Albanija

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10.xsd" version="0.10" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.39.0-wmf.22</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="2300" case="first-letter">Gadget</namespace>
      <namespace key="2301" case="first-letter">Gadget talk</namespace>
      <namespace key="2302" case="case-sensitive">Gadget definition</namespace>
      <namespace key="2303" case="case-sensitive">Gadget definition talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Albanija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>880</id>
    <revision>
      <id>3426054</id>
      <parentid>3417260</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:44:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Jarash</username>
        <id>11450</id>
      </contributor>
      <comment>Novi predsjednik</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51169" xml:space="preserve">{{Infokutija država|
|izvorno_ime            = {{jezik|sq|Republika e Shqipërise}}
|zvanično_ime           = Republika Albanija
|ime_genitiv            = Albanije
|zastava                = Flag_of_Albania.svg
|grb                    = Coat of arms of Albania.svg
|karta                  = Location Albania Europe.png
|širina_karte           = 200px
|službeni_jezik         = [[Albanski jezik|albanski]]
|glavni_grad            = [[Tirana]]
|glavni_grad_koordinate = {{coord|41|19|N|19|49|E|type:city}}
|državno_uređenje       = Unitarna parlamentarna ustavna republika
|vrsta_prve_vlasti      = [[Spisak predsjednika Albanije|Predsjednik]]
|vladar_prva_vlast      = Bajram Begaj&lt;ref name=&quot;novi-predsjednik&quot;/&gt;
|vrsta_druge_vlasti     = [[Spisak premijera Albanije|Premijer]]
|vladar_druga_vlast     = [[Edi Rama]]
|nezavisnost            = od [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]]
|nezavisnost_priznato   = [[28. novembar]] [[1912]].
|površina               = 28.748
|po_površini_na_svijetu = 143.
|procenat_vode          = 4,7
|stanovnika             = {{povećanje}} 2.876.591 &lt;ref name=&quot;popis2011&quot;/&gt;
|stanovnika_godina      = 2017.
|po_broju_stanovnika_na_svijetu = 130.
|gustoća                        = 98
|po_broju_gustoće_na_svijetu    = 63.
|bdp_ukupno                     = $38,315 milijardi US$&lt;ref name=&quot;mmf1&quot; /&gt;
|bdp_godina                     = 2018.
|po_broju_bdp_na_svijetu        = 
|bdp_per_capita                 = $13.330&lt;ref name=&quot;mmf1&quot; /&gt;
|hdi                            = {{povećanje}} 0,785&lt;ref name=&quot;hdi&quot; /&gt;
|hdi_godina                     = 2018.
|hdi_nivo                       = visok
|po_broju_hdi_na_svijetu        = 85.
|gini                           = 34,5&lt;ref name=&quot;ginicoef&quot; /&gt;
|gini_godina                    = 2013.
|po_broju_gini_na_svijetu       =
|valuta                         = [[Albanski lek|Lek]] (ALL)
|vremenska_zona                 = [[CET]] ([[UTC]]+1)
|ljetno_računanje_vremena       = [[CEST]] (UTC+2)
|himna                          = &quot;[[Himni i Flamurit]]&quot;&lt;br&gt;&lt;center&gt;[[Datoteka:Hymni i Flamurit instrumental.ogg]]&lt;/center&gt;
|internetski_nastavak           = [[.al]]
|pozivni_broj                   = +355
}}
'''Albanija''' ({{jez-sq|Shqipëri / Shqipëria}}), zvanično '''Republika Albanija''' ({{jez-sq|Republika e Shqipërisë|linkovi=ne}}), država je u [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočnoj Evropi]] odnosno na [[Balkan|Balkanskom poluostrvu]]. Graniči sa [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i [[Kosovo]]m na sjeveru, [[Sjeverna Makedonija|Makedonijom]] na istoku i [[Grčka|Grčkom]] na jugu. Na zapadu prirodnu granicu čine obale [[Jadransko more|Jadranskog]] i [[Jonsko more|Jonskog mora]], zbog čega se ona ubraja u sredozemne države. Zemlja je članica [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[NATO]] saveza, [[CEFTA|CEFTE]], ekonomske kooperacije crnomorskih država, [[Organizacija islamske saradnje|Organizacije islamske konferencije]], Regionalnog vijeća za saradnju u Jugoistočnoj Evropi (SEECP), [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]-a te kandidat za pristupanje [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad Albanije je [[Tirana]].

== Geografija ==
{{Glavni|Geografija Albanije}}
{{Karta sa gradovima Albanije}}
Sa površinom 28.748&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, Albanija je nešto manja od [[Belgija|Belgije]], a sa 2,82 miliona stanovnika ima približno kao tri četvrtine stanovništva [[BiH|Bosne i Hercegovine]].

Albanija ima 362&amp;nbsp;km&lt;ref name=&quot;ciacoast&quot;/&gt; dugu obalu [[Jadransko more|Jadranskog]] i [[Jonsko more|Jonskog mora]], sa brojnim pjeskovitim i kamenitim plažama. Među poznatijim turističkim mjestima su [[Velipoja]], [[Shëngjin]], [[Drač]] i [[Vlora]] na Jadranskoj obali te [[Dhërmi]], [[Himara]] i [[Saranda]] na Jonskoj obali. Na najužem mjestu Jadranskog mora, [[Otrantska vrata|Otrantskim vratima]], albanska obala je udaljena od [[Italija|Italije]] samo 73&amp;nbsp;km, a mjesto [[Ksamil]] udaljeno je samo 2&amp;nbsp;km od [[Grčka|grčkog]] ostrva [[Krf]]a.

=== Prirodna podjela ===
[[Datoteka:Lake Komani1 (shadows).jpg|thumb|lijevo|170px|Jutro na vještačkom jezeru Koman na sjeveru Albanije]]
[[Datoteka:Ag.Saranda - Panorama View.jpg|thumb|lijevo|170px|Kamenita plaža kod mjesta [[Saranda]]]]
[[Datoteka:Colourful Buildings in Tirana.jpg|thumb|lijevo|170px|Zgrade u rubnom dijelu Tirane. Glavni grad Albanije je zabilježio udvostručenje broja stanovnika u posljednjih 20 godina.]]
Oko polovine površine Albanije zauzima brdovito područje sa nadmorskim visinama iznad 600 m. Manji dio od toga su područja visokih planina.&lt;ref name=&quot;shsh12&quot;/&gt; Od jezera [[Skutari]] na sjeveru pa sve do grada [[Vlora]] na jugu proteže se duž obale vrlo uski pojas aluvijalnog tla koji je ponegdje širok samo par kilometara. Taj pojas se u centralnom dijelu Albanije širi u veliku Muzakijsku niziju (''Myzeqeja''). Na obali se nalaze brojne lagune i močvarna, vlažna područja. Pošto samo doline, brežuljkasto područje, dijelovi primorskih ravnica i neke visoravni omogućavaju gušću naseljenost stanovništa, u takvim regijama je ona relativno visoka, dok su drugi dijelovi zemlje relativno slabo naseljeni.

Na sjeveru Albanije nalaze se [[Prokletije]] (Albanske Alpe), koje pripadaju planinskom lancu [[Dinaridi]]. Najviši vrh Albanije sa 2.764 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]] je [[Maja e Korabit|Korab]], koji se nalazi sjeveroistočno od [[Peshkopia]] i čini granicu sa [[Sjeverna Makedonija|Makedonijom]]. Osim njega također je poznata i planina [[Jezerca]]. Ona je sa 2.694 m n.v. najviša planina koja se u potpunosti nalazi u Albaniji.

=== Hidrografija ===
Sve veće rijeke Albanije ulijevaju se u Jadransko more. Sa 282&amp;nbsp;km, [[Drim]] je najduža rijeka ove zemlje. ''Crni Drim'' otiče iz [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Kod sjeveroalbanskog grada [[Kukës]]a spaja se sa ''Bijeli Drimom'' koji izvire na [[Kosovo|Kosovu]]. Rijeka Drim teče prema zapadu kroz više većih vještačkih jezera i kod [[Skadar|Skadra]] se ulijeva u Jadransko more. Druge veće rijeke u Albaniji su [[Mat (rijeka)|Mat]], [[Shkumbin]], [[Seman]] sa [[Devoll]]om i [[Vjosa|Vjosom]] koje više ili manje direktno teku u zapadnom pravcu prema Jadranskom moru, pri čemu prolaze kroz brojne planinske lance. Preko kratke rijeke [[Bojana (rijeka)|Bojane]] ({{al|Bunë}}) odlijeva se [[Skadarsko jezero]] prema moru a jednim dijelom ona čini i granicu prema [[Crna Gora|Crnoj Gori]].

=== Klima ===
U Albaniji preovladava suptropsko-[[sredozemna klima]] sa prosječnim godišnjim temperaturama od 16&amp;nbsp;°C i prosječnom količinom padavina nešto manjom od 1200&amp;nbsp;mm.

U Tirani, naprimjer, dva ljetna mjeseca su izuzetno sušna. Sjeverni i istočni brdsko-planinski krajevi imaju prilično jake zime. U tim područjima, često i [[ljeto]] bude relativno hladno. Zimi su mnoga mjesta u planinskim područjima odsječena od svijeta zbog velike količine [[snijeg]]a i sniježnih nanosa. Na jugu na obalama Jonskog mora klima je znatno blaža, što je primjetno i zimi koje su tamo obično vrlo blage. U priobalnim područjima zimske količine padavina su dosta veće.&lt;ref name=&quot;reiseinfos&quot;/&gt; U obalnom gradu [[Saranda]] godišnje bude gotovo 300 sunčanih dana.

=== Gradovi ===
{{Glavni|Spisak gradova u Albaniji}}
Nešto više od polovine stanovnika Albanije (54%) živi u gradovima.&lt;ref name=&quot;popis2011&quot;/&gt; Najveći gradovi u zemlji nalaze se u zapadnim priobalnim nizijama. U većim gradovima posljednjih godina je zabilježen snažan porast broja stanovnika, dok manja mjesta pokazuju smanjenje stanovništva. Naročito se Tirana proširila u okolna područja te danas sa svojim predgrađima i gradom Drač čini metropolsku regiju.
{{Najveći gradovi
| ime = Najveći gradovi u Albaniji
| ime_države_u_lokativu = Albaniji
| drž_ref = 
| list_by_pop = Spisak gradova u Albaniji
| class = nav
| int_ime = Okrug
| int_link = 
| grad_1 = Tirana | int_1 = Tirana (regija){{!}}Tirana | stan_1 = 610.070 | img_1 = Tirana View from Sky Tower 3.JPG
| grad_2 = Drač | int_2 = Drač (regija){{!}}Drač | stan_2 = 299.989 | img_2 = Durres view.jpg
| grad_3 = Vlorë | int_3 = Vlorë (regija){{!}}Vlorë | stan_3 = 194.147 | img_3 = Vlora.jpg
| grad_4 = Elbasan | int_4 = Elbasan (regija){{!}}Elbasan | stan_4 = 120.703 | img_4 = Elbasan 1.jpg
| grad_5 = Skadar | int_5 = Skadar (regija){{!}}Skadar | stan_5 = 77.075
| grad_6 = Fier | int_6 = Fier (regija){{!}}Fier | stan_6 = 55.845
| grad_7 = Korçë | int_7 = Korçë (regija){{!}}Korçë | stan_7 = 51.152
| grad_8 = Berat | int_8 = Berat (regija){{!}}Berat | stan_8 = 32.606
| grad_9 = Lushnjë | int_9 = Fier (regija){{!}}Fier | stan_9 = 31.105
| grad_10 = Kavajë | int_10 = Tirana (regija){{!}}Tirana | stan_10 = 20.192
}}

== Historija ==
{{glavni|Historija Albanije}}
[[Datoteka:Illyricum (Imperium Romanum).png|thumb|200px|lijevo|Rasprostranjenost [[Iliri|Ilira]] na [[Balkan]]u prije oko 3000 godina]]
Na području današnje Albanije u antičko doba su živjeli [[Iliri]], [[Indoevropski jezici|indoevropski]] narod koji se pojavio otprilike oko [[1000. p. n. e.]]. Njihov glavni grad bio je [[Skadar]] u sjevernozapadnoj Albaniji koji i danas postoji. [[Rimsko carstvo|Rimljani]] osvajaju područje 9. godine n. e. a teritorija moderne Albanije je podjeljena između rimskih provincija [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonije]], [[rimska provincija Dalmacija|Dalmacije]] i [[rimska provincija Epirus|Epirusa]].

Tokom većeg dijela srednjeg vijeka, Albanija pripada [[Bizantijsko carstvo|Bizantu]]. Albanci se prvi put spominju [[1043.]] godine kao ''Albanic''. Godine [[1204.]] zbog pomoći u ratovanju protiv [[Venecija|Mletaka]], Bizant uspostavlja nezavisnu albansku kneževinu [[kneževina Epirus|Epirus]].

Godine [[1478.]] godine, teritoriju današnje albanske države osvaja [[Osmanlijsko carstvo]], ali tek nakon što je slomljen otpor Albanaca pod vodstvom čuvenog [[Skenderbeg]]a. U Osmanlijskom carstvu, Albanci postepeno prelaze na [[islam]]. Albanska islamska zajednica je bila podjeljena među [[Sunitski islam|sunitima]] i [[Bektašijski tarikat|bektašima]].

U drugoj polovini [[19. vijek]]a počinje albanski nacionalni pokret. Godine [[1878.]] osnovan je [[Prizrenska liga|Prizrenski savez]] sa ciljem da se napravi [[Velika Albanija|nezavisna Albanska država]]. U to doba napravljena je moderna abeceda [[Albanski jezik|albanskog jezika]].
{{Historija Albanije}}
Albanija [[1912.]] godine dobija svoju nezavisnost od Osmanlijskog carstva. Godine [[1928.]] Ahmed-beg Zogu, sin vođe jednog albanskog plemena, uspijeva nagovoriti parlament da pretvori Albaniju u kraljevinu, a da on postane kralj. [[Kralj Zogu]] vlada Albanijom do [[1939.]] godine, kad je osvaja [[fašistička Italija]].

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Albanija postaje [[Komunizam|komunistička]] država. Njom vlada [[Enver Hoxha]] koji prvo pokušava preuzeti [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|jugoslavenski]] komunizam, pa onda [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|sovjetski]] i konačno [[Kina|kineski]]. Nakon kraja kineske izolacije prema zapadu, Hoxha prekida odnose između Albanije i Kine te upostavlja politiku izolacije Albanije. Ova politika uzrokuje propast albanske privrede.

Enver Hoxha umire [[1985.]] godine a reforme prema [[Demokratija|demokratiji]] počinju [[1991.]] godine nakon pada komunizma širom svijeta. Novi, demokratski [[Ustav Albanije|ustav]] usvojen je [[1998.]] godine.

== Simboli ==

=== Zastava ===
[[Zastava Albanije]] ([[Albanski jezik|alb.]] ''Flamuri i Shqipërisë'') je crvena [[zastava]] s crnim dvoglavim orlom u sredini, koja predstavlja suverenu državu Albaniju na [[Balkan]]u.

Vodi porijeklo od sličnog grba (pečata) [[Gjergj Kastrioti Skenderbeg|Gjergja Kastriotija Skenderbega]], vođe pobune protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] iz [[15. vijek]]a koja je rezultirala kratkom nezavisnošću Albanije od [[1443]]. do [[1478]]. U čast Skenderbega, koji se je protiv Osmanlija borio 25 godina i za to vrijeme vodio 25 bitaka, dvoglavi orao je ukrašen sa 25 perki.

U godini 1911. Dede Gjon Luli je na vrhu brda Deçic u sjevernoalbanskim Alpama proglasio nezavisnost Albanaca, dok je sa svojom vojskom - Malisorima - učestvovao u ratu na dva fronta, protiv Srba i Turaka. To je bilo prvi put poslije 500 godina da je ponovo uzdignuta nacionalna zastava Albanaca. U novembru 1912. godine u Vlori po drugi put biva proglašena albanska nezavisnost. Sadašnja zastava službeno je usvojena [[7. april]]a [[1992]], ali su i prijašnje albanske države – Kraljevina Albanija i poslijeratna [[Komunizam|komunistička]] država – koristile gotovo istu zastavu; prva je imala &quot;Skenderbegovu kacigu&quot; iznad orla, a druga crvenu petokraku zvijezdu sa žutim okvirom.

Ista zastava biva privatno korištena od strane Albanaca na Kosovu, Makedoniji i Crnoj Gori kao nacionalni simbol.

Zastava Albanije možda je inspirisala zastavu izmišljene zemlje Sildavije u crtanim filmovima Tintin.

=== Grb ===
[[Grb Albanije]] ([[Albanski jezik|albanski]]: ''Stema e Shqipërisë'') je adaptacija [[Zastava Albanije|albanske zastave]]. Načinjen je po uzoru na grb (pečat) [[Skenderbeg]]a. Amblem iznad glave dvoglavog [[Orao|orla]] predstavlja Skenderbegovu kacigu.

Grb ima proporcije 1:1.5.

=== Himna ===
[[Himni i Flamurit]] ([[Bosanski jezik|bosanski]]: Himna Zastavi) jest nacionalna himna Albanije. Riječi za himnu je napisao albanski pjesnik Aleksander Stavre Drenova. Himna je prvi put objavljena [[1912]] godine u albanskim novinama &quot;''Liri e Shqipërisë''&quot; koje su izdavane u [[Bugarska|Bugarskoj]]. Muziku za tekst je komponovao [[Rumunija|rumunski]] kompozitor Ciprian Porumbescu.

== Politika ==
{{glavni|Politika Albanije}}'''Albanija''' je [[parlament]]arna [[Demokratija|demokratska]] [[republika]], a [[Vlada|vladu]] predvodi [[premijer]]. Zastupljen je višestranački sistem. Vlada ima ulogu izvršne vlasti. Zakonodavnu vlast imaju i vlada i [[Skupština Republike Albanije|parlament]] ({{al|Kuvendi i Republikës së Shqipërisë}}). Od 1991. i uvođenja pluralizma dominantne su [[Demokratska stranka Albanije|Demokratska]] i [[Komunizam|postkomunistička]] [[Socijalistička stranka Albanije|Socijalistička stranka]].

{{Izbori za Albansku skupštinu 2013.}}
{{Izbori za Albansku skupštinu 2013. (mandati)}}
=== Predsjednik ===
{{Glavni|Predsjednik Albanije}}
Izvršnu vlast, tj. [[Spisak predsjednika Albanije|predsjednika države]] bira parlament na period od pet godina.

=== Skupština ===
{{Glavni|Skupština Albanije}}
Zakonodavac je [[Skupština Albanije]], čijih se 140 zastupnika bira za mandat od četiri godine.

=== Vlada ===
{{Glavni|Vlada Albanije|Premijer Albanije}}
[[Vlada Albanije]], na čelu s [[Spisak premijera Albanije|premijerom]], također odgovara parlamentu za svoj rad.

=== Ustav ===
Albanije je 2000. osnovala Ustavni sud po uzoru na Njemačku, koji se u nedavnim političkim krizama pokazao kao stabilizirajući faktor. Aktualni Ustav usvojen je 28. novembra 1998. nakon referenduma.

=== Izbori ===
Na ranijim demokratskim izborima, naročito onim prije 2007, dešavale su se razne nepravilnosti, koje su međunarodni posmatrači vrlo negativno ocijenili. Tek su [[Parlamentarni izbori u Albaniji 2013.|parlamentarni izbori 2013.]] bili prvi koji su prošli bez većih neregularnosti te na kojima su stranke gubitnice priznale izborni poraz, što se ranije nikad nije desilo, a za organizaciju tih izbora Albanija je pohvaljena na međunarodnom nivou. Na parlamentarnim izborima održanim 3. jula 2005. pobijedila je tada opozicijska [[Demokratska stranka Albanije]] (PDSh), na čijem je čelu bio bivši predsjednik [[Sali Berisha]], ali nisu uspjeli osvojiti apsolutnu većinu u parlamentu. Zbog brojnih prigovora i neophodnih ponavljanja brojanja u tri izborna okruga, zvanični rezultat izbora potvrđen je i objavljen tek početkom septembra 2005. Berisha je tada postao premijer Albanije. Međutim, na lokalnim izborima 18. februara 2007. Berishina Demokratska stranka zabilježila je poraz.

Na općinskim izborima 2011. Berisha i Demokratska stranka ponovno su ostvarili pobjedu. Između ostalih, njegova stranka dobila je većinu u općinskom vijeću i mjesto gradonačelnika Tirane, gdje je od 2000. vladao [[Edi Rama]]. Prije parlamentarnih izbora 2013. u aprilu je LSI (Socijalistički pokret za integraciju) napustio koaliciju s Demokratama formiranu 2009. te se pridružio Socijalistima. Na tim izborima pobjedu je odnijela koalicija pod vodstvom Socijalista sa glavnim kandidatom [[Edi Rama|Edijem Ramom]], koji je postao Berishin nasljednik na mjestu premijera.

=== Političke stranke ===
Politika u Albaniji obilježena je djelovanjem dvije velike stranke: ''Demokratske stranke Albanije'' (PD) i ''Socijalističke stranke Albanije'' (PS). PD je nastala 1990. iz protivkomunističkih studentskih pokreta, dok je PS stanka nasljednica Stranke rada Albanije, koja je zemljom vladala gotovo 50 godina tokom socijalističke diktature njenog predsjednika [[Enver Hoxha|Envera Hoxhe]]. Danas, da bi neka stranka došla do apsolutne većine u parlamentu, po pravilu bira koalicijskog partnera, pri čemu pojedine manje stranke političkog centra već bile uključene u demokratske i socijalističke vlade.

Političke stranke, uz izuzetak Kršćansko-demokratske stranke, ne zastupaju niti jednu religiju. Demokrate imaju pretežnu većinu u gegijskom dijelu sjeverne Albanije, dok Socijalisti imaju više pristalica uglavnom u toskijskom jugu. Grčka i makedonska manjina formirale su zajedničku Ujedinjenu stranku za ljudska prava (PBDNJ). Druge manje stranke su nastale pretežno izdvajanjem raznih struja iz dvije najveće stranke.

=== Vojska ===
[[Datoteka:Patrol Boat Iliria.jpg|thumb|180px|Patrolni brod ''Iliria'' Albanske obalne straže]]
Albanska vojska se gotovo raspala nakon pobune i nemira u zemlji 1997. godine. Zbog tih događaja, vlada je 2001. započela desetogodišnji program reformi, kako bi vojsku dovela na tehnološki viši nivo te je profesionalno usavršila. Nova albanska vojska sastoji se iz 14.500 aktivnih vojnika i 5.000 u rezervnom sastavu. Novost je i da je Albanija ukinula obavezu služenja vojnog roka te danas raspolaže isključivo sa ''profesionalnim'' vojnicima.&lt;ref name=&quot;jonilda&quot;/&gt; Izdaci za odbranu 2011. bili su u visini 1,52% BDP-a.&lt;ref name=&quot;CSIS&quot;/&gt;

== Administrativna podjela ==
{{glavni|Administrativna podjela Albanije}}

Albanija je podijeljena u 12 okruga (''qark'' na albanskom). Regije su dalje podijeljene u 36 [[Oblasti Albanije|oblasti]] („rrethe“ na Albanskom). Glavni grad, [[Tirana]], ima specijalan status.

{{Političke podjele Albanije}}

== Privreda ==
{{glavni|Privreda Albanije}}
{| class=&quot;wikitable&quot; align=&quot;right&quot; style=&quot;margin: 0 0 1em 1em; width: auto; line-height: 1.1em;&quot;
|+ Struktura bruto domaćeg proizvoda&lt;ref name=&quot;cia_factbook&quot; /&gt;
|-
! Sektor
! Udio sektora u BDP-u
! Udio zaposlenih
|-
| [[poljoprivreda]]
| 21,4 %
| 58 %
|-
| [[industrija]]
| 19,4 %
| 15 %
|-
| uslužni sektor
| 59,2 %
| 27 %
|-
|}
[[Datoteka:Korce, bazaar 3.jpg|thumb|desno|180px|Tipične tezge na pijaci (bazaru) u gradu [[Korça]]]]
Već cijeli niz godina Albanija se nalazi u jednom teškom procesu privredne transformacije sa ranije centralno-planske socijalističke u modernu, otvorenu tržišnu ekonomiju. Nakon teške krize 1990tih, privreda je postepeno bilježila oporavak: mnoga država preduzeća su [[privatizacija|privatizirana]], izgrađeni pravni okviri poslovanja, stopa [[inflacija|inflacije]] stabilizirana, smanjena je stopa nezaposlenosti a bruto nacionalni proizvod i prosječni mjesečni dohoci radnika povećani. Sektor [[turizam|turizma]] je zabilježio snažan porast prihoda. Infrastruktura je značajno poboljšana. Nacionalna ekonomija raste iz godine u godinu, a tokom [[Svjetska finansijska kriza od 2007.|finansijske krize 2007.]] Albanija je, za razliku od većine drugih evropskih država, čak zabilježila i rast privrede.&lt;ref name=&quot;wirtsch&quot;/&gt; Broj građana koji žive ispod granice siromaštva je smanjen, a od 2008. uvedena je proporcionalna (jedinstvena) stopa [[porez]]a od 10%, koja je među najnižim u Evropi.

Ipak, u Albaniji još uvijek postoje brojni strukturalni problemi. Stopa [[nezaposlenost]]i je još uvijek relativno visoka, tako naprimjer u periodu juli-septembar 2010. iznosila je 13,5%. Iz ove stope izuzete su osobe koje rade u poljoprivredi, jer se ne smatraju nezaposlenim. Prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]] 2008. godine bilo je 12,4% albanskog stanovništva koji su se smatrali ''siromašnim''.&lt;ref name=&quot;WWD&quot;/&gt; U 2006. prosječna mjesečna primanja iznosila su 28.322 [[Albanski lek|leka]] (približno 225 [[euro|eura]]).&lt;ref name=&quot;publikime&quot;/&gt;

Jedan od većih problema u zemlji je i slaba infrastruktura. Iako su glavne saobraćajne veze znatno obnovljene i izgrađene, veći dio transportnih puteva u planinskim krajevima je i dalje u veoma lošem stanju. U tim područjima opskrba vodom je također ograničena na nekoliko sati dnevno, a česti su i prekidi napajanjem [[električna energija|električnom energijom]]. Zbog ovih problema u ruralnim područjima, mnogi stanovnici su napustili sela i odselili bilo u gradove ili čak u inostranstvo.

U 2010. [[bruto domaći proizvod]] iznosio je oko 11,955 milijardi [[američki dolar|US$]], po tekućim cijenama. Sve do 2008. BDP je rastao izuzetno brzo u pojedinim periodima daleko iznad 5% (po realnim cijenama).&lt;ref name=&quot;iwfbip&quot;/&gt; Rast privrede u tim godinama zasivao se na velikoj aktivnosti u oblasti [[građevinarstvo|građevinarstva]], ali i sitnih preduzeća i uslužnih djelatnosti. Međutim, zbog izražene energetske krize, poljoprivreda, rudarstvo i industrija su zabilježili smanjenje proizvodnje, te su vrlo sporo napredovale.

=== Trgovina ===
U 2011. izvoz je iznosio 1,954 milijardu US$ dok je uvoz iste godine iznosio 5,076 milijarde US dolara. Iz ovog proizilazi trgovački deficit od 3,122 milijarde US dolara odnosno 24,3% BDP-a.

Najvažniji izvozni partneri Albanije u 2010. bili su [[Italija]] (48,8 %), [[Kina]] (8,4 %), [[Turska]] (6,7 %), [[Grčka]] (5,6%), [[Španija]] (5,4%) i [[Indija]] (4,9%). Najviše se uvozila roba iz Italije (34,8 %), Grčke (12,9 %), Kine (6,2%), Turske (6,0%) i [[Njemačka|Njemačke]] (4,6%). Iz Albanije se najviše izvozi [[hrana]], [[hrom]], tekstilni proizvodi, sirova [[nafta]], asfalt i [[pamuk]]. U uvozu također dominiraju prehrambeni proizvodi, mašine, hemikalije, tekstil i druga potrošna roba.&lt;ref name=&quot;cia_factbook&quot; /&gt;

=== Budžet ===
[[Budžet]] Albanije 2009. obuhvatio je izdatke u vrijednosti od oko 4,1 milijarde US dolara, dok su budžetski prihodi iznosili oko 3,36 milijarde US dolara. Iz toga proizilazi budžetski deficit u visini oko 6,3% BDP-a.&lt;ref name=&quot;cia_factbook&quot; /&gt; Javni dug u 2009. iznosio je 6,44 milijarde US dolara odnosno 54,9 % BDP-a.&lt;ref name=&quot;cia_factbook&quot; /&gt;

Plan budžeta za 2012. godinu predviđao je izdatke u visini od 28,7% BDP-a te prihode u visini od 25,7% BDP-a. Prema tome, budžetski deficit je iznosio oko 3% BDP-a.&lt;ref name=&quot;eucomm&quot;/&gt; Te godine udio javnih izdataka u budžetu (u %) bio je raspoređen, između ostalih, u sljedeće oblasti:&lt;ref name=&quot;shsh12&quot; /&gt;
* zdravstvo: 9,71 %
* obrazovanje: 11,70 %
* odbrana: 3,31 %

== Međunarodne integracije ==
{{Glavni|Pristupanje Albanije Evropskoj uniji}}
Albanija je podnijela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji 28. aprila 2009.6. novembra 2009. Vijeće Evropske unije poslalo je [[Evropska komisija|Evropskoj komisiji]] relevantnu dokumentaciju pozivajući da predloži mišljenje o njoj.16. decembra, [[Evropska komisija|Evropska Komisija]] je poslala upitnik Vladi Tirane, a odgovori su dostavljeni 14. aprila 2010. Dana 8. novembra 2010. godine Vijeće je odobrilo ukidanje režima viza cirkuliranje zraka u [[Šengenski sporazum|Šengenskom prostoru]] albanske državljane; ova se odluka primjenjuje počevši od 15. decembra. 10. oktobra 2012. [[Evropska komisija]] preporučila je Albaniji da dobije ''status kandidata'' čim provede neke temeljne reforme.

U martu 2015., tokom petog &quot;''sastanka dijaloga na visokoj razini''&quot;, povjerenik za proširenje Johannes Hahn naglasio je albanskim vlastima da prije pregovora mogu započeti određivanje datuma za pristupanje, Vlada mora ponovo otvoriti dijalog uz oporbu i provode se značajne reforme u svih pet prethodno identificiranih kritičnih područja, a to su javna uprava, pravna organizacija i državna služba (''vladavina zakona''), [[korupcija]], organizirani kriminal, temeljna prava. Ovaj službeni stav u cijelosti je dijelio [[Evropski parlament]] u aprilu 2015 Putem rezolucije kao komentara na predstavljanje izvješća Komisije o napretku Albanije u 2014. godini od strane [[Evropska komisija|Komisije]].

Temeljni korak ka otvaranju pristupnih pregovora bilo je jednoglasno odobravanje Skupštine ustavne reforme pravosudnog sustava održanog 21. juna 2016., koju su politički čelnici [[Evropska unija|Evropske unije]] smatrali neophodnom za borbu protiv korupcije bijesan u zemlji.

U aprilu 2018. godine, visoki predstavnik Evropske unije i povjerenik za proširenje objavljuju svoje pozitivno mišljenje o otvaranju pregovora o pristupanju, s obzirom na ostvareni napredak. U junu iste godine čelnici 28 zemalja članica odobrili su sporazum o početku pregovora o pristupanju od lipnja 2019.

29. maja 2019. godine, visoki predstavnik i povjerenik za proširenje ponovili su svoje pozitivno mišljenje prilikom otvaranja pregovora o pristupanju, s obzirom na ostvareni napredak, posebno u pogledu &quot;masovne reforme pravosudnog sustava.Međutim, iako su i [[Sjeverna Makedonija]] i Albanija ispunile svoja obećanja, [[Evropsko vijeće]] nije uputilo zeleno svjetlo za pregovore o pristupanju. Sjeverna Makedonija je u povoljnijem položaju u odnosu na Albaniju. Obećana potvrda pregovora o pristupanju trebala bi se dogoditi u [[Oktobar|oktobru]] 2019, no 18.oktobra čelnici zemalja članica Evropske unije nisu se suglasili oko prijedloga da se otpočnu pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i nakon duge i burne rasprave protekle noći nisu usvojili nikakve zaključke o proširenju.

== Demografija ==
{{glavni|Demografija Albanije}}
{| class=&quot;wikitable&quot; align=&quot;right&quot; style=&quot;margin: 0 0 1em 1em; width: auto; line-height: 1.1em;&quot;
!align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#d2d2d2&quot; colspan=&quot;5&quot;|Popis stanovništva&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;popis2011&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;shsh12&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;cia_factbook&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;instattreg&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;king&quot;/&gt;
|-
! Godina
! Broj
|-
|align=&quot;center&quot;| 2012
|align=&quot;right&quot; | 2.815.749
|-
|align=&quot;center&quot; | 2011
|align=&quot;right&quot; | 2.800.138
|-
|align=&quot;center&quot; | 2001
|align=&quot;right&quot; | 3.069.275
|-
|align=&quot;center&quot; | 1989
|align=&quot;right&quot; | 3.182.400
|-
|align=&quot;center&quot; | 1979
|align=&quot;right&quot; | 2.590.600
|-
|align=&quot;center&quot; | 1969
|align=&quot;right&quot; | 2.068.200
|-
|align=&quot;center&quot; | 1960
|align=&quot;right&quot; | 1.626.300
|-
|align=&quot;center&quot; | 1950
|align=&quot;right&quot; | 1.218.900
|-
|align=&quot;center&quot; | 1945
|align=&quot;right&quot; | 1.122.000
|-
|align=&quot;center&quot; | 1930
|align=&quot;right&quot; | 833.600
|-
|align=&quot;center&quot; | 1923
|align=&quot;right&quot; | 814.400
|-
|}
[[Datoteka:Pyramide Albanie.PNG|desno|thumb|Starosna piramida stanovništva 2005.]]
Prema popisu stanovništva koji je proveden u Albaniji u oktobru 2011, zemlja je imala 2.800.138 stanovnika. To predstavlja smanjenje broja stanovništa za preko 8% u periodu od 2011. godine, što je pravdano velikim iseljavanjem stanovnika. Prvi put u njenoj historiji, manje od polovine stanovnika živjelo je na selu (46,5%).&lt;ref name=&quot;popis2011&quot;/&gt; Ministarstvo unutrašnjih poslova Albanije objavilo je u decembru 2015. da je u registru stanovnika upisano više od 4,4 miliona osoba. Međutim, većina tih osoba živi u inostranstvu.&lt;ref name=&quot;punete&quot;/&gt;

U doba [[Komunizam|komunističke]] vlasti u zemlji, ona je stalno vršila procese [[industrijalizacija|industrijalizacije]] i urbanizacije zemlja, ali i pored toga velika većina Albanaca je prije 1990. i dalje živjela na selu. To i danas obilježava mentalitet mnogih ljudi i u gradovima, čak i onih koji nisu doselili u grad, već njihovi roditelji ili, u svakom slučaju, neko od rođaka još i dalje živi na selu. Tradicionalna srednja klasa stanovništva u Albaniji je i dalje rijetka. Moderna građanska kultura postojala je početkom 20. vijeka samo u većim gradovima poput Skadra, [[Korça|Korçe]], [[Drač]]a i [[Đirokaster|Đirokastra]]. Tek od 1920tih njima se pridružuje nova albanska prijestonica [[Tirana]]. Komunisti su odbijali građansku samosvijest ovih gradova te su nakon 1945. značajno uništili građanska kulturna dostignuća.

Vrijeme nakon prekretnice 1990. donijelo je velike ''demografske promjene''. S jedne stane, stotine hiljade Albanaca je bilo legalno ili ilegalno otišlo u Italiju, Grčku, druge zemlje [[Evropska unija|EU]] ili [[Sjeverna Amerika|Sjevernu Ameriku]], dok je s druge strane uslijedila velika unutrašnja migracija, &quot;bijeg&quot; sa sela u gradove, u kojem su stanovnici planinskih naselja i sela doselili u gradske centre. Albanska vlada je 2004. objavila podatak da se broj emigranata popeo na jedan milion za manje od 15 godina.&lt;ref name=&quot;king&quot; /&gt; Međutim, i pored odseljavanja broj stanovništva u glavnom gradu Tirani i lučkom gradu Draču zabilježio je ogroman porast zbog unutrašnjeg doseljavanja. Tirana je sa 250 hiljada stanovnika 1990. porasla na 600.000 danas. Sela i mali gradovi su gotovo pusti. U brdima i na jugu zemlje postoje brojna sela u kojima niko ne živi.&lt;ref name=&quot;heller&quot;/&gt;

Iako su Albanci prije 1990. imali najvišu stopu prirodnog prirasta u Evropi (kontracepcijska sredstva su bila zabranjena), danas su sa 1,32 rođena djeteta po jednoj ženi daleko ispod evropskog prosjeka od 1,5 djeteta po ženi. Glavni grad ima čak i niži prosjek od oko 1 djeteta po ženi, što je daleko najniža vrijednost među većim evropskim gradovima. Ova okolnost zajedno sa nezaustavljivim odseljavanjem stanovništva doveli su do brzog starenja albanskog stanovništva, koje, zbog još uvijek velikog udjela mlađe populacije od 15 do 30 godina starosti, nije značajnije izraženo. U međuvremenu prosječna starost stanovništva porasla je na 35,3 godine.&lt;ref name=&quot;popis2011&quot;/&gt;

=== Etničke grupe ===
U etničkom smislu, Albanija ima prilično ujednačeno (homogeno) stanovništvo. [[Albanci]], prema podacima s popisa 2011, predstavljaju najveći etničku grupu sa 82,58% stanovništva.

Na istom popisu 13,96% stanovništva nije dalo odgovor u smislu etničke pripadnosti. Ostalih 1,58% stanovništva dalo je nevaljan ili neodređen odgovor. Na osnovu velikog udjela ovako nedorečenih odgovora, čije uzroke treba tražiti u brojnim pozivima na bojkot od strane organizacija etničkih manjina, ovi podaci, prema riječima Dhimitëra Doke,&lt;ref name=&quot;freund&quot;/&gt; ''ne predstavljaju jasnu i nedvosmislenu sliku etničke strukture stanovništva Albanije''.

Prema odgovorima datim na popisu stanovništva, [[Grci]] sa 0,87% stanovništva predstavljaju najveću etničku manjinu a žive pretežno na jugu zemlje. [[Romi]] i Vlasi (Arumuni) također žive u Albaniji, obje grupe sa po 0,3% stanovništva zemlje. Međutim njihovi pripadnici žive u cijeloj zemlji, vrlo raspršeno, a veće zajednice su koncentrirane u većim gradovima te u južnim dijelovima zemlje. Poslije njih slijede etnički [[Makedonci]] sa 0,2% stanovništva Albanije, koji žive u nekim selima duž državne granice prema Makedoniji. Kao ''Balkanski Egipćani'' izjasnilo se 0,12% stanovništva. Ova zajednica uglavnom živi u većim gradovima, a u etničkom smislu su se izdvojili iz Roma. Relativno mala manjina je 0,01% Crnogoraca. Oni žive uglavnom na sjeverozapadu Albanije prema granici sa Crnom Gorom. Pored navedenih, sve ostale etničke grupe u zemlji sačinjavaju ukupno 0,09% stanovništva.

[[Bošnjaci]] sa oko 10.000 pripadnika također predstavljaju jednu od manjina u Albaniji. Njih oko 3.000 živi u regiji između Drača i Tirane, tačnije u naseljima Borak i Šijak. Oni su tamo i dalje zadržali svoj nacionalni identitet i jezik.&lt;ref name=&quot;botasot&quot;/&gt; Međutim, na popisu stanovništva 2011. njihov broj nije iskazan zasebno.&lt;ref name=&quot;popis2011&quot;/&gt;

== Flora i fauna ==
[[Datoteka:Steinadler Aquila chrysaetos closeup2 Richard Bartz.jpg|thumb|lijevo|180px|[[Suri orao]] (''Aquila chrysaetos'', alb. ''Shqiponja'') – simbol Albanije]]
Albanija se nalazi u području gdje je, između ostalog, prisutan i veliki broj biljnih vrsta. Albanska flora ima 3.221 poznatu vrstu, od čega je 489 [[endem]]a karakterističnih za Balkansko poluostrvo, dok 40 vrsta raste samo u Albaniji.

U obalnom pojasu rastu palme, [[narandža|narandže]] i [[limun]]. U dubokim riječnim dolinama koji protiču kroz gorje rastu velike šume oraha i badema. U šumama na sjeveru zemlje rastu između ostalih jele, smrče, hrastovi, bukve i [[javor]]. Za Albaniju su naročito karakteristične hrastove šume koje čine oko petinu svih šuma u zemlji. Na toplijem jugu države i u priobalnim nizijama rastu borovi, [[Lipa (biljka)|lipe]] i masline. Sredozemni grmovi (''makija'') rasprostranjeni su sve do nadmorske visine od 800 m, a osim njih i lovor, eukaliptus i smokva.&lt;ref name=&quot;albantur&quot;/&gt;

U velike površine netaknute okoline, Albanija čini životni prostor velikom broju rijetkih ptica kao i drugim životinjama, koje su u ostalim područjima ovog dijela Evrope već nestale. U zabačenim planinskim područjima žive [[vuk]]ovi, euroazijski ris, lisice, jeleni, divlje koze i divlje svinje. Broj smeđih medvjeda je krajem 1990ih znatno opao.&lt;ref name=&quot;Eckehard&quot;/&gt; Osim toga u Albaniji živi više od 350 vrsta ptica, između ostalih to su jastrebovi, orlovi i lunje. Vlažna i močvarna područja duž obale i jezera su važne stanice za mnoge ptice selice. U albanskim vodama i moru živi oko 260 ribljih vrsta kao i neke rijetke vrste kornjača poput velike želve (''Chelonia mydas'') i glavate želve (''Caretta caretta'').&lt;ref name=&quot;medasset&quot;/&gt;

Međutim, u Albaniji je u posljednjih 25 godina zabilježen pad [[Biološka raznolikost|biološke raznolikosti]]. Dvije biljne i četiri životinjske vrste su već izumrle. Kod 27 vrsta sisara, 89 vrsta ptica, šest vrsta riba i 4 biljne vrste zabilježen je pad broja jedinki za više od polovine.&lt;ref name=&quot;medasset&quot; /&gt;

=== Prirodna okolina ===
Albanija je dom velikom broju biljnih i životinjskih vrsta, ali se istovremeno bori sa cijelim nizom ekoloških problema, između ostalih nelegalnim lovom i ribolovom, prekomjernim izlovom ribe, nelegalnom sječom šuma i njihovim krčenjem te prekomjernom ispašom pašnjaka. Prema podacima iz 2002, 3,6% površine zemlje je bilo zaštićeno u okvirima rezervata ili nacionalnih parkova dok je 2010. taj postotak narastao na 9,9.&lt;ref name=&quot;projectAl008&quot;/&gt; Albanija pripada takozvanom &quot;Zelenom pojasu Evrope&quot; te se nalazi u &quot;[[Plavo srce Evrope|Plavom srcu Evrope]]&quot;.&lt;ref name=&quot;GREEN_BELT&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;BLUE_HEART&quot;/&gt;

=== Nacionalni parkovi ===
U Albaniji postoji 14 [[Nacionalni parkovi u Albaniji|nacionalnih parkova]], koji zauzimaju oko 6,9% površine zemlje, te pomorski nacionalni park Karaburun-Sazan. Najveći po površini su nacionalni park Prespansko jezero, nacionalni park Šebenik-Jablanica i nacionalni park planine Dajtit. Parkovi su mjesta gdje rastu brojne ugrožene biljne vrste i utočište za brojne ugrožene životinjske vrste, a smatraju se mjestima netaknute prirode. Međutim, nedostaje efektivan i praktičan način zaštite tih područja. Pojedini nacionalni parkovi su također i omiljena turistička odredišta.

== Kultura ==
{{glavni|Kultura Albanije}}

=== Sport ===
Najpopularniji sport u zemlji je [[nogomet]]. U najvišem rangu nogmetnog takmičenja, ''Kategoria Superiore'', takmiči se 12 klubova. Do danas najviše titula šampiona ostvario je klub iz Tirane [[KS Dinamo Tirana]]. [[Nogometna reprezentacija Albanije]] ostvarila je najvišu pobjedu u Balkanskom kupu 1946. godine. Također, po prvi put se 2015. [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa I|kvalificirala]] na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Evropsko prvenstvo u nogometu]]. Osim nogometa, u zemlji su popularna košarka, odbojka i [[streljaštvo]]. Posljednjih godina, automobilske utrke također dobijaju na popularnosti.

Albanija je članica [[UEFA]], [[FIFA]] i Međunarodnog olimpijskog komiteta. Tek 2013. u Tirani je održano neko značajnije međunarodno takmičenje i to Evropsko prvenstvo u dizanju tegova.

=== Filatelija ===
{{glavni|Filatelija u Albaniji}}

Prva poštanska marka Albanije izašla je 5. maja 1913. godine, gotovo šest mjeseci nakon proglašenja nezavisnosti. Tiskana je jedna marke sa [[Nominalna vrijednost|nominalnom vrijednošću]] od 1 groša, odnosno 1 [[Turska pjastra|turske pjastre]] Marke su bile zapravo službeni okrugli pečat Ministarstva pošte Albanije, sa albanski dvoglavim orlom kao grbom, tekstom &lt;tt&gt;''MINISTERIA E POST-TELEG E TELEFONËVET'' &lt;/tt&gt;u crnoj boji i bez naznačene nominalne vrijednosti. Ukupno je tiskano 2232 komada. Drugo izdanje izašlo je 1. juna, a varijacija te marke 14. oktobra 1913. Radi se ponovo o pečatu, ali bez grba sa nominalnom vrijednošću od jednog groša. Varijanta iz juna je tiskana u [[karnet]]ima od 45 komada, a na poštanskim šalterima je rezana u približno kvadratične marke, a marke su zbog teksta zarotiranog za 45° lijepljene tako da je zarotirani vrh kvadrata bio dolje. Postoje varijante u crnoj i plavoj boji. Drugo izdanje je perforirano iglom šivaće mašine, a perforacije su obilježavane grafitnom olovkom. Tiraž junske serije bio je 1643 komada, a oktobarske oko 800. Petnaest dana kasnije 16. juna izlazi serija od 8 maraka, koje su marke [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]] iz 1908, 1909 i 1911. godine, na kojima je ručno utisnut crni pečat u obliku albanskog dvoglavog orla. Nominalna vrijednost je od 2, 5, 10 i 20 para, 1, 2, 2½, 5, 10, 25 i 50 pjastri. Marke su u raznim bojama, a pored orla u donjem dijelu marke je polukružno utisnuto albansko ime Albanije ''Shqipёria''. Tiraž ove serije bio je od 11.375 komada za marku sa nominalnom vrijednošću od 1 pjastre (plave boje), do 16 komada za najvrijedniju marku sa nominalnom vrijednošću od 50 pjastri u naranđastosmeđoj boji. Ova serija je jedna od najvrijednijih albanskih maraka, te vrijednost na tržištu za visoke nominalne vrijedosti, u zavisnosti od kvaliteta, prelazi nekoliko desetina hiljada [[euro|eura]]. 
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Datoteka:Shqipenia 16 June 1913-2.jpg|Marka br. 5 iz serije od 16. juna 1913. godine{{efn|name=MI|Redni broj poštanske marke je po njemačkom katalogu izdavača [[Michel]].}} 
Datoteka:Shqipenia 16 June 1913.jpg|Marka br. 6 iz serije od 16. juna 1913. godine{{efn|name=MI}}
Datoteka:Te Shqipenies 25 October 1913.jpg|Marka br. 18 iz serije od 25. oktobra 1913. godine{{efn|name=MI}}
Datoteka:Te Shqipenies 25 October 1913-1.jpg|Marka br. 21 iz serije od 25. oktobra 1913. godine{{efn|name=MI}}
Datoteka:Shqipenia E Lire 1 December 1913.jpg|Marka br. 29 iz serije od 1. decembra 1913. godine{{efn|name=MI}}
&lt;/gallery&gt;

Sve do uvođenja nove albanske valute [[Albanski franak|albanskog franka]], albanske marke su imale nominalne vrijednosti u turskoj pjastri ili u manjim jedinicama [[Turska pjastra|para]]ma. U decembru 1913. izlazi serija od 6 maraka sa motivom [[Skenderbeg]]a sa nominalnim vrijednostima od 2, 5, 10, 25, 50 [[Albanski franak|qintar]]a, kao stotog dijela franka i 1 franka. Marke imaju štamparsku grešku jer je ime Skenderbega umjesto &lt;tt&gt;Skanderbegu&lt;/tt&gt; oštampano &lt;tt&gt;Skanderbe'''&lt;big&gt;r'''&lt;/big&gt;gu&lt;/tt&gt;. Ova serija je poznata u manjoj količini (oko 50 kompleta) sa pečatom &lt;tt&gt;Shkoder&lt;/tt&gt; i &lt;tt&gt;Lezkë&lt;/tt&gt; u zlatnoj boji.  Tiraž je bio 500.000 sa niže vrijednosti, a 100.000 za marku od 1 franka.&lt;ref&gt;MICHEL Südeuropa 2001/2002, Schwanberger Verlag München, ISBN 387-858-659-0 {{Simboli jezika|de|njemački}}&lt;/ref&gt;

=== Praznici i blagdani ===
* Nova godina (''Festat e Vitit të Ri'') – 1. i 2. januar
* &quot;Dan ljeta&quot; (''Dita e Verës'', paganski praznik) – 14. mart
* [[Uskrs]] / Vaskrs (''Dita e Pashkës'') – varijabilan datum
* Praznik rada (''Dita Ndërkombëtare e Punëtoreve'') – 1. maj
* Bajram (Kurban i Ramazanski) (''Dita e Bajramit'') – varijabilni datumi
* Dan [[beatifikacija|beatifikacije]] Majke Tereze (''Dita e Lumturimit të Nënë Terezës'') – 19. oktobar
* Dan nezavisnosti i dan zastave (''Dita e Pavarësisë dhe Festa e Flamurit'') – 28. novembar
* Dan oslobođenja (''Dita e Çlirimit'') – 29. novembar
* Nacionalni dan mladosti (''Dita Kombëtare e Rinisë'') – 8. decembar (povodom pada komunističkog režima)
* Božić (''Krishtlindjet'') – 25. decembar

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak|refs=
&lt;ref name=&quot;popis2011&quot;&gt;[http://www.instat.gov.al/en/themes/population/publications/books/2012/main-results-of-population-and-housing-census-2011.aspx Popis stanovništva i domaćinstava 2011.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170803171148/http://www.instat.gov.al/en/themes/population/publications/books/2012/main-results-of-population-and-housing-census-2011.aspx |date=3. 8. 2017 }}, podaci INSTAT (Albanski institut za statistiku)&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mmf1&quot;&gt;[http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2014/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=96&amp;pr.y=19&amp;sy=2014&amp;ey=2019&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;c=914&amp;s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC&amp;grp=0&amp;a= &quot;Report for Selected Countries and Subjects&quot;]. Imf.org, 14. septembar 2006, pristupljeno 15. decembar 2015.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;hdi&quot;&gt;[http://hdr.undp.org/sites/default/files/hdr_2015_statistical_annex.pdf &quot;Human Development Report 2015&quot;] (PDF). Ujedinjene nacije, 2015, pristupljeno 14. decembra 2015.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ginicoef&quot;&gt;[http://hdr.undp.org/en/content/income-gini-coefficient &quot;Income Gini coefficient&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100610232357/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2172.html |date=10. 6. 2010 }}. Svjetska banka, UNDP pristupljeno 15. decembar 2015.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ciacoast&quot;&gt;[http://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2060.html Dužina obale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151228181044/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2060.html |date=28. 12. 2015 }}, CIA World Factbook, pristupljeno 16. decembar 2015.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;shsh12&quot;&gt;{{Cite book| publisher=Instituti i Statistikës| title=Shqipëria në Shifra / Albania in Figures 2012| location=Tirana| year=2013| url=http://www.instat.gov.al/media/212757/shqiperia_ne_shifra_2013.pdf| access-date=16. 12. 2015| archive-url=https://web.archive.org/web/20150924035537/http://www.instat.gov.al/media/212757/shqiperia_ne_shifra_2013.pdf| archive-date=24. 9. 2015| url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;reiseinfos&quot;&gt;[http://www.online-reiseinfos.de/klima/albanien.php Klima u Albaniji i klimatske temperature u Korci, Tirani i Vlori]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;jonilda&quot;&gt;{{Cite web | url=http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2008/08/21/feature-03 | title=Albania to abolish conscription by 2010 | language=en | access-date=18. 12. 2012 | date=21. 8. 2008 | publisher=Southeast European Times | author=Jonilda Koci}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;CSIS&quot;&gt;{{Cite web | url=http://www.csis.org/media/csis/pubs/080424-chao-europeandefense.pdf | title=Center for strategic &amp; International Studies; „Trends in European Defense Spending, 2001–2006“ | format=PDF | page=13- | access-date=23. 12. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20090418142045/http://www.csis.org/media/csis/pubs/080424-chao-europeandefense.pdf | archive-date=18. 4. 2009 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;cia_factbook&quot;&gt;[http://www.cia.gov/library/publications/resources/the-world-factbook/geos/al.html The World Factbook - Albania] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304104519/https://www.cia.gov/library/publications/resources/the-world-factbook/geos/al.html |date=4. 3. 2016 }}, CIA, pristupljeno 19. decembar 2015.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;wirtsch&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.ost-ausschuss.de/albanien-trotzt-der-wirtschaftskrise |title=Albanien trotzt der Wirtschaftskrise |access-date=11. 8. 2010}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;WWD&quot;&gt;Svjetska banka: [http://www.undp.org.al/index.php?page=WWD/p_red United Nations Development Programme in Albania (engl.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130613085145/http://www.undp.org.al/index.php?page=WWD%2Fp_red |date=13. 6. 2013 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;publikime&quot;&gt;{{Cite web | url=http://web.archive.org/web/20120211235905/http://www.instat.gov.al/graphics/doc/downloads/publikime/Tregues%20sipas%20qarqeve2006.pdf | title=INSTAT: ''Tregues sipas qarqeve/Indicators by Prefectures 2005/06'', Tirana 2007 | access-date=20. 12. 2015 | archive-date=11. 2. 2012 | archive-url=https://web.archive.org/web/20120211235905/http://www.instat.gov.al/graphics/doc/downloads/publikime/Tregues%20sipas%20qarqeve2006.pdf | url-status=live }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;iwfbip&quot;&gt;Procjena Međunarodnog monetarnog fonda: [http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2013/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=25&amp;pr.y=9&amp;sy=2011&amp;ey=2018&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;c=914&amp;s=NGDP_R%2CNGDP_RPCH%2CNGDP%2CNGDPD%2CNGDP_D%2CNGDPRPC%2CNGDPPC%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CPPPSH%2CPPPEX%2CNID_NGDP%2CNGSD_NGDP&amp;grp=0&amp;a= World Economic Outlook Database (BDP 2013 po državama)], stanje: oktobar 2013. Pristupljeno 6. januara 2014.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;eucomm&quot;&gt;{{Cite web|url=http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/occasional_paper/2012/pdf/ocp97_en.pdf|publisher= European Commission|title =''2012 Economic and Fiscal Programmes of Albania, Bosnia and Herzegovina: EU Commission’s overview and country assessments'' |date= 1. 6. 2012|language=en| access-date=15. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;instattreg&quot;&gt;{{cite web | url=https://web.archive.org/web/20111014174433/http://www.instat.gov.al/graphics/doc/tabelat/Treguesit%20Sociale/Popullsia/POP%202006/pop2.xls | title=Instituti i Statistikës: Popisi stanovništva 2001-2008}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;king&quot;&gt;{{Cite book|author=Russell King, Nicola Mai|title=Out of Albania – From risis migration to social inclusion in Italy|publisher=Berghahn Books|location=New York|year=2008|isbn=978-1-84545-544-6}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;punete&quot;&gt;{{Cite web | url=http://www.punetebrendshme.gov.al/al/te-rejat/lajme/prezantohet-projekti-per-regjistrimin-e-shqiptareve-qe-jetojne-jashte-vendit-video | title=Prezantohet projekti për regjistrimin e shqiptarëve që jetojnë jashtë vendit | work=Ministria e Punëve të Brendshme | date=11. 12. 2015 | access-date=17. 12. 2015 | language=sq | archive-date=19. 12. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20151219060343/http://www.punetebrendshme.gov.al/al/te-rejat/lajme/prezantohet-projekti-per-regjistrimin-e-shqiptareve-qe-jetojne-jashte-vendit-video | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;heller&quot;&gt;{{Cite book|publisher=Wilfried Heller| title=Abwanderungsraum Albanien - Zuwanderungsziel Tirana; Praxis Kultur- und Sozialgeographie| volume=H. 27| location=Potsdam| year=2003| ISBN=3-935024-68-1}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;freund&quot;&gt;{{Cite book|author=Dhimitër Doka|title=Die ethnischen Minderheiten in Albanien im Licht der Volkszählung 2011|publisher=Deutsch-Albanische Freundschaftsgesellschaft; Albanische Hefte |number=4 |location=Bochum |year=2013 |pages=14–16|ISSN=0930-1437}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;botasot&quot;&gt;[http://botasot.info/shqiperia/111770/7qjTyaH/ ''Shqipëria, ndërtimorja më e madhe në Evropë''], Bota Sot, pristupljeno 20. decembra 2015.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;albantur&quot;&gt;{{Cite web| url=https://web.archive.org/web/20130927133520/http://www.albaniantourism.com/?crd=0,8,2,0,0,40&amp;ln=1 | title=National Tourism Agency of Albania: Flora and Fauna |access-date= 27. 9. 2013}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Eckehard&quot;&gt;{{Cite book|author=Eckehard Pistrick| title=In der archaischen Bergwelt Albaniens| date=6. 7. 2010| pages=22}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;medasset&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.medasset.org/cms/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=36%3Aalbania&amp;catid=6%3Aactivities&amp;Itemid=30&amp;lang=en |title=Mediterranean Association to Save the Sea Turtles |access-date=18. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120403211130/http://www.medasset.org/cms/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=36%3Aalbania&amp;catid=6%3Aactivities&amp;Itemid=30&amp;lang=en |archive-date=3. 4. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;projectAl008&quot;&gt;{{Cite web | url=http://mediterranean.panda.org/about/projects/index.cfm?uProjectID=AL0008 | title=Protecting Biodiversity in Albania through promotion of Natura 2000 | language=en | publisher=WWF | access-date=17. 12. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160305064433/http://mediterranean.panda.org/about/projects/index.cfm?uProjectID=AL0008 | archive-date=5. 3. 2016 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;GREEN_BELT&quot;&gt;[http://www.europeangreenbelt.org/fileadmin/content/downloads/maps/08Romania%20Serbia%20Montenegro.pdf Biro za ekološke studije (2007): ''Karte 8 zum Grünen Band Europas''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140628210143/http://www.europeangreenbelt.org/fileadmin/content/downloads/maps/08Romania%20Serbia%20Montenegro.pdf |date=28. 6. 2014 }} [PDF]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;BLUE_HEART&quot;&gt;U. Schwarz: [http://www.balkanrivers.net/sites/default/files/BalkanRiverAssessment29032012web.pdf ''Balkan Rivers – The Blue Heart of Europe, Hydromorphological Status and Dam Projects.''] izvještaj 2012. (PDF)&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;novi-predsjednik&quot;&gt;{{Cite web | url =https://avaz.ba/globus/region/760363/novi-predsjednik-albanije-bajram-begaj-polozio-zakletvu| title =Novi predsjednik Albanije Bajram Begaj položio zakletvu| publisher =Dnevni avaz| date =24. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Albania}}
{{Commonscat|Albania}}
{{wikiatlas|Albania}}
* {{službeni sajt|https://kryeministria.al/en}} Vlade Albanije {{sq simbol}}{{en simbol}}
* [http://www.albania.al/ Nacionalna turistička organizacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150705085533/http://www.albania.al/ |date=5. 7. 2015 }}, zvanična stranica Albanije za informacije o putovanju i turizmu. {{en simbol}}
* [http://worldpics.com.au/Albania/index.html Slike svijeta: Albanija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120321064514/http://www.worldpics.com.au/Albania/index.html |date=21. 3. 2012 }}, mjesta koja se trebaju posjetiti u Albaniji {{en simbol}}
* {{CIA World Factbook link|al|Albanija}} {{en simbol}}
* [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=AL Albanija] na &quot;International Futures&quot; {{en simbol}}
* [http://www.bbc.com/news/world-europe-17679574 Albanija] na [[BBC|BBC News]] {{en simbol}}

{{Države Evrope}}
{{Mediteranska unija}}
{{NATO}}
{{OIK}}
{{Vijeće Evrope}}

{{Wiki članak}}

[[Kategorija:Albanija|*]]
[[Kategorija:Države članice NATO-a]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Mediteranske države]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1912.]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Države albanskog govornog područja]]</text>
      <sha1>ln34hr0kudg6dpf0py133pu7e6feebz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Republika Srpska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1420</id>
    <revision>
      <id>3426046</id>
      <parentid>3385281</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:34:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35468" xml:space="preserve">{{Geokutija|Entitet
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Republika Srpska
| izvorno_ime           = 
| drugo_ime             = Република Српска
| kategorija            = [[Entitet (politička geografija)|Entitet Bosne i Hercegovine]]
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               = Flag of Republika Srpska.svg
| simbol                = Amblem republike srpske.svg
| simbol_vrsta          = Amblem
&lt;!-- *** Države, regije itd. *** --&gt;
| država                = Bosna i Hercegovina
| zastava_države        = da
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| glavni_grad           = [[Sarajevo]] (''de jure'')&lt;br /&gt;[[Banja Luka]] (''de facto'')
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| površina              = 24 857
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = &lt;span style=&quot;color: red; font-size: larger;&quot;&gt;▼&lt;/span&gt;1 228 423
| stanovništvo_datum    = 2013
| stanovništvo_gustoća  = 53
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan               = 9. januar 1992. (proglašena)
14. decembar 1995. (priznata kao entitet u BiH)
| vlada                 = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[federalna jedinica]]
| lider                 = [[Željka Cvijanović]]
| lider_vrsta           = [[Predsjednik]]
| lider_partija         = [[SNSD]]
| lider1                = [[Radovan Višković]] ([[SNSD]])
| lider1_vrsta          = [[Premijer]]
| vremenska_zona        =CET
| utc_odstupanje =+1
| vremenska_zona_DST    =CEST
| poštanski_broj        =
| pozivni broj          =+387 ([[BiH]])
| kod                   =
&lt;!-- *** Slobodna polja *** --&gt;
| prazno                =Desno
| prazno_vrsta =[[Promet lijevom i desnom stranom|Strana vožnje]]
| prazno1               =[[Konvertibilna marka]] (BAM)
| prazno1_vrsta = 
[[Valuta]]
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Republika Srpska simple.svg
| opis_karte            = Republika Srpska (plava)&lt;br /&gt;
[[Brčko distrikt]] (zelena)
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web_stranica          = {{URL|www.vladars.net}}
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
|utc_odstupanje_DST=+2}}
'''Republika Srpska''' jest, prema [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskom sporazumu]], jedan od dva [[Entitet (politička geografija)|entiteta]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] (pored [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]) i zauzima 49% njene teritorije. [[Narodna skupština Republike Srpske]] vrši ustavotvornu i zakonodavnu vlast, i čine je 83 zastupnika koji se biraju na izborima svake četiri godine. [[Vlada Republike Srpske]] vrši izvršnu vlast. [[Predsjednik Republike Srpske]] se bira na neposrednim izborima svake četiri godine. Nivoi vlasti su općina, odnosno grad i entitet.
== Historija ==
{{Glavni|Historija Bosne i Hercegovine|Historija Republike Srpske}}

=== Nastanak ===
Predstavnici glavnih političkih i nacionalnih organizacija i institucija [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]] sastali su se 13. oktobra 1990. godine u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i stvorili &quot;Srpsko nacionalno vijeće Bosne i Hercegovine&quot; kao koordinaciono i reprezentativno političko tijelo.&lt;ref&gt;[https://books.google.rs/books?id=7g4UAQAAMAAJ&amp;q=%22Serbian+National+Council+of+Bosnia%22&amp;dq=%22Serbian+National+Council+of+Bosnia%22&amp;hl=sr&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwih-pCssY3fAhWkpIsKHUrjDKcQ6AEIMzAB Foreign Broadcast Information Service Daily Reports: Eastern Europe (1990). p. 58-59.]&lt;/ref&gt; Tokom političke krize koja je uslijedila nakon [[Otcjepljenje|otcjepljenja]] [[Slovenija|Slovenije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] od bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] 25. juna 1991. godine, osnovana je posebna skupština Srba 24. oktobra 1991. godine, kao predstavničko tijelo [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba iz Bosne i Hercegovine]]. Srbi u BiH tvrdili su da je to bio neophodan korak budući da je tadašnji [[Ustav Bosne i Hercegovine]] definirao da se neće donijeti veće promjene osim jednoglasnog dogovora sa sve tri strane. [[Bošnjaci]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati u BiH]] željeli su [[nezavisnost]] Bosne i Hercegovine, protiv želje Srba koji su željeli ostati u sastavu [[Jugoslavija|Jugoslavije]].[[Datoteka:SAO_BIH_1991_1992.png|lijevo|mini|[[Srpska autonomna oblast|Srpske autonomne oblasti]] u Bosni i Hercegovini 1991. i 1992. godine.]][[Plebicit srpskog naroda u Bosni i Hercegovini|Referendum]] na kojem su građani pitali da li žele ostati u Jugoslaviji održan je 9. i 10. novembra 1991. [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna vlada]] Bosne i Hercegovine (s bošnjačkom i hrvatskom većinom) ustvrdila je da je ovaj plebiscit nezakonit, ali je skupština Srba u BiH priznala njegove rezultate. Skupština je 21. novembra 1991. proglasila da su sve one općine, mjesne zajednice i naseljena mjesta u kojima je glasalo preko 50% ljudi srpske nacionalnosti, kao i ona mjesta gdje su se građani drugih nacionalnosti izjasnili da ostanu u zajedničkoj jugoslavenskoj državi bio bi teritorij savezne jugoslavenske države.

Skupština Srba u BiH usvojila je 9. januara 1992. deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. Dana 28. februara 1992. usvojen je [[Ustav Republike Srpske|ustav Srpske Republike Bosne i Hercegovine]] i proglašen da teritorij države uključuje [[Srpska autonomna oblast|srpske autonomne oblasti]], općine i druge srpske etničke entitete u Bosni i Hercegovini (uključujući oblasti opisane kao &quot;mjesta u kojima je srpski narod ostao u manjini zbog [[genocid]]a provedenog nad njim tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]&quot;), te je proglašen dijelom savezne jugoslavenske države.

Od 29. februara do 2. marta 1992. godine, Bosna i Hercegovina je održala [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum o nezavisnosti]]. Većina Srba bojkotirala je glasanje obrazlažući da je neustavno, jer je referendum zaobišao pravo veta predstavnika srpskog naroda u parlamentu. Dana 6. aprila 1992., [[Evropska unija]] je formalno priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine. Srpska Republika Bosna i Hercegovina proglasila je svoju nezavisnost 7. aprila 1992. godine. Dana 12. augusta 1992. iz imena je izbačeno pozivanje na Bosnu i Hercegovinu i ono je postalo jednostavno ''Republika Srpska.''

Tokom [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]], predsjednik Republike Srpske [[Radovan Karadžić]] izjavio je da ne želi da Srpska bude u federaciji zajedno sa [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbijom]] u Jugoslaviji, već da Srpska treba biti direktno uključena u [[Srbija|Srbiju]].&lt;ref name=&quot;East Europe Pp. 38&quot;&gt;''Daily report: East Europe, Issues 191–210''. Front Cover United States. Foreign Broadcast Information Service. Pp. 38. (A recorded conversation between Branko Kostic and Srpska's President Radovan Karadzic, Kostic asks whether Karadzic wants Srpska to be an autonomous federal unit in federation with Serbia, Karadzic responds by saying that he wants complete unification of Srpska with Serbia as a unitary state similar to France.)&lt;/ref&gt;

=== Rat u Bosni i Hercegovini ===
{{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:BeforeDayton.png|desno|mini|280x280piksel|Granice sukobljenih strana prije Dejtonskog sporazuma{{Legenda|#027B3F|[[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]}}{{Legenda|red|[[Vojska Republike Srpske]]}}{{Legenda|darkblue|[[Hrvatsko vijeće odbrane]]}}]]
Dana 12. maja 1992. godine, na zasjedanju [[Narodna skupština Republike Srpske|skupštine Republike Srpske]], [[Radovan Karadžić]] najavio je šest &quot;strateških ciljeva&quot; srpskog naroda u Bosni i Hercegovini:&lt;ref name=&quot;ICTYmladic2002&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/mla-ai021010e.pdf|title=Prosecutor v. Ratko Mladic – Amended Indictment|date=2. 8. 2001|publisher=United Nations [[International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia]]}}&lt;/ref&gt;

# Uspostaviti državne granice razdvajajući srpski narod od druge dvije etničke zajednice.
# Postaviti koridor između [[Semberija|Semberije]] i [[Bosanska krajina|Krajine]] .
# Uspostaviti koridor u [[Drina|dolini rijeke Drine]], odnosno eliminisati Drinu kao granicu koja razdvaja srpske države.
# Uspostaviti granicu na rijeci [[Una|Uni]] i [[Neretva|Neretvi.]]
# Podijeliti grad [[Sarajevo]] na srpski i [[Bošnjaci|bošnjački]] dio i uspostaviti efikasne državne vlasti u oba dijela.
# Osigurati pristup [[Jadransko more|moru]] za Republiku Srpsku.

Na istoj sjednici, skupština izglasala je stvaranje [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (''VRS'') i imenovala [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], zapovjednika Drugoe vojne oblasti [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]], za zapovjednika VRS. Krajem maja 1992. godine, nakon povlačenja jugoslavenskih snaga iz Bosne i Hercegovine, Druga vojna oblast u osnovi je transformirana u Glavni štab VRS-a. Nova vojska je odmah krenula vojnim putem da ostvari šest &quot;strateških ciljeva&quot; Republike Srpske (čiji su ciljevi potvrđeni operativnom direktivom koju je Ratko Mladić izdao 19. novembra 1992.).

VRS je proširila granice Republike Srpske tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]].{{Potreban citat}} Do 1993. godine Republika Srpska je kontrolisala većinski dio (~70%) teritorije Republike Bosne i Hercegovine, te konačnim sporazumom ([[Dejtonski sporazum]]) 1995. godine, Republici Srpskoj pripalo je 49% teritorije.

U godinama 1993. i 1994. [[Vlada Republike Srpske|vlasti Republike Srpske]] htjele su da stvore Ujedinjenu srpsku državu.

=== Ratni zločini ===
Od početka rata VRS ([[Vojska Republike Srpske]]) i političko rukovodstvo Republike Srpske optuženi su za [[Ratni zločin|ratne zločine]], [[Zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]], [[genocid]], [[etničko čišćenje]] nesrpskog stanovništva, stvaranje i vođenje [[Logor|koncentracionih logora]] i uništavanjem [[Kultura Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke kulturne]] i [[Historija Bosne i Hercegovine|historijske baštine]].

Nezavisni promatrači uglavnom se slažu da su se desila i [[Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini|mnoga silovanja]] i drugi [[ratni zločin]]i od strane VRS.{{Potreban citat}} Njihove žrtve su bili prvenstveno [[Bošnjaci]], ali i [[Hrvati]].&lt;ref name=&quot;Kressel20022&quot;&gt;{{Cite book|last=Kressel|first=Neil Jeffrey|title=Mass Hate: Global Rise to Genocide and Terror|url=https://archive.org/details/masshateglobalri0000kres|publisher=Westview Press|year=2002|isbn=0-8133-3951-0|page=[https://archive.org/details/masshateglobalri0000kres/page/15 15]}}&lt;/ref&gt;

Visoko klasificirani izvještaj [[Centralna obavještajna agencija|CIA-e,]] koji je procurio u štampu, otkrio je da srpsko rukovodstvo bilo prvo počinilo zločine, da su izvršili 90% ratnih zločina i bili jedina strana koja je sustavno pokušavala &quot;ukloniti sve tragove drugih etničkih grupa iz svojih teritorija&quot;.&lt;ref name=&quot;Kressel20022&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Cohen|first=Roger|title=C.I.A. Report on Bosnia Blames Serbs for 90% of the War Crimes|url=https://www.nytimes.com/1995/03/09/world/cia-report-on-bosnia-blames-serbs-for-90-of-the-war-crimes.html?sec=&amp;spon=&amp;pagewanted=all|work=The New York Times|date=9. 3. 1995}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Thomas Cushman|first=Thomas Cushman|title=This Time We Knew: Western Responses to Genocide in Bosnia|url=https://archive.org/details/thistimeweknewwe00cush_0|publisher=New York University Press|year=1996|isbn=0-8147-1535-4|pages=[https://archive.org/details/thistimeweknewwe00cush_0/page/94 94]}}&lt;/ref&gt;

Najteže od tih krivičnih djela bio je [[genocid u Srebrenici]] 1995. godine, gdje je  sistematski pogubljeno preko 8.000 [[Bošnjaci|bošnjačkih]] muškaraca i dječaka, te duga vojna [[opsada Sarajeva]] koja je rezultirala sa 12.000 civilnih žrtava.

[[Etničko čišćenje]] nesrpskog stanovništva bilo je posebno uobičajeno na teritorijama regije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]] i doline rijeke [[Drina|Drine.]] U mnogim slučajevima postupak se vodio putem dobro organizirane i efikasne birokratije koju su uspostavile vlasti, kao što je slučaj u [[Banja Luka|Banja Luci]]. Ti i drugi slučajevi etničkog čišćenja dramatično su promijenili demografsku sliku Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.

Mnogi zvaničnici Republike Srpske također su optuženi za stvaranje i upravljanje zatočeničkim logorima, posebno [[Koncentracijski logor Omarska|Omarska]], [[Logor Manjača|Manjača]], [[Koncentracijski logor Keraterm|Keraterm]], [[Koncentracijski logor Uzamnica|Uzamnica]] i [[Koncentracijski logor Trnopolje|Trnopolje]], u kojima su bile zatočene hiljade ljudi. [[Duško Tadić]], bivši lider [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a u [[Kozarac|Kozarcu]] i bivši pripadnik paravojnih snaga podržavajući napad na [[Prijedor]][[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|, MKSJ]] je proglasio krivim za [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]], teška kršenja [[Ženevska konvencija|Ženevskih konvencija]] i kršenja ratnih običaja u [[Koncentracijski logor Omarska|logorima Omarska]], [[Koncentracijski logor Trnopolje|Trnopolje]] i [[Koncentracijski logor Keraterm|Keraterm]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/tadic/tjug/en/tad-sj970714e.pdf|title=Prosecutor v. Duško Tadić – Judgement|date=14. 7. 1997|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia}}&lt;/ref&gt; U Omarskoj potvrđeno je oko 500 smrtnih slučajeva povezanih sa ovim pritvorskim objektima.

Prema nalazima Državne komisije za dokumentaciju ratnih zločina na teritoriji Bosne i Hercegovine, VRS i drugi neidentifikovani pojedinci iz Republike Srpske tokom rata u BiH uništili su ili oštetili 68,67% ili 789 [[džamija]] u [[džemat]]u.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.alumniconnections.com/harvard/alumni/images/from_the_ashes.pdf|title=From the Ashes: The Past and Future of Bosnia's Cultural Heritage|last=Riedlmayer|first=András J.|publisher=Harvard University}}&lt;/ref&gt; Većina [[Spisak džamija u Bosni i Hercegovini|uništenih džamija]] klasifikovana je kao [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovački nacionalni spomenik]]; neki, uglavnom građeni između 15. i 17. vijeka, bili su na popisu [[UNESCO]]-a kao spomenici svjetske baštine. Mnoge katoličke crkve na istoj teritoriji također su uništene ili oštećene, posebno tokom 1995.

Pored [[Sveto|svetih]] spomenika, vojska RS-a, poput [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine]], teško su oštetile ili uništile i mnoge svjetovne spomenike. Biblioteka je zapaljena granatiranjem sa položaja VRS oko [[Sarajevo|Sarajeva]] tokom [[Opsada Sarajeva|opsade]] 1992. godine.{{Multiple image|align=right|direction=horizontal|image1=Evstafiev-Radovan Karadzic 3MAR94.jpg|width1=157|image2=Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg|width2=150|footer=[[Radovan Karadžić]] (lijevo), bivši i prvi [[predsjednik Republike Srpske]], i [[Ratko Mladić]] (desno), bivši [[general]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]], osuđeni su za [[genocid]], [[ratni zločin|ratne zločine]] i [[zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] na doživotnu kaznu zatvora.}}

Iako pojedinci odgovorni za uništavanje nacionalne baštine još nisu pronađeni, niti su podignute optužnice, [[Međunarodni sud pravde|međunarodne agencije za ljudska prava]] naveliko su izvještavale da su ''&quot;vlasti srpskog naroda u BiH izdale naredbe ili organizirale ili odobrile napore da unište bošnjačke i hrvatske kulturne i vjerske institucije&quot;''.&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=juni 1994|title=War Crimes in Bosnia-Hercegovina: U.N. Cease-Fire Won't Help Banja Luka|url=https://www.hrw.org/reports/1994/bosnia2/|journal=Human Rights Watch|volume=6|issue=8}}&lt;/ref&gt; U drugim slučajevima, poput slučaja [[Ferhat-pašina džamija|Ferhadije džamije]] utvrđeno je da su: ''&quot;Vlasti Banjaluke aktivno su se bavile ili su barem pasivno tolerirale diskriminaciju Muslimana na osnovu njihovog vjerskog i etničkog porijekla.&quot;'' i da ''&quot;[...] srpska vlada [Republika Srpska] nije ispunila svoju obavezu prema Sporazumu o ljudskim pravima da poštuje i osigura pravo na slobodu vjeroispovijesti bez diskriminacije.&quot;'' &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Dakin|first=Brett|year=2002|title=The Islamic Community in Bosnia and Herzegovina v. The Republika Srpska: Human Rights in a Multi-Ethnic Bosnia|url=http://www.law.harvard.edu/students/orgs/hrj/iss15/dakin.shtml|journal=Harvard Human Rights Journal|volume=15}}&lt;/ref&gt; Lokalni sudija presudio je da vlasti grada [[Banja Luka|Banja Luke]] pod kontrolom Srba moraju platiti 42 miliona dolara svojoj islamskoj zajednici za 16 lokalnih džamija uništenih tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] od 1992. do 1995. godine.&lt;ref name=&quot;bbc&quot;&gt;{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7902929.stm|work=BBC News|title=Serbs ordered to pay for mosques|date=20. 2. 2009}}&lt;/ref&gt;{{Quote box|quote=Tužilaštvo je dokazalo da je u [[Srebrenica|Srebrenici]] počinjen [[genocid]] i da je za to lično odgovoran [[general]] [[Radislav Krstić]].|source=[[Olga Kavran]], zamjenik koordinatora,
[[MKSJ]] Outreach Programa&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/sid/10168 |title=Bridging the Gap in Srebrenica, Bosnia and Herzegovina |publisher=[[ICTY]] |access-date=20. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;|width=17%|align=left}}Godine 1993., [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija]] stvorilo je u [[Den Haag|Haagu]] [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (ICTY) s ciljem privođenja odgovornih osoba za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava na teritoriji bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] od 1991. godine. [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haški sud]] je 24. jula 1995. podigao optužnicu protiv [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] &lt;ref name=&quot;ICTYkaradzic2009&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/karadzic/ind/en/090218.pdf|title=Prosecutor v. Radovan Karadžić – Third Amended Indictment|date=27. 2. 2009|publisher=United Nations [[International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia]]}}&lt;/ref&gt; i [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] &lt;ref name=&quot;ICTYmladic20022&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/mla-ai021010e.pdf|title=Prosecutor v. Ratko Mladic – Amended Indictment|date=2. 8. 2001|publisher=United Nations [[International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia]]}}&lt;/ref&gt; zbog optužbi za genocid i zločine protiv čovječnosti; dana 14. novembra 1995., obojica su ponovo optuženi po optužbama specifičnim za [[genocid u Srebrenici]]. Haški tribunal je 2. augusta 2001. godine [[general]]-[[major]]a [[Radislav Krstić|Radislava Krstića]], zapovjednika Drinskog korpusa VRS-a u to vrijeme odgovornog za genocid u Srebrenici, proglasio krivim za genocid.&lt;ref name=&quot;ICTYkaradzic2009&quot; /&gt; Mnoge druge političke lidere Republike Srpske i oficire VRS-a Haški sud je optužio, sudio i osudio za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene tokom [[Historija Bosne i Hercegovine|rata u BiH]] od 1992. do 1995. godine.

Godine 1993., [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija]] stvorilo je u [[Den Haag|Haagu]] [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (ICTY) s ciljem privođenja odgovornih osoba za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava na teritoriji bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] od 1991. godine. [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haški sud]] je 24. jula 1995. podigao optužnicu protiv [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] &lt;ref name=&quot;ICTYkaradzic20092&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/karadzic/ind/en/090218.pdf|title=Prosecutor v. Radovan Karadžić – Third Amended Indictment|date=27. 2. 2009|publisher=United Nations [[International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia]]}}&lt;/ref&gt; i [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] &lt;ref name=&quot;ICTYmladic20023&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/mla-ai021010e.pdf|title=Prosecutor v. Ratko Mladic – Amended Indictment|date=2. 8. 2001|publisher=United Nations [[International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia]]}}&lt;/ref&gt; zbog optužbi za genocid i zločine protiv čovječnosti; dana 14. novembra 1995., obojica su ponovo optuženi po optužbama specifičnim za [[genocid u Srebrenici]]. Haški tribunal je 2. augusta 2001. godine [[general]]-[[major]]a [[Radislav Krstić|Radislava Krstića]], zapovjednika Drinskog korpusa VRS-a u to vrijeme odgovornog za genocid u Srebrenici, proglasio krivim za genocid.&lt;ref name=&quot;ICTYkaradzic20092&quot; /&gt; Mnoge druge političke lidere Republike Srpske i oficire VRS-a Haški sud je optužio, sudio i osudio za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti počinjene tokom [[Historija Bosne i Hercegovine|rata u BiH]] od 1992. do 1995. godine.[[Datoteka:Serbia_in_the_Yugoslav_Wars.png|desno|mini|300x300piksel|Teritoriji pod kontrolom [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i [[Srpska vojska Krajine|Vojske Srpske Krajine]]]]Godine 2006. objavljen je spisak od gotovo 28.000 osoba koje su, prema navodima vlasti Republike Srpske, bile uključene samo u [[Genocid u Srebrenici|genocidu u Srebrenici;]] 892 navodno odgovornih i dalje su na funkcijama u lokalnoj vladi Republike Srpske.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Srebrenica Suspects Revealed|url=http://www.iwpr.net/report-news/srebrenica-suspects-revealed|work=Institute for War &amp; Peace Reporting|date=25. 8. 2006|access-date=23. 6. 2021|archive-date=16. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140416132527/http://iwpr.net/report-news/srebrenica-suspects-revealed|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Uhićenja i suđenja svim osumnjičenima za ratne zločine su u toku, a planirano je da se njihova suđenja održe u novoosnovanom Tribunalu za ratne zločine u BiH. Očekuje se da će suđenja svim osumnjičenim za ratne zločine trajati godinama koje dolaze.

Dva dana nakon što su međunarodne sudije u Haagu presudile da su određene srpske snage počinile [[genocid]] na preko 8.000 Bošnjaka u [[Srebrenica|Srebrenici]] 1995. godine ''&quot;Vlada Republike Srpske izrazila je duboko žaljenje zbog zločina počinjenih nad nesrbima i osudila sve osobe koje su učestvovale u tim zločinima tokom građanskog rata u Bosni&quot;'', navodi se u saopćenju.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Wood|first=Nicholas|title=Serbs Apologize To War Victims|url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9507E1D61F3EF932A35750C0A9619C8B63|work=The New York Times|date=1. 3. 2007}}&lt;/ref&gt;

=== Kontroverze ===
{{Glavni|Egzodus Srba iz Sarajeva}}

Razni navodi iznošeni su posebno od 2001. godine u pogledu nivoa [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] i ubijanja srpskih civila u regijama pod kontrolom bošnjačke vlade i [[De facto|''de'' facto]] hrvatske vlade [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]] tokom rata. U tim se navodima tvrdi da su bošnjačke i hrvatske vlasti ubijale etničke srpske civile, uključujući i Srbe koji žive u Sarajevu, te da su vlasti Republike Srpske djelovale kao odgovor na te navodne zločine.{{Potreban citat}}[[Datoteka:Bih_dayton_en.png|desno|mini|200x200piksel|Granice Republike Srpske nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]].]]

Ubistva su navodno izvršena tokom kaotičnih prvih mjeseci [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]], prije nego što su zakon i red pravilno uspostavljeni, kao i [[Mušan Topalović]], oficir odmetnik van kontrole vojske, kojeg se vlada riješila u drugoj polovini 1993. godine.

Kao rezultat [[Operacija &quot;Oluja&quot;|operacije &quot;Oluja&quot;]], gotovo 200.000 Srba pobjeglo je iz [[Hrvatska|Hrvatske]] i velik dio njih je utočište pronašao u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] (posebno u Republici Srpskoj). Također tokom i nakon rata (kada je potpisan Dejtonski sporazum), neki su Srbi napustili ili protjerani iz Sarajeva i druge dijelove [[Federacija Bosne i Hercegovine|entiteta Federacije Bosne i Hercegovine,]] posebno nakon što su teritorijalne odredbe izvršene u skladu s Dejtonskim sporazumom.&lt;ref&gt;{{Harvnb|FBIS|1996}}: &quot;The exodus of Sarajevo's Serbs is just one of many Serb exoduses during this war, but it is fatal for them. The Sarajevo Serbs are the most urban, educated, and largest ...&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FBIS27b&quot;&gt;{{Harvnb|FBIS|1996}}: &quot;Before the exodus of the Sarajevo Serbs, the exodus of almost 17,000 Serbs from Odzak and Vukosavlje passed unnoticed in the public.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Chakravartty120b&quot;&gt;{{Harvnb|Chakravartty|1999}}: &quot;The ethnic cleansing of the Krajina Serbs, quietly applauded by the governments of the United States and Germany, set precedents for the exodus of frightened Serbs from Sarajevo — once the beacon of Slavic and Islamic coexistence — after the Dayton accord signed December 14, 1995, in Paris. Neither the Muslim-led Bosnian Government nor the outside world, was able to offer the suburban Sarajevo Serbs — numbering approximately 150,000— convincing guarantees of safety.&quot;&lt;/ref&gt; Također su mnogi Srbi napustili Sarajevo nakon što je [[Momčilo Krajišnik]], bivši [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik RS]], pozvao Srbe da žive u entitetu Republika Srpska.

Osnovani su brojni logori i dogodila se pogubljenja u dijelovima Sarajeva koje su čvrsto držale srpske snage ([[Ilidža]]). Dalje, razne međunarodne i državne agencije izvijestile su da je većina Srba ubijenih u Sarajevu ubijena od i sa položaja VRS-a koji su okruživali Sarajevo i ubrojani su u ukupne žrtve od 12.000 civila. Takvi izvještaji potkrijepljeni su forenzičkim analizama i medicinskom dokumentacijom koja se vodila u sarajevskim bolnicama.  Nije podignuta optužnica pred [[MKSJ]]-om ili bilo kojom drugom pravnom agencijom koja bi razmatrala zahtjeve vlade Republike Srpske. S druge strane, [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]] je proglasio krivim [[Stanislav Galić|Stanislava Galića]], zapovjednika snaga VRS-a odgovornih za [[Opsada Sarajeva|opsadu Sarajeva]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/galic/acjug/en/gal-acjud061130.pdf|title=Prosecutor v. Stanislav Galić Judgement|date=30. 11. 2006|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia}}&lt;/ref&gt;

== Vojska ==
{{Glavni|Vojska Republike Srpske}}

== Ekonomija ==
{{Glavni|Dinar Republike Srpske}}

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Bosne i Hercegovine}}
{{Stubičasti dijagram|barwidth=150px|boja_stuba1=#FF0000|boja_stuba2=#228B22|boja_stuba3=#007FFF|cifra_stuba1=82.82|cifra_stuba2=12.77|cifra_stuba3=2.20|desno1=%|float=right|ime_stuba1=[[Srbi]]|ime_stuba2=[[Bošnjaci]]|ime_stuba3=[[Hrvati]]|maks=100|naslov=Etničke grupe u Republici Srpskoj 2013.}}
[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.]] pokazuje brojku od 1.218.107 stanovnika, od čega je 82,22% [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba]], 14,1% [[Bošnjaci|Bošnjaka]], 2,43% [[Hrvati|Hrvata]] i 1,25% ostalih.&lt;ref&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
=== Sastav stanovništva ===
{{Stanovništvo BiH
| admin_godina             = 2013
| g2013_ukupno             = 1228423
| g2013_bosnjaci           = 171839
| g2013_srbi               = 1001299
| g2013_hrvati             = 29645
| g2013_bosanci            = 1249
| g2013_romi               = 2057
| g2013_muslimani          = 1730
| g2013_bosanciihercegovci = 196
| g2013_albanci            = 150
| g2013_jugosloveni        = 1622
| g2013_ukrajinci          = 2252
| g2013_crnogorci          = 1156
| g2013_turci              = 8
| g2013_slovenci           = 530
| g2013_pravoslavci        = 583
| g2013_makedonci          = 412
| g2013_nisu_izjasnili     = 8189
| g2013_nepoznato          = 2127
}}

=== Trenutna statistika ===
[[Datoteka:Republika Srpska - Etnicki sastav po opstinama 2013 2.gif|mini|Republika Srpska - Etnički sastav po općinama 2013]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Stanovništvo
!Živorođenih
!Umrlih
!Prirodni priraštaj
|-
|2010
|{{smanjenje}}1.176.419
|{{smanjenje}}10.147
|{{rast}}13.517
| {{rast}}-3.370
|-
|2011
|{{smanjenje}}1.174.420
|{{smanjenje}}9.561
|{{smanjenje}}13.658
|{{smanjenje}}-4.097
|-
|2012
|{{smanjenje}}1.173.131
|{{rast}}9.978
|{{smanjenje}}13.796
|{{rast}}-3.818
|-
|2013
|{{smanjenje}}1.171.179
|{{smanjenje}}9.510
|{{smanjenje}}13.978
|{{smanjenje}}-4.468
|-
|2014
|{{smanjenje}}1.167.082
|{{smanjenje}}9.335
|{{smanjenje}}14.409
|{{smanjenje}}-5.074
|-
|2015
|{{smanjenje}}1.162.164
|{{rast}}9.357
|{{smanjenje}}15.059
|{{smanjenje}}-5.702
|-
|2016
|{{smanjenje}}1.157.516
|{{rast}}9.452
|{{rast}}13.970
|{{rast}}-4.518
|-
|2017
|{{smanjenje}}1.153.017
|{{smanjenje}}9.339
|{{smanjenje}}14.663
|{{smanjenje}}-5.324
|-
|2018 
|{{smanjenje}}1.147.902
|{{rast}}9.568
|{{smanjenje}}14.763
|{{rast}}-5.195
|-
|2019
|{{smanjenje}}1.142,495
|{{smanjenje}}9.274
|{{smanjenje}}15.081
|{{smanjenje}}-5.807
|-
|2020
|{{smanjenje}}1.136,274
|{{smanjenje}}9.161
|{{smanjenje}}16.582
|{{smanjenje}}-7.421
|-
|2021*
|
|1.997
|4.739
| -2.742
|}
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Republika Srpska - Udeo Srba po opstinama 1991 TO 2013.gif|Udio Srba po općinama 1991.
Datoteka:Republika Srpska - Udeo Srba po opstinama 2013.gif|Udio Srba po općinama 2013.
Datoteka:Republika Srpska - Udeo Muslimana po opstinama 1991 TO 2013.gif|Udio Muslimana po općinama 1991.
Datoteka:Republika Srpska - Udeo muslimana po opstinama 2013.gif|Udio Bošnjaka po općinama 2013.
Datoteka:Republika Srpska - Udeo Hrvata po opstinama 1991 TO 2013.gif|Udio Hrvata po općinama 1991.
Datoteka:Republika Srpska - Udeo Hrvata po opstinama 2013.gif|Udio Hrvata po općinama 2013.
&lt;/gallery&gt;

== Geografija ==
[[Datoteka:Map_Bih_entities.png|desno|mini|200x200piksel|Granice Republike Srpske nakon formiranja [[Brčko distrikt]]a.]]
Teritorija Republike Srpske nalazi se između 42°33' i 45°16' sjeverne geografske širine, te 16°°11' i 19°° 37' istočne geografske dužine. Površina Republike Srpske zauzima dio [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]], [[Semberija|Semberije]], [[Posavina|Posavine]] i [[Hercegovina|Hercegovine]], dijelove [[Podrinje|Podrinja]], [[Istočno Sarajevo|sarajevske kotline]], te dio [[Jadran]]skog primorja. Republika Srpska zauzima 49% površine Bosne i Hercegovine na kojoj po procjenama živi 1.512.178 stanovnika. Granice Republike Srpske uglavnom su bazirane na politički utvrđenoj raspodjeli kao rezultat ratnih djelovanja na prostoru Bosne i Hercegovine za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]].

Prirodne odlike Republike Srpske su veoma složene, što je rezultat njene pripadnosti različitim prirodnogeografskim cjelinama i njihovoj geomorfološkoj evoluciji.

U geomorfološkom izgledu na prostoru Republike Srpske se smjenjuju različiti oblici. U sjevernom peripanonskom dijelu brežuljkasti tereni izgrađeni od kenozojskih naslaga postepeno se spuštaju u ravničarske prostore sa aluvijalnim zaravnima i riječnim terasama koji ujedno čini i najplodniji dio Republike Srpske. Na tom prostoru izdižu se samo nekoliko usamljenih planina – Kozara, Prosara, Motajica, Vučijak i Trebovac, te krajnji sjevero-istočni ogranci Majevice. Prema jugu ravničarski prostor preko brežuljkastog terena prelazi u planinsko područje koje zauzima i najveći dio površine Republike Srpske.

== Teritorijalna organizacija ==
{{Glavni|Teritorijalna organizacija Republike Srpske|Regije Republike Srpske|Općine Republike Srpske}}
[[Datoteka:Регије_Републике_Српске_2015-2025.png|mini|201x201piksel|Regije Republike Srpske prema Prostornom planu do 2025. godine]]
Republika Srpska proglašena je 9. januara 1992. godine, a kao entitet u sastavu Bosne i Hercegovine verifikovana je [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim mirovnim sporazumom]] i potpisivanjem mira u Parizu 14. decembra 1995, kojim je završen [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Od 2003. godine glavni grad je [[Sarajevo]], a administrativni i najveći grad Republike Srpske je [[Banja Luka]] s više od 200.000 stanovnika, koji predstavlja administrativni, privredni i kulturni centar ovog bosanskohercegovačkog entiteta.

Republika Srpska je zvanično teritorijalno podijeljena na 8 gradova ([[Banja Luka]], [[Bijeljina]], [[Prijedor]], [[Doboj]], [[Istočno Sarajevo]], [[Zvornik]], [[Gradiška]] i [[Trebinje]]) i 64 općine. [[Distrikt Brčko]] pripada oba entiteta, a odlukom Arbitražne Komisije za Brčko stavljen pod upravu države Bosne i Hercegovine kao zaseban distrikt. Istočno Sarajevo podijeljeno je na šest općina.

== Praznici ==
{{Glavni|Praznici u Republici Srpskoj}}
Praznici u Republici Srpskoj određeni su ''Zakonom o praznicima Republike Srpske''.&lt;ref name=&quot;Praz&quot;&gt;{{cite web|title=Zakon o praznicima Republike Srpske|url=http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/muls/OMin/Documents/Zakon%20o%20praznicima%20RS.doc|work=vladars.net|publisher=Službeni glasnik Republike Srpske|access-date=9. 11. 2017|archive-date=12. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150912213524/http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/muls/OMin/Documents/Zakon%20o%20praznicima%20RS.doc|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Dijele se na entitetske i vjerske.

=== Entitetski praznici ===
Po ''Zakonu o praznicima Republike Srpske'', ako drugi dan entitetskog praznika, koji se slavi dva dana, pada u nedjelju, neradni se dan prenosi u ponedjeljak. Entitetski praznici su:
* [[1. januar|1]]–2. januar – [[Nova godina]]&lt;ref name=&quot;Praz&quot;/&gt;
* 9. januar – [[Dan Republike Srpske]] (ustavni sud Bosne i Hercegovine datum proglasio neustavnim)&lt;ref name=&quot;Praz&quot;/&gt;
* 1–2. maj – [[Međunarodni praznik rada]]&lt;ref name=&quot;Praz&quot;/&gt;
* 9. maj – ''[[Dan pobjede nad fašizmom]]''&lt;ref name=&quot;Praz&quot;/&gt;
* 21. novembar – [[Dejtonski sporazum|Dan uspostave Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini]]&lt;ref name=&quot;Praz&quot;/&gt;

=== Vjerski praznici ===
==== Fiksni praznici ====
* 6–7. januar – [[Badnjak|Badnji dan]] i [[Božić]], za vjernike [[Pravoslavlje|pravoslavne crkve]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]&lt;ref name=&quot;Praz&quot;/&gt;
* 14. januar – [[Nova godina]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]&lt;ref name=&quot;Praz&quot;/&gt;
* 24–25. decembar – [[Badnjak|Badnji dan]] i [[Božić]], za vjernike [[Katoličanstvo|rimokatoličke crkve]] po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]&lt;ref name=&quot;Praz&quot;/&gt;

==== Promjenljivi praznici ====
* [[Veliki petak]] i [[Uskrs]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]&lt;ref name=&quot;Praz&quot;/&gt;
* [[Veliki petak]] i [[Uskrs]] po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]&lt;ref name=&quot;Praz&quot;/&gt;
* [[Ramazanski bajram]], za vjernike [[Islam|islamske vjeroispovjesti]] (dva dana)&lt;ref name=&quot;Praz&quot;/&gt;
* [[Kurban-bajram]], za vjernike [[Islam|islamske vjeroispovjesti]] (dva dana)&lt;ref name=&quot;Praz&quot;/&gt;

== Također pogledajte ==
{{BiHPortal}}
* [[Amblem Republike Srpske]]
* [[Zastava Republike Srpske]]
* [[Investiciono-razvojna banka Republike Srpske]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==   
{{commonscat|Republika Srpska}}
* [http://www.vladars.net/ Vlada Republike Srpske]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130121173853/http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Pages/Default.aspx |date=21. 1. 2013 }}
* [http://www.predsjednikrs.net/ Predsjednik Republike Srpske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190606175111/http://www.predsjednikrs.net/ |date=6. 6. 2019 }}
* [http://www.narodnaskupstinars.net/ Narodna skupština Republike Srpske]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{BiH po temama}}
{{Jugoslavenska hronologija}}

[[Kategorija:Republika Srpska|*]]
[[Kategorija:Prvi nivo državnih administrativnih podjela]]
[[Kategorija:Historija Jugoslavije]]
[[Kategorija:Separatizam u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>png1ni1kevrzhws8ock2771uw36v8ou</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ibn-Haldun</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5123</id>
    <revision>
      <id>3426011</id>
      <parentid>3416547</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T20:26:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjam datoteku [[:c:File:10_TND_obverse.jpg|10_TND_obverse.jpg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[:c:User:Túrelio|Túrelio]]; razlog: [[:c:COM:L|Copyright violation]]: Tunisian Banknote since 1994 http://www.banknotes.it/Ricerca_03.asp?ID=2335&amp;Side=f.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23716" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime = Ibn Haldun
| slika = Ibn Khaldoun-Kassus.jpg
| image_width = 300px
| caption = Statua Ibn Halduna u Tunisu
| datum_rođenja  = {{Datum rođenja|1332|05|27}}
| mjesto_rođenja = [[Ifrikija]]&lt;br&gt;[[Tunis]]
| datum_smrti  = {{Datum smrti i godine|1406|03|17|1332|05|27}}
| mjesto_smrti = [[Kairo]], [[Egipat]] 
| prebivalište =  [[Tunis]]
| narodnost = [[Arap]]
| polje = [[Historija|historičar]]&lt;br&gt;[[Filozofija|filozof]]&lt;br&gt;[[islamski teoretičar]]&lt;br&gt;[[Demografija|demograf]]
| radna_institucija = 
| alma_mater =
| doctorski_mentor = 
| doctorski_studenti = 	
| poznat_po  = [[Mukadima]]&lt;br&gt;[[Opća historija (djelo)|Opća historija]]
| nagrade = 
| religija = islam
| fusnote=
}}
'''Ibn Haldun''' ({{Ar|ابن خلدون}} ''Ibn Chaldūn'', puno ime {{Ar|ولي الدين عبد الرحمن بن محمد بن محمد بن أبي بكر محمد بن الحسن}} ''Abu Zaid 'Abd al-Rahman ibn Muhamed ibn Khaldun al-Hadrami''; [[27. maj]] [[1332]]. [[Tunis]] - [[17. mart]] [[1406]]. [[Kairo]]) bio je [[Arapi|arapski]] [[Historija|historičar]],&lt;ref name=&quot;WP:BOMBARD&quot;&gt;&lt;!--the obligatory ethnic pride reference [[WP:BOMBARD]]. Can safely be reduced to one single good reference.--&gt;
{{cite book|last=Savant|first=Sarah Bowen|title=Genealogy and Knowledge in Muslim Societies: Understanding the Past|date=2014|publisher=Edinburgh University Press|isbn=978-0748644971|page=77|url=https://books.google.com/books?id=rySrBgAAQBAJ&amp;lpg=PP1&amp;pg=PA77#v=onepage&amp;q&amp;f=false|quote=Banu Khaldun al-Hadrami (Yemen, but not Qahtan), to which belonged the famous historian Ibn Khaldun. The family's ancestor was 'Uthman ibn Bakr ibn Khalid, called Khaldun, a Yemeni Arab among the conquerors who shared kinship with the Prophet's Companian Wa'il ibn Hujr and who settled first in Carmona and then in Seville.}}
''The Historical Muhammad'', Irving M. Zeitlin, (Polity Press, 2007),  21; &quot;''It is, of course, Ibn Khaldun as an Arab here speaking, for he claims Arab descent through the male line.''&quot;.
''The Arab World: Society, Culture, and State'', Halim Barakat,  (University of California Press, 1993), 48;&quot;''The renowned Arab sociologist-historian Ibn Khaldun first interpreted Arab history in terms of badu versus hadar conflicts and struggles for power.''&quot;
''Ibn Khaldun'', M. Talbi, ''The Encyclopaedia of Islam'', Vol. III, ed. B. Lewis, V.L. Menage, C. Pellat, J. Schacht, (Brill, 1986), 825;&quot;''Ibn Khaldun was born in Tunis, on I Ramadan 732/27 May 1332, in an Arab family which came originally from the Hadramawt and had been settled at Seville since the beginning of the Muslim conquest...''&quot;&lt;/ref&gt; [[Filozofija|filozof]]&lt;ref name=&quot;dzemat-oberhausen&quot;&gt;http://dzemat-oberhausen.de/?p=1517&lt;/ref&gt;, [[ekonomista]], socijalni naučnik i [[islam]]ski teoretičar koji je živio i stvarao u [[Tunis]]u. Iako je najpoznatiji kao historičar, u njegovoj [[Filozofija|filozofiji]] je značajna teorija o [[Ciklično shvatanje historije|cikličnom shvatanju historije]]. Tu svoju teoriju predstavio je u djelu koje se sastoji iz sedam tomova &quot;Opća historija&quot; svjetske civilizacije. Historičari kao najznačajniji dio ovog djela smatraju [[Mukadima|Uvod]] (''Muqaddima''). Ovo njegovo djelo bilo je inspiracija mnogima pogotovo [[Osmanlijsko carstvo|osmanlijskim]] historičarima poput [[Kâtip Čelebi Halife]], [[Ahmed Dževdet Paša|Ahmed Dževdet Paše]] i [[Mustafa Naima|Mustafe Naima]] koji su koristeći teorije iz njegove knjige ''Mukadima'' analizirali uspon i pad Osmanlijskog carstva.&lt;ref&gt;{{Cite book| publisher = BRILL| isbn = 978-965-264-014-7| editor-last = Ayalon| editor-first = David| editor2-first = Moshe| editor2-last= Sharon| title = Studies in Islamic history and civilization: in honour of Professor David Ayalon| year = 1986| first=Bernard| last=Lewis | pages=527–530| contribution=Ibn Khaldūn in Turkey| ref = harv|}}&lt;/ref&gt; 

Evropski naučnici [[19. vijek|19. vijeka]] također su priznali značaj knjige i smatrali su Ibn Haldunu jednim od najvećih filozofa [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]].&lt;ref&gt;[[Bernard Lewis]]: &quot;Ibn Khaldun in Turkey&quot;, in: ''Ibn Khaldun: The Mediterranean in the 14th Century: Rise and Fall of Empires'', Foundation El Legado Andalusí, 2006, {{ISBN|978-84-96556-34-8}}, pp. 376–380 (376) S. M. Deen (2007) ''Science under Islam: rise, decline and revival''. p. 157. {{ISBN|1-84799-942-5}}&lt;/ref&gt;

Haldun se smatra osnivačem [[Sociologija|sociologije]]&lt;ref&gt;[[Joseph J. Spengler]] (1964).  &quot;Economic Thought of Islam: Ibn Khaldun&quot;, ''Comparative Studies in Society and History'', 6(3), pp. [https://www.jstor.org/pss/177577 268]-306.&lt;br/&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;Jean David C. Boulakia (1971). &quot;Ibn Khaldûn: A Fourteenth-Century Economist&quot;, ''Journal of Political Economy'', 79(5), pp. [https://www.jstor.org/pss/1830276  1105–1118].&lt;/ref&gt; (iako će naziv &quot;sociologija&quot; doći tek sa Kontom), jer je proširio područje historije, koja sada postaje nauka o društvu. Pojam ljudsko društvo nije postojao, te Haldun da bi definirao taj pojam uvodi arapski pojam ''umran''. 

Vjerovao je da se ciklusi mijenjaju svakih 120 godina.

== Biografija ==
[[Datoteka:Dar Ibn Khaldoun.jpg|left|thumb|Ibn-Haldunova rodna kuća u Tunisu]]

Život Ibn Khalduna je relativno dobro dokumentovan, jer je napisao autobiografiju (قالون بابن خلدون ورحلته غربا وشرقا, at-Ta'rīf bi-ibn Khaldūn wa-Riḥlatih Gharban wa-Sharqan) u kojoj brojnim dokumentima opisuje svoj život i stvaralaštvo.&lt;ref&gt;Published by Muḥammad ibn Tāwīt aṭ-Ṭanjī, Cairo 1951&lt;/ref&gt;) 

Abdurahman bin Haldun, poznatiji kao ''Ibn Khaldun'', rođen je u Tunisu 1332. godine, u dobrostojećoj andaluzijskoj porodica arapskog porijekla.&lt;ref name=&quot;WP:BOMBARD&quot;/&gt; Porodični predak je, prema njegovim riječima, bio jemenski Arap koji je bio u srodstvu sa [[Ashab|ashabom]] posljednjeg [[Allah|božijeg]] [[Poslanici u islamu|poslanika]] [[Muhammed]]a [[Hujr bin Adi]]jem. Njegova porodica, koja je imala mnogo visokih kancelarija u Andaluziji, emigrirala je u Tunis nakon pada Sevilje 1248. godine, tokom [[Rekonkvista|Rekonkviste]]. 

Tokom vladavine tuniških Hafsida, porodica Ibn-Halduna je bila na političkoj funkciji. Međutim, preci su mu se povukli iz političkog života i pridružili mističnom poretku. Njegov brat, Yahya Haldun, takođe je bio historičar koji je napisao knjigu o dinastiji Zajanida a koji je ubijen od stane rivala zbog toga što je bio službeni historiograf na sudu.
 
U autobiografiji, Ibn Haldun otkriva svoje porijeklo, od perioda Muhammeda preko arapskog plemena sa područja današnjeg Jemena, konkretno Hadramauta, kada su u 8. vijeku došli na Pirinejsko poluostrvo na početku muslimaskog osvajanja ovog prostora. U autobiografiji svoje porijeklo opisuje sljedećim riječima: ''A naše porijeklo je od Hadhramauta, od jemenskih Arapa, preko Wa'il ibn Hujra, poznatijeg kao Hujr bin Adi, od najboljih Arapa, poznatih i poštovanih.'' (stranica 2429, u izdanju Al-Waraqa).&lt;ref&gt;{{cite web|title=Autobiografija Ibn Halduna|url=http://www.alwaraq.net/Core/index.jsp?option=1|accessdate=16. 1. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180114141723/http://www.alwaraq.net/Core/index.jsp?option=1|archivedate=14. 1. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 

=== Obrazovanje ===

Visoki položaj njegove porodice u društvu omogućava mu da uči i studira sa najboljim nastavnicima koji su tada živjeli na području Magreba. Stekao je klasično islamsko obrazovanje, proučava [[Kur'an]], pri čemu postaje [[Hafiz|hafizom]], izučava i arapsku [[Lingvistika|lingvistiku]], kao osnovu za razumijevanje Kur'ana, [[Hadis|hadisa]], [[šerijat]]a (islamskog zakona) i [[fikh]]a (islamskog prava). 
Za sve ove oblasti koje je proučavao stekao je dokument (dozvolu od vlasti) kojim mu se dozvoljava prenos i širenje takvog znanja.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Muhammad Hozien|title=Ibn Khaldun: His Life and Work|url=http://www.muslimphilosophy.com/ik/klf.htm|publisher=Islamic Philosophy Online|accessdate=2008-09-19|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130913010235/http://www.muslimphilosophy.com/ik/klf.htm|archivedate=13. 9. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Matematičar i filozof, Al-Abili iz Tlemcena, upoznao ga je sa matematikom, logikom i filozofijom, gdje je prije svega proučavao radove [[Ibn-Rušd]]a (Averoesa), [[Ibn-Sina|Ibn-Sine]] (Avicene), [[Fahrudin Er-Razi|Fahrudin Er-Razija]] i [[Šaraf el Din el Tusi|Tusija]]. U dobi od 17 godina Ibn Haldun je izgubio oba roditelja za vrijeme [[andemija|pandemije]] [[Crna smrt|Crne smrti]], interkontinentalne epidemije kugle koja je poharala Tunis u periodu od 1348 do 1349. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://archive.aramcoworld.com/issue/200605/ibn.khaldun.and.the.rise.and.fall.of.empires.htm|title=Saudi Aramco World: Ibn Khaldun and the Rise and Fall of Empires|last=|first=|date=|website=archive.aramcoworld.com|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=2017-12-06}}&lt;/ref&gt;

=== Rani period u Tunisu ===
 

U dobi od 20 godina Ibn-Haldun započinje političku karijeru u Kancelariji tunizijskog vladara Ibn Tafrakina. Tu obavlja funkciju Kātib al-'Alāmaha (nosioca pečata),&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://muslimheritage.com/article/ibn-khaldun-his-life-and-works|title=Ibn Khaldun: His Life and Works {{!}} Muslim Heritage|website=muslimheritage.com|language=en|access-date=2017-12-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20171206135839/http://muslimheritage.com/article/ibn-khaldun-his-life-and-works|archivedate=6. 12. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; koji se sastojao od pisanja fine [[Kaligrafija|kaligrafije]] za uvodne napomena zvaničnih dokumente. Godine 1352. godine, Abu Ziad, sultan Konstantina, sa vojskom kreće na Tunis i osvaja ga. Usljed takve situacije Ibn-Haldun, nezadovoljan poštovanim ali politički beznačajnim položajem prati svog učitelja i odlazi u marokanski grad [[Fes (grad)|Fes]]. Tu ga [[Marinidi|marinidski]] sultan Abu Inan Fares I postavlja na položaj pisca kraljevskih proklamacija, što ne umanjuje njegovu intrigu prema svom poslodavcu. To ga 1357. godine dovodi do zatvorske kazne u trajanju od 22 mjeseca. Nakon smrti vladara 1358. godine, [[vezir]] el-Hasan ibn Omer ga oslobađa i vraća na posao koji je do tada obavljao. Kada je Ebu Salem došao na vlast, postavlja Ibn Halduna na ministarski položaj, prvu poziciju koja odgovara stvarnim ambicijama Ibn Halduna.

Tretman koji mu se nudi od njegovog prijatelja Ibn-Amara'Abdullah, nakon pada Abū Salema, nije Ibn-Haldunu po volji. Također, Amar koji je svjestan Ibn Haldunove političke vještine uspješno sprečava angažman Halduna od strane Abd al-Wadidima iz Tlemcena zbog čega Ibn Haldun odlazi u [[Granada|Granadu]]. Bio je siguran u pozitivan doček u Granadi s obzirom da je u Fesu pomogao [[Nasridi|nasridskom]] sultanu Granade, [[Muhammed V, sultan Granade|Muhammedu V]], vratiti vlast nakon što je privremeno prognan. 1364. Muhammed V mu povjerava odlazak u diplomatsku misiju kralju Kastilje, [[Pedro I, od Kastilje|Pedru I]] sa ciljem sklapanja mirovnog sporazuma. Uspješno obavlja ovu misiju i odbija ponudu kralja Pedra I da ostane na njegovom dvoru i povratak imovine i posjeda njegove porodice koju su tu ostavili nakon pada Sevilje pod krunsku vlast Kastilje.

U Granadi brzo dolazi do konfrontacije između njega i Muhammedovog vezira Ibn el-Katiba, koji je prevelikim nepovjerenjem gledao na dobre odnose Ibn Halduna i Muhammeda. Ibn Haldun je uticao na mladog vladara Muhameda sa ciljem stvaranja od njega mudrog vladara, što je bio Ibn-Haldunov ideal vođe. Ibn Katib je smatrao da je to glupo i preopasno za mir u zemlji nakon čega je Ibn-Haldun ipak vraćen nazad u Sjevernu Afriku. 

Ibn Haldun u svojoj autobiografiji ne govori mnogo o ovom sukobu sa Ibn el-Katibom i razlozima njegovog odlaska. Orijentalist [[Muhsin Mahdi]] to tumači kao Ibn Haldunovo shvatanje da je potpuno pogrešno procijenio vladara Muhammeda V.

Po povratku u Afriku, [[Hafsidi|hafsidski]] sultan Ebu Abdulah, njegov vjerni pratilac iz zatvora, ga dočekuje sa velikim oduševljenjem i imenuje ga za svog premijera. Tokom tog perioda, Ibn Haldun obavlja smjelu operaciju prikupljanja poreza od lokalnih berberskih plemena. Nakon smrti vladara Ebu Abdulaha 1366. godine, dolazi u službu sultana Tlemcena, Ebu Abasa. Nekoliko godina poslije, postaje zarobljenik Ebu Faris Abdul Aziza, koji je porazio sultana Tlemcena Ebu Abasa i preuzeo prijestol. Potom odlazi iz Tlemcena i političkog života i posvećuje se proučavanju nauke, sve do 1370. godine kada ga novi sultan poziva ponovo u u Tlemcen. Nakon smrti Ebu Faris Abdul Aziza, boravi u Fesu pri čemu uživa u pokroviteljstvu i povjerenju vladara.

Političke vještine koje je iskazivao kao i dobri odnosi sa berberskim plemenima, bili su glavni aduti zbog kojih je Ibn-Haldun bio poželjan u službi mnogih sjevernoafričkih vladara. 1375. sultan Tlemcena Abdulad Vadid poslao ga je u misiju arapskom plemenu iz Biskre. Nakon povratka na zapad, Ibn-Haldun je od jednog berberskog plemena tražio utočište zapadno od Alžira, u gradu Qalat Ibn Salam. Tu je živio nekoliko godina pod njihovom zaštitom, iskoristivši izolaciju da napiše djelo Mukaddima, uvod u njegovu planiranu historiju svijeta. Međutim, u Ibn Salamu mu nedostaju neophodni tekstovi i izvori za završetak rada.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=http://alhassanain.org/english/?com=book&amp;id=1008|title=IBN KHALDUN'S POLITICAL AND ECONOMIC REALISM|date=2016-03-26|publisher=google.com/+AlhassanainOrgNetwork|language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog toga, 1378. se vraća u rodni Tunis, koji je u međuvremenu osvojio Abū l-Abbas i koji Ibn-Haldunu vraća u svoju službu. Tamo se posvetio gotovo isključivo proučavanju te završava svoju historiju svijeta. Njegov odnos sa Abū l-Abbasom je ostao napet i pretvorio se u oštar kontrast nakon što je Ibn-Haldun predstavio kopiju završene historije u kojoj je izostao [[Panegirik|panegirik]] vladaru. Nakon odluke da posjeti [[Mekka|Meku]] i obavi [[hadždž]], nešto što mu nijedan muslimanski vladar nije mogao jednostavno odbiti, Ibn-Haldun napušta Tunis i plovi u [[Aleksandrija|Aleksandriju]].

=== Kasni period u Egiptu ===

Ibn-Haldun je za Egipat rekao sljedeće: &quot;Onaj ko te nije vidio ne zna za snagu islama.&quot; Dok su druge islamske regije morale da se suočavaju sa graničnim ratovima i unutrašnjim sukobima, Egipat je pod vodstvom [[Memluci|Memluka]] doživio period ekonomskog prosperiteta i razvoj kulture. Međutim, čak i u Egiptu, Ibn-Haldun nije mogao bez politike. Egipatski sultan Malik udh-Dahir Barkuk ga je 1384. godine postavio na mjesto profesora medrese Qamhiyyah i velikog kadije malikijske pravne škole. Međutim, njegovi napori u reformi naišli su na otpor pa je nakon godine dana morao da podnese ostavku na mjesto velikog kadije. Dodatni faktor koji je možda uticao na tu njegovu odluku o ostavci je i težak lični udarac koji ga je zadesio 1384. godine, kada je potonuo brod u blizini Aleksandrije na kojem mu se nalazila supruga i djeca. Ibn-Haldun je tada odlučio da posjeti Meku i obavi [[hadždž]].

== Država i društvo ==

Dva osnovna tipa društva koja Haldun izučava su nomadi i sjedioci. Za nomade je specifičan primitivni način proizvodnje za vlastite potrebe, a svakako i ''asabija'', odnosno, velika bliskost pripadnika plemena (koja se karakteriše krvnim srodstvom). Odnosi u plemenskoj zajednici regulisani su na etičko-običajnom principu, a ne na principu prava - pravo nastaje tak kada nastaje država. Sjedioci su tip društva koji sada više nije u stalnom pokretu i kojem stočarstvo nije primarna grana privrede, već i poljoprivreda. Sjedioci se javljajaju sa viškovima proizvodnje, koji dovode do prvih oblika razmjene i primitivne trgovine, a u krajnjoj mjeri do nastanka gradova (i daljeg razvoja). 

== Država i društvo ==

Dva osnovna tipa društva koja Haldun izučava su nomadi i sjedioci. Za nomade je specifičan primitivni način proizvodnje za vlastite potrebe, a svakako i ''asabija'', odnosno, velika bliskost pripadnika plemena (koja se karakteriše krvnim srodstvom). Odnosi u plemenskoj zajednici regulisani su na etičko-običajnom principu, a ne na principu prava - pravo nastaje tak kada nastaje država. Sjedioci su tip društva koji sada više nije u stalnom pokretu i kojem stočarstvo nije primarna grana privrede, već i poljoprivreda. Sjedioci se javljajaju sa viškovima proizvodnje, koji dovode do prvih oblika razmjene i primitivne trgovine, a u krajnjoj mjeri do nastanka gradova (i daljeg razvoja). 

Veoma važno je istaći da Ibn Haldun prvi put razgraničava državu od društva (pa se tako razlikovao od [[Antička filozofija|grčke filozofije]]). Haldun se koristi analizom načina proizvodnje i kroz njega objašnjava nastanak same države. Pri stvaranju države ''asabija'' ima presudnu ulogu, i svakako je jedan od faktora prema kojima se mogu gledati smjene generacija, u zakonu o tri generacije i četiri faze.

* '''Prva generacija''', čine članovi plemena, i tu su prisutne veoma jake veze (''asabija'') među članovima plemena. Ovdje se prvi put uočava i karizmatska vlast.
* '''Druga generacija''', dolazi do proširenja plemena, a samim tim prvobitna jaka ''asabija'' polahko slabi. Ovdje je karakteristična apsolutna vlast jednog čovjeka.
* '''Treća generacija''', ovdje dolazi do saveza više plemena, i prvobitni način života se potpuno gubi, a ''asabija'' jako slabi.
* '''Četvrta generacija''', ''asabije'' nema i samo je pitanje vremena kada će propasti.

On je izvršio i klasifikaciju same vlasti. Vlast dijeli na tri grupe:

# tradicionalna,
# harizmatska
# legalna.

* Tradicionalna vlast je utemeljena na nasljeđu. Riječ je o krvno srodničkim vezama, odnosima, koji determiniraju političku sferu, pa se vlast prenosi sa oca na sina. Ova vlast je prevashodno iracionalnog karaktera. Utemeljena je na mitu i korupciji, a sve je to zakriveno sferom legalnih poklona.

* Harizmatska vlast, je vlast koja očarava kojoj se ljudi dive, mistična, univerzalna, posjeduje neke Božije atribute. Toj vlasti su njeni podanici dobrovoljno, a ne putem sile posvećeni. Ova vlast posjeduje univerzalnu etiku. Haldun je najviše bio oduševljen ovom vlašću. To je vlast profeta (Božijih poslanika), ali vrijeme te vlasti je nažalost prošlo.

* Legalni oblik vlasti, dijeli se na iracionalni i racionalni oblik. Iracionalna vlast je utemeljen na nasljeđu, a racionalna je utemeljena u pravu, oficijelno prihvaćenom od same države. 

Ovu njegovu podjelu vlasti, će u potpunosti prihvatiti, njemački socijalni mislilac, sa početka 20.st. Max Weber. Na toj podjeli Weber će izgraditi čitav svoj teoretski sistem, kako sociologije, tako i sociologije politike. Kada kažemo da Haldun spoznaje opće, imanentne zakonitosti povjesti društva kao cjeline, on ove zakonitosti ne prenosi mehanički, na samu državu. On je prvi teoretik koji je spoznao, naučno- teoretski analizirao, sa kritičkom opservacijom kategoriju države. Kod njega je država zaseban entitet koji se razlikuje od samog društva, s toga tu državu vežu i različiti zakoni.

== Ibn Haldunova ekonomska stajališta ==

Ibn Haldun je među prvim misliocima kategoriju države, prava, političke sfere, kulture, nake, posmatrao na jedan dijalektičko materijalistički način. U potpunosti je shvatio da bi njegovo određenje države predstavljalo jednu praznu apstrakciju, metafiziku-teološku konstrukciju, bez poimanja njenog stvarnog, materijalnog sadržaja. 

Tako on u svojoj analizi upravo nastoji da spozna način produkcije, reprodukcije, materijalnog života, način proizvodnje date epohe gdje u jednom mjestu decidirano kaže: ''„Znaj da razlika u materijalnoj produkciji i reprodukciji ljudskog društva predstavlja i čini razliku u konstituciji različitih političkih oblika, u formiranju različite kulture i tradicije“''. On je među prvim teoreticima uvidio značaj ekonomskog faktora za politiku, socijalnu kulturnu sferu, te među prvima će ekonomske činjenice tretirati kao socijalne činjenice, a ekonomske zakone kao socijalne zakone.
        
Iako oficijelno islamsko teološko određenje polazi da je Bog stvorio čovjeka, Ibn Haldun u svojoj filozofskoj i socijalnoj antropologiji nadilazi Aristotela. Kod Aristotela je antropologija prevashodno utemeljena na logosu, a kod Halduna je antropologija razvoj, djelatnost čovjeka je utemeljena na njegovoj vlastitoj samodjelatnosti. On kroz kategoriju rada povezuje Aristotelov logos, teološku djelatnost sa činom (praktičnom djelatnošću). Na ovaj način, ako je čovjek određen putem svoga rada, putem vlastite samo djelatnosti, kategorija rada je temelj esencije i egzistencije čovjeka. Putem rada kao svrhovite, praktične djelatnosti čovjek se razlikuje od svih drugih bića, i emancipira se od same prirode. Kada polazimo od kategorije rada u svojoj antropologiji, on tu antropologiju vezuje i za samu političku ekonomiju.
        
Ibn Haldun je spoznao jedan novi ekonomski zakon date epohe, a to je radna teorija [[vrijednost]]i, do kojih će političko-ekonomska misao zapada doći tek krajem 18. vijeka. Njegova radna teorija vrijednosti je utemeljena na fundamentalnom ekonomskom principu, da je vrijednost količine postojećih roba određena količinom društveno potrebnog rada, koji je uložen u tim robama. On ovu teoriju razvija do krajnjih konsekvenci te tvrdi da je vrijednost i zlata i srebra određena količinom rada koji je nužan u cjelovitoj proizvodnji. Iz ovoga se izvlači jedan fundamentalan zaključak, da priroda sama po sebi, zemlja, ne stvara novu vrijednost već da ona može biti na nivou vrijednosti samo ako je posredovana i oblikovana radom. Kod Halduna je prisutno jedno kritičko stajalište fiziokratskog pristupa novostvorene vrijednosti.

== Također pogledajte ==

* [[Filozofija]]
* [[Sociologija]]
* [[Srednjovjekovna filozofija]]
* [[Arapska skolastika]]
** [[Historija]]
* [[Mukadima]]

== Vanjski linkovi ==

* [https://web.archive.org/web/20040624080750/http://www.isidore-of-seville.com/ibnkhaldun/ Ibn Haldun]
* [https://web.archive.org/web/20130913010235/http://www.muslimphilosophy.com/ik/klf.htm Ibn Haldun: njegov život i rad, autor Muhammad Hozien]
* [https://web.archive.org/web/20040430064720/http://www.ummah.net/history/scholars/KHALDUN.html Muslimanski naučnici - Ibn Haldun]
* [https://web.archive.org/web/20080313072249/http://www.tawiza.nl/content/awid.php?id=414&amp;sid=14&amp;andra=artikel Biografija na danskom]
* [https://web.archive.org/web/20040507183818/http://membres.lycos.fr/benikou/ Dijelovi Mukadime na arapskom]
* [https://web.archive.org/web/20040821080150/http://amazighworld.net/history/ancienthistory/articles/arabe_ibn_khaldun.php &quot;Les Arabes n'établissent leur domination que sur des pays de plaines&quot;]
* [http://nobsnews.blogspot.com/1993/11/growths-of-civilizations.html#ibn_khaldun Ibn Khaldūn, Arnold Toynbee, ''Studija historije'' vol. iii, III. C. II. (b), p. 321]
* [https://web.archive.org/web/20051130222510/http://mothboard.com/board.php?board=Ibn%20Khaldun Ibn Khaldun diskusija]
* [http://www.tunisiancommunity.org/ibnkhaldun_award/introduction.htm The Ibn Khaldoun nagrada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051218121129/http://www.tunisiancommunity.org/ibnkhaldun_award/introduction.htm |date=18. 12. 2005 }}
* [https://web.archive.org/web/20060220060200/http://home.hio.no/~araki/arabase/ibn/khaldun.html#The Prolegomena (al-Muqaddimah): metodologija &amp; koncepti sociologije i ekonomije]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Wikicitat|Ibn Haldun}}

{{Commonscat|Ibn Khaldun}}

[[Kategorija:Islamski filozofi]]
[[Kategorija:Filozofija]]
[[Kategorija:Arapski filozofi]]
[[Kategorija:Rođeni 1332.]]
[[Kategorija:Umrli 1406.]]</text>
      <sha1>t92sayl56ptxueupvtfcq4rbu1m0406</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:AdnanSa</title>
    <ns>3</ns>
    <id>5330</id>
    <revision>
      <id>3425994</id>
      <parentid>3412910</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T15:24:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>СЛАВОЉУБ ТОМАНИЋ ДРЖАВНА БЕЗБЕДНОСТ</username>
        <id>144656</id>
      </contributor>
      <comment>/* Translation request */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4878" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425999</id>
      <parentid>3425994</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T15:56:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Johannnes89</username>
        <id>126540</id>
      </contributor>
      <comment>Reverted 1 edit by [[Special:Contributions/СЛАВОЉУБ ТОМАНИЋ ДРЖАВНА БЕЗБЕДНОСТ|СЛАВОЉУБ ТОМАНИЋ ДРЖАВНА БЕЗБЕДНОСТ]]: LTA (TwinkleGlobal)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4469" xml:space="preserve">{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 4
|min_tema_arhivirati = 2
|indeks = Razgovor sa korisnikom:AdnanSa/Arhive
|maks_veličina_arhive = 200K
|zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}}
|min_tema_ostaviti = 2
|maks_starost_teme = staro(60d)
|arhiva = Razgovor sa korisnikom:AdnanSa/Arhiva %(brojač)d
}}

{| class=&quot;infobox&quot; width=&quot;200&quot;
|-
!align=&quot;center&quot;|[[Slika:Exquisite-folder_document.png|67px|Arhiva]]
'''Arhiva'''
----
|-
|align=&quot;center&quot;|
[[Razgovor sa korisnikom:AdnanSa/Arhiva 1|Arhiva 1]] ([[6. april|06.04.]] [[2005|'05]]. - [[13. decembar|13.12.]] [[2006|'06]].)
[[Razgovor sa korisnikom:AdnanSa/Arhiva 2|Arhiva 2]] ([[13. decembar|13.12.]] [[2006|'06]]. - [[17. april|17.04.]] [[2007|'07]].)
[[Razgovor sa korisnikom:AdnanSa/Arhiva 3|Arhiva 3]] ([[6. maj|06.05.]] [[2007|'07]]. - [[5. januar|05.01.]] [[2009|'09]].)
|}

== 100.000 članaka ==

Moj mali podsjetnik:
: nedostaje još '''{{#expr: 100000-{{BROJČLANAKA:R}}}} {{PLURAL:{{#expr: 100000-{{BROJČLANAKA:R}}}}|članak|članka|članaka}}''' do okruglih 100.000 komada.

== Šablon:Infokutija oružje ==

Možeš li pogledati izmjene [[Šablon:Infokutija oružje]], napisao sam infokutiju ali nešto nije u redu
== [[WP:KZB]] ==

Pozdrav Ado!

Ne znam zašto [http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Kandidati_za_brisanje&amp;curid=2702&amp;diff=1551319&amp;oldid=1551317 ukloniti] ako ima neke logike u ostavljanju te bilješke.

Koja je to logika? Evo. Kad ti netko postavi pitanje &quot;A gdje mi je članak?&quot;, &quot;Tko mi je obrisao članak?&quot;, onda ga bez ''po muke'' uputiš na [[WP:KZB]] gdje su bilješke svih nedavnih brisanja (koja su predložili određeni korisnici). I ti bi se koji predlažu brisanje trebali potpisati na strani projekta, jer je to isto kao ''strana za razgovor'' (ako već ne koristimo (tzv. stranu za [[Razgovor s Wikipediom:Kandidati za brisanje|razgovor s Wikipedijom]]). To je ta logika o kojoj pričam. Transparentnost i manje posla za sve ostale, ako se taj posao želi raditi kako se po dobrim običajima radio u prošlosti Wikipedije na bosanskom jeziku. Hvala na razumijevanju i čitanju ovog pisma. Lijep pozdrav. -- [[Korisnik:Bugoslav|Bugoslav]] &lt;small&gt;&lt;b&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Bugoslav|razg.]])&lt;/b&gt;&lt;/small&gt;, 09:52, 23. septembra 2011. (CEST)

== Slike ==

Ne kontam zašto brišu fotografije, prvi put su obrisane zbog lažne dojave da su to istorijske slike. Probao sam ponovo da ih uploadujem ali wiki skripta mi to ne dozvoljava. Slike su iz privatnog albuma.

== Engleski Wiki ==

Ima li koji Bosanac da je admin na engleskoj wiki (jer strance ovo ne zanima previše)? Ljudi uporno stavljaju Čoli da je Srbin, iako je čovjek Bosanac (stavljen i izvor u kojem Čola kaže da je Bosanac)? Hvala [[Korisnik:Bihseth|Bihseth]] ([[Razgovor sa korisnikom:Bihseth|razgovor]]) 10:34, 26 januar 2016 (CET)

== Gračaničko jezero ==

Ado

Spisak jezera u BiH
fali gračaničko jezero između Bugojna i Gornjeg Vakufa.

== Dobrodoslica ==

Dobro nam došao--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 13:41, 2 mart 2020 (CET)
:Dobro nam došao, dabome! [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:25, 2 mart 2020 (CET)

== Susreti administratora ==

Poštovani, da li je moguće da se pod pseudonima nekih administratora koji u minuti reaguju na samo određene teme kriju službe koje djeluju protiv bosanske države? [[Korisnik:Emina Katarina|Emina Katarina]] ([[Razgovor s korisnikom:Emina Katarina|razgovor]]) 10:36, 28 april 2021 (CEST)

== Translation request ==

Hello.

Can you translate and upload the article [[:en:Baku Zoo]]/[[:sr:Зоолошки врт у Бакуу]] in Bosnian Wikipedia?

Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 17:16, 8 maj 2022 (CEST)

Done.
Best regards, [[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] ([[Razgovor s korisnikom:AdnanSa|razgovor]]) 20:57, 8 maj 2022 (CEST)

:Thank you very much for the new article and all the best! [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 22:11, 8 maj 2022 (CEST)</text>
      <sha1>oxq2o83khzoyzjoe4gpkfvlryon8ukb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rodij</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7263</id>
    <revision>
      <id>3426058</id>
      <parentid>3422916</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:51:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27457" xml:space="preserve">{{Infokutija hemijski element
| Hemijski element = Rodij
| Simbol = Rh
| Atomski broj = 45
| Serija = [[Prelazni metal]]i
| Grupa = 9
| Perioda = 5
| Blok = d
| Slika = [[Datoteka:Rhodium (Rh).jpg|180px]]
| Boja serije = LightCoral
| Izgled = srebreno bijeli metal
| Zastupljenost = 1 · 10&lt;sup&gt;−7&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;Harry H. Binder&quot; /&gt;
| CAS registarski broj = 7440-16-6
| Atomska masa = 102,90550&lt;ref name=&quot;CIAAW&quot; /&gt;
| Atomski radijus = 135
| Atomski radijus izračunat = 173
| Kovalentni radijus = 142
| Van der Waalsov radijus = 
| Elektronska konfiguracija = &amp;#x5B;[[Kripton|Kr]]&amp;#x5D; 4d&lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt;5s&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
| Izlazna energija = 
| Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 16, 1
| Energija ionizacije_1 = 719,7
| Energija ionizacije_2 = 1740
| Energija ionizacije_3 = 2997
| Agregatno stanje = čvrsto
| Mohsova skala tvrdoće = 6
| Struktura kristala = kubna plošno centrirana
| Gustoća = 12380&lt;ref name=&quot;Greenwood&quot; /&gt;
| Magnetizam = paramagnetičan (&lt;math&gt;\chi_{m}&lt;/math&gt; = 1,7 · 10&lt;sup&gt;−4&lt;/sup&gt;)&lt;ref name=&quot;weast&quot; /&gt;
| Tačka topljenja_K = 2236
| Tačka topljenja_C = 1963&lt;ref name=&quot;Vaccari&quot;/&gt;
| Tačka ključanja_K = 4000&lt;ref name=&quot;Zhang&quot; /&gt;
| Tačka ključanja_C = 3727
| Molarni volumen = 8,28 · 10&lt;sup&gt;−6&lt;/sup&gt;
| Toplota isparavanja = 531&lt;ref name=&quot;Zhang&quot; /&gt;
| Toplota topljenja = 21,7
| Brzina zvuka = 4700
| Brzina zvuka_K = 293,15
| Specifična toplota = 243&lt;ref name=&quot;davidlide&quot; /&gt;
| Specifična toplota_K = 
| Specifična električna provodljivost = 23,3 · 10&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;
| Specifična električna provodljivost_K = 
| Toplotna provodljivost = 150
| Toplotna provodljivost_K = 
| Oksidacioni broj  = 0, '''+1''', +2, '''+3''', +4
| Oksidi = Rh&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O
| Elektrodni potencijal = 0,76 [[Volt|V]] (Rh&lt;sup&gt;3+&lt;/sup&gt; + 3e&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; → Rh)
| Elektronegativnost = 2,28
| Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|F}}
| Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|11}}
| Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|16|22|24/25}}
| Radioaktivan = Ne
| Izotopi = 
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Rh
| Maseni broj = 101
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 3,3 [[godina|g]]
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 0,542
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;101&lt;/sup&gt;Ru
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 2
| Simbol = Rh
| Maseni broj = 102
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada =  207 [[dan|d]]
| Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;]]
| Tipraspada1ZE = 2,323
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;102&lt;/sup&gt;Ru
| Tipraspada2ZM = β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;
| Tipraspada2ZE = 1,150
| Tipraspada2ZP = &lt;sup&gt;102&lt;/sup&gt;Pd
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Rh
| Maseni broj = 103
| Rasprostranjenost u prirodi = '''100'''
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 2
| Simbol = Rh
| Maseni broj = 104
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 42,3 [[sekunda|s]]
| Tipraspada1ZM = β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;
| Tipraspada1ZE = 2,441
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;104&lt;/sup&gt;Pd
| Tipraspada2ZM = β&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;
| Tipraspada2ZE = 1,141
| Tipraspada2ZP = &lt;sup&gt;104&lt;/sup&gt;Ru
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Rh
| Maseni broj = 105
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 35,36 [[Sat (jedinica)|h]]
| Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;]]
| Tipraspada1ZE = 0,567
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;105&lt;/sup&gt;Pd
}}
|}}
'''Rodij''' je [[hemijski element]] sa [[hemijski simbol|hemijskim simbolom]] '''Rh''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 45. To je srebreno-sjajni, tvrdi, nereaktivni [[prelazni metal]]. U [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]], zajedno sa [[kobalt]]om, [[iridij]]em i [[majtnerij]]em spada u [[9. grupa hemijskih elemenata|9. grupu]] odnosno &quot;grupu kobalta&quot;. Rodij ima dosta sličnosti sa drugim platinastim elementima poput [[platina|platine]] ili [[paladij]]a. To naprimjer uključuje vrlo slabu reaktivnost karakterističnu za [[plemeniti metal|plemenite metale]] kao i veliku [[katalizator|katalitičku]] aktivnost.

Zbog tih osobina, rodij se koristi pretežno u obliku [[legura]] kao katalizator. Kao važan dio katalizatora u motornim vozilima, on pomaže pri redukciji [[Dušikovi oksidi|dušikovih oksida]]. Rodijevi katalizatori se koriste i u nekim industrijskim procesima za proizvodnju određenih hemijskih supstanci, poput proizvodnje šalitre putem [[Ostwaldov proces|Ostwaldovog procesa]]. Pošto se ovaj metal vrlo rijetko nalazi u prirodi a pri tom ima vrlo veliki obim upotrebe, ubraja se među najskuplje metale uopće. U ljudskom tijelu ga nema, a njegova biološka funkcije nije poznata.&lt;ref name=&quot;Huheey&quot;/&gt;

== Historija ==
Rodij je otkrio [[William Hyde Wollaston]] 1803. u uzorku rude sirove platine iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. U istoj rudi, Wollaston i [[Smithson Tennant]] otkrili su još tri druga platinska metala: [[paladij]], [[osmij]] i [[iridij]]. Prvo su rudu otopili u &quot;carskoj vodi&quot; ([[Aqua regia]]). Razdvojio se rastvorljivi dio i crni nerastvorljvi ostatak, u kojem je Tennant pronašao osmij i iridij. Wollaston je uspio iz rastvora carske vode istaložiti rodij te neke druge sastojke sa [[cink]]om u prahu.

Nakon odvajanja [[bakar|bakra]] i [[olovo|olova]] razblaženom [[dušična kiselina|nitratnom kiselinom]] te ponovnim rastvaranjem u carskoj vodi i dodavanju [[natrij-hlorid]]a nastao je Na&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;nowiki&gt;[&lt;/nowiki&gt;RhCl&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;&lt;nowiki&gt;]&lt;/nowiki&gt; · n H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O, da bi nakon isparavanja tekućine preostala ružičasto-crvena so. Iz nje je Wollaston ekstrakcijom sa [[etanol]]om i redukcijom sa cinkom uspio dobiti elementarni rodij. Izabrao je ime po [[grčki jezik|starogrčkoj]] riječi ῥόδεος ''rhodeos'' (&quot;ružičasto-crven&quot;), pošto mnogi spojevi rodija pokazuju upravo tu boju.&lt;ref name=&quot;Platmetrev&quot;/&gt;

Od 1820. među prvim načinima upotrebe novih metala bila je izrada vrhova naliv-pera, za šta se upotrebljavala legura rodija i [[kalaj]]a. Međutim, ona je kasnije zamijenjena tvrđim legurama osmija i iridija.&lt;ref name=&quot;Platmetrev&quot;/&gt;

== Osobine ==
[[Datoteka:Rhodium powder pressed melted.jpg|180px|thumb|lijevo|Sa desna na lijevo: topljeni rodij, presovani, prah rodija]]
[[Datoteka:Cubic, face-centered.png|thumb|lijevo|180px|Kristalna struktura Rh, a = 380,4 pm]]
=== Fizičke ===
Rodij je srebreno-svijetli, teško topivi, tvrdi [[plemeniti metal]]. Dostaje tvrđi od zlata ili platine, ali i pored toga se lahko izvlači u žice i može se kovati. Po mnogim osobinama može se uporediti sa drugim platinskim elementima. Tako naprimjer [[talište|tačka topljenja]] rodija iznosi 1966&amp;nbsp;°C što je između one kod platine (1772&amp;nbsp;°C) i rutenija (2334&amp;nbsp;°C). [[Gustoća]] elementa od 12,41 g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; također se može porediti sa &quot;susjednim&quot; elementima iz periodnog sistema rutenijem i paladijem. Rodij ima najvišu provodljivost topline i električne struje od svih platinskih metala. Na temperaturi ispod 0,9 K rodij postaje [[superprovodnik]].&lt;ref name=&quot;ullmann&quot;/&gt;

Rodij se kristalizira poput [[kobalt]]a i [[iridij]]a u kuglastom kubičnom kristalnom sistemu (tip bakra) sa prostornom grupom ''Fm''&lt;span style=&quot;text-decoration:overline;&quot;&gt;3&lt;/span&gt;''m'' (br. 225) i sa parametrom rešetke a = 380,4 pm kao i četiri formulske jedinice po elementarnoj ćeliji.&lt;ref name=&quot;Schubert&quot;/&gt;

=== Hemijske ===
Kao tipični plemeniti metal, rodij je veoma hemijski inertan. Poslije iridija je najmanje reaktivni platinski metal. Reagira sa kisikom i [[hlor]]om tek pri temperaturi od 600 do 700&amp;nbsp;°C gradeći [[rodij(III)-oksid]] odnosno [[rodij(III)-hlorid]]. Također sa najreaktivnijim halogenom [[fluor]]om reagira tek pri visokoj temperaturi dajući [[rodij(VI)-fluorid]]. Mineralne kiseline ne napadaju ovaj metal. Jedini izuzetak čini fino isitnjeni rodij, koji se vrlo polahko otapa u carskoj vodi i koncentriranoj [[sumporna kiselina|sumpornoj kiselini]].

Metal reagira sa nekim istopljenim solima te se na taj način može odvojiti iz smjese. Soli, sa kojima je to moguće, su [[natrij-hidrogensulfat]], [[kalij-disulfat]], cijanid i [[natrij-karbonat]]. Kisik se rastvara u tečnom rodiju. Pri njegovom hlađenju i očvršćivanju, kisik se iz njega ponovno oslobađa.

=== Izotopi ===
Poznata su ukupno 33 [[izotop]]a kao i 20 nuklearnih izomera rodija.&lt;ref name=&quot;nubase&quot;/&gt; Prirodni rodij se u potpunosti sastoji iz jednog izotopa &lt;sup&gt;103&lt;/sup&gt;Rh te stoga spada među 22 poznata jednoizotopna elementa. Vještački izotopi sa najdužim [[vrijeme poluraspada|vremenom poluraspada]] su &lt;sup&gt;101&lt;/sup&gt;Rh koji se raspada na &lt;sup&gt;101&lt;/sup&gt;Ru za 3,3 godine (t&lt;sup&gt;1/2&lt;/sup&gt;) putem [[elektronski zahvat|elektronskog zahvata]]. Neznatnim dijelom njegov raspad ide preko metastabilnog jezgra izomernim prelazom u &lt;sup&gt;102&lt;/sup&gt;Rh.&lt;ref name=&quot;nubase&quot;/&gt; Kratkoživuće jezgro izotopa &lt;sup&gt;105&lt;/sup&gt;Rh sa vremenom poluraspada od 35,88 sati našlo je primjenu u medicini kao traser.

== Rasprostranjenost ==
Rodij je, zajedno sa [[rutenij]]em i [[iridij]]em, a poslije [[renij]]a, jedan od najrjeđi neradioaktivnih metala u kontinentalnom dijelu Zemljine kore. Njegov udio na Zemlji iznosi približno 1 ppb (jedan gram na 1.000 tona).&lt;ref name=&quot;davidlide&quot;/&gt; U prirodi, rodij se može javljati i u samorodnom obliku, pa je zbog toga priznat i kao [[mineral]]. Među najvažnije tiplokalitete rodija ubraju se okrug Stillwater u [[Montana|Montani]] te zaliv Goodnews na [[Aljaska|Aljasci]]. Na tim lokalitetima, rodij prati, između ostalih, druge platinske metale i [[zlato]].&lt;ref name=&quot;Mineralogy&quot;/&gt;

Pored elementarnog rodija, poznati su i neki njegovi minerali kao što su [[bowieit]], [[genkinit]] ili [[miasit]]. Međutim, i oni su kao i elementarni rodij veoma rijetki te za njegovo dobijanje ne igraju nikakvu važniju ulogu. Najvažnija nalazišta elementa nalaze se u [[sulfid]]nim [[nikl]]-bakarnim rudama, kojih najviše ima u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]], Kanadi (Sudbury) i [[Sibir]]u. U depozitima zlata u Meksiku također se javlja rodij u značajnijim količinama. Pri preradi ovih ruda, rodij se taloži zajedno sa drugim platinskim metalima te se na kraju obrade mora izdvojiti iz njih.

== Dobijanje ==
[[Datoteka:Rhodium foil and wire.jpg|lijevo|thumb|Folija i žica od rodija]]
Dobijanje metalnog rodija je kao i dobijanje drugih platinskih metala veoma zahtjevno. To se odnosi prvenstveno na sličnost s njima i slabu reaktivnost te grupe elemenata, zbog čega se oni izuzetno teško odvajaju jedan od drugih. Polazna sirovina za dobijanje rodija je [[anodni mulj]] koji se taloži kao sporedni proizvodi pri [[elektroliza|elektrolizi]] u proizvodnji bakra i [[nikl]]a. Najprije se mulj rastvara u carskoj vodi. Prvo se rastvara zlato, [[platina]] i [[paladij]], dok [[rutenij]], [[osmij]], rodij i iridij kao i srebro u vidu [[srebro-hlorid]]a preostaje nerastvoreno. Srebro-hlorid se zagrijavanjem sa [[olovo-karbonat]]om i nitratnom kiselinom prevodi u rastvorljivi [[srebro-nitrat]] i tako uklanja.

Da bi se rodij odvojio od drugih elemenata, nerastvorljivi ostatak se topi zajedno sa [[natrij-hidrogensulfat]]om. Nastaje [[rodij-sulfat]] (Rh&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;(SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;) koji je rastvorljiv u vodi, koji se može istaložiti s vodom. Rastvoreni rodij se najprije taloži sa [[natrij-hidroksid]]om u vidu rodij-hidroksida Rh(OH)&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;. Sljedeće faze procesa proizvodnje su rastvaranje u hlorovodičnoj kiselini čime nastaje H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;nowiki&gt;[&lt;/nowiki&gt;RhCl&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;&lt;nowiki&gt;]&lt;/nowiki&gt; te taloženje sa [[natrij-nitrit]]om i [[amonij-hlorid]]om u obliku (NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;nowiki&gt;[&lt;/nowiki&gt;Rh(NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;&lt;nowiki&gt;]&lt;/nowiki&gt;. Da bi se došlo do elementarnog rodija, taj spoj se [[macerat|macerira]] hlorovodičnom kiselinom čime nastaje rastvorljivi kompleks (NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;nowiki&gt;[&lt;/nowiki&gt;RhCl&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;&lt;nowiki&gt;]&lt;/nowiki&gt;. Nakon što se isparavanjem ukloni voda, pomoću vodika se može reducirati do praškastog rodija.

:&lt;math&gt;\mathrm{2\ {(NH_4)}_{3}{[RhCl_6] + 3 \ H_2} \longrightarrow} &lt;/math&gt; 
::&lt;math&gt;\mathrm{ 2\ Rh + 6\ NH_4^+ + 6\ Cl^-+ 6\ HCl}&lt;/math&gt;
:&lt;small&gt;Reakcija amonij-heksahlororodata sa vodikom daje rodij&lt;/small&gt;

Izotopi rodija nastaju kao sporedni proizvodi pri cijepanju jezgra [[uranij]]a &lt;sup&gt;235&lt;/sup&gt;U te se mogu ekstrahirati iz potrošenih gorivih elemenata. Zbog [[radioaktivnost]]i do danas ne postoji niti jedna komercijalna upotreba tako dobijenog rodija.&lt;ref name=&quot;ullmann&quot;/&gt;

Rodij se proizvodi u vrlo ograničenom obimu, tako da je svjetska proizvodnja u 2005. iznosila samo 23,5 tone. Od ukupne proizvodnje oko 83,2% se odnosi na [[Južnoafrička Republika|Južnoafričku Republiku]]. Drugi najveći proizvođač je bila [[Rusija]] (11,9%) nakon koje slijede [[Kanada]] i [[Zimbabve]].

== Upotreba ==
[[Datoteka:White-gold--rhodium-plated.jpg|thumb|desno|Prsten od &quot;bijelog&quot; zlata prekriven slojem rodija]]
Kao i drugi platinski metali, rodij u mnogim procesima djeluje [[katalizator|katalitički]]. Ne samo metalni rodij djeluje tako, nego i njegovi spojevi i legure sa drugim platinskim metalima, pa se stoga u te svrhe i oni koriste. Osim katalitičkih, postoje i mogućnosti upotrebe rodija u druge svrhe, ali su načini upotrebe vrlo ograničeni zbog njegove visoke cijene.

Najvažnija oblast u kojoj se koristi rodij su katalizatori u vozilima. On u njima služi da omogući i ubrza [[redoks reakcija|redukciju]] [[dušik-monoksid]]a do elementarnog [[dušik]]a. Ako se umjesto rodija koristi [[platina]] ili [[paladij]], dolazi do prekomjernog nastanka [[amonijak]]a i didušik-monoksida.&lt;ref name=&quot;Votsmeier&quot;/&gt; Dio rodija se koristi za katalizatore u industriji dušične kiseline. U takozvanom [[Ostwaldov proces|Ostwaldovom procesu]] za katalitičko sagorijevanje amonijaka do dušik-monoksida upotrebljavaju se mrežice, koje se sastoje iz legure platine sa rodijem gdje je njegov udio 10%. Korištenjem rodija povećava se postojanost i prinos reakcije u odnosu na korištenje čiste platine.&lt;ref name=&quot;HoWi1697&quot;/&gt; Također i u Andrussowom procesu za proizvodnju cijanovodične kiseline kao katalizatori se koriste legure platine i rodija.&lt;ref name=&quot;ullmann&quot;/&gt;

Uvođenje trofaznog katalizatorskog konvertora u vozila, koji je prvi uveo [[Volvo]] 1976. znatno je povećalo potražnju za rodijem. Stariji automobilski katalizatori koristili su samo platinu i [[paladij]], dok se u trofaznim katalizatorskim konvertorima dodaje i rodij da bi se smanjila količina ispuštanja dušikovih oksida NO&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;Amatayakul&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;heck2001&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;monolith&quot;/&gt;

Metalni rodij se može koristiti i kao pokrivni sloj. S njim se prekrivaju površine za koje se želi da imaju veliku refleksiju [[svjetlost]]i pa se stoga on koristi za izradu vrlo skupih ogledala. Istovremeno, pokrivni sloj rodija je izuzetno tvrd i hemijski stabilan. Zbog toga se rodij koristi i za oblaganje satova, okvira za [[naočale]] i nakit. On štiti takve predmete od habanja osnovnog metala što je važno naročito za [[nakit]] od srebra ili &quot;bijelog&quot; zlata. Proces prekrivanja rodijem naziva se rodiniranje.&lt;ref name=&quot;rodiniranje&quot;/&gt;

Drugi vidovi upotrebe su visokozahtjevni laboratorijski uređaji i aparati, razni grijači ili termo-elementi, koji se prave od legura platine i rodija. Odkako su [[plemeniti metal]]i ponovno došli u međunarodnu pažnju finansijskih ulagača, postoje i određeni finansijski proizvodi na fizičkoj osnovi rodija. Na osnovu kasnijeg ulaska u industriju poslije otkupa, rodij se uglavnom nudi u obliku praha. Od 2012. ulaganje u metalni rodij je prošireno ponudom rodija u obliku šipki.&lt;ref name=&quot;barspage&quot;/&gt;

Cijena rodija na [[tržište|tržištu]] je snažno porasla jer je povećana potrošnja kao i potražnja u industriji nakita a svjetska proizvodnja u 2005. iznosila je 25,3 tone.&lt;ref name=&quot;BGR&quot;/&gt; Tako naprimjer cijena je 2003. iznosila oko 475 [[američki dolar|US$]] (u cijenama 2003. to je iznosilo 420 €) po unci (oko 31,1 gram),&lt;ref name=&quot;kitco&quot;/&gt; a u junu 2008. sa cijenom od preko 9.700 dolara po unci (oko 6.230 €) ubrajao se u najskuplje metale uopće,&lt;ref name=&quot;godmode&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;bundesan&quot;/&gt; ali je poslije toga cijena pala na ispod 1.000 US$ u decembru 2008. Tri godine kasnije, 6. decembra 2011. cijena rodija se oporavila pa je koštao 1.675 US$.&lt;ref name=&quot;kitco&quot;/&gt; Ipak, do kraja 2015. cijena je opet pala na oko 650 US$ po unci.&lt;ref name=&quot;nzz.ch&quot;/&gt;

== Spojevi ==
Rodij gradi spojeve sa [[oksidacijsko stanje|oksidacijskim stanjima]] od -I do +VI. Najstabilnije stanje je +III, dok viša stanja se javljaju pretežno u spojevima sa [[fluor]]om, a niža u kompleksima sa ligandima poput [[ugljik-monoksid]]a, cijanida i fosfana.

Neki spojevi rodija, poput rodij(II)-karboksikompleksa,&lt;ref name=&quot;Esther&quot;/&gt; se istražuju da li su pogodni za liječenje nekih oblika [[rak (bolest)|raka]]. Ti spojevi, kao i slični spojevi platine, su često hepatotoksični.&lt;ref name=&quot;Desoize&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Katsaros&quot;/&gt;

=== Kompleksi ===
Neki kompleksi rodija se koriste u tehnički vrlo važnim sintezama organskih hemikalija kao [[katalizator]]i. U njih se ubrajaju [[Wilkinsonov katalizator]], koji se sastoji iz kvadratno-planarnog kompleksa rodija sa tri liganda [[trifenilfosfan]]a (PPh&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;) i jednim hloridnim ligandom. Jedna od reakcija koju on katalizira jeste hidriranje [[alken]]a sa vodikom. Također je moguće zamijeniti ligande sa [[hiralnost|hiralnim]] grupama, te na taj način postići asimetrično hidriranje. Takvo hidriranje se koristi, između ostalog, za sintezu [[aminokiselina|aminokiseline]] [[Levodopa|&lt;small&gt;L&lt;/small&gt;-DOPA]].&lt;ref name=&quot;Knowles&quot;/&gt; Druga važna reakcija u kojoj se koristi Wilkinsonov katalizator je [[hidroformiliranje]] (oksosinteza). Pri toj reakciji se iz alkena, ugljik-monoksida i vodika dobijaju [[aldehid]]i.&lt;ref name=&quot;Elschenbroich&quot;/&gt;

== Rizici ==
Kompaktni rodij (u većim komadima) je zbog svoje slabe reaktivnosti gotovo bezopasan. Međutim, vrlo sitno načinjeni prah rodija je vrlo lahko zapaljiv i može sagorijevati. Pošto zapaljeni rodij reagira s [[voda|vodom]], za njegovo gašenje smiju se koristiti samo sredstva za gašenje zapaljenih metala (iz [[Požar#Klasa D|klase D]]).&lt;ref name=&quot;GESTIS&quot;/&gt; Postoje određena saznanja da rodij i njegovi spojevi imaju karcinogena djelovanja pa su svrstani u kategoriju 3b kancerogenih supstanci.&lt;ref name=&quot;GESTIS&quot;/&gt;

Kao i drugi [[ion]]i teških metala, i ioni rodija kada su u visokim koncentracijama u rastvoru djeluju otrovno. Jedno ispitivanje na [[epitel]]nim ćelijama [[pluća]] dalo je vrijednost smrtnosne doze LC&lt;sub&gt;50&lt;/sub&gt; od 1,2&amp;nbsp;mmol · l&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt; za ione rodija.&lt;ref name=&quot;Suresb&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Rhodium}}
* [http://www.periodicvideos.com/videos/045.htm ''The Periodic Table of Videos''] (University of Nottingham)
* [http://www.americanelements.com/rh.html American Elements]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071011091051/http://americanelements.com/rh.html |date=11. 10. 2007 }}
* [http://education.jlab.org/itselemental/ele045.html The Element Rhodium], na stranici Jefferson Lab

== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
&lt;ref name=&quot;Knowles&quot;&gt;William S. Knowles: ''Asymmetrische Hydrierungen (Nobel-Vortrag)''. u: ''Angew. Chem.'', 114, 12, str. 2096–2107, {{doi|10.1002/1521-3757(20020617)114:12&lt;2096::AID-ANGE2096&gt;3.0.CO;2-Z}}.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Katsaros&quot;&gt;{{Cite journal|author=N. Katsaros, A. Anagnostopoulou|title=Rhodium and its compounds as potential agents in cancer treatment|journal=Critical Reviews in Oncology Hematology|volume=42|year=2002|pages=297–308|pmid=12050021}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Elschenbroich&quot;&gt;{{Cite book|author=Christoph Elschenbroich|title=Organometallchemie|edition=5|publisher=Teubner|location=Wiesbaden|year=2005|isbn=3-519-53501-7}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Esther&quot;&gt;Esther B. Royar, Stephen D. Robinson: ''Rhodium(II)-Carboxylato Complexes''. u: ''Platinum Metals Rev.'', 1982, 26 (2), str. 65–69 ([http://www.platinummetalsreview.com/pdf/pmr-v26-i2-065-069.pdf PDF]).&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Desoize&quot;&gt;{{Cite journal|author=B. Desoize|title=Metals and metal compounds in cancer treatment|journal=Anticancer Res|volume=24|year=2004|pages=1529–1544|pmid=15274320}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Amatayakul&quot;&gt;{{cite journal | doi = 10.1016/S0959-6526(00)00082-2 | title = Life cycle assessment of a catalytic converter for passenger cars |year= 2001 |author= Amatayakul W, Ramnäs Olle | journal = Journal of Cleaner Production | volume = 9 | issue = 5 | pages = 395}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;monolith&quot;&gt;{{cite journal | doi = 10.1016/S1385-8947(00)00365-X | title = The application of monoliths for gas phase catalytic reactions |year = 2001 | author= Heck R; Gulati Suresh; Farrauto Robert J. | journal =  Chemical Engineering Journal | volume = 82| pages = 149}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;heck2001&quot;&gt;{{cite journal | doi = 10.1016/S0926-860X(01)00818-3 | title = Automobile exhaust catalysts |year = 2001 |author= Heck R; Farrauto Robert J. | journal = Applied Catalysis A: General | volume = 221 | pages = 443}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;GESTIS&quot;&gt;[http://gestis.itrust.de/nxt/gateway.dll?f=id$t=default.htm$vid=gestisdeu:sdbdeu$id=007450 Rodij]{{Mrtav link}} u GESTIS bazi podataka, IFA, pristupljeno 4. aprila 2008.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nzz.ch&quot;&gt;[http://www.nzz.ch/finanzen/devisen-und-rohstoffe/rohstoffe/luxusmetall-zum-schnaeppchenpreis-1.18690578 Cijena rodija]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Suresb&quot;&gt;Bernd Sures, Sonja Zimmermann: ''Untersuchungen zur Toxizität von Platin, Palladium und Rhodium''. Programm Lebensgrundlage Umwelt und ihre Sicherung, Univerzitet Karlsruhe, 2005 ([http://www.fachdokumente.lubw.baden-wuerttemberg.de/servlet/is/40254/BWR22012SBer.pdf?command=downloadContent&amp;filename=BWR22012SBer.pdf&amp;FIS=203 PDF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924010421/http://www.fachdokumente.lubw.baden-wuerttemberg.de/servlet/is/40254/BWR22012SBer.pdf?command=downloadContent&amp;filename=BWR22012SBer.pdf&amp;FIS=203 |date=24. 9. 2015 }}).&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;godmode&quot;&gt;Dana 19. juna 2008. cijena rodija je dostigla 10.200 US$ (tj. oko 6.580 eura), prije nego što je do novembra 2008. pala na 1.100 US$. [http://www.godmode-trader.de/Rhodium/Rhodiumpreis/Kurshistorie (historija cijena)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130723213817/http://www.godmode-trader.de/Rhodium/Rhodiumpreis/Kurshistorie |date=23. 7. 2013 }}.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bundesan&quot;&gt;Savezna uprava za geološke nauke i sirovine SR Njemačke: [http://www.bgr.bund.de/EN/Themen/Min_rohstoffe/Produkte/Preisliste/cpl_08_06.pdf?__blob=publicationFile&amp;v=3 Cijene sirovina, stanje juni 2008.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140521031502/http://www.bgr.bund.de/EN/Themen/Min_rohstoffe/Produkte/Preisliste/cpl_08_06.pdf?__blob=publicationFile&amp;v=3 |date=21. 5. 2014 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;BGR&quot;&gt;Savezna uprava za geološke nauke i sirovine SR Njemačke: [http://www.bmwi.de/BMWi/Redaktion/PDF/P-R/rohstoffwirtschaftliche-steckbriefe,property=pdf,bereich=bmwi,sprache=de,rwb=true.pdf Rohstoffwirtschaftliche Steckbriefe für Metall- und Nichtmetallrohstoffe, stanje: januar 2007. (PDF)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101120084615/http://www.bmwi.de/BMWi/Redaktion/PDF/P-R/rohstoffwirtschaftliche-steckbriefe,property=pdf,bereich=bmwi,sprache=de,rwb=true.pdf |date=20. 11. 2010 }} {{simboli jezika|de|njemački}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;kitco&quot;&gt;[http://www.kitco.com/scripts/hist_charts/yearly_graphs.cgi Historijske cijene rodija na stranici kitco.com.]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;rodiniranje&quot;&gt;[http://goldlux.rs/hemijska-sredstva/rodiniranje-i-pozlacivanje/ Rodiniranje i pozlaćivanje], pristupljeno 11. februara 2016, {{sr simbol}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;barspage&quot;&gt;{{cite web | url=http://www.goldline.co.uk/rhodium-bars.page | title=Rhodiumbarren | access-date=27. 4. 2013 | language=en | archive-url=https://web.archive.org/web/20160304081721/http://www.goldline.co.uk/rhodium-bars.page | archive-date=4. 3. 2016 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Votsmeier&quot;&gt;Martin Votsmeier, Thomas Kreuzer, Gerhard Lepperhoff: ''Automobile Exhaust Control''. u: ''Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry'', Wiley-VCH, 2003, {{doi|10.1002/14356007.a03_189}}.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;HoWi1697&quot;&gt;{{Cite book|author=A. F. Holleman, E. Wiberg, N. Wiberg|title=Lehrbuch der Anorganischen Chemie|url=https://archive.org/details/lehrbuchderanorg00wibe|edition=102|publisher=de Gruyter|location=Berlin|year=2007|isbn=978-3-11-017770-1|page=[https://archive.org/details/lehrbuchderanorg00wibe/page/n1736 1697]}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Schubert&quot;&gt;K. Schubert: ''Ein Modell für die Kristallstrukturen der chemischen Elemente''. u: ''Acta Crystallographica'', 1974, B30, str. 193–204.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nubase&quot;&gt;{{Cite journal|author=G. Audi, O. Bersillon, J. Blachot, A. H. Wapstra|url=http://amdc.in2p3.fr/nubase/Nubase2003.pdf|title=The NUBASE evaluation of nuclear and decay properties|format=pdf|journal=Nuclear Physics|year=2003|volume=A 729|pages=3–128|access-date=10. 2. 2016|archive-date=15. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131215004241/http://amdc.in2p3.fr/nubase/Nubase2003.pdf|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ullmann&quot;&gt;{{Cite book|author=Hermann Renner et al.|title=Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry|chapter=Platinum Group Metals and Compounds|publisher=Wiley-VCH|location=Weinheim|year=2001|doi=10.1002/14356007.a21_075}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Mineralogy&quot;&gt;{{Cite book|chapter=Rhodium|author=Anthony et al.|title=Handbook of Mineralogy|year=1990|edition=1|page=101|url=http://www.handbookofmineralogy.org/pdfs/rhodium.pdf|format=pdf}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Vaccari&quot;&gt;{{Cite book|author=J. A. Vaccari|title=Materials Handbook|publisher=McGraw Hill|year=2002|isbn=978-0-07-136076-0}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Platmetrev&quot;&gt;{{Cite journal|author=W. P. Griffith|title=Bicentenary of Four Platinum Group Metals, Part I Rhodium und Palladium|journal=Platinum Metals Review|year=2003|volume=47|issue=4|pages=175–183}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Harry H. Binder&quot;&gt;{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Huheey&quot;&gt;{{Cite book|author=James E. Huheey, Ellen A. Keiter, Richard L. Keiter|title=Anorganische Chemie|edition=3|publisher=de Gruyter|location=Berlin|year=2003|isbn=3-11-017903-2}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;CIAAW&quot;&gt;[http://www.ciaaw.org/atomic-weights.htm CIAAW, Standard Atomic Weights Revised 2013]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Greenwood&quot;&gt;{{Cite book|author=N. N. Greenwood; A. Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|publisher=VCH|location=Weinheim|year=1988|isbn=3-527-26169-9|page=1427}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;weast&quot;&gt;{{Cite book|editor=Weast, Robert C.|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|location=Boca Raton|year=1990|pages=E-129 do E-145|isbn=0-8493-0470-9}}, u ovoj knjizi je navedena vrijednost u g/mol.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Zhang&quot;&gt;{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical &amp; Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;davidlide&quot;&gt;{{Cite book|chapter=Properties of the Elements and Inorganic Compounds|author=David R. Lide|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|edition=84|publisher=CRC Press|location=Boca Raton, Florida|year=2003}}&lt;/ref&gt;
}}

{{PSE}}

[[Kategorija:Hemijski elementi]]</text>
      <sha1>9u4t8kppo17bqm8j31s75c37mkvvea4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7698</id>
    <revision>
      <id>3426025</id>
      <parentid>3408434</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T10:02:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31103" xml:space="preserve">{{Infokutija hemijski element
| Hemijski element = Radon
| Simbol = Rn
| Atomski broj = 86
| Serija = Plemeniti gasovi
| Grupa = 18
| Perioda = 6
| Blok = p
| Boja serije = LightskyBlue
| Izgled = Bezbojan
| Zastupljenost = 6,1 · 10&lt;sup&gt;-16&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;binder&quot; /&gt;
| Atomska masa = 222
| Atomski radijus = -
| Atomski radijus izračunat = 120
| Kovalentni radijus = 150
| Van der Waalsov radijus = 220&lt;ref name=&quot;manjera&quot; /&gt;
| CAS registarski broj = 10043-92-2
| Elektronska konfiguracija = &amp;#x5B;[[Ksenon|Xe]]&amp;#x5D; 4f&lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;5d&lt;sup&gt;10&lt;/sup&gt;6s&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;6p&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;
| Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 32, 18, 8
| Energija ionizacije_1 = 1037
| Agregatno stanje = gas
| Struktura kristala = kubična plošno centrirana
| Gustoća = 9,73&lt;ref name=&quot;lide&quot; /&gt;
| Magnetizam = dijamagnetičan
| Tačka topljenja_K = 202
| Tačka topljenja_C = -71
| Tačka ključanja_K = 211,3
| Tačka ključanja_C = -61,8
| Molarni volumen = 22,4 · 10&lt;sup&gt;-6&lt;/sup&gt;
| Toplota isparavanja = 16,4
| Toplota topljenja = 2,89
| Specifična toplota = 94
| Specifična toplota_K  = 
| Toplotna provodljivost = 0,00364
| Toplotna provodljivost_K = 
| Oksidacioni broj = 0
| Elektrodni potencijal = 
| Elektronegativnost = 2,1
| Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|/}}
| Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|/}}
| Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|/}}
| Radioaktivan = Da
| Izotopi = 
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Rn
| Maseni broj = 210
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 2,4&amp;nbsp;[[sat (jedinica)|h]]
| Tipraspada1ZM = [[alfa-zraci|α]]
| Tipraspada1ZE = 6,404
| Tipraspada1ZP = [[Polonij|&lt;sup&gt;206&lt;/sup&gt;Po]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 2
| Simbol = Rn
| Maseni broj = 211
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 14,6&amp;nbsp;[[Sat (jedinica)|h]]
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 2,892
| Tipraspada1ZP = [[Astat|&lt;sup&gt;211&lt;/sup&gt;At]]
| Tipraspada2ZM = [[alfa-zraci|α]]
| Tipraspada2ZE = 5,965
| Tipraspada2ZP = [[Polonij|&lt;sup&gt;207&lt;/sup&gt;Po]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Rn
| Maseni broj = 222
| Rasprostranjenost u prirodi = -1
| Vrijeme poluraspada = 3,8235&amp;nbsp;[[dan|d]]
| Tipraspada1ZM = [[alfa-zraci|α]]
| Tipraspada1ZE = 5,590
| Tipraspada1ZP = [[Polonij|&lt;sup&gt;218&lt;/sup&gt;Po]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Rn
| Maseni broj = 224
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 1,8&amp;nbsp;[[Sat (jedinica)|h]]
| Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;]]
| Tipraspada1ZE = 0,8
| Tipraspada1ZP = [[Francij|&lt;sup&gt;224&lt;/sup&gt;Fr]]
}}
|}}
'''Radon''' je [[hemijski element]] sa [[hemijski simbol|simbolom]] '''Rn''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 86. To je [[radioaktivnost|radioaktivni]], bezbojni [[plemeniti plinovi|plemeniti gas]] bez mirisa i okusa,&lt;ref name=guide /&gt; koji se prirodno javlja kao indirektni proizvod raspada elemenata [[uranij]]a i [[torij]]a. U [[Periodni sistem elemenata|periodnom sistemu elemenata]] nalazi se u [[Elementi 6. periode|šestoj periodi]]. Njegov najstabilniji [[izotop]], [[Radon-222|&lt;sup&gt;222&lt;/sup&gt;Rn]], ima [[vrijeme poluraspada]] od 3,8 dana. Radon je jedna od najgušćih supstanci koja je u gasovitom stanju pod normalnim uslovima. Također on je i jedini [[plin|gas]] koji u normalnim uslovima ima samo radioaktivne izotope te se zbog svoje radioaktivnosti smatra opasnim za [[zdravlje]]. Njegova snažna radioaktivnost također onemogućava hemijske studije te je do danas poznato samo nekoliko njegovih spojeva. Radon nastaje kao jedan od međuproizvoda u normalnom radioaktivnom lancu raspadanja kroz koji se torij i uranij polahko raspadaju do stabilnog [[olovo|olova]]. Torij i uranij su dva najrasprostranjenija radioaktivna elementa na Zemlji, a na njoj postoje od vremena kada je nastala. Njihovi prirodni izotopi imaju vrlo duga vremena poluraspada, u rasponima od nekoliko milijardi godina. Torij i uranij, njihov proizvod raspada [[radij]] i njegov proizvod raspada radon, stoga će u narednih nekoliko desetaka miliona godina ostati u gotovo istom omjeru kao što su i danas.&lt;ref name=USPHS90 /&gt; Kako se i sam radon raspada, on daje nove radioaktivne elemente zvane ''kćerke radona'' tj. proizvode raspada. Za razliku od gasovitog radona, njegovi proizvodi raspada su u čvrstom stanju te se zalijepe za površinu, kao što su čestice prašine u [[zrak]]u. Ako se tako [[kontaminacija|kontaminirana]] prašina udahne, te čestice se mogu zalijepiti za disajne puteve u [[pluća|plućima]] i na taj način povećati rizik od razvoja [[rak pluća|raka pluća]].&lt;ref name=&quot;eohhs&quot; /&gt;

Za razliku od svih drugih elemenata koji se nalaze u pomenutom lancu radioaktivnog raspada, radon je gasovit i lahko dospijeva u [[Respiratorni sistem|disajni sistem]]. Stoga, čak i u doba nuklearnih reaktora, radon koji se javlja u prirodi odgovoran je za većinu slučajeva izlaganja stanovništva [[ionizirajuće zračenje|ionizirajućem zračenju]]. Često je i jedini uzročnik doze pozadinske radijacije za neke osobe, i vrlo često je promjenjiv u zavisnosti od mjesta. Uprkos kratkom vremenu poluraspada, dio gasovitog radona iz prirodnih izvora može se akumulirati u koncentracijama mnogo višim od normalnih u nekim prostorijama, naročito u nižim područjima i nižim spratovima zgrada te podrumima i kanalima, uglavnom zbog svoje težine i gustoće. Također se ponegdje može naći i u prirodnim izvorima i geotermalnim vrelima.&lt;ref name=&quot;facts&quot; /&gt;

[[Epidemiologija|Epidemiološke]] studije su dokazale jasnu vezi između udisanja visokih koncentracija radona i povećane pojave raka pluća. Stoga se radon smatra značajnim zagađivačem koji može utjecati na kvalitet zraka u prostorijama širom svijeta. Prema podacima Američke agencije za zaštitu okoline (EPA), radon je drugi uzročnik raka pluća po učestalosti, odmah nakon pušenja duhana, uzrokujući 21.000 smrtnih slučajeva godišnje u SAD-u. Oko 2.900 od tih smrtnih slučaja desilo se osobama koje nisu nikad pušile. Iako je među pušačima na drugom mjestu među uzročnicima smrti, radon je na prvom mjestu među uzročnicima raka pluća kod nepušača, prema procjenama EPA.&lt;ref name=epa /&gt;

== Osobine ==
=== Fizičke ===
[[Datoteka:Radon spectrum.png|thumb|250px|lijevo|Emisijski spektar radona koji je fotografirao [[Ernest Rutherford]] 1908. godine. Brojevi pokraj spektra označavaju talasne dužine. Centralni spektar je radonov, dok su dva sa strane spektri [[helij]]a (dodani zbog kalibriranja talasnih dužina).]]
[[Datoteka:Decay chain(4n+2, Uranium series).svg|thumb|lijevo|Lanac raspada uranija-238.]]
Radon je bezbojan gas, bez okusa i mirisa te se stoga ne može otkriti pomoću ljudskih čula. Pri standardnim uslovima temperature i pritiska, radon gradi monoatomski gas gustoće 9,73&amp;nbsp;kg/m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;,&lt;ref name=&quot;measure&quot; /&gt; što je oko 8 puta gušće od [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]] na nivou [[more|mora]], koja iznosi 1,217&amp;nbsp;kg/m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=&quot;williams&quot; /&gt; Radon je jedan od najgušćih gasova pri sobnoj temperaturi i najgušći među plemenitim gasovima. Iako je pri standardnim uslovima pritiska i temperature bez boje, kada se ohladi ispod [[talište|tačka topljenja]] od 202 K (−71&amp;nbsp;°C), radon emitira sjajnu radioluminescenciju koja prelazi iz žute u naranđasto-crvenu kako se temperatura snižava.&lt;ref name=&quot;jlaborg&quot; /&gt; Nakon [[kondenzacija|kondenzacije]], radon sjaji zbog intenzivne radijacije koju proizvodi.&lt;ref name=&quot;thomasj&quot; /&gt; On je vrlo slabo [[rastvorljivost|rastvorljiv]] u [[voda|vodi]], ali je mnogo rastvorljiviji od lakših plemenitih gasova. Također je znatno više rastvorljiv u organskim rastvaračima nego u vodi.

=== Hemijske ===
Pošto je plemeniti gas, radon je u hemijskom smislu vrlo slabo reaktivan. Međutim, pošto je vrijeme poluraspada radona-222 samo 3,8 dana, to ga čini vrlo korisnim u fizičkim naukama kao prirodni radioaktivni ''traser'' (radioizotopski indikator).

Radon je član elemenata sa nultom [[Valencija (hemija)|valencijom]] koji se zovu i plemeniti gasovi. On je intertan u većini uobičajenih [[hemijska reakcija|hemijskih reakcija]], poput sagorijevanja, jer njegova vanjska valentna ljuska sadrži osam [[elektron]]a. To mu daje stabilnu konfiguraciju sa minimalnom energijom u kojoj su vanjski elektroni vrlo snažno vezani.&lt;ref name=&quot;baderf&quot; /&gt; Za izdvajanje jednog elektrona iz njegovih ljusaka potrebno je 1037&amp;nbsp;kJ/mol (također poznata i kao prva [[energija ionizacije]]).&lt;ref name=&quot;lide84&quot; /&gt; Međutim, prema tredovima u [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]], on ima nešto nižu [[elektronegativnost]] od elementa iznad njega u periodom sistemu, [[ksenon]]a, te je stoga reaktivniji od njega. Ranije studije su došle do zaključka da bi stabilnost radon hidrata trebala biti na istom nivou kao i stabilnost hidrata [[hlor]]a ({{chem|Cl|2}}) ili [[sumpor-dioksid]]a ({{chem|SO|2}}), odnosno značajno viša od stabilnosti hidrata [[vodik sulfid]]a ({{chem|H|2|S}}).&lt;ref name=&quot;krasikova&quot; /&gt;

Zbog visokih troškova njegovog dobijanja i radioaktivnosti, eksperimentalna hemijska istraživanja rijetko se provode sa radon. Kao rezultat toga do danas je dobijeno vrlo mali broj spojeva radona, a gotovo svih su fluoridi ili oksidi. Radon mogu oksidirati samo nekoliko vrlo snažnih oksidacijskih sredstava poput [[fluor]]a, dajući [[radon-fluorid|radon-difluorid]].&lt;ref name=&quot;steinl&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pitzerks&quot; /&gt; Taj spoj se na temperaturi iznad 250&amp;nbsp;°C ponovno raspada na sastavne elemente.

On ima vrlo slabu volatilnost (isparljivost) i smatra da se mu formula glasi {{chem|RnF|2}}. Međutim zbog vrlo kratkog vremena poluraspada radona i radioaktivnosti njegovih spojeva, nije moguće detaljnije proučavanje ovog spoja. Teoretske studije o ovoj molekuli predviđaju da bi ona trebala imati dužinu Rn-F veze od 2,08&amp;nbsp;[[Ongstrem|Å]], te da je spoj [[termodinamika|termodinamički]] više stabilan i manje isparljiv od svog lakšeg ''srodnika'' {{chem|XeF|2}}.&lt;ref name=&quot;xef2&quot; /&gt; Oktaedarna molekula {{chem|RnF|6}} bi mogla imati čak i nižu entalpiju formiranja od difluorida.&lt;ref name=&quot;bonding&quot; /&gt; Možda postoje i viši fluoridi RnF&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; i RnF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;,&lt;ref name=&quot;RnO3&quot;/&gt; a proračuni pokazuju da bi mogli biti stabilni,&lt;ref name=&quot;Thayer&quot; /&gt; ali postoji određena sumnja jer do danas takvi spojevi nisu sintetizirani.&lt;ref name=&quot;RnO3&quot; /&gt; Vjeruje se da se [[ion]] [RnF]&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; formira u sljedećoj reakciji:&lt;ref name=&quot;holloway&quot; /&gt;

:Rn (g) + 2 {{chem|[O|2|]|+|[SbF|6|]|-}} (s) → {{chem|[RnF]|+|[Sb|2|F|11|]|-}} (s) + 2 {{chem|O|2}} (g)

Radon oksidi su, pored malog broja drugih, neki od malobrojnih spojeva radona;&lt;ref name=&quot;toropova&quot; /&gt; dokazano je postojanje samo njegovih trioksida.&lt;ref name=&quot;RnO3&quot;/&gt; Za radon-karbonil RnCO se pretpostavlja da bi mogao biti stabilan i imati linearnu geometriju molekule.&lt;ref name=&quot;qua963&quot; /&gt; Molekule {{chem|Rn|2}} i RnXe su dokazano znatno stabilnije ako se ''kupliraju'' okretnim momentom.&lt;ref name=&quot;pseudo&quot; /&gt; Atom radona ''ugniježđen'' unutar molekule [[fuleren]]a predložen je kao lijek protiv tumora.&lt;ref name=&quot;query&quot; /&gt; Iako postoji Xe(VIII), do danas nisu pronađeni spojevi radona Rn(VIII); RnF&lt;sub&gt;8&lt;/sub&gt; bi mogao biti hemijski izuzetno nestabilan (XeF&lt;sub&gt;8&lt;/sub&gt; je termodinamički nestabilan). Predviđa se da je nastabilniji spoj radon Rn(VIII) mogao biti barij-perradat (Ba&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;RnO&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;), analogan barij-perksenatu.&lt;ref name=&quot;Thayer&quot;/&gt; Nestabilnost radona Rn(VIII) se objašnjava relativističkom stabilizacijom 6s ljuske, također poznatom kao ''efekt inertnih parova''.&lt;ref name=&quot;Thayer&quot;/&gt;

=== Izotopi ===
Radon nema stabilnih izotopa. Ipak, do danas je otkriveno i opisano 36 radioaktivnih izotopa, čije [[atomska masa|atomske mase]] imaju raspon od 193 do 228.&lt;ref name=autogenerated1 /&gt; Najstabilniji od njih je [[izotop]] &lt;sup&gt;222&lt;/sup&gt;Rn, koji je proizvod raspada izoopta &lt;sup&gt;[[Radij-226|226]]&lt;/sup&gt;[[Radij-226|Ra]], a koji je opet proizvod [[uranij]]a &lt;sup&gt;[[Uranij-238|238]]&lt;/sup&gt;[[Uranij-238|U]].&lt;ref name=&quot;gulflink&quot; /&gt; Među proizvodima raspada izotopa &lt;sup&gt;222&lt;/sup&gt;Rn nalaze se i vrlo male količine (izuzetno nestabilnog) izotopa &lt;sup&gt;218&lt;/sup&gt;Rn.

Postoje još tri druga izotopa radona čija vremena poluraspada iznose duže od jednog sata: &lt;sup&gt;211&lt;/sup&gt;Rn, &lt;sup&gt;210&lt;/sup&gt;Rn i &lt;sup&gt;224&lt;/sup&gt;Rn. Izotop &lt;sup&gt;220&lt;/sup&gt;Rn je prirodni proizvod u lancu raspada najstabilnijeg izotopa [[torij]]a (&lt;sup&gt;232&lt;/sup&gt;Th), i u starijoj literaturi se ponekad navodi pod nazivom ''toron''. Njegovo [[vrijeme poluraspada]] iznosi 55,6 sekundi i također emitira alfa-zrake. Slično njemu, &lt;sup&gt;219&lt;/sup&gt;Rn je deriviran iz najstabilnijeg izotopa [[aktinij]]a (&lt;sup&gt;227&lt;/sup&gt;Ac), a nazvan je ''aktinon'', a i on je alfa-emiter sa vremenom poluraspada od 3,96 sekundi.&lt;ref name=autogenerated1 /&gt; U lancu raspada izotopa [[neptunij]]a (&lt;sup&gt;237&lt;/sup&gt;Np) ne javljaju se značajniji izotopi radona, mada se mogu javiti količine u tragovima (ekstremno nestabilnog) izotopa &lt;sup&gt;217&lt;/sup&gt;Rn.

== Utjecaj na zdravlje ==
=== U rudnicima ===
[[Međunarodna agencija za istraživanje raka]] (IARC) je klasificirala radon-222 (zapravo ''kćerke radona'') kao kancerogenog za ljude,&lt;ref name=&quot;rakped&quot; /&gt; a pošto je on gas koji se udiše, posebna pažnja se pridaje riziku od [[rak pluća|raka pluća]] za osobe koji su duže vrijeme kontinuirano izložene visokim nivoima radona. Tokom 1940ih i [[1950-e|1950ih]], u vrijeme dok vrlo skupi ventilacijski sistemi u [[rudnik|rudnicima]] nisu bili uvedeni i propisani sigurnosnim standardima,&lt;ref name=&quot;century&quot; /&gt; izlaganje radonu bilo je povezano sa rakom pluća među rudarima nepušačima koji su kopali [[uranij]]eve rude i druge materijale iz čvrstim stijenama u današnjoj [[Češka|Češkoj]], a kasnije i među rudarima u jugozapadnom dijelu SAD-a.&lt;ref name=&quot;ur1960&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;irsnfr&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;jama1989&quot; /&gt; Od tog vremena do danas, ventilacija i druge sigurnosne mjere su korištene radi snižavanja nivoa radona u najviše pogođenim rudnicima koji su nastavili proizvodnju. U skorije vrijeme, prosječno godišnje izlaganje rudara u uranijevim rudnicima je palo na nivoe slične koncentracijama koje se udišu u prosječnim domaćinstvima. Time je smanjen profesionalni rizik od raka izazvanog radonom, mada i dalje ostaju zdravstveni problemi kod osoba koji su trenutno zaposleni u problematičnim rudnicima i za one koji su u prošlosti tamo bili zaposleni.&lt;ref name=&quot;Darby05&quot;/&gt; Kako je relativni rizik za rudare smanjen, tako je porasla mogućnost da se otkriju rizici među stanovništvom.&lt;ref name=UNSCEAR06 /&gt; Osim raka pluća, istraživaći pretpostavljaju da postoji mogući povišen rizik od [[leukemija|leukemije]] zbog izlaganja radonu. Iskustva iz studija nad općom populacijom nisu konsistentna sa teorijom. Međutim, studije nad rudarima iz rudnika uranija našle su značajnu korelaciju između izlaganja radonu i [[hronična limfocitna leukemija|hronične limfocitne leukemije]].&lt;ref name=&quot;kulic&quot; /&gt;

===Povezanost s pušenjem===
Rezultati iz epidemioloških studija ukazuju da se rizik od raka pluća povećava izlaganjem radonu u domaćinstvima. Međutim, u takvim studijama i dalje postoji određena doza nesigurnosti. Klasični i dobro poznati primjer izvora grešaka je [[pušenje]]. Osim toga, pušenje je najvažniji faktor rizika za rak pluća. Na Zapadu, procjenjuje se da [[Duhan (proizvod)|duhanski]] dim uzrokuje oko 90% svih slučajeva raka pluća. Postoji određena tendencija da se drugi hipotetički rizici za nastanak raka &quot;podvedu&quot; pod rizik od pušenja, te se stoga rezultati iz epidemioloških studija uvijek trebaju uzeti s rezervom.

Prema podacima EPA, rizik od raka pluća za pušače je značajan zbog sinergističkog efekta radona i pušenja. Za ovu populaciju od ukupno 1000 osoba 62 osobe će umrijeti od raka pluća za razliku od 7 od 1000 osoba koje će umrijeti iz istog razloga a koje nikad nisu pušile.&lt;ref name=&quot;epa&quot; /&gt; Međutim, ne može se isključiti da se rizik za nepušače može objasniti isključivo efektima kombinacije radona i pasivnog pušenja.

Radon, poput drugih poznatih i sumnjivih vanjskih faktora rizika za nastanak raka pluća, je opasnost za pušače i bivše pušače. Ovo je jasno pokazala Evropska udružena studija.&lt;ref name=&quot;bayson&quot; /&gt; Komentar&lt;ref name=&quot;bmjcom&quot; /&gt; na tu udruženu studiju navodi: &quot;da nije pogodno jednostavno govoriti o rizicima od radona u domaćinstvima. Rizik je od pušenja, a pojačan sinergističkim efektom radona na pušače. Bez pušenja, efekti bi bili isuviše mali da bi bili značajni.&quot;

Prema Evropskoj udruženoj studiji, postoji razlika među rizicima od radona između histoloških tipova. Male ćelije karcinoma pluća, koje praktično djeluju na pušače imaju veliki rizik od radona. Kod drugih histoloških tipova poput adenokarcinoma, tipa koji primarno nikad ne utječe na pušače, rizik od radona se pokazao znatno manji.&lt;ref name=&quot;bayson&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;aarst&quot;/&gt; Jedna studija&lt;ref name=&quot;primar&quot; /&gt; o radijaciji tokom [[mastektomija|postmastektomijske]] radioterapije pokazuje da je potrebno razviti jednostavne modele ranije korištene u proučavanju kombiniranih i zasebnih rizika od radijacije i pušenja. Taj pristup također podržava i nova diskusija o metodi kalkulacije, LNT ({{en|Linear no-threshold model}}), koja se rutinski koristi.&lt;ref name=&quot;reviewand&quot; /&gt;

=== U vodi za piće ===
Efekti radona na organizam ako se on proguta ili popije su nepoznati, mada su neke studije objavile da se njegovo biološko vrijeme poluraspada kreće od 30 do 70 minuta, te da 90% radona nestane u toku prvih 100 minuta. Nacionalno istraživačko vijeće je 1999. istraživalo problem radona u [[voda|vodi]] za piće. Rizici povezani sa unosom radona putem vode se smatraju gotovo zanemarljivim.&lt;ref name=&quot;openbook&quot; /&gt; Voda iz podzemnih izvora može sadržavati značajnu količinu radona u zavisnosti od okolnih stijena i uslova u tlu, dok nadzemni izvori obično ne sadržavaju radon.&lt;ref name=&quot;cfmbasic&quot; /&gt;

Kao što se može unijeti putem vode, radon se također otpušta iz vode pri porastu njene temperature, ili ako se pritisak snizi te ako podzemna voda dođe u dodir sa zrakom. Optimalni uslovi za otpuštanje radona i izlaganje njemu nastaju pri tuširanju. Voda sa koncentracijom radona od 10&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt; pCi/L može povisiti koncentraciju radona u prostoriji za oko 1 pCi/L u normalnim uslovima korištenja vode.&lt;ref name=&quot;indoor&quot; /&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
&lt;ref name=&quot;toropova&quot;&gt;{{cite journal|title=The Chemistry of Radon|volume=51|journal=Russ. Chem. Review|date=1982|page=12|author=Avrorin, V. V.|author2=Krasikova, R. N. et.al.|doi=10.1070/RC1982v051n01ABEH002787|bibcode = 1982RuCRv..51...12A }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;qua963&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1002/qua.963|title=Prediction of the existence of radon carbonyl: RnCO|date=2002|author=Malli, Gulzari L.|journal=International Journal of Quantum Chemistry|volume=90|page=611|issue=2}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=autogenerated1&gt;{{cite web|url=http://www.nndc.bnl.gov/chart/|title=Interactive Chart of Nuclides|publisher=Brookhaven National Laboratory|author=Sonzogni, Alejandro|location=National Nuclear Data Center|accessdate=6. 6. 2008|archive-date=10. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181010070007/http://www.nndc.bnl.gov/chart/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;gulflink&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.gulflink.osd.mil/library/randrep/du/mr1018.7.appa.html |title=Principal Decay Scheme of the Uranium Series |publisher=Gulflink.osd.mil |accessdate=12. 9. 2008 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081025025424/http://www.gulflink.osd.mil/library/randrep/du/mr1018.7.appa.html |archivedate=25. 10. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;rakped&quot;&gt;{{cite web |access-date=26. 6. 2008|url=http://www.cancer.org/docroot/PED/content/PED_1_3x_Known_and_Probable_Carcinogens.asp|title=Known and Probable Carcinogens |publisher=American Cancer Society}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;century&quot;&gt;{{cite book|title=A Century of X-rays and Radioactivity in Medicine|author=Mould, Richard Francis|year=1993|isbn=0-7503-0224-0|publisher=CRC Press}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ur1960&quot;&gt;{{Cite news| issn=0040-781X| title=Uranium Miners' Cancer| work=Time| accessdate=26. 6. 2008| date=26. 12. 1960| url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,895156,00.html| archive-date=21. 7. 2013| archive-url=https://web.archive.org/web/20130721170712/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,895156,00.html| url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;irsnfr&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.irsn.fr/FR/Larecherche/publications-documentation/Publications_documentation/BDD_publi/DRPH/LEADS/Documents/IRPA10-P2A-56.pdf|author=Tirmarche M|author2=Laurier D et.al.|title=Lung Cancer Risk Associated with Low Chronic Radon Exposure: Results from the French Uranium Miners Cohort and the European Project|accessdate=7. 7. 2009}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;jama1989&quot;&gt;{{Cite journal| doi=10.1001/jama.1989.03430050045024| volume=262| last1=Roscoe| first1=R. J.| last2=Steenland |first2=K. |last3=Halperin |first3=W. E. et.al.| title=Lung cancer mortality among nonsmoking uranium miners exposed to radon daughters| journal=Journal of the American Medical Association| date=4. 8. 1989|pmid=2746814| issue=5| pages=629–33}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Darby05&quot;&gt;{{cite journal|author=Darby, S|author2=Hill, D|author3=Doll, R|title=Radon: a likely carcinogen at all exposures|journal=Annals of Oncology|volume=12| year=2005|pmid=11762803|doi=10.1023/A:1012518223463|issue=10|pages=1341–51}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=UNSCEAR06&gt;{{cite web|url=http://www.unscear.org/unscear/en/publications/2006_1.html|title= UNSCEAR 2006 Report Vol. I|publisher= United Nations Scientific Committee on the Effects of Atomic Radiation UNSCEAR 2006}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;kulic&quot;&gt;{{cite journal| pmid=16759978| title=Incidence of leukemia, lymphoma, and multiple myeloma in Czech uranium miners: a case-cohort study| last1=Rericha| first1=V.|last2=Kulich |first2=M. |last3=Rericha |first3=R. et.al.| year=2007| volume=114|journal=Environmental Health Perspectives| issue=6| pmc=1480508| pages=818–22| doi=10.1289/ehp.8476}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bayson&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Darby | first1 = S | last2 = Hill | first2 = D | last3 = Auvinen | first3 = A et. al.| year = 2005 | title = Radon in Homes and Risk of Lung Cancer: Collaborative Analysis of Individual Data from 13 European Case-control Studies | url = | journal = British Medical Journal | volume = 330 | issue = 7485| page = 223 | doi=10.1136/bmj.38308.477650.63}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bmjcom&quot;&gt;[http://www.bmj.com/content/330/7485/223?tab=responses Replies to Radon in homes and risk of lung cancer: collaborative analysis of individual data from 13 European case-control studies]. Bmj.com&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;aarst&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.aarst.org/images/PCPanelRadonTest.pdf |title=President's Cancer Panel, Environmental Factors in Cancer: Radon, 4. decembar 2008. |accessdate=6. 4. 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130829005508/http://www.aarst.org/images/PCPanelRadonTest.pdf |archivedate=29. 8. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;primar&quot;&gt;{{cite journal|pmid=18202415|year=2008|author=Kaufman EL; Jacobson JS; Hershman DL ''et al.''|title=Effect of breast cancer radiotherapy and cigarette smoking on risk of second primary lung cancer|volume=26|issue=3|pages=392–8|doi=10.1200/JCO.2007.13.3033|journal=Journal of clinical oncology : official journal of the American Society of Clinical Oncology}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;reviewand&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1093/rpd/ncq141|title=Review and evaluation of updated research on the health effects associated with low-dose ionising radiation|year=2010|author=Dauer L. T.; Brooks A. L.; Hoel D. G. ''et al.''|journal=Radiation Protection Dosimetry|volume=140|issue=2|pages=103–36|pmid=20413418}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;openbook&quot;&gt;[http://www.nap.edu/openbook.php?isbn=0309062926 Risk Assessment of Radon in Drinking Water]. Nap.edu (1.6.2003). {{ISBN|0-309-06292-6}}, pristupljeno 20. augusta 2011.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;cfmbasic&quot;&gt;{{cite web |url=http://water.epa.gov/lawsregs/rulesregs/sdwa/radon/basicinformation.cfm |title=Basic Information about Radon in Drinking Water |accessdate=24. 7. 2013}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;indoor&quot;&gt;{{cite book|title=Indoor Environmental Quality|author=Godish, Thad|year=2001|isbn=1-56670-402-2|publisher=CRC Press}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;pseudo&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1002/(SICI)1097-461X(1998)66:2&lt;131::AID-QUA4&gt;3.0.CO;2-W|title=Relativistic pseudopotential calculations on Xe&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, RnXe, and Rn&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;: The van der Waals properties of radon|date=1998|author=Runeberg, Nino|journal=International Journal of Quantum Chemistry|volume=66|page=131|last2=Pyykkö|first2=Pekka|issue=2}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;holloway&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1016/S0022-1139(00)85275-6|title=Noble-gas fluorides|date=1986|author=Holloway, J|journal=Journal of Fluorine Chemistry|volume=33|page=149}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;query&quot;&gt;{{cite news|last=Browne |first=Malcolm W. |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9F0CE2DE1E3CF936A35750C0A965958260&amp;sec=&amp;spon=&amp;pagewanted=all |title=Chemists Find Way to Make An 'Impossible' Compound |work=The New York Times |date=5. 3. 1993|accessdate=30. 1. 2009}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;RnO3&quot;&gt;{{cite book |last=Sykes |first=A. G. |title=Advances in Inorganic Chemistry |volume=46 |chapter=Recent Advances in Noble-Gas Chemistry |url=http://books.google.com/books?id=6iqXRtz6p3QC |accessdate=2. 11. 2012|date=1998 |publisher=Academic Press |isbn=978-0120236466 |pages=91–93}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Thayer&quot;&gt;{{cite journal |last1=Thayer |first1=John S. |title=Relativistic Effects and the Chemistry of the Heavier Main Group Elements |year=2010 |page=80 |doi=10.1007/978-1-4020-9975-5_2}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bonding&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1039/b212460m|title=Bonding in radon hexafluoride: An unusual relativistic problem?|date=2003|author=Filatov, Michael|journal=Physical Chemistry Chemical Physics|volume=5|page=1103|last2=Cremer|first2=Dieter|issue=6|bibcode = 2003PCCP....5.1103F }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;xef2&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1021/jp9825516|title=Chemical Bonding in XeF&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, XeF&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, KrF&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, KrF&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, RnF&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, XeCl&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, and XeBr&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;: From the Gas Phase to the Solid State|date=1998|author=Meng- Sheng Liao|author2=Qian- Er Zhang|journal=The Journal of Physical Chemistry A|volume=102|page=10647|issue=52}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;steinl&quot;&gt;{{cite journal|author=Stein, L.|date=1970|journal=Science|volume =168|doi=10.1126/science.168.3929.362|title=Ionic Radon Solution|pmid=17809133|issue=3929|bibcode=1970Sci...168..362S|pages=362–4}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;pitzerks&quot;&gt;{{cite journal|author=Pitzer, Kenneth S.|date=1975|journal=J. Chem. Soc., Chem. Commun.|pages=760–1|title=Fluorides of radon and element 118|doi=10.1039/C3975000760b|issue=18}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;baderf&quot;&gt;{{cite web|last=Bader|first=Richard F. W.|url=http://miranda.chemistry.mcmaster.ca/esam/|title=An Introduction to the Electronic Structure of Atoms and Molecules|publisher=McMaster University|accessdate=26. 6. 2008}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;krasikova&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1070/RC1982v051n01ABEH002787|title=The Chemistry of Radon|date=1982|author=Avrorin, V V|journal=Russian Chemical Reviews|volume=51|page=12|last2=Krasikova|first2=R N et.al.|bibcode = 1982RuCRv..51...12A }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;jlaborg&quot;&gt;{{cite web|accessdate=26. 6. 2008|url=http://education.jlab.org/itselemental/ele086.html|title=Radon |publisher=Jefferson Lab}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;thomasj&quot;&gt;{{cite book|title=Noble Gases|first=Jens|last=Thomas |url=http://books.google.com/?id=T0Iiv0BJ1E0C&amp;pg=PA13|publisher=Marshall Cavendish|date=2002|isbn=978-0-7614-1462-9|page=13}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;facts&quot;&gt;{{cite web|title=Facts about Radon|publisher=Facts about|url=http://www.facts-about.org.uk/science-element-radon.htm|accessdate=7. 9. 2008|archiveurl=https://web.archive.org/web/20050222004131/http://www.facts-about.org.uk/science-element-radon.htm|archivedate=22. 2. 2005|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;epa&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.epa.gov/radon/pubs/citguide.html|title=A Citizen's Guide to Radon|date=12. 10. 2010|work=www.epa.gov|publisher=United States Environmental Protection Agency|accessdate=29. 1. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=USPHS90&gt;[http://www.bvsde.paho.org/bvstox/i/fulltext/toxprofiles/radon.pdf Toxicological profile for radon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160415161629/http://www.bvsde.paho.org/bvstox/i/fulltext/toxprofiles/radon.pdf |date=15. 4. 2016 }}, Agency for Toxic Substances and Disease Registry, U.S. Public Health Service, u saradnji sa U.S. Environmental Protection Agency, decembar 1990.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;eohhs&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.mass.gov/eohhs/consumer/community-health/environmental-health/exposure-topics/radiation/radon/public-health-fact-sheet-on-radon.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111121032816/http://www.mass.gov/eohhs/consumer/community-health/environmental-health/exposure-topics/radiation/radon/public-health-fact-sheet-on-radon.html |archivedate=21. 11. 2011 |title=Public Health Fact Sheet on Radon&amp;nbsp;— Health and Human Services |publisher=Mass.Gov |accessdate=4. 12. 2011 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;lide&quot;&gt;David R. Lide (izd.): ''CRC Handbook of Chemistry and Physics''. 90. izd. (internet verzija: 2010), CRC Press/Taylor and Francis, Boca Raton, FL, ''Properties of the Elements and Inorganic Compounds'', str. 4-69.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=guide&gt;{{cite web|url=http://www.epa.gov/radon/pubs/citguide.html |title=A Citizen's Guide to Radon &amp;#124; Radon &amp;#124; US EPA |publisher=Epa.gov |date=5. 8. 2010|accessdate=28. 4. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;binder&quot;&gt;Harry H. Binder: ''Lexikon der chemischen Elemente'', S. Hirzel Verlag, Stuttgart 1999, {{ISBN|3-7776-0736-3}}.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;lide84&quot;&gt;{{cite book|author=David R. Lide |title=CRC Handbook of Chemistry and Physics |edition=84.|publisher=CRC Press|location=Boca Raton, Florida|date=2003|chapter=Section 10, Atomic, Molecular, and Optical Physics; Ionization Potentials of Atoms and Atomic Ions}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;manjera&quot;&gt;Manjeera Mantina, Adam C. Chamberlin, Rosendo Valero, Christopher J. Cramer, Donald G. Truhlar: ''Consistent van der Waals Radii for the Whole Main Group''. u: J. Phys. Chem. A. 2009, 113, str. 5806–5812, {{doi|10.1021/jp8111556}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;measure&quot;&gt;{{cite web| title=Radon| publisher=All Measures| date=2004| url=http://www.allmeasures.com/Formulae/d1/d2/d3/Results2_2.asp?formula=2&amp;material=Radon+[Rn]| accessdate=12. 2. 2008| archive-date=9. 8. 2011| archive-url=https://web.archive.org/web/20110809192552/http://www.allmeasures.com/Formulae/d1/d2/d3/Results2_2.asp?formula=2&amp;material=Radon+&amp;#91;Rn&amp;#93;| url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;williams&quot;&gt;{{cite web| last=Williams|first=David R.|date=19. 4. 2007|url=http://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/factsheet/earthfact.html|title=Earth Fact Sheet|publisher=NASA|accessdate=26. 6. 2008}}&lt;/ref&gt;
}}

{{Commonscat}}
{{PSE}}

[[Kategorija:Hemijski elementi]]</text>
      <sha1>tedwsxhvs9ng7q9go0ruyoqdfcujma5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:AdnanSa</title>
    <ns>2</ns>
    <id>8071</id>
    <revision>
      <id>3425993</id>
      <parentid>3411273</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T15:24:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>СЛАВОЉУБ ТОМАНИЋ ДРЖАВНА БЕЗБЕДНОСТ</username>
        <id>144656</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4019" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3426000</id>
      <parentid>3425993</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T15:56:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Johannnes89</username>
        <id>126540</id>
      </contributor>
      <comment>Reverted 1 edit by [[Special:Contributions/СЛАВОЉУБ ТОМАНИЋ ДРЖАВНА БЕЗБЕДНОСТ|СЛАВОЉУБ ТОМАНИЋ ДРЖАВНА БЕЗБЕДНОСТ]]: LTA (TwinkleGlobal)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3610" xml:space="preserve">
{{Administrator}}
[[Datoteka:Wikipedia-bsBanner.gif]]
{| align=&quot;center&quot;
| {{Korisnik:Edinwiki/BrojačIzmjena}}
|}
{| align=&quot;center&quot;
| {{Korisnik registrovan|dan=06|mjes=04|god=2005}}
| {{Korisnik Wikipedia/administrator}}
|}
{| align=&quot;center&quot;
| {{Korisnik članci}}
| {{Korisnik OS Ubuntu}}
| {{Korisnik Internet preglednik:Opera}}
|}


{{Babel-6|bs|hr-4|sr-4|fr-1|en-3|es-2}}

Rođen u Sarajevu 1977.

