sarajevo ====
Stanovništvo Sarajevskog okruga prema popisu vjerskog stanovništva tadašnje [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] iz 1921. godine:

* [[Srpska pravoslavna crkva|Srpski pravoslavni hrišćani]] 55.477 ( ''38,6%%'' )
* [[Sunitski islam|Sunitski muslimani]] 50.270 ( ''34,9%'' )
* Hrvata 29.395 ( ''20,4%'' )
* ''ostali'' 8.768 ( ''6,1%'' )

Postojalo je 8 opština i njihovo stanovništvo je bilo:

* [[Srbi]] su činili većinu u 5 prigradskih opština: [[Ilidža]], [[Koševo (Sarajevo)|Koševo]], [[Pale (RS)|Pale]], [[Rajlovac]] i [[Trnovo (RS)|Trnovo]] .
* Muslimani su činili većinu u Gradu Sarajevu i u 2 opštine: [[Bjelašnica|Bjelašnici]] i [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozrenu]] .

Iste godine Grad Sarajevo je imao 78.173 stanovnika:

* [[Sunitski islam|Sunitski muslimani]] 29.649 ( ''37,9%'' )
* Katolici 21.373 ( ''27,3%'' )
* [[Srpska pravoslavna crkva|Srpski pravoslavni hrišćani]] 18.630 ( ''23,8%'' )
* ''ostali'' 8.522 ( ''11,0%'' )

=== Popis iz 1931. godine ===
[[Kraljevina Jugoslavija]] je izvršila popis stanovništva na teritoriji [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 31. marta 1931. godine prema kojem je bilo ukupno 2.323.555 osoba. Stanovništvo je dobilo nekoliko nacionalnosti:

* [[Jugoslaveni|Jugosloveni]]
* [[Nijemci]]
* [[Ukrajinci]]
* [[Poljaci]]
* [[Mađari]]
* [[Romi u Bosni i Hercegovini|Roma]]
* [[Turci]]

po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Ime
!Broj
!Postotak
|-
|Srpski pravoslavni hrišćani
|1,028,139
|44.25%
|-
|Sunitski muslimani
|718,079
|30.9%
|-
|Katolici
|547,949
|23.58%
|-
|''ostali''
|29,388
|1.27%
|}

== Drugi svjetski rat ==

=== Gubici ===
Savezni zavod za statistiku u Beogradu sačinio je brojku od 179.173 poginule osobe u ratu u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u periodu [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] :

* 129.114 [[Srbi|Srba]] ( ''72,1%'' )
* 29.539 [[Musliman|muslimana]] ( ''16,5%'' )
* 7.850 Hrvata ( ''4,4%'' )
* ''ostali'' ( ''7%'' )

=== Protjerivanja i preseljenja ===
Prema planovima [[Treći rajh|nacističke Njemačke]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] 110.000 [[Srbi|Srba]] je preseljeno i prevezeno u [[Historija Srbije|Srbiju pod njemačkom okupacijom]] . Samo u periodu od maja do avgusta 1941. godine u [[Srbija|Srbiju]] je protjerano preko 100.000 Srba. U jeku rata Srbija je imala 200.000–400.000 srpskih izbeglica iz [[Ustaše|ustaško-okupirane]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] . Do kraja rata 137.000 Srba trajno je napustilo teritoriju Bosne i Hercegovine.

Muslimansko stanovništvo je također bilo izloženo stradanju i intenzivnim preseljenjima, uglavnom u gradove i uglavnom u [[Sarajevo]], gdje je dio muslimanskog stanovništva iz [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Kosovo|Kosova]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]] preseljen, čime je povećan ukupan procenat muslimana u Bosni i Hercegovini.

== Socijalistička Jugoslavija ==

=== 1945–1948 kolonizacija Vojvodine ===
Prije protjerivanja Nijemaca iz [[Vojvodina|Vojvodine]] 1945–1948. godine, određeni broj stanovnika [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] doselio se u nove stambene prostore u Vojvodini:

* [[Srbi|Srba]] oko 70.000 ( ''98%'' )
* Hrvati i Muslimani (oko ''2%'' )

=== Popis iz 1948. godine ===
Prema popisu stanovništva u Narodnoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativnoj Republici Jugoslaviji]] iz 1948. godine, [[Bosna i Hercegovina|Narodna Republika Bosna i Hercegovina]] je imala ukupno 2.565.277 stanovnika:

* [[Srbi|Srba]] 1.136.116 ( ''44,3%'' )
* ''neodlučno'' 788.403 ( ''30,7%'' ) [note 1]
* [[Hrvati|Hrvata]] 614.123 ( ''23,9%'' )
* [[Slovenci|Slovenaca]]4.338 ( ''0,2%'' )
* [[Crnogorci|Crnogoraca]] 3.094 ( ''0,1%'' )
* [[Makedonci|Makedonaca]] 675
* ''ostalih'' 18.528 ( ''0,8%'' )

=== Popis iz 1953. godine ===
Prema [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslovenskom]] popisu stanovništva iz 1953. godine, [[Bosna i Hercegovina]] je imala ukupno 2.847.790 stanovnika:

* Srba 1.264.372 ( ''44,4%'' )
* ''neodlučnih'' 891.800 ( ''31,3%'' ) [note 1]
* Hrvata 654.229 ( ''23%'' )
* Crnogoraca 7.336 ( ''0,3%'' )
* Slovenci 6.300 ( ''0,2%'' )
* Makedonci 1.884 ( ''0,1%'' )
* ''ostali'' 21.869 ( ''0,7%'' )

=== Popis iz 1961. godine ===
Prema popisu stanovništva [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] iz 1961. godine, [[Bosna i Hercegovina|Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] je imala ukupno 3.277.948 stanovnika:

* Srba 1.406.057 ( ''42,9%'' )
* [[Muslimani (narod)|Muslimana]] (kasnije Bošnjaci nosili naziv Muslimani) 842.248 ( ''25,7%'' ) [note 2]
* [[Hrvati|Hrvata]] 711.665 ( ''21,7%'' )
* [[Jugoslaveni|Jugoslovena]] 275.883 ( ''8,4%'' )
* [[Crnogorci|Crnogoraca]] 12.828 ( ''0,4%'' )
* [[Rusini]] 6.136 ( ''0,2%'' )
* [[Slovenci]] 5.939 ( ''0,2%'' )
* [[Albanci]] 3.642 ( ''0,1%'' )
* [[Makedonci]] 2.391 ( ''0,1%'' )
* [[Turci]] 1.812 ( ''0,1%'' )
* [[Mađari]] 1.415 ( ''0,1%'' )
* ''ostali'' 6.849 ( ''0,2%'' )

&lt;gallery&gt;
Datoteka:BiH - ES N 1961.gif|Etnička struktura Bosne i Hercegovine po naseljima 1961.
Datoteka:Bosnaetno61.png|Etnička struktura Bosne i Hercegovine po opštinama 1961.
Datoteka:BiH - Etnicki sastav po opstinama 1961 1.gif|Etnička struktura Bosne i Hercegovine po opštinama 1961
&lt;/gallery&gt;</text>
      <sha1>mq7urhnn0w9jmxoab25mg1dzv9m4ous</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425569</id>
      <parentid>3425567</parentid>
      <timestamp>2022-07-23T11:13:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35120" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}{{Čišćenje}}{{Standardi}}{{Kategorizacija}}


[[Datoteka:BiH population density map 2013 by municipalities.png|mini|Gustina naseljenosti u Bosni i Hercegovini po opštinama, rani podaci popisa]]

Ovaj članak je o Demografskoj historiji Bosne i Hercegovine i bavi se dokumentiranom demografijom ove zemlje kroz vrijeme. Za pregled različitih etničkih grupa i njihovog historijskog razvoja, pogledajte [[Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]] .

== Pregled ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+Historijsko stanovništvo Bosne i Hercegovine
!Popis
!Populacija
!Promjena
!Površina
(km&lt;math&gt;^2&lt;/math&gt;)
!Gustina stanovnika
(po km&lt;math&gt;^2&lt;/math&gt;)
!Napomena       
|-
|1879
|1,158,440
| -
|51,246
|22.6
| rowspan=&quot;4&quot; |U sastavu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 
(1878-1918)
|-
|1885
|1,336,091
| +15.3%
|51,246
|26.1
|-
|1895
|1,568,092
| +17.4%
|51,246
|30.6
|-
|1910
|1,898,044
| +21.0%
|51,200
|37.1
|-
|1921
|1,890,440
|–0.4%
|51,200
|36.9
| rowspan=&quot;2&quot; |U sastavu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]        
(1918-1941)
|-
|1931
|2,323,555
| +22.9%
|51,564
|45.1
|-
|1948
|2,564,308
| +10.4%
|51,189
|50.1
| rowspan=&quot;6&quot; |U sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
(1945-1992)
|-
|1953
|2,847,459
| +11.0%
|51,221
|55.6
|-
|1961
|3,277,948
| +15.1%
|51,197
|64.0
|-
|1971
|3,746,111
| +14.3%
|51,197
|73.2
|-
|1981
|4,124,256
| +10.1%
|51,197
|80.6
|-
|1991
|4,377,033
| +6.1%
|51,197
|85.5
|-
|2001
|3,922,205
|–10.4%
|51,197
|76.6
| rowspan=&quot;2&quot; |Kao nezavisna [[Bosna i Hercegovina]]  (1992 do danas)
|-
|2013
|3,531,159
|–9.9%
|51,197
|68.9
|-
| colspan=&quot;6&quot; |† = Procjena. $ = Preliminarni rezultati.

&lt;nowiki&gt;&lt;/br&gt;&lt;/nowiki&gt; Izvori: Za period 1879–1991, Zavod za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://web.archive.org/web/20130919000210/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/PopisiStanB.htm|title=STANOVNI�TVO BOSNE I HERCEGOVINE PO POPISIMA|date=2013-09-19|website=web.archive.org|access-date=2022-07-21}}&lt;/ref&gt; 

Za 2001. i 2011., različita izdanja publikacije Centralne obavještajne agencije The World Factbook .
|}

== Prahistorija ==
Najveća koncentracija Haplogrupe I-M170, jedine autohtone evropske Haplogrupe, nalazi se u današnjoj Bosni i Hercegovini, u rasponu od 65% do 73%. &lt;ref&gt;http://www.draganprimorac.com/wp-content/uploads/2010/05/Battaglia.pdf {{Bare URL PDF|date=March 2022}}&lt;/ref&gt; Najstariji tragovi čovječanstva u Bosni i Hercegovini bili su tokom Paleolita kod Doboja, Prnjavora i u dolini rijeke Usore. U periodu neolita postojale su tri kulturne zone: Jadran u Hercegovini; panonsko-balkanska u Bosni i prelazna zona između njih u izvorištu rijeke Bosne. Bosna i Hercegovina ima mnogo arheoloških nalazišta od Bronzanog do Željeznog doba. U cijelom Klasičnom dobu kulturno-civilizacijski slojevi [[Iliri|Ilira]] ( [[Daorsoi|Daorsi]] u istočnoj Hercegovini, [[Ardijejci|Ardieji]], [[Sardeati]], [[Japodi]], [[Dicioni|Breuci]], [[Autarijati]], [[Dalmati]] itd. ),  [[Kelti]] ( [[Skordisci]] ), [[Tračani]], [[Rimsko Carstvo|Rimljani]], [[Huni]], [[Germani|germanski narodi]] ( [[Vizigoti]], [[Ostrogoti]] ) i drugi formirani su, iako je većina stanovništva [[romanizacija|romanizovana]] tokom osvajanja početkom Nove ere. Istočni Goti su navalili na ovo područje tokom ranog Srednjeg vijeka, dok su [[Avari]] i [[Slaveni]] došli u 6. vijeku.

== Srednjovjekovni period ==
Zbog raznih faktora, kao što su to česta pomjeranja granica i relativna izolacija od ostatka Evrope, ne postoje detaljni statistički podaci koji se bave stanovništvom Bosne tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Općenito se procjenjuje da je stanovništvo [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevine Bosne]] na vrhuncu moći bilo između 500.000 i 1.000.000 ljudi. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bosna-hercegovina.info/povijest.htm|title=Povijet – istorija Bosne i Hercegovine|website=www.bosna-hercegovina.info|access-date=8 April 2019}}&lt;/ref&gt; U to vrijeme u Bosni je bilo vrlo malo značajnih urbanih centara, a i oni su blijedili u odnosu na daleko urbaniziranija područja duž obližnje [[Dalmacija|dalmatinske]] obale. Među značajnijim gradovima bili su [[Doboj]], [[Jajce]], [[Srebrenik]], [[Srebrenica]], [[Tešanj]] i [[Visoko]] . Ogromna većina stanovništva bila je ruralna, a društveno uređenje srednjovjekovne Bosne razvilo se u ono što se zvalo ''[[Zadruga]]'' . U ovom sistemu, zajednice su bile organizovane od strane nekoliko porodica  sa zajedničkim interesima koje se obično nalaze u klaster stambenoj formaciji. Lideri zajednice birani su u skladu sa svojim godinama i visokim etičkim standardima. Zadruga je prvenstveno bila agrarna zajednica koja je u velikoj mjeri ovisila o prirodnim resursima.

== Migracije i ostalo ==
Tokom 15.–19. vijeka dešavalo se mnogo demografskih promjena. Česti ratovi, vjerski progoni, pobune, ustanci, uzimanje djece kao danak, visoki [[Tributes|harači]], visoki [[Porez|porezi]], godine lošeg [[Usjevi|roda]], epidemije, [[nasilje]] i [[ugnjetavanje]] izazvali su visoku smrtnost i patnju cjelokupnog stanovništva i podstakli migracijske tokove koja je promijenila etničku strukturu stanovništva. Dakle, dolaskom Osmanskog carstva poklopio se i proces iseljavanja kršćanskog stanovništva iz ovih krajeva, koji je do danas ostao jedno od glavnih obilježja demografskog razvoja stanovništva Bosne i Hercegovine. Istovremeno, intenzivna unutrašnja premeštanja stanovništva zajedno sa periodičnim migracijama, ali i imigracijama, promijenila je raspored pojedinih [[Etnička grupa|etničkih]] grupa u Bosni i Hercegovini u osmanskom periodu. U kasnijim fazama posebno su se pojavile [[Musliman|muslimanske]] migracije iz regiona.

U užoj Bosni se stanovništvo počelo iseljavati prvo iz nižih krajeva (Posavina i riječne doline), a potom i iz visoravni. Najintenzivniji migracioni tokovi nastali su u kraškim dinarskim krajevima Hercegovine i zapadne Bosne. Vijekovima se stanovništvo ovih krajeva, uglavnom kršćansko, usmjeravalo ka okolnim zemljama:

* Migracije iz [[Bosna i Hercegovina|Zapadne Bosne]] (iz [[Glamoč|Glamoča]] i [[Unac|Unca]], [[Kupres (FBiH)|Kupresa]], [[Bosansko Grahovo|Grahova]] ) išle su prema [[Lika|Lici]], [[Hrvatska|užoj Hrvatskoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]], a stalni emigracijski tokovi iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Lika|Like]] išli su prema [[Slavonija|Slavoniji]], [[Srem|Sremu]], [[Banat|Banatu]] i [[Bačka|Bačkoj]], [[Baranja]] .
* Migracije iz istočne Hercegovine i Gornjeg Podrinja su se uputile ka zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] i [[Šumadija|Šumadiji]] .
* Migracije iz južne dinarske regije Bosne i Hercegovine krenule su prema Dalmaciji. [[Jovan Cvijić]] navodi da su prve migracije u Dalmaciju iz dinarskog zaleđa počele već krajem 12. vijeka, a ojačale su u osmanskom periodu od 15. do 18. stoljeća. Također, ove seobe su pomjerile srednjovjekovno stanovništvo Dalmacije koje se ranije selilo uglavnom prema [[Hrvatska|Hrvatskoj]], Slavoniji i Italiji. Prema Cvijiću, gotovo svo stanovništvo [[Makarska|Makarske]], [[Omiš|Omiša]], [[Split|Splita]], [[Šibenik|Šibenika]] i [[Bukovica, Hrvatska|Bukovice]] porijeklom je iz Bosne i Hercegovine.
* [[Hercegovina|Hercegovačkog]] porijekla su bili stanovnici grada Dubrovnika i okoline, dok je stanovništvo Boke Kotorske porijeklom iz crnogorsko-hercegovačkog dinarskog područja.

U periodu od 15. do 19. stoljeća, dolaskom Osmanskog carstva na teritoriju Bosne i Hercegovine dogodila se prva značajna demografska promjena jer su gotovo svi sljedbenici [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] prešli na Islam, uglavnom i zbog zadržavanja vlasništva nad zemljom koju su posjedovali prije osmanskog osvajanja. Njihova preobraćenja su bila i političke prirode; dok su [[Pravoslavlje|istočni pravoslavni]] i katolički dijelovi bosanskog stanovništva imali svoju bazu u Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Katoličkoj crkvi, sljedbenici Bosanske crkve nisu imali zastupljenost na široj geopolitičkoj sceni. Dodatna motivacija bile su i poreske olakšice za prelazak na Islam. Također je bio i veliki priliv pravoslavnih vjernika, zbog stalnih doseljavanja iz Crne Gore i Srbije, čestih ratova (pravoslavno stanovništvo je učestvovalo kao vojnici na obje strane) i nedostatka katoličkih propovjednika.

Preosmansko katoličko stanovništvo imalo je veliki udio u iseljavanju iz Bosne i Hercegovine. Tokovi emigracije bili su usmjereni prema Dalmaciji, [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Slavonija|Slavoniji]], [[Baranja|Baranji]] i sjeverozapadnoj Bačkoj. Zapadni dio današnje [[Bosna (regija)|regije Bosne]], danas poznat kao [[Bosanska krajina|Bosanska Krajina]], zauzeli su Osmanlije u 16. stoljeću, i neko vrijeme je još bio poznat kao &quot; [[turska Hrvatska|Turska Hrvatska]] &quot;, jer je njena nekada velika katolička i hrvatska većina nestala, a Osmanlije učvrstile novu granicu duž rijeka [[Sava|Save]] i [[Una|Une]] . Nakon više od jednog stoljeća vojnih gubitaka, [[Habsburška Monarhija|Habsburško carstvo]] je povelo pobjedničke ratove protiv Turske i uspjelo privremeno pomjeriti granicu južno od rijeke [[Sava|Save]] [[Požarevački mir|Passarovičkim ugovorom]] (1718), ali je ugovor poništen čim je [[Beogradski mir|Ugovor o]] [[Beogradski mir|Beogradu]] potpisan 1739. &lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://hrcak.srce.hr/file/77458|language=hr|title=Posavska krajina/granica od 1718. do 1739. godine – The Sava military borderland, 1718 – 1739|last=[[Drago Roksandić]], [[Faculty of Philosophy, Zagreb|Faculty of Philosophy]]|publisher=[[University of Zagreb]]|date=2007-10-02|access-date=2010-06-29}}&lt;/ref&gt; Austro-Ugarska će kasnije zauzeti cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine nakon [[Berlinski ugovor (1878.)|Berlinskog ugovora (1878.)]], ali pod drugačijim okolnostima, što je dovelo do [[Aneksijska kriza|bosanske krize]] 1908. godine. Relativno malo prethodnih hrvatskih [[Emigracija|emigranata]] se vratilo u Bosnu.

Prema otkrićima mnogih autora, muslimansko stanovništvo se u periodu osmanske vladavine nije mnogo iseljavalo u odnosu na migracije pravoslavnog i katoličkog stanovništva. Muslimansko stanovništvo bilo je karakteristično za povratničke migracije čim bi se ponovo stabilizirala politička i ekonomska situacija ili pomjerale državne granice. Poznata su povratnička kretanja muslimanskog stanovništva iz primorja, [[Lika|Like]], [[Slavonija|Slavonije]], [[Mađarska|Mađarske]] i drugih mjesta. Na primjer, nakon [[Bitka kod Beča|opsade Beča]] (1683–1699), teritorijalnih gubitaka [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanskog carstva]] i osvajanja [[Lika|Like]] i [[Krbava|Krbave]] od strane austrijske carske vojske, došlo je do masovnih kretanja muslimanskog stanovništva iz tih krajeva; muslimansko stanovništvo krenulo je prema Bihaću, Cazinu i Bosanskoj Krupi gdje je stvorilo enklavu na prostranom području [[Bosanska krajina|bosanske granice]], današnjoj Krajini . Intenzivnije doseljavanje muslimanskog stanovništva uočeno je 1690. godine kada se iz Ugarske i Slavonije stanovništvo seli u područje oko planine Majevice.

U osmanskom periodu muslimansko stanovništvo je u Bosni i Hercegovini donekle zabilježilo porast zbog doseljavanja muslimana iz [[Smederevo|Smederevskog]] i [[Novi Pazar|Novopazarskog]] [[Sandžak (upravna jedinica)|sandžaka]], a posebno iz nekih krajeva Crne [[Crna Gora|Gore]], [[Sjenica (Srbija)|Sjenice]] i [[Pešter|Peštera]] . Doseljavanje turskog stanovništva iz [[Anadolija|Male Azije]] je također utjecalo na rast muslimanskog stanovništva u Bosni i Hercegovini od 15. do 19. stoljeća.

Međutim, porast muslimanske populacije je uglavnom bio rezultat njihove visoke stope nataliteta s obzirom na tadašnju patrijarhalnu prirodu porodične strukture. U takvoj porodičnoj strukturi dužnosti članova porodice su bile striktno podijeljene, gdje su ženske članice porodice gotovo isključivo rađale mnogo djece i brinule se o domaćinstvu, dok su muški članovi zarađivali za porodicu,  bili uključeni u vođenje zemlje i političke zajednice.

Patrijarhalna struktura je takođe evidentna u pravoslavnim i katoličkim porodicama, ali statistika ne pokazuje tako visoku stopu nataliteta. Razlika (prema nekim književnim izvorima tog vremena) bila je u društvenim razinama muslimana u odnosu na njihove kršćanske kolege, gdje su prvi bili zemljoposjednici i stoga viša i viša srednja klasa koja je sebi mogla priuštiti više potomstva, dok su drugi su bili zemljoposjednici i dakle pripadali su uglavnom nižoj srednjoj ili nižoj klasi. Takva društvena organizacija odgovarala je tadašnjem [[Feudalizam|feudalnom sistemu]] .

