Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.39.0-wmf.22 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Gadget Gadget talk Gadget definition Gadget definition talk Topic Sarajevo 0 35 3425931 3424924 2022-07-28T18:11:41Z 79.140.150.184 wikitext text/x-wiki 3425935 3425931 2022-07-28T18:15:13Z Renvoy 98181 Reverted edits by [[Special:Contribs/79.140.150.184|79.140.150.184]] ([[User talk:79.140.150.184|talk]]) to last version by Bakir123: unexplained content removal wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Sarajevo (čvor)}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Sarajevo | službeni_naziv = Grad Sarajevo | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/4/2/4 | image1 = Sarajevo City Panorama.JPG | image2 = JesusesHearthCathedral.jpg | image3 = Sarajevo ortodox church.JPG | image4 = Sarajevo gazi husrev bey mausoleum IMG 1279.JPG | image5 = Sebilj, Sarajevo.jpg | image6 = Latin (Princip) Bridge on Miljacka River.jpg | image7 = Academy of fine art and Festina lente.jpg | image8 = Sarajevo City Hall 01.jpg | image9 = National Museum of BiH Aerial.JPG | image10 = Vječna vatra, Sarajevo (by Pudelek).JPG }} | slika_opis = Od vrha, s lijeva na desno: Pogled na Sarajevo s [[Bijela tabija|Bijele tabije]], [[Katedrala Srca Isusova]], [[Saborna crkva u Sarajevu]], [[Gazi Husrev-begovo turbe]], [[Sebilj]], [[Latinska ćuprija]] na [[Miljacka|Miljacki]], [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademija likovnih umjetnosti]], [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej]], [[Vječna vatra]] | slike_veličina = | slika_zastava = Flag of Sarajevo.svg | slika_grb = Coat of arms of Sarajevo.svg | nadimak = Jerusalem Evrope,<ref name="In Europe's Jerusalem">{{cite web|url=http://www.catholicculture.org/news/features/index.cfm?recnum=21006|title=In Europe's Jerusalem|website=catholicculture.org|publisher=Catholic World News|first=Josip|last=Stilinović|date=3. 1. 2002|access-date=24. 9. 2015|quote=The city's principal mosques are the Gazi Husrev-Bey's Mosque, or Begova Džamija (1530), and the Mosque of Ali Pasha (1560–61)|language=en}}</ref> Jerusalem Balkana<ref name="google27">{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=AxxBPfEk3_0C&q=Sarajevo#v=snippet&q=Sarajevo&f=false|title=The Jews and their Future: A Conversation on Judaism and Jewish Identities|first1=Esther|last1=Benbassa|first2=Jean-Christophe|last2=Attias|year=2004|location=London|publisher=Zed Books|page=27|isbn=1-84277-391-7}}</ref> | moto = | koordinate = {{coord|43|51|22.8|N|18|24|47.6|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Kanton Sarajevo]] | općina = [[Centar (Sarajevo)|Centar]]<br />[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]]<br />[[Novo Sarajevo]]<br />[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] | osnovan = 1461. | osnivač = [[Isa-beg Ishaković]] | gradonačelnik = [[Benjamina Karić]]<ref>{{cite web |last1=Beker |first1=Maja |title=Benjamina Karić izabrana za gradonačelnicu Sarajeva |url=https://ba.n1info.com/vijesti/benjamina-karic-izabrana-za-gradonacelnicu-sarajeva/ |publisher=[[N1 (televizija)|N1]] |access-date=9. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210408220622/https://ba.n1info.com/vijesti/benjamina-karic-izabrana-za-gradonacelnicu-sarajeva/ |archive-date=8. 4. 2021 |date=8. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]] | površina_ukupno = 141.5 | površina_urban = 489 | površina_metro = 3350 | nadmorska_visina = 550 | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_ukupno = 275524 | stanovništvo_urban = 405930 | stanovništvo_metro = 555210 | stanovništvo_demonim = Sarajlija | poštanski_broj = 71000 | pozivni_broj = (+387) 33 | veb-sajt = {{URL|https://www.sarajevo.ba/}} }} '''Sarajevo''' je [[Glavni grad|glavni]] i najveći [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], njena [[metropola]]<ref>{{cite web|title=Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/pp/Prostorni_plan/PROSTORNI%20PLAN%20%20za%20štampu.pdf|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=24. 9. 2015|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180906015449/http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/pp/Prostorni_plan/PROSTORNI%20PLAN%20%20za%20%C5%A1tampu.pdf|archive-date=6. 9. 2018|url-status=dead}}</ref> i njen najveći urbani, kulturni, ekonomski i prometni centar, glavni grad [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i sjedište [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]]. Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991.]] grad je po tadašnjoj strukturi sa deset općina imao 527.049, a po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013.]] i trenutnoj teritorijalnoj podjeli sa četiri općine 275.524. Nalazi se u središnjem dijelu jugoistočne Evrope i Balkana. Kroz grad protiče [[rijeka]] [[Miljacka]], a u neposrednoj blizini grada u općini [[Ilidža]] je i izvorište rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], izletištem [[Vrelo Bosne|Vrelom Bosne]]. Oko grada nalaze se planine: [[Jahorina]], [[Bjelašnica]], [[Igman]], [[Treskavica]] i [[Trebević]]. Sarajevo je političko, finansijsko, socijalno i kulturno središte Bosne i Hercegovine i istaknuto središte kulture na Balkanu, sa uticajem na čitavu regiju u oblasti zabave, medija, mode i umjetnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.mediterraneanews.com/index/2011/05/sarajevo-the-economic-administrative-cultural-and-educational-center-of-bosnia-and-herzegovina/ |title=Sarajevo: The economic, administrative, cultural and educational center of Bosnia and Herzegovina |publisher=Mediterranea News |date=12. 5. 2011 |access-date=15. 7. 2021|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120424230137/http://www.mediterraneanews.com/index/2011/05/sarajevo-the-economic-administrative-cultural-and-educational-center-of-bosnia-and-herzegovina/ |archive-date=24. 4. 2012 }}</ref> Regionalni je centar u obrazovanju, dom je prve balkanske institucije tercijarnog obrazovanja, islamske [[Medresa|medrese]], koja je danas dio [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>{{cite web|last=Agency|first=Anadolu|title=Saraybosna'da 476 yıldır yaşayan medrese! (Sarajevo Celebrates 476 Years of its Medresa!)|url=http://www.haber7.com/balkanlar/haber/974831-saraybosnada-476-yildir-yasayan-medrese|publisher=Haber7|access-date=15. 7. 2021}}</ref> Grad je poznat po svojoj tradicionalnoj kulturnoj i religijskoj raznolikosti, sa pripadnicima [[Islam u Bosni i Hercegovini|islama]], [[Pravoslavlje|pravoslavlja]], [[Rimokatoličanstvo|katolicizma]] i [[Jevreji u Bosni i Hercegovini|judaizma]] koji tu egzistiraju stoljećima. Zbog svoje duge i bogate historije, vjerskih i kulturnih raznolikosti, Sarajevo se ponekad naziva ''Jerusalem Evrope'' ili ''Jerusalem Balkana''. Jedan je od rijetkih evropskih gradova u čijem se centru, u neposrednoj blizini, nalaze bogomolje sve tri velike monoteističke religije: [[džamija]], [[Rimokatolička crkva|katolička crkva]], [[pravoslavna crkva]] i [[sinagoga]]. Iako su područja oko grada naseljena još od prahistorije, moderni grad nastao je kao osmanlijsko uporište u 15. vijeku. Sarajevo je tokom svoje historije nekoliko puta privuklo međunarodnu pažnju. 1885. godine Sarajevo je bio prvi grad u Evropi i drugi grad na svijetu koji je imao stalnu mrežu električnih tramvaja koji su saobraćali kroz grad, slijedeći u tom primjeru [[San Francisco]]. 1914. godine Sarajevo je bilo i mjesto [[Sarajevski atentat|atentata]] na nadvojvodu Franza Ferdinanda od strane lokalnog [[Mlada Bosna|mladobosanskog]] aktiviste [[Gavrilo Princip|Gavrila Principa]] koji je pokrenuo [[Prvi svjetski rat]], koji je također okončao austrougarsku vlast u Bosni i Hercegovini i rezultirao stvaranjem Kraljevine Jugoslavije. Kasnije, nakon Drugog svjetskog rata, uspostavljanje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine u okviru Druge Jugoslavije dovelo je do masovnog širenja Sarajeva, tada glavnog grada republike, što je kulminiralo domaćinstvom Zimskih olimpijskih igara 1984. godine koje su obilježile prosperitetnu eru za grad. Međutim, početkom [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslovenskih ratova]], tokom 1.425 dana od aprila 1992. do februara 1996. godine, grad je pretrpio [[Opsada Sarajeva|najdužu opsadu glavnog grada u historiji modernog ratovanja]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkog rata]] i [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]].<ref>{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/europe/article575571.ece |title=The New Siege of Sarajevo |last=Connelly |first=Charlie |date=8. 10. 2005 |work=The Times |location=UK |access-date=15. 7. 2021}}</ref> Sarajevo je 2011. nominovano za [[Evropski glavni grad kulture]] 2014. a 2019. je zajedno sa [[Istočno Sarajevo|Istočnim Sarajevom]] bio domaćin [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.|Evropskog zimskog olimpijskog festivala mladih 2019.]]<ref>{{cite web|url=http://www.bh-news.com/en/vijest_det.php?vid=3827&r=1 |title=Nomination of Sarajevo for European Capital of Culture 2014 |publisher=BH-News.com |access-date=15. 9. 2011}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.eppgroup.eu/press/showpr.asp?prcontroldoctypeid=1&prcontrolid=10331&prcontentid=17480&prcontentlg=en |title=Sarajevo: With Sarajevo as Europe's Capital of Culture 2014 we could send an... – 12/05/2011 – EPP Group |publisher=Group of the European People's Party (Christian Democrats) in the European Parliament |access-date=15. 9. 2011}}</ref> == Etimologija == Sarajevo je historijsko ime grada, koje po jednoj od teorija potiče od kovanice ''Saray Ovası'' što znači ''Dvor i polje oko dvora''. Sarajevo se ponekad naziva ''Šeher'' ([[Turski jezik|tur]]. şehir; [[Perzijski jezik|per]]. شهر ''šahr''), imenom koje je gradu dao njegov osnivač [[Isa-beg Ishaković]]. Zbog svog orijentalnog izgleda nazivano je i imenom ''Damask sjevera'', a Jevreji [[Sefardi]] su ga nazvali ''Mali Jerusalem''. [[Abdulah Škaljić]], autor rječnika "Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku", u istoj knjizi navodi sljedeće: {{Citat|...Složenica je nastala po uzoru na složenice [[Smederevo]], [[Kraljevo]], [[Popovo]], [[Mirijevo]], [[Trnovo (složenica)]] itd. Turski naziv za Sarajevo je "Saray-Bosna", ali se u jednoj od najstarijih bosanskih [[vakufnama]], u vakufnami [[Mustaj-beg Skenderpašić|Mustaj-bega Skenderpašića]] iz 1517. g. (čiji je original i prijevod objavio Dr [[Hazim Šabanović]] u POF-u II-IV, 1953, str.403) Sarajevo naziva i "Saray-ovasi", doslovce: "Sarajevsko polje". Iako sam ranije zastupao da je Sarajevo nastalo od tur. "Saray-ovasi", došao sam do zaključka da je ispravnije tumačenje koje sam gore naveo''".<ref name="Škaljić1989">{{cite book|author=Abdulah Škaljić|title=Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku|url=http://books.google.com/books?id=O5BiAAAAMAAJ|year=1989|publisher=Svjetlost|isbn=978-86-01-01459-6}}</ref>}} == Geografija == {{Glavni|Geografija Sarajeva}} [[Datoteka:Sarajevo_SPOT_1050.jpg|mini|lijevo|Snimak Sarajeva i okoline napravljen satelitom [[SPOT]]]] [[Datoteka:Pogled na Sarajevo.png|mini|250p|Pogled na Sarajevo sa [[Hrid (Sarajevo)|Hrida]]]] Sarajevo se nalazi u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i zauzima površinu od 141,5&nbsp;km<sup>2</sup>. Centralni dijelovi grada smješteni su u kompozitnoj [[Sarajevska kotlina|Sarajevskoj kotlini]], koja se pruža od [[istok]]a prema [[zapad]]u i završava u [[Sarajevsko polje|Sarajevskom polju]], okruženo planinama Bjelašnicom i Igmanom na jugozapadu, Trebevićem na jugoistoku, te srednjim planinama i međudolinskim rtovima na sjeveru i sjeverozapadu. Najstariji dijelovi grada ([[Vratnik (Sarajevo)|Vratnik]], [[Bistrik]], [[Hrid (Sarajevo)|Hrid]], [[Kovači (Sarajevo)|Kovači]], [[Alifakovac]]) su na padinama okolnih bregova. Prosječna nadmorska visina Sarajevskog polja je 500&nbsp; m. Najzapadnija tačka polja je na 18<sup>○</sup> 16' istočne geografske dužine. Krajnja istočna tačka je na 18<sup>○</sup> 27' istočne geografske dužine, najsjevernija je 43<sup>○</sup> 53’ sjeverne geografske širine, a najjužnija je na 43<sup>○</sup> 47' sjeverne geografske širine <ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=31|title=Grad Sarajevo: O Sarajevu|author=daenet d.o.o.|work=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150411044233/http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=31|archive-date=11. 4. 2015|url-status=dead}}</ref>. [[Datoteka:Sarajevo topographic map.svg|250px|mini]] Rijeka [[Miljacka]] jedno je od glavnih geografskih obilježja grada. Teče od istoka, kroz centar Sarajeva, do zapadnog dijela grada gdje se ulijeva u [[Bosna (rijeka)|Bosnu]]. Kao ''Sarajevska rijeka'', Miljacka izvire oko 2 kilometra južno od Pala, u podnožju Jahorine, nekoliko kilometara istočno od centra Sarajeva. Izvor Bosne, [[Vrelo Bosne]] nalazi se kod kod Ilidže i još je jedno značajna prirodna znamenitost i izletište Sarajlija i drugih turista. Nekoliko manjih rijeka i potoka poput Koševskog potoka također protječe kroz grad i okolicu. === Panorama === {{Široka slika|Sarajevo panorama.jpg|1000px|Panorama Sarajeva}} === Klima === Sarajevo se nalazi u području umjerene [[Kontinentalna klima|kontinentalne klime]], sa uticajem kontinentalne klime sa sjevera i mediteranske sa juga. Prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 9,5&nbsp;°C, a prosječna količina padavina je oko 919 l/&nbsp;mm. Najhladniji period tokom godine je januar sa prosječnih -1,3&nbsp;°C i jedini je mjesec sa negativnom srednjom vrijednošću temperature zraka.<ref name="klima">{{cite web|title=Sarajevo - klima|url=http://sarajevo.ba/klima/?lang=bs|publisher=sarajevo.ba}}{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Juli je najtopliji sa prosječnom vrijednošću temperature zraka od 19,1&nbsp;°C. Najekstremnije temperature zraka zabilježene u Sarajevu su -26,4&nbsp;°C (zabilježena 4. januara 1942. godine) i 40.0&nbsp;°C (19. augusta 1946).<ref name="klima"/> Najviše sunčanih sati je tokom augusta sa prosječnih 270 sunčanih sati dok godišnji prosjek iznosi 1830 sunčanih sati po čemu se Sarajevo svrstava u srednje sunčane gradove.<ref name="klima"/> Nasuprot tome, stepen oblačnosti u prosjeku godišnje iznosi 59% a najizraženija je tokom decembra kada je oblačnost u prosjeku iznosi 75%.<ref name="klima"/> {{Vremenski okvir | naslov = <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = -0,5 | pt_feb = 1,4 | pt_mar = 5,7 | pt_apr = 10,0 | pt_maj = 14,8 | pt_jun = 17,7 | pt_jul = 19,7 | pt_aug = 19,7 | pt_sep = 15,3 | pt_okt = 11,0 | pt_nov = 5,4 | pt_dec = 0,9 <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 3,7 | vt_feb = 6,0 | vt_mar = 10,9 | vt_apr = 15,6 | vt_maj = 21,4 | vt_jun = 24,5 | vt_jul = 27,0 | vt_aug = 27,2 | vt_sep = 22,0 | vt_okt = 17,0 | vt_nov = 9,7 | vt_dec = 4,2 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = -3,3 | nt_feb = -2,5 | nt_mar = 1,1 | nt_apr = 4,8 | nt_maj = 9,0 | nt_jun = 11,9 | nt_jul = 13,7 | nt_aug = 13,7 | nt_sep = 10,0 | nt_okt = 6,4 | nt_nov = 1,9 | nt_dec = -1,8 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 68 | p_feb = 64 | p_mar = 70 | p_apr = 77 | p_maj = 72 | p_jun = 90 | p_jul = 72 | p_aug = 66 | p_sep = 91 | p_okt = 86 | p_nov = 85 | p_dec = 86 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 8 | kd_feb = 10 | kd_mar = 13 | kd_apr = 17 | kd_maj = 17 | kd_jun = 16 | kd_jul = 14 | kd_aug = 13 | kd_sep = 15 | kd_okt = 13 | kd_nov = 12 | kd_dec = 11 <!-- * Prosječna vlažnost zraka * --> | vz_jan = 79 | vz_feb = 74 | vz_mar = 68 | vz_apr = 67 | vz_maj = 68 | vz_jun = 70 | vz_jul = 69 | vz_aug = 69 | vz_sep = 75 | vz_okt = 77 | vz_nov = 76 | vz_dec = 81 <!-- * Broj sunčanih sati * --> | ss_jan = | ss_feb = | ss_mar = | ss_apr = | ss_maj = | ss_jun = | ss_jul = | ss_aug = | ss_sep = | ss_okt = | ss_nov = | ss_dec = <!-- --> | dijagram = | izvor = Pogoda.ru.net<ref name = pogoda>{{cite web | url = http://www.pogoda.ru.net/climate2/14654.htm | title = Weather and Climate: The Climate of Sarajevo | publisher = Weather and Climate (Погода и климат) | access-date=25. 8. 2016 | language = ruski | archive-url = https://web.archive.org/web/20120516141700/http://pogoda.ru.net/climate2/14654.htm | archive-date=16. 5. 2012 }}</ref> i [[NOAA]] (sun, 1961–1990)<ref name = NOAA>{{cite web | url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/RA-VI/BH/14654.TXT | title = Sarajevo Climate Normals 1961–1990 | publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration | access-date=25. 8. 2016}}</ref> }} === Zagađenje zraka === Kvalitet zraka je jedno od gorućih pitanja iz oblasti zaštite okoline grada Sarajeva.<ref>{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/air-pollution-reaching-alarming-levels-in-bosnia-experts-warn-11-30-2015|title=Air Pollution is Choking Bosnia, Experts Warn :: Balkan Insight|website=www.balkaninsight.com|access-date=4. 4. 2017}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.foxnews.com/world/2016/12/26/sarajevo-introduces-transport-restrictions-to-ease-pollution.html|title=Sarajevo introduces transport restrictions to ease pollution|date=26. 12. 2016|work=Fox News|access-date=4. 4. 2017|language=en-US}}</ref> Prema bazi podataka [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)]] o kvaliteti zraka u 2016. godini,<ref>{{Cite web|url=http://www.who.int/phe/health_topics/outdoorair/databases/cities/en/|title=WHO Global Urban Ambient Air Pollution Database (update 2016)|website=World Health Organization|language=en-GB|access-date=4. 4. 2017|archive-date=1. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170301221905/http://who.int/phe/health_topics/outdoorair/databases/cities/en/|url-status=dead}}</ref> prosječna godišnja koncentracija [[Sitne lebdeće čestice|sitnih lebdećih čestica (PM2.5)]] u 2010. godini procijenjena je na 30 μg/m<sup>3</sup> na osnovu mjerenja PM10, što je 3 puta više od vrijednosti datih u Smjernici za kvalitet zraka WHO-a<ref>{{Cite web|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs313/en/|title=Ambient (outdoor) air quality and health|website=World Health Organization|language=en-GB|access-date=4. 4. 2017}}</ref> za godišnji prosjek PM2.5. U Sarajevu ne postoje novija direktna dugoročna mjerenja vrijednosti sitnih lebdećih čestica PM2.5 i mogu se dati samo procjene za vrijednost PM10, koji je manje štetan za zdravlje u odnosu na PM2.5.<ref>{{Cite web|url=https://cfpub.epa.gov/ncea/isa/recordisplay.cfm?deid=216546|title=Integrated Science Assessment (ISA) for Particulate Matter (Final Report, Dec 2009)|last=Group|first=US EPA National Center for Environmental Assessment, Research Triangle Park Nc, Environmental Media Assessment|last2=Sacks|first2=Jason|website=cfpub.epa.gov|language=en|access-date=4. 4. 2017}}</ref> Stvarni podaci o kvalitetu zraka u realnom vremenu u obliku vrijednosti PM10, ozona, NO2, CO i SO2 dostupni su na web stranici [[Federalni hidrometeorološki zavod|Federalnog hidrometeorološkog zavoda]].<ref>{{Cite web|url=http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/vrijednostiPolutanata.php|title=Federalni hidrometeorološki zavod|website=www.fhmzbih.gov.ba|access-date=4. 4. 2017|archive-date=13. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180913190025/http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/vrijednostiPolutanata.php|url-status=dead}}</ref> === Rijeke === [[Datoteka:06Sarajevo Miljacka03.jpg|mini|desno|Pogled na Miljacku s mosta na Skenderiji]] Miljacka je rijeka, koja najvećim dijelom protiče kroz Sarajevo od [[istok]]a prema [[zapad]]u. Duga je 35,9&nbsp;kilometera. Nastaje od nekoliko vrela u podnožju planina [[Romanija|Romanije]] i [[Jahorina|Jahorine]]. [[Paljanska Miljacka]] (12,9&nbsp;km) izvire na Palama. [[Mokranjska Miljacka]] izvire u [[Kadino Selo (Pale, RS)|Kadinom Selu]]. Nekoliko kilometera istočno od Sarajeva u selu [[Dovlići]], ove dvije pritoke se spajaju u Miljacku. Dalje Miljacka teče na zapad kroz Sarajevo, odakle nastavlja svoj put prema rijeci Bosni u koju se ulijeva. U zapadnom dijelu [[Sarajevsko polje|Sarajevskog polja]], na području općine [[Ilidža]], izvire jedna od najvećih rijeka u Bosni i Hercegovini, [[Bosna (rijeka)|Bosna]], koja nastaje od tridesetak manjih izvora u podnožju planine [[Igman]], stvarajući park prirode - Vrelo Bosne. Pored rijeka Bosne, [[Željeznica|Željeznice]] i Miljacke, ostali veći stalni vodotoci su: [[Zujevina]], [[Ljubina (rijeka)|Ljubina]], [[Misoča]], [[Stavnja]], [[Tilava]], [[Dobrinja (rijeka)|Dobrinja]], [[Bijela rijeka]], [[Crna rijeka (Željeznica|Crna rijeka]], [[Mošćanica]], [[Vogošćanska rijeka]] i dr.<ref>{{cite web|title=Rijeke, jezera, izvori Kantona Sarajevo|url=http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|website=portal.skola.ba|publisher=Zvanični web-portal osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150701143424/http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|archive-date=1. 7. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Vodopad Skakavac]], visok 98&nbsp;metara, nalazi se oko 12&nbsp;km od centra grada. === Brežuljci, brda i planine === Centar grada Sarajeva leži na nadmorskoj visini od 511&nbsp; metara iznad površine mora. Najnižu nadmorsku visinu u sarajevskoj kotlini ima općina [[Ilidža]] sa 498&nbsp;m, dok viši dijelovi grada i prigradska naselja na padinama okolnih brda: [[Grdonj]] i [[Hum]] na sjeveru, [[Borja|Borija]] na istoku i padine Trebevića na jugu, leže na prosječnoj nadmorskoj visini od 900&nbsp; metara. Grad okružuju šumoviti obronci olimpijskih planina jedinstvene ljepote, čiji vrhovi prelaze 2000&nbsp; metara: [[Treskavica]] (2088&nbsp; m), [[Bjelašnica]] (2067&nbsp; m), [[Jahorina]] (1916&nbsp; m), [[Igman]] (1502&nbsp; m) i [[Trebević]] (1629&nbsp;m). Obronci obližnjih planina bogati su šumom. [[Crnogorica]]: [[jela]], [[smrča]], [[ariš]] i [[bor (biljka)|bor]] i [[bjelogorica]]: [[breza]], [[topola]] i [[obična lijeska|lijeska]]. 1939. godine botaničar [[K. Maly]] osnovao je [[Botanički vrt na Trebeviću|Botanički vrt]] na Trebeviću, koji je u [[Drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] u potpunosti uništen. 1948. godine na visini od 1530&nbsp;m zasađen je [[rasadnik]], botanički [[arboretum]] [[Šumarski fakultet u Sarajevu|Šumarskog fakulteta]]. Za vrijeme [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992-95. šumski fond je najvećim dijelom uništen. == Historija == {{Glavni|Historija Sarajeva|Hronologija Sarajeva}} [[Datoteka:Stecak Zmeljaski Muzej Sarajevo.jpg|mini|225p|lijevo|Stećak, Zemaljski muzej Sarajevo]] === Antičko doba === [[Datoteka:Butmirska vaza.jpg|thumb|Vaza iz perioda neolitke Butmirske kulture]] Jedno od najranijih arheoloških otkrića kojima se dokazuje naseljenost područja grada potiče iz [[neolit]]ske [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]]. Otkrića u Butmiru desila su se na teritoriji današnjeg sarajevskog predgrađa [[Ilidža|Ilidže]] 1893. godine. Tada su austrougarske vlasti tokom izgradnje poljoprivredne škole otkrili arheološko nalazište. Bogatstvo kremena na ovom području bilo je privlačno neolitskim ljudima, a naselje se razvijalo i bilo u procvatu. Na tom području razvijena je jedinstvena keramika i njen dizaj, koji karakteriziraju narod Butmira kao jedinstvenu kulturu, kako je opisano na Međunarodnom kongresu arheologa i antropologa održanom u Sarajevu 1894. godine.<ref>[http://www.sarajevo-tourism.com/eng/sarajevothroughhistory.wbsp "The Culture & History"], Tourism Association of Sarajevo Canton, Retrieved on 3 August 2006.</ref> Sljedeća istaknuta kultura u Sarajevu bili su Iliri. Drevni narod, koji su većinu zapadnog Balkana smatrali svojom domovinom, imali su nekoliko ključnih naselja u regiji, uglavnom oko rijeke Miljacke i u sarajevskoj dolini. Iliri u sarajevskoj regiji pripadali su [[Desidijati]]ma, posljednjem Ilirskom narodu u Bosni i Hercegovini koji se odupro rimskoj okupaciji. Njihov poraz od rimskog cara [[Tiberije|Tiberija]] 9. godine nove ere označava početak rimske vladavine u regiji. Rimljani nikada nisu izgradili područje današnje Bosne, ali rimska kolonija ''Aquae Sulphurae'' nalazila se u blizini današnje Ilidže i bila je najvažnije naselje tog vremena. Nakon Rimljana područje su naselili [[Goti]], a u 7. vijeku i [[Slaveni]].<ref>{{Cite web|url=http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=2498|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013171041/http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=2498|url-status=dead|archive-date=13. 10. 2007|title=Commission to preserve national monuments|date=13. 10. 2007|access-date=14. 8. 2018}}</ref> After the Romans, the [[Goths]] settled the area, followed by the [[Slavs]] in the 7th century.<ref name=Brit>"Sarajevo", ''New Britannica'', volume 10, edition 15 (1989). {{ISBN|0-85229-493-X}}.</ref> === Srednji vijek === {{Glavni|Sarajevo u srednjem vijeku}} [[Datoteka:Day in Sarajevo.jpg|mini|180p|lijevo|[[Baščaršija]]]] [[Datoteka:Sarajevo Historic View.jpg|mini|desno|180p|Sarajevo oko 1900. godine]] [[Datoteka:Sarajevo Tram (1901).png|mini|desno|180p|Prvi tramvaj u Evropi, u Sarajevu, [[1885]]. godine.]] Nakon perioda [[neolit]]a, [[Iliri|ilirske]] i rimske vladavine, u 7. stoljeću ovdje se naseljavaju [[Slaveni]]. U povelji iz 13. stoljeća područje Sarajeva je bilo dio župe [[Vrhbosna (župa)|Vrhbosna]]. O ovom vremenu svjedoče nadgrobni spomenici jedinstveni u svijetu - [[stećak|stećci]]. Nedaleko od Sarajeva, u selu [[Hreša (Stari Grad)|Hreša]] pronađeno je 30 [[stećak]]a. Najljepši krase vrt [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja u Sarajevu]]. Dolaskom Turaka 1435. i padom utvrde [[Hodidjed]], na obalama Miljacke nastaju naselja iz kojih će se kasnije oformiti Sarajevo. Osnivačem Sarajeva smatra se [[Isa-beg Ishaković]], koji je 1462. izdao odredbu o formiranju grada, na lijevoj obali Miljacke sagradio [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevu džamiju]], prvu džamiju na ovom području; gradi [[saraj]], most, [[Tekija|tekiju]], [[hamam]], [[mekteb]] i [[Medresa|medresu]], te nekoliko [[han]]ova<ref name="Holm">[[Holm Sundhaussen]], "Sarajevo - Die Geschichte einer Stadt", Böhlau Verlag Wien, Köln, Weimar {{ISBN|978-3-205-79517-9}} {{Simboli jezika|de|Njemački jezik}}</ref> 1507. grad se prvi put pominje svojim današnjim imenom (''ime od Saraj-ovasi, polje oko dvora''). Intenzivni razvoj [[zanat]]stva i [[Trgovina|trgovine]] brzo su od Sarajeva stvorili bogat grad, raskrsnicu [[religija]] i kultura, trgovačkih puteva i putnika. U [[16. vijek]]u to je bio jedan od najbogatijih gradova u ovom dijelu Evrope, kada su izgrađene i neke kapitalne građevine koje i danas predstavljaju bisere [[arhitektura|arhitekture]] i civilizacije tog doba. Tada je u Sarajevu, kao zadužbina [[vezir]]a [[Gazi Husrev-beg]]a otvorena i Visoka škola [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumli-medresa]], koja je podsjećala na univerzitete u drugim velikim gradovima Evrope. 1531. izgrađena [[Begova džamija|Gazihusrev-begova džamija]] najpoznatija je građevina starog Sarajeva i jedan od najvećih sakralnih spomenika islamske arhitekture na Balkanu. Iz ovog vremena su [[imaret]], [[bezistan]]i i [[hamam]]i. Tih godina je izgrađena i [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stara pravoslavna crkva]].<ref>{{cite web|url=http://www.staracrkva.org/hram.htm|title=Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|work=staracrkva.org|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20120219191649/http://www.staracrkva.org/hram.htm|archive-date=19. 2. 2012|url-status=dead}}</ref> ''Zlatno doba'' prekinut će požar [[1697]]. kada je austrijski princ [[Eugen Savojski|Eugen von Savoyen]] sa samo 8500 vojnika ušao u grad i do temelja ga spalio. Od [[1850]]. je Sarajevo glavni grad Bosne, provincije [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]]. U grad se doseljavaju [[Jevreji]] [[Sefardi]], poslije izgona iz [[Španija|Španije]], grade [[sinagoga|sinagoge]], a istovremeno nastaju pravoslavne, katoličke i evangelističke [[crkva|crkve]] i [[Katedrala Srca Isusova]]. === Moderno doba === {{Glavni|Sarajevo u austrougarsko doba|Sarajevo u prvoj i drugoj Jugoslaviji}} [[Datoteka:Latin (Princip) Bridge on Miljacka River2.jpg|mini|lijevo]] [[Datoteka:Sarajevo - carrer Ferhadija.JPG|mini|180p|desno|Pogled na Štrosmajerovu ulicu]] [[1878]]. dolaskom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] uprave na ove prostore, Sarajevo je upravni centar [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Kondominiuma]]. Uz svoj dotad orijentalni, dobija i evropski izgled. Austro-ugarski period je vrijeme snažnog prodiranja srednjoevropske kulture, načina privređivanja, običaja i drugih civilizacijskih vrijednosti. Grad dobija savremene fabrike, a brojne škole zapadnog tipa i kulturne institucije obogaćuju glavni grad Bosne i Hercegovine. U ovo se vrijeme grade [[Zemaljski muzej]], gradska [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], Gimnazija, sud, zgrada [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnog pozorišta]], pošta, bolnica, [[Gradska tržnica Markale|tržnica]], banke, vile na [[Marijin dvor]]u i dr. Gradi se uskotračna pruga prema sjeveru, jugu i istoku. Pod velom ''evropeizacije'', austrougarski carski činovnici i vojnici crpe dotad malo korištena privredna i prirodna bogatstva Bosne. 28. juna 1914. godine, pripadnik [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]], [[Gavrilo Princip]] je u Sarajevu izvršio [[atentat]] na austrijskog prijestolonasljednika [[Franz Ferdinand|Franza Ferdinanda]], što je poslužilo kao povod Austrougarskoj Monarhiji da napadne Kraljevinu Srbiju, čime je otpočeo [[Prvi svjetski rat]]. Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], grad ulazi u sastav jugoslavenskih državnih zajednica: [[Država SHS|Države SHS]], a potom i [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Arhitektonska slika grada ostaje gotovo nepromijenjena, industrija nazaduje, društvena nezadovoljstva radnika rastu i Sarajevo, kao grad, između dva svjetska rata, uglavnom stagnira i privredno i ekonomski nazaduje. Letargiju u koju je grad zapao prekidaju protesti i štrajkovi radnika i napredne sarajevske inteligencije. Nakon Prvog svjetskog rata i pritiska [[Vojska Kraljevine Srbije|Vojske Kraljevine Srbije]], koja se našla na strani saveznika, i pored pobune slavenskih naroda u Austro-Ugarskoj, Sarajevo je postalo dio novouspostavljene [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Iako je imao određeni politički značaj kao središte, prvo regije, a potom i [[Drinska banovina|Drinske banovine]], grad više nije bio nacionalna prijestolnica što je bio početak pada značaja grada.<ref>{{cite web|url=https://www.latimes.com/travel/europe/la-tr-d-sarajevo-timeline-20140727-story.html|title=Timeline: A short history of Sarajevo and region|first=Los Angeles|last=Times|date=|work=latimes.com}}</ref> Takav status grada ostat će do završetka Drugog svjetskog rata, kada će Sarajevo ponovo dobiti na važnosti jer će postati glavni grad jedne od saveznih republika. ==== Drugi svjetski rat ==== Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na ovim prostorima, njemačke i italijanske invazivne snage u kratkom roku su slomile otpor [[Vojska Kraljevine Jugoslavije|Vojske Kraljevine Jugoslavije]], koja je u tzv. Aprilskom ratu doivjela totalni raspad na različite frakcije. Nakon njemačke kampanje bombardiranja, u Sarajevo su 15. aprila 1941. ušle snage [[Wehrmacht]]ove [[16. pješadijska divizija|16. pješadijske divizije]]. [[Sile Osovine]] su uspostavile [[Marionetska država|marionetsku državu]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH-a]] u čiji sastav je ušlo i Sarajevo. Tokom tog perioda grad je bio upravno središte [[Velika župa Vrhbosna|Velike župe Vrhbosna]]. U Sarajevu je u progonima Ustaša, ubijena većina židovskog stanovništva, a na Vracama je strijeljeno oko 11.000 Srba, Židova, bosanskohercegovačkih komunista i protivnika ustaškog režima. ==== Jugoslavija ==== Nakon završetka rata 1945. Sarajevo postaje upravni, kulturni i ekonomski centar [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]], jedne od šest [[Republike SFRJ|republika]] [[SFRJ|SFR Jugoslavije]]. U gradu se razvija industrija, [[ekonomija]], a između ostalog školstvo i kultura čine ga glavnim centrom Republike. Osniva se [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitet]], [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademija nauka i umjetnosti]], brojni muzeji i [[galerija|galerije]], naučne institucije, [[Radiotelevizija Sarajevo|radio-televizija]]. Broj stanovnika grada raste na više od 500.000. [[Međunarodni olimpijski odbor]] povjerava Sarajevu organizaciju [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV Zimskih olimpijskih igara]], koje su održane 1984. ==== Rat u Bosni i Hercegovini ==== {{Glavni|Opsada Sarajeva}} [[Datoteka:Sarajevo Siege Part III.jpg|mini|250p|desno|Pogled na grad i ruševine nastale tokom rata]] Društvene i političke promjene u tadašnjoj [[SFRJ|Jugoslaviji]] dovele su do prvih [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|općih izbora 1990.]] na kojima je izabrano [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Predsjedništvo SR BiH|Predsjedništvo SR BiH]]. Predsjednik [[Predsjedništvo Socijalističke republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Socijalističke republike Bosne i Hercegovine]] [[Alija Izetbegović]], raspisao je [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|građanski referendum]] o samostalnosti SR BiH. To je dovelo do stvaranja [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Neslaganjem vojnog vrha [[JNA]] i četveročlanog [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] s većinskom odlukom naroda SR BiH, dolazi do izbijanja međunacionalnih sukoba, stvaranja nacionalnih paravojnih formacija i [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]], a posebno na njen glavni grad, Sarajevo. Grad Sarajevo, bio je pod fizičkom blokadom 3,5 godine, u neprestanim vojnim akcijama pretrpio je ogromna materijalna razaranja i brojne ljudske gubitke. Snajperskom i artiljerijskom vatrom [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i srpski paramiliternih jedinica ubijeno je 10.615 ljudi, među kojima je bilo 1.601 dijete, a skoro 50.000 stanovnika Sarajeva bilo je ranjeno. Spaljena je gradska [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]] u kojoj je bila smještena [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Narodna i Univerzitetska biblioteka]], a mnogi kulturno-historijski, stambeni i vjerski objekti u gradu su oštećeni. == Grb i zastava == {{Glavni|Grb Grada Sarajeva|Zastava Sarajevskog kantona}} Grad Sarajevo od 2000. godine ima svoju novu [[Zastava Grada Sarajeva|zastavu]] i novi [[Grb Grada Sarajeva|grb]]. Na glavi štita su elementi tipičnih krovova, koji simboliziraju i brda u zelenoj boji. Ispod su nazubljene gradske zidine s dvije otvorene kapije u crnoj boji na bijeloj pozadini, koje simboliziraju Grad. U dnu grba je dolina, kroz koju teče rijeka u plavoj boji, koju premošćuje bijeli most. Okvir grba je zlatno-žut.<ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=63|title=Grad Sarajevo: Grb i zastava|author=daenet d.o.o.|work=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304122629/http://sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=63|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> == Politika == {{Glavni|Politička organizacija Sarajeva}} === Politička organizacija Grada Sarajeva === Organi Grada Sarajeva su Gradsko vijeće Grada Sarajeva i [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|gradonačelnik Grada Sarajeva]]. ===== Gradsko vijeće Grada Sarajeva===== Gradsko vijeće je, kao predstavničko tijelo građana Grada Sarajeva, najviši organ Grada Sarajeva. Gradsko vijeće se sastoji od 28 vijećnika. Svako općinsko vijeće općina koje čine Grad Sarajevo bira po sedam delegata u Gradsko vijeće iz reda općinskih vijećnika. Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, kao konstitutivnim narodima, pojedinačno bit će garantira minimum 20% mjesta u Gradskom vijeću, a grupi Ostalih najmanje dva mjesta, bez obzira na izborne rezultate. ===== Gradonačelnik===== Gradonačelnik Grada Sarajeva je izvršni organ Grada Sarajeva. Gradonačelnik predstavlja i zastupa Grad Sarajevo. Gradonačelnik odgovara za ustavnost i zakonitost akata koje donosi, odnosno predlaže Gradskom vijeću. Od 2021. godine gradonačelnica Grada Sarajeva je [[Benjamina Karić]]. ==== Gradska uprava ==== {{Glavni|Gradska uprava Grada Sarajeva}} Čelna tijela vlasti u Gradu Sarajevo su gradonačelnik, koji upravlja radom [[Gradske službe Sarajeva|Gradskim službama]], te [[Gradsko vijeće Sarajeva]] koje ima 28 članova. Upravu grada sačinjavaju: kabinet gradonačelnika, dva zamjenika gradonačelnika, sekretar gradske uprave, savjetnici gradonačelnika, Pravobranilac Grada Sarajeva i sedam gradskih službi za pitanja opće uprave, komunalne poslova, lokalno poslovanje i razvoj grada, urbano planiranje i stambene poslove, obrazovanje, kulturu i sport, Zavod za informatiku i telematiku, Gradski savjet i stručni kolegij gradonačelnika.<ref>{{cite web|url=http://sarajevo.ba/public/photo/organizacija-1.jpg|title=Šematski prikaz organizacije Grada Sarajeva na službenoj stranici|website=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20110706131539/http://sarajevo.ba/public/photo/organizacija-1.jpg|archive-date=6. 7. 2011|url-status=dead}}</ref>[[Datoteka:Sarajevo municipalities.PNG|mini|250|desno|Položaj grada (narandžasto) unutar kantona Sarajevo]] === Glavni grad === {{sekcija}} === Kanton Sarajevo === Osnivanjem Federacije Bosne i Hercegovine, osnovan je i Kanton Sarajevo, jedan od 10 kantona koji formiraju Federaciju BiH. Kanton Sarajevo se sastoji od 9 općina pri čemu su četiri ''gradske općine'' koje formiraju grad Sarajevo ([[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad Sarajevo]], [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]], [[Novo Sarajevo]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad Sarajevo]]) i pet ostalih općina: Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Trnovo i Vogošća. == Administrativna podjela grada == === Gradske općine === ==== Teritorijalna podjela do 1995. ==== Do rata 1992–95. Grad Sarajevo je činilo šest gradskih općina: [[Centar (Sarajevo)|Centar]], [[Ilidža]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] i [[Vogošća]], te prigradske općine: [[Hadžići]], [[Ilijaš]], [[Pale (FBiH)|Pale]] i [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]]. ==== Teritorijalna podjela od 1995. ==== Nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] formira se Grad Sarajevo od četiri gradske općine: [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]], [[Centar (Sarajevo)|Centar]], [[Novo Sarajevo]] i [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], a zajedno sa susjednim općinama čini [[Kanton Sarajevo]], koji je u sastavu [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Od dijelova predratnih općina Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad, Trnovo, Pale i cijelog teritorija općine [[Sokolac]] 1993, te naselja [[Kasindo (naselje)|Kasindo]], [[Lukavica (Istočno Novo Sarajevo)|Lukavica]], [[Hreša (Istočni Stari Grad)|Hreša]] itd.<ref>{{cite web|title=Geografski položaj i prirodne odlike grada Istočno Sarajevo|url=http://www.gradistocnosarajevo.net/o-gradu/geografski-polozaj/|publisher=Grad Istočno Sarajevo|access-date=24. 9. 2015}}</ref> formiran je Grad [[Istočno Sarajevo]], koji je pripao entitetu [[Republika Srpska]]. Istočno Sarajevo se do odluke Ustavnog suda o neustavnosti naziva zvalo Srpsko Sarajevo. Zvanično Istočno Sarajevo čine: [[Istočni Stari Grad]], [[Istočna Ilidža]], [[Istočno Novo Sarajevo]], [[Pale (RS)|Pale]], [[Trnovo (RS)|Trnovo RS]] i [[Sokolac]]. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Sarajeva}} Broj stanovnika Sarajeva se tokom historije uglavnom povećavao. Najbrži rast stanovništva bilježi se tokom perioda nakon Drugog svjetskog rata, uglavnom usljed ubrzane industrijalizacije i povećanog priliva stanovništva u gradske centre. Prema procjeni u Sarajevu je 1945. živjelo oko 115.000 stanovnika da bi prema popisu stanovništva iz 1971. taj broj bio trostruko veći i iznosio 359.448 stanovnika. Porast broja stanovnika nastavio se a već za vrijeme zimske olimpijade 1984. grad je imao oko pola miliona stanovnika. Vrhunac po pitanju broja stanovnika, prema službenim rezultatima, grad je dostigao 1991. godine kada je Sarajevo prema popisu stanovništva naseljavalo 527.049 stanovnika. Usljed rata u BiH i dezintegracije grada (službeno manja površina grada), na području današnjeg Sarajeva prema popisu stanovništva iz 2013. godine živjelo je 275.524 stanovnika. === Etnicitet === Po posljednjem službenom [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013. godine]], Grad Sarajevo (područje 4 gradske općine na površini od 141,5&nbsp;km<sup>2</sup>: [[Novo Sarajevo]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] i [[Centar (Sarajevo)|Centar]]) imao je 275.524 stanovnika.<ref name = "RP_2013">{{RP 2013}}</ref> {{Stubičasti dijagram | naslov = Etnička struktura Sarajeva 2013. god. | širina = 500px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Etnička grupa | desno1 = Broj stanovnika | maks = 275524 |ime_stuba1 = [[Bošnjaci]] |boja_stuba1=#99C68E|cifra_stuba1=222457|tekst_stuba1=222.457 (81%) |ime_stuba2 = [[Srbi]] |boja_stuba2=#FA8072|cifra_stuba2=10422 |tekst_stuba2=10.422 (4%) |ime_stuba3 = [[Hrvati]] |boja_stuba3=#87CEEB|cifra_stuba3=13604 |tekst_stuba3=13.604 (5%) |ime_stuba4 = Ostali i nep. |boja_stuba4=#D2B48C|cifra_stuba4=56470 |tekst_stuba4=56.470 (10%) |tekst = }} Po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991]]. godine, Grad Sarajevo (područje svih deset općina prema teritorijalnoj podjeli do 1995. godine) imao je 527.049 stanovnika.<ref name="SZS">{{cite web|title=Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine, za teritorijalnu organizaciju, općine i pripadajuća naseljena mjesta 1991. godine|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf|publisher=Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ|access-date=24. 9. 2015|format=PDF}}</ref> Naseljeno mjesto Sarajevo, imalo je po istom popisu 416.497 stanovnika. Ostalih 110.552 stanovnika živjelo je u 335 naseljenih mjesta, u 10 općina. === Religija === Većina stanovnika su muslimani, a sama konfesionalna slika Sarajeva je jedinstvena u Evropi, zbog njene raznolikosti grad se nerijetko poredi sa [[Jerusalem]]om. Sarajevo je sjedište [[Reisul-ulema|Reisul-uleme]], poglavara [[Islam u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]], sjedište [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|Dabrobosanske mitropolije]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], te sjedište [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanske nadbiskupije]] [[Katolička crkva|rimokatoličke crkve]] u Bosni i Hercegovini. Prema popisu iz 2013. godine 252.653 stanovnika Sarajeva je navelo svoju religijsku pripadnost. Prema tim podacima najviše je pripadnika islama 225.088 (81,69%), dok je kršćana 23.140 ili 8,4% (katolika 12.608 i pravoslavaca 10.532). Potpuna religijska struktura grada data je na sljedećem grafikonu. {{Stubičasti dijagram | naslov = Religijska pripadnost stanovništva Sarajeva 2013. god. | širina = 500px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Religijska grupa | desno1 = Broj stanovnika | maks = 275524 |ime_stuba1 = [[Islam]] |boja_stuba1=#99C68E|cifra_stuba1=225088|tekst_stuba1=225.088 (81,69%) |ime_stuba2 = [[Katoličanstvo]] |boja_stuba2=#FA8072|cifra_stuba2=12608|tekst_stuba2=12.608 (4,58%) |ime_stuba3 = [[Pravoslavlje]] |boja_stuba3=#87CEEB|cifra_stuba3=10532|tekst_stuba3=10.532 (3,82%) |ime_stuba4 = Ateisti, agnostici, ne izjašnjavaju se, bez odgovora |boja_stuba4=#D2B48C|cifra_stuba4=22871|tekst_stuba4=22.871 (8,30%) |ime_stuba5 = Ostali |boja_stuba5=#BEB48D|cifra_stuba5=4425 |tekst_stuba5=4.425 (1,61%) |tekst = }} Urbanu sliku grada krase brojni sakralni objekti četiri svjetske konfesije: [[Džamija|džamije]] iz osmanlijskog perioda, pravoslavne, katoličke i evangelističke crkve, [[sinagoga]] i drugi kulturno-historijski spomenici, koji se nalaze u samom centru grada Sarajeva, udaljeni tek stotinjak metara jedni od drugih. <gallery mode="packed" heights="175px"> Sarajevo Kaisermoschee.JPG|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] Sarajevo ortodox church.JPG|[[Saborna crkva u Sarajevu]] JesusesHearthCathedral.jpg| [[Sarajevska katedrala]] Sarajevo Synagoge 03.jpg|[[Sarajevska sinagoga]] </gallery> == Arhitektura == [[Datoteka:Sarajevo Begova Mosque 1900.jpg|mini|150p|desno|Begova džamija 1900. godine]] [[Datoteka:BiH, Sarajevo - Svrzina kuća 1.jpg|mini|150p|desno|Svrzina kuća]] [[Datoteka:Sarajevo princip bruecke.jpg|mini|150p|desno|Latinska ćuprija]] [[Datoteka:Sarajevo Admejdan.jpg|mini|150p|desno|Muzički paviljon]] [[Datoteka:Sarajevo Sahatklula by Klackalica.jpg|mini|150p|desno|Sarajevska sahat-kula]] [[Datoteka:BBI Shopping and Business Center.jpg|mini|150p|desno|BBI Centar]] [[Datoteka:SarajevoHolidayInn.JPG|mini|180p|desno|Holiday Inn Sarajevo]] [[Datoteka:Sarajevo city tour , Bosnia Herzegovina in Ultra 4K.webm|thumb|Sarajevo gradska tura video]] Sarajevo se može pohvaliti dobro očuvanim starim trgovačkim dijelom grada, [[Baščaršija|Baščaršijom]], koja je nastala u periodu osmanlijske vladavine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Ovaj dio grada obiluje jedinstvenim arhitektonskim ostvarenjima osmanlijske gradske [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitekture]], među kojima su brojne potkupolne [[džamija|džamije]], te tradicionalne forme orijentalne arhitekture poput: [[konak]]a, [[han]]ova i [[bezistan]]a. Ratna uništavanja,<ref>{{cite web|last1=Perlez|first1=Jane|title=Ruins of Sarajevo Library Is Symbol of a Shattered Culture|url=http://www.nytimes.com/specials/bosnia/context/0812yugo-bosnia-sara.html|publisher=The New York Times|date=12. 8. 1996|access-date=24. 9. 2015}}</ref> kao i rekonstrukcija, brojnih uništenih kulturnih i vjerskih objekata, kao što su [[Gazi Husrev-begova biblioteka]], [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Nacionalna i univerzitetska biblioteka]], [[Orijentalni institut u Sarajevu|Orijentalni institut]] i [[Olimpijski muzej Sarajevo|Olimpijski muzej]], doveli su do donošenja zakona o zaštiti kulture i kulturnih institucija. ==== Osmanlijski period ==== * [[Baščaršijska džamija]], 1516. * [[Gazi Husrev-begova džamija]], 1531. * [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumli medresa]], 1537/38. * [[Gazi Husrev-begov bezistan]], 1540. * [[Bijela tabija]], oko 1550. * [[Alipašina džamija]], 1560/61. * [[Ferhadija džamija (Sarajevo)|Ferhadija džamija]], 1561/62. * [[Kozija ćuprija]], prva polovina 16. stoljeća * [[Brusa bezistan]], 1561. * [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]], 1566. * [[Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine|Stari jevrejski hram]], 1580/81, današnji oblik 1821. * [[Morića han]], kraj 16. stoljeća * [[Sarajevska sahat-kula]], kraj 16. stoljeća * [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stara pravoslavna crkva]], 1539. * [[Kapi-kula na Ploči]], početak 18. stoljeća * [[Višegradska kapi-kula]], početak 18. stoljeća * [[Sebilj]], 1754, današnji oblik 1891. * [[Latinska ćuprija]], bivši [[Principov most]], 1789. * [[Turbe sedam braće]], 1815. * [[Svrzina kuća]], tradicionalna bosanska gradska kuća, 1832. * [[Zgrada Ministarstva odbrane na Bistriku]], 1854/56. * [[Saborna crkva u Sarajevu|Saborna crkva]], 1863/72. * [[Konak na Bistriku]], 1867/69. === Austro-ugarski period === * [[Dom Armije u Sarajevu|Dom Armije]], 1880/81. * [[Hotel "Evropa"]], 1880/81. * [[Despića kuća]], 1881. * [[Katedrala Srca Isusova]], 1884/89. * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]], 1885. * [[Ćumurija most]], 1886. * [[Marijin dvor (zgrada)|Palata Marijin dvor]], 1885/95. i 1897. * [[Čobanija (most)|Čobanija most]], 1888. * [[Eiffelov most]], 1893. * [[Careva ćuprija]], 1897. * [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka]], 1887/89. * [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], kasnije Nacionalna biblioteka Bosne i Hercegovine, 1891/96. * [[Inat kuća]], kraj 19. stoljeća * [[Gradska tržnica Markale]], 1894. * [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodno pozorište]], 1897/98. * [[Sarajevska pivara]], 1898. * [[Drvenija most]], 1899. * [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademija likovnih umjetnosti]], bivša Evangelistička crkva, 1898/99. * [[Crkva svetih Ćirila i Metoda u Sarajevu|Crkva Sv. Ćirila i Metoda]], kraj 19. stoljeća * [[Sarajevska sinagoga|Aškenaška sinagoga]], 1902. * [[Crkva Kraljice svete krunice]] na Banjskom brijegu, 1910/11. * [[Franjevačka crkva svetog Ante Padovanskog]], 1912/14. * [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine]], 1912. * [[Rektorat Univerziteta]], 1912/14. * [[Zgrada "Napretka"]], 1912/13. * [[Banka na Obali]], 1913. * [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej BiH]], 1913. * [[Zgrada glavne pošte u Sarajevu|Zgrada glavne pošte]], 1913. * [[Jajce (kasarna)]], 1913/14. * [[Muzički paviljon u Sarajevu|Muzički paviljon]], 1913. === Moderni period === * [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralna banka BiH]], 1929. * [[Crkva svetog Preobraženja u Sarajevu|Crkva svetog preobraženja]], 1939. * [[Crkva svetog Josipa (Sarajevo)|Crkva svetog Josipa]], 1940. * [[Higijenski zavod]], 1950. * [[Pozorište lutaka]], 1950. * [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine|Historijski muzej]], 1958. * [[Skenderija]], sportski i kulturni centar, 1969. * [[Ledena dvorana]] * [[RTV Dom]], 1974. i 1983. * [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine|Elektroprivreda BiH]], 1978. * [[Zgrada "Oslobođenja"]], 1981/82. * [[Hotel "Holiday Inn"]], 1983. * [[Olimpijska dvorana Zetra]], 1983. * [[UNITIC poslovno-upravne zgrade]], 1986. * [[Bošnjački institut]], 2001. * [[Avaz Business Center]], 2005. * [[Bosmalov gradski centar]], 2006. * [[Avaz Twist Tower]], 2008. * [[BBI Centar]], 2009. * [[Importanne Centar]], 2010. * [[Alta Centar]], 2010. * [[Sarajevo City Center]], 2014. === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu}} [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]], odabrala je 102 spomenika, građevine i komplekse građevina u Sarajevu za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|Nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web|url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|work=kons.gov.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025010656/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1|archive-date=25. 10. 2015|url-status=dead}}</ref> Na privremenoj listi Komisije, nalazi se još 21 spomenik, čije će proglašenje uslijediti.<ref>{{cite web|url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=86|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|work=kons.gov.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150416023757/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=86|archive-date=16. 4. 2015|url-status=dead}}</ref> == Građevine == === Mostovi === {{Glavni|Mostovi u Sarajevu}} <!--http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=16 http://www.scribd.com/doc/31536540/Mostovi-u-BiH http://www.youtube.com/watch?v=6L76TGXJd8o--> Doline sarajevskih rijeka su predstavljale osnovu komunikacije i kretanja, koja povezuje istok i zapad kroz središte Balkana, već za [[Iliri|Ilire]] i njihivo pleme [[Desitijati|Desitijata]] u [[bronzano doba|bronzanom dobu]], te [[Rimljani|Rimljane]], koji ovdje grade ceste, koje povezuju [[Narona|Naronu]] s [[Podrinje]]m i [[Podunavlje]]m. Tokom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] to je dio ''bosanskog druma'', koji je iz [[Srednja Evropa|Srednje Evrope]] i sa [[Jadran]]a prolazio kroz [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] i [[Srbija|Srbiju]] do [[Carigrad]]a, čime tadašnja [[Vrhbosna]] postaje centrom domaće i strane trgovine. Iz doba [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijske vlasti]] potiču najstariji [[most]]ovi u Sarajevu: stari [[Rimski most]], nedaleko od Sarajeva, [[Kozija ćuprija]], [[Šeher-Ćehajina ćuprija]] i [[Careva ćuprija]] u starom dijelu grada. Obale Miljacke premošćuju i noviji mostovi iz doba [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] uprave: [[Ajfelov most]], [[Čobanija (most)]] ili [[Ćumurija most]], kao i savremeni mostovi: [[Most Skenderija]], [[Most Suade i Olge]], [[Most malezijsko-bosanskohercegovačkog prijateljstva]] i dr. Neki od sarajevskih mostova su isključivo pješački. === Trgovi i ulice === {{sekcija}} === Vjerski objekti === {{Glavni|Spisak vjerskih objekata u Sarajevu}} ==== Mezarja/Groblja ==== {{Glavni|Spisak grobalja u Sarajevu}} <gallery mode="packed"> Mezarje Stadion Cemetery.jpg|Mezarje Stadion Groblje Sveti arhanđeli, Georgije i Gavrilo (Sarajevo).jpg|Groblje Sveti arhanđeli, Georgije i Gavrilo </gallery> Najstarije [[Nekropola|nekropole]] [[Crkva bosanska|crkve bosanske]], [[Bogumili|bogumilske]], [[Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini|pravoslavne]] i [[Katolička crkva Bosne i Hercegovine|katoličke]] i [[Mezarje|islamska mezarja]] razasuta su gradom. [[Stećak|Stećci]], monumentalni kameni blokovi i jedinstveni nadgrobni spomenici iz [[Srednji vijek|srednjevjekovnog perioda]] mogu se naći nedaleko od Sarajeva u selu [[Nekropola stećaka u selu Šabići|Šabići]] kod [[Trnovo (FBiH)|Trnova]] i selima [[Dolovi (Konjic)|Dolovi]] i [[Lukomir]] na obroncima [[Bjelašnica|Bjelašnice]]. Gradsko groblje [[Bare (groblje)|Bare]] je sa 33 ha površine, jedno od većih u Europi, a po konfiguraciji terena i položaju jedno je od interesantnijih i ljepših grobalja na [[Balkan]]u. Na groblju „Bare“ su grobljanske površine za pripadnike svih religija: [[musliman]]e, [[Pravoslavlje|pravoslavne]], [[Rimokatoličanstvo|katolike]], [[Judaizam|judaiste]], [[evangelist]]e, [[adventist]]e, [[Starokatolička crkva|starokatolike]], kao i [[Ateizam|ateiste]]. <!--Na njemu počivaju:--> Novo gradsko groblje [[Vlakovo (groblje)|Vlakovo]] je izgrađeno u septembru 1985. godine nedaleko od Sarajeva, u vrijeme kada je groblje „Bare“ bilo gotovo popunjeno. Groblje se proteže na 25 ha, na kome se obavlja najveći broj sahrana. [[Stadion (groblje)|Stadion]] je zbog svog nastanka groblje jedinstveno u svijetu. Životnom nuždom, za vrijeme [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]], 1992–95. godine kada su, usljed svakodnevnih artiljerijskih i snajperskih napada na grad sa okolnih brda, mnoga groblja bila nedostupna, a broj civilnih žrtava rastao, jedan nogometni stadion pretvoren je u groblje.<ref>{{cite web|url=http://cvijet.ba/gradska_groblja|archive-url=https://web.archive.org/web/20110823060120/http://cvijet.ba/gradska_groblja|title=cvijet.ba - briga o grobljima Sarajevskog kantona|archive-date=23. 8. 2011|work=cvijet.ba|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> Neobično lijepa su stara groblja [[Alifakovac (groblje)|Alifakovac]] i [[Jevrejsko groblje u Sarajevu|Jevrejsko groblje]]. == Kultura == {{Glavni|Kultura u Sarajevu}} === Opere i pozorišta === Prve klasične, pozorišne predstave u gradu održavale su se u [[Despića kuća|Despića kući]], pa se ovaj objekat može smatrati pretečom savremenog [[pozorište|pozorišta]] u Sarajevu.<ref>{{cite web|url=http://www.sonar.ba/discover.php?lang=ba&action=full&id=14|title=Official Destination Sarajevo Guide|work=Sarajevo.travel|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Danas je tu smješten Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.muzejsarajeva.ba/content/view/24/39/lang,ba/|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808150008/http://www.muzejsarajeva.ba/content/view/24/39/lang,ba/|title=Muzej Sarajeva - Despica kuca|author=Administrator|archive-date=8. 8. 2007|work=muzejsarajeva.ba|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodno pozorište]], osnovano [[1921.]] kao dramski teatar, je najstariji bosanskohercegovački profesionalni teatar. Jedan od prvih direktora Narodnog pozorišta Sarajevo bio je [[Branislav Nušić]]. Od 1946. Narodno pozorište dobija i muzičke segmente djelovanja: [[Sarajevska opera|operu]] i [[Sarajevski balet|balet]]. Kao jedini operski i baletni teatar u državi, središnje je mjesto razvoja scenske umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Veliki broj glumaca, režisera, scenografa, kostimografa, koreografa, dirigenata, baletnih i opernih umjetnika, sticali su slavu na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, kao što je [[Ljiljana Molnar-Talajić]], svjetski priznata [[primadona]], koja je ponijela slavu sarajevskog i bosanskohercegovačkog teatra i na pozornicama najznačajnijih svjetskih teatara. Narodno pozorište Sarajevo ima 225 zaposlenih, a svoju djelatnost ostavaruje u matičnoj kući na [[Obala Kulina bana|Obali Kulina bana]]<ref>{{cite web|url=http://nps.ba/|title=Narodno pozorište Sarajevo|work=nps.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> , kao i u zgradi [[Terezija]], gdje se nalaze radionički prostor i produkcija scenografije. Narodno pozorište Sarajevo član je [[Nova evropska teatarska asocijacija|Nove evropske teatarske asocijacije]]. [[Kamerni teatar 55]] počeo je sa radom 7. marta 1955. godine. Njegov osnivač bio je [[Jurislav Korenić]] (1914–1974). Teatar je, na tragu novih teatarskih stremljenja u tadašnjoj Evropi, bio novost na ovim prostorima i primjer kojeg su slijedili brojni teatri. Prezentira novi vid dramaturgije, ”dramu apsurda” ili “anti dramu” ili “novu dramu”. Izvode se tekstovi [[Samuel Beckett|Becketta]], [[Alfred Jarry|Jarryja]], [[Jean Genet|Geneta]], [[Eugène Ionesco|Ionesca]], Schwartza, [[Anton Pavlovič Čehov|Čehova]]… i drugih autora, čija poetika u modernom teatru proizlazi iz “apsurdnog osjećanja života”. Karakterizira ga pozornica “ring”, okružena gledalištem, umjesto frontalnog tipa scene, s nepremostivom “rampom”, s intimnijom, prirodnijom i iskrenijom glumačkom igrom.<ref>{{cite web|title=Službena stranica Kamernog teatra 55 u Sarajevu|url=http://www.kamerniteatar55.ba/|access-date=24. 9. 2015}}</ref> [[Pozorište mladih Sarajevo|Pozorište mladih]]<ref>{{cite web|title=Pozorište mladih Sarajevo|url=http://www.pozoristemladih.ba/|access-date=24. 9. 2015}}</ref> nastalo je 1977. godine udruživanjem dva pozorista: Pionirskog pozorišta i Pozorista lutaka, sa dvije samostalne scene, Lutkarskom i Dramskom. Oba teatra osnovana su 1950. godine. Prvih desetak godina postojanja Pionirsko pozoriste nema svog ansambla, pa po projektu angažuje glumce iz drugih teatara i "glumce" djecu, od koji su neki i danas poznati i priznati umjetnici. Pozorište lutaka u tom periodu njeguje marionetu kao osnovni izraz. Njime rukovodi [[Adolf Pomezni]]. Pionirsko pozorište 1960-tih godina osniva svoj profesionalni ansambl, mijenja naziv u ''Pozorište za mlade'', i počinje sa postavljanjem sve ambicioznijih projekata, koji nisu namijenjeni samo najmlađim, nego pretenduju animiranju što širih grupacija mladih. Na čelo Pozorišta lutaka dolazi pozorišni mag Jurislav Korenić i njegovim dolaskom nastaje novi period u razvoju teatra, što se ogleda u različitim lutkarskim tehnikama koje se primjenjuju, kao i u samom istraživanju mogućnosti daljeg razvoja lutkarstva uopće. Igraju se relevantna djela domaćih i svjetskih autora: J. Skupa i K. Venig: "Srećko među bubama", J. Vandot i V. Rabadan: "Kekec", zatim "Pinokio", D. Bibanovića, "Alisa u zemlji čuda", L. Paljetka, "Palčić Dugonja", G. Simića, "Pepeljuga", D. Todorovića, na Lutkarskoj, a [[William Shakespeare|Shakespeareove]] "Bura" i "Komedija zabuna", [[Aristofan]]ove "Ptice", Homerova "Odiseja", [[Jarry]]jev "Kralj Ibi", Držićeva "Novela od Stanca", [[Ionesco]]v "Kralj umire", Kurićeva "Ljepotica i zvijer". Lukićeve "I opet Nušić" i "Bašeskija, san o Sarajevu", i mnoge druge na Dramskoj sceni. U saradnji s domaćim i stranim režiserima, uz zajednički angažman [[MESS]]-a i glumaca u Sarajevu, u Pozorištu mladih tokom rata premijerno su izvedene brojne predstave: [[Samuel Beckett|Beckettov]] "Čekajući Godoa", [[Euripid]]esov "Alkestis", [[Schuman]]ov "Cirkus Veliko stopalo", [[Jarry]]jev "Okovani Ibi", [[Miller]]ova "Hamlet mašina", G. Simić: "Bajka o Sarajevu", F. Furaković: "Abeceda"…, a po završetku rata pozorište nastavlja svoju djelatnost predstavama "Tri jezika", [[F. Hohler]]a, "Dijete školjke", [[R. Herfurtner]]a, "Kraj igre", [[Samuel Beckett|S. Becketta]], "Familija" (Zeko, Zeko), [[C. Serreau]]a, "Tajna dvorske lude", [[Hazim Akmadžić|H. Akmadžića]], "Makbet",[[William Shakespeare|W. Shakespearea]], "Kad bi ovo bila predstava", [[Almir Imširević|A. Imširevića]], "Spaseni za dlaku", [[T. Wilder]]a, "Košmar o Bosni", N. Veličkovića i dr. [[SARTR|Sarajevski ratni teatar SARTR]]<ref>{{cite web|url=http://www.sartr.ba/|title=SARTR — Sarajevski ratni teatar|work=sartr.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-date=7. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130807102353/http://www.sartr.ba/|url-status=dead}}</ref> utemeljen je 17. maja 1992. godine na inicijativu reditelja [[Dubravko Bibanović|Dubravka Bibanovića]] i [[Gradimir Gojer|Gradimira Gojera]], [[Đorđe Mačkić|ing. Đorđa Mačkića]] i pisca [[Safet Plakalo|Safeta Plakala]], a okupio je glumce i saradnike iz tri profesionalna sarajevska teatra koja su, zbog rata u BiH, morala obustaviti svoj rad. U augustu 1992. SARTR je konstituiran kao vojna jedinica pri Regionalnom štabu Oružanih snaga BiH Sarajevo, a 12. januara 1993. godine Odlukom Ratnog Predsjedništva Skupštine grada Sarajeva, kao javna ustanova iz oblasti kulture od posebnog interesa za odbranu grada. Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo od 24. jula 1997. ulogu osnivača SARTR-a preuzeo je Kanton Sarajevo. Od 2003. Sarajevski ratni teatar SARTR je nosilac [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade]]. Njegov pokretač i redatelj, [[Safet Plakalo]], opisuje SARTR kao "duhovno oružje protiv nadrealizma rata", zaokružujući njegov karakret u motu "teatrom protiv smrti". Unatoč ograničenim sredstvima, SARTR je danas uspješna profesionalna kuća s brojnim međunarodnim koprodukcijama, nastupima i nagradama. === Muzeji i galerije === {{Glavni|Spisak muzeja u Sarajevu|Spisak galerija u Sarajevu}} [[Datoteka:Sarajevo Haggadah.jpg|thumb|left|kopija [[Sarajevska hagada|Sarajevske hagade]]]] Kao grad poznat po svojoj historiji i kulturi Sarajevo obiluje muzejima. Neki od njih su: [[Muzej Sarajeva]], [[Ars Aevi|Ars Aevi muzej umjetnosti]], [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]], [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine]], [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine]], [[Olimpijski muzej Sarajevo|Olimpijski muzej]], [[Brusa bezistan]], [[Muzej "Sarajevo 1878–1918."]], [[Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine]], [[Muzej ratnog djetinjstva]], [[Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine]], [[Muzej "Alija Izetbegović"]] i [[Tunel spasa]]. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je dom [[Sarajevska hagada|Sarajevske hagade]], [[Iluminirani rukopisi|iluminiranog rukopisa]] i najstarijeg dokumenta [[Sefardi|sefardskih]] [[Jevreji|Jevreja]] na svijetu, objavljene u Barceloni oko 1350. a koja sadrži tradicionalne jevrejske [[Hagada|hagade]]. Ovaj dokument je stalno izložen u muzeju i jedina je preostala ilustrirana sefardska hagada na svijetu. Zemaljski muzej također je domaćin cjelogodišnjih izložbi koje se odnose na lokalnu, regionalnu i međunarodnu kulturu i historiju te je dom za preko 5.000 artefakata iz bosanske historije. Galerije Sarajeva su: [[Collegium Artisticum]], [[Gakerija Mak|Mak]], [[Galerija "Roman Petrović"|Roman Petrović]], [[Galerija Novi hram|Novi hram]], [[Atelje-zbirka Safet Zec]], [[Galerija Mersada Berbera 'E&A']], [[Galerija Paleta|Paleta]], [[Galerija Sveti Anto]], [[Galerija Boris Smoje|Boris Smoje]], [[Mala galerija]], [[Galerija Kicoš]] i dr. <gallery mode="packed"> Sarajevo, Baščaršija II.jpg|[[Bošnjački institut]] Sarajevo, muezum Alije Izetbegoviće.jpg|[[Muzej "Alija Izetbegović"]] Sarajevo 1914 museum IMG 1118.JPG|[[Muzej "Sarajevo 1878–1918."]] Exterior house - Sarajevo Tunnel Museum (2).jpg|[[Tunel spasa]] National Museum of BiH Aerial.JPG|[[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]] </gallery> === Festivali === {{Glavni|Spisak festivala u Sarajevu}} Sarajevo je međunarodno poznato po svojoj eklektičnoj i raznolikoj ponudi od preko 50 godišnjih festivala. [[Sarajevo Film Festival]] osnovan je 1995. godine za vrijeme rata u BiH i postao je premijerni i najveći filmski festival u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]].<ref name="About the Festival">{{cite web |url=http://www.sff.ba/en/page/about-the-festival |title=About the Festival |publisher=Sarajevo Film Festival Official Website |access-date=3. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180708191719/https://www.sff.ba/en/page/about-the-festival |archive-date=8. 7. 2018 |url-status=dead }}</ref> Festival se održava u [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnom pozorištu]], uz projekcije u Pozorištu na otvorenom ''Metalac'' i Bosanskom kulturnom centru. Sarajevo je proglašeno [[Grad filma|Gradom filma]].<ref>{{Cite web|url=https://en.unesco.org/creative-cities/events/unesco-designates-66-new-creative-cities|title=UNESCO designates 66 new Creative Cities {{!}} Creative Cities Network|website=en.unesco.org|access-date=23. 9. 2021}}</ref> Međunarodni festival [[MESS]] eksperimentalni je pozorišni festival i najstariji pozorišni festival na [[Balkan]]u.<ref>{{cite web|url=http://befestival.org/about/european-network/|title=MESS International Theatre Festival|publisher=befestival.org}}</ref> Godišnji [[Omladinski Film Festival Sarajevo]] prikazuje igrane, animirane i kratke filmove iz cijelog svijeta i premijerni je studentski filmski festival na Balkanu.<ref>{{cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/omladinski-film-festival-sarajevo-predstavlja-nove-mlade-autore|title=Omladinski filmski festival Sarajevo predstavlja nove mlade autore|publisher=Al Jazeera Balkans|date=4. 7. 2017}}</ref> Također poznati su i festivali kao što su: [[Sarajevska zima]], [[Sarajevski džez festival]], ljetni kulturni festival ''[[Baščaršijske noći]]''i Svjetski televizijski festival orijentalne muzike === Muzika === {{Glavni|Sarajevska muzička scena|Spisak bosanskohercegovačkih patriotskih pjesama}} [[Datoteka:Tifa i Bregovic Nis polovina 80-ih.jpg|thumb|right|250px|[[Bijelo dugme]], muzička grupa koje se smatra najpopularnijim bendom koji je ikada postojao u bivšoj Jugoslaviji i jednim od najvažnijih aktera jugoslovenske rock scene. Na slici su Mladen Vojičić Tifa (lijevo) i Goran Bregović (desno)]] [[Datoteka:Evstafiev-bosnia-cello.jpg|thumb|right|250px|[[Vedran Smailović]] svira violončelo na ruševinama [[Sarajevska vijećnica|Sarajevske vijećnice]] 1992.]] Sarajevo je kroz historiju bilo jedan od najvažnijih muzičkih centara u regiji. Sarajevska muzička scena ima dugu tradiciju a kao njena najplodonosnija era smatra se period između [[1961.]] i [[1991.]] U to doba počine se razvijati ''Sarajevska škola pop rocka'' a osnivaju se muzičke grupe kao što su: [[Indexi]] (1962), [[Ambasadori]] (1968), Pro Arte a na sceni se pojavljuju i kantautori poput [[Kemal Monteno|Kemala Montena]]. Period ekspanzije sarajevske muzičke scene nastavlja se i tokom 1980-ih, s bendovima: [[Plavi orkestar]], [[Crvena jabuka]] i [[Divlje jagode]], po većini kritičara, pionirima u regionalnom rokenrol pokretu. Sarajevo je takođe bilo dom i mjesto nastanka vjerojatno najpopularnijeg i najuticajnijeg jugoslovenskog rock sastava svih vremena, [[Bijelo dugme|Bijelog Dugmeta]] (1974), u velikoj mjeri jugoslavenske paralele sa [[The Rolling Stones|Rolling Stonesima]], kako po popularnosti tako i po utjecaju na druge muzičke sastave. Sarajevo je također bilo dom vrlo zapažene urbane subkulture post-punka poznate pod nazivom [[Novi primitivizam]], koja je započela početkom 1980-ih s Baglama Bandom koji je zabranjen nedugo nakon izdanja svog prvog LP-a a koji je uveden u ''mainstream'' bendove kao što je [[Zabranjeno pušenje]] i [[Elvis J. Kurtović & His Meteors]], kao i kroz prvobitno radio a potom i tv serijal [[Top lista nadrealista]]. Ostali značajni bendovi koji se smatraju dijelom ove subkulture su [[Bombaj štampa]]. Pored i odvojeno od Novog primitivizma, Sarajevo je rodni grad jednog od najznačajnijih bivših jugoslavenskih alternativnih industrijskih bendova, [[SCH (bend)|SCH]]-a. U periodu do 90-tih u Sarajevu su osnavani i mnogi drugi popularni bendovi kap što su: [[Merlin (grupa)|Merlin]], [[Valentino (bend)|Valentino]], [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]] i dr. S razlogom se sarajevska muzička scena, pogotovo 70-tih i 80tih godina smatra kao najuspješnija scena tadašnje Jugoslavije. Što je možda još važnije, Sarajevo je krajem 19. i tokom 20. vijeka bilo dom rastućem i velikom centru stvaranja zapisa [[Sevdalinke]] i u velikoj mjeri je doprinijelo tome da se ovaj historijski žanr muzike ponovo ''probije'' na glavnu scenu s obzirom da je sevdalinka dugi niz vijekova bila važan i jedan od najpoznatijih segmenata [[Kultura Bosne i Hercegovine|Bosanske kulture]]. Tekstopisci i muzičari kao što su [[Himzo Polovina]], [[Safet Isović]], [[Zaim Imamović]], [[Zehra Deović]], [[Halid Bešlić]], [[Hanka Paldum]], [[Nada Mamula]], [[Meho Puzić]] i mnogi drugi su tokom svoje karijere živjeli i komponovali u Sarajevu gdje su i napisali neke od svojih najvažnijih djela. Sarajevo je takođe u velikoj mjeri utjecalo na pop scenu Jugoslavije s muzičarima poput Zdravka Čolića, Kemala Montena, Dine Merlina, Seida Memića Vajte, Harija Mata Harija, Mladena Vojičića Tife, Željka Bebeka i mnogih drugih. Mnogi noviji sarajevski bendovi također su pronašli ime i afirmirali se u Sarajevu, poput [[Regina|Regine]] koja je također snimila dva albuma za vrijeme Jugoslavije i [[Letu Štuke]], koji je zapravo osnovan u Jugoslaviji sa poznatim bosanskohercegovačko-američkim piscem [[Aleksandar Hemon|Aleksandrom Hemonom]] ali je reputaciju stekao kasnije, tokom 2000-ih. Sarajevo je u novije vrijeme dom važne i eklektične kombinacije novih bendova i nezavisnih muzičara, koji nastavljaju djelovati i nastupati na sve većem broju festivala i koncerata širom države. U gradu se održava i najveći jazz festival u regiji, Sarajevski džez festival. Američki heavy metal sastav [[Savatage]] objavio je pjesmu pod nazivom ''Badnjak (Sarajevo 12/24)'' na svom albumu ''Dead Winter Dead'' 1995. godine, a govori o sviraču violončela koji je svirao zaboravljenu božićnu pjesmu u ratom razorenom Sarajevu. Pjesmu je kasnije isti bend ponovo objavio pod nazivom ''Transsibirski orkestar'' na svom prvom albumu ''Badnjak i druge priče'' 1996. godine, pri čemu je pjesma postigla trenutni uspjeh i popularnost. Nakon rata, irska rock grupa [[U2 (grupa)|U2]] je bila prva strana grupa koji je održala koncert u gradu. === Kulturne institucije === Uz nekoliko nacionalnih i gradskih [[pozorište|pozorišnih]] kuća, [[muzej]]a i kulturnih institucija, Sarajevo je i važno mjesto na kulturnoj mapi ovog dijela evropskog kontinenta. Druge kulturne institucije uključuju [[Sarajevski kulturni centar]], Sarajevsku biblioteku, [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetničku galeriju BiH]] i [[Bošnjački institut]]. === Gastronomija === {{sekcija}} == Turizam i rekreacija == {{Glavni|Turističke atrakcije u Sarajevu}} Svjetski poznat turistički vodič ''[[Lonely Planet]]'' svrstao je Sarajevo 2006. godine na 43. mjesto najljepših gradova svijeta,<ref name="Lonely Planet 2006">{{cite book|title=The Cities Book: A Journey Through The Best Cities In The World|date=2006|publisher=Lonely Planet Publications|location=Melbourne|isbn=1-74104-731-5|url=https://archive.org/details/lonelyplanetciti00lone}}</ref> a u decembru 2009. je Sarajevo izabrano među deset gradova koje vrijedi posjetiti u 2010. godini.<ref>{{cite web |url=http://www.news.com.au/travel/galleries/gallery-e6frflw0-1225794915428?page=2 |title=Lonely Planet's Top 10 Cities 2010 &#124; Lonely Planet's Top 10 Cities 2010 |publisher=News.com.au |access-date=19. 1. 2010 |archive-date=10. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101010052209/http://www.news.com.au/travel/galleries/gallery-e6frflw0-1225794915428?page=2 |url-status=dead }}</ref> Prema podacima iz 2013. godine Sarajevo je posjetilo 302.570 turista, što je za 17,9% više u odnosu na prethodnu godinu, sa ostvarenih 595.637 noćenja, što je za 18% više nego u 2012. godini.<ref>{{cite web|url=http://ekapija.ba/bs/Vijest/kapital/u-ks-u-2013-je-najuspjesnija-turisticka-godina-od-kad-se-vodi-statistika/34489 |title=Kanton Sarajevo: Više turista u 2011 |publisher=Vijesti.ba |access-date=12. 3. 2013}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.fzs.ba/god.htm |title=Statistički Godišnjaci/Ljetopisi|publisher=Fzs.ba |access-date=12. 3. 2013}}</ref> Prema anketi koju je sproveo sajt Booking.com a u kojoj je učestvovalo preko 50.000 putnika Sarajevo je uvršteno na 7. mjesto od 10 najpopularnijih svjetskih destinacija za kušanje lokalnih kulinarskih specijaliteta u 2018. godini.<ref>{{cite web |title=Stats: Malaysia, Taiwan Top Destinations for Local Food |url=https://www.travelagentcentral.com/running-your-business/stats-malaysia-taiwan-top-destinations-for-local-food |website=www.travelagentcentral.com |access-date=7. 6. 2018}}</ref> Kao najpoželjniji grad je izabran malezijski grad Ipoh a na spisku su se našli uglavnom gradovi iz Azije a Sarajevo je uz [[peru]]ansku [[Lima|Limu]] jedini glavni grad neke od država. Sportski turizam uglavnom još uvijek koristi sportske objekte i terene sagrađene za potrebe Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, posebno skijašta na obližnjim planinama Bjelašnica, Igman, Jahorina, Trebević i Treskavica. Primjeri popularnih destinacija Sarajeva i okoline su [[Vrelo Bosne]], [[Begova džamija]], [[Katedrala Srca Isusova|Sarajevska katedrala]] i džamija Gazi Husrev-bega. Turizam u Sarajevu uglavnom se fokusiran na historijskom, vjerskom, kulturnom i segmentu zimskih sportova. ==== Sarajevska žičara ==== {{Glavni|Sarajevska žičara}} [[Datoteka:Trebević CC (42065596011).jpg|mini|desno|250px|Pogled na Sarajevsku žičaru 2018.]] Trebevićka žičara, u sarajevskom žargonu poznatija kao uspinjača, svečano je otvorena 3. maja 1959. godine, a povezivala je [[Bistrik]] (583 m/nv) sa Vidikovcem na [[Trebević]]u (1160 m/nv). Puštanju u promet uspinjače prisustvovao je veliki broj građana, koji su „okupirali“ polaznu stanicu, ali i padinske ulice i avlije iznad kojih je prolazila. Polazna stanica se nalazila u ulici Avdage Šahinagića (u to vrijeme Dimitrija Tucovića) preko puta [[Sarajevska vijećnica|sarajevske Vijećnice]] na nadmorskoj visini 583 metra, a dolazila je na Vidikovac na [[Trebević]]u na 1160 m/nv. Visinska razlika je bila preko 570 metara, a razdaljina među stanicama je iznosila 2070 m. Stara Trebevićka žičara je po kategorizaciji spadala u red kabinskih žičara s kružnim tokom. Po konstrukciji je bila dvoužetna, tj. duž trase su se nalazila dva čelična užeta: jedno vučno, a drugo noseće. Na trasi su bili projektovani i ugrađeni rešetkasti čelični stubovi sa raščlanjenim temeljima (ukupno 8 stubova), a čija je visina bila između 8 i 24 metra. Sistem je imao 50 kabina kapaciteta po 4 putnika. Vožnja je trajala 12 minuta, a za jedan sat se moglo prevesti 800 putnika u oba pravca. Izgradnja žičare trajala je oko godinu dana, ali su priprema za njenu izgradnju počele već 1956. godine. Vodeći projektant žičare bio je František Šup iz [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. Na projektu i izgradnji žičare radile su vodeće jugoslavenske firme ''Impola'' iz [[Slovenska Bistrica|Slovenske Bistric]]<nowiki/>e, ''Termoelektro'' [[Beograd]], ''Jelšingrad'' [[Banja Luka]], te ''[[Energoinvest]]'' Sarajevo. Pogonski dio je naručen iz čehoslovačke firme ''Transeksport''. Na polaznoj i dolaznoj stanici su izgrađene čekaonice sa bifeima, a na dolaznoj stanici na Vidikovcu kasnije je sagrađen istoimeni restoran. Svojom dužinom od skoro 2.100 metara, trebevićka žičara bila je jedna od najznačajnijih u bivšoj Jugoslaviji, a jedna od rijetkih uopće koja polazi iz samog centra grada i za 12 minuta vas dovodi u netaknutu prirodu, oazu čistog zraka. Tokom [[Opsada Sarajeva|opsade]] grada, žičara je, zajedno sa polaznom i dolaznom stanicom na [[Trebević]]u, potpuno uništena.<ref>{{Cite web|url=https://www.zicara.ba/bs/article/27/historija-zicare|title=Prva izgradnja žičare {{!}} Žičara|website=www.zicara.ba|access-date=6. 10. 2018}}</ref> Nova Sarajevska žičara službeno je otvorena 6. aprila 2018. godine, na dan Grada Sarajeva. Sa ukupno 33 moderne korpe čini novi sistem, koji može iz grada do Trebevića prevesti do 1.200 putnika na sat, sa vožnjom koja u jednom smjeru traje oko 9 minuta. ==== Parkovi i šetališta ==== {{Glavni|Spisak parkova u Sarajevu}} U Sarajevu i periferiji nalazi se mnogo parkova, šetališta i izletišta. Popularna aktivnost građana Sarajeva je ulični šah, koji se obično igra na Trgu oslobođenja Alija Izetbegović. Veliki park je najveća zelena površina u centru grada u sklopu kojeg se nalazi i [[Spomen-obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992–1995.|Spomen obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva]]. Park [[Hastahana]] je popularno mjesto za relaksaciju, također u gradu u naselju [[Marijin Dvor]]. Osim ovih parkova tu su i parkovi [[Prk Betanija|Betanija]], [[Da Riva]], [[Barice (Stari Grad)|Barice]] i dr. Od šetališta najpoznatije je [[Vilsonovo šetalište]], koje se proteže uz desnu obalu Miljacke kao i šetalište u blizini Sarajeva, [[Velika aleja]], koje povezuje Ilidžu sa vrelom Bosne. [[Kozija ćuprija]], u kanjonu Miljacka, istočno od Sarajeva također je popularna turistička destinacija. Zahvaljujući konfiguraciji zemljišta u Sarajevu i njegovoj okolini nalaze se mjesta odakle se pruža izvrstan panoramski pogled na Sarajevo. Jedno od takvih mjesta je [[Avaz Twist Tower]], restoran Park Prinčeva, Vidikovac (Trebević), [[Žuta tabija|žuta]]/[[Bijela tabija|bijela]] na [[Vratnik (Sarajevo)|Vratniku]], kao i brojni krovovi visokih zgrada širom grada. <gallery mode="packed" heights="150px"> Veliki Park Sarajevo.JPG|Veliki Park Koševo Park, Sarajevo.JPG|Koševski Park Vilsonovo šetalište.JPG|Vilsonovo šetalište Koševski potok via Pionirska dolina.JPG|Koševski potok teče kroz [[Pionirska dolina|Pionirsku dolinu]] (zoološki vrt) Sarajevo street chess.jpg|Ulični šah Hastahana Park, Sarajevo.jpg|Hastahana Park na Marijin Dvoru (u 2005.) Sarajevo Admejdan.jpg|Sarajevo Atmejdan ''Muzički paviljon'' </gallery> == Sport == [[Datoteka:Vucko.jpg|mini|120p|Vučko, maskota XIV Olimpijskih igara 1984. godine]] {{Glavni|Sport u Sarajevu|Spisak sportskih klubova u Sarajevu}} {{Dodatne informacije|Zimske olimpijske igre 1984.