Živi radi i studira opet u Sarajevu, a gotovo jedini periodi izbivanja iz grada su &quot;kosmopolitski&quot; posjeti Jadranskom moru, potez od Makarske do Ulcinja, i dvomjesečna vojna obuka u Banjsko-rekreativnom centru Vojske Federacije (ondašnje) kasarni &quot;Šišeta&quot;. Turističkom objektu građenom od 4-te, 5-te i ostalih klasa vojno sposobnih &quot;turista&quot;. Boravak u ovom centru je obuhvatio period februar-april 2002. i toplo bih ga preporučio svima zainteresovanim za ekstremne sportove (rano ustajanje, svakojutarnje brijanje, drilovanje-potražiti pojašnjenje rječi u rječniku).

Aktivan na Wikipediji od 06. aprila 2005. godine.

== Novosti ==
* 30. 11. 2006. - 3.000 izmjena na Bosanskoj wikipediji.
* 06. 04. 2007. - 4.000 izmjena na Bosanskoj wikipediji i dvije godine rada na istoj.
* 24. 03. 2008. - 6.000 izmjena na Bosanskoj wikipediji.
* maj 2011. - 10.000 izmjena na Bosanskoj wikipediji.
* Korisna stranica, daje mogućnost pristupa hiljadama stranica biblioteka, bazama podataka i člancima. Za aktivne članove Wikipedije, besplatno - [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/users/my_library/ Wikipedija Biblioteka]

== Priznanja i razno ==
{| align=&quot;center&quot;
| [[Datoteka:Odlikovanje bosanski.jpg|thumb|right|150px|Odlikovanje za doprinos promociji bosanskoga jezika  na Wikipediji [[Korisnik:Emir Kotromanić|(EK)]]]]
| {{Wiki vijenac}}
| [[Datoteka:Eo circle amber white letter-k.svg|thumb|[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]]ova medalja za vrhunski doprinos wikipediji]]
| [[Datoteka:Demicx Odlikovanje 1.0.png|right|Odlikovanje za izuzetan doprinos i rad na Wikipediji na bosanskom jeziku]]
|-
| [[Datoteka:Vandalizam 1.png|Odlikovanje za borbu protiv vandalizma]]
| [[Datoteka:C3r4 nagrada.png|thumb|150px|CERminatorovo odlikovanje za doprinos Wikipediji]]
| [[Datoteka:Tireless Contributor Barnstar.gif|thumb|150px|Odlikovanje za dugogodišnji doprinos Wikipediji, povodom 6. godišnjice rada]]
| [[Datoteka:Edinova-nagrada_izuzetan-rad.png|thumb|150px|Nagrada za cjelokupan izuzetan rad]]
| [[Datoteka:Edinova-nagrada_astronomija.png|thumb|150px|Nagrada za doprinos u oblasti astronomije]]
|}

=== Jedan članak dnevno ===
{| align=&quot;center&quot;
| [[Datoteka:Feather.jpg|thumb|100px|&lt;small&gt;Zahvalnica za rad na projektu ''[[Wikipedia:Jedan članak dnevno|&quot;Jedan članak dnevno&quot;]]'' (maj '06)&lt;/small&gt;]]
| [[Datoteka:Feather.jpg|thumb|100px|&lt;small&gt;Zahvalnica za rad na projektu ''[[Wikipedia:Jedan članak dnevno|&quot;Jedan članak dnevno&quot;]]'' (juni '06)&lt;/small&gt;]]
| [[Datoteka:Feather.jpg|thumb|100px|&lt;small&gt;Zahvalnica za rad na projektu ''[[Wikipedia:Jedan članak dnevno|&quot;Jedan članak dnevno&quot;]]'' (juli '06)&lt;/small&gt;]]
|[[Datoteka:Feather.jpg|thumb|100px|&lt;small&gt;Zahvalnica za rad na projektu ''[[Wikipedia:Jedan članak dnevno|&quot;Jedan članak dnevno&quot;]]'' (januar '07)&lt;/small&gt;]]
|
|}

== Meni korisni linkovi ==
#[[Wikipedia:Spisak_šablona|Šabloni]]
#[[Šablon:Portali|Portali]]

== Planirano ==
* [[Korisnik:AdnanSa/Razvoj članaka o Astronomiji]]
* [[Korisnik:AdnanSa/Razvoj članaka o Ekonomiji]]
* [[Korisnik:AdnanSa/Razvoj članaka o Naučnoj fantastici]]
* [[Korisnik:AdnanSa/Razvoj članaka o Održivom razvoju]]
* [[Korisnik:AdnanSa/Podnaslovi u člancima o državama]]


[[sl:Uporabnik:AdnanSa]]</text>
      <sha1>7ezqqn1lxva73r7ej7xyx0ihnkh3sat</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nauru</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13349</id>
    <revision>
      <id>3426014</id>
      <parentid>3348293</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T00:09:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.8</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39944" xml:space="preserve">{{Wiki članak}}
{{Infokutija država
| izvorno_ime                     = Ripublik Naoero
| zvanično_ime                    = Republika Nauru
| ime_genitiv                     = Naurua
| zastava                         = Flag of Nauru.svg
| grb                             = Coat of arms of Nauru.svg
| uzrečica                        = God's Will First
| himna                           = ''[[Nauru Bwiema]]'' 
| mapa                            = LocationNauru.png 
| službeni_jezik                  = [[engleski jezik|engleski]], [[nauruanski jezik|nauruanski]]
| glavni_grad                     = Nema (''de jure'')&lt;br&gt; [[Yaren]] (''de facto'')
| državno_uređenje                = [[republika]]
| vrsta_prve_vlasti               = Predsjednik
| vladar_prva_vlast               =  [[Lionel Aingimea]]| 
| vrsta_druge_vlasti              =	
| vladar_druga_vlast              =
| po_površini_na_svijetu          = 227.
| površina                        = 21
| procenat_vode                   = 0
| po_broju_stanovnika_na_svijetu  = 214.
| stanovnika                      = 13.528
| gustoća                         = 621
| nezavisnost                     = od [[Australija|Australije]] i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]
| nezavisnost_priznato            = [[31. januar]] [[1968]].
| bdp_ukupno                      = $36.9 miliona &lt;ref name=&quot;adb.org&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.adb.org/Documents/CERs/NAU/CER-NAU-2007.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 8. 2010 |archive-date=7. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110607064452/http://www.adb.org/Documents/CERs/NAU/CER-NAU-2007.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| bdp_godina                      = [[2006]]
| po_broju_bdp_na_svijetu         = 192.
| bdp_per_capita                  = $2.500 &lt;ref name=&quot;adb.org&quot;&gt;http://www.adb.org/Documents/CERs/NAU/CER-NAU-2007.pdf&lt;/ref&gt;
| hdi                             =
| hdi_godina                      =
| hdi_nivo                        =
| valuta                          = [[australijski dolar]]
| vremenska_zona                  = UTC +12
| najveća_tačka_ime               = -
| najveća_tačka_metara            = 61
| internetski_nastavak            = .nr
| pozivni_broj                    = +674
}}
'''Republika Nauru''' {{IPA|[næˈuː.ɹuː]}} je [[ostrvska država]] u [[Tihi okean|Tihom okeanu]] nedaleko od [[ekvator]]a. Ova zemlja je najmanja izvanevropska država i najmanja svjetska republika, te jedina država na svijetu bez glavnog grada. Najbliže okolne države su [[Savezne Države Mikronezije]] na zapadu, [[Maršalova Ostrva]] na sjeveru, [[Kiribati]] na istoku i [[Solomonska ostrva]] na jugu.

Nakon hiljada godina vladavine naroda mikronezijskog i polinezijskog porijekla, ostrvo je kolonizirala [[Njemačka]] pred kraj [[19. vijek|19. stoljeća]], da bi poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] potpao pod upravu [[Australija|Australije]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. Nakon [[japan]]ske okupacije tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ponovno je uspostavljena uprava ovih triju zemalja. Nauru je nezavisnost stekao [[1968]]. godine.

Kao ostrvo bogat [[fosfat]]ima, glavna privredna aktivnost od [[1907]]. godine bila je vađenje i izvoz ovog dobra&lt;ref name=&quot;UN&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.un.int/nauru/overview.html |title=Republic of Nauru Permanent Mission to the United Nations |access-date=18. 8. 2010 |archive-date=18. 8. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060818033559/http://www.un.int/nauru/overview.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Iscrpljivanjem ovih rezervi, okoliš ostrva ostao je teško narušen, a bogatstvo države ubrzano se počelo smanjivati. Kako bi održala visoki standard života, vlada Naurua je kratko u [[1990te|1990-ima]] od države stvorila porezni raj i središte za pranje novca. Od [[2001]]. privreda se održava uz pomoć australijske vlade, koja od Naurua zauzvrat traži čuvanje tražitelja azila koji pokušavaju ući u Australiju.
[[Datoteka:Nauru-Hauptkarte.png|mini|desno|300px|Karta Naurua]]

== Etimologija ==

Porijeklo riječi &quot;Nauru&quot; nije poznato. Nauruanci su prije, kao i danas, zvali svoje ostrvo &quot;Naoero&quot;. Nijemac Paul Hambruch, koji je boravio na ostrvu u maju [[1909]]. i od septembra do novembra [[1910]], smatrao je da je riječ &quot;Naoero&quot; nastala kao spoj riječi &quot;''a-nuau-a-a-ororo''&quot; (moderno: &quot;''A nuaw ea arourõ''&quot;), što bi značilo &quot;Ja idem na plažu&quot;. [[Elzas|Elzašanin]] Alois Kayser, koji je na Nauruu proveo 30 godina i koji je intenzivno učio [[nauruanski jezik|nauruanski]], odbio je Hambruchovo objašnjenje koje je smatrao manjkavim.

Ostrvo je kroz historiju imao mnoga imena: engleski kolonijalisti su ga prije [[1888]]. zvali ''Pleasant Island'' ili ''Shank Island'', dok su ga njemački kolonijalni vladari nazivali ''Nawodo'' ili ''Onawero''.

Riječ &quot;Nauru&quot; nastala je kasnije od riječi &quot;Naoero&quot;, kako bi govornici [[engleski|engleskog]] jezika ispravno izgovarali ime ostrva.

== Historija ==
[[Datoteka:Nauruan-warrior-1880ers.jpg|mini|lijevo|Nauruanski ratnik [[1880]]. godine]]
Prvi naseljenici Naurua bili su [[Mikronezija|Mikronežani]] i [[Polinezija|Polinežani]] prije više od 3.000 godina&lt;ref name=&quot;UNCCD&quot;&gt;Nauru Department of Economic Development and Environment. 2003. [http://www.unccd.int/cop/reports/asia/national/2002/nauru-eng.pdf First National Report To the United Nations Convention to Combat Desertification (UNCCD)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722013720/http://www.unccd.int/cop/reports/asia/national/2002/nauru-eng.pdf |date=22. 7. 2011 }}&lt;/ref&gt;. Tradicionalno je na ostrvu postojalo 12 klanova ili plemena, koja danas predstavlja dvanaestokraka zvijezda na [[Zastava Naurua|zastavi države]]. To su plemena ''Deiboe, Eamwidamit, Eamwidara, Eamwit, Eamgum, Eano, Emeo, Eoraru, Irutsi (nestali), Iruwa, Iwi (nestali)'' i ''Ranibok''. Nauruanci su svoje porijeklo pratili po ženskoj liniji.
[[Datoteka:Nauru Annexation Germany 1888.jpg|mini|desno|Ceremonija pripajanja [[Njemačka|Njemačkoj]] [[1888]]. godine]]
Britanski kapetan i lovac na kitove John Fearn bio je prvi Evropljanin koji je posjetio ostrvo [[1798]]. godine, te ga je nazvao ''Pleasant Island''. Od sredine [[1830te|1830-ih]] Nauruanci su imali kontakte s evropskim kitolovcima i trgovcima koji su na ostrvu obnavljali svoje zalihe. Ostrvljani su trgovali hranom za palmino vino i oružje, koje je kasnije korišteno u desetogodišnjem ratu koji je počeo [[1878]], a kojim je stanovništvo ostrva smanjeno s 1.400 na 900 osoba. Ostrvo je anektirala [[Njemačka]] [[1888]]. te ga priključila njemačkom protektoratu [[Maršalovi Otoci|Maršalovih ostrva]]. Dolazak Nijemaca okončao je rat, a kraljevi su počeli vladati ostrvoom, od kojih je najpoznatiji Auweyida. Kršćanski misionari s otočja Gilbert došli su na ostrvo također [[1888]].&lt;ref&gt;Ellis, A. F. 1935. ''Ocean Island and Nauru - their story''. Angus and Robertson Limited. str. 29–39&lt;/ref&gt;

Fosfate je [[1900]]. godine na ostrvu otkrio Albert Ellis, a, u dogovoru sa Njemačkom, ''Pacific Phosphate Company'' počela je koristiti nalazišta [[1906]]. Prva izvezena pošiljka bila je [[1907]]&lt;ref&gt;Ellis, A. F. 1935. ''Ocean Island and Nauru - their story''. Angus and Robertson Limited. str. 127–139&lt;/ref&gt;. Nakon izbijanja Prvog svjetskog rata, ostrvo su zauzele australijske snage [[1914]]. godine. Nakon rata je [[Liga naroda]] mandat nad teritorijem dala Ujedinjenom Kraljevstvu, koje je dogovorilo dijeljenje te dužnosti s Australijom i Novim Zelandom [[1923]]. godine&lt;ref&gt;[http://www.austlii.edu.au/au/other/dfat/treaties/1923/11.html Agreement between Australia, New Zealand and United Kingdom] regarding Nauru]&lt;/ref&gt;. Vlade ovih država potpisale su sporazum (''Nauru Island Agreement'') [[1919]], čime je osnovana Britanska komisija za fosfate (''British Phosphate Commission''), koja je preuzela prava za vađenje fosfata.
[[Datoteka:Nauru Island under attack by Liberator bombers of the Seventh Air Force..jpg|desno|mini|220px|Američko bombardiranje ostrva]]
Japanske snage zauzele su ostrvo [[26. august|26. 8.]] [[1942]].&lt;ref&gt;Lundstrom, John B., ''The First Team and the Guadalcanal Campaign'', Naval Institute Press, 1994., str. 175.&lt;/ref&gt;. Zračna pista koju su sagradili Japanci na ostrvu bombardirana je u martu [[1943]], kako bi se spriječila opskrba ostrva. Japanci su deportirali 1.200 Nauruanaca kako bi služili kao radna snaga na otocima Chuuk, gdje ih je 463 preminulo&lt;ref&gt;Haden, J. D. 2000. [http://166.122.164.43/archive/2000/April/04-03-19.htm Nauru: a middle ground in World War II] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120208125727/http://166.122.164.43/archive/2000/April/04-03-19.htm |date=8. 2. 2012 }} ''Pacific Magazine''&lt;/ref&gt;. Ostrvo je oslobođen [[13. septembar|13. 9.]] [[1945]]. godine, kada su se dolaskom australijskog ratnog broda ''HMAS Diamantina'' japanske snage predale. Deportirani Nauruanci vraćeni su s ostrva Chuuk u januaru [[1946]]. brodom ''Trienza''&lt;ref&gt;Garrett, J. 1996. ''Island Exiles''. ABC. {{ISBN|0-7333-0485-0}}. str. 176–181&lt;/ref&gt;. Godine [[1947]]. [[UN]] je upravljanje ostrvoom ponovno dodijelio Australiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Novom Zelandu. Nauru je počeo sa samostalnim upravljanjem u januaru [[1966]], a potpuno nezavisna država postao je [[1968]], pod vodstvom predsjednika Hammera DeRoburta. Godine [[1967]]. Nauruanci su od ''BPC''-a otkupili prava na korištenje te je u junu [[1970]]. osnovano lokalno društvo za vađenje fosfata pod nazivom ''Nauru Phosphate Corporation''. Ovo nacionalizirano društvo omogućilo je Nauruu jedan od najvećih standarda života u Pacifiku, pa je ova zemlja u to vrijeme bila druga najbogatija zemlja svijeta (''per capita'').

[[1989]]. država je podnijela tužbu protiv Australije na [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnom sudu pravde]] zbog spornih poteza na Nauruu za vrijeme australijskog upravljanja. Ovo se posebno odnosilo na nespriječenu ekološku štetu koja je nastala zbog vađenja fosfata&lt;ref&gt;Highet, K and Kahale, H. 1993. Certain Phosphate Lands in Nauru. ''The American Journal of International Law'' 87:282–288&lt;/ref&gt;. Ovaj spor riješen je izvansudskom nagodbom koja je uključivala obnavljanje eksploatiranih područja na Nauruu. Smanjivanjem rezervi fosfata dogodio se i privredni pad, što je dovelo do političke nestabilnosti koja traje od sredine [[1980te|1980-ih]]. Samo u razdoblju od [[1989]]. do [[2003]]. vlast se promijenila 17 puta&lt;ref name=&quot;DFAT&quot;&gt;Australian Department of Foreign Affairs and Trade. [http://www.dfat.gov.au/geo/nauru/nauru_brief.html Republic of Nauru Country Brief - November 2005] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006070651/http://www.dfat.gov.au/geo/nauru/nauru_brief.html |date=6. 10. 2014 }}&lt;/ref&gt;. Posljednjih godina u vodstvu zemlje izmjenjivali su se René Harris i Bernard Dowiyogo, da bi nakon Dowiyogove smrti u martu 2003. Ludwig Scotty bio izabran kao predsjednik. Scotty je puni mandat dobio u oktobru [[2004]]. Od [[2007]]. predsjedničku dužnost obavlja [[Marcus Stephen]].

Zadnjih godina važan dio državnih prihoda čini australijska pomoć. Za ovu pomoć Nauru upravlja centrom za azilante, u koji se upućuju većinom izbjeglice. Jedna od takvih skupina tražitelja azila, koju su činile 433 osobe iz raznih zemalja, spašena je u moru i upućena u ''Nauru Detention Centre'' 2001. godine. Australijska vlada i dalje šalje ovakve grupe na Nauru.
== Geografija ==
[[Datoteka:Nauru-EEZ-fr.svg|mini|280px|Isključivi ekonomski pojas oko Naurua]]
[[Datoteka:Nauru satellite.jpg|mini|desno|Satelitska snimka Naurua (izvor: [http://www.arm.gov/ ARM.gov])]]
Ostrvo se nalazi u zapadnom Tihom okeanu na 0° 32’ južne geografske širine i 166° 55’ istočne geografske dužine. Najbliži ostrvo je [[Banaba]], koji se nalazi 290&amp;nbsp;km istočno i koji je, također, bogat fosfatima (treće značajno ostrvo u Tihom okeanu koje je bogato ovim resursom je [[Makatea]] u ostrvima [[Tuamotu]] u [[Francuska Polinezija|Francuskoj Polineziji]]). Nauru ima isključivi ekonomski pojas površine od 308.480&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; (zajedno s teritorijalnim vodama od 570&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;), koji graniči sa pojasom [[Kiribati]]ja na istoku (290&amp;nbsp;km do ostrva Banaba) i s Maršalovim Ostrvima na sjeveru (600&amp;nbsp;km do atola Ebon). U relativnom susjedstvu nalaze se Savezne Države Mikronezije ([[Kosrae]]) na sjeverozapadu, Solomonski Otoci na jugozapadu, [[Papua Nova Gvineja]] ([[otočje Bismarck]]) na zapadu i [[Tuvalu]] na jugoistoku.

Nauru je [[atol]] koji se nalazi na vrhu podvodnog ugašenog [[vulkan]]a. [[Korali]] sežu do 2.000 metara duboko u more, a nalaze se maksimalno 60 metara iznad mora. Ova najviša tačka ostrva nalazi se u istočnom Aiwu, a poznata je pod nazivom ''Command Ridge''. U usporedbi s ostalim atolima Nauru ima vrlo malu [[laguna|lagunu]]. Već 1&amp;nbsp;km od obale dubina mora prelazi 1.000 metara. U unutrašnjosti ostrva nalaze se fosfati, koji su nastali od izmeta morskih ptica. Oko 2&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; ostrva je šumovito.
[[Datoteka:Klimadiagramm-deutsch-Nauru-Nauru.png|lijevo|mini|Klimatski dijagram Naurua]]
Zbog blizine ekvatora (42&amp;nbsp;km sjeverno), temperature su prilično ujednačene tokom cijele godine, s mjesečnim prosjekom od 27.5&amp;nbsp;°C. Tokom dana temperature su između 26 i 35&amp;nbsp;°C, te između 25 i 28&amp;nbsp;°C noću. Godišnje padavine poprilično variraju, te ovise o fenomenu [[El Niño]]. Godišnji prosjek padavina je 1.900&amp;nbsp;mm.

Globalno zagrijavanje direktno utiče na Nauru, jer drastični rast nivoa mora prijeti nestajanju ostrva. Zbog ovog problema vlada je više puta tražila akciju od UN-a i sastanke sa [[SAD|SAD-om]] i drugim industrijskim zemljama.

=== Flora i fauna ===
[[Datoteka:Coral reef on Nauru.jpg|mini|desno|Vrhovi korala na plaži]]
Na Nauruu ne postoje velike životinje; osim [[kukci|kukaca]], ovdje prebivaju samo morske ptice, kao, npr., ''[[Fregata minor]]''. Na ostrvu postoji samo jedna vrsta pjevica, a to je [[nauruanska crnoglavka]] ''([[Acrocephalus rehsei]])'', što je ovdje [[endem]]ska vrsta. Na ostrvu je moguće često vidjeti i [[mačka|mačke]], [[pas|pse]] i [[svinja|svinje]], koji su dovezeni iz inozemstva.

Od biljnog svijeta na ostrvu se mogu naći kokosove [[palma|palme]], [[pandanus]]i, [[smokva|smokve]], [[hibiskus]]i i sl. Mnogo biljnog svijeta nestalo je zbog degradacije okoline koju je uzrokovalo [[rudarstvo|rudarenje]].

Što se tiče morske okolišne (pogotovo koralnog pojasa koji okružuje ostrvo), on je poprilično ugrožen, također zbog eksploatacije fosfata i urbanizacije. Ovdje su prije u velikom broju živjeli [[mekušci]] i [[rak]]ovi.

== Politika ==

Po političkom uređenju Nauru je [[parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[demokratija|demokratska]] [[republika]].

=== Politički sistem ===
[[Datoteka:NRU-Gewalten.png|mini|350px|desno|Raspodjela vlasti u Nauruu]]

Politički sistem sastoji se od sljedećih elemenata:

* Kabinet (''Cabinet,'' predsjednik i ministri; najviši dužnosnici izvršne vlasti)
** predsjednik države na dužnosti: Marcus Stephen
* Državni sekretar ''(Chief Secretary)''
** državni sekretar na dužnosti: Camilla Solomon
* Parlament (''Parliament,'' ''the House;'' najviši dužnosnici zakonodavne vlasti)
* Predsjednik parlamenta i zamjenici ''(Speaker/Deputy Speaker)''
** predsjednik parlamenta na dužnosti: Valdon Dowiyogo
* Parlamentarni sekretar ''(Clerk)''
** Parlamentarni sekretar na dužnosti: Helen Bogdan (Australija)
* Predsjednik Vrhovnog suda (''Chief Justice;'' najviši dužnosnik sudske vlasti)
** predsjednik Vrhovnog suda na dužnosti: Barry Connell
* ostale sudije ''(Court Judges)''
* Vrhovni sud ''(Supreme Court)''

[[Datoteka:President Marcus Stephen of Nauru.jpg|mini|200px|lijevo|Marcus Stephen, bivši predsjednik Naurua]]
U nauruanskom parlamentu, poznatim pod imenom ''House'', nalazi se 18 zastupnika, koji se obično biraju svake 3 godine. Zastupnici između sebe biraju predsjednika države, koji se obično imenuje nakon nacionalnih parlamentarnih izbora, te je to obično zastupnik iz zastupničke skupine koja ima relativnu većinu u parlamentu. Predsjednik tada imenuje članove kabineta, koji se sastoji od 5 ili 6 ministara. Predsjednik je ujedno i poglavar države i šef vlade.

=== Političke stranke ===
[[Datoteka:Nauru-parliament.jpg|mini|desno|Nauruanski parlament]]
U državi postoji manji višestranački sistem. Dvije službene stranke, suprotne političke orijentacije, jesu ''Naoero Amo'' i ''Democratic Party of Nauru''. Također, postoji još jedna neslužbena politička stranka imena ''Centre Party''. Obje stranke formirane su kako bi se ojačala uloga parlamenta. Danas je ''Naoero Amo'' najvažnija politička stranka, dok DPN i CP imaju malu političku moć.

* Naoero Amo (''Nauru First Party''); kršćansko-liberalna (službena)
* Demokratska stranka Naurua (''Democratic Party''; službena; bivša neslužbena ''Nauru Party'')
* Stranka centra (''Centre Party''); kršćansko-konzervativna (neslužbena)

=== Pravni sistem ===

Nauruanski pravni sistem temelji se na engleskom sistemu (''[[Common Law]]'') i na odlukama nauruanskog parlamenta. Predsjednika Vrhovnog suda imenuje predsjednik države. Žalbe na odluke tog suda rješava prizivni sud (''Appellate Court''), koji se sastoji od dvojice sudija. Žalbe ove vrste u praksi su iznimno rijetke. Parlament nema pravo opozvati sudske odluke. Okružni sudija nalazi se na čelu okružnog suda, koji, između ostalog, bilježi rođenja, vjenčanja i smrti stanovništva.

=== Izborni sistem ===
[[Datoteka:Nauru-Wahlkreise.png|mini|Izborni okruzi u Nauruu]]
Nauruanski izborni sistem funkcionira po principu prioriteta kojim glasači određenog izbornog okruga izabiru kandidate. Glasati može bilo koja osoba koja je starija od 20 godina i ima nauruansko državljanstvo. Izborni kandidat mora zadovoljavati navedene uvjete, te mora predati svoju kandidaturu uz potpise dvaju ili više glasača, najkasnije 14 dana prije izbora.

Izborni okruzi:

{| cellspacing=&quot;10px&quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; |
* Aiwo
* Anabar
* Anetan
* Boe
| valign=&quot;top&quot; |
* Buada
* Meneng
* Ubenide
* Yaren
|}

=== Sigurnost ===

Nauru nema vojne odbrambene snage, već je za odbranu zemlje neslužbeno odgovorna Australija. Za unutrašnju sigurnost zemlje odgovorne su omanje policijske snage. Najveći prekršaji u državi svode se na krađe bicikala, provale u automobile i ometanje privatnih posjeda.

=== Vanjska politika ===

Republika Nauru održava bliske diplomatske odnose s Australijom, [[Fidži]]jem, Velikom Britanijom, [[Indija|Indijom]], Japanom, Novim Zelandom, [[Filipini]]ma, [[Južna Koreja|Južnom Korejom]], [[Tajvan]]om, [[Tajland]]om i SAD-om.&lt;small&gt;([http://www.un.int/nauru/foreignaffairs.html Kompletan popis])&lt;/small&gt;

U augustu [[2003]]. Nauru je, zajedno s [[Kiribati]]jem, prekinuo diplomatske odnose s [[Francuska|Francuskom]], zbog francuskih nuklearnih pokusa u [[Pacifik]]u. Odnosi su ponovno uspostavljeni 2 godine kasnije, a ojačani su kratkim sastankom tadašnjeg predsjednika Ludwiga Scottyja s francuskim predsjednikom [[Jacques Chirac|Jacquesom Chiracom]] u [[Francuska Polinezija|Francuskoj Polineziji]] [[2005]]. godine.

[[21. juni|21. 6.]] [[2002]]. Nauru, koji je dotad službeno priznavao [[Tajvan]], prekinuo je diplomatske odnose s tom [[Taipei]]jom, te uspostavio diplomatske odnose s [[Kina|Narodnom Republikom Kinom]]. Tadašnji nauruanski predsjednik René Harris potpisao je taj sporazum u [[Hong Kong]]u s kineskim zamjenikom ministra vanjskih poslova Zhouom Wenzhongom. Zbog toga je Nauru od Kine primio višemilionsku finansijsku pomoć. Ovim činom broj država koje priznaju Tajvan u to vrijeme pao je na 27.

[[4. mart|4. 3.]] [[2004]]. nauruanski ambasador pri UN-u Vinci Clodumar i islandski predstavnik Hjálmar Hannesson potpisali su sporazum o uspostavljanju diplomatskih odnosa između [[Island]]a i Naurua. Odnosi su uspostavljeni ponajviše radi pomoći u ribolovnoj industriji.

U martu 2005. kineski zamjenik ministra vanjskih poslova Yang Jiechi nakon sastanka s predsjednikom Scottyjem izrazio je želju za jačim diplomatskim odnosima tih dviju zemalja. Scotty je tad izjavio da podržava ujedinjenje [[Kina|Kine]] s [[Tajvan]]om. [[9. maj|9. 5.]] 2005. Scotty i tajvanski predsjednik Chen Shui-bian kratko su se sastali u [[Majuro|Majuru]], te su pet dana nakon toga nastavljeni diplomatski odnosi između Naurua i Tajvana. Scotty je opravdavao ovaj potez izjavom da je prekid odnosa s Tajvanom koji je napravio René Harris bio pogreška, te da je on uvijek bio protiv toga. Za pomoć koju Tajvan pruža Nauruu u razvoju obrazovanja, poljoprivrede, ribarstva i turizma, Nauru podupire ulazak Tajvana u neke međunarodne organizacije.

[[21. januar|21. 1.]] [[2006]]. otvoren je nauruanski konzulat u [[Bangkok]]u u [[Tajland]]u, godinu dana nakon uspostavljanja diplomatskih odnosa između ovih dviju zemalja.

=== Članstvo u međunarodnim organizacijama ===

Nauru je član sljedećih međunarodnih organizacija: [[AKP države|AKP]], [[Azijska banka za razvoj]], [[Commonwealth nacija|Commonwealth]], [[ESCAP]], [[Organizacija međunarodne civilne avijacije]], [[ICC]], [[Intelsat]], [[Interpol]], [[Međunarodni olimpijski odbor]], [[Međunarodna telekomunikacijska unija]], [[IWC]], [[Organizacija za zabranu hemijskog oružja]], [[Forum pacifičkih ostrva]], [[Komisija za Južni Pacifik]], [[Sparteca]], Ujedinjeni narodi, [[UNESCO]], [[UPU]], [[Svjetska zdravstvena organizacija]].

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Auweyida-Eigamoiya-nauruansubjects.jpg|mini|250px|desno|Nauruanci [[1890]]]]
Od 13.048 stanovnika ostrva, 58% su [[Nauruanci]], 26% su s drugih pacifičkih ostrva ([[Kiribati]], [[Tuvalu]], [[Filipini]]), 8% su [[Kinezi]], a 8% Evropljani&lt;ref name=&quot;CIA&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nr.html |title=CIA World Fact Book |access-date=18. 8. 2010 |archive-date=1. 5. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200501044259/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nr.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Prosječna očekivana životna dob od 62 godine (muškarci 58.8, žene 66.1) relativno je niska. Razlog za ovo je veliki broj oboljelih od [[dijabetes]]a. Godine 2003. 30.2% odraslog stanovništva bolovalo je od ove bolesti. Tako je Nauru zemlja s najvećim postotnim brojem dijabetičara. Također, stanovništvo Naurua jedno je od najpretilijih društava na svijetu i smatra se da preko 90% stanovništva ima prekomjernu tjelesnu težinu&lt;ref&gt;[http://www.wpro.who.int/NR/rdonlyres/B924BFA6-A061-43AE-8DCA-0AE82A8F66D2/0/obesityinthepacific.pdf Obesity in the Pacific: too big to ignore]. 2002. Secretariat of the Pacific Community {{ISBN|982-203-925-5}}&lt;/ref&gt;.

Godišnja stopa rasta stanovništva iznosi 1.87%; 38.2% stanovništva mlađe je od 14 godina, 60% staro je između 15 i 64 godine, a 1.9% stanovnika starije je od 64 godine. Postotak mrtvorođenih iznosi 1.014%. Stopa fertiliteta je 3.61 dijete po ženi. Stopa [[natalitet]]a iznosi 2.73%, dok je stopa [[mortalitet]]a 0.72% godišnje. Postotak pismenog stanovništva je preko 99%, što je najveći postotak od svih država u [[Okeanija|Okeaniji]], te jedan od najvećih na svijetu, a zasluga je velikih državnih ulaganja u obrazovanje. Na jednog liječnika u zemlji dolazi 700 stanovnika.

== Jezici ==
Na Nauruu se govore 3 jezika, od kojih je nauruanski službeni (6.000 govornika) (Bender i Rehg 1991), [[Engleski jezik|engleski]] nacionalni (710) (2000. godine), a treći je kineski pidžin engleski, za koji nije poznat broj govornika.
== Religija ==
[[Datoteka:Nauru(09).jpg|mini|lijevo|300px|Katolička crkva na Nauruu.]]
Danas na Nauruu većinu stanovništva čine [[kršćani]]. Najveći broj Nauruanaca su [[protestanti]] (ukupno 57%). Oko 44% stanovništva pripada nezavisnoj protestantskoj crkvi ''Nauru Congregational Church''. Glavna crkva nalazi se u Aiwu, a postoje i kapelice u okruzima Meneng, Buada, Anabar i Nibok. Ostalih 13% protestanata su [[evangelisti]].

Oko 24% stanovništva su [[katolici]]. U [[Yaren]]u postoji katolička crkva i jedna škola, a u Ewi postoji ''Kayser College'', koji je nazvan po njemačkom katoličkom misionaru Aloisu Kaysersu. Oko5 % stanovništva su [[budizam|budisti]] i [[taoizam|taoisti]], a 2% su [[Baha'i|bahaisti]].

Oko 7% stanovništva ostrva sljedbenici su izvorne nauruanske religije, što je svojevrsna reakcija na veliki utjecaj zapadne kulture i dominaciju kršćanstva na ostrvu. Izvorna nauruanska religija je [[monoteizam|monoteistička]] vjera koja uključuje vjerovanje u boginju Eijebong i u ostrvo duhova Buitani. Sljedbenici vjeruju da je nebo i more stvorio pauk imena Areop-Enap.

== Politička podjela ==
[[Datoteka:Nauru-Distrikte.png|desno|mini|Okruzi u Nauruu]]
Nauru se sastoji od 14 okruga. Granice okruga odgovaraju prijašnjim granicama područja u kojima su do [[1968]]. postojala sela.

{| cellspacing=&quot;10px&quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; |
* Aiwo
* Anabar
* Anetan
* Anibare
* Baiti
* Boe
* Buada
| valign=&quot;top&quot; |
* Denigomodu
* Ewa
* Ijuw
* Meneng
* Nibok
* Uaboe
* Yaren
|}

== Ekonomija ==
[[Datoteka:Nauru-phosphateship2.jpg|mini|200px|Brod za izvoz fosfata u nauruanskoj luci]]
Privreda ostrva još uvijek se najvećim dijelom osniva na eksploatiranju [[fosfat]]a. Nauru je imao vrlo bogata nalazišta ovog dobra. Fosfati su nastali hemijskim procesom, koji se odvijao milionima godina od [[guano|guana]] morskih ptica, koje i danas u velikom broju posjećuju ostrvo. Oko 75% [[BNP]]-a činio je izvoz ovog dobra. Najveći dio ovih velikih prihoda dat je na raspolaganje stanovništvu Naurua. Do [[2001]]. sve zdravstvene usluge bile su besplatne, a za javne usluge nisu se tražila nikakva davanja. Time je bila osigurana sasvim ugodna egzistencija stanovništvu ostrva. U ovom je razdoblju u prosjeku svaki Nauruanac imao dva do tri [[automobil]]a i jedan motorni [[brod]], a također su bili prilično uobičajeni izleti avionom u Australiju, većinom radi kupovine. Ovaj raskošni životni stil, koji je bio popraćen brojnim proslavama, rezultirao je činjenicom da danas više od polovine stanovništva ima problema s pretilošću i/ili dijabetesom, što je većinom uzrokovano nezdravom prehranom.
[[Datoteka:Nauru House.jpg|lijevo|mini|''Nauru House'' u Melbourneu (u sredini). Prije u vlasništvu ''Nauru Phosphate Royalties Trusta'']]
Od 2000. godine eksploatiranje fosfata je minimalizirano zbog iscrpljenosti nalazišta. U ovoj industriji ipak je zaposlena polovina radno aktivnog stanovništva ostrva. Osoblje zaposleno u ovoj industriji najvećim dijelom sačinjeno je od imigranata s Kiribatija, Tuvalua, Filipina, te iz [[Hong Kong]]a, Australije i Novog Zelanda. Ovi radnici i njihove porodice čine oko 40% stanovništva ostrva.

Vlada države također je pokušala osigurati visoki životni standard i bez fosfatske industrije. Zbog toga je osnovan fond za stjecanje nekretnina i dionica u susjednim pacifičkim zemljama, kao i u SAD-u i Australiji, te je izgrađen neboder ''Nauru House'' u [[Melbourne]]u. Također, pokušano je da se od ostrva stvori tzv. porezni raj za međunarodnu trgovinu. Ipak, zbog niza loših investicija i korupcije u vladi, država je izgubila većinu svog bogatstva. Došlo je i do smanjenja plaća, jer je država u enormnim dugovima.

Trenutno vlada ostrva pokušava svoje obaveze podmiriti uz pomoć Australije, koja je do nezavisnosti Naurua bez naknade eksploatirala nalazišta fosfata. Australija Nauruu plaća i za smještaj izbjeglica, što trenutno čini gotovo kompletne prihode ove države. Nauru od svojih kreditora pokušava dobiti i reprogramiranje dugova, te od UN-a traži subvencije. Prodajom ''Nauru Housea'' u septmebru 2004. otplaćeni su dugovi [[General Electric]]u.

S bogatstvom su nestale i besplatne usluge. Zdravstvena njega više nije besplatna, a porezi su podignuti. Za budućnost se nade polažu u [[ribarstvo]], koje danas ne igra važnu ulogu u privredi. [[Poljoprivreda]] je ograničena zbog poroznog tla i nepravilnih padavina. Kulture koje se mogu naći u obalnom području jesu kokosove palme, [[banane]], [[ananas]] i ponešto [[povrće|povrća]]. Poljoprivredne površine sad se pokušavaju dobiti zatrpavanjem bivših nalazišta fosfata. Oko 20% stanovništva u svojim vrtovima bavi se manjom poljoprivredom.

Istraživanja tla provedena u septembru 2004. pokazala su da nalazišta fosfata još nisu u potpunosti iscrpljena, te su provedena daljnja istraživanja. U decembru 2004, nakon mnogih mjeseci prekida, opet je izvezena veća količina fosfata; brodom je u [[Južna Koreja|Južnu Koreju]] izvezeno oko 10.000 tona.

Sva [[električna energija]] na ostrvu proizvodi se u elektrani ''Power House'' u Aiwu. Ipak, strujni prekidi vrlo su česti. Pitka voda, kao i gotovo sve namirnice, uvozi se iz Australije brodovima. Budući da je pitka voda veliki problem, izgrađeno je postrojenje za desalinizaciju morske vode.

Industrijski sektor ne igra veliku ulogu u privredi. Jedini veći poslodavac je nacionalna rafinerija za fosfate. Nedavnim ukidanjem radnih mjesta nezaposlenost je porasla za 10%. Važan stub privrede čini tercijarni sektor, u kojem je zaposleno oko 35% stanovništva. Najveći poslodavci su društvo za vađenje fosfata (''Nauru Phosphate Royalties Trust''), nacionalni pomorski prevoznik (''Nauru Pacific Line'') i nacionalni zračni prevoznik (''Air Nauru''), koji povremeno prestaje s radom ako nije u mogućnosti finansirati gorivo ili popravke. Oba ova prevoznika velikim dijelom potpomaže država.

=== Infrastruktura ===

Cestovna mreža sastoji se od 41 kilometra cesta, od čega je 29 kilometra [[asfalt]]irano. Ova cestovna mreža većinom se nalazi oko obale ostrva. Ostatak cesta koje su neasfaltirane vode do Nauruanskog društva za fosfate, koje se nalazi u središnjem dijelu ostrva.

Jedina željeznička pruga dugačka je oko 5&amp;nbsp;km, a služila je za prijevoz [[ruda|rude]] iz zapadnog Anibarea u središnjem dijelu ostrva do prerađivačkog postrojenja u Aiwu.
[[Datoteka:Nauru-phosphatetrain.jpg|mini|lijevo|200px|Voz za prijevoz fosfata]]

Javni prijevoz odvija se autobusima koji staju kraj hotela u Aiwu i Menengu, aerodroma u [[Yaren]]u, bolnice u Denigomoduu i ''Nauru Collegea'' u Ewi. Iznajmljivanje automobila moguće je u hotelu ''Menen''.

Međunarodni promet ostvaruje se preko međunarodne pomorske luke (''Aiwo Harbour'') i međunarodnog aerodroma (''Nauru International Airport''). Let iz Evrope ([[Frankfurt]]a) do Yarena, uz stajanja, traje oko 30 sati. U decembru 2005. jedini avion ''Air Naurua'' (današnjeg imena ''Our Airline'') zaplijenjen je u Melbourneu zbog neplaćanja dugova. Zbog toga je ova ostrvska država praktički bila izolirana sve do septembra [[2006]], kada je uz finansijsku pomoć Tajvana uspjela kupiti polovni [[Boeing 737]]. Ova finansijska pomoć pružena je Nauruu zbog diplomatskog priznavanja Tajvana, umjesto NR Kine&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.islandsbusiness.com/islands_business/index_dynamic/containerNameToReplace=MiddleMiddle/focusModuleID=5117/overideSkinName=issueArticle-full.tpl |title=Taiwan Switch Keeps Air Nauru Flying |access-date=18. 8. 2010 |archive-date=25. 4. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070425162456/http://www.islandsbusiness.com/islands_business/index_dynamic/containerNameToReplace=MiddleMiddle/focusModuleID=5117/overideSkinName=issueArticle-full.tpl |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

=== Turizam ===

Ostrvo je moguće obići pješke u jednom danu. Turistički su popularni vojni ostaci iz rata na Pacifiku, kao bunkeri japanske vojske uz obalu. Mnogo predmeta nalaze se izloženi u Nauruanskom muzeju (''Nauru Museum''). U unutrašnjosti ostrva nalaze se rudnici fosfata, čime je nakon eksploatiranja uništena priroda.

Najljepšom plažom države smatra se Anibare Bay, na kojoj se nalazi hotel ''Menen'', koji je jedan od dva hotela na ostrvu. Drugi, manji hotel jeste ''OD-N-Aiwo'' hotel. Kupanje na obali pomalo je riskantno zbog jakih morskih struja i visokih valova, te opasnih morskih životinja.

=== Kanali ===
[[Datoteka:Water table Nauru-fr.svg|200px|mini|lijevo|Prikaz vode na ostrvu]]
Na Nauruu nema rijeka, nego postoje umjetno izgrađeni kanali. Kanali su:

{|
| valign=&quot;top&quot; |
* Gabab, kod Yarena (ovdje se nalazi ''Moqua Cave'')
* Gadu, kod Denigomodua
* Gago (ili ''Gato'')
* Gagori, kod Waboe
* Ganaba
* Ganabereber
* Ganama, kod okruga Ewa
* Ganara
| valign=&quot;top&quot; |
* Ganeno
* Ganiamwe
* Ganibawo, kod Boe
* Ganiwuro
* Ganokwang
* Gatoe
* Gonge, kod okruga Ewa (ili ''Onge'')
* Gonokwoy
|}

== Kultura ==

=== Ranija kultura ===
[[Datoteka:Traditional house and canoe Nauru.jpg|mini|200px|Tradicionalna kuća i čamac]]

Ranija kultura Naurua temeljila se na 12 plemena ili klanova. Nije postojao zajednički vođa ovih plemena. Svako pleme imalo je svoju vlastitu historiju nastajanja. Plemena su se još dijelila i na porodice, od kojih je svaka imala vlastite znakove. Članovi plemena dijelili su se na četiri klase: ''Temonibe'', ''Emo'', ''Amenengame'' i ''Engame''; neposjedničke klase bile su ''Itsio'' i ''Itiora''. Pripadnost klasi uvijek se gledala po majci.

Već u to vrijeme naselja su se većinom nalazila uz obalu; samo manji broj naselja nalazio se uz lagunu Buada. Otočani su živjeli u skupinama od 2-3 kuće koje su činile gospodarstva; ta gospodarstva zajedno su činila sela. Sveukupno je na ostrvu postojalo 168 sela. Skup ovih sela činilo je jedno područje, a takvih je područja bilo ukupno 14; danas oni čine okruge Naurua.

=== Moderna kultura ===

Zamjena tradicionalne kulture modernom kulturom pod zapadnjačkim utjecajem vrlo je primjetna na ostrvu. Jako malo je ostalo sačuvano od starih običaja i tradicije. Tradicionalne pjesme danas praktički niko više ne zna, a zamijenila ih je većinom [[pop muzika|pop-muzika]] koja se čuje na radiju i televiziji. ''Radio Nauru'' pušta u eter i lokalnu narodnu muziku, ali često čak i starije stanovništvo ne može raspoznati sadržaj ovih pjesama.

I tradicionalna umjetnička i obrtnička zanimanja skoro su u potpunosti nestala. U svakodnevnom životu praktički ništa od tradicionalnog nije sačuvano. Za razliku od prijašnjih vremena, stanovništvo danas nosi uobičajenu tropsku odjeću. Od svih zanimanja, najvjerovatnije je očuvan samo tradicionalni način [[ribolov]]a. Još uvijek se riba često lovi uz pomoć treniranih ptica. Ove su ptice na Nauruu pod posebnom zaštitom.

Ono malo izvorne kulture što je ostalo slično je ostalim otocima Mikronezije. Najupečatljiviji su muzika i ples, pogotovo ritmičko pjevanje i tradicionalno kolo, koji se prakticiraju na svim proslavama i praznicima na Aiue Boulevardu. Poneki obrtnici izrađuju odjeću od lišća, te predmete od kokosovog stabla.

Ceremonija pripremanja i ispijanja kahve (''Piper methysticum'') prije je bila tradicionalni običaj koji su mogli prakticirati samo muškarci, a danas je to dopušteno i ženama. Noćni život ostrva odvija se većinom u restoranima i kafićima. Jedino kino u državi nalazi se u Aiwu.

Nauruanski jezik može se okarakterizirati kao mješavina jezika susjednih ostrva. Nauruanski je i nacionalni jezik, a engleski se široko koristi i razumije; [[francuski jezik|francuski]], također, razumije veliki broj stanovništva. Školovanje je omogućeno od šeste do šesnaeste godine. Škole su ''Kayser College'' i ''Nauru College''. Za daljnje univerzitetsko obrazovanje Nauruanci idu u inozemstvo, obično u Australiju.

=== Sport ===
[[Datoteka:Linkbelt1999-Finalspiel.jpg|desno|mini|230px|Veliko finale u australijskom nogometu [[1999]]. godine, na Linkbelt Ovalu]]
Nacionalni sport je [[australijski nogomet]], a slijede ga [[dizanje tegova]], [[softbol]], [[košarka]] i [[tenis]]. Ostali sportovi koji se prakticiraju u manjoj mjeri su [[kriket]], [[golf]], [[jedrenje]], [[plivanje]] i [[nogomet]]. Od svih navedenih sportova vlada najviše potiče dizanje tegova, jer je to disciplina u kojoj su postignuti najveći međunarodni uspjesi. U manjoj mjeri potiče se i australijski nogomet, te golf. U ''East End Clubu'' u Menengu nalaze se [[bilijar]]ski stolovi za [[engleski bilijar]] i [[snuker]].

Među stanovništvom ostrva najvažnijim sportom smatra se australijski nogomet, kojim se, ponajviše zbog nedostatka alternative, bavi veliki broj mlađeg stanovništva. Postoji i nauruanska nogometna reprezentacija, ali ona nije primljena u članstvo u [[OFC]]-u ni [[FIFA]]-i zbog nedostatka profesionalizma i stadiona.

U Nauruu postoji nekoliko sportskih terena. Jedini stadion, ''Linkbelt Oval'', koji se nalazi u Aiwu, ne zadovoljava međunarodne standarde. Veći i moderniji sportski stadion planirao se u Menengu, ali su radovi stali zbog nedostatka sredstava.

Najuspješniji sport je [[dizanje tegova]]. Osvajanjem zlatne medalje na [[Igre Commonwealtha|Igrama Commonwealtha]] [[1990]], koju je osvojio Marcus Stephen, današnji predsjednik Naurua, pokrenuto je osnivanje Nauruanskog olimpijskog odbora. Dizačica tegova Reanna Solomon također je osvajačica više nagrada u ovoj sportskoj disciplini.

[[1992]]. Marcus Stephen bio je prvi Nauruanac na [[Olimpijske igre 1992.|Olimpijskim igrama u Barceloni]]. Od [[1996]]. Nauru je službeno predstavljan na Olimpijskim igrama. Prvi sportisti na ovim igrama, uz Stephena, također su dizači tegova: Gerard Garabwan i Quincy Detenamo.

=== Praznici ===

Službeni nacionalni praznik je Dan nezavisnosti koji je 31. januara. ''Angam Day'' također se smatra nacionalnim praznikom.

{| class=&quot;prettytable&quot;
! Datum
! Lokalni naziv
! Bosanski naziv
! Objašnjenje
|-
| width=&quot;20%&quot; | '''[[1. januar]]''' || width=&quot;20%&quot; | ''New Year's Day''
| width=&quot;20%&quot; | [[Nova godina]] || width=&quot;40%&quot; | &amp;nbsp;
|-
| width=&quot;20%&quot; | '''[[31. januar]]''' || width=&quot;20%&quot; | ''Independence Day''
| width=&quot;20%&quot; | Dan nezavisnosti
| width=&quot;40%&quot; | Spomendan na nezavisnost iz [[1968]].
|-
| width=&quot;20%&quot; | '''mart/april''' || width=&quot;20%&quot; | ''Easter''
| width=&quot;20%&quot; | [[Uskrs]] || width=&quot;40%&quot; | &amp;nbsp;
|-
| width=&quot;20%&quot; | '''[[17. maj]]''' || width=&quot;20%&quot; | ''Constitution Day''
| width=&quot;20%&quot; | Dan Ustava
| width=&quot;40%&quot; | Spomendan na Ustav iz 1968.
|-
| width=&quot;20%&quot; | '''[[26. oktobar]]''' || width=&quot;20%&quot; | ''Angam Day''
| width=&quot;20%&quot; | Dan proslave
| width=&quot;40%&quot; | Spomendan na dostizanje 1.500 stanovnika ostrva
|-
| width=&quot;20%&quot; | '''[[25. decembar]]/ [[26. decembar]]'''
| width=&quot;20%&quot; | ''Christmas''|| width=&quot;20%&quot; | [[Božić]]
| width=&quot;40%&quot; | &amp;nbsp;
|}

== Također pogledajte ==
* [[Our Airline]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{wikiatlas}}
* [http://www.un.int/nauru/ Nauru, stalna misija pri UN-u]
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nr.html Nauru na CIA World Factbooku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200501044259/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nr.html |date=1. 5. 2020 }}
* [http://www.paclii.org/nr/legis/num_act/con256/ Nauruanski ustav]
* [http://www.arte.tv/de/geschichte-gesellschaft/arte-reportage/Reportagen/1323776.html &quot;Nauru&quot;,] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100725150520/http://www.arte.tv/de/geschichte-gesellschaft/arte-reportage/Reportagen/1323776.html |date=25. 7. 2010 }} (22-minutni video), [[ARTE|arte]], Francuska, 2006.
* [http://www.nauru.de Deutsch-Nauruischen Gesellschaft]
* [http://www.cenpac.net.nr/ CenpacNet Inc., nauruanski internet-provajder]
* [http://www.southpacific.org/map/airnauru.html Air Nauru (AN)/Our Airline]
* [http://www.wetteronline.de/Yaren.htm Vremenska prognoza za Yaren] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070613140107/http://www.wetteronline.de/Yaren.htm |date=13. 6. 2007 }}

{{Commonwealth}}
{{Države Australije i Okeanije}}
{{Nauru po temama}}

[[Kategorija:Nauru|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]</text>
      <sha1>296i4kvm9ctcm3b877sr1p5togztuvs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Republika Kongo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>15259</id>
    <revision>
      <id>3426044</id>
      <parentid>3382564</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:34:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10027" xml:space="preserve">{{Infokutija država|
izvorno_ime                    =République du Congo|
zvanično_ime                   =Republika Kongo|
ime_genitiv                    =Republike Kongo|
zastava                        =Flag of the Republic of the Congo.svg|
grb                            =Coat of arms of the Republic of the Congo.svg|
mapa                           =LocationRCongo.png|
službeni_jezik                 =[[Francuski jezik|francuski]]|
glavni_grad                    =[[Brazzaville]]|
vrsta_prve_vlasti              =Predsjednik|
vladar_prva_vlast              =[[Denis Sassou-Nguesso]]|
vrsta_druge_vlasti             =Predsjednik vlade|	
vladar_druga_vlast             =  [[Anatole Collinet Makosso]]|
po_površini_na_svijetu         =62.|
površina                       =342.000|
procenat_vode                  =3,3|
po_broju_stanovnika_na_svijetu =23.|
stanovnika                     =4.492.446|
gustoća                        =12,8|
nezavisnost                    =Od [[Francuska|Francuske]] [[15. august]] [[1960]].|
valuta                         =[[CFA franak]] (100 centima)|
vremenska_zona                 =[[UTC]] +1|
himna                          =&quot;[[La Congolaise]]&quot;|
internetski_nastavak           =[[.cg]]|
pozivni_broj                   =242|
|}}
'''Republika Kongo''' ([[francuski]]: ''République du Congo'') također poznata i kao '''Congo-Brazzaville''' je država smještena u [[Centralna Afrika|Centralnoj Africi]].&lt;ref&gt;* https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/cf.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160507040659/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/cf.html |date=7. 5. 2016 }}&lt;/ref&gt; Graniči sa [[Gabon]]om, [[Centralnoafrička Republika|Centralnoafričkom Republikom]], [[Demokratska republika Kongo|Demokratskom Republikom Kongo]] i [[Angola|Angolom]]. Na zapadu izlazi na [[Atlantski okean]].

Na teritoriji današnjeg Konga postojalo je nekoliko većih država naroda [[Bantu]], a posebno su se isticale ''Loango'' i ''Kongo''. Krajem [[19. vijek]]a Kongo pada pod vlast [[Francuska|Francuza]], te tako postaje dio kolonijalne regije ''Francuska Ekvatorijalna Afrika''. Nakon nezavisnosti 1960. godine, bivša kolonija ''Francuski Kongo'' postaje Republika Kongo.

== Etimologija ==
{{Također pogledajte|Kongo (rijeka)|Kongo (narod)}}
Republika Kongo dobila je ime po [[Kongo (rijeka)|rijeci Kongo]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.etymonline.com/word/congo|title=congo {{!}} Origin and meaning of the name congo by Online Etymology Dictionary|website=www.etymonline.com|language=en|access-date=2021-06-27}}&lt;/ref&gt; čije ime potječe od [[Kraljevina Kongo|Konga]], kraljevine [[Bantu]]&lt;nowiki/&gt;a koja je zauzimala svoja ušća u vrijeme kada su je [[Portugal|Portugalci]] otkrili 1483.&lt;ref&gt;Gates, Louis &amp; Appiah, Anthony. ''Africana: The Encyclopedia of the African and African American Experience'', p. 1105. 1999.&lt;/ref&gt; ili 1484.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.worldcat.org/oclc/21950673|title=Historical dictionary of European imperialism|date=1991|publisher=Greenwood Press|others=James Stuart Olson, Robert Shadle|isbn=0-313-26257-8|location=New York|oclc=21950673}}&lt;/ref&gt; Ime kraljevstva izvedeno od njegovog naroda, [[Bakongo]], endonim za koji se kaže da znači &quot;lovci&quot; (na [[Kongo (jezik)|Kongo jeziku]]: ''mukongo'', ''nkongo'').&lt;ref&gt;Bentley, Wm. Holman. ''Pioneering on the Congo''. Fleming H. Revell Co., 1900.&lt;/ref&gt;

U periodu kada ga je kolonizirala [[Francuska]], bio je poznat kao [[Francuski Kongo]] ili Srednji Kongo. Da bi se razlikovao od susjedne [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]], ponekad se naziva ''Kongo (Brazzaville)'' ili ''Kongo-Brazzaville''. [[Brazzaville]] potječe od osnivača kolonije, [[Pierree Savorgnana de Brazza|Pierrea Savorgnana de Brazza]], [[Italija|italijanskog]] plemića čija se titula odnosila na grad ''Brazzacco'', u općini [[Moruzzo]], čije je ime izvedeno od [[Latinski jezik|latinskog]] ''Brattius'' ili ''Braccius'', a oba znače &quot;ruka&quot;.&lt;ref&gt;Frau, Giovanni ''Dizionario Toponomastico Friuli-Venezia Giulia''. Istituto per l'Enciclopedia del Friuli-Venezia Giulia, 1978.&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Najstariji tragovi ljudskog prebivanja na području Konga datiraju iz [[paleolit]]a. Kongo su prvobitno naseljavali [[Pigmejci]]. Nakon njih se doseljavaju pripadnici Bantu naroda. U [[17. vijek]]u Kongo otkrivaju [[Portugalci]], te uspostavljaju svoju vladavinu.&lt;ref&gt;* http://books.google.com.hk/books?id=uyqepNdgUWkC&amp;pg=PA225#v=onepage&amp;q&amp;f=false&lt;/ref&gt; Međutim, u drugoj polovini [[18. vijek]]a u borbu za vlast nad Kongom se uključuju [[Belgija]] i [[Francuska]].

=== Kolonizacija ===
1880. godine francuski istraživač [[Pierre Sagorgnan de Brazza]] sklopio je sporazum sa plemenom ''Bateke'' o priznanju francuskog protektorata na području donjeg toka [[Kongo (rijeka)|rijeke Kongo]]. Vlast Francuza nad ovim područjem se postepeno širila prema unutrašnjosti, te su njeni posjedi, zajedno s Gabonom, sjedinjeni u koloniju ''Francuski Kongo''. 1903. godine mijenja ime u ''Srednji Kongo''. 1908. godine Francuzi formiraju ''Francusku Ekvatorijalnu Afriku'' (AEF) koja je uključivala ''Srednji Kongo'', [[Gabon]], [[Čad]] i ''Ubangi-Shari'' (današnja [[Centralnoafrička Republika]]). Francuzi određuju [[Brazzaville]] za glavni grad.&lt;ref name=&quot;state.gov&quot;&gt;* http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/2825.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120611095348/http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/2825.htm |date=11. 6. 2012 }}&lt;/ref&gt; Ekonomski razvoj tokom prvih 50 godina kolonijalne vladavine u bio je usmjeren na eksploataciju prirodnih resursa.

Za vrijeme nacističke okupacije Francuske tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Brazzaville je funkcionisao kao simbolički glavni grad [[Slobodna Francuska|Slobodne Francuske]] između 1940-1943. Brazzavillska konferencija iz 1944. godine najavila je velike reforme u francuskoj kolonijalnoj politici. Kongo dobija lokalno zakonodavstvo nakon usvajanja ustava iz 1946. godine kojim je uspostavljena [[Francuska Četvrta Republika]].

Nakon revizije francuskog ustava iz 1958. godine kojim je uspostavljena [[Francuska Peta Republika]], AEF raspušta svoje sastavne dijelove, od kojih svaka postaje samostalna kolonija u okviru [[Francuska Zajednica|Francuske zajednice]]. Tokom ovih reformi ''Srednji Kongo'' postaje poznat kao ''Republika Kongo''. 1959. godine objavljuje svoj prvi ustav.&lt;ref&gt;* http://books.google.com.hk/books?id=M3A-xgf1yM4C&lt;/ref&gt; Antagonizam između pristalica [[Jacques Opangault|Jacquesa Opangaulta]] i [[Fulbert Youlou|Fulberta Youloua]] rezultirao je niz nemira koji su izbili u glavnom gradu u februaru 1959. godine.&lt;ref&gt;* http://www.itnsource.com/shotlist//RTV/1959/02/27/BGY503110492/?s=evacuations&lt;/ref&gt;

=== Nezavisnost i moderno doba ===
Kongo je dobio nezavisnost [[15. august]]a 1960. godine. Fulbert Youlou je vladao kao prvi predsjednik zemlje sve dok suparničke političke stranke nisu digle trodnevni ustanak nakon kojeg je svrgnut. Nakon toga vojska Konga nakratko preuzima vlast nad zemljom te uspostavlja privremenu vladu na čelu sa [[Alphonse Massamba-Débat]]om.

Prema ustavu iz 1963. godine Massamba-Débat je izabran za predsjednika na petogodišnji mandat.&lt;ref name=&quot;state.gov&quot;/&gt; Tokom njegove vladavine usvojen je &quot;naučni socijalizam&quot; kao ustavna ideologija zemlje. 1965. godine Kongo uspostavlja međunarodne odnose sa [[SSSR|Sovjetskim Savezom]], [[Kina|Narodnom Republikom Kinom]], [[Sjeverna Koreja|Sjevernom Korejom]] i [[Vijetnam]]om. Massamba-Débat nije uspio ujediniti različite institucionalne i ideološke frakcije, te njegom režim naglo završava vojnim udarom u augustu 1968. godine.

[[Marien Ngouabi]], koji je učestvovao u vojnom udaru preuzima vlast nad državom 31. decembar 1968. godine. Godinu dana kasnije predsjednik Ngouabi je Kongo proglasio prvom Afričkom &quot;narodnom republikom&quot;. 16. marta 1977. godine Ngouabi je ubijen. 11 članova Vojnog odbora je imenovano u vladu na čelu sa [[Yhombi-Opango]]m kao predsjednikom republike. Dvije godine kasnije Yhombi-Opango je prisiljen da odstupi s vlasti, a novi predsjenik postaje [[Denis Sassou Nguesso]].

Sassou Nguesso je približio zemlju državama [[Istočni blok|Istočnog bloka]], te potpisuje dvadesetogodišnji pakt prijateljstva sa Sovjetskim Savezom. Tokom godina Sassou se više oslanjao na političku represiju, a manje nad patronatom da održi svoju dikraturu.

[[Pascal Lissouba]], koji je postao prvi izabrani predsjednik (1992-1997) u periodu višestranačke demokratije pokušao je da sprovede ekonomske reforme uz podršku [[MMF]]-a. U junu 1996. godine MMF je odobrio trogodišnji plan za razvoj zemlje vrijedan 100 miliona američkih dolara. Međutim, naredne godine izbija građanski rat.

== Geografija ==
{{Proširiti sekciju}}

== Privreda ==
{{Proširiti sekciju}}

== Stanovništvo ==
{{Proširiti sekciju}}

== Kultura ==
{{Proširiti sekciju}}

Poznati ljudi porijeklom iz Konga uključuju pisce [[Sony Labou Tansi]] i [[Alaina Mabanckou]] i muzičara [[Abd Al Malik]].

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{commons|République du Congo}}
{{commonscat|Republic of the Congo}}
{{wikiatlas|the Republic of the Congo}}
* [http://www.presidence.cg/accueil/ Službeni sajt predsjednika Republike Kongo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101222012727/http://www.presidence.cg/accueil/ |date=22. 12. 2010 }}
* [http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/country_profiles/1076794.stm Republika Kongo] na [[BBC|BBC News]]
* {{CIA World Factbook link|cf|Republika Kongo}}
* [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=CG Republika Kongo] na &quot;International Futures&quot;

{{Države Afrike}}
{{Afrička unija}}

{{DEFAULTSORT:Kongo}}
[[Kategorija:Republika Kongo|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1960.]]
[[Kategorija:Države francuskog govornog područja]]
[[Kategorija:Države članice Afričke unije]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]</text>
      <sha1>5bef38zh7udxpp0ryiowk7v04s5avvg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Franjevački samostan u Fojnici</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18683</id>
    <revision>
      <id>3426005</id>
      <parentid>3425850</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T17:37:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76629</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nacionalni spomenik */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7261" xml:space="preserve">[[Datoteka:Fojnica.PNG|mini|desno|Franjevački samostan]]

'''Franjevački samostan u Fojnici''' je crkva i [[samostan]] izgrađeni u [[Fojnica|Fojnici]], [[Bosna i Hercegovina]] u 14. vijeku. 

[[Franjevci]] su došli u Fojnicu iz Dubrovnika u 14. vijeku, sagradili crkvu Sv. Marije i samostan u sjevernom dijelu Fojnice - na Pazarnicama. Početkom 16. vijeka, crkva i samostan premješteni su na donje padine brda Križ, gdje se i danas nalaze. U vrijeme velikog progona između 1521. i 1524. godine, porušeni su i samostan i crkva. Prema jednoj vijesti, dopuštenje za gradnju crkve zatraženo je 1527. godine. Krajem 16. vijeka 1594-1598, sagrađena je nova crkva, kada je obnovljen i samostan. U velikom požaru 1664. zajedno su nestali i crkva i samostan. Novi samostan podignut je 1666-1668, a crkva 1669. Krajem  18. vijek]a, 1798. godine, obje zgrade su obnovljene. Ponovo su obnovljeni 1830. godine. Gradnja novog samostana započinje 1863, a završava 1865. godine. 

Gradnja crkve započinje 1884, međutim ona se srušila prije svog završetka, zbog nesolidne gradnje. Nakon priprema 1886. godine započinje gradnja nove - današnje crkve, koja je završena 1888. godine. Samostan je 1913. obnovljen, a 1940. godine, jednim dijelom srušen i na njegovom mjestu izgrađen novi. U preostalom dijelu samostana iz 1863. godine bili su smješteni biblioteka i muzej. U julu 2000. zbog dotrajalosti je srušen i taj dio samostana iz 1863. godine, a na njegovom mjestu započela je izgradnja nove zgrade za biblioteku i muzej, koja je završena 2008. godine. Od 2009. do danas je završen stručni postav muzejskih eksponata u Muzeja (ovaj posao su odradili radnici Zemaljskog muzeja BiH). Kroz burnu historiju Samostana Duha Svetog od preko 650 godina, fratri su uspjeli sačuvati veliko kulturno-historijsko blago neprocjenjive vrijednosti za BiH.

== Nacionalni spomenik ==
=== Crkva Svetoga Duha i Franjevački samostan ===
Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj 21. do 24. novembra 2011. godine, samostan je proglašen za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;samostan&quot;&gt;{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3363 |title= Prirodno-graditeljska cjelina crkve Svetoga Duha i Franjevačkog samostana u Fojnici |work=Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 13. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, [[Amra Hadžimuhamedović]], [[Dubravko Lovrenović]] (predsjedavajući), [[Ljiljana Ševo]]. Nacionalni spomenik čini: 
* samostanska crkva Svetoga Duha sa pokretnim naslijeđem
* potporne kamene zidine sa padinom sjeveroistočno ispod samostana i voćnjakom na Rupnovcu, 
* voćnjak na padini južno od crkve, 
* voćnjak na padini zapadno od crkve na lokalitetu Križ, 
* šuma zapadno od crkve na lokalitetu Križ, 
* groblje sa kapelom svetog Mihovila južno od crkve na lokalitetu Karauša i 
* šuma jugoistočno od crkve na lokalitetu Bare.

Samostansko krilo izgrađeno 2001. godine nije zaštićeno odredbama ove odluke.

==== Samostanska i župna crkva Duha Svetoga ====
Crkva Duha Svetoga sagrađena je 1889. godine prema projektu [[Josip Vancaš|Josipa Vancaša]]. U periodu od 1893. do 1895. godine Josip Oisner je oslikao crkvu. Konstrukciono je jednobrodna sa tlocrtom u obliku krsta. Iznad presjeka glavnog broda crkve sa transeptom-bočni brodom (zidovi transepta su istaknuti cca 2,70 metara u odnosu na ravan lateralnih zidova broda crkve), na kvadratnoj osnovi (10,80 x 10,80 m), izgrađena je poligonalna kupola koja je postavljena na prstenu tambura visine oko 5 metara. U kupoli je postavljen niz od 8 pravilno raspoređenih otvora kroz koje centralni dio crkve dobiva osvjetljenje. Unutrašnji promjer prstena tambura je 10,80 m, visine 5m, a vertikalni radijus kalote 5,40 m, dok se tjeme intradosa kupole nalazi na 20,50 m iznad od poda crkve.

Na zapadnoj strani, na uzdužni brod crkve, se nadovezuje svetište-prezbiterij (sanktuarij), a od prostora za vjernike odvojen je drvenom ogradom. Prezbiterij je povišen oko 40 cm u odnosu na pod crkve i zajedno sa polukružnom [[Apsida|apsidom]] uokviruje prostor svetišta sa glavnim [[oltar]]om.

Zvonik crkve se nalazi uz sjeveroistočni ugao crkve, uz sami sjeverni zid crkve, i čini jedinstvenu konstrukcionu cjelinu sa crkvom. Nivo poda četvrte etaže zvonika odgovara nivou stropne konstrukcije crkve. Na ovoj etaži zvonika nalazi se prostor sa zvonima. Danas postoje tri zvona: malo i veliko potičuu iz 1927. godine (Livarna zvonov - Maribor), a srednje je iz 1894. godine (Albert Samassa - Labaca).

Zidovi crkve imaju strukturu od dvostruko zidanih masivnih kamenih zidova različite debljine (66, 81, 96 cm, ovisno o njihovom položaju), dok je zvonik zidan od cigle. Kupola crkve je također zidana kamenom u krečnom malteru.

=== Muzejska zbirka i bibliotečki fond franjevačkog samostana ===
Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj 30. augusta do 9. septembra 2004. godine, muzejska zbirka i bibliotečki fond franjevačkog samostana su proglašeni za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;muzej&quot;&gt;{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2496 |title= muzejska zbirka i bibliotečki fond franjevačkog samostana |work=Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 13. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, [[Amra Hadžimuhamedović]], [[Dubravko Lovrenović]] (predsjedavajući), [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik. Nacionalni spomenik sačinjava: 
* 160 slika, koje je moguće podijeliti na dvije veće grupe. Jednu grupu čini zbirka starijih autora, nastala u periodu od XVII do XIX vijeka. Djela te grupe su uglavnom nastajala u [[Italija|Italiji]] ili u hrvatskim primorskim gradovima. Drugu grupu čine djela nastala tokom XX vijeka i vežu se uz ime akademskog slikara [[Gabriel Jurkić|Gabriela Jurkića. Njegova zbirka se također, na osnovu tehnike izrade, može podijeliti na dva dijela. Jedan dio bi činile slike rađene tehnikom ulja na različitim materijalima (uglavnom na platnu ili kartonu). Drugu grupu bi činile njegovi crteži, među kojima se odvaja posebna grupa koju čine ilustracije za časopise.
* 104 predmeta izrađena od metala,  
* 7 skulptura,  
* 9 predmeta izrađenih od tekstila,  
* arhivska građa koju čini prijepis [[Milodraška ahdnama|Ahdname]] sultana [[Mehmed II|Mehmeda II el Fatiha]] i [[Fojnički grbovnik]],  
* 13 inkunabula i  
* zbirka starijih štampanih knjiga.

== Također pogledajte ==
* [[Bosna Srebrena]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Franciscan monastery in Fojnica}}
* [https://web.archive.org/web/20070927010219/http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?mod=galerija&amp;action=spomenici&amp;do=view&amp;id_spomenika=2496&amp;lang=1 Slike samostana i muzejska zbirka]
* [http://www.fojnica-samostan.com Službena web stranica Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici (www.fojnica-samostan.com)]

[[Kategorija:Franjevački samostani u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Samostani u Fojnici]]
[[Kategorija:Vrhbosanska nadbiskupija]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Fojnici]]</text>
      <sha1>nyz6whejq5d4otnoof6qv1glscxgwfs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mačka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>19449</id>
    <revision>
      <id>3426019</id>
      <parentid>3360262</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T07:31:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>31.217.57.185</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2828" xml:space="preserve">{{drugo značenje|naslov=Mačka|Mačka (čvor)}}
{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Maćka
| slika = Domestic cat cropped.jpg
| slika_širina = 215px
| slika_opis = Domaća mačka
| regnum = [[Animalia]]
| subregnum = [[Eumetazoa]]
| phylum = [[Chordata]]
| subphylum = [[Vertebrata]]
| classis = [[Mammalia]]
| subclassis = [[Theria]]
| ordo = [[Carnivora]]
| subordo = [[Feliformia]]
| familia = [[Felidae]]
| subfamilia = [[Felinae]]
| genus = ''[[Felis]]''
| species = '''''F. catus'''''
| subspecies = '''''F. s. catus'''''
| dvoimeno = ''Felis catus''
| dvoimeno_autorstvo = ([[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758)
}}
'''Mačka''', također zvana i '''domaća mačka''' ili '''kućna mačka''', je mali mesožder, [[sisari|sisar]] iz roda [[Felis]]. Vjeruje se da je njen predak bila divlja afrička mačka, ''Felis silvestris lybica''. Mačke žive u bliskoj vezi sa ljudima najmanje 9.500 godina.&lt;ref&gt;http://news.nationalgeographic.com/news/2004/04/0408_040408_oldestpetcat.html&lt;/ref&gt;

Postoji mnogo različitih vrsta mačaka, od kojih su neke bezrepe ili bezdlake, kao rezultat mutacija i ima ih u različitim bojama. One su vješti grabljivci i poznato je da za ishranu [[lov]]e preko 1000 različitih vrsta životinja. Veoma su pametne. Neke od njih se mogu naučiti, ili čak nauče same, da pokreću jednostavnije mehanizme, poput kvake na vratima ili ručice na vodokotliću.

Komuniciraju glasom (mjaukanjem), [[predenje]]m, frktanjem, režanjem, škljocanjem, i sa još oko stotinu drugih glasova, kao i govorom tijela. Mačke koje žive u grupama koriste kombinaciju glasova i govora tijela za međusobno sporazumjevanje.

Pošto je [[domaće životinje|odomaćivanje]] mačke relativno skoro, mačke također mogu samostalno da žive u divljini, često formirajući manje kolonije. Povezanost ljudi i mačaka dovela je do njenog pojavljivanja u [[mitologija|mitologiji]] i legendama više kultura, uključujući drevnu egipatsku, kinesku i nordijsku.

[[Datoteka:Cat on a Book.jpg|thumb|left|]]
[[Datoteka:Oczy kota domowego -Aw58-.JPG|thumb|left|]]

Uobičajeno vjerovanje bilo je da je mačka pripitomljena u drevnom [[Egipat|Egiptu]], gdje je bila kultna životinja.&lt;ref&gt;http://www.nytimes.com/2007/06/29/science/29cat.html?em&amp;ex=1183348800&amp;en=46920e3fe2f7c649&amp;ei=5087%0A&lt;/ref&gt; Međutim, studija iz 2007. otkrila je da sve linije od kojih domaće mačke vode porijeklo potiču od nekoliko (do pet) samopripitomljenih afričkih divljih mačaka (Felis silvestris lybica), sa [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]], približno 8000. prije nove ere.&lt;ref&gt;http://www.mobot.org/plantscience/resbot/repr/add/domesticcat_driscoll2007.pdf&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Bolest mačijeg ogreba]]

== Reference ==

{{Reference}}

{{Commonscat|Felis silvestris catus}}

[[Kategorija:Domaće životinje]]
[[Kategorija:Mačke]]</text>
      <sha1>6do2tdtporr5nig4edi7eop299m0ch9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3426020</id>
      <parentid>3426019</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T07:32:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>31.217.57.185</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2828" xml:space="preserve">{{drugo značenje|naslov=Maćka|Mačka (čvor)}}
{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Maćka
| slika = Domestic cat cropped.jpg
| slika_širina = 215px
| slika_opis = Domaća mačka
| regnum = [[Animalia]]
| subregnum = [[Eumetazoa]]
| phylum = [[Chordata]]
| subphylum = [[Vertebrata]]
| classis = [[Mammalia]]
| subclassis = [[Theria]]
| ordo = [[Carnivora]]
| subordo = [[Feliformia]]
| familia = [[Felidae]]
| subfamilia = [[Felinae]]
| genus = ''[[Felis]]''
| species = '''''F. catus'''''
| subspecies = '''''F. s. catus'''''
| dvoimeno = ''Felis catus''
| dvoimeno_autorstvo = ([[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758)
}}
'''Mačka''', također zvana i '''domaća mačka''' ili '''kućna mačka''', je mali mesožder, [[sisari|sisar]] iz roda [[Felis]]. Vjeruje se da je njen predak bila divlja afrička mačka, ''Felis silvestris lybica''. Mačke žive u bliskoj vezi sa ljudima najmanje 9.500 godina.&lt;ref&gt;http://news.nationalgeographic.com/news/2004/04/0408_040408_oldestpetcat.html&lt;/ref&gt;

Postoji mnogo različitih vrsta mačaka, od kojih su neke bezrepe ili bezdlake, kao rezultat mutacija i ima ih u različitim bojama. One su vješti grabljivci i poznato je da za ishranu [[lov]]e preko 1000 različitih vrsta životinja. Veoma su pametne. Neke od njih se mogu naučiti, ili čak nauče same, da pokreću jednostavnije mehanizme, poput kvake na vratima ili ručice na vodokotliću.

Komuniciraju glasom (mjaukanjem), [[predenje]]m, frktanjem, režanjem, škljocanjem, i sa još oko stotinu drugih glasova, kao i govorom tijela. Mačke koje žive u grupama koriste kombinaciju glasova i govora tijela za međusobno sporazumjevanje.

Pošto je [[domaće životinje|odomaćivanje]] mačke relativno skoro, mačke također mogu samostalno da žive u divljini, često formirajući manje kolonije. Povezanost ljudi i mačaka dovela je do njenog pojavljivanja u [[mitologija|mitologiji]] i legendama više kultura, uključujući drevnu egipatsku, kinesku i nordijsku.

[[Datoteka:Cat on a Book.jpg|thumb|left|]]
[[Datoteka:Oczy kota domowego -Aw58-.JPG|thumb|left|]]

Uobičajeno vjerovanje bilo je da je mačka pripitomljena u drevnom [[Egipat|Egiptu]], gdje je bila kultna životinja.&lt;ref&gt;http://www.nytimes.com/2007/06/29/science/29cat.html?em&amp;ex=1183348800&amp;en=46920e3fe2f7c649&amp;ei=5087%0A&lt;/ref&gt; Međutim, studija iz 2007. otkrila je da sve linije od kojih domaće mačke vode porijeklo potiču od nekoliko (do pet) samopripitomljenih afričkih divljih mačaka (Felis silvestris lybica), sa [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]], približno 8000. prije nove ere.&lt;ref&gt;http://www.mobot.org/plantscience/resbot/repr/add/domesticcat_driscoll2007.pdf&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Bolest mačijeg ogreba]]

== Reference ==

{{Reference}}

{{Commonscat|Felis silvestris catus}}

[[Kategorija:Domaće životinje]]
[[Kategorija:Mačke]]</text>
      <sha1>98gf6pvie56uym7miu5fmcbiet8pnn6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3426021</id>
      <parentid>3426020</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T07:32:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>31.217.57.185</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2828" xml:space="preserve">{{drugo značenje|naslov=Maćka|Mačka (čvor)}}
{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Maćka
| slika = Domestic cat cropped.jpg
| slika_širina = 215px
| slika_opis = Domaća mučka
| regnum = [[Animalia]]
| subregnum = [[Eumetazoa]]
| phylum = [[Chordata]]
| subphylum = [[Vertebrata]]
| classis = [[Mammalia]]
| subclassis = [[Theria]]
| ordo = [[Carnivora]]
| subordo = [[Feliformia]]
| familia = [[Felidae]]
| subfamilia = [[Felinae]]
| genus = ''[[Felis]]''
| species = '''''F. catus'''''
| subspecies = '''''F. s. catus'''''
| dvoimeno = ''Felis catus''
| dvoimeno_autorstvo = ([[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758)
}}
'''Mačka''', također zvana i '''domaća mačka''' ili '''kućna mačka''', je mali mesožder, [[sisari|sisar]] iz roda [[Felis]]. Vjeruje se da je njen predak bila divlja afrička mačka, ''Felis silvestris lybica''. Mačke žive u bliskoj vezi sa ljudima najmanje 9.500 godina.&lt;ref&gt;http://news.nationalgeographic.com/news/2004/04/0408_040408_oldestpetcat.html&lt;/ref&gt;

Postoji mnogo različitih vrsta mačaka, od kojih su neke bezrepe ili bezdlake, kao rezultat mutacija i ima ih u različitim bojama. One su vješti grabljivci i poznato je da za ishranu [[lov]]e preko 1000 različitih vrsta životinja. Veoma su pametne. Neke od njih se mogu naučiti, ili čak nauče same, da pokreću jednostavnije mehanizme, poput kvake na vratima ili ručice na vodokotliću.

Komuniciraju glasom (mjaukanjem), [[predenje]]m, frktanjem, režanjem, škljocanjem, i sa još oko stotinu drugih glasova, kao i govorom tijela. Mačke koje žive u grupama koriste kombinaciju glasova i govora tijela za međusobno sporazumjevanje.

Pošto je [[domaće životinje|odomaćivanje]] mačke relativno skoro, mačke također mogu samostalno da žive u divljini, često formirajući manje kolonije. Povezanost ljudi i mačaka dovela je do njenog pojavljivanja u [[mitologija|mitologiji]] i legendama više kultura, uključujući drevnu egipatsku, kinesku i nordijsku.

[[Datoteka:Cat on a Book.jpg|thumb|left|]]
[[Datoteka:Oczy kota domowego -Aw58-.JPG|thumb|left|]]

Uobičajeno vjerovanje bilo je da je mačka pripitomljena u drevnom [[Egipat|Egiptu]], gdje je bila kultna životinja.&lt;ref&gt;http://www.nytimes.com/2007/06/29/science/29cat.html?em&amp;ex=1183348800&amp;en=46920e3fe2f7c649&amp;ei=5087%0A&lt;/ref&gt; Međutim, studija iz 2007. otkrila je da sve linije od kojih domaće mačke vode porijeklo potiču od nekoliko (do pet) samopripitomljenih afričkih divljih mačaka (Felis silvestris lybica), sa [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]], približno 8000. prije nove ere.&lt;ref&gt;http://www.mobot.org/plantscience/resbot/repr/add/domesticcat_driscoll2007.pdf&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Bolest mačijeg ogreba]]

== Reference ==

{{Reference}}

{{Commonscat|Felis silvestris catus}}

[[Kategorija:Domaće životinje]]
[[Kategorija:Mačke]]</text>
      <sha1>7gwve8phy6d0vtrzk38766esona3dmg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3426022</id>
      <parentid>3426021</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T07:35:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/31.217.57.185|31.217.57.185]] ([[User talk:31.217.57.185|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:109.175.98.173|109.175.98.173]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2828" xml:space="preserve">{{drugo značenje|naslov=Mačka|Mačka (čvor)}}
{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Mačka
| slika = Domestic cat cropped.jpg
| slika_širina = 215px
| slika_opis = Domaća mačka
| regnum = [[Animalia]]
| subregnum = [[Eumetazoa]]
| phylum = [[Chordata]]
| subphylum = [[Vertebrata]]
| classis = [[Mammalia]]
| subclassis = [[Theria]]
| ordo = [[Carnivora]]
| subordo = [[Feliformia]]
| familia = [[Felidae]]
| subfamilia = [[Felinae]]
| genus = ''[[Felis]]''
| species = '''''F. catus'''''
| subspecies = '''''F. s. catus'''''
| dvoimeno = ''Felis catus''
| dvoimeno_autorstvo = ([[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758)
}}
'''Mačka''', također zvana i '''domaća mačka''' ili '''kućna mačka''', je mali mesožder, [[sisari|sisar]] iz roda [[Felis]]. Vjeruje se da je njen predak bila divlja afrička mačka, ''Felis silvestris lybica''. Mačke žive u bliskoj vezi sa ljudima najmanje 9.500 godina.&lt;ref&gt;http://news.nationalgeographic.com/news/2004/04/0408_040408_oldestpetcat.html&lt;/ref&gt;

Postoji mnogo različitih vrsta mačaka, od kojih su neke bezrepe ili bezdlake, kao rezultat mutacija i ima ih u različitim bojama. One su vješti grabljivci i poznato je da za ishranu [[lov]]e preko 1000 različitih vrsta životinja. Veoma su pametne. Neke od njih se mogu naučiti, ili čak nauče same, da pokreću jednostavnije mehanizme, poput kvake na vratima ili ručice na vodokotliću.

Komuniciraju glasom (mjaukanjem), [[predenje]]m, frktanjem, režanjem, škljocanjem, i sa još oko stotinu drugih glasova, kao i govorom tijela. Mačke koje žive u grupama koriste kombinaciju glasova i govora tijela za međusobno sporazumjevanje.

Pošto je [[domaće životinje|odomaćivanje]] mačke relativno skoro, mačke također mogu samostalno da žive u divljini, često formirajući manje kolonije. Povezanost ljudi i mačaka dovela je do njenog pojavljivanja u [[mitologija|mitologiji]] i legendama više kultura, uključujući drevnu egipatsku, kinesku i nordijsku.

[[Datoteka:Cat on a Book.jpg|thumb|left|]]
[[Datoteka:Oczy kota domowego -Aw58-.JPG|thumb|left|]]

Uobičajeno vjerovanje bilo je da je mačka pripitomljena u drevnom [[Egipat|Egiptu]], gdje je bila kultna životinja.&lt;ref&gt;http://www.nytimes.com/2007/06/29/science/29cat.html?em&amp;ex=1183348800&amp;en=46920e3fe2f7c649&amp;ei=5087%0A&lt;/ref&gt; Međutim, studija iz 2007. otkrila je da sve linije od kojih domaće mačke vode porijeklo potiču od nekoliko (do pet) samopripitomljenih afričkih divljih mačaka (Felis silvestris lybica), sa [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]], približno 8000. prije nove ere.&lt;ref&gt;http://www.mobot.org/plantscience/resbot/repr/add/domesticcat_driscoll2007.pdf&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Bolest mačijeg ogreba]]

== Reference ==

{{Reference}}

{{Commonscat|Felis silvestris catus}}

[[Kategorija:Domaće životinje]]
[[Kategorija:Mačke]]</text>
      <sha1>mmtllacxvt9afvln7qpfe0ide3k687q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Republika Bosna i Hercegovina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24758</id>
    <revision>
      <id>3426043</id>
      <parentid>3383314</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:34:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33006" xml:space="preserve">{{Glavni|Bosna i Hercegovina}}
{{Infokutija bivša država
| zvanično_ime                   = Republika Bosna i Hercegovina
| izvorno_ime                    = Република Босна и Херцеговина
| zastava                        = Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg
| grb                            = Coat of Arms of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg
| genitiv                        = Republike Bosne i Hercegovine
| razdoblje                      = 1992–1997.
| država_prije1                  = SFRJ
| država_prije_zastava1          = Flag of SFR Yugoslavia.svg
| država_poslije1                = Bosna i Hercegovina
| država_poslije_zastava1        = Flag of Bosnia and Herzegovina.svg
| službeni_jezik                 = [[srpskohrvatski]]&lt;ref name=&quot;ustav&quot;&gt;{{cite web|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|work=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|access-date=20. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|location=Sarajevo|format=PDF|date=14. 3. 1993|quote=U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora.|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| karta                          = Map of Bosnia and Herzegovina (1992–2006).svg
| glavni_grad                    = [[Sarajevo]]
| državno_uređenje               = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[republika]]
| površina                       = 51.209,2
| stanovnika                     = 4.377.033
| stanovnika_godina              = 
| himna                          = [[Jedna si jedina]]&lt;center&gt;[[File:'Jedna si Jedina' - Former national anthem of Bosnia and Herzegovina (1992–1999).ogg]]&lt;/center&gt;
| vrsta_vlasti                   = [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik predsjedništva]]
| godina_prve_vlasti             = 1992–95.
| vladar_prva_vlast              = [[Alija Izetbegović]]
| godina_druge_vlasti            = 
| vladar_druga_vlast             = 
| godina_treće_vlasti            =
| vladar_treća_vlast             =
| nezavisnost                    = od [[SFRJ]]
| nezavisnost_priznato           = [[1. mart]] [[1992]].
| broj                           = 
| valuta                         = [[Bosanskohercegovački dinar]]&lt;br /&gt;[[Njemačka marka]]
| manji dio valute               = 
| pozivni broj                   = +387
}}
{{Historija BiH}}
'''Republika Bosna i Hercegovina''' je država koja je nastala [[Raspad SFRJ|raspadom SFRJ]], kao nasljednica njene federalne članice [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] i prethodnica današnjoj državi [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/ustav/docs/default.aspx?id=27892&amp;langTag=bs-BA&amp;pril=b |title=Ustav Bosne i Hercegovine  |access-date=14. 7. 2014 |archive-date=15. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130515073144/https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/ustav/docs/default.aspx?id=27892&amp;langTag=bs-BA&amp;pril=b |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Republika Bosna i Hercegovina je postojala sve do potpisivanja Aneksa 4 [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] 14. decembra 1995, koji je sadržavao današnji [[Ustav Bosne i Hercegovine]]. Veći period postojanja države je protekao [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratom u Bosni i Hercegovini]], tokom kojeg su ostale dvije nacije ([[Srbi]] i [[Hrvati]]) osnovali vlastite entitete [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] i [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna|Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu]], te napustili [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|parlament]], a predstavnici srpskog i hrvatskog naroda u [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvu Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] su napustili radni sastav i zamijenjeni novim članovima. Vašingtonskim sporazumom 1994, ipak, [[Bošnjaci]]ma su se pridružili Hrvati kao podrška za formiranje [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], pod-državnim zajedničkim entitetom. 1995. godine, Dejtonskim mirovnim sporazumom Federacija Bosne i Hercegovine i [[Republika Srpska]] su se sjedinili u Bosnu i Hercegovinu.

== Historija ==

=== Period raspada SFRJ ===
{{Glavni|Raspad SFRJ}}

[[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Parlamentarni izbori 1990.]] godine izabrani su članovi [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]], kojom su dominirale etničke stranke, koje su formirale labavu koaliciju da izbace komunističku vlast. Deklaracije o nezavisnosti u Hrvatskoj i Sloveniji i ratovi u ove dvije zemlje su stanovništvo Bosne i Hercegovine i njena tri konstitutivna naroda postavili u nezgodan položaj. Uočljiva podijeljenost je uskoro razvila problem: ostati unutar [[SFRJ|Jugoslavenske federacije]], favorizirano među Srbima ili tražiti nezavisnost – favorizirano među Bošnjacima i Hrvatima. [[Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine|Proglašenje suverenosti u oktobru 1991.]] pratio je [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum za nezavisnost]] i otcjepljenje od Jugoslavije u februaru i martu 1992. godine. Referendum je bojkotovao dio političkih predstavnika bosanskih Srba, ali ipak je odziv birača bio 64%, od kojih je 99% glasalo u korist prijedloga, pa je Bosna i Hercegovina postala nezavisna država.&lt;ref name=&quot;Malcolm&quot;&gt;Malcolm, Noel (1994). Bosnia A Short History. New York University Press. {{ISBN|0-8147-5520-8}}.&lt;/ref&gt;

=== Prijem u Ujedinjene nacije ===
Prijem Republike Bosne i Hercegovine u Ujedinjene nacije desio se 22. maja 1992. godine i predstavlja najvažniji momenat u postizanju potpunog međunarodnog subjektiviteta novonastale države. Naime, 
[[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 755|Rezolucijom broj 755 Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], Republika Bosna i Hercegovina je postala punopravna članica ove [[Međunarodna organizacija|međunarodne organizacije]] i najvažnije političke organizacije u svijetu.

Tokom političke krize na prostoru nekadašnje [[SFRJ|Jugoslavije]] koja je rezultirala [[Raspad SFRJ|njenom disolucijom]], u političkom životu tadašnje [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] pojavila se ideja o ponovnom uspostavljanju nezavisnosti. Nastojanja u tom pravcu su se samo pojačala nakon što su tri jugoslavenske republike ([[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Makedonija]]) učinile konkretne korake u tom pravcu te se nametnulo jednostavno pitanje, da li će Republika iskoristiti svoje pravo na samoopredjeljenje ([[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustav SFRJ iz 1974]]) ili će ostati u tzv. ''krnjoj Jugoslaviji'', što je po mnogima bilo samo drugo ime za Veliku Srbiju. Nakon što su Slovenija i Hrvatska 25. juna proglasile nezavisnost&lt;ref name=&quot;raspadSFRJ&quot;&gt;{{cite web|title=Priznanje država:Raspad Jugoslavije i SSSR-a|url=http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|website=web.archive.org|access-date=22. 5. 2018|archive-date=21. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120421143955/http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; a potom i prekinule sve državne veze sa ostatkom SFRJ, [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] 15. oktobra 1991. godine usvaja [[Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Lukić|first1=Reneo|title=Evropa od Balkana do Urala:Dezintegracija Jugoslavije i SSSR-a|date=1996.|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=978-0-19-829200-5|page=204.|url=https://books.google.ba/books?id=WPhhLfp8huIC&amp;printsec=frontcover&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false}}&lt;/ref&gt; Tim činom odlučeno je da se povuku predstavnici BiH iz rada saveznih organa dok se ne postigne dogovor o budućnosti Jugoslavije.

Međutim da bi stekla međunarodno priznanje, na tom putu Republici Bosni i Hercegovini postavljeni su uslovi. Naime, [[Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji]], poznata i kao Badinterova komisija (prema njenom predsjedniku) je u svom mišljenu br. 1 utvrdila da je SFRJ u procesu raspada (29. novembar 1991) a da bi se priznala eventualna nezavisnost i suverenost Bosne i Hercegovine kao uslov se navodi održavanje referenduma po tom pitanju (mišljenje br. 4).&lt;ref name=&quot;raspadSFRJ&quot;/&gt; Bez obzira na to, politički predstavnici Bošnjaka i Hrvata su u decembru 1991. od tadašnja EEZ (koja je i uspostavila Badinterovu komisiju) tražili priznanje nezavisnosti. EEZ se po tom pitanju očitovala januara 1992. godine sa stavom da volja naroda Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine da uspostave nezavisnu i suverenu države se ne može prihvatiti bez održavanja referenduma.{{sfn|Walling|2013|p=93}} {{sfn|Burg|Shoup|2000|p=96}}

Slijedom takvih događaja, 25. januara 1992. godine, Skupština SR BiH donijela je odluku o raspisivanju referenduma o nezavisnosti nužnog za međunarodno priznanje. Po pitanju održavanja referenduma postojala su razmiloilaženja između Bošnjaka i Hrvata koji su bili za održavanje i Srba koji su bili protiv održavanja referenduma. [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Referendum]] je održan 29. februara i 1. marta a od ukupno 2.073.568 glasača koji su se odazvali referendumu njih 99,7% je potvrdilo želju za uspostavljanje nezavisne države.

==== Rezolucija broj 755 ====
Nakon održanog referenduma i proglašenja nezavisnosti, Bosna i Hercegovina je UN-u dostavila aplikaciju za prijem u punopravno članstvo.&lt;ref name=&quot;rezolucija&quot;&gt;{{cite web|title=Vijeće sigurnosti UN-a:Rezolucije|url=http://unscr.com/en/resolutions/755|website=unscr.com|access-date=22. 5. 2018}}&lt;/ref&gt; Na osnovu tog zahtjeva, Vijeće sigurnosti ove organizacije je 20. maja 
1992. na 3078. sjednici prihvatilo zahtjev&lt;ref name=&quot;rezolucija&quot;/&gt; a na sljedećoj sjednici održanoj istog dana usvojilo rezoluciju broj 755&lt;ref name=&quot;rezolucija&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Aplikacija Bosne i Hercegovine za članstvo u UN-u|url=http://www.ohr.int/other-doc/un-res-bih/pdf/s92r755e.pdf|website=ohr.int|access-date=22. 5. 2018}}&lt;/ref&gt; u kojoj se predlaže Generalnoj skupštini UN da u svoje punopravno članstvo primi Republiku Bosnu i Hercegovinu. Postupajući prema toj preporuci, Generalna skupština je na zasjedanju održanom 22. maja 1992. potvrdila preporuku Savjeta sigurnosti.

Generalnoj skupštini UN-a se obratio i tadašnji ministar vanjskih poslova Republike BiH [[Haris Silajdžić]], a prijemu je prisustvovao i Predsjednik predsjedništva [[Alija Izetbegović]].

==== Značaj prijema ====
Iako su i prije prijema u UN, nezavisnost priznale neke države, ovaj datum je važan ne samo zbog priznanja od strane drugih država već predstavlja i otvoren put za pristupanje Republike Bosne i Hercegovine različitim međunarodnim organizacijama i asocijacijama. Naime, poznato je da bez članstva u UN-u nezavisne države u većini slučajeva ne mogu postati članice globalnih organizacija kao i sportskih asocijacija.

Prijemom u UN, Republika Bosna i Hercegovina je kao sukcesor nekadašnje SFRJ automatski postala ugovorna strana svih konvencija i sporazuma koje je ratificirala bivša zajednička država.

=== Period od uspostave nezavisnosti ===
{{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}

Dok se raspravljalo o prvoj žrtvi rata, veliki broj srpskih ofanziva je počeo u martu 1992. u istočnoj i sjevernoj Bosni. Prateći napeti period eskalirajućih tenzija i mjestimične vojne incidente, otvoreno ratovanje je počelo u Sarajevu 6. aprila.&lt;ref name=Malcolm/&gt; Međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine je značilo da se [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA) službeno povuče sa teritorije države, iako su se njeni srpski članovi pridružili [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]]. Naoružana i opremljena iz zaliha JNA u Bosni, te podržana od paravojnih organizacija iz Bosne i Hercegovine i Srbije, [[VRS|Vojska Republike Srpske]] je 1992. uspjela zauzeti većinu teritorije sa srpskom većinom.&lt;ref name=Malcolm/&gt; Godine 1993, kada je [[bošnjačko-hrvatski sukob]] započeo između vlade Sarajeva i hrvatske samoproglašene zajednice [[Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]], oko 70% teritorije države je bilo pod kontrolom Srba.&lt;ref name=Riedlmayer&gt;Riedlmayer, Andras (1993). [http://www.kakarigi.net/manu/briefhis.htm A Brief History of Bosnia-Herzegovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060618040332/http://www.kakarigi.net/manu/briefhis.htm |date=18. 6. 2006 }}. The Bosnian Manuscript Ingathering Project.&lt;/ref&gt;

U martu 1994, potpisivanje [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]] između bošnjačkih i hrvatskih lidera je vodilo kreiranju bošnjačko-hrvatske federacije. Ovo je, zajedno s međunarodnim ogorčenjem na srpske ratne zločine (od kojih je najznačajniji [[Genocid u Srebrenici]] nad 8.000 bošnjačkih muškaraca u julu 1995&lt;ref&gt;Federal Commission for Missing Persons; &quot;Preliminary List of Missing and Killed in Srebrenica&quot;; 2005 {{Pdf|[http://www.domovina.net/srebrenica/page_006/Preliminarni_spisak_Srebrenica_1995.pdf]|522&amp;nbsp;KB}}.&lt;/ref&gt;), pomoglo okrenuti ishod ratovanja. Potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma u [[Dayton]]u, [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|predsjednika predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] ([[Alija Izetbegović]]), Hrvatske ([[Franjo Tuđman]]) i [[SR Jugoslavija|SR Jugoslavije]] ([[Slobodan Milošević]]) dovelo je do kraja rata, grubo uspostavljajući osnovnu strukturu današnje države. Tri godine ratovanja i krvoprolića su uzrokovale između 95 i 100 hiljada poginulih, te više od 2 miliona raseljenih osoba.&lt;ref name=DPA&gt;November. 21, 2005. Bosnian war &quot;claimed 100,000 lives&quot;. Deutsche Presse-Agentur.&lt;/ref&gt;

== Politika ==
=== Predsjedništvo ===
{{Glavni|Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine}}

Predsjedništvo, zajedno sa Predsjednikom Republike predstavljalo je najviši izvršni organ države. Sastojalo se od Predsjednika predsjedništva i šest članova. Birali su ih punoljetni građani Republike Bosne i Hercegovine, direktnim, tajnim izborom i to na mandat u trajanju od četiri godine.&lt;ref name=&quot;ustav&quot;/&gt; 
Prema [[Ustavu Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu]] Predsjedništvo je za svoj rad odgovaralo građanima i [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštini]].

Neki od ustavnih zadataka Predsjedništva su:&lt;ref name=&quot;ustav&quot;/&gt;
* predstavlja Republiku u svijetu,
* razmatra pitanja iz oblasti odbrane, državne bezbjednosti, društvene samozaštite i međunarodne saradnje,
* utvrđuje plan odbrane Republike, 
* postavlja i opoziva ukazom ambasadore i šefove misija Republike i sl.

=== Skupština ===
{{Glavni|Skupština Republike Bosne i Hercegovine}}

Kao jedan od nosilaca vlasti u državi, Skupština Republike Bosne i Hercegovine je bila najviše zakonodavno tijelo Republike. Njena prava i dužnosti su definisana Ustavom i pripadajućim Zakonima. Sastojala se od Vijeća građana i Vijeća opština.&lt;ref name=&quot;ustav&quot;/&gt; Vijeće građana se sastoji od 130 članova izabranih od građana i to direktnim, tajnim glasanjem.&lt;ref name=&quot;ustav&quot;/&gt; S druge strane, Vijeće opština se sastoji od po jednog predstavnika svake opštine ili gradske zajednice izabranih na način utvrđen zakonom. Broj predstavnika ovog vijeća je u direktnoj zavisnosti od broja lokalnih samouprava.

=== Vlada ===
=== Ustav ===
{{Glavni|Ustav Republike Bosne i Hercegovine}}

Ustav Republike Bosne i Hercegovine je predstavljao najviši državno-pravni akt Republike. Predsjedništvo RBiH je 24. februara 1993. godine usvojilo tekst Ustava a objavom u [[Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|Službenom listu]] isti je postao pravosnažan 14. marta iste godine. Dok je bio na snazi Ustav je mijenjan amandmanski a zamijenjen je [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]] koji je u stvari aneks 4 [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]].
Ustav se sastojao od 5 dijelova a koji su definisali neke od osnovnih oblasti u funkcionisanju države kao što su odrednice Republike, njeno društveno uređenje i organizaciju kao i nosioce vlasti na državnom nivou.

== Državna obilježja i simboli ==
=== Himna ===
{{Glavni|Jedna si jedina}}
Zvanična himna Republike Bosne i Hercegovine bila je himna [[Jedna si jedina]], autora [[Dino Merlin|Dine Merlina]]. Himna je usvojena 24. novembra 1995. godine na 300. sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] i to u formi teksta i muzike.&lt;ref name=&quot;himna&quot;&gt;{{cite web|title=Usvojena himna Republike Bosne i Hercegovine:''Jedna si jedina''|url=http://www.historija.ba/d/696-usvojena-hima-jedna-si-jedina/|website=www.historija.ba|access-date=27. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; Državnom himnom zadržala se sve do 1998. goidne kada je odlukom [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini]] zamijenjena [[Intermezzo (himna)|sadašnjom himnom Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;himna&quot;/&gt;

=== Zastava ===
{{Glavni|Zastava Republike Bosne i Hercegovine}}

=== Grb ===
{{Glavni|Grb Republike Bosne i Hercegovine}}

=== Pasoš ===
{{Dvostruka slika|left|Republic of Bosnia and Herzegovina passport (cover).jpg|140px|Republic of Bosnia and Herzegovina passport (front cover).jpg|140px|Verzije [[Pasoš Republike Bosne i Hercegovine|pasoša Republike Bosne i Hercegovine]]}}
{{Glavni|Pasoš Republike Bosne i Hercegovine}}
U oktobru 1992, printan je ograničen broj [[Pasoš Republike Bosne i Hercegovine|pasoša Republike Bosne i Hercegovine]] i dostupan građanima.&lt;ref&gt;{{cite web|title=  Hronologija opsade Sarajeva 1992 – 1996. |url=http://pescanik.net/hronologija-opsade-sarajeva-1992-1996/|publisher=pescanik.net}}&lt;/ref&gt; Dokument je omogućavao vlasnicima da legalno uđu ili napuste državu kao i ulazak u druge države.

[[Bono|Bono Vox]], frontmen svjetski poznate irske rock grupe [[U2 (grupa)|U2]], dobio je 1997. godine bosanski pasoš u znak zahvalnosti za podršku Bosni i Hercegovini tokom i poslije rata.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2009/aug/19/bono-bosnian-passport|title=Bono may stripped of Bosnian passport|last=Michaels|first=Sean|date=19. 8. 2009|work=The Guardian|access-date=14. decembar 2021}}&lt;/ref&gt; Kako sam kaže, bosanski pasoš predstavlja jednu od najznačajnijih dragocjenosti u njegovom posjedu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Slično njemu, [[Velemajstor (šah)|šahovski velemajstor]] i jedan od najvećih šahista svih vremena, [[Gari Kasparov]], dobio je iste godine počasno državljanstvo Republike Bosne i Hercegovine za &quot;podršku bosanskom narodu tokom rata&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://oconnorinstitute.org/civic-programs/civic-engagement-activities-events-speaker-series/garry-kasparov/|title=Garry Kasparov: World Chess Legend, Russian Pro-Democracy Leader and Chairman of Human Rights Foundation|website=Sandra Day O'Connor Institute for American Democracy|access-date=14. decembar 2021}}&lt;/ref&gt;

[[Osama bin Laden]] je bio poznat po tome što je imao pasoš Republike Bosne i Herceogvine, koji mu je bio izdat u [[ambasada|ambasadi]] Republike Bosne i Hercegovine u [[Beč]]u 1993. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|title= Kratka, ali smrtonosna selefijska tradicija u BiH |url=http://www.bilten.org/?p=10849/|publisher=bilten.org}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=I Osama bin Laden ima Bosanski pasos!|url=https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/121/t212a.htm|publisher=bhdani.ba|access-date=12. 3. 2016|archive-date=7. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307011046/https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/121/t212a.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njemački magazin ''Zeitenschrift,'' poznat po krajnje desničarskim i antisemitskim stavovima, te širenju teorija zavjera,&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Gugenberger|first=Eduard|title=Weltverschwörungstheorien. Die neue Gefahr von Rechts|last2=Petri|first2=Franko|last3=Schweidlenka|first3=Roman|publisher=Deuticke|year=1998|location=Wien|pages=227}}&lt;/ref&gt; navodi da je Osama bin Laden sa pasošem putovao u [[Sarajevo]] da bi se sreo sa prvim [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|predsjednikom Predsjedništva]] Republike Bosne i Hercegovine, [[Alija Izetbegović|Alijom Izetbegovićem]] 1994. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Bin Laden in Sarajevo |url=https://www.zeitenschrift.com/news/bin-laden-in-sarajevo#.VtlyxRhzr5c|publisher=zeitenschrift.com}}&lt;/ref&gt;

Službeni dokumenti i pasoši bili su važeći sve do kraja 1997. godine kada je implementacija [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] stupila na snagu u današnjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Pasoši Republike Bosne i Hercegovine zamijenjeni su [[Pasoš Bosne i Hercegovine|pasošima]] i [[Lična karta Bosne i Hercegovine|ličnom kartom Bosne i Hercegovine]].

== Oružane snage ==
[[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|thumb|125px|desno|Grb [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]]]
{{Glavni|Armija Republike Bosne i Hercegovine}}
[[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] bila je oružana snaga Republike Bosna i Hercegovina za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Armija Republike Bosne i Hercegovine je osnovana [[15. april]]a [[1992]], a veći dio strukture je prenešen iz bivše [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine]]. Osnovana i organizirana u uslovima ratnog stanja, Armija je tokom svog postojanja organizacijski stasavala i jačala.

Za prvog komadanta, odnosno za načelnika Glavnog štaba Armije RBiH je izabran general [[Sefer Halilović]], koji će tu funkciju obavljati do 1993. godine. Za zamjenike imenovani su [[Jovan Divjak]] i [[Stjepan Šiber]]. Sjedište GŠ Armije R BiH je bilo u Sarajevu i predstavljao je najviši organ u komandnom lancu. Civilna komanda nad Armijom pripadala je Predsjedništvu RBiH.
 
Na vrhuncu svoje moći brojala je sedam armijskih korpusa i preko 200.000 pripadnika. Tokom rata Armija se suočavala sa hroničnim nedostatkom MTS-a, dijelom zbog zatvorenosti granica ali uglavnom zbog nametnutog [[Embargo na uvoz naoružanja Armiji RBiH|embarga na uvoz naoružanja od međunarodne zajednice]].

Nakon završetka rata i potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog sporazuma]] Armija je definisana kao [[Bošnjaci|bošnjačka]] komponenta [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojske Federacije Bosne i Hercegovine]]. Reformom odbrane i ukidanjem dotadašnjih entitetskih vojski, od 1. decembra 2005. godine unutar [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]] (kao jedna od tri brigade) formiraju se [[Bosanski rendžeri]], baštinici tradicije Armije RBiH.

== Privreda ==
[[Datoteka:1000 din BiH Serija I lice.jpg|desno|mini|Novčanica od 1.000 [[Bosanskohercegovački dinar|bosanskohercegovačkih dinara]] iz 1992. godine]]
=== Valuta ===
{{Glavni|Bosanskohercegovački dinar}}
[[Datoteka:100000 din BiH lice.jpg|desno|mini|Bosanskohercegovački dinar sa nominalnom vrijednošću od 10 dinara i dodatnim žigom u vrijednosti od 100.000 din. U upotrebi u području [[Travnik]]a.]]
Nakon uvođenja bosanskohercegovačkog dinara i zamjene za [[jugoslavenski dinar]], bosanskohercegovački dinar je bio u opticaju na većini teritorije pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Bosne i Hercegovine]]. Prva serija bosanskohercegovačkog dinara je bila u opticaju u šest različitih apoena, istog motiva na prednjoj strani a s naizmjeničnim motivom [[Stari most|Starog mosta]] u Mostaru i modificiranog grba [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] na naličju novčanica.
Područja pod hrvatskom kontrolom koristila su [[hrvatski dinar]], a na teritoriji [[RS|Republike Srpske]] je uveden [[dinar Republike Srpske]], kao platežno sredstvo. Zbog visoke [[Inflacija|inflacije]], štampane su nove novčanice, a zbog nemogućnosti distribucije novih novčanica, u nekim su se dijelovima Republike Bosne i Hercegovine koristili razni novčani [[bon]]ovi, obično novčanice sa nižim apoenima, kojima su bile dodatno pečatom promijenjene nominalne vrijednosti. Nedugo nakon uvođenja, kao platežno sredstvo uvedena je [[njemačka marka]], koja je skoro u potpunosti zamijenila dinar, koji se koristio tek nakon uvođenja [[Bosanskohercegovački dinar#Druga serija|druge serije]] samo na području [[Sarajevo|Sarajeva]].

== Sport ==
{{Glavni|Sport u Republici Bosni i Hercegovini}}
{{Također pogledajte|Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama 1992.}}
Osamostaljenjem od bivše SFR Jugoslavije, osnovani su mnogi državni savezi i formirane reprezentacije u većini popularnijih sportova. Iako su djelovale u ratnom stanju, neke od tih selekcija su učestvovale ne samo u kvalifikacijama već i na nekim prestižnim evropskim i svjetskim takmičenjima. Tako je [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|Košarkaška reprezentacija Republike Bosne i Hercegovine]] učestvovala na [[Evropsko prvenstvo u košarci - Njemačka 1993.|Evropskom prvenstvu u košarci održanom 1993.]] godine u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Prošavši dvije grupne faze reprezentacija je završila nastup u ''knockout'' fazi i na kraju zauzela 9. mjesto što je ujedno i najbolji rezultat ove državne reprezentacije u historiji. Najbolji strijelac prvenstva bio je upravo košarkaš bosanskohercegovačke reprezentacije [[Sabahudin Bilalović]] sa postignutih 24,6 koševa po utakmici.

Najprestižnije takmičenje na kojem su učestvovali sportisti Republike i to neposredno nakon osamostaljenja države svakako su [[Olimpijske igre 1992.|Olimpijske igre održane u Barceloni ljeta 1992. godine]]. 
Sportski dio delegacije činilo je 10 sportista koji su se takmičili u 6 različitih sportova i ukupno 13 različitih disciplina. Neračunajući posljednji nastup na [[Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama 2016.|olimpijskim igrama]] to je bio najbrojniji olimpijski tim Bosne i Hercegovine. Prvi nastup bosanskohercegovačkih sportista zabilježen je 31. jula. Većina njih je svoj nastup završila već u kvalifikacijama a najznačajniji rezultat ostvarila je [[Mirjana Horvat]] koja je u takmičenju u [[Streljaštvo|streljaštvu]], u disciplini zračna puška 10 metara, sa osvojenih 419,6 bodova zauzela 8. mjesto u konkurenciji 45 takmičarki.

Također bosanskohercegovački sportisti su bili učesnici i [[Bosna i Hercegovina na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Zimskih olimpijskih igara 1994.]] održanih u [[Norveška|norveškom]] [[Lillehammer]]u. U zimskom sportovima, ne toliko popularnim za područje BiH, učestvovalo je ukupno 10 sportista u 8 različitih disciplina. Tokom premijernom učešća sportisti iz RBiH nisu ostvarili zapažene rezultate. 
 
Neki od značajnijih uspjeha sportista Republike je i zlatna medalja koju je [[Ženska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine]], predvođena [[Razija Mujanović|Razijom Mujanović]], osvojila 1993. godine na [[Mediteranske igre 1993.|Mediteranskim igrama 1993.]],&lt;ref&gt;{{cite web|title=Raza Mujanovic se kao lav borila za nasu drzavu|url=http://sport.avaz.ba/kosarka/296100/raza-mujanovic-se-kao-lav-borila-za-nasu-drzavu|website=sport.avaz.ba|access-date=3. 4. 2018}}&lt;/ref&gt; održanim u [[Francuska|francuskom]] [[Languedoc-Roussillon]]u.
Na istom takmičenju na kojem je nastupilo 95 bosanskohercegovačkih sportista, [[boks]]er [[Almedin Fetahovic]] je osvojio zlatnu medalju u supervelter kategoriji dok je karatist [[Eldin Pekmez]] u kategoriji iznad 80&amp;nbsp;kg osvojio bronzanu medalju.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Mediteranske igre 1993. |url=http://www.cijm.org.gr/images/stories/pdf/JM1993.pdf |website=web.archive.org (arhivirano s www.cijm.org.gr) |access-date=9. 7. 2018 |archive-date=24. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140624021331/http://www.cijm.org.gr/images/stories/pdf/JM1993.pdf |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;

[[Nogomet u Bosni i Hercegovini|Nogomet]], kao najpopularniji [[sport]] u Bosni i Hercegovini, organiziran je uspostavljanjem nogometnog saveza koji je primljen u punopravno članstvo [[UEFA|UEFA-e]] i [[FIFA|FIFA-e]] 1996. i 1998. godine, respektivno. Prvu neslužbenu utakmicu nogometna reprezentacija novouspostavljene države odigrala je 6. juna 1993. u [[Teheran]]u protiv [[Nogometna reprezentacija Irana|izabrane selekcije Irana]] i ostvarila pobjedu rezultatom 3:1. Prvu službenu utakmicu odigrala je 30. novembra 1995. u [[Tirana|Tirani]] protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|nogometne reprezentacije Albanije]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Prva zvanicna utakmica nogometne reprezentacije BiH|url=http://www.historija.ba/d/144-prva-zvanicna-utakmica-reprezentacije-bih/|website=www.historija.ba|access-date=12. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;

Prva sezona ligaškog takmičenja [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|Republike u najpopularnijem sportu]], zbog ratnog stanja, održano je u sezoni 1994/95. U takmičenju organizovanom kroz četiri regionalne grupe učestvovale su 22 nogometne ekipe a titulu prvog prvaka u nogometu osvojio je [[Zenica|zenički]] [[NK Čelik]]. Taj uspjeh će ponoviti i u naredne dvije sezone.
Također, iste sezone održano je i takmičenju u [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kupu Bosne i Hercegovine u nogometu]] gdje je NK Čelik ponovo bio prvi osvajač trofeja.

== Obrazovanje ==
[[Datoteka:Report Card Elementary School (Republic of Bosnia and Herzegovina).jpg|thumbnail|130px|desno|Đačka knjižica učenika osnovne škole iz perioda rata u Bosni i Hercegovini.]]
Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] proces obrazovanja, kao bitnog segmenta u razvoju svakog društva, nije izuzev u pojedinim slučajevima, u potpunosti obustavljan ali se izvodio u izrazito teškim uslovima. Suočeno sa nedostatkom kadrova, pomagala i udžbenika, bez adekvatnih i sigurnih prostora za smještaj učenika, sistem obrazovanja je doživio značajnu promjenu pogotovo u područjima koja su se nalazila u blizini direktnih ratnih dešavanja. Konkretno, u [[Opsada Sarajeva|opkoljenom Sarajevu]], škole su radile u raširenim podrumskim učionicama, u naseljima širom glavnog grada i to pod neprekidnim prijetnjama neprijateljskih snajpera i granata,&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Heroes of Treca Gimnazija: A War School in Sarajevo, 1992-1995 |url=http://www.readings.com.au/products/7047244/the-heroes-of-treca-gimnazija-a-war-school-in-sarajevo-1992-1995|publisher=readings.com.au}}&lt;/ref&gt; pri čemu se dešavalo da učenici stradaju na putu od kuće ili škole ili obratno. Zavisno od dijela države, uposlenici u školama morali su se prilagoditi ratnim prilikama tako da su se nastave odvijale i u vanškolskim prostorijama, kućama, domovima i drugim objektima društvene zajednice. U nekim mjestima školske zgrade su pretvorene u izbjegličke kampove, bolnice ili vojne objekte.

Tokom 1992/93. školske godine, predmeti i nastavni plan i program bili su usko povezani sa onima iz perioda [[SR BiH]], ipak obrazovanje u ratu imalo je mnogo mana, te zbog oštećene infrastrukture i manjka učitelja i nastavnika, obrazovanje je bilo teško za učenike.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Devedesete: Rat i nakon rata u Bosni i Hercegovini |url=http://www.6yka.com/novost/77585/devedesete-rat-i-nakon-rata-u-bosni-i-hercegovini|publisher=6yka.com}}&lt;/ref&gt;

Nazivi škola u Sarajevu su promijenjeni kroz period RBiH, a takvi su ostali i danas. [[Ideologija]] [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]] i ''[[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodno-oslobodilačka borba]]'' uništile su prijašnje nazive, pa tako imena pretežno ne-[[Bošnjak|bošnjačkih]] historijskih ličnosti nisu preživjela test vremena. Samo tri škole od 60-ak u glavnom gradu nisu mijenjale imena.&lt;ref&gt;{{cite web|title=STAV – Ko bi gori, sad je doli: Imena sarajevskih osnovnih škola u zagrljaju ideologija|url=http://faktor.ba/stav-ko-bi-gori-sad-je-doli-imena-sarajevskih-osnovnih-skola-u-zagrljaju-ideologija/|publisher=faktor.ba|access-date=12. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307132328/http://faktor.ba/stav-ko-bi-gori-sad-je-doli-imena-sarajevskih-osnovnih-skola-u-zagrljaju-ideologija/|archive-date=7. 3. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
=== Muzika ===
{{Glavni|Muzika tokom rata u Bosni i Hercegovini}}

== Također pogledajte ==
*[[Historija Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Bosnia and Herzegovina}}
{{BiH po temama}}
{{Rat u Bosni i Hercegovini}}
{{Jugoslavenska hronologija}}

[[Kategorija:Geografska historija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1992.|BiH]]
[[Kategorija:Države i teritorije prestale sa postojanjem 1997.]]
[[Kategorija:Države nastale raspadom Jugoslavije]]
[[Kategorija:Republika Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>r1v5c3tjvm7nuzfbuqjjiuibtotnqur</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bošnjani</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24979</id>
    <revision>
      <id>3426006</id>
      <parentid>3397589</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T18:46:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2668" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Drugo_značenje|Bošnjani (čvor)}}
'''Bošnjani''' je bio naziv za stanovništvo koje je živjelo u [[Bosna|Bosni]] tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. 

Ime Bošnjanin prvi put se spominje u carskoj tituli [[Manuel I. Komnen|Manojla Komnena]] 1166. godine.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Rizvić|first=Muhsin|title=Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo|publisher=Preporod Sarajevo|year=1996|isbn=|location=Sarajevo|pages=5}}&lt;/ref&gt; Etnomin ''dobri Bošnjanin'' se odnosio na stanovnike čitave Bosne bez obzira ne religiju, a ne samo na uže jezgro oko izvora rijeke Bosne što se može vidjeti u raznim poveljama 14. i 15. vijeka za vrijeme vladavine bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]]&lt;ref&gt;Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 70, 73, 75, 79, 93, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt;, bana  [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I Kotromanića]]&lt;ref&gt;Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 96, 99, 107, 112, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt;, kralja [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepana Ostoje]]&lt;ref&gt;Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 381, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt; itd.  U ovim poveljama bosanski vladari navode dobre Bošnjane kao svjedoke.  

[[Dubrovačka Republika|Dubrovačka republika]] u svom diplomatskom rječniku stanovnike Bosne dijeli na dva društvena sloja: ljude (Bošnjani, Bosanci ili Slaveni) i [[Vlasi|Vlahe]]. &lt;ref&gt;Tanović, Bakir, (2010), ''Historija Bosne u okviru Osmanskog carstva'', str. 29, Svjetlost&lt;/ref&gt;  

U dokumentima se pojavljuju Bošnjani često sa dodavanjem riječi ''dobri'' ispred naziva. Danas se ime smatra arhaizmom, i koristi se samo u historijskom kontekstu. Tokom [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijske imperije]] stanovnik Bosne (bez obzira na religiju) se nazivao Bošnjak, tako mijenjajući raniji sufiks ''-anin'', sa ''-iak''. 

Tokom Austrougarskog perioda termin Bošnjak se također spominjao, a najznačajniji zagovornik za to ime je bio [[Safvet-beg Bašagić]]. U dvadesetom vijeku ime se uglavnom izbjegavalo, davajući prednost terminu [[Bosanci]] za označavanje stanovnika Bosne. Ranih 1990-tih, tokom [[Rat u BiH|rata u BiH]], [[Bošnjaci]], uglavnom muslimani, ponovo usvajaju svoje staro ime - Bošnjaci. 

== Također pogledajte ==
*[[Bošnjaci]]
*[[Bosanci]]
*[[Bosna i Hercegovina]]
**[[Bosansko kraljevstvo]]

== Reference ==
{{Refspisak}}


[[Kategorija:Bošnjaci]]</text>
      <sha1>9chj1unetg740zo6z3uk7ndhjk1ngv8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezervni točak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36504</id>
    <revision>
      <id>3426049</id>
      <parentid>3391689</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:36:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5336" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime               = Rezervni točak 
| pozadina          = skupina
| slika             = 
| žanr              = Rock, hard rock
| karijera          = 1982 – 86
| bivši_članovi     = [[Asim Kapetanović]], [[Vukić Raspopović]], [[Slavko Rebić]], [[Antonio Kuffner]], [[Senad Lokić]], [[Samir Šestan]]
| izdavač           = [[Diskos]]&lt;br&gt;[[Diskoton]]
| porijeklo         = [[Doboj]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] 
| album1            = 
| godina1           = 
| album2            = 
| godina2           = 
| najnoviji_album   = 
| godina3           = 
}}
'''Rezervni točak''' je bivša [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] rock grupa iz [[Doboj|Doboja]] osnovana 1982. godine.&lt;ref name=&quot;RT&quot;&gt;{{Cite web|url= http://www.barikada.com/vremeplov/ex_yu_vremeplov/2004-12-28_rezervni_tocak,_doboj,_bih.php|title= Rezervni točak|work= web.archive.org|access-date= 12. 1. 2022|archive-date= 12. 2. 2007|archive-url= https://web.archive.org/web/20070212061937/http://www.barikada.com/vremeplov/ex_yu_vremeplov/2004-12-28_rezervni_tocak,_doboj,_bih.php|url-status= bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Tokom njihove aktivne muzičke karijere u rock grupi ''Rezervni točak imali su nastupe na televiziji, kao i koncerte po nekadašnjoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= http://www.tipura.com/nasenovine/clanci/slavko_rebic.htm|title= Slavko Rebić: Gitarista u pečalbi|work= tipura.com|access-date= 12. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;

==Biografija ==
Nastala je nakon što su dobojsku grupu ''Tok života'' (koja je bila prva muzička grupa iz Doboja koja je snimila LP) napustili bubnjar [[Vukić Raspopović]] &quot;Vule&quot; i basista Slavko Rebić (novinar &quot;Radio Doboja&quot;). Ubrzo zatim, njima se pridružuju gitarist Antonio Kuffner &quot;Toni&quot;, ritam gitarist Senad Lokić i pjevač Asim Kapetanović &quot;Havrlja&quot;. Od samog početka njihovu muziku karakterizira čvrsta rock muzika ispunjena [[riff]]ovima na električnoj gitari, kvalitetnoj pratnji na bubnjevima, bas gitari i izvrsna pjevačka interpretacija Asima Kapetanovića &quot;Havrlje&quot;. Prvi album pod nazivom, &quot;[[Miris žene i benzina]]&quot;, snimljen je 1982. godine u [[Beograd]]u, u studiju [[Enco Lesić|Ence Lesića]]. Objavila ga je izdavačka kuća [[Diskos]] iz [[Aleksandrovac|Aleksandrovca]]. Posebno se istakla prva pjesma na albumu &quot;Ti si žena koja grabi od života&quot;, za koju je muziku i tekst napisao Antonio Kuffner &quot;Toni&quot;. 
Krajem 1982. godine, Senad Lokić napušta grupu i umjesto njega dolazi [[Samir Šestan]] &quot;Droga&quot;, koji je od 1981. do 1982. također svirao u dobojskoj grupi ''Tok života''. Samir je muzički dosta toga naučio od vođe grupe ''Tok života'' Vladimira Vukojevića &quot;Baje&quot;. Zajedno sa Antoniom Kuffnerom i Samirom Šestanom napisao je pjesme za drugi album grupe ''Rezervni točak'' pod nazivom &quot;[[Poslije tebe]]&quot;. Dobio je ime po nazivu jedne pjesme Samira Šestana. Snimana je krajem 1983. i početkom 1984. godine u studiju [[Aqarius (studio)|Aquarius]] (vlasništvo Ratka Ostojića), koju objavljuje izdavačka kuća Diskos. Jedan dio tehničkog posla oko snimanja pjesama i sviranje klavijatura na albumu obavio je Samir Šestan. Za njihov treći muzički album izabran je naslov ''[[Zvižduk sa ulice]]'' (ponovo prema jednoj od pjesama Samira Šestana), Programiranje i usluge sviranja klavijatura odradio je [[Laza Ristovski]], a objavila ga je izdavačka kuća [[Diskoton]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]].
Asim Kapetanović &quot;Havrlja&quot; 1985. godine napusta bend ''Rezervni točak'', a na mjesto vokalnog soliste dolazi Nermin Memisević &quot;Germa&quot;. On je bio nesto mlađi i brzo se uhodao u rad ovog rock sastava, međutim, publika je već bila navikla na pjevačke izvedbe pjevača iz prve postave, pa grupa nije imala nekih većih i zapaženijih uspjeha. Te iste, 1985. godine, klavijaturista Samir Šestan dobija ponudu da svira u sarajevskoj rock grupi ''[[Divlje jagode]]''. On i zvanično prelazi u ''Divlje jagode'', ali i dalje pomaže u radu grupe ''Rezervni točak''. Radi na cjelokupnom muzičkom materijalu (tekstovi, melodije, programiranje, aranžmani) za novi album. Članovi grupe ga šalju u Beograd, opet u studio Aqarius, da se kvalitetno tonski obradi novi album. Međutim, u toku tog rada dolazi do nesuglasica, jer su ostali muzičari iz grupe ''Rezervni točak'' odbili njegov prijedlog da na albumu gostuju i drugi muzičari. Rad na novom muzičkom albumu je prekinut i nakon nekog vremena grupa ''Rezervni točak'' prestaje sa radom.&lt;ref name=&quot;RT&quot;/&gt;  

== Članovi grupe ==
* [[Asim Kapetanović]] - pjevanje
* [[Vukić Raspopović|Vukić Raspopović &quot;Vule&quot;]] - [[bubnjevi]]
* [[Slavko Rebić|Slavko Rebić &quot;Reba&quot;]] - [[bas-gitara]]
* [[Antonio Kuffner|Antonio Kuffner &quot;Toni&quot;]] - [[Gitara|električna gitara]]
* [[Senad Lokić]] - električna gitara
* [[Samir Šestan|Samir Šestan &quot;Droga&quot;]] - klavijature

== Diskografija ==
* [[Miris žene i benzina]]
* [[Poslije tebe]]
* [[Zvižduk sa ulice]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.tipura.com/nasenovine/clanci/samir_sestan.htm Samir Šestan, intervju]

[[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1982.]]
[[Kategorija:Muzičke grupe iz Doboja]]</text>
      <sha1>31bn7p76msc1mcemul4vl19d051z9wu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:AnToni</title>
    <ns>3</ns>
    <id>38243</id>
    <revision>
      <id>3425992</id>
      <parentid>3424315</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T15:23:02Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46472" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3426002</id>
      <parentid>3425992</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T15:56:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Johannnes89</username>
        <id>126540</id>
      </contributor>
      <comment>Reverted 1 edit by [[Special:Contributions/СЛАВОЉУБ ТОМАНИЋ ДРЖАВНА БЕЗБЕДНОСТ|СЛАВОЉУБ ТОМАНИЋ ДРЖАВНА БЕЗБЕДНОСТ]]: LTA (TwinkleGlobal)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46063" xml:space="preserve">{{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}}
{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 9
|min_tema_arhivirati = 2
|indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive
|maks_veličina_arhive = 200K
|zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}}
|min_tema_ostaviti = 2
|maks_starost_teme = staro(30d)
|arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d
}}

== [[Dan Republike Srpske]] ==

Zdravo, Antoni! Bi li mogao znati razlog [[Posebno:Diff/3391814|vraćanja izmjena]] na toj stranici? Čini mi se da je moja izmjena apsolutno valjana – dodani su Al Jazeera Balkans i Deutsche Welle, koji imaju dugu reputaciju pouzdanih izvora, tekst je podijeljen u odjeljke (galerije slika ne bi trebalo stavljati u uvodniku članka). Osim toga, uneseni tekst poprilično je neutralan i činjenično izvještava o službenom stavu Ustavnog suda, značajne ustanove u Bosni i Hercegovini. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:10, 14 januar 2022 (CET)
: Greškom vraćeno. Sorry!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 00:14, 15 januar 2022 (CET)
:: Pretpostavljah. No worries. :) --[[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:05, 15 januar 2022 (CET)

== Popis stanovništva 2021 ==

Dobar dan, zašto ste vratili ažuriranje i brojevi stanovništva u naseljima? Možete li napisati razlog? Ne znam što je loše u ažuriranju. Nemate ništa protiv što ovdje imate zastarjele podatke? [[Korisnik:Moson81|Moson81]] ([[Razgovor s korisnikom:Moson81|razgovor]]) 19:15, 18 januar 2022 (CET)
:Razlog zašto vraćamo vaše i izmjene ostalih urednika je [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija#Popis_u_Hrvatskoj_2021. ovo] [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:21, 18 januar 2022 (CET)
::Žao mi je, nisam znao za to. Hvala za obavijest. [[Korisnik:Moson81|Moson81]] ([[Razgovor s korisnikom:Moson81|razgovor]]) 19:25, 18 januar 2022 (CET)
:::Nema problema. Hvala vam na doprinosu. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:26, 18 januar 2022 (CET)

== međunarodna aosocicija atletskih federacija ==

nerazumijem     zašto  uklonjena  izmjena   lp [[Korisnik:Leonardo novak|Leonardo novak]] ([[Razgovor s korisnikom:Leonardo novak|razgovor]]) 15:54, 22 januar 2022 (CET)

== MEĐUNARODNA  KOŠARKAŠKA  FEDERACIJA ==

NE  RAZUMIJEM   ŽAŠTO MI JE  UKLONJENA  IZMJENA  , I SABLON [[Korisnik:Leonardo novak|Leonardo novak]] ([[Razgovor s korisnikom:Leonardo novak|razgovor]]) 16:38, 22 januar 2022 (CET)

== Mirsad Abdagic Kike ==

Pozdrav, jucer 22.01.2022. sam dodala dodatne informacije na ovaj clanak, koje su apsolutno ispravne i valjane (ja kao kcerka doticnog bi to trebala znati). Izmjene tj dopune su ponistene, pa me zanima razlog tj da li je moguce ipak dodati informacije koje sam unijela u clanak?
:Podaci bez referenci se brišu.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:29, 23 januar 2022 (CET)

== Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ==

Upit vezan za tačnost i istinitost podataka iz sljedeće dvije rečenice:
- “Glasati se moglo samo u Federaciji Bosne i Hercegovine.” (posljednja rečenica u Rezultati / Federacija Bosne i Hercegovine)
- “Glasati se moglo samo u Republici Srpskoj.” (posljednja rečenica u Rezultati/Republika Srpska)

Da li su mogli glasati samo birači koji su se fizički nalazili unutar tih područja (tj. nije bilo omogućeno glasanje u odsutstvu) ili su mogli glasati samo građani BiH koji imaju prebivalište na tom području ( tj. moglo se glasati lično i u odsuststvu ali samo za područje u kojem glasač ima prebivalište)? [[Posebno:Doprinosi/185.99.3.107|185.99.3.107]] 22:04, 25 januar 2022 (CET)

== Neumska džamija ==

Zašto su mi uklonjene izmjene na članak Neumska džamija? [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:40, 27 januar 2022 (CET)

A evo ipak si vratio izmjene, hvala. Izvini na smetnji.  [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:43, 27 januar 2022 (CET)

== Feminism and Folklore organiser ==

Dear organiser,

Thank you for organizing Feminism and Folklore in your local language. Kindly fill in [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeu9Khj1jo1H6CdP4mr6lW_rfT0bJFO4gpzm5rOreDeDGoiog/viewform this form] as soon as possible so that we can swiftly reach out to you.

(Forms link will be deactivated on 6th February 2022)

Regards
Tiven (User:Tiven2240)
Chief coordinator
Feminism and Folklore

--[[Korisnik:Tiven2240|Tiven2240]] ([[Razgovor s korisnikom:Tiven2240|razgovor]]) 09:33, 4 februar 2022 (CET)

== Congrats for organizing Feminism and Folklore 2022 now whats next ? ==

Dear Organizers, 

Congratulations on successfully organizing [[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] on your local Wikipedia language. Here are few things that you need to look around during the contest.Make sure that all submissions follow the set of rules as mentioned below and are related to the theme of the project.

#The expanded or new article should have a minimum 3000 bytes or 300 words.
#The article should not be purely machine translated.
#The article should be expanded or created between 1 February and 31 March.
#The article should be within theme feminism or folklore.Articles will be accepted if it either belongs to Folklore or Feminism.
#No copyright violations and must have proper reference as per Wikipedia notability guidelines.

Please refer to the set of rules and guidelines [[:m:Feminism and Folklore 2022|from here]]. During the contest if you face any issue or have queries regarding the project please feel free to reach out on [[:m:Feminism and Folklore 2022/Contact Us|Contact Us]] page. Feminism and Folklore  team will be assisting you throughout the contest duration. We thank you for your numerous efforts which you have put in for making this project successful.

Best wishes

[[User:Rockpeterson|Rockpeterson]] 

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:52, 12 februar 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&amp;oldid=22820293 --&gt;

== Wikipedia Asian Month 2021 Postcard ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Dear Participants,

Congratulations!

It's Wikipedia Asian Month's honor to have you all participated in Wikipedia Asian Month 2021, the seventh Wikipedia Asian Month. Your achievements were fabulous, and all the articles you created make the world can know more about Asia in different languages! Here we, the Wikipedia Asian Month International team, would like to say thank you for your contribution also cheer for you that you are eligible for the postcard of Wikipedia Asian Month 2021. Please kindly fill [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSck2FFBSatWmQYubvyCSWDEAvYzplfL_ZNDvr8j5hWU2bmNww/viewform the form], let the postcard can send to you asap!

:This form will be closed at March 15.

Cheers!

Thank you and best regards,

[[:m:Wikipedia_Asian_Month_2021/Team#International_Team|Wikipedia Asian Month International Team]], 2022.02
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Reke@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Asian_Month_Winners&amp;oldid=22878389 --&gt;

== Mandarinjani ==

Poštovani administratore postoji li koja mogucnost da ostavite mandarinjane na miru unatoc tome sto je ocita sala. Bio bih vam vrlo zahvalan kada bi ste ostavili mandarinjane na stranici jer nije nesto sto ce ljudi traziti osim ako znaju za salu niti je nesto u sto ce povjerovati ako nekim slucajem slucajno naidu. Svjestan sam da se protivi nekim pravilima wikipedije no bio bih vrlo zahvalan kada bi ste napravili iznimku. [[Posebno:Doprinosi/46.188.171.31|46.188.171.31]] 18:24, 24 februar 2022 (CET)

Zaboravio sam se prijaviti ali ovu poruku sam napisao ja ista osoba koja je i kreirala stranicu o mandarinjanima [[Korisnik:Drinky666|Drinky666]] ([[Razgovor s korisnikom:Drinky666|razgovor]]) 18:33, 24 februar 2022 (CET)
:Tekstove takve sadržine možete postaviti na nekom blogu ili nečemu sličnome! Wikipedija nije mjesto za takvo što. Pozdrav!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 23:15, 24 februar 2022 (CET)

== Olovo,poznate ličnosti ==

Zdravo,zašto ste uklonili poznatog Doktora iz Olova [[Korisnik:Ibrozzzz5556|Ibrozzzz5556]] ([[Razgovor s korisnikom:Ibrozzzz5556|razgovor]]) 14:29, 3 mart 2022 (CET)
:Ukoliko neka osoba nije zastupljena u nekoj istovrijednoj enciklopediji, ne--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:13, 3 mart 2022 (CET)bi trebala biti ni na Wikipediji. Osim toga podatak je bez referenci, a i sadržina je nepravilno formatirana (nakon interpunkcije dolazi razmak).

== korisnice ==

Pripazi možda na nove korisnice da ne pretjeraju sa informacijam [[Korisnik:Erminaribic|o]] sebi. Možda trebate vi admini detalje izbrisati i iz diffova. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:06, 5 mart 2022 (CET)
: Zahtjevi za skrivanje sadržaja privatne prirode mogu se podnijeti slanjem e-poruke nekom od administratora. Praktički nije izvodljivo da mi sami procjenjujemo šta je od napisanog &quot;pretjerano&quot;, a šta ne u svakoj izmjeni. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 17:02, 5 mart 2022 (CET)
::Hm...onda im bar poslati direktno upozorenje i uputu? Čini mi se da se novi korisnici neće sami orijentirati i snaći. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:59, 8 mart 2022 (CET)
::: Slobodno možete poslati upozorenje i upustvo u vezi s time kome smatrate da će to biti od koristi ili kome je neophodno, a mi smo svakako uvijek na raspolaganju za skrivanje nehotice otkrivenih ličnih podatka. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:00, 8 mart 2022 (CET)

== Gračanica Kula (Cazin) ==

 Pozdrav AnToni!

Kao prvo hvala ti sto si validirao stranicu &quot;Gračanica Kula (Cazin)&quot; i da odgovorim na tvoje pitanje &quot;Ima li u Cazinu još istoinenih kula?&quot;, tamo u istoriji clanka ne vidim nigdje opciju da ti odgovorim. U Cazinu inace ima puno srednjovjekovnih tvrdjava i kula, ali nema istoimenih, ovo je jedina koja se zove &quot;Kula Gračanica&quot; a do skoro nije se u siroj javnosti ni znalo za nju. Tek nakon sto sam je spominjao i opisao u clanku &quot;Liskovac (Cazin)&quot; dospijela je informacija o njoj u siru javnost. Tako da je danas cak detaljno opisana u knjizi &quot;STARI SREDNJOVJEKOVNI UTVRĐENI GRADOVI I KULE CAZINSKE KRAJINE&quot; a autor knjige je vrsio ispitivanja  na licu mjesta. Inace tvrdjava ili kula se nalazi skoro u svakoj MZ Cazinske opstine kao u Mutniku, Trzcu, Sturlicu, Stijeni, Pecigradu, u samom gradu Cazinu, a najljepsi i najpoznatiji od svih jeste dvorac na Ostrozcu. Inace stari grad (Tvrdjava) u Percigradu bila je rezidencija cuvenog Hasan age Peckog, kojeg sam pronasao cak u starim austrijskim knjigama odnosno u knjizi &quot;Geschichten aus Krajina&quot; (Price iz Krajine) iz 1800 i neke u kojima je imao ulogu beskrupuloznog nasilnika, dok je sa druge strane bio junak epskih pjesama. U ustanku Zmaja od Bosne Hasan aga Pecki je bio najvjerovatnije najvazniji covjek za Husein-kapetana Gradascevica jer je od ukupno nekih 50000 vojnika Hasan aga Pecki doveo oko 20000 iz Krajine. Da je bio jedan od kljucnih ljudi ustanka dokazuje i cinjenica da su jedino on i Husein kapertan Gradascevic odvedeni u Istanbul gdje su zauvjek ostali. Ovako je istorija zapisala njegov kraj u visokoj zivotnoj dobi od 80 i nesto godina:
&quot;Ipak, u konačnici se preda poslije čega je upućen u Istanbul, gdje mu u hanu na Atmejdanu odrediše odaju. Svoj život je okončao uz velikog vezira. Naime, jedne prilike vezir ga ugosti, kako bi ga upoznao. Poslije kahve i razgovora, vraćajući se u svoje odaje Hasan aga se sruši i na mjestu ostade mrtav.&quot;&lt;ref&gt;https://bosnae.info/index.php/hasan-aga-pecki-najsilniji-krajiski-junak-veliki-borac-za-prava-bosne-bosnjaka-tokom-osmanske-uprave&lt;/ref&gt;


Inace zamolio bih te da izbrises slijedecu stranicu jer sada postoje dvije o kuli Gracanici:
Kula Gračanica
https://bs.wikipedia.org/wiki/Kula_Gra%C4%8Danica

Ispravna verzija koja bi trebala ostati jeste ova:
Gračanica Kula (Cazin)
https://bs.wikipedia.org/wiki/Gra%C4%8Danica_Kula_(Cazin)

Zamolio bih te jos na kraju da validiras izmjene koje sam izvrsio na stranici:
https://bs.wikipedia.org/wiki/Liskovac_(Cazin)

Na toj stranici cu svakako uskoro morati dodati jos dio o ekononiji odnosno nadelko cuvenom &quot;Liskovackom Kamenu&quot; o kojem su do sad izvjestavali skoro svi mediji u BIH. Bilo je poglavlje o &quot;Ekonomiji&quot; u kojoj je bilo malo informacija o tome ali ga je neko uklonio, cini mi se ti ;). Molim te vrati poglavlje &quot;Ekonomija&quot; nazad, a ja cu ga uskoro preurediti sto bolje budem mogao i navesti svemu izvore.

I na kraju jos jednom hvala za trud!

Edit:
Ovo nisam do sad bio vidio sorry!
Liskovac_(Cazin) - &quot;trenpreth 12:13, 8 mart 2022‎ AnToni razgovor doprinosi‎  7.582 bajta −1.511‎  →‎Historija: već je napisano u članu o Kuli poništizahvali se [čeka pregled]&quot;

{{Refspisak-razgovor}}

== Alhamijado knjizevnost ==

Sto si mi uklonio izmjene? Dodao sam linkove samo [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 19:09, 17 mart 2022 (CET)
: Za historijske i književne teme, blogovi ili stranice neprovjerenog kvaliteta nisu relevantan izvor! Osim toga u [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Alhamijado_knji%C5%BEevnost&amp;type=revision&amp;diff=3403150&amp;oldid=3403142 ovoj izmjeni] nisu navedeni nikakvi linkovi. Reference se inače navode, ako su podaci uzeti s tog izvora. Wikipedija nije skladište linkova.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:12, 18 mart 2022 (CET)

Onda ako se ne mogu praviti izmjene na toj stranici, pa makar dodani samo linkovi, onda je izbriši. Ne znam sto mi citiras tu stranicu, nemam na nikakve veze s tim.  [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 12:47, 18 mart 2022 (CET)
: Greška! Promjena je vraćena zbog dodavanja dijelova koji nisu enciklopedijski! Dodavanja titula ili počasnih obilježja ne pripada enciklopediji.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 13:06, 18 mart 2022 (CET)

Mogu li se dodavati linkovi ako vec postoje članci o nekim osobama, da ne stoje crveni linkovi? To sam i htio... [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 16:40, 18 mart 2022 (CET)

== Feminism and Folklore 2022 ends soon ==

[[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|frameless|250px]]
[[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] which is an international writing contest organized at Wikipedia ends soon that is on &lt;b&gt;31 March 2022 11:59 UTC&lt;/b&gt;. This is the last chance of the year to write about feminism, women biographies and gender-focused topics such as &lt;i&gt;folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, fairy tales, folk plays, folk arts, folk religion, mythology, folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more&lt;/i&gt;

Keep an eye on the project page for declaration of Winners. 

We look forward for your immense co-operation.

Thanks 
Wiki Loves Folklore international Team
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:28, 26 mart 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&amp;oldid=23060054 --&gt;

== Jakov Baltić ==

Dobar dan Antoni. Zašto mi uklanjas izmjene sa članka o Jakovu Baltiću vezano za njegovo porijeklo? Citirao sam njegove riječi u kojima se on jasno izjašnjavao kao Bošnjak. Nema tu nekog spora. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 13:02, 29 mart 2022 (CEST)


== БС Дискорд ==

Поздрав АнТони. Пријавио сам се на бс. Дискорд, али ми је ограничен приступ каналима. Шта треба да урадим да би био пуноправни члан?--[[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 17:09, 29 mart 2022 (CEST)
:Слаб сам с Дискордом! Мислим да на Вики имаш потпуни приступ.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:15, 29 mart 2022 (CEST)
::Хвала ти на одговору. Имам овде пун приступ.--[[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 17:19, 29 mart 2022 (CEST)

== Martin Nedić ==

AnToni, zašto si mi uklonio izmjene o Nedićevoj bošnjačkoj ideologiji sa moga članka? Citirao sam šest knjiga za taj podatak što je sasvim dovoljno. Istu si mi stvar uradio i sa prethodnim člankom o Jakovu Baltiću. Sve izmjene ja citiram vjerodostojnim izvorima, uglavnom knjigama. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:24, 1 april 2022 (CEST)
: Kao što sam ranije objasnio, stvaranje nacija na Balkanu započelo je krajem 19.  vijeka. Neki bosanski (a ne bošnjački) franjevci u svojim tekstovima nazivaju Bosance, stanovnike Bosne, Bošnjacima, što s današnjim pojmom &quot;Bošnjak&quot; nema nikakve povezanosti. Bošnjaci su narod koji je pod imenom Muslimani u SRBIH bio jedan od tri naroda, a u SFRJ jedan od šest naroda. Dalji slijed uvođenja imena Bošnjak je poznat, te ga nemam potrebe objašnjavati. Nadalje šta je to &quot;bošnjačka ideologija&quot;? Franjevci su svećenici i religija nema veze s ideologijom, bilo kog tipa. Bavili su se i prosvetiteljstvom, književnošću, a ne nekom bošnjačkom ideologijom. Kako je izgleda tendencija da se zamjenom teza, ovim pojmom definišu bosanski franjevci, radi se ovdje o sličnom ili istom pokušaju promicanja teza tzv. &quot;Historijske klix grupe&quot; koja svoje teze, ponovo na mala vrata, želi uvesti na Wikipediju. Ukoliko se pravila Wikipedije ne poštuju, te se ne pokazuje tendencija pisanja po enciklopedijskim pravilima, mislim da je diskusija nepotrebna, jer tih nekoliko '''bosanskih''' franjevaca tematski imaju mnogo više sadržaja, o kojima se može pisati, a ne tražiti mjesto i &quot;podvaljivati&quot; iste teze. Ukoliko je to cilj autora, mislim da je jasno čemu to vodi.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:22, 1 april 2022 (CEST)
::Pod pojmom bošnjačka ideologija misli se na promoviranje bošnjačkog imena i identiteta u Bosni koje je bilo prisutno među bosanskim franjevcima u 19. vijeku. To sam citirao mnogim vjerodostojnim referencama koje vi uporno ignorišete. O ovoj temi se mnogo pisalo u bošnjačkoj i hrvatskoj historiografiji. Očigledno da je stvaranje Bošnjačkog identiteta počelo još u srednjem vijeku kada se spominju dobri Bošnjani u mnogim poveljama kao stanovnici Bosne. Drugi pripadnici franjevačkog reda još od 17. vijeka prihvatali ideju bošnjaštva i prenijeli je u okviru bratstva u 18. i 19. vijeku.  [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 11:23, 2 april 2022 (CEST)
::: U slijedećim knjigama{{sfn|Velimir Valjan, Andrija Zirdum|2010}}{{sfn|Ignacije Gavran|1998}}{{sfn|Ignacije Gavran|1988}}{{sfn|Ignacije Gavran|2003}}{{sfnm|Ignacije Gavran II|2003}}{{sfn|Jako Baltić|2003}}{{sfn|Bono Benić|2003}}{{sfn|Nikola Lašvanin|2003}}{{sfn|Filip Lastrić|2003}}{{sfn|Marijan Bogdanović|2003}}{{sfn|Ignacije Gavran|2010}} nema spomena o nekoj bošnjačkoj ideologiji, o nacionalnoj pripadnosti autora ili spomenutih osoba, a kao jezik se uglavnom spominje &quot;narodni jezik&quot; ili u nekim slučajevima hrvatski jezik. Sličnu listu mogu postaviti i s literaturom na njemačkom jeziku, gdje su prevodi kao i navedenim knjigama koje su izlistane, s razlikom da se zbog odlika njemačkog jezika, rijetko koristi izraz &quot;narodni jezik&quot; koji čitaocima njemačkog govornog područja ne znači mnogo. Zato navodim kao reference ove knjige, koje su jedna od osnova bosanskih franjevaca i njihove historije u Bosni i Hercegovini.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:53, 2 april 2022 (CEST)
::::&quot;'''Bošnjaštvo''' tj. '''bošnjačku tradiciju zajedništva''' naših naroda moguće je uočiti kod mnogih franjevaca i to ne samo iz njihovih spisa nego i njihovog osobnog angažana u promoviranju i zašivljavanju ove ideologije na našim prostorima. Najbrojmo samo neke franjevce zanese ovom ideologijom: Matija Divković, Stjepan Matijević, Mijo Radnić, Filip Laštrić, Martin Nedić, Ivan Franjo Jukić i Antun Knežević. Za ovu dvojicu posljednjih '''bošnjaci''' su bili bosanskohercegovački katolici, pravoslavni i muslimani&quot;. -  Pejić, Marko, (2004), ''[https://books.google.ba/books?redir_esc=y&amp;hl=hr&amp;id=-So8AAAAMAAJ&amp;dq=Doprinos+bosanskih+franjevaca+dru%C5%A1tveno-kulturnom+identitetu+bosanskohercegova%C4%8Dkog+dru%C5%A1tva+u+periodu+1878-1918.+godine&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=Bo%C5%A1nja%C5%A1tvo Doprinos bosanskih franjevaca društveno-kulturnom identitetu bosanskohercegovačkog društva u periodu 1878-1918. godine],'' str. 182, Fojnica
::::&quot;Vaša preuzvišenost! Sila može svašta učiniti, ali sila silniku nigda nikakvo pravo ne daje; zato '''Bošnjaci''' nigda dopustiti neće, da se tako od njih i od njihove dične Kraljevine učini, to će se boriti za svoja prava, dok jedan živ bude! Mi bolnim srcem gledamo u dvoličnost naše visoke Vlade, koja naš jezik zove Zemaljskim i dopušta da se njeki zovu Srbi a njeki Hrvati umjesto da pravedno, i iskreno rekne '''zemlja Bosna, žitelji Bošnjaci, a njihov jezik bosanski'''. A zar ćemo dopustiti da se spomen nas, i naše kraljevine uništi! Nigda! To nigda dopustiti nećemo! Nek se naš Sbor sazove, i na njem će Bošnjaci slobodnom svojom voljom izjaviti šta žele, i s kim hoće da budu; uvijek prije osiguravši prava svoja, i svoje Kraljevine.&quot; - Fra Antun Knežević, 1885
::::„... mnogo nam je žalije na njeku – čast i poštenje pravednim! – jednokrvnu bratju Srbe i Hrvate. Od ovih jedni nam razciepiše Bosnu i '''Bošnjake''' te rekoše da je Bosna do Vrbasa Srbija, a '''Bošnjaci''' Srbi; od Vrbasa pako Hrvatska i Hrvati; drugi da su u cieloj Bosni svi Srbikoji pišu ćirilicom, a Hrvati koji pišu latinicom; treći da su u ovoj Bosni sami Srbi; dočim četvrti proglasiše da su zgoljni Hrvati. Ovako dakle Bosna ponosna i Bošnjaci na glasu junaci kod ovakvih sama su prazna imena, izmišljena od nekih zanešenjakah.“  - Fra Antun Knežević, ''Pad Bosne (1463);'' u [https://books.google.ba/books?redir_esc=y&amp;hl=hr&amp;id=tPOPAAAAIAAJ&amp;dq=od+tradicije+do+identiteta+1974&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=%E2%80%9E...+mnogo+nam+je+%C5%BEalije+na+njeku+%E2%80%93+%C4%8Dast+i+po%C5%A1tenje+pravednim%21+%E2%80%93+jednokrvnu+bratju+Srbe+i+Hrvate.+Od+ovih+jedni+nam+razciepi%C5%A1e+Bosnu+i+Bo%C5%A1njake+te+reko%C5%A1e+da+je+Bosna+do+Vrbasa+Srbija%2C+a+Bo%C5%A1njaci+Srbi%3B+od+Vrbasa+pako+Hrvatska+i+Hrvati%3B+drugi+da+su+u+cieloj+Bosni+svi+Srbikoji+pi%C5%A1u+%C4%87irilicom%2C+a+Hrvati+koji+pi%C5%A1u+latinicom%3B+tre%C4%87i+da+su+u+ovoj+Bosni+sami+Srbi%3B+do%C4%8Dim+%C4%8Detvrti+proglasi%C5%A1e+da+su+zgoljni+Hrvati.+Ovako+dakle+Bosna+ponosna+i+Bo%C5%A1njaci+na+glasu+junaci+kod+ovakvih+sama+su+prazna+imena%2C+izmi%C5%A1ljena+od+nekih+zane%C5%A1enjakah.%E2%80%9C+++ Hadžijahić 1974], str. 35
::::&quot;'''Bošnjak'''&quot;...Ja pod ovim imenom razumijems sve '''Bošnjake''' u svoj Bosni, Hercegovini, Krajini, Posavini, Podrinju i Prekodrinju, '''mi smo svi Bošnjaci''', ova cijepanja nas i jesu do ništa dotjerala. Pod ovim imenom razumije se kod nas u Bosni i kršćani grčkog vjerozakona. Rišćani i Kršćani, to je svak vidi sve jednog korijena samo što se drukčije izgovara&quot;. - Fra Ivan Franjo Jukić, ''[https://www.scribd.com/fullscreen/212504884/Ivan-Frano-Juki%C4%87-Putopisi-i-Istorisko-etnografski-radovi Putopisi i istorisko-etnografski radovi]'', str. 214
::::&quot;složeno uiezik '''Bosanski''', aliti Ilirički&quot; - Matija Divković, ''Nauk krstjanski'', 1611 (Do jučer je u sarajevskoj Vijećnici bila izložba starih knjiga i dokumenata i jedna od njih je Divkovićeva knjiga na kojoj se može vidjeti ovaj citati)
::::&quot;Nu još jednom, Bosanski franjevci, većinom rodjeni '''Bošnjaci''', polazili su škole izvan svoje domovine.&quot; - Klaić, Vjekoslav, (1878), ''[https://books.google.ba/books?redir_esc=y&amp;hl=hr&amp;id=v8lDAAAAYAAJ&amp;q=Bo%C5%A1njaci#v=snippet&amp;q=Bosanski%20franjevci%2C%20ve%C4%87inom%20rodjeni%20Bo%C5%A1njaci&amp;f=false Bosna: podatci o zemljopisu i poviesti Bosne i Hercegovine, Opseg 1]'', str. 98, Zagreb
::::&quot;Dva bosanska historika, fra Ivan Frano Jukić i fra Antun Knežević, nazivaju sebe '''Bošnjacima'''. Stari naraštaj bosanskoh franjevaca, uzgojen prije austrijske okupacije BiH, zvali su svoje jezik 'naški', ''''bosanski'''&lt;nowiki/&gt;' i 'ilirski. &quot; - Gavranović, Berislav, (1935), ''[https://books.google.ba/books?redir_esc=y&amp;hl=hr&amp;id=-17aBSHs1Y4C&amp;dq=Uspostava+redovite+katoli%C4%8Dke+hijerarhije+u+BiH+1881+Gavranovi%C4%87&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=Fra+Ivan+Frano+Juki%C4%87 Uspostava redovite katoličke hijerarhije u Bosni i Hercegovini 1881 godine: prilog političkoj historiji Austro-Ugarske monarhije na Balkanu]'', str. 33
::::&quot;Prvi od '''bošnjaka''' pojavi se u kolu Gajevu dični starina fra Martin Nedić...&quot; - [https://books.google.com.ni/books?id=wa8JAAAAIAAJ&amp;q=Fra+Martin+Nedi%C4%87#v=snippet&amp;q=Fra%20Martin%20Nedi%C4%87&amp;f=false ''Novi prijatelj Bosne: Za hrvatsko citateljstvo uredio Bozic fra. Josip-Dobroslav, Potocanac, Opseg 1'', str. 21, 1888]
::::&quot;Nedić, Martin fra ('''Bošnjak''')&quot; - Šidak, Jaroslav, (1979), ''[https://books.google.ba/books?redir_esc=y&amp;hl=hr&amp;id=vZlnAAAAMAAJ&amp;dq=Studije+iz+hrvatske+povijesti+za+revolucije+1848-49+%C5%A0idak&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=Nedi%C4%87%2C+Martin+fra+%28Bo%C5%A1njak%29 Studije iz hrvatske povijesti za revolucije 1848-49]'', str. 387
::::&quot;Neki povijesni procesi su se dogodili koji su ne povrativi. U povijesti sve što se dogodi, to se više ne može vratiti. Mi znamo kako su se nekad i katolici u Bosni pisali kao '''Bošnjaci''', Ivan Franjo Jukić i ostali&quot; - Fra Mile Babić, intervju 28.4.2014. 
::::&quot;Do sredine 19. vijeka u Bosni nije bilo ni Srba ni Hrvata ni nikoga, svi su bili '''Bošnjaci'''&quot; - Novak Kilibarda (https://www.youtube.com/watch?v=e5UiS4kiiNY) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:03, 2 april 2022 (CEST)

::::'''Lista'''
::::* {{cite book |ref=harv|last1= Valjan|first1= Velimir|author-link1=Velimir Valjan|last2= Zirdum|first2= Andrija|author-link2=Andrija Zirdum|date= 2010|title= Franjevački samostan u Gučoj Gori - Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 150, obljetnice samostana u Gučoj Gori|trans-title= |url= |language= hr |location= Guča Gora, Sarajevo|publisher= Franjevački samostan Guča Gora, Kulturno povijesni institut provincije Bosne Srebrene - Sarajevo|isbn= 978-9958-9026-2-8|ref={{harvid|Velimir Valjan, Andrija Zirdum|2010}} }}
::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 1998|title= Putovi i putokazi (III) - Niz članaka o našoj prošlosti |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Zagreb, Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran|1998}}}}
::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 1988|title= Putovi i putokazi (I) |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location=  Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran|1988}}}}
::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 2003|title= Putovi i putokazi (IV) |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location=  Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran|2003}}}}
::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 2003|title= Putovi i putokazi (II) |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location=  Livno|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran II|2003}}}}
::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 2010|title= Suputnici bosanske povijesti |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location=   Zagreb, Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran |2010}}}}
::::* {{cite book 
|ref=harv
|last1= Jako
|first1= Baltić
|date= 2003
|title= Godišnjak od događaja i promine vrimena u Bosni 1754-1882.
|url= 
|location= Sarajevo, Zagreb
|publisher= Synopsis
|isbn=978-99-58967-29-0 
|ref={{harvid|Jako Baltić|2003}}
}}
::::* {{cite book 
|ref=harv
|last1= Nikola 
|first1= Lašvanin
|date= 2003
|title= Ljetopis
|url= 
|location= Sarajevo, Zagreb
|publisher= Synopsis
|isbn=978-99-58967-26-9 
|ref={{harvid|Nikola Lašvanin|2003}}
}}
::::* {{cite book 
|ref=harv
|last1= Bono
|first1= Benić
|date= 2003
|title= Ljetopis sutješkog samostana
|url= 
|location= Sarajevo, Zagreb
|publisher= Synopsis
|isbn=978-99-58967-28-3 
|ref={{harvid|Bono Benić|2003}}
}}
::::* {{cite book 
|ref=harv
|last1= Filip
|first1= Lastrić
|date= 2003
|title= Pregled starina Bosanske provincije
|url= 
|location= Sarajevo, Zagreb
|publisher= Synopsis
|isbn=978-99-58967-00-9 
|ref={{harvid|Filip Lastrić|2003}}
}}
::::* {{cite book 
|ref=harv
|last1= Marijan 
|first1= Bogdanović
|date= 2003
|title= Ljetopis kreševskog samostana
|url= 
|location= Sarajevo, Zagreb
|publisher= Synopsis
|isbn=978-99-58967-27-6 
|ref={{harvid|Marijan Bogdanović|2003}}
}}
{{Refspisak-razgovor}}

== Feminism and Folklore 2022 has ended, What's Next? ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;{{int:please-translate}}

[[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

'''[[m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competition has ended. We thank you for organizing it on your local Wikipedia and help in document folk cultures and women in folklore in different regions of the world on Wikipedia. What's next?

# Please complete the jury on or before 25th April 2022.
# Email us on [mailto:wikilovesfolklore@gmail.com wikilovesfolklore@gmail.com] the Wiki usernames of top three users with most accepted articles in local contest.
# You can also put the names of the winners on your local project page.
# We will be contacting the winners in phased manner for distribution of prizes.

Feel free to contact us via mail or [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2022|talkpage]] if you need any help, clarification or assistance.
[[File:Feminism and Folklore.webm|frameless|right|300px]]

Thanks and regards

'''International Team'''&lt;br /&gt;
'''Feminism and Folklore'''
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:19, 6 april 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf1&amp;oldid=23111012 --&gt;
:Requesting you to provide above information so we can start prize distribution.
:Please get in touch with me if you need and help or clarifications.
:[[Korisnik:Tiven2240|Tiven2240]] ([[Razgovor s korisnikom:Tiven2240|razgovor]]) 13:52, 16 maj 2022 (CEST)

== Datumi ==
Formati datuma u referencama se ne trebaju mijenjati jer to svakako Srđanov bot automatski ispravlja. Kažem da se ne patiš bezveze :). Pozdrav. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 13:17, 23 april 2022 (CEST)

== Zlatko Dinko Pavić ==

Poštovani Admine AnToni ne vidim razlog za brisanje članka Zlatko Dinko Pavić. Na članku Sukošan je dodan kao poznata osoba od strane bs wikipedije i ja sam dodao u reference koje pokazuju opravdanost članka. Ne zamjeram brisanje ali mislim da bi bilo u redu opravdat brisanje argumentima. Pitanje, zašto se članak koji se briše ne daje na raspravu o brisanju ili da ide na provijeru kao ostali članci koje sam odradio.  Ovo mi djeluje kao samovolja iskreno. oprosti nisam niššta loše mislio samo mi nije jasno zašto članci ćekaju toliko čekaju provijeru pojedini a poneki idu odmah u javnost. Pozdrav--[[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 13:09, 26 april 2022 (CEST)

Radi se o relevantnosti. Postoji li o njemu neki prilog u nekoj istovrijednoj enciklopediji. Nije dovoljno da je neko učitelj i pjesnik da bi bio na Wikipediji. Osim toga dio članka je bio uklonjen jer nije bio enciklopedijski napisan. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 16:19, 26 april 2022 (CEST)

== Ivica Osim ==

Zanima me zašto su promjene poništene? [[Korisnik:Vedran-Bajnice|Vedran-Bajnice]] ([[Razgovor s korisnikom:Vedran-Bajnice|razgovor]]) 16:29, 4 maj 2022 (CEST)

== Brisanje stranice ESOLAR d.o.o. ==

Pozdrav Antoni,

Zašto je stranica obrisana, iako je imala uredno sve reference? Hvala
[[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:43, 6 maj 2022 (CEST)
:Relevantnost!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 14:44, 6 maj 2022 (CEST)

== Guranija ==

Možeš li mi vratit nedavno izbrisan članak o Mehmed Mejliji Guraniji. Zbog nekoliko prepisanih rečenica ne treba se brisati čitav članak. Ovaj tekst sam prepisao sa stranice avlija.me jer ove podatke nisam pronašao u drugim knjigama: &quot;''Pored toga što je bio poznat i priznat pjesnik u Bosni svoga vremena, ovaj pseudonim, takođe, pokazuje da je bio zaneseni sufija, što se odrazilo i na njegovo pjesničko djelo koje uglavnom sadrži veoma suptilno sročene stihovane tarihe, kojima obilježava svaki značajniji događaj svoga vremena. Međutim, on je i pjesnik lirskotesavufske poezije iskazane jezikom alegorije i simbola. Napisao je dosta pjesama i iza sebe ostavio medžmuu u koju je sam ispisao mnogo svojih stihova. Osnovni kredo njegovog poimanja života je: Voljeti Boga – znači voljeti ljude.Mejlija u svoju poeziju unosi zanos bogougodnika za koga sve počinje i završava se u ljubavi prema Bogu''.&quot; Ostali podaci su iz navedenih knjiga. --[[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:58, 21 maj 2022 (CEST)

:Prepisivanje s drugih stranica nije dozvoljeno. Osim toga ta referenca (avlija.me) nije ni navedena, a ostali izvori su u skoro svakom članku isti, tako da je teško za vjerovati da su korišteni za stranicu. Vjerovatno su i ostali članci copy/paste? Treba ih pregledati i shodno reagirati. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 15:07, 21 maj 2022 (CEST)
::Izvinjavam se zbog ovoga. Ovih nekoliko rečenica sam prepisao sa te stranice jer te podatke nisam pronašao u drugim knjigama. Mogao si samo izbrisati tih nekoliko rečenica, a ne čitavu stranicu. Nekada sam nalazio članke koje su upotpunosti prepisani sa interneta ili djelomično i niko nije uklonio prepisani sadržaj, pa ni čitavu stranicu. 
::Ostali podaci su uglavnom iz [http://fmks.gov.ba/download/zzs/1957/8-1957.pdf ove] knjige i nisu prepisani.  Kada pregledas, molim te mi vrati članak. Lp [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:18, 21 maj 2022 (CEST)

== Feminism and Folklore 2022 - Local prize winners ==

&lt;div style=&quot;border:8px brown ridge;padding:6px;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations for winning a local prize in '''[[:m:Feminism and Folklore 2022/Project Page|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competition. Thank you for your contribution and documenting your local folk culture on Wikipedia. Please fill in your preferences before 15th of June 2022 to receive your prize. Requesting you to fill [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScK5HgvVaLph_r_afctwShUuYVtXNwaN24HUSEYnzUUho8d-Q/viewform?usp=sf_link this form] before the deadline to avoid disappointments.  

Feel free to [[:m:Feminism and Folklore 2022/Contact Us|contact us]] if you need any assistance or further queries. 

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2022|FNF 2022 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]

&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 09:50, 22 maj 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf&amp;oldid=23312270 --&gt;

== Odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije  ==

Pozdrav, 

Željela bih postaviti pitanje vezano za članak &quot;Odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije&quot;. Članak je preveden sa engleskog jezika, a naknadno je dopunjen. Sve što je dodano, imalo je referencu, a vraćeno je bez ikakvog objašnjenja. Zanima me zašto je kompletna zadnja dopuna članka izbrisana/vraćena? [[Korisnik:Ema246|Ema246]] ([[Razgovor s korisnikom:Ema246|razgovor]]) 11:15, 22 maj 2022 (CEST)

:Srednjovjekovne srpske države, te sve do rata u BiH nisu tema ovog članka. Zato je taj dio i obrisan. Naziv članka je odnosi Srbije i BiH. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:34, 22 maj 2022 (CEST)
::Nije samo taj dio izbrisan, nego sve što sam dodala u svojoj zadnjoj izmjeni. Informacije o političkoj i ekonomskoj saradnji u ovom vijeku su bile dodane, sa tačnim izvorima. U naslovu &quot;Historija&quot; je obrađena tema odnosa Bosne i Hercegovine i Srbije u historijskom dobu kroz 4 perioda. Pogledajte iste primjere sa engleske wikipedie: [https://en.wikipedia.org/wiki/France–Germany_relations] [https://en.wikipedia.org/wiki/Croatia–Serbia_relations] .  [[Korisnik:Ema246|Ema246]] ([[Razgovor s korisnikom:Ema246|razgovor]]) 14:45, 22 maj 2022 (CEST)

== Uslovi za članak ==

Pozdrav, imam pitanje u vezi onog projekta &quot;Jedan članak dnevno.&quot; Da li baš mora svaki uslov koji se traži, mora biti ispunjen? Naprimjer da li bi bio problem ako bi bio članak 4.000 bajta. Nažalost, preko školskog raspusta samo mogu praviti članke, pošto idem u školu, a ovih zadnjih mjeseci sam mnogo zatrpan školom, pa ima i drugih sporednih obaveza :) Tako da ja sam jedino aktviran tokom odmora :) Hvala na odgvooru koji budete dali :) [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 22:54, 28 maj 2022 (CEST)

== Heiligenkreuz (Donja Austrija) ==
Zdravo AnToni! Zahvaljujem od srca za pomoć i provjeru mojih nedavnih doprinosa na BS:Wiki. [[Slika:Face-smile.svg|24px]] Imam pitanje u vezi [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Heiligenkreuz_(Donja_Austrija)&amp;diff=3418568&amp;oldid=3418539 ove promjene] u članku &quot;Heiligenkreuz (Donja Austrija)&quot;. Naime, spomenuti donjoaustrijski Heiligenkreuz je općina, a ne grad. Nisam zbog toga stvarao novu podkategoriju &quot;Općine u Austriji&quot;, nego sam svrstao članak u kategoriju &quot;Naselja u Austriji&quot;. No možda bi ipak bilo najbolje stvoriti spomenutu podkategoriju &quot;Općine u Austriji&quot;? Što Ti misliš o tome? Pitam, jer ne znam kakva je ovdje praksa s kategorijama ... Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Maestro Ivanković|Maestro Ivanković]] ([[Razgovor s korisnikom:Maestro Ivanković|razgovor]]) 14:30, 3 juni 2022 (CEST)

== Šah na DE ==

U [[:de:Kategorie:Schach|potkategorijama]] ima članaka kojih nema na EN, a nisu nešto dugi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:31, 3 juni 2022 (CEST)

== Thanks for organizing Feminism and Folklore ==

Dear Organiser/Jury

Thank you so much for your enormous contribution during the [[:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] writing competition. We appreciate your time and efforts throughout the competition to bridge cultural and gender gap on Wikipedia. We are sending you a special postcard as a token of our appreciation and gratitude. Please fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeZ5eNggLMULDNupu4LFuTIcDmEyCIRh0QLhElkhkZvAmg0wQ/viewform this form] by July 20th 2022 to receive a postcard from us. We look forward to seeing you in 2023 next year.

Stay safe!

Gaurav Gaikwad.

International Team

Feminism and Folklore 
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:50, 10 juli 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf1&amp;oldid=23501899 --&gt;</text>
      <sha1>s3hvrms73lth1udvu12rbnud277qh1w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3426008</id>
      <parentid>3426002</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T18:52:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>/* Uslovi za članak */ odgovor</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46276" xml:space="preserve">{{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}}
{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 9
|min_tema_arhivirati = 2
|indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive
|maks_veličina_arhive = 200K
|zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}}
|min_tema_ostaviti = 2
|maks_starost_teme = staro(30d)
|arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d
}}

== [[Dan Republike Srpske]] ==

Zdravo, Antoni! Bi li mogao znati razlog [[Posebno:Diff/3391814|vraćanja izmjena]] na toj stranici? Čini mi se da je moja izmjena apsolutno valjana – dodani su Al Jazeera Balkans i Deutsche Welle, koji imaju dugu reputaciju pouzdanih izvora, tekst je podijeljen u odjeljke (galerije slika ne bi trebalo stavljati u uvodniku članka). Osim toga, uneseni tekst poprilično je neutralan i činjenično izvještava o službenom stavu Ustavnog suda, značajne ustanove u Bosni i Hercegovini. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:10, 14 januar 2022 (CET)
: Greškom vraćeno. Sorry!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 00:14, 15 januar 2022 (CET)
:: Pretpostavljah. No worries. :) --[[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:05, 15 januar 2022 (CET)

== Popis stanovništva 2021 ==

Dobar dan, zašto ste vratili ažuriranje i brojevi stanovništva u naseljima? Možete li napisati razlog? Ne znam što je loše u ažuriranju. Nemate ništa protiv što ovdje imate zastarjele podatke? [[Korisnik:Moson81|Moson81]] ([[Razgovor s korisnikom:Moson81|razgovor]]) 19:15, 18 januar 2022 (CET)
:Razlog zašto vraćamo vaše i izmjene ostalih urednika je [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija#Popis_u_Hrvatskoj_2021. ovo] [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:21, 18 januar 2022 (CET)
::Žao mi je, nisam znao za to. Hvala za obavijest. [[Korisnik:Moson81|Moson81]] ([[Razgovor s korisnikom:Moson81|razgovor]]) 19:25, 18 januar 2022 (CET)
:::Nema problema. Hvala vam na doprinosu. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:26, 18 januar 2022 (CET)

== međunarodna aosocicija atletskih federacija ==

nerazumijem     zašto  uklonjena  izmjena   lp [[Korisnik:Leonardo novak|Leonardo novak]] ([[Razgovor s korisnikom:Leonardo novak|razgovor]]) 15:54, 22 januar 2022 (CET)

== MEĐUNARODNA  KOŠARKAŠKA  FEDERACIJA ==

NE  RAZUMIJEM   ŽAŠTO MI JE  UKLONJENA  IZMJENA  , I SABLON [[Korisnik:Leonardo novak|Leonardo novak]] ([[Razgovor s korisnikom:Leonardo novak|razgovor]]) 16:38, 22 januar 2022 (CET)

== Mirsad Abdagic Kike ==

Pozdrav, jucer 22.01.2022. sam dodala dodatne informacije na ovaj clanak, koje su apsolutno ispravne i valjane (ja kao kcerka doticnog bi to trebala znati). Izmjene tj dopune su ponistene, pa me zanima razlog tj da li je moguce ipak dodati informacije koje sam unijela u clanak?
:Podaci bez referenci se brišu.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:29, 23 januar 2022 (CET)

== Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ==

Upit vezan za tačnost i istinitost podataka iz sljedeće dvije rečenice:
- “Glasati se moglo samo u Federaciji Bosne i Hercegovine.” (posljednja rečenica u Rezultati / Federacija Bosne i Hercegovine)
- “Glasati se moglo samo u Republici Srpskoj.” (posljednja rečenica u Rezultati/Republika Srpska)

Da li su mogli glasati samo birači koji su se fizički nalazili unutar tih područja (tj. nije bilo omogućeno glasanje u odsutstvu) ili su mogli glasati samo građani BiH koji imaju prebivalište na tom području ( tj. moglo se glasati lično i u odsuststvu ali samo za područje u kojem glasač ima prebivalište)? [[Posebno:Doprinosi/185.99.3.107|185.99.3.107]] 22:04, 25 januar 2022 (CET)

== Neumska džamija ==

Zašto su mi uklonjene izmjene na članak Neumska džamija? [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:40, 27 januar 2022 (CET)

A evo ipak si vratio izmjene, hvala. Izvini na smetnji.  [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:43, 27 januar 2022 (CET)

== Feminism and Folklore organiser ==

Dear organiser,

Thank you for organizing Feminism and Folklore in your local language. Kindly fill in [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeu9Khj1jo1H6CdP4mr6lW_rfT0bJFO4gpzm5rOreDeDGoiog/viewform this form] as soon as possible so that we can swiftly reach out to you.

(Forms link will be deactivated on 6th February 2022)

Regards
Tiven (User:Tiven2240)
Chief coordinator
Feminism and Folklore

--[[Korisnik:Tiven2240|Tiven2240]] ([[Razgovor s korisnikom:Tiven2240|razgovor]]) 09:33, 4 februar 2022 (CET)

== Congrats for organizing Feminism and Folklore 2022 now whats next ? ==

Dear Organizers, 

Congratulations on successfully organizing [[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] on your local Wikipedia language. Here are few things that you need to look around during the contest.Make sure that all submissions follow the set of rules as mentioned below and are related to the theme of the project.

#The expanded or new article should have a minimum 3000 bytes or 300 words.
#The article should not be purely machine translated.
#The article should be expanded or created between 1 February and 31 March.
#The article should be within theme feminism or folklore.Articles will be accepted if it either belongs to Folklore or Feminism.
#No copyright violations and must have proper reference as per Wikipedia notability guidelines.

Please refer to the set of rules and guidelines [[:m:Feminism and Folklore 2022|from here]]. During the contest if you face any issue or have queries regarding the project please feel free to reach out on [[:m:Feminism and Folklore 2022/Contact Us|Contact Us]] page. Feminism and Folklore  team will be assisting you throughout the contest duration. We thank you for your numerous efforts which you have put in for making this project successful.

Best wishes

[[User:Rockpeterson|Rockpeterson]] 

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:52, 12 februar 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&amp;oldid=22820293 --&gt;

== Wikipedia Asian Month 2021 Postcard ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Dear Participants,

Congratulations!

It's Wikipedia Asian Month's honor to have you all participated in Wikipedia Asian Month 2021, the seventh Wikipedia Asian Month. Your achievements were fabulous, and all the articles you created make the world can know more about Asia in different languages! Here we, the Wikipedia Asian Month International team, would like to say thank you for your contribution also cheer for you that you are eligible for the postcard of Wikipedia Asian Month 2021. Please kindly fill [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSck2FFBSatWmQYubvyCSWDEAvYzplfL_ZNDvr8j5hWU2bmNww/viewform the form], let the postcard can send to you asap!

:This form will be closed at March 15.

Cheers!

Thank you and best regards,

[[:m:Wikipedia_Asian_Month_2021/Team#International_Team|Wikipedia Asian Month International Team]], 2022.02
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Reke@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Asian_Month_Winners&amp;oldid=22878389 --&gt;

== Mandarinjani ==

Poštovani administratore postoji li koja mogucnost da ostavite mandarinjane na miru unatoc tome sto je ocita sala. Bio bih vam vrlo zahvalan kada bi ste ostavili mandarinjane na stranici jer nije nesto sto ce ljudi traziti osim ako znaju za salu niti je nesto u sto ce povjerovati ako nekim slucajem slucajno naidu. Svjestan sam da se protivi nekim pravilima wikipedije no bio bih vrlo zahvalan kada bi ste napravili iznimku. [[Posebno:Doprinosi/46.188.171.31|46.188.171.31]] 18:24, 24 februar 2022 (CET)

Zaboravio sam se prijaviti ali ovu poruku sam napisao ja ista osoba koja je i kreirala stranicu o mandarinjanima [[Korisnik:Drinky666|Drinky666]] ([[Razgovor s korisnikom:Drinky666|razgovor]]) 18:33, 24 februar 2022 (CET)
:Tekstove takve sadržine možete postaviti na nekom blogu ili nečemu sličnome! Wikipedija nije mjesto za takvo što. Pozdrav!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 23:15, 24 februar 2022 (CET)

== Olovo,poznate ličnosti ==

Zdravo,zašto ste uklonili poznatog Doktora iz Olova [[Korisnik:Ibrozzzz5556|Ibrozzzz5556]] ([[Razgovor s korisnikom:Ibrozzzz5556|razgovor]]) 14:29, 3 mart 2022 (CET)
:Ukoliko neka osoba nije zastupljena u nekoj istovrijednoj enciklopediji, ne--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:13, 3 mart 2022 (CET)bi trebala biti ni na Wikipediji. Osim toga podatak je bez referenci, a i sadržina je nepravilno formatirana (nakon interpunkcije dolazi razmak).

== korisnice ==

Pripazi možda na nove korisnice da ne pretjeraju sa informacijam [[Korisnik:Erminaribic|o]] sebi. Možda trebate vi admini detalje izbrisati i iz diffova. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:06, 5 mart 2022 (CET)
: Zahtjevi za skrivanje sadržaja privatne prirode mogu se podnijeti slanjem e-poruke nekom od administratora. Praktički nije izvodljivo da mi sami procjenjujemo šta je od napisanog &quot;pretjerano&quot;, a šta ne u svakoj izmjeni. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 17:02, 5 mart 2022 (CET)
::Hm...onda im bar poslati direktno upozorenje i uputu? Čini mi se da se novi korisnici neće sami orijentirati i snaći. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:59, 8 mart 2022 (CET)
::: Slobodno možete poslati upozorenje i upustvo u vezi s time kome smatrate da će to biti od koristi ili kome je neophodno, a mi smo svakako uvijek na raspolaganju za skrivanje nehotice otkrivenih ličnih podatka. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:00, 8 mart 2022 (CET)

== Gračanica Kula (Cazin) ==

 Pozdrav AnToni!

Kao prvo hvala ti sto si validirao stranicu &quot;Gračanica Kula (Cazin)&quot; i da odgovorim na tvoje pitanje &quot;Ima li u Cazinu još istoinenih kula?&quot;, tamo u istoriji clanka ne vidim nigdje opciju da ti odgovorim. U Cazinu inace ima puno srednjovjekovnih tvrdjava i kula, ali nema istoimenih, ovo je jedina koja se zove &quot;Kula Gračanica&quot; a do skoro nije se u siroj javnosti ni znalo za nju. Tek nakon sto sam je spominjao i opisao u clanku &quot;Liskovac (Cazin)&quot; dospijela je informacija o njoj u siru javnost. Tako da je danas cak detaljno opisana u knjizi &quot;STARI SREDNJOVJEKOVNI UTVRĐENI GRADOVI I KULE CAZINSKE KRAJINE&quot; a autor knjige je vrsio ispitivanja  na licu mjesta. Inace tvrdjava ili kula se nalazi skoro u svakoj MZ Cazinske opstine kao u Mutniku, Trzcu, Sturlicu, Stijeni, Pecigradu, u samom gradu Cazinu, a najljepsi i najpoznatiji od svih jeste dvorac na Ostrozcu. Inace stari grad (Tvrdjava) u Percigradu bila je rezidencija cuvenog Hasan age Peckog, kojeg sam pronasao cak u starim austrijskim knjigama odnosno u knjizi &quot;Geschichten aus Krajina&quot; (Price iz Krajine) iz 1800 i neke u kojima je imao ulogu beskrupuloznog nasilnika, dok je sa druge strane bio junak epskih pjesama. U ustanku Zmaja od Bosne Hasan aga Pecki je bio najvjerovatnije najvazniji covjek za Husein-kapetana Gradascevica jer je od ukupno nekih 50000 vojnika Hasan aga Pecki doveo oko 20000 iz Krajine. Da je bio jedan od kljucnih ljudi ustanka dokazuje i cinjenica da su jedino on i Husein kapertan Gradascevic odvedeni u Istanbul gdje su zauvjek ostali. Ovako je istorija zapisala njegov kraj u visokoj zivotnoj dobi od 80 i nesto godina:
&quot;Ipak, u konačnici se preda poslije čega je upućen u Istanbul, gdje mu u hanu na Atmejdanu odrediše odaju. Svoj život je okončao uz velikog vezira. Naime, jedne prilike vezir ga ugosti, kako bi ga upoznao. Poslije kahve i razgovora, vraćajući se u svoje odaje Hasan aga se sruši i na mjestu ostade mrtav.&quot;&lt;ref&gt;https://bosnae.info/index.php/hasan-aga-pecki-najsilniji-krajiski-junak-veliki-borac-za-prava-bosne-bosnjaka-tokom-osmanske-uprave&lt;/ref&gt;


Inace zamolio bih te da izbrises slijedecu stranicu jer sada postoje dvije o kuli Gracanici:
Kula Gračanica
https://bs.wikipedia.org/wiki/Kula_Gra%C4%8Danica

Ispravna verzija koja bi trebala ostati jeste ova:
Gračanica Kula (Cazin)
https://bs.wikipedia.org/wiki/Gra%C4%8Danica_Kula_(Cazin)

Zamolio bih te jos na kraju da validiras izmjene koje sam izvrsio na stranici:
https://bs.wikipedia.org/wiki/Liskovac_(Cazin)

Na toj stranici cu svakako uskoro morati dodati jos dio o ekononiji odnosno nadelko cuvenom &quot;Liskovackom Kamenu&quot; o kojem su do sad izvjestavali skoro svi mediji u BIH. Bilo je poglavlje o &quot;Ekonomiji&quot; u kojoj je bilo malo informacija o tome ali ga je neko uklonio, cini mi se ti ;). Molim te vrati poglavlje &quot;Ekonomija&quot; nazad, a ja cu ga uskoro preurediti sto bolje budem mogao i navesti svemu izvore.

I na kraju jos jednom hvala za trud!

Edit:
Ovo nisam do sad bio vidio sorry!
Liskovac_(Cazin) - &quot;trenpreth 12:13, 8 mart 2022‎ AnToni razgovor doprinosi‎  7.582 bajta −1.511‎  →‎Historija: već je napisano u članu o Kuli poništizahvali se [čeka pregled]&quot;

{{Refspisak-razgovor}}

== Alhamijado knjizevnost ==

Sto si mi uklonio izmjene? Dodao sam linkove samo [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 19:09, 17 mart 2022 (CET)
: Za historijske i književne teme, blogovi ili stranice neprovjerenog kvaliteta nisu relevantan izvor! Osim toga u [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Alhamijado_knji%C5%BEevnost&amp;type=revision&amp;diff=3403150&amp;oldid=3403142 ovoj izmjeni] nisu navedeni nikakvi linkovi. Reference se inače navode, ako su podaci uzeti s tog izvora. Wikipedija nije skladište linkova.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:12, 18 mart 2022 (CET)

Onda ako se ne mogu praviti izmjene na toj stranici, pa makar dodani samo linkovi, onda je izbriši. Ne znam sto mi citiras tu stranicu, nemam na nikakve veze s tim.  [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 12:47, 18 mart 2022 (CET)
: Greška! Promjena je vraćena zbog dodavanja dijelova koji nisu enciklopedijski! Dodavanja titula ili počasnih obilježja ne pripada enciklopediji.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 13:06, 18 mart 2022 (CET)

Mogu li se dodavati linkovi ako vec postoje članci o nekim osobama, da ne stoje crveni linkovi? To sam i htio... [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 16:40, 18 mart 2022 (CET)

== Feminism and Folklore 2022 ends soon ==

[[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|frameless|250px]]
[[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] which is an international writing contest organized at Wikipedia ends soon that is on &lt;b&gt;31 March 2022 11:59 UTC&lt;/b&gt;. This is the last chance of the year to write about feminism, women biographies and gender-focused topics such as &lt;i&gt;folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, fairy tales, folk plays, folk arts, folk religion, mythology, folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more&lt;/i&gt;

Keep an eye on the project page for declaration of Winners. 

We look forward for your immense co-operation.

Thanks 
Wiki Loves Folklore international Team
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:28, 26 mart 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&amp;oldid=23060054 --&gt;

== Jakov Baltić ==

Dobar dan Antoni. Zašto mi uklanjas izmjene sa članka o Jakovu Baltiću vezano za njegovo porijeklo? Citirao sam njegove riječi u kojima se on jasno izjašnjavao kao Bošnjak. Nema tu nekog spora. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 13:02, 29 mart 2022 (CEST)


== БС Дискорд ==

Поздрав АнТони. Пријавио сам се на бс. Дискорд, али ми је ограничен приступ каналима. Шта треба да урадим да би био пуноправни члан?--[[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 17:09, 29 mart 2022 (CEST)
:Слаб сам с Дискордом! Мислим да на Вики имаш потпуни приступ.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:15, 29 mart 2022 (CEST)
::Хвала ти на одговору. Имам овде пун приступ.--[[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 17:19, 29 mart 2022 (CEST)

== Martin Nedić ==

AnToni, zašto si mi uklonio izmjene o Nedićevoj bošnjačkoj ideologiji sa moga članka? Citirao sam šest knjiga za taj podatak što je sasvim dovoljno. Istu si mi stvar uradio i sa prethodnim člankom o Jakovu Baltiću. Sve izmjene ja citiram vjerodostojnim izvorima, uglavnom knjigama. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:24, 1 april 2022 (CEST)
: Kao što sam ranije objasnio, stvaranje nacija na Balkanu započelo je krajem 19.  vijeka. Neki bosanski (a ne bošnjački) franjevci u svojim tekstovima nazivaju Bosance, stanovnike Bosne, Bošnjacima, što s današnjim pojmom &quot;Bošnjak&quot; nema nikakve povezanosti. Bošnjaci su narod koji je pod imenom Muslimani u SRBIH bio jedan od tri naroda, a u SFRJ jedan od šest naroda. Dalji slijed uvođenja imena Bošnjak je poznat, te ga nemam potrebe objašnjavati. Nadalje šta je to &quot;bošnjačka ideologija&quot;? Franjevci su svećenici i religija nema veze s ideologijom, bilo kog tipa. Bavili su se i prosvetiteljstvom, književnošću, a ne nekom bošnjačkom ideologijom. Kako je izgleda tendencija da se zamjenom teza, ovim pojmom definišu bosanski franjevci, radi se ovdje o sličnom ili istom pokušaju promicanja teza tzv. &quot;Historijske klix grupe&quot; koja svoje teze, ponovo na mala vrata, želi uvesti na Wikipediju. Ukoliko se pravila Wikipedije ne poštuju, te se ne pokazuje tendencija pisanja po enciklopedijskim pravilima, mislim da je diskusija nepotrebna, jer tih nekoliko '''bosanskih''' franjevaca tematski imaju mnogo više sadržaja, o kojima se može pisati, a ne tražiti mjesto i &quot;podvaljivati&quot; iste teze. Ukoliko je to cilj autora, mislim da je jasno čemu to vodi.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:22, 1 april 2022 (CEST)
::Pod pojmom bošnjačka ideologija misli se na promoviranje bošnjačkog imena i identiteta u Bosni koje je bilo prisutno među bosanskim franjevcima u 19. vijeku. To sam citirao mnogim vjerodostojnim referencama koje vi uporno ignorišete. O ovoj temi se mnogo pisalo u bošnjačkoj i hrvatskoj historiografiji. Očigledno da je stvaranje Bošnjačkog identiteta počelo još u srednjem vijeku kada se spominju dobri Bošnjani u mnogim poveljama kao stanovnici Bosne. Drugi pripadnici franjevačkog reda još od 17. vijeka prihvatali ideju bošnjaštva i prenijeli je u okviru bratstva u 18. i 19. vijeku.  [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 11:23, 2 april 2022 (CEST)
::: U slijedećim knjigama{{sfn|Velimir Valjan, Andrija Zirdum|2010}}{{sfn|Ignacije Gavran|1998}}{{sfn|Ignacije Gavran|1988}}{{sfn|Ignacije Gavran|2003}}{{sfnm|Ignacije Gavran II|2003}}{{sfn|Jako Baltić|2003}}{{sfn|Bono Benić|2003}}{{sfn|Nikola Lašvanin|2003}}{{sfn|Filip Lastrić|2003}}{{sfn|Marijan Bogdanović|2003}}{{sfn|Ignacije Gavran|2010}} nema spomena o nekoj bošnjačkoj ideologiji, o nacionalnoj pripadnosti autora ili spomenutih osoba, a kao jezik se uglavnom spominje &quot;narodni jezik&quot; ili u nekim slučajevima hrvatski jezik. Sličnu listu mogu postaviti i s literaturom na njemačkom jeziku, gdje su prevodi kao i navedenim knjigama koje su izlistane, s razlikom da se zbog odlika njemačkog jezika, rijetko koristi izraz &quot;narodni jezik&quot; koji čitaocima njemačkog govornog područja ne znači mnogo. Zato navodim kao reference ove knjige, koje su jedna od osnova bosanskih franjevaca i njihove historije u Bosni i Hercegovini.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:53, 2 april 2022 (CEST)
::::&quot;'''Bošnjaštvo''' tj. '''bošnjačku tradiciju zajedništva''' naših naroda moguće je uočiti kod mnogih franjevaca i to ne samo iz njihovih spisa nego i njihovog osobnog angažana u promoviranju i zašivljavanju ove ideologije na našim prostorima. Najbrojmo samo neke franjevce zanese ovom ideologijom: Matija Divković, Stjepan Matijević, Mijo Radnić, Filip Laštrić, Martin Nedić, Ivan Franjo Jukić i Antun Knežević. Za ovu dvojicu posljednjih '''bošnjaci''' su bili bosanskohercegovački katolici, pravoslavni i muslimani&quot;. -  Pejić, Marko, (2004), ''[https://books.google.ba/books?redir_esc=y&amp;hl=hr&amp;id=-So8AAAAMAAJ&amp;dq=Doprinos+bosanskih+franjevaca+dru%C5%A1tveno-kulturnom+identitetu+bosanskohercegova%C4%8Dkog+dru%C5%A1tva+u+periodu+1878-1918.+godine&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=Bo%C5%A1nja%C5%A1tvo Doprinos bosanskih franjevaca društveno-kulturnom identitetu bosanskohercegovačkog društva u periodu 1878-1918. godine],'' str. 182, Fojnica
::::&quot;Vaša preuzvišenost! Sila može svašta učiniti, ali sila silniku nigda nikakvo pravo ne daje; zato '''Bošnjaci''' nigda dopustiti neće, da se tako od njih i od njihove dične Kraljevine učini, to će se boriti za svoja prava, dok jedan živ bude! Mi bolnim srcem gledamo u dvoličnost naše visoke Vlade, koja naš jezik zove Zemaljskim i dopušta da se njeki zovu Srbi a njeki Hrvati umjesto da pravedno, i iskreno rekne '''zemlja Bosna, žitelji Bošnjaci, a njihov jezik bosanski'''. A zar ćemo dopustiti da se spomen nas, i naše kraljevine uništi! Nigda! To nigda dopustiti nećemo! Nek se naš Sbor sazove, i na njem će Bošnjaci slobodnom svojom voljom izjaviti šta žele, i s kim hoće da budu; uvijek prije osiguravši prava svoja, i svoje Kraljevine.&quot; - Fra Antun Knežević, 1885
::::„... mnogo nam je žalije na njeku – čast i poštenje pravednim! – jednokrvnu bratju Srbe i Hrvate. Od ovih jedni nam razciepiše Bosnu i '''Bošnjake''' te rekoše da je Bosna do Vrbasa Srbija, a '''Bošnjaci''' Srbi; od Vrbasa pako Hrvatska i Hrvati; drugi da su u cieloj Bosni svi Srbikoji pišu ćirilicom, a Hrvati koji pišu latinicom; treći da su u ovoj Bosni sami Srbi; dočim četvrti proglasiše da su zgoljni Hrvati. Ovako dakle Bosna ponosna i Bošnjaci na glasu junaci kod ovakvih sama su prazna imena, izmišljena od nekih zanešenjakah.“  - Fra Antun Knežević, ''Pad Bosne (1463);'' u [https://books.google.ba/books?redir_esc=y&amp;hl=hr&amp;id=tPOPAAAAIAAJ&amp;dq=od+tradicije+do+identiteta+1974&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=%E2%80%9E...+mnogo+nam+je+%C5%BEalije+na+njeku+%E2%80%93+%C4%8Dast+i+po%C5%A1tenje+pravednim%21+%E2%80%93+jednokrvnu+bratju+Srbe+i+Hrvate.+Od+ovih+jedni+nam+razciepi%C5%A1e+Bosnu+i+Bo%C5%A1njake+te+reko%C5%A1e+da+je+Bosna+do+Vrbasa+Srbija%2C+a+Bo%C5%A1njaci+Srbi%3B+od+Vrbasa+pako+Hrvatska+i+Hrvati%3B+drugi+da+su+u+cieloj+Bosni+svi+Srbikoji+pi%C5%A1u+%C4%87irilicom%2C+a+Hrvati+koji+pi%C5%A1u+latinicom%3B+tre%C4%87i+da+su+u+ovoj+Bosni+sami+Srbi%3B+do%C4%8Dim+%C4%8Detvrti+proglasi%C5%A1e+da+su+zgoljni+Hrvati.+Ovako+dakle+Bosna+ponosna+i+Bo%C5%A1njaci+na+glasu+junaci+kod+ovakvih+sama+su+prazna+imena%2C+izmi%C5%A1ljena+od+nekih+zane%C5%A1enjakah.%E2%80%9C+++ Hadžijahić 1974], str. 35
::::&quot;'''Bošnjak'''&quot;...Ja pod ovim imenom razumijems sve '''Bošnjake''' u svoj Bosni, Hercegovini, Krajini, Posavini, Podrinju i Prekodrinju, '''mi smo svi Bošnjaci''', ova cijepanja nas i jesu do ništa dotjerala. Pod ovim imenom razumije se kod nas u Bosni i kršćani grčkog vjerozakona. Rišćani i Kršćani, to je svak vidi sve jednog korijena samo što se drukčije izgovara&quot;. - Fra Ivan Franjo Jukić, ''[https://www.scribd.com/fullscreen/212504884/Ivan-Frano-Juki%C4%87-Putopisi-i-Istorisko-etnografski-radovi Putopisi i istorisko-etnografski radovi]'', str. 214
::::&quot;složeno uiezik '''Bosanski''', aliti Ilirički&quot; - Matija Divković, ''Nauk krstjanski'', 1611 (Do jučer je u sarajevskoj Vijećnici bila izložba starih knjiga i dokumenata i jedna od njih je Divkovićeva knjiga na kojoj se može vidjeti ovaj citati)
::::&quot;Nu još jednom, Bosanski franjevci, većinom rodjeni '''Bošnjaci''', polazili su škole izvan svoje domovine.&quot; - Klaić, Vjekoslav, (1878), ''[https://books.google.ba/books?redir_esc=y&amp;hl=hr&amp;id=v8lDAAAAYAAJ&amp;q=Bo%C5%A1njaci#v=snippet&amp;q=Bosanski%20franjevci%2C%20ve%C4%87inom%20rodjeni%20Bo%C5%A1njaci&amp;f=false Bosna: podatci o zemljopisu i poviesti Bosne i Hercegovine, Opseg 1]'', str. 98, Zagreb
::::&quot;Dva bosanska historika, fra Ivan Frano Jukić i fra Antun Knežević, nazivaju sebe '''Bošnjacima'''. Stari naraštaj bosanskoh franjevaca, uzgojen prije austrijske okupacije BiH, zvali su svoje jezik 'naški', ''''bosanski'''&lt;nowiki/&gt;' i 'ilirski. &quot; - Gavranović, Berislav, (1935), ''[https://books.google.ba/books?redir_esc=y&amp;hl=hr&amp;id=-17aBSHs1Y4C&amp;dq=Uspostava+redovite+katoli%C4%8Dke+hijerarhije+u+BiH+1881+Gavranovi%C4%87&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=Fra+Ivan+Frano+Juki%C4%87 Uspostava redovite katoličke hijerarhije u Bosni i Hercegovini 1881 godine: prilog političkoj historiji Austro-Ugarske monarhije na Balkanu]'', str. 33
::::&quot;Prvi od '''bošnjaka''' pojavi se u kolu Gajevu dični starina fra Martin Nedić...&quot; - [https://books.google.com.ni/books?id=wa8JAAAAIAAJ&amp;q=Fra+Martin+Nedi%C4%87#v=snippet&amp;q=Fra%20Martin%20Nedi%C4%87&amp;f=false ''Novi prijatelj Bosne: Za hrvatsko citateljstvo uredio Bozic fra. Josip-Dobroslav, Potocanac, Opseg 1'', str. 21, 1888]
::::&quot;Nedić, Martin fra ('''Bošnjak''')&quot; - Šidak, Jaroslav, (1979), ''[https://books.google.ba/books?redir_esc=y&amp;hl=hr&amp;id=vZlnAAAAMAAJ&amp;dq=Studije+iz+hrvatske+povijesti+za+revolucije+1848-49+%C5%A0idak&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=Nedi%C4%87%2C+Martin+fra+%28Bo%C5%A1njak%29 Studije iz hrvatske povijesti za revolucije 1848-49]'', str. 387
::::&quot;Neki povijesni procesi su se dogodili koji su ne povrativi. U povijesti sve što se dogodi, to se više ne može vratiti. Mi znamo kako su se nekad i katolici u Bosni pisali kao '''Bošnjaci''', Ivan Franjo Jukić i ostali&quot; - Fra Mile Babić, intervju 28.4.2014. 
::::&quot;Do sredine 19. vijeka u Bosni nije bilo ni Srba ni Hrvata ni nikoga, svi su bili '''Bošnjaci'''&quot; - Novak Kilibarda (https://www.youtube.com/watch?v=e5UiS4kiiNY) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:03, 2 april 2022 (CEST)

::::'''Lista'''
::::* {{cite book |ref=harv|last1= Valjan|first1= Velimir|author-link1=Velimir Valjan|last2= Zirdum|first2= Andrija|author-link2=Andrija Zirdum|date= 2010|title= Franjevački samostan u Gučoj Gori - Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 150, obljetnice samostana u Gučoj Gori|trans-title= |url= |language= hr |location= Guča Gora, Sarajevo|publisher= Franjevački samostan Guča Gora, Kulturno povijesni institut provincije Bosne Srebrene - Sarajevo|isbn= 978-9958-9026-2-8|ref={{harvid|Velimir Valjan, Andrija Zirdum|2010}} }}
::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 1998|title= Putovi i putokazi (III) - Niz članaka o našoj prošlosti |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Zagreb, Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran|1998}}}}
::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 1988|title= Putovi i putokazi (I) |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location=  Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran|1988}}}}
::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 2003|title= Putovi i putokazi (IV) |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location=  Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran|2003}}}}
::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 2003|title= Putovi i putokazi (II) |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location=  Livno|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran II|2003}}}}
::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 2010|title= Suputnici bosanske povijesti |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location=   Zagreb, Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran |2010}}}}
::::* {{cite book 
|ref=harv
|last1= Jako
|first1= Baltić
|date= 2003
|title= Godišnjak od događaja i promine vrimena u Bosni 1754-1882.
|url= 
|location= Sarajevo, Zagreb
|publisher= Synopsis
|isbn=978-99-58967-29-0 
|ref={{harvid|Jako Baltić|2003}}
}}
::::* {{cite book 
|ref=harv
|last1= Nikola 
|first1= Lašvanin
|date= 2003
|title= Ljetopis
|url= 
|location= Sarajevo, Zagreb
|publisher= Synopsis
|isbn=978-99-58967-26-9 
|ref={{harvid|Nikola Lašvanin|2003}}
}}
::::* {{cite book 
|ref=harv
|last1= Bono
|first1= Benić
|date= 2003
|title= Ljetopis sutješkog samostana
|url= 
|location= Sarajevo, Zagreb
|publisher= Synopsis
|isbn=978-99-58967-28-3 
|ref={{harvid|Bono Benić|2003}}
}}
::::* {{cite book 
|ref=harv
|last1= Filip
|first1= Lastrić
|date= 2003
|title= Pregled starina Bosanske provincije
|url= 
|location= Sarajevo, Zagreb
|publisher= Synopsis
|isbn=978-99-58967-00-9 
|ref={{harvid|Filip Lastrić|2003}}
}}
::::* {{cite book 
|ref=harv
|last1= Marijan 
|first1= Bogdanović
|date= 2003
|title= Ljetopis kreševskog samostana
|url= 
|location= Sarajevo, Zagreb
|publisher= Synopsis
|isbn=978-99-58967-27-6 
|ref={{harvid|Marijan Bogdanović|2003}}
}}
{{Refspisak-razgovor}}

== Feminism and Folklore 2022 has ended, What's Next? ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;{{int:please-translate}}

[[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

'''[[m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competition has ended. We thank you for organizing it on your local Wikipedia and help in document folk cultures and women in folklore in different regions of the world on Wikipedia. What's next?