== Osmansko carstvo ==
Za vrijeme i ubrzo nakon [[Osmansko osvajanje Bosne|osmanskog osvajanja Bosne]], u periodu između 1463. i 1557. godine, procjenjuje se  da su [[Osmanlijsko Carstvo|osmanske]] snage odvele oko 100.000 stanovnika Bosne u zarobljeništvo i 30.000 mladih u [[Janjičari|janjičare]] kao rezultat ''[[Devširma|devširmea]]'' .  &lt;sup class=&quot;noprint Inline-Template&quot; style=&quot;margin-left:0.1em; white-space:nowrap;&quot;&gt;&amp;#x5D;&lt;/sup&gt;

Prvi zvanični popis stanovništva po vjeroispovijesti u Bosni je obavljen sa rezultatima:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Broj
!Tip
|-
|37,125
|Hrišćanske kuće
|-
|332
|Muslimanske kuće
|}
Godine 1489. službeni popis stanovništva po vjeri za Bosanski sandžak bio je sljedeći:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Broj
!Tip
|-
|25,068
|Hrišćanske kuće
|-
|4,485
|Muslimanske kuće
|}
Savremeni bizantijski historičar [[Michael Critobulus|Mihael Kritobul]] iz [[Imbros|Imbrosa]] opisao je Bosnu i njen završetak u prvoj polovini 15. stoljeća. Bosnu naziva &quot;zemljom Vostri&quot; i njeno stanovništvo Vostri (ili Bostri, Bostni), jasno izdvajajući bosansko stanovništvo od stanovništva njenih susjeda, što srpski naučnik [[Radivoj Radić]] citira i objašnjava u svojoj studiji ''Bosna u historijskom djelu Kritobula iz Imbrosa'', &lt;ref name=&quot;journaldatabase-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.143&quot;&gt;{{Cite journal|last=Radivoj Radić|date=2006|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|url=http://journaldatabase.info/articles/bosnia_work_kritoboulos_imbros.html|journal=Zbornik Radova Vizantološkog Instituta|language=sh|publisher=journaldatabase.info|volume=2006|issue=43|pages=143|issn=0584-9888|access-date=6 May 2020|quote=Critobulus has extremely negative opinion of the Latins, while for other nations as to the Romeji, Serbs, Hungarians, and inhabitants of Bosnia – except Albanians and Vlachs for whom he has some hostilities – has a certain sympathy.}}&lt;/ref&gt; citirajući autora koji Bosance naziva &quot;Vostri&quot;, Albance &quot;Ilirima&quot;, a Srbe imenom &quot;Tribali&quot;. &lt;ref name=&quot;journaldatabase-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.145&quot;&gt;{{Cite journal|last=Radivoj Radić|date=2006|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|url=http://journaldatabase.info/articles/bosnia_work_kritoboulos_imbros.html|journal=Zbornik Radova Vizantološkog Instituta|language=sh|publisher=journaldatabase.info|volume=2006|issue=43|pages=143|issn=0584-9888|access-date=6 May 2020|quote=Encouraged by all these benefits, Vostri never intend to comply to the Sultan or make contracts and pay him annual tribute, as did other neighbors Illyrians (as author called Albanians) and Tribals (as author called Serbs), nor to subordinate themselves to him in any way.}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;scindeks-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.140-154&quot;&gt;{{Cite web|url=http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0584-98880643140R|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|last=Radivoj Radić|date=2006|publisher=scindeks.nb.rs|pages=140–154|language=sh|archive-url=https://archive.today/20120718220135/http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0584-98880643140R|archive-date=18 July 2012|access-date=6 May 2020}}&lt;/ref&gt;

Turski historičar Ömer Lütfü Barkan izvršio je popis stanovništva na osnovu vjere u [[Bosanski sandžak|Bosanskom sandžaku]] između 1520. i 1530. godine. Tada je živjelo preko 334.325 stanovnika, od kojih su 38,7% bili sljedbenici [[Islam|Islama]] .

Krajem 16. i početkom 17. stoljeća, prema različitim [[Austro-Ugarska|austrougarskim]] i [[Osmanlijsko Carstvo|osmanskim]] izvorima, cjelokupno [[plemstvo]] [[Bosanski pašaluk|Bosanskog ejaleta]], veći dio njenog [[Državljanstvo|građanstva]] i dio [[Kmetstvo|kmetstva činili]] su [[Musliman|Muslimani]], oko ''75%'' stanovništva, a Apostolski [[Pjetër Mazreku|vizitator Peter Masarechi]] je u svom izvještaju iz 1624. godine tvrdio da je stanovništvo Bosne (bez Hercegovine) iznosilo 450.000 Muslimana, 150.000 Katolika i 75.000 Pravoslavaca. &lt;ref name=&quot;Velikonja2003&quot;&gt;{{Cite book|last=Mitja Velikonja|url=https://archive.org/details/religiousseparat0000veli|title=Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina|publisher=Texas A&amp;M University Press|year=2003|isbn=978-1-60344-724-9|pages=[https://archive.org/details/religiousseparat0000veli/page/56 56]–|url-access=registration}}&lt;/ref&gt;

Muslimansko stanovništvo [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] je od kraja 18. do početka 19. stoljeća počelo postepeno opadati zbog čestih ratova koje je vodilo [[Osmanlijsko Carstvo|Osmansko carstvo]] . Muslimani su prema osmanskom zakonu bili obavezni služiti vojsku, dok kršćani nisu bili dio vojske, već su plaćali porez. Stvaranjem nezavisnih država [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]], migracije Srba u ove dvije države bile su u velikim talasima 1810-ih, 1820-ih i 1870-ih godina. 

I [[Musliman|muslimansko]] i kršćansko stanovništvo znatno je prorijeđeno u 18. stoljeću zbog čestih pošasti. Konkretno, ogromna epidemija [[Pandemija|kuge]] navodno je prepolovila cjelokupno stanovništvo [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u periodu između 1813. i 1815. godine.

Nemoguće je dati tačnu procjenu broja stanovnika Bosne u to vrijeme. Neki pisci navode cifru od milion, drugi 920.000 i 840.000. [[Leopold von Zedlitz-Neukirch]] [http://www.digitale-sammlungen.de/de/view/bsb10946376?page=66], u svom &quot;Blicke auf Bosnien, Rascien, die Herzegewina und Servien, bei der Fortsetzung des Russisch-Türkischen Krieges im Jahre 1829&quot;, daje nam u jednom dijelu svog rada sljedeće procjene:

* Bošnjaci – 250.000
* Srbi – 120.000
* Turci – 240.000
* [[Morlaci]] – 75.000
* Hrvati – 40.000
* Cigani – 16.000
* Jevreji – 2.000
* Jermeni – 800


Ukupno 743.800.

* 450.000 Muslimana
* 250.000 Katolika
* 220.000 Pravoslavaca
* 2.000 Jevreja
* 800 Jermena

Johann Roskiewicz je procijenio etničku kompoziciju stanovništva 1867. godine kao:

* u Bosni:
** 782.000 Slavena
** 9.000 [[Romi u Bosni i Hercegovini|Roma]]
** 5.000 Jevreja
* u [[Hercegovina|Hercegovini]] :
** 227.000 Slavena
** 2.500 Roma
** 500 Jevreja

U popisu stanovništva iz 1871. koji je [[Osmanlijsko Carstvo|izvršilo Osmansko carstvo]] u [[Bosanski vilajet|Bosanskom vilajetu]], rezultati kažu:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Procentualni raspon
|-
|Pravoslavni hrišćani
|''37%''
|-
|Sunitski muslimani
|''50%''
|-
|Katolički kršćani
|''13%''
|}
Između 1875. i 1876. godine obavljen je [[Osmanlijsko Carstvo|osmanski]] popis stanovništva po vjeri, ali s nejasnim, nepreciznim i varirajućim brojkama:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Procentualni raspon
|-
|Pravoslavni hrišćani
|''32,63%'' – ''46,6%''
|-
|Sunitski muslimani
|''32.6%'' – ''51.9%''
|-
|Katolički kršćani
|''14.97%'' – ''20.17%''
|}
Novo carstvo stvorilo je uglavnom muslimanske elite koje su činile većinu stanovništva u većini gradova, kao i u najzapadnijoj i najistočnjoj Bosni (Cazinsko područje, dijelovi doline Drine i šire područje oko Tuzle). Broj Katolika opao je u sjevernoj Bosni (osim velikih dijelova bosanske Posavine), u srednjoj Bosni Katolici su pali otprilike na polovinu stanovništva, a u Hercegovini Katolici i Pravoslavci bili su većina zapadno i istočno od Neretve, s muslimanskom većinom u mnogim naseljima. 

=== Teritorijalna distribucija ===
Muslimansko stanovništvo bilo je uglavnom gradsko i činilo je većinu u većini gradova Bosne i Hercegovine ( [[Sarajevo]], [[Tuzla]], [[Banja Luka]] ), kao i u zapadnim ( [[Cazin]] i dolinom [[Una|Une (Pounje)]] ) i istočnim (uz dolinu [[Drina|Drine]]) graničnim područjima zemlje. Generalno, muslimani su bili najdominantnija grupa u najrazvijenijim urbanim centrima Bosne.

&lt;nowiki&gt;&lt;/br&gt;&lt;/nowiki&gt; Dijelovi Bosanske Krajine sa dijelovima Zapadne Bosne, dijelovi Istočne Hercegovine i preko Drine prema granici sa Srbijom imali su pravoslavnu većinu. To su uglavnom planinska područja. Ponovno uspostavljanje [[Srpska patrijaršija Pećka|Pećke srpske patrijaršije]] 1557. godine, nedostatak katoličkog sveštenstva i opšta osmanska tolerancija, &lt;ref name=&quot;Denver Post-2014-Sarajevo-famous-gunshot&quot;&gt;{{Cite news|title=Sarajevo, famous for gunshot that led to WWI, now a city of harmony|url=https://www.denverpost.com/2014/06/19/sarajevo-famous-for-gunshot-that-led-to-wwi-now-a-city-of-harmony/|access-date=7 May 2020|agency=The Associated Press|publisher=The Denver Post|date=19 June 2014}}&lt;/ref&gt; posebno za pravoslavno hrišćanstvo, umnogome su doprinijeli povećanju i održavanju pravoslavnog stanovništva, kasnije [[Srbi|Srba]] na ovim prostorima.

Katoličko stanovništvo činilo je većinu u dijelovima Hercegovine, Posavine i Srednje Bosne. [[Franjevci|Franjevački red]] igrao je veliku ulogu u održavanju katoličkog stanovništva, suočen sa periodičnim iseljavanjima.

Zbog veoma čestih migracija i ratova, stanovništvo u mnogim dijelovima zemlje bilo je mješovito, sa ljudima različitih vjera.

Bosna je prihvatila val imigranata Jevreja koji su protjerani iz Španije od 15. stoljeća. &lt;ref name=&quot;Denver Post-2014-Sarajevo-famous-gunshot2&quot;&gt;{{Cite news|title=Sarajevo, famous for gunshot that led to WWI, now a city of harmony|url=https://www.denverpost.com/2014/06/19/sarajevo-famous-for-gunshot-that-led-to-wwi-now-a-city-of-harmony/|access-date=7 May 2020|agency=The Associated Press|publisher=The Denver Post|date=19 June 2014}}&lt;/ref&gt; Naselili su se u Sarajevu, [[Travnik|Travniku]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i [[Bihać|Bihaću]] . Doseljavanje [[Romi u Bosni i Hercegovini|Roma]], [[Aromuni|Vlaha i Cincara]], te [[Čerkezi|Čerkeza]], u malom broju, poklopilo se sa osmanskim osvajanjem Bosne i Hercegovine. Međutim, nijedna od ovih grupa nije značajno uticala na ukupnu strukturu stanovništva zemlje.

Tokom narodnih ustanaka između 1875. i 1878. godine Bosna i Hercegovina je izgubila ukupno ''13,64%'' svog stanovništva (150.000 od ukupno 1.100.000) od kojih su većina bili [[Srbi]] .

== Austro-ugarsko carstvo ==

=== Popis iz 1879. godine ===
Austrougarska vlada objavila je ''Haupt-Uebersicht der politischen Eintheilung von Bosnien und der Hercegovina'', sa demografskim podacima prema popisu stanovništva koji je prikupljen 16. juna 1879. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.poreklo.rs/wp-content/uploads/2012/11/Popis_1879_-_Bosna_i_Hercegovina.pdf|title=Haupt-Uebersicht der politischen Eintheilung von Bosnien und der Hercegovina|year=1880|orig-year=1879}}&lt;/ref&gt; Prvi detaljan popis stanovništva,  evidentirao je 1.158.440 građana Bosne i Hercegovine, po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Religija
!Broj
|-
|Pravoslavni hrišćani
|496.761 (42,88%)
|-
|Muslimani
|448,613 (38.75%)
|-
|Rimokatolici
|209,391 (18.08%)
|-
|Jevreji
|3,426
|-
|''ostali''
|249
|}

=== Popis iz 1885 ===
Austrougarska vlada objavila je ''Ortschafts-Bevölkerungs-Statistik von Bosnien und der Hercegovina nach dem Volkszählungs-Ergebnisse vom I. Mai 1885.''  &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.poreklo.rs/wp-content/uploads/2012/11/Popis-BiH-1885.pdf|title=Ortschafts-Bevölkerungs-Statistik von Bosnien und der Hercegovina nach dem Volkszählungs-Ergebnisse vom I. Mai 1885.|year=1886|publisher=Landesdrackerei|location=Sarajevo|orig-year=1885}}&lt;/ref&gt; Prema popisu stanovništva iz 1885. godine u Bosni i Hercegovini živjelo je 1.336.091 stanovnika, po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Religija
!Broj
|-
|Pravoslavni hrišćani
|571,250 (42.76%)
|-
|Muslimani
|492,710 (36.88%)
|-
|Rimokatolici
|265,788 (19.89%)
|-
|''ostali''
|6,343 (0.47%)
|}

=== Popis iz 1895 ===
[[Datoteka:Etnička struktura Bosne i Hercegovine 1895. godine.png|mini|Vjerski i etnički sastav prema popisu iz 1895. godine]]
[[Austro-Ugarska|Austrougarski]] popis stanovništva obavljen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] 22. aprila 1895. godine, pokazuje da je područje [[Bosna (regija)|Bosne]] imalo oko 1.361.868 stanovnika, dok je [[Hercegovina]] imala 229.168 stanovnika. &lt;ref name=&quot;Catholic19072&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.newadvent.org/cathen/02694a.htm|title=Bosnia and Herzegovina|last=Klaar, Karl|year=1907|website=New Advent Catholic Encyclopedia|publisher=Robert Appleton Company|location=New York}}&lt;/ref&gt; ''[[Catholic Encyclopedia|Katolička enciklopedija]]'' je većinsko slavensko stanovništvo (98%) tretirala kao Srbe. &lt;ref name=&quot;Catholic19072&quot; /&gt;

Broj osoba po kvadratnoj milji bio je drugi najmanji u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] : samo 80 stanovnika po kvadratnoj milji. Broj osoba po kvadratnoj milji u okruzima:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Broj
|-
|[[Tuzla]]
|106
|-
|[[Banja Luka|Banjaluka]]
|96
|-
|Bihać
|91
|-
|[[Sarajevo]]
|73
|-
|[[Mostar]]
|65
|-
|[[Travnik]]
|62
|}
Bilo je ukupno 5.388 naselja, od kojih je 11 imalo više od 5.000 stanovnika. Preko 4.689 tih naselja imalo je manje od 500 stanovnika.

Popis stanovništva po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Opis
|-
|Srpski pravoslavni hrišćani
|674,000 (''43%'')
|-
|Muslimani
|550,000 (''35%'')
|-
|Katolici 
|334,000 (''21.3%'')
|-
|Jevreji
|8,000
|-
|''ostali''
|4,000
|}
Teritorijalna raspodjela između područja nije se mnogo promijenila, a gradovi su postali multietnički.

[[Turkijski narodi|Turski]] trgovci mogli su se naći u trgovačkim centrima. Austrijske trupe mogle su se naći u vojnim garnizonima, dok su se Jevreji koji su ranije doselili iz Španije također mogli naći u gradovima. Svi su bili podijeljeni prema zanimanju, 1.385.291 stanovnik ( ''85%'' ) bili su poljoprivrednici ili vinogradari. Bilo je ukupno 5.833 velikih posjeda koje su uglavnom držali Muslimani. 88.970 kultivatora služe kao ''[[kmetovi]]'' . 88.867 slobodnih seljaka posjeduju zemlju koju obrađuju. 22.625 seljaka posjeduju poljoprivrednu zemlju, a istovremeno obrađuju i tuđu zemlju.

=== Popis iz 1910. godine ===
[[Datoteka:BosniaEthnic1910.jpg|mini|Etnički sastav, 1910]]


Prema popisu stanovništva iz 1910. godine bilo je ukupno 1.898.044 stanovnika [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] :
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Religija
!Broj
|-
|Pravoslavni
|825,918 (43.49%)
|-
|Muslimani
|612,137 (32.25%)
|-
|Rimokatolici
|434,061 (22.87%)
|-
|''ostali''
|26,428 (1.39%)
|}
Gradsko stanovništvo je, prema vjeroispovijesti, činilo 50,76% Muslimana, 24,49% Rimokatolika i 19,92% Pravoslavaca. Vlasništvo nad zemljom bilo je 91,1% kod Muslimana, 6% kod Pravoslavaca, 2,6% kod Rimokatolika i 0,3% kod Ostalih. Upoređujući procente iz 1910. sa popisom iz 1879. godine, vidi se pad procenta Muslimana sa 39% na 32%, te porast Katolika sa 18% na 23%, dok se pravoslavno stanovništvo cijelo vrijeme kretalo oko 43%.

== Prvi svjetski rat ==
Prvi svjetski rat ostavio je Bosnu i Hercegovinu bez ukupne brojke od ''360.000 stanovnika'' ili ''19%'' od njenog ukupnog stanovništva.

== Migracije ==
Čim je nastala [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]], jedan broj ranije koloniziranih porodica počeo je da se iseljava i vraća u svoje domovine, među kojima su Nijemci, [[Česi]], [[Poljaci]], [[Slovaci]], Mađari i [[Rusini]] .

Nova planirana preseljenja pogodila su najviše [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavno srpsko]] stanovništvo, jer su velike mase preseljene iz pasivnih krajeva Hercegovine i Bosne u [[Vojvodina|Vojvodinu]], tačnije istočni [[Banat]] ; dok su neki otišli na [[Kosovo]] : naseljavali region od [[Kačanik|Kačanika]] do [[Vučitrn|Vučitrna]], oko [[Priština|Prištine]], [[Lipljan|Lipljana]], [[Peć|Peći]], [[Istok|Istoka]], [[Đakovica|Đakovice]] i u [[Drenica|Drenici]] . Neki su otišli i u [[Sjeverna Makedonija|Makedoniju]] .

Nastavljena je ranija emigracijska tendencija [[Islam|muslimanskog]] stanovništva prema teritorijama držanim od strane Osmanlija.

Veliki broj stanovništva, među kojima su najbrojniji bili [[Srbi]] i [[Hrvati]] iz krških krajeva [[Hercegovina|Hercegovine]] i [[Bosna i Hercegovina|Zapadne Bosne]], odselio se u sjeverne krajeve [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i u inostranstvo ( [[Sjeverna Amerika|Sjeverna]] i Južna Amerika, [[Kanada]], Francuska, [[Belgija]] itd.). 

== Kraljevina Jugoslavija ==

=== Teritorijalna distribucija ===
Nakon [[Agrarne reforme|agrarnih reformi]] 1918. i 1919. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm|title=An International Symposium &quot;Southeastern Europe 1918-1995&quot;}}&lt;/ref&gt; vlada je konfiskovala imovinu muslimanskih zemljoposjednika i preraspodijelila je nemuslimanskom stanovništvu.

=== Popis iz 1921. godine ===
[[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] izvršila je popis stanovništva u teritorijalnom entitetu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 31. januara 1921. godine. U Bosni i Hercegovini je bilo 1.890.440 osoba. Stanovništvo je bilo podijeljeno na dvije nacionalnosti:

* [[Srbi]] i Hrvati
* ''neodlučni'' i ''drugi'' (uglavnom Muslimani)

po vjeri:

* [[Srpska pravoslavna crkva|Srpski pravoslavni hrišćani]] 829.290 ( ''43,87%'' )
* [[Sunitski islam|Sunitski muslimani]] 588.244 ( ''31,07%'' )
* [[Rimokatolička crkva|Katolici]] 444.308 (23,58 ''%'' )
* ''ostali'' 28.595 ( ''1,58%'' )

==== Sarajevo ====
Stanovništvo Sarajevskog okruga prema popisu vjerskog stanovništva tadašnje [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] iz 1921. godine:

* [[Srpska pravoslavna crkva|Srpski pravoslavni hrišćani]] 55.477 ( ''38,6%%'' )
* [[Sunitski islam|Sunitski muslimani]] 50.270 ( ''34,9%'' )
* Hrvata 29.395 ( ''20,4%'' )
* ''ostali'' 8.768 ( ''6,1%'' )

Postojalo je 8 opština i njihovo stanovništvo je bilo:

* [[Srbi]] su činili većinu u 5 prigradskih opština: [[Ilidža]], [[Koševo (Sarajevo)|Koševo]], [[Pale (RS)|Pale]], [[Rajlovac]] i [[Trnovo (RS)|Trnovo]] .
* Muslimani su činili većinu u Gradu Sarajevu i u 2 opštine: [[Bjelašnica|Bjelašnici]] i [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozrenu]] .

Iste godine Grad Sarajevo je imao 78.173 stanovnika:

* [[Sunitski islam|Sunitski muslimani]] 29.649 ( ''37,9%'' )
* Katolici 21.373 ( ''27,3%'' )
* [[Srpska pravoslavna crkva|Srpski pravoslavni hrišćani]] 18.630 ( ''23,8%'' )
* ''ostali'' 8.522 ( ''11,0%'' )

=== Popis iz 1931. godine ===
[[Kraljevina Jugoslavija]] je izvršila popis stanovništva na teritoriji [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 31. marta 1931. godine prema kojem je bilo ukupno 2.323.555 osoba. Stanovništvo je dobilo nekoliko nacionalnosti:

* [[Jugoslaveni|Jugosloveni]]
* [[Nijemci]]
* [[Ukrajinci]]
* [[Poljaci]]
* [[Mađari]]
* [[Romi u Bosni i Hercegovini|Roma]]
* [[Turci]]

po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Ime
!Broj
!Postotak
|-
|Srpski pravoslavni hrišćani
|1,028,139
|44.25%
|-
|Sunitski muslimani
|718,079
|30.9%
|-
|Katolici
|547,949
|23.58%
|-
|''ostali''
|29,388
|1.27%
|}

== Drugi svjetski rat ==

=== Gubici ===
Savezni zavod za statistiku u Beogradu sačinio je brojku od 179.173 poginule osobe u ratu u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u periodu [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] :

* 129.114 [[Srbi|Srba]] ( ''72,1%'' )
* 29.539 [[Musliman|muslimana]] ( ''16,5%'' )
* 7.850 Hrvata ( ''4,4%'' )
* ''ostali'' ( ''7%'' )

=== Protjerivanja i preseljenja ===
Prema planovima [[Treći rajh|nacističke Njemačke]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] 110.000 [[Srbi|Srba]] je preseljeno i prevezeno u [[Historija Srbije|Srbiju pod njemačkom okupacijom]] . Samo u periodu od maja do avgusta 1941. godine u [[Srbija|Srbiju]] je protjerano preko 100.000 Srba. U jeku rata Srbija je imala 200.000–400.000 srpskih izbeglica iz [[Ustaše|ustaško-okupirane]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] . Do kraja rata 137.000 Srba trajno je napustilo teritoriju Bosne i Hercegovine.

Muslimansko stanovništvo je također bilo izloženo stradanju i intenzivnim preseljenjima, uglavnom u gradove i uglavnom u [[Sarajevo]], gdje je dio muslimanskog stanovništva iz [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Kosovo|Kosova]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]] preseljen, čime je povećan ukupan procenat muslimana u Bosni i Hercegovini.