}} Iako u Sarajevu egzistiraju mnoga sportska društva i klubovi od kojih su neku postigli i evropski vrijedne rezultate ([[KK Bosna Royal|KK Bosna]] prvak Evrope 1979) Sarajevo je u svijetu sporta najpoznatije kao mjesto održavanja [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV zimskih olimpijskih igara]]. Neki od olimpijskih objekata su porušeni u zadnjem ratu ali su i obnovljeni kao što je slučaj sa [[Olimpijska dvorana Zetra|Olimpijskom dvoranom Zetra]] i [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Olimpijski stadion "Asim Ferhatović Hase"]]. Od sportova u Sarajevu je najpopularniji nogomet i klubovi [[FK Sarajevo|Sarajevo]] i [[NK Željezničar|Željezničar]] koji igraju zapaženu ulogu ne samo u okviru bosanskohercegovačke [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]] već su dobre rezultate postigli i za vrijeme bivše Jugoslavije, te su najtrofejniji klubovi u državi. Od nogometnih klubova tu su još i [[FK Olimpik Sarajevo|FK Olimpic]] i [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|NK SAŠK Napredak]]. Od ostalih popularnih sportova tu su još i [[košarka]] pri čemu se ističe klub KK Bosna, jedini košarkaški klub u državi koji je u muškoj konkurenciji osvojio titulu prvaka Evrope, višestruki osvajači prvenstva i kupa Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije. Rukomet, odbojka, tenis, plivanje, hokej na ledu, atletika i niz borilačkih sportova su ostali vidovi sportskog nadmetanja u kojem Sarajevo ima svoje predstavnike. Najtrofejniji klubovi u državi su i [[klub sjedeće odbojke “SPID“]], višestruki prvaci BiH i šestostruki prvaci Evropi kao i klub ''[[Odbojkaški klub invalida Fantomi|Fantomi]]'' sa jednako vrijednim rezultatima na domaćem i međunarodnom nivou. [[ŠK Bosna|Šahovski klub Bosna]] je najtrofejniji šahovski klub u BiH. Od 80-tih godina klub ostvaruje zapažene rezultate pri čemu vrijedi istaći da je klub od 1990tih godina osvojio 4 titule prvaka Evrope po čemu je trenutno trećerangirani šahovski klub u Evropi. Osvajanjem četvrte titule prvaka 2002. godine jedno su vrijeme bili i najtrofejniji svjetski klub, ispred ruskog [[CSKA]] sa tri titule. Za klub je jedno vrijeme nastupao i [[Gari Kasparov]], jedan od najboljih šahista u historiji. === Sportski klubovi === Sportski život se prvenstveno odvija kroz nekoliko sportskih društava od kojih su poznatiji: [[SD Sarajevo]], [[SD Željezničar]] i [[USD "Bosna"|USD Bosna]], popularni ''studenti''. Sportska društva imaju sekcije u više sportskih grana. Među velikim brojem sportskih kolektiva u gradu ističu se [[nogomet]]ni klubovi [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]], [[FK Sarajevo|Sarajevo]] i [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]], rukometni klubovi [[RK Željezničar|Željezničar]] i [[RK Bosna Sarajevo|Bosna]], muški košarkaški klubovi [[KK Bosna Royal|Bosna]], evropski prvak 1979 i Spars. Osim klubova iz najpopularnijih sportova u Sarajevu egzistiraju i klubovi iz ostalih sportova kao što su: [[Atletski klub Bosna|atletika]], [[Biciklistički klub Bosna|biciklizam]], [[Odbojkaški klub Bosna|odbojka]], [[Šahovski klub Bosna|šah]], [[vaterpolo]], klubovi iz različitih boriličkih sportova i dr. Također postoji i [[Aeroklub Sarajevo]] osnovan 1946. godine. Neki od najpopilarnijih sarajevskih klubova navedeni su u sljedećoj tebeli. {|class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: auto; border: none;" |- ! scope="col" |Klub ! scope="col" |Sport ! scope="col" |Takmiči se u ! scope="col" |Dvorana ! scope="col" |Osnovan |- |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] |[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogomet]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine]] |[[Stadion Grbavica|Grbavica Stadium]] |1921. |- |[[FK Sarajevo|Sarajevo]] |Nogomet |Premijer liga Bosne i Hercegovine |[[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Asim Ferhatović Hase]] |1946. |- |[[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]] |Nogomet |[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva nogometna liga FBiH]] |[[Stadion Otoka|Otoka Stadion]] |1993. |- |[[RK Bosna Sarajevo|RK Bosna]] |[[Rukometni savez Bosne i Hercegovine|Rukomet]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine u rukometu]] |[[Dvorana "Mirza Delibašić"]] |1948. |- |[[KK Bosna Royal]] |[[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine|Košarka]] |[[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u košarci]] |[[Dvorana "Mirza Delibašić"]] |1951. |- |[[HK Bosna]] |[[Hokejaški savez Bosne i Hercegovine|Hokej]] |[[Liga Bosne i Hercegovine u hokeju]] |[[Olimpijska dvorana Zetra|Zetra]] |1980. |- |[[VK Bosna]] |Vaterpolo |[[Liga Bosne i Hercegovine u vaterpolu]] |[[Olimpijski bazen Otoka]] |1984. |- |[[SDI Spid]] |Sjedeća odbojka |[[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci]] |[[Olimpijska dvorana "Ramiz Salčin"]] |1994. |- |[[OKI Fantomi]] |Sjedeća odbojka |Prvenstvo Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci |[[Olimpijska dvorana "Ramiz Salčin"]] |1995. |} === Sportske manifestacije === U Sarajevu se održava relativno veliki broj sportskih manifestacija i takmičenja, kako onih redovnih tako i periodičnih. Sportska događanja su uglavnom sa učešćem domaćih klubova i takmičara iako postoje i ona međunarodnog karaktera. Najznačanije takmičenje koje je održano u gradu su [[Zimske olimpijske igre 1984.]] godine a od ostalih međunarodnih takmičenja mogu se izdvojiti [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1970.]] (grupna faza) i [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.|Evropski zimski olimpijski festival mladih]] održan 2019 godine. == Privreda i infrastruktura == === Privreda === {{Glavni|Privreda Sarajeva}} [[Datoteka:Centralna_banka_BiH.JPG|mini|250p|desno|Zgrada [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralne banke Bosne i Hercegovine]]]] Nakon socijalističkog perioda i godina rata, ekonomija Sarajeva je postala predmet rekonstrukcije i rehabilitacije.<ref>{{cite web|url=http://www.seerecon.org/bosnia/ec/sectors/sarajevo.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20081228003803/http://www.seerecon.org/bosnia/ec/sectors/sarajevo.htm|title=The EC reconstruction programme for Bosnia and Herzegovina detailed by sector - Europe for Sarajevo Programme|archive-date=28. 12. 2008|work=seerecon.org|access-date=24. 9. 2015|language=en|url-status=dead}}</ref> Među brojnim ekonomskim znakovima, 1997. godine je otvorena [[Centralna banka Bosne i Hercegovine]] i 2002. je počela sa radom [[Sarajevska berza]]. Velika gradska baza proizvodnje, administracije i turizma, kombinirana sa velikim informalnim tržištem,<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|title=The World Factbook|work=cia.gov|access-date=24. 9. 2015|language=en|archive-date=15. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|url-status=dead}}</ref> čini grad najvećim ekonomskim regionom Bosne i Hercegovine. Iako je Sarajevo imalo razvijenu industriju tokom socijalističkog perioda, samo je nekolicini preduzeća izvršila uspješnu tranziciju na kapitalističku ekonomiju. Sarajevska industrija sada uključuje [[Fabrika duhana Sarajevo|industriju duhanskih proizvoda]], namještaja, automobila i komunikacijske opreme. Kompanije smještene u Sarajevu su [[B&H Airlines]] (prijašni Air Bosna), [[BH Telecom]], [[Bosmalov gradski centar]], [[Bosnalijek]], [[Energopetrol]], [[Fabrika duhana Sarajevo]] i [[Sarajevska pivara]]. Sarajevo ima jaku turističku ponudu i [[Lonely Planet]] je gradu dao 43. mjesto na listi najposjećenijih gradova u svijetu u [[2006]]. godini.<ref>Lonely Planet (3. 2006). Put kroz najbolje gradove u Evropi</ref> Sportski turizam koristi skijaške terene olimpijskih igara iz [[1984]], na obližnjim planinama [[Bjelašnica|Bjelašnici]], [[Igman]]u, [[Jahorina|Jahorini]] i [[Treskavica|Treskavici]]. Prosječna neto plaća u prva četiri mjeseca 2014. godine iznosila je 1.039 KM<ref>{{cite web|title=Uporedni pregled broja zaposlenih i nezaposlenih, prosječne bruto i neto plaće na području Kantona Sarajevo za 2014. godinu-prethodni podaci|url=http://zis.ks.gov.ba/sites/zis.ks.gov.ba/files/45%20Plaća%202014.pdf|website=zis.ks.gov.ba|publisher=Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja|access-date=24. 9. 2015}}</ref> dok je prosjek neto plaća u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] u istom periodu iznosio 836 [[KM]].<ref>{{cite web|url=http://www.fzs.ba|title=Federalni zavod za statistiku|work=fzs.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Pored toga, Sarajevo bilježi i najnižu stopu nezapolsenosti te najveći broj preduzeća po glavi stanovnika u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]].<ref>{{cite web|title=Makroekonomski pokazatelji po kantonima 2012.|url=http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/makroekonomski_i_socioekonomski_pokazatelji/Makroekonomski%20pokazatelji%20po%20kantonima%202012%20-%2020%2006%202013%20.pdf|website=fzzpr.gov.ba|publisher=Federalni zavod za programiranje razvoja|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20140123030337/http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/makroekonomski_i_socioekonomski_pokazatelji/Makroekonomski%20pokazatelji%20po%20kantonima%202012%20-%2020%2006%202013%20.pdf|archive-date=23. 1. 2014|url-status=dead}}</ref> Ekonomski, Sarajevo je najrazvijeniji grad Bosne i Hercegovine. === Telekomunikacije i mediji === ==== Internet ==== Internetska mreža u Sarajevu je prva u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] po brzini, kvalitetu i veličini mreže. Neki od najvećih internetskih operatera su: Logosoft, HS-HKB net i Telemach (kablovski internet) kao i BH Telecom, Eronet, M:tel, Blic i drugi iz oblasti ADSL-a. ==== Elektronski i printani mediji ==== {{Glavni|Komunikacije i mediji u Sarajevu}} Kao glavni i najveći grad [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], Sarajevo je medijski centar u zemlji. Većina komunikacijskih i medijskih infrastruktura je uništena tokom rata, ali rekonstrukcija koju je vodio [[visoki predstavnik Bosne i Hercegovine]] je pomogla modernizaciji medija.<ref>{{cite web|url=http://www.ejc.nl/jr/emland/bih.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20050519084032/http://www.ejc.nl/jr/emland/bih.html|title=Bosnia and Herzegovina Media Landscape|archive-date=19. 5. 2005|work=ejc.nl|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Internet]] je ponovo postao dostupan u gradu [[1995]].<ref>{{cite web|url=http://soemz.euv-frankfurt-o.de/media-see/newmedia/main/articles/j_avdagic.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20071007143822/http://soemz.euv-frankfurt-o.de/media-see/newmedia/main/articles/j_avdagic.htm|title=The Internet and the Public in Bosnia-Herzegovina|author=Jelenka Vockić-Avdagić|archive-date=7. 10. 2007|work=euv-frankfurt-o.de|access-date=24. 9. 2015|url-status=live}}</ref> [[BHT|Bosanskohercegovačka televizija]] je državna TV stanica, jedna od tri u Bosni i Hercegovini. Drugi elektronski mediji u gradu su NRTV "Studio 99", [[NTV Hayat]], [[OBN|Open Broadcast Network]], [[TV Kantona Sarajevo]] i TV Alfa. Postoje nezavisne, privatne i institucionalne radio stanice, poput [[Radio M|Radija M]], [[Radio Stari Grad|RSG]], eFM studentskog radija, Radija Sarajevo 202 (do prve polovine 2010.) i Radija BIR. Pored nabrojanih, u gradu egzistiraju i [[Radio Slobodna Evropa]], kao i nekoliko američkih i zapadnoevropskih stanica. [[Oslobođenje]], osnovano [[1943]], su najstarije sarajevske dnevne novine i jedine koje su preživjele rat. Tiražem su ove novine iza [[Dnevni Avaz|Dnevnog Avaza]], osnovanog 1995. i [[Jutarnje novine|Jutarnjih novina]].<ref>{{cite web|url=http://www.mediaonline.ba/en/?ID=211|title=Šta se događa sa najstarijim bosanskohercegovačkim novinama: Oslobođenje se prodaje za 4.7 miliona KM|first=Radenko|last=Udovičić|work=mediaonline.ba|date=5. 3. 2002|access-date=24. 9. 2015}}</ref> U druge lokalne periodične novine spadaju novine [[Hrvatska riječ]] na hrvatskom jeziku i magazin [[Start (novine)|Start]], kao i sedmične novine [[Slobodna Bosna]] i [[BH dani]]. === Vodovod === Kantonalno javno komunalno preduzeće "Vodovod i kanalizacija"<ref>{{cite web|url=http://www.viksa.ba/|title=KJKP 'Vodovod i kanalizacija' d.o.o. Sarajevo|work=viksa.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Sarajevo, se bavi osnovnim djelatnostima: * Proizvodnja i distribucija vode; * Prečišćavanje i odvođenje otpadnih voda. === Zdravstvo === * Univerzitetski klinički centar (Bolnica Koševo); * opća bolnica "Dr. Abdulah Nakaš"; * ambulante; * [[Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo]]. == Saobraćaj == {{Glavni|Javni promet u Sarajevu|JKP GRAS Sarajevo}} [[Datoteka:Boeing 737 BH Airlines.jpg|mini|225p|B&H Airlines B737-400 na [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevskom aerodromu]]]] Sarajevo je središte cestovnog prometa u BiH. Sedam magistralnih puteva povezuje grad sa ostalim dijelovima zemlje. Na sjever M5 u pravcu [[Travnik]]a, [[Banja Luka|Banja Luke]] i [[Bihać]]a, M17 ka [[Zenica|Zenici]] i [[Doboj]]u, kao i M18 prema [[Tuzla|Tuzli]], na istok vode M5 prema [[Višegrad]]u i [[Goražde|Goraždu]], kao i M19 ka [[Zvornik]]u. Na jug vodi M18 preko [[Foča (RS)|Foče]] za [[Dubrovnik]], a na zapad M17 u pravcu [[Mostar]]a. Od 2003. Sarajevo je povezano autoputom [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|A1]], sa mjestima [[Ilijaš]], [[Visoko]] i [[Kakanj]], a od augusta 2014. godine izgradeno je nekoliko dionica autoput između Sarajeva i Zenice te sarajevska obilaznica na potezu Sarajevo-sjever – Sarajevo-zapad<ref>{{cite web|url=http://www.jpautoceste.ba/20131003774/dinamika-gradnje|title=Dinamika gradnje|author=Admin|work=jpautoceste.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Planirani evropski autoput, [[koridor Vc|koridor 5C]], prolazi kraj Sarajeva, povezujući ga sa [[Budimpešta|Budimpeštom]] na sjeveru i sa [[Ploče|Pločama]] na jugu.<ref>{{cite web|title=Koridor 5C|url=http://www.bosmal.com/en/?lg=en&nav_ID=14|publisher=Bosmal|access-date=24. 9. 2015}}</ref> === Gradski saobraćaj === {{Glavni|Gradski promet u Sarajevu}} Položaj Sarajeva, uske gradske ulice i nedostatak parkinga ograničavaju automobilski promet u gradu. U vrijeme [[Zimske olimpijske igre 1984.|Olimpijskih igara]] 1984. godine, grad je dobio dio [[Sarajevska zaobilaznica|zaobilaznice]], što je djelomice olakšalo prometnu situaciju, no 2,6&nbsp;km i dva tunela koja su trebala povezati naselja [[Ciglane (naselje)|Ciglane]] i [[Pofalići]], zbog nedostatka novca, još nisu u potpunosti završeni. Sam centar grada pretvoren je 70-tih godina u pješačku zonu. Dvije glavne ulice u gradu su [[Titova ulica|Titova]] i [[Ulica Zmaja od Bosne]]. Električni [[Sarajevski tramvaji|tramvaji]] sa sedam tramvajskih linija, koji su u službi od [[1885]], su najstarija vrsta javnog prijevoza u gradu.<!-- Nije moguće pronaći funkcionalnu kopiju na web.archive.org <ref>O tramvajima na [http://www.virtualnosarajevo.com.ba/trams.htm virtualnom Sarajevu]</ref> --> Naselja [[Dobrinja (Sarajevo)|Dobrinja]] i [[Vogošća]] od 80-ih godina povezana su sa centrom grada [[Sarajevski trolejbusi|trolejbuskim linijama]]. Za vrijeme [[Rat u BiH|rata]], prekinuta trolejbuska veza sa Vogošćom je u obnovi. Danas u gradu postoji pet [[trolejbus]]kih, te mnogo autobuskih linija, koje autobusima i za Sarajevo specifičnim [[Spisak minibuskih linija u Sarajevu|minibusima]] (kombibus), strme i teško dostupne dijelove grada povezuju sa centrom. Javni gradski prijevoz nudi firma [[JKP GRAS Sarajevo]]. === Međunarodni saobraćaj === {{Glavni|Međunarodni aerodrom Sarajevo}} [[Glavna željeznička stanica u Sarajevu]] se nalazi u centralnom dijelu grada. Grad je dnevno željeznicom povezan sa [[Zagreb]]om, [[Beograd]]om i [[Ploče|Pločama]], a od 2002. ponovo sa [[Budimpešta|Budimpeštom]]. Dobro razgranatom autobuskom mrežom, Sarajevo je dostupno iz bilo kojeg pravca. [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] (SJJ) smješten je desetak kilometara jugozapadno od centra grada, u naselju Butmir. Najveći je i najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini. Otvoren je 1969. godine a dužina piste iznosi 2.700 [[metar|m]]. Sarajevo a i Bosna i Hercegovina je putem ovog aerodroma povezana sa mnogim, uglavnom evropskim gradovima. Tokom rata aerodrom se koristio za letove [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a i transport humanitarne pomoći. Od [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] iz [[1996]]. godine, aerodrom je otvoren za putničke letove avionskih kompanija [[B&H Airlines]], [[Austrian Airlines]], [[Alitalia]], [[Lufthansa]], [[Jat Airways]], [[Croatia Airlines]] i drugih. U 2017. godini prevezeno je 957.969 putnika što je rekord od osnivanja aerodroma.<ref name="statistika">{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika|url=http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=1. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180113072456/http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|archive-date=13. 1. 2018|url-status=dead}}</ref> Poređenja radi, tokom [[1996]]. godine putnički promet je iznosio oko 25.000 putnika.<ref>{{cite web|url=http://web.archive.org/20010619074934/www.fortunecity.com/oasis/tropicana/533/statistic.htm|title=Statatistički podaci za sarajevski aerodrom|first=Zahid|last=Krkić|work=archive.org|access-date=24. 9. 2015|language=en|archive-date=19. 6. 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20010619074934/http://www.fortunecity.com/oasis/tropicana/533/statistic.htm|url-status=live}}</ref> == Obrazovanje == {{Glavni|Obrazovanje u Sarajevu}} U Sarajevu, prema podacima iz 2000. godine, u sklopu Javne ustanove ''Djeca Sarajeva'' egzistira 25 vrtića u kojima boravi 2090 djece. Na području grada, na snazi je obavezno devetogodišnje osnovno obrazovanje. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u školskoj 2016/2017. godini nastavu u 47 osnovnih škola na području 4 gradske općine pohađalo je 22.477 učenika dok je u 4 škole za djecu sa posebnim potrebama bilo upisano 299 učenika.<ref name="fzs">{{cite web|title=Kanton Sarajevo u brojkama|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2017/07/Kanton-Sarajevo-u-brojkama.pdf|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=12. 3. 2018}}</ref> U istom periodu, u 31 srednje škole različitih vrsta bilo je upisano 12.381 učenik.<ref name="fzs"/> === Visokoškolsko obrazovanje === {{Glavni|Univerzitet u Sarajevu|Međunarodni univerzitet u Sarajevu|Sarajevo School of Science and Technology|Međunarodni univerzitet Burch}} [[Datoteka:Sarajevo University building.JPG|mini|250p|Zgrada Univerziteta u Sarajevu]] Grad Sarajevo sjedište je najveće i najstarije visokoškolske ustanove u državi, [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], te niza drugih visokoškolskih ustanova, čime se svrstava u red najvećih univerzitetskih centara u cijeloj regiji [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]. Sarajevski univerzitet osnovan je 1949. godina i čine ga 30 organizacionih jedinica (25 fakulteta i akademija, 5 instituta).<ref name="unsa">{{cite web|title=Univerzitet u brojkama|url=http://www.unsa.ba/univerzitet-u-brojkama|publisher=unsa.ba|access-date=23. 1. 2018}}</ref> Studij se izvodi na sva tri ciklusa prema [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskom procesu]], na ukupno 518 studijskih programa. Tokom 2016. godine na Univerzitetu su angažirana 877 nastavnika i 429 saradnika a krajem iste godine na univerzitetu je studiralo 30.442 studenta.<ref name="unsa"/> Osim sarajevskog univerziteta u gradu djeluje još nekoliko privatnih univerziteta, između ostalih i [[Međunarodni univerzitet u Sarajevu]] (osnovan 2003), [[Sarajevo School of Science and Technology]] (2004) i [[Međunarodni univerzitet Burch]] (2008). Tokom rata 1993. izgorjela je [[Gradska vijećnica Sarajevo|Nacionalna i Univerzitetska biblioteka]], sa najvećom literarnom zbirkom jugoistočne Evrope. [[Datoteka:Broj studenata u Sarajevu.jpg|mini|400px|Broj studenata u Sarajevu 2000. godine]] Prema podacima iz 2012. u gradu je studiralo 33.435 studenata. === Biblioteke === * Javna ustanova Biblioteka Sarajeva<ref>{{cite web|url=http://www.bgs.ba/aktuelnosti.html|title=Biblioteka Sarajeva|work=bgs.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150810095346/http://bgs.ba/aktuelnosti.html|archive-date=10. 8. 2015|url-status=dead}}</ref> Sopstvene biblioteke imaju svi fakulteti, kao i niz drugih institucija, udruženja i firmi. == Poznate osobe == Sarajevo je grad brojnih poznatih bosanskih pjesnika i mislilaca. Nobelovac [[Ivo Andrić]] je dio svog života proveo u Sarajevu, kao i pjesnici i književnici [[Silvije Strahimir Kranjčević]], [[Isak Samokovlija]], [[Mak Dizdar]], [[Duško Trifunović]] i drugi. Slikari [[Mersad Berber]], [[Safet Zec]], kao i režiser [[Oskar]]ovac [[Danis Tanović]]. Dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za hemiju [[Vladimir Prelog]] rođen je u Sarajevu, kao i književnik i scenarista [[Zlatko Topčić]] te režiseri [[Dino Mustafić]], [[Jasmila Žbanić]], [[Benjamin Filipović]], [[Pjer Žalica]], [[Ademir Kenović]] i [[Emir Kusturica]]. === Ličnosti rođene u Sarajevu === {{Glavni|Spisak poznatih osoba rođenih u Sarajevu}} {{div col||20em}} * [[Abdulah Sidran]], književnik * [[Ademir Kenović]], filmski režiser * [[Mula Mustafa Bašeskija]], ljetopisac, pjesnik, kaligraf i skupljač kulturnog naslijeđa * [[Aleksandar Hemon]], književnik * [[Aleksandar Obradović (književnik)|Aleksandar Obradović]], književnik i slikar * [[Asim Ferhatović]], nogometaš * [[Alen Škoro]], nogometaš * [[Bekim Fehmiu]], pozorišni i filmski glumac * [[Benjamin Filipović]], režiser * [[Boris Nemšić]], preduzetnik, Austrija * [[Boris Novković]], pjevač * [[Boris Tadić]], predsjednik [[Srbija|Srbije]] * [[Braco Dimitrijević]], umjetnik * [[Branko Crvenkovski]], bivši predsjednik [[Makedonija|Makedonije]] * [[Bulend Biščević]], nogometaš * [[David Elazar]], zapovjednik generalštaba izraelske vojske * [[Davorin Popović]], pjevač * [[Dalibor Brozović]], lingvista * [[Dino Mustafić]], režiser * [[Marko Brecelj]], muzičar, umjetnik * [[Đorđe Novković]], kompozitor * [[Džemaludin Mušović]], nogometni igrač i trener * [[Edin Dervišhalidović]], pjevač * [[Edin Džeko]], nogometaš * [[Emir Kusturica]], filmski režiser * [[Ervin Rustemagić]], strip autor, producent, distributer i filmski producent * [[Goran Bregović]], muzičar * [[Hajrudin Varešanović]], pjevač * [[Hans Fronius]], slikar i ilustrator, Austrija * [[Ivica Osim]], nogometni igrač i trener * [[Jadranka Stojaković]], pjevačica i autorica * [[Jasna Diklić]], glumica * [[Jasmila Žbanić]], filmska režiserka * [[Karlo Malý]], biolog i botaničar * [[Kemal Monteno]], pjevač * [[Mario Stanić]], nogometaš * [[Marko Pešić]], košarkaš * [[Mladen Jeličić-Troko]], glumac * [[Mladen Vojičić]] - Tifa, pjevač * [[Momo Kapor]], književnik * [[Miljenko Jergović]], književnik * [[Nenad Kecmanović]], politolog * [[Ognjen Tadić]], političar * [[Petar Rogulja]], hrvatski političar i novinar * [[Pjer Žalica]], režiser * [[Predrag Danilović]], košarkaš * [[Predrag Pašić]], nogometaš * [[Stjepan Kljujić]], političar * [[Vladimir Prelog]], hemičar, dobitnik Nobelove nagrade * [[Vojislav Šešelj]], ratni zločinac, srpski nacionalistički ideolog i političar * [[Vojo Dimitrijević]], slikar * [[Zdravko Čolić]], pjevač * [[Zlatan Filipović]], likovni umjetnik * [[Zlatko Topčić]], književnik i scenarista * [[Željko Bebek]], pjevač * [[Irfan Hozo]], likovni umjetnik, grafičar * [[Edin Numankadić]], umjetnik {{div col end}} === Ličnosti koje su živjele i radile u Sarajevu === {{div col||20em}} * [[Alija Izetbegović]], prvi predsjednik RBiH * [[Ivo Andrić]], književnik, dobitnik Nobelove nagrade * [[Dževad Karahasan]], književnik * [[Skender Kulenović]], književnik * [[Silvije Strahimir Kranjčević]], književnik * [[Tin Ujević]], književnik * [[Branislav Nušić]], književnik * [[Adeline Pauline Irby]], književnica * [[Staka Skenderova]], spisateljica * [[Safet Zec]], akademski slikar * [[Sinan Alimanović]], kompozitor * [[Avdo Smailović]], kompozitor * [[Mersad Berber]], akademski slikar * [[Meša Selimović]], književnik * [[Ahmet Hromadžić]], književnik * [[Ahmed Muradbegović]], književnik * [[Boro Stjepanović]], glumac * [[Admiral Mahić]], pjesnik * [[Bahrudin Čengić]], reditelj * [[Irfan Horozović]], književnik * [[Vitomir Lukić]], književnik * [[Vladimir Premec]], filozof * [[Ilija Ladin]], pjesnik * [[Semezdin Mehmedinović]], književnik * [[Miralem Srkalović|Miralem Lalo Srkalović]], akademski slikar * [[Isak Samokovlija]], književnik * [[Mak Dizdar]], pjesnik * [[Duško Trifunović]], pjesnik * [[Alija Isaković]], književnik i historičar jezika i književnosti * [[Friedrich Katzer]], geolog * [[Viktor Apfelbeck]], entomolog * [[Ivica Matić]], reditelj, scenarist * [[Tvrtko Kulenović]], književnik * [[Vanja Sutlić]], filozof * [[Derviš Sušić]], književnik {{div col end}} == Nagrade i priznanja == {{Glavni|Nagrade i priznanja Grada Sarajeva}} Sarajevo kao glavni grad u državi i centar od historijskog, kulturnog i privrednog značaja ustanovilo je i redovno dodjeljuje različite nagrade i priznanja zaslužnim osobama, kolektivima i institucijama. Pored zasigurno najznačajnije [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva]], koja se dodjeljuje još od 1956. godine u nekoliko kategorija, Grad Sarajevo dodjeljuje još i nagrade ''[[Sarajevska pahuljica]]'' (od 2014), ''[[Graham Bamford]]'' (od 2013) i ''[[Slovo Makovo – Mak Dizdar]]'' od 2017. godine.<ref name="nagrade i priznanja">{{cite web |title=Nagrade i priznanja Grada Sarajeva |url=http://sarajevo.ba/nagrade-i-priznanja/ |website=sarajevo.ba |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190315234504/http://sarajevo.ba/nagrade-i-priznanja/ |archive-date=15. 3. 2019 |url-status=dead }}</ref> Pored nagrada, Grad Sarajevo dodjeljuje još i priznanja: ''[[Ključ Grada Sarajeva]]'', ''[[Počasni građanin grada Sarajeva]]'', ''[[Plaketa Grada Sarajeva]]'' i ''[[Zahvalnica Grada Sarajeva]]''.<ref name="nagrade i priznanja"/> === Šestoaprilska nagrada === {{Glavni|Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva}} Predstavlja najznačajniju nagradu koju Grad Sarajevo dodjeljuje istaknutim pojedincima, grupama i kolektivima za značajna ostvarenja i dostignuća na različitim poljima ljudskog djelovanja. Dodjeljuje se u tri kategorije, kao pojedinačna, grupna i kolektivna nagrada. Prvi put je dodijeljena na dan Sarajeva 1956. godine i to Voji Dimitrijeviću (u pojedinačnoj kategoriji) i Andriji-Šain Čačinu i Marijanu Baldazaru kao grupna nagrada. Kolektivna nagrada se dodjeluje periodično istaknutim kolektivima i institucijama a prvi put je dodijeljana 1961. godine [[Pozorište lutaka Sarajevo|Pozorištu lutaka Sarajevo]]. === Počasni građanin === {{Glavni|Počasni građanin grada Sarajeva}} Priznanje ''Počasni građanin Grada Sarajeva'' se dodjeljuje građanima [[BiH|Bosne i Hercegovine]] koji su se naročito istakli u razvoju Grada, unaprijeđenju međunarodne saradnje i očuvanju [[mir]]a u zemlji i inostranstvu ili stranim državljanima koji su ostvarili naročit doprinos razvoju i afitrmaciji Grada te razvoju međunarodnih i međuljudskih odnosa na načelima [[solidarnost]]i, [[demokratija|demokratičnosti]], [[humanost]]i i [[tolerancija|tolerancije]] među ljudima.<ref>{{Cite web |url=http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=31 |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101128195855/http://sarajevo.ba/ba/article.php?pid=31 |archive-date=28. 11. 2010 |url-status=dead }}</ref> == Međunarodni odnosi == === Gradovi prijatelji === Prijateljske odnose Sarajevo je uspostavilo sa sljedećim gradovima:<ref>{{cite web|title=Međunarodna saradnja - gradovi prijatelji|url=https://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-prijatelji/|website=sarajevo.ba|access-date=23. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190207235415/http://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-prijatelji/|archive-date=7. 2. 2019|url-status=dead}}</ref> {{div col||20em}} * [[Zagreb]], [[Hrvatska]] <small>''(od 2001)''</small> * [[Ljubljana]], [[Slovenija]] <small>''(od 2002)''</small> * [[Salt Lake City]], [[Utah]], [[SAD]] <small>''(od 2002)''</small> * [[Kairo]], [[Egipat]] <small>''(od 2006)''</small> * [[Dubrovnik]], Hrvatska <small>''(od 2006)''</small> * [[Konya]], [[Turska]] <small>''(od 2007)''</small> * [[Vukovar]], Hrvatska <small>''(od 2011)''</small> * [[Bad Ischl]], [[Austrija]] <small>''(od 2016)''</small> * [[Hirošima]], [[Japan]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Moskva]], [[Rusija]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Beograd]], [[Srbija]] <small>''(od 2017)''</small> {{div col end}} === Gradovi pobratimi === Grad Sarajevo je uspostavilo pobratimske odnose sa mnogim gradovima svijeta.<ref>{{cite web |title=Međunarodna saradnja - gradovi pobratimi |url=https://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-pobratimi/ |website=sarajevo.ba |access-date=22. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190117001810/http://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-pobratimi/ |archive-date=17. 1. 2019 |url-status=dead }}</ref> {{div col||20em}} * [[Coventry]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] <small>''(od 1957)''</small> * [[Tlemcen]], [[Alžir]] <small>''(od 1964)''</small> * [[Baku]], [[Azerbejdžan]] <small>''(od 1972)''</small> * [[Magdeburg]], [[Njemačka]] <small>''(od 1972)''</small> * [[Friedrichshafen]], Njemačka <small>''(od 1972)''</small> * [[Napulj]], [[Italija]] <small>''(od 1976)''</small> * [[Tripoli]], [[Libija]] <small>''(od 1976)''</small> * [[Ferrara]], Italija <small>''(od 1978)''</small> * [[Bursa]], [[Turska]] <small>''(od 1979)''</small> * [[Innsbruck]], [[Austrija]] <small>''(od 1980)''</small> * [[Tianjin]], [[Kina]] <small>''(od 1981)''</small> * [[Wolfsburg]], Njemačka <small>''(od 1985)''</small> * [[Calgary]], [[Kanada]] <small>''(od 1986)''</small> * [[Venecija]], Italija <small>''(od 1994)''</small> * [[Collegno]], Italija <small>''(od 1994)''</small> * [[Ankara]], Turska <small>''(od 1994)''</small> * [[Budimpešta]], [[Mađarska]] <small>''(od 1995)''<ref>{{cite web|title=Sister City - Budapest|publisher=Official website of New York City|url=http://www.nyc.gov/html/unccp/scp/html/sc/budapest_main.shtml|access-date=14. 5. 2008|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20080421215230/http://www.nyc.gov/html/unccp/scp/html/sc/budapest_main.shtml|archive-date=21. 4. 2008|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Sister cities of Budapest|language=hu|publisher=Official Website of Budapest|url=http://www.budapest.hu/engine.aspx?page=20030224-cikk-testvervarosok|access-date=31. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20050309070457/http://www.budapest.hu/engine.aspx?page=20030224-cikk-testvervarosok|archive-date=9. 3. 2005|url-status=dead}}</ref></small> * [[Serre Chevalier]], [[Francuska]] <small>''(od 1995)''</small> * [[Prato]], Italija <small>''(od 1995)''</small> * [[Tirana]], [[Albanija]] <small>''(od 1996)''</small> * [[Istanbul]], Turska <small>''(od 1997)''<ref>{{cite web|url=http://www.greatistanbul.com/sister_cities.htm|title=Sister Cities of Istanbul|access-date=8. 9. 2007|language=en|archive-date=17. 1. 2010|archive-url=https://www.webcitation.org/5mq0Igk9U?url=http://www.greatistanbul.com/sister_cities.htm|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.radikal.com.tr/haber.php?haberno=94185|publisher=Radikal|language=tr|date=3. 11. 2003|quote=49 sister cities in 2003|title=İstanbul'a 49 kardeş|last=Erdem|first=Selim Efe}}</ref></small> * [[Stockholm]], [[Švedska]] <small>''(od 1997)''</small> * [[Kuvajt (grad)|Kuvajt]], [[Kuvajt]] <small>''(od 1998)''</small> * [[Dayton]], [[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <small>''(od 1999)''</small> * [[Barcelona]], [[Španija]] <small>''(od 2000)''<ref name="Barcelona">{{cite web|url=http://w3.bcn.es/XMLServeis/XMLHomeLinkPl/0,4022,229724149_257215678_1,00.html|title=Official Barcelona Website: ''Sister Cities''|access-date=11. 11. 2008|publisher=Ajuntament de Barcelona 1995-2008|language=es|archive-url=https://web.archive.org/web/20100106163853/http://w3.bcn.es/XMLServeis/XMLHomeLinkPl/0,4022,229724149_257215678_1,00.html|archive-date=6. 1. 2010|url-status=dead}}</ref></small> * [[Madrid]], Španija <small>''(od 2007)''</small> * [[Pula]], [[Hrvatska]] <small>''(od 2012)''</small> * [[Teheran]], [[Iran]] <small>''(od 2016)''</small> * [[Skoplje]], [[Makedonija]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Doha]], [[Katar]] <small>''(od 2018)''</small> * [[Izmir]], Turska <small>''(od 2022)''</small> * [[Podgorica]], [[Crna Gora]] <small>''(od 2022)''</small> {{div col end}} == Također pogledajte == {{Portal|Bosna i Hercegovina}} * [[Počasni doktori nauka Univerziteta u Sarajevu]] * [[Spisak Nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu]] * [[Nezir ef. Škaljić]], bivši gradonačelnik * [[Esad Kulović]], bivši gradonačelnik * [[Mustafa-beg Fadilpašić]], bivši gradonačelnik * [[Apel sarajevskih intelektualaca svjetskoj savjesti]] * [[SDI Spid]] == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Wikivoyage}} {{Wikicitat}} {{Wikivijesti|Category:Sarajevo|Sarajevo}} * [http://www.sarajevo.ba Službene stranice grada] {{bs simbol}} * [http://www.sarajevo-tourism.com Stranica turističke zajednice] {{bs simbol}} {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20130519011211/http://navigator.ba/maps/sarajevo/dispmap.php Interaktivna mapa Sarajeva] {{bs simbol}} * [http://www.rutmap.ba/ Rutmap.ba - mapa Sarajeva] * [[Miljenko Jergović]],[https://web.archive.org/web/20130522141940/http://bhdani.com/arhiva/105/citanka05.htm Historijska čitanka] BH dani broj 105, 4. 6. 1999 {{Geografska lokacija |Centar = Sarajevo |Sjever = [[Zenica]], [[Doboj]] |Sjeveroistok = [[Tuzla]], [[Bijeljina]], [[Brčko]] |Istok = [[Goražde]], [[Višegrad]] |Jugoistok = [[Foča (RS)|Foča]] |Jug = [[Trebinje]] |Jugozapad = [[Konjic]], [[Mostar]], [[Neum]] |Zapad = [[Bugojno]], [[Livno]] |Sjeverozapad = [[Travnik]], [[Banja Luka]], [[Bihać]] }} {{Sarajevo}} {{Općine u Sarajevu}} {{Sarajevska naselja}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Gradovi domaćini ZOI-a}} {{Glavni gradovi evropskih država}} {{Wiki članak}} [[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]] [[Kategorija:Sarajevo|*]] [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Kantonu Sarajevo]] l40u4tb81zhexg4er6sr2t3l7milh25 3425936 3425935 2022-07-28T18:34:34Z 79.140.150.184 wikitext text/x-wiki 3425937 3425936 2022-07-28T18:36:35Z Renvoy 98181 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/79.140.150.184|79.140.150.184]] ([[User talk:79.140.150.184|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Renvoy|Renvoy]] wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Sarajevo (čvor)}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Sarajevo | službeni_naziv = Grad Sarajevo | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/4/2/4 | image1 = Sarajevo City Panorama.JPG | image2 = JesusesHearthCathedral.jpg | image3 = Sarajevo ortodox church.JPG | image4 = Sarajevo gazi husrev bey mausoleum IMG 1279.JPG | image5 = Sebilj, Sarajevo.jpg | image6 = Latin (Princip) Bridge on Miljacka River.jpg | image7 = Academy of fine art and Festina lente.jpg | image8 = Sarajevo City Hall 01.jpg | image9 = National Museum of BiH Aerial.JPG | image10 = Vječna vatra, Sarajevo (by Pudelek).JPG }} | slika_opis = Od vrha, s lijeva na desno: Pogled na Sarajevo s [[Bijela tabija|Bijele tabije]], [[Katedrala Srca Isusova]], [[Saborna crkva u Sarajevu]], [[Gazi Husrev-begovo turbe]], [[Sebilj]], [[Latinska ćuprija]] na [[Miljacka|Miljacki]], [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademija likovnih umjetnosti]], [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej]], [[Vječna vatra]] | slike_veličina = | slika_zastava = Flag of Sarajevo.svg | slika_grb = Coat of arms of Sarajevo.svg | nadimak = Jerusalem Evrope,<ref name="In Europe's Jerusalem">{{cite web|url=http://www.catholicculture.org/news/features/index.cfm?recnum=21006|title=In Europe's Jerusalem|website=catholicculture.org|publisher=Catholic World News|first=Josip|last=Stilinović|date=3. 1. 2002|access-date=24. 9. 2015|quote=The city's principal mosques are the Gazi Husrev-Bey's Mosque, or Begova Džamija (1530), and the Mosque of Ali Pasha (1560–61)|language=en}}</ref> Jerusalem Balkana<ref name="google27">{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=AxxBPfEk3_0C&q=Sarajevo#v=snippet&q=Sarajevo&f=false|title=The Jews and their Future: A Conversation on Judaism and Jewish Identities|first1=Esther|last1=Benbassa|first2=Jean-Christophe|last2=Attias|year=2004|location=London|publisher=Zed Books|page=27|isbn=1-84277-391-7}}</ref> | moto = | koordinate = {{coord|43|51|22.8|N|18|24|47.6|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Kanton Sarajevo]] | općina = [[Centar (Sarajevo)|Centar]]<br />[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]]<br />[[Novo Sarajevo]]<br />[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] | osnovan = 1461. | osnivač = [[Isa-beg Ishaković]] | gradonačelnik = [[Benjamina Karić]]<ref>{{cite web |last1=Beker |first1=Maja |title=Benjamina Karić izabrana za gradonačelnicu Sarajeva |url=https://ba.n1info.com/vijesti/benjamina-karic-izabrana-za-gradonacelnicu-sarajeva/ |publisher=[[N1 (televizija)|N1]] |access-date=9. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210408220622/https://ba.n1info.com/vijesti/benjamina-karic-izabrana-za-gradonacelnicu-sarajeva/ |archive-date=8. 4. 2021 |date=8. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]] | površina_ukupno = 141.5 | površina_urban = 489 | površina_metro = 3350 | nadmorska_visina = 550 | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_ukupno = 275524 | stanovništvo_urban = 405930 | stanovništvo_metro = 555210 | stanovništvo_demonim = Sarajlija | poštanski_broj = 71000 | pozivni_broj = (+387) 33 | veb-sajt = {{URL|https://www.sarajevo.ba/}} }} '''Sarajevo''' je [[Glavni grad|glavni]] i najveći [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], njena [[metropola]]<ref>{{cite web|title=Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/pp/Prostorni_plan/PROSTORNI%20PLAN%20%20za%20štampu.pdf|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=24. 9. 2015|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180906015449/http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/pp/Prostorni_plan/PROSTORNI%20PLAN%20%20za%20%C5%A1tampu.pdf|archive-date=6. 9. 2018|url-status=dead}}</ref> i njen najveći urbani, kulturni, ekonomski i prometni centar, glavni grad [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i sjedište [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]]. Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991.]] grad je po tadašnjoj strukturi sa deset općina imao 527.049, a po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013.]] i trenutnoj teritorijalnoj podjeli sa četiri općine 275.524. Nalazi se u središnjem dijelu jugoistočne Evrope i Balkana. Kroz grad protiče [[rijeka]] [[Miljacka]], a u neposrednoj blizini grada u općini [[Ilidža]] je i izvorište rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], izletištem [[Vrelo Bosne|Vrelom Bosne]]. Oko grada nalaze se planine: [[Jahorina]], [[Bjelašnica]], [[Igman]], [[Treskavica]] i [[Trebević]]. Sarajevo je političko, finansijsko, socijalno i kulturno središte Bosne i Hercegovine i istaknuto središte kulture na Balkanu, sa uticajem na čitavu regiju u oblasti zabave, medija, mode i umjetnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.mediterraneanews.com/index/2011/05/sarajevo-the-economic-administrative-cultural-and-educational-center-of-bosnia-and-herzegovina/ |title=Sarajevo: The economic, administrative, cultural and educational center of Bosnia and Herzegovina |publisher=Mediterranea News |date=12. 5. 2011 |access-date=15. 7. 2021|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120424230137/http://www.mediterraneanews.com/index/2011/05/sarajevo-the-economic-administrative-cultural-and-educational-center-of-bosnia-and-herzegovina/ |archive-date=24. 4. 2012 }}</ref> Regionalni je centar u obrazovanju, dom je prve balkanske institucije tercijarnog obrazovanja, islamske [[Medresa|medrese]], koja je danas dio [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>{{cite web|last=Agency|first=Anadolu|title=Saraybosna'da 476 yıldır yaşayan medrese! (Sarajevo Celebrates 476 Years of its Medresa!)|url=http://www.haber7.com/balkanlar/haber/974831-saraybosnada-476-yildir-yasayan-medrese|publisher=Haber7|access-date=15. 7. 2021}}</ref> Grad je poznat po svojoj tradicionalnoj kulturnoj i religijskoj raznolikosti, sa pripadnicima [[Islam u Bosni i Hercegovini|islama]], [[Pravoslavlje|pravoslavlja]], [[Rimokatoličanstvo|katolicizma]] i [[Jevreji u Bosni i Hercegovini|judaizma]] koji tu egzistiraju stoljećima. Zbog svoje duge i bogate historije, vjerskih i kulturnih raznolikosti, Sarajevo se ponekad naziva ''Jerusalem Evrope'' ili ''Jerusalem Balkana''. Jedan je od rijetkih evropskih gradova u čijem se centru, u neposrednoj blizini, nalaze bogomolje sve tri velike monoteističke religije: [[džamija]], [[Rimokatolička crkva|katolička crkva]], [[pravoslavna crkva]] i [[sinagoga]]. Iako su područja oko grada naseljena još od prahistorije, moderni grad nastao je kao osmanlijsko uporište u 15. vijeku. Sarajevo je tokom svoje historije nekoliko puta privuklo međunarodnu pažnju. 1885. godine Sarajevo je bio prvi grad u Evropi i drugi grad na svijetu koji je imao stalnu mrežu električnih tramvaja koji su saobraćali kroz grad, slijedeći u tom primjeru [[San Francisco]]. 1914. godine Sarajevo je bilo i mjesto [[Sarajevski atentat|atentata]] na nadvojvodu Franza Ferdinanda od strane lokalnog [[Mlada Bosna|mladobosanskog]] aktiviste [[Gavrilo Princip|Gavrila Principa]] koji je pokrenuo [[Prvi svjetski rat]], koji je također okončao austrougarsku vlast u Bosni i Hercegovini i rezultirao stvaranjem Kraljevine Jugoslavije. Kasnije, nakon Drugog svjetskog rata, uspostavljanje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine u okviru Druge Jugoslavije dovelo je do masovnog širenja Sarajeva, tada glavnog grada republike, što je kulminiralo domaćinstvom Zimskih olimpijskih igara 1984. godine koje su obilježile prosperitetnu eru za grad. Međutim, početkom [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslovenskih ratova]], tokom 1.425 dana od aprila 1992. do februara 1996. godine, grad je pretrpio [[Opsada Sarajeva|najdužu opsadu glavnog grada u historiji modernog ratovanja]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkog rata]] i [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]].<ref>{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/europe/article575571.ece |title=The New Siege of Sarajevo |last=Connelly |first=Charlie |date=8. 10. 2005 |work=The Times |location=UK |access-date=15. 7. 2021}}</ref> Sarajevo je 2011. nominovano za [[Evropski glavni grad kulture]] 2014. a 2019. je zajedno sa [[Istočno Sarajevo|Istočnim Sarajevom]] bio domaćin [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.|Evropskog zimskog olimpijskog festivala mladih 2019.]]<ref>{{cite web|url=http://www.bh-news.com/en/vijest_det.php?vid=3827&r=1 |title=Nomination of Sarajevo for European Capital of Culture 2014 |publisher=BH-News.com |access-date=15. 9. 2011}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.eppgroup.eu/press/showpr.asp?prcontroldoctypeid=1&prcontrolid=10331&prcontentid=17480&prcontentlg=en |title=Sarajevo: With Sarajevo as Europe's Capital of Culture 2014 we could send an... – 12/05/2011 – EPP Group |publisher=Group of the European People's Party (Christian Democrats) in the European Parliament |access-date=15. 9. 2011}}</ref> == Etimologija == Sarajevo je historijsko ime grada, koje po jednoj od teorija potiče od kovanice ''Saray Ovası'' što znači ''Dvor i polje oko dvora''. Sarajevo se ponekad naziva ''Šeher'' ([[Turski jezik|tur]]. şehir; [[Perzijski jezik|per]]. شهر ''šahr''), imenom koje je gradu dao njegov osnivač [[Isa-beg Ishaković]]. Zbog svog orijentalnog izgleda nazivano je i imenom ''Damask sjevera'', a Jevreji [[Sefardi]] su ga nazvali ''Mali Jerusalem''. [[Abdulah Škaljić]], autor rječnika "Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku", u istoj knjizi navodi sljedeće: {{Citat|...Složenica je nastala po uzoru na složenice [[Smederevo]], [[Kraljevo]], [[Popovo]], [[Mirijevo]], [[Trnovo (složenica)]] itd. Turski naziv za Sarajevo je "Saray-Bosna", ali se u jednoj od najstarijih bosanskih [[vakufnama]], u vakufnami [[Mustaj-beg Skenderpašić|Mustaj-bega Skenderpašića]] iz 1517. g. (čiji je original i prijevod objavio Dr [[Hazim Šabanović]] u POF-u II-IV, 1953, str.403) Sarajevo naziva i "Saray-ovasi", doslovce: "Sarajevsko polje". Iako sam ranije zastupao da je Sarajevo nastalo od tur. "Saray-ovasi", došao sam do zaključka da je ispravnije tumačenje koje sam gore naveo''".<ref name="Škaljić1989">{{cite book|author=Abdulah Škaljić|title=Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku|url=http://books.google.com/books?id=O5BiAAAAMAAJ|year=1989|publisher=Svjetlost|isbn=978-86-01-01459-6}}</ref>}} == Geografija == {{Glavni|Geografija Sarajeva}} [[Datoteka:Sarajevo_SPOT_1050.jpg|mini|lijevo|Snimak Sarajeva i okoline napravljen satelitom [[SPOT]]]] [[Datoteka:Pogled na Sarajevo.png|mini|250p|Pogled na Sarajevo sa [[Hrid (Sarajevo)|Hrida]]]] Sarajevo se nalazi u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i zauzima površinu od 141,5&nbsp;km<sup>2</sup>. Centralni dijelovi grada smješteni su u kompozitnoj [[Sarajevska kotlina|Sarajevskoj kotlini]], koja se pruža od [[istok]]a prema [[zapad]]u i završava u [[Sarajevsko polje|Sarajevskom polju]], okruženo planinama Bjelašnicom i Igmanom na jugozapadu, Trebevićem na jugoistoku, te srednjim planinama i međudolinskim rtovima na sjeveru i sjeverozapadu. Najstariji dijelovi grada ([[Vratnik (Sarajevo)|Vratnik]], [[Bistrik]], [[Hrid (Sarajevo)|Hrid]], [[Kovači (Sarajevo)|Kovači]], [[Alifakovac]]) su na padinama okolnih bregova. Prosječna nadmorska visina Sarajevskog polja je 500&nbsp; m. Najzapadnija tačka polja je na 18<sup>○</sup> 16' istočne geografske dužine. Krajnja istočna tačka je na 18<sup>○</sup> 27' istočne geografske dužine, najsjevernija je 43<sup>○</sup> 53’ sjeverne geografske širine, a najjužnija je na 43<sup>○</sup> 47' sjeverne geografske širine <ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=31|title=Grad Sarajevo: O Sarajevu|author=daenet d.o.o.|work=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150411044233/http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=31|archive-date=11. 4. 2015|url-status=dead}}</ref>. [[Datoteka:Sarajevo topographic map.svg|250px|mini]] Rijeka [[Miljacka]] jedno je od glavnih geografskih obilježja grada. Teče od istoka, kroz centar Sarajeva, do zapadnog dijela grada gdje se ulijeva u [[Bosna (rijeka)|Bosnu]]. Kao ''Sarajevska rijeka'', Miljacka izvire oko 2 kilometra južno od Pala, u podnožju Jahorine, nekoliko kilometara istočno od centra Sarajeva. Izvor Bosne, [[Vrelo Bosne]] nalazi se kod kod Ilidže i još je jedno značajna prirodna znamenitost i izletište Sarajlija i drugih turista. Nekoliko manjih rijeka i potoka poput Koševskog potoka također protječe kroz grad i okolicu. === Panorama === {{Široka slika|Sarajevo panorama.jpg|1000px|Panorama Sarajeva}} === Klima === Sarajevo se nalazi u području umjerene [[Kontinentalna klima|kontinentalne klime]], sa uticajem kontinentalne klime sa sjevera i mediteranske sa juga. Prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 9,5&nbsp;°C, a prosječna količina padavina je oko 919 l/&nbsp;mm. Najhladniji period tokom godine je januar sa prosječnih -1,3&nbsp;°C i jedini je mjesec sa negativnom srednjom vrijednošću temperature zraka.<ref name="klima">{{cite web|title=Sarajevo - klima|url=http://sarajevo.ba/klima/?lang=bs|publisher=sarajevo.ba}}{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Juli je najtopliji sa prosječnom vrijednošću temperature zraka od 19,1&nbsp;°C. Najekstremnije temperature zraka zabilježene u Sarajevu su -26,4&nbsp;°C (zabilježena 4. januara 1942. godine) i 40.0&nbsp;°C (19. augusta 1946).<ref name="klima"/> Najviše sunčanih sati je tokom augusta sa prosječnih 270 sunčanih sati dok godišnji prosjek iznosi 1830 sunčanih sati po čemu se Sarajevo svrstava u srednje sunčane gradove.<ref name="klima"/> Nasuprot tome, stepen oblačnosti u prosjeku godišnje iznosi 59% a najizraženija je tokom decembra kada je oblačnost u prosjeku iznosi 75%.<ref name="klima"/> {{Vremenski okvir | naslov = <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = -0,5 | pt_feb = 1,4 | pt_mar = 5,7 | pt_apr = 10,0 | pt_maj = 14,8 | pt_jun = 17,7 | pt_jul = 19,7 | pt_aug = 19,7 | pt_sep = 15,3 | pt_okt = 11,0 | pt_nov = 5,4 | pt_dec = 0,9 <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 3,7 | vt_feb = 6,0 | vt_mar = 10,9 | vt_apr = 15,6 | vt_maj = 21,4 | vt_jun = 24,5 | vt_jul = 27,0 | vt_aug = 27,2 | vt_sep = 22,0 | vt_okt = 17,0 | vt_nov = 9,7 | vt_dec = 4,2 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = -3,3 | nt_feb = -2,5 | nt_mar = 1,1 | nt_apr = 4,8 | nt_maj = 9,0 | nt_jun = 11,9 | nt_jul = 13,7 | nt_aug = 13,7 | nt_sep = 10,0 | nt_okt = 6,4 | nt_nov = 1,9 | nt_dec = -1,8 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 68 | p_feb = 64 | p_mar = 70 | p_apr = 77 | p_maj = 72 | p_jun = 90 | p_jul = 72 | p_aug = 66 | p_sep = 91 | p_okt = 86 | p_nov = 85 | p_dec = 86 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 8 | kd_feb = 10 | kd_mar = 13 | kd_apr = 17 | kd_maj = 17 | kd_jun = 16 | kd_jul = 14 | kd_aug = 13 | kd_sep = 15 | kd_okt = 13 | kd_nov = 12 | kd_dec = 11 <!-- * Prosječna vlažnost zraka * --> | vz_jan = 79 | vz_feb = 74 | vz_mar = 68 | vz_apr = 67 | vz_maj = 68 | vz_jun = 70 | vz_jul = 69 | vz_aug = 69 | vz_sep = 75 | vz_okt = 77 | vz_nov = 76 | vz_dec = 81 <!-- * Broj sunčanih sati * --> | ss_jan = | ss_feb = | ss_mar = | ss_apr = | ss_maj = | ss_jun = | ss_jul = | ss_aug = | ss_sep = | ss_okt = | ss_nov = | ss_dec = <!-- --> | dijagram = | izvor = Pogoda.ru.net<ref name = pogoda>{{cite web | url = http://www.pogoda.ru.net/climate2/14654.htm | title = Weather and Climate: The Climate of Sarajevo | publisher = Weather and Climate (Погода и климат) | access-date=25. 8. 2016 | language = ruski | archive-url = https://web.archive.org/web/20120516141700/http://pogoda.ru.net/climate2/14654.htm | archive-date=16. 5. 2012 }}</ref> i [[NOAA]] (sun, 1961–1990)<ref name = NOAA>{{cite web | url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/RA-VI/BH/14654.TXT | title = Sarajevo Climate Normals 1961–1990 | publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration | access-date=25. 8. 2016}}</ref> }} === Zagađenje zraka === Kvalitet zraka je jedno od gorućih pitanja iz oblasti zaštite okoline grada Sarajeva.<ref>{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/air-pollution-reaching-alarming-levels-in-bosnia-experts-warn-11-30-2015|title=Air Pollution is Choking Bosnia, Experts Warn :: Balkan Insight|website=www.balkaninsight.com|access-date=4. 4. 2017}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.foxnews.com/world/2016/12/26/sarajevo-introduces-transport-restrictions-to-ease-pollution.html|title=Sarajevo introduces transport restrictions to ease pollution|date=26. 12. 2016|work=Fox News|access-date=4. 4. 2017|language=en-US}}</ref> Prema bazi podataka [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)]] o kvaliteti zraka u 2016. godini,<ref>{{Cite web|url=http://www.who.int/phe/health_topics/outdoorair/databases/cities/en/|title=WHO Global Urban Ambient Air Pollution Database (update 2016)|website=World Health Organization|language=en-GB|access-date=4. 4. 2017|archive-date=1. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170301221905/http://who.int/phe/health_topics/outdoorair/databases/cities/en/|url-status=dead}}</ref> prosječna godišnja koncentracija [[Sitne lebdeće čestice|sitnih lebdećih čestica (PM2.5)]] u 2010. godini procijenjena je na 30 μg/m<sup>3</sup> na osnovu mjerenja PM10, što je 3 puta više od vrijednosti datih u Smjernici za kvalitet zraka WHO-a<ref>{{Cite web|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs313/en/|title=Ambient (outdoor) air quality and health|website=World Health Organization|language=en-GB|access-date=4. 4. 2017}}</ref> za godišnji prosjek PM2.5. U Sarajevu ne postoje novija direktna dugoročna mjerenja vrijednosti sitnih lebdećih čestica PM2.5 i mogu se dati samo procjene za vrijednost PM10, koji je manje štetan za zdravlje u odnosu na PM2.5.<ref>{{Cite web|url=https://cfpub.epa.gov/ncea/isa/recordisplay.cfm?deid=216546|title=Integrated Science Assessment (ISA) for Particulate Matter (Final Report, Dec 2009)|last=Group|first=US EPA National Center for Environmental Assessment, Research Triangle Park Nc, Environmental Media Assessment|last2=Sacks|first2=Jason|website=cfpub.epa.gov|language=en|access-date=4. 4. 2017}}</ref> Stvarni podaci o kvalitetu zraka u realnom vremenu u obliku vrijednosti PM10, ozona, NO2, CO i SO2 dostupni su na web stranici [[Federalni hidrometeorološki zavod|Federalnog hidrometeorološkog zavoda]].<ref>{{Cite web|url=http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/vrijednostiPolutanata.php|title=Federalni hidrometeorološki zavod|website=www.fhmzbih.gov.ba|access-date=4. 4. 2017|archive-date=13. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180913190025/http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/vrijednostiPolutanata.php|url-status=dead}}</ref> === Rijeke === [[Datoteka:06Sarajevo Miljacka03.jpg|mini|desno|Pogled na Miljacku s mosta na Skenderiji]] Miljacka je rijeka, koja najvećim dijelom protiče kroz Sarajevo od [[istok]]a prema [[zapad]]u. Duga je 35,9&nbsp;kilometera. Nastaje od nekoliko vrela u podnožju planina [[Romanija|Romanije]] i [[Jahorina|Jahorine]]. [[Paljanska Miljacka]] (12,9&nbsp;km) izvire na Palama. [[Mokranjska Miljacka]] izvire u [[Kadino Selo (Pale, RS)|Kadinom Selu]]. Nekoliko kilometera istočno od Sarajeva u selu [[Dovlići]], ove dvije pritoke se spajaju u Miljacku. Dalje Miljacka teče na zapad kroz Sarajevo, odakle nastavlja svoj put prema rijeci Bosni u koju se ulijeva. U zapadnom dijelu [[Sarajevsko polje|Sarajevskog polja]], na području općine [[Ilidža]], izvire jedna od najvećih rijeka u Bosni i Hercegovini, [[Bosna (rijeka)|Bosna]], koja nastaje od tridesetak manjih izvora u podnožju planine [[Igman]], stvarajući park prirode - Vrelo Bosne. Pored rijeka Bosne, [[Željeznica|Željeznice]] i Miljacke, ostali veći stalni vodotoci su: [[Zujevina]], [[Ljubina (rijeka)|Ljubina]], [[Misoča]], [[Stavnja]], [[Tilava]], [[Dobrinja (rijeka)|Dobrinja]], [[Bijela rijeka]], [[Crna rijeka (Željeznica|Crna rijeka]], [[Mošćanica]], [[Vogošćanska rijeka]] i dr.<ref>{{cite web|title=Rijeke, jezera, izvori Kantona Sarajevo|url=http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|website=portal.skola.ba|publisher=Zvanični web-portal osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150701143424/http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|archive-date=1. 7. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Vodopad Skakavac]], visok 98&nbsp;metara, nalazi se oko 12&nbsp;km od centra grada. === Brežuljci, brda i planine === Centar grada Sarajeva leži na nadmorskoj visini od 511&nbsp; metara iznad površine mora. Najnižu nadmorsku visinu u sarajevskoj kotlini ima općina [[Ilidža]] sa 498&nbsp;m, dok viši dijelovi grada i prigradska naselja na padinama okolnih brda: [[Grdonj]] i [[Hum]] na sjeveru, [[Borja|Borija]] na istoku i padine Trebevića na jugu, leže na prosječnoj nadmorskoj visini od 900&nbsp; metara. Grad okružuju šumoviti obronci olimpijskih planina jedinstvene ljepote, čiji vrhovi prelaze 2000&nbsp; metara: [[Treskavica]] (2088&nbsp; m), [[Bjelašnica]] (2067&nbsp; m), [[Jahorina]] (1916&nbsp; m), [[Igman]] (1502&nbsp; m) i [[Trebević]] (1629&nbsp;m). Obronci obližnjih planina bogati su šumom. [[Crnogorica]]: [[jela]], [[smrča]], [[ariš]] i [[bor (biljka)|bor]] i [[bjelogorica]]: [[breza]], [[topola]] i [[obična lijeska|lijeska]]. 1939. godine botaničar [[K. Maly]] osnovao je [[Botanički vrt na Trebeviću|Botanički vrt]] na Trebeviću, koji je u [[Drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] u potpunosti uništen. 1948. godine na visini od 1530&nbsp;m zasađen je [[rasadnik]], botanički [[arboretum]] [[Šumarski fakultet u Sarajevu|Šumarskog fakulteta]]. Za vrijeme [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992-95. šumski fond je najvećim dijelom uništen. == Historija == {{Glavni|Historija Sarajeva|Hronologija Sarajeva}} [[Datoteka:Stecak Zmeljaski Muzej Sarajevo.jpg|mini|225p|lijevo|Stećak, Zemaljski muzej Sarajevo]] === Antičko doba === [[Datoteka:Butmirska vaza.jpg|thumb|Vaza iz perioda neolitke Butmirske kulture]] Jedno od najranijih arheoloških otkrića kojima se dokazuje naseljenost područja grada potiče iz [[neolit]]ske [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]]. Otkrića u Butmiru desila su se na teritoriji današnjeg sarajevskog predgrađa [[Ilidža|Ilidže]] 1893. godine. Tada su austrougarske vlasti tokom izgradnje poljoprivredne škole otkrili arheološko nalazište. Bogatstvo kremena na ovom području bilo je privlačno neolitskim ljudima, a naselje se razvijalo i bilo u procvatu. Na tom području razvijena je jedinstvena keramika i njen dizaj, koji karakteriziraju narod Butmira kao jedinstvenu kulturu, kako je opisano na Međunarodnom kongresu arheologa i antropologa održanom u Sarajevu 1894. godine.<ref>[http://www.sarajevo-tourism.com/eng/sarajevothroughhistory.wbsp "The Culture & History"], Tourism Association of Sarajevo Canton, Retrieved on 3 August 2006.</ref> Sljedeća istaknuta kultura u Sarajevu bili su Iliri. Drevni narod, koji su većinu zapadnog Balkana smatrali svojom domovinom, imali su nekoliko ključnih naselja u regiji, uglavnom oko rijeke Miljacke i u sarajevskoj dolini. Iliri u sarajevskoj regiji pripadali su [[Desidijati]]ma, posljednjem Ilirskom narodu u Bosni i Hercegovini koji se odupro rimskoj okupaciji. Njihov poraz od rimskog cara [[Tiberije|Tiberija]] 9. godine nove ere označava početak rimske vladavine u regiji. Rimljani nikada nisu izgradili područje današnje Bosne, ali rimska kolonija ''Aquae Sulphurae'' nalazila se u blizini današnje Ilidže i bila je najvažnije naselje tog vremena. Nakon Rimljana područje su naselili [[Goti]], a u 7. vijeku i [[Slaveni]].<ref>{{Cite web|url=http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=2498|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013171041/http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=2498|url-status=dead|archive-date=13. 10. 2007|title=Commission to preserve national monuments|date=13. 10. 2007|access-date=14. 8. 2018}}</ref> After the Romans, the [[Goths]] settled the area, followed by the [[Slavs]] in the 7th century.<ref name=Brit>"Sarajevo", ''New Britannica'', volume 10, edition 15 (1989). {{ISBN|0-85229-493-X}}.</ref> === Srednji vijek === {{Glavni|Sarajevo u srednjem vijeku}} [[Datoteka:Day in Sarajevo.jpg|mini|180p|lijevo|[[Baščaršija]]]] [[Datoteka:Sarajevo Historic View.jpg|mini|desno|180p|Sarajevo oko 1900. godine]] [[Datoteka:Sarajevo Tram (1901).png|mini|desno|180p|Prvi tramvaj u Evropi, u Sarajevu, [[1885]]. godine.]] Nakon perioda [[neolit]]a, [[Iliri|ilirske]] i rimske vladavine, u 7. stoljeću ovdje se naseljavaju [[Slaveni]]. U povelji iz 13. stoljeća područje Sarajeva je bilo dio župe [[Vrhbosna (župa)|Vrhbosna]]. O ovom vremenu svjedoče nadgrobni spomenici jedinstveni u svijetu - [[stećak|stećci]]. Nedaleko od Sarajeva, u selu [[Hreša (Stari Grad)|Hreša]] pronađeno je 30 [[stećak]]a. Najljepši krase vrt [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja u Sarajevu]]. Dolaskom Turaka 1435. i padom utvrde [[Hodidjed]], na obalama Miljacke nastaju naselja iz kojih će se kasnije oformiti Sarajevo. Osnivačem Sarajeva smatra se [[Isa-beg Ishaković]], koji je 1462. izdao odredbu o formiranju grada, na lijevoj obali Miljacke sagradio [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevu džamiju]], prvu džamiju na ovom području; gradi [[saraj]], most, [[Tekija|tekiju]], [[hamam]], [[mekteb]] i [[Medresa|medresu]], te nekoliko [[han]]ova<ref name="Holm">[[Holm Sundhaussen]], "Sarajevo - Die Geschichte einer Stadt", Böhlau Verlag Wien, Köln, Weimar {{ISBN|978-3-205-79517-9}} {{Simboli jezika|de|Njemački jezik}}</ref> 1507. grad se prvi put pominje svojim današnjim imenom (''ime od Saraj-ovasi, polje oko dvora''). Intenzivni razvoj [[zanat]]stva i [[Trgovina|trgovine]] brzo su od Sarajeva stvorili bogat grad, raskrsnicu [[religija]] i kultura, trgovačkih puteva i putnika. U [[16. vijek]]u to je bio jedan od najbogatijih gradova u ovom dijelu Evrope, kada su izgrađene i neke kapitalne građevine koje i danas predstavljaju bisere [[arhitektura|arhitekture]] i civilizacije tog doba. Tada je u Sarajevu, kao zadužbina [[vezir]]a [[Gazi Husrev-beg]]a otvorena i Visoka škola [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumli-medresa]], koja je podsjećala na univerzitete u drugim velikim gradovima Evrope. 1531. izgrađena [[Begova džamija|Gazihusrev-begova džamija]] najpoznatija je građevina starog Sarajeva i jedan od najvećih sakralnih spomenika islamske arhitekture na Balkanu. Iz ovog vremena su [[imaret]], [[bezistan]]i i [[hamam]]i. Tih godina je izgrađena i [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stara pravoslavna crkva]].<ref>{{cite web|url=http://www.staracrkva.org/hram.htm|title=Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|work=staracrkva.org|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20120219191649/http://www.staracrkva.org/hram.htm|archive-date=19. 2. 2012|url-status=dead}}</ref> ''Zlatno doba'' prekinut će požar [[1697]]. kada je austrijski princ [[Eugen Savojski|Eugen von Savoyen]] sa samo 8500 vojnika ušao u grad i do temelja ga spalio. Od [[1850]]. je Sarajevo glavni grad Bosne, provincije [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]]. U grad se doseljavaju [[Jevreji]] [[Sefardi]], poslije izgona iz [[Španija|Španije]], grade [[sinagoga|sinagoge]], a istovremeno nastaju pravoslavne, katoličke i evangelističke [[crkva|crkve]] i [[Katedrala Srca Isusova]]. === Moderno doba === {{Glavni|Sarajevo u austrougarsko doba|Sarajevo u prvoj i drugoj Jugoslaviji}} [[Datoteka:Latin (Princip) Bridge on Miljacka River2.jpg|mini|lijevo]] [[Datoteka:Sarajevo - carrer Ferhadija.JPG|mini|180p|desno|Pogled na Štrosmajerovu ulicu]] [[1878]]. dolaskom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] uprave na ove prostore, Sarajevo je upravni centar [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Kondominiuma]]. Uz svoj dotad orijentalni, dobija i evropski izgled. Austro-ugarski period je vrijeme snažnog prodiranja srednjoevropske kulture, načina privređivanja, običaja i drugih civilizacijskih vrijednosti. Grad dobija savremene fabrike, a brojne škole zapadnog tipa i kulturne institucije obogaćuju glavni grad Bosne i Hercegovine. U ovo se vrijeme grade [[Zemaljski muzej]], gradska [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], Gimnazija, sud, zgrada [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnog pozorišta]], pošta, bolnica, [[Gradska tržnica Markale|tržnica]], banke, vile na [[Marijin dvor]]u i dr. Gradi se uskotračna pruga prema sjeveru, jugu i istoku. Pod velom ''evropeizacije'', austrougarski carski činovnici i vojnici crpe dotad malo korištena privredna i prirodna bogatstva Bosne. 28. juna 1914. godine, pripadnik [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]], [[Gavrilo Princip]] je u Sarajevu izvršio [[atentat]] na austrijskog prijestolonasljednika [[Franz Ferdinand|Franza Ferdinanda]], što je poslužilo kao povod Austrougarskoj Monarhiji da napadne Kraljevinu Srbiju, čime je otpočeo [[Prvi svjetski rat]]. Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], grad ulazi u sastav jugoslavenskih državnih zajednica: [[Država SHS|Države SHS]], a potom i [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Arhitektonska slika grada ostaje gotovo nepromijenjena, industrija nazaduje, društvena nezadovoljstva radnika rastu i Sarajevo, kao grad, između dva svjetska rata, uglavnom stagnira i privredno i ekonomski nazaduje. Letargiju u koju je grad zapao prekidaju protesti i štrajkovi radnika i napredne sarajevske inteligencije. Nakon Prvog svjetskog rata i pritiska [[Vojska Kraljevine Srbije|Vojske Kraljevine Srbije]], koja se našla na strani saveznika, i pored pobune slavenskih naroda u Austro-Ugarskoj, Sarajevo je postalo dio novouspostavljene [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Iako je imao određeni politički značaj kao središte, prvo regije, a potom i [[Drinska banovina|Drinske banovine]], grad više nije bio nacionalna prijestolnica što je bio početak pada značaja grada.<ref>{{cite web|url=https://www.latimes.com/travel/europe/la-tr-d-sarajevo-timeline-20140727-story.html|title=Timeline: A short history of Sarajevo and region|first=Los Angeles|last=Times|date=|work=latimes.com}}</ref> Takav status grada ostat će do završetka Drugog svjetskog rata, kada će Sarajevo ponovo dobiti na važnosti jer će postati glavni grad jedne od saveznih republika. ==== Drugi svjetski rat ==== Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na ovim prostorima, njemačke i italijanske invazivne snage u kratkom roku su slomile otpor [[Vojska Kraljevine Jugoslavije|Vojske Kraljevine Jugoslavije]], koja je u tzv. Aprilskom ratu doivjela totalni raspad na različite frakcije. Nakon njemačke kampanje bombardiranja, u Sarajevo su 15. aprila 1941. ušle snage [[Wehrmacht]]ove [[16. pješadijska divizija|16. pješadijske divizije]]. [[Sile Osovine]] su uspostavile [[Marionetska država|marionetsku državu]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH-a]] u čiji sastav je ušlo i Sarajevo. Tokom tog perioda grad je bio upravno središte [[Velika župa Vrhbosna|Velike župe Vrhbosna]]. U Sarajevu je u progonima Ustaša, ubijena većina židovskog stanovništva, a na Vracama je strijeljeno oko 11.000 Srba, Židova, bosanskohercegovačkih komunista i protivnika ustaškog režima. ==== Jugoslavija ==== Nakon završetka rata 1945. Sarajevo postaje upravni, kulturni i ekonomski centar [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]], jedne od šest [[Republike SFRJ|republika]] [[SFRJ|SFR Jugoslavije]]. U gradu se razvija industrija, [[ekonomija]], a između ostalog školstvo i kultura čine ga glavnim centrom Republike. Osniva se [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitet]], [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademija nauka i umjetnosti]], brojni muzeji i [[galerija|galerije]], naučne institucije, [[Radiotelevizija Sarajevo|radio-televizija]]. Broj stanovnika grada raste na više od 500.000. [[Međunarodni olimpijski odbor]] povjerava Sarajevu organizaciju [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV Zimskih olimpijskih igara]], koje su održane 1984. ==== Rat u Bosni i Hercegovini ==== {{Glavni|Opsada Sarajeva}} [[Datoteka:Sarajevo Siege Part III.jpg|mini|250p|desno|Pogled na grad i ruševine nastale tokom rata]] Društvene i političke promjene u tadašnjoj [[SFRJ|Jugoslaviji]] dovele su do prvih [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|općih izbora 1990.]] na kojima je izabrano [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Predsjedništvo SR BiH|Predsjedništvo SR BiH]]. Predsjednik [[Predsjedništvo Socijalističke republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Socijalističke republike Bosne i Hercegovine]] [[Alija Izetbegović]], raspisao je [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|građanski referendum]] o samostalnosti SR BiH. To je dovelo do stvaranja [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Neslaganjem vojnog vrha [[JNA]] i četveročlanog [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] s većinskom odlukom naroda SR BiH, dolazi do izbijanja međunacionalnih sukoba, stvaranja nacionalnih paravojnih formacija i [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]], a posebno na njen glavni grad, Sarajevo. Grad Sarajevo, bio je pod fizičkom blokadom 3,5 godine, u neprestanim vojnim akcijama pretrpio je ogromna materijalna razaranja i brojne ljudske gubitke. Snajperskom i artiljerijskom vatrom [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i srpski paramiliternih jedinica ubijeno je 10.615 ljudi, među kojima je bilo 1.601 dijete, a skoro 50.000 stanovnika Sarajeva bilo je ranjeno. Spaljena je gradska [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]] u kojoj je bila smještena [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Narodna i Univerzitetska biblioteka]], a mnogi kulturno-historijski, stambeni i vjerski objekti u gradu su oštećeni. == Grb i zastava == {{Glavni|Grb Grada Sarajeva|Zastava Sarajevskog kantona}} Grad Sarajevo od 2000. godine ima svoju novu [[Zastava Grada Sarajeva|zastavu]] i novi [[Grb Grada Sarajeva|grb]]. Na glavi štita su elementi tipičnih krovova, koji simboliziraju i brda u zelenoj boji. Ispod su nazubljene gradske zidine s dvije otvorene kapije u crnoj boji na bijeloj pozadini, koje simboliziraju Grad. U dnu grba je dolina, kroz koju teče rijeka u plavoj boji, koju premošćuje bijeli most. Okvir grba je zlatno-žut.<ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=63|title=Grad Sarajevo: Grb i zastava|author=daenet d.o.o.|work=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304122629/http://sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=63|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> == Politika == {{Glavni|Politička organizacija Sarajeva}} === Politička organizacija Grada Sarajeva === Organi Grada Sarajeva su Gradsko vijeće Grada Sarajeva i [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|gradonačelnik Grada Sarajeva]]. ===== Gradsko vijeće Grada Sarajeva===== Gradsko vijeće je, kao predstavničko tijelo građana Grada Sarajeva, najviši organ Grada Sarajeva. Gradsko vijeće se sastoji od 28 vijećnika. Svako općinsko vijeće općina koje čine Grad Sarajevo bira po sedam delegata u Gradsko vijeće iz reda općinskih vijećnika. Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, kao konstitutivnim narodima, pojedinačno bit će garantira minimum 20% mjesta u Gradskom vijeću, a grupi Ostalih najmanje dva mjesta, bez obzira na izborne rezultate. ===== Gradonačelnik===== Gradonačelnik Grada Sarajeva je izvršni organ Grada Sarajeva. Gradonačelnik predstavlja i zastupa Grad Sarajevo. Gradonačelnik odgovara za ustavnost i zakonitost akata koje donosi, odnosno predlaže Gradskom vijeću. Od 2021. godine gradonačelnica Grada Sarajeva je [[Benjamina Karić]]. ==== Gradska uprava ==== {{Glavni|Gradska uprava Grada Sarajeva}} Čelna tijela vlasti u Gradu Sarajevo su gradonačelnik, koji upravlja radom [[Gradske službe Sarajeva|Gradskim službama]], te [[Gradsko vijeće Sarajeva]] koje ima 28 članova. Upravu grada sačinjavaju: kabinet gradonačelnika, dva zamjenika gradonačelnika, sekretar gradske uprave, savjetnici gradonačelnika, Pravobranilac Grada Sarajeva i sedam gradskih službi za pitanja opće uprave, komunalne poslova, lokalno poslovanje i razvoj grada, urbano planiranje i stambene poslove, obrazovanje, kulturu i sport, Zavod za informatiku i telematiku, Gradski savjet i stručni kolegij gradonačelnika.<ref>{{cite web|url=http://sarajevo.ba/public/photo/organizacija-1.jpg|title=Šematski prikaz organizacije Grada Sarajeva na službenoj stranici|website=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20110706131539/http://sarajevo.ba/public/photo/organizacija-1.jpg|archive-date=6. 7. 2011|url-status=dead}}</ref>[[Datoteka:Sarajevo municipalities.PNG|mini|250|desno|Položaj grada (narandžasto) unutar kantona Sarajevo]] === Glavni grad === {{sekcija}} === Kanton Sarajevo === Osnivanjem Federacije Bosne i Hercegovine, osnovan je i Kanton Sarajevo, jedan od 10 kantona koji formiraju Federaciju BiH. Kanton Sarajevo se sastoji od 9 općina pri čemu su četiri ''gradske općine'' koje formiraju grad Sarajevo ([[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad Sarajevo]], [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]], [[Novo Sarajevo]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad Sarajevo]]) i pet ostalih općina: Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Trnovo i Vogošća. == Administrativna podjela grada == === Gradske općine === ==== Teritorijalna podjela do 1995. ==== Do rata 1992–95. Grad Sarajevo je činilo šest gradskih općina: [[Centar (Sarajevo)|Centar]], [[Ilidža]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] i [[Vogošća]], te prigradske općine: [[Hadžići]], [[Ilijaš]], [[Pale (FBiH)|Pale]] i [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]]. ==== Teritorijalna podjela od 1995. ==== Nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] formira se Grad Sarajevo od četiri gradske općine: [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]], [[Centar (Sarajevo)|Centar]], [[Novo Sarajevo]] i [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], a zajedno sa susjednim općinama čini [[Kanton Sarajevo]], koji je u sastavu [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Od dijelova predratnih općina Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad, Trnovo, Pale i cijelog teritorija općine [[Sokolac]] 1993, te naselja [[Kasindo (naselje)|Kasindo]], [[Lukavica (Istočno Novo Sarajevo)|Lukavica]], [[Hreša (Istočni Stari Grad)|Hreša]] itd.<ref>{{cite web|title=Geografski položaj i prirodne odlike grada Istočno Sarajevo|url=http://www.gradistocnosarajevo.net/o-gradu/geografski-polozaj/|publisher=Grad Istočno Sarajevo|access-date=24. 9. 2015}}</ref> formiran je Grad [[Istočno Sarajevo]], koji je pripao entitetu [[Republika Srpska]]. Istočno Sarajevo se do odluke Ustavnog suda o neustavnosti naziva zvalo Srpsko Sarajevo. Zvanično Istočno Sarajevo čine: [[Istočni Stari Grad]], [[Istočna Ilidža]], [[Istočno Novo Sarajevo]], [[Pale (RS)|Pale]], [[Trnovo (RS)|Trnovo RS]] i [[Sokolac]]. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Sarajeva}} Broj stanovnika Sarajeva se tokom historije uglavnom povećavao. Najbrži rast stanovništva bilježi se tokom perioda nakon Drugog svjetskog rata, uglavnom usljed ubrzane industrijalizacije i povećanog priliva stanovništva u gradske centre. Prema procjeni u Sarajevu je 1945. živjelo oko 115.000 stanovnika da bi prema popisu stanovništva iz 1971. taj broj bio trostruko veći i iznosio 359.448 stanovnika. Porast broja stanovnika nastavio se a već za vrijeme zimske olimpijade 1984. grad je imao oko pola miliona stanovnika. Vrhunac po pitanju broja stanovnika, prema službenim rezultatima, grad je dostigao 1991. godine kada je Sarajevo prema popisu stanovništva naseljavalo 527.049 stanovnika. Usljed rata u BiH i dezintegracije grada (službeno manja površina grada), na području današnjeg Sarajeva prema popisu stanovništva iz 2013. godine živjelo je 275.524 stanovnika. === Etnicitet === Po posljednjem službenom [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013. godine]], Grad Sarajevo (područje 4 gradske općine na površini od 141,5&nbsp;km<sup>2</sup>: [[Novo Sarajevo]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] i [[Centar (Sarajevo)|Centar]]) imao je 275.524 stanovnika.<ref name = "RP_2013">{{RP 2013}}</ref> {{Stubičasti dijagram | naslov = Etnička struktura Sarajeva 2013. god. | širina = 500px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Etnička grupa | desno1 = Broj stanovnika | maks = 275524 |ime_stuba1 = [[Bošnjaci]] |boja_stuba1=#99C68E|cifra_stuba1=222457|tekst_stuba1=222.457 (81%) |ime_stuba2 = [[Srbi]] |boja_stuba2=#FA8072|cifra_stuba2=10422 |tekst_stuba2=10.422 (4%) |ime_stuba3 = [[Hrvati]] |boja_stuba3=#87CEEB|cifra_stuba3=13604 |tekst_stuba3=13.604 (5%) |ime_stuba4 = Ostali i nep. |boja_stuba4=#D2B48C|cifra_stuba4=56470 |tekst_stuba4=56.470 (10%) |tekst = }} Po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991]]. godine, Grad Sarajevo (područje svih deset općina prema teritorijalnoj podjeli do 1995. godine) imao je 527.049 stanovnika.<ref name="SZS">{{cite web|title=Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine, za teritorijalnu organizaciju, općine i pripadajuća naseljena mjesta 1991. godine|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf|publisher=Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ|access-date=24. 9. 2015|format=PDF}}</ref> Naseljeno mjesto Sarajevo, imalo je po istom popisu 416.497 stanovnika. Ostalih 110.552 stanovnika živjelo je u 335 naseljenih mjesta, u 10 općina. === Religija === Većina stanovnika su muslimani, a sama konfesionalna slika Sarajeva je jedinstvena u Evropi, zbog njene raznolikosti grad se nerijetko poredi sa [[Jerusalem]]om. Sarajevo je sjedište [[Reisul-ulema|Reisul-uleme]], poglavara [[Islam u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]], sjedište [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|Dabrobosanske mitropolije]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], te sjedište [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanske nadbiskupije]] [[Katolička crkva|rimokatoličke crkve]] u Bosni i Hercegovini. Prema popisu iz 2013. godine 252.653 stanovnika Sarajeva je navelo svoju religijsku pripadnost. Prema tim podacima najviše je pripadnika islama 225.088 (81,69%), dok je kršćana 23.140 ili 8,4% (katolika 12.608 i pravoslavaca 10.532). Potpuna religijska struktura grada data je na sljedećem grafikonu. {{Stubičasti dijagram | naslov = Religijska pripadnost stanovništva Sarajeva 2013. god. | širina = 500px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Religijska grupa | desno1 = Broj stanovnika | maks = 275524 |ime_stuba1 = [[Islam]] |boja_stuba1=#99C68E|cifra_stuba1=225088|tekst_stuba1=225.088 (81,69%) |ime_stuba2 = [[Katoličanstvo]] |boja_stuba2=#FA8072|cifra_stuba2=12608|tekst_stuba2=12.608 (4,58%) |ime_stuba3 = [[Pravoslavlje]] |boja_stuba3=#87CEEB|cifra_stuba3=10532|tekst_stuba3=10.532 (3,82%) |ime_stuba4 = Ateisti, agnostici, ne izjašnjavaju se, bez odgovora |boja_stuba4=#D2B48C|cifra_stuba4=22871|tekst_stuba4=22.871 (8,30%) |ime_stuba5 = Ostali |boja_stuba5=#BEB48D|cifra_stuba5=4425 |tekst_stuba5=4.425 (1,61%) |tekst = }} Urbanu sliku grada krase brojni sakralni objekti četiri svjetske konfesije: [[Džamija|džamije]] iz osmanlijskog perioda, pravoslavne, katoličke i evangelističke crkve, [[sinagoga]] i drugi kulturno-historijski spomenici, koji se nalaze u samom centru grada Sarajeva, udaljeni tek stotinjak metara jedni od drugih. <gallery mode="packed" heights="175px"> Sarajevo Kaisermoschee.JPG|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] Sarajevo ortodox church.JPG|[[Saborna crkva u Sarajevu]] JesusesHearthCathedral.jpg| [[Sarajevska katedrala]] Sarajevo Synagoge 03.jpg|[[Sarajevska sinagoga]] </gallery> == Arhitektura == [[Datoteka:Sarajevo Begova Mosque 1900.jpg|mini|150p|desno|Begova džamija 1900. godine]] [[Datoteka:BiH, Sarajevo - Svrzina kuća 1.jpg|mini|150p|desno|Svrzina kuća]] [[Datoteka:Sarajevo princip bruecke.jpg|mini|150p|desno|Latinska ćuprija]] [[Datoteka:Sarajevo Admejdan.jpg|mini|150p|desno|Muzički paviljon]] [[Datoteka:Sarajevo Sahatklula by Klackalica.jpg|mini|150p|desno|Sarajevska sahat-kula]] [[Datoteka:BBI Shopping and Business Center.jpg|mini|150p|desno|BBI Centar]] [[Datoteka:SarajevoHolidayInn.JPG|mini|180p|desno|Holiday Inn Sarajevo]] [[Datoteka:Sarajevo city tour , Bosnia Herzegovina in Ultra 4K.webm|thumb|Sarajevo gradska tura video]] Sarajevo se može pohvaliti dobro očuvanim starim trgovačkim dijelom grada, [[Baščaršija|Baščaršijom]], koja je nastala u periodu osmanlijske vladavine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Ovaj dio grada obiluje jedinstvenim arhitektonskim ostvarenjima osmanlijske gradske [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitekture]], među kojima su brojne potkupolne [[džamija|džamije]], te tradicionalne forme orijentalne arhitekture poput: [[konak]]a, [[han]]ova i [[bezistan]]a. Ratna uništavanja,<ref>{{cite web|last1=Perlez|first1=Jane|title=Ruins of Sarajevo Library Is Symbol of a Shattered Culture|url=http://www.nytimes.com/specials/bosnia/context/0812yugo-bosnia-sara.html|publisher=The New York Times|date=12. 8. 1996|access-date=24. 9. 