# Please complete the jury on or before 25th April 2022.
# Email us on [mailto:wikilovesfolklore@gmail.com wikilovesfolklore@gmail.com] the Wiki usernames of top three users with most accepted articles in local contest.
# You can also put the names of the winners on your local project page.
# We will be contacting the winners in phased manner for distribution of prizes.

Feel free to contact us via mail or [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2022|talkpage]] if you need any help, clarification or assistance.
[[File:Feminism and Folklore.webm|frameless|right|300px]]

Thanks and regards

'''International Team'''&lt;br /&gt;
'''Feminism and Folklore'''
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:19, 6 april 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf1&amp;oldid=23111012 --&gt;
:Requesting you to provide above information so we can start prize distribution.
:Please get in touch with me if you need and help or clarifications.
:[[Korisnik:Tiven2240|Tiven2240]] ([[Razgovor s korisnikom:Tiven2240|razgovor]]) 13:52, 16 maj 2022 (CEST)

== Datumi ==
Formati datuma u referencama se ne trebaju mijenjati jer to svakako Srđanov bot automatski ispravlja. Kažem da se ne patiš bezveze :). Pozdrav. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 13:17, 23 april 2022 (CEST)

== Zlatko Dinko Pavić ==

Poštovani Admine AnToni ne vidim razlog za brisanje članka Zlatko Dinko Pavić. Na članku Sukošan je dodan kao poznata osoba od strane bs wikipedije i ja sam dodao u reference koje pokazuju opravdanost članka. Ne zamjeram brisanje ali mislim da bi bilo u redu opravdat brisanje argumentima. Pitanje, zašto se članak koji se briše ne daje na raspravu o brisanju ili da ide na provijeru kao ostali članci koje sam odradio.  Ovo mi djeluje kao samovolja iskreno. oprosti nisam niššta loše mislio samo mi nije jasno zašto članci ćekaju toliko čekaju provijeru pojedini a poneki idu odmah u javnost. Pozdrav--[[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 13:09, 26 april 2022 (CEST)

Radi se o relevantnosti. Postoji li o njemu neki prilog u nekoj istovrijednoj enciklopediji. Nije dovoljno da je neko učitelj i pjesnik da bi bio na Wikipediji. Osim toga dio članka je bio uklonjen jer nije bio enciklopedijski napisan. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 16:19, 26 april 2022 (CEST)

== Ivica Osim ==

Zanima me zašto su promjene poništene? [[Korisnik:Vedran-Bajnice|Vedran-Bajnice]] ([[Razgovor s korisnikom:Vedran-Bajnice|razgovor]]) 16:29, 4 maj 2022 (CEST)

== Brisanje stranice ESOLAR d.o.o. ==

Pozdrav Antoni,

Zašto je stranica obrisana, iako je imala uredno sve reference? Hvala
[[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:43, 6 maj 2022 (CEST)
:Relevantnost!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 14:44, 6 maj 2022 (CEST)

== Guranija ==

Možeš li mi vratit nedavno izbrisan članak o Mehmed Mejliji Guraniji. Zbog nekoliko prepisanih rečenica ne treba se brisati čitav članak. Ovaj tekst sam prepisao sa stranice avlija.me jer ove podatke nisam pronašao u drugim knjigama: &quot;''Pored toga što je bio poznat i priznat pjesnik u Bosni svoga vremena, ovaj pseudonim, takođe, pokazuje da je bio zaneseni sufija, što se odrazilo i na njegovo pjesničko djelo koje uglavnom sadrži veoma suptilno sročene stihovane tarihe, kojima obilježava svaki značajniji događaj svoga vremena. Međutim, on je i pjesnik lirskotesavufske poezije iskazane jezikom alegorije i simbola. Napisao je dosta pjesama i iza sebe ostavio medžmuu u koju je sam ispisao mnogo svojih stihova. Osnovni kredo njegovog poimanja života je: Voljeti Boga – znači voljeti ljude.Mejlija u svoju poeziju unosi zanos bogougodnika za koga sve počinje i završava se u ljubavi prema Bogu''.&quot; Ostali podaci su iz navedenih knjiga. --[[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:58, 21 maj 2022 (CEST)

:Prepisivanje s drugih stranica nije dozvoljeno. Osim toga ta referenca (avlija.me) nije ni navedena, a ostali izvori su u skoro svakom članku isti, tako da je teško za vjerovati da su korišteni za stranicu. Vjerovatno su i ostali članci copy/paste? Treba ih pregledati i shodno reagirati. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 15:07, 21 maj 2022 (CEST)
::Izvinjavam se zbog ovoga. Ovih nekoliko rečenica sam prepisao sa te stranice jer te podatke nisam pronašao u drugim knjigama. Mogao si samo izbrisati tih nekoliko rečenica, a ne čitavu stranicu. Nekada sam nalazio članke koje su upotpunosti prepisani sa interneta ili djelomično i niko nije uklonio prepisani sadržaj, pa ni čitavu stranicu. 
::Ostali podaci su uglavnom iz [http://fmks.gov.ba/download/zzs/1957/8-1957.pdf ove] knjige i nisu prepisani.  Kada pregledas, molim te mi vrati članak. Lp [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:18, 21 maj 2022 (CEST)

== Feminism and Folklore 2022 - Local prize winners ==

&lt;div style=&quot;border:8px brown ridge;padding:6px;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations for winning a local prize in '''[[:m:Feminism and Folklore 2022/Project Page|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competition. Thank you for your contribution and documenting your local folk culture on Wikipedia. Please fill in your preferences before 15th of June 2022 to receive your prize. Requesting you to fill [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScK5HgvVaLph_r_afctwShUuYVtXNwaN24HUSEYnzUUho8d-Q/viewform?usp=sf_link this form] before the deadline to avoid disappointments.  

Feel free to [[:m:Feminism and Folklore 2022/Contact Us|contact us]] if you need any assistance or further queries. 

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2022|FNF 2022 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]

&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 09:50, 22 maj 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf&amp;oldid=23312270 --&gt;

== Odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije  ==

Pozdrav, 

Željela bih postaviti pitanje vezano za članak &quot;Odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije&quot;. Članak je preveden sa engleskog jezika, a naknadno je dopunjen. Sve što je dodano, imalo je referencu, a vraćeno je bez ikakvog objašnjenja. Zanima me zašto je kompletna zadnja dopuna članka izbrisana/vraćena? [[Korisnik:Ema246|Ema246]] ([[Razgovor s korisnikom:Ema246|razgovor]]) 11:15, 22 maj 2022 (CEST)

:Srednjovjekovne srpske države, te sve do rata u BiH nisu tema ovog članka. Zato je taj dio i obrisan. Naziv članka je odnosi Srbije i BiH. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:34, 22 maj 2022 (CEST)
::Nije samo taj dio izbrisan, nego sve što sam dodala u svojoj zadnjoj izmjeni. Informacije o političkoj i ekonomskoj saradnji u ovom vijeku su bile dodane, sa tačnim izvorima. U naslovu &quot;Historija&quot; je obrađena tema odnosa Bosne i Hercegovine i Srbije u historijskom dobu kroz 4 perioda. Pogledajte iste primjere sa engleske wikipedie: [https://en.wikipedia.org/wiki/France–Germany_relations] [https://en.wikipedia.org/wiki/Croatia–Serbia_relations] .  [[Korisnik:Ema246|Ema246]] ([[Razgovor s korisnikom:Ema246|razgovor]]) 14:45, 22 maj 2022 (CEST)

== Uslovi za članak ==

Pozdrav, imam pitanje u vezi onog projekta &quot;Jedan članak dnevno.&quot; Da li baš mora svaki uslov koji se traži, mora biti ispunjen? Naprimjer da li bi bio problem ako bi bio članak 4.000 bajta. Nažalost, preko školskog raspusta samo mogu praviti članke, pošto idem u školu, a ovih zadnjih mjeseci sam mnogo zatrpan školom, pa ima i drugih sporednih obaveza :) Tako da ja sam jedino aktviran tokom odmora :) Hvala na odgvooru koji budete dali :) [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 22:54, 28 maj 2022 (CEST)

:Ne znam jesi li već dobio odgovor pa ću ja reći da općenito nije dobro ostavljati nedovršene članke. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:52, 29 juli 2022 (CEST)

== Heiligenkreuz (Donja Austrija) ==
Zdravo AnToni! Zahvaljujem od srca za pomoć i provjeru mojih nedavnih doprinosa na BS:Wiki. [[Slika:Face-smile.svg|24px]] Imam pitanje u vezi [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Heiligenkreuz_(Donja_Austrija)&amp;diff=3418568&amp;oldid=3418539 ove promjene] u članku &quot;Heiligenkreuz (Donja Austrija)&quot;. Naime, spomenuti donjoaustrijski Heiligenkreuz je općina, a ne grad. Nisam zbog toga stvarao novu podkategoriju &quot;Općine u Austriji&quot;, nego sam svrstao članak u kategoriju &quot;Naselja u Austriji&quot;. No možda bi ipak bilo najbolje stvoriti spomenutu podkategoriju &quot;Općine u Austriji&quot;? Što Ti misliš o tome? Pitam, jer ne znam kakva je ovdje praksa s kategorijama ... Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Maestro Ivanković|Maestro Ivanković]] ([[Razgovor s korisnikom:Maestro Ivanković|razgovor]]) 14:30, 3 juni 2022 (CEST)

== Šah na DE ==

U [[:de:Kategorie:Schach|potkategorijama]] ima članaka kojih nema na EN, a nisu nešto dugi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:31, 3 juni 2022 (CEST)

== Thanks for organizing Feminism and Folklore ==

Dear Organiser/Jury

Thank you so much for your enormous contribution during the [[:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] writing competition. We appreciate your time and efforts throughout the competition to bridge cultural and gender gap on Wikipedia. We are sending you a special postcard as a token of our appreciation and gratitude. Please fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeZ5eNggLMULDNupu4LFuTIcDmEyCIRh0QLhElkhkZvAmg0wQ/viewform this form] by July 20th 2022 to receive a postcard from us. We look forward to seeing you in 2023 next year.

Stay safe!

Gaurav Gaikwad.

International Team

Feminism and Folklore 
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:50, 10 juli 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf1&amp;oldid=23501899 --&gt;</text>
      <sha1>1imy1u6vwakhz66t3mkij84a6qau14w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mustafa Cerić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>55108</id>
    <revision>
      <id>3425986</id>
      <parentid>3176183</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T13:51:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stribør</username>
        <id>106718</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4649" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Mustafa Cerić
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = Mustafa Cerić.jpg
| veličina_slike         = 
| alt                    = 
| opis                   = 
| izvorno_ime            = 
| izvorni_jezik          = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1952|2|5}}
| mjesto_rođenja         = [[Veliko Čajno]], [[Visoko]], [[FNRJ]]
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost           = [[Bošnjak]]
| državljanstvo          = 
| obrazovanje            = 
| alma_mater             = 
| zanimanje              = 
| godine_aktivnosti      = 
| titula                 = [[Reisul-ulema]]
| vrijeme_držanja_titule = 1993–2012.
| prethodnik             = [[Jakub Selimoski]]
| nasljednik             = [[Husein Kavazović]]
| stranka                = 
| pokret                 = 
| opozicija              = 
| odbori                 = 
| religija               = [[Islam]]
| supružnik              = 
| djeca                  = 
| roditelji              = 
| nagrade                = 
| web-sajt               =  &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
}}
'''Dr. Mustafa ef. Cerić''' je bivši [[reisul-ulema]] [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]] i trenutno predsjednik [[Svjetski Bošnjački kongres|Svjetskog Bošnjačkog kongresa]]. Jedan je od osnivača [[Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti|Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti]] (BANU).

== Život ==
Rođen je [[1952]]. godine u [[Veliko Čajno|Velikom Čajnu]] kod [[Visoko]]g. Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu, a [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovu medresu]] u Sarajevu 1972. godine. Diplomirao je na Univerzitetu [[Univerzitet Al-Azhar|al-Azhar]] u Kairu 1978. godine.

Nakon toga radi kao imam (vjersko-prosvjetni referent) u Bijeloj džamiji u Gračanici do 1981. godine. Odlukom Starješinstva biva imenovan za imama u Islamskom kulturnom centru u [[Chicago|Chicagu]]. U Chicagu završava postdiplomske studije iz islamske teologije na Odsjeku za bliskoistočne jezike i civilizacije gdje i doktorira pred poznatim muslimanskim učenjakom Fazlur Rahmanom s tezom: ''A study of the Theology of Abu Mansur al-Maturidi'' (Studija o teološkom učenju Ebu Mensura el-Maturidije), 24. 09. 1986. godine. Uporedo s imamskim poslom, predavao je na Američkom koledžu u Čikagu.

Nakon petogodišnjeg imamskog rada i studiranja u Chicagu, vraća se u domovinu na mjesto glavnog imama u [[Zagrebačka džamija|Zagrebačkoj džamiji]]. Njegovim dolaskom Islamska zajednica u [[Zagreb]]u poprima savremene oblike rada koji su dotada bili nepoznanica za Islamsku zajednicu. Pod njegovim vođstvom Islamska zajednica u Zagrebu je organizirala tri naučna simpozija: ''Mistika u [[Islam]]u - tesavvuf'', ''Problemi savremenog pristupa islamu'' i ''Etika u islamu''. Ovaj treći naučni skup imao je internacionalnu dimenziju jer su na njemu uzeli učešće naučnici iz islamskog svijeta, a jugoslavenskoj javnosti su se po prvi put predstavili fizičar i nobelovac [[Abdus Selam]] i maležanski filozof [[Nedžib Atas]]. Govori [[Arapski jezik|arapski]] i [[Engleski jezik|engleski]] jezik. Oženjen je, ima dvije kćerke i sina. 

=== Političko djelovanje ===
Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2014.]] godine nezavisni je kandidat za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz reda [[Bošnjaci|bošnjačkog naroda]].

== Objavljeni radovi ==
* ''[http://springerlink.com/content/40280g3825750494/fulltext.pdf The challenge of a single Muslim authority in Europe]'', European View, 12/2007, Center for European Studies
* ''Roots of Synthetic Theology in Islam''
* ''A Choice Between War and Peace''
* ''European Muslim Declaration'' &lt;ref&gt;[http://arts.anu.edu.au/cais/Seminars/Ceric.asp Centar za arapske i islamske studije]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat}}
{{Commonscat|Mustafa Cerić}}
* [http://www.dw.com/bs/biografija-dr-mustafe-cerica/a-2484818 Biografija Mustafe Cerić] na dw.com

{{DEFAULTSORT:Cerić, Mustafa}}
{{Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}}
[[Kategorija:Rođeni 1952.]]
[[Kategorija:Biografije, Visoko]]
[[Kategorija:Bošnjaci]]
[[Kategorija:Muslimani]]
[[Kategorija:Alimi]]
[[Kategorija:Članovi BANU]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>2li670l2w6bkwfrh1uz9morso9hr1d3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1953.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>58030</id>
    <revision>
      <id>3426009</id>
      <parentid>3187382</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T20:10:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>77.77.222.7</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Ukupni rezultati po nacionalnoj osnovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28448" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Glavni|Popis stanovništva u Jugoslaviji 1953.}}
Drugi po redu popis stanovništva [[SFRJ]] je objavljen 31. marta 1953. Administrativna organizacija u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] je bila gotovo identična onoj iz 1948. godine , s tim da je kotar [[Odžak]] ukinut i pridružen kotaru [[Modriča]]. Na popisu 1953. godine nije postojala mogućnost izjašnjavanja kao Musliman (Bošnjak).

Po popisu stanovništva na površini od 51.221 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; 1953. godine u BiH živjelo je 2.847.459 stanovnika. 

* Broj stanovnika: 2.847.459
* Broj stanovnika ženskog spola: 1.461.900 ( +76.341) 
* Broj stanovnika muškog spola: 1.385.559
* Broj žena u odnosu prema broju muškaraca 1055 : 1000
* broj domaćinstava: 565.212
* veličina prosječnog domaćinstva: 5.0 članova/domaćinstvu
* gustoća naseljenosti: 55.6 stanovnika /km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
* prosječna starost žena: -
* prosječna starost muškaraca: -

== Ukupni rezultati po nacionalnoj osnovi==

{| {{prettytable}} style=&quot;text-align:center;&quot;
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
! colspan=5 style=&quot;border-right:0px;&quot; | Izvod iz popisa stanovništva BiH 1953. godine
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
| '''Narod'''
| '''Broj'''
| '''Udio'''
|-
| align=left|Srbi ||align=right| 1.264.372 ||''' 44.40 %'''
|-
| align=left|Jugoslaveni ||align=right| 891.800 ||''' 31.32 %''' 
|-
| align=left|Hrvati ||align=right| 654.229 ||''' 22.97 %''' 
|-
| align=left|Jugoslaveni ||align=right| 891.800 ||''' 31.32 %''' 
|- 
| align=left|Ostali||align=right| 39.398||''' 1.34 %''' 
|-
|}

==Stanovništvo, općine i naselja==

===Srez Banja Luka===

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! [[Općina]] || [[Naseljeno mjesto|Naselja sa brojem stanovnika]] 
|-
| '''[[Banja Luka]]''' || {{hlist|[[Banja Luka]] (35.764)|[[Bastasi (Banja Luka)|Bastasi]] (695)|Brda (107)|Bukvaluk (717)|Česma (663)|Čifluk (171)|[[Čokori]] (439)|[[Debeljaci]] (832)|Delibašino Selo (393) |Derviši (295)|[[Kola Donja|Donja Kola]] (1.222)|[[Drakulić]] (490)|[[Jagare]] (1.535)|[[Kuljani (Banja Luka)|Kuljani]] (595)|Mađir (191)|[[Motike (Banja Luka)|Motike]] (1.504)|Novakovići (239)|[[Pavlovac (Banja Luka)|Pavlovac]] (500)|Petričevac (870)|[[Ponir]] (434)|Presnače (361)|[[Priječani]] (649)|[[Prnjavor Mali (Banja Luka)|Prnjavor Mali]] (338)|Rebrovac (501)|[[Rekavice]]-dio (1.474)|Starčevica (145)|[[Šargovac]] (917)|Šibovi (115)|Veseli Brijeg (492)|Vrbanja (1.907)|Vujnovići (535)|[[Zalužani]] (484)}}
|-
| '''[[Bosanska Gradiška]]''' || {{hlist|[[Bardača (Srbac)|Bardača]] (298)|Batar (237)|[[Bistrica (Bosanska Gradiška)|Bistrica]] (1.062)|[[Bok Jankovac]] (331)|[[Bosanska Gradiška]] (5.348)|[[Brestovčina]] (364)|[[Bukovac (Bosanska Gradiška)|Bukovac]] (239)|Bukvik (162)|[[Cerovljani]] (943) |[[Cimiroti]] (430)|[[Čatrnja (Bosanska Gradiška)|Čatrnja]] (598)|[[Čikule]] (261)|[[Čelinovac|Ćelinovac]] (135)|[[Donja Dolina]] (907)|[[Dragelji]] (294)|[[Dubrave (Bosanska Gradiška)|Dubrave]] (1.723)|[[Gaj (Srbac)|Gaj]] (334)|[[Gašnica]] (659)|[[Gornja Dolina]] (477)|[[Gornja Lipovača]] (152)|[[Greda (Bosanska Gradiška)|Greda]] (230)|[[Kijevci (Bosanska Gradiška)|Kijevci]] (600)|[[Kozinci]] (517)|[[Kruškik]] (190)|[[Laminci Brezici]] (1.099)|[[Laminci Dubrave]] (1.111)|[[Laminci Jaružani]] (631)|[[Laminci Sređani]] (609)|[[Liskovac (Bosanska Gradiška)|Liskovac]] (478)|[[Lužani (Bosanska Gradiška)|Lužani]] (392)|[[Mačkovac (Bosanska Gradiška)|Mačkovac]] (732)|[[Mokrice (Bosanska Gradiška)|Mokrice]] (455)|Nasip (301)|[[Novo Selo (Bosanska Gradiška)|Novo Selo]] (445)|[[Orubica (Bosanska Gradiška)|Orubica]] (212)|[[Vrbaška]] (981)|[[Žeravica]] (205)}}
|-
| '''[[Bronzani Majdan]]''' || {{hlist|[[Bistrica (Banja Luka)|Bistrica]] (2.386)|[[Borkovići (Banja Luka)|Borkovići]] (1.214)|[[Bronzani Majdan]] (682)|[[Pervan Donji|Donji Pervan]] (875)|[[Goleši]] (1.393)|[[Pervan Gornji|Gornji Pervan]] (707)|[[Kmećani]] (920)|[[Melina (Banja Luka)|Melina]] (1.689)|[[Obrovac (Banja Luka)|Obrovac]] (1.300) |[[Slavićka]] (1.333)|[[Stratinska]] (1.383)|[[Subotica (Banja Luka)|Subotica]] (230)}}
|-
| '''[[Čelinac]]''' || {{hlist|[[Balte]] (409)|[[Basići]] (173)|Branešci (1.526)|[[Brezičani (Čelinac)|Brezičani]] (413)|[[Čelinac|Čelinac Donji]] (982)|[[Čelinac Gornji]] (1.060)|[[Gornji Vijačani]] (1.651)|[[Grabovac (Čelinac)|Grabovac]] (485)|Jošavka (2.536) |[[Kablovi]] (346)|[[Kamenica (Čelinac)|Kamenica]] (192)|[[Lađevci (Čelinac)|Lađevci]] (642)|[[Lipovac (Čelinac)|Lipovac]] (615)|[[Markovac (Čelinac)|Markovac]] (351)|[[Mehovci]] (403)|[[Memići (Čelinac)|Memići]] (157)|[[Dubrava Nova|Nova Dubrava]] (199)|[[Opsječko]] (1.069)|[[Parlozi]] (275)|[[Popovac (Čelinac)|Popovac]] (616)|[[Skatavica]] (486)|[[Dubrava Stara|Stara Dubrava]] (150)|[[Šahinovići (Čelinac)|Šahinovići]] (190)|[[Šnjegotina Donja]] (550)|[[Šnjegotina Gornja]] (1.082)|[[Šnjegotina Srednja]] (887)|[[Šnjegotina Velika]] (784)|[[Štrbe]] (565)}}
|-
| '''[[Dobrnja (Banja Luka)|Dobrnja]]''' || {{hlist|[[Dobrnja (Banja Luka)|Dobrnja]] (1.723)|[[Dujakovci]] (983)|Gornja Kola (366)|[[Gornje Ratkovo (Ključ)|Gornje Ratkovo]]-dio (1.776)|[[Hazići]] (494)|[[Kola (Banja Luka)|Kola]]-dio (2.140)|[[Lokvari]] (627)|[[Lusići]] (599)|[[Pavići]] (991) |[[Radmanići]] (837)|Sokolovo (326)|Sokolovo-dio (115)|[[Stričići]] (686)|[[Šljivno (Banja Luka)|Šljivno]] (777)|[[Vilusi (Banja Luka)|Vilusi]] (1.466)|[[Zelenci (Banja Luka)|Zelenci]] (304)}}
|-
| '''[[Hrvaćani (Prnjavor)|Hrvaćani]]''' || {{hlist|[[Crkvena (Prnjavor)|Crkvena]] (871)|[[Čivčije]] (501)|[[Devetina|Devetine]] (735)|[[Drugovići (Laktaši)|Drugovići]] (1.367)|[[Gajevi (Prnjavor)|Gajevi]] (172)|[[Gusak]] (328)|[[Hrvaćani (Prnjavor)|Hrvaćani]] (842)|[[Kokori]] (726)|[[Koljani]] (369) |[[Ljubatovci]] (547)|[[Naseobina Hrvaćani]] (238)|[[Novo Selo (Prnjavor)|Novo Selo]] (338)|[[Orašje (Prnjavor)|Orašje]] (675)|[[Potočani (Prnjavor)|Potočani]] (830)|[[Prosjek (Prnjavor)|Prosjek]] (750)|[[Rajčevci]] (406)|[[Skakavci (Prnjavor)|Skakavci]] (354)|[[Vršani (Prnjavor)|Vršani]] (722)}}
|-
| '''[[Potkozarje|Ivanjska]]''' || {{hlist|[[Barlovci]] (671)|[[Cerici]] (368)|Donja Ivanjska (2.178)|[[Dragočaj (Banja Luka)|Dragočaj]] (2.971)|Gornja Ivanjska (2.378)|Kozara (1.015)|[[Mičije]] (568)|[[Piskavica (Banja Luka)|Piskavica]] (4.082)|[[Prijakovci]] (613) |[[Radosavska]] (868)|[[Ramići (Banja Luka)|Ramići]] (826)|[[Šimići (Banja Luka)|Šimići]] (1.772)|[[Verići]]-dio (1.252)}}
|-
| '''[[Kotor-Varoš|Kotor Varoš]]''' || {{hlist|[[Baština (Kotor-Varoš)|Baština]] (444)|[[Bilice (Kotor-Varoš)|Bilice]] (544)|[[Boljanići (Kotor-Varoš)|Boljanići]] (356)|Borci (1.011)|[[Ćukovac (Skender-Vakuf)|Ćukovac]] (165)|Dabovci (800)|Donji Obodnik (252)|[[Duratovci]] (250)|[[Garići]] (765) |[[Hadrovci (Kotor-Varoš)|Hadrovci]] (357)|[[Hrvaćani (Kotor-Varoš)|Hrvaćani]] (526)|[[Jakotina]] (694)|[[Javorani]] (1.509)|[[Kotor-Varoš|Kotor Varoš]] (2.700)|[[Liplje (Kotor-Varoš)|Liplje]] (1.068)|[[Maslovare (Kotor-Varoš)|Maslovare]] (1.460)|Novo Selo (126)|[[Obodnik]] (270)|[[Orahova (Kotor-Varoš)|Orahova]] (875)|[[Plitska]] (353)|[[Podbrđe (Kotor-Varoš)|Podbrđe]] (571)|[[Podosoje (Kotor-Varoš)|Podosoje]] (268)|Rastik (205)|[[Ravne (Kotor-Varoš)|Ravne]] (334)|[[Sokoline]] (317)|Staza (455)|[[Šibovi (Kotor-Varoš)|Šibovi]] (371)|[[Tovladić]] (332)|[[Vagani]] (357)|[[Varjače]] (343)|[[Večići]] (484)|[[Viševice]] (214)|[[Vranić (Kotor-Varoš)|Vranić]] (311)|[[Vrbanjci]] (970)|[[Zabrđe (Kotor-Varoš)|Zabrđe]] (495) |[[Zaselje (Kotor-Varoš)|Zaselje]] (581)}}
|-
| '''[[Krupa na Vrbasu]]''' || {{hlist|[[Agino Selo (Banja Luka)|Agino Selo]] (1.120)|[[Bočac]] (2.011)|[[Krmine]] (1.374)|[[Krupa na Vrbasu]] (2.467)|[[Ljubačevo]] (834)|[[Rekavice]]-dio (1.421)|[[Surjan]] (1.202)}}
|-
| '''[[Laktaši]]''' || {{hlist|[[Aleksići]] (338)|[[Bakinci]] (902)|[[Boškovići (Laktaši)|Boškovići]] (443)|[[Bukovica (Laktaši)|Bukovica]] (716)|[[Čardačani]] (737)|[[Ćetojevići]] (453)|[[Dovići]] (289)|[[Glamočani (Laktaši)|Glamočani]] (805)|Gumjera (69) |[[Jablan (Laktaši)|Jablan]] (807)|[[Jakupovci]] (832)|[[Jaružani]] (538)|[[Kadinjani]] (834)|[[Kobatovci]] (663)|[[Kosjerovo]] (832)|[[Kriškovci]] (1.023)|[[Krnete]] (834)|[[Laktaši]] (1.207)|[[Maglajani]] (1.558)|[[Mahovljani]] (814)|[[Malo Blaško]] (672)|[[Milosavci]] (905)|[[Miloševci]] (509)|[[Mrčevci]] (865)|Otoke (222)|[[Papažani]] (642)|[[Petoševci]] (524)|[[Slatina (Laktaši)|Slatina]] (1.054)|[[Šeškovci]] (665)|[[Šušnjari (Laktaši)|Šušnjari]] (663)|[[Trn (Laktaši)|Trn]] (1.031)|[[Veliko Blaško]] (746)}}
|-
| '''[[Nova Topola (Bosanska Gradiška)|Nova Topola]]''' || {{hlist|[[Bajinci (Srbac)|Bajinci]] (1.367)|[[Berek (Bosanska Gradiška)|Berek]] (677)|[[Donja Jurkovica]] (375)|[[Donji Karajzovci]] (916)|[[Elezagići]] (751)|[[Glamočani (Srbac)|Glamočani]] (1.060)|[[Gornja Jurkovica]] (385)|[[Gornji Karajzovci]] (627)|[[Jazovac]] (438)|Kladari (724)|[[Kočićevo (Bosanska Gradiška)|Kočićevo]] (1.018)|[[Kukulje (Srbac)|Kukulje]] (1.311)|[[Lilić]] (402)|[[Mašići (Bosanska Gradiška)|Mašići]] (1.455)|[[Miljevići (Bosanska Gradiška)|Miljevići]] (389)|[[Nova Topola (Bosanska Gradiška)|Nova Topola]] (967)|[[Petrovo Selo (Bosanska Gradiška)|Petrovo Selo]] (414)|[[Razboj Ljevčanski|Razboj]] (1.036)|[[Rogolji]] (839)|[[Romanovci]] (1.371)|[[Rovine (Bosanska Gradiška)|Rovine]] (561)|[[Seferovci (Bosanska Gradiška)|Seferovci]] (573)|[[Srednja Jurkovica]] (257)|[[Šaškinovci]] (197)|[[Trošelji]] (1.124)|[[Vakuf (Bosanska Gradiška)|Vakuf]] (412)|[[Vilusi (Bosanska Gradiška)|Vilusi]] (1.150)}}
|-
| '''Podgradci''' || {{hlist|[[Adžići]] (178)|[[Donji Podgradci]] (965)|[[Gornji Podgradci]] (1.648)|[[Grbavci (Bosanska Gradiška)|Grbavci]] (1.538)|[[Jablanica (Bosanska Gradiška)|Jablanica]] (999)|[[Kozara (Bosanska Gradiška)|Kozara]] (356)|[[Miloševo Brdo]] (661)|[[Samardžije]] (301)|[[Sovjak (Bosanska Gradiška)|Sovjak]] (455)|[[Trebovljani]] (482)|[[Trnovac (Bosanska Gradiška)|Trnovac]] (316)|[[Turjak (Bosanska Gradiška)|Turjak]] (530)|}}
|-
| '''[[Skender-Vakuf|Skender Vakuf]]''' || {{hlist|[[Bastaji (Skender-Vakuf)|Bastaji]] (584)|[[Bokani]] (411)|[[Borak (Skender-Vakuf)|Borak]] (641)|[[Bregovi (Skender-Vakuf)|Bregovi]] (463)|Čarići-Paunovići (456)|[[Kobilja (Skender-Vakuf)|Kobilja]] (430)|[[Kostići (Skender-Vakuf)|Kostići]] (404)|[[Mokri Lug (Skender-Vakuf)|Mokri Lug]] (357)|[[Rađići]] (1.307)|[[Skender-Vakuf|Skender Vakuf]] (671)|[[Šolaji]] (412)|[[Živinice (Skender-Vakuf)|Živinice]] (962)}}
|-
| '''[[Šiprage]]''' || {{hlist|[[Grabovica (Kotor-Varoš)|Grabovica]] (1.201)|[[Imljani]] (1.548)|Kruševo Brdo (1.014)|[[Maljeva]] (659)|[[Prisočka]] (1.031)|[[Radohova]] (612)|[[Stopan]] (311)|[[Šiprage]] (665)|[[Vlatkovići]] (715)}}
|-
|}

===Srez Bihać===

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! [[Općina]] || [[Naseljeno mjesto|Naselja sa brojem stanovnika]] 
|-
| '''[[Bihać]]''' || {{hlist|[[Bihać]] (10.956)|Čavkići (592)|Čekrlije (349)|[[Grabež]] (94)|[[Grmuša]] (576)|[[Jezero (Bihać)|Jezero]] (379)|Malo Založje (289)|[[Međudražje]] (337) |Pokoj (719)|Skočaj (1.039)|Sokolac (621)|[[Spahići (Bihać)|Spahići]] (442)|[[Srbljani]] (793)|Veliko Založje (341)|Vinica (316)|[[Zavalje]] (607)}}
|-
| '''[[Bosanska Krupa]]''' || {{hlist|[[Arapuša]] (492)|[[Bosanska Krupa]] (4.502)|[[Donja Suvaja (Bosanska Krupa)|Donja Suvaja]] (651)|[[Donji Dubovik (Krupa na Uni)|Donji Dubovik]] (597)|[[Donji Petrovići]] (659)|[[Drenova Glavica]] (190)|[[Gornja Suvaja (Bosanska Krupa)|Gornja Suvaja]] (661)|[[Gornji Bušević (Bosanska Krupa)|Gornji Bušević]] (911) |[[Gornji Petrovići]] (706)|[[Gudavac]] (392)|[[Mala Krupska Rujiška]]-dio (236)|[[Mali Dubovik]] (719)|[[Mali Radić]] (366)|[[Osredak (Krupa na Uni)|Osredak]] (359)|[[Ostrožnica]] (827)|[[Perna (Bosanska Krupa)|Perna]] (601)|[[Pištaline]]-dio (181)|[[Pučenik]] (487)|[[Rašće]]-dio (268)|[[Srednji Dubovik (Bosanska Krupa)|Srednji Dubovik]] (636)|[[Veliki Badić]] (878)|[[Veliki Dubovik (Bosanska Krupa)|Veliki Dubovik]] (463)|[[Veliki Radić]] (734) |Vranjska Beširevići (345)|Vranjska Mosura (320)}}
|-
| '''[[Bosanski Petrovac]]''' || {{hlist|[[Bara (Bosanski Petrovac)|Bara]] (254)|[[Bjelaj]] (424)|[[Bjelajski Vaganac]] (352)|[[Bosanski Petrovac]] (2.996)|[[Bravski Vaganac (Bosanski Petrovac)|Bravski Vaganac]] (340)|[[Bukovača (Bosanski Petrovac)|Bukovača]] (423)|[[Bunara (Bosanski Petrovac)|Bunara]] (179)|[[Busije (Bosanski Petrovac)|Busije]] (447)|[[Cimeše]] (411)|[[Dobro Selo (Bosanski Petrovac)|Dobro Selo]] (257)|[[Drinić (Bosanski Petrovac)|Drinić]] (723)|[[Janjila]] (630)|[[Jasenovac (Bosanski Petrovac)|Jasenovac]] (519)|[[Kapljuh]] (303)|[[Klenovac (Bosanski Petrovac)|Klenovac]] (257)|[[Kolunić]] (852)|[[Krnja Jela (Bosanski Petrovac)|Krnja Jela]] (738)|[[Medeno Polje (Bosanski Petrovac)|Medeno Polje]] (233)|[[Oštrelj (Bosanski Petrovac)|Oštrelj]] (96)|[[Podsrnetica (Bosanski Petrovac)|Pod Srnetica]] (238)|[[Rašinovac]] (665)|[[Revenik]] (339)|[[Skakavac (Bosanski Petrovac)|Skakavac]] (607)|[[Smoljana]] (1.150)|[[Suvaja (Bosanski Petrovac)|Suvaja]] (849)|[[Vedro Polje (Bosanski Petrovac)|Vedro Polje]] (326)}}
|-
| '''[[Bužim]]''' || {{hlist|[[Bag (Bužim)|Bag]] (410)|[[Bužim]] (1.089)|[[Dobro Selo (Bužim)|Dobro Selo]] (999)|Jelovac (554)|[[Konjodor (Bužim)|Konjoder]] (957)|[[Lubarda]] (2.022)|[[Mrazovac]] (1.591)|[[Varoška Rijeka]] (2.501)}}
|-
| '''[[Cazin]]''' || {{hlist|Bašče (285)|[[Brezova Kosa]]-dio (41)|[[Cazin]] (731)|[[Ćoralići]] (1.047)|[[Donja Koprivna]] (875)|Gečeti (172)|[[Glogovac (Cazin)|Glogovac]] (488)|Gnjilovac (862)|[[Gornja Koprivna]] (857)|[[Gradina (Cazin)|Gradina]] (188)|Japića Brdo (511)|[[Kapići]] (368)|Klisa (642)|[[Kovačevići (Cazin)|Kovačevići]] (844)|[[Majetići]] (656)|[[Miostrah]] (650)|[[Osredak (Cazin)|Osredak]] (432)|[[Ostrožac (Cazin)|Ostrožac]] (999)|[[Pištaline]]-dio (208)|[[Podgredina]] (802)|[[Polje (Cazin)|Polje]] (950)|[[Prošići]] (501)|Puškari (343)|Slatina (653)|Stara Govedarica (191)|[[Stijena (Cazin)|Stijena]] (1.468)|[[Toromani]] (315)|[[Vilenjača]] (457)|[[Vrelo (Cazin)|Vrelo]] (351)|Žegar (233)}}
|-
| '''[[Drvar]]''' || {{hlist|[[Ataševac]] (253)|[[Bastasi (Drvar)|Bastasi]] (1.219)|[[Bosanski Osredci|Bosanski Osreci]] (559)|[[Donji Tiškovac]]-dio (580)|[[Drvar]] (2.493)|[[Drvar Selo]] (470)|[[Gornji Tiškovac]] (199)|[[Kamenica (Drvar)|Kamenica]] (638)|[[Ljeskovica (Drvar)|Ljeskovica]] (326)|[[Mokronoge (Drvar)|Mokronoge]] (785)|[[Mrđe]] (604)|[[Podovi (Drvar)|Podovi]] (809)|[[Potoci (Drvar)|Potoci]] (120)|[[Prekaja]] (775)|[[Srnetica (Istočni Drvar)|Srnetica]] (435)|[[Šipovljani]] (966)|[[Trninić Brijeg]] (299)|[[Trubar]] (1.031)|[[Uvala|Uvale]] (166)|[[Vidovo Selo|Vidovo]] (868)|[[Vrtoče (Drvar)|Vrtoče]] (1.147)|[[Župica]] (124)}}
|-
| '''[[Jasenica (Bosanska Krupa)|Jasenica]]''' || {{hlist|[[Benakovac]] (432)|[[Gorinja]] (309)|[[Hašani (Bosanska Krupa)|Hašani]] (890)|[[Jasenica (Bosanska Krupa)|Jasenica]] (685)|[[Potkalinje (Bosanska Krupa)|Podkalinje]] (590)|[[Velika Jasenica]] (300)|[[Vojevac]] (836)|[[Zalin]] (581)}}
|-
| '''Kamenica''' || {{hlist|[[Bajrići (Bihać)|Bajrići]] (516)|[[Baljevac (Bihać)|Baljevac]] (515)|[[Brekovica]] (912)|Donji Zlopoljac (298)|[[Donja Gata|Gata Donja]] (406)|Gata Gornja (1.111)|Izačić Grad (699)|[[Jankovac (Bihać)|Jankovac]] (90)|Kamenica (227)|[[Klokot (Bihać)|Klokot]] (438)|Kralje (645)|[[Kula (Bihać)|Kula]] (316)|[[Mala Peća|Mala Peć]] (282)|[[Muslići (Bihać)|Muslići]] (143)|[[Papari]] (414)|[[Prnjavor (Bihać)|Prnjavor]] (242)|[[Turija (Bihać)|Turija]] (1.123)|Vedro Polje (514)|[[Vikići]] (520)|Vrkašić (172)|[[Vrsta (Bihać)|Vrsta]] (260)}}
|-
| '''[[Krnjeuša]]''' || {{hlist|[[Brestovac (Bosanski Petrovac)|Brestovac]] (281)|[[Krnjeuša]] (933)|[[Lastve]] (441)|[[Risovac (Bosanski Petrovac)|Risovac]] (846)|[[Vođenica]] (1.069)|[[Vranovina (Bosanski Petrovac)|Vranovina]] (638)|[[Vrtoče (Bosanski Petrovac)|Vrtoče]] (937)}}
|-
| '''[[Kulen Vakuf]]''' || {{hlist|[[Boboljusci]] (778)|Brižine (445)|Buševići (331)|[[Ćukovi]] (453)|Duljci (414)|[[Kalati]] (165)|[[Klisa (Bihać)|Klisa]] (439)|[[Kulen Vakuf]] (818)|Lužine (271)|[[Mali Cvjetnić]] (302)|[[Malo Očijevo]] (220)|[[Martin Brod]] (258)|[[Očigrije]] (186)|[[Orašac (Bihać)|Orašac Grad]] (407)|[[Oraško Brdo]] (278)|[[Ostrovica (Bihać)|Ostrvica]] (221)|Pađani (402)|[[Palučci]] (269)|[[Prkosi]] (530)|[[Rajinovci|Rajnovci]] (380)|[[Veliki Cvjetnić]] (612)|[[Veliki Stjenjani]] (294)|[[Veliko Očijevo]] (207)}}
|-
| '''[[Bosanska Otoka|Otoka]]''' || {{hlist|[[Banjani (Bosanska Krupa)|Banjani]] (930)|[[Baštra]] (287)|[[Glavica (Bosanska Krupa)|Glavica]] (308)|[[Ivanjska (Bosanska Krupa)|Ivanjska]] (807)|[[Jezerski|Jezersko]] (1.703)|[[Ljusina]] (968)|[[Mahmić-selo|Mahmić Selo]] (985)|[[Bosanska Otoka|Otoka]] (2.734)|[[Srednji Bušević (Bosanska Krupa)|Srednji Bušević]] (877)}}
|-
| '''[[Pećigrad]]''' || {{hlist|Barska (942)|[[Brezova Kosa]]-dio (379)|[[Čajići]] (769)|[[Donja Lučka]] (502)|Donji Šumatac (704)|[[Gornja Lučka]] (652)|Gornji Šumatac (131)|[[Krakača]] (824)|[[Kudići]] (1.262)|[[Liđani]] (183)|[[Liskovac (Cazin)|Liskovac]] (432)|[[Ljubijankići]] (518)|[[Mujakići|Mujekići]] (340)|[[Pećigrad]] (799)|[[Ponjevići]] (401)|[[Rošići]] (271)|[[Skokovi (Cazin)|Skokovi]] (324)|[[Šabići (Velika Kladuša)|Šabići]] (638)|[[Šturlićka Platnica]]-dio (203)}}
|-
| '''[[Ripač]]''' || {{hlist|Dobrenica (192)|[[Doljani (Bihać)|Doljani]] (748)|Golubić (801)|[[Gorjevac]] (201)|[[Hrgar]] (716)|[[Lipa (Bihać)|Lipa]] (300)|[[Lohovo]] (562)|Orljani (199)|[[Pritoka (Bihać)|Pritoka]] (486)|[[Račić]] (478)|[[Ripač]] (808)|[[Teočak (Bihać)|Teočak]] (458)}}
|-
| '''[[Tržačka Raštela]]''' || {{hlist|[[Bukovica (Cazin)|Bukovica]] (58)|[[Crnaja (Cazin)|Crnaja]] (161)|[[Hadžin Potok]] (126)|[[Krivaja (Cazin)|Krivaja]] (590)|Krndija (126)|[[Mutnik]] (1.257)|[[Pjanići]] (1.023)|[[Rujnica (Cazin)|Rujnica]] (237)|[[Šturlić]] (1.493)|[[Šturlićka Platnica]]-dio (411)|[[Tržac (Cazin)|Tržac]] (1.900)|[[Tržačka Platnica]] (283)|[[Tržačka Raštela]] (63)}}
|-
| '''[[Velika Kladuša]]''' || {{hlist|[[Donja Slapnica]] (316)|[[Donja Vidovska]] (358)|[[Glavica (Velika Kladuša)|Glavica]] (622)|[[Gornja Slapnica]] (375)|[[Gornja Vidovska]] (521)|[[Grabovac (Velika Kladuša)|Grabovac]] (389)|[[Grahovo (Velika Kladuša)|Grahovo]] (485)|[[Johovica (Velika Kladuša)|Johovica]] (287)|[[Klupe]] (372)|[[Kumarica]] (454)|[[Mala Kladuša]] (325)|[[Marjanovac]] (598)|[[Miljkovići (Velika Kladuša)|Miljkovići]] (684)|[[Nepeke|Nepeka]] (424)|[[Orčeva Luka]] (436)|[[Podzvizd]] (487)|[[Polje (Velika Kladuša)|Polje]] (697)|[[Ponikve (Velika Kladuša)|Ponikve]] (435)|[[Rajnovac]] (684)|[[Šiljkovača (Velika Kladuša)|Šiljkovača]] (629)|[[Šmrekovac]] (362)|[[Trnovi (Velika Kladuša)|Trnovi]] (1.033)|[[Velika Kladuša]] (761)|[[Zagrad (Velika Kladuša)|Zagrad]] (368)}}
|-
| '''[[Vrnograč]]''' || {{hlist|[[Bosanska Bojna]] (963)|[[Brda (Velika Kladuša)|Brda]] (357)|[[Crvarevac]] (318)|[[Čaglica]] (659)|[[Čelinja]] (535)|[[Dolovi (Velika Kladuša)|Dolovi]] (398)|[[Elezovići]] (387)|[[Glinica (Velika Kladuša)|Glinica]] (773)|[[Golubovići (Velika Kladuša)|Golubovići]] (633)|Grabovac (446)|[[Gradina (Velika Kladuša)|Gradina]] (916)|[[Mrcelji]] (690)|[[Poljana (Velika Kladuša)|Poljana]] (282)|[[Vrnogračka Slapnica|Slapnica]] (287)|[[Šestanovac (Velika Kladuša)|Šestanovac]] (267)|[[Todorovo]] (801)|[[Todorovska Slapnica]] (820)|[[Vejinac]] (808)|[[Vrnograč]] (484)|[[Zborište (Velika Kladuša)|Zborište]] (266)}}
|-
|}

===Srez Brčko===

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! [[Općina]] || [[Naseljeno mjesto|Naselja sa brojem stanovnika]] 
|-
| '''[[Bijeljina]]''' || {{hlist|[[Amajlije]] (1.114)|[[Batković]] (3.623)|[[Bijeljina]] (15.682)|[[Brijesnica]] (219)|[[Ćipirovine]] (241)|[[Crnjelovo Donje|Donje Crnjelovo]] (2.912)|[[Dvorovi]] (1.609)|[[Golo Brdo (Bijeljina)|Golo Brdo]] (202) |[[Crnjelovo Gornje|Gornje Crnjelovo]] (1.833)|[[Hase (Bijeljina)|Hase]] (242)|[[Kriva Bara]] (290)|[[Ljeljenča]] (663)|[[Patkovača]] (559)|[[Popovi]] (1.092)|[[Pučile]] (764)|[[Suho Polje (Bijeljina)|Suho Polje]] (1.506)|[[Velika Obarska]] (3.339)|[[Zagoni (Bijeljina)|Zagoni]] (1.932)}}
|-
| '''[[Bosanski Šamac]]''' || {{hlist|[[Batkuša]] (924)|[[Bazik]] (492)|[[Bosanski Šamac]] (2.950)|[[Brvnik (Bosanski Šamac)|Brvnik]] (630)|[[Crkvina (Bosanski Šamac)|Crkvina]] (1.605)|[[Domaljevac]] (3.118)|[[Donja Dubica]] (2.623)|[[Donja Slatina (Bosanski Šamac)|Donja Slatina]] (690) |[[Donji Hasić]] (640)|[[Gornja Slatina (Bosanski Šamac)|Gornja Slatina]] (2.012)|[[Gornji Hasić]] (864)|[[Grebnice (Bosanski Šamac)|Grebnice]] (1.704)|[[Kornica]] (775)|[[Kruškovo Polje]] (815)|[[Novo Selo (Bosanski Šamac)|Novo Selo]] (666)|[[Obudovac]] (3.161)|[[Pisari (Bosanski Šamac)|Pisari]] (547)|[[Prud (Odžak)|Prud]] (1.144)|[[Škarić]] (302)|[[Tišina (Bosanski Šamac)|Tišina]] (1.484)|[[Zasavica (Bosanski Šamac)|Zasavica]] (460)}}
|-
| '''[[Brčko]]''' || {{hlist|[[Boće (Brčko)|Boće]] (860)|[[Boderište]] (796)|[[Brčko]] (12.127)|[[Brezik (Brčko)|Brezik]] (436)|[[Brka (Brčko)|Brka]] (1.526)|[[Brod (Brčko)|Brod]] (494)|[[Čađavac (Brčko)|Čađavac]] (165)|Dizdaruša (225) |[[Donji Rahić]] (649)|[[Vukšić Donji|Donji Vukšić]] (633)|[[Dubravice Donje]] (266)|[[Gorice (Brčko)|Gorice]] (940)|[[Vukšić Gornji|Gornji Vukšić]] (915)|[[Grbavica (Brčko)|Grbavica]] (402)|[[Gredice (Brčko)|Gredice]] (588)|[[Krepšić]] (923)|[[Laništa]] (540)|[[Marković Polje]] (528)|[[Omerbegovača]] (452)|[[Potočari (Brčko)|Potočari]] (628)|[[Repino Brdo]] (180)|[[Stanovi (Brčko)|Stanovi]] (381)|[[Šatorovići (Brčko)|Šatorovići]] (1.011)|[[Ulovići|Ulović]] (534)|[[Vučilovac]] (955)}}
|-
| '''[[Brezovo Polje (Brčko)|Brezovo Polje]]''' || {{hlist|[[Brezovo Polje Selo|Brezovo Polje]] (333)|[[Brezovo Polje (Brčko)|Brezovo Polje Novo]] (1.403)|[[Buzekara]] (354)|[[Koretaši]] (344)|[[Krbeta|Krbeti]] (276)|[[Popovo Polje]] (311)|[[Ražljevo]] (535)|[[Sandići]] (501) |[[Slijepčevići]] (363)|[[Trnjaci (Brčko)|Trnjaci]] (289)}}
|-
| '''Brodac''' || {{hlist|[[Balatun]] (1.430)|[[Dazdarevo]] (501)|[[Brodac Donji|Donji Brodac]] (1.021)|[[Brodac Gornji|Gornji Brodac]] (1.339)|[[Međaši]] (1.191)|[[Ostojićevo (Bijeljina)|Ostojićevo]] (787)|[[Triješnica]] (288)|[[Trnjaci (Bijeljina)|Trnjaci]] (665) |[[Velino Selo (Bijeljina)|Velino Selo]] (760)}}
|-
| '''Bukvik''' || {{hlist|[[Bijela (Brčko)|Bijela]] (2.159)|[[Blaževac (Gradačac)|Blaževac]] (1.008)|[[Cerik (Brčko)|Cerik]] (332)|[[Skakava Donja|Donja Skakava]] (1.568)|[[Bukvik Donji|Donji Bukvik]] (348)|[[Vitanovići Donji|Donji Vitanović]] (457)|[[Dubrave (Brčko)|Dubrave]] (1.249)|[[Gajevi (Brčko)|Gajevi]] (192) |[[Skakava Gornja|Gornja Skakava-Donja Mahala]] (993)|[[Skakava Gornja|Gornja Skakava-Gornja Mahala]] (755)|[[Bukvik Gornji|Gornji Bukvik]] (383)|[[Vitanovići Gornji|Gornji Vitanović]] (234)|[[Lukavac (Brčko)|Lukavac]] (223)|Skakava Poljaci (446)|[[Ulice (Brčko)|Ulice]] (1.389)|[[Vujičić|Vujičići]] (346)}}
|-
| '''[[Čelić]]''' || {{hlist|[[Brnjik]] (372)|[[Brusnica (Čelić)|Brusnica]] (378)|[[Čelić]] (2.465)|[[Dubravice Gornje]] (254)|[[Mirosavci (Lopare)|Mirosavci]] (378)|[[Mrtvica (Lopare)|Mrtvica]] (784)|[[Pukiš (Lopare)|Pukiš]] (239)|[[Ratkovići (Čelić)|Ratkovići]] (628)|[[Smiljevac (Lopare)|Smiljevac]] (151)|[[Velino Selo (Čelić)|Velino Selo]] (626)|[[Vražići (Čelić)|Vražići]] (1.631)}}
|-
| '''Dragaljevac''' || {{hlist|[[Bukovica Donja (Bijeljina)|Donja Bukovica]] (993)|[[Čađavica Donja (Bijeljina)|Donja Čađavica]] (1.570)|[[Dragaljevac Donji|Donji Dragaljevac]] (444)|[[Magnojević Donji|Donji Magnojević]] (592)|[[Glavičorak]] (445)|[[Bukovica Gornja (Bijeljina)|Gornja Bukovica]] (683)|[[Čađavica Gornja (Bijeljina)|Gornja Čađavica]] (966)|[[Dragaljevac Gornji|Gornji Dragaljevac]] (717)|[[Magnojević Gornji|Gornji Magnojević]] (699)|[[Piperci]] (457)|[[Čađavica Srednja (Bijeljina)|Srednja Čađavica]] (867)|[[Dragaljevac Srednji|Srednji Dragaljevac]] (1.096)|[[Magnojević Srednji|Srednji Magnojević]] (404)|[[Vršani (Bijeljina)|Vršani]] (1.269)}}
|-
| '''[[Gornji Rahić]]''' || {{hlist|[[Čoseta|Čoseti]] (254)|[[Donji Zovik (Brčko)|Donji Zovik]] (403)|[[Gornji Rahić]] (2.168)|[[Gornji Zovik (Brčko)|Gornji Zovik]] (1.057)|[[Islamovac]] (598)|[[Maoča (Brčko)|Maoča]] (1.872)|[[Palanka (Brčko)|Palanka]] (1.175)|[[Rašljani]] (976)|[[Štrepci]] (499)|Zovik Kalajdžije (87)}}
|-
| '''[[Gradačac]]''' || {{hlist|[[Avramovina]] (301)|Briježnica (96)|[[Mionica (Gradačac)|Donja Mionica]] (3.804)|[[Donja Tramošnica (Gradačac)|Donja Tramošnica]] (1.269)|[[Donji Lukavac (Gradačac)|Donji Lukavac]] (475)|[[Donji Skugrić (Gradačac)|Donji Skugrić]] (1.460)|[[Gornja Tramošnica (Gradačac)|Gornja Tramošnica]] (1.001)|[[Gornje Krečane (Gradačac)|Gornje Krečane]] (531)|[[Gornji Lukavac (Gradačac)|Gornji Lukavac]] (994)|[[Pelagićevo|Gornji Žabar]] (3.160)|[[Gradačac]] (4.602)|[[Donje Ledenice (Gradačac)|Ledenice Donje]] (1.667)|[[Gornje Ledenice (Gradačac)|Ledenice Gornje]] (733)|[[Novalići]] (351)|[[Orlovo Polje]] (509)|[[Porebrice (Gradačac)|Porebrice]] (832)|[[Rajska]] (591)|[[Samarevac (Gradačac)|Samarovac]] (363)|[[Srednja Slatina]] (1.400)|[[Sibovac (Gradačac)|Šibovac]] (458)|[[Tolisa (Modriča)|Tolisa]] (1.563)|[[Turić (Gradačac)|Turić]] (1.547)|[[Vida (Gradačac)|Vida]] (604)}}
|-
| '''[[Janja]]''' || {{hlist|[[Banjica (Bijeljina)|Banjica]] (633)|[[Batar]] (416)|[[Bjeloševac]] (721)|[[Čardačine]] (424)|[[Čengić]] (1.182)|[[Glavičice]] (1.402)|[[Glogovac (Bijeljina)|Glogovac]] (552)|[[Janja]] (6.092)|[[Johovac (Bijeljina)|Johovac]] (274)|[[Kacevac]] (417)|[[Kojčinovac]] (869)|[[Ljeskovac (Bijeljina)|Ljeskovac]] (441)|[[Modran (Bijeljina)|Modran]] (1.344)|[[Obrijež (Bijeljina)|Obrijež]] (246)|[[Ruhotina]] (477)}}
|-
| '''[[Koraj]]''' || {{hlist|[[Bobetino Brdo|Babetino Brdo]] (713)|[[Koraj]] (2.534)|[[Milino Selo (Lopare)|Milino Selo]] (569)|[[Puškovac]] (835)}}
|-
| '''[[Orašje]]''' || {{hlist|[[Bok]] (1.531)|[[Čović Polje (Orašje)|Čović Polje]] (898)|[[Donja Mahala (Orašje)|Donja Mahala]] (2.833)|[[Donji Žabar]] (1.624)|[[Jenjić (Orašje)|Jenić]] (210)|[[Kopanice]] (1.114)|[[Kostrč]] (1.161)|[[Lepnica (Orašje)|Lepnica]] (177)|[[Lončari (Donji Žabar)|Lončari]] (496)|[[Matići (Orašje)|Matići]] (1.357)|[[Orašje]] (1.555)|[[Oštra Luka (Orašje)|Oštra Luka]] (2.263)|[[Tolisa (Orašje)|Tolisa]] (2.249)|[[Ugljara]] (825)|[[Vidovice]] (1.915)}}
|-
| '''Srnice''' || {{hlist|[[Biberovo Polje]] (558)|[[Cerik (Srebrenik)|Cerik]] (299)|[[Donja Međiđa|Donja Međeđa]] (811)|[[Zelinja Donja|Donja Zelinja]] (969)|[[Hrgovi Donji|Donji Hrgovi]] (744)|[[Džakule]]-dio (953)|[[Gornja Međiđa|Gornja Međeđa]] (932)|[[Gornji Hrgovi]] (490) |[[Jasenica (Gradačac)|Jasenica]] (552)|[[Jelovče Selo]] (964)|[[Kerep]] (599)|[[Srnice Donje]] (990)|[[Srnice Gornje]] (333)|[[Vučkovci]] (1.876)|[[Zelinja Gornja (Gradačac)|Zelinja Gornja]] (1.199)|[[Zelinja Srednja]] (870)}}
|-
| '''[[Ugljevik]]''' || {{hlist|[[Atmačići]] (653)|[[Bogutovo Selo]] (2.308)|[[Donja Trnova]] (1.620)|[[Glinje (Ugljevik)|Glinje]] (631)|[[Gornja Trnova]] (394)|[[Janjari]] (853)|[[Jasikovac (Ugljevik)|Jasikovac]] (1.056)|[[Korenita (Ugljevik)|Korenita]] (1.020) |Krćine (595)|[[Teočak-Krstac|Krstac]] (1.653)|[[Maleševci (Ugljevik)|Maleševci]] (538)|[[Mezgraja (Ugljevik)|Mezgraja]] (761)|[[Peljave]] (762)|[[Ravno Polje]] (349)|[[Sniježnica (Teočak)|Sniježnica]] (765)|[[Srednja Trnova]] (750)|[[Stari Teočak]] (1.541)|[[Tutnjevac (Ugljevik)|Tutnjevac]] (1.586)|[[Ugljevik]] (2.610)|[[Zabrđe (Ugljevik)|Zabrđe]] (1.448)}}
|-
|}

===Srez Derventa===

==Galerija==

&lt;gallery&gt;
Datoteka:B_1953.GIF|Bošnjaci u BiH po kotarima 1953. godine.
Datoteka:Percentage of catholics in Bosnian kotars in 1953.gif|Hrvati u BiH po kotarima 1953. godine.
Datoteka:S_1953.GIF|Srbi u BiH po kotarima 1953. godine.
Datoteka:Religious majority in Bosnian kotars in 1953.gif|Većinsko stanovništvo kotara u BiH 1953.
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Bošnjaci i popisi stanovništva]]

{{PopisStanovništvaBiH}}

[[Kategorija:1953. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Popisi stanovništva u Bosni i Hercegovini|1953]]
[[Kategorija:1953. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Popisi stanovništva 1953.|BiH]]</text>
      <sha1>q5i1tinv6uaqi0p8ox0k9b0cpfk3737</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3426010</id>
      <parentid>3426009</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T20:11:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>77.77.222.7</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Ukupni rezultati po nacionalnoj osnovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28379" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Glavni|Popis stanovništva u Jugoslaviji 1953.}}
Drugi po redu popis stanovništva [[SFRJ]] je objavljen 31. marta 1953. Administrativna organizacija u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] je bila gotovo identična onoj iz 1948. godine , s tim da je kotar [[Odžak]] ukinut i pridružen kotaru [[Modriča]]. Na popisu 1953. godine nije postojala mogućnost izjašnjavanja kao Musliman (Bošnjak).

Po popisu stanovništva na površini od 51.221 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; 1953. godine u BiH živjelo je 2.847.459 stanovnika. 

* Broj stanovnika: 2.847.459
* Broj stanovnika ženskog spola: 1.461.900 ( +76.341) 
* Broj stanovnika muškog spola: 1.385.559
* Broj žena u odnosu prema broju muškaraca 1055 : 1000
* broj domaćinstava: 565.212
* veličina prosječnog domaćinstva: 5.0 članova/domaćinstvu
* gustoća naseljenosti: 55.6 stanovnika /km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
* prosječna starost žena: -
* prosječna starost muškaraca: -

== Ukupni rezultati po nacionalnoj osnovi==

{| {{prettytable}} style=&quot;text-align:center;&quot;
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
! colspan=5 style=&quot;border-right:0px;&quot; | Izvod iz popisa stanovništva BiH 1953. godine
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
| '''Narod'''
| '''Broj'''
| '''Udio'''
|-
| align=left|Srbi ||align=right| 1.264.372 ||''' 44.40 %'''
|-
| align=left|Jugoslaveni ||align=right| 891.800 ||''' 31.32 %''' 
|-
| align=left|Hrvati ||align=right| 654.229 ||''' 22.97 %''' 
|- 
| align=left|Ostali||align=right| 39.398||''' 1.34 %''' 
|-
|}

==Stanovništvo, općine i naselja==

===Srez Banja Luka===

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! [[Općina]] || [[Naseljeno mjesto|Naselja sa brojem stanovnika]] 
|-
| '''[[Banja Luka]]''' || {{hlist|[[Banja Luka]] (35.764)|[[Bastasi (Banja Luka)|Bastasi]] (695)|Brda (107)|Bukvaluk (717)|Česma (663)|Čifluk (171)|[[Čokori]] (439)|[[Debeljaci]] (832)|Delibašino Selo (393) |Derviši (295)|[[Kola Donja|Donja Kola]] (1.222)|[[Drakulić]] (490)|[[Jagare]] (1.535)|[[Kuljani (Banja Luka)|Kuljani]] (595)|Mađir (191)|[[Motike (Banja Luka)|Motike]] (1.504)|Novakovići (239)|[[Pavlovac (Banja Luka)|Pavlovac]] (500)|Petričevac (870)|[[Ponir]] (434)|Presnače (361)|[[Priječani]] (649)|[[Prnjavor Mali (Banja Luka)|Prnjavor Mali]] (338)|Rebrovac (501)|[[Rekavice]]-dio (1.474)|Starčevica (145)|[[Šargovac]] (917)|Šibovi (115)|Veseli Brijeg (492)|Vrbanja (1.907)|Vujnovići (535)|[[Zalužani]] (484)}}
|-
| '''[[Bosanska Gradiška]]''' || {{hlist|[[Bardača (Srbac)|Bardača]] (298)|Batar (237)|[[Bistrica (Bosanska Gradiška)|Bistrica]] (1.062)|[[Bok Jankovac]] (331)|[[Bosanska Gradiška]] (5.348)|[[Brestovčina]] (364)|[[Bukovac (Bosanska Gradiška)|Bukovac]] (239)|Bukvik (162)|[[Cerovljani]] (943) |[[Cimiroti]] (430)|[[Čatrnja (Bosanska Gradiška)|Čatrnja]] (598)|[[Čikule]] (261)|[[Čelinovac|Ćelinovac]] (135)|[[Donja Dolina]] (907)|[[Dragelji]] (294)|[[Dubrave (Bosanska Gradiška)|Dubrave]] (1.723)|[[Gaj (Srbac)|Gaj]] (334)|[[Gašnica]] (659)|[[Gornja Dolina]] (477)|[[Gornja Lipovača]] (152)|[[Greda (Bosanska Gradiška)|Greda]] (230)|[[Kijevci (Bosanska Gradiška)|Kijevci]] (600)|[[Kozinci]] (517)|[[Kruškik]] (190)|[[Laminci Brezici]] (1.099)|[[Laminci Dubrave]] (1.111)|[[Laminci Jaružani]] (631)|[[Laminci Sređani]] (609)|[[Liskovac (Bosanska Gradiška)|Liskovac]] (478)|[[Lužani (Bosanska Gradiška)|Lužani]] (392)|[[Mačkovac (Bosanska Gradiška)|Mačkovac]] (732)|[[Mokrice (Bosanska Gradiška)|Mokrice]] (455)|Nasip (301)|[[Novo Selo (Bosanska Gradiška)|Novo Selo]] (445)|[[Orubica (Bosanska Gradiška)|Orubica]] (212)|[[Vrbaška]] (981)|[[Žeravica]] (205)}}
|-
| '''[[Bronzani Majdan]]''' || {{hlist|[[Bistrica (Banja Luka)|Bistrica]] (2.386)|[[Borkovići (Banja Luka)|Borkovići]] (1.214)|[[Bronzani Majdan]] (682)|[[Pervan Donji|Donji Pervan]] (875)|[[Goleši]] (1.393)|[[Pervan Gornji|Gornji Pervan]] (707)|[[Kmećani]] (920)|[[Melina (Banja Luka)|Melina]] (1.689)|[[Obrovac (Banja Luka)|Obrovac]] (1.300) |[[Slavićka]] (1.333)|[[Stratinska]] (1.383)|[[Subotica (Banja Luka)|Subotica]] (230)}}
|-
| '''[[Čelinac]]''' || {{hlist|[[Balte]] (409)|[[Basići]] (173)|Branešci (1.526)|[[Brezičani (Čelinac)|Brezičani]] (413)|[[Čelinac|Čelinac Donji]] (982)|[[Čelinac Gornji]] (1.060)|[[Gornji Vijačani]] (1.651)|[[Grabovac (Čelinac)|Grabovac]] (485)|Jošavka (2.536) |[[Kablovi]] (346)|[[Kamenica (Čelinac)|Kamenica]] (192)|[[Lađevci (Čelinac)|Lađevci]] (642)|[[Lipovac (Čelinac)|Lipovac]] (615)|[[Markovac (Čelinac)|Markovac]] (351)|[[Mehovci]] (403)|[[Memići (Čelinac)|Memići]] (157)|[[Dubrava Nova|Nova Dubrava]] (199)|[[Opsječko]] (1.069)|[[Parlozi]] (275)|[[Popovac (Čelinac)|Popovac]] (616)|[[Skatavica]] (486)|[[Dubrava Stara|Stara Dubrava]] (150)|[[Šahinovići (Čelinac)|Šahinovići]] (190)|[[Šnjegotina Donja]] (550)|[[Šnjegotina Gornja]] (1.082)|[[Šnjegotina Srednja]] (887)|[[Šnjegotina Velika]] (784)|[[Štrbe]] (565)}}
|-
| '''[[Dobrnja (Banja Luka)|Dobrnja]]''' || {{hlist|[[Dobrnja (Banja Luka)|Dobrnja]] (1.723)|[[Dujakovci]] (983)|Gornja Kola (366)|[[Gornje Ratkovo (Ključ)|Gornje Ratkovo]]-dio (1.776)|[[Hazići]] (494)|[[Kola (Banja Luka)|Kola]]-dio (2.140)|[[Lokvari]] (627)|[[Lusići]] (599)|[[Pavići]] (991) |[[Radmanići]] (837)|Sokolovo (326)|Sokolovo-dio (115)|[[Stričići]] (686)|[[Šljivno (Banja Luka)|Šljivno]] (777)|[[Vilusi (Banja Luka)|Vilusi]] (1.466)|[[Zelenci (Banja Luka)|Zelenci]] (304)}}
|-
| '''[[Hrvaćani (Prnjavor)|Hrvaćani]]''' || {{hlist|[[Crkvena (Prnjavor)|Crkvena]] (871)|[[Čivčije]] (501)|[[Devetina|Devetine]] (735)|[[Drugovići (Laktaši)|Drugovići]] (1.367)|[[Gajevi (Prnjavor)|Gajevi]] (172)|[[Gusak]] (328)|[[Hrvaćani (Prnjavor)|Hrvaćani]] (842)|[[Kokori]] (726)|[[Koljani]] (369) |[[Ljubatovci]] (547)|[[Naseobina Hrvaćani]] (238)|[[Novo Selo (Prnjavor)|Novo Selo]] (338)|[[Orašje (Prnjavor)|Orašje]] (675)|[[Potočani (Prnjavor)|Potočani]] (830)|[[Prosjek (Prnjavor)|Prosjek]] (750)|[[Rajčevci]] (406)|[[Skakavci (Prnjavor)|Skakavci]] (354)|[[Vršani (Prnjavor)|Vršani]] (722)}}
|-
| '''[[Potkozarje|Ivanjska]]''' || {{hlist|[[Barlovci]] (671)|[[Cerici]] (368)|Donja Ivanjska (2.178)|[[Dragočaj (Banja Luka)|Dragočaj]] (2.971)|Gornja Ivanjska (2.378)|Kozara (1.015)|[[Mičije]] (568)|[[Piskavica (Banja Luka)|Piskavica]] (4.082)|[[Prijakovci]] (613) |[[Radosavska]] (868)|[[Ramići (Banja Luka)|Ramići]] (826)|[[Šimići (Banja Luka)|Šimići]] (1.772)|[[Verići]]-dio (1.252)}}
|-
| '''[[Kotor-Varoš|Kotor Varoš]]''' || {{hlist|[[Baština (Kotor-Varoš)|Baština]] (444)|[[Bilice (Kotor-Varoš)|Bilice]] (544)|[[Boljanići (Kotor-Varoš)|Boljanići]] (356)|Borci (1.011)|[[Ćukovac (Skender-Vakuf)|Ćukovac]] (165)|Dabovci (800)|Donji Obodnik (252)|[[Duratovci]] (250)|[[Garići]] (765) |[[Hadrovci (Kotor-Varoš)|Hadrovci]] (357)|[[Hrvaćani (Kotor-Varoš)|Hrvaćani]] (526)|[[Jakotina]] (694)|[[Javorani]] (1.509)|[[Kotor-Varoš|Kotor Varoš]] (2.700)|[[Liplje (Kotor-Varoš)|Liplje]] (1.068)|[[Maslovare (Kotor-Varoš)|Maslovare]] (1.460)|Novo Selo (126)|[[Obodnik]] (270)|[[Orahova (Kotor-Varoš)|Orahova]] (875)|[[Plitska]] (353)|[[Podbrđe (Kotor-Varoš)|Podbrđe]] (571)|[[Podosoje (Kotor-Varoš)|Podosoje]] (268)|Rastik (205)|[[Ravne (Kotor-Varoš)|Ravne]] (334)|[[Sokoline]] (317)|Staza (455)|[[Šibovi (Kotor-Varoš)|Šibovi]] (371)|[[Tovladić]] (332)|[[Vagani]] (357)|[[Varjače]] (343)|[[Večići]] (484)|[[Viševice]] (214)|[[Vranić (Kotor-Varoš)|Vranić]] (311)|[[Vrbanjci]] (970)|[[Zabrđe (Kotor-Varoš)|Zabrđe]] (495) |[[Zaselje (Kotor-Varoš)|Zaselje]] (581)}}
|-
| '''[[Krupa na Vrbasu]]''' || {{hlist|[[Agino Selo (Banja Luka)|Agino Selo]] (1.120)|[[Bočac]] (2.011)|[[Krmine]] (1.374)|[[Krupa na Vrbasu]] (2.467)|[[Ljubačevo]] (834)|[[Rekavice]]-dio (1.421)|[[Surjan]] (1.202)}}
|-
| '''[[Laktaši]]''' || {{hlist|[[Aleksići]] (338)|[[Bakinci]] (902)|[[Boškovići (Laktaši)|Boškovići]] (443)|[[Bukovica (Laktaši)|Bukovica]] (716)|[[Čardačani]] (737)|[[Ćetojevići]] (453)|[[Dovići]] (289)|[[Glamočani (Laktaši)|Glamočani]] (805)|Gumjera (69) |[[Jablan (Laktaši)|Jablan]] (807)|[[Jakupovci]] (832)|[[Jaružani]] (538)|[[Kadinjani]] (834)|[[Kobatovci]] (663)|[[Kosjerovo]] (832)|[[Kriškovci]] (1.023)|[[Krnete]] (834)|[[Laktaši]] (1.207)|[[Maglajani]] (1.558)|[[Mahovljani]] (814)|[[Malo Blaško]] (672)|[[Milosavci]] (905)|[[Miloševci]] (509)|[[Mrčevci]] (865)|Otoke (222)|[[Papažani]] (642)|[[Petoševci]] (524)|[[Slatina (Laktaši)|Slatina]] (1.054)|[[Šeškovci]] (665)|[[Šušnjari (Laktaši)|Šušnjari]] (663)|[[Trn (Laktaši)|Trn]] (1.031)|[[Veliko Blaško]] (746)}}
|-
| '''[[Nova Topola (Bosanska Gradiška)|Nova Topola]]''' || {{hlist|[[Bajinci (Srbac)|Bajinci]] (1.367)|[[Berek (Bosanska Gradiška)|Berek]] (677)|[[Donja Jurkovica]] (375)|[[Donji Karajzovci]] (916)|[[Elezagići]] (751)|[[Glamočani (Srbac)|Glamočani]] (1.060)|[[Gornja Jurkovica]] (385)|[[Gornji Karajzovci]] (627)|[[Jazovac]] (438)|Kladari (724)|[[Kočićevo (Bosanska Gradiška)|Kočićevo]] (1.018)|[[Kukulje (Srbac)|Kukulje]] (1.311)|[[Lilić]] (402)|[[Mašići (Bosanska Gradiška)|Mašići]] (1.455)|[[Miljevići (Bosanska Gradiška)|Miljevići]] (389)|[[Nova Topola (Bosanska Gradiška)|Nova Topola]] (967)|[[Petrovo Selo (Bosanska Gradiška)|Petrovo Selo]] (414)|[[Razboj Ljevčanski|Razboj]] (1.036)|[[Rogolji]] (839)|[[Romanovci]] (1.371)|[[Rovine (Bosanska Gradiška)|Rovine]] (561)|[[Seferovci (Bosanska Gradiška)|Seferovci]] (573)|[[Srednja Jurkovica]] (257)|[[Šaškinovci]] (197)|[[Trošelji]] (1.124)|[[Vakuf (Bosanska Gradiška)|Vakuf]] (412)|[[Vilusi (Bosanska Gradiška)|Vilusi]] (1.150)}}
|-
| '''Podgradci''' || {{hlist|[[Adžići]] (178)|[[Donji Podgradci]] (965)|[[Gornji Podgradci]] (1.648)|[[Grbavci (Bosanska Gradiška)|Grbavci]] (1.538)|[[Jablanica (Bosanska Gradiška)|Jablanica]] (999)|[[Kozara (Bosanska Gradiška)|Kozara]] (356)|[[Miloševo Brdo]] (661)|[[Samardžije]] (301)|[[Sovjak (Bosanska Gradiška)|Sovjak]] (455)|[[Trebovljani]] (482)|[[Trnovac (Bosanska Gradiška)|Trnovac]] (316)|[[Turjak (Bosanska Gradiška)|Turjak]] (530)|}}
|-
| '''[[Skender-Vakuf|Skender Vakuf]]''' || {{hlist|[[Bastaji (Skender-Vakuf)|Bastaji]] (584)|[[Bokani]] (411)|[[Borak (Skender-Vakuf)|Borak]] (641)|[[Bregovi (Skender-Vakuf)|Bregovi]] (463)|Čarići-Paunovići (456)|[[Kobilja (Skender-Vakuf)|Kobilja]] (430)|[[Kostići (Skender-Vakuf)|Kostići]] (404)|[[Mokri Lug (Skender-Vakuf)|Mokri Lug]] (357)|[[Rađići]] (1.307)|[[Skender-Vakuf|Skender Vakuf]] (671)|[[Šolaji]] (412)|[[Živinice (Skender-Vakuf)|Živinice]] (962)}}
|-
| '''[[Šiprage]]''' || {{hlist|[[Grabovica (Kotor-Varoš)|Grabovica]] (1.201)|[[Imljani]] (1.548)|Kruševo Brdo (1.014)|[[Maljeva]] (659)|[[Prisočka]] (1.031)|[[Radohova]] (612)|[[Stopan]] (311)|[[Šiprage]] (665)|[[Vlatkovići]] (715)}}
|-
|}

===Srez Bihać===

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! [[Općina]] || [[Naseljeno mjesto|Naselja sa brojem stanovnika]] 
|-
| '''[[Bihać]]''' || {{hlist|[[Bihać]] (10.956)|Čavkići (592)|Čekrlije (349)|[[Grabež]] (94)|[[Grmuša]] (576)|[[Jezero (Bihać)|Jezero]] (379)|Malo Založje (289)|[[Međudražje]] (337) |Pokoj (719)|Skočaj (1.039)|Sokolac (621)|[[Spahići (Bihać)|Spahići]] (442)|[[Srbljani]] (793)|Veliko Založje (341)|Vinica (316)|[[Zavalje]] (607)}}
|-
| '''[[Bosanska Krupa]]''' || {{hlist|[[Arapuša]] (492)|[[Bosanska Krupa]] (4.502)|[[Donja Suvaja (Bosanska Krupa)|Donja Suvaja]] (651)|[[Donji Dubovik (Krupa na Uni)|Donji Dubovik]] (597)|[[Donji Petrovići]] (659)|[[Drenova Glavica]] (190)|[[Gornja Suvaja (Bosanska Krupa)|Gornja Suvaja]] (661)|[[Gornji Bušević (Bosanska Krupa)|Gornji Bušević]] (911) |[[Gornji Petrovići]] (706)|[[Gudavac]] (392)|[[Mala Krupska Rujiška]]-dio (236)|[[Mali Dubovik]] (719)|[[Mali Radić]] (366)|[[Osredak (Krupa na Uni)|Osredak]] (359)|[[Ostrožnica]] (827)|[[Perna (Bosanska Krupa)|Perna]] (601)|[[Pištaline]]-dio (181)|[[Pučenik]] (487)|[[Rašće]]-dio (268)|[[Srednji Dubovik (Bosanska Krupa)|Srednji Dubovik]] (636)|[[Veliki Badić]] (878)|[[Veliki Dubovik (Bosanska Krupa)|Veliki Dubovik]] (463)|[[Veliki Radić]] (734) |Vranjska Beširevići (345)|Vranjska Mosura (320)}}
|-
| '''[[Bosanski Petrovac]]''' || {{hlist|[[Bara (Bosanski Petrovac)|Bara]] (254)|[[Bjelaj]] (424)|[[Bjelajski Vaganac]] (352)|[[Bosanski Petrovac]] (2.996)|[[Bravski Vaganac (Bosanski Petrovac)|Bravski Vaganac]] (340)|[[Bukovača (Bosanski Petrovac)|Bukovača]] (423)|[[Bunara (Bosanski Petrovac)|Bunara]] (179)|[[Busije (Bosanski Petrovac)|Busije]] (447)|[[Cimeše]] (411)|[[Dobro Selo (Bosanski Petrovac)|Dobro Selo]] (257)|[[Drinić (Bosanski Petrovac)|Drinić]] (723)|[[Janjila]] (630)|[[Jasenovac (Bosanski Petrovac)|Jasenovac]] (519)|[[Kapljuh]] (303)|[[Klenovac (Bosanski Petrovac)|Klenovac]] (257)|[[Kolunić]] (852)|[[Krnja Jela (Bosanski Petrovac)|Krnja Jela]] (738)|[[Medeno Polje (Bosanski Petrovac)|Medeno Polje]] (233)|[[Oštrelj (Bosanski Petrovac)|Oštrelj]] (96)|[[Podsrnetica (Bosanski Petrovac)|Pod Srnetica]] (238)|[[Rašinovac]] (665)|[[Revenik]] (339)|[[Skakavac (Bosanski Petrovac)|Skakavac]] (607)|[[Smoljana]] (1.150)|[[Suvaja (Bosanski Petrovac)|Suvaja]] (849)|[[Vedro Polje (Bosanski Petrovac)|Vedro Polje]] (326)}}
|-
| '''[[Bužim]]''' || {{hlist|[[Bag (Bužim)|Bag]] (410)|[[Bužim]] (1.089)|[[Dobro Selo (Bužim)|Dobro Selo]] (999)|Jelovac (554)|[[Konjodor (Bužim)|Konjoder]] (957)|[[Lubarda]] (2.022)|[[Mrazovac]] (1.591)|[[Varoška Rijeka]] (2.501)}}
|-
| '''[[Cazin]]''' || {{hlist|Bašče (285)|[[Brezova Kosa]]-dio (41)|[[Cazin]] (731)|[[Ćoralići]] (1.047)|[[Donja Koprivna]] (875)|Gečeti (172)|[[Glogovac (Cazin)|Glogovac]] (488)|Gnjilovac (862)|[[Gornja Koprivna]] (857)|[[Gradina (Cazin)|Gradina]] (188)|Japića Brdo (511)|[[Kapići]] (368)|Klisa (642)|[[Kovačevići (Cazin)|Kovačevići]] (844)|[[Majetići]] (656)|[[Miostrah]] (650)|[[Osredak (Cazin)|Osredak]] (432)|[[Ostrožac (Cazin)|Ostrožac]] (999)|[[Pištaline]]-dio (208)|[[Podgredina]] (802)|[[Polje (Cazin)|Polje]] (950)|[[Prošići]] (501)|Puškari (343)|Slatina (653)|Stara Govedarica (191)|[[Stijena (Cazin)|Stijena]] (1.468)|[[Toromani]] (315)|[[Vilenjača]] (457)|[[Vrelo (Cazin)|Vrelo]] (351)|Žegar (233)}}
|-
| '''[[Drvar]]''' || {{hlist|[[Ataševac]] (253)|[[Bastasi (Drvar)|Bastasi]] (1.219)|[[Bosanski Osredci|Bosanski Osreci]] (559)|[[Donji Tiškovac]]-dio (580)|[[Drvar]] (2.493)|[[Drvar Selo]] (470)|[[Gornji Tiškovac]] (199)|[[Kamenica (Drvar)|Kamenica]] (638)|[[Ljeskovica (Drvar)|Ljeskovica]] (326)|[[Mokronoge (Drvar)|Mokronoge]] (785)|[[Mrđe]] (604)|[[Podovi (Drvar)|Podovi]] (809)|[[Potoci (Drvar)|Potoci]] (120)|[[Prekaja]] (775)|[[Srnetica (Istočni Drvar)|Srnetica]] (435)|[[Šipovljani]] (966)|[[Trninić Brijeg]] (299)|[[Trubar]] (1.031)|[[Uvala|Uvale]] (166)|[[Vidovo Selo|Vidovo]] (868)|[[Vrtoče (Drvar)|Vrtoče]] (1.147)|[[Župica]] (124)}}
|-
| '''[[Jasenica (Bosanska Krupa)|Jasenica]]''' || {{hlist|[[Benakovac]] (432)|[[Gorinja]] (309)|[[Hašani (Bosanska Krupa)|Hašani]] (890)|[[Jasenica (Bosanska Krupa)|Jasenica]] (685)|[[Potkalinje (Bosanska Krupa)|Podkalinje]] (590)|[[Velika Jasenica]] (300)|[[Vojevac]] (836)|[[Zalin]] (581)}}
|-
| '''Kamenica''' || {{hlist|[[Bajrići (Bihać)|Bajrići]] (516)|[[Baljevac (Bihać)|Baljevac]] (515)|[[Brekovica]] (912)|Donji Zlopoljac (298)|[[Donja Gata|Gata Donja]] (406)|Gata Gornja (1.111)|Izačić Grad (699)|[[Jankovac (Bihać)|Jankovac]] (90)|Kamenica (227)|[[Klokot (Bihać)|Klokot]] (438)|Kralje (645)|[[Kula (Bihać)|Kula]] (316)|[[Mala Peća|Mala Peć]] (282)|[[Muslići (Bihać)|Muslići]] (143)|[[Papari]] (414)|[[Prnjavor (Bihać)|Prnjavor]] (242)|[[Turija (Bihać)|Turija]] (1.123)|Vedro Polje (514)|[[Vikići]] (520)|Vrkašić (172)|[[Vrsta (Bihać)|Vrsta]] (260)}}
|-
| '''[[Krnjeuša]]''' || {{hlist|[[Brestovac (Bosanski Petrovac)|Brestovac]] (281)|[[Krnjeuša]] (933)|[[Lastve]] (441)|[[Risovac (Bosanski Petrovac)|Risovac]] (846)|[[Vođenica]] (1.069)|[[Vranovina (Bosanski Petrovac)|Vranovina]] (638)|[[Vrtoče (Bosanski Petrovac)|Vrtoče]] (937)}}
|-
| '''[[Kulen Vakuf]]''' || {{hlist|[[Boboljusci]] (778)|Brižine (445)|Buševići (331)|[[Ćukovi]] (453)|Duljci (414)|[[Kalati]] (165)|[[Klisa (Bihać)|Klisa]] (439)|[[Kulen Vakuf]] (818)|Lužine (271)|[[Mali Cvjetnić]] (302)|[[Malo Očijevo]] (220)|[[Martin Brod]] (258)|[[Očigrije]] (186)|[[Orašac (Bihać)|Orašac Grad]] (407)|[[Oraško Brdo]] (278)|[[Ostrovica (Bihać)|Ostrvica]] (221)|Pađani (402)|[[Palučci]] (269)|[[Prkosi]] (530)|[[Rajinovci|Rajnovci]] (380)|[[Veliki Cvjetnić]] (612)|[[Veliki Stjenjani]] (294)|[[Veliko Očijevo]] (207)}}
|-
| '''[[Bosanska Otoka|Otoka]]''' || {{hlist|[[Banjani (Bosanska Krupa)|Banjani]] (930)|[[Baštra]] (287)|[[Glavica (Bosanska Krupa)|Glavica]] (308)|[[Ivanjska (Bosanska Krupa)|Ivanjska]] (807)|[[Jezerski|Jezersko]] (1.703)|[[Ljusina]] (968)|[[Mahmić-selo|Mahmić Selo]] (985)|[[Bosanska Otoka|Otoka]] (2.734)|[[Srednji Bušević (Bosanska Krupa)|Srednji Bušević]] (877)}}
|-
| '''[[Pećigrad]]''' || {{hlist|Barska (942)|[[Brezova Kosa]]-dio (379)|[[Čajići]] (769)|[[Donja Lučka]] (502)|Donji Šumatac (704)|[[Gornja Lučka]] (652)|Gornji Šumatac (131)|[[Krakača]] (824)|[[Kudići]] (1.262)|[[Liđani]] (183)|[[Liskovac (Cazin)|Liskovac]] (432)|[[Ljubijankići]] (518)|[[Mujakići|Mujekići]] (340)|[[Pećigrad]] (799)|[[Ponjevići]] (401)|[[Rošići]] (271)|[[Skokovi (Cazin)|Skokovi]] (324)|[[Šabići (Velika Kladuša)|Šabići]] (638)|[[Šturlićka Platnica]]-dio (203)}}
|-
| '''[[Ripač]]''' || {{hlist|Dobrenica (192)|[[Doljani (Bihać)|Doljani]] (748)|Golubić (801)|[[Gorjevac]] (201)|[[Hrgar]] (716)|[[Lipa (Bihać)|Lipa]] (300)|[[Lohovo]] (562)|Orljani (199)|[[Pritoka (Bihać)|Pritoka]] (486)|[[Račić]] (478)|[[Ripač]] (808)|[[Teočak (Bihać)|Teočak]] (458)}}
|-
| '''[[Tržačka Raštela]]''' || {{hlist|[[Bukovica (Cazin)|Bukovica]] (58)|[[Crnaja (Cazin)|Crnaja]] (161)|[[Hadžin Potok]] (126)|[[Krivaja (Cazin)|Krivaja]] (590)|Krndija (126)|[[Mutnik]] (1.257)|[[Pjanići]] (1.023)|[[Rujnica (Cazin)|Rujnica]] (237)|[[Šturlić]] (1.493)|[[Šturlićka Platnica]]-dio (411)|[[Tržac (Cazin)|Tržac]] (1.900)|[[Tržačka Platnica]] (283)|[[Tržačka Raštela]] (63)}}
|-
| '''[[Velika Kladuša]]''' || {{hlist|[[Donja Slapnica]] (316)|[[Donja Vidovska]] (358)|[[Glavica (Velika Kladuša)|Glavica]] (622)|[[Gornja Slapnica]] (375)|[[Gornja Vidovska]] (521)|[[Grabovac (Velika Kladuša)|Grabovac]] (389)|[[Grahovo (Velika Kladuša)|Grahovo]] (485)|[[Johovica (Velika Kladuša)|Johovica]] (287)|[[Klupe]] (372)|[[Kumarica]] (454)|[[Mala Kladuša]] (325)|[[Marjanovac]] (598)|[[Miljkovići (Velika Kladuša)|Miljkovići]] (684)|[[Nepeke|Nepeka]] (424)|[[Orčeva Luka]] (436)|[[Podzvizd]] (487)|[[Polje (Velika Kladuša)|Polje]] (697)|[[Ponikve (Velika Kladuša)|Ponikve]] (435)|[[Rajnovac]] (684)|[[Šiljkovača (Velika Kladuša)|Šiljkovača]] (629)|[[Šmrekovac]] (362)|[[Trnovi (Velika Kladuša)|Trnovi]] (1.033)|[[Velika Kladuša]] (761)|[[Zagrad (Velika Kladuša)|Zagrad]] (368)}}
|-
| '''[[Vrnograč]]''' || {{hlist|[[Bosanska Bojna]] (963)|[[Brda (Velika Kladuša)|Brda]] (357)|[[Crvarevac]] (318)|[[Čaglica]] (659)|[[Čelinja]] (535)|[[Dolovi (Velika Kladuša)|Dolovi]] (398)|[[Elezovići]] (387)|[[Glinica (Velika Kladuša)|Glinica]] (773)|[[Golubovići (Velika Kladuša)|Golubovići]] (633)|Grabovac (446)|[[Gradina (Velika Kladuša)|Gradina]] (916)|[[Mrcelji]] (690)|[[Poljana (Velika Kladuša)|Poljana]] (282)|[[Vrnogračka Slapnica|Slapnica]] (287)|[[Šestanovac (Velika Kladuša)|Šestanovac]] (267)|[[Todorovo]] (801)|[[Todorovska Slapnica]] (820)|[[Vejinac]] (808)|[[Vrnograč]] (484)|[[Zborište (Velika Kladuša)|Zborište]] (266)}}
|-
|}

===Srez Brčko===

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! [[Općina]] || [[Naseljeno mjesto|Naselja sa brojem stanovnika]] 
|-
| '''[[Bijeljina]]''' || {{hlist|[[Amajlije]] (1.114)|[[Batković]] (3.623)|[[Bijeljina]] (15.682)|[[Brijesnica]] (219)|[[Ćipirovine]] (241)|[[Crnjelovo Donje|Donje Crnjelovo]] (2.912)|[[Dvorovi]] (1.609)|[[Golo Brdo (Bijeljina)|Golo Brdo]] (202) |[[Crnjelovo Gornje|Gornje Crnjelovo]] (1.833)|[[Hase (Bijeljina)|Hase]] (242)|[[Kriva Bara]] (290)|[[Ljeljenča]] (663)|[[Patkovača]] (559)|[[Popovi]] (1.092)|[[Pučile]] (764)|[[Suho Polje (Bijeljina)|Suho Polje]] (1.506)|[[Velika Obarska]] (3.339)|[[Zagoni (Bijeljina)|Zagoni]] (1.932)}}
|-
| '''[[Bosanski Šamac]]''' || {{hlist|[[Batkuša]] (924)|[[Bazik]] (492)|[[Bosanski Šamac]] (2.950)|[[Brvnik (Bosanski Šamac)|Brvnik]] (630)|[[Crkvina (Bosanski Šamac)|Crkvina]] (1.605)|[[Domaljevac]] (3.118)|[[Donja Dubica]] (2.623)|[[Donja Slatina (Bosanski Šamac)|Donja Slatina]] (690) |[[Donji Hasić]] (640)|[[Gornja Slatina (Bosanski Šamac)|Gornja Slatina]] (2.012)|[[Gornji Hasić]] (864)|[[Grebnice (Bosanski Šamac)|Grebnice]] (1.704)|[[Kornica]] (775)|[[Kruškovo Polje]] (815)|[[Novo Selo (Bosanski Šamac)|Novo Selo]] (666)|[[Obudovac]] (3.161)|[[Pisari (Bosanski Šamac)|Pisari]] (547)|[[Prud (Odžak)|Prud]] (1.144)|[[Škarić]] (302)|[[Tišina (Bosanski Šamac)|Tišina]] (1.484)|[[Zasavica (Bosanski Šamac)|Zasavica]] (460)}}
|-
| '''[[Brčko]]''' || {{hlist|[[Boće (Brčko)|Boće]] (860)|[[Boderište]] (796)|[[Brčko]] (12.127)|[[Brezik (Brčko)|Brezik]] (436)|[[Brka (Brčko)|Brka]] (1.526)|[[Brod (Brčko)|Brod]] (494)|[[Čađavac (Brčko)|Čađavac]] (165)|Dizdaruša (225) |[[Donji Rahić]] (649)|[[Vukšić Donji|Donji Vukšić]] (633)|[[Dubravice Donje]] (266)|[[Gorice (Brčko)|Gorice]] (940)|[[Vukšić Gornji|Gornji Vukšić]] (915)|[[Grbavica (Brčko)|Grbavica]] (402)|[[Gredice (Brčko)|Gredice]] (588)|[[Krepšić]] (923)|[[Laništa]] (540)|[[Marković Polje]] (528)|[[Omerbegovača]] (452)|[[Potočari (Brčko)|Potočari]] (628)|[[Repino Brdo]] (180)|[[Stanovi (Brčko)|Stanovi]] (381)|[[Šatorovići (Brčko)|Šatorovići]] (1.011)|[[Ulovići|Ulović]] (534)|[[Vučilovac]] (955)}}
|-
| '''[[Brezovo Polje (Brčko)|Brezovo Polje]]''' || {{hlist|[[Brezovo Polje Selo|Brezovo Polje]] (333)|[[Brezovo Polje (Brčko)|Brezovo Polje Novo]] (1.403)|[[Buzekara]] (354)|[[Koretaši]] (344)|[[Krbeta|Krbeti]] (276)|[[Popovo Polje]] (311)|[[Ražljevo]] (535)|[[Sandići]] (501) |[[Slijepčevići]] (363)|[[Trnjaci (Brčko)|Trnjaci]] (289)}}
|-
| '''Brodac''' || {{hlist|[[Balatun]] (1.430)|[[Dazdarevo]] (501)|[[Brodac Donji|Donji Brodac]] (1.021)|[[Brodac Gornji|Gornji Brodac]] (1.339)|[[Međaši]] (1.191)|[[Ostojićevo (Bijeljina)|Ostojićevo]] (787)|[[Triješnica]] (288)|[[Trnjaci (Bijeljina)|Trnjaci]] (665) |[[Velino Selo (Bijeljina)|Velino Selo]] (760)}}
|-
| '''Bukvik''' || {{hlist|[[Bijela (Brčko)|Bijela]] (2.159)|[[Blaževac (Gradačac)|Blaževac]] (1.008)|[[Cerik (Brčko)|Cerik]] (332)|[[Skakava Donja|Donja Skakava]] (1.568)|[[Bukvik Donji|Donji Bukvik]] (348)|[[Vitanovići Donji|Donji Vitanović]] (457)|[[Dubrave (Brčko)|Dubrave]] (1.249)|[[Gajevi (Brčko)|Gajevi]] (192) |[[Skakava Gornja|Gornja Skakava-Donja Mahala]] (993)|[[Skakava Gornja|Gornja Skakava-Gornja Mahala]] (755)|[[Bukvik Gornji|Gornji Bukvik]] (383)|[[Vitanovići Gornji|Gornji Vitanović]] (234)|[[Lukavac (Brčko)|Lukavac]] (223)|Skakava Poljaci (446)|[[Ulice (Brčko)|Ulice]] (1.389)|[[Vujičić|Vujičići]] (346)}}
|-
| '''[[Čelić]]''' || {{hlist|[[Brnjik]] (372)|[[Brusnica (Čelić)|Brusnica]] (378)|[[Čelić]] (2.465)|[[Dubravice Gornje]] (254)|[[Mirosavci (Lopare)|Mirosavci]] (378)|[[Mrtvica (Lopare)|Mrtvica]] (784)|[[Pukiš (Lopare)|Pukiš]] (239)|[[Ratkovići (Čelić)|Ratkovići]] (628)|[[Smiljevac (Lopare)|Smiljevac]] (151)|[[Velino Selo (Čelić)|Velino Selo]] (626)|[[Vražići (Čelić)|Vražići]] (1.631)}}
|-
| '''Dragaljevac''' || {{hlist|[[Bukovica Donja (Bijeljina)|Donja Bukovica]] (993)|[[Čađavica Donja (Bijeljina)|Donja Čađavica]] (1.570)|[[Dragaljevac Donji|Donji Dragaljevac]] (444)|[[Magnojević Donji|Donji Magnojević]] (592)|[[Glavičorak]] (445)|[[Bukovica Gornja (Bijeljina)|Gornja Bukovica]] (683)|[[Čađavica Gornja (Bijeljina)|Gornja Čađavica]] (966)|[[Dragaljevac Gornji|Gornji Dragaljevac]] (717)|[[Magnojević Gornji|Gornji Magnojević]] (699)|[[Piperci]] (457)|[[Čađavica Srednja (Bijeljina)|Srednja Čađavica]] (867)|[[Dragaljevac Srednji|Srednji Dragaljevac]] (1.096)|[[Magnojević Srednji|Srednji Magnojević]] (404)|[[Vršani (Bijeljina)|Vršani]] (1.269)}}
|-
| '''[[Gornji Rahić]]''' || {{hlist|[[Čoseta|Čoseti]] (254)|[[Donji Zovik (Brčko)|Donji Zovik]] (403)|[[Gornji Rahić]] (2.168)|[[Gornji Zovik (Brčko)|Gornji Zovik]] (1.057)|[[Islamovac]] (598)|[[Maoča (Brčko)|Maoča]] (1.872)|[[Palanka (Brčko)|Palanka]] (1.175)|[[Rašljani]] (976)|[[Štrepci]] (499)|Zovik Kalajdžije (87)}}
|-
| '''[[Gradačac]]''' || {{hlist|[[Avramovina]] (301)|Briježnica (96)|[[Mionica (Gradačac)|Donja Mionica]] (3.804)|[[Donja Tramošnica (Gradačac)|Donja Tramošnica]] (1.269)|[[Donji Lukavac (Gradačac)|Donji Lukavac]] (475)|[[Donji Skugrić (Gradačac)|Donji Skugrić]] (1.460)|[[Gornja Tramošnica (Gradačac)|Gornja Tramošnica]] (1.001)|[[Gornje Krečane (Gradačac)|Gornje Krečane]] (531)|[[Gornji Lukavac (Gradačac)|Gornji Lukavac]] (994)|[[Pelagićevo|Gornji Žabar]] (3.160)|[[Gradačac]] (4.602)|[[Donje Ledenice (Gradačac)|Ledenice Donje]] (1.667)|[[Gornje Ledenice (Gradačac)|Ledenice Gornje]] (733)|[[Novalići]] (351)|[[Orlovo Polje]] (509)|[[Porebrice (Gradačac)|Porebrice]] (832)|[[Rajska]] (591)|[[Samarevac (Gradačac)|Samarovac]] (363)|[[Srednja Slatina]] (1.400)|[[Sibovac (Gradačac)|Šibovac]] (458)|[[Tolisa (Modriča)|Tolisa]] (1.563)|[[Turić (Gradačac)|Turić]] (1.547)|[[Vida (Gradačac)|Vida]] (604)}}
|-
| '''[[Janja]]''' || {{hlist|[[Banjica (Bijeljina)|Banjica]] (633)|[[Batar]] (416)|[[Bjeloševac]] (721)|[[Čardačine]] (424)|[[Čengić]] (1.182)|[[Glavičice]] (1.402)|[[Glogovac (Bijeljina)|Glogovac]] (552)|[[Janja]] (6.092)|[[Johovac (Bijeljina)|Johovac]] (274)|[[Kacevac]] (417)|[[Kojčinovac]] (869)|[[Ljeskovac (Bijeljina)|Ljeskovac]] (441)|[[Modran (Bijeljina)|Modran]] (1.344)|[[Obrijež (Bijeljina)|Obrijež]] (246)|[[Ruhotina]] (477)}}
|-
| '''[[Koraj]]''' || {{hlist|[[Bobetino Brdo|Babetino Brdo]] (713)|[[Koraj]] (2.534)|[[Milino Selo (Lopare)|Milino Selo]] (569)|[[Puškovac]] (835)}}
|-
| '''[[Orašje]]''' || {{hlist|[[Bok]] (1.531)|[[Čović Polje (Orašje)|Čović Polje]] (898)|[[Donja Mahala (Orašje)|Donja Mahala]] (2.833)|[[Donji Žabar]] (1.624)|[[Jenjić (Orašje)|Jenić]] (210)|[[Kopanice]] (1.114)|[[Kostrč]] (1.161)|[[Lepnica (Orašje)|Lepnica]] (177)|[[Lončari (Donji Žabar)|Lončari]] (496)|[[Matići (Orašje)|Matići]] (1.357)|[[Orašje]] (1.555)|[[Oštra Luka (Orašje)|Oštra Luka]] (2.263)|[[Tolisa (Orašje)|Tolisa]] (2.249)|[[Ugljara]] (825)|[[Vidovice]] (1.915)}}
|-
| '''Srnice''' || {{hlist|[[Biberovo Polje]] (558)|[[Cerik (Srebrenik)|Cerik]] (299)|[[Donja Međiđa|Donja Međeđa]] (811)|[[Zelinja Donja|Donja Zelinja]] (969)|[[Hrgovi Donji|Donji Hrgovi]] (744)|[[Džakule]]-dio (953)|[[Gornja Međiđa|Gornja Međeđa]] (932)|[[Gornji Hrgovi]] (490) |[[Jasenica (Gradačac)|Jasenica]] (552)|[[Jelovče Selo]] (964)|[[Kerep]] (599)|[[Srnice Donje]] (990)|[[Srnice Gornje]] (333)|[[Vučkovci]] (1.876)|[[Zelinja Gornja (Gradačac)|Zelinja Gornja]] (1.199)|[[Zelinja Srednja]] (870)}}
|-
| '''[[Ugljevik]]''' || {{hlist|[[Atmačići]] (653)|[[Bogutovo Selo]] (2.308)|[[Donja Trnova]] (1.620)|[[Glinje (Ugljevik)|Glinje]] (631)|[[Gornja Trnova]] (394)|[[Janjari]] (853)|[[Jasikovac (Ugljevik)|Jasikovac]] (1.056)|[[Korenita (Ugljevik)|Korenita]] (1.020) |Krćine (595)|[[Teočak-Krstac|Krstac]] (1.653)|[[Maleševci (Ugljevik)|Maleševci]] (538)|[[Mezgraja (Ugljevik)|Mezgraja]] (761)|[[Peljave]] (762)|[[Ravno Polje]] (349)|[[Sniježnica (Teočak)|Sniježnica]] (765)|[[Srednja Trnova]] (750)|[[Stari Teočak]] (1.541)|[[Tutnjevac (Ugljevik)|Tutnjevac]] (1.586)|[[Ugljevik]] (2.610)|[[Zabrđe (Ugljevik)|Zabrđe]] (1.448)}}
|-
|}

===Srez Derventa===

==Galerija==

&lt;gallery&gt;
Datoteka:B_1953.GIF|Bošnjaci u BiH po kotarima 1953. godine.
Datoteka:Percentage of catholics in Bosnian kotars in 1953.gif|Hrvati u BiH po kotarima 1953. godine.
Datoteka:S_1953.GIF|Srbi u BiH po kotarima 1953. godine.
Datoteka:Religious majority in Bosnian kotars in 1953.gif|Većinsko stanovništvo kotara u BiH 1953.
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Bošnjaci i popisi stanovništva]]

{{PopisStanovništvaBiH}}

[[Kategorija:1953. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Popisi stanovništva u Bosni i Hercegovini|1953]]
[[Kategorija:1953. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Popisi stanovništva 1953.|BiH]]</text>
      <sha1>hic4q7cq2cn6j6nbdlsirzjdryivhif</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3426012</id>
      <parentid>3426010</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T20:51:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/77.77.222.7|77.77.222.7]] ([[User talk:77.77.222.7|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Srđan|Srđan]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28380" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Glavni|Popis stanovništva u Jugoslaviji 1953.}}
Drugi po redu popis stanovništva [[SFRJ]] je objavljen 31. marta 1953. Administrativna organizacija u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] je bila gotovo identična onoj iz 1948. godine , s tim da je kotar [[Odžak]] ukinut i pridružen kotaru [[Modriča]]. Na popisu 1953. godine nije postojala mogućnost izjašnjavanja kao Musliman (Bošnjak).

Po popisu stanovništva na površini od 51.221 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; 1953. godine u BiH živjelo je 2.847.459 stanovnika. 

* Broj stanovnika: 2.847.459
* Broj stanovnika ženskog spola: 1.461.900 ( +76.341) 
* Broj stanovnika muškog spola: 1.385.559
* Broj žena u odnosu prema broju muškaraca 1055 : 1000
* broj domaćinstava: 565.212
* veličina prosječnog domaćinstva: 5.0 članova/domaćinstvu
* gustoća naseljenosti: 55.6 stanovnika /km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
* prosječna starost žena: -
* prosječna starost muškaraca: -

== Ukupni rezultati po nacionalnoj osnovi==

{| {{prettytable}} style=&quot;text-align:center;&quot;
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
! colspan=5 style=&quot;border-right:0px;&quot; | Izvod iz popisa stanovništva BiH 1953. godine
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
| '''Narod'''
| '''Broj'''
| '''Udio'''
|-
| align=left|Srbi ||align=right| 1.264.372 ||''' 44.40 %''' 
|-
| align=left|Hrvati ||align=right| 654.229 ||''' 22.97 %''' 
|-
| align=left|Jugoslaveni ||align=right| 891.800 ||''' 31.32 %''' 
|- 
| align=left|Ostali||align=right| 39.398||''' 1.34 %''' 
|-
|}

==Stanovništvo, općine i naselja==

===Srez Banja Luka===

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! [[Općina]] || [[Naseljeno mjesto|Naselja sa brojem stanovnika]] 
|-
| '''[[Banja Luka]]''' || {{hlist|[[Banja Luka]] (35.764)|[[Bastasi (Banja Luka)|Bastasi]] (695)|Brda (107)|Bukvaluk (717)|Česma (663)|Čifluk (171)|[[Čokori]] (439)|[[Debeljaci]] (832)|Delibašino Selo (393) |Derviši (295)|[[Kola Donja|Donja Kola]] (1.222)|[[Drakulić]] (490)|[[Jagare]] (1.535)|[[Kuljani (Banja Luka)|Kuljani]] (595)|Mađir (191)|[[Motike (Banja Luka)|Motike]] (1.504)|Novakovići (239)|[[Pavlovac (Banja Luka)|Pavlovac]] (500)|Petričevac (870)|[[Ponir]] (434)|Presnače (361)|[[Priječani]] (649)|[[Prnjavor Mali (Banja Luka)|Prnjavor Mali]] (338)|Rebrovac (501)|[[Rekavice]]-dio (1.474)|Starčevica (145)|[[Šargovac]] (917)|Šibovi (115)|Veseli Brijeg (492)|Vrbanja (1.907)|Vujnovići (535)|[[Zalužani]] (484)}}
|-
| '''[[Bosanska Gradiška]]''' || {{hlist|[[Bardača (Srbac)|Bardača]] (298)|Batar (237)|[[Bistrica (Bosanska Gradiška)|Bistrica]] (1.062)|[[Bok Jankovac]] (331)|[[Bosanska Gradiška]] (5.348)|[[Brestovčina]] (364)|[[Bukovac (Bosanska Gradiška)|Bukovac]] (239)|Bukvik (162)|[[Cerovljani]] (943) |[[Cimiroti]] (430)|[[Čatrnja (Bosanska Gradiška)|Čatrnja]] (598)|[[Čikule]] (261)|[[Čelinovac|Ćelinovac]] (135)|[[Donja Dolina]] (907)|[[Dragelji]] (294)|[[Dubrave (Bosanska Gradiška)|Dubrave]] (1.723)|[[Gaj (Srbac)|Gaj]] (334)|[[Gašnica]] (659)|[[Gornja Dolina]] (477)|[[Gornja Lipovača]] (152)|[[Greda (Bosanska Gradiška)|Greda]] (230)|[[Kijevci (Bosanska Gradiška)|Kijevci]] (600)|[[Kozinci]] (517)|[[Kruškik]] (190)|[[Laminci Brezici]] (1.099)|[[Laminci Dubrave]] (1.111)|[[Laminci Jaružani]] (631)|[[Laminci Sređani]] (609)|[[Liskovac (Bosanska Gradiška)|Liskovac]] (478)|[[Lužani (Bosanska Gradiška)|Lužani]] (392)|[[Mačkovac (Bosanska Gradiška)|Mačkovac]] (732)|[[Mokrice (Bosanska Gradiška)|Mokrice]] (455)|Nasip (301)|[[Novo Selo (Bosanska Gradiška)|Novo Selo]] (445)|[[Orubica (Bosanska Gradiška)|Orubica]] (212)|[[Vrbaška]] (981)|[[Žeravica]] (205)}}
|-
| '''[[Bronzani Majdan]]''' || {{hlist|[[Bistrica (Banja Luka)|Bistrica]] (2.386)|[[Borkovići (Banja Luka)|Borkovići]] (1.214)|[[Bronzani Majdan]] (682)|[[Pervan Donji|Donji Pervan]] (875)|[[Goleši]] (1.393)|[[Pervan Gornji|Gornji Pervan]] (707)|[[Kmećani]] (920)|[[Melina (Banja Luka)|Melina]] (1.689)|[[Obrovac (Banja Luka)|Obrovac]] (1.300) |[[Slavićka]] (1.333)|[[Stratinska]] (1.383)|[[Subotica (Banja Luka)|Subotica]] (230)}}
|-
| '''[[Čelinac]]''' || {{hlist|[[Balte]] (409)|[[Basići]] (173)|Branešci (1.526)|[[Brezičani (Čelinac)|Brezičani]] (413)|[[Čelinac|Čelinac Donji]] (982)|[[Čelinac Gornji]] (1.060)|[[Gornji Vijačani]] (1.651)|[[Grabovac (Čelinac)|Grabovac]] (485)|Jošavka (2.536) |[[Kablovi]] (346)|[[Kamenica (Čelinac)|Kamenica]] (192)|[[Lađevci (Čelinac)|Lađevci]] (642)|[[Lipovac (Čelinac)|Lipovac]] (615)|[[Markovac (Čelinac)|Markovac]] (351)|[[Mehovci]] (403)|[[Memići (Čelinac)|Memići]] (157)|[[Dubrava Nova|Nova Dubrava]] (199)|[[Opsječko]] (1.069)|[[Parlozi]] (275)|[[Popovac (Čelinac)|Popovac]] (616)|[[Skatavica]] (486)|[[Dubrava Stara|Stara Dubrava]] (150)|[[Šahinovići (Čelinac)|Šahinovići]] (190)|[[Šnjegotina Donja]] (550)|[[Šnjegotina Gornja]] (1.082)|[[Šnjegotina Srednja]] (887)|[[Šnjegotina Velika]] (784)|[[Štrbe]] (565)}}
|-
| '''[[Dobrnja (Banja Luka)|Dobrnja]]''' || {{hlist|[[Dobrnja (Banja Luka)|Dobrnja]] (1.723)|[[Dujakovci]] (983)|Gornja Kola (366)|[[Gornje Ratkovo (Ključ)|Gornje Ratkovo]]-dio (1.776)|[[Hazići]] (494)|[[Kola (Banja Luka)|Kola]]-dio (2.140)|[[Lokvari]] (627)|[[Lusići]] (599)|[[Pavići]] (991) |[[Radmanići]] (837)|Sokolovo (326)|Sokolovo-dio (115)|[[Stričići]] (686)|[[Šljivno (Banja Luka)|Šljivno]] (777)|[[Vilusi (Banja Luka)|Vilusi]] (1.466)|[[Zelenci (Banja Luka)|Zelenci]] (304)}}
|-
| '''[[Hrvaćani (Prnjavor)|Hrvaćani]]''' || {{hlist|[[Crkvena (Prnjavor)|Crkvena]] (871)|[[Čivčije]] (501)|[[Devetina|Devetine]] (735)|[[Drugovići (Laktaši)|Drugovići]] (1.367)|[[Gajevi (Prnjavor)|Gajevi]] (172)|[[Gusak]] (328)|[[Hrvaćani (Prnjavor)|Hrvaćani]] (842)|[[Kokori]] (726)|[[Koljani]] (369) |[[Ljubatovci]] (547)|[[Naseobina Hrvaćani]] (238)|[[Novo Selo (Prnjavor)|Novo Selo]] (338)|[[Orašje (Prnjavor)|Orašje]] (675)|[[Potočani (Prnjavor)|Potočani]] (830)|[[Prosjek (Prnjavor)|Prosjek]] (750)|[[Rajčevci]] (406)|[[Skakavci (Prnjavor)|Skakavci]] (354)|[[Vršani (Prnjavor)|Vršani]] (722)}}
|-
| '''[[Potkozarje|Ivanjska]]''' || {{hlist|[[Barlovci]] (671)|[[Cerici]] (368)|Donja Ivanjska (2.178)|[[Dragočaj (Banja Luka)|Dragočaj]] (2.971)|Gornja Ivanjska (2.378)|Kozara (1.015)|[[Mičije]] (568)|[[Piskavica (Banja Luka)|Piskavica]] (4.082)|[[Prijakovci]] (613) |[[Radosavska]] (868)|[[Ramići (Banja Luka)|Ramići]] (826)|[[Šimići (Banja Luka)|Šimići]] (1.772)|[[Verići]]-dio (1.252)}}
|-
| '''[[Kotor-Varoš|Kotor Varoš]]''' || {{hlist|[[Baština (Kotor-Varoš)|Baština]] (444)|[[Bilice (Kotor-Varoš)|Bilice]] (544)|[[Boljanići (Kotor-Varoš)|Boljanići]] (356)|Borci (1.011)|[[Ćukovac (Skender-Vakuf)|Ćukovac]] (165)|Dabovci (800)|Donji Obodnik (252)|[[Duratovci]] (250)|[[Garići]] (765) |[[Hadrovci (Kotor-Varoš)|Hadrovci]] (357)|[[Hrvaćani (Kotor-Varoš)|Hrvaćani]] (526)|[[Jakotina]] (694)|[[Javorani]] (1.509)|[[Kotor-Varoš|Kotor Varoš]] (2.700)|[[Liplje (Kotor-Varoš)|Liplje]] (1.068)|[[Maslovare (Kotor-Varoš)|Maslovare]] (1.460)|Novo Selo (126)|[[Obodnik]] (270)|[[Orahova (Kotor-Varoš)|Orahova]] (875)|[[Plitska]] (353)|[[Podbrđe (Kotor-Varoš)|Podbrđe]] (571)|[[Podosoje (Kotor-Varoš)|Podosoje]] (268)|Rastik (205)|[[Ravne (Kotor-Varoš)|Ravne]] (334)|[[Sokoline]] (317)|Staza (455)|[[Šibovi (Kotor-Varoš)|Šibovi]] (371)|[[Tovladić]] (332)|[[Vagani]] (357)|[[Varjače]] (343)|[[Večići]] (484)|[[Viševice]] (214)|[[Vranić (Kotor-Varoš)|Vranić]] (311)|[[Vrbanjci]] (970)|[[Zabrđe (Kotor-Varoš)|Zabrđe]] (495) |[[Zaselje (Kotor-Varoš)|Zaselje]] (581)}}
|-
| '''[[Krupa na Vrbasu]]''' || {{hlist|[[Agino Selo (Banja Luka)|Agino Selo]] (1.120)|[[Bočac]] (2.011)|[[Krmine]] (1.374)|[[Krupa na Vrbasu]] (2.467)|[[Ljubačevo]] (834)|[[Rekavice]]-dio (1.421)|[[Surjan]] (1.202)}}
|-
| '''[[Laktaši]]''' || {{hlist|[[Aleksići]] (338)|[[Bakinci]] (902)|[[Boškovići (Laktaši)|Boškovići]] (443)|[[Bukovica (Laktaši)|Bukovica]] (716)|[[Čardačani]] (737)|[[Ćetojevići]] (453)|[[Dovići]] (289)|[[Glamočani (Laktaši)|Glamočani]] (805)|Gumjera (69) |[[Jablan (Laktaši)|Jablan]] (807)|[[Jakupovci]] (832)|[[Jaružani]] (538)|[[Kadinjani]] (834)|[[Kobatovci]] (663)|[[Kosjerovo]] (832)|[[Kriškovci]] (1.023)|[[Krnete]] (834)|[[Laktaši]] (1.207)|[[Maglajani]] (1.558)|[[Mahovljani]] (814)|[[Malo Blaško]] (672)|[[Milosavci]] (905)|[[Miloševci]] (509)|[[Mrčevci]] (865)|Otoke (222)|[[Papažani]] (642)|[[Petoševci]] (524)|[[Slatina (Laktaši)|Slatina]] (1.054)|[[Šeškovci]] (665)|[[Šušnjari (Laktaši)|Šušnjari]] (663)|[[Trn (Laktaši)|Trn]] (1.031)|[[Veliko Blaško]] (746)}}
|-
| '''[[Nova Topola (Bosanska Gradiška)|Nova Topola]]''' || {{hlist|[[Bajinci (Srbac)|Bajinci]] (1.367)|[[Berek (Bosanska Gradiška)|Berek]] (677)|[[Donja Jurkovica]] (375)|[[Donji Karajzovci]] (916)|[[Elezagići]] (751)|[[Glamočani (Srbac)|Glamočani]] (1.060)|[[Gornja Jurkovica]] (385)|[[Gornji Karajzovci]] (627)|[[Jazovac]] (438)|Kladari (724)|[[Kočićevo (Bosanska Gradiška)|Kočićevo]] (1.018)|[[Kukulje (Srbac)|Kukulje]] (1.311)|[[Lilić]] (402)|[[Mašići (Bosanska Gradiška)|Mašići]] (1.455)|[[Miljevići (Bosanska Gradiška)|Miljevići]] (389)|[[Nova Topola (Bosanska Gradiška)|Nova Topola]] (967)|[[Petrovo Selo (Bosanska Gradiška)|Petrovo Selo]] (414)|[[Razboj Ljevčanski|Razboj]] (1.036)|[[Rogolji]] (839)|[[Romanovci]] (1.371)|[[Rovine (Bosanska Gradiška)|Rovine]] (561)|[[Seferovci (Bosanska Gradiška)|Seferovci]] (573)|[[Srednja Jurkovica]] (257)|[[Šaškinovci]] (197)|[[Trošelji]] (1.124)|[[Vakuf (Bosanska Gradiška)|Vakuf]] (412)|[[Vilusi (Bosanska Gradiška)|Vilusi]] (1.150)}}
|-
| '''Podgradci''' || {{hlist|[[Adžići]] (178)|[[Donji Podgradci]] (965)|[[Gornji Podgradci]] (1.648)|[[Grbavci (Bosanska Gradiška)|Grbavci]] (1.538)|[[Jablanica (Bosanska Gradiška)|Jablanica]] (999)|[[Kozara (Bosanska Gradiška)|Kozara]] (356)|[[Miloševo Brdo]] (661)|[[Samardžije]] (301)|[[Sovjak (Bosanska Gradiška)|Sovjak]] (455)|[[Trebovljani]] (482)|[[Trnovac (Bosanska Gradiška)|Trnovac]] (316)|[[Turjak (Bosanska Gradiška)|Turjak]] (530)|}}
|-
| '''[[Skender-Vakuf|Skender Vakuf]]''' || {{hlist|[[Bastaji (Skender-Vakuf)|Bastaji]] (584)|[[Bokani]] (411)|[[Borak (Skender-Vakuf)|Borak]] (641)|[[Bregovi (Skender-Vakuf)|Bregovi]] (463)|Čarići-Paunovići (456)|[[Kobilja (Skender-Vakuf)|Kobilja]] (430)|[[Kostići (Skender-Vakuf)|Kostići]] (404)|[[Mokri Lug (Skender-Vakuf)|Mokri Lug]] (357)|[[Rađići]] (1.307)|[[Skender-Vakuf|Skender Vakuf]] (671)|[[Šolaji]] (412)|[[Živinice (Skender-Vakuf)|Živinice]] (962)}}
|-
| '''[[Šiprage]]''' || {{hlist|[[Grabovica (Kotor-Varoš)|Grabovica]] (1.201)|[[Imljani]] (1.548)|Kruševo Brdo (1.014)|[[Maljeva]] (659)|[[Prisočka]] (1.031)|[[Radohova]] (612)|[[Stopan]] (311)|[[Šiprage]] (665)|[[Vlatkovići]] (715)}}
|-
|}

===Srez Bihać===

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! [[Općina]] || [[Naseljeno mjesto|Naselja sa brojem stanovnika]] 
|-
| '''[[Bihać]]''' || {{hlist|[[Bihać]] (10.956)|Čavkići (592)|Čekrlije (349)|[[Grabež]] (94)|[[Grmuša]] (576)|[[Jezero (Bihać)|Jezero]] (379)|Malo Založje (289)|[[Međudražje]] (337) |Pokoj (719)|Skočaj (1.039)|Sokolac (621)|[[Spahići (Bihać)|Spahići]] (442)|[[Srbljani]] (793)|Veliko Založje (341)|Vinica (316)|[[Zavalje]] (607)}}
|-
| '''[[Bosanska Krupa]]''' || {{hlist|[[Arapuša]] (492)|[[Bosanska Krupa]] (4.502)|[[Donja Suvaja (Bosanska Krupa)|Donja Suvaja]] (651)|[[Donji Dubovik (Krupa na Uni)|Donji Dubovik]] (597)|[[Donji Petrovići]] (659)|[[Drenova Glavica]] (190)|[[Gornja Suvaja (Bosanska Krupa)|Gornja Suvaja]] (661)|[[Gornji Bušević (Bosanska Krupa)|Gornji Bušević]] (911) |[[Gornji Petrovići]] (706)|[[Gudavac]] (392)|[[Mala Krupska Rujiška]]-dio (236)|[[Mali Dubovik]] (719)|[[Mali Radić]] (366)|[[Osredak (Krupa na Uni)|Osredak]] (359)|[[Ostrožnica]] (827)|[[Perna (Bosanska Krupa)|Perna]] (601)|[[Pištaline]]-dio (181)|[[Pučenik]] (487)|[[Rašće]]-dio (268)|[[Srednji Dubovik (Bosanska Krupa)|Srednji Dubovik]] (636)|[[Veliki Badić]] (878)|[[Veliki Dubovik (Bosanska Krupa)|Veliki Dubovik]] (463)|[[Veliki Radić]] (734) |Vranjska Beširevići (345)|Vranjska Mosura (320)}}
|-
| '''[[Bosanski Petrovac]]''' || {{hlist|[[Bara (Bosanski Petrovac)|Bara]] (254)|[[Bjelaj]] (424)|[[Bjelajski Vaganac]] (352)|[[Bosanski Petrovac]] (2.996)|[[Bravski Vaganac (Bosanski Petrovac)|Bravski Vaganac]] (340)|[[Bukovača (Bosanski Petrovac)|Bukovača]] (423)|[[Bunara (Bosanski Petrovac)|Bunara]] (179)|[[Busije (Bosanski Petrovac)|Busije]] (447)|[[Cimeše]] (411)|[[Dobro Selo (Bosanski Petrovac)|Dobro Selo]] (257)|[[Drinić (Bosanski Petrovac)|Drinić]] (723)|[[Janjila]] (630)|[[Jasenovac (Bosanski Petrovac)|Jasenovac]] (519)|[[Kapljuh]] (303)|[[Klenovac (Bosanski Petrovac)|Klenovac]] (257)|[[Kolunić]] (852)|[[Krnja Jela (Bosanski Petrovac)|Krnja Jela]] (738)|[[Medeno Polje (Bosanski Petrovac)|Medeno Polje]] (233)|[[Oštrelj (Bosanski Petrovac)|Oštrelj]] (96)|[[Podsrnetica (Bosanski Petrovac)|Pod Srnetica]] (238)|[[Rašinovac]] (665)|[[Revenik]] (339)|[[Skakavac (Bosanski Petrovac)|Skakavac]] (607)|[[Smoljana]] (1.150)|[[Suvaja (Bosanski Petrovac)|Suvaja]] (849)|[[Vedro Polje (Bosanski Petrovac)|Vedro Polje]] (326)}}
|-
| '''[[Bužim]]''' || {{hlist|[[Bag (Bužim)|Bag]] (410)|[[Bužim]] (1.089)|[[Dobro Selo (Bužim)|Dobro Selo]] (999)|Jelovac (554)|[[Konjodor (Bužim)|Konjoder]] (957)|[[Lubarda]] (2.022)|[[Mrazovac]] (1.591)|[[Varoška Rijeka]] (2.501)}}
|-
| '''[[Cazin]]''' || {{hlist|Bašče (285)|[[Brezova Kosa]]-dio (41)|[[Cazin]] (731)|[[Ćoralići]] (1.047)|[[Donja Koprivna]] (875)|Gečeti (172)|[[Glogovac (Cazin)|Glogovac]] (488)|Gnjilovac (862)|[[Gornja Koprivna]] (857)|[[Gradina (Cazin)|Gradina]] (188)|Japića Brdo (511)|[[Kapići]] (368)|Klisa (642)|[[Kovačevići (Cazin)|Kovačevići]] (844)|[[Majetići]] (656)|[[Miostrah]] (650)|[[Osredak (Cazin)|Osredak]] (432)|[[Ostrožac (Cazin)|Ostrožac]] (999)|[[Pištaline]]-dio (208)|[[Podgredina]] (802)|[[Polje (Cazin)|Polje]] (950)|[[Prošići]] (501)|Puškari (343)|Slatina (653)|Stara Govedarica (191)|[[Stijena (Cazin)|Stijena]] (1.468)|[[Toromani]] (315)|[[Vilenjača]] (457)|[[Vrelo (Cazin)|Vrelo]] (351)|Žegar (233)}}
|-
| '''[[Drvar]]''' || {{hlist|[[Ataševac]] (253)|[[Bastasi (Drvar)|Bastasi]] (1.219)|[[Bosanski Osredci|Bosanski Osreci]] (559)|[[Donji Tiškovac]]-dio (580)|[[Drvar]] (2.493)|[[Drvar Selo]] (470)|[[Gornji Tiškovac]] (199)|[[Kamenica (Drvar)|Kamenica]] (638)|[[Ljeskovica (Drvar)|Ljeskovica]] (326)|[[Mokronoge (Drvar)|Mokronoge]] (785)|[[Mrđe]] (604)|[[Podovi (Drvar)|Podovi]] (809)|[[Potoci (Drvar)|Potoci]] (120)|[[Prekaja]] (775)|[[Srnetica (Istočni Drvar)|Srnetica]] (435)|[[Šipovljani]] (966)|[[Trninić Brijeg]] (299)|[[Trubar]] (1.031)|[[Uvala|Uvale]] (166)|[[Vidovo Selo|Vidovo]] (868)|[[Vrtoče (Drvar)|Vrtoče]] (1.147)|[[Župica]] (124)}}
|-
| '''[[Jasenica (Bosanska Krupa)|Jasenica]]''' || {{hlist|[[Benakovac]] (432)|[[Gorinja]] (309)|[[Hašani (Bosanska Krupa)|Hašani]] (890)|[[Jasenica (Bosanska Krupa)|Jasenica]] (685)|[[Potkalinje (Bosanska Krupa)|Podkalinje]] (590)|[[Velika Jasenica]] (300)|[[Vojevac]] (836)|[[Zalin]] (581)}}
|-
| '''Kamenica''' || {{hlist|[[Bajrići (Bihać)|Bajrići]] (516)|[[Baljevac (Bihać)|Baljevac]] (515)|[[Brekovica]] (912)|Donji Zlopoljac (298)|[[Donja Gata|Gata Donja]] (406)|Gata Gornja (1.111)|Izačić Grad (699)|[[Jankovac (Bihać)|Jankovac]] (90)|Kamenica (227)|[[Klokot (Bihać)|Klokot]] (438)|Kralje (645)|[[Kula (Bihać)|Kula]] (316)|[[Mala Peća|Mala Peć]] (282)|[[Muslići (Bihać)|Muslići]] (143)|[[Papari]] (414)|[[Prnjavor (Bihać)|Prnjavor]] (242)|[[Turija (Bihać)|Turija]] (1.123)|Vedro Polje (514)|[[Vikići]] (520)|Vrkašić (172)|[[Vrsta (Bihać)|Vrsta]] (260)}}
|-
| '''[[Krnjeuša]]''' || {{hlist|[[Brestovac (Bosanski Petrovac)|Brestovac]] (281)|[[Krnjeuša]] (933)|[[Lastve]] (441)|[[Risovac (Bosanski Petrovac)|Risovac]] (846)|[[Vođenica]] (1.069)|[[Vranovina (Bosanski Petrovac)|Vranovina]] (638)|[[Vrtoče (Bosanski Petrovac)|Vrtoče]] (937)}}
|-
| '''[[Kulen Vakuf]]''' || {{hlist|[[Boboljusci]] (778)|Brižine (445)|Buševići (331)|[[Ćukovi]] (453)|Duljci (414)|[[Kalati]] (165)|[[Klisa (Bihać)|Klisa]] (439)|[[Kulen Vakuf]] (818)|Lužine (271)|[[Mali Cvjetnić]] (302)|[[Malo Očijevo]] (220)|[[Martin Brod]] (258)|[[Očigrije]] (186)|[[Orašac (Bihać)|Orašac Grad]] (407)|[[Oraško Brdo]] (278)|[[Ostrovica (Bihać)|Ostrvica]] (221)|Pađani (402)|[[Palučci]] (269)|[[Prkosi]] (530)|[[Rajinovci|Rajnovci]] (380)|[[Veliki Cvjetnić]] (612)|[[Veliki Stjenjani]] (294)|[[Veliko Očijevo]] (207)}}
|-
| '''[[Bosanska Otoka|Otoka]]''' || {{hlist|[[Banjani (Bosanska Krupa)|Banjani]] (930)|[[Baštra]] (287)|[[Glavica (Bosanska Krupa)|Glavica]] (308)|[[Ivanjska (Bosanska Krupa)|Ivanjska]] (807)|[[Jezerski|Jezersko]] (1.703)|[[Ljusina]] (968)|[[Mahmić-selo|Mahmić Selo]] (985)|[[Bosanska Otoka|Otoka]] (2.734)|[[Srednji Bušević (Bosanska Krupa)|Srednji Bušević]] (877)}}
|-
| '''[[Pećigrad]]''' || {{hlist|Barska (942)|[[Brezova Kosa]]-dio (379)|[[Čajići]] (769)|[[Donja Lučka]] (502)|Donji Šumatac (704)|[[Gornja Lučka]] (652)|Gornji Šumatac (131)|[[Krakača]] (824)|[[Kudići]] (1.262)|[[Liđani]] (183)|[[Liskovac (Cazin)|Liskovac]] (432)|[[Ljubijankići]] (518)|[[Mujakići|Mujekići]] (340)|[[Pećigrad]] (799)|[[Ponjevići]] (401)|[[Rošići]] (271)|[[Skokovi (Cazin)|Skokovi]] (324)|[[Šabići (Velika Kladuša)|Šabići]] (638)|[[Šturlićka Platnica]]-dio (203)}}
|-
| '''[[Ripač]]''' || {{hlist|Dobrenica (192)|[[Doljani (Bihać)|Doljani]] (748)|Golubić (801)|[[Gorjevac]] (201)|[[Hrgar]] (716)|[[Lipa (Bihać)|Lipa]] (300)|[[Lohovo]] (562)|Orljani (199)|[[Pritoka (Bihać)|Pritoka]] (486)|[[Račić]] (478)|[[Ripač]] (808)|[[Teočak (Bihać)|Teočak]] (458)}}
|-
| '''[[Tržačka Raštela]]''' || {{hlist|[[Bukovica (Cazin)|Bukovica]] (58)|[[Crnaja (Cazin)|Crnaja]] (161)|[[Hadžin Potok]] (126)|[[Krivaja (Cazin)|Krivaja]] (590)|Krndija (126)|[[Mutnik]] (1.257)|[[Pjanići]] (1.023)|[[Rujnica (Cazin)|Rujnica]] (237)|[[Šturlić]] (1.493)|[[Šturlićka Platnica]]-dio (411)|[[Tržac (Cazin)|Tržac]] (1.900)|[[Tržačka Platnica]] (283)|[[Tržačka Raštela]] (63)}}
|-
| '''[[Velika Kladuša]]''' || {{hlist|[[Donja Slapnica]] (316)|[[Donja Vidovska]] (358)|[[Glavica (Velika Kladuša)|Glavica]] (622)|[[Gornja Slapnica]] (375)|[[Gornja Vidovska]] (521)|[[Grabovac (Velika Kladuša)|Grabovac]] (389)|[[Grahovo (Velika Kladuša)|Grahovo]] (485)|[[Johovica (Velika Kladuša)|Johovica]] (287)|[[Klupe]] (372)|[[Kumarica]] (454)|[[Mala Kladuša]] (325)|[[Marjanovac]] (598)|[[Miljkovići (Velika Kladuša)|Miljkovići]] (684)|[[Nepeke|Nepeka]] (424)|[[Orčeva Luka]] (436)|[[Podzvizd]] (487)|[[Polje (Velika Kladuša)|Polje]] (697)|[[Ponikve (Velika Kladuša)|Ponikve]] (435)|[[Rajnovac]] (684)|[[Šiljkovača (Velika Kladuša)|Šiljkovača]] (629)|[[Šmrekovac]] (362)|[[Trnovi (Velika Kladuša)|Trnovi]] (1.033)|[[Velika Kladuša]] (761)|[[Zagrad (Velika Kladuša)|Zagrad]] (368)}}
|-
| '''[[Vrnograč]]''' || {{hlist|[[Bosanska Bojna]] (963)|[[Brda (Velika Kladuša)|Brda]] (357)|[[Crvarevac]] (318)|[[Čaglica]] (659)|[[Čelinja]] (535)|[[Dolovi (Velika Kladuša)|Dolovi]] (398)|[[Elezovići]] (387)|[[Glinica (Velika Kladuša)|Glinica]] (773)|[[Golubovići (Velika Kladuša)|Golubovići]] (633)|Grabovac (446)|[[Gradina (Velika Kladuša)|Gradina]] (916)|[[Mrcelji]] (690)|[[Poljana (Velika Kladuša)|Poljana]] (282)|[[Vrnogračka Slapnica|Slapnica]] (287)|[[Šestanovac (Velika Kladuša)|Šestanovac]] (267)|[[Todorovo]] (801)|[[Todorovska Slapnica]] (820)|[[Vejinac]] (808)|[[Vrnograč]] (484)|[[Zborište (Velika Kladuša)|Zborište]] (266)}}
|-
|}

===Srez Brčko===

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! [[Općina]] || [[Naseljeno mjesto|Naselja sa brojem stanovnika]] 
|-
| '''[[Bijeljina]]''' || {{hlist|[[Amajlije]] (1.114)|[[Batković]] (3.623)|[[Bijeljina]] (15.682)|[[Brijesnica]] (219)|[[Ćipirovine]] (241)|[[Crnjelovo Donje|Donje Crnjelovo]] (2.912)|[[Dvorovi]] (1.609)|[[Golo Brdo (Bijeljina)|Golo Brdo]] (202) |[[Crnjelovo Gornje|Gornje Crnjelovo]] (1.833)|[[Hase (Bijeljina)|Hase]] (242)|[[Kriva Bara]] (290)|[[Ljeljenča]] (663)|[[Patkovača]] (559)|[[Popovi]] (1.092)|[[Pučile]] (764)|[[Suho Polje (Bijeljina)|Suho Polje]] (1.506)|[[Velika Obarska]] (3.339)|[[Zagoni (Bijeljina)|Zagoni]] (1.932)}}
|-
| '''[[Bosanski Šamac]]''' || {{hlist|[[Batkuša]] (924)|[[Bazik]] (492)|[[Bosanski Šamac]] (2.950)|[[Brvnik (Bosanski Šamac)|Brvnik]] (630)|[[Crkvina (Bosanski Šamac)|Crkvina]] (1.605)|[[Domaljevac]] (3.118)|[[Donja Dubica]] (2.623)|[[Donja Slatina (Bosanski Šamac)|Donja Slatina]] (690) |[[Donji Hasić]] (640)|[[Gornja Slatina (Bosanski Šamac)|Gornja Slatina]] (2.012)|[[Gornji Hasić]] (864)|[[Grebnice (Bosanski Šamac)|Grebnice]] (1.704)|[[Kornica]] (775)|[[Kruškovo Polje]] (815)|[[Novo Selo (Bosanski Šamac)|Novo Selo]] (666)|[[Obudovac]] (3.161)|[[Pisari (Bosanski Šamac)|Pisari]] (547)|[[Prud (Odžak)|Prud]] (1.144)|[[Škarić]] (302)|[[Tišina (Bosanski Šamac)|Tišina]] (1.484)|[[Zasavica (Bosanski Šamac)|Zasavica]] (460)}}
|-
| '''[[Brčko]]''' || {{hlist|[[Boće (Brčko)|Boće]] (860)|[[Boderište]] (796)|[[Brčko]] (12.127)|[[Brezik (Brčko)|Brezik]] (436)|[[Brka (Brčko)|Brka]] (1.526)|[[Brod (Brčko)|Brod]] (494)|[[Čađavac (Brčko)|Čađavac]] (165)|Dizdaruša (225) |[[Donji Rahić]] (649)|[[Vukšić Donji|Donji Vukšić]] (633)|[[Dubravice Donje]] (266)|[[Gorice (Brčko)|Gorice]] (940)|[[Vukšić Gornji|Gornji Vukšić]] (915)|[[Grbavica (Brčko)|Grbavica]] (402)|[[Gredice (Brčko)|Gredice]] (588)|[[Krepšić]] (923)|[[Laništa]] (540)|[[Marković Polje]] (528)|[[Omerbegovača]] (452)|[[Potočari (Brčko)|Potočari]] (628)|[[Repino Brdo]] (180)|[[Stanovi (Brčko)|Stanovi]] (381)|[[Šatorovići (Brčko)|Šatorovići]] (1.011)|[[Ulovići|Ulović]] (534)|[[Vučilovac]] (955)}}
|-
| '''[[Brezovo Polje (Brčko)|Brezovo Polje]]''' || {{hlist|[[Brezovo Polje Selo|Brezovo Polje]] (333)|[[Brezovo Polje (Brčko)|Brezovo Polje Novo]] (1.403)|[[Buzekara]] (354)|[[Koretaši]] (344)|[[Krbeta|Krbeti]] (276)|[[Popovo Polje]] (311)|[[Ražljevo]] (535)|[[Sandići]] (501) |[[Slijepčevići]] (363)|[[Trnjaci (Brčko)|Trnjaci]] (289)}}
|-
| '''Brodac''' || {{hlist|[[Balatun]] (1.430)|[[Dazdarevo]] (501)|[[Brodac Donji|Donji Brodac]] (1.021)|[[Brodac Gornji|Gornji Brodac]] (1.339)|[[Međaši]] (1.191)|[[Ostojićevo (Bijeljina)|Ostojićevo]] (787)|[[Triješnica]] (288)|[[Trnjaci (Bijeljina)|Trnjaci]] (665) |[[Velino Selo (Bijeljina)|Velino Selo]] (760)}}
|-
| '''Bukvik''' || {{hlist|[[Bijela (Brčko)|Bijela]] (2.159)|[[Blaževac (Gradačac)|Blaževac]] (1.008)|[[Cerik (Brčko)|Cerik]] (332)|[[Skakava Donja|Donja Skakava]] (1.568)|[[Bukvik Donji|Donji Bukvik]] (348)|[[Vitanovići Donji|Donji Vitanović]] (457)|[[Dubrave (Brčko)|Dubrave]] (1.249)|[[Gajevi (Brčko)|Gajevi]] (192) |[[Skakava Gornja|Gornja Skakava-Donja Mahala]] (993)|[[Skakava Gornja|Gornja Skakava-Gornja Mahala]] (755)|[[Bukvik Gornji|Gornji Bukvik]] (383)|[[Vitanovići Gornji|Gornji Vitanović]] (234)|[[Lukavac (Brčko)|Lukavac]] (223)|Skakava Poljaci (446)|[[Ulice (Brčko)|Ulice]] (1.389)|[[Vujičić|Vujičići]] (346)}}
|-
| '''[[Čelić]]''' || {{hlist|[[Brnjik]] (372)|[[Brusnica (Čelić)|Brusnica]] (378)|[[Čelić]] (2.465)|[[Dubravice Gornje]] (254)|[[Mirosavci (Lopare)|Mirosavci]] (378)|[[Mrtvica (Lopare)|Mrtvica]] (784)|[[Pukiš (Lopare)|Pukiš]] (239)|[[Ratkovići (Čelić)|Ratkovići]] (628)|[[Smiljevac (Lopare)|Smiljevac]] (151)|[[Velino Selo (Čelić)|Velino Selo]] (626)|[[Vražići (Čelić)|Vražići]] (1.631)}}
|-
| '''Dragaljevac''' || {{hlist|[[Bukovica Donja (Bijeljina)|Donja Bukovica]] (993)|[[Čađavica Donja (Bijeljina)|Donja Čađavica]] (1.570)|[[Dragaljevac Donji|Donji Dragaljevac]] (444)|[[Magnojević Donji|Donji Magnojević]] (592)|[[Glavičorak]] (445)|[[Bukovica Gornja (Bijeljina)|Gornja Bukovica]] (683)|[[Čađavica Gornja (Bijeljina)|Gornja Čađavica]] (966)|[[Dragaljevac Gornji|Gornji Dragaljevac]] (717)|[[Magnojević Gornji|Gornji Magnojević]] (699)|[[Piperci]] (457)|[[Čađavica Srednja (Bijeljina)|Srednja Čađavica]] (867)|[[Dragaljevac Srednji|Srednji Dragaljevac]] (1.096)|[[Magnojević Srednji|Srednji Magnojević]] (404)|[[Vršani (Bijeljina)|Vršani]] (1.269)}}
|-
| '''[[Gornji Rahić]]''' || {{hlist|[[Čoseta|Čoseti]] (254)|[[Donji Zovik (Brčko)|Donji Zovik]] (403)|[[Gornji Rahić]] (2.168)|[[Gornji Zovik (Brčko)|Gornji Zovik]] (1.057)|[[Islamovac]] (598)|[[Maoča (Brčko)|Maoča]] (1.872)|[[Palanka (Brčko)|Palanka]] (1.175)|[[Rašljani]] (976)|[[Štrepci]] (499)|Zovik Kalajdžije (87)}}
|-
| '''[[Gradačac]]''' || {{hlist|[[Avramovina]] (301)|Briježnica (96)|[[Mionica (Gradačac)|Donja Mionica]] (3.804)|[[Donja Tramošnica (Gradačac)|Donja Tramošnica]] (1.269)|[[Donji Lukavac (Gradačac)|Donji Lukavac]] (475)|[[Donji Skugrić (Gradačac)|Donji Skugrić]] (1.460)|[[Gornja Tramošnica (Gradačac)|Gornja Tramošnica]] (1.001)|[[Gornje Krečane (Gradačac)|Gornje Krečane]] (531)|[[Gornji Lukavac (Gradačac)|Gornji Lukavac]] (994)|[[Pelagićevo|Gornji Žabar]] (3.160)|[[Gradačac]] (4.602)|[[Donje Ledenice (Gradačac)|Ledenice Donje]] (1.667)|[[Gornje Ledenice (Gradačac)|Ledenice Gornje]] (733)|[[Novalići]] (351)|[[Orlovo Polje]] (509)|[[Porebrice (Gradačac)|Porebrice]] (832)|[[Rajska]] (591)|[[Samarevac (Gradačac)|Samarovac]] (363)|[[Srednja Slatina]] (1.400)|[[Sibovac (Gradačac)|Šibovac]] (458)|[[Tolisa (Modriča)|Tolisa]] (1.563)|[[Turić (Gradačac)|Turić]] (1.547)|[[Vida (Gradačac)|Vida]] (604)}}
|-
| '''[[Janja]]''' || {{hlist|[[Banjica (Bijeljina)|Banjica]] (633)|[[Batar]] (416)|[[Bjeloševac]] (721)|[[Čardačine]] (424)|[[Čengić]] (1.182)|[[Glavičice]] (1.402)|[[Glogovac (Bijeljina)|Glogovac]] (552)|[[Janja]] (6.092)|[[Johovac (Bijeljina)|Johovac]] (274)|[[Kacevac]] (417)|[[Kojčinovac]] (869)|[[Ljeskovac (Bijeljina)|Ljeskovac]] (441)|[[Modran (Bijeljina)|Modran]] (1.344)|[[Obrijež (Bijeljina)|Obrijež]] (246)|[[Ruhotina]] (477)}}
|-
| '''[[Koraj]]''' || {{hlist|[[Bobetino Brdo|Babetino Brdo]] (713)|[[Koraj]] (2.534)|[[Milino Selo (Lopare)|Milino Selo]] (569)|[[Puškovac]] (835)}}
|-
| '''[[Orašje]]''' || {{hlist|[[Bok]] (1.531)|[[Čović Polje (Orašje)|Čović Polje]] (898)|[[Donja Mahala (Orašje)|Donja Mahala]] (2.833)|[[Donji Žabar]] (1.624)|[[Jenjić (Orašje)|Jenić]] (210)|[[Kopanice]] (1.114)|[[Kostrč]] (1.161)|[[Lepnica (Orašje)|Lepnica]] (177)|[[Lončari (Donji Žabar)|Lončari]] (496)|[[Matići (Orašje)|Matići]] (1.357)|[[Orašje]] (1.555)|[[Oštra Luka (Orašje)|Oštra Luka]] (2.263)|[[Tolisa (Orašje)|Tolisa]] (2.249)|[[Ugljara]] (825)|[[Vidovice]] (1.915)}}
|-
| '''Srnice''' || {{hlist|[[Biberovo Polje]] (558)|[[Cerik (Srebrenik)|Cerik]] (299)|[[Donja Međiđa|Donja Međeđa]] (811)|[[Zelinja Donja|Donja Zelinja]] (969)|[[Hrgovi Donji|Donji Hrgovi]] (744)|[[Džakule]]-dio (953)|[[Gornja Međiđa|Gornja Međeđa]] (932)|[[Gornji Hrgovi]] (490) |[[Jasenica (Gradačac)|Jasenica]] (552)|[[Jelovče Selo]] (964)|[[Kerep]] (599)|[[Srnice Donje]] (990)|[[Srnice Gornje]] (333)|[[Vučkovci]] (1.876)|[[Zelinja Gornja (Gradačac)|Zelinja Gornja]] (1.199)|[[Zelinja Srednja]] (870)}}
|-
| '''[[Ugljevik]]''' || {{hlist|[[Atmačići]] (653)|[[Bogutovo Selo]] (2.308)|[[Donja Trnova]] (1.620)|[[Glinje (Ugljevik)|Glinje]] (631)|[[Gornja Trnova]] (394)|[[Janjari]] (853)|[[Jasikovac (Ugljevik)|Jasikovac]] (1.056)|[[Korenita (Ugljevik)|Korenita]] (1.020) |Krćine (595)|[[Teočak-Krstac|Krstac]] (1.653)|[[Maleševci (Ugljevik)|Maleševci]] (538)|[[Mezgraja (Ugljevik)|Mezgraja]] (761)|[[Peljave]] (762)|[[Ravno Polje]] (349)|[[Sniježnica (Teočak)|Sniježnica]] (765)|[[Srednja Trnova]] (750)|[[Stari Teočak]] (1.541)|[[Tutnjevac (Ugljevik)|Tutnjevac]] (1.586)|[[Ugljevik]] (2.610)|[[Zabrđe (Ugljevik)|Zabrđe]] (1.448)}}
|-
|}

===Srez Derventa===

==Galerija==

&lt;gallery&gt;
Datoteka:B_1953.GIF|Bošnjaci u BiH po kotarima 1953. godine.
Datoteka:Percentage of catholics in Bosnian kotars in 1953.gif|Hrvati u BiH po kotarima 1953. godine.
Datoteka:S_1953.GIF|Srbi u BiH po kotarima 1953. godine.
Datoteka:Religious majority in Bosnian kotars in 1953.gif|Većinsko stanovništvo kotara u BiH 1953.
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Bošnjaci i popisi stanovništva]]

{{PopisStanovništvaBiH}}

[[Kategorija:1953. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Popisi stanovništva u Bosni i Hercegovini|1953]]
[[Kategorija:1953. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Popisi stanovništva 1953.|BiH]]</text>
      <sha1>pmchg12r2ugsk4gm0jj0osehr1as0c8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u atletici</title>
    <ns>0</ns>
    <id>60057</id>
    <revision>
      <id>3425977</id>
      <parentid>3425913</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T13:25:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35693" xml:space="preserve">{{Infokutija sportska liga
| naslov                = Svjetsko prvenstvo u atletici
| trenutna_sezona       = 
| logo                  = 
| piksela               = 
| opis                  = 
| nekadašnji            = 
| zamijenjen            = 
| sport                 = [[Atletika]]
| osnovana              = 1983.
| izvršni_direktor      = 
| direktor              = 
| fame                  = 
| moto                  = 
| inauguralna           = 
| ekipe                 = 209 ([[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|2019]])
| singles               = 
| država                = 
| kontinent             = Svi
| ukinut                = 
| šampion               = 
| najviše_titula        = 
| kvalifikacije         = 
| TV                    = 
| vezana_takmičenja     = 
| osnivač               = 
| web_stranica          = 
}}
'''Svjetsko prvenstvo u atletici''' međunarodno je takmičenje atletičara koje se održava svake dvije godine, s tim da su prva tri održana u razmaku od četiri godine. Na takmičenjima učestvuje više od 200 atletskih saveza. 

== Historija ==
Ideja o osnivanju Svjetskog prvenstva u atletici pojavila se 1913, međutim, krovna atletska organizacija [[IAAF]] odlučila je da se [[Olimpijske igre]] posmatraju kao svjetsko prvenstvo za atletičare. Takav razvoj događaja bio je prihvaćen sve do 1976, kad je na [[Portoriko|Portoriku]], na sastanku Vijeća IAAF-a, odlučeno da se uspostavi novo takmičenje: Svjetsko prvenstvo u atletici.

Izbor za prvog domaćina pao je na [[Helsinki]], koji je 1983. ugostio više od 1.300 atletičara iz 153 države.

== Dosadašnja prvenstva ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center font-size:90%
|- 
! Prvenstvo
! Stadion
! Datum
! Discipline
! Sportisti
! Države
|-
| {{NaziviSPA|1983}}
| [[Olimpijski stadion (Helsinki)|Olimpijski stadion]]
| 7–14. august
| align=&quot;center&quot; | 41
| align=&quot;center&quot; | 1.355
| align=&quot;center&quot; | 153
|-
| {{NaziviSPA|1987}}
| [[Stadion &quot;Olimpico&quot;|Olimpico]]
| 28. august – 6. septembar
| align=&quot;center&quot; | 43
| align=&quot;center&quot; | 1.451
| align=&quot;center&quot; | 159
|-
| {{NaziviSPA|1991}}
| [[Olimpijski stadion (Tokio)|Olimpijski stadion]]
| 23. august – 1. septembar
| align=&quot;center&quot; | 43
| align=&quot;center&quot; | 1.517
| align=&quot;center&quot; | 167
|-
| {{NaziviSPA|1993}}
| [[Mercedes-Benz Arena|&quot;Gottlieb Daimler&quot;]]
| 13–22. august
| align=&quot;center&quot; | 44
| align=&quot;center&quot; | 1.689
| align=&quot;center&quot; | 187
|-
| {{NaziviSPA|1995}}
| [[Ullevi]]
| 5–13. august
| align=&quot;center&quot; |44
| align=&quot;center&quot; | 1.804
| align=&quot;center&quot; | 191
|-
| {{NaziviSPA|1997}}
| [[Olimpijski stadion (Atina)|Olimpijski stadion]]
| 1–10. august
| align=&quot;center&quot; |44
| align=&quot;center&quot; | 1.882
| align=&quot;center&quot; | 198
|-
| {{NaziviSPA|1999}}
| [[Olimpijski stadion (Sevilla)|Olimpijski stadion]]
| 20–29. august
| align=&quot;center&quot; |46
| align=&quot;center&quot; | 1.821
| align=&quot;center&quot; | 201
|-
| {{NaziviSPA|2001}}
| [[Stadion Komonvelta (Edmonton)|Stadion Komonvelta]]
| 3–12. august
| align=&quot;center&quot; | 46
| align=&quot;center&quot; | 1.677
| td align=&quot;center&quot; | 189
|-
| {{NaziviSPA|2003}}
| [[Stade de France]]
| 23–31. august 
| align=&quot;center&quot; |46
| align=&quot;center&quot; | 1.679
| align=&quot;center&quot; | 198
|-
| {{NaziviSPA|2005}}
| [[Olimpijski stadion (Helsinki)|Olimpijski stadion]]
| 6–14. august
| align=&quot;center&quot; |47
| align=&quot;center&quot; | 1.891
| align=&quot;center&quot; | 196
|-
| {{NaziviSPA|2007}}
| [[Stadion Nagai|Nagai]]
| 24. august – 2. septembar
| align=&quot;center&quot; | 47
| align=&quot;center&quot; | 1.978
| align=&quot;center&quot; | 200
|-
| {{NaziviSPA|2009}}
| [[Olimpijski stadion (Berlin)|Olimpijski stadion]]
| 15–23. august
| align=&quot;center&quot; | 47
| align=&quot;center&quot; | 2.101
| align=&quot;center&quot; | 202
|-
| {{NaziviSPA|2011}}
| [[Stadion Daegu|&quot;Daegu&quot;]]
| 27. august – 4. septembar
| align=&quot;center&quot; | 47
| align=&quot;center&quot; | 1.848
| align=&quot;center&quot; | 204
|-
| {{NaziviSPA|2013}}
| [[Stadion &quot;Lužnjiki&quot;|&quot;Lužnjiki&quot;]]
| 10–18. august
| align=&quot;center&quot; | 47
| align=&quot;center&quot; | 1.974
| align=&quot;center&quot; | 206
|-
| {{NaziviSPA|2015}}
| [[Nacionalni stadion (Peking)|Nacionalni stadion]]
| 22–30. august
| align=&quot;center&quot; | 47
| align=&quot;center&quot; | 1.936
| align=&quot;center&quot; | 205
|-
| {{NaziviSPA|2017}}
| [[Olimpijski stadion (London)|Olimpijski stadion]]
| 4–13. august
| align=&quot;center&quot; | 48
| align=&quot;center&quot; | 2.036
| align=&quot;center&quot; | 205
|-
| {{NaziviSPA|2019}}
| [[Međunarodni stadion &quot;Khalifa&quot;|&quot;Khalifa&quot;]]
| 27. septembar – 6. oktobar
| align=&quot;center&quot; | 49
| align=&quot;center&quot; | 1.972
| align=&quot;center&quot; | 209
|-
| {{NaziviSPA|2022}}
| [[Hayward Field]]
| 15–24. juli
| align=&quot;center&quot; | 49
| align=&quot;center&quot; | 1700+
| align=&quot;center&quot; | 180
|-
| {{NaziviSPA|2023}}
| [[Nacionalni atletski centar (Budimpešta)|Nacionalni atletski centar]]
| 18–27. august
| align=&quot;center&quot; |
| align=&quot;center&quot; | 
| align=&quot;center&quot; | 
|}

== Vječna tabela medalja ==
[[Datoteka:BLASER Wikipedia final 2.svg|mini|200px|desno|Proporcionalna karta svijeta koja prikazuje raspodjelu medalja sa svjetskih prvenstava u atletici po državama]]
''Stanje nakon SP 2022.''
{|{{RankedMedalTable|class=wikitable zebra sortable}}
|-
|| '''1.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|USA}} || 183 || 126 || 105 || '''414'''
|-
|| '''2.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|KEN}} || 62 || 55 || 44 || '''161'''
|-
|| '''3.''' ||align=left| ''{{ZastavaSPA|RUS}}'' || 42 || 52 || 48 || '''142'''
|-
|| '''4.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|GER}} || 39 || 36 || 48 || '''123'''
|-
|| '''5.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|JAM}} || 37 || 56 || 44 || '''137'''
|-
|| '''6.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ETH}} || 33 || 34 || 28 || '''95'''
|-
|| '''7.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|GBR}} || 31 || 37 || 43 || '''111'''
|-
|| '''8.''' ||align=left| ''{{ZastavaSPA|URS}}'' || 23 || 27 || 28 || '''78'''
|-
|| '''9.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|CHN}} || 22 || 26 || 26 || '''74'''
|-
|| '''10.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|CUB}} || 22 || 24 || 14 || '''60'''
|-
|| '''11.''' ||align=left| ''{{ZastavaSPA|GDR}}'' || 21 || 19 || 16 || '''56'''
|-
|| '''12.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|POL}} || 20 || 18 || 25 || '''63'''
|-
|| '''13.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|CZE}} || 15 || 5 || 6 || '''26'''
|-
|| '''14.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|FRA}} || 14 || 18 || 23 || '''55'''
|-
|| '''15.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|AUS}} || 14 || 14 || 11 || '''39'''
|-
|| '''16.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ITA}} || 12 || 16 || 19 || '''47'''
|-
|| '''17.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|RSA}} || 12 || 7 || 8 || '''27'''
|-
|| '''18.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|UKR}} || 11 || 14 || 16 || '''41
|-
|| '''19.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|MAR}} || 11 || 12 || 8 || '''31'''
|-
|| '''20.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|BLR}} || 10 || 11 || 12 || '''33'''
|-
|| '''21.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SWE}} || 10 || 6 || 8 || '''24'''
|-
|| '''22.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|NOR}} || 10 || 5 || 5 || '''20'''
|-
|| '''23.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|BAH}} || 9 || 9 || 8 || '''26'''
|-
|| '''24.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ESP}} || 7 || 18 || 16 || '''41'''
|-
|| '''25.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|CAN}} || 7 || 16 || 17 || '''40'''
|-
|| '''26.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|JPN}} || 7 || 9 || 16 || '''32'''
|-
|| '''27.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|FIN}} || 7 || 8 || 7 || '''22'''
|-
|| '''28.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|POR}} || 7 || 7 || 9 || '''23'''
|-
|| '''29.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|BRN}} || 7 || 3 || 3 || '''13'''
|-
|| '''30.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ALG}} || 6 || 2 || 3 || '''11'''
|-
|| '''31.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|NZL}} || 6 || 1 || 1 || '''8'''
|-
|| '''32.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ROU}} || 5 || 8 || 11 || '''24'''
|-
|| '''33.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|NED}} || 5 || 8 || 10 || '''23'''
|-
|| '''34.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|GRE}} || 5 || 7 || 11 || '''23'''
|-
|| '''35.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|BUL}} || 5 || 3 || 8 || '''16'''
|-
|| '''36.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|UGA}} || 5 || 2 || 4 || '''11'''
|-
|| '''37.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|QAT}} || 5 || 2 || 3 || '''10'''
|-
|| '''38.''' ||align=left| ''{{ZastavaSPA|TCH}}'' || 4 || 4 || 3 || '''11'''
|-
|| '''39.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|CRO}} || 4 || 4 || 2 || '''10'''
|-
|| '''39.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|COL}} || 4 || 2 || 2 || '''8'''
|-
|| '''41.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|IRL}} || 4 || 2 || 0 || '''6'''
|-
|| '''42.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SUI}} || 4 || 0 || 5 || '''9'''
|-
|| – ||align=left| {{ZastavaSPA|ANA}}{{ref|a|[1]}} || 3 || 8 || 1 || '''12'''
|-
|| '''43.''' ||align=left| ''{{ZastavaSPA|FRG}}'' || 3 || 6 || 3 || '''12'''
|-
|| '''44.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|TTO}} || 3 || 5 || 7 || '''15'''
|-
|| '''45.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|MEX}} || 3 || 4 || 7 || '''14'''
|-
|| '''46.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|LTU}} || 3 || 3 || 2 || '''8'''
|-
|| '''47.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|DOM}} || 3 || 2 || 1 || '''6'''
|-
|| '''48.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ECU}} || 3 || 1 || 1 || '''5'''
|-
|| '''48.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|GRN}} || 3 || 1 || 1 || '''5'''
|-
|| '''48.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|MOZ}} || 3 || 1 || 1 || '''5'''
|-
|| '''51.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|DEN}} || 3 || 0 || 1 || '''4'''
|-
|| '''51.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|VEN}} || 3 || 0 || 1 || '''4'''
|-
|| '''53.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|BRA}} || 2 || 6 || 7 || '''15'''
|-
|| '''53.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|EST}} || 2 || 6 || 2 || '''10'''
|-
|| '''55.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|BEL}} || 2 || 2 || 7 || '''11'''
|-
|| '''56.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SLO}} || 2 || 1 || 3 || '''6'''
|-
|| '''57.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|TJK}} || 2 || 1 || 0 || '''3'''
|-
|| '''58.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|PER}} || 2 || 0 || 0 || '''2'''
|-
|| '''59.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|NGR}} || 1 || 5 || 5 || '''11'''
|-
|| '''60.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|NAM}} || 1 || 4 || 1 || '''6'''
|-
|| '''61.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|KAZ}} || 1 || 3 || 5 || '''9'''
|-
|| '''62.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|TUR}} || 1 || 3 || 0 || '''4'''
|-
|| '''63.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ZAM}} || 1 || 2 || 0 || '''3'''
|-
|| '''64.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|TUN}} || 1 || 1 || 1 || '''3'''
|-
|| '''65.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|BOT}} || 1 || 1 || 0 || '''2'''
|-
|| '''65.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ERI}} || 1 || 1 || 0 || '''2'''
|-
|| '''65.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|PAN}} || 1 || 1 || 0 || '''2'''
|-
|| '''68.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SKN}} || 1 || 0 || 4 || '''5'''
|-
|| '''69.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SVK}} || 1 || 0 || 3 || '''4'''
|-
|| '''70.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SYR}} || 1 || 0 || 2 || '''3'''
|-
|| '''71.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|BAR}} || 1 || 0 || 1 || '''1'''
|-
|| '''71.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SEN}} || 1 || 0 || 1 || '''2'''
|-
|| '''71.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SOM}} || 1 || 0 || 1 || '''2'''
|-
|| '''74.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|PRK}} || 1 || 0 || 0 || '''1'''
|-
|| '''75.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|HUN}} || 0 || 7 || 7 || '''14'''
|-
|| '''76.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|CIV}} || 0 || 4 || 1 || '''5'''
|-
|| '''77.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ISR}} || 0 || 2 || 2 || '''4'''
|-
|| '''78.''' || align=left| {{ZastavaSPA|BDI}} || 0 || 2 || 1 || '''3'''
|-
|| '''78.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|DJI}} || 0 || 2 || 1 || '''3'''
|-
|| '''78.''' || align=left| {{ZastavaSPA|PUR}} || 0 || 2 || 1 || '''3'''
|-
|| '''81.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|CMR}} || 0 || 2 || 0 || '''2'''
|-
|| '''82.''' || align=left| {{ZastavaSPA|AUT}} || 0 || 1 || 3 || '''4'''
|-
|| '''83.''' || align=left| {{ZastavaSPA|BIH}} || 0 || 1 || 1 || '''2'''
|-
|| '''83.''' || align=left| {{ZastavaSPA|BUR}} || 0 || 1 || 1 || '''2'''
|-
|| '''83.''' || align=left| {{ZastavaSPA|GHA}} || 0 || 1 || 1 || '''2'''
|-
|| '''83.''' || align=left| {{ZastavaSPA|IND}} || 0 || 1 || 1 || '''2'''
|-
|| '''83.''' || align=left| {{ZastavaSPA|KOR}} || 0 || 1 || 1 || '''2'''
|-
|| '''83.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|CYP}} || 0 || 1 || 1 || '''2'''
|-
|| '''83.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|LAT}} || 0 || 1 || 1 || '''2'''
|-
|| '''83.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SUR}} || 0 || 1 || 1 || '''2'''
|-
|| '''83.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SRI}} || 0 || 1 || 1 || '''2'''
|-
|| '''83.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|TAN}} || 0 || 1 || 1 || '''2'''
|-
|| '''93.''' || align=left| {{ZastavaSPA|BER}} || 0 || 1 || 0 || '''1'''
|-
|| '''93.''' || align=left| {{ZastavaSPA|EGY}} || 0 || 1 || 0 || '''1'''
|-
|| '''93.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SUD}} || 0 || 1 || 0 || '''1'''
|-
|| '''96.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SRB}} || 0 || 0 || 3 || '''3'''
|-
|| '''97.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ASA}} || 0 || 0 || 1 || '''1'''
|-
|| '''97.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|DMA}} || 0 || 0 || 1 || '''1'''
|-
|| '''97.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|PHI}} || 0 || 0 || 1 || '''1'''
|-
|| '''97.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|HAI}} || 0 || 0 || 1 || '''1'''
|-
|| '''97.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|IRI}} || 0 || 0 || 1 || '''1'''
|-
|| '''97.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|CAY}} || 0 || 0 || 1 || '''1'''
|-
|| '''97.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|KSA}} || 0 || 0 || 1 || '''1'''
|-
|| '''97.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ZIM}} || 0 || 0 || 1 || '''1'''
|-
|- class=&quot;sortbottom&quot;
! colspan=2|Ukupno || 828 || 836 || 830 || 2494
|}
;Napomene
{{note|a|[1]}} – {{flag|ANA}} je ime pod kojim su atletičari iz Rusije nastupili na prvenstvima 2017. i 2019. Njihove medalje nisu uključene u zvaničnu tabelu medalja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.iaaf.org/competitions/iaaf-world-championships/iaaf-world-championships-london-2017-5151/medaltable|title=IAAF: IAAF World Championships London 2017 Medal Table - iaaf.org|publisher=IAAF|access-date=7. 10. 2019|archive-date=14. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170814090627/https://www.iaaf.org/Competitions/iaaf-world-championships/iaaf-world-championships-london-2017-5151/medaltable|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Višestruki osvajači medalja ==
{{col-begin}}
{{col-break|width=30%}}
;Muškarci
Šesnaest atletičara osvojilo je najmanje šest medalja.&lt;ref name=&quot;book19&quot;&gt;{{cite web|url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-championships/oregon22/news/news/world-championships-oregon-statistics-handbook|title=World Athletics Championships Oregon 22 – Statistics Handbook |publisher= worldathletics.org |access-date=12. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:100%;
!Atletičar!!Discipline!!Zlato!!Srebro!!Bronza!!Ukupno
|-
| align=left| {{ZD|JAM}} [[Usain Bolt]] || 3 || 11 || 2 || 1 || 14
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[LaShawn Merritt]] || 2 || 8 || 3 || 0 || 11
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Carl Lewis]] || 4 || 8 || 1 || 1 || 10
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Justin Gatlin]] || 3 || 4 || 6 || 0 || 10
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Michael Johnson (sprinter)|Michael Johnson]] || 3 || 8 || 0 || 0 || 8
|-
| align=left| {{ZD|VB}} [[Mohamed Farah]] || 2 || 6 || 2 || 0 ||8
|-
| align=left| {{ZD|KEN}} [[Ezekiel Kemboi]] || 1 || 4 || 3 || 0 || 7
|-
| align=left| {{ZD|ETI}} [[Haile Gebrselassie]] || 2 || 4 || 2 || 1 || 7
|-
| align=left| {{ZD|SSSR}} {{ZD|UKR}} [[Sergej Bubka]] || 1 || 6 || 0 || 0 || 6
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Jeremy Wariner]] || 2 || 5 || 1 || 0 || 6
|-
| align=left| {{ZD|ETI}} [[Kenenisa Bekele]] || 2 || 5 || 0 || 1 || 6
|-
| align=left| {{ZD|NJE}} [[Lars Riedel]] || 1 || 5 || 0 || 1 || 6
|-
| align=left| {{ZD|MAR}} [[Hicham El Guerrouj]] || 2 || 4 || 2 || 0 || 6
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Butch Reynolds]] || 2 || 3 || 2 || 1 || 6
|-
| align=left| {{ZD|KEN}} {{ZD|SAD}} [[Bernard Lagat]] || 2 || 2 || 3 || 1 || 6
|-
| align=left| {{ZD|JAM}} [[Greg Haughton]] || 2 || 0 || 4 || 2 || 6
|}

;Žene
Dvadeset četiri atletičarke osvojile su najmanje šest medalja.&lt;ref name=book19/&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:100%;
!Atletičarka!!Discipline!!Zlato!!Srebro!!Bronza!!Ukupno
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Allyson Felix]] || 5 || 14 || 3 || 3 || 20
|-
| align=left| {{ZD|JAM}} [[Shelly-Ann Fraser-Pryce]] || 3 || 10 || 4 || 0 || 14
|-
| align=left| {{ZD|JAM}} [[Merlene Ottey]] || 3 || 3 || 4 || 7 || 14
|-
| align=left| {{ZD|JAM}} [[Veronica Campbell Brown]] || 3 || 3 || 7 || 1 || 11
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Jearl Miles Clark]] || 2 || 4 || 3 || 2 || 9
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Gail Devers]] || 3 || 5 || 3 || 0 || 8
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Gwen Torrence]] || 4 || 3 || 4 || 1 || 8
|-
| align=left| {{ZD|JAM}} [[Shericka Jackson]] || 5 || 3 || 2 || 3 || 8
|-
| align=left| {{ZD|VB}} [[Christine Ohuruogu]] || 2 || 2 || 1 || 5 || 8
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Sanya Richards-Ross]] || 2 || 5 || 2 || 0 || 7
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Carmelita Jeter]] || 3 || 3 || 1 || 3 || 7 
|-
| align=left| {{ZD|RUS}} [[Julija Pečonkina|Julija Pečonkina (Nosova)]] || 2 || 2 || 3 || 2 || 7
|-
| align=left| {{ZD|KIN}} [[Gong Lijiao]] || 1 || 2 || 2 || 3 || 7
|-
| align=left| {{ZD|JAM}} [[Beverly McDonald]] || 2 || 1 || 4 || 2 || 7
|-
| align=left| {{ZD|JAM}} [[Lorraine Fenton|Lorraine Fenton (Graham)]] || 2 || 1 || 3 || 3 || 7
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Jessica Beard]] || 2 || 5 || 1 || 0 || 6
|-
| align=left| {{ZD|ETI}} [[Tirunesh Dibaba]] || 2 || 5 || 1 || 0 || 6
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Natasha Hastings]] || 1 || 5 || 1 || 0 || 6
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Kerron Stewart]] || 2 || 3 || 3 || 0 || 6
|-
| align=left| {{ZD|NJDR}} {{ZD|NJE}} [[Heike Drechsler|Heike Drechsler (Daute)]] || 3 || 2 || 2 || 2 || 6
|-
| align=left| {{ZD|JAM}} [[Novlene Williams-Mills]] || 2 || 1 || 4 || 1 || 6
|-
| align=left| {{ZD|VB}} [[Dina Asher-Smith]] || 3 || 1 || 3 || 2 || 6
|-
| align=left| {{ZD|SSSR}} {{ZD|RUS}}  [[Irina Privalova]] || 4 || 1 || 3 || 2 || 6
|-
| align=left| {{ZD|NJE}} [[Grit Breuer]] || 3 || 1 || 2 || 3 || 6
|}
{{col-end}}

== Višestruki prvaci ==
'''Podebljano''' su napisani aktivni atletičari te najveći broj medalja među svim atletičarima (uključujući one koji nisu uključeni u ove tabele) po tipu.

=== Muškarci ===
==== Sve discipline ====
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; width=90% style=&quot;text-align:center;&quot;
|- style=&quot;background-color:#EDEDED;&quot;
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:1em&quot; | Plasman
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:15%&quot; | Atletičar
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Discipline
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Od
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Do
! style=&quot;background:    gold; width:7%&quot; | Zlato
! style=&quot;background:  silver; width:7%&quot; | Srebro
! style=&quot;background: #CC9966; width:7%&quot; | Bronza
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:7%&quot; |Ukupno
|-
| 1. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|JAM}} [[Usain Bolt]] || [[100 metara|100 m]] / [[200 metara|200 m]] / [[4 × 100 metara|4 × 100 m]] || 2007. || 2017. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | '''11''' || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 2 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | '''14'''
|-align=&quot;center&quot;
| 2. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} '''[[LaShawn Merritt]]''' || [[400 metara|400 m]] / [[4 × 400 metara|4 × 400 m]] || 2005. || 2015. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{0|*}} 8 * || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 3 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | {{0|*}} 11 *
|-align=&quot;center&quot;
| 3. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Carl Lewis]] || [[100 metara|100 m]] / [[200 metara|200 m]] / [[4 × 100 metara|4 × 100 m]] / [[skok u dalj]] || 1983. || 1993. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 8 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 10
|-align=&quot;center&quot;
| 4. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Michael Johnson (sprinter)|Michael Johnson]] || [[200 metara|200 m]] / [[400 metara|400 m]] / [[4 × 400 metara|4 × 400 m]] || 1991. || 1999. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 8 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 8
|-align=&quot;center&quot;
| 5. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|VB}} '''[[Mohamed Farah]]''' || [[5000 metara|5000 m]] / [[10.000 metara|10.000 m]] || 2011. || 2017. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 6 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 2 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 8
|-align=&quot;center&quot;
| 6. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SSSR}} {{ZD|UKR}}  [[Sergej Bubka]] || [[Skok s motkom]] || 1983. || 1997. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 6 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
| 7. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Jeremy Wariner]] || [[400 metara|400 m]] / [[4 × 400 metara|4 × 400 m]] || 2005. || 2009. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;| 8. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|ETI}} '''[[Kenenisa Bekele]]''' || [[5000 metara|5000 m]] / [[10.000 metara|10.000 m]] || 2003. || 2009. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Lars Riedel]] || [[Bacanje diska]] || 1991. || 2001. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;| 10. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|POLJ}} '''[[Paweł Fajdek]]''' || [[Bacanje kladiva]] || 2013. || 2022. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 5
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Maurice Greene (atletičar)|Maurice Greene]] || [[100 metara|100 m]] / [[200 metara|200 m]] / [[4 × 100 metara|4 × 100 m]] || 1997. || 2001. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 5
|}
&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt; uključujući jednu štafetnu medalju kada je nastupio samo u kvalifikacijama

==== Pojedinačne discipline ====
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; width=90% style=&quot;text-align:center;&quot;
|- style=&quot;background-color:#EDEDED;&quot;
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:1em&quot; | Plasman
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Atletičar
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Discipline
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Od
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Do
! style=&quot;background:    gold; width:7%&quot; | Zlato
! style=&quot;background:  silver; width:7%&quot; | Srebro
! style=&quot;background: #CC9966; width:7%&quot; | Bronza
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:7%&quot; |Ukupno
|-
| 1. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|JAM}} [[Usain Bolt]] || [[100 metara|100 m]] / [[200 metara|200 m]] || 2007. || 2017. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | '''7''' || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | '''9'''
|-align=&quot;center&quot;
| 2. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|VB}} '''[[Mohamed Farah]]''' || [[5000 metara|5000 m]] / [[10.000 metara|10.000 m]] || 2011. || 2017. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 6 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 2 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 8
|-align=&quot;center&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;| 3. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SSSR}} {{ZD|UKR}} [[Sergej Bubka]] || [[Skok s motkom]] || 1983. || 1997. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 6 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Michael Johnson (sprinter)|Michael Johnson]] || [[200 metara|200 m]] / [[400 metara|400 m]] || 1991. || 1999. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 6 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
| 5. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Carl Lewis]] || [[100 metara|100 m]] / [[200 metara|200 m]] / [[skok u dalj]] || 1983. || 1993. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 7
|-align=&quot;center&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;| 6. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|ETI}} '''[[Kenenisa Bekele]]''' || [[5000 metara|5000 m]] / [[10.000 metara|10.000 m]] || 2003. || 2009. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Lars Riedel]] || [[Bacanje diska]] || 1991. || 2001. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
| 8. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|POLJ}} '''[[Paweł Fajdek]]''' || [[Bacanje kladiva]] || 2013. || 2022. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 5
|-align=&quot;center&quot;
| 9. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|KEN}} [[Ezekiel Kemboi]] || [[3000 m s preprekama|3000 m prepreke]] || 2003. || 2015. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 3 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 7
|-align=&quot;center&quot;
| 10. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|ETI}} [[Haile Gebrselassie]] || [[5000 metara|5000 m]] / [[10.000 metara|10.000 m]] || 1993. || 2003. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 2 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 7
|}

=== Žene ===
==== Sve discipline ====
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; width=90% style=&quot;text-align:center;&quot;
|- style=&quot;background-color:#EDEDED;&quot;
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:1em&quot; | Plasman
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:18%&quot; | Atletičarka
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Discipline
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Od
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Do
! style=&quot;background:    gold; width:8%&quot; | Zlato
! style=&quot;background:  silver; width:6%&quot; | Srebro
! style=&quot;background: #CC9966; width:6%&quot; | Bronza
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:8%&quot; |Ukupno
|-
| 1. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Allyson Felix]] || [[200 metara|200 m]] / [[400 metara|400 m]] / [[4 × 100 metara|4 × 100 m]] / [[4 × 400 metara|4 × 400 m]] / [[4 × 400 metara|mješovita štafeta 4 × 400 m]] || 2005. || 2022. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | '''{{0|**}} 14 **''' || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 3 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 3 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | '''{{0|**}} 20 **'''
|-align=&quot;center&quot;
| 2. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|JAM}} '''[[Shelly-Ann Fraser-Pryce]]''' || [[100 metara|100 m]] / [[200 metara|200 m]] / [[4 × 100 metara|4 × 100 m]] || 2007. || 2022. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 10 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{0|*}} 4 * || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | {{0|*}} 14 *
|-align=&quot;center&quot;
| 3. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Gail Devers]] || [[100 metara|100 m]] / [[100 m s preponama|100 m prepone]] / [[4 × 100 metara|4 × 100 m]] || 1991. || 2001. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 3 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 8
|-align=&quot;center&quot;
| 4. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Sanya Richards-Ross]] || [[400 metara|400 m]] / [[4 × 400 metara|4 × 400 m]] || 2003. || 2015. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 2 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 7
|-align=&quot;center&quot;
|rowspan=&quot;3&quot;| 5. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} '''[[Jessica Beard]]''' || [[4 × 400 metara|4 × 400 m]] / [[4 × 400 metara|mješovita štafeta 4 × 400 m]] || 2009. || 2019. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{0|***}} 5 *** || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{0|*}} 1 * || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | {{0|****}} 6 ****
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ETI}} [[Tirunesh Dibaba]] || [[5000 metara|5000 m]] / [[10.000 metara|10.000 m]] || 2003. || 2017. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} '''[[Natasha Hastings]]''' || [[4 × 400 metara|4 × 400 m]] || 2007. || 2017. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{0|****}} 5 **** || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | {{0|****}} 6 ****
|-align=&quot;center&quot;
| 8. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Jearl Miles Clark]] || [[400 metara|400 m]] / [[4 × 400 metara|4 × 400 m]] || 1993. || 2003. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 3 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 2 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 9
|-align=&quot;center&quot;
|rowspan=&quot;3&quot;| 9. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|NZL}} [[Valerie Adams|Valerie Adams (Vili)]] || [[Bacanje kugle]] || 2005. || 2013. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 5
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|KEN}} [[Vivian Cheruiyot]] || [[5000 metara|5000 m]] / [[10.000 metara|10.000 m]] || 2007. || 2015. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 5
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|KIN}} '''[[Liu Hong (brzohodačica)|Liu Hong]]''' || [[Brzo hodanje na 20 km|Hodanje 20 km]] || 2009. || 2019. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 5
|}
&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt; uključujući jednu štafetnu medalju kada je nastupila samo u kvalifikacijama &lt;BR&gt;
&lt;nowiki&gt;**&lt;/nowiki&gt; uključujući dvije štafetne medalje kada je nastupila samo u kvalifikacijama &lt;BR&gt;
&lt;nowiki&gt;***&lt;/nowiki&gt; uključujući tri štafetne medalje kada je nastupila samo u kvalifikacijama &lt;BR&gt;
&lt;nowiki&gt;****&lt;/nowiki&gt; uključujući četiri štafetne medalje kada je nastupila samo u kvalifikacijama

==== Pojedinačne discipline ====
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; width=90% style=&quot;text-align:center;&quot;
|- style=&quot;background-color:#EDEDED;&quot;
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:1em&quot; | Plasman
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:18%&quot; | Atletičarka
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Discipline
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Od
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Do
! style=&quot;background:    gold; width:8%&quot; | Zlato
! style=&quot;background:  silver; width:6%&quot; | Srebro
! style=&quot;background: #CC9966; width:6%&quot; | Bronza
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:8%&quot; |Ukupno
|-
| 1. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|JAM}} '''[[Shelly-Ann Fraser-Pryce]]''' || [[100 metara|100 m]] / [[200 metara|200 m]] || 2009. || 2022. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | '''6''' || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 7
|-align=&quot;center&quot;
| 2. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|ETI}} [[Tirunesh Dibaba]] || [[5000 metara|5000 m]] / [[10.000 metara|10.000 m]] || 2003. || 2017. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
| 3. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Gail Devers]] || [[100 metara|100 m]] / [[100 m s preponama|100 m prepone]] || 1991. || 2001. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 2 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
| 4. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Allyson Felix]] || [[200 metara|200 m]] / [[400 metara|400 m]] || 2005. || 2017. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 2 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 7
|-align=&quot;center&quot;
|rowspan=&quot;3&quot;| 5. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|NZL}} [[Valerie Adams|Valerie Adams (Vili)]] || [[Bacanje kugle]] || 2005. || 2013. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 5
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|KEN}} [[Vivian Cheruiyot]] || [[5000 metara|5000 m]] / [[10.000 metara|10.000 m]] || 2007. || 2015. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 5
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|KIN}} '''[[Liu Hong (brzohodačica)|Liu Hong]]''' || [[Brzo hodanje na 20 km|Hodanje 20 km]] || 2009. || 2019. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 5
|-align=&quot;center&quot;
|rowspan=&quot;3&quot;| 8. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Jackie Joyner-Kersee]] || [[Sedmoboj]] / [[skok u dalj]] || 1987. || 1993. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 4
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} '''[[Brittney Reese]]''' || [[Skok u dalj]] || 2009. || 2017. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 4
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|POLJ}} '''[[Anita Włodarczyk]]''' || [[Bacanje kladiva]] || 2009. || 2017. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 4
|}

== Svjetski rekordi ==
Dosad je na svjetskim prvenstvima postignuto 35 [[Svjetski rekordi u atletici|svjetskih rekorda]]: 18 muških, 15 ženskih i dva u mješovitoj štafeti.
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!Spol
!Disciplina
!Rekord
!Atletičar(ka)
!Datum
|-
|M || [[4 × 100 metara]] || 37.86 || {{ZID|SAD|ime=SAD}}&lt;br/&gt;[[Emmit King]]&lt;br/&gt;[[Willie Gault]]&lt;br/&gt;[[Calvin Smith]]&lt;br/&gt;[[Carl Lewis]] || 10. 8. 1983.
|-
|rowspan=2|Ž || [[400 metara]] || 47.99 || {{ZD|ČSSR}} [[Jarmila Kratochvílová]] || 10. 8. 1983.
|-
|[[Skok u vis]] || 2,09 m || {{ZD|BUG}} [[Stefka Kostadinova]] || 30. 8. 1987.
|-
|rowspan=6|M || [[100 metara]] || 9.86 || {{ZD|SAD}} [[Carl Lewis]] || 25. 8. 1991.
|-
|[[Skok u dalj]] || 8,95 m || {{ZD|SAD}} [[Mike Powell (atletičar)|Mike Powell]] || 30. 8. 1991.
|-
|[[4 × 100 metara]] || 37.50 || {{ZID|SAD|ime=SAD}}&lt;br/&gt;[[Andre Cason]]&lt;br/&gt;[[Leroy Burrell]]&lt;br/&gt;[[Dennis Mitchell]]&lt;br/&gt;[[Carl Lewis]] || 1. 9. 1991.
|-
|[[110 m s preponama]] || 12.91 || {{ZD|VB}} [[Colin Jackson]] || 20. 8. 1993.
|-
|[[4 × 100 metara]] || 37.40 || {{ZID|SAD|ime=SAD}}&lt;br/&gt;[[Jon Drummond]]&lt;br/&gt;[[Andre Cason]]&lt;br/&gt;[[Dennis Mitchell]]&lt;br/&gt;[[Leroy Burrell]] || 21. 8. 1993.
|-
|[[4 × 400 metara]] || 2:54.29 || {{ZID|SAD|ime=SAD}}&lt;br/&gt;[[Andrew Valmon]]&lt;br/&gt;[[Quincy Watts]]&lt;br/&gt;[[Butch Reynolds]]&lt;br/&gt;[[Michael Johnson (sprinter)|Michael Johnson]] || 22. 8. 1993.
|-
|rowspan=2|Ž || [[400 m s preponama]] || 52.74 || {{ZD|VB}} [[Sally Gunnell]] || 19. 8. 1993.
|-
|rowspan=3|[[Troskok]] || 15,09 m || {{ZD|RUS}} [[Ana Birjukova]] || 21. 8. 1993.
|-
|rowspan=2|M || 18,16 m || rowspan=2|{{ZD|VB}} [[Jonathan Edwards]] || rowspan=2|7. 8. 1995.
|-
|18,29 m
|-
|rowspan=2|Ž || [[400 m s preponama]] || 52.61 || {{ZD|SAD}} [[Kim Batten]] || 11. 8. 1995.
|-
|[[Troskok]] || 15,50 m || {{ZD|UKR}} [[Inesa Kravec]] || 10. 8. 1995.
|-
|M || [[400 metara]] || 43.18 || {{ZD|SAD}} [[Michael Johnson (sprinter)|Michael Johnson]] || 26. 8. 1999.
|-
|Ž || [[Skok s motkom]] || 4,60 m || {{ZD|SAD}} [[Stacy Dragila]] || 21. 8. 1999.
|-
|rowspan=2|M || [[Brzo hodanje na 20 km]] || 1:17:21 || {{ZD|EKV}} [[Jefferson Pérez]] || 23. 8. 2003.
|-
|[[Brzo hodanje na 50 km]] || 3:36:03 || {{ZD|POLJ}} [[Robert Korzeniowski]] || 27. 8. 2003.
|-
|rowspan=3|Ž || [[Skok s motkom]] || 5,01 m || {{ZD|RUS}} [[Jelena Isinbajeva]] || 12. 8. 2005.
|-
|[[Bacanje koplja]] || 71,70 m || {{ZD|KUB}} [[Osleidys Menéndez]] || 14. 8. 2005.
|-
|[[Brzo hodanje na 20 km]] || 1:25:41 || {{ZD|RUS}} [[Olimpijada Ivanova]] || 7. 8. 2005.
|-
|rowspan=3|M || [[100 metara]] || 9.58 || {{ZD|JAM}} [[Usain Bolt]] || 16. 8. 2009.
|-
|[[200 metara]] || 19.19 || {{ZD|JAM}} [[Usain Bolt]] || 20. 8. 2009.
|-
|[[4 × 100 metara]] || 37.31 || {{ZID|Jamajka}}&lt;br/&gt;[[Steve Mullings]]&lt;br/&gt;[[Michael Frater]]&lt;br/&gt;[[Usain Bolt]]&lt;br/&gt;[[Asafa Powell]] ||  22. 8. 2009.
|-
|Ž || [[Bacanje kladiva]] || 77,96 m || {{ZD|POLJ}} [[Anita Włodarczyk]] || 22. 8. 2009.
|-
|rowspan=2|M || [[4 × 100 metara]] || 37.04 || {{ZID|Jamajka}}&lt;br/&gt;[[Nesta Carter]]&lt;br/&gt;[[Michael Frater]]&lt;br/&gt;[[Yohan Blake]]&lt;br/&gt;[[Usain Bolt]] || 4. 9. 2011.
|-
|[[Desetoboj]] || 9045 bodova || {{ZD|SAD}} [[Ashton Eaton]] || 29. 8. 2015.
|-
|Ž || [[Brzo hodanje na 50 km]] || 4:05:56 || {{ZD|POR}} [[Inês Henriques]] || 13. 8. 2017.
|-
|rowspan=2|Mješovito || rowspan=2|[[4 × 400 metara]] || 3:12.42 || {{ZID|SAD|ime=SAD}}&lt;br/&gt;[[Tyrell Richard]]&lt;br/&gt;[[Jessica Beard]]&lt;br/&gt;[[Jasmine Blocker]]&lt;br/&gt;[[Obi Igbokwe]] || 28. 9. 2019.
|-
|3:09.34 || {{ZID|SAD|ime=SAD}}&lt;br/&gt;[[Wil London|Wilbert London III]]&lt;br/&gt;[[Allyson Felix]]&lt;br/&gt;[[Courtney Okolo]]&lt;br/&gt;[[Michael Cherry (atletičar)|Michael Cherry]] || 29. 9. 2019.
|-
|rowspan=3|Ž || rowspan=2|[[400 m s preponama]] || 52.16 || {{ZD|SAD}} [[Dalilah Muhammad]] || 4. 10. 2019.
|-
|50.68 || {{ZD|SAD}} [[Sydney McLaughlin]] || 22. 7. 2022.
|-
|[[100 m s preponama]] || 12.12 || {{ZD|NIG}} [[Tobi Amusan]] || 24. 7. 2022.
|-
|M || [[Skok s motkom]] || 6,21 m || {{ZD|ŠVE}} [[Armand Duplantis]] || 24. 7. 2022.
|}

== Također pogledajte ==
* [[Svjetski atletičar godine]]
* [[Svjetski prvaci u atletici]]
* [[Svjetske prvakinje u atletici]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|World Championships in Athletics}}
* [http://www.iaaf.org/results/pastChampionships/index.html Rezultati na prvenstvima do danas] {{en simbol}}

[[Kategorija:Atletika]]
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u atletici|*]]</text>
      <sha1>b60sho8qhihbuwqa41q5ids7rku17sq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425983</id>
      <parentid>3425977</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T13:42:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35674" xml:space="preserve">{{Infokutija sportska liga
| naslov                = Svjetsko prvenstvo u atletici
| trenutna_sezona       = 
| logo                  = 
| piksela               = 
| opis                  = 
| nekadašnji            = 
| zamijenjen            = 
| sport                 = [[Atletika]]
| osnovana              = 1983.
| izvršni_direktor      = 
| direktor              = 
| fame                  = 
| moto                  = 
| inauguralna           = 
| ekipe                 = 209 ([[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|2019]])
| singles               = 
| država                = 
| kontinent             = Svi
| ukinut                = 
| šampion               = 
| najviše_titula        = 
| kvalifikacije         = 
| TV                    = 
| vezana_takmičenja     = 
| osnivač               = 
| web_stranica          = 
}}
'''Svjetsko prvenstvo u atletici''' međunarodno je takmičenje atletičara koje se održava svake dvije godine, s tim da su prva tri održana u razmaku od četiri godine. Na takmičenjima učestvuje više od 200 atletskih saveza. 

== Historija ==
Ideja o osnivanju Svjetskog prvenstva u atletici pojavila se 1913, međutim, krovna atletska organizacija [[IAAF]] odlučila je da se [[Olimpijske igre]] posmatraju kao svjetsko prvenstvo za atletičare. Takav razvoj događaja bio je prihvaćen sve do 1976, kad je na [[Portoriko|Portoriku]], na sastanku Vijeća IAAF-a, odlučeno da se uspostavi novo takmičenje: Svjetsko prvenstvo u atletici.

Izbor za prvog domaćina pao je na [[Helsinki]], koji je 1983. ugostio više od 1.300 atletičara iz 153 države.