== Socijalistička Jugoslavija ==

=== 1945–1948 kolonizacija Vojvodine ===
Prije protjerivanja Nijemaca iz [[Vojvodina|Vojvodine]] 1945–1948. godine, određeni broj stanovnika [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] doselio se u nove stambene prostore u Vojvodini:

* [[Srbi|Srba]] oko 70.000 ( ''98%'' )
* Hrvati i Muslimani (oko ''2%'' )

=== Popis iz 1948. godine ===
Prema popisu stanovništva u Narodnoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativnoj Republici Jugoslaviji]] iz 1948. godine, [[Bosna i Hercegovina|Narodna Republika Bosna i Hercegovina]] je imala ukupno 2.565.277 stanovnika:

* [[Srbi|Srba]] 1.136.116 ( ''44,3%'' )
* ''neodlučno'' 788.403 ( ''30,7%'' ) [note 1]
* [[Hrvati|Hrvata]] 614.123 ( ''23,9%'' )
* [[Slovenci|Slovenaca]]4.338 ( ''0,2%'' )
* [[Crnogorci|Crnogoraca]] 3.094 ( ''0,1%'' )
* [[Makedonci|Makedonaca]] 675
* ''ostalih'' 18.528 ( ''0,8%'' )

=== Popis iz 1953. godine ===
Prema [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslovenskom]] popisu stanovništva iz 1953. godine, [[Bosna i Hercegovina]] je imala ukupno 2.847.790 stanovnika:

* Srba 1.264.372 ( ''44,4%'' )
* ''neodlučnih'' 891.800 ( ''31,3%'' ) [note 1]
* Hrvata 654.229 ( ''23%'' )
* Crnogoraca 7.336 ( ''0,3%'' )
* Slovenci 6.300 ( ''0,2%'' )
* Makedonci 1.884 ( ''0,1%'' )
* ''ostali'' 21.869 ( ''0,7%'' )

=== Popis iz 1961. godine ===
Prema popisu stanovništva [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] iz 1961. godine, [[Bosna i Hercegovina|Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] je imala ukupno 3.277.948 stanovnika:

* Srba 1.406.057 ( ''42,9%'' )
* [[Muslimani (narod)|Muslimana]] (kasnije Bošnjaci nosili naziv Muslimani) 842.248 ( ''25,7%'' ) [note 2]
* [[Hrvati|Hrvata]] 711.665 ( ''21,7%'' )
* [[Jugoslaveni|Jugoslovena]] 275.883 ( ''8,4%'' )
* [[Crnogorci|Crnogoraca]] 12.828 ( ''0,4%'' )
* [[Rusini]] 6.136 ( ''0,2%'' )
* [[Slovenci]] 5.939 ( ''0,2%'' )
* [[Albanci]] 3.642 ( ''0,1%'' )
* [[Makedonci]] 2.391 ( ''0,1%'' )
* [[Turci]] 1.812 ( ''0,1%'' )
* [[Mađari]] 1.415 ( ''0,1%'' )
* ''ostali'' 6.849 ( ''0,2%'' )

&lt;gallery&gt;
Datoteka:BiH - ES N 1961.gif|Etnička struktura Bosne i Hercegovine po naseljima 1961.
Datoteka:Bosnaetno61.png|Etnička struktura Bosne i Hercegovine po opštinama 1961.
Datoteka:BiH - Etnicki sastav po opstinama 1961 1.gif|Etnička struktura Bosne i Hercegovine po opštinama 1961
&lt;/gallery&gt;</text>
      <sha1>bw2orgsl67g5bxxpxw4k54o76w60ode</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pridnjestrovski sukob</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492411</id>
    <revision>
      <id>3425512</id>
      <parentid>3425492</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T15:09:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosanskiradijator</username>
        <id>144497</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vidi također */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17407" xml:space="preserve">
'''Pridnjestrovski sukob''' ({{Jez-ro|Conflictul din Transnistria}}; {{Jez-ru|Приднестровский конфликт|Pridnestrovskiy konflikt}}) je [[Zamrznuti konflikt|zamrznuti sukob]] između [[Moldavija|Moldavije]] i [[Spisak nepriznatih i djelomično priznatih država|nepriznate države]] [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovlje]]. Njegova najaktivnija faza bio je [[Pridnjestrovski rat|rat u Pridnjestrovlju]]. Bilo je nekoliko pokušaja da se sukob riješi, iako nijedan nije bio uspješan. &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Cojocaru|first=Natalia|year=2006|title=Nationalism and identity in Transnistria|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/13511610601029813|journal=Innovation: The European Journal of Social Science Research|volume=19|issue=3–4|pages=261–272|doi=10.1080/13511610601029813}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Roper|first=Steven D.|year=2001|title=Regionalism in Moldova: the case of Transnistria and Gagauzia|url=https://www.researchgate.net/publication/233093071|journal=Regional &amp; Federal Studies|volume=11|issue=3|pages=101–122|doi=10.1080/714004699}}&lt;/ref&gt; Može se smatrati da je sukob počeo 2. septembra 1990. godine, kada je Pridnjestrovlje dalo formalno proglašenje suvereniteta od Moldavije (tada dio [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]). &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Blakkisrud|first=Helge|last2=Kolstø|first2=Pål|year=2013|title=From secessionist conflict toward a functioning state: processes of state- and nation-building in Transnistria|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.2747/1060-586X.27.2.178|journal=Post-Soviet Affairs|volume=27|issue=2|pages=178–210|doi=10.2747/1060-586X.27.2.178}}&lt;/ref&gt;

Pridnjestrovlje je međunarodno priznato kao dio [[Moldavija|Moldavije]]. [[Diplomatsko priznanje]] dobila je samo od tri nepriznate postsovjetske države: [[Abhazija|Abhazije]], [[Južna Osetija|Južne Osetije]] i [[Republika Gorski Karabah|Arcaha]].

== Historijski status Pridnjestrovlja ==
[[Datoteka:Transnistria_since_Asybaris.jpg|mini| Teritorijalna situacija sukoba]]
[[Datoteka:Pridnestrian_Administration.png|mini|294x294piksel| Administrativna podjela Pridnjestrovlja]]

=== Prije Drugog svjetskog rata ===
[[Sovjetski Savez]] je 1930-ih imao autonomnu oblast Pridnjestrovlje unutar [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajine]], nazvanu [[Moldavska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika]] (MASSR), u kojoj su skoro polovina stanovništva bili ljudi koji su govorili [[Rumunski jezik|rumunski]], i sa [[Tiraspol|Tiraspoljom]] kao glavnim gradom. 

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada je [[Rumunija]], uz pomoć [[Treći rajh|nacističke Njemačke]], preuzela kontrolu nad [[Transnistria Governorate|Pridnjestrovljem]], nije pokušala da anektira okupiranu teritoriju, iako je to planirala u budućnosti. &lt;ref&gt;Charles King: &quot;The Moldovans&quot;, Hoover Institution Press, Stanford, California, 1999, page 93&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Memoirs of [[Gherman Pântea]], [[mayor of Odessa]] 1941–1944, in ANR-DAIC, d.6&lt;/ref&gt;

=== Teritorijalne posljedice sukoba 1992. godine ===

==== Lijeva obala Dnjestra ====
Tokom rata u Pridnjestrovlju, neka sela u centralnom dijelu Pridnjestrovlja (na istočnoj obali [[Dnjestar|Dnjestra]]), pobunila su se protiv novih separatističkih vlasti Pridnjestrovlja (PMR). Oni su bili pod efektivnom kontrolom Moldavije kao posljedica njihove pobune protiv PMR-a. Ovi lokaliteti su: općina [[Cocieri]] (uključujući selo ''Vasilievca''), općina [[Molovata Nouă]] (uključujući selo ''Roghi''), općina [[Corjova, Dubăsari|Corjova]] (uključujući selo ''Mahala''), općina [[Coșnița]] (uključujući selo ''Pohrebea''), općina [[Pîrîta|Pîrcomuita ițrcomuita]], i [[Doroțcaia|Općina Doroțcaia]]. Selo [[Corjova, Dubăsari|Corjova]] je u stvari podijeljeno između područja kontrole PMR-a i centralne vlade Moldavije. Roghi je također pod kontrolom vlasti PMR-a. 

==== Desna obala Dnjestra ====
Istovremeno, neka područja koja se nalaze na desnoj obali Dnjestra su pod kontrolom PMR-a. Ova područja se sastoje od grada [[Bender, Moldavija|Bendera]] sa njegovim predgrađem [[Proteagailovca]], općina [[Gîsca]], [[Chițcani]] (uključujući sela Mereneşti i Zahorna) i općine [[Cremenciug, Căuşeni|Cremenciug]], formalno  u okrugu [[Căușeni District|Cauşeni]], koji se nalazi južno od grada Bendera. 

Otcijepljena vlast PMR-a također polaže pravo na općine [[Varnița, Anenii Noi|Varnița]], u okrugu [[Anenii Noi Distrikt|Anenii Noi]], zatim sjeverno predgrađe Bendera, i [[Copanca]], u okrugu Căuşeni, južno od Chițcani, ali ova sela ostaju pod kontrolom Moldavije. 

=== Kasnije napetosti ===
Nekoliko sporova je proizašlo iz ovih prekoriječnih teritorija. Milicija PMR-a je 2005. godine ušla u [[Cocieri|Vasilievcu]], koja se nalazi preko strateškog puta koji povezuje [[Tiraspol|Tiraspolj]] i [[Rîbnița|Ribnicu]], ali se povukla nakon nekoliko dana. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.azi.md/news?ID=33404|title=Archived copy|archive-url=https://web.archive.org/web/20060514224130/http://www.azi.md/news?ID=33404|archive-date=14 May 2006|url-status=dead|access-date=23 December 2006}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www2.dw-world.de/romanian/politik/1.129357.1.html|title=Archived copy|archive-url=https://web.archive.org/web/20050318063305/http://www2.dw-world.de/romanian/politik/1.129357.1.html|archive-date=18 March 2005|url-status=dead|access-date=20 January 2007}}&lt;/ref&gt; Godine 2006. bilo je tenzija oko [[Varnița, Anenii Noi|Varnice]]. Godine 2007. došlo je do sukoba između moldavskih i PMR snaga na području općina [[Dubăsari]] i [[Cocieri]]; međutim, nije bilo žrtava. Dana 13. maja 2007. godine, gradonačelnika sela [[Corjova, Dubăsari|Corjova]], koje je pod kontrolom Moldavije, uhapsila je milicija PMR (policija) zajedno sa odbornikom dijela [[Dubăsari okrug|okruga Dubăsari]] koji je pod kontrolom Moldavije. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://conflict.md/stiri.php?ID=2467|title=Archived copy|archive-url=https://web.archive.org/web/20070927010610/http://conflict.md/stiri.php?ID=2467|archive-date=27 September 2007|url-status=dead|access-date=8 February 2016}}&lt;/ref&gt;

Usred [[Rusko-ukrajinska kriza 2021–2022|povećanih tenzija između Rusije i Ukrajine]], 14. januara 2022. ukrajinska vojna obavještajna služba objavila je da ruske specijalne službe pripremaju &quot;provokacije&quot; protiv ruskih vojnika prisutnih u [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovlju]] u to vrijeme kako bi stvorili izgovor za rusku invaziju na [[Ukrajina|Ukrajinu]]. &lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.aljazeera.com/news/2022/1/14/russia-is-preparing-a-pretext-for-invading-ukraine-us-official|title=Russia is preparing a pretext for invading Ukraine: US official|work=[[Al Jazeera English]]|date=14 January 2022}}&lt;/ref&gt;

== Stav zagovornika vlade PMR-a ==
Prema zagovornicima PMR-a, teritorija istočno od rijeke [[Dnjestar]] nikada nije pripadala ni [[Rumunija|Rumuniji]], ni njenim prethodnicima, poput [[Kneževina Moldavija|Kneževine Moldavije]]. Ova teritorija je odvojena od [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinske SSR]] u političkom manevru [[Sovjetski Savez|SSSR-a]] kako bi postala sjeme Moldavske SSR (na način sličan stvaranju [[Karelo-Finska Sovjetska Socijalistička Republika|Karelo-Finske SSR]]). Godine 1990. [[Pridnestrovska Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika|Pridnjestrovsku Moldavsku SSR]] je u regionu proglasio niz konzervativnih lokalnih sovjetskih zvaničnika koji su se protivili [[Perestrojka|perestrojci]]. Ovu akciju je tadašnji [[generalni sekretar Komunističke partije Sovjetskog Saveza]] [[Mihail Gorbačov]] odmah proglasio nevažećom. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://pridnestrovie.net/un-report.html|title=Archived copy|archive-url=https://web.archive.org/web/20100927094220/http://pridnestrovie.net/un-report.html|archive-date=27 September 2010|url-status=dead|access-date=18 September 2010}}&lt;/ref&gt;

[[Raspad Sovjetskog Saveza|Raspadom Sovjetskog Saveza]] 1991. Moldavija je postala nezavisna. [[Deklaracija nezavisnosti Moldavije|Moldavska deklaracija o nezavisnosti]] denuncirala je [[Pakt Molotov–Ribentrop|pakt Molotov-Ribentrop]] i proglasila nevažećim &quot;Zakon SSSR-a o osnivanju Moldavske SSR&quot; od 2. avgusta 1940. godine. Strana PMR-a tvrdi da, pošto je ovaj zakon bio jedini zakonodavni dokument koji je Pridnjestrovlje povezao sa Moldavijom, ne postoji ni historijski ni pravni osnov za moldavske pretenzije na teritorije na lijevoj obali [[Dnjestar|Dnjestra]]. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://pridnestrovie.net/moldova_declaration_of_independence.html|title=Archived copy|archive-url=https://web.archive.org/web/20070617065530/http://pridnestrovie.net/moldova_declaration_of_independence.html|archive-date=17 June 2007|url-status=dead|access-date=18 September 2010}}&lt;/ref&gt;

Studija iz 2010. koju je sproveo [[Univerzitet Colorado Boulder|Univerzitet Kolorado Boulder]] pokazala je da većina stanovništva Pridnjestrovlja podržava odvajanje zemlje od Moldavije. Prema studiji, više od 80% etničkih Rusa i Ukrajinaca i 60% etničkih Moldavaca u Pridnjestrovlju preferiralo je nezavisnost ili aneksiju od strane Rusije nego ponovno ujedinjenje sa Moldavijom. &lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2014/03/20/how-people-in-south-ossetia-abkhazia-and-transnistria-feel-about-annexation-by-russia/|title=How people in South Ossetia, Abkhazia and Transnistria feel about annexation by Russia|work=Washington Post|access-date=17 December 2016}}&lt;/ref&gt;

2006. godine, zvaničnici zemlje su odlučili da održe [[Referendum o nezavisnosti Pridnjestrovlja 2006|referendum]] za utvrđivanje statusa Pridnjestrovlja. Na glasačkom listiću su bile dvije izjave: prva je bila &quot;Odricanje od nezavisnosti i potencijalna buduća integracija u Moldaviju&quot;; druga je bila &quot;Nezavisnost i [[Predložena ruska aneksija Pridnjestrovlja|potencijalna buduća integracija u Rusiju]] &quot;. Rezultati ovog dvostrukog referenduma su bili da je veliki dio stanovništva bio protiv prve izjave (96,61%) &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sudd.ch/event.php?id=md022006|title=Transnistrische Moldawische Republik (Moldawien), 17. September 2006 : Verzicht auf Unabhängigkeit – [in German]|last=ch|first=Beat Müller, beat (at-sign) sudd (dot)|website=www.sudd.ch|language=en|access-date=15 May 2020}}&lt;/ref&gt; i za drugu (98,07%). &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sudd.ch/event.php?id=md012006|title=Transnistrische Moldawische Republik (Moldawien), 17. September 2006 : Unabhängigkeitskurs und Beitritt zu Russland – [in German]|last=ch|first=Beat Müller, beat (at-sign) sudd (dot)|website=www.sudd.ch|language=en|access-date=15 May 2020}}&lt;/ref&gt;

== Moldavski stav ==
Moldavija je izgubila ''de fakto'' kontrolu nad [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovljem]] 1992. godine, nakon [[Rat u Pridnjestrovlju|rata u Pridnjestrovlju]]. Međutim, [[Moldavija|Republika Moldavija]] sebe smatra pravom [[Država naslednica|državom nasljednicom]] [[Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika|Moldavske SSR]] (kojoj je [[Sovjetski ustav iz 1977|posljednjom verzijom sovjetskog ustava]] zajamčeno pravo na [[otcjepljenje]] od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]). Po principu [[Teritorijalni integritet|teritorijalnog integriteta]], Moldavija tvrdi da je svaki oblik otcjepljenja od države bez saglasnosti centralne moldavske vlade nezakonit. Moldavska strana stoga smatra da je njen stav podržan međunarodnim pravom. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://opiniojuris.org/2020/03/17/looking-for-a-solution-under-international-law-for-the-moldova-transnistria-conflict/|title=Looking for a Solution Under International Law for the Moldova – Transnistria Conflict|date=17 March 2020|website=Opinio Juris|language=en-US|access-date=15 May 2020}}&lt;/ref&gt;

Trenutnu vladu PMR-a sa sjedištem u Pridnjestrovlju smatra nelegitimnom, te ju ne smatra pravim predstavnikom stanovništva regiona, koje ima [[Moldavci|moldavsku]] relativnu većinu (39,9% u 1989.). &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.refworld.org/docid/4954ce57c.html|title=Refworld {{!}} World Directory of Minorities and Indigenous Peoples – Transnistria (unrecognised state)|last=Refugees|first=United Nations High Commissioner for|website=Refworld|language=en|access-date=15 May 2020}}&lt;/ref&gt; Moldavska strana insistira na tome da Pridnjestrovlje ne može postojati kao nezavisni politički entitet i da se mora [[Reintegracija Pridnjestrovlja u Moldaviju|reintegrirati u Moldaviju]]. 

Prema moldavskim izvorima, politička klima u Pridnjestrovlju ne dozvoljava slobodno izražavanje volje naroda u regionu, a pristalice reintegracije Pridnjestrovlja u Moldaviju su izložene uznemiravanju, proizvoljnim hapšenjima i drugim vrstama zastrašivanja od strane separatističkih vlasti. 

Zbog nepriznavanja nezavisnosti Pridnjestrovlja, Moldavija smatra da su svi stanovnici Pridnjestrovlja pravno gledano državljani Moldavije. Međutim, procjenjuje se da je 60.000 do 80.000 stanovnika Pridnjestrovlja steklo rusko državljanstvo &lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.refworld.org/docid/42df61d337.html|title=Refworld {{!}} Moldova and Russia: Whether a holder of Ukrainian citizenship, born in Tiraspol, could return to Tiraspol and acquire Russian citizenship (2005)|last=Refugees|first=United Nations High Commissioner for|website=Refworld|language=en|access-date=15 May 2020}}&lt;/ref&gt;, a oko 20.000 Pridnjestrovaca je steklo ukrajinsko državljanstvo. Kao rezultat toga, moldavske vlasti su pokušale da blokiraju postavljanje ruskog i ukrajinskog konzulata u [[Tiraspol|Tiraspolju]]. &lt;ref name=&quot;auto&quot; /&gt;

== Međunarodno priznanje suvereniteta Pridnjestrovlja ==
Samo tri [[Polity|države]] priznaju suverenitet [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovlja]], koje su same po sebi uglavnom nepriznate države: [[Abhazija]], [[Južna Osetija]] i [[Republika Gorski Karabah|Artsak]]. Sve četiri države su članice [[Zajednica za demokratiju i prava nacija|Zajednice za demokratiju i prava nacija]].

== Rezolucija Ujedinjenih nacija A/72/L.58 ==
[[Moldavija|Republika Moldavija]] je 22. juna 2018. godine predala rezoluciju UN-a koja poziva na „Potpuno i bezuslovno povlačenje stranih vojnih snaga sa teritorije Republike Moldavije, uključujući [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovlje]]“. Rezolucija je usvojena prostom većinom. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.un.org/en/ga/72/resolutions.shtml|title=General Assembly of the United Nations|website=www.un.org|language=EN|access-date=15 October 2020}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Četiri stuba Pridnjestrovlja]]
* [[Rat u Pridnjestrovlju]]
* [[Pridnjestrovska carinska kriza 2006]]
* [[Međunarodno priznanje Pridnjestrovlja]]
* [[Vanjski odnosi Pridnjestrovlja]]
* [[Abhasko-gruzijski sukob]]
* [[Gruzijsko-osetski sukob]]
* [[Konflikt u Nagorno-Karabahu|Sukob u Nagorno-Karabahu]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Bibliografija ==

# {{Cite book|last=Oleksandr Pavliuk, Ivanna Klympush-Tsintsadze|title=The Black Sea Region: Cooperation and Security Building|publisher=EastWest Institute|year=2004|isbn=0-7656-1225-9}}
# {{Cite book|last=Janusz Bugajski|title=Toward an Understanding of Russia: New European Perspectives|year=2002|isbn=0-87609-310-1|page=102}}
# {{Cite news|url=http://stiri.rol.ro/stiri/2005/12/transnistria_alegeri_nerecunoscute.htm|title=Transnistria: alegeri nerecunoscute|publisher=Ziua|date=13 December 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20060630034333/http://stiri.rol.ro/stiri/2005/12/transnistria_alegeri_nerecunoscute.htm|archive-date=30 June 2006}}
# {{Cite book|title=Ethnicity and Territory in the Former Soviet Union: Regions in conflict|publisher=Routledge Ed.|year=2002|isbn=0-7146-5226-1|editor-last=James Hughes|editor-last2=Gwendolyn Sasse}}

== Eksterne veze ==

; Pridnjestrovska strana

* [http://www.vspmr.org/?Part=5&amp;Lang=Eng Historija stvaranja i razvoja Parlamenta Pridnjestrovske Moldavske Republike (PMR)]

; Moldavska strana

* [http://eurojournal.org/index.php?id=C0_5_1 EuroJournal.org kategorija ''Transnistria'']
* [https://web.archive.org/web/20060529033413/http://moldova.org/download/eng/510/ Trilateralni plan za rješavanje pridnjestrovskog pitanja] (razvijen od strane grupe eksperata iz Moldavije, Ukrajine, i Rumunije)

; Ostali

; Međunarodne organizacije

* [http://www.osce.org/moldova/13426.html Misija OSCE-a u Moldaviji: kategorija rješavanja sukoba i pregovora]
* [https://web.archive.org/web/20060311081801/http://www.ecmi.de/jemie/download/1-2004Chapter4.pdf Marius Vahl i Michael Emerson, &quot;Moldavija i Pridnjestrovski sukob&quot; (pdf)] u &quot;Europeanization and Conflict Resolution: Case Studies from the European Periphery&quot;, JEMIE – časopis o etnopolitici i manjinskim pitanjima u Evropi, 1/2004, Gent, Belgija
* [https://web.archive.org/web/20061120222223/http://www.iss.europa.eu/occasion/occ60.pdf Istraživanje o Evropskoj uniji i sukobu u Pridnjestrovlju]
* [https://web.archive.org/web/20060619043625/http://nycbar.org/PressRoom/PressRelease/2006_0502c.htm New York City Bar: Aktivnosti Rusije u Moldaviji krše međunarodno pravo]

; Ukrajinska strana

* [https://web.archive.org/web/20060210161049/http://www.ipp.md/comentarii1.php?l=en&amp;id=38 Plan za rješavanje pridnjestrovskog sukoba koji je predložila Ukrajina]
[[Kategorija:Sukobi u 21. vijeku]]
[[Kategorija:Sukobi u 20. vijeku]]</text>
      <sha1>hliztkzozgn4ydvzpu44fws7nnsr3u1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ali-paša Hekimoglu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492415</id>
    <revision>
      <id>3425505</id>
      <timestamp>2022-07-22T14:30:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija osoba | ime                    = Ali-paša Hekimoglu | slika                  = Portrait of a Grand Vizier (?).jpg | datum_rođenja          = 4. juna 1689. | mjesto_rođenja         = Istanbul | datum_smrti            = 14. augusta 1758. | mjesto_smrti           = Kutahija, Anadolija | zanimanje              = Osmanski državnik }}  '''Ali-paša Hekimoglu''' (Istanbul, 4. juna 1689 – Kutahija, Anatolija, 14. augusta 1758) bio je osmanski državnik i vojskovođ...</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6909" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Ali-paša Hekimoglu
| slika                  = Portrait of a Grand Vizier (?).jpg
| datum_rođenja          = 4. juna 1689.
| mjesto_rođenja         = Istanbul
| datum_smrti            = 14. augusta 1758.
| mjesto_smrti           = Kutahija, Anadolija
| zanimanje              = Osmanski državnik
}}

'''Ali-paša Hekimoglu''' (Istanbul, 4. juna 1689 – Kutahija, Anatolija, 14. augusta 1758) bio je osmanski državnik i vojskovođa koji je tri puta služio kao veliki [[vezir]] [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanskog carstva]].