2015}}</ref> kao i rekonstrukcija, brojnih uništenih kulturnih i vjerskih objekata, kao što su [[Gazi Husrev-begova biblioteka]], [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Nacionalna i univerzitetska biblioteka]], [[Orijentalni institut u Sarajevu|Orijentalni institut]] i [[Olimpijski muzej Sarajevo|Olimpijski muzej]], doveli su do donošenja zakona o zaštiti kulture i kulturnih institucija. ==== Osmanlijski period ==== * [[Baščaršijska džamija]], 1516. * [[Gazi Husrev-begova džamija]], 1531. * [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumli medresa]], 1537/38. * [[Gazi Husrev-begov bezistan]], 1540. * [[Bijela tabija]], oko 1550. * [[Alipašina džamija]], 1560/61. * [[Ferhadija džamija (Sarajevo)|Ferhadija džamija]], 1561/62. * [[Kozija ćuprija]], prva polovina 16. stoljeća * [[Brusa bezistan]], 1561. * [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]], 1566. * [[Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine|Stari jevrejski hram]], 1580/81, današnji oblik 1821. * [[Morića han]], kraj 16. stoljeća * [[Sarajevska sahat-kula]], kraj 16. stoljeća * [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stara pravoslavna crkva]], 1539. * [[Kapi-kula na Ploči]], početak 18. stoljeća * [[Višegradska kapi-kula]], početak 18. stoljeća * [[Sebilj]], 1754, današnji oblik 1891. * [[Latinska ćuprija]], bivši [[Principov most]], 1789. * [[Turbe sedam braće]], 1815. * [[Svrzina kuća]], tradicionalna bosanska gradska kuća, 1832. * [[Zgrada Ministarstva odbrane na Bistriku]], 1854/56. * [[Saborna crkva u Sarajevu|Saborna crkva]], 1863/72. * [[Konak na Bistriku]], 1867/69. === Austro-ugarski period === * [[Dom Armije u Sarajevu|Dom Armije]], 1880/81. * [[Hotel "Evropa"]], 1880/81. * [[Despića kuća]], 1881. * [[Katedrala Srca Isusova]], 1884/89. * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]], 1885. * [[Ćumurija most]], 1886. * [[Marijin dvor (zgrada)|Palata Marijin dvor]], 1885/95. i 1897. * [[Čobanija (most)|Čobanija most]], 1888. * [[Eiffelov most]], 1893. * [[Careva ćuprija]], 1897. * [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka]], 1887/89. * [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], kasnije Nacionalna biblioteka Bosne i Hercegovine, 1891/96. * [[Inat kuća]], kraj 19. stoljeća * [[Gradska tržnica Markale]], 1894. * [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodno pozorište]], 1897/98. * [[Sarajevska pivara]], 1898. * [[Drvenija most]], 1899. * [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademija likovnih umjetnosti]], bivša Evangelistička crkva, 1898/99. * [[Crkva svetih Ćirila i Metoda u Sarajevu|Crkva Sv. Ćirila i Metoda]], kraj 19. stoljeća * [[Sarajevska sinagoga|Aškenaška sinagoga]], 1902. * [[Crkva Kraljice svete krunice]] na Banjskom brijegu, 1910/11. * [[Franjevačka crkva svetog Ante Padovanskog]], 1912/14. * [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine]], 1912. * [[Rektorat Univerziteta]], 1912/14. * [[Zgrada "Napretka"]], 1912/13. * [[Banka na Obali]], 1913. * [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej BiH]], 1913. * [[Zgrada glavne pošte u Sarajevu|Zgrada glavne pošte]], 1913. * [[Jajce (kasarna)]], 1913/14. * [[Muzički paviljon u Sarajevu|Muzički paviljon]], 1913. === Moderni period === * [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralna banka BiH]], 1929. * [[Crkva svetog Preobraženja u Sarajevu|Crkva svetog preobraženja]], 1939. * [[Crkva svetog Josipa (Sarajevo)|Crkva svetog Josipa]], 1940. * [[Higijenski zavod]], 1950. * [[Pozorište lutaka]], 1950. * [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine|Historijski muzej]], 1958. * [[Skenderija]], sportski i kulturni centar, 1969. * [[Ledena dvorana]] * [[RTV Dom]], 1974. i 1983. * [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine|Elektroprivreda BiH]], 1978. * [[Zgrada "Oslobođenja"]], 1981/82. * [[Hotel "Holiday Inn"]], 1983. * [[Olimpijska dvorana Zetra]], 1983. * [[UNITIC poslovno-upravne zgrade]], 1986. * [[Bošnjački institut]], 2001. * [[Avaz Business Center]], 2005. * [[Bosmalov gradski centar]], 2006. * [[Avaz Twist Tower]], 2008. * [[BBI Centar]], 2009. * [[Importanne Centar]], 2010. * [[Alta Centar]], 2010. * [[Sarajevo City Center]], 2014. === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu}} [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]], odabrala je 102 spomenika, građevine i komplekse građevina u Sarajevu za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|Nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web|url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|work=kons.gov.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025010656/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1|archive-date=25. 10. 2015|url-status=dead}}</ref> Na privremenoj listi Komisije, nalazi se još 21 spomenik, čije će proglašenje uslijediti.<ref>{{cite web|url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=86|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|work=kons.gov.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150416023757/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=86|archive-date=16. 4. 2015|url-status=dead}}</ref> == Građevine == === Mostovi === {{Glavni|Mostovi u Sarajevu}} <!--http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=16 http://www.scribd.com/doc/31536540/Mostovi-u-BiH http://www.youtube.com/watch?v=6L76TGXJd8o--> Doline sarajevskih rijeka su predstavljale osnovu komunikacije i kretanja, koja povezuje istok i zapad kroz središte Balkana, već za [[Iliri|Ilire]] i njihivo pleme [[Desitijati|Desitijata]] u [[bronzano doba|bronzanom dobu]], te [[Rimljani|Rimljane]], koji ovdje grade ceste, koje povezuju [[Narona|Naronu]] s [[Podrinje]]m i [[Podunavlje]]m. Tokom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] to je dio ''bosanskog druma'', koji je iz [[Srednja Evropa|Srednje Evrope]] i sa [[Jadran]]a prolazio kroz [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] i [[Srbija|Srbiju]] do [[Carigrad]]a, čime tadašnja [[Vrhbosna]] postaje centrom domaće i strane trgovine. Iz doba [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijske vlasti]] potiču najstariji [[most]]ovi u Sarajevu: stari [[Rimski most]], nedaleko od Sarajeva, [[Kozija ćuprija]], [[Šeher-Ćehajina ćuprija]] i [[Careva ćuprija]] u starom dijelu grada. Obale Miljacke premošćuju i noviji mostovi iz doba [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] uprave: [[Ajfelov most]], [[Čobanija (most)]] ili [[Ćumurija most]], kao i savremeni mostovi: [[Most Skenderija]], [[Most Suade i Olge]], [[Most malezijsko-bosanskohercegovačkog prijateljstva]] i dr. Neki od sarajevskih mostova su isključivo pješački. === Trgovi i ulice === {{sekcija}} === Vjerski objekti === {{Glavni|Spisak vjerskih objekata u Sarajevu}} ==== Mezarja/Groblja ==== {{Glavni|Spisak grobalja u Sarajevu}} <gallery mode="packed"> Mezarje Stadion Cemetery.jpg|Mezarje Stadion Groblje Sveti arhanđeli, Georgije i Gavrilo (Sarajevo).jpg|Groblje Sveti arhanđeli, Georgije i Gavrilo </gallery> Najstarije [[Nekropola|nekropole]] [[Crkva bosanska|crkve bosanske]], [[Bogumili|bogumilske]], [[Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini|pravoslavne]] i [[Katolička crkva Bosne i Hercegovine|katoličke]] i [[Mezarje|islamska mezarja]] razasuta su gradom. [[Stećak|Stećci]], monumentalni kameni blokovi i jedinstveni nadgrobni spomenici iz [[Srednji vijek|srednjevjekovnog perioda]] mogu se naći nedaleko od Sarajeva u selu [[Nekropola stećaka u selu Šabići|Šabići]] kod [[Trnovo (FBiH)|Trnova]] i selima [[Dolovi (Konjic)|Dolovi]] i [[Lukomir]] na obroncima [[Bjelašnica|Bjelašnice]]. Gradsko groblje [[Bare (groblje)|Bare]] je sa 33 ha površine, jedno od većih u Europi, a po konfiguraciji terena i položaju jedno je od interesantnijih i ljepših grobalja na [[Balkan]]u. Na groblju „Bare“ su grobljanske površine za pripadnike svih religija: [[musliman]]e, [[Pravoslavlje|pravoslavne]], [[Rimokatoličanstvo|katolike]], [[Judaizam|judaiste]], [[evangelist]]e, [[adventist]]e, [[Starokatolička crkva|starokatolike]], kao i [[Ateizam|ateiste]]. <!--Na njemu počivaju:--> Novo gradsko groblje [[Vlakovo (groblje)|Vlakovo]] je izgrađeno u septembru 1985. godine nedaleko od Sarajeva, u vrijeme kada je groblje „Bare“ bilo gotovo popunjeno. Groblje se proteže na 25 ha, na kome se obavlja najveći broj sahrana. [[Stadion (groblje)|Stadion]] je zbog svog nastanka groblje jedinstveno u svijetu. Životnom nuždom, za vrijeme [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]], 1992–95. godine kada su, usljed svakodnevnih artiljerijskih i snajperskih napada na grad sa okolnih brda, mnoga groblja bila nedostupna, a broj civilnih žrtava rastao, jedan nogometni stadion pretvoren je u groblje.<ref>{{cite web|url=http://cvijet.ba/gradska_groblja|archive-url=https://web.archive.org/web/20110823060120/http://cvijet.ba/gradska_groblja|title=cvijet.ba - briga o grobljima Sarajevskog kantona|archive-date=23. 8. 2011|work=cvijet.ba|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> Neobično lijepa su stara groblja [[Alifakovac (groblje)|Alifakovac]] i [[Jevrejsko groblje u Sarajevu|Jevrejsko groblje]]. == Kultura == {{Glavni|Kultura u Sarajevu}} === Opere i pozorišta === Prve klasične, pozorišne predstave u gradu održavale su se u [[Despića kuća|Despića kući]], pa se ovaj objekat može smatrati pretečom savremenog [[pozorište|pozorišta]] u Sarajevu.<ref>{{cite web|url=http://www.sonar.ba/discover.php?lang=ba&action=full&id=14|title=Official Destination Sarajevo Guide|work=Sarajevo.travel|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Danas je tu smješten Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.muzejsarajeva.ba/content/view/24/39/lang,ba/|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808150008/http://www.muzejsarajeva.ba/content/view/24/39/lang,ba/|title=Muzej Sarajeva - Despica kuca|author=Administrator|archive-date=8. 8. 2007|work=muzejsarajeva.ba|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodno pozorište]], osnovano [[1921.]] kao dramski teatar, je najstariji bosanskohercegovački profesionalni teatar. Jedan od prvih direktora Narodnog pozorišta Sarajevo bio je [[Branislav Nušić]]. Od 1946. Narodno pozorište dobija i muzičke segmente djelovanja: [[Sarajevska opera|operu]] i [[Sarajevski balet|balet]]. Kao jedini operski i baletni teatar u državi, središnje je mjesto razvoja scenske umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Veliki broj glumaca, režisera, scenografa, kostimografa, koreografa, dirigenata, baletnih i opernih umjetnika, sticali su slavu na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, kao što je [[Ljiljana Molnar-Talajić]], svjetski priznata [[primadona]], koja je ponijela slavu sarajevskog i bosanskohercegovačkog teatra i na pozornicama najznačajnijih svjetskih teatara. Narodno pozorište Sarajevo ima 225 zaposlenih, a svoju djelatnost ostavaruje u matičnoj kući na [[Obala Kulina bana|Obali Kulina bana]]<ref>{{cite web|url=http://nps.ba/|title=Narodno pozorište Sarajevo|work=nps.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> , kao i u zgradi [[Terezija]], gdje se nalaze radionički prostor i produkcija scenografije. Narodno pozorište Sarajevo član je [[Nova evropska teatarska asocijacija|Nove evropske teatarske asocijacije]]. [[Kamerni teatar 55]] počeo je sa radom 7. marta 1955. godine. Njegov osnivač bio je [[Jurislav Korenić]] (1914–1974). Teatar je, na tragu novih teatarskih stremljenja u tadašnjoj Evropi, bio novost na ovim prostorima i primjer kojeg su slijedili brojni teatri. Prezentira novi vid dramaturgije, ”dramu apsurda” ili “anti dramu” ili “novu dramu”. Izvode se tekstovi [[Samuel Beckett|Becketta]], [[Alfred Jarry|Jarryja]], [[Jean Genet|Geneta]], [[Eugène Ionesco|Ionesca]], Schwartza, [[Anton Pavlovič Čehov|Čehova]]… i drugih autora, čija poetika u modernom teatru proizlazi iz “apsurdnog osjećanja života”. Karakterizira ga pozornica “ring”, okružena gledalištem, umjesto frontalnog tipa scene, s nepremostivom “rampom”, s intimnijom, prirodnijom i iskrenijom glumačkom igrom.<ref>{{cite web|title=Službena stranica Kamernog teatra 55 u Sarajevu|url=http://www.kamerniteatar55.ba/|access-date=24. 9. 2015}}</ref> [[Pozorište mladih Sarajevo|Pozorište mladih]]<ref>{{cite web|title=Pozorište mladih Sarajevo|url=http://www.pozoristemladih.ba/|access-date=24. 9. 2015}}</ref> nastalo je 1977. godine udruživanjem dva pozorista: Pionirskog pozorišta i Pozorista lutaka, sa dvije samostalne scene, Lutkarskom i Dramskom. Oba teatra osnovana su 1950. godine. Prvih desetak godina postojanja Pionirsko pozoriste nema svog ansambla, pa po projektu angažuje glumce iz drugih teatara i "glumce" djecu, od koji su neki i danas poznati i priznati umjetnici. Pozorište lutaka u tom periodu njeguje marionetu kao osnovni izraz. Njime rukovodi [[Adolf Pomezni]]. Pionirsko pozorište 1960-tih godina osniva svoj profesionalni ansambl, mijenja naziv u ''Pozorište za mlade'', i počinje sa postavljanjem sve ambicioznijih projekata, koji nisu namijenjeni samo najmlađim, nego pretenduju animiranju što širih grupacija mladih. Na čelo Pozorišta lutaka dolazi pozorišni mag Jurislav Korenić i njegovim dolaskom nastaje novi period u razvoju teatra, što se ogleda u različitim lutkarskim tehnikama koje se primjenjuju, kao i u samom istraživanju mogućnosti daljeg razvoja lutkarstva uopće. Igraju se relevantna djela domaćih i svjetskih autora: J. Skupa i K. Venig: "Srećko među bubama", J. Vandot i V. Rabadan: "Kekec", zatim "Pinokio", D. Bibanovića, "Alisa u zemlji čuda", L. Paljetka, "Palčić Dugonja", G. Simića, "Pepeljuga", D. Todorovića, na Lutkarskoj, a [[William Shakespeare|Shakespeareove]] "Bura" i "Komedija zabuna", [[Aristofan]]ove "Ptice", Homerova "Odiseja", [[Jarry]]jev "Kralj Ibi", Držićeva "Novela od Stanca", [[Ionesco]]v "Kralj umire", Kurićeva "Ljepotica i zvijer". Lukićeve "I opet Nušić" i "Bašeskija, san o Sarajevu", i mnoge druge na Dramskoj sceni. U saradnji s domaćim i stranim režiserima, uz zajednički angažman [[MESS]]-a i glumaca u Sarajevu, u Pozorištu mladih tokom rata premijerno su izvedene brojne predstave: [[Samuel Beckett|Beckettov]] "Čekajući Godoa", [[Euripid]]esov "Alkestis", [[Schuman]]ov "Cirkus Veliko stopalo", [[Jarry]]jev "Okovani Ibi", [[Miller]]ova "Hamlet mašina", G. Simić: "Bajka o Sarajevu", F. Furaković: "Abeceda"…, a po završetku rata pozorište nastavlja svoju djelatnost predstavama "Tri jezika", [[F. Hohler]]a, "Dijete školjke", [[R. Herfurtner]]a, "Kraj igre", [[Samuel Beckett|S. Becketta]], "Familija" (Zeko, Zeko), [[C. Serreau]]a, "Tajna dvorske lude", [[Hazim Akmadžić|H. Akmadžića]], "Makbet",[[William Shakespeare|W. Shakespearea]], "Kad bi ovo bila predstava", [[Almir Imširević|A. Imširevića]], "Spaseni za dlaku", [[T. Wilder]]a, "Košmar o Bosni", N. Veličkovića i dr. [[SARTR|Sarajevski ratni teatar SARTR]]<ref>{{cite web|url=http://www.sartr.ba/|title=SARTR — Sarajevski ratni teatar|work=sartr.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-date=7. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130807102353/http://www.sartr.ba/|url-status=dead}}</ref> utemeljen je 17. maja 1992. godine na inicijativu reditelja [[Dubravko Bibanović|Dubravka Bibanovića]] i [[Gradimir Gojer|Gradimira Gojera]], [[Đorđe Mačkić|ing. Đorđa Mačkića]] i pisca [[Safet Plakalo|Safeta Plakala]], a okupio je glumce i saradnike iz tri profesionalna sarajevska teatra koja su, zbog rata u BiH, morala obustaviti svoj rad. U augustu 1992. SARTR je konstituiran kao vojna jedinica pri Regionalnom štabu Oružanih snaga BiH Sarajevo, a 12. januara 1993. godine Odlukom Ratnog Predsjedništva Skupštine grada Sarajeva, kao javna ustanova iz oblasti kulture od posebnog interesa za odbranu grada. Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo od 24. jula 1997. ulogu osnivača SARTR-a preuzeo je Kanton Sarajevo. Od 2003. Sarajevski ratni teatar SARTR je nosilac [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade]]. Njegov pokretač i redatelj, [[Safet Plakalo]], opisuje SARTR kao "duhovno oružje protiv nadrealizma rata", zaokružujući njegov karakret u motu "teatrom protiv smrti". Unatoč ograničenim sredstvima, SARTR je danas uspješna profesionalna kuća s brojnim međunarodnim koprodukcijama, nastupima i nagradama. === Muzeji i galerije === {{Glavni|Spisak muzeja u Sarajevu|Spisak galerija u Sarajevu}} [[Datoteka:Sarajevo Haggadah.jpg|thumb|left|kopija [[Sarajevska hagada|Sarajevske hagade]]]] Kao grad poznat po svojoj historiji i kulturi Sarajevo obiluje muzejima. Neki od njih su: [[Muzej Sarajeva]], [[Ars Aevi|Ars Aevi muzej umjetnosti]], [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]], [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine]], [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine]], [[Olimpijski muzej Sarajevo|Olimpijski muzej]], [[Brusa bezistan]], [[Muzej "Sarajevo 1878–1918."]], [[Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine]], [[Muzej ratnog djetinjstva]], [[Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine]], [[Muzej "Alija Izetbegović"]] i [[Tunel spasa]]. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je dom [[Sarajevska hagada|Sarajevske hagade]], [[Iluminirani rukopisi|iluminiranog rukopisa]] i najstarijeg dokumenta [[Sefardi|sefardskih]] [[Jevreji|Jevreja]] na svijetu, objavljene u Barceloni oko 1350. a koja sadrži tradicionalne jevrejske [[Hagada|hagade]]. Ovaj dokument je stalno izložen u muzeju i jedina je preostala ilustrirana sefardska hagada na svijetu. Zemaljski muzej također je domaćin cjelogodišnjih izložbi koje se odnose na lokalnu, regionalnu i međunarodnu kulturu i historiju te je dom za preko 5.000 artefakata iz bosanske historije. Galerije Sarajeva su: [[Collegium Artisticum]], [[Gakerija Mak|Mak]], [[Galerija "Roman Petrović"|Roman Petrović]], [[Galerija Novi hram|Novi hram]], [[Atelje-zbirka Safet Zec]], [[Galerija Mersada Berbera 'E&A']], [[Galerija Paleta|Paleta]], [[Galerija Sveti Anto]], [[Galerija Boris Smoje|Boris Smoje]], [[Mala galerija]], [[Galerija Kicoš]] i dr. <gallery mode="packed"> Sarajevo, Baščaršija II.jpg|[[Bošnjački institut]] Sarajevo, muezum Alije Izetbegoviće.jpg|[[Muzej "Alija Izetbegović"]] Sarajevo 1914 museum IMG 1118.JPG|[[Muzej "Sarajevo 1878–1918."]] Exterior house - Sarajevo Tunnel Museum (2).jpg|[[Tunel spasa]] National Museum of BiH Aerial.JPG|[[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]] </gallery> === Festivali === {{Glavni|Spisak festivala u Sarajevu}} Sarajevo je međunarodno poznato po svojoj eklektičnoj i raznolikoj ponudi od preko 50 godišnjih festivala. [[Sarajevo Film Festival]] osnovan je 1995. godine za vrijeme rata u BiH i postao je premijerni i najveći filmski festival u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]].<ref name="About the Festival">{{cite web |url=http://www.sff.ba/en/page/about-the-festival |title=About the Festival |publisher=Sarajevo Film Festival Official Website |access-date=3. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180708191719/https://www.sff.ba/en/page/about-the-festival |archive-date=8. 7. 2018 |url-status=dead }}</ref> Festival se održava u [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnom pozorištu]], uz projekcije u Pozorištu na otvorenom ''Metalac'' i Bosanskom kulturnom centru. Sarajevo je proglašeno [[Grad filma|Gradom filma]].<ref>{{Cite web|url=https://en.unesco.org/creative-cities/events/unesco-designates-66-new-creative-cities|title=UNESCO designates 66 new Creative Cities {{!}} Creative Cities Network|website=en.unesco.org|access-date=23. 9. 2021}}</ref> Međunarodni festival [[MESS]] eksperimentalni je pozorišni festival i najstariji pozorišni festival na [[Balkan]]u.<ref>{{cite web|url=http://befestival.org/about/european-network/|title=MESS International Theatre Festival|publisher=befestival.org}}</ref> Godišnji [[Omladinski Film Festival Sarajevo]] prikazuje igrane, animirane i kratke filmove iz cijelog svijeta i premijerni je studentski filmski festival na Balkanu.<ref>{{cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/omladinski-film-festival-sarajevo-predstavlja-nove-mlade-autore|title=Omladinski filmski festival Sarajevo predstavlja nove mlade autore|publisher=Al Jazeera Balkans|date=4. 7. 2017}}</ref> Također poznati su i festivali kao što su: [[Sarajevska zima]], [[Sarajevski džez festival]], ljetni kulturni festival ''[[Baščaršijske noći]]''i Svjetski televizijski festival orijentalne muzike === Muzika === {{Glavni|Sarajevska muzička scena|Spisak bosanskohercegovačkih patriotskih pjesama}} [[Datoteka:Tifa i Bregovic Nis polovina 80-ih.jpg|thumb|right|250px|[[Bijelo dugme]], muzička grupa koje se smatra najpopularnijim bendom koji je ikada postojao u bivšoj Jugoslaviji i jednim od najvažnijih aktera jugoslovenske rock scene. Na slici su Mladen Vojičić Tifa (lijevo) i Goran Bregović (desno)]] [[Datoteka:Evstafiev-bosnia-cello.jpg|thumb|right|250px|[[Vedran Smailović]] svira violončelo na ruševinama [[Sarajevska vijećnica|Sarajevske vijećnice]] 1992.]] Sarajevo je kroz historiju bilo jedan od najvažnijih muzičkih centara u regiji. Sarajevska muzička scena ima dugu tradiciju a kao njena najplodonosnija era smatra se period između [[1961.]] i [[1991.]] U to doba počine se razvijati ''Sarajevska škola pop rocka'' a osnivaju se muzičke grupe kao što su: [[Indexi]] (1962), [[Ambasadori]] (1968), Pro Arte a na sceni se pojavljuju i kantautori poput [[Kemal Monteno|Kemala Montena]]. Period ekspanzije sarajevske muzičke scene nastavlja se i tokom 1980-ih, s bendovima: [[Plavi orkestar]], [[Crvena jabuka]] i [[Divlje jagode]], po većini kritičara, pionirima u regionalnom rokenrol pokretu. Sarajevo je takođe bilo dom i mjesto nastanka vjerojatno najpopularnijeg i najuticajnijeg jugoslovenskog rock sastava svih vremena, [[Bijelo dugme|Bijelog Dugmeta]] (1974), u velikoj mjeri jugoslavenske paralele sa [[The Rolling Stones|Rolling Stonesima]], kako po popularnosti tako i po utjecaju na druge muzičke sastave. Sarajevo je također bilo dom vrlo zapažene urbane subkulture post-punka poznate pod nazivom [[Novi primitivizam]], koja je započela početkom 1980-ih s Baglama Bandom koji je zabranjen nedugo nakon izdanja svog prvog LP-a a koji je uveden u ''mainstream'' bendove kao što je [[Zabranjeno pušenje]] i [[Elvis J. Kurtović & His Meteors]], kao i kroz prvobitno radio a potom i tv serijal [[Top lista nadrealista]]. Ostali značajni bendovi koji se smatraju dijelom ove subkulture su [[Bombaj štampa]]. Pored i odvojeno od Novog primitivizma, Sarajevo je rodni grad jednog od najznačajnijih bivših jugoslavenskih alternativnih industrijskih bendova, [[SCH (bend)|SCH]]-a. U periodu do 90-tih u Sarajevu su osnavani i mnogi drugi popularni bendovi kap što su: [[Merlin (grupa)|Merlin]], [[Valentino (bend)|Valentino]], [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]] i dr. S razlogom se sarajevska muzička scena, pogotovo 70-tih i 80tih godina smatra kao najuspješnija scena tadašnje Jugoslavije. Što je možda još važnije, Sarajevo je krajem 19. i tokom 20. vijeka bilo dom rastućem i velikom centru stvaranja zapisa [[Sevdalinke]] i u velikoj mjeri je doprinijelo tome da se ovaj historijski žanr muzike ponovo ''probije'' na glavnu scenu s obzirom da je sevdalinka dugi niz vijekova bila važan i jedan od najpoznatijih segmenata [[Kultura Bosne i Hercegovine|Bosanske kulture]]. Tekstopisci i muzičari kao što su [[Himzo Polovina]], [[Safet Isović]], [[Zaim Imamović]], [[Zehra Deović]], [[Halid Bešlić]], [[Hanka Paldum]], [[Nada Mamula]], [[Meho Puzić]] i mnogi drugi su tokom svoje karijere živjeli i komponovali u Sarajevu gdje su i napisali neke od svojih najvažnijih djela. Sarajevo je takođe u velikoj mjeri utjecalo na pop scenu Jugoslavije s muzičarima poput Zdravka Čolića, Kemala Montena, Dine Merlina, Seida Memića Vajte, Harija Mata Harija, Mladena Vojičića Tife, Željka Bebeka i mnogih drugih. Mnogi noviji sarajevski bendovi također su pronašli ime i afirmirali se u Sarajevu, poput [[Regina|Regine]] koja je također snimila dva albuma za vrijeme Jugoslavije i [[Letu Štuke]], koji je zapravo osnovan u Jugoslaviji sa poznatim bosanskohercegovačko-američkim piscem [[Aleksandar Hemon|Aleksandrom Hemonom]] ali je reputaciju stekao kasnije, tokom 2000-ih. Sarajevo je u novije vrijeme dom važne i eklektične kombinacije novih bendova i nezavisnih muzičara, koji nastavljaju djelovati i nastupati na sve većem broju festivala i koncerata širom države. U gradu se održava i najveći jazz festival u regiji, Sarajevski džez festival. Američki heavy metal sastav [[Savatage]] objavio je pjesmu pod nazivom ''Badnjak (Sarajevo 12/24)'' na svom albumu ''Dead Winter Dead'' 1995. godine, a govori o sviraču violončela koji je svirao zaboravljenu božićnu pjesmu u ratom razorenom Sarajevu. Pjesmu je kasnije isti bend ponovo objavio pod nazivom ''Transsibirski orkestar'' na svom prvom albumu ''Badnjak i druge priče'' 1996. godine, pri čemu je pjesma postigla trenutni uspjeh i popularnost. Nakon rata, irska rock grupa [[U2 (grupa)|U2]] je bila prva strana grupa koji je održala koncert u gradu. === Kulturne institucije === Uz nekoliko nacionalnih i gradskih [[pozorište|pozorišnih]] kuća, [[muzej]]a i kulturnih institucija, Sarajevo je i važno mjesto na kulturnoj mapi ovog dijela evropskog kontinenta. Druge kulturne institucije uključuju [[Sarajevski kulturni centar]], Sarajevsku biblioteku, [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetničku galeriju BiH]] i [[Bošnjački institut]]. === Gastronomija === {{sekcija}} == Turizam i rekreacija == {{Glavni|Turističke atrakcije u Sarajevu}} Svjetski poznat turistički vodič ''[[Lonely Planet]]'' svrstao je Sarajevo 2006. godine na 43. mjesto najljepših gradova svijeta,<ref name="Lonely Planet 2006">{{cite book|title=The Cities Book: A Journey Through The Best Cities In The World|date=2006|publisher=Lonely Planet Publications|location=Melbourne|isbn=1-74104-731-5|url=https://archive.org/details/lonelyplanetciti00lone}}</ref> a u decembru 2009. je Sarajevo izabrano među deset gradova koje vrijedi posjetiti u 2010. godini.<ref>{{cite web |url=http://www.news.com.au/travel/galleries/gallery-e6frflw0-1225794915428?page=2 |title=Lonely Planet's Top 10 Cities 2010 &#124; Lonely Planet's Top 10 Cities 2010 |publisher=News.com.au |access-date=19. 1. 2010 |archive-date=10. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101010052209/http://www.news.com.au/travel/galleries/gallery-e6frflw0-1225794915428?page=2 |url-status=dead }}</ref> Prema podacima iz 2013. godine Sarajevo je posjetilo 302.570 turista, što je za 17,9% više u odnosu na prethodnu godinu, sa ostvarenih 595.637 noćenja, što je za 18% više nego u 2012. godini.<ref>{{cite web|url=http://ekapija.ba/bs/Vijest/kapital/u-ks-u-2013-je-najuspjesnija-turisticka-godina-od-kad-se-vodi-statistika/34489 |title=Kanton Sarajevo: Više turista u 2011 |publisher=Vijesti.ba |access-date=12. 3. 2013}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.fzs.ba/god.htm |title=Statistički Godišnjaci/Ljetopisi|publisher=Fzs.ba |access-date=12. 3. 2013}}</ref> Prema anketi koju je sproveo sajt Booking.com a u kojoj je učestvovalo preko 50.000 putnika Sarajevo je uvršteno na 7. mjesto od 10 najpopularnijih svjetskih destinacija za kušanje lokalnih kulinarskih specijaliteta u 2018. godini.<ref>{{cite web |title=Stats: Malaysia, Taiwan Top Destinations for Local Food |url=https://www.travelagentcentral.com/running-your-business/stats-malaysia-taiwan-top-destinations-for-local-food |website=www.travelagentcentral.com |access-date=7. 6. 2018}}</ref> Kao najpoželjniji grad je izabran malezijski grad Ipoh a na spisku su se našli uglavnom gradovi iz Azije a Sarajevo je uz [[peru]]ansku [[Lima|Limu]] jedini glavni grad neke od država. Sportski turizam uglavnom još uvijek koristi sportske objekte i terene sagrađene za potrebe Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, posebno skijašta na obližnjim planinama Bjelašnica, Igman, Jahorina, Trebević i Treskavica. Primjeri popularnih destinacija Sarajeva i okoline su [[Vrelo Bosne]], [[Begova džamija]], [[Katedrala Srca Isusova|Sarajevska katedrala]] i džamija Gazi Husrev-bega. Turizam u Sarajevu uglavnom se fokusiran na historijskom, vjerskom, kulturnom i segmentu zimskih sportova. ==== Sarajevska žičara ==== {{Glavni|Sarajevska žičara}} [[Datoteka:Trebević CC (42065596011).jpg|mini|desno|250px|Pogled na Sarajevsku žičaru 2018.]] Trebevićka žičara, u sarajevskom žargonu poznatija kao uspinjača, svečano je otvorena 3. maja 1959. godine, a povezivala je [[Bistrik]] (583 m/nv) sa Vidikovcem na [[Trebević]]u (1160 m/nv). Puštanju u promet uspinjače prisustvovao je veliki broj građana, koji su „okupirali“ polaznu stanicu, ali i padinske ulice i avlije iznad kojih je prolazila. Polazna stanica se nalazila u ulici Avdage Šahinagića (u to vrijeme Dimitrija Tucovića) preko puta [[Sarajevska vijećnica|sarajevske Vijećnice]] na nadmorskoj visini 583 metra, a dolazila je na Vidikovac na [[Trebević]]u na 1160 m/nv. Visinska razlika je bila preko 570 metara, a razdaljina među stanicama je iznosila 2070 m. Stara Trebevićka žičara je po kategorizaciji spadala u red kabinskih žičara s kružnim tokom. Po konstrukciji je bila dvoužetna, tj. duž trase su se nalazila dva čelična užeta: jedno vučno, a drugo noseće. Na trasi su bili projektovani i ugrađeni rešetkasti čelični stubovi sa raščlanjenim temeljima (ukupno 8 stubova), a čija je visina bila između 8 i 24 metra. Sistem je imao 50 kabina kapaciteta po 4 putnika. Vožnja je trajala 12 minuta, a za jedan sat se moglo prevesti 800 putnika u oba pravca. Izgradnja žičare trajala je oko godinu dana, ali su priprema za njenu izgradnju počele već 1956. godine. Vodeći projektant žičare bio je František Šup iz [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. Na projektu i izgradnji žičare radile su vodeće jugoslavenske firme ''Impola'' iz [[Slovenska Bistrica|Slovenske Bistric]]<nowiki/>e, ''Termoelektro'' [[Beograd]], ''Jelšingrad'' [[Banja Luka]], te ''[[Energoinvest]]'' Sarajevo. Pogonski dio je naručen iz čehoslovačke firme ''Transeksport''. Na polaznoj i dolaznoj stanici su izgrađene čekaonice sa bifeima, a na dolaznoj stanici na Vidikovcu kasnije je sagrađen istoimeni restoran. Svojom dužinom od skoro 2.100 metara, trebevićka žičara bila je jedna od najznačajnijih u bivšoj Jugoslaviji, a jedna od rijetkih uopće koja polazi iz samog centra grada i za 12 minuta vas dovodi u netaknutu prirodu, oazu čistog zraka. Tokom [[Opsada Sarajeva|opsade]] grada, žičara je, zajedno sa polaznom i dolaznom stanicom na [[Trebević]]u, potpuno uništena.<ref>{{Cite web|url=https://www.zicara.ba/bs/article/27/historija-zicare|title=Prva izgradnja žičare {{!}} Žičara|website=www.zicara.ba|access-date=6. 10. 2018}}</ref> Nova Sarajevska žičara službeno je otvorena 6. aprila 2018. godine, na dan Grada Sarajeva. Sa ukupno 33 moderne korpe čini novi sistem, koji može iz grada do Trebevića prevesti do 1.200 putnika na sat, sa vožnjom koja u jednom smjeru traje oko 9 minuta. ==== Parkovi i šetališta ==== {{Glavni|Spisak parkova u Sarajevu}} U Sarajevu i periferiji nalazi se mnogo parkova, šetališta i izletišta. Popularna aktivnost građana Sarajeva je ulični šah, koji se obično igra na Trgu oslobođenja Alija Izetbegović. Veliki park je najveća zelena površina u centru grada u sklopu kojeg se nalazi i [[Spomen-obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992–1995.|Spomen obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva]]. Park [[Hastahana]] je popularno mjesto za relaksaciju, također u gradu u naselju [[Marijin Dvor]]. Osim ovih parkova tu su i parkovi [[Prk Betanija|Betanija]], [[Da Riva]], [[Barice (Stari Grad)|Barice]] i dr. Od šetališta najpoznatije je [[Vilsonovo šetalište]], koje se proteže uz desnu obalu Miljacke kao i šetalište u blizini Sarajeva, [[Velika aleja]], koje povezuje Ilidžu sa vrelom Bosne. [[Kozija ćuprija]], u kanjonu Miljacka, istočno od Sarajeva također je popularna turistička destinacija. Zahvaljujući konfiguraciji zemljišta u Sarajevu i njegovoj okolini nalaze se mjesta odakle se pruža izvrstan panoramski pogled na Sarajevo. Jedno od takvih mjesta je [[Avaz Twist Tower]], restoran Park Prinčeva, Vidikovac (Trebević), [[Žuta tabija|žuta]]/[[Bijela tabija|bijela]] na [[Vratnik (Sarajevo)|Vratniku]], kao i brojni krovovi visokih zgrada širom grada. <gallery mode="packed" heights="150px"> Veliki Park Sarajevo.JPG|Veliki Park Koševo Park, Sarajevo.JPG|Koševski Park Vilsonovo šetalište.JPG|Vilsonovo šetalište Koševski potok via Pionirska dolina.JPG|Koševski potok teče kroz [[Pionirska dolina|Pionirsku dolinu]] (zoološki vrt) Sarajevo street chess.jpg|Ulični šah Hastahana Park, Sarajevo.jpg|Hastahana Park na Marijin Dvoru (u 2005.) Sarajevo Admejdan.jpg|Sarajevo Atmejdan ''Muzički paviljon'' </gallery> == Sport == [[Datoteka:Vucko.jpg|mini|120p|Vučko, maskota XIV Olimpijskih igara 1984. godine]] {{Glavni|Sport u Sarajevu|Spisak sportskih klubova u Sarajevu}} {{Dodatne informacije|Zimske olimpijske igre 1984.}} Iako u Sarajevu egzistiraju mnoga sportska društva i klubovi od kojih su neku postigli i evropski vrijedne rezultate ([[KK Bosna Royal|KK Bosna]] prvak Evrope 1979) Sarajevo je u svijetu sporta najpoznatije kao mjesto održavanja [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV zimskih olimpijskih igara]]. Neki od olimpijskih objekata su porušeni u zadnjem ratu ali su i obnovljeni kao što je slučaj sa [[Olimpijska dvorana Zetra|Olimpijskom dvoranom Zetra]] i [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Olimpijski stadion "Asim Ferhatović Hase"]]. Od sportova u Sarajevu je najpopularniji nogomet i klubovi [[FK Sarajevo|Sarajevo]] i [[NK Željezničar|Željezničar]] koji igraju zapaženu ulogu ne samo u okviru bosanskohercegovačke [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]] već su dobre rezultate postigli i za vrijeme bivše Jugoslavije, te su najtrofejniji klubovi u državi. Od nogometnih klubova tu su još i [[FK Olimpik Sarajevo|FK Olimpic]] i [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|NK SAŠK Napredak]]. Od ostalih popularnih sportova tu su još i [[košarka]] pri čemu se ističe klub KK Bosna, jedini košarkaški klub u državi koji je u muškoj konkurenciji osvojio titulu prvaka Evrope, višestruki osvajači prvenstva i kupa Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije. Rukomet, odbojka, tenis, plivanje, hokej na ledu, atletika i niz borilačkih sportova su ostali vidovi sportskog nadmetanja u kojem Sarajevo ima svoje predstavnike. Najtrofejniji klubovi u državi su i [[klub sjedeće odbojke “SPID“]], višestruki prvaci BiH i šestostruki prvaci Evropi kao i klub ''[[Odbojkaški klub invalida Fantomi|Fantomi]]'' sa jednako vrijednim rezultatima na domaćem i međunarodnom nivou. [[ŠK Bosna|Šahovski klub Bosna]] je najtrofejniji šahovski klub u BiH. Od 80-tih godina klub ostvaruje zapažene rezultate pri čemu vrijedi istaći da je klub od 1990tih godina osvojio 4 titule prvaka Evrope po čemu je trenutno trećerangirani šahovski klub u Evropi. Osvajanjem četvrte titule prvaka 2002. godine jedno su vrijeme bili i najtrofejniji svjetski klub, ispred ruskog [[CSKA]] sa tri titule. Za klub je jedno vrijeme nastupao i [[Gari Kasparov]], jedan od najboljih šahista u historiji. === Sportski klubovi === Sportski život se prvenstveno odvija kroz nekoliko sportskih društava od kojih su poznatiji: [[SD Sarajevo]], [[SD Željezničar]] i [[USD "Bosna"|USD Bosna]], popularni ''studenti''. Sportska društva imaju sekcije u više sportskih grana. Među velikim brojem sportskih kolektiva u gradu ističu se [[nogomet]]ni klubovi [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]], [[FK Sarajevo|Sarajevo]] i [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]], rukometni klubovi [[RK Željezničar|Željezničar]] i [[RK Bosna Sarajevo|Bosna]], muški košarkaški klubovi [[KK Bosna Royal|Bosna]], evropski prvak 1979 i Spars. Osim klubova iz najpopularnijih sportova u Sarajevu egzistiraju i klubovi iz ostalih sportova kao što su: [[Atletski klub Bosna|atletika]], [[Biciklistički klub Bosna|biciklizam]], [[Odbojkaški klub Bosna|odbojka]], [[Šahovski klub Bosna|šah]], [[vaterpolo]], klubovi iz različitih boriličkih sportova i dr. Također postoji i [[Aeroklub Sarajevo]] osnovan 1946. godine. Neki od najpopilarnijih sarajevskih klubova navedeni su u sljedećoj tebeli. {|class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: auto; border: none;" |- ! scope="col" |Klub ! scope="col" |Sport ! scope="col" |Takmiči se u ! scope="col" |Dvorana ! scope="col" |Osnovan |- |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] |[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogomet]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine]] |[[Stadion Grbavica|Grbavica Stadium]] |1921. |- |[[FK Sarajevo|Sarajevo]] |Nogomet |Premijer liga Bosne i Hercegovine |[[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Asim Ferhatović Hase]] |1946. |- |[[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]] |Nogomet |[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva nogometna liga FBiH]] |[[Stadion Otoka|Otoka Stadion]] |1993. |- |[[RK Bosna Sarajevo|RK Bosna]] |[[Rukometni savez Bosne i Hercegovine|Rukomet]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine u rukometu]] |[[Dvorana "Mirza Delibašić"]] |1948. |- |[[KK Bosna Royal]] |[[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine|Košarka]] |[[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u košarci]] |[[Dvorana "Mirza Delibašić"]] |1951. |- |[[HK Bosna]] |[[Hokejaški savez Bosne i Hercegovine|Hokej]] |[[Liga Bosne i Hercegovine u hokeju]] |[[Olimpijska dvorana Zetra|Zetra]] |1980. |- |[[VK Bosna]] |Vaterpolo |[[Liga Bosne i Hercegovine u vaterpolu]] |[[Olimpijski bazen Otoka]] |1984. |- |[[SDI Spid]] |Sjedeća odbojka |[[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci]] |[[Olimpijska dvorana "Ramiz Salčin"]] |1994. |- |[[OKI Fantomi]] |Sjedeća odbojka |Prvenstvo Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci |[[Olimpijska dvorana "Ramiz Salčin"]] |1995. |} === Sportske manifestacije === U Sarajevu se održava relativno veliki broj sportskih manifestacija i takmičenja, kako onih redovnih tako i periodičnih. Sportska događanja su uglavnom sa učešćem domaćih klubova i takmičara iako postoje i ona međunarodnog karaktera. Najznačanije takmičenje koje je održano u gradu su [[Zimske olimpijske igre 1984.]] godine a od ostalih međunarodnih takmičenja mogu se izdvojiti [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1970.]] (grupna faza) i [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.|Evropski zimski olimpijski festival mladih]] održan 2019 godine. == Privreda i infrastruktura == === Privreda === {{Glavni|Privreda Sarajeva}} [[Datoteka:Centralna_banka_BiH.JPG|mini|250p|desno|Zgrada [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralne banke Bosne i Hercegovine]]]] Nakon socijalističkog perioda i godina rata, ekonomija Sarajeva je postala predmet rekonstrukcije i rehabilitacije.<ref>{{cite web|url=http://www.seerecon.org/bosnia/ec/sectors/sarajevo.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20081228003803/http://www.seerecon.org/bosnia/ec/sectors/sarajevo.htm|title=The EC reconstruction programme for Bosnia and Herzegovina detailed by sector - Europe for Sarajevo Programme|archive-date=28. 12. 2008|work=seerecon.org|access-date=24. 9. 2015|language=en|url-status=dead}}</ref> Među brojnim ekonomskim znakovima, 1997. godine je otvorena [[Centralna banka Bosne i Hercegovine]] i 2002. je počela sa radom [[Sarajevska berza]]. Velika gradska baza proizvodnje, administracije i turizma, kombinirana sa velikim informalnim tržištem,<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|title=The World Factbook|work=cia.gov|access-date=24. 9. 2015|language=en|archive-date=15. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|url-status=dead}}</ref> čini grad najvećim ekonomskim regionom Bosne i Hercegovine. Iako je Sarajevo imalo razvijenu industriju tokom socijalističkog perioda, samo je nekolicini preduzeća izvršila uspješnu tranziciju na kapitalističku ekonomiju. Sarajevska industrija sada uključuje [[Fabrika duhana Sarajevo|industriju duhanskih proizvoda]], namještaja, automobila i komunikacijske opreme. Kompanije smještene u Sarajevu su [[B&H Airlines]] (prijašni Air Bosna), [[BH Telecom]], [[Bosmalov gradski centar]], [[Bosnalijek]], [[Energopetrol]], [[Fabrika duhana Sarajevo]] i [[Sarajevska pivara]]. Sarajevo ima jaku turističku ponudu i [[Lonely Planet]] je gradu dao 43. mjesto na listi najposjećenijih gradova u svijetu u [[2006]]. godini.<ref>Lonely Planet (3. 2006). Put kroz najbolje gradove u Evropi</ref> Sportski turizam koristi skijaške terene olimpijskih igara iz [[1984]], na obližnjim planinama [[Bjelašnica|Bjelašnici]], [[Igman]]u, [[Jahorina|Jahorini]] i [[Treskavica|Treskavici]]. Prosječna neto plaća u prva četiri mjeseca 2014. godine iznosila je 1.039 KM<ref>{{cite web|title=Uporedni pregled broja zaposlenih i nezaposlenih, prosječne bruto i neto plaće na području Kantona Sarajevo za 2014. godinu-prethodni podaci|url=http://zis.ks.gov.ba/sites/zis.ks.gov.ba/files/45%20Plaća%202014.pdf|website=zis.ks.gov.ba|publisher=Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja|access-date=24. 9. 2015}}</ref> dok je prosjek neto plaća u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] u istom periodu iznosio 836 [[KM]].<ref>{{cite web|url=http://www.fzs.ba|title=Federalni zavod za statistiku|work=fzs.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Pored toga, Sarajevo bilježi i najnižu stopu nezapolsenosti te najveći broj preduzeća po glavi stanovnika u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]].<ref>{{cite web|title=Makroekonomski pokazatelji po kantonima 2012.|url=http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/makroekonomski_i_socioekonomski_pokazatelji/Makroekonomski%20pokazatelji%20po%20kantonima%202012%20-%2020%2006%202013%20.pdf|website=fzzpr.gov.ba|publisher=Federalni zavod za programiranje razvoja|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20140123030337/http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/makroekonomski_i_socioekonomski_pokazatelji/Makroekonomski%20pokazatelji%20po%20kantonima%202012%20-%2020%2006%202013%20.pdf|archive-date=23. 1. 2014|url-status=dead}}</ref> Ekonomski, Sarajevo je najrazvijeniji grad Bosne i Hercegovine. === Telekomunikacije i mediji === ==== Internet ==== Internetska mreža u Sarajevu je prva u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] po brzini, kvalitetu i veličini mreže. Neki od najvećih internetskih operatera su: Logosoft, HS-HKB net i Telemach (kablovski internet) kao i BH Telecom, Eronet, M:tel, Blic i drugi iz oblasti ADSL-a. ==== Elektronski i printani mediji ==== {{Glavni|Komunikacije i mediji u Sarajevu}} Kao glavni i najveći grad [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], Sarajevo je medijski centar u zemlji. Većina komunikacijskih i medijskih infrastruktura je uništena tokom rata, ali rekonstrukcija koju je vodio [[visoki predstavnik Bosne i Hercegovine]] je pomogla modernizaciji medija.<ref>{{cite web|url=http://www.ejc.nl/jr/emland/bih.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20050519084032/http://www.ejc.nl/jr/emland/bih.html|title=Bosnia and Herzegovina Media Landscape|archive-date=19. 5. 2005|work=ejc.nl|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Internet]] je ponovo postao dostupan u gradu [[1995]].<ref>{{cite web|url=http://soemz.euv-frankfurt-o.de/media-see/newmedia/main/articles/j_avdagic.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20071007143822/http://soemz.euv-frankfurt-o.de/media-see/newmedia/main/articles/j_avdagic.htm|title=The Internet and the Public in Bosnia-Herzegovina|author=Jelenka Vockić-Avdagić|archive-date=7. 10. 2007|work=euv-frankfurt-o.de|access-date=24. 9. 2015|url-status=live}}</ref> [[BHT|Bosanskohercegovačka televizija]] je državna TV stanica, jedna od tri u Bosni i Hercegovini. Drugi elektronski mediji u gradu su NRTV "Studio 99", [[NTV Hayat]], [[OBN|Open Broadcast Network]], [[TV Kantona Sarajevo]] i TV Alfa. Postoje nezavisne, privatne i institucionalne radio stanice, poput [[Radio M|Radija M]], [[Radio Stari Grad|RSG]], eFM studentskog radija, Radija Sarajevo 202 (do prve polovine 2010.) i Radija BIR. Pored nabrojanih, u gradu egzistiraju i [[Radio Slobodna Evropa]], kao i nekoliko američkih i zapadnoevropskih stanica. [[Oslobođenje]], osnovano [[1943]], su najstarije sarajevske dnevne novine i jedine koje su preživjele rat. Tiražem su ove novine iza [[Dnevni Avaz|Dnevnog Avaza]], osnovanog 1995. i [[Jutarnje novine|Jutarnjih novina]].<ref>{{cite web|url=http://www.mediaonline.ba/en/?ID=211|title=Šta se događa sa najstarijim bosanskohercegovačkim novinama: Oslobođenje se prodaje za 4.7 miliona KM|first=Radenko|last=Udovičić|work=mediaonline.ba|date=5. 3. 2002|access-date=24. 9. 2015}}</ref> U druge lokalne periodične novine spadaju novine [[Hrvatska riječ]] na hrvatskom jeziku i magazin [[Start (novine)|Start]], kao i sedmične novine [[Slobodna Bosna]] i [[BH dani]]. === Vodovod === Kantonalno javno komunalno preduzeće "Vodovod i kanalizacija"<ref>{{cite web|url=http://www.viksa.ba/|title=KJKP 'Vodovod i kanalizacija' d.o.o. Sarajevo|work=viksa.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Sarajevo, se bavi osnovnim djelatnostima: * Proizvodnja i distribucija vode; * Prečišćavanje i odvođenje otpadnih voda. === Zdravstvo === * Univerzitetski klinički centar (Bolnica Koševo); * opća bolnica "Dr. Abdulah Nakaš"; * ambulante; * [[Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo]]. == Saobraćaj == {{Glavni|Javni promet u Sarajevu|JKP GRAS Sarajevo}} [[Datoteka:Boeing 737 BH Airlines.jpg|mini|225p|B&H Airlines B737-400 na [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevskom aerodromu]]]] Sarajevo je središte cestovnog prometa u BiH. Sedam magistralnih puteva povezuje grad sa ostalim dijelovima zemlje. Na sjever M5 u pravcu [[Travnik]]a, [[Banja Luka|Banja Luke]] i [[Bihać]]a, M17 ka [[Zenica|Zenici]] i [[Doboj]]u, kao i M18 prema [[Tuzla|Tuzli]], na istok vode M5 prema [[Višegrad]]u i [[Goražde|Goraždu]], kao i M19 ka [[Zvornik]]u. Na jug vodi M18 preko [[Foča (RS)|Foče]] za [[Dubrovnik]], a na zapad M17 u pravcu [[Mostar]]a. Od 2003. Sarajevo je povezano autoputom [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|A1]], sa mjestima [[Ilijaš]], [[Visoko]] i [[Kakanj]], a od augusta 2014. godine izgradeno je nekoliko dionica autoput između Sarajeva i Zenice te sarajevska obilaznica na potezu Sarajevo-sjever – Sarajevo-zapad<ref>{{cite web|url=http://www.jpautoceste.ba/20131003774/dinamika-gradnje|title=Dinamika gradnje|author=Admin|work=jpautoceste.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Planirani evropski autoput, [[koridor Vc|koridor 5C]], prolazi kraj Sarajeva, povezujući ga sa [[Budimpešta|Budimpeštom]] na sjeveru i sa [[Ploče|Pločama]] na jugu.<ref>{{cite web|title=Koridor 5C|url=http://www.bosmal.com/en/?lg=en&nav_ID=14|publisher=Bosmal|access-date=24. 9. 2015}}</ref> === Gradski saobraćaj === {{Glavni|Gradski promet u Sarajevu}} Položaj Sarajeva, uske gradske ulice i nedostatak parkinga ograničavaju automobilski promet u gradu. U vrijeme [[Zimske olimpijske igre 1984.|Olimpijskih igara]] 1984. godine, grad je dobio dio [[Sarajevska zaobilaznica|zaobilaznice]], što je djelomice olakšalo prometnu situaciju, no 2,6&nbsp;km i dva tunela koja su trebala povezati naselja [[Ciglane (naselje)|Ciglane]] i [[Pofalići]], zbog nedostatka novca, još nisu u potpunosti završeni. Sam centar grada pretvoren je 70-tih godina u pješačku zonu. Dvije glavne ulice u gradu su [[Titova ulica|Titova]] i [[Ulica Zmaja od Bosne]]. Električni [[Sarajevski tramvaji|tramvaji]] sa sedam tramvajskih linija, koji su u službi od [[1885]], su najstarija vrsta javnog prijevoza u gradu.<!-- Nije moguće pronaći funkcionalnu kopiju na web.archive.org <ref>O tramvajima na [http://www.virtualnosarajevo.com.ba/trams.htm virtualnom Sarajevu]</ref> --> Naselja [[Dobrinja (Sarajevo)|Dobrinja]] i [[Vogošća]] od 80-ih godina povezana su sa centrom grada [[Sarajevski trolejbusi|trolejbuskim linijama]]. Za vrijeme [[Rat u BiH|rata]], prekinuta trolejbuska veza sa Vogošćom je u obnovi. Danas u gradu postoji pet [[trolejbus]]kih, te mnogo autobuskih linija, koje autobusima i za Sarajevo specifičnim [[Spisak minibuskih linija u Sarajevu|minibusima]] (kombibus), strme i teško dostupne dijelove grada povezuju sa centrom. Javni gradski prijevoz nudi firma [[JKP GRAS Sarajevo]]. === Međunarodni saobraćaj === {{Glavni|Međunarodni aerodrom Sarajevo}} [[Glavna željeznička stanica u Sarajevu]] se nalazi u centralnom dijelu grada. Grad je dnevno željeznicom povezan sa [[Zagreb]]om, [[Beograd]]om i [[Ploče|Pločama]], a od 2002. ponovo sa [[Budimpešta|Budimpeštom]]. Dobro razgranatom autobuskom mrežom, Sarajevo je dostupno iz bilo kojeg pravca. [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] (SJJ) smješten je desetak kilometara jugozapadno od centra grada, u naselju Butmir. Najveći je i najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini. Otvoren je 1969. godine a dužina piste iznosi 2.700 [[metar|m]]. Sarajevo a i Bosna i Hercegovina je putem ovog aerodroma povezana sa mnogim, uglavnom evropskim gradovima. Tokom rata aerodrom se koristio za letove [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a i transport humanitarne pomoći. Od [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] iz [[1996]]. godine, aerodrom je otvoren za putničke letove avionskih kompanija [[B&H Airlines]], [[Austrian Airlines]], [[Alitalia]], [[Lufthansa]], [[Jat Airways]], [[Croatia Airlines]] i drugih. U 2017. godini prevezeno je 957.969 putnika što je rekord od osnivanja aerodroma.<ref name="statistika">{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika|url=http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=1. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180113072456/http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|archive-date=13. 1. 2018|url-status=dead}}</ref> Poređenja radi, tokom [[1996]]. godine putnički promet je iznosio oko 25.000 putnika.<ref>{{cite web|url=http://web.archive.org/20010619074934/www.fortunecity.com/oasis/tropicana/533/statistic.htm|title=Statatistički podaci za sarajevski aerodrom|first=Zahid|last=Krkić|work=archive.org|access-date=24. 9. 2015|language=en|archive-date=19. 6. 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20010619074934/http://www.fortunecity.com/oasis/tropicana/533/statistic.htm|url-status=live}}</ref> == Obrazovanje == {{Glavni|Obrazovanje u Sarajevu}} U Sarajevu, prema podacima iz 2000. godine, u sklopu Javne ustanove ''Djeca Sarajeva'' egzistira 25 vrtića u kojima boravi 2090 djece. Na području grada, na snazi je obavezno devetogodišnje osnovno obrazovanje. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u školskoj 2016/2017. godini nastavu u 47 osnovnih škola na području 4 gradske općine pohađalo je 22.477 učenika dok je u 4 škole za djecu sa posebnim potrebama bilo upisano 299 učenika.<ref name="fzs">{{cite web|title=Kanton Sarajevo u brojkama|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2017/07/Kanton-Sarajevo-u-brojkama.pdf|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=12. 3. 2018}}</ref> U istom periodu, u 31 srednje škole različitih vrsta bilo je upisano 12.381 učenik.<ref name="fzs"/> === Visokoškolsko obrazovanje === {{Glavni|Univerzitet u Sarajevu|Međunarodni univerzitet u Sarajevu|Sarajevo School of Science and Technology|Međunarodni univerzitet Burch}} [[Datoteka:Sarajevo University building.JPG|mini|250p|Zgrada Univerziteta u Sarajevu]] Grad Sarajevo sjedište je najveće i najstarije visokoškolske ustanove u državi, [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], te niza drugih visokoškolskih ustanova, čime se svrstava u red najvećih univerzitetskih centara u cijeloj regiji [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]. Sarajevski univerzitet osnovan je 1949. godina i čine ga 30 organizacionih jedinica (25 fakulteta i akademija, 5 instituta).<ref name="unsa">{{cite web|title=Univerzitet u brojkama|url=http://www.unsa.ba/univerzitet-u-brojkama|publisher=unsa.ba|access-date=23. 1. 2018}}</ref> Studij se izvodi na sva tri ciklusa prema [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskom procesu]], na ukupno 518 studijskih programa. Tokom 2016. godine na Univerzitetu su angažirana 877 nastavnika i 429 saradnika a krajem iste godine na univerzitetu je studiralo 30.442 studenta.<ref name="unsa"/> Osim sarajevskog univerziteta u gradu djeluje još nekoliko privatnih univerziteta, između ostalih i [[Međunarodni univerzitet u Sarajevu]] (osnovan 2003), [[Sarajevo School of Science and Technology]] (2004) i [[Međunarodni univerzitet Burch]] (2008). Tokom rata 1993. izgorjela je [[Gradska vijećnica Sarajevo|Nacionalna i Univerzitetska biblioteka]], sa najvećom literarnom zbirkom jugoistočne Evrope. [[Datoteka:Broj studenata u Sarajevu.jpg|mini|400px|Broj studenata u Sarajevu 2000. godine]] Prema podacima iz 2012. u gradu je studiralo 33.435 studenata. === Biblioteke === * Javna ustanova Biblioteka Sarajeva<ref>{{cite web|url=http://www.bgs.ba/aktuelnosti.html|title=Biblioteka Sarajeva|work=bgs.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150810095346/http://bgs.ba/aktuelnosti.html|archive-date=10. 8. 2015|url-status=dead}}</ref> Sopstvene biblioteke imaju svi fakulteti, kao i niz drugih institucija, udruženja i firmi. == Poznate osobe == Sarajevo je grad brojnih poznatih bosanskih pjesnika i mislilaca. Nobelovac [[Ivo Andrić]] je dio svog života proveo u Sarajevu, kao i pjesnici i književnici [[Silvije Strahimir Kranjčević]], [[Isak Samokovlija]], [[Mak Dizdar]], [[Duško Trifunović]] i drugi. Slikari [[Mersad Berber]], [[Safet Zec]], kao i režiser [[Oskar]]ovac [[Danis Tanović]]. Dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za hemiju [[Vladimir Prelog]] rođen je u Sarajevu, kao i književnik i scenarista [[Zlatko Topčić]] te režiseri [[Dino Mustafić]], [[Jasmila Žbanić]], [[Benjamin Filipović]], [[Pjer Žalica]], [[Ademir Kenović]] i [[Emir Kusturica]]. === Ličnosti rođene u Sarajevu === {{Glavni|Spisak poznatih osoba rođenih u Sarajevu}} {{div col||20em}} * [[Abdulah Sidran]], književnik * [[Ademir Kenović]], filmski režiser * [[Mula Mustafa Bašeskija]], ljetopisac, pjesnik, kaligraf i skupljač kulturnog naslijeđa * [[Aleksandar Hemon]], književnik * [[Aleksandar Obradović (književnik)|Aleksandar Obradović]], književnik i slikar * [[Asim Ferhatović]], nogometaš * [[Alen Škoro]], nogometaš * [[Bekim Fehmiu]], pozorišni i filmski glumac * [[Benjamin Filipović]], režiser * [[Boris Nemšić]], preduzetnik, Austrija * [[Boris Novković]], pjevač * [[Boris Tadić]], predsjednik [[Srbija|Srbije]] * [[Braco Dimitrijević]], umjetnik * [[Branko Crvenkovski]], bivši predsjednik [[Makedonija|Makedonije]] * [[Bulend Biščević]], nogometaš * [[David Elazar]], zapovjednik generalštaba izraelske vojske * [[Davorin Popović]], pjevač * [[Dalibor Brozović]], lingvista * [[Dino Mustafić]], režiser * [[Marko Brecelj]], muzičar, umjetnik * [[Đorđe Novković]], kompozitor * [[Džemaludin Mušović]], nogometni igrač i trener * [[Edin Dervišhalidović]], pjevač * [[Edin Džeko]], nogometaš * [[Emir Kusturica]], filmski režiser * [[Ervin Rustemagić]], strip autor, producent, distributer i filmski producent * [[Goran Bregović]], muzičar * [[Hajrudin Varešanović]], pjevač * [[Hans Fronius]], slikar i ilustrator, Austrija * [[Ivica Osim]], nogometni igrač i trener * [[Jadranka Stojaković]], pjevačica i autorica * [[Jasna Diklić]], glumica * [[Jasmila Žbanić]], filmska režiserka * [[Karlo Malý]], biolog i botaničar * [[Kemal Monteno]], pjevač * [[Mario Stanić]], nogometaš * [[Marko Pešić]], košarkaš * [[Mladen Jeličić-Troko]], glumac * [[Mladen Vojičić]] - Tifa, pjevač * [[Momo Kapor]], književnik * [[Miljenko Jergović]], književnik * [[Nenad Kecmanović]], politolog * [[Ognjen Tadić]], političar * [[Petar Rogulja]], hrvatski političar i novinar * [[Pjer Žalica]], režiser * [[Predrag Danilović]], košarkaš * [[Predrag Pašić]], nogometaš * [[Stjepan Kljujić]], političar * [[Vladimir Prelog]], hemičar, dobitnik Nobelove nagrade * [[Vojislav Šešelj]], ratni zločinac, srpski nacionalistički ideolog i političar * [[Vojo Dimitrijević]], slikar * [[Zdravko Čolić]], pjevač * [[Zlatan Filipović]], likovni umjetnik * [[Zlatko Topčić]], književnik i scenarista * [[Željko Bebek]], pjevač * [[Irfan Hozo]], likovni umjetnik, grafičar * [[Edin Numankadić]], umjetnik {{div col end}} === Ličnosti koje su živjele i radile u Sarajevu === {{div col||20em}} * [[Alija Izetbegović]], prvi predsjednik RBiH * [[Ivo Andrić]], književnik, dobitnik Nobelove nagrade * [[Dževad Karahasan]], književnik * [[Skender Kulenović]], književnik * [[Silvije Strahimir Kranjčević]], književnik * [[Tin Ujević]], književnik * [[Branislav Nušić]], književnik * [[Adeline Pauline Irby]], književnica * [[Staka Skenderova]], spisateljica * [[Safet Zec]], akademski slikar * [[Sinan Alimanović]], kompozitor * [[Avdo Smailović]], kompozitor * [[Mersad Berber]], akademski slikar * [[Meša Selimović]], književnik * [[Ahmet Hromadžić]], književnik * [[Ahmed Muradbegović]], književnik * [[Boro Stjepanović]], glumac * [[Admiral Mahić]], pjesnik * [[Bahrudin Čengić]], reditelj * [[Irfan Horozović]], književnik * [[Vitomir Lukić]], književnik * [[Vladimir Premec]], filozof * [[Ilija Ladin]], pjesnik * [[Semezdin Mehmedinović]], književnik * [[Miralem Srkalović|Miralem Lalo Srkalović]], akademski slikar * [[Isak Samokovlija]], književnik * [[Mak Dizdar]], pjesnik * [[Duško Trifunović]], pjesnik * [[Alija Isaković]], književnik i historičar jezika i književnosti * [[Friedrich Katzer]], geolog * [[Viktor Apfelbeck]], entomolog * [[Ivica Matić]], reditelj, scenarist * [[Tvrtko Kulenović]], književnik * [[Vanja Sutlić]], filozof * [[Derviš Sušić]], književnik {{div col end}} == Nagrade i priznanja == {{Glavni|Nagrade i priznanja Grada Sarajeva}} Sarajevo kao glavni grad u državi i centar od historijskog, kulturnog i privrednog značaja ustanovilo je i redovno dodjeljuje različite nagrade i priznanja zaslužnim osobama, kolektivima i institucijama. Pored zasigurno najznačajnije [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva]], koja se dodjeljuje još od 1956. godine u nekoliko kategorija, Grad Sarajevo dodjeljuje još i nagrade ''[[Sarajevska pahuljica]]'' (od 2014), ''[[Graham Bamford]]'' (od 2013) i ''[[Slovo Makovo – Mak Dizdar]]'' od 2017. godine.<ref name="nagrade i priznanja">{{cite web |title=Nagrade i priznanja Grada Sarajeva |url=http://sarajevo.ba/nagrade-i-priznanja/ |website=sarajevo.ba |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190315234504/http://sarajevo.ba/nagrade-i-priznanja/ |archive-date=15. 3. 2019 |url-status=dead }}</ref> Pored nagrada, Grad Sarajevo dodjeljuje još i priznanja: ''[[Ključ Grada Sarajeva]]'', ''[[Počasni građanin grada Sarajeva]]'', ''[[Plaketa Grada Sarajeva]]'' i ''[[Zahvalnica Grada Sarajeva]]''.<ref name="nagrade i priznanja"/> === Šestoaprilska nagrada === {{Glavni|Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva}} Predstavlja najznačajniju nagradu koju Grad Sarajevo dodjeljuje istaknutim pojedincima, grupama i kolektivima za značajna ostvarenja i dostignuća na različitim poljima ljudskog djelovanja. Dodjeljuje se u tri kategorije, kao pojedinačna, grupna i kolektivna nagrada. Prvi put je dodijeljena na dan Sarajeva 1956. godine i to Voji Dimitrijeviću (u pojedinačnoj kategoriji) i Andriji-Šain Čačinu i Marijanu Baldazaru kao grupna nagrada. Kolektivna nagrada se dodjeluje periodično istaknutim kolektivima i institucijama a prvi put je dodijeljana 1961. godine [[Pozorište lutaka Sarajevo|Pozorištu lutaka Sarajevo]]. === Počasni građanin === {{Glavni|Počasni građanin grada Sarajeva}} Priznanje ''Počasni građanin Grada Sarajeva'' se dodjeljuje građanima [[BiH|Bosne i Hercegovine]] koji su se naročito istakli u razvoju Grada, unaprijeđenju međunarodne saradnje i očuvanju [[mir]]a u zemlji i inostranstvu ili stranim državljanima koji su ostvarili naročit doprinos razvoju i afitrmaciji Grada te razvoju međunarodnih i međuljudskih odnosa na načelima [[solidarnost]]i, [[demokratija|demokratičnosti]], [[humanost]]i i [[tolerancija|tolerancije]] među ljudima.<ref>{{Cite web |url=http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=31 |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101128195855/http://sarajevo.ba/ba/article.php?pid=31 |archive-date=28. 11. 2010 |url-status=dead }}</ref> == Međunarodni odnosi == === Gradovi prijatelji === Prijateljske odnose Sarajevo je uspostavilo sa sljedećim gradovima:<ref>{{cite web|title=Međunarodna saradnja - gradovi prijatelji|url=https://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-prijatelji/|website=sarajevo.ba|access-date=23. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190207235415/http://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-prijatelji/|archive-date=7. 2. 2019|url-status=dead}}</ref> {{div col||20em}} * [[Zagreb]], [[Hrvatska]] <small>''(od 2001)''</small> * [[Ljubljana]], [[Slovenija]] <small>''(od 2002)''</small> * [[Salt Lake City]], [[Utah]], [[SAD]] <small>''(od 2002)''</small> * [[Kairo]], [[Egipat]] <small>''(od 2006)''</small> * [[Dubrovnik]], Hrvatska <small>''(od 2006)''</small> * [[Konya]], [[Turska]] <small>''(od 2007)''</small> * [[Vukovar]], Hrvatska <small>''(od 2011)''</small> * [[Bad Ischl]], [[Austrija]] <small>''(od 2016)''</small> * [[Hirošima]], [[Japan]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Moskva]], [[Rusija]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Beograd]], [[Srbija]] <small>''(od 2017)''</small> {{div col end}} === Gradovi pobratimi === Grad Sarajevo je uspostavilo pobratimske odnose sa mnogim gradovima svijeta.<ref>{{cite web |title=Međunarodna saradnja - gradovi pobratimi |url=https://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-pobratimi/ |website=sarajevo.ba |access-date=22. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190117001810/http://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-pobratimi/ |archive-date=17. 1. 2019 |url-status=dead }}</ref> {{div col||20em}} * [[Coventry]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] <small>''(od 1957)''</small> * [[Tlemcen]], [[Alžir]] <small>''(od 1964)''</small> * [[Baku]], [[Azerbejdžan]] <small>''(od 1972)''</small> * [[Magdeburg]], [[Njemačka]] <small>''(od 1972)''</small> * [[Friedrichshafen]], Njemačka <small>''(od 1972)''</small> * [[Napulj]], [[Italija]] <small>''(od 1976)''</small> * [[Tripoli]], [[Libija]] <small>''(od 1976)''</small> * [[Ferrara]], Italija <small>''(od 1978)''</small> * [[Bursa]], [[Turska]] <small>''(od 1979)''</small> * [[Innsbruck]], [[Austrija]] <small>''(od 1980)''</small> * [[Tianjin]], [[Kina]] <small>''(od 1981)''</small> * [[Wolfsburg]], Njemačka <small>''(od 1985)''</small> * [[Calgary]], [[Kanada]] <small>''(od 1986)''</small> * [[Venecija]], Italija <small>''(od 1994)''</small> * [[Collegno]], Italija <small>''(od 1994)''</small> * [[Ankara]], Turska <small>''(od 1994)''</small> * [[Budimpešta]], [[Mađarska]] <small>''(od 1995)''<ref>{{cite web|title=Sister City - Budapest|publisher=Official website of New York City|url=http://www.nyc.gov/html/unccp/scp/html/sc/budapest_main.shtml|access-date=14. 5. 2008|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20080421215230/http://www.nyc.gov/html/unccp/scp/html/sc/budapest_main.shtml|archive-date=21. 4. 2008|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Sister cities of Budapest|language=hu|publisher=Official Website of Budapest|url=http://www.budapest.hu/engine.aspx?page=20030224-cikk-testvervarosok|access-date=31. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20050309070457/http://www.budapest.hu/engine.aspx?page=20030224-cikk-testvervarosok|archive-date=9. 3. 2005|url-status=dead}}</ref></small> * [[Serre Chevalier]], [[Francuska]] <small>''(od 1995)''</small> * [[Prato]], Italija <small>''(od 1995)''</small> * [[Tirana]], [[Albanija]] <small>''(od 1996)''</small> * [[Istanbul]], Turska <small>''(od 1997)''<ref>{{cite web|url=http://www.greatistanbul.com/sister_cities.htm|title=Sister Cities of Istanbul|access-date=8. 9. 2007|language=en|archive-date=17. 1. 2010|archive-url=https://www.webcitation.org/5mq0Igk9U?url=http://www.greatistanbul.com/sister_cities.htm|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.radikal.com.tr/haber.php?haberno=94185|publisher=Radikal|language=tr|date=3. 11. 2003|quote=49 sister cities in 2003|title=İstanbul'a 49 kardeş|last=Erdem|first=Selim Efe}}</ref></small> * [[Stockholm]], [[Švedska]] <small>''(od 1997)''</small> * [[Kuvajt (grad)|Kuvajt]], [[Kuvajt]] <small>''(od 1998)''</small> * [[Dayton]], [[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <small>''(od 1999)''</small> * [[Barcelona]], [[Španija]] <small>''(od 2000)''<ref name="Barcelona">{{cite web|url=http://w3.bcn.es/XMLServeis/XMLHomeLinkPl/0,4022,229724149_257215678_1,00.html|title=Official Barcelona Website: ''Sister Cities''|access-date=11. 11. 2008|publisher=Ajuntament de Barcelona 1995-2008|language=es|archive-url=https://web.archive.org/web/20100106163853/http://w3.bcn.es/XMLServeis/XMLHomeLinkPl/0,4022,229724149_257215678_1,00.html|archive-date=6. 1. 2010|url-status=dead}}</ref></small> * [[Madrid]], Španija <small>''(od 2007)''</small> * [[Pula]], [[Hrvatska]] <small>''(od 2012)''</small> * [[Teheran]], [[Iran]] <small>''(od 2016)''</small> * [[Skoplje]], [[Makedonija]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Doha]], [[Katar]] <small>''(od 2018)''</small> * [[Izmir]], Turska <small>''(od 2022)''</small> * [[Podgorica]], [[Crna Gora]] <small>''(od 2022)''</small> {{div col end}} == Također pogledajte == {{Portal|Bosna i Hercegovina}} * [[Počasni doktori nauka Univerziteta u Sarajevu]] * [[Spisak Nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu]] * [[Nezir ef. Škaljić]], bivši gradonačelnik * [[Esad Kulović]], bivši gradonačelnik * [[Mustafa-beg Fadilpašić]], bivši gradonačelnik * [[Apel sarajevskih intelektualaca svjetskoj savjesti]] * [[SDI Spid]] == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Wikivoyage}} {{Wikicitat}} {{Wikivijesti|Category:Sarajevo|Sarajevo}} * [http://www.sarajevo.ba Službene stranice grada] {{bs simbol}} * [http://www.sarajevo-tourism.com Stranica turističke zajednice] {{bs simbol}} {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20130519011211/http://navigator.ba/maps/sarajevo/dispmap.php Interaktivna mapa Sarajeva] {{bs simbol}} * [http://www.rutmap.ba/ Rutmap.ba - mapa Sarajeva] * [[Miljenko Jergović]],[https://web.archive.org/web/20130522141940/http://bhdani.com/arhiva/105/citanka05.htm Historijska čitanka] BH dani broj 105, 4. 6. 1999 {{Geografska lokacija |Centar = Sarajevo |Sjever = [[Zenica]], [[Doboj]] |Sjeveroistok = [[Tuzla]], [[Bijeljina]], [[Brčko]] |Istok = [[Goražde]], [[Višegrad]] |Jugoistok = [[Foča (RS)|Foča]] |Jug = [[Trebinje]] |Jugozapad = [[Konjic]], [[Mostar]], [[Neum]] |Zapad = [[Bugojno]], [[Livno]] |Sjeverozapad = [[Travnik]], [[Banja Luka]], [[Bihać]] }} {{Sarajevo}} {{Općine u Sarajevu}} {{Sarajevska naselja}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Gradovi domaćini ZOI-a}} {{Glavni gradovi evropskih država}} {{Wiki članak}} [[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]] [[Kategorija:Sarajevo|*]] [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Kantonu Sarajevo]] l40u4tb81zhexg4er6sr2t3l7milh25 3425943 3425937 2022-07-28T19:35:02Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Renvoy|Renvoy]] ([[User talk:Renvoy|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:79.140.150.184|79.140.150.184]] wikitext text/x-wiki 3425944 3425943 2022-07-28T19:36:00Z AnToni 2325 Poništena izmjena 3425943 korisnika [[Special:Contributions/AnToni|AnToni]] ([[User talk:AnToni|razgovor]]) wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Sarajevo (čvor)}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Sarajevo | službeni_naziv = Grad Sarajevo | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/4/2/4 | image1 = Sarajevo City Panorama.JPG | image2 = JesusesHearthCathedral.jpg | image3 = Sarajevo ortodox church.JPG | image4 = Sarajevo gazi husrev bey mausoleum IMG 1279.JPG | image5 = Sebilj, Sarajevo.jpg | image6 = Latin (Princip) Bridge on Miljacka River.jpg | image7 = Academy of fine art and Festina lente.jpg | image8 = Sarajevo City Hall 01.jpg | image9 = National Museum of BiH Aerial.JPG | image10 = Vječna vatra, Sarajevo (by Pudelek).JPG }} | slika_opis = Od vrha, s lijeva na desno: Pogled na Sarajevo s [[Bijela tabija|Bijele tabije]], [[Katedrala Srca Isusova]], [[Saborna crkva u Sarajevu]], [[Gazi Husrev-begovo turbe]], [[Sebilj]], [[Latinska ćuprija]] na [[Miljacka|Miljacki]], [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademija likovnih umjetnosti]], [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej]], [[Vječna vatra]] | slike_veličina = | slika_zastava = Flag of Sarajevo.svg | slika_grb = Coat of arms of Sarajevo.svg | nadimak = Jerusalem Evrope,<ref name="In Europe's Jerusalem">{{cite web|url=http://www.catholicculture.org/news/features/index.cfm?recnum=21006|title=In Europe's Jerusalem|website=catholicculture.org|publisher=Catholic World News|first=Josip|last=Stilinović|date=3. 1. 2002|access-date=24. 9. 2015|quote=The city's principal mosques are the Gazi Husrev-Bey's Mosque, or Begova Džamija (1530), and the Mosque of Ali Pasha (1560–61)|language=en}}</ref> Jerusalem Balkana<ref name="google27">{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=AxxBPfEk3_0C&q=Sarajevo#v=snippet&q=Sarajevo&f=false|title=The Jews and their Future: A Conversation on Judaism and Jewish Identities|first1=Esther|last1=Benbassa|first2=Jean-Christophe|last2=Attias|year=2004|location=London|publisher=Zed Books|page=27|isbn=1-84277-391-7}}</ref> | moto = | koordinate = {{coord|43|51|22.8|N|18|24|47.6|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Kanton Sarajevo]] | općina = [[Centar (Sarajevo)|Centar]]<br />[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]]<br />[[Novo Sarajevo]]<br />[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] | osnovan = 1461. | osnivač = [[Isa-beg Ishaković]] | gradonačelnik = [[Benjamina Karić]]<ref>{{cite web |last1=Beker |first1=Maja |title=Benjamina Karić izabrana za gradonačelnicu Sarajeva |url=https://ba.n1info.com/vijesti/benjamina-karic-izabrana-za-gradonacelnicu-sarajeva/ |publisher=[[N1 (televizija)|N1]] |access-date=9. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210408220622/https://ba.n1info.com/vijesti/benjamina-karic-izabrana-za-gradonacelnicu-sarajeva/ |archive-date=8. 4. 2021 |date=8. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]] | površina_ukupno = 141.5 | površina_urban = 489 | površina_metro = 3350 | nadmorska_visina = 550 | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_ukupno = 275524 | stanovništvo_urban = 405930 | stanovništvo_metro = 555210 | stanovništvo_demonim = Sarajlija | poštanski_broj = 71000 | pozivni_broj = (+387) 33 | veb-sajt = {{URL|https://www.sarajevo.ba/}} }} '''Sarajevo''' je [[Glavni grad|glavni]] i najveći [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], njena [[metropola]]<ref>{{cite web|title=Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/pp/Prostorni_plan/PROSTORNI%20PLAN%20%20za%20štampu.pdf|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=24. 9. 2015|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180906015449/http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/pp/Prostorni_plan/PROSTORNI%20PLAN%20%20za%20%C5%A1tampu.pdf|archive-date=6. 9. 2018|url-status=dead}}</ref> i njen najveći urbani, kulturni, ekonomski i prometni centar, glavni grad [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i sjedište [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]]. Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991.]] grad je po tadašnjoj strukturi sa deset općina imao 527.049, a po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013.]] i trenutnoj teritorijalnoj podjeli sa četiri općine 275.524. Nalazi se u središnjem dijelu jugoistočne Evrope i Balkana. Kroz grad protiče [[rijeka]] [[Miljacka]], a u neposrednoj blizini grada u općini [[Ilidža]] je i izvorište rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], izletištem [[Vrelo Bosne|Vrelom Bosne]]. Oko grada nalaze se planine: [[Jahorina]], [[Bjelašnica]], [[Igman]], [[Treskavica]] i [[Trebević]]. Sarajevo je političko, finansijsko, socijalno i kulturno središte Bosne i Hercegovine i istaknuto središte kulture na Balkanu, sa uticajem na čitavu regiju u oblasti zabave, medija, mode i umjetnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.mediterraneanews.com/index/2011/05/sarajevo-the-economic-administrative-cultural-and-educational-center-of-bosnia-and-herzegovina/ |title=Sarajevo: The economic, administrative, cultural and educational center of Bosnia and Herzegovina |publisher=Mediterranea News |date=12. 5. 2011 |access-date=15. 7. 2021|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120424230137/http://www.mediterraneanews.com/index/2011/05/sarajevo-the-economic-administrative-cultural-and-educational-center-of-bosnia-and-herzegovina/ |archive-date=24. 4. 2012 }}</ref> Regionalni je centar u obrazovanju, dom je prve balkanske institucije tercijarnog obrazovanja, islamske [[Medresa|medrese]], koja je danas dio [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>{{cite web|last=Agency|first=Anadolu|title=Saraybosna'da 476 yıldır yaşayan medrese! (Sarajevo Celebrates 476 Years of its Medresa!)|url=http://www.haber7.com/balkanlar/haber/974831-saraybosnada-476-yildir-yasayan-medrese|publisher=Haber7|access-date=15. 7. 2021}}</ref> Grad je poznat po svojoj tradicionalnoj kulturnoj i religijskoj raznolikosti, sa pripadnicima [[Islam u Bosni i Hercegovini|islama]], [[Pravoslavlje|pravoslavlja]], [[Rimokatoličanstvo|katolicizma]] i [[Jevreji u Bosni i Hercegovini|judaizma]] koji tu egzistiraju stoljećima. Zbog svoje duge i bogate historije, vjerskih i kulturnih raznolikosti, Sarajevo se ponekad naziva ''Jerusalem Evrope'' ili ''Jerusalem Balkana''. Jedan je od rijetkih evropskih gradova u čijem se centru, u neposrednoj blizini, nalaze bogomolje sve tri velike monoteističke religije: [[džamija]], [[Rimokatolička crkva|katolička crkva]], [[pravoslavna crkva]] i [[sinagoga]]. Iako su područja oko grada naseljena još od prahistorije, moderni grad nastao je kao osmanlijsko uporište u 15. vijeku. Sarajevo je tokom svoje historije nekoliko puta privuklo međunarodnu pažnju. 1885. godine Sarajevo je bio prvi grad u Evropi i drugi grad na svijetu koji je imao stalnu mrežu električnih tramvaja koji su saobraćali kroz grad, slijedeći u tom primjeru [[San Francisco]]. 1914. godine Sarajevo je bilo i mjesto [[Sarajevski atentat|atentata]] na nadvojvodu Franza Ferdinanda od strane lokalnog [[Mlada Bosna|mladobosanskog]] aktiviste [[Gavrilo Princip|Gavrila Principa]] koji je pokrenuo [[Prvi svjetski rat]], koji je također okončao austrougarsku vlast u Bosni i Hercegovini i rezultirao stvaranjem Kraljevine Jugoslavije. Kasnije, nakon Drugog svjetskog rata, uspostavljanje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine u okviru Druge Jugoslavije dovelo je do masovnog širenja Sarajeva, tada glavnog grada republike, što je kulminiralo domaćinstvom Zimskih olimpijskih igara 1984. godine koje su obilježile prosperitetnu eru za grad. Međutim, početkom [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslovenskih ratova]], tokom 1.425 dana od aprila 1992. do februara 1996. godine, grad je pretrpio [[Opsada Sarajeva|najdužu opsadu glavnog grada u historiji modernog ratovanja]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkog rata]] i [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]].<ref>{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/europe/article575571.ece |title=The New Siege of Sarajevo |last=Connelly |first=Charlie |date=8. 10. 2005 |work=The Times |location=UK |access-date=15. 7. 2021}}</ref> Sarajevo je 2011. nominovano za [[Evropski glavni grad kulture]] 2014. a 2019. je zajedno sa [[Istočno Sarajevo|Istočnim Sarajevom]] bio domaćin [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.|Evropskog zimskog olimpijskog festivala mladih 2019.]]<ref>{{cite web|url=http://www.bh-news.com/en/vijest_det.php?vid=3827&r=1 |title=Nomination of Sarajevo for European Capital of Culture 2014 |publisher=BH-News.com |access-date=15. 9. 2011}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.eppgroup.eu/press/showpr.asp?prcontroldoctypeid=1&prcontrolid=10331&prcontentid=17480&prcontentlg=en |title=Sarajevo: With Sarajevo as Europe's Capital of Culture 2014 we could send an... – 12/05/2011 – EPP Group |publisher=Group of the European People's Party (Christian Democrats) in the European Parliament |access-date=15. 9. 2011}}</ref> == Etimologija == Sarajevo je historijsko ime grada, koje po jednoj od teorija potiče od kovanice ''Saray Ovası'' što znači ''Dvor i polje oko dvora''. Sarajevo se ponekad naziva ''Šeher'' ([[Turski jezik|tur]]. şehir; [[Perzijski jezik|per]]. شهر ''šahr''), imenom koje je gradu dao njegov osnivač [[Isa-beg Ishaković]]. Zbog svog orijentalnog izgleda nazivano je i imenom ''Damask sjevera'', a Jevreji [[Sefardi]] su ga nazvali ''Mali Jerusalem''. [[Abdulah Škaljić]], autor rječnika "Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku", u istoj knjizi navodi sljedeće: {{Citat|...Složenica je nastala po uzoru na složenice [[Smederevo]], [[Kraljevo]], [[Popovo]], [[Mirijevo]], [[Trnovo (složenica)]] itd. Turski naziv za Sarajevo je "Saray-Bosna", ali se u jednoj od najstarijih bosanskih [[vakufnama]], u vakufnami [[Mustaj-beg Skenderpašić|Mustaj-bega Skenderpašića]] iz 1517. g. (čiji je original i prijevod objavio Dr [[Hazim Šabanović]] u POF-u II-IV, 1953, str.403) Sarajevo naziva i "Saray-ovasi", doslovce: "Sarajevsko polje". Iako sam ranije zastupao da je Sarajevo nastalo od tur. "Saray-ovasi", došao sam do zaključka da je ispravnije tumačenje koje sam gore naveo''".<ref name="Škaljić1989">{{cite book|author=Abdulah Škaljić|title=Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku|url=http://books.google.com/books?id=O5BiAAAAMAAJ|year=1989|publisher=Svjetlost|isbn=978-86-01-01459-6}}</ref>}} == Geografija == {{Glavni|Geografija Sarajeva}} [[Datoteka:Sarajevo_SPOT_1050.jpg|mini|lijevo|Snimak Sarajeva i okoline napravljen satelitom [[SPOT]]]] [[Datoteka:Pogled na Sarajevo.png|mini|250p|Pogled na Sarajevo sa [[Hrid (Sarajevo)|Hrida]]]] Sarajevo se nalazi u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i zauzima površinu od 141,5&nbsp;km<sup>2</sup>. Centralni dijelovi grada smješteni su u kompozitnoj [[Sarajevska kotlina|Sarajevskoj kotlini]], koja se pruža od [[istok]]a prema [[zapad]]u i završava u [[Sarajevsko polje|Sarajevskom polju]], okruženo planinama Bjelašnicom i Igmanom na jugozapadu, Trebevićem na jugoistoku, te srednjim planinama i međudolinskim rtovima na sjeveru i sjeverozapadu. Najstariji dijelovi grada ([[Vratnik (Sarajevo)|Vratnik]], [[Bistrik]], [[Hrid (Sarajevo)|Hrid]], [[Kovači (Sarajevo)|Kovači]], [[Alifakovac]]) su na padinama okolnih bregova. Prosječna nadmorska visina Sarajevskog polja je 500&nbsp; m. Najzapadnija tačka polja je na 18<sup>○</sup> 16' istočne geografske dužine. Krajnja istočna tačka je na 18<sup>○</sup> 27' istočne geografske dužine, najsjevernija je 43<sup>○</sup> 53’ sjeverne geografske širine, a najjužnija je na 43<sup>○</sup> 47' sjeverne geografske širine <ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=31|title=Grad Sarajevo: O Sarajevu|author=daenet d.o.o.|work=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150411044233/http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=31|archive-date=11. 4. 2015|url-status=dead}}</ref>. [[Datoteka:Sarajevo topographic map.svg|250px|mini]] Rijeka [[Miljacka]] jedno je od glavnih geografskih obilježja grada. Teče od istoka, kroz centar Sarajeva, do zapadnog dijela grada gdje se ulijeva u [[Bosna (rijeka)|Bosnu]]. Kao ''Sarajevska rijeka'', Miljacka izvire oko 2 kilometra južno od Pala, u podnožju Jahorine, nekoliko kilometara istočno od centra Sarajeva. Izvor Bosne, [[Vrelo Bosne]] nalazi se kod kod Ilidže i još je jedno značajna prirodna znamenitost i izletište Sarajlija i drugih turista. Nekoliko manjih rijeka i potoka poput Koševskog potoka također protječe kroz grad i okolicu. === Panorama === {{Široka slika|Sarajevo panorama.jpg|1000px|Panorama Sarajeva}} === Klima === Sarajevo se nalazi u području umjerene [[Kontinentalna klima|kontinentalne klime]], sa uticajem kontinentalne klime sa sjevera i mediteranske sa juga. Prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 9,5&nbsp;°C, a prosječna količina padavina je oko 919 l/&nbsp;mm. Najhladniji period tokom godine je januar sa prosječnih -1,3&nbsp;°C i jedini je mjesec sa negativnom srednjom vrijednošću temperature zraka.<ref name="klima">{{cite web|title=Sarajevo - klima|url=http://sarajevo.ba/klima/?lang=bs|publisher=sarajevo.ba}}{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Juli je najtopliji sa prosječnom vrijednošću temperature zraka od 19,1&nbsp;°C. Najekstremnije temperature zraka zabilježene u Sarajevu su -26,4&nbsp;°C (zabilježena 4. januara 1942. godine) i 40.0&nbsp;°C (19. augusta 1946).