== Dosadašnja prvenstva ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center font-size:90%
|- 
! Prvenstvo
! Stadion
! Datum
! Discipline
! Sportisti
! Države
|-
| {{NaziviSPA|1983}}
| [[Olimpijski stadion (Helsinki)|Olimpijski stadion]]
| 7–14. august
| align=&quot;center&quot; | 41
| align=&quot;center&quot; | 1.355
| align=&quot;center&quot; | 153
|-
| {{NaziviSPA|1987}}
| [[Stadion &quot;Olimpico&quot;|Olimpico]]
| 28. august – 6. septembar
| align=&quot;center&quot; | 43
| align=&quot;center&quot; | 1.451
| align=&quot;center&quot; | 159
|-
| {{NaziviSPA|1991}}
| [[Olimpijski stadion (Tokio)|Olimpijski stadion]]
| 23. august – 1. septembar
| align=&quot;center&quot; | 43
| align=&quot;center&quot; | 1.517
| align=&quot;center&quot; | 167
|-
| {{NaziviSPA|1993}}
| [[Mercedes-Benz Arena|&quot;Gottlieb Daimler&quot;]]
| 13–22. august
| align=&quot;center&quot; | 44
| align=&quot;center&quot; | 1.689
| align=&quot;center&quot; | 187
|-
| {{NaziviSPA|1995}}
| [[Ullevi]]
| 5–13. august
| align=&quot;center&quot; |44
| align=&quot;center&quot; | 1.804
| align=&quot;center&quot; | 191
|-
| {{NaziviSPA|1997}}
| [[Olimpijski stadion (Atina)|Olimpijski stadion]]
| 1–10. august
| align=&quot;center&quot; |44
| align=&quot;center&quot; | 1.882
| align=&quot;center&quot; | 198
|-
| {{NaziviSPA|1999}}
| [[Olimpijski stadion (Sevilla)|Olimpijski stadion]]
| 20–29. august
| align=&quot;center&quot; |46
| align=&quot;center&quot; | 1.821
| align=&quot;center&quot; | 201
|-
| {{NaziviSPA|2001}}
| [[Stadion Komonvelta (Edmonton)|Stadion Komonvelta]]
| 3–12. august
| align=&quot;center&quot; | 46
| align=&quot;center&quot; | 1.677
| td align=&quot;center&quot; | 189
|-
| {{NaziviSPA|2003}}
| [[Stade de France]]
| 23–31. august 
| align=&quot;center&quot; |46
| align=&quot;center&quot; | 1.679
| align=&quot;center&quot; | 198
|-
| {{NaziviSPA|2005}}
| [[Olimpijski stadion (Helsinki)|Olimpijski stadion]]
| 6–14. august
| align=&quot;center&quot; |47
| align=&quot;center&quot; | 1.891
| align=&quot;center&quot; | 196
|-
| {{NaziviSPA|2007}}
| [[Stadion Nagai|Nagai]]
| 24. august – 2. septembar
| align=&quot;center&quot; | 47
| align=&quot;center&quot; | 1.978
| align=&quot;center&quot; | 200
|-
| {{NaziviSPA|2009}}
| [[Olimpijski stadion (Berlin)|Olimpijski stadion]]
| 15–23. august
| align=&quot;center&quot; | 47
| align=&quot;center&quot; | 2.101
| align=&quot;center&quot; | 202
|-
| {{NaziviSPA|2011}}
| [[Stadion Daegu|&quot;Daegu&quot;]]
| 27. august – 4. septembar
| align=&quot;center&quot; | 47
| align=&quot;center&quot; | 1.848
| align=&quot;center&quot; | 204
|-
| {{NaziviSPA|2013}}
| [[Stadion &quot;Lužnjiki&quot;|&quot;Lužnjiki&quot;]]
| 10–18. august
| align=&quot;center&quot; | 47
| align=&quot;center&quot; | 1.974
| align=&quot;center&quot; | 206
|-
| {{NaziviSPA|2015}}
| [[Nacionalni stadion (Peking)|Nacionalni stadion]]
| 22–30. august
| align=&quot;center&quot; | 47
| align=&quot;center&quot; | 1.936
| align=&quot;center&quot; | 205
|-
| {{NaziviSPA|2017}}
| [[Olimpijski stadion (London)|Olimpijski stadion]]
| 4–13. august
| align=&quot;center&quot; | 48
| align=&quot;center&quot; | 2.036
| align=&quot;center&quot; | 205
|-
| {{NaziviSPA|2019}}
| [[Međunarodni stadion &quot;Khalifa&quot;|&quot;Khalifa&quot;]]
| 27. septembar – 6. oktobar
| align=&quot;center&quot; | 49
| align=&quot;center&quot; | 1.972
| align=&quot;center&quot; | 209
|-
| {{NaziviSPA|2022}}
| [[Hayward Field]]
| 15–24. juli
| align=&quot;center&quot; | 49
| align=&quot;center&quot; | 1700+
| align=&quot;center&quot; | 180
|-
| {{NaziviSPA|2023}}
| [[Nacionalni atletski centar (Budimpešta)|Nacionalni atletski centar]]
| 18–27. august
| align=&quot;center&quot; |
| align=&quot;center&quot; | 
| align=&quot;center&quot; | 
|}

== Vječna tabela medalja ==
[[Datoteka:BLASER Wikipedia final 2.svg|mini|200px|desno|Proporcionalna karta svijeta koja prikazuje raspodjelu medalja sa svjetskih prvenstava u atletici po državama]]
''Stanje nakon SP 2022.''
{|{{RankedMedalTable|class=wikitable zebra sortable}}
|-
|| '''1.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|USA}} || 183 || 126 || 105 || '''414'''
|-
|| '''2.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|KEN}} || 62 || 55 || 44 || '''161'''
|-
|| '''3.''' ||align=left| ''{{ZastavaSPA|RUS}}'' || 42 || 52 || 48 || '''142'''
|-
|| '''4.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|GER}} || 39 || 36 || 48 || '''123'''
|-
|| '''5.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|JAM}} || 37 || 56 || 44 || '''137'''
|-
|| '''6.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ETH}} || 33 || 34 || 28 || '''95'''
|-
|| '''7.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|GBR}} || 31 || 37 || 43 || '''111'''
|-
|| '''8.''' ||align=left| ''{{ZastavaSPA|URS}}'' || 23 || 27 || 28 || '''78'''
|-
|| '''9.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|CHN}} || 22 || 26 || 26 || '''74'''
|-
|| '''10.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|CUB}} || 22 || 24 || 14 || '''60'''
|-
|| '''11.''' ||align=left| ''{{ZastavaSPA|GDR}}'' || 21 || 19 || 16 || '''56'''
|-
|| '''12.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|POL}} || 20 || 18 || 25 || '''63'''
|-
|| '''13.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|CZE}} || 15 || 5 || 6 || '''26'''
|-
|| '''14.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|FRA}} || 14 || 18 || 23 || '''55'''
|-
|| '''15.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|AUS}} || 14 || 14 || 11 || '''39'''
|-
|| '''16.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ITA}} || 12 || 16 || 19 || '''47'''
|-
|| '''17.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|RSA}} || 12 || 7 || 8 || '''27'''
|-
|| '''18.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|UKR}} || 11 || 14 || 16 || '''41
|-
|| '''19.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|MAR}} || 11 || 12 || 8 || '''31'''
|-
|| '''20.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|BLR}} || 10 || 11 || 12 || '''33'''
|-
|| '''21.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SWE}} || 10 || 6 || 8 || '''24'''
|-
|| '''22.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|NOR}} || 10 || 5 || 5 || '''20'''
|-
|| '''23.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|BAH}} || 9 || 9 || 8 || '''26'''
|-
|| '''24.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ESP}} || 7 || 18 || 16 || '''41'''
|-
|| '''25.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|CAN}} || 7 || 16 || 17 || '''40'''
|-
|| '''26.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|JPN}} || 7 || 9 || 16 || '''32'''
|-
|| '''27.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|FIN}} || 7 || 8 || 7 || '''22'''
|-
|| '''28.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|POR}} || 7 || 7 || 9 || '''23'''
|-
|| '''29.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|BRN}} || 7 || 3 || 3 || '''13'''
|-
|| '''30.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ALG}} || 6 || 2 || 3 || '''11'''
|-
|| '''31.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|NZL}} || 6 || 1 || 1 || '''8'''
|-
|| '''32.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ROU}} || 5 || 8 || 11 || '''24'''
|-
|| '''33.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|NED}} || 5 || 8 || 10 || '''23'''
|-
|| '''34.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|GRE}} || 5 || 7 || 11 || '''23'''
|-
|| '''35.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|BUL}} || 5 || 3 || 8 || '''16'''
|-
|| '''36.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|UGA}} || 5 || 2 || 4 || '''11'''
|-
|| '''37.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|QAT}} || 5 || 2 || 3 || '''10'''
|-
|| '''38.''' ||align=left| ''{{ZastavaSPA|TCH}}'' || 4 || 4 || 3 || '''11'''
|-
|| '''39.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|CRO}} || 4 || 4 || 2 || '''10'''
|-
|| '''39.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|COL}} || 4 || 2 || 2 || '''8'''
|-
|| '''41.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|IRL}} || 4 || 2 || 0 || '''6'''
|-
|| '''42.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SUI}} || 4 || 0 || 5 || '''9'''
|-
|| – ||align=left| {{ZastavaSPA|ANA}}{{ref|a|[1]}} || 3 || 8 || 1 || '''12'''
|-
|| '''43.''' ||align=left| ''{{ZastavaSPA|FRG}}'' || 3 || 6 || 3 || '''12'''
|-
|| '''44.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|TTO}} || 3 || 5 || 7 || '''15'''
|-
|| '''45.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|MEX}} || 3 || 4 || 7 || '''14'''
|-
|| '''46.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|LTU}} || 3 || 3 || 2 || '''8'''
|-
|| '''47.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|DOM}} || 3 || 2 || 1 || '''6'''
|-
|| '''48.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ECU}} || 3 || 1 || 1 || '''5'''
|-
|| '''48.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|GRN}} || 3 || 1 || 1 || '''5'''
|-
|| '''48.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|MOZ}} || 3 || 1 || 1 || '''5'''
|-
|| '''51.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|DEN}} || 3 || 0 || 1 || '''4'''
|-
|| '''51.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|VEN}} || 3 || 0 || 1 || '''4'''
|-
|| '''53.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|BRA}} || 2 || 6 || 7 || '''15'''
|-
|| '''53.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|EST}} || 2 || 6 || 2 || '''10'''
|-
|| '''55.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|BEL}} || 2 || 2 || 7 || '''11'''
|-
|| '''56.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SLO}} || 2 || 1 || 3 || '''6'''
|-
|| '''57.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|TJK}} || 2 || 1 || 0 || '''3'''
|-
|| '''58.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|PER}} || 2 || 0 || 0 || '''2'''
|-
|| '''59.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|NGR}} || 1 || 5 || 5 || '''11'''
|-
|| '''60.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|NAM}} || 1 || 4 || 1 || '''6'''
|-
|| '''61.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|KAZ}} || 1 || 3 || 5 || '''9'''
|-
|| '''62.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|TUR}} || 1 || 3 || 0 || '''4'''
|-
|| '''63.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ZAM}} || 1 || 2 || 0 || '''3'''
|-
|| '''64.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|TUN}} || 1 || 1 || 1 || '''3'''
|-
|| '''65.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|BOT}} || 1 || 1 || 0 || '''2'''
|-
|| '''65.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ERI}} || 1 || 1 || 0 || '''2'''
|-
|| '''65.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|PAN}} || 1 || 1 || 0 || '''2'''
|-
|| '''68.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SKN}} || 1 || 0 || 4 || '''5'''
|-
|| '''69.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SVK}} || 1 || 0 || 3 || '''4'''
|-
|| '''70.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SYR}} || 1 || 0 || 2 || '''3'''
|-
|| '''71.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|BAR}} || 1 || 0 || 1 || '''1'''
|-
|| '''71.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SEN}} || 1 || 0 || 1 || '''2'''
|-
|| '''71.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SOM}} || 1 || 0 || 1 || '''2'''
|-
|| '''74.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|PRK}} || 1 || 0 || 0 || '''1'''
|-
|| '''75.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|HUN}} || 0 || 7 || 7 || '''14'''
|-
|| '''76.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|CIV}} || 0 || 4 || 1 || '''5'''
|-
|| '''77.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ISR}} || 0 || 2 || 2 || '''4'''
|-
|| '''78.''' || align=left| {{ZastavaSPA|BDI}} || 0 || 2 || 1 || '''3'''
|-
|| '''78.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|DJI}} || 0 || 2 || 1 || '''3'''
|-
|| '''78.''' || align=left| {{ZastavaSPA|PUR}} || 0 || 2 || 1 || '''3'''
|-
|| '''81.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|CMR}} || 0 || 2 || 0 || '''2'''
|-
|| '''82.''' || align=left| {{ZastavaSPA|AUT}} || 0 || 1 || 3 || '''4'''
|-
|| '''83.''' || align=left| {{ZastavaSPA|BIH}} || 0 || 1 || 1 || '''2'''
|-
|| '''83.''' || align=left| {{ZastavaSPA|BUR}} || 0 || 1 || 1 || '''2'''
|-
|| '''83.''' || align=left| {{ZastavaSPA|GHA}} || 0 || 1 || 1 || '''2'''
|-
|| '''83.''' || align=left| {{ZastavaSPA|IND}} || 0 || 1 || 1 || '''2'''
|-
|| '''83.''' || align=left| {{ZastavaSPA|KOR}} || 0 || 1 || 1 || '''2'''
|-
|| '''83.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|CYP}} || 0 || 1 || 1 || '''2'''
|-
|| '''83.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|LAT}} || 0 || 1 || 1 || '''2'''
|-
|| '''83.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SUR}} || 0 || 1 || 1 || '''2'''
|-
|| '''83.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SRI}} || 0 || 1 || 1 || '''2'''
|-
|| '''83.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|TAN}} || 0 || 1 || 1 || '''2'''
|-
|| '''93.''' || align=left| {{ZastavaSPA|BER}} || 0 || 1 || 0 || '''1'''
|-
|| '''93.''' || align=left| {{ZastavaSPA|EGY}} || 0 || 1 || 0 || '''1'''
|-
|| '''93.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SUD}} || 0 || 1 || 0 || '''1'''
|-
|| '''96.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SRB}} || 0 || 0 || 3 || '''3'''
|-
|| '''97.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ASA}} || 0 || 0 || 1 || '''1'''
|-
|| '''97.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|DMA}} || 0 || 0 || 1 || '''1'''
|-
|| '''97.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|PHI}} || 0 || 0 || 1 || '''1'''
|-
|| '''97.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|HAI}} || 0 || 0 || 1 || '''1'''
|-
|| '''97.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|IRI}} || 0 || 0 || 1 || '''1'''
|-
|| '''97.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|CAY}} || 0 || 0 || 1 || '''1'''
|-
|| '''97.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|KSA}} || 0 || 0 || 1 || '''1'''
|-
|| '''97.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ZIM}} || 0 || 0 || 1 || '''1'''
|-
|- class=&quot;sortbottom&quot;
! colspan=2|Ukupno || 828 || 836 || 830 || 2494
|}
;Napomene
{{note|a|[1]}} – {{flag|ANA}} je ime pod kojim su atletičari iz Rusije nastupili na prvenstvima 2017. i 2019. Njihove medalje nisu uključene u zvaničnu tabelu medalja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.iaaf.org/competitions/iaaf-world-championships/iaaf-world-championships-london-2017-5151/medaltable|title=IAAF: IAAF World Championships London 2017 Medal Table - iaaf.org|publisher=IAAF|access-date=7. 10. 2019|archive-date=14. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170814090627/https://www.iaaf.org/Competitions/iaaf-world-championships/iaaf-world-championships-london-2017-5151/medaltable|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Višestruki osvajači medalja ==
{{col-begin}}
{{col-break|width=30%}}
;Muškarci
Šesnaest atletičara osvojilo je najmanje šest medalja.&lt;ref name=&quot;book19&quot;&gt;{{cite web|url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-championships/oregon22/news/news/world-championships-oregon-statistics-handbook|title=World Athletics Championships Oregon 22 – Statistics Handbook |publisher= worldathletics.org |access-date=12. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:100%;
!Atletičar!!Discipline!!Zlato!!Srebro!!Bronza!!Ukupno
|-
| align=left| {{ZD|JAM}} [[Usain Bolt]] || 3 || 11 || 2 || 1 || 14
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[LaShawn Merritt]] || 2 || 8 || 3 || 0 || 11
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Carl Lewis]] || 4 || 8 || 1 || 1 || 10
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Justin Gatlin]] || 3 || 4 || 6 || 0 || 10
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Michael Johnson (sprinter)|Michael Johnson]] || 3 || 8 || 0 || 0 || 8
|-
| align=left| {{ZD|VB}} [[Mohamed Farah]] || 2 || 6 || 2 || 0 ||8
|-
| align=left| {{ZD|KEN}} [[Ezekiel Kemboi]] || 1 || 4 || 3 || 0 || 7
|-
| align=left| {{ZD|ETI}} [[Haile Gebrselassie]] || 2 || 4 || 2 || 1 || 7
|-
| align=left| {{ZD|SSSR}} {{ZD|UKR}} [[Sergej Bubka]] || 1 || 6 || 0 || 0 || 6
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Jeremy Wariner]] || 2 || 5 || 1 || 0 || 6
|-
| align=left| {{ZD|ETI}} [[Kenenisa Bekele]] || 2 || 5 || 0 || 1 || 6
|-
| align=left| {{ZD|NJE}} [[Lars Riedel]] || 1 || 5 || 0 || 1 || 6
|-
| align=left| {{ZD|MAR}} [[Hicham El Guerrouj]] || 2 || 4 || 2 || 0 || 6
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Butch Reynolds]] || 2 || 3 || 2 || 1 || 6
|-
| align=left| {{ZD|KEN}} {{ZD|SAD}} [[Bernard Lagat]] || 2 || 2 || 3 || 1 || 6
|-
| align=left| {{ZD|JAM}} [[Greg Haughton]] || 2 || 0 || 4 || 2 || 6
|}

;Žene
Dvadeset četiri atletičarke osvojile su najmanje šest medalja.&lt;ref name=book19/&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:100%;
!Atletičarka!!Discipline!!Zlato!!Srebro!!Bronza!!Ukupno
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Allyson Felix]] || 5 || 14 || 3 || 3 || 20
|-
| align=left| {{ZD|JAM}} [[Shelly-Ann Fraser-Pryce]] || 3 || 10 || 4 || 0 || 14
|-
| align=left| {{ZD|JAM}} [[Merlene Ottey]] || 3 || 3 || 4 || 7 || 14
|-
| align=left| {{ZD|JAM}} [[Veronica Campbell Brown]] || 3 || 3 || 7 || 1 || 11
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Jearl Miles Clark]] || 2 || 4 || 3 || 2 || 9
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Gail Devers]] || 3 || 5 || 3 || 0 || 8
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Gwen Torrence]] || 4 || 3 || 4 || 1 || 8
|-
| align=left| {{ZD|JAM}} [[Shericka Jackson]] || 5 || 3 || 2 || 3 || 8
|-
| align=left| {{ZD|VB}} [[Christine Ohuruogu]] || 2 || 2 || 1 || 5 || 8
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Sanya Richards-Ross]] || 2 || 5 || 2 || 0 || 7
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Carmelita Jeter]] || 3 || 3 || 1 || 3 || 7 
|-
| align=left| {{ZD|RUS}} [[Julija Pečonkina|Julija Pečonkina (Nosova)]] || 2 || 2 || 3 || 2 || 7
|-
| align=left| {{ZD|KIN}} [[Gong Lijiao]] || 1 || 2 || 2 || 3 || 7
|-
| align=left| {{ZD|JAM}} [[Beverly McDonald]] || 2 || 1 || 4 || 2 || 7
|-
| align=left| {{ZD|JAM}} [[Lorraine Fenton|Lorraine Fenton (Graham)]] || 2 || 1 || 3 || 3 || 7
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Jessica Beard]] || 2 || 5 || 1 || 0 || 6
|-
| align=left| {{ZD|ETI}} [[Tirunesh Dibaba]] || 2 || 5 || 1 || 0 || 6
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Natasha Hastings]] || 1 || 5 || 1 || 0 || 6
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Kerron Stewart]] || 2 || 3 || 3 || 0 || 6
|-
| align=left| {{ZD|NJDR}} {{ZD|NJE}} [[Heike Drechsler|Heike Drechsler (Daute)]] || 3 || 2 || 2 || 2 || 6
|-
| align=left| {{ZD|JAM}} [[Novlene Williams-Mills]] || 2 || 1 || 4 || 1 || 6
|-
| align=left| {{ZD|VB}} [[Dina Asher-Smith]] || 3 || 1 || 3 || 2 || 6
|-
| align=left| {{ZD|SSSR}} {{ZD|RUS}}  [[Irina Privalova]] || 4 || 1 || 3 || 2 || 6
|-
| align=left| {{ZD|NJE}} [[Grit Breuer]] || 3 || 1 || 2 || 3 || 6
|}
{{col-end}}

== Višestruki prvaci ==
'''Podebljano''' su napisani aktivni atletičari te najveći broj medalja među svim atletičarima (uključujući one koji nisu uključeni u ove tabele) po tipu.

=== Muškarci ===
==== Sve discipline ====
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; width=90% style=&quot;text-align:center;&quot;
|- style=&quot;background-color:#EDEDED;&quot;
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:1em&quot; | Plasman
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:15%&quot; | Atletičar
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Discipline
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Od
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Do
! style=&quot;background:    gold; width:7%&quot; | Zlato
! style=&quot;background:  silver; width:7%&quot; | Srebro
! style=&quot;background: #CC9966; width:7%&quot; | Bronza
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:7%&quot; |Ukupno
|-
| 1. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|JAM}} [[Usain Bolt]] || [[100 metara|100 m]] / [[200 metara|200 m]] / [[4 × 100 metara|4 × 100 m]] || 2007. || 2017. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | '''11''' || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 2 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | '''14'''
|-align=&quot;center&quot;
| 2. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} '''[[LaShawn Merritt]]''' || [[400 metara|400 m]] / [[4 × 400 metara|4 × 400 m]] || 2005. || 2015. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{0|*}} 8 * || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 3 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | {{0|*}} 11 *
|-align=&quot;center&quot;
| 3. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Carl Lewis]] || [[100 metara|100 m]] / [[200 metara|200 m]] / [[4 × 100 metara|4 × 100 m]] / [[skok u dalj]] || 1983. || 1993. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 8 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 10
|-align=&quot;center&quot;
| 4. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Michael Johnson (sprinter)|Michael Johnson]] || [[200 metara|200 m]] / [[400 metara|400 m]] / [[4 × 400 metara|4 × 400 m]] || 1991. || 1999. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 8 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 8
|-align=&quot;center&quot;
| 5. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|VB}} '''[[Mohamed Farah]]''' || [[5000 metara|5000 m]] / [[10.000 metara|10.000 m]] || 2011. || 2017. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 6 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 2 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 8
|-align=&quot;center&quot;
| 6. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SSSR}} {{ZD|UKR}}  [[Sergej Bubka]] || [[Skok s motkom]] || 1983. || 1997. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 6 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
| 7. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Jeremy Wariner]] || [[400 metara|400 m]] / [[4 × 400 metara|4 × 400 m]] || 2005. || 2009. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;| 8. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|ETI}} '''[[Kenenisa Bekele]]''' || [[5000 metara|5000 m]] / [[10.000 metara|10.000 m]] || 2003. || 2009. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Lars Riedel]] || [[Bacanje diska]] || 1991. || 2001. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;| 10. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|POLJ}} '''[[Paweł Fajdek]]''' || [[Bacanje kladiva]] || 2013. || 2022. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 5
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Maurice Greene (atletičar)|Maurice Greene]] || [[100 metara|100 m]] / [[200 metara|200 m]] / [[4 × 100 metara|4 × 100 m]] || 1997. || 2001. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 5
|}
&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt; uključujući jednu štafetnu medalju kada je nastupio samo u kvalifikacijama

==== Pojedinačne discipline ====
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; width=90% style=&quot;text-align:center;&quot;
|- style=&quot;background-color:#EDEDED;&quot;
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:1em&quot; | Plasman
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Atletičar
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Discipline
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Od
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Do
! style=&quot;background:    gold; width:7%&quot; | Zlato
! style=&quot;background:  silver; width:7%&quot; | Srebro
! style=&quot;background: #CC9966; width:7%&quot; | Bronza
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:7%&quot; |Ukupno
|-
| 1. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|JAM}} [[Usain Bolt]] || [[100 metara|100 m]] / [[200 metara|200 m]] || 2007. || 2017. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | '''7''' || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | '''9'''
|-align=&quot;center&quot;
| 2. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|VB}} '''[[Mohamed Farah]]''' || [[5000 metara|5000 m]] / [[10.000 metara|10.000 m]] || 2011. || 2017. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 6 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 2 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 8
|-align=&quot;center&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;| 3. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SSSR}} {{ZD|UKR}} [[Sergej Bubka]] || [[Skok s motkom]] || 1983. || 1997. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 6 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Michael Johnson (sprinter)|Michael Johnson]] || [[200 metara|200 m]] / [[400 metara|400 m]] || 1991. || 1999. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 6 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
| 5. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Carl Lewis]] || [[100 metara|100 m]] / [[200 metara|200 m]] / [[skok u dalj]] || 1983. || 1993. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 7
|-align=&quot;center&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;| 6. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|ETI}} '''[[Kenenisa Bekele]]''' || [[5000 metara|5000 m]] / [[10.000 metara|10.000 m]] || 2003. || 2009. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Lars Riedel]] || [[Bacanje diska]] || 1991. || 2001. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
| 8. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|POLJ}} '''[[Paweł Fajdek]]''' || [[Bacanje kladiva]] || 2013. || 2022. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 5
|-align=&quot;center&quot;
| 9. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|KEN}} [[Ezekiel Kemboi]] || [[3000 m s preprekama|3000 m prepreke]] || 2003. || 2015. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 3 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 7
|-align=&quot;center&quot;
| 10. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|ETI}} [[Haile Gebrselassie]] || [[5000 metara|5000 m]] / [[10.000 metara|10.000 m]] || 1993. || 2003. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 2 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 7
|}

=== Žene ===
==== Sve discipline ====
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; width=90% style=&quot;text-align:center;&quot;
|- style=&quot;background-color:#EDEDED;&quot;
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:1em&quot; | Plasman
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:18%&quot; | Atletičarka
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Discipline
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Od
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Do
! style=&quot;background:    gold; width:8%&quot; | Zlato
! style=&quot;background:  silver; width:6%&quot; | Srebro
! style=&quot;background: #CC9966; width:6%&quot; | Bronza
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:8%&quot; |Ukupno
|-
| 1. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Allyson Felix]] || [[200 metara|200 m]] / [[400 metara|400 m]] / [[4 × 100 metara|4 × 100 m]] / [[4 × 400 metara|4 × 400 m]] / [[4 × 400 metara|mješovita štafeta 4 × 400 m]] || 2005. || 2022. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | '''{{0|**}} 14 **''' || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 3 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 3 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | '''{{0|**}} 20 **'''
|-align=&quot;center&quot;
| 2. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|JAM}} '''[[Shelly-Ann Fraser-Pryce]]''' || [[100 metara|100 m]] / [[200 metara|200 m]] / [[4 × 100 metara|4 × 100 m]] || 2007. || 2022. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 10 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{0|*}} 4 * || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | {{0|*}} 14 *
|-align=&quot;center&quot;
| 3. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Gail Devers]] || [[100 metara|100 m]] / [[100 m s preponama|100 m prepone]] / [[4 × 100 metara|4 × 100 m]] || 1991. || 2001. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 3 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 8
|-align=&quot;center&quot;
| 4. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Sanya Richards-Ross]] || [[400 metara|400 m]] / [[4 × 400 metara|4 × 400 m]] || 2003. || 2015. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 2 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 7
|-align=&quot;center&quot;
|rowspan=&quot;3&quot;| 5. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} '''[[Jessica Beard]]''' || [[4 × 400 metara|4 × 400 m]] / [[4 × 400 metara|mješovita štafeta 4 × 400 m]] || 2009. || 2019. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{0|***}} 5 *** || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{0|*}} 1 * || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | {{0|****}} 6 ****
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ETI}} [[Tirunesh Dibaba]] || [[5000 metara|5000 m]] / [[10.000 metara|10.000 m]] || 2003. || 2017. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} '''[[Natasha Hastings]]''' || [[4 × 400 metara|4 × 400 m]] || 2007. || 2017. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{0|****}} 5 **** || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | {{0|****}} 6 ****
|-align=&quot;center&quot;
| 8. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Jearl Miles Clark]] || [[400 metara|400 m]] / [[4 × 400 metara|4 × 400 m]] || 1993. || 2003. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 3 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 2 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 9
|-align=&quot;center&quot;
|rowspan=&quot;3&quot;| 9. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|NZL}} [[Valerie Adams|Valerie Adams (Vili)]] || [[Bacanje kugle]] || 2005. || 2013. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 5
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|KEN}} [[Vivian Cheruiyot]] || [[5000 metara|5000 m]] / [[10.000 metara|10.000 m]] || 2007. || 2015. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 5
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|KIN}} '''[[Liu Hong (brzohodačica)|Liu Hong]]''' || [[Brzo hodanje na 20 km|Hodanje 20 km]] || 2009. || 2019. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 5
|}
&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt; uključujući jednu štafetnu medalju kada je nastupila samo u kvalifikacijama &lt;BR&gt;
&lt;nowiki&gt;**&lt;/nowiki&gt; uključujući dvije štafetne medalje kada je nastupila samo u kvalifikacijama &lt;BR&gt;
&lt;nowiki&gt;***&lt;/nowiki&gt; uključujući tri štafetne medalje kada je nastupila samo u kvalifikacijama &lt;BR&gt;
&lt;nowiki&gt;****&lt;/nowiki&gt; uključujući četiri štafetne medalje kada je nastupila samo u kvalifikacijama

==== Pojedinačne discipline ====
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; width=90% style=&quot;text-align:center;&quot;
|- style=&quot;background-color:#EDEDED;&quot;
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:1em&quot; | Plasman
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:18%&quot; | Atletičarka
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Discipline
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Od
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Do
! style=&quot;background:    gold; width:8%&quot; | Zlato
! style=&quot;background:  silver; width:6%&quot; | Srebro
! style=&quot;background: #CC9966; width:6%&quot; | Bronza
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:8%&quot; |Ukupno
|-
| 1. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|JAM}} '''[[Shelly-Ann Fraser-Pryce]]''' || [[100 metara|100 m]] / [[200 metara|200 m]] || 2009. || 2022. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | '''6''' || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 7
|-align=&quot;center&quot;
| 2. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|ETI}} [[Tirunesh Dibaba]] || [[5000 metara|5000 m]] / [[10.000 metara|10.000 m]] || 2003. || 2017. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
| 3. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Gail Devers]] || [[100 metara|100 m]] / [[100 m s preponama|100 m prepone]] || 1991. || 2001. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 2 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
| 4. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Allyson Felix]] || [[200 metara|200 m]] / [[400 metara|400 m]] || 2005. || 2017. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 2 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 7
|-align=&quot;center&quot;
|rowspan=&quot;3&quot;| 5. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|NZL}} [[Valerie Adams|Valerie Adams (Vili)]] || [[Bacanje kugle]] || 2005. || 2013. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 5
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|KEN}} [[Vivian Cheruiyot]] || [[5000 metara|5000 m]] / [[10.000 metara|10.000 m]] || 2007. || 2015. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 5
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|KIN}} '''[[Liu Hong (brzohodačica)|Liu Hong]]''' || [[Brzo hodanje na 20 km|Hodanje 20 km]] || 2009. || 2019. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 5
|-align=&quot;center&quot;
|rowspan=&quot;3&quot;| 8. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Jackie Joyner-Kersee]] || [[Sedmoboj]] / [[skok u dalj]] || 1987. || 1993. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 4
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} '''[[Brittney Reese]]''' || [[Skok u dalj]] || 2009. || 2017. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 4
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|POLJ}} '''[[Anita Włodarczyk]]''' || [[Bacanje kladiva]] || 2009. || 2017. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 4
|}

== Svjetski rekordi ==
Dosad je na svjetskim prvenstvima postignuto 35 [[Svjetski rekordi u atletici|svjetskih rekorda]]: 18 muških, 15 ženskih i dva u mješovitoj štafeti.
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!Spol
!Disciplina
!Rekord
!Atletičar(ka)
!Datum
|-
|M || [[4 × 100 metara]] || 37.86 || {{ZID|SAD|ime=SAD}}&lt;br/&gt;[[Emmit King]]&lt;br/&gt;[[Willie Gault]]&lt;br/&gt;[[Calvin Smith]]&lt;br/&gt;[[Carl Lewis]] || 10. 8. 1983.
|-
|rowspan=2|Ž || [[400 metara]] || 47.99 || {{ZD|ČSSR}} [[Jarmila Kratochvílová]] || 10. 8. 1983.
|-
|[[Skok u vis]] || 2,09 m || {{ZD|BUG}} [[Stefka Kostadinova]] || 30. 8. 1987.
|-
|rowspan=6|M || [[100 metara]] || 9.86 || {{ZD|SAD}} [[Carl Lewis]] || 25. 8. 1991.
|-
|[[Skok u dalj]] || 8,95 m || {{ZD|SAD}} [[Mike Powell (atletičar)|Mike Powell]] || 30. 8. 1991.
|-
|[[4 × 100 metara]] || 37.50 || {{ZID|SAD|ime=SAD}}&lt;br/&gt;[[Andre Cason]]&lt;br/&gt;[[Leroy Burrell]]&lt;br/&gt;[[Dennis Mitchell]]&lt;br/&gt;[[Carl Lewis]] || 1. 9. 1991.
|-
|[[110 m s preponama]] || 12.91 || {{ZD|VB}} [[Colin Jackson]] || 20. 8. 1993.
|-
|[[4 × 100 metara]] || 37.40 || {{ZID|SAD|ime=SAD}}&lt;br/&gt;[[Jon Drummond]]&lt;br/&gt;[[Andre Cason]]&lt;br/&gt;[[Dennis Mitchell]]&lt;br/&gt;[[Leroy Burrell]] || 21. 8. 1993.
|-
|[[4 × 400 metara]] || 2:54.29 || {{ZID|SAD|ime=SAD}}&lt;br/&gt;[[Andrew Valmon]]&lt;br/&gt;[[Quincy Watts]]&lt;br/&gt;[[Butch Reynolds]]&lt;br/&gt;[[Michael Johnson (sprinter)|Michael Johnson]] || 22. 8. 1993.
|-
|rowspan=2|Ž || [[400 m s preponama]] || 52.74 || {{ZD|VB}} [[Sally Gunnell]] || 19. 8. 1993.
|-
|rowspan=3|[[Troskok]] || 15,09 m || {{ZD|RUS}} [[Ana Birjukova]] || 21. 8. 1993.
|-
|rowspan=2|M || 18,16 m || rowspan=2|{{ZD|VB}} [[Jonathan Edwards]] || rowspan=2|7. 8. 1995.
|-
|18,29 m
|-
|rowspan=2|Ž || [[400 m s preponama]] || 52.61 || {{ZD|SAD}} [[Kim Batten]] || 11. 8. 1995.
|-
|[[Troskok]] || 15,50 m || {{ZD|UKR}} [[Inesa Kravec]] || 10. 8. 1995.
|-
|M || [[400 metara]] || 43.18 || {{ZD|SAD}} [[Michael Johnson (sprinter)|Michael Johnson]] || 26. 8. 1999.
|-
|Ž || [[Skok s motkom]] || 4,60 m || {{ZD|SAD}} [[Stacy Dragila]] || 21. 8. 1999.
|-
|rowspan=2|M || [[Brzo hodanje na 20 km]] || 1:17:21 || {{ZD|EKV}} [[Jefferson Pérez]] || 23. 8. 2003.
|-
|[[Brzo hodanje na 50 km]] || 3:36:03 || {{ZD|POLJ}} [[Robert Korzeniowski]] || 27. 8. 2003.
|-
|rowspan=3|Ž || [[Skok s motkom]] || 5,01 m || {{ZD|RUS}} [[Jelena Isinbajeva]] || 12. 8. 2005.
|-
|[[Bacanje koplja]] || 71,70 m || {{ZD|KUB}} [[Osleidys Menéndez]] || 14. 8. 2005.
|-
|[[Brzo hodanje na 20 km]] || 1:25:41 || {{ZD|RUS}} [[Olimpijada Ivanova]] || 7. 8. 2005.
|-
|rowspan=3|M || [[100 metara]] || 9.58 || rowspan=2|{{ZD|JAM}} [[Usain Bolt]] || 16. 8. 2009.
|-
|[[200 metara]] || 19.19 || 20. 8. 2009.
|-
|[[4 × 100 metara]] || 37.31 || {{ZID|Jamajka}}&lt;br/&gt;[[Steve Mullings]]&lt;br/&gt;[[Michael Frater]]&lt;br/&gt;[[Usain Bolt]]&lt;br/&gt;[[Asafa Powell]] ||  22. 8. 2009.
|-
|Ž || [[Bacanje kladiva]] || 77,96 m || {{ZD|POLJ}} [[Anita Włodarczyk]] || 22. 8. 2009.
|-
|rowspan=2|M || [[4 × 100 metara]] || 37.04 || {{ZID|Jamajka}}&lt;br/&gt;[[Nesta Carter]]&lt;br/&gt;[[Michael Frater]]&lt;br/&gt;[[Yohan Blake]]&lt;br/&gt;[[Usain Bolt]] || 4. 9. 2011.
|-
|[[Desetoboj]] || 9045 bodova || {{ZD|SAD}} [[Ashton Eaton]] || 29. 8. 2015.
|-
|Ž || [[Brzo hodanje na 50 km]] || 4:05:56 || {{ZD|POR}} [[Inês Henriques]] || 13. 8. 2017.
|-
|rowspan=2|Mješovito || rowspan=2|[[4 × 400 metara]] || 3:12.42 || {{ZID|SAD|ime=SAD}}&lt;br/&gt;[[Tyrell Richard]]&lt;br/&gt;[[Jessica Beard]]&lt;br/&gt;[[Jasmine Blocker]]&lt;br/&gt;[[Obi Igbokwe]] || 28. 9. 2019.
|-
|3:09.34 || {{ZID|SAD|ime=SAD}}&lt;br/&gt;[[Wil London|Wilbert London III]]&lt;br/&gt;[[Allyson Felix]]&lt;br/&gt;[[Courtney Okolo]]&lt;br/&gt;[[Michael Cherry (atletičar)|Michael Cherry]] || 29. 9. 2019.
|-
|rowspan=3|Ž || rowspan=2|[[400 m s preponama]] || 52.16 || {{ZD|SAD}} [[Dalilah Muhammad]] || 4. 10. 2019.
|-
|50.68 || {{ZD|SAD}} [[Sydney McLaughlin]] || 22. 7. 2022.
|-
|[[100 m s preponama]] || 12.12 || {{ZD|NIG}} [[Tobi Amusan]] || 24. 7. 2022.
|-
|M || [[Skok s motkom]] || 6,21 m || {{ZD|ŠVE}} [[Armand Duplantis]] || 24. 7. 2022.
|}

== Također pogledajte ==
* [[Svjetski atletičar godine]]
* [[Svjetski prvaci u atletici]]
* [[Svjetske prvakinje u atletici]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|World Championships in Athletics}}
* [http://www.iaaf.org/results/pastChampionships/index.html Rezultati na prvenstvima do danas] {{en simbol}}

[[Kategorija:Atletika]]
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u atletici|*]]</text>
      <sha1>e59w57f81px51flexesucwy7exjhgx8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3426013</id>
      <parentid>3425983</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T22:16:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41640" xml:space="preserve">{{Infokutija sportska liga
| naslov                = Svjetsko prvenstvo u atletici
| trenutna_sezona       = 
| logo                  = 
| piksela               = 
| opis                  = 
| nekadašnji            = 
| zamijenjen            = 
| sport                 = [[Atletika]]
| osnovana              = 1983.
| izvršni_direktor      = 
| direktor              = 
| fame                  = 
| moto                  = 
| inauguralna           = 
| ekipe                 = 209 ([[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|2019]])
| singles               = 
| država                = 
| kontinent             = Svi
| ukinut                = 
| šampion               = 
| najviše_titula        = 
| kvalifikacije         = 
| TV                    = 
| vezana_takmičenja     = 
| osnivač               = 
| web_stranica          = 
}}
'''Svjetsko prvenstvo u atletici''' međunarodno je takmičenje atletičara koje se održava svake dvije godine, s tim da su prva tri održana u razmaku od četiri godine. Na takmičenjima učestvuje više od 200 atletskih saveza. 

== Historija ==
Ideja o osnivanju Svjetskog prvenstva u atletici pojavila se 1913, međutim, krovna atletska organizacija [[IAAF]] odlučila je da se [[Olimpijske igre]] posmatraju kao svjetsko prvenstvo za atletičare. Takav razvoj događaja bio je prihvaćen sve do 1976, kad je na [[Portoriko|Portoriku]], na sastanku Vijeća IAAF-a, odlučeno da se uspostavi novo takmičenje: Svjetsko prvenstvo u atletici.

Izbor za prvog domaćina pao je na [[Helsinki]], koji je 1983. ugostio više od 1.300 atletičara iz 153 države.

== Dosadašnja prvenstva ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center font-size:90%
|- 
! Prvenstvo
! Stadion
! Datum
! Discipline
! Sportisti
! Države
|-
| {{NaziviSPA|1983}}
| [[Olimpijski stadion (Helsinki)|Olimpijski stadion]]
| 7–14. august
| align=&quot;center&quot; | 41
| align=&quot;center&quot; | 1.355
| align=&quot;center&quot; | 153
|-
| {{NaziviSPA|1987}}
| [[Stadion &quot;Olimpico&quot;|Olimpico]]
| 28. august – 6. septembar
| align=&quot;center&quot; | 43
| align=&quot;center&quot; | 1.451
| align=&quot;center&quot; | 159
|-
| {{NaziviSPA|1991}}
| [[Olimpijski stadion (Tokio)|Olimpijski stadion]]
| 23. august – 1. septembar
| align=&quot;center&quot; | 43
| align=&quot;center&quot; | 1.517
| align=&quot;center&quot; | 167
|-
| {{NaziviSPA|1993}}
| [[Mercedes-Benz Arena|&quot;Gottlieb Daimler&quot;]]
| 13–22. august
| align=&quot;center&quot; | 44
| align=&quot;center&quot; | 1.689
| align=&quot;center&quot; | 187
|-
| {{NaziviSPA|1995}}
| [[Ullevi]]
| 5–13. august
| align=&quot;center&quot; |44
| align=&quot;center&quot; | 1.804
| align=&quot;center&quot; | 191
|-
| {{NaziviSPA|1997}}
| [[Olimpijski stadion (Atina)|Olimpijski stadion]]
| 1–10. august
| align=&quot;center&quot; |44
| align=&quot;center&quot; | 1.882
| align=&quot;center&quot; | 198
|-
| {{NaziviSPA|1999}}
| [[Olimpijski stadion (Sevilla)|Olimpijski stadion]]
| 20–29. august
| align=&quot;center&quot; |46
| align=&quot;center&quot; | 1.821
| align=&quot;center&quot; | 201
|-
| {{NaziviSPA|2001}}
| [[Stadion Komonvelta (Edmonton)|Stadion Komonvelta]]
| 3–12. august
| align=&quot;center&quot; | 46
| align=&quot;center&quot; | 1.677
| td align=&quot;center&quot; | 189
|-
| {{NaziviSPA|2003}}
| [[Stade de France]]
| 23–31. august 
| align=&quot;center&quot; |46
| align=&quot;center&quot; | 1.679
| align=&quot;center&quot; | 198
|-
| {{NaziviSPA|2005}}
| [[Olimpijski stadion (Helsinki)|Olimpijski stadion]]
| 6–14. august
| align=&quot;center&quot; |47
| align=&quot;center&quot; | 1.891
| align=&quot;center&quot; | 196
|-
| {{NaziviSPA|2007}}
| [[Stadion Nagai|Nagai]]
| 24. august – 2. septembar
| align=&quot;center&quot; | 47
| align=&quot;center&quot; | 1.978
| align=&quot;center&quot; | 200
|-
| {{NaziviSPA|2009}}
| [[Olimpijski stadion (Berlin)|Olimpijski stadion]]
| 15–23. august
| align=&quot;center&quot; | 47
| align=&quot;center&quot; | 2.101
| align=&quot;center&quot; | 202
|-
| {{NaziviSPA|2011}}
| [[Stadion Daegu|&quot;Daegu&quot;]]
| 27. august – 4. septembar
| align=&quot;center&quot; | 47
| align=&quot;center&quot; | 1.848
| align=&quot;center&quot; | 204
|-
| {{NaziviSPA|2013}}
| [[Stadion &quot;Lužnjiki&quot;|&quot;Lužnjiki&quot;]]
| 10–18. august
| align=&quot;center&quot; | 47
| align=&quot;center&quot; | 1.974
| align=&quot;center&quot; | 206
|-
| {{NaziviSPA|2015}}
| [[Nacionalni stadion (Peking)|Nacionalni stadion]]
| 22–30. august
| align=&quot;center&quot; | 47
| align=&quot;center&quot; | 1.936
| align=&quot;center&quot; | 205
|-
| {{NaziviSPA|2017}}
| [[Olimpijski stadion (London)|Olimpijski stadion]]
| 4–13. august
| align=&quot;center&quot; | 48
| align=&quot;center&quot; | 2.036
| align=&quot;center&quot; | 205
|-
| {{NaziviSPA|2019}}
| [[Međunarodni stadion &quot;Khalifa&quot;|&quot;Khalifa&quot;]]
| 27. septembar – 6. oktobar
| align=&quot;center&quot; | 49
| align=&quot;center&quot; | 1.972
| align=&quot;center&quot; | 209
|-
| {{NaziviSPA|2022}}
| [[Hayward Field]]
| 15–24. juli
| align=&quot;center&quot; | 49
| align=&quot;center&quot; | 1700+
| align=&quot;center&quot; | 180
|-
| {{NaziviSPA|2023}}
| [[Nacionalni atletski centar (Budimpešta)|Nacionalni atletski centar]]
| 18–27. august
| align=&quot;center&quot; |
| align=&quot;center&quot; | 
| align=&quot;center&quot; | 
|}

== Vječna tabela medalja ==
[[Datoteka:BLASER Wikipedia final 2.svg|mini|200px|desno|Proporcionalna karta svijeta koja prikazuje raspodjelu medalja sa svjetskih prvenstava u atletici po državama]]
''Stanje nakon SP 2022.''
{|{{RankedMedalTable|class=wikitable zebra sortable}}
|-
|| '''1.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|USA}} || 183 || 126 || 105 || '''414'''
|-
|| '''2.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|KEN}} || 62 || 55 || 44 || '''161'''
|-
|| '''3.''' ||align=left| ''{{ZastavaSPA|RUS}}'' || 42 || 52 || 48 || '''142'''
|-
|| '''4.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|GER}} || 39 || 36 || 48 || '''123'''
|-
|| '''5.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|JAM}} || 37 || 56 || 44 || '''137'''
|-
|| '''6.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ETH}} || 33 || 34 || 28 || '''95'''
|-
|| '''7.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|GBR}} || 31 || 37 || 43 || '''111'''
|-
|| '''8.''' ||align=left| ''{{ZastavaSPA|URS}}'' || 23 || 27 || 28 || '''78'''
|-
|| '''9.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|CHN}} || 22 || 26 || 26 || '''74'''
|-
|| '''10.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|CUB}} || 22 || 24 || 14 || '''60'''
|-
|| '''11.''' ||align=left| ''{{ZastavaSPA|GDR}}'' || 21 || 19 || 16 || '''56'''
|-
|| '''12.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|POL}} || 20 || 18 || 25 || '''63'''
|-
|| '''13.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|CZE}} || 15 || 5 || 6 || '''26'''
|-
|| '''14.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|FRA}} || 14 || 18 || 23 || '''55'''
|-
|| '''15.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|AUS}} || 14 || 14 || 11 || '''39'''
|-
|| '''16.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ITA}} || 12 || 16 || 19 || '''47'''
|-
|| '''17.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|RSA}} || 12 || 7 || 8 || '''27'''
|-
|| '''18.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|UKR}} || 11 || 14 || 16 || '''41
|-
|| '''19.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|MAR}} || 11 || 12 || 8 || '''31'''
|-
|| '''20.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|BLR}} || 10 || 11 || 12 || '''33'''
|-
|| '''21.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SWE}} || 10 || 6 || 8 || '''24'''
|-
|| '''22.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|NOR}} || 10 || 5 || 5 || '''20'''
|-
|| '''23.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|BAH}} || 9 || 9 || 8 || '''26'''
|-
|| '''24.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ESP}} || 7 || 18 || 16 || '''41'''
|-
|| '''25.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|CAN}} || 7 || 16 || 17 || '''40'''
|-
|| '''26.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|JPN}} || 7 || 9 || 16 || '''32'''
|-
|| '''27.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|FIN}} || 7 || 8 || 7 || '''22'''
|-
|| '''28.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|POR}} || 7 || 7 || 9 || '''23'''
|-
|| '''29.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|BRN}} || 7 || 3 || 3 || '''13'''
|-
|| '''30.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ALG}} || 6 || 2 || 3 || '''11'''
|-
|| '''31.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|NZL}} || 6 || 1 || 1 || '''8'''
|-
|| '''32.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ROU}} || 5 || 8 || 11 || '''24'''
|-
|| '''33.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|NED}} || 5 || 8 || 10 || '''23'''
|-
|| '''34.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|GRE}} || 5 || 7 || 11 || '''23'''
|-
|| '''35.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|BUL}} || 5 || 3 || 8 || '''16'''
|-
|| '''36.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|UGA}} || 5 || 2 || 4 || '''11'''
|-
|| '''37.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|QAT}} || 5 || 2 || 3 || '''10'''
|-
|| '''38.''' ||align=left| ''{{ZastavaSPA|TCH}}'' || 4 || 4 || 3 || '''11'''
|-
|| '''39.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|CRO}} || 4 || 4 || 2 || '''10'''
|-
|| '''39.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|COL}} || 4 || 2 || 2 || '''8'''
|-
|| '''41.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|IRL}} || 4 || 2 || 0 || '''6'''
|-
|| '''42.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SUI}} || 4 || 0 || 5 || '''9'''
|-
|| – ||align=left| {{ZastavaSPA|ANA}}{{ref|a|[1]}} || 3 || 8 || 1 || '''12'''
|-
|| '''43.''' ||align=left| ''{{ZastavaSPA|FRG}}'' || 3 || 6 || 3 || '''12'''
|-
|| '''44.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|TTO}} || 3 || 5 || 7 || '''15'''
|-
|| '''45.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|MEX}} || 3 || 4 || 7 || '''14'''
|-
|| '''46.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|LTU}} || 3 || 3 || 2 || '''8'''
|-
|| '''47.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|DOM}} || 3 || 2 || 1 || '''6'''
|-
|| '''48.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ECU}} || 3 || 1 || 1 || '''5'''
|-
|| '''48.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|GRN}} || 3 || 1 || 1 || '''5'''
|-
|| '''48.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|MOZ}} || 3 || 1 || 1 || '''5'''
|-
|| '''51.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|DEN}} || 3 || 0 || 1 || '''4'''
|-
|| '''51.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|VEN}} || 3 || 0 || 1 || '''4'''
|-
|| '''53.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|BRA}} || 2 || 6 || 7 || '''15'''
|-
|| '''53.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|EST}} || 2 || 6 || 2 || '''10'''
|-
|| '''55.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|BEL}} || 2 || 2 || 7 || '''11'''
|-
|| '''56.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SLO}} || 2 || 1 || 3 || '''6'''
|-
|| '''57.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|TJK}} || 2 || 1 || 0 || '''3'''
|-
|| '''58.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|PER}} || 2 || 0 || 0 || '''2'''
|-
|| '''59.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|NGR}} || 1 || 5 || 5 || '''11'''
|-
|| '''60.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|NAM}} || 1 || 4 || 1 || '''6'''
|-
|| '''61.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|KAZ}} || 1 || 3 || 5 || '''9'''
|-
|| '''62.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|TUR}} || 1 || 3 || 0 || '''4'''
|-
|| '''63.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ZAM}} || 1 || 2 || 0 || '''3'''
|-
|| '''64.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|TUN}} || 1 || 1 || 1 || '''3'''
|-
|| '''65.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|BOT}} || 1 || 1 || 0 || '''2'''
|-
|| '''65.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ERI}} || 1 || 1 || 0 || '''2'''
|-
|| '''65.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|PAN}} || 1 || 1 || 0 || '''2'''
|-
|| '''68.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SKN}} || 1 || 0 || 4 || '''5'''
|-
|| '''69.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SVK}} || 1 || 0 || 3 || '''4'''
|-
|| '''70.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SYR}} || 1 || 0 || 2 || '''3'''
|-
|| '''71.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|BAR}} || 1 || 0 || 1 || '''1'''
|-
|| '''71.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SEN}} || 1 || 0 || 1 || '''2'''
|-
|| '''71.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SOM}} || 1 || 0 || 1 || '''2'''
|-
|| '''74.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|PRK}} || 1 || 0 || 0 || '''1'''
|-
|| '''75.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|HUN}} || 0 || 7 || 7 || '''14'''
|-
|| '''76.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|CIV}} || 0 || 4 || 1 || '''5'''
|-
|| '''77.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ISR}} || 0 || 2 || 2 || '''4'''
|-
|| '''78.''' || align=left| {{ZastavaSPA|BDI}} || 0 || 2 || 1 || '''3'''
|-
|| '''78.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|DJI}} || 0 || 2 || 1 || '''3'''
|-
|| '''78.''' || align=left| {{ZastavaSPA|PUR}} || 0 || 2 || 1 || '''3'''
|-
|| '''81.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|CMR}} || 0 || 2 || 0 || '''2'''
|-
|| '''82.''' || align=left| {{ZastavaSPA|AUT}} || 0 || 1 || 3 || '''4'''
|-
|| '''83.''' || align=left| {{ZastavaSPA|BIH}} || 0 || 1 || 1 || '''2'''
|-
|| '''83.''' || align=left| {{ZastavaSPA|BUR}} || 0 || 1 || 1 || '''2'''
|-
|| '''83.''' || align=left| {{ZastavaSPA|GHA}} || 0 || 1 || 1 || '''2'''
|-
|| '''83.''' || align=left| {{ZastavaSPA|IND}} || 0 || 1 || 1 || '''2'''
|-
|| '''83.''' || align=left| {{ZastavaSPA|KOR}} || 0 || 1 || 1 || '''2'''
|-
|| '''83.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|CYP}} || 0 || 1 || 1 || '''2'''
|-
|| '''83.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|LAT}} || 0 || 1 || 1 || '''2'''
|-
|| '''83.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SUR}} || 0 || 1 || 1 || '''2'''
|-
|| '''83.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SRI}} || 0 || 1 || 1 || '''2'''
|-
|| '''83.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|TAN}} || 0 || 1 || 1 || '''2'''
|-
|| '''93.''' || align=left| {{ZastavaSPA|BER}} || 0 || 1 || 0 || '''1'''
|-
|| '''93.''' || align=left| {{ZastavaSPA|EGY}} || 0 || 1 || 0 || '''1'''
|-
|| '''93.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SUD}} || 0 || 1 || 0 || '''1'''
|-
|| '''96.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|SRB}} || 0 || 0 || 3 || '''3'''
|-
|| '''97.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ASA}} || 0 || 0 || 1 || '''1'''
|-
|| '''97.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|DMA}} || 0 || 0 || 1 || '''1'''
|-
|| '''97.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|PHI}} || 0 || 0 || 1 || '''1'''
|-
|| '''97.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|HAI}} || 0 || 0 || 1 || '''1'''
|-
|| '''97.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|IRI}} || 0 || 0 || 1 || '''1'''
|-
|| '''97.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|CAY}} || 0 || 0 || 1 || '''1'''
|-
|| '''97.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|KSA}} || 0 || 0 || 1 || '''1'''
|-
|| '''97.''' ||align=left| {{ZastavaSPA|ZIM}} || 0 || 0 || 1 || '''1'''
|-
|- class=&quot;sortbottom&quot;
! colspan=2|Ukupno || 828 || 836 || 830 || 2494
|}
;Napomene
{{note|a|[1]}} – {{flag|ANA}} je ime pod kojim su atletičari iz Rusije nastupili na prvenstvima 2017. i 2019. Njihove medalje nisu uključene u zvaničnu tabelu medalja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.iaaf.org/competitions/iaaf-world-championships/iaaf-world-championships-london-2017-5151/medaltable|title=IAAF: IAAF World Championships London 2017 Medal Table - iaaf.org|publisher=IAAF|access-date=7. 10. 2019|archive-date=14. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170814090627/https://www.iaaf.org/Competitions/iaaf-world-championships/iaaf-world-championships-london-2017-5151/medaltable|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Višestruki osvajači medalja ==
{{col-begin}}
{{col-break|width=30%}}
;Muškarci
Šesnaest atletičara osvojilo je najmanje šest medalja.&lt;ref name=&quot;book19&quot;&gt;{{cite web|url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-championships/oregon22/news/news/world-championships-oregon-statistics-handbook|title=World Athletics Championships Oregon 22 – Statistics Handbook |publisher= worldathletics.org |access-date=12. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:100%;
!Atletičar!!Discipline!!Zlato!!Srebro!!Bronza!!Ukupno
|-
| align=left| {{ZD|JAM}} [[Usain Bolt]] || 3 || 11 || 2 || 1 || 14
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[LaShawn Merritt]] || 2 || 8 || 3 || 0 || 11
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Carl Lewis]] || 4 || 8 || 1 || 1 || 10
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Justin Gatlin]] || 3 || 4 || 6 || 0 || 10
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Michael Johnson (sprinter)|Michael Johnson]] || 3 || 8 || 0 || 0 || 8
|-
| align=left| {{ZD|VB}} [[Mohamed Farah]] || 2 || 6 || 2 || 0 ||8
|-
| align=left| {{ZD|KEN}} [[Ezekiel Kemboi]] || 1 || 4 || 3 || 0 || 7
|-
| align=left| {{ZD|ETI}} [[Haile Gebrselassie]] || 2 || 4 || 2 || 1 || 7
|-
| align=left| {{ZD|SSSR}} {{ZD|UKR}} [[Sergej Bubka]] || 1 || 6 || 0 || 0 || 6
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Jeremy Wariner]] || 2 || 5 || 1 || 0 || 6
|-
| align=left| {{ZD|ETI}} [[Kenenisa Bekele]] || 2 || 5 || 0 || 1 || 6
|-
| align=left| {{ZD|NJE}} [[Lars Riedel]] || 1 || 5 || 0 || 1 || 6
|-
| align=left| {{ZD|MAR}} [[Hicham El Guerrouj]] || 2 || 4 || 2 || 0 || 6
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Butch Reynolds]] || 2 || 3 || 2 || 1 || 6
|-
| align=left| {{ZD|KEN}} {{ZD|SAD}} [[Bernard Lagat]] || 2 || 2 || 3 || 1 || 6
|-
| align=left| {{ZD|JAM}} [[Greg Haughton]] || 2 || 0 || 4 || 2 || 6
|}

;Žene
Dvadeset četiri atletičarke osvojile su najmanje šest medalja.&lt;ref name=book19/&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:100%;
!Atletičarka!!Discipline!!Zlato!!Srebro!!Bronza!!Ukupno
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Allyson Felix]] || 5 || 14 || 3 || 3 || 20
|-
| align=left| {{ZD|JAM}} [[Shelly-Ann Fraser-Pryce]] || 3 || 10 || 4 || 0 || 14
|-
| align=left| {{ZD|JAM}} [[Merlene Ottey]] || 3 || 3 || 4 || 7 || 14
|-
| align=left| {{ZD|JAM}} [[Veronica Campbell Brown]] || 3 || 3 || 7 || 1 || 11
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Jearl Miles Clark]] || 2 || 4 || 3 || 2 || 9
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Gail Devers]] || 3 || 5 || 3 || 0 || 8
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Gwen Torrence]] || 4 || 3 || 4 || 1 || 8
|-
| align=left| {{ZD|JAM}} [[Shericka Jackson]] || 5 || 3 || 2 || 3 || 8
|-
| align=left| {{ZD|VB}} [[Christine Ohuruogu]] || 2 || 2 || 1 || 5 || 8
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Sanya Richards-Ross]] || 2 || 5 || 2 || 0 || 7
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Carmelita Jeter]] || 3 || 3 || 1 || 3 || 7 
|-
| align=left| {{ZD|RUS}} [[Julija Pečonkina|Julija Pečonkina (Nosova)]] || 2 || 2 || 3 || 2 || 7
|-
| align=left| {{ZD|KIN}} [[Gong Lijiao]] || 1 || 2 || 2 || 3 || 7
|-
| align=left| {{ZD|JAM}} [[Beverly McDonald]] || 2 || 1 || 4 || 2 || 7
|-
| align=left| {{ZD|JAM}} [[Lorraine Fenton|Lorraine Fenton (Graham)]] || 2 || 1 || 3 || 3 || 7
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Jessica Beard]] || 2 || 5 || 1 || 0 || 6
|-
| align=left| {{ZD|ETI}} [[Tirunesh Dibaba]] || 2 || 5 || 1 || 0 || 6
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Natasha Hastings]] || 1 || 5 || 1 || 0 || 6
|-
| align=left| {{ZD|SAD}} [[Kerron Stewart]] || 2 || 3 || 3 || 0 || 6
|-
| align=left| {{ZD|NJDR}} {{ZD|NJE}} [[Heike Drechsler|Heike Drechsler (Daute)]] || 3 || 2 || 2 || 2 || 6
|-
| align=left| {{ZD|JAM}} [[Novlene Williams-Mills]] || 2 || 1 || 4 || 1 || 6
|-
| align=left| {{ZD|VB}} [[Dina Asher-Smith]] || 3 || 1 || 3 || 2 || 6
|-
| align=left| {{ZD|SSSR}} {{ZD|RUS}}  [[Irina Privalova]] || 4 || 1 || 3 || 2 || 6
|-
| align=left| {{ZD|NJE}} [[Grit Breuer]] || 3 || 1 || 2 || 3 || 6
|}
{{col-end}}

== Višestruki prvaci ==
'''Podebljano''' su napisani aktivni atletičari te najveći broj medalja među svim atletičarima (uključujući one koji nisu uključeni u ove tabele) po tipu.

=== Muškarci ===
==== Sve discipline ====
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; width=90% style=&quot;text-align:center;&quot;
|- style=&quot;background-color:#EDEDED;&quot;
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:1em&quot; | Plasman
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:15%&quot; | Atletičar
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Discipline
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Od
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Do
! style=&quot;background:    gold; width:7%&quot; | Zlato
! style=&quot;background:  silver; width:7%&quot; | Srebro
! style=&quot;background: #CC9966; width:7%&quot; | Bronza
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:7%&quot; |Ukupno
|-
| 1. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|JAM}} [[Usain Bolt]] || [[100 metara|100 m]] / [[200 metara|200 m]] / [[4 × 100 metara|4 × 100 m]] || 2007. || 2017. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | '''11''' || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 2 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | '''14'''
|-align=&quot;center&quot;
| 2. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} '''[[LaShawn Merritt]]''' || [[400 metara|400 m]] / [[4 × 400 metara|4 × 400 m]] || 2005. || 2015. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{0|*}} 8 * || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 3 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | {{0|*}} 11 *
|-align=&quot;center&quot;
| 3. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Carl Lewis]] || [[100 metara|100 m]] / [[200 metara|200 m]] / [[4 × 100 metara|4 × 100 m]] / [[skok u dalj]] || 1983. || 1993. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 8 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 10
|-align=&quot;center&quot;
| 4. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Michael Johnson (sprinter)|Michael Johnson]] || [[200 metara|200 m]] / [[400 metara|400 m]] / [[4 × 400 metara|4 × 400 m]] || 1991. || 1999. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 8 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 8
|-align=&quot;center&quot;
| 5. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|VB}} '''[[Mohamed Farah]]''' || [[5000 metara|5000 m]] / [[10.000 metara|10.000 m]] || 2011. || 2017. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 6 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 2 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 8
|-align=&quot;center&quot;
| 6. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SSSR}} {{ZD|UKR}}  [[Sergej Bubka]] || [[Skok s motkom]] || 1983. || 1997. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 6 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
| 7. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Jeremy Wariner]] || [[400 metara|400 m]] / [[4 × 400 metara|4 × 400 m]] || 2005. || 2009. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;| 8. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|ETI}} '''[[Kenenisa Bekele]]''' || [[5000 metara|5000 m]] / [[10.000 metara|10.000 m]] || 2003. || 2009. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Lars Riedel]] || [[Bacanje diska]] || 1991. || 2001. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;| 10. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|POLJ}} '''[[Paweł Fajdek]]''' || [[Bacanje kladiva]] || 2013. || 2022. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 5
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Maurice Greene (atletičar)|Maurice Greene]] || [[100 metara|100 m]] / [[200 metara|200 m]] / [[4 × 100 metara|4 × 100 m]] || 1997. || 2001. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 5
|}
&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt; uključujući jednu štafetnu medalju kada je nastupio samo u kvalifikacijama

==== Pojedinačne discipline ====
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; width=90% style=&quot;text-align:center;&quot;
|- style=&quot;background-color:#EDEDED;&quot;
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:1em&quot; | Plasman
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Atletičar
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Discipline
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Od
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Do
! style=&quot;background:    gold; width:7%&quot; | Zlato
! style=&quot;background:  silver; width:7%&quot; | Srebro
! style=&quot;background: #CC9966; width:7%&quot; | Bronza
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:7%&quot; |Ukupno
|-
| 1. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|JAM}} [[Usain Bolt]] || [[100 metara|100 m]] / [[200 metara|200 m]] || 2007. || 2017. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | '''7''' || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | '''9'''
|-align=&quot;center&quot;
| 2. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|VB}} '''[[Mohamed Farah]]''' || [[5000 metara|5000 m]] / [[10.000 metara|10.000 m]] || 2011. || 2017. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 6 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 2 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 8
|-align=&quot;center&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;| 3. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SSSR}} {{ZD|UKR}} [[Sergej Bubka]] || [[Skok s motkom]] || 1983. || 1997. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 6 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Michael Johnson (sprinter)|Michael Johnson]] || [[200 metara|200 m]] / [[400 metara|400 m]] || 1991. || 1999. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 6 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
| 5. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Carl Lewis]] || [[100 metara|100 m]] / [[200 metara|200 m]] / [[skok u dalj]] || 1983. || 1993. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 7
|-align=&quot;center&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;| 6. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|ETI}} '''[[Kenenisa Bekele]]''' || [[5000 metara|5000 m]] / [[10.000 metara|10.000 m]] || 2003. || 2009. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Lars Riedel]] || [[Bacanje diska]] || 1991. || 2001. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
| 8. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|POLJ}} '''[[Paweł Fajdek]]''' || [[Bacanje kladiva]] || 2013. || 2022. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 5
|-align=&quot;center&quot;
| 9. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|KEN}} [[Ezekiel Kemboi]] || [[3000 m s preprekama|3000 m prepreke]] || 2003. || 2015. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 3 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 7
|-align=&quot;center&quot;
| 10. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|ETI}} [[Haile Gebrselassie]] || [[5000 metara|5000 m]] / [[10.000 metara|10.000 m]] || 1993. || 2003. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 2 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 7
|}

=== Žene ===
==== Sve discipline ====
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; width=90% style=&quot;text-align:center;&quot;
|- style=&quot;background-color:#EDEDED;&quot;
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:1em&quot; | Plasman
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:18%&quot; | Atletičarka
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Discipline
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Od
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Do
! style=&quot;background:    gold; width:8%&quot; | Zlato
! style=&quot;background:  silver; width:6%&quot; | Srebro
! style=&quot;background: #CC9966; width:6%&quot; | Bronza
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:8%&quot; |Ukupno
|-
| 1. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Allyson Felix]] || [[200 metara|200 m]] / [[400 metara|400 m]] / [[4 × 100 metara|4 × 100 m]] / [[4 × 400 metara|4 × 400 m]] / [[4 × 400 metara|mješovita štafeta 4 × 400 m]] || 2005. || 2022. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | '''{{0|**}} 14 **''' || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 3 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 3 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | '''{{0|**}} 20 **'''
|-align=&quot;center&quot;
| 2. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|JAM}} '''[[Shelly-Ann Fraser-Pryce]]''' || [[100 metara|100 m]] / [[200 metara|200 m]] / [[4 × 100 metara|4 × 100 m]] || 2007. || 2022. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 10 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{0|*}} 4 * || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | {{0|*}} 14 *
|-align=&quot;center&quot;
| 3. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Gail Devers]] || [[100 metara|100 m]] / [[100 m s preponama|100 m prepone]] / [[4 × 100 metara|4 × 100 m]] || 1991. || 2001. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 3 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 8
|-align=&quot;center&quot;
| 4. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Sanya Richards-Ross]] || [[400 metara|400 m]] / [[4 × 400 metara|4 × 400 m]] || 2003. || 2015. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 2 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 7
|-align=&quot;center&quot;
|rowspan=&quot;3&quot;| 5. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} '''[[Jessica Beard]]''' || [[4 × 400 metara|4 × 400 m]] / [[4 × 400 metara|mješovita štafeta 4 × 400 m]] || 2009. || 2019. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{0|***}} 5 *** || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{0|*}} 1 * || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | {{0|****}} 6 ****
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ETI}} [[Tirunesh Dibaba]] || [[5000 metara|5000 m]] / [[10.000 metara|10.000 m]] || 2003. || 2017. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} '''[[Natasha Hastings]]''' || [[4 × 400 metara|4 × 400 m]] || 2007. || 2017. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{0|****}} 5 **** || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | {{0|****}} 6 ****
|-align=&quot;center&quot;
| 8. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Jearl Miles Clark]] || [[400 metara|400 m]] / [[4 × 400 metara|4 × 400 m]] || 1993. || 2003. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 3 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 2 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 9
|-align=&quot;center&quot;
|rowspan=&quot;3&quot;| 9. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|NZL}} [[Valerie Adams|Valerie Adams (Vili)]] || [[Bacanje kugle]] || 2005. || 2013. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 5
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|KEN}} [[Vivian Cheruiyot]] || [[5000 metara|5000 m]] / [[10.000 metara|10.000 m]] || 2007. || 2015. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 5
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|KIN}} '''[[Liu Hong (brzohodačica)|Liu Hong]]''' || [[Brzo hodanje na 20 km|Hodanje 20 km]] || 2009. || 2019. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 5
|}
&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt; uključujući jednu štafetnu medalju kada je nastupila samo u kvalifikacijama &lt;BR&gt;
&lt;nowiki&gt;**&lt;/nowiki&gt; uključujući dvije štafetne medalje kada je nastupila samo u kvalifikacijama &lt;BR&gt;
&lt;nowiki&gt;***&lt;/nowiki&gt; uključujući tri štafetne medalje kada je nastupila samo u kvalifikacijama &lt;BR&gt;
&lt;nowiki&gt;****&lt;/nowiki&gt; uključujući četiri štafetne medalje kada je nastupila samo u kvalifikacijama

==== Pojedinačne discipline ====
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; width=90% style=&quot;text-align:center;&quot;
|- style=&quot;background-color:#EDEDED;&quot;
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:1em&quot; | Plasman
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:18%&quot; | Atletičarka
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Discipline
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Od
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; | Do
! style=&quot;background:    gold; width:8%&quot; | Zlato
! style=&quot;background:  silver; width:6%&quot; | Srebro
! style=&quot;background: #CC9966; width:6%&quot; | Bronza
! class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;width:8%&quot; |Ukupno
|-
| 1. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|JAM}} '''[[Shelly-Ann Fraser-Pryce]]''' || [[100 metara|100 m]] / [[200 metara|200 m]] || 2009. || 2022. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | '''6''' || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 7
|-align=&quot;center&quot;
| 2. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|ETI}} [[Tirunesh Dibaba]] || [[5000 metara|5000 m]] / [[10.000 metara|10.000 m]] || 2003. || 2017. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 5 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
| 3. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Gail Devers]] || [[100 metara|100 m]] / [[100 m s preponama|100 m prepone]] || 1991. || 2001. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 2 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 6
|-align=&quot;center&quot;
| 4. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Allyson Felix]] || [[200 metara|200 m]] / [[400 metara|400 m]] || 2005. || 2017. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | 2 || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 7
|-align=&quot;center&quot;
|rowspan=&quot;3&quot;| 5. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|NZL}} [[Valerie Adams|Valerie Adams (Vili)]] || [[Bacanje kugle]] || 2005. || 2013. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 5
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|KEN}} [[Vivian Cheruiyot]] || [[5000 metara|5000 m]] / [[10.000 metara|10.000 m]] || 2007. || 2015. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 5
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|KIN}} '''[[Liu Hong (brzohodačica)|Liu Hong]]''' || [[Brzo hodanje na 20 km|Hodanje 20 km]] || 2009. || 2019. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | 1 || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 5
|-align=&quot;center&quot;
|rowspan=&quot;3&quot;| 8. || align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Jackie Joyner-Kersee]] || [[Sedmoboj]] / [[skok u dalj]] || 1987. || 1993. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 4
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} '''[[Brittney Reese]]''' || [[Skok u dalj]] || 2009. || 2017. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 4
|-align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|POLJ}} '''[[Anita Włodarczyk]]''' || [[Bacanje kladiva]] || 2009. || 2017. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | 4 || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | – || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | – || bgcolor=&quot;#E7FAEC&quot; | 4
|}

== Svjetski rekordi ==
Dosad je na svjetskim prvenstvima postignuto 35 [[Svjetski rekordi u atletici|svjetskih rekorda]]: 18 muških, 15 ženskih i dva u mješovitoj štafeti.
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!Spol
!Disciplina
!Rekord
!Atletičar(ka)
!Datum
|-
|M || [[4 × 100 metara]] || 37.86 || {{ZID|SAD|ime=SAD}}&lt;br/&gt;[[Emmit King]]&lt;br/&gt;[[Willie Gault]]&lt;br/&gt;[[Calvin Smith]]&lt;br/&gt;[[Carl Lewis]] || 10. 8. 1983.
|-
|rowspan=2|Ž || [[400 metara]] || 47.99 || {{ZD|ČSSR}} [[Jarmila Kratochvílová]] || 10. 8. 1983.
|-
|[[Skok u vis]] || 2,09 m || {{ZD|BUG}} [[Stefka Kostadinova]] || 30. 8. 1987.
|-
|rowspan=6|M || [[100 metara]] || 9.86 || {{ZD|SAD}} [[Carl Lewis]] || 25. 8. 1991.
|-
|[[Skok u dalj]] || 8,95 m || {{ZD|SAD}} [[Mike Powell (atletičar)|Mike Powell]] || 30. 8. 1991.
|-
|[[4 × 100 metara]] || 37.50 || {{ZID|SAD|ime=SAD}}&lt;br/&gt;[[Andre Cason]]&lt;br/&gt;[[Leroy Burrell]]&lt;br/&gt;[[Dennis Mitchell]]&lt;br/&gt;[[Carl Lewis]] || 1. 9. 1991.
|-
|[[110 m s preponama]] || 12.91 || {{ZD|VB}} [[Colin Jackson]] || 20. 8. 1993.
|-
|[[4 × 100 metara]] || 37.40 || {{ZID|SAD|ime=SAD}}&lt;br/&gt;[[Jon Drummond]]&lt;br/&gt;[[Andre Cason]]&lt;br/&gt;[[Dennis Mitchell]]&lt;br/&gt;[[Leroy Burrell]] || 21. 8. 1993.
|-
|[[4 × 400 metara]] || 2:54.29 || {{ZID|SAD|ime=SAD}}&lt;br/&gt;[[Andrew Valmon]]&lt;br/&gt;[[Quincy Watts]]&lt;br/&gt;[[Butch Reynolds]]&lt;br/&gt;[[Michael Johnson (sprinter)|Michael Johnson]] || 22. 8. 1993.
|-
|rowspan=2|Ž || [[400 m s preponama]] || 52.74 || {{ZD|VB}} [[Sally Gunnell]] || 19. 8. 1993.
|-
|rowspan=3|[[Troskok]] || 15,09 m || {{ZD|RUS}} [[Ana Birjukova]] || 21. 8. 1993.
|-
|rowspan=2|M || 18,16 m || rowspan=2|{{ZD|VB}} [[Jonathan Edwards]] || rowspan=2|7. 8. 1995.
|-
|18,29 m
|-
|rowspan=2|Ž || [[400 m s preponama]] || 52.61 || {{ZD|SAD}} [[Kim Batten]] || 11. 8. 1995.
|-
|[[Troskok]] || 15,50 m || {{ZD|UKR}} [[Inesa Kravec]] || 10. 8. 1995.
|-
|M || [[400 metara]] || 43.18 || {{ZD|SAD}} [[Michael Johnson (sprinter)|Michael Johnson]] || 26. 8. 1999.
|-
|Ž || [[Skok s motkom]] || 4,60 m || {{ZD|SAD}} [[Stacy Dragila]] || 21. 8. 1999.
|-
|rowspan=2|M || [[Brzo hodanje na 20 km]] || 1:17:21 || {{ZD|EKV}} [[Jefferson Pérez]] || 23. 8. 2003.
|-
|[[Brzo hodanje na 50 km]] || 3:36:03 || {{ZD|POLJ}} [[Robert Korzeniowski]] || 27. 8. 2003.
|-
|rowspan=3|Ž || [[Skok s motkom]] || 5,01 m || {{ZD|RUS}} [[Jelena Isinbajeva]] || 12. 8. 2005.
|-
|[[Bacanje koplja]] || 71,70 m || {{ZD|KUB}} [[Osleidys Menéndez]] || 14. 8. 2005.
|-
|[[Brzo hodanje na 20 km]] || 1:25:41 || {{ZD|RUS}} [[Olimpijada Ivanova]] || 7. 8. 2005.
|-
|rowspan=3|M || [[100 metara]] || 9.58 || rowspan=2|{{ZD|JAM}} [[Usain Bolt]] || 16. 8. 2009.
|-
|[[200 metara]] || 19.19 || 20. 8. 2009.
|-
|[[4 × 100 metara]] || 37.31 || {{ZID|Jamajka}}&lt;br/&gt;[[Steve Mullings]]&lt;br/&gt;[[Michael Frater]]&lt;br/&gt;[[Usain Bolt]]&lt;br/&gt;[[Asafa Powell]] ||  22. 8. 2009.
|-
|Ž || [[Bacanje kladiva]] || 77,96 m || {{ZD|POLJ}} [[Anita Włodarczyk]] || 22. 8. 2009.
|-
|rowspan=2|M || [[4 × 100 metara]] || 37.04 || {{ZID|Jamajka}}&lt;br/&gt;[[Nesta Carter]]&lt;br/&gt;[[Michael Frater]]&lt;br/&gt;[[Yohan Blake]]&lt;br/&gt;[[Usain Bolt]] || 4. 9. 2011.
|-
|[[Desetoboj]] || 9045 bodova || {{ZD|SAD}} [[Ashton Eaton]] || 29. 8. 2015.
|-
|Ž || [[Brzo hodanje na 50 km]] || 4:05:56 || {{ZD|POR}} [[Inês Henriques]] || 13. 8. 2017.
|-
|rowspan=2|Mješovito || rowspan=2|[[4 × 400 metara]] || 3:12.42 || {{ZID|SAD|ime=SAD}}&lt;br/&gt;[[Tyrell Richard]]&lt;br/&gt;[[Jessica Beard]]&lt;br/&gt;[[Jasmine Blocker]]&lt;br/&gt;[[Obi Igbokwe]] || 28. 9. 2019.
|-
|3:09.34 || {{ZID|SAD|ime=SAD}}&lt;br/&gt;[[Wil London|Wilbert London III]]&lt;br/&gt;[[Allyson Felix]]&lt;br/&gt;[[Courtney Okolo]]&lt;br/&gt;[[Michael Cherry (atletičar)|Michael Cherry]] || 29. 9. 2019.
|-
|rowspan=3|Ž || rowspan=2|[[400 m s preponama]] || 52.16 || {{ZD|SAD}} [[Dalilah Muhammad]] || 4. 10. 2019.
|-
|50.68 || {{ZD|SAD}} [[Sydney McLaughlin]] || 22. 7. 2022.
|-
|[[100 m s preponama]] || 12.12 || {{ZD|NIG}} [[Tobi Amusan]] || 24. 7. 2022.
|-
|M || [[Skok s motkom]] || 6,21 m || {{ZD|ŠVE}} [[Armand Duplantis]] || 24. 7. 2022.
|}

== Najviše nastupa ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size:100%;
!Nastupi || Ime !! Prvenstva !! Discipline
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;1&quot;|13 || {{ZD|ŠPA}} [[Jesús Ángel García]] || [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|2019.]] || Brzo hodanje na 50&amp;nbsp;km
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;1&quot;|12 || {{ZD|POR}} [[João Vieira (brzohodač)|João Vieira]] || [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|2022.]] || Brzo hodanje na 20&amp;nbsp;km / 35&amp;nbsp;km / 50&amp;nbsp;km
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;1&quot;|11 || {{ZD|POR}} [[Susana Feitor]] || [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011.|2011.]] || Brzo hodanje na 10&amp;nbsp;km / 20&amp;nbsp;km
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;7&quot;|10 || {{ZD|NJE}} [[Franka Dietzsch]] || [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|2009.]] || rowspan=3|Bacanje diska
|-
|{{ZD|RUM}} [[Nicoleta Grasu]] || [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013.|2013.]]
|-
|{{ZD|LIT}} [[Virgilijus Alekna]] || [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013.|2013.]]
|-
|{{ZD|SKN}} [[Kim Collins]] || [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|2015.]] || 100&amp;nbsp;m / 200&amp;nbsp;m / 4 × 100&amp;nbsp;m
|-
|{{ZD|POR}} [[Inês Henriques]] || [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|2022.]] || Brzo hodanje na 20&amp;nbsp;km / 35&amp;nbsp;km / 50&amp;nbsp;km
|-
|{{ZD|SAD}} [[Allyson Felix]] || [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|2022.]] || 200&amp;nbsp;m / 400&amp;nbsp;m / 4 × 100&amp;nbsp;m / 4 × 400&amp;nbsp;m / 4 × 400&amp;nbsp;m mješovito
|-
|{{ZD|MNG}} [[Bat-Očirin Ser-Od]] || [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|2022.]] || Maraton
|}

== Također pogledajte ==
* [[Svjetski atletičar godine]]
* [[Svjetski prvaci u atletici]]
* [[Svjetske prvakinje u atletici]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|World Championships in Athletics}}
* [http://www.iaaf.org/results/pastChampionships/index.html Rezultati na prvenstvima do danas] {{en simbol}}

[[Kategorija:Atletika]]
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u atletici|*]]</text>
      <sha1>t1hsxn76e97jznsp2yhtjxjdzlcbgyi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:AnToni</title>
    <ns>2</ns>
    <id>60168</id>
    <revision>
      <id>3425991</id>
      <parentid>3425244</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T15:22:52Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6144" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3426001</id>
      <parentid>3425991</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T15:56:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Johannnes89</username>
        <id>126540</id>
      </contributor>
      <comment>Reverted 1 edit by [[Special:Contributions/СЛАВОЉУБ ТОМАНИЋ ДРЖАВНА БЕЗБЕДНОСТ|СЛАВОЉУБ ТОМАНИЋ ДРЖАВНА БЕЗБЕДНОСТ]]: LTA (TwinkleGlobal)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5735" xml:space="preserve">{{kutijavrh}}
  {{Korisnik muškarac}}
  {{Korisnik student UNSA}}
  {{Korisnik diplomirani inženjer|mašinstva|Mehanička tehnologija drveta}}
  {{Korisnik pisac}}
  {{Korisnik filatelist}}
  {{Korisnik numizmatičar}}
  {{Korisnik registrovan|dan=9|mjes=3|god=2007}}
  {{Korisnik:Edinwiki/BrojačIzmjena}}
  {{Korisnik Wikipedia/administrator}}
  {{Korisnik Wikipedia birokrata}}
  {{Korisnik šahista}}
  {{Korisnik biatlonac}}
  {{Projekt Afrika}}
  {{Azijski mjesec 2017.}}
  {{Azijski mjesec 2020.}}
  {{Azijski mjesec 2021.}}
  {{Feminizam i folklor 2022.}}
  {{CEE P 2021.}}
  {{CEE P 2022.}}
  {{Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije 2022.}}
  {{Međunarodni dan žena}}
  {{Korisnik Austrija}} 
  {{Korisnik bs-4}}
  {{Korisnik hr-4}}
  {{Korisnik sr-4}}
  {{Korisnik sl-1}}
  {{Korisnik mk-1}}
  {{Korisnik de-3}}
{{kutijadno}}

==  Za uraditi ==

== Korisni linkovi == 
* [http://www.popboks.com/dzuboks/dzubrowser.html Arhiva - časopis Džuboks]
* [http://secanja.com/ Sećanja -  film, muzika biše Jugoslavije]
* [http://www.digitalna.nb.rs/ Digitalna narodna biblioteka Srbije] 
* [http://www.dlib.si/ Digitalna knjižnica Slovenije]
* [http://hbl.lzmk.hr/ Leksikografski zavod &quot;Miroslav Krleža&quot;, Hrvatski biografski leksikon]
* [https://austria-forum.org/af/AEIOU AEIOU]
* [https://dizbi.hazu.hr/a/ Digitalna zbirka i katalog Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]

==Probne stranice==
* [[Korisnik:AnToni/test|Proba1 - Grupa sa 6 timova]]
* [[Korisnik:AnToni/test1|Proba2 -  Grupa sa 5 timova]]
* [[Korisnik:AnToni/test2|Proba3 -  Grupa sa 7 timova]]
* [[Korisnik:AnToni/test3|Proba4 -  Grupa sa 8 timova]]
* [[Korisnik:AnToni/test4|Proba5 -  Metro Pariz linija 1]]
* [[Korisnik:AnToni/test5|Proba6 -  Gradovi u Okrugu Q, Alabama]]
* [[Korisnik:AnToni/test6|Proba7 -  Filatelistička tabela]]
* [[Korisnik:AnToni/test7|Proba7 -  Oscar]]
* [[Korisnik:AnToni/test8|Proba9 -  Popis u Srbiji po općinama]]
* [[Korisnik:AnToni/test9|Proba10 - MC FBIH]]

== Odabrani članci==
Članci na kojima sam radio i koji su izabrani za [[Wikipedia:Odabrani članci|odabrani članak]] mjeseca:

* [[Datoteka:Goldenwiki_2.png|20px]] [[Adolf Eichmann]]
* [[Datoteka:Goldenwiki_2.png|20px]] [[Filatelija u Bosni i Hercegovini]]
* [[Datoteka:Goldenwiki_2.png|20px]] [[Štajerska (pokrajina)]]
* [[Datoteka:Goldenwiki_2.png|20px]] [[Pariz]]

== Statistike 1. oktobar 2013. ==

* Ukupno izmjena: 

* [http://tools.wikimedia.de/~escaladix/larticles/larticles.php?user=Toni&amp;lang=bs Brojač započetih članaka]

==='''bs.wikipedia''' je na 69. mjestu po broju članaka===

* [http://s23.org/wikistats/wikipedias_html.php Međunarodna statistika]
* [[Korisnik:Emijrp/List of Wikipedians by number of edits|Statistika]]

==Nagrade koje dodjeljujem==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Toni nagrada 1.png|Nagrada za rad na bs.wikipediji
Datoteka:Toni nagrada 3.png|Nagrada za primjeran rad na bs.wikipediji
Datoteka:Toni nagrada 5.png|Nagrada za izuzetan rad na bs.wikipediji
&lt;/gallery&gt;
==''Nagrade za neprimjeran rad''==
Ove se nagrade dodjeljuju korisnicima na bs.wikipediji, koji zbog kvaliteta svojih članaka zavrijeđuju [[Porto marke|doplatnu marku]]
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Toni nagrada 2.png|Nagrada za nerazumljiv i nečitak članak na bs.wikipediji
Datoteka:Toni nagrada 4.png|Nagrada za nerazumljiv, nečitak i dosadan članak na bs.wikipediji
Datoteka:Toni nagrada 6.png|Nagrada za nerazumljiv, nečitak, dosadan i nekoristan članak na bs.wikipediji
&lt;/gallery&gt;

==Odlikovanja==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Odlikovanje bosanski.jpg|Odlikovanje za doprinos promociji bosanskoga jezika na Wikipediji [[Korisnik:Emir Kotromanić|(EK)]]
Datoteka:Demicx Odlikovanje 3.0.png|Odlikovanje za rad na Wikipediji na bosanskom jeziku
Datoteka:Eo circle grey white letter-k.svg|[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]]ova medalja za pohvalan doprinos Wikipediji
Datoteka:Wikimedalja_vijenac.jpg|Medalja za vrhunski i dugogodišnji doprinos Wikipediji na bosanskom jeziku
Datoteka:Feather.jpg|&lt;small&gt;Zahvalnica za rad na projektu ''[[Wikipedia:Jedan članak dnevno|&quot;Jedan članak dnevno&quot;]]'' (januar '08)&lt;/small&gt;
Datoteka:C3r4 nagrada.png|CERminatorova nagrada za doprinos u oblasti [[sport]]a
Datoteka:Lilie 2 honor.png|Za sveukupni rad na bs.wiki
Datoteka:Demicx Odlikovanje 2.0.png|Odlikovanje za doprinos i rad na Wikipediji na bosanskom jeziku
Datoteka:Demicx Odlikovanje 1.0.png|Odlikovanje za izuzetan doprinos i rad na Wikipediji na bosanskom jeziku
Datoteka:Starstampedbinding.jpg|&lt;small&gt;Nagrada za održano obećanje (filatelija u Bahreinu i Gvatemali), dopunu članaka koje nisam dovršio i austrijske gradove, sela i Bezirke, pomoć oko Srbije itd.itd.&lt;center&gt;
Datoteka:Edinova-nagrada_izuzetan-rad.png|Za cjelokupan izuzetan rad
Datoteka:Edinova-nagrada_kategorije.png|Za ogroman posao obavljen sa kategorijama
Datoteka:Barnstar for Chess.png|Za doprinos u oblasti šaha
Datoteka:Golden star alert.svg|&lt;small&gt;&lt;center&gt;za '''uzvičnike''' na stranicama za razgovor&lt;/center&gt;&lt;/small&gt;
SMirC-Barnstar.svg|&lt;center&gt;&lt;small&gt;'''''Za sveukupnu pomoć&lt;br /&gt;korisniku [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|GBL]]&lt;/small&gt;
Edinova-nagrada_projekti.png|&lt;center&gt;Rad na projektu&lt;br /&gt;[[Wikipedia:Projekti/Projekt_čišćenja_članaka|čišćenje članaka]]&lt;/center&gt;
Biathlon pictogram.svg|Za neizmjeran doprinos u oblasti biatlona
Water polo pictogram.svg|Za bacanje šlaufa za spašavanje člancima o vaterpolu na OI
Librarian Barnstar Hires.png|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Odabrani članak mjeseca: &lt;br /&gt; (oktobar 2015) &lt;br /&gt; '''''&quot;[[Svjetski kup u biatlonu]]&quot;'''''&lt;/small&gt;
Librarian Barnstar Hires.png|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Odabrani članak mjeseca: &lt;br /&gt; (decembar 2017) &lt;br /&gt; '''''&quot;[[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|SFRJ]]&quot;'''''&lt;/small&gt;
&lt;/gallery&gt;

[[Kategorija:Wikipedia:Administratori]]</text>
      <sha1>rip55rgxej4ouvlkzsp14h08r2n1u7b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Republikanska stranka (SAD)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>66628</id>
    <revision>
      <id>3426048</id>
      <parentid>3424691</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:34:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66240" xml:space="preserve">{{Infokutija stranka
| ime_bosanski     = Republikanska stranka
| izvorno_ime      = Republican Party
| logo             = GOP logo.svg
| predsjednik      = [[Ronna McDaniel]] ([[Michigan|MI]])
| broj članova     = (2021) {{decrease}} 36,732,180&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Winger |first=Richard |title=December 2021 Ballot Access News Print Edition |url=https://ballot-access.org/2021/12/29/december-2021-ballot-access-news-print-edition/ |access-date=January 20, 2022|website=Ballot Access News}}&lt;/ref&gt;
| sjedište         = {{nowrap|310 First Street SE&lt;br/ &gt;[[Washington, D.C.|Washington, D.C]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]}}
| ideologija       = '''Većina:'''&lt;br&gt;[[Konzervativizam]]&lt;ref name=&quot;Paul Gottfried 2009 p. 12&quot;&gt;Paul Gottfried, ''Conservatism in America: Making Sense of the American Right'', str. 9 (2009.); Gottfried, ''Theologies and moral concern'' (1995) str. 12.&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;[[Fiskalni konzervativizam]]&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Quinn|first1=Justin|title=Fiscal Conservatism|url=http://usconservatives.about.com/od/typesofconservatives/a/FiscalCons.htm|website=about news|ref=While fiscal conservatism has become a buzzword in Washington, DC, much of the Republican base remains committed to its ideals.}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;{{nowrap|[[Društveni konzervativizam]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.thecrimson.com/article/2013/2/5/Nair-conservatism/|title=No Country for Old Social Conservatives?|work=thecrimson.com|access-date=24. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;}}&lt;br /&gt;'''Frakcije:'''&lt;br /&gt;[[Centrizam]]&lt;ref&gt;{{cite news|last=Siegel|first=Josh|title=Centrist Republicans and Democrats meet to devise bipartisan healthcare plan|url=https://www.washingtonexaminer.com/centrist-republicans-and-democrats-meet-to-devise-bipartisan-healthcare-plan|work=The Washington Examiner|date=18. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;[[Libertarijanizam]]&lt;ref name=&quot;gopfuture&quot;&gt;{{cite book|first=William J.|last=Miller|publisher=Lexington Books|title=The 2012 Nomination and the Future of the Republican Party|year=2013|page=39}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;[[Neokonzervativizam]]&lt;ref name=&quot;gopfuture&quot;/&gt;&lt;br /&gt;[[Paleokonzervativizam]]&lt;ref name=&quot;paleo&quot;&gt;{{cite book|first=Gregory|last=Schneider|publisher=NYU Press|title=Conservatism in America Since 1930: A Reader|year=2003|page=387}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;[[Kršćanska desnica]]&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Religion and Right-Wing Politics: How Evangelicals Reshaped Elections|url=https://www.nytimes.com/2018/10/28/us/religion-politics-evangelicals.html|newspaper=The New York Times|date=2018-10-28|access-date=2022-07-12|issn=0362-4331|language=en-US|first=Clyde|last=Haberman}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;[[Desničarski populizam]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.newyorker.com/news/john-cassidy/donald-trump-is-transforming-the-g-o-p-into-a-populist-nativist-party|title=Donald Trump is Transforming the G.O.P. Into a Populist, Nativist Party|last=Cassidy|first=John|website=The New Yorker|date=29. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theatlantic.com/politics/archive/2016/07/populism-american-right/489800/|title= Why Is Populism Winning on the American Right?|website=The Atlantic|last=Gould|first=J.J.|date=2. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;[[Trampizam]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theatlantic.com/politics/archive/2017/02/trumpism-tempts-career-minded-young-conservatives-to-rebrand/517866/|last=Coppins|first=McKay|title=The Trumpist Temptation|date=25. 2. 2017|access-date=2. 10. 2018|website=The Atlantic}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Conservative clash over Trump sets stage for CPAC gathering|url=https://www.nbcnews.com/politics/politics-news/conservative-clash-over-trump-sets-stage-cpac-gathering-n849661|last=Allen|first=Jonathan|website=NBC News|date=22. 2. 2018|access-date=2. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;
| boje             = {{color box|#FF3333|border=darkgray}} Crvena
| skupština1       = Mjesta u [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|Senatu]]
| broj_mandata1    = {{Infokutija stranka/mandati|50|100|#FF3333}}
| skupština2       = Mjesta u [[Zastupnički dom Sjedinjenih Američkih Država|Zastupničkom domu]]
| broj_mandata2    = {{Infokutija stranka/mandati|210|435|#FF3333}}
| skupština3       = Guvernera
| broj_mandata3    = {{Infokutija stranka/mandati|28|50|#FF3333}}
| web stranica     = http://www.gop.com/
| skupština4       = Mjesta u gornjim domovima država
| skupština5       = Mjesta u donjim domovima država
| broj_mandata4    = {{Infokutija stranka/mandati|1091|1972|#FF3333}}
| broj_mandata5    = {{Infokutija stranka/mandati|2918|5411|#FF3333}}
| osnivač          = {{unbulleted list|[[Alvan E. Bovay]]&lt;ref&gt;[http://content.wisconsinhistory.org/cdm4/document.php?CISOROOT=/tp&amp;CISOPTR=46379&amp;CISOSHOW=46363 ''The Origin of the Republican Party''] by Prof. A. F. Gilman, Ripon College, WI, 1914.&lt;/ref&gt;|[[Horace Greeley]]|[[Edwin D. Morgan]]|[[Henry Jarvis Raymond]]|[[Amos Tuck]]|[[Abraham Lincoln]]|[[Francis Preston Blair]]}}
| skraćenica       = GOP&lt;br&gt;R (neslužbeno)
| mladi_ogranak    = [[Mladi republikanci]]&lt;br&gt;[[Republikanci tinejdžeri]]
| međunarodno_članstvo = [[Međunarodna demokratska unija]]
| politička_pozicija = '''Većina:'''&lt;br&gt;[[Desnica]]&lt;br&gt;'''Frakcije:'''&lt;br&gt;[[Politički centar|Centar]], [[Desni centar]], [[Krajnja desnica]]
}}
'''Republikanska stranka''' ({{jez-en|Republican Party}}), poznata i kao '''Velika stara stranka''' ({{jez-en|Grand Old Party}}), jedna je od dvije najjače stranke u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Od sredine 19. stoljeća je glavna suparnička stranka [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratskoj stranci]].

Osnovali su je 1854. [[Abolicionizam|abolicionisti]] koji su se protivili [[Zakon Kansas–Nebraska|Zakonu Kansas–Nebraska]], koji bi dozvolio širenje [[Robovlasništvo|ropstva]] u zapadne teritorije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://prospect.org/api/content/e2d2b2ef-bba8-58e7-a60a-61ceaca31c7f/|title=Where the Republican Party Began|last=Brownstein|first=Ronald|date=2017-11-22|website=The American Prospect|language=en-us|access-date=2022-07-11}}&lt;/ref&gt; [[Vigovska stranka]] se smatra intelektualnom prethodnicom stranke, primjer toga je činjenica da su [[Spisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|predsjednici]] [[Abraham Lincoln]], [[Rutherford B. Hayes]], [[Chester A. Arthur]], [[Benjamin Harrison]] i [[William McKinley]] svi bili vigovci prije prelaska u Republikansku stranku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://online.norwich.edu/academic-programs/resources/major-american-political-parties-of-the-19th-century|title=Major American Political Parties of the 19th Century|website=Norwich University Online|language=en|access-date=2022-07-11}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kevin P. Phillips|url=http://archive.org/details/williammckinley00phil|title=William McKinley|date=2003|publisher=Times Books|others=Internet Archive|isbn=978-0-8050-6953-2}}&lt;/ref&gt; Raspad Vigovske stranke, koja je prije bila jedna od dvije najjače stranke u SAD-u zajedno sa Demokratskom strankom, ojačao je republikance. Stranka je prvobitno podržavala [[klasični liberalizam]], ekonomsku reformu i abolicionizam.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Fornieri|first=Joseph R.|url=https://books.google.ba/books?id=Xarqzbuf43sC&amp;pg=PA19&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false|title=Lincoln's America: 1809 - 1865|last2=Gabbard|first2=Sara Vaughn|date=2008-11-07|publisher=SIU Press|isbn=978-0-8093-8713-7|language=en}}&lt;/ref&gt;

Inicijalno se sastojala od [[Sjeverne Sjedinjene Američke Države|Sjevernjaka]] [[Protestantizam|protestanata]], tvorničkih radnika, profesionalaca, biznismena, uspješnih poljoprivrednika i [[Afroamerikanci|Afroamerikanaca]]. Nije imala ikakvu političku moć ili važnost na [[Jug Sjedinjenih Američkih Država|Jugu]] SAD-a, međutim, ubrzo je postala vrlo uspješna na Sjeveru gdje je do 1858. u svoj sastav uključila bivše vigovce, demokrate koji su se protivili širenju ropstva, kao i pripadnike [[Stranka slobodnog tla|Stranke slobodnog tla]], [[Stranka slobode|Stranke slobode]], [[Anti-Nebraskanski pokret|anti-Nebraskanskog pokreta]] i [[Sjeverna Američka stranka|Sjeverne Američke stranke]] te tako osigurala podršku većine Sjevernjaka. Rana Republikanska stranka je podržavala nacionalni bankarski sistem, [[zlatni standard]], razvijanje željeznica i [[Protekcionizam|visoke carine]]. Iako je uvijek smatrana prijateljski nastrojenom prema abolicionizmu ispočetka se službeno samo protivila širenju ropstva na [[Zapadne Sjedinjene Američke Države|zapadne teritorije]], a tek nakon izbijanja [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] je otvoreno zagovarala njegovo potpuno ukidanje. Nakon što je Lincoln izabran za predsjednika na [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 1860.|izborima 1860.]] južne savezne države su proglasile otcjepljenje od Sjedinjenih Američkih Država (Unije) i formirale [[Konfederacija američkih država|Konfederaciju američkih država]] (Konfederaciju) plašeći se potpunog ukidanja ropstva što je dovelo do izbijanja Američkog građanskog rata. Republikanska stranka je pod vodstvom Lincolna i većinski republikanskog [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresa]] vodila borbu za očuvanje Unije, ukidanje ropstva i uništenje Konfederacije. Pobjeda Unije nad Konfederacijom je dovela do republikanske dominacije američke političke scene sve do početka [[Velika depresija|Velike depresije]].

1912. stranka postavlja tadašnjeg konzervativnog [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika]] [[William Howard Taft|Williama Howarda Tafta]] za svog kandidata na predstojećim [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 1912.|izborima]], taj čin razbješnjava progresivnog bivšeg predsjednika [[Theodore Roosevelt|Theodorea Roosevelta]] koji napušta republikance, formira [[Progresivna stranka|Progresivnu stranku]] i natječe se na tim izborima kao kandidat te stranke. Nakon 1912. mnoge Rooseveltove pristalice napuštaju sve konzervativniju Republikansku stranku, što je ideološki pomjera [[Desnica|nadesno]]. Stranka gubi svoje većine u Kongresu za vrijeme Velike depresije i vladavine predsjednika [[Franklin D. Roosevelt|Franklina D. Roosevelta]], čiji izuzetno popularni [[New Deal]] program započinje period dominacije demokrata nad republikancima koji će trajati naredne tri decenije. Nakon što demokratski predsjednik [[Lyndon B. Johnson]] potpisuje [[Zakon o građanskim pravima]] [[Južnjački demokrati]] masovno prelaze u Republikansku stranku.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Zingher|first=Joshua N.|date=2018-07-01|title=Polarization, Demographic Change, and White Flight from the Democratic Party|url=https://www.journals.uchicago.edu/doi/10.1086/696994|journal=The Journal of Politics|volume=80|issue=3|pages=860–872|doi=10.1086/696994|issn=0022-3816}}&lt;/ref&gt; 1973. [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovni sud]] u slučaju ''[[Roe protiv Wadea]]'' odlučuje da žena ima konstitucionalno pravo na [[pobačaj]] što dovodi do sve veće opozicije pobačaju među republikancima i do veće podrške za stranku među [[Evangelizam|evangelistima]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://cup.columbia.edu/book/the-great-divide/9780231120593|title=Book Details : The Great Divide|date=2015-06-25|website=web.archive.org|access-date=2022-07-12|archive-date=25. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150625083214/http://cup.columbia.edu/book/the-great-divide/9780231120593|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Današnja ideologija stranke je [[američki konzervativizam]] i podržava ekonomiju [[Slobodno tržište|slobodnog tržišta]], [[društveni konzervativizam]] i [[originalizam]] u [[Sudska interpretacija|konstitucionalnoj jurisprudenciji]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.presidency.ucsb.edu/documents/2016-republican-party-platform|title=2016 Republican Party Platform {{!}} The American Presidency Project|website=www.presidency.ucsb.edu|access-date=2022-07-12}}&lt;/ref&gt; Republikanska stranka podržava [[Small government|minimalno učešće vlade u javnoj politici i privatnom sektoru]], [[Deregulacija|deregulaciju]], [[smanjivanje poreza]], zaštitu [[Pravo na posjedovanje i nošenje oružja|prava na posjedovanje oružja]], povećavanje [[Vojni budžet Sjedinjenih Američkih Država|vojnog budžeta]] i [[Opozicija imigraciji|restrikcije na imigraciju]], [[Opozicija pobačaju|pobačaj]] i [[Sindikat|sindikate]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Reich|first=Gary M.|url=https://books.google.ba/books?id=YWkQEAAAQBAJ&amp;redir_esc=y|title=The Politics of Immigration Across the United States: Every State a Border State?|date=2021-02-15|publisher=Routledge|isbn=978-1-000-33580-4|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Hajnal|first=Zoltan|date=2021-01-04|title=Immigration &amp; the Origins of White Backlash|url=https://doi.org/10.1162/daed_a_01844|journal=Daedalus|volume=150|issue=2|pages=23–39|doi=10.1162/daed_a_01844|issn=0011-5266}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Baker|first=Paula|url=https://books.google.ba/books?id=547UDwAAQBAJ&amp;redir_esc=y|title=The Oxford Handbook of American Political History|last2=Critchlow|first2=Donald T.|date=2020-03-06|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-062869-7|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jacobson|first=Gary C.|last2=Liu|first2=Huchen|date=2020-03|title=Dealing with Disruption: Congressional Republicans' Responses to Donald Trump's Behavior and Agenda|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/psq.12630|journal=Presidential Studies Quarterly|language=en|volume=50|issue=1|pages=4–29|doi=10.1111/psq.12630|issn=0360-4918}}&lt;/ref&gt;

Baza glasačkog tijela današnje Republikanske stranke su [[Muškarac|muškarci]], stanovnici ruralnih područja i [[Bijeli Amerikanci]], a pogotovo [[Bijeli Južnjaci]] i Bijeli evangelisti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.pewresearch.org/politics/2018/03/20/1-trends-in-party-affiliation-among-demographic-groups/|title=1. Trends in party affiliation among demographic groups|last=NW|first=1615 L. St|last2=Suite 800Washington|date=2018-03-20|website=Pew Research Center - U.S. Politics &amp; Policy|language=en-US|access-date=2022-07-12|last3=Inquiries|first3=DC 20036USA202-419-4300 {{!}} Main202-857-8562 {{!}} Fax202-419-4372 {{!}} Media}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Religion and Right-Wing Politics: How Evangelicals Reshaped Elections|url=https://www.nytimes.com/2018/10/28/us/religion-politics-evangelicals.html|newspaper=The New York Times|date=2018-10-28|access-date=2022-07-12|issn=0362-4331|language=en-US|first=Clyde|last=Haberman}}&lt;/ref&gt;

==Ime i simboli==
[[Datoteka:NastRepublicanElephant.jpg|mini|desno|Prvo poznatije pojavljivanje republikanskog slona u Nastovom stripu.]] 
[[Datoteka:Republicanlogo.svg|mini|lijevo|Crveno-plavo-bijeli republikanski slon i dalje je primarni simbol mnogih državnih komiteta.]]

Osnivači stranke usvojili su ime sredinom 1850-ih kao počast vrijednostima republikanizma [[Demokratsko-republikanska stranka|Demokratsko-republikanske stranke]] [[Thomas Jefferson|Thomasa Jeffersona]].&lt;ref name=Rutland&gt;{{cite book|last=Rutland|first=RA|title=The Republicans: From Lincoln to Bush|publisher=|location=|year=1996|page=[https://archive.org/details/republicansfroml00rutl_0/page/2 2]|isbn=0-8262-1090-2|url=https://archive.org/details/republicansfroml00rutl_0/page/2}}&lt;/ref&gt; Ideja za ime došla je iz editorijala stranačkog vodećeg publiciste, Horacea Greeleya, koji je pozvao na &quot;jednostavnije ime poput republikanac koje bi pogodnije označavalo one koji su su ujedinili da vrate Uniju njenoj istinitoj misiji prvaka i promicatelja slobode umjesto propagatora ropstva&quot;.&lt;ref name=ushistory&gt;{{cite web|author=ushistory.org |url=http://www.ushistory.org/gop/origins.htm|title=The Origins of the Republican Party|publisher=Ushistory.org|date=4. 7. 1995|access-date=3. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; Ime odražava republikanske vrijednosti iz 1776, poput protivljenja aristokratiji i korupciji.&lt;ref name=Gould2003p14&gt;Gould, str. 14–15.&lt;/ref&gt; Bitno je naznačiti da riječ &quot;republikanac&quot; ima širok spektar značenja širom svijeta i da je stranka evolvirala tako da se značenja uvijek ne podudaraju.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theatlantic.com/politics/archive/2011/10/the-changing-definition-of-conservative/246652/?single_page=true|title=The Changing Definition of 'Conservative'|last=Joyner|first=James|work=The Atlantic|access-date=3. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.britannica.com/topic/Republican-Party|title=Republican Party political party, United States [1854-present]|work=Encyclopedia Britannica|access-date=3. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

Pojam &quot;Velika stara stranka&quot; je tradicionalni nadimak za stranku i skraćenica GOP je u čestoj upotrebi. Pojam je nastao 1875. u [[Kongresni zapisnik|Kongresnom zapisniku]] kada je stranka nazvana &quot;otmjenom starom strankom&quot; ({{jez-en|Gallant Old Party}}), odnoseći se na uspješnu vojnu odbranu Unije. Naredne godine u [[Cincinnati Commercial Tribute]]u, pojam je promijenjen u Velika stara stranka. Do prve upotrebe skraćenice GOP došlo je 1884.&lt;ref&gt;&quot;Grand Old Party&quot;, ''Oxford English Dictionary''.&lt;/ref&gt;

Tradicionalna maskota stranke je [[slon]]. Prva bitnija upotreba je u političkom stripu [[Thomas Nast|Thomasa Nasta]], objavljenom u [[Harper's Magazine|Harper's Weekly]]ju 7. novembra 1874.&lt;ref name=harpweek20031107&gt;{{cite web|url=http://www.harpweek.com/09Cartoon/BrowseByDateCartoon.asp?Year=2003&amp;Month=November&amp;Date=7|title=Cartoon of the Day|website=HarpWeek.com|access-date=3. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; Alternativni simbol u državama poput [[Indiana|Indiane]], [[New York (savezna država)|New Yorka]] i [[Ohio|Ohia]] je [[bjeloglavi orao]], nasuprot demokratskom pijetlu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.unc.edu/~asreynol/ballot_pages/us_ballot_pages/indiana.html|title=Ballots of United States: Indiana|publisher=University of North Carolina|access-date=3. 10. 2018|archive-date=25. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170525034148/http://www.unc.edu/~asreynol/ballot_pages/us_ballot_pages/indiana.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Poor Ballot Design Hurts New York's Minor Parties…Again|publisher=Brennan Center for Justice|author=Tomas Lopez|date=23. 10. 2014|url=https://www.brennancenter.org/blog/poor-ballot-design-hurts-new-yorks-minor-parties-again}}&lt;/ref&gt; U [[Kentucky]]ju, simbol je brvnara (nepovezano sa LGBT organizacijom [[Brvnarski republikanci]]).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://westkentuckystar.com/News/Local-Regional/Western-Kentucky/See-Sample-Ballots-for-Today-s-Primary-Elections.aspx|title=See Sample Ballots for Today's Primary Elections|publisher=West Kentucky Star|date=19. 5. 2015|access-date=3. 10. 2018|archive-date=7. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170207032021/http://westkentuckystar.com/News/Local-Regional/Western-Kentucky/See-Sample-Ballots-for-Today-s-Primary-Elections.aspx|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Tradicionalno stranka nema boje kojom se ističe.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.washingtonpost.com/news/the-fix/wp/2016/11/08/red-vs-blue-a-brief-history-of-how-we-use-political-colors/|title=Red vs. Blue: A history of how we use political colors|last=Bump|first=Philip|date=8. 11. 2016|website=The Washington Post|access-date=3. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://washingtonmonthly.com/2004/11/13/red-state-blue-state-2/|title=Red State, Blue State|last=Drum|first=Kevin|date=13. 11. 2004|website=Washington Monthly |access-date=3. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://washingtonmonthly.com/2004/11/14/red-states-and-blue-states-explained/|title=Red States and Blue States….Explained!|last=Drum|first=Kevin|date=14. 11. 2004|website=Washington Monthly |access-date=3. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; Od [[Predsjednički izbori u SAD-u 2000.|izbora 2000]], crvena je postala povezana sa republikancima. Tokom i poslije izbora, glavne televizijske mreže koristile su istu shemu boja za izborne mape: crvena za države koje je osvojio [[George W. Bush]] i plava za države koje je osvojio [[Al Gore]], demokratski kandidat. Tokom višesedmične [[Prebrojavanje glasova predsjedničkih izbora u SAD-u 2000. na Floridi|rasprave o izbornim rezultatima na Floridi]], boje su postale čvrsto ukorijenjene i opstale su u narednim godinama. Iako je raspored boja političkim strankama neformalan i neslužben, mediji i dalje koriste ove boje za označavanje stranaka. Stranka i njeni kandidati su također prihvatili crvenu boju.

==Struktura i organizacija==
{{Glavni|Spisak državnih i teritorijalnih Republikanskih stranaka (SAD)}}

[[Republikanski nacionalni komitet]] odgovoran je za promovisanje predizbornih aktivnosti. Zadužen je za razvoj i promovisanje političke platforme, kao i za koordinisanje prikupljanja donacija i izborne strategije. Trenutno je predsjedavajuća [[Ronna McDaniel]]. Predsjednika komiteta biraju državni komiteti ili, u slučaju da republikanci drže Bijelu kuću, predsjednik.

Pod upravom stranačkog predsjedničkog kandidata, komitet nadzire [[Republikanska nacionalna konvencija|Republikansku nacionalnu konvenciju]] (najznačajniji organ stranke) i podiže donacije za kandidate. Na lokalnom nivou postoje slični državni komiteti u svakoj državi i većini velikih gradova, okruga i zakonodavnih distrikta, ali imaju mnogo manje novca i uticaja nego nacionalno tijelo.

Republikanska vijeća za Senat i Predstavnički dom imaju različite komitete za prikupljanje donacija i strategiju. [[Nacionalni republikanski kongresni komitet]] asistira u izborima za Predstavnički dom, a [[Nacionalni republikanski senatorski komitet]] u borbama za Senat. Uglavnom sakupe preko 100 miliona [[Američki dolar|$]] po izbornom ciklusu. U guvernerskim izborima glavnu ulogu ima [[Republikanska guvernerska asocijacija]]. Trenutno predsjedava guverner [[Bill Haslam]] iz [[Tennessee]]ja.&lt;ref name=rga-chair&gt;{{cite news|title=George W. Bush appears at Chris Christie's request|url=http://www.politico.com/story/2013/11/george-w-bush-chris-christie-republican-governors-association-100230.html|first=James|last=Hohmann|date=13. 11. 2013|access-date=3. 10. 2018|work=Politico}}&lt;/ref&gt;

==Pozicije==
{{Glavni|Političke pozicije Republikanske stranke (SAD)}}

===Ekonomska politika===
[[Datoteka:Calvin Coolidge cph.3g10777 (cropped).jpg|mini|lijevo|[[Calvin Coolidge]], 30. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (1923-1929).]]
Republikanci strogo vjeruju da su [[slobodno tržište]] i individualno dostignuće primarni faktori iza ekonomskog prosperiteta. Zagovaraju ukidanje vladinih programa socijalne pomoći u korist privatnog sektora. Republikanci zagovaraju fiskalni konzervativizam tokom demokratskih administracija, ali često povećavaju federalni dug kada su na vlasti.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2017/12/01/us/politics/tax-cuts-deficit-debt.html|title=Debt Concerns, Once a Core Republican Tenet, Take a Back Seat to Tax Cuts|last=Appelbaum|first=Binyamin|date=1. 12. 2017|work=The New York Times|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://abcnews.go.com/Politics/wireStory/republicans-fought-budget-debt-now-embrace-51528700|title=Why Republicans who once fought budget debt now embrace it|publisher=ABC News|access-date=1. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20171202203156/http://abcnews.go.com/Politics/wireStory/republicans-fought-budget-debt-now-embrace-51528700|archive-date=2. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://economix.blogs.nytimes.com/2012/04/05/is-there-a-fiscal-crisis-in-the-united-states/|title=Is There a Fiscal Crisis in the United States?|last=Johnson|first=Simon|work=Economix Blog|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.vox.com/policy-and-politics/2017/12/2/16724978/gop-tax-bill-deficit-debt-fraud|title=&quot;The hypocrisy is astounding&quot;: Tax bill shows the GOP's debt concerns were pure fraud|work=Vox|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

Moderni republikanci podržavaju teoriju [[Ekonomija ponude|ekonomije ponude]], koja drži da niže poreske stope dovode do ekonomskog rasta.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.economist.com/node/21530093|work=The Economist|title=Diving into the rich pool|date=24. 9. 2011|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; Protive se većim poreskim stopama osobama koje zarađuju više, smatrajući da se time nepravedno cilja na osobe koje stvaraju poslove. Smatraju da je privatno trošenje efikasnije od vladinog trošenja.

Smatraju da svaka osoba treba preuzeti odgovornost za svoje stanje. Također vjeruju da je privatni sektor efikasniji u pomaganju siromašnim kroz [[humanitarizam]] nego vlada kroz socijalne programe koji često dovode do zavisnosti od države. Neki zagovaraju uvođenje određenih mjera u svrhu pomoći siromašnijim. Ankete iz 2016. i 2017. pokazale su da većina republikanca podržava [[protekcionizam]] i [[autarkija|autarkiju]] i protivi se [[slobodna trgovina|slobodnoj trgovini]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.politico.com/story/2016/09/politico-harvard-poll-free-trade-trump-gop-228600|title=POLITICO-Harvard poll: Amid Trump's rise, GOP voters turn sharply away from free trade|work=Politico|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.washingtonexaminer.com/trumps-takeover-of-the-gop-one-year-later/article/2621948|title=Trump's takeover of the GOP, one year later|last=III|first=W. James Antle|work=Washington Examiner|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.pewresearch.org/fact-tank/2016/03/31/republicans-especially-trump-supporters-see-free-trade-deals-as-bad-for-u-s/|title=Republicans, especially Trump supporters, see free trade deals as bad for U.S.|date=31. 3. 2016|work=Pew Research Center|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

Od 1920-ih, [[Sindikat|sindikalne]] organizacije i članovi uglavnom se protive Republikanskoj stranci. Republikanci su podržali usvajanje zakona iz 1947. kojim se radnicima daje pravo da ne učestvuju u sindikatima. Na državnim nivoima, uglavnom podržavaju odredbe koje slabe sindikate.

Protive se povećanju [[Minimalni prihod|minimalnog prihoda]], vjerujući da takva povećanja štete preduzećima, primoravajući ih da smanje broj zaposlenih i povećaju troškove potrošača.

Stranka se protivi univerzalnoj, državnoj zdravstvenoj zaštiti, vjerujući da takav sistem predstavlja [[Socijalizovana medicina|socijalizovanu medicinu]]. Iako se protive [[Zakon o zaštiti pacijenata i pristupačnoj njegi|Zakonu o pristupačnoj njegi]] i njegovom uslovu o nabavci osiguranja, neki republikanci podržavaju neke od njegovih provizija.

===Odvajanje i balans moći===
Republikanci podržavaju [[strogi konstrukcionizam]] i [[federalizam]], sa ograničenjima na federalne vlasti. Zagovaraju veću ulogu za države.&lt;ref name=nytimes2008&gt;{{cite news|title=Supreme Court|newspaper=The New York Times|date=5. 9. 2008|url=http://elections.nytimes.com/2008/president/issues/judges.html|access-date=4. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

===Okolišna politika===
Progresivci unutar stranke historijski podržavaju zaštitu okoliša. Predsjednik Theodore Roosevelt bio je poznati [[konzervacionizam|konzervacionist]], čije su politike dovele do nastanka [[Služba nacionalnih parkova|Službe nacionalnih parkova]].&lt;ref name=Filler&gt;{{cite web|author=Filler, Daniel|title=Theodore Roosevelt: Conservation as the Guardian of Democracy|url=http://pantheon.cis.yale.edu/~thomast/essays/filler/filler.html|access-date=9. 11. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20030802175908/http://pantheon.cis.yale.edu/~thomast/essays/filler/filler.html|archive-date=2. 8. 2013}}&lt;/ref&gt; [[Richard Nixon]] potpisao je zakon o osnivanju [[Agencija za zaštitu životne sredine SAD-a|Agencije za zaštitu životne sredine]] i imao je obiman okolišni program.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Ewert|first=Sara Dant|date=3. 7. 2003|title=Environmental Politics in the Nixon Era|url=https://muse.jhu.edu/article/44406|journal=Journal of Policy History|volume=15|issue=3|pages=345–48}}&lt;/ref&gt; U 1980-im, Reaganova je administracija smatrala okolišne regulacije teretom na ekonomiju.&lt;ref name=&quot;Dunlap 2010&quot;&gt;{{cite journal|last1=Dunlap|first1=Riley E.|last2=McCright|first2=Araon M.|title=A Widening Gap: Republican and Democratic Views on Climate Change|journal=Environment: Science and Policy for Sustainable Development|date=7. 8. 2010|volume=50|issue=5|pages=26–35|doi=10.3200/ENVT.50.5.26-35|url=https://dx.doi.org/10.3200/ENVT.50.5.26-35|access-date=4. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; Od tada, republikanci se uglavnom protive okolišnim regulacijama.&lt;ref name=Ringquist&gt;{{cite journal|last1=Ringquist|first1=Evan J.|last2=Neshkova|first2=Milena I.|last3=Aamidor|first3=Joseph|title=Campaign Promises, Democratic Governance, and Environmental Policy in the U.S. Congress|journal=The Policy Studies Journal|date=2013|volume=41|issue=2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Shipan Environmental Policy&quot;&gt;{{cite journal|last1=Shipan|first1=Charles R.|last2=Lowry|first2=William R.|title=Environmental Policy and Party Divergence in Congress|journal=Political Research Quarterly|date=2001|volume=54|issue=2|pages=245–63}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:A. Schwarzenegger.jpg|mini|desno|[[Arnold Schwarzenegger]], 38. guverner Kalifornije (2003-2011).]]

Od 1990-ih, značajan dio američkog konzervativnog pokreta radio je na osporavanju [[Klimatologija|klimatologije]] i klimatske politike. Dok je naučni konsenzus da je ljudska aktivnost stvorila klimatske promjene oko 97%,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://climate.nasa.gov/scientific-consensus/|title=Scientific consensus: Earth's climate is warming|website=Climate Change: Vital Signs of the Planet|access-date=4. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; samo 44% Amerikanaca vjeruje da je ljudska aktivnost uzrok klimatskih promjena, dok je taj broj kod republikanaca 23%.&lt;ref&gt;{{cite web|date=1. 11. 2013|title=GOP Deeply Divided Over Climate Change|url=http://www.people-press.org/2013/11/01/gop-deeply-divided-over-climate-change/|publisher=PewResearch Center for the People &amp; the Press|access-date=4. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; Rijetki republikanski zakonodavci podržavaju klimatsku politiku stvorenu na međunarodnom naučnom konsenzusu.&lt;ref name=&quot;Dunlap 2010&quot;/&gt;

Guverner [[Kalifornija|Kalifornije]], [[Arnold Schwarzenegger]], je 2006. potvrdio zakone kojima se uvode ograničenja na ispuštanje [[Staklenički plinovi|stakleničkih plinova]]. Zatim se predsjednik Bush mlađi usprotivio uvođenju obaveznih ograničenja na državnom nivou. Bushu se na Vrhovnom sudu usprotivilo 12 država,&lt;ref name=&quot;Landmark Law&quot;&gt;{{cite news|title=Schwarzenegger takes center stage on warming|url=http://www.nbcnews.com/id/15029070/ns/us_news-environment/t/schwarzenegger-takes-center-stage-warming/#.U7U0QbFEJJw|access-date=4. 10. 2018|agency=MSNBC News|publisher=NBC News|date=27. 9. 2006}}&lt;/ref&gt; a sud je 2007. presudio protiv administracije. Bush se također protivio ratifikaciji [[Protokol iz Kyota|Protokola iz Kyota]],&lt;ref name=&quot;Dunlap 2010&quot;/&gt;&lt;ref name=BushGW&gt;{{cite web|author=Bush, George W.|title=Text of a Letter from the President|date=13. 3. 2001|url=https://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2001/03/20010314.html|access-date=4. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20090722073329/http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2001/03/20010314.html|archive-date=22. 7. 2009 }}&lt;/ref&gt; što je naišlo na negodovanje klimatologa.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Schrope|first1=Mark|title=Criticism mounts as Bush backs out of Kyoto accord|journal=Nature|date=5. 4. 2001|volume=410|issue=616|pages=|doi=10.1038/35070738|url=http://www.nature.com/nature/journal/v410/n6829/full/410616a0.html|access-date=4. 10. 2018|pmid=11287908}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:John McCain official portrait lightened.jpg|mini|lijevo|[[John McCain]], senator iz [[Arizona|Arizone]] (1987-2018).]]
 
Senator [[John McCain]] je također podržavao zakone koji se bave zaštitom okoliša, mada je njegova pozicija rijetka među visokorangiranim republikancima.&lt;ref name=&quot;Dunlap 2010&quot;/&gt; Neki su republikanci podržali razvoj alternativnih goriva s ciljem ostvarenja energetske nezavisnosti SAD-a. Stranka odbija [[Trgovanje emisijskim jedinicama stakleničkih plinova|trgovinu emisijskim jedinicama stakleničkih plinova]],&lt;ref&gt;{{cite web|title=Our GOP: The Party of Opportunity|url=http://www.gop.com/our-party/|access-date=11. 12. 2014}}&lt;/ref&gt; a podržava vađenje nafte u nekim zaštićenim zonama te se zbog toga često nalazi na udaru aktivista.&lt;ref&gt;{{cite news|title=On Our Radar: Republicans Urge Opening of Arctic Refuge to Drilling|author=John Collins Rudolf|date=6. 12. 2010|url=http://green.blogs.nytimes.com/2010/12/06/on-our-radar-republicans-urge-opening-of-arctic-refuge-to-drilling/?_php=true&amp;_type=blogs&amp;_r=0|publisher=The New York Times|access-date=4. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

Tokom predsjedništva [[Barack Obama|Baracka Obame]], većina se republikanaca protivila novim regulatorskim zakonima. Stranka podržava izgradnju naftovoda [[Naftovod Keystone|Keystone]], čijoj se izgradnji protive [[Indijanci|indijanski]] i aktivisti za zaštitu okoliša.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Davenport|first1=Coral|title=Republicans Vow to Fight E.P.A. and Approve Keystone Pipeline|url=https://www.nytimes.com/2014/11/11/us/politics/republicans-vow-to-fight-epa-and-approve-keystone-pipeline.html|access-date=4. 10. 2018|work=New York Times|date=10. 11. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Levy|first1=Gabrielle|title=Obama Vetoes Keystone XL, Republicans Vow to Continue Fight|url=https://www.usnews.com/news/articles/2015/02/24/obama-vetoes-keystone-xl-republicans-vow-to-continue-fight|access-date=4. 10. 2018|work=US News|date=24. 2. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Keystone XL pipeline: Why is it so disputed?|url=https://www.bbc.com/news/world-us-canada-30103078|access-date=4. 10. 2018|work=BBC|date=6. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;

===Imigracija===
{{Glavni|Imigracija u Sjedinjene Američke Države|Ilegalna imigracija u Sjedinjene Američke Države}}
Republikanci su podijeljeni po pitanju kako se suprostaviti ilegalnoj imigraciji između platforme koja dozvoljava migrantskim radnicima da dođu do državljanstva (koju podržavaju pobornici [[establišment]]a) i pozicije koja zagovara jačanje granične kontrole i deportaciju ilegalnih imigranata (koju mahom podržavaju [[Populizam|populisti]]). Prijedlog sveobuhvatne reforme imigracije je 2006, sa podrškom Bijele kuće, prošao u Senatu (sa republikanskom većinom), ali ne i u Predstavničkom domu (također sa republikanskom većinom). Ovim zakonom milioni ilegalnih imigranata postali bi državljani.&lt;ref name=Blanton&gt;{{cite news|last=Blanton|first=Dana|title=National Exit Poll: Midterms Come Down to Iraq, Bush|publisher=Fox News|date=8. 11. 2006|url=http://www.foxnews.com/story/0,2933,228104,00.html|access-date=1. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20070306050851/http://www.foxnews.com/story/0,2933,228104,00.html|archive-date=6. 3. 2007}}&lt;/ref&gt;

Nakon poraza na predsjedničkim izborima 2012, posebno među Latinoamerikancima, nekoliko republikanaca zalagalo se za prijateljski odnos prema imigrantima. Ipak, 2016. veliki je broj kandidata zauzeo oštar stav prema imigraciji, a vodeći kandidat i budući pobjednik predsjedničkih izbora 2016, [[Donald Trump]], predložio je izgradnju zida na južnoj granici.

Prijedlozi koji pozivaju na reformu imigracije sa [[Put ka državljanstvu|putem ka državljanstvu]] dobili su značajnu republikansku podršku u nekim anketama. U anketi iz 2013, 60% republikanaca podržavalo je put ka državljanstvu.&lt;ref name=long-past&gt;{{cite news|last=Frumin|first=Aliyah|title=Obama: 'Long past time' for immigration reform|date=25. 11. 2013|url=http://www.msnbc.com/hardball/obama-long-past-time-reform|publisher=MSNBC|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

===Spoljna politika i nacionalna sigurnost===
{{Glavni|Historija spoljne politike i nacionalne sigurnosti u Republikanskoj stranci (SAD)}}
[[Datoteka:Rumsfeld1.jpg|mini|desno|[[Donald Rumsfeld]], 13. ministar odbrane (2001-2006).]]
Dio republikanaca podržava [[unilateralizam]] u pitanjima nacionalne sigurnosti, vjerujući u sposobnost i pravo SAD-a da bez spoljne podrške djeluje u pitanjima nacionalne sigurnosti. Generalno, republikansko razmišljanje o nacionalnoj odbrani i međunarodnim odnosima pod velikim je uticajem [[realizam (međunarodni odnosi)|realizma]] i [[neorealizam (međunarodni odnosi)|neorealizma]], karakterišući sukobe između nacija kao borbu bezličnih snaga međunarodne strukture nasuprot shvatanju sukoba kao posljedica ideja i akcija individualnih vođa. Uticaji realizma prisutni su u Reaganovom &quot;carstvu zla&quot; ([[Sovjetski savez]]) i [[Osovina zla|&quot;osovini zla&quot;]] Busha mlađeg ([[Iran]], [[Irak]], [[Sjeverna Koreja]]).

Nakon [[Napadi 11. septembra 2001.|napada 11. septembra 2001]], mnogi u stranci podržali su neokonzervativne politike [[Rat protiv terorizma|rata protiv terorizma]], koje su dovele do invazije Afganistana 2001. i [[Rat u Iraku 2003.|invazije Iraka 2003]]. Administracija Busha mlađeg zauzela je poziciju da [[Ženevske konvencije]] ne važe za [[nezakoniti borci|nezakonite borce]], dok se drugi u stranci protive korištenim tehnikama ispitivanja, smatrajući ih mučenjem.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.weeklystandard.com/cruz-america-does-not-need-torture-to-protect-ourselves/article/2000049|title=Cruz: 'America Does Not Need Torture to Protect Ourselves'|date=3. 12. 2015|access-date=3. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;
 
Republikanci često predlažu ograničenje novčane pomoći kao sredstvo uspostavljanja sigurnosnih i imigracionih interesa SAD-a.&lt;ref&gt;{{cite news|author=Erik Wasson|date=18. 7. 2013|url=http://thehill.com/policy/finance/311939-house-gop-unveils-huge-cuts-to-state-foreign-aid|title=House GOP unveils spending bill with $5.8B cut to foreign aid|newspaper=The Hill|access-date=3. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=David Rogers|date=1. 2. 2011|title=GOP seeks to slash foreign aid|newspaper=Politico|url=http://www.politico.com/news/stories/0111/48551.html|access-date=3. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Mario Trujillo|date=1. 7. 2014|title=Republicans propose halting foreign aid until border surge stops|newspaper=The Hill|url=http://thehill.com/blogs/blog-briefing-room/211058-gop-rep-cut-off-central-american-aid-until-border-is-fixed|access-date=3. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

Stranka podržava jako savezništvo s [[Izrael]]om i napore da se osigura mir na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] između Izraela i njegovih arapskih susjeda.&lt;ref name=&quot;Pro-Israel&quot;&gt;{{cite news|last1=Lipton|first1=Eric|title=G.O.P.'s Israel Support Deepens as Political Contributions Shift|url=https://www.nytimes.com/2015/04/05/us/politics/gops-israel-support-deepens-as-political-contributions-shift.html|access-date=3. 10. 2018|work=The New York Times|date=4. 4. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.gop.com/platform/american-exceptionalism/|title=Republican Platform: American Exceptionalism|publisher=Republican National Committee|access-date=3. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; Zadnjih godina, republikanci su se distancirali od [[Dvodržavno rješenje|dvodržavnog rješenja]].&lt;ref&gt;{{cite web|last1=O'Toole|first1=Molly|title=Report How Donald Trump and the GOP Dropped the Two-State Solution for Mideast Peace|url=https://foreignpolicy.com/2016/07/14/how-donald-trump-and-the-gop-dropped-the-two-state-solution-for-mideast-peace/|website=Foreign Policy|access-date=3. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Republicans possibly ready to reject two-state solution, Trump advisor says|url=http://www.jpost.com/US-Elections/GOP-possibly-ready-to-reject-two-state-solution-Trump-advisor-says-459650|website=The Jerusalem Post|access-date=3. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; U anketi iz 2014, 59% republikanaca podržalo je smanjenje napora u inostranstvu i fokusiranje na američke probleme.&lt;ref&gt;See &quot;3. 7. 2014. – Iraq – Getting In Was Wrong; Getting Out Was Right, U.S. Voters Tell Quinnipiac University National Poll&quot; [http://www.quinnipiac.edu/news-and-events/quinnipiac-university-poll/national/release-detail?ReleaseID=2057 Quinnipiac University Poll] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160402190652/http://www.quinnipiac.edu/news-and-events/quinnipiac-university-poll/national/release-detail?ReleaseID=2057 |date=2. 4. 2016 }}&lt;/ref&gt;

Prema platformi iz 2016, stranka podržava dijaloško rješenje pitanja [[Tajvan]]a, ali upozorava da bi u slučaju pokušaja [[Kina|Kine]] da nasilno izmjeni situaciju, SAD, na osnovu Zakona o odnosima s Tajvanom, podržala napore Tajvana da se odbrani.

===Društvena pitanja===
Republikanska stranka uglavnom se povezuje sa [[Društveni konzervativizam|društveno konzervativnim]] politikama, mada postoje centrističke i [[Libertarijanizam|libertarijanističke]] frakcije. Društveni konzervativci zalažu se za zakone koji podržavaju tradicionalne vrijednosti, poput protivljenja [[Istopolni brak|istopolnim brakovima]], abortusu i marihuani.&lt;ref name=&quot;Zelizer 2004 704–5&quot;&gt;{{cite book|last=Zelizer|first=Julian E.|title=The American Congress: The Building of Democracy|url=https://books.google.com/books?id=_MGEIIwT5pUC&amp;pg=PA704|year=2004|publisher=Houghton Mifflin Harcourt|pages=704–05|isbn=9780547345505}}&lt;/ref&gt; Većina konzervativnih republikanaca protivi se [[Kontrola oružja|kontroli oružja]], [[Afirmativna akcija|afirmativnoj akciji]] i ilegalnoj imigraciji.&lt;ref name=&quot;Zelizer 2004 704–5&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Chapman|first=Roger|title=Culture Wars: An Encyclopedia of Issues, Viewpoints, and Voices|url=https://books.google.com/books?id=vRY27FkGJAUC|year=2010|publisher=M. E. Sharpe|page=704-5|isbn=9780765622501}}&lt;/ref&gt;

====Abortus i istraživanje embrionalnih matičnih ćelija====
Većina kandidata stranke pripada [[pro-life pokret]]u i protivi se abortusu sa moralne i religijske osnove. Dok mnogi zagovaraju izuzetak u slučaju [[incest]]a, silovanja ili ugroženosti života majke, 2012. stranka je odobrila platformu koja podržava zabranu abortusa bez izuzetaka.&lt;ref name=platform&gt;{{cite web|author1=Alan Fram|author2=Philip Elliot|url=https://finance.yahoo.com/news/gop-oks-platform-barring-abortions-gay-marriage-204947742.html|title=GOP OKs platform barring abortions, gay marriage|website=Finance.yahoo.com|date=29. 8. 2012|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; Prije presude [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda]] u procesu [[Roe protiv Wadea]] (kojim su zabrane prava na abortus proglašene neustavnim), nije bilo mnogo polarizujućih pitanja između demokrata i republikanaca. Nakon presude, protivljenje abortusu postalo je jedno od ključnih platformi stranke.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite book|last=Layman|first=Geoffrey|url=https://cup.columbia.edu/book/the-great-divide/9780231120593|title=The Great Divide: Religious and Cultural Conflict in American Party Politics|date=2001|publisher=Columbia University Press|year=|isbn=9780231120586|location=|pages=115, 119–120}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2014/01/20/how-race-and-religion-have-polarized-american-voters/|title=How race and religion have polarized American voters|website=Washington Post|language=en|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; Kao rezultat, [[Evangelizam|evangelisti]] gravitiraju Republikanskoj stranci.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

Protive se finansiranju organizacija koje nude uslugu abortusa, prije svega [[Planned Parenthood]]a, novcem vlade i poreznih obveznika.&lt;ref name=&quot;ontheissues&quot;&gt;{{cite web|title=Bobby Jindal on the Issues|publisher=Ontheissues.org|url=http://www.ontheissues.org/House/Bobby_Jindal.htm|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

Iako su republikanci glasali za povećanje vladinog finansiranja naučnih istraživanja, aktivno se protive federalnom finansiranju [[Istraživanje embrionalnih matičnih ćelija|istraživanja embrionalnih matičnih ćelija]] jer uključuje uništavanje ljudskog [[Zametak|embriona]].&lt;ref&gt;[http://www.mayoclinic.com/health/stem-cells/CA00081 Stem cells: What they are and what they do]. MayoClinic.com (23. 3. 2013). Pristupljeno 1. 10. 2018.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Watson, Stephanie. (11. 11. 2004) [http://science.howstuffworks.com/life/cellular-microscopic/stem-cell2.htm HowStuffWorks &quot;Embryonic Stem Cells&quot;]. Science.howstuffworks.com. Pristupljeno 1. 10. 2018.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://stemcells.nih.gov/info/pages/faqs.aspx#wherefrom {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160729004418/http://stemcells.nih.gov/info/pages/faqs.aspx#wherefrom |date=29 Juli 2016 }} FAQs [Stem Cell Information&amp;#93;]. Stemcells.nih.gov. Pristupljeno 1. 10. 2018.&lt;/ref&gt;

====Građanska prava====
Republikanci se uglavnom protive afirmativnoj akciji za žene i neke manjine jer smatraju da nije [[Meritokratija|meritokratska]] i da je kontraproduktivna jer samo vodi ka daljnjoj [[Diskriminacija|diskriminaciji]]. Uglavnom podržavaju rasno neutralne prijemne politike na univerzitetima, ali podržavaju uzimanje u obzir društveno-ekonomskog stanja studenta.&lt;ref name=affirmativeaction&gt;{{cite news |url=http://www.cnn.com/2003/ALLPOLITICS/01/15/bush.affirmativeaction/|work=CNN|title=Bush criticizes university 'quota system'|date=15. 1. 2003|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name= Eilperin &gt;{{cite news |last=Eilperin|first=Juliet|title=Watts Walks a Tightrope on Affirmative Action |newspaper=The Washington Post|date=12. 5. 1998|url=https://www.washingtonpost.com/wp-srv/politics/special/affirm/stories/aa051298.htm|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

====Vlasništvo oružja====
Republikanci uglavnom podržavaju prava vlasnika oružja i protive se regulatorskim zakonima.

====Droge====
{{Glavni|Ilegalna trgovina drogom u Sjedinjenim Američkim Državama}}
Republikanci historijski podržavaju [[rat protiv droga]] i protive se [[Liberalizacija droge|legalizaciji]] istih.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.republicanviews.org/republican-views-on-drugs/|title=Republican Views on Drugs|website=www.republicanviews.org|language=en-US|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; U skorije vrijeme, nekoliko istaknutih republikanaca podržalo je smanjenje i reformu zakona o obaveznom izricanju kazne u vezi sa drogama.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Greg Newburn|title=Top GOP Presidential Contenders Support Mandatory Minimum Reform|date=18. 7. 2014|url=http://famm.org/top-gop-presidential-contenders-support-mandatory-minimum-reform/|publisher=Families Against Mandatory Minimums|access-date=1. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20141129020752/http://famm.org/top-gop-presidential-contenders-support-mandatory-minimum-reform/|archive-date=29. 11. 2014}}&lt;/ref&gt;

====LGBT pitanja====
Zahvaljujući prije svega prisutnosti [[Kršćanska desnica|kršćanske desnice]] u američkom konzervativnom pokretu, Republikanska stranka zauzela je pozicije koje se smatraju otvoreno neprijateljskim prema [[LGBT-ovski društveni pokreti|LGBT-ovskim društvenim pokretima]]. Historijski se protive istopolnim brakovima (stav o [[Istopolna zajednica|građanskim zajednicama]] mnogo je podijeljeniji). 2004.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.cnn.com/2004/ALLPOLITICS/02/24/elec04.prez.bush.marriage/|title=Bush calls for ban on same-sex marriages |date=25. 2. 2004|publisher=CNN.com}}&lt;/ref&gt; i 2006,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nbcnews.com/id/11442710/ns/politics/t/bush-urges-federal-marriage-amendment/|title=Bush urges federal marriage amendment|date=6. 6. 2006|publisher=NBC News}}&lt;/ref&gt; kongresni republikanci promovisali su amandman kojim bi definicija braka pravno bila ograničena samo na heteroseksualne parove. U oba slučaja amandman nije prošao. Kako je u 2010-im sve više država legalizovalo istopolne brakove, republikanci su podržali politiku kojom se svakoj državi dozvoljava da sama odlučuje o svojoj bračnoj politici.&lt;ref name=&quot;A Shifting Landscape&quot;&gt;{{cite web|url=http://publicreligion.org/site/wp-content/uploads/2014/02/2014.LGBT_REPORT.pdf|format=PDF|title=A Shifting Landscape|date=2003|website=Publicreligion.org|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

Platforma stranke od 1992. protivi se uključenju LGBT osoba u [[Oružane snage SAD-a]].

Jedno od [[LGBT konzervatizam|LGBT]] udruženja unutar stranka zove se Brvnarski republikanci. Istraživanje iz 2014. pokazalo je da 61% [[Milenijalci|milenijalnih]] republikanaca podržava istopolne brakove.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.pewresearch.org/fact-tank/2014/03/10/61-of-young-republicans-favor-same-sex-marriage/|title=Young Republicans favor same-sex marriage &amp;#124; Pew Research Center|website=Pewresearch.org|date=10. 3. 2014|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

Republikanska stranka protivila se od 1992. do 2004. uključivanju seksualne orijentacije u anti-diskriminacione zakone.&lt;ref name=&quot;1992 Republican Party platform&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.presidency.ucsb.edu/ws/?pid=25847|title=Republican Party Platforms: Republican Party Platform of 1992|website=Presidency.ucsb.edu|date=17. 8. 1992|access-date=1. 10. 2018|archive-date=4. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170204134646/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/?pid=25847|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Platforme iz 2008. i 2012. podržavale su anti-diskriminacione zakone na osnovu spola, rase, godina, religije, vjerovanja, invaliditeta i nacionalne pripadnosti. Ni u jednoj nije bilo spomena o seksualnoj orijentaciji i [[Rodni identitet|rodnom identitetu]].&lt;ref name=&quot;2012 Republican Party platform&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.gop.com/wp-content/uploads/2012/08/2012GOPPlatform.pdf|title=Layout 1|format=PDF|website=Gop.com|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;2008 Republican Party platform&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.presidency.ucsb.edu/ws/?pid=78545|title=Republican Party Platforms: 2008 Republican Party Platform|website=Presidency.ucsb.edu|access-date=1. 10. 2018|archive-date=28. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170128014700/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/?pid=78545|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Anketa iz 2013. pokazala je da 61% republikanaca podržava zakone kojima se štite homoseksualci i [[Lezbijka|lezbijke]] od diskriminacije pri zapošljavanju,&lt;ref name=&quot;A Shifting Landscape&quot;/&gt; dok je anketa iz 2007. pokazala da 60% republikanaca podržava proširenje federalnih zakona protiv zločina iz mržnje na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Public Favors Expansion of Hate Crime Law to Include Sexual Orientation|url=http://www.gallup.com/poll/27613/public-favors-expansion-hate-crime-law-include-sexual-orientation.aspx|publisher=Gallup|date=17. 5. 2007|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

====Državnost Portorika====
{{Glavni|Portorikanski pokret za državnost}}
Platforma iz 2016. navodi: &quot;Podržavamo pravo američkih građana [[Portoriko|Portorika]] da budu primljeni u Uniju kao potpuno suverena država. Dalje priznajemo historijski značaj lokalnog referenduma iz 2012. u kojem je većina od 54% glasala za kraj trenutnog stanja Portorika kao američke teritorije, a većina od 61% izabrala državnost (u okviru SAD-a) nad opcijom suverene nacionalnosti. Podržavamo federalno sponzorirani referendum o političkom statusu, odobren i finansiran zakonom Kongresa iz 2014. da se utvrde aspiracije naroda Portorika. Kada lokalni referendum iz 2012. bude ratifikovan, Kongres bi trebao odobriti zakon sa uslovima za budući prijem Portorika kao 51. države u Uniji&quot;.

==Glasačka baza==
===Demografija===
Demokrate tradicionalno osvajaju više glasova među mlađim glasačima, a republikanci među starijim. Republikanci su 2006. osvojili 38% glasova glasača između 18 i 29 godina.&lt;ref name=2006cnnexitpolls/&gt;

Siromašniji glasači uglavnom podržavaju demokrate, a bogatiji republikance. Obama je 2012. osvojio 60% glasova glasača sa prihodom manjim od 50.000 dolara i 45% među onima koji zarađuju više.&lt;ref name=&quot;2012 Exit Poll&quot;&gt;{{cite web|url=http://www2.cnn.com/election/2012/results/main|title=Election Results – 2012 Election Center|publisher=CNN|access-date=29. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20161226215606/http://www.cnn.com/election/2012/results/main/|archive-date=26. 12. 2016}}&lt;/ref&gt; Bush je 2004. osvojio 41% glasova među najsiromašnijih 20%, 55% među najbogatijih 20% i 53% od ostalih 60%. U izborima 2006, 49% glasača sa prihodima iznad 50.000 i 38% sa prihodima manjim od toga glasalo je za republikance.&lt;ref name=2006cnnexitpolls/&gt;

====Spol====
Republikanci imaju veću podršku kod muškaraca. Obama je 2012. osvojio glasove 55% žena i 45% muškaraca.&lt;ref name=&quot;2012 Exit Poll&quot;/&gt; Na izborima 2006, za republikance je glasalo 43% žena i 47% muškaraca.&lt;ref name=2006cnnexitpolls&gt;{{cite news|title=Exit Polls|publisher=CNN|url=http://www.cnn.com/ELECTION/2006/pages/results/states/US/H/00/epolls.0.html|date=7. 11. 2006|access-date=29. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; Ženski glasovi na izborima 2010. bili su podijeljeni jer su i republikanci i demokrate osvojili po 49% glasova.&lt;ref name=abcnews3775&gt;{{cite news |url=http://abcnews.go.com/Politics/vote-2010-elections-results-midterm-exit-poll-analysis/story?id=12003775|title=Exit Poll Analysis: Vote 2010 Elections Results|publisher=ABC News|date=2. 11. 2010|access-date=29. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Weeks2010&gt;{{cite news|last=Weeks|first=Linton|url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=131039717|title=10 Takeaways From The 2010 Midterms|publisher=NPR|date=3. 11. 2010|access-date=29. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; U skorašnjim izborima republikanci najveću podršku imaju među bijelačkim bračnim parovima sa djecom.&lt;ref name=vdare&gt;{{cite web|url=http://www.vdare.com/posts/affordable-family-formation-the-neglected-key-to-gops-future|title=Affordable Family Formation–The Neglected Key To GOP's Future|website=VDARE.com|date=16. 6. 2015|access-date=29. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20170102174115/http://www.vdare.com/posts/affordable-family-formation-the-neglected-key-to-gops-future|archive-date=2. 1. 2017}}&lt;/ref&gt; Većina neudatih i razvedenih žena glasala je za demokratu [[John Kerry|Johna Kerryja]] 2004.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.economist.com/news/united-states/21591624-republicans-should-worry-unmarried-women-shun-them-marriage-gap?fsrc=scn/tw/te/pe/themarriagegap|title=Republicans should worry that unmarried women shun them|date=14. 12. 2013|work=The Economist}}&lt;/ref&gt; Obama je 2012. osvojio 55% ženskih glasova,  a Romney 44%.&lt;ref&gt;{{cite news|date=3. 12. 2012|title=The Marriage Gap in the Women's Vote|author=Meg T. McDonnell|url=http://www.crisismagazine.com/2012/the-marriage-gap-in-the-womens-vote|work=Crisis Magazine|access-date=29. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; Među neudatim ženama bilo je 67%-31% za Obamu, dok je među udatim pobijedio Romney 53%-46%.&lt;ref&gt;{{cite news|author=Suzanne Goldenberg|date=9. 11. 2012|title=Single women voted overwhelmingly in favour of Obama, researchers find|newspaper=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/world/2012/nov/09/single-women-voted-favour-obama|access-date=29. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

====Obrazovanje====
Prema anketi Pew Researcha iz 2012, demokrate su imale za 8% veću podršku među osobama sa završenim fakultetom, 14% među svim postdiplomcima i 10% među ženama sa fakultetom. Republikanci su za 11% imali veću podršku među bijelim muškarcima sa završenim fakultetom. Demokrate su činile 36%, a republikanci 28% među osobama sa srednjom školom ili manjim stepenom obrazovanja od toga.&lt;ref name=Pew2012&gt;{{cite web|url=http://www.people-press.org/files/legacy-detailed_tables/Detailed%20tables%20for%20Party%20ID.pdf|title=Detailed Party Identification Tables|format=PDF|publisher=Pew Research Center for the People &amp; the Press|access-date=29. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

====Etničke grupe====
Od 1980-ih republikanci osvajaju manje od 15% [[Afroamerikanci|afroameričkih]] glasova. Vodeću poziciju među Afroamerikancima stranka je izgubila u 1960-im. Stranka je pod Lincolnom ukinula robovlasništvo i tokom [[Rekonstrukcija (SAD)|rekonstrukcije]] dala pravo glasa crncima. Do New Deala u 1930-im, crnci su u velikoj većini podržavali republikance. Crnci su počeli prilaziti demokratama u 1930-im, kada im je New Deal dao priliku za zaposlenje i kada su na scenu stupile političke ličnosti poput [[Eleanor Roosevelt]], koje su zagovarale građanska prava. Od Zakona o glasačkim pravima 1965, kojim su ponovo dobili pravo glasanja na Jugu, crnci čine značajan postotak demokratskih glasova u regionu (20-50%).&lt;ref name=Sitkoff&gt;Harvard Sitkoff, ''A New Deal for Blacks'' (1978).&lt;/ref&gt;

Decenijama je većina bijelaca glasala za demokrate. Od sredine 1990-ih većina bijelaca su republikanci.&lt;ref name=Fried2008p321&gt;Fried, str. 321.&lt;/ref&gt;

Na izborima 2010, dva afroamerička republikanska kandidata izabrana su u Predstavnički dom.&lt;ref name=Holmes2010&gt;{{cite news|author=L. A. Holmes|url=http://politics.blogs.foxnews.com/2010/11/03/black-republicans-win-first-congress-seats-2003|archive-url=https://web.archive.org/web/20101104213733/http://politics.blogs.foxnews.com/2010/11/03/black-republicans-win-first-congress-seats-2003|archive-date=4. 11. 2010|title=Black Republicans Win First Congress Seats Since 2003|publisher=FoxNews.com|date=7. 4. 2010|access-date=1. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; Stranka je u skorije vrijeme neuspješno kandidovala crnce na pozicije senatora i guvernera u [[Illinois|Illionisu]], Ohiu, [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]] i [[Maryland]]u.

Stranka je, u zadnjih par decenija, doživjela umjeren uspjeh u privlačenju latinoameričkih i [[Američki Azijati|azijatskih]] glasača. Bush, koji je vodio žestoku kampanju, uspio je osvojiti 35% latinoameričkih glasova 2000. i 44% 2004.&lt;ref name=2004cnnexitpolls&gt;{{cite news |title=Exit Polls|publisher=CNN|url=http://www.cnn.com/ELECTION/2004/pages/results/states/US/P/00/epolls.4.html|date=2. 11. 2004|access-date=1. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; Žestok [[Antikomunizam|anti-komunistički]] stav stranke učinio ju je popularnom među manjinskim grupama iz [[Komunizam|komunističkih]] država, posebno među [[Američki Kubanci|Kubancima]], [[Američki Korejci|Korejcima]], [[Američki Kinezi|Kinezima]] i [[Američki Vijetnamci|Vijetnamcima]]. [[Bobby Jindal]], bivši guverner [[Louisiana|Louisiane]], bio je prvi guverner [[Indija|indijskog]] porijekla,&lt;ref name=deccanherald&gt;{{cite news|url=http://www.deccanherald.com/content/31998/bobby-jindal-may-become-first.html|title=Bobby Jindal may become first Indian-American to be US prez|newspaper=Deccan Herald|date=23. 10. 2009|access-date=1. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; kao i prvi guverener Louisiane iz manjinskih zajednica.&lt;ref name=BBC7412&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/7907412.stm|title=Americas &amp;#124; Profile: Bobby Jindal|publisher=BBC News|date=25. 2. 2009|access-date=1. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; Prema [[John Avlov|Johnu Avlovu]], republikanci su na federalnom nivou raznoličitiji od demokrata.&lt;ref&gt;{{cite web|title=GOP's surprising edge on diversity|author=John Avlon|url=http://www.cnn.com/2013/01/18/opinion/avlon-gop-diversity/index.html?c=&amp;page=0|publisher=CNN|date=18. 1. 2013|access-date=1. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;

88% glasova koje je 2012. osvojio Romney činili su bijelci, dok je taj broj kod Obame bio 56%.&lt;ref&gt;Tom Scocca, &quot;Eighty-Eight Percent of Romney Voters Were White,&quot; [http://www.slate.com/articles/news_and_politics/scocca/2012/11/mitt_romney_white_voters_the_gop_candidate_s_race_based_monochromatic_campaign.html ''Slate'' 7. 11. 2012]&lt;/ref&gt; John McCain je 2008. osvojio 55% bijelačkih, 35% azijatskih, 31% latinoameričkih i 4% afroameričkih glasova. U izborima 2010. republikanci su osvojili 60% bijelačkih, 38% latinoameričkih i 9% afroameričkih glasova.&lt;ref name=pewresearch1790&gt;{{cite web|title=The Latino Vote in the 2010 Elections|work=|publisher=Pew Research Center|location=|date=3. 11. 2010|url=http://pewresearch.org/pubs/1790/2010-midterm-elections-exit-poll-hispanic-vote|access-date=1. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20110205150318/http://pewresearch.org/pubs/1790/2010-midterm-elections-exit-poll-hispanic-vote|archive-date=5. 2. 2011}}&lt;/ref&gt;

====Religijske skupine====
Religija je uvijek igrala značajnu ulogu u američkoj politici. Religija je do 1960. bila glavna linija razdvajanja; katolici, [[Jevreji]] i južni protestanti pretežno su bili demokrate, a sjeveroistočni protestanti republikanci. Bush je 2004. dobio 61% glasova od ljudi koji sedmično obilaze crkvu, 47% od onih koji to rade povremeno, a 36% od onih koji to ne rade nikada. 59% protestanata glasalo je za Busha 2004, uz 52% katolika (iako je John Kerry katolik). Od 1980, velika većina evangelista glasa za republikance; 70-80% je glasalo za Busha 2004, a 70% za republikanske kandidate na izborima 2006. Jevreji su i dalje pretežno demokrate (70-80%). Demokrate imaju jake veze sa afroameričkim crkvama, poput [[Nacionalna baptistička konvencija|Nacionalne baptističke konvencije]], dok je historijska dominacija među katolicima pala na svega 54%-46% 2010.&lt;ref name=autogenerated2&gt;{{cite web|url=http://pewresearch.org/pubs/1791/2010-midterm-elections-exit-poll-religion-vote|title=Religion in the 2010 Elections|publisher=Pew Research Center|date=3. 11. 2010|access-date=1. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20110206111210/http://pewresearch.org/pubs/1791/2010-midterm-elections-exit-poll-religion-vote|archive-date=6. 2. 2011}}&lt;/ref&gt; Podrška glavnih protestanskih skupina ([[Metodizam|metodisti]], [[Luteranizam|luterani]], [[Prezbiterijanstvo|prezbiterijanci]], [[Američka episkopalna crkva|episkopalci]], [[Kršćanska crkva (Učenici Krista)|Učenici Krista]]) republikancima pala je na svega 55%, sa 75% prije 1968. Glavne denominacije rapidno se smanjuju u veličini. Mormoni su 2000. Bushu dali preko 75% glasova.&lt;ref&gt;{{cite book |author=Grover Norquist|title=Leave Us Alone: Getting the Government's Hands Off Our Money, Our Guns, Our Lives|url=https://books.google.com/books?id=YQu8IGTotBUC&amp;pg=PA146|year=2008|publisher=HarperCollins|pages=146–49|isbn=9780061133954}}&lt;/ref&gt;

Iako se katolički republikanski lideri pridržavaju crkvenih učenja u pitanjima abortusa, eutanazije, istraživanja embrionalnih matičnih ćelija i istopolnih brakova, razlikuju se u pogledima na smrtnu kaznu i kontracepciju.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Lee |url=http://edition.cnn.com/2015/06/18/politics/pope-encyclical-climate-change-catholic-republicans/|title=Pope hands GOP climate change dilemma|publisher=CNN|date=18. 6. 2015|access-date=1. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; Enciklika [[Laudato si']] [[Papa Franjo|Pape Franje]] iz 2015. izazvala je raspravu o pozicijama katoličkih republikanca i crkvenim učenjima. Tom enciklikom papa je u ime Katoličke crkve priznao postojanje klimatskih promjena uzrokovanih djelovanjem ljudi, odnosno sagorijevanjem fosilnih goriva.&lt;ref&gt;Thomas Reese, [http://ncronline.org/blogs/faith-and-justice/readers-guide-laudato-si &quot;A readers' guide to 'Laudato Si'&quot;], ''National Catholic Register'', 26. 6. 2015.&lt;/ref&gt; Iako je anketa Pew Researcha pokazala da katolici više vjeruju u globalno zagrijavanje od ne-katolika, svega 51% republikanskih katolika (manje od nacionalnog prosjeka) vjeruje u globalno zagrijavanje, a svega 23% smatra da ga uzrokuje ljudska aktivnost.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Catholics Divided Over Global Warming|work=Pew Research|url=http://www.pewforum.org/2015/06/16/catholics-divided-over-global-warming/|date=16. 6. 2015|access-date=1. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;

==Republikanski predsjednici SAD-a==
{| class=&quot;sortable wikitable&quot;
|-
! #
! Ime
! Portret
! Savezna država
! Mandat
|-
| 16.
| [[Abraham Lincoln]]
| [[Datoteka:Abraham Lincoln head on shoulders photo portrait.jpg|65px]]
| [[Illinois]]
| 4. mart 1861 – 15. april 1865.
|-
| 18.
| [[Ulysses S. Grant]]
| [[Datoteka:Ulysses S Grant by Brady c1870-restored.jpg|65px]]
| [[Illinois]]
| 4. mart 1869 – 4. mart 1877.
|-
| 19.
| [[Rutherford B. Hayes]]
| [[Datoteka:President Rutherford Hayes 1870 - 1880 Restored.jpg|65px]]
| [[Ohio]]
| 4. mart 1877 – 4. mart 1881.
|-
| 20.
| [[James A. Garfield]]
| [[Datoteka:James Abram Garfield, photo portrait seated.jpg|65px]]
| [[Ohio]]
| 4. mart 1881 – 19. septembar 1881.
|-
| 21.
| [[Chester A. Arthur]]
| [[Datoteka:Chester A. Arthur portrait c1882.jpg|65px]]
| [[New York (savezna država)|New York]]
| 19. septembar 1881 – 4. mart 1885.
|-
| 23.
| [[Benjamin Harrison]]
| [[Datoteka:Benjamin Harrison, head and shoulders bw photo, 1896.jpg|65px]]
| [[Indiana]]
| 4. mart 1889 – 4. mart 1893.
|-
| 25.
| [[William McKinley]]
| [[Datoteka:Mckinley.jpg|65px]]
| [[Ohio]]
| 4. mart 1897 – 14. septembar 1901.
|-
| 26.
| [[Theodore Roosevelt]]
| [[Datoteka:President Roosevelt - Pach Bros.jpg|65px]]
| [[New York (savezna država)|New York]]
| 14. septembar 1901 – 4. mart 1909.
|-
| 27.
| [[William Howard Taft]]
| [[Datoteka:William Howard Taft, head-and-shoulders portrait, facing front.jpg|65px]]
| [[Ohio]]
| 4. mart 1909 – 4. mart 1913.
|-
| 29.
| [[Warren G. Harding]]
| [[Datoteka:Warren G Harding-Harris &amp; Ewing.jpg|65px]]
| [[Missouri]]
| 4. mart 1921 – 2. august 1923.
|-
| 30.
| [[Calvin Coolidge]]
| [[Datoteka:Calvin Coolidge cph.3g10777 (cropped).jpg|65px]]
| [[Massachusetts]]
| 2. august 1923 – 4. mart 1929.
|-
| 31.
| [[Herbert Hoover]]
| [[Datoteka:President Hoover portrait.jpg|65px]]
| [[Kalifornija]]
| 4. mart 1929 – 4. mart 1933.
|-
| 34.
| [[Dwight D. Eisenhower]]
| [[Datoteka:Dwight D. Eisenhower, official photo portrait, May 29, 1959.jpg|65px]]
| [[Kansas]]
| 20. januar 1953 – 20. januar 1961.
|-
| 37.
| [[Richard Nixon]]
| [[Datoteka:Richard M. Nixon, ca. 1935 - 1982 - NARA - 530679 (3x4).jpg|65px]]
| [[Kalifornija]]
| 20. januar 1969 – 9. august 1974.
|-
| 38.
| [[Gerald Ford]]
| [[Datoteka:Gerald Ford presidential portrait (cropped 2).jpg|65px]]
| [[Michigan]]
| 9. august 1974 – 20. januar 1977.
|-
| 40.
| [[Ronald Reagan]]
| [[Datoteka:Official Portrait of President Reagan 1981-cropped.jpg|65px]]
| [[Kalifornija]]
| 20. januar 1981 – 20. januar 1989.
|-
| 41.
| [[George H. W. Bush]]
| [[Datoteka:George H. W. Bush presidential portrait (cropped 2).jpg|65px]]
| [[Teksas]]
| 20. januar 1989. – 20. januar 1993.
|-
| 43.
| [[George W. Bush]]
| [[Datoteka:George-W-Bush.jpeg|65px]]
| [[Teksas]]
| 20. januar 2001 – 20. januar 2009.
|-
| 45.
| [[Donald Trump]]
| [[Datoteka:Donald Trump official portrait (cropped).jpg|65px]]
| [[New York (savezna država)|New York]]/[[Florida]]
| 20. januar 2017 – 20. januar 2021.
|}

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Republican Party (United States)}}
*{{Službeni sajt|http://www.gop.com}}

[[Kategorija:Političke stranke u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:Republikanska stranka (SAD)|*]]</text>
      <sha1>255tjb1akmylv8htkh9irpfa9ljfoe3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Republika Saha</title>
    <ns>0</ns>
    <id>82987</id>
    <revision>
      <id>3426045</id>
      <parentid>3412701</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:34:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3295" xml:space="preserve">{{Infokutija teritorija
| izvorno_ime                    = Республика Саха (Якутия)&lt;br /&gt;Саха Өрөспүүбүлүкэтэ
| zvanično_ime                   = Republika Saha (Jakutija)
| ime_genitiv                    = Republike Saha
| zastava                        = Flag of Sakha.svg
| grb                            = Coat of Arms of Sakha (Yakutia).svg
| mapa                           = Map of Russia - Sakha (Yakutia) Republic (2008-03).svg
| nalazi_se_u_sastavu            = {{ZD|RUS}} [[Rusija]]
| upravni_oblik                  = [[Ruske republike|Republika]]
| službeni_jezik                 = [[ruski jezik|ruski]], [[jakutski jezik|jakutski]]
| glavni_grad                    = [[Jakutsk]]
| vladar                         = [[Vjačeslav Štirov]]
| titula_vladara                 = Predsjednik
| površina                       = 3083523
| stanovnika                     = 958528
| pozivni_broj                   = 
| web                            = www.sakha.gov.ru
| komentar                       = 
|}}
[[Datoteka:Sakha Yakutia rep.png|right|thumb|250px]]
'''Republika Saha''' ili '''Jakutija''' je [[Administrativna podjela Rusije|federalna jedinica]] u sklopu [[Rusija|Ruske Federacije]]. Republika Saha je najveća teritorijalna jedinica neke države u svijetu. Površina joj je 3.083.523 kvadratnih kilometara &lt;ref&gt;[http://www.gks.ru/bgd/free/b10_107/IssWWW.exe/Stg//%3Cextid%3E/%3Cstoragepath%3E::%7Ctab1-01-09.xls Rosstat (Russian Statistical Service), 2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121018030426/http://www.gks.ru/bgd/free/b10_107/IssWWW.exe/Stg//%3Cextid%3E/%3Cstoragepath%3E%3A%3A%7Ctab1-01-09.xls |date=18 Oktobar 2012 }} (xls). Retrieved 2012-06-15.&lt;/ref&gt;, ima 958.528 stanovnika &lt;ref&gt;Федеральная служба государственной статистики (Federal State Statistics Service) (2011). [http://www.gks.ru/free_doc/new_site/perepis2010/croc/perepis_itogi1612.htm &quot;Всероссийская перепись населения 2010 года. Том 1 (2010 All-Russian Population Census, vol. 1)&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130315114013/http://www.gks.ru/free_doc/new_site/perepis2010/croc/perepis_itogi1612.htm |date=15. 3. 2013 }} (in Russian). Всероссийская перепись населения 2010 года (2010 All-Russia Population Census). Federal State Statistics Service. Retrieved June 29, 2012.&lt;/ref&gt;, a glavni grad je [[Jakutsk]].

Etnički sastav stanovništva je: 45,5% [[Jakuti]], 41,2% [[Rusi]], 3,6% [[Ukrajinci]], 1,9% [[Evenki]] i drugi.

== Historija ==
27. aprila 1922. bivša jakutska zemlja je proglašena [[Jakutska ASSR|Jakutskom ASSR]]. Nakon pada [[SSSR]]-a 1992, Jakutija je postala repbulika pod vlašću [[Rusija|Ruske Federacije]].

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.sakha.gov.ru/ Zvanična stranica vlade republike Saha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110222084119/http://www.sakha.gov.ru/ |date=22. 2. 2011 }}
* {{Commons|Category:Sakha|Republika Saha}}

{{stub-geog}}
{{Administrativna podjela Rusije}}

[[Kategorija:Republika Saha| ]]
[[Kategorija:Republike u Rusiji|S]]
[[Kategorija:Dalekoistočni federalni okrug]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1922.]]</text>
      <sha1>lajbkcxuip3k6kn3hwllvx524668nsi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rorarii</title>
    <ns>0</ns>
    <id>87797</id>
    <revision>
      <id>3426062</id>
      <parentid>3042738</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:56:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1202" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Rorarii''' su bili vojnici koji su po formaciji ranih [[legija]] u vrijeme [[Antički Rim|Antičkog Rima]] stajali u zadnjim borbenim linijama ili bili u ulozi rezervnih trupa. U njihovom sastavu bili su mlađi, neiskusniji borci. Moguće je da su bili angažovani u borbama skupa sa [[triarii]] trupama i to na kraju bitke. Naime, triarii su direktno učestvovali u borbi samo kada napad hastata i prinicipes nije bio uspješan. Vjerovatno je da su imali ulogu kao i [[accensi]], odnosno popunjavali poremećene borbene redove tokom bitke. Drugi izvori navode da rorarii uopšte nisu bil naoružani i da su zapravo bili posilni/štitonoše elitnim dijelovima legije. Nažalost, nema dovoljno dokaza kako bi utvrdili da li su rorarii direktno učestvovali u borbama ili ne. Ipak, sigurno je da nisu bili u istoj liniji sa [[hastati]]ma ili [[principes]].  

==Vanjski linkovi==

*[http://www.roman-empire.net/army/army.html Rimska Imperija, vojska] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
*[https://web.archive.org/web/20091020011044/http://geocities.com/Athens/Oracle/6622/legions.html Legije na Geocities] {{Simboli jezika|en|Engleski}}

{{Rimska vojska}}

[[Kategorija:Rimska vojska]]</text>
      <sha1>qoo1a8ztj42dm0qzzqdjmqtd8er37sn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ronnie O'Sullivan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>149526</id>
    <revision>
      <id>3426061</id>
      <parentid>3412455</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:55:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="214755" xml:space="preserve">{{Wiki članak}}
{{Infokutija snukeraš
| ime                       = Ronnie O'Sullivan
| slika                     = Ronnie_O’Sullivan_at_Snooker_German_Masters_(DerHexer)_2015-02-06_07.jpg
| datum_rođenja             = {{Datum rođenja i godine|1975|12|5}}
| mjesto_rođenja            = [[Wordsley]]&lt;ref name=&quot;Dec06&quot;&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/6180811.stm |title=Rocket goes off again |publisher=BBC Sport |access-date=21. 4. 2007 |date=14. 12. 2006}}&lt;/ref&gt;
| datum_smrti               = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|godinaSmrt|mjesecSmrt|datumSmrt|godinaRođenja|mjesecRođenja|datumRođenja}} --&gt;
| mjesto_smrti              =
| država                    = {{ZID|Engleska}}
| nadimak                   = ''The Rocket''&lt;ref name=&quot;WorldSnooker Bio of O'Sullivan&quot;&gt;{{cite web|title=Ronnie O'Sullivan |url= http://www.worldsnooker.com/players/ronnie-osullivan/ |date=11. 1. 2015 |publisher= WPBSA |access-date=2. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;
| profesionalni_početak     = 1992.
| najbolje_mjesto_na_listi  = [[Spisak brojeva 1 u snukeru|1.]]
| trenutno_mjesto_na_list   = 1 &lt;small&gt;(6. 5. 2022)&lt;/small&gt;
| novčane_nagrade           = 13 miliona [[Britanska funta|funti]]
| najveći_brejk             = [[maksimalni brejk|147]] (15 puta)&lt;ref name=&quot;Thirteenth_Maximum&quot;&gt;{{cite web|last=Hafez|first=Shamoon|title=UK Championship 2014: Ronnie O'Sullivan makes 147 break|url=http://www.bbc.co.uk/sport/0/snooker/30336076|publisher=BBC Sport|date=4. 12. 2014|access-date=4. 12. 2014}}&lt;/ref&gt;
| trocifreni_brejkovi       = 1.169
| kraj_karijere             = 
| rangirne_titule           = 39
| manje_titule              = 3
| ostale_titule             = 35
| svjetski_prvak            = [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2022.|2022.]]
| web_stranica             = {{URL|ronnieosullivan.tv}}
| aktualizirano             = 6. 5. 2022.
}}
'''Ronald Antonio''' &quot;'''Ronnie'''&quot; '''O'Sullivan''', [[Red Britanskog carstva|OBE]],&lt;ref&gt;{{cite web |title= O'Sullivan Awarded OBE |url= http://www.worldsnooker.com/osullivan-awarded-obe/ |access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt; profesionalni je [[Engleska|engleski]] [[snuker]]aš. Poznat je po brzoj igri, zbog čega je dobio nadimak ''The Rocket'' (''Raketa'').&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.thisisgloucestershire.co.uk/Gloucester-MP-plays-snooker-ace-Ronnie-O-Sullivan/story-11863581-detail/story.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120426181903/http://www.thisisgloucestershire.co.uk/Gloucester-MP-plays-snooker-ace-Ronnie-O-Sullivan/story-11863581-detail/story.html |date=26. 4. 2012 }} |title= Gloucester MP plays snooker ace Ronnie O'Sullivan |publisher= ''thisisgloucestershire.co.uk'' |date= 16. 11. 2009.&lt;/ref&gt; Sedmerostruki je [[Svjetsko prvenstvo u snukeru|svjetski prvak]]&lt;ref name=&quot;SeventhWorldTitle&quot;&gt;{{cite web |date= 2. 5. 2022 |title= O'Sullivan Beats Trump For Magnificent Seventh |url= https://wst.tv/osullivan-beats-trump-for-magnificent-seventh/ |access-date= 3. 5. 2022 |website= World Snooker}}&lt;/ref&gt; ([[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2022.|2022.]]), a od turnirskih nagrada zaradio je više od 13 miliona [[Britanska funta|funti]], najviše od svih u historiji.&lt;ref&gt;{{cite web |publisher= Chris Turner |url= http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/money.html |work= Snukerska arhiva Chrisa Turnera |title=Snooker's Millionaires |year=2010 |access-date=8. 4. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130210111401/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/money.html |archive-date=10. 2. 2013 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Sedam puta dolazio je na prvo mjesto liste najboljih snukeraša, osvojio je 39 rangirnih turnira i na prvom je mjestu po broju ostvarenih [[trocifreni brejk|trocifrenih brejkova]]. Postigao je i rekordnih 15 [[maksimalni brejk|maksimalnih brejkova]] na profesionalnim turnirima.

Mnogi njegovi ljubitelji, kritičari i kolege snukeraši, uključujući i [[Stephen Hendry|Stephena Hendryja]] i [[Steve Davis|Stevea Davisa]], smatraju ga prirodno najtalentiranijim igračem u historiji snukera.&lt;ref name=&quot;Wilson&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.telegraph.co.uk/sport/othersports/snooker/2299264/Is-Ronnie-OSullivan-the-greatest-of-all-time.html |title= Is Ronnie O'Sullivan the greatest of all time? |author= Steve Wilson |date=3. 5. 2008 |website= Telegraph.co.uk |access-date= 24. 1. 2016}}&lt;/ref&gt; Također je bio uključen u nekoliko kontroverznih incidenata tokom karijere.&lt;ref name=&quot;Wilson&quot;/&gt;

== Karijera ==
=== Rana karijera ===
O'Sullivanova postignuća u snukeru počela su dosta rano. Prvi trocifreni brejk (117) postigao je kad je imao deset godina, prvo &quot;čišćenje cijelog stola&quot; (nanizavši pritom 142 poena) ostvario je s 12 godina, a s 13 je postao pobjednik britanskog prvenstva za igrače mlađe od 16 godina. Na televiziji je debitirao sa 14 godina u ''Thames Snooker Classicu'', a meč je komentirao Steve Davis.&lt;ref&gt;{{cite episode |title=Ronnie O'Sullivan |series=Sports Life Stories |network=ITV4 |year=2012}}&lt;/ref&gt; Prvi maksimalni brejk ostvario je s 15 godina u finalu Britanskog amaterskog prvenstva 1991, a iste godine osvojio je [[IBSF svjetsko prvenstvo u snukeru U-21]]. U profesionalce je prešao sa 16 godina.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Hirst|first=Paul|title=Ronnie's return! O'Sullivan confirms he will defend World Championship in April|url=http://www.dailymail.co.uk/sport/othersports/article-2284717/Ronnie-OSullivan-return-defend-World-Snooker-Championship-The-Crucible-April.html|publisher=Mail Online|access-date=26. 2. 2013|date=26. 2. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Profile: Ronnie O'Sullivan, &quot;The Rocket&quot;|url=http://www.snookerclub.com/profiles/Ronnie-OSullivan.shtml|publisher=Snooker Club|access-date=22. 7. 2013}}&lt;/ref&gt; [[Snukerska sezona 1992/1993.|Sezonu 1992/93.]] počeo je dobivši 74 od svojih prvih 76 profesionalnih mečeva&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Hayton |first=Eric |title=The CueSport Book of Professional Snooker |year=2004 |publisher=Rose Villa Publications |location=Suffolk |isbn=978-0-9548549-0-4 |pages=65, 775–776}}&lt;/ref&gt;, od čega 38 uzastopno, što je rekord koji još nije srušen.&lt;ref name=&quot;sclub&quot;&gt;[http://www.snookerclub.com/profiles/Ronnie-OSullivan.shtml &quot;Ronnie O'Sullivan, 'The Rocket'&quot;], ''snookerclub.com''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rekordi&quot;&gt;[http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/Records.html Razni snukerski rekordi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130210111343/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/Records.html |date=10. 2. 2013 }}, snukerska arhiva Chrisa Turnera&lt;/ref&gt; U kvalifikacijama za ''[[Grand Prix 1992 (snuker)|Grand Prix]]'' pobijedio je Jasona Curtisa 5–0 za 43 minute i 36 sekundi, postavivši i sad važeći rekord  za najbržu pobjedu u mečevima na 5 dobijenih frejmova.&lt;ref name=&quot;rekordi&quot;/&gt; Nakon ovoga mu je Alan Hughes dao nadimak ''Raketa''.&lt;ref name=BBCrecordbreaker&gt;{{cite news|title=Ronnie the record breaker|url=http://news.bbc.co.uk/sportacademy/hi/sa/special_events/snooker/newsid_2952000/2952125.stm|publisher=BBC Sport Academy|access-date=15. 7. 2013|date=16. 4. 2003}}&lt;/ref&gt; U septembru 1992, sa 16 godina, postao je najmlađi igrač u historiji koji se kvalificirao za [[Svjetsko prvenstvo u snukeru|Svjetsko prvenstvo]].&lt;ref&gt;{{cite web|last=Hendon|first=David|title=Hendry's Big Weekend|date=13. 4. 2012|publisher=Snooker Scene Blog|url=http://snookerscene.blogspot.co.uk/2012/04/hendrys-big-weekend.html|access-date=24. 7. 2013}}&lt;/ref&gt; U ''[[Crucible Theatre|Crucibleu]]'' je debitirao 18. aprila 1993. u dobi od 17 godina i 134 dana i još je treći najmlađi igrač koji se takmičio na SP-u, iza [[Luca Brecel|Brecela]] i Hendryja.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Downer|first=Chris|title=Crucible Almanac|year=2012|page=132}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=World Snooker: Stephen Hendry wins Crucible qualifier|url=http://www.bbc.co.uk/sport/0/snooker/17714402|publisher=BBC Sport|access-date=10. 6. 2012}}&lt;/ref&gt; Izgubio je u prvom kolu od [[Alan McManus|Alana McManusa]] 7–10. Ipak, dobio je nagradu za najboljeg mladog igrača godine za 1993. godinu.&lt;ref name=BBCrecordbreaker/&gt;

U [[Snukerska sezona 1993/1994.|sezoni 1993/94.]] postao je najmlađi pobjednik nekog rangirnog turnira u historiji kad je sedmicu prije svog 18. rođendana osvojio ''[[UK Championship (snuker)|UK Championship]]'' [[UK Championship 1993 (snuker)|1993]]&lt;ref name=&quot;rekordi&quot;/&gt;, pobijedivši u finalu Hendryja, započevši tako jedno od najpoznatijih [[sport]]skih rivalstava. Ponovo se susreo s njim u finalu ''European Opena'' 1993, ali je ovog puta izgubio 5–9.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Hall of Fame (European Open)|url=http://snooker.org/trn/hof.asp?pEvent=Euro|publisher=Snooker.org |access-date=30. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; Do druge rangirne titule došao je na ''British Openu'' 1994. pobjedom u finalu protiv [[James Wattana|Jamesa Wattane]] (9–4).&lt;ref name=BBCrecordbreaker/&gt; Na [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 1994.|SP-u 1994.]] došao je do 2. kola, gdje ga je potpuno nadigrao [[John Parrott]] rezultatom 3–13.&lt;ref name=&quot;SD ROSResults&quot;&gt;{{cite web|title=1994 World Championships Results|url=http://snookerdatabase.co.uk/EventResults.aspx?EventKey=18|publisher=Snooker Database|access-date=30. 4. 2014|archive-date=9. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131109052623/http://snookerdatabase.co.uk/EventResults.aspx?EventKey=18|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U sezonu je krenuo s [[Snukerska rang-lista 1993/1994.|57. mjesta]] WPBSA-liste, a završio ju je na [[Snukerska rang-lista 1994/1995.|9. mjestu]]&lt;ref name=&quot;Historija rang-liste&quot;&gt;[http://www.snooker.org/rnk/history.asp Historija rejtinga], ''WWW Snooker''.&lt;/ref&gt;, a proglašen je i WPBSA igračem godine za 1994.&lt;ref name=BBCrecordbreaker/&gt;

=== 1994/1995–1997/1998. ===
Tokom [[Snukerska sezona 1994/1995.|sezone 1994/95.]] nije osvojio nijedan rangirni turnir, ali je stalno imao dobre nastupe, došavši do četvrtfinala ''[[Grand Prix 1994 (snuker)|Grand Prixa]]''&lt;ref&gt;{{cite web|title=1994 New Skoda Grand Prix|url=http://www.snooker.org/trn/skoda_res.shtml|publisher=Snooker.org|access-date=30. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;, ''[[UK Championship 1994 (snuker)|UK Championshipa]]''&lt;ref&gt;{{cite web|title=1994 Royal Liver Assurance UK Championship, Preston|url=http://www.snooker.org/trn/uk_res.shtml|publisher=Snooker.org|access-date=30. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; i ''[[Welsh Open 1995 (snuker)|Welsh Opena]]''&lt;ref&gt;{{cite web|title=1995 Regal Welsh|url=http://www.snooker.org/trn/welsh_res.shtml|publisher=Snooker.org|access-date=30. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;, zatim do polufinala na ''Dubai Classicu''&lt;ref&gt;{{cite web|title=1994 Dubai Duty Free Classic|url=http://www.snooker.org/trn/dubai_res.shtml|publisher=Snooker.org|access-date=30. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; i ''European Openu''&lt;ref&gt;{{cite web|title=1994 Humo European Open|url=http://www.snooker.org/trn/euro_res.shtml|publisher=Snooker.org|access-date=9. 5. 2014}}&lt;/ref&gt; te do finala na ''[[Thailand Masters|Thailand Openu]]''&lt;ref&gt;{{cite web|title=1995 Kloster Thailand Open|url=http://www.snooker.org/trn/thai_res.shtml|publisher=Snooker.org|access-date=30. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; i ''[[British Open (snuker)|British Openu]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|title=1995 Castella Classic British Open|url=http://www.snooker.org/trn/brit_res.shtml|publisher=Snooker.org|access-date=30. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; [[Masters 1995 (snuker)|1995.]] osvojio je svoj prvi ''[[Masters (snuker)|Masters]]'', savladavši u finalu [[John Higgins (snuker)|Johna Higginsa]] 9–3&lt;ref name=&quot;BBC masters history&quot;&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/other_sports/snooker/7174955.stm|title=Masters roll of honour|access-date=25. 2. 2008|date=7. 1. 2008|publisher=BBC Sport|location=London|archive-url=https://www.webcitation.org/5u4HwxaxE?url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/7174955.stm|archive-date=7. 11. 2010|url-status=live}}&lt;/ref&gt; i postavši najmlađi pobjednik ovog turnira ikad u dobi od 19 godina i 69 dana.&lt;ref&gt;{{cite news| url=http://www.telegraph.co.uk/sport/othersports/snooker/2372716/Snooker-OSullivan-eases-into-semi-finals.html | title=Snooker: O'Sullivan eases into semi-finals | date=7. 2. 2004|publisher=The Daily Telegraph| first=John | last=Dee}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Turner|first=Chris|title=On this Week: White becomes Brown|url=http://uk.eurosport.yahoo.com/08022010/58/week-white-becomes-brown.html|publisher=Eurosport UK|access-date=24. 5. 2011|archive-url=https://www.webcitation.org/5z8pYGGNL?url=http://uk.eurosport.yahoo.com/08022010/58/week-white-becomes-brown.html|archive-date=2. 6. 2011|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Također se plasirao u [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 1995.|svoje prvo četvrtfinale]] na svjetskim prvenstvima, ali ga je pobijedio Hendry 8–13. Na kraju svoje treće profesionalne sezone O'Sullivan je bio [[Snukerska rang-lista 1995/1996.|svjetski broj 3]], iza Hendryja i Davisa.&lt;ref name=&quot;Historija rang-liste&quot;/&gt;

U [[Snukerska sezona 1995/1996.|sezoni 1995/96.]] došao je do četvrtfinala na ''[[UK Championship 1995 (snuker)|UK Championshipu]]'', u kojem je poražen 7–9 od [[Andy Hicks|Andyja Hicksa]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Royal Live Assurance UK Open|url=http://www.snooker.org/trn/9596/uk_res.shtml|publisher=Snooker.org|access-date=30. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; Na ''[[Masters 1996 (snuker)|Mastersu]]'' je igrao finale, ali i tu je izgubio 5–10 od Hendryja.&lt;ref name=&quot;BBC masters history&quot;/&gt; Na [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 1996.|SP-u 1996.]] plasirao se u svoje prvo polufinale na ovom turniru, ali je izgubio i taj meč 14–16 od [[Peter Ebdon|Petera Ebdona]].&lt;ref name=&quot;SD ROS@WC&quot;&gt;{{cite web|title=Ronnie O'Sullivan at the World Championship|url=http://snookerdatabase.co.uk/PlayerDetails.aspx?PlayerKey=10&amp;tourns=WC&amp;plStat=2#PlayerResults|publisher=Snooker Database|access-date=17. 7. 2013|archive-date=2. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131202234946/http://snookerdatabase.co.uk/PlayerDetails.aspx?PlayerKey=10&amp;tourns=WC&amp;plStat=2#PlayerResults|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Vrhovna snukerska organizacija proglasila ga je krivim za fizički napad na Mikea Ganleya, službenika za medije, tokom SP-a.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/more_sport/article1747937.ece|title=Top five controversial incidents|publisher=The Times|access-date=22. 6. 2007|date=4. 5. 2007|location=London|first=Phil|last=Yates|archive-url=https://www.webcitation.org/5uf6leFId?url=http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/more_sport/article1747937.ece|archive-date=1. 12. 2010|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dobio je 2 godine uvjetne zabrane igranja, kažnjen je sa 20.000 funti, te mu je savjetovano da donira još 10.000 funti u dobrotvorne svrhe.&lt;ref name=&quot;Dec06&quot;/&gt;

U [[Snukerska sezona 1996/1997.|sezoni 1996/97.]] osvojio je 2 rangirna turnira; u finalu ''Asian Classica'' savladao je [[Brian Morgan (snuker)|Briana Morgana]] 9–8, a na ''German Openu'' je u finalu bio bolji od [[Alain Robidoux|Alaina Robidouxa]] 9–7. U februaru 1997. treći put uzastopno ušao je u finale ''[[Masters 1997 (snuker)|Mastersa]]'', u kojem je igrao protiv Davisa. Nakon što je O'Sullivan dobio prva dva frejma trocifrenim brejkovima od 116 i 113 poena, treći frejm je prekinula Lianne Crofts, koja je potpuno naga utrčala u prostor za igrače, što je bio prvi takav slučaj u historiji snukera.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/funny_old_game/3648969.stm|title=Winning streak continues|publisher=BBC Sport|access-date=14. 8. 2013|date=22. 4. 2004|first=Chris|last=Charles}}&lt;/ref&gt; Davis je kasnije rekao da je ovaj incident poremetio O'Sullivanovu koncentraciju, što mu je omogućilo da se vrati u meč.&lt;ref name=BBCMasterpieces&gt;{{cite episode|title=1997 Masters Final|series=Masterpieces|network=[[BBC]]|year=2011}}&lt;/ref&gt; Popodnevna sesija završila je 4–4. O'Sullivan je večernju sesiju počeo silovito, osvojivši 4 frejma za 49 minuta i povevši 8–4&lt;ref name=BBCMasterpieces/&gt;, ali Davis se nije predao i uzvratio je dobivši sljedećih 6 frejmova, što mu je donijelo pobjedu 10–8.&lt;ref name=&quot;BBC masters history&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Benson &amp; Hedges Masters 1996|url=http://www.snooker.org/trn/9697/bh_res.shtml|publisher=Snooker.org|access-date=20. 1. 2012}}&lt;/ref&gt; 21. aprila 1997. u meču 1. kola [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 1997.|SP-a]] protiv [[Mick Price (snuker)|Micka Pricea]] postigao je najbrži zabilježeni maksimalni brejk. Za to mu je trebalo 5 minuta i 20 sekundi - u prosjeku 1 udarac svakih 8,8 sekundi.&lt;ref name=&quot;rekordi&quot;/&gt; Ovo mu je bio i prvi maksimalni brejk na profesionalnim turnirima. Ipak, ispao je već u narednom kolu izgubivši u odlučujućem frejmu od [[Darren Morgan|Darrena Morgana]] 12–13.&lt;ref name=&quot;SD ROS@WC&quot;/&gt;

U [[Snukerska sezona 1997/1998.|sezoni 1997/98.]] došao je do druge titule na ''[[UK Championship 1997 (snuker)|UK Championshipu]]'', pobijedivši u finalu Hendryja 10–6.&lt;ref name=UKchampionshipwin&gt;{{cite news| url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/other_sports/snooker/2504783.stm| title=UK Championship history| date=28. 11. 2002| access-date=25. 2. 2008| publisher=BBC Sport| location=London| first=Mark| last=Ashenden| archive-url=https://www.webcitation.org/5u4Hwxaw5?url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/2504783.stm| archive-date=7. 11. 2010| url-status=live}}&lt;/ref&gt; U februaru je igrao četvrtfinale ''[[Masters 1998 (snuker)|Mastersa]]'' i izgubio 3–6 od Davisa.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Benson &amp; Hedges Masters 1998|url=http://www.snooker.org/trn/9798/bm98_res.shtml|publisher=Snooker.org|access-date=30. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; Kasnije istog mjeseca osvojio je ''Scottish Open'' nadigravši Higginsa u finalu 9–5. Narednog mjeseca u finalu ''[[Irish Masters (snuker)|Irish Mastersa]]'' pobijedio je [[Ken Doherty|Kena Dohertyja]] 9-3, ali je diskvalificiran i titula mu je oduzeta nakon što je na doping-testu bio pozitivan na [[marihuana|marihuanu]]. Titula je naknadno dodijeljena Dohertyju.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/2985851.stm|title=Bad Boys: Ronnie O'Sullivan|publisher=BBC Sport|access-date=15. 6. 2006|date=7. 5. 2003}}&lt;/ref&gt; Na [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 1998.|SP-u 1998.]] došao je do svog drugog polufinala, u kojem je bolji bio Higgins 9–17.&lt;ref name=&quot;SD ROS@WC&quot;/&gt;

=== [[Snukerska sezona 1998/1999.|1998/1999]]–[[Snukerska sezona 2000/2001.|2000/2001.]] ===
U sezoni 1998/99. nije branio titulu na ''[[UK Championship 1998 (snuker)|UK Championshipu]]''. Povukao se s turnira nedugo prije meča 1. kola; njegov menadžer je izjavio da su razlog za povlačenje bili fizička i nervna iscrpljenost i da su [[ljekar]]i naredili O'Sullivanu da se odmara.&lt;ref&gt;{{cite news|title=O'Sullivan pulls out 'exhausted'|url=http://www.independent.co.uk/sport/snooker-osullivan-pulls-out-exhausted-1185949.html|work=The Independent|publisher=Independent Print Limited|access-date=13. 3. 2013|date=19. 11. 1998}}&lt;/ref&gt; U drugim izvještajima spominjalo se da pati od depresije.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/sport/0/snooker/21575730|title=Ronnie O'Sullivan to defend snooker world title|publisher=BBC Sport|access-date=22. 8. 2013|date=26. 2. 2013}}&lt;/ref&gt; Na ''[[Masters 1999 (snuker)|Mastersu]]'' je stigao do četvrtfinala, gdje ga je zaustavio Doherty rezultatom 2–6.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Benson &amp; Hedges Masters 1999|url=http://www.snooker.org/Trn/9899/bm99_res.shtml|publisher=Snooker.org|access-date=30. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; Na [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 1999.|SP-u 1999.]] došao je do trećeg polufinala u 4 godine, gdje je izgubio od Hendryja 13-17.&lt;ref name=&quot;SD ROS@WC&quot;/&gt; Tokom meča postigli su ukupno 8 trocifrenih brejkova (po 4 obojica). Kad je Hendry u 21. i 22. frejmu napravio brejkove od 101 i 108 poena, O'Sullivan je odgovorio brejkom od 134 poena u 23. frejmu, zamalo promašivši posljednju ružičastu kuglu na srednjoj rupi u pokušaju da postigne maksimalni brejk.&lt;ref&gt;{{cite web|title=SNOOKER: HIGGINS CURSED; Crucible voodoo on champ strikes again.|url=http://www.highbeam.com/doc/1G1-60156680.html|publisher=Sunday Mirror na HighBeam Researchu|access-date=11. 5. 2012|archive-url=https://archive.today/20130125144341/http://www.highbeam.com/doc/1G1-60156680.html|archive-date=25. 1. 2013|url-status=dead}}(potrebna pretplata)&lt;/ref&gt; U narednom frejmu O'Sullivan je napravio još jedan trocifreni brejk (110), što je bio 4. uzastopni frejm u ovom meču koji je dobijen trocifrenim brejkom.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Embassy World Championship 1999|url=http://www.snooker.org/trn/9899/wc99_res.shtml|publisher=Snooker.org|access-date=28. 10. 2010}}&lt;/ref&gt;

U [[Snukerska sezona 1999/2000.|sezoni 1999/2000.]] osvojio je 2 rangirna turnira, ''[[China Open 1999 (snuker)|China Open]]'', gdje je u finalu savladao [[Stephen Lee (snuker)|Stephena Leeja]] 9–2&lt;ref&gt;{{cite web|title=1999 China Open Results|url=http://www.snookerdatabase.co.uk/EventResults.aspx?EventKey=191|publisher=Snooker Database|access-date=29. 4. 2011|archive-date=7. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007102951/http://www.snookerdatabase.co.uk/EventResults.aspx?EventKey=191|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;, i ''Scottish Open'', na kojem je u finalu bio bolji od Marka Williamsa 9–1.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Regal Scottish Open 2000|url=http://www.snooker.org/trn/9900/so2000_res.shtml|publisher=Snooker.org|access-date=11. 2. 2012}}&lt;/ref&gt; Treću godinu zaredom poražen je u četvrtfinalu ''[[Masters 2000 (snuker)|Mastersa]]'', ovog puta 3–6 od Parrotta.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Benson &amp; Hedges Masters 2000|url=http://www.snooker.org/trn/9900/bm2000_res.shtml|publisher=Snooker.org|access-date=30. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; O'Sullivanova obećavajuća kampanja u ovoj sezoni završila se razočarenjem. Bio je favorit za osvajanje [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2000.|SP-a 2000]], naročito nakon Hendryjevog neočekivanog poraza od [[Stuart Bingham|Stuarta Binghama]] u 1. kolu, ali je i sam poražen u 1. kolu od [[David Gray (snuker)|Davida Graya]], koji je nadoknadio zaostatke 1–5 i 7–9 i na kraju pobijedio 10–9&lt;ref&gt;{{cite web|title=Embassy World Championship 2000|url=http://www.snooker.org/trn/9900/wc2000_res.shtml|publisher=Snooker.org|access-date=11. 2. 2012}}&lt;/ref&gt;, uprkos tome što je O'Sullivan postao prvi igrač koji je postigao 5 trocifrenih brejkova (od čega 3 uzastopno) u mečevima na 10 dobijenih frejmova.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Sethi|first=Geet|title=Gray outwits O'Sullivan|url=http://www.hindu.com/2000/04/18/stories/07180155.htm|publisher=The Hindu|access-date=11. 2. 2012|location=Chennai|date=18. 4. 2000|archive-date=15. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130615222245/http://www.hindu.com/2000/04/18/stories/07180155.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Snukerska sezona 2000/2001.|sezone 2000/2001.]] osvojio je 6 turnira i ušao u finale još jednog. Pobijedio je na ''Champions Cupu'' savladavši u finalu Marka Williamsa 7–5&lt;ref&gt;{{cite web|title=Champions Cup 2000|url=http://www.snooker.org/trn/0001/ccup2000_res.shtml|publisher=Snooker.org|access-date=11. 2. 2012}}&lt;/ref&gt; i došao do finala na ''[[Grand Prix 2000 (snuker)|Grand Prixu]]'', ali mu se tu Williams revanširao 5–9.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Grand Prix|url=http://www.snookerscene.co.uk/page.php?id=21|archive-url=https://web.archive.org/web/20130124071643/http://www.snookerscene.co.uk/page.php?id=21|archive-date=24. 1. 2013|publisher=Snooker Scene|access-date=11. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Zatim je odbranio titulu na ''[[China Open 2000 (snuker)|China Openu]]'' ponovo pobijedivši Williamsa, ovog puta 9–3.&lt;ref&gt;{{cite web|title=China Open|url=http://www.snookerscene.co.uk/page.php?id=16|archive-url=https://web.archive.org/web/20130124071519/http://www.snookerscene.co.uk/page.php?id=16|archive-date=24. 1. 2013|publisher=Snooker Scene|access-date=11. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Uslijedilo je osvajanje ''Irish Mastersa'', gdje je u finalu savladao Hendryja 9–8, da bi zatim došao do svog prvog naslova svjetskog prvaka (koji je posvetio svom ocu&lt;ref&gt;{{cite news|title=O'Sullivan dedicates win to father|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/in_depth/2001/world_snooker_championship/1318315.stm|publisher=BBC Sport|access-date=11. 2. 2012|date=8. 5. 2001}}&lt;/ref&gt;), pobijedivši u [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2001.|finalu]] [[John Higgins (snuker)|Johna Higginsa]] 18–14.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Embassy World Championship|url=http://www.snookerscene.co.uk/page.php?id=36|archive-url=https://web.archive.org/web/20130124071753/http://www.snookerscene.co.uk/page.php?id=36|archive-date=24. 1. 2013|publisher=Snooker Scene|access-date=11. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Framewatch: O'Sullivan v Higgins|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/in_depth/2001/world_snooker_championship/1315979.stm|publisher=BBC Sport|access-date=28. 10. 2010|date=7. 5. 2001}}&lt;/ref&gt; Sezonu je završio osvojivši ''[[Premijer liga 2001 (snuker)|Premijer ligu]]''. Nakon što je završio na 2. mjestu u ligaškom dijelu ovog takmičenja, u polufinalu je pobijedio Higginsa 6–3, a u finalu je bio bolji od Hendryja 9–7.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Premier Snooker League 2001|url=http://www.matchroomsport.com/snook1_prev.htm|publisher=Matchroom Sport|archive-url=https://web.archive.org/web/20020126213305/http://www.matchroomsport.com/snook1_prev.htm|archive-date=26. 1. 2002|access-date=18. 5. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== [[Snukerska sezona 2001/2002.|2001/2002]]–[[Snukerska sezona 2003/2004.|2003/2004.]] ===
[[Snukerska sezona 2001/2002.|Sezonu 2001/2002.]] počeo je kao broj 1 na listi najboljih snukeraša svijeta. U decembru je treći put osvojio ''[[UK Championship 2001 (snuker)|UK Championship]]'' (10–1 protiv Dohertyja).&lt;ref name=UKchampionshipwin/&gt; Na [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2002.|SP-u 2002.]] O'Sullivana je u polufinalu očekivao meč protiv Hendryja. U izjavi prije meča malo se narugao Hendryju.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/world_champs_2002/1968380.stm &quot;O'Sullivan has no regrets&quot;], ''BBC Sport'', 4. 5. 2002.&lt;/ref&gt; U samom meču prvu sesiju dobio je O'Sullivan 8-5, ali je Hendry bio bolji u drugoj i izjednačio na 12-12. Hendry je nastavio s dobrom igrom i u 3. sesiji i na kraju pobijedio 17-13. Nakon meča O'Sullivan je optužio Hendryja za loše sportsko ponašanje, aludirajući na Hendryjevo ponašanje nakon jednog promašenog udarca na jednom prijašnjem turniru.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/sport/othersports/snooker/2377897/Snooker-Hendry-talks-up-OSullivan-ahead-of-Embassy-clash.html|title=Snooker: Hendry talks up O'Sullivan ahead of Embassy clash|author=John Dee|date=29. 4. 2004|work=Telegraph.co.uk|access-date=24. 1. 2016}}&lt;/ref&gt; Hendry nije komentirao O'Sullivanovu izjavu, iako je zbog nje O'Sullivan dobio neke kritike od Stevea Davisa, [[Dennis Taylor|Dennisa Taylora]] i [[Clive Everton|Clivea Evertona]]. Kasnije se izvinio Hendryju zbog svojih komentara.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.timesplus.co.uk/tto/news/?login=false&amp;url=http%3A%2F%2Fwww.thetimes.co.uk%2Ftto%2Fsport%2F|title=Hendry ready to resume O'Sullivan rivalry|work=The Guardian|first=Phil|last=Yates|date=29. 4. 2004|access-date=24. 1. 2016}}&lt;/ref&gt; Sezonu je okončao odbranivši titulu u ''[[Premijer liga 2002 (snuker)|Premijer ligi]]''. U ligaškom dijelu ovog takmičenja bio je prvi, da bi zatim u polufinalu nadigrao [[Jimmy White|Jimmyja Whitea]] 6–2, a u finalu Higginsa 9–4.&lt;ref&gt;{{cite web|title=May 11–12, 2002|url=http://www.matchroomsport.com/snook6_info.htm|publisher=Matchroom Sport|archive-url=https://web.archive.org/web/20021026175253/http://www.matchroomsport.com/snook6_info.htm|archive-date=26. 10. 2002|access-date=18. 5. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

I [[Snukerska sezona 2002/2003.|sezona 2002/2003]], koju je počeo kao svjetski broj 1&lt;ref name=&quot;Historija rang-liste&quot;/&gt;, bila je uspješna za O'Sullivana. Osvojio je ''[[Scottish Masters]]'', ''[[Malta Cup]]'' i ''Irish Masters'' te je [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2003.|SP 2003.]] počeo kao glavni favorit za titulu. Međutim, treći put u karijeri poražen je u 1. kolu, ovaj put od nepostavljenog [[Marco Fu|Marca Fua]], iako je imao 4 trocifrena brejka, uključujući i 1 maksimalni. Zbog ovog poraza sezonu je završio na 3. mjestu liste.