== Biografija ==
Rođen je rođen 4. juna 1689. godine u [[Istanbul|Istanbulu]]. Sin je Nuh efendije, iz [[Venecija|Venecije]], poznatog liječnik (hekima) koji je obavljao dužnost glavnog operatora za vrijeme vladavine sultana [[Sulejman II|Sulejmana II]] (1687 – 1691) i [[Ahmed II|Ahmeda II]] (1691 – 1695), a za vrijeme sultana [[Mustafa II|Mustafe II]] (1695 – 1703) bio je glavni liječnik [[Rumelijski pašaluk|Rumelijskog ejaleta]] i lični sultanov doktor. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bosnae.info/index.php/ali-pasa-hekimoglu-najznamenitiji-bosanski-namjesnik-xviii-stoljeca-jedna-od-najmarkantijih-licnosti-osmanskog-carstva|title=Ali paša Hekimoglu - najznamenitiji bosanski namjesnik XVIII stoljeća i jedna od najmarkantijih ličnosti Osmanskog carstva|last=admin|date=2018-09-23|website=BOSNAE|language=bs-BA|access-date=2022-07-22}}&lt;/ref&gt; Njegovo prezime “Hekimoglu” na turskom znači “sin liječnika”. 

Na dvoru sultana Ahmeda III obavljao je niže funkcije, a 1713. godine postavljen za vojvodu u sandžaku Zili – ejalet [[Sivas (pokrajina)|Sivas]]. Godine 1719. imenovan za [[Beglerbeg|beglerbega]] i [[Paša|pašu]], a tri godina kasnije postaje namjesnik u [[Adana|Adani]]. Tokom namjesnikovanja u Adani uspješno je porazio ustanke nomadskih plemena. Godine 1724. postavljen na položaj namjesnika u [[Halep|Halepu]] u [[Sirija|Siriji]] i učestvuje u ratu protiv [[Perzija|Perzije]]. Nakon uspješnih borbi dobija rang vezira te namjesnika u [[Anadolija|Anadolu]]. Kasnije je sudjelovao u novom vojnom pohodu na istoku gdje nanosi poraz perzijskoj vojsci od 50 000 ljudi. Poslije toga bio je namjesnik provincije Zor na [[Eufrat|Eufratu]] i Dijabekiru. Godine 1730. učestvuje u novom ratu protiv Perzije na istočnom frontu gdje ponovo nanosi velik poraz perzijskoj vojsci. U martu 1732. godine Ali-paša Hekimoglu je naslijedio [[Topal Osman-pašu]] na položaju velikog vezira. Tokom svoga vezirovanja poboljšao je novčani sistem carstva, smijenio slabašne komandante, smirio situaciju sa neprijateljskom [[Rusija|Rusijom]] ali i nastavio rat protiv Perzije. Nakon što je proglašen glavnim krivcem zbog poraza od Perzijanaca smijenjen je sa mjesta velikog vezira. Godine 1736. imenovan je za bosanskog namjesnika. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bosnae.info/index.php/ali-pasa-hekimoglu-najznamenitiji-bosanski-namjesnik-xviii-stoljeca-jedna-od-najmarkantijih-licnosti-osmanskog-carstva|title=Ali paša Hekimoglu - najznamenitiji bosanski namjesnik XVIII stoljeća i jedna od najmarkantijih ličnosti Osmanskog carstva|last=admin|date=2018-09-23|website=BOSNAE|language=bs-BA|access-date=2022-07-22}}&lt;/ref&gt;

Naredne godine austrijska vojska je pripremila vojni pohod na Bosnu. Pošto Ali-paša nije dobio traženu vojnu pomoć od velikog vezira Ahmed-paše, on je naredio opću mobilizaciju Bošnjaka bez znanja sultana. Austrijska vojska predvođena princom [[Josip Fridrich Sachsen-Hildburghausen|Josipom Fridrichom Sachsen-Hildburghausenom]] napala je [[Bosanski ejalet]] sa četiri vojske: na [[Ostrovica|Ostrovicu]], [[Bužim]], [[Banja Luka|Banja Luku]] i [[Zvornik]]. Vojska pod zapovjedništvom pukovnika Raunaha, koja je napala Ostrovicu 8. juna 1737. godine je ubrzo poražena od bosanske vojske. Nakon što je austrijska vojska opsjela Zvornik 12. jula, Ali-paša posla vojsku [[Sarajevo|sarajevskih]] [[Janjičari|janjičara]] na Zvornik gdje je odnijela pobjedu nad Austrijancima. &lt;ref&gt;Kreševljaković, Hamdija, (1991), ''Izabrana djela III'', str. 8-9, Veselin Masleša&lt;/ref&gt;

Poslije toga je glavna vojska od oko 20.000 boraca sa princom Hildburghausenom na čelu je započela ofanzivu prema Banjoj Luci sredinom jula. Do glavnog okršaja desio se u Banjoj Luci 4. augusta 1737. godine između bosanske vojske s Ali pašom Hekimoglijem na komandi i austrijske vojske s Hildburhausenom na čelu. Nakon dvosatne borbe Bošnjaci su izvojevali pobjedu. &lt;ref&gt;Kreševljaković, Hamdija, (1991), ''Izabrana djela III'', str. 9-14, Veselin Masleša&lt;/ref&gt;

Sljedeće godine sultan je poslao Ali paši ferman u kojem se zahvaljuje na uspješnom ratu i 300 kesa [[Akče|akči]] za razne troškove. Kasnije je Ali-paša Hekimoglu predvodio niz akcija u Srbiji protiv austrijske vojske. Podržao je velikog vezira [[Ivaz Mehmed-paša|Ivaz Mehmed-pašu]] u opsadi [[Beograd|Beograda]] (1739). U [[Egipat|Egiptu]] je ugušio ustanak [[Mameluci|Mameluka]], a njegovo guvernerstvo je navodno bilo uglavnom mirno i bez pobuna.

Tokom njegovog drugog mandata kao veliki vezir Osmanskog carstva (21. april 1742. – 23. septembar 1743.), najvažniji problem je bio novi rat protiv Perzije, koji je još vodio Nadir Šah iz dinastije Afšarid. Međutim, sultan je odbio Ali-pašin plan kampanje i otpustio ga, optužujući ga da nije preduzeo odgovarajuće mjere na istočnom frontu. &lt;ref&gt;Ayhan Buz: ''Osmanlı Sadrazamları'', neden Kitap, istanbul, 2009, str. 204-205 &lt;/ref&gt; Nakon drugog mandata, imenovan je za guvernera provincije Lezbosa, [[Kreta|Krita]], [[Trikala|Trikale]] (u Grčkoj), [[Očakiva]] (u Ukrajini), [[Vidin|Vidina]] (u [[Bugarska|Bugarskoj]]) i [[Trabzon (pokrajina)|Trabzona]] (u Anadoliji) i Bosne.

Njegov treći mandat bio je vrlo kratak (15. februar 1755. – 18. maj 1755.). Novi sultan Osman III bio je pod uticajem dvorskih kurtizana. Kada je Ali-paša odbio da posluša sultanovu naredbu da pogubi mladog princa, sultan ga je zatvorio. Uspio je izbjeći pogubljenje. &lt;ref&gt;Prof. Yaşar Yüce-Prof. Ali Sevim: ''Türkiye tarihi Cilt IV'', AKDTYKTTK Yayınları, İstanbul, 1991, str. 33 &lt;/ref&gt;

Nakon što je bio zatvoren u Kızkulesi (Djevojačkoj kuli) na Bosforu, prvo je prognan u Mağusu (Famagusta) na Kiparu, a zatim na ostrvo Rodos. Pomilovan je 1756. i po drugi put imenovan za osmanskog guvernera Egipta. &lt;ref&gt;'Abd al-Rahman Jabarti; Thomas Philipp; Moshe Perlmann (1994), ''Abd Al-Rahmann Al-Jabarti's History of Egypt'', Vol. 1, Franz Steiner Verlag Stuttgart, str. 308.&lt;/ref&gt; Dana 17. oktobra 1757. godine, po četvrti put, imenovan je za guvernera Anadolije. Umro je 13. augusta 1758. godine u 71. godini života. Sahranjen je u maloj monumentalnoj grobnici u blizini džamije Hekimoğlu Ali Paşa u kompleksu vjerskih objekata koji je dao da se izgradi u naselju Davutpaşa u Istanbulu.

== Reference ==
[[Kategorija:Veliki veziri Osmanlijskog Carstva]]</text>
      <sha1>jius7739h2qp7p4kzpathb6fey2said</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425538</id>
      <parentid>3425505</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T20:56:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6902" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Ali-paša Hekimoglu
| slika                  = Portrait of a Grand Vizier (?).jpg
| datum_rođenja          = 4. juna 1689.
| mjesto_rođenja         = Istanbul
| datum_smrti            = 14. augusta 1758.
| mjesto_smrti           = Kutahija, Anadolija
| zanimanje              = Osmanski državnik
}}

'''Ali-paša Hekimoglu''' (Istanbul, 4. juna 1689 – Kutahija, Anatolija, 14. augusta 1758) bio je osmanski državnik i vojskovođa koji je tri puta služio kao veliki [[vezir]] [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanskog carstva]].

== Biografija ==
Rođen je 4. juna 1689. godine u [[Istanbul|Istanbulu]]. Sin je Nuh efendije, iz [[Venecija|Venecije]], poznatog liječnik (hekima) koji je obavljao dužnost glavnog operatora za vrijeme vladavine sultana [[Sulejman II|Sulejmana II]] (1687 – 1691) i [[Ahmed II|Ahmeda II]] (1691 – 1695), a za vrijeme sultana [[Mustafa II|Mustafe II]] (1695 – 1703) bio je glavni liječnik [[Rumelijski pašaluk|Rumelijskog ejaleta]] i lični sultanov doktor. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bosnae.info/index.php/ali-pasa-hekimoglu-najznamenitiji-bosanski-namjesnik-xviii-stoljeca-jedna-od-najmarkantijih-licnosti-osmanskog-carstva|title=Ali paša Hekimoglu - najznamenitiji bosanski namjesnik XVIII stoljeća i jedna od najmarkantijih ličnosti Osmanskog carstva|last=admin|date=2018-09-23|website=BOSNAE|language=bs-BA|access-date=2022-07-22}}&lt;/ref&gt; Njegovo prezime “Hekimoglu” na turskom znači “sin liječnika”. 

Na dvoru sultana Ahmeda III obavljao je niže funkcije, a 1713. godine postavljen za vojvodu u sandžaku Zili – ejalet [[Sivas (pokrajina)|Sivas]]. Godine 1719. imenovan za [[Beglerbeg|beglerbega]] i [[Paša|pašu]], a tri godina kasnije postaje namjesnik u [[Adana|Adani]]. Tokom namjesnikovanja u Adani uspješno je porazio ustanke nomadskih plemena. Godine 1724. postavljen na položaj namjesnika u [[Halep|Halepu]] u [[Sirija|Siriji]] i učestvuje u ratu protiv [[Perzija|Perzije]]. Nakon uspješnih borbi dobija rang vezira te namjesnika u [[Anadolija|Anadolu]]. Kasnije je sudjelovao u novom vojnom pohodu na istoku gdje nanosi poraz perzijskoj vojsci od 50 000 ljudi. Poslije toga bio je namjesnik provincije Zor na [[Eufrat|Eufratu]] i Dijabekiru. Godine 1730. učestvuje u novom ratu protiv Perzije na istočnom frontu gdje ponovo nanosi velik poraz perzijskoj vojsci. U martu 1732. godine Ali-paša Hekimoglu je naslijedio [[Topal Osman-pašu]] na položaju velikog vezira. Tokom svoga vezirovanja poboljšao je novčani sistem carstva, smijenio slabašne komandante, smirio situaciju sa neprijateljskom [[Rusija|Rusijom]] ali i nastavio rat protiv Perzije. Nakon što je proglašen glavnim krivcem zbog poraza od Perzijanaca smijenjen je sa mjesta velikog vezira. Godine 1736. imenovan je za bosanskog namjesnika. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bosnae.info/index.php/ali-pasa-hekimoglu-najznamenitiji-bosanski-namjesnik-xviii-stoljeca-jedna-od-najmarkantijih-licnosti-osmanskog-carstva|title=Ali paša Hekimoglu - najznamenitiji bosanski namjesnik XVIII stoljeća i jedna od najmarkantijih ličnosti Osmanskog carstva|last=admin|date=2018-09-23|website=BOSNAE|language=bs-BA|access-date=2022-07-22}}&lt;/ref&gt;

Naredne godine austrijska vojska je pripremila vojni pohod na Bosnu. Pošto Ali-paša nije dobio traženu vojnu pomoć od velikog vezira Ahmed-paše, on je naredio opću mobilizaciju Bošnjaka bez znanja sultana. Austrijska vojska predvođena princom [[Josip Fridrich Sachsen-Hildburghausen|Josipom Fridrichom Sachsen-Hildburghausenom]] napala je [[Bosanski ejalet]] sa četiri vojske: na [[Ostrovica|Ostrovicu]], [[Bužim]], [[Banja Luka|Banja Luku]] i [[Zvornik]]. Vojska pod zapovjedništvom pukovnika Raunaha, koja je napala Ostrovicu 8. juna 1737. godine je ubrzo poražena od bosanske vojske. Nakon što je austrijska vojska opsjela Zvornik 12. jula, Ali-paša posla vojsku [[Sarajevo|sarajevskih]] [[Janjičari|janjičara]] na Zvornik gdje je odnijela pobjedu nad Austrijancima. &lt;ref&gt;Kreševljaković, Hamdija, (1991), ''Izabrana djela III'', str. 8-9, Veselin Masleša&lt;/ref&gt;

Poslije toga je glavna vojska od oko 20.000 boraca sa princom Hildburghausenom na čelu je započela ofanzivu prema Banjoj Luci sredinom jula. Do glavnog okršaja desio se u Banjoj Luci 4. augusta 1737. godine između bosanske vojske s Ali pašom Hekimoglijem na komandi i austrijske vojske s Hildburhausenom na čelu. Nakon dvosatne borbe Bošnjaci su izvojevali pobjedu. &lt;ref&gt;Kreševljaković, Hamdija, (1991), ''Izabrana djela III'', str. 9-14, Veselin Masleša&lt;/ref&gt;

Sljedeće godine sultan je poslao Ali paši ferman u kojem se zahvaljuje na uspješnom ratu i 300 kesa [[Akče|akči]] za razne troškove. Kasnije je Ali-paša Hekimoglu predvodio niz akcija u Srbiji protiv austrijske vojske. Podržao je velikog vezira [[Ivaz Mehmed-paša|Ivaz Mehmed-pašu]] u opsadi [[Beograd|Beograda]] (1739). U [[Egipat|Egiptu]] je ugušio ustanak [[Mameluci|Mameluka]], a njegovo guvernerstvo je navodno bilo uglavnom mirno i bez pobuna.

Tokom njegovog drugog mandata kao veliki vezir Osmanskog carstva (21. april 1742. – 23. septembar 1743.), najvažniji problem je bio novi rat protiv Perzije, koji je još vodio Nadir Šah iz dinastije Afšarid. Međutim, sultan je odbio Ali-pašin plan kampanje i otpustio ga, optužujući ga da nije preduzeo odgovarajuće mjere na istočnom frontu. &lt;ref&gt;Ayhan Buz: ''Osmanlı Sadrazamları'', neden Kitap, istanbul, 2009, str. 204-205 &lt;/ref&gt; Nakon drugog mandata, imenovan je za guvernera provincije Lezbosa, [[Kreta|Krita]], [[Trikala|Trikale]] (u Grčkoj), [[Očakiva]] (u Ukrajini), [[Vidin|Vidina]] (u [[Bugarska|Bugarskoj]]) i [[Trabzon (pokrajina)|Trabzona]] (u Anadoliji) i Bosne.

Njegov treći mandat bio je vrlo kratak (15. februar 1755. – 18. maj 1755.). Novi sultan Osman III bio je pod uticajem dvorskih kurtizana. Kada je Ali-paša odbio da posluša sultanovu naredbu da pogubi mladog princa, sultan ga je zatvorio. Uspio je izbjeći pogubljenje. &lt;ref&gt;Prof. Yaşar Yüce-Prof. Ali Sevim: ''Türkiye tarihi Cilt IV'', AKDTYKTTK Yayınları, İstanbul, 1991, str. 33 &lt;/ref&gt;

Nakon što je bio zatvoren u Kızkulesi (Djevojačkoj kuli) na Bosforu, prvo je prognan u Mağusu (Famagusta) na Kiparu, a zatim na ostrvo Rodos. Pomilovan je 1756. i po drugi put imenovan za osmanskog guvernera Egipta. &lt;ref&gt;'Abd al-Rahman Jabarti; Thomas Philipp; Moshe Perlmann (1994), ''Abd Al-Rahmann Al-Jabarti's History of Egypt'', Vol. 1, Franz Steiner Verlag Stuttgart, str. 308.&lt;/ref&gt; Dana 17. oktobra 1757. godine, po četvrti put, imenovan je za guvernera Anadolije. Umro je 13. augusta 1758. godine u 71. godini života. Sahranjen je u maloj monumentalnoj grobnici u blizini džamije Hekimoğlu Ali Paşa u kompleksu vjerskih objekata koji je dao da se izgradi u naselju Davutpaşa u Istanbulu.

== Reference ==
[[Kategorija:Veliki veziri Osmanlijskog Carstva]]</text>
      <sha1>tfn5t2efpsr04yh9fybh4kbxf1xj9ie</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425539</id>
      <parentid>3425538</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T20:57:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6909" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Ali-paša Hekimoglu
| slika                  = Portrait of a Grand Vizier (?).jpg
| datum_rođenja          = 4. juna 1689.
| mjesto_rođenja         = Istanbul
| datum_smrti            = 14. augusta 1758.
| mjesto_smrti           = Kutahija, Anadolija
| zanimanje              = Osmanski državnik
}}

'''Ali-paša Hekimoglu''' (Istanbul, 4. juna 1689 – Kutahija, Anatolija, 14. augusta 1758) bio je osmanski državnik i vojskovođa koji je tri puta služio kao veliki [[vezir]] [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanskog carstva]].

== Biografija ==
Rođen je 4. juna 1689. godine u [[Istanbul|Istanbulu]]. Sin je Nuh efendije poznatog liječnika (hekima), rodom iz [[Venecija|Venecije]], koji je obavljao dužnost glavnog operatora za vrijeme vladavine sultana [[Sulejman II|Sulejmana II]] (1687 – 1691) i [[Ahmed II|Ahmeda II]] (1691 – 1695), a za vrijeme sultana [[Mustafa II|Mustafe II]] (1695 – 1703) bio je glavni liječnik [[Rumelijski pašaluk|Rumelijskog ejaleta]] i lični sultanov doktor. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bosnae.info/index.php/ali-pasa-hekimoglu-najznamenitiji-bosanski-namjesnik-xviii-stoljeca-jedna-od-najmarkantijih-licnosti-osmanskog-carstva|title=Ali paša Hekimoglu - najznamenitiji bosanski namjesnik XVIII stoljeća i jedna od najmarkantijih ličnosti Osmanskog carstva|last=admin|date=2018-09-23|website=BOSNAE|language=bs-BA|access-date=2022-07-22}}&lt;/ref&gt; Njegovo prezime “Hekimoglu” na turskom znači “sin liječnika”. 