<ref name="klima"/> Najviše sunčanih sati je tokom augusta sa prosječnih 270 sunčanih sati dok godišnji prosjek iznosi 1830 sunčanih sati po čemu se Sarajevo svrstava u srednje sunčane gradove.<ref name="klima"/> Nasuprot tome, stepen oblačnosti u prosjeku godišnje iznosi 59% a najizraženija je tokom decembra kada je oblačnost u prosjeku iznosi 75%.<ref name="klima"/> {{Vremenski okvir | naslov = <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = -0,5 | pt_feb = 1,4 | pt_mar = 5,7 | pt_apr = 10,0 | pt_maj = 14,8 | pt_jun = 17,7 | pt_jul = 19,7 | pt_aug = 19,7 | pt_sep = 15,3 | pt_okt = 11,0 | pt_nov = 5,4 | pt_dec = 0,9 <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 3,7 | vt_feb = 6,0 | vt_mar = 10,9 | vt_apr = 15,6 | vt_maj = 21,4 | vt_jun = 24,5 | vt_jul = 27,0 | vt_aug = 27,2 | vt_sep = 22,0 | vt_okt = 17,0 | vt_nov = 9,7 | vt_dec = 4,2 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = -3,3 | nt_feb = -2,5 | nt_mar = 1,1 | nt_apr = 4,8 | nt_maj = 9,0 | nt_jun = 11,9 | nt_jul = 13,7 | nt_aug = 13,7 | nt_sep = 10,0 | nt_okt = 6,4 | nt_nov = 1,9 | nt_dec = -1,8 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 68 | p_feb = 64 | p_mar = 70 | p_apr = 77 | p_maj = 72 | p_jun = 90 | p_jul = 72 | p_aug = 66 | p_sep = 91 | p_okt = 86 | p_nov = 85 | p_dec = 86 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 8 | kd_feb = 10 | kd_mar = 13 | kd_apr = 17 | kd_maj = 17 | kd_jun = 16 | kd_jul = 14 | kd_aug = 13 | kd_sep = 15 | kd_okt = 13 | kd_nov = 12 | kd_dec = 11 <!-- * Prosječna vlažnost zraka * --> | vz_jan = 79 | vz_feb = 74 | vz_mar = 68 | vz_apr = 67 | vz_maj = 68 | vz_jun = 70 | vz_jul = 69 | vz_aug = 69 | vz_sep = 75 | vz_okt = 77 | vz_nov = 76 | vz_dec = 81 <!-- * Broj sunčanih sati * --> | ss_jan = | ss_feb = | ss_mar = | ss_apr = | ss_maj = | ss_jun = | ss_jul = | ss_aug = | ss_sep = | ss_okt = | ss_nov = | ss_dec = <!-- --> | dijagram = | izvor = Pogoda.ru.net<ref name = pogoda>{{cite web | url = http://www.pogoda.ru.net/climate2/14654.htm | title = Weather and Climate: The Climate of Sarajevo | publisher = Weather and Climate (Погода и климат) | access-date=25. 8. 2016 | language = ruski | archive-url = https://web.archive.org/web/20120516141700/http://pogoda.ru.net/climate2/14654.htm | archive-date=16. 5. 2012 }}</ref> i [[NOAA]] (sun, 1961–1990)<ref name = NOAA>{{cite web | url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/RA-VI/BH/14654.TXT | title = Sarajevo Climate Normals 1961–1990 | publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration | access-date=25. 8. 2016}}</ref> }} === Zagađenje zraka === Kvalitet zraka je jedno od gorućih pitanja iz oblasti zaštite okoline grada Sarajeva.<ref>{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/air-pollution-reaching-alarming-levels-in-bosnia-experts-warn-11-30-2015|title=Air Pollution is Choking Bosnia, Experts Warn :: Balkan Insight|website=www.balkaninsight.com|access-date=4. 4. 2017}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.foxnews.com/world/2016/12/26/sarajevo-introduces-transport-restrictions-to-ease-pollution.html|title=Sarajevo introduces transport restrictions to ease pollution|date=26. 12. 2016|work=Fox News|access-date=4. 4. 2017|language=en-US}}</ref> Prema bazi podataka [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)]] o kvaliteti zraka u 2016. godini,<ref>{{Cite web|url=http://www.who.int/phe/health_topics/outdoorair/databases/cities/en/|title=WHO Global Urban Ambient Air Pollution Database (update 2016)|website=World Health Organization|language=en-GB|access-date=4. 4. 2017|archive-date=1. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170301221905/http://who.int/phe/health_topics/outdoorair/databases/cities/en/|url-status=dead}}</ref> prosječna godišnja koncentracija [[Sitne lebdeće čestice|sitnih lebdećih čestica (PM2.5)]] u 2010. godini procijenjena je na 30 μg/m<sup>3</sup> na osnovu mjerenja PM10, što je 3 puta više od vrijednosti datih u Smjernici za kvalitet zraka WHO-a<ref>{{Cite web|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs313/en/|title=Ambient (outdoor) air quality and health|website=World Health Organization|language=en-GB|access-date=4. 4. 2017}}</ref> za godišnji prosjek PM2.5. U Sarajevu ne postoje novija direktna dugoročna mjerenja vrijednosti sitnih lebdećih čestica PM2.5 i mogu se dati samo procjene za vrijednost PM10, koji je manje štetan za zdravlje u odnosu na PM2.5.<ref>{{Cite web|url=https://cfpub.epa.gov/ncea/isa/recordisplay.cfm?deid=216546|title=Integrated Science Assessment (ISA) for Particulate Matter (Final Report, Dec 2009)|last=Group|first=US EPA National Center for Environmental Assessment, Research Triangle Park Nc, Environmental Media Assessment|last2=Sacks|first2=Jason|website=cfpub.epa.gov|language=en|access-date=4. 4. 2017}}</ref> Stvarni podaci o kvalitetu zraka u realnom vremenu u obliku vrijednosti PM10, ozona, NO2, CO i SO2 dostupni su na web stranici [[Federalni hidrometeorološki zavod|Federalnog hidrometeorološkog zavoda]].<ref>{{Cite web|url=http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/vrijednostiPolutanata.php|title=Federalni hidrometeorološki zavod|website=www.fhmzbih.gov.ba|access-date=4. 4. 2017|archive-date=13. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180913190025/http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/vrijednostiPolutanata.php|url-status=dead}}</ref> === Rijeke === [[Datoteka:06Sarajevo Miljacka03.jpg|mini|desno|Pogled na Miljacku s mosta na Skenderiji]] Miljacka je rijeka, koja najvećim dijelom protiče kroz Sarajevo od [[istok]]a prema [[zapad]]u. Duga je 35,9&nbsp;kilometera. Nastaje od nekoliko vrela u podnožju planina [[Romanija|Romanije]] i [[Jahorina|Jahorine]]. [[Paljanska Miljacka]] (12,9&nbsp;km) izvire na Palama. [[Mokranjska Miljacka]] izvire u [[Kadino Selo (Pale, RS)|Kadinom Selu]]. Nekoliko kilometera istočno od Sarajeva u selu [[Dovlići]], ove dvije pritoke se spajaju u Miljacku. Dalje Miljacka teče na zapad kroz Sarajevo, odakle nastavlja svoj put prema rijeci Bosni u koju se ulijeva. U zapadnom dijelu [[Sarajevsko polje|Sarajevskog polja]], na području općine [[Ilidža]], izvire jedna od najvećih rijeka u Bosni i Hercegovini, [[Bosna (rijeka)|Bosna]], koja nastaje od tridesetak manjih izvora u podnožju planine [[Igman]], stvarajući park prirode - Vrelo Bosne. Pored rijeka Bosne, [[Željeznica|Željeznice]] i Miljacke, ostali veći stalni vodotoci su: [[Zujevina]], [[Ljubina (rijeka)|Ljubina]], [[Misoča]], [[Stavnja]], [[Tilava]], [[Dobrinja (rijeka)|Dobrinja]], [[Bijela rijeka]], [[Crna rijeka (Željeznica|Crna rijeka]], [[Mošćanica]], [[Vogošćanska rijeka]] i dr.<ref>{{cite web|title=Rijeke, jezera, izvori Kantona Sarajevo|url=http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|website=portal.skola.ba|publisher=Zvanični web-portal osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150701143424/http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|archive-date=1. 7. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Vodopad Skakavac]], visok 98&nbsp;metara, nalazi se oko 12&nbsp;km od centra grada. === Brežuljci, brda i planine === Centar grada Sarajeva leži na nadmorskoj visini od 511&nbsp; metara iznad površine mora. Najnižu nadmorsku visinu u sarajevskoj kotlini ima općina [[Ilidža]] sa 498&nbsp;m, dok viši dijelovi grada i prigradska naselja na padinama okolnih brda: [[Grdonj]] i [[Hum]] na sjeveru, [[Borja|Borija]] na istoku i padine Trebevića na jugu, leže na prosječnoj nadmorskoj visini od 900&nbsp; metara. Grad okružuju šumoviti obronci olimpijskih planina jedinstvene ljepote, čiji vrhovi prelaze 2000&nbsp; metara: [[Treskavica]] (2088&nbsp; m), [[Bjelašnica]] (2067&nbsp; m), [[Jahorina]] (1916&nbsp; m), [[Igman]] (1502&nbsp; m) i [[Trebević]] (1629&nbsp;m). Obronci obližnjih planina bogati su šumom. [[Crnogorica]]: [[jela]], [[smrča]], [[ariš]] i [[bor (biljka)|bor]] i [[bjelogorica]]: [[breza]], [[topola]] i [[obična lijeska|lijeska]]. 1939. godine botaničar [[K. Maly]] osnovao je [[Botanički vrt na Trebeviću|Botanički vrt]] na Trebeviću, koji je u [[Drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] u potpunosti uništen. 1948. godine na visini od 1530&nbsp;m zasađen je [[rasadnik]], botanički [[arboretum]] [[Šumarski fakultet u Sarajevu|Šumarskog fakulteta]]. Za vrijeme [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992-95. šumski fond je najvećim dijelom uništen. == Historija == {{Glavni|Historija Sarajeva|Hronologija Sarajeva}} [[Datoteka:Stecak Zmeljaski Muzej Sarajevo.jpg|mini|225p|lijevo|Stećak, Zemaljski muzej Sarajevo]] === Antičko doba === [[Datoteka:Butmirska vaza.jpg|thumb|Vaza iz perioda neolitke Butmirske kulture]] Jedno od najranijih arheoloških otkrića kojima se dokazuje naseljenost područja grada potiče iz [[neolit]]ske [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]]. Otkrića u Butmiru desila su se na teritoriji današnjeg sarajevskog predgrađa [[Ilidža|Ilidže]] 1893. godine. Tada su austrougarske vlasti tokom izgradnje poljoprivredne škole otkrili arheološko nalazište. Bogatstvo kremena na ovom području bilo je privlačno neolitskim ljudima, a naselje se razvijalo i bilo u procvatu. Na tom području razvijena je jedinstvena keramika i njen dizaj, koji karakteriziraju narod Butmira kao jedinstvenu kulturu, kako je opisano na Međunarodnom kongresu arheologa i antropologa održanom u Sarajevu 1894. godine.<ref>[http://www.sarajevo-tourism.com/eng/sarajevothroughhistory.wbsp "The Culture & History"], Tourism Association of Sarajevo Canton, Retrieved on 3 August 2006.</ref> Sljedeća istaknuta kultura u Sarajevu bili su Iliri. Drevni narod, koji su većinu zapadnog Balkana smatrali svojom domovinom, imali su nekoliko ključnih naselja u regiji, uglavnom oko rijeke Miljacke i u sarajevskoj dolini. Iliri u sarajevskoj regiji pripadali su [[Desidijati]]ma, posljednjem Ilirskom narodu u Bosni i Hercegovini koji se odupro rimskoj okupaciji. Njihov poraz od rimskog cara [[Tiberije|Tiberija]] 9. godine nove ere označava početak rimske vladavine u regiji. Rimljani nikada nisu izgradili područje današnje Bosne, ali rimska kolonija ''Aquae Sulphurae'' nalazila se u blizini današnje Ilidže i bila je najvažnije naselje tog vremena. Nakon Rimljana područje su naselili [[Goti]], a u 7. vijeku i [[Slaveni]].<ref>{{Cite web|url=http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=2498|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013171041/http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=2498|url-status=dead|archive-date=13. 10. 2007|title=Commission to preserve national monuments|date=13. 10. 2007|access-date=14. 8. 2018}}</ref> After the Romans, the [[Goths]] settled the area, followed by the [[Slavs]] in the 7th century.<ref name=Brit>"Sarajevo", ''New Britannica'', volume 10, edition 15 (1989). {{ISBN|0-85229-493-X}}.</ref> === Srednji vijek === {{Glavni|Sarajevo u srednjem vijeku}} [[Datoteka:Day in Sarajevo.jpg|mini|180p|lijevo|[[Baščaršija]]]] [[Datoteka:Sarajevo Historic View.jpg|mini|desno|180p|Sarajevo oko 1900. godine]] [[Datoteka:Sarajevo Tram (1901).png|mini|desno|180p|Prvi tramvaj u Evropi, u Sarajevu, [[1885]]. godine.]] Nakon perioda [[neolit]]a, [[Iliri|ilirske]] i rimske vladavine, u 7. stoljeću ovdje se naseljavaju [[Slaveni]]. U povelji iz 13. stoljeća područje Sarajeva je bilo dio župe [[Vrhbosna (župa)|Vrhbosna]]. O ovom vremenu svjedoče nadgrobni spomenici jedinstveni u svijetu - [[stećak|stećci]]. Nedaleko od Sarajeva, u selu [[Hreša (Stari Grad)|Hreša]] pronađeno je 30 [[stećak]]a. Najljepši krase vrt [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja u Sarajevu]]. Dolaskom Turaka 1435. i padom utvrde [[Hodidjed]], na obalama Miljacke nastaju naselja iz kojih će se kasnije oformiti Sarajevo. Osnivačem Sarajeva smatra se [[Isa-beg Ishaković]], koji je 1462. izdao odredbu o formiranju grada, na lijevoj obali Miljacke sagradio [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevu džamiju]], prvu džamiju na ovom području; gradi [[saraj]], most, [[Tekija|tekiju]], [[hamam]], [[mekteb]] i [[Medresa|medresu]], te nekoliko [[han]]ova<ref name="Holm">[[Holm Sundhaussen]], "Sarajevo - Die Geschichte einer Stadt", Böhlau Verlag Wien, Köln, Weimar {{ISBN|978-3-205-79517-9}} {{Simboli jezika|de|Njemački jezik}}</ref> 1507. grad se prvi put pominje svojim današnjim imenom (''ime od Saraj-ovasi, polje oko dvora''). Intenzivni razvoj [[zanat]]stva i [[Trgovina|trgovine]] brzo su od Sarajeva stvorili bogat grad, raskrsnicu [[religija]] i kultura, trgovačkih puteva i putnika. U [[16. vijek]]u to je bio jedan od najbogatijih gradova u ovom dijelu Evrope, kada su izgrađene i neke kapitalne građevine koje i danas predstavljaju bisere [[arhitektura|arhitekture]] i civilizacije tog doba. Tada je u Sarajevu, kao zadužbina [[vezir]]a [[Gazi Husrev-beg]]a otvorena i Visoka škola [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumli-medresa]], koja je podsjećala na univerzitete u drugim velikim gradovima Evrope. 1531. izgrađena [[Begova džamija|Gazihusrev-begova džamija]] najpoznatija je građevina starog Sarajeva i jedan od najvećih sakralnih spomenika islamske arhitekture na Balkanu. Iz ovog vremena su [[imaret]], [[bezistan]]i i [[hamam]]i. Tih godina je izgrađena i [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stara pravoslavna crkva]].<ref>{{cite web|url=http://www.staracrkva.org/hram.htm|title=Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|work=staracrkva.org|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20120219191649/http://www.staracrkva.org/hram.htm|archive-date=19. 2. 2012|url-status=dead}}</ref> ''Zlatno doba'' prekinut će požar [[1697]]. kada je austrijski princ [[Eugen Savojski|Eugen von Savoyen]] sa samo 8500 vojnika ušao u grad i do temelja ga spalio. Od [[1850]]. je Sarajevo glavni grad Bosne, provincije [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]]. U grad se doseljavaju [[Jevreji]] [[Sefardi]], poslije izgona iz [[Španija|Španije]], grade [[sinagoga|sinagoge]], a istovremeno nastaju pravoslavne, katoličke i evangelističke [[crkva|crkve]] i [[Katedrala Srca Isusova]]. === Moderno doba === {{Glavni|Sarajevo u austrougarsko doba|Sarajevo u prvoj i drugoj Jugoslaviji}} [[Datoteka:Latin (Princip) Bridge on Miljacka River2.jpg|mini|lijevo]] [[Datoteka:Sarajevo - carrer Ferhadija.JPG|mini|180p|desno|Pogled na Štrosmajerovu ulicu]] [[1878]]. dolaskom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] uprave na ove prostore, Sarajevo je upravni centar [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Kondominiuma]]. Uz svoj dotad orijentalni, dobija i evropski izgled. Austro-ugarski period je vrijeme snažnog prodiranja srednjoevropske kulture, načina privređivanja, običaja i drugih civilizacijskih vrijednosti. Grad dobija savremene fabrike, a brojne škole zapadnog tipa i kulturne institucije obogaćuju glavni grad Bosne i Hercegovine. U ovo se vrijeme grade [[Zemaljski muzej]], gradska [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], Gimnazija, sud, zgrada [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnog pozorišta]], pošta, bolnica, [[Gradska tržnica Markale|tržnica]], banke, vile na [[Marijin dvor]]u i dr. Gradi se uskotračna pruga prema sjeveru, jugu i istoku. Pod velom ''evropeizacije'', austrougarski carski činovnici i vojnici crpe dotad malo korištena privredna i prirodna bogatstva Bosne. 28. juna 1914. godine, pripadnik [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]], [[Gavrilo Princip]] je u Sarajevu izvršio [[atentat]] na austrijskog prijestolonasljednika [[Franz Ferdinand|Franza Ferdinanda]], što je poslužilo kao povod Austrougarskoj Monarhiji da napadne Kraljevinu Srbiju, čime je otpočeo [[Prvi svjetski rat]]. Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], grad ulazi u sastav jugoslavenskih državnih zajednica: [[Država SHS|Države SHS]], a potom i [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Arhitektonska slika grada ostaje gotovo nepromijenjena, industrija nazaduje, društvena nezadovoljstva radnika rastu i Sarajevo, kao grad, između dva svjetska rata, uglavnom stagnira i privredno i ekonomski nazaduje. Letargiju u koju je grad zapao prekidaju protesti i štrajkovi radnika i napredne sarajevske inteligencije. Nakon Prvog svjetskog rata i pritiska [[Vojska Kraljevine Srbije|Vojske Kraljevine Srbije]], koja se našla na strani saveznika, i pored pobune slavenskih naroda u Austro-Ugarskoj, Sarajevo je postalo dio novouspostavljene [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Iako je imao određeni politički značaj kao središte, prvo regije, a potom i [[Drinska banovina|Drinske banovine]], grad više nije bio nacionalna prijestolnica što je bio početak pada značaja grada.<ref>{{cite web|url=https://www.latimes.com/travel/europe/la-tr-d-sarajevo-timeline-20140727-story.html|title=Timeline: A short history of Sarajevo and region|first=Los Angeles|last=Times|date=|work=latimes.com}}</ref> Takav status grada ostat će do završetka Drugog svjetskog rata, kada će Sarajevo ponovo dobiti na važnosti jer će postati glavni grad jedne od saveznih republika. ==== Drugi svjetski rat ==== Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na ovim prostorima, njemačke i italijanske invazivne snage u kratkom roku su slomile otpor [[Vojska Kraljevine Jugoslavije|Vojske Kraljevine Jugoslavije]], koja je u tzv. Aprilskom ratu doivjela totalni raspad na različite frakcije. Nakon njemačke kampanje bombardiranja, u Sarajevo su 15. aprila 1941. ušle snage [[Wehrmacht]]ove [[16. pješadijska divizija|16. pješadijske divizije]]. [[Sile Osovine]] su uspostavile [[Marionetska država|marionetsku državu]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH-a]] u čiji sastav je ušlo i Sarajevo. Tokom tog perioda grad je bio upravno središte [[Velika župa Vrhbosna|Velike župe Vrhbosna]]. U Sarajevu je u progonima Ustaša, ubijena većina židovskog stanovništva, a na Vracama je strijeljeno oko 11.000 Srba, Židova, bosanskohercegovačkih komunista i protivnika ustaškog režima. ==== Jugoslavija ==== Nakon završetka rata 1945. Sarajevo postaje upravni, kulturni i ekonomski centar [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]], jedne od šest [[Republike SFRJ|republika]] [[SFRJ|SFR Jugoslavije]]. U gradu se razvija industrija, [[ekonomija]], a između ostalog školstvo i kultura čine ga glavnim centrom Republike. Osniva se [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitet]], [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademija nauka i umjetnosti]], brojni muzeji i [[galerija|galerije]], naučne institucije, [[Radiotelevizija Sarajevo|radio-televizija]]. Broj stanovnika grada raste na više od 500.000. [[Međunarodni olimpijski odbor]] povjerava Sarajevu organizaciju [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV Zimskih olimpijskih igara]], koje su održane 1984. ==== Rat u Bosni i Hercegovini ==== {{Glavni|Opsada Sarajeva}} [[Datoteka:Sarajevo Siege Part III.jpg|mini|250p|desno|Pogled na grad i ruševine nastale tokom rata]] Društvene i političke promjene u tadašnjoj [[SFRJ|Jugoslaviji]] dovele su do prvih [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|općih izbora 1990.]] na kojima je izabrano [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Predsjedništvo SR BiH|Predsjedništvo SR BiH]]. Predsjednik [[Predsjedništvo Socijalističke republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Socijalističke republike Bosne i Hercegovine]] [[Alija Izetbegović]], raspisao je [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|građanski referendum]] o samostalnosti SR BiH. To je dovelo do stvaranja [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Neslaganjem vojnog vrha [[JNA]] i četveročlanog [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] s većinskom odlukom naroda SR BiH, dolazi do izbijanja međunacionalnih sukoba, stvaranja nacionalnih paravojnih formacija i [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]], a posebno na njen glavni grad, Sarajevo. Grad Sarajevo, bio je pod fizičkom blokadom 3,5 godine, u neprestanim vojnim akcijama pretrpio je ogromna materijalna razaranja i brojne ljudske gubitke. Snajperskom i artiljerijskom vatrom [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i srpski paramiliternih jedinica ubijeno je 10.615 ljudi, među kojima je bilo 1.601 dijete, a skoro 50.000 stanovnika Sarajeva bilo je ranjeno. Spaljena je gradska [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]] u kojoj je bila smještena [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Narodna i Univerzitetska biblioteka]], a mnogi kulturno-historijski, stambeni i vjerski objekti u gradu su oštećeni. == Grb i zastava == {{Glavni|Grb Grada Sarajeva|Zastava Sarajevskog kantona}} Grad Sarajevo od 2000. godine ima svoju novu [[Zastava Grada Sarajeva|zastavu]] i novi [[Grb Grada Sarajeva|grb]]. Na glavi štita su elementi tipičnih krovova, koji simboliziraju i brda u zelenoj boji. Ispod su nazubljene gradske zidine s dvije otvorene kapije u crnoj boji na bijeloj pozadini, koje simboliziraju Grad. U dnu grba je dolina, kroz koju teče rijeka u plavoj boji, koju premošćuje bijeli most. Okvir grba je zlatno-žut.<ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=63|title=Grad Sarajevo: Grb i zastava|author=daenet d.o.o.|work=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304122629/http://sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=63|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> == Politika == {{Glavni|Politička organizacija Sarajeva}} === Politička organizacija Grada Sarajeva === Organi Grada Sarajeva su Gradsko vijeće Grada Sarajeva i [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|gradonačelnik Grada Sarajeva]]. ===== Gradsko vijeće Grada Sarajeva===== Gradsko vijeće je, kao predstavničko tijelo građana Grada Sarajeva, najviši organ Grada Sarajeva. Gradsko vijeće se sastoji od 28 vijećnika. Svako općinsko vijeće općina koje čine Grad Sarajevo bira po sedam delegata u Gradsko vijeće iz reda općinskih vijećnika. Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, kao konstitutivnim narodima, pojedinačno bit će garantira minimum 20% mjesta u Gradskom vijeću, a grupi Ostalih najmanje dva mjesta, bez obzira na izborne rezultate. ===== Gradonačelnik===== Gradonačelnik Grada Sarajeva je izvršni organ Grada Sarajeva. Gradonačelnik predstavlja i zastupa Grad Sarajevo. Gradonačelnik odgovara za ustavnost i zakonitost akata koje donosi, odnosno predlaže Gradskom vijeću. Od 2021. godine gradonačelnica Grada Sarajeva je [[Benjamina Karić]]. ==== Gradska uprava ==== {{Glavni|Gradska uprava Grada Sarajeva}} Čelna tijela vlasti u Gradu Sarajevo su gradonačelnik, koji upravlja radom [[Gradske službe Sarajeva|Gradskim službama]], te [[Gradsko vijeće Sarajeva]] koje ima 28 članova. Upravu grada sačinjavaju: kabinet gradonačelnika, dva zamjenika gradonačelnika, sekretar gradske uprave, savjetnici gradonačelnika, Pravobranilac Grada Sarajeva i sedam gradskih službi za pitanja opće uprave, komunalne poslova, lokalno poslovanje i razvoj grada, urbano planiranje i stambene poslove, obrazovanje, kulturu i sport, Zavod za informatiku i telematiku, Gradski savjet i stručni kolegij gradonačelnika.<ref>{{cite web|url=http://sarajevo.ba/public/photo/organizacija-1.jpg|title=Šematski prikaz organizacije Grada Sarajeva na službenoj stranici|website=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20110706131539/http://sarajevo.ba/public/photo/organizacija-1.jpg|archive-date=6. 7. 2011|url-status=dead}}</ref>[[Datoteka:Sarajevo municipalities.PNG|mini|250|desno|Položaj grada (narandžasto) unutar kantona Sarajevo]] === Glavni grad === {{sekcija}} === Kanton Sarajevo === Osnivanjem Federacije Bosne i Hercegovine, osnovan je i Kanton Sarajevo, jedan od 10 kantona koji formiraju Federaciju BiH. Kanton Sarajevo se sastoji od 9 općina pri čemu su četiri ''gradske općine'' koje formiraju grad Sarajevo ([[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad Sarajevo]], [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]], [[Novo Sarajevo]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad Sarajevo]]) i pet ostalih općina: Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Trnovo i Vogošća. == Administrativna podjela grada == === Gradske općine === ==== Teritorijalna podjela do 1995. ==== Do rata 1992–95. Grad Sarajevo je činilo šest gradskih općina: [[Centar (Sarajevo)|Centar]], [[Ilidža]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] i [[Vogošća]], te prigradske općine: [[Hadžići]], [[Ilijaš]], [[Pale (FBiH)|Pale]] i [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]]. ==== Teritorijalna podjela od 1995. ==== Nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] formira se Grad Sarajevo od četiri gradske općine: [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]], [[Centar (Sarajevo)|Centar]], [[Novo Sarajevo]] i [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], a zajedno sa susjednim općinama čini [[Kanton Sarajevo]], koji je u sastavu [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Od dijelova predratnih općina Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad, Trnovo, Pale i cijelog teritorija općine [[Sokolac]] 1993, te naselja [[Kasindo (naselje)|Kasindo]], [[Lukavica (Istočno Novo Sarajevo)|Lukavica]], [[Hreša (Istočni Stari Grad)|Hreša]] itd.<ref>{{cite web|title=Geografski položaj i prirodne odlike grada Istočno Sarajevo|url=http://www.gradistocnosarajevo.net/o-gradu/geografski-polozaj/|publisher=Grad Istočno Sarajevo|access-date=24. 9. 2015}}</ref> formiran je Grad [[Istočno Sarajevo]], koji je pripao entitetu [[Republika Srpska]]. Istočno Sarajevo se do odluke Ustavnog suda o neustavnosti naziva zvalo Srpsko Sarajevo. Zvanično Istočno Sarajevo čine: [[Istočni Stari Grad]], [[Istočna Ilidža]], [[Istočno Novo Sarajevo]], [[Pale (RS)|Pale]], [[Trnovo (RS)|Trnovo RS]] i [[Sokolac]]. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Sarajeva}} Broj stanovnika Sarajeva se tokom historije uglavnom povećavao. Najbrži rast stanovništva bilježi se tokom perioda nakon Drugog svjetskog rata, uglavnom usljed ubrzane industrijalizacije i povećanog priliva stanovništva u gradske centre. Prema procjeni u Sarajevu je 1945. živjelo oko 115.000 stanovnika da bi prema popisu stanovništva iz 1971. taj broj bio trostruko veći i iznosio 359.448 stanovnika. Porast broja stanovnika nastavio se a već za vrijeme zimske olimpijade 1984. grad je imao oko pola miliona stanovnika. Vrhunac po pitanju broja stanovnika, prema službenim rezultatima, grad je dostigao 1991. godine kada je Sarajevo prema popisu stanovništva naseljavalo 527.049 stanovnika. Usljed rata u BiH i dezintegracije grada (službeno manja površina grada), na području današnjeg Sarajeva prema popisu stanovništva iz 2013. godine živjelo je 275.524 stanovnika. === Etnicitet === Po posljednjem službenom [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013. godine]], Grad Sarajevo (područje 4 gradske općine na površini od 141,5&nbsp;km<sup>2</sup>: [[Novo Sarajevo]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] i [[Centar (Sarajevo)|Centar]]) imao je 275.524 stanovnika.<ref name = "RP_2013">{{RP 2013}}</ref> {{Stubičasti dijagram | naslov = Etnička struktura Sarajeva 2013. god. | širina = 500px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Etnička grupa | desno1 = Broj stanovnika | maks = 275524 |ime_stuba1 = [[Bošnjaci]] |boja_stuba1=#99C68E|cifra_stuba1=222457|tekst_stuba1=222.457 (81%) |ime_stuba2 = [[Srbi]] |boja_stuba2=#FA8072|cifra_stuba2=10422 |tekst_stuba2=10.422 (4%) |ime_stuba3 = [[Hrvati]] |boja_stuba3=#87CEEB|cifra_stuba3=13604 |tekst_stuba3=13.604 (5%) |ime_stuba4 = Ostali i nep. |boja_stuba4=#D2B48C|cifra_stuba4=56470 |tekst_stuba4=56.470 (10%) |tekst = }} Po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991]]. godine, Grad Sarajevo (područje svih deset općina prema teritorijalnoj podjeli do 1995. godine) imao je 527.049 stanovnika.<ref name="SZS">{{cite web|title=Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine, za teritorijalnu organizaciju, općine i pripadajuća naseljena mjesta 1991. godine|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf|publisher=Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ|access-date=24. 9. 2015|format=PDF}}</ref> Naseljeno mjesto Sarajevo, imalo je po istom popisu 416.497 stanovnika. Ostalih 110.552 stanovnika živjelo je u 335 naseljenih mjesta, u 10 općina. === Religija === Većina stanovnika su muslimani, a sama konfesionalna slika Sarajeva je jedinstvena u Evropi, zbog njene raznolikosti grad se nerijetko poredi sa [[Jerusalem]]om. Sarajevo je sjedište [[Reisul-ulema|Reisul-uleme]], poglavara [[Islam u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]], sjedište [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|Dabrobosanske mitropolije]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], te sjedište [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanske nadbiskupije]] [[Katolička crkva|rimokatoličke crkve]] u Bosni i Hercegovini. Prema popisu iz 2013. godine 252.653 stanovnika Sarajeva je navelo svoju religijsku pripadnost. Prema tim podacima najviše je pripadnika islama 225.088 (81,69%), dok je kršćana 23.140 ili 8,4% (katolika 12.608 i pravoslavaca 10.532). Potpuna religijska struktura grada data je na sljedećem grafikonu. {{Stubičasti dijagram | naslov = Religijska pripadnost stanovništva Sarajeva 2013. god. | širina = 500px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Religijska grupa | desno1 = Broj stanovnika | maks = 275524 |ime_stuba1 = [[Islam]] |boja_stuba1=#99C68E|cifra_stuba1=225088|tekst_stuba1=225.088 (81,69%) |ime_stuba2 = [[Katoličanstvo]] |boja_stuba2=#FA8072|cifra_stuba2=12608|tekst_stuba2=12.608 (4,58%) |ime_stuba3 = [[Pravoslavlje]] |boja_stuba3=#87CEEB|cifra_stuba3=10532|tekst_stuba3=10.532 (3,82%) |ime_stuba4 = Ateisti, agnostici, ne izjašnjavaju se, bez odgovora |boja_stuba4=#D2B48C|cifra_stuba4=22871|tekst_stuba4=22.871 (8,30%) |ime_stuba5 = Ostali |boja_stuba5=#BEB48D|cifra_stuba5=4425 |tekst_stuba5=4.425 (1,61%) |tekst = }} Urbanu sliku grada krase brojni sakralni objekti četiri svjetske konfesije: [[Džamija|džamije]] iz osmanlijskog perioda, pravoslavne, katoličke i evangelističke crkve, [[sinagoga]] i drugi kulturno-historijski spomenici, koji se nalaze u samom centru grada Sarajeva, udaljeni tek stotinjak metara jedni od drugih. <gallery mode="packed" heights="175px"> Sarajevo Kaisermoschee.JPG|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] Sarajevo ortodox church.JPG|[[Saborna crkva u Sarajevu]] JesusesHearthCathedral.jpg| [[Sarajevska katedrala]] Sarajevo Synagoge 03.jpg|[[Sarajevska sinagoga]] </gallery> == Arhitektura == [[Datoteka:Sarajevo Begova Mosque 1900.jpg|mini|150p|desno|Begova džamija 1900. godine]] [[Datoteka:BiH, Sarajevo - Svrzina kuća 1.jpg|mini|150p|desno|Svrzina kuća]] [[Datoteka:Sarajevo princip bruecke.jpg|mini|150p|desno|Latinska ćuprija]] [[Datoteka:Sarajevo Admejdan.jpg|mini|150p|desno|Muzički paviljon]] [[Datoteka:Sarajevo Sahatklula by Klackalica.jpg|mini|150p|desno|Sarajevska sahat-kula]] [[Datoteka:BBI Shopping and Business Center.jpg|mini|150p|desno|BBI Centar]] [[Datoteka:SarajevoHolidayInn.JPG|mini|180p|desno|Holiday Inn Sarajevo]] [[Datoteka:Sarajevo city tour , Bosnia Herzegovina in Ultra 4K.webm|thumb|Sarajevo gradska tura video]] Sarajevo se može pohvaliti dobro očuvanim starim trgovačkim dijelom grada, [[Baščaršija|Baščaršijom]], koja je nastala u periodu osmanlijske vladavine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Ovaj dio grada obiluje jedinstvenim arhitektonskim ostvarenjima osmanlijske gradske [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitekture]], među kojima su brojne potkupolne [[džamija|džamije]], te tradicionalne forme orijentalne arhitekture poput: [[konak]]a, [[han]]ova i [[bezistan]]a. Ratna uništavanja,<ref>{{cite web|last1=Perlez|first1=Jane|title=Ruins of Sarajevo Library Is Symbol of a Shattered Culture|url=http://www.nytimes.com/specials/bosnia/context/0812yugo-bosnia-sara.html|publisher=The New York Times|date=12. 8. 1996|access-date=24. 9. 2015}}</ref> kao i rekonstrukcija, brojnih uništenih kulturnih i vjerskih objekata, kao što su [[Gazi Husrev-begova biblioteka]], [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Nacionalna i univerzitetska biblioteka]], [[Orijentalni institut u Sarajevu|Orijentalni institut]] i [[Olimpijski muzej Sarajevo|Olimpijski muzej]], doveli su do donošenja zakona o zaštiti kulture i kulturnih institucija. ==== Osmanlijski period ==== * [[Baščaršijska džamija]], 1516. * [[Gazi Husrev-begova džamija]], 1531. * [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumli medresa]], 1537/38. * [[Gazi Husrev-begov bezistan]], 1540. * [[Bijela tabija]], oko 1550. * [[Alipašina džamija]], 1560/61. * [[Ferhadija džamija (Sarajevo)|Ferhadija džamija]], 1561/62. * [[Kozija ćuprija]], prva polovina 16. stoljeća * [[Brusa bezistan]], 1561. * [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]], 1566. * [[Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine|Stari jevrejski hram]], 1580/81, današnji oblik 1821. * [[Morića han]], kraj 16. stoljeća * [[Sarajevska sahat-kula]], kraj 16. stoljeća * [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stara pravoslavna crkva]], 1539. * [[Kapi-kula na Ploči]], početak 18. stoljeća * [[Višegradska kapi-kula]], početak 18. stoljeća * [[Sebilj]], 1754, današnji oblik 1891. * [[Latinska ćuprija]], bivši [[Principov most]], 1789. * [[Turbe sedam braće]], 1815. * [[Svrzina kuća]], tradicionalna bosanska gradska kuća, 1832. * [[Zgrada Ministarstva odbrane na Bistriku]], 1854/56. * [[Saborna crkva u Sarajevu|Saborna crkva]], 1863/72. * [[Konak na Bistriku]], 1867/69. === Austro-ugarski period === * [[Dom Armije u Sarajevu|Dom Armije]], 1880/81. * [[Hotel "Evropa"]], 1880/81. * [[Despića kuća]], 1881. * [[Katedrala Srca Isusova]], 1884/89. * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]], 1885. * [[Ćumurija most]], 1886. * [[Marijin dvor (zgrada)|Palata Marijin dvor]], 1885/95. i 1897. * [[Čobanija (most)|Čobanija most]], 1888. * [[Eiffelov most]], 1893. * [[Careva ćuprija]], 1897. * [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka]], 1887/89. * [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], kasnije Nacionalna biblioteka Bosne i Hercegovine, 1891/96. * [[Inat kuća]], kraj 19. stoljeća * [[Gradska tržnica Markale]], 1894. * [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodno pozorište]], 1897/98. * [[Sarajevska pivara]], 1898. * [[Drvenija most]], 1899. * [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademija likovnih umjetnosti]], bivša Evangelistička crkva, 1898/99. * [[Crkva svetih Ćirila i Metoda u Sarajevu|Crkva Sv. Ćirila i Metoda]], kraj 19. stoljeća * [[Sarajevska sinagoga|Aškenaška sinagoga]], 1902. * [[Crkva Kraljice svete krunice]] na Banjskom brijegu, 1910/11. * [[Franjevačka crkva svetog Ante Padovanskog]], 1912/14. * [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine]], 1912. * [[Rektorat Univerziteta]], 1912/14. * [[Zgrada "Napretka"]], 1912/13. * [[Banka na Obali]], 1913. * [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej BiH]], 1913. * [[Zgrada glavne pošte u Sarajevu|Zgrada glavne pošte]], 1913. * [[Jajce (kasarna)]], 1913/14. * [[Muzički paviljon u Sarajevu|Muzički paviljon]], 1913. === Moderni period === * [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralna banka BiH]], 1929. * [[Crkva svetog Preobraženja u Sarajevu|Crkva svetog preobraženja]], 1939. * [[Crkva svetog Josipa (Sarajevo)|Crkva svetog Josipa]], 1940. * [[Higijenski zavod]], 1950. * [[Pozorište lutaka]], 1950. * [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine|Historijski muzej]], 1958. * [[Skenderija]], sportski i kulturni centar, 1969. * [[Ledena dvorana]] * [[RTV Dom]], 1974. i 1983. * [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine|Elektroprivreda BiH]], 1978. * [[Zgrada "Oslobođenja"]], 1981/82. * [[Hotel "Holiday Inn"]], 1983. * [[Olimpijska dvorana Zetra]], 1983. * [[UNITIC poslovno-upravne zgrade]], 1986. * [[Bošnjački institut]], 2001. * [[Avaz Business Center]], 2005. * [[Bosmalov gradski centar]], 2006. * [[Avaz Twist Tower]], 2008. * [[BBI Centar]], 2009. * [[Importanne Centar]], 2010. * [[Alta Centar]], 2010. * [[Sarajevo City Center]], 2014. === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu}} [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]], odabrala je 102 spomenika, građevine i komplekse građevina u Sarajevu za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|Nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web|url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|work=kons.gov.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025010656/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1|archive-date=25. 10. 2015|url-status=dead}}</ref> Na privremenoj listi Komisije, nalazi se još 21 spomenik, čije će proglašenje uslijediti.<ref>{{cite web|url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=86|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|work=kons.gov.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150416023757/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=86|archive-date=16. 4. 2015|url-status=dead}}</ref> == Građevine == === Mostovi === {{Glavni|Mostovi u Sarajevu}} <!--http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=16 http://www.scribd.com/doc/31536540/Mostovi-u-BiH http://www.youtube.com/watch?v=6L76TGXJd8o--> Doline sarajevskih rijeka su predstavljale osnovu komunikacije i kretanja, koja povezuje istok i zapad kroz središte Balkana, već za [[Iliri|Ilire]] i njihivo pleme [[Desitijati|Desitijata]] u [[bronzano doba|bronzanom dobu]], te [[Rimljani|Rimljane]], koji ovdje grade ceste, koje povezuju [[Narona|Naronu]] s [[Podrinje]]m i [[Podunavlje]]m. Tokom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] to je dio ''bosanskog druma'', koji je iz [[Srednja Evropa|Srednje Evrope]] i sa [[Jadran]]a prolazio kroz [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] i [[Srbija|Srbiju]] do [[Carigrad]]a, čime tadašnja [[Vrhbosna]] postaje centrom domaće i strane trgovine. Iz doba [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijske vlasti]] potiču najstariji [[most]]ovi u Sarajevu: stari [[Rimski most]], nedaleko od Sarajeva, [[Kozija ćuprija]], [[Šeher-Ćehajina ćuprija]] i [[Careva ćuprija]] u starom dijelu grada. Obale Miljacke premošćuju i noviji mostovi iz doba [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] uprave: [[Ajfelov most]], [[Čobanija (most)]] ili [[Ćumurija most]], kao i savremeni mostovi: [[Most Skenderija]], [[Most Suade i Olge]], [[Most malezijsko-bosanskohercegovačkog prijateljstva]] i dr. Neki od sarajevskih mostova su isključivo pješački. === Trgovi i ulice === {{sekcija}} === Vjerski objekti === {{Glavni|Spisak vjerskih objekata u Sarajevu}} ==== Mezarja/Groblja ==== {{Glavni|Spisak grobalja u Sarajevu}} <gallery mode="packed"> Mezarje Stadion Cemetery.jpg|Mezarje Stadion Groblje Sveti arhanđeli, Georgije i Gavrilo (Sarajevo).jpg|Groblje Sveti arhanđeli, Georgije i Gavrilo </gallery> Najstarije [[Nekropola|nekropole]] [[Crkva bosanska|crkve bosanske]], [[Bogumili|bogumilske]], [[Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini|pravoslavne]] i [[Katolička crkva Bosne i Hercegovine|katoličke]] i [[Mezarje|islamska mezarja]] razasuta su gradom. [[Stećak|Stećci]], monumentalni kameni blokovi i jedinstveni nadgrobni spomenici iz [[Srednji vijek|srednjevjekovnog perioda]] mogu se naći nedaleko od Sarajeva u selu [[Nekropola stećaka u selu Šabići|Šabići]] kod [[Trnovo (FBiH)|Trnova]] i selima [[Dolovi (Konjic)|Dolovi]] i [[Lukomir]] na obroncima [[Bjelašnica|Bjelašnice]]. Gradsko groblje [[Bare (groblje)|Bare]] je sa 33 ha površine, jedno od većih u Europi, a po konfiguraciji terena i položaju jedno je od interesantnijih i ljepših grobalja na [[Balkan]]u. Na groblju „Bare“ su grobljanske površine za pripadnike svih religija: [[musliman]]e, [[Pravoslavlje|pravoslavne]], [[Rimokatoličanstvo|katolike]], [[Judaizam|judaiste]], [[evangelist]]e, [[adventist]]e, [[Starokatolička crkva|starokatolike]], kao i [[Ateizam|ateiste]]. <!--Na njemu počivaju:--> Novo gradsko groblje [[Vlakovo (groblje)|Vlakovo]] je izgrađeno u septembru 1985. godine nedaleko od Sarajeva, u vrijeme kada je groblje „Bare“ bilo gotovo popunjeno. Groblje se proteže na 25 ha, na kome se obavlja najveći broj sahrana. [[Stadion (groblje)|Stadion]] je zbog svog nastanka groblje jedinstveno u svijetu. Životnom nuždom, za vrijeme [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]], 1992–95. godine kada su, usljed svakodnevnih artiljerijskih i snajperskih napada na grad sa okolnih brda, mnoga groblja bila nedostupna, a broj civilnih žrtava rastao, jedan nogometni stadion pretvoren je u groblje.<ref>{{cite web|url=http://cvijet.ba/gradska_groblja|archive-url=https://web.archive.org/web/20110823060120/http://cvijet.ba/gradska_groblja|title=cvijet.ba - briga o grobljima Sarajevskog kantona|archive-date=23. 8. 2011|work=cvijet.ba|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> Neobično lijepa su stara groblja [[Alifakovac (groblje)|Alifakovac]] i [[Jevrejsko groblje u Sarajevu|Jevrejsko groblje]]. == Kultura == {{Glavni|Kultura u Sarajevu}} === Opere i pozorišta === Prve klasične, pozorišne predstave u gradu održavale su se u [[Despića kuća|Despića kući]], pa se ovaj objekat može smatrati pretečom savremenog [[pozorište|pozorišta]] u Sarajevu.<ref>{{cite web|url=http://www.sonar.ba/discover.php?lang=ba&action=full&id=14|title=Official Destination Sarajevo Guide|work=Sarajevo.travel|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Danas je tu smješten Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.muzejsarajeva.ba/content/view/24/39/lang,ba/|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808150008/http://www.muzejsarajeva.ba/content/view/24/39/lang,ba/|title=Muzej Sarajeva - Despica kuca|author=Administrator|archive-date=8. 8. 2007|work=muzejsarajeva.ba|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodno pozorište]], osnovano [[1921.]] kao dramski teatar, je najstariji bosanskohercegovački profesionalni teatar. Jedan od prvih direktora Narodnog pozorišta Sarajevo bio je [[Branislav Nušić]]. Od 1946. Narodno pozorište dobija i muzičke segmente djelovanja: [[Sarajevska opera|operu]] i [[Sarajevski balet|balet]]. Kao jedini operski i baletni teatar u državi, središnje je mjesto razvoja scenske umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Veliki broj glumaca, režisera, scenografa, kostimografa, koreografa, dirigenata, baletnih i opernih umjetnika, sticali su slavu na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, kao što je [[Ljiljana Molnar-Talajić]], svjetski priznata [[primadona]], koja je ponijela slavu sarajevskog i bosanskohercegovačkog teatra i na pozornicama najznačajnijih svjetskih teatara. Narodno pozorište Sarajevo ima 225 zaposlenih, a svoju djelatnost ostavaruje u matičnoj kući na [[Obala Kulina bana|Obali Kulina bana]]<ref>{{cite web|url=http://nps.ba/|title=Narodno pozorište Sarajevo|work=nps.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> , kao i u zgradi [[Terezija]], gdje se nalaze radionički prostor i produkcija scenografije. Narodno pozorište Sarajevo član je [[Nova evropska teatarska asocijacija|Nove evropske teatarske asocijacije]]. [[Kamerni teatar 55]] počeo je sa radom 7. marta 1955. godine. Njegov osnivač bio je [[Jurislav Korenić]] (1914–1974). Teatar je, na tragu novih teatarskih stremljenja u tadašnjoj Evropi, bio novost na ovim prostorima i primjer kojeg su slijedili brojni teatri. Prezentira novi vid dramaturgije, ”dramu apsurda” ili “anti dramu” ili “novu dramu”. Izvode se tekstovi [[Samuel Beckett|Becketta]], [[Alfred Jarry|Jarryja]], [[Jean Genet|Geneta]], [[Eugène Ionesco|Ionesca]], Schwartza, [[Anton Pavlovič Čehov|Čehova]]… i drugih autora, čija poetika u modernom teatru proizlazi iz “apsurdnog osjećanja života”. Karakterizira ga pozornica “ring”, okružena gledalištem, umjesto frontalnog tipa scene, s nepremostivom “rampom”, s intimnijom, prirodnijom i iskrenijom glumačkom igrom.<ref>{{cite web|title=Službena stranica Kamernog teatra 55 u Sarajevu|url=http://www.kamerniteatar55.ba/|access-date=24. 9. 2015}}</ref> [[Pozorište mladih Sarajevo|Pozorište mladih]]<ref>{{cite web|title=Pozorište mladih Sarajevo|url=http://www.pozoristemladih.ba/|access-date=24. 9. 2015}}</ref> nastalo je 1977. godine udruživanjem dva pozorista: Pionirskog pozorišta i Pozorista lutaka, sa dvije samostalne scene, Lutkarskom i Dramskom. Oba teatra osnovana su 1950. godine. Prvih desetak godina postojanja Pionirsko pozoriste nema svog ansambla, pa po projektu angažuje glumce iz drugih teatara i "glumce" djecu, od koji su neki i danas poznati i priznati umjetnici. Pozorište lutaka u tom periodu njeguje marionetu kao osnovni izraz. Njime rukovodi [[Adolf Pomezni]]. Pionirsko pozorište 1960-tih godina osniva svoj profesionalni ansambl, mijenja naziv u ''Pozorište za mlade'', i počinje sa postavljanjem sve ambicioznijih projekata, koji nisu namijenjeni samo najmlađim, nego pretenduju animiranju što širih grupacija mladih. Na čelo Pozorišta lutaka dolazi pozorišni mag Jurislav Korenić i njegovim dolaskom nastaje novi period u razvoju teatra, što se ogleda u različitim lutkarskim tehnikama koje se primjenjuju, kao i u samom istraživanju mogućnosti daljeg razvoja lutkarstva uopće. Igraju se relevantna djela domaćih i svjetskih autora: J. Skupa i K. Venig: "Srećko među bubama", J. Vandot i V. Rabadan: "Kekec", zatim "Pinokio", D. Bibanovića, "Alisa u zemlji čuda", L. Paljetka, "Palčić Dugonja", G. Simića, "Pepeljuga", D. Todorovića, na Lutkarskoj, a [[William Shakespeare|Shakespeareove]] "Bura" i "Komedija zabuna", [[Aristofan]]ove "Ptice", Homerova "Odiseja", [[Jarry]]jev "Kralj Ibi", Držićeva "Novela od Stanca", [[Ionesco]]v "Kralj umire", Kurićeva "Ljepotica i zvijer". Lukićeve "I opet Nušić" i "Bašeskija, san o Sarajevu", i mnoge druge na Dramskoj sceni. U saradnji s domaćim i stranim režiserima, uz zajednički angažman [[MESS]]-a i glumaca u Sarajevu, u Pozorištu mladih tokom rata premijerno su izvedene brojne predstave: [[Samuel Beckett|Beckettov]] "Čekajući Godoa", [[Euripid]]esov "Alkestis", [[Schuman]]ov "Cirkus Veliko stopalo", [[Jarry]]jev "Okovani Ibi", [[Miller]]ova "Hamlet mašina", G. Simić: "Bajka o Sarajevu", F. Furaković: "Abeceda"…, a po završetku rata pozorište nastavlja svoju djelatnost predstavama "Tri jezika", [[F. Hohler]]a, "Dijete školjke", [[R. Herfurtner]]a, "Kraj igre", [[Samuel Beckett|S. Becketta]], "Familija" (Zeko, Zeko), [[C. Serreau]]a, "Tajna dvorske lude", [[Hazim Akmadžić|H. Akmadžića]], "Makbet",[[William Shakespeare|W. Shakespearea]], "Kad bi ovo bila predstava", [[Almir Imširević|A. Imširevića]], "Spaseni za dlaku", [[T. Wilder]]a, "Košmar o Bosni", N. Veličkovića i dr. [[SARTR|Sarajevski ratni teatar SARTR]]<ref>{{cite web|url=http://www.sartr.ba/|title=SARTR — Sarajevski ratni teatar|work=sartr.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-date=7. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130807102353/http://www.sartr.ba/|url-status=dead}}</ref> utemeljen je 17. maja 1992. godine na inicijativu reditelja [[Dubravko Bibanović|Dubravka Bibanovića]] i [[Gradimir Gojer|Gradimira Gojera]], [[Đorđe Mačkić|ing. Đorđa Mačkića]] i pisca [[Safet Plakalo|Safeta Plakala]], a okupio je glumce i saradnike iz tri profesionalna sarajevska teatra koja su, zbog rata u BiH, morala obustaviti svoj rad. U augustu 1992. SARTR je konstituiran kao vojna jedinica pri Regionalnom štabu Oružanih snaga BiH Sarajevo, a 12. januara 1993. godine Odlukom Ratnog Predsjedništva Skupštine grada Sarajeva, kao javna ustanova iz oblasti kulture od posebnog interesa za odbranu grada. Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo od 24. jula 1997. ulogu osnivača SARTR-a preuzeo je Kanton Sarajevo. Od 2003. Sarajevski ratni teatar SARTR je nosilac [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade]]. Njegov pokretač i redatelj, [[Safet Plakalo]], opisuje SARTR kao "duhovno oružje protiv nadrealizma rata", zaokružujući njegov karakret u motu "teatrom protiv smrti". Unatoč ograničenim sredstvima, SARTR je danas uspješna profesionalna kuća s brojnim međunarodnim koprodukcijama, nastupima i nagradama. === Muzeji i galerije === {{Glavni|Spisak muzeja u Sarajevu|Spisak galerija u Sarajevu}} [[Datoteka:Sarajevo Haggadah.jpg|thumb|left|kopija [[Sarajevska hagada|Sarajevske hagade]]]] Kao grad poznat po svojoj historiji i kulturi Sarajevo obiluje muzejima. Neki od njih su: [[Muzej Sarajeva]], [[Ars Aevi|Ars Aevi muzej umjetnosti]], [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]], [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine]], [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine]], [[Olimpijski muzej Sarajevo|Olimpijski muzej]], [[Brusa bezistan]], [[Muzej "Sarajevo 1878–1918."]], [[Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine]], [[Muzej ratnog djetinjstva]], [[Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine]], [[Muzej "Alija Izetbegović"]] i [[Tunel spasa]]. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je dom [[Sarajevska hagada|Sarajevske hagade]], [[Iluminirani rukopisi|iluminiranog rukopisa]] i najstarijeg dokumenta [[Sefardi|sefardskih]] [[Jevreji|Jevreja]] na svijetu, objavljene u Barceloni oko 1350. a koja sadrži tradicionalne jevrejske [[Hagada|hagade]]. Ovaj dokument je stalno izložen u muzeju i jedina je preostala ilustrirana sefardska hagada na svijetu. Zemaljski muzej također je domaćin cjelogodišnjih izložbi koje se odnose na lokalnu, regionalnu i međunarodnu kulturu i historiju te je dom za preko 5.000 artefakata iz bosanske historije. Galerije Sarajeva su: [[Collegium Artisticum]], [[Gakerija Mak|Mak]], [[Galerija "Roman Petrović"|Roman Petrović]], [[Galerija Novi hram|Novi hram]], [[Atelje-zbirka Safet Zec]], [[Galerija Mersada Berbera 'E&A']], [[Galerija Paleta|Paleta]], [[Galerija Sveti Anto]], [[Galerija Boris Smoje|Boris Smoje]], [[Mala galerija]], [[Galerija Kicoš]] i dr. <gallery mode="packed"> Sarajevo, Baščaršija II.jpg|[[Bošnjački institut]] Sarajevo, muezum Alije Izetbegoviće.jpg|[[Muzej "Alija Izetbegović"]] Sarajevo 1914 museum IMG 1118.JPG|[[Muzej "Sarajevo 1878–1918."]] Exterior house - Sarajevo Tunnel Museum (2).jpg|[[Tunel spasa]] National Museum of BiH Aerial.JPG|[[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]] </gallery> === Festivali === {{Glavni|Spisak festivala u Sarajevu}} Sarajevo je međunarodno poznato po svojoj eklektičnoj i raznolikoj ponudi od preko 50 godišnjih festivala. [[Sarajevo Film Festival]] osnovan je 1995. godine za vrijeme rata u BiH i postao je premijerni i najveći filmski festival u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]].<ref name="About the Festival">{{cite web |url=http://www.sff.ba/en/page/about-the-festival |title=About the Festival |publisher=Sarajevo Film Festival Official Website |access-date=3. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180708191719/https://www.sff.ba/en/page/about-the-festival |archive-date=8. 7. 2018 |url-status=dead }}</ref> Festival se održava u [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnom pozorištu]], uz projekcije u Pozorištu na otvorenom ''Metalac'' i Bosanskom kulturnom centru. Sarajevo je proglašeno [[Grad filma|Gradom filma]].<ref>{{Cite web|url=https://en.unesco.org/creative-cities/events/unesco-designates-66-new-creative-cities|title=UNESCO designates 66 new Creative Cities {{!}} Creative Cities Network|website=en.unesco.org|access-date=23. 9. 2021}}</ref> Međunarodni festival [[MESS]] eksperimentalni je pozorišni festival i najstariji pozorišni festival na [[Balkan]]u.<ref>{{cite web|url=http://befestival.org/about/european-network/|title=MESS International Theatre Festival|publisher=befestival.org}}</ref> Godišnji [[Omladinski Film Festival Sarajevo]] prikazuje igrane, animirane i kratke filmove iz cijelog svijeta i premijerni je studentski filmski festival na Balkanu.<ref>{{cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/omladinski-film-festival-sarajevo-predstavlja-nove-mlade-autore|title=Omladinski filmski festival Sarajevo predstavlja nove mlade autore|publisher=Al Jazeera Balkans|date=4. 7. 2017}}</ref> Također poznati su i festivali kao što su: [[Sarajevska zima]], [[Sarajevski džez festival]], ljetni kulturni festival ''[[Baščaršijske noći]]''i Svjetski televizijski festival orijentalne muzike === Muzika === {{Glavni|Sarajevska muzička scena|Spisak bosanskohercegovačkih patriotskih pjesama}} [[Datoteka:Tifa i Bregovic Nis polovina 80-ih.jpg|thumb|right|250px|[[Bijelo dugme]], muzička grupa koje se smatra najpopularnijim bendom koji je ikada postojao u bivšoj Jugoslaviji i jednim od najvažnijih aktera jugoslovenske rock scene. Na slici su Mladen Vojičić Tifa (lijevo) i Goran Bregović (desno)]] [[Datoteka:Evstafiev-bosnia-cello.jpg|thumb|right|250px|[[Vedran Smailović]] svira violončelo na ruševinama [[Sarajevska vijećnica|Sarajevske vijećnice]] 1992.]] Sarajevo je kroz historiju bilo jedan od najvažnijih muzičkih centara u regiji. Sarajevska muzička scena ima dugu tradiciju a kao njena najplodonosnija era smatra se period između [[1961.]] i [[1991.]] U to doba počine se razvijati ''Sarajevska škola pop rocka'' a osnivaju se muzičke grupe kao što su: [[Indexi]] (1962), [[Ambasadori]] (1968), Pro Arte a na sceni se pojavljuju i kantautori poput [[Kemal Monteno|Kemala Montena]]. Period ekspanzije sarajevske muzičke scene nastavlja se i tokom 1980-ih, s bendovima: [[Plavi orkestar]], [[Crvena jabuka]] i [[Divlje jagode]], po većini kritičara, pionirima u regionalnom rokenrol pokretu. Sarajevo je takođe bilo dom i mjesto nastanka vjerojatno najpopularnijeg i najuticajnijeg jugoslovenskog rock sastava svih vremena, [[Bijelo dugme|Bijelog Dugmeta]] (1974), u velikoj mjeri jugoslavenske paralele sa [[The Rolling Stones|Rolling Stonesima]], kako po popularnosti tako i po utjecaju na druge muzičke sastave. Sarajevo je također bilo dom vrlo zapažene urbane subkulture post-punka poznate pod nazivom [[Novi primitivizam]], koja je započela početkom 1980-ih s Baglama Bandom koji je zabranjen nedugo nakon izdanja svog prvog LP-a a koji je uveden u ''mainstream'' bendove kao što je [[Zabranjeno pušenje]] i [[Elvis J. Kurtović & His Meteors]], kao i kroz prvobitno radio a potom i tv serijal [[Top lista nadrealista]]. Ostali značajni bendovi koji se smatraju dijelom ove subkulture su [[Bombaj štampa]]. Pored i odvojeno od Novog primitivizma, Sarajevo je rodni grad jednog od najznačajnijih bivših jugoslavenskih alternativnih industrijskih bendova, [[SCH (bend)|SCH]]-a. U periodu do 90-tih u Sarajevu su osnavani i mnogi drugi popularni bendovi kap što su: [[Merlin (grupa)|Merlin]], [[Valentino (bend)|Valentino]], [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]] i dr. S razlogom se sarajevska muzička scena, pogotovo 70-tih i 80tih godina smatra kao najuspješnija scena tadašnje Jugoslavije. Što je možda još važnije, Sarajevo je krajem 19. i tokom 20. vijeka bilo dom rastućem i velikom centru stvaranja zapisa [[Sevdalinke]] i u velikoj mjeri je doprinijelo tome da se ovaj historijski žanr muzike ponovo ''probije'' na glavnu scenu s obzirom da je sevdalinka dugi niz vijekova bila važan i jedan od najpoznatijih segmenata [[Kultura Bosne i Hercegovine|Bosanske kulture]]. Tekstopisci i muzičari kao što su [[Himzo Polovina]], [[Safet Isović]], [[Zaim Imamović]], [[Zehra Deović]], [[Halid Bešlić]], [[Hanka Paldum]], [[Nada Mamula]], [[Meho Puzić]] i mnogi drugi su tokom svoje karijere živjeli i komponovali u Sarajevu gdje su i napisali neke od svojih najvažnijih djela. Sarajevo je takođe u velikoj mjeri utjecalo na pop scenu Jugoslavije s muzičarima poput Zdravka Čolića, Kemala Montena, Dine Merlina, Seida Memića Vajte, Harija Mata Harija, Mladena Vojičića Tife, Željka Bebeka i mnogih drugih. Mnogi noviji sarajevski bendovi također su pronašli ime i afirmirali se u Sarajevu, poput [[Regina|Regine]] koja je također snimila dva albuma za vrijeme Jugoslavije i [[Letu Štuke]], koji je zapravo osnovan u Jugoslaviji sa poznatim bosanskohercegovačko-američkim piscem [[Aleksandar Hemon|Aleksandrom Hemonom]] ali je reputaciju stekao kasnije, tokom 2000-ih. Sarajevo je u novije vrijeme dom važne i eklektične kombinacije novih bendova i nezavisnih muzičara, koji nastavljaju djelovati i nastupati na sve većem broju festivala i koncerata širom države. U gradu se održava i najveći jazz festival u regiji, Sarajevski džez festival. Američki heavy metal sastav [[Savatage]] objavio je pjesmu pod nazivom ''Badnjak (Sarajevo 12/24)'' na svom albumu ''Dead Winter Dead'' 1995. godine, a govori o sviraču violončela koji je svirao zaboravljenu božićnu pjesmu u ratom razorenom Sarajevu. Pjesmu je kasnije isti bend ponovo objavio pod nazivom ''Transsibirski orkestar'' na svom prvom albumu ''Badnjak i druge priče'' 1996. godine, pri čemu je pjesma postigla trenutni uspjeh i popularnost. Nakon rata, irska rock grupa [[U2 (grupa)|U2]] je bila prva strana grupa koji je održala koncert u gradu. === Kulturne institucije === Uz nekoliko nacionalnih i gradskih [[pozorište|pozorišnih]] kuća, [[muzej]]a i kulturnih institucija, Sarajevo je i važno mjesto na kulturnoj mapi ovog dijela evropskog kontinenta. Druge kulturne institucije uključuju [[Sarajevski kulturni centar]], Sarajevsku biblioteku, [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetničku galeriju BiH]] i [[Bošnjački institut]]. === Gastronomija === {{sekcija}} == Turizam i rekreacija == {{Glavni|Turističke atrakcije u Sarajevu}} Svjetski poznat turistički vodič ''[[Lonely Planet]]'' svrstao je Sarajevo 2006. godine na 43. mjesto najljepših gradova svijeta,<ref name="Lonely Planet 2006">{{cite book|title=The Cities Book: A Journey Through The Best Cities In The World|date=2006|publisher=Lonely Planet Publications|location=Melbourne|isbn=1-74104-731-5|url=https://archive.org/details/lonelyplanetciti00lone}}</ref> a u decembru 2009. je Sarajevo izabrano među deset gradova koje vrijedi posjetiti u 2010. godini.<ref>{{cite web |url=http://www.news.com.au/travel/galleries/gallery-e6frflw0-1225794915428?page=2 |title=Lonely Planet's Top 10 Cities 2010 &#124; Lonely Planet's Top 10 Cities 2010 |publisher=News.com.au |access-date=19. 1. 2010 |archive-date=10. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101010052209/http://www.news.com.au/travel/galleries/gallery-e6frflw0-1225794915428?page=2 |url-status=dead }}</ref> Prema podacima iz 2013. godine Sarajevo je posjetilo 302.570 turista, što je za 17,9% više u odnosu na prethodnu godinu, sa ostvarenih 595.637 noćenja, što je za 18% više nego u 2012. godini.<ref>{{cite web|url=http://ekapija.ba/bs/Vijest/kapital/u-ks-u-2013-je-najuspjesnija-turisticka-godina-od-kad-se-vodi-statistika/34489 |title=Kanton Sarajevo: Više turista u 2011 |publisher=Vijesti.ba |access-date=12. 3. 2013}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.fzs.ba/god.htm |title=Statistički Godišnjaci/Ljetopisi|publisher=Fzs.ba |access-date=12. 3. 2013}}</ref> Prema anketi koju je sproveo sajt Booking.com a u kojoj je učestvovalo preko 50.000 putnika Sarajevo je uvršteno na 7. mjesto od 10 najpopularnijih svjetskih destinacija za kušanje lokalnih kulinarskih specijaliteta u 2018. godini.<ref>{{cite web |title=Stats: Malaysia, Taiwan Top Destinations for Local Food |url=https://www.travelagentcentral.com/running-your-business/stats-malaysia-taiwan-top-destinations-for-local-food |website=www.travelagentcentral.com |access-date=7. 6. 2018}}</ref> Kao najpoželjniji grad je izabran malezijski grad Ipoh a na spisku su se našli uglavnom gradovi iz Azije a Sarajevo je uz [[peru]]ansku [[Lima|Limu]] jedini glavni grad neke od država. Sportski turizam uglavnom još uvijek koristi sportske objekte i terene sagrađene za potrebe Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, posebno skijašta na obližnjim planinama Bjelašnica, Igman, Jahorina, Trebević i Treskavica. Primjeri popularnih destinacija Sarajeva i okoline su [[Vrelo Bosne]], [[Begova džamija]], [[Katedrala Srca Isusova|Sarajevska katedrala]] i džamija Gazi Husrev-bega. Turizam u Sarajevu uglavnom se fokusiran na historijskom, vjerskom, kulturnom i segmentu zimskih sportova. ==== Sarajevska žičara ==== {{Glavni|Sarajevska žičara}} [[Datoteka:Trebević CC (42065596011).jpg|mini|desno|250px|Pogled na Sarajevsku žičaru 2018.]] Trebevićka žičara, u sarajevskom žargonu poznatija kao uspinjača, svečano je otvorena 3. maja 1959. godine, a povezivala je [[Bistrik]] (583 m/nv) sa Vidikovcem na [[Trebević]]u (1160 m/nv). Puštanju u promet uspinjače prisustvovao je veliki broj građana, koji su „okupirali“ polaznu stanicu, ali i padinske ulice i avlije iznad kojih je prolazila. Polazna stanica se nalazila u ulici Avdage Šahinagića (u to vrijeme Dimitrija Tucovića) preko puta [[Sarajevska vijećnica|sarajevske Vijećnice]] na nadmorskoj visini 583 metra, a dolazila je na Vidikovac na [[Trebević]]u na 1160 m/nv. Visinska razlika je bila preko 570 metara, a razdaljina među stanicama je iznosila 2070 m. Stara Trebevićka žičara je po kategorizaciji spadala u red kabinskih žičara s kružnim tokom. Po konstrukciji je bila dvoužetna, tj. duž trase su se nalazila dva čelična užeta: jedno vučno, a drugo noseće. Na trasi su bili projektovani i ugrađeni rešetkasti čelični stubovi sa raščlanjenim temeljima (ukupno 8 stubova), a čija je visina bila između 8 i 24 metra. Sistem je imao 50 kabina kapaciteta po 4 putnika. Vožnja je trajala 12 minuta, a za jedan sat se moglo prevesti 800 putnika u oba pravca. Izgradnja žičare trajala je oko godinu dana, ali su priprema za njenu izgradnju počele već 1956. godine. Vodeći projektant žičare bio je František Šup iz [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. Na projektu i izgradnji žičare radile su vodeće jugoslavenske firme ''Impola'' iz [[Slovenska Bistrica|Slovenske Bistric]]<nowiki/>e, ''Termoelektro'' [[Beograd]], ''Jelšingrad'' [[Banja Luka]], te ''[[Energoinvest]]'' Sarajevo. Pogonski dio je naručen iz čehoslovačke firme ''Transeksport''. Na polaznoj i dolaznoj stanici su izgrađene čekaonice sa bifeima, a na dolaznoj stanici na Vidikovcu kasnije je sagrađen istoimeni restoran. Svojom dužinom od skoro 2.100 metara, trebevićka žičara bila je jedna od najznačajnijih u bivšoj Jugoslaviji, a jedna od rijetkih uopće koja polazi iz samog centra grada i za 12 minuta vas dovodi u netaknutu prirodu, oazu čistog zraka. Tokom [[Opsada Sarajeva|opsade]] grada, žičara je, zajedno sa polaznom i dolaznom stanicom na [[Trebević]]u, potpuno uništena.<ref>{{Cite web|url=https://www.zicara.ba/bs/article/27/historija-zicare|title=Prva izgradnja žičare {{!}} Žičara|website=www.zicara.ba|access-date=6. 10. 2018}}</ref> Nova Sarajevska žičara službeno je otvorena 6. aprila 2018. godine, na dan Grada Sarajeva. Sa ukupno 33 moderne korpe čini novi sistem, koji može iz grada do Trebevića prevesti do 1.200 putnika na sat, sa vožnjom koja u jednom smjeru traje oko 9 minuta. ==== Parkovi i šetališta ==== {{Glavni|Spisak parkova u Sarajevu}} U Sarajevu i periferiji nalazi se mnogo parkova, šetališta i izletišta. Popularna aktivnost građana Sarajeva je ulični šah, koji se obično igra na Trgu oslobođenja Alija Izetbegović. Veliki park je najveća zelena površina u centru grada u sklopu kojeg se nalazi i [[Spomen-obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992–1995.|Spomen obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva]]. Park [[Hastahana]] je popularno mjesto za relaksaciju, također u gradu u naselju [[Marijin Dvor]]. Osim ovih parkova tu su i parkovi [[Prk Betanija|Betanija]], [[Da Riva]], [[Barice (Stari Grad)|Barice]] i dr. Od šetališta najpoznatije je [[Vilsonovo šetalište]], koje se proteže uz desnu obalu Miljacke kao i šetalište u blizini Sarajeva, [[Velika aleja]], koje povezuje Ilidžu sa vrelom Bosne. [[Kozija ćuprija]], u kanjonu Miljacka, istočno od Sarajeva također je popularna turistička destinacija. Zahvaljujući konfiguraciji zemljišta u Sarajevu i njegovoj okolini nalaze se mjesta odakle se pruža izvrstan panoramski pogled na Sarajevo. Jedno od takvih mjesta je [[Avaz Twist Tower]], restoran Park Prinčeva, Vidikovac (Trebević), [[Žuta tabija|žuta]]/[[Bijela tabija|bijela]] na [[Vratnik (Sarajevo)|Vratniku]], kao i brojni krovovi visokih zgrada širom grada. <gallery mode="packed" heights="150px"> Veliki Park Sarajevo.JPG|Veliki Park Koševo Park, Sarajevo.JPG|Koševski Park Vilsonovo šetalište.JPG|Vilsonovo šetalište Koševski potok via Pionirska dolina.JPG|Koševski potok teče kroz [[Pionirska dolina|Pionirsku dolinu]] (zoološki vrt) Sarajevo street chess.jpg|Ulični šah Hastahana Park, Sarajevo.jpg|Hastahana Park na Marijin Dvoru (u 2005.) Sarajevo Admejdan.jpg|Sarajevo Atmejdan ''Muzički paviljon'' </gallery> == Sport == [[Datoteka:Vucko.jpg|mini|120p|Vučko, maskota XIV Olimpijskih igara 1984. godine]] {{Glavni|Sport u Sarajevu|Spisak sportskih klubova u Sarajevu}} {{Dodatne informacije|Zimske olimpijske igre 1984.}} Iako u Sarajevu egzistiraju mnoga sportska društva i klubovi od kojih su neku postigli i evropski vrijedne rezultate ([[KK Bosna Royal|KK Bosna]] prvak Evrope 1979) Sarajevo je u svijetu sporta najpoznatije kao mjesto održavanja [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV zimskih olimpijskih igara]]. Neki od olimpijskih objekata su porušeni u zadnjem ratu ali su i obnovljeni kao što je slučaj sa [[Olimpijska dvorana Zetra|Olimpijskom dvoranom Zetra]] i [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Olimpijski stadion "Asim Ferhatović Hase"]]. Od sportova u Sarajevu je najpopularniji nogomet i klubovi [[FK Sarajevo|Sarajevo]] i [[NK Željezničar|Željezničar]] koji igraju zapaženu ulogu ne samo u okviru bosanskohercegovačke [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]] već su dobre rezultate postigli i za vrijeme bivše Jugoslavije, te su najtrofejniji klubovi u državi. Od nogometnih klubova tu su još i [[FK Olimpik Sarajevo|FK Olimpic]] i [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|NK SAŠK Napredak]]. Od ostalih popularnih sportova tu su još i [[košarka]] pri čemu se ističe klub KK Bosna, jedini košarkaški klub u državi koji je u muškoj konkurenciji osvojio titulu prvaka Evrope, višestruki osvajači prvenstva i kupa Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije. Rukomet, odbojka, tenis, plivanje, hokej na ledu, atletika i niz borilačkih sportova su ostali vidovi sportskog nadmetanja u kojem Sarajevo ima svoje predstavnike. Najtrofejniji klubovi u državi su i [[klub sjedeće odbojke “SPID“]], višestruki prvaci BiH i šestostruki prvaci Evropi kao i klub ''[[Odbojkaški klub invalida Fantomi|Fantomi]]'' sa jednako vrijednim rezultatima na domaćem i međunarodnom nivou. [[ŠK Bosna|Šahovski klub Bosna]] je najtrofejniji šahovski klub u BiH. Od 80-tih godina klub ostvaruje zapažene rezultate pri čemu vrijedi istaći da je klub od 1990tih godina osvojio 4 titule prvaka Evrope po čemu je trenutno trećerangirani šahovski klub u Evropi. Osvajanjem četvrte titule prvaka 2002. godine jedno su vrijeme bili i najtrofejniji svjetski klub, ispred ruskog [[CSKA]] sa tri titule. Za klub je jedno vrijeme nastupao i [[Gari Kasparov]], jedan od najboljih šahista u historiji. === Sportski klubovi === Sportski život se prvenstveno odvija kroz nekoliko sportskih društava od kojih su poznatiji: [[SD Sarajevo]], [[SD Željezničar]] i [[USD "Bosna"|USD Bosna]], popularni ''studenti''. Sportska društva imaju sekcije u više sportskih grana. Među velikim brojem sportskih kolektiva u gradu ističu se [[nogomet]]ni klubovi [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]], [[FK Sarajevo|Sarajevo]] i [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]], rukometni klubovi [[RK Željezničar|Željezničar]] i [[RK Bosna Sarajevo|Bosna]], muški košarkaški klubovi [[KK Bosna Royal|Bosna]], evropski prvak 1979 i Spars. Osim klubova iz najpopularnijih sportova u Sarajevu egzistiraju i klubovi iz ostalih sportova kao što su: [[Atletski klub Bosna|atletika]], [[Biciklistički klub Bosna|biciklizam]], [[Odbojkaški klub Bosna|odbojka]], [[Šahovski klub Bosna|šah]], [[vaterpolo]], klubovi iz različitih boriličkih sportova i dr. Također postoji i [[Aeroklub Sarajevo]] osnovan 1946. godine. Neki od najpopilarnijih sarajevskih klubova navedeni su u sljedećoj tebeli. {|class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: auto; border: none;" |- ! scope="col" |Klub ! scope="col" |Sport ! scope="col" |Takmiči se u ! scope="col" |Dvorana ! scope="col" |Osnovan |- |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] |[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogomet]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine]] |[[Stadion Grbavica|Grbavica Stadium]] |1921. |- |[[FK Sarajevo|Sarajevo]] |Nogomet |Premijer liga Bosne i Hercegovine |[[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Asim Ferhatović Hase]] |1946. |- |[[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]] |Nogomet |[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva nogometna liga FBiH]] |[[Stadion Otoka|Otoka Stadion]] |1993. |- |[[RK Bosna Sarajevo|RK Bosna]] |[[Rukometni savez Bosne i Hercegovine|Rukomet]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine u rukometu]] |[[Dvorana "Mirza Delibašić"]] |1948. |- |[[KK Bosna Royal]] |[[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine|Košarka]] |[[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u košarci]] |[[Dvorana "Mirza Delibašić"]] |1951. |- |[[HK Bosna]] |[[Hokejaški savez Bosne i Hercegovine|Hokej]] |[[Liga Bosne i Hercegovine u hokeju]] |[[Olimpijska dvorana Zetra|Zetra]] |1980. |- |[[VK Bosna]] |Vaterpolo |[[Liga Bosne i Hercegovine u vaterpolu]] |[[Olimpijski bazen Otoka]] |1984. |- |[[SDI Spid]] |Sjedeća odbojka |[[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci]] |[[Olimpijska dvorana "Ramiz Salčin"]] |1994. |- |[[OKI Fantomi]] |Sjedeća odbojka |Prvenstvo Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci |[[Olimpijska dvorana "Ramiz Salčin"]] |1995. |} === Sportske manifestacije === U Sarajevu se održava relativno veliki broj sportskih manifestacija i takmičenja, kako onih redovnih tako i periodičnih. Sportska događanja su uglavnom sa učešćem domaćih klubova i takmičara iako postoje i ona međunarodnog karaktera. Najznačanije takmičenje koje je održano u gradu su [[Zimske olimpijske igre 1984.]] godine a od ostalih međunarodnih takmičenja mogu se izdvojiti [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1970.]] (grupna faza) i [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.|Evropski zimski olimpijski festival mladih]] održan 2019 godine. == Privreda i infrastruktura == === Privreda === {{Glavni|Privreda Sarajeva}} [[Datoteka:Centralna_banka_BiH.JPG|mini|250p|desno|Zgrada [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralne banke Bosne i Hercegovine]]]] Nakon socijalističkog perioda i godina rata, ekonomija Sarajeva je postala predmet rekonstrukcije i rehabilitacije.<ref>{{cite web|url=http://www.seerecon.org/bosnia/ec/sectors/sarajevo.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20081228003803/http://www.seerecon.org/bosnia/ec/sectors/sarajevo.htm|title=The EC reconstruction programme for Bosnia and Herzegovina detailed by sector - Europe for Sarajevo Programme|archive-date=28. 12. 2008|work=seerecon.org|access-date=24. 9. 2015|language=en|url-status=dead}}</ref> Među brojnim ekonomskim znakovima, 1997. godine je otvorena [[Centralna banka Bosne i Hercegovine]] i 2002. je počela sa radom [[Sarajevska berza]]. Velika gradska baza proizvodnje, administracije i turizma, kombinirana sa velikim informalnim tržištem,<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|title=The World Factbook|work=cia.gov|access-date=24. 9. 2015|language=en|archive-date=15. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|url-status=dead}}</ref> čini grad najvećim ekonomskim regionom Bosne i Hercegovine. Iako je Sarajevo imalo razvijenu industriju tokom socijalističkog perioda, samo je nekolicini preduzeća izvršila uspješnu tranziciju na kapitalističku ekonomiju. Sarajevska industrija sada uključuje [[Fabrika duhana Sarajevo|industriju duhanskih proizvoda]], namještaja, automobila i komunikacijske opreme. Kompanije smještene u Sarajevu su [[B&H Airlines]] (prijašni Air Bosna), [[BH Telecom]], [[Bosmalov gradski centar]], [[Bosnalijek]], [[Energopetrol]], [[Fabrika duhana Sarajevo]] i [[Sarajevska pivara]]. Sarajevo ima jaku turističku ponudu i [[Lonely Planet]] je gradu dao 43. mjesto na listi najposjećenijih gradova u svijetu u [[2006]]. godini.<ref>Lonely Planet (3. 2006). Put kroz najbolje gradove u Evropi</ref> Sportski turizam koristi skijaške terene olimpijskih igara iz [[1984]], na obližnjim planinama [[Bjelašnica|Bjelašnici]], [[Igman]]u, [[Jahorina|Jahorini]] i [[Treskavica|Treskavici]]. Prosječna neto plaća u prva četiri mjeseca 2014. godine iznosila je 1.039 KM<ref>{{cite web|title=Uporedni pregled broja zaposlenih i nezaposlenih, prosječne bruto i neto plaće na području Kantona Sarajevo za 2014. godinu-prethodni podaci|url=http://zis.ks.gov.ba/sites/zis.ks.gov.ba/files/45%20Plaća%202014.pdf|website=zis.ks.gov.ba|publisher=Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja|access-date=24. 9. 2015}}</ref> dok je prosjek neto plaća u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] u istom periodu iznosio 836 [[KM]].<ref>{{cite web|url=http://www.fzs.ba|title=Federalni zavod za statistiku|work=fzs.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Pored toga, Sarajevo bilježi i najnižu stopu nezapolsenosti te najveći broj preduzeća po glavi stanovnika u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]].<ref>{{cite web|title=Makroekonomski pokazatelji po kantonima 2012.|url=http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/makroekonomski_i_socioekonomski_pokazatelji/Makroekonomski%20pokazatelji%20po%20kantonima%202012%20-%2020%2006%202013%20.pdf|website=fzzpr.gov.ba|publisher=Federalni zavod za programiranje razvoja|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20140123030337/http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/makroekonomski_i_socioekonomski_pokazatelji/Makroekonomski%20pokazatelji%20po%20kantonima%202012%20-%2020%2006%202013%20.pdf|archive-date=23. 1. 2014|url-status=dead}}</ref> Ekonomski, Sarajevo je najrazvijeniji grad Bosne i Hercegovine. === Telekomunikacije i mediji === ==== Internet ==== Internetska mreža u Sarajevu je prva u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] po brzini, kvalitetu i veličini mreže. Neki od najvećih internetskih operatera su: Logosoft, HS-HKB net i Telemach (kablovski internet) kao i BH Telecom, Eronet, M:tel, Blic i drugi iz oblasti ADSL-a. ==== Elektronski i printani mediji ==== {{Glavni|Komunikacije i mediji u Sarajevu}} Kao glavni i najveći grad [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], Sarajevo je medijski centar u zemlji. Većina komunikacijskih i medijskih infrastruktura je uništena tokom rata, ali rekonstrukcija koju je vodio [[visoki predstavnik Bosne i Hercegovine]] je pomogla modernizaciji medija.<ref>{{cite web|url=http://www.ejc.nl/jr/emland/bih.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20050519084032/http://www.ejc.nl/jr/emland/bih.html|title=Bosnia and Herzegovina Media Landscape|archive-date=19. 5. 2005|work=ejc.nl|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Internet]] je ponovo postao dostupan u gradu [[1995]].<ref>{{cite web|url=http://soemz.euv-frankfurt-o.de/media-see/newmedia/main/articles/j_avdagic.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20071007143822/http://soemz.euv-frankfurt-o.de/media-see/newmedia/main/articles/j_avdagic.htm|title=The Internet and the Public in Bosnia-Herzegovina|author=Jelenka Vockić-Avdagić|archive-date=7. 10. 2007|work=euv-frankfurt-o.de|access-date=24. 9. 2015|url-status=live}}</ref> [[BHT|Bosanskohercegovačka televizija]] je državna TV stanica, jedna od tri u Bosni i Hercegovini. Drugi elektronski mediji u gradu su NRTV "Studio 99", [[NTV Hayat]], [[OBN|Open Broadcast Network]], [[TV Kantona Sarajevo]] i TV Alfa. Postoje nezavisne, privatne i institucionalne radio stanice, poput [[Radio M|Radija M]], [[Radio Stari Grad|RSG]], eFM studentskog radija, Radija Sarajevo 202 (do prve polovine 2010.) i Radija BIR. Pored nabrojanih, u gradu egzistiraju i [[Radio Slobodna Evropa]], kao i nekoliko američkih i zapadnoevropskih stanica. [[Oslobođenje]], osnovano [[1943]], su najstarije sarajevske dnevne novine i jedine koje su preživjele rat. Tiražem su ove novine iza [[Dnevni Avaz|Dnevnog Avaza]], osnovanog 1995. i [[Jutarnje novine|Jutarnjih novina]].<ref>{{cite web|url=http://www.mediaonline.ba/en/?ID=211|title=Šta se događa sa najstarijim bosanskohercegovačkim novinama: Oslobođenje se prodaje za 4.7 miliona KM|first=Radenko|last=Udovičić|work=mediaonline.ba|date=5. 3. 2002|access-date=24. 9. 2015}}</ref> U druge lokalne periodične novine spadaju novine [[Hrvatska riječ]] na hrvatskom jeziku i magazin [[Start (novine)|Start]], kao i sedmične novine [[Slobodna Bosna]] i [[BH dani]]. === Vodovod === Kantonalno javno komunalno preduzeće "Vodovod i kanalizacija"<ref>{{cite web|url=http://www.viksa.ba/|title=KJKP 'Vodovod i kanalizacija' d.o.o. Sarajevo|work=viksa.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Sarajevo, se bavi osnovnim djelatnostima: * Proizvodnja i distribucija vode; * Prečišćavanje i odvođenje otpadnih voda. === Zdravstvo === * Univerzitetski klinički centar (Bolnica Koševo); * opća bolnica "Dr. Abdulah Nakaš"; * ambulante; * [[Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo]]. == Saobraćaj == {{Glavni|Javni promet u Sarajevu|JKP GRAS Sarajevo}} [[Datoteka:Boeing 737 BH Airlines.jpg|mini|225p|B&H Airlines B737-400 na [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevskom aerodromu]]]] Sarajevo je središte cestovnog prometa u BiH. Sedam magistralnih puteva povezuje grad sa ostalim dijelovima zemlje. Na sjever M5 u pravcu [[Travnik]]a, [[Banja Luka|Banja Luke]] i [[Bihać]]a, M17 ka [[Zenica|Zenici]] i [[Doboj]]u, kao i M18 prema [[Tuzla|Tuzli]], na istok vode M5 prema [[Višegrad]]u i [[Goražde|Goraždu]], kao i M19 ka [[Zvornik]]u. Na jug vodi M18 preko [[Foča (RS)|Foče]] za [[Dubrovnik]], a na zapad M17 u pravcu [[Mostar]]a. Od 2003. Sarajevo je povezano autoputom [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|A1]], sa mjestima [[Ilijaš]], [[Visoko]] i [[Kakanj]], a od augusta 2014. godine izgradeno je nekoliko dionica autoput između Sarajeva i Zenice te sarajevska obilaznica na potezu Sarajevo-sjever – Sarajevo-zapad<ref>{{cite web|url=http://www.jpautoceste.ba/20131003774/dinamika-gradnje|title=Dinamika gradnje|author=Admin|work=jpautoceste.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Planirani evropski autoput, [[koridor Vc|koridor 5C]], prolazi kraj Sarajeva, povezujući ga sa [[Budimpešta|Budimpeštom]] na sjeveru i sa [[Ploče|Pločama]] na jugu.<ref>{{cite web|title=Koridor 5C|url=http://www.bosmal.com/en/?lg=en&nav_ID=14|publisher=Bosmal|access-date=24. 9. 2015}}</ref> === Gradski saobraćaj === {{Glavni|Gradski promet u Sarajevu}} Položaj Sarajeva, uske gradske ulice i nedostatak parkinga ograničavaju automobilski promet u gradu. U vrijeme [[Zimske olimpijske igre 1984.|Olimpijskih igara]] 1984. godine, grad je dobio dio [[Sarajevska zaobilaznica|zaobilaznice]], što je djelomice olakšalo prometnu situaciju, no 2,6&nbsp;km i dva tunela koja su trebala povezati naselja [[Ciglane (naselje)|Ciglane]] i [[Pofalići]], zbog nedostatka novca, još nisu u potpunosti završeni. Sam centar grada pretvoren je 70-tih godina u pješačku zonu. Dvije glavne ulice u gradu su [[Titova ulica|Titova]] i [[Ulica Zmaja od Bosne]]. Električni [[Sarajevski tramvaji|tramvaji]] sa sedam tramvajskih linija, koji su u službi od [[1885]], su najstarija vrsta javnog prijevoza u gradu.<!