2004. O'Sullivanov otac [[telefon]]irao je šestostrukom svjetskom prvaku iz 1970-ih, [[Ray Reardon|Rayu Reardonu]], i pitao ga može li dati neke savjete Ronnieju.&lt;ref name=&quot;Reardon&quot;&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/3677833.stm &quot;'Magic' Ronnie wows Reardon&quot;], ''BBC Sport'', 2. 5. 2004.&lt;/ref&gt; Uz Reardonovu podršku O'Sullivan se vratio u formu i osvojio SP, uvjerljivo pobijedivši u [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2004.|finalu]] [[Graeme Dott|Graemea Dotta]] 18–8, iako je izgubio prvih 5 frejmova, što je pripisao &quot;mentalnim igrama&quot; Dottovog trenera (O'Sullivanovog bivšeg), koji je ušao u O'Sullivanovu svlačionicu nekoliko minuta prije početka meča.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20070930055906/http://www.sportinglife.com/snooker/worldchampionships2004/news/story_get.cgi?STORY_NAME=snooker%2F04%2F05%2F04%2FSNOOKER_World_O___Sullivan.html &quot;O'Sullivan angered by mind games&quot;], ''Sportling Life'', 4. 5. 2004.&lt;/ref&gt; U polufinalu je pobijedio Hendryja čak 17-4, što je bilo najjednostranije polufinale SP-a ikad.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/3676369.stm &quot;O'Sullivan rides form wave&quot;], ''BBC Sport'', 1. 5. 2004.&lt;/ref&gt; O'Sullivan je u sljedećim dvjema sezonama bio rangiran na 1. mjestu liste.

=== [[Snukerska sezona 2004/2005.|2004/2005.]] ===
Sljedeća 2 turnira koja je osvojio bili su ''Masters'' i ''[[Welsh Open (snuker)|Welsh Open]]''. Ipak, zbog medicinskih razloga nije učestvovao na ''[[China Open 2005 (snuker)|China Openu]]''. Na ovo je kritiku uputio [[Anthony Hamilton (snuker)|Anthony Hamilton]], koji je rekao da O'Sullivan ima dužnost da promovira snuker.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/4387059.stm &quot;Hamilton hits out at O'Sullivan&quot;], ''BBC Sport'', 28. 3. 2005.&lt;/ref&gt;

Na SP-u O'Sullivana je u [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2005.|četvrtfinalu]] porazio [[Peter Ebdon]] 13–11, nadoknadivši zaostatak od 2-8; Ebdon je igrao veoma odlučno i ustrajno, a mnogi su mu posmatrači prigovorili da je namjerno usporavao ritam igre kako bi poremetio O'Sullivanovu brzu igru.&lt;ref&gt;Clive Everton, [http://www.guardian.co.uk/sport/2005/apr/28/snooker.uk &quot;O'Sullivan ground down and out&quot;], ''The Guardian'', 28. 4. 2005.&lt;/ref&gt; Nakon meča O'Sullivan je izjavio za štampu da se vjerovatno neće takmičiti naredne sezone i da će se možda potpuno povući iz snukera.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/4492107.stm &quot;Tired O'Sullivan considers break&quot;], ''BBC Sport'', 27. 4. 2005.&lt;/ref&gt; Međutim, u septembru 2005. objavio je da će ipak nastupati u [[Snukerska sezona 2005/2006.|sezoni 2005/2006]], ali ne na svim turnirima, i da će provesti neko vrijeme u [[SAD]]-u takmičeći se u [[bilijar]]u [[osmica (bilijar)|&quot;osmici&quot;]] u okviru elitnog ''[[International Pool Tour]]a''.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/4247820.stm &quot;O'Sullivan to play US pool events&quot;], ''BBC Sport'', 5. 10. 2005.&lt;/ref&gt;. Ali, ispalo je da se IPT-turnir na kojem je O'Sullivan trebao debitirati preklapa sa završnim turnirom u okviru ''[[Premijer liga (snuker)|Premijer lige]]'', gdje je branio titulu pobjednika. O'Sullivan je zbog toga promijenio planove i odbranio titulu, &quot;pomevši&quot; Hendryja 6-0, uz 4 trocifrena brejka.

=== [[Snukerska sezona 2005/2006.|2005/2006.]] ===
Nakon teškog poraza 2-9 od Higginsa u finalu ''[[Grand Prix (snuker)|Grand Prixa]]'', O'Sullivan je stigao do finala ''Mastersa'', gdje ga je opet porazio Higgins (9–10). Tokom većeg dijela meča 1. kola ''UK Championshipa'' protiv [[Mark King (snuker)|Marka Kinga]] O'Sullivan je sjedio s mokrim peškirom preko glave.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/4517744.stm &quot;King hands O'Sullivan shock loss&quot;], ''BBC Sport'', 10. 12. 2005.&lt;/ref&gt; King je dobio meč 9–8.

Na [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2006.|SP-u 2006.]] u 1. kolu pobijedio je [[Dave Harold|Davea Harolda]] 10-4, a nešto se više namučio u 2. kolu protiv [[Vels|Velšanina]] [[Ryan Day|Ryana Daya]] (13-10). Sličan meč uslijedio je i u četvrtfinalu protiv [[Mark Williams (snuker)|Marka Williamsa]]. Pred posljednju sesiju O'Sullivan je vodio 10–6. Zatim se Williams vratio u meč, dobivši 5 uzastopnih frejmova, ali je O'Sullivan uspio sačuvati živce i pobijediti 13–11. U polufinalu ga je čekao Dott, koji je napravio vodstvo na početku, ali je rezultat nakon 2 sesije bio 8–8. O'Sullivan je tokom prvenstva imao problema s vrhom svog [[Snuker#Oprema|štapa]], što se nastavilo i protiv Dotta, uključujući i slučaj u kojem je [[televizija|TV-snimak]] pokazao da O'Sullivan namjerno uklanja vrh sa svog štapa. To mu je osiguralo 15-minutnu pauzu da ponovo stavi vrh, nakon čega je &quot;počistio&quot; stol brejkom od 124 poena. Direktor turnira Mike Ganley prihvatio je O'Sullivanovo objašnjenje da je vrh jednostavno otpao te nije bilo nikakve kazne.&lt;ref name=&quot;cue tip&quot;&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/4956766.stm &quot;O'Sullivan avoids cue-tip censure&quot;], ''BBC Sport'', 28. 4. 2006.&lt;/ref&gt; Ovaj incident kritizirao je Dott, kao i Steve Davis i [[John Parrott]].&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20070930055918/http://www.sportinglife.com/snooker/worldchampionships2006/story_get.dor?STORY_NAME=snooker%2F06%2F04%2F29%2Fmanual_115714.html &quot;Cue more O'Sullivan controversy&quot;], ''Sporting Life'', 29. 4. 2006.&lt;/ref&gt; Dott je zatim dobio svih 8 frejmova u 3. sesiji i trebao mu je još samo jedan za ulazak u njegovo drugo finale u 3 godine. U posljednjoj sesiji O'Sullivan je osvojio prva 3 frejma, ali je zatim napravio grešku koja je omogućila Dottu da završi meč ubacivši crnu kuglu. Nakon Dottove pobjede O'Sullivan je poklonio svoj štap i kutiju jednom dječaku u publici.&lt;ref name=&quot;poklon&quot;&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/4959058.stm &quot;O'Sullivan dismayed after defeat&quot;], ''BBC Sport'', 29. 4. 2006.&lt;/ref&gt; ''[[BBC]]'' navodi da je O'Sullivan tokom prvenstva promijenio 21 vrh štapa&lt;ref name=&quot;cue tip&quot;/&gt;; O'Sullivan je kasnije izjavio da je prije prvenstva koristio 7 vrhova i još 8 tokom prvenstva te da će od sljedeće sezone igrati novim štapom.&lt;ref name=&quot;poklon&quot;/&gt; Njegova odluka da ne nastupi na ''Malta Cupu'' koštala ga je gubitka 1. mjesta na listi za narednu sezonu.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20081005051808/http://www.globalsnookercentre.co.uk/files/Rankings/05-6twoyrrks.htm Dvogodišnji ranking za sezone 2005/06.], ''Global Snooker Centre''.&lt;/ref&gt;

=== [[Snukerska sezona 2006/2007.|2006/2007.]] ===
Na putu do finala ''[[Northern Ireland Trophy]]ja'', u kojem je poražen 6–9 od [[Ding Junhui|Dinga Junhuija]], u polufinalu je &quot;pomeo&quot; [[Dominic Dale|Dominica Dalea]] 6-0 za samo 53 minute, što je rekord za mečeve na 6 dobijenih frejmova.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/5266720.stm &quot;O'Sullivan storms to record win&quot;], ''BBC Sport'', 19. 8. 2006.&lt;/ref&gt;

U decembru 2006, u četvrtfinalu ''UK Championshipa'' protiv Hendryja, O'Sullivan je na pomalo dramatičan način predao meč u 6. frejmu (meč se igrao na 9 dobijenih). Nakon jakog starta Hendryja zaostajao je 0–4, prije no što je uspio osvojiti 1 frejm. 6. frejm otvorio je brejkom od 24 poena, ali je tada napravio grešku i ostavio sebi težak udarac s crne na crvenu kuglu. Nakon što je promašio crvenu, O'Sullivan se mirno rukovao s Hendryjem (rekavši mu da &quot;mu je dosta meča, druže&quot;) i sudijom [[Jan Verhaas|Janom Verhaasom]] te otišao iz dvorane, zapanjivši sve prisutne. Ovaj incident uzrokovao je manje smetnje Graemeu Dottu i Steveu Davisu, koji su na susjednom stolu igrali svoj četvrtfinalni meč. Dott je kasnije rekao da je u početku pomislio da su O'Sullivan i Hendry započeli svađu ili tuču kad je čuo da je neko iz publike dobacio &quot;Stisni malo, Ronnie&quot;.&lt;ref name=&quot;predaja&quot;&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/6180591.stm &quot;O'Sullivan sorry for York walkout&quot;], ''BBC Sport'', 14. 12. 2006.&lt;/ref&gt; Kasnije je službeno potvrđeno da je O'Sullivan predao meč, koji je registriran rezultatom 9-1 za Hendryja. [[WPBSA|Svjetska snukerska asocijacija]] objavila je da će navijačima koji su doputovali da gledaju ovaj meč biti date besplatne karte za mečeve sljedećeg dana, kao vid kompenzacije.&lt;ref&gt;[http://www.thisislondon.co.uk/standard-sport/article-23378296-osullivan-regret-after-walkout.do &quot;O'Sullivan regret after walkout&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110605192549/http://www.thisislondon.co.uk/standard-sport/article-23378296-osullivan-regret-after-walkout.do |date=5. 6. 2011 }}, ''This is London'', 15. 12. 2006.&lt;/ref&gt; O'Sullivan je kasnije tog dana izdao izjavu kojom se izvinio zbog svog postupka, rekavši da će se &quot;uskoro vratiti na noge i boriti jače nego ikad&quot;.&lt;ref name=&quot;predaja&quot;/&gt; 31. 5. 2007. Asocijacija je kaznila O'Sullivana sa 20.800 funti i oduzela mu 900 bodova na listi najboljih snukeraša zbog ovog incidenta.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/6709043.stm &quot;O'Sullivan receives massive fine&quot;], ''BBC Sport'', 31. 5. 2007.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/6270926.stm &quot;O'Sullivan accepts walk-out fine&quot;], ''BBC Sport'', 4. 7. 2007.&lt;/ref&gt;

O'Sullivan se vratio u akciju na ''Mastersu'', a reakcija publike bila je podijeljena: neki su mu aplaudirali, a neki zviždali. Dobio je meč 1. kola protiv [[Allister Carter|Alija Cartera]] 6-1, uz 2 trocifrena brejka. Međutim, ponovo je izazvao kontroverze kad se nije pojavio na konferenciji za štampu nakon meča.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/6268565.stm &quot;O'Sullivan tarnishes Masters win&quot;], ''BBC Sport'', 16. 1. 2007.&lt;/ref&gt; Doduše, dao je kratki intervju za ''BBC'', u kojem je rekao da je puno sretniji nego na ''UK Championshipu'' i da ponovo igra dobro. [[Rodney Walker (ragbi)|''Sir'' Rodney Walker]] kasnije je izdao izjavu u kojoj se kaže da je O'Sullivanu bilo opravdano izbjegavanje medija zbog okolnosti u kojima se tada nalazio.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/6273141.stm &quot;O'Sullivan to escape Masters rap&quot;], ''BBC Sport'', 17. 1. 2007.&lt;/ref&gt; Ovu odluku kritizirali su [[Shaun Murphy]]&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/6281711.stm &quot;Murphy slams O'Sullivan decision&quot;], ''BBC Sport'', 20. 1. 2007.&lt;/ref&gt; i Ken Doherty. O'Sullivan je na kraju osvojio turnir, pobijedivši u finalu Junhuija. Steve Davis primijetio je O'Sullivanovo dobro sportsko ponašanje tokom finala, naročito kad je utješio Junhuija nakon 12. frejma, u kojem je Junhuija vidljivo uznemirio jedan čovjek iz publike, koji je ubrzo izbačen iz dvorane. O'Sullivan je tada vodio 9–3 i dobio je i sljedeći frejm za pobjedu 10–3.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/6236015.stm &quot;''Masters'' final - frame by frame&quot;], ''BBC Sport'', 21. 1. 2007.&lt;/ref&gt;

Na ''Malta Cupu'' O'Sullivana je već u 1. kolu porazio [[Michael Holt (snuker)|Michael Holt]] (3–5). Kasnije, tokom ''Welsh Opena'', O'Sullivan je objavio kako će njegova tehnika doživjeti značajnije promjene jer nije bio zadovoljan posljednjim rezultatima, u koje spada i poraz od [[Neil Robertson (snuker)|Neila Robertsona]] 4–5 u četvrtfinalu ovog turnira. U istoj fazi ''Irish Mastersa'' O'Sullivan je protiv [[Joe Swail|Joea Swaila]] postigao maksimalni brejk na putu do tijesne pobjede 5–4. Međutim, pošto stol na kojem su igrali nije imao službeno ratificirane rupe, ovaj brejk ne računa se u njegov ukupni broj maksimalnih brejkova. Organizatori su u početku ponudili [[automobil]] igraču koji postigne maksimalni brejk, ali nisu bili u mogućnosti održati to obećanje. Kasnije te večeri O'Sullivan je u još jednom tijesnom meču pobijedio Higginsa 6–5, a zatim u finalu lahko savladao [[Barry Hawkins|Barryja Hawkinsa]] 9–1, postavši tako prvi osvajač novog trofeja ''[[Paul Hunter]]'', koji mu je uručila Hunterova udovica Lyndsey.

Tik prije početka [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2007.|SP-a 2007]], na kojem mu je u 1. kolu protivnik opet bio Junhui, O'Sullivan je rekao da je žrijeb namješten, što je ''World Snooker'' negirao&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/6562751.stm &quot;O'Sullivan draw fix claim denied&quot;], ''BBC Sport'', 17. 4. 2007.&lt;/ref&gt; i O'Sullivan je kasnije povukao optužbe.&lt;ref&gt;Brian Viner, [http://www.independent.co.uk/sport/general/interview-snooker-player-ding-junhui-445427.html &quot;Interview: Snooker player Ding Junhui&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100209050445/http://www.independent.co.uk/sport/general/interview-snooker-player-ding-junhui-445427.html |date=9. 2. 2010 }}, ''The Independent'', 20. 4. 2007.&lt;/ref&gt; Na kraju je lahko dobio taj meč 10-2. Dobio je i Robertsona u 2. kolu 13–10, unatoč tome što je tokom meča izgubio 6 uzastopnih frejmova, ali ga je u četvrtfinalu porazio kasniji pobjednik, Higgins, rezultatom 9–13.

=== [[Snukerska sezona 2007/2008.|2007/2008.]] ===
O'Sullivan se povukao s prvog rangirnog turnira u sezoni, ''[[Shanghai Masters (snuker)|Shanghai Mastersa]]'', navevši kao razlog probleme s leđima, zbog kojih su mu [[liječnik|liječnici]] savjetovali da ne putuje. Također je odlučio ne nastupiti na pozivnom turniru ''[[Pot Black]]''.

Na ''Grand Prixu'' došao je do finala, u kojem je izgubio od Fua 6–9. Tokom ''Northern Ireland Trophyja'' postavio je novi rekord, postigavši 5 trocifrenih brejkova u pobjedi 5–2 protiv Cartera, uključujući i njegov 7. službeni maksimalni brejk. Međutim, odmah u narednom kolu porazio ga je [[Fergal O'Brien]]. [[2. decembar|2. decembra]] 2007. osvojio je 4. uzastopnu (i rekordnu sedmu ukupno) titulu pobjednika ''Premijer lige'', pobijedivši u finalu Higginsa 7–4.

15. decembra postigao je svoj 8. maksimalni brejk na službenim takmičenjima u odlučujućem frejmu polufinala ''UK Championshipa'' u [[Telford]]u protiv [[Mark Selby|Marka Selbyja]], izjednačivši se po tome sa Hendryjem.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/7145924.stm &quot;O'Sullivan fires 147 to pip Selby&quot;], ''BBC Sport'', 15. 12. 2007.&lt;/ref&gt; Time je također postao tek treći igrač u historiji profesionalnih takmičenja koji je došao do pobjede ostvarivši maksimalni brejk u posljednjem odigranom frejmu datog meča. Prvi je to učinio Hendry upravo protiv O'Sullivana 1997. u finalu ''Charity Challengea'', a drugi Mark Williams u 1. kolu SP-a 2005. O'Sullivan je i drugi igrač (nakon Higginsa) koji je postigao maksimalne brejkove na dvama uzastopnim rangirnim turnirima. Na kraju je osvojio turnir pobjedom protiv [[Stephen Maguire|Stephena Maguirea]] 10–2 (nakon 1. sesije vodio je 8–0), primivši ček na 100.000 funti za prvi osvojeni rangirni turnir nakon skoro 3 godine čekanja.

Maguire mu se revanširao 12. januara 2008. u 1. kolu ''Mastersa''. Maguire je vodio 4–1 prije no što se O'Sullivan vratio na 5–5, ali je odlučujući frejm osvojio Maguire, nakon što O'Sullivan nije ubacio plavu kuglu koristeći pomoćni štap.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/7186090.stm &quot;O'Sullivan exits in Masters epic&quot;], ''BBC Sport'', 13. 1. 2008.&lt;/ref&gt;

Nakon povlačenja s pozivnog ''Malta Cupa'' O'Sullivan se vratio na ''Welsh Openu'' u februaru. Odigrao je dobar turnir i došao do finala, ali ga je tu pobijedio Selby 9–8, iako je O'Sullivan vodio 8–5.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/7249951.stm &quot;Selby comeback stuns O'Sullivan&quot;], ''BBC Sport'', 17. 2. 2008.&lt;/ref&gt;

Zatim je došao na ''China Open'', gdje ga je već u 1. kolu porazio Fu (4–5). Međutim, na konferenciji za štampu nakon meča O'Sullivan je davao lascivne komentare, pozvavši jednog novinara da izvede ''fellatio'' na njemu, a zatim se smijao s portparolom ''World Snookera''. Također se šalio o veličini i obimu svog [[penis]]a, nakon čega je simulirao spolni čin na mikrofonu.&lt;ref&gt;[http://www.guardian.co.uk/sport/2008/mar/27/snooker.davidhendon &quot;O'Sullivan under fire after making lewd remarks&quot;], ''The Guardian'', 27. 3. 2008.&lt;/ref&gt; U junu 2008. ''WPBSA'' kaznila ga je oduzimanjem novca i poena koje je zaradio na ovom turniru.

Na [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2008.|SP-u 2008]], u meču 2. kola protiv Williamsa, postigao je rekordni 9. maksimalni brejk na službenim takmičenjima.&lt;ref&gt;Nick Harris, [http://www.independent.co.uk/sport/general/others/snooker-osullivan-pockets-record-ninth-147-817255.html?r=RSS &quot;Snooker: O'Sullivan pockets record ninth 147&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304042743/http://www.independent.co.uk/sport/general/others/snooker-osullivan-pockets-record-ninth-147-817255.html?r=RSS |date=4. 3. 2016 }}, ''The Independent'', 29. 4. 2008.&lt;/ref&gt; To mu je bio 3. maksimalni brejk u ovoj sezoni te treći u ''[[Crucible Theatre]]u''. Također, to je bio 4. maksimum ostvaren u frejmu kojim je dobijen meč. U intervjuu nakon ove pobjede (13–7) rekao je: &quot;Konačno mogu kupiti [[Bentley Continental GT]].&quot;&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/7369420.stm &quot;O'Sullivan 147 sees off Williams&quot;], ''BBC Sport'', 28. 4. 2008.&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon što je O'Sullivan ubacio završnu crnu kuglu, snukerska legenda Dennis Taylor nazvao ga je &quot;totalnim genijem&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.independent.co.uk/sport/general/others/sport-on-tv-cue-ronnie-conducting-his-music-of-the-spheres-825487.html &quot;Sport on TV: Cue Ronnie, conducting his music of the spheres&quot;], ''The Independent'', 10. 5. 2008.&lt;/ref&gt; Ipak, već narednog dana i Carter je postigao maksimum, pa je O'Sullivanu pripala &quot;samo&quot; polovina nagrade za maksimalni i najveći brejk, koje su inače iznosile 147.000, odnosno 10.000 funti.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/7373388.stm &quot;Carter hits historic Crucible 147&quot;], ''BBC Sport'', 29. 4. 2008.&lt;/ref&gt; Osim Williamsa, O'Sullivan je na putu do finala pobijedio još [[Liu Chuang]]a, [[Liang Wenbo]]a i Hendryja. U finalu ga je čekao Carter; Ronnie je na kraju slavio 18–8 i tako 3. put postao svjetski prvak. U kasnijem intervjuu nagovijestio je kako možda neće nastupati u narednoj sezoni, ali i da bi mogao pokušati osvojiti još koju titulu svjetskog prvaka.&lt;ref name=&quot;3. titula&quot;&gt;Saj Chowdhury, [http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/7384775.stm &quot;O'Sullivan triumph 'not his best'&quot;], ''BBC Sport'', 6. 5. 2008.&lt;/ref&gt;

Na kraju sezone O'Sullivan je, zajedno s Williamsom i Maguireom, napustio menadžersku kompaniju ''110sport'' i prešao u ''Grove Leisure'', čije je sjedište u [[Romford]]u (predgrađe Londona).&lt;ref&gt;[http://snookerscene.blogspot.com/2008/07/osullivan-quits-110sport.html &quot;O'Sullivan quits ''110Sport''&quot;], ''Snooker Scene Blog'', 3. 7. 2008.&lt;/ref&gt;

=== [[Snukerska sezona 2008/2009.|2008/2009.]] ===
Novu sezonu počeo je osvajanjem ''Northern Ireland Trophyja'', pobijedivši u finalu Davea Harolda 9–3. O'Sullivan je jedini igrač u posljednje 4 godine koji je osvojio 2 uzastopna rangirna turnira.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/7591068.stm &quot;Classy O'Sullivan wins NI Trophy&quot;], ''BBC Sport'', 31. 8. 2008.&lt;/ref&gt;

Zatim je došao do finala u [[Shanghai]]ju, pobijedivši u polufinalu Maguirea uz brejkove od 141 i 145 poena. Međutim, u finalu ga je pobijedio kvalifikant [[Ricky Walden]] 8–10. O'Sullivan je vodio 8–6, ali je Walden dobio 4 frejma zaredom i tako osvojio turnir.

U ''Premijer ligi'' pobijedio je Selbyja 7-2, što je značilo da je osvojio ovo takmičenje 8. put u karijeri i 5. put uzastopno. Ipak, nije uspio odbraniti titulu na ''UK Championshipu'', izgubivši u 2. kolu od [[Joe Perry (snuker)|Joea Perryja]] 5–9. U ovom meču O'Sullivan je predao 12. frejm, čime je Perry poveo 5-7, iako je Perry u tom trenutku imao samo 23 poena prednosti. Komentirajući poslije, O'Sullivan je rekao da je &quot;možda izgledalo kao da sam izgubio glavu, ali siguran sam da ću se vratiti&quot;.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/7786773.stm &quot;Dismal O'Sullivan falls to defeat&quot;], ''BBC Sport'', 17. 12. 2008.&lt;/ref&gt; Zbog ovoga je kasnije kažnjen s 300 funti i naređeno mu je da plati 1.000 funti dodatnih troškova.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20110604225046/http://www.sportinglife.com/snooker/news/story_get.cgi?STORY_NAME=snooker%2F09%2F08%2F07%2FSNOOKER_OSullivan.html &quot;''Rocket'' fined for quitting frame&quot;], ''Sporting Life'', 18. 8. 2009.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/8189717.stm &quot;Contrite O'Sullivan handed fine&quot;], ''BBC Sport'', 7. 8. 2009.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.thisislondon.co.uk/standard-sport/article-23729595-quick-quit-decision-costly-for-ronnie-osullivan.do &quot;Quick quit decision costly for Ronnie O'Sullivan&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091006064907/http://www.thisislondon.co.uk/standard-sport/article-23729595-quick-quit-decision-costly-for-ronnie-osullivan.do |date=6. 10. 2009 }}, ''This is London'', 7. 8. 2009.&lt;/ref&gt;

Na ''Mastersu'' je došao do finala preko Perryja, Cartera i Maguirea. U napetom finalu protiv Selbyja, koji je branio titulu, nijedan od njih nije mogao napraviti značajnije vodstvo, a frejmovi su dobijani i velikim brejkovima i u tijesnim završnicama. Nakon O'Sullivanovog vodstva 3-1, 1. sesija ipak se završila 4–4. Selby je zatim došao do vodstva 7-5, osvojivši 3 frejma zaredom, a O'Sullivan mu se odmah nakon toga revanširao na isti način i poveo 8–7. Iduća 2 frejma su podijelili, a pri rezultatu 9–8, nakon što su obojica propustili prilike, O'Sullivan je napravio brejk od 55 poena za pobjedu 10-8 i njegovu 4. titulu na ovom turniru. Time je postao tek drugi igrač (nakon Hendryja) koji je osvojio ovaj turnir više od 3 puta. U intervjuu nakon meča O'Sullivan je ovu pobjedu, ostvarenu štapom koji je dobio tek 7–8 dana ranije, proglasio svojim najvećim postignućem u snukeru. Na putu do 4. titule na ''Mastersu'' oborio je Hendryjev rekord u broju trocifrenih brejkova na ovom turniru, došavši do ukupnog zbira od 44 (do 2009). Također je doprinio u postizanju rekordna 32 trocifrena brejka na turniru ukupno, što je za 6 frejmova više od rekorda iz 2007.

Na [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2009.|SP-u 2009.]] u 1. kolu pobijedio je Binghama, uz brejkove od 140, 104 i 103 poena. No, u 2. kolu od njega je bio bolji [[Mark Allen (snuker)|Mark Allen]] 11–13, nakon što je O'Sullivan vodio 9–7.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/8015260.stm &quot;Awesome Allen shocks O'Sullivan&quot;], ''BBC Sport'', 25. 4. 2009.&lt;/ref&gt;

=== [[Snukerska sezona 2009/2010.|2009/2010.]] ===
Sezonu je počeo osvajanjem ''Shanghai Mastersa'', pobijedivši u finalu Wenboa 10-5. Do finala je izgubio samo 6 frejmova (pobijedio je Dotta 5–0, Fua 5–2, Junhuija 5–3 i Higginsa 6–1).&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/8253375.stm &quot;O'Sullivan seals Shanghai Masters&quot;], ''BBC Sport'', 13. 9. 2009.&lt;/ref&gt; Nakon ovog turnira pridružio se novoosnovanoj ''Asocijaciji snukeraša'' (''Snooker Players Association''). Na sljedećem rangirnom turniru, ''Grand Prixu'', u 1. kolu pobijedio je [[Jamie Burnett|Jamieja Burnetta]], a zatim je tijesno poražen od Higginsa (4–5). 29. novembra nije uspio zadržati titulu u ''Premijer ligi'' jer ga je u finalu porazio Murphy 7–3.&lt;ref&gt;[http://www.skysports.com/story/0,19528,12243_5733174,00.html &quot;Murphy ends Ronnie's reign&quot;], ''Sky Sports'', 30. 11. 2009.&lt;/ref&gt; Nakon pobjede protiv [[Matthew Stevens|Matthewa Stevensa]] u 1. kolu ''UK Championshipa'' (9–3), O'Sullivan je ponovo uzrokovao kontroverze na konferenciji za štampu nakon meča, opisavši način na koji je ''WPBSA'' rukovodila svijetom snukera kao &quot;[[rak (bolest)|rak]] koji se širi kroz snuker&quot;, a također je rekao: &quot;[[Leukemija]] se ukorijenila.&quot; Dao je svoju podršku novoj eri u snukeru, predvođenu [[Barry Hearn|Barryjem Hearnom]].&lt;ref&gt;[http://www.supremesnooker.com/news/941/ronnie-slams-snookers-old-regime/ &quot;Ronnie Slams Snooker's Old Regime&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111007080459/http://www.supremesnooker.com/news/941/ronnie-slams-snookers-old-regime/ |date=7. 10. 2011 }}, ''Supreme Snooker'', 8. 12. 2009.&lt;/ref&gt; Zatim je dobio 2 naredna meča, protiv Ebdona i Selbyja, ali ga je u polufinalu opet pobijedio Higgins 9–8 (iako se O'Sullivan iz zaostatka 2–8 vratio na 8–8).&lt;ref&gt;Mark Ashenden, [http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/8409862.stm &quot;John Higgins edges Ronnie O'Sullivan to make UK final&quot;], ''BBC Sport'', 12. 12. 2009.&lt;/ref&gt;

Odbranu titule na ''Mastersu'' počeo je pobjedom protiv Robertsona 6–4, iako je gubio 0–3.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/8454928.stm &quot;O'Sullivan hits back to beat Robertson in the Masters&quot;], ''BBC Sport'', 12. 1. 2010.&lt;/ref&gt; Nakon ovoga je pobijedio Ebdona 6-3 i ušao u polufinale, u kojem je bio bolji od Williamsa 6–5 i tako došao do svog 6. finala na ''Mastersu'' u 7 godina. Tu ga je drugu godinu zaredom čekao Selby, koji je ovog puta slavio 10–9, iako je O'Sullivan vodio 9–6.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/8464301.stm &quot;Mark Selby shocks Ronnie O'Sullivan at Masters final&quot;], ''BBC Sport'', 18. 1. 2010.&lt;/ref&gt; Na ''Welsh Openu'' došao je do polufinala, u kojem je bolji bio Higgins 4–6. Prethodno je pobijedio Binghama, [[Jamie Cope|Copea]] i Marka Allena.

U 1. kolu ''China Opena'' O'Sullivana je rezultatom 3–5 porazio 22-godišnji [[Tian Pengfei]], koji je igrao s pozivnicom organizatora. U 8. frejmu O'Sullivan je promašio završnu crnu kuglu (kojom bi izjednačio rezultat na 4–4); kugla je završila blizu rupe i O'Sullivan je predao frejm i meč. Ovim porazom izgubio je priliku da odbrani 1. mjesto na listi najboljih snukeraša. Na [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2010.|SP-u]], u 1. kolu porazio je Wenboa 10–7&lt;ref&gt;[http://uk.eurosport.yahoo.com/21042010/58/o-sullivan-survives-scare.html &quot;O'Sullivan survives scare&quot;], ''Eurosport'', 19. 4. 2010.&lt;/ref&gt;, u 2. kolu savladao je Williamsa 13–10&lt;ref&gt;[http://uk.eurosport.yahoo.com/26042010/58/brilliant-o-sullivan-marches.html &quot;Brilliant O'Sullivan marches on&quot;], ''Eurosport'', 26. 4. 2010.&lt;/ref&gt;, ali ga je u četvrtfinalu porazio Selby 11–13.&lt;ref&gt;[http://eurosport.yahoo.com/29042010/58/superb-selby-stuns-o-sullivan.html &quot;Superb Selby stuns O'Sullivan&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120723191503/http://eurosport.yahoo.com/29042010/58/superb-selby-stuns-o-sullivan.html |date=23. 7. 2012 }}, ''Eurosport'', 28. 4. 2010.&lt;/ref&gt;

=== [[Snukerska sezona 2010/2011.|2010/2011.]] ===
O'Sullivan je ovu sezonu počeo na 1. takmičenju iz serije ''[[Players Tour Championship]]'', gdje je u četvrtfinalu poražen od Copea 0–4.&lt;ref&gt;[http://www.snooker.org/res/index.asp?event=1 &quot;Star Xing Pai PTC 1&quot;], ''WWW Snooker''.&lt;/ref&gt; Sljedeći nastup imao je na 4. takmičenju iz ove serije, gdje ga je u finalu pobijedio [[Barry Pinches]] 3–4.&lt;ref&gt;[http://www.snooker.org/res/index.asp?event=4 &quot;Star Xing Pai PTC 4&quot;], ''WWW Snooker''.&lt;/ref&gt; Na ''[[World Open (snuker)|World Openu]]'' postigao je svoj 10. službeni maksimalni brejk u posljednjem frejmu meča protiv Marka Kinga, koji je dobio 3–0. Međutim, sudija Verhaas morao ga je nagovoriti da ubaci završnu crnu kuglu jer na turniru nije bilo posebne nagrade za maksimalni brejk, samo 4.000 funti za najveći brejk. Čak i tada O'Sullivan je crnu kuglu odigrao prilično nonšalantno.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/9016342.stm &quot;Ronnie O'Sullivan hits cheeky 147 break in World Open&quot;], ''BBC Sport'', 20. 9. 2010.&lt;/ref&gt; Time je izbio na 1. mjesto liste igrača s najviše službenih maksimalnih brejkova. Nakon toga je na putu do finala pobijedio [[Jimmy White|Jimmyja Whitea]], Hendryja, Maguirea i Ebdona. Ali u finalu je bolji bio Robertson 1–5. Zatim je učestvovao u ''Premijer ligi''. U polufinalu se revanširao Robertsonu, a u finalu je pobijedio Murphyja 7–1 i tako čak 9. put u karijeri osvojio ovo takmičenje.&lt;ref&gt;[http://www.premierleaguesnooker.com//results/2010_partycasinocom_premier_league_snooker_playoffs.htm &quot;2010 PartyCasino.com Premier League Snooker Play-Offs&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101201094127/http://www.premierleaguesnooker.com/results/2010_partycasinocom_premier_league_snooker_playoffs.htm |date=1. 12. 2010 }}, ''Premier League Snooker''.&lt;/ref&gt; Na ''UK Championshipu'' u decembru porazio ga je Bingham već u 1. kolu (6–9).&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/9262087.stm &quot;Ronnie O'Sullivan loses to Stuart Bingham in UK Champs&quot;], ''BBC Sport'', 6. 12. 2010.&lt;/ref&gt;

Isto mu se desilo i na ''Mastersu'' mjesec dana kasnije. Ovaj put pobijedio ga je Allen 4–6.&lt;ref&gt;Clive Everton, [http://www.guardian.co.uk/sport/2011/jan/11/ronnie-osullivan-mark-allen &quot;Mark Allen condemns Ronnie O'Sullivan to first-round defeat in Masters&quot;], ''The Guardian'', 11. 1. 2011.&lt;/ref&gt; Na ''Snooker Shoot-Outu'' došao je do polufinala, u kojem je bolji bio [[Robert Milkins]]. Zatim je na sljedećim dvama rangirnim turnirima također poražen u 1. kolu: na ''Welsh Openu'' i ''China Openu'' (oba puta pobijedio ga je Day).&lt;ref&gt;[http://www.snooker.org/res/index.asp?event=25 &quot;Wyldecrest Park Homes Welsh Open&quot;], ''WWW Snooker''.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.snooker.org/res/index.asp?event=27 ''China Open'' (2011)], ''WWW Snooker''.&lt;/ref&gt; Na SP-u došao je do [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2011.|četvrtfinala]], pobijedivši prvo Dalea 10–2, pa Murphyja 13–10, ali ga je zatim savladao Higgins 10–13.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/9390290.stm &quot;World Championship scores and results&quot;], ''BBC Sport'', 22. 4. 2011.&lt;/ref&gt;

=== [[Snukerska sezona 2011/2012.|2011/2012.]] ===
[[Datoteka:Ronnie O’Sullivan at German Masters Snooker Final (DerHexer) 2012-02-05 65.jpg|mini|desno|250px|O'Sullivan s trofejem za pobjednika ''[[German Masters]]a'' (2012)]]
Novu sezonu počeo je kao i prošlu, na 1. takmičenju u okviru ''[[Players Tour Championship]]a'', gdje je u finalu pobijedio Perryja 4-0.&lt;ref name=&quot;PTC1 2011.&quot;&gt;[http://www.snooker.org/res/index.asp?event=73 &quot;Players Tour Championship Event One (2011)&quot;], ''WWW Snooker''.&lt;/ref&gt; Na ''Paul Hunter Classicu'', u meču protiv [[Adam Duffy|Adama Duffyja]], postigao je svoj 11. službeni maksimalni brejk, čime je još malo popravio rekord.&lt;ref&gt;[http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2433659,00.html &quot;Rocket Hits Max At PTC&quot;], ''worldsnooker.com''.&lt;/ref&gt; Došao je do polufinala turnira, ali je tu bolji bio Selby (3-4).&lt;ref&gt;[http://www.snooker.org/res/index.asp?event=77 &quot;Players Tour Championship Event Four (2011)&quot;], ''WWW Snooker''.&lt;/ref&gt; Sljedeći nastup imao je na ''Shanghai Mastersu''. Tu ga je u 2. kolu pobijedio Anthony Hamilton (3–5).&lt;ref&gt;[http://www.snooker.org/res/index.asp?event=96 &quot;Shanghai Masters (2011)&quot;], ''WWW Snooker''.&lt;/ref&gt; Nakon ovoga je osvojio 7. takmičenje u okviru ''PTC''-a, pobijedivši u finalu Stevensa 4–2.&lt;ref name=&quot;PTC7 2011.&quot;/&gt; U novembru se plasirao u finale [[Players Tour Championship 2011/2012 – turnir 9|''Antwerpen Opena'']], gdje ga je porazio [[Judd Trump]] 3–4.&lt;ref name=&quot;Antwerpen Open&quot;/&gt; Nakon svih 12 PTC-turnira O'Sullivan je u ukupnom poretku zauzeo 2. mjesto, upravo iza Trumpa.&lt;ref&gt;[http://www.worldsnooker.com/staticFiles/ae/98/0,,13165~170158,00.pdf PTC-poredak nakon svih 12 turnira] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120121073318/http://www.worldsnooker.com/staticFiles/ae/98/0%2C%2C13165~170158%2C00.pdf |date=21. 1. 2012 }}, ''World Snooker''.&lt;/ref&gt; Kasnije je 10. put u karijeri osvojio ''Premijer ligu'', pomevši u finalu Junhuija 7–1, a prethodno je na tabeli u ligaškoj fazi zauzeo 1. mjesto.&lt;ref&gt;[http://www.premierleaguesnooker.com/news/super_rocket_takes_tenth_pls_title.htm &quot;Super Rocket takes tenth PLS title&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111231131516/http://www.premierleaguesnooker.com/news/super_rocket_takes_tenth_pls_title.htm |date=31. 12. 2011 }}, ''premierleaguesnooker.com''&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://snooker.org/res/index.asp?event=107 &quot;PartyCasino.com Premier League Finals&quot;], ''WWW Snooker''.&lt;/ref&gt; Njegov naredni turnir bio je ''[[UK Championship 2011 (snuker)|UK Championship]]'', gdje ga je u 2. kolu ponovo izbacio Trump (5–6).&lt;ref&gt;[http://www.snooker.org/res/index.asp?event=98 &quot;UK Championship 2011&quot;], ''WWW Snooker''.&lt;/ref&gt; Na ''[[Masters 2012 (snuker)|Mastersu]]'' ga je još jednom porazio Trump, ovaj put 2–6 u četvrtfinalu.&lt;ref&gt;[http://www.worldsnooker.com/page/Drawspage/0,,13165~2577001,00.html Žrijeb ''Mastersa 2012''], ''World Snooker''.&lt;/ref&gt; Na ''[[German Masters 2012.|German Mastersu]]'' je došao do svog prvog finala na rangirnom turniru još od ''[[World Open 2010 (snuker)|World Opena 2010.]]'' Pobijedio je 9–7 protiv Maguirea, iako je još u 1. kolu zaostajao 0–4 u meču protiv [[Andrew Higginson|Andrewa Higginsona]].&lt;ref name=&quot;GM 2012.&quot;/&gt; Nakon ovoga je stigao do polufinala na ''[[Welsh Open 2012 (snuker)|Welsh Openu]]'', u kojem je bolji bio Selby (2–6)&lt;ref&gt;[http://www.worldsnooker.com/page/Drawspage/0,,13165~2608577,00.html Žrijeb ''Welsh Opena 2012.''], ''World Snooker''.&lt;/ref&gt;, i četvrtfinala na ''[[China Open 2012 (snuker)|China Openu]]'', gdje ga je porazio Maguire 4–5.&lt;ref&gt;[http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2395611,00.html Rezultati ''China Opena 2012.''], ''World Snooker'', WPBSA.&lt;/ref&gt;

Na [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2012.|SP-u 2012.]] u prva 3 meča porazio je 3 bivša svjetska prvaka: Ebdona (10–4), Williamsa (13–6) i Robertsona (13–10).&lt;ref&gt;[http://snooker.org/res/index.asp?event=102 &quot;Betfred.com World Championship (2012)&quot;], ''Snooker.org''.&lt;/ref&gt; U polufinalu je bio bolji od Stevensa 17–10 i plasirao se u svoje 4. finale na svjetskim prvenstvima. Finalni meč bio je repriza finala iz 2008, kad mu je protivnik bio Carter. O'Sullivan je slavio i ovaj put (18–11) i u dobi od 36 godina postao najstariji svjetski prvak još od Reardona, koji je imao 45 godina kad je osvojio titulu [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 1978.|1978.]]&lt;ref&gt;Shamoon Hafez, [http://www.bbc.co.uk/sport/0/snooker/17944229 &quot;World Snooker 2012: Ronnie O'Sullivan beats Matthew Stevens&quot;], ''BBC Sport'', 5. 5. 2012.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.guardian.co.uk/sport/2012/may/03/ronnie-osullivan-neil-robertson?newsfeed=true &quot;Ronnie O'Sullivan reaches exquisite heights to defeat Neil Robertson&quot;], ''The Guardian'', 3. 5. 2012.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Davor Budimir, [http://bilijar.info/ronnie-osullivan-je-svjetski-prvak/ &quot;Ronnie O’Sullivan je svjetski prvak&quot;]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}, ''Bilijar.info'', 8. 5. 2012.&lt;/ref&gt; U 8. frejmu finala napravio je brejk od 141 poena, najveći ikad u finalima u ''Crucibleu'' (od [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 1977.|1977]]).&lt;ref&gt;[http://www.dailymail.co.uk/sport/othersports/article-2140806/Snooker-World-Championship-final-2012-Ronnie-OSullivan-takes-seven-frame-lead-Ali-Carter.html &quot;O'Sullivan rockets to seven-frame lead as Carters' Crucible challenge crumbles&quot;], ''Daily Mail'', 7. 5. 2012.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://uk.eurosport.yahoo.com/07052012/58/superb-o-sullivan-claims-fourth-world-title.html &quot;Superb O'Sullivan claims fourth world title&quot;], ''Eurosport'', 7. 5. 2012.&lt;/ref&gt; Sezonu je završio na 9. mjestu WPBSA-liste.&lt;ref&gt;[http://www.worldsnooker.com/staticFiles/1d/b0/0,,13165~176157,00.pdf Službena rang-lista za sezonu 2012/2013] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130616125200/http://www.worldsnooker.com/staticFiles/1d/b0/0%2C%2C13165~176157%2C00.pdf |date=16. 6. 2013 }}, ''World Snooker''.&lt;/ref&gt; 10. maja 2012. proglašen je igračem sezone, a uveden je i u Kuću slavnih, zajedno s [[Walter Donaldson (snuker)|Walterom Donaldsonom]], Markom Williamsom i Johnom Higginsom.&lt;ref&gt;[http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2769221,00.html &quot;Rocket Named Player of the Year&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120516080134/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0%2C%2C13165~2769221%2C00.html |date=16. 5. 2012 }}, ''World Snooker'', 11. 5. 2012.&lt;/ref&gt;

=== [[Snukerska sezona 2012/2013.|2012/2013.]] ===
6. juna WPBSA objavila je da O'Sullivan nije potpisao službeni ugovor (koji igrači moraju potpisati sa WPBSA ako žele nastupati na rangirnim turnirima) i da se zbog toga neće moći takmičiti u sezoni 2012/13. sve dok ne potpiše.&lt;ref&gt;[http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2803216,00.html &quot;World Snooker Statement – Ronnie O’Sullivan&quot;], ''World Snooker'', 6. 6. 2012.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Davor Budimir, [http://bilijar.info/snooker/ostale-vijesti/item/146-hearn-otjerao-osullivana &quot;Hearn 'otjerao' O'Sullivana&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121112191919/http://bilijar.info/snooker/ostale-vijesti/item/146-hearn-otjerao-osullivana |date=12. 11. 2012 }}, ''Bilijar.info'', 7. 6. 2012.&lt;/ref&gt; Istog dana O'Sullivan je izjavio da ugovor smatra &quot;preteškim&quot; i da u ovom trenutku u karijeri &quot;ne želi preuzeti takve obaveze&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.grovesnooker.co.uk/2012/06/06/ronnie-osullivan-statement/ &quot;Ronnie O’Sullivan: statement&quot;], ''grovesnooker.co.uk'', 6. 6. 2012.&lt;/ref&gt; Međutim, početkom augusta O'Sullivan se ipak predomislio i potpisao igrački ugovor&lt;ref&gt;[http://bilijar.info/snooker/ostale-vijesti/item/183-vratio-se &quot;Vratio se!&quot;]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}, ''bilijar.info'', 8. 8. 2012.&lt;/ref&gt;, iako je polovinom jula slomio nogu prilikom trčanja.&lt;ref&gt;[http://bilijar.info/snooker/ostale-vijesti/item/169-osullivan-slomio-nogu O'Sullivan slomio nogu&quot;]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}, ''bilijar.info'', 15. 7. 2012.&lt;/ref&gt; Vratio se u akciju na [[Players Tour Championship 2012/2013 - 3. turnir|3. turniru]] [[Players Tour Championship 2012/2013.|PTC-serije]], gdje je izgubio od [[Simon Bedford|Simona Bedforda]] 3–4, iako je vodio 3–2.&lt;ref&gt;[http://www.dailymail.co.uk/sport/othersports/article-2200218/Ronnie-OSullivan-slumps-defeat-world-No-76-Simon-Bedford-match-winning-worlds.html &quot;O'Sullivan slumps to defeat to world No 76 Bedford in first match since winning worlds&quot;], ''Daily Mail'', 8. 9. 2012.&lt;/ref&gt; Nakon ''[[Shanghai Masters 2012 (snuker)|Shanghai Mastersa]]'' ispao je iz najboljih 16 prvi put nakon što je tu ušao u [[Snukerska sezona 1994/1995.|sezoni 1994/95.]]&lt;ref&gt;[http://www.snooker.org/rnk/history.asp Historija plasmana na WPBSA-listi], ''snooker.org''&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.independent.ie/sport/other-sports/ronnie-osullivan-drops-out-of-snooker-top-16-for-first-time-3241713.html &quot;Ronnie O'Sullivan drops out of snooker top 16 for first time&quot;], ''Irish Independent'', 26. 9. 2012.&lt;/ref&gt; Njegov povratak snukeru na inauguralnom ''[[International Championship 2012 (snuker)|International Championshipu]]'' u Kini bio je kratkog vijeka jer se povukao s turnira nakon što mu je [[liječnik]] savjetovao da ne putuje.&lt;ref&gt;[http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2961046,00.html &quot;O'Sullivan Withdraws From International Championship&quot;], ''World Snooker'', 26. 10. 2012.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.grovesnooker.co.uk/2012/10/26/ronnie-o-sullivan-withdraws-from-the-international-championschip/ &quot;Ronnie O’ Sullivan withdraws from the International Championschip&quot;], ''Grove Leisure'', 26. 10. 2012.&lt;/ref&gt; 6. novembra objavljeno je da se O'Sullivan povukao sa svih turnira za koje je bio prijavljen i da neće nastupati u ostatku [[Snukerska sezona 2012/2013.|sezone]].&lt;ref&gt;[http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2972006,00.html &quot;''World Snooker'' Statement - Ronnie O'Sullivan&quot;], ''World Snooker'', 6. 11. 2012.&lt;/ref&gt; Ipak, 26. februara 2013. O'Sullivan je sazvao konferenciju za novinare u Londonu na kojoj je objavio da će se vratiti u snuker i [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2013.|braniti titulu]] svjetskog prvaka.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ronnie O'Sullivan to defend snooker world title|url=http://www.bbc.co.uk/sport/0/snooker/21575730|publisher=BBC Sport|access-date=26. 2. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=O'Sullivan to defend world title|url=http://uk.eurosport.yahoo.com/news/snooker-osullivan-defend-world-title-115757345.html|publisher=Eurosport UK|access-date=26. 2. 2013}}&lt;/ref&gt; U 1. kolu savladao je [[Marcus Campbell|Marcusa Campbella]] 10–4, zatim Cartera 13–8 (repriza finala SP-a iz 2008. i 2012), da bi zatim &quot;pregazio&quot; [[Stuart Bingham|Stuarta Binghama]] 13–4. U polufinalu je bio bolji od Trumpa 17–11&lt;ref&gt;Davor Budimir, [http://www.bilijar.info/snooker/osullivan-u-svom-petom-finalu &quot;O'Sullivan u svom petom finalu&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130507023212/http://www.bilijar.info/snooker/osullivan-u-svom-petom-finalu |date=7. 5. 2013 }}, ''bilijar.info'', 4. 5. 2013.&lt;/ref&gt;, a u finalu od Hawkinsa 18–12, postavši tako prvi igrač koji je odbranio titulu svjetskog prvaka nakon Hendryja [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 1996.|1996.]]&lt;ref name=&quot;Buda SP 2013.&quot;&gt;Davor Budimir, [http://www.bilijar.info/snooker/ronnie-osullivan-je-novi-stari-svjetski-prvak &quot;Ronnie OSullivan je novi stari svjetski prvak&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130509023343/http://www.bilijar.info/snooker/ronnie-osullivan-je-novi-stari-svjetski-prvak |date=9. 5. 2013 }}, ''bilijar.info'', 6. 5. 2013.&lt;/ref&gt;

=== [[Snukerska sezona 2013/2014.|2013/2014.]] ===
Sezonu 2013/14. počeo je na [[Snukerska rang-lista 2013/2014.|19. mjestu]] WPBSA-liste.&lt;ref&gt;{{cite web|title=The WPBSA official World Snooker ranking list for the 2013/2014 season|url=http://www.worldsnooker.com/staticFiles/48/bc/0,,13165~179272,00.pdf|publisher=WPBSA|work=worldsnooker.com|access-date=8. 5. 2013|archive-url=https://www.webcitation.org/6GTFR8281?url=http://www.worldsnooker.com/staticFiles/48/bc/0,,13165~179272,00.pdf|archive-date=8. 5. 2013|format=PDF|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Iz ličnih razloga povukao se s prvog rangirnog turnira sezone, ''[[Wuxi Classic 2013.|Wuxi Classica]]'', nedugo prije kvalifikacijskog meča koji je trebao igrati protiv [[Michael Wasley|Michaela Wasleya]].&lt;ref&gt;{{Cite web | url = http://uk.eurosport.yahoo.com/news/snooker-ronnie-osullivan-withdraws-last-minute-first-event-110940538.html | title = Ronnie O'Sullivan withdraws last-minute from first event of season | access-date=31. 5. 2013 | date=27. 5. 2013 |publisher = Yahoo! Sport}}&lt;/ref&gt; U junu 2013. nastupio je na ''[[European Tour 2013/2014 - 1. turnir|Bulgarian Openu]]'', što mu je bio prvi turnir izvan Engleske u posljednjih 15 mjeseci, ali je izgubio 2–4 u polufinalu od Higginsa.&lt;ref&gt;{{Cite web | url = http://www.bbc.co.uk/sport/0/snooker/22834351 | title = John Higgins wins Bulgarian Open and O'Sullivan reaches semi-finals | access-date=28. 6. 2013 | date=9. 6. 2013 |publisher = BBC Sport}}&lt;/ref&gt; U augustu je objavio svoj raspored za nastupe u ostatku sezone, koji uključuje ''UK Championship'', ''German Masters'', ''Welsh Open'' i ''Masters'', te povratak u ''Crucible'' i još jedan pokušaj odbrane titule svjetskog prvaka.&lt;ref&gt;{{Cite web | url = http://www.dailymail.co.uk/sport/othersports/article-2395506/Ronnie-OSullivan-defend-World-Championship-title.html | title = O'Sullivan WILL defend world title as snooker king reveals season schedule | access-date=18. 8. 2013 | date=16. 8. 2013 |publisher = Daily Mail}}&lt;/ref&gt; U istom mjesecu došao je do 1/16 finala ''[[European Tour 2013/2014 - 3. turnir|Bluebell Wood Opena]]'', gdje je doživio iznenađujući poraz 1–4 od [[Peter Lines|Petera Linesa]]&lt;ref&gt;{{Cite web | url = http://www.dailymail.co.uk/sport/othersports/article-2395980/Ronnie-OSullivan-beaten-Peter-Lines-Bluebell-Wood-Open-32.html | title = O'Sullivan's return to the table ends in defeat in Doncaster as Lines causes shock | access-date=18. 8. 2013 | date=16. 8. 2013 |publisher = Daily Mail}}&lt;/ref&gt;, ali je zatim dominantno osvojio ''[[European Tour 2013/2014 – 4. turnir|Paul Hunter Classic]]'' porazivši u finalu [[Gerard Greene|Gerarda Greenea]] 4–0.&lt;ref name=&quot;2013 Paul Hunter Classic&quot;/&gt; Nakon toga se kvalificirao za ''[[International Championship 2013.|International Championship]]'' pobijedivši [[Joel Walker (snuker)|Joela Walkera]] 6–1. U 1. kolu savladao je [[Anthony McGill (snuker)|Anthonyja McGilla]] 6-2, ali je u 1/16 finala izgubio od Wenboa 4-6.&lt;ref&gt;{{cite web|title=International Championship (2013)|url=http://snooker.org/res/index.asp?event=272|publisher=Snooker.org|access-date=25. 9. 2013}}&lt;/ref&gt; Zatim je došao do finala na [[European Tour 2013/2014 - 7. turnir|''Antwerp Openu'']], ali je izgubio 3–4 od Selbyja, iako je vodio 3–1.&lt;ref name=&quot;2013 Antwerp Open&quot;/&gt; Na turniru ''[[Champion of Champions 2013.|Champion of Champions]]'' pobijedio je Junhuija i Robertsona u odlučujućem frejmu, da bi na kraju došao i do titule pobjedom u finalu protiv Binghama 10–8.&lt;ref name=&quot;2013 Champion of Champions&quot;/&gt; Na ''[[UK Championship 2013 (snuker)|UK Championshipu]]'' stigao je do četvrtfinala, ali mu se Bingham tu revanširao 4–6, iako je O'Sullivan napravio brejkove od 135 i 127.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/25243948|title=UK Championship: Ronnie O'Sullivan loses to Stuart Bingham|access-date=5. 12. 2013|date=5. 12. 2013|publisher=BBC Sport}}&lt;/ref&gt;

Na ''[[Masters 2014 (snuker)|Mastersu]]'' je u 1. kolu savladao Milkinsa 6–1.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/25732628|title=UK Championship: Masters 2014: Ronnie O'Sullivan eases past Robert Milkins|access-date=14. 1. 2014|date=17. 1. 2014|publisher=BBC Sport}}&lt;/ref&gt; U narednom meču, četvrtfinalnom okršaju protiv Waldena, demonstrirao je sve svoje umijeće &quot;pomevši&quot; protivnika 6–0 za svega 57 minuta i 48 sekundi, postigavši pritom 556 uzastopnih poena (novi rekord na bilo kojem profesionalnom turniru), popravivši prethodni rekord od 495 poena koji je postavio Junhui u [[Premijer liga 2007 (snuker)|''Premijer ligi'' 2007.]] Walden je u cijelom meču postigao svega 39 poena.&lt;ref name=&quot;number of centuries&quot;&gt;{{cite web|last=McGovern|first=Thomas|title=Awesome O'Sullivan Smashes Record|url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~3625518,00.html|work=worldsnooker.com|publisher=WPBSA|access-date=17. 1. 2014|date=17. 1. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/25783088|title=Ronnie O'Sullivan beats Ricky Walden 6-0 to reach Masters semi|access-date=17. 1. 2014|date=17. 1. 2014|publisher=BBC Sport}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=O'Sullivan romps to record points haul victory, Maguire through|url=http://www.espn.co.uk/snooker/sport/story/274753.html?CMP=OTC-RSS|publisher=ESPN|access-date=17. 1. 2014|date=17. 1. 2014}}&lt;/ref&gt; U polufinalu je savladao Maguirea 6–2 i tako se 10. put plasirao u finale ovog turnira, u kojem ga je čekao branilac titule Selby.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Masters 2014: Mark Selby to face Ronnie O'Sullivan in final|url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/25795123|publisher=BBC Sport|access-date=18. 1. 2014|date=18. 1. 2014}}&lt;/ref&gt; O'Sullivan je dominirao 1. sesijom povevši čak 7–1. Selby je nakratko uspio uzvratiti, ali na kraju je rezultat glasio 10–4, čime je O'Sullivan došao do 5. titule na ovom prestižnom turniru.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ronnie O'Sullivan wins fifth Masters title by beating Mark Selby|url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/25802468|publisher=BBC Sport|access-date=19. 1. 2014|date=19. 1. 2014}}&lt;/ref&gt;

22. januara 2014. Disciplinska komisija WPBSA izdala je izjavu u kojoj se kaže da je O'Sullivan prekršio pravila članstva ove organizacije.&lt;ref&gt;{{cite web|title=WPBSA Statements – Ronnie O’Sullivan|url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~3632911,00.html|work=worldsnooker.com|publisher=WPBSA|access-date=4. 2. 2014|date=22. 1. 2014}}&lt;/ref&gt; Kažnjen je sa 6.000 funti i naređeno mu je da plati još 1.000 funti zbog tri objave na njegovom ličnom profilu na ''[[Twitter]]u'' iz septembra i oktobra 2013. za koje je WPBSA smatrala da štete ugledu snukera. Prva objava odnosila se na optužbe za namještanje mečeva, druga na sugestiju da koristi doping, a treća je smatrana &quot;uvredljivom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ronnie O'Sullivan is fined £6,000 over Twitter comments|url=http://www.theguardian.com/sport/2014/jan/22/ronnie-o-sullivan-fined-twitter-snooker|publisher=The Guardian|access-date=3. 2. 2014|date=22. 1. 2014}}&lt;/ref&gt; Komisija je kaznila O'Sullivana sa dodatnih 1.000 funti zbog &quot;pogrdnih, uvredljivih i neučtivih&quot; komentara na račun sudije Jana Verhaasa tokom kvalifikacija za ''[[German Masters 2014.|German Masters]]'' u decembru 2013. Incident se desio nakon što je Verhaas zatražio od O'Sullivana da utrpa košulju u pantalone tokom meča. O'Sullivan se izvinio zbog svog ponašanja prema sudiji izjavivši da se nije osjećao dobro tog dana i da je u dvorani bilo previše toplo.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ronnie O'Sullivan fined for comments on Twitter|url=http://www.express.co.uk/sport/othersport/455445/Snooker-Ronnie-O-Sullivan-hit-with-fine-over-Twitter-rage|publisher=Daily Express|access-date=3. 2. 2014|date=23. 1. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Snooker: Ronnie O'Sullivan hit with fine over Twitter rage|url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/25839784|publisher=BBC Sport|access-date=3. 2. 2014|date=22. 1. 2014}}&lt;/ref&gt;

Na ''[[Welsh Open 2014 (snuker)|Welsh Openu]]'' O'Sullivan je u osmini finala porazio Waldena 4–1&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/26366314|title=Welsh Open: Ronnie O'Sullivan wins, Maguire suffers shock exit|date=27. 2. 2014|access-date=28. 2. 2014|publisher=BBC Sport}}&lt;/ref&gt; u četvrtfinalu Higginsa 5–1&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/26390055|title=Ronnie O'Sullivan reaches Welsh Open semi-finals|date=28. 2. 2014|access-date=28. 2. 2014|publisher=BBC Sport}}&lt;/ref&gt;, a u polufinalu Hawkinsa 6–2.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Welsh Open 2014: Ronnie O'Sullivan to face Ding Junhui in final|url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/26398880|publisher=BBC Sport|access-date=1. 3. 2014|date=1. 3. 2014}}&lt;/ref&gt; U finalu ga je čekao Ding Junhui, ali ni protiv njega nije imao puno problema. Pobijedio ga je 9–3 i osvojio svoju 3. titulu na ovom turniru&lt;ref&gt;{{cite web|title='Rocket' Ronnie O'Sullivan crowns Welsh Open triumph with brilliant 147 maximum|url=http://www.walesonline.co.uk/sport/other-sport/ronnie-osullivan-fires-maximum-clinch-6763574|publisher=Wales Online|access-date=2. 3. 2014}}&lt;/ref&gt; i 26. rangirni turnir u karijeri.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ronnie O'Sullivan beats Ding Junhui in Welsh Open final|url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/26407655|publisher=BBC Sport|access-date=2. 3. 2014|date=2. 3. 2014}}&lt;/ref&gt; Da stvar bude još bolja, u posljednjem frejmu napravio je svoj 12. maksimalni brejk na profesionalnim turnirima i tako se ponovo odvojio od Hendryja na vrhu vječne liste po broju maksimalnih brejkova.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ronnie O’Sullivan wins Welsh Open with 12th maximum|url=http://www.telegraph.co.uk/sport/othersports/snooker/10672111/Ronnie-OSullivan-wins-Welsh-Open-with-12th-maximum.html|publisher=The Daily Telegraph|access-date=3. 3. 2014|date=3. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Rocket Soars in Wales|url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2324947,00.html|work=worldsnooker.com| publisher=WPBSA| access-date=3. 3. 2014}}&lt;/ref&gt; Tokom sezone nastupao je i na turnirima iz [[Players Tour Championship 2013/2014.|PTC-serije]] i završio na 2. mjestu u ukupnom poretku evropske serije ovih turnira&lt;ref&gt;{{cite web|title=Order of Merit after the Gdynia Open (ET8) 2014|url=http://www.worldsnooker.com/staticFiles/76/c0/0,,13165~180342,00.pdf|work=worldsnooker.com|publisher=WPBSA|date=10. 2. 2014|access-date=15. 2. 2014|format=PDF|archive-url=https://www.webcitation.org/6NzevMvxc?url=http://www.worldsnooker.com/staticFiles/76/c0/0,,13165~180342,00.pdf|archive-date=11. 3. 2014|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=European Order of Merit 2013/2014 |url=http://www.snooker.org/res/index.asp?template=10&amp;season=2013| publisher=Snooker.org| access-date=9. 2. 2014}}&lt;/ref&gt;, čime se kvalificirao za [[Players Tour Championship 2013/2014 - finalni turnir|finalni turnir]]. Na njemu je porazio [[Scott Donaldson|Scotta Donaldsona]] 4–0 u 1/16 finala, ali je u idućem kolu izgubio 3–4 od [[Yu Delu]]a&lt;ref&gt;{{cite web|title=Wyldecrest Park Homes Players Championship Grand Final (2014) |url=http://snooker.org/res/index.asp?event=296 |publisher=Snooker.org |access-date=14. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;, uprkos tome što je napravio brejk od 140 poena, što je ostao najveći brejk na turniru.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Players Championship: century breaks |url=http://livescores.worldsnookerdata.com/CenturyBreakList/Tournament/13694 |work=worldsnookerdata.com |publisher=WPBSA |access-date=29. 3. 2014 |archive-url=https://www.webcitation.org/6ORY18oVc?url=http://livescores.worldsnookerdata.com/CenturyBreakList/Tournament/13694 |archive-date=29. 3. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Odbranu titule na [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2014.|Svjetskom prvenstvu]] počeo je pobjedom 10–4 protiv [[Robin Hull|Robina Hulla]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=World Snooker Championship: Ronnie O'Sullivan beats Hull |url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/27087833| publisher=BBC Sport| access-date=19. 4. 2014 |date=5. 5. 2014}}&lt;/ref&gt; U meču 2. kola protiv Perryja hvatao je Perryjevo vodstvo u prve 2 sesije, ali je u trećoj preokrenuo rezultat i prošao dalje (13–11).&lt;ref&gt;{{cite web |title=Ronnie O'Sullivan into World Snooker Championship quarters |url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/27170698 |publisher=BBC Sport |access-date=26. 4. 2014 |date=26. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; U svom 16. četvrtfinalu na svjetskim prvenstvima, koje je igrao protiv Murphyja, O'Sullivan je dobio 13 od posljednjih 14 frejmova za konačni rezultat 13–3, završivši meč s jednom sesijom manje.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Nunns |first=Hector |title=O'Sullivan blows Murphy away |url=http://www.inside-snooker.com/snooker/2014/4/30/osullivan-blows-murphy-away |publisher=Inside Snooker |access-date=30. 4. 2014| date=30. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; U polufinalu, koje je bilo repriza lanjskog finala, pobijedio je Hawkinsa 17–7, također s jednom sesijom manje, i ušao u svoje 6. finale na svjetskim prvenstvima.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ronnie O'Sullivan eases past Barry Hawkins as quest to regain title continues|url=http://www.independent.ie/sport/ronnie-osullivan-eases-past-barry-hawkins-as-quest-to-regain-title-continues-30240291.html|publisher=Irish Independent|access-date=2. 5. 2014|date=2. 5. 2014}}&lt;/ref&gt; Suočivši se sa Selbyjem u finalu, O'Sullivan je krenuo snažno i došao do vodstva 10–5, ali je zatim izgubio 10 od narednih 12 frejmova i došao u zaostatak 12–15. Tada je uspio dobiti 2 frejma zaredom, ali Selby se opet odlijepio dobivši naredna 3 frejma, došavši tako do svoje prve titule svjetskog prvaka rezultatom 14–18. O'Sullivanu je ovo bio prvi poraz u finalima svjetskih prvenstava.&lt;ref&gt;{{cite web |title=World Snooker final: Mark Selby beats Ronnie O'Sullivan 18-14 |url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/27286638|publisher= BBC Sport| access-date=5. 5. 2014 |date=5. 5. 2014}}&lt;/ref&gt; Iste večeri kad je igrano finale, tačnije, oko 1:30 po lokalnom vremenu, vraćajući se kući sa svojim šestogodišnjim sinom, O'Sullivan je doživio saobraćajnu nesreću na [[Autoput M1 (UK)|autoputu M1]] u blizini [[Leicester]]a nakon što je sportski automobil koji je vozio naletio na lokvu vode i udario u zaštitnu ogradu.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ronnie O'Sullivan and six-year-old son in car crash hours after World Snooker final|url=http://www.dailymail.co.uk/sport/othersports/article-2621426/Ronnie-OSullivan-six-year-old-son-car-crash-hours-World-Snooker-final.html|publisher=Daily Mail|access-date=6. 5. 2014|date=6. 5. 2014}}&lt;/ref&gt; Obojica su prošla bez povreda.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ronnie O'Sullivan in M1 car crash on way home from snooker final|url=http://www.bbc.com/news/uk-england-27293243|publisher=BBC Sport|access-date=6. 5. 2014|date=6. 5. 2014}}&lt;/ref&gt; Nakon Svjetskog prvenstva na snagu je stupio novi rangirni sistem, zasnovan na osvojenim novčanim nagradama u toku posljednje 2 sezone umjesto na bodovima, kao što je prije bio slučaj. To je značilo da je O'Sullivan završio sezonu na 4. mjestu WPBSA-liste.&lt;ref&gt;{{cite web|title=World Rankings|url=http://www.worldsnooker.com/page/WorldRankingsArticle/0,,13165~2216576,00.html|publisher=WPBSA|date=8. 5. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== [[Snukerska sezona 2014/2015.|2014/2015.]] ===
U sezonu je krenuo na ''[[European Tour 2014/2015 - 2. turnir|Paul Hunter Classicu]]'', ali je u osmini finala iznenađujuće izgubio od [[Tian Pengfei]]ja 2–4.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Paul Hunter Classic 2014 (ET2) draw &amp; results|url=http://3a43ed9bbf8e4c3a0092-e5ae3e47d460213726cd286f2f322a12.r38.cf3.rackcdn.com/8d441664-895e-4a1e-b6ac-3f8e0669c661.pdf|publisher=WPBSA|date=24. 8. 2014|access-date=24. 8. 2014|format=PDF|archive-url=https://www.webcitation.org/6S4iqsSXT?url=http://3a43ed9bbf8e4c3a0092-e5ae3e47d460213726cd286f2f322a12.r38.cf3.rackcdn.com/8d441664-895e-4a1e-b6ac-3f8e0669c661.pdf|archive-date=24. 8. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Prvi rangirni turnir na kojem je nastupio bio je ''[[Shanghai Masters 2014 (snuker)|Shanghai Masters]]'', gdje je izgubio od McManusa 3–5.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Shanghai Masters: Ronnie O'Sullivan falls to Alan McManus|url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/29113059|publisher=BBC Sport|access-date=10. 9. 2014|date=8. 9. 2014}}&lt;/ref&gt; Zatim se takmičio na ''[[International Championship 2014.|International Championshipu]]'' u [[Chengdu]]u, koji se navodi kao najveći turnir u Aziji; prethodno je u kvalifikacijama&lt;ref&gt;''World Snooker'' promijenio je pravilo po kojem je prvih 16 sa WPBSA-liste oslobođeno kvalifikacija, tako da sad i najbolji igrači moraju odigrati makar jedno kolo kvalifikacija.&lt;/ref&gt; pobijedio [[James Cahill (snuker)|Jamesa Cahilla]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=International Championships|url=http://www.worldsnooker.com/page/InternationalChampionshipEvent|website=World Snooker|access-date=1. 11. 2014}}&lt;/ref&gt; Nakon što se u 1. kolu nešto više mučio protiv [[Ben Woollaston|Woollastona]] (6–4) iduća 2 meča dobio je 6–1 (protiv [[Anthony McGill (snuker)|McGilla]] i [[Li Hang]]a).&lt;ref&gt;{{cite web|title=Williams and O'Sullivan into Quarters|url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~4256996,00.html|website=World Snooker|access-date=1. 11. 2014}}&lt;/ref&gt; To ga je dovelo do četvrtfinala i meča protiv Marka Williamsa, čovjeka koji ga nije pobijedio 12 godina; međutim, nakon što je zaostajao 0–3, Williams je osvojio narednih 5 frejmova, a na kraju i meč rezultatom 6–5.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Williams beat O'Sullivan in China|url=http://www.bbc.co.uk/sport/0/snooker/29837897|website=BBC Sport|access-date=1. 11. 2014}}&lt;/ref&gt; O'Sullivan je zatim nastupio na takmičenju ''[[Šampion šampiona]]'', na kojem je bio branilac titule. Odbranu je počeo porazom 4–2 protiv Binghama, ali je kasnije pomeo Fua 6–0 i ušao u polufinale, u kojem je savladao Junhuija 6–4. U finalu ga je čekao Trump. Nadigrao je i njega 10–7, postigavši 4 trocifrena brejka i 11 brejkova preko 50 poena tokom meča. 4. decembra 2014. u meču 4. kola ''[[UK Championship 2014 (snuker)|UK Championshipa]]'' protiv [[Matthew Selt|Matthewa Selta]] postigao je svoj 13. maksimalni brejk na profesionalnim turnirima.&lt;ref name=&quot;Thirteenth_Maximum&quot;/&gt; Tri dana kasnije došao je do svoje pete titule na ovom turniru pobijedivši Trumpa 10–9. Nakon što je zaostajao 1–5 i 4–9, Trump je osvojio 5 frejmova zaredom, ali je O'Sullivan ipak dobio odlučujući uprkos tome što je igrao sa slomljenim gležnjem (slomio ga je sedmicu prije dok je trčao).&lt;ref&gt;{{cite web|last=Shamoon|first=Hafez|title=UK Championship final: Ronnie O'Sullivan beats Judd Trump|url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/30369049|publisher= BBC Sport |date=7. 12. 2014 |access-date=7. 12. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=O'Sullivan Wins UK Classic |url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~4352524,00.html |work=worldsnooker.com |publisher= WPBSA |date=7. 12. 2014 |access-date=7. 12. 2014}}&lt;/ref&gt;

U 1. frejmu četvrtfinalnog meča na ''[[Masters 2015 (snuker)|Mastersa]]'' protiv Fua postigao je 776. trocifreni brejk u karijeri i tako pretekao Hendryja na 1. mjestu vječne liste. Dobio je ovacije od publike, a meč je dobio 6–1.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.dailymail.co.uk/sport/othersports/article-2911822/Ronnie-O-Sullivan-passes-Stephen-Hendry-s-century-record-way-thrashing-Marco-Fu-Masters-quarter-finals.html |title=Ronnie O'Sullivan passes Stephen Hendry's century record on his way to thrashing Marco Fu in Masters quarter-finals |publisher=Daily Mail |access-date=18. 1. 2015}}&lt;/ref&gt; Međutim, u polufinalu je istim rezultatom izgubio od Robertsona i to je bio prvi put da je poražen u ovoj fazi ''Mastersa''  nakon 10 prethodnih pobjeda, a prekinut je i njegov niz od 15 uzastopnih pobjeda u svim takmičenjima.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.theguardian.com/sport/2015/jan/17/neil-robertson-ronnie-osullivan-masters-777-century-snooker | title=Neil Robertson sweeps Ronnie O’Sullivan aside to reach Masters final | publisher=The Guardian| access-date=18. 1. 2015}}&lt;/ref&gt;

Na [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2015.|SP 2015.]] u 1. kolu savladao je [[Craig Steadman|Craiga Steadmana]] 10–3, a u drugom Stevensa 10–5, ali je u četvrtfinalu doživio iznenađujući poraz od Binghama 9–13.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/32522488|title=World Championship: Ronnie O'Sullivan stunned by Bingham|publisher=BBC Sport|date=29. 4. 2005}}&lt;/ref&gt; Tokom prvenstva bio je uključen u nekoliko incidenata. U meču protiv Steadmana prekršio je pravilo odijevanja kad je skinuo neudobne cipele i nakratko igrao u čarapama prije nego što je posudio druge cipele od Mikea Ganleya, direktora SP-a.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theguardian.com/sport/2015/apr/21/ronnie-osullivan-socks-world-championship-snooker|title=Ronnie O'Sullivan plays first-round world championship match in his socks|publisher=The Guardian|date=21. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; U meču protiv Stevensa, frustriran zbog jednog promašaja, zamalo je prelomio svoj štap udarivši njime po stolu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.eurosport.com/snooker/ding-junhui-knocks-out-john-higgins-with-stuart-bingham-also-into-last-eight_sto4693859/story.shtml|title=Ronnie O'Sullivan nearly snaps cue but leads Matthew Stevens|publisher=Eurosport|date=25. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; U četvrtfinalu protiv Binghama postavio je kredu na stol i upotrijebio je da proračuna udarac. Kontroverzno, sudija [[Terry Camilleri]] nije ga kaznio za ovo iako su mnogi komentatori, među kojima i bivši svjetski prvak Ken Doherty i bivša sutkinja [[Michaela Tabb]], rekli da je, prema [[Pravila snukera|pravilima snukera]], trebao dosuditi prekršaj od 7 poena.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/32502603|title=World Championship: Ronnie O'Sullivan chalk incident closed|publisher=BBC Sport|date=29. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; Ovi incidenti naveli su Hendryja da kaže da O'Sullivan nije bio potpuno fokusiran. &quot;Lično mislim da je ovo znak da su mu na umu druge stvari&quot;, rekao je Hendry. &quot;Nije adekvatno fokusiran na osvajanje Svjetskog prvenstva.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/32514377|title=World Championship would be poorer without O'Sullivan - Hendry|publisher=BBC Sport|date=29. 4. 2015}}&lt;/ref&gt;

=== [[Snukerska sezona 2015/2016.|2015/2016.]] ===
Nakon poraza u četvrtfinalu SP-a 2015. O'Sullivan se nije pojavljivao na turnirima u idućih 8 mjeseci. Odbio je braniti titulu na ''[[Šampion šampiona 2015.|Šampionu šampiona]]'' i ''[[UK Championship 2015 (snuker)|UK Championshipu]]''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/34506331|title=Ronnie O'Sullivan will not defend Champion of Champions title|publisher=BBC Sport|date=12. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theguardian.com/sport/2015/oct/29/ronnie-osullivan-will-not-defend-uk-snooker-championship-title|title=Ronnie O’Sullivan will not defend UK Snooker Championship title|publisher=The Guardian|date=29. 10. 2015}}&lt;/ref&gt; rekavši da pati od oslabljujuće nesanice&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.eurosport.co.uk/snooker/ronnie-o-sullivan-i-m-under-doctor-s-orders.-insomnia-makes-it-difficult-for-me-to-make-a-20-break_sto4952359/story.shtml|title=Ronnie O'Sullivan: I'm listening to my doctor. Insomnia makes it difficult for me to make 20 break|publisher=Eurosport|date=15. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;, ali se pojavio kao stručni komentator u studiju tokom ''UK Championshipa'' zajedno sa Jimmyjem Whiteom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.eurosport.co.uk/snooker/ronnie-o-sullivan-to-make-punditry-debut-live-on-eurosport-for-uk-championship_sto4970533/story.shtml|title=Ronnie O'Sullivan to make full punditry debut live on Eurosport for UK Championship|publisher=Eurosport|date=29. 10. 2015}}&lt;/ref&gt; Vratio se igri u decembru 2015. u kvalifikacijama za ''[[German Masters 2016.|German Masters]]'' pobijedivši [[Hamza Akbar|Hamzu Akbara]] 5–1 u 1. kolu&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.com/sport/snooker/35143224|title=Ronnie O'Sullivan: Five-time world champion wins on tour return|publisher=BBC Sport|date=19. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;, ali je u 2. kolu izgubio 3–5 od [[Stuart Carrington|Stuarta Carringtona]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.com/sport/snooker/35147236|title=Ronnie O'Sullivan loses to Stuart Carrington in Masters qualifier|publisher=BBC Sport|date=20. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;

Prilikom tradicionalne novogodišnje dodjele titula, ordena i počasti u Ujedinjenom Kraljevstvu proglašen je [[Red Britanskog carstva|oficirom Reda Britanskog carstva]] za svoj doprinos snukeru.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.thegazette.co.uk/London/issue/61450/supplement/N14 |title= Supplement: 61450 Page: N14 |publisher= The London Gazette |date=30. 12. 2015 |access-date=24. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

U meču protiv Hawkinsa u sklopu Grupe 1 ''[[Championship League 2016 (snuker)|Championship Leaguea]]'' postigao je 800. trocifreni brejk u karijeri, a zatim je u polufinalu grupe pobijedio Waldena 3–0, a u finalu Milkinsa istim rezultatom i plasirao se u finalnu grupu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.com/sport/snooker/35238844|title=Ronnie O'Sullivan hits 800th century break in Championship League|publisher=BBC Sport|date=5. 1. 2016}}&lt;/ref&gt; Na ''[[Masters 2016 (snuker)|Mastersu]]'' je u 1. kolu savladao Marka Williamsa 6–5&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.com/sport/snooker/35295438|title=Masters: Ronnie O'Sullivan beats Mark Williams in first round|publisher=BBC Sport|date=12. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;, u četvrtfinalu Selbyja 6–3&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.com/sport/snooker/35316555|title=Masters: Ronnie O'Sullivan through to Masters semis|publisher=BBC Sport|date=14. 1. 2016}}&lt;/ref&gt; i u polufinalu Binghama 6–3, plasiravši se tako u svoje 11. finale na ovom turniru.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.com/sport/snooker/35334751|title=Masters: Ronnie O'Sullivan to play Barry Hawkins in final|publisher=BBC Sport|date=16. 1. 2016}}&lt;/ref&gt; U njemu je &quot;pomeo&quot; Hawkinsa 10–1 i izjednačio se sa Hendryjem po broju titula na ''Mastersu'' (6).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.com/sport/snooker/35338789|title=Masters: Ronnie O'Sullivan beats Barry Hawkins to win sixth title|publisher=BBC Sport|date=17. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

Na ''[[Welsh Open 2016 (snuker)|Welsh Openu]]'' je u 1. kolu porazio [[Barry Pinches|Barryja Pinchesa]] 4–1. U posljednjem frejmu ovog meča odbio je priliku da postigne maksimalni brejk, ubacivši ružičastu kuglu nakon pretposljednje crvene i upotpunivši brejk od 146 poena. Nakon meča je izjavio da nagrada od 10.000 funti (+ još 2000 za najveći brejk na turniru) nije bila vrijedna maksimalnog brejka. Prvi čovjek ''World Snookera'' Barry Hearn nazvao je O'Sullivanovu odluku &quot;neprihvatljivom&quot; i &quot;neučtivom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.com/sport/snooker/35581281|title=Ronnie O'Sullivan criticised after turning down 'too cheap' 147 at Welsh Open|publisher=BBC Sport|date=16. 2. 2016|access-date=18. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; U 2. kolu &quot;pomeo&quot; je [[Tian Pengfei]]ja 4–0 za samo 39 minuta brejkovima od 110, 90, 112 i 102 poena. Kinez je u cijelom meču imao svega 37 poena.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Rapid Rocket Punishes Peng|url=http://www.worldsnooker.com/rapid-rocket-punishes-peng/|work=worldsnooker.com|publisher=WPBSA|date=16. 2. 2016|access-date=18. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; U 3. kolu slično je prošao i [[Jimmy Robertson (snuker)|Jimmy Robertson]], koji je izdržao 16 minuta duže. O'Sullivan je postigao brejkove od 94 i 131 poena kao dio niza od 300 poena bez odgovora protivnika.&lt;ref&gt;{{cite web|title='Bored' O'Sullivan Into Last 16|url=http://www.worldsnooker.com/bored-osullivan-into-last-16/|work=worldsnooker.com|publisher=WPBSA|date=17. 2. 2016|access-date=18. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.com/sport/wales/35598018|title=Ronnie O'Sullivan, John Higgins and Mark Selby win at Welsh Open|publisher=BBC Sport|date=17. 2. 2016|access-date=18. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; U osmini finala pobijedio je [[Yu Delu]]a 4–1,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/35606204|title=Ronnie O'Sullivan wins at Welsh Open but John Higgins is out|publisher=BBC Sport|date=18. 2. 2016|access-date=19. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;, a zatim svjetskog broja 1, Selbyja, 5–1 u četvrtfinalu, završivši meč brejkom od 132 poena.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.eurosport.co.uk/snooker/welsh-open/2015-2016/ding-junhui-tumbles-out-after-making-147-as-ronnie-o-sullivan-coasts-into-last-four_sto5184824/story.shtml|title=Ding Junhui tumbles out after making 147 as Ronnie O'Sullivan coasts into last four|publisher=Eurosport|date=19. 2. 2016|access-date=19. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Pobjedom 6–3 nad [[Joe Perry (snuker)|Perryjem]] u polufinalu osigurao je finalni meč protiv Neila Robertsona.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/35622289|title=Ronnie O'Sullivan to play Neil Robertson in Welsh Open final |publisher=BBC Sport|date=20. 2. 2016|access-date=20. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Iako je u jednom trenutku zaostajao 2–5, O'Sullivan je dobio 7 frejmova uzastopno (1 u popodnevnoj i 6 u večernjoj sesiji), okončavši meč brejkom od 141 poena za konačnih 9–5, čime se izjednačio sa Johnom Higginsom po broju titula na ovom turniru (4).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/35626415|title=Ronnie O'Sullivan beats Neil Robertson to win a fourth Welsh Open title|publisher=BBC Sport|date=21. 2. 2016|access-date=21. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; To je bila njegova 28. rangirna titula, što ga je dovelo na diobu 2. mjesta sa Higginsom i Steveom Davisom po broju osvojenih rangirnih titula. Na cijelom turniru dobio je 36 od 47 frejmova koje je odigrao, postigavši pritom 10 trocifrenih brejkova.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Rocket Romps to Welsh Title|url=http://www.worldsnooker.com/rocket-romps-to-welsh-title/|work=worldsnooker.com|publisher=WPBSA|date=21. 2. 2016|access-date=21. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

U [[Championship League 2016 (snuker)|Championship Leagueu]] poražen je 3–2 u finalu od  Trumpa. Tokom ovog turnira [[Mark Williams (snuker)|Mark Williams]] prekinuo je O'Sullivanov niz od 24 pobjede savladavši ga 3–0. O'Sullivan je zatim nastupio na [[World Grand Prix 2016 (snuker)|World Grand Prixu]] i izgubio 4–3 u 1. kolu od [[Michael Holt (snuker)|Michaela Holta]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/35649854|title=Ronnie O'Sullivan to play in World Grand Prix in Wales|publisher=BBC Sport |date=24. 2. 2016|access-date=1. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;

U 1. kolu [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2016.|Svjetskog prvenstva]] pobijedio je [[David Gilbert (snuker)|Davida Gilberta]] 10–7. Nakon meča je odbio učestvovati na obaveznoj konferenciji za novinare, a također je odbio razgovarati sa BBC-jem. Dobio je formalno upozorenje od ''World Snookera'' i rečeno mu je da će daljnja kršenja ugovora dovesti do kazni.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theguardian.com/sport/2016/apr/19/ronnie-osullivan-warned-snooker-world-championship-media |title=Ronnie O’Sullivan warned for failing to face media in world championship|publisher=The Guardian |date=19. 4. 2016 |access-date=21. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; U 2. kolu izgubio je 12–13 od Barryja Hawkinsa, što mu je bio prvi poraz od ovog igrača u 14 godina i tek drugi put u 13 godina da nije uspio doći do četvrtfinala na Svjetskom prvenstvu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/36135899|title=World Snooker Championship: Ronnie O'Sullivan loses to Barry Hawkins|publisher=BBC Sport|date=26. 4. 2016|access-date=26. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== [[Snukerska sezona 2016/2017.|2016/2017.]] ===
U augustu 2016. O'Sullivan se pristao takmičiti u novoj seriji turnira pod nazivom ''Home Nations Series''.&lt;ref name=august2016&gt;{{cite web|title=Ronnie O'Sullivan signs up for Home Nations series, starting in Manchester|url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/37109235 |date=17. 8. 2016 |publisher=BBC News|access-date=28. 9. 2016}}&lt;/ref&gt; Nastupio je na ''[[Shanghai Masters 2016 (snuker)|Shanghai Mastersu]]'', porazivši [[Liang Wenbo]]a 5–4 u 1. kolu. To mu je bio prvi meč na profesionalnom turniru u pet mjeseci.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/37421959|title=Shanghai Masters: Ronnie O'Sullivan beats Liang Wenbo|date=20. 9. 2016|publisher=BBC News|access-date=28. 9. 2016}}&lt;/ref&gt; U 2. kolu izgubio je od [[Michael Holt (snuker)|Michaela Holta]] 5–2.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ronnie O'Sullivan and Judd Trump out of Shanghai Masters|url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/37446161|date=22. 9. 2016|publisher=BBC News|access-date=28. 9. 2016}}&lt;/ref&gt;

Na inauguralnom ''[[European Masters 2016.|European Mastersu]]'' savladao je [[David Gilbert (snuker)|Davida Gilberta]] 4–1 u 1. kolu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/37558572|title=Mark Allen sets up last-16 meeting with Ronnie O'Sullivan at European Masters|date=4. 10. 2016|publisher=BBC News|access-date=9. 10. 2016}}&lt;/ref&gt; [[Mark Allen (snuker)|Marka Allena]] 4–2 u 2. kolu&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/37569795|title=Mark Allen loses to Ronnie O'Sullivan at European Masters|date=5. 10. 2016|publisher=BBC News|access-date=9. 10. 2016}}&lt;/ref&gt; i [[Mark Davis (snuker)|Marka Davisa]] 4–1 u četvrtfinalu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.eurosport.com/snooker/european-open/2016-2017/mark-selby-judd-trump-and-ronnie-o-sullivan-impress-to-reach-european-masters-semi-finals_sto5895481/story.shtml |title= Mark Selby, Judd Trump and Ronnie O'Sullivan impress to reach European Masters semi-finals |date=8. 10. 2016 |publisher= Eurosport |access-date=9. 10. 2016}}&lt;/ref&gt; Potonji meč završio je svojim prvim trocifrenim brejkom u sezoni (129) iako je dotad odigrao više od 50 frejmova. Nakon toga je &quot;pomeo&quot; [[Neil Robertson (snuker)|Neila Robertsona]] 6–0 u polufinalu&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/37598668|title=Ronnie O'Sullivan routs Neil Robertson at European Masters|date=8. 10. 2016|publisher=BBC News|access-date=9. 10. 2016}}&lt;/ref&gt; i plasirao se u svoje 41. finale na rangirnim turnirima u karijeri, u kojem ga je čekao [[Judd Trump]]. Iako je nakon 1. sesije vodio 5–3, O'Sullivan je na kraju izgubio finale 8–9.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/37602320|title=Judd Trump beats Ronnie O'Sullivan in European Masters final|date=9. 10. 2016|publisher=BBC News|access-date=9. 10. 2016}}&lt;/ref&gt; Na prvom turniru iz nove serije ''Home Nations'', ''[[English Open 2016 (snuker)|English Openu]]'', O'Sullivan je došao do 1/16 finala. Porazio je [[Jimmy Robertson (snuker)|Jimmyja Robertsona]] 4–0 u prvom i [[Zhao Xintong]]a 4–3 u 2. kolu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/37640739|title=Ronnie O'Sullivan: Snooker tournaments 'are like buses'|date=13. 10. 2016 |publisher= BBC News|access-date=29. 11. 2016}}&lt;/ref&gt; ali je u trećem izgubio od [[Chris Wakelin|Chrisa Wakelina]] 3–4.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/37644836|title=Ronnie O'Sullivan beaten by Chris Wakelin at English Open|date=13. 10. 2016|publisher=BBC News|access-date=29. 11. 2016}}&lt;/ref&gt; Na ''[[International Championship 2016.|International Championshipu]]'' u 1. kolu savladao je [[Xiao Guodong]]a 6–4&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/37755631|title=Ronnie O'Sullivan says he is 'not good enough' to compete with world's best|date=24. 10. 2016|publisher=BBC News|access-date=29. 11. 2016}}&lt;/ref&gt; te [[Kurt Maflin|Kurta Maflina]] 6–4 u drugom&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/37768502|title=International Championship: Ronnie O'Sullivan beats Kurt Maflin to reach last 16 |date=25. 10. 2016|publisher=BBC News |access-date=29. 11. 2016}}&lt;/ref&gt; i plasirao se u 1/8 finala. Međutim, tu ga je pobijedio Michael Holt 4–6,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/37778902 |title= International Championship: John Higgins through to last eight but Ronnie O'Sullivan out |date=26. 10. 2016|publisher=BBC News|access-date=29. 11. 2016}}&lt;/ref&gt; što mu je bio treći uzastopni poraz od Holta u 2016. godini.

O'Sullivan nije nastupio na inauguralnom ''[[China Championship 2016 (snuker)|China Championshipu]]'' povukavši se prije turnira,&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.worldsnooker.com/williams-joins-china-championship-line-up/ |title=Williams joins China Championship Line-up|date=5. 10. 2016|publisher=World Snooker|access-date=29. 11. 2016}}&lt;/ref&gt; ali se vratio u akciju na ''[[Šampion šampiona 2016.|Šampionu šampiona]]''. Bio je pobjednik svoje grupe nakon pobjeda protiv [[Robin Hull|Robina Hulla]] 4–2 u prvom i [[Martin Gould|Martina Goulda]] 6–2 u drugom kolu, nakon čega je u polufinalu nadigrao Marka Allena prikazavši impresivnu igru, uključujući tri trocifrena brejka.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/37935213|title=Champion of Champions: Mark Allen crushed by Ronnie O'Sullivan|date=11. 11. 2016|publisher=BBC News|access-date=29. 11. 2016}}&lt;/ref&gt; Međutim, takvu igru nije uspio ponoviti u finalu i poražen je 7–10 od Higginsa.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/37964193|title=Champion of Champions final: John Higgins beats Ronnie O'Sullivan 10-7|date=12. 11. 2016|publisher=BBC News|access-date=29. 11. 2016}}&lt;/ref&gt; Na inauguralnom ''[[Northern Ireland Open 2016.|Northern Ireland Openu]]'' O'Sullivan je u 1. kolu savladao [[David John (snuker)|Davida Johna]] 4–1,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/37981306|title=Ronnie O'Sullivan through to face Jimmy White at Northern Ireland Open|date=15. 11. 2016|publisher=BBC News|access-date=29. 11. 2016}}&lt;/ref&gt; Jimmyja Whitea 4–1 u drugom&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/38004445|title=Northern Ireland Open: O'Sullivan too strong for White as Higgins hits 147|date=16. 11. 2016|publisher=BBC News|access-date=29. 11. 2016}}&lt;/ref&gt; i [[Zhang Anda|Zhang Andu]] 4–0 u trećem da bi ga u četvrtom tijesno pobijedio [[Kyren Wilson]] 3–4 nakon što se O'Sullivan vratio iz zaostatka 0–3 ostvarivši tri uzastopna trocifrena brejka.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/38021501|title=Northern Ireland Open: O'Sullivan knocked out by Wilson as Williams beats Higgins|date=18. 11. 2016|publisher=BBC News|access-date=29. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;

Na ''[[UK Championship 2016 (snuker)|UK Championshipu]]'' O'Sullivan je dominirao u prvim kolima porazivši [[Boonyarit Keattikun|Boonyarita Keattikuna]] 6–0 u prvom,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/38080652|title=UK Championship 2016: Ronnie O'Sullivan romps into second round in 56 minutes|date=23. 11. 2016|publisher=BBC News |access-date=29. 11. 2016}}&lt;/ref&gt; [[Rhys Clark (snukeraš)|Rhysa Clarka]] u drugom (također 6–0)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/38125129|title=Ronnie O'Sullivan claims he is now more a snooker pundit than a player|date=27. 11. 2016|publisher=BBC News |access-date=29. 11. 2016}}&lt;/ref&gt; i [[Michael Georgiou|Michaela Georgioua]] 6–1 u trećem.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/38136215|title=UK Championship 2016: Ronnie O'Sullivan powers on at UK Championship|date=29. 11. 2016|publisher=BBC News |access-date=29. 11. 2016}}&lt;/ref&gt; Zatim je pobijedio Matthewa Stevensa 6–2 u 4. kolu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/38160821|title=UK Championship 2016: Ronnie O'Sullivan says pro tour should be cut|date=30. 11. 2016|publisher=BBC News|access-date=30. 11. 2016}}&lt;/ref&gt; Marka Williamsa 6–2 u četvrtfinalu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/38191251|title=UK Championship 2016: Ronnie O'Sullivan beats Mark Williams to reach semis|date=2. 12. 2016|publisher=BBC News|access-date=2. 12. 2016}}&lt;/ref&gt; i Marca Fua 6–5 u napetom polufinalu, dobivši odlučujući frejm brejkom od 130 poena.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/38196250|title=UK Championship 2016: Ronnie O'Sullivan beats Marco Fu to set up Mark Selby final|date=3. 12. 2016|publisher=BBC News|access-date=3. 12. 2016}}&lt;/ref&gt; U finalu ga je čekao Selby. U prvoj sesiji, nakon što je O'Sullivan poveo 2–1, Selby je iskoristio O'Sullivanove greške i dobio pet frejmova zaredom. Međutim, u visokokvalitetnoj drugoj sesiji O'Sullivan se vratio i približio na samo jedan frejm zaostatka (7–8), ali Selby je zatim dobio naredna dva i osvojio titulu. U posljednjih šest frejmova ovog finala igrači su napravili pet trocifrenih brejkova, od čega O'Sullivan dva (134 i 130). Ovo je O'Sullivanu bio prvi poraz u finalima ''UK Championshipa'' i treći uzastopni poraz u nekom većem finalu u 2016. godini.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/38201842 |title= Mark Selby beats Ronnie O'Sullivan to win UK Championship final|date=4. 12. 2016 |publisher= BBC News|access-date=5. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;

Godinu je završio na ''[[Scottish Open 2016 (snuker)|Scottish Openu]]''. U 1. kolu nadigrao je Matthewa Selta 4–2,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/38306544 |title= Ronnie O'Sullivan eases through at Scottish Open along with Jimmy White|date=13. 12. 2016 |publisher=BBC News|access-date=13. 12. 2016}}&lt;/ref&gt; u drugom [[Adam Stefanow|Adama Stefanowa]] 4–1,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/38323404 |title= Ronnie O'Sullivan and John Higgins progress at Scottish Open|date=14. 12. 2016 |publisher=BBC News |access-date=14. 12. 2016}}&lt;/ref&gt; u trećem Jimmyja Whitea 4–2 i u četvrtom Marka Allena 4–2&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/38334720|title=John Higgins faces Ronnie O'Sullivan in Scottish Open quarter-finals|date=15. 12. 2016|publisher=BBC News |access-date=15. 12. 2016}}&lt;/ref&gt; da bi ga u četvrtfinalu savladao Higgins 2–5.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/38344596|title=John Higgins beats Ronnie O'Sullivan at Scottish Open|date=16. 12. 2016|publisher=BBC News|access-date=16. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;

U novoj godini O'Sullivan se vratio na ''[[Masters 2017 (snuker)|Masters]]'' kao branilac titule. U dramatičnom meču 1. kola porazio je Liang Wenboa 6–5. U 10. frejmu Liang je promašio završnu crnu kuglu u brejku koji bi mu donio pobjedu. Nakon što je ubacio crnu kuglu O'Sullivan je napravio brejk od 121 u odlučujućem frejmu i prošao dalje.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/38630507|title=Masters 2017: Ronnie O'Sullivan beats Liang Wenbo in first-round thriller|date=15. 1. 2017|publisher=BBC News |access-date=15. 1. 2017}}&lt;/ref&gt; Nakon toga je savladao Neila Robertsona 6–3 u četvrtfinalu&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/38680221|title=Masters 2017: Ronnie O'Sullivan beats Neil Robertson to reach semis|date=19. 1. 2017|publisher=BBC News|access-date=19. 1. 2017}}&lt;/ref&gt; i  Fua 6–4 u polufinalu i tako ušao u svoje 12. finale na ''Mastersu''.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/38705567|title=Ronnie O'Sullivan in 12th Masters final with win over Marco Fu|date=21. 1. 2017|publisher=BBC News|access-date=21. 1. 2017}}&lt;/ref&gt; U finalu je porazio Joea Perryja 10–7 i sedmi put osvojio ''Masters'', postavivši rekord po broju titula na ovom turniru.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sport/snooker/38710379|title=Ronnie O'Sullivan beats Joe Perry to win record seventh Masters title|date=22. 1. 2017|publisher=BBC News|access-date=22. 1. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Stil igre ==
O'Sullivan igra brzo i napadački. Jako je uspješan u pravljenju velikih brejkova i taktički je solidan igrač, iako je izjavio da prezire duge, razvučene partije jer one štete snukeru kao igri.&lt;ref&gt;Alan David, [http://www.guardian.co.uk/sport/2006/aug/21/snooker.gdnsport3 &quot;Ding breaks test limits of O'Sullivan's patience&quot;], ''The Guardian'', 21. 8. 2006.&lt;/ref&gt; Dobro igra kad je u vodstvu, a kada zaostaje i kad ga ne ide, sklon je demoralizaciji i često zna izgubiti po nekoliko uzastopnih frejmova.&lt;ref&gt;Willie Thorne, [http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/4038633.stm &quot;How to beat Ronnie O'Sullivan&quot;], ''BBC Sport'', 21. 2. 2005.&lt;/ref&gt; Kad zaostaje u rezultatu i kad su mu potrebni snukeri, predaje frejmove češće od drugih igrača, iako nakon trenerskih savjeta Raya Reardona izgleda da češće nastavlja s igrom u frejmu nego što je to radio ranije.

Dešnjak je, ali može i lijevom rukom igrati na visokom nivou. Iako nema jednaku snagu u lijevoj ruci, njegova &quot;dvoručnost&quot; omogućava mu da udarce koji bi inače zahtijevali korištenje pomoćnog štapa odigrava lijevom rukom. O'Sullivan ponekad igra koristeći različite &quot;mostove&quot; (položaj ruke na koju se pri udarcu oslanja štap).

Kad je prvi put prikazao svoju mogućnost igranja lijevom rukom na SP-u 1996. u meču protiv [[Alain Robidoux|Alaina Robidouxa]], ovaj [[Kanada|Kanađanin]] optužio ga je za omalovažavanje. O'Sullivan je odgovorio da on bolje igra lijevom rukom nego što Robidoux može igrati desnom.&lt;ref name=&quot;sclub&quot;/&gt; Nakon Robidouxove službene pritužbe, O'Sullivan je pozvan na disciplinsko saslušanje, gdje je morao dokazati da može igrati lijevom rukom na visokom nivou. Odigrao je 3 frejma protiv [[Rex Williams (snuker)|Rexa Williamsa]], nekadašnjeg finaliste SP-a, i dobio sva tri. Optužba za narušavanje ugleda snukera kao igre nakon ovoga je povučena.&lt;ref&gt;[http://www.independent.co.uk/sport/general/snooker-bad-breaks-mount-up-for-a-troubled-soul-428502.html &quot;Snooker: Bad breaks mount up for a troubled soul&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201111231731/https://www.independent.co.uk/sport/general/snooker-bad-breaks-mount-up-for-a-troubled-soul-428502.html |date=11. 11. 2020 }}, ''The Independent'', 15. 12. 2006.&lt;/ref&gt;

== Status ==
O'Sullivana mnogi smatraju prirodno najtalentiranijim igračem u historiji&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20070930060520/http://www.sportinglife.com/snooker/worldchampionships2005/profiles/story_get.cgi?STORY_NAME=Sporting_Life%2F05%2F03%2F31%2Fmanual_111729.html Profil] na ''Sporting Lifeu''&lt;/ref&gt;, a neki ga nazivaju i &quot;genijem&quot;.&lt;ref name=&quot;genije&quot;&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/in_depth/2001/world_snooker_championship/1318221.stm &quot;No ordinary genius&quot;], ''BBC Sport'', 1. 5. 2001.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.dailyrecord.co.uk/sport/snooker/2008/05/07/steve-davis-hails-genius-champion-ronnie-o-sullivan-86908-20408267/ &quot;Steve Davis hails 'genius' champion Ronnie O'Sullivan&quot;], ''Daily Record'', 7. 5. 2008.&lt;/ref&gt; Nekoliko njegovih kolega smatra ga najvećim igračem ikad&lt;ref name=&quot;Reardon&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Dan Warren, [http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/3681493.stm &quot;O'Sullivan 'may be greatest'&quot;], ''BBC Sport'', 4. 5. 2004.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/4348072.stm &quot;Superb Higgins blows Rocket away&quot;], ''BBC Sport'', 16. 10. 2005.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/6572815.stm &quot;Whirlwind Q&amp;A&quot;], ''BBC Sport'', 20. 4. 2007.&lt;/ref&gt;, iako mu se zbog temperamenta nekad desi da izgubi samopouzdanje ili interes&lt;ref name=&quot;Dec06&quot;/&gt;; tokom njegove kontroverzne karijere forma mu je često bila nestalna&lt;ref&gt;Nick Harris, [http://www.independent.co.uk/sport/general/snooker-osullivan-needs-consistency-to-match-talent-562253.html &quot;Snooker: O'Sullivan needs consistency to match talent&quot;], ''The Independent'', 5. 5. 2004.&lt;/ref&gt;, a posmatrači su uočili da u njegovom karakteru postoje &quot;2 Ronnieja&quot;.&lt;ref&gt;Lee Honeyball, [http://www.guardian.co.uk/sport/2007/apr/19/comment.leehoneyball &quot;O'Sullivan no value in wide-open contest&quot;], ''The Guardian'', 19. 4. 2007.&lt;/ref&gt; Prema riječima Stephena Hendryja nakon njegovog poraza od O'Sullivana na SP-u 2008 (17-6), &quot;O'Sullivan je daleko najbolji igrač na svijetu&quot;.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/7381520.stm &quot;O'Sullivan best in the world&quot;], ''BBC Sport'', 2. 5. 2008.&lt;/ref&gt; Tokom karijere postigao je 747 trocifrenih brejkova (više ih ima samo Hendry).&lt;ref&gt;[http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/Centuries.htm Spisak igrača s najviše trocifrenih brejkova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130210111241/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/Centuries.htm |date=10. 2. 2013 }}, ''Snukerska arhiva Chrisa Turnera''.&lt;/ref&gt;

O'Sullivan je jedan od najpopularnijih igrača&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/1809948.stm &quot;White stuns O'Sullivan&quot;], ''BBC Sport'', 8. 2. 2001.&lt;/ref&gt; i poznat je kao &quot;šoumen&quot;.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/1766109.stm &quot;Ronnie O'Sullivan&quot;], ''BBC Sport'', 21. 1. 2002.&lt;/ref&gt; Od svih igrača on možda i najviše privlači publiku snukeru&lt;ref&gt;Simon Hattenstone, [http://www.guardian.co.uk/commentisfree/2006/dec/15/post810 &quot;Ronnie's runner&quot;], ''The Guardian'', 15. 12. 2006.&lt;/ref&gt; i pomogao je da se u javnosti poboljša slika o snukeru.&lt;ref name=&quot;genije&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/lancashire/content/articles/2006/10/13/ronnie_osullivan_on_the_spot.shtml &quot;Ronnie O'Sullivan On the Spot&quot;], ''BBC Sport'', 19. 5. 2003.&lt;/ref&gt; O'Sullivan je sam rekao da ima želju zabaviti publiku te da spore, rastrzane partije odvraćaju gledaoce od snukera.&lt;ref&gt;John Duncan, [http://www.guardian.co.uk/sport/2006/jul/29/snooker.gdnsport3 &quot;Rocket fired up to conquer a new world&quot;], ''The Guardian'', 29. 7. 2006.&lt;/ref&gt; Često ga porede s [[Alex Higgins|Alexom Higginsom]] i Jimmyjem Whiteom, i zbog popularnosti i zbog talenta.

== Televizijski rad ==
U martu 2014. ''[[Eurosport]]'' je objavio da je potpisao ekskluzivni ugovor s O'Sullivanom, po kojem će on biti globalni ambasador snukera s ciljem da se poveća zanimanje za snuker na međunarodnom planu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.timesofmalta.com/articles/view/20140310/sport/O-Sullivan-takes-up-TV-challenge.509999|title=O’Sullivan takes up TV challenge|access-date=13. 3. 2014|date=10. 3. 2014|publisher=The Times (Malta)}}&lt;/ref&gt; Kao dio ugovora, O'Sullivan je vodio ekskluzivnu seriju emisija o snukeru pod nazivom ''The Ronnie O'Sullivan Show'', koja je uključivala njegov pogled na snuker, razgovore s ostalim profesionalnim igračima i savjete za igranje. Također je pisao za [[web stranica|stranicu]] ''Eurosport-[[Yahoo!]]'' i njenu [[mobilne aplikacije|mobilnu aplikaciju]] tokom SP-a 2014.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://uk.eurosport.yahoo.com/news/snooker-ronnie-osullivan-signs-eurosport-090012553--spt.html|title=Snooker – Ronnie O'Sullivan signs for Eurosport|access-date=13. 3. 2014|date=7. 3. 2014|publisher= Eurosport UK}}&lt;/ref&gt;

== Lični život ==
O'Sullivan je rođen u [[Wordsley]]u&lt;ref name=&quot;Dec06&quot;/&gt;, a odrastao je i još živi u [[Chigwell]]u ([[Essex]]), predgrađu Londona u kojem žive bogatiji stanovnici.&lt;ref name=&quot;Financial Times Oct 2013&quot;&gt;{{cite web|last=Hunter-Tilney|first=Ludovic|title=Lunch with the FT: Ronnie O’Sullivan|url=http://www.ft.com/cms/s/2/4dc41032-30e1-11e3-b991-00144feab7de.html#axzz2hPlRdWSg|publisher=Financial Times|access-date=12. 10. 2013|date=11. 10. 2013}}&lt;/ref&gt; Pohađao je srednju školu u [[Wanstead]]u (također predgrađe [[London]]a).&lt;ref name=&quot;thisislondon147&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.thisislocallondon.co.uk/sport/sporttopstories/2231567.rocket_ron_eyes_new_wheels_after_a_brilliant_147/ |title=Rocket Ron eyes new wheels after a brilliant 147 |work=This Is Local London |publisher=Newsquest |access-date=6. 5. 2008 |date=28. 4. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110621234836/http://www.thisislocallondon.co.uk/sport/sporttopstories/2231567.rocket_ron_eyes_new_wheels_after_a_brilliant_147/ |archive-date=21. 6. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Njegovi roditelji vodili su [[seks-šop]]ove u [[Soho|Sohu]]&lt;ref name=&quot;Financial Times Oct 2013&quot;/&gt;; majka mu je sa [[Sicilija|Sicilije]]&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.highbeam.com/doc/1G1-74472036.html|title=Ronnie love child; Snooker champ meets the secret daughter he always denied was his|publisher=The People na HighBeam Researchu|access-date=29. 9. 2010|date=17. 5. 2001|location=London|first=Alexander|last=Hitchen|archive-url=https://archive.today/20130103082255/http://www.highbeam.com/doc/1G1-74472036.html|archive-date=3. 1. 2013|url-status=dead}} (potrebna pretplata)&lt;/ref&gt;, a njegov djed s očeve strane porijeklom je iz [[Cork]]a u [[Irska|Irskoj]]. Njegov otac, Ronnie stariji, [[zatvor]]en je 1992. zbog [[ubistvo|ubistva]] i pušten 18 godina kasnije.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/9212157.stm |title=Ronnie O'Sullivan Sr freed after 18 years in prison |date=19. 11. 2010 |access-date=20. 1. 2014 |publisher=BBC Sport}}&lt;/ref&gt; Svoju bivšu djevojku, Jo Langley, upoznao je na sastancima [[Anonimni narkomani|Anonimnih ovisnika]]&lt;ref name=&quot;Jo&quot;&gt;[http://www.guardian.co.uk/sport/2004/oct/31/snooker.features &quot;Ronnie O'Sullivan on how he changed his life&quot;], ''The Observer'', 31. 10. 2004.&lt;/ref&gt; i s njom ima kćer Lily Jo (2006) i sina Ronnieja mlađeg (2007).&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20080509000952/http://de.eurosport.yahoo.com/13062007/73/ronnie-papa.html &quot;Ronnie wieder Papa&quot;], ''Eurosport'', 13. 6. 2007 {{de simbol}}&lt;/ref&gt; Izviješteno je da su se on i Langley razišli početkom juna 2008.&lt;ref&gt;[http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/news/article1275523.ece &quot;Ronnie love split with partner Jo&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090122193132/http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/news/article1275523.ece |date=22. 1. 2009 }}, ''The Sun'', 11. 6. 2008.&lt;/ref&gt; Iz prethodne veze O'Sullivan ima još jednu kćer, Taylor-Ann (1997).&lt;ref&gt;{{cite news |last=Masters |first=Dave |title=The 3 Ronnies |date=30. 11. 2010 |publisher=The Sun|url=http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/features/3252028/The-Rocket-is-to-take-life-more-slowly.html |access-date=11. 2. 2011 |location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last=Majendie |first=Matt |title=How being a father has given tough-guy Ronnie O'Sullivan a soft side |date=26. 10. 2010 |publisher=Evening Standard |location=London |url=http://www.standard.co.uk/sport/how-being-a-father-has-given-toughguy-ronnie-osullivan-a-soft-side-6528778.html |access-date=11. 2. 2011}}&lt;/ref&gt; U februaru 2013. zaručio se s [[Laila Rouass|Lailom Rouass]], [[glumac|glumicom]] i nekadašnjom takmičarkom u šouu ''[[Strictly Come Dancing]]'', s kojom je u vezi od početka 2012.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.hellomagazine.com/celebrities/2013020411017/ronnie-osullivan-laila-rouass-engaged/|title=Snooker star Ronnie rockets to happiness after proposing to Laila Rouass|publisher=Hello|access-date=22. 8. 2013|date=4. 2. 2013}}&lt;/ref&gt;

Smatraju ga perfekcionistom&lt;ref&gt;[http://www.scotsman.com/sport/snooker/o_sullivan_admits_he_strives_for_perfection_1_682314 &quot;O'Sullivan admits he strives for perfection&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160317140004/http://www.scotsman.com/sport/snooker/o_sullivan_admits_he_strives_for_perfection_1_682314 |date=17. 3. 2016 }}, ''The Scotsman'', 16. 2. 2007.&lt;/ref&gt;, a veoma je samokritičan&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/2453969.stm &quot;O'Sullivan calls for support&quot;], ''BBC Sport'', 12. 11. 2002.&lt;/ref&gt;, čak i u pobjedi.&lt;ref name=&quot;3. titula&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/4282449.stm &quot;Awesome O'Sullivan wins Masters&quot;], ''BBC Sport'', 20. 2. 2007.&lt;/ref&gt; Patio je od [[klinička depresija|kliničke depresije]], a imao je i neke probleme povezane sa [[droga|drogom]]&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/in_depth/2001/world_snooker_championship/1318231.stm &quot;Tale of two Ronnies&quot;], ''BBC Sport'', [[8. 5. 2001.&lt;/ref&gt;, ali trenutno radi sa sportskim [[psihologija|psihologom]] [[Steve Peters (psihijatar)|Steveom Petersom]], koji mu je pomogao da savlada njegove [[emocionalna labilnost|promjene raspoloženja]].&lt;ref name=&quot;Financial Times Oct 2013&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sport/0/snooker/17972505|title=World Snooker 2012: Ronnie O'Sullivan ready to retire|publisher=BBC Sport|date=5. 5. 2012|access-date=7. 5. 2012}}&lt;/ref&gt; Poznat po tome što je više puta izjavio da će napustiti snuker&lt;ref&gt;{{cite web|last=Liew|first=Jonathan|title=Ronnie O'Sullivan into World Championship final after beating Judd Trump at Crucible|url=http://www.telegraph.co.uk/sport/othersports/snooker/10037487/Ronnie-OSullivan-into-World-Championship-final-after-beating-Judd-Trump-at-Crucible.html|work=The Daily Telegraph|access-date=5. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;, O'Sullivan je tokom sezone 2012/2013. radio na farmi [[svinja]].&lt;ref&gt;{{cite web|last=Nunns|first=Hector|title=Ronnie O'Sullivan: I'm trying so hard|url=http://www.dailystar.co.uk/othersport/view/312937/Ronnie-O-Sullivan-I-m-trying-so-hard/|publisher=Daily Star Sunday|access-date=5. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;

2003. godine neki su mediji objavili da je O'Sullivan prešao na [[islam]], ali uprkos njegovom samoproglašenom zanimanju za vjeru, ovi su se izvještaji pokazali netačnima.&lt;ref&gt;[http://www.smart-web.cz/danny/ronnie/index.php?nid=1380&amp;lid=CZ&amp;oid=139455 &quot;Snooker's Ronnie on love, life and drugs&quot;], ''Smart Web'', 16. 11. 2003.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/other_sports/snooker/3167188.stm &quot;O'Sullivan denies Muslim claim&quot;], BBC Sports'', 6. 10. 2003.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Simon Hattenstone, [http://www.guardian.co.uk/sport/2003/oct/03/snooker.simonhattenstone &quot;O'Sullivan denies conversion to Islam&quot;], ''The Guardian'', 3. 10. 2003.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/southyorkshire/snooker/ronnie_osullivan_interview.shtml &quot;Rocket Man: Ronnie O'Sullivan interview&quot;], ''BBC South Yorkshire'', 27. 4. 2004.&lt;/ref&gt; Pokazao je zanimanje i za [[budizam]]&lt;ref name=&quot;Jo&quot;/&gt;, boravivši na dosta ručkova u [[Londonski budistički centar|Londonskom budističkom centru]] u distriktu [[Bethnal Green]]. Ipak, negirao je čvrstu pripadnost ijednoj [[religija|religiji]].&lt;ref&gt;''Inside Sport'', ''BBC'', ''BBCWorld News'', 8. 12. 2008.&lt;/ref&gt;

O'Sullivan je ljubitelj [[nogomet]]a i navijač je [[Arsenal FC|Arsenala]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.guardian.co.uk/theguardian/2006/may/20/weekend7.weekend3|title=Last weekend: Ronnie O'Sullivan in London|work=The Guardian|access-date=1. 5. 2013|date=20. 5. 2006}}&lt;/ref&gt; Jedan od njegovih [[hobi]]ja jest i [[automobilizam]]. 2004. godine pojavio se u emisiji ''[[Top Gear]]'' kao &quot;Zvijezda u automobilu razumne cijene&quot;. Na [[Testna staza &quot;Top Geara&quot;|testnoj stazi]] postigao je vrijeme 1:47.3 vozeći ''[[Suzuki Aerio]]''.&lt;ref&gt;[http://www.pressoffice.suzuki.co.uk/LianaTopGear/ ''Top Gear''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100121161438/http://www.pressoffice.suzuki.co.uk/LianaTopGear/ |date=21. 1. 2010 }}, ''Suzuki'', 14. 8. 2009.&lt;/ref&gt; Također je uspio &quot;očistiti&quot; stol na kojem su bile 4 crvene plus sve obojene kugle prije nego što je ''[[The Stig|Stig]]'' završio 1 krug na testnoj stazi vozeći O'Sullivanov [[Mercedes-Benz SL|Mercedes SL 500]] s registarskom tablicom &quot;147&quot;. 15. i 16. augusta 2009. na ''Volkswagen Racing Cupu'' u [[Silverstone (staza)|Silverstoneu]] odvezao je 2 20-minutne ture u ''[[Volkswagen Jetta|Jetti]]'' (broj na ''Jetti'' također je bio 147).&lt;ref&gt;[http://www.global-snooker.com/global-snooker-news-ronnie-turbo-osullivan-090811.asp &quot;Ronnie Turb-O'Sullivan&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090813104719/http://www.global-snooker.com/global-snooker-news-ronnie-turbo-osullivan-090811.asp |date=13. 8. 2009 }}, ''Global Snooker'', 14. 8. 2009.&lt;/ref&gt; U prvoj je završio u šljunčanoj zamci, dok je u drugoj vozio bolje, završivši na 14. mjestu.&lt;ref&gt;[http://snookerscene.blogspot.com/2009/08/osullivan-puts-wheels-in-motion.html &quot;O'Sullivan Puts the Wheels in Motion&quot;], ''Snooker Scene Blog'', 16. 8. 2009.&lt;/ref&gt; Pored navedenog, također mnogo voli trčati&lt;ref&gt;{{cite web|last=McRae|first=Donald|title=How Ronnie O'Sullivan is trying to run off 'them demons'|url=http://www.guardian.co.uk/sport/2009/apr/14/ronnie-osullivan-exclusive-interview-snooker|work=The Guardian|access-date=7. 5. 2013|date=14. 4. 2009}}&lt;/ref&gt; i nastupa za klub [[Woodford Green with Essex Ladies]]. Njegov lični rekord na 10 [[km]] iznosi 34:54, što ga je svrstalo među najboljih 1.500 trkača na 10&amp;nbsp;km u Velikoj Britaniji 2008.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Athlete Profile: Ronnie O'Sullivan|url=http://www.thepowerof10.info/athletes/profile.aspx?athleteid=38667|work=Power of 10|access-date=7. 5. 2013}}&lt;/ref&gt; O'Sullivan uživa i u kuhanju&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.prosnookerblog.com/2013/12/12/the-big-ronnie-osullivan-interview-part-two/|title=The Big Ronnie O’Sullivan Interview – Part Two|publisher=Pro Snooker Blog|date=12. 12. 2013|access-date=15. 5. 2014}}&lt;/ref&gt; i rekao je da bi, kad bi se vratio u školu, izučavao kuhanje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theguardian.com/sport/2010/apr/16/ronnie-osullivan-snooker-world-championship|title=Ronnie O'Sullivan awaits dad's prison release to unlock his motivation|publisher=The Guardian|date=16. 4. 2010|access-date=15. 5. 2014|last=Hattenstone|first=Simon}}&lt;/ref&gt;

== Uspjeh po sezonama ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%;&quot;
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
! '''Turnir'''
! [[Snukerska sezona 1992/1993.|1992/&lt;br&gt;93.]]
! [[Snukerska sezona 1993/1994.|1993/&lt;br&gt;94.]]
! [[Snukerska sezona 1994/1995.|1994/&lt;br&gt;95.]]
! [[Snukerska sezona 1995/1996.|1995/&lt;br&gt;96.]]
! [[Snukerska sezona 1996/1997.|1996/&lt;br&gt;97.]]
! [[Snukerska sezona 1997/1998.|1997/&lt;br&gt;98.]]
! [[Snukerska sezona 1998/1999.|1998/&lt;br&gt;99.]]
! [[Snukerska sezona 1999/2000.|1999/&lt;br&gt;00.]]
! [[Snukerska sezona 2000/2001.|2000/&lt;br&gt;01.]]
! [[Snukerska sezona 2001/2002.|2001/&lt;br&gt;02.]]
! [[Snukerska sezona 2002/2003.|2002/&lt;br&gt;03.]]
! [[Snukerska sezona 2003/2004.|2003/&lt;br&gt;04.]]
! [[Snukerska sezona 2004/2005.|2004/&lt;br&gt;05.]]
! [[Snukerska sezona 2005/2006.|2005/&lt;br&gt;06.]]
! [[Snukerska sezona 2006/2007.|2006/&lt;br&gt;07.]]
! [[Snukerska sezona 2007/2008.|2007/&lt;br&gt;08.]]
! [[Snukerska sezona 2008/2009.|2008/&lt;br&gt;09.]]
! [[Snukerska sezona 2009/2010.|2009/&lt;br&gt;10.]]
! [[Snukerska sezona 2010/2011.|2010/&lt;br&gt;11.]]
! [[Snukerska sezona 2011/2012.|2011/&lt;br&gt;12.]]
! [[Snukerska sezona 2012/2013.|2012/&lt;br&gt;13.]]
! [[Snukerska sezona 2013/2014.|2013/&lt;br&gt;14.]]
! [[Snukerska sezona 2014/2015.|2014/&lt;br&gt;15.]]
! [[Snukerska sezona 2015/2016.|2015/&lt;br&gt;16.]]
! [[Snukerska sezona 2016/2017.|2016/&lt;br&gt;17.]]
|-
| style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | [[Snukerska rang-lista|Rejting]]&lt;ref name=&quot;Ranking history&quot;&gt;{{cite web|title=Ranking History|url=http://www.snooker.org/rnk/history.asp|publisher=WWW Snooker|access-date=6. 2. 2011}}&lt;/ref&gt; 
| align=&quot;center&quot; |[[Snukerska rang-lista 1992/1993.|NR]]{{Napomena|Novi igrači na ''Main Touru'' nemaju rejting.}}
| align=&quot;center&quot; |[[Snukerska rang-lista 1993/1994.|57.]]
| align=&quot;center&quot; |[[Snukerska rang-lista 1994/1995.|9.]]
| align=&quot;center&quot; |[[Snukerska rang-lista 1995/1996.|3.]]
| align=&quot;center&quot; |[[Snukerska rang-lista 1996/1997.|8.]]
| align=&quot;center&quot; |[[Snukerska rang-lista 1997/1998.|7.]]
| align=&quot;center&quot; |[[Snukerska rang-lista 1998/1999.|3.]]
| align=&quot;center&quot; |[[Snukerska rang-lista 1999/2000.|4.]]
| align=&quot;center&quot; |[[Snukerska rang-lista 2000/2001.|4.]]
| align=&quot;center&quot; |[[Snukerska rang-lista 2001/2002.|2.]]
| align=&quot;center&quot; |[[Snukerska rang-lista 2002/2003.|1.]]
| align=&quot;center&quot; |[[Snukerska rang-lista 2003/2004.|3.]]
| align=&quot;center&quot; |[[Snukerska rang-lista 2004/2005.|1.]]
| align=&quot;center&quot; |[[Snukerska rang-lista 2005/2006.|1.]]
| align=&quot;center&quot; |[[Snukerska rang-lista 2006/2007.|3.]]
| align=&quot;center&quot; |[[Snukerska rang-lista 2007/2008.|5.]]
| align=&quot;center&quot; |[[Snukerska rang-lista 2008/2009.|1.]]
| align=&quot;center&quot; |[[Snukerska rang-lista 2009/2010.|1.]]
| align=&quot;center&quot; |[[Snukerska rang-lista 2010/2011.|3.]]
| align=&quot;center&quot; |[[Snukerska rang-lista 2011/2012.|11.]]
| align=&quot;center&quot; |[[Snukerska rang-lista 2012/2013.|9.]]
| align=&quot;center&quot; |[[Snukerska rang-lista 2013/2014.|19.]]
| align=&quot;center&quot; |[[Snukerska rang-lista 2014/2015.|4.]]
| align=&quot;center&quot; |[[Snukerska rang-lista 2015/2016.|5.]]
| align=&quot;center&quot; |[[Snukerska rang-lista 2016/2017.|10.]]
|-
| colspan=&quot;30&quot; | '''Rangirni turniri'''
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | ''[[World Open (snuker)|World Grand Prix]]''{{Napomena|Turnir se održavao pod različitim imenom kao '''''Grand Prix''''' (1992/1993–2000/2001. i 2004/2005–2009/2010), '''''LG Cup''''' (2001/2002–2003/2004), '''''World Open''''' (2010/2011) i '''''Haikou World Open''''' (2011/2012–2013/2014).}}
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|3K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|3K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#D8BFD8;&quot;|F
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#D8BFD8;&quot;|F
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#D8BFD8;&quot;|F
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#D8BFD8;&quot;|F
|style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|POV
|style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|N
|align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;|N
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;|Nije održan
|align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;|N
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | ''[[Shanghai Masters (snuker)|Shanghai Masters]]''
| colspan=&quot;15&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Nije održan
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|POV
| style=&quot;text-align:center; background:thistle;&quot;|F
| style=&quot;text-align:center; background:#0f0;&quot;|'''P'''
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|POV
| style=&quot;text-align:center; background:#afeeee;&quot;|2K
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|N
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|N
| style=&quot;text-align:center; background:#afeeee;&quot;|1K
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|N
| style=&quot;text-align:center; background:#afeeee;&quot;|2K
|-
| style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | ''[[European Masters (snuker)|European Masters]]''
| colspan=&quot;24&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Nije održan
| style=&quot;text-align:center; background:thistle;&quot;|F
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | [[European Open (snooker)|European Masters]]{{Napomena|Turnir se održavao pod imenom '''''European Open''''' (1992/93–1996/97. i 2001/02–2003/04) i '''''Malta Cup''''' (2004/05–2007/08).}}
| style=&quot;text-align:center; background:#ffebcd;&quot;|ČF
| style=&quot;text-align:center; background:thistle;&quot;|F
| style=&quot;text-align:center; background:yellow;&quot;|PF
| style=&quot;text-align:center; background:#afeeee;&quot;|1K
| style=&quot;text-align:center; background:#afeeee;&quot;|1K
| colspan=&quot;4&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Nije održan
| style=&quot;text-align:center; background:#ffebcd;&quot;|ČF
| style=&quot;text-align:center; background:#0f0;&quot;|'''P'''
| style=&quot;text-align:center; background:#ffebcd;&quot;|ČF
| style=&quot;text-align:center; background:#afeeee;&quot;|2K
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|N
| style=&quot;text-align:center; background:#afeeee;&quot;|1K
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|NR
| colspan=&quot;8&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Nije održan
| style=&quot;text-align:center; background:thistle;&quot;|F
|-
| style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;| ''[[English Open (snuker)|English Open]]''
| colspan=&quot;24&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Nije održan
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|3K
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;| ''[[International Championship]]''
| colspan=&quot;20&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Nije održan
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|POV
| style=&quot;text-align:center; background:#afeeee;&quot;|2K
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|N
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|3K
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;| [[Northern Ireland Open (snuker)|Northern Ireland Open]]
| colspan=&quot;6&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Nije održan
| style=&quot;text-align:center; background:#afeeee;&quot;|1K
| colspan=&quot;17&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Nije održan
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|4K
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | ''[[UK Championship (snuker)|UK Championship]]''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;|POV
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow;&quot;|PF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow;&quot;|PF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow;&quot;|PF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;|N
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|N
|style=&quot;text-align:center; background:thistle;&quot;|[[UK Championship 2016 (snuker)|F]]
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | ''[[Scottish Open (snuker)|Scottish Open]]''{{Napomena|Turnir je održavan pod različitim imenima kao '''''International Open''''' (1992/1993–1996/1997) i '''''Players Championship''''' (2003/2004).}}
| style=&quot;text-align:center; background:#afeeee;&quot;|2K
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|KV
| style=&quot;text-align:center; background:#afeeee;&quot;|3K
| style=&quot;text-align:center; background:#afeeee;&quot;|1K
| style=&quot;text-align:center; background:#ffebcd;&quot;|ČF
| style=&quot;text-align:center; background:#0f0;&quot;|'''P'''
| style=&quot;text-align:center; background:#afeeee;&quot;|2K
| style=&quot;text-align:center; background:#0f0;&quot;|'''P'''
| style=&quot;text-align:center; background:#afeeee;&quot;|2K
| style=&quot;text-align:center; background:#afeeee;&quot;|2K
| style=&quot;text-align:center; background:#afeeee;&quot;|3K
| style=&quot;text-align:center; background:#ffebcd;&quot;|ČF
| colspan=&quot;8&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Nije održan
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|MR
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Nije održan
| style=&quot;text-align:center; background:#ffebcd;&quot;|ČF
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | ''[[German Masters]]''{{Napomena|Turnir se održavao pod različitim imenom kao '''''German Open''''' (1995/1996-1997/1998).}}
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Nije održan
| style=&quot;text-align:center; background:#afeeee;&quot;|1K
| style=&quot;text-align:center; background:#0f0;&quot;|'''P'''
| style=&quot;text-align:center; background:yellow;&quot;|PF
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|NR
| colspan=&quot;11&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Nije održan
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|POV
| style=&quot;text-align:center; background:#0f0;&quot;|'''P'''
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|N
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|KV
| style=&quot;text-align:center; color:#ffebcd;&quot;|ČF
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|KV
| 
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | [[World Grand Prix (snuker)|World Grand Prix]]
| colspan=&quot;22&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Nije održan
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|NR
| style=&quot;text-align:center; background:#afeeee;&quot;|1K
|
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;| ''[[Welsh Open (snuker)|Welsh Open]]''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|4K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow;&quot;|PF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|3K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#D8BFD8;&quot;|F
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow;&quot;|PF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow;&quot;|PF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;|N
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|3K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
| 
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;| [[Players Tour Championship|PTC - finale]]
| colspan=&quot;18&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Nije održan
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|NKV
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|POV
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|NKV
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2K
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|NKV
| align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;|N
| 
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;| ''[[China Open (snuker)|China Open]]''{{Napomena|Turnir je održavan pod različitim imenima kao '''''China International''''' (1998/1999).}}
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;5&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;| Nije održan
|align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;|NR
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Nije održan
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|POV
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow;&quot;|PF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1K
|style=&quot;text-align:center; background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;|N
|align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;|N
|style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|POV
|align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;|N
|
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | [[Svjetsko prvenstvo u snukeru|Svjetsko prvenstvo]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 1993.|1K]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 1994.|2K]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 1995.|ČF]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow;&quot;|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 1996.|PF]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 1997.|2K]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow;&quot;|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 1998.|PF]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow;&quot;|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 1999.|PF]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2000.|1K]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''[[SP u snukeru 2001.|P]]'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow;&quot;|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2002.|PF]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2003.|1K]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''[[SP u snukeru 2004.|P]]'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2005.|ČF]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow;&quot;|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2006.|PF]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2007.|ČF]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2008.|P]]'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2009.|2K]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2010.|ČF]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2011.|ČF]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2012.|P]]'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2013.|P]]'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#D8BFD8;&quot;|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2014.|F]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2015.|ČF]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|[[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2016.|2K]]
|
|-
|colspan=&quot;30&quot; | '''Nerangirni turniri'''
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | ''[[Šampion šampiona]]''
| colspan=&quot;21&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|Nije održan
| style=&quot;text-align:center; background:#0f0;&quot;|'''P'''
| style=&quot;text-align:center; background:#0f0;&quot;|'''P'''
| align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;|POV
| style=&quot;text-align:center; background:thistle;&quot;|F
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | ''[[Masters (snuker)|Masters]]''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;|N
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|POZ
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''[[Masters 1995 (snuker)|P]]'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#D8BFD8;&quot;|[[Masters 1996 (snuker)|F]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#D8BFD8;&quot;|[[Masters 1997 (snuker)|F]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|[[Masters 1998 (snuker)|ČF]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|[[Masters 1999 (snuker)|ČF]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|[[Masters 2000 (snuker)|ČF]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|[[Masters 2001 (snuker)|1K]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|[[Masters 2002 (snuker)|ČF]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|[[Masters 2003 (snuker)|ČF]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#D8BFD8;&quot;|[[Masters 2004 (snuker)|F]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''[[Masters 2005 (snuker)|P]]'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#D8BFD8;&quot;|[[Masters 2006 (snuker)|F]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''[[Masters 2007 (snuker)|P]]'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|[[Masters 2008 (snuker)|1K]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''[[Masters 2009 (snuker)|P]]'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#D8BFD8;&quot;|[[Masters 2010 (snuker)|F]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|[[Masters 2011 (snuker)|1K]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|[[Masters 2012 (snuker)|ČF]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;|N
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''[[Masters 2014 (snuker)|P]]'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow;&quot;|[[Masters 2015 (snuker)|PF]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''[[Masters 2016 (snuker)|P]]'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''[[Masters 2017 (snuker)|P]]'''
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | [[Championship League (snuker)|''Championship League'']]
| colspan=&quot;15&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Nije održan
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|N
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|N
| style=&quot;text-align:center; background:#afeeee;&quot;|G
| style=&quot;text-align:center; background:#afeeee;&quot;|G
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|N
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|N
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|N
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|POV
| style=&quot;text-align:center; background:thistle;&quot;|F
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|N
|-
|colspan=&quot;30&quot; | '''Bivši rangirni turniri'''
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | ''[[Dubai Classic]]''{{Napomena|Turnir je održavan pod različitim imenima kao  '''''Thailand Classic''''' (1995/1996) i '''''Asian Classic''''' (1996/1997).}}
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| KV
| style=&quot;text-align:center; background:yellow;&quot;|PF
| style=&quot;text-align:center; background:yellow;&quot;|PF
| style=&quot;text-align:center; background:#afeeee;&quot;|1K
| style=&quot;text-align:center; background:#0f0;&quot;|'''P'''
| colspan=&quot;30&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Ne održava se
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | ''[[Malta Grand Prix]]''
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Ne održava se
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|N
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|N
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|N
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|N
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|N
| style=&quot;text-align:center; background:#ffebcd;&quot;|ČF
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|N
| colspan=&quot;30&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Ne održava se
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | ''[[Thailand Masters]]''{{Napomena|Turnir je održavan pod različitim imenima kao '''''Asian Open''''' (1992/1993) i '''''Thailand Open''''' (1993/94-1996/97).}}
| style=&quot;text-align:center; background:#afeeee;&quot;|2K
| style=&quot;text-align:center; background:#afeeee;&quot;|1K
| style=&quot;text-align:center; background:thistle;&quot;|F
| style=&quot;text-align:center; background:#afeeee;&quot;|2K
| style=&quot;text-align:center; background:yellow;&quot;|PF
| style=&quot;text-align:center; background:#afeeee;&quot;|2K
| style=&quot;text-align:center; background:#afeeee;&quot;|1K
| style=&quot;text-align:center; background:#afeeee;&quot;|1K
| style=&quot;text-align:center; background:#afeeee;&quot;|2K
| style=&quot;text-align:center; background:yellow;&quot;|PF
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| NR
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Nije održan
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| NR
| colspan=&quot;30&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Ne održava se
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | ''[[British Open (snuker)|British Open]]''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;| KV
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#D8BFD8;&quot;|F
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow;&quot;|PF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|3K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow;&quot;|PF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow;&quot;|PF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|3K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#D8BFD8;&quot;|F
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow;&quot;|PF
|colspan=&quot;30&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Ne održava se
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | ''[[Irish Masters (snuker)|Irish Masters]]''
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;10&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;| Nije bio rangirni
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;| NO
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;1&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;| NR
|colspan=&quot;30&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Ne održava se
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | ''[[Northern Ireland Trophy]]''
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;13&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;| Nije održan
|align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;|NR
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#D8BFD8;&quot;|F
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|colspan=&quot;30&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Ne održava se
|-
|colspan=&quot;30&quot; | '''Bivši nerangirni turniri'''
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;| [[China Open (snuker)|China Open]]
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Nije održan
| style=&quot;text-align:center; background:yellow;&quot;|PF
| colspan=&quot;4&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Rangirni
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Nije održan
| colspan=&quot;30&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Rangirni
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | [[Champions Cup (snuker)|Champions Cup]]{{Napomena|Turnir je održavan pod nazivom '''''Charity Challenge''''' (1994/1995–1998/1999).}}
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Nije održan
| style=&quot;text-align:center; background:#ffebcd;&quot;|ČF
| style=&quot;text-align:center; background:#0f0;&quot;|'''P'''
| style=&quot;text-align:center; background:thistle;&quot;|F
| style=&quot;text-align:center; background:thistle;&quot;|F
| style=&quot;text-align:center; background:thistle;&quot;|F
| style=&quot;text-align:center; background:yellow;&quot;|PF
| style=&quot;text-align:center; background:#0f0;&quot;|'''P'''
| style=&quot;text-align:center; background:#afeeee;&quot;|G
| colspan=&quot;30&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Nije održan
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | ''[[Scottish Masters]]''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;| N
|align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;| N
|align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;| N
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow;&quot;|PF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#D8BFD8;&quot;|F
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|colspan=&quot;30&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Ne održava se
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | ''[[Irish Masters (snuker)|Irish Masters]]''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;| N
|align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;| N
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1K 
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF 
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow;&quot;|PF 
|align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;| DKV
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow;&quot;|PF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;3&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;| Rangirni turnir
|align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;| NO
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|colspan=&quot;30&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Ne održava se
|- 
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | ''[[Premijer liga (snuker)|Premijer liga]]''{{Napomena|Turnir je održavan pod različitim imenima kao '''''Evropska liga''''' (1992/1993-1996/1997).}}
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|G
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|G
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|G
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|G
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|G
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow;&quot;|PF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow;&quot;|PF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow;&quot;|PF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;|N
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#D8BFD8;&quot;|F
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;|N
|colspan=&quot;30&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Ne održava se
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; |[[World Open (snuker)|World Grand Prix]]
| colspan=&quot;22&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Nije održan
|style=&quot;text-align:center; background:thistle;&quot;|[[World Grand Prix 2015 (snuker)|F]]
| colspan=&quot;30&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|R
|-
|colspan=&quot;30&quot; | '''Bivši turniri snukerskih varijanti'''
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | [[Snooker Shoot-Out|Shoot-Out]]
| colspan=&quot;18&quot; style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;| Nije održan
| style=&quot;text-align:center; background:yellow;&quot;|PF
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|N
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|N
| align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;|N
| style=&quot;text-align:center; background:#afeeee;&quot;|2K
| align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;|N
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot;|RV
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:78%;&quot;
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
! colspan=&quot;6&quot;|Legenda za gornju tabelu
|-
| align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot; width=&quot;30&quot;|KV
| poraz u kvalifikacijama
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|#R
| poraz u ranoj fazi turnira &lt;br&gt; (POZ = kolo za igrače s pozivnicom, G = grupna faza)
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
| četvrtfinale
|-
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow;&quot;|PF
| polufinale
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#D8BFD8;&quot;|F
| finale
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
| osvojio turnir
|-
| align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot; width=&quot;30&quot;|NKV
| nije se kvalificirao
| align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot; width=&quot;30&quot;|N
| nije učestvovao
| align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot; width=&quot;30&quot;|POV
| povukao se s turnira
|-
| align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot; width=&quot;30&quot;|DKV
| diskvalificiran
| 
| 
| 
| 
|}
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
|align=center style=&quot;color:#cccccc;&quot; colspan=4|NO/ Nije održan || turnir nije održan
|-
|align=center style=&quot;color:#cccccc;&quot; colspan=4|NR/ Nije bio rangirni || turnir nije (više bio) rangirni
|-
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot; colspan=&quot;4&quot;|R/Rangirni || turnir je (bio) rangirni
|-
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot; colspan=&quot;4&quot;|RV/Rangirni i Turnir varijante || turnir je (bio) rangirni i turnir varijante
|-
| style=&quot;text-align:center; color:#ccc;&quot; colspan=&quot;4&quot;|MR/Manji rangirni || turnir je (bio) manji rangirni
|}
{{Napomene}}

== Finala ==
=== Rangirni turniri: 61 (39–22) ===
{|
| valign=top width=40% align=left |
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=&quot;#eeeeee&quot;
|'''Legenda'''
|- bgcolor=&quot;#e5d1cb&quot;
| Svjetsko prvenstvo (7–1)
|- bgcolor=&quot;dfe2e9&quot;
| UK Championship (7–1)
|- bgcolor=
| Ostala (25–20)
|}

{| class=&quot;sortable wikitable&quot;
|-
|width=&quot;80&quot;|'''Ishod'''
|width=&quot;20&quot;|'''Br.'''
|width=&quot;50&quot;|'''Godina'''
|width=&quot;250&quot;|'''Turnir'''
|width=&quot;200&quot;|'''Protivnik u finalu'''
| align=&quot;center&quot; width=&quot;50&quot;|'''Rezultat'''
|width=&quot;30&quot;|'''Ref.'''
|-style=&quot;background:#dfe2e9;&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 1.
| [[UK Championship 1993 (snuker)|1993]].
| [[UK Championship (snuker)|UK Championship]]
| {{ZD|ŠKO}} [[Stephen Hendry]]
| align=&quot;center&quot;|10–6
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner UK&quot;&gt;{{cite web|last=Turner|first=Chris|title=UK Championship|url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/uk.html|work=cajt.pwp.blueyonder.co.uk|publisher=Chris Turner's Snooker Archive|access-date=18. 3. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120216160153/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/uk.html|archive-date=16. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
|-
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 1.
| 1993.
| [[Malta Cup|European Open]]
| {{ZD|ŠKO}} [[Stephen Hendry]]
| align=&quot;center&quot;|5–9
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Europe&quot;&gt;{{cite web|last=Turner|first=Chris|title=Major European Tournaments|url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/Euro.html|work=cajt.pwp.blueyonder.co.uk|publisher=Chris Turner's Snooker Archvie|access-date=18. 3. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120216155305/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/Euro.html|archive-date=16. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 2.
| 1994.
| [[British Open (snuker)|British Open]]
| {{ZD|TAJ}} [[James Wattana]]
| align=&quot;center&quot;|9–4
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner British Open&quot;&gt;{{cite web|last=Turner|first=Chris|title=British Open (including British Gold Cup, Yamaha Organs Trophy and Yamaha International Masters)|url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/brit.html|work=cajt.pwp.blueyonder.co.uk|publisher=Chris Turner's Snooker Archive|access-date=18. 3. 2011|archive-date=16. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120216155129/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/brit.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
|-
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 2.
| 1995.
| [[Thailand Masters|Thailand Open]]
| {{ZD|TAJ}} [[James Wattana]]
| align=&quot;center&quot;|6–9
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Thailand&quot;&gt;{{cite web|last=Turner|first=Chris|title=Thailand Open, Thailand Classic, Thailand Masters|url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/Thai.html|work=cajt.pwp.blueyonder.co.uk|publisher=Chris Turner's Snooker Archive|access-date=18. 3. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120216155548/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/Thai.html|archive-date=16. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
|-
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 3.
| 1995.
| [[British Open (snuker)|British Open]]
| {{ZD|ŠKO}} [[John Higgins (snuker)|John Higgins]]
| align=&quot;center&quot;|6–9
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner British Open&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 3.
| 1996.
| [[Dubai Classic|Asian Classic]]
| {{ZD|ENG}} [[Brian Morgan (snuker)|Brian Morgan]]
| align=&quot;center&quot;|9–8
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web|last=Turner|first=Chris|title=Other Asia Ranking Events|url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/Asia.html|work=cajt.pwp.blueyonder.co.uk|publisher=Chris Turner's Snooker Archive|access-date=18. 3. 2011|archive-date=16. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120216155410/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/Asia.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 4.
| 1996.
| [[German Masters|German Open]]
| {{ZD|KAN}} [[Alain Robidoux]]
| align=&quot;center&quot;|9–7
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Europe&quot;/&gt;
|-style=&quot;background:#dfe2e9;&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 5.
| [[UK Championship 1997 (snuker)|1997]].
| UK Championship &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ŠKO}} [[Stephen Hendry]]
| align=&quot;center&quot;|10–6
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner UK&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 6.
| 1998.
| [[Scottish Open (snuker)|Scottish Open]]
| {{ZD|ŠKO}} [[John Higgins (snuker)|John Higgins]]
| align=&quot;center&quot;|9–5
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Scottish&quot;&gt;{{cite web|last=Turner|first=Chris|title=Scottish Open|url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/scotopen.html|work=cajt.pwp.blueyonder.co.uk|publisher=Chris Turner's Snooker Archive|access-date=11. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120216155013/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/scotopen.html|archive-date=16. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 7.
| [[China Open 1999 (snuker)|1999]].
| [[China Open (snuker)|China Open]]
| {{ZD|ENG}} [[Stephen Lee (snuker)|Stephen Lee]]
| align=&quot;center&quot;|9–2
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner China&quot;&gt;{{cite web|last=Turner|first=Chris|title=Major Snooker Events in China|url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/China.html|work=cajt.pwp.blueyonder.co.uk|publisher=Chris Turner's Snooker Archvie|access-date=18. 3. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120216155144/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/China.html|archive-date=16. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 8.
| 2000.
| [[Scottish Open (snuker)|Scottish Open]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| {{ZD|WAL}} [[Mark Williams (snuker)|Mark Williams]]
| align=&quot;center&quot;|9–1
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Scottish&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 4.
| 2000.
| [[Grand Prix (snuker)|Grand Prix]]
| {{ZD|WAL}} [[Mark Williams (snuker)|Mark Williams]]
| align=&quot;center&quot;|5–9
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner GP&quot;&gt;{{cite web|last=Turner|first=Chris|title=Professional Players Tournament, Grand Prix, LG Cup|url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/GP.html|work=cajt.pwp.blueyonder.co.uk|publisher=Chris Turner's Snooker Archive|access-date=18. 3. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120216155938/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/GP.html|archive-date=16. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 9.
| [[China Open 2000 (snuker)|2000]].
| China Open &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| {{ZD|WAL}} [[Mark Williams (snuker)|Mark Williams]]
| align=&quot;center&quot;|9–3
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner China&quot;/&gt;
|- style=&quot;background:#e5d1cb;&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 10.
| [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2001.|2001.]]
| [[Svjetsko prvenstvo u snukeru|Svjetsko prvenstvo]]
| {{ZD|ŠKO}} [[John Higgins (snuker)|John Higgins]]
| align=&quot;center&quot;|18–14
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner WSC&quot;&gt;{{cite web|last=Turner|first=Chris|title=World Professional Championship|url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/world.html|work=cajt.pwp.blueyonder.co.uk|publisher=Chris Turner's Snooker Archive|access-date=18. 3. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20130416080933/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/world.html|archive-date=16. 4. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
|-style=&quot;background:#dfe2e9;&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 11.
| [[UK Championship 2001 (snuker)|2001]].
| UK Championship &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
| {{ZD|IRS}} [[Ken Doherty]]
| align=&quot;center&quot;|10–1
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner UK&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 12.
| 2003.
| [[Malta Cup|European Open]]
| {{ZD|ŠKO}} [[Stephen Hendry]]
| align=&quot;center&quot;|9–6
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Europe&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 13.
| 2003.
| [[Irish Masters (snuker)|Irish Masters]]
| {{ZD|ŠKO}} [[John Higgins (snuker)|John Higgins]]
| align=&quot;center&quot;|10–9
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Irish Masters&quot;&gt;{{cite web|last=Turner|first=Chris|title=Irish Masters|url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/irishmast.html|work=cajt.pwp.blueyonder.co.uk|publisher=Chris Turner's Snooker Archive|access-date=18. 3. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120216155735/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/irishmast.html|archive-date=16. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
|-
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 5.
| 2003.
| [[British Open (snuker)|British Open]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ŠKO}} [[Stephen Hendry]]
| align=&quot;center&quot;|6–9
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner British Open&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 14.
| [[Welsh Open 2004 (snuker)|2004]].
| [[Welsh Open (snuker)|Welsh Open]]
| {{ZD|ENG}} [[Steve Davis]]
| align=&quot;center&quot;|9–8
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Welsh&quot;&gt;{{cite web|last=Turner|first=Chris|title=Welsh Open|url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/welshopen.html|work=cajt.pwp.blueyonder.co.uk|publisher=Chris Turner's Snooker Archive|access-date=18. 3. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120216155616/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/welshopen.html|archive-date=16. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
|- style=&quot;background:#e5d1cb;&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 15.
| [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2004.|2004.]]
| Svjetsko prvenstvo &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ŠKO}} [[Graeme Dott]]
| align=&quot;center&quot;|18–8
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner WSC&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 16.
| [[Grand Prix 2004 (snuker)|2004]].
| [[Grand Prix (snuker)|Grand Prix]]
| {{ZD|ENG}} [[Ian McCulloch (snuker)|Ian McCulloch]]
| align=&quot;center&quot;|9–5
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner GP&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 17.
| [[Welsh Open 2005 (snuker)|2005]].
| Welsh Open &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ŠKO}} [[Stephen Hendry]]
| align=&quot;center&quot;|9–8
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Welsh&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 18.
| [[Irish Masters 2005 (snuker)|2005]].
| Irish Masters &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| {{ZD|WAL}} [[Matthew Stevens]]
| align=&quot;center&quot;|10–8
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Irish Masters&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 6.
| [[Grand Prix 2005 (snuker)|2005]].
| Grand Prix &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ŠKO}} [[John Higgins (snuker)|John Higgins]]
| align=&quot;center&quot;|2–9
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner GP&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 7.
| [[Northern Ireland Trophy 2006.|2006]].
| [[Northern Ireland Trophy]]
| {{ZD|KIN}} [[Ding Junhui]]
| align=&quot;center&quot;|6–9
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner NIT&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 8.
| [[Grand Prix 2007 (snuker)|2007]].
| Grand Prix &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
| {{ZD|HK}} [[Marco Fu]]
| align=&quot;center&quot;|6–9
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner GP&quot;/&gt;
|-style=&quot;background:#dfe2e9;&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 19.
| [[UK Championship 2007 (snuker)|2007]].
| UK Championship &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ŠKO}} [[Stephen Maguire]]
| align=&quot;center&quot;|10–2
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner UK&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 9.
| [[Welsh Open 2008 (snuker)|2008]].
| Welsh Open
| {{ZD|ENG}} [[Mark Selby]]
| align=&quot;center&quot;|8–9
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Welsh&quot;/&gt;
|- style=&quot;background:#e5d1cb;&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 20.
| [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2008.|2008.]]
| Svjetsko prvenstvo &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ENG}} [[Allister Carter|Ali Carter]]
| align=&quot;center&quot;|18–8
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner WSC&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 21.
| [[Northern Ireland Trophy 2008.|2008]].
| Northern Ireland Trophy
| {{ZD|ENG}} [[Dave Harold]]
| align=&quot;center&quot;|9–3
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner NIT&quot;&gt;{{cite web|last=Turner|first=Chris|title=Northern Ireland Trophy|url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/nit.html|work=cajt.pwp.blueyonder.co.uk|publisher=Chris Turner's Snooker Archive|access-date=11. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120216160048/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/nit.html|archive-date=16. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
|-
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 10.
| [[Shanghai Masters 2008 (snuker)|2008]].
| [[Shanghai Masters (snuker)|Shanghai Masters]]
| {{ZD|ENG}} [[Ricky Walden]]
| align=&quot;center&quot;|8–10
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner China&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 22.
| [[Shanghai Masters 2009 (snuker)|2009]].
| Shanghai Masters
| {{ZD|KIN}} [[Liang Wenbo]]
| align=&quot;center&quot;|10–5
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner China&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 11.
| [[Grand Prix 2010 (snuker)|2010.]]
| [[World Open]]{{Napomena|'''''World Open''''' je nastavak '''''Grand Prixa''''', ali u drugačijem formatu.}} &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
| {{ZD|AUS}} [[Neil Robertson (snuker)|Neil Robertson]]
| align=&quot;center&quot;|1–5
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web|last=Turner|first=Chris|title=World Open|url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/worldopen.html|work=cajt.pwp.blueyonder.co.uk|publisher=Chris Turner's Snooker Archive|access-date=11. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120313150027/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/worldopen.html|archive-date=13. 3. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 23.
| [[German Masters 2012.|2012.]]
| German Masters &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ŠKO}} [[Stephen Maguire]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|9–7
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref name=&quot;GM 2012.&quot;&gt;{{cite web|title=2012 PartyPoker.net German Masters results|url=http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0,,13165~2204254,00.html|work=worldsnooker.com|publisher=WPBSA|access-date=1. 2. 2012|archive-date=16. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111016201933/http://www.worldsnooker.com/page/NewsArticles/0%2C%2C13165~2204254%2C00.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#e5d1cb;&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 24.
| [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2012.|2012.]]
| Svjetsko prvenstvo &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ENG}} [[Allister Carter|Ali Carter]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|18–11
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref name=&quot;SP 2013.&quot;&gt;[http://www.bbc.co.uk/sport/0/snooker/17678310 Rezultati sa SP 2012] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120509012911/http://www.bbc.co.uk/sport/0/snooker/17678310 |date=9. 5. 2012 }}, ''BBC Sport''.&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#e5d1cb;&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 25.
| [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2013.|2013.]]
| Svjetsko prvenstvo &lt;small&gt;(5)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ENG}} [[Barry Hawkins]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|18–12
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref name=&quot;Buda SP 2013.&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SP 2013.&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 26.
| [[Welsh Open 2014 (snuker)|2014.]]
| Welsh Open &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
| {{ZD|KIN}} [[Ding Junhui]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|9–3
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web|title=BetVictor Welsh Open (2014)|url=http://www.snooker.org/res/index.asp?event=294|publisher=Snooker.org|access-date=9. 2. 2014}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#e5d1cb;&quot;
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 12.
| [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2014.|2014.]]
| Svjetsko prvenstvo
| {{ZD|ENG}} [[Mark Selby]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|14–18
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web|title=World Snooker Championship 2014: Schedule and results|url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/27073924|publisher=BBC Sport|access-date=17. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#dfe2e9;&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 27.
| [[UK Championship 2014 (snuker)|2014.]]
| [[UK Championship (snuker)|UK Championship]] &lt;small&gt;(5)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ENG}} [[Judd Trump]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 10–9
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref name=&quot;Snooker.org&quot;&gt;{{cite web|title=Coral UK Championship (2014) |url=http://www.snooker.org/res/index.asp?event=353 |publisher=Snooker.org |access-date=7. 12. 2014}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 28.
| [[Welsh Open 2016 (snuker)|2016.]]
| Welsh Open &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
| {{ZD|AUS}} [[Neil Robertson (snuker)|Neil Robertson]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|9–5
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web|title=BetVictor Welsh Open (2016)|url=http://www.snooker.org/res/index.asp?event=427|publisher=Snooker.org|access-date=22. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 13.
| [[European Masters 2016.|2016.]]
| [[European Masters (snuker)|European Masters]]
| {{ZD|ENG}} [[Judd Trump]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|8–9
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web|title=European Masters (2016)|url=http://www.snooker.org/res/index.asp?event=511|publisher=Snooker.org|access-date=9. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#dfe2e9;&quot;
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 14.
| [[UK Championship 2016 (snuker)|2016.]]
| [[UK Championship (snuker)|UK Championship]]
| {{ZD|ENG}} [[Mark Selby]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|7–10
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Betway UK Championship (2016) |url= http://www.snooker.org/res/index.asp?event=526|publisher=Snooker.org|access-date=5. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 29.
| [[English Open 2017 (snuker)|2017.]]
| [[English Open (snuker)|English Open]]
| {{ZD|ENG}} [[Kyren Wilson]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|9–2
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Dafabet English Open (2017)|url=http://www.snooker.org/res/index.asp?event=627 |publisher= Snooker.org |access-date=23. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 30.
| [[Shanghai Masters 2017 (snuker)|2017.]]
| [[Shanghai Masters (snuker)|Shanghai Masters]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ENG}} [[Judd Trump]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|10–3
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Juss Sports Shanghai Masters (2017)|url=http://www.snooker.org/res/index.asp?event=692 |publisher= Snooker.org|access-date=18. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#dfe2e9;&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 31.
| [[UK Championship 2017 (snuker)|2017.]]
| [[UK Championship (snuker)|UK Championship]] &lt;small&gt;(6)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ENG}} [[Shaun Murphy]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|10–5
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Betway UK Championship (2017)|url=http://www.snooker.org/res/index.asp?event=624 |publisher= Snooker.org|access-date=10. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 32.
| [[World Grand Prix 2018 (snuker)|2018.]]
| [[World Grand Prix (snuker)|World Grand Prix]]
| {{ZD|KIN}} [[Ding Junhui]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|10–3
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ladbrokes World Grand Prix (2018)|url=http://www.snooker.org/res/index.asp?event=631 |publisher= Snooker.org|access-date=25. 2. 2018}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 33.
| [[Players Championship 2018 (snuker)|2018.]]
| [[Players Championship (snuker)|Players Championship]]
| {{ZD|ENG}} [[Shaun Murphy]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|10–4
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ladbrokes Players Championship (2018)|url=http://www.snooker.org/res/index.asp?event=633 |publisher= Snooker.org|access-date=25. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 15.
| [[Northern Ireland Open 2018.|2018.]]
| [[Northern Ireland Open (snuker)|Northern Ireland Open]]
| {{ZD|ENG}} [[Judd Trump]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|7–9
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |title= BetVictor Northern Ireland Open (2018) |url= http://www.snooker.org/res/index.asp?event=712 |website= Snooker.org |access-date= 19. 11. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20181125212005/http://www.snooker.org/res/index.asp?event=712 |archive-date= 25. 11. 2018 |url-status= live}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#dfe2e9;&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 34.
| [[UK Championship 2018 (snuker)|2018.]]
| [[UK Championship (snuker)|UK Championship]] &lt;small&gt;(7)&lt;/small&gt;
| {{ZD|SJI}} [[Mark Allen (snuker)|Mark Allen]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|10–6
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |title= Betway UK Championship (2018) |url= http://www.snooker.org/res/index.asp?event=729 |website= Snooker.org |access-date= 10. 12. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20181122022447/http://www.snooker.org/res/index.asp?event=729 |archive-date= 22. 11. 2018 |url-status= live}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 35.
| [[Players Championship 2019 (snuker)|2019.]]
| [[Players Championship (snuker)|Players Championship]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| {{ZD|AUS}} [[Neil Robertson (snuker)|Neil Robertson]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|10–4
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |title= Coral Players Championship (2019) |url= http://www.snooker.org/res/index.asp?event=744 |website= Snooker.org |access-date= 11. 3. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190308170952/http://www.snooker.org/res/index.asp?event=744 |archive-date= 8. 3. 2019|url-status= live}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 36.
| [[Tour Championship 2019.|2019.]]
| [[Tour Championship (snuker)|Tour Championship]]
| {{ZD|AUS}} [[Neil Robertson (snuker)|Neil Robertson]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|13–11
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |title= Coral Tour Championship (2019) |url= http://www.snooker.org/res/index.asp?event=750 |website= Snooker.org |access-date= 25. 3. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190325202057/http://www.snooker.org/res/index.asp?event=750 |archive-date= 25. 3. 2019 |url-status= live}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 16.
| [[Northern Ireland Open 2019.|2019.]]
| [[Northern Ireland Open (snuker)|Northern Ireland Open]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ENG}} {{sortname|Judd|Trump}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|7–9
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |title= 19.com Northern Ireland Open (2019) |url=http://www.snooker.org/res/index.asp?event=847 |website= Snooker.org |access-date= 17. 11. 2019}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#E5D1CB;&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 37.
| [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2020.|2020.]]
| [[Svjetsko prvenstvo u snukeru|Svjetsko prvenstvo]] &lt;small&gt;(6)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ENG}} [[Kyren Wilson]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 18–8
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |title= Betfred World Championship 2020 |url=http://www.snooker.org/res/index.asp?event=842 |website= Snooker.org |access-date= 2. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 17.
| [[Northern Ireland Open 2020.|2020.]]
| [[Northern Ireland Open (snuker)|Northern Ireland Open]] &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ENG}} [[Judd Trump]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|7–9
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |title= Matchroom.live Northern Ireland Open 2020 |url= http://www.snooker.org/res/index.asp?event=1044 |website= Snooker.org |access-date= 2. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 18.
| [[Scottish Open 2020 (snuker)|2020.]]
| [[Scottish Open (snuker)|Scottish Open]]
| {{ZD|ENG}} [[Mark Selby]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|3–9
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://wst.tv/selby-storms-to-scottish-open-title/ |title= Selby Storms to Scottish Open Title |publisher= World Snooker Tour |date= 13. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 19.
| [[Welsh Open 2021 (snuker)|2021.]]
| [[Welsh Open (snuker)|Welsh Open]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| {{ZD|SJI}} [[Jordan Brown (snuker)|Jordan Brown]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|8–9
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://wst.tv/brown-downs-rocket-to-land-maiden-title/ |title= Brown Downs Rocket to Land Maiden Title |website= World Snooker Tour |date= 21. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 20.
| [[Players Championship 2021 (snuker)|2021.]]
| [[Players Championship (snuker)|Players Championship]]
| {{ZD|ŠKO}} [[John Higgins (snuker)|John Higgins]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|3–10
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://wst.tv/wonderful-higgins-thrashes-osullivan/ |title= Wonderful Higgins Thrashes O'Sullivan |website= World Snooker Tour |date= 28. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 21.
| [[Tour Championship 2021.|2021.]]
| [[Tour Championship (snuker)|Tour Championship]]
| {{ZD|AUS}} [[Neil Robertson (snuker)|Neil Robertson]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4–10
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://wst.tv/relentless-robertson-storms-to-tour-title/ |title= Relentless Robertson Storms To Tour Title |website= World Snooker Tour |date= 28. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 38.
| [[World Grand Prix 2021 (snuker)|2021.]]
| [[World Grand Prix (snuker)|World Grand Prix]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| {{ZD|AUS}} [[Neil Robertson (snuker)|Neil Robertson]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|10–8
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |date= 19. 12. 2021 |title= Ronnie O'Sullivan Produces Stirring Evening Fightback To Beat Neil Robertson To Win Final |url= https://www.eurosport.co.uk/snooker/world-grand-prix/2021-2022/world-grand-prix-2021-ronnie-o-sullivan-fights-back-twice-to-level-final-at-4-4-against-neil-roberts_sto8679219/story.shtml |url-status= live |work= [[Eurosport]]}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 22.
| [[European Masters 2022.|2022.]]
| [[European Masters (snuker)|European Masters]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| {{ZD|KIN}} [[Fan Zhengyi]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|9–10
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |title= BetVictor European Masters (2022) |url= http://www.snooker.org/res/index.asp?event=1141 |website= Snooker.org |access-date= 4. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#E5D1CB;&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 39.
| [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2022.|2022.]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u snukeru|Svjetsko prvenstvo]] &lt;small&gt;(7)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ENG}} [[Judd Trump]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|18–13
| style=&quot;text-align:center;&quot;| &lt;ref name=SeventhWorldTitle/&gt;
|}
|}
{{Napomene}}

=== Manji rangirni turniri: 6 (3–3) ===
{| class=&quot;sortable wikitable&quot;
|-
|width=&quot;80&quot;|'''Ishod'''
|width=&quot;20&quot;|'''Br.'''
|width=&quot;50&quot;|'''Godina'''
|width=&quot;250&quot;|'''Turnir'''
|width=&quot;200&quot;|'''Protivnik u finalu'''
| align=&quot;center&quot; width=&quot;50&quot;|'''Rezultat'''
|width=&quot;30&quot;|'''Ref.'''
|-
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 1.
| 2010.
| [[Players Tour Championship 2010/2011 - 4. turnir]]
| {{ZD|ENG}} [[Barry Pinches]]
| align=&quot;center&quot;|3–4
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web|last=Turner|first=Chris|title=PTC|url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/ptc.html|work=cajt.pwp.blueyonder.co.uk|publisher=Snukerska arhiva Chrisa Turnera|access-date=11. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120216160355/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/ptc.html|archive-date=16. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 1.
| 2011.
| [[Players Tour Championship 2011/2012 - 1. turnir]]
| {{ZD|ENG}} [[Joe Perry (snuker)|Joe Perry]]
| align=&quot;center&quot;|4–0
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;PTC 1 2011/2012&quot;&gt;{{cite web|title=Players Tour Championship Event One (2011)|url=http://www.snooker.org/res/index.asp?event=73|publisher=WWW Snooker|access-date=22. 6. 2011}}&lt;/ref&gt; 
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 2.
| 2011.
| [[Players Tour Championship 2011/2012 - 7. turnir]]
| {{ZD|WAL}} [[Matthew Stevens]]
| align=&quot;center&quot;|4–2
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;PTC7 2011.&quot;&gt;{{cite web|title=Players Tour Championship Event Seven (2011)|url=http://snooker.org/res/index.asp?event=80|publisher=WWW Snooker|access-date=13. 9. 2011}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 2.
| 2011.
| [[Players Tour Championship 2011/2012 - 9. turnir|Antwerpen Open]]
| {{ZD|ENG}} [[Judd Trump]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|3–4
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref name=&quot;Antwerpen Open&quot;&gt;{{cite web|title=Players Tour Championship Event Nine (2011)|url=http://snooker.org/res/index.asp?event=82|publisher=WWW Snooker|access-date=24. 10. 2011}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 3.
| [[European Tour 2013/2014 - 4. turnir|2013.]]
| [[Paul Hunter Classic]]
| {{ZD|SJI}} [[Gerard Greene]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4–0
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref name=&quot;2013 Paul Hunter Classic&quot;&gt;{{cite web|title=European Tour Event Four (2013)|url=http://snooker.org/res/index.asp?event=269|publisher=Snooker.org|access-date=29. 7. 2013}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 3.
| [[European Tour 2013/2014 - 7. turnir|2013]]
| [[Antwerp Open (snuker)|Antwerp Open]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ENG}} [[Mark Selby]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|3–4
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref name=&quot;2013 Antwerp Open&quot;&gt;{{cite web|title=European Tour Event Seven (2013)|url=http://www.snooker.org/res/index.asp?event=279|publisher=Snooker.org|access-date=11. 11. 2013}}&lt;/ref&gt;
|}

=== Nerangirni turniri: 52 (34–18) ===
{| 
| valign=top width=40% align=left |
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=&quot;#eeeeee&quot;
|'''Legenda'''
|- bgcolor=&quot;ffffcc&quot;
| Masters (7–6)
|- style=&quot;background:#ffe6cc;&quot;
| Šampion šampiona (3–2)
|- bgcolor=&quot;d0f0c0&quot;
| Premijer liga (10–1){{Napomena|O'Sullivan je ''Premijer ligu'' osvojio 10 puta, ali se u izdanju za [[Premijer liga 2011 (snuker)|2011.]] nije igralo po standardnim pravilima snukera.}}
|-
| Ostala (14–9)
|}

{| class=&quot;sortable wikitable&quot;
|-
|width=&quot;80&quot;|'''Ishod'''
|width=&quot;20&quot;|'''Br.'''
|width=&quot;50&quot;|'''Godina'''
|width=&quot;250&quot;|'''Turnir'''
|width=&quot;200&quot;|'''Protivnik u finalu'''
| align=&quot;center&quot; width=&quot;50&quot;|'''Rezultat'''
|width=&quot;30&quot;|'''Ref.'''
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 1.
| 1993.
| Nescafé Extra Challenge
| {{ZD|TAJ}} [[James Wattana]]
| align=&quot;center&quot;|{{Napomena|I O'Sullivan i Wattana imali su po dvije pobjede, ali je O'Sullivan imao bolju frejm-razliku (na turniru su učestvovala četiri igrača, a igralo se po liga-sistemu).}}
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Misc 3&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 2.
| 1993.
| [[Kvalifikacijski turnir za &quot;Masters&quot; (snuker)|Benson &amp; Hedges Championship]]
| {{ZD|ŠKO}} [[John Lardner]]
| align=&quot;center&quot;|9–6
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web|last=Turner|first=Chris|title=Benson &amp; Hedges Championship, Masters Qualifying Tournament|url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/masqual.html|work=cajt.pwp.blueyonder.co.uk|publisher=Chris Turner's Snooker Archive|access-date=11. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120216155348/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/masqual.html|archive-date=16. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 3.
| [[Scottish Masters 1993.|1993.]]
| [[Scottish Masters 1993.|Scottish Masters Challenge]]
| {{ZD|ŠKO}} [[John Higgins (snuker)|John Higgins]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|6–5
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref name=&quot;The Guardian&quot;&gt;{{cite book |title= The Guardian (22 September 1993), Guardian News Agency, str. 16}}&lt;/ref&gt;
|- bgcolor=&quot;ffffcc&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 4.
| [[Masters 1995 (snuker)|1995.]]
| [[Masters (snuker)|Masters]]
| {{ZD|ŠKO}} [[John Higgins (snuker)|John Higgins]]
| align=&quot;center&quot;|9–3
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Masters&quot;&gt;{{cite web|last=Turner|first=Chris|title=The Masters|url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/masters.html|work=cajt.pwp.blueyonder.co.uk|publisher=Chris Turner's Snooker Archvie|access-date=18. 3. 2011|archive-date=7. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120107160419/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/masters.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffa07a&quot;|Finalist
| 1.
| 1995.
| [[Tenball]]
| {{ZD|ENG}} [[Jimmy White]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1–3
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref name=&quot;info&quot;&gt;{{cite web |title= Wildcat Lanes and Game Center |website= weber.edu |access-date= 23. 5. 2018 |url= http://departments.weber.edu/wildcatlanes/billiards/rules/ten.htm |url-status= bot: unknown |archive-url= https://web.archive.org/web/20141114022246/http://departments.weber.edu/wildcatlanes/billiards/rules/ten.htm |archive-date= 14. 11. 2014}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 5.
| 1996.
| [[Champions Cup (snuker)|Charity Challenge]]
| {{ZD|ŠKO}} [[John Higgins (snuker)|John Higgins]]
| align=&quot;center&quot;|9–6
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Charity/Champions&quot;&gt;{{cite web|last=Turner|first=Chris|title=Liverpool Victoria Charity Challenge, Champions Sup|url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/champcup.html|work=cajt.pwp.blueyonder.co.uk|publisher=Chris Turner's Snooker Archive|access-date=11. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120313150035/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/champcup.html|archive-date=13. 3. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
|- bgcolor=&quot;ffffcc&quot;
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 2.
| [[Masters 1996 (snuker)|1996.]]
| Masters
| {{ZD|ŠKO}} [[Stephen Hendry]]
| align=&quot;center&quot;|5–10
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Masters&quot;/&gt;
|- 
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 3.
| 1997.
| [[Champions Cup (snuker)|Charity Challenge]]
| {{ZD|ŠKO}} [[Stephen Hendry]]
| align=&quot;center&quot;|8–9
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Charity/Champions&quot;/&gt;
|- bgcolor=&quot;ffffcc&quot;
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 4.
| [[Masters 1997 (snuker)|1997.]]
| Masters &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ENG}} [[Steve Davis]]
| align=&quot;center&quot;|8–10
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Masters&quot;/&gt;
|- bgcolor=&quot;d0f0c0&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 6.
| 1997.
| [[Premijer liga (snuker)|Evropska liga]]
| {{ZD|ŠKO}} [[Stephen Hendry]]
| align=&quot;center&quot;|10–8
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner League&quot;&gt;{{cite web|last=Turner|first=Chris|title=Premier / Matchroom League|url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/league.html|work=cajt.pwp.blueyonder.co.uk|publisher=Chris Turner's Snooker Archvie|access-date=18. 3. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120216154905/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/league.html|archive-date=16. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 7.
| 1997.
| Riley Superstar International
| {{ZD|ENG}} [[Jimmy White]]
| align=&quot;center&quot;|5–3
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Misc 3&quot;/&gt;
|- 
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 5.
| 1998.
| [[Champions Cup (snuker)|Charity Challenge]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ŠKO}} [[John Higgins (snuker)|John Higgins]]
| align=&quot;center&quot;|8–9
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Charity/Champions&quot;/&gt;
|- 
| style=&quot;background:#FF2800;&quot;|Diskvalificiran
| {{Napomena|O'Sullivanu je oduzeta titula zbog pozitivnog testa na marihuanu nakon pobjede 9–3.}}
| 1998.
| [[Irish Masters (snuker)|Irish Masters]]
| {{ZD|IRS}} [[Ken Doherty]]
| align=&quot;center&quot;|9–3
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Irish Masters&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 8.
| 1998.
| [[Scottish Masters (snuker)|Scottish Masters]]
| {{ZD|ŠKO}} [[John Higgins (snuker)|John Higgins]]
| align=&quot;center&quot;|9–7
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Sco Masters&quot;&gt;{{cite web|last=Turner|first=Chris|title=Scottish Masters|url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/scotmast.html|work=cajt.pwp.blueyonder.co.uk|publisher=Chris Turner's Snooker Archive|access-date=18. 3. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120216155901/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/scotmast.html|archive-date=16. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
|- 
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 6.
| 1999.
| [[Champions Cup (snuker)|Charity Challenge]] &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ŠKO}} [[John Higgins (snuker)|John Higgins]]
| align=&quot;center&quot;|4–9
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Charity/Champions&quot;/&gt;
|- 
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 7.
| 1999.
| Millenium Cup
| {{ZD|ENG}} [[Stephen Lee (snuker)|Stephen Lee]]
| align=&quot;center&quot;|2–7
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Misc 3&quot;&gt;{{cite web|last=Turner|first=Chris|title=Other Non-Ranking and Invitational Events (First held 1990–1999)|url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/misc3.html|work=cajt.pwp.blueyonder.co.uk|publisher=Chris Turner's Snooker Archive|access-date=18. 3. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120216160441/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/misc3.html|archive-date=16. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 9.
| 2000.
| [[Champions Cup (snuker)|Champions Cup]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| {{ZD|WAL}} [[Mark Williams (snuker)|Mark Williams]]
| align=&quot;center&quot;|7–5
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Charity/Champions&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 10.
| 2000.
| [[Scottish Masters (snuker)|Scottish Masters]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ŠKO}} [[Stephen Hendry]]
| align=&quot;center&quot;|9–6
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Sco Masters&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 11.
| 2001.
| [[Irish Masters (snuker)|Irish Masters]]
| {{ZD|ŠKO}} [[Stephen Hendry]]
| align=&quot;center&quot;|9–8
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Irish Masters&quot;/&gt;
|- bgcolor=&quot;d0f0c0&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 12.
| [[Premijer liga 2001 (snuker)|2001.]]
| [[Premijer liga (snuker)|Premijer liga]]{{Napomena|'''''Premijer liga''''' je nastavak '''''Evropske lige'''''.}} &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ŠKO}} [[Stephen Hendry]]
| align=&quot;center&quot;|9–7
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner League&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 8.
| 2001.
| [[Scottish Masters]]
| {{ZD|ŠKO}} [[John Higgins (snuker)|John Higgins]]
| align=&quot;center&quot;|6–9
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Sco Masters&quot;/&gt;
|- bgcolor=&quot;d0f0c0&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 13.
| [[Premijer liga 2002 (snuker)|2002.]]
| Premijer liga &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ŠKO}} [[John Higgins (snuker)|John Higgins]]
| align=&quot;center&quot;|9–4
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner League&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 14.
| 2002.
| [[Scottish Masters]] &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ŠKO}} [[John Higgins (snuker)|John Higgins]]
| align=&quot;center&quot;|9–4
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Sco Masters&quot;/&gt;
|- bgcolor=&quot;ffffcc&quot;
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 9.
| [[Masters 2004 (snuker)|2004.]]
| Masters &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ENG}} [[Paul Hunter]]
| align=&quot;center&quot;|9–10
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Masters&quot;/&gt;
|- bgcolor=&quot;ffffcc&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 15.
| [[Masters 2005 (snuker)|2005.]]
| Masters &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ŠKO}} [[John Higgins (snuker)|John Higgins]]
| align=&quot;center&quot;|10–3
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Masters&quot;/&gt;
|- bgcolor=&quot;d0f0c0&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 16.
| [[Premijer liga 2005 (snuker, 2004/2005)|2005.]]
| Premijer liga &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
| {{ZD|WAL}} [[Mark Williams (snuker)|Mark Williams]]
| align=&quot;center&quot;|6–0
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner League&quot;/&gt;
|- bgcolor=&quot;d0f0c0&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 17.
| [[Premijer liga 2005 (snuker, 2005/2006)|2005.]]
| Premijer liga &lt;small&gt;(5)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ŠKO}} [[Stephen Hendry]]
| align=&quot;center&quot;|6–0
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner League&quot;/&gt;
|- bgcolor=&quot;ffffcc&quot;
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 10.
| [[Masters 2006 (snuker)|2006]].
| Masters &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ŠKO}} [[John Higgins (snuker)|John Higgins]]
| align=&quot;center&quot;|9–10
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Masters&quot;/&gt;
|- bgcolor=&quot;d0f0c0&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 18.
| [[Premijer liga 2006 (snuker)|2006]].
| Premijer liga &lt;small&gt;(6)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ENG}} [[Jimmy White]]
| align=&quot;center&quot;|7–0
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner League&quot;/&gt;
|- bgcolor=&quot;ffffcc&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 19.
| [[Masters 2007 (snuker)|2007]].
| Masters &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
| {{ZD|KIN}} [[Ding Junhui]]
| align=&quot;center&quot;|10–3
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Masters&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 20.
| [[Irish Masters 2007 (snuker)|2007]].
| Irish Masters &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ENG}} [[Barry Hawkins]]
| align=&quot;center&quot;|9–1
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/sport/2007/mar/12/snooker.sport |title=O'Sullivan smashes 147 on way to Irish Masters title |publisher=guardian.co.uk |access-date=8. 3. 2010 | location=London | first=David | last=Hendon | date=12. 3. 2007}}&lt;/ref&gt;
|- bgcolor=&quot;d0f0c0&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 21.
| [[Premijer liga 2007 (snuker)|2007]].
| Premijer liga &lt;small&gt;(7)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ŠKO}} [[John Higgins (snuker)|John Higgins]]
| align=&quot;center&quot;|7–4
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner League&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 22.
| 2008.
| Hamm Invitational
| {{ZD|ENG}} [[Barry Hawkins]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 6–2
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{YouTube|id=GywIeQCYWQ0|title=Rocket Hits Hamm!}}&lt;/ref&gt;
|- bgcolor=&quot;d0f0c0&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 23.
| [[Premijer liga 2008 (snuker)|2008]].
| Premijer liga &lt;small&gt;(8)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ENG}} [[Mark Selby]]
| align=&quot;center&quot;|7–2
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner League&quot;/&gt;
|-
|- bgcolor=&quot;ffffcc&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 24.
| [[Masters 2009 (snuker)|2009]].
| Masters &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ENG}} [[Mark Selby]]
| align=&quot;center&quot;|10–8
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Masters&quot;/&gt;
|- bgcolor=&quot;d0f0c0&quot;
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 11.
| [[Premijer liga 2009 (snuker)|2009]].
| Premijer liga
| {{ZD|ENG}} [[Shaun Murphy]]
| align=&quot;center&quot;|3–7
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner League&quot;/&gt;
|- bgcolor=&quot;ffffcc&quot;
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 12.
| [[Masters 2010 (snuker)|2010]].
| Masters &lt;small&gt;(5)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ENG}} [[Mark Selby]]
| align=&quot;center&quot;|9–10
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Masters&quot;/&gt;
|- bgcolor=&quot;d0f0c0&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 25.
| [[Premijer liga 2010 (snuker)|2010.]]
| Premijer liga &lt;small&gt;(9)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ENG}} [[Shaun Murphy]]
| align=&quot;center&quot;|7–1
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner League&quot;/&gt;
|- style=&quot;background:#d0f0c0;&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 26.
| [[Premijer liga 2011 (snuker)|2011.]]
| Premijer liga &lt;small&gt;(10)&lt;/small&gt;
| {{ZD|KIN}} [[Ding Junhui]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 7–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner League&quot; /&gt;
|- style=&quot;background:#ffe6cc;&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 27.
| [[Šampion šampiona 2013 (snuker)|2013.]]
| [[Šampion šampiona]]
| {{ZD|ENG}} [[Stuart Bingham]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|10–8
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref name=&quot;2013 Champion of Champions&quot;&gt;{{cite web|title=888casino Champion of Champions (2013)|url=http://snooker.org/res/index.asp?event=280|publisher=Snooker.org|access-date=23. 11. 2013}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#ffc;&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 28.
| [[Masters 2014 (snuker)|2014.]]
| Masters &lt;small&gt;(5)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ENG}} [[Mark Selby]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|10–4
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Masters snooker 2014: Scores, results and schedule|url=http://www.bbc.com/sport/0/snooker/25622912|publisher=BBC Sport|access-date=15. 1. 2014|archive-date=18. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140118185944/http://www.bbc.com/sport/0/snooker/25622912|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#ffe6cc;&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 29.
| [[Šampion šampiona 2014.|2014.]]
| [[Šampion šampiona]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ENG}} [[Judd Trump]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 10–7
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Dafabet Champion of Champions (2014)|url=http://snooker.org/res/index.asp?event=352|publisher=Snooker.org|access-date=10. 11. 2014}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 13.
| [[World Grand Prix 2015 (snuker)|2015.]]
| [[World Open (snuker)|World Grand Prix]]
| {{ZD|ENG}} {{sortname|Judd|Trump}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|7–10
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web|title=888.com World Grand Prix (2015)|url=http://snooker.org/res/index.asp?event=372|publisher=Snooker.org|access-date=22. 3. 2015}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#ffc;&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 30.
| [[Masters 2016 (snuker)|2016.]]
| [[Masters (snuker)|Masters]] &lt;small&gt;(6)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ENG}} {{sortname|Barry|Hawkins}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|10–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Dafabet Masters (2016)|url=http://www.snooker.org/res/index.asp?event=417|publisher=Snooker.org|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 14.
| [[Championship League 2016 (snuker)|2016.]]
| [[Championship League (snuker)|Championship League]]
| {{ZD|ENG}} [[Judd Trump]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–3
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Championship League - Winners' Group (2016)|url=http://www.snooker.org/res/index.asp?event=431|publisher=Snooker.org|access-date=3. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#ffe6cc;&quot;
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 15.
| [[Šampion šampiona 2016.|2016.]]
| [[Šampion šampiona]]
| {{ZD|ŠKO}} [[John Higgins (snuker)|John Higgins]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|7–10
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Dafabet Champion of Champions (2016) |url= http://www.snooker.org/res/index.asp?event=525|publisher=Snooker.org|access-date=12. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#ffc;&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 31.
| [[Masters 2017 (snuker)|2017.]]
| [[Masters (snuker)|Masters]] &lt;small&gt;(7)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ENG}} [[Joe Perry (snuker)|Joe Perry]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 10–7
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Dafabet Masters (2017) |url= http://www.snooker.org/res/index.asp?event=531|publisher=Snooker.org|access-date=22. 1. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffa07a&quot;|Finalist
| 16.
| [[Hong Kong Masters 2017.|2017.]]
| [[Hong Kong Masters]]
| {{ZD|AUS}} [[Neil Robertson (snuker)|Neil Robertson]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 3–6
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Hong Kong Masters (2017)|url=http://www.snooker.org/res/index.asp?event=657 |publisher= Snooker.org|access-date=24. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#ffe6cc;&quot;
| style=&quot;background:#ffa07a&quot;|Finalist
| 17.
| [[Šampion šampiona 2017.|2017.]]
| [[Šampion šampiona]]
| {{ZD|ENG}} [[Shaun Murphy]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 8–10
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web|title=188BET Champion of Champions (2017)|url=http://www.snooker.org/res/index.asp?event=632 |publisher= Snooker.org|access-date=13. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98;&quot;|Pobjednik
| 32.
| [[Shanghai Masters 2018 (snuker)|2018.]]
| [[Shanghai Masters (snuker)|Shanghai Masters]] &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ENG}} [[Barry Hawkins]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 11–9
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |title= Shanghai Masters (2018) |url= http://www.snooker.org/res/index.asp?event=709 |website= Snooker.org |access-date= 16. 9. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190128172045/http://www.snooker.org/res/index.asp?event=709 |archive-date= 28. 1. 2019 |url-status= live}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#FFE6CC;&quot;
| style=&quot;background:#98FB98;&quot;|Pobjednik
| 33.
| [[Šampion šampiona 2018.|2018.]]
| [[Šampion šampiona]] &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ENG}} [[Kyren Wilson]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 10–9
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |title= ManBetX Champion of Champions (2018) |url= http://www.snooker.org/res/index.asp?event=728 |website= Snooker.org |access-date= 12. 11. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20181106132243/http://www.snooker.org/res/index.asp?event=728 |archive-date= 6. 11. 2018 |url-status= live}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#ffc;&quot;
| style=&quot;background:#ffa07a&quot;|Finalist
| 18.
| [[Masters 2019 (snuker)|2019.]]
| [[Masters (snuker)|Masters]] &lt;small&gt;(6)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ENG}} [[Judd Trump]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 4–10
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |title= Dafabet Masters (2019) |url= http://www.snooker.org/res/index.asp?event=746 |website= Snooker.org |access-date= 21. 1. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190121172823/http://www.snooker.org/res/index.asp?event=746 |archive-date= 21. 1. 2019 |url-status= live}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98;&quot;|Pobjednik
| 34.
| [[Shanghai Masters 2019 (snuker)|2019.]]
| [[Shanghai Masters (snuker)|Shanghai Masters]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
| {{ZD|ENG}} [[Shaun Murphy]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 11–9
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |title= Shanghai Masters (2019) |url= http://www.snooker.org/res/index.asp?event=855 |website= Snooker.org |access-date= 15. 9. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190814101441/http://www.snooker.org/res/index.asp?event=855 |archive-date= 14. 8. 2019 |url-status= live}}&lt;/ref&gt;
|}
|}
{{Napomene}}

=== Ekipna takmičenja: 1 (1–0) ===
{| class=&quot;sortable wikitable&quot;
|-
|width=&quot;80&quot;|'''Ishod'''
|width=&quot;20&quot;|'''Br.'''
|width=&quot;50&quot;|'''Godina'''
|width=&quot;250&quot;|'''Turnir'''
|width=&quot;200&quot;|'''Protivnik u finalu'''
| align=&quot;center&quot; width=&quot;50&quot;|'''Rezultat'''
|width=&quot;30&quot;|'''Ref.'''
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 1.
| 2000.
| [[Kup nacija (snuker)|Kup nacija]] (za {{ZD|ENG}} [[Engleska|Englesku]])
| {{ZD|WAL}} [[Vels]]
| align=&quot;center&quot;|6–4
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web|last=Turner|first=Chris|title=Team Events|url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/team.html|work=cajt.pwp.blueyonder.co.uk|publisher=Chris Turner's Snooker Archive|access-date=18. 3. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120216154912/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/team.html|archive-date=16. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
|}
=== [[Amater]]ska finala: 4 (3–1) ===
{| class=&quot;sortable wikitable&quot;
|-
|width=&quot;80&quot;|'''Ishod'''
|width=&quot;20&quot;|'''Br.'''
|width=&quot;50&quot;|'''Godina'''
|width=&quot;250&quot;|'''Turnir'''
|width=&quot;200&quot;|'''Protivnik u finalu'''
| align=&quot;center&quot; width=&quot;50&quot;|'''Rezultat'''
|width=&quot;30&quot;|'''Ref.'''
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 1.
| 1988.
| Britansko prvenstvo U-16 
| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web|last=Turner|first=Chris|title=Player Profile: Ronnie O'Sullivan|url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/Players/O%27Sullivan.html|work=cajt.pwp.blueyonder.co.uk|publisher=Chris Turner's Snooker Archive|access-date=11. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20130801025709/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/Players/O%27Sullivan.html|archive-date=1. 8. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
|-
| style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Finalist
| 1.
| 1991.
| Englesko amatersko prvenstvo 
| {{ZD|ENG}} Steve Judd
| align=&quot;center&quot;|10–13
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Amateur&quot;&gt;{{cite web|last=Turner|first=Chris|title=Major Amateur Championships|url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/Amateur.html|work=cajt.pwp.blueyonder.co.uk|publisher=Chris Turner's Snooker Archive|access-date=11. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120512004350/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/Amateur.html|archive-date=12. 5. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 2.
| 1991.
| [[IBSF svjetsko prvenstvo u snukeru U-21]]
| {{ZD|BEL}} Patrick Delsemme
| align=&quot;center&quot;|11–4
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;Turner Amateur&quot;/&gt;
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 3.
| 1991.
| Juniorski ''Pot Black''
| {{ZD|IRS}} Declan Murphy
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web|last=Turner|first=Chris|title=Pot Black, Junior Pot Black|url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/PotBlack.html |work= cajt.pwp.blueyonder.co.ukl |publisher= Chris Turner's Snooker Archive |access-date=18. 3. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120216154927/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/PotBlack.html |archive-date= 16. 2. 2012 |url-status= dead}}&lt;/ref&gt; 
|}

=== Varijante snukera: 3 (2–1) ===
{|
|-
|  style=&quot;width:40%; vertical-align:top; text-align:left;&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- style=&quot;background:#eee;&quot;
|'''Legenda'''
|- style=&quot;background:#d0f0c0;&quot;
| ''Premijer liga'' (1–0)
|-
| Ostale (1–1)
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:80px;&quot;|Ishod
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:20px;&quot;|Br.
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:50px;&quot;|Godina
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:250px;&quot;|Turnir
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:200px;&quot;|Protivnik u finalu
! scope=&quot;col&quot;  style=&quot;text-align:center; width:50px;&quot;|Rezultat
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:30px;&quot;|Ref.
|-
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 1.
| [[Power Snooker#Inauguralni turnir|2010.]]
| ''[[Power Snooker]]''
| {{ZD|KIN}} [[Ding Junhui]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|572–258
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Power Snooker|url=http://www.snooker.org/res/index.asp?event=39|publisher=WWW Snooker|access-date=31. 10. 2010}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;background:#ffa07a&quot;|Finalist
| 1.
| [[Power Snooker Masters Trophy 2011.|2011.]]
| ''Power Snooker''
| {{ZD|ENG}} [[Martin Gould]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|258–286
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web |title=2011 Power Snooker Masters |publisher=powersnooker.com |url=http://www.powersnooker.com/event.php |access-date=22. 11. 2011 |archive-url=https://www.webcitation.org/63Oa5qbsg?url=http://www.powersnooker.com/event.php |archive-date=22. 11. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#d0f0c0;&quot;
| style=&quot;background:#98FB98&quot;|Pobjednik
| 2.
| [[Premijer liga 2011 (snuker)|2011.]]
| ''Premijer liga''
| {{ZD|KIN}} [[Ding Junhui]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|7–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Premier League (2011)|url=http://www.snooker.org/res/index.asp?event=107|publisher=WWW Snooker|access-date=1. 8. 2011|archive-url=https://www.webcitation.org/63WBqPau5?url=http://www.snooker.org/res/index.asp?event=107|archive-date=27. 11. 2011|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|}
|}

== Maksimalni brejkovi ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;margin:left;&quot;
|-
!
! Datum
! Protivnik
! Turnir
! Video&lt;!--Molimo da ne stavljate nekompletne snimke.--&gt;
|- 
| 1.
| 21. 4. 1997.
| {{ZD|ENG}} [[Mick Price (snuker)|Mick Price]]
| [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 1997.|Svjetsko prvenstvo]]
| [http://www.youtube.com/watch?v=btmB-p_0QFg]{{Napomena|Ujedno i najbrži maksimalni brejk u historiji.}}
|-
| 2.
| 29. 1. 1999.
| {{ZD|TAJ}} [[James Wattana]]
| ''[[Welsh Open (snuker)|Welsh Open]]''
| [http://www.youtube.com/watch?v=445ZcfGkcB0]
|-
| 3.
| 13. 1. 1999.
| {{ZD|ŠKO}} [[Graeme Dott]]
| ''[[World Open (snuker)|Grand Prix]]''
| [http://www.youtube.com/watch?v=QWAChQVEz4A]
|-
| 4.
| 5. 4. 2000.
| {{ZD|AUS}} [[Quinten Hann]]
| ''[[Scottish Open (snuker)|Scottish Open]]''
| [http://www.youtube.com/watch?v=5RXUBnwwfRo]
|-
| 5.
| 17. 10. 2001.
| {{ZD|ŠKO}} [[Drew Henry]]
| ''LG Cup''
| [http://www.youtube.com/watch?v=CjQ7Kb37JyU]
|-
| 6.
| 22. 4. 2003.
| {{ZD|HK}} [[Marco Fu]]
| [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2003.|Svjetsko prvenstvo]]
| [http://www.youtube.com/watch?v=27K0el0IACw]
|-
| 7.
| 8. 11. 2007.
| {{ZD|ENG}} [[Allister Carter|Ali Carter]]
| ''[[Northern Ireland Trophy]]''
| [http://www.youtube.com/watch?v=8c6Ig1ZeAA0]
|-
| 8.
| 15. 12. 2007.
| {{ZD|ENG}} [[Mark Selby]]
| ''[[UK Championship (snuker)|UK Championship]]''
| [http://www.youtube.com/watch?v=qUa4F6yLFOk]
|-
| 9.
| 28. 4. 2008.
| {{ZD|WAL}} [[Mark Williams (snuker)|Mark Williams]]
| [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2008.|Svjetsko prvenstvo]]
| [http://www.youtube.com/watch?v=V1s9oC5ebFs]
|-
| 10.
| 20. 9. 2010.
| {{ZD|ENG}} [[Mark King (snuker)|Mark King]]
| ''[[World Open (snuker)|World Open]]'' (KV)
| [http://www.youtube.com/watch?v=7We78kb1BeI]
|-
| 11.
| 26. 8. 2011.
| {{ZD|ENG}} [[Adam Duffy]]
| ''[[Players Tour Championship|Paul Hunter Classic]]''
| [http://www.youtube.com/watch?v=uWmcs7sLEpI&amp;]
|-
| 12.
| 2. 3. 2014.
| {{ZD|KIN}} [[Ding Junhui]]
| ''[[Welsh Open 2014 (snuker)|Welsh Open]]''
| [http://www.youtube.com/watch?v=TJdYA2_N4Yo]
|-
| 13.
| 4. 12. 2014.
| {{ZD|ENG}} [[Matthew Selt]]
| ''[[UK Championship 2014 (snuker)|UK Championship]]''
| [http://www.youtube.com/watch?v=DPt9OTHyFjY]

|-
| 14.
| 3. 4. 2018.
| {{ZD|ENG}} [[Elliot Slessor]]
| ''[[China Open (snuker)|China Open]]''
| [https://www.youtube.com/watch?v=yCqhdhOdS14]
|-
| 15.
| 17. 10. 2018.
| {{ZD|ENG}} [[Allan Taylor]]
| ''[[English Open (snuker)|English Open]]''
| [https://www.youtube.com/watch?v=zSz-panKqwE]
|}
{{Napomene}}

== Reference ==
{{refspisak|3}}

== Dodatna literatura ==
* O'Sullivan, Ronnie, Hattenstone, Simon (2004): ''Ronnie: The Autobiography of Ronnie O'Sullivan'', &quot;Orion&quot;, London; {{ISBN|0-7528-5880-7}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Ronnie O'Sullivan}}
{{Portal|Snuker}}
* [http://www.worldsnooker.com/page/PlayersAlphabeticalArticle/0,,13165~2234637,00.html O'Sullivanov profil] na ''World Snookeru''
* [https://web.archive.org/web/20111011142601/http://www.global-snooker.com/Ronnie-OSullivan.asp Profil na ''Global Snookeru'']
* [http://www.cuetracker.net/pages/players.php?ID=18 Rezultati i statistike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140710091140/http://www.cuetracker.net/pages/players.php?ID=18 |date=10. 7. 2014}} na ''Cue Trackeru''

{{Svjetski prvaci u snukeru}}
{{WPBSA brojevi 1}}
{{Top 16 snukeraša}}
{{Snukeraš godine}}
{{Mosconijev kup 1996 - tim Evrope}}
{{Mosconijev kup 1997 - tim Evrope}}

{{DEFAULTSORT:O'Sullivan, Ronnie}}
[[Kategorija:Rođeni 1975.]]
[[Kategorija:Engleski snukeraši]]</text>
      <sha1>fzic0c39r37nitq59vge2sla7i9a80j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>173527</id>
    <revision>
      <id>3426026</id>
      <parentid>3331122</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T10:09:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28618" xml:space="preserve">'''Radovi Filozofskog fakulteta (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija)''' je časopis koji izdaje [[Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]].

Radovi predstavljaju naučni i stručni časopis iz oblasti historije, historije umjetnosti i arheologije. Časopis sadrži prije svega izvorne, stručne i pregledne radove nastavnika, saradnika i studenata Odsjeka za historiju, Katedre za Historiju umjetnosti i Katedre za Arheologiju. Pored toga sadrži i radove i priloge iz navedenih struka i od saradnika iz srodnih institucija izvan [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]. Konceptualno se sastoji od nekoliko rubrika u kojima su izloženi članci, rasprave te prikazi i osvrti. Obično su brojevi posvećeni ranije preminulim zaslužnim djelatnicima Odsjeka, kojima se posvećuje nekoliko tekstova. Radove izdaje Filozofski fakultet u Sarajevu, a izvršni urednik radova je dekan Fakulteta. Radovi Filozofskog fakulteta (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija) dostupni su u elektronskoj formi na stranici Filozofskog fakulteta u Sarajevu. (www.ff-eizdavastvo.ba).

== Radovi knjiga XVI/1 (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija) ==

Prvi broj časopisa objavljen je 2010. Urednica je prof. dr. [[Vesna Mušeta-Aščerić]], sekretar redakcije mr. [[Emir O. Filipović]], dok su redakciju i redakcioni odbor uglavnom sačinjavali uposleni na Odsjeku. Ovaj broj Radova posvećen je povodom 60-godišnjice rođenja i 10-godišnjice smrti prof. dr. [[Ibrahim Tepić|Ibrahima Tepića]] (1947–1997).

Prvi dio Radova predstavljaju izlaganja sa Okruglog stola &quot;Ibrahim Tepić - život i djelo&quot;, održanog 27. novembra 2007. godine. Objavljena su izlaganja:

* [[Srebren Dizdar]] (&quot;Obraćanje na skupu povodom obilježavanja deset godina od smrti prof. dr. Ibrahima Tepića, Sarajevo, 27. 11. 2007. godine&quot;), 
* [[Vesna Mušeta-Aščerić]] (&quot;Prof. dr. Ibrahim Tepić (1947-1997)&quot;), 
* [[Zijad Šehić]] (&quot;Bibliografija radova prof. dr. Ibrahima Tepića&quot; i &quot;Ibrahim Tepić – Trgovina Bosne i Hercegovine od 1856. do 1875. godine&quot;), 
* [[Husnija Kamberović]] (&quot;Osvrt na knjigu Ibrahima Tepića “Bosna i Hercegovina u ruskim izvorima 1856-1878&quot;), 
* [[Ismet Dizdarević]] (&quot;Vrijedno i jedinstveno historiografsko djelo (Ibrahim Tepić: Bosna i Hercegovina u ruskim izvorima 1856-1878,Veselin Masleša, Sarajevo, 1989&quot;), 
* [[Edin Radušić]] (&quot;Osvrt na zbirke izvora “Освободительная борьба народов Боснии и Герцеговины и Россия”), 
* [[Fahd Kasumović]] (&quot;Doprinos prof. dr. Ibrahima Tepića izučavanju socijalne i ekonomske historije Bosne i Hercegovine u 19. stoljeću&quot;), 
* [[Amila Kasumović]] (&quot;Vojno-politički i kulturološki aspekt bosansko-hercegovačke historije pred kraj osmanske uprave: ruski kontekst i interpretacija prof. dr. Ibrahima Tepića&quot;) i 
* [[Emir O. Filipović]] (&quot;Povijesni atlas Bosne i Hercegovine&quot;).