Na dvoru sultana Ahmeda III obavljao je niže funkcije, a 1713. godine postavljen za vojvodu u sandžaku Zili – ejalet [[Sivas (pokrajina)|Sivas]]. Godine 1719. imenovan za [[Beglerbeg|beglerbega]] i [[Paša|pašu]], a tri godina kasnije postaje namjesnik u [[Adana|Adani]]. Tokom namjesnikovanja u Adani uspješno je porazio ustanke nomadskih plemena. Godine 1724. postavljen na položaj namjesnika u [[Halep|Halepu]] u [[Sirija|Siriji]] i učestvuje u ratu protiv [[Perzija|Perzije]]. Nakon uspješnih borbi dobija rang vezira te namjesnika u [[Anadolija|Anadolu]]. Kasnije je sudjelovao u novom vojnom pohodu na istoku gdje nanosi poraz perzijskoj vojsci od 50 000 ljudi. Poslije toga bio je namjesnik provincije Zor na [[Eufrat|Eufratu]] i Dijabekiru. Godine 1730. učestvuje u novom ratu protiv Perzije na istočnom frontu gdje ponovo nanosi velik poraz perzijskoj vojsci. U martu 1732. godine Ali-paša Hekimoglu je naslijedio [[Topal Osman-pašu]] na položaju velikog vezira. Tokom svoga vezirovanja poboljšao je novčani sistem carstva, smijenio slabašne komandante, smirio situaciju sa neprijateljskom [[Rusija|Rusijom]] ali i nastavio rat protiv Perzije. Nakon što je proglašen glavnim krivcem zbog poraza od Perzijanaca smijenjen je sa mjesta velikog vezira. Godine 1736. imenovan je za bosanskog namjesnika. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bosnae.info/index.php/ali-pasa-hekimoglu-najznamenitiji-bosanski-namjesnik-xviii-stoljeca-jedna-od-najmarkantijih-licnosti-osmanskog-carstva|title=Ali paša Hekimoglu - najznamenitiji bosanski namjesnik XVIII stoljeća i jedna od najmarkantijih ličnosti Osmanskog carstva|last=admin|date=2018-09-23|website=BOSNAE|language=bs-BA|access-date=2022-07-22}}&lt;/ref&gt;

Naredne godine austrijska vojska je pripremila vojni pohod na Bosnu. Pošto Ali-paša nije dobio traženu vojnu pomoć od velikog vezira Ahmed-paše, on je naredio opću mobilizaciju Bošnjaka bez znanja sultana. Austrijska vojska predvođena princom [[Josip Fridrich Sachsen-Hildburghausen|Josipom Fridrichom Sachsen-Hildburghausenom]] napala je [[Bosanski ejalet]] sa četiri vojske: na [[Ostrovica|Ostrovicu]], [[Bužim]], [[Banja Luka|Banja Luku]] i [[Zvornik]]. Vojska pod zapovjedništvom pukovnika Raunaha, koja je napala Ostrovicu 8. juna 1737. godine je ubrzo poražena od bosanske vojske. Nakon što je austrijska vojska opsjela Zvornik 12. jula, Ali-paša posla vojsku [[Sarajevo|sarajevskih]] [[Janjičari|janjičara]] na Zvornik gdje je odnijela pobjedu nad Austrijancima. &lt;ref&gt;Kreševljaković, Hamdija, (1991), ''Izabrana djela III'', str. 8-9, Veselin Masleša&lt;/ref&gt;

Poslije toga je glavna vojska od oko 20.000 boraca sa princom Hildburghausenom na čelu je započela ofanzivu prema Banjoj Luci sredinom jula. Do glavnog okršaja desio se u Banjoj Luci 4. augusta 1737. godine između bosanske vojske s Ali pašom Hekimoglijem na komandi i austrijske vojske s Hildburhausenom na čelu. Nakon dvosatne borbe Bošnjaci su izvojevali pobjedu. &lt;ref&gt;Kreševljaković, Hamdija, (1991), ''Izabrana djela III'', str. 9-14, Veselin Masleša&lt;/ref&gt;

Sljedeće godine sultan je poslao Ali paši ferman u kojem se zahvaljuje na uspješnom ratu i 300 kesa [[Akče|akči]] za razne troškove. Kasnije je Ali-paša Hekimoglu predvodio niz akcija u Srbiji protiv austrijske vojske. Podržao je velikog vezira [[Ivaz Mehmed-paša|Ivaz Mehmed-pašu]] u opsadi [[Beograd|Beograda]] (1739). U [[Egipat|Egiptu]] je ugušio ustanak [[Mameluci|Mameluka]], a njegovo guvernerstvo je navodno bilo uglavnom mirno i bez pobuna.

Tokom njegovog drugog mandata kao veliki vezir Osmanskog carstva (21. april 1742. – 23. septembar 1743.), najvažniji problem je bio novi rat protiv Perzije, koji je još vodio Nadir Šah iz dinastije Afšarid. Međutim, sultan je odbio Ali-pašin plan kampanje i otpustio ga, optužujući ga da nije preduzeo odgovarajuće mjere na istočnom frontu. &lt;ref&gt;Ayhan Buz: ''Osmanlı Sadrazamları'', neden Kitap, istanbul, 2009, str. 204-205 &lt;/ref&gt; Nakon drugog mandata, imenovan je za guvernera provincije Lezbosa, [[Kreta|Krita]], [[Trikala|Trikale]] (u Grčkoj), [[Očakiva]] (u Ukrajini), [[Vidin|Vidina]] (u [[Bugarska|Bugarskoj]]) i [[Trabzon (pokrajina)|Trabzona]] (u Anadoliji) i Bosne.

Njegov treći mandat bio je vrlo kratak (15. februar 1755. – 18. maj 1755.). Novi sultan Osman III bio je pod uticajem dvorskih kurtizana. Kada je Ali-paša odbio da posluša sultanovu naredbu da pogubi mladog princa, sultan ga je zatvorio. Uspio je izbjeći pogubljenje. &lt;ref&gt;Prof. Yaşar Yüce-Prof. Ali Sevim: ''Türkiye tarihi Cilt IV'', AKDTYKTTK Yayınları, İstanbul, 1991, str. 33 &lt;/ref&gt;

Nakon što je bio zatvoren u Kızkulesi (Djevojačkoj kuli) na Bosforu, prvo je prognan u Mağusu (Famagusta) na Kiparu, a zatim na ostrvo Rodos. Pomilovan je 1756. i po drugi put imenovan za osmanskog guvernera Egipta. &lt;ref&gt;'Abd al-Rahman Jabarti; Thomas Philipp; Moshe Perlmann (1994), ''Abd Al-Rahmann Al-Jabarti's History of Egypt'', Vol. 1, Franz Steiner Verlag Stuttgart, str. 308.&lt;/ref&gt; Dana 17. oktobra 1757. godine, po četvrti put, imenovan je za guvernera Anadolije. Umro je 13. augusta 1758. godine u 71. godini života. Sahranjen je u maloj monumentalnoj grobnici u blizini džamije Hekimoğlu Ali Paşa u kompleksu vjerskih objekata koji je dao da se izgradi u naselju Davutpaşa u Istanbulu.

== Reference ==
[[Kategorija:Veliki veziri Osmanlijskog Carstva]]</text>
      <sha1>3ex5a5ap8k1ivw0z1vj8tdzwh49pffv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425540</id>
      <parentid>3425539</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T20:59:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6910" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Ali-paša Hekimoglu
| slika                  = Portrait of a Grand Vizier (?).jpg
| datum_rođenja          = 4. juna 1689.
| mjesto_rođenja         = Istanbul
| datum_smrti            = 14. augusta 1758.
| mjesto_smrti           = Kutahija, Anadolija
| zanimanje              = Osmanski državnik
}}

'''Ali-paša Hekimoglu''' (Istanbul, 4. juna 1689 – Kutahija, Anatolija, 14. augusta 1758) bio je osmanski državnik i vojskovođa koji je tri puta služio kao veliki [[vezir]] [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanskog carstva]].

== Biografija ==
Rođen je 4. juna 1689. godine u [[Istanbul|Istanbulu]]. Sin je Nuh efendije poznatog liječnika (hekima), rodom iz [[Venecija|Venecije]], koji je obavljao dužnost glavnog operatora za vrijeme vladavine sultana [[Sulejman II|Sulejmana II]] (1687 – 1691) i [[Ahmed II|Ahmeda II]] (1691 – 1695), a za vrijeme sultana [[Mustafa II|Mustafe II]] (1695 – 1703) bio je glavni liječnik [[Rumelijski pašaluk|Rumelijskog ejaleta]] i lični sultanov doktor. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bosnae.info/index.php/ali-pasa-hekimoglu-najznamenitiji-bosanski-namjesnik-xviii-stoljeca-jedna-od-najmarkantijih-licnosti-osmanskog-carstva|title=Ali paša Hekimoglu - najznamenitiji bosanski namjesnik XVIII stoljeća i jedna od najmarkantijih ličnosti Osmanskog carstva|last=admin|date=2018-09-23|website=BOSNAE|language=bs-BA|access-date=2022-07-22}}&lt;/ref&gt; Njegovo prezime “Hekimoglu” na turskom znači “sin liječnika”. 

Na dvoru sultana Ahmeda III obavljao je niže funkcije, a 1713. godine postavljen za vojvodu u sandžaku Zili – ejalet [[Sivas (pokrajina)|Sivas]]. Godine 1719. imenovan za [[Beglerbeg|beglerbega]] i [[Paša|pašu]], a tri godina kasnije postaje namjesnik u [[Adana|Adani]]. Tokom namjesnikovanja u Adani uspješno je porazio ustanke nomadskih plemena. Godine 1724. postavljen na položaj namjesnika u [[Halep|Halepu]] u [[Sirija|Siriji]] i učestvuje u ratu protiv [[Perzija|Perzije]]. Nakon uspješnih borbi dobija rang vezira te namjesnika u [[Anadolija|Anadolu]]. Kasnije je sudjelovao u novom vojnom pohodu na istoku gdje nanosi poraz perzijskoj vojsci od 50 000 ljudi. Poslije toga bio je namjesnik provincije Zor na [[Eufrat|Eufratu]] i Dijabekiru. Godine 1730. učestvuje u novom ratu protiv Perzije na istočnom frontu gdje ponovo nanosi velik poraz perzijskoj vojsci. U martu 1732. godine Ali-paša Hekimoglu je naslijedio [[Topal Osman-pašu]] na položaju velikog vezira. Tokom svoga vezirovanja poboljšao je novčani sistem carstva, smijenio slabašne komandante, smirio situaciju sa neprijateljskom [[Rusija|Rusijom]] ali i nastavio rat protiv Perzije. Nakon što je proglašen glavnim krivcem zbog poraza od Perzijanaca smijenjen je sa mjesta velikog vezira. Godine 1736. imenovan je za bosanskog namjesnika. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bosnae.info/index.php/ali-pasa-hekimoglu-najznamenitiji-bosanski-namjesnik-xviii-stoljeca-jedna-od-najmarkantijih-licnosti-osmanskog-carstva|title=Ali paša Hekimoglu - najznamenitiji bosanski namjesnik XVIII stoljeća i jedna od najmarkantijih ličnosti Osmanskog carstva|last=admin|date=2018-09-23|website=BOSNAE|language=bs-BA|access-date=2022-07-22}}&lt;/ref&gt;

Naredne godine austrijska vojska je pripremila vojni pohod na Bosnu. Pošto Ali-paša nije dobio traženu vojnu pomoć od velikog vezira Ahmed-paše, on je naredio opću mobilizaciju Bošnjaka bez znanja sultana. Austrijska vojska predvođena princom [[Josip Fridrich Sachsen-Hildburghausen|Josipom Fridrichom Sachsen-Hildburghausenom]] napala je [[Bosanski ejalet]] sa četiri vojske: na [[Ostrovica|Ostrovicu]], [[Bužim]], [[Banja Luka|Banja Luku]] i [[Zvornik]]. Vojska pod zapovjedništvom pukovnika Raunaha, koja je napala Ostrovicu 8. juna 1737. godine je ubrzo poražena od bosanske vojske. Nakon što je austrijska vojska opsjela Zvornik 12. jula, Ali-paša posla vojsku [[Sarajevo|sarajevskih]] [[Janjičari|janjičara]] na Zvornik gdje je odnijela pobjedu nad Austrijancima. &lt;ref&gt;Kreševljaković, Hamdija, (1991), ''Izabrana djela III'', str. 8-9, Veselin Masleša&lt;/ref&gt;

Poslije toga je glavna vojska od oko 20.000 boraca sa princom Hildburghausenom na čelu je započela ofanzivu prema Banjoj Luci sredinom jula. Do glavnog okršaja desilo se u Banjoj Luci 4. augusta 1737. godine između bosanske vojske s Ali pašom Hekimoglijem na komandi i austrijske vojske s Hildburhausenom na čelu. Nakon dvosatne borbe Bošnjaci su izvojevali pobjedu. &lt;ref&gt;Kreševljaković, Hamdija, (1991), ''Izabrana djela III'', str. 9-14, Veselin Masleša&lt;/ref&gt;

Sljedeće godine sultan je poslao Ali paši ferman u kojem se zahvaljuje na uspješnom ratu i 300 kesa [[Akče|akči]] za razne troškove. Kasnije je Ali-paša Hekimoglu predvodio niz akcija u Srbiji protiv austrijske vojske. Podržao je velikog vezira [[Ivaz Mehmed-paša|Ivaz Mehmed-pašu]] u opsadi [[Beograd|Beograda]] (1739). U [[Egipat|Egiptu]] je ugušio ustanak [[Mameluci|Mameluka]], a njegovo guvernerstvo je navodno bilo uglavnom mirno i bez pobuna.

Tokom njegovog drugog mandata kao veliki vezir Osmanskog carstva (21. april 1742. – 23. septembar 1743.), najvažniji problem je bio novi rat protiv Perzije, koji je još vodio Nadir Šah iz dinastije Afšarid. Međutim, sultan je odbio Ali-pašin plan kampanje i otpustio ga, optužujući ga da nije preduzeo odgovarajuće mjere na istočnom frontu. &lt;ref&gt;Ayhan Buz: ''Osmanlı Sadrazamları'', neden Kitap, istanbul, 2009, str. 204-205 &lt;/ref&gt; Nakon drugog mandata, imenovan je za guvernera provincije Lezbosa, [[Kreta|Krita]], [[Trikala|Trikale]] (u Grčkoj), [[Očakiva]] (u Ukrajini), [[Vidin|Vidina]] (u [[Bugarska|Bugarskoj]]) i [[Trabzon (pokrajina)|Trabzona]] (u Anadoliji) i Bosne.

Njegov treći mandat bio je vrlo kratak (15. februar 1755. – 18. maj 1755.). Novi sultan Osman III bio je pod uticajem dvorskih kurtizana. Kada je Ali-paša odbio da posluša sultanovu naredbu da pogubi mladog princa, sultan ga je zatvorio. Uspio je izbjeći pogubljenje. &lt;ref&gt;Prof. Yaşar Yüce-Prof. Ali Sevim: ''Türkiye tarihi Cilt IV'', AKDTYKTTK Yayınları, İstanbul, 1991, str. 33 &lt;/ref&gt;

Nakon što je bio zatvoren u Kızkulesi (Djevojačkoj kuli) na Bosforu, prvo je prognan u Mağusu (Famagusta) na Kiparu, a zatim na ostrvo Rodos. Pomilovan je 1756. i po drugi put imenovan za osmanskog guvernera Egipta. &lt;ref&gt;'Abd al-Rahman Jabarti; Thomas Philipp; Moshe Perlmann (1994), ''Abd Al-Rahmann Al-Jabarti's History of Egypt'', Vol. 1, Franz Steiner Verlag Stuttgart, str. 308.&lt;/ref&gt; Dana 17. oktobra 1757. godine, po četvrti put, imenovan je za guvernera Anadolije. Umro je 13. augusta 1758. godine u 71. godini života. Sahranjen je u maloj monumentalnoj grobnici u blizini džamije Hekimoğlu Ali Paşa u kompleksu vjerskih objekata koji je dao da se izgradi u naselju Davutpaşa u Istanbulu.

== Reference ==
[[Kategorija:Veliki veziri Osmanlijskog Carstva]]</text>
      <sha1>esovzgnqqjfj1ep3hv1d39r4s2vtwv3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Tuzlanska kolona 1992.</title>
    <ns>1</ns>
    <id>492417</id>
    <revision>
      <id>3425515</id>
      <timestamp>2022-07-22T15:19:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosanskiradijator</username>
        <id>144497</id>
      </contributor>
      <comment>/* Odluka za brisanje */ novi odlomak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="266" xml:space="preserve">== Odluka za brisanje ==

Prijevod nije mašinski, umjesto da predlažete članak za brisanje, popravite ga ako nađete neku grešku... [[Korisnik:Bosanskiradijator|Bosanskiradijator]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosanskiradijator|razgovor]]) 17:19, 22 juli 2022 (CEST)</text>
      <sha1>lqjfrulvh9gacm55uqsrvrgpfc8mwrc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425517</id>
      <parentid>3425515</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T15:26:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>/* Odluka za brisanje */ odgovor</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="857" xml:space="preserve">== Odluka za brisanje ==

Prijevod nije mašinski, umjesto da predlažete članak za brisanje, popravite ga ako nađete neku grešku... [[Korisnik:Bosanskiradijator|Bosanskiradijator]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosanskiradijator|razgovor]]) 17:19, 22 juli 2022 (CEST)

:Moguće da nije, ali dosta jeste ostavljeno netaknuto, rečenice nemaju prirodan tok, a tu su i ostavljeni razmaci u referencama koje radi Wikipedijin mašinski prevodioc. Također, očigledno ste prepravili uvodnik članka jer na engleskoj wiki piše da je ovo bio napad na JNA kolonu. Ovo je samo prijedlog za brisanje dok se članak ne uredi da zadovoljava osnovne kriterije, ako niko do tada ne sredi članak, drugi administrator može izbrisati članak ili odlučiti da je članak uredan. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 17:26, 22 juli 2022 (CEST)</text>
      <sha1>p42k4szi0v0t1v0eu6yn3xkjlzs9lqn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kneževina Muzaka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492418</id>
    <revision>
      <id>3425521</id>
      <timestamp>2022-07-22T15:52:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edintz</username>
        <id>144118</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljeno prevođenjem stranice &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1097686875|Principality of Muzaka]]&quot;</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5555" xml:space="preserve">
'''Kneževina Muzaka''' ([[Albanski jezik|albanski]] : ''Principata e Muzakajve'') &lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=UlUtAQAAIAAJ&amp;q=Principata+e+Muzakajve|title=Historia e popullit shqiptar|year=2002|isbn=9789992716229}}&lt;/ref&gt; je bila nezavisna zemlja kojom je vladala [[Albanske kneževine|albanska]] porodica Muzaka sa glavnim gradom u [[Berat|Beratu]], pokrivajući teritorije u centralnoj i južnoj Albaniji i zapadnoj Makedoniji . Jedan od prvih vladara bio je [[Andrea I Muzaka]] čiju je vladavinu priznao [[Bizantijsko Carstvo|bizantijski car]] . Tokom  bitke kod Savre, [[Osmanlije]] su zauzele Berat od Balše II, zajedno sa Krujom i [[Ulcinj|Ulcinjem]] . Ubrzo su se povukli iz svih tih gradova zadržavši samo Castoriju pod svojom stalnom kontrolom. &lt;ref name=&quot;Pitcher1968&quot;&gt;{{Cite book|last=Pitcher|first=Donald Edgar|url=https://books.google.com/books?id=8gs4AAAAIAAJ&amp;pg=PA45|title=An Historical Geography of the Ottoman Empire: From Earliest Times to the End of the Sixteenth Century|publisher=Brill Archive|year=1968|page=45|id=GGKEY:4CFA3RCNXRP}}&lt;/ref&gt; Neki izvori objašnjavaju da su Osmanlije vjerovatno ostale u Beratu s namjerom da ga iskoriste kao uporište za osvajanje [[Vlora|Valone]]. &lt;ref name=&quot;Gibbons2013&quot;&gt;{{Cite book|last=Gibbons|first=Herbert Adam|url=https://books.google.com/books?id=LQiAAAAAQBAJ&amp;pg=PA159|title=The Foundation of the Ottoman Empire: A History of the Osmanlis Up To the Death of Bayezid I 1300-1403|publisher=Routledge|year=2013|isbn=978-1-135-02982-1|page=159}}&lt;/ref&gt;Od 1396. godine [[porodica Muzaka]] preuzima kontrolu nad Beratom. &lt;ref name=&quot;FineFine1994&quot;&gt;{{Cite book|last=Fine|first=John V. A.|url=https://books.google.com/books?id=LvVbRrH1QBgC&amp;pg=PA391|title=The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest|publisher=University of Michigan Press|year=1994|isbn=0-472-08260-4|page=391|quote=...in 1396. By this time the family of Musachi had gained control of Berat.|author-link=John V. A. Fine}}&lt;/ref&gt; Godine 1417. teritorije Kneževine Muzake, uključujući [[Vlora|Valonu]] i Berat, postale su dio [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanskog carstva]] . &lt;ref name=&quot;Kiel1990&quot;&gt;{{Cite book|last=Kiel|first=Machiel|url=https://books.google.com/books?id=2xYzAAAAIAAJ|title=Ottoman architecture in Albania, 1385-1912|publisher=Research Centre for Islamic History, Art and Culture|year=1990|isbn=978-92-9063-330-3|page=48|quote=In 1417, Berat became part of the Ottoman Empire when this strong city succumbed to a surprise attack.}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Neizvjesno je kada je porodica Muzaka počela vladati Beratom, međutim jedan od prvih do sada poznatih vladara je Andrea I Muzaka koji je vladao regijom Myzeqe. Kneževina Berat se dijeli na dva vremenska perioda, između 1280. do 1343. godine,i 1355. do 1417. godine. Andrea I Muzaka uspostavio je [[de facto]] nezavisnu vlast nad Beratom, a formalno ga je priznao i bizantijski car [[Andronik II Paleolog]] jer je nosio visoku bizantijsku dvorsku titulu sebastokratora . Neki značajni regioni koji su bili dio Kneževine Berat u ovom periodu su: Devoll, Berat, Skrapar, Tomorica, Selanica, Myzeqe, Korča itd. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.albanianhistory.net/texts16-18/AH1515.html|title=1515 &amp;#124; John Musachi: Brief Chronicle on the Descendants of our Musachi Dynasty|publisher=Albanianhistory.net|archive-url=https://web.archive.org/web/20100910095427/http://www.albanianhistory.net/texts16-18/AH1515.html|archive-date=2010-09-10|url-status=dead|access-date=2010-10-11}}&lt;/ref&gt;

Beratska kneževina dostigla je vrhunac svoje moći za vrijeme vladavine Andreja II Muzake koji je, prema hronici Gjona Muzake, pobijedio kralja Vukašina i dobio [[Despot|despotsku titulu]] od carigradskog cara, drugu najvišu titulu poslije samog [[Imperator|cara]] . Andrea II je proširio svoju teritoriju u najvećoj mogućoj meri: od [[Jadransko more|Jadranskog mora]] između rijeke Vjose i Devola na istok, uključujući Korču. 1343. godine kneževinu Berat osvaja novo [[Srpsko carstvo|Srpsko Carstvo]], ali se ponovo osamostavljuje nakon pada tog carstva 1355. godine. U savezu sa [[Balšići|Balšama]] i velikim gospodarom [[Ohrid|Ohrida]] Andreom Gropom, 1372. godine Andrea Muzaka je uspjeo da osvoji i Kostur od kneza Marka. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Braudel|first=Fernand|url=https://books.google.com/books?id=LPp63EKb9moC&amp;q=Giovanni+Musachi&amp;pg=PA664|title=The Mediterranean and the Mediterranean world in the age of Philip II, Volume 2|year=1995|isbn=0-520-20330-5|page=664|author-link=Fernand Braudel}}&lt;/ref&gt; Nakon Andreine smrti, vlast je prešla na njegovog sina Teodora II Muzaku koji je 1389. godine učestvovao u [[Kosovska bitka|bici na Kosovu]] koja je imala veliki utjecaj na kneževinu kao i na sve druge [[albanske kneževine]] tog vremena. Berat je osvojilo [[Osmanlijsko Carstvo]] 1417. godine, ali će porodica Muzaka nakratko vratiti kontrolu u centralnoj Albaniji 1444. godine, nakon sklapanja saveza sa [[Skenderbeg|Skenderbegom]] u Ligi Leže. Međutim, nakon 6 godina, njihova teritorija će biti priključena [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskom Carstvo]], što je okončala viševjekovnu vladavinu plemićke porodice Muzaka u Beratu.