-- Nije moguće pronaći funkcionalnu kopiju na web.archive.org <ref>O tramvajima na [http://www.virtualnosarajevo.com.ba/trams.htm virtualnom Sarajevu]</ref> --> Naselja [[Dobrinja (Sarajevo)|Dobrinja]] i [[Vogošća]] od 80-ih godina povezana su sa centrom grada [[Sarajevski trolejbusi|trolejbuskim linijama]]. Za vrijeme [[Rat u BiH|rata]], prekinuta trolejbuska veza sa Vogošćom je u obnovi. Danas u gradu postoji pet [[trolejbus]]kih, te mnogo autobuskih linija, koje autobusima i za Sarajevo specifičnim [[Spisak minibuskih linija u Sarajevu|minibusima]] (kombibus), strme i teško dostupne dijelove grada povezuju sa centrom. Javni gradski prijevoz nudi firma [[JKP GRAS Sarajevo]]. === Međunarodni saobraćaj === {{Glavni|Međunarodni aerodrom Sarajevo}} [[Glavna željeznička stanica u Sarajevu]] se nalazi u centralnom dijelu grada. Grad je dnevno željeznicom povezan sa [[Zagreb]]om, [[Beograd]]om i [[Ploče|Pločama]], a od 2002. ponovo sa [[Budimpešta|Budimpeštom]]. Dobro razgranatom autobuskom mrežom, Sarajevo je dostupno iz bilo kojeg pravca. [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] (SJJ) smješten je desetak kilometara jugozapadno od centra grada, u naselju Butmir. Najveći je i najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini. Otvoren je 1969. godine a dužina piste iznosi 2.700 [[metar|m]]. Sarajevo a i Bosna i Hercegovina je putem ovog aerodroma povezana sa mnogim, uglavnom evropskim gradovima. Tokom rata aerodrom se koristio za letove [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a i transport humanitarne pomoći. Od [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] iz [[1996]]. godine, aerodrom je otvoren za putničke letove avionskih kompanija [[B&H Airlines]], [[Austrian Airlines]], [[Alitalia]], [[Lufthansa]], [[Jat Airways]], [[Croatia Airlines]] i drugih. U 2017. godini prevezeno je 957.969 putnika što je rekord od osnivanja aerodroma.<ref name="statistika">{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika|url=http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=1. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180113072456/http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|archive-date=13. 1. 2018|url-status=dead}}</ref> Poređenja radi, tokom [[1996]]. godine putnički promet je iznosio oko 25.000 putnika.<ref>{{cite web|url=http://web.archive.org/20010619074934/www.fortunecity.com/oasis/tropicana/533/statistic.htm|title=Statatistički podaci za sarajevski aerodrom|first=Zahid|last=Krkić|work=archive.org|access-date=24. 9. 2015|language=en|archive-date=19. 6. 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20010619074934/http://www.fortunecity.com/oasis/tropicana/533/statistic.htm|url-status=live}}</ref> == Obrazovanje == {{Glavni|Obrazovanje u Sarajevu}} U Sarajevu, prema podacima iz 2000. godine, u sklopu Javne ustanove ''Djeca Sarajeva'' egzistira 25 vrtića u kojima boravi 2090 djece. Na području grada, na snazi je obavezno devetogodišnje osnovno obrazovanje. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u školskoj 2016/2017. godini nastavu u 47 osnovnih škola na području 4 gradske općine pohađalo je 22.477 učenika dok je u 4 škole za djecu sa posebnim potrebama bilo upisano 299 učenika.<ref name="fzs">{{cite web|title=Kanton Sarajevo u brojkama|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2017/07/Kanton-Sarajevo-u-brojkama.pdf|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=12. 3. 2018}}</ref> U istom periodu, u 31 srednje škole različitih vrsta bilo je upisano 12.381 učenik.<ref name="fzs"/> === Visokoškolsko obrazovanje === {{Glavni|Univerzitet u Sarajevu|Međunarodni univerzitet u Sarajevu|Sarajevo School of Science and Technology|Međunarodni univerzitet Burch}} [[Datoteka:Sarajevo University building.JPG|mini|250p|Zgrada Univerziteta u Sarajevu]] Grad Sarajevo sjedište je najveće i najstarije visokoškolske ustanove u državi, [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], te niza drugih visokoškolskih ustanova, čime se svrstava u red najvećih univerzitetskih centara u cijeloj regiji [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]. Sarajevski univerzitet osnovan je 1949. godina i čine ga 30 organizacionih jedinica (25 fakulteta i akademija, 5 instituta).<ref name="unsa">{{cite web|title=Univerzitet u brojkama|url=http://www.unsa.ba/univerzitet-u-brojkama|publisher=unsa.ba|access-date=23. 1. 2018}}</ref> Studij se izvodi na sva tri ciklusa prema [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskom procesu]], na ukupno 518 studijskih programa. Tokom 2016. godine na Univerzitetu su angažirana 877 nastavnika i 429 saradnika a krajem iste godine na univerzitetu je studiralo 30.442 studenta.<ref name="unsa"/> Osim sarajevskog univerziteta u gradu djeluje još nekoliko privatnih univerziteta, između ostalih i [[Međunarodni univerzitet u Sarajevu]] (osnovan 2003), [[Sarajevo School of Science and Technology]] (2004) i [[Međunarodni univerzitet Burch]] (2008). Tokom rata 1993. izgorjela je [[Gradska vijećnica Sarajevo|Nacionalna i Univerzitetska biblioteka]], sa najvećom literarnom zbirkom jugoistočne Evrope. [[Datoteka:Broj studenata u Sarajevu.jpg|mini|400px|Broj studenata u Sarajevu 2000. godine]] Prema podacima iz 2012. u gradu je studiralo 33.435 studenata. === Biblioteke === * Javna ustanova Biblioteka Sarajeva<ref>{{cite web|url=http://www.bgs.ba/aktuelnosti.html|title=Biblioteka Sarajeva|work=bgs.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150810095346/http://bgs.ba/aktuelnosti.html|archive-date=10. 8. 2015|url-status=dead}}</ref> Sopstvene biblioteke imaju svi fakulteti, kao i niz drugih institucija, udruženja i firmi. == Poznate osobe == Sarajevo je grad brojnih poznatih bosanskih pjesnika i mislilaca. Nobelovac [[Ivo Andrić]] je dio svog života proveo u Sarajevu, kao i pjesnici i književnici [[Silvije Strahimir Kranjčević]], [[Isak Samokovlija]], [[Mak Dizdar]], [[Duško Trifunović]] i drugi. Slikari [[Mersad Berber]], [[Safet Zec]], kao i režiser [[Oskar]]ovac [[Danis Tanović]]. Dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za hemiju [[Vladimir Prelog]] rođen je u Sarajevu, kao i književnik i scenarista [[Zlatko Topčić]] te režiseri [[Dino Mustafić]], [[Jasmila Žbanić]], [[Benjamin Filipović]], [[Pjer Žalica]], [[Ademir Kenović]] i [[Emir Kusturica]]. === Ličnosti rođene u Sarajevu === {{Glavni|Spisak poznatih osoba rođenih u Sarajevu}} {{div col||20em}} * [[Abdulah Sidran]], književnik * [[Ademir Kenović]], filmski režiser * [[Mula Mustafa Bašeskija]], ljetopisac, pjesnik, kaligraf i skupljač kulturnog naslijeđa * [[Aleksandar Hemon]], književnik * [[Aleksandar Obradović (književnik)|Aleksandar Obradović]], književnik i slikar * [[Asim Ferhatović]], nogometaš * [[Alen Škoro]], nogometaš * [[Bekim Fehmiu]], pozorišni i filmski glumac * [[Benjamin Filipović]], režiser * [[Boris Nemšić]], preduzetnik, Austrija * [[Boris Novković]], pjevač * [[Boris Tadić]], predsjednik [[Srbija|Srbije]] * [[Braco Dimitrijević]], umjetnik * [[Branko Crvenkovski]], bivši predsjednik [[Makedonija|Makedonije]] * [[Bulend Biščević]], nogometaš * [[David Elazar]], zapovjednik generalštaba izraelske vojske * [[Davorin Popović]], pjevač * [[Dalibor Brozović]], lingvista * [[Dino Mustafić]], režiser * [[Marko Brecelj]], muzičar, umjetnik * [[Đorđe Novković]], kompozitor * [[Džemaludin Mušović]], nogometni igrač i trener * [[Edin Dervišhalidović]], pjevač * [[Edin Džeko]], nogometaš * [[Emir Kusturica]], filmski režiser * [[Ervin Rustemagić]], strip autor, producent, distributer i filmski producent * [[Goran Bregović]], muzičar * [[Hajrudin Varešanović]], pjevač * [[Hans Fronius]], slikar i ilustrator, Austrija * [[Ivica Osim]], nogometni igrač i trener * [[Jadranka Stojaković]], pjevačica i autorica * [[Jasna Diklić]], glumica * [[Jasmila Žbanić]], filmska režiserka * [[Karlo Malý]], biolog i botaničar * [[Kemal Monteno]], pjevač * [[Mario Stanić]], nogometaš * [[Marko Pešić]], košarkaš * [[Mladen Jeličić-Troko]], glumac * [[Mladen Vojičić]] - Tifa, pjevač * [[Momo Kapor]], književnik * [[Miljenko Jergović]], književnik * [[Nenad Kecmanović]], politolog * [[Ognjen Tadić]], političar * [[Petar Rogulja]], hrvatski političar i novinar * [[Pjer Žalica]], režiser * [[Predrag Danilović]], košarkaš * [[Predrag Pašić]], nogometaš * [[Stjepan Kljujić]], političar * [[Vladimir Prelog]], hemičar, dobitnik Nobelove nagrade * [[Vojislav Šešelj]], ratni zločinac, srpski nacionalistički ideolog i političar * [[Vojo Dimitrijević]], slikar * [[Zdravko Čolić]], pjevač * [[Zlatan Filipović]], likovni umjetnik * [[Zlatko Topčić]], književnik i scenarista * [[Željko Bebek]], pjevač * [[Irfan Hozo]], likovni umjetnik, grafičar * [[Edin Numankadić]], umjetnik {{div col end}} === Ličnosti koje su živjele i radile u Sarajevu === {{div col||20em}} * [[Alija Izetbegović]], prvi predsjednik RBiH * [[Ivo Andrić]], književnik, dobitnik Nobelove nagrade * [[Dževad Karahasan]], književnik * [[Skender Kulenović]], književnik * [[Silvije Strahimir Kranjčević]], književnik * [[Tin Ujević]], književnik * [[Branislav Nušić]], književnik * [[Adeline Pauline Irby]], književnica * [[Staka Skenderova]], spisateljica * [[Safet Zec]], akademski slikar * [[Sinan Alimanović]], kompozitor * [[Avdo Smailović]], kompozitor * [[Mersad Berber]], akademski slikar * [[Meša Selimović]], književnik * [[Ahmet Hromadžić]], književnik * [[Ahmed Muradbegović]], književnik * [[Boro Stjepanović]], glumac * [[Admiral Mahić]], pjesnik * [[Bahrudin Čengić]], reditelj * [[Irfan Horozović]], književnik * [[Vitomir Lukić]], književnik * [[Vladimir Premec]], filozof * [[Ilija Ladin]], pjesnik * [[Semezdin Mehmedinović]], književnik * [[Miralem Srkalović|Miralem Lalo Srkalović]], akademski slikar * [[Isak Samokovlija]], književnik * [[Mak Dizdar]], pjesnik * [[Duško Trifunović]], pjesnik * [[Alija Isaković]], književnik i historičar jezika i književnosti * [[Friedrich Katzer]], geolog * [[Viktor Apfelbeck]], entomolog * [[Ivica Matić]], reditelj, scenarist * [[Tvrtko Kulenović]], književnik * [[Vanja Sutlić]], filozof * [[Derviš Sušić]], književnik {{div col end}} == Nagrade i priznanja == {{Glavni|Nagrade i priznanja Grada Sarajeva}} Sarajevo kao glavni grad u državi i centar od historijskog, kulturnog i privrednog značaja ustanovilo je i redovno dodjeljuje različite nagrade i priznanja zaslužnim osobama, kolektivima i institucijama. Pored zasigurno najznačajnije [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva]], koja se dodjeljuje još od 1956. godine u nekoliko kategorija, Grad Sarajevo dodjeljuje još i nagrade ''[[Sarajevska pahuljica]]'' (od 2014), ''[[Graham Bamford]]'' (od 2013) i ''[[Slovo Makovo – Mak Dizdar]]'' od 2017. godine.<ref name="nagrade i priznanja">{{cite web |title=Nagrade i priznanja Grada Sarajeva |url=http://sarajevo.ba/nagrade-i-priznanja/ |website=sarajevo.ba |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190315234504/http://sarajevo.ba/nagrade-i-priznanja/ |archive-date=15. 3. 2019 |url-status=dead }}</ref> Pored nagrada, Grad Sarajevo dodjeljuje još i priznanja: ''[[Ključ Grada Sarajeva]]'', ''[[Počasni građanin grada Sarajeva]]'', ''[[Plaketa Grada Sarajeva]]'' i ''[[Zahvalnica Grada Sarajeva]]''.<ref name="nagrade i priznanja"/> === Šestoaprilska nagrada === {{Glavni|Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva}} Predstavlja najznačajniju nagradu koju Grad Sarajevo dodjeljuje istaknutim pojedincima, grupama i kolektivima za značajna ostvarenja i dostignuća na različitim poljima ljudskog djelovanja. Dodjeljuje se u tri kategorije, kao pojedinačna, grupna i kolektivna nagrada. Prvi put je dodijeljena na dan Sarajeva 1956. godine i to Voji Dimitrijeviću (u pojedinačnoj kategoriji) i Andriji-Šain Čačinu i Marijanu Baldazaru kao grupna nagrada. Kolektivna nagrada se dodjeluje periodično istaknutim kolektivima i institucijama a prvi put je dodijeljana 1961. godine [[Pozorište lutaka Sarajevo|Pozorištu lutaka Sarajevo]]. === Počasni građanin === {{Glavni|Počasni građanin grada Sarajeva}} Priznanje ''Počasni građanin Grada Sarajeva'' se dodjeljuje građanima [[BiH|Bosne i Hercegovine]] koji su se naročito istakli u razvoju Grada, unaprijeđenju međunarodne saradnje i očuvanju [[mir]]a u zemlji i inostranstvu ili stranim državljanima koji su ostvarili naročit doprinos razvoju i afitrmaciji Grada te razvoju međunarodnih i međuljudskih odnosa na načelima [[solidarnost]]i, [[demokratija|demokratičnosti]], [[humanost]]i i [[tolerancija|tolerancije]] među ljudima.<ref>{{Cite web |url=http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=31 |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101128195855/http://sarajevo.ba/ba/article.php?pid=31 |archive-date=28. 11. 2010 |url-status=dead }}</ref> == Međunarodni odnosi == === Gradovi prijatelji === Prijateljske odnose Sarajevo je uspostavilo sa sljedećim gradovima:<ref>{{cite web|title=Međunarodna saradnja - gradovi prijatelji|url=https://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-prijatelji/|website=sarajevo.ba|access-date=23. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190207235415/http://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-prijatelji/|archive-date=7. 2. 2019|url-status=dead}}</ref> {{div col||20em}} * [[Zagreb]], [[Hrvatska]] <small>''(od 2001)''</small> * [[Ljubljana]], [[Slovenija]] <small>''(od 2002)''</small> * [[Salt Lake City]], [[Utah]], [[SAD]] <small>''(od 2002)''</small> * [[Kairo]], [[Egipat]] <small>''(od 2006)''</small> * [[Dubrovnik]], Hrvatska <small>''(od 2006)''</small> * [[Konya]], [[Turska]] <small>''(od 2007)''</small> * [[Vukovar]], Hrvatska <small>''(od 2011)''</small> * [[Bad Ischl]], [[Austrija]] <small>''(od 2016)''</small> * [[Hirošima]], [[Japan]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Moskva]], [[Rusija]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Beograd]], [[Srbija]] <small>''(od 2017)''</small> {{div col end}} === Gradovi pobratimi === Grad Sarajevo je uspostavilo pobratimske odnose sa mnogim gradovima svijeta.<ref>{{cite web |title=Međunarodna saradnja - gradovi pobratimi |url=https://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-pobratimi/ |website=sarajevo.ba |access-date=22. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190117001810/http://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-pobratimi/ |archive-date=17. 1. 2019 |url-status=dead }}</ref> {{div col||20em}} * [[Coventry]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] <small>''(od 1957)''</small> * [[Tlemcen]], [[Alžir]] <small>''(od 1964)''</small> * [[Baku]], [[Azerbejdžan]] <small>''(od 1972)''</small> * [[Magdeburg]], [[Njemačka]] <small>''(od 1972)''</small> * [[Friedrichshafen]], Njemačka <small>''(od 1972)''</small> * [[Napulj]], [[Italija]] <small>''(od 1976)''</small> * [[Tripoli]], [[Libija]] <small>''(od 1976)''</small> * [[Ferrara]], Italija <small>''(od 1978)''</small> * [[Bursa]], [[Turska]] <small>''(od 1979)''</small> * [[Innsbruck]], [[Austrija]] <small>''(od 1980)''</small> * [[Tianjin]], [[Kina]] <small>''(od 1981)''</small> * [[Wolfsburg]], Njemačka <small>''(od 1985)''</small> * [[Calgary]], [[Kanada]] <small>''(od 1986)''</small> * [[Venecija]], Italija <small>''(od 1994)''</small> * [[Collegno]], Italija <small>''(od 1994)''</small> * [[Ankara]], Turska <small>''(od 1994)''</small> * [[Budimpešta]], [[Mađarska]] <small>''(od 1995)''<ref>{{cite web|title=Sister City - Budapest|publisher=Official website of New York City|url=http://www.nyc.gov/html/unccp/scp/html/sc/budapest_main.shtml|access-date=14. 5. 2008|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20080421215230/http://www.nyc.gov/html/unccp/scp/html/sc/budapest_main.shtml|archive-date=21. 4. 2008|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Sister cities of Budapest|language=hu|publisher=Official Website of Budapest|url=http://www.budapest.hu/engine.aspx?page=20030224-cikk-testvervarosok|access-date=31. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20050309070457/http://www.budapest.hu/engine.aspx?page=20030224-cikk-testvervarosok|archive-date=9. 3. 2005|url-status=dead}}</ref></small> * [[Serre Chevalier]], [[Francuska]] <small>''(od 1995)''</small> * [[Prato]], Italija <small>''(od 1995)''</small> * [[Tirana]], [[Albanija]] <small>''(od 1996)''</small> * [[Istanbul]], Turska <small>''(od 1997)''<ref>{{cite web|url=http://www.greatistanbul.com/sister_cities.htm|title=Sister Cities of Istanbul|access-date=8. 9. 2007|language=en|archive-date=17. 1. 2010|archive-url=https://www.webcitation.org/5mq0Igk9U?url=http://www.greatistanbul.com/sister_cities.htm|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.radikal.com.tr/haber.php?haberno=94185|publisher=Radikal|language=tr|date=3. 11. 2003|quote=49 sister cities in 2003|title=İstanbul'a 49 kardeş|last=Erdem|first=Selim Efe}}</ref></small> * [[Stockholm]], [[Švedska]] <small>''(od 1997)''</small> * [[Kuvajt (grad)|Kuvajt]], [[Kuvajt]] <small>''(od 1998)''</small> * [[Dayton]], [[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <small>''(od 1999)''</small> * [[Barcelona]], [[Španija]] <small>''(od 2000)''<ref name="Barcelona">{{cite web|url=http://w3.bcn.es/XMLServeis/XMLHomeLinkPl/0,4022,229724149_257215678_1,00.html|title=Official Barcelona Website: ''Sister Cities''|access-date=11. 11. 2008|publisher=Ajuntament de Barcelona 1995-2008|language=es|archive-url=https://web.archive.org/web/20100106163853/http://w3.bcn.es/XMLServeis/XMLHomeLinkPl/0,4022,229724149_257215678_1,00.html|archive-date=6. 1. 2010|url-status=dead}}</ref></small> * [[Madrid]], Španija <small>''(od 2007)''</small> * [[Pula]], [[Hrvatska]] <small>''(od 2012)''</small> * [[Teheran]], [[Iran]] <small>''(od 2016)''</small> * [[Skoplje]], [[Makedonija]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Doha]], [[Katar]] <small>''(od 2018)''</small> * [[Izmir]], Turska <small>''(od 2022)''</small> * [[Podgorica]], [[Crna Gora]] <small>''(od 2022)''</small> {{div col end}} == Također pogledajte == {{Portal|Bosna i Hercegovina}} * [[Počasni doktori nauka Univerziteta u Sarajevu]] * [[Spisak Nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu]] * [[Nezir ef. Škaljić]], bivši gradonačelnik * [[Esad Kulović]], bivši gradonačelnik * [[Mustafa-beg Fadilpašić]], bivši gradonačelnik * [[Apel sarajevskih intelektualaca svjetskoj savjesti]] * [[SDI Spid]] == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Wikivoyage}} {{Wikicitat}} {{Wikivijesti|Category:Sarajevo|Sarajevo}} * [http://www.sarajevo.ba Službene stranice grada] {{bs simbol}} * [http://www.sarajevo-tourism.com Stranica turističke zajednice] {{bs simbol}} {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20130519011211/http://navigator.ba/maps/sarajevo/dispmap.php Interaktivna mapa Sarajeva] {{bs simbol}} * [http://www.rutmap.ba/ Rutmap.ba - mapa Sarajeva] * [[Miljenko Jergović]],[https://web.archive.org/web/20130522141940/http://bhdani.com/arhiva/105/citanka05.htm Historijska čitanka] BH dani broj 105, 4. 6. 1999 {{Geografska lokacija |Centar = Sarajevo |Sjever = [[Zenica]], [[Doboj]] |Sjeveroistok = [[Tuzla]], [[Bijeljina]], [[Brčko]] |Istok = [[Goražde]], [[Višegrad]] |Jugoistok = [[Foča (RS)|Foča]] |Jug = [[Trebinje]] |Jugozapad = [[Konjic]], [[Mostar]], [[Neum]] |Zapad = [[Bugojno]], [[Livno]] |Sjeverozapad = [[Travnik]], [[Banja Luka]], [[Bihać]] }} {{Sarajevo}} {{Općine u Sarajevu}} {{Sarajevska naselja}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Gradovi domaćini ZOI-a}} {{Glavni gradovi evropskih država}} {{Wiki članak}} [[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]] [[Kategorija:Sarajevo|*]] [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Kantonu Sarajevo]] l40u4tb81zhexg4er6sr2t3l7milh25 Safvet-beg Bašagić 0 1643 3425952 3410671 2022-07-28T22:56:39Z Richardkiwi 92235 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Sarajevo Safvetbeg Basagic Gravestone.JPG]] → [[File:Sarajevo – Gravestone Safvet beg Bašagić.jpg]] [[c:COM:FR#FR1|Criterion 1]] (original uploader’s request) wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Safvet-beg Bašagić | slika = Bašagić in a military uniform.png | opis_slike = Bašagić u [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanskoj]] vojnoj uniformi | puno_ime = Safvet-beg Bašagić | datum_rođenja = [[6. maj]] [[1870]] | mjesto_rođenja = [[Nevesinje]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1934|04|09|1870|05|06}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]] | zanimanje = | jezik = | nacionalnost = [[Bošnjak]] | obrazovanje = [[Prva gimnazija (Sarajevo)]] [[Univerzitet u Beču]] | period = | žanr = | poznata_djela = | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | web_stranica = }} '''Safvet-beg Bašagić''' (pisao pod pseudonimom Mirza Safvet) bio je jedna od ličnosti moderne bosanske i [[Bošnjaci|bošnjačke]] [[književnost]]i i začetnik bošnjačkog nacionalnog preporoda početkom 20. stoljeća. Osnivač je mnogih listova, časopisa i nacionalnih društava. Poznat je kao pjesnik, [[prevodilac]], historičar i političar. Godine 1900. publicirao je ''[[Kratka uputa u prošlost Bosne od 1463 do 1850.|Kratku uputu u prošlost Bosne od 1463. do 1850]]'',<ref>{{Cite book|url=https://archive.org/details/kratkauputaupro00bagoog/page/n2/mode/2up}}</ref> koja je sve do pojave knjige [[Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana]] [[Muhamed Hadžijahić|Muhameda Hadžijahića]] bila standard proučavanja [[historija|historije]] Bošnjaka. 1894. godine odaziva se pozivu da učestvuje polaganju kamena temeljca Starčevićevom domu.<ref>[http://www.akos.ba/kultura-tradicija/bosnjacka-tradicija/biografije-istaknutih-bosnjaka/kako-je-safvet-beg-basagic-ismijao-petra-kocica-u-bosanskom-saboru ''KAKO JE SAFVET-BEG BAŠAGIĆ ISMIJAO PETRA KOČIĆA U BOSANSKOM SABORU?''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150131171409/http://www.akos.ba/kultura-tradicija/bosnjacka-tradicija/biografije-istaknutih-bosnjaka/kako-je-safvet-beg-basagic-ismijao-petra-kocica-u-bosanskom-saboru |date=31 Januar 2015 }}, akos.ba; pristupljeno: 28. 1. 2015.</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.ulib.sk/index/go.php?id=1379&lang=en |title=Arhivirana kopija |access-date=27. 4. 2009 |archive-date=10. 6. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070610180930/http://www.ulib.sk/index/go.php?id=1379&lang=en |url-status=dead }}</ref> Bašagićeva kolekcija islamskih rukopisa i starih knjiga koja je u posjedu Bratislavske Univerzitetske biblioteke je dio [[UNESCO]]-ovog programa [[Memory of the World Programme]].<ref>[http://www.wdl.org/en/search/gallery?ql=eng&co=380]</ref> Dio ove kolekcije je dostupan on-line posredstvom [[World Digital Library|Svjetske digitalne biblioteke]]. == Biografija == Safvet-beg Bašagić rođen je [[6. maj]]a 1870. godine u [[Nevesinje|Nevesinju]]. Osnovnu školu pohađao je u [[Mostar]]u i [[Konjic]]u. 1882. godine porodica mu se preselila u Sarajevo, gdje je završio [[ruždija|ruždiju]], a od 1885. do 1895. pohađao je sarajevsku gimnaziju. Od 1895. do 1899. studirao je [[arapski jezik|arapski]] i [[perzijski jezik]] na Bečkom univerzitetu. Nakon toga postaje profesor orijentalnih jezika na Zagrebačkom sveučilištu. Poeziju je počeo pisati još kao učenik sarajevske gimnazije, a na studiju u Beču priredio je za štampu prvu zbirku pjesama (Trofanda iz hercegovačke dubrave), a tada piše i prve naučne radove i prikuplja građu za historiju Bosne. 1. maja 1900. godine pokreće zajedno sa [[Edhem Mulabdić|Edhemom Mulabdićem]] i [[Osman Nuri Hadžić|Osmanom Nuri Hadžićem]] list [[Behar (časopis)|Behar]]. Od 1900. godine radi kao profesor arapskog jezika na sarajevskoj Velikoj gimnaziji, sve do 1906. godine, kada biva otpušten, pod izgovorom da nije položio profesorski ispit. 1903. osniva društvo [[Gajret (društvo)|Gajret]], a potom i društva El-Kamer i Muslimanski klub. 1907. pokreće list [[Ogledalo (časopis)|Ogledalo]], a godinu dana kasnije odlazi u Beč i pristupa izradi doktorske disertacije "Die Bosniaken und Hercegovcen auf dem Gebiete der islamischen Literatur" koju je odbranio 1910. godine i stiče stepen doktora ''ex linguis islamiticis''. Osim toga, Safvet-beg Bašagić prevodi tekstove njemačkih pjesnika ([[Heinrich Heine]], ''Kraj tanahna šadrvana''). Iste godine izabran je za zastupnika u Bosanskom saboru i odmah potom, poslije smrti [[Ali-beg Firdus|Ali-bega Firdusa]] 1910, imenovan je za predsjednika Sabora. Na tom položaju ga je zatekao i slom Austro-ugarske Monarhije. Nakon rata, od 1919. godine radi kao [[kustos]] u Zemaljskom muzeju u Sarajevu sve do 1927. godine kada je umirovljen. 1924 Bašagić u svojoj 50-oj godini pati od nepoznate bolesti sve do 1934. Umro je [[9. april]]a 1934. u Sarajevu i sahranjen u [[harem]]u Gazi Husrev-begove džamije.[[Datoteka:Sarajevo – Gravestone Safvet beg Bašagić.jpg|Mezar Safvet-beg Bašagića u dvorištu [[Begova džamija|Begove džamije]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].|mini|desno]] == Bibliografija == * ''Trofanda iz hercegovačke dubrave (1890-1894)''. Vlastita naklada. Zagreb, 1896; - 2. izdanje. Vlastita naklada. Sarajevo, 1928. * ''Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (1463-1850)''. Vlastita naklada. Sarajevo, 1900; - Reprint izdanje. Zagreb, 1989. * ''Abdullah-paša''. Dramski spjev u 4 čina iz XVIII vijeka. Vlastita naklada. Sarajevo, 1900. * ''Pod ozijom ili krvava nagrada''. Dramski spjev iz XVIII vijeka u 3 čina (5 slika). Vlastita naklada. Sarajevo, 1905. * ''Misli i čuvstva''. (Nove pjesme). Vlastita naklada. Sarajevo, 1905. * ''Gazi Husrevbeg''. (U spomen četiristogodišnjice dolaska u Bosnu). Braća Bašagić. Sarajevo, 1907. * ''Uzgredne bilješke I''. Pričice i dosjetke za mladež pribrao -. Braća Bašagić. Sarajevo, 1907. * Najstariji ferman begova Čengića. Vlastita naklada. Sarajevo, 1907. * ''Bošnjaci i Hercegovci u Islamskoj književnosti I''. Vlastita naklada. Sarajevo, 1912. * ''Izabrane pjesme''. Vlastita naklada. Sarajevo, 1913. * ''Opis orijentalnih rukopisa moje biblioteke''. Vlastita naklada. Sarajevo, 1917. * ''Najstarija Turska vijest o Kosovskom boju''. Vlastita naklada. Sarajevo, 1924. * ''Mevlud. Po muteber ćitabima spjevao'' -. Vlastita naklada. Sarajevo, 1924; - 2. dop. izdanje. Sarajevo, 1924; - 3. dop. izdanje. Sarajevo, 1931; - 4. dop. izdanje. Sarajevo, 1941; - 5. dop. izdanje. Sarajevo, 1942; - Al-Mawlid 'An-Nabawiaš-Šarif. Bayrut, 1962. s. 21. * ''Znameniti Hrvati: Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini''. Matica Hrvatska. Zagreb, 1931. * ''Odabrane pjesme''. Matica Hrvatska. Sarajevo, 1944. * ''Izabrana djela'' - priredio Muhsin Rizvić. I knjiga: Muhsin Rizvić: Pjesničko djelo Mirze Safveta; Lirika: II Prepjevi; O kniževnosti, Bibliografija i literatura. Svjetlost. Sarajevo, 1971, str. 266/302. * ''Bošnjaci i Hercegovci u Islamskoj književnosti''. Prilog kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine (i) Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. Prvi dio priredio I predgovor napisao Džemal Čehajić. Drugi dio priredio i napomene Amir Ljubović. Svjetlost. Sarajevo, 1986, str. 452. * ''Nizamul-Alem''. Prijevod Safvet-bega Bašagića, a napisao Hasan Ćafi Pruščak. Sarajevo, 1919. * Omer Chayyam: ''Rubaije''. Prijevod. Knjiga I. Vlastita naklada. Sarajevo, 1928; - 2. izd. Vlastita naklada. Sarajevo, 1928; - 3. izd. Priredio i predgovor napisao Alija Bejtić. Mladost. Zagreb, 1954. == Literatura o Safvet-begu Bašagiću == * [[Ivan Alilović]], Bašagić Redžepašić Safvetbeg, u: “I. Alilović, Bibliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine između dvaju ratova”, Ivan Alilović-Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda, Zagreb 1989., 32. * [[Zehra Alispahić]], Bašagićeva biblioteka bit će vraćena iz Bratislave u sarajevski Orijentalni institut, Ljiljan V/194, Sarajevo 1996., 22-23, 25. * [[Uzeir Bavčić]], Safvet-beg Bašagić u svjetlu kritičkih ocjena Ahmeda Muradbegovića, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 79-82. * [[Đenana Buturović]], Usmena predaja i epsko nasljeđe u književnom djelu Safvet-bega Bašagića, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 65-72. * [[Džemaludin Čaušević]], Merhum Dr. Safvetbeg Bašagić, “Safvet-beg Bašagić, Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (od g. 1463-1850.)”, Reprint, Matica Bošnjaka, Zürich 1994., 216-218. * [[Halid Čaušević]], Bašagić kao političar, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 35-38. * [[Ćehajić Džemal]], Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti od Safvetbega Bašagića, Sarajevo 1912, Godišnjak 8, Sarajevo 1979., 85-157. * Ćehajić Džemal, Napomena priređivača, “Safvet-beg Bašagić, Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti (Prilog kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine), (Priredio Džemal Ćehajić)”, Svjetlost, Biblioteka Kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine, Safvet-beg Bašagić: Izabrana djela, Knjiga III, Sarajevo 1986., 243. * Ćehajić Džemal, Pogovor, “Safvet-beg Bašagić, Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti (Prilog kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine), (Priredio Džemal Ćehajić)”, Svjetlost, Biblioteka Kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine, Safvet-beg Bašagić: Izabrana djela, Knjiga III, Sarajevo 1986., 245-322. * [[Mehmed Delić]], Velikani bošnjačke književnosti (Mirza Safvet-beg Bašagić), Kabes II/5, Mostar 1996., 56-57. *[[Dunja Detoni-Dujmić]], Bašagić Safvet-beg (Redžepašić), “Hrvatski biografski leksikon I (A-Bi)”, Zagreb 1983., 511-513. *[[Bećir Džaka]], Bašagićevi prevodi Hafiza Širaskog, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 101-103. *[[Muhidin Džanko]], Doktorske disertacije i književno-historijski radovi o Bosni Safvet-bega Bašagića i Ive Andrića, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 109-115. *Muhidin Džanko, Biografija Safvet-bega Bašagića-Redžepašića (Nepodnošljiva neizbježnost pozitivizma), Diwan III/3-4, Gradačac 2000., 114-156. *F., Ponovo štampan Mevlud dr. Safet-bega Bašagića, “Bosanski pogledi. Nezavisni list Muslimana Bosne i Hercegovine u iseljeništvu 1960-1967, (Pretisak)”, Stamaco (Zurich), London 1984., 216. *[[Zemira M. Fazlić]], Kakvi smo to mi unuci Safvet-bega Bašagića (Tragom priče o biblioteci znamenitog Bošnjaka Safvet-bega Bašagića u Bratislavi), Slobodna Bosna III/38, Sarajevo 1997., 61-62. *[[Lejla Gazić]], Bašagićev rad na prikupljanju orijentalno-islamske rukopisne građe, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 53-57. *[[Lamija Hadžiosmanović]], Safet-beg Bašagić – orijentalista i prevodilac, Izraz XXIX/9-10, Sarajevo 1985., 180-190. *Lamija Hadžiosmanović, Dr Safvet-beg Bašagić prevodilac poezije s turskog jezika, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 87-91. *[[Hadžem Hajdarević]], Bašagićeve pjesme vjere i drugi tekstovi, Glasnik VIS-a u SFRJ 4, Sarajevo 1984. *Hadžem Hajdarević, Bašagićeve pjesme vjere i drugi tekstovi, Islamska misao VI/70, Sarajevo 1984., 46-47. *Hadžem Hajdarević – [[Indira Kučuk-Sorguč]], Safvet-beg Bašagić, “Desperadosi ili slavljenici (Na stećku stoljeća: Ličnosti i djela u bošnjačkoj kulturi XX stoljeća)”, Ljiljan 364, Sarajevo 2000., 41. *[[Kasim Hodžić]], Djevojački mevlud (Osvrt na Bašagićeve prevode s turskog jezika), Godišnjak 8, Sarajevo 1979., 201-221. * [[Mustafa Imamović]], Safvet-beg Bašagić kao istoričar Bosne i Hercegovine, GR IZ BIH LIV/4, Sarajevo 1991., 455-459. * Mustafa Imamović, Safvet-beg Bašagić, Edhem Mulabdić i bošnjački kulturni preporod, “Islam i kultura Bošnjaka u djelima Safvet-bega Bašagića, Mehmeda Handžića i Edhema Mulabdića”, Zagreb 1994., 31-49. * Mustafa Imamović, Safvet-beg Bašagić, Edhem Mulabdić i bošnjački kulturni preporod, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 23-33. * [[Salih Jalimam]], Bašagić kao historičar, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’”, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 121-126. *[[Aziz Kadribegović]], Pjesma vjere Safvet-bega Bašagića, Glasnik VIS-a u SFRJ XLVII/4, Sarajevo 1984., 473-495. *[[Ibrahim Kajan]], Safvet-beg Bašagić, “Ibrahim Kajan, Integracija kulture i konstituiranje vlastitog kulturnog prostora (Muslimani u kulturnom životu Hrvatske)”, Behar VI/28-29, Zagreb 1997., 49. *[[Ibrahim Kemura]], Dr Safvet-beg Bašagić u svjetlu ideja kulturno-prosvjetnog preporoda bosanskohercegovačkih muslimana s posebnim osvrtom na “Gajret” i “Narodnu uzdanicu”, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’”, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 39-42. * [[Hamdija Kreševljaković]], Život Dr. Safvet bega Bašagića-Redžepašića, “Safvet-beg Bašagić, Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (od g. 1463-1850.)”, Reprint, Matica Bošnjaka, Zürich 1994., 219-226. *[[Alen Kristić]], Safvet-beg Bašagić (1870.-1934.) (U povodu 130. godišnjice rođenja), Bilten Franjevačke teologije Sarajevo XXVII/1, Sarajevo 2000., 198-204. *[[Ivan Lovrenović]] – [[Vildana Selimbegović]], Safvet-beg Bašagić, u: “I. Lovrenović – V. Selimbegović, Prvi milenij Bosne”, Dani 135, Sarajevo 31.12. 1999., 16. * [[Amir Ljubović]], Napomena priređivača, ‘Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini’, “Safvet-beg Bašagić, Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti (Prilog kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine), (Priredio Amir Ljubović)”, Svjetlost, Biblioteka Kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine, Safvet-beg Bašagić: Izabrana djela, Knjiga III, Sarajevo 1986., 450-452. * Amir Ljubović, Bašagićeva djelatnost na istraživanju kulturne baštine Bošnjaka na orijentalnim jezicima, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 59-63. * Amir Ljubović, Nad Bašagićevom zaostavštinom, Arhiv Hercegovine, Mostar 1998., 128 + 16 listova tabli s faksimilima i ilustracijama. *[[Mediha Maglajlić]], Život i književno djelo Safet-bega Bašagića (1870-1934), Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Sarajevo 1984., 12. *[[Munib Maglajlić]], Pjesnik Mirza Safvet, Odjek LI/2, Sarajevo 1998., 29-36. *[[Hajrudin Mehmedbašić]], Bašagić Safvetbeg (Mirza Safvet), EJ 4, JLZ, 2. izdanje, Zagreb 1986., 701. *[[Minka Memija]], Bašagić i “Behar”, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 43-45. *[[Aleksa Mikić]], Bašagić-Redžepašić, Safvetbeg – Mirza Safet, “Jugoslovenski književni leksikon, Drugo dopunjeno izdanje”, MS, Novi Sad 1984., 45-46. *[[Ján Molnár]], Orientálne tlače z knižnice Safveta bega Bašagića v Univerzitnej knižnici v Bratislave, Bratislava 1980., 333. * [[Alija Nametak]], Sjećanja na Bašagića, “Preporod, 30 godina, 1970-2000 (izbor tekstova), RIZ u BiH, Izdavački centar El-kalem, Sarajevo 2000., 165-166. * [[Fehim Nametak]], Pjesništvo Bošnjaka na turskom jeziku u interpretaciji Safvet-bega Bašagića, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 83-85. *[[Muhidin Pelesić]], O znanstvenom radu Safvet-bega Bašagića – Redžepašića, Odjek XLVI/3, Sarajevo 1994., 16, *[[Enes Pelidija]], Značaj radova dr Safvet-bega Bašagića u osvjetljavanju novih historijskih činjenica i ličnosti, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’”, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 105-108. *[[Muhsin Rizvić]], Bašagić Safvet-beg (pseudonim Mirza Safvet), EJ 1, JLZ, 2. izdanje, Zagreb 1980., 518-519. *Muhsin Rizvić, Život i književno djelo Safvet-bega Bašagića 1870-1934, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Sarajevo 1984., 12. *Muhsin Rizvić, Bašagić naš savremenik, Ogledalo I/2, Zagreb 1990., 53. *Muhsin Rizvić, Rodoljubivo-patriotski pjesnik Mirza Safvet, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 15-21. *Muhsin Rizvić, Kult Bosne i Bošnjaka (Mirza Safvet-beg Bašagić, rodoljubivi patriotski pjesnik 1870-1934), Prva linija IV/21, Sarajevo 1995., 36. *Muhsin Rizvić, Ćehajićeva studija o Bašagićevoj disertaciji, Anali GHB 17-18, Sarajevo 1996., 385-387. *[[Sajma Sarić]], Život i rad Safvet bega Bašagića u dokumentima Državnog arhiva Bosne i Hercegovine, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 47-51. * [[Samija Sarić]], Književnik Safvet-beg Bašagić u dokumentima Državnog arhiva Bosne i Hercegovine, GADAR BiH 33 (1994-1995), Sarajevo 1995., 83-87. *[[Aiša Softić]], Safvet-beg Bašagić i usmeno stvaralaštvo, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 73-77. *Aiša Softić, Safvet-beg Bašagić i usmeno stvaralaštvo, Muallim 22, Sarajevo 1994., 17. *[[Naida Sušić-Mehmedagić]], Bašagićevi prijevodi arapske poezije na naš jezik, Godišnjak 8, Sarajevo 1979., 159-201. * [[Mahmud Traljić]], Dr Safvetbeg Bašagić, Glasnik VIS-a u SFRJ XLII/2, Sarajevo 1979., 151-155. * Mahmud Traljić, Safvetbeg Bašagić, “Mahmud Traljić, Istaknuti Bošnjaci”, Međunarodna zajednica za pomoć muslimanima Bosne i Hercegovine, Zagreb 1994., 12-18. * Mahmud Traljić, Safvet-beg Bašagić (1870-1934), “Mahmud Traljić, Istaknuti Bošnjaci”, Drugo dopunjeno izdanje, RIZ u BiH, Izdavačka djelatnost El-Kalem, Sarajevo 1998., 22-29. * [[Vojislav Vujanović]], Bašagićevo pjesništvo u interpretaciji naših znanstvenika, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 93-99. * [[Hajrudin Vrnjak]], Život i književno djelo Safvet-bega Bašagića (Izložbe), Preporod XXVI/574, Sarajevo 1996., 19. * [[Dževad Zečić]], Doprinos Safvet-bega Bašagića na očuvanju kulturne baštine Bošnjaka, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 117-120. * [[Adil Zulfikarpašić]], Bašagić, Safvet-beg Redžepašić, u: “Safvet-beg Bašagić, Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (od g. 1463-1850.)”, Reprint, Matica Bošnjaka, Zürich 1994., 227-228. * [[Boris Nilević]], Dijalog Nova serija I/3-4, Sarajevo 1995., 180-185. * ... Bašagić Safet-beg, “Mala enciklopedija Prosveta. Opšta enciklopedija, 1 (A-J)”, 3 izdanje, Prosveta, Beograd 1978. (Fototipsko preštampano izdanje 1980)., 166. * ... Bašagić Safvet-beg Redžepašić ‘Mirza Safet’ (1870-1934), (Mali leksikon), “Bosanski pogledi. Nezavisni list Muslimana Bosne i Hercegovine u iseljeništvu 1960-1967, (Pretisak)”, Stamaco (Zürich), London 1984., 37. * ... Safvet-beg Bašagić, Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 20, Zagreb 14.09. 1990., 31. * ... Tridesetogodišnjica smrti dr. Safvetbega Bašagića, “Bosanski pogledi. Nezavisni list Muslimana Bosne i Hercegovine u iseljeništvu 1960-1967, (Pretisak)”, Stamaco (Zürich), London 1984., 416. *“Safvet-beg Bašagić”, Znameniti Hrvati islamske vjere 2, Zagreb 1995. *“Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’”, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 126. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Safvet-beg Bašagić}} {{commonscat|Safvet beg Bašagić}} *[http://www.xs4all.nl/%7Eeteia/kitabhana/Bashagich_Safvet_beg/index.html Lista djela Safvet-bega Bašagića], xs4all.nl *[http://www.historija.ba/d/339-roden-safvet-beg-basagic/ Safvet-beg Bašagić], historija.ba {{DEFAULTSORT:Bašagić, Safvet-beg}} [[Kategorija:Rođeni 1870.]] [[Kategorija:Umrli 1934.]] [[Kategorija:Biografije, Nevesinje]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Bošnjački književnici]] g6b7kzyipnjlmvegarszwngqib8fr20 Gazi Husrev-beg 0 2926 3425969 3418105 2022-07-29T10:37:32Z Darrad2009 68386 /* Biografija */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Gazi Husrev-beg | slika = Gazi_Husrev-begovo_turbe.jpg | alt_slike = | opis = Turbe Gazi Husrev-bega (desno) u haremu njegove džamije u Sarajevu | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1480. | mjesto_rođenja = [[Serres]], [[Osmanlijsko Carstvo]] | datum_smrti = 1541. | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Osmanlijsko Carstvo]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajni_radovi = | supružnik = | nagrade = | veb-sajt = | potpis = }} [[Datoteka:Sarajevo Begova Mosque 1900.jpg|200px|mini|Gazi Husrev-begova džamija u Sarajevu (slika iz 1900.)]] '''Gazi Husrev-beg''' (1480–1541) bio je [[Bosanci|bosanski]] [[beg]]<ref>{{Cite web|title = O vakufu|url = http://vakuf-gazi.ba/index.php/o-vakufu|website = vakuf-gazi.ba|access-date = 20. 2. 2016}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.ghb.ba/historijat |title=Historijat |work=ghb.ba |access-date=5. 4. 2017}}</ref> u [[Osmansko Carstvo|Osmanlijskom Carstvu]] u prvoj polovini 16. vijeka. == Biografija == Gazi Husrev-beg je bio vojni strateg i smatra se najznačajnijim namjesnikom [[Vilajet Bosna|osmanlijske Bosne]]. Otac mu je bio Ferhad-beg namjesnik Trakije. Husrev-begova majka bila je sultanija [[Seldžuka]] kćerka [[sultan]]a [[Bajazid II|Bajazida II]]. Serez je bio njena rezidencija, rezidencija osmanske princeze. Time je pradjed Husrev-bega bio čuveni [[Mehmed II]]. Otac Husrev-bega, Ferhad-beg poginuo je 1486. kod Adane. Majka Seldžuka je sina odvela kod djeda, sultana Bajezida II u [[Carigrad]], gdje se Husrev-beg odgajao i školovao u carskom saraju.<ref>Behija Zlatar, Gazi Husrev-beg, Orijentalni institut, Posebna izdanja 32, Sarajevo 2010, 11-13, 18-20.</ref> Kao [[Smederevo|smederevski]] [[sandžak-beg]] sudjelovao je u osvajanju [[Beograd|Beograda]], nakon čega je 15.9.1521. godine postavljen na položaj bosanskog sandžak-bega. <ref>Truhelka, Ćiro, (2020), ''Gazi Husrev-beg'', str. 30, 36-37</ref> Gazi Husrev-beg je ratovao protiv [[Venecija|Mlečana]], [[Mađarska|Mađara]] i ostatka [[Bosansko kraljevstvo|Bosanskog kraljevstva]] koje se bunilo protiv Osmanlijskog Carstva. Za manje od tri godine osvojio je [[Knin]], [[Skradin]] i [[Ostrovica (Lišane Ostrovičke)|Ostrovicu]]. Nakon ratnih uspjeha, Gazi Husrev-beg je odlukom carskog [[divan]]a imenovan bosanskim [[sandžak-beg]]om. Pod vodstvom Gazi Husrev-bega, Osmanlijska vojska je brzo napredovala u ratovanju. Gazi Husrev-beg je također osvojio utvrđene gradove [[Tvrđava Greben|Greben]], [[Sokograd (Šipovo)|Sokol]], Jezero, Vinac, [[Vrbaški Grad]], Livač, Karmatin, [[Bočac (tvrđava)|Bočac]], Udbinu, Vranu, Modruč i Požegu.[[Datoteka:Ferdinand I's emissaries meeting Gazi Husrev-beg in 1530.jpg|mini|lijevo|200px|Poslanici kralja [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I]] kod Gazi Husrev-bega 1530. godine.]]Rašireno je mišljenje da je Gazi Husrev-beg izgubio život u bici u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] 1541. godine, odnosno da ga je ubio Crnogorac iz plemena Kuča. Naprotiv, Gazi Husrev-beg je umro u Sarajevu o čemu svjedoči bilješka u Fojničkoj hronici.<ref>{{Cite book|title=Gazi Husrev-beg|last=Zlatar|first=Behija|publisher=Orijentalni institut|year=2010|isbn=978-9958-626-13-5|location=Sarajevo|pages=61}}</ref> Sahranjen je u turbetu u [[harem]]u svoje džamije, a iznad vrata na [[Gazi Husrev-begovo turbe|turbetu]] piše: ''"Neka svaki dan milost Božija i blagoslov na njeg pada."'' == Vakufi == Osim vojnih uspjeha, Gazi Husrev-beg je imao ogroman uticaj na razvoj Bosne, naročito grada [[Sarajevo|Sarajeva]]. Sva svoja nepokretna i pokretna dobra je [[Grupa objekata Gazi Husrev-begovog vakufa|uvakufio]]. Obnovio je [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevu džamiju]] i izgradio čuvenu [[Begova džamija|Gazi Husrev-begovu džamiju]], [[Gazi Husrev-begova biblioteka|biblioteku]], [[Gazi Husrev-begova medresa|medresu]], [[Sarajevska sahat-kula|sahat-kulu]], [[Hastana|bolnicu]] i mnoge druge poznate zgrade.<ref>A. Nalo [http://www.avaz.ba/clanak/149546/u-malter-begove-dzamije-umjesto-vode-sipano-mlijeko-s-bjelancima Najpoznatiji bosanski valija Gazi Husrev-beg nije štedio - U malter Begove džamije, umjesto vode, sipano mlijeko s bjelancima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141203013306/http://www.avaz.ba/clanak/149546/u-malter-begove-dzamije-umjesto-vode-sipano-mlijeko-s-bjelancima|date=3. 12. 2014}} ''[[Dnevni avaz]]'', objavljeno 30. 11. 2014; pristupljeno: 30. 11. 2014 {{bs simbol}}</ref> == Također pogledajte == * [[Baščaršija]] * [[Begova džamija]] * [[Bolnica Gazi Husrev-begovog vakufa]] * [[Gazi Husrev-begova biblioteka]] * [[Gazi Husrev-begova medresa]] == Literatura == * [[Behija Zlatar]], Gazi Husrev-beg, Orijentalni institut, Posebna izdanja 32, Sarajevo 2010. * Ahmed Mehmedović, Gazi Husrev-beg i njegove zadužbine, Sarajevo 2005. * Behija Zlatar, Zlatni period Sarajeva: Prilozi historiji Sarajeva, Institut za istoriju, 1997 * Alija Bejtić, Ulice i trgovi starog Sarajeva, Sarajevo 1973. * Mehmed Mujezinović, "Kulturno naslijeđe", Sarajevo –Publishing, 3. izdanje, str. 61 – 65, 1998. - Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 3 == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Gazi Husrev-beg}} * [http://www.ghb.ba Zvanična stranica Gazi Husrev-begove biblioteke] * [http://www.medresa.ba Zvanična stranica Gazi Husrev-begove medrese] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200513031728/https://www.medresa.ba/ |date=13. 5. 2020 }} {{Redoslijed | prethodnik = [[Bali-beg Jahjapašić]] | gl_članak_funkcija = [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|Sandžak Bosna]]<br />[[15. septembar]] [[1521]]. - [[juni]] [[1525]]. | nasljednik = [[Gazi Hasan-beg]] }} {{Redoslijed | prethodnik = [[Gazi Hasan-beg]] | gl_članak_funkcija = [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|Sandžak Bosna]]<br />[[januar]] [[1526]]. - [[mart]] [[1534]]. | nasljednik = [[Ulama-paša]] }} {{Redoslijed | prethodnik = [[Ulama-paša]] | gl_članak_funkcija = [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|Sandžak Bosna]]<br />[[maj]] [[1536]]. - [[18. juni]] [[1541]]. | nasljednik = [[Ulama-paša]] }} {{Gazi Husrev-beg}} {{DEFAULTSORT:Husrev-beg, Gazi}} [[Kategorija:Rođeni 1480.]] [[Kategorija:Umrli 1541.]] [[Kategorija:Biografije, Serres]] [[Kategorija:Osmanlije bošnjačkog porijekla]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu]] [[Kategorija:Gazi Husrev-beg|*]] dp36jo86tnf92asg5milhyuflprd40e FK Velež Mostar 0 5507 3425951 3425499 2022-07-28T21:55:22Z KWiki 9400 /* Evropski nastupi */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #EF0000 | Ime kluba = FK Velež Mostar | Puno ime = Fudbalski klub<br/>Velež Mostar<br /> | Grb = FK Velež Mostar logo.svg | veličina_grba = 160px | Nadimak = ''Rođeni'' | Osnovan = {{Početni datum i godine|1922|6|26}} | Lokacija = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|red}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBIH]] | Konfederacija = | Liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | Stadion = [[Stadion "Rođeni"|Rođeni]] | Kapacitet = 7.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = {{ZD|BiH}} Senad Husnić | Trener = {{ZD|BiH}} [[Amar Osim]] | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = Adema Buća 6, <br />88104 Mostar<br /> | Plasman u prethodnoj sezoni = 5. mjesto | Prethodna sezona = ([[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22]]) | Webstranica = {{URL|fkvelez.ba}} | Trenutna sezona = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|20px]] [[FK Velež Mostar – sezona 2021/2022.|Trenutna sezona]] | uzorak_lr1 = _velezmostar2122h | uzorak_t1 = _velezmostar2122h | uzorak_dr1 = _velezmostar2122h | uzorak_š1 = _velezmostar2122h | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = EF0000 | tijelo1 = EF0000 | desna ruka1 = EF0000 | šorc1 = EF0000 | čarape1 = EF0000 | uzorak_lr2 = _velezmostar2122a | uzorak_t2 = _velezmostar2122a | uzorak_dr2 = _velezmostar2122a | uzorak_š2 = _velezmostar2122a | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF }} {{Velež Mostar}} '''Fudbalski klub Velež Mostar''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Mostar]]a, [[Bosna i Hercegovina]]. Osnovan je 1922. godine. Bio je član [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige BiH]] u njenoj prvoj sezoni ([[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01]]). Dvostruki je osvajač [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kupa Maršala Tita]]. Nadimak kluba glasi ''"Rođeni"'', a tradicionalna boja je crvena. Domaće utakmice igra na [[stadion]]u [[Stadion "Rođeni"|"Rođeni"]] u [[Mostar]]u. == Historija == Historija fudbalskog kluba Velež počinje 26. juna 1922. godine. Koristeći se iskustvima iz drugih krajeva tadašnje države, u Mostaru je, početkom 1922. godine, prihvaćena inicijativa za osnivanjem radničkog športskog društva koje bi kako okupljalo radnike i druge ljubitelje fudbala u Mostaru, tako i predstavljalo jedan od snažnih punktova za jačanje radničke klase i borbe za njena radnička i socijalna prava. Sama inicijativa potekla je od Gojka Vukovića, revolucionara i uglednog građanina Mostara koji je u tom periodu uživao veliki autoritet, ne samo među radnicima nego i kod ostalih građana. Tako su u ljeto 1922. godine na poljani kod Sjevernog logora, u zakazano vrijeme, okupljenim radnicima i đacima mahom Učiteljske škole pročitana prva Pravila kluba kao i imena predviđenih rukovodilaca. Osnivačka skupština novoformiranog Radničkog športskog društva održana je 26. juna 1922. godine te su istog dana vlastima na verifikaciju predata i Pravila kluba radi zakonom predviđenog odobrenja. Kada se raspravljalo o imenu kluba, bilo je više prijedloga, ali kada je predloženo ime obližnje [[Velež (planina)|planine]] Velež, jednom od simbola [[Mostar|Grada]] i [[Hercegovina|Hercegovine]], prisutni su se pogledali i nakon što je jedan od prisutnih glasno izrazio svoju saglasnost i ostali su prihvatili ime VELEŽ. Prvi dresovi bili su bijele i crne boje, a razlog za to bila je neimaština. U dresovima crvene boje fudbaleri Veleža zaigrali su tek 1925. godine, a u Mostar ih je iz Zagreba donio tadašnji član Uprave Vaso Pucarić. Prvu Upravu kluba činili su Anđelko Vlaho ''(predsjednik)'', Ranko Slijepčević ''(potpredsjednik)'', Borivoje Janjoš ''(prvi sekretar)'', Ljubomir Basta ''(drugi sekretar)'', Rudolf Beltram ''(blagajnik)'', te članovi Nadzornog odbora Mihajlo Cvetković, Milan Pavić i Bogdan Tepšić, a prvi kapiten Kluba bio je Lazar Radić. Nakon osnivanja i odobrenja klupskih pravila, Velež igra prijateljske utakmice. Startovao je sa ekipom: Marko Vučijak, Ljubo Zrimšek, Savo Turanjin, Mile Pavić, Lazar Radić, Milan Rajković, Bogdan Tepšić, Ranko Slijepčević, Branko Turanjanin, Savo Medan i jedan još nepoznat čovjek iz Srbije, koji je u Mostaru tražio posao. U svojim prvim danima Velež je odmjeravao snage s lokalnim rivalima, ali i onima iz drugih gradova. Godine 1924. bio je finalist olimpijskog turnira u Mostaru. Već u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1934/1935.|1934/35.]] ubrajao se među kvalitetnije bosanskohercegovačke klubove. Veležu je privremeno zabranjivan rad. Još okrutniju sudbinu doživio je 1940, kad su Veležova vrata bila zapečaćena. To se desilo poslije utakimce sa [[Podgorica|podgoričkom]] "Crnom Gorom", igrane na godišnjicu napada [[Treći Rajh|Njemačke]] na [[Poljska|Poljsku]], nakon čega su uslijedile demonstracije i uzvikivanje parola poput "Dolje [[fašizam]]!" U martu 1945. Velež je, poslije gotovo petogodišnjeg prislinog mirovanja, obnovljen. Najprije se takmičio u Oblasno-podsaveznoj, zatim Republičkoj, Trećoj i Drugoj ligi, da bi napokon 1952. postao član Prve savezne lige. Premijera u toj eliti igrana je u Mostaru protiv [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]], a u tom timu Veleža bili su [[Žarko Barbarić]], [[Mensud Dilberović]], [[Dane Prajo]], [[Anton Bolfek]], [[Hamdija Ćemalović]], [[Vlado Slišković]], [[Muhamed Mujić]], [[Hasan Momić]], [[Haldun Leo Hrvić]] i [[Slavko Hudarin]]. Velež se u prvoligaše vratio u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1955/1956.|1955/56.]] i ostaje u ovoj konkurenciji sve do [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]]. Igrao je sve do takmičarske [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1991/1992|1991/92.]] da bi [[Rat u BiH|ratom 1992.]] okončao takmičenje. Najveće uspjehe u prvenstvu države ostvario je u sezonama [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1972/1973.|1972/73]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1973/1974.|1973/74.]] i [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1987/1988.|1987/88]], kad je na kraju sezone osvajao drugo mjesto. Titula prvaka bila mu je najbliža 1973/74, ali od nje ga je odvojila samo gol-razlika. Na kraju jesenjeg dijela prvenstva 1987/88. bio je na prvom mjestu. U Veležu je stasao veliki broj državnih reprezentativaca, članova svih selekcija. U državnoj reprezentaciji igrali su: [[Enver Marić]], [[Boro Primorac]], [[Džemal Hadžiabdić]], [[Blaž Slišković]], [[Vladimir Matijević]], [[Ivica Barbarić]], [[Sead Kajtaz]], [[Muhamed Mujić]], [[Duško Bajević]], [[Franjo Vladić]], [[Vahid Halihodžić]], [[Predrag Jurić]], [[Semir Tuce]] i [[Meho Kodro]]. === U kupu, do finala === [[Datoteka:VFCgrb.jpg|130px|mini|lijevo|Grb FK Veleža 2000-2008.]] Velež je četiri puta bio finalist [[Kup Jugoslavije|Kupa Jugoslavije]]. Dva puta su osvojili veliki srebreni trofej što je i najveći uspjeh jednog bosanskohercegovačkog tima u tom takmičenju. Do prvog su stigli [[Kup Jugoslavije u nogometu 1980/1981.|1981]], kad su sa trenerom [[Miloš Milutinović|Miloša Milutinovića]] trofej izborili: [[Enver Marić]] ([[kapiten (nogomet)|kapiten]]), [[Avdo Kalajdžić]], [[Aleksandar Micić]], [[Dubravko Ledić]], [[Vladimir Matijević]], [[Veselin Đurasović]], [[Dragan Okuka]], [[Blaž Slišković]], [[Vahid Halilhodžić]], [[Adnan Međedović]], [[Vladimir Skočajić]] i rezerve [[Momčilo Vukoje]] i [[Mirsad Mulahasanović]]. U finalu je pobijeđen [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] rezultatom 3:2. Trebalo je proći pet godina da "veležovci" po drugi osvoje Kup [[Kup Jugoslavije u nogometu 1985/1986.|1986.]] godine u sastavu: [[Vukašin Petranović]], [[Draženko Prskalo]], [[Goran Jurić]], [[Nenad Bijedić]], [[Vladimir Matijević]] (kapiten), [[Ismet Šišić]], [[Sead Kajtaz]], [[Vladimir Skočajić]], Predrag Jurić, [[Anel Karabeg]], [[Vladimir Gudelj]] i [[Semir Tuce]]. Njihov trener bio je [[Duško Bajević]], a u finalu je savladan [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] sa 3:1. Velež je prvi put bio finalist kupa [[Kup Jugoslavije u nogometu 1957/1958.|1958]]. Akteri toga događaja bili su [[Zdravko Brkljačić]], [[Mensud Dilberović]], [[Meho Handžić]], [[Zdravko Rodin]], [[Nikola Benco]], [[Kruno Radiljević]] (kapiten), [[Milan Maksimović]], [[Franjo Džidić]], [[Omer Oručević]], [[Šefik Alajbegović]] i [[Milorad Lazović]]. Tada je ekipu vodio [[Radomir Čabrić]], a protivnik je bila [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]. Rezultat je bio 0:4 za Zvezdu. Posljednje učešće Veleža u kupu bilo je [[Kup Jugoslavije u nogometu 1988/1989.|1989.]] Igrali su: Petranović, [[Mili Hadžiabdić]], [[Ismet Šišić]] ([[Ahmed Gosto]]), [[Ivica Barbarić]], [[Veselin Đurasović]], [[Ibro Rahimić]], [[Zijad Repak]], [[Zdenko Jedvaj]] ([[Damir Čerkić]]), [[Predrag Jurić]], [[Anel Karabeg]] i [[Semir Tuce]] (kapiten), a predvodio ih je [[Žarko Barbarić]]. Protivnik je bio [[beograd]]ski [[FK Partizan|Partizan]], a rezultat 6:1. === Velež u Evropi === "Rođeni" su 6 puta izlazili na evropsku scenu: 4 puta u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]] i 2 puta u [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupu pobjednika kupova]]. Najuspješnije su učestvovali od jeseni 1974. do proljeća 1975. kad su stigli do četvrtfinala Kupa UEFA. Dotad su eliminirali moskovski [[FK Spartak Moskva|Spartak]], zatim bečki [[Rapid Beč|Rapid]] i engleski [[Derby County FC|Derby County]], da bi sa golom manjka (1:0, 0:2) izgubili u holandskom gradu [[Enschede]]u protiv [[FC Twente|Twentea]]. Dres Veleža nosili su: [[Slobodan Mrgan]], [[Miomir Meter]], [[Džemal Hadžiabdić]], [[Marko Colić]], [[Boro Primorac]], [[Vladimir Pecelj]], [[Jadranko Topić]], [[Vahid Halilhodžić]], [[Duško Bajević]], [[Franjo Vladić]], [[Momčilo Vukoje]], [[Slavko Njeguš]], [[Mirsad Mulahasanović]], [[Dubravko Ledić]], [[Marijan Kvesić]], [[Milidrag Hodžić,]] [[Dragan Okuka]] i [[Ahmed Glavović]] sa trenerom] [[Sulejman Rebac|Sulejmanom Repcom]]. Godine 1988. Velež je stigao do 1/8 finala Kupa UEFA s trenerom Žarkom Barbarićem. Ostat će upamćen i veliki dvoboj sa slavnom [[Borussia Dortmund|Borussijom Dortmund]]. Na prepunom Bijelom brijegu, pred više od 33.000 gledalaca, Velež je slavio 2:1, ali rezultat iz Dortmunda glasio je 2:0 u korist Borussije. Velež je bio finalist [[Mitropa kup|Srednjoevropskog kupa]] 1975. i pobjednik Balkanskog kupa 1981. Učestvovao je i na Rapan kupu (1962. i 1963). Rođeni su imali i nekoliko uspješnih turneja po inozemstvu. To su, prije svih, one po Srednjoj i Južnoj Americi i Dalekom istoku i Australiji. Od 1965. do 1992. Mostar i Velež bili su domaćini najuglednijeg evropskog turnira u zimskom razdoblju. Za to vrijeme na djelu je viđena 31 ekipa, među kojima i 16 stranih – 2 reprezentacije i 14 klubova. Na stadionu pod Bijelim brijegom na toj reviji učestvovali su timovi iz Austrije, Mađarske, Čehoslovačke, Rumunije, Njemačke, Švicarske, Poljske, Irana, SSSR-a, kao i s prostora bivše Jugoslavije, izuzev iz Makedonije. ''Rođeni'' su na svom tradicionalnom turniru bili prvi čak 15 puta. === Nogometna škola === Godine 1989. u četvrtom pokušaju (finalisti i 1969, 1977, 1987) i juniori Veleža osvojili su Omladinski kup Jugoslavije. Pobjednički trofej bio je u rukama Nenada Džidića (kapiten), Siniše Spaića, Slavena Muse, Zvonimira Matkovića, Dražena Madunovića, Sanjina Pintula, Nikole Jokišića, Asmira Džafića, Nikole Juričića, Damira Vučića (Marina Pušića) i Darmina Begića, a njihov trener bio je Salem Halilhodžić. == Uspjesi == {| valign=top |- |valign=top| *'''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2021/2022.|2021/22.]] *'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup maršala Tita]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 1980/81, 1985/86. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 1958, 1989. *'''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]]''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (3)''': 1972/73, 1973/74, 1986/87. *'''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga Jugoslavije]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 1951/52, 1954/55. *'''[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 2005/06, 2018/19. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 2003/04, 2004/05. |valign=top| *'''[[Mitropa kup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1)''': 1976. *'''[[Balkanski nogometni kup|Balkanski kup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1981. *'''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]''' **1/4 finale '''(1)''': 1981. |} == Igrači == ''Posljednja izmjena: 20. April 2021.'' {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=MAK|ime=Konstantin Cheshmedjiev|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=BIH|ime=Denis Zvonić|poz=O}} ([[Kapiten (nogomet)|kap.]]) {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=BIH|ime=Samir Zeljković|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=Omar Pršeš|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=BIH|ime=Mehmed Ćosić|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=Obren Cvijanović|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=Seid Behram|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BIH|ime=Haris Ovčina|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=BIH|ime=Adnan Bobić|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=SRB|ime=Slaviša Radović|poz=O}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=BRA|ime=Ubiratan Brandao de Souza|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=Melvin Osmić|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=BIH|ime=Nermin Alagić|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=ARG|ime=Fernando Dario Ferreyra|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=BIH|ime=Dino Hasanović|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=BIH|ime=Edo Vehabović|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=BIH|ime=Nemanja Anđušić|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=BIH|ime=Faris Zubanović|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=88|nac=BIH|ime=Samir Radovac|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=93|nac=BIH|ime=Slaviša Bogdanović|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=SRB|ime=Dejan Georgijević|poz=N}}{{Nogometna ekipa igrač|br=13|ime=Vedran Kjosevski|nac=BIH|poz=G}}{{Nogometna ekipa igrač|br=33|ime=Harun Jelovac|nac=BIH|poz=O}}{{Nogometna ekipa igrač|br=20|ime=Dževad Sijamija|nac=BIH|poz=N}}{{Nogometna ekipa igrač|br=17|ime=Dženit Hajdarević|nac=BIH|poz=N}} {{Nogometna ekipa kraj}} == Plasman po sezonama == {| class="wikitable" style="width: 50%;" |- |-style="background-color:#CCF;" ! style="width: 20%; text-align:left;" |Sezona ! style="width: 50%; text-align:left;" |Liga ! style="width: 15%; text-align:center;" |Rang ! style="width: 15%; text-align:center;" |Pozicija ! style="width: 15%; text-align:center;" |Bodovi |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 5/22 | style="text-align:center;" | 69 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001/02.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 8/16 | style="text-align:center;" | 42 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/03.|2002/03.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 17/20 | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 45 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 2/16 | style="text-align:center;" | 58 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 2/16 | style="text-align:center;" | 63 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/16 | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 64 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/07.|2006/07.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 9/16 | style="text-align:center;" | 43 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/08.|2007/08.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 9/16 | style="text-align:center;" | 44 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/09.|2008/09.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 12/16 | style="text-align:center;" | 37 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/10.|2009/10.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 7/16 | style="text-align:center;" | 43 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/11.|2010/11.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 13/16 | style="text-align:center;" | 36 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/12.|2011/12.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 11/16 | style="text-align:center;" | 33 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/13.|2012/13.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 13/16 | style="text-align:center;" | 34 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14.|2013/14.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 5/16 | style="text-align:center;" | 54 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/15.|2014/15.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 9/16 | style="text-align:center;" | 38 |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 16/16 | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 9 |- |[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17.]] |[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 11/16 | style="text-align:center;" | 43 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 3/16 | style="text-align:center;" | 55 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/16 | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 76 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 8/12 | style="text-align:center;" | 32 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 3/12 | style="text-align:center;" | 61 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 5/12 | style="text-align:center;" | 44 |} == Evropski nastupi == {| class="wikitable" style="font-size:95%; text-align: center;" ! width="60"|Sezona ! width="150"|Takmičenje ! width="30"|Runda ! width="190"|Protivnik ! width="30"|Domaćin ! width="30"|Gost ! width="90"|Ukupno |- | [[Kup UEFA 1973/1974.|1973/74.]] | [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | R1 | align="left" |{{ZD|ČSSR}} [[1. FC Tatran Prešov|Tatran Prešov]] | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | bgcolor="#ffdddd"|2–4 | 3–5 |-bgcolor=#EEEEEE | rowspan=4|[[Kup UEFA 1974/1975.|1974/75.]] | rowspan=4|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | R1 | align="left" |{{ZD|SSSR}} [[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]] | bgcolor="#ddffdd"|2–0 | bgcolor="#ffdddd"|1–3 | 3–3 (g. u g.) |-bgcolor=#EEEEEE | R2 | align="left" |{{ZD|AUT}} [[SK Rapid Beč|Rapid Beč]] | bgcolor="#ddffdd"|1–0 | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | 2–1 |-bgcolor=#EEEEEE | R3 | align="left" |{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]] | bgcolor="#ddffdd"|4–1 | bgcolor="#ffdddd"|1–3 | 5–4 |-bgcolor=#EEEEEE | ČF | align="left" |{{ZD|HOL}} [[FC Twente|Twente]] | bgcolor="#ddffdd"|1–0 | bgcolor="#ffdddd"|0–2 | 1–2 |- | rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1981/1982.|1981/82.]] | rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]] | R1 | align="left" |{{ZD|LUX}} [[Jeunesse Esch]] | bgcolor="#ddffdd"|6–1 | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | 7–2 |- | R2 | align="left" |{{ZD|NJDR}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]] | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | 2–2 (1–4 p.) |-bgcolor=#EEEEEE | rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1986/1987.|1986/87.]] | rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]] | R1 | align="left" |{{ZD|MAĐ}} [[Vasas SC|Vasas]] | bgcolor="#ddffdd"|3–2 | bgcolor="#ffffdd"|2–2 | 5–2 |-bgcolor=#EEEEEE | R2 | align="left" |{{ZD|BUG}} [[PFC Levski Sofija|Vitoša Sofija]] | bgcolor="#ddffdd"|4–3 | bgcolor="#ffdddd"|0–2 | 4–5 |- | rowspan=2|[[Kup UEFA 1987/1988.|1987/88.]] | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | R1 | align="left" |{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]] | bgcolor="#ddffdd"|5–0 | bgcolor="#ffdddd"|0–3 | 5–3 |- | R2 | align="left" |{{ZD|SRNJ}} [[Borussia Dortmund]] | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | bgcolor="#ffdddd"|0–2 | 2–3 |-bgcolor=#EEEEEE | rowspan=3|[[Kup UEFA 1988/1989.|1988/89.]] | rowspan=3|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | R1 | align="left" |{{ZD|KIP}} [[APOEL FC|APOEL]] | bgcolor="#ddffdd"|1–0 | bgcolor="#ddffdd"|5–2 | 6–2 |-bgcolor=#EEEEEE | R2 | align="left" |{{ZD|POR}} [[CF Os Belenenses|Belenenses]] | bgcolor="#ffffdd"|0–0 | bgcolor="#ffffdd"|0–0 | 0–0 (4–3 p.) |-bgcolor=#EEEEEE | R3 | align="left" |{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Hearts]] | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | bgcolor="#ffdddd"|0–3 | 2–4 |- | rowspan=3|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|2021/22.]] | rowspan=3|[[UEFA Evropska konferencijska liga|Konferencijska liga]] | KV1 | align="left" |{{ZD|SJI}} [[Coleraine FC|Coleraine]] | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | 4–2 |- | KV2 | align="left" |{{ZD|GRČ}} [[AEK Atina FC]] | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | bgcolor="#ffdddd"|0–1 | 2–2 (3–2 p.) |- | KV3 | align="left" |{{ZD|ŠVE}} [[IF Elfsborg]] | bgcolor="#ffdddd"|1–4 | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | 2–5 |- | rowspan=3|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2022/2023.|2022/23.]] | rowspan=3|[[UEFA Evropska konferencijska liga|Konferencijska liga]] | KV2 | align="left" | {{ZD|MLT}} [[Ħamrun Spartans FC|Ħamrun Spartans]] | bgcolor="#ffdddd"|0–1 | bgcolor="#ffdddd"|0–1 | 0–2 |} == Poznati igrači == {{div col|3}} * {{ZD|JUG}} [[Nenad Bijedić]] * {{ZD|JUG}} [[Ranko Borozan]] * {{ZD|JUG}} [[Ivan Ćurković]] * {{ZD|JUG}} [[Vladimir Gudelj]] * {{ZD|JUG}} [[Semir Tuce]] * {{ZD|JUG}} [[Dušan Bajević]] * {{ZD|JUG}} [[Zoran Čampara]] * {{ZD|JUG}} [[Damir Čerkić]] * {{ZD|JUG}} [[Zlatko Dalić]] * {{ZD|JUG}} [[Nikola Damjanac]] * {{ZD|JUG}} [[Veselin Đurasović]] * {{ZD|JUG}} [[Esad Dugalić]] * {{ZD|JUG}} [[Franjo Džidić]] * {{ZD|JUG}} [[Anto Grabo]] * {{ZD|JUG}} [[Vahid Halilhodžić]] * {{ZD|JUG}} [[Džemal Hadžiabdić]] * {{ZD|JUG}} [[Mili Hadžiabdić]] * {{ZD|JUG}} [[Blaž Slišković]] * {{ZD|JUG}} [[Tarik Hodžić]] * {{ZD|JUG}} [[Perica Ivetić]] * {{ZD|JUG}} [[Sead Kajtaz]] * {{ZD|SSSR}} [[Aleksej Prudnjikov]] * {{ZD|BIH}} [[Meho Kodro]] * {{ZD|BIH}} [[Sergej Barbarez]] * {{ZD|BIH}} [[Bakir Beširević]] * {{ZD|BIH}} [[Zlatko Đorić]] * {{ZD|BIH}} [[Amer Jugo]] * {{ZD|BIH}} [[Dejan Janković]] * {{ZD|BIH}} [[Ognjen Đelmić]] * {{ZD|BIH}} [[Admir Vladavić]] * {{ZD|BIH}} [[Danijel Majkić]] * {{ZD|BIH}} [[Darko Maletić]] * {{ZD|BIH}} [[Alidin Hajdarović]] * {{ZD|BIH}} [[Amir Zolj]] * {{ZD|BIH}} [[Adis Obad]] * {{ZD|BIH}} [[Admir Velagić]] * {{ZD|BIH}} [[Asim Škaljić]] * {{ZD|BIH}} [[Armel Škaljić]] {{div col end}} == Treneri == {{div col|3}} *{{ZD|JUG}} [[Bernard Hügl]] (1953–1955) *{{ZD|JUG}} [[Ratomir Čabrić]] (1955–1959) *{{ZD|JUG}} [[Gustav Lechner]] (1959–1960) *{{ZD|JUG}} [[Ratomir Čabrić]] (1960–1961) *{{ZD|JUG}} [[Haldun Hrvić]] (1961–1964) *{{ZD|JUG}} [[D. Filipović]] (1964–1965) *{{ZD|JUG}} [[Domagoj Kapetanović]] (1965–1966) *{{ZD|JUG}} [[Mirko Kokotović]] (1966–1967) *{{ZD|JUG}} [[Haldun Hrvić]] (1967–1968) *{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1968–1976) *{{ZD|JUG}} [[Muhamed Mujić]] (1976–1977) *{{ZD|JUG}} [[Vukašin Višnjevac]] (1977–1980) *{{ZD|JUG}} [[Miloš Milutinović]] (1980–1982) *{{ZD|JUG}} [[Muhamed Mujić]] (1982–1983) *{{ZD|JUG}} [[Dušan Bajević]] (1983–1987) *{{ZD|JUG}} [[Žarko Barbarić]] (1988–1989) *{{ZD|JUG}} [[Salem Halilhodžić]] (1989–1990) *{{ZD|JUG}} [[Enver Marić]] (1990) *{{ZD|JUG}} [[Franjo Džidić]] (1990–1992) *{{ZD|BIH|1992}} [[Zejnil Selimotić]] (1994–1996) *{{ZD|BIH|1992}} [[Sedin Tanović]] (1996–1998) *{{ZD|BIH}} [[Avdo Kalajdžić]] (1998–2000) *{{ZD|BIH}} [[Kemal Hafizović]] (2002–2003) *{{ZD|BIH}} [[Avdo Kalajdžić]] (2003) *{{ZD|BIH}} [[Mensud Duraković]] (2003) *{{ZD|BIH}} [[Husnija Arapović]] (2003–2005) *{{ZD|BIH}} [[Kemal Hafizović]] (2005) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Šešlija]] (2005–2007) *{{ZD|BIH}} [[Kemal Hafizović]] (2007) *{{ZD|BIH}} [[Anel Karabeg]] (2007–2008) *{{ZD|BIH}} [[Emir Tufek]] (2008) *{{ZD|BIH}} [[Abdulah Ibraković]] (2008–2010) *{{ZD|BIH}} [[Veselin Đurasović]] (2010) *{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2010) *{{ZD|BIH}} [[Enes Spahić]] ''(privremeno)'' (2010) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2011) *{{ZD|BIH}} [[Mirza Varešanović]] (2011–2012) *{{ZD|BIH}} [[Adnan Dizdarević]] (2012) *{{ZD|BIH}} [[Asmir Džafić]] (2012) *{{ZD|BIH}} [[Ibro Rahimić]] (2012–2013) *{{ZD|BIH}} [[Nedim Jusufbegović]] (2013–2014) *{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Adis Obad]] ''(privremeno)'' (2015) *{{ZD|MAK}} [[Dragi Kanatlarovski]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Zijo Tojaga]] (2015–2016) *{{ZD|BIH}} [[Avdo Kalajdžić]] (2016) *{{ZD|BIH}} [[Ibro Rahimić]] (2016–2019)<ref>{{Cite web |url=https://sportsport.ba/fudbal/ibro-rahimic-vise-nije-trener-fk-velez/328521 |title=Ibro Rahimić više nije trener FK Velež |work=sportsport.ba|access-date= 5. 8. 2019}}</ref> *{{ZD|BIH}} [[Feđa Dudić]] (2019–2022) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2022–) {{div col end}} == Navijači == [[Datoteka:Mostarski rodjeni.png|mini|150px|Logo navijačke grupe Mostarski Rođeni]] Navijači Veleža su poznati po svojoj vjernosti. Postoji nekoliko udruženja navijača Veleža, a najpoznatija su [[Red Army|Red Army Mostar]] i [[Mostarski Rođeni]]. == Također pogledajte == * [[Mostarski derbi]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|FK Velež Mostar}} {{portal|Nogomet|Bosna i Hercegovina}} * [http://www.fkvelez.ba/ Zvanični sajt] * [https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50163/profile/index.html FK Velež Mostar] na [[UEFA|UEFA.com]] * [https://www.nfsbih.ba/stats/team/7857686/607-fk-velez/ FK Velež Mostar] na [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|NFSBiH.ba]] * [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=2679 FK Velež Mostar] na ''Soccerbaseu'' * [https://www.transfermarkt.com/fk-velez-mostar/startseite/verein/628/ FK Velež Mostar] na ''Transfermarktu'' * [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/velez-treci-put-pravi-stadion-prvi-put-vlastiti "Velež treći put pravi stadion, prvi put vlastiti"], Ibrahim Sofić, [[Al Jazeera Balkans]], 4. 11. 2017. {{FK Velež}} {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Prva liga FBiH}} {{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}} [[Kategorija:FK Velež]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Velež]] [[Kategorija:Sport u Mostaru|Velež]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1922.|Velež]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Jugoslaviji]] a0sbttygpe184uo9ptt74mks9mergvo Draža Mihailović 0 5549 3425928 3397581 2022-07-28T18:00:59Z 79.140.150.184 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojno lice | ime = Draža Mihailović | slika = Draza Mihailovic,1943.jpg | opis = Dragoljub "Draža" Mihailović, vođa četničkog pokreta | datum rođenja = {{datum rođenja|1893|04|27}} | mjesto rođenja = [[Ivanjica]], [[Kraljevina Srbija]] | datum smrti = {{datum smrti i godine|1946|07|17|1893|04|27}} | mjesto smrti = [[Beograd]], [[NR Srbija]], [[FNR Jugoslavija]] | nacionalnost = Srbin | puno ime = Dragoljub Mihailović | nadimak = Čiča Draža | supruga = | suprug = | titule = | knjige = | služba = 1910–45. | čin = [[Armijski general]] | ratovi = {{plainlist| * [[Balkanski ratovi]] * [[Prvi svjetski rat]] * [[Drugi svjetski rat]] }} | bitke = | vojska = {{plainlist| * [[Vojska Kraljevine Srbije (1914—1918)|Vojska Kraljevine Srbije]] * [[Jugoslovenska vojska]] * [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]] }} | rod = | jedinice = | zapovijedao = [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]] | nagrade = {{plainlist| * [[Kraljevski orden Karađorđeve zvijezde|Orden Karađorđeve zvijezde sa mačevima]] * [[Kraljevski orden Bijelog orla|Orden bijelog orla]] * [[Orden Krune|Orden Jugoslovenske krune]] * [[Vojni krst]] * [[Orden bijelog lava]] * [[Orden Svetog Aleksandra]] * [[Ratni krst 1939–1945.|Ratni krst]] * [[Legija za zasluge|Orden Legija za zasluge]] ''(posthumno)'' }} }} '''Dragoljub Mihailović''', rođen [[26. april]]a [[1893.]] godine u [[Ivanjica|Ivanjici]], u [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]] bio je [[armijski general]] i načelnik Štaba [[Vrhovna komanda JVuO|Vrhovne komande]] [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u Otadžbini]]. Nakon sloma Kraljevine Jugoslavije u aprilskom ratu,organizovao je oružanu borbu protiv nemačkog okupatora i protiv hrvatskih i muslimanskih ustaša. == Biografija == Rođen je [[26. april]]a [[1893]]. godine u [[Ivanjica|Ivanjici]], [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]] od roditelja Mihaila i Smiljane Mihailović. Prije no što se u Ivanjici zaposlio kao pisar Moravičkog sreza, Mihailo Mihailović je iza sebe već imao jedan brak i dvoje djece. Osim Draže, Smiljana i Mihailo dobili su kćerke Milicu i Jelicu. Mihailovićevi roditelji su umrli relativno rano. Otac Mihailo je umro od tuberkuloze odmah po Jeličinom rođenju, a majka Smiljana pet godina kasnije. Zato je 1901. godine njihov stric, veterinarski major Vladimir Mihailović, doveo siročad u svoj dom u Beogradu, u Studeničkoj ulici (danas ulica Svetozara Markovića), preuzevši staranje o njima. === Školovanje === Pošto je završio četiri razreda osnovne škole, Mihailović je u jesen 1904. godine upisan u prvi razred Treće muške gimnazije. U ovoj gimnaziji završio je prva tri razreda, a slijedeća tri u Drugoj beogradskoj gimnaziji. Prvog septembra 1910. godine Draža je stupio u 43. klasu Niže škole Vojne akademije u Beogradu.<ref name="BD">Bojan B. Dimitrijević, ''Đeneral Mihailović'', ALX, Beograd, 1996.</ref><ref name="Milovanovic">{{Cite book| last = Milovanović| first = Nikola| authorlink = Nikola Milovanović| title = Draža Mihailović| year = 1991| url = http://www.znaci.net/00001/11.htm| publisher = Pegaz| location = Beograd| id = {{COBISS-Sr|ID=2328588}}| access-date = 22. 8. 2019| archive-date = 23. 4. 2013| archive-url = https://web.archive.org/web/20130423220533/http://znaci.net/00001/11.htm| url-status = dead}}</ref> Poslije šest mjeseci, 1. marta 1911. godine bio je unaprijeđen u čin pitomca-kaplara, a poslije dvije godine, 1. septembra 1912, u čin pitomca-podnarednika. U septembru 1912. 43. klasa Niže škole vojne akademije je krenula u [[Prvi balkanski rat]] protiv [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]], a odmah potom, početkom 1913, i u [[Drugi balkanski rat]] protiv [[Bugarska|Bugarske]]. === Prvi balkanski rat === U [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]] njegova klasa je raspoređena na položaje bataljonskih ađutanata. Nalazio se u IV prekobrojnom pješadijskom puku prvog poziva. Ova jedinica je bila u sastavu Drinske divizije, ali je na početku rata prebačena u Dunavsku diviziju drugog poziva, tako da se Draža borio na makedonskom frontu.<ref name="Milovanovic"/> U [[Kumanovska bitka|Kumanovskoj bici]] 23-24. oktobra 1912. Mihailović se borio kod [[Mlado Nagoričane|Nagoričina]] i rijeke [[Pčinja|Pčinje]]. Dobro se pokazao, pa je pored Srebrne medalje za hrabrost dobio i čin narednika. Divizija u kojoj se borio Mihailović bila je u sastavu Druge armije generala [[Stepa Stepanović|Stepe Stepanovića]] i učestvovala je u opsadi [[Edirne|Jedrena]].<ref name="SPM">''Spomenica četrdesetogodišnjice ustanka na Ravnoj gori 1941—1945.'', Organizacija srpskih četnika „Ravna gora“, Chicago, SAD, 1985.</ref> === Drugi balkanski rat === {{sekcija}} === Prvi svjetski rat === {{sekcija}} === Period između dva svjetska rata === {{sekcija}} === Drugi svjetski rat === ==== 1941. ==== Nakon njemačkog napada na Kraljevinu Jugoslaviju pukovnik Draža Mihailović izbjegava zarobljavanje i sa grupom oficira i vojnika jugoslavenske kraljevske vojske probija se na Ravnu Goru u Srbiji. Ondje 8. maja osniva "Komandu četničkih odreda jugoslavenske vojske" te počinje oko sebe okupljati pripadnike raznih četničkih organizacija, vojnike poražene jugoslavenske vojske i političare iz prijetarnih stranaka. Pokušavao je oko sebe stvoriti pokret otpora Nijemcima koji bi u trenutku protivudara zapadnih saveznika protjerao okupatora. Nije odobravao otvoreni otpor okupatoru nego radije manje diverzije, naoružavanje i pripremanje za otpor. 29. augusta sklapa tajni sporazum o saradnji sa generalom [[Miladin Nedić|Milanom Nedićem]], predsjednikom kvislinške vlade Srbije. Istovremeno na tlu Srbije i ostatka Jugoslavije nastaje nastaje partizanski pokret otpora predvođen komunistima i [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]]. S obzirom na isti cilj, obnovu Jugoslavije, Draža i Tito su se sastali 19. septembra u selu Struganik kraj Valjeva i 27. oktobra u Brajićima. Na prvom sastanku je dogovorena labava saradnja partizanskih i četničkih jedinica ali na oba sastanka Draža je odbio aktivnu borbu protiv Nijemaca. Na drugom sastanku je zatražio i dobio od Tita 500 pušaka i municiju za četnike. 1. novembra, Dražine četničke jedinice napadaju [[Užice]], sjedište partizanskog teritorija, ali doživljavaju katastrofalan poraz. Draža na brzinu sklapa primirje sa Titom i 13. novembra se sastaje sa Nijemcima gdje sklapaju tajni dogovor o saradnji njemačkih i četničkih jedinica u borbi protiv partizana. Draža naređuje većini svojih jedinica da se legaliziraju kod srbijanskih kvislinških vlasti i formalno stave pod Nedićevo zapovjedništvo kako ih Nijemci ne bi držali neprijateljima ali te jedinice i dalje ostaju pod njegovom kontrolom. ==== 1942. ==== U januaru Mihailović napušta Srbiju i prelazi u Crnu Goru. 11. januara kralj Petar II. iz Londona imenuje Mihailovića Ministrom vojske, mornarice i zarkoplovstva u izbjegloj vladi Kraljevine Jugoslavije i daje mu čin generala. I četnici pod Mihailovićevim zapovjedništvom su od kralja Petra II. proglašeni "Jugoslavenskom vojskom u otađbini" kako će se oni do kraja rata službeno nazivati. 