Drugi dio časopisa odnosi se na Članke i rasprave čiji su autori uglavnom nastavnici i saradnici [[Odsjek za historiju|Odsjeka za historiju]], Katedre za Historiju umjetnosti, ali i kolege sa [[Institut za istoriju|Instituta za istoriju]] i [[Orijentalni institut u Sarajevu|Orijentalnog instituta u Sarajevu]], ili pak oni koji su studiranjem ili na neki drugi način vezani za [[Odsjek za historiju]]. To su radovi: 
* [[Enver Imamović]] (&quot;Arheološka topografija Donje Neretve prethistorijskog i antičkog doba&quot;), 
* [[Salmedin Mesihović]](&quot;Dezitijati u rimskoj armiji&quot; i &quot;Značenje željeznih mačeva u procesu razvitka ljudske kulture&quot;), 
* [[Adnan Busuladžić]] (&quot;Prilog poznavanju starokršćanskih svjetiljki iz zbirke Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine&quot;), 
* [[Pejo Ćošković]] (&quot;Četvrt stoljeća historiografije o Crkvi bosanskoj&quot;), 
* [[Esad Kurtović]] (&quot;Bišće i Blagaj u doba vojvode Sandalja Hranića Kosače&quot;), 
* [[Aladin Husić]] (&quot;O imamskoj službi u tvrđavama Bosanskog sandžaka u 15. i prvoj polovini 16. stoljeća&quot;), 
* [[Emir O. Filipović]] (&quot;Lajos Thalloczy i bosanska heraldika&quot;), 
* [[Elma Korić]] (&quot;Sedam godina u Bosni: Mustafa Ali (1570-1577)&quot;), 
* [[Arifa Isaković]] (&quot;Bihaćka krajina u historiografskoj literaturi (16-18. stoljeće)&quot;), 
* [[Haris Dervišević]] (&quot;Zaboravljena baština: Mustafa Sin Omera Mostarac, kaligraf 18. stoljeća&quot;), 
* [[Elvira Bijedić]] (&quot;Uber die Falle von “Vampirismus” in den Balkangebieten des Osmanischen Reiches&quot;), 
* [[Adnan Kadrić]] (&quot;Jedna pjesma na osmanskom turskom jeziku o pobjedi Husein-kapetana Gradaščevića na Kosovu polju 1247. h.g / 1831. godine&quot;), 
* [[Edin Radušić]] (&quot;Uloga Velike Britanije u promjeni državno-pravnog statusa Bosne i Hercegovine 1878. godine&quot;), 
* [[Zijad Šehić]] (&quot;Smrt Socijalističke federativne republike Jugoslavije i bosanska tragedija&quot;), 
* [[Mesud Šadinlija]] (&quot;Počasni nazivi – kolektivna ratna priznanja u Armiji Republike Bosne i Hercegovine&quot;).

U rubrici &quot;Historijska građa&quot; prezentirana je knjiga [[Johann von Asboth|Johanna von Asbotha]] &quot;Život i življenje u Sarajevu&quot; u prijevodu prof. dr. [[Zijad Šehić|Zijada Šehića]]. u ovom broju časopisa date su i biografije nekadašnjih profesora na Odsjeku za historiju prof.dr. [[Ibrahim Karabegović|Ibrahima Karabegovića]], dr. [[Ahmed Aličić|Ahmeda Aličića]], dr. [[Dževad Juzbašić|Dževada Juzbašića]], prof. dr. [[Ibrahim Karabegović|Ibrahima Karabegovića]] i prof. dr. [[Enver Imamović|Envera Imamovića]]. U rubrici &quot;Prikazi i osvrti&quot; nalazi se 15 prikaza novije historiografske produkcije.

== Radovi knjiga XVI/2 (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija) ==

Drugi broj Radova Filozofskog fakulteta (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija), objavljen je 2012. Urednik je prof. dr. [[Esad Kurtović]], a sekretar mr. [[Emir O. Filipović]]. Sastoji se od uobičajenih rubrika sa radovima saradnika, prije svega historičara, historičara umjetnosti i arheologa. Među prilozima su rezultati dva okrugla stola organizirana na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Ovaj broj Radova je posvećen nedavno preminulom prof. dr. [[Iljas Hadžibegović|Ilijasu Hadžibegoviću]] (1938–2010), u čiju čast je 27. aprila 2011. godine održan [[Okrugli stol]] &quot;Ilijas Hadžibegović - čovjek, naučnik, pedagog&quot;. Izlaganja prezentirana na ovom skupu su:

* [[Salih Fočo]] (&quot;Obraćanje na otvaranju Okruglog stola Iljas Hadžibegović – čovjek, naučnik, pedagog&quot;), 
* [[Edin Radušić]] (&quot;Iljas Hadžibegović – Historičar socijalne historije&quot; 
* Edin Radušić, &quot;Bibliografija prof. dr. Iljasa Hadžibegovića&quot;), 
* [[Dževad Juzbašić]] (&quot;Iljas Hadžibegović i njegovo razumijevanje istorije Bosne i Hercegovine austrougarskog razdoblja&quot;), 
* [[Zijad Šehić]] (&quot;Angažman prof. dr. Iljasa Hadžibegovića na pisanju sinteza historije Bosne i Hercegovine XIX i XX stoljeća&quot;), 
* [[Budimir Miličić]] (&quot;Naučni lik prof. dr. Iljasa Hadžibegovića kao istoričara socijalne i političke istorije radničke klase Bosne i Hercegovine do 1919. godine&quot;),
* [[Seka Brkljača]] (&quot;Iljas Hadžibegović i istorija gradova u Bosni i Hercegovini&quot;),
* [[Amila Kasumović]] (&quot;Ritam doseljavanja i socijalna struktura doseljenika u Bosni i Hercegovini prema radovima prof. dr. Iljasa Hadžibegovića&quot;),
* [[Hana Younis]] (&quot;Nijemi svjedoci postojanja – Privatna zbirka prof. dr. Iljasa Hadžibegovića&quot;),
* [[Husnija Kamberović]] (&quot;Iljas Hadžibegović kao direktor Instituta za istoriju (1987–1990)&quot;),
* [[Ibrahim Karabegović]] (&quot;Kratak osvrt na višegodišnje druženje i naučnu saradnju sa rahmetli Iljasom Hadžibegovićem&quot;),
* [[Vera Katz]] (&quot;Prof. dr. Iljas Hadžibegović – Učitelj i prijatelj&quot;),
* [[Ladislav Hladky]] (&quot;Nekoliko sjećanja češkog povjesničara na profesora Iljasa Hadžibegovića&quot;),*
* [[Aydın Babuna]] (&quot;Professor Hadžibegović and I&quot;), 
* [[Amir Duranović]] (&quot;Iljas Hadžibegović – profesor&quot;).

U Radovima je objavljeno i 13 radova učesnika Okruglog stola &quot;Nastava historije u školama u Bosni i Hercegovini&quot;, održanog 12. maja 2012. na Filozofskom fakultetu u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Nastavnici osnovnih i srednjih škola te fakulteta iz oblasti historije donijeli su zaključke o tretiranju historije u obrazovanju u [[BiH]].

Rubrika &quot;Članci i rasprave&quot; donosi pristupe čiji su autori: 
* [[Esad Kurtović]] (&quot;Iz historije odgoja i obrazovanja u Dubrovniku i dubrovačkom zaleđu (Učenje dobrih običaja, manira i pismenosti)&quot;), 
* [[Marjan Drmač]] (&quot;Veliki knez bosanski Radoje i dilema oko njegovog stećka&quot;), 
* [[Zijad Halilović]] (&quot;Nekropola sa stećcima na lokalitetu Mramorje u zaseoku Raonići, Kaoštice, Višegrad&quot;), 
* [[Emir O. Filipović]] (&quot;Boravak bosanskog kralja Tvrtka II Tvrtkovića u Beču tokom 1435. godine&quot;), 
* [[Mirza Hasan Ćeman]] (&quot;O jednom mezaru u Ferhad-begovoj džamiji u Tešnju&quot; 
* Mirza Hasan Ćeman, &quot;Projekt zgrade Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke u Tešnju arhitekte Josipa Vancaša&quot;), 
* [[Haris Dervišević]] (&quot;Kaligrafija Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu (1885-2002)&quot;), 
* [[Aleksandar Šarac]] (&quot;Bosna i Hercegovina u turističkim vodičima na njemačkom jeziku od 1878. do 1918. godine&quot;), 
* [[Asja Mandić]] (&quot;Otto Wagner’s Role as a Professor in the History of Modern Architecture&quot;), 
* [[Amir Duranović]] (&quot;Gračanica 1966. godine: Odjeci IV sjednice Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije&quot;), 
* [[Zijad Šehić]] (&quot;Republika Bosna i Hercegovina i međunarodna diplomatija 1993. godine&quot;).

Rubrika &quot;Prikazi, recenzije i osvrti&quot; donosi 19 osvrta na najnovija djela historiografske produkcije, dok rubrika &quot;Aktivnosti Odsjeka za historiju&quot; sadrži izvještaje sa obilježavanja 60. godišnjice Odsjeka, o radu [[Društvo za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije|Društva za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije]], o Dijalogu četvrtkom u devetnaest i sa promocije Monografije &quot;Bosna i hercegovina u okviru Austro-Ugarske 1878-1918&quot;.

U rubrici &quot;In memoriam&quot; objavljeni su posljednji pozdravi trojici velikih historičara, [[Sima Ćirković|Simi Ćirkoviću]], [[Ibrahim Karabegović|Ibrahimu Karabegoviću]] i [[Bogumil Hrabak|Bogumilu Hrabaku]].

Također, kao poseban dodatak objavljen je spisak Diplomiranih studenata Prvog (trogodišnjeg) i drugog (petogodišnjeg) ciklusa po bolonjskom sistemu školovanja na [[Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za historiju]], Katedri za Historiju umjetnosti i Katedri za Arheologiju (2008–2011).

== Radovi knjiga XVII/3 (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija) ==
Treći broj Radova Filozofskog fakulteta (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija), objavljen je 2014. Urednik je prof. dr. [[Esad Kurtović]], a sekretar mr. [[Emir O. Filipović]]. Sastoji se od uobičajenih rubrika sa radovima saradnika: historičara, historičara umjetnosti i arheologa. Među prilozima su rezultati okruglog stola organiziranog na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]]. 
Po uobičajenoj tradiciji posvećivanja svojih izdanja istaknutim djelatnicima [[Odsjek za historiju Filoozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeka za historiju]] ovaj broj Radova je posvećen nedavno preminulom prof. dr. [[Ibrahim Karabegović|Ibrahimu Karabegoviću]] (1931–2011).
Sadržaj Radova XVII/3, [[Sarajevo]] 2014: Poslije uobičajenog uvoda (Riječ redakcije) dat je rad posvećen prof. dr Ibrahimu Karabegoviću.

* [[Amila Kasumović]], Životni put prof. dr. Ibrahima Karabegovića (5. juni 1931 – 27. august 2011)

Centralni dio Radova obuhvataju rezultati sa okruglog stola Žene u srednjovjekovnoj Bosni održanog 29. novembra 2012. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu a u organizaciji [[Društvo za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije|Društva za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije]].

Okrugli stol [[Srednjovjekovna Bosna|Žene u srednjovjekovnoj Bosni]]:

* [[Pejo Ćošković]], Krstjanice, bosanske redovnice, u očima suvremenika
* [[Elmedina Duranović]], Žene iz Bosne na tržištu roblja u Dubrovniku 1279-1301
* [[Enes Dedić]], Učestalost ženskih imena u srednjovjekovnoj Bosni
* [[Narcisa Semić]], Predstava žena na stećcima u srednjovjekovnoj Bosni
* [[Slaven Tadić]], Nakit i nošnja žena u srednjovjekovnoj Bosni
* [[Irfan Teskeredžić]], Dvorske dame u srednjovjekovnoj Bosni
* [[Nedim Rabić]], Maria ...von Bosnien, bosanska vojvotkinja – njemačka grofica
* [[Amer Sulejmanagić]], “Anna de Bosna, de regno Dalmacie” – Ana od Švidnice (1339-1362)
* [[Dženan Dautović]], Bosansko-ugarski odnosi kroz prizmu brakaLudovika I Velikog i Elizabete, kćerke Stjepana II Kotromanića
* [[Amer Dardagan]], O bugarskim princezama na bosanskomdvoru sa posebnim osvrtom na kraljicu Doroteju
* [[Emir O. Filipović]], Kćerka i unuk bosanskog vladara? Prilog prosopografiji i heraldici Kotromanića
* [[Marjan Drmač]], Kraljevske svadbene svečanosti u srednjovjekovnoj Bosni
* [[Husein Sejko Mekanović]], Portret i nadgrobna ploča bosanske kraljice Katarine Kotromanić (1425-1478) u Rimu
* [[Senja Mahinić]], Životni put posljednje bosanske kraljice Mare, nakon propasti Bosanskog kraljevstva
* [[Semir Hambo]], Samostalnost u poslovnoj inicijativi dvije bosanske vojvotkinje: Jelena Hranić i Jelena Nelipčić
* [[Esad Kurtović]], Najmljeno dojenje i odgoj napuštene djece u Dubrovniku i dubrovačkom zaleđu u razvijenom srednjem vijeku
* [[Dževad Drino]] – [[Benjamina Londrc]], Posebnost pravnog položaja žene u bosanskom srednjovjekovlju

U rubrici Članci i rasprave zastupljeni su radovi:

* [[Amra Šačić]], Mithraism in the territory of today’s Herzegovina
* [[Edin Veletovac]], Kasnoantičke bazilike u Bosni i Hercegovini
* [[Esad Kurtović]], Vlasi Pilatovci
* [[Amila Kasumović]], Čovjek iz sjene: Eugen Sladović pl. Sladoevički
* [[Mitsutoshi Inaba]], Obitelj u modernoj Bosni i Hercegovini iz perspektive pedagogije Herberta Spencera
* [[Amir Kliko]], Prilog proučavanju stradanja Bošnjaka i Hrvata Prijedora 1992
* [[Mesud Šadinlija]], Prsten za glavu aždaje: Sarajevo u strateškim ciljevima Republike Srpske 1992-1995

Prikazi, recenzije i osvrti:

* [[Ivana Božić]], Veljko Paškvalin, Antički sepulkralni spomenici s područja Bosne i Hercegovine, ANUBiH, Djela, Knj. LXXXIII, Centar za balkanološka ispitivanja, Knj. 9, Sarajevo, 2012, 543 str
* [[Dženan Brigić]], Salmedin Mesihović, Rimski vuk i ilirska zmija. Posljednja borba, Filozofski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2011, 495 str
* [[Edin Veletovac]], Нада Зечевић, Византија и Готи на Балкану у IV i V веку, Византолошки институт САНУ, Посебна издања, књ. 26, Београд, 2002, 220 str
* [[Midhat Dizdarević]], Емина Зечевић, Мраморје. Стећци у западној Србији, Српско археолошко друштво, Посебна издања 3, Београд, 2005, 224 str
* [[Midhat Dizdarević]], Емина Зечевић, Накит Новог Брда – из Археолошке збирке позног средњег века / Jewelry from Novo Brdo – From the Archaeological Collection of the Late Middle Ages, Народни музеј у Београду, Београд, 2006, 301 str
* [[Senja Mahinić]], Esad Kurtović, Vlasi Bobani, Društvo za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije, Posebna izdanja, knj. I, sv. 1, Sarajevo, 2012, 162 str
* [[Emir O. Filipović]], Jagoda Jurić-Kappel, Bosnien im Spiegel alterer Schriften. Philologisch-linguistische Studien | Bosna u ogledalu starije pismenosti. Filološko-lingvističke studije, Liaunigg, Wien, 2013, str. 172
* [[Enes Dedić]], Zrinka Pešorda Vardić, U predvorju vlasti. Dubrovački antunini u kasnom srednjem vijeku, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku – Hrvatski institut za povijest, Zagreb-Dubrovnik, 2012, 240 str
* [[Irfan Teskeredžić]], Dubravko Lovrenović, Bosanska kvadratura kruga, Synopsis, Sarajevo – Zagreb, 2012, 495 str
* [[Enes Dedić]], Nenad Vekarić, ''Vlastela grada Dubrovnika, Svezak 1: Korijeni, struktura i razvoj dubrovačkog plemstva'', Svezak 2: ''Vlasteoski rodovi (A-L)'', Svezak 3: ''Vlasteoski rodovi (M-Z)'', Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Posebna izdanja, Serija: ''Prilozi povijesti stanovništva Dubrovnika i okolice'', Knjiga 17, Svezak 1-3, Zagreb-Dubrovnik, 2011-2012, 352, 336, 384 str
* [[Enes Dedić]], Zbornik radova: Stjepan Tomašević (1461.-1463.) – slom srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva, ur. Ante Birin, Hrvatski institut za povijest – Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu, Zagreb – Sarajevo, 2013, 294 str
* [[Nedim Rabić]], Miroslav Palameta – Miro Raguž – Marinko Šutalo, Tajna Boljuni | The Mystery of Boljuni, Stolac, 2012, 170 str
* [[Зоран Ракић]], Љиљана Шево, Црква Рођења светог Јована Претече у Стоном Београду, Арт принт, Бања Лука ,2011, 254 стр
* [[Lorens Kugić]], Mustafa Spahić – Osman Lavić, Reis Mehmed Teufik efendija Azabagić, Dobra knjiga, Sarajevo, 2013, 280 str
* [[Lorens Kugić]], Bosna i Hercegovina 1941: novi pogledi (Zbornik radova), Institut za istoriju, Posebna izdanja, Knjiga 9, Sarajevo, 2012, 259 str
* [[Sanja Gladanac]], Davor Kovačić, Redarstveno-obavještajni sustav Nezavisne Države Hrvatske od 1941. do 1945. godine, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2009, 328 str
* [[Mitsutoshi Inaba]], Stefan Willer – Sigrid Weigel – Bernhard Jussen (Hg.), Erbe Ubertragungskonzepte zwischen Natur und Kultur, Suhrkamp, Berlin, 2013, 274 str
* [[Enes Dedić]], ''Pedeset godina Centra za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine 1963. – 2013. (istorijat i bibliografija izdanja)'', ur. Dževad Juzbašić, prir. Melisa Forić – Minela Đelmo, ANUBiH CBI, Sarajevo, 2013, 170 str
* [[Nedim Rabić]], ''Ekonomska i ekohistorija: časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša'', br. 6, Zagreb – Samobor, 2010, 271 str
* [[Dženan Dautović]], Иницијал – Часопис за средњовековне студије, knj. 1, Centar za napredne srednjovjekovne studije, Beograd, 2013, 348 str

Aktivnosti Odsjeka za historiju

* [[Kemal Abdić]], Okrugli stol “Zemlje antičkog Ilirika prije i poslije Milanskog edikta”, Filozofski fakultet u Sarajevu, 7. maj 2013. godine * Dženan Dautović, Šesta bijenalna konvencija Asocijacije za izučavanje perzijaniziranih društava (Sixth Biennial Convention of Persianate Societies), Sarajevo, 1 – 6. septembar 2013. godine
* [[Dženan Dautović]], Izvještaj o radu Društva za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije za 2012. i 2013. godinu
* [[Dženan Dautović]], Okrugli stol “Žene u srednjovjekovnoj Bosni”, Filozofski fakultet u Sarajevu, 29. novembar 2012. godine
* [[Dženan Dautović]], Obilježavanje 550 godina od pada srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva (1463 – 2013)
* [[Amila Kasumović]], Znanstveni skup “Nijemci u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini – Nova istraživanja i perspektive | Die Deutschen in Kroatien und Bosnien und Herzegowina – Neue Forschungen und Perspektiven”, Filozofski fakultet u Sarajevu, 4-5. oktobar 2013. godine

In memoriam

* [[Emir O. Filipović]], In memoriam Tibor Živković

Diplomirani studenti Prvog i Drugog ciklusa po Bolonjskom sistemu studiranja na Odsjeku za historiju, Katedri Historija umjetnosti i Katedri Arheologija (2012-2013)

Na kraju časopisa dati su: Spisak suradnika i Upute autorima za oblikovanje priloga

== Radovi knjiga 4 (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija) ==

Četvrti broj Radova Filozofskog fakulteta (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija), objavljen je [[2016]]. Urednik je prof. dr. [[Esad Kurtović]], a sekretar doc. dr. [[Emir O. Filipović]]. Sastoji se od uobičajenih rubrika sa radovima saradnika: historičara, historičara umjetnosti i arheologa. Ovaj broj Radova je posvećen nedavno preminulom profesoru [[Ahmed Aličić|Ahmedu S. Aličiću]] (1934–2014).
Sadržaj Radova 4, [[Sarajevo]] 2016: Poslije uobičajenog uvoda (Riječ redakcije) dati su radovi posvećeni profesoru  Ahmedu S. Aličiću:
* [[Fahd Kasumović]], Ahmed S. Aličić – Učitelj, znalac, naučnik
* [[Aladin Husić]], Osvrt na naučni doprinos Ahmeda S. Aličića
* [[Amir Duranović]], Crtice iz života Ahmeda S. Aličića

Dva rada posvećena su Orijentalnom institutu i Zemaljskommuzeju Bosne i Hercegovine:

* [[Aladin Husić]], Orijentalni institut 2000-2015. (u povodu 65 godina postojanja i rada)
* [[Adnan Busuladžić]], Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine i njegovo ponovno otvaranje u jesen 2015. godine – jedno svjedočenje

U  rubrici Članci i rasprave dati su sljedeći radovi:

* [[Sanda Hasagić]], Deukalionov potop kao historijski izvor
* [[Snježana Vasilj]], Žujina gradina u Boljunima kod Stoca – kameni grad na rudistnim vapnencima
* [[Edin Bujak]], Arheološka istraživanja srednjovjekovnih nekropola u Kopošićima kod Ilijaša i Divičanima kod Jajca, te popis stećaka na području Hadžića
* [[Esad Kurtović]], Prvi spomeni Višegrada i Kuknja u srednjem vijeku
* [[Azra Gadžo Kasumović]], Sudski sporovi oko vakufa carskog kzlarage Mustafe
* [[Jonathan Bloom M.]] – [[Sheila S. Blair]], Osmanska umjetnost 
* [[Ljiljana Ševo|Љиљана Шево]], О градитељима православних цркава у Босни и Херцеговини у вријеме аустро-угарске управе
* [[Muhamed Nametak]], Uloga banaka u privrednom razvoju Bosne i Hercegovine za vrijeme austro-ugarske uprave 1878-1918
* [[Aida Abadžić Hodžić]], Selman Selmanagić i tradicija Bauhausa: koncept “arhitekture izvan četiri zida”
* [[Zijad Šehić]], Genocid u Srebrenici – krvava mrlja na savjesti čovječanstva

U rubrici prikazi, recenzije i osvrti su prilozi:

* [[Jesenko Hadžihasanović]], Adnan Kaljanac, Historija arheologije, u potrazi za prošlošću, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo 2015, 316 str.
* [[Azra Sarić]], Predrag Novaković, Historija arheologije u novim zemljama Jugoistočne Evrope, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 2015, 302 str.
* [[Edin Veletovac]], Rajko Bratož, Med Italijo in Ilirikom: Slovenski prostor in njegovo sosedstvo v pozni antiki, Znanstvena založba Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani, Zveza zgodovinskih društev Slovenije (Zbirka zgodovinskega časopisa 46), Slovenska akademija znanosti in umetnosti (Dela I. razreda Slovenske akademije znanosti in umetnosti 39), Ljubljana, 2014, 685 str.
* [[Ivana Božić]], Domagoj Tončinić, Spomenici VII. legije na području rimske provincije Dalmacije, Arheološki muzej u Splitu, Split 2011, 229 str.
* [[Ismar Sućeska]], Salmedin Mesihović, Amra Šačić, Historija Ilira, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 2015, 365 str.
* [[Sanda Hasagić]], Grupa autora, Zemlje antičkog Ilirika prije i poslije Milanskog edikta, Filozofski fakultet u Sarajevu (elektronsko izdavaštvo), Sarajevo, 2014, 304 str.
* [[Kemal Abdić]], Danijel Džino, Alka Domić Kunić, Rimski ratovi u Iliriku: povijesni antinarativ, Školska knjiga, Zagreb, 2013, 239 str.
* [[Samra Terzić]], Adnan Busuladžić: Zbirka antičkih fibula iz Franjevačkog samostana u Tolisi, Univerzitet u Sarajevu, Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Franjevački samostan Tolisa, Sarajevo – Tolisa, 2014, 192 str.
* [[Emir O. Filipović]], Đura Hardi, Drugeti. Povest o usponu i padu porodice pratilaca anžujskih kraljeva, Filozofski fakultet, Novi Sad, 2012, 480 str.
* [[Amer Maslo]], Синиша Мишић (ur.), Власт и моћ. Властела моравске Србије од 1365 до 1402. године, Народна библиотека Крушевац – Центар за историјску географију и историјску демографију – Филозофски факултет Универзитета у Београду, Крушевац, 2014, 397 str.
* [[Emir O. Filipović]], Марко Шуица, Вук Бранковић. Славни и велможни господин, Evoluta, Београд, 2015, 194 str.
* [[Mirsad Sijarić]], Esad Kurtović, Konj u srednjovjekovnoj Bosni, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo 2014, 825 str.
* [[Dženan Dautović]], Tomislav Galović – Damir Agičić (ur.), Nada Klaić i njezin znanstveni i nastavni doprinos razvoju historiografije, Zbornik radova sa znanstvenoga skupa sa međunarodnim sudjelovanjem održanog u Zagrebu 29. – 30. studenog 2013. godine, Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti – Društvo za hrvatsku povjesnicu – Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, FF press, Zagreb 2014, 639 str.
* [[Azra Gadžo Kasumović]], Ines Aščerić-Todd, Dervishes and Islam in Bosnia. Sufi dimensions to the formation of Bosnian Muslim Society, Brill, Leiden-Boston, 2015, 198 str.
* [[Haris Dervišević]], Mirza Hasan Ćeman, Abdullah-pašina džamija u Tešnju u Bosni i Hercegovini : s razmatranjima o dataciji Sejjid-Sulejmanove, Hasanbegovića ili Guvanjske (Harman) džamije i ubikaciji Tophane ili Tabhana džamije u Tešnju, Sarajevo, Filozofski fakultet, 2015. (elektronsko izdanje).
* [[Haris Dervišević]], Mirza Hasan Ćeman, Ahmed-paša, vakif džamija u Selima Kalošević i Kruštica kraj Tešnja u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, Filozofski fakultet, 2015. (elektronsko izdanje).
* [[Amila Kasumović]], Čarls V. Ingrao, Habzburška monarhija: 1618-1815, Centar za Regionalizam – Zadruga Res Publica – Mostart, Novi Sad – Beograd, 2014, 261 str.
* [[Jasmin Ćosićkić]], Naseljavanje muhadžira iz Srbije u Bosnu, (Zbornik radova sa okruglog stola “150 godina od naseljavanja muhadžira iz Srbije u Bosnu“, održanog u Bosanskom Šamcu 4. 7. 2012. godine), Sarajevo, 2012, 197 str.
* [[Mitsutoshi Inaba]], Marwa Elshakry, Reading Darwin in Arabic, 1860-1950, University of Chicago Press, 2013, 439 str.
* [[Muhamed Nametak]], Šehić, Zijad. U mojoj Bosni: povodom stogodišnjice posjete cara Franje Josipa I Bosni i Hercegovini od 30. maja do 4. juna 1910, Dobra knjiga, Sarajevo, 2013, 205 str.
* [[Edin Korman]], Andrej Rodinis, Povratak Povelje kralja Dabiše: izvršenje arhivskih sporazuma i restitucija građe, Društvo za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije – Stanak, Sarajevo, 2014, 167 str.
* [[Jasmin Ćosićkić]], Zijad Šehić, Eksperiment u svjetskoj laboratoriji Bosna, Međunarodna diplomatija u vrijeme disolucije SFRJ i agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu (do Vašingtonskog sporazuma 1994.), Sarajevo, 2013, 390 str.
* [[Emir O. Filipović]], Vesna Mušeta-Aščerić, Uvod u historijsku nauku, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 2014, 272 str.

U rubrici Aktivnosti Odsjeka za historiju su prilozi:

* [[Dženan Dautović]], Radionica “Investing in the Past: Medieval Europe in the Globalised 21st Century (IPMEG)” (8. – 11. 9. 2015.); Godišnji sastanak udruženja medievista CARMEN (11. – 13. 9. 2015.).
* Diplomirani studenti Prvog i Drugog ciklusa po Bolonjskom sistemu studiranja na Odsjeku za historiju, Katedri Historija umjetnosti i Katedri Arheologija (2014-2015)
* Fotografije uposlenika Odsjeka za historiju.

Na kraju časopisa dati su: Spisak suradnika i Upute autorima za oblikovanje priloga

== Literatura ==

* &quot;Radovi knjiga XVI/1 (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija)&quot;, Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Radovi_FF_2010.pdf{{Mrtav link}}
* &quot;Radovi knjiga XVI/2 (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija)&quot;, Filozofski fakultet, Sarajevo 2012, http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Radovi_FF_2012.pdf{{Mrtav link}}
* &quot;Radovi knjiga XVII/3 (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija)&quot;, Filozofski fakultet, Sarajevo 2014, http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Radovi_FF_2014.pdf{{Mrtav link}}
* &quot;Radovi knjiga 4 (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija)&quot;, Filozofski fakultet, Sarajevo 2016, 347. http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/SerialPubl/Radovi_FF_Historija_2016.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170204154811/http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/SerialPubl/Radovi_FF_Historija_2016.pdf |date=4. 2. 2017 }}

[[Kategorija:Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Filozofski fakultet u Sarajevu]]
[[Kategorija:Historiografija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Univerzitet u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka kultura]]
[[Kategorija:Časopisi osnovani 2010.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački časopisi]]
[[Kategorija:Mediji u Sarajevu]]</text>
      <sha1>0k7mo2xln70qqtx6iidpckhz85pi8j5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Regija glavnog grada Bruxellesa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>254666</id>
    <revision>
      <id>3426040</id>
      <parentid>3385275</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:29:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 5 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26980" xml:space="preserve">{{Geokutija|Regija
|ime = Regija glavnog grada Bruxellesa
|izvorno_ime = &lt;small&gt;Région de Bruxelles-Capitale ([[francuski jezik|fran.]])&lt;br /&gt;Brussels Hoofdstedelijk Gewest ([[holandski jezik|hol.]])&lt;/small&gt;
|slika = TE-Collage_Brussels.png
|zastava = Flag Belgium brussels.svg
|simbol = Blason de Bruxelles-Capitale.svg
|nadimak =Glavni grad Evrope&lt;ref name=&quot;citydata&quot; /&gt;
|karta =Brussels_in_Belgium_and_the_European_Union.svg
|glavni_grad = [[Bruxelles]]
|država =Belgija
|zastava_države = {{ZD|BEL}}
|širina_stepeni_glavnog_grada = 50| širina_minuta_glavnog_grada =51| širina_sekundi_glavnog_grada =0| širina_SJ_glavnog_grada =N
|dužina_stepeni_glavnog_grada = 4| dužina_minuta_glavnog_grada =21| dužina_sekundi_glavnog_grada =0| dužina_IZ_glavnog_grada =E
|lider = [[Charles Picqué]]
|lider_partija = PS
|površina = 161.38
|stanovništvo = 1138854
|stanovništvo_datum = 2013
|stanovništvo_gustoća = 7025
|osnovan = 18. juni 1989.
|kod = BE-BRU
|vremenska_zona  = CET| utc_odstupanje =+1
|vremenska_zona_DST = CEST| utc_offset_DST =+2
|web_stranica = http://www.brussels.irisnet.be/
}}
'''Regija glavnog grada Bruxellesa''' ili '''Briselska regija'''&lt;ref name=&quot;CIRB-creation&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Belgian Constitution&quot; /&gt; ([[francuski jezik|francuski]]: ''Région de Bruxelles-Capitale'', [[holandski jezik|holandski]]: ''Brussels Hoofdstedelijk Gewest'') je jedna od tri [[Belgijske regije|regije u Belgiji]], glavni i najveći grad [[Belgija|Belgije]] te ''de facto'' glavni grad Evropske Unije (EU).&lt;ref name=&quot;EU capital talk&quot;&gt;On je ''de facto'' glavni grad EU jer je sjedište većine političkih institucija, iako Parlament EU formalno djeluje u [[Strasbourg]]u, većina političkog života odvija se u Bruxellesu, te se stoga, po definiciji, on smatra glavnim gradom. Iako se on to formalno nije proglašen, njegova pozicija je naglašena u Amsterdamskom ugovoru.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Demey&quot;/&gt; On je također i najveće urbano područje u Belgiji. Sastoji se iz 19 općina, uključujući i općinu grada [[Bruxelles]]a, koji je zapravo ''de jure'' glavni grad Belgije, kao i sjedište [[Francuska zajednica Belgije|francuske]] i [[Flamanska zajednica|flamanske zajednice]] Belgije.&lt;ref name=&quot;welcometo&quot; /&gt;

Bruxelles je izrastao od utvrđenog grada iz 10. vijeka, kojeg je osnovao jedan od potomaka [[Karlo Veliki|Karla Velikog]], Karlo, vojvoda Donje Lorraine, u relativno veliki grad.&lt;ref name=&quot;History&quot; /&gt; Danas on ima oko 1,2 miliona stanovika, a okolno metropolsko područje preko 1,8 miliona stanovnika, čime je najveće u Belgiji.&lt;ref name=&quot;BelMun2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BelMetr&quot; /&gt; Od kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Bruxelles je jedan od glavnih centara međunarodne i evropske politike. On je sjedište nekih od najvažnijih institucija [[Evropska unija|Evropske unije]],&lt;ref name=&quot;12010E/PRO/06&quot; /&gt; sekretarijat [[Beneluks]]a i sjedište [[NATO]]-a, kao i dom brojnih međunarodnih, višejezičkih organizacija, političara, diplomata i civilnih službenika.&lt;ref name=&quot;BBC Belgium&quot; /&gt;

Bruxelles se nalazi nekoliko kilometara sjeverno od granice između belgijskih jezičkih zajednica: [[francuski jezik|francuske]] na jugu i [[Holandski jezik|holandske]] na sjeveru. Historijski, Bruxelles je uglavnom bio grad gdje se pričao holandski jezik, ali je od proglašenja belgijske nezavisnosti 1830. došlo do frankofonizacije Bruxellesa. Danas, iako je većinski jezik francuski, grad je zvanično dvojezičan. Sve saobraćajne oznake, imena ulica i mnogi oglasi i naslovi su prikazani u oba jezika.&lt;ref name=&quot;hughes&quot; /&gt; Međutim, grad sve više postaje višejezičan, uz stalni porast imigranata, azilanata i manjinskih grupa sa svojim vlastitim jezicima.

== Historija ==
Najčešća teorija o porijeklu imena Bruxellesa je ona koja izvodi njegovo ime iz staroholandskog ''Broekzele'' ili ''Broeksel'', u značenjima močvare (''broek'') i kuće (''zele''/''sell'') dakle &quot;kuće u močvari&quot;.&lt;ref name=&quot;geert&quot; /&gt; Porijeklo naselja koje je preraslo u današnji Bruxelles leži u izgradnji kapele na riječnom ostrvu na rijeci [[Zenne]] oko 580. godine,&lt;ref name=&quot;citydata&quot; /&gt; a graditelj kapele bio je sv. Gaugericus. Sveti Vindicijan, biskup Cambraia načinio je prvi sačuvani spomen na mjesto zvano ''Brosella'' 695. godine
&lt;ref name=&quot;nouvelles&quot; /&gt; dok je još bio seoce. Zvanično osnivanje Bruxellesa uglavnom se veže za 979. godinu, kada je vojvoda Karlo od Donje Lotaringije premjestio posmrtne ostatke sv. Gudula iz Moorsela u kapelu sv. Gaugericusa. Moguće je da je Karlo izgradio i prvu stalnu utvrdu u gradu, na istom riječnom ostrvu gdje je i kapela.

[[Lambert I od Leuvena]], grof od Leuvena dobio je grofoviju Bruxellesa oko 1000. kad je oženio Karlovu kćerku. Zbog svoje lokacije na obalama rijeke Zenne i na važnom trgovačkom putu između Bruges, Ghenta i [[Köln]]a, Bruxelles se vrlo brzo razvijao. Postao je trgovački centar koji se vrlo brzo širio prema gradovima uzvodno (katedrala sv. Mihaela i Gudula, područje [[Coudenberg]]a i [[Sablon (Brussels)|Sablon]]a), gdje je postojala manja opasnost od [[poplava]]. Kada je broj stanovnika grada dostigao oko 30.000, počelo je isušivanje okolnih močvara kako bi se dobio prostor za proširenje grada. Grofovi Leuvena su postali vojvode od Brabanta negdje u to vrijeme (1183/1184.). U 13. vijeku, grad je dobio svoje prve odbrambene zidove.&lt;ref name=&quot;bopvgc&quot; /&gt;

U 15. vijeku, nakon udaje nasljednice Margaret III od Flandrije sa Filipom Hrabrim, vojvodom od Burgundije, od dinastije Valois se kasnije odvojila titula vojvode od Brabanta, a koja je nastala iz druge linije potomaka Habsburške dinastije (Maksimilijan Austrijski, kasnije [[Maksimilijan I, car Svetog rimskog carstva]] oženio je [[Marija, vojvotkinja Burgundije|Mariju od Burgundije]], koja je rođena u Bruxellesu). Time je Brabant izgubio svoju nezavisnost ali je Bruxelles postao kneževski glavni grad razvijenih pokrajina ''Niskih zemalja'', te se stalno razvijao. Nakon smrti Maksimilijana I, Karlo V je postao novi vladar Habsburškog carstva. Kada je on [[abdikacija|abdicirao]] 1555. to je učinio upravo u kompleksu palače Coudenberg u Bruxellesu. Ova impresivna palača, poznata širom Evrope, od tada se znatno proširila te je postala prvo sjedište brabantskih vojvoda, ali je 1731. uništena u [[požar]]u.

Francuski [[Luj XIV, kralj Francuske|kralj Luj XIV]] poslao je 1695. svoje jedinice koje su bombardirale Bruxelles. Zajedno sa požarom koji je izbio poslije napada, bio je to najrazorniji događaj u cijeloj historiji grada. Velika palača je bila uništena, zajedno sa 4.000 drugih građevina, trećinu od toga u samom gradu. Narednih godina, rekonstrukcija gradskog središta je značajno promijenila izgled grada, te ostavila brojne tragove koji su i danas vidljivi. Grad su osvojili Francuzi 1746. tokom [[Rat za austrijsko naslijeđe|rata za austrijsko naslijeđe]], ali je vraćen [[Austrija|Austriji]] tri godine kasnije.

== Klima ==
Prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji]], Bruxelles ima okeansku klimu (''Cfb''). Blizina grada obalnom području ima značajan utjecaj na njegovu klimu, tako što do njega vrlo brzo dolaze morske zračne mase sa [[Atlantski okean|Atlantika]]. Okolno močvarno podučje dodatno doprinosi toploj morskoj klimi. Prosječno (zasnovano na mjerenjima u posljednjih preko 100 godina), u Bruxelleskoj regiji glavnog grada ima 200 dana godišnje kišnih padavina.&lt;ref name=&quot;meteobe&quot; /&gt; Sniježne padavine su rijetke, i u prosjeku traju 24 dana godišnje.
{{Vremenski okvir
&lt;!-- * Najviša prosječna temperatura * --&gt;
| vt_jan = 5,7
| vt_feb = 6,6
| vt_mar = 10,4
| vt_apr = 14,2
| vt_maj = 18,1
| vt_jun = 20,6
| vt_jul = 23,0
| vt_aug = 22,6
| vt_sep = 19,0
| vt_okt = 14,7
| vt_nov = 9,5
| vt_dec = 6,1
&lt;!-- * Najniža prosječna temperatura * --&gt;
| nt_jan = 0,7
| nt_feb = 0,7
| nt_mar = 3,1
| nt_apr = 5,3
| nt_maj = 9,2
| nt_jun = 11,9
| nt_jul = 14,0
| nt_aug = 13,6
| nt_sep = 10,9
| nt_okt = 7,8
| nt_nov = 4,1
| nt_dec = 1,6
&lt;!-- * Padavine * --&gt;
| p_jan = 76,1
| p_feb = 63,1
| p_mar = 70,0
| p_apr = 51,3
| p_maj = 66,5
| p_jun = 71,8
| p_jul = 73,5
| p_aug = 79,3
| p_sep = 68,9 
| p_okt = 74,9
| p_nov = 76,4
| p_dec = 81,0
| izvor = [http://www.meteo.be/meteo/view/fr/360361-Parametres.html meteo.be]
}}

== Općine ==
[[Datoteka:Brussels Hoofdstedelijk GewestGemeenten.png|thumb|280px|desno|19 općina Briselske regije]]
Dvojezični upravni okrug Bruxelles predstavlja suvereno područje istoimene regije.&lt;ref&gt;Čl. 2, st. 1 posebnog zakona od 12. januara 1989. o briselskim institucijama&lt;/ref&gt; Ovo područje se podudara sa dvojezičnim područjem glavnog grada Bruxellesa u smislu člana 4. belgijskog Ustava.

Upravni okrug Brisel sastoji se iz 19 općina, koje se nazivaju i ''briselske općine''. Te općine su:
{| width=&quot;70%&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
|width=&quot;40%&quot; |
* [[Anderlecht]] (1),
* općina/grad [[Bruxelles]] (2),
* [[Ixelles/Elsene]] (3),
* [[Etterbeek]] (4),
* [[Evere]] (5),
* [[Ganshoren]] (6),
* [[Jette]] (7),
* [[Koekelberg]] (8),
* [[Auderghem/Oudergem]] (9),
* [[Schaerbeek/Schaarbeek]] (10),
|
* [[Berchem-Sainte-Agathe/Sint-Agatha-Berchem]] (11),
* [[Saint-Gilles/Sint-Gillis]] (12),
* [[Molenbeek-Saint-Jean/Sint-Jans-Molenbeek]] (13),
* [[Saint-Josse-ten-Noode/Sint-Joost-ten-Node]] (14),
* [[Woluwe-Saint-Lambert/Sint-Lambrechts-Woluwe]] (15),
* [[Woluwe-Saint-Pierre/Sint-Pieters-Woluwe]] (16),
* [[Uccle/Ukkel]] (17),
* [[Forest/Vorst]] (18),
* [[Watermael-Boitsfort/Watermaal-Bosvoorde]] (19).
|}

== Politika ==
Briselska regija ima svoju vlastitu vladu koja se sastoji od osam članova (pet ministara i tri državna sekretara) i koja se bira na mandat od pet godina. Vlada je odgovorna Briselskom parlamentu koji je zakonodavno tijelo regije čiji se zastupnici izabiru na regionalnim izborima. Parlament ima 89 zastupnika koji dolaze iz 19 općina koje čine Briselsku regiju.

Regija ima i svog [[Guverner Regije glavnog grada Bruxellesa|guvernera]] koji je zadužen za sigurnost i provedbu federalnih zakona.

I frankofoni i flamanski građani Bruxellesa imaju svoje vlastite političke i upravne institucije. To su Komisija francuske zajednice (''Commission communautaire française''), te Komisija flamanske zajednice (''Vlaamse Gemeenschapscommissie''). Za zajednička pitanja koja se ne tiču posebno frankofone ili flamanske zajednice postoji Zajednička komisija zajednica (''Commission Communautaire Commune-Gemeenschappelijke Gemeenschapscommissie'').

=== Stranke u briselskom regionalnom parlamentu ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! colspan=2 align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; | Stranka
! Zastup. mjesta 
|- 
| bgcolor=&quot;red&quot; | {{•}} || Socijalistička partija (PS)  || 21
|-
| bgcolor=&quot;blue&quot; | || Reformistički pokret (MR)  || 18
|-
| bgcolor=&quot;orange&quot; | {{•}} || Humanistički demokratski centar (CDH)  || 9
|-
| bgcolor=&quot;green&quot; | {{•}} || Ecolo  || 8
|-)
| bgcolor=&quot;yellow&quot; | || Flamanski interes (VB)  || 1
|-
| bgcolor=&quot;pink&quot; | || Federalni demokrati frankofoni  (FDF)  || 12
|-
| bgcolor=&quot;red&quot; | ||  PTB/PVDA-Go! || 4
|-
| bgcolor=&quot;blue&quot; | {{•}} || Flamanski liberali i demokrati (VLD)  || 5
|-
| bgcolor=&quot;red&quot; | || Socijalistička partija - različiti (SP.A) - Flamanski progresivni (VP)  || 3
|-
| bgcolor=&quot;orange&quot; | {{•}} || Kršćanski demokratski i flamanski (CD&amp;V) || 2
|-
| bgcolor=&quot;yellow&quot; | || Nova flamanska alijansa (N-VA)  || 3
|-
| bgcolor=&quot;green&quot; | {{•}} || Zeleni! || 3
|-
| colspan=2 rowspan=&quot;1&quot; | '''Ukupno'''&lt;br&gt;
| '''89'''
|}
''Stanje nakon izbora u maju 2014.&lt;ref name=&quot;parlementbru&quot; /&gt; Vladajuće stranke označene su tačkom (•)''

== Stanovništvo ==
{| style=&quot;border: 1px solid #a2a9b1; border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%;&quot;
|colspan=&quot;2&quot;|'''Najveće grupe stanovnika&lt;br&gt;stranog porijekla'''
|-\
!Nacionalnost || Populacija&lt;br&gt;(2006)
|-
|{{ZID|Maroko}} || 8.327
|-
|{{ZID|Francuska}} || 5.209
|-
|{{ZID|Italija}} || 3.526
|-
|{{ZID|Španija}} || 2.997
|-
|{{ZID|Turska}} || 1.566
|-
|}
Briselska regija je dom velikom broju useljenika. Prema belgijskom popisu stanovnika iz 1991. oko 63,7% stanovnika regije glavnog grada Bruxellesa odgovorilo je da su belgijski državljani, rođeni na teritoriji Belgije. Međutim, ima veliki broj osoba i porodica koji su se doselili u ovu regiju od počeka 18. bijeka, uključujući naprimjer političke izbjeglice ([[Karl Marx]], [[Victor Hugo]], [[Pierre-Joseph Proudhon|Pierre Joseph Proudhon]], [[Léon Daudet]] i drugi), bilo da su došli iz okolnih područja ili dalekih zemalja. Osim njih ima i veliki broj doseljenika koji su došli zbog posla, bivših stranih studenata koji se nisu vratili u svoje domovine, te brojnih belgijskih porodica koje imaju najmanje jednog stranog pretka.

Općenito, stanovništvo regije glavnog grada je mlađe od belgijskog prosjeka, a razlike između bogatih i siromašnijih mnogo veće.&lt;ref name=&quot;lalibrebe&quot; /&gt; Bruxelles ima veliku koncentraciju imigranata i njihovih potomaka iz drugih država, uključujući mnoge turskog i marokanskog porijekla, zajedno sa crnim Afrikancima koji pričaju francuski iz [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]], [[Ruanda|Ruande]] i [[Burundi]]ja.

Prema nekim pokazateljima, osobe stranog porijekla čini gotovo 70%&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.npdata.be/Data/Vreemdelingen/Vreemde-afkomst/1990-2008/tabellen/Portaal/index.html |title=Non-Profit Data |publisher=Npdata.be|access-date=12. 3. 2013}}&lt;/ref&gt; stanovnika Bruxellesa, od čega je većina naturalizirana 1991. nakon velike reforme procesa naturaliziranja. Oko 32% stanovnika je stranog porijekla iz Evrope, dok je daljnjih 36% drugog porijekla, uglavnom Maroka, Turske i subsaharske [[Afrika|Afrike]]. Među svim većim imigrantskim grupama izvan Evrope, većina stalno prisutnih stanovnika ima belgijskog [[državljanstvo]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.npdata.be/BuG/155-Vreemde-afkomst/Vreemde-afkomst.htm |title=Vreemde afkomst 01/01/2012 |publisher=Npdata.be|access-date=12. 3. 2013}}&lt;/ref&gt;

===Razvoj broja stanovnika i imigranata===

{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;5&quot;
!
!1. juli 2004. 
!1. juli 2005.
!1. juli 2006. 
!1. januar 2008.
|-
|'''Stanovništvo'''
| align=&quot;right&quot; |1.004.239
| align=&quot;right&quot; |1.012.258
| align=&quot;right&quot; |1.024.492
| align=&quot;right&quot; |1.048.491
|-
|''-- od toga stranci''
| align=&quot;right&quot; |''262.943''
| align=&quot;right&quot; |''268.009''
| align=&quot;right&quot; |''277.682''
| align=&quot;right&quot; |''295.043''
|-
|}

===Jezici===
[[Datoteka:Taalverdeling Brussel-FR.png|thumb|desno|300px|Stanovništvo po maternjim jezicima]]
Prema jednom&lt;ref name=&quot;web736&quot; /&gt; istraživanju objavljenom 2008. jednog profesora s [[VUB]]-a, francuski je i dalje ''lingua franca'' Briselske regije, dok je engleski sad postao drugi jezik po znanju stanovništva, iako se njime stanovnici ne služe u svakodnevnom govoru.
Pet najgovorenijih jezika prema znanju stanovništva u regiji su (usporedbe su vršene podacima za 2006. na 2000. godinu).

# [[francuski]] (95,55% 2006. naspram 95,52% 2000.)
# [[engleski]] (35,40% naspram 33,25%)
# [[holandski]] (28,23% naspram 33,29%)
# [[španski]] (7,39% naspram 6,90%)
# [[arapski]] (6,36% naspram 9,99%)

Što se tiče maternjih jezika, 83,7% stanovništva koristi jedan od dva službena jezika regije, i to :
* francuski (56,8% 2006. naspram 51,6% 2000.)
* holandski i francuski (8,6% naspram 9,9%)
* holandski (7,0% naspram 9,5%)&lt;ref name=&quot;statbelfgov&quot; /&gt;

== Obrazovanje ==
[[Datoteka:ULB 20050712.jpg|thumb|lijevo|[[Université Libre de Bruxelles]]]]
Postoji nekoliko univerziteta u regiji Bruxelles. Dva najveća su [[Université Libre de Bruxelles]], frankofonski univerzitet sa oko 20.000 studenata u tri kampusa u gradu te dva izvan grada,&lt;ref name=&quot;ulbacbe&quot; /&gt; i [[Vrije Universiteit Brussel]], na kojem se studira na holandskom jeziku, sa oko 10.000 studenata.&lt;ref name=&quot;vrije&quot; /&gt; Oba univerziteta potekla su od jednog bivšeg univerziteta osnovanog 1834. ''Slobodnog univerziteta Bruxelles'', koji se razdvojio 1970. otprilike u isto vrijeme kada su flamanske i francuske zajednice dobile zakonodavnu vlast nad organizacijama visokog obrazovanja.

Drugi univerziteti su [[Facultés Universitaires Saint-Louis]], gdje studira 2.000 studenata,&lt;ref name=&quot;fuslbe&quot; /&gt; [[Hogeschool-Universiteit Brussel]] sa 10.000 studenata, Kraljevska vojna akademija, vojni univerzitet kojeg je 1834. osnovao francuski pukovnik, te dvije dramske škole osnovane 1982.: frankofonska ''Conservatoire royal de Bruxelles'' i holandska ''Koninklijk Conservatorium''.&lt;ref name=&quot;petite&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;conservat&quot; /&gt;

== Kultura ==
[[Datoteka:Maisons Grand-Place BXL 01.JPG|desno|thumb|Dvorane gilde na glavnom trgu (''Grand Place'')]]
Arhitektura u Bruxellesu je vrlo raznolika, i seže od srednjovjekovnih konstrukcija na glavnom trgu (''Grand Place'') do postmodernističkih građevina institucija Evropske unije.

Glavna arhitektonska atrakcija je ''Grand Place'', glavni gradski trg koji je 1998. godine uvršten u [[Spisak mjesta Svjetske baštine u Evropi#Belgija|UNESCOv spisak svjetske baštine]]. Osim njega, turiste privlači i [[gotika|gotička]] gradska vijećnica u starom centru, katedrala sv. Michaela i Gudula te palača Laeken sa svojim velikim plastenicima. Osim nje, postoji i kraljevska palača, koja je jedan od simbola Bruxellesa i Belgije.

[[Atomium]] je simbolička građevina visoka 103 m, koja je izgrađena povodom Svjetskog sajma Expo 1958. godine. On se sastoji iz devet čeličnih sfera povezanih valjcima i formira model [[kristal]]a [[željezo|željeza]] (tačnije, ćelijske jedinice). Njegov arhitekt A. Waterkeyn je građevinu posvetio nauci općenito. Pored ''Atomiuma'' nalazi se park Mini-Evropa u kojem su postavljene makete poznatih građevina iz Evrope u omjeru 1:25 prema originalnim.

Fontana &quot;Manneken Pis&quot; sadrži [[bronza]]nu skulpturu dječaka koji mokri, što je jedan od simbola grada i turistička atrakcija. Druge poznate građevine su park [[Cinquantenaire]] sa trijumfalnim lukom i obližnjim muzejima, Bazilika svetog srca, [[Briselska berza]], Palata pravde i zgrade institucija EU u ''Evropskoj četvrti''.

== Sport ==
U regiji glavnog grada Bruxellesa djeluju tri velika [[nogomet]]na kluba. Jedan od njih je [[RSC Anderlecht]], čije je sjedište u općini [[Anderlecht]], a smatra se najuspješnijim nogometnim klubom u Belgiji. Osvojio je 31 titulu prvaka Prve belgijske nogometne lige.&lt;ref name=&quot;rsssf&quot; /&gt; Osim domaćeg prvenstva, RSC Anderlecht je i najuspješniji belgijski klub u evropskim takmičenjima, gdje ima jednu titulu prvaka Kupa UEFA 1983. i dvije titule Kupa pobjednika kupova 1976. i 1978. Drugi klubovi su [[F.C. Molenbeek Brussels Strombeek]], poznatiji kao FC Brussels a nedavno je promijenio naziv u RWDM Brussels FC, te klub R. Union Saint-Gilloise, koji je bio najuspješnijih belgijski klub prije Drugog svjetskog rata sa 11 titula državnog prvaka.&lt;ref name=&quot;rsssf&quot; /&gt; Ovaj klub je osnovan u Saint-Gillesu, ali mu je današnje sjedište u općini [[Forest/Vorst|Forest]]. Union trenutno igra u Trećoj belgijskoj ligi.

Stadion Heysel, danas poznat kao [[stadion kralja Baudouina]] u Bruxellesu je najveći u Belgiji, a na njemu igraju i nacionalne reprezentacije [[Nogometna reprezentacija Belgije|u nogometu]] i ragbiju. Na ovom stadionu održano je finale Evropske Lige prvaka 1972. godine i prva utakmica [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Evropskog prvenstva u nogometu 2000.]] godine. Jedan od poznatijih događaja na ovom stadionu bilo je finale Evropskog kupa 1985. između italijanskog Juventusa i engleskog Liverpoola, kada je zbog strukturnih oštećenja i huliganizma na stadionu poginulo 39 osoba.&lt;ref name=&quot;liverpool&quot; /&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
&lt;ref name=&quot;citydata&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.city-data.com/world-cities/Brussels-History.html |title=Brussels History |izdavač=City-data.com |access-date=8. 11. 2014}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;CIRB-creation&quot;&gt;{{cite web |title=About the Region |url=http://be.brussels/about-the-region/about-the-region |izdavač=Centre d'Informatique pour la Région Bruxelloise|access-date=9. 10. 2014 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Belgian Constitution&quot;&gt;{{cite web |title=The Belgian Constitution (Belgijski ustav) |url=http://www.dekamer.be/kvvcr/pdf_sections/publications/constitution/grondwetEN.pdf |format=PDF |izdavač=Predstavnički dom Belgije |access-date=5. 6. 2009 |archive-date=29. 3. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130329134847/http://www.dekamer.be/kvvcr/pdf_sections/publications/constitution/grondwetEN.pdf |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Demey&quot;&gt;{{cite book|last= Demey |first= Thierry; S. Strange (prev.) |title= Brussels, capital of Europe |year= 2007 |publisher= Badeaux |location= Brussels |isbn= 2-9600414-2-9}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;welcometo&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.brussels.org/ |title=Welcome to Brussels |izdavač=Brussels.org |access-date=5. 7. 2009}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;History&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.brussels.org/history/ |title=History of Brussels |izdavač=Brussels.org |access-date=29. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;BelMun2008&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.statbel.fgov.be/downloads/pop200801com.xls |title=Statistics Belgium; ''Population de droit par commune au 1 janvier 2008'' (''excel'') |access-date=12. 10. 2014 |archive-date=17. 9. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080917020854/http://www.statbel.fgov.be/downloads/pop200801com.xls |url-status=bot: unknown }} Stanovništvo u svim općinama u Belgiji na dan 1. januar 2008. Pristupljeno 18. oktobra 2008.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;BelMetr&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.statbel.fgov.be/pub/d0/p009n014_nl.pdf |title=Statistics Belgium; ''De Belgische Stadsgewesten 2001'' (''pdf'') |access-date=12. 10. 2014 |archive-date=29. 10. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081029020131/http://www.statbel.fgov.be/pub/d0/p009n014_nl.pdf |url-status=bot: unknown }} Definicije metropolskih područja u Belgiji. Pristupljeno 18. oktobra 2008.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;12010E/PRO/06&quot;&gt;{{cite web|url=http://eur-lex.europa.eu/JOHtml.do?uri=OJ:C:2010:083:SOM:EN:HTML |title=Protocol (No 6) on the location of the seats of the institutions and of certain bodies, offices, agencies and departments of the European Union, Consolidated version of the Treaty on the Functioning of the European Union, OJ C 83, 30.3.2010, str. 265–265 |izdavač=EUR-Lex |datum=30. 3. 2010|access-date=3. 8. 2010}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;BBC Belgium&quot;&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/999709.stm |title=Europe; Country profiles; Country profile: Belgium |author=BBC News |date=14. 6. 2010|access-date=29. 9. 2010}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;hughes&quot;&gt;{{cite news|author=Hughes, Dominic |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7507506.stm |title=Europe; Analysis: Where now for Belgium? |publisher=BBC News |date=15. 7. 2008|access-date=29. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;geert&quot;&gt;Geert van Istendael: ''Arm Brussel'', uitgeverij Atlas, {{ISBN|90-450-0853-X}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nouvelles&quot;&gt;{{cite book |title=Nouvelles archives historiques, philosophiques, et littéraires|volume=1 |last=Jean Baptiste D'Hane, François Huet, P.A. Lenz, H.G. Moke |year= 1837|publisher=C. Annoot- Braeckman |location=Gent |pages=str. 405 |url=http://books.google.com/?id=0c4aAAAAYAAJ&amp;pg=PA405&amp;lpg=PA405&amp;dq=anciens+noms+de+bruxelles+brosella&amp;q |access-date=11. 9. 2010}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bopvgc&quot;&gt;[http://www.bop.vgc.be/didmat/ogenblikken/achtergrond/ontstaan.html Zo ontstond Brussel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071120140134/http://www.bop.vgc.be/didmat/ogenblikken/achtergrond/ontstaan.html |date=20. 11. 2007 }} Vlaamse Gemeenschapscommissie {{Simboli jezika|hol|holandski}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;meteobe&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.meteo.be/meteo/view/fr/360361-Parametres.html#ppt_757427 |title=Site de l'institut météorologique belge |izdavač=Meteo.be |access-date=29. 6. 2010 |archive-date=20. 5. 2013 |archive-url=https://www.webcitation.org/6GkuhowLP?url=http://www.meteo.be/meteo/view/fr/360361-Parametres.html#ppt_757427 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;parlementbru&quot;&gt;[http://www.parlbruparl.irisnet.be/ Parlament regije Bruxelles]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;lalibrebe&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.lalibre.be/actu/bruxelles/article/616278/tres-riches-et-tres-pauvres.html |title=Très riches et très pauvres |izdavač=Lalibre.be|access-date=12. 3. 2013}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;web736&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.brusselsstudies.be/PDF/FR_51_BruS13FR.pdf |title=Istraživanje |access-date=3. 12. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081203165736/http://www.brusselsstudies.be/PDF/FR_51_BruS13FR.pdf |archive-date=3. 12. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;statbelfgov&quot;&gt;[http://www.statbel.fgov.be/figures/download_fr.asp#2 Institut National de Statistique]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ulbacbe&quot;&gt;{{cite web|title=Presentation of the Université libre de Bruxelles|izdavač=Université Libre de Bruxelles|url=http://www.ulb.ac.be/docs/ulb-prestige/indexuk.html|access-date=22. 12. 2014|archive-date=10. 3. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070310045117/http://www.ulb.ac.be/docs/ulb-prestige/indexuk.html|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;vrije&quot;&gt;{{cite web|title=About the University: Culture and History|izdavač=Vrije Universiteit Brussel|url=http://www.vub.ac.be/english/home/about.html|access-date=9. 12. 2007}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;fuslbe&quot;&gt;{{cite web|title=Institution: Historique|izdavač=Facultés Universitaires Saint Louis|url=http://www.fusl.ac.be/fr/27.html|access-date=9. 12. 2007|access-date=22. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20071223141339/http://www.fusl.ac.be/fr/27.html|archive-date=23. 12. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;petite&quot;&gt;{{cite web|title=Petite histoire du Conservatoire royal de Bruxelles|izdavač=Conservatoire Royal|url=http://www.conservatoire.be/historique.html|access-date=9. 12. 2007}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;conservat&quot;&gt;{{cite web|title=Koninklijk Conservatorium Brussel|izdavač=Koninklijk Conservatorium|url=http://www.kcb.be/eng/indexin.asp?pag=bib&amp;nr=1|access-date=9. 12. 2007|archive-date=6. 4. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080406091402/http://www.kcb.be/eng/indexin.asp?pag=bib&amp;nr=1|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;&gt;[http://www.rsssf.com/tablesb/belgchamp.html Belgium - List of Champions]. Rsssf.com. Pristupljeno 12. augusta 2013.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;liverpool&quot;&gt;[http://metro.co.uk/2012/09/06/alessandro-del-piero-turned-down-liverpool-move-due-to-heysel-566958/ Alessandro Del Piero 'turned down Liverpool move due to Heysel' | Metro News]. Metro.co.uk (6.9.2012). Pristupljeno 12. augusta 2013.&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Brussels}}
*[http://www.bruxelles.irisnet.be Službena stranica]
*[http://www.parlbruparl.irisnet.be/ Regionalni parlament]
*[http://www.ilotsacre.be/site/regionbruxelles-brusselsgewest.htm Interaktivna karta Briselske regije]

{{Politička podjela Belgije}}

[[Kategorija:Geografija Belgije]]</text>
      <sha1>ndnbece2nguxqikshyrfkopoemodaoz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čaplje (Sanski Most)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>265188</id>
    <revision>
      <id>3425973</id>
      <parentid>3425968</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T12:52:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/109.175.39.40|109.175.39.40]] ([[User talk:109.175.39.40|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Arnel|Arnel]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6352" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;| ime                        = Čaplje
| vrsta                      = (naselje)
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;| službeni_naziv             = 
| slogan                     = 
| nadimak                    = &lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                      = 
| opis_slike                 = 
| veličina_slike             = &lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                    = 
| grb                        = &lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Datoteka:Flag of Una-Sana.svg|23px|border]] [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanski]]
| općina                     = [[Datoteka:Zastava Sanskog Mosta.png|23px|border]] [[Sanski Most]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;| nadmorska_visina           = 
| širina_stepeni             = 44
| širina_minuta              = 43
| širina_sekundi             = 43
| širina_SJ                  = N
| dužina_stepeni             = 16
| dužina_minuta              = 41
| dužina_sekundi             = 30
| dužina_IZ                  = E
| najveća tačka              = 
| najveća tačka metara       = &lt;!-- *** asd *** --&gt;
| površina_grada             = 
| površina_općine            = 
| površinajedinica           = &lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad          = 1264
| stanovništvo općina        = 
| stanovništvo procjena      = 
| stanovništvo godina        = 2013
| stanovništvo općina godina = 
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                    = 
| gustoća općina             = &lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovano                   = 
| gradonačelnik              = 
| gradonačelnik stranka      = &lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj             = 
| pozivni broj               = (+387) 37
| matični broj               = 141305
| matični broj općine        = 11541
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;| karta                      = 
| karta_lokacija             = Bosna i Hercegovina
| prickpos x                 = 
| prickpos y                 = 
| opis_karte                 = Čaplje u Bosni i Hrecegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;| web stranice               = &lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                   = 
}}
'''Čaplje''' je naseljeno mjesto koje se nalazi 5&amp;nbsp;km jugoistočno od Sanskog Mosta u sastavu općine [[Sanski Most]],  [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
U prahistoriji se je na području današnjeg Čaplja nalazila prahistorijska, a kasnije na istom mjestu i srednjovjekovna utvrda.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=J. Bokan|first=Branko|title=Opština Sanski Most I. dio do jula 1941. g.|publisher=|year=|isbn=|location=|pages=12}}&lt;/ref&gt; Čaplje se je zvalo ''Čapli'' i pripadalo u srednjem vijeku župi [[Mren]] koja je pripadala [[Donji Kraji|Donjim Krajima]]. Godine 1914. je nađen ulomak starokršćanske svjetiljke.&lt;ref name=&quot;biscevic_naseljena&quot;&gt;Vedad Biščević, Edin Biščević: ''&quot;Naseljena mjesta Općine sanski most&quot;'' Sanski Most 2009.&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
=== Vjerski objekti i ustanove ===
Prema popisu iz 1895. godine su u Čaplju bila 3 mekteba. Prva džamija je napravljena 1987. godine, a porušena 1992. i obnovljena 2001. godine. Džematu Čaplje je pripojen pedesetih godina džemat Lužani, čija je džamija porušena 1948. godine.

=== Školstvo ===
U Čaplju je 1947. godine otvorena škola u zgradi [[mekteb]]a, a zatim u privatnoj kući. Godine 1958. je prešla u novu školsku zgradu sa dvije učionice i učiteljskim stanom. Godine 1969. je zgrada oštečena. Godine 1978. sagrađena je nova škola sa dvije učionice površine 112 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, ali bez stana za učitelja.
Do 1972. godine je bila petogodišnja ili šestogodišnja škola. Dana 1. januara 1963. godine je bila centralizacija osnovnih škola, tada je ova škola postala podružna škola ''Hasan Kikić'' u Sanskom Mostu. Oko 1960/61. godine je imala škola 106 učenika u 4 odjeljenja, a 1985/86. je imala 66 učenika u dva kombinovana odjeljenja. Kratko vrijeme je škola imala pet razreda i to 1956. od 1959. godine. Škola se je nalazila u neposrednoj blizini grada i imala je dječje igralište.&lt;ref name=&quot;biscevic_naseljena&quot; /&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Čaplje
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 141305
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |accessdate=28. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; 
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 14) |work=fzs.ba |accessdate= 25. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |accessdate= 30. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |accessdate= 30. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 1264
| g2013_bosnjaci           = 1248
| g2013_srbi               = 7
| g2013_muslimani          = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 3
| g2013_nepoznato          = 4
| g1991_ukupno             = 1420
| g1991_muslimani          = 1166
| g1991_srbi               = 226
| g1991_hrvati             = 5
| g1991_jugosloveni        = 6
| g1981_ukupno             = 1254
| g1981_muslimani          = 1011
| g1981_srbi               = 237
| g1981_hrvati             = 3
| g1971_ukupno             = 1261
| g1971_muslimani          = 966
| g1971_srbi               = 272
| g1971_hrvati             = 2
| g1971_jugosloveni        = 19
}}

== Poznate ličnosti ==
*[[Arslan Mehmed-paša]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.sanskimost.gov.ba/ Zvanični sajt općine Sanski Most]

{{Općina Sanski Most}}</text>
      <sha1>78v0dszkvl18eli6zmetlo8ebhxbbie</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometna reprezentacija Kostarike</title>
    <ns>0</ns>
    <id>268455</id>
    <revision>
      <id>3426015</id>
      <parentid>3425122</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T00:58:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.8</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19638" xml:space="preserve">{{Infokutija Nogometna reprezentacija
| Naziv                  = Nogometna reprezentacija Kostarike
| Logo                   = Logo nogometnog saveza Kostarike.svg
| Nadimak                = ''Los Ticos'' &lt;br /&gt; ''La Sele''
| Federacija             = [[Nogometni savez Kostarike|FCF]]
| Konfederacija          = [[CONCACAF]]
| Selektor               = [[Óscar Ramírez]]
| Najviše nastupa        = [[Walter Centeno]] (137)
| Najbolji strijelac     = [[Rolando Fonseca]] (47)
| Trenutni kapiten       = [[Bryan Ruiz]]
| FIFA trigram           = CRC
| FIFA rang              = 21 &lt;small&gt; (septembar 2017)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;[http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html=fifacom_hp_module_ranking{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}} FIFA ljestvica {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{Simboli jezika|sp|španski}} {{Simboli jezika|pl|poljski}} {{Simboli jezika|ar|arapski}}]&lt;/ref&gt;
| Najveći FIFA rang      = 13 &lt;small&gt;(februar 2015)&lt;/small&gt;
| Najniži FIFA rang      = 93 &lt;small&gt;(juli 1996)&lt;/small&gt;
  | uzorak_lr1     = _crc17hw
  | uzorak_t1      = _crc17hw
  | uzorak_dr1     = _crc17hw
  | uzorak_š1      = _crc17hw
  | uzorak_č1      = _crc17hw
  | lijeva ruka1   = FF0000
  | tijelo1        = FF0000
  | desna ruka1    = FF0000
  | šorc1          = FF0000
  | čarape1        = FF0000
  | uzorak_lr2     = _crc17aw
  | uzorak_t2      = _crc17aw
  | uzorak_dr2     = _crc17aw
  | uzorak_š2      = _crc17aw
  | uzorak_č2      = _crc17aw
  | lijeva ruka2   = 0000FF
  | tijelo2        = FFFFFF
  | desna ruka2    = FFFFFF
  | šorc2          = FFFFFF
  | čarape2        = FFFFFF
| Prva utakmica              ={{ZD|KOS}} [[Kostarika]] 7-0 [[Nogometna reprezentacija El Salvadora|El Salvador]] {{ZD|SAL}} &lt;br /&gt; &lt;small&gt;([[Guatemala City|Gvatemala]], [[Gvatemala]]; [[14. septembar]] [[1921]])&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;Costa Rica - List of International Matches, rsssf.com&quot;&gt;[http://www.rsssf.com/tablesc/cos-intres.html ''Costa Rica - List of International Matches, rsssf.com'']; pristupljeno: 18. 12. 2013.&lt;/ref&gt;
| Najveća pobjeda            = {{ZD|KOS}} [[Kostarika]] 12-0 [[Nogometna reprezentacija Portorika|Portoriko]] {{ZD|PUE}} &lt;br /&gt; &lt;small&gt;([[Barranquilla]], [[Kolumbija]]; [[10. decembar]] [[1946]])&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;Costa Rica - List of International Matches, rsssf.com&quot;&gt;[http://www.rsssf.com/tablesc/cos-intres.html ''Costa Rica - List of International Matches, rsssf.com'']; pristupljeno: 18. 12. 2013.&lt;/ref&gt;
| Najveći poraz              = {{ZD|MEX}} [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]] 7-0 [[Kostarika]] {{ZD|KOS}} &lt;br /&gt; &lt;small&gt;([[Ciudad de México|Mexico]], [[Meksiko]]; [[17. august]] [[1975]])&lt;ref name=&quot;Costa Rica - List of International Matches, rsssf.com&quot;&gt;[http://www.rsssf.com/tablesc/cos-intres.html ''Costa Rica - List of International Matches, rsssf.com'']; pristupljeno: 18. 12. 2013.&lt;/ref&gt;
| Broj učestvovanja na SP    = 4 
| Prvo učestvovanje na SP    = 1990.
| Najbolji rezultat na SP    = Osmina finala ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]])
| Broj učestvovanja na GK    = 17 
| Prvo učestvovanje na GK    = 1963.
| Najbolji rezultat na GK    = Pobjednik [[Datoteka:Gold medal icon.svg|14px]] &lt;br /&gt; 1963, 1969, 1989.
| Broj učestvovanja na KA    = 4
| Prvo učestvovanje na KA    = 1997.
| Najbolji rezultat na KA    = Četvrtfinale (2) &lt;br /&gt; 2001, 2004.
}}

'''Nogometna reprezentacija Kostarike''' predstavlja [[Kostarika|Kostariku]] na međunarodnim nogometnim takmičenjima i pod kontrolom je [[ogometni savez Kostarike|Nogometnog saveza Kostarike]].

== Historija ==

Reprezentacija '''Kostarike''' svoju prvu utakmicu odigrala je [[1921]]. protiv [[Nogometna reprezentacija El Salvadora|El Salvadora]]. Nastupali su ukupno četiri puta na svjetskim prvenstvima. Prvi put na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskom prvenstvu]] Kostarika je učestvovala [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]]. godine. u [[Italija|Italiji]]. Svoj najbolji rezultat upravo su postigli na tom svjetskom prvenstvu plasiravši se u osminu finala gdje ih porazila [[Nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]&lt;ref name=&quot;Izvještaj utakmice Čehoslovačka - Kostarika 4:1, fifa.com&quot;&gt;[http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/italy1990/matches/round=323/match=129/index.html ''Izvještaj utakmice Čehoslovačka - Kostarika 4:1, fifa.com'']; pristupljeno: 18. 12. 2013.&lt;/ref&gt;. &lt;br /&gt;
Na CONCACAF Gold Kupu učestvovali su 15 puta a najveći uspjesi su šampionske titule koju su osvojili '''3''' puta: 1963, 1969 i 1989. Također su učestvovali i 4 puta na ''[[Copa América|Copa Amérike]]'' gdje su 2001. i 2004. godine poraženi u četvrt-finalu.

=== Kostarika na SP 2014 ===
{{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa D}}

== Utakmice ==
{{Glavni|Utakmice nogometne reprezentacije Kostarike}}

== Nastupi na turnirima ==
=== Nastupi na ''Svjetskim prvenstvima'' ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!colspan=8|''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]''
! style=&quot;width:1%;&quot; rowspan=&quot;25&quot;|
!colspan=6|''Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo''
|-
!width=&quot;90&quot;|{{Tooltip|Domaćin/Godina|Domaćin/Godina održavanja turnira}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|Poz.|Pozicija na Svjetskom prvenstvu}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|-
|{{ZD|URU}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|1930.]]||rowspan=&quot;5&quot; colspan=7 align=center| Nisu učestvovali || rowspan=&quot;5&quot; colspan=6 align=center| Nisu učestvovali
|-
|{{ZD|ITA|1861}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934.]]
|-
|{{ZD|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938.]]
|-
|{{ZD|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|1950.]]
|-
|{{ZD|ŠVI}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954.]]
|-
|{{ZD|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|1958.]]|| rowspan=&quot;8&quot; colspan=7 align=center| Nisu se kvalificirali ||6||4||1||1||16||7
|-
|{{ZD|ČIL}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|1962.]]||9||5||1||3||22||14
|-
|{{ZD|ENG}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966.|1966.]]||8||5||2||1||17||3
|-
|{{ZD|MEX}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970.]]||4||2||1||1||7||3
|-
|{{ZD|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974.]]|| rowspan=&quot;3&quot; colspan=6 align=center| Ispali u pretkvalifikacijama
|-
|{{ZD|ARG}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|1978.]]
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|1982.]]
|-
|{{ZD|MEX}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986.]]||8||2||5||1||10||8
|-
|{{ZD|ITA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990.]]||13||4||2||0||2||4||6||8||5||1||2||10||6
|-
||{{ZD|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|1994.]]||rowspan=&quot;2&quot; colspan=7 align=center| Nisu se kvalificirali ||8||4||0||4||16||11
|-
|{{ZD|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998.]]||16||7||3||6||22||17
|-
|{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002.]]||19||3||1||1||1||5||6||16||10||3||3||26||13
|-
|{{ZD|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006.]]||31||3||0||0||3||3||9||18||8||4||6||30||25
|-
|{{ZD|JAR}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010.]]|| colspan=7 align=center| Nisu se kvalificirali ||20||12||3||5||41||22
|-
|{{ZD|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]]|| colspan=7 align=center| Kvalificirali se ||16||8||4||4||27||12
|-
|{{ZD|RUS}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018.]]|| rowspan=&quot;2&quot; colspan=7 align=center| Učestvovat će u kvalifikacijama  || rowspan=&quot;2&quot; colspan=7 align=center| Učestvovat će u kvalifikacijama
|-
|{{ZD|KAT}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] 
|-
|'''Ukupno'''||4/20||10||3||1||6||12||21||137||72||28||37||244||141
|}
{{col-begin}}
{{col-2}}

=== Nastupi na ''Gold Cupu'' ===

{| {{prettytable}} style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!colspan=8|''[[Gold Cup]]''
|-
!width=&quot;90&quot;|{{Tooltip|Domaćin/Godina|Domaćin/Godina održavanja turnira}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|Poz.|Pozicija na Gold kupu}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|-
|-bgcolor=&quot;gold&quot;
|{{ZD|SAL}} [[CONCACAF šampionat 1963.|1963.]]||1||6||5||1||0||14||2
|-
|-bgcolor=&quot;bronze&quot;
|{{ZD|GUA}} [[CONCACAF šampionat 1965.|{{color|#FFFFFF|1965.}}]]||3||5||2||2||1||11||4
|-
|{{ZD|HON}} [[CONCACAF šampionat 1967.|1967.]]||colspan=7 align=center| Povukli se
|-
|-bgcolor=&quot;gold&quot;
|{{ZD|KOS}} [[CONCACAF šampionat 1969.|1969.]]||1||5||4||1||0||13||2
|-
|-bgcolor=&quot;bronze&quot;
|{{ZD|TRI}} [[CONCACAF šampionat 1971.|{{color|#FFFFFF|1971.}}]]||3||5||2||1||2||6||5
|-
|{{ZD|HAI}} [[CONCACAF šampionat 1973.|1973.]]||rowspan=&quot;3&quot; colspan=7 align=center| Nisu se kvalificirali
|-
|{{ZD|MEX}} [[CONCACAF šampionat 1977.|1977.]] 
|-
|{{ZD|HON}} [[CONCACAF šampionat 1981.|1981.]] 
|-
|-bgcolor=&quot;bronze&quot;
| [[CONCACAF šampionat 1985.|{{color|#FFFFFF|1985.}}]]||3||8||2||5||1||10||8
|-
|-bgcolor=&quot;gold&quot; style=&quot;border-bottom:3px solid green;&quot;
| [[CONCACAF šampionat 1989.|1989.]]||1||8||5||1||2||10||6
|-
|{{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 1991.|1991.]]||4||5||1||0||4||5||9
|-
|-bgcolor=&quot;bronze&quot;
|{{ZD|MEX}} {{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 1993.|{{color|#FFFFFF|1993.}}]]||3||5||1||3||1||6||5
|-
| {{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 1996.|1996.]]||colspan=7 align=center| Nisu se kvalificirali
|-
|{{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 1998.|1998.]]||5||2||1||0||1||8||4
|-
|{{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 2000.|2000.]]||8||3||0||2||1||5||6
|-
|-bgcolor=&quot;silver&quot;
|{{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 2002.|2002.]]||2||5||3||1||1||8||5
|-
|{{ZD|MEX}} {{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 2003.|2003]]||4||5||2||0||3||10||8
|-
|{{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 2005.|2005.]]||5||4||2||1||1||6||4
|-
|{{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 2007.|2007.]]||7||4||1||1||2||3||4
|-
|{{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 2009.|2009.]]||4||5||2||2||1||10||6
|-
|{{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 2011.|2011.]]||6||4||1||2||1||8||6
|-
|{{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 2013.|2013.]]||5||4||2||0||2||4||2
|-
|'''Ukupno'''||17/22||83||36||23||24||137||86
|}

{{col-2}}

=== Nastupi na ''Copa Américi'' ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!colspan=8|''[[Copa América]]''
|-
!width=&quot;90&quot;|{{Tooltip|Domaćin/Godina|Domaćin/Godina održavanja turnira}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|Poz.|Pozicija na Copa Américi}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!width=&quot;30&quot;|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|-
|{{ZD|BOL}} [[Copa América 1997.|1997.]]||10||3||0||1||2||2||10
|-
|{{ZD|KOL}} [[Copa América 2001.|2001.]]||5||4||2||1||1||7||3
|-
|{{ZD|PER}} [[Copa América 2004.|2004.]]||8||4||1||0||3||3||8
|-
|{{ZD|ARG}} [[Copa América 2011.|2011.]]||9||3||1||0||2||2||4
|-
|colspan=&quot;2&quot;|'''Ukupno'''||11||3||2||6||12||21
|}
{{col-end}}

== Trenutni sastav ==

Datum: [[18. decembar]] [[2013]].

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=G|ime=[[Keylor Navas]]|dob={{datum rođenja i godine|1986|12|15}}|nastupi=50|golovi=0|klub=[[Levante UD|Levante]]|klubnac=ŠPA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=G|ime=[[Patrick Pemberton]]|dob={{datum rođenja i godine|1982|5|24}}|nastupi=19|golovi=0|klub=[[L.D. Alajuelense|Alajuelense]]|klubnac=KOS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=G|ime=[[Leonel Moreira]]|dob={{datum rođenja i godine|1990|1|8}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[C.S. Herediano|Herediano]]|klubnac=KOS}}
|-----
! colspan=&quot;9&quot; bgcolor=&quot;#B0D3FB&quot; align=&quot;left&quot;|
|----- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Michael Umaña]]|dob={{datum rođenja i godine|1982|7|16}}|nastupi=78|golovi=1|klub=[[Deportivo Saprissa|Saprissa]]|klubnac=KOS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Junior Díaz]]|dob={{datum rođenja i godine|1983|9|12}}|nastupi=59|golovi=1|klub=[[1. FSV Mainz 05|Mainz]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Geancarlo Gonzalez]]|dob={{datum rođenja i godine|1988|2|8}}|nastupi=32|golovi=2|klub=[[Vålerenga Fotball|Vålerenga]]|klubnac=NOR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Bryan Oviedo]]|dob={{datum rođenja i godine|1990|2|18}}|nastupi=26|golovi=1|klub=[[Everton F.C.|Everton]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Cristian Gamboa]]|dob={{datum rođenja i godine|1989|10|24}}|nastupi=23|golovi=1|klub=[[Rosenborg BK|Rosenborg]]|klubnac=NOR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Óscar Duarte]]|dob={{datum rođenja i godine|1989|6|3}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[Club Brugge K.V.|Club Brugge]]|klubnac=BEL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Roy Miller]]|dob={{datum rođenja i godine|1984|11|24}}|nastupi=44|golovi=1|klub=[[New York Red Bulls]]|klubnac=SAD}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[José Salvatierra]]|dob={{datum rođenja i godine|1989|10|10}}|nastupi=26|golovi=0|klub=[[L.D. Alajuelense|Alajuelense]]|klubnac=KOS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Jhonny Acosta]]|dob={{datum rođenja i godine|1983|7|21}}|nastupi=23|golovi=1|klub=[[L.D. Alajuelense|Alajuelense]]|klubnac=KOS}}
|-----
! colspan=&quot;9&quot; bgcolor=&quot;#B0D3FB&quot; align=&quot;left&quot;|
|----- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Celso Borges]]|dob={{datum rođenja i godine|1988|5|27}}|nastupi=60|golovi=14|klub=[[AIK Fotboll|AIK]]|klubnac=ŠVE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Christian Bolaños]]|dob={{datum rođenja i godine|1984|5|17}}|nastupi=53|golovi=2|klub=[[F.C. Copenhagen|Copenhagen]]|klubnac=DAN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Roy Miller]]|dob={{datum rođenja i godine|1984|11|24}}|nastupi=44|golovi=1|klub=[[New York Red Bulls]]|klubnac=SAD}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Carlos Hernández]]|dob={{datum rođenja i godine|1982|4|9}}|nastupi=37|golovi=6|klub=[[Wellington Phoenix FC|Wellington Phoenix]]|klubnac=NZL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[José Miguel Cubero]]|dob={{datum rođenja i godine|1987|2|14}}|nastupi=30|golovi=2|klub=[[C.S. Herediano|Herediano]]|klubnac=KOS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Yeltsin Tejeda]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|3|17}}|nastupi=18|golovi=0|klub=[[Deportivo Saprissa|Saprissa]]|klubnac=KOS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Ariel Rodríguez]]|dob={{datum rođenja i godine|1986|4|22}}|nastupi=15|golovi=0|klub=[[L.D. Alajuelense|Alajuelense]]|klubnac=KOS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Kenny Cunningham]]|dob={{datum rođenja i godine|1985|6|7}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[Wellington Phoenix FC|Wellington Phoenix]]|klubnac=NZL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Esteban Granados]]|dob={{datum rođenja i godine|1985|10|25}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[C.S. Herediano|Herediano]]|klubnac=KOS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Diego Calvo]]|dob={{datum rođenja i godine|1991|4|25}}|nastupi=8|golovi=1|klub=[[Vålerenga Fotball|Vålerenga]]|klubnac=NOR}}
|-----
! colspan=&quot;9&quot; bgcolor=&quot;#B0D3FB&quot; align=&quot;left&quot;|
|----- bgcolor=&quot;#DFEDFD&quot;
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Álvaro Saborío]]|dob={{datum rođenja i godine|1982|3|22}}|nastupi=92|golovi=31|klub=[[Real Salt Lake]]|klubnac=SAD}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Bryan Ruiz]]|dob={{datum rođenja i godine|1985|8|18}}|nastupi=60|golovi=12|klub=[[Fulham F.C.|Fulham]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Randall Brenes]]|dob={{datum rođenja i godine|1983|8|13}}|nastupi=35|golovi=8|klub=[[C.S. Cartaginés|Cartaginés]]|klubnac=KOS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Joel Campbell]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|6|26}}|nastupi=30|golovi=8|klub=[[Olympiacos CFP|Olympiacos]]|klubnac=GRČ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Jonathan McDonald]]|dob={{datum rođenja i godine|1987|10|28}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Kalmar FF|Kalmar]]|klubnac=ŠVE}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

== Statistika igrača ==

&lt;small&gt;Zadnja izmjena 18. decembar 2013.&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;Najviše nastupa i najbolji strijelci nogometne reprezentacije Kostarike, rsssf.com&quot;&gt;[http://www.rsssf.com/miscellaneous/cos-recintlp.html ''Najviše nastupa i najbolji strijelci nogometne reprezentacije Kostarike, rsssf.com'']; pristupljeno: 18. 12. 2013.&lt;/ref&gt;
{{legend|#CFECEC|Aktivni reprezentativci|border=#AAAAAA}}
{{col-begin}}
{{col-2}}

===Najviše nastupa===
{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
|-
!width=&quot;20&quot;|#
!width=&quot;150&quot;|Nogometaš
!width=&quot;100&quot;|Rep. karijera
!width=&quot;70&quot;|Br. nastupa
!width=&quot;70&quot;|Br. golova
|-
|1
| &lt;center&gt; [[Walter Centeno]]
|1995–2009
|'''137'''
|24
|-
|2
| &lt;center&gt; [[Luis Marín]]
|1993–2009
|'''128'''
|5
|-
|3
| &lt;center&gt; [[Rolando Fonseca]]
|1992-2011
|'''113'''
|47
|-
|4
| &lt;center&gt; [[Mauricio Solís]]
|1993–2006
|'''110'''
|6
|-
|5
| &lt;center&gt; [[Harold Wallace]]
|1995–2009
|'''101'''
|3
|-
|- style=&quot;background:#cfecec;&quot;
|6
| &lt;center&gt; [[Álvaro Saborío]]
|2002-
|'''92'''
|31
|-
|7
| &lt;center&gt; [[Ronald Gomez]]
|1993–2008
|'''91'''
|24
|-
|8
| &lt;center&gt; [[Hernán Medford]]
|1987-2002
|'''89'''
|18
|-
|- style=&quot;background:#cfecec;&quot;
|9
| &lt;center&gt; [[Michael Umaña]]
|2004-
|'''78'''
|1
|-
|10
| &lt;center&gt; [[Wilmer López]]
|1995-2003
|'''76'''
|6
|}
{{col-2}}

===Najbolji strijelci===
{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
|-
!width=&quot;20&quot;|#
!width=&quot;150&quot;|Nogometaš
!width=&quot;100&quot;|Rep. karijera
!width=&quot;70&quot;|Br. golova
!width=&quot;70&quot;|Br. nastupa
|-
|-
|1
| &lt;center&gt; [[Rolando Fonseca]]
|1992–2011
|'''47'''
|113
|-
|2
| &lt;center&gt; [[Paulo Wanchope]]
|1996–2008
|'''45'''
|73
|-
|- style=&quot;background:#cfecec;&quot;
| 3
| &lt;center&gt; [[Álvaro Saborío]]
|2002-
|'''31'''
|92
|-
| 4
| &lt;center&gt; [[Juan Ulloa]]
|1955–1970
|'''27'''
|27
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| 5
| &lt;center&gt; [[Ronald Gómez]]
|1993–2008
|'''24'''
|91
|-
| &lt;center&gt; [[Walter Centeno]]
|1995–2009
|'''24'''
|137
|-
|7
| &lt;center&gt; [[Jorge Hernán Monge]]
|1955–1961
|'''23'''
|27
|-
| 8
| &lt;center&gt; [[Hernán Medford]]
|1987–2002
|'''18'''
|89
|-
|rowspan=&quot;3&quot;| 9
|- style=&quot;background:#cfecec;&quot;
| &lt;center&gt; [[Celso Borges]]
|2008-
|'''14'''
|60
|-
| &lt;center&gt; [[Rodolfo Herrera]]
|1950–1959
|'''14'''
|27
|}

{{col-end}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Costa Rica national football team}}
* [https://web.archive.org/web/20130527174750/http://fedefutbolcr.com/ Službena stranica Nogometnog saveza Kostarike]

{{Nogometne reprezentacije Sjeverne Amerike - članice CONCACAF-a}}

[[Kategorija:Nogometna reprezentacija Kostarike|*]]
[[Kategorija:Nogometne reprezentacije|K]]</text>
      <sha1>ben67khq8ncbkdnjmh7i38a2fnr1nvn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>352078</id>
    <revision>
      <id>3426028</id>
      <parentid>3407059</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:05:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>89.111.214.145</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6502" xml:space="preserve">{{Infokutija vojna jedinica
| ime               = Brigada zračne snage i protivzračne odbrane&lt;br&gt;Бригада ваздушних снага и противваздушне одбране
| slika             = Air Force of Bosnia and Herzegovina Emblem.png
| veličina_slike    = 220px
| opis_slike        = RV i PVO BIH
| aktivan           = [[1. decembar]] [[2006.]]
| država            = [[Bosna i Hercegovina]]
| grana             =
| vrsta             =
| dio               = [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]]
| glavno_sjedište   = [[Sarajevo]]
| nadimak           = 
| moto              =
| boje              =
| oprema            = [[UH-1 Iroquois]]&lt;br&gt;[[Mil Mi-8]]&lt;br&gt;[[Mil Mi-17]]&lt;br&gt;[[Aérospatiale Gazelle]]
| bitke             =
| web_stranica      = 
| komandir1_oznaka  = 
| komandant1         = Brigadir Janko Petrušić
| komandir2_oznaka  =
| komandir2         =
| komandir3_oznaka  =
| komandir3         =
| komandir4_oznaka  =
| komandir4         =
}}
'''Brigada zračnih snaga i protivzračne odbrane''' predstavlja zrakoplovni dio [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]], čija je misija osigurati zaštitu suveriniteta i teritorijalnog integriteta BiH, zrakoplovnu podršku kopnenim jedinicama kao i podršku civilnim vlastima u slučaju prirodnih nesreća i drugih društvenih potreba.


Zrakoplovstvo raspolaže s tri aerodroma i to u [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevu]], [[Međunarodni aerodrom Banja Luka|Banjoj Luci]] i [[Međunarodni aerodrom Mostar|Mostaru]]. Zrakoplovstvo se nalazi pod kontrolom [[NATO]]-a i [[EUFOR]]-a i ima najmanji budžet od svih zračnih snaga u Evropi.&lt;ref name=&quot;milavia.net&quot;&gt;http://www.milavia.net/airforces/reports/bosnia-and-herzegovina/&lt;/ref&gt;

==Zadaci==

* Zaštita suveriniteta zračnog prostora BiH
* Zrakoplovna podrška jedinicama KoV
* Izviđanje iz zraka
* Služba traganja i spašavanja (STS)
* Medicinska evakuacija i evakuacija ozlijeđenih  (MEDEVAC i CASEVAC )
* Prijevoz i transport zračnim putem
* Gašenje požara
* Evakuacija

== Historija ==
Histrorija započinje polovinom 2001. godine, kada je Predsjedništvo BiH izrazilo jasan stav i opredjeljenje za ukključivanje BiH u europske i euroatlanske integracije i NATO program Partnerstvo za mir. Početkom 2004. godine, započinje reforma odbrane BiH, i prva zajednička kolektivna vježba jedinica VRS i VF BiH, u kojoj su uzeli učešće i letački elementi entitetskih vojski. Tokom 2005. i 2006. godine teku završne pripreme u formiranju jedinstvenih Oružanih snaga na nivou BiH. Početkom 2007. godine, ubrazno se raspoređuju komande i jedinice, vrši odabir personala, stiče se povjerenje i priprema za prvo postrojavanje. Prvo postrojavanje Brigade zračnih snaga i protivzračnih snaga desilo se 17. septembra 2007. godine, u kasarni Zalužani, Banja Luka.

== Struktura ==
U skladu sa odobrenom formacijom, u potpunosti integriranoj u ustroj linije komandovanja u OS BiH , Brigada zračnih snaga i protivzračne odbrane se sastoji od:
*Komanda brigade [[Banja Luka]]
*''1. Helikopterski skadron [[Banja Luka]]''
*''Bataljon zračnog osmatranja i javljanja [[Banja Luka]]''
*[[File:2nd Helicopter Squadron.png|27px]] ''2. Helikopterski skadron [[Sarajevo]]''
*Bataljon letačke podrške [[Sarajevo]]
*Bataljon protivzračne odbrane [[Sarajevo]]

==Aerodromi==
*[[Rajlovac]]
*[[Međunarodni aerodrom Banja Luka|Aerodrom Banja Luka]]
*[[Međunarodni aerodrom Mostar|Aerodrom Mostar]]

==Oprema==

{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;text-align: left;&quot;|Letjelica
!Slika
! style=&quot;text-align: left;&quot;|Tip
! style=&quot;text-align: left;&quot;|Model
! style=&quot;text-align: left;&quot;|Količina&lt;ref name=&quot;milavia.net&quot;/&gt;
! style=&quot;text-align: left;&quot;|Bilješke
|-
| [[UH-1 Iroquois]]
|[[Datoteka:UN-1D Bosnian Air Force 2015.jpg|200px|bez okvira]]
| Višenamjenski helikopter
| UH-1H             
UH-1V       
UH-1H-II
|11
1
4
| Donacija Vlade SAD-a, VF BiH, u programu opremi i obuči. Donirano 15 
helikoptera, ali su 3 helikoptera izgubljena u nesrećama.
4 Bell UH-1H-II Iroquois nabavljena i dostavljena 9. decembra 2021.&lt;ref&gt;https://www.klix.ba/vijesti/bih/odrzana-svecana-primopredaja-americkih-helikoptera-oruzanim-snagama-bih/211210051&lt;/ref&gt;
|-
| [[Mil Mi-8|Mi-8/17]]
|[[Datoteka:Mi-8 HIP Bosnian Air Force.jpg|200px|bez okvira]]
| Transportni helikopter
| Mi-8 T      
Mi-8 MTV  
Mi-17 VIP
| 8
3
1
 |Naslijeđeni iz entitetskih vojski, helikopteri 2007. godine prošli remont
i određenu modernizaciju u Ukraniji, kako bi bili u skladu sa NATO standardom. 
Helikopteri osposobljeni za gašenje požara, koriste vedra kapaciteta (2500-2000) litara vode. Očekuje se remont helikoptera.
|-
| [[Aerospatiale SA 341 Gazela|Soko Gazela]]
|[[Datoteka:Aerospatiale SA-342L1 Gazelle..jpg|200px|bez okvira]]
| Laki višenamjenski helikopter
| HI-42 HERA          
HO-42/45    
HN-45M
|1
5
7
| Naslijeđeni iz entitetske vojske. Helikopteri remontovani u IKAR a.d 
Banja Luka. Veliki broj helikoptera operativan. Helikopteri relativno novijeg godišta. 
|-
|-
| [[Mil Mi-34]]
|[[Datoteka:Mi-34.jpg|200px|bez okvira]]
| Laki višenamjenski helikopter
| Mi-34 Hermit 
| 1&lt;ref name=&quot;armyrecognition.com&quot;&gt;[http://www.armyrecognition.com/bosnie_herzegovine_armee_forces_terrestres_fr/bosnie_herzegovine_armee_forces_defense_terrestres_equipements_militaires_vehicule_blindes_informat.html Bosnie Herzegovine armee forces defense terrestres equipements militaires vehicule blindes informat]&lt;/ref&gt;
|Na helikopteru istekli resursi. Nerentabilan remont.
|-
| [[SOKO G-4 Super Galeb]]
|[[Datoteka:G-4 SOKO Super Galeb 1991.jpg|200px|bez okvira]]
| Školsko-borbeni
| G-4
| 1
|Naslijeđen od Vazduhoplovstva Republike Srpske, avion van operativne upotrebe.
|-
| [[SOKO J-22|SOKO J-22 Orao]]
|[[Datoteka:J-22 Orao 25103 V i PVO VS, september 13, 2009.jpg|200px|bez okvira]]
| Lovac-bombarder
| J-22
| 7
|Naslijeđeni od Vazduhoplovstva Republike Srpske, avioni van operativne upotrebe.
|-
| [[Utva 75]]
|[[Datoteka:Utva-75.jpg|200px|bez okvira]]
| Školski avion
| Utva 75
| 2
|Avioni van operativne upotrebe.
|-
|[[SOKO J-21 Jastreb]]
|[[Datoteka:SOKO J-21 Leteeć zvezde.jpg|200px|bez okvira]]
|Jurišno-izviđački
|J-21
NJ-21

IJ-21
|8
3

2
|Naslijeđeni od Vazduhoplovstva Republike Srpske, avioni van operativne upotrebe.
|-
|}

===Protivzračna oprema===

== Također pogledajte ==
* [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]]

==Reference==
{{reference}}

[[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama|BiH]]
[[Kategorija:Vojska Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>9zdjwibgh6rzmkuq5yzta6zyxowfeu0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3426033</id>
      <parentid>3426028</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:14:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>89.111.214.145</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6534" xml:space="preserve">{{Infokutija vojna jedinica
| ime               = Brigada zračnih snaga i protivzračne odbrane&lt;br&gt;Бригада ваздушних снага и противваздушне одбране
| slika             = Air Force of Bosnia and Herzegovina Emblem.png
| veličina_slike    = 220px
| opis_slike        = RV i PVO BIH
| aktivan           = [[1. decembar]] [[2006.]]
| država            = [[Bosna i Hercegovina]]
| grana             = 
| vrsta             = 
| dio               = [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]]
| glavno_sjedište   = [[Sarajevo]]
| nadimak           = 
| moto              = 
| boje              = 
| oprema            = [[UH-1 Iroquois]]&lt;br&gt;[[Mil Mi-8]]&lt;br&gt;[[Mil Mi-17]]&lt;br&gt;[[Aérospatiale Gazelle]]
| bitke             = 
| web_stranica      = 
| komandir1_oznaka  = 
| komandant1        = Brigadir Janko Petrušić
| komandir2_oznaka  = 
| komandir2         = 
| komandir3_oznaka  = 
| komandir3         = 
| komandir4_oznaka  = 
| komandir4         = 
}}
'''Brigada zračnih snaga i protivzračne odbrane''' predstavlja zrakoplovni dio [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]], čija je misija osigurati zaštitu suveriniteta i teritorijalnog integriteta BiH, zrakoplovnu podršku kopnenim jedinicama kao i podršku civilnim vlastima u slučaju prirodnih nesreća i drugih društvenih potreba.


Zrakoplovstvo raspolaže s tri aerodroma i to u [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevu]], [[Međunarodni aerodrom Banja Luka|Banjoj Luci]] i [[Međunarodni aerodrom Mostar|Mostaru]]. Zrakoplovstvo se nalazi pod kontrolom [[NATO]]-a i [[EUFOR]]-a i ima najmanji budžet od svih zračnih snaga u Evropi.&lt;ref name=&quot;milavia.net&quot;&gt;http://www.milavia.net/airforces/reports/bosnia-and-herzegovina/&lt;/ref&gt;

==Zadaci==

* Zaštita suveriniteta zračnog prostora BiH
* Zrakoplovna podrška jedinicama KoV
* Izviđanje iz zraka
* Služba traganja i spašavanja (STS)
* Medicinska evakuacija i evakuacija ozlijeđenih  (MEDEVAC i CASEVAC )
* Prijevoz i transport zračnim putem
* Gašenje požara
* Evakuacija

== Historija ==
Histrorija započinje polovinom 2001. godine, kada je Predsjedništvo BiH izrazilo jasan stav i opredjeljenje za ukključivanje BiH u europske i euroatlanske integracije i NATO program Partnerstvo za mir. Početkom 2004. godine, započinje reforma odbrane BiH, i prva zajednička kolektivna vježba jedinica VRS i VF BiH, u kojoj su uzeli učešće i letački elementi entitetskih vojski. Tokom 2005. i 2006. godine teku završne pripreme u formiranju jedinstvenih Oružanih snaga na nivou BiH. Početkom 2007. godine, ubrazno se raspoređuju komande i jedinice, vrši odabir personala, stiče se povjerenje i priprema za prvo postrojavanje. Prvo postrojavanje Brigade zračnih snaga i protivzračnih snaga desilo se 17. septembra 2007. godine, u kasarni Zalužani, Banja Luka.

== Struktura ==
U skladu sa odobrenom formacijom, u potpunosti integriranoj u ustroj linije komandovanja u OS BiH , Brigada zračnih snaga i protivzračne odbrane se sastoji od:
*Komanda brigade [[Banja Luka]]
*''1. Helikopterski skadron [[Banja Luka]]''
*''Bataljon zračnog osmatranja i javljanja [[Banja Luka]]''
*[[File:2nd Helicopter Squadron.png|27px]] ''2. Helikopterski skadron [[Sarajevo]]''
*Bataljon letačke podrške [[Sarajevo]]
*Bataljon protivzračne odbrane [[Sarajevo]]

==Aerodromi==
*[[Rajlovac]]
*[[Međunarodni aerodrom Banja Luka|Aerodrom Banja Luka]]
*[[Međunarodni aerodrom Mostar|Aerodrom Mostar]]

==Oprema==

{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;text-align: left;&quot;|Letjelica
!Slika
! style=&quot;text-align: left;&quot;|Tip
! style=&quot;text-align: left;&quot;|Model
! style=&quot;text-align: left;&quot;|Količina&lt;ref name=&quot;milavia.net&quot;/&gt;
! style=&quot;text-align: left;&quot;|Bilješke
|-
| [[UH-1 Iroquois]]
|[[Datoteka:UN-1D Bosnian Air Force 2015.jpg|200px|bez okvira]]
| Višenamjenski helikopter
| UH-1H
UH-1V
UH-1H-II
|11
1
4
| Donacija Vlade SAD-a, VF BiH, u programu opremi i obuči. Donirano 15 helikoptera, ali su 3 helikoptera izgubljena u nesrećama. 4 Bell UH-1H-II Iroquois nabavljena i dostavljena 9. decembra 2021.&lt;ref&gt;https://www.klix.ba/vijesti/bih/odrzana-svecana-primopredaja-americkih-helikoptera-oruzanim-snagama-bih/211210051&lt;/ref&gt;
|-
| [[Mil Mi-8|Mi-8/17]]
|[[Datoteka:Mi-8 HIP Bosnian Air Force.jpg|200px|bez okvira]]
| Transportni helikopter
| Mi-8 T
Mi-8 MTV            Mi-17 VIP
| 8
3
1|Naslijeđeni iz entitetskih vojski, helikopteri 2007. godine prošli remont i određenu modernizaciju u Ukraniji, kako bi bili u skladu sa NATO standardom. 
Helikopteri osposobljeni za gašenje požara, koriste vedra kapaciteta (2500-2000) litara vode. Očekuje se remont helikoptera. 1 Mi-8 MTV, izgubljen u nesreći.
|-
| [[Aerospatiale SA 341 Gazela|Soko Gazela]]
|[[Datoteka:Aerospatiale SA-342L1 Gazelle..jpg|200px|bez okvira]]
| Laki višenamjenski helikopter
| HI-42
HO-45
HN-45M                               
|1
5
7
| Naslijeđeni iz entitetske vojske. Helikopteri remontovani u IKAR a.d Banja Luka. Veliki broj helikoptera operativan. Helikopteri relativno novijeg godišta.
|-
|-
| [[Mil Mi-34]]
|[[Datoteka:Mi-34.jpg|200px|bez okvira]]
| Laki višenamjenski helikopter
| Mi-34 Hermit 
| 1&lt;ref name=&quot;armyrecognition.com&quot;&gt;[http://www.armyrecognition.com/bosnie_herzegovine_armee_forces_terrestres_fr/bosnie_herzegovine_armee_forces_defense_terrestres_equipements_militaires_vehicule_blindes_informat.html Bosnie Herzegovine armee forces defense terrestres equipements militaires vehicule blindes informat]&lt;/ref&gt;
|Na helikopteru istekli resursi. Nerentabilan remont.
|-
| [[SOKO G-4 Super Galeb]]
|[[Datoteka:G-4 SOKO Super Galeb 1991.jpg|200px|bez okvira]]
| Školsko-borbeni
| G-4
| 1
|Naslijeđen od Vazduhoplovstva Republike Srpske, avion van operativne upotrebe.
|-
| [[SOKO J-22|SOKO J-22 Orao]]
|[[Datoteka:J-22 Orao 25103 V i PVO VS, september 13, 2009.jpg|200px|bez okvira]]
| Lovac-bombarder
| J-22
| 7
|Naslijeđeni od Vazduhoplovstva Republike Srpske, avioni van operativne upotrebe.
|-
| [[Utva 75]]
|[[Datoteka:Utva-75.jpg|200px|bez okvira]]
| Školski avion
| Utva 75
| 2
|Avioni van operativne upotrebe.
|-
|[[SOKO J-21 Jastreb]]
|[[Datoteka:SOKO J-21 Leteeć zvezde.jpg|200px|bez okvira]]
|Jurišno-izviđački
|J-21
NJ-21

IJ-21
|8
3

2
|Naslijeđeni od Vazduhoplovstva Republike Srpske, avioni van operativne upotrebe.
|-
|}

===Protivzračna oprema===

== Također pogledajte ==
* [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]]

==Reference==
{{reference}}

[[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama|BiH]]
[[Kategorija:Vojska Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>fzgqz26nurs8okr6s9pke3sevj5nmjx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3426039</id>
      <parentid>3426033</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:27:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>89.111.214.145</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6189" xml:space="preserve">{{Infokutija vojna jedinica
| ime               = Brigada zračnih snaga i protivzračne odbrane&lt;br&gt;Бригада ваздушних снага и противваздушне одбране
| slika             = Air Force of Bosnia and Herzegovina Emblem.png
| veličina_slike    = 220px
| opis_slike        = RV i PVO BIH
| aktivan           = [[1. decembar]] [[2006.]]
| država            = [[Bosna i Hercegovina]]
| grana             = 
| vrsta             = 
| dio               = [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]]
| glavno_sjedište   = [[Sarajevo]]
| nadimak           = 
| moto              = 
| boje              = 
| oprema            = [[UH-1 Iroquois]]&lt;br&gt;[[Mil Mi-8]]&lt;br&gt;[[Mil Mi-17]]&lt;br&gt;[[Aérospatiale Gazelle]]
| bitke             = 
| web_stranica      = 
| komandir1_oznaka  = 
| komandant1        = Brigadir Janko Petrušić
| komandir2_oznaka  = 
| komandir2         = 
| komandir3_oznaka  = 
| komandir3         = 
| komandir4_oznaka  = 
| komandir4         = 
}}
'''Brigada zračnih snaga i protivzračne odbrane''' predstavlja zrakoplovni dio [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]], čija je misija osigurati zaštitu suveriniteta i teritorijalnog integriteta BiH, zrakoplovnu podršku kopnenim jedinicama kao i podršku civilnim vlastima u slučaju prirodnih nesreća i drugih društvenih potreba.


Zrakoplovstvo raspolaže s tri aerodroma i to u [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevu]], [[Međunarodni aerodrom Banja Luka|Banjoj Luci]] i [[Međunarodni aerodrom Mostar|Mostaru]]. Zrakoplovstvo se nalazi pod kontrolom [[NATO]]-a i [[EUFOR]]-a i ima najmanji budžet od svih zračnih snaga u Evropi.&lt;ref name=&quot;milavia.net&quot;&gt;http://www.milavia.net/airforces/reports/bosnia-and-herzegovina/&lt;/ref&gt;

==Zadaci==

* Zaštita suveriniteta zračnog prostora BiH
* Zrakoplovna podrška jedinicama KoV
* Izviđanje iz zraka
* Služba traganja i spašavanja (STS)
* Medicinska evakuacija i evakuacija ozlijeđenih  (MEDEVAC i CASEVAC )
* Prijevoz i transport zračnim putem
* Gašenje požara
* Evakuacija

== Historija ==
Histrorija započinje polovinom 2001. godine, kada je Predsjedništvo BiH izrazilo jasan stav i opredjeljenje za ukključivanje BiH u europske i euroatlanske integracije i NATO program Partnerstvo za mir. Početkom 2004. godine, započinje reforma odbrane BiH, i prva zajednička kolektivna vježba jedinica VRS i VF BiH, u kojoj su uzeli učešće i letački elementi entitetskih vojski. Tokom 2005. i 2006. godine teku završne pripreme u formiranju jedinstvenih Oružanih snaga na nivou BiH. Početkom 2007. godine, ubrazno se raspoređuju komande i jedinice, vrši odabir personala, stiče se povjerenje i priprema za prvo postrojavanje. Prvo postrojavanje Brigade zračnih snaga i protivzračnih snaga desilo se 17. septembra 2007. godine, u kasarni Zalužani, Banja Luka.

== Struktura ==
U skladu sa odobrenom formacijom, u potpunosti integriranoj u ustroj linije komandovanja u OS BiH , Brigada zračnih snaga i protivzračne odbrane se sastoji od:
*Komanda brigade [[Banja Luka]]
*''1. Helikopterski skadron [[Banja Luka]]''
*''Bataljon zračnog osmatranja i javljanja [[Banja Luka]]''
*[[File:2nd Helicopter Squadron.png|27px]] ''2. Helikopterski skadron [[Sarajevo]]''
*Bataljon letačke podrške [[Sarajevo]]
*Bataljon protivzračne odbrane [[Sarajevo]]

==Aerodromi==
*[[Rajlovac]]
*[[Međunarodni aerodrom Banja Luka|Aerodrom Banja Luka]]
*[[Međunarodni aerodrom Mostar|Aerodrom Mostar]]

==Oprema==

{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;text-align: left;&quot;|Letjelica
!Slika
! style=&quot;text-align: left;&quot;|Tip
! style=&quot;text-align: left;&quot;|Model
!Količina
! style=&quot;text-align: left;&quot;|Bilješke
|-
| [[UH-1 Iroquois]]
|[[Datoteka:UN-1D Bosnian Air Force 2015.jpg|200px|bez okvira]]
| Višenamjenski helikopter
| UH-1H
UH-1V

UH-1H-II
|11
1
4
| Donacija Vlade SAD-a, VF BiH, u programu opremi i obuči. Donirano 15 helikoptera, ali su 3 helikoptera izgubljena u nesrećama. 4 Bell UH-1H-II Iroquois nabavljena i dostavljena 9. decembra 2021.&lt;ref&gt;https://www.klix.ba/vijesti/bih/odrzana-svecana-primopredaja-americkih-helikoptera-oruzanim-snagama-bih/211210051&lt;/ref&gt;
|-
| [[Mil Mi-8|Mi-8/17]]
|[[Datoteka:Mi-8 HIP Bosnian Air Force.jpg|200px|bez okvira]]
| Transportni helikopter
| Mi-8 T
Mi-8 MTV            Mi-17 VIP
|8
3
1
|Naslijeđeni iz entitetskih vojski, helikopteri 2007. godine prošli remont i određenu modernizaciju u Ukraniji, kako bi bili u skladu sa NATO standardom. 
Helikopteri osposobljeni za gašenje požara, koriste vedra kapaciteta (2500-2000) litara vode. Očekuje se remont helikoptera. 1 Mi-8 MTV, izgubljen u nesreći.
|-
| [[Aerospatiale SA 341 Gazela|Soko Gazela]]
|[[Datoteka:Aerospatiale SA-342L1 Gazelle..jpg|200px|bez okvira]]
| Laki višenamjenski helikopter
| HI-42
HO-45
                               
HN-45M                               
|1
5
7
| Naslijeđeni iz entitetske vojske. Helikopteri remontovani u IKAR a.d Banja Luka. Veliki broj helikoptera operativan. Helikopteri relativno novijeg godišta.
|-
|-
| [[Mil Mi-34]]
|[[Datoteka:Mi-34.jpg|200px|bez okvira]]
| Laki višenamjenski helikopter
| Mi-34 Hermit 
|1
|Na helikopteru istekli resursi. Nerentabilan remont.
|-
| [[SOKO G-4 Super Galeb]]
|[[Datoteka:G-4 SOKO Super Galeb 1991.jpg|200px|bez okvira]]
| Školsko-borbeni
| G-4
|1
|Naslijeđen od Vazduhoplovstva Republike Srpske, avion van operativne upotrebe.
|-
| [[SOKO J-22|SOKO J-22 Orao]]
|[[Datoteka:J-22 Orao 25103 V i PVO VS, september 13, 2009.jpg|200px|bez okvira]]
| Lovac-bombarder
| J-22
|7
|Naslijeđeni od Vazduhoplovstva Republike Srpske, avioni van operativne upotrebe.
|-
| [[Utva 75]]
|[[Datoteka:Utva-75.jpg|200px|bez okvira]]
| Školski avion
| Utva 75
|2
|Avioni van operativne upotrebe.
|-
|[[SOKO J-21 Jastreb]]
|[[Datoteka:SOKO J-21 Leteeć zvezde.jpg|200px|bez okvira]]
|Jurišno-izviđački
|J-21
NJ-21

IJ-21
|8
3
2
|Naslijeđeni od Vazduhoplovstva Republike Srpske, avioni van operativne upotrebe.
|-
|}

===Protivzračna oprema===

== Također pogledajte ==
* [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]]

==Reference==
{{reference}}

[[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama|BiH]]
[[Kategorija:Vojska Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>oz2oghf5g8nmb5fr7s807ert4mi42y0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3426042</id>
      <parentid>3426039</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:32:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>89.111.214.145</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6192" xml:space="preserve">{{Infokutija vojna jedinica
| ime               = Brigada zračnih snaga i protivzračne odbrane&lt;br&gt;Бригада ваздушних снага и противваздушне одбране
| slika             = Air Force of Bosnia and Herzegovina Emblem.png
| veličina_slike    = 220px
| opis_slike        = RV i PVO BIH
| aktivan           = [[1. decembar]] [[2006.]]
| država            = [[Bosna i Hercegovina]]
| grana             = 
| vrsta             = 
| dio               = [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]]
| glavno_sjedište   = [[Sarajevo]]
| nadimak           = 
| moto              = 
| boje              = 
| oprema            = [[UH-1 Iroquois]]&lt;br&gt;[[Mil Mi-8]]&lt;br&gt;[[Mil Mi-17]]&lt;br&gt;[[Aérospatiale Gazelle]]
| bitke             = 
| web_stranica      = 
| komandir1_oznaka  = 
| komandant1        = Brigadir Janko Petrušić
| komandir2_oznaka  = 
| komandir2         = 
| komandir3_oznaka  = 
| komandir3         = 
| komandir4_oznaka  = 
| komandir4         = 
}}
'''Brigada zračnih snaga i protivzračne odbrane''' predstavlja zrakoplovni dio [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]], čija je misija osigurati zaštitu suveriniteta i teritorijalnog integriteta BiH, zrakoplovnu podršku kopnenim jedinicama kao i podršku civilnim vlastima u slučaju prirodnih nesreća i drugih društvenih potreba.


Zrakoplovstvo raspolaže s tri aerodroma i to u [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevu]], [[Međunarodni aerodrom Banja Luka|Banjoj Luci]] i [[Međunarodni aerodrom Mostar|Mostaru]]. Zrakoplovstvo se nalazi pod kontrolom [[NATO]]-a i [[EUFOR]]-a i ima najmanji budžet od svih zračnih snaga u Evropi.&lt;ref name=&quot;milavia.net&quot;&gt;http://www.milavia.net/airforces/reports/bosnia-and-herzegovina/&lt;/ref&gt;

==Zadaci==

* Zaštita suveriniteta zračnog prostora BiH
* Zrakoplovna podrška jedinicama KoV
* Izviđanje iz zraka
* Služba traganja i spašavanja (STS)
* Medicinska evakuacija i evakuacija ozlijeđenih  (MEDEVAC i CASEVAC )
* Prijevoz i transport zračnim putem
* Gašenje požara
* Evakuacija

== Historija ==
Histrorija započinje polovinom 2001. godine, kada je Predsjedništvo BiH izrazilo jasan stav i opredjeljenje za ukključivanje BiH u europske i euroatlanske integracije i NATO program Partnerstvo za mir. Početkom 2004. godine, započinje reforma odbrane BiH, i prva zajednička kolektivna vježba jedinica VRS i VF BiH, u kojoj su uzeli učešće i letački elementi entitetskih vojski. Tokom 2005. i 2006. godine teku završne pripreme u formiranju jedinstvenih Oružanih snaga na nivou BiH. Početkom 2007. godine, ubrazno se raspoređuju komande i jedinice, vrši odabir personala, stiče se povjerenje i priprema za prvo postrojavanje. Prvo postrojavanje Brigade zračnih snaga i protivzračnih snaga desilo se 17. septembra 2007. godine, u kasarni Zalužani, Banja Luka.

== Struktura ==
U skladu sa odobrenom formacijom, u potpunosti integriranoj u ustroj linije komandovanja u OS BiH , Brigada zračnih snaga i protivzračne odbrane se sastoji od:
*Komanda brigade [[Banja Luka]]
*''1. Helikopterski skadron [[Banja Luka]]''
*''Bataljon zračnog osmatranja i javljanja [[Banja Luka]]''
*[[File:2nd Helicopter Squadron.png|27px]] ''2. Helikopterski skadron [[Sarajevo]]''
*Bataljon letačke podrške [[Sarajevo]]
*Bataljon protivzračne odbrane [[Sarajevo]]

==Aerodromi==
*[[Rajlovac]]
*[[Međunarodni aerodrom Banja Luka|Aerodrom Banja Luka]]
*[[Međunarodni aerodrom Mostar|Aerodrom Mostar]]

==Oprema==

{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;text-align: left;&quot;|Letjelica
!Slika
! style=&quot;text-align: left;&quot;|Tip
! style=&quot;text-align: left;&quot;|Model
!Količina
! style=&quot;text-align: left;&quot;|Bilješke
|-
| [[UH-1 Iroquois]]
|[[Datoteka:UN-1D Bosnian Air Force 2015.jpg|200px|bez okvira]]
| Višenamjenski helikopter
| UH-1H
UH-1V

UH-1H-II
|11
1

4
| Donacija Vlade SAD-a, VF BiH, u programu opremi i obuči. Donirano 15 helikoptera, ali su 3 helikoptera izgubljena u nesrećama. 4 Bell UH-1H-II Iroquois nabavljena i dostavljena 9. decembra 2021.&lt;ref&gt;https://www.klix.ba/vijesti/bih/odrzana-svecana-primopredaja-americkih-helikoptera-oruzanim-snagama-bih/211210051&lt;/ref&gt;
|-
| [[Mil Mi-8|Mi-8/17]]
|[[Datoteka:Mi-8 HIP Bosnian Air Force.jpg|200px|bez okvira]]
| Transportni helikopter
| Mi-8 T
Mi-8 MTV            Mi-17 VIP
|8
3

1
|Naslijeđeni iz entitetskih vojski, helikopteri 2007. godine prošli remont i određenu modernizaciju u Ukraniji, kako bi bili u skladu sa NATO standardom. Helikopteri osposobljeni za gašenje požara, koriste vedra kapaciteta (2500-2000) litara vode. Očekuje se remont helikoptera. 1 Mi-8 MTV, izgubljen u nesreći.
|-
| [[Aerospatiale SA 341 Gazela|Soko Gazela]]
|[[Datoteka:Aerospatiale SA-342L1 Gazelle..jpg|200px|bez okvira]]
| Laki višenamjenski helikopter
| HI-42
HO-45
                               
HN-45M                               
|1
5
7
| Naslijeđeni iz entitetske vojske. Helikopteri remontovani u IKAR a.d Banja Luka.  Veliki broj helikoptera operativan. Helikopteri relativno novijeg godišta.
|-
|-
| [[Mil Mi-34]]
|[[Datoteka:Mi-34.jpg|200px|bez okvira]]
| Laki višenamjenski helikopter
| Mi-34 Hermit 
|1
|Na helikopteru istekli resursi. Nerentabilan remont.
|-
| [[SOKO G-4 Super Galeb]]
|[[Datoteka:G-4 SOKO Super Galeb 1991.jpg|200px|bez okvira]]
| Školsko-borbeni
| G-4
|1
|Naslijeđen od Vazduhoplovstva Republike Srpske, avion van operativne upotrebe.
|-
| [[SOKO J-22|SOKO J-22 Orao]]
|[[Datoteka:J-22 Orao 25103 V i PVO VS, september 13, 2009.jpg|200px|bez okvira]]
| Lovac-bombarder
| J-22
|7
|Naslijeđeni od Vazduhoplovstva Republike Srpske, avioni van operativne upotrebe.
|-
| [[Utva 75]]
|[[Datoteka:Utva-75.jpg|200px|bez okvira]]
| Školski avion
| Utva 75
|2
|Avioni van operativne upotrebe.
|-
|[[SOKO J-21 Jastreb]]
|[[Datoteka:SOKO J-21 Leteeć zvezde.jpg|200px|bez okvira]]
|Jurišno-izviđački
|J-21
NJ-21

IJ-21
|8
3

2
|Naslijeđeni od Vazduhoplovstva Republike Srpske, avioni van operativne upotrebe.
|-
|}

===Protivzračna oprema===

== Također pogledajte ==
* [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]]

==Reference==
{{reference}}

[[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama|BiH]]
[[Kategorija:Vojska Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>c2vc0jm1um045qp1turux93xs8orvkb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Max Verstappen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380679</id>
    <revision>
      <id>3425970</id>
      <parentid>3424580</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T12:07:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Larisa.wikipi</username>
        <id>144652</id>
      </contributor>
      <comment>Popravljanje podataka.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17687" xml:space="preserve">{{Infokutija vozač F1
| ime                      = Max Verstappen
| slika                    = Max Verstappen 2017 Malaysia 3.jpg
| opis_slike               = Verstappen na [[Velika nagrada Malezije 2017.|Velikoj nagradi Malezije 2017.]]
| datum_rođenja            = {{Datum rođenja i godine|1997|09|30}}
| mjesto_rođenja           = [[Hasselt]], [[Belgija]]
| datum_smrti              = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|sGGGG|sMM|sDD|rGGGG|rMM|rDD}} --&gt;
| mjesto_smrti             = 
| nacionalnost             = {{ZD|NIZ}} [[Nizozemska|Nizozemac]]
| početak_karijere         = 
| kraj_karijere            = 
| tim_2022                 = [[Red Bull Racing]]-[[Honda Racing F1|Honda]]
| broj_bolida              = 33&lt;br&gt;1 (2022)
| trke                     = 147 (147 početak)
| prvenstva                = 1
| pobjede                  = 24
| podiji                   = 64
| bodovi                   = 1667.5
| prve_startne_pozicije    = 14
| najbrži_krug             = 18
| prva_trka                = [[Velika nagrada Australije 2015.|VN Australije 2015.]]
| prva_pobjeda             = [[Velika nagrada Španije 2016.|VN Španije 2016.]]
| posljednja_pobjeda       = Velika nagrada Francuske 2022.{{!}}VN Španije 2022
| posljednja_trka          = Velika nagrada Francuske 2022.{{!}}VN Francuske 2022
| posljednja_sezona        = [[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]]
| posljednja_pozicija      = 1. (395.5 boda)
| aktualizirano            = 23. 01. 2022.
}}
'''Max Emilian Verstappen''' (Hasselt, [[Belgija]], 30. septembar 1997) [[Belgija|belgijsko]]-[[Nizozemska|nizozemski]] je vozač, koji se u prvenstvima takmiči pod nizozemskom licencom. Verstappen je na [[Velika nagrada Malezije 2015.|Velikoj nagradi Malezije 2015.]] postao najmlađi osvajač bodova sa 17 godina, pet mjeseci i 27 dana u historiji [[Formula 1|Formuli 1]].

Max Verstappen je svoju prvu pobjedu zabilježio u utrci za [[Velika nagrada Španije 2016.|Veliku nagradu Španije 2016.]] i tako postao najmladji vozač pobjednik Velike nagrade u Formuli 1. Time je oborio rekord [[Sebastian Vettel|Sebastiana Vettela]] koji je svoju prvu pobjedu ostvario s 18 godina i sedam meseci.

2021. godine postao je po prvi put prvak Formule 1. Uoči posljednje utrke sezone u Abu Dhabiju Max Verstappen i do tada aktuelni prvak Lewis Hamilton su bili bodovno izjednačeni, a Hamilton je bio u vodstvu sve do posljednjeg kruga utrke kada ga je Verstappen pretako i postao po prvi put prvak.

==Sažetak karijere==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align:center&quot;
! Godina
! Kategorija
! Tim
! Utrke
! Pobjede
! {{Tooltip|Pol poz.|Pol pozicije}}
! {{Tooltip|N. krug|Najbrži krug}}
! Podiji
! Bodovi
! {{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
|-
!rowspan=5| 2014.
|align=left| Florida Zimska Serija
| –
| 12
| 4
| 3
| 3
| 7
| –
|style=&quot;background:#FFDF9F;&quot;| '''3.'''
|-
|align=left| FIA Evropsko prvenstvo u Formuli 3
|align=left rowspan=2| Van Amersfoort Racing
| 33
| 10
| 7
| 7
| 16
| 411
|style=&quot;background:#FFDF9F;&quot;| '''3.'''
|-
|align=left| Velika nagrada Makaa
| 1
| 0
| 0
| 1
| 0
| –
! 7.
|-
|align=left| Zandvoort Masters
|align=left| Motopark
| 1
| 1
| 1
| 0
| 1
| –
|style=&quot;background:#FFFFBF;&quot;| '''1.'''
|-
|align=left| [[Formula 1 – sezona 2014.|Formula 1]]
|align=left| [[Scuderia Toro Rosso]]
|colspan=7| Vozač za testiranje
|-
! 2015.
|align=left| [[Formula 1 – sezona 2015.|Formula 1]]
|align=left| [[Scuderia Toro Rosso]]
| 19
| 0
| 0
| 0
| 0
| 49
! 12.
|-
!rowspan=2| 2016.
|align=left rowspan=2| [[Formula 1 – sezona 2016.|Formula 1]]
|align=left| [[Scuderia Toro Rosso]]
| 4
| 0
| 0
| 0
| 0
|rowspan=2| 204
!rowspan=2| 5.
|-
|align=left| [[Red Bull Racing]]
| 17
| 1
| 0
| 1
| 7
|-
! 2017.
|align=left| [[Formula 1 – sezona 2017.|Formula 1]]
|align=left| [[Red Bull Racing]]
| 20
| 2
| 0
| 1
| 4
| 168
! 6.
|-
! 2018.
|align=left| [[Formula 1 – sezona 2018.|Formula 1]]
|rowspan=3 align=left| [[Red Bull Racing|Aston Martin Red Bull Racing]]
| 21
| 2
| 0
| 2
| 11
| 249
! 4.
|-
! 2019.
|align=left| [[Formula 1 – sezona 2019.|Formula 1]]
| 21
| 3
| 2
| 3
| 9
| 278
|style=&quot;background:#FFDF9F;&quot;| '''3.'''
|-
! 2020.
|align=left| [[Formula 1 – sezona 2020.|Formula 1]]
| 17
| 2
| 1
| 3
| 11
| 214
|style=&quot;background:#FFDF9F;&quot;| '''3.'''
|}

{{-}}

== Karijera u Formuli 1 ==

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Tim
|-
| 2014–2016. || [[Scuderia Toro Rosso]]
|-
| 2016–2020. || [[Red Bull Racing]]
|}

=== Potpuni spisak rezultata u Formuli 1 ===
([[Šablon:F1 driver results legend|Legenda]])(Utrke u '''podebljanim slovima''' označavaju najbolju startnu poziciju) (Utrke u ''kurzivu'' označuju najbrži krug utrke)
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%&quot;
! Godina
! Tim
! Šasija
! Motor
! 1.
! 2.
! 3.
! 4.
! 5.
! 6.
! 7.
! 8.
! 9.
! 10.
! 11.
! 12.
! 13.
! 14.
! 15.
! 16.
! 17.
! 18.
! 19.
! 20.
! 21.
! {{Tooltip|Bod.|Bodovi}}
! {{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
|-
| [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]]
! [[Scuderia Toro Rosso]]
! [[Toro Rosso STR9]]
! [[Renault F1|Renault Sport]] Energy F1-2014 1.6 V6 t
| [[Velika nagrada Australije 2014.|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Malezije 2014.|MAL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Bahreina 2014.|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Kine 2014.|KIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Španije 2014.|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Monaka 2014.|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Kanade 2014.|KAN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Austrije 2014.|AUT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Velike Britanije 2014.|VB]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Njemačke 2014.|NJE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Mađarske 2014.|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Belgije 2014.|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Italije 2014.|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Singapura 2014.|SIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#E0FFFF&quot;| [[Velika nagrada Japana 2014.|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;VZT&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Rusije 2014.|RUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#E0FFFF&quot;| [[Velika nagrada SAD-a 2014.|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;VZT&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#E0FFFF&quot;| [[Velika nagrada Brazila 2014.|BRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;VZT&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Abu Dhabija 2014.|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
|
|
! –
! –
|-
| [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]]
! [[Scuderia Toro Rosso]]
! [[Toro Rosso STR10]]
! [[Renault F1|Renault Sport]] Energy F1-2015 1.6 V6 t
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Australije 2015.|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Malezije 2015.|MAL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;7.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Kine 2015.|KIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;17.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Bahreina 2015.|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Španije 2015.|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;11.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Monaka 2015.|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Kanade 2015.|KAN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;15.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Austrije 2015.|AUT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije 2015.|VB]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Mađarske 2015.|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Belgije 2015.|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Italije 2015.|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;12.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Singapura 2015.|SIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Japana 2015.|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;9.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Rusije 2015.|RUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;10.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada SAD-a 2015.|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Meksika 2015.|MEK]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;9.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Brazila 2015.|BRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;9.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Abu Dhabija 2015.|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;16.&lt;/small&gt;
|
|
! 49
! 12.
|-
|rowspan=2 | [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]]
! [[Scuderia Toro Rosso]]
! [[Toro Rosso STR11]]
! [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] 059/4 1.6 V6 t
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Australije 2016.|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;10.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Bahreina 2016.|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Kine 2016.|KIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Rusije 2016.|RUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
!rowspan=2| 204
!rowspan=2| 5.
|-
! [[Red Bull Racing]]
! [[Red Bull RB12]]
! [[TAG Heuer]] RB12 1.6 V6 t
|
|
|
|
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada Španije 2016.|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Monaka 2016.|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Kanade 2016.|KAN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Evrope 2016.|EVR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Austrije 2016.|AUT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije 2016.|VB]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Mađarske 2016.|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Njemačke 2016.|NJE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Belgije 2016.|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;11.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Italije 2016.|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;7.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Singapura 2016.|SIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Malezije 2016.|MAL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Japana 2016.|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada SAD-a 2016.|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Meksika 2016.|MEK]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| ''[[Velika nagrada Brazila 2016.|BRA]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Abu Dhabija 2016.|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|-
| [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]]
! [[Red Bull Racing]]
! [[Red Bull RB13]]
! [[TAG Heuer]] RB13 1.6 V6 t
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Australije 2017.|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Kine 2017.|KIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Bahreina 2017.|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Rusije 2017.|RUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Španije 2017.|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Monaka 2017.|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Kanade 2017.|KAN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Azerbejdžana 2017.|AZE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Austrije 2017.|AUT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije 2017.|VB]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Mađarske 2017.|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Belgije 2017.|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Italije 2017.|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;10.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Singapura 2017.|SIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada Malezije 2017.|MAL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Japana 2017.|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada SAD-a 2017.|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada Meksika 2017.|MEK]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''[[Velika nagrada Brazila 2017.|BRA]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Abu Dhabija 2017.|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|
! 168
! 6.
|-
| [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]]
! [[Red Bull Racing|Aston Martin Red Bull Racing]]
! [[Red Bull RB14]]
! [[TAG Heuer]] RB14 1.6 V6 t
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Australije 2018.|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Bahreina 2018.|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Kine 2018.|KIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Azerbejdžana 2018.|AZE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Španije 2018.|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''[[Velika nagrada Monaka 2018.|MON]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;9.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| ''[[Velika nagrada Kanade 2018.|KAN]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Francuske 2018.|FRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada Austrije 2018.|AUT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije 2018.|VB]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;15.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Njemačke 2018.|NJE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Mađarske 2018.|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Belgije 2018.|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Italije 2018.|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Singapura 2018.|SIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Rusije 2018.|RUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Japana 2018.|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada SAD-a 2018.|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada Meksika 2018.|MEK]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Brazila 2018.|BRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Abu Dhabija 2018.|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
! 249
! 4.
|-
| [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]]
! [[Red Bull Racing|Aston Martin Red Bull Racing]]
! [[Red Bull RB15]]
! [[Honda Racing F1|Honda]] RA619H 1.6 V6 t
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Australije 2019.|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Bahreina 2019.|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Kine 2019.|KIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Azerbejdžana 2019.|AZE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Španije 2019.|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Monaka 2019.|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Kanade 2019.|KAN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Francuske 2019.|FRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''[[Velika nagrada Austrije 2019.|AUT]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije 2019.|VB]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''[[Velika nagrada Njemačke 2019.|NJE]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''[[Velika nagrada Mađarske 2019.|MAĐ]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Belgije 2019.|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Italije 2019.|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Singapura 2019.|SIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Rusije 2019.|RUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Japana 2019.|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Meksika 2019.|MEK]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada SAD-a 2019.|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''[[Velika nagrada Brazila 2019.|BRA]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Abu Dhabija 2019.|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''278'''
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''3.'''
|-
| [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]]
! [[Red Bull Racing|Aston Martin Red Bull Racing]]
! [[Red Bull RB16]]
! [[Honda Racing F1|Honda]] RA620H 1.6 V6 t
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Austrije 2020.|AUT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Štajerske 2020.|ŠTA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Mađarske 2020.|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt; 
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| ''[[Velika nagrada Velike Britanije 2020.|VB]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada 70. godišnjice|70.]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Španije 2020.|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Belgije 2020.|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Italije 2020.|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Toskane 2020.|TOS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Rusije 2020.|RUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| ''[[Velika nagrada Eifela 2020.|EIF]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Portugala 2020.|POR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Emilia-Romagne 2020.|EMI]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Turske 2020.|TUR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| ''[[Velika nagrada Bahreina 2020.|BHR]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Sakhira 2020.|SAK]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''[[Velika nagrada Abu Dhabija 2020.|ABU]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1.&lt;/small&gt;
| 
| 
| 
| 
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''214'''
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''3.'''
|}
&lt;!-- &lt;small&gt;
'''Napomene'''
:''*'' Sezona u toku
&lt;/small&gt; --&gt;

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.verstappen.nl/ Službena web stranica]
* [http://www.statsf1.com/en/max-verstappen.aspx stasf1.com - Statistika vozača]

{{Commonscat|Max Verstappen}}
{{Vozači i ekipe Formule 1}}
{{Red Bull Racing}}
{{Scuderia Toro Rosso}}
{{Autosportova nagrada}}

{{DEFAULTSORT:Verstappen, Max}}
[[Kategorija:Rođeni 1997.]]
[[Kategorija:Biografije, Hasselt]]
[[Kategorija:Holandski vozači Formule 1]]</text>
      <sha1>lid1587pl7bqlxya166j8u8wqzkf2vi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425971</id>
      <parentid>3425970</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T12:08:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Larisa.wikipi</username>
        <id>144652</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17688" xml:space="preserve">{{Infokutija vozač F1
| ime                      = Max Verstappen
| slika                    = Max Verstappen 2017 Malaysia 3.jpg
| opis_slike               = Verstappen na [[Velika nagrada Malezije 2017.|Velikoj nagradi Malezije 2017.]]
| datum_rođenja            = {{Datum rođenja i godine|1997|09|30}}
| mjesto_rođenja           = [[Hasselt]], [[Belgija]]
| datum_smrti              = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|sGGGG|sMM|sDD|rGGGG|rMM|rDD}} --&gt;
| mjesto_smrti             = 
| nacionalnost             = {{ZD|NIZ}} [[Nizozemska|Nizozemac]]
| početak_karijere         = 
| kraj_karijere            = 
| tim_2022                 = [[Red Bull Racing]]-[[Honda Racing F1|Honda]]
| broj_bolida              = 33&lt;br&gt;1 (2022)
| trke                     = 147 (147 početak)
| prvenstva                = 1
| pobjede                  = 24
| podiji                   = 64
| bodovi                   = 1667.5
| prve_startne_pozicije    = 14
| najbrži_krug             = 18
| prva_trka                = [[Velika nagrada Australije 2015.|VN Australije 2015.]]
| prva_pobjeda             = [[Velika nagrada Španije 2016.|VN Španije 2016.]]
| posljednja_pobjeda       = Velika nagrada Francuske 2022.{{!}}VN Francuske 2022
| posljednja_trka          = Velika nagrada Francuske 2022.{{!}}VN Francuske 2022
| posljednja_sezona        = [[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]]
| posljednja_pozicija      = 1. (395.5 boda)
| aktualizirano            = 23. 01. 2022.
}}
'''Max Emilian Verstappen''' (Hasselt, [[Belgija]], 30. septembar 1997) [[Belgija|belgijsko]]-[[Nizozemska|nizozemski]] je vozač, koji se u prvenstvima takmiči pod nizozemskom licencom. Verstappen je na [[Velika nagrada Malezije 2015.|Velikoj nagradi Malezije 2015.]] postao najmlađi osvajač bodova sa 17 godina, pet mjeseci i 27 dana u historiji [[Formula 1|Formuli 1]].

Max Verstappen je svoju prvu pobjedu zabilježio u utrci za [[Velika nagrada Španije 2016.|Veliku nagradu Španije 2016.]] i tako postao najmladji vozač pobjednik Velike nagrade u Formuli 1. Time je oborio rekord [[Sebastian Vettel|Sebastiana Vettela]] koji je svoju prvu pobjedu ostvario s 18 godina i sedam meseci.

2021. godine postao je po prvi put prvak Formule 1. Uoči posljednje utrke sezone u Abu Dhabiju Max Verstappen i do tada aktuelni prvak Lewis Hamilton su bili bodovno izjednačeni, a Hamilton je bio u vodstvu sve do posljednjeg kruga utrke kada ga je Verstappen pretako i postao po prvi put prvak.

==Sažetak karijere==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align:center&quot;
! Godina
! Kategorija
! Tim
! Utrke
! Pobjede
! {{Tooltip|Pol poz.|Pol pozicije}}
! {{Tooltip|N. krug|Najbrži krug}}
! Podiji
! Bodovi
! {{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
|-
!rowspan=5| 2014.
|align=left| Florida Zimska Serija
| –
| 12
| 4
| 3
| 3
| 7
| –
|style=&quot;background:#FFDF9F;&quot;| '''3.'''
|-
|align=left| FIA Evropsko prvenstvo u Formuli 3
|align=left rowspan=2| Van Amersfoort Racing
| 33
| 10
| 7
| 7
| 16
| 411
|style=&quot;background:#FFDF9F;&quot;| '''3.'''
|-
|align=left| Velika nagrada Makaa
| 1
| 0
| 0
| 1
| 0
| –
! 7.
|-
|align=left| Zandvoort Masters
|align=left| Motopark
| 1
| 1
| 1
| 0
| 1
| –
|style=&quot;background:#FFFFBF;&quot;| '''1.'''
|-
|align=left| [[Formula 1 – sezona 2014.|Formula 1]]
|align=left| [[Scuderia Toro Rosso]]
|colspan=7| Vozač za testiranje
|-
! 2015.
|align=left| [[Formula 1 – sezona 2015.|Formula 1]]
|align=left| [[Scuderia Toro Rosso]]
| 19
| 0
| 0
| 0
| 0
| 49
! 12.
|-
!rowspan=2| 2016.
|align=left rowspan=2| [[Formula 1 – sezona 2016.|Formula 1]]
|align=left| [[Scuderia Toro Rosso]]
| 4
| 0
| 0
| 0
| 0
|rowspan=2| 204
!rowspan=2| 5.
|-
|align=left| [[Red Bull Racing]]
| 17
| 1
| 0
| 1
| 7
|-
! 2017.
|align=left| [[Formula 1 – sezona 2017.|Formula 1]]
|align=left| [[Red Bull Racing]]
| 20
| 2
| 0
| 1
| 4
| 168
! 6.
|-
! 2018.
|align=left| [[Formula 1 – sezona 2018.|Formula 1]]
|rowspan=3 align=left| [[Red Bull Racing|Aston Martin Red Bull Racing]]
| 21
| 2
| 0
| 2
| 11
| 249
! 4.
|-
! 2019.
|align=left| [[Formula 1 – sezona 2019.|Formula 1]]
| 21
| 3
| 2
| 3
| 9
| 278
|style=&quot;background:#FFDF9F;&quot;| '''3.'''
|-
! 2020.
|align=left| [[Formula 1 – sezona 2020.|Formula 1]]
| 17
| 2
| 1
| 3
| 11
| 214
|style=&quot;background:#FFDF9F;&quot;| '''3.'''
|}

{{-}}

== Karijera u Formuli 1 ==

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Tim
|-
| 2014–2016. || [[Scuderia Toro Rosso]]
|-
| 2016–2020. || [[Red Bull Racing]]
|}

=== Potpuni spisak rezultata u Formuli 1 ===
([[Šablon:F1 driver results legend|Legenda]])(Utrke u '''podebljanim slovima''' označavaju najbolju startnu poziciju) (Utrke u ''kurzivu'' označuju najbrži krug utrke)
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%&quot;
! Godina
! Tim
! Šasija
! Motor
! 1.
! 2.
! 3.
! 4.
! 5.
! 6.
! 7.
! 8.
! 9.
! 10.
! 11.
! 12.
! 13.
! 14.
! 15.
! 16.
! 17.
! 18.
! 19.
! 20.
! 21.
! {{Tooltip|Bod.|Bodovi}}
! {{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
|-
| [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]]
! [[Scuderia Toro Rosso]]
! [[Toro Rosso STR9]]
! [[Renault F1|Renault Sport]] Energy F1-2014 1.6 V6 t
| [[Velika nagrada Australije 2014.|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Malezije 2014.|MAL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Bahreina 2014.|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Kine 2014.|KIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Španije 2014.|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Monaka 2014.|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Kanade 2014.|KAN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Austrije 2014.|AUT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Velike Britanije 2014.|VB]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Njemačke 2014.|NJE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Mađarske 2014.|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Belgije 2014.|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Italije 2014.|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Singapura 2014.|SIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#E0FFFF&quot;| [[Velika nagrada Japana 2014.|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;VZT&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Rusije 2014.|RUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#E0FFFF&quot;| [[Velika nagrada SAD-a 2014.|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;VZT&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#E0FFFF&quot;| [[Velika nagrada Brazila 2014.|BRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;VZT&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Abu Dhabija 2014.|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
|
|
! –
! –
|-
| [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]]
! [[Scuderia Toro Rosso]]
! [[Toro Rosso STR10]]
! [[Renault F1|Renault Sport]] Energy F1-2015 1.6 V6 t
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Australije 2015.|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Malezije 2015.|MAL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;7.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Kine 2015.|KIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;17.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Bahreina 2015.|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Španije 2015.|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;11.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Monaka 2015.|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Kanade 2015.|KAN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;15.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Austrije 2015.|AUT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije 2015.|VB]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Mađarske 2015.|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Belgije 2015.|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Italije 2015.|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;12.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Singapura 2015.|SIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Japana 2015.|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;9.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Rusije 2015.|RUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;10.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada SAD-a 2015.|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Meksika 2015.|MEK]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;9.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Brazila 2015.|BRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;9.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Abu Dhabija 2015.|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;16.&lt;/small&gt;
|
|
! 49
! 12.
|-
|rowspan=2 | [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]]
! [[Scuderia Toro Rosso]]
! [[Toro Rosso STR11]]
! [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] 059/4 1.6 V6 t
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Australije 2016.|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;10.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Bahreina 2016.|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Kine 2016.|KIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Rusije 2016.|RUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
!rowspan=2| 204
!rowspan=2| 5.
|-
! [[Red Bull Racing]]
! [[Red Bull RB12]]
! [[TAG Heuer]] RB12 1.6 V6 t
|
|
|
|
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada Španije 2016.|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Monaka 2016.|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Kanade 2016.|KAN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Evrope 2016.|EVR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Austrije 2016.|AUT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije 2016.|VB]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Mađarske 2016.|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Njemačke 2016.|NJE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Belgije 2016.|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;11.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Italije 2016.|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;7.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Singapura 2016.|SIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Malezije 2016.|MAL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Japana 2016.|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada SAD-a 2016.|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Meksika 2016.|MEK]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| ''[[Velika nagrada Brazila 2016.|BRA]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Abu Dhabija 2016.|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|-
| [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]]
! [[Red Bull Racing]]
! [[Red Bull RB13]]
! [[TAG Heuer]] RB13 1.6 V6 t
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Australije 2017.|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Kine 2017.|KIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Bahreina 2017.|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Rusije 2017.|RUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Španije 2017.|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Monaka 2017.|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Kanade 2017.|KAN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Azerbejdžana 2017.|AZE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Austrije 2017.|AUT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije 2017.|VB]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Mađarske 2017.|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Belgije 2017.|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Italije 2017.|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;10.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Singapura 2017.|SIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada Malezije 2017.|MAL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Japana 2017.|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada SAD-a 2017.|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada Meksika 2017.|MEK]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''[[Velika nagrada Brazila 2017.|BRA]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Abu Dhabija 2017.|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|
! 168
! 6.
|-
| [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]]
! [[Red Bull Racing|Aston Martin Red Bull Racing]]
! [[Red Bull RB14]]
! [[TAG Heuer]] RB14 1.6 V6 t
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Australije 2018.|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Bahreina 2018.|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Kine 2018.|KIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Azerbejdžana 2018.|AZE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Španije 2018.|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''[[Velika nagrada Monaka 2018.|MON]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;9.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| ''[[Velika nagrada Kanade 2018.|KAN]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Francuske 2018.|FRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada Austrije 2018.|AUT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije 2018.|VB]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;15.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Njemačke 2018.|NJE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Mađarske 2018.|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Belgije 2018.|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Italije 2018.|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Singapura 2018.|SIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Rusije 2018.|RUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Japana 2018.|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada SAD-a 2018.|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada Meksika 2018.|MEK]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Brazila 2018.|BRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Abu Dhabija 2018.|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
! 249
! 4.
|-
| [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]]
! [[Red Bull Racing|Aston Martin Red Bull Racing]]
! [[Red Bull RB15]]
! [[Honda Racing F1|Honda]] RA619H 1.6 V6 t
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Australije 2019.|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Bahreina 2019.|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Kine 2019.|KIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Azerbejdžana 2019.|AZE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Španije 2019.|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Monaka 2019.|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Kanade 2019.|KAN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Francuske 2019.|FRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''[[Velika nagrada Austrije 2019.|AUT]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije 2019.|VB]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''[[Velika nagrada Njemačke 2019.|NJE]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''[[Velika nagrada Mađarske 2019.|MAĐ]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Belgije 2019.|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Italije 2019.|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Singapura 2019.|SIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Rusije 2019.|RUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Japana 2019.|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Meksika 2019.|MEK]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada SAD-a 2019.|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''[[Velika nagrada Brazila 2019.|BRA]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Abu Dhabija 2019.|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''278'''
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''3.'''
|-
| [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]]
! [[Red Bull Racing|Aston Martin Red Bull Racing]]
! [[Red Bull RB16]]
! [[Honda Racing F1|Honda]] RA620H 1.6 V6 t
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Austrije 2020.|AUT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Štajerske 2020.|ŠTA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Mađarske 2020.|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt; 
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| ''[[Velika nagrada Velike Britanije 2020.|VB]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada 70. godišnjice|70.]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Španije 2020.|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Belgije 2020.|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Italije 2020.|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Toskane 2020.|TOS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Rusije 2020.|RUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| ''[[Velika nagrada Eifela 2020.|EIF]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Portugala 2020.|POR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Emilia-Romagne 2020.|EMI]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Turske 2020.|TUR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| ''[[Velika nagrada Bahreina 2020.|BHR]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Sakhira 2020.|SAK]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''[[Velika nagrada Abu Dhabija 2020.|ABU]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1.&lt;/small&gt;
| 
| 
| 
| 
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''214'''
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''3.'''
|}
&lt;!-- &lt;small&gt;
'''Napomene'''
:''*'' Sezona u toku
&lt;/small&gt; --&gt;

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.verstappen.nl/ Službena web stranica]
* [http://www.statsf1.com/en/max-verstappen.aspx stasf1.com - Statistika vozača]

{{Commonscat|Max Verstappen}}
{{Vozači i ekipe Formule 1}}
{{Red Bull Racing}}
{{Scuderia Toro Rosso}}
{{Autosportova nagrada}}

{{DEFAULTSORT:Verstappen, Max}}
[[Kategorija:Rođeni 1997.]]
[[Kategorija:Biografije, Hasselt]]
[[Kategorija:Holandski vozači Formule 1]]</text>
      <sha1>5em7o290svcz58x7g1mljryatk0jfkd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425979</id>
      <parentid>3425971</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T13:33:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17609" xml:space="preserve">{{Infokutija vozač F1
| ime                      = Max Verstappen
| slika                    = Max Verstappen 2017 Malaysia 3.jpg
| opis_slike               = Verstappen na [[Velika nagrada Malezije 2017.|Velikoj nagradi Malezije 2017.]]
| datum_rođenja            = {{Datum rođenja i godine|1997|09|30}}
| mjesto_rođenja           = [[Hasselt]], [[Belgija]]
| datum_smrti              = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|sGGGG|sMM|sDD|rGGGG|rMM|rDD}} --&gt;
| mjesto_smrti             = 
| nacionalnost             = {{ZD|NIZ}} [[Nizozemska|Nizozemac]]
| početak_karijere         = 
| kraj_karijere            = 
| tim_2022                 = [[Red Bull Racing]]-[[Honda Racing F1|Honda]]
| broj_bolida              = 33&lt;br/&gt;1 (2022)
| trke                     = 147 (147 početak)
| prvenstva                = 1
| pobjede                  = 27
| podiji                   = 69
| bodovi                   = 1790,5
| prve_startne_pozicije    = 16
| najbrži_krug             = 19
| prva_trka                = [[Velika nagrada Australije 2015.|VN Australije 2015.]]
| prva_pobjeda             = [[Velika nagrada Španije 2016.|VN Španije 2016.]]
| posljednja_pobjeda       = [[Velika nagrada Francuske 2022.|VN Francuske 2022.]]
| posljednja_trka          = [[Velika nagrada Mađarske 2022.|VN Mađarske 2022.]]
| posljednja_sezona        = [[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]]
| posljednja_pozicija      = 1. (395,5 bodova)
| aktualizirano            = 29. 7. 2022.
}}
'''Max Emilian Verstappen''' (Hasselt, [[Belgija]], 30. septembar 1997) [[Belgija|belgijsko]]-[[Nizozemska|nizozemski]] je vozač, koji se u prvenstvima takmiči pod nizozemskom licencom. Verstappen je na [[Velika nagrada Malezije 2015.|Velikoj nagradi Malezije 2015.]] postao najmlađi osvajač bodova sa 17 godina, pet mjeseci i 27 dana u historiji [[Formula 1|Formuli 1]].

Prvu pobjedu ostvario je u utrci za [[Velika nagrada Španije 2016.|Veliku nagradu Španije 2016.]] i tako postao najmlađi pobjednik neke utrke u Formuli 1. Time je oborio rekord [[Sebastian Vettel|Sebastiana Vettela]] koji je svoju prvu pobjedu ostvario s 18 godina i sedam mjeseci.

Uoči posljednje utrke sezone 2021. u Abu Dhabiju Verstappen i dotad aktuelni prvak [[Lewis Hamilton]] bili su bodovno izjednačeni, a Hamilton je bio u vodstvu sve do posljednjeg kruga utrke, kada ga je Verstappen pretekao i postao svjetski prvak.

==Sažetak karijere==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align:center&quot;
! Godina
! Kategorija
! Tim
! Utrke
! Pobjede
! {{Tooltip|Pol poz.|Pol pozicije}}
! {{Tooltip|N. krug|Najbrži krug}}
! Podiji
! Bodovi
! {{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
|-
!rowspan=5| 2014.
|align=left| Florida Zimska Serija
| –
| 12
| 4
| 3
| 3
| 7
| –
|style=&quot;background:#FFDF9F;&quot;| '''3.'''
|-
|align=left| FIA Evropsko prvenstvo u Formuli 3
|align=left rowspan=2| Van Amersfoort Racing
| 33
| 10
| 7
| 7
| 16
| 411
|style=&quot;background:#FFDF9F;&quot;| '''3.'''
|-
|align=left| Velika nagrada Makaa
| 1
| 0
| 0
| 1
| 0
| –
! 7.
|-
|align=left| Zandvoort Masters
|align=left| Motopark
| 1
| 1
| 1
| 0
| 1
| –
|style=&quot;background:#FFFFBF;&quot;| '''1.'''
|-
|align=left| [[Formula 1 – sezona 2014.|Formula 1]]
|align=left| [[Scuderia Toro Rosso]]
|colspan=7| Vozač za testiranje
|-
! 2015.
|align=left| [[Formula 1 – sezona 2015.|Formula 1]]
|align=left| [[Scuderia Toro Rosso]]
| 19
| 0
| 0
| 0
| 0
| 49
! 12.
|-
!rowspan=2| 2016.
|align=left rowspan=2| [[Formula 1 – sezona 2016.|Formula 1]]
|align=left| [[Scuderia Toro Rosso]]
| 4
| 0
| 0
| 0
| 0
|rowspan=2| 204
!rowspan=2| 5.
|-
|align=left| [[Red Bull Racing]]
| 17
| 1
| 0
| 1
| 7
|-
! 2017.
|align=left| [[Formula 1 – sezona 2017.|Formula 1]]
|align=left| [[Red Bull Racing]]
| 20
| 2
| 0
| 1
| 4
| 168
! 6.
|-
! 2018.
|align=left| [[Formula 1 – sezona 2018.|Formula 1]]
|rowspan=3 align=left| [[Red Bull Racing|Aston Martin Red Bull Racing]]
| 21
| 2
| 0
| 2
| 11
| 249
! 4.
|-
! 2019.
|align=left| [[Formula 1 – sezona 2019.|Formula 1]]
| 21
| 3
| 2
| 3
| 9
| 278
|style=&quot;background:#FFDF9F;&quot;| '''3.'''
|-
! 2020.
|align=left| [[Formula 1 – sezona 2020.|Formula 1]]
| 17
| 2
| 1
| 3
| 11
| 214
|style=&quot;background:#FFDF9F;&quot;| '''3.'''
|}

{{-}}

== Karijera u Formuli 1 ==

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Tim
|-
| 2014–2016. || [[Scuderia Toro Rosso]]
|-
| 2016–2020. || [[Red Bull Racing]]
|}

=== Potpuni spisak rezultata u Formuli 1 ===
([[Šablon:F1 driver results legend|Legenda]])(Utrke u '''podebljanim slovima''' označavaju najbolju startnu poziciju) (Utrke u ''kurzivu'' označuju najbrži krug utrke)
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%&quot;
! Godina
! Tim
! Šasija
! Motor
! 1.
! 2.
! 3.
! 4.
! 5.
! 6.
! 7.
! 8.
! 9.
! 10.
! 11.
! 12.
! 13.
! 14.
! 15.
! 16.
! 17.
! 18.
! 19.
! 20.
! 21.
! {{Tooltip|Bod.|Bodovi}}
! {{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
|-
| [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]]
! [[Scuderia Toro Rosso]]
! [[Toro Rosso STR9]]
! [[Renault F1|Renault Sport]] Energy F1-2014 1.6 V6 t
| [[Velika nagrada Australije 2014.|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Malezije 2014.|MAL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Bahreina 2014.|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Kine 2014.|KIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Španije 2014.|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Monaka 2014.|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Kanade 2014.|KAN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Austrije 2014.|AUT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Velike Britanije 2014.|VB]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Njemačke 2014.|NJE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Mađarske 2014.|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Belgije 2014.|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Italije 2014.|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Singapura 2014.|SIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#E0FFFF&quot;| [[Velika nagrada Japana 2014.|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;VZT&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Rusije 2014.|RUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#E0FFFF&quot;| [[Velika nagrada SAD-a 2014.|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;VZT&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#E0FFFF&quot;| [[Velika nagrada Brazila 2014.|BRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;VZT&lt;/small&gt;
| [[Velika nagrada Abu Dhabija 2014.|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
|
|
! –
! –
|-
| [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]]
! [[Scuderia Toro Rosso]]
! [[Toro Rosso STR10]]
! [[Renault F1|Renault Sport]] Energy F1-2015 1.6 V6 t
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Australije 2015.|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Malezije 2015.|MAL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;7.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Kine 2015.|KIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;17.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Bahreina 2015.|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Španije 2015.|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;11.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Monaka 2015.|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Kanade 2015.|KAN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;15.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Austrije 2015.|AUT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije 2015.|VB]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Mađarske 2015.|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Belgije 2015.|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Italije 2015.|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;12.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Singapura 2015.|SIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Japana 2015.|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;9.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Rusije 2015.|RUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;10.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada SAD-a 2015.|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Meksika 2015.|MEK]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;9.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Brazila 2015.|BRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;9.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Abu Dhabija 2015.|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;16.&lt;/small&gt;
|
|
! 49
! 12.
|-
|rowspan=2 | [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]]
! [[Scuderia Toro Rosso]]
! [[Toro Rosso STR11]]
! [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] 059/4 1.6 V6 t
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Australije 2016.|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;10.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Bahreina 2016.|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Kine 2016.|KIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Rusije 2016.|RUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
!rowspan=2| 204
!rowspan=2| 5.
|-
! [[Red Bull Racing]]
! [[Red Bull RB12]]
! [[TAG Heuer]] RB12 1.6 V6 t
|
|
|
|
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada Španije 2016.|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Monaka 2016.|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Kanade 2016.|KAN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Evrope 2016.|EVR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Austrije 2016.|AUT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije 2016.|VB]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Mađarske 2016.|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Njemačke 2016.|NJE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Belgije 2016.|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;11.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Italije 2016.|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;7.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Singapura 2016.|SIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Malezije 2016.|MAL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Japana 2016.|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada SAD-a 2016.|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Meksika 2016.|MEK]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| ''[[Velika nagrada Brazila 2016.|BRA]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Abu Dhabija 2016.|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|-
| [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]]
! [[Red Bull Racing]]
! [[Red Bull RB13]]
! [[TAG Heuer]] RB13 1.6 V6 t
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Australije 2017.|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Kine 2017.|KIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Bahreina 2017.|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Rusije 2017.|RUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Španije 2017.|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Monaka 2017.|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Kanade 2017.|KAN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Azerbejdžana 2017.|AZE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Austrije 2017.|AUT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije 2017.|VB]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Mađarske 2017.|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Belgije 2017.|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Italije 2017.|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;10.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Singapura 2017.|SIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada Malezije 2017.|MAL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Japana 2017.|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada SAD-a 2017.|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada Meksika 2017.|MEK]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''[[Velika nagrada Brazila 2017.|BRA]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Abu Dhabija 2017.|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|
! 168
! 6.
|-
| [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]]
! [[Red Bull Racing|Aston Martin Red Bull Racing]]
! [[Red Bull RB14]]
! [[TAG Heuer]] RB14 1.6 V6 t
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Australije 2018.|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Bahreina 2018.|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Kine 2018.|KIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Azerbejdžana 2018.|AZE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Španije 2018.|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''[[Velika nagrada Monaka 2018.|MON]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;9.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| ''[[Velika nagrada Kanade 2018.|KAN]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Francuske 2018.|FRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada Austrije 2018.|AUT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije 2018.|VB]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;15.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Njemačke 2018.|NJE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Mađarske 2018.|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Belgije 2018.|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Italije 2018.|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Singapura 2018.|SIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Rusije 2018.|RUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Japana 2018.|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada SAD-a 2018.|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada Meksika 2018.|MEK]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Brazila 2018.|BRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Abu Dhabija 2018.|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
! 249
! 4.
|-
| [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]]
! [[Red Bull Racing|Aston Martin Red Bull Racing]]
! [[Red Bull RB15]]
! [[Honda Racing F1|Honda]] RA619H 1.6 V6 t
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Australije 2019.|AUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Bahreina 2019.|BHR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Kine 2019.|KIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Azerbejdžana 2019.|AZE]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Španije 2019.|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Monaka 2019.|MON]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Kanade 2019.|KAN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Francuske 2019.|FRA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''[[Velika nagrada Austrije 2019.|AUT]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Velike Britanije 2019.|VB]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;5.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''[[Velika nagrada Njemačke 2019.|NJE]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''[[Velika nagrada Mađarske 2019.|MAĐ]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Belgije 2019.|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Italije 2019.|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;8.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Singapura 2019.|SIN]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Rusije 2019.|RUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;4.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Japana 2019.|JAP]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Meksika 2019.|MEK]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada SAD-a 2019.|SAD]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''[[Velika nagrada Brazila 2019.|BRA]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Abu Dhabija 2019.|ABU]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''278'''
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''3.'''
|-
| [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]]
! [[Red Bull Racing|Aston Martin Red Bull Racing]]
! [[Red Bull RB16]]
! [[Honda Racing F1|Honda]] RA620H 1.6 V6 t
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Austrije 2020.|AUT]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Štajerske 2020.|ŠTA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Mađarske 2020.|MAĐ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt; 
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| ''[[Velika nagrada Velike Britanije 2020.|VB]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| [[Velika nagrada 70. godišnjice|70.]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Španije 2020.|ŠPA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Belgije 2020.|BEL]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Italije 2020.|ITA]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Toskane 2020.|TOS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| [[Velika nagrada Rusije 2020.|RUS]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| ''[[Velika nagrada Eifela 2020.|EIF]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| [[Velika nagrada Portugala 2020.|POR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;3.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Emilia-Romagne 2020.|EMI]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| [[Velika nagrada Turske 2020.|TUR]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;6.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| ''[[Velika nagrada Bahreina 2020.|BHR]]''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;2.&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| [[Velika nagrada Sakhira 2020.|SAK]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Odu&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''[[Velika nagrada Abu Dhabija 2020.|ABU]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1.&lt;/small&gt;
| 
| 
| 
| 
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''214'''
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''3.'''
|}
&lt;!-- &lt;small&gt;
'''Napomene'''
:''*'' Sezona u toku
&lt;/small&gt; --&gt;

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.verstappen.nl/ Službena web stranica]
* [http://www.statsf1.com/en/max-verstappen.aspx stasf1.com - Statistika vozača]

{{Commonscat|Max Verstappen}}
{{Vozači i ekipe Formule 1}}
{{Red Bull Racing}}
{{Scuderia Toro Rosso}}
{{Autosportova nagrada}}

{{DEFAULTSORT:Verstappen, Max}}
[[Kategorija:Rođeni 1997.]]
[[Kategorija:Biografije, Hasselt]]
[[Kategorija:Holandski vozači Formule 1]]</text>
      <sha1>m0hb8lg11852xtiz0v11goeq9rizp7a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stepa Stepanović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380911</id>
    <revision>
      <id>3426018</id>
      <parentid>3405130</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T05:19:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Minorax</username>
        <id>116181</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:OrderStGeorge4cl rib.png]] → [[File:RUS Order of Saint George 4th class ribbon 2000.svg]] vva</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="193124" xml:space="preserve">{{Nije na bosanskom|srpskog}}

{{Infokutija vojno lice
| ime               = Stepan Stepanović
| slika             = Stepa_Stepanovic.jpg
| opis              = '' Vojvoda Stepa Stepanović ''
| datum rođenja     = 11. mart 1856.
| mjesto rođenja    = [[Kumodraž]], [[Kneževina Srbija]]
| datum smrti       = 27. april 1929.
| mjesto smrti      = [[Čačak]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| nacionalnost      = Srbin
| puno ime          =
| nadimak           = Stepa
| supruga           =
| suprug            =
| titule            =
| knjige            =
| služba            = [[1874]] - [[1920.]]
| čin               = [[Vojvoda (vojni čin)|Vojvoda]] 
| ratovi            = [[Prvi srpsko-turski rat]] &lt;br /&gt; [[Drugi srpsko-turski rat]] &lt;br /&gt; [[Srpsko-bugarski rat (1885)|Srpsko-bugarski rat]] &lt;br /&gt; [[Prvi balkanski rat]] &lt;br /&gt; [[Drugi balkanski rat]] &lt;br /&gt; [[Prvi svjetski rat]]
| bitke             = 
| vojska            = [[Kneževina Srbija]] &lt;br /&gt; [[Vojska Kraljevine Srbije (1914-1918)|Kraljevina Srbija]] &lt;br /&gt; [[Jugoslovenska vojska|Kraljevina SHS]] &lt;br /&gt; [[Jugoslovenska vojska|Kraljevina Jugoslavija]]
| rod               = Druga armija Srpske vojske
| jedinice          =
| zapovijedao       =
| nagrade           = [[Kraljevski orden Karađorđeve zvijezde|Orden Karađorđeve Zvijezde s mačevima]] &lt;br /&gt; [[Red bijelog orla]] s mačevima &lt;br /&gt; [[Orden Takovskog križa]] &lt;br /&gt; [[Red svetog Save]] &lt;br /&gt; Orden Sv. Stanislava III stupnja s mačevima i pantljikom
}}

'''Stepan Stepanović - Stepa''' ([[Kumodraž]] kod [[Beograd]]a, [[11. mart]]a [[1856.]] - [[Čačak]], [[27. april]]a [[1929.]]) bio je [[Kraljevina Srbija|srpski]] i [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslavenski]] oficir, vojskovođa i  [[Vojvoda (vojni čin)|vojvoda]].

Učesnik je [[srpsko-turski ratovi|srpsko-turskih ratova]] (1876-78), kao pitomac-narednik, kasnije [[potporučnik]]. U razdoblju između bitaka na Slivnici i kod [[Kumanovska bitka|Kumanova]] obavljao je dužnosti zapovjednika [[bataljon]]a, [[puk]]a, [[brigada|brigade]], [[divizija|divizije]] i pomoćnika načelnika [[Glavni đeneralštaba|Glavnog đeneralštaba]]. Dva puta bio je i [[ministar]] vojske. U tom razdoblju Srpska vojska je u organizacijskom, stručnom, materijalnom i moralnom pogledu bila dobro pripremljena za predstojeće ratove. U [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]] (1912-13) Stepa Stepanović je zapovijedao Drugom armijom.

U [[Drugi balkanski rat|Drugom balkanskom ratu]], armija pod Stepinom komandom požrtvovano je branila Nišavskom zonu s utvrđenim logorom u [[Pirot]]u. Kada je počeo [[Prvi svjetski rat]], kao zastupnik odsutnog načelnika Štaba Vrhovne komande [[Radomir Putnik|Radomira Putnika]], rukovodio je mobilizacijom i koncentracijom Srpske vojske. Poslije Putnikovog povratka u zemlju, ponovno preuzima dužnost zapovjednika Druge armije i sa njenim glavnim snagama izvodi marš-manevar preko [[Koceljeva|Koceljeve]] i [[Tekeriš]]a. U noćnom napadu, na istočnim padinama [[Cer (planina)|Cera]], porazio je 21. diviziju austrougarskog 8. [[korpus]]a čime je omogućio pobjedu Srba u [[Cerska bitka|Cerskoj bici]]. Za tu savezničku pobjedu nad Centralnim silama, 20. augusta 1914. godine, promaknut je u čin [[Vojvoda (vojni čin)|vojvode]].

Njegova armija je u [[Bitka na Drini|bici na Drini]] požrtvovano branila [[Mačva|Mačvu]], uspješno odbijala više koncentričnih napada nadmoćnijih austrougarskih snaga, prikovala Poćorekovu Petu armiju za obale [[Drina|Drine]] i [[sava|Save]] i mjesecima iscrpljivala i trošila njene snage.

U [[Kolubarska bitka|Kolubarskoj bici]] (od 16. novembra do 15. decembra 1914.), Druga armija je na desnoj obali Kolubare najprije zaustavila neprijateljski napad, a zatim sudjelovala u manevarskim pothvatima vojvode Radomira Putnika i generala [[Živojin Mišić|Živojina Mišića]], što je dovelo do sloma austrougarske Balkanske vojske.

Za vrijeme invazije na Srbiju u [[jesen]] [[1915]]. godine, Stepanovićeva armija je zajedno sa Timočkom vojskom, osujetila pokušaj bugarske Prve armije da kroz Nišavskom zonu prodre u pozadinu glavnih snaga Srpske vojske angažirane na sjevernom frontu i time umnogome doprinijela propadanju Makenzenovih planova o brzom okruženju i uništenju Srpske vojske. Iako je imao značajnu ulogu u reorganizaciji Srpske vojske na [[Krf]] u i njenim prvim uspjesima na frontu kod [[Gorničevo|gornice]], na [[Kajmakčalan]]u i oko [[Bitolj]]a, najveći uspjeh vezan je za [[bitka kod Dobrog Polja|proboj solunskog fronta]] i izbacivanje [[Kraljevina Bugarska|Bugarske]] iz rata.

Vojnici Stepanović Druge armije su u jakom naletu probile neprijateljski utvrđeni front na [[Dobro polje|Dobrom polju]] i Kozjaku i zajedno s Prvom armijom i savezničkim snagama, bez predaha, gonile razbijene bugarske i njemačke postrojbe sve dok, 29. septembra 1918. godine, nisu prinudile Bugarsku na [[kapitulacija|kapitulaciju]] i otvorile put za konačno oslobođenje Srbije. Ta vješto izvedena operacija i prva saveznička pobjeda, koju je izvojevala srpski vojska u Cerskoj bici, uvrstile su ga u red najvećih vojskovođa [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i srpski ratne historije.

== Rano djetinjstvo (1856-66.) ==

[[Datoteka: Rodna_kuca_Vojvoda_Stepe_Stepanovica.jpg|mini|250p|[[Rodna kuća vojvode Stepe Stepanovića u Kumodražu|Rodna kuća vojvoda Stepe]] u [[Kumodraž]]u]]
Stepa Stepanović je rođen 11. marta [[1856]]. godine od oca Ivana Stepanovića i majke Radojke (rođene Nikolić) u selu Kumodraž kod [[Beograd]]a. Bio je treći sin, a četvrto dijete po redu. Ime je dobio po svom djedu Stepanu, po kome je cijela njegova obitelj nazvana Stepanović.

== Školovanje (1866-76.) ==

Trogodišnju [[osnovna škola|osnovnu školu]] Stepanović je završio u [[Kumodraž]]u. Gimnaziju je pohađao u [[Kapetan-Mišino zdanje|Kapetan-Mišinom zdanju]], u [[Beograd]]u. Da bi pohađao gimnaziju morao je često služiti bogatije beogradske obitelji.{{Sfn|Skoko|Opačić|1990|p = 13}} Prvu godinu je položio s dobrim uspjehom, a ostale razreda s vrlo dobrim uspjehom.{{Sfn|Skoko|Opačić|1990|p = 14}} Septembra 1874. godine, kada je trebalo da upiše šesti razred gimnazije, Stepanović se upisao u XI klasu [[Vojna akademija (Beograd)|Artiljerijske škole]], bez polaganja prijemnog ispita kao 14. u rangu.{{sfn|Opačić|2008|p = 405}} Prijemni nije polagao, jer svi učenici koji su završili 5 razreda u gimnaziji bili su oslobođeni polaganja prijemnog ispita. Ova klasa je ukupno imala 29 pitomaca.{{Sfn|Skoko|Opačić|1990|p = 25}}
[[Datoteka: Young Stepa Stepanovic.jpg|mini|desno|250p|Stepa Stepanović kao pitomac Artiljerijske škole.]]
Artiljerijska škola je u to vrijeme imala više tehnički znak, tako da se je posebna pažnja posvećivala [[matematika|matematičkim]] predmetima u kojima Stepanović nije bio dobar. Nisu mu išli ni strani jezici, mada se koristio ruskom i francuskom literaturom.{{Sfn|Skoko|Opačić|1990|p = 26-27}} Poslije izbijanja [[Nevesinjska puška|Hercegovačkog ustanka]], [[Kneževina Srbija]] počinje se ratnom pripremom. Artiljerijska škola je prilagodila svoj program rada na praktičnu borbenu obuku.

Septembra [[1875]]. Stepa Stepanović, zajedno sa svim [[pitomac|pitomcima]] dobiva čin [[kaplar]]a, a u maju 1876. poslije završenog ispita dobiva čin [[podnarednik]] a. Juna 1876. godine, poslije izbijanja [[Prvi srpsko-turski rat|Srpski-turskog rata]], cijela XI klasa dobiva [[narednik|naredničke]] čin i upućuje se na [[front]]. Time se njihovo školovanje privremeno prekida.{{Sfn|Skoko|Opačić|1990|p = 26-27}}

== Prvi srpsko-turski rat (1876-77) ==
{{Glavni|Srpsko-turski rat}}

Dana [[14. maj]]a [[1876]]. godine stiže u [[Kragujevac]]. Dodeljena mu je dužnost [[ordonans]]a u štabu Šumadijske [[divizija|divizije]], pod komandom [[pukovnik]]a [[Ljubomir Uzun-Mirković|Ljubomira Uzun-Mirkovića]]. Njegov zadatak je bio da hitno prenosi zapovjedi komandanata. Šumadijska divizija je bila dio glavnine Moravske vojske, ali se posijle izmjene operacijskih planova, razbila na više kolona.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=37}} Stepanović je bio u koloni Uzun-Mirkovića, koja je krenula da pomogne Knjaževačkoj vojsci da osvoji [[Babina glava|Babinu glavu]] i [[Bela Palanka|Belu Palanku]], sve u cilju sprječavanja dolaska turskih pojačanja u [[Niš]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=38}} Knjaževačka vojska je uspjela da osvoji Babinu glavu, a Stepa Stepanović je bio zapažen od strane svog komandanta riječima da je bio ''„vrlo vredan i da je dobro jahao“.''{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=40}}

Međutim, turska vojska je pokrenula ofanzivu na kolonu Uzun-Mirkovića, a on je ne čekavši da se sukobi sa njima, povukao svoje vojnike u [[Pandiralo]] kod [[Periš]]a. Turci su 19. jula napali pandrilski položaj i imali dosta uspjeha u tome. Zbog straha da bi mogli izgubiti bitku, srpski oficiri su se aktivno uključili u borbi (zajedno sa njima i Stepanović). Rame uz rame sa običnim vojnicima su branili položaj, što je dovelo do podizanja morala vojnika i preokreta toka bitke.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=41}} Na Stepanovića je ovo iskustvo dosta uticalo i kasnije ga je koristio kako bi podigao moral svojih trupa.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=42}}

Nakon pada [[Knjaževac|Knjaževca]], Šumadijska divizija (u kojoj je bio Stepanović) stiže iz [[Deligrad]]a u [[Sokobanja|Soko Banju]], kako bi spriječila prodor Turaka u dolinu [[Morava|Morave]]. U Soko Banji, srpski vojnici su se pregrupisali u četiri [[korpus]]a. Stepanović je premješten u štab tek imenovanog pukovnika [[Đura Horvatović|Đure Horvatovića]], komandanta Četvrtog korpusa stacioniranog u [[Sokobanja|Soko Banji]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=47}}

Četvrti korpus je 31. augusta odmarširao preko [[Kurilovo|Kurilova]], izbio do [[Vinik]]a i napao položaj neprijatelja. Međutim morao je da krene prema Deligradu gdje je stigao 7. septembra.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=53}} Sa Turcima su se srpske snage sukobile 11. septembra u [[Bitka kod Kreveta|bici kod Kreveta]]. Četvrti korpus je imao istaknutu ulogu, ali je bio nemoćan da natjera Turke u povlačenje, jer je imao suviše širok [[front]]. Bitka se završila bez pobjednika.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=53-56}}

Primirje je nastupilo 1. novembra 1876. godine.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=58}} Ukazom  od 1. decembra iste godine, Stepa Stepanović je za izuzetnu ispoljenu hrabrost odlikovan ''Zlatnom medaljom za hrabrost''. Unapređen je u čin ''pješadijskog [[potporučnik]]a'', a 13. februara 1877. postao je komandir voda 3. čete Trećeg bataljona stajaće vojske.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=59}}
{{Preuređivanje}}

== Drugi srpsko-turski rat (1877-78) ==
{{Glavni|Drugi srpsko-turski rat}}

U [[Drugi srpsko-turski rat|Drugom srpsko-turskom ratu]] Stepa Stepanović je imao zapaženu ulogu prilikom zauzimanja [[Pirot]]a. Naime [[general]] [[Jovan Belimarković|Belimarković]] nije uspjeo prvobitno da zauzme grad na juriš, jer su Turci utvrdili dvije tačke [[Nišor (Pirot)|Nišor]] i Budin del. Da bi prošao kroz te dvije tačke Belimarković je formirao poseban odred od 300 izabranih vojnika, koji će preko sela [[Dobri Dol|Dobrog Dola]] izvesti napad u zoru na lijevi bok Nišora. Za komandanta ovog odreda je izabran potporučnik Stepa Stepanović.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=72-73}} U noći između 26. i 27. septembra Stepin odred neprimjećeno obilazi utvrđeni Nišor i zauzima Mali vrh. Kada je ujutru 27. septembra započeo opšti napad na Nišor, njegov odred otvara puščanu i [[artiljerija|artiljerijsku]] vatru na desni bok Nišora. To je unelo zabunu u Turskim redovima, koji su se našli opkoljenim.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=72-73}} Jedan vojnik Stepanovićevog odreda je izjavio poslije borbe: {{citat|Držim da se ne varam ako kažem da je ova naša ekspedicija nanela glavni udar turskom položaju na Nišoru i da je u vezi sa operacijom Timočana rešila sudbinu Pirota.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=74}}}}

Za ovaj uspeh Stepanović je odlikovan ''Ordenom Sv. Stanislava III stepena s mačevima i pantljikom''. Od svih odlikovanja koje je dobio u vojničkoj karijeri, ovaj mu je bio najomiljeniji zbog toga što je ''„prvi uleteo u turski rov na čelu obilaznog odreda“''.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=74}}

3. decembara Šumadijski korpus kreće iz Pirota ka [[Niš]]u u dva [[ešalon]]a. Na ovom maršu Stepa Stepanović je bio komandant korpusne pobočnice koja se kretala preko [[Suva planina|Suve planine]]. Pod komandom je imao polubataljon pešaka i nešto [[konjica|konjanika]]. Ovaj marš je bio veoma težak, jer je teren bio loš zbog zime. Sjećajući se kasnije ovog marša Stepa je rekao da mu je bio to najteži zadatak u ovom ratu. Uspio je da sve vojnike dovede zdrave i sposobne za borbu.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=75}}

23. januar 1878. Vrhovna komanda izdaje naređenje da Timočki i Moravski korpus krenu dolinom [[Toplica (reka)|Toplice]] i [[Pusta reka (pritoka Južne Morave)|Puste reke]] prema [[Priština|Prištini]], a Šumadijski korpus dobija zadatak da [[Oslobođenje Vranja 1878. godine|zauzme Vranje]]. Očistivši [[Grdelička klisura|Grdeličku klisuru]] od neprijatelja, Šumadijski korpus započinje pripreme za napad na [[Vranje]]. Stepa 25. januara formira dobrovoljačku četu iz Kragujevačke brigade. Njen zadatak je bio da ode u [[Poljanica|Poljanicu]] i da od lokalnih Srba formira bataljon koji bi bio naoružan puškama [[sprednjača]]ma.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=81}}

== Period mira (1878-85.) ==

Po završetku rata Stepanović pohađa naknadni dvogodišnji kurs na [[Vojna akademija|Vojnoj akademiji]], kako bi završio školovanje. Kurs je završio 1880. godine. Septembra 1880. godine po ličnoj želji raspoređen je na službu u [[Kragujevac|Kragujevcu]]. Tamo je bio vodni oficir u Drugoj četi 5. bataljona stajaće vojske. Oktobra 1880. je premešten za vodnika u Prvu četu istog bataljona.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=93}}

U Kragujevcu je upoznao svoju buduću suprugu Jelenu (1861-1943), kćerku [[načelnik]]a [[Kragujevački srez|kragujevačkog sreza]] [[Velislav Milanović|Velislava Milanovića]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=94}} On i Jelena su se vjenčali 25. jula 1881. godine.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=95}} Slijedeće godine 21. aprila 1882. godine rodila mu se prva kćerka Milica, a naredne godine i druga kćerka Danica.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=96}} Obe kćerke udale su se za oficire - Milica za sanitetskog [[potporučnik]]a dr Krstu Dragomirovića a Danica za [[kapetan prve klase|kapetana prve klase]] [[Jovica Jovičić|Jovicu Jovičića]].{{sfn|Milićević|Popović|2003|p=222-229}} Njegov drugi zet je u [[Jugoslovenska vojska|vojsci Kraljevini Jugoslaviji]] napredovao do čina [[divizijski general|divizijskog generala]].{{sfn|Bjelajac|2004|p=281}}

U prvoj službenoj ocjeni o njegovom radu (posljednji [[kvartal]] 1880.), koje je sastavila tročlana komisija Stepanović je dobio sve pohvale:
{{citat|Bistar. Darovitost pokazuje u opštoj, a posebno [[Istorija srpskog naroda|istoriji srpskog naroda]]. Karaktera čvrstog i preduzimljivog, naravi dosta bujne. Lako shvata i brzo se rešava na delo (akciju) sa dobrim rezultatima. Zdrav, snažan, okretan i za praktičnu službu sposoban. Strelac, jahač, plivač vrlo dobar. Po potrebi može samostalno da upravlja četom, zna vrlo dobro i ima načina da ih na mlađe prenese. U ostalim službenim pravilima takođe dobar; za administraciju i vođenje novčanih knjiga takođe upotrebljiv. Službu vrši revnosno. Prema mlađima je strog i spravedljiv, prema ravnima druževan, a prema starijima smotren i vrlo učtiv.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=97}}}}

Prvog septembra 1882. unaprijeđen je u ''pješačkog [[poručnik]]a'' i postavljen je za vodnog oficira u [[Užice|Užicu]]. U Užicu je ostao do 13. februara 1883. kada se opet vraća u [[Kragujevac]]. Vrativši se u Kragujevac unaprijeđen je u čin vojnog [[ađutant]]a Šumadijskog pješadijskog [[puk]]a.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=97}}

U Srbiji su iste te godine u gimnazijske programe uvrštene i [[vojničke vežbe|vojničke vježbe]]. Tada je Stepanović bio određen za nastavnika vojnog vežbanja u [[Prva kragujevačka gimnazija|Prvoj kragujevačkoj gimnaziji]]. Ovu službu je vršio do kraja 1884. godine, a zatim po povratku iz [[Srpsko-bugarski rat (1885)|srpsko-bugarskog rata]] do kraja novembra 1886.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=99}}

== Srpsko-bugarski rat (1885.) ==
{{Glavni|Srpsko-bugarski rat (1885)}}
[[Datoteka:Vojvoda stepa kao komandant 6 puka.jpg|mini|desno|250p|Stepa Stepanović kao komandant puka u Kragujevcu.]]
Tokom [[Bitka kod Slivnice|bitke kod Slivnice]], Šumadijska divizija (u kojoj je bio Stepanović) je napala selo Vrapče i prinudila je Bugare na povlačenje. Stepanović je učestvovao u bici kao komandir 1. čete 2. bataljona. U izveštaju koji je podnio komandantu 12. pešadijskog puka vidi se da je malo pažnje bilo posvećivano koordinaciji između divizija, pukova, bataljona, pa čak i četa.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=121-122}}

Stepanović je nekoliko dana kasnije postao komandant Prvog bataljona 12. puka i zajedno je sa pukovnikom Biničkim i njegovom Šumadijskom divizijom žestoko napao oslabljeni bugarski centar na Slivnici. Bugari su odmah počeli da se povlače, a Srbi su zauzeli bezimenu kosu kod sela [[Aldomirovci|Aldomirovaca]]. Ovo je bio jedini bitni uspjeh, koji je srpska postigla trećeg dana na Slivnici. Stepanović je bio veoma zadovoljan svojim vojnicima i u izveštaju je zapisao:
{{citat|Držanje vojnika u ovoj borbi može se reći da je bilo sjajno, jer kroz unakrsnu vatru na čistini, bez ikakvog zaklona, pokazaše divnu izdržljivost. Držanje oficira je takođe za pohvalu, kako u pogledu hrabrosti, tako i u prisebnom rukovođenju trupom.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=128-130}}}}

19. novembra [[Obrenović|kralj Milan Obrenović]] je naredio opšte povlačenje prema [[Pirot]]u, jer je dobio netačnan izveštaj da su Bugari razbili jedan bataljon kod sela [[Visočka Ržana|Visočke Ržane]] i da obilaze srpsko lijevo krilo. Tri dana kasnije bugarska vojska je krenula prema Pirotu i izvršila koncentričan napad na Neškov vis, položaj koji zatvara pirotsku kotlinu. Položaj je branio 12. puk, koji je morao da odstupi. Odstupanje je bilo u neredu, kao što možemo da vidimo iz Stepanovićevog izveštaja:
{{citat|...a ja produžih prema bojnici odakle su gusti rojevi naših trupa uzmicali nazad. Nikakvi napori starešina nisu ih mogli vratiti nazad. Za njima su sledili gušće gomile, pa onda cela ona smešna masa, koja je potiskivala i gurala oficire koji su pokušali da ih zaustave.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=132-133}}}}

== Uspon (1886-1903.) ==
Po završetku rata Stepa Stepanović se vratio u [[Kragujevac]], gde je ostao do sredine novembra 1886. godine. Krajem 1886. položio je ispit za čin ''pješadijskog [[kapetan|kapetana II klase]]''. Tamo je obavljao dužnost komandira čete u 10. puku. Od 22. novembra 1886. do 22. oktobra 1888. bio je pripravnik u [[Glavni đeneralštab|Glavnom đeneralštabu]]. Krajem septembra 1888. održan je sastanak Đeneralštabne komisije na kome je konstatovano ''„da je kapetan II klase g. Stepanović pokazao dovoljno spreme i energije i dao dokaza da ima uslova za đeneralštabnu službu“.'' Zatim su dodali: ''„Stoga mu valja odobriti da još ove zime može polagati ispit za čin đeneralštabnog kapetana (I klase)“''.