== Također pogledajte ==

* [[Albanija]]
* [[Albanske kneževine]]
* [[Historija Albanije]]

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}{{Medieval Albanian Principalities}}
[[Kategorija:Bivše monarhije]]
[[Kategorija:Bivše države na Balkanu]]
[[Kategorija:Osmanlijsko Carstvo]]
[[Kategorija:Albanija]]
[[Kategorija:Bizantijsko carstvo]]</text>
      <sha1>mq1nyrnnzhv3v776auslybt26bn9b6s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425522</id>
      <parentid>3425521</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T15:57:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edintz</username>
        <id>144118</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5519" xml:space="preserve">
'''Kneževina Muzaka''' ([[Albanski jezik|albanski]] : ''Principata e Muzakajve'') &lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=UlUtAQAAIAAJ&amp;q=Principata+e+Muzakajve|title=Historia e popullit shqiptar|year=2002|isbn=9789992716229}}&lt;/ref&gt; je bila nezavisna zemlja kojom je vladala [[Albanske kneževine|albanska]] porodica Muzaka sa glavnim gradom u [[Berat|Beratu]], pokrivajući teritorije u centralnoj i južnoj Albaniji i zapadnoj Makedoniji . Jedan od prvih vladara bio je [[Andrea I Muzaka]] čiju je vladavinu priznao [[Bizantijsko Carstvo|bizantijski car]] . Tokom  bitke kod Savre, [[Osmanlije]] su zauzele Berat od Balše II, zajedno sa Krujom i [[Ulcinj|Ulcinjem]] . Ubrzo su se povukli iz svih tih gradova zadržavši samo Castoriju pod svojom stalnom kontrolom. &lt;ref name=&quot;Pitcher1968&quot;&gt;{{Cite book|last=Pitcher|first=Donald Edgar|url=https://books.google.com/books?id=8gs4AAAAIAAJ&amp;pg=PA45|title=An Historical Geography of the Ottoman Empire: From Earliest Times to the End of the Sixteenth Century|publisher=Brill Archive|year=1968|page=45|id=GGKEY:4CFA3RCNXRP}}&lt;/ref&gt; Neki izvori objašnjavaju da su Osmanlije vjerovatno ostale u Beratu s namjerom da ga iskoriste kao uporište za osvajanje [[Vlora|Valone]]. &lt;ref name=&quot;Gibbons2013&quot;&gt;{{Cite book|last=Gibbons|first=Herbert Adam|url=https://books.google.com/books?id=LQiAAAAAQBAJ&amp;pg=PA159|title=The Foundation of the Ottoman Empire: A History of the Osmanlis Up To the Death of Bayezid I 1300-1403|publisher=Routledge|year=2013|isbn=978-1-135-02982-1|page=159}}&lt;/ref&gt;Od 1396. godine [[porodica Muzaka]] preuzima kontrolu nad Beratom. &lt;ref name=&quot;FineFine1994&quot;&gt;{{Cite book|last=Fine|first=John V. A.|url=https://books.google.com/books?id=LvVbRrH1QBgC&amp;pg=PA391|title=The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest|publisher=University of Michigan Press|year=1994|isbn=0-472-08260-4|page=391|quote=...in 1396. By this time the family of Musachi had gained control of Berat.|author-link=John V. A. Fine}}&lt;/ref&gt; Godine 1417. teritorije Kneževine Muzake, uključujući [[Vlora|Valonu]] i Berat, postale su dio [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanskog carstva]] . &lt;ref name=&quot;Kiel1990&quot;&gt;{{Cite book|last=Kiel|first=Machiel|url=https://books.google.com/books?id=2xYzAAAAIAAJ|title=Ottoman architecture in Albania, 1385-1912|publisher=Research Centre for Islamic History, Art and Culture|year=1990|isbn=978-92-9063-330-3|page=48|quote=In 1417, Berat became part of the Ottoman Empire when this strong city succumbed to a surprise attack.}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Neizvjesno je kada je porodica Muzaka počela vladati Beratom, međutim jedan od prvih do sada poznatih vladara je Andrea I Muzaka koji je vladao regijom Myzeqe. Kneževina Berat se dijeli na dva vremenska perioda, između 1280. do 1343. godine,i 1355. do 1417. godine. Andrea I Muzaka uspostavio je [[de facto]] nezavisnu vlast nad Beratom, a formalno ga je priznao i bizantijski car [[Andronik II Paleolog]] jer je nosio visoku bizantijsku dvorsku titulu sebastokratora . Neki značajni regioni koji su bili dio Kneževine Berat u ovom periodu su: Devoll, Berat, Skrapar, Tomorica, Selanica, Myzeqe, Korča itd. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.albanianhistory.net/texts16-18/AH1515.html|title=1515 &amp;#124; John Musachi: Brief Chronicle on the Descendants of our Musachi Dynasty|publisher=Albanianhistory.net|archive-url=https://web.archive.org/web/20100910095427/http://www.albanianhistory.net/texts16-18/AH1515.html|archive-date=2010-09-10|url-status=dead|access-date=2010-10-11}}&lt;/ref&gt;

Beratska kneževina dostigla je vrhunac svoje moći za vrijeme vladavine Andreja II Muzake koji je, prema hronici Gjona Muzake, pobijedio kralja Vukašina i dobio [[Despot|despotsku titulu]] od carigradskog cara, drugu najvišu titulu poslije samog [[Imperator|cara]] . Andrea II je proširio svoju teritoriju u najvećoj mogućoj meri: od [[Jadransko more|Jadranskog mora]] između rijeke Vjose i Devola na istok, uključujući Korču. 1343. godine kneževinu Berat osvaja novo [[Srpsko carstvo|Srpsko Carstvo]], ali se ponovo osamostavljuje nakon pada tog carstva 1355. godine. U savezu sa [[Balšići|Balšama]] i velikim gospodarom [[Ohrid|Ohrida]] Andreom Gropom, 1372. godine Andrea Muzaka je uspjeo da osvoji i Kostur od kneza Marka. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Braudel|first=Fernand|url=https://books.google.com/books?id=LPp63EKb9moC&amp;q=Giovanni+Musachi&amp;pg=PA664|title=The Mediterranean and the Mediterranean world in the age of Philip II, Volume 2|year=1995|isbn=0-520-20330-5|page=664|author-link=Fernand Braudel}}&lt;/ref&gt; Nakon Andreine smrti, vlast je prešla na njegovog sina Teodora II Muzaku koji je 1389. godine učestvovao u [[Kosovska bitka|bici na Kosovu]] koja je imala veliki utjecaj na kneževinu kao i na sve druge [[albanske kneževine]] tog vremena. Berat je osvojilo [[Osmanlijsko Carstvo]] 1417. godine, ali će porodica Muzaka nakratko vratiti kontrolu u centralnoj Albaniji 1444. godine, nakon sklapanja saveza sa [[Skenderbeg|Skenderbegom]] u Ligi Leže. Međutim, nakon 6 godina, njihova teritorija će biti priključena [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskom Carstvo]], što je okončala viševjekovnu vladavinu plemićke porodice Muzaka u Beratu.

== Također pogledajte ==

* [[Albanija]]
* [[Albanske kneževine]]
* [[Historija Albanije]]

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}
[[Kategorija:Bivše monarhije]]
[[Kategorija:Bivše države na Balkanu]]
[[Kategorija:Osmanlijsko Carstvo]]
[[Kategorija:Albanija]]
[[Kategorija:Bizantijsko carstvo]]</text>
      <sha1>ojc936fk2anh8wdnjr2jisadlgthu62</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425531</id>
      <parentid>3425522</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T18:34:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5475" xml:space="preserve">'''Kneževina Muzaka''' ({{jez-sq|Principata e Muzakajve}})&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=UlUtAQAAIAAJ&amp;q=Principata+e+Muzakajve|title=Historia e popullit shqiptar|year=2002|isbn=9789992716229}}&lt;/ref&gt; je bila nezavisna zemlja kojom je vladala [[Albanske kneževine|albanska]] porodica Muzaka sa glavnim gradom u [[Berat]]i, pokrivajući teritorije u centralnoj i južnoj Albaniji i zapadnoj Makedoniji. Jedan od prvih vladara bio je [[Andrea I Muzaka]] čiju je vladavinu priznao [[Bizantijsko Carstvo|bizantijski car]]. Tokom  bitke kod Savre, [[Osmanlije]] su zauzele Berat od Balše II, zajedno sa Krujom i [[Ulcinj|Ulcinjem]]. Ubrzo su se povukli iz svih tih gradova zadržavši samo Castoriju pod svojom stalnom kontrolom.&lt;ref name=&quot;Pitcher1968&quot;&gt;{{Cite book|last=Pitcher|first=Donald Edgar|url=https://books.google.com/books?id=8gs4AAAAIAAJ&amp;pg=PA45|title=An Historical Geography of the Ottoman Empire: From Earliest Times to the End of the Sixteenth Century|publisher=Brill Archive|year=1968|page=45|id=GGKEY:4CFA3RCNXRP}}&lt;/ref&gt; Neki izvori objašnjavaju da su Osmanlije vjerovatno ostale u Beratu s namjerom da ga iskoriste kao uporište za osvajanje [[Vlora|Valone]].&lt;ref name=&quot;Gibbons2013&quot;&gt;{{Cite book|last=Gibbons|first=Herbert Adam|url=https://books.google.com/books?id=LQiAAAAAQBAJ&amp;pg=PA159|title=The Foundation of the Ottoman Empire: A History of the Osmanlis Up To the Death of Bayezid I 1300-1403|publisher=Routledge|year=2013|isbn=978-1-135-02982-1|page=159}}&lt;/ref&gt;Od 1396. godine [[porodica Muzaka]] preuzima kontrolu nad Beratom.&lt;ref name=&quot;FineFine1994&quot;&gt;{{Cite book|last=Fine|first=John V. A.|url=https://books.google.com/books?id=LvVbRrH1QBgC&amp;pg=PA391|title=The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest|publisher=University of Michigan Press|year=1994|isbn=0-472-08260-4|page=391|quote=...in 1396. By this time the family of Musachi had gained control of Berat.|author-link=John V. A. Fine}}&lt;/ref&gt; Godine 1417. teritorije Kneževine Muzake, uključujući [[Vlora|Valonu]] i Berat, postale su dio [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanskog carstva]].&lt;ref name=&quot;Kiel1990&quot;&gt;{{Cite book|last=Kiel|first=Machiel|url=https://books.google.com/books?id=2xYzAAAAIAAJ|title=Ottoman architecture in Albania, 1385-1912|publisher=Research Centre for Islamic History, Art and Culture|year=1990|isbn=978-92-9063-330-3|page=48|quote=In 1417, Berat became part of the Ottoman Empire when this strong city succumbed to a surprise attack.}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Neizvjesno je kada je porodica Muzaka počela vladati Beratom, međutim jedan od prvih do sada poznatih vladara je Andrea I Muzaka koji je vladao regijom Myzeqe. Kneževina Berat se dijeli na dva vremenska perioda, između 1280. do 1343. godine,i 1355. do 1417. godine. Andrea I Muzaka uspostavio je [[de facto]] nezavisnu vlast nad Beratom, a formalno ga je priznao i bizantijski car [[Andronik II Paleolog]] jer je nosio visoku bizantijsku dvorsku titulu sebastokratora. Neki značajni regioni koji su bili dio Kneževine Berat u ovom periodu su: Devoll, Berat, Skrapar, Tomorica, Selanica, Myzeqe, Korča itd.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.albanianhistory.net/texts16-18/AH1515.html|title=1515 &amp;#124; John Musachi: Brief Chronicle on the Descendants of our Musachi Dynasty|publisher=Albanianhistory.net|archive-url=https://web.archive.org/web/20100910095427/http://www.albanianhistory.net/texts16-18/AH1515.html|archive-date=2010-09-10|url-status=dead|access-date=2010-10-11}}&lt;/ref&gt;

Beratska kneževina dostigla je vrhunac svoje moći za vrijeme vladavine Andreja II Muzake koji je, prema hronici Gjona Muzake, pobijedio kralja Vukašina i dobio [[Despot|despotsku titulu]] od carigradskog cara, drugu najvišu titulu poslije samog [[Imperator|cara]]. Andrea II je proširio svoju teritoriju u najvećoj mogućoj meri: od [[Jadransko more|Jadranskog mora]] između rijeke Vjose i Devola na istok, uključujući Korču. 1343. godine kneževinu Berat osvaja novo [[Srpsko carstvo|Srpsko Carstvo]], ali se ponovo osamostavljuje nakon pada tog carstva 1355. godine. U savezu sa [[Balšići|Balšama]] i velikim gospodarom [[Ohrid|Ohrida]] Andreom Gropom, 1372. godine Andrea Muzaka je uspjeo da osvoji i Kostur od kneza Marka.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Braudel|first=Fernand|url=https://books.google.com/books?id=LPp63EKb9moC&amp;q=Giovanni+Musachi&amp;pg=PA664|title=The Mediterranean and the Mediterranean world in the age of Philip II, Volume 2|year=1995|isbn=0-520-20330-5|page=664|author-link=Fernand Braudel}}&lt;/ref&gt; Nakon Andreine smrti, vlast je prešla na njegovog sina Teodora II Muzaku koji je 1389. godine učestvovao u [[Kosovska bitka|bici na Kosovu]] koja je imala veliki utjecaj na kneževinu kao i na sve druge [[albanske kneževine]] tog vremena. Berat je osvojilo [[Osmanlijsko Carstvo]] 1417. godine, ali će porodica Muzaka nakratko vratiti kontrolu u centralnoj Albaniji 1444. godine, nakon sklapanja saveza sa [[Skenderbeg|Skenderbegom]] u Ligi Leže. Međutim, nakon 6 godina, njihova teritorija će biti priključena [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskom Carstvo]], što je okončala viševjekovnu vladavinu plemićke porodice Muzaka u Beratu.

== Također pogledajte ==
* [[Albanija]]
* [[Albanske kneževine]]
* [[Historija Albanije]]

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}
[[Kategorija:Bivše monarhije]]
[[Kategorija:Bivše države na Balkanu]]
[[Kategorija:Osmanlijsko Carstvo]]
[[Kategorija:Albanija]]
[[Kategorija:Bizantijsko carstvo]]</text>
      <sha1>lk1vkaxy9x4aoh4zx0ou8jb1vjo6l6h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>To je moj grad (pjesma)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492420</id>
    <revision>
      <id>3425526</id>
      <timestamp>2022-07-22T17:45:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica:   '''To je moj grad''' jeste pjesma koju je komponirao [[Sarajevo|sarajevski]] [[Rok-muzika|rok]] gitarist, tekstopisac i kompozitor [[Milić Vukašinović]]. Muzički gledano, ova pjesma je komponirana u stilu rok muzike sa istaknutim [[riff]]ovima na [[Električna gitara|električnoj gitari]] i snažnom instrumentalnom pratnjom na [[bubnjevi]]ma, [[Bas-gitara|bas gitari]] i [[Sintisajzer|električnim orguljama]]. Time je ostao dosljedan rok muzici, koju i do danas svira sa...</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1538" xml:space="preserve">

'''To je moj grad''' jeste pjesma koju je komponirao [[Sarajevo|sarajevski]] [[Rok-muzika|rok]] gitarist, tekstopisac i kompozitor [[Milić Vukašinović]]. Muzički gledano, ova pjesma je komponirana u stilu rok muzike sa istaknutim [[riff]]ovima na [[Električna gitara|električnoj gitari]] i snažnom instrumentalnom pratnjom na [[bubnjevi]]ma, [[Bas-gitara|bas gitari]] i [[Sintisajzer|električnim orguljama]]. Time je ostao dosljedan rok muzici, koju i do danas svira sa svojom grupom [[Vatreni poljubac]]. Tekst u ovoj pjesmi kao i sám njen naziv posvećen je Sarajevu, gdje je Milić Vukašinović ostao tokom cijelog [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], kao i [[Mladen Vojičić Tifa|Mladen Vojičić - Tifa]] koji je snimio pjesmu ''&quot;[[Grbavica (pjesma)|Grbavica]]&quot;''. ''&quot;To je moj grad&quot;'' je jedna u nizu pjesama koje je komponirao, čime je ujedno opravdao svoju nezvaničnu titulu &quot;doktor za rock 'n' roll&quot; i pokazao da je jedna od značajnih ličnosti [[Sarajevska škola pop roka|sarajevske pop rok škole]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://tekstomanija.com/milic-vukasinovic-moj-grad/|title= ''Milić Vukašinović – Moj grad''|work= tekstomanija.com|access-date= 6. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Muzički primjeri ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=TRaJQtaV6aw, &quot;To je moj grad&quot; - zvanični video spot.]
* [https://www.youtube.com/watch?v=-0-qk8jktJk, &quot;To je moj grad&quot; - nastup na [[Federalna televizija|Federalnoj televiziji]].]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjesme]]</text>
      <sha1>ef2ul2sy4vbfqo4gfjh7t464dm85q02</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425529</id>
      <parentid>3425526</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T17:53:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1796" xml:space="preserve">

'''To je moj grad''' jeste pjesma koju je komponirao [[Sarajevo|sarajevski]] [[Rok-muzika|rok]] gitarist, tekstopisac i kompozitor [[Milić Vukašinović]]. Muzički gledano, ova pjesma je komponirana u stilu rok muzike sa istaknutim [[riff]]ovima na [[Električna gitara|električnoj gitari]] i snažnom instrumentalnom pratnjom na [[bubnjevi]]ma, [[Bas-gitara|bas gitari]] i [[Sintisajzer|električnim orguljama]]. Time je ostao dosljedan rok muzici, koju i do danas svira sa svojom grupom [[Vatreni poljubac]]. Tekst u ovoj pjesmi kao i sám njen naziv posvećen je Sarajevu, gdje je Milić Vukašinović ostao tokom cijelog [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], kao i [[Mladen Vojičić Tifa|Mladen Vojičić - Tifa]] koji je snimio pjesmu ''&quot;[[Grbavica (pjesma)|Grbavica]]&quot;''. ''&quot;To je moj grad&quot;'' je jedna u nizu pjesama koje je komponirao, čime je ujedno opravdao svoju nezvaničnu titulu &quot;doktor za rock 'n' roll&quot; i pokazao da je jedna od značajnih ličnosti [[Sarajevska škola pop roka|sarajevske pop rok škole]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://tekstomanija.com/milic-vukasinovic-moj-grad/|title= ''Milić Vukašinović – Moj grad''|work= tekstomanija.com|access-date= 6. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url= http://nova-yuga.info/milic-vukasinovic-u-ratu-sam-ostao-u-sarajevu-jer-je-to-moj-grad-grad-bratstva-i-jedinstva-niko-me-nije-vrijedao-i-napadao-video/|title= ''Milić Vukašinović''|work= nova-yuga.info|access-date= 22. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Muzički primjeri ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=TRaJQtaV6aw, &quot;To je moj grad&quot; - zvanični video spot.]
* [https://www.youtube.com/watch?v=-0-qk8jktJk, &quot;To je moj grad&quot; - nastup na [[Federalna televizija|Federalnoj televiziji]].]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjesme]]</text>
      <sha1>t33mnv8ltivnhj30bohdl68k8iue4oy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425530</id>
      <parentid>3425529</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T17:55:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1794" xml:space="preserve">'''To je moj grad''' jeste pjesma koju je komponirao [[Sarajevo|sarajevski]] [[Rok-muzika|rok]] gitarist, tekstopisac i kompozitor [[Milić Vukašinović]]. Muzički gledano, ova pjesma je komponirana u stilu rok muzike sa istaknutim [[riff]]ovima na [[Električna gitara|električnoj gitari]] i snažnom instrumentalnom pratnjom na [[bubnjevi]]ma, [[Bas-gitara|bas gitari]] i [[Sintisajzer|električnim orguljama]]. Time je ostao dosljedan rok muzici, koju i do danas svira sa svojom grupom [[Vatreni poljubac]]. Tekst u ovoj pjesmi kao i sám njen naziv posvećen je Sarajevu, gdje je Milić Vukašinović ostao tokom cijelog [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], kao i [[Mladen Vojičić Tifa|Mladen Vojičić - Tifa]] koji je snimio pjesmu ''&quot;[[Grbavica (pjesma)|Grbavica]]&quot;''. ''&quot;To je moj grad&quot;'' je jedna u nizu pjesama koje je komponirao, čime je ujedno opravdao svoju nezvaničnu titulu &quot;doktor za rock 'n' roll&quot; i pokazao da je jedna od značajnih ličnosti [[Sarajevska škola pop roka|sarajevske pop rok škole]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://tekstomanija.com/milic-vukasinovic-moj-grad/|title= ''Milić Vukašinović – Moj grad''|work= tekstomanija.com|access-date= 6. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url= http://nova-yuga.info/milic-vukasinovic-u-ratu-sam-ostao-u-sarajevu-jer-je-to-moj-grad-grad-bratstva-i-jedinstva-niko-me-nije-vrijedao-i-napadao-video/|title= ''Milić Vukašinović''|work= nova-yuga.info|access-date= 22. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Muzički primjeri ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=TRaJQtaV6aw, &quot;To je moj grad&quot; - zvanični video spot.]
* [https://www.youtube.com/watch?v=-0-qk8jktJk, &quot;To je moj grad&quot; - nastup na [[Federalna televizija|Federalnoj televiziji]].]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjesme]]</text>
      <sha1>jle1azhsdbx9y7508kf3sswi4q2kil5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Danko Šipka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492422</id>
    <revision>
      <id>3425535</id>
      <timestamp>2022-07-22T20:24:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2600:8800:161E:DB00:18F7:7BE9:F0D4:E856</ip>
      </contributor>
      <comment>Stranica kreirana</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1721" xml:space="preserve">'''Danko Šipka''' ([[Бања Лука|Banja Luka]], [[9. јул|9. jul]] [[1962]]) lingvista, profesor slavistike i  lingvistike na Državnom univerzitetu Arizone.

== Biografija[uredi | uredi izvor] ==
Školovao se na [[Филолошки факултет Универзитета у Београду|Fi­lo­lo­škom fakulte­tu u Beogra­du]] (doktorat iz lingvistike), Poljskoj akademiji nauka (doktorat iz psihologije), te na Univerzitetu Adama Mickijeviča (magistratura iz rusistike i slavistička habilitacija). Predsednik republike Poljske [[Броњислав Коморовски|Bronjislav Komorovski]] uručio mu je 2010. titularnu profesuru. Dobitnik je Fulbrightove (dva puta) i Humboldtove stipendije, te stipendija Američkog savjeta učenih društava, Australijskog državnog univerziteta, Univerziteta Kolumbija i Univerziteta Kolumbija. 

== Radovi[uredi | uredi izvor] ==
Autor je više rečnika i studija, među kojima se ističu opšti englesko-srpski rečnici izdavačke kuće Prometej  te studije [https://www.cambridge.org/us/academic/subjects/languages-linguistics/semantics-and-pragmatics/lexical-conflict-theory-and-practice?format=HB&amp;isbn=9781107116153 Lexical Conflict], [https://www.cambridge.org/us/academic/subjects/languages-linguistics/semantics-and-pragmatics/lexical-layers-identity-words-meaning-and-culture-slavic-languages?format=PB&amp;isbn=9781108716963 Lexical Layers of Identity,] te [https://www.cambridge.org/core/books/geography-of-words/96135D6C7A76C6BF0AB4978C9DD8C335 The Geography of Words] kod izdavačke kuće Cambridge University Press  Glavna interesovanja su mu leksikografija, leksikologija, međukulturna lingvistika, psiholingvistika i računarska lingvistika.</text>
      <sha1>5faym9enm6dn8ej3u0zmv9ngzf0vueb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425536</id>
      <parentid>3425535</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T20:41:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2600:8800:161E:DB00:18F7:7BE9:F0D4:E856</ip>
      </contributor>
      <comment>Popravljena slovna greška</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1722" xml:space="preserve">'''Danko Šipka''' ([[Бања Лука|Banja Luka]], [[9. јул|9. jul]] [[1962]]) lingvista, profesor slavistike i  lingvistike na Državnom univerzitetu Arizone.