19. augusta Mihailović naređuje napad četničkih jedinica na [[Foča|Foču]] koju sa tada držali [[ustaše]]. Nakon što su zauzeli grad, četnici su počinili neviđen pokolj nad muslimanskim stanovništvom a procjenjuje se da je ubijeno 2000/3000 Muslimana. Nakon toga su u grad ušle italijanske jedinice kako bi spriječile ustaše da interveniraju protiv četnika. ==== 1943. ==== [[Datoteka:Draža confers with his men.jpg|mini|Draža Mihailović i njegovi oficiri]] U martu Mihailović osobno zapovjeda četničkim snagama od 20.000 ljudi koje su trebale pomoći Nijemcima, Italijanima i ustašama u uništenju partizana u [[Bitka na Neretvi|bitci na Neretvi]]. nakon što su partizani prešli na lijevu obalu Neretve izvan dosega Nijemaca, Nijemci su očekivali od Mihailovićevih četnika da unište partizane. No u borbama kod [[Kalinovik]]a i [[Nevesinje|Nevesinja]] četnici bivaju potpuno razbijeni i trpe veliki poraz. Glavni zapovjednik njemačkih snaga na [[Balkan]]u, general [[Alexander von Lohr]] je izvjestio njemačko vrhovno zapovjedništvo da Draža Mihailović snosi glavnu krivicu za neuspjeh i da je kao vojni zapovjednik potpuno zakazao. U aprilu Mihailović napušta [[Lipovo]] i vraća se u Srbiju. Od maja se iz Londona sve više traži traži da četnici prestanu s napadima na partizane i da započnu borbu s okupatorima. Četnici više i ne skrivaju saradnju s Nijemcima u borbi protiv partizana i 28. novembra zapadni saveznici odlučuju uskratiti materijalnu pomoć Mihailovićevim četnicima. Krajem 1943. počeo se kriti u istočnoj Bosni gdje je zajedno sa svojim trupama počinio zločine nad civilnim bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom kao i nad pripadnicima partizanskog pokreta. Sa svojim trupama se na početku borio protiv Njemačkog okupatora, dok je kasnije četnički pokret počeo otvoreno surađivati sa okupatorom u borbi protiv jugoslavenskih partizana. ==== 1944. ==== Polovicom januara Mihailović u selu [[Ba]] organizira tzv. [[Svetosavski kongres]], kao pandan Drugom zasjedanju [[AVNOJ]]-a krajem 1943. na kongresu su učestvovali pripadnici prijeratnih srpskih stranaka i četnički visoki oficiri a Mihailovićeva namjera je bila prikazati kongres kao "svejugoslvenski" skup a četnike kao vojsku svih naroda Jugoslavije koja ima podršku zapadnih saveznika. U maju Mihailović naređuje ubistvo [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]], vođe suparničkog četničkog pokreta. Istog mjeseca svi američki i britanski oficiri za vezu su povučeni iz četničke vrhovne komande. U junu kralj Petar II. oduzima Mihailoviću ministarski položaj i generalski čin. 20. augusta Mihailović se tajno sastaje sa Milanom Nedićem u Ražani kod [[Kosjerić]]a i s njime sklapa novi sporazum. Nedić je obećao Mihailoviću predati 100.000.000 dinara radi četničkih plaća. U septembru partizanske snage osvajaju veći dio Srbije. u zapadnoj Srbiji, u borbama na [[Kopaonik]]u i [[Zlatibor]]u, četničke snage pod mihailovićevim zapovjedništvom su poražene i Mihailović sa svojim štabom prelazi u Bosnu. ==== 1945. ==== U martu se sastaje sa većinom svojih zapovjednika na planini [[Vučjak]] u sjeveroistočnoj Bosni ali ga neki od njih napuštaju. Četnici se međusobno djele i uz Mihailovića ostaje 10.000 ljudi. Mihailović šalje generala [[Svetomir Đukić|Svetomira Đukića]] da pregovara sa [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]] radi stvaranja srpsko-hrvatsko-slovenskog antikomunističkog bloka. kako su Mihailovićeve jedinice bile ugrožene od partizana nije čekao kraj pregovora i krenuo je natrag prema Srbiji. 10. maja Mihailovićevi četnici se sukobljavaju sa partizanima na Zelengori i bivaju poraženi. Preživjelih 5000 četnika se djele na manje grupe i raspršuju se. Mihailović ostaje sa jednom grupom na prostoru [[Istočna Bosna|Istočne Bosne]]. Odsjek zaštite Naroda ([[OZN]]-a), 12. marta 1946, uhapsio je Dražu Mihailovića 10. juna 1946. izveden je pred sud gdje je konačno osuđen 15. jula [[1946]]. godine na smrt zbog ratnih zločina i veleizdaje. Strijeljan je 17. jula [[1946]]. godine u [[Lisičiji Potok|Lisičijem Potoku]]. Organizacije koje sebe smatraju nasljednicima četničkog pokreta veličaju ga kao heroja. == Suđenje == {{Glavni|Beogradski proces}} Tokom sudskog procesa održanog od 10. juna do 15. jula 1946. godine, poznatog kao Beogradski proces, i iznešenih dokaza Draža Mihailović je osuđen na smrt a njegovo pogubljenje je izvršeno 2 dana kasnije 17. jula 1946. == Nakon rata == Nakon završetka rata Mihalović se skrivao u istočnoj Bosni i, za razliku od većine četničkih vođa, nije prebjegao na Zapad. Uzalud je pokušavao povezati razbacane četničke grupice. Nakon što su agenti OZN-e zarobili četničkog pukovnika [[Nikola Kalabić|Nikolu Kalabića]], ovaj je pristao predati im Mihailovića da spasi život. 12. marta 1946. agenti OZN-e su zarobili Mihailovića na planini Zlatibor. Na suđenju koje je trajalo od 10. juna do 15. jula 1946., zbog izdaje i ratnih zločina, Draža Mihailović je osuđen na smrt strijeljanjem. Nakon što je odbijena žalba, Mihailović i još osam oficira su pogubljeni 17. jula 1946. u Lisičjem potoku. Tijela su im pokopana u neobilježenom grobu. == Odlikovanja == Uprkos protestima iz Hrvatske, BiH, ali i Srbije, kćeri četničkog vođe Draže Mihailovića uručen je '''Orden za zasluge''' (''Legion of merit''), najviše američko odlikovanje za strance, kojim je američki predsjednik [[Harry Truman]] [[1948]]. posthumno odlikovao Mihailovića, za spašavanje života američkih pilota oborenih od strane njemačke nacističke vojske. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Dragoljub Mihailović}} == Reference == {{Refspisak}} {{Ljudi na Jugoslavenskom frontu}} {{Načelnici Generalštaba Vojske Kraljevine Jugoslavije}} {{Ministri odbrane Vojske Kraljevine Jugoslavije}} {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{DEFAULTSORT:Mihailović, Draža}} [[Kategorija:Ratni zločinci u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Četnici u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Rođeni 1893.]] [[Kategorija:Umrli 1945.]] [[Kategorija:Biografije, Ivanjica]] [[Kategorija:Načelnici Generalštaba Vojske Kraljevine Jugoslavije]] [[Kategorija:Srpski kolaboracionisti u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Jugoslavenski kolaboracionisti u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Srpski nacionalisti]] acs46bd5yl1fchjsx2gcvlanjuwzs9g 3425930 3425928 2022-07-28T18:11:09Z KWiki 9400 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/79.140.150.184|79.140.150.184]] ([[User talk:79.140.150.184|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:109.92.88.129|109.92.88.129]] wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojno lice | ime = Draža Mihailović | slika = Draza Mihailovic,1943.jpg | opis = Dragoljub "Draža" Mihailović, vođa četničkog pokreta | datum rođenja = {{datum rođenja|1893|04|27}} | mjesto rođenja = [[Ivanjica]], [[Kraljevina Srbija]] | datum smrti = {{datum smrti i godine|1946|07|17|1893|04|27}} | mjesto smrti = [[Beograd]], [[NR Srbija]], [[FNR Jugoslavija]] | nacionalnost = Srbin | puno ime = Dragoljub Mihailović | nadimak = Čiča Draža | supruga = | suprug = | titule = | knjige = | služba = 1910–45. | čin = [[Armijski general]] | ratovi = {{plainlist| * [[Balkanski ratovi]] * [[Prvi svjetski rat]] * [[Drugi svjetski rat]] }} | bitke = | vojska = {{plainlist| * [[Vojska Kraljevine Srbije (1914—1918)|Vojska Kraljevine Srbije]] * [[Jugoslovenska vojska]] * [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]] }} | rod = | jedinice = | zapovijedao = [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]] | nagrade = {{plainlist| * [[Kraljevski orden Karađorđeve zvijezde|Orden Karađorđeve zvijezde sa mačevima]] * [[Kraljevski orden Bijelog orla|Orden bijelog orla]] * [[Orden Krune|Orden Jugoslovenske krune]] * [[Vojni krst]] * [[Orden bijelog lava]] * [[Orden Svetog Aleksandra]] * [[Ratni krst 1939–1945.|Ratni krst]] * [[Legija za zasluge|Orden Legija za zasluge]] ''(posthumno)'' }} }} '''Dragoljub "Draža" Mihailović''' (također ''Čiča'', ''Draža Mihailović''), rođen [[26. april]]a [[1893.]] godine u [[Ivanjica|Ivanjici]], u [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]] bio je [[armijski general]] i načelnik Štaba [[Vrhovna komanda JVuO|Vrhovne komande]] samoprozvane [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u Otadžbini]],<ref name="KN">{{Cite book|last=Knežević| first = Radoje| title = Knjiga o Draži: 1944-1946|year=1956| publisher = Srpska narodna odbrana| url = https://books.google.ba/books?id=FDvRAAAAMAAJ}}</ref><ref name="HS">[[Holm Sundhaussen]] ''Jugoslawien und seine Nachfolgestaaten 1943-2011 - Eine ungewönhliche Geschichte des Gewönhlichen'', Böhlau Verlag Wien - Köln - Weimar, {{ISBN|978-3-205-79609-1}} {{de simbol}}</ref> nastale povezivanjem [[Četnici|četničkih]] odreda u okupiranim dijelovima Srbije, kao i [[Spisak ministara odbrane Jugoslavije|ministar vojske, mornarice i vazduhoplovstva]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], u [[Prva vlada Slobodana Jovanovića|prvoj]] i [[Druga vlada Slobodana Jovanovića|drugoj vladi]] [[Slobodan Jovanović|Slobodana Jovanović]], u [[vlada Miloša Trifunovića|međuvladi]] [[Miloš Trifunović|Miloša Trifunovića]] i [[Vlada Božidara Purića|vladi]] [[Božidar Purić|Božidara Purića]], u toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="KD">Knjiga o Draži, uredio Radoje Knežević, Avala, Vindzor, Kanada, 1956.</ref> Mada je formalno bio ministar, [[de facto]] tu funkciju nikada nije obavljao. Kao jugoslavenski [[monarhizam|monarhista]] i srpski [[Nacionalizam|nacionalist]], Mihailović je težio ponovnoj uspostavi [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] i uspostavljanju Velike Jugoslavije s etnički čistom [[Velika Srbija|Velikom Srbijom]], koja bi trebala obuhvaćati prostore današnje [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]], [[Kosovo|Kosova]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Srem]]a, [[Banat]]a i [[Bačka|Bačke]].<ref name="HS_srb">[[Holm Sundhaussen]] ''Geschichte Serbiens : 19.–21. Jahrhundert'', Böhlau Verlag Wien - Köln - Weimar, ISBN ISBN=978-3-205-77660-4 {{de simbol}}</ref> Nakon završetka Drugog svjetskog rata uhapšen je i u [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] osuđen je na smrt strijeljanjem zbog [[kolaboracija|kolaboracije]] i [[Ratni zločini|ratnih zločina]].<ref name="HS"/> Godine 2015. Viši sud u Beogradu je usvojio zahtjev za [[Proces rehabilitacije Dragoljuba Mihailovića|njegovu rehabilitaciju]], te proglasio ništavnom presudu koja je donesena 69 godina ranije. == Biografija == Rođen je [[26. april]]a [[1893]]. godine u [[Ivanjica|Ivanjici]], [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]] od roditelja Mihaila i Smiljane Mihailović. Prije no što se u Ivanjici zaposlio kao pisar Moravičkog sreza, Mihailo Mihailović je iza sebe već imao jedan brak i dvoje djece. Osim Draže, Smiljana i Mihailo dobili su kćerke Milicu i Jelicu. Mihailovićevi roditelji su umrli relativno rano. Otac Mihailo je umro od tuberkuloze odmah po Jeličinom rođenju, a majka Smiljana pet godina kasnije. Zato je 1901. godine njihov stric, veterinarski major Vladimir Mihailović, doveo siročad u svoj dom u Beogradu, u Studeničkoj ulici (danas ulica Svetozara Markovića), preuzevši staranje o njima. === Školovanje === Pošto je završio četiri razreda osnovne škole, Mihailović je u jesen 1904. godine upisan u prvi razred Treće muške gimnazije. U ovoj gimnaziji završio je prva tri razreda, a slijedeća tri u Drugoj beogradskoj gimnaziji. Prvog septembra 1910. godine Draža je stupio u 43. klasu Niže škole Vojne akademije u Beogradu.<ref name="BD">Bojan B. Dimitrijević, ''Đeneral Mihailović'', ALX, Beograd, 1996.</ref><ref name="Milovanovic">{{Cite book| last = Milovanović| first = Nikola| authorlink = Nikola Milovanović| title = Draža Mihailović| year = 1991| url = http://www.znaci.net/00001/11.htm| publisher = Pegaz| location = Beograd| id = {{COBISS-Sr|ID=2328588}}| access-date = 22. 8. 2019| archive-date = 23. 4. 2013| archive-url = https://web.archive.org/web/20130423220533/http://znaci.net/00001/11.htm| url-status = dead}}</ref> Poslije šest mjeseci, 1. marta 1911. godine bio je unaprijeđen u čin pitomca-kaplara, a poslije dvije godine, 1. septembra 1912, u čin pitomca-podnarednika. U septembru 1912. 43. klasa Niže škole vojne akademije je krenula u [[Prvi balkanski rat]] protiv [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]], a odmah potom, početkom 1913, i u [[Drugi balkanski rat]] protiv [[Bugarska|Bugarske]]. === Prvi balkanski rat === U [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]] njegova klasa je raspoređena na položaje bataljonskih ađutanata. Nalazio se u IV prekobrojnom pješadijskom puku prvog poziva. Ova jedinica je bila u sastavu Drinske divizije, ali je na početku rata prebačena u Dunavsku diviziju drugog poziva, tako da se Draža borio na makedonskom frontu.<ref name="Milovanovic"/> U [[Kumanovska bitka|Kumanovskoj bici]] 23-24. oktobra 1912. Mihailović se borio kod [[Mlado Nagoričane|Nagoričina]] i rijeke [[Pčinja|Pčinje]]. Dobro se pokazao, pa je pored Srebrne medalje za hrabrost dobio i čin narednika. Divizija u kojoj se borio Mihailović bila je u sastavu Druge armije generala [[Stepa Stepanović|Stepe Stepanovića]] i učestvovala je u opsadi [[Edirne|Jedrena]].<ref name="SPM">''Spomenica četrdesetogodišnjice ustanka na Ravnoj gori 1941—1945.'', Organizacija srpskih četnika „Ravna gora“, Chicago, SAD, 1985.</ref> === Drugi balkanski rat === {{sekcija}} === Prvi svjetski rat === {{sekcija}} === Period između dva svjetska rata === {{sekcija}} === Drugi svjetski rat === ==== 1941. ==== Nakon njemačkog napada na Kraljevinu Jugoslaviju pukovnik Draža Mihailović izbjegava zarobljavanje i sa grupom oficira i vojnika jugoslavenske kraljevske vojske probija se na Ravnu Goru u Srbiji. Ondje 8. maja osniva "Komandu četničkih odreda jugoslavenske vojske" te počinje oko sebe okupljati pripadnike raznih četničkih organizacija, vojnike poražene jugoslavenske vojske i političare iz prijetarnih stranaka. Pokušavao je oko sebe stvoriti pokret otpora Nijemcima koji bi u trenutku protivudara zapadnih saveznika protjerao okupatora. Nije odobravao otvoreni otpor okupatoru nego radije manje diverzije, naoružavanje i pripremanje za otpor. 29. augusta sklapa tajni sporazum o saradnji sa generalom [[Miladin Nedić|Milanom Nedićem]], predsjednikom kvislinške vlade Srbije. Istovremeno na tlu Srbije i ostatka Jugoslavije nastaje nastaje partizanski pokret otpora predvođen komunistima i [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]]. S obzirom na isti cilj, obnovu Jugoslavije, Draža i Tito su se sastali 19. septembra u selu Struganik kraj Valjeva i 27. oktobra u Brajićima. Na prvom sastanku je dogovorena labava saradnja partizanskih i četničkih jedinica ali na oba sastanka Draža je odbio aktivnu borbu protiv Nijemaca. Na drugom sastanku je zatražio i dobio od Tita 500 pušaka i municiju za četnike. 1. novembra, Dražine četničke jedinice napadaju [[Užice]], sjedište partizanskog teritorija, ali doživljavaju katastrofalan poraz. Draža na brzinu sklapa primirje sa Titom i 13. novembra se sastaje sa Nijemcima gdje sklapaju tajni dogovor o saradnji njemačkih i četničkih jedinica u borbi protiv partizana. Draža naređuje većini svojih jedinica da se legaliziraju kod srbijanskih kvislinških vlasti i formalno stave pod Nedićevo zapovjedništvo kako ih Nijemci ne bi držali neprijateljima ali te jedinice i dalje ostaju pod njegovom kontrolom. ==== 1942. ==== U januaru Mihailović napušta Srbiju i prelazi u Crnu Goru. 11. januara kralj Petar II. iz Londona imenuje Mihailovića Ministrom vojske, mornarice i zarkoplovstva u izbjegloj vladi Kraljevine Jugoslavije i daje mu čin generala. I četnici pod Mihailovićevim zapovjedništvom su od kralja Petra II. proglašeni "Jugoslavenskom vojskom u otađbini" kako će se oni do kraja rata službeno nazivati. 19. augusta Mihailović naređuje napad četničkih jedinica na [[Foča|Foču]] koju sa tada držali [[ustaše]]. Nakon što su zauzeli grad, četnici su počinili neviđen pokolj nad muslimanskim stanovništvom a procjenjuje se da je ubijeno 2000/3000 Muslimana. Nakon toga su u grad ušle italijanske jedinice kako bi spriječile ustaše da interveniraju protiv četnika. ==== 1943. ==== [[Datoteka:Draža confers with his men.jpg|mini|Draža Mihailović i njegovi oficiri]] U martu Mihailović osobno zapovjeda četničkim snagama od 20.000 ljudi koje su trebale pomoći Nijemcima, Italijanima i ustašama u uništenju partizana u [[Bitka na Neretvi|bitci na Neretvi]]. nakon što su partizani prešli na lijevu obalu Neretve izvan dosega Nijemaca, Nijemci su očekivali od Mihailovićevih četnika da unište partizane. No u borbama kod [[Kalinovik]]a i [[Nevesinje|Nevesinja]] četnici bivaju potpuno razbijeni i trpe veliki poraz. Glavni zapovjednik njemačkih snaga na [[Balkan]]u, general [[Alexander von Lohr]] je izvjestio njemačko vrhovno zapovjedništvo da Draža Mihailović snosi glavnu krivicu za neuspjeh i da je kao vojni zapovjednik potpuno zakazao. U aprilu Mihailović napušta [[Lipovo]] i vraća se u Srbiju. Od maja se iz Londona sve više traži traži da četnici prestanu s napadima na partizane i da započnu borbu s okupatorima. Četnici više i ne skrivaju saradnju s Nijemcima u borbi protiv partizana i 28. novembra zapadni saveznici odlučuju uskratiti materijalnu pomoć Mihailovićevim četnicima. Krajem 1943. počeo se kriti u istočnoj Bosni gdje je zajedno sa svojim trupama počinio zločine nad civilnim bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom kao i nad pripadnicima partizanskog pokreta. Sa svojim trupama se na početku borio protiv Njemačkog okupatora, dok je kasnije četnički pokret počeo otvoreno surađivati sa okupatorom u borbi protiv jugoslavenskih partizana. ==== 1944. ==== Polovicom januara Mihailović u selu [[Ba]] organizira tzv. [[Svetosavski kongres]], kao pandan Drugom zasjedanju [[AVNOJ]]-a krajem 1943. na kongresu su učestvovali pripadnici prijeratnih srpskih stranaka i četnički visoki oficiri a Mihailovićeva namjera je bila prikazati kongres kao "svejugoslvenski" skup a četnike kao vojsku svih naroda Jugoslavije koja ima podršku zapadnih saveznika. U maju Mihailović naređuje ubistvo [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]], vođe suparničkog četničkog pokreta. Istog mjeseca svi američki i britanski oficiri za vezu su povučeni iz četničke vrhovne komande. U junu kralj Petar II. oduzima Mihailoviću ministarski položaj i generalski čin. 20. augusta Mihailović se tajno sastaje sa Milanom Nedićem u Ražani kod [[Kosjerić]]a i s njime sklapa novi sporazum. Nedić je obećao Mihailoviću predati 100.000.000 dinara radi četničkih plaća. U septembru partizanske snage osvajaju veći dio Srbije. u zapadnoj Srbiji, u borbama na [[Kopaonik]]u i [[Zlatibor]]u, četničke snage pod mihailovićevim zapovjedništvom su poražene i Mihailović sa svojim štabom prelazi u Bosnu. ==== 1945. ==== U martu se sastaje sa većinom svojih zapovjednika na planini [[Vučjak]] u sjeveroistočnoj Bosni ali ga neki od njih napuštaju. Četnici se međusobno djele i uz Mihailovića ostaje 10.000 ljudi. Mihailović šalje generala [[Svetomir Đukić|Svetomira Đukića]] da pregovara sa [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]] radi stvaranja srpsko-hrvatsko-slovenskog antikomunističkog bloka. kako su Mihailovićeve jedinice bile ugrožene od partizana nije čekao kraj pregovora i krenuo je natrag prema Srbiji. 10. maja Mihailovićevi četnici se sukobljavaju sa partizanima na Zelengori i bivaju poraženi. Preživjelih 5000 četnika se djele na manje grupe i raspršuju se. Mihailović ostaje sa jednom grupom na prostoru [[Istočna Bosna|Istočne Bosne]]. Odsjek zaštite Naroda ([[OZN]]-a), 12. marta 1946, uhapsio je Dražu Mihailovića 10. juna 1946. izveden je pred sud gdje je konačno osuđen 15. jula [[1946]]. godine na smrt zbog ratnih zločina i veleizdaje. Strijeljan je 17. jula [[1946]]. godine u [[Lisičiji Potok|Lisičijem Potoku]]. Organizacije koje sebe smatraju nasljednicima četničkog pokreta veličaju ga kao heroja. == Suđenje == {{Glavni|Beogradski proces}} Tokom sudskog procesa održanog od 10. juna do 15. jula 1946. godine, poznatog kao Beogradski proces, i iznešenih dokaza Draža Mihailović je osuđen na smrt a njegovo pogubljenje je izvršeno 2 dana kasnije 17. jula 1946. == Nakon rata == Nakon završetka rata Mihalović se skrivao u istočnoj Bosni i, za razliku od većine četničkih vođa, nije prebjegao na Zapad. Uzalud je pokušavao povezati razbacane četničke grupice. Nakon što su agenti OZN-e zarobili četničkog pukovnika [[Nikola Kalabić|Nikolu Kalabića]], ovaj je pristao predati im Mihailovića da spasi život. 12. marta 1946. agenti OZN-e su zarobili Mihailovića na planini Zlatibor. Na suđenju koje je trajalo od 10. juna do 15. jula 1946., zbog izdaje i ratnih zločina, Draža Mihailović je osuđen na smrt strijeljanjem. Nakon što je odbijena žalba, Mihailović i još osam oficira su pogubljeni 17. jula 1946. u Lisičjem potoku. Tijela su im pokopana u neobilježenom grobu. == Odlikovanja == Uprkos protestima iz Hrvatske, BiH, ali i Srbije, kćeri četničkog vođe Draže Mihailovića uručen je '''Orden za zasluge''' (''Legion of merit''), najviše američko odlikovanje za strance, kojim je američki predsjednik [[Harry Truman]] [[1948]]. posthumno odlikovao Mihailovića, za spašavanje života američkih pilota oborenih od strane njemačke nacističke vojske. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Dragoljub Mihailović}} == Reference == {{Refspisak}} {{Ljudi na Jugoslavenskom frontu}} {{Načelnici Generalštaba Vojske Kraljevine Jugoslavije}} {{Ministri odbrane Vojske Kraljevine Jugoslavije}} {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{DEFAULTSORT:Mihailović, Draža}} [[Kategorija:Ratni zločinci u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Četnici u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Rođeni 1893.]] [[Kategorija:Umrli 1945.]] [[Kategorija:Biografije, Ivanjica]] [[Kategorija:Načelnici Generalštaba Vojske Kraljevine Jugoslavije]] [[Kategorija:Srpski kolaboracionisti u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Jugoslavenski kolaboracionisti u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Srpski nacionalisti]] 8zzuv5ur2dz0huwi5km1ywzb24hulh5 3425932 3425930 2022-07-28T18:12:20Z KWiki 9400 Zaštitio je stranicu "[[Draža Mihailović]]": Prevencija ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno)) wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojno lice | ime = Draža Mihailović | slika = Draza Mihailovic,1943.jpg | opis = Dragoljub "Draža" Mihailović, vođa četničkog pokreta | datum rođenja = {{datum rođenja|1893|04|27}} | mjesto rođenja = [[Ivanjica]], [[Kraljevina Srbija]] | datum smrti = {{datum smrti i godine|1946|07|17|1893|04|27}} | mjesto smrti = [[Beograd]], [[NR Srbija]], [[FNR Jugoslavija]] | nacionalnost = Srbin | puno ime = Dragoljub Mihailović | nadimak = Čiča Draža | supruga = | suprug = | titule = | knjige = | služba = 1910–45. | čin = [[Armijski general]] | ratovi = {{plainlist| * [[Balkanski ratovi]] * [[Prvi svjetski rat]] * [[Drugi svjetski rat]] }} | bitke = | vojska = {{plainlist| * [[Vojska Kraljevine Srbije (1914—1918)|Vojska Kraljevine Srbije]] * [[Jugoslovenska vojska]] * [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]] }} | rod = | jedinice = | zapovijedao = [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]] | nagrade = {{plainlist| * [[Kraljevski orden Karađorđeve zvijezde|Orden Karađorđeve zvijezde sa mačevima]] * [[Kraljevski orden Bijelog orla|Orden bijelog orla]] * [[Orden Krune|Orden Jugoslovenske krune]] * [[Vojni krst]] * [[Orden bijelog lava]] * [[Orden Svetog Aleksandra]] * [[Ratni krst 1939–1945.|Ratni krst]] * [[Legija za zasluge|Orden Legija za zasluge]] ''(posthumno)'' }} }} '''Dragoljub "Draža" Mihailović''' (također ''Čiča'', ''Draža Mihailović''), rođen [[26. april]]a [[1893.]] godine u [[Ivanjica|Ivanjici]], u [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]] bio je [[armijski general]] i načelnik Štaba [[Vrhovna komanda JVuO|Vrhovne komande]] samoprozvane [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u Otadžbini]],<ref name="KN">{{Cite book|last=Knežević| first = Radoje| title = Knjiga o Draži: 1944-1946|year=1956| publisher = Srpska narodna odbrana| url = https://books.google.ba/books?id=FDvRAAAAMAAJ}}</ref><ref name="HS">[[Holm Sundhaussen]] ''Jugoslawien und seine Nachfolgestaaten 1943-2011 - Eine ungewönhliche Geschichte des Gewönhlichen'', Böhlau Verlag Wien - Köln - Weimar, {{ISBN|978-3-205-79609-1}} {{de simbol}}</ref> nastale povezivanjem [[Četnici|četničkih]] odreda u okupiranim dijelovima Srbije, kao i [[Spisak ministara odbrane Jugoslavije|ministar vojske, mornarice i vazduhoplovstva]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], u [[Prva vlada Slobodana Jovanovića|prvoj]] i [[Druga vlada Slobodana Jovanovića|drugoj vladi]] [[Slobodan Jovanović|Slobodana Jovanović]], u [[vlada Miloša Trifunovića|međuvladi]] [[Miloš Trifunović|Miloša Trifunovića]] i [[Vlada Božidara Purića|vladi]] [[Božidar Purić|Božidara Purića]], u toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="KD">Knjiga o Draži, uredio Radoje Knežević, Avala, Vindzor, Kanada, 1956.</ref> Mada je formalno bio ministar, [[de facto]] tu funkciju nikada nije obavljao. Kao jugoslavenski [[monarhizam|monarhista]] i srpski [[Nacionalizam|nacionalist]], Mihailović je težio ponovnoj uspostavi [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] i uspostavljanju Velike Jugoslavije s etnički čistom [[Velika Srbija|Velikom Srbijom]], koja bi trebala obuhvaćati prostore današnje [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]], [[Kosovo|Kosova]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Srem]]a, [[Banat]]a i [[Bačka|Bačke]].<ref name="HS_srb">[[Holm Sundhaussen]] ''Geschichte Serbiens : 19.–21. Jahrhundert'', Böhlau Verlag Wien - Köln - Weimar, ISBN ISBN=978-3-205-77660-4 {{de simbol}}</ref> Nakon završetka Drugog svjetskog rata uhapšen je i u [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] osuđen je na smrt strijeljanjem zbog [[kolaboracija|kolaboracije]] i [[Ratni zločini|ratnih zločina]].<ref name="HS"/> Godine 2015. Viši sud u Beogradu je usvojio zahtjev za [[Proces rehabilitacije Dragoljuba Mihailovića|njegovu rehabilitaciju]], te proglasio ništavnom presudu koja je donesena 69 godina ranije. == Biografija == Rođen je [[26. april]]a [[1893]]. godine u [[Ivanjica|Ivanjici]], [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]] od roditelja Mihaila i Smiljane Mihailović. Prije no što se u Ivanjici zaposlio kao pisar Moravičkog sreza, Mihailo Mihailović je iza sebe već imao jedan brak i dvoje djece. Osim Draže, Smiljana i Mihailo dobili su kćerke Milicu i Jelicu. Mihailovićevi roditelji su umrli relativno rano. Otac Mihailo je umro od tuberkuloze odmah po Jeličinom rođenju, a majka Smiljana pet godina kasnije. Zato je 1901. godine njihov stric, veterinarski major Vladimir Mihailović, doveo siročad u svoj dom u Beogradu, u Studeničkoj ulici (danas ulica Svetozara Markovića), preuzevši staranje o njima. === Školovanje === Pošto je završio četiri razreda osnovne škole, Mihailović je u jesen 1904. godine upisan u prvi razred Treće muške gimnazije. U ovoj gimnaziji završio je prva tri razreda, a slijedeća tri u Drugoj beogradskoj gimnaziji. Prvog septembra 1910. godine Draža je stupio u 43. klasu Niže škole Vojne akademije u Beogradu.<ref name="BD">Bojan B. Dimitrijević, ''Đeneral Mihailović'', ALX, Beograd, 1996.</ref><ref name="Milovanovic">{{Cite book| last = Milovanović| first = Nikola| authorlink = Nikola Milovanović| title = Draža Mihailović| year = 1991| url = http://www.znaci.net/00001/11.htm| publisher = Pegaz| location = Beograd| id = {{COBISS-Sr|ID=2328588}}| access-date = 22. 8. 2019| archive-date = 23. 4. 2013| archive-url = https://web.archive.org/web/20130423220533/http://znaci.net/00001/11.htm| url-status = dead}}</ref> Poslije šest mjeseci, 1. marta 1911. godine bio je unaprijeđen u čin pitomca-kaplara, a poslije dvije godine, 1. septembra 1912, u čin pitomca-podnarednika. U septembru 1912. 43. klasa Niže škole vojne akademije je krenula u [[Prvi balkanski rat]] protiv [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]], a odmah potom, početkom 1913, i u [[Drugi balkanski rat]] protiv [[Bugarska|Bugarske]]. === Prvi balkanski rat === U [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]] njegova klasa je raspoređena na položaje bataljonskih ađutanata. Nalazio se u IV prekobrojnom pješadijskom puku prvog poziva. Ova jedinica je bila u sastavu Drinske divizije, ali je na početku rata prebačena u Dunavsku diviziju drugog poziva, tako da se Draža borio na makedonskom frontu.<ref name="Milovanovic"/> U [[Kumanovska bitka|Kumanovskoj bici]] 23-24. oktobra 1912. Mihailović se borio kod [[Mlado Nagoričane|Nagoričina]] i rijeke [[Pčinja|Pčinje]]. Dobro se pokazao, pa je pored Srebrne medalje za hrabrost dobio i čin narednika. Divizija u kojoj se borio Mihailović bila je u sastavu Druge armije generala [[Stepa Stepanović|Stepe Stepanovića]] i učestvovala je u opsadi [[Edirne|Jedrena]].<ref name="SPM">''Spomenica četrdesetogodišnjice ustanka na Ravnoj gori 1941—1945.'', Organizacija srpskih četnika „Ravna gora“, Chicago, SAD, 1985.</ref> === Drugi balkanski rat === {{sekcija}} === Prvi svjetski rat === {{sekcija}} === Period između dva svjetska rata === {{sekcija}} === Drugi svjetski rat === ==== 1941. ==== Nakon njemačkog napada na Kraljevinu Jugoslaviju pukovnik Draža Mihailović izbjegava zarobljavanje i sa grupom oficira i vojnika jugoslavenske kraljevske vojske probija se na Ravnu Goru u Srbiji. Ondje 8. maja osniva "Komandu četničkih odreda jugoslavenske vojske" te počinje oko sebe okupljati pripadnike raznih četničkih organizacija, vojnike poražene jugoslavenske vojske i političare iz prijetarnih stranaka. Pokušavao je oko sebe stvoriti pokret otpora Nijemcima koji bi u trenutku protivudara zapadnih saveznika protjerao okupatora. Nije odobravao otvoreni otpor okupatoru nego radije manje diverzije, naoružavanje i pripremanje za otpor. 29. augusta sklapa tajni sporazum o saradnji sa generalom [[Miladin Nedić|Milanom Nedićem]], predsjednikom kvislinške vlade Srbije. Istovremeno na tlu Srbije i ostatka Jugoslavije nastaje nastaje partizanski pokret otpora predvođen komunistima i [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]]. S obzirom na isti cilj, obnovu Jugoslavije, Draža i Tito su se sastali 19. septembra u selu Struganik kraj Valjeva i 27. oktobra u Brajićima. Na prvom sastanku je dogovorena labava saradnja partizanskih i četničkih jedinica ali na oba sastanka Draža je odbio aktivnu borbu protiv Nijemaca. Na drugom sastanku je zatražio i dobio od Tita 500 pušaka i municiju za četnike. 1. novembra, Dražine četničke jedinice napadaju [[Užice]], sjedište partizanskog teritorija, ali doživljavaju katastrofalan poraz. Draža na brzinu sklapa primirje sa Titom i 13. novembra se sastaje sa Nijemcima gdje sklapaju tajni dogovor o saradnji njemačkih i četničkih jedinica u borbi protiv partizana. Draža naređuje većini svojih jedinica da se legaliziraju kod srbijanskih kvislinških vlasti i formalno stave pod Nedićevo zapovjedništvo kako ih Nijemci ne bi držali neprijateljima ali te jedinice i dalje ostaju pod njegovom kontrolom. ==== 1942. ==== U januaru Mihailović napušta Srbiju i prelazi u Crnu Goru. 11. januara kralj Petar II. iz Londona imenuje Mihailovića Ministrom vojske, mornarice i zarkoplovstva u izbjegloj vladi Kraljevine Jugoslavije i daje mu čin generala. I četnici pod Mihailovićevim zapovjedništvom su od kralja Petra II. proglašeni "Jugoslavenskom vojskom u otađbini" kako će se oni do kraja rata službeno nazivati. 19. augusta Mihailović naređuje napad četničkih jedinica na [[Foča|Foču]] koju sa tada držali [[ustaše]]. Nakon što su zauzeli grad, četnici su počinili neviđen pokolj nad muslimanskim stanovništvom a procjenjuje se da je ubijeno 2000/3000 Muslimana. Nakon toga su u grad ušle italijanske jedinice kako bi spriječile ustaše da interveniraju protiv četnika. ==== 1943. ==== [[Datoteka:Draža confers with his men.jpg|mini|Draža Mihailović i njegovi oficiri]] U martu Mihailović osobno zapovjeda četničkim snagama od 20.000 ljudi koje su trebale pomoći Nijemcima, Italijanima i ustašama u uništenju partizana u [[Bitka na Neretvi|bitci na Neretvi]]. nakon što su partizani prešli na lijevu obalu Neretve izvan dosega Nijemaca, Nijemci su očekivali od Mihailovićevih četnika da unište partizane. No u borbama kod [[Kalinovik]]a i [[Nevesinje|Nevesinja]] četnici bivaju potpuno razbijeni i trpe veliki poraz. Glavni zapovjednik njemačkih snaga na [[Balkan]]u, general [[Alexander von Lohr]] je izvjestio njemačko vrhovno zapovjedništvo da Draža Mihailović snosi glavnu krivicu za neuspjeh i da je kao vojni zapovjednik potpuno zakazao. U aprilu Mihailović napušta [[Lipovo]] i vraća se u Srbiju. Od maja se iz Londona sve više traži traži da četnici prestanu s napadima na partizane i da započnu borbu s okupatorima. Četnici više i ne skrivaju saradnju s Nijemcima u borbi protiv partizana i 28. novembra zapadni saveznici odlučuju uskratiti materijalnu pomoć Mihailovićevim četnicima. Krajem 1943. počeo se kriti u istočnoj Bosni gdje je zajedno sa svojim trupama počinio zločine nad civilnim bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom kao i nad pripadnicima partizanskog pokreta. Sa svojim trupama se na početku borio protiv Njemačkog okupatora, dok je kasnije četnički pokret počeo otvoreno surađivati sa okupatorom u borbi protiv jugoslavenskih partizana. ==== 1944. ==== Polovicom januara Mihailović u selu [[Ba]] organizira tzv. [[Svetosavski kongres]], kao pandan Drugom zasjedanju [[AVNOJ]]-a krajem 1943. na kongresu su učestvovali pripadnici prijeratnih srpskih stranaka i četnički visoki oficiri a Mihailovićeva namjera je bila prikazati kongres kao "svejugoslvenski" skup a četnike kao vojsku svih naroda Jugoslavije koja ima podršku zapadnih saveznika. U maju Mihailović naređuje ubistvo [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]], vođe suparničkog četničkog pokreta. Istog mjeseca svi američki i britanski oficiri za vezu su povučeni iz četničke vrhovne komande. U junu kralj Petar II. oduzima Mihailoviću ministarski položaj i generalski čin. 20. augusta Mihailović se tajno sastaje sa Milanom Nedićem u Ražani kod [[Kosjerić]]a i s njime sklapa novi sporazum. Nedić je obećao Mihailoviću predati 100.000.000 dinara radi četničkih plaća. U septembru partizanske snage osvajaju veći dio Srbije. u zapadnoj Srbiji, u borbama na [[Kopaonik]]u i [[Zlatibor]]u, četničke snage pod mihailovićevim zapovjedništvom su poražene i Mihailović sa svojim štabom prelazi u Bosnu. ==== 1945. ==== U martu se sastaje sa većinom svojih zapovjednika na planini [[Vučjak]] u sjeveroistočnoj Bosni ali ga neki od njih napuštaju. Četnici se međusobno djele i uz Mihailovića ostaje 10.000 ljudi. Mihailović šalje generala [[Svetomir Đukić|Svetomira Đukića]] da pregovara sa [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]] radi stvaranja srpsko-hrvatsko-slovenskog antikomunističkog bloka. kako su Mihailovićeve jedinice bile ugrožene od partizana nije čekao kraj pregovora i krenuo je natrag prema Srbiji. 10. maja Mihailovićevi četnici se sukobljavaju sa partizanima na Zelengori i bivaju poraženi. Preživjelih 5000 četnika se djele na manje grupe i raspršuju se. Mihailović ostaje sa jednom grupom na prostoru [[Istočna Bosna|Istočne Bosne]]. Odsjek zaštite Naroda ([[OZN]]-a), 12. marta 1946, uhapsio je Dražu Mihailovića 10. juna 1946. izveden je pred sud gdje je konačno osuđen 15. jula [[1946]]. godine na smrt zbog ratnih zločina i veleizdaje. Strijeljan je 17. jula [[1946]]. godine u [[Lisičiji Potok|Lisičijem Potoku]]. Organizacije koje sebe smatraju nasljednicima četničkog pokreta veličaju ga kao heroja. == Suđenje == {{Glavni|Beogradski proces}} Tokom sudskog procesa održanog od 10. juna do 15. jula 1946. godine, poznatog kao Beogradski proces, i iznešenih dokaza Draža Mihailović je osuđen na smrt a njegovo pogubljenje je izvršeno 2 dana kasnije 17. jula 1946. == Nakon rata == Nakon završetka rata Mihalović se skrivao u istočnoj Bosni i, za razliku od većine četničkih vođa, nije prebjegao na Zapad. Uzalud je pokušavao povezati razbacane četničke grupice. Nakon što su agenti OZN-e zarobili četničkog pukovnika [[Nikola Kalabić|Nikolu Kalabića]], ovaj je pristao predati im Mihailovića da spasi život. 12. marta 1946. agenti OZN-e su zarobili Mihailovića na planini Zlatibor. Na suđenju koje je trajalo od 10. juna do 15. jula 1946., zbog izdaje i ratnih zločina, Draža Mihailović je osuđen na smrt strijeljanjem. Nakon što je odbijena žalba, Mihailović i još osam oficira su pogubljeni 17. jula 1946. u Lisičjem potoku. Tijela su im pokopana u neobilježenom grobu. == Odlikovanja == Uprkos protestima iz Hrvatske, BiH, ali i Srbije, kćeri četničkog vođe Draže Mihailovića uručen je '''Orden za zasluge''' (''Legion of merit''), najviše američko odlikovanje za strance, kojim je američki predsjednik [[Harry Truman]] [[1948]]. posthumno odlikovao Mihailovića, za spašavanje života američkih pilota oborenih od strane njemačke nacističke vojske. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Dragoljub Mihailović}} == Reference == {{Refspisak}} {{Ljudi na Jugoslavenskom frontu}} {{Načelnici Generalštaba Vojske Kraljevine Jugoslavije}} {{Ministri odbrane Vojske Kraljevine Jugoslavije}} {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{DEFAULTSORT:Mihailović, Draža}} [[Kategorija:Ratni zločinci u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Četnici u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Rođeni 1893.]] [[Kategorija:Umrli 1945.]] [[Kategorija:Biografije, Ivanjica]] [[Kategorija:Načelnici Generalštaba Vojske Kraljevine Jugoslavije]] [[Kategorija:Srpski kolaboracionisti u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Jugoslavenski kolaboracionisti u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Srpski nacionalisti]] 8zzuv5ur2dz0huwi5km1ywzb24hulh5 849. 0 9055 3425966 3425501 2022-07-29T08:49:01Z AdnanSa 226 wikitext text/x-wiki {{godina}} Godina '''849.''' ('''[[Rimski brojevi|DCCCXLIX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u utorak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 849. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == === Evropa === * Ljeto – Bitka kod Ostije: Saracenska arapska flota sa Sardinije isplovljava prema Rimu. Kao odgovor, papa Leo IV formira koaliciju pomorskih italijanskih gradova, uključujući Napulj, Amalfi i Gaetu, predvođenu admiralom Cezarom — koja je okupljena kod ponovo utvrđene luke Ostije — i odbija Saracenske napadače. Njihova mornarica je raštrkana, što rezultira mnogim potopljenim plovilima. Rim je odbranjen ekspanzije Aglabida <ref>Benvenuti, Gino (1985). Le Repubbliche Marinare. Amalfi, Pisa, Genova e Venezia. Rome: Newton & Compton Editori. p. 15. ISBN 88-8289-529-7.</ref>. * Franačke snage pod kraljem [[Karlo II, car Svetog Rimskog Carstva|Karlom Ćelavim]] napadaju južni dio današnje Francuske i osvajaju teritoriju Toulousea. On imenuje Fredela za grofa (comté) od Toulousea, koji je osnovao dinastiju Rouergue. [[Akvitanija]] je potčinjena Zapadnofranačkom kraljevstvu. === [[Abasidski halifat]] === * Armenski princ Bagrat II počinje pobunu protiv [[Halifa|halife]] Al-Mutawakkila, iz Abasidskog halifata. === Azija === * U glavnom kineskom gradu Chang'anu, carskog princa za vrijeme dinastije Tang su dužnosnici na dvoru smjenili s položaja zbog podizanja zgrade koja ometa ulicu u najsjeverozapadnijem odjelu u južnom centralnom Chang'anu. * Kralj Pyinbya od [[Burma|Burme]] osniva grad Bagan, koji se nalazi u regiji Mandalay, i utvrđuje ga zidinama. * 24. oktobar: Snažan zemljotres u regiji Baotou, danas u Unutrašnjoj Mongoliji, procijenjen na 7 stepeni. == 849. u temama == === Religija === * April ili maj: Hincmar osuđuje teologa Gottschalka, optuženog da vjeruje u predodređenje za spas samo određenih vjernika, a ne svih, na Sinodi u Quierzyju <ref>L. B. Picard Mémoires de la Société des antiquaires de Picardie, 1839.</ref>. * 2. decembar: početak izgradnje džamije [[Univerzitet Al-Karaouine|Al-Karaouine]] u [[Fes (grad)|Fesu]] <ref>Par Ṣâliḥ b. ʻAbd al-Ḥalîm Gharnâtî Roudh el-Kartas, histoire des souverains du Maghreb [archive] traduit par Auguste Beaumier, 1860.</ref>. == [[Porođaj|Rođeni]] == * maj – Isma'il ibn Ahmad, muslimanski emir (u. 907.) * [[Alfred Veliki]], kralj Wessexa (um. 899.) * Eric Anundsson, kralj Švedske (um. 882.) == [[Smrt|Umrli]] == * 15. januar – Teofilakt, [[Bizantijsko Carstvo|bizantijski]] ko-car (r. oko 793.) * c. Februar – Harthamah ibn al-Nadr al-Jabali, muslimanski guverner * juni – Ali ibn al-Madini, muslimanski [[Nauka u srednjovjekovnom islamskom svijetu|učenjak]] (r. 778.) * c. juna? – Ragenar, biskup Amijena * 18. avgust – Valafrid Strabon, [[franačka|franački]] [[Teologija|teološki]] pisac * Conaing mac Flainn, kralj Brege (Irska) * Connagan, biskup od Clonferta (Irska) * Guntbold, nadbiskup Rouena * Itakh (Ītākh al-Khazarī), muslimanski [[general]] * Zhang Zhongwu, kineski general == Reference == {{Reference}} {{Commonscat|849|849.}} 2va2jq368czki4elpfvhw6g5ms42jt9 848. 0 9056 3425967 3226649 2022-07-29T08:55:58Z AdnanSa 226 wikitext text/x-wiki {{godina}} Godina '''848.''' ('''[[Rimski brojevi|DCCCXLVIII]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u nedjelju]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 848. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 848. u temama == * Papa Leo IV gradi (na suprotnoj strani rijeke Tiber) Leoninski grad, utvrđeni zid od tri kilometra koji okružuje [[Vatikan]]sko brdo i Borgo, da bi olakšao idbranu Rima <ref>Wards-Perkins, Bryan. From Classical Antiquity to the Middle Ages, p. 195. Oxford University Press, 1984. ISBN 0-19-821898-2.</ref>. * Završena je [[rimokatolička crkva]] Santa María del Naranco, na padini Monte Naranco (sjeverna Španija). == [[Porođaj|Rođeni]] == * Alfonso III, kralj Asturije (približan datum) * Karloman, franački opat (um. 877.) * Karlo Dijete, kralj Akvitanije (ili 847.) * Lotar Hromi, franački opat (um. 865.) * Onneca Fortúnez, [[Baskija|baskijska]] princeza (ili 850.) == [[Smrt|Umrli]] == * Ali ibn Muhamed, muslimanski sultan (r. 827.) * Cui Yuanshi, kancelar dinastije Tang * Drest X, kralj [[Pikti|Pikta]] * Guo, udovica carica iz dinastije Tang * Ithel, kralj Gventa (približan datum) * Li Gongzuo, kineski pisac * Malik ibn Kajdar, muslimanski guverner * Rechtabhra, biskup Klonferta * Shi Xiong, kineski general * Sunifred, [[Franačka|franački]] plemić * Sunyer I, franački plemić * Viljem I, vojvoda od Gaskonije * Yahya al-Laithi, [[Islam|muslimanski]] učenjak == Reference == {{Reference}} {{Commonscat|848|848.}} 6d2uc5y0mlfjegqfbld59bb0w3i61dm Abu Musab al-Zarqawi 0 13174 3425938 3237838 2022-07-28T19:00:29Z Kiro Bassem 128699 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Abu Musab El-Zarqawi | slika = Abu Musab al-Zarqawi portrait.jpg | veličina_slike = 150px | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1966|10|20}} | mjesto_rođenja = Zarqa, Jordan | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2006|6|7|1966|10|20}} | mjesto_smrti = Hibhib, Irak | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Abu Musab al-Zarqawi''' ({{ArJ|أبو مصعب الزرقاوي}} rođen [[20. oktobar|20. oktobra]], [[1966]], ubijen [[7. juni|7. juna]] 2006.) lider Al-Kaide u [[Irak]]u. Zarqawi je navodno na više audio kaseta priznao da je počinio brojne akte nasilja u Iraku uključujući ubijanje civila i uzimanje taoca. Osumnjičen je i za druge akte nasilja. === Smrt === Al-Zarqawi je ubijen 7. juna 2006. u preciznom zračnom napadu američkih aviona [[F-16]] na njegovo skrovište (kuća), 8&nbsp;km sjeverno od iračkog grada Bakube. ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} *{{NYTtopic|people/z/abu_musab_al_zarqawi}} *{{Nndb|952/000032856}} ;Članci *[http://www.flatearthnews.net/footnotes-book/page-205-zarqawi/how-zarqawi-myth-was-made-america/ 'How the Zarqawi myth was made in America'], [[Nick Davies]] *[https://archive.is/20130102012308/www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-22944749_ITM Zarqawi: Taking Care of Business], [[Daniel Ross (Australian philosopher and filmmaker)|Daniel Ross]], August 1, 2006 *[http://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/alzarqawi-a-life-drenched-in-blood-481636.html "Al-Zarqawi: A life drenched in blood"], Patrick Cockburn, ''[[The Independent]]'', June 9, 2006 {{DEFAULTSORT:al-Zarqawi, Abu Musab}} [[Kategorija:Teroristi]] [[Kategorija:Rođeni 1966.]] [[Kategorija:Umrli 2006.]] t0cdvm8avarlh9dsutq3afdu48p49y2 Mljet 0 13514 3425940 3032252 2022-07-28T19:07:25Z Rethymno 65466 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Great Lake, Island of Mljet, Croatia.JPG|mini|desno|300px|Veliko jezero na Mljetu]] {{Drugo_značenje|Mljet (čvor)}} '''Mljet''' je [[ostrvo]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. '''Mljet''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Melita'', [[Italijanski jezik|ital.]] ''Meleda'') je osmi po veličini otok u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], jedan od najvećih [[Dalmacija|južnodalmatinskih]] [[otok]]a te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka. Pripada dubrovačkom [[arhipelag]]u. Dug je 37 km, a širok 3 km. Jednako kao i danas, Mljet je svu svoju historiju gravitirao isključivo ovom području. Nalazi se u neposrednoj blizini [[Dubrovnik]]a, [[Korčula|Korčule]], Elafitskih otoka, a od [[poluostrvo|poluostrva]] [[Pelješac|Pelješca]] ga dijeli [[Mljetski kanal]]. Zbog jednakog naziva u [[Rim|rimskim]], a kasnije u spisima na latinskom jeziku, Mljet je kroz [[Historija|historiju]] vrlo često bio zamjenjivan otokom [[Malta|Maltom]] te se danas dvije svjetski poznate [[Legenda|legende]] o brodolomima [[Homer]]ovog [[Odisej]]a te [[Sveti Pavle|sv. Pavla]] (bez obzira na navod u Djelima apostolskim 27.39-28.11 u kojem se nedvosmisleno kaže kako se brodolom dogodio dok su plovili Adriom i bez obzira što na Malti nikad nisu postojale [[Zmija|zmije otrovnice]], a na Mljetu su istrebljene dovođenjem [[mungos]]a) pripisuju većoj i svjetski poznatijoj Malti. Kao podsjetnik da bi drevna Ogigija mogao biti i Mljet, danas na otoku postoje Odisejeva špilja te [[hrid]] sv. Pavla kao i zavjetna crkvica u istočnom dijelu otoka. Jednako tako, bez obzira što hrvatski kinolozi i historičari [[Veterina|veterine]] smatraju kako [[maltezer]] potječe s Mljeta, što priznaje većina kinoloških stručnjaka <ref name="Matoš">Matoš, Antun Gustav. ''Sabrana djela [[Antun Gustav Matoš|Antuna Gustava Matoša]]'', Mladost, Zagreb, 1973., str. 221.</ref><ref name="Pugnetti">Pugnetti, Gino; Orban, Ratimir (urednik) ''Sve o psima'', Mladinska knjiga (Ljubljana) i Mladost (Zagreb), 1983., rbr. 291.</ref><ref name="Rudić">[http://dogsnordic.net/index.php?option=com_content&task=view&id=277&Itemid=26 Mljetski psić - Maltezac; izvadak iz knjige 'Sve o psima'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090531190959/http://dogsnordic.net/index.php?option=com_content&task=view&id=277&Itemid=26 |date=31 Maj 2009 }}, ''dogsnordic.net, Senada Rudić, Osijek''</ref><ref name="Orban">Orban, Ratimir. ''Malteški pas je zapravo naš mljetski psić'', Moj pas i njegovi prijatelji : stručno informativna revija za kinologiju, Hrvatski kinološki savez, Zagreb, 1992., trobroj 7-8-9, str. 14. i 15.</ref><!-- citirano prema Špoljarić, Boris. ''Hrvatska kinološka baština'', Hrvatski kinološki savez, Zagreb, 2007., str. 342. --><ref name="Turković">Pugnetti, Gino; Turković, Ksenija (prijevod) ''Sve o psima'', Mladinska knjiga, Zagreb, 1993.</ref><ref name="HJP">[http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=e1xlWRk%3D Hrvatski jezični portal - Direktni link za pristup napomeni] : maltézer {{citat|maltézer m kinol. kućni patuljasti pas svilene bijele dlake; mljetski psić (jer potječe s otoka Mljeta, a ne s Malte)}} </ref><ref name="Pugnetti"/><ref>[http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=e1xlWRI%3D Hrvatski jezični portal - Direktni link za pristup napomeni] : Malta {{citat|pr. (etnik): Maltež (Zadar, sred. Dalmacija)}}</ref><ref name="Gondrexon">Gondrexon, Anna; Browne, Ives. [preveo Vlatko Šarić]. ''Mala enciklopedija pasa : s opisom 343 različite pasmine'', Prosvjeta, Zagreb, 1975., str. 294.</ref> koji se pozivaju na Kalimaha Kirenjanina, Plinija Starijega i Stjepana Bizantinca i to se danas češće pripisuje Malti. Mljet je otok šarolikog životinjskog svijeta i izvornih [[šuma]] [[Alepski bor|alepskog bora]], [[Pinija|bora pinije]] i [[Hrast crnika|hrasta crnike]]. Smatra se najpošumljenijim i najzelenijim hrvatskim otokom, čiji je zapadni dio zaštićen kao prvi [[Jadransko more|jadranski]] [[nacionalni park]], a istočni dio kao rezervat prirodnih rijetkosti. Većih naselja na Mljetu nema naročito zbog loše ekonomske razvijenosti otoka što je rezultiralo permanentnim iseljavanjem mlađeg stanovništva. Stanovnici otoka Mljeta zovu se '''Mljećani''' i '''Mljećke''' (često se krivo navodi izraz ''Mljećanke''). Prema popisu stanovnika iz [[2001]]. godine, 99% stanovnika su [[Hrvati]] <ref>[http://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_02_01/H01_02_01_zup19.html]</ref>, 96% stanovnika su [[katolici]] <ref>[http://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_02_04/H01_02_04.html]</ref> te su jedini otočani (uz stanovnike Elafita) koji govore [[Štokavsko narječje|štokavskim narječjem]] i to [[Ijekavski govor|ijekavskim govorom]]. == Historija == Mljet je prvobitno bio pod [[Kraljevina Bosna|bosanskom]] vlašċu, ali je zbog dobrih i prijateljskih odnosa sa Dubrovnikom, predat [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkoj Republici]]. Jedno vrijeme je bio pod vlašċu [[Mletačka Republika|Mletaka]]. == Geografija == Upravno središte Mljeta je Babino Polje, a od ostalih naselja poznatija su: Polače, Pristanište, Pomena, Sobra. Sjeverozapadni dio otoka Mljeta je proglašen nacionalnim parkom. == Reference == {{reference}} {{Stub-geog}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Mljet}} *[http://mljet.hr Zvanični sajt] {{Naseljena ostrva u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Ostrva u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Mljet|*]] [[Kategorija:Ostrva u Jadranskom moru]] r32o22afcsbx0pvyz8secdjkok3gmaq 3425941 3425940 2022-07-28T19:09:02Z Rethymno 65466 /* Geografija */ wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Great Lake, Island of Mljet, Croatia.JPG|mini|desno|300px|Veliko jezero na Mljetu]] {{Drugo_značenje|Mljet (čvor)}} '''Mljet''' je [[ostrvo]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. '''Mljet''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Melita'', [[Italijanski jezik|ital.]] ''Meleda'') je osmi po veličini otok u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], jedan od najvećih [[Dalmacija|južnodalmatinskih]] [[otok]]a te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka. Pripada dubrovačkom [[arhipelag]]u. Dug je 37 km, a širok 3 km. Jednako kao i danas, Mljet je svu svoju historiju gravitirao isključivo ovom području. Nalazi se u neposrednoj blizini [[Dubrovnik]]a, [[Korčula|Korčule]], Elafitskih otoka, a od [[poluostrvo|poluostrva]] [[Pelješac|Pelješca]] ga dijeli [[Mljetski kanal]]. Zbog jednakog naziva u [[Rim|rimskim]], a kasnije u spisima na latinskom jeziku, Mljet je kroz [[Historija|historiju]] vrlo često bio zamjenjivan otokom [[Malta|Maltom]] te se danas dvije svjetski poznate [[Legenda|legende]] o brodolomima [[Homer]]ovog [[Odisej]]a te [[Sveti Pavle|sv. Pavla]] (bez obzira na navod u Djelima apostolskim 27.39-28.11 u kojem se nedvosmisleno kaže kako se brodolom dogodio dok su plovili Adriom i bez obzira što na Malti nikad nisu postojale [[Zmija|zmije otrovnice]], a na Mljetu su istrebljene dovođenjem [[mungos]]a) pripisuju većoj i svjetski poznatijoj Malti. Kao podsjetnik da bi drevna Ogigija mogao biti i Mljet, danas na otoku postoje Odisejeva špilja te [[hrid]] sv. Pavla kao i zavjetna crkvica u istočnom dijelu otoka. Jednako tako, bez obzira što hrvatski kinolozi i historičari [[Veterina|veterine]] smatraju kako [[maltezer]] potječe s Mljeta, što priznaje većina kinoloških stručnjaka <ref name="Matoš">Matoš, Antun Gustav. ''Sabrana djela [[Antun Gustav Matoš|Antuna Gustava Matoša]]'', Mladost, Zagreb, 1973., str. 221.</ref><ref name="Pugnetti">Pugnetti, Gino; Orban, Ratimir (urednik) ''Sve o psima'', Mladinska knjiga (Ljubljana) i Mladost (Zagreb), 1983., rbr. 291.</ref><ref name="Rudić">[http://dogsnordic.net/index.php?option=com_content&task=view&id=277&Itemid=26 Mljetski psić - Maltezac; izvadak iz knjige 'Sve o psima'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090531190959/http://dogsnordic.net/index.php?option=com_content&task=view&id=277&Itemid=26 |date=31 Maj 2009 }}, ''dogsnordic.net, Senada Rudić, Osijek''</ref><ref name="Orban">Orban, Ratimir. ''Malteški pas je zapravo naš mljetski psić'', Moj pas i njegovi prijatelji : stručno informativna revija za kinologiju, Hrvatski kinološki savez, Zagreb, 1992., trobroj 7-8-9, str. 14. i 15.</ref><!-- citirano prema Špoljarić, Boris. ''Hrvatska kinološka baština'', Hrvatski kinološki savez, Zagreb, 2007., str. 342. --><ref name="Turković">Pugnetti, Gino; Turković, Ksenija (prijevod) ''Sve o psima'', Mladinska knjiga, Zagreb, 1993.</ref><ref name="HJP">[http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=e1xlWRk%3D Hrvatski jezični portal - Direktni link za pristup napomeni] : maltézer {{citat|maltézer m kinol. kućni patuljasti pas svilene bijele dlake; mljetski psić (jer potječe s otoka Mljeta, a ne s Malte)}} </ref><ref name="Pugnetti"/><ref>[http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=e1xlWRI%3D Hrvatski jezični portal - Direktni link za pristup napomeni] : Malta {{citat|pr. (etnik): Maltež (Zadar, sred. Dalmacija)}}</ref><ref name="Gondrexon">Gondrexon, Anna; Browne, Ives. [preveo Vlatko Šarić]. ''Mala enciklopedija pasa : s opisom 343 različite pasmine'', Prosvjeta, Zagreb, 1975., str. 294.</ref> koji se pozivaju na Kalimaha Kirenjanina, Plinija Starijega i Stjepana Bizantinca i to se danas češće pripisuje Malti. Mljet je otok šarolikog životinjskog svijeta i izvornih [[šuma]] [[Alepski bor|alepskog bora]], [[Pinija|bora pinije]] i [[Hrast crnika|hrasta crnike]]. Smatra se najpošumljenijim i najzelenijim hrvatskim otokom, čiji je zapadni dio zaštićen kao prvi [[Jadransko more|jadranski]] [[nacionalni park]], a istočni dio kao rezervat prirodnih rijetkosti. Većih naselja na Mljetu nema naročito zbog loše ekonomske razvijenosti otoka što je rezultiralo permanentnim iseljavanjem mlađeg stanovništva. Stanovnici otoka Mljeta zovu se '''Mljećani''' i '''Mljećke''' (često se krivo navodi izraz ''Mljećanke''). Prema popisu stanovnika iz [[2001]]. godine, 99% stanovnika su [[Hrvati]] <ref>[http://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_02_01/H01_02_01_zup19.html]</ref>, 96% stanovnika su [[katolici]] <ref>[http://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_02_04/H01_02_04.html]</ref> te su jedini otočani (uz stanovnike Elafita) koji govore [[Štokavsko narječje|štokavskim narječjem]] i to [[Ijekavski govor|ijekavskim govorom]]. == Historija == Mljet je prvobitno bio pod [[Kraljevina Bosna|bosanskom]] vlašċu, ali je zbog dobrih i prijateljskih odnosa sa Dubrovnikom, predat [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkoj Republici]]. Jedno vrijeme je bio pod vlašċu [[Mletačka Republika|Mletaka]]. == Geografija == Upravno središte Mljeta je [[Babino Polje]], a od ostalih naselja poznatija su: Polače, Pristanište, Pomena, Sobra. Sjeverozapadni dio otoka Mljeta je proglašen nacionalnim parkom. == Reference == {{reference}} {{Stub-geog}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Mljet}} *[http://mljet.hr Zvanični sajt] {{Naseljena ostrva u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Ostrva u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Mljet|*]] [[Kategorija:Ostrva u Jadranskom moru]] khoozr1qya7cgv5njs9x7a17eyk0lpe Stakleni hotel 0 17827 3425946 3425897 2022-07-28T20:18:25Z Nerko65 55647 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = Stakleni hotel | Tip izdanja = Album | Artist = [[Divlje jagode]] | Cover = Stakleni hotel (Divlje jagode).jpg | Background = salmon | Izdat = 1981 | Produciran = 1981 | Kuća = [[Diskoton]] | Producent(i) = [[Enco Lesić]] i [[Zoran Golub]] | Kritike = | Prošli album = ''[[Divlje jagode (album)|Divlje Jagode]]''<br/>(1979) | Ovaj album = '''''Stakleni hotel'''''<br/>(1981) | Sljedeći album = ''[[Motori (Divlje jagode)|Motori]]''<br/>(1983) }} '''Stakleni hotel''' jeste drugi album [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačke]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenske]] hard rok grupe [[Divlje jagode]]. Snimljen je i miksan u studiju ''Druga maca'' u [[Beograd]]u u februaru 1981., a producenti su bili [[Enco Lesić]] i [[Zoran Golub]]. [[Sarajevo|Sarajevska]] izdavačka kuća ''[[Diskoton]]'' objavila ga je 11. septembra iste godine na [[Long play|LP ploči]] i kaseti. Album su kasnije ponovo objavile na [[Compact disc|CD]]-u izdavačke kuće ''Croatia Records'', ''One Records'' 2006. i ''Zelex Records'' 2007. godine. Kao i na debitantskom albumu, muziku za većinu pjesama komponirao je gitarist i vođa ovog rok sastava [[Zele Lipovača|Sead "Zele" Lipovača]]. Izuzetak je pjesma ''"Potraži put"'' za koju je muziku i tekst napisao tada novi basist i prateći pjevač [[Alen Islamović]] (umjesto [[Nihad Jusufhodžić|Nihada Jusufhodžića]]), kao i tekstove za pjesme ''"Mrak za dvoje"'' i ''"Za one do tebe, nemam više ni banke"''. U grupu Divlje jagode došli su i novi muzičari, tako da je pored Alena Islamovića na bas-gitari novi bubnjar postao [[Nasko Budimlić]]. Album započinju dvije hard rok kompozicije ''"Autostop"'' i ''"Mrak za dvoje"'' koje najavljuju njihova stremljenja ka još čvršćem hard rok zvuku u odnosu na prethodni album. Najistaknutije pjesme (pored ''"[[Autostop (pjesma)|Autostop]]"'') su dvije balade ''"[[Kako si topla i mila]]"'' i ''"Potraži put"'', koje su bile veoma uspješne kod slušalačke publike. Grupa Divlje jagode pokazala je i sa albumom ''"Stakleni hotel"'' sviračke i kompozitorske kvalitete, koje će se iskristalisati na njihovom narednom albumu ''"[[Motori (Divlje jagode)|Motori]]"''. Dizajn za omot albuma i fotografiju uradio je [[Dragan S. Stefanović]]. <ref name="discogs">{{Cite web|url= https://www.discogs.com/master/419321-Divlje-Jagode-Stakleni-Hotel|title= ''Divlje jagode: ''Stakleni hotel''|work= discogs.com|access-date= 28. 7. 2022}}</ref><ref name="metal-archives">{{Cite web|url= https://www.metal-archives.com/albums/Divlje_Jagode/Stakleni_hotel/413469|title= ''Divlje jagode: ''Stakleni hotel''|work= metalmusicarchives.com|access-date= 28. 7. 2022}}</ref> == Lista pjesama == #Autostop #Mrak za dvoje #Kako si topla i mila #Stakleni hotel #Ulica na lošem glasu #Dodirni me, skloni bol #Za one do tebe, nemam više ni banke #Potraži put <ref name="discogs"/> == Članovi grupe == *[[Zele Lipovača|Sead Lipovača]] "Zele" – akustična i električna gitara *[[Anto Janković]] "Toni" – vokal *[[Alen Islamović]] – bas-gitara *[[Nasko Budimlić]] – bubnjevi <ref name="metal-archives"/> == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Albumi iz 1981.]] [[Kategorija:Albumi Divljih jagoda]] ic7qkv625fmruvluaofsvm7wdwughi7 3425947 3425946 2022-07-28T21:11:31Z AnToni 2325 [[Kategorija:Albumi u izdanju Diskotona]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = Stakleni hotel | Tip izdanja = Album | Artist = [[Divlje jagode]] | Cover = Stakleni hotel (Divlje jagode).jpg | Background = salmon | Izdat = 1981 | Produciran = 1981 | Kuća = [[Diskoton]] | Producent(i) = [[Enco Lesić]] i [[Zoran Golub]] | Kritike = | Prošli album = ''[[Divlje jagode (album)|Divlje Jagode]]''<br/>(1979) | Ovaj album = '''''Stakleni hotel'''''<br/>(1981) | Sljedeći album = ''[[Motori (Divlje jagode)|Motori]]''<br/>(1983) }} '''Stakleni hotel''' jeste drugi album [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačke]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenske]] hard rok grupe [[Divlje jagode]]. Snimljen je i miksan u studiju ''Druga maca'' u [[Beograd]]u u februaru 1981., a producenti su bili [[Enco Lesić]] i [[Zoran Golub]]. [[Sarajevo|Sarajevska]] izdavačka kuća ''[[Diskoton]]'' objavila ga je 11. septembra iste godine na [[Long play|LP ploči]] i kaseti. Album su kasnije ponovo objavile na [[Compact disc|CD]]-u izdavačke kuće ''Croatia Records'', ''One Records'' 2006. i ''Zelex Records'' 2007. godine. Kao i na debitantskom albumu, muziku za većinu pjesama komponirao je gitarist i vođa ovog rok sastava [[Zele Lipovača|Sead "Zele" Lipovača]]. Izuzetak je pjesma ''"Potraži put"'' za koju je muziku i tekst napisao tada novi basist i prateći pjevač [[Alen Islamović]] (umjesto [[Nihad Jusufhodžić|Nihada Jusufhodžića]]), kao i tekstove za pjesme ''"Mrak za dvoje"'' i ''"Za one do tebe, nemam više ni banke"''. U grupu Divlje jagode došli su i novi muzičari, tako da je pored Alena Islamovića na bas-gitari novi bubnjar postao [[Nasko Budimlić]]. Album započinju dvije hard rok kompozicije ''"Autostop"'' i ''"Mrak za dvoje"'' koje najavljuju njihova stremljenja ka još čvršćem hard rok zvuku u odnosu na prethodni album. Najistaknutije pjesme (pored ''"[[Autostop (pjesma)|Autostop]]"'') su dvije balade ''"[[Kako si topla i mila]]"'' i ''"Potraži put"'', koje su bile veoma uspješne kod slušalačke publike. Grupa Divlje jagode pokazala je i sa albumom ''"Stakleni hotel"'' sviračke i kompozitorske kvalitete, koje će se iskristalisati na njihovom narednom albumu ''"[[Motori (Divlje jagode)|Motori]]"''. Dizajn za omot albuma i fotografiju uradio je [[Dragan S. Stefanović]]. <ref name="discogs">{{Cite web|url= https://www.discogs.com/master/419321-Divlje-Jagode-Stakleni-Hotel|title= ''Divlje jagode: ''Stakleni hotel''|work= discogs.com|access-date= 28. 7. 2022}}</ref><ref name="metal-archives">{{Cite web|url= https://www.metal-archives.com/albums/Divlje_Jagode/Stakleni_hotel/413469|title= ''Divlje jagode: ''Stakleni hotel''|work= metalmusicarchives.com|access-date= 28. 7. 2022}}</ref> == Lista pjesama == #Autostop #Mrak za dvoje #Kako si topla i mila #Stakleni hotel #Ulica na lošem glasu #Dodirni me, skloni bol #Za one do tebe, nemam više ni banke #Potraži put <ref name="discogs"/> == Članovi grupe == *[[Zele Lipovača|Sead Lipovača]] "Zele" – akustična i električna gitara *[[Anto Janković]] "Toni" – vokal *[[Alen Islamović]] – bas-gitara *[[Nasko Budimlić]] – bubnjevi <ref name="metal-archives"/> == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Albumi iz 1981.]] [[Kategorija:Albumi Divljih jagoda]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Diskotona]] ihv99nd4we3rc1bk9fqsga3ynilfzpy Palma 0 36404 3425948 3420659 2022-07-28T21:23:49Z 46.188.145.48 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka: 1859-Martinique.web.jpg|250p|mini]] '''Palme''' (latinski ''Arecaceae'', prije ''Palmae'') predstavljaju [[biljka|biljnu]] batilice iz palmoticeve battoooooo jednosupnica (Monocotydolenes), kojoj pripada otprilike 2800 vrsta. Žive samoniklo većinom u tropskim i suptropskim krajevima, a u ostalim područjima se kultiviraju kao ukrasne biljke. Palme su drvolike, često vrlo visoke biljke, koje na vrhu nerazgranjenog, stupastog debla nose čuperastu [[krošnja|krošnju]], sastavljenu od lepezastih ili perastih [[list]]ova. [[Cvijet|Cvjetovi]] su većinom jednospolni, skupljeni su u metličaste cvatove, koji su u početku ovijeni velikim tulcima (''spatha''). Ocvijeće iz šest [[list]]ića većinom je zeleno, a samo rijetko živo obojeno. Cvijet sadržava ili jednu, nadraslu, trogradnu plodnicu ili po tri jednogradne s jednim [[sjeme]]nim zametkom. Oprašivanje je anemogamno ili entomogamno. [[Plod]] je koštunica, boba ili [[orah]]. Većina palmi raste u toplim tropskim i suptropskim područjima na zemlji iako postoje vrste, kao što je ''Rapidophillum hystrix'', ''Nanorhops ritchiana'' i neke vrste stabala koje rastu u umjerenim područjima i mogu izdržati dosta niske temperature u odnosu na ostale palme (''Rapidophyllum hystrix'' i do -25&nbsp;°C). Zbog svoje ljepote i dekorativnosti palme se često sade kao ukrasno drveće u parkove i vrtove na svim područjima s toplom klimom gdje mogu uspijevati. {{Commonscat|Arecaceae}} [[Kategorija:Palme]] [[Kategorija:Palmolike]] [[Kategorija:Porodice komelinida]] [[Kategorija:Tropska poljoprivreda]] ogg1tnsffrj1kv57nj6084z6x9qm35x 3425949 3425948 2022-07-28T21:29:55Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/46.188.145.48|46.188.145.48]] ([[User talk:46.188.145.48|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:KWiki|KWiki]] wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka: 1859-Martinique.web.jpg|250p|mini]] '''Palme''' (latinski ''Arecaceae'', prije ''Palmae'') predstavljaju [[biljka|biljnu]] porodicu jednosupnica (Monocotydolenes), kojoj pripada otprilike 2800 vrsta. Žive samoniklo većinom u tropskim i suptropskim krajevima, a u ostalim područjima se kultiviraju kao ukrasne biljke. Palme su drvolike, često vrlo visoke biljke, koje na vrhu nerazgranjenog, stupastog debla nose čuperastu [[krošnja|krošnju]], sastavljenu od lepezastih ili perastih [[list]]ova. [[Cvijet|Cvjetovi]] su većinom jednospolni, skupljeni su u metličaste cvatove, koji su u početku ovijeni velikim tulcima (''spatha''). Ocvijeće iz šest [[list]]ića većinom je zeleno, a samo rijetko živo obojeno. Cvijet sadržava ili jednu, nadraslu, trogradnu plodnicu ili po tri jednogradne s jednim [[sjeme]]nim zametkom. Oprašivanje je anemogamno ili entomogamno. [[Plod]] je koštunica, boba ili [[orah]]. Većina palmi raste u toplim tropskim i suptropskim područjima na zemlji iako postoje vrste, kao što je ''Rapidophillum hystrix'', ''Nanorhops ritchiana'' i neke vrste stabala koje rastu u umjerenim područjima i mogu izdržati dosta niske temperature u odnosu na ostale palme (''Rapidophyllum hystrix'' i do -25&nbsp;°C). Zbog svoje ljepote i dekorativnosti palme se često sade kao ukrasno drveće u parkove i vrtove na svim područjima s toplom klimom gdje mogu uspijevati. {{Commonscat|Arecaceae}} [[Kategorija:Palme]] [[Kategorija:Palmolike]] [[Kategorija:Porodice komelinida]] [[Kategorija:Tropska poljoprivreda]] 1m7ql2sn05f8i5x6flo9s5rj5ym9whe Delfin 0 56248 3425924 2989950 2022-07-28T15:24:21Z 61.8.189.34 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Delfin | slika = Dolphin.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = Delfin | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Cetacea]] | subordo = [[Odontoceti]] | familia = '''Delphinidae'''<br />'''Platanistoidea''' }} '''Delfin''' (rjeđe i '''dupin''') je vodeni [[sisar]] srodan [[kit]]u i običnoj pliskavici, poznat po svojoj inteligencij te navodnom saosjećanju i radosti. Ime mu potječe od starogrčke riječi ''δελφίς - delphis'' koja znači „s matericom“ odnosno „riba sa matericom“. Grupa delfina zove se [[jato]]. Riječ "delfin" ima više značenja i može podrazumijevati: * svakog člana porodice ''Delphinidae'' (okeanski delfini); * svakog člana porodice ''Delphinidae'' i ''Platanistodae'' (okeanski i riječni delfini); * svakog člana podreda ''Odocenti'' (koji uključuje zubate kitove); * pripadnika vrste ''Tursiops truncatus''(kljunasti delfin), najrasprotranjenije i najpopularnije vrste delfina [[Orka|Orke]] i neke srodne vrste pripadaju Delphinidae porodici i mogu se svrstati među delfine, iako se uobičajeno nazivaju kitovi. Postoji oko 40 [[vrsta (biologija)|vrsta]] delfina u 17 rodova. Veličina im varira od 1.2 m i 40 kg (Maui delfin), do 9.5 m i 10 tona (orka). Mogu se naći posvuda, najčešće u plitkim morima kontinentalnih šelfova. [[Mesojed]]i su i hrane se uglavnom ribom i [[lignja]]ma. Porodica Delphinidae je najveća u redu Cetacea, i relativno mlada: delfini su se pojavili prije oko 10 miliona godina tokom [[miocen]]a. == Evolucija i anatomija == Delfini se smatraju potomcima kopnenih sisara, najverovatnije iz reda Artiodactyl. Skelet današnjih delfina ima dvije pelvične kosti u obliku štapa, za koje se misli da su zakržljale noge. Pretpostavlja se da su im preci ušli su u vodu prije oko 50 miliona godina. Delfini imaju fuziformno tijelo prilagođeno za brzo plivanje. Na glavi imaju melon, okrugli organ koji koriste za eholokaciju. Neke vrste imaju zakrivljena usta koja podsjećaju na osmijeh. Mogu imati do 250 zuba. Mozak delfina je velik sa visoko strukturiranom moždanom korom, što se često koristi kao argument za njihovu visoku inteligenciju. Zubi su im raspoređeni u niz tako da funkcionišu kao [[antena]] koja sabira dolazeći zvuk. Osnovna boja im je siva, različitih nijansi, sa svijetlim donjim dijelom tijela. == Ponašanje == Delfini često skaču iznad površine vode, često izvodeći prave akrobacije, mada za sada ne postoji neko definitivno naučno objašnjenje za ovakvo ponašanje. Poznati su po svom prijateljskom odnosu prema ljudima, u vodi im često prilaze sa naznakom da žele igru sa njima. Postoje mnoge priče o delfinima koji su štitili brodolomce od ajkula. Jato delfina je navodno spasilo i jedan ribarski [[čamac]]. Nakon što su osjetili podvodna komešanja za vrijeme Azijskog cunamija iz 2004. godine, delfini su čamac odvratili od plovidbe na pučinu. Delfini su društvene životinje, koje žive u jatima od oko 12 životinja. Na mjestima sa obiljem hrane, jata mogu privremeno da se udruže formirajući agregacije od preko 1000 delfina. Pripadnost jatu nije striktna, česta je međurazmjena. Doduše, životinje mogu razviti jake međusobne veze. Među sobom komuniciraju nizom različitih vrsta coktanja, zvižduka i drugih zvukova. Koriste također i ultrazvuk za eholokaciju. Delfini su jedna od retkih životinja koje se kao i ljudi pare ne samo zbog razmnožavanja. Čak i tokom neplodnih dana u ženskom menstrualnom ciklusu, delfini su primjećeni kako se pare iz zadovoljstva i međusobnog vezivanja. == Ishrana == Delfini su grabljivice. Njihov zubni niz prilagođen je plijenu koji love: vrste sa dugim kljunom i mnogo zuba love ribu, dok one sa manje zuba i kraćim kljunom radije traže [[lignja]]. Neki delfini se hrane i [[rakovi]]ma. Veće vrste, pogotovo orke, jedu i [[vodeni sisari|vodene sisare]] čak i male kitove. {{Commonscat|Delphinidae}} [[Kategorija:Morski sisari]] h8pzvl5o2ag6x5c3qe2dmm1fyrhjknm 3425925 3425924 2022-07-28T17:11:59Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/61.8.189.34|61.8.189.34]] ([[User talk:61.8.189.34|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Mateo K 01|Mateo K 01]] wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Delfin | slika = PacificWhiteSidedDolphine.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = Delfin | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Cetacea]] | subordo = [[Odontoceti]] | familia = '''Delphinidae'''<br />'''Platanistoidea''' }} '''Delfin''' (rjeđe i '''dupin''') je vodeni [[sisar]] srodan [[kit]]u i običnoj pliskavici, poznat po svojoj inteligencij te navodnom saosjećanju i radosti. Ime mu potječe od starogrčke riječi ''δελφίς - delphis'' koja znači „s matericom“ odnosno „riba sa matericom“. Grupa delfina zove se [[jato]]. Riječ "delfin" ima više značenja i može podrazumijevati: * svakog člana porodice ''Delphinidae'' (okeanski delfini); * svakog člana porodice ''Delphinidae'' i ''Platanistodae'' (okeanski i riječni delfini); * svakog člana podreda ''Odocenti'' (koji uključuje zubate kitove); * pripadnika vrste ''Tursiops truncatus''(kljunasti delfin), najrasprotranjenije i najpopularnije vrste delfina [[Orka|Orke]] i neke srodne vrste pripadaju Delphinidae porodici i mogu se svrstati među delfine, iako se uobičajeno nazivaju kitovi. Postoji oko 40 [[vrsta (biologija)|vrsta]] delfina u 17 rodova. Veličina im varira od 1.2 m i 40 kg (Maui delfin), do 9.5 m i 10 tona (orka). Mogu se naći posvuda, najčešće u plitkim morima kontinentalnih šelfova. [[Mesojed]]i su i hrane se uglavnom ribom i [[lignja]]ma. Porodica Delphinidae je najveća u redu Cetacea, i relativno mlada: delfini su se pojavili prije oko 10 miliona godina tokom [[miocen]]a. == Evolucija i anatomija == Delfini se smatraju potomcima kopnenih sisara, najverovatnije iz reda Artiodactyl. Skelet današnjih delfina ima dvije pelvične kosti u obliku štapa, za koje se misli da su zakržljale noge. Pretpostavlja se da su im preci ušli su u vodu prije oko 50 miliona godina. Delfini imaju fuziformno tijelo prilagođeno za brzo plivanje. Na glavi imaju melon, okrugli organ koji koriste za eholokaciju. Neke vrste imaju zakrivljena usta koja podsjećaju na osmijeh. Mogu imati do 250 zuba. Mozak delfina je velik sa visoko strukturiranom moždanom korom, što se često koristi kao argument za njihovu visoku inteligenciju. Zubi su im raspoređeni u niz tako da funkcionišu kao [[antena]] koja sabira dolazeći zvuk. Osnovna boja im je siva, različitih nijansi, sa svijetlim donjim dijelom tijela. == Ponašanje == Delfini često skaču iznad površine vode, često izvodeći prave akrobacije, mada za sada ne postoji neko definitivno naučno objašnjenje za ovakvo ponašanje. Poznati su po svom prijateljskom odnosu prema ljudima, u vodi im često prilaze sa naznakom da žele igru sa njima. Postoje mnoge priče o delfinima koji su štitili brodolomce od ajkula. Jato delfina je navodno spasilo i jedan ribarski [[čamac]]. Nakon što su osjetili podvodna komešanja za vrijeme Azijskog cunamija iz 2004. godine, delfini su čamac odvratili od plovidbe na pučinu. Delfini su društvene životinje, koje žive u jatima od oko 12 životinja. Na mjestima sa obiljem hrane, jata mogu privremeno da se udruže formirajući agregacije od preko 1000 delfina. Pripadnost jatu nije striktna, česta je međurazmjena. Doduše, životinje mogu razviti jake međusobne veze. Među sobom komuniciraju nizom različitih vrsta coktanja, zvižduka i drugih zvukova. Koriste također i ultrazvuk za eholokaciju. Delfini su jedna od retkih životinja koje se kao i ljudi pare ne samo zbog razmnožavanja. Čak i tokom neplodnih dana u ženskom menstrualnom ciklusu, delfini su primjećeni kako se pare iz zadovoljstva i međusobnog vezivanja. == Ishrana == Delfini su grabljivice. Njihov zubni niz prilagođen je plijenu koji love: vrste sa dugim kljunom i mnogo zuba love ribu, dok one sa manje zuba i kraćim kljunom radije traže [[lignja]]. Neki delfini se hrane i [[rakovi]]ma. Veće vrste, pogotovo orke, jedu i [[vodeni sisari|vodene sisare]] čak i male kitove. {{Commonscat|Delphinidae}} [[Kategorija:Morski sisari]] 2vre7n5o7q0hanrg6kmy4uwp49c2i2u Sedrenik 0 60364 3425920 3311462 2022-07-28T12:50:13Z AdnanSa 226 wikitext text/x-wiki '''Sedrenik''' je naselje i [[mjesna zajednica]] u općini [[Stari Grad, Sarajevo|Stari Grad]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref>{{Cite web|url=http://starigrad.ba/v2/txt_mz.php?id=143&mz=10|title=MZ Sedrenik|last=|first=|date=|website=|publisher=|accessdate=4. 7. 2020}}</ref> == Položaj == Naselje je smješteno u sjeveroistočnom dijelu grada Sarajeva. Za vrijeme [[Agresija na BiH|agresije na BiH]] i opsade Sarajeva nalazilo se na prvim linijama borbenih dejstava. Sjeverno od Sedrenika se proteže pojas zelenila, uglavnom četinarske šume, te neka od sarajevskih izletišta: Barice, Čavljak, Bukovik. == Historija == Sedrenik se u pisanim izvorima prvi put spominje 1682. godine. Za vrijeme turske uprave bio je gotovo nenaseljen.<ref>Bilten Općine Stari grad br. 5 (mart 2010). str. 18.</ref> U periodu Osmanske vladavine dio zemlje ovog naselja je bio uvakufljen, a drugi dio je pripadao poznatim sarajevskim zanatskim porodicama. Intenzivno se naseljava u periodu poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. == Infrastruktura == Putem više saobraćajnica Sedrenik je povezan sa centrom Sarajeva kao i okolnim naseljima. Od centra i nazad vozi više minibuskih linija sa polazištima "[[Baščaršija]]" i "Park (Predsjedništvo)". Od društveno uslužnih objekata na Sedreniku su izgrađene: ambulanta, apoteka, džamija, te osnovna škola "Mula Mustafa Bašeskija". == Znamenitosti == Na području ove mjesne zajednice nalazi se nekoliko znamenitih historijskih građevina, kao i infrastrukturnih cjelina: Mala kula (u okviru Spomen parka Grdonj), Velika kula - Austrougarska utvrda na Pašinom brdu s početka XX vijeka, Vrelo Sedrenik sa kućom za vodovođiju (izgrađeno prema projektu Jaroslava Černija), Nuhanovo vrelo (Parla česma), Panjina kula, kao i dvije česme-vidikovci (Sedrenik i Zmajevac), Špicasta stijena sa ostacima snajperskih gnijezda, Park šuma sa rasadnikom i izletištem Kamenjara, mala šuma (arboretrum) na Pašinom brdu - spomenik vrtne arhitekture i najmanje sarajevsko groblje sa grobovima dva austrougarska vojnika poginula 1878. godine <ref>[http://starigrad.ba/v2/txt.php?id=255 Stranica Općine Stari grad, dio znamenitosti.]</ref>. == Stanovništvo == Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991]]. godine mjesna zajednica Sedrenik je imala 3.281 stanovnika.<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/popis.htm |title=Podaci o broju stanovnika Federalnog zavoda za statistiku |accessdate=3. 9. 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140111035218/http://www.fzs.ba/popis.htm |archivedate=11. 1. 2014 |url-status=dead }}</ref> == Nacionalni sastav == === Popis [[1991]].=== ukupno: 3.281 * [[Bošnjaci]] - 2.927 (89,21%) * [[Srbi]] - 234 (7,13%) * [[Hrvati]] - 13 (0,40%) * [[Jugoslaveni]] - 70 (2,13%) * ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 37 (1,13%) === Popis [[2013]].=== ukupno: 2.945 * [[Bošnjaci]] - 2.748 * [[Srbi]] - 12 * [[Hrvati]] - 17 * ostali, neopredijeljeni i ne izjašnjava se - 168 <ref>[https://fzs.ba/index.php/2018/07/26/stanovnistvo-prema-etnickoj-pripadnosti-po-mjesnim-zajednicama/ "Podaci Federalnog zavoda za statistiku o broju stanovnika po mjesnim zajednicama"]</ref> == Note i reference == {{reference}} {{Naselja Sarajeva}} [[Kategorija:Naselja u Sarajevu]] [[Kategorija:Naselja u Bosni i Hercegovini]] 4p22ajw8w2t9h7sd7jzvou8d42ybmop 3425965 3425920 2022-07-29T08:22:57Z AdnanSa 226 wikitext text/x-wiki '''Sedrenik''' je naselje i [[mjesna zajednica]] u općini [[Stari Grad, Sarajevo|Stari Grad]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref>{{Cite web|url=http://starigrad.ba/v2/txt_mz.php?id=143&mz=10|title=MZ Sedrenik|last=|first=|date=|website=|publisher=|accessdate=4. 7. 2020}}</ref> == Položaj == Naselje je smješteno u sjeveroistočnom dijelu grada Sarajeva. Za vrijeme [[Agresija na BiH|agresije na BiH]] i opsade Sarajeva nalazilo se na prvim linijama borbenih dejstava. Sjeverno od Sedrenika se proteže pojas zelenila, uglavnom četinarske šume, te neka od sarajevskih izletišta: Barice, Čavljak, Bukovik. == Historija == Sedrenik se u pisanim izvorima prvi put spominje 1682. godine. Za vrijeme turske uprave bio je gotovo nenaseljen.<ref>Bilten Općine Stari grad br. 5 (mart 2010). str. 18.</ref> U periodu Osmanske vladavine dio zemlje ovog naselja je bio uvakufljen, a drugi dio je pripadao poznatim sarajevskim zanatskim porodicama. Intenzivno se naseljava u periodu poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. == Infrastruktura == Putem više saobraćajnica Sedrenik je povezan sa centrom Sarajeva kao i okolnim naseljima. Od centra i nazad vozi više minibuskih linija sa polazištima "[[Baščaršija]]" i "Park (Predsjedništvo)". Od društveno uslužnih objekata na Sedreniku su izgrađene: ambulanta, apoteka, džamija, te osnovna škola "Mula Mustafa Bašeskija". == Znamenitosti == Na području ove mjesne zajednice nalazi se nekoliko znamenitih historijskih građevina, kao i infrastrukturnih cjelina: Mala kula (u okviru Spomen parka Grdonj), Velika kula - Austrougarska utvrda na Pašinom brdu s početka XX vijeka, Vrelo Sedrenik sa kućom za vodovodžiju (izgrađeno prema projektu Jaroslava Černija), Nuhanovo vrelo (Parla česma), Panjina kula, kao i dvije česme-vidikovci (Sedrenik i Zmajevac), Špicasta stijena sa ostacima snajperskih gnijezda, Park šuma sa rasadnikom i izletištem Kamenjara, mala šuma (arboretrum) na Pašinom brdu - spomenik vrtne arhitekture i najmanje sarajevsko groblje sa grobovima dva austrougarska vojnika poginula 1878. godine <ref>[http://starigrad.ba/v2/txt.php?id=255 Stranica Općine Stari grad, dio znamenitosti.]</ref>. == Stanovništvo == Po službenom popisu stanovništva iz [[1991]]. godine mjesna zajednica Sedrenik je imala 3.281 stanovnika.<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/popis.htm |title=Podaci o broju stanovnika Federalnog zavoda za statistiku |accessdate=3. 9. 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140111035218/http://www.fzs.ba/popis.htm |archivedate=11. 1. 2014 |url-status=dead }}</ref> Nakon popisa iz 2013. godine, taj broj je iznosio 2.945 stanovnika. == Nacionalni sastav == === Popis [[1991]].