U martu 1889. godine prijavio se za ispit, a komisija mu je 2. aprila dala dozvolu da počne sa polaganjem ispita 8. aprila. Od 2. do 6. aprila je polagao teorijski dio ispita iz dvanaest predmeta, a od praktičnog dijela ispita je oslobođen, jer je na generalštabnom putovanju i zadacima dobio vrlo dobru ocijenu. Uoči ispita je bio određen za načelnika Štaba Drinske divizijske oblasti, pa je odmah po završetku ispita otputovao u [[Valjevo]] na službu. U čina ''generalštabnog [[kapetan prve klase|kapetana I klase]]'' je  unaprijeđen 17. aprila 1889. godine.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=143-144}}

{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;float:right; margin-left:1em; margin-right:0; font-size:90%; background:#c6dbf7; color:black; width:350px;&quot; cellspacing=&quot;6&quot;
| style=&quot;text-align: justified;&quot; |„Duša nam je na nos izlazila, ali šta smo mogli da učinimo kada je Stepa bio uvek prvi u kasarni, a posljednji odlazio iz kasarne; svaki ručak i večeru je lično probavao, a teško kuvarima, i svima, ako jelo nije bilo ukusno. Jeste tražio je od nas mnogo, ali je davao sve. Vojnike je pazio i čuvao iako ih je jurio kao dušmane. Mi smo ga vrlo cenili i poštovali i voleli smo da od njega naučimo, ali smo ipak jedva čekali da ispuni godinu dana komandovanja i da bude premešten.“
|-
| style=&quot;text-align: justified; font-size: 100%;&quot; |''Riječi penzionisanog generala, koji je bio vodni oficir u Požegi.''{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=149-151}}
|}

U proljeće 1892. godine izašao je na ispit za čin generalštabnog majora u isto vrijeme kad i [[Milutin Milanović]] i [[Živojin Mišić]], a predsjednik komisije je bio [[Radomir Putnik]]. Ispit je polagao od 29. marta do 15. aprila i uspješno ga završio. Stepanović je 13. septembra 1892. postavljen za komandanta 5. bataljona u [[Požega|Požegi]]. Za vreme službovanja u Požegi  unaprijeđen je 8. maja 1893. u čin ''generalštabnog [[major]]a'', a 14. augusta je opet premešten u Valjevo i postavljen za načelnika Štaba Drinske divizijske oblasti. Tu dužnost je obavljao do 20. oktobra 1895. kada je premješten u [[Beograd]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=149-151}}

U Beogradu je pet mjeseci obavljao dužnost komandanta 7. bataljona, a zatim je postavljen za šefa generalštabnog odsjeka u Vojnom ministarstvu. Postao je honorarni profesor ratne istorije na višem kursu Vojne akademije u Beogradu. Zatim je 30. marta 1897. godine postavljen za vršioca dužnosti komandanta 6. pješadijskog puka u Beogradu. Unapređen je 11. maja iste godine u čin ''generalštabnog [[potpukovnik]]a'' i dva dana kasnije postavljen je za komandanta 6. pješadijskog puka. Načelnik Đeneralštabnog odeljenja [[Komanda aktivne vojske|Komande aktivne vojske]] postao je 27. oktobra 1898. godine.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=156-160}}

Na ovoj funkciji je ostao do 15. marta 1899. godine, kada je premješten na rad u Vojno ministarstvo  i postavljen za načelnika Opštevojnog odeljenja. Iako nije bio oduševljen kancelarijskim poslom, ostavio je veliki utisak u ministarstvu, gde su ga upamtili kao nekoga ko je veoma strog i tačan. Premješten je opet u Valjevo 17. augusta 1900. godine i postavljen je na mjesto komandanta pješadijske brigade Drinske divizije. Zbog nesporazuma je 11. novembra iste godine premešten u [[Zaječar]] i postavljen za komandanta pješadijske brigade Timočke divizije. Ovom pozicijom je bio zadovoljan, jer je izjavio: {{citat|Trupa je za oficira što i voda za ribu, a naročito za generalštabnog oficira. Tu on može da pokaže šta zna i da pokaže rezultate. Kancelarija ubija duh, iscrpljuje snagu i pretvara čoveka u mehanizam.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=165-166}}}}

Međutim već 18. augusta 1901. godine bio je  unaprijeđen u čin ''generalštabnog [[pukovnik]]a'', a 11. novembra bio je određen za pomoćnika načelnika Štaba Komande aktivne vojske. Na tom položaju je ostao do 15. decembra 1902. godine i zatim postavljen za pomoćnika načelnika [[Glavni đeneralštab|Glavnog đeneralštaba]]. Kralj [[Aleksandar Obrenović]] ga je 22. februara 1903. odlikovao ''[[Orden Takovskog krsta|Takovskim krstom II stepena.]]'' Na ovom položaju je ostao do [[Majski prevrat|Majskog prevrata]]. U ovom periodu je po drugi put bio izabran za honorarnog profesora istorije ratne vještine na Višoj školi, gde je predavao [[Napoleonovi ratovi|Napoleonove ratove]] 1796. i 1805. godine i uređivao vojni časopis „[[Ratnik (novine)|Ratnik]]“.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=165-166}}

== Promjene na prijestolu i Podoficirska kontrazavjera (1903-07.) ==

Promjena na prijestolu nije uticala na Stepinu karijeru, ali je teško preživljavao sukobe u oficirskom koru. On je 1906. godine dobio unuka i izjavio je ''„da mu je to bio jedini vedar i sunčan dan na tmurnom nebu današnjice“''. Poslije prevrata postavljan je za načelnika opšteg odjeljenja u Vojnom ministarstvu, a zatim je postavljen na dužnost komandanta Šumadijske divizije. Zbog ovog postavljanja neki istoričari su smatrali da je Stepanović bio naklonjen zavjerenicima, dok su ga istovremeno drugi svrstavali u protivnika zavjere, i ako je sam Stepa isticao da nije bio na nijednoj strani.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=182-190}}

Kralj [[Petar I Karađorđević|Petar Karađorđević]] ga je 29. juna  1904. odlikovao ''[[Kraljevski orden Karađorđeve zvezde|Karađorđevom zvezdom III stepena.]]'' Poslije prevrata, položaj Srbije u [[Evropa|Evropi]] se pogoršao, a istovremeno je buknuo i [[Ilindanski ustanak|Ilindenski ustanak]] u [[Makedonija|Makedoniji]]. Sve to je navelo srpsku vladu da krene sa pripremama za rat. Stepa se kao komandant Šumadijske divizije ugledao na [[general]]a [[Đura Horvatović|Đuru Horvatovića]] i zaveo #eljeznu disciplinu u stilu [[Prusko kraljevstvo|pruskog]] [[Dril (vojska)|drila]]. Kažnjavao je svaku nepravilnost, netačnost, povrede pravila i propisa, kao i zapljenu [[državna imovina|državne imovine]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=182-190}}

U proljeće 1906. godine u [[Kragujevac|Kragujevcu]] je došlo do takozvane [[Podoficirska kontrazavjera|Podoficirske kontrazavjere]]. Neki istoričari smatraju da je tu kontrazavjeru izazvao Stepanović zbog svoje strogosti. Oko tridesetak oficira kragujevačkog garnizona su planirali da preuzmu nekoliko zgrada u Kragujevcu i da uhapse Stepanovića. Međutim zavjera je otkrivena 30. aprila 1906. godine i Stepanović je uhapsio 31 osobu, a hapsio bi i dalje da ga nije sprečio tadašnji vojni ministar general [[Radomir Putnik]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=182-190}}

Kragujevačka kontrazavjera je duboko potresla Stepu Stepanovića, mada je i sam bio dijelom odgovoran. On je izjavio:
{{citat|To je bolna tačka cele moje karijere. Ja sam u životu imao mnogo teških stvari, gutao sam i nepravdu i nepriznavanje, vređali su me i omalovažavali, ali me nijedna stvar nije toliko dirnula kao ta. Žao mi je onih jadnih mladih ljudi, zavedenih od nesavesnih ili egzaltiranih špekulanata, jer im je uništena karijera u vojsci, gde bi možda bili od velike koristi i za narod i za otađbinu. Ali, ja tu nisam mogao ništa pomoći.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=182-190}}}}

== Pripreme za rat (1907-12.) ==

Stepa Stepanović je  unaprijeđen u čin ''[[general]]a'' 29. juna 1907. godine, ali je i dalje ostao na dužnosti komandanta Šumadijske divizijske oblasti. Poslije [[podoficirska kontrazavjera|afere Novaković]] i [[Topovsko pitanje|topovskog pitanja]] [[Nikola Pašić]] je obrazovao novu vladu bez generala [[Radomir Putnik|Radomira Putnika]], pa je 12. aprila 1908. godine za vojnog ministra postavljen Stepa Stepanović, dok je Putnik primio dužnost načelnika [[Glavni đeneralštab|Glavnog đeneralštaba]]. Za vreme njegovog mandata Stepanović je krenuo sa snabdjevanjem vojske novim naoružanjem, kao i prepravkom starih pušaka sistema [[mauzer-koka]], kao i nabavkom [[mitraljez]]a.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=190-205}} Takođe jedna od njegovih odluka bila je da [[Kraljevina Srbija|Srbija]] nabavi novu [[artiljerija|artiljeriju]] u [[Francuska|Francuskoj]].{{sfn|Bjelajac|2004|p=281}}

Prilikom nabavke mitraljeza Stepanović je bio veoma konzervativan, jer je pukovnik Vlajić, koji je radio u Stepanovićevom kabinetu, kasnije pričao:
{{citat|Muke sam imao sa nabavkom mitraljeza. Ovo novo oružje, kojem su sve vojske bile naoružane, trebalo je uvesti u vojsci i ja sam nastojao da nabavim izvesnu količinu za svaki puk, ali ministar Stepa reče mi jednog dana: „Volim ja više jedan vod strelaca, nego te tvoje mitraljeze. Nemoj mi, molim te, tu popovati kako može jedan mitraljez čitav vod pešaka“.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=190-205}}}}

Početkom oktobra 1908. godine u [[Beč]]u je donesen ukaz [[car]]a [[Franjo Josip, car Austrije|Franje Josipa]] o [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|aneksiji Bosne i Hercegovine]], što je izazvalo masovne demonstracije u [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]] i [[Kneževina Crna Gora|Kneževini Crnoj Gori]]. Široke narodne mase su bile za preduzimanje ratnih koraka ka Bosni, ali je Stepanović kao vojni ministar, uvjeravao [[vlada Republike Srbije|vladu]] i skupštinu da zemlja i vojska nisu spremne za rat i da teba preduzeti temeljite [[diplomatija|diplomatske]], [[finansije|finansijske]] i vojne pripreme.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=190-205}}

Ovaj njegov stav je izazvao salve kritika sa raznih strana, čak i u štampi. Zbog toga je početkom 1909. godine razrješen dužnosti vojnog ministra i stavljen na raspologanje. Kao ministar na raspologanju aktivno je tokom 1909. sarađivao sa Putnikom na pripremi vojske za rat. Početkom 1910. godine postavljen je za komandanta Moravske divizijske oblasti, i ovo njegovo postavljanje je mnogo doprinijelo da Moravska divizija spremno dočeka rat zahvaljujući njegovom iskustvu i radnom entuzijazmu.“{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=190-205}}

Početkom marta 1911. godine Stepanović je ponovo primio dužnost vojnog ministra. Ubrzo potom zbio se jedan događaj, koji je izazvao sumnju kod prijestolonasljednika [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra Karađorđevića]] da je Stepanović simpatizer [[Dragutin Dimitrijević Apis|Dragutina Dimitrijevića Apisa]]. Naime prijestolonasljednik je jednom prilikom čuo da Apis u stvari nikada nije bio prijatelj Karađorđevića već da je bio za to, da se na srpski prijesto treba dovesti neki strani princ. Čuvši ovo prijestolonasljednik je pozvao Apisa u [[Glavni đeneralštab]] i tamo mu je sručio čitavu bujicu grdnji. Apis je saslušavši mirno princa Aleksandra i zatim energično rekao:
{{citat|Da! A šta ste vi mislili? Zar smo mi stavili glavu u torbu da bi se vas dvojica svađali i otimali oko prestola kao kakve igračke. Varate se! Mi smo u stanju da i po drugi put stavimo glavu u torbu.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=197-204}}}}
Čuvši ovo prijestolonasljednik je odjurio vojnom ministru generalu Stepanoviću i zatražio je da se Apis i [[major|generalštabni major]] [[Milan Milovanović Pilac]] premeste iz Beograda. Stepanović mu je odgovorio ''„da zahtev ne spada u kompetenciju prestolonaslednika, ali da će o tome referisati kralju, pa kako kralj odluči“''. Nezadovoljan ovakvim stavom Stepanovića, prijestolonasljednik je otišao u svoju kancelariju i napisao ostavku kralju na mestu položaja Vrhovnog inspektora vojske. Međutim kralj ga je sutra pozvao i pocijepao ostavku.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=197-204}}

Kada je po drugi put Stepanović postao vojni ministar, vlast Kraljevine Srbije je uvidela da se vodi borba kršćanskog stanovništva u Turskoj i da velike sile sve više teže ka tome da podjele [[Balkansko poluostrvo|Balkan]]. Zbog toga je Srbija sa ostalim balkanskim zemljama sklopila niz odbrambenih sporazuma i tako stvorila [[Balkanska liga|Balkanski savez]], čiji je cilj bio protjerivanje Turske iz Evrope. U to vreme u Glavnom generalštabu su se razvijali planovi [[mobilizacija|mobilizacije]], koncentracije i strategijskog razvoja srpske vojske u ratu protiv Turske. Kreator svih tih planova bio je načelnik Glavnog generalštaba [[Radomir Putnik]], zajedno sa generalom Stepom Stepanovićem i pukovnikom [[Živojin Mišić|Živojinom Mišićem]]. To je dovelo do toga da srpska vojska spremna dočeka rat sa Turskom.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=197-204}}

Uoči rata, u jesen 1912. godine, vlada [[Milovan Milovanović|Milovana Milovanovića]] je podnijela ostavku. Poslije smrti Milovana Milovanovića, vladu je formirao [[Marko Trifković]], ali sa Radomirom Putnikom kao vojnim ministrom.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=197-204}}

== Prvi balkanski rat (1912-13.) ==
{{Glavni|Prvi balkanski rat}}
=== Prve operacije ===
Sa početkom [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]] Stepa Stepanović je postao komandant Druge (savezničke) armije. Armija je imala oko 60.000 ljudi i 84 oruđa i bila je koncentrisana u rejonu [[Ćustendil]]-[[Dupnica]]. Nju su činile Timočka divizija prvog poziva i bugarska Sedma rilska divizija. Imala je zadatak da djejstvuje u bok i pozadinu turskih snaga ispred srpske Prve armije.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=212}}

Obaveštavajući srpske trupe da je Sedma rilska divizija ušla u sastav armije Stepanović je obaveštenje završio riječima:
{{citat|Ja s pouzdanjem gledam na naš budući rad i tvrdo verujem u uspeh, jer toliko vekova razdvojena, a sad zbratimljena i zagrljena najrođenija braća Srbi i Bugari predstavljaju neodoljivu silu, koja će porušiti sve prepone i izvršiti oslobođenje dosad podjarmljene braće.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=216-221}}}}

U stvari bugarska divizija je samo formalno bila pod komandom generala Stepanovića, a prave zadatke dobijala je direktno od bugarske Vrhovne komande. Naime divizija je imala zadatak da štiti pravac iz doline [[Struma|Strume]] preko [[Dupnica|Dupnice]] ka [[Sofija|Sofiji]], sve dok srpska vojska ne razbije [[Turska vojska|Tursku vojsku]]. Zatim bi se bugarska divizija najvećom brzinom uputila ka [[Solun]]u i osvojila taj grad prije Srba i [[Vojska Grčke|grčke vojske]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=216-221}}

General Putnik je 17. oktobra 1912. obavjestio generala Stepanovića da je objavljen rat Turskoj i naredio mu da se Druga armija približi turskoj granici, ali da je ne prelazi do daljeg. Međutim istog dana bugarska Vrhovna komanda je komandantu Sedme rilske divizije generalu [[Georg Stojanov Todorov|Todorovu]] naredila da ujutru pređe granicu i otpočne napad ka [[Delčevo (Makedonija)|Carevom Selu]] i [[Blagoevgrad|Gornjoj Džumaji]], koje je izvršavajući naređenje u energičnom naletu uspjela da zauzme. Odmah poslije tog uspjeha Stepa Stepanović im je uputio srdačnu čestitku: ''„Ura heroji Sedme divizije!“''{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=216-221}}

U toku 18. oktobra Timočka divizija je zauzela položaje iza bugarsko-turske granice sa glavninom i pomoćnom kolonom pravcem [[Rujen]]-[[Crni Vrh|Crni vrh]], a 19. oktobra po naređenju Stepanovića zauzela Crni vrh. Na zapovjest Vrhovne komande, 21. oktobra Timočka divizija je prešla granicu i otpočela ofanzivu ka [[Kumanovo|Kumanovu]]. Neobavešten da je 1. bataljon 13. puka, kojim je komandovao [[major]] [[Dobrosav Milenković]], već zauzeo [[Kriva Palanka|Krivu Palanku]] bez borbe, Stepanović je naredio da se svi neophodni manevri preduzmu za zauzimanje varoši. Time je izgubljeno dosta vremena, ali je veći deo divizije uspio da prođe kroz krivorečku klisuru u toku dana, bez otpora neprijatelja.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=216-221}}

U ranim popodnevnim časovima konjički [[puk]] je započeo borbu pješadije 5-6 kilometara ispred [[Stracin]]a. Zatim je komandant 13. puka uveo 1. i 3. bataljon u borbu čime su Turci krenuli da se povlače. U 8 časova uveče Stracin je zauzet i time je otvoren put ka Kumanovu. Međutim komandant divizije nije obavjestio generala Stepanovića da je Stracin zauzet, pa je Stepanović naredio da se 22. oktobra ''„zauzme“'' Stracin čime je izgubljeno dosta vremena. Ipak glavnina Timočke divizije se tog dana sakupila u Stracinu, a zatim je uspostavljena veza između Prve i Druge armije.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=216-221}}

=== Kumanovska bitka ===
{{Glavni|Kumanovska bitka}}
Pošto nije dobio nikakva obaveštenja da se neprijatelj pojačava kod [[Kumanovo|Kumanova]], general Stepanović je izdao zapovjest Timočkoj diviziji da 23. oktobra u 6 sati ujutru preduzme marš ka Kumanovu. Istovremeno je uputio zapovjest Sedmoj diviziji da krene jačim snagama prema [[Kočani]]ma i da ih zauzme 23. oktobra, a zatim da jednim dijelom snaga krene ka [[Štip]]u. Ujutru je Timočka divizija krenula u ofanzivu ka [[Kratovo|Kratovu]] čime je otpočela [[Kumanovska bitka]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=216-221}}

Međutim general Todorov je izvršavao naređenja svoje Vrhovne komande, pa je poslao samo jedan bataljon sa deset baterija da zauzmu Kočane, koje je branila čitava jedna divizija. Stepanović je, dok se divizija nalazila na maršu, dobio obaveštenje da se od [[Ovče polje|Ovčeg polja]] i Kočana prema Kratovu kreću jake turske snage. Na osnovu toga on je naredio komandantu Timočke divizije da požuri ka Kratovu i da ga zauzme i obezbedi sa južne strane. Međutim stigavši u rejonu Kratova, [[pukovnik]] [[Vladimir Kondić (general)|Kondić]] je odlučio da je divizija premorena i da treba da prenoći. Koristeći pasivnost divizije, Turci su zauzeli Crni vrh, koga je čuvalo bugarsko komitsko odeljenje i jedna četa Srba.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=231-246}}

Generalu Stepanoviću se nije sviđao rad dviju divizija, pa je izvjestio Vrhovnu komandu. Od komande je dobio odgovor da 7. divizija bezuslovno zauzme Kočane, a Timočka, Crni Vrh i da te dve divizije uspostave međusobnu vezu preko sela Strmoša i Zletova. U međuvremenu je Stepanović dobio obavještenje da se je čitavog 23. oktobra vodila bitka kod Kumanova. Ovom vješću je bio iznenađen i zabrinuo ga je položaj Timočke divizije, ali je ipak tražio mogućnost da pomogne Prvoj armiji. Naredio je Timočkoj diviziji da 24. oktobra zauzme Crni vrh, ali je to tek urađeno sutradan 25. oktobra uz težak otpor Turaka.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=231-246}}

Sutradan Vrhovna komanda je obavestila generala Stepanovića da je na molbu [[ministarski savjet Republike Bugarske|bugarske vlade]] odlučeno da se Timočka divizija odmah stavi na njihovo raspolaganje, s'tim da i dalje ''„upravlja pokretima Timočkog puka na Crnom vrhu i 7. rilskom divizijom“''. Odmah je stavio na raspolaganje 14. puk pod komandu 7. divizije i naredio je generalu Todorovu da glavne snage uputi ka ušću Bregalnice, kako bi sprječila odstupnicu turskim snagama prema [[Prilep]]u, a zatim je zatražio odobrenje da iz Krive Palanke pređe u Štip kako bi lakše upravljao operacijom.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=231-246}}

Međutim stigavši u Kratovo od generala Todorova je dobio depešu u kome ga obaveštava da je dobio naređenje svoje Vrhovne komande da svoje snage usmjeri ka [[Ser (grad)|Serezu]] i [[Demir Hisar]]u i da se divizija već nalazi u pokretu. Srpskom 14. puku je naredio da se prebaci u [[Radoviš]]te. Nakon ovoga se je Stepanović vratio u [[Kriva Palanka|Krivu Palanku]] da pripremi trupe određene da idu pomoć [[Bugari]]ma.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=231-246}}

=== Opsada Jedrena ===
{{Glavni|Opsada Jedrena}}
General Stepa Stepanović je stigao sa svojiim štabom u mesto [[Svilengrad|Mustafa Paša]] (železnička stanica ispred [[Jedrene|Jedrena]]) 6. novembra 1912. godine. Odmah se javio [[general]]u [[Nikola Ivanov|Nikoli Ivanovu]], vrhovnom komandantu bugarske Druge armije i [[opsada Jedrena (1913)|opsadnih trupa Jedrena]]. Svoj štab je smestio u Mustafa Paši, gde se je nalazio i štab generala Ivanova.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=247-262}}

[[Primirje]] je potpisano 3. decembra 1912. Međutim general Stepanović nije dozvolio da budnost armije popusti. Zahtjevao je maksimalnu disciplinu i spremnost čak i na [[Badnji dan]]. Za vreme primirja Stepanović uspjeo je da poboljša snadbjevanje njegove armije. Bugarska vrhovna vlada je prihvatila da snadbjeva Drugu srpsku armiju, ali Stepanović tim snadbevanjem nije bio zadovoljan, jer je smatrao da je bilo vrlo loše. Zahtjevao je da se poboljša kvalitet [[kruh]]a, [[meso|mesa]] i drugih artikala. Kako nije naišao na razumjevanje kod bugarske Vrhovne komande, Stepanović je zatražio od srpske Vrhovne komande sredstva za poboljšano snadbjevanje njegove armije, ''„radi očuvanja zdravlja i morala vojnika“''.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=251-254}} Poslije temeljnih dvomjesečnih priprema, 24. marta 1913. godine, je počela trodevna bitka savezničkih armija za zauzimanje Jedrena. Timočka divizija je toga dana postigla najveći uspeh. Bez podrške artiljerije je zauzela cijela sjeverni sektor neprijatelja za samo 45 minuta, čime je navukla najveći deo jedrenske tvrđavske artiljerije.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=251-254}}

Na kraju dana odlučeno je da se sutra uveče, pod zaštitom mraka savladaju protivpješadijske prepreke i u ranu zoru preduzme juriš za osvajanje [[fora|forova]]. Bugari su, sa istočnog sektora, započeli nastupanje odmah po izlasku mjeseca od 23:30 do 1:30 časova i izbili na foru Ajdžu-jolu. Turci su se našli u panici počeli da napuštaju svoje položaje. Na frontu Timočke divizije, Turske trupe su krenule u napad kako bi povratile položaj, ali nisu imali nikakav uspeh. General Stepanović je neposredno pratio tok napada sa jednog uzvišenja iza Dunavske divizije. [[Nikola Aranđelović]], komandir armijskog [[telegraf]]a, je opisujući atmosferu u štabu Druge armije između ostalog rekao:
{{citat|Stojeći sam, kao kip, đeneral Stepanović se sav preneo u rovove svojih seljaka i zemljaka sedmopukovaca: Kumodražana, [[Mali Mokri Lug|Mokrolužana]], [[Avala]]ca i [[Kosmaj]]aca i s vremena na vre udari dlanom o dlan i uzvikne: - Bravo sinci moji, bravo sokolovi moji.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=251-254}}}}

U 5:30 časova, Stepanović je naredio srpskim trupama da krenu u odlučujući napad u liniju [[front]]a, kako bi olakšali djejstvovanje bugarskih trupa na istočnom sektoru, koji je pao oko 8 časova. Već u 8:30 časova dvojica turskih oficira došla su kod 20. puka radi pregovora o predaji po nalogu [[Mehmed Šukri-paša|Šukri paše]]. Pošto nije dobio odgovor poslao je svog [[ađutant]]a u 20. puk s porukom da [[Mehmed Šukri-paša|Šukri-paša]] želi da o predaji pregovara sa generalom Stepanovićem. Stepanović je odgovorio kako on nije ovlašćen od strane komandanta da vodi pregovore i da za to treba da se obrati generalu Ivanovu. U međuvremenu Timočka divizija je zauzela liniju forova, a Dunavska divizija [[Papas-tepe]]. General Stepanović se kretao iza prednjih dunavskih pukova, i u 11 sati bio na [[Bekčitepe]], nedaleko od [[Maraš]]a, koji je zauzeo 4. [[prekobrojni puk]]. u 11:30 časova bugarski oficiri su došli u štab Šukri-paše i on se predao generalu Ivanovu u 12:15 časova, ali se vratio po svojoj želji u for [[Hadurluk]], gde su ga zarobile sat kasnije srpske trupe.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=251-254}}

Posle pada Jedrena general Stepanović je 27. marta obrazovao kombinovan odred i na čelu [[odred]]a je svečano umarširao kroz osvojeni grad. Nekoliko dana kasnije je naredio da se na [[Černomen]]u, upravo na onom mestu gde se, prema istorijskim podacima odigrala [[Marička bitka]] 1371. godine u kojoj je poginuo kralj [[Vukašin Mrnjavčević|Vukašin]] priredi [[pomen]] palim herojima. Prema pisanju učesnika spomen je bio upečatljiv i potresan za sve prisutne. Ubrzo potom Stepanović je započeo pripreme za transport svoje armije nazad u Srbiju. Bugarska vlada mu nije dala dovoljan broj [[voz]]ova za transport trupa nazad u Srbiju, pa je on zaprijetio da će svoju armiju pešice provesti do Srbije, poslije čega je bugarska vlada popustila. Uspeo je da cijelu armiju prebaci u Srbiju od 1. aprila do 9. maja.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=251-254}}

== Drugi balkanski rat (1913.) ==
{{Glavni|Drugi balkanski rat}}
Stigavši iz Jedrena u Pirot 18. aprila 1913. godine, Stepanović je dobio obavještenje od Vrhovne komadne u kome stoji da pripremi sva ratna utvrđenja u Pirotu kao i da su mu na raspolaganju svi opsadni topovi sa [[Jedrene|Jedrena]]. Dalje stoji da mu oduzimaju Drugu dunavsku diviziju, koju su priključili Prvoj armiji. Na kraju mu je naređeno da preuzme oprez prema bugarskoj granici.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=282-296}}

U duhu ovog naređenja je započeo utvrđivanje pirotskog kraja. Stara pirotska utvrđenja iskorišćena su kao depoi i slagališta, a umjesto njih izgrađena je nova odbrambena linija [[Crni Vrh]]-[[Vojnegovci]]-[[Veliki Jovanovac]]-[[Veliko selo]]-[[Vučje]]-[[Basarski kamen]], po tipu ojačane poljske fortifikacije, a ispred ovih položaja izgrađeni su prednji položaji istog tipa, ali slabije jačine. Imajući u vidu značaj nišavske doline, Stepanović je svu pažnju koncentrisao na odbranu pirotskog [[logora]], pretvarajući svoju armiju u njegovu posadu. Vlasotinački pravac i svetonikolski pravac su branile veoma slabe snage, što je pružalo Bugarima šansu da uklješte cijelu Drugu armiju. Stepanović je čvrsto vjerovao da se srpsko-bugarski spor neće rješiti putem pregovora.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=282-296}}

Njegova pretpostavka se obistinila nekoliko dana kasnije, kada je od vrhovne komande dobio naređenje da zatvori bugarsku granicu, jer su Bugari prešli u napad cijelom dužinom [[Zletovska reka|Zletovske reke]]. Bugarska 9. divizija je, 5. jula ujutru, napala Svetonikolski odred i prinudila ga na povlačenje. Obavješten o ovom događaju Stepanović je hitno uputio dva bataljona i jednu poljsku bateriju kao pojačanje Svetonikolskom odredu, a zatim poslao načelnika štaba [[Vojislav Živanović|Vojislava Živanovića]] na ugroženo lijevo krilo. Istog dana Stepanović je objedino sve trupe na svetonikolskom pravcu pod zajedničkim nazivom „Blatoberilovački odred“, čiji je zadatak bio da po svaku cijenu zaustavi bugarsko nadiranje. Analitičari smatraju da je Stepanović mislio da svetonikolskim pravcem napadaju bugarske pomoćne trupe. Međutim suprotno njegovom očekivanju pomoćne trupe su napale pirotski utvrđeni logor u cilju vezivanja glavnih srpskih snaga.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=282-296}}

Slijedećeg dana (6. jula) bugarske snage su napale srpske položaje na Crnom vrhu i Samaru i uspele da ga osvoje. Obaveštavajući o ovome Stepu Stepanovića, [[major]] [[Jovan Cvetković]] je isticao da je „protivnik pokrenuo glavninu na [[Klinčarnica|Klinčarnicu]] da bi obišao [[Tumba (Vranje)|Tumbu]] i izvršio bočni napad.“ General Stepanović je odgovorio da obilazak Tumbe nije opasan, jer se položaj može braniti sa svih strana. Poslije nekog vremena major Cvetković je zatražio pojačanje, jer je sumnjao da će tri bataljona trećepozivaca uspjeti da zadrže dva ojačana bugarska puka. Stepanović mu je odgovorio: „Vi ste imali dovoljno vremena da pripremite odbranu. Sad uložite sve snage da ga održite, pa makad izginula sva komanda. Mislite na to da i vi imate snagu, a ne samo neprijatelj.“{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=282-296}}

Ovo obavještenje je prenijeto starješinama i vojnicima 3. puka trećepozivca. To je ostavilo na njih snažan utisak, jer su sutradan, 7. jula, uprkos [[inferiornost|inferiornom]] opremom, trećepozivci su uspjeli da zaustave bugarsku pješadiju na oko 50 koraka od srpskih rovova. Obavješten o ovom držanju vojnika, Stepanović je uputio čestitku majoru Cvetkoviću:
{{citat|Puku i vama najsrdačnije čestitam jučerašnji uspeh nad neprijateljem. Kralj i otadžbina priznaće vašu junačku zaslugu, a ja vam od sveg srca blagodarim na pokazanom junaštvu i pozdravljam vas sa uzvikom: - Slava poginulima i hvala živim!{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=282-296}}}}

Impresioniran prodorom 9. bugarske divizije kod [[Kalna|Kalne]], on je istog dana, uputio Vrhovnoj komandi [[telegram]]:
{{citat|Komandant odreda na Kalni izveštava me sada da je nadmoćnošću Bugara toliko pritešnjen, da ima da bira: ili odred da propadne, ili da se povuče. Odobrio sam mu da se povuče na položaj Babina glava-Orljanski kamen-Bazovički vrh-Granikovo. Ovo je moj poslednji potez koji sam mogao da učinim za obezbeđenje moje pozadine. Ako se i tu popusti, onda mi je propast neizbežna.}}
Istovremeno je zatražio pojačanje od dva pješadijska puka i odobrenje za [[evakuacija|evakuaciju]] Pirota. Vojvoda Putnik je uputio 8. jula ujutru telegram Stepanoviću u kome ga obavještava „da pomoć stiže i da mora da se drže, jer ona ne može stići brzo.“ Istovremeno je naređen transport Drinske i Šumadijske divizije drugog poziva iz [[Republika Makedonija|Makedonije]] za [[Niš]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=282-296}}

Pretjerana zabrinutost srpske Vrhovne komande za ishod operacija na frontu Druge armije, izazvana Stepanovićevim pesimističkim izveštajima bila je neosnovana. Vrhunac krize na lijevom krilu srpske armije očekivao se 8. jula, ali se nije dogodilo ništa važnije. Bugarska Vrhovna komanda je morala da izda naređenje da se ofanziva prema Pirotu, [[Vlasina|Vlasini]], [[Knjaževac|Knjaževcu]] i [[Zaječar]]u prekine, zbog neposredne opasnosti prebacivanja [[oružane snage Rumunije|rumunske vojske]] preko [[Dunav]]a. Neki vojni analitičari okrivljuju Stepanovića, jer su zbog njegovih izveštaja Drinska i Šumadijska divizija izvučene iz makedonskog ratišta, baš u trenutku kada je Prva armija trebala da goni bugarsku Četvrtu armiju, čime joj je omogućeno da se povuče na [[kaliman]]ske položaje.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=282-296}}

Desnokrilna grupa bugarske Treće armije koja je imala zadatak da zauzme pirotski utvrđeni logor, zauzela je srpske prednje položaje i nije pokušavala da zauzme samo utvrđenje. Žestoke borbe su se desile u noći između 10. i 11. jula, kada su Srbi pokušali da povrate položaj. Tri srpske čete koje su krenule na ovaj položaj su bile dočekane jakom puščanom, mitraljeskom i artiljerijskom vatrom. Duboko potresen izveštajima da su trupe ovog sektora izgubile 300 vojnika, podoficira i oficira, Stepanović je komandantu sektora poslao sledeću depešu:
{{citat|Sa bolom u duši primio sam vaš izveštaj o gubicima noću 10-11. ovog meseca, jer su se mogle uštedjeti te žrtve, pošto nikakva pretnja i neodložna potreba nije izisikivala tako rizičnu akciju. Preporučujem ubuduće mudrije čuvanje boračke snage, koja ima da se sva založi samo tamo gde interesi akcije budu to neodložno zahtevali. U što kraćem vremenu podnećete mi izveštaj o toj borbi.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=282-296}}}}

Međutim pred front Druge srpske armije se 21. jula pojavio bugarski parlamentarac i zatražio prolaz u Niš bugarskog [[general]]a i ruskog vojnog izaslanika u [[Sofija|Sofiji]], radi pregovaranja o [[primirje|primirju]]. Prolaz mu je izdat istog dana, ali je mir zaključen tek 31. jula.

== Prvi svjetski rat (1914-18.) ==
{{Glavni|Srbija u Prvom svjetskom ratu}}
Druga armija je demobilisana u augustu 1913. godine, a Stepanović je stavljen na raspolaganju ministra vojske, koji ga je u aprilu 1914. godine postavio za predstavnika Komisije za utvrđivanje graničnog fronta prema Bugarskoj. Rano ujutru 29. juna 1914. godine, dok je Stepanović sjedio pred kafanom u [[Babušnica|Babušnici]] čekajući kafu, uručen mu je telegram, koji ga obaveštava da je izvršen [[sarajevski atentat|atentat u Sarajevu]] na austrougarskog prijestolonasljednika [[Franc Ferdinand|Franca Ferdinanda]] i njegovu ženu [[Sofija Hotek|Sofiju Hotek]]. Sadržaj telegrama je ispričao Komisiji i dodao:
{{citat|To ništa ne valja. Daj Bože da Austrija ne baci krivicu na nas. Ako to bude, imaćemo strašan rat, možda evropski, ili još gore, - a mi se nismo još ni odmorili, a o spremi da i ne govorim.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=313-319}}}}

Po završenom poslu na graničnom frontu Komisija je 23. jula 1914. stigla u [[Niš]]. Te noći, Stepanovića su probudili u 2 sata ujutru s telegramskim naređenjem da odmah otputuje u [[Kragujevac]], gde će zastupati načelnika štaba Vrhovne komande do povratka [[Vojvoda (vojni čin)|vojvode]] [[Radomir Putnik|Radomira Putnika]] sa liječenja. Istovremeno mu je saopšteno da će sutradan izaći ukaz o opštoj mobilizaciji, a tri sata kasnije Stepanović je krenuo u Kragujevac. Po dolasku u Kragujevac Stepanović je primio pismo lično od [[vlada Republike Srbije|predsednika vlade]] i ministra inostranih poslova [[Nikola Pašić|Nikole Pašića]] u kome je u kratkim crtama analiziran međunarodni položaj [[Kraljevina Srbija|Srbije]]. Na kraju pisma mu je rečeno, da je međunarodna situacija takva, a srpska Vrhovna komanda neka radi kako smatra.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=313-319}}

Stepanović je radio na mobilizaciji i koncentraciji srpske vojske s velikim teškoćama. Nedostajala su mnoga materijalna sredstva i vojska je imala veliki nedostatak u [[municija|municiji]]. Vojska nije imala čak ni kompletnu odjeću, a bili su i dislocirani u novim pripojenim oblastima. Uprkos teškoćama do 10. augusta 1914. godine sve jedinice su bile na svojim mjestima, a Stepanović je 6. augusta 1914. preuzeo komadnu Druge armije. Njegova armija je bila najjača u vojsci i nju su činile Šumadijska i Moravska divizija prvog poziva na prostoru [[Aranđelovac]]-[[Lazarevac]] sa ojačanom Dunavskom divizijom prvog poziva kod [[Beograd]]a. Stepanovićev rad u na dužnosti načelnika generalštaba najbolje opisuje [[general]] [[Petar Bojović]]:
{{citat|Na toj dužnosti ja ga se dobro sećam. Mogu reći da je on u tim momentima, zahvaljujući svojoj inteligenciji, poznavanju prilika i proučavanju događaja, bio potpuno svestan velikih iskušenja koji dolaze. Sa srčanošću koja ga nikada nije napuštala, Stepa je bio odlučan da preduzme sve mere za pružanje energičnog otpora neprijatelju. On je sa vidovitošću velikog uma i talenta predviđao razvoj događaja i umeo svoje odluke da sprovodi čvrsto i brzo, tako da one budu u punoj meri korisne. Tih dana naša zemlja imala je neizmernih koristi od Stepinih osobina, kao i kasnije, kada je on vodio trupe u slavne, besmrtne pobede.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=313-319}}}}

=== Bitka na Ceru ===
{{Glavni|Cerska bitka|Prva austrougarska ofanziva na Srbiju}}
[[Datoteka:Stepa Stepanovic.jpg|mini|desno|250p|Za zasluge u pobedi Srpske vojske u Cerskoj bici, Stepa Stepanović je  unaprijeđen u čin vojvode 1914.]]
Obavještena da je Austro-ugarska vojska podigli [[ponton]]ski most kod [[Šabac|Šabca]], Vrhovna komanda je Stepanoviću uputila 14. augusta depešu: ''„Prikupite odmah sve vaše trupe i zauzmite Šabac“''. Dobivši potpuniju sliku o kretanju neprijatelja, [[Radomir Putnik]] je naredio Stepanoviću da njegova Druga armija izvede veoma složeni marš-manevar preko sela od [[Koceljeva|Koceljeve]] ka [[Tekeriš]]u, radi energičnog udara u lijevi bok neprijateljevih snaga koje su od [[Loznica|Loznice]] i [[Lešnica|Lešnice]] dolinom [[Jadar (pritoka Drine)|Jadra]] nadirale ka Valjevu.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=327-357}}

Postupajući po naređenju Vrhovne komande general Stepanović je naredio Šumadijskoj diviziji prvog poziva da požuri prema Šapcu, prihvati tamošnje srpske dijelove i sa te strane obezbjedi desni bok i pozadinu glavnih snaga Druge armije. Istovremeno je uputio Konjičku diviziju u [[Mačva|Mačvu]] sa zadatkom da, djejstvom na prostoru [[Šabac]]-[[Lešnica]], kontroliše prostor između glavnih i pomoćnih snaga Druge armije. Od Moravske divizije prvog poziva, Kombinovane divizije i ostalih armijskih dijelova obrazovao je „Cersku udarnu grupu,“ redi udara u lijevi bok neprijatelja u dolini Jadra.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=327-357}}

Iako nije znao da austrugarski 8. korpus nastupa grebenom [[Cer]]a i dolinom Lešnice, Stepanović je uočio da masiv Cera može imati izuzetnu važnost u predstojećoj bici kao oslonac za bočno dejstvo austrougarskih snaga koje se kreću ka Valjevu i kao barijera za pariranje austrougarskog manevra od Šapca i iz [[Mačva|Mačve]]. Oko podne 15. augusta je naredio Kombinovanoj diviziji koja je marširala ka Tekerišu, da čelni puk sa jednom poljskom baterijom odmah uputi preko [[Parlog]]a na [[Trojanov Grad|Trojan]] i [[Kosanin grad]], najveći vrh Cera. Stepanović je naređenje završio:
{{citat|Sa divizijom forsirati marš i što pre, po mogućnosti još noćas, zauzeti Kosanin grad, jer od zauzeća toga grada zavisi celokupna operacija, a to će biti od velikog značaja i za sledeće naše operacije.}}
Iz Kombinovane divizije ka Trojanu, krajnjem istočnom grebenu Cera, je upućen 2. prekobrojni puk i jedna poljska baterija. Tamo je došlo do noćnog sudara sa glavnom kolonom austrougarske 21. divizije, koja se je kretala istim pravcem, ali iz suprotnog smjera. Ovim sukobom je započela [[Cerska bitka]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=327-357}}

U toku noći srspke trupe su zauzele Malu lisinu, Parlog i Veliku lisinu i natjerale Austrougarsku vojsku na povlačenje ka Trojanu. Međutim baš kada su srpske trupe napale [[Borno polje]], austrougarska 9. divizija je izbila iz doline Lešnice i napala lijevo krilo Kombinovane divizije. Komandant divizije [[general]] [[Mihailo Rašić]] je naredio povlačenje divizije na nove položaje, jer je zbog velikih gubitaka i premorenosti nastupila [[malaksalost]] kod vojnika. Kriza je prebrođena tek oko 10 sati 16. augusta, kada je Stepanović poslao Moravsku diviziju prvog poziva kao pojačanje. Stepa je time popravio situaciju na lijevom krilu Kombinovane divizije, a zatim energičnim napadom Cerske udarne grupe preuzeo na greben Cera i [[Iverak|Iverka]]. Bitka se je rasplamsala 16. augusta na liniji fronta dugim 50 kilometara.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=327-357}}

Izjutra 17. augusta, Stepa Stepanović se nalazio kod Šumadijske divizije prvog poziva. Pretpostavljao je da će Austrougarska vojska možda ubaciti nove snage u rejonu Šapca radi preuzimanja napada ka Tekerišu. U tom slučaju bi se Druga armija našla između dvije austrougarske Druge i Pete armije. Stepanović je htio ličnom intervencijom da ovo spriječi. Oko 16 sati 2. i 5. prekobrojni puk Kombinovane divizije je zauzeo Trojan. Stepanović je čuvši ovu vijest, uputio depešu komandantu divizije:
{{citat|Primio sam izveštaj o zauzimanju Trojanovog grada na Ceru. Usrdno čestitam herojima 5. prekobrojnog puka za to slavno delo. Preduzmite mere da se tačka osigura od eventualnog napada i posluži kao oslonac za dalje prodiranje.}}

Zatim je Šumadjiska divizija prvog poziva napala dvostruko jače snage austrougarskog 9. korpusa i uspjela da ih potisne pred sam Šabac. Snažna artiljerijska vatra je uspela da sruši [[pontonski most]] kod Šapca i unijela paniku kod Austrougarske vojske. Dalje napredovanje divizije je bilo veoma otežano vatrom teške artiljerije sa lijeve obale [[Sava|Save]], zbog toga je Stepanović odobrio odluku komandanta divizije da pređe u odbranu na liniji [[Mišar (naselje)|Mišar]]-[[Potes]]-[[Jevremovac]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=327-357}}

Sljedećeg dana (18. augusta) austrougarska vojska je krenula u kontraofanzivu. Srpske trupe, iako višestruko nadjačane, uspjele su da zaustave ofanzivu i čak krenu u ofanzivu. Na centralnom frontu Kombinovana divizija i Moravska divizija prvog poziva su započele ujutru zajednički napad. Napad je tekao sporo i neusklađeno, ali su ipak natjerale Austrougarsku vojsku na povlačenje. Stepanović nije bio zadovoljan radom cijele Cerske udarne grupe, jer je propuštena prilika da se neprijatelj potuče do nogu, nedovoljno energičnim nastupanjem.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=327-357}}
{{wikizvor|Ukaz o unapređenju u čin Vojvode, generala Stepana Stepanovića (1914)}}
Osetivši da neprijatelj popušta, Stepa Stepanović je preuzeo 19. augusta energičan napad sa Kombinovanom i Moravskom divizijom prvog poziva preko grebena Cera i Iverka, čime je slomio otpor austrougarskog 8. korpusa, a zatim počeo da osvaja položaj za položajem. Desna kolona Kombinovane divizije je osvojila sam vrh Cera, ali usled iscrpljenosti nije mogla da goni neprijatelja. Lijeva kolona je savladala žilav otpor austrougarske vojske na Rašuljači i goneći ih južnom padinom Cera. Moravska divizija prvog poziva je napadala grebenom Iverka, slomila je otpor 9. divizije i zajedno sa lijevom kolonom zauzela je oko podne [[Velika glava|Veliku glavu]], a tri sata kasnije i [[Rajin grob]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=327-357}}

Posle osvajanja Rajinog groba, bitka na Ceru je završena. Stepa Stepanović je ukazom ''br. 1348'' od 20. augusta 1914. godine, zbog pobjedonosnog ishoda bitke dobio čin [[Vojvoda (vojni čin)|vojvode]] i tim unaprjeđenjem postao je drugi vojvoda, nakon [[Radomira Putnika|Radomir Putnik]] 1912. godine. Pored unaprjeđenja dobijao je sa svih strana priznanja i pohvale. Stepanović je odajući priznanje trupama između ostalog rekao:
{{citat|U ime otadžbine i naroda srpskog, ja koji sam imao sreću da komandujem u ovoj bici, izjavljujem svoju najdublju zahvalnost junacima Druge armije, junacima koji izvojevaše ovu slavnu pobedu i prognaše neprijatelja iz otadžbine kiteći svoje zastave slavom koja će sijati dok srpstva traje.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=327-357}}}}

=== Sremska ofanziva ===
{{Glavni|Sremska ofanziva}}

Radomir Putnik je 4. septembra 1914. izdao naredbu o ofanzivi srpske vojske u [[Srijem]], koja je trebala da otpočne između 4. i 5. septembra 1914. Po ovoj direktivi Drugoj armiji (Moravska i Kombinovana divizija prvog poziva i Timočka divizija drugog poziva) pod komandom Stepe Stepanovića je dobila zadatak da sa Timočkom divizijom I poziva pokuša i po mogućstvu izvrši prelaz preko [[Sava|Save]] kod [[Sremska Mitrovica|Sremske Mitrovice]] i da sa mostobrana pomogne akciju Prve armije u Srijemu, a da sa ostalim snagama brani desnu obalu [[Drina|Drine]] od njenog ušća do [[Lešnica|Lešnice]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=363-372}}

Pola sata po prijemu naredbe Vrhovne komande 4. septembra u 23 sata, Stepanović je telefonom pozvao komandanta Timočke divizije prvog poziva generala [[Vladimir Kondić (general)|Vladimira Kondića]] i naredio mu da se divizija do svanuća 5. septembra spremi za pokret, a da on do 7 sati dođe u štab armije radi prijema naređenja. Kondić je stigao u [[Bogatić]] oko 6:30 sati i odmah se javio Stepanoviću. Stepanović mu je zatim čestitao na lijepom zadatku, a potom mu je predao dispoziciju sa preporukom da je prouči i da mu se javi ako su mu potrebna objašnjenja. Kondić je, pošto je proučio dispoziciju, izvjestio Stepanovića da mu nisu potrebna nikakva objašnjenja i da se rješio da vrši prelaz kod Jasenove grede (stražare [[Čevrntija|Čevrntije]]), takođe je dodao da je naredio trupama da kuhaju [[ručak]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=363-372}}

Stepanović dalje piše:
{{citat|Mada nisam očekivao da će naređivati kuvanje ručka i time odlagati pokret divizije, ipak sam verovao da je on dobro proračunao da može stići da izvrši prelaz u određeno mu vreme, pa mu nisam činio primedbe, već sam ga ostavio da radi po svom planu, i on je otišao da izvrši zadatak.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=363-372}}}}

Po prijemu armijske zapovesti general Kondić se vratio u [[Lipolist]] oko 9:30 časova i naredio pokret jedinica ka rejonu selo [[Glušci (Bogatić)|Glušci]]-[[Noćaj]]. Pokret je otpočeo oko 11 sati. Kako je pokret bio naporan i slabo organizovan došlo je do zastoja i ukrštanja kolona. Zbog toga su jedinice stigle tek oko 22:50 časova, a general Kondić je vojvodi Stepanoviću uputio depešu u kojoj govori „da mu je čast izvestiti ga da je učinio sve pripreme u cilju prelaska Save“ i da će „preuzeti snažnu demonstraciju ka Sremskoj Mitrovici.“ Međutim u to vrijeme pripreme su još uvek trajale i do njihovog završetka je ostalo oko 5-6 sati, jer je opet zbog loše organizacije razvođenja jedinica došlo do ukrštanja kolona i usporavanja pokreta, pa su desne glavne kolone stigle u Čevrntije tek u 2:30 časova. Tek 6. septembra ujutru je stigao [[mostovni trijem]], zbog toga što su volovi bolovali od [[šap (bolest)|šapa]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=363-372}}

Vojvoda Stepa je u Čevrntiju stigao u 8 sati i bio je veoma iznenađen da prevoženje trupa nije počelo u određeno vreme, ali „pošto je operacija tekla vrlo povoljno, on nije preduzimao ništa da bi zbunio komandanta divizije u njegovom radu i daljim odlukama.“ Stepanović je naredio da se bokovi mostobrana ojačaju sa po jednom pješadijskom četom. Na pitanje Stepanovića kada će početi podizanje mosta, odgovorao mu je: „Sada, dok se preveze jedna baterija.“ Uvjeren da uprkos zakašnjenju sve ipak teče normalno, Stepanović se vratio u štab armije i obavjestio o tome Vrhovnu komadnu. Oko 13:20 časova Stepanović je od Kondića dobio depešu u kome stoji ''„da je izgradnja mosta počela u 12:40 časova, da se jače borbe vode prema [[Jarak (Sremska Mitrovica)|Jarku]] i da je preveženo na lijevu obalu Save: dva pešadijska puka, jedna baterija i pionirski polubataljon“''.“{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=363-372}}

Međutim u stvarnosti bilo je preveženo samo 6 [[bataljon]]a i jedna poljska baterija sa 3 topa. Zbog svega ovoga Stepanović je zaključio da u Srijemu nema jačih neprijatelja, pa zbog toga nije naredio da se obustavi prijevoz i počne sa izgradnjom mosta. Međutim Kondićeva procjena je bila pogrešna, jer su se u Srojemu nalazili 30 pešadijskih bataljona, 5 konjičkih [[eksadron]]a i 12 [[baterija]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=363-372}}

Prvi izveštaj koji je nagovještavao da situacija postaje ozbiljna, Stepanović je dobio u 15 sati u kome se kaže da je borba prenesena zapadno od sela Jarka i da je započeta borba i kod [[Šašinci|Šašinaca]], gde je pojačano djejstvo austrougarske vojske. Na kraju izveštaja se navodi da je most za polovinu gotov. Stepanović je još pre prijema ovog izveštaja poslao načelnika štaba Vojislava Živanovića u Čevrntiju, radi pružanja podrške komandi Timočke divizije. Međutim austrougarska vojska je poduzela snažan napad, što je navelo srpske jedinice da popuštaju na cijelom frontu. Jedna lažna dojava o pojavi konjice je uspaničila srpske vojnike, što je izazvalo veliku gužvu kod Save.

Neki vojnici i ranjenici su potrčali ka najbližim [[ponton]]ima, prepunili ih i prevrnuvši se počeli da se dave. Kondić je izvestio Stepanovića da je austrougarska vojska izvršila snažan napad i da je nastupila panika, da je ''„u ovom momentu sve u redu“''. Međutim Stepanović je saznao pravu istinu od [[novinar]]a [[Đura Genčić|Đure Genčića]], koji je došavši u Bogatić izvestio Stepanovića da je pokušaj forsiranja Save propao, da se trupe nalaze u haotičnom stanju i da ranjenici zapomažu, „ali se ništa ne preduzima da se prevezu ni oni niti ostali dijelovi, jer se komandant divizije sasvim izgubio.“{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=363-372}}

Tek 7. septembra, oko 2 sata, general Kondić je obavjestio Stepanovića da forsiranje nije uspelo i da se ''„delovi na levoj obali nalaze u kritičnoj situaciji“''. Živanović je dva sata kasnije obavestio vojvodu Stepanovića da ''„stanje trupa na levoj obali Save izgleda beznadežno“''. Stepanović je primivši ove izvještaje, sutradan uputio jedan pešadijski i konjički puk, i jednu brzometnu bateriju u nadi da se na lijevoj obali Save srpske jedinice mogu održati. Međutim istog dana je dobio izveštaj generala Kondića i saznao da su sve jedinice na levoj obali Save zarobljene i uništene. Na zathev vojvode [[Radomir Putnik|Radomira Putnika]], on je ovaj izveštaj prosledio Vrhovnoj komandi sa komentarima o očiglednim propustima i prijedlogom da se general Kondić smijeni sa dužnosti. Ovo je i učinjeno sutradan 9. septembra 1914. godine. Time se završilo najneprijatnije poglavlje Stepanovićeve karijere. Za neuspjeh ove operacije djelom je kriv i sam Stepanović. Istoričari ga najviše okrivljuju da je zbog pretjerane [[konspirativnost]]i, kasno saopštio zadatak Timočkoj diviziji, tako da je ona započela zadatak bez nužnih tehničkih priprema.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=363-372}}

=== Odbrana Mačve ===
{{Glavni|Druga austrougarska ofanziva na Srbiju}}
Trupe 5. i 6. armije Austrougarske vojske 8. septembra 1914. su ujutru poslije duge artiljerijske vatre počele da prelaze preko [[Sava|Save]], donje i srednje [[Drina|Drine]]. Na osnovu prvih izvještaja koje je Stepanović dobio od potčinjenih komandanata, došao je do zaključka da glavne neprijateljeve snage djejstvuju u širem rejonu ušća Drine. Stoga je odlučio da angažujući armijsku rezervu energično napadne prebačene neprijateljeve jedinice dok su još slabe i prebaci ih preko Drine i Save. Stoga je uputio komandantu Timočke divizije drugog poziva slijedeću depešu:
{{citat|Sa vašim trupama krenite što žurnije preko Crne Bare u pravcu Parašnice, na koju su se prebacile jače neprijateljske snage i sada nastupaju ka Crnoj Bari. Neprijatelja najenergičnije napadnite i proterajte ga preko Save. Uzmite pod komandu tamošnje trupe drugog i trećeg poziva.}}
Istovremeno je naredio komandantu Moravske divizije prvog poziva da preduzme sve mjere radi paralisanja austrougarskih snaga u [[Parašnica|Parašnici]], dok ne stigne Timočka divizija. Postupajući po Stepanovićem naređenju srpske trupe su energično napale neprijatelja sa fronta i bokova, i za manje od pola časa uništile i zarobile dosta neprijateljevih snaga, a odbrana Moravske divizije prvog poziva je bila stabilizovana. Timočka divizija drugog poziva je napala prebačene trupe austrougarske 21. divizije i uspela da ih odbaci ka [[Račanski ključ|Račanskom ključu]], a neprijatelj se prebacio preko Save ostavljajući dosta mrtvih i gomile razbacanog oružja.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=374-386}}

U međuvremenu Austrougarska Šesta armija je bila iznenađenje srpskoj Trećoj armiji i uspela je da je potisne i izbije na planinsku gredu [[Boranja]]-[[Jagodnja]], čime je ozbiljno ugrozila komunikaciju u dolini [[Jadar (pritoka Drine)|Jadra]]. Pored neracionalnog početnog grupisanja snaga, komandant Treće armije general [[Pavle Jurišić Šturm]] učinio je krupnu grešku što je već prvog dana, angažujući armijsku rezervu, lišio mogućnosti da uspešno parira nove neprijateljeve poduhvate. Pošto nisu uspeli njegovi pokušaji da pregrupisavanjem i rokadom snaga, zaustavi prodor austrougarske Šeste armije, intervenisala je vrhovna komanda.
Vrhovna komanda je Stepanoviću uzela Kombinovanu diviziju, a njegov odbrambeni front je povećan na preko sto kilometara. Neprijatelj je obnovio napad 13. i 14. septembra i uspjeo je da kod Parašnice počene da prebacuje vojsku pontonima. Na osnovu prvih nepotpunih informacija koje je Stepanović dobio, naredio je komandantu Moravske divizije prvog poziva da ojača odbranu Parašnice snagama sa manje ugroženih deijlova fronta i da obezbjedi desni bok utvrđenjem Crne Bare. Takođe je rekao da će jedan puk Timočke divizije prvog poziva iz armijske rezerve smejstiti u [[Klenje (Bogatić)|Klenje]], ali mu je napomenuo da će moći da uđe u borbu po njegovom odobrenju.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=374-386}}

Već sutradan 15. septembra na frontu Druge armije rasplamsale su se ogorčene borbe. Pokušaj srpskih trupa u Parašnici da energičnim protivnapadom odbace neprijateljske snage preko Save nije uspio, ali su pritom nanijeti teški gubici austrougarskoj 21. diviziji čije je nastupanje bilo potpuno ukočeno. Kod Ade Kurjačice neprijateljska 42. divizija 13. korpusa odbila je napad Drinske dvizije drugog poziva i pokušala da prelaskom u protivnapad proširi svoj mostobran na desnoj obali Drine. Međutim ovaj pokušaj osujećen je intervencijom Vrhovne komande, koja je naredila vojvodi Stepi da sa dva bataljona i jednom baterijom Timočke divizije drugog poziva pomogne odbranu Drinske divizije drugog poziva.  16. septembra od neprijateljske Pete armije iz [[BiH|Bosne i Hercegovine]] i kombinovanog korpusa iz [[Srijem]]a, druga armija je dovedena u kritičnu situaciju. U ranim jutarnjim časovima austorugarska 9. divizija ojačana brigadom 36. divizije izvršila je prelaz preko Drine u rejonu Salaša i uspeli da probiju odbranu srpskih trupa. 17. septembra borbe su nastavljene većom žestinom. Gotovo u isto vreme vojvoda Stepa je obavješten da su austrougarske snage iz Srema počele forsiranje Save kod [[Jarak (Sremska Mitrovica)|Jarka]] i da su se trupe trećeg poziva razbježale. Smatrajući da Druga armija nema dovoljno snaga da brani dva fronta, vojvoda je donijeo rizičnu odluku: aa, Moravsku diviziju prvog poziva ostavi da se brani sama, a da armijsku rezervu i pojačanja koja dobija od Vrhovne komande upotrebi za zaustavljanje neprijatelja iz pravca Jarak-[[Mačvanski Pričinović|Pričinović]] koji ozbiljno ugrožava Drugu armiju. Pošto nije bio sasvim siguran da će sa raspoloživim snagama uspjeti da osujeti jednovremeni neprijateljev napad iz Srijema i Bosne i Hercegovine, Stepa je, pored navedenih, preduzeo i mjere za izvlačenje armije na cerske položaje, ali je od toga odustao nakon telefonskog razgovora sa [[Radomir Putnik|Radomirom Putnikom]] u kome mu je obećano da će se drugoj armiji vratiti Šumadijska divizija prvog poziva.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=374-386}}

U toku noći između 17. i 18. septembra primjećen je prodor neprijateljskog Kombinovanog korpusa iz Srijema, preko močvarnog zemljišta što je usporilo napredovanje. Napad je odbijen intervencijom Konjičkog odreda kome se u toku borbi pridružila Timočka divizija prvog poziva. U borbama nije se uspjelo da se neprijatelj odbaci nazad preko Save, a srpska vojska je uspela da zadrži [[front]] i spreči dalje napredovanje. Po dobijenom izveštaju o napredovanju Prve armije koja je razbila i posljednji otpor neprijatelja, vojvoda Stepa odlučuje da i njegova Druga armija krene u kontranapad da se zajedničkim snagama neprijatelj protjera preko Save iz Srbije. 18. septembra austrougarski Kombinovani korpus je nastavio napade pružajući podršku svom ukopanom 8. korpusu i omogućavajući mu odstupnicu za povlačenje. Bila je to neravnopravna borba s obzirom da je austrougarska vojska bila dvostruko brojnija u odnosu na srpsku vojsku. Međutim to nije uticalo na borbeni moral srpske vojske, pa je ujutro 19. septembra Timočka divizija prvog poziva otpočela napad na austrougarske snage koje su prethodnog dana zauzele Pričinović, [[Uzveće]] i [[Glušci (Bogatić)|Glušce]]. U ogorčenoj borbi koja se vodila cijeli dan, Timočka divizija je imala znatne gubitke, takođe je Konjička divizija iznenadna napadnuta i pod silovitim napadom neprijatelja bila prinuđena da se povuče na liniju [[Glušci (Bogatić)|Glušci]]-[[Banovo polje]]. Ni Šumadijska divizija nije imala sreće. U novom napadu kod sela Pričinovića napad nije uspio, a i iz komande Druge armije javljeno je da je neprijatelj dvostuko nadmoćniji i da se od daljih operacija odustane. Vojvoda je naredio da Timočka i Šumadijska divizija pređu u odbranu na utvrđenoj liniji (150-300 metara) od neprijateljskog položaja. Iako nije uspio da protjera neprijatelja vojvoda je ostvario značajne rezultate, prinudio je neprijateljsku grupaciju da pređu u odbranu na poziciji zapadno od [[Šabac|Šapca]] i stabilizovao odbranu [[Mačva|Mačve]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=374-386}}

Strahujući od ponovnog jednovremenog napada Kombinovanog korpusa i Pete armije, vojvoda je zatražio od Vrhovne komande da mu, u zamjenu za premorenu Konjičku diviziju, uputi jedan svjež puk pešadije i divizion artiljerije. Vrhovna komanda je usvojila ovaj zahtev i stavila mu na raspolaganje 19. puk Šumadijske divizije prvog poziva. U napadima od 23. septembra, trupe austrougarske 9. i 21. divizije, uspejle su da delimično probiju utvrđen front srpske vojske ali su ubrzo bili prinuđeni da se povuku na utvrđene položaje. Pošto je i novi snažan napad od 25. septembra u Parašnici pretrpio neuspjeh, komandant 8. austougarskog korpusa uvidjeo je da je za novi napad potrebno temeljnije pripremanje, pa je prešao u odbranu. U tom povlačenju Stepina armija je zatvorila 8. korpus na rijekama Drini i [[Sava|Savi]] i čvrsto ga prikovala uz same rijeke. U ovim borbama srpska Druga armija je, sjajno izvršila svoj zadatak: ukočila je napad Pete armije i Kombinovanog korpusa na obalama Drine i Save i time još jednom pomrsila račune komandantu austrougarske Balkanske vojske, generalu [[Oskar Potiorek|Oskaru Potioreku]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=374-386}}

=== Mačkov kamen i „Rovovska vojna“ ===
{{Glavni|Mačkov kamen}}
Za vreme borbi Druge armije u [[Mačva|Mačvi]], srpska Prva armija izvršila je protiv udar iz rejona [[Pecka (Osečina)|Pecke]], grebenom [[Sokolska planina|Sokolske planine]], u desni bok austrougarske Šeste armije. Napadi srpske vojske preko [[Drina|Drine]] nisu imali nekog značajnijeg uspeha i sredinom oktobra srpska vojska je bila prinuđena da se povuče nazad u Srbiju.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=386-399}}

Period stabilizacije („rovovska vojna“) trajao je oko mjesec dana (od [[26. septembar|26. septembra]] do [[24. oktobar|24. oktobra]]). Za to vreme obe strane su fortifikacijski ojačale svoje položaje i vršile povremene napade radi ojačavanja sopstvenih položaja i stvaranja što povoljnijih uslova za predstojeće operacije. U ovom periodu srpska vojska je prvi put primenila minsku vojnu. Na [[Eminove vode|Eminovim vodama]] ([[Gučevo (planina)|Gučevo]]) Kombinovana divizija je izgradila minske galerije ispod austrougarskih rovova i aktivirala ih pred sam početak napada, koji je preuzela izjutra [[28. oktobar|28. oktobra]]. Snažna [[eksplozija]] bacila je u [[vazduh]] prednje neprijateljske rovove što je izazvalo pometnju u austrougarskim redovima.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=386-399}}

Položaj Druge armije u barovitim i blatnjavim predelima Mačve bio je osobito težak. Uviđajući svu težinu toga položaja, vojvoda Stepanović je još [[24. septembar|24. septembra]] upozorio Vrhovnu komandu na tu činjenicu, ističući:
{{citat|Armija je obuhvaćena od Drenovca preko Pričinovića-Uzveća-Noćaja i Zasavice, i od Parašničkog ključa do Rače, sa desne obale Save i Drine, a odatle uz Drinu sa leve strane Drine. Trupe su svuda u bojnim položajima na bliskom odstojanju od neprijatelja i u tankom rasporedu. U slučaju povlačenja bile bi svuda opažene i gonjene. Manevarskih grupa nemam. Za sada još nema neposredne opasnosti, ali ako se protivnik ojača... onda bi, odsudnim napadom, mogao probiti odbrambenu liniju armije, i tada bi situacija bila vrlo opasna. Ja smatram za dužnost da ovu situaciju iznesem Vrhovnoj komandi na ocenu, jer se ne osećam dovoljno snažan da je sam rešim.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=386-399}}}}

Istog dana u 17,30 časova stigao je odgovor Vrhovne komande:
{{citat|Ako bi vas prilike neminovno primorale na povlačenje, postepeno se povlačite na liniju Šabac-Cer-Vidojevica, gde ćete se zaustaviti radi upone odbrane, zatvarajući u isto vreme i pravac Šabac-Valjevo. Izbor momenta povlačenja i sve ostalo prepušta se vašoj oceni. Pojačanja više ne možete dobiti; jedino možete računati na Konjičku diviziju, koja sada obezbeđuje granični front Ušće-Mišar.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=386-399}}}}

Stepa je upozoravao da je Druga armija, usled velike nestašice municije i malobrojnosti starešinskog kadra, nesposobna za ofanzivna dejstva, makar ona imala i ograničen cilj. Kada je, uprkos tim upozorenjima, Vrhovna komanda ipak insistirala da Druga armija [[9. oktobar|9. oktobra]] preduzme noćni napad radi proterivanja neprijatelja preko [[Sava|Save]], ili bar skraćivanje fronta i poboljšanja opšte situacije u Mačvi - vojvoda Stepanović je održao sastanak s komandantima i načelnicima štabova Šumadijske i Moravske divizije prvog poziva, na kome se raspravljalo o ovom pitanju. Poslije detaljne analize situacije jednoglasno se usvojen zaključak da ne postoje uslovi za preduzimanje napada. Vrhovna komanda je prihvatila ovaj zaključak.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=386-399}}

Zatišije na frontu Druge armije trajalo je do 24. oktobra, ali je neprijatelj svakog dana obasipao srpske položaje snažnom artiljerijskom vatrom i kopao približnice da bi se primakao što bliže srpskim rovovima i uklonio prepreke. Njihovi [[avion]]i nadletali su položaje srpske Druge armije i bacali [[letak|letke]] s propagandom sadržinom, ali su svi pokušaji unošenja [[defetizam|defetizma]] u srpske trupe ostali bez uspeha.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=386-399}}

=== Povlačenje Druge armije ===

U toku noći od [[26. oktobar|26.]] na [[27. oktobar|27. oktobra]] neprijatelj je tukao unakrsnom artiljerijskom vatrom srpske položaje u [[Parašnica|Parašnici]] i na desnom odseku Moravske divizije prvog poziva. Ta vatra je u zoru bila jaka da se nije moglo prići rovovima da se spasu oni koji su zatrpani zemljom i nastrešnicama porušenih rovova. Oko 6 časova dva austrougarska [[puk]]a preduzimaju snažan napad na desno krilo i centar Parašničkog odreda, ali ubrzo bivaju prisiljeni - jakom puščanom, mitraljeskom i artiljeriskom vatrom srpske odbrane - da se povuku u svoje rovove. Poslije ovog neuspeha neprijateljska artiljerija obasula je uraganskom vatrom srpske položaje i razornim granatama tako da je preorala streljačke zaklon, da dalji opstanak u njima nije bio moguć. Tek tada su neprijateljske jednice 21. divizije i 18. brigade 9. divizije obnovile napad. I pored žilavog otpora srpskih snaga, a usled nemogućnosti da se angažovanjem [[bataljon]]a iz rezerve, povrate izgubljeni rovovi naređeno je povlačenje Parašničkog i Ravanjskog odreda na ranije pripremljene položaje kod [[Crna Bara (Bogatić)|Crne Bare]] i [[Borno Polje|Bornog Polja]]. Ceneći da nova odbrambena linija nije pogodna za odbranu, [[Vojvoda (vojni čin)|vojvoda]] je oko 13 časova izdao naređenje da Severni [[odred]], ukoliko ponovo bude prinuđen na povlačenje, postepeno odstupa ka [[Bogatić]]u, a Ravanjski odred prema [[Sovljak (Bogatić)|Sovljaku]] i [[Glogovac|Glogovcu]]. Istovremeno je predložio Vrhovnoj komandi da blagovremeno iseli stanovništvo iz svih sela sjeverno od puta [[Lešnica]]-[[Šabac]]. Međutim, u tim teškim trenucima Stepu je najviše zabrinjavala nestašica artiljerijske municije, koja je ušla u kritičnu fazu. Komandanti [[divizija]] su zahtevali, na šta je vojvoda uputio depešu Vrhovnoj komandi:
{{citat|Sve moje dosadašnje pretstavke o opasnom položaju zbog nemanja artiljerijske municije, kao i zahtevi da mi se pošalje haubička artiljerija, nisu imali uspeha, mada su neki od njih bili izraz očajanja. Haubičke baterije nisam dobio, a artiljerijske municije mi je slato vrlo malo ili nikako. Sada je stanje ovako: protivnik nadmoćnijom artiljerijom ruši rovove i zatrpava vojnike, ljudstvo gine a ja nemam (rezervni) da gubitke popunjavam niti imam potrebnu municiju da vodim borbu i smanjujem gubitke... Usled ovakvog stanja, posvednevne brige za artiljerijsku municiju istrošile su me i slomile mi snagu, te se osećam sasvim nemoćan i nesposoban da i dalje komandujem armijom. Stoga molim da se odmah rezeršim dužnosti. U opštem je interesu da mi se zamenik što pre uputi.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=399-410}}}}

Povodom ove depeše došlo je istoga dana do žučnog telefonskog razgovora između načelnika štaba Vrhovne komande vojvode [[Radomir Putnik|Radomira Putnika]] i komandanta Druge armije vojvode Stepe Stepanovića. Uveren da je Stepa podneo ostavku zbog gubitka Parašnice, vojvoda Putnik je u početku nastojao da ga uveri da taj gubitak ne treba da shvatiti tako tragično, pošto ima još dosta pogodnih položaja na kojima se može snažno odupreti neprijatelju. Pri tome ga je upozorio da najodgovorniji komandanti ne smeju, zbog svojih potčinjenih, pokazivati malaksalost. Stepa je na to odgovorio da je upravo radi svojih potčinjenih, kojima ne može da pruži traženu [[pomoć]], tražio svoju smenu, a ne zbog pada Parašnice. Na ovo je Putnik smireno reagovo, rekavši da nema ko drugi da primi Drugu armiju i zapitao Stepu ko bih mogao da ga zameni. Međutim, pošto je Stepa i dalje uporno insistirao da bude smenjen, Putnik mu je srdito odgovorio, što je Stepu odvratilo od namere da zatraži svoju smenu.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=399-410}}

Dva dana docnije, vojvoda Stepanović je, da bi privolio Vrhovnu komandu da odobri blagovremeno povlačenje Druge armije na cerske položaje, održao sastanak sa komandantima divizija u selu Bogatić. Sastanku su prisustvovali i načelnici štabova, ali oni nisu imali pravo glasa. Poslije dvočasovnog razmatranja novonastale situacije odlučeno je da Druga armija usled velikih gubitaka od neprijateljeske artiljerijske vatre, kao i usled nestašice artiljerijske municije, nema više realnih šansi za uspešnu odbranu Mačve. Takođe je odlučeno da sve trupe Druge armije osim Šabačkog odreda i Timočke divizije drugog poziva, povuku na utvrđene cerske položaje u toku noći između [[30. oktobar|30.]] i [[31. oktobar|31. oktobra]]. Ovu odluku Vrhovna komanda je odobrila tek pošto je od vojvode Stepe dobila šire obrazloženje motiva kojim se rukovodio prilikom donošenja odluke da napusti Mačvu bez borbe. U odgovoru Vrhovne komande je stajalo da se neprijatelj na novoj liniji fronta mora dočekati s najvećom upornošću i energijom. Prilikom povlačenja pojavio se novi problem, zajedno sa vojskom povlačile su se i nepregledne kolone stanovništva koji je u strahu od represalija, bežalo sa stokom, i drugom pokretnom imovinom čime je zakrčilo slabe i blatnjave puteve. Pojedini odredi su se povlačili bez ikakvog reda a komandanti nisu imali komandu nad svojim odredima jer su se odredi protezali kilometrima. Pa ipak, sve jedinice Druge armije povukle su se tokom 31. oktobra na pripremljene cerske položaje ([[Mišar (naselje)|Mišar]]-[[Pričinović]]-[[Jevremovac]]-[[Maovi]]-podnožje Cera-Lešnica), izuzev Šabačkog odreda (koji je ostao na starim položajima radi odbrane Šapca) i Timočke divizije drugog poziva (koja je i dalje zadržana na Vidojevici da bi štitila unutrašnja krila Druge i Treće armije i vezivala ih u dejstvu. Novim rasporedom Stepa je skratio front Druge armije na oko 40 kilometara i postavio njene trupe u znatno povoljniji položaj i za odbranu i za eventualni prelazak u protivnapad, jer su njihovi novi položaji dominirali mačvanskom ravnicom.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=399-410}}

Izjutra [[6. novembar|6. novembra]] austrougarska je preuzela treću ofanzivu protiv Srbije sa celokupnim snagama Balkanske vojske. Na celom frontu srpske Prve i Treće armije od [[Loznica|Loznice]] do [[Rogačica|Rogačice]] neprijatelj je toga jutra otpočeo snažnu artiljerijku pripremu, koja je neprekidno trajala više od dva časa. Njen intenzitet u zadnjem času bio je strahovit. Na ostalim dijelovima odbrambenog fronta Prve i Treće armije duž celog planinskog grebena vodile su se ogorčene borbe. Neprijatelj je u borbu uveo sveže trupe i obasuo je srpske položaje jakom artiljerijskom vatrom usled čega njihov položaj iz časa u čas se pogoršavao. [[7. novembar|7. novembra]] u [[Valjevo|Valjevu]] je održana zajednička sednica vlade i Vrhovne komande. Predlog je bio da se potpiše separatni mir sa austrougarskom i on je u načelu odbijen. Vlada je odlučila da se enegično i do posljednjeg čoveka brani front. U međuvremenu situacija na frontu se pogoršava. [[9. novembar|9. novembra]] neprijateljske jednice austrougarske vojske vrše snažan pritisak na položaje Druge armije južno od [[Prnjavor (Šabac)|Prnjavora]]. [[10. novembar|10. novembra]] poslije borbi na [[Tekeriš]]u, a usled nedostataka artiljerijske municije Vrhovna komanda je naredila povlačenje svojih armija na desnu obalu [[Kolubara|Kolubare]] i [[Ljig]]a i na planinu [[Suvobor]]. Time je bitka na Drini, kojom je prema zamisli generala Poćoreka, trebalo baciti na kolena srpsku vojsku, bila završena.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=399-410}}

=== Kolubarska bitka ===
{{Glavni|Kolubarska bitka|Treća austrougarska ofanziva na Srbiju}}
U [[Kolubarska bitka|Kolubarskoj bici]], koja je vođena od sredine novembra do sredine decembra, Druga armija imala je ulogu stožera. Pred srpskom Drugom armijom ponovo se u oštroj formi nametnuo problem [[izbeglica]], koje su zakrčile puteve u njenoj pozadini. U depeši koju je vojvoda Stepa uputio Vrhovnoj komandi, energično je zahtevao da se [[ministarstvo unutrašnjih poslova]] pobrine za izbeglice. Stanje izbeglog stanovništva uticalo je znatno na borbeni moral srpske vojske. Od [[16. novembar|16.]] do [[19. novembar|19. novembra]] austrougarska vojska izvršila je strahovite napade na liniji [[Kolubara]]-[[Ljig]]. Vrhovna komanda izdala je sledeća naređenja: Da Prva armija nastavi da brani svoje položaje, a da Druga armija pređe u napad u pravcu [[Ub]]a i [[Slovac|Slovca]] dok Treća armija napada pravac od Slovca ka [[Mionica|Mionici]], Užička vojska da dejstvuje pravcem [[Ržana]]-[[Divčibare]]-[[Straža (Loznica)|Straža]], a Obrenovački odred da štiti desni bok Druge armije. Ova odluka je bila preuranjena jer artiljerijska municija nije bila pristigla, a ni borbeni moral nije popravljen među srpskim vojnicima.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=410-431}}

Na [[front]]u Druge armije vođene su ogorčene borbe. Moravska divizija prvog poziva preuzela je [[21. novembar|21. novembra]], u sadejstvu da dva [[puk]]a Timočke divizije drugog poziva iz Treće armije, protivnapad radi preotimanja [[Vrače brdo|Vračeg brda]], ali nije uspela. Napad je nastavljen sutradan [[22. septembar|22. septembra]] s nesmanjenom žestinom. Zbog žilavog otpora neprijateljskih snaga Moravska divizija prvog poziva je prešla u odbranu. Komandant divizije je nameravao da napad obnovi u toku noći ali je poslije depeše koju je dobio od vojvode Stepanovića odustao. Vojvoda Stepa je ocenivši da je preduzimanje napada rizično naredio je da se Timočka divizija drugog poziva vrati u sastav Treće armije. Aktivna i uporna odbrana srpske Druge armije u ovom periodu imala je značajniji uticaj na dalji tok [[Kolubarska bitka|Kolubarske bitke]]. [[23. septembar|23. septembra]] nastavljene su žestoke borbe na [[Kolubara|Kolubari]], Ljigu, [[Suvobor]]u i [[Maljen]]u. Glavne snage austrougarskog 16. korpusa nadirale su pravcem preko Suvoborske grede ka [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]], a upravo na tom ovom mestu utvrđen položaj branila je Druga armija. Vrhovna komanda je zahtevala od Stepine Druge armije da pređe u ofanzivu, međutim zbog pojačanog neprijateljevog pritiska na celom frontu Druge armije i Obrenovačkog odreda srpske trupe su ostale u odbrani. Napad 7. divizije austrougarskog Kombinovanog korpusa, imala je za cilj da obrazuje zatvaranje Druge armije po principu [[klešta]], međutim ta namera je osujećena napadom Šumadijske divizije prvog poziva. Neprijatelj je pokušavao preko 8. korpusa da u nekoliko navrata probije front koji je držala Moravska divizija prvog poziva, ali su svaki put bile odbijeni uz velike gubitke. Izveštaj vojvode Stepe najbolje govori o stanju na frontu:
{{citat|Naša pešadija se na svim tačkama držala vrlo dobro, odbijajući neprijateljske napade i trpeći veoma snažnu artiljerijsku vatru.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=410-431}}}}

[[24. novembar|24. novembra]] borbe su nastavljene ali prve značajnije uspehe na frontu Druge armije neprijatelj je postigao tek [[25. novembar|25. novembra]]. U borbama na [[Čovci]], Moravska divizija prvog poziva doživela je značajne gubitke i bila je primorana na povlačenje. Čim je saznao za povlačenje vojvoda Stepa je naredio komandantu da povrati izgubljen položaj, a ako to ne uspe da utvrdi položaj na odseku [[Kremenica]]-[[Stubički vis]]. Uvidevši da je održavanje položaja gotovo nemoguće Stepa naređuje da se i Timočka divizija prvog poziva povuče na liniju [[Bistrički]]-[[Dren]]-[[Glavnica]]. Šumadijska i Konjička divizija nisu menjale položaj. Poslije povlačenja levog krila Druge usledilo je povijanje desnog krila Treće armije na levu obalu Kamenice. Nakon ovih izveštaja Vrhovna komanda je zahteva da Druga i Treća armija zadrže ove položaje jer od njih zavisi sudbina [[Beograd]]a. [[26. novembar|26. novembra]] Druga armija po odluci vojvodinoj morala se dalje povlačiti u unutrašnjost Srbije. O ovoj odluci obaveštena je Vrhovna komanda koja je u početku insistirala na zadržavanju položaja ali poslije detaljnog izvještaja naredila povlačenje i Obrenovačkog odreda koji je branio Beograd. Zbog ove odluke [[30. septembar|30. septembra]], vlada [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] na čelu sa [[Nikola Pašić|Nikolom Pašićem]] je razmišljala o vojvodinoj smeni. Vojvoda [[Radomir Putnik|Putnik]] i prijestolonasljednik [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandar]], oglušili su se na zahtev vlade s obzirom da je Stepa Stepanović nedavnim unaprjeđenjem bio nagrađen i da nije kriv za trenutno stanje koje je izazvano povlačenjem Prve armije pod komandom [[general]]a Mišića.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=410-431}}

General [[Živojin Mišić]], [[2. decembar|2. decembra]] javio je Vrhovnoj komandi da je Prva armija spremna i da će [[3. decembar|3. decembra]] preći u kontranapad. Ohrabren ovom odlukom vojvoda Putnik je izdao naredbu svim armijama da energičnije napadnu neprijatelja i prinude ga u povlačenje. Osim Prve armije, ostale armije nisu imale značajnije uspehe. Druga armija, koja je prešla u napad iz odbrambenog položaja, bez ikakvog pregrupisavanja snaga, vodila je borbe sa austrougarskim snagama 13. korpusa i dijelovima 8. korpusa na položajima oko [[Lazarevac|Lazarevca]]. Moravska divizija prvog poziva podstaknuta prisustvom starog kralja [[Petar I Karađorđević|Petra I]] na bojištu izvršila je četiri uzastopna napada na Kremenicu ali poslije očajne borbe sa nadmoćnijim neprijateljem nije uspela da ga zauzme. Sa druge strane Šumadijska divizija prvog poziva uspela je veštim manevrom da zarobi oko [[700]]. austrougarskih, [[vojnik]]a, podoficira i [[oficir]]a. I Timočka divizija prvog poziva imala je tih dana značajne uspehe, međutim ni jedna od spomenutih divizija nisu uspele da zauzmu utvrđen neprijateljski položaj. Ni [[4. decembar|4.]] i [[5. decembar|5. decembra]], Moravska divizija prvog poziva nije uspela da zauzme zadati cilj, pa je Vrhovna komanda odlučila da Drugu armiju oslabi odvođenjem Timočke divizije i njenim pripajanjem Obrenovačkom odredu. Zbog ove odluke oslabljena Druga armija bila je prinuđena da iz faze napada pređe u odbranu ali i tako formacijski postavljena zadavala je neprijatelju strahovit otpor u napredovanju. Uveče je vojvoda Stepanović primio od [[Petar I Karađorđević|kralja Petra I]] pismo ohrabrenja.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=436-444}}
{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;float:right; margin-left:1em; margin-right:0; font-size:90%; background:#c6dbf7; color:black; width:350px;&quot; cellspacing=&quot;6&quot;
| style=&quot;text-align: justified;&quot; |„Tri dana pratim uspešne operacije Druge armije. Svedok mudrog vođenja od strane Vaše, silnih napora, hrabrosti i požrtvovanja trupa, ja Vam izjavljujem svoju zahvalnost.“
|-
| style=&quot;text-align: justified; font-size: 100%;&quot; |''Kralj Petar I.''{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=436-444}}
|}
Oslabljena izvlačenjem Timočke divizije prvog poziva, Druga armija je [[6. decembar|6. decembra]] obustavila započetu ofanzivu i na dostignutoj liniji fronta prešla u odbranu. Ceneći nepovoljan položaj Šumadijske i Moravske divizije prvog poziva između reke [[Turija|Turije]] i [[Beli grob|Belog groba]], vojvoda Stepa je izjutra obavestio vrhovnu komandu da sa tih položaja armija se neće dugo održati. Takođe je zatražio da ako se položaji ne mogu odbraniti da se pređe u povlačenje. [[Vojvoda (vojni čin)|Vojvoda]] Putnik je taj zahtev kategorično odbio jer je dobijao pozitivne izveštaje sa frontova Prve i Treće armije. [[7. decembar|7. decembra]], Treća armija generala [[Pavle Jurišić Šturm|Pavla Jurišića Šturma]], udarila je u bok neprijateljskom 15. korpusu i daljim napredovanjem potpomogla odbranu Druge armije pod naletom austrougarskog 13. korpusa. Moravska divizija u noći između [[7. decembar|7.]] i [[8. decembar|8. decembra]], poslije krvavih petodnevnih borbi, slomila je otpor 36. divizije i konačno zauzela [[Kremenica|Kremenicu]]. 8. decembra, vojvoda Stepa je izdao novu naredbu da se neprijatelj goni u pravcu Lazarevca. Međutim u toku noći između [[8. decembar|8.]] i [[9. decembar|9. decembra]], Vrhovna komanda je naredila vojvodi da se Moravska divizija prvog poziva okrene u pravcu Beograda i tamo potpomogne odbranu. Time je propao pokušaj da se potuče 13. austrougarski korpus koji se bez borbe povukao preko [[Kolubara|Kolubare]]. Uprkos naredbi da se napad armije obustavlja, [[kapetan]] druge klase [[Jordan Đorđević]] je u dva sata po ponoći upao sa dve čete u Lazarevac gde je zarobio 170 austrougarskih vojnika.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=450-453}}

Shvatajući da je bitka konačno izgubljena, komandant austrougarske Balkanske vojske general [[Oskar Poćorek|Oskar fon Poćorek]] naredio je da 15. i 16. korpus preduzmu 9. decembra postepeno povlačenje prema [[Šabac|Šapcu]], izbegavajući ozbiljnije borbe, a da 13. korpus odstupi preko [[Obrenovac|Obrenovca]] u uđe u sastav Pete austrougarske armije koja je dobila zadatak da po svaku cenu brani utvrđen položaj selo [[Stepojevac]]-[[Parcanski vis]]-[[Koviona]]-[[Mostine]], koji bi docnije poslužili kao oslonac za nove ofanzivne operacije, međutim to se nije desilo.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=456-468}}

Pošto nije imala dovoljno snaga koje bi joj omogućile istovremenu ofanzivu na celom frontu, Vrhovna komanda je odlučila da Prvu armiju zadrži u rejonu [[Valjevo|Valjeva]] radi zaštite boka i pozadine snaga angažovanih na beogradskom pravcu. Ofanziva Druge i Treće armije i trupa Odbrane Beograda protiv austrougarske Peta armije otpočela je [[11. decembar|11. decembra]] izjutra, sa težištem u pravcu [[Sibnica (Sopot)|Sibnica]]-[[Petrov grob]]-Beograd. Srpske trupe u ubrzo naišle na trupe Pete austrougarske armije kada su se razvile ogorčene borbe na liniji [[Koštanica]]-[[Gradac]]-Parcanski vis-Koviona-Mostine. I pored energičnih napada, trupe Odbrane Beograda i Treće armije postigle su toga dana neznatne uspehe. Značajniji uspeh, postigla je jedino Druga armija, koja je probila front Pete austrougarske 21. divizije i time otkrila levi bok 9. divizije, oslabivši na taj način celokupni austrijski 8. korpus. U duhu ove direktive, srpske trupe su [[12. decembar|12. decembra]] izjutra nastavile energično nadiranje na celom frontu. Stepina Druga armija je već u samom početku napada postigla značajnije rezultate. Nadiranje ka Parcanskom visu se sporo odvijao ali uz pomoć artiljerije predveče je zauzet položaj. Šumadijska divizija prvog poziva je zauzela neprijateljske rovove na Pogledu. Ovim uspesima Druge armije glavna odbrambena linija austrougarske Pete armije bila je poljuljana. 12. decembra, vojvoda Stepa obaveštavajući načelnika štaba Vrhovne komande o postignutim uspesima i zahtevao od trupa Odbrane Beograda i Treće armije da se poravnaju sa Drugom armijom i zaštite joj bokove. Pošto se neprijatelj u toku noći [[12. decembar|12.]] na [[13. decembar|13. decembra]] iznenada povukao, trupe Druge armije su rano izjutra 13. decembra nastavile nastupanje nailazeći na sve jači i jači otpor neprijatelja. Sredinom dana Druga armija je utvrdila front na liniji Avala-Kumodraž. Druga armija je [[14. decembar|14. decembra]] ujutru napala utvrđene neprijateljske položaje na brdu [[Torlak (Voždovac)|Torlak]] na kom se nalazio 8. korpus Pete austrougarske armije, ojačan 7. divizijom i 104. brigadom. Prateći iz [[Zemun]]a tok borbe na beogradskom mostobranu, general [[Oskar Poćorek|Poćorek]] je ostao pri odluci da se Beograd brani po svaku cenu ali to je bilo nemoguće. Izbijanjem Prve armije i Užičke vojske na obale [[Drina|Drine]] i [[Sava|Save]] i oslobađanjem Beograda [[15. decembar|15. decembra]] [[1914]]. godine, poslije velikih pobeda srpske vojske na Suvoboru i Maljenu, [[Ovčar (planina)|Ovčaru]] i [[Kablar]]u, [[Rudnik]]u i [[Kosmaj]]u, Kolubari i Ljigu, pobedonosno je završena [[Kolubarska bitka]]. Ovom velikom vojnom pobedom u Srbiji je učvršćena vera u sopstvene snage.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=456-468}}

=== Planovi Centralnih sila ===
Posle proterivanja austrougarskih agresora krajem [[1914]]. godine srpska vojska je bila raspoređena u dubljoj pozadini radi odmora. Trupe Druge armije bile su razmeštene u rejonu istočno od [[Gradska opština Mladenovac|Mladenovca]]. Štab armije nalazio se u [[Gradska opština Mladenovac|Mladenovcu]], školskoj zgradi nedaleko od [[crkva|crkve]]. Austrougarske snage su prilikom povlačenja ostavljale bolesnike zaražene [[tifus]]om. Srpski ranjenici su u toku [[Kolubarska bitka|Kolubarske bitke]] mešani sa zaraženim bolesnicima, što je izazvalo da je krajem 1914. i početkom [[1915]], tifus zahvatio veći deo [[stanovništvo|stanovništva]]. [[Epidemija]] je savladana tek maja 1915. godine ali je uzela veliki danak. Od pegavog tifusa umrlo je 150.000 građana i 30.000 vojnika od toga 70% stranih i domaćih [[ljekar|lekara]]. Za vreme epidemije vojvoda Stepa Stepanović je ostao u Mladenovcu. Oko njegovog štaba podignute su velike engleske [[bolnica|bolnice]] u kojima su lečeni vojnici Druge armije.{{sfn|Milićević|Popović|2003|p=222-229}} Često je obilazio bolnice iako mu je savetovano da to ne čini na šta je on odgovorio:
{{citat|Postarajte se vi za mlade ljude da očuvaju život, a ako vojvoda Stepa i umre nevakcinisan, neće biti velika šteta.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=471-478}}}}
Za vreme epidemije trupe su, po Stepinom naređenju, izvodile vežbe. On je lično obilazio pukove, jer je smatrao da se tako održava zdrav duh, borbeni moral i disciplina kod vojnika. Zahvaljujući takvom radu vojvoda Stepa je sredinom maja mogao da izvesti Vrhovnu komandu da su njegove divizije spremne za pokret.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=471-478}}

Tih dana vodio se rat na [[Istočni front u Prvom svetskom ratu|Istočnom frontu]]. Za to vreme ni [[Antanta]] nije mirovala, pokušavši da uvuče [[Kraljevina Italija|Italiju]] u rat protiv [[Austrougarska|Austrougarske]], što je sredinom 1915. i uspela ali nije mnogo dobila u prevlasti na frontovima. Međutim pritisak savezničke [[diplomatija|diplomatije]] na Srbiju u ovom periodu je dostigao neviđene razmere. [[Saveznici u Prvom svetskom ratu|Saveznici]] Antante su predviđali da će [[Centralne sile]] po završetku kampanje u [[Ruska Imperija|Rusiji]], preduzeti ofanzivu na Srbiju kako bih preko [[Kraljevina Bugarska|Bugarske]] došle u direktnu vezu sa savezničkom [[Osmansko carstvo|Turskom]] koja je u to vreme na [[Kavkaz (planina)|Kavkazu]] ratovala sa Rusijom. Bugarska vlada je odlučila da početkom [[rat]]a stavi svoje snage na raspolaganje Centralnim silama, ali ih je saveznička Antanta na svaki način pokušavala uvjeriti da se predomisle. Sredinom augusta počele su mobilizacijske pripreme u Bugarskoj. Vojvoda Putnik je 19. augusta zatražio odobrenje od vlade da koncentrira trupe na istočnoj granici. Plašeći se da na Srbiju ne padne sumnja da provocira rat s Bugarskom, vlada je otezala s odgovorom Vrhovnoj komandi sve do kraja mjeseca. Ali uviđajući da se zemlja nalazi pred skorim trojnim napadom, [[Nikola Pašić|Pašić]] je sazvao zajedničku sednicu vlade i Vrhovne komande za 26. august u [[Kragujevac|Kragujevcu]]. Sjednici je prisustvovao i vojvoda Stepa Stepanović, zajedno sa ostalim komandantima armija. Raspravljalo se o vojno-političkom položaju uoči očekivanog trojnog napada. Prije ove sednice Pašić je uputio [[pismo]] Vrhovnoj komandi s nizom pitanja o tome kakve su izgledi za uspješnu odbranu zemlje u slučaju napada Austro-Ugarske i [[Njemačka|Njemačke]] bez Bugarske, a kakvi su slučaju kombiniranog napada sa Bugarskom. Generali su na prvo pitanje odgovorili da bi ishod u slučaju dvojnog napada bio vjerovatno pozitivan za srpske trupe. Jedino je vojvoda Stepanović izdvojio svoje mišljenje i predložio ga, pa je pritom rekao:
{{citat|Mogli bi se nadati nekom uspehu.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=471-478}}}}

Međutim, na pitanje kakav je izgled Srbije na uspešan otpor u slučaju kombiniranog napada Austrougarske, Njemačke i Bugarske, generali su jednoglasno odgovorili da izgled za uspešnu odbrane zemlje, ne bi bio nikakav. Također su naglasili da vide izvjesnu nadu u uspjeh, ali dosta sumnjivu, samo ako bi [[Kraljevina Grčka|Grčka]] ispunila svoje savezničke obaveze prema ugovoru iz 1913. Budući da se na Grčku nije moglo računati, a imajući u vidu veliku opasnost koja prijeti od Bugarske, na sjednici se raspravljalo da se ona eliminira prije početka trojnog napada. Suočena s opasnošću da u predstojećoj neravnopravnoj borbi ostane izlovana i poražena i da, pored svega toga, na nju padne odgovornost za slom na Balkanu, srpska vlada je [[31. august]]a odobrila Vrhovnoj komandi da koncentriše trupe na istočnoj granici radi odbijanja eventualnog bugarskog iznenadnog napada. [[4. septembar|4. septembra]], Bugarska je potpisala opšti [[ugovor]] o [[savez]]u sa [[Centralne sile|Centralnim silama]], a dva dana docnije i vojnu konvenciju za rat protiv Srbije. Tom prilikom Bugarskoj je obećana cela [[Republika Makedonija|Vardarska Makedonija]] i srpske oblasti istočno od Morave a takođe i teritorijalna proširenja na račun Grčke i [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] koje su stale na stranu Antante.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=471-478}}

=== Trojna ofanziva ===
{{Glavni|Trojna invazija na Srbiju}}
Posle desetomjesečnog odmora, Druga armija i njen komandant upućeni su, [[1. septembar|1. septembra]] [[1915]], na pirotsko bojište radi zaštite [[Pomoravlje|Pomoravlja]] od Bugara. U zoru [[6. oktobar|6. oktobra]] 1915. godine otpočela je njemačko-austrijska ofanziva protiv Srbije. Poslije jednodnevne žestoke artiljerijske pripreme iz oruđa svih [[kalibar]]a neprijateljeva [[pešadija]] se otisnula preko [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a. Suočena sa tako opasnim razvojem neprijateljeve ofanzive, Vrhovna komanda je počela da skida pojedine jedinice sa manje ugroženih dijelova [[front]]a radi pojačavanja trupa u Odbrane Beograda i pomoći Trećoj armije.{{sfn|Milićević|Popović|2003|p=222-229}} Budući da je na [[Istočni front u Prvom svetskom ratu|Istočnom frontu]] bilo mirno, Vrhovna komanda je, uzdajući se u brzi dolazak saveznika, počela da sa tog fronta povlači trupe. Najpre je Drugoj armiji uzeta Šumadijska divizija prvog poziva (bez 10. puka), zatim dve [[haubica|haubičke]] [[baterija|baterije]] i po jedan pešadijski puk iz Timočke i Moravske divizije prvog poziva i na kraju i Konjička [[divizija]]. Poslije odlaska tih trupa efektivi Druge armije bili su jako smanjeni. Objašnjavajući ove mere komandantu Druge armije, vojvoda Putnik je u naredbi od [[12. oktobar|12. oktobra]] naglasio da se odlučio na taj korak zbog daljeg pogoršanja situacije na sjevernom frontu, s obzirom da su francuske trupe raspoređene u [[Niš]]u. [[Radomir Putnik|Putnik]] se nadao da će francuske trupe stići u Niš istog dana ili dan posle. Po prijemu ove naredbe vojvoda Stepa je uputio sledeću depešu Vrhovnoj komandi:
{{citat|Ja ću izvršiti naređenje O. br. 22161 od 12. oktobra, ali u tom slučaju nišavska dolina ostaje nebranjena. Molim da mi se uputi jedan pešadijski puk prvog poziva. Ako ga ne dobijem, ja ne mogu garantovati za odbranu nišavske doline, jer nemam trupa za njeno zatvaranje. Prisustvo francuskih trupa u Nišu nije od stvarne koristi, jer trupe treba da drže položaje.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=483-504}}}}

Uprkos molbama Vrhovne komande da Francuske trupe budu raspoređene kod Niša to nije učinjeno. [[General]] [[Moris Saraj|Saraj]], [[13. oktobar|13. oktobra]] je dobio naređenje svoje vrhovne komande da trupe suviše ne istura na [[sjever]] da ne bi bile odsečene od [[Solun]]a, već da se ograniči na održavanje komunikacije između Soluna i Srbije. Umesto toga, [[francuska vojska]] je raspodelila trupe na pravcu od [[Đevđelija|Đevđelije]] do [[Gradsko]]g i naređenje je bilo da ne stupaju u borbu. Druga armija je zbog ovakvog stanja sa smanjenim efektivnim dejstvima i najavljene pomoći saveznika, dočekala napad Bugara na frontu od 120 km. Prisiljen da sa malim snagama brani ogroman front, uvideo je da je teren jedini saveznik njegovih boraca u borbi koja ih je očekivala. Zbog toga je lično obilazio trupe i nadgledao izradu zaklona i prepreka na položajima.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=483-504}}

Poslije završene [[mobilizacija|mobilizacije]] i koncentracije svoje vojske, bugarska Vrhovna komanda je čekala punih devet dana da njemačko-austougarske armije što dublje prodru u Srbiju i privuku gro srpskih snaga istočnog fronta, pa da tek tada narede prelazak u ofanzivu u nadi da će tako postići laku pobedu. U noći [[13. oktobar|13.]] na [[14. oktobar]] Bugari su bez objave rata prešli u napad duž srpsko-bugarske granice. Ubrzo su se borbe proširile na ceo front. Čim je primio izveštaj o pokretima bugarskih trupa prema granici, vojvoda Stepanović je, ne čekajući odobrenje Vrhovne komande naredio da jednice krenu u pravcu napade i zauzmu ranije određene istaknute položaje duž armijskog fronta. Bugari su preduhitrili Srbe, pa došalo do niza borbi. Timočka divizija i 10. puk Šumadijske divizije nisu uspeli da zaustave nadiranje Bugara i da održe zauzete položaje, međutim Moravska divizija je odlučno produžila protiv napad, porazila Bugare i ušla u teritoriju Bugarske po obodu granice. U toku Bugarske ofanzive najveći pritisak je trpela Timočka divizija dok su Moravska i Šumadijska energično odbijale napade. Pojedini bugarski odredi su se predavali ne želeći da se bore protiv [[Srbi|Srba]]. [[16. oktobar|16. oktobra]] Druga armija je konačno stabilizovala front iz pravca koji je kontrolisala Timočka divizija, sa druge strane Šumadijska divizija nije izdržala i počela je polako da se povlači. Poslije 13 dana neprekidnih borbi Bugari su probili front i neprekidnim napadim dospeli do [[Knjaževac|Knjaževca]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=483-504}}

Da bi popravila situaciju kod [[Vranje|Vranja]], Vrhovna komanda je sakupila iz raznih jedinica devet pešadijskih [[bataljon]]a prvog, drugog i trećeg poziva, [[eskadron]] [[konjica|konjice]] i oko tri baterije [[top]]ova. Vojvoda Stepa, mada je dotad više puta upozoravao Vrhovnu komandu
da nema dovoljno trupa za odbranu nišavske doline, ovoga puta je, uviđajući svu ozbiljnosti situacije u dolini [[Južna Morava|Južne Morave]], u najvećoj žurbi sakupio oko tri bataljona [[pješadija|pješadije]] i dva topa i uputio ih ka Vranju. Od prikupljenih jedinica formiran je Vranjanski odred, koji je zajedno sa Vlasinskim odredom obrazovao Južnomoravske trupe, pod komandom [[pukovnik]]a [[Milan Tucaković|Milana Tucakovića]]. Glavni zadatak ovih trupa bio je ponovno otvaranje komunikacije Niš-[[Skoplje]] i protjerivanje neprijatelja iz doline Južne Morave. Poslije pada Skoplja koje je osvojeno 23. oktobra od strane Bugara, Vrhovna komanda suočena sa novonastalom situacijom se odlučila na povlačenje trupa sjevernog fronta do pravca [[Ježevac]]-[[Zlatovo]], desna obala [[Lepenica (pritoka Velike Morave)|Lepenice]] prema [[Kragujevac|Kragujevcu]] i visoravnima sjeverozapadno od [[Kraljevo|Kraljeva]] i [[Ivanjica|Ivanjice]]. Ovim manevrom Vrhovna komanda htjela je dobiti na vremenu očekujući intervenciju saveznika iz pravca Soluna. Međutim, do te intervencije nije došlo. Novi pritisak neprijatelja osjetio se 24. oktobra. Pod pritiskom nadmoćnijih i tehnički bolje opremljenih neprijateljevih snaga, srpska vojska bila je prisiljena na povlačenje. Njemačke i bugarske snage su se spojile 26. oktobra kod [[Brza Palanka|Brze Palanke]]. Istog dana, bugarske snage su uz pomoć pobunjenih [[Albanci|Albanaca]] prodrle u [[Kačanička klisura|Kačaničku klisuru]]. Vrhovna komanda je na ovaj napad obrazovala odred ''Trupa nove oblasti'', čiji je zadatak bio da brani Kačanički tesnac. Trupe novih oblasti su se sastojale od dve divizije Prve i Druge armije. Opšta situacija je zahtijevala da se ubrza povlačenje trupa na svim frontovima i izvrši novo grupisanje na skraćenoj liniji, da bi se odvojile potrebne snage za otvaranje Kačaničkog tesnaca i proboj prema Skoplju.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=483-504}}

U noći između 26. i 27. oktobra po naredbi Vojvode Stepe, Druga armija napušta položaj u rejonu [[Pirot]]a na nove položaje za odbranu Niša. Po obavljenom povlačenju Druge armije koji je protekao vrlo teško onemogućen jakim vremenskim uslovima, na novom položaju Druga armija je držala front od 160 km sa oslabljenim i izmorenim trupama. U toku [[30. oktobar|30. oktobra]] Šumadijska divizija trpela je strahovite napade od strane neprijatelja, ali i pored neprijateljskog upornog napada zadržala položaje. [[1. novembar|1. novembra]] Timočka divizija je trpela nov napad Bugarske ali je i pored danonoćnih borbi uspela da se održi na postojećim položajima. Na osnovu izveštaja oba komandanata Šumadijske i Timočke divizije, vojvoda Stepanović je bio zadovoljan. Po prijemu izveštaja Vrhovne komande da su saveznici uputili pojačanje u Solun, vojvoda Stepa je odlučio da sa svojom Drugom armijom što duže održi postojeće položaje. Iste instrukcije dobili su komandanti drugih armija. Kako saveznička pomoć nije stigla u noći [[3. novembar|3.]] i [[4. novembar|4. novembra]] Druga armija se postepeno povlači na nove položaje sela [[Mramor (Niš)|Mramora]]. Ostale armije su obrazovale novi front na linijama [[Zapadna Morava|Zapadne]] i Južne Morave.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=483-504}}

=== Posljednja odbrana i Albanska golgota ===
{{Glavni|Albanska golgota}}
Stanje srpske vojske po dolasku na moravske položaje je bilo je vrlo teško. Budući da je [[neprijatelj (film iz 2011)|neprijatelj]] nastavio pritisak nesmanjenom žestinom, pretila je opasnost da [[vojska Kraljevine Srbije (1914-1918)|srpska vojska]] - potisnuta u siromašne planinske krajeve i lišena mogućnosti da se snabdeva [[hrana|hranom]] i [[municija|municijom]] - podlegne pre nego što joj stigne obećana saveznička [[pomoć]]. U takvoj situaciji srpska vlada je [[4. novembar|4. novembra]] u [[Raška|Raškoj]] održala vanrednu sednicu, pod [[predsedništvo]]m [[regent]]a [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra]], na kojoj je donesena odluka o daljem vođenju [[rat]]a. Na sednici vlade odlučeno je da se borbe trebaju nastaviti i da se povlačenje izvede ako bude moralo preko [[Kosovo i Metohija|Kosova]], u južnu [[Republika Makedonija|Makedoniju]] i u [[Albanija|Albaniju]]. Vrhovna komanda je [[6. novembar|6. novembra]] odlučila da jedinice sa sjevernog fronta se povuku prema [[Priština|Prištini]], dok je Druga armija dobila zadatak da spreči prodor neprijatelja sa istoka na pravce povlačenja glavnine srpske vojske.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=504-530}}

Pritisak neprijatelja brzo se osetio na celom istočnom frontu. Druga armija trpela je strahovite udare Bugarskih divizija. [[4. novembar|4]], [[5. novembar|5.]] i 6. novembra vojvoda Stepa je pokušao da osujeti brzo napredovanje Bugarskih snaga ali njegove trupe nisu uspele da održe položaje u [[Niš]]u i [[Vlasotince|Vlasotincu]]. U takvim okolnostima Vrhovna komanda je obavestila vojvodu da mu na raspolaganje stavlja i Moravsku diviziju drugog poziva iz sastava Treće armije. Vojvoda je u depeši vrhovnoj komandi saopštio da mu ne šalje datu diviziju da se ne bi pravila gužva u pozadini njegove armije i da će on manevrom sa postojećim trupama u sastavu svoje armije pokušati da odbije napad Bugara. Međutim u toku sledećeg dana situacija se znatno pogoršala. Timočka divizija je na [[front]]u bila razbijena od strane Bugara koji joj nisu dozvolili da se pregrupiše pa su se odredi našli u rasulu i front je počeo da popušta. [[8. novembar|8. novembra]], Bugari prelaze [[Južna Morava|Južnu Moravu]] i napadaju [[Leskovac]], koji su ubrzo i zauzeli. Vojvoda Stepanović čuvši izveštaje sa fronta naredio je da se snage povuku na liniju reke [[Jablanica (pritoka Južne Morave)|Jablanice]] i [[Pusta reka (višeznačna odrednica)|Puste reke]] i da taj položaj zadrže za eventualni kontranapad. Sutradan [[9. novembar|9. novembra]], nastavljen je napad Bugara na Timočku diviziju, a [[Vojvoda (vojni čin)|vojvoda]] je primio izveštaj da su zauzeli i položaje oko reke Jablanice. Poslije ovih novih dešavanja na frontu vojvoda se vratio u [[Prokuplje]] i vidno potresen referisao Vrhovnoj komandi situaciju na frontu:
{{citat|Stanje je vrlo opasno, jer nema mogućnosti da se pešadija zadrži i uredi. Ali od svih ovih mera ne očekujem nikakav uspeh, zbog rasula pešadije koja je prsla i nemože se sakupiti. Sve ovo javljam po ličnom uverenju, jer sad dolazim sa mesta borbe. Nemam nade da će se artiljerija, koja je dosad očuvana, očuvati. Bugarska snaga ceni se na 8 bataljona. Naredio sam da se teška artiljerija, i svi vozovi evakuišu prema Prepolcu. Opasnost predstoji i Timočkoj vojsci, koja brani prelaze na Moravi. Sa Veterničkim odredom nemam veze. O ovome je ziveštena Treća armija. Očekujem hitna naređenja.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=504-530}}}}

[[10. novembar|10. novembra]], front se stabilizovao jer su Bugari djelovali pasivno pa su srpski komandanti uspeli koliko je bilo moguće da konsoliduju divizije Druge armije koje su bile u rasulu. [[11. novembar|11. novembra]], vojvoda je odobrio predlog svojih [[komandant|komandanata]] da se izvrši protiv udar na Bugarske snage, što je i učinjeno uprkos žestokom napadu na Šumadijsku diviziju koja je odolela i uspela da natera neprijatelja u povlačenje. [[12. novembar|12. novembra]], nastavljeno je gonjenje i uskoro [[put]] Prokuplje-[[Lebane]]-[[Priština]] je bio ponovo pod kontrolom srpskih snaga i time je ''&quot;[[Bitka na Moravi (1915)|Bitka kod Leskovca]]&quot;''tj.(Leskovački protivnapad) , bila završena. Istog dana vojvoda [[Radomir Putnik|Putnik]] naređuje da se sve armije (Prva, Druga i Treća) zajedno sa trupama Odbrane Beograda i Timočke vojske, postepeno povlače na [[Kosovo i Metohija|Kosovo]], a da Druga armija štiti istočne pravce. U periodu od [[12. novembar|12.]] do [[18. novembar|18. novembra]] srpske snage su se koncentrisale za proboj prema [[Skoplje|Skoplju]], međutim neprekidan i snažan pritisak neprijateljskih jedinica na svim linijama fronta nije dao vremena srpskoj vojsci da se prikupi i otpočne ''&quot;Kačanički manevar“.'' Između [[17. novembar|17.]] i [[21. novembar|21. novembra]] razvile su se strahovite borbe Druge armije na pravcu stare srpske granice (pravac [[Svirci]]-[[Prepolac]]) i time su presječene komunikacije sa [[Kačanik]]om. 21. novembra, Vrhovna komanda je naredila povlačenje na levu obalu reke [[Sitnica|Sitnice]], gde je nameravala da koncentriše sve snage za odlučuću [[bitka|bitku]]. U ovom povlačenju Druga armije je uprkos nadčovečanskim naporima i usled nedostatka ljudi uspela da uspešno zaštiti pravce za povlačenje.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=504-530}}

[[24. novembar|24. novembra]], završeno je povlačenje srpske vojske na levu obalu Sitnice. Međutim tada se uvidjelo da je vojska suviše premorena, jedinice proređene, a artiljerijska municija iscrpljena. Uvideći dato stanje, [[25. novembar|25. novembra]] Vrhovna komanda je odlučila da se cela vojska povuče preko [[Albanija|Albanije]] i [[Kraljevina Crna Gora|Crne Gore]] u [[Jadransko primorje]]. Naredba Vrhovne komande o povlačenju nije prihvaćena s odobravanjem u vojsci. Mnogi vojnici su napustili jedinice i uputili se kućama, drugi su negodovali da će radije poginuti na svom ognjištu nego da idu u tuđinu. Karakeristično je pismo koje je [[27. novembar|27. novembra]], uputio načelnik štaba Šumadijske divizije drugog poziva, tadašnji generalštabni [[major]] [[Dušan Simović]] (kasnije [[armijski general]] i [[spisak predsednika vlada Jugoslavije|premijer Jugoslavije]]), vojvodi Stepi Stepanoviću. Vojvodu je u pismu pozvao na patriotizam i borbu prsa u prsa sa daleko nadmoćnijim neprijateljem (isti scenario primenio je [[vojni puč od 27. marta 1941.|vojnim pučem od 27. marta 1941]]). Na ovaj patriotski čin vojvoda je odgovorio smireno majoru da očekuje od njega da sa preciznošću izvršava naređenja njegovih pretpostavljenih i da ne klone duhom. Simović je na ovaj apel odgovorio ponosno i prkosno, smatrajući da je u pravu i da prekor nije zaslužio. Sutradan ([[28. novembar|28. novembra]]) vojvoda se suočio sa novim zagovornikom, vojvodom [[Živojin Mišić|Živojinom Mišićem]] da se srpska ofanziva usmjeri ka sjeveru. Na njegovu inicijativu u periodu od [[29. novembar|29. novembra]] do [[3. decembar|3. decembra]] održane su generalštabne sednice u [[Peć (grad)|Peći]]. Sednici su prisustvovali [[Vojvoda (vojni čin)|vojvode]] Stepa Stepanović, [[Živojin Mišić]], [[general]]i [[Pavle Jurišić Šturm]] i [[Mihailo Živković]]. Sednicom je predsedavao vojvoda Stepa kao najstariji komandant po činu u armiji. Poslije petodnevnih sednica u kojima je jedino vojvoda Mišić bio zagovornik da se krene u kontraofanzivu, ostali generali i vojvoda Stepa bili su stava da se izvrši naređenje Vrhovne komande. Naređenje je zaslugom vojvode Stepe, realizovano od [[2. decembar|2. decembra]] poslije podne kada je odlučeno da se cjelokupna vojska povuče preko Jadranskog primorja i time spasi.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=504-530}}

Povlačenje sa [[Kosovo polje|Kosova polja]] na [[Jadranska obala|Jadransku obalu]] izvršeno je postepeno u periodu od 25. novembra [[1915]]. do [[15. januar]]a [[1916]]. godine. Prilikom povlačenja Vrhovna komanda je odlučila da se armija transformiše u brdski tip i da se uništava sav materijal koji se ne može poneti, a da se kasnije i uništi tvrđavska, haubička i deo poljske [[artiljerija|artiljerije]] koja se nije mogla vući. Druga armija se povlačila, u sastavu glavnine, s Prvom i Trećom armijom pravcem [[Peć (grad)|Peć]]-[[Andrijevica]]-[[Podgorica]]-[[Skadar]]. Ostale trupe su se povlačile uz samu granicu sa Albanijom i tako štitile odstupnicu glavnini srpske vojske. Za to vreme vojska [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]] pružila je posljednji otpor austrougarskom neprijatelju u [[bitka kod Mojkovca|bici na Mojkovcu]], znatno nadmoćnijem neprijatelju. Poslije pada [[Lovćen]]a ([[10. januar]]a), [[Nikola I Petrović|Kralj Nikola]] je zamolio na pregovore ali je austrougarska insistirala na kapitulaciji koja je potpisana [[21. januar]]a 1916. godine. Time je uloga Crnogorske vojske u [[Prvi svetski rat|Prvom svetskom ratu]] završena.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=504-530}}

Mada neprijatelj nije uspeo da odseče odstupnicu srpskoj vojsci, sudbina srpske vojske je bila tragična. Kroz divlje albanske planine kroz koje su prolazili, od [[glad]]i, [[zima|zime]], po blatu i bez krova nad glavom su umirali. Po dolasku u Jadransku obalu Srbi nisu ništa našli od onoga što su im saveznici obećali: ni [[hrana|hrane]], ni [[oružje|oružja]], ni municiju, a ni pojačanje u trupama koje bi ih štitile dok se ne oporave i reorganizuju. Za to vreme dok su čekali savezničku pomoć (od sredine decembra do kraja februara) srpske trupe su bile izložene gladovanju i najgrubljem šikaniranju od [[Italijani|Italijana]] koji su bili zaduženi da se francuski sanduci sa hranom doture Srbima. Razočaranim ovakvim držanjem saveznika, na hiljade srpskih vojnika napustilo je svoje jedinice i uputilo se svojim kućama ali su samo retki pojedinci stigli svom domu. Većina ih je ili palo u [[zarobljeništvo]], umrlo od gladi ili zime, a jedan manji deo je poginuo od napada albanskih bandi. U tom periodu je srpska vojska izgubila oko 143.000 boraca.
Konačno su ostaci srpske vojske zahvaljujući Francuzima prevezeni na [[Krf]] u periodu od [[18. januar]]a 1916. do [[23. februar]]a 1916. izuzev 9000 vojnika koji su prevezeni u [[Bizerta|Bizertu]] i 13.068 vojnika (sa 10.144 [[konji|konja]]) koji su do aprila ostali u oblasti [[Valona|Valone]]. Ukupno je spaseno 158.000 vojnika ali je za kratko vreme na Krfu i Bizerti umrlo više od 7750 ljudi. Za to vreme vojvoda Stepa je bio sa svojim vojnicima.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=504-530}}

=== Boravak na Krfu i Solunski front ===
{{Glavni|Solunski front}}
Po naređenju Vrhovne komande Stepa se [[3. februar]]a zajedno sa prvim ešalonima svoje [[armija|armije]], prevezao na [[Krf]]. Trupe Druge armije bile su smeštene uz morsku obalu između sela [[Pirgi]], [[Ipsos]] i [[Markos]]. Za vreme tromjesečnog boravka na Krfu, Stepa je smestio svoj [[štab]] u sredinu svojih trupa da bi neposredno rukovodio i nadgledao oporavak vojnika i starešina. Stepa je, bez obzira na vreme obilazio svoje trupe. General [[Žozef Žofr]] je na međusaveznikoj konferenciji (od [[7. decembar|7.]] do [[9. decembar|9. decembra]] [[1915]].) bez uvijanja i javno priznao da su veliki saveznici krivi za slom na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] i gubitak Srbije. Zbog sloma Srbije u [[Francuska|Francuskoj]] je pala vlada na čelu sa [[premijer]]om [[Rene Vivijan|Vivijanom]], a novi premijer [[Aristid Brijan]] i njegova vlada je sa više nesebičnosti i iskrenosti okrenula se spasavanju Srbije. Međutim sve savezničke zemlje nisu mislile isto. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Engleska]] je stopirala svaku ozbiljniju akciju [[Ruska Imperija|Rusije]] i Francuske u nadi da se pomogne Srbiji. U jednoj izjavi iz 1915. godine, čuvši ponašanje Engleske prema Srbiji vojvoda Stepa Stepanović je rekao:
{{citat|Ona uznemirava ceo svet svojom imperijalističkom politikom, svojim egoizmom i hladnim nagonom za svoje interese.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=530-531}}}}
No, u tim teškim trenucima Stepa nije klonuo niti se predavao jadikovanju. On je u takvim prilikama najviše vremena provodio u radu. I upravo zahvaljujući takvom shvatanju dužnosti, u čemu su ga sledili i njegovi [[oficir]]i, obnovljena Druga armija je već sredinom aprila bila spremna za nove podvige. Vrhovna komanda je u narednom periodu uradila detaljnu reorganizaciju armija. Od postojećih 13 pešadijskih divizija obrazovano je 6 novih istog naziva. Prema novoj organizaciji srpska vojska je imala tri armije i po dve pešadijske [[divizija|divizije]]. Osim toga, zadržana je Konjička divizija i pomoćne trupe izvan armijskog sastava. Ukupno brojno stanje je bilo 147.000 ljudi. Od februara do maja [[1916]], zahvaljujući i komandantu Druge armije, na Krfu je stvorena nova Druga armija. Ta jedinica je polovinom maja prebačena u [[Solun]], a u julu na novo ratište, na [[Solunski front]]. Skoro dve godine nalazila se na položaju oko [[Kožuh]]a, [[Zborska kosa|Zborske kose]], [[Veternik (planina u Makedoniji)|Veternika]], [[Dobro Polje|Dobrog Polja]] i Sokola. Po mišljenju srpske Vrhovne komande, to je bilo povoljno mesto za izvršenje proboja [[front]]a, ofanzivnim dejstvom. Prva naređenja Vrhovna komanda je uputila Drugoj armiji tek [[20. jun]]a 1916. Tada je završeno strategijsko raspoređivanje srpske vojske koja je zajedno sa francuskim trupama razvila front na liniji od 450 km - od [[Orfanski zaliv|Orfanskog zaliva]] do [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Glavokomandujući ovih združenih snaga bio je general [[Moris Saraj|Saraj]], koji je bio i glavokomandujući Francuske istočne armije. Početak savezničke ofanzive planiran je za [[23. jul]]i, ali je nekoliko puta odlagan zbog odugovlačenja [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] da stupi u akciju. Tako da je napad počeo sa mjesec dana zakašnjenja [[20. august]]a.{{sfn|Milićević|Popović|2003|p=222-229}}

Potpisivanjem konvencije [[17. august]]a po kojoj Rumunija pristupa [[Antanta|Antanti]], Bugarska je izvršila napad na Rumuniju, i time odsekla i za jedno vreme zaustavila pomoć rumunskih armija saveznicima u Solunu. Zbog novoiskrslih okolnosti, [[general]] Saraj je odustao od ranije planirane ofanzive dolinom [[Vardar]]a. Na sastanku sa svim savezničkim komandantima 20. augusta u Solunu usvojen je novi plan dejstva savezničkih trupa, koji je predviđao da se preduzme dejstvo pravcem [[Sorović]]-[[Banica (višeznačna odrednica)|Banica]]-[[Bitolj]], a da se na ostalim dijelovima [[Solunski front|Solunskog fronta]] ostane u odbrani, a da konačni napad krene [[12. septembar|12. septembra]]. [[Saveznici u Prvom svetskom ratu|Saveznici]] su dali odrešene ruke da Vrhovna komanda srpskih snaga odluči o toku napada. [[29. septembar|29. septembra]], general [[Petar Bojović|Bojović]] i vojvoda Stepanović su bili na sastanku koji je održan u [[Vertekop]]u. Određeni su detalji napada kao što je vojvodi ponuđeno da Druga armija ispita nove duge topove kalibra 155 mm i na osnovu analize da odrede u kom pravcu da se vodi [[rat]]. Za to vreme Prva armija pod komandom generala [[Miloš Vasić|Miloša Vasića]] je preuzela glavninu napada, a Drugoj armije vojvode Stepe određena je uloga pomoći. U to vreme je reorganizovan komandni kor u armijama. [[Vojvoda (vojni čin)|Vojvoda]] [[Živojin Mišić]] je preuzeo Prvu armiju, a general Vasić, Treću od generala [[Pavle Jurišić Šturm|Pavla Jurišića Šturma]] koji je suspendovan zbog grešaka u komandovanju. Nakon reorganizacije, pristupilo se zadatku koji je srpska vojska dobila u dogovoru sa saveznicima. Srpska armija je imala zadatak da napadne neprijatelja na frontu i probije front pravcem na sjever prema Bitolju.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=535-550}}

Dana [[14. august]]a, počela je saveznička ofanziva i prva značajnija bitka koja je trajala tri dana do 17. augusta, a odigrala se na Gorničevskom polju. U ovoj bici značajnu ulogu odigrala je [[artiljerija]] moravičkog puka koja je pružala podršku. Za vreme [[Gorničevska bitka|Gorničevske bitke]], Druga armija je takođe vodila vrlo oštre borbe. Na pravcu [[Kožuf]], [[Zborsko]], [[Preslap]], [[Kovil]], [[Golo bilo]], [[Veternik (planina u Makedoniji)|Veternik]], [[Kravica]], [[Dobro polje]], [[Soko]] na kojima je neprijatelj organizovao odbranu, Druga armija nije mogla da izvrši zadatak sa sopstvenim snagama. Polazeći od ovih činjenica vojvoda Stepa 17. augusta je referisao vrhovnoj komandi da se napad na zadati cilj odgodi dok ne bude osvojen [[Kajmakčalan]]. Na ovaj predlog Vrhovna komanda ga je u celosti prihvatila i obavestila vojvodu da mu se stavlja na raspolaganje da komanduje armijom sa potpunom slobodom.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=535-550}}

[[Osvajanje Kajmakčalana|Napad na Kajmakčalan]] počeo je 12. septembra, ali je trajao 18 dana. Borbe su bile teške, krvave ali zbog žilavog otpora neprijatelja napad se sporo odvijao. Poslije žestokih borbi konačno [[30. septembar|30. septembra]], Drinska divizija je osvojila planinu Kajmakčalan. Do zastoja operacija dogodilo se na bitoljskom frontu. Taj zastoj posebno je uznemirio srpsku Vrhovnu komandu, koja je došla do zaključka da neće biti moguće savladati odbranu neprijatelja na bitoljskom pravcu. Zbog lične želje da se ne dozvoli neprijateljima da se odmore i pregrupišu snage general Bojović se obratio generalu Saraju [[10. oktobar|10]], [[11. oktobar|11.]] i [[16. oktobar|16. oktobra]] sa predlogom da se ojačaju trupe u [[Mogleni]] (Druga armija) i da se sa tih položaja preduzme snažna ofanziva u [[Tikveška kotlina|Tikvešku kotlinu]], sa ciljem da se izbije na liniju: [[Vozarci]]-[[Kavadar]]-[[Demir Kapija]] i da se tako izmanevriše i pokoleba neprijateljev front u dolini Vardara i kod Bitolja. Na žalost ovaj prijedlog nije prihvaćen pa je Solunski front probijen tek dvije godine kasnije. Ne dobivši pojačanje od [[Francuzi|Francuza]], srpska Vrhovna komanda se odlučila na transformaciju [[armija]]. Od Druge armije je uzet jedan [[puk]] (12. šumadijski) i nekoliko [[baterija]] jer se smatralo da će vojvoda Stepa uspjeti da održi front i sa vidno oslabljenom armijom. Ove trupe su upućene Trećoj armiji i ubrzo se utvrdilo da je to bio pravi potez. Već [[5. oktobar|5. oktobra]] počeo je napad na obalama Crne reke. U međuvremenu rumunski front se naglo pogoršao i saznavši za tu situaciju francuski general [[Žozef Žofr|Žofr]] insistirao je da saveznici pošalju 10 novih divizija i da u dogledno vrijeme ojača front i pripremi ga za kontraofanzivu na Solunskom frontu kojom bi u sadejstvu sa ruskim snagama na [[Dunav]]u, izbacio Bugarsku iz rata. Po dolasku tih trupa ukupno savezničke snage na Solunskom frontu su brojale 500.000 boraca, tj. [[20]]. [[divizija]]. [[27. oktobar|27. oktobra]], nastavljene su borbe na [[Crna Reka (Makedonija)|Crnoj reci]] i konačno [[17. novembar|17. novembra]] osvojen je ovaj rejon. Uvidevši to neprijateljske snage su počele da se povlače na sjever iznad Bitolja. U ovim bitkama nije zaostajala ni Druga armija, mada je glavninu napada vodila Prva i Treća armija. Ona je svojim besprijekornim izvršavanjem naređenja na položajima oko rijeke [[Moglenica|Moglenice]], korisno potpomogla napad u završnoj operaciji osvajanja Bitolja. Poslije ove bitke vojvoda Stepa Stepanović odlikovan je ''[[Kraljevski orden Karađorđeve zvezde|Karađorđevom zvezdom sa mačevima II stepena.]]''{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=551-594}}

Poslije ovih bitaka srpska vojska je bila vidno oslabljena u ljudstvu što je zahtijevalo novu reorganizaciju. Od dotadašnje tri armije, napravljene su dvije, a komandanti raspoređeni prema činu i novom rasporedu. Za komandante ovih armija postavljeni su vojvode Stepanović i [[Živojin Mišić|Mišić]]. Reorganizacija armija završena je [[3. januar]]a [[1917]]. godine. [[28. mart]]a, vojvoda je izvijestio Vrhovnu komandu da će mu za popunjavanje svoje armije biti potrebno 81 artiljerijsko oružje od čega 58 teških i najtežih. Već idućeg dana je sa komandantima svojih divizija razamatrao plan za budući napad, koji je od strane svih komandanata jednoglasno prihvaćen. U međuvremenu pogoršala se vojno-politička situacija Antante. Naime poslije Ruske [[Februarska revolucija|februarske revolucije]] u kojoj svrgnut [[ruski car]], Rusija je napustila [[Prvi svjetski rat]]. Vrhovna komanda je zaključila da novonastale okolnosti nisu pogodne da se u skorije vreme započne prodor fronta. Detaljniji izveštaj podnet je na sednici Vrhovne komande [[17. april]]a u [[Subotsko]]m. Na sednici je takođe odlučeno da se front probije pravcem [[Dobro Polje (Makedonija)|Dobro Polje]] - Veternik i da se plan ne menja, a da se uspjeh postigne sa što manje žrtava. Takođe je odlučeno da napad započne Druga armija, a da Prva armija krene u napad po izbacivanju neprijateljskih trupa od strane Druge armije. Poslije toga obe armije bi produžile ofanzivu na sjever dolinom Vardara: Druga armija - na prostoru sela [[Gradec]]-[[Vojšanci]] (na Vardaru), a Prva armija - između [[Gradsko]]g i [[Prilep]]a u slučaju da to ne bi uradila francuska Istočna armija. Obavešten od strane Vrhovne komande da nema ništa od obećane artiljerije od strane saveznika vojvoda Stepa, odlučuje u konsultacijama sa svojim komandantima da [[23. april]]a krene u napad na liniji [[Sušica]]-[[Sokol]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=551-594}}

Dana [[8. maj]]a, Druga armija je odlučila da započne napad. Operacije su počele ujutru snažnom artiljerijskim bombardovanjem neprijateljevih položaja duž cijelog fronta. Vojvoda Stepa je u 7 časova ujutru sa svoje osmatračnice posmatrao tok borbi. Međutim, već oko podneva napad se nije odvijao kako je planirano što je zabrinulo vojvodu. Imajući u vidu težinu [[teren]]a i upornost neprijatelja, Stepa je s razlogom insistirao na što snažnijoj i racionalnijoj artiljerijskoj vatri, jer je od njenog uspjeha zavisio i uspjeh pješadije. U toku tri dana i tri noći razvile su se ogorčene borbe. Bugari su cijeneći značaj osvojenih položaja, u nekoliko navrata izvršavali protivudare na srpske položaje koje su srpske snage vješto branile. Cilj je bio da se Bugari izbace sa tzv. kote 1824 (vrh Stenjak) koju su Bugari držali u dugom vremenskom periodu. Napadi na ovu kotu trajali su sa prekidima, zbog vremenskih uslova koji su prekidali borbu. Po odluci generala [[Moris Saraj|Saraja]], 23. maja sve operacije na frontu su bile obustavljene. Od tada, tj. od maja 1917. do septembra 1918. srpska vojska vodila je rovovski rat. Razlog je bio jer se početkom 1917. vlada Grčke okrenula [[Centralne sile|Centralnim silama]] i time direktno ugrozila saveznički front u Solunu. [[Francuska]] i [[Engleska]] sklapaju sporazum o svrgavanju grčkog kralja [[Konstantin I Grčki|Konstantina]] i pronjemačke vlade. 22. maja, general Saraj se obratio Vrhovnoj komandi da učestvuje u operacijama protiv Grčke, na šta je general Bojović izjavio da bez odobrenja Vrhovne komande ne može da donese takvu odluku, pravdajući je da skidanjem svojih trupa sa fronta slabi cjelokupni front. I bez podrške Srbije, saveznici su uspjeli u svojoj namjeri. Kralj Konstantin I je abdicirao u korist sina [[Aleksandar Grčki|Aleksandra]], koji je postavio [[Elefterios Venizelos|Venizelosa]] za predsjednika vlade. Nova vlada je krajem juna objavila rat Centralnim silama i stala na stranu [[Antanta|Antante]]. Poslije ovih dešavanja i grčka je uputila deset divizija na front i time su značajno ojačane snage Antante na solunskom frontu.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=551-594}}

Još početkom juna 1917. Vrhovna komanda naredila je vojvodi da prouči prilike za izvršenje proboja fronta na liniji Dobro Polje - Veternik. S obzirom na delikatnu ulogu koju je u tome imala Druga armija, a od čijeg je početnog uspeha zavisio uspeh ofanzive u celini, vojvoda je sa svojim komandantima do detalja razradio sve pojedinosti napada, od najviših do najnižih jedinica. [[3. jun]]a, u jednoj četi trećeg bataljona počelo je vojničko nezadovoljstvo podstaknuto lažnim izjavama pojedinih komandanata koji su imali za cilj da se kompletna srpska vojska demorališe. Čuvši za ovo vojvoda Stepa je naredio da se u narednom periodu sprovede istraga u svojoj armiji. Zavera je otkrivena [[8. jun]]a od strane jednog podnarednika koji je prijavio svog [[potporučnik]]a i četvoricu podoficira da stoje iza zavjere. Istog dana vojvoda je naredio da se dotični oficiri uhapse, a treći bataljon povuče u rezervu i dotadašnji komadni kadar zamijeni novim. Također je izdao naredbu svojim komandantima da vlada i Vrhovna komanda preduzimaju sve mere da se trupe poštede velikih gubitaka i napora. U isto vreme obilazio je [[bolesnik]]e, [[ranjenik]]e i trupe na frontu i podizao vojsci borbeni [[moral]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=551-594}}

Vrhovna komanda je [[16. jun]]a, oštro ukorila komandanta Šumadijske divizije [[pukovnik]]a [[Živko Pavlović|Živka Pavlovića]] i on je upućen za vojnog atašea u [[Atina|Atini]], ali ne na prijedlog vojvode Stepanovića, već izgleda zbog sumnje da je naklonjen „crnorukcima“. U toku leta smenjena su još četiri oficira na visokim položajima u Drugoj armiji: pukovnici [[Dobrosav Pavlović]], [[Radovan Obradović]] i [[Vojislav Mihailović (pukovnik)|Vojislav Mihailović]], zajedno sa generalom [[Ljubomir Milić|Ljubomirom Milićem]]. Poslije ove smene postavljeni su novi komandanti na iste dužnosti, pukovnici [[Milivoje Zečević]], [[Petar Mišić]] i [[Miloš Mihailović]]. U isto vreme održan je i [[Solunski proces]] koji je poljuljao ugled vojvodin, jer je Vrhovna komanda mislila da je navodno bio ''„snažan oslonac“'' organizaciji „[[Crna ruka]]“. Međutim iako lojalan [[kruna|kruni]] i [[dinastija|dinastiji]], o vojvodi su ispredane intrige i činjeni su pokušaji oko njegovog uklanjanja iz službe. Ubrzo se u Drugoj armiji saznalo za pismo u kojem se Vrhovna komanda obraća vojvodi da ako je umoran može da preda svoj položaj i ode na [[odmor]]. Stepa je lakonski odbio tu ponudu riječima:
{{citat|Potpuno sam zdrav i sposoban da komandujem armijom.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=551-594}}}}

Najveći deo vremena vojvoda Stepa je na Solunskom frontu proveo u jednom malom zabačenom planinskom selu [[Tresina|Tresini]], nedaleko od puta koji iz Vertekopa vodi ka [[Dobrom polje|Dobrom polju]]. Na tom mjestu se nalazio štab Druge armije od aprila 1917. do [[august]]a 1918. godine. Krajem 1917. Vrhovna komanda je poslala u Drugu armiju veliki broj dobrovoljaca iz austrougarskih krajeva naseljenih Srbima i drugim južnoslovenskim narodima koji su došli na Solunski front da ratuju na strani saveznika. Popunjavanjem novim dobrovoljcima iz cijelog sveta, Amerike, Rusije, četa sa dobrovoljcima iz južnoslovenskih krajeva je vremenom prerasla u [[bataljon]], [[brigada|brigadu]] i na kraju u diviziju. Divizija je početkom 1918. nazvana [[Jugosloveni|Jugoslovenska]] jer je bila obrazovana po želji Jugoslovenskog odbora. Vardarska divizija je rasformirana i njen sastav je ušao u sastav Jugoslovenske divizije i konačno ona je ušla u sastav Druge armije. U proljeće 1918. ova divizija je preuzela front bivše Vardarske divizije na pravcu Soko-Dobro polje, na kojem je ostala do početka septembarske savezničke ofanzive 1918. godine.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=551-594}}

Nova 1918. donijela je nove promjene u rasporedu snaga [[Centralne sile|Centralnih sila]] i Antante. Poslije pobede [[Oktobarska revolucija|oktobarske socijalističke revolucije]] i izlaska Rusije iz rata, Nemci su mogli da prebace svoje slobodne divizije sa istočnog fronta i po prvi put od početka rata da ostvare nadmoć u broju divizija na [[Zapadni front u Prvom svetskom ratu|zapadnom frontu]]. Glavni razlog je bila očekivan dolazak novih saveznika [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] koji su svoje trupe obučavali na zapadnoj obali [[Atlantski okean|Atlantika]] i koji bi početkom [[1919]]. godine, prešli u ofanzivu i rat okončali u svoju korist. O svemu ovome obaveštena je i Srpska Vrhovna komanda. Druga armija je u tom periodu izvršila određen niz manjih operacija na svom frontu, pri čemu se posebno istakla novoformirana Jugoslovenska divizija. Francuske trupe ojačane Grčkim snagama, sa svojom snažnom artiljerijom napadala je bugarske položaje kod Skra di Legena. Posmatrajući sa osmatračnice na [[Paik]]u komandant štaba Druge armije pukovnik [[Vojislav Živanović]] impresioniran dejstvom novih topova rekao je:
{{citat|Kada bi nam saveznici dali ovakvu i ovoliku artiljeriju, mi bismo zauzeli Dobro polje.}}
Na ovu rečenicu [[Aleksandar I Karađorđević|prijestolonasljednik]] je zapitao vojvodu:
{{citat|Delite li i Vi, gospodine vojvodo, mišljenje vašeg načelnika štaba?}}
Stepa je nakon kraćeg razmišljanja odgovorio mjereći svaku reč:
{{citat|Da! I ja tako mislim. Samo bi mi trebalo da imam bar još jednu diviziju u rezervi.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=597-655}}}}

Dana 16. juna, Vrhovna komanda izdala je nalog komandantu Druge armije da polako temeljno priprema strategiju za napad na Dobro polje. Vojvoda je punih dve nedelje radio na pripremi i proračunu potrebnih snaga i sredstava za uspešno izvršenje ofanzive. U međuvremenu zamijenjeni su komandanti francuskih snaga, u [[Pariz]] je otišao general [[Adolf Gijom|Gijom]], a postavljen je novi general [[Luj Franše d' Epere|Franše d'Epere]] (kasnije jedini inostrani počasni jugoslovenski vojvoda). Prilikom odlaska general Gijom je ostavio svoje izveštaje generalu d'Epereu, po kojim bi trebalo da se pripremi predstojeća ofanziva pravcem Dobro polje - [[Skoplje]] i dalje na sjever, koja bi se razvijala u kooperaciji sa protivofanzivom savezničkih armija na zapadnom frontu. U međuvremenu za novog načelnika štaba srpske Vrhovne komande imenovan je [[Vojvoda (vojni čin)|vojvoda]] Živojin Mišić umesto generala [[Petar Bojović|Petra Bojovića]]. General Bojović je u aprilu podneo ostavku zbog sukoba sa francuskim generalom Gijomom jer je odbio njegov zahtev da se srpski front proširi u luku [[Crna Reka (Makedonija)|Crne reke]], pa je po svojoj ličnoj želji postavljen za komandanta Prve armije. Nakon odlaska Gijoma i dolaska d'Eperea normalizuju se odnosi između dve visoke komande. Na poziv [[regent]]a [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra]], general d' Epere je [[29. jun|29.]] i [[30. jun]]a obišao srpski front i na terenu se upoznao sa projektima srpske Vrhovne komande. U štabu Prve armije na Jelaku održano je završno konferisanje sa srpskim generalima.
{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;float:right; margin-left:1em; margin-right:0; font-size:90%; background:#c6dbf7; color:black; width:350px;&quot; cellspacing=&quot;6&quot;
| style=&quot;text-align: justified;&quot; |„Daćemo vam sve što vam treba i svojski ćemo vas pomagati.“
|-
| style=&quot;text-align: justified; font-size: 100%;&quot; |''Luj Franše d' Epere {{napomena|Izjava francuskog generala koja ga je preporučila za počasno unapređenje u čin vojvode.}}''{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=597-655}}
|}
Pošto je utvrđeno da se izvrši plan proboja preko položaja Druge armije, general d' Epere je odlučio da dobar deo svojih snaga stavi na raspolaganje srpskoj Vrhovnoj komandi. Vojvoda Stepa je čuvši odgovor d' Eperea zatražio od Francuza da se Drugoj armiji upute sledeća pojačanja: u artiljeriji (12 baterija dugačkih kalibra 155&amp;nbsp;mm, 14 baterija kratkih topova 155&amp;nbsp;mm „Šnajder“ i dve baterije rovovskih oruđa od 175&amp;nbsp;mm sa po 6 cijevi), u pešadiji (tri puka za pojačanje divizija prve linije i dve kompletne divizije u rezervi za iskorišćavanje uspeha tj. ukupno oko tri divizije pešadije). Takođe je zatražio da u toku napada dejstvuje i francuska avio-eskadrila po neprijatelju [[bombardovanje]]m pozadine i stalnim izviđanjem. Vrhovna komanda je prihatila zahteve Druge armije i uz njih dodala zahteve i Prve armije da se i ona ojača sa još jednom divizijom i teškom artiljerijom. S tim projektima vojvoda Mišić je otišao kod generala d' Eperea koji je prihvatio srpske predloge uz uslov da se francuske trupe rasporede u Drugu armiju kod vojvode Stepanovića. Pored obećane pomoći general d' Epere je i Prvoj i Drugoj armiji srpske vojske dodelio još 12 dugačkih topova kalibra 240&amp;nbsp;mm, 18 cijevi rovovskih oruđa, 2 baterije kratkih topova kalibra 155&amp;nbsp;mm. Uz to d' Epere je obećao da će staviti na raspolaganje srpskim snagama i što je moguće više aviona, bacača plamena, radničke odrede i izvestan broj specijalista. Na sastanku vojvode Mišića i generala d' Eperea od [[3. jul|3.]] do [[7. jul]]a u Solunu utvrđene su sve važnije pojedinosti predstojeće ofanzive, te je glavni komandant izradio projekat plana operacije.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=597-655}}

Pripreme za ofanzivu trajale su puna dva mjeseca. Pošto su za proboj neprijateljevog fronta relativno male širine bile predviđene veoma jake snage i ogromne količine municije i drugog ratnog materijala, pred svim komandama i njihovim organima nalazili su se do tada nepoznati, vrlo krupni zadaci. Naime, trebalo je sve  unaprijed predvidjeti, proračunati i najracionalnije upotrebiti. U tim okolnostima najpotpunije je došlo do izražaja Stepino ogromno iskustvo i ona njegova poslovična metodičnost, sigurnost u predviđanju i tačnost u radu. Gledajući na trupu kao izvršioca svih planova, on je uporno zahtijevao da se ne zakasni sa izradom planova i druge borbene dokumentacije, da bi trupa imala što više vremena da što kvalitetnije i na vreme izvrši postavljene zadatke. Stepa je čak u nekoliko navrata ulazio u prepirku s Vrhovnom komandom zbog zakašnjenja nekih osnovnih naređenja, kao i zbog čestih izmjena i dopuna u već izdatim naređenjima - jer je to, kako je on s razlogom isticao, izazivalo pometnju i kolebanje u radu jedinica. Najviše se raspravljalo o metodu proboja fronta. Imajući u vidu jačinu neprijateljeve odbrane, vojvoda Stepanović je planirao proboj po sistemu metodičnog napada. Dana [[18. august]]a, general d'Epere je izdao posebnu veoma opširnu naredbu u kojoj je izneo svoje poglede na tok proboja, sa zahtevom da se uputstvo Druge armije za izvršenje napada izmeni. Na ove zahteve vojvoda Stepa je i dalje ostajao pri svojim stavovima. Vojvoda Mišić je u celini podržao naredbu glavnog komandanta. Poslije toga vojvoda Stepanović je morao da izradi novi plan napada svoje armije, koji je bio gotov tek [[30. august]]a. Pripreme za početak napada završene su do početka septembra. Međutim, engleska i italijanska vlada neprekidno su odbijale da daju saglasnost za početak ofanzive. One su se zalagale da se diplomatskim pregovorima i uz odgovarajuće ustupke Bugarska navede na separatni [[mir]]. Ovakvom stavu suprostavile su se vlade Srbije i Francuske. Najzad poslije dugih pregovora odlučeno je da se napad realizuje [[11. septembar|11. septembra]]. Takođe je određen termin za početka napada saveznika. Artiljerijska priprema imala je da počne na celom solunskom frontu [[14. septembar|14. septembra]], a napad pešadije: za Srbe - [[15. septembar|15. septembra]], za Engleze i Grke - [[18. septembar|18. septembra]], a za Francusku istočnu armiju - [[24. septembar|24. septembra]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=597-655}}

[[11. septembar|11.]] i 12. septembra sve francuske jedinice dodeljene za ojačanje Druge armije ušle su u njen sastav. Trinaestog septembra uveče svim jedinicama je pročitana naredba Vrhovne komande o predstojećoj ofanzivi. U zoru 14. septembra, savezničke baterije otvorile su vatru na bugarske položaje. Artiljerijska vatra je trajala ceo dan i celu narednu noć. Njena najveća žestina dostigla je vrhunac 15. septembra ujutru ispred srpske Druge armije na odseku Soko-Veternik. Vojvoda Stepa je pratio razvoj napada sa svoje osmatračnice i sve do 11,40 časova nije nalazio za potrebno da podstiče komandante divizija da ubrzavaju akciju, jer se napad Šumadijske divizije razvijao uspešno preko svakog očekivanja, dok su komandanti frnacuskih divizija slali izveštaje da preduzimaju najenergičnije mjere da prošire početne uspehe. Međutim vojvoda je oko podneva postao uznemiren zbog tapkanja u mestu francuskih divizija na glavnom pravcu napada. Oko 11,40 uputio je naređenje francuskim generalima da ovladaju zadatim ciljem, ali i poslije tog naređenja, mada su činile očajničke pokušaje da krenu napred francuske trupe su ostale u mestu. Kako je situacija postala kritična bio je doveden u pitanje ceo proboj. U 14,10 časova vojvoda Stepa je naredio komandantu Šumadijske divizije da iz sastava svoje rezerve uputi jedan odred sa brdskom baterijom u pravcu [[Borove čuke]] i da istu zauzme u cilju olakšavanja daljeg rada 17. francuske divizije. Međutim, nije bilo izgleda da će 17. divizija ni poslije pada Borove čuke i [[Oble čuke]] moći da izvrši zadatak. Poslije ovoga vojvoda je odlučio da u borbu uvede Timočku i Jugoslovensku diviziju, da one dovrše proboj. Tek pošto su poslije 20,30 časova stigle dve čete iz divizijske rezerve uz saradnju Drinske divizije, izvršen je proboj i osvajanje Sokola. Poslije pada [[Kozjak (Dobro Polje)|Kozjaka]] i [[Kozjačka kosa|Kozjačke kose]], Jugoslovenska divizija je uputila svoju Jugoslovensku brigadu da zauzme [[Kučkov kamen]]. Na taj način Druga armija je u toku [[17. septembar|17. septembra]], razbila bugarsku 3. diviziju i sva pristigla pojačanja, nateravši je da se u neredu povlači ka Konopištu.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=597-655}}

U toku [[19. septembar|19. septembra]], Druga armija izbila je na Vardar, na prostor između Crne reke i reke [[Velica|Velice]], čime je izvršen potpuni proboj Solunskog fronta i zadobijena pobeda. Da bi ubrzala napredovanje Druge armije, Vrhovna komanda je naredila da konjička divizija izađe iz sastava Prve armije i da se 18. septembra uveče prikupi kod sela [[Rožden]]a i stavi pod komandu Druge armije. Konjička divizija u sadejstvu s levom kolonom Jugoslovenske divizije, uspela je da savlada otpor neprijatelja ispred Kavadara, da oslobodi [[Kavadarci|Kavadarce]] i [[Demir Kapija|Demir Kapiju]]. Desna kolona Jugoslovenske divizije sporo je nastupala usled jakog otpora neprijatelja, dok je Timočka divizija savlađujući otpor obe kolone nekako uspela da se probije na zadate položaje. Prodor prema Vardaru imao je vrlo velikog strateškog značaja. Tim povodom general Franš d'Epere poslao je telegram srpskoj Vrhovnoj komandi u kome je uputio čestitanje, posebno ističući uspeh Druge armije od 19. septembra. Poslije prodora srpske vojske između Crne i Vardara [[20. septembar|20. septembra]], neprijatelj se dao u povlačenje. Dana [[21. septembar|21. septembra]], saveznička Glavna komanda je izdala saopštenje u kome je rečeno da su srpske trupe izbile na Vardar. U tom periodu vojvoda je poslao svoj izveštaj Vrhovnoj komandi u kome kaže:
{{citat|Front je strategijski probijen. Vrlo nedovoljna aktivnost savezničkih trupa na desnom boku armije usporavala je brže nadiranje, naročito Timočke divizije.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=597-655}}}}

U toku [[22. septembar|22.]] i [[23. septembar|23. septembra]], po naređenju vojvode Stepe, bile su prebačene znatne snage preko Vardara. U toku naredne noći i u ranim jutarnjim satima 24. septembra prebačene su na levu obalu kompletne divizije (Konjička, Jugoslovenska i Timočka), dok su Šumadijska i 17. kolonijalna ostale na desnoj obali. Druga armija je zatim, u sadejstvu sa Konjičkom divizijom, upućena preko [[Štip]]a na [[Sofija|Sofiju]]. Poslije oslobođenja Kočana i Radovišta, Druga armija je od [[27. septembar|27.]] do 29. septembra oslobodila [[Delčevo (Makedonija)|Carevo Selo]] i izbila na bugarsku granicu. 30. septembra, strahujući od odmazde srpske vojske za zločine koji su počinili na srpskoj zemlji Bugari su pristali na sve uslove savezničkog primirja. Time je rat sa Bugarskom bio završen. Za ovu ogromnu pobedu najveći deo tereta je podnela Druga armija, koja je svojom silinom bila rešena da goni bugare do [[Sofija|Sofije]]. Time su takođe bile završene [[Makedonski front|borbe u Makedoniji]] poslije četiri duge godine. Povodom srpskih pobeda oglasili su se Enleske novine, Mančester Gardijan i Londonski Tajms.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=597-655}}
{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;float:right; margin-left:1em; margin-right:0; font-size:90%; background:#c6dbf7; color:black; width:350px;&quot; cellspacing=&quot;6&quot;
| style=&quot;text-align: justified;&quot; |„Pobede koje je srpska Druga armija izvojevala na Ceru i na Solunskom frontu, daju vojvodi Stepi Stepanoviću da bude stavljen u red velikih ratnih vojskovođa.“
|-
| style=&quot;text-align: justified; font-size: 100%;&quot; |''Mančester Gardijan''{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=597-655}}
|}
Po izlaženju Bugarske iz rata, Druga armija je sa granice upućena ka [[Kraljevina Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Bosna|Bosni]], preko [[Kosovo i Metohija|Kosova]]. Vrhovna komanda je još [[1. oktobar|1. oktobra]], naredila vojvodi da iz svoje armije izdvoji jedna puk sa baterijom i vod konjanika i da ih uputi u Skoplje. Pošto je zadat prvac napredovanja u narednom periodu vojvoda Mišić je u posebnom uputstvu izričito zahtevao da se prilikom zauzimanja Crne Gore ni na koji način ne ulazi u sukob sa crnogorskim narodom. Takođe je naređeno da se ne ulazi u sukob ni sa albanskim stanovništvom u Albaniji. Njene jedinice ušle su u [[Skadar]] [[30. oktobar|30. oktobra]], a do sredine novembra i u [[Cetinje]], [[Sarajevo]], [[Kotor]] i [[Dubrovnik]].{{sfn|Milićević|Popović|2003|p=222-229}} Nakon pada [[Niš]]a u Crnoj Gori je izbio oružani [[ustanak]]. Neznajući za njega austrougarske trupe stacionirane u [[Albanija|Albaniji]] nisu mogle da se povuku pravcem preko Crne Gore, jer su ih ustanici prisilili da se pod otežanim uslovima povlače duž Jadranske obale. 30. oktobra kapitulirala je [[Osmansko carstvo|Turska]]. Za to vreme trupe Druge armije gonile su neprijatelja prema [[Drina|Drini]]. Timočka divizija oslobodila je [[Užice]] i nastavila napredovanje prema [[Višegrad]]u. Novoformirani Novopazarski odred je oslobodio [[Prijepolje]] i [[Nova Varoš|Novu Varoš]] goneći neprijatelja prema [[Priboj]]u. Šumadijska divizija je oslobodila [[Čačak]]. Zajedno sa ovom divizijom stigao je vojvoda, pronašavši svoju porodicu. U više navrata dok je bio na Solunskom frontu do vojvode su stizali glasovi da mu je porodica stradala, a u istom periodu i njegova porodica je slušala svakojake glasine. Čak se proneo lažan glas da je vojvoda u [[Solunski proces|Solunskom procesu]] osuđen i streljan što bio veliki udarac za njegovu porodicu. No Stepa je, izdajući naređenja za novo grupisanje armije u iščekivanju borbi na reci [[Drini]].{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=597-655}}

U tom periodu počela se raspadati [[Austrougarska]], prvo je nezavisnost proglasila [[Čehoslovačka]], zatim je održan i Hrvatski sabor koji je prekinuo državno pravne veze sa Austrougarskom monarhijom. Pokrajinske vlade su požurivale srpsku Vrhovnu komandu da okupira teritorije naseljene Jugoslovenima prije nego što to učine [[Italijani]] kojima su one obećane Londonskim ugovorom. Bosanska vlada je uputila delegaciju na pregovore sa Drugom armijom da sa svojim trupama pređu Drinu. Izvještavajući Vrhovnu komandu 5. novembra, vojvoda je formirao novi Sarajevski odred pod komandom pukovnika [[Živan Ranković|Živana Rankovića]], a 6. novembra taj odred je ušao u Sarajevo. 4. novembra kapitulirala je Austro-Ugarska, a sedam dana kasnije i Njemačka. Međutim, 1. novembra [[Mađarska]] je proglasila nezavisnost ne priznajući kapitulaciju, ali 13. novembra, po zauzimanju [[Subotica|Subotice]] od strane srpske armije, Mađarska vlada je zatražila zasebno primirje. To je bio kraj rata. Od svih država saveznica Srbija je podnijela u ovom ratu najveće žrtve, izgubila je 600.000 vojnika i oko 28% civila.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=597-655}}

== Službovanje u Kraljevini SHS (1918-20.) ==
Vojvoda Stepa je 17. novembra 1918. posjetio [[Sarajevo]], koje je njegova [[armija]] oslobodila, tom prilikom priređen mu je veličanstven doček. Međutim, on to od Sarajlija nije ni očekivao pa ga je to u neku ruku ganulo. Po dolasku u Sarajevo, domaćini su odveli vojvodu u dvorac u kome su za njega bile rezervirane odaje u kojima su nekada stanovali [[osmanilsko carstvo|osmanski]] [[vezir]]i, a kasnije [[Austro-Ugarska|austro-ugarski]] [[guverner]]i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Ušavši u ove sjajne i raskošne odaje vojvoda je rekao:
{{citat|Deco, deco, nije to za mene. Pustite vi mene da ja sam nađem sebi sobu u ovoj kući.}}
Tako se sa svojim štabom smestio u pomoćnoj zgradi pored dvorca.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=655-657}}

Decembra 1918, kao komandant Druge armije, Stepa Stepanović je zauzimao dužnost komandanta novoobrazovane Druge armijske oblasti u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Za to kratko vreme zadobio je kako zbog slavne prošlosti tako i zbog karakteristične skromnosti i jednostavnosti u životu i ophođenju, simpatije stanovnika kako glavnog grada tako i cele Bosne i Hercegovine. Po dolasku u Sarajevo vojvoda se kao i obično posvetio komandnim dužnostima. Takođe je često kontaktirao sa predsednikom opštine [[Aristotel Petrović|Aristotelom Petrovićem]], pesnikom [[Aleksa Šantić|Aleksom Šantićem]] i drugima. Šantić je u znak poštovanja i prijateljstva ispevao [[pesma|pesmu]] kojoj je dao naslov ''&quot;Pozdrav vojvodi Stepi&quot;''. U Sarajevu je prvi i jedini put dao intervju za ''&quot;Narodno jedinstvo&quot;'' jer je i sam izbegavao razgovore sa novinarima. Na intervju se odlučio poslije molbe [[Milan Ćuković|Milana Ćukovića]], urednika lista koji je putem njegovog [[ađutant]]a obavestio vojvodu da je list u interesu nove državne zajednice i patriotski. To je djelovalo na vojvodu i on je pristao na [[jelićka|razgovor]]. Intervju je objavljen [[25. novembar|25. novembra]] pa su ga zatim preneli i drugi listovi. Ceo intervju se odnosio na Stepine uspomene iz [[rat]]a. Na pitanje kako misli da će se urediti nova [[država]], Stepa se najpre ogradio rekavši da nije [[politika|političar]] i da je to stvar vlade i političara, a da se on nada da će nova država biti uređena na temelju [[Krfska deklaracija|Krfske deklaracije]] i na demokratskoj osnovi.
{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;float:right; margin-left:1em; margin-right:0; font-size:90%; background:#c6dbf7; color:black; width:350px;&quot; cellspacing=&quot;6&quot;
| style=&quot;text-align: justified;&quot; |„Naročito naglašavam da Srbija ulazi u tu državu bez ikakvih pretenzija na prvenstvo, bez ikakve namere da vodi hegemoniju.“
|-
| style=&quot;text-align: justified; font-size: 100%;&quot; |''Vojvoda Stepa Stepanović u intervjuu za „Narodno jedinstvo&quot;''{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=661-670}}
|}

Svoje službovanje u Sarajevu stari vojvoda ipak obavljao sa dosta napora. Poslije 43 godine teške vojničke službe i učešća u šest ratova u periodu od 11 godina na frontu, njegova je snaga bila iscrpljena. [[Zdravlje]] je počelo da ga popušta. U razgovoru sa jednom delegacijom govoreći o sebi rekao je:
{{citat|Malo je smrtnika kojima je suđeno da dočekaju plodove žrtava i ugledaju ostvarene vekovne snove.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=661-670}}}}

Početkom marta [[1919]]. godine vojvoda je molio Vrhovnu komandu da mu odobri dvomjesečnu poštedu radi oporavljanja kod svoje kuće u Čačku, s obrazloženjem da bi poštedu prekinuo ukoliko bi važni poslovi to zahtevali. Vrhovna komanda mu je izašla u susret, i on je [[4. april]]a otišao u [[Čačak]]. Poštedu je prekinuo poslije [[Mjesec (period)|mjesec]] i po dana i vratio se u Sarajevo. Preostali deo odmora iskoristio je od [[4. jun|4.]] do [[16. jun]]a. No u jesen se definitivno povukao na malo duži odmor, a već [[2. novembar|2. novembra]] 1919. je podneo raport da se razreši dužnosti komandanta. Poslije nekoliko dana iz [[Beograd]]a je stigao odgovor:
{{citat|S obzirom na opštu situaciju, vrhovni komandant želi da vašu smenu odložite za jedan mesec.}}

Stari vojvoda je odgovorio:
{{citat|Povinujem se bezuslovno želji vrhovnog komandanta, ali molim da se ima u vidu da mi je zdravlje tako poremećeno da s najvećim naprezanjem ne mogu da postignem uspehe u poslovima kako sam navikao da otpravljam, pa mi to pogoršava stanje.}}
Najzad, [[12. novembar|12. novembra]], izašao je ukaz kojim se vojvoda Stepa Stepanović razrešava dužnosti i stavlja na raspolaganje [[Ministarstvo vojske i mornarice|Ministarstvu vojske i mornarice]]. Penzionisan je [[1920]]. godine.{{sfn|Milićević|Popović|2003|p=222-229}} Odmah poslije toga vojvoda je predao dužnost i iznenada otišao u Čačak. Po odlasku vojvode iz Sarajeva, gradska vlada je odlučila da Stepi dodijeli priznanje [[počasni građanin|počasnog građanina]]. Izaslanici su stigli u Čačak [[5. februar]]a 1920. godine. Sutradan u pratnji [[predsednik opštine|predsednika opštine]] i [[sreski načelnik|sreskog načelnika]] posetili su vojvodu u njegovom [[dom]]u. Vojvoda ih je ljubazno primio. Ceo susret je protekao u srdačnom raspoloženju. Predajući diplomu vojvodi, [[Stevo Marković]] je održao kratak govor u kojem je nabrojao mesta i slavne bitke Stepine Druge armije naglašavajući da je poslije silnih okršaja i velikih žrtava prešao krvav put [[Balkansko poluostrvo|Balkana]] i sa svojim junacima stigao u Sarajevo donoseći svojoj braći slobodu i nacionalno [[ujedinjenje]]. Vojvoda Stepa je na ovaj govor odgovorio da je srećan što je doživeo ostvarenje vekovnih težnji naroda da stvore zajedničku državu. Svoje goste je ostavio na ručku. [[Gosti]] su začuđeno pitali šta mu se desilo sa kućom, na šta je vojvoda odgovorio da je to posledica rata i da je sve uništeno i razvučeno. Kada su ga zapitali kada će posetiti Sarajevo, vojvoda je rekao da hoće ''„malo da odmara i dembeliše“''.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=661-670}}

== Posljednje godine (1920-1929) ==
Po izlasku iz aktivne vojne službe Stepa je živeo u [[Čačak|Čačku]]. U [[Beograd]] je odlazio kad je morao na poziv vrhovnog komandanta i njegovih ratnih saboraca. U prvo vreme je najveći period provodio sa svojim unučićima u bašti. Negovao je voće i cveće. Sa Solunskog fronta je doneo ratni sto na rasklapanje i smestio ga u hlad bašte gde je često vreme provodio sam. Nikome nije odlazio u posetu i retko koga je primao. One koje je primio dočekao je domaćinski, srdačno i gostoljubivo. Dosta vremena je provodio u šetnji kraj [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]]. U šetnju je uvek odlazio u skromnoj odeći, a ljudi koji su ga sretali pozdravljali su ga, međutim on nije otpozdravljao nikog. No uskoro bolest je počela da uzima Stepino zdravlje. Za vreme političke krize [[1924]]. godine u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini SHS]], kralj [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandar I]] mu je ponudio [[politički mandat|mandat]] za sastav [[vlada|vlade]] kao nestranačkoj ličnosti što je vojvoda Stepa u načelu prihvatio.{{sfn|Bjelajac|2004|p=281}} Kasnije je tu ponudu odbio zbog zdravstevnog stanja. Već 1924. osećao se toliko loše da nije bio u stanju da otputuje na [[Cer]] da uzme učešće u proslavi desetogodišnjice [[Cerska bitka|cerske pobede]] koja ga je proslavila i prisustvuje otkrivanju spomenika palim borcima Druge armije. Pošto nije došao na proslavu, počele su da kruže intrige koje su ovaj događaj okarakterisali da je stari vojvoda pao u nemilost novog režima i da je njegova bolest izmišljena da bi se javnost zavarala.

&lt;nowiki&gt; &lt;/nowiki&gt;Čim je počeo da poboljeva njegov lični doktor Drago Mirković je nagovarao Stepu da se pregleda i leči, ali on je to odbio. U augustu 1924. počeo je misli da sebi sazida grobnicu. Nekoliko puta je šetao čačanskim grobljem tražeći zgodno mesto sa koga se proteže lep pogled i vidik. Naviknut kao komandant da posmatra okolinu sa najviše tačke, on je izabrao najizdignutije mesto u [[groblje|groblju]] i tu mu je sagrađena grobnica. Dok je pravljena grobnica Stepa je često odlazio i sedeo pored novog groba, a kada je grobnica bila završena kamenorezac je u spomenik utisnuo slavna mesta pobeda Druge armije na šta se Stepa naljutio ali je bilo prekasno.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=661-670}}

U političkom životu Stepa nije hteo da učestvuje. Jedino je učestvovao u radu ''[[Narodna odbrana|Narodne odbrane]]'', organizacije koja je imala za cilj da okuplja narod na patriotskoj osnovi, što ga je izuzetno radovalo. Radeći onako kako je navikao u vojsci, on je u Narodnu odbranu uneo aktivnost, posao je krenuo i pododbori su počeli da niču širom Jugoslavije. Međutim, čim je primetio [[1926]]. godine da organizacija poprima političke pretenzije podneo je ostavku. I tek nakon intervencije njegovih saradnika i ubeđenja da organizacija neće postati [[politička partija]] pristao je da otpupuje u Beograd na kongres Narodne odbrane. Na putu za Beograd kad su pravili pauzu na [[Rudnik]]u, vojvoda se prisetio svog saborca i komandanta iz rata [[Radomir Putnik|vojvode Putnika]]. Počeo je da priča kako je vojvoda Putnik generalštabne pravilnike tuda izvodio na teren. Često je ponavljao da je vojvoda Putnik bio njegov učitelj i komandant, mladalački ushićen i bez trunke zavisti. Po dolasku na kongres, delegati su ga zbog zasluga za organizaciju ''&quot;Narodna odbrana&quot;'', prograsili za [[doživotni predsednik|doživotnog predsednika]].{{sfn|Milićević|Popović|2003|p=222-229}}
Nakon ovoga Stepa je izašao na govornicu i izgovorio:
{{citat|Iz, naroda sam ponikao; on me je načinio ovim što sam; moram se pokoravati njegovoj volji i služiti mu do poslenjeg daha.}}

Početkom [[1928]]. godine saopštili su mu da će se naredni kongres održati u [[Sarajevo|Sarajevu]], što ga je veoma obradovalo. Napomenuo je da se kongres održava svake druge godine u drugom mestu. Obećao je da će doći ali je bio sprečen. Sredinom 1928. počeo je značajnije da oboljeva. [[Bolest]] ga je prikovala za postelju osam mjeseci. Starost i ratni napori iscrpli su njegov organizam. Tek kad je bolest uzela maha pristao je na nagovor [[porodica|porodice]] da ga pregledaju lekari, međutim već je bolest uzela maha da se nije mogao pomerati. Pre smrti predvideo je sve što je trebalo za [[sahrana|sahranu]]. Od svoje skromne vojvodske plate za vreme službe uštedeo je koliko je mislio da će trebati za pogreb. Kad je osetio da mu se bliži kraj, predao je svojoj supruzi dva zamotuljka sa [[novac|novcem]]: u jednom je bio novac za sahranu, a drugi je bio za nju i njen dalji život. Zatim je odredio [[uniforma|uniformu]] koju će obući i odabrao [[ordenje]] koje će staviti na uniformu. Na kraju je rekao da se [[sablja]] koju je dobio na dar od svojih oficira kao komandant 6. puka [[1898]]. godine, položi na njegov kovčeg.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=661-670}}

Vojvoda Stepan I. Stepanović je preminuo [[27. april]]a [[1929]]. godine u 10,30 časova pre podne. Pred samu smrt pokušao je da se pokrene i da nešto kaže. Napregnuvši svu svoju snagu, izustio je svojim sitnim i slabašnim glasom dve reči:
{{citat|Polazite napred.}}

Glas o smrti vojvode Stepe Stepanovića ožalostio je čitavu zemlju. Žalost je bila iskrena i duboka. U mnogim domovima borbi Druge armije prekaljeni [[ratnik|ratnici]] su plakali za svojim komandantom. Na hiljade [[telegram]]a je stiglo u [[Čačak]] i Beograd, u kojima su ljudi raznih zanimanja i uzrasta izražavali bol za preminulim vojvodom.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=661-670}}

Sahrana je održana [[29. april]]a 1929. godine, a njoj su prisustvo­vali kralj [[Aleksandar I Karađorđević]], člano­vi kraljevske vlade, oficirskog ko­ra, ratni drugo­vi, delegacije saveznič­kih zemalja, po­ro­dica, [[patrijarh srpski Dimitrije]], vladika žič­ki [[Jefrem Bojović]] (brat vojvode [[Petar Bojović|Petra Bojovića]]) sa sveštenstvom i neko­liko hiljada građana. To je ujedno bio najveći javni skup u Čač­ku između dva svetska rata, kako po bro­ju učesnika, tako i po društvenom ugledu i značaju prisutnih na sahrani. [[Ško­la|Ško­le]] nisu radile, sve radnje u [[varo­š]]i to­ga dana bile su zatvo­rene od 12 časo­va pa sve do kraja sahrane, preduzete su po­sebne mere bezbedno­sti. Sop­stvenici radnji i građani su bili obavezni i da ''„paze i motre o to­me: ko sve i sa kakvim ciljem u njiho­vim kućama, radnjama, zgradama i dvo­rištima bude do­lazio ili se bavio za vreme sahrane“.'' U varo­ši su bile istaknute državne [[zastava|zastave]] i crne zastave u znak žalo­sti za velikim vojsko­vođom. Po­grebna po­vorka je od crkve do gro­blja organizo­vano, peške, nekoliko sati pro­lazila kroz grad dok su varoš nadletali [[Avion|avio­ni]].&lt;ref&gt;[http://www.udi.rs/articles/m_timotijevic_2007.pdf Miloš Timotijević - Sahrana Vojvo­de Stepe Stepano­vi­ća 1929]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Domaća štampa i veliki svetski listovi donijeli su opširne nekrologe. Strana štampa opisala ga je kao nacionalnog junaka srpskog naroda i uvrstila ga u red najvećih vojskovođa [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Tako je Stepa Stepanović kao veliki vojskovođa, zajedno s njegovom slavnom Drugom armijom, ušao u [[historija|historiju]] svog naroda.{{sfn|Skoko|Opačić|1990|p=661-670}}

Njegov spomenik oskrnavljen je u septembru 2012. kad je otkinut ukrasni lovorov vijenac od mesinga.&lt;ref&gt;[http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/343442/Oskrnavljen-spomenik-vojvodi-Stepi-koji-nisu-dirali-ni-nemacki-okupatori Oskrnavljen spomenik vojvodi Stepi koji nisu dirali ni nemački okupatori (''Blic'', 19. 9. 2012)]; pristupljenoː 17. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
Pripreme za ofenzivu trajale su puna dva mjeseca. Budući da su za proboj neprijateljevog fronta relativno male širine bile predviđene vrlo jake snage i ogromne količine municije i drugog ratnog materijala, pred svim zapovjedništvima i njihovim tijelima nalazili su se do tada nepoznati, vrlo krupni zadaci. Naime, trebalo je sve unaprijed predvidjeti, proračunati i najracionalnije upotrijebiti. U tim okolnostima najpotpunije je došlo do izražaja stepin ogromno iskustvo i ona njegova poslovična metodičnost, sigurnost u predviđanju i točnost u radu. Gledajući na trupu kao izvršitelja svih planova, on je uporno zahtijevao da se ne okasni s izradom planova i druge borbene dokumentacije, da bi trupa imala što više vremena da što kvalitetnije i na vrijeme izvršiti postavljene zadatke. Stepa je čak u nekoliko navrata ulazio u prepirku s Vrhovnom komandom zbog zakašnjenja nekih osnovnih zapovijedi, kao i zbog čestih izmjena i dopuna u već izdanim zapovijedima - jer je to, kako je on s razlogom isticao, izazivalo pometnju i kolebanje u radu jedinica. Najviše se raspravljalo o metodu proboja fronta. Imajući u vidu jačinu neprijateljeve obrane, vojvoda Stepanović je planirao proboj po sustavu metodičnog napada. Dana 18. augusta, general d'Epere je izdao posebnu veoma opširnu naredbu u kojoj je iznio svoje poglede na tijek proboja, sa zahtjevom da se korisnički Druge armije za izvršenje napada izmijeni. Na ove zahtjeve vojvoda Stepa je i dalje ostajao pri svojim stavovima. Vojvoda Mišić je u cjelini podržao naredbu glavnog zapovjednika. Poslije toga vojvoda Stepanović je morao izraditi novi plan napada svoje armije, koji je bio gotov tek 30. augusta. Pripreme za početak napada završene su do početka septembra. Međutim, engleska i italijanska vlada neprekidno su odbijale daju saglasnost za početak ofanzive. One su se zalagale da se diplomatskim pregovorima i uz odgovarajuće ustupke Bugarska navede na separatni [[mir]]. Ovakvom stavu suprostavile su se vlade Srbije i Francuske. Najzad poslije dugih pregovora odlučeno je da se napad realizira 11. septembra. Također je određen termin za početka napada saveznika. Artiljerijska priprema imala je početi na cijelom solunskom frontu 14. septembra, a napad pješadije: za Srbe 15. septembra, za Engleze i Grke 18. septembra, a za Francusku istočnu armiju 24. septembra. {{sfn | Skoko | Opačić | 1990 | p = 597-655}}

Dana 11. i 12. septembra sve francuske jedinice dodijeljene za ojačanje Druge armije ušle su u njen sastav. Trinaestog septembra navečer svim jedinicama je pročitana naredba Vrhovne komande o predstojećoj ofanzivi. U zoru 14. septembra, savezničke baterije otvorile su vatru na bugarske položaje. Artiljerijska vatra je trajala cijeli dan i cijelu narednu noć. Njena najveća žestina dosegnula je vrhunac 15. septembra ujutro ispred srpske Druge armije na odsjeku Soko-Veternik. Vojvoda Stepa je pratio razvoj napada sa svoje osmatračnice i sve do 11:40 sati nije nalazio za potrebno da potiče komandante divizija da ubrzavaju akciju, jer se napad Šumadijske divizije razvijao uspješno preko svakog očekivanja, dok su zapovjednici francuskih divizija slali izvještaje za poduzimanje najenergičnije mjere proširenja početnih uspjeha. Međutim vojvoda je oko podneva postao uznemiren zbog tapkanja u mjestu francuskih divizija na glavnom pravcu napada. Oko 11:40 uputio je zapovijed francuskim generalima da treba ovladati zadanim ciljem, ali i poslije tog naređenja, mada su činile očajničke pokušaje da krenu naprijed francuske trupe su ostale u mjestu. Kako je situacija postala kritična bio je doveden u pitanje cijeli proboj. U 14:10 sati vojvoda Stepa je naredio zapovjedniku Šumadijske divizije da iz sastava svoje rezerve uputi jedan odred s brdskom baterijom u pravcu [[Borove čuke]] i da istu zauzme u cilju olakšavanja daljnjeg rada 17. francuske divizije. Međutim, nije bilo izgleda da će 17. divizija ni poslije pada Borove čuke i [[Oble čuke]] moći izvršiti zadatak. Poslije ovoga vojvoda je odlučio u borbu uvede Timočku i Jugoslavensku diviziju, da one dovrše proboj. Tek pošto su poslije 20:30 sati stigle dvije čete iz divizijske rezerve uz saradnju Drinske divizije, izvršen je proboj i osvajanje Sokola. Poslije pada [[Kozjak (Dobro Polje)|Kozjaka]] i [[Kozjačka kosa|Kozjačka kose]], Jugoslavenska divizija je uputila svoju Jugoslavensku brigadu zauzeti [[Kuckovo kamen]]. Na taj način Druga armija u toku 17. septembra razbila bugarsku 3. diviziju i sva pristigla pojačanja, natjeravši je da se u neredu povlači prema Konopiste. {{sfn | Skoko | Opačić | 1990 | p = 597-655}}

Tokom 19. septembra, Druga armija izbila je na Vardar, na prostor između Crne rijeke i rijeke [[Velica|Velice]], čime je izvršen potpuni proboj Solunskog fronta i ostvarena pobjeda. Da bi ubrzala napredovanje Druge armije, Vrhovna komanda je naredila da konjička divizija izađe iz sastava Prve armije i da se 18. septembra navečer prikupiti kod sela [[Rožden]] a i stavi pod komandu Druge armije. Konjička divizija u sadejstvu s lijevom kolonom Jugoslavenske divizije, uspjela je savladati otpor neprijatelja ispred Kavadar, da oslobodi [[Kavadarci]]ma i [[Demir Kapija|Demir Kapiju]]. Desna kolona Jugoslavenske divizije sporo je nastupala uslijed jakog otpora neprijatelja, dok je Timočka divizija savlađujući otpor obje kolone nekako uspjela probiti na zadane položaje. Prodor prema Vardaru imao vrlo velikog strateškog značaja. Tim povodom general Franche d'Epere poslao je telegram srpskoj Vrhovnoj komandi u kome je uputio čestitanje, posebno ističući uspjeh Druge armije od 19. septembra. Nakon prodora srpske vojske između Crne i Vardara 20. septembra, neprijatelj se dao u povlačenje. Dana 21. septembra, saveznička Glavna komanda je izdala saopćenje u kojem je rečeno da su srpski trupe izbile na Vardar. U tom periodu vojvoda je poslao svoj izvještaj Vrhovnoj komandi u kojem kaže:
{{Citat | Front je strategijski probijen. Vrlo nedovoljna aktivnost savezničkih trupa na desnom boku armije usporavala je brže nadiranje, naročito Timočke divizije. {{Sfn | Skoko | Opačić | 1990 | p = 597-655}}}}

Tokom 22. i 23. septembra, po naređenju vojvode Stepe, bile su prebačene znatne snage preko Vardara. Tokom naredne noći i u ranim jutarnjim satima 24. septembra prebačene su na lijevu obalu kompletne divizije (Konjička, Jugoslavenska i Timočka), dok su Šumadijska i 17. kolonijalna ostale na desnoj obali. Druga armija je zatim, u sadejstvu sa Konjičkom divizijom, upućena preko [[Štip]]a na [[Sofija|Sofiju]]. Poslije oslobođenja Kočana i Radovišta, Druga armija je od 27. do 29. septembra oslobodila [[Delčevo (Makedonija)|Carevo Selo]] i izbila na bugarsku granicu. Dana 30. septembra, strahujući od odmazde srpske vojske za zločine koji su počinili na srpskoj zemlji Bugari su pristali na sve uvjete savezničkog primirja. Time je rat s Bugarskom bio završen. Za ovu ogromnu pobjedu najveći dio tereta je podnijela Druga armija, koja je svojom silinom bila riješena da goni Bugare do [[Sofija|Sofije]]. Time su također bile završene [[Makedonski front|borbe u Makedoniji]] poslije četiri duge godine. Povodom srpske pobjede oglasili su se enleske novine, Manchester Guardian i Londonski Times. {{Sfn | Skoko | Opačić | 1990 | p = 597-655}}
{| Class = &quot;toccolours&quot; style = &quot;float: right; margin-left: 1em; margin-right: 0; font-size: 90%; background: # c6dbf7; color: black; width: 350px;&quot; cellspacing = &quot;6&quot;
| Style = &quot;text-align: justified;&quot; | &quot;Pobjede koje je srpska Druga armija izvojevala na Ceru i na Solunskom frontu, daju vojvodi Stepi Stepanoviću biti stavljen u red velikih ratnih vojskovođa.&quot;
| -
| Style = &quot;text-align: justified; font-size: 100%;&quot; | '' Manchester Guardian '' {{sfn | Skoko | Opačić | 1990 | p = 597-655}}
|}
Po izlaženju Bugarske iz rata, Druga armija je sa granice upućena ka [[Kraljevina Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Bosna|Bosni]], preko [[Kosovo|Kosova]]. Vrhovna komanda je još 1. oktobra naredila vojvodi da iz svoje armije izdvoji jedna puk s baterijom i vod konjanika i da ih uputi u Skoplje. Pošto je zadan prvac napredovanja u narednom periodu vojvoda Mišić je u posebnom uputstvu izričito zahtijevao da se prilikom zauzimanja Crne Gore ni na koji način ne ulazi u sukob s crnogorskim narodom. Također je naređeno da se ne ulazi u sukob ni s albanskim stanovništvom u Albaniji. Njene jedinice ušle su u [[Skadar]] 30. oktobra, a do sredine novembra i u [[Cetinje]], [[Sarajevo]], [[Kotor]] i [[Dubrovnik]]. {{sfn | Milićević | Popović | 2003 | p = 222-229} } Nakon pada [[Niš]] a u Crnoj Gori je izbio oružani [[ustanak]]. Neznajući za njega, austrougarske trupe stacionirane u [[Albanija|Albaniji]] nisu mogle da se povuku pravcem preko Crne Gore, jer su ih ustanici prisilili da se pod otežanim uvjetima povlače duž Jadranske obale. Dana 30. oktobra kapitulirala je [[Osmanlijsko carstvo|Turska]]. Za to vrijeme jedinice Druge armije gonile su neprijatelja prema [[Drina|Drini]]. Timočka divizija oslobodila je [[Užice]] i nastavila napredovanje prema [[Višegrad]]u. Novoformirani Novopazarski odred je oslobodio [[Prijepolje]] i [[Nova Varoš|Novu Varoš]] goneći neprijatelja prema [[Priboj]]u. Šumadijska divizija je oslobodila [[Čačak]]. Zajedno s ovom divizijom stigao je vojvoda, pronašavši svoju porodicu. U više navrata dok je bio na Solunskom frontu do vojvode su stizali glasovi da mu je porodica stradala, au istom periodu i njegova porodica je slušala svakojake glasine. Čak se pronio lažan glas da je vojvoda u [[Solunski proces|Solunskom procesu]] osuđen i strijeljan što bio veliki udarac za njegovu porodicu. Međutim, Stepa je, izdajući naređenja za novo grupiranje armije, u iščekivanju borbi na rijeci [[Drini]]. {{Sfn | Skoko | Opačić | 1990 | p = 597-655}}

U tom peroidu počela se raspadati [[Austrougarska]], prvo je nezavisnost proglasila [[Čehoslovačka]], zatim je održan i Hrvatski sabor koji je prekinuo državno pravne veze s Austrougarskom monarhijom. Pokrajinske vlade su požurivale srpske Vrhovnu komandu da okupira teritorije naseljene Jugoslavenima prije nego što to učine [[Italijani]] kojima su one obećane Londonskim ugovorom. Bosanska vlada je uputila delegaciju na pregovore sa Drugom armijom da sa svojim trupama pređu Drinu. Izvještavajući Vrhovnu komandu [[peti Studeni|5. studenog]], vojvoda je formirao novi Sarajevski odred pod komandom pukovnika [[Živan Ranković|Živana Rankovića]], a [[6. Studeni|6. studenog]] taj odred je ušao u Sarajevo. Dana [[4. Studeni|4. studenog]], kapitulirala je Austrougarska, a sedam dana kasnije i [[Njemačka]]. Međutim [[prvi Studeni|1. studenog]], [[Mađarska]] je proglasila neovisnost ne priznajući kapitulaciju, ali [[13. Studeni|13. studenog]] po zauzimanju [[Subotica|Subotice]] od strane srpskih armije, Mađarska vlada je zatražila zasebno primirje. To je bio kraj rata. Od svih država saveznica Srbija je podnijela u ovom ratu najveće žrtve, izgubila je 600.000 vojnika i oko 28% civila. {{Sfn | Skoko | Opačić | 1990 | p = 597-655}}

== U njegovu čast ==
Osim spomenika u [[Čačak|Čačku]], u Beogradu [[ulica Vojvode Stepe|glavna ulica]] na [[Gradska opština Voždovac|Voždovcu]] nosi njegovo ime, u rodnom Kumodražu podignut je spomenik i osnovna škola dobila je njegovo ime. Selo Marin Majur kod [[Novi Sad|Novog Sada]] od [[1927]]. zove se [[Stepanovićevo]], jedno selo u [[Banat]]u, blizu srpsko-rumunske granice, u [[opština Nova Crnja|opštini Nova Crnja]], nosi ime [[Vojvoda Stepa (Nova Crnja)|Vojvoda Stepa]].&lt;ref&gt;Gradska opština Voždovac: [http://vozdovac.rs/o-vozdovcu/istorija-vodovca/ „Istorija Voždovca“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804113227/http://vozdovac.rs/o-vozdovcu/istorija-vodovca/ |date=4. 8. 2014 }}, Pristupljeno 4. 7 .2013&lt;/ref&gt;

Srpski pesnik [[Aleksa Šantić]] je blizu [[Mostar]]a 1919. u njegovu čast napisao pesmu ''„Vojvodi Stepi“''.&lt;ref&gt;aleksasantic.com [http://www.aleksasantic.com/Print/1919-3.html VOJVODI STEPI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110103092903/http://www.aleksasantic.com/Print/1919-3.html |date=3 Januar 2011 }}, Pristupljeno 6. augusta 2013.&lt;/ref&gt;

== Unapređenje u činove{{napomena|datumi po [[Julijanski kalendar|Julijanskom kalendaru]]}} ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width:100%;&quot;
|-
![[Kaplar]]
![[Podnarednik]]
![[Narednik]]
![[Narednik-vodnik Treće klase]]{{napomena|Uveden 1923. godine.}}
![[Narednik-vodnik Druge klase]]{{napomena|Uveden 1923. godine.}}
![[Narednik-vodnik Prve klase]]{{napomena|Uveden 1923. godine.}}
![[Potporučnik]]
![[Poručnik]]
![[Kapetan|Kapetan Druge klase]]
|- style=&quot;text-align:center;&quot;
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
|-
!6. septembar 1875.
!4. maj 1876.
!1. jun 1876.
!Nije&lt;br /&gt;  unaprijeđen
!Nije&lt;br /&gt;  unaprijeđen
!Nije&lt;br /&gt;  unaprijeđen
!10. decembar 1876.
!20. oktobar 1882.
!22. februar 1887.
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width:100%;&quot;
|-
![[Kapetan prve klase|Kapetan Prve klase]]
![[Major]]
![[Potpukovnik]]
![[Pukovnik]]
![[General]]{{napomena|1923. Čin razdvojen na tri nova a već unapređeni pomereni u rang divizijskog ili armijskog.}}
![[Brigadni general|Brigadni &lt;br /&gt;general]]{{napomena|Uveden 1923. godine.}}
![[Divizijski general|Divizijski &lt;br /&gt;general]]{{napomena|Uveden 1923. godine.}}
![[Armijski general|Armijski &lt;br /&gt;general]]{{napomena|Uveden 1923. godine.}}
![[Vojvoda (vojni čin)|Vojvoda]]{{napomena|1923. Čin ostao najviši i poslije promene u strukturi unapređenja.}}
|- style=&quot;text-align:center;&quot;
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
| style=&quot;width:10%;&quot;|
|-
!1. januar 1891.
!26. april 1893.
!29. april 1897.
!6. april 1901.
!29. jun 1907.
!Nije&lt;br /&gt;  unaprijeđen
!Nije&lt;br /&gt;  unaprijeđen
!Nije&lt;br /&gt;  unaprijeđen
!20. august 1914.
|}

== Odlikovanja ==
=== Domaća odlikovanja ===
{| border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;float:right; margin:1em 1em 1em 0; background:white; border:1px #0047ab solid; border-collapse:collapse;&quot;
|- style=&quot;background:white;&quot;
! colspan=&quot;4&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Odlikovanja Vojvode Stepe Stepanovića {{napomena|Spomenice i medalje nisu uključene.}}&lt;/span&gt;
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Datoteka:Order of the Karađorđe's Star with Swords rib.png|100p|Orden Karađorđeve zvezde sa mačevima]]&amp;nbsp;[[Datoteka:Order of the Karađorđe's Star rib.png|100p|Orden Karađorđeve zvezde]]&amp;nbsp;[[Datoteka:Order of the White Eagle War Merit ribbon sm.png|100p|Orden Belog orla sa mačevima]]
|-
|[[Datoteka:SRB Orden Belog Orla BAR.svg|100p|Orden Belog orla]]
|[[Datoteka:Ord.St.Sava-ribbon.jpg|100p|Orden Svetog Save]]
|[[Datoteka:Order of the Cross of Takovo (Serbia) - ribbon bar.png|100p|Orden Takovskog krsta]]
|[[Datoteka:Bravery_Medal,1912_gold_rib.png|100p|Orden Takovskog krsta sa mačevima]]
|-
|[[Datoteka:ME Order of Danilo I Knight Grand Cross BAR.svg|100p|Orden Danila I]]
|[[Datoteka:Order of the Bath (ribbon).svg|100p|Orden Bata]]
|[[Datoteka:GRE Order Redeemer 1Class.png|100p|Orden Svetog Spasitelja]]
|[[Datoteka:Cavaliere di Gran Croce OCI Kingdom BAR.svg|100p|Orden Italijanske krune]]
|-
|[[Datoteka:RUS Order św. Stanisława (baretka).svg|100p|Orden Svetog Stanislava sa mačevima]]
|[[Datoteka:RUS Order św. Stanisława (baretka).svg|100p|Orden Svetog Stanislava]]
|[[Datoteka:Legion Honneur Officier ribbon.svg|100p|Orden Legije časti]]
|[[Datoteka:RUS Order of Saint George 4th class ribbon 2000.svg|100p|Orden Svetog Đorđa]]
|}
* Orden Karađorđeve zvezde sa mačevima 1, 2, 3, 4. i 5. reda
* [[Kraljevski orden Karađorđeve zvezde|Orden Karađorđeve zvezde]] 3. i 4. reda
* Orden belog orla sa mačevima 3. reda
* [[Orden belog orla]] 3. i 4. reda
* Orden Takovskog krsta 2, 3. i 4. reda
* [[Orden Takovskog krsta]] sa mačevima 5. reda
* [[Orden Svetog Save]] 1. reda
* [[Medalja za hrabrost (1912)|Zlatna medalja za hrabrost]]
* [[Medalja za hrabrost (1913)|Srebrna medalja za hrabrost]]
* [[Medalja za uspomenu na izbor Petra I za kralja Srbije i povratak dinastije Karađorđevića|Medalja kralja Petra I]]
* [[Medalja za vojničke vrline (Kraljevina Srbija)|Medalja za vojničke vrline]]
* [[Spomenice za Srpsko-turske ratove 1876-1878]].
* [[Spomenica za Srpsko-bugarski rat 1885-1886]].
* [[Spomenica na rat (1912)|Spomenica za oslobođeno Kosovo 1912]].
* [[Spomenica na rat (1913)|Spomen-krst 1913]].
* [[Spomenica rata za oslobođenje i ujedinjenje (1914-1918)|Spomenica na Prvi svetski rat 1914-1918]].
* [[Albanska spomenica]]

=== Inostrana odlikovanja ===
* [[Orden Svetog Spasitelja]] 1. reda, Grčka
* [[Orden Bata]] 2. i 3. reda, Engleska
* [[Orden Italijanske krune]] 1. reda, Italija
* [[Orden Svetog Đorđa]] 4. reda, Rusija
* Orden Svetog Stanislava sa mačevima 3. reda, Rusija
* [[Orden Svetog Stanislava]] 1. reda, Rusija
* [[Orden knjaza Danila I|Orden Danila I]] 1. reda, Crna Gora
* [[Legija časti|Orden Legije časti]] 4. reda, Francuska
* Medalja za hrabrost, Engleska
* [[Obilića medalja|Medalja Miloša Obilića]], Crna Gora

== Foto-galerija ==
&lt;center&gt;
&lt;gallery&gt;
Slika:Stepa Stepanovic monument in Kumodraz.jpg|Spomenik Vojvodi Stepi Stepanoviću u Kumodražu
Slika:Spomen-kosturnica na Ceru 11.jpg|Bista na Ceru
Slika:Spomen-kosturnica na Ceru 20.jpg|Muzej Cerske bitke
Slika:Spomen-kosturnica na Ceru 5.jpg|Spomen ploča na Ceru
Slika:Stepa Stepanović monument in Čačak.jpg|Spomenik Vojvodi Stepi Stepanoviću u Čačku
Slika:Kuća Vojvode Stepe.jpg|Kuća u Čačku u kojoj je živeo i radio Vojvoda Stepa
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Takoder pogledajte ==
* [[Vojvoda Stepa (Nova Crnja)]]
* [[Bitka na Moravi (1915)]]

== Napomene ==
{{napomene}}

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Cite book |ref= harv|last1=Skoko|first1=Savo|last2=Opačić|first2=Petar| authorlink1 = Savo Skoko | authorlink2 = Petar Opačić |year=1990|title=Vojvoda Stepa u ratovima Srbije 1876-1918 |publisher=Beogradski izdavačko-grafički zavod | location = Beograd |isbn=978-86-13-00453-0}}
* {{Cite book |ref= harv|last1=Milićević|first1=Milić|last2=Popović|first2=Ljubodrag| authorlink = |year=2003|title=Generali Vojske Kneževnine i Kraljevine Srbije |publisher=Vojnoizdavački zavod | location = Beograd |isbn=978-86-335-0142-2}}
* {{Cite book |ref= harv|last1=Milićević|first1=Milić|last2=Popović|first2=Ljubodrag|title=Ministri Vojni Kneževnine i Kraljevine Srbije 1862-1918 |edition =|publisher=Vojnoizdavački zavod|year=1998|isbn=978-86-335-0035-7|pages=}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Bjelajac|first=Mile| authorlink = Mile Bjelajac |year=2004|title=Generali i admirali Kraljevine Jugoslavije 1918-1941 |publisher=Institut za noviju istoriju Srbije | location = Beograd |isbn=978-86-7005-039-6}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Opačić|first=Petar| authorlink = Petar Opačić |year=2008|title=Vojvoda Živojin Mišić |publisher=BeoSing | location = Beograd |isbn=978-86-87187-00-9}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Popović|first=Nikola B.|authorlink= Nikola B. Popović|coauthors= |title=Srbi u Prvom svetskom ratu 1914-1918.|year=2000|url= |publisher=Društvo istoričara Južnobačkog i Sremskog okruga|location= Novi Sad|id=}}
* {{Cite book|ref=harv|last1=Vlahović|first1=Tomislav S.| authorlink1 = |year=1989|title=Vitezovi Karađorđeve zvezde sa mačevima|publisher=Radiša Tomić | location = Beograd|id=}} {{COBISS.BH|26039052}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{portal|Biografija|Historija}}
* [http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/10/article-6.html Stepa Stepanović (srpsko nasleđe)]
* [http://serbia-forum.mi.sanu.ac.rs/wb/?action=getbook&amp;bookkey=8509#page/0/mode/1up Umro vojvoda Stepa Stepanović („Politika“, 28. april 1929)]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* [http://www.politika.rs/rubrike/Beograd/Novi-sjaj-Stepine-kuce-stare-vek-i-po.sr.html Novi sjaj Stepine kuće stare vek i po („Politika“, 17. jul 2014)]
* [http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/488796/Praunuka-Stepe-Stepanovica-Pradeda-je-bio-skroman-nije-se-odvajao-od-vojske Praunuka Stepe Stepanovića:Pradeda je bio skroman, nije se odvajao od vojske („Blic“, 20. august 2014)]

{{Redoslijed
| prethodnik = general &lt;br /&gt; [[Radomir Putnik]]
| gl_članak_funkcija  =  [[Spisak ministara odbrane Srbije|Ministar vojni]] Kraljevine Srbije &lt;br&gt; [[1908]].
| nasljednik= general &lt;br /&gt; [[Mihailo Živković]]
}}
{{Redoslijed
| prethodnik = generalštabni pukovnik &lt;br /&gt; [[Ilija Gojković]]
| gl_članak_funkcija  =  [[Spisak ministara odbrane Srbije|Ministar vojni]] Kraljevine Srbije &lt;br&gt; [[1911]] - [[1912]].
| nasljednik= general &lt;br /&gt; [[Radomir Putnik]]
}}

{{DEFAULTSORT:Stepanović, Stepa}}
[[Kategorija:Rođeni 1856.]]
[[Kategorija:Umrli 1929.]]
[[Kategorija:Beograđani]]
[[Kategorija:Ličnosti Srpsko-turskih ratova]]
[[Kategorija:Ličnosti Srpsko-bugarskog rata]]
[[Kategorija:Srpski ministri]]
[[Kategorija:Ličnosti Balkanskih ratova]]
[[Kategorija:Srpske vojskovođe u Prvom svetskom ratu]]
[[Kategorija:Vojvode Vojske Kraljevine Srbije]]
[[Kategorija:Vojvode Vojske Kraljevine Jugoslavije]]
[[Kategorija:100 najznamenitijih Srba po SANU]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena Svetog Save]]
[[Kategorija:Nosioci Albanske spomenice]]</text>
      <sha1>0uwu79631o9f82w1g96ogdicjpxkevu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Historija hemije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>390015</id>
    <revision>
      <id>3425978</id>
      <parentid>3425954</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T13:26:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/2409:4052:2E95:46FB:3270:9E0B:8E13:B61D|2409:4052:2E95:46FB:3270:9E0B:8E13:B61D]] ([[User talk:2409:4052:2E95:46FB:3270:9E0B:8E13:B61D|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7812" xml:space="preserve">[[Datoteka:Mendelejevs_periodiska_system_1871.png|thumb|390x390px|Periodni sistem kojeg je 1871. sačinio [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev]]. Periodni sistem je jedan od najuočljivijih ikon u nauci, leži u jezgri hemije i obuhvata najfundamentalnije principe iz ove oblasti.]]
'''Historija [[Hemija|hemije]] '''predstavlja vremenski period počev od antičkih vremena do danas. Od 1000. p.n.e. civilizacije su koristile tehnologije koje će kasnije činiti osnovu za različite današnje grane hemije. Primjeri uključuju izdvajanje [[Metal (hemija)|metala]] iz [[ruda]], izrada grnčarije i keramike, fermentaciju piva i vina, izdvajanje hemikalija iz biljaka za liječenje, proizvodnja parfema, pretvaranje masnoća u [[sapun]]e, pravljenje [[Staklo|stakla]] i izlijevanje [[legura]] poput [[Bronza|bronze]].

Protonauka hemije, [[alhemija]], bila je neuspješna u objašnjavanju prirode materije i njenih tranformacija. Međutim, izvodeći eksperimente i bilježeći rezultate, alhemičari su postavili mnoge temelje za modernu hemiju. Distinkcija se počela javljati kada je sačinjena jasna razlika između hemije i alhemije u djelu [[Robert Boyle|Roberta Boylea]] iz 1661. ''The Sceptical Chymist''  (Skeptični hemičar). Iako su i alhemija i hemija proučavale materiju i njene preobrazbe, [[hemičar]]i su posmatrani pravim naučnicima koji primjenjuju naučne metode pri svom radu.

Za hemiju se smatra da je postala prava nauka nakon što je [[Antoine Lavoisier]] objavio svoje radove, razvivši zakon o konzervaciji mase, koji je zahtijevao pažljivo mjerenje i količinsko posmatranje hemijskih fenomena. '''Historija hemije''' je usko povezana sa historijom termodinamike, naročito kroz radove Willarda Gibbsa.&lt;ref&gt;[http://web.lemoyne.edu/~giunta/papers.html Selected Classic Papers from the History of Chemistry]&lt;/ref&gt;

== Drevna historija ==

=== Prvobitna metalurgija ===
Najstariji poznati metal kojeg su ljudi koristili bilo je [[zlato]] koje se može pronaći samorodno odnosno slobodno od primjesa drugih supstanci. Male količine prirodnog zlata pronađene su u nekim pećinama u [[Španija|Španiji]] a datiraju iz kasnog [[Paleolitik|paleolita]] prije približno 40.000 godina.&lt;ref&gt;{{cite web |url = http://www.gold-eagle.com/gold_digest/history_gold.html|title = History of Gold|publisher = Gold Digest|accessdate = 4. 2. 2007}}&lt;/ref&gt;

[[Srebro]], [[bakar]], [[kalaj]] i meteorsko [[željezo]] također se mogu naći u prirodi, što omogućava ograničeni obim [[Metalurgija|metalurgij]]&lt;nowiki/&gt;e u drevnim kulturama.&lt;ref name=&quot;ephotos&quot;&gt;Photos, E., 'The Question of Meteorictic versus Smelted Nickel-Rich Iron: Archaeological Evidence and Experimental Results' ''World Archaeology'' Vol. 20, No. 3, Archaeometallurgy (February 1989), pp. 403–421.&lt;/ref&gt; Egipatsko oružje napravljeno je od [[meteor]]skog željeza oko 3000. p.n.e. te je nazivano &quot;bodeži iz raja&quot;.

Bez ikakve sumnje, prva hemijska reakcija koja je kontrolirano korištena bila je [[Sagorijevanje|vatra]]. Međutim, vijekovima je vatra za drevne ljude bila samo mistična sila koja je mogla promijeniti jednu supstancu u drugu (sagoriti [[drvo]] ili prokuhati [[Voda|vodu]]) istovremeno dajući toplotu i svjetlost. Vatra je utjecala na mnoge aspekte ranih društava. Ti utjecaji su se kretali od jednostavnih radnji iz svakodnevnog života poput kuhanja i osvjetljenja prostorija, do tada naprednih tehnologija poput proizvodnje keramike, cigli i topljenja metala za alate i oruđa.

Vatra je dovela i do otkrića [[Staklo|stakla]] te izdvajanja novih metala koji su dalje doveli do razvoja [[Metalurgija|metalurgije]]. U prvim fazama njenog razvoja, metalurške metode izdvajanja metala bile su vrlo tražene, a [[zlato]], poznato starim Egipćanima još od 2900. p.n.e, postalo je plemeniti i vrijedni metal.

=== Bronzano doba ===
Određeni metali se mogu izdvojiti iz njihovih ruda jednostavnim zagrijavanjem kamenja i stijena u vatri. Tako naprimjer [[kalaj]], [[olovo]], te (na znatno višim temperaturama) [[bakar]], dobijali su se u procesu topljenja. Prvi dokazi ove metalurške metode potječu iz 5. i 6. milenija p.n.e., a pronađeni su na arheološkim nalazištima [[Majdanpek]], Jarmovac i Pločnik, sva tri u današnjoj [[Srbija|Srbiji]]. Do danas, najstariji dokaz drevnih topionica bakra pronađen je kod mjesta Belovode,&lt;ref&gt;{{cite journal|doi = 10.1016/j.jas.2010.06.012|title = On the origins of extractive metallurgy: New evidence from Europe|year = 2010|last1 = Radivojević|first1 = Miljana|last2 = Rehren|first2 = Thilo|last3 = Pernicka|first3 = Ernst|last4 = Šljivar|first4 = Dušan|last5 = Brauns|first5 = Michael|last6 = Borić|first6 = Dušan|journal = Journal of Archaeological Science|volume = 37|issue = 11|pages = 2775}}&lt;/ref&gt; čiji primjeri uključuju bakrenu sjekiru datiranu oko 5500. p.n.e. koja je pripadala [[Vinčanska kultura|Vinčanskoj kultur]]&lt;nowiki/&gt;i.&lt;ref&gt;[http://www.stonepages.com/news/archives/002605.html Neolithic Vinca was a metallurgical culture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170919043337/http://www.stonepages.com/news/archives/002605.html |date=19 Septembar 2017 }} Stonepages from news sources November 2007&lt;/ref&gt; Drugi znakovi rane upotrebe metala nađeni su iz perioda 3. milenija p.n.e. u mjestima poput [[Palmela]] (Portugal), [[Los Millares]] (Španija) i [[Stonehenge]] (Ujedinjeno Kraljevstvo). Međutim, kako je to uobičajeno u nauci o prahistorijskim vremenima, konačni odgovor o počecima ne može biti jasno definiran a nova otkrića su svakodnevna i stalna.

=== Poznati hemičari ===
''prikazani hronološki:''
* [[Robert Boyle]], 1627–1691
* [[Joseph Black]], 1728–1799
* [[Joseph Priestley]], 1733–1804
* [[Carl Wilhelm Scheele]], 1742–1786
* [[Antoine Lavoisier]], 1743–1794
* [[Alessandro Volta]], 1745–1827
* [[Jacques Charles]], 1746–1823
* [[Claude Louis Berthollet]], 1748–1822
* [[Joseph Louis Gay-Lussac|Joseph-Louis Gay-Lussac]], 1778–1850
* [[Humphry Davy]], 1778–1829
* [[Jacob Berzelius|Jöns Jakob Berzelius]], izumio modernu hemijsku notaciju, 1779–1848
* [[Justus von Liebig]], 1803–1873
* [[Louis Pasteur]], 1822–1895
* [[Stanislao Cannizzaro]], 1826–1910
* [[Friedrich August Kekulé von Stradonitz]], 1829–1896
* [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev|Dmitri Mendeleev]], 1834–1907
* [[Josiah Willard Gibbs]], 1839–1903
* [[Jacobus Henricus van 't Hoff|J.]][[Jacobus Henricus van 't Hoff|H. van 't Hoff]], 1852–1911
* [[William Ramsay]], 1852–1916
* [[Svante August Arrhenius|Svante Arrhenius]], 1859–1927
* [[Walther Hermann Nernst|Walther Nernst]], 1864–1941
* [[Marie Curie]], 1867–1934
* [[Gilbert N. Lewis|Gilbert N.]][[Gilbert N. Lewis|Lewis]], 1875–1946
* [[Otto Hahn]], 1879–1968
* [[Irving Langmuir]], 1881–1957
* [[Linus Pauling]], 1901–1994
* [[Glenn T. Seaborg|Glenn T.]][[Glenn T. Seaborg|Seaborg]], 1912–1999
* [[Robert Burns Woodward]], 1917-1979
* [[Frederick Sanger]], 1918-2013
* [[Rudolph A. Marcus|Rudolph A.]][[Rudolph A. Marcus|Marcus]], 1923-
* [[Elias James Corey]], 1928-
* [[Harold Kroto]], 1939-
* [[Peter Atkins]], 1940-
* [[Richard Smalley]], 1943–2005

== Reference ==
{{Reflist}}

== Literatura ==
* [[John Servos|Servos, John W.]], [http://books.google.com/books?id=1UZjU2WfLAoC&amp;printsec=frontcover ''Physical chemistry from Ostwald to Pauling&lt;span&gt; &lt;/span&gt;: the making of a science in America''], Princeton, N.J.&lt;span&gt; &lt;/span&gt;: Princeton University Press, 1990. {{ISBN|0-691-08566-8}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20190405234225/http://www.chemislab.com/chemists-of-the-past/ ChemisLab] - Hemičari prošlosti
* [http://www.ambix.org/ SHAC: Society for the History of Alchemy and Chemistry]

[[Kategorija:Historija hemije]]
[[Kategorija:Historija nauke]]</text>
      <sha1>r2yps2b5qskwc5htapyz4k4w8e6i0ms</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razvoj svjetskog rekorda na 5000 m</title>
    <ns>0</ns>
    <id>394363</id>
    <revision>
      <id>3426037</id>
      <parentid>3425595</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:20:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18272" xml:space="preserve">[[Datoteka:Kenenisa Bekele Golden League Paris 2006.jpg|mini|Svjetski rekorder [[Kenenisa Bekele]] u utrci na 5000&amp;nbsp;m u [[Miting Areva 2006.|Parizu 2006.]]]]
Službene [[Svjetski rekordi u atletici|svjetske rekorde]] na [[5000 metara|5000 m]] drže [[Uganda|Uganđanin]] [[Joshua Cheptegei]] u muškoj i [[Etiopija|Etiopljanka]] [[Letesenbet Gidey]] u ženskoj konkurenciji.

Prvi svjetski rekord na 5000 m za muškarce priznat je od [[IAAF]]-a 1912. Zaključno s 2021. godinom, IAAF je ratificirao 36 svjetskih rekorda u ovoj disciplini.&lt;ref name=iaaf&gt;{{cite web |title= 12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009 |url= http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher= IAAF Media &amp; Public Relations Department |location= [[Monte Carlo]] |pages= 546, 551 |format= [[PDF]] |year= 2009 |access-date= 9. 8. 2009 |archive-date= 6. 8. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090806172743/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |url-status= bot: unknown }}&lt;/ref&gt;

Prvi svjetski rekord u ovoj disciplini za žene priznat je 1981. Zaključno s 2021. godinom, IAAF je ratificirao 14 ženskih svjetskih rekorda.&lt;ref name=iaaf2&gt;{{cite web |title= 12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook. Berlin 2009. |url= http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher= IAAF Media &amp; Public Relations Department |location= Monte Carlo |pages= 546, 643 |format= PDF |year= 2009 |access-date= 9. 8. 2009 |archive-date= 6. 8. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090806172743/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |url-status= bot: unknown }}&lt;/ref&gt; Prije nego što je IAAF priznao 5000 m kao disciplinu u kojoj se vode službeni svjetski rekordi utrka na [[3000 metara|3000 m]] bila je najčešća ženska [[dugoprugaške utrke|dugoprugaška utrka]] na međunarodnim takmičenjima. Ipak, žene se jesu povremeno takmičile i na 5000 m prije dodavanja ove discipline u program [[Svjetsko prvenstvo u atletici|svjetskih prvenstava]] (od [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1995 - 5000 m (žene)|1995]]) i [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] (od [[Atletika na Olimpijskim igrama 1996 - 5000 m (žene)|1996]]).&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://trackfield.brinkster.net/RecProgression.asp?RecCode=WR&amp;EventCode=WA7&amp;P=F |title= Main &gt; Women, 5000 m &gt; World Records Progression |publisher= Brinkster Track and Field |access-date=18. 1. 2014}}&lt;/ref&gt;

== Muškarci ==
&lt;timeline&gt;
#&gt;
The chart is clipped at 12:00 (720 seconds), and magnified by 3 (three pixels height equal 1 second)
&lt;#
ImageSize  = width:1000 height:320 # The width can be changed without much harm (remember to change the PlotArea below too)
PlotArea   = width:950 height:300 left:25 bottom:20

DateFormat = dd/mm/yyyy
Period     = from:1895 till:2020
TimeAxis   = orientation:horizontal
ScaleMajor = unit:year increment:5 start:1895

Colors=
  id:grid value: gray(0.5)

LineData=
  width: 0.1
  color: grid
  from: start till: end atpos: 20
  from: start till: end atpos: 50
  from: start till: end atpos: 80
  from: start till: end atpos: 111
  from: start till: end atpos: 140
  from: start till: end atpos: 170
  from: start till: end atpos: 200
  from: start till: end atpos: 230
  from: start till: 01/01/1980 atpos: 260
  from: start till: 01/01/1980 atpos: 290
TextData=
  pos:(0,290) text: &quot;16:30&quot;
  pos:(0,260) text: &quot;16:00&quot;
  pos:(0,230) text: &quot;15:30&quot;
  pos:(0,200) text: &quot;15:00&quot;
  pos:(0,170) text: &quot;14:30&quot;
  pos:(0,140) text: &quot;14:00&quot;
  pos:(0,110) text: &quot;13:30&quot;
  pos:(0,80) text: &quot;13:00&quot;
  pos:(0,50) text: &quot;12:30&quot;
  pos:(0,20) text: &quot;12:00&quot;

TextData=
  fontsize: M
  pos:(820,290)  textcolor: red text: Prije ere IAAF-a
  pos:(820,245)  textcolor: orange text: IAAF

LineData=
  width: 0.2
  color: red
  at: 31/10/1897 tillpos: 294.6
  at: 22/05/1899 tillpos: 289.2
  at: 22/07/1900 tillpos: 229.2
  at: 13/06/1904 tillpos: 199.0

LineData=
  width: 0.2
  color: orange
  at: 10/06/1912 tillpos: 176.6
  at: 12/09/1922 tillpos: 175.4
  at: 19/06/1924 tillpos: 168.2
  at: 19/06/1932 tillpos: 157.0
  at: 16/06/1939 tillpos: 148.8
  at: 20/09/1942 tillpos: 138.2
  at: 30/05/1954 tillpos: 137.2
  at: 29/08/1954 tillpos: 136.6
  at: 13/10/1954 tillpos: 131.6
  at: 23/10/1954 tillpos: 131.2
  at: 10/09/1955 tillpos: 130.8
  at: 18/09/1955 tillpos: 126.8
  at: 23/09/1955 tillpos: 120.6
  at: 19/06/1956 tillpos: 116.8
  at: 13/10/1957 tillpos: 115.0
  at: 16/01/1965 tillpos: 114.8
  at: 01/02/1965 tillpos: 113.6
  at: 04/06/1965 tillpos: 105.8
  at: 30/11/1965 tillpos: 104.2
  at: 17/05/1966 tillpos: 96.6
  at: 14/09/1972 tillpos: 96.4
  at: 20/09/1972 tillpos: 93.0
  at: 05/07/1977 tillpos: 92.9
  at: 08/04/1978 tillpos: 88.4
  at: 13/09/1981 tillpos: 86.20
  at: 07/07/1982 tillpos: 80.41
  at: 22/07/1985 tillpos: 80.40
  at: 27/07/1987 tillpos: 78.39
  at: 04/06/1994 tillpos: 76.96
  at: 08/06/1995 tillpos: 75.30
  at: 16/08/1995 tillpos: 64.39
  at: 13/08/1997 tillpos: 61.86
  at: 22/08/1997 tillpos: 59.74
  at: 13/06/1998 tillpos: 59.36
  at: 31/05/2004 tillpos: 57.35
  at: 14/08/2020 tillpos: 55.36
&lt;/timeline&gt;

=== Prije ere IAAF-a ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Vrijeme
!Atletičar
!Datum
!Mjesto
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''16:34.6'''
|{{flagathlete|[[George Touquet-Daunis]]|FRA}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|31. 10. 1897.
|[[Pariz]]
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''16:29.2'''
|{{flagathlete|[[George Touquet-Daunis]]|FRA}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|22. 5. 1899.
|[[Lyon]]
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''15:29.8'''
|{{flagathlete|[[Charles Bennett (atletičar)|Charles Bennett]]|VB}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|22. 7. 1900.
|[[Pariz]]
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''14:59.0'''
|{{flagathlete|[[Alfred Shrubb]]|VB}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|13. 6. 1904.
|[[Glasgow]]
|}

=== Era IAAF-a ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Vrijeme
!Atletičar
!Datum
!Mjesto
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''14:36.6'''
|{{flagathlete|[[Hannes Kolehmainen]]|FIN}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|10. 6. 1912.
|[[Stockholm]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''14:35.4'''
|{{flagathlete|[[Paavo Nurmi]]|FIN}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|12. 9. 1922.
|[[Stockholm]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''14:28.2'''
|{{flagathlete|[[Paavo Nurmi]]|FIN}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|19. 6. 1924.
|[[Helsinki]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''14:17.0'''
|{{flagathlete|[[Lauri Lehtinen]]|FIN}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|19. 6. 1932.
|[[Helsinki]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''14:08.8'''
|{{flagathlete|[[Taisto Mäki]]|FIN}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|16. 6. 1939.
|[[Helsinki]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''13:58.2'''
|{{flagathlete|[[Gunder Hägg]]|ŠVE}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|20. 9. 1942.
|[[Göteborg]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''13:57.2'''
|{{flagathlete|[[Emil Zátopek]]|ČSSR}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|30. 5. 1954.
|[[Pariz]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''13:56.6'''
|{{flagathlete|[[Vladimir Kuc]]|SSSR}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|29. 8. 1954.
|[[Bern]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''13:51.6'''
|{{flagathlete|[[Chris Chataway]]|VB}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|13. 10. 1954.
|[[London]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''13:51.2'''
|{{flagathlete|[[Vladimir Kuc]]|SSSR}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|23. 10. 1954.
|[[Prag]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''13:50.8'''
|{{flagathlete|[[Sándor Iharos]]|MAĐ|1949}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|10. 9. 1955.
|[[Budimpešta]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''13:46.8'''
|{{flagathlete|[[Vladimir Kuc]]|SSSR}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|18. 9. 1955.
|[[Beograd]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''13:40.6'''
|{{flagathlete|[[Sándor Iharos]]|MAĐ|1949}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|23. 9. 1955.
|[[Budimpešta]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''13:36.8'''
|{{flagathlete|[[Gordon Pirie]]|VB}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|19. 6. 1956.
|[[Bergen]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''13:35.0'''
|{{flagathlete|[[Vladimir Kuc]]|SSSR}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|13. 10. 1957.
|[[Rim]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''13:34.8'''
|{{flagathlete|[[Ron Clarke]]|AUS}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|16. 1. 1965.
|[[Hobart]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''13:33.6'''
|{{flagathlete|[[Ron Clarke]]|AUS}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1. 2. 1965.
|[[Auckland]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''13:25.8'''
|{{flagathlete|[[Ron Clarke]]|AUS}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4. 6. 1965.
|[[Compton (Kalifornija)|Compton]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''13:24.2'''
|{{flagathlete|[[Kipchoge Keino]]|KEN}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|30. 11. 1965.
|[[Auckland]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''13:16.6'''
|{{flagathlete|[[Ron Clarke]]|AUS}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|5. 7. 1966.
|[[Stockholm]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''13:16.4'''
|{{flagathlete|[[Lasse Virén]]|FIN}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|14. 9. 1972.
|[[Helsinki]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''13:13.0'''
|{{flagathlete|[[Emiel Puttemans]]|BEL}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|20. 9. 1972.
|[[Bruxelles]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''13:12.9'''
|{{flagathlete|[[Dick Quax]]|NZL}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|5. 7. 1977.
|[[Stockholm]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''13:08.4'''
|{{flagathlete|[[Henry Rono]]|KEN}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|8. 4. 1978.
|[[Berkeley (Kalifornija)|Berkeley]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''13:06.20'''
|{{flagathlete|[[Henry Rono]]|KEN}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|13. 9. 1981.
|[[Knarvik]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''13:00.41'''
|{{flagathlete|[[David Moorcroft]]|VB}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|7. 7. 1982.
|[[Oslo]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''13:00.40'''
|{{flagathlete|[[Saïd Aouita]]|MAR}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|22. 7. 1985.
|[[Oslo]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''12:58.39'''
|{{flagathlete|[[Saïd Aouita]]|MAR}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|27. 7. 1987.
|[[Rim]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''12:56.96'''
|{{flagathlete|[[Haile Gebrselassie]]|ETI|1991}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4. 6. 1994.
|[[Hengelo]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''12:55.30'''
|{{flagathlete|[[Moses Kiptanui]]|KEN}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|8. 6. 1995.
|[[Rim]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''12:44.39'''
|{{flagathlete|[[Haile Gebrselassie]]|ETI|1991}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|16. 8. 1995.
|[[Zürich]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''12:41.86'''
|{{flagathlete|[[Haile Gebrselassie]]|ETI|1996}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|13. 8. 1997.
|[[Zürich]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''12:39.74'''
|{{flagathlete|[[Daniel Komen]]|KEN}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|22. 8. 1997.
|[[Bruxelles]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''12:39.36'''
|{{flagathlete|[[Haile Gebrselassie]]|ETI|1996}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|13. 6. 1998.
|[[Helsinki]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''12:37.35'''
|{{flagathlete|[[Kenenisa Bekele]]|ETI|1996}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|31. 5. 2004.
|[[Hengelo]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''12:35.36'''
|{{flagathlete|[[Joshua Cheptegei]]|UGA}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|14. 8. 2020.
|[[Monako]]&lt;ref name=iaaf3&gt;{{cite web|title=Cheptegei breaks world 5000m record in Monaco as Diamond League action returns |url= https://www.worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/diamond-league-monaco-cheptegei-world-record|access-date=15. 8. 2020}}&lt;/ref&gt;
|}
Od 1981. IAAF je prihvatio elektroničko mjerenje vremena do stotinke sekunde za discipline do 10.000 m, uključujući i nju.&lt;ref name=iaaf/&gt; Rezultat Dicka Quaxa 13:12.9 iz 1977. zabilježen je kao 13:12.87.