== Biografija[uredi | uredi izvor] ==
Školovao se na [[Филолошки факултет Универзитета у Београду|Fi­lo­lo­škom fakulte­tu u Beogra­du]] (doktorat iz lingvistike), Poljskoj akademiji nauka (doktorat iz psihologije), te na Univerzitetu Adama Mickijeviča (magistratura iz rusistike i slavistička habilitacija). Predsednik republike Poljske [[Броњислав Коморовски|Bronjislav Komorovski]] uručio mu je 2010. titularnu profesuru. Dobitnik je Fulbrightove (dva puta) i Humboldtove stipendije, te stipendija Američkog savjeta učenih društava, Australijskog državnog univerziteta, Univerziteta Kolumbija i Univerziteta Kolumbija. 

== Radovi[uredi | uredi izvor] ==
Autor je više rečnika i studija, među kojima se ističu opšti englesko-srpski rječnici izdavačke kuće Prometej  te studije [https://www.cambridge.org/us/academic/subjects/languages-linguistics/semantics-and-pragmatics/lexical-conflict-theory-and-practice?format=HB&amp;isbn=9781107116153 Lexical Conflict], [https://www.cambridge.org/us/academic/subjects/languages-linguistics/semantics-and-pragmatics/lexical-layers-identity-words-meaning-and-culture-slavic-languages?format=PB&amp;isbn=9781108716963 Lexical Layers of Identity,] te [https://www.cambridge.org/core/books/geography-of-words/96135D6C7A76C6BF0AB4978C9DD8C335 The Geography of Words] kod izdavačke kuće Cambridge University Press  Glavna interesovanja su mu leksikografija, leksikologija, međukulturna lingvistika, psiholingvistika i računarska lingvistika.</text>
      <sha1>57b8uywz8t61tb6qpcx8vff1cutrrvg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Konflikt u Nagorno-Karabahu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492423</id>
    <redirect title="Sukobi u Gorskom Karabahu" />
    <revision>
      <id>3425537</id>
      <timestamp>2022-07-22T20:45:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Sukobi u Gorskom Karabahu]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Sukobi u Gorskom Karabahu]]</text>
      <sha1>ihqkva5zazu8iqknorbg4n5ntqbqarb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Historija Hrvata Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>1</ns>
    <id>492424</id>
    <revision>
      <id>3425542</id>
      <timestamp>2022-07-22T21:11:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>95.178.133.133</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine */ novi odlomak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="432" xml:space="preserve">== Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine ==

Ovaj članak je preveden sa linka wikipedije; https://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_Hrvata_Bosne_i_Hercegovine

Ne vidim razlog za brisanje. Članak nije kako navodi antoni prepisan iz brošure. Članak je pokriven izvorima. 

Molim da se predlagatelj za brisanje očituje precizno koji dio teksta je sporan.

[[Posebno:Doprinosi/95.178.133.133|95.178.133.133]] 23:11, 22 juli 2022 (CEST)</text>
      <sha1>psvd8i1u6qyje5v23q9k444ljoooi6b</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425543</id>
      <parentid>3425542</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T21:12:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grginović Šime</username>
        <id>142171</id>
      </contributor>
      <comment>/* Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine */ odgovor</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="976" xml:space="preserve">== Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine ==

Ovaj članak je preveden sa linka wikipedije; https://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_Hrvata_Bosne_i_Hercegovine

Ne vidim razlog za brisanje. Članak nije kako navodi antoni prepisan iz brošure. Članak je pokriven izvorima. 

Molim da se predlagatelj za brisanje očituje precizno koji dio teksta je sporan.

[[Posebno:Doprinosi/95.178.133.133|95.178.133.133]] 23:11, 22 juli 2022 (CEST)

:Ovaj je članak preveden s wikipedia linka; https://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_Hrvata_Bosne_i_Hercegovine
:Ne vidim razloga za brisanje. Članak nije, kako navodi Antoni, prepisan iz brošure. Članak je pokriven izvorima.
:Molim da predlagatelj brisanja točno navede koji je dio teksta sporan. [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 23:12, 22 juli 2022 (CEST)</text>
      <sha1>mzjqcpj9vx4rih7z5mirmbbueh3gbm5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425545</id>
      <parentid>3425543</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T21:33:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grginović Šime</username>
        <id>142171</id>
      </contributor>
      <comment>/* Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine */ odgovor</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1446" xml:space="preserve">== Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine ==

Ovaj članak je preveden sa linka wikipedije; https://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_Hrvata_Bosne_i_Hercegovine

Ne vidim razlog za brisanje. Članak nije kako navodi antoni prepisan iz brošure. Članak je pokriven izvorima. 

Molim da se predlagatelj za brisanje očituje precizno koji dio teksta je sporan.

[[Posebno:Doprinosi/95.178.133.133|95.178.133.133]] 23:11, 22 juli 2022 (CEST)

:Ovaj je članak preveden s wikipedia linka; https://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_Hrvata_Bosne_i_Hercegovine
:Ne vidim razloga za brisanje. Članak nije, kako navodi Antoni, prepisan iz brošure. Članak je pokriven izvorima.
:Molim da predlagatelj brisanja točno navede koji je dio teksta sporan. [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 23:12, 22 juli 2022 (CEST)
::Zani,ljivo da niti jedan članak nije pušten u javnost od strane provjritelja a koji je vezan za Hrvatsku historiju ili sličmo, a davno su napisani, dok pojedini novi odmah i automacki su pregledani. Pametnom jasno. Šteta. [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 23:33, 22 juli 2022 (CEST)</text>
      <sha1>3zp35d8mfxoae2vp5ewf53p3xacy8fa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425546</id>
      <parentid>3425545</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T21:35:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grginović Šime</username>
        <id>142171</id>
      </contributor>
      <comment>prigovor</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1494" xml:space="preserve">== Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine ==

Ovaj članak je preveden sa linka wikipedije; https://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_Hrvata_Bosne_i_Hercegovine

Ne vidim razlog za brisanje. Članak nije kako navodi antoni prepisan iz brošure. Članak je pokriven izvorima. 

Molim da se predlagatelj za brisanje očituje precizno koji dio teksta je sporan.

[[Posebno:Doprinosi/95.178.133.133|95.178.133.133]] 23:11, 22 juli 2022 (CEST)

:Ovaj je članak preveden s wikipedia linka; https://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_Hrvata_Bosne_i_Hercegovine
:Ne vidim razloga za brisanje. Članak nije, kako navodi Antoni, prepisan iz brošure. Članak je pokriven izvorima.
:Molim da predlagatelj brisanja točno navede koji je dio teksta sporan. [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 23:12, 22 juli 2022 (CEST)
::Zanimljivo da niti jedan članak nije pušten u javnost od strane provjritelja a koji je vezan za Hrvatsku historiju ili sličmo koji sam ja napisao., a davno su napisani, dok pojedini novi odmah i automacki su pregledani. Pametnom jasno. Šteta. Osječam strašnu mržnju. [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 23:33, 22 juli 2022 (CEST)</text>
      <sha1>pjpnk1dv8mvpq2utvumyr6fexbm85st</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425549</id>
      <parentid>3425546</parentid>
      <timestamp>2022-07-23T00:01:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ivan VA</username>
        <id>39784</id>
      </contributor>
      <comment>/* Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2044" xml:space="preserve">== Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine ==

Ovaj članak je preveden sa linka wikipedije; https://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_Hrvata_Bosne_i_Hercegovine

Ne vidim razlog za brisanje. Članak nije kako navodi antoni prepisan iz brošure. Članak je pokriven izvorima. 

Molim da se predlagatelj za brisanje očituje precizno koji dio teksta je sporan.

[[Posebno:Doprinosi/95.178.133.133|95.178.133.133]] 23:11, 22 juli 2022 (CEST)

:Ovaj je članak preveden s wikipedia linka; https://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_Hrvata_Bosne_i_Hercegovine
:Ne vidim razloga za brisanje. Članak nije, kako navodi Antoni, prepisan iz brošure. Članak je pokriven izvorima.
:Molim da predlagatelj brisanja točno navede koji je dio teksta sporan. [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 23:12, 22 juli 2022 (CEST)
::Zanimljivo da niti jedan članak nije pušten u javnost od strane provjritelja a koji je vezan za Hrvatsku historiju ili sličmo koji sam ja napisao., a davno su napisani, dok pojedini novi odmah i automacki su pregledani. Pametnom jasno. Šteta. Osječam strašnu mržnju. [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 23:33, 22 juli 2022 (CEST)

Članak nije za brisanje jel prelazi prag značaja, a ovo definitivno prelazi. Kad se predlaže brisanje se ne gleda u sadržaj nego u da li je tema/naslov enciklopedijski relevantan ili ne. Kad upitan sadržaj sa aspekta neutralnosti, stila pisanja itd. na to se ukazuje nalepnicama. Ovde su se očigledno pobrkale te dve stvari. Brisanje bi bilo jedino u redu samo ako postoji još jedan članak koji tretira istu temu, pa bi ovo bio duplikat. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 02:01, 23 juli 2022 (CEST)</text>
      <sha1>8tkmc88toy607vfqeyul3jfhlk7hlqv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425553</id>
      <parentid>3425549</parentid>
      <timestamp>2022-07-23T06:48:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine */ odgovor</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2839" xml:space="preserve">== Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine ==

Ovaj članak je preveden sa linka wikipedije; https://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_Hrvata_Bosne_i_Hercegovine

Ne vidim razlog za brisanje. Članak nije kako navodi antoni prepisan iz brošure. Članak je pokriven izvorima. 

Molim da se predlagatelj za brisanje očituje precizno koji dio teksta je sporan.

[[Posebno:Doprinosi/95.178.133.133|95.178.133.133]] 23:11, 22 juli 2022 (CEST)

:Ovaj je članak preveden s wikipedia linka; https://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_Hrvata_Bosne_i_Hercegovine
:Ne vidim razloga za brisanje. Članak nije, kako navodi Antoni, prepisan iz brošure. Članak je pokriven izvorima.
:Molim da predlagatelj brisanja točno navede koji je dio teksta sporan. [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 23:12, 22 juli 2022 (CEST)
::Zanimljivo da niti jedan članak nije pušten u javnost od strane provjritelja a koji je vezan za Hrvatsku historiju ili sličmo koji sam ja napisao., a davno su napisani, dok pojedini novi odmah i automacki su pregledani. Pametnom jasno. Šteta. Osječam strašnu mržnju. [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 23:33, 22 juli 2022 (CEST)

Članak nije za brisanje jel prelazi prag značaja, a ovo definitivno prelazi. Kad se predlaže brisanje se ne gleda u sadržaj nego u da li je tema/naslov enciklopedijski relevantan ili ne. Kad upitan sadržaj sa aspekta neutralnosti, stila pisanja itd. na to se ukazuje nalepnicama. Ovde su se očigledno pobrkale te dve stvari. Brisanje bi bilo jedino u redu samo ako postoji još jedan članak koji tretira istu temu, pa bi ovo bio duplikat. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 02:01, 23 juli 2022 (CEST)

:Dijelovi kao &quot;...priviligovani sloj...&quot; gdje se nameće prevlast Srba, te fraze &quot;srbokomunistička agresija&quot; nisu formulacije ta enciklopediju. Nazivanje terorista &quot;hrvatskim gerilcima&quot; isto nema mjesta ovdje! Većina članka je politička propaganda i nije referencirana kvalitetnim izvorima. Ako se ne popravi, brisanje za 6 dana. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 08:48, 23 juli 2022 (CEST)</text>
      <sha1>5gi9cgl8gzuch4t3epbqseazhbm2it4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425554</id>
      <parentid>3425553</parentid>
      <timestamp>2022-07-23T06:54:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Grb BiH */ novi odlomak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3532" xml:space="preserve">== Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine ==

Ovaj članak je preveden sa linka wikipedije; https://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_Hrvata_Bosne_i_Hercegovine

Ne vidim razlog za brisanje. Članak nije kako navodi antoni prepisan iz brošure. Članak je pokriven izvorima. 

Molim da se predlagatelj za brisanje očituje precizno koji dio teksta je sporan.

[[Posebno:Doprinosi/95.178.133.133|95.178.133.133]] 23:11, 22 juli 2022 (CEST)

:Ovaj je članak preveden s wikipedia linka; https://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_Hrvata_Bosne_i_Hercegovine
:Ne vidim razloga za brisanje. Članak nije, kako navodi Antoni, prepisan iz brošure. Članak je pokriven izvorima.
:Molim da predlagatelj brisanja točno navede koji je dio teksta sporan. [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 23:12, 22 juli 2022 (CEST)
::Zanimljivo da niti jedan članak nije pušten u javnost od strane provjritelja a koji je vezan za Hrvatsku historiju ili sličmo koji sam ja napisao., a davno su napisani, dok pojedini novi odmah i automacki su pregledani. Pametnom jasno. Šteta. Osječam strašnu mržnju. [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 23:33, 22 juli 2022 (CEST)

Članak nije za brisanje jel prelazi prag značaja, a ovo definitivno prelazi. Kad se predlaže brisanje se ne gleda u sadržaj nego u da li je tema/naslov enciklopedijski relevantan ili ne. Kad upitan sadržaj sa aspekta neutralnosti, stila pisanja itd. na to se ukazuje nalepnicama. Ovde su se očigledno pobrkale te dve stvari. Brisanje bi bilo jedino u redu samo ako postoji još jedan članak koji tretira istu temu, pa bi ovo bio duplikat. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 02:01, 23 juli 2022 (CEST)

:Dijelovi kao &quot;...priviligovani sloj...&quot; gdje se nameće prevlast Srba, te fraze &quot;srbokomunistička agresija&quot; nisu formulacije ta enciklopediju. Nazivanje terorista &quot;hrvatskim gerilcima&quot; isto nema mjesta ovdje! Većina članka je politička propaganda i nije referencirana kvalitetnim izvorima. Ako se ne popravi, brisanje za 6 dana. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 08:48, 23 juli 2022 (CEST)

== Grb BiH ==

Već na samom početku je slika s grbom i tekstom &quot;Grb BIH&quot; Ukoliko autor teksta ne poznaje znakovlje evropskih država, nek se mane pisanja članaka o historiji i geografiji. Inače je i originalni članak &quot;pamflet&quot; [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 08:54, 23 juli 2022 (CEST)</text>
      <sha1>fm72xruda8vln52llpd78fz32qypun0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Historija Dalmacije</title>
    <ns>1</ns>
    <id>492425</id>
    <revision>
      <id>3425544</id>
      <timestamp>2022-07-22T21:27:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grginović Šime</username>
        <id>142171</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija Dalmacije */ novi odlomak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="323" xml:space="preserve">== Historija Dalmacije ==

Kako to da članak još nije stigao na red za pregled. [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 23:27, 22 juli 2022 (CEST)</text>
      <sha1>4rh2ulym9v73c5750b2jw439b7cgosk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Toma Zdravković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492426</id>
    <revision>
      <id>3425556</id>
      <timestamp>2022-07-23T09:47:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dijana71</username>
        <id>141530</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljeno prevođenjem stranice &quot;[[:hr:Special:Redirect/revision/6333340|Toma Zdravković]]&quot;</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4051" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime                  = Toma Zdravković
| pozadina             = solo_izvođač
| mjesto_rođenja       = {{ZD|S|SRB}} [[Aleksinac]], [[Srbija]]
| instrument           = 
| žanr                 = [[narodna glazba]]
| zanimanje            = 
| veb-sajt             = 
| značajni_instrumenti = 
| slika                = Toma Zdravković.jpg
}}'''Tomislav &quot;Toma&quot; Zdravković''' [[1938.|(]] [[Aleksinac]], &lt;ref name=&quot;JVcom&quot;&gt;[http://www.juznevesti.com/Kultura/Toma-Zdravkovic-rodjen-u-Aleksincu.sr.html Južne vesti.com – Toma Zdravković rođen u Aleksincu?!], pristupljeno 5. svibnja 2015.&lt;/ref&gt; [[20. novembar|20.11.1938]] - [[Beograd]], [[30. septembar|30. septembra]] [[1991.]] ) bio je jugoslovenski i [[Srbija|srpski]] narodni [[Pjevanje|pjevač]] . Iako je stekao ogromnu popularnost kao pjevač, Toma Zdravković je bio poznat i kao [[kompozitor]] i tekstopisac .

== Biografija ==
Toma Zdravković je rođen 1938. godine u Aleksincu, gdje je kršten u mjesnoj [[Crkva|crkvi]] [[Sveti Nikola|Sv.]] [[Sveti Nikola|Nikolasa]] . Tri mjeseca nakon Tominog rođenja, porodica Zdravković se seli u Pečenevce kod [[Leskovac|Leskovca]], &lt;ref name=&quot;JVcom&quot;&gt;[http://www.juznevesti.com/Kultura/Toma-Zdravkovic-rodjen-u-Aleksincu.sr.html Južne vesti.com – Toma Zdravković rođen u Aleksincu?!], pristupljeno 5. svibnja 2015.&lt;/ref&gt; a kasnije u Beograd u potrazi za boljim životom. Iako je bio svjestan svojih pjevačkih sposobnosti, tadašnja estradna scena nije prepoznala njegov talenat . Prema historijskim podacima, poznata folk pjevačica [[Silvana Armenulić]] zatekla je Tomu na klupi u Leskovcu, kada je ostao bez novca. Ona mu je pomogla da stane na noge, a on je zauzvrat, jer mu je omogućila da nastupa na njenim [[Koncert|koncertima]], napisao pjesmu &quot;Šta će mi život&quot;, koju je i sam otpjevao nakon njene smrti pod nazivom &quot;Noćas mi srce pati&quot; . Ubrzo nakon toga počeo je samostalno da nastupa po [[Kafe|kafićima]], a njegove pjesme su ubrzo postale hitovi.

Tekstove svojih pjesama uglavnom je pisao sam, a većina tih pjesama su i autobiografske. Ovo su kafanske ljubavne pjesme, koje uglavnom govore o neuzvraćenoj ljubavi i patnji. Iza sebe je ostavio i danas poznate hitove: &quot;Je li moguće&quot;, &quot;Danka&quot;, &quot;Dotakla sam dno života&quot;, &quot;Ej Branka, Branka&quot;, &quot;Tužno leto&quot;, &quot;Volim tvoju sliku&quot;, &quot;Kafana je moja sudbina&quot;, &quot;Prokleta nedelja&quot;, &quot;Jelena&quot; i &quot;Za Ljiljanu&quot; samo su neke od njih. Veliki prijatelj Tome Zdravkovića bio je [[Kemal Monteno]], koji je za njega napisao pjesmu &quot;Pesme moje&quot;.

Bio je boem u pravom smislu te riječi, ženio se četiri puta, ''družio'' se s [[Alkoholno piće|alkoholom]] . Kažu da je sve što je zaradio trošio na kafanu, žene, kocku i piće. Njegov brat Novica Zdravković takođe je bio pjevač narodne muzike.

Toma Zdravković umro je 30. septembra 1991. godine u Beogradu.

== Diskografija ==

=== Albumi (izbor) ===

* ''Toma Zdravković - Amela'' (1971 )
* ''O majko, majko'' (1973 )
* ''Nikad te neću zaboraviti'' (1976 )
* ''Umoran sam od života'' (1979 )
* ''Mirjana, suze moje'' (1980 )
* ''Čekaj me'' (1981 )
* ''Prokleta nedelja'' (1982 )
* ''Mi smo dva svijeta odvojena'' (1983 )
* ''Dotaknuo sam dno života'' (1984 )
* ''O moj brate'' (1986 )
* ''Da li je moguće'' (1987 )
* ''Evo me ponovo'' (1988 )
* ''Bar je moja sudbina'' (1990 )
* ''Folk zvijezda zauvijek'' (2008) - najbolji
* ''Zbornik'' (2015 )

== Izvori ==
{{Refspisak}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.riznicasrpska.net/muzika/index.php?topic=132.0 Riznica srpska.net – Tomislav Toma Zdravković (1938—1991)] {{Sr simbol}}
* [http://www.story.rs/vesti/svet-poznatih/18490-%C5%BEivotna-pri%3Fa-%E2%80%93-toma-zdravkovi%3F%3A-se%3Fanje-na-poslednjeg-kralja-ka.html Story.rs - Jelena Kulović: &quot;Životna priča - Toma Zdravković: Sećanje na poslednjeg kralja kafane&quot;]  {{Sr simbol}}
* [http://www.discogs.com/artist/915675-Toma-Zdravkovi%C4%87 Discogs.com – Toma Zdravković] (diskografija) {{En simbol}}
[[Kategorija:Srbijanski pjevači]]
[[Kategorija:Jugoslovenski pjevači]]</text>
      <sha1>ssumh4d2kn6lnfhe905mur154mxoar0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425557</id>
      <parentid>3425556</parentid>
      <timestamp>2022-07-23T09:50:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dijana71</username>
        <id>141530</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Uređenje info kutije</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4166" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime                  = Toma Zdravković
| pozadina             = solo_izvođač
| mjesto_rođenja       = [[Aleksinac]], [[Srbija]]
| instrument           = 
| žanr                 = [[narodna glazba]]
| zanimanje            = Pjevač, tekstopisac
| veb-sajt             = 
| značajni_instrumenti = 
| slika                = Toma Zdravković.jpg
| datum_smrti          = 30. 09.1991.
| datum_rođenja        = 20.11.1938
| mjesto_smrti         = Beograd
}}'''Tomislav &quot;Toma&quot; Zdravković''' [[1938.|(]] [[Aleksinac]], &lt;ref name=&quot;JVcom&quot;&gt;[http://www.juznevesti.com/Kultura/Toma-Zdravkovic-rodjen-u-Aleksincu.sr.html Južne vesti.com – Toma Zdravković rođen u Aleksincu?!], pristupljeno 5. svibnja 2015.&lt;/ref&gt; [[20. novembar|20.11.1938]] - [[Beograd]], [[30. septembar|30. septembra]] [[1991.]] ) bio je jugoslovenski i [[Srbija|srpski]] narodni [[Pjevanje|pjevač]] . Iako je stekao ogromnu popularnost kao pjevač, Toma Zdravković je bio poznat i kao [[kompozitor]] i tekstopisac .

== Biografija ==
Toma Zdravković je rođen 1938. godine u Aleksincu, gdje je kršten u mjesnoj [[Crkva|crkvi]] [[Sveti Nikola|Sv.]] [[Sveti Nikola|Nikolasa]] . Tri mjeseca nakon Tominog rođenja, porodica Zdravković se seli u Pečenevce kod [[Leskovac|Leskovca]], &lt;ref name=&quot;JVcom&quot;&gt;[http://www.juznevesti.com/Kultura/Toma-Zdravkovic-rodjen-u-Aleksincu.sr.html Južne vesti.com – Toma Zdravković rođen u Aleksincu?!], pristupljeno 5. svibnja 2015.&lt;/ref&gt; a kasnije u Beograd u potrazi za boljim životom. Iako je bio svjestan svojih pjevačkih sposobnosti, tadašnja estradna scena nije prepoznala njegov talenat . Prema historijskim podacima, poznata folk pjevačica [[Silvana Armenulić]] zatekla je Tomu na klupi u Leskovcu, kada je ostao bez novca. Ona mu je pomogla da stane na noge, a on je zauzvrat, jer mu je omogućila da nastupa na njenim [[Koncert|koncertima]], napisao pjesmu &quot;Šta će mi život&quot;, koju je i sam otpjevao nakon njene smrti pod nazivom &quot;Noćas mi srce pati&quot; . Ubrzo nakon toga počeo je samostalno da nastupa po [[Kafe|kafićima]], a njegove pjesme su ubrzo postale hitovi.

Tekstove svojih pjesama uglavnom je pisao sam, a većina tih pjesama su i autobiografske. Ovo su kafanske ljubavne pjesme, koje uglavnom govore o neuzvraćenoj ljubavi i patnji. Iza sebe je ostavio i danas poznate hitove: &quot;Je li moguće&quot;, &quot;Danka&quot;, &quot;Dotakla sam dno života&quot;, &quot;Ej Branka, Branka&quot;, &quot;Tužno leto&quot;, &quot;Volim tvoju sliku&quot;, &quot;Kafana je moja sudbina&quot;, &quot;Prokleta nedelja&quot;, &quot;Jelena&quot; i &quot;Za Ljiljanu&quot; samo su neke od njih. Veliki prijatelj Tome Zdravkovića bio je [[Kemal Monteno]], koji je za njega napisao pjesmu &quot;Pesme moje&quot;.

Bio je boem u pravom smislu te riječi, ženio se četiri puta, ''družio'' se s [[Alkoholno piće|alkoholom]] . Kažu da je sve što je zaradio trošio na kafanu, žene, kocku i piće. Njegov brat Novica Zdravković takođe je bio pjevač narodne muzike.

Toma Zdravković umro je 30. septembra 1991. godine u Beogradu.

== Diskografija ==

=== Albumi (izbor) ===

* ''Toma Zdravković - Amela'' (1971 )
* ''O majko, majko'' (1973 )
* ''Nikad te neću zaboraviti'' (1976 )
* ''Umoran sam od života'' (1979 )
* ''Mirjana, suze moje'' (1980 )
* ''Čekaj me'' (1981 )
* ''Prokleta nedelja'' (1982 )
* ''Mi smo dva svijeta odvojena'' (1983 )
* ''Dotaknuo sam dno života'' (1984 )
* ''O moj brate'' (1986 )
* ''Da li je moguće'' (1987 )
* ''Evo me ponovo'' (1988 )
* ''Bar je moja sudbina'' (1990 )
* ''Folk zvijezda zauvijek'' (2008) - najbolji
* ''Zbornik'' (2015 )

== Izvori ==
{{Refspisak}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.riznicasrpska.net/muzika/index.php?topic=132.0 Riznica srpska.net – Tomislav Toma Zdravković (1938—1991)] {{Sr simbol}}
* [http://www.story.rs/vesti/svet-poznatih/18490-%C5%BEivotna-pri%3Fa-%E2%80%93-toma-zdravkovi%3F%3A-se%3Fanje-na-poslednjeg-kralja-ka.html Story.rs - Jelena Kulović: &quot;Životna priča - Toma Zdravković: Sećanje na poslednjeg kralja kafane&quot;]  {{Sr simbol}}
* [http://www.discogs.com/artist/915675-Toma-Zdravkovi%C4%87 Discogs.com – Toma Zdravković] (diskografija) {{En simbol}}
[[Kategorija:Srbijanski pjevači]]
[[Kategorija:Jugoslovenski pjevači]]</text>
      <sha1>pmzda7fv1z4d8zfvhyobcysnxovdf19</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arminka Helić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492428</id>
    <revision>
      <id>3425560</id>
      <timestamp>2022-07-23T10:05:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Selma373</username>
        <id>137534</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljeno prevođenjem stranice &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1097073700|Arminka Helic]]&quot;</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5295" xml:space="preserve">
'''Arminka Helić, baronesa Helić''' (rođena 20. aprila 1968. u [[Gračanica|Gračanici, SFR Jugoslavija]] ) &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://myparliament.info/Member/4331|title=Biography for Baroness Helic|website=MyParliament|archive-url=https://web.archive.org/web/20160926134114/http://myparliament.info/Member/4331|archive-date=26 September 2016|url-status=live|access-date=29 September 2016}}&lt;/ref&gt; je britanska konzervativna političarka iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koja je bila specijalna savjetnica bivšeg ministra vanjskih poslova Williama Haguea . &lt;ref&gt;Department of Information Services, &quot;[http://www.parliament.uk/documents/commons/lib/research/briefings/snpc-04810.pdf Parliamentary Information List]&quot;, accessed 07.09.10&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/388696/SpAd_list_as_at_30_november_2014.pdf|title=Special Advisers in Posts 30 November 2014|publisher=Government of United Kingdom|access-date=29 September 2016}}&lt;/ref&gt;

[[David Cameron|Dejvid Kameron]] je 2014. godine nominovao Arminku Helić u Dom lordova . Dobila je titulu doživotnog vršnjaka 18. septembra 2014. uz titulu '''baronese Helić''' iz Millbanka u gradu Westminster  . Ušla je u Dom lordova 24. novembra 2014. &lt;ref&gt;BBC Democracy Live &quot;[https://www.bbc.co.uk/democracylive/house-of-lords-30186037 Introductions: Baroness Helic]&quot;&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Arminka Helić je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] stručnjakinja za vanjsku politiku koja je postala savjetnik konzervativaca nakon što je izbjegla tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1990-ih. &lt;ref&gt;David Charter, &quot;[http://www.timesonline.co.uk/tol/news/politics/article7141922.ece Ashdown backed for EU Balkans job]&quot;, 02.06.10, accessed 08.09.10&lt;/ref&gt;

== Savjetnik za vanjsku politiku ==
Helić je savjetovala brojne konzervativce u opoziciji i vladi od 1998. godine, izgradivši značajnu stručnost. Matthew D'Ancona ju je opisao kao &quot;jednog od najimpresivnijih stručnjaka za vanjsku politiku u Vladi&quot;. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=d'Ancona|first=Matthew|url=https://books.google.com/books?id=03QOu3FZBXsC&amp;pg=PT146|title=In It Together: The Inside Story of the Coalition Government|date=30 September 2013|publisher=Penguin Books Limited|isbn=9780670919949|access-date=29 September 2016|via=Google Books}}&lt;/ref&gt; Poznata je po svojoj diskreciji, &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b04stc69|title=Arminka Helic, Profile|date=30 November 2014|publisher=BBC Radio 4|access-date=29 September 2016}}&lt;/ref&gt; a iako je proamerički orijentisana, u javnosti se malo zna o njenim ličnim stavovima.  Prema procureloj depeši Richarda LeBarona, zamjenika šefa američke misije u Londonu, ona dijeli izražene proameričke stavove Williama Haguea i opisuje Sjedinjene Države kao &quot;osnovnu zemlju&quot;. &lt;ref&gt;David Leigh, &quot;[https://www.theguardian.com/politics/2010/dec/03/wikileaks-cables-us-special-relationship?INTCMP=SRCH WikiLeaks cables: Conservatives promised to run 'pro-American regime']&quot;, 12.03.10, accessed 01.26.11&lt;/ref&gt;

== Globalna inicijativa protiv seksualnog nasilja ==
Helić je zaslužna za uvjeravanje britanskog ministra vanjskih poslova, Williama Haguea, da pokrene britansku Globalnu inicijativu protiv [[Seksualno nasilje|seksualnog nasilja]] . &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gov.uk/government/policies/preventing-sexual-violence-in-conflict|title=Sexual violence in conflict - GOV.UK|website=www.gov.uk|access-date=29 September 2016}}&lt;/ref&gt; Hague je sarađivao sa [[Angelina Jolie|Angelinom Jolie]] kako bi skrenuo pažnju na to pitanje tokom četverodnevnog samita 2014. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/uk-news/2014/mar/31/angelina-jolie-sexual-violence-war-weapon-summit|title=Jolie to seek end to sexual violence as war weapon at London summit|last=Borger|first=Julian|date=31 March 2014|access-date=29 September 2016}}&lt;/ref&gt; U oktobru 2017. Helić je proglašena za jednu od najuticajnijih ličnosti Londona za svoj [[Izbjeglica|izbjeglički]] rad. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.standard.co.uk/news/the1000/the-progress-1000-londons-most-influential-people-2017-social-pillars-crusaders-a3653906.html|title=The Progress 1000: London's most influential people 2017 - Social Pillars: Crusaders}}&lt;/ref&gt;

== Fond za žrtve nasilja ==
U novembru 2015. godine, Helić je izabrana za člana Upravnog odbora Fonda za žrtve nasilja kao predstavnik zapadnoevropskih i drugih država. Fond, osnovan pod okriljem Rimskog statuta [[Međunarodni krivični sud|Međunarodnog krivičnog suda]], podstiče [[Restorativna pravda|restorativnu pravdu]] kroz pružanje pomoći žrtvama zločina koji spadaju u nadležnost Suda.

== Parlamentarni rad ==
U maju 2016. godine, baronesa Helić imenovana je u Komitet za međunarodne odnose Doma lordova. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.parliament.uk/business/committees/committees-a-z/lords-select/international-relations-committee/membership/|title=International Relations Committee - membership|website=parliament.uk|access-date=29 September 2016}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka dijaspora]]
[[Kategorija:Britanski političari]]
[[Kategorija:Britanski parlament]]</text>
      <sha1>7j89ruyj8i8uyi81o3tn43ve4df5xu9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425561</id>
      <parentid>3425560</parentid>
      <timestamp>2022-07-23T10:07:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Selma373</username>
        <id>137534</id>
      </contributor>
      <comment>Šablon &quot;Radovi u toku&quot;</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5313" xml:space="preserve">{{Radovi u toku}}

'''Arminka Helić, baronesa Helić''' (rođena 20. aprila 1968. u [[Gračanica|Gračanici, SFR Jugoslavija]] ) &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://myparliament.info/Member/4331|title=Biography for Baroness Helic|website=MyParliament|archive-url=https://web.archive.org/web/20160926134114/http://myparliament.info/Member/4331|archive-date=26 September 2016|url-status=live|access-date=29 September 2016}}&lt;/ref&gt; je britanska konzervativna političarka iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koja je bila specijalna savjetnica bivšeg ministra vanjskih poslova Williama Haguea . &lt;ref&gt;Department of Information Services, &quot;[http://www.parliament.uk/documents/commons/lib/research/briefings/snpc-04810.pdf Parliamentary Information List]&quot;, accessed 07.09.10&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/388696/SpAd_list_as_at_30_november_2014.pdf|title=Special Advisers in Posts 30 November 2014|publisher=Government of United Kingdom|access-date=29 September 2016}}&lt;/ref&gt;

[[David Cameron|Dejvid Kameron]] je 2014. godine nominovao Arminku Helić u Dom lordova . Dobila je titulu doživotnog vršnjaka 18. septembra 2014. uz titulu '''baronese Helić''' iz Millbanka u gradu Westminster  . Ušla je u Dom lordova 24. novembra 2014. &lt;ref&gt;BBC Democracy Live &quot;[https://www.bbc.co.uk/democracylive/house-of-lords-30186037 Introductions: Baroness Helic]&quot;&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Arminka Helić je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] stručnjakinja za vanjsku politiku koja je postala savjetnik konzervativaca nakon što je izbjegla tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1990-ih. &lt;ref&gt;David Charter, &quot;[http://www.timesonline.co.uk/tol/news/politics/article7141922.ece Ashdown backed for EU Balkans job]&quot;, 02.06.10, accessed 08.09.10&lt;/ref&gt;

== Savjetnik za vanjsku politiku ==
Helić je savjetovala brojne konzervativce u opoziciji i vladi od 1998. godine, izgradivši značajnu stručnost. Matthew D'Ancona ju je opisao kao &quot;jednog od najimpresivnijih stručnjaka za vanjsku politiku u Vladi&quot;. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=d'Ancona|first=Matthew|url=https://books.google.com/books?id=03QOu3FZBXsC&amp;pg=PT146|title=In It Together: The Inside Story of the Coalition Government|date=30 September 2013|publisher=Penguin Books Limited|isbn=9780670919949|access-date=29 September 2016|via=Google Books}}&lt;/ref&gt; Poznata je po svojoj diskreciji, &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b04stc69|title=Arminka Helic, Profile|date=30 November 2014|publisher=BBC Radio 4|access-date=29 September 2016}}&lt;/ref&gt; a iako je proamerički orijentisana, u javnosti se malo zna o njenim ličnim stavovima.  Prema procureloj depeši Richarda LeBarona, zamjenika šefa američke misije u Londonu, ona dijeli izražene proameričke stavove Williama Haguea i opisuje Sjedinjene Države kao &quot;osnovnu zemlju&quot;. &lt;ref&gt;David Leigh, &quot;[https://www.theguardian.com/politics/2010/dec/03/wikileaks-cables-us-special-relationship?INTCMP=SRCH WikiLeaks cables: Conservatives promised to run 'pro-American regime']&quot;, 12.03.10, accessed 01.26.11&lt;/ref&gt;

== Globalna inicijativa protiv seksualnog nasilja ==
Helić je zaslužna za uvjeravanje britanskog ministra vanjskih poslova, Williama Haguea, da pokrene britansku Globalnu inicijativu protiv [[Seksualno nasilje|seksualnog nasilja]] . &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gov.uk/government/policies/preventing-sexual-violence-in-conflict|title=Sexual violence in conflict - GOV.UK|website=www.gov.uk|access-date=29 September 2016}}&lt;/ref&gt; Hague je sarađivao sa [[Angelina Jolie|Angelinom Jolie]] kako bi skrenuo pažnju na to pitanje tokom četverodnevnog samita 2014. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/uk-news/2014/mar/31/angelina-jolie-sexual-violence-war-weapon-summit|title=Jolie to seek end to sexual violence as war weapon at London summit|last=Borger|first=Julian|date=31 March 2014|access-date=29 September 2016}}&lt;/ref&gt; U oktobru 2017. Helić je proglašena za jednu od najuticajnijih ličnosti Londona za svoj [[Izbjeglica|izbjeglički]] rad. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.standard.co.uk/news/the1000/the-progress-1000-londons-most-influential-people-2017-social-pillars-crusaders-a3653906.html|title=The Progress 1000: London's most influential people 2017 - Social Pillars: Crusaders}}&lt;/ref&gt;

== Fond za žrtve nasilja ==
U novembru 2015. godine, Helić je izabrana za člana Upravnog odbora Fonda za žrtve nasilja kao predstavnik zapadnoevropskih i drugih država. Fond, osnovan pod okriljem Rimskog statuta [[Međunarodni krivični sud|Međunarodnog krivičnog suda]], podstiče [[Restorativna pravda|restorativnu pravdu]] kroz pružanje pomoći žrtvama zločina koji spadaju u nadležnost Suda.

== Parlamentarni rad ==
U maju 2016. godine, baronesa Helić imenovana je u Komitet za međunarodne odnose Doma lordova. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.parliament.uk/business/committees/committees-a-z/lords-select/international-relations-committee/membership/|title=International Relations Committee - membership|website=parliament.uk|access-date=29 September 2016}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka dijaspora]]
[[Kategorija:Britanski političari]]
[[Kategorija:Britanski parlament]]</text>
      <sha1>jcsaycydhrcw29vy57pn6jsc9gzf13r</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425563</id>
      <parentid>3425561</parentid>
      <timestamp>2022-07-23T10:25:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Selma373</username>
        <id>137534</id>
      </contributor>
      <comment>Fotografija</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5427" xml:space="preserve">{{Radovi u toku}}
[[Datoteka:Official portrait of Baroness Helic crop 2.jpg|mini|354x354piksel|Baronesa Helić - zvanični portret]]
'''Arminka Helić, baronesa Helić''' (rođena 20. aprila 1968. u [[Gračanica|Gračanici, SFR Jugoslavija]] ) &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://myparliament.info/Member/4331|title=Biography for Baroness Helic|website=MyParliament|archive-url=https://web.archive.org/web/20160926134114/http://myparliament.info/Member/4331|archive-date=26 September 2016|url-status=live|access-date=29 September 2016}}&lt;/ref&gt; je britanska konzervativna političarka iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koja je bila specijalna savjetnica bivšeg ministra vanjskih poslova Williama Haguea . &lt;ref&gt;Department of Information Services, &quot;[http://www.parliament.uk/documents/commons/lib/research/briefings/snpc-04810.pdf Parliamentary Information List]&quot;, accessed 07.09.10&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/388696/SpAd_list_as_at_30_november_2014.pdf|title=Special Advisers in Posts 30 November 2014|publisher=Government of United Kingdom|access-date=29 September 2016}}&lt;/ref&gt;

[[David Cameron|Dejvid Kameron]] je 2014. godine nominovao Arminku Helić u Dom lordova . Dobila je titulu doživotnog vršnjaka 18. septembra 2014. uz titulu '''baronese Helić''' iz Millbanka u gradu Westminster  . Ušla je u Dom lordova 24. novembra 2014. &lt;ref&gt;BBC Democracy Live &quot;[https://www.bbc.co.uk/democracylive/house-of-lords-30186037 Introductions: Baroness Helic]&quot;&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Arminka Helić je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] stručnjakinja za vanjsku politiku koja je postala savjetnik konzervativaca nakon što je izbjegla tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1990-ih. &lt;ref&gt;David Charter, &quot;[http://www.timesonline.co.uk/tol/news/politics/article7141922.ece Ashdown backed for EU Balkans job]&quot;, 02.06.10, accessed 08.09.10&lt;/ref&gt;

== Savjetnik za vanjsku politiku ==
Helić je savjetovala brojne konzervativce u opoziciji i vladi od 1998. godine, izgradivši značajnu stručnost. Matthew D'Ancona ju je opisao kao &quot;jednog od najimpresivnijih stručnjaka za vanjsku politiku u Vladi&quot;. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=d'Ancona|first=Matthew|url=https://books.google.com/books?id=03QOu3FZBXsC&amp;pg=PT146|title=In It Together: The Inside Story of the Coalition Government|date=30 September 2013|publisher=Penguin Books Limited|isbn=9780670919949|access-date=29 September 2016|via=Google Books}}&lt;/ref&gt; Poznata je po svojoj diskreciji, &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b04stc69|title=Arminka Helic, Profile|date=30 November 2014|publisher=BBC Radio 4|access-date=29 September 2016}}&lt;/ref&gt; a iako je proamerički orijentisana, u javnosti se malo zna o njenim ličnim stavovima.  Prema procureloj depeši Richarda LeBarona, zamjenika šefa američke misije u Londonu, ona dijeli izražene proameričke stavove Williama Haguea i opisuje Sjedinjene Države kao &quot;osnovnu zemlju&quot;. &lt;ref&gt;David Leigh, &quot;[https://www.theguardian.com/politics/2010/dec/03/wikileaks-cables-us-special-relationship?INTCMP=SRCH WikiLeaks cables: Conservatives promised to run 'pro-American regime']&quot;, 12.03.10, accessed 01.26.11&lt;/ref&gt;

== Globalna inicijativa protiv seksualnog nasilja ==
Helić je zaslužna za uvjeravanje britanskog ministra vanjskih poslova, Williama Haguea, da pokrene britansku Globalnu inicijativu protiv [[Seksualno nasilje|seksualnog nasilja]] . &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gov.uk/government/policies/preventing-sexual-violence-in-conflict|title=Sexual violence in conflict - GOV.UK|website=www.gov.uk|access-date=29 September 2016}}&lt;/ref&gt; Hague je sarađivao sa [[Angelina Jolie|Angelinom Jolie]] kako bi skrenuo pažnju na to pitanje tokom četverodnevnog samita 2014. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/uk-news/2014/mar/31/angelina-jolie-sexual-violence-war-weapon-summit|title=Jolie to seek end to sexual violence as war weapon at London summit|last=Borger|first=Julian|date=31 March 2014|access-date=29 September 2016}}&lt;/ref&gt; U oktobru 2017. Helić je proglašena za jednu od najuticajnijih ličnosti Londona za svoj [[Izbjeglica|izbjeglički]] rad. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.standard.co.uk/news/the1000/the-progress-1000-londons-most-influential-people-2017-social-pillars-crusaders-a3653906.html|title=The Progress 1000: London's most influential people 2017 - Social Pillars: Crusaders}}&lt;/ref&gt;

== Fond za žrtve nasilja ==
U novembru 2015. godine, Helić je izabrana za člana Upravnog odbora Fonda za žrtve nasilja kao predstavnik zapadnoevropskih i drugih država. Fond, osnovan pod okriljem Rimskog statuta [[Međunarodni krivični sud|Međunarodnog krivičnog suda]], podstiče [[Restorativna pravda|restorativnu pravdu]] kroz pružanje pomoći žrtvama zločina koji spadaju u nadležnost Suda.

== Parlamentarni rad ==
U maju 2016. godine, baronesa Helić imenovana je u Komitet za međunarodne odnose Doma lordova. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.parliament.uk/business/committees/committees-a-z/lords-select/international-relations-committee/membership/|title=International Relations Committee - membership|website=parliament.uk|access-date=29 September 2016}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka dijaspora]]
[[Kategorija:Britanski političari]]
[[Kategorija:Britanski parlament]]</text>
      <sha1>ipbglb2m5xdaoq96ln38mw1xef89i5o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Učenici</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492429</id>
    <redirect title="Učenik" />
    <revision>
      <id>3425564</id>
      <timestamp>2022-07-23T10:34:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Učenik]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Učenik]]</text>
      <sha1>86edvp2bt2fpxlry7jida58wrtexjc1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Demografska historija Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>1</ns>
    <id>492430</id>
    <revision>
      <id>3425568</id>
      <timestamp>2022-07-23T11:05:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>/* Portal bosanskehistorije kao izvor */ novi odlomak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="460" xml:space="preserve">== Portal bosanskehistorije kao izvor ==

@[[Korisnik:Grginović Šime|Grginović Šime]], vidim da ste u izmjeni stavili referencu na sajt bosanskehistorije.com, iako pretpostavljam da je Vaša namjerna bila dobra, taj portal ni u kojem slučaju ne bi smio biti korišten kao referenca na enciklopediji. Iz više razloga, nadam se da ne moram objašnjavati zašto. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:05, 23 juli 2022 (CEST)</text>
      <sha1>j2qy8tnln2hmzpwapiuwuywrglg02l5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425570</id>
      <parentid>3425568</parentid>
      <timestamp>2022-07-23T11:40:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grginović Šime</username>
        <id>142171</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="706" xml:space="preserve">== Portal bosanskehistorije kao izvor ==

@[[Korisnik:Grginović Šime|Grginović Šime]], vidim da ste u izmjeni stavili referencu na sajt bosanskehistorije.com, iako pretpostavljam da je Vaša namjerna bila dobra, taj portal ni u kojem slučaju ne bi smio biti korišten kao referenca na enciklopediji. Iz više razloga, nadam se da ne moram objašnjavati zašto. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:05, 23 juli 2022 (CEST)

Ok [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 13:40, 23 juli 2022 (CEST)</text>
      <sha1>6y1i5z8m3kxbecx1r8xz4btdiso51i8</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>