=== ukupno: 3.281 * [[Bošnjaci]] - 2.927 (89,21%) * [[Srbi]] - 234 (7,13%) * [[Hrvati]] - 13 (0,40%) * [[Jugoslaveni]] - 70 (2,13%) * ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 37 (1,13%) === Popis [[2013]].=== ukupno: 2.945 * [[Bošnjaci]] - 2.748 * [[Srbi]] - 12 * [[Hrvati]] - 17 * ostali, neopredijeljeni i ne izjašnjava se - 168 <ref>[https://fzs.ba/index.php/2018/07/26/stanovnistvo-prema-etnickoj-pripadnosti-po-mjesnim-zajednicama/ "Podaci Federalnog zavoda za statistiku o broju stanovnika po mjesnim zajednicama"]</ref> == Note i reference == {{reference}} {{Naselja Sarajeva}} [[Kategorija:Naselja u Sarajevu]] [[Kategorija:Naselja u Bosni i Hercegovini]] m2u9tzkm4pxc2x4doko0uoxlmwgi7te Jadi mladog Werthera 0 62091 3425929 2800051 2022-07-28T18:09:00Z Marko2398 144633 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Siroče|23|02|2012}} {{preuređivanje}} {{standardi}} [[Datoteka:Goethe 1774.JPG|mini|250px|<center> 1774 </center>]] "Patnje mladog Vertera" je djelo o pasivnom, sentimentalnom nezadovoljstvu osjećajnog, ali preosjetljivog junaka svog doba, koji bježi od svijeta no ne može da izbjegne okove koje mu nameće društvo. On se onda potpuno okreće od ljudi i tone u prirodu. Ovo je jedan od najznačajnih [[Gete]]ovih ljubavnih romana u svjetskoj književnosti, osjećajnu i [[Lirska pjesma|lirsku]] sjetnu ispovijest najtajnijih duševnih raspoloženja i najintimnijeg duševnog bola, za kakvu se prije toga nije znalo, a kakva se ni poslije toga neće čuti, već što je na isto tako neuporediv način pisac uspio da u opis jedne ljubavne tragedije sažme sve velike probleme svog vremena u borbi za razvoj ličnosti. Goethe, međutim, ne iznosi samo Verterovu ljubavnu tragediju, već u tok radnje upliće i priču ostavljene djevojke koja je u očajanju potražila smrt u talasima rijeke, zatim seoskog sluge nesretno zaljubljenog u gazdaricu, udovicu, koga izbacuje iz kuće, a on ubija drugog slugu, suparnika u ljubavi, i- kao četvrto- pisara kod Lotina oca, koji se savladava i ne kazuje svoju ljubav, ali zato poludi, pa ga najprije zatvaraju u ludnicu, a onda puštaju kao bezopasnog. Gete na taj način svoju ljubavnu historiju prikazuje u nekoliko uporednih tokova, od kojih svaki preliva na drugi način, ali svi se tragično završavaju. Razni ljudi različito reaguju u istoj situaci, no u suštini sve ih pokreće ista sila. Ipak, Verter se ne ubija samo iz ljubavi nego i zbog društvene uvrede koja mu je nanijeta. Upravo zbog toga roman prerasta okvire obične ljubavne historije i postaje značajan dokument o društvenim prilikama jedne epohe. Kroz Verterovu [[Ljubav|ljubavnu]] strast, kako se ona razvija i neminovno vodi u katastrofu, Gete ustvari pokazuje nerješivu protivrječnost između razvoja ličnosti i društva toga doba, onog predrevolucionarnog, polufeudalnog , sitnodržavnog- apsolutističkog u kome je građanstvo, doduše predstvljalo glavnu snagu, ali je plemstvo još držalo svoju vlast u rukama. Tema: Ljubavni i životni jadi mladića koji svijet ne shvata ozbiljno, i njegov život postaje slijepo slijeđenje strasti. Ideja: # ''Ne možeš određivati svoju ljubav to tvoje srce čini'' # ''Svako ko voli veći je [[čovjek]]'' # ''Pokušati oduprijeti se ljubavi je isto kao i pokušati preplivati okean'' == Također pogledajte == * [[Romantizam]] * [[Sturm und Drang]] {{Commonscat|Die Leiden des jungen Werthers}} == Vanjski linkovi == * http://gutenberg.spiegel.de/buch/die-leiden-des-jungen-werther-3636/1 [[Kategorija:Njemačka književnost]] [[Kategorija:Epistolarna književnost]] 2317lxslwcxd13v3na86z54v97kxcms 3425933 3425929 2022-07-28T18:12:57Z KWiki 9400 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Siroče|23|02|2012}} {{preuređivanje}} {{standardi}} [[Datoteka:Goethe 1774.JPG|mini|250px|<center> 1774 </center>]] '''''Jadi mladog Vertera''''' djelo je o pasivnom, sentimentalnom nezadovoljstvu osjećajnog, ali preosjetljivog junaka svog doba, koji bježi od svijeta no ne može da izbjegne okove koje mu nameće društvo. On se onda potpuno okreće od ljudi i tone u prirodu. Ovo je jedan od najznačajnih [[Gete]]ovih ljubavnih romana u svjetskoj književnosti, osjećajnu i [[Lirska pjesma|lirsku]] sjetnu ispovijest najtajnijih duševnih raspoloženja i najintimnijeg duševnog bola, za kakvu se prije toga nije znalo, a kakva se ni poslije toga neće čuti, već što je na isto tako neuporediv način pisac uspio da u opis jedne ljubavne tragedije sažme sve velike probleme svog vremena u borbi za razvoj ličnosti. Goethe, međutim, ne iznosi samo Verterovu ljubavnu tragediju, već u tok radnje upliće i priču ostavljene djevojke koja je u očajanju potražila smrt u talasima rijeke, zatim seoskog sluge nesretno zaljubljenog u gazdaricu, udovicu, koga izbacuje iz kuće, a on ubija drugog slugu, suparnika u ljubavi, i- kao četvrto- pisara kod Lotina oca, koji se savladava i ne kazuje svoju ljubav, ali zato poludi, pa ga najprije zatvaraju u ludnicu, a onda puštaju kao bezopasnog. Gete na taj način svoju ljubavnu historiju prikazuje u nekoliko uporednih tokova, od kojih svaki preliva na drugi način, ali svi se tragično završavaju. Razni ljudi različito reaguju u istoj situaci, no u suštini sve ih pokreće ista sila. Ipak, Verter se ne ubija samo iz ljubavi nego i zbog društvene uvrede koja mu je nanijeta. Upravo zbog toga roman prerasta okvire obične ljubavne historije i postaje značajan dokument o društvenim prilikama jedne epohe. Kroz Verterovu [[Ljubav|ljubavnu]] strast, kako se ona razvija i neminovno vodi u katastrofu, Gete ustvari pokazuje nerješivu protivrječnost između razvoja ličnosti i društva toga doba, onog predrevolucionarnog, polufeudalnog , sitnodržavnog- apsolutističkog u kome je građanstvo, doduše predstvljalo glavnu snagu, ali je plemstvo još držalo svoju vlast u rukama. Tema: Ljubavni i životni jadi mladića koji svijet ne shvata ozbiljno, i njegov život postaje slijepo slijeđenje strasti. Ideja: # ''Ne možeš određivati svoju ljubav to tvoje srce čini'' # ''Svako ko voli veći je [[čovjek]]'' # ''Pokušati oduprijeti se ljubavi je isto kao i pokušati preplivati okean'' == Također pogledajte == * [[Romantizam]] * [[Sturm und Drang]] {{Commonscat|Die Leiden des jungen Werthers}} == Vanjski linkovi == * http://gutenberg.spiegel.de/buch/die-leiden-des-jungen-werther-3636/1 [[Kategorija:Njemačka književnost]] [[Kategorija:Epistolarna književnost]] fqo8d7iv5la2w2vi4f6ylzzjum2kjkc Kreda (period) 0 96221 3425953 3288848 2022-07-28T23:13:27Z CommonsDelinker 1478 Zamjenjujem datoteku Hesperornis_BW.jpg datotekom [[:File:Hesperornis_BW_(white_background).jpg|Hesperornis_BW_(white_background).jpg]] (izvršilac: [[commons:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:Duplicate|Duplicate]]: Exact or scaled-d wikitext text/x-wiki {{Mezozoik}} [[datoteka:Aptian - Acrocanthosaurus.png|thumb|400px|Palaeogeografija Zemlje u [[aptij]]u, sa lokacijama fosila ''[[Acrocanthosaurus]]'' označenih zelenim tačkama]] '''Kreda''' – u [[geološka vremenska skala|geološkoj vremenskoj skali]] – [[geološki period|period]] je koji je trajao od prije 145 do 66 miliona godina. Bila je treći, posljednji i najduži period [[Mezozoik|mezozojske]] [[geološka era|ere]]. Ime je izvedeno iz [[latinski|latinskog termina]] ''creta'' ({{Jez-bs|kreda}}). Uobičajena skraćenica mu je '''K''', od istoznačne [[njemački|njemačke]] riječi ''Kreide'' ({{Jez-bs|kreda}}). == Naziv i datiranje == Kao i kod drugih starijih geoloških perioda, naslage [[stijena]] koje definišu kredu su vrlo dobro prepoznate, ali tačan početak i kraj variraju za nekoliko miliona godina. Nikakvo veliko [[izumiranje]] ili bujanje života nije dijelilo kredu od jure. Međutim, kraj perioda je jasno definisan i smješten u naslage bogate [[iridijum]]om koje se mogu naći svuda u svijetu i koje se povezuju s [[meteor]]skim [[krater]]om Čiksulub na [[Jukatan]]u i u [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]]. Ova naslaga je jasno datirana na 65,5 Ma. Sudar meteora sa [[Zemlja (planeta)|Zemljom]] vjerovatno je odgovoran za veliko i temeljno proučavano Kredno-tercijarno masovno izumiranje. Riječ kreda dolazi iz [[Latinski jezik|latinskog]] gdje je, slično kao i u [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]], označavala naslage kalcijum karbonata formirane od slojeva umrlih [[Beskičmenjaci|beskičmenjaka]] u naslagama gornje krede u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i susjednoj kontinentalnoj [[Evropa|Evropi]]. === Izumiranje === Tokom masovnog izumiranja koje određuje kraj krede veliki broj vrsta (~50%) i poznatih porodica (~25%) nestao je. [[Biljke]] su bile gotovo netaknute, dok su [[More|morski]] [[Organizam|organizmi]] najteže pogođeni. To uključuje veliki broj (~95%) tipova [[plankton]]skih foraminifera (osim Globigerinida), te još veći broj Coccolithophore-a, kao i sve amonite belemnitske [[Glavonošci|glavonošce]], i sve grebenske rudistne [[Mekušci|mekušce]], kao i sve morske [[Reptili|reptile]] osim [[Kornjače|kornjača]] i [[Krokodili|krokodila]]. [[Dinosaurusi]] su bili najpoznatije žrtve krednog izumiranja. Dinosaurusi koji su bili specifični za kraj perioda (kao Tyrannosaurus rex, Triceratops, i Ankylosaurus) potpuno su izbrisani. Posljednji [[pterosaurusi]] su izumrli, isto kao [[ptice]] iz reda Enantiornithes i Hesperornithiformes. Intenzivno izumiranje insekata za vrijeme sredine krede počelo je u albiju. Kreda je bila period s relativno toplom [[klima|klimom]], što je rezultiralo visokom eustatskom razinom mora, koja je stvorila brojne plitke dijelove [[Unutrašnje more (geologija)|unutrašnjosti mora]]. Ovi okeani i mora bili su naseljeni sada izumrlim [[gmizavvi|morskim gmizavcima]], [[amoniti]]ma i [[rudisti]]ma, dok su [[dinosaur]]i i dalje dominirali na kopnu. Tokom tog vremena pojavile su se nove grupe [[sisar]]a i [[ptica]], kao i [[cvjetnice]]. Kreda (zajedno s mezozoikom) završila je događajem [[kredno-paleogensko izumiranje|kredno-paleognskog izumiranja]], velikim masovnim izumiranjem u kojem su nestalemnoge grupe, uključujući leteće dinosaure, [[Pterosauri|pterosaure]] i velike morske gmizavce. Kraj krede definiran je naglom [[kredno-paleogenska granica|kredno-paleogenskom granicom izum]] (granica K – Pg), geološkim obilježjima povezanim s masovnim izumiranjem između [[mezozoik|mezozojske]] i [[kenozoik|kenozojske]] [[geološka era|ere]]. == Geologija == === Historija istraživanja === Kredu kao zasebno razdoblje prvi je definirao belgijski geolog [[Jean Baptiste Julien d'Omalius d'Halloy|Jean d'Omalius d'Halloy]], 1822. godine.<ref>{{cite journal | author = d’Halloy, d’O., J.-J. | year = 1822 | title = Observations sur un essai de carte géologique de la France, des Pays-Bas, et des contrées voisines |trans-title=Observations on a trial geological map of France, the Low Countries, and neighboring countries | journal = Annales des Mines | volume = 7 | pages = 353–376 | url = https://books.google.com/books?id=c-ocAQAAIAAJ&pg=PA353#v=onepage}}</ref> Sa stranice 373: "Treće, što odgovara onome što se već nazivalo „kredna formacija“, bit će označeno imenom „kredni teren“, koristeći [[stratum]]e u [[Pariški bazen|Pariškom bazenu]]<ref>Editor Great Soviet Encyclopedia/Sovetskaya Enciklopediya (1974) Sovetskaya Enciklopediya, Moscow/Moskva, jezik ruski</ref> i imenovano po opsežnim koritima [[kreda]] ([[kalcij-karbonat]]a odloženim ljušturama morskih [[beskičmenjak]]a, uglavnom [[Kokoliti|kokolita]] koji se nalaze u gornjem krednom kraju zapadne [[Evropa|Evrope]].<ref>{{cite book|title=Glossary of Geology|publisher=American Geological Institute|edition=3rd|page= 165|year=1972|place=Washington, D.C.}}</ref> === Stratigrafska potpododjela === Kreda je podijeljena na [[rana kreda|ranu]] i [[kasna kreda|kasnu]] [[geološka epoha|epohu]], ili donju i gornju kredu stratigrafske serije. U starijoj literaturi kreda se ponekad dijeli u tri serije: [[neokomij]] (donji/rani), [[galska epoha|galsku]] (srednju) i [[senonij]] (gornja/kasna). Potpodjela u jedanaest [[stadij (stratigrafija)|stadija]], koja potiče iz evropske stratigrafije, danas se koristi širom svijeta. U mnogim dijelovima svijeta još uvijek s4 koriste alternativne lokalnie potpodjele Kao i u drugim starijim geološkim periodima, stijene krede dobro su identificirane, ali tačna starost baza sistema neizvjesna je za nekoliko miliona godina. Ni veliko [[izumiranje]] ni bujica raznolikosti ne razdvajaju kredu od jure. Međutim, vrhunac sistema je oštro određen i postavljen je na [[iridij]]ski sloj bogat širom svijeta, za koji se vjeruje da je povezan sa [[Chicxulubski krater|Chicxulubskim udarnim kraterom]], a njegove granice okružuju dijelove na [[poluotok Jukatan|poluotoku Jukatan]] i u [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]]. Ovaj sloj je datiran na prijr 66.043 miliona godina.<ref>{{cite journal |author= Renne, Paul R. |year=2013 |title= Time scales of critical events around the Cretaceous-Paleogene boundary |journal=Science |volume=339 |pages=684–688 |doi=10.1126/science.1230492|bibcode = 2013Sci...339..684R |pmid=23393261 |issue=6120|display-authors=etal}}</ref> Period razgraničenja jura-kreda, u vrijeme prije 140 milion godina, umjesto uobičajeno prihvaćenih 145 milion predloženo je 2014. godine na temelju stratigrafske studije [[Vaca Muerta|Forma Vaca Muerta]] u [[Bazen Neuquén|Bazenu Neuquén]], [[Argentina]].<ref>{{cite journal |last1=Vennari |first1=Verónica V. |last2=Lescano |first2=Marina |last3=Naipauer |first3=Maximiliano |last4=Aguirre-Urreta |first4=Beatriz |last5=Concheyro |first5=Andrea|last6=Schaltegger |first6=Urs |last7=Armstrong |first7=Richard |last8=Pimentel |first8=Marcio |last9=Ramos |first9=Victor A. |author-link9=Víctor Alberto Ramos |date=2014 |title=New constraints on the Jurassic–Cretaceous boundary in the High Andes using high-precision U–Pb data |journal=Gondwana Research |volume=26 |issue= 1|pages=374–385 |doi= 10.1016/j.gr.2013.07.005|bibcode=2014GondR..26..374V }}</ref> [[Víctor Alberto Ramos|Víctor Ramos]], jedan od autora studije koja predlaže graničnu dob od 140 miliona godina, studiju vidi kao "prvi korak" ka formalnoj promjeni dobi u [[Međunarodna unija za geološkie nauke|Međunarodnoj uniji za geološke nauke]] (International Union of Geological Sciences).<ref>{{cite web |url=http://cienciauanl.uanl.mx/?p=1384 |title=Entrevista al Dr. Víctor Alberto Ramos, Premio México Ciencia y Tecnología 2013 |last1=Jaramillo |first1=Jessica |date= |website= |access-date= |quote= Si logramos publicar esos nuevos resultados, sería el primer paso para cambiar formalmente la edad del Jurásico-Cretácico. A partir de ahí, la Unión Internacional de la Ciencias Geológicas y la Comisión Internacional de Estratigrafía certificaría o no, depende de los resultados, ese cambio.|language=Spanish}}</ref> Od najmlađih ka najstarijima, potpodjela krednog perioda (sa vremenskim rasponom u milionima godina) je: '''[[Kasna kreda]]''' *[[Mastrihtij]]&nbsp;– (66-72,1) *[[Kampanij]]&nbsp;– (72,1-83,6) *[[Santonij]]&nbsp;– (83,6-86,3) *[[Koniacij]]&nbsp;– (86,3-89,8) *[[Turonij]]&nbsp;– (89,8-93,9) *[[Cenomanij]]&nbsp;– (93,9-100,5) '''[[Rana kreda]]''' *[[Albij]]&nbsp;– (100,5-113,0 *[[Aptij]]&nbsp;– (113,0-125,0 *[[Baremij]]&nbsp;– (125,0-129.4 *[[Hauterivij]]&nbsp;– (129,4-132,9 *[[Valanginij]]&nbsp;– (132,9-139,8 *[[Beriasij]]&nbsp;– (139,8-145,0) ===Formacije stijena=== [[Datoteka:MosasaurusHoffmann.jpg|thumb|250px| Fosilne čeljusti ''[[Mosasaurus | Mosasaurus hoffmanni]]'', iz [[mastrihtij]]a iz nizozemskog Limburga, crtež nizozemskog geologa [[Pieter Harting|Pietera Hartinga]] (1866).]] [[Datoteka:9119 - Milano, Museo storia naturale - Scipionyx samniticus - Foto Giovanni Dall'Orto 22-Apr-2007.jpg|thumb|250px|[[Scipionyx]], [[teropod]]ni dinosaur iz rane krede, [[Italija]].]] Visoka razina mora i topla klima krede značili su da su velika područja kontinenata prekrivena toplim, plitkim morima, pružajući stanište mnogim morskim organizmima. Kreda je bila imenovana za velika ležišta krede ovog doba u Evropi, ali u mnogim dijelovima svijeta ležišta krede su od morski [[krečnjak]], stijene koje se formiraju u toplim okolnostima morskih plićaka. Zbog visoke razine mora postojao je ogroman prostor za takvu [[sedinet]]aciju . Zbog relativno mladog doba i velike debljine sistema, kredne stijene su evidentne u mnogim područjima širom svijeta. [[Kreda]] je tip stijena karakterističan za (ali ne ograničavajući se na) period krede. Sastoji se od [[kokolitoforide|kokolita]], mikroskopski malih [[kalcit]]nih skeleta [[kokolitoforide|kokolitoforida]], vrsta [[alge|algi]] koje su rasle u krednim morima. Na sjeverozapadu Evrope naslage iz gornje krede karakteristične su za [[kredna grupa|krednu grupu]], koja tvori [[bijele litice Dovera]] na južnoj obali [[Engleska|Engleske]] i slične litice na [[Francuska|francuskoj]] obali [[Normandija|Normandije]]. Grupa nalazi se u Engleskoj, sjevernoj Francuskoj, niskim zemljama, sjevernoj [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Danska|Danskoj]] i u podzemlju južnog dijela [[Sjeverno more|Sjevernog mora]]. Kreda nije lahko konsolidizirna i grupa krede se i dalje sastoji od labavih sedimenata na mnogim mjestima. Grupa također ima i druge [[krečnjak]]e s [[arenit]]ima. Među fosilima koje sadrže su [[morski ježevi]], [[belemniti]], [[amoniti]] i morski [[gmizavci]], kao što je [[Mosasaurus]] U južnoj Evropi, kreda je obično morski sistem koji se sastoji od kompetencija krečnjačkih korita ili nekompetentnih [[marl]]ova. Budući da [[alpska orogeneza|alpski planinski lanci]] još nisu postojali u kredi, ta su se ležišta formirala na južnom rubu evropskog [[kontinentalni prag|kontinentalnog praga]], na rubu [[Tetiski okean|Tetiskog okeana]]. Zastoj dubokih morskih struja u srednjim krednim vremenima uzrokovao je beskisične uvjete u morskoj vodi ostavljajuci deponiranu organsku tvar nerazloženu. Polovina svjetskih rezervi nafte nastala je u ovo vrijeme u anoksijskim uvjetima onoga što će postati [[Perzijski zaliv|Perzijski]] i [[Meksički zaliv]]. Na mnogim mestima širom sveta, tokom ovog intervala formirali su se tamni anoksijskn+i [[škriljci]].{{sfn |Stanley|1999 |pp = 481–482}} Oni su važan [[izvorni kamen]] za [[nafta|naftu]] i [[plin]], naprimer u podzemlju [[Sjeverno more|Sjevernog mora]]. ==Paleogeografija== [[datoteka:US cretaceous general.png|thumb|upright=1.4|Geografija granica Sjedinjenih Država u kasnom krednom periodu]] Tokom krede, kasni – [[paleozoik|paleozojski]] – ranomezozojski [[superkontinent]] [[Pangea]] dovršio je svoj [[tektonika ploča|tektonski]] proboj u današnje [[kontinent]]e , iako su se tada njihovi položaji bitno razlikovali. Kako se [[Atlantski okean]] proširio, planinska konstrukcija konvergentno-marginalna ([[orogeneza]]) koja je započela tokom [[jura|jure]] nastavila se u [[Američki Kordiljeri|sjevernoameričkim Kordiljerima]], a zatim kao [[Nevadska orogenija]] pratili su [[Sevierska orogenija|Sevier]] i [[Laramidska orogeneza|Laramidsku orogenezu]]. Iako je [[Gondwana]] još uvijek bila netaknuta na početku krede, raspala se na [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], [[Antarktik]] i [[Australija|Australiju]] odmaknute od [[Afrika|Afrike]] (iako su [[Indija]] i [[Madagaskar]] ostali međusobnosu vezani). Tako su novoformirani Južni [[Atlantik]] i [[Indijski okean]]. To aktivno razdruživanje podiglo je velike podmorske planinske lance duž vodnjaka, podižući [[more|razinu mora]] širom svijeta. Sjeverno od Afrike, [[Tetisko more]] se i dalje sužavalo. Široka plitka mora proširila su se središnjom [[Sjeverna Amerika|Sjevernom Amerikom]] ([[zapadni unutrašnji put|zapadnim unutrašnjim morskim putem]]) i Evropom, a zatim su se povukla kasno u razdoblju, ostavljajući guste morske naslage zakrčene između korita [[ugalj|uglja]] . Na vrhuncu krede [[transgresija (geologija)|transgresijom]], jedna trećina sadašnjeg kopnenog prostora Zemlje je bila potopljena.<ref>{{cite book |first1=Dougal |last1=Dixon |first2=M J |last2=Benton |first3=Ayala |last3=Kingsley |first4=Julian |last4=Baker|title=Atlas of Life on Earth |url=https://archive.org/details/atlasoflifeonear0000unse |location=New York |publisher=Barnes & Noble Books |year=2001 |page=[https://archive.org/details/atlasoflifeonear0000unse/page/215 215] |isbn=9780760719572}}</ref> Kreda je upravo poznata po današnjim [[kreda]]ma; doista, više krede nastalo je u ovom periodu nego u bilo kojem drugom u [[fanerozoik]]u.{{sfn | Stanley|1999 |p=280}} Aktivnosti [[Srednji okeanski greben|Srednjeg okeanskog grebena]] – tačnije, cirkulacija morske vode kroz proširene grebene – obogatila je okeane kalcijem; ovo je okeane učinilo zasićenijim i povećalo bioraspoloživost elementa za [[kokholithophoride|karbonatni nanoplankton]].{{sfn |Stanley|1999|pp=279–281}} Ove raširene [[karbonat]]ne i ostale [[sedimentne stijene|sedimentne naslage]] čine kredne stijene posebno finim. Poznate [[Geološka formacija|formacije]] iz Sjeverne Amerike uključuju bogate morske fosile [[kanzas]]kog [[Smoky Hill Chalk]] i kopnenu faunu kasne krede [[Formacija Hell Creek|formacile Hel Krika]]. Ostala važna taloženja krede su u [[Europa|Evropi]] (npr., [[Weald]]) i [[Kina|Kini]] ([[Formacija Yixian]]). Na području koje je sada [[Indija]], u vrlo kasnoj kredi i ranom [[paleocen]]u, eruptirani su masivna ležišta lave zvane [[Dekanske zamke]]. == Klima == Trend hlađenja posljednje jurske epohe nastavio se u prvom doba krede. Postoje dokazi da su snježne padavine bile uobičajene u višim širinama, a tropi su postali vlažniji nego za vrijeme [[trijas]]a i jure.<ref name="The Berriasian Age">{{cite web|url=http://palaeos.com/mesozoic/cretaceous/berriasian.html|title=Palaeos Mesozoic: Cretaceous: The Berriasian Age|first=M.Alan|last=Kazlev|website=Palaeos.com|access-date=18. 10. 2017|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20101220223930/http://palaeos.com/Mesozoic/Cretaceous/Berriasian.html|archive-date=20. 12. 2010}}</ref>[[Glacijacija]] je, međutim, bila ograničena na planine visoke [[geografske širine]], iako je sezonski snijeg mogao postojati i dalje od polova. Klizanje ledenog kamenja u morsko okruženje dogodio se tokom većeg dijela krede, ali dokazi taloženja direktno iz glečera ograničeni su na ranokredni bazen Eromanga na jugu [[Australija€Australije]].<ref>{{Cite journal | last1 = Alley | first1 = N. F. | last2 = Frakes | first2 = L. A. | doi = 10.1046/j.1440-0952.2003.00984.x | title = First known Cretaceous glaciation: Livingston Tillite Member of the Cadna‐owie Formation, South Australia | journal = Australian Journal of Earth Sciences | volume = 50 | issue = 2 | pages = 139–144 | year = 2003 | pmid = | pmc = |bibcode = 2003AuJES..50..139A }}</ref><ref>{{Cite journal | last1 = Frakes | first1 = L. A. | last2 = Francis | first2 = J. E. | doi = 10.1038/333547a0 | title = A guide to Phanerozoic cold polar climates from high-latitude ice-rafting in the Cretaceous | journal = Nature | volume = 333 | issue = 6173 | pages = 547–549 | year = 1988 | pmid = | pmc = |bibcode = 1988Natur.333..547F }}</ref> [[datoteka:Cretacico-isotermas-y-mapamundi.svg|thumb|left| Kompjuterski simulirani model površinskih uvjeta u srednjoj kredi, prije 100 miliona godina, prikazuje približnu obalu i izračunava [[Izoterma (konturna linija)|izoterma]]]] Nakon završetka prvog doba, temperature su se opet povisile, a ti su uslovi bili gotovo konstantni do kraja perioda. Zagrijavanje je moglo biti posljedica intenzivnog [[vulkan]]skog djelovanja koje je proizvelo velike količine [[ugljik-dioksid]]a. Između prije 70–69 i 66–65 miliona godina, izotopski omjeri ukazuju na povišene atmosferske pritiske CO<sub>2</sub> s razinama od 1000–1400 ppmV i srednje godišnje temperature na zapadu [[Texas]a] između 21 i 23&nbsp;°C. Atmosferski CO<sub>2</sub> i temperaturni odnosi ukazuju na udvostručenje pCO<sub>2</sub> popraćeno porastom temperature za ~0.6&nbsp;°C.<ref>{{cite magazine |last1=Nordt |first1=Lee |first2=Stacy |last2=Atchley |first3=Steve |last3=Dworkin |title=Terrestrial Evidence for Two Greenhouse Events in the Latest Cretaceous |magazine=GSA Today |volume=13 |issue=12 |date= decembar 2003 |doi=10.1130/1052-5173(2003)013<4:TEFTGE>2.0.CO;2}}</ref> Proizvodnja velike količine magme, koja se različito pripisuje [[plašt]]u ili tektonskoj ekstenziji,<ref name=Foulger>{{cite book |title=Plates vs. Plumes: A Geological Controversy |author=Foulger, G.R. |url=http://www.wiley.com/WileyCDA/WileyTitle/productCd-1405161485.html |year=2010 |isbn=978-1-4051-6148-0 |publisher=Wiley-Blackwell}}</ref> dodatno je gurnula nivo mora prema gore, tako da su velike površine kontinentalne kore bile prekrivene plitkim morem. [[Tetisko more]] koje povezuje tropski okeanski istok sa zapadom također je pomoglo u zagrijavanju globalne klime. Toploti prilagođeni [[biljni fosili]] poznati su sa lokaliteta na sjeveru kao što su [[Aljaska]] i [[Grenland]], dok su [[dinosaur]]ski fosili pronađeni unutar 15 stepeni krede [[južni pol|južnog pola]].{{sfn|Stanley|1999|p=480–482}} Bez obzira na to, postoje dokazi o ostanku mora na [[Antarktik]]u i u [[turonij]]skom dobu.<ref>{{cite journal | last1 = Bornemann | first1 = Norris RD | last2 = Friedrich | first2 = O | last3 = Beckmann | first3 = B | last4 = Schouten | first4 = S | last5 = Damsté | first5 = JS | last6 = Vogel | first6 = J | last7 = Hofmann | first7 = P | last8 = Wagner | first8 = T | s2cid = 206509273 | date = Jan 2008 | title = Isotopic evidence for glaciation during the Cretaceous supergreenhouse | journal = Science | volume = 319 | issue = 5860| pages = 189–92 | doi = 10.1126/science.1148777 | pmid = 18187651 | bibcode = 2008Sci...319..189B }}</ref> Vrlo blagi [[temperatura|temperaturni gradijent]] od [[ekvator]]a do polova značio je slabije globalne vjetrove, koji pokreću okeanske struje, rezultirajući sa manje velikih valova i više stajaćim [[okean]]ima nego danas. O tome svjedoče rašireni crni [[škriljci]] i čest [[anoksijski događaj]]i.{{sfn|Stanley|1999|pp=481–482}}Sedimenatna jezgra pokazuju da su tropske temperatura mora možda nakratko rasle na 42<sup>o</sup>, tj. 17 <sup>o</sup>C toplije nego trenutno, sa prosekom oko 37 <sup>o</sup>C . U međuvremenu, duboke temperature okeana bile su čak 15 do 20<sup>o</sup>C više od današnjih.<ref>[http://www.physorg.com/news10978.html "Warmer than a Hot Tub: Atlantic Ocean Temperatures Much Higher in the Past" PhysOrg.com. Retrieved 12/3/06.]</ref>{{sfn|Skinner| Porter|1995|p=557}} ==Život== ===Flora=== [[datoteka:Conguillio llaima.jpg|thumb| Iako su se prvi predstavnici lisnatih stabala i pravih trava pojavili u kredi, u flori su još uvijek dominirali četinari poput „[[Araucaria]]“ “(ovdje: Moderna„ Araucaria araucana “u [[Čile]]u). ]] Tokm ovog perioda jako su se raširile [[cvjetnice]] ([[angiosperme]]),<ref>{{Cite journal|last1=Coiro|first1=Mario|last2=Doyle|first2=James A.|last3=Hilton|first3=Jason|date=25. 1. 2019|title=How deep is the conflict between molecular and fossil evidence on the age of angiosperms?|journal=New Phytologist|volume=223|issue=1|pages=83–99|language=en|doi=10.1111/nph.15708|pmid=30681148|doi-access=free}}</ref> prevladavajući sve do [[kampanij]]skog doba na kraju perioda. Njihovoj evoluciji pomogla je pojava [[pčela]]; u stvari, razvoj angiospermi i [[insekti|inseakta]] dobar je primer [[kooevolucija|koevolucije]]. Prvi predstavnici mnogih liščarskih [[stable]]šica, uključujući [[ficus|smokvu]] , [[Platanus|platane]] i rod ''[[magnolija|Magnolia]]'', pojavili su se u kredi. U isto vrijeme, neke ranije mezozojske [[golosjemenjače]] i dalje su uspijevale (majmunsko drveće ''[[Araucaria]]'' ) i drugi [[četinari]] bili su obilni i rasprostranjeni. Neki redovi [[paprati]] , poput [[Gleicheniales]], pojavili su se u [[fosil|fosilnim zapisima]] iz krede i postigli rano široko rasprostranjenje.<ref>C.Michael Hogan. 2010. [http://www.eoearth.org/article/Fern ''Fern''. Encyclopedia of Earth. National council for Science and the Environment] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20111109071540/http://www.eoearth.org/article/Fern |date=9. 11. 2011 }}. Washington, DC</ref> Gymnosperm taxa like [[Bennettitales]] and [[Hirmeriella]] died out before the end of the period.<ref>{{cite web|title=Introduction to the Bennettitales|url=http://www.ucmp.berkeley.edu/seedplants/bennettitales.html|publisher=University of California Museum of Paleontology|access-date=30. 5. 2014}}</ref> === Kopnena fauna === Na kopnu su [[sisari]] uglavnom male veličine, ali vrlo relevantna komponenta [[fauna|faune]]), s tim da su multiituberkulatni [[cimolodonti]] na nekim mjestima brojčano nadmašili dinosaurure.<ref>{{cite book |last1=Kielan-Jaworowska |first1=Zofia |first2=Richard L. |last2=Cifelli |first3=Zhe-Xi |last3=Luo|year=2005 |title=Mammals from the Age of Dinosaurs: Origins, Evolution, and Structure |url=https://archive.org/details/mammalsfromagedi00kiel_769 |url-access=limited |p=[https://archive.org/details/mammalsfromagedi00kiel_769/page/n317 299] |publisher=Columbia University Press |isbn=9780231119184}}</ref> Do smog kraja krede, nije bilo ni [[rorbar]]a ni sisara sa placenta|placentom]],<ref>{{cite journal |title=Eutherians experienced elevated evolutionary rates in the immediate aftermath of the Cretaceous–Palaeogene mass extinction |first1=Thomas John Dixon |last1=Halliday |first2=Paul |last2=Upchurch |first3=Anjali |last3=Goswami |date=29. 6. 2016 |journal=Proc. R. Soc. B |volume=283 |issue=1833 |pages=20153026 |doi=10.1098/rspb.2015.3026 |pmid=27358361 |pmc=4936024}}</ref> ali razne netorbarske [[Metatheria]] i neplacentne [[Eutheria]] već su se počele uveliko diverzificirati, počevši od [[mesožder]]a ([[Deltatheroida]]), vodenih [[Stagodontidae]] i [[biljojed]]a ('' [[Schowalteria]] '', Zhelestidae). Različite "arhajske" skupine poput [[eutrikonodont]]a bile su česte u ranoj kredi, ali u kasnoj, kod sjevernih sisara prevladavale su multiituberkulate i [[Hheria]], pri čemu u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] dominirijaju [[Dryolestoidae]]. Vrhunski grabljivci bili su [[archosaur]]ski [[gmizavci]], posebno [[dinosauri]] , koji su bili u svojoj najrazličitijoj fazi. [[Pterosaur]]i su bili uobičajeni u ranoj i srednjoj kredi, ali kako se nastavila oni su se gubili iz slabo razumljivih razloga (nekada se mislilo da se to zbilo usljed kompeticije s ranim [[ptica]]ma), ali sada se razumije da je ptičja [[adaptivna radijacija]] nije u skladu s opadanjem pterosaura,<ref>{{Cite book| title = Pterosaurs: Natural History, Evolution, Anatomy|author=Wilton, Mark P. |isbn=978-0691150611|year=2013|publisher=Princeton University Press }}</ref> a do kraja razdoblja ostala su samo dvije visoko specijalizirane [[porodice (biologija)|porodice]]. Ležište [[Liaoning]] ([[Formacija Chaomidianzi]]) u [[Kina|Kini]] je prava škrinja sa sačuvanim ostacima brojnih vrsta malih dinosaura, [[ptica]] i [[sisar]]a, koji pružaju sliku života u ranoj kredi. Dinosaurski [[coelurosaur]]i koji su tamo pronađeni predstavljaju vrste grupe [[Maniraptora]], koja uključuje moderne ptice i njihove najbliže neptičje srodnike, kao što su [[dromaeosauri]], [[oviraptorosauri]], [[terizinosauri]], [[troodontidi]], zajedno s ostalim avioidima. Fosili ovih dinosaura iz [[Liaoning]]a ističu se po prisustvu dlakolikog [[pero|perja]]. [[Insekti]] su također diverzificirali je za vrijeme krede, a pojavili su se I najstariji poznati [[mrav]]i, [[termit]]i i neki [[lepidoptera]] srodni sa [[leptir]]ima] i [[moljac|moljcima]]. Pojavili su se I [[Aphidae]] (biljne uši), [[skakavci]] i [[žučne ose]].<ref name="UCMP" /> <center> <gallery> Tyrannosaurus-rex-Profile-steveoc86.png|''[[Tyrannosaurus|Tyrannosaurus rex]]'', jedan od najvećih kopnenih predatora svih vremena, živio je u vrijeme kasne krede. Velociraptor Restoration.png| Dužina oko 2 m i visina 0,5 m na boku, ''[[Velociraptor]] '' je bio pernat i lutao do kasne krede Triceratops by Tom Patker.png|''[[Triceratops]]'', jedan od najprepoznatljivijih rodova iz krede Ornithocheirus BW.jpg|''[[Ornithocheirus]]'', veliki [[ornithocheirid]]ni [[pterosaur]] iz rane krede, Engleska Confuciusornis sanctus mmartyniuk.png|''[[Confuciusornis]]'', rod ptica veličine vrane, iz rane krede Ichthyornis restoration.jpeg|''[[Ichthyornis]]'' je imao zube, ličio na morske ptice. kao [[ornithuram]] iz period kasne krede </gallery> </center> ===Morska fauna=== U morima su postali uobičajeni [[batoidea|zrakaši]], savremeni [[morski psi]] i [[teleostea]].<ref>{{cite web|url=http://www.talkorigins.org/origins/geo_timeline.html|title=EVOLUTIONARY/GEOLOGICAL TIMELINE v1.0|author=|date=|website=www.TalkOrigins.org|access-date=18. 10. 2017}}</ref> Morski gmazovi uključivali su [[ihtiosaur]]a u ranoj i srednjoj krede (izumrli tokom kasne krede, [[kenomanijsko-turonski anoksijski događaj]]), [[plesiosaur]]i tokom čitavog perioda i [[mosasaur]]i pojavljuju se u kasnoj kredi. '' [[Baculites]] '', rod [[amonit]]a sa ravnom ljušturom, cvjetao je u morima zajedno sa školjkama (rudistima). [[Hesperornithiformes]] bile su morske ptice ronci, bez sposobnosti letnja, koje su plivale poput [[greba]]. Globotruncanidne [[Foraminifera]] i [[Echinodermata]] poput morskih ježeva i [[Asteroidea|morski zvijezda]] također su uspijevali. Prva radijacija [[diatomeja]] (općenito sa [[silicijum-dioksid]]nim ljušuricama, a ne [[karbonat]]nim) u okeanima dogodile se tokom krede; slatkovodne diatomeje nisu se pojavile sve do [[miocen]]a.<ref name="UCMP">{{cite web|url=http://www.ucmp.berkeley.edu/mesozoic/cretaceous/cretlife.html|title=Life of the Cretaceous|author=|date=|website=www.ucmp.Berkeley.edu|access-date=18. 10. 2017}}</ref> Kreda je također bila važan interval u evoluciji [[bioerozija]], proizvodnji pukotina i otpadaka u stijenama, tvrdoglavaca i školjki. <center> <gallery> Kronosaurus hunt1DB.jpg|Scena iz krede: ''[[Kronosaurus]]'' napada ''[[Woolungasaurus]]a''. Tylosaurus pembinensis 1DB.jpg|''[[Tylosaurus]]'' bio je veliki [[mosasaur]], mesožderni morski gmizavac koji se pojavio u kasnoj kredi. Hesperornis BW (white background).jpg| Snažni plivač i nazubljeni grabežljivi vodeni ptičar ''[[Hesperornis]]'' iz okeana kasne kede DiscoscaphitesirisCretaceous.jpg|[[Mmmonit]] ''[[Discoscaphites]] iris'', Formacija Owl Creek (gornja kreda, Ripley, Mississippi The fossils from Cretaceous age found in Lebanon.jpg| ''[[Nematonotus]] sp.'', ''Pseudostacus sp.'' I dio ''Dercetis triqueter'', [[Hakel]], [[Liban]] Cretoxyrhina attacking Pteranodon.png|''[[Cretoxyrhina]]'', jedna od najvećih krednih [[ajkula]], napada ''[[Pteranodon]]'' u Western Interior Seaway </gallery> </center> ==Također pogledajte== *[[Paleontologija]] *[[Mezozoik]] *[[Geološka vremenska skala]] {{clear}} ==Reference== {{reflist|30em}} ==Dopunska literatura== * Neal L Larson, Steven D Jorgensen, Robert A Farrar and Peter L Larson. ''Ammonites and the other Cephalopods of the Pierre Seaway''. Geoscience Press, 1997. * {{cite book|author=[[Alex Rasnitsyn|Rasnitsyn, A.P.]] and Quicke, D.L.J.|title=History of Insects|year=2002|publisher=Kluwer Academic Publishers|id={{ISBN|1-4020-0026-X}}}} — detail coverage of various aspects of the evolutionary history of the insects. * Ovechkina, M.N. and Alekseev, A.S. 2005. Quantitative changes of calcareous nannoflora in the Saratov region (Russian Platform) during the late Maastrichtian warming event. ''Journal of Iberian Geology'' '''31''' (1): 149-165. [http://www.ucm.es/info/estratig/vol31/10ovek.pdf PDF] {{Commonscat|Cretaceous}} * {{Cite journal |author1 = Yuichiro Kashiyama |author2 = Nanako O. Ogawa |author3= Junichiro Kuroda | author4 = Motoo Shiro | author5 = Shinya Nomoto | author6 = Ryuji Tada | author7 = Hiroshi Kitazato | author8 = Naohiko Ohkouchi | title = Diazotrophic cyanobacteria as the major photoautotrophs during mid-Cretaceous oceanic anoxic events: Nitrogen and carbon isotopic evidence from sedimentary porphyrin | journal = Organic Geochemistry | volume = 39 | issue = 5 | pages = 532–549 | date = maj 2008 | doi = 10.1016/j.orggeochem.2007.11.010 |ref=harv}} * {{cite book |first1=Neal L |last1=Larson |first2=Steven D |last2=Jorgensen |first3=Robert A |last3=Farrar |first4=Peter L |last4=Larson |title=Ammonites and the other Cephalopods of the Pierre Seaway |publisher=Geoscience Press |year=1997 |ref=harv}} * {{cite web |last=Ogg |first=Jim |date=juni 2004 |title=Overview of Global Boundary Stratotype Sections and Points (GSSP's) |archive-url=https://web.archive.org/web/20060716071827/http://www.stratigraphy.org/gssp.htm |url=http://www.stratigraphy.org/gssp.htm |archive-date=16. 7. 2006 |ref=harv}} * {{cite journal |last1=Ovechkina |first1=M.N. |last2=Alekseev |first2=A.S. |year=2005 |title=Quantitative changes of calcareous nannoflora in the Saratov region (Russian Platform) during the late Maastrichtian warming event |url=http://www.ucm.es/info/estratig/vol31/10ovek.pdf |journal=Journal of Iberian Geology |volume=31 |issue=1 |pages=149–165 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060824202146/http://www.ucm.es/info/estratig/vol31/10ovek.pdf |archive-date=24. 8. 2006 |ref=harv}} * {{cite book |authorlink1=Alex Rasnitsyn |last1=Rasnitsyn |first1=A.P. |last2=Quicke |first2=D.L.J. |title=History of Insects |year=2002 |publisher=Kluwer Academic Publishers|isbn=978-1-4020-0026-3 |ref=harv}}—detailed coverage of various aspects of the evolutionary history of the insects. * {{cite book |last1=Skinner |first1=Brian J. |first2=Stephen C. |last2=Porter |title=The Dynamic Earth: An Introduction to Physical Geology |url=https://archive.org/details/dynamicearthin00skin |url-access=registration |edition=3rd |location=New York |publisher=John Wiley & Sons |year=1995 |isbn=0-471-60618-9 |ref=harv}} * {{cite book |last1=Stanley |first1=Steven M. |title=Earth System History |url=https://archive.org/details/earthsystemhisto0000stan |location=New York |publisher=W.H. Freeman and Company|year=1999 |isbn=0-7167-2882-6 |ref=harv}} * {{Cite journal | last1 = Taylor | first1 = P. D. | last2 = Wilson | first2 = M. A. | doi = 10.1016/S0012-8252(02)00131-9 | title = Palaeoecology and evolution of marine hard substrate communities | journal = Earth-Science Reviews | volume = 62 | issue = 1 | pages = 1–103 | year = 2003 | pmid = | pmc = |bibcode = 2003ESRv...62....1T }} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Cretaceous}} *[http://cretaceous.ru/english/ Сretaceous.ru], is dedicated to the information related to the results of the researches of Cretaceous system *[http://www.ucmp.berkeley.edu/mesozoic/cretaceous/cretaceous.html UCMP Berkeley Cretaceous page] *[https://web.archive.org/web/20121201000325/http://www3.wooster.edu/geology/bioerosion/bioerosion.html Bioerosion website at The College of Wooster] *[http://www.foraminifera.eu/querydb.php?period=Cretaceous&aktion=suche Cretaceous Microfossils: 180+ images of Foraminifera] *[https://ghkclass.com/ghkC.html?cretaceous Cretaceous (chronostratigraphy scale)] [[Kategorija:Kreda (period)]] [[Kategorija:Mezozoik]] [[Kategorija:Geohronologija]] [[Kategorija:Historijska geologija]] [[Kategorija:Paleontologija]] [[Kategorija:Geološki periodi]] np5oargy9t3l3scqp51ppczxyzr070u Lamb of God 0 132053 3425945 3333917 2022-07-28T20:04:21Z Niegodzisie 108450 /* Diskografija */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Lamb of God | pozadia = skupina | slika = Lamb of God-0495.jpg | žanr = [[Thrash metal]], [[death metal]], [[metalcore]] | karijera = [[1994]]-sada | trenutni_članovi = Chris Adler, Randy Blythe, Mark Morton, Willie Adler, John Campbell | bivši_članovi = Abe Spear | izdavač = Prosthetic, Epic, Roadrunner | porijeklo = [[SAD]] | album1 = | godina1 = | album2 = | godina2 = | najnoviji_album = | godina3 = }} '''Lamb of God''' je [[SAD|američka]] [[heavy metal]] grupa iz [[Richmond, Virginia|Richmonda]]. Smatraju se jednim od predvodnika "Novog vala američkog heavy metala".<ref>{{citation |last=Sharpe-Young |first=Garry |title=Metal: A Definitive Guide, page 462 |location=New Plymouth |publisher=Jawbone |year=2007 |isbn=1906002010}}</ref> == O grupi == Grupu su pod imenom ''Burn the Priest'' osnovali gitarist Mark Morton, bubnjar Chris Adler i basist John Campbell, kasnije im se pridružuju pjevač Randy Blythe, te drugi gitarist, brat Chrisa Adlera, Willie. Nakon objavljivanja prvog albuma ''[[Burn the Priest (album)|Burn the Priest]]'' [[1997]], potpisuju ugovor sa izdavačkom kućom [[Prosthetic Records]], te mjenjaju ime u Lamb of God. Nakon toga, objavljuju još pet studijskih albuma, zasada posljednji ''[[Wrath]]'' [[2009]]. Pjesma "Redneck" s njihovog petog studijskog albuma ''[[Sacrament]]'' bila je nominirana za [[Grammy]] u kategoriji za najbolju metal izvedbu. Nastupali su na mnogim festivalima, te uz mnoge poznate grupe kao što su [[Slayer]], [[Metallica]], [[Megadeth]], [[Children of Bodom]] i drugima. == Članovi grupe == ;Sadašnja postava * Randy Blythe – [[pjevanje|vokal]] (1995–trenutno) * Mark Morton – [[električna gitara|prva gitara]] (1994, 1997–trenutno) * Willie Adler – [[ritam gitara]] (1998–trenutno) * John Campbell – [[bas-gitara]] (1994–trenutno) * Chris Adler – [[bubnjevi]] (1994–trenutno) ;Bivši članovi * Abe Spear – [[gitara]] (1994–1998) == Diskografija == ;Studijski albumi *''[[Burn the Priest (album)|Burn the Priest]]'' (1999) *''[[New American Gospel]]'' (2000) *''[[As the Palaces Burn]]'' (2003) *''[[Ashes of the Wake]]'' (2004) *''[[Sacrament]]'' (2006) *''[[Wrath]]'' (2009) *''[[Resolution]]'' (2012) *''[[VII: Sturm und Drang]]'' (2015) *''[[Lamb of God (album)|Lamb of God]]'' (2020) *''Omens'' (2022) == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Lamb of God (band)}} * [http://www.lamb-of-god.com Službeni sajt] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američke groove metal grupe]] 3l2ldsc0ts4m3mm1ova9b1l7z3wuozy Milan Mladenović 0 137683 3425955 3106689 2022-07-29T04:02:25Z Nerko65 55647 wikitext text/x-wiki '''Milan Mladenović''' (21. septembar 1958, [[Zagreb]] - 5. novembar 1994, [[Beograd]]) je bio jedan od najpopularnijih [[SFRJ|jugoslavenskih]] [[Rock muzika|rock]] muzičara, pjevač i gitarista grupe [[Ekatarina Velika]]. == Biografija== Milan Mladenović je rođen 21. septembra 1958. godine u [[Zagreb|Zagrebu]], [[Hrvatska]]. Otac mu je bio vojno lice. U šestoj godini se sa porodicom seli u [[Sarajevo]], gdje živi i školuje se narednih nekoliko godina. Porodica Mladenović se 1970. godine seli u [[Beograd]]. Najpoznatiji je kao pjevač i gitarista beogradske rock grupe [[Ekatarina Velika]] (EKV). Rođen u [[Zagreb|Zagrebu]], živio u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Beograd|Beogradu]], Milan Mladenović predstavlja prototip pravog jugoslavenskog muzičara. [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Raspad zemlje]] mu je izuzetno teško pao.<ref name="pljuga.com">{{Cite web |url=http://pljuga.com/2011/12/21/ekatarina-velika-beograd/ |title=Arhivirana kopija |accessdate=27. 2. 2014 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121128114616/http://pljuga.com/2011/12/21/ekatarina-velika-beograd/ |archivedate=28. 11. 2012 |url-status=dead }}</ref> ==Karijera== ===Limunovo drvo=== Zajedno sa školskim drugom iz 11. [[Beograd|beogradske]] gimnazije, Dragomirom Mihailovićem Gagijem, Milan osniva svoj prvi bend "Limunovo drvo". Sviraju na gitarijadama u [[Žarkovo|Žarkovu]] i [[Železnik|Železniku]], u Bloku 45, u beogradskom Domu omladine, a održali su i dva samostalna koncerta u SKC-u. Poznatije numere Limunovog drveta bile su: „Da li se sećate?”, „Sedmi krug”, „Oko moje glave”, „Limunovljevo drvo”, „Ne veruj” i „Gubitaš”. <ref name="pljuga.com">{{Cite web |url=http://pljuga.com/2011/12/21/ekatarina-velika-beograd/ |title=Arhivirana kopija |accessdate=27. 2. 2014 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121128114616/http://pljuga.com/2011/12/21/ekatarina-velika-beograd/ |archivedate=28. 11. 2012 |url-status=dead }}</ref> ===Šarlo Akrobata=== Nakon prvog iskustva, Milan i društvo postaju aktivno uključeni u novi muzički pravac - [[novi talas]]. Zajedno sa Gagijem, Dušanom Kojićem - Kojom i Ivanom Vdovićem - Vidom, Milan Milan 1980. godine osniva svoj prvi značajniji sastav - [[Šarlo Akrobata]]. Prvi nastup su imali aprila 1980. godine u SKC-u, kao predgrupa tada izuzetno popularnim [[Jugoslavija|jugoslavenskim]] [[Punk muzika|punkerima]] - [[Pankrti]] iz [[Slovenija|Slovenije]]. Nekoliko pjesama grupe [[Punk muzika|Šarlo Akrobata]]: "Niko kao ja", "Ona se budi", "Oko moje glave", "Mali čovek", vrlo brzo izlaze na kultnoj kompilaciji "[[Punk muzika|Paket aranžman]]", a [[1981]]. godine izdaju prvi ali i jedini album benda - "Bistriji ili tuplji čovek biva kad". Ovaj album se smatra najvažnijim albumom [[Jugoslavija|jugoslovenskog]] [[novi talas|novog talasa]]. [[Jugoslavija|Šarlo Akrobata]] se ubrzo nakon toga raspada zbog umjetničkih nesuglasica između Milana i Koje. <ref name="pljuga.com">{{Cite web |url=http://pljuga.com/2011/12/21/ekatarina-velika-beograd/ |title=Arhivirana kopija |accessdate=27. 2. 2014 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121128114616/http://pljuga.com/2011/12/21/ekatarina-velika-beograd/ |archivedate=28. 11. 2012 |url-status=dead }}</ref> ===Katarina II=== Krajem 1981. godine, Milan sa Gagijem formira novi bend [[Katarina II]]. Tokom [[1982]]. priključuju im se [[Margita Stefanović|Margita Stefanović Magi]] na klaviru, a 1983. godine i basista [[Bojan Pečar]] te bubnjar [[Šarlo Akrobata|Šarla Akrobate]] - [[Ivan Vdović|Ivan Vdović Vd]]. Grupa izdaje album „Katarina II“ [[1984]]. godine, a na njemu se nalaze čuvene pjesme "Aut", "Jesen", "Radostan dan", "Treba da se čisti", "Ja znam"... Većinu tekstova na debi ploči potpisuje Milan Mladenović. <ref name="pljuga.com">{{Cite web |url=http://pljuga.com/2011/12/21/ekatarina-velika-beograd/ |title=Arhivirana kopija |accessdate=27. 2. 2014 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121128114616/http://pljuga.com/2011/12/21/ekatarina-velika-beograd/ |archivedate=28. 11. 2012 |url-status=dead }}</ref> ===Ekatarina Velika (EKV)=== Kada Gagi dolazi u sukob sa zakonom i po povratku iz zatvora saznaje da više nije član grupe, uskraćuje grupi pravo da se i dalje zove "[[Katarina II]]". Nastaje "[[Ekatarina Velika]]" i dobija novog bubnjara [[Ivan Fece|Ivana Fecea Firčija]]. Svoj prvi album pod novim imenom izdaju [[1985]]. godine i nailaze na povoljne kritike. Godine [[1986]]. godine albumom "S vetrom uz lice" iskaču u sami vrh jugoslovenske [[rock]] scene gdje, izdajući još nekoliko uspješna albuma suvereno ostaju sve do Milanove smrti. <ref name="pljuga.com">{{Cite web |url=http://pljuga.com/2011/12/21/ekatarina-velika-beograd/ |title=Arhivirana kopija |accessdate=27. 2. 2014 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121128114616/http://pljuga.com/2011/12/21/ekatarina-velika-beograd/ |archivedate=28. 11. 2012 |url-status=dead }}</ref> ===Saradnja=== Osim [[Ekatarina Velika|EKV]]-a, talenat koji vrišti iz Milana Mladenovića, omogućava mu i produciranje albuma grupa "Gustaf i njegovi dobri duhovi" i "Fit". <ref name="pljuga.com">{{Cite web |url=http://pljuga.com/2011/12/21/ekatarina-velika-beograd/ |title=Arhivirana kopija |accessdate=27. 2. 2014 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121128114616/http://pljuga.com/2011/12/21/ekatarina-velika-beograd/ |archivedate=28. 11. 2012 |url-status=dead }}</ref> ===Filmovi i teatar=== Milan Mladenović se zajedno sa ostalim članovima [[Ekatarina Velika|Ekatarine]] [[1985]]. godine pojavljuje u filmu [[Goran Marković|Gorana Markovića]] "[[Tajvanska kanasta]]", a godinu kasnije i u filmu [[Darko Bajić|Darka Bajića]] "[[Crna Marija]]" gdje čak igra glavnu ulogu i za koju radi pjesmu "Bus Station". Krajem osamdesetih godina [[20. vijek|20. vijeka]] Milan piše muziku za jednu pozorišnu predstavu na kojoj još rade i [[Vlatko Stefanovski]], [[Đorđe Erić]], [[Zoran Petrović]] i drugi. <ref name="pljuga.com">{{Cite web |url=http://pljuga.com/2011/12/21/ekatarina-velika-beograd/ |title=Arhivirana kopija |accessdate=27. 2. 2014 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121128114616/http://pljuga.com/2011/12/21/ekatarina-velika-beograd/ |archivedate=28. 11. 2012 |url-status=dead }}</ref> ===Rimtutituki=== Tokom rata na teritoriji [[Bivša Jugoslavija|bivše Jugoslavije]], [[1992]]. godine zajedno sa članovima grupa [[Partibrejkers]] i [[Električni orgazam]], Milan kreira aktivistički projekat "[[Rimtutituki]]". Muzička aktivnost je koncentrisana na antiratnu [[propaganda|propagandu]]. Njihov najpoznatiji singl "Slušaj 'vamo!" s ključnim refrenom "Mir, brate, mir" je promovisan koncertom na kamionu koji je kružio ulicama [[Beograd|Beograda]]. U vrijeme opsade [[Dubrovnik|Dubrovnika]], Milan poziva publiku da minutom šutnje odaju počast žrtvama bombardovanja u [[Dubrovnik|Dubrovniku]]. Kada je projekat "[[Rimtutituki]]" trebao gostovati u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] tokom [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], Milan je iz protesta otkazao nastup zato što je tada srušena najstarija i najpoznatija banjalučka džamija [[Ferhadija]] iz [[1579]]. godine. <ref name="pljuga.com">{{Cite web |url=http://pljuga.com/2011/12/21/ekatarina-velika-beograd/ |title=Arhivirana kopija |accessdate=27. 2. 2014 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121128114616/http://pljuga.com/2011/12/21/ekatarina-velika-beograd/ |archivedate=28. 11. 2012 |url-status=dead }}</ref> ===Angel's Breath=== U ljeto [[1994]]. godine Milan putuje u [[Brazil]] gdje sa dugogodišnjim prijateljem [[Mitar Subotić|Mitrom Subotićem - Subom]] i nekoliko brazilskih muzičara snima album "Angel’s Breath" (Dah anđela). To je bila "neka vrsta psihodeličnog samba-roka s balkanskim uticajem". Nakon toga Milan odlazi u [[Pariz]] gdje radi spot za pjesmu "Crv". <ref name="pljuga.com">{{Cite web |url=http://pljuga.com/2011/12/21/ekatarina-velika-beograd/ |title=Arhivirana kopija |accessdate=27. 2. 2014 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121128114616/http://pljuga.com/2011/12/21/ekatarina-velika-beograd/ |archivedate=28. 11. 2012 |url-status=dead }}</ref> ===Smrt=== [[Datoteka:Grob M. Mladenovića.jpg|thumb|Grob Milana Mladenovića]] U [[august|augustu]] [[1994]]. godine, nakon nastupa [[Ekatarina Velika|Ekatarine Velike]] na festivalu u [[Budva|Budvi]], Milan je prebačen u bolnicu. Prije nego je album "Angel’s Breath" objavljen, Milan Mladenović umire od [[rak|raka]] [[pankreas|pankreasa]], [[5. novembar|5. novembra]] [[1994]]. godine u [[Beograd|Beogradu]]. Sahranjen je na Novom groblju u [[Beograd|Beogradu]], na parceli 114, grob 523B. <ref name="pljuga.com">{{Cite web |url=http://pljuga.com/2011/12/21/ekatarina-velika-beograd/ |title=Arhivirana kopija |accessdate=27. 2. 2014 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121128114616/http://pljuga.com/2011/12/21/ekatarina-velika-beograd/ |archivedate=28. 11. 2012 |url-status=dead }}</ref> ===Priznanje=== Tri ulice u gradovima bivših jugoslovenskih republika nose ime Milana Mladenovića. Najprije jedna ulica u [[Zemun Polje|Zemun Polju]] [[2004]]. godine, od decembra [[2007]]. godine u [[Zabjel|Zabjelu]], predgrađu [[Podgorica|Podgorice]], a u oktobru [[2012]]. godine Mladenovićevu ulicu dobija i [[Zagreb]]. <ref name="pljuga.com">{{Cite web |url=http://pljuga.com/2011/12/21/ekatarina-velika-beograd/ |title=Arhivirana kopija |accessdate=27. 2. 2014 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121128114616/http://pljuga.com/2011/12/21/ekatarina-velika-beograd/ |archivedate=28. 11. 2012 |url-status=dead }}</ref> Građani Sarajeva, ljubitelji lika i djela frontmena benda Ekatarina Velika, Milana Mladenovića, pokrenuli su 20. septembra 2013. inicijativu da glavni grad BiH dobije ulicu koja će nositi njegovo ime. <ref> [http://www.slobodnaevropa.org/content/news/25112160.html Peticija da Milan Mladenović dobije ulicu u Sarajevu] </ref> == Diskografija == === Šarlo akrobata === * [[Paket aranžman]] [Razni izvođači] (Jugoton, [[1981]].) * [[Bistriji ili tuplji čovek biva kad...]] (Jugoton, [[1981]].) === Katarina II === * [[Katarina II (album)|Katarina II]] [[1984]]. === Ekatarina Velika === * [[Ekatarina Velika (album)|Ekatarina Velika]] [[1985]]. * [[S' vetrom uz lice]] [[1986]]. * [[Ljubav EKV|Ljubav]] [[1987]]. * [[Samo par godina za nas]] [[1989]]. * [[Dum dum]] [[1991]]. * [[Neko nas posmatra]] [[1993]]. === Rimtutituki === * „[[Slušaj 'vamo]]“ ([[Radio B92]], [[1992]].) === Angel's Breath === * [[Angel's Breath]] / Imago Records, ([[1994]]) == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20130316041345/http://www.akordi.rs/arhiv/ekv/ekv3.htm Milanov intervju iz 1990. godine] * [https://web.archive.org/web/20130301031300/http://www.akordi.rs/arhiv/ekv/ekv1.htm Posljednji Milanov intervju] {{commonscat|Milan Mladenović}} == Reference == <references> </references> {{DEFAULTSORT:Mladenović, Milan}} [[Kategorija:Rođeni 1958.]] [[Kategorija:Umrli 1994.]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Srbijanski muzičari]] [[Kategorija:Srbijanski pjevači]] [[Kategorija:Gitaristi]] ax4zoq2g9dhr2mdqo3omof55dqb9h54 Čaplje (Sanski Most) 0 265188 3425968 3403585 2022-07-29T09:41:19Z 109.175.39.40 /* Poznate ličnosti */ wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** -->| ime = Čaplje | vrsta = (naselje) <!-- *** Ime **** -->| službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Datoteka:Flag of Una-Sana.svg|23px|border]] [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanski]] | općina = [[Datoteka:Zastava Sanskog Mosta.png|23px|border]] [[Sanski Most]] <!-- *** Položaj *** -->| nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44 | širina_minuta = 43 | širina_sekundi = 43 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16 | dužina_minuta = 41 | dužina_sekundi = 30 | dužina_IZ = E | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** asd *** --> | površina_grada = | površina_općine = | površinajedinica = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 1264 | stanovništvo općina = | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo općina godina = | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovano = | gradonačelnik = | gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 37 | matični broj = 141305 | matični broj općine = 11541 <!-- *** Karta *** -->| karta = | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | prickpos x = | prickpos y = | opis_karte = Čaplje u Bosni i Hrecegovini <!-- *** Web stranice *** -->| web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Čaplje''' je naseljeno mjesto koje se nalazi 5&nbsp;km jugoistočno od Sanskog Mosta u sastavu općine [[Sanski Most]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Historija == U prahistoriji se je na području današnjeg Čaplja nalazila prahistorijska, a kasnije na istom mjestu i srednjovjekovna utvrda.<ref>{{Cite book|last=J. Bokan|first=Branko|title=Opština Sanski Most I. dio do jula 1941. g.|publisher=|year=|isbn=|location=|pages=12}}</ref> Čaplje se je zvalo ''Čapli'' i pripadalo u srednjem vijeku župi [[Mren]] koja je pripadala [[Donji Kraji|Donjim Krajima]]. Godine 1914. je nađen ulomak starokršćanske svjetiljke.<ref name="biscevic_naseljena">Vedad Biščević, Edin Biščević: ''"Naseljena mjesta Općine sanski most"'' Sanski Most 2009.</ref> == Kultura == === Vjerski objekti i ustanove === Prema popisu iz 1895. godine su u Čaplju bila 3 mekteba. Prva džamija je napravljena 1987. godine, a porušena 1992. i obnovljena 2001. godine. Džematu Čaplje je pripojen pedesetih godina džemat Lužani, čija je džamija porušena 1948. godine. === Školstvo === U Čaplju je 1947. godine otvorena škola u zgradi [[mekteb]]a, a zatim u privatnoj kući. Godine 1958. je prešla u novu školsku zgradu sa dvije učionice i učiteljskim stanom. Godine 1969. je zgrada oštečena. Godine 1978. sagrađena je nova škola sa dvije učionice površine 112 m<sup>2</sup>, ali bez stana za učitelja. Do 1972. godine je bila petogodišnja ili šestogodišnja škola. Dana 1. januara 1963. godine je bila centralizacija osnovnih škola, tada je ova škola postala podružna škola ''Hasan Kikić'' u Sanskom Mostu. Oko 1960/61. godine je imala škola 106 učenika u 4 odjeljenja, a 1985/86. je imala 66 učenika u dva kombinovana odjeljenja. Kratko vrijeme je škola imala pet razreda i to 1956. od 1959. godine. Škola se je nalazila u neposrednoj blizini grada i imala je dječje igralište.<ref name="biscevic_naseljena" /> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Čaplje | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 141305 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |accessdate=28. 4. 2020}}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 14) |work=fzs.ba |accessdate= 25. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |accessdate= 30. 8. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |accessdate= 30. 8. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 1264 | g2013_bosnjaci = 1248 | g2013_srbi = 7 | g2013_muslimani = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 3 | g2013_nepoznato = 4 | g1991_ukupno = 1420 | g1991_muslimani = 1166 | g1991_srbi = 226 | g1991_hrvati = 5 | g1991_jugosloveni = 6 | g1981_ukupno = 1254 | g1981_muslimani = 1011 | g1981_srbi = 237 | g1981_hrvati = 3 | g1971_ukupno = 1261 | g1971_muslimani = 966 | g1971_srbi = 272 | g1971_hrvati = 2 | g1971_jugosloveni = 19 }} == Poznate ličnosti == *[[-Korlat Enes Alpinist]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://www.sanskimost.gov.ba/ Zvanični sajt općine Sanski Most] {{Općina Sanski Most}} 2ktz8p2qxnowhwkahq1ch8j6tiwhsii Mljet (čvor) 0 353774 3425939 2416045 2022-07-28T19:06:42Z Rethymno 65466 wikitext text/x-wiki {{mson|Mljet}} '''[[Hrvatska]]''': * [[Mljet]], ostrvo u [[Jadransko more|Jadranskom moru]], zapadno od [[Dubrovnik|Dubrovnika]], [[Dubrovačko-neretvanska županija]] * [[Mljet (Hrvatska)]], općina u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] {{čvor}} pyci06p0yzkizjh3473p49aas6xsogi Babino Polje 0 353779 3425942 3138841 2022-07-28T19:10:50Z Rethymno 65466 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Babino Polje |vrsta = naselje <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Babino Polje.jpg |opis_slike = pogled na Babino Polje |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Dubrovnik-Neretva County.png|20px|border]] [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] |općina = [[Mljet (Hrvatska)|Mljet]] |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 42| širina_minuta = 44| širina_sekundi = 08| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 17| dužina_minuta = 33| dužina_sekundi = 03| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 166 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = |stanovništvo grad = 270 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = |gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 20225 Babino Polje |pozivni broj = (+385) 20 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Župna crkva u Babinom Polju.JPG|mini|300px|Babino Polje, rimokatolička crkva]] '''Babino Polje''' je naseljeno mjesto i sjedište općine [[Mljet (Hrvatska)|Mljet]], na ostrvu [[Mljet|Mljetu]], [[Dubrovačko-neretvanska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. == Historija == Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Dubrovnik]]. ==Stanovništvo== Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Mljet)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Babino Polje je imalo 270 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 670 || 683 || 740 || 793 || 802 || 912 || 920 || 966 || 907 || 857 || 791 || 660 || 562 || 398 || 336 || 270 |} <small>'''Napomena''': ''Nastalo poslije popisa 1971. spajanjem naselja '''Sršenovići''', '''Zabrežje''' i '''Zadublje''' koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke, i to za '''Zabrežje''' od 1880. do 1910. i od 1931. do 1971., a za naselja '''Sršenovići''' i '''Zadublje''' od 1890. do 1910. i od 1948. do 1971. U 1921. i 1931. sadrži podatke za naselje [[Sobra]].''</small> ===Popis [[1991]].=== Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Dubrovnik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Babino Polje je imalo 398 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="1" | Babino Polje |- | [[1991]]. |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 398 | label1 = [[Hrvati]] 386 | value1 = 96.98 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Albanci]] 4 | value2 = 1.00 | color2 = #4B3621 | label3 = [[Jugoslaveni]] 2 | value3 = 0.50 | color3 = #8B008B | label4 = [[Crnogorci]] 1 | value4 = 0.25 | color4 = #C19A6B | label5 = [[Srbi]] 1 | value5 = 0.25 | color5 = #FF0000 | label6 = neopredijeljeni 3 | value6 = 0.75 | color6 = #C154C1 | label7 = nepoznato 1 | value7 = 0.25 | color7 = #A2A2D0 }} |- |} == Galerija == <gallery> Datoteka:Knežev dvor na Mljetu.JPG|Knežev dvor Datoteka:Crkvica i groblje u Babinom Polju.JPG|crkvica i groblje Datoteka:Partizanski spomenik u Babinom Polju.JPG|spomenik poginulima u [[Narodnooslobodilačka borba|NOB-u]] Datoteka:Škola u Babinom Polju.JPG|osnovna škola </gallery> == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{stub-naselje-Hrvatska}} {{Mljet}} [[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Naselja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] mhyqe093gcpgbxk1zevjv4waokcvlsr Historija hemije 0 390015 3425954 3141879 2022-07-29T01:09:40Z 2409:4052:2E95:46FB:3270:9E0B:8E13:B61D wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Mendelejevs_periodiska_system_1871.png|thumb|390x390px|Periodni sistem kojeg je 1871. sačinio [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev]]. Periodni sistem je jedan od najuočljivijih ikon u nauci, leži u jezgri hemije i obuhvata najfundamentalnije principe iz ove oblasti.]] '''Historija [[Hemija|hemije]] '''predstavlja vremenski period počev od antičkih vremena do danas. Od 1000. p.n.e. civilizacije su koristile tehnologije koje će kasnije činiti osnovu za različite današnje grane hemije. Primjeri uključuju izdvajanje [[Metal (hemija)|metala]] iz [[ruda]], izrada grnčarije i keramike, fermentaciju piva i vina, izdvajanje hemikalija iz biljaka za liječenje, proizvodnja parfema, pretvaranje masnoća u [[sapun]]e, pravljenje [[Staklo|stakla]] i izlijevanje [[legura]] poput [[Bronza|bronze]]. Protonauka hemije, [[alhemija]], bila je neuspješna u objašnjavanju prirode materije i njenih tranformacija. Međutim, izvodeći eksperimente i bilježeći rezultate, alhemičari su postavili mnoge temelje za modernu hemiju. Distinkcija se počela javljati kada je sačinjena jasna razlika između hemije i alhemije u djelu [[Robert Boyle|Roberta Boylea]] iz 1661. ''The Sceptical Chymist''  (Skeptični hemičar). Iako su i alhemija i hemija proučavale materiju i njene preobrazbe, [[hemičar]]i su posmatrani pravim naučnicima koji primjenjuju naučne metode pri svom radu. Za hemiju se smatra da je postala prava nauka nakon što je [[Antoine Lavoisier]] objavio svoje radove, razvivši zakon o konzervaciji mase, koji je zahtijevao pažljivo mjerenje i količinsko posmatranje hemijskih fenomena. '''Historija hemije''' je usko povezana sa historijom termodinamike, naročihHo kroz radove Willarda Gibbsa.<ref>[http://web.lemoyne.edu/~giunta/papers.html Selected Classic Papers from the History of Chemistry]</ref> == Drevna historija == === Prvobitna metalurgija === Najstariji poznati metal kojeg su ljudi koristili bilo je [[zlato]] koje se može pronaći samorodno odnosno slobodno od primjesa drugih supstanci. Male količine prirodnog zlata pronađene su u nekim pećinama u [[Španija|Španiji]] a datiraju iz kasnog [[Paleolitik|paleolita]] prije približno 40.000 godina.<ref>{{cite web |url = http://www.gold-eagle.com/gold_digest/history_gold.html|title = History of Gold|publisher = Gold Digest|accessdate = 4. 2. 2007}}</ref> [[Srebro]], [[bakar]], [[kalaj]] i meteorsko [[željezo]] također se mogu naći u prirodi, što omogućava ograničeni obim [[Metalurgija|metalurgij]]<nowiki/>e u drevnim kulturama.<ref name="ephotos">Photos, E., 'The Question of Meteorictic versus Smelted Nickel-Rich Iron: Archaeological Evidence and Experimental Results' ''World Archaeology'' Vol. 20, No. 3, Archaeometallurgy (February 1989), pp. 403–421.</ref> Egipatsko oružje napravljeno je od [[meteor]]skog željeza oko 3000. p.n.e. te je nazivano "bodeži iz raja". Bez ikakve sumnje, prva hemijska reakcija koja je kontrolirano korištena bila je [[Sagorijevanje|vatra]]. Međutim, vijekovima je vatra za drevne ljude bila samo mistična sila koja je mogla promijeniti jednu supstancu u drugu (sagoriti [[drvo]] ili prokuhati [[Voda|vodu]]) istovremeno dajući toplotu i svjetlost. Vatra je utjecala na mnoge aspekte ranih društava. Ti utjecaji su se kretali od jednostavnih radnji iz svakodnevnog života poput kuhanja i osvjetljenja prostorija, do tada naprednih tehnologija poput proizvodnje keramike, cigli i topljenja metala za alate i oruđa. Vatra je dovela i do otkrića [[Staklo|stakla]] te izdvajanja novih metala koji su dalje doveli do razvoja [[Metalurgija|metalurgije]]. U prvim fazama njenog razvoja, metalurške metode izdvajanja metala bile su vrlo tražene, a [[zlato]], poznato starim Egipćanima još od 2900. p.n.e, postalo je plemeniti i vrijedni metal. === Bronzano doba === Određeni metali se mogu izdvojiti iz njihovih ruda jednostavnim zagrijavanjem kamenja i stijena u vatri. Tako naprimjer [[kalaj]], [[olovo]], te (na znatno višim temperaturama) [[bakar]], dobijali su se u procesu topljenja. Prvi dokazi ove metalurške metode potječu iz 5. i 6. milenija p.n.e., a pronađeni su na arheološkim nalazištima [[Majdanpek]], Jarmovac i Pločnik, sva tri u današnjoj [[Srbija|Srbiji]]. Do danas, najstariji dokaz drevnih topionica bakra pronađen je kod mjesta Belovode,<ref>{{cite journal|doi = 10.1016/j.jas.2010.06.012|title = On the origins of extractive metallurgy: New evidence from Europe|year = 2010|last1 = Radivojević|first1 = Miljana|last2 = Rehren|first2 = Thilo|last3 = Pernicka|first3 = Ernst|last4 = Šljivar|first4 = Dušan|last5 = Brauns|first5 = Michael|last6 = Borić|first6 = Dušan|journal = Journal of Archaeological Science|volume = 37|issue = 11|pages = 2775}}</ref> čiji primjeri uključuju bakrenu sjekiru datiranu oko 5500. p.n.e. koja je pripadala [[Vinčanska kultura|Vinčanskoj kultur]]<nowiki/>i.<ref>[http://www.stonepages.com/news/archives/002605.html Neolithic Vinca was a metallurgical culture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170919043337/http://www.stonepages.com/news/archives/002605.html |date=19 Septembar 2017 }} Stonepages from news sources November 2007</ref> Drugi znakovi rane upotrebe metala nađeni su iz perioda 3. milenija p.n.e. u mjestima poput [[Palmela]] (Portugal), [[Los Millares]] (Španija) i [[Stonehenge]] (Ujedinjeno Kraljevstvo). Međutim, kako je to uobičajeno u nauci o prahistorijskim vremenima, konačni odgovor o počecima ne može biti jasno definiran a nova otkrića su svakodnevna i stalna. === Poznati hemičari === ''prikazani hronološki:'' * [[Robert Boyle]], 1627–1691 * [[Joseph Black]], 1728–1799 * [[Joseph Priestley]], 1733–1804 * [[Carl Wilhelm Scheele]], 1742–1786 * [[Antoine Lavoisier]], 1743–1794 * [[Alessandro Volta]], 1745–1827 * [[Jacques Charles]], 1746–1823 * [[Claude Louis Berthollet]], 1748–1822 * [[Joseph Louis Gay-Lussac|Joseph-Louis Gay-Lussac]], 1778–1850 * [[Humphry Davy]], 1778–1829 * [[Jacob Berzelius|Jöns Jakob Berzelius]], izumio modernu hemijsku notaciju, 1779–1848 * [[Justus von Liebig]], 1803–1873 * [[Louis Pasteur]], 1822–1895 * [[Stanislao Cannizzaro]], 1826–1910 * [[Friedrich August Kekulé von Stradonitz]], 1829–1896 * [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev|Dmitri Mendeleev]], 1834–1907 * [[Josiah Willard Gibbs]], 1839–1903 * [[Jacobus Henricus van 't Hoff|J.]][[Jacobus Henricus van 't Hoff|H. van 't Hoff]], 1852–1911 * [[William Ramsay]], 1852–1916 * [[Svante August Arrhenius|Svante Arrhenius]], 1859–1927 * [[Walther Hermann Nernst|Walther Nernst]], 1864–1941 * [[Marie Curie]], 1867–1934 * [[Gilbert N. Lewis|Gilbert N.]][[Gilbert N. Lewis|Lewis]], 1875–1946 * [[Otto Hahn]], 1879–1968 * [[Irving Langmuir]], 1881–1957 * [[Linus Pauling]], 1901–1994 * [[Glenn T. Seaborg|Glenn T.]][[Glenn T. Seaborg|Seaborg]], 1912–1999 * [[Robert Burns Woodward]], 1917-1979 * [[Frederick Sanger]], 1918-2013 * [[Rudolph A. Marcus|Rudolph A.]][[Rudolph A. Marcus|Marcus]], 1923- * [[Elias James Corey]], 1928- * [[Harold Kroto]], 1939- * [[Peter Atkins]], 1940- * [[Richard Smalley]], 1943–2005 == Reference == {{Reflist}} == Literatura == * [[John Servos|Servos, John W.]], [http://books.google.com/books?id=1UZjU2WfLAoC&printsec=frontcover ''Physical chemistry from Ostwald to Pauling<span> </span>: the making of a science in America''], Princeton, N.J.<span> </span>: Princeton University Press, 1990. {{ISBN|0-691-08566-8}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20190405234225/http://www.chemislab.com/chemists-of-the-past/ ChemisLab] - Hemičari prošlosti * [http://www.ambix.org/ SHAC: Society for the History of Alchemy and Chemistry] [[Kategorija:Historija hemije]] [[Kategorija:Historija nauke]] 2ttj63s6rfn99fuwpckd5kar5yp8ynb Buša 0 448984 3425961 3424729 2022-07-29T07:01:20Z Свифт 14277 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Buša2.jpg|mini|desno|300px|Buša.]] '''Buša''' je autohtono malo kratkorogo planinsko [[Domaće govedo|domaće goveče]], koje je u svom zenitu bilo rasprostranjeno na širem prostoru [[Balkan|Balkanskog poluostrva]]. Od ranog [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] pa sve do sredine 20. vijeka bila je dominantna rasa goveda u brdsko-planinskim prijedelima Balkana. Tokom 20. vijeka oplemenjivanjem sa drugim rasama dovedena je na ivicu opstanka. Na početku 21. Vijek otkriveno je da buše imaju имају [[Haplogrupa|haplogrupu]] koja se inače nalazi samo u која се иначе налази само у [[Neolit|neolitskoj]] stoci.<ref>Peter Hristov, Daniela Sirakova, Ivan Mitkov, Nikolai Spassov & Georgi Radoslavov (2016): Balkan brachicerous cattle – the first domesticated cattle in Europe, Mitochondrial DNA Part A, [[DOI: 10.1080/24701394.2016.1238901]]. [https://www.researchgate.net/publication/311518148_Balkan_brachicerous_cattle_-_the_first_domesticated_cattle_in_Europe (PDF)]</ref> Ova rasa je sitna i slabije razvijeno od ostalih evropskih goveda, dok je slične građe sa ostalim sojevima kratkorogog govečeta na [[Karpati]]ma, [[Bliski istok|Bliskom istoku]] i [[Mala Azija|Maloj Aziji]] (anadolsko goveče). Visina grebena je kod krave od 90 do 110&nbsp;cm, kod bikova je 10–15&nbsp;cm veća visina grebena u odnosu na kravu. Prosječna tijelesna masa za kravu u narodnom govedarstvu se kreće od 150 do 200&nbsp;kg, dok se u vrlo dobrim zapatima krave mogle biti teške 250–300&nbsp;kg. Od 3 do 4 godine bik dostiže punu težinu, a mogli su biti teži od krave 100&nbsp;kg. [[Datoteka:Peasant wagon Bosnia Austro-Hungary.jpg|mini|desno|200px|Volovi buše vuku zaprežna kola u BiH krajem 19. vijeka.]] Za priplod se može koristiti i do 12 godina i za to vrijeme otele 8-10 teladi. Bikovi počinju da se koriste za priplod u uzrastu od 18 mjeseci i obično se koriste 7-8 godina. Buša je kasnostasna rasa goveda. Rast završava sa 3-5 godina. Najčešće se prvi put pripušta u uzrastu od 15-18 mjeseci. Životni vijek je oko 20 godina. Daje relativno malo [[Mlijeko|mlijeka]], u narodnom govedarstvu u prosjeku oko 600-700 litara po laktaciji, sa oko 4 % mliječne masti. Laktacija traje relativno kratko od 5 do 7 mjeseci što omogućava visoku plodnost. [[Datoteka:Busa 1.jpg|mini|desno|200px|Buše.]] Spada u skupinu jednobojenih goveda. Boja može da bude crna, siva, zelenkasto-divlja, crvena, bijela, krem, plava i tigrasta. Čista buša nema jasno izražene šare bilo gde po tijelu. Mogu da se jave prelazi boja ali postepeni, uglavnom po bokovima, plećkama, butovima. Tokom vrijemena na određenom geografskom području razvilili su se pojedini varijateti pa se govori o sojevima. Najređa je bila tigrasta i albino bez pigmenta sa roze njuškom i očima bijele boje. Sluzokože su tamno pigmentirane, kao i papci i rogovi. Oko gubice postoji vijenac svjetlih dlaka, takozvana srneća gubica. Glava je duga i klinasta, rogovi su kratki, tanki i vijenčasti (_) ili zakržljali, postoje šuti primijerci ili su postojali. Kod bikova se rogovi ne savijaju uvjek u vijenčastu formu već mogu da budu pravi, odnosno da idu samo u stranu. Mišići su suhi, koža je elastična, tanka i fina, usled neuhranjenosti koža ogrubi, zadeblja a životinja začupavi. Vime je kratko, plitko, malo, ima pravilan oblik, nekad pigmentirano nekad ne. Ona je čvrste i kompaktne građe pa je korištena za rad. Koristila se u narodnom govedarstvu za sve tri proizvodnje: rad, mlijeko i meso. [[Datoteka:Stocar iz sela Velika Lukanja.jpg|mini|desno|200px|Buše vuku kola u selu [[Velika Lukanja]] nedaleko od [[Pirot]]a [[1956.]] godine.]] Buša je do sredine 20. vijeka bila glavno govedo kod stanovnika na širem prostoru Balkana, a rasprostirala se južno od rijeke [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a, od [[Avale]] do [[Olimp]]a i od [[Rodopi (planina)|Rodopa]] do [[Velebit]]a. Buše su gajene zajedno sa ovcama u planinskim prijedelima na ekstenzivni (primitivan) način. Oko njih se manje radilo i vodilo računa nego oko ovaca. Buše su se u držale na paši i u brstu, a u nekim krajevima držane su u sampasu (slobodnoj ispaši) i zimi i ljeti. Buše su podnosile slabu hranu i smještaj. Držane su u nepokrivenim torovima, a zimi na mjestima zaklonjenim od vjetra. Od kravljeg i ovčijeg mlijeka pravljeni su [[sir]] i [[kajmak]]. Buša daje kvalitetno punomasno mlijeko. [[Datoteka:HayMontenegro.jpg|mini|desno|200px|Stogovi [[Sijeno|sijena]] u [[Gusinje|Gusinju]]. Sijeno predstavlja osnovnu zimsku hranu za goveda, konje, ovce i koze.]] U 20. vijeku dolazi do gubitka interesovanja za gajenje niskoproduktivnih rasa, kao i do ukrštanja buše sa visokoproduktivnim plemenitim rasama goveda, što sve skupa dovodi do masovne depopulacije i svrstava na listu domaćih ugroženih vrsta životinja. Danas se u čistoj rasi Buša može naći jedino kod stanovnika u izolovanim planinskim oblastima Balkana, kao i kod savremenih organskih stočara, koji je drže u manjim ili većim stadima na slobodnoj (tradicionalnoj) ispaši. Radi očuvanja ove autohtone rase goveda u [[BiH]] su formirani uzgojni centri na [[Manjača|Manjači]] i [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]].<ref>{{Cite web |url=http://ba.n1info.com/a110122/Biznis/Autohtona-balkanska-vrsta-goveda-busa.html |title=Autohtona balkanska vrsta goveda buša (TV N1, Milena Mitrović, 28.08.2016.) |access-date=7. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180928154919/http://ba.n1info.com/a110122/Biznis/Autohtona-balkanska-vrsta-goveda-busa.html |archive-date=28. 9. 2018 |url-status=dead }}</ref> Danas se jedno od najvećih stada buše od [[Crno more|Crnog]] do [[Jadransko more|Jadranskog mora]] sa preko 400 grla nalazi na [[Stara planina|Staroj planini]].<ref>[http://www.poljoprivrednik.net/poljoprivreda/stocarstvo/2881-najvece-balkansko-stado-buse Najveće balkansko stado buše (Poljoprivrednik, Boris Berisavljević, 11.12.2017.)]</ref> U 21. vijeku, osim buše na Balkanu su ugroženi pojedini sojevi autohtone domaće ovce - [[Pramenka|pramenke]], [[Balkanska koza|balkanske domaća koza]], kao i [[bosanski brdski konj]]. ==Reference== {{reflist}} ==Također pogledaj== * [[Gatačko govedo]] ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== *[https://www.youtube.com/watch?v=D1BMzwY58UI Posle zime: Seoba Buša sa niže na višu nadmorsku visinu - Povratak na planinske pašnjake (TV Far - Zvanični kanal)] * [https://www.youtube.com/watch?v=Ht_AbddjaPQ Priroda nam je pri rodu (RTS Kvadratura kruga - Zvanični kanal)] * [https://www.youtube.com/watch?v=qH43U8k8VsU "Arka" na planini Rožanj (Običaji Rađevini - Zvanični kanal)]* *[https://www.politika.rs/sr/articles/amp/493484 Prelazak stada od 600 buša preko Vidliča, prizor koji se retko viđa (Politika, Slavica Stuparušić, 1. 12. 2021.)] * [http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/drustvo/3319618/podsticaji-za-gajenje-buse--jedinstvenog-balkanskog-goveceta.html Podsticaj za gajenje buše - jedinstvenog balkanskog govečeta (RTS, 12. 11. 2018.)] * [https://faktor.ba/vijest/bosanska-kravica-pred-izumiranjem-busa-je-sitna-i-daje-malo-mlijeka-ali-je-otporna-na-sve-foto-169633 Bosanska kravica pred izumiranje: buša je sitna i daje malo mlijeka ali je otporno na sve (Faktor, 22. 05. 2016.)]{{Mrtav link|datum=Januar 2020 |bot=InternetArchiveBot }} * [http://mojafarma.ba/bosanska-busa/ Bosanska buša (Moja Farma, 20.03.2018.)]{{Mrtav link|datum=Januar 2020 |bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.politika.rs/sr/clanak/108942/Држава-оставила-буше-без-зимнице Država ostavila buše bez "zimnice" (Politika, 23. 10. 2009.)] * [http://kvdanas.com/index.php/vijesti/4134/kravica-hraniteljica-domace-planinsko-covece-busa-jako-otporna-malo-daje-ali-strasno-malo-i-trazi Kravica hraniteljica - domaće planinsko goveče buša jako otporna, malo daje ali strašno malo traži (Kvdanas, Vitomir Marković, 29. 11. 2017.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180922024641/http://kvdanas.com/index.php/vijesti/4134/kravica-hraniteljica-domace-planinsko-covece-busa-jako-otporna-malo-daje-ali-strasno-malo-i-trazi |date=22. 9. 2018 }} * [https://www.agroklub.rs/stocarstvo/busa-za-ekstenzivnu-proizvodnju/37540/ Buša za ekstenzivnu proizvodnju (Agroklub, Julija Radenković, 29. 11 2017.)] * [https://uzicanstveno.rs/uzicanstveno/kravica-uzicka-hraniteljica/?script=cir Kravica užička hraniteljica (Užičanstveno, Predrag Kovačević, 20. 06. 2018.)] * [https://www.agroklub.rs/stocarstvo/sin-nagovorio-oca-da-se-bave-poljoprivredom-gaje-buse/45946/ Sin nagovorio oca da gaje buše (Agroklub, Biljana Nenković, 21.10.2018.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200809170729/https://www.agroklub.rs/stocarstvo/sin-nagovorio-oca-da-se-bave-poljoprivredom-gaje-buse/45946/ |date=9. 8. 2020 }} [[Kategorija:Domaće životinje]] [[Kategorija:Goveda]] 36daoac14el9prn147xtned546uzeg2 3425962 3425961 2022-07-29T07:02:38Z Свифт 14277 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Buša2.jpg|mini|desno|300px|Buša.]] '''Buša''' je autohtono malo kratkorogo planinsko [[Domaće govedo|domaće goveče]], koje je u svom zenitu bilo rasprostranjeno na širem prostoru [[Balkan|Balkanskog poluostrva]]. Od ranog [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] pa sve do sredine 20. vijeka bila je dominantna rasa goveda u brdsko-planinskim prijedelima Balkana. Tokom 20. vijeka oplemenjivanjem sa drugim rasama dovedena je na ivicu opstanka. Na početku 21. vijeka otkriveno je da buše imaju [[Haplogrupa|haplogrupu]] koja se inače nalazi samo u [[Neolit|neolitskoj]] stoci.<ref>Peter Hristov, Daniela Sirakova, Ivan Mitkov, Nikolai Spassov & Georgi Radoslavov (2016): Balkan brachicerous cattle – the first domesticated cattle in Europe, Mitochondrial DNA Part A, [[DOI: 10.1080/24701394.2016.1238901]]. [https://www.researchgate.net/publication/311518148_Balkan_brachicerous_cattle_-_the_first_domesticated_cattle_in_Europe (PDF)]</ref> Ova rasa je sitna i slabije razvijeno od ostalih evropskih goveda, dok je slične građe sa ostalim sojevima kratkorogog govečeta na [[Karpati]]ma, [[Bliski istok|Bliskom istoku]] i [[Mala Azija|Maloj Aziji]] (anadolsko goveče). Visina grebena je kod krave od 90 do 110&nbsp;cm, kod bikova je 10–15&nbsp;cm veća visina grebena u odnosu na kravu. Prosječna tijelesna masa za kravu u narodnom govedarstvu se kreće od 150 do 200&nbsp;kg, dok se u vrlo dobrim zapatima krave mogle biti teške 250–300&nbsp;kg. Od 3 do 4 godine bik dostiže punu težinu, a mogli su biti teži od krave 100&nbsp;kg. [[Datoteka:Peasant wagon Bosnia Austro-Hungary.jpg|mini|desno|200px|Volovi buše vuku zaprežna kola u BiH krajem 19. vijeka.]] Za priplod se može koristiti i do 12 godina i za to vrijeme otele 8-10 teladi. Bikovi počinju da se koriste za priplod u uzrastu od 18 mjeseci i obično se koriste 7-8 godina. Buša je kasnostasna rasa goveda. Rast završava sa 3-5 godina. Najčešće se prvi put pripušta u uzrastu od 15-18 mjeseci. Životni vijek je oko 20 godina. Daje relativno malo [[Mlijeko|mlijeka]], u narodnom govedarstvu u prosjeku oko 600-700 litara po laktaciji, sa oko 4 % mliječne masti. Laktacija traje relativno kratko od 5 do 7 mjeseci što omogućava visoku plodnost. [[Datoteka:Busa 1.jpg|mini|desno|200px|Buše.]] Spada u skupinu jednobojenih goveda. Boja može da bude crna, siva, zelenkasto-divlja, crvena, bijela, krem, plava i tigrasta. Čista buša nema jasno izražene šare bilo gde po tijelu. Mogu da se jave prelazi boja ali postepeni, uglavnom po bokovima, plećkama, butovima. Tokom vrijemena na određenom geografskom području razvilili su se pojedini varijateti pa se govori o sojevima. Najređa je bila tigrasta i albino bez pigmenta sa roze njuškom i očima bijele boje. Sluzokože su tamno pigmentirane, kao i papci i rogovi. Oko gubice postoji vijenac svjetlih dlaka, takozvana srneća gubica. Glava je duga i klinasta, rogovi su kratki, tanki i vijenčasti (_) ili zakržljali, postoje šuti primijerci ili su postojali. Kod bikova se rogovi ne savijaju uvjek u vijenčastu formu već mogu da budu pravi, odnosno da idu samo u stranu. Mišići su suhi, koža je elastična, tanka i fina, usled neuhranjenosti koža ogrubi, zadeblja a životinja začupavi. Vime je kratko, plitko, malo, ima pravilan oblik, nekad pigmentirano nekad ne. Ona je čvrste i kompaktne građe pa je korištena za rad. Koristila se u narodnom govedarstvu za sve tri proizvodnje: rad, mlijeko i meso. [[Datoteka:Stocar iz sela Velika Lukanja.jpg|mini|desno|200px|Buše vuku kola u selu [[Velika Lukanja]] nedaleko od [[Pirot]]a [[1956.]] godine.]] Buša je do sredine 20. vijeka bila glavno govedo kod stanovnika na širem prostoru Balkana, a rasprostirala se južno od rijeke [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a, od [[Avale]] do [[Olimp]]a i od [[Rodopi (planina)|Rodopa]] do [[Velebit]]a. Buše su gajene zajedno sa ovcama u planinskim prijedelima na ekstenzivni (primitivan) način. Oko njih se manje radilo i vodilo računa nego oko ovaca. Buše su se u držale na paši i u brstu, a u nekim krajevima držane su u sampasu (slobodnoj ispaši) i zimi i ljeti. Buše su podnosile slabu hranu i smještaj. Držane su u nepokrivenim torovima, a zimi na mjestima zaklonjenim od vjetra. Od kravljeg i ovčijeg mlijeka pravljeni su [[sir]] i [[kajmak]]. Buša daje kvalitetno punomasno mlijeko. [[Datoteka:HayMontenegro.jpg|mini|desno|200px|Stogovi [[Sijeno|sijena]] u [[Gusinje|Gusinju]]. Sijeno predstavlja osnovnu zimsku hranu za goveda, konje, ovce i koze.]] U 20. vijeku dolazi do gubitka interesovanja za gajenje niskoproduktivnih rasa, kao i do ukrštanja buše sa visokoproduktivnim plemenitim rasama goveda, što sve skupa dovodi do masovne depopulacije i svrstava na listu domaćih ugroženih vrsta životinja. Danas se u čistoj rasi Buša može naći jedino kod stanovnika u izolovanim planinskim oblastima Balkana, kao i kod savremenih organskih stočara, koji je drže u manjim ili većim stadima na slobodnoj (tradicionalnoj) ispaši. Radi očuvanja ove autohtone rase goveda u [[BiH]] su formirani uzgojni centri na [[Manjača|Manjači]] i [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]].<ref>{{Cite web |url=http://ba.n1info.com/a110122/Biznis/Autohtona-balkanska-vrsta-goveda-busa.html |title=Autohtona balkanska vrsta goveda buša (TV N1, Milena Mitrović, 28.08.2016.) |access-date=7. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180928154919/http://ba.n1info.com/a110122/Biznis/Autohtona-balkanska-vrsta-goveda-busa.html |archive-date=28. 9. 2018 |url-status=dead }}</ref> Danas se jedno od najvećih stada buše od [[Crno more|Crnog]] do [[Jadransko more|Jadranskog mora]] sa preko 400 grla nalazi na [[Stara planina|Staroj planini]].<ref>[http://www.poljoprivrednik.net/poljoprivreda/stocarstvo/2881-najvece-balkansko-stado-buse Najveće balkansko stado buše (Poljoprivrednik, Boris Berisavljević, 11.12.2017.)]</ref> U 21. vijeku, osim buše na Balkanu su ugroženi pojedini sojevi autohtone domaće ovce - [[Pramenka|pramenke]], [[Balkanska koza|balkanske domaća koza]], kao i [[bosanski brdski konj]]. ==Reference== {{reflist}} ==Također pogledaj== * [[Gatačko govedo]] ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== *[https://www.youtube.com/watch?v=D1BMzwY58UI Posle zime: Seoba Buša sa niže na višu nadmorsku visinu - Povratak na planinske pašnjake (TV Far - Zvanični kanal)] * [https://www.youtube.com/watch?v=Ht_AbddjaPQ Priroda nam je pri rodu (RTS Kvadratura kruga - Zvanični kanal)] * [https://www.youtube.com/watch?v=qH43U8k8VsU "Arka" na planini Rožanj (Običaji Rađevini - Zvanični kanal)]* *[https://www.politika.rs/sr/articles/amp/493484 Prelazak stada od 600 buša preko Vidliča, prizor koji se retko viđa (Politika, Slavica Stuparušić, 1. 12. 2021.)] * [http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/drustvo/3319618/podsticaji-za-gajenje-buse--jedinstvenog-balkanskog-goveceta.html Podsticaj za gajenje buše - jedinstvenog balkanskog govečeta (RTS, 12. 11. 2018.)] * [https://faktor.ba/vijest/bosanska-kravica-pred-izumiranjem-busa-je-sitna-i-daje-malo-mlijeka-ali-je-otporna-na-sve-foto-169633 Bosanska kravica pred izumiranje: buša je sitna i daje malo mlijeka ali je otporno na sve (Faktor, 22. 05. 2016.)]{{Mrtav link|datum=Januar 2020 |bot=InternetArchiveBot }} * [http://mojafarma.ba/bosanska-busa/ Bosanska buša (Moja Farma, 20.03.2018.)]{{Mrtav link|datum=Januar 2020 |bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.politika.rs/sr/clanak/108942/Држава-оставила-буше-без-зимнице Država ostavila buše bez "zimnice" (Politika, 23. 10. 2009.)] * [http://kvdanas.com/index.php/vijesti/4134/kravica-hraniteljica-domace-planinsko-covece-busa-jako-otporna-malo-daje-ali-strasno-malo-i-trazi Kravica hraniteljica - domaće planinsko goveče buša jako otporna, malo daje ali strašno malo traži (Kvdanas, Vitomir Marković, 29. 11. 2017.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180922024641/http://kvdanas.com/index.php/vijesti/4134/kravica-hraniteljica-domace-planinsko-covece-busa-jako-otporna-malo-daje-ali-strasno-malo-i-trazi |date=22. 9. 2018 }} * [https://www.agroklub.rs/stocarstvo/busa-za-ekstenzivnu-proizvodnju/37540/ Buša za ekstenzivnu proizvodnju (Agroklub, Julija Radenković, 29. 11 2017.)] * [https://uzicanstveno.rs/uzicanstveno/kravica-uzicka-hraniteljica/?script=cir Kravica užička hraniteljica (Užičanstveno, Predrag Kovačević, 20. 06. 2018.)] * [https://www.agroklub.rs/stocarstvo/sin-nagovorio-oca-da-se-bave-poljoprivredom-gaje-buse/45946/ Sin nagovorio oca da gaje buše (Agroklub, Biljana Nenković, 21.10.2018.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200809170729/https://www.agroklub.rs/stocarstvo/sin-nagovorio-oca-da-se-bave-poljoprivredom-gaje-buse/45946/ |date=9. 8. 2020 }} [[Kategorija:Domaće životinje]] [[Kategorija:Goveda]] hytwypzs8ueq6gjas4oxu77yh8mqhlm 3425963 3425962 2022-07-29T07:16:17Z Свифт 14277 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Buša2.jpg|mini|desno|300px|Buša.]] '''Buša''' je autohtono malo kratkorogo planinsko [[Domaće govedo|domaće goveče]], koje je u svom zenitu bilo rasprostranjeno na širem prostoru [[Balkan|Balkanskog poluostrva]]. Od ranog [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] pa sve do sredine 20. vijeka bila je dominantna rasa goveda u brdsko-planinskim prijedelima Balkana. Tokom 20. vijeka oplemenjivanjem sa drugim rasama dovedena je na ivicu opstanka. Na početku 21. vijeka otkriveno je da buše imaju [[Haplogrupa|haplogrupu]] koja se inače nalazi samo u [[Neolit|neolitskoj]] stoci.<ref>[https://www.nature.com/articles/hdy200968.pdf Maternal and paternal genealogy of Eurasian taurine cattle (Bos taurus)]</ref><ref>Peter Hristov, Daniela Sirakova, Ivan Mitkov, Nikolai Spassov & Georgi Radoslavov (2016): Balkan brachicerous cattle – the first domesticated cattle in Europe, Mitochondrial DNA Part A, [[DOI: 10.1080/24701394.2016.1238901]]. [https://www.researchgate.net/publication/311518148_Balkan_brachicerous_cattle_-_the_first_domesticated_cattle_in_Europe (PDF)]</ref> Ova rasa je sitna i slabije razvijeno od ostalih evropskih goveda, dok je slične građe sa ostalim sojevima kratkorogog govečeta na [[Karpati]]ma, [[Bliski istok|Bliskom istoku]] i [[Mala Azija|Maloj Aziji]] (anadolsko goveče). Visina grebena je kod krave od 90 do 110&nbsp;cm, kod bikova je 10–15&nbsp;cm veća visina grebena u odnosu na kravu. Prosječna tijelesna masa za kravu u narodnom govedarstvu se kreće od 150 do 200&nbsp;kg, dok se u vrlo dobrim zapatima krave mogle biti teške 250–300&nbsp;kg. Od 3 do 4 godine bik dostiže punu težinu, a mogli su biti teži od krave 100&nbsp;kg. [[Datoteka:Peasant wagon Bosnia Austro-Hungary.jpg|mini|desno|200px|Volovi buše vuku zaprežna kola u BiH krajem 19. vijeka.]] Za priplod se može koristiti i do 12 godina i za to vrijeme otele 8-10 teladi. Bikovi počinju da se koriste za priplod u uzrastu od 18 mjeseci i obično se koriste 7-8 godina. Buša je kasnostasna rasa goveda. Rast završava sa 3-5 godina. Najčešće se prvi put pripušta u uzrastu od 15-18 mjeseci. Životni vijek je oko 20 godina. Daje relativno malo [[Mlijeko|mlijeka]], u narodnom govedarstvu u prosjeku oko 600-700 litara po laktaciji, sa oko 4 % mliječne masti. Laktacija traje relativno kratko od 5 do 7 mjeseci što omogućava visoku plodnost. [[Datoteka:Busa 1.jpg|mini|desno|200px|Buše.]] Spada u skupinu jednobojenih goveda. Boja može da bude crna, siva, zelenkasto-divlja, crvena, bijela, krem, plava i tigrasta. Čista buša nema jasno izražene šare bilo gde po tijelu. Mogu da se jave prelazi boja ali postepeni, uglavnom po bokovima, plećkama, butovima. Tokom vrijemena na određenom geografskom području razvilili su se pojedini varijateti pa se govori o sojevima. Najređa je bila tigrasta i albino bez pigmenta sa roze njuškom i očima bijele boje. Sluzokože su tamno pigmentirane, kao i papci i rogovi. Oko gubice postoji vijenac svjetlih dlaka, takozvana srneća gubica. Glava je duga i klinasta, rogovi su kratki, tanki i vijenčasti (_) ili zakržljali, postoje šuti primijerci ili su postojali. Kod bikova se rogovi ne savijaju uvjek u vijenčastu formu već mogu da budu pravi, odnosno da idu samo u stranu. Mišići su suhi, koža je elastična, tanka i fina, usled neuhranjenosti koža ogrubi, zadeblja a životinja začupavi. Vime je kratko, plitko, malo, ima pravilan oblik, nekad pigmentirano nekad ne. Ona je čvrste i kompaktne građe pa je korištena za rad. Koristila se u narodnom govedarstvu za sve tri proizvodnje: rad, mlijeko i meso. [[Datoteka:Stocar iz sela Velika Lukanja.jpg|mini|desno|200px|Buše vuku kola u selu [[Velika Lukanja]] nedaleko od [[Pirot]]a [[1956.]] godine.]] Buša je do sredine 20. vijeka bila glavno govedo kod stanovnika na širem prostoru Balkana, a rasprostirala se južno od rijeke [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a, od [[Avale]] do [[Olimp]]a i od [[Rodopi (planina)|Rodopa]] do [[Velebit]]a. Buše su gajene zajedno sa ovcama u planinskim prijedelima na ekstenzivni (primitivan) način. Oko njih se manje radilo i vodilo računa nego oko ovaca. Buše su se u držale na paši i u brstu, a u nekim krajevima držane su u sampasu (slobodnoj ispaši) i zimi i ljeti. Buše su podnosile slabu hranu i smještaj. Držane su u nepokrivenim torovima, a zimi na mjestima zaklonjenim od vjetra. Od kravljeg i ovčijeg mlijeka pravljeni su [[sir]] i [[kajmak]]. Buša daje kvalitetno punomasno mlijeko. [[Datoteka:HayMontenegro.jpg|mini|desno|200px|Stogovi [[Sijeno|sijena]] u [[Gusinje|Gusinju]]. Sijeno predstavlja osnovnu zimsku hranu za goveda, konje, ovce i koze.]] U 20. vijeku dolazi do gubitka interesovanja za gajenje niskoproduktivnih rasa, kao i do ukrštanja buše sa visokoproduktivnim plemenitim rasama goveda, što sve skupa dovodi do masovne depopulacije i svrstava na listu domaćih ugroženih vrsta životinja. Danas se u čistoj rasi Buša može naći jedino kod stanovnika u izolovanim planinskim oblastima Balkana, kao i kod savremenih organskih stočara, koji je drže u manjim ili većim stadima na slobodnoj (tradicionalnoj) ispaši. Radi očuvanja ove autohtone rase goveda u [[BiH]] su formirani uzgojni centri na [[Manjača|Manjači]] i [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]].<ref>{{Cite web |url=http://ba.n1info.com/a110122/Biznis/Autohtona-balkanska-vrsta-goveda-busa.html |title=Autohtona balkanska vrsta goveda buša (TV N1, Milena Mitrović, 28.08.2016.) |access-date=7. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180928154919/http://ba.n1info.com/a110122/Biznis/Autohtona-balkanska-vrsta-goveda-busa.html |archive-date=28. 9. 2018 |url-status=dead }}</ref> Danas se jedno od najvećih stada buše od [[Crno more|Crnog]] do [[Jadransko more|Jadranskog mora]] sa preko 400 grla nalazi na [[Stara planina|Staroj planini]].<ref>[http://www.poljoprivrednik.net/poljoprivreda/stocarstvo/2881-najvece-balkansko-stado-buse Najveće balkansko stado buše (Poljoprivrednik, Boris Berisavljević, 11.12.2017.)]</ref> U 21. vijeku, osim buše na Balkanu su ugroženi pojedini sojevi autohtone domaće ovce - [[Pramenka|pramenke]], [[Balkanska koza|balkanske domaća koza]], kao i [[bosanski brdski konj]]. ==Reference== {{reflist}} ==Također pogledaj== * [[Gatačko govedo]] ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== *[https://www.youtube.com/watch?v=D1BMzwY58UI Posle zime: Seoba Buša sa niže na višu nadmorsku visinu - Povratak na planinske pašnjake (TV Far - Zvanični kanal)] * [https://www.youtube.com/watch?v=Ht_AbddjaPQ Priroda nam je pri rodu (RTS Kvadratura kruga - Zvanični kanal)] * [https://www.youtube.com/watch?v=qH43U8k8VsU "Arka" na planini Rožanj (Običaji Rađevini - Zvanični kanal)]* *[https://www.politika.rs/sr/articles/amp/493484 Prelazak stada od 600 buša preko Vidliča, prizor koji se retko viđa (Politika, Slavica Stuparušić, 1. 12. 2021.)] * [http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/drustvo/3319618/podsticaji-za-gajenje-buse--jedinstvenog-balkanskog-goveceta.html Podsticaj za gajenje buše - jedinstvenog balkanskog govečeta (RTS, 12. 11. 2018.)] * [https://faktor.ba/vijest/bosanska-kravica-pred-izumiranjem-busa-je-sitna-i-daje-malo-mlijeka-ali-je-otporna-na-sve-foto-169633 Bosanska kravica pred izumiranje: buša je sitna i daje malo mlijeka ali je otporno na sve (Faktor, 22. 05. 2016.)]{{Mrtav link|datum=Januar 2020 |bot=InternetArchiveBot }} * [http://mojafarma.ba/bosanska-busa/ Bosanska buša (Moja Farma, 20.03.2018.)]{{Mrtav link|datum=Januar 2020 |bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.politika.rs/sr/clanak/108942/Држава-оставила-буше-без-зимнице Država ostavila buše bez "zimnice" (Politika, 23. 10. 2009.)] * [http://kvdanas.com/index.php/vijesti/4134/kravica-hraniteljica-domace-planinsko-covece-busa-jako-otporna-malo-daje-ali-strasno-malo-i-trazi Kravica hraniteljica - domaće planinsko goveče buša jako otporna, malo daje ali strašno malo traži (Kvdanas, Vitomir Marković, 29. 11. 2017.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180922024641/http://kvdanas.com/index.php/vijesti/4134/kravica-hraniteljica-domace-planinsko-covece-busa-jako-otporna-malo-daje-ali-strasno-malo-i-trazi |date=22. 9. 2018 }} * [https://www.agroklub.rs/stocarstvo/busa-za-ekstenzivnu-proizvodnju/37540/ Buša za ekstenzivnu proizvodnju (Agroklub, Julija Radenković, 29. 11 2017.)] * [https://uzicanstveno.rs/uzicanstveno/kravica-uzicka-hraniteljica/?script=cir Kravica užička hraniteljica (Užičanstveno, Predrag Kovačević, 20. 06. 2018.)] * [https://www.agroklub.rs/stocarstvo/sin-nagovorio-oca-da-se-bave-poljoprivredom-gaje-buse/45946/ Sin nagovorio oca da gaje buše (Agroklub, Biljana Nenković, 21.10.2018.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200809170729/https://www.agroklub.rs/stocarstvo/sin-nagovorio-oca-da-se-bave-poljoprivredom-gaje-buse/45946/ |date=9. 8. 2020 }} [[Kategorija:Domaće životinje]] [[Kategorija:Goveda]] dkbyo4x2q876tlm26yuv4pprn51bs0a Živa lomača na Bikavcu 0 454168 3425964 3344064 2022-07-29T08:03:02Z Stribør 106718 /* Zločin */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Živa lomača na Bikavcu<br> dio [[Zločini nad Bošnjacima Višegrada|Zločina nad Bošnjacima Višegrada]] | slika = | opis_slike = | lokacija = [[Višegrad]] | meta = [[Bošnjaci]] | koordinate = | datum = 27. juni 1992. | vrijeme = | vremenska_zona = [[UTC]] + 1 | tip = | mrtvih = oko 70 civila | ranjenih = | počinitelji = srpska vojna jedinica Osvetnici | počinitelj = | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = | broj_saučesnika = | saučesnici = | branitelji = | branitelj = }} '''Živa lomača na Bikavcu''' predstavlja jednu od najokrutnijih epizoda u seriji [[Zločini nad Bošnjacima Višegrada|zločina počinjenih nad Bošnjacima]] [[Višegrad]]a. Zločin se desio na lokalitetu Bikavca, naselja Višegrad, 27. juna 1992. godine kada su pripadnici srpske vojne formacije Osvetnici zatvorili oko 70 [[Bošnjaci|bošnjačkih]] civila u porodičnu kuću Mehe Aljića i žive ih zapalili.<ref name="zlb">{{cite web |title=Višegrad - Živa lomača: Godišnjica jednog od najstrašnijih ratnih zločina u BiH |url=https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/ziva-lomaca-danas-je-godisnjica-jednog-od-najstrasnijih-ratnih-zlocina-u-bih/342061 |website=www.radiosarajevo.ba}}</ref> Među osobama koje su žive zapaljene uglavnom su bile žene djeca i starije osobe a najmlađa osoba je bilo dijete staro dva dana.<ref>{{cite web |title=Živa lomača u Višegradu: Poklonite mu život, a on vam spali porodicu |url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ziva-lomaca-u-visegradu-poklonite-mu-zivot-vam-spali-porodicu |website=http://balkans.aljazeera.net |accessdate=28. 6. 2019}}</ref> Jedina osoba koja je preživjela ovaj zločin jeste Zehra Turjačanin a koja je o strahotama zločina na Bikavcu svjedočila pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ).<ref name="zlb"/> == Pozadina zločina == U Višegradu, naselju i općini u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] prema popisu stanovništva iz 1991. godine živjelo je ukupno 21.199 stanovnika od čega 13.471 (63,55%) [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i 6.743 (31,81%) [[Srbi|Srba]]. Početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] cijelo ovo područje se našlo usred sukoba srpskih snaga, u materijalno-tehničkom i kadrovskom smislu potpomognutih od strane bivše [[JNA]] i bošnjačkog stanovništva. Na osnovu izvještaja o žrtvama dokumentiranim od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, u zločinima koji su se desili u Višegradu i njegovoj okolini ubijeno je oko 3.000 Bošnjaka, uključujući oko 600 žena i 119 djece.<ref>http://uk.reuters.com/article/2007/05/26/uk-bosnia-bridge-idUKL261004720070526 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150416005647/http://uk.reuters.com/article/2007/05/26/uk-bosnia-bridge-idUKL261004720070526 |date=16. 4. 2015 }} Reuters od 26. maja, 2007. Pristupljeno 27. 6. 2019.</ref> Prema istoj međunarodnoj sudskoj ustanovi, Višegrad je bio podvrgnut ''jednoj od najopsežnijih i najnemilosrdnijih kampanja [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] tokom rata u Bosni i Hercegovini''.<ref>http://iwpr.net/report-news/visegrad-denial-over-grisly-past {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141024072421/http://iwpr.net/report-news/visegrad-denial-over-grisly-past |date=24. 10. 2014 }} Institut za rat i mir, 24. februar 2009. Pristupljeno 27. 6. 2019.</ref> od kojih su izrazito okrutni slučajevi spaljivanja živih civila na Bikavcu i [[Živa lomača u Pionirskoj|Pionirskoj]]. == Zločin == {{Glavni|Zločini nad Bošnjacima Višegrada}} U presudi MKSJ u slučaju Milana i Sredoja Lukića u dijelu koji se tiče zločina na Bikavcu navodi se da su 27.6.1992. godine u večernjim sati Milan Lukić, Mitar Vasiljević i grupa naoružanih muškaraca, među kojima je jedan od svjedoka optužbe prepoznao i Sredoja Lukića, automobilima stigli do kuće u kojoj se nalazio svjedok.<ref name="icty">{{cite web |title=Presuda Milanu i Sredoju Lukiću |url=http://www.icty.org/x/cases/milan_lukic_sredoje_lukic/tjug/en/090720_j.pdf |website=http://www.icty.org |accessdate=27. 6. 2019}}</ref> Naoružani muškarci su potom ulazili u kuće i odvodili prisutne govoreći im da se organizuje transport za Bajinu Baštu. Međutim, svi koji su se tu zatekli su odvedeni u kuću Mehe Aljića. Kuća je bila prizemnica a nakon što su civili, kojih je bilo oko 70, uvedeni u kuću svi izlazi iz kuće su blokirani ili teškim namještajem ili su otvori zakovani. Potom je pucano na kuću a bacane su i bombe unutra.<ref name="icty"/> U kuću je ubačena i neka vrsta praha koja je izazivala gušenje prisutnih nakon čega je izvršeno polivanje kuće benzinom koja je zapaljena i brzo planula u vatri. Svjedokinja Zehra Turjačanin tokom svjedočenja prisjetila se tog događaja riječima: {{Citat|''Čula sam glas školskog prijatelja moga brata, Milana Lukića, koji je rekao da je vrijeme da se kuća zapali. Pa je to i učinio.''<ref name="icty"/>}} U kući je nastao opći metež i vika. Svjedokinja, koja je bila ranjena gelerom ubačene bombe i kojoj je u jednom momentu počela da gori odjeća, je uspjela da se provuče kroz otvor veličine oko 65 cm. S obzirom da je okvir otvora bio od metala i već zagrijan na visoku temperaturu pri provlačenju kroz isti svjedokinja je zadobila trajne povrede. Nakon šte se izvuklu iz kuće koja je gorjela, vidjela je opijene muškarce koji su ležali nekadaleko od kuće i koji su joj rekli da se zaustavi. Nakon što je uspjela pobjeći, otišla je u obližnje srpsko naselje Mejdan, gdje se skrila u jarku među koprive i tu ostala nekoliko sati. Preživjela žrtva žive lomače se nekoliko narednih dana skrivala jer je Milan Lukić obećao nagradu za njeno hapšenje. Poslije toga je sa preostalim Bošnjacima krenula za Međeđu, putem koji je vodio kroz šume i brda a koje je trajalo pet dana. Tokom tog perioda je osjećala strahovite bolove izazvane izlaganju vatri. Tek dolaskom u Međeđu ukazana joj je prva pomoć od strane svjedoka u procesu protiv Milana i Sredoja Lukića. Svjedok je Zehru Turjačanin poznavao prije spaljivanja ali u takvom njenom stanju nije je mogao prepoznati osim po govoru. O tome je tokom procesa rekao sljedeće: {{Citat|Cijelo joj je lice bilo crno, spaljeno, u ranama. Obe su joj ruke bile zavijene, pri čemu nisu korišteni medicinski zavoji. To su bili improvizovani zavoji, njih pet ili šest. Rane su bile inficirane tako da kada sam pokušao da promjenim zavoje skidajući nekoliko slojeva s jedne ruke vidio sam kako izlaze crvi iz rane. Pri tom prizoru pao sam u nesvjest.<ref name="icty"/>}} == Procesuiranje zločina == === Optužnica === Tužilaštvo [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] je podiglo optužnicu protiv Milana i [[Sredoje Lukić|Sredoja Lukića]] između ostalog i za zločine počinjene na Bikavcu.<ref name="icty"/> Optužnica je potvrđena 26. oktobra 1998. godine a osim Milana i Sredoja Lukića optužnica je tretirala i Mitra Vasiljevića. 20. jula 2001. godine izvršena je izmjena optužnice. Nakon što je 24. jula 2001. prebačen u Međunarodni sud, Pretresno vijeće je odlučilo da se postupak protiv Mitra Vasiljevića vodi odvojeno. Sredoje Lukić je prebačen u Tribunal 19. septembra 2005. a Milan Lukić 21. februara 2006. godine.<ref name="icty"/> Pretresno vijeće je odobrilo prijedloge Tužilaštva i protiv ove dvojice po drugi put izvršilo izmjenu optužnice 1. februara i 22. februara 2006. Obojica optuženih su se izjasnili da nisu krivi ni po jednoj tački izmijenjene optužnice. Tokom procesa Tužilaštvo je pozvalo 46 svjedoka, uključujući i tri vještaka dok je odbrana Milana Lukića pozvala 28 svjedoka, uključujući šest vještaka. S druge strane odbrana Sredoja Lukića je pozvala tri svjedoka. === Presuda === Uzimajući u obzir dokaze koji su predočeni tokom sudskog procesa, Pretresno vijeće je konstatovalo da su Milan i Sredoje Lukić krivi na osnovu čega ih Haški tribunal 20. jula 2009. prvostepenom presudom osuđuje na doživotnu zatvorsku kaznu, odnosno na zatvorsku kaznu u trajanju od 30 godina.<ref name="icty"/> == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == *[http://genocideinvisegrad.wordpress.com/ Sjećanja na genocid u Višegradu] {{Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Genocid u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Višegrad]] [[Kategorija:Masovni zločini u 1992.]] jnzxfjg7wj49bmvn2tjgqdwj1mckett Odmori se, zaslužio si 0 457010 3425926 3064304 2022-07-28T17:12:07Z 188.252.196.172 /* Glavna glumačka postava */ wikitext text/x-wiki '''''Odmori se, zaslužio si''''' je hrvatska humoristična serija koja je s emitiranjem krenula 26. februara 2006. godine. Serija je nastala prema ideji Gorana Tribusona i Snježane Tribuson. {{Infokutija TV-emisija|autor={{plainlist| * [[Goran Tribuson]] * [[Snježana Tribuson]] * [[Neven Hitrec]] }}|broj_epizoda=74|broj_sezona=5|država=[[Hrvatska]]|format=humoristična serija|glumci={{plainlist| * [[Ivo Gregurević]] * [[Vera Zima]] * [[Goran Navojec]] * [[Igor Mešin]] * [[Ksenija Marinković]] }}|ime=Odmori se, zaslužio si}} Riječ je o seriji čija je gledanost u Hrvatskoj dosezala i 20%, a bili su gledaniji i od središnjeg Dnevnika HTV-a. <ref>{{Cite web|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=338693|title=HTV po gledanosti i dalje nedodirljiv|website=www.index.hr|language=hr|accessdate=2019-11-08}}</ref>Usprkos činjenici da je serija zbog odlične gledanosti obnovljena za 5. sezonu, još uvijek nije pronađena niti jedna neovisna produkcijska kuća koja bi je radila. Snimanje nove sezone krenulo je krajem 2012. godine. Dana 1. januara 2014. emitirana je zadnja epizoda.<ref>{{Cite web|url=http://www.glas-slavonije.hr/167888/12/Nitko-ne-zeli-produkciju-Odmori-se-zasluzio-si|title=Nitko ne želi produkciju “Odmori se, zaslužio si”|website=Glas Slavonije|accessdate=2019-11-08}}</ref> == Glumačka postava == === Glavna glumačka postava === {| class="wikitable" !Glumac/glumica !Lik !Sezona u seriji |- |[[Ivo Gregurević]] † |Marko Kosmički |1. - 5. |- |[[Vera Zima]] † |Ruža Kosmički |1. - 5. |- |[[Goran Navojec]] |Dudo Kosmički |1. - 5. |- |[[Igor Mešin]] |Neno Kosmički |1. - 5. |- |[[Ksenija Marinković]] |Melita Bajs |1. - 5. |- |[[Zoran Čubrilo]] |Berti |1. - 5. |- |[[Žarko Potočnjak]] |Cindrić |1. - 5. |- |[[Otokar Levaj]] |Gnjidić |1. - 5. |- |[[Goran Grgić]] |doktor |1. - 5. |- |[[Dora Fišter]] |Biba Kosmički #2 |2. - 5. |- |[[Ecija Ojdanić]] |Beti |2. - 5. |- |[[Siniša Popović]] |Marijan Bajs #2 |5. |- |[[Enis Bešlagić]] |Viktor Kompatić-Kompa |5. |} === Seriju su napustili === {| class="wikitable" !Glumac/glumica !Lik !Sezona u seriji |- |[[Dijana Bolanča]] |Biba Kosmički #1 |1. |- |[[Predrag Vušović]] † |Jakov Didulica-Dida |1. - 4. |- |[[Ante Čedo Martinić]] † |Marijan Bajs #1 |1. - 4. |- |[[Ivo Gregurević]] † |Marko Kosmički |1. - 5. |} == Reference == <references /> [[Kategorija:Hrvatske TV-serije sa početkom prikazivanja 2006.]] [[Kategorija:TV-emisije na hrvatskom jeziku]] [[Kategorija:Hrvatske TV-serije iz 2000-ih]] [[Kategorija:Hrvatske TV-serije iz 2010-ih]] [[Kategorija:Hrvatske humorističke serije]] qng3i2fnwl9nizcr1vufgcobtsi8ca2 3425927 3425926 2022-07-28T17:12:37Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/188.252.196.172|188.252.196.172]] ([[User talk:188.252.196.172|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]] wikitext text/x-wiki '''''Odmori se, zaslužio si''''' je hrvatska humoristična serija koja je s emitiranjem krenula 26. februara 2006. godine. Serija je nastala prema ideji Gorana Tribusona i Snježane Tribuson. {{Infokutija TV-emisija|autor={{plainlist| * [[Goran Tribuson]] * [[Snježana Tribuson]] * [[Neven Hitrec]] }}|broj_epizoda=74|broj_sezona=5|država=[[Hrvatska]]|format=humoristična serija|glumci={{plainlist| * [[Ivo Gregurević]] * [[Vera Zima]] * [[Goran Navojec]] * [[Igor Mešin]] * [[Ksenija Marinković]] }}|ime=Odmori se, zaslužio si}} Riječ je o seriji čija je gledanost u Hrvatskoj dosezala i 20%, a bili su gledaniji i od središnjeg Dnevnika HTV-a. <ref>{{Cite web|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=338693|title=HTV po gledanosti i dalje nedodirljiv|website=www.index.hr|language=hr|accessdate=2019-11-08}}</ref>Usprkos činjenici da je serija zbog odlične gledanosti obnovljena za 5. sezonu, još uvijek nije pronađena niti jedna neovisna produkcijska kuća koja bi je radila. Snimanje nove sezone krenulo je krajem 2012. godine. Dana 1. januara 2014. emitirana je zadnja epizoda.<ref>{{Cite web|url=http://www.glas-slavonije.hr/167888/12/Nitko-ne-zeli-produkciju-Odmori-se-zasluzio-si|title=Nitko ne želi produkciju “Odmori se, zaslužio si”|website=Glas Slavonije|accessdate=2019-11-08}}</ref> == Glumačka postava == === Glavna glumačka postava === {| class="wikitable" !Glumac/glumica !Lik !Sezona u seriji |- |[[Ivo Gregurević]] † |Marko Kosmički |1. - 5. |- |[[Vera Zima]] |Ruža Kosmički |1. - 5. |- |[[Goran Navojec]] |Dudo Kosmički |1. - 5. |- |[[Igor Mešin]] |Neno Kosmički |1. - 5. |- |[[Ksenija Marinković]] |Melita Bajs |1. - 5. |- |[[Zoran Čubrilo]] |Berti |1. - 5. |- |[[Žarko Potočnjak]] |Cindrić |1. - 5. |- |[[Otokar Levaj]] |Gnjidić |1. - 5. |- |[[Goran Grgić]] |doktor |1. - 5. |- |[[Dora Fišter]] |Biba Kosmički #2 |2. - 5. |- |[[Ecija Ojdanić]] |Beti |2. - 5. |- |[[Siniša Popović]] |Marijan Bajs #2 |5. |- |[[Enis Bešlagić]] |Viktor Kompatić-Kompa |5. |} === Seriju su napustili === {| class="wikitable" !Glumac/glumica !Lik !Sezona u seriji |- |[[Dijana Bolanča]] |Biba Kosmički #1 |1. |- |[[Predrag Vušović]] † |Jakov Didulica-Dida |1. - 4. |- |[[Ante Čedo Martinić]] † |Marijan Bajs #1 |1. - 4. |- |[[Ivo Gregurević]] † |Marko Kosmički |1. - 5. |} == Reference == <references /> [[Kategorija:Hrvatske TV-serije sa početkom prikazivanja 2006.]] [[Kategorija:TV-emisije na hrvatskom jeziku]] [[Kategorija:Hrvatske TV-serije iz 2000-ih]] [[Kategorija:Hrvatske TV-serije iz 2010-ih]] [[Kategorija:Hrvatske humorističke serije]] 38lfavzyjz7uiks3rfxxotz24g9xp47 Sanfilippov sindrom 0 479034 3425950 3389637 2022-07-28T21:30:42Z CommonsDelinker 1478 Uklanjam datoteku [[:c:File:SanfilippoChildProgressionChart-2019.jpg|SanfilippoChildProgressionChart-2019.jpg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[:c:User:Túrelio|Túrelio]]; razlog: [[:c:COM:L|Copyright violation]]: Appears fully copyrighted https://curesa wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest | ime = Sanfilippov sindrom (MPS III) <br>([[Mukopolisaharidoza]] III; MPS III) | slika = Hadar Sanfilippo.jpg | opis_slike = 12-godišnja djevojčica sa Sanfilippovim sindromom tipa A | DiseasesDB = 29177 | ICD10 = {{ICD10|E|76|2|e|70}} | ICD9 = {{ICD9|277.5}} | ICDO = | OMIM = 252900 | OMIM_mult = {{OMIM|252920||none}} {{OMIM|252940||none}} {{OMIM|252930||none}} | MedlinePlus = 001210 | eMedicineSubj = ped | eMedicineTopic = 2040 | MeshID = D009084 *Simptomi: Progresivna [[mentalna retardacija|intelektualna invalidnost]]; hiperaktivnost; [[demencija]]; gubitak pokretljivosti *Prva pojava: Pri rođenju; simptomi se obično očituju u periodu 2-6 godina *Tjajanje: Cjeloživotno *Tipovi: Sanfilippovi sindromski tipovi A, B, C i D *Uzroci: Nasljednji nedostatak enzima *Dijagnoza: MPS skrining za mokraću (početni test), potvrđen testom krvi *Diferencijalna dijagnoza: [[Poremećaji iz spektra autizma]]<ref>{{cite web|title=Autism Symptoms May Be Indicative of Sanfilippo Syndrome, Data Review Finds|url=https://sanfilipponews.com/2018/03/20/autism-symptoms-may-indicate-sanfilippo-syndrome-review/|author=Marta Figeiredo}}</ref> | prevention = | treatment = | medication = *Prognoza: Životni vijek je smanjen; većina pacijenata preživi do ranih tinejdžerskih godina, ali neki mogu doseći i 30-te *Frekvencija: 1/70.000<ref name=NINDS>{{cite web|url=https://www.ninds.nih.gov/Disorders/Patient-Caregiver-Education/Fact-Sheets/Mucopolysaccharidoses-Fact-Sheet |title=Mucopolysaccharidoses Fact Sheet |publisher=[[National Institute of Neurological Disorders and Stroke]]|access-date=25. 5. 2018 |date=15 Nov 2017}}</ref> | deaths = }} '''Sanfilippov sindrom''', poznat i kao '''[[mukopolisaharidoza]] tip III (MPS III)''', rijedak je [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivni]] [[genetički poremećaj]] [[lizosomsko skladište|lizosomskog skladištena]], koji prvenstveno utiče na [[mozak]] i [[kičmena moždina|kičmenu moždinu]]. To je uzrokovano nakupljanjem velikih molekula šećera zvanih [[glikozaminoglikan]]i (AKA GAG-ovi, ili mukopolisaharidi) u tjelesnim [[lizosom]]ima. Oboljela djeca uglavnom ne pokazuju nikakve znakove ili simptome pri rođenju. Iako neki rani pokazatelji mogu biti respiratorni problemi pri rođenju, velika veličina glave i pupčana kila.<ref name="Early Symptoms of Sanfilippo Syndrome">{{cite web |title=Early Symptoms of Sanfilippo Syndrome |url=https://curesanfilippofoundation.org/what-is-sanfilippo/what-are-the-symptoms/ |publisher=Cure Sanfilippo Foundation}}</ref> U ranom djetinjstvu počinju se razvijati smetnje u razvoju i gubitak prethodno naučenih vještina. U kasnijim fazama poremećaja mogu razviti napadi i poremećaji kretanja. Pacijenti sa Sanfilippoovim sindromom obično žive u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi.<ref name=GeneticsHomeReference>{{cite web|url=https://ghr.nlm.nih.gov/condition/mucopolysaccharidosis-type-iii|title=Mucopolysaccharidosis type III|date=mart 2017|access-date=22. 7. 2018|publisher=Genetics Home Reference}}</ref> == Znaci i simptomi == Bolest se manifestuje kod male djece. Simptomi se obično počinju javljati između 2. i 6. godine života. Pogođena novorođenčad izgledaju normalno, iako se mogu primijetiti neki blagi [[dismorfizam|dismorfizmi lica]]. Od svih MPS bolesti, Sanfilippoov sindrom proizvodi najmanje fizičkih abnormalnosti. Nakon početnog intervala bez simptoma, pacijenti obično imaju usporavanje razvoja i/ili probleme u ponašanju, praćeno progresivnim intelektualnim padom, koji rezultira ozbiljnom [[demencija|demencijom]] i progresivnom motornom bolešću.<ref>{{cite journal |author1=Marlies J. Valstar |author2=Hennie T. Bruggenwirth |author3=Renske Olmer |author4=Ron A. Wevers |author5=Frans W. Verheijen |title=Mucopolysaccharidosis type IIIB may predominantly present with an attenuated clinical phenotype |journal=Inherit Metab Dis |volume=10.1007/s10545-010-9199-y |issue= 6|pages= 759–767|date=septembar 2010 |pmid= 20852935|pmc=2992652 |doi= 10.1007/s10545-010-9199-y|display-authors=etal}}</ref> Bolest napreduje do sve većih poremećaja u ponašanju, uključujući ''[[temper tantrums]]'', hiperaktivnost, destruktivnost, agresivno ponašanje, [[Pica (poremećaj)|pice]], poteškoće u treningu u toaletu i poremećaj spavanja. Kako pogođena djeca u početku imaju normalnu mišićnu snagu i pokretljivost, poremećajima u ponašanju može biti teško upravljati. Posebno poremećen san predstavlja značajan problem pružateljima usluga. U završnoj fazi bolesti, djeca postaju sve nepokretnija i ne reagiraju, često trebaju invalidska kolica i imaju poteškoće s gutanjem i napadae. Životni vijek pogođenog djeteta obično ne traje duže od kasnih tinejdžerskih godina do ranih dvadesetih. Osobe sa MPS tipa III imaju tendenciju da imaju blage abnormalnosti skeleta; osteonekroza glave bedrene kosti može biti prisutna u bolesnika s teškim oblikom. Atrofija očnog živca, [[gluhoća]] i otitis mogu se primijetiti kod umjerenih do teških slučajeva. Ostale karakteristike uključuju grube crte lica, debele usne, sinofrije i ukočene zglobove. Teško je klinički oočiti razlike između četiri tipa Sanfilippovog sindroma. Međutim, tip A je obično najteži podtip, kojeg karakteriziraju najraniji početak, brza klinička progresija s ozbiljnim simptomima i kratko preživljavanje.<ref name=Andrade>{{cite journal|last1=Andrade |first1=F. |last2=Aldámiz-Echevarría |first2=L. |last3=Llarena |first3=M. |last4=Couce |first4=M.L. |date=2015 |title=Sanfilippo syndrome: Overall review |journal=Pediatrics International |volume=57 |issue=3 |pages = 331–8|doi=10.1111/ped.12636|pmid = 25851924}}</ref> Srednja dob smrti djece oboljele od tipa A je 15,3 ± 4,1 godine.<ref name=Tardieu>{{cite news|last=Tardieu |first=Marc |title=Intracerebral Administration of Adeno-Associated Viral Vector Serotype rh.10 Carrying Human SGSH and SUMF1 cDNAs in Children with Mucopolysaccharidosis Type IIIA Disease: Results of a Phase I/II Trial|journal=Human Gene Therapy| date= februar 2014 | volume=25 |issue=6 |page=506–516|doi=10.1089/hum.2013.238 }}</ref> Važno je da se zbog problema u ponašanju koji otežavaju pregled ne zanemaruju jednostavna i izlječiva stanja poput upale uha i zubobolje. Djeca s MPS tip III često imaju povećanu toleranciju na bol. Kvrge, modrice ili upale uha koje bi bile bolne za drugu djecu često ostaju neprimjećene kod djece s MPS tipom III. Neka djeca sa MPS tip III mogu imati problem sa [[koagulacija|zgrušavanjem krvi]] tokom i nakon operacije.<ref name="Guide">{{cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20110708212129/http://mps.csupportinc.com/files/booklet_MPS_III_v6.pdf|url=http://mps.csupportinc.com/files/booklet_MPS_III_v6.pdf|title=A Guide to Understanding MPS III|archive-date=8. 7. 2011|work=web.archive.org|access-date=13. 3. 2019}}</ref> == Genetika == Mutacije u četiri različita gena mogu dovesti do Sanfilippovog sindroma. Ovaj poremećaj se nasljeđuje kao [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivno]] obilježje. Na osobe sa dvije aktivne kopije gena to ne utiče. Ljudi sa jednom produktivnom kopijom su [[genetički nositelj]]i Sanfilippovof sindroma. Nemaju simptoma, ali mogu prenijeti neispravni gen svojoj djeci. Osobe s dvije neispravne kopije će patiti od Sanfilippovog sindroma.<ref name="MedLinePlus">{{cite web|url=https://medlineplus.gov/ency/article/001210.htm |title=Mucopolysaccharidosis type III |last1=Edens Hurst |first1=Anna C. |last2=Zieve |first2=David |last3=Conaway |first3=Brenda |date=1. 5. 2017 |access-date=20. 6. 2019 |publisher=United States National Library of Medicine}}</ref> {| class="wikitable" |+ Genetika MPS-III ! Tip sindroma!! [[Gen]] !! [[Enzim]] !! [[Hromosom]]ska regija|| Broj poznatih mutacija za tip |- ! Tipa A | [[SGSH]] || [[Heparan N-sulfataza]] || 17q25.3 || 137 |- ! Tip B | [[NAGLU]] || [[Alfa-N-acetilglukoza]] || 17q21.2 || 152 |- ! Type C | [[HGSNAT]] || [[Acetil-CoA:alfa-glukozaminid N-acetiltransferaza]]<ref name=MedLinePlus /> || 8p11.21 || 64 |- ! Tip D | GNS || [[N-acetilglukozamin-6-sulfataza]]<ref name=MedLinePlus /> || 12q14.3 || 23 |} ==Mehanizam== [[File:Heparan sulfate.png|thumb|right|Struktura [[heparin-sulfat]]a, jedne od molekula koji se nakupljaju u tkivima ljudi sa Sanfilippovim sindromom]] Glikozaminoglikani (GAG) su [[polisaharidi|lanci molekula šećera]]. Nalaze se u [[vanćelijski matriks|vanćelijskom matriksu]] i [[ćelijska membrana|ćelijskoj membrani]] ili se čuvaju u sekretornim granulama. GAG-ovi se čuvaju u ćelijskim lizosommima, a razgrađuju ih enzimi kao što su glikozidaze, sulfataze i acetiltransferaze. Nedostatak ovih enzima dovodi do četiri podtipa MPS III.<ref name =Andrade /> == Dijagnoza == Sanfilippov sindromsli tipovi A, B, C i D smatraju se klinički nerazlučivim, iako su mutacije različitih gena odgovorne za svaku bolest. Sljedeća rasprava je stoga primjenjiva na sva četiri uvjeta. [[mokraća|Analiza urina]] može pokazati povišene nivoe heparin-sulfata u urinu.<ref name = MedLinePlus /> Sva četiri tipa Sanfilippovog sindroma pokazuju povećane nivoe GAG-a u urinu; međutim, ovo se manje odnosi na Sanfilippov sindrom nego na druge MPS poremećaje. Pored toga, razine GAG u mokraći su veće kod novorođenčadi i djece dojenčadi nego kod starije djece. Da bi se izbjegao [[lažno negativan]] test urina zbog [[koncentracija|razblaživanja]], važno je da se urin uzima prvo ujutro. Dijagnoza se može potvrditi [[ispitivanjem enzima]] kožbnioh [[fibroblast]]a i [[leukociti|bijelih krvnih ćelija]]. Analiza enzima smatra se najvjerodostojnijim dijagnostičkim alatom jer otkriva jesu li enzimi u ćelijskom putu koji razgrađuju heparin-sulfat prisutni ili ne, pružajući konačan odgovor. Ovaj test je također idealan za mlađe pacijente, kod kojih je prikupljanje održivog uzorka urina teško ili nemoguće. Drugi dijagnostički alat može biti [[sekvenciranje DNK|sekvenciranje gena]]. Međutim, mutacija koju nose nikada nije viđena ili zabilježena, pacijent će dobiti lažno negativan nalaz. [[Prenatalna dijagnoza]] moguća je pomoću uzimanja uzoraka [[horion]]skih resica]] ili [[amniocenteza|amniocenteze]]. == Liječenje == Tretman i dalje ostaje podržavajući. Poremećaji ponašanja MPS-III slabo reagiraju na lijekove. Ako se postavi rana dijagnoza, može biti korisna [[transplantacija koštane srži|zamjena koštane srži]]. Iako se enzim koji nedostaje može proizvesti i dati intravenozno, on ne može prodrijeti kroz [[krvno-moždana barijera|krvno-moždanu barijeru]] i stoga ne mogu liječiti neurološke manifestacije bolesti. Zajedno sa mnogim drugim [[lizosomska bolest skladištenja|lizosomskim bolestima skladištenje]], MPS-III postoji kao model [[Monogensko nasljeđivanje|monogenska bolest]] koja uključuje [[CNS|centralni nervni sistem]]. Nekoliko perspektivnih terapija je u razvoju. Francuska kompanija ''Lysogene'' ušla je II/III fazu kliničkog ispitivanja liječenja zasnovanog na [[genska terapija|genskoj terapiji]].<ref>{{Cite journal|last=Koberstein|first=Wayne|date=7. 11. 2018|title=Lysogene: Mother of Invention|url=https://www.lifescienceleader.com/doc/lysogene-mother-of-invention-0001|journal=Life Science Leader|location=United States|publisher=VertMarkets}}</ref><ref>[http://clinicaltrials.gov/ct2/show/NCT01474343 Intracerebral Gene Therapy for Sanfilippo Type A Syndrome] on clinicaltrials.gov</ref> Druge potencijalne terapije uključuju hemijsku modifikaciju deficitarnih enzima, kako bi im se omogućilo da prodru kroz [[krvno-moždana barijera|krvno-moždanu barijeru]], stabiliziraju abnormalnost, ali aktivnog enzima, kako bi se spriječila njegova razgradnja i implantacija [[matične ćelije|matičnih ćelija]], koje snažno izražavaju nedostajući enzim . Da bi bilo koje buduće liječenje bilo uspješno, mora se primijeniti što je ranije moguće. Sada se MPS-III uglavnom dijagnosticira klinički, u kojoj je fazi već kasno da bi bilo koji tretman bio vrlo efikasan. Programi skrininga novorođenčadi pružili bi najraniju moguću dijagnozu. Flavonoid [[genistein]] smanjuje akumulaciju GAG-a.<ref>{{Cite web |url=http://www.bgo.ug.gda.pl/kbm/dmb/staff/gw.htm |title=Archived copy |access-date=7. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130621114003/http://www.bgo.ug.gda.pl/kbm/dmb/staff/gw.htm |archive-date=21. 6. 2013 |url-status=dead }}</ref> Studije na životinjama ''[[in vitro]]'' i klinički eksperimenti sugeriraju da simptomi bolesti mogu biti ublaženi odgovarajućom dozom genisteina.<ref name="Piotrowska-2006">{{Cite journal | last1 = Piotrowska | first1 = E. | last2 = Jakóbkiewicz-Banecka | first2 = J. | last3 = Barańska | first3 = S. | last4 = Tylki-Szymańska | first4 = A. | last5 = Czartoryska | first5 = B. | last6 = Wegrzyn | first6 = A. | last7 = Wegrzyn | first7 = G. | title = Genistein-mediated inhibition of glycosaminoglycan synthesis as a basis for gene expression-targeted isoflavone therapy for mucopolysaccharidoses | journal = European Journal of Human Genetics | volume = 14 | issue = 7 | pages = 846–52 |date=Jul 2006 | doi = 10.1038/sj.ejhg.5201623 | pmid = 16670689 | doi-access = free }}</ref> Uprkos prijavljenim korisnim svojstvima, [[genistein]] takođe ima toksične nuspojave.<ref name="Jin-2007">{{Cite journal | last1 = Jin | first1 = Y. | last2 = Wu | first2 = H. | last3 = Cohen | first3 = EM. | last4 = Wei | first4 = J. | last5 = Jin | first5 = H. | last6 = Prentice | first6 = H. | last7 = Wu | first7 = JY. | title = Genistein and daidzein induce neurotoxicity at high concentrations in primary rat neuronal cultures | journal = J Biomed Sci | volume = 14 | issue = 2 | pages = 275–84 |date=Mar 2007 | doi = 10.1007/s11373-006-9142-2 | pmid = 17245525 }}</ref> Uspostavljeno je nekoliko grupa za podršku i istraživanje, kako bi se ubrzao razvoj novih tretmana Sanfilippovog sindroma.<ref>[https://CureSanfilippoFoundation.org/ Cure Sanfilippo Foundation], funding research to accelerate discovery of a cure to Sanfilippo Syndrome</ref><ref>[http://jonahsjustbegun.org/ Jonah's Just Begun - Foundation to Cure Sanfilippo, Inc.]</ref><ref>[http://phoenixnestbiotech.com/ Phoenix Nest, Inc.], a biotech company seeking treatments and cures for Sanfilippo Syndrome</ref><ref>[http://www.phunkphenomenon.com/the-crews/ Phunk Phenomenon HipHop For Hope] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180901061353/http://www.phunkphenomenon.com/the-crews/ |date=1. 9. 2018 }}, a dance crew in Boston raising awareness for Sanfilippo Syndrome</ref> <ref>[http://www.teamsanfilippo.org/ Team Sanfilippo Foundation], a medical research foundation created by parents of children with Sanfilippo Syndrome</ref> Sudionici prve studije o preferencijama za njegovatelja za Sanfilippoov sindrom zalagali su se za klinička ispitivanja koja preusmjeravaju fokus s primarnih kognitivnih ishoda na druge multisistemske krajnje tačke, a percepcija nekurativnih terapija otkrila je sklonost opcijama liječenja koja zaustavljaju ili usporavaju napredovanje poremećaja, da bi se održalo postojeć funkcija djeteta i kvalitet života; stoga roditelji izražavaju visoku toleranciju na rizik i želju za širim kriterijima za uključivanje u ispitivanja.<ref name="Neurology and Therapy">{{cite journal |author=Porter, K.A. |author2=O'Neill, C. |author3=Drake, E. |display-authors=etal |title=Parent Experiences of Sanfilippo Syndrome Impact and Unmet Treatment Needs: A Qualitative Assessment |journal=Neurology and Therapy |date=decembar 2020 |volume=2020 |url=https://doi.org/10.1007/s40120-020-00226-z}}</ref> == Prognoza == Prema istraživanju pacijenata sa Sanfilippoovim sindromom, srednji životni vijek varira ovisno o podtipu. Kod sindroma tipa A, srednja dob smrti (± standardna devijacija) bila je 15,22 ± 4,22 godine. Za tip B to je bilo 18,91 ± 7,33 godine, a za tip C 23,43 ± 9,47 godine. Prosječni životni vijek za tip A povećao se od 1970-ih.<ref name="mortality">{{cite journal|title=Mortality in patients with Sanfilippo syndrome |last1=Lavery |first1=Christine |last2=Hendriksz |first2=Chris J. |last3=Jones |first3=Simon A. |journal=[[Orphanet Journal of Rare Diseases]] |volume=12 |issue = 1|pages = 168|date=23 Oct 2017 |doi=10.1186/s13023-017-0717-y |pmid=29061114|pmc = 5654004}}</ref> == Epidemiologija == Incidencija Sanfilippovog sindroma varira geografski, s približno 1/280 000 živorođenih u Sjevernoj Irskoj,<ref>{{cite journal |author=Nelson J |title=Incidence of the mucopolysaccharidoses in Northern Ireland |journal=Hum. Genet. |volume=101 |issue=3 |pages=355–8 |date=decembar 1997 |pmid=9439667 |doi= 10.1007/s004390050641|s2cid=23099247 }}</ref> 1/66.000 u Australiju,<ref name=meikle>{{cite journal |vauthors=Meikle PJ, Hopwood JJ, Clague AE, Carey WF |title=Prevalence of lysosomal storage disorders |journal=JAMA |volume=281 |issue=3 |pages=249–54 |date=januar 1999 |pmid=9918480 |doi= 10.1001/jama.281.3.249|doi-access=free }}</ref> i 1/50.000 u Nizozemskoj.<ref>{{cite journal |vauthors=Poorthuis BJ, Wevers RA, Kleijer WJ, etal |title=The frequency of lysosomal storage diseases in The Netherlands |journal=Hum. Genet. |volume=105 |issue=1–2 |pages=151–6 |year=1999 |pmid=10480370 |doi= 10.1007/s004390051078}}</ref> Australijsko istraživanje procijenilo je sljedeće incidencije za svaki podtip Sanfilippovog sindroma: {|class="wikitable" ! Tip || Približna incidencija|| Slučajevi (%) || Dob pojave (god.) |- ! A | 1/100.000<ref name=meikle/> || 60% || 1,5–4 |- ! B | 1/200.000<ref name=meikle/> || 30% || 1–4 |- ! C | 1/1,500.000<ref name=meikle/> || 4% || 3–7 |- ! D | 1/1,000.000<ref name=meikle/> || 6% || 2–6 |} ==Historija== Stanje je dobilo ime po [[Sylvester Sanfilippo|Sylvesteru Sanfilippou]], [[pedijatrija|pedijatru]], koji je prvi put opisao bolest 1963.<ref name=Guide/><ref name="Medscape">{{cite web |url=https://emedicine.medscape.com/article/948540-overview |title=Sanfilippo Syndrome (Mucopolysaccharidosis Type III) |last=Defendi |first=Germaine L. |publisher=[[Medscape]] |access-date=20. 6. 2019 |date=23. 5. 2018}}</ref><ref>Sanfilippo, S. J.; Podosin, R.; Langer, L. O., Jr.; Good, R. A. : Mental retardation associated with acid mucopolysacchariduria (heparitin sulfate type). J. Pediat. 63: 837-838, 1963.</ref> ==Također pogledajte== * [[Mukopolisaharidoza]] * [[Hurlerov sindrom]] ([[Mukopolisaharidoza tip I|MPS I]]) * [[Hunterov sindrom]] (MPS II) * [[Morquioov sindrom]] (MPS IV) * [[Lista neuroloških stanja i poremećaja]] ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== * {{Commonscat}} {{Mukopolisaharidoze}} [[Kategorija:Autosomni recesivni poremećaji]] [[Kategorija:Poremećaji metabolizma proteoglikana]] [[Kategorija:Rijetke bolesti]] [[Kategorija:Sindromi]] [[Kategorija:Geni na hromosomu 17]] kqkgwb3eyxbo170n3npgtnckmvnp367 Darko Rundek 0 492284 3425960 3424694 2022-07-29T05:59:27Z EmiliaITČA 139615 /* Zanimljivosti */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Darko Rundek | pozadina = solo_izvođač | mjesto_rođenja = Zagreb | instrument = [[pjevanje|vokal]], [[električna gitara|gitara]] | žanr = rock | zanimanje = pjevač, kompozitor | veb-sajt = | značajni_instrumenti = | datum_rođenja = 30. januar 1956. }}'''Darko Rundek''' ([[Zagreb]], 30. januara 1956.) je [[Hrvatska|hrvatski]] muzičar. == Muzička karijera == Karijeru je započeo 1970-ih godina kao pjevač i gitarist, a kasnije kao autor i kompozitor u zagrebačkom novovalnom bendu [[Haustor]], koji se prvobitno zvao Nagradni bataljon. U Haustoru je uglavnom pisao tekstove pjesama, a Srđan Sacher muziku. Izdali su četiri albuma: ''Haustor'' 1981, ''Treći svijet'' [1984, ''Bolero'' 1985. ''Tajni grad'' 1988. godine, nakon čega su se razišli zbog nesuglasica u bendu, pa se spekuliše da je posljednji period bio Rundekov solo projekat. Haustor je poznat po svojim konceptualnim i hermetičkim poetskim tekstovima koji su puni humora i ironije tadašnjeg sistema i društva (pjesma ''Pogled u bolje bućuću'' ), što potvrđuje i činjenica da pjesma ''Radnička klasa odlazi u raj iz'' prvi album je označen kao smeće i zabranjen. Haustor je eksperimentisao sa muzikom, instrumentima i uticajima stranih i domaćih novotalasnih ritmova. U vrijeme zenita Haustorove popularnosti, završio je režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu i režirao nekoliko kazališnih i radio drama. Blisko sarađuje sa glumcem [[Rade Šerbedžija|Radetom Šerbedžijom]]. Godine 1991. odlazi u Pariz, gdje uglavnom komponuje muziku za pozorišne predstave. Godine 1997. objavljuje svoj prvi solo album, ''Apokalipso'', na kojem je učestvovalo oko 30 muzičara. Nakon drugog albuma ''In a wide world'', počeo je raditi i snimati ''Ruke'' sa nekoliko muzičara u Francuskoj, što je kasnije rezultiralo projektom ''Rundek Cargo Orkestar'' s kojim aktivno nastupa i puni dvorane širom bivše Jugoslavije i šire. U ovoj postavi objavljeni su albumi ''Plavi Avion'' 2010. i ''Mostovi'' 2015. godine. == Rundek Cargo Orkestar == * Darko Rundek - gitara, glas * Isabel - violina * Bruno Arnal - bas * Dušan Vranić - klavir, harmonika, glas * Đani Pervan - bubnjevi * Vedran Peternel - dizajn zvuka <ref>{{Cite web|url=http://darko-rundek.com/det.php?groid=8&movid=37|title=Darko Rundek : RUNDEK CARGO ORKESTAR|website=darko-rundek.com|access-date=2021-03-10}}</ref> * Emmanuel Ferraz - trombon * Igor Pavlica - truba * Biljana Tutorov - video <ref>{{Cite web|url=http://darko-rundek.com/det.php?movid=45&groid=11|title=Darko Rundek : Biljana Tutorov|website=darko-rundek.com|access-date=2021-03-10}}</ref> == Zanimljivosti == * Glumi ga Filip Sertić u seriji " Crno-bieli svet ". * Godine 2001. komponovao je pjesmu "Polagana predaja" istoimenog filma, gdje se pojavljuje i kao pjevač u filmu. == Izvori == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.darko-rundek.com/ Rundek Cargo Orkestar službena stranica] * [http://www.klikeri.co.yu/tajnigrad/ Tajni grad] Verzija originalne stranice Arhivirano 15. novembra 2006. * [http://www.imdb.com/name/nm0750210/ Darko Rundek na Imdb-u] * [http://www.balkanbeats.de/unbefristet/rundek_new.htm Intervju na www.balkanbeats.de] Verzija originalne stranice Arhivirano 7. jula 2007. {{DEFAULTSORT:Rundek, Darko}} [[Kategorija:Hrvatski kompozitori]] [[Kategorija:Hrvatski muzičari]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] [[Kategorija:Rođeni 1956.]] 02ohu0illyrgevijoowispkjwk21sus Svjetski dan hepatitisa 0 492467 3425921 2022-07-28T13:11:31Z Palapa 383 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1100861400|World Hepatitis Day]]" wikitext text/x-wiki '''Svjetski dan borbe protiv hepatitisa''', koji se [[Spisak manjih sekularnih obreda|obilježava]] svake godine 28. jula, ima za cilj [[Podizanje svijesti|podizanje globalne svijesti]] o [[Hepatitis|hepatitisu]] – grupi zaraznih bolesti poznatih kao hepatitis [[Hepatitis A|A]], [[Hepatitis b|B]], [[Hepatitis C|C]], [[Hepatitis D|D]] i [[Hepatitis E|E]] – i podsticanje prevencije, dijagnoze i liječenja. Hepatitis pogađa stotine miliona ljudi širom svijeta, izaziva akutne i hronične bolesti i ubija blizu 1,34 miliona ljudi svake godine.<ref name="WHOcampaign">World Health Organization, [https://web.archive.org/web/20130426064953/http://www.who.int/campaigns/hepatitis-day/2013/en/ World Hepatitis Day.] Accessed 8 April 2014.</ref> Hepatitis može uzrokovati akutnu i hroničnu upalu jetre i može ubiti osobu. U nekim zemljama hepatitis B je najčešći uzrok ciroze, a može uzrokovati i rak jetre. Svjetski dan borbe protiv hepatitisa je jedna od 11 zvaničnih [[Globalno zdravlje|globalnih kampanja javnog zdravlja]] koje obilježava [[Svjetska zdravstvena organizacija]] ([[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]]), zajedno sa [[Svjetski dan zdravlja|Svjetskim danom zdravlja]], [[Svjetski dan Chagasove bolesti|Svjetskim danom Chagasove bolesti]], [[Svjetski dan donatora krvi|Svjetskim danom davalaca krvi]], [[Svjetski dan malarije|Svjetskim danom malarije]], [[Svjetska sedmica imunizacije|Svjetskom nedjeljom imunizacije]], [[Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze|Svjetskim danom borbe protiv tuberkuloze]], [[Svjetski dan bez duvana|Svjetskim danom bez duhana]], [[Svjetski dan sigurnosti pacijenata|Svjetskim danom sigurnosti pacijenata]], Svjetskom sedmicom svijesti o antimikrobnim bolestima i [[Svjetski dan borbe protiv AIDS-a|Svjetskim danom borbe protiv AIDS-a]].<ref>World Health Organization, [https://www.who.int/campaigns WHO campaigns.]</ref> Grupe za hepatitis, pacijenti i zastupnici širom svijeta učestvuju u događajima 28. jula. Naime, 2012. godine, Guinnessov svjetski rekord je postavljen kada je 12.588 ljudi iz 20 zemalja izvršilo akcije [[Tri mudra majmuna]] na Svjetski dan borbe protiv hepatitisa kako bi označili namjerno nepoznavanje bolesti. <ref name=":1">{{Cite web|url=https://news.jagatgururampalji.org/world-hepatitis-day-in-hindi/|title=World Hepatitis Day 2021 [Hindi]: Theme, Significance, Quotes, Messages|date=2021-07-28|website=S A NEWS|language=en-US|access-date=2021-07-28}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.who.int/news-room/events/detail/2021/07/28/default-calendar/world-hepatitis-day-2021|title=World Hepatitis Day 2021 - Hepatitis can't wait|website=www.who.int|language=en|access-date=2021-07-28}}</ref> == Reference == {{Refspisak|30em}} [[Kategorija:Svjetska zdravstvena organizacija]] [[Kategorija:Hepatitis]] [[Kategorija:Praznici u julu]] [[Kategorija:Pages with unreviewed translations]] aqphtl716ni1e235eyjqeny6htj8coj Unakrsna dominacija 0 492468 3425922 2022-07-28T13:37:16Z 21775198.138-dopisnik 131410 Nova stranica: {{distinguish|Ambideksternost}} '''Unakrsna dominacija''', također poznata kao '''mješovita [[desnorukost/ljevorukost]]''', '''konfuzija ruku''' ili '''mješovita dominacija''', je manifestacija [[motorna vještina|motorne vještine]] u kojoj osoba favorizira jednu ruku za neke zadatke, a drugu ruku za druge, ili ruku i kontralateralnu nogu. Naprimjer, osoba sa unakrsnom dominacijom može pisati desnom rukom, a sve ostalo raditi lijevom, ili upravljati i šutirati loptu prv... wikitext text/x-wiki {{distinguish|Ambideksternost}} '''Unakrsna dominacija''', također poznata kao '''mješovita [[desnorukost/ljevorukost]]''', '''konfuzija ruku''' ili '''mješovita dominacija''', je manifestacija [[motorna vještina|motorne vještine]] u kojoj osoba favorizira jednu ruku za neke zadatke, a drugu ruku za druge, ili ruku i kontralateralnu nogu. Naprimjer, osoba sa unakrsnom dominacijom može pisati desnom rukom, a sve ostalo raditi lijevom, ili upravljati i šutirati loptu prvenstveno lijevom nogom.<ref>{{cite journal | last1 = Bache | first1 = M.A.B. | last2 = Naranjo | first2 = J. | title=Lateralidad y rendimiento deportivo | journal=Arch. Med. Dep. | volume=31 | issue=161 | pages=200–204 | year=2014 | issn=0212-8799 }}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.rightleftrightwrong.com/what.html|title=Right, Left, Right, Wrong! - What is Handedness?|website=www.rightleftrightwrong.com}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.southpawessentials.com/post/differences-between-left-handed-mixed-handed-and-ambidextrous|title=Differences Between Left Handed, Mixed Handed and Ambidextrous|website=southpawessentials.com/}}</ref> {{Citat|Sveukupno gledano, čini se da mješoviti igrači rezultiraju boljim performansama od jakih ruku u sportovima kao što su [[košarka]], [[hokej na ledu]] i [[hokej na travi]]. Ono što je zajedničko ovim sportovima je da zahtijevaju aktivne pokrete tijela, kao i sposobnost reagiranja na bilo koju stranu. Situacija je obrnuta za reketne sportove kao što je [[tenis]]. Čini se da su pojedinci sa ukrštenim rukama i očima mnogo bolji u [[gimnastika|gimnastici]], [[trčanje|trčanju]] i košarci zbog načina na koji kongruentne i ukrštene osobe postavljaju svoja tijela|sign=Stanley Coren|source=''The Left-Hander Syndrome'', Chapter 3}} Može se odnositi i na mješovitu [[lateralnost]], što se odnosi na osobu koja favorizira [[oči]], [[uši]], [[stopala]] ili [[šake]] na jednoj strani tijela. Osoba koja je unakrsno dominantna može biti jača i na suprotnoj strani tijela kojoj favorizira; naprimjer, dešnjak može biti jači na lijevoj strani. Unakrsna dominacija često može biti problem prilikom pucanja ili u aktivnostima koje zahtijevaju nišan, iako sportisti i dalje mogu postići uspjeh u sportovima koji zahtijevaju preciznost, kao što je dodavanje u [[američki fudbal|američkom fudbalu]] i šutiranje u košarci. == U bejzbolu == U [[bejzbol]]u, ljevoruki udarač je otprilike dva koraka bliže prvoj bazi od desnorukog udarača, što je jedna važna prednost.<ref name=HBT/> Zato što krivododavat i [[klizač (bejzbol )|klizači]] &ndash; najčešće korišteni razbijajući tereni u igri &ndash; krivulja u pravcu ruke koja ne baca [[bater]]u, koji udara naspram bacačeve ruke koja baca ima prednost. Budući da je većina bacača dešnjaci, ljevoruki udarači uživaju drugu prednost u odnosu na svoje desnoruke saugrače.<ref name=HBT>[http://www.hardballtimes.com/main/article/the-advantage-of-batting-left-handed/ The advantage of batting left handed]</ref> Ipak, bacanje desnom rukom više vrijedi u polju. Desnoruki bacač može odigrati svaku poziciju u polju, iako se ljevoruki smatraju vrjednijim bacačima i imaju malu prednost na [[prvi nositelj|prvoj bazi]] zbog činjenice da se ne moraju okretati stavite nogu na prvu kada se istežete da uhvatite bacanje. Suprotno tome, ljevoruki bacači su gotovo potpuno odsutni na najvišoj razini na drugim pozicijama u polju i kod [[hvatač]]a.<ref>{{cite web |url=https://www.fangraphs.com/tht/top-10-left-handed-catchers-for-2006/ |title=Top 10 left-handed catchers for 2006 |last=Walsh |first=John |date=6 April 2006 |website=The Hardball Times |access-date=4 August 2018}}</ref><ref>{{cite news |last=Schwarz |first=Alan |date=15 August 2009 |title=Left-handed and left out |url=https://www.nytimes.com/2009/08/16/sports/baseball/16catcher.html |work=New York Times |access-date=4 August 2018}}</ref> [[Prrkidački udarač|Promeno udaranje]] postoji tako da udarač može da udari sa strane suprotne ruci bacača svakog bacača, ali je dobio nešto kritike jer će udarač uvijek biti dominantniji s jedne strane ploče od drugog; udarač prekidača može biti manje pouzdan s jedne strane. Dakle, mnogi igrači bejzbola su obučeni da budu jednostavno unakrsno dominantni, udarajući isključivo ljevoruko i bacajući isključivo desnoruki.<ref>[http://www.hardballtimes.com/main/article/bats-left-throws-right-part-1/ Article on the advantage of cross-dominance in baseball, including statistics.]</ref> Postoji nekoliko igrača na poziciji, kao što su [[Rickey Henderson]] i [[Cleon Jones]], koji udaraju udesno i bacaju lijevo, ali to je značajan nedostatak. Henderson je udario udesno uprkos svojoj prirodnoj sklonosti da to čini ljevoručno samo zato što su ga tome naučili desnoruki saigrači.<ref>[http://www.hardballtimes.com/main/article/bats-right-throws-left-the-best-players-in-major-league-history/ Bats: Right Throws: Left]</ref> == Također pogledajte == * [[Ambideksternost]] == Reference == {{reflist}} ==Vanjski linkovi == {{1728}} {{Lateralannost}} {{Desnorukost}} {{DEFAULTSORT:Cross-Dominance}} [[Kategorija:Ruka]] olko89t6ogfhe03urkurpnw8fh3kh2y 3425923 3425922 2022-07-28T13:39:59Z 21775198.138-dopisnik 131410 /* U bejzbolu */ wikitext text/x-wiki {{distinguish|Ambideksternost}} '''Unakrsna dominacija''', također poznata kao '''mješovita [[desnorukost/ljevorukost]]''', '''konfuzija ruku''' ili '''mješovita dominacija''', je manifestacija [[motorna vještina|motorne vještine]] u kojoj osoba favorizira jednu ruku za neke zadatke, a drugu ruku za druge, ili ruku i kontralateralnu nogu. Naprimjer, osoba sa unakrsnom dominacijom može pisati desnom rukom, a sve ostalo raditi lijevom, ili upravljati i šutirati loptu prvenstveno lijevom nogom.<ref>{{cite journal | last1 = Bache | first1 = M.A.B. | last2 = Naranjo | first2 = J. | title=Lateralidad y rendimiento deportivo | journal=Arch. Med. Dep. | volume=31 | issue=161 | pages=200–204 | year=2014 | issn=0212-8799 }}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.rightleftrightwrong.com/what.html|title=Right, Left, Right, Wrong! - What is Handedness?|website=www.rightleftrightwrong.com}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.southpawessentials.com/post/differences-between-left-handed-mixed-handed-and-ambidextrous|title=Differences Between Left Handed, Mixed Handed and Ambidextrous|website=southpawessentials.com/}}</ref> {{Citat|Sveukupno gledano, čini se da mješoviti igrači rezultiraju boljim performansama od jakih ruku u sportovima kao što su [[košarka]], [[hokej na ledu]] i [[hokej na travi]]. Ono što je zajedničko ovim sportovima je da zahtijevaju aktivne pokrete tijela, kao i sposobnost reagiranja na bilo koju stranu. Situacija je obrnuta za reketne sportove kao što je [[tenis]]. Čini se da su pojedinci sa ukrštenim rukama i očima mnogo bolji u [[gimnastika|gimnastici]], [[trčanje|trčanju]] i košarci zbog načina na koji kongruentne i ukrštene osobe postavljaju svoja tijela|sign=Stanley Coren|source=''The Left-Hander Syndrome'', Chapter 3}} Može se odnositi i na mješovitu [[lateralnost]], što se odnosi na osobu koja favorizira [[oči]], [[uši]], [[stopala]] ili [[šake]] na jednoj strani tijela. Osoba koja je unakrsno dominantna može biti jača i na suprotnoj strani tijela kojoj favorizira; naprimjer, dešnjak može biti jači na lijevoj strani. Unakrsna dominacija često može biti problem prilikom pucanja ili u aktivnostima koje zahtijevaju nišan, iako sportisti i dalje mogu postići uspjeh u sportovima koji zahtijevaju preciznost, kao što je dodavanje u [[američki fudbal|američkom fudbalu]] i šutiranje u košarci. == U bejzbolu == U [[bejzbol]]u, ljevoruki udarač je otprilike dva koraka bliže prvoj bazi od desnorukog udarača, što je jedna važna prednost.<ref name=HBT/> Zato što krivododavat i [[klizač (bejzbol )|klizači]] &ndash; najčešće korišteni razbijajući tereni u igri &ndash; krivulja u pravcu ruke koja ne baca [[bater]]u, koji udara naspram bacačeve ruke koja baca ima prednost. Budući da je većina bacača dešnjaci, ljevoruki udarači uživaju drugu prednost u odnosu na svoje desnoruke saugrače.<ref name=HBT>[http://www.hardballtimes.com/main/article/the-advantage-of-batting-left-handed/ The advantage of batting left handed]</ref> Ipak, bacanje desnom rukom više vrijedi u polju. Desnoruki bacač može odigrati svaku poziciju u polju, iako se ljevoruki smatraju vrjednijim bacačima i imaju malu prednost na [[prvi nositelj|prvoj bazi]] zbog činjenice da se ne moraju okretati stavite nogu na prvu kada se istežete da uhvatite bacanje. Suprotno tome, ljevoruki bacači su gotovo potpuno odsutni na najvišoj razini na drugim pozicijama u polju i kod [[hvatač]]a.<ref>{{cite web |url=https://www.fangraphs.com/tht/top-10-left-handed-catchers-for-2006/ |title=Top 10 left-handed catchers for 2006 |last=Walsh |first=John |date=6 April 2006 |website=The Hardball Times |access-date=4 August 2018}}</ref><ref>{{cite news |last=Schwarz |first=Alan |date=15 August 2009 |title=Left-handed and left out |url=https://www.nytimes.com/2009/08/16/sports/baseball/16catcher.html |work=New York Times |access-date=4 August 2018}}</ref> [[Prekidački udarač|Prekidačko udaranje]] obavlja se tako da udarač može da udari sa strane suprotne ruci bacača svakog bacača, ali je dobio nešto kritike jer će udarač uvijek biti dominantniji s jedne strane ploče od drugog; udarač prekidača može biti manje pouzdan s jedne strane. Dakle, mnogi igrači bejzbola su obučeni da budu jednostavno unakrsno dominantni, udarajući isključivo ljevoruko i bacajući isključivo desnoruki.<ref>[http://www.hardballtimes.com/main/article/bats-left-throws-right-part-1/ Article on the advantage of cross-dominance in baseball, including statistics.]</ref> Postoji nekoliko igrača na poziciji, kao što su [[Rickey Henderson]] i [[Cleon Jones]], koji udaraju udesno i bacaju lijevo, ali to je značajan nedostatak. Henderson je udario udesno uprkos svojoj prirodnoj sklonosti da to čini ljevoručno samo zato što su ga tome naučili desnoruki saigrači.<ref>[http://www.hardballtimes.com/main/article/bats-right-throws-left-the-best-players-in-major-league-history/ Bats: Right Throws: Left]</ref> == Također pogledajte == * [[Ambideksternost]] == Reference == {{reflist}} ==Vanjski linkovi == {{1728}} {{Lateralannost}} {{Desnorukost}} {{DEFAULTSORT:Cross-Dominance}} [[Kategorija:Ruka]] l9b8yw66s7c189l47vxey6dtsczcajj Razgovor s korisnikom:Marko2398 3 492469 3425934 2022-07-28T18:13:19Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny Kalabalak 0 492470 3425956 2022-07-29T05:51:11Z EmiliaITČA 139615 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:sr:Special:Redirect/revision/25120875|Калабалак]]" wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Kalabalak | vrsta = studio | izvođač_gen = Leb i sol | objavljen = 13. maj 1983 | snimljen = februar-mart 1983 | žanr = rock | izdavač = Jugoton | producent = Leb i sol | preth_naziv = Sledovanje | preth_godina = 1982 | sljed_naziv = Tangenta | sljed_godina = 1984 }}'''Kalabalak''' je šesti studijski album [[Sjeverna Makedonija|makedonskog]] benda [[Leb i sol]] . Album je objavljen 1983. godine za izdavačku kuću [[Jugoton]], a prvobitno je bio dostupan samo na kaseti i gramofonskoj ploči. CD reizdanje albuma objavljeno je 2006. godine. <ref name="Калабалак (грамофонска плоча)">{{Cite news|title=Kalabalak (ploča)|url=https://www.discogs.com/release/8261179-Leb-I-Sol-Kalabalak|access-date=2022-01-22|work=discogs.com}}</ref> <ref>{{Cite news|title=Леб и сол — ''Калабалак'' (касета)|url=https://www.discogs.com/release/3733571-Leb-I-Sol-Kalabalak|access-date=22. 1. 2022.|work=discogs.com}}</ref> <ref>{{Cite news|title=Леб и сол — ''Калабалак'' (компакт-диск)|url=https://www.discogs.com/release/13373910-Leb-I-Sol-Kalabalak|access-date=22. 1. 2022.|work=discogs.com}}</ref> == O albumu == Album sadrži osam pjesama, od kojih je šest instrumentalnih.<ref>{{Cite news|title=Леб и сол — ''Калабалак'' (рецензије)|url=https://www.jazzmusicarchives.com/album/leb-i-sol/kalabalak|work=jazzmusicarchives.com|access-date=22. 1. 2022.}}</ref> Materijal je snimljen u studiju M2 [[Makedonska radiotelevizija|RTV Skoplje]] . Gosti na albumu bili su Ana Kostovska (prateći vokal), Slobodan Micev (orgulje, glokenšpil, prateći vokal), Petar Kargov (saksofon) i Goran Stefanovski (prateći vokal). Među hitovima sa ovog albuma nalaze se pesme ''Bistra voda'', ''Malo sutra'' i ''Bez reči'' . <ref>{{Cite news|title=Леб и сол — ''-{The Ultimate Collection}-''|url=https://www.discogs.com/release/7073970-Leb-I-Sol-The-Ultimate-Collection|access-date=22. 1. 2022.|work=discogs.com}}</ref> == Sastav == {{Col-begin}}{{Col-2}} * '''Leb i sol''': ** [[Vlatko Stefanovski]] — gitara, vokal ** Bodan Arsovski — bas gitara ** [[Dragoljub Đuričić]] — bubnjevi<ref name="Kalabalak(ploča)"/> {{Col-2}} == Ostale zasluge == * [[Leb i sol]] — proizvođači * Braco Zafirovski, Milka Gerasimova — snimači zvuka * Mirko Ilić — dizajn naslovnice * V. Serafimov — fotografije <ref name="Калабалак (грамофонска плоча)">{{Cite news|title=Леб и сол — ''Калабалак'' (грамофонска плоча)|url=https://www.discogs.com/release/8261179-Leb-I-Sol-Kalabalak|access-date=22. 1. 2022.|work=discogs.com}}</ref> == Zanimljivosti == * Reč ''kalabalak'' je turskog porekla i koristi se u južnoj Srbiji, a u prevodu znači ''gužva'', tj. ''mnogo ljudi na jednom mjestu'' . Ova riječ je u pisanju [[palindrom]], dok su u izgovoru posljednja dva samoglasnika prigušena. Srpskom govornom jeziku vratila se upravo zahvaljujući ovom albumu, čija je naslovna numera iz 1983. godine. bio veliki hit u SFRJ <ref>{{Cite web|url=https://kratkoslovlje.blogspot.com/2018/06/kalabalak.html|title=Знате ли шта је КАЛАБАЛАК?|language=sr|access-date=2022-05-28}}</ref> . * U vrijeme kada je dospio u zlatni tiraž, dio članova je bio na odsluženju vojnog roka <ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2019/03/vlatko-stefanovski-o-yu-pop-sceni-84.html|title=Vlatko Stefanovski o YU pop sceni '84: Idoli i "Čokolada"? Auuu, to ne valja... mada ja Divljana cenim|access-date=2022-05-28}}</ref> . == Izvori == {{Refspisak|2}} [[Kategorija:Albumi grupe Leb i sol]] [[Kategorija:Albumi iz 1983.]] 4luk9214umjt8mkr4pz1mhnd8kwtavw 3425957 3425956 2022-07-29T05:51:50Z EmiliaITČA 139615 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Kalabalak | vrsta = studio | izvođač_gen = Leb i sol | objavljen = 13. maj 1983 | snimljen = februar-mart 1983 | žanr = rock | izdavač = Jugoton | producent = Leb i sol | preth_naziv = Sledovanje | preth_godina = 1982 | sljed_naziv = Tangenta | sljed_godina = 1984 }}'''Kalabalak''' je šesti studijski album [[Sjeverna Makedonija|makedonskog]] benda [[Leb i sol]] . Album je objavljen 1983. godine za izdavačku kuću [[Jugoton]], a prvobitno je bio dostupan samo na kaseti i gramofonskoj ploči. CD reizdanje albuma objavljeno je 2006. godine. <ref>{{Cite news|title=Kalabalak (ploča)|url=https://www.discogs.com/release/8261179-Leb-I-Sol-Kalabalak|access-date=2022-01-22|work=discogs.com}}</ref> <ref>{{Cite news|title=Леб и сол — ''Калабалак'' (касета)|url=https://www.discogs.com/release/3733571-Leb-I-Sol-Kalabalak|access-date=22. 1. 2022.|work=discogs.com}}</ref> <ref>{{Cite news|title=Леб и сол — ''Калабалак'' (компакт-диск)|url=https://www.discogs.com/release/13373910-Leb-I-Sol-Kalabalak|access-date=22. 1. 2022.|work=discogs.com}}</ref> == O albumu == Album sadrži osam pjesama, od kojih je šest instrumentalnih.<ref>{{Cite news|title=Леб и сол — ''Калабалак'' (рецензије)|url=https://www.jazzmusicarchives.com/album/leb-i-sol/kalabalak|work=jazzmusicarchives.com|access-date=22. 1. 2022.}}</ref> Materijal je snimljen u studiju M2 [[Makedonska radiotelevizija|RTV Skoplje]] . Gosti na albumu bili su Ana Kostovska (prateći vokal), Slobodan Micev (orgulje, glokenšpil, prateći vokal), Petar Kargov (saksofon) i Goran Stefanovski (prateći vokal). Među hitovima sa ovog albuma nalaze se pesme ''Bistra voda'', ''Malo sutra'' i ''Bez reči'' . <ref>{{Cite news|title=Леб и сол — ''-{The Ultimate Collection}-''|url=https://www.discogs.com/release/7073970-Leb-I-Sol-The-Ultimate-Collection|access-date=22. 1. 2022.|work=discogs.com}}</ref> == Sastav == {{Col-begin}}{{Col-2}} * '''Leb i sol''': ** [[Vlatko Stefanovski]] — gitara, vokal ** Bodan Arsovski — bas gitara ** [[Dragoljub Đuričić]] — bubnjevi<ref name="Kalabalak(ploča)"/> {{Col-2}} == Ostale zasluge == * [[Leb i sol]] — proizvođači * Braco Zafirovski, Milka Gerasimova — snimači zvuka * Mirko Ilić — dizajn naslovnice * V. Serafimov — fotografije <ref name="Калабалак (грамофонска плоча)">{{Cite news|title=Леб и сол — ''Калабалак'' (грамофонска плоча)|url=https://www.discogs.com/release/8261179-Leb-I-Sol-Kalabalak|access-date=22. 1. 2022.|work=discogs.com}}</ref> == Zanimljivosti == * Reč ''kalabalak'' je turskog porekla i koristi se u južnoj Srbiji, a u prevodu znači ''gužva'', tj. ''mnogo ljudi na jednom mjestu'' . Ova riječ je u pisanju [[palindrom]], dok su u izgovoru posljednja dva samoglasnika prigušena. Srpskom govornom jeziku vratila se upravo zahvaljujući ovom albumu, čija je naslovna numera iz 1983. godine. bio veliki hit u SFRJ <ref>{{Cite web|url=https://kratkoslovlje.blogspot.com/2018/06/kalabalak.html|title=Знате ли шта је КАЛАБАЛАК?|language=sr|access-date=2022-05-28}}</ref> . * U vrijeme kada je dospio u zlatni tiraž, dio članova je bio na odsluženju vojnog roka <ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2019/03/vlatko-stefanovski-o-yu-pop-sceni-84.html|title=Vlatko Stefanovski o YU pop sceni '84: Idoli i "Čokolada"? Auuu, to ne valja... mada ja Divljana cenim|access-date=2022-05-28}}</ref> . == Izvori == {{Refspisak|2}} [[Kategorija:Albumi grupe Leb i sol]] [[Kategorija:Albumi iz 1983.]] sgm9vdrnfx1rvm8dq8rxdvnbvd5k13t 3425958 3425957 2022-07-29T05:53:49Z EmiliaITČA 139615 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Kalabalak | vrsta = studio | izvođač_gen = Leb i sol | objavljen = 13. maj 1983 | snimljen = februar-mart 1983 | žanr = rock | izdavač = Jugoton | producent = Leb i sol | preth_naziv = Sledovanje | preth_godina = 1982 | sljed_naziv = Tangenta | sljed_godina = 1984 }}'''Kalabalak''' je šesti studijski album [[Sjeverna Makedonija|makedonskog]] benda [[Leb i sol]] . Album je objavljen 1983. godine za izdavačku kuću [[Jugoton]], a prvobitno je bio dostupan samo na kaseti i gramofonskoj ploči. CD reizdanje albuma objavljeno je 2006. godine. <ref>{{Cite news|title=Kalabalak (ploča)|url=https://www.discogs.com/release/8261179-Leb-I-Sol-Kalabalak|access-date=2022-01-22|work=discogs.com}}</ref> <ref>{{Cite news|title=Леб и сол — ''Калабалак'' (касета)|url=https://www.discogs.com/release/3733571-Leb-I-Sol-Kalabalak|access-date=22. 1. 2022.|work=discogs.com}}</ref> <ref>{{Cite news|title=Леб и сол — ''Калабалак'' (компакт-диск)|url=https://www.discogs.com/release/13373910-Leb-I-Sol-Kalabalak|access-date=22. 1. 2022.|work=discogs.com}}</ref> == O albumu == Album sadrži osam pjesama, od kojih je šest instrumentalnih.<ref>{{Cite news|title=Леб и сол — ''Калабалак'' (рецензије)|url=https://www.jazzmusicarchives.com/album/leb-i-sol/kalabalak|work=jazzmusicarchives.com|access-date=22. 1. 2022.}}</ref> Materijal je snimljen u studiju M2 [[Makedonska radiotelevizija|RTV Skoplje]] . Gosti na albumu bili su Ana Kostovska (prateći vokal), Slobodan Micev (orgulje, glokenšpil, prateći vokal), Petar Kargov (saksofon) i Goran Stefanovski (prateći vokal). Među hitovima sa ovog albuma nalaze se pesme ''Bistra voda'', ''Malo sutra'' i ''Bez reči'' . <ref>{{Cite news|title=Леб и сол — ''-{The Ultimate Collection}-''|url=https://www.discogs.com/release/7073970-Leb-I-Sol-The-Ultimate-Collection|access-date=22. 1. 2022.|work=discogs.com}}</ref> == Sastav == * [[Vlatko Stefanovski]] — gitara, vokal * Bodan Arsovski — bas gitara * [[Dragoljub Đuričić]] — bubnjevi<ref name="Kalabalak(ploča)"/> == Ostale zasluge == * [[Leb i sol]] — proizvođači * Braco Zafirovski, Milka Gerasimova — snimači zvuka * Mirko Ilić — dizajn naslovnice * V. Serafimov — fotografije <ref>{{Cite news|title=Kalabalak ploča|url=https://www.discogs.com/release/8261179-Leb-I-Sol-Kalabalak|access-date=22. 1. 2022.|work=discogs.com}}</ref> == Zanimljivosti == * Reč ''kalabalak'' je turskog porekla i koristi se u južnoj Srbiji, a u prevodu znači ''gužva'', tj. ''mnogo ljudi na jednom mjestu'' . Ova riječ je u pisanju [[palindrom]], dok su u izgovoru posljednja dva samoglasnika prigušena. Srpskom govornom jeziku vratila se upravo zahvaljujući ovom albumu, čija je naslovna numera iz 1983. godine. bio veliki hit u SFRJ <ref>{{Cite web|url=https://kratkoslovlje.blogspot.com/2018/06/kalabalak.html|title=Знате ли шта је КАЛАБАЛАК?|language=sr|access-date=2022-05-28}}</ref> . * U vrijeme kada je dospio u zlatni tiraž, dio članova je bio na odsluženju vojnog roka <ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2019/03/vlatko-stefanovski-o-yu-pop-sceni-84.html|title=Vlatko Stefanovski o YU pop sceni '84: Idoli i "Čokolada"? Auuu, to ne valja… mada ja Divljana cenim|access-date=2022-05-28}}</ref> . == Izvori == {{Refspisak|2}} [[Kategorija:Albumi grupe Leb i sol]] [[Kategorija:Albumi iz 1983.]] r7wqjkn3wybhtvzi6y3kiqyznekd4n0 3425959 3425958 2022-07-29T05:58:23Z EmiliaITČA 139615 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Kalabalak | vrsta = studio | izvođač_gen = Leb i sol | objavljen = 13. maj 1983 | snimljen = februar-mart 1983 | žanr = rock | izdavač = Jugoton | producent = Leb i sol | preth_naziv = Sledovanje | preth_godina = 1982 | sljed_naziv = Tangenta | sljed_godina = 1984 }}'''Kalabalak''' je šesti studijski album [[Sjeverna Makedonija|makedonskog]] benda [[Leb i sol]] . Album je objavljen 1983. godine za izdavačku kuću [[Jugoton]], a prvobitno je bio dostupan samo na kaseti i gramofonskoj ploči. CD reizdanje albuma objavljeno je 2006. godine. <ref name=":1">{{Cite news|title=Kalabalak (ploča)|url=https://www.discogs.com/release/8261179-Leb-I-Sol-Kalabalak|access-date=2022-01-22|work=discogs.com}}</ref> <ref>{{Cite news|title=Kalabalak kazeta|url=https://www.discogs.com/release/3733571-Leb-I-Sol-Kalabalak|access-date=2022-01-22|work=discogs.com}}</ref> <ref>{{Cite news|title=Kalabalak CD|url=https://www.discogs.com/release/13373910-Leb-I-Sol-Kalabalak|access-date=2022-01-22|work=discogs.com}}</ref> == O albumu == Album sadrži osam pjesama, od kojih je šest instrumentalnih.<ref>{{Cite news|title=Kalabalak recenzije|url=https://www.jazzmusicarchives.com/album/leb-i-sol/kalabalak|work=jazzmusicarchives.com|access-date=2022-01-22}}</ref> Materijal je snimljen u studiju M2 [[Makedonska radiotelevizija|RTV Skoplje]] . Gosti na albumu bili su Ana Kostovska (prateći vokal), Slobodan Micev (orgulje, glokenšpil, prateći vokal), Petar Kargov (saksofon) i Goran Stefanovski (prateći vokal). Među hitovima sa ovog albuma nalaze se pesme ''Bistra voda'', ''Malo sutra'' i ''Bez reči''. <ref>{{Cite news|title=Leb i sol — The Ultimate Collection|url=https://www.discogs.com/release/7073970-Leb-I-Sol-The-Ultimate-Collection|access-date=2022-01-22|work=discogs.com}}</ref> == Sastav == * [[Vlatko Stefanovski]] — gitara, vokal * Bodan Arsovski — bas gitara * [[Dragoljub Đuričić]] — bubnjevi<ref name=":1" /> == Ostale zasluge == * [[Leb i sol]] — producenti * Braco Zafirovski, Milka Gerasimova — snimači zvuka * Mirko Ilić — dizajn naslovnice * V. Serafimov — fotografije <ref name=":1" /> == Zanimljivosti == * Reč ''kalabalak'' je turskog porekla i koristi se u južnoj Srbiji, a u prevodu znači ''gužva'', tj. ''mnogo ljudi na jednom mjestu''. Ova riječ je u pisanju [[palindrom]], dok su u izgovoru posljednja dva samoglasnika prigušena. Srpskom govornom jeziku vratila se upravo zahvaljujući ovom albumu, čija je naslovna numera iz 1983. godine. bio veliki hit u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]].<ref>{{Cite web|url=https://kratkoslovlje.blogspot.com/2018/06/kalabalak.html|title=Знате ли шта је КАЛАБАЛАК?|language=sr|access-date=2022-05-28}}</ref> * U vrijeme kada je dospio u zlatni tiraž, dio članova je bio na odsluženju [[Jugoslavenska narodna armija|vojnog roka]].<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2019/03/vlatko-stefanovski-o-yu-pop-sceni-84.html|title=Vlatko Stefanovski o YU pop sceni '84: Idoli i "Čokolada"? Auuu, to ne valja… mada ja Divljana cenim|access-date=2022-05-28}}</ref> == Izvori == {{Refspisak|2}} [[Kategorija:Albumi grupe Leb i sol]] [[Kategorija:Albumi iz 1983.]] lnffwe4nvi5vjy4dbekdz48izf1x5o5