== Žene ==
&lt;timeline&gt;
#&gt;
The chart is clipped at 13:30 (810 seconds), and magnified by 3 (three pixels height equal 1 second)
&lt;#
ImageSize  = width:1000 height:210 # The width can be changed without much harm (remember to change the PlotArea below too)
PlotArea   = width:950 height:150 left:25 bottom:20

DateFormat = dd/mm/yyyy
Period     = from:1969 till:2020
TimeAxis   = orientation:horizontal
ScaleMajor = unit:year increment:2 start:1969

Colors=
  id:grid value: gray(0.5)

LineData=
  width: 0.1
  color: grid
  from: start till: end atpos: 20
  from: start till: end atpos: 50
  from: start till: end atpos: 80
  from: start till: end atpos: 110
  from: start till: end atpos: 140
  from: start till: 01/01/2005 atpos: 170
  from: start till: 01/01/2005 atpos: 200

TextData=
  pos:(0,200) text: &quot;16:30&quot;
  pos:(0,170) text: &quot;16:00&quot;
  pos:(0,140) text: &quot;15:30&quot;
  pos:(0,110) text: &quot;15:00&quot;
  pos:(0,80) text: &quot;14:30&quot;
  pos:(0,50) text: &quot;14:00&quot;
  pos:(0,20) text: &quot;13:30&quot;

TextData=
  fontsize: M
  pos:(820,170)  textcolor: orange text: IAAF

TextData=
  fontsize: M
  pos:(820,200)  textcolor: red text: Prije ere IAAF-a

LineData=
  width: 0.2
  color: red
  at: 11/05/1969 tillpos: 187.40
  at: 02/09/1969 tillpos: 163.60
  at: 16/03/1977 tillpos: 151.40
  at: 11/07/1977 tillpos: 147.00
  at: 26/05/1978 tillpos: 145.52
  at: 19/05/1979 tillpos: 143.80
  at: 22/03/1980 tillpos: 140.60
  at: 11/07/1981 tillpos: 138.43
  at: 06/09/1981 tillpos: 134.60

LineData=
  width: 0.2
  color: orange
  at: 13/09/1981 tillpos: 124.51
  at: 17/03/1982 tillpos: 123.22
  at: 05/07/1982 tillpos: 118.26
  at: 28/06/1984 tillpos: 108.89
  at: 26/08/1985 tillpos: 98.07
  at: 05/08/1986 tillpos: 87.33
  at: 22/07/1995 tillpos: 86.45
  at: 21/10/1997 tillpos: 81.27
  at: 23/10/1997 tillpos: 78.09
  at: 11/06/2004 tillpos: 74.68
  at: 03/06/2006 tillpos: 74.53
  at: 15/06/2007 tillpos: 66.63
  at: 06/06/2008 tillpos: 61.15
  at: 07/10/2020 tillpos: 56.62
&lt;/timeline&gt;

=== Prije priznavanja ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Vrijeme
!Atletičarka
!Datum
!Mjesto
|-
|16:17.4 || {{flagathlete|[[Paola Pigni]]|ITA}} || 11. 5. 1969. || [[Formia]]
|-
|15:53.6 || {{flagathlete|[[Paola Pigni]]|ITA}} || 2. 9. 1969. || [[Milano]]
|-
|15:41.4 || {{flagathlete|[[Natalia Mărăşescu]]|RUM|1965}} || 16. 3. 1977. || [[Oradea]]
|-
|15:37.0 || {{flagathlete|[[Janice Merrill]]|SAD}} || 11. 7. 1977. || [[Mainz]]
|-
|15:35.52 || {{flagathlete|[[Kathy Mills]]|SAD}} || 26. 5. 1978. || [[Knoxville (Tennessee)|Knoxville]]
|-
|15:33.8 || {{flagathlete|[[Janice Merrill]]|SAD}} || 19. 5. 1979. || [[Durham (Sjeverna Karolina|Durham]]
|-
|15:30.6 || {{flagathlete|[[Janice Merrill]]|SAD}} || 22. 3. 1980. || [[Stanford (Kalifornija)|Stanford]]
|-
|15:28.43 || {{flagathlete|[[Ingrid Kristiansen]]|NOR}} || 11. 7. 1981. || [[Oslo]]
|-
|15:24.6 || {{flagathlete|[[Jelena Sipatova]]|SSSR}} || 6. 9. 1981. || [[Podolsk]]
|}

=== Era IAAF-a ===
[[Datoteka:2012 Olympics - Womens 5000m Dibaba leading.jpg|mini|Svjetska rekorderka [[Tirunesh Dibaba]] (desno) vodi ispred bivše svjetske rekorderke [[Meseret Defar]] (sredina) u [[Atletika na Olimpijskim igrama 2012 - 5000 m (žene)|finalu na 5000 m]] na [[OI 2012.]]]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Vrijeme
!Atletičarka
!Datum
!Mjesto
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''15:14.51'''
|{{flagathlete|[[Paula Fudge]]|VB}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|13. 9. 1981.
|[[Knarvik]]&lt;ref name=iaaf2/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''15:13.22'''
|{{flagathlete|[[Anne Audain]]|NZL}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|17. 3. 1982.
|[[Auckland]]&lt;ref name=iaaf2/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''15:08.26'''
|{{flagathlete|[[Mary Decker|Mary Decker-Slaney]]|SAD}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|5. 7. 1982.
|[[Eugene (Oregon)|Eugene]]&lt;ref name=iaaf2/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''14:58.89'''
|{{flagathlete|[[Ingrid Kristiansen]]|NOR}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|28. 6. 1984.
|[[Oslo]]&lt;ref name=iaaf2/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''14:48.07'''
|{{flagathlete|[[Zola Budd]]|VB}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|26. 8. 1985.
|[[London]]&lt;ref name=iaaf2/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''14:37.33'''
|{{flagathlete|[[Ingrid Kristiansen]]|NOR}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|5. 8. 1986.
|[[Stockholm]]&lt;ref name=iaaf2/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''14:36.45'''
|{{flagathlete|[[Fernanda Ribeiro]]|POR}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|22. 7. 1995.
|[[Hechtel-Eksel|Hechtel]]&lt;ref name=iaaf2/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''14:31.27'''
|{{flagathlete|[[Dong Yanmei]]|KIN}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|21. 10. 1997.
|[[Šangaj]]&lt;ref name=iaaf2/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''14:28.09'''
|{{flagathlete|[[Jiang Bo (atletičarka)|Jiang Bo]]|KIN}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|23. 10. 1997.
|[[Šangaj]]&lt;ref name=iaaf2/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''14:24.68'''
|{{flagathlete|[[Elvan Abeylegesse]]|TUR}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|11. 6. 2004.
|[[Bergen]]&lt;ref name=iaaf2/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''14:24.53'''
|{{flagathlete|[[Meseret Defar]]|ETI|1996}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|3. 6. 2006.
|[[New York City]]&lt;ref name=iaaf2/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''14:16.63'''
|{{flagathlete|[[Meseret Defar]]|ETI|1996}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|15. 6. 2007.
|[[Oslo]]&lt;ref name=iaaf2/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''14:11.15'''
|{{flagathlete|[[Tirunesh Dibaba]]|ETI|1996}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|6. 6. 2008.
|[[Oslo]]&lt;ref name=iaaf2/&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''14:06.62'''
|{{flagathlete|[[Letesenbet Gidey]]|ETI|1996}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|7. 10. 2020.
|[[Valencia]]&lt;ref name=iaaf2/&gt;
|}
Godine 1984. [[Zola Budd]] istrčala je 15:01.83, ali ovo vrijeme nije ratificirano kao svjetski rekord.

== Također pogledajte ==
* [[Dugoprugaške utrke]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Razvoji atletskih rekorda}}

[[Kategorija:Razvoji atletskih rekorda]]
[[Kategorija:Svjetski rekordi u atletici]]
[[Kategorija:Srednjoprugaške utrke]]
[[Kategorija:Dugoprugaške utrke]]
[[Kategorija:5000 metara]]</text>
      <sha1>66036dsnbf7h5r6daokailqmuvahdx0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razvoj svjetskog rekorda na 10.000 m</title>
    <ns>0</ns>
    <id>394366</id>
    <revision>
      <id>3426036</id>
      <parentid>3425591</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:20:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16951" xml:space="preserve">[[Datoteka:Kenenisa Bekele Berlin 2009.jpg|mini|Bivši svjetski rekorder [[Kenenisa Bekele]] slavi nakon pobjede na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009 – 10.000 m (muškarci)|10.000&amp;nbsp;m]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|SP 2009.]]]]
Službene [[Svjetski rekordi u atletici|svjetske rekorde]] na [[10.000 metara|10.000 m]] drže [[Uganda|Uganđanin]] [[Joshua Cheptegei]] u muškoj i [[Etiopija|Etiopljanka]] [[Letesenbet Gidey]] u ženskoj konkurenciji.

Prvi svjetski rekord na 10.000 m za muškarce priznat je od [[IAAF]]-a 1912. Prvi ratificirani rekord, 30:58.8, istrčao je [[Jean Bouin]] godinu ranije. Zaključno s 2021. godinom, IAAF je ratificirao 38 svjetskih rekorda u ovoj disciplini.&lt;ref name=iaaf&gt;{{cite web |title = 12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009 |url = http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher = IAAF Media &amp; Public Relations Department |location = [[Monte Carlo]] |pages = 546, 551=2 |format = [[PDF]] |year = 2009 |access-date = 9. 8. 2009 |archive-date = 6. 8. 2009 |archive-url = https://web.archive.org/web/20090806172743/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |url-status = bot: unknown }}&lt;/ref&gt;

Prvi svjetski rekord na 10.000 m za žene priznat je 1981. Zaključno s 2021. godinom IAAF je ratificirao 11 ženskih svjetskih rekorda.&lt;ref name=iaaf2&gt;{{cite web |title = 12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009 |url = http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |publisher = IAAF Media &amp; Public Relations Department |location = Monte Carlo |pages = 546, 643 |format = PDF |year = 2009 |accessdate = 9. 8. 2009 |archive-date = 6. 8. 2009 |archive-url = https://web.archive.org/web/20090806172743/http://www.iaaf.org/mm/document/competitions/competition/05/15/63/20090706014834_httppostedfile_p345-688_11303.pdf |url-status = bot: unknown }}&lt;/ref&gt; Prije nego što je IAAF priznao 10.000 m kao disciplinu u kojoj se vode službeni svjetski rekordi utrka na [[3000 metara|3000 m]] bila je najčešća ženska [[dugoprugaške utrke|dugoprugaška utrka]] na međunarodnim takmičenjima. Ipak, žene se jesu povremeno takmičile i na 10.000 m prije dodavanja ove discipline u program [[Svjetsko prvenstvo u atletici|svjetskih prvenstava]] (od [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1987 - 10.000 m (žene)|1987]]) i [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] (od [[Atletika na Olimpijskim igrama 1988 - 10.000 m (žene)|1988]]).&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://trackfield.brinkster.net/RecProgression.asp?RecCode=WR&amp;EventCode=WA8&amp;P=F |title= Main &gt; Women, 10,000 m &gt; World Records Progression |publisher= Brinkster Track and Field |access-date=19. 1. 2014}}&lt;/ref&gt;

== Muškarci ==
&lt;!--To add = date range needs resetting
  at: 05/04/1847 tillpos: 
  at: 25/03/1882 tillpos: 
  at: 28/07/1884 tillpos: 
  at: 28/09/1885 tillpos: 
  at: 05/11/1904 tillpos: --&gt;
&lt;timeline&gt;
#&gt;
The chart is clipped at 26:00 (1560 seconds), and magnified by 3 (three pixels height equal 1 second)
&lt;#
ImageSize  = width:1000 height:350 # The width can be changed without much harm (remember to change the PlotArea below too)
PlotArea   = width:950 height:330 left:25 bottom:20

DateFormat = dd/mm/yyyy
Period     = from:1910 till:2025
TimeAxis   = orientation:horizontal
ScaleMajor = unit:year increment:5 start:1910

Colors=
  id:grid value: gray(0.9)

LineData=
  width: 0.1
  color: grid
  from: start till: end atpos: 20
  from: start till: end atpos: 50
  from: start till: end atpos: 80
  from: start till: end atpos: 110
  from: start till: end atpos: 140
  from: start till: end atpos: 170
  from: start till: end atpos: 200
  from: start till: end atpos: 230
  from: start till: 01/01/1980 atpos: 260
  from: start till: 01/01/1980 atpos: 290
  from: start till: 01/01/1980 atpos: 320
  from: start till: 01/01/1980 atpos: 350

TextData=
  pos:(0,350) text: &quot;31:30&quot;
  pos:(0,320) text: &quot;31:00&quot;
  pos:(0,290) text: &quot;30:30&quot;
  pos:(0,260) text: &quot;30:00&quot;
  pos:(0,230) text: &quot;29:30&quot;
  pos:(0,200) text: &quot;29:00&quot;
  pos:(0,170) text: &quot;28:30&quot;
  pos:(0,140) text: &quot;28:00&quot;
  pos:(0,110) text: &quot;27:30&quot;
  pos:(0,80) text: &quot;27:00&quot;
  pos:(0,50) text: &quot;26:30&quot;
  pos:(0,20) text: &quot;26:00&quot;

TextData=
  fontsize: M
  pos:(820,290)  textcolor: red text: Prije ere IAAF-a
  pos:(820,245)  textcolor: orange text: IAAF

LineData=
  width: 0.2
  color: red
  at: 16/11/1911 tillpos: 318.8
LineData=
  width: 0.2
  color: orange
  at: 22/06/1921 tillpos: 300.2
  at: 25/05/1924 tillpos: 295.4
  at: 06/07/1924 tillpos: 283.2
  at: 31/08/1924 tillpos: 266.2
  at: 18/07/1937 tillpos: 265.6
  at: 29/09/1938 tillpos: 262.0
  at: 17/09/1939 tillpos: 252.6
  at: 25/08/1944 tillpos: 235.4
  at: 11/06/1949 tillpos: 228.2
  at: 01/09/1949 tillpos: 227.2
  at: 22/10/1949 tillpos: 221.2
  at: 04/08/1950 tillpos: 202.6
  at: 01/11/1953 tillpos: 201.6
  at: 01/06/1954 tillpos: 194.2
  at: 15/07/1956 tillpos: 182.8
  at: 11/09/1956 tillpos: 170.4
  at: 15/10/1960 tillpos: 158.8
  at: 11/08/1962 tillpos: 158.6
  at: 18/12/1963 tillpos: 155.6
  at: 14/07/1965 tillpos: 119.4
  at: 03/09/1972 tillpos: 118.4
  at: 13/07/1973 tillpos: 110.8
  at: 30/06/1977 tillpos: 110.5
  at: 11/06/1978 tillpos: 102.4
  at: 02/07/1984 tillpos: 93.81
  at: 18/08/1989 tillpos: 88.23
  at: 05/07/1993 tillpos: 87.91
  at: 10/07/1993 tillpos: 78.38
  at: 22/07/1994 tillpos: 72.23
  at: 05/06/1995 tillpos: 63.53
  at: 23/08/1996 tillpos: 58.08
  at: 04/08/1997 tillpos: 51.32
  at: 22/08/1997 tillpos: 47.85
  at: 01/06/1998 tillpos: 42.75
  at: 08/06/2004 tillpos: 40.31
  at: 26/08/2005 tillpos: 37.53
  at: 07/10/2020 tillpos: 31.00
&lt;/timeline&gt;

=== Prije ere IAAF-a ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Vrijeme
!Atletičar
!Datum
!Mjesto
|-
|32:35.0{{ref label|a|a}}
|{{flagathlete|[[William Howitt (atletičar)|William Howitt]]|VB}}
|5. 4. 1847.
|[[Peckham]]
|-
|32:09.0{{ref label|b|b}}
|rowspan=3|{{flagathlete|[[Walter George (atletičar)|Walter George]]|VB}}
|25. 3. 1882.
|rowspan=4|[[London]]
|-
|31:53.4{{ref label|b|b}}
|7. 4. 1884.
|-
|31:40.0{{ref label|b|b}}
|28. 7. 1884.
|-
|31:23.1
|{{flagathlete|[[William Cummings (atletičar)|William Cummings]]|VB}}
|28. 9. 1885.
|-
|31:02.4
|{{flagathlete|[[Alfred Shrubb]]|VB}}
|5. 11. 1904.
|[[Glasgow]]
|}
*{{note label|a|a}} Howittovo vrijeme zabilježeno je na 10.186 m, u okviru duže utrke.&lt;ref name=ARRS1&gt;[http://www.arrs.net/RecProg/RP_wwT.htm 10,000 meters outdoors], [[Asocijacija statističara cestovnog trčanja]]; pristupljeno: 19. 1. 2014.&lt;/ref&gt;
*{{note label|b|b}} Georgeova vremena zabilježena su na 6,25 milja (10,06 km).&lt;ref name=ARRS1/&gt;

=== Era IAAF-a ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- 
!Vrijeme
!Elektroničko&lt;br&gt;vrijeme
!Atletičar
!Datum
!Mjesto
|-
|align=&quot;center&quot;|'''30:58.8'''
|
|{{flagathlete|[[Jean Bouin]]|FRA}}
|align=&quot;center&quot;|16. 11. 1911.
|[[Pariz]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''30:40.2'''
|
|{{flagathlete|[[Paavo Nurmi]]|FIN}}
|align=&quot;center&quot;|22. 6. 1921.
|[[Stockholm]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''30:35.4'''
|
|rowspan=2|{{flagathlete|[[Ville Ritola]]|FIN}}
|align=&quot;center&quot;|25. 5. 1924.
|[[Helsinki]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''30:23.2'''
|
|align=&quot;center&quot;|6. 7. 1924.
|[[Pariz]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''30:06.2'''
|
|{{flagathlete|[[Paavo Nurmi]]|FIN}}
|align=&quot;center&quot;|31. 8. 1924.
|[[Kuopio]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''30:05.6'''
|
|{{flagathlete|[[Ilmari Salminen]]|FIN}}
|align=&quot;center&quot;|18. 7. 1937.
|[[Kouvola]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''30:02.0'''
|
|rowspan=2|{{flagathlete|[[Taisto Mäki]]|FIN}}
|align=&quot;center&quot;|29. 9. 1938.
|[[Tampere]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''29:52.6'''
|
|align=&quot;center&quot;|17. 9. 1939.
|rowspan=2|[[Helsinki]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''29:35.4'''
|
|{{flagathlete|[[Viljo Heino]]|FIN}}
|align=&quot;center&quot;|25. 8. 1944.
|-
|align=&quot;center&quot;|'''29:28.2'''
|
|{{flagathlete|[[Emil Zátopek]]|ČSSR}}
|align=&quot;center&quot;|11. 6. 1949.
|[[Ostrava]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''29:27.2'''
|
|{{flagathlete|[[Viljo Heino]]|FIN}}
|align=&quot;center&quot;|1. 9. 1949.
|[[Kouvola]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''29:21.2'''
|
|rowspan=4|{{flagathlete|[[Emil Zátopek]]|ČSSR}}
|align=&quot;center&quot;|22. 10. 1949.
|[[Ostrava]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''29:02.6'''
|
|align=&quot;center&quot;|4. 8. 1950.
|[[Turku]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''29:01.6'''
|
|align=&quot;center&quot;|1. 11. 1953.
|[[Stara Boleslav]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''28:54.2'''
|
|align=&quot;center&quot;|1. 6. 1954.
|[[Bruxelles]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''28:42.8'''
|
|{{flagathlete|[[Sándor Iharos]]|MAĐ|1949}}
|align=&quot;center&quot;|15. 7. 1956.
|[[Budimpešta]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''28:30.4'''
|
|{{flagathlete|[[Vladimir Kuc]]|SSSR}}
|align=&quot;center&quot;|11. 9. 1956.
|[[Moskva]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''28:18.8'''
|
|rowspan=2|{{flagathlete|[[Pjotr Bolotnjikov]]|SSSR}}
|align=&quot;center&quot;|15. 10. 1960.
|[[Kijev]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''28:18.2'''
|
|align=&quot;center&quot;|11. 8. 1962.
|[[Moskva]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''28:15.6'''
|
|rowspan=2|{{flagathlete|[[Ron Clarke]]|AUS}}
|align=&quot;center&quot;|18. 12. 1963.
|[[Melbourne]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''27:39.4'''
|align=&quot;center&quot;| 27:39.89
|align=&quot;center&quot;|14. 7. 1965.
|[[Oslo]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''27:38.4'''
|align=&quot;center&quot;| 27:38.35
|{{flagathlete|[[Lasse Virén]]|FIN}}
|align=&quot;center&quot;|3. 9. 1972.
|[[München]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|- 
|align=&quot;center&quot;|'''27:30.8'''
|align=&quot;center&quot;| 27:30.80
|{{flagathlete|[[David Bedford (atletičar)|David Bedford]]|VB}}
|align=&quot;center&quot;|13. 7. 1973.
|[[London]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''27:30.5'''
|align=&quot;center&quot;| 27:30.47
|{{flagathlete|[[Samson Kimobwa]]|KEN}}
|align=&quot;center&quot;|30. 6. 1977.
|[[Helsinki]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|- 
|align=&quot;center&quot;|'''27:22.4'''
|align=&quot;center&quot;| 27:22.47
|{{flagathlete|[[Henry Rono]]|KEN}}
|align=&quot;center&quot;|11. 6. 1978.
|[[Beč]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''27:13.81'''
|align=&quot;center&quot;|
|{{flagathlete|[[Fernando Mamede]]|POR}}
|align=&quot;center&quot;|2. 7. 1984.
|[[Stockholm]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|- 
|align=&quot;center&quot;|'''27:08.23'''
|align=&quot;center&quot;|
|{{flagathlete|[[Arturo Barrios]]|MEKS}}
|align=&quot;center&quot;|18. 8. 1989.
|[[Berlin]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''27:07.91'''
|align=&quot;center&quot;|
|{{flagathlete|[[Richard Chelimo]]|KEN}}
|align=&quot;center&quot;|5. 7. 1993.
|[[Stockholm]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|- 
|align=&quot;center&quot;|'''26:58.38'''
|align=&quot;center&quot;|
|{{flagathlete|[[Yobes Ondieki]]|KEN}}
|align=&quot;center&quot;|10. 7. 1993.
|rowspan=2|[[Oslo]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''26:52.23'''
|align=&quot;center&quot;|
|{{flagathlete|[[William Sigei]]|KEN}}
|align=&quot;center&quot;|22. 7. 1994.
|-
|align=&quot;center&quot;|'''26:43.53'''
|align=&quot;center&quot;|
|{{flagathlete|[[Haile Gebrselassie]]|ETI|1991}}
|align=&quot;center&quot;|5. 6. 1995.
|[[Hengelo]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''26:38.08'''
|align=&quot;center&quot;|
|{{flagathlete|[[Salah Hissou]]|MAR}}
|align=&quot;center&quot;|23. 8. 1996.
|[[Bruxelles]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|- 
|align=&quot;center&quot;|'''26:31.32'''
|align=&quot;center&quot;|
|{{flagathlete|[[Haile Gebrselassie]]|ETI|1996}}
|align=&quot;center&quot;|4. 8. 1997.
|[[Oslo]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''26:27.85'''
|align=&quot;center&quot;|
|{{flagathlete|[[Paul Tergat]]|KEN}}
|align=&quot;center&quot;|22. 8. 1997.
|[[Bruxelles]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|- 
|align=&quot;center&quot;|'''26:22.75'''
|align=&quot;center&quot;|
|{{flagathlete|[[Haile Gebrselassie]]|ETI|1996}}
|align=&quot;center&quot;|1. 6. 1998.
|[[Hengelo]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''26:20.31'''
|align=&quot;center&quot;|
|rowspan=2|{{flagathlete|[[Kenenisa Bekele]]|ETI|1996}}
|align=&quot;center&quot;|8. 6. 2004.
|[[Ostrava]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|- 
|align=&quot;center&quot;|'''26:17.53'''
|align=&quot;center&quot;|
|align=&quot;center&quot;|26. 8. 2005.
|[[Bruxelles]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|- 
|align=&quot;center&quot;|'''26:11.00'''
|align=&quot;center&quot;| 
|{{flagathlete|[[Joshua Cheptegei]]|UGA}}
|align=&quot;center&quot;|7. 10. 2020.
|[[Valencia]]
|}
Od 1981. IAAF je prihvatio elektroničko mjerenje vremena do stotinke sekunde za discipline do 10.000 m, uključujući i nju.&lt;ref name=iaaf/&gt; Ipak, vrijeme Henryja Rona 27:22.4, ažurirano na 27:22.47, nije prilagođeno 1981.

== Žene ==
&lt;timeline&gt;
#&gt;
The chart is clipped at 29:00 (1740 seconds), and magnified by 3 (three pixels height equal 1 second)
&lt;#
ImageSize  = width:1000 height:240 # The width can be changed without much harm (remember to change the PlotArea below too)
PlotArea   = width:950 height:150 left:25 bottom:20

DateFormat = dd/mm/yyyy
Period     = from:1980 till:2018
TimeAxis   = orientation:horizontal
ScaleMajor = unit:year increment:2 start:1980

Colors=
  id:grid value: gray(0.5)

LineData=
  width: 0.1
  color: grid
  from: start till: end atpos: 20
  from: start till: end atpos: 50
  from: start till: end atpos: 80
  from: start till: end atpos: 110
  from: start till: end atpos: 140
  from: start till: 01/01/2008 atpos: 170
  from: start till: 01/01/2008 atpos: 200
  from: start till: 01/01/2008 atpos: 230

TextData=
  pos:(0,230) text: &quot;32:30&quot;
  pos:(0,200) text: &quot;32:00&quot;
  pos:(0,170) text: &quot;31:30&quot;
  pos:(0,140) text: &quot;31:00&quot;
  pos:(0,110) text: &quot;30:30&quot;
  pos:(0,80) text: &quot;30:00&quot;
  pos:(0,50) text: &quot;29:30&quot;
  pos:(0,20) text: &quot;29:00&quot;

TextData=
  fontsize: M
  pos:(820,200)  textcolor: orange text: IAAF

LineData=
  width: 0.2
  color: orange
  at: 19/10/1981 tillpos: 217.2
  at: 16/07/1982 tillpos: 175.3
  at: 29/05/1983 tillpos: 175.01
  at: 07/09/1983 tillpos: 167.58
  at: 24/06/1984 tillpos: 153.78
  at: 27/07/1985 tillpos: 139.42
  at: 05/07/1986 tillpos: 93.74
  at: 08/09/1993 tillpos: 51.78
  at: 08/12/2016 tillpos: 37.45
&lt;/timeline&gt;

=== Prije priznavanja ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!Vrijeme
!Atletičarka
!Datum
!Mjesto
|-
|39:10.0
|{{flagathlete|[[Hannelore Middecke]]|NJE}}
|1966.
|align=center|?
|-
|39:25.0
|{{flagathlete|[[Gertrude Schmidt]]|NJE}}
|1966.
|align=center|?
|-
|38:06.4
|{{flagathlete|[[Ann O'Brien (atletičarka)|Ann O'Brien]]|IRS}}
|26. 3. 1967.
|[[Gormanstown]]
|-
|35:30.5
|{{flagathlete|[[Paola Pigni]]|ITA}}
|9. 5. 1970.
|[[Milano]]
|-
|34:51.0
|{{flagathlete|[[Kathy Gibbons]]|SAD}}
|12. 6. 1971.
|[[Phoenix]]
|-
|35:00.4
|{{flagathlete|[[Julie Brown (atletičarka)|Julie Brown]]|SAD}}
|29. 3. 1975.
|[[Los Angeles]]
|-
|34:01.4
|{{flagathlete|[[Christa Vahlensieck]]|Z NJE}}
|20. 8. 1975.
|[[Wolfsburg]]
|-
|33:34.2
|{{flagathlete|[[Loa Olafsson]]|DAN}}
|19. 3. 1977.
|[[Hvidovre]]
|-
|33:15.09
|{{flagathlete|[[Peg Neppel]]|SAD}}
|9. 6. 1977.
|[[Los Angeles]]
|-
|32:43.2
|{{flagathlete|[[Natalia Mărăşescu]]|RUM|1965}}
|22. 1. 1978.
|[[Băile Felix]]
|-
|31:45.40
|{{flagathlete|[[Loa Olafsson]]|DAN}}
|6. 4. 1978.
|[[Kopenhagen]]
|-
|32:30.80
|{{flagathlete|[[Olga Krencer]]|SSSR}}
|7. 8. 1981.
|[[Moskva]]
|}

=== Era IAAF-a ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!Vrijeme
!Atletičarka
!Datum
!Mjesto
|-
|align=&quot;center&quot;|'''32:17.20'''
|{{flagathlete|[[Jelena Sipatova]]|SSSR}}
|19. 10. 1981.
|[[Moskva]]&lt;ref name=iaaf2/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''31:35.3'''
|{{flagathlete|[[Mary Decker|Mary Decker-Slaney]]|SAD}}
|16. 7. 1982.
|[[Eugene (Oregon)|Eugene]]&lt;ref name=iaaf2/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''31:35.01'''
|{{flagathlete|[[Ljudmila Bragina]]|SSSR}}
|29. 5. 1983.
|[[Krasnodar]]&lt;ref name=iaaf2/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''31:27.58'''
|{{flagathlete|[[Raisa Sadrejdinova]]|SSSR}}
|7. 9. 1983.
|[[Odesa]]&lt;ref name=iaaf2/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''31:13.78'''
|{{flagathlete|[[Olga Bondarenko]]|SSSR}}
|24. 6. 1984.
|[[Kijev]]&lt;ref name=iaaf2/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''30:59.42'''
|rowspan=2|{{flagathlete|[[Ingrid Kristiansen]]|NOR}}
|27. 7. 1985.
|rowspan=2|[[Oslo]]&lt;ref name=iaaf2/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''30:13.74'''
|5. 7. 1986.
|-
|align=&quot;center&quot;|'''29:31.78'''
|{{flagathlete|[[Wang Junxia]]|KIN}}
|8. 9. 1993.
|[[Peking]]&lt;ref name=iaaf2/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|'''29:17.45'''
|{{flagathlete|[[Almaz Ayana]]|ETI}}
|12. 8. 2016.
|[[Rio de Janeiro]]
|-
|align=&quot;center&quot;|'''29:06.82'''&lt;ref&gt;{{cite news|title=Sifan Hassan smashes 10,000m world record |url= https://olympics.nbcsports.com/2021/06/06/sifan-hassan-world-record-10000-meters/ |publisher=olympics.nbcsports.com|date=6. 6. 2021|access-date=6. 6. 2021}}&lt;/ref&gt; 
|{{flagathlete|[[Sifan Hassan]]|NIZ}}
|6. 6. 2021.
|rowspan=2|[[Hengelo]]
|-
|align=&quot;center&quot;|'''29:01.03'''&lt;ref name=iaaf3&gt;{{Cite press release |title= Ratified: World records for Gidey|url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-record-gidey-hassan-hodgkinson-holloway-warholm|website=World Athletics|date=26. 7. 2021|access-date=8. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;
|{{flagathlete|[[Letesenbet Gidey]]|ETI|1996}}
|8. 6. 2021.
|}

== Također pogledajte ==
* [[Dugoprugaške utrke]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Razvoji atletskih rekorda}}

[[Kategorija:Razvoji atletskih rekorda]]
[[Kategorija:Svjetski rekordi u atletici]]
[[Kategorija:Srednjoprugaške utrke]]
[[Kategorija:Dugoprugaške utrke]]
[[Kategorija:10.000 metara]]</text>
      <sha1>mvwguerou2yog3z9c38m6l3qw3md4yk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razvoj svjetskog rekorda u bacanju diska – muškarci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>394397</id>
    <revision>
      <id>3426038</id>
      <parentid>3408453</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:21:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8484" xml:space="preserve">[[Datoteka:Pamětní kruh, Městský stadion Ludvíka Daňka.jpg|mini|Memorijalni krug na [[stadion]]u &quot;Ludvík Daněk&quot; u [[Turnov]]u. Natpis na [[češki jezik|češkom]] znači: ''&quot;S ovog mjesta 2. augusta 1964. [[Ludvík Daněk]] postavio je svjetski rekord u bacanju diska hicem od 64,55 m.&quot;'']]
Prvi '''[[svjetski rekord]]''' u '''[[bacanje diska|bacanju diska]]''' za muškarce priznat je od [[IAAF]]-a 1912, a postavio ga je [[James Duncan (atletičar)|James Duncan]] iste godine bacivši 47,58 m.

Zaključno sa 2011. godinom IAAF je ratificirao 42 svjetska rekorda u ovoj disciplini.&lt;ref name=iaaf&gt;{{cite web |title = 13th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Daegu, 2011 |url = http://www.iaaf.org/mm/Document/06/10/33/61033_PDF_English.pdf |publisher = IAAF Media &amp; Public Relations Department |location = Monte Carlo |pages = 606, 607 |format = [[PDF]] |year = 2011 |accessdate = 10. 8. 2011 |archiveurl = https://www.webcitation.org/6B6G1X4mj?url=http://www.iaaf.org/mm/Document/06/10/33/61033_PDF_English.pdf |archivedate=1. 10. 2012 |url-status = live }}&lt;/ref&gt; Priznato ih je još 14, ali oni su neslužbeni budući da su ostvareni prije osnivanja IAAF-a.

== Razvoj ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:95%;&quot;
!width=&quot;140&quot;|Dužina (m)
!width=&quot;200&quot;|Atletičar
!width=&quot;130&quot;|Datum
!width=&quot;180&quot;|Mjesto
|-
| align=center|47,58 || {{flagathlete|[[James Duncan (atletičar)|James Duncan]]|SAD}} || 27. 5. 1912. || [[New York City|New York]]
|- 
| align=center|47,61 || {{flagathlete|[[Thomas Lieb]]|SAD}} || 14. 9. 1924. || [[Chicago]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|- 
| align=center|47,89 || {{flagathlete|[[Glenn Hartranft]]|SAD}} || 2. 5. 1925. || [[San Francisco]]&lt;ref name=iaaf/&gt;
|- 
| align=center|48,20 || {{flagathlete|[[Bud Houser]]|SAD}} || 2. 4. 1926. || [[Palo Alto (Kalifornija)|Palo Alto]]
|-
| align=center|49,90 || {{flagathlete|[[Eric Krenz]]|SAD}} || 9. 4. 1929. || [[Palo Alto (Kalifornija)|Palo Alto]]
|- 
| align=center|51,03 || {{flagathlete|[[Eric Krenz]]|SAD}} || 17. 5. 1930. || [[Palo Alto (Kalifornija)|Palo Alto]]
|-
| align=center|51,73 || {{flagathlete|[[Paul Jessup (atletičar)|Paul Jessup]]|SAD}} || 23. 8. 1930. || [[Pittsburgh]]
|- 
| align=center|52,42 || {{flagathlete|[[Harald Andersson]]|ŠVE}} || 25. 8. 1934. || [[Oslo]]
|-
| align=center|53,10 || {{flagathlete|[[Willy Schröder]]|NJE|Nazi}} || 28. 4. 1935. || [[Magdeburg]]
|- 
| align=center|53,26 || {{flagathlete|[[Archie Harris|Archibald Harris]]|SAD}} || 20. 6. 1941. || [[Palo Alto (Kalifornija)|Palo Alto]]
|-
| align=center|53,34 || {{flagathlete|[[Adolfo Consolini]]|ITA}} || 26. 10. 1941. || [[Milano]]
|- 
| align=center|54,23 || {{flagathlete|[[Adolfo Consolini]]|ITA}} || 14. 4. 1946. || [[Milano]]
|-
| align=center|54,93 || {{flagathlete|[[Bob Fitch]]|SAD}} || 8. 6. 1946. || [[Minneapolis]]
|- 
| align=center|55,33 || {{flagathlete|[[Adolfo Consolini]]|ITA}} || 10. 10. 1948. || [[Milano]]
|-
| align=center|56,46 || {{flagathlete|[[Fortune Gordien]]|SAD}} || 9. 7. 1949. || [[Lisabon]]
|- 
| align=center|56,97 || {{flagathlete|[[Fortune Gordien]]|SAD}} || 14. 8. 1949. || [[Hämeenlinna]]
|-
| align=center|57,93 || {{flagathlete|[[Sim Iness]]|SAD}} || 20. 6. 1953. || [[Lincoln (Nebraska)|Lincoln]]
|- 
| align=center|58,10 || {{flagathlete|[[Fortune Gordien]]|SAD}} || 11. 7. 1953. || [[Pasadena]]
|-
| align=center|59,28 || {{flagathlete|[[Fortune Gordien]]|SAD}} || 22. 8. 1953. || [[Pasadena]]
|- 
| align=center|59,91 || {{flagathlete|[[Edmund Piatkowski]]|POLJ}} || 14. 1. 1959. || [[Varšava]]
|-
| align=center|59,91 || {{flagathlete|[[Rink Babka]]|SAD}} || 12. 8. 1960. || [[Walnut (Kalifornija)|Walnut]]
|- 
| align=center|60,56 || {{flagathlete|[[Jay Silvester]]|SAD}} || 11. 8. 1961. || [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]
|-
| align=center|60,72 || {{flagathlete|[[Jay Silvester]]|SAD}} || 20. 8. 1961. || [[Bruxelles]]
|- 
| align=center|61,10 || {{flagathlete|[[Al Oerter]]|SAD}} || 18. 5. 1962. || [[Los Angeles]]
|-
| align=center|61,64 || {{flagathlete|[[Vladimir Trusenjev]]|SSSR}} || 4. 6. 1962. || [[Lenjingrad]]&lt;ref&gt;''[https://web.archive.org/web/20110717195855/http://www.vesteinn.com/188 M Discus world record progress]''&lt;/ref&gt;
|- 
| align=center|62,45 || {{flagathlete|[[Al Oerter]]|SAD}} || 1. 7. 1962. || [[Chicago]]
|-
| align=center|62,62 || {{flagathlete|[[Al Oerter]]|SAD}} || 27. 4. 1963. || [[Walnut (Kalifornija)|Walnut]]
|- 
| align=center|62,94 || {{flagathlete|[[Al Oerter]]|SAD}} || 25. 4. 1964. || [[Walnut (Kalifornija)|Walnut]]
|-
| align=center|64,55 || {{flagathlete|[[Ludvík Daněk]]|ČSSR}} || 2. 8. 1964. || [[Turnov]]
|- 
| align=center|65,22 || {{flagathlete|[[Ludvík Daněk]]|ČSSR}} || 12. 10. 1965. || [[Sokolov (Češka)|Sokolov]]
|-
| align=center|66,54 || {{flagathlete|[[Jay Silvester]]|SAD}} || 25. 5. 1968. || [[Modesto (Kalifornija)|Modesto]]
|- 
| align=center|68,40 || {{flagathlete|[[Jay Silvester]]|SAD}} || 18. 9. 1968. || [[Reno (Nevada)|Reno]]
|-
| align=center|68,40 || {{flagathlete|[[Ricky Bruch]]|ŠVE}} || 5. 7. 1972. || [[Stockholm]]
|- 
| align=center|68,48 || {{flagathlete|[[John van Reenen]]|JAR|1928}} || 14. 3. 1975. || [[Stellenbosch]]
|-
| align=center|69,08 || {{flagathlete|[[John Powell (atletičar)|John Powell]]|SAD}} || 3. 5. 1975. || [[Long Beach (Kalifornija)|Long Beach]]
|- 
| align=center|69,18 || {{flagathlete|[[Mac Wilkins]]|SAD}} || 24. 4. 1976. || [[Walnut (Kalifornija)|Walnut]]
|-
| align=center|69,80 || {{flagathlete|[[Mac Wilkins]]|SAD}} || 1. 5. 1976. || [[San Jose (Kalifornija)|San Jose]]
|- 
| align=center|70,24 || {{flagathlete|[[Mac Wilkins]]|SAD}} || 1. 5. 1976. || [[San Jose (Kalifornija)|San Jose]]
|-
| align=center|70,86 || {{flagathlete|[[Mac Wilkins]]|SAD}} || 1. 5. 1976. || [[San Jose (Kalifornija)|San Jose]]
|- 
| align=center|71,16 || {{flagathlete|[[Wolfgang Schmidt (atletičar)|Wolfgang Schmidt]]|NJDR}} || 9. 8. 1978. || [[Berlin]]
|-
| align=center|71,86 || {{flagathlete|[[Jurij Dumčev]]|SSSR}} || 29. 5. 1983. || [[Moskva]]
|- 
| align=center|74,08 || {{flagathlete|[[Jürgen Schult]]|NJDR}} || 6. 6. 1986. || [[Neubrandenburg]]
|-
|}
7. jula 1981. Amerikanac [[Ben Plucknett]] pobijedio je na mitingu u [[Stockholm]]u bacivši svjetski rekord 72,34&lt;ref name=&quot;IAAF&quot;&gt;{{cite web | url=http://www.iaaf.org/records/toplists/throws/discus-throw/outdoor/men/senior/ | title=Top Lists: Discus Throw - Men - Senior - Outdoor | publisher=International Association of Athletics Federations | work=IAAF Athletics: Records and Lists | accessdate=8. 3. 2013}}&lt;/ref&gt;, ali rekord je poništio IAAF sedmicu kasnije objavivši da je Plucknett bio pozitivan na zabranjeni [[anabolički steroid]] [[nandrolon|nortestosteron]].&lt;ref name=&quot;NYTPlucknettObit&quot;&gt;{{cite web | url=http://www.nytimes.com/2002/11/22/sports/ben-plucknett-48-track-star-who-lost-record-after-drug-test.html | title=Obituaries: Ben Plucknett, 48, Track Star Who Lost Record After Drug Test | publisher=The New York Times Company | work=New York Times | date=22. 11. 2002 | accessdate=8. 3. 2013 | author=Litsky, Frank | archivedate=8. 3. 2013 | archiveurl=https://www.webcitation.org/6EyYPmeme?url=http://www.nytimes.com/2002/11/22/sports/ben-plucknett-48-track-star-who-lost-record-after-drug-test.html | url-status=live }}&lt;/ref&gt;

== U dvorani ==
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%;&quot;
|-
!Rekord
!Atletičar
!Datum
!Takmičenje
!Mjesto
!Ref.
|-
|align=center|66,20
|{{Flagathlete|[[Wolfgang Schmidt (atletičar)|Wolfgang Schmidt]]|NJE}}
|9. 1. 1980.
|
|[[Berlin]]
|&lt;ref&gt;{{cite news|title=Live from Växjö!|url=http://www.team75plus.com/18387|publisher=www.team75plus.com|date=22. 3. 2009|accessdate=11. 9. 2011|archive-date=25. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090325025556/http://www.team75plus.com/18387|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|69,51
|{{Flagathlete|[[Gerd Kanter]]|EST}}
|22. 3. 2009.
|World Record Indoor Challenge
|[[Växjö]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Kanter throws 69.51m world indoor best in Växjö|url=http://www.iaaf.org/news/news/kanter-throws-6951m-world-indoor-best-in-vaxj?utm_source=GCSResults&amp;utm_medium=googlecse&amp;utm_campaign=Search%20term:%20%27Kanter%20throws%2069.51m%20world%20indoor%20best%20in%20V%C3%A4xj%C3%B6%27,%20Page1&amp;utm_content=Slot1|publisher=IAAF|date=22. 3. 2009|accessdate=11. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
|-
|}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

{{Razvoji atletskih rekorda}}

[[Kategorija:Razvoji atletskih rekorda]]
[[Kategorija:Svjetski rekordi u atletici]]
[[Kategorija:Bacanje diska]]</text>
      <sha1>elek36lpot6hluqe37tk95y0tyu0z8n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ricky Rosselló</title>
    <ns>0</ns>
    <id>420713</id>
    <revision>
      <id>3426052</id>
      <parentid>3282730</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:42:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3106" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
|ime = Ricky Rosselló
|slika = Global Summit 2019 - Session Five (47483847272).jpg
|redoslijed = 12. guverner [[Portoriko|Portorika]]
|vrijeme_na_vlasti = 2. januar 2017 – 2. august 2019.
|prethodnik = [[Alejandro García Padilla]]
|nasljednik = [[Pedro Pierluisi]] (de facto)
|datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1979|3|7}}
|mjesto_rođenja = [[San Juan (Portoriko)|San Juan]], Portoriko
|datum_smrti =
|puno_ime = Ricardo Antonio Rosselló Nevares
|nacionalnost = Amerikanac
|politička_stranka = [[Nova progresivna stranka (Portoriko)|Nova progresivna stranka]] i [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]]
|supruga = Beatriz Areizaga
|djeca = jedno
|vjera = [[Rimokatoličanstvo|katoličanstvo]]
|obrazovanje =[[Masačusetski institut za tehnologiju]]&lt;br&gt;Univerzitet u Michiganu, Ann Arbor
|web_stranica =
}}
'''Ricardo Antonio &quot;Ricky&quot; Rosselló Nevares''' (rođen 7. marta 1979) jeste političar i univerzitetski profesor iz [[Portoriko|Portorika]], i trenutni [[guverner]] Portorika. Također je i predsjednik Nove progresivne stranke Portorika. Diplomirao je na [[Masačusetski institut za tehnologiju|MIT-u]] i Univerzitetu u Michigenu. Sin je bivšeg portorikanskog guvernera [[Pedro Rosselló|Pedra Rossella]].&lt;ref name=&quot;caribupr&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;eldoc&quot;/&gt;

Rosselló je 2010. osnovao političku grupu ''Boricua ¡Ahora Es!'' (bos. ''Portorikanci, vrijeme je!'') koja se zalagala za promjenu trenutnog političkog statusa Portorika. Nakon nekoliko godina lobiranja, 20. septembra 2015. na političkom skupu održanom u koloseumu ''Roberto Clemente'' izjavio je da će se kandidirati za guvernera Portorika kao član Nove progresivne stranke.&lt;ref name=&quot;elnuevo&quot;/&gt; Na guvernerskim izborima održanim 8. novembra 2016. izabran je za budućeg guvernera Portorika, pobijedivši svog glavnog protivnika Davida Berniera iz Narodne demokratske stranke.

== Reference ==
{{refspisak|1|refs=
&lt;ref name=&quot;caribupr&quot;&gt;{{cite news |title=Ricardo Rosselló gets UPR posting |url=https://www.caribbeanbusinesspr.com/news03.php?nt_id=75744&amp;ct_id=1 |access-date=14. 11. 2016 |newspaper=Caribbean Business |datum=28. 8. 2012 |archive-date=29. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029223902/https://www.caribbeanbusinesspr.com/news03.php?nt_id=75744&amp;ct_id=1 |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;eldoc&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20120427122905/http://boricuaahoraes.com/PR/?p=10 El doctor Ricky Rosselló Nevares lanza movimiento multisectorial camino a la descolonización de Puerto Rico], pristupljeno 14. 11. 2016, {{Simboli jezika|es|španski}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;elnuevo&quot;&gt;{{cite news|title=Ricky Rosselló y Jennifer Gonzalez se presentan juntos|url=http://www.elnuevodia.com/noticias/politica/nota/rickyrosselloyjenniffergonzalezsepresentanjuntos-2101688/|access-date=14. 11. 2016|newspaper=El Nuevo Dia}}&lt;/ref&gt;
}}

{{Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama}}

{{DEFAULTSORT:Rosselló, Ricky}}
[[Kategorija:Američki političari]]
[[Kategorija:Biografije, Portoriko]]
[[Kategorija:Rođeni 1979.]]
[[Kategorija:Guverneri Portorika]]</text>
      <sha1>df2d3os0qad65gm6mftdtdg3i3dbhvt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rana bizantijska umjetnost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>421228</id>
    <revision>
      <id>3426030</id>
      <parentid>3423342</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:11:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="50225" xml:space="preserve">'''Rana bizantijska umjetnost''' predstavlja početni stadij [[Bizantijska umjetnost|bizantijskog umjetničkog]] stvaralaštva u istočnom dijelu [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] u periodu od 330. do dolaska [[Justinijan I|Justinijana I]] na vlast 527. godine. Odlučujući značaj za početak razvoja ove nove vrste umjetnosti imala je  odluka cara [[Konstantin Veliki|Konstantina Velikog]] o prebacivanju sjedišta Rimskog carstva iz latinskog [[Rim]]a u helenistički grčki svijet [[Konstantinopolj]]a 330. godine.&lt;ref name=&quot;Earth 1998&quot;&gt;''Heaven on Earth, Art and the Church in Byzantium'', Linda Safran, izdavač The Pensylvania State University Press, 1998. godine, {{ISBN|0-271-01669-8}} str. 2-19&lt;/ref&gt;
Koristeći rana hrišćanska prilagođavanja kasnoantičkih umjetničkih stilova, Bizantinci su razvili novi vizuelni jezik, izražavajući ritual i [[Dogma|dogmu]] ujedinjene crkve i [[Država|države]]. Raniji umjetnički stilovi cvjetali su u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] i [[Antiohija|Antiohiji]] koji su u to vrijeme pripadali [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskom Carstvu]]. Međutim, carska [[birokratija]] iz Konstantinopolja je sve više preuzimala organizovanje glavnine umjetničkog stvaralaštva, a umjetnici iz metropole bili su upućivani u područja gdje je izrada umjetničkih djela bila potrebna. Osnovan u Konstantinopolju, bizantijski stil se tako na kraju proširio daleko izvan glavnog grada, oko [[Mediteranske zemlje|Mediterana]], preko južne [[Italija|Italije]], [[Balkan]]a, pa sve do [[Rusija|Rusije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url = http://www.visual-arts-cork.com/history-of-art/byzantine.htm|title = ''The Collapse of Rome and the Rise of Byzantine Art''|work = visual-arts-cork.com|access-date=24. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;  
 
=== Rana hrišćanska umjetnost ===
{{Glavni|Rana hrišćanska umjetnost}}
[[Datoteka:Dura Europos baptistry overview.jpg|thumb|250px|lijevo|Rekonstrukcija izgleda krstionice kuće na kojoj su prikazani ostaci zidnog slikarstva, a koja je služila kao crkva sa lokaliteta Dura-Europos. Prva polovina 3. vijeka n. e.]] 
Hršićanska umjetnost bila je posvećena služenju Crkvi, te ilustraciji i izražavanju te vjere, a u većoj ili manjoj mjeri bila je kontrolirana  crkvenim pravilima. Bila je to vrsta umjetnosti u kojoj prevladava određeni stepen apstrakcije i gdje je ritmička ili duhovna osnova [[Kompozicija (likovna)|kompozicije]] važnija od sličnosti s prirodom. Bila je to figuralna umjetnost zasnovana na motivima i idejama koji su ranije bili rašireni u klasičnom svijetu.&lt;ref name=&quot;AOBE&quot;&gt;''Art of the Byzantine Era'', David Talbot Rice, izdavač Frederick A. Praeger Inc. New York City 1963. godine, Kongresna biblioteka SAD-a pod brojem 63-16444, str. 7-15&lt;/ref&gt;
Rana hrišćanska umjetnost nije započela u Konstantinopolju ili [[Jerusalem]]u, a nijedan primjer hrišćanskog slikarstva nije sačuvan prije 200 n. e.
Mnogo poznatiji primjeri hrišćanskog slikarstva iz ovog perioda potječu iz podzemnih [[Katakomba|katakombi]] koje su se nalazile izvan gradskih zidina [[Rim]]a. Rani hrišćani iz istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva već su u 3. vijeku n. e. počeli koristiti i prilagođavati umjetničke oblike grčko-rimskog svijeta kako bi izrazili svoju vjeru i obećanje o [[Zagrobni život|životu nakon smrti]].
Bio je to način komuniciranja i privlačenja [[Politeizam|politeističkih]] pripadnika Rimskog Carstva u hrišćanstvo. Istovremeno, prihvatili su [[Politeizam|politeističko]] prikazivanje ljudi i životinja na svojim slikama.&lt;ref name=&quot;BA&quot;&gt;''Byzantine Art'', Robin Cormack, Oxford University Press, objavljena 2000., {{ISBN|0-19-284211-0}}, str. 3-15, 20-35&lt;/ref&gt;

Hrišćanski umjetnici su u svojim ranim djelima prikazivali [[Isus|Isusa Hrista]] kao klasičnog &quot;Dobrog pastira&quot;, mladića u klasičnoj odjeći i pastirskom okruženju. Istovremeno, značenje se često prenosilo simbolima, a rana ikonografija se počela razvijati. Kako je nakon 
[[Milanski edikt|Milanskog edikta]] slijedio edikt cara [[Teodozije I Veliki|Teodozija I]] 380. godine kojim je hrišćanstvo priznato kao službena religija carstva, ubrzo zatim izgrađene su hrišćanske crkve i ukrašene freskama i mozaicima. Napuštena je klasična skulptorska tradicija, zbog bojazni da bi figure u okruženju mogle previše da podsjećaju na [[Paganstvo|paganske]] idole. 
[[Datoteka:Dura Europos fresco Sacrifice of Conon.jpg|thumb|200px|desno|Detalj slike iz [[Hram Baala (Dura Europos)|Hrama Baala]] (Hrama palmirskih bogova), Dura Europos, Sirija, 2-3 vijek n. e.&lt;ref name=&quot;ATA&quot;&gt;Art Through the Ages, Horst De La Croix, Richard G. Tansey, Diane Kirkpatrick, prvo izdanje od strane Yale University, 1926. godine, Kongresna biblioteka SAD-a pod brojem 90-83735, {{ISBN| 0-15-503769-2}}, str. 271-272&lt;/ref&gt;]]
U prva dva vijeka postojanja Bizantijskog Carstva, prema pisanju historičara Horsta Woldemara Jansona i Anthonya F. Jansona: {{Citat|&quot;Nije postojala jasna linija između ranohrišćanske i bizantijske umjetnosti. Istočnorimska i zapadnorimska - ili, kako ih neki učenjaci radije nazivaju istočnim i zapadnim hrišćanima - dok je osobine bizantijske i ranohrišćanske umjetnosti teško razdvojiti prije 6 vijeka.&quot;}}&lt;ref name=&quot;AH&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.theartstory.org/movement/byzantine-art/history-and-concepts/|title=Počeci bizantijske umjetnosti i arhitekture|work=theartstory.org|access-date=11. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;

Prelaz iz ranohrišćanske u bizantijsku umjetnost nije bio ni nagao ni definitivan i, u stvari, prkosi tačnoj definiciji.
Jedna od polaznih tačaka za apstraktnu, simboličku, istočnohrišćansku umjetnost mogu biti figuralne zidne slike iz jevrejske [[Sinagoga|sinagoge]] na lokalitetu [[Dura-Europos]] kraj rijeke [[Eufrat]] u istočnoj [[Sirija|Siriji]]. Freske na ovom lokalitetu potječu iz vremena drugog do trećeg vijeka nove ere, za vrijeme rimske okupacije tog područja. 
Detalji prikazani na slici (desno) mogu prikazivati poslužitelja i svećenike zaboravljenog [[Paganizam|paganskog]] kulta [[Partija (pokrajina)|Partije]] ili [[Palmira|Palmire]]. Likovi stoje formalno frontalno ili možda unutar arhitektonske pozadine. Njihove draperije izvedene su linijom, a ne tonom, a gestovi su spori, svečani i ozbiljni. Svaka figura je, sama po sebi, vertikalna dizajnerska cjelina, izolirana od svog susjeda. Tijela lebde bez težine, stopala su u dvosmislenom odnosu prema tlu i arhitektonskom ambijentu, podsjećajući nas na [[bjelokost svetog Mihaila]] isklesanu vijekovima kasnije. Kako se hrišćanska dogma razvijala, ovaj oblik simboličke interpretacije stvarnosti postajao je sve favoriziraniji, a ravni, dekorativni, apstraktni, &quot;bizantijski&quot; stil, ukorijenjen u bliskoistočnim djelima poput [[Freska|freski]] iz Dura Europosa, počeo je dominirati hrišćanskom umjetnošću.&lt;ref name=&quot;ATA&quot;/&gt;
Također, još jedan dobar primjer početka ove vrste umjetnosti pronađen je na istom lokalitetu u skromnoj kući napravljenoj od pečene blatnene cigle. Kuća je bila korištena kao crkva i bila je ukrašena sa zidnim slikama na kojima su bile scene iz [[Novi zavjet|Novog]] i [[Stari zavjet|Starog zavjeta]].&lt;ref name=&quot;AH&quot;/&gt;
 
=== Rana bizantijska umjetnost u Konstantinopolju 330 n. e. - 527. n. e. ===
[[Datoteka:Istambul cokol1RB.JPG|thumb|350px|desno|Detalj sa osnove za stub Teodozija I iz 390. n. e. gdje ovaj car u prisustvu svoje dvorske svite nudi [[lovorov vijenac]] pobjedniku nakon konjičke trke na hipodromu u središtu Konstantinopolja.]] 
Za Bizantince Konstantinopolj je bio središte njihovog svijeta, kako fizički tako i simbolički.
Bio je najveći i najsjajniji grad u [[Evropa|Evropi]] tokom [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]]. Imao je svoju zbirku mnogih najsvetijih relikvija i [[ikona]] donešenih iz Jerusalema kao i iz drugih krajeva. Ove relikvije su bile izložene u najznačajnijim crkvama i manastirima Konstantinopolja, a sam grad je zbog ovoga postao hodočasničko mjesto.
Hrišćanska umjetnost Konstantinopolja nastavljena je u okviru već uspostavljenih tradicija, samo ovaj put odobrena pa čak i ohrabrivana od strane vlasti. U gradu su bila izložena mnoga poznata umjetnička djela iz vremena [[Antika|antike]].
U prvim vijekovima nakon izgradnje ovog veleljepnog grada, njegovi vladari su težili da dostignu carski sjaj starog Rima.
&lt;ref name=&quot;BA&quot;/&gt;   
Kad je Konstantin Veliki zvanično objavio otvaranje Konstantinopolja u maju 330. n. e., on kao i njegovi nasljednici ne samo da su u &quot;Novom Rimu&quot; izgradili utvrđenja, saobraćajnice, vladine zgrade i palate nego su grad ukrasili sjajnim umjetničkim djelima.
Stari središnji gradski trg [[Augustaion (Konstantinopolj)|Augustaion]] i glavna ulica [[Messe (Konstantinopolj)|Messe]] bili su obnovljeni, prošireni i dodatno ukrašeni [[stub]]ovima i kipovima. 
U središtu ovog trga bio je [[Konstantinov stub]] koji i danas stoji u središtu današnjeg [[Istanbul]]a.&lt;ref name=&quot;Earth 1998&quot;/&gt;

Čak su bila podignuta dva stuba po uzoru na stubove careva [[Trajanov stub|Trajana]] i [[Hadrijan]]a u [[Hram Venere i Rome|Hramu Venere i Rome]] u Rimu. 
Jedan od stubova bio je podignut u čast pobjede cara [[Teodozije I Veliki|Teodozija I]], a drugi u čast pobjede cara [[Arkadijev stub|Arkadija]]. U to vrijeme bili su značajni sarkofazi pravljeni od [[krečnjak]]a i [[mramor]]a. Najpoznatiji primjer je rimski državni reljef iz 390. n. e. kojim se javno izražavala carska moć i trijumf, a bio je osnova za [[obelisk cara Teodozija I Velikog]] na [[Carigradski hipodrom|hipodromu]] u središtu Konstantinopolja.&lt;ref name=&quot;BA&quot;/&gt;  
Osim ovog obeliska, jedno od najznačajnijih sačuvanih umjetničkih djela iz ovog perioda u Konstantinopolju je i [[Srebro|srebrni]] ceremonijalni ukrasni [[Missorij Teodozija I]] napravljen približno 388. n. e. povodom desete godišnjice njegove vladavine.&lt;ref name=&quot;ABE&quot;&gt;''Art of the Byzantine Empire'', André Grabar, izdavač Holle Verlag G.M.B.H. Baden-Baden, Germany, 1963. godine, Kongresna biblioteka SAD-a pod brojem 66-21147, str. 81-167&lt;/ref&gt;

Crkvene građevine su od samih početaka bile najvažnija arena bizantijske umjetnosti, a umjetnost u okviru njih bila je blisko vezana sa vjerskim iskustvom koje se tamo upražnjavalo. 
Jednostavan, asketski izgled vanjskog dijela ovih crkava je u oštroj suprotnosti sa bogato ukrašenom unutrašnjošću, gdje hrišćanski vjernici pri ulasku u crkvu ulaze u svjetlucavo carstvo svjetlosti i boja, pri čemu površine plemenitog [[mramor]]a i blještavi sjaj [[mozaik]]a dočaravaju duhovni sjaj kraljevstva božijeg. Sa velikom vjerovatnoćom se może tvrditi da su slike i mozaici koji su ispunjavali unutrašnjost ovih ranih crkava slijedile tradiciju grčko-rimskog slikarstva prilagođavajući njihov vizuelni riječnik uz to koristeći biblijske teme kako bi se ostvario najveći učinak na hrišćanske vjernike.
&lt;ref name=&quot;HOA&quot;&gt;''History of Art'', Horst Waldemar Janson, izdavač Harry N. Abrams u New York City, prvo izdanje objavljeno 1962. godine, {{ISBN|0-13-389270-0}}, str 157-183&lt;/ref&gt;  
[[Datoteka:Kokkinobaphos Holy Apostles.jpg|thumb|desno|frame|Crteż iz 11. vijeka za koji se vjeruje da vjerno oslikava vanjski izgled Crkve svetih apostola u Konstantinopolju. Čuva se danas u [[Vatikanska biblioteka|Vatikanskoj biblioteci]].]]
U ovom ranom periodu bizantijske umjetnosti izgrađena je izvorna verzija crkve Haja Sofija koja će kasnije biti spaljena tokom [[Nika (ustanak)|Nika ustanka]]. Za njom je slijedila izgradnja druge po važnosti [[Crkva svetih apostola (Konstantinopolj)|Crkve svetih apostola]]. U ranom 5. vijeku n. e. izgrađena je [[Manastir Hora|crkva Hora]] koja je bila veličinom manja od ostalih crkava u Konstantinopolju, ali je ljepotom svojih mozaika zasjenila sve ostale crkve u tom gradu. Međutim, najstarija crkva (čiji ostaci se još mogu vidjeti) u današnjem Istanbulu je [[Studijski manastir]] izgrađena u 5. vijeku n. e.&lt;ref name=&quot;ABE&quot;/&gt;
Grčki crkveni historičar [[Sokrat Sholastik]] u svojim zapisima je naveo [[Crkva svetih apostola u Carigradu|Crkvu svetih apostola]] koju je Konstantin Veliki posvetio 330. n. e. Međutim, ova crkva nije sačuvana do danas. On je također naveo i [[Haja Irena|crkvu Haja Irena]] koja je bila nadogradnja na već postojeću crkvu i u to vrijeme je slużila kao glavna crkva u gradu. Ova crkva je kasnije opet prepravljana i proširivana, a nosi isto ime Haja Irena i danas se nalazi odmah do [[Aja Sofija|Haja Sofije]].&lt;ref name=&quot;BAAI&quot;&gt;''Byzantine Art and Architecture, an Introduction'', Lyn Rodley, izdavač Cambridge University Press, 1994. godine, {{ISBN|0-521-35440-4}}, str. 8-78&lt;/ref&gt;
[[Iluminacija]] je bio veoma značajan vid srednjovijekovnog bizantijskog slikarstva koje se razvilo u Konstantinopolju tokom ovog vremena. Ovaj vid umjetnosti je bio potpuno odvojen od monumentalne umjetnosti, a bio je njegovan tokom svih kasnijih perioda bizantijske umjetnosti.&lt;ref name=&quot;ABE&quot;/&gt;
Nastavljajući rimsku tradiciju u Konstantinopolju je bila popularna izrada mozaika asnovanim na crkvenim i sekularnim temama.
Međutim, nijedan primjerak mozaika u tom gradu iz vremena vladavine Konstantina Velikog 330. n. e. pa sve do dolaska [[Justinijan I|Justinijana I]] na vlast 527. n. e. nije sačuvan.&lt;ref name=&quot;BAAI&quot;/&gt;

Konstantinopolj kao najveći i najnaseljeniji grad tadašnjeg hrišćanskog svijeta u Evropi bio je od velikog značaja svojom podrškom vještim umjetnicima i zanatlijama koji su bili od vitalne važnosti u stvaranju vrijednih umjetničkih djela. Njihova aktivnost će dovesti do nastanka zlatnog doba bizantijske umjetnosti i biće ključ njene 11 vijekova uspješne historije.&lt;ref name=&quot;ABE&quot;/&gt;

=== Bizantijska umjetnost izvan Konstantinopolja 330 n. e. - 527. n. e. ===
==== Egipat ====
[[Datoteka:Murano christian diptych.jpg|thumb|lijevo|250px|Murano hrišćanski diptih, napravljen od slonovače na kojem je u sredini prikazan Isus Hrist bez brade, što je bilo tipično tokom 4. i 5. vijeka n. e., Aleksandrijska umjetnička škola.]]
Uspon Konstantinopolja nije isprva podrazumijevao ozbiljan pad važnosti drugih velikih gradova [[Bliski istok|Bliskog Istoka]], od kojih su [[Aleksandrija]] u Egiptu i [[Antiohija]] u tadašnjoj rimskoj Siriji bili najvažniji. 
Njihovi velikodostojanstvenici su sa nepovjerenjem gledali na brzi uspon u važnosti novog sjedišta carske moći, a koji je prije odluke Konstantina Velikog bio samo mali provincijski grad na obali [[Bosfor]]a.
Veoma malo se zna o arhitekturi Aleksandrije u ovom ranom periodu od vladavine Konstantina Velikog pa sve do dolaska Justinijana I na vlast. Nijedna građevina iz tog vremena nije sačuvana do danas, a crkve koje su tada građene u stilu rimskih [[bazilika]] bile su prostorno velike sa drvenim krovovima. Pronađeno je dosta skulptura napravljenih od [[Slonovača|slonovače]], gdje je nastavljeno sa upotrebom klasičnih tema i donekle klasične prefinjenosti u umjetnosti dosta dug vremenski period čak i nakon prihvatanja hrišćanstva.
[[Datoteka:Petersinai.jpg|thumb|200px|desno|Najstariji prikaz [[Sveti Petar|svetog Petra]] iz 6. vijeka n. e., Manastir svete Katarine na Sinajskoj gori, oslikani panel (ikona) na drvetu. Oslikani paneli ili ikone su bili veoma važan oblik umjetničkog izraza aleksandrijskog stila od 3. - 6. vijeka n. e.]]
Najpoznatiji sačuvani primjerci su skulpture od slonovače ''Apolo i Dafne'' koje za temu imaju priču iz stare [[Grčka mitologija|grčke mitologije]], te ''Murano hrišćanski [[diptih]]'' koji se čuvaju danas u Nacionalnom muzeju u italijanskom gradu [[Ravenna|Ravenni]].
Obje skulpture napravili su umjetnici koji su pripadali ''Aleksandrijskoj školi'' koja je djelovala u stilu [[Koptska umjetnost|koptske umjetnosti]]. Ugaone poze i izražajni pokreti na ovim skulpturama razlikuju se od onoga što se radilo u to vrijeme u Konstantinopolju. Pripadnici ovog aleksandrijskog [[Helenizam|helenističkog]] umjetničkog stila su na nekim od svojih skulptura prikazivali obnažena ljudska tijela u klasičnom stilu. Izvan Aleksandrije klasična prefinjenost ustupa mjesto izrazitoj golišavoj izazovnosti, slično [[Indijska umjetnost|indijskoj umjetnosti]] iz tog vremena. Razlikuje se od skulptura rađenih od slonovače iz [[Donji Egipat|Donjeg Egipta]], a bila je prisutna i u umjetničkim djelima rađenim od skupocjenih tkanina. Tkanje i ukrašavanje [[tekstil]]a bilo je važan dio umjetničkog stvaralaštva u Egiptu tokom ranog bizantijskog perioda. Egipatski tekstil je dobro istražen i poznat jer je zahvaljujući suhim klimatskim uslovima veliki broj primjeraka pronađen u grobnicama. Također, tekstilna industrija bila je veoma razvijena, a tkalci su bili aktivni i svestrani, te su bili u stanju koristiti svaki poznati materijal i tehniku. Međutim, ovaj umjetnički stil nigdje nije tako uočljiv kao rezbarije na skulpturama od kamena krečnjaka koji se razvio skoro kao nacionalna umjetnost u području oko delte rijeke [[Nil]]a između 5. i 7. vijeka. Likovi gojaznih, izazovno golišavih žena na nekim od skulptura uveliko se razlikuju od ozbiljnih, gotovo stiliziranih likova omiljenih u Konstantinopolju u to vrijeme. Kasnije tokom 5. vijeka n. e. čistoća aleksandrijskog helenističkog umjetničkog stila počela je da slabi pod utjecajem umjetnosti iz Konstantinopolja.
 
U [[Slikarstvo|slikarstvu]] baš kao i kod umjetničkih djela rađenim od slonovače, postojala su dva stila, prefinjeniji stil povezan sa Aleksandrijom i siroviji stil koji je preovladavao u unutrašnjosti.
Nijedna od slika velikog formata iz Aleksandrije nije sačuvana, niti postoje bilo kakvi rani rukopisi.
Međutim, o njima se dosta može zaključiti na osnovu slika i rukopisa iz kasnijih vijekova, jer velika je vjerovatnoća da su ilustracije iz prvih sedam knjiga [[Stari zavjet|Starog zavjeta]] ([[Grčki jezik|grčki]]: ''Septuaginta''), su proizvedena u Aleksandriji čak i prije hrišćanskih vremena. Ovi rukopisi su služili kao nadahnuće prepisivačima iz tih ranih vremena pa nadalje.
Umjetnici koji su ilustrovali [[Pariski psaltir]] u [[9. vijek n. e.|9. vijeku n. e.]] na taj način duguju umjetnicima iz Aleksandrijske umjetničke škole, kao i oni koji su ukrasili druge rukopise Starog zavjeta, poput [[Kotonova biblija|Kottonove biblije]] (Codex Cottonianus) koja se danas čuva u [[Britanski muzej|Britanskom muzeju]], zapravo su radili u Aleksandriji.
Ovaj aleksandrijski stil najbolje se može vidjeti kroz jedan broj oslikanih panela ili [[ikona]] koje su nedavno otkrivene među umjetničkim blagom [[Manastir svete Katarine|manastira svete Katarine]] na [[Sinajska gora|Sinajskoj gori]] služi da ukaže na prirodu stvarnog stila.&lt;ref name=&quot;AOBE&quot;/&gt;

==== Bliski istok ====
[[Datoteka:Amazonomachy Antioch Louvre Ma3457.jpg|thumb|250px|desno|Detalj istočnorimskog podnog mozaika (mermer i krečnjak), druga polovina 4. vijeka. Daphne, predgrađe današnje [[Antiohija|Antiohije]] u južnoj Turskoj).]] 
Uloga umjetničkog stila iz Antiohije bila je vrlo slična aleksandrijskom iz ranih vremena, ali umjetnost u cjelini je bila manje konzervativna i helenistički stil je ranije iščezao, da bi ustupio mjesto snažnijem stilu iz bizantijske provincije Sirije koji je bio utjecajan i u Egiptu. Ovaj stil orijentalizacije došao je do izražaja na nekim poznatim slikama otkrivenim neposredno nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] u Dura Europosu, na Eufratu, koje je američki historičar i arheolog [[James Henry Breasted]] opisao kao &quot;orijentalne prethodnice bizantijske umjetnosti&quot;. Ovi rani mozaički podovi teško se mogu razlikovati od onih u sjevernoj Africi ili drugim dijelovima svijeta gdje je helenistički stil bio u prvom planu.

Najznačajniji sačuvani primjerak ovog umjetničkog stila su [[mozaički podovi iz Antiohije]]. Napravljene su cijele serije ovih [[Mozaik|mozaičkih]] podova pravljenih od 3. - 6. vijeka n. e. koji pokazuju postepeni upliv orijentalnih elemenata iz [[Sasanidska umjetnost|sasanidske umjetnosti]], a koji su kasnije postali skoro isto važni kao i helenistički. Kasniji podni mozaici iz Antiohije su ličili na [[Perzijski tepih|perzijske tepihe]].
Prepoznatljivi karakter sirijske umjetnosti nije bio posljedica samo utjecaja sa Istoka, uvedenog duž velikih trgovačkih puteva uz Eufrat ili preko pustinje od Iraka, [[Perzija|Perzije]], [[Srednja Azija|srednje Azije]], pa čak i [[Kina|Kine]]. Sam lokalitet također je imao svoju ulogu, jer je u Siriji i Palestini dugo vremena bio raširen način razmišljanja koji je naglašavao unutarnji značaj, a ne površni aspekt, i bio odgovoran za razvoj  umjetničkog stila čak i prije hrišćanske ere, koji se najbolje može definirati modernim terminom &quot;ekspresionistički&quot;.

Osim Istanbula, najznačajniji primjeri rane bizantijske umjetnosti u današnjoj [[Turska|Turskoj]] mogu se naći na područjima zapadne [[Anadolija|Anadolije]] i [[Kapadokija|Kapadokije]] u srednjoj [[Anadolija|Anadoliji]].&lt;ref name=&quot;AOBE&quot;/&gt; 
U gradu [[Efes]]u koji je bio jedan od najvećih i najznačajnijih antičkih i bizantijskih gradova, mogu se naći mnogobrojni primjeri arhitekture, fresko slikarstva kao i lijepo urađenih mozaika iz vremena rane bizantijske umjetnosti. 
Tu je i stari grad [[Hierapolis]] sa svojim rimskim javnim kupatilima sa podzemnom vrelom vodom. Ova kupatila su u 6. vijeku n. e. prepravljena u ranu hrišćansku baziliku, a sam grad je bio važnim središtem hrišćanstva za područje jugozapadne Anadolije. [[Manastir Sumela]], koji se nalazi južno od grada [[Trabzon]]a je još jedan važan primjer rane bizantijske umjetnosti i arhitekture na području današnje Turske. Nije poznato kada je manastir osnovan, ali tursko Ministarstvo kulture i turizma postavlja datum njegovog osnivanja približno 386. godine nove ere, za vrijeme vladavine cara [[Teodozije I Veliki|Teodozija I]] (375 - 395).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.kultur.gov.tr/EN/BelgeGoster.aspx?17A16AE30572D313E603BF9486D4371D91FBF5F1F3911EBA|title=Religious Monuments: Sumela Monastery|work=kultur.tr.gov|access-date=14. 3. 2021|archive-date=29. 9. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070929121659/http://www.kultur.gov.tr/EN/BelgeGoster.aspx?17A16AE30572D313E603BF9486D4371D91FBF5F1F3911EBA|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Prema historičaru Williamu Milleru, dva atinska monaha po imenu Barnaba i Sofronije osnovala su samostan. Postao je poznat po ikoni Bogorodice poznatoj kao Panagia Gorgoepekoos, za koju je rekao da ju je naslikao apostol Luka.&lt;ref&gt;The Heritage of Eastern Turkey: From Earliest Settlements to Islam. {{ISBN|9781876832056}}, 2006. godine&lt;/ref&gt; 
Bizantijska umjetnost sa svojim grčkim i rimskim elementima imala je stilski utjecaj na drevne anadolijske kulture i istočne umjetnosti. Potpuno bizantijsko objedinjavanje ovih kultura ostvareno je u vjerskom okviru Bizantijskog Carstva.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://archaeology-travel.com/artistic-splendours-of-byzantine-turkey/|title=''Artistic Splendours of Byzantine Turkey''|work=archeology-travel.com|access-date=19. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;

==== Grčka ====
[[Datoteka:Thessaloniki, Rotunde des Galerius, Georgsrotunde (Ροτόντα, Άγιος Γεώργιος) (306 A.D.) (47061870574).jpg|thumb|422x422px|Mozaici iz 4. vijeka koji se nalaze u Luku i grobnici Galerija (Rotunda) u Solunu, neki su od najranijih preostalih primjera ranohrišćanske bizantijske umjetnosti izrade mozaika.]]
[[Luk i grobnica Galerija]] (Rotunda) je jedan od najpoznatijih primjera rane bizantijske umjetnosti u Grčkoj, a nalazi se na sjeveru te zemlje u gradu [[Solun]]u (Thessaloniki). Bila je prvobitno izgrađena kao grobnica za rimskog cara [[Galerije|Galerija]] 305 - 311 n. e, a kasnije 326. n. e. po naredbi Konstantina Velikog prepravljena je u crkvu. Ikona iz ove crkve nalazi se danas u [[Britanski muzej|Britanskom muzeju]]. Monumentalni mozaik u ovoj crkvi je poprilično oštećen usljed zemljotresa. 
Kod oba umjetnička djela uočljiva je obilata upotreba [[Zlato|zlatnih]] listova kao podloga.
Kod mozaika, zlatna podloga nalazi se u sendviču između staklene [[Tessera|tessere]], koja se upotrebljava među obojenim staklenim kockicama, i kamenih kockica, koje čine površinu preko zida. Kod ikone, zlato se prostire preko obojenog [[gips]]anog sloja koji je nanesen preko drvenog panela.&lt;ref name=&quot;BA&quot;/&gt;
U julu 2019. godine, Georgios Skiadaresis koji je bio glavni istraživač starina na području Soluna izjavio je: {{Citat|&quot;Po mom mišljenju mozaici u Solunu su izvanredni. To je kao da umjetnici iz Soluna slikaju koristeći četkice za boje. Kada se koriste sitni kamenčići prilikom izrade mozaika, izuzetno je teško postići takve detalje i takvu gradaciju veličine i nijanse tessera. Osim toga, gledamo prikaz svetišta nebeske crkve, jer bizantijska umjetnost pojedince prikazuje kao nebeska transcendentalna bića. Lice u mozaiku bizantijskog zida ima klasične osobine osobe, ali je prikazano nestvarno.&quot;}} On smatra da u odnosu na mozaike urađene u italijanskom gradu [[Ravenna|Ravenni]], mozaici u Solunu imaju realnije prikaze detalja likova, gradaciju tessera kako bi oni postali manji kada se prikazuju detalji lica i transcendentalni sadržaj prikaza.
&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.archaeology.wiki/blog/2019/07/25/mosaics-of-thessaloniki-and-ravenna-converse-at-the-rotunda/|title=Mosaics of Thessaloniki and Ravenna ‟converse” at the Rotunda|work=archeology.wiki|access-date=15. 3. 2021}}&lt;/ref&gt; 
Mozaici rotunde označavaju sve veću nadmoć crkve i njenih institucija u svakodnevnom životu i umjetnosti u Bizantijskom Carstvu od 5. vijeka pa nadalje. Kalendarski mozaici obilježavaju crkvenu godinu i organizovanje dnevnog života [[Bogoslužje|liturgijama]] i proslavama [[Ekleziologija|eklezijastičke hijerarhije]].
U tehničkom i umjetničkom smislu ovi mozaici su djela najvišeg kvaliteta koja se mogu ravnopravno porediti s umjetničkim djelima iz bilo kojeg razdoblja ili regije.&lt;ref name=&quot;BA&quot;/&gt; 
[[Datoteka:Church of the Acheiropoietos (Thessaloniki) by Joy of Museums 4.jpg|thumb|250px|lijevo|Crkva Acheiropoietos iz druge polovine 5. vijeka, nalazi se danas u središtu Soluna.]]
[[Datoteka:Thessaloniki-hosios-david-church-mosaik.jpg|thumb|300px|desno|Mozaički prikaz bogojavljenja u Crkvi svetog Davida, Solun]]
Osim rotunde u Solunu, iz tog ranog perioda značajna je i [[Crkva svetog Davida]] (grč. Hosios David, Όσιος Δαβίδ), koja je na listi [[Svjetska baština|svjetske baštine]] [[UNESCO]]-a.
Mozaik u ovoj crkvi nalazi se u [[Apsida|apsidi]], a smatra se da potječe iz sredine 5. vijeka n. e. Određivanje datuma ovog mozaika zasniva se na stilu izrade koji je bio preovlađujući u to vrijeme. 
Mozaik sadrži simboliku koja označava [[Evangelizacija|evangeliste]], a [[bogojavljanje]] je detaljno prikazan u [[Naturalizam|naturalističkom]] stilu, sa Hristom koji drži religiozni tekst na grčkom jeziku. Mozaički prikaz je složen, s detaljnim obrubom i puno elemenata unutar scene, a u središtu pažnje na slici je Isus Hrist, što pokazuje njegov pogled, te položaj u središtu mozaika i oreoli koji okružuju njegovu glavu i tijelo.&lt;ref&gt;Tsigaridas, Efthymios (1988). Latomou Monastery (The Church of Hosios David). Thessaloniki: Institute for Balkan Studies. str. 37&lt;/ref&gt;

[[Crkva Acheiropoietos (Solun)|Crkva Acheiropoietos]] (grč. Panagija Aheiropoietos, Παναγία] Ἀχειροποίητος) koja je bila izgrađena oko 470. n. e. također je nekad imala mozaički ukras, od kojeg su ostali samo ostaci.&lt;ref name=&quot;BAAI&quot;/&gt; 
  
==== Italija ====
[[Datoteka:Apsis mosaic, Santa Pudenziana, Rome photo Sixtus enhanced TTaylor.jpg|thumb|lijevo|375px|Zidni mozaik na apsidi Bazilike Santa Pudenziana, na kojem su prikazani Isus Hrist sa apostolima.]]
Primjeri rane bizantijske umjetnosti koji se mogu naći u Rimu, pripadaju različitim periodima iz historije ovog grada.
Razvoj novog stila u umjetnosti je vidljiv na ranim hrišćanskim mozaicima koji su djelimično bili pod utjecajem istoka, a na kojima je uočljivo njihovo oslobađanje od klasičnog stila. Dobri primjeri koji dokazuju ovu tvrdnju su mozaici iz 4. vijeka, koji se mogu vidjeti na [[Rotunda (arhitektura)|rotundi]] [[Crkva Santa Constanza|Crkve Santa Constanza]], zatim mozaik na apsidi [[Bazilika Santa Pudenziana|Bazilike Santa Pudenziana]] napravljen na prijelazu iz 4. u 5. vijek i mozaici u [[Bazilika svete Marije velike|Bazilici svete Marije velike]] iz sredine 5. vijeka. 
Santa Constanza koja je u 4. vijeku bila izgrađena kao grobnica ([[mauzolej]]) za Helenu i Konstantinu, kćeri cara Konstantina Velikog, sadrži jedne od najstarijih poznatih [[strop]]nih mozaika.
Osim čisto ukrasnih motiva tu se nalaze i: [[Medaljon (arhitektura)|medaljoni]], prikazi ptica, malih nagih dječaka ([[putto]]), [[krčag]]a za [[vino]], scene prilikom pravljenja vina, kao i dva portreta koji bi mogli biti Konstantina i njen muž Hannibalianus.
Prema vodećem stručnjaku za bizantijsku umjetnost i historiju iz prve polovine 20. vijeka [[Charles Diehl|Charlesu Diehlu]], ovi mozaici se mogu uporediti sa scenama lova prikazanim na mozaicima na arheološkom lokalitetu Kabr-Hiram u južnom [[Liban]]u (iz knjige &quot;Historija Bizantijske umjetnosti, [[Francuski jezik|fra]]. Histoire de l'art byzantin).

Mozaik koji se danas može vidjeti u apsidi Bazilike Santa Pudenziana potječe iz 5. vijeka, a obnovljen je krajem 16. vijeka. 
Na mozaiku je prikazan Hrist kao duhovni učitelj, kako sjedi držeći u ruci knjigu sa natpisom &quot;Dominus Conservator Ecclesiae Pudentianae&quot; (bos. Gospod je čuvar crkve Pudenziana). U pozadini se nalazi simbolički prikaz Jerusalema, a iznad Hrista okruženog hrišćanskim simbolima četiri evangelista stoji veliki draguljima optočen krst na brdu ([[Golgota]]), kao znak njegovog trijumfa.    
[[Datoteka:9675 - Milano - S. Ambrogio - San Vittore in Ciel d'oro - Foto Giovanni Dall'Orto 25-Apr-2007.jpg|thumb|desno|250px|Kupola svetišta San Vittore in Ciel d'Oro, a danas kapela u Bazilici svetog Ambrozija. Mozaik potječe iz druge polovine 5. vijeka.]]
Grad [[Milano]] odigrao je veliku ulogu tokom kasnog perioda rimske historije, posebno u pitanjima koja se odnose na hrišćansku crkvu, a samim tim i pri osnivanju Bizantijskog Carstva.
U ovom gradu se nalaze dva rijetka primjera sačuvanih ranohrišćanskih mozaika s kraja 4. i početka 5. vijeka. Jedan od ovih primjera ranih mozaika nalazi se u [[Bazilika svetog Lorenca (Milano)|Bazilici svetog Lorenca]]. Na dvjema polukružnim kupolama koje se nalaze odmah nasuprot ulaznih vrata ove bazilike mogu se vidjeti dva mozaika iz tog vremena. Na desnoj strani je mozaik sa likom mladolikog i bez brade Isusa Pantokratora s apostolima, a na lijevoj strani se nalazi drugi mozaik na kojem je prikazan Isus kao dobri pastir sa svojom [[Ovca|ovcom]]. U [[Bazilika svetog Ambrozija|Bazilici svetog Ambrozija]] nalaze se mozaici iz 5. vijeka. U okviru vijenca kupole u ovoj bazilici nalazi se mozaik ranog hrišćanskog mučenika [[Viktor Maur|Viktora Maura]], a na zidovima se nalaze mozaici na kojima su prikazani [[Sveti Ambrozije Milanski]] između [[Sveti Gervasije i Protasije|svetih Gervasija i Protasija]] i između [[Sveti Matern Milanski|svetog Materna Milanskog]] i svetih [[Nabor i Feliks|Nabora i Feliksa]].&lt;ref&gt;''Byzantine Aspects of Italy'', Daniel Crena De Iongh, W. W. Norton @ Co. Inc. New York City, prvo izdanje iz 1967. godine, Library of Congress, Catalog Card No. 67-19211, str. 1-183&lt;/ref&gt;

== Mozaici ==
Zajedno sa izgradnjom hrišćanskih hramova u 4. stoljeću, odvijao se i razvoj izrade mozaika na zidovima i svodovima. Do tada su se mozaici koristili samo na podovima, posebno u kupatilima i palatama, ali nikada u hramovima. Mozaik na zidu i svodu trebao je simbolizirati transcendenciju i duhovnost, a inovativna zlatna boja i raznobojno staklo očekivani sjaj neba duhovnog svijeta.

=== Ikonografija ===
[[Datoteka:1398 - Milano - S. Lorenzo - Cappella S. Aquilino - Traditio Legis - Dall'Orto - 18-May-2007.jpg|thumb|400px|lijévo|Mozaički prikaz Isusa Hrista kao učitelja, Bazilika svetog Lorenca u Milanu, 4. vijek]]
Razvoj hrišćanske simbolike započeo je u ranom hrišćanstvu, koje je većinom slijedilo rimske i paganske obrasce. Najstariji simbolični prikazi iz 2. vijeka su prikazi Isusa Hrista u obliku akrostiha. Na zidovima [[transept]]a prikazivani su prizori iz Starog i Novog zavjeta, a ponekad i crkvene historije. Na slavoluku presjeka, [[Apsida|apsidi]] i na svodu mozaika prikazivani su Hristovo božanstvo, nebesko kraljevstvo koje nagovještava Drugi dolazak. Apsida je imala dvije funkcije: skrivala je biskupsko prijestolje, ali bila je i mjesto božanskog otkrivenja. Ova dva aspekta nalazimo u Bazilici Santa Pudenziana. Svod apsida nikada nije podijeljen i predstavlja veliku mozaičku kompoziciju. Od početka rane hrišćanske umjetnosti postoje dvije vrste prikaza Isusa Hrista (Hristos okružen apostolima i / ili druga varijanta filozofa okružen učenicima). Druga vrsta prikazuje (stojeći Hristos, koji gestikulira pobjedničkom caru, tj. podiže desnu ruku, (Sol invuctus). Ova vrst prikazivanja Isusa je preuzeta iz rimske ikonografije (nepobjedivi [[Apolon]]). Nove teme pojavljuju se od 4. vijeka, kao što je tema u kojoj osnivač crkve donosi maketu crkve Hristu (bazilika sveti Vitale, bazilika svetog Eufrazija) U svim tim prikazima Hristos je predstavljen kao nebeski kralj okružen apostolima, mučenicima, svecima i anđelima. Situacija u [[Palestina (pokrajina)|Palestini]] bila je drugačija: tu je razvijena umjetnost izrade malih predmeta (slike na srebrnim bocama), ikonografija na apsidama trebala je očima vjernika dati prizore iz [[Stari zavjet|Starog]] i [[Novi zavjet|Novog zavjeta]], a tamo gdje je hrišćanska umjetnost prodirala prikazivani su hrišćanski simboli - Hristovi inicijali.&lt;ref&gt;Pavl incova, Helena. ''Rječnik judaizma, hrišćanstva i islama'', prvo izdanje Prag: Mladá fronta, 1994. ISBN 80-204-0440-6. str. 298&lt;/ref&gt;

=== Stilovi ===
[[Datoteka:Consegna della legge (dettaglio cristo imberbe), santa costanza roma IV secolo.jpg|thumb|250px|desno|Mozaik na kojem je prikazan mladi Isus Hrist, crkva Santa Costanza u Rímu, 4. vijek]]
Rad pojedinih umjetničkih radionica u 4. i 5. vijeka bio je vrlo raznolik. Teško je govoriti o ujednačenom stilu, naprimjer, Crkva svete Marije Velike iz doba [[Papa Siksto III|pape Siksta III]] sadrži ciklus ilustracija iz Starog zavjeta. Iznenađuje razlika u stilu između slika na zidovima i na apsidi. Da bi prikazali more, umjetnici su uzeli drevne prikaze i istovremeno njihov iluzorni stil. Mozaici na apsidi su tipični za veliki prikaz figura, frontalnost i izbjegavaju preklapanje. U 5. - 6. vijeku također se može uočiti razlika između klasične ranohrišćanske i bizantijske umjetnosti.

Skulpture, slike, mozaički ukrasi i povezani kamenčići (opus secti) na svodovima, zidovima i podovima svjedoče o upotrebi različitih tehnika. Nalazimo stilove izrade mozaika iz Milana, Rima, sjeverne Italije, Male Azije i Konstantinopolja. Godine 500. mozaici iz [[Bazilika San Apollinare Nuovo|bazilike San Apollinare Nuovo]] dosegli su tzv. [[klasicizam]]. Figurativni izgled žene s bijelim krilima bio je simbol [[Euharistija|euharistije]] i prikaz dobrog pastira.&lt;ref&gt;Grabar, A. Le Premier Art chrétién. 1. izdanje, Paríz: L´ Univers des Formes, 1966. str. 200 – 395.&lt;/ref&gt;

== Skulptura ==
[[Datoteka:Sarcofago detto di stilicone, IV secolo, 04.jpg|thumb|250px|lijevo|Sarkofag [[Ambrozije Milanski|Ambrozija Milanskog]]]]
Bizantijske skulpture u ranim danima su nastale kao produžeci helenističke umjetnosti, a pri tom su nastali portreti velike estetske drame.
Desile su se promjene vrlo slične onima u arhitekturi, pri čemu su oblici još uvijek u osnovi bili reprezentativni, ali tretirani su apstraktno. Sve to nam daje naznaku kako simbolički karakter umjetnosti iz vremena ranog Bizantijskog Carstva postaje postupno važniji, te se preko svog izraza i estetike, prilagođava na novu teologiju i crkvenu moć. Najbolji posao urađen je u samoj Aleksandriji, a predstavljaju ga brojne kamene skulpture pronađene na licu mjesta i nekoliko rezbarija od slonovače, koje su povezane s gradom kao dokazima kvaliteta stila.&lt;ref name=&quot;AOBE&quot;/&gt; Trodimenzionalni reprezentativni oblici skulpture koje su bizantijski skulptori naslijedili iz helenističkog razdoblja u ranim danima dugog bizantijskog razdoblja postupno su se smanjivali, sve dok ih nisu tek maglovito koristili u narednim fazama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= http://arthistorysummerize.info/byzantine-sculpture/#doc3|title=Byzantine sculpture in the early days|work=arthistorysummerize.info|access-date= 7. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;

=== Skulptura sarkofaga ===
Hrišćanski sarkofazi iz 3. vijeka držali su se rimske tradicije. Uglavnom su bili nadahnuti slikarskim ukrasom [[Katakomba|katakombi]]. Korišteni su motivi Dobrog pastira, oranta (molitelj) i motivi iz Starog zavjeta. Krajem 3. vijeka pojavile su se scene Lazarovog uskrsnuća i čuda iz Starog i Novog zavjeta. U radovima je tako formiran sveobuhvatan teološki program. Kasnije su sarkofazi bili ukrašeni samo scenama iz Starog zavjeta. Klasična vrsta sarkofaga do sredine 4. stoljeća naziva se &quot;s frizom&quot;, jer su prizori krasili njegovu prednju stranu.

Ikonografija iz Konstantinovog perioda bila je usredsređena na Hrista i njegova čuda. Na kraju ovog perioda, Pasije su bile prikazane po prvi put. Glavni naglasak nije bio na Hristovoj patnji na križu, već na samom križu, okrunjenom lovorovim vijencem koji simbolizira pobjedu. Otprilike godine 350. sarkofazi poprimaju novi oblik. Prednji dio sarkofaga podijeljen je na nekoliko dijelova stubovima. Ova vrsta se često   
koristila u 5. i 6. vijeku. Hrišćanski sarkofazi bili su ukrašeni slikama i pozlatom. Radovi su bili izuzetnog umjetničkog kvaliteta (npr. Sarkofag prefekta Junia Bassa). Ikonografija je nadahnuta idejom Patnje, Hrista koji sjedi na prijestolju iznad nebeskog svoda. U 4. vijeku nailazimo na teme trijumfa, slavljenje Hrista od strane apostola, dodjele kruna za pobjedu (koje su osvojili mučenici), prenos nebeskog zakona [[Sveti Petar|svetog Petra]].

Razvijena je i nova vrsta sarkofaga, koja se prema ukrasu naziva &quot;s vratima zidova&quot; - u koje spadaju npr. sarkofag sv. Ambrozija iz Milana. Masivni zidovi i kapije simbolizirali su &quot;nebeski Jerusalem&quot;. U 3. - 5. vijeku postojale su velike radionice, posebno u Rimu, specijalizirane za rad s [[mramor]]om. Svi sarkofazi pronađeni u Italiji, Francuskoj, Španiji i sjevernoj Africi dolaze iz Rima. U 5. vijeku središt radionice  preselilo iz Rima u [[Ravenna|Ravennu]], gdje su spojene zapadna tradicija i orijentalna umjetnost Konstantinopolja. [[Alegorija|Alegorični]] i simbolični motivi pojavljuju se na kraćim stranama i na poleđini ovdje proizvedenih sarkofaga. Kasnije se ukras preselio samo s prednje strane. Na posljednjim vrstama grobnica više se nisu pojavljivali ljudski likovi, već krstovi, jaganjci, golubovi i pauni. Zamišljeni izvor života izvirao je sa svake strane sarkofaga - grančice vinove loze koje podsjećaju na euharistiju i inicijale Hrista. U kasnom antičkom periodu radionice su postojale i u jugozapadnoj [[Galileja|Galileji]], gdje su u 5. i 6. vijeku izrađivani sarkofazi ukrašeni alegorijskim motivima.&lt;ref&gt;Chatelet, Albert; Groslier, Bernard Philip; Pitrova, Lucie. ''Historija svjetske umjetnosti'', 1999. ISBN 2-03-509306-6. str. 193.&lt;/ref&gt;

=== Kipovi ===
[[Datoteka:Good sheperd pushkin.jpg|thumb|250px|lijevo|Kip dobrog pastira, Vatikan]]
U rijetke primjere kiparskih djela spadaju kipovi sjedećeg Hrista (s obilježjima mladog filozofa koji predaje) u [[Beč]]u i kip Dobrog pastira u [[Vatikan]]u iz prve polovine 4. vijeka. Kipovi Dobrog pastira bili su popularni i kao pogrebni spomenici i kao ukrasni likovi u vrtovima i česmama i nisu uvijek imali vjerski karakter.

=== Drvene skulpture ===
Drvene skulpture sačuvane su uglavnom u obliku vrata hrama, a dobar primjer su par izrezbarenih vrata od kedrovog drveta koja se nalaze u [[Crkva svete Sabine|Crkvi svete Sabine]] u Rimu. Napravljena su 430. godine i izvana predstavljaju cjelokupni teološki program, tj. sadrži scene iz Starog i Novog zavjeta. Iznutra se kao ukras nalazi biljni motiv. U Milanu su sačuvani fragmenti drvene kapije, a ukras liči na kapiju Crkve svete Sabine. U Crkvi svete Barbare u [[Kairo|Kairu]] sačuvana su vrata iz 5. vijeka, na kojima je prikazan Hrist na prijestolju, a na njima je vidljiv utjecaj sarkofaga.

=== Monumentalna skulptura ===
Skulpturalni ukras spomenika sadrži reljefe s biljnim ili [[Geometrija|geometrijskim]] motivima, koji su bili ukrašeni uglavnom glavama, nadvojima i [[Timpan (arhitektura)|timpan]]ima, ili uklesanim ukrasnim trakama koje su okruživale arhitektonsko jezgro, prozore i [[Portal (arhitektura)|portal]]e. Veliki izbor motiva i elemenata uglavnom se mogu naći u [[Sirija|sirijskim]] crkvama.

Monumentalna skulptura sadržavala je širok spektar statua, među kojima su i poprsja Hrista, apostola, anđela i kerubina. [[Kapitel]]i i impozitivi bili su podjednako ukrašeni, ali skulpturalni ukras je bio posebno usredsređen na sakralni namještaj, oltar, ogradu hora, propovjedaonicu (ambon, bema) i nadstrešnice. Namještaj je uglavnom izrađen od mramora i krečnjaka, a biskupske stolice često su izrađivane od skupih materijala kao što su slonovača.

Ornamentika sadrži uglavnom alegorijske i simboličke motive. Najčešći su Hristovi inicijali i grančice vinove loze. Slike ljudskih likova su rijetke, a korišteni su i drevni motivi. Skulpturalni stil se razvio, reljef je postao ravniji i sadržavao je samo dvije ravni (podnožje i plohu). Od 5. vijeka poboljšana je tehnika ažurnog ukrasa, primijenjena je igra svjetla i sjene. U svim provincijama Rimskog Carstva može se uočiti razvoj skulpture, koja je bila znatno udaljena od antičke skulpture.&lt;ref&gt;Grabar, A. L, ''Kasna antika i srednjovjekovna umjetnost''. 3 izdanje, Paríz: ''Univerzum oblika'', 1968.&lt;/ref&gt;

== Primijenjena umjetnost ==
=== Zlatno staklo ===
[[Datoteka:Gold glass Christian plate, 4th century.jpg|thumb|250px|Zlatno staklo iz katakombe, sveti Petar i Bogorodica u orijentalnoj pozi i [[sveti Pavle]], 4. vijek]]
Zlatno staklo ili bila je vrlo zahtjevna tehnika za učvršćivanje sloja [[Zlato|zlata]] između dva sloja [[Staklo|stakla]]. 
Ova tehnika razvila se u [[Helenističko-rimsko razdoblje|helenističkom]] periodu, a zaživjela je u 3. vijeku. Postoji oko 500 komada poznatog zlatnog stakla. To su uglavnom krugovi - odsječena dna šoljica ili pehara. Koristili su se za obilježavanje i ukrašavanje grobnica u katakombama Rima ubacivanjem primjeraka u [[malter]]. Velika većina potječe od 4. do 5. vijeka. Većina su hrišćanski primjerci, ali sačuvani su i paganski i nekoliko jevrejskih primjeraka. Predmeti od zlatnog stakla davani su kao pokloni prilikom vjenčana ili druge svečane prilike. Njihova ikonografija je vrlo jednostavna i sa umjetničkog gledišta relativno su neobrađeni. Motivi zlatnog stakla slični su katakombnim slikama, uglavnom su prikazivane slike svetaca, ali se prikazuje i pokojnik. Ista tehnika korištena je za zlatne mozaike (tessera) od sredine 1. do 5. vijeka. U narednom periodu tehnika zlatnog stakla postala je standardna podloga za religijske mozaike.&lt;ref name=&quot;BJ&quot;&gt;Beckwith, John (1979). ''Early Christian and Byzantine Art'', (drugo izdanje). Penguin History of Art, ISBN 0140560335.&lt;/ref&gt;

=== Keramika ===
[[Datoteka:Roemerhalle Kreuznach Sigillata.jpg|thumb|250px|lijevo|Terra sigillata]]
[[Datoteka:6th century BCE pyxis from Corinth, painted by the Honolulu Painter, Honolulu Academy of Arts.JPG|thumb|250px|desno|Piksida iz [[Korint]]a]]
Rana hrišćanska umjetnost je i u tom pogledu slijedila rimsku umjetnost. Na polju [[Keramika|keramike]] vrste posuda nisu se bitno promijenile, već njihova upotreba. To su uglavnom mali predmeti, posebno staklene posude s izrezanim ili rezbarenim ukrasima, posude od [[Piksida|pikside]] i [[Sjeverna Afrika|sjevernoafrička]] [[terra sigillata]].&lt;ref&gt;Syndicius, Eduard. ''Rana hrišćanska umjetnost. Aschaffenburg : Paul Pattloch Verlag, 1960. str. 16.&lt;/ref&gt;

Terra sigillata (lat. Terra = zemlja, glina; sigilló = pečat) je vrlo kvalitetna crveno-smeđa keramika rimskog porijekla. Ima mat ili sjajnu površinu i napravljena je od fine crvene, narandžaste ili smeđe [[Glina|gline]]. Keramika je glatka i ukrašena plastičnim uzorcima niskog reljefa. Peče se na temperaturi od oko 1000&amp;nbsp;°C. Prije pucanja površina je prekrivena tankim slojem glazure koja sadrži koloidni rastvor željezne gline. Ova glazura ima mat sjaj na keramičkoj površini. Reljef na keramici nastao je u davna vremena utiskivanjem pečata od izgorene gline u mehku krhotinu. Po postupku utiskivanja uzoraka u pečatni [[vosak]], ova keramika je i dobila svoje ime.

Piksida ([[Starogrčki jezik|starogrčki]] Πυξίς - piksis) je keramička posuda različitih oblika, veličina i starosti. Uglavnom se koristila kao kutija za nakit, kozmetiku (masti, šminka) i [[Vuna|vunu]]. Napravljena je i od stakla, metala ili slonovače. U ranom hrišćanskom periodu, pikside (često izrađene od bogato ukrašene slonovače) služile su kao svete ceremonijalne posude za čuvanje tamjana, relikvija i drugih predmeta.&lt;ref&gt;Novotny, Bohuslav. Enciklopedija arheologije. 1. izdanje, Bratislava: Obzor, 1986. str. 736.&lt;/ref&gt;
 
=== Predmeti od slonovače ===
[[Datoteka:6061 - Brescia - S. Giulia - Dittico di Boezio - Foto Giovanni Dall'Orto, 25 Giu 2011 (cropped).jpg|thumb|180px|lijevo|Boecijev konzulski diptih iz 487. godine.]]
Jedna od zanimljivosti u bizantijskoj umjetnosti kojom se potvrđuje njena raznovrsnost, nalazi se u malom obimu u obliku rezbarenja luksuznih predmeta od slonovače. Privlačnost slonovače i njezino poštovanje kao luksuznog materijala tokom bizantijske ere, ogleda se u činjenici da je  bila jedna od najcjenjenijih rijetkih materijala kojeg su bogataši jednostavno morali imati i koji su samo oni mogli sebi priuštiti. 
Uglavnom su bili izrađivani manji i precizno obrađeni ili bogato ukrašeni predmeti dizajnirani da predstavljaju status kupaca takvih luksuznih predmeta u društvu. 
Konstantinopolj je bio epicentar gdje je ova luksuzna roba prvi put stizala preko [[Afrika|Afrike]] (i u manjoj mjeri [[Bliski istok|Bliskog istoka]] i [[Azija|Azije]]). Tu su iskusni lokalni umjetnici, mnogi od njih vjerovatno majstori, šegrti ili redovnici, urezivali zamršene predmete od slonovače prije nego što su završili u domovima bogatih, bogomoljama, ili čak u carskoj palati. Druge značajne radionice za izradu predmeta od slonovače na području Bizantijskog Carstva bile su smještene u Aleksandriji u Egiptu i [[Antiohija|Antiohiji]] u Siriji.

Reljefi od slonovače često su bili pričvršćeni za pikside ili ormariće, tzv. konzularni [[diptih]], koje su konzuli naručivali da se naprave za njihove poznanike ili careve kad su stupali na dužnost. Hrišćansko-paganski dualizam može se proučavati na diptisima. Većina ih se lahko može odrediti hronološki. Poznatim primjerima diptiha pripadaju Anastasijin diptih ili Magna diptih.

Nadalje, slonovača se javljala u malom obimu u obliku ploča (sa temama iz Starog i Novog zavjeta) ili za vrijeme bogosluženja, gdje su se predmeti iz slonovače koristili kao spremnici za rijetka ulja.
&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://rear-view-mirror.com/2019/08/19/magnificent-byzantine-ivories-part-1/|title= Magnificent Byzantine Ivories   |wоrk=rear-view-mirror.com|access-date=11. 11. 2020}}&lt;/ref&gt; 
=== Nakit ===
[[Datoteka:Byzantine - Marriage Ring - Walters 571715 - Top.jpg|thumb|300px|desno|Prsten iz ranog hrišćanskog perioda]]
Rani hrišćanski, a kasnije i bizantijski nakit temeljio se na nekoliko različitih kulturnih prethodnika. Kombinirani su rimski, grčki i orijentalni stilovi izrade nakita. To se posebno očitovalo u razlikovanju umjetničkih područja stvaranja. Najpoznatije radionice bile su smještene u velikim gradovima carstva poput Rima, Antiohije, Aleksandrije, [[Efes]]a ili novoformiranog Konstantinopolja. Stilovi su bili posebno dizajnirani da služe potrebama propagande, istovremeno izražavajući status i status vlasnika, zbog čega ih nisu svi mogli priuštiti. Neke vrste nakita bili su carski poklon njihovim vlasnicima povodom raznih događaja.
Klasične drevne teme (bogovi i junaci, simboli, biljni motivi i geometrijski obrasci) preživjele su i savjesno su bile ponavljane u ranom hrišćanskom periodu. U nakitu se ovaj klasični trend očituje posebno u dekoraciji, gdje je prikazivanje ljudskih figura bilo isključeno, ali je sačuvana upotrebe cvjetnih i geometrijskih motiva koji nalikuju helenističkim motivima. Oblik i ukras nekih narukvica koje su sačuvane  služe kao primjeri ove hrišćansko-orijentalne tendencije. Sa nekoliko karakterističnih elemenata kao što su Heraklov čvor, uvijene zmijolike narukvice i narukvice sa glavama životinja. Nakit je tehnikom umetanja ukrašavan dragim kamenjem. 
U 3. i 4. vijeku počela se koristiti tehnika  izrade nakita poznata pod imenom niella.

Korišteni su i razni privjesci - među njima naprimjer, enkolpie (ovdje su posebno značajne crkvene enkolpie pectorale) kao i razne kopče, okovi za pojase, naušnice i prstenje. Također su izrađivane nove vrste zlatnih narukvica za ruke. Najjeftiniji i najčešće korišten materijal bila je pozlaćena [[bronza]], a česti su i predmeti od zlata i drugih metala. Umjetnici su također pokušali iskoristiti takve nove tehnike pri izradi pokretnih dijelova nakita.&lt;ref&gt;''Bizantijski nakit''. Vavrinek, Vladimír; Balcarek, Petr. Enciklopedija Bizantije. 1. izdanje, Prag: ISBN 978-80-7277-485-2, 978-80-86420-43-1. str. 405&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Bizantijska umjetnost}}

[[Kategorija:Umjetnost]]
[[Kategorija:Historija umjetnosti]]
[[Kategorija:Bizantijska umjetnost]]
[[Kategorija:Grčka kultura]]
[[Kategorija:Kršćanska umjetnost]]
[[Kategorija:Umjetnost Rimskog carstva]]
[[Kategorija:4. vijek u Bizantijskom Carstvu]]
[[Kategorija:5. vijek u Bizantijskom Carstvu]]
[[Kategorija:6. vijek u Bizantijskom Carstvu]]</text>
      <sha1>a16dj9zgur18puby3x105x5de7euisg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rivalstvo Arsenal–Chelsea</title>
    <ns>0</ns>
    <id>427750</id>
    <revision>
      <id>3426056</id>
      <parentid>2898879</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:47:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7423" xml:space="preserve">{{Infokutija sportski rivali|grad ili regija=[[London]]|najbolji strijelac=[[Didier Drogba]] (13)|najvećapobjeda='''Chelsea''' 6–0 Arsenal &lt;/br&gt; &lt;small&gt;(22. mart 2014)&lt;/small&gt;|najviše pobjeda=[[Arsenal FC|Arsenal]] (74)|naslov=Rivalstvo Arsenal-Chelsea|nogometaš sa naviše nastupa=|ostala imena=|posljednjautakmica=Arsenal 2–1 Chelsea&lt;/br&gt; [[Finale FA kupa 2017.|FA kup]] &lt;/br&gt; &lt;small&gt;(27. maj 2017)&lt;/small&gt;|slika=[[Datoteka:Arsenal vs Chelsea.jpg|250px]]|sljedećisusret=august 2017&lt;br /&gt;([[FA Community Shield 2017.|Community Shield]])|uključene ekipe=[[Arsenal FC|Arsenal]], &lt;/br&gt; [[Chelsea FC|Chelsea]]|ukupno=190}}

'''Rivalstvo između''' [[Arsenal FC|Arsenala]] i [[Chelsea FC|Chelsea-ja]] je nogometni gradski derbi u [[London|Londonu]] između ova dva kluba. Arsenal svoje domaće utakmice igra na [[Stadion Emirates|Emiratesu]], dok Chelsea svoje domaće utakmice igra na [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridgeu]].

== Najbolji strijelci (Premier Liga) ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
!#
!Nogometaš
!Klub
!Golovi
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1
|{{ZD|FRA}} [[Thierry Henry]]
|Arsenal
| rowspan=&quot;2&quot; |8
|-
|{{ZD|OBS}} [[Didier Drogba]]
|Chelsea
|-
|3
|{{ZD|ENG}} [[Ian Wright]]
|Arsenal
|7
|-
|4
|{{ZD|HOL}} [[Robin van Persie]]
|Arsenal
|5
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |5
|{{ZD|HOL}} [[Dennis Bergkamp]]
|Arsenal
| rowspan=&quot;2&quot; |4
|-
|{{ZD|ENG}} [[Theo Walcott|'''Theo Walcott''']]
|Arsenal
|-
| rowspan=&quot;7&quot; |7
|{{ZD|ENG}} [[Dennis Wise]]
|Chelsea
| rowspan=&quot;7&quot; |3
|-
|{{ZD|NIG}} [[Nwankwo Kanu]]
|Arsenal
|-
|{{ZD|ITA}} [[Gianfranco Zola]]
|Chelsea
|-
|{{ZD|ENG}} [[John Terry|'''John Terry''']]
|Chelsea
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Juan Mata]]
|Chelsea
|-
|{{ZD|ENG}} [[Frank Lampard]]
|Chelsea
|-
|{{ZD|BEL}} [[Eden Hazard|'''Eden Hazard''']]
|Chelsea
|}
'''Bold''' = Nogometaš trenutno igra u Arsenalu ili Chelsea-ju

== Uspjesi ==
&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.arsenal.com/first-team/honours|title=Honours {{!}} First Team {{!}} Teams {{!}} Arsenal.com|last=Group|first=Arsenal Media|website=www.arsenal.com|language=en|accessdate=27. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.chelseafc.com/the-club/history/style/trophy-cabinet.html|title=Trophy Cabinet|website=www.chelseafc.com|language=en|accessdate=27. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
!Međunarodna takmičenja
![[Arsenal FC|Arsenal]]
![[Chelsea FC|Chelsea]]
|-
|[[UEFA Liga prvaka]]
|0
|1
|-
|[[Kup velesajamskih gradova]] / [[UEFA Evropska liga|Evropska liga]]
|1
|1
|-
|[[UEFA Kup pobjednika kupova]]
|1
|2
|-
|[[UEFA Superkup]]
|—
|1
|-
!Nacionalna takmičenja
|-
|[[Football League First Division|First Division]] / [[Premijer liga Engleske|Premier League]]
|13
|6
|-
|[[FA kup]]
|13
|7
|-
|[[Engleski Liga-kup|EFL kup]]
|2
|5
|-
|[[FA Community Shield]]
|14
|4
|-
|'''Ukupno'''
|'''44'''
|'''27'''
|}

== Međusobni omjeri ==
&lt;small&gt;Ažurirano 27. 5. 2017.&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.soccerbase.com/teams/head_to_head.sd?team_id=142&amp;team2_id=536|title=Arsenal-Chelsea (head to head)|last=|first=|date=|website=|publisher=|accessdate=}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
!Klub
!OU
!P
!N
!I
!DG
!PG
|-
! colspan=&quot;7&quot; |Liga
|-
|Arsenal
|160
|62
|47
|51
|224
|207
|-
|Chelsea
|160
|51
|47
|62
|207
|224
|-
! colspan=&quot;7&quot; |[[FA kup]]
|-
|Arsenal
|20
|9
|6
|5
|32
|23
|-
|Chelsea
|20
|5
|6
|9
|23
|32
|-
! colspan=&quot;7&quot; |[[Engleski Liga-kup|EFL kup]]
|-
|Arsenal
|6
|2
|0
|4
|6
|14
|-
|Chelsea
|6
|4
|0
|2
|14
|6
|-
! colspan=&quot;7&quot; |[[UEFA Liga prvaka]]
|-
|Arsenal
|2
|0
|1
|1
|2
|3
|-
|Chelsea
|2
|1
|1
|0
|3
|2
|-
! colspan=&quot;7&quot; |[[FA Community Shield]]
|-
|Arsenal
|2
|1
|0
|1
|2
|2
|-
|Chelsea
|2
|1
|0
|1
|2
|2
|-
! colspan=&quot;7&quot; |Ukupno
|-
|'''Arsenal'''
|'''190'''
|'''74'''
|'''54'''
|'''62'''
|'''266'''
|'''249'''
|-
|'''Chelsea'''
|'''190'''
|'''62'''
|'''54'''
|'''74'''
|'''249'''
|'''266'''
|}

== Najveće posjećenosti ==
# Arsenal 2–1 Chelsea: 89.472 (27. maj 2017), [[Stadion Wembley|Wembley]]&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.bbc.com/sport/football/39984089|title=Arsenal 2-1 Chelsea|date=27. 5. 2017|newspaper=BBC Sport|language=en|access-date=28. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Chelsea 2–1 Arsenal: 88.103 (18. april 2009), [[Stadion Wembley|Wembley]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.stamford-bridge.com/opponentsummary.php?id=27&amp;teamname=Arsenal|title=Chelsea v Arsenal {{!}} Head to Head {{!}} Stamford-Bridge.com The History of Chelsea FC|website=www.stamford-bridge.com|accessdate=27. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Arsenal  1–0 Chelsea: 85.437 (2. august 2015), Wembley&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.11v11.com/matches/arsenal-v-chelsea-02-august-2015-317287/|title=Arsenal v Chelsea, 02 August 2015|newspaper=11v11.com|access-date=27. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Chelsea 1–1 Arsenal: 82.905 (10. decembar 1935), [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridge]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.chelseafc.com/chelsea-article/article/1336457/title/attendances|title=ATTENDANCES {{!}} Standard Article {{!}} Official Site {{!}} Chelsea Football Club|date=26. 6. 2014|accessdate=27. 2. 2017|archive-date=26. 6. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140626074307/http://www.chelseafc.com/chelsea-article/article/1336457/title/attendances|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
# Arsenal 2–0 Chelsea: 73.963 (4. maj 2002), [[Millennium Stadion|Millennium]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.stamford-bridge.com/opponentsummary.php?id=27&amp;teamname=Arsenal|title=Chelsea v Arsenal {{!}} Head to Head {{!}} Stamford-Bridge.com The History of Chelsea FC|website=www.stamford-bridge.com|accessdate=27. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Arsenal 1–1 Chelsea: 68.084 (5. april 1952), [[White Hart Lane]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.stamford-bridge.com/opponentsummary.php?id=27&amp;teamname=Arsenal|title=Chelsea v Arsenal {{!}} Head to Head {{!}} Stamford-Bridge.com The History of Chelsea FC|website=www.stamford-bridge.com|accessdate=27. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Chelsea 2–1 Woolwich Arsenal: 65.000 (9. novembar 1907), Stamford Bridge&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.11v11.com/matches/chelsea-v-woolwich-arsenal-09-november-1907-57449/|title=Chelsea v Woolwich Arsenal, 09 November 1907|newspaper=11v11.com|access-date=27. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Arsenal 2–1 Chelsea: 62.642 (20. mart 1973), [[Stadion Highbury|Highbury]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.stamford-bridge.com/opponentsummary.php?id=27&amp;teamname=Arsenal|title=Chelsea v Arsenal {{!}} Head to Head {{!}} Stamford-Bridge.com The History of Chelsea FC|website=www.stamford-bridge.com|accessdate=27. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Arsenal 1–0 Chelsea: 60.139 (16. decembar 2007), [[Stadion Emirates|Emirates]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.stamford-bridge.com/opponentsummary.php?id=27&amp;teamname=Arsenal|title=Chelsea v Arsenal {{!}} Head to Head {{!}} Stamford-Bridge.com The History of Chelsea FC|website=www.stamford-bridge.com|accessdate=27. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Arsenal 3–0 Chelsea: 60.028 (24. septembar 2016), Emirates&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://int.soccerway.com/matches/2016/09/24/england/premier-league/arsenal-fc/chelsea-football-club/2241810/|title=Arsenal vs. Chelsea - 24 September 2016 - Soccerway|website=int.soccerway.com|language=en|accessdate=27. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak|30em}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.arsenal.com Službeni sajt Arsenala]
* [http://www.chelseafc.com/ Službeni sajt Chelseaja]

{{Nogomet u Londonu}}
{{Nogometna rivalstva}}

[[Kategorija:Arsenal FC]]
[[Kategorija:Chelsea FC]]
[[Kategorija:Engleski nogometni derbiji]]</text>
      <sha1>e8spurbp6w3rf38aidr5qlti3dk1jda</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Latinska dolina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>433897</id>
    <revision>
      <id>3425972</id>
      <parentid>2855773</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T12:17:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku From_bridge.jpg datotekom [[:File:Isola_del_Liri_-_From_bridge.jpg|Isola_del_Liri_-_From_bridge.jpg]] (izvršilac: [[commons:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR2|Criterion 2]] (mea</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="869" xml:space="preserve">{{U začetku}}
[[Datoteka:Isola del Liri - From bridge.jpg|[[Isola del Liri]], Latinska Dolina|thumb|300px]]
'''Latinska Dolina''' (''Valle Latina'') je [[italija]]nska geografska i historijska regija koja se prostire od juga [[Rim]]a do [[Cassino|Cassina]]&lt;ref&gt;Giuseppe Ponzi, ''[https://books.google.it/books?id=xiY-AAAAcAAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=it#v=onepage&amp;q&amp;f=false Osservazioni geologiche fatte lungo la Valle Latina]'', Roma, 1849&lt;/ref&gt;, duž zone starog rimskog Lacija. Dolina je u regiji [[Lazio]]. Veći gradovi regije su [[Frosinone]], Cassino, [[Sora]], [[Anagni]], [[Alatri]]. Rijeke [[Liri]] i [[Sacco]] protiču kroz dolinu.

== Historija ==
Tokom srednjeg vijeka Dolina je bila podjeljena između [[Papinska država|Papinske države]] i [[Napuljska kraljevina|Napuljskog kraljevstva]].

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Geografija Italije]]</text>
      <sha1>g7cqzwuytkwiro0fljr3x0f10i7aodr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Stupčanica Olovo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>453798</id>
    <revision>
      <id>3425987</id>
      <parentid>3422989</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T14:38:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>79.101.53.2</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3500" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
|Boja1                       = #008000
|Boja2                       = #FFFF00
|Ime kluba                   = '''NK Stupčanica Olovo'''
|Puno ime                    = Nogometni klub&lt;br/&gt;Stupčanica Olovo
|Grb                         = 
|Nadimak                     = Žuti đavoli
|Osnovan                     = 
|Lokacija                    = [[Olovo (grad)|Olovo]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
|Boje                        = {{colorbox|yellow}} {{colorbox|green}}
|Liga                        = [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
|Federacija                  = [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine|N/FS FBIH]]
|Stadion                     = [[Stadion Danac (Olovo)|Danac]]
|Kapacitet                   = 1.000
|Predsjednik kluba           = Semir Degirmendžić
|Trener                      = Faruk Dedić
|Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto
|Prethodna sezona            = [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]]
|Webstranica                 = 
|Trenutna sezona             = 
|uzorak_lr1                  = 
|uzorak_t1                   = 
|uzorak_dr1                  = 
|uzorak_š1                   = 
|uzorak_č1                   = 
|lijeva ruka1                = FFFF00
|tijelo1                     = FFFF00
|desna ruka1                 = FFFF00
|šorc1                       = 000000
|čarape1                     = 000000
|uzorak_lr2                  = 
|uzorak_t2                   = 
|uzorak_dr2                  = 
|uzorak_š2                   = 
|uzorak_č2                   = 
|lijeva ruka2                = FFFFFF
|tijelo2                     = FFFFFF
|desna ruka2                 = FFFFFF
|šorc2                       = FFFFFF
|čarape2                     = FFFFFF
}}
'''NK Stupčanica Olovo''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Olovo (grad)|Olova]], [[Bosna i Hercegovina]].  Trenutno se takmiči u [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prvoj nogometnoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine]].

== Historija ==
Prvi nogometni klub u Olovu je osnovan 1928. godine pod imenom ''Bor''. Njegov nasljednik je današnja Stupčanica. Cjelokupni rad kluba odvijao se na amaterskoj osnovi.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.institut-genocid.unsa.ba/userfiles/file/Muratovic%20-%20Olovo.pdf |title=Olovo 1992-95. |access-date= 30. 5. 2019}}&lt;/ref&gt; U novijoj historiji kluba, Stupčanica je uspijela dva puta osvojiti naslov prvaka Kantonalne lige Zeničko-dobojskog kantona, naslov prvaka Kupa Zeničko-dobojskog kantona te jedan naslov prvaka Druge lige Federacije - Centar.

== Uspjesi ==
*'''[[Prva nogometna liga Zeničko-dobojskog kantona|Prva liga ZDK]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 2010/11, 2018/19.
*'''[[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Centar|Druga Liga FBiH - Centar]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2021/22.
*'''[[Kup Zeničko-dobojskog kantona u nogometu|Kup ZDK]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2018/19.
*'''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]'''
**'''Prvo Kolo''': 2021/22.

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.transfermarkt.com/nk-stupcanica-olovo/kader/verein/43572# NK Stupčanica Olovo] na transfermarkt.com
* [https://sportsport.ba/tag/nk_stupcanica NK Stupčanica Olovo] na sportsport.ba

== Reference ==
&lt;references/&gt;

{{Druga liga Federacije Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Stupčanica]]
[[Kategorija:Olovo|NK Stupčanica Olovo]]</text>
      <sha1>d6vqz1rfflg6xwegiff0dkd7u4h33n6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Živa lomača na Bikavcu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>454168</id>
    <revision>
      <id>3425974</id>
      <parentid>3425964</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T12:55:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8701" xml:space="preserve">{{Infokutija napad na civile
| naziv           = Živa lomača na Bikavcu&lt;br&gt; dio [[Zločini nad Bošnjacima Višegrada|Zločina nad Bošnjacima Višegrada]]
| slika           = 
| opis_slike      = 
| lokacija        = [[Višegrad]]
| meta            = [[Bošnjaci]] 
| koordinate      = 
| datum           = 27. juni 1992.
| vrijeme         = 
| vremenska_zona  = [[UTC]] + 1
| tip             = 
| mrtvih          = oko 70 civila
| ranjenih        = 
| počinitelji     = srpska vojna jedinica Osvetnici
| počinitelj      = 
| osumnjičenici   = 
| osumnjičenik    = 
| oružja          = 
| broj_saučesnika = 
| saučesnici      = 
| branitelji      = 
| branitelj       = 
}}
'''Živa lomača na Bikavcu''' je [[Zločini nad Bošnjacima Višegrada|zločin počinjen nad Bošnjacima]] [[Višegrad]]a. Zločin se desio na lokalitetu Bikavca, naselja Višegrad, 27. juna 1992. godine kada su pripadnici srpske vojne formacije &quot;Osvetnici&quot; zatvorili oko 70 [[Bošnjaci|bošnjačkih]] civila u porodičnu kuću Mehe Aljića i žive ih zapalili.&lt;ref name=&quot;zlb&quot;&gt;{{cite web |title=Višegrad - Živa lomača: Godišnjica jednog od najstrašnijih ratnih zločina u BiH |url=https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/ziva-lomaca-danas-je-godisnjica-jednog-od-najstrasnijih-ratnih-zlocina-u-bih/342061 |website=www.radiosarajevo.ba}}&lt;/ref&gt; Među osobama koje su žive zapaljene uglavnom su bile žene djeca i starije osobe a najmlađa osoba je bilo dijete staro dva dana.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Živa lomača u Višegradu: Poklonite mu život, a on vam spali porodicu |url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ziva-lomaca-u-visegradu-poklonite-mu-zivot-vam-spali-porodicu |website=http://balkans.aljazeera.net |accessdate=28. 6. 2019}}&lt;/ref&gt; Jedina osoba koja je preživjela ovaj zločin jeste Zehra Turjačanin a koja je o strahotama zločina na Bikavcu svjedočila pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ).&lt;ref name=&quot;zlb&quot;/&gt; 

== Pozadina zločina ==
U Višegradu, naselju i općini u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] prema popisu stanovništva iz 1991. godine živjelo je ukupno 21.199 stanovnika od čega 13.471 (63,55%) [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i 6.743 (31,81%) [[Srbi|Srba]]. Početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] cijelo ovo područje se našlo usred sukoba srpskih snaga, u materijalno-tehničkom i kadrovskom smislu potpomognutih od strane bivše [[JNA]] i bošnjačkog stanovništva. 
Na osnovu izvještaja o žrtvama dokumentiranim od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, u zločinima koji su se desili u Višegradu i njegovoj okolini ubijeno je oko 3.000 Bošnjaka, uključujući oko 600 žena i 119 djece.&lt;ref&gt;http://uk.reuters.com/article/2007/05/26/uk-bosnia-bridge-idUKL261004720070526 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150416005647/http://uk.reuters.com/article/2007/05/26/uk-bosnia-bridge-idUKL261004720070526 |date=16. 4. 2015 }} Reuters od 26. maja, 2007. Pristupljeno 27. 6. 2019.&lt;/ref&gt; Prema istoj međunarodnoj sudskoj ustanovi, Višegrad je bio podvrgnut ''jednoj od najopsežnijih i najnemilosrdnijih kampanja [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] tokom rata u Bosni i Hercegovini''.&lt;ref&gt;http://iwpr.net/report-news/visegrad-denial-over-grisly-past {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141024072421/http://iwpr.net/report-news/visegrad-denial-over-grisly-past |date=24. 10. 2014 }} Institut za rat i mir, 24. februar 2009. Pristupljeno 27. 6. 2019.&lt;/ref&gt; od kojih su izrazito okrutni slučajevi spaljivanja živih civila na Bikavcu i [[Živa lomača u Pionirskoj|Pionirskoj]]. 

== Zločin ==
{{Glavni|Zločini nad Bošnjacima Višegrada}}

U presudi MKSJ u slučaju Milana i Sredoja Lukića u dijelu koji se tiče zločina na Bikavcu navodi se da su 27. 6. 1992. godine u večernjim sati Milan Lukić, Mitar Vasiljević i grupa naoružanih muškaraca, među kojima je jedan od svjedoka optužbe prepoznao i Sredoja Lukića, automobilima stigli do kuće u kojoj se nalazio svjedok.&lt;ref name=&quot;icty&quot;&gt;{{cite web |title=Presuda Milanu i Sredoju Lukiću |url=http://www.icty.org/x/cases/milan_lukic_sredoje_lukic/tjug/en/090720_j.pdf |website=http://www.icty.org |accessdate=27. 6. 2019}}&lt;/ref&gt; Naoružani muškarci su potom ulazili u kuće i odvodili prisutne govoreći im da se organizuje transport za Bajinu Baštu. Međutim, svi koji su se tu zatekli su odvedeni u kuću Mehe Aljića. Kuća je bila prizemnica a nakon što su civili, kojih je bilo oko 70, uvedeni u kuću svi izlazi iz kuće su blokirani ili teškim namještajem ili su otvori zakovani. Potom je pucano na kuću a bacane su i bombe unutra.&lt;ref name=&quot;icty&quot;/&gt; U kuću je ubačena i neka vrsta praha koja je izazivala gušenje prisutnih nakon čega je izvršeno polivanje kuće benzinom koja je zapaljena i brzo planula u vatri. Svjedokinja Zehra Turjačanin tokom svjedočenja prisjetila se tog događaja riječima: 

{{Citat|''Čula sam glas školskog prijatelja moga brata, Milana Lukića, koji je rekao da je vrijeme da se kuća zapali. Pa je to i učinio.''&lt;ref name=&quot;icty&quot;/&gt;}}
U kući je nastao opći metež i vika. Svjedokinja, koja je bila ranjena gelerom ubačene bombe i kojoj je u jednom momentu počela da gori odjeća, je uspjela da se provuče kroz otvor veličine oko 65 cm. S obzirom da je okvir otvora bio od metala i već zagrijan na visoku temperaturu pri provlačenju kroz isti svjedokinja je zadobila trajne povrede. Nakon šte se izvuklu iz kuće koja je gorjela, vidjela je opijene muškarce koji su ležali nekadaleko od kuće i koji su joj rekli da se zaustavi. Nakon što je uspjela pobjeći, otišla je u obližnje srpsko naselje Mejdan, gdje se skrila u jarku među koprive i tu ostala nekoliko sati.
Preživjela žrtva žive lomače se nekoliko narednih dana skrivala jer je Milan Lukić obećao nagradu za njeno hapšenje. Poslije toga je sa preostalim Bošnjacima krenula za Međeđu, putem koji je vodio kroz šume i brda a koje je trajalo pet dana. Tokom tog perioda je osjećala strahovite bolove izazvane izlaganju vatri. Tek dolaskom u Međeđu ukazana joj je prva pomoć od strane svjedoka u procesu protiv Milana i Sredoja Lukića. Svjedok je Zehru Turjačanin poznavao prije spaljivanja ali u takvom njenom stanju nije je mogao prepoznati osim po govoru. O tome je tokom procesa rekao sljedeće: 

{{Citat|Cijelo joj je lice bilo crno, spaljeno, u ranama. Obe su joj ruke bile zavijene, pri čemu nisu korišteni medicinski zavoji. To su bili improvizovani zavoji, njih pet ili šest. Rane su bile inficirane tako da kada sam pokušao da promjenim zavoje skidajući nekoliko slojeva s jedne ruke vidio sam kako izlaze crvi iz rane. Pri tom prizoru pao sam u nesvjest.&lt;ref name=&quot;icty&quot;/&gt;}}

== Procesuiranje zločina ==

=== Optužnica ===

Tužilaštvo [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] je podiglo optužnicu protiv Milana i [[Sredoje Lukić|Sredoja Lukića]] između ostalog i za zločine počinjene na Bikavcu.&lt;ref name=&quot;icty&quot;/&gt; Optužnica je potvrđena 26. oktobra 1998. godine a osim Milana i Sredoja Lukića optužnica je tretirala i Mitra Vasiljevića.  20. jula 2001. godine izvršena je izmjena optužnice. Nakon što je 24. jula 2001. prebačen u Međunarodni sud, Pretresno vijeće je odlučilo da se postupak protiv Mitra Vasiljevića vodi odvojeno. Sredoje Lukić je prebačen u Tribunal 19. septembra 2005. a Milan Lukić 21. februara 2006. godine.&lt;ref name=&quot;icty&quot;/&gt; Pretresno vijeće je odobrilo prijedloge Tužilaštva i protiv ove dvojice po drugi put izvršilo izmjenu optužnice 1. februara i 22. februara 2006.
Obojica optuženih su se izjasnili da nisu krivi ni po jednoj tački izmijenjene optužnice.

Tokom procesa Tužilaštvo je pozvalo 46 svjedoka, uključujući i tri vještaka dok je odbrana Milana Lukića pozvala 28 svjedoka, uključujući šest vještaka. S druge strane odbrana Sredoja Lukića je pozvala tri svjedoka. 

=== Presuda ===
Uzimajući u obzir dokaze koji su predočeni tokom sudskog procesa, Pretresno vijeće je konstatovalo da su Milan i Sredoje Lukić krivi na osnovu čega ih Haški tribunal 20. jula 2009. prvostepenom presudom osuđuje na doživotnu zatvorsku kaznu, odnosno na zatvorsku kaznu u trajanju od 30 godina.&lt;ref name=&quot;icty&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://genocideinvisegrad.wordpress.com/ Sjećanja na genocid u Višegradu]

{{Rat u Bosni i Hercegovini}}
[[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Genocid u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Višegrad]]
[[Kategorija:Masovni zločini u 1992.]]</text>
      <sha1>4q3lnw86slltimn7p1ymfubhxom1und</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rahatlokum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>456995</id>
    <revision>
      <id>3426027</id>
      <parentid>3269485</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T10:26:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1558" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sarajevski rahatlokum (Fruit mix).jpg|mini|Sarajevski rahatlokum]]
'''Ratluk''' ili '''Rahat-lokum''' je vrsta slatkog deserta, pihtijaste mase od rižinog [[Brašno|brašna]] ili skrobnog brašna sa dodatkom [[Šećer u prahu|šećera u prahu]].

Ratluk je omiljena poslastica u arapskim zemljama, kao i u [[Turska|Turskoj]], [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Srbija|Srbiji]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini,]] [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]], [[Grčka|Grčkoj]] i [[Kipar|Kipru]]. U [[Grčka|Grčkoj]] i na [[Kipar|Kipru]] se pravi posebne vrste lokuma - Kiparski lokum.

Za dobijanje posebnih vrsta ratluka dodaju se: [[pavlaka]], razni [[Sok|sokovi]], [[sirup]] od ružinog cvjeta, preljev od [[Čokolada|čokolade]], [[sok od limuna]]., komadići [[Badem|badema]], komadići [[Orah|oraha]], komadići [[Lješnjak (čvor)|lješnjaka]] 

Riječ '''ratluk''' ('''rahat-lokum''') potiče od [[Turski jezik|turskih]] rječi ''rahat lokum'', koje su verovatno adaptacija arapske sintagme ''raha(t) al - holkum'' (راحه الحلقوم), koja znači „zadovoljstvo za grlo.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bmm.rs/index.php/sr/|title=B.M.M.2012 doo - Naslovna strana|date=2013-01-11|website=web.archive.org|accessdate=2019-11-07|archive-date=11. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130111033440/http://www.bmm.rs/index.php/sr/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

== Pogledajte također ==

* [[Bosanska kuhinja]]

== Reference ==

[[Kategorija:Turska kuhinja]]
[[Kategorija:Bosanska kuhinja]]
[[Kategorija:Srpska kuhinja]]</text>
      <sha1>92j3bnps6oeuqrsiqz5j0glpnbhwv60</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>459047</id>
    <revision>
      <id>3426050</id>
      <parentid>3383753</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:39:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9952" xml:space="preserve">'''Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika''' često nazvan i '''Rečnik SANU''', je još nezavršeni standardni rječnik [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] u [[Štokavsko narječje|štokavskom narječju]], sa obje varijante [[Ekavski govor|ekavicom]] i [[Ijekavski govor|ijekavicom]]. Do 2015. godine je završen do slova P sa ukupno 19 tomova.&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;, a 2018. godine izašao je 20-ti tom.&lt;ref name=&quot;NOV&quot; /&gt; Završen, rječnik bi trebao imati 35-40&lt;ref name=&quot;SANU&quot;/&gt; tomova. Rječnik je u izradi od strane [[Institut za srpski jezik SANU|Instituta za srpski jezik]] [[Srpska akademija nauka i umjetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]] (SANU) i prvi tom je otštampan 1959. godine. Trenutno vrijedi za najobimniji rječnik slavenskih jezika.&lt;ref name=&quot;NOV&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:743132-Recnik-SANU-Jos-pola-veka-do-slova-S | title =Rečnik SANU: Još pola veka do slova &quot;Š&quot;| last = | first = | date=10. 8. 2018 | website = novosti.rs| publisher = | access-date=15. 1. 2020| language = }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Stojan Novaković with signature.jpg|180px|mini|desno|[[Stojan Novaković]], srpski filolog, inicijator ideje o stvaranju Rječnika SANU]]
Izradu rječnika prvi put je inicirao 10. septembra 1888. [[Stojan Novaković]], povodom stogodišnjice rođendana [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuka Stefanovića Karadžića]] uputivši poslanicu Akademiji pod naslovom ''Srpska kraljevska akademija i negovanje jezika srpskog'', sa prijedlogom izrade, sadržaja te načina savremenog rječnika srpskog jezika. Rječnik bi trebao obuhvatiti vrijeme imeđu [[Dositej Obradović|Dositeja Obradovića]] i Vuka Stefanovića Karadžića.&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url =http://www.planeta.rs/29/13%20temebroja%20jezici2.htm | title =Rečnik SANU | last = | first = | date = | website = planeta.rs| publisher = | access-date=15. 1. 2020 | language = }}&lt;/ref&gt; Rad na sakupljanju materijala započeo je tek 1893. godine ponovnim prijedlogom Novakovića Srpskoj kraljevskoj akademiji da se započne rad na rječniku i da se ustanovi leksikografski zavod, koji bi radio na određivanju zadataka rječnika.

Naslov se rječnika višestruko mjenjao: u 19. vijeku - ''Akademijski srpski rečnik'' i ''Rečnik književnog jezika srpskoga''; početkom 20. vijeka - ''Akademijski rečnik narodnoga i književnoga jezika'', 1913 - ''Srpski rečnik književnoga i narodnoga jezika'', 1915 - ''Rečnik književnog jezika srpskoga'', do 1938 - ''Rečnik narodnog književnog jezika srpskohrvatskog''. 1944 - ''Rečnik srpskoga književnog i narodnog jezika'', 1953 - ''Rečnik srpskohrvatskog književnog jezika''. 1959. godine rječnik je dobio sadašnje ime ''Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika''.

Kao glavni urednik, prvog toma rječnika izdatog 1959. godine bio je filolog [[Aleksandar Belić]], tada predsjednik SANU, da bi nakon njegove smrti od 1960. godine uredništvo bilo preneseno na Uređivački odbor rječnika.&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt; Na čelu odbora sve do desetog toma bio je [[Mihailo Stevanović]], od jedanaestog do šesnaestog toma [[Mitar Pešikan]], a u izradi šesnaestog [[Miroslav Nikolić]], sedamnaestog [[Milica Radović Tešić]], a u vrijeme izrade osamnaestog i devetnaestog [[Stana Ristić]]&lt;ref name=&quot;SANU&quot;/&gt; dok je u izradi dvadestog doma na čelu odbora bila [[Rada Stijović]].&lt;ref name=&quot;NOV&quot; /&gt;

== Obim ==
U rječniku bi trebalo biti obuhvaćeno 500.000 rječničkih natuknica u trideset pet tomova.&lt;ref name=&quot;SANU&quot; &gt;
{{cite web | url = http://www.isj.sanu.ac.rs/projekti/rsanu/| title =Rečnik SANU | last = | first = | date = | website = | publisher = | access-date=15. 1. 2020 | language = sr}}&lt;/ref&gt; Usporedbe radi, engleski rječnik [[Oksfordski engleski rječnik]] ({{jez-en|Oxford English Dictionary}}) ima oko 600.000 pojmova, a njemački [[Deutsches Wörterbuch]] 320.000. Sa 18 tomova obrađeno je oko 200.000 riječi, a pod slovom O je oko 10.000 pojmova. Izlaskom 19. toma je obrađeno 250.000, što predstavlja otprilike polovinu zamišljenih pojmova.&lt;ref name=&quot;Politika1&quot; &gt;{{cite web | url = http://www.politika.rs/scc/clanak/302974/Uzmes-li-tudu-rec-sebe-si-potudio| title =Узмеш ли туђу реч, себе си потуђио | last = | first = | date=25. 8. 2014| website =www.politika.rs | publisher = | access-date=15. 1. 2020 | language = sr}}&lt;/ref&gt; Multinacionalni karakter rječnika koji je trenutno sa 8 miliona kartica, a koje se sakupljaju od 19. stoljeća, dolazi do izražaja današnjim pogledom na govorna područja [[Bosanski jezik|bosanskog]], [[Hrvatski jezik|hrvatskog]], [[Crnogorski jezik|crnogorskog]] i [[Srpski jezik|srpskog jezika]].&lt;ref name=&quot;Politika2&quot; &gt;{{cite web | url = http://www.politika.rs/scc/clanak/3048/%D0%A1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0-%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%B0-%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3-%D1%98%D0%B5%D0%B7%D0%B8%D0%BA%D0%B0| title =Слика развоја српског језика | last = | first = | date=14. 7. 2007| website =www.politika.rs | publisher = | access-date=15. 1. 2020 | language = sr}}&lt;/ref&gt; U sedamnaestom tomu je natuknica ''oko'' obrađena na 180 frazeoloških varijanti i idioma, te obuhvaća 12 stranica sitnokucanog dvostubačnog teksta.&lt;ref name=&quot;Politika2&quot;/&gt; U devetnaestom tomu, koji započinje slovom P, u 165 kutija je oko 4000–4500 kartica, koje će zauzeti 5-8 tomova.&lt;ref name=&quot;Politika3&quot; &gt;{{cite web | url = http://www.politika.rs/scc/clanak/339615/%D0%9B%D0%B5%D0%BA%D1%81%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D1%84%D0%B8-%D1%81%D1%82%D0%B8%D0%B3%D0%BB%D0%B8-%D0%B4%D0%BE-%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%BE%D0%B3%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0| title =Лексикографи стигли до &quot;петогласника&quot; | last = | first = | date=29. 9. 2015| website =www.politika.rs | publisher = | access-date=15. 1. 2020 | language = sr}}&lt;/ref&gt;

U građu rječnika ulaze i pojmovi iz drugih, več objavljenih rječnika, kao što su rječnici Matice srpske, ''[[Rječnik JAZU]]'', ''[[Veliki rječnik stranih riječi i izraza]]'' Ivana Klajna, ''[[Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku]]'' [[Abdulah Škaljić|Abdulaha Škaljića]], kao i dijalektski rječnici. Osim toga koriste se i terminološki rječnici, kao što su ''Botanički rečnik'' D. Simonovića, ''Hircov rječnik narodnih imena riba, zmija i ptica'', ''Srpskohrvatske leksike ribarstva'' V. Mihajlovića i G. Vukovića, kao i [[Mala enciklopedija Prosveta|Prosvetina enciklopedija]], [[Opća enciklopedija JLZ|Enciklopedija jugoslavenskog leksikografskog zavoda]].&lt;ref name=&quot;SANU&quot;/&gt;

== Osobenost ==
Takođe nakon [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]], rječnik je zadržao svoj naslov i svrhu. U njemu se i dalje nalaze riječi sakupljene i od hrvatskih i srpskih autora i filologa.&lt;ref name=&quot;IK&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.kcns.org.rs/novosadski-dogovor/ivan-klajn-daleko-je-skandinavija/?lng=lat | title =Ivan Klajn – DALEKO JE SKANDINAVIJA | last = | first = | date =5. 2. 2015 | website = | publisher =Kulturni centar Novog Sada | access-date =15. 1. 2020 | language = | archive-date =11. 7. 2015 | archive-url =https://web.archive.org/web/20150711050128/http://www.kcns.org.rs/novosadski-dogovor/ivan-klajn-daleko-je-skandinavija/?lng=lat | url-status =dead }}&lt;/ref&gt; Pojam srpskohrvatskog jezika, potiče iz 1824. godine u spominjanju [[Jacob Grimm|Jacoba Grimma]], od koga je 1836. godine preuzeo slovenski lingvist [[Jernej Kopitar]]. Od 1854. godine termin ulazi u hrvatski jezik, 1865. u [[Njemački jezik|njemački]], 1867. u [[Italijanski jezik|italijanski]], 1869. u [[Francuski jezik|francuski]], a 1883. u [[engleski jezik]] i gramatiku. Zbog ovakvog jakog historijskog predznaka, za ostanak prvobitnog imena rječnika, založio se između ostalih i [[Ivan Klajn]], mada neki fakulteti već sada razdvajaju katedre za srpski i hrvatski jezik.&lt;ref name=&quot;IK&quot; /&gt;

== Tomovi ==
Rječnik je štampan [[Srpska ćirilica|srpskom ćirilicom]], te su lekseme složene po redoslijedu [[Srpska azbuka|srpske azbuke]]:
* Tom 1 1959. - 694 str. ''1: A - Bogoljub'' 
* Tom 2 1962. - 800 str. ''2: Bogoljub - vražogrnci'' 
* Tom 3 1962. - 794 str. ''3: vraznuti - guščurina'' 
* Tom 4 1966. - 798 str. ''4: D - dugulja'' 
* Tom 5 1968. - 798 str. ''5: duguljan - zaključiti'' 
* Tom 6 1969. - 798 str. ''6: zaključnica - zemljen''
* Tom 7 1971. - 798 str. ''7: zemljenast - intoniranje''
* Tom 8 1973. - 800 str. ''8: intonirati - jurve'' 
* Tom 9 1975. - 800 str. ''9: jurget - kolitva'' 
* Tom 10 1978. - 800 str. ''10: koliti - kukutica'' 
* Tom 11 1981. - 800 str. ''11: kukutka - makva''
* Tom 12 1984. - 800 str. ''12: makven - mozurica'' 
* Tom 13 1988. - 800 str. ''13: moire - naklapuša'' 
* Tom 14 1989. - 800 str. ''14: naklasati - nedotruo'' 
* Tom 15 1996. - 799 str. ''15: nedošuiav - nokavac'' 
* Tom 16 2001. - 781 str. ''16: nokaš - odvrzivaši'' 
* Tom 17 2006. - 800 str. ''17: odvrkao - Opovo'' 
* Tom 18 2010. - 800 str. ''18: opovrgavanje - ocariti'' 
* Tom 19 2014. - 800 str. ''19: ocat - petoglasnik''
* Tom 20 2018. - 800 str. ''20: petogodan - pogdegod''&lt;ref name=&quot;NOV&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi  ==
*  Institut za Srpski jezik SANU [http://www.isj.sanu.ac.rs/projekti/rsanu/ Rečnik SANU]

== Reference ==
&lt;references /&gt;

{{Kurzivni naslov}}

[[Kategorija:Rječnici]]
[[Kategorija:Srpski jezik]]
[[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]]
[[Kategorija:SANU]]
[[Kategorija:Knjige 1959.]]
[[Kategorija:Knjige1962.]]
[[Kategorija:Knjige 1966.]]
[[Kategorija:Knjige 1968.]]
[[Kategorija:Knjige 1969.]]
[[Kategorija:Knjige 1971.]]
[[Kategorija:Knjige 1973.]]
[[Kategorija:Knjige 1975.]]
[[Kategorija:Knjige 1978.]]
[[Kategorija:Knjige 1981.]]
[[Kategorija:Knjige 1984.]]
[[Kategorija:Knjige 1988.]]
[[Kategorija:Knjige 1989.]]
[[Kategorija:Knjige 1996.]]
[[Kategorija:Knjige 2001.]]
[[Kategorija:Knjige 2006.]]
[[Kategorija:Knjige 2010.]]
[[Kategorija:Knjige 2014.]]
[[Kategorija:Knjige 2018.]]</text>
      <sha1>sdo2ujksbjapnyuc37mylau5es42myz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rami Malek</title>
    <ns>0</ns>
    <id>461551</id>
    <revision>
      <id>3426029</id>
      <parentid>3270434</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:10:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4781" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime              = Rami Malek
| slika            = Rami Malek in 2015 (2) (cropped).jpg
| opis             = Rami na pressici za medije
| datum_rođenja    = {{Datum rođenja i godine|1981|5|12}}
| mjesto_rođenja   = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države]]
| datum_smrti      =
| mjesto_smrti     =
| prebivalište     = 
| alma_mater       = Univerzitet Evansville, BFA
| zanimanje        = Glumac, režiser
| nacionalnost     = [[Englez]], [[Egipćanin]]
| godine_aktivnosti = 2004–
| supružnik        = 
| djeca            = 
| nagrade          = 
| veb-sajt         = 
}}
'''Rami Said Malek''' (''[[Arapski jezik|arapski]]'':''' رامي سعيد مالك''' ; rođen 12. maja 1981) [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je glumac i režiser. Poznat je po ulozi Elliota Andersona u seriji ''[[Mr. Robot]]'' (2015–2019), za koju je dobio nekoliko priznanja, od kojih se ističe [[Emmy nagrada]] za najboljeg dramskog glumca. 2018. je dobio ulogu u biografskom filmu [[Boemska rapsodija (film)|Boemska rapsodija]] u kojem je glumio protagonista [[Freddie Mercury|Freddieja Mercuryja]], te je za tu ulogu osvojio [[Oskar]]a, [[Zlatni globus]] i [[BAFTA]]-inu nagradu za najboljeg glumca. Rami je prvi glumac egipatskog porijekla koji je osvojio Oskara za najboljeg glumca.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thenational.ae/arts-culture/film/oscars-2019-rami-malek-becomes-the-first-egyptian-to-win-best-actor-1.829899|title=Oscars 2019: Rami Malek becomes the first Egyptian to win Best Actor|website=The National|language=en|accessdate=18. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Američki časopis ''[[Time (časopis)|Time]]'' ga je uvrstio u listu najutjecajnijih osoba na svijetu 2019. godine.

Rodio se u [[Los Angeles]]u, u porodici koja je porijeklom iz [[Egipat|Egipta]]. Otac mu je bio turistički vodič u [[Kairo|Kairu]], a majka se bavila računovodstvom. Pohađao je srednju školu Notre-Dame, gdje je maturirao 1999. godine. Godine 2003. diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti na Univerzitetu Evansville u [[Indiana|Indiani]].

== Karijera ==
Rami se već u srednjoškolskim danima interesovao za glumu, te se zajedno sa bratom priključio dramskoj sekciji. Glumom se počeo baviti 2004. godine, a prvu zvaničnu ulogu je dobio u američkoj humorističkoj seriji [[Gilmore Girls]]. Međutim, zapaženiju ulogu dobija tek godinu poslije u TV seriji [[Rat u kući]] (War at House) gdje glumi Kennyja.

Prvu filmsku ulogu dobija 2006. u komediji [[Noć u muzeju (film)|Noć u muzeju]] (Night at the Museum). Godine 2010. dobija ulogu bombaša u [[Fox Broadcasting Company|Fox]]ovoj seriji ''24.'' Ova uloga mu je teško pala, te je odlučio da ubuduće neće igrati uloge u filmovima koje prikazuju [[Arapi|Arape]] u lošem svjetlu. Nakon intenzivnog snimanja televizijske mini-serije [[Pacifik (televizijska serija)|Pacifik]] odlučuje da uzme pauzu od glume, te putuje u [[Argentina|Argentinu]], smatrajući ovo svojom lošom izvedbom. Kasnije, dobija pismo od izvršnog producenta serije, [[Tom Hanks|Toma Hanksa]], u kojoj ga on pohvaljuje. Nakon toga, Rami će glumiti i u Hanksovom narednom filmu, ''[[Larry Crowne]].''

== Privatni život ==
Malek je naglasio da je on glumac koji ne želi puno da se eksponira u javnosti. Ne koristi društvene mreže, te za sebe kaže da je za razliku od Elliota koji je introvert, on veoma društvena osoba. Malek kaže da je super stvar to što živi u [[New York City|New York]]u jer na taj način upoznaje više osoba i ima priliku da čuje mnoge priče.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/2018/09/10/movies/rami-malek-bohemian-rhapsody.html|title=Rami Malek, Catching Mercury - The New York Times|date=28. 11. 2018|website=web.archive.org|accessdate=18. 3. 2020|archive-date=28. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181128235149/https://www.nytimes.com/2018/09/10/movies/rami-malek-bohemian-rhapsody.html|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

Tokom njegovog govora na [[Međunarodni filmski festival Palm Springs|Međunarodnom filmskom festivalu u Palm Springsu]] je spomenuo da je u vezi sa Lucy Boynton.

Rami izuzetno poštuje svoje porijeklo i za sebe često govori da je [[Egipćani]]n, bez obzira na to što je rođen u Americi.

{{Citat|''&quot;Odrastao sam uz egipatsku muziku i volio sam [[Umm Kulthum]], [[Omar Sharif|Omara Sharifa]]. To su moji ljudi. Volim što sam na neki način povezan sa tom kulturom i što sam dio nje.&quot;''}}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Rođeni 1981.]]
[[Kategorija:Biografije, Los Angeles]]
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Oscar za najbolju glavnu mušku ulogu]]
[[Kategorija:Zlatni globus za najboljeg glumca - drama]]
[[Kategorija:Američki režiseri]]</text>
      <sha1>bo1r12ziipdr6hi8cyq52fgu9lrm1dg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lapsus band</title>
    <ns>0</ns>
    <id>461719</id>
    <revision>
      <id>3425984</id>
      <parentid>3381950</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T13:49:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>86.32.40.10</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Muzičke nagrade i nominacije */Popravljen naziv grada Banja Luka iz &quot;Banjaluci&quot; u gramatički korektno &quot;Banja Luci&quot;.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9472" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime                = Lapsus band
| slika              = Lapsus band.jpg
| slika_veličina     = 
| široka_slika       =
| alt                = 
| opis               = 
| pozadina           = skupina
| alias              = Lapsus
| porijeklo          = [[Kalesija]], [[Bosna i Hercegovina]]&lt;ref name=&quot;NTV&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.ntv.ba/predstavljamo-lapsus-band-iz-kalesije/|title= Predstavljamo: Lapsus band iz Kalesije |author-link= Ntv.ba |publisher= Ntv.ba |date=28. 3. 2015|website= Ntv.ba |access-date=23. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;
| žanr               = [[Pop muzika|pop]], [[folk]], [[zabavna]]&lt;ref name=&quot;Genius&quot;&gt;{{cite web |url=https://genius.com/artists/Lapsus-band|title= Biography |author-link= Genius |publisher= Genius.com |date=21. 11. 2019|website= Genius.com |access-date=23. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;
| karijera           = 2013–sada
| izdavač            = [[FM Play]]&lt;br /&gt; [[IDJDigital]]
| povezani_umjetnici = [[Bane Opačić]]&lt;br /&gt; [[Ministarke]]&lt;br /&gt; [[Đani]]&lt;br /&gt; [[Cvija]]&lt;ref name=&quot; Haber.ba &quot;/&gt;
| veb-sajt           = 
| trenutni_članovi   = [[Emir Aličković]]&lt;br /&gt; [[Mahir Osmanović]]&lt;br /&gt; [[Mumin Korajac]]&lt;br /&gt; [[Muamer Bošnjaković]]&lt;br /&gt; [[Temin Buza]]&lt;ref name=&quot; Espreso.rs &quot;/&gt;
| bivši_članovi      = [[Eldar Pilavdžić]]&lt;br /&gt; [[Armin Zukić]]&lt;br /&gt; [[Semir Suljkanović]]&lt;ref name=&quot; NTV &quot;/&gt;
| modul              = 
| modul2             = 
| modul3             = 
}}
'''Lapsus band''' (ili ''Lapsus bend'')&lt;ref name=&quot;Espreso.rs&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.espreso.rs/showbiz/zvezde/489229/i-dan-danas-se-kajem-zbog-tog-doceka-vama-ne-zelim-takav-pevac-lapsus-benda-podelio-s-nama-najgoru-novu-godinu|title= I dan-danas se kajem zbog tog dočeka, vama ne želim takav: pevač Lapsus benda podelio s nama najgoru Novu godinu!|author-link= Espreso.rs |publisher= Espreso.rs |date=1. 1. 2020|website= Espreso.rs |access-date=23. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[Pop muzika|pop]]-[[folk]] sastav koji je u svojoj originalnoj postavi nastao u [[Kalesija|Kalesiji]] 2013. godine.&lt;ref name=&quot; NTV &quot;/&gt; Popularnost su stekli objavom hit pjesama kao što su [[Hendikepiran]],&lt;ref name=&quot;Haber.ba&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.haber.ba/showbiz/estrada/425120-emir-alickovic-zalosno-je-da-nas-vise-cijene-u-srbiji-nego-u-bih|title=Emir Aličković: “Žalosno je da nas više cijene u Srbiji nego u BiH!”|author-link=A.V.|publisher=Haber.ba|date=7. 3. 2017|website=Haber.ba|access-date=23. 3. 2020|archive-date=23. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200323201732/https://www.haber.ba/showbiz/estrada/425120-emir-alickovic-zalosno-je-da-nas-vise-cijene-u-srbiji-nego-u-bih|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Budalo]], [[Lažo]], [[Santa Leda]], te mnoge druge.&lt;ref name=&quot; Genius &quot;/&gt;

== Historija ==
Lapsus band je nastao u Kalesiji krajem 2013. godine.&lt;ref name=&quot; NTV &quot;/&gt; Grupu su osnovala četvorica mladih muzičara; Muamer Bošnjaković, Mumin Korajac, Mahir Osmanović, te Eldar Pilavdžić. Grupa je na početku karijere nastupala kao cover bend, te su pjevali lokalno po manjim klubovima. U tom periodu su primjećeni od strane pjevača [[Dženan Lončarević|Dženana Lončarevića]], koji ih je pozvao da nastupaju na njegovom koncertu. Nakon toga njihova karijera kreće uzlaznom putanjom, te počinju raditi na svojim autorskim pjesmama.&lt;ref name=&quot; NTV &quot;/&gt;

=== Prva postava grupe (2013. - 2015.) ===
Prvu postavu Lapsus benda su činili; Muamer Bošnjaković, Mumin Korajac, Mahir Osmanović, te Eldar Pilavdžić. Na početku su se desile brojne promjene u grupi, gdje su se nekoliko puta mijenjali pjevači.&lt;ref name=&quot; NTV &quot;/&gt; Prvobitno je to bio Armin Zukić (jedan od učesnika ZMBT showa), a nakon njega u grupi se kratko zadržao i Semir Suljkanović koji je također bio učesnik muzičkog takmičenja, i to u [[Zvezde Granda|Zvezdama Granda]].&lt;ref name=&quot; NTV &quot;/&gt;

== Karijera ==
=== Trenutna postava grupe ===
Širu popularnost stiču krajem 2015. godine kada se sastav benda mijenja dolaskom mladog [[kakanj]]skog&lt;ref name=&quot;Expresstabloid.ba&quot;&gt;{{cite web |url=https://expresstabloid.ba/naslovnica/111306/lapsus-band-u-kaknju-noc-za-pamcenje/|title= „Lapsus bend u kaknju’’: Noć za pamćenje|author-link= Expresstabloid.ba |publisher= Expresstabloid.ba |date=1. 8. 2018|website= Expresstabloid.ba |access-date=23. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; pjevača [[Emir Aličković|Emira Aličkovića]],&lt;ref name=&quot;Ekskluziva&quot;&gt;{{cite web |url=https://ekskluziva.ba/frontmen-lapsus-benda-emir-alickovic-tea-tairovic-me-ne-privlaci/283466|title= Frontmen ‘’Lapsus benda’’: Tea Tairović me ne privlači!|author-link= Ekskluziva.ba|publisher= Ekskluziva.ba |date=24. 2. 2018|website= Ekskluziva.ba |access-date=23. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; koji je učestvovao u sedmoj sezoni muzičkog takmičenja ZMBT na Hayat televiziji. Danas se Lapsus band sastoji od 5 članova: Emir Aličković, Mahir Osmanović, Mumin Korajac, Muamer Bošnjaković i Temin Buza.&lt;ref name=&quot;Discogs.com&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.discogs.com/artist/5371159-Lapsus-Band|title= Lapsus band|author-link= Discogs.com |publisher= Discogs.com |date=7. 3. 2017|website= Discogs.com |access-date=23. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Nakon susreta i saradnje sa kantautorom [[Bane Opačić|Banetom Opačićem]]&lt;ref name=&quot;Ekskluziva&quot;/&gt; koja se desila početkom 2016. godine, nastaju pjesme&lt;ref name=&quot; Genius/&gt;. Bend izbacuje pjesme Kada voliš, Hendikepiran,&lt;ref name=&quot; Haber.ba &quot;/&gt; Budalo, Lažo, Grešna vila, Foliraš, sa kojima bilježe milionske preglede na [[YouTube]] platformi.&lt;ref name=&quot;Ekskluziva&quot;/&gt; U međuvremenu bend sarađuje sa nekoliko balkanskih muzičkih i pjevačkih imena kao: grupa Ministarke, Đani i Cvija.&lt;ref name=&quot; Haber.ba &quot;/&gt; Zbog popularnosti koju su stekli, članovi Lapsus benda žive na relaciji [[Bosna i Hercegovina]] - [[Srbija]], [[Beograd]], gdje pjevač Emir trenutno živi i radi&lt;ref name=&quot; Haber.ba &quot;/&gt;&lt;ref name=&quot; Genius &quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Ekskluziva&quot;/&gt;

== Muzičke nagrade i nominacije ==
* Lapsus band je 2017. godine osvojio prestižnu nagradu Oskar popularnosti za najperspektivniji bend za 2017. godinu. Manifestacija je održana u Banja Luci.&lt;ref name=&quot;Expresstabloid&quot;&gt;{{cite web |url=https://expresstabloid.ba/vijesti/27907/lapsus-bend-nagraden-oskarom-popularnosti-kao-najperspektivniji/|title= „“Lapsus bend” nagrađen Oskarom popularnosti kao najperspektivniji|author-link= Expresstabloid |publisher= Expresstabloid |date=2. 3. 2017|website= Expresstabloid.ba |access-date=21. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;
* U sklopu [[Music Awards Ceremony|MAC]] su 2019. godine bili nominovani u kategoriji za najbolju modernu i tradicionalnu folk numeru za pjesmu Foliraš.&lt;ref name=&quot;Estradnevesti.com&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.estradnevesti.com/2019/music-awards-ceremony-2019-mac-uzivo-ceo-video-snimak-i-svi-dobitnici/|title= Music Awards Ceremony 2019 – MAC – UŽIVO – ceo video snimak i svi dobitnici|author-link= Estradnevesti.com |publisher= Estradnevesti.com |date=30. 1. 2019|website= Estradnevesti.com |access-date=23. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
=== Singlovi ===
* [[Kada voliš]] – (2016) &lt;ref name=&quot; Discogs.com &quot;/&gt;
* [[Hendikepiran]] – (2016)&lt;ref name=&quot; Discogs.com &quot;/&gt;
* [[Horoskop (lapsus band)|Horoskop]] duet sa [[Cvija|Cvijom]] – (2016)&lt;ref name=&quot; Haber.ba &quot;/&gt;
* [[Lomi, lomi]] – (2016)&lt;ref name=&quot; Discogs.com &quot;/&gt;
* [[Budalo]] – (2017)&lt;ref name=&quot; Discogs.com &quot;/&gt;
* [[Grešna vila]] duet sa [[Đani]]jem – (2017)&lt;ref name=&quot; Discogs.com &quot;/&gt;
* [[Idealno veče]] – (2017)&lt;ref name=&quot; Discogs.com &quot;/&gt;
* [[Čekam te]] – (2017)&lt;ref name=&quot; Discogs.com &quot;/&gt;
* [[Santa leda]] – (2017)&lt;ref name=&quot; Discogs.com &quot;/&gt;
* [[Lažo]] – (2017)&lt;ref name=&quot; Genius &quot;/&gt;
* [[Foliraš]] – (2018)&lt;ref name=&quot; Genius &quot;/&gt;
* [[Barikade]] – (2018)&lt;ref name=&quot; Genius &quot;/&gt;
* [[Oči boje čokolade]] – (2018)&lt;ref name=&quot; Genius &quot;/&gt;
* [[Voli me]] duet sa grupom [[Ministarke]] – (2019)
* [[Skote još te volim]] – (2019)&lt;ref name=&quot; Genius &quot;/&gt;
* [[Pogazila]] – (2019)&lt;ref name=&quot; Genius &quot;/&gt;
* [[Žena mojih snova]] – (2020)&lt;ref name=&quot; Genius &quot;/&gt;
*Baxuz - (2021)

=== Muzički spotovi ===
* [[Hendikepiran]] – (2016)
* [[Kada voliš]] – (2016)
* [[Horoskop (lapsus band)|Horoskop]] duet sa [[Cvija|Cvijom]] – (2016)
* [[Lomi, lomi]] – (2016)
* [[Budalo]] – (2017) 8 mart
* [[Grešna vila]] duet sa [[Đani]]jem – (2017)
* [[Idealno veče]] – (2017)
* [[Čekam te]] – (2017)
* [[Santa leda]] – (2017)
* [[Lažo]] – (2017)
* [[Foliraš]] – (2018)
* [[Barikade]] – (2018)
* [[Oči boje čokolade]] – (2018)
* [[Voli me]] duet sa grupom [[Ministarke]] – (2019)
* [[Skote još te volim]] – (2019)
* [[Pogazila]] – (2019)
* [[Žena mojih snova]] – (2020)
*Baxuz - (2021)

== Članovi grupe ==
* [[Emir Aličković]] – vokal (2016 - sada)&lt;ref name=&quot; Espreso.rs &quot;/&gt;
* [[Mahir Osmanović]] – gitara (2013 - sada)&lt;ref name=&quot; Espreso.rs &quot;/&gt;
* [[Mumin Korajac]] – bubnjevi (2013 - sada)&lt;ref name=&quot; Espreso.rs &quot;/&gt;
* [[Muamer Bošnjaković]] – klavijature (2013 - sada)&lt;ref name=&quot; Espreso.rs &quot;/&gt;
* [[Temin Buza]] – klavijature (2015 - sada)&lt;ref name=&quot; Espreso.rs &quot;/&gt;

=== Bivši članovi ===
* [[Armin Zukić]] – vokal (2013 - 2014)&lt;ref name=&quot; NTV &quot;/&gt;
* [[Semir Suljkanović]] – vokal (2014 - 2015)&lt;ref name=&quot; NTV &quot;/&gt;
* [[Eldar Pilavdžić]] – vokal (2015 - 2016)&lt;ref name=&quot; NTV &quot;/&gt;

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]]
[[Kategorija:Muzičke grupe iz Kalesije]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 2013.]]</text>
      <sha1>qm5v2g3texww1nd66wqvaulicutjkek</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425985</id>
      <parentid>3425984</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T13:50:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9473" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime                = Lapsus band
| slika              = Lapsus band.jpg
| slika_veličina     = 
| široka_slika       =
| alt                = 
| opis               = 
| pozadina           = skupina
| alias              = Lapsus
| porijeklo          = [[Kalesija]], [[Bosna i Hercegovina]]&lt;ref name=&quot;NTV&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.ntv.ba/predstavljamo-lapsus-band-iz-kalesije/|title= Predstavljamo: Lapsus band iz Kalesije |author-link= Ntv.ba |publisher= Ntv.ba |date=28. 3. 2015|website= Ntv.ba |access-date=23. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;
| žanr               = [[Pop muzika|pop]], [[folk]], [[zabavna]]&lt;ref name=&quot;Genius&quot;&gt;{{cite web |url=https://genius.com/artists/Lapsus-band|title= Biography |author-link= Genius |publisher= Genius.com |date=21. 11. 2019|website= Genius.com |access-date=23. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;
| karijera           = 2013–sada
| izdavač            = [[FM Play]]&lt;br /&gt; [[IDJDigital]]
| povezani_umjetnici = [[Bane Opačić]]&lt;br /&gt; [[Ministarke]]&lt;br /&gt; [[Đani]]&lt;br /&gt; [[Cvija]]&lt;ref name=&quot; Haber.ba &quot;/&gt;
| veb-sajt           = 
| trenutni_članovi   = [[Emir Aličković]]&lt;br /&gt; [[Mahir Osmanović]]&lt;br /&gt; [[Mumin Korajac]]&lt;br /&gt; [[Muamer Bošnjaković]]&lt;br /&gt; [[Temin Buza]]&lt;ref name=&quot; Espreso.rs &quot;/&gt;
| bivši_članovi      = [[Eldar Pilavdžić]]&lt;br /&gt; [[Armin Zukić]]&lt;br /&gt; [[Semir Suljkanović]]&lt;ref name=&quot; NTV &quot;/&gt;
| modul              = 
| modul2             = 
| modul3             = 
}}
'''Lapsus band''' (ili ''Lapsus bend'')&lt;ref name=&quot;Espreso.rs&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.espreso.rs/showbiz/zvezde/489229/i-dan-danas-se-kajem-zbog-tog-doceka-vama-ne-zelim-takav-pevac-lapsus-benda-podelio-s-nama-najgoru-novu-godinu|title= I dan-danas se kajem zbog tog dočeka, vama ne želim takav: pevač Lapsus benda podelio s nama najgoru Novu godinu!|author-link= Espreso.rs |publisher= Espreso.rs |date=1. 1. 2020|website= Espreso.rs |access-date=23. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[Pop muzika|pop]]-[[folk]] sastav koji je u svojoj originalnoj postavi nastao u [[Kalesija|Kalesiji]] 2013. godine.&lt;ref name=&quot; NTV &quot;/&gt; Popularnost su stekli objavom hit pjesama kao što su [[Hendikepiran]],&lt;ref name=&quot;Haber.ba&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.haber.ba/showbiz/estrada/425120-emir-alickovic-zalosno-je-da-nas-vise-cijene-u-srbiji-nego-u-bih|title=Emir Aličković: “Žalosno je da nas više cijene u Srbiji nego u BiH!”|author-link=A.V.|publisher=Haber.ba|date=7. 3. 2017|website=Haber.ba|access-date=23. 3. 2020|archive-date=23. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200323201732/https://www.haber.ba/showbiz/estrada/425120-emir-alickovic-zalosno-je-da-nas-vise-cijene-u-srbiji-nego-u-bih|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Budalo]], [[Lažo]], [[Santa Leda]], te mnoge druge.&lt;ref name=&quot; Genius &quot;/&gt;

== Historija ==
Lapsus band je nastao u Kalesiji krajem 2013. godine.&lt;ref name=&quot; NTV &quot;/&gt; Grupu su osnovala četvorica mladih muzičara; Muamer Bošnjaković, Mumin Korajac, Mahir Osmanović, te Eldar Pilavdžić. Grupa je na početku karijere nastupala kao cover bend, te su pjevali lokalno po manjim klubovima. U tom periodu su primjećeni od strane pjevača [[Dženan Lončarević|Dženana Lončarevića]], koji ih je pozvao da nastupaju na njegovom koncertu. Nakon toga njihova karijera kreće uzlaznom putanjom, te počinju raditi na svojim autorskim pjesmama.&lt;ref name=&quot; NTV &quot;/&gt;

=== Prva postava grupe (2013. - 2015.) ===
Prvu postavu Lapsus benda su činili; Muamer Bošnjaković, Mumin Korajac, Mahir Osmanović, te Eldar Pilavdžić. Na početku su se desile brojne promjene u grupi, gdje su se nekoliko puta mijenjali pjevači.&lt;ref name=&quot; NTV &quot;/&gt; Prvobitno je to bio Armin Zukić (jedan od učesnika ZMBT showa), a nakon njega u grupi se kratko zadržao i Semir Suljkanović koji je također bio učesnik muzičkog takmičenja, i to u [[Zvezde Granda|Zvezdama Granda]].&lt;ref name=&quot; NTV &quot;/&gt;

== Karijera ==
=== Trenutna postava grupe ===
Širu popularnost stiču krajem 2015. godine kada se sastav benda mijenja dolaskom mladog [[kakanj]]skog&lt;ref name=&quot;Expresstabloid.ba&quot;&gt;{{cite web |url=https://expresstabloid.ba/naslovnica/111306/lapsus-band-u-kaknju-noc-za-pamcenje/|title= „Lapsus bend u kaknju’’: Noć za pamćenje|author-link= Expresstabloid.ba |publisher= Expresstabloid.ba |date=1. 8. 2018|website= Expresstabloid.ba |access-date=23. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; pjevača [[Emir Aličković|Emira Aličkovića]],&lt;ref name=&quot;Ekskluziva&quot;&gt;{{cite web |url=https://ekskluziva.ba/frontmen-lapsus-benda-emir-alickovic-tea-tairovic-me-ne-privlaci/283466|title= Frontmen ‘’Lapsus benda’’: Tea Tairović me ne privlači!|author-link= Ekskluziva.ba|publisher= Ekskluziva.ba |date=24. 2. 2018|website= Ekskluziva.ba |access-date=23. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; koji je učestvovao u sedmoj sezoni muzičkog takmičenja ZMBT na Hayat televiziji. Danas se Lapsus band sastoji od 5 članova: Emir Aličković, Mahir Osmanović, Mumin Korajac, Muamer Bošnjaković i Temin Buza.&lt;ref name=&quot;Discogs.com&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.discogs.com/artist/5371159-Lapsus-Band|title= Lapsus band|author-link= Discogs.com |publisher= Discogs.com |date=7. 3. 2017|website= Discogs.com |access-date=23. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Nakon susreta i saradnje sa kantautorom [[Bane Opačić|Banetom Opačićem]]&lt;ref name=&quot;Ekskluziva&quot;/&gt; koja se desila početkom 2016. godine, nastaju pjesme&lt;ref name=&quot; Genius/&gt;. Bend izbacuje pjesme Kada voliš, Hendikepiran,&lt;ref name=&quot; Haber.ba &quot;/&gt; Budalo, Lažo, Grešna vila, Foliraš, sa kojima bilježe milionske preglede na [[YouTube]] platformi.&lt;ref name=&quot;Ekskluziva&quot;/&gt; U međuvremenu bend sarađuje sa nekoliko balkanskih muzičkih i pjevačkih imena kao: grupa Ministarke, Đani i Cvija.&lt;ref name=&quot; Haber.ba &quot;/&gt; Zbog popularnosti koju su stekli, članovi Lapsus benda žive na relaciji [[Bosna i Hercegovina]] - [[Srbija]], [[Beograd]], gdje pjevač Emir trenutno živi i radi&lt;ref name=&quot; Haber.ba &quot;/&gt;&lt;ref name=&quot; Genius &quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Ekskluziva&quot;/&gt;

== Muzičke nagrade i nominacije ==
* Lapsus band je 2017. godine osvojio prestižnu nagradu Oskar popularnosti za najperspektivniji bend za 2017. godinu. Manifestacija je održana u Banjoj Luci.&lt;ref name=&quot;Expresstabloid&quot;&gt;{{cite web |url=https://expresstabloid.ba/vijesti/27907/lapsus-bend-nagraden-oskarom-popularnosti-kao-najperspektivniji/|title= „“Lapsus bend” nagrađen Oskarom popularnosti kao najperspektivniji|author-link= Expresstabloid |publisher= Expresstabloid |date=2. 3. 2017|website= Expresstabloid.ba |access-date=21. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;
* U sklopu [[Music Awards Ceremony|MAC]] su 2019. godine bili nominovani u kategoriji za najbolju modernu i tradicionalnu folk numeru za pjesmu Foliraš.&lt;ref name=&quot;Estradnevesti.com&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.estradnevesti.com/2019/music-awards-ceremony-2019-mac-uzivo-ceo-video-snimak-i-svi-dobitnici/|title= Music Awards Ceremony 2019 – MAC – UŽIVO – ceo video snimak i svi dobitnici|author-link= Estradnevesti.com |publisher= Estradnevesti.com |date=30. 1. 2019|website= Estradnevesti.com |access-date=23. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
=== Singlovi ===
* [[Kada voliš]] – (2016) &lt;ref name=&quot; Discogs.com &quot;/&gt;
* [[Hendikepiran]] – (2016)&lt;ref name=&quot; Discogs.com &quot;/&gt;
* [[Horoskop (lapsus band)|Horoskop]] duet sa [[Cvija|Cvijom]] – (2016)&lt;ref name=&quot; Haber.ba &quot;/&gt;
* [[Lomi, lomi]] – (2016)&lt;ref name=&quot; Discogs.com &quot;/&gt;
* [[Budalo]] – (2017)&lt;ref name=&quot; Discogs.com &quot;/&gt;
* [[Grešna vila]] duet sa [[Đani]]jem – (2017)&lt;ref name=&quot; Discogs.com &quot;/&gt;
* [[Idealno veče]] – (2017)&lt;ref name=&quot; Discogs.com &quot;/&gt;
* [[Čekam te]] – (2017)&lt;ref name=&quot; Discogs.com &quot;/&gt;
* [[Santa leda]] – (2017)&lt;ref name=&quot; Discogs.com &quot;/&gt;
* [[Lažo]] – (2017)&lt;ref name=&quot; Genius &quot;/&gt;
* [[Foliraš]] – (2018)&lt;ref name=&quot; Genius &quot;/&gt;
* [[Barikade]] – (2018)&lt;ref name=&quot; Genius &quot;/&gt;
* [[Oči boje čokolade]] – (2018)&lt;ref name=&quot; Genius &quot;/&gt;
* [[Voli me]] duet sa grupom [[Ministarke]] – (2019)
* [[Skote još te volim]] – (2019)&lt;ref name=&quot; Genius &quot;/&gt;
* [[Pogazila]] – (2019)&lt;ref name=&quot; Genius &quot;/&gt;
* [[Žena mojih snova]] – (2020)&lt;ref name=&quot; Genius &quot;/&gt;
*Baxuz - (2021)

=== Muzički spotovi ===
* [[Hendikepiran]] – (2016)
* [[Kada voliš]] – (2016)
* [[Horoskop (lapsus band)|Horoskop]] duet sa [[Cvija|Cvijom]] – (2016)
* [[Lomi, lomi]] – (2016)
* [[Budalo]] – (2017) 8 mart
* [[Grešna vila]] duet sa [[Đani]]jem – (2017)
* [[Idealno veče]] – (2017)
* [[Čekam te]] – (2017)
* [[Santa leda]] – (2017)
* [[Lažo]] – (2017)
* [[Foliraš]] – (2018)
* [[Barikade]] – (2018)
* [[Oči boje čokolade]] – (2018)
* [[Voli me]] duet sa grupom [[Ministarke]] – (2019)
* [[Skote još te volim]] – (2019)
* [[Pogazila]] – (2019)
* [[Žena mojih snova]] – (2020)
*Baxuz - (2021)

== Članovi grupe ==
* [[Emir Aličković]] – vokal (2016 - sada)&lt;ref name=&quot; Espreso.rs &quot;/&gt;
* [[Mahir Osmanović]] – gitara (2013 - sada)&lt;ref name=&quot; Espreso.rs &quot;/&gt;
* [[Mumin Korajac]] – bubnjevi (2013 - sada)&lt;ref name=&quot; Espreso.rs &quot;/&gt;
* [[Muamer Bošnjaković]] – klavijature (2013 - sada)&lt;ref name=&quot; Espreso.rs &quot;/&gt;
* [[Temin Buza]] – klavijature (2015 - sada)&lt;ref name=&quot; Espreso.rs &quot;/&gt;

=== Bivši članovi ===
* [[Armin Zukić]] – vokal (2013 - 2014)&lt;ref name=&quot; NTV &quot;/&gt;
* [[Semir Suljkanović]] – vokal (2014 - 2015)&lt;ref name=&quot; NTV &quot;/&gt;
* [[Eldar Pilavdžić]] – vokal (2015 - 2016)&lt;ref name=&quot; NTV &quot;/&gt;

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]]
[[Kategorija:Muzičke grupe iz Kalesije]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 2013.]]</text>
      <sha1>iagwwpvn1bsks71dho7t79h9p474yij</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Reinhold Messner</title>
    <ns>0</ns>
    <id>469363</id>
    <revision>
      <id>3426041</id>
      <parentid>3422779</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:30:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16648" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Reinhold Messner
| slika              = Reinhold Messner at Frankfurt Book Fair 2017 (26) (cropped).jpg
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1944|09|17}}
| mjesto_rođenja     = [[Bressanon]], [[Italija]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[Alpinizam|Alpinist]], istraživač, pisac, političar
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = Prvi uspon na [[Mount Everest]] 1978. bez upotrebe dodatnog kisika. Prvi koji se uspeo na [[Spisak vrhova viših od 8.000 m|vrhove preko 8.000 m.]]
| značajna_djela     = 
}}
[[File:Nanga Parbat (Diamir) Rupal Face.jpg|mini|desno|[[Nanga Parbat]] i stijena Diamir, gdje je Mesnner 1978. ostvario prvi solo uspon od baznog logora do jednog vrha višeg od 8.000 m, koji nikad nije ponovljen]]
'''Reinhold Andreas Messner''' [[italija]]nski je [[Planinarstvo|planinar]], istraživač, pisac i političar. Prvi je čovjek koji se uspeo na [[Mount Everest]] bez dodatnog [[kisik]]a, a ujedno i prvi koji se popeo na svih 14 [[Spisak vrhova viših od 8.000 m|vrhova viših od 8.000 metara]].&lt;ref name=&quot;Mesnner&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.aktivator.hr/motivacija/najbolji-planinar-svih-vremena-reinhold-messner/  |title=Portret velikana - NAJBOLJI PLANINAR SVIH VREMENA – REINHOLD MESSNER |work=AKTIVATOR |access-date= 9. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Godine 1986. ispenjao je svih [[Sedam vrhova]]. Osvojio je i [[Sedam vrhova|sedam najvišh vrhova]] na sedam [[Kontinent|kontinenata]]. Zbog ovi rezultata 2010. god. dobio je Zlatni cepin za životno djelo, najprestižniju planinarsku nagradu. Njegovi veliki poduhvati jesu i prelaz preko [[Antarktik]]a 1989/1990. s [[Arved Fuchs|Arvedom Fuchsom]], [[Grenland]]a 1993. i pustinje [[Gobi]] 2004.

Messner je rođen 17. septembra 1944. u Bressanoneu u [[Italija|Italiji]] u predjelu [[Dolomiti|Dolomita]]. Njegovi roditelji imali su ukupno devetoro djece. U planinarstvo ga je uveo otac. Kad je imao tek pet godina popeo se na svoj prvi vrh viši od 3.000 metara. Kao dječak postao je vrstan penjač sa uspenjanim vrhovima u okolini, često s mlađim bratom Güntherom. Već tada je izgradio svoj prepoznatljivi minimalistički stil sa najnužnijom opremom prilikom penjanja. U [[Padova|Padovi]] je završio studij [[Arhitektura|arhitekture]]. Nakon završetka studija radio je kratko kao nastavnik, a zatim se u potpunosti posvetio penjanju.

Dvaput se ženio i ima četvero djece.
== Početak ==
Između 1960-1964 ispenjao je veliki broj uspona u Dolomitima. Novi smjer na sjevernoj strani [[Ortier]]a ispenjao je 1965. god. Godinu dana kasnije ispenjao je Walkerov smjer na [[Grandes Jorasses]]u, prvi ispenjani smjer na ovoj planini, visok 4.208 m. Slijedili su usponi na [[Eiger]], [[Furchetta]]-u, [[Sas dla Crusc]] i [[Marmaladu]]. Bio je član ekspedicije u Ande, gdje je ostvario nekoliko izvanrednih uspona. Time je stekao reputaciju jednog od vodećih alpinista u Evropi.

[[File:Gasherbrum I.jpg|mini|desno|[[Gasherbrum I]]]]
== Tragedija na Nanga Parbatu ==
Godine 1970, otišao je na [[Himalaji|Himalaje]] sa bratom. Ispenjali su treći uspon na vrh [[Nanga Parbat]] i prvi uspon na stijenu Rupal, najdužu na svijetu (4.100 m). Braći je to bio prvi [[Spisak vrhova viših od 8.000 m|osamhiljadaš]].&lt;ref name=&quot;Nangapaaa&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.nationalgeographic.com/adventure/0509/whats_new/reinhold_messer.html |title= David Roberts - Messnerov teret, maj 2004 |work= National geographic |access-date= 9. 2. 2019 |archive-date= 4. 4. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120404050134/http://www.nationalgeographic.com/adventure/0509/whats_new/reinhold_messer.html |url-status= bot: unknown }}&lt;/ref&gt;

Neuspješno su pokušali i prvi uspon preko stijene Diamir. Dok su se vraćali, brat mu je počeo pokazivati znakove visinske bolesti. Messner je otišao potražiti lakši put dolje. Kad se vratio po brata, otkrio je da ga je zamela [[lavina]] i tijelo mu je pronađeno 2005.&lt;ref name=&quot;Nangap&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.merkur.de/welt/dnatest-kann-streit-nicht-beenden-209963.html  |title= DNA test |work=MERKUR.de |access-date= 9. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Nakon povratka, Messneru je amputirano šest nožnih prstiju i nekoliko vrhova prstiju na rukama. U knjizi ''The Naked Mountain'' (Gola planina) Messner je 30 godina kasnije iznio svoju verziju događaja, kao odgovor na kritike da je svojom prekomjernom ambicijom kriv za bratovu smrt.&lt;ref name=&quot;Nanga&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.8000ers.com/cms/download.html?func=startdown&amp;id=214 |title= Eberhard Jurgalski (rosemon) Smjerovi – Nanga Parbat |work=8000ers.com |access-date= 9. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Vratio se na stijenu Diamir 1978. i ostvario prvi solo uspon od baznog logora do jednog vrha višeg od 8.000 m, koji nikad nije ponovljen.&lt;ref name=&quot;Nangapa&quot;&gt;{{Cite web |url= https://mvinfo.hr/clanak/reinhold-messner-gola-planina |title= Reinhold Messner : Gola planina |work=Moderna vremena - 08.01.2012 |access-date= 9. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Usponi bez kisika ==
Unatoč tragediji, Messner nije odustao od penjanja. Godine 1974. udružio se sa austrijskim alpinistom [[Peter Habeler|Peterom Habelerom]], s kojim je dijelio filozofiju penjanja. Iznenadili su planinarski svijet impresivnom serijom penjanja. Zajedno su ostvarili 1969. godine prvi uspon na [[Yerupaja Chico]] u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], na Sjevernu stranu [[Eiger]]a 1974. za rekordnih  10 sati i [[Matterhorn]].
=== Uspon na Gasherbrum  u alpskom stilu ===
Godinu dana kasnije popeli su se na [[Gasherbrum I]] u planinskom lancu [[Karakorum]] u alpskom stilu.&lt;ref name=&quot;Habel&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.spiegel.de/reise/fernweh/peter-habeler-und-reinhold-messner-zum-mount-everest-ohne-sauerstoffgeraet-a-1206064.html|title= Everest penjač Peter Habeller |work=Spieger Reise |access-date= 13. 9. 2020}}&lt;/ref&gt; Kao 2-člana ekspedicija sa samo 12 nosača i jednim oficirom za vezu, krenuli su prema Gasherbrumu, 11-toj planini na svijetu po visini. Postoji 6 vrhova ove planine, a najviši je [[Gasherbrum I]], poznat i kao Hidden Peak (8068 m.). Pred polazak objelodanili su da će se penjati tradicionalnim stilom koji se koristi u [[Alpe|Alpama]] i da će alpski stil biti korišten i u usponima na Himalajske vrhove preko 8.000 metara. Ovaj način podrazumijeva:&lt;ref name=&quot;Alpski stil&quot;&gt;{{Cite web |url=https://explorersweb.com/2019/02/14/so-what-exactly-is-alpine-style/ |title= Šta je zapravo Alpski stil |work=xplorersweb.com - 14.02.2019 |access-date= 13. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;
* na vrh se kreće iz podnožja planine
* penjač sa sobom nosi sve što mu treba
* ako se bivakuje, to se radi na putu do vrha
* nema prehodne pripreme rute
* dodatni kisik se ne koristi&lt;ref name=&quot;Habeel&quot;&gt;{{Cite web |url=https://sweclimber.wordpress.com/climbing/stories/reinhold-messner/rm-hidden-peak/ |title= Uvođenje alpskog stila u Himalaje |work=wordpress.com - 14.02.2019 |access-date= 13. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;

:''Ova vrsta penjanja je najednostavnija koju možete zamisliti. Samo morate sve uzeti u obzir, i ono što je predvidljivo i ono što nije, u protivnom nećete dugo živjeti. – Reinhold Messner''

Prije njihovog odlaska, pojedini vodeći alpinisti su iskazivali nevjericu prema mogućnosti da se u Himalajima izvede ovakav uspon, a pojedinci su smatrali da je ovo samoubistvo. Za njih dvojicu ovo je bio logičan nastavak onog što su ranije počeli sličnim usponima u Alpama i podizanje ličnih mogućnosti na viši nivo.

Krenuli su 8. avgusta iz Baznog kampa, penjali se tri dana do vrha i dva dana silazili do Baznog kampa. Bio je to prvi uspon na vrh preko 8.000 metara u alpskom stilu.&lt;ref name=&quot;Mesnnnn&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.climbandmore.com/climbing,326,0,1,books.html |title=The Challenge - Reinhold Messner |work=climbandmore.com 20.08.2020. |access-date=13. 9. 2020 |archive-date=29. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170829102657/http://www.climbandmore.com/climbing,326,0,1,books.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Tako su se 1975 godine uz klasične velike ekspedicije pojavile male ekspedicije, čime je počela jedna nova era za himalajsko planinarstvo.&lt;ref name=&quot;Habele&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.everestnews.com/g1history.htm |title= Historija Hidden Peaka |work= everest/history |access-date= 13. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;
[[File:North face marked.png|mini|desno|400px|Sjeverna strana Everesta. Prepriječavanje sa Sjeveroistočnog grebena prena Nortonovom kuloaru prikazano je svjetlo plavo bojom]]

=== Uspon na Mount Everest bez dodatnog kisika ===
{{Glavni|Uspon na Mount Everest bez dodatnog kisika}}
Messner i Habeler izveli su zajedno 1978. godine, kao formalni članovi austrijske ekspedicije, uspon na [[Mount Everest]]u i ostvarili ono što se naučno smatralo nemogućim – popeti se na najviši vrh svijeta bez dodatnog kisika. Nakon ovog dostignuća dvojice vrsnih alpinista, koje neki nazivaju ''Dream team alpinizma'', njihova saradnja je prekinuta.&lt;ref name=&quot;Habel&quot;/&gt;
=== Solo uspon na Mount Everest ===
Dvije godine kasnije, 1980. godine, Messner je ponovio ovaj pothvat sa [[tibet]]anske strane, ovaj put sam. Išao je klasičnom rutom  Sjeveroistočnim grebenom da bi kasnije prepriječio prema [[Nortonov kuloar|Nortonovom kuloaru]]. Uspon je izveo usred sezone monsuna, u avgustu mjesecu kada se izbjegavaju usponi na Everest zbog obilnih padavina. Bio je to prvi solo uspon na Everest i prvi solo uspon bez dodatnog [[kisik]]a.&lt;ref name=&quot;Mesn&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.dw.com/hr/reinhold-messner-sam-na-mount-everestu/a-54623883 |title=Stefan Nestler - Reinhold Messner: sam na Mount Everestu |work=dw.com 20.08.2020. |access-date= 13. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;

Reinhold Messner je doputovao na Tibet zajedno sa svojom tadašnjom djevojkom Kanađankom Nenom Holguin. Na sam dan uspona vremenske prilike su se promijenile. Spustila se magla i polahko je počeo padati snijeg. Odlučio je ubrzati uspon. Ali to nije bilo lako. S jedne strane, bio je pod pritiskom zbog neprestane opasnosti jer alpinisti tvrde da se na ovakvim usponima može samo jednom odkliznuti. Drugo, zrak je bio toliko rijedak da nije mogao da se uspinje kako je mislio da treba. Treća stvar je bilo psihičko opterećenje jer je cijelo vrijeme bio sam i nije bio u mogućnosti s nekim podijeliti svoje brige i strahove. Šator, ranac i hranu ostavio je na svom posljednjem odmorištu na 8.220 metara visine.

Popodne 20. avgusta 1980, trećeg dana uspona, Messner je, više pužući nego hodajući stigao do najviše tačke na 8.850 metara. Na vrhu je bio tako umoran da se samo bacio u snijeg i vegetirao. Podigao se poslije sat vremena i počeo se spuštati. Da kod spuštanja nije pronašao svoj trag u svježem snijegu, bio bi izgubljen.

Kada se dan nakon osvajanja vrha vratio u bazni logor na 6.400 metara visine, djevojka ga je jedva prepoznala. Plakao je, a njegovo je lice bilo žuto, usne ispucane i rastrgane.

Messnerov solo-uspon na Everest, u sezoni monsuna, bez kisika i na djelimično novoj ruti smatra se najvećim dostignućem u historiji osvajanja na Himalajama. Sam Mesnner smatra da je njegov solo-uspon na Nangu Parbat (u ljeto 1978.) veće  dostignuće jer je bio prvi uspon ove vrste na jedan vrh preko 8.000 metara, dok je solo uspon na Everest bio samo završnica u njegovom razvoju kao alpiniste. Uspon je opisao u knjizi ''The Crystal Horizon'' (Kristalni horizont).

== Osamhiljadaši ==
Messner je prvi čovjek koji je obavio uspone na svih 14 [[Spisak vrhova viših od 8.000 m|vrhova viših od 8.000 m.]] Istovremeno je i prvi koji je to uradio bez upotrebe dodatnog [[kisik]]a. Uspone je počeo 1978. na Nanga Parbatu, a završio 1986. na [[Lhotse]]u.

== Sedam vrhova ==
Alpinista [[Richard Bass]] prvi je ostvario uspon na [[Sedam vrhova]] što je naziv za najviše vrhove sedam kontinenata. Messner je predložio drugu listu (Mesnerova ili Carstensz lista) zamjenjujući [[Mount Kosciuszko]] [[Indonezija|indonezijskim]] vrhom [[Puncak Jaya]], smatrajući da je izazovniji. U maju 1986. [[Pat Morrow]] prvi je ispenjao Messnerovu listu, a slijedio ga je kao drugi sam Messner 8. decembra 1986. god, kao prvi čovjek koji je to uradio bez dodatnog kisika.&lt;ref name=&quot;Cartens&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.carstenszpapua.com/7summits-history.html |title= Historija Sedam vrhova - ko je prvi |work=carstenszpapua.com |access-date= 9. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Putovanja, prelazi, trekinzi ==
Poslije uspona na Lhotse Messner se nije popeo ni na jedan vrh preko 8.000 m. Bavio se brojnim putovanjima, pješačenjima i trekinzima.
* 1985 – Putovanje kroz [[Tibet]] sa istraživanjima na planini [[Mount Kailash|Kailash]]
* 1986 – prijelaz kroz istočni dio Tibeta
* 1987 
:-putovanje kroz [[Butan]] 
:-putovanje kroz [[Pamirske planine|Pamir]] 
* 1988 – solo ekspedicija kroz [[Tibet]] pod nazivom [[Yeti]]
* 1989–1990 – treking preko [[Antarktik]]a preko [[Južni pol|Južnog pola]]) u dužini 2.800&amp;nbsp;km, pješačenje sa sankama bez pasa, zajedno sa [[Arved Fuchs|Arvedom Fuksom]];
* 1991 – prijelaz kroz [[Butan]] od istoka do zapada
: -&quot;Oko Južnog Tirola&quot; gdje je bio uključen prilikom pronalaska zamrznutog čovjeka iz [[Kameno doba|kamenog doba]], nazvanog [[Ötzi]] 
* 1992 
:-prijelaz kroz [[Taklamakan]] Desert u [[Xinjiang]]u
* 1993 
:-putovanje do [[Dolpo]]a, [[Mustang]]a i [[Manang]]a u Nepalu; 
:-dijagonalni treking preko [[Greenland]]a, pješačenje u dužini 2200 km.
* 1995 
:-neuspješni prelaz preko [[Arctic]]a kroz [[Sibir]] do [[Kanada|Kanade]]
:-putovanje do [[Belukha]]e, [[Altajske planine]] u Sibiru
* 1996 – putovanje kroz Istočni [[Tibet]] i planinu [[Kailash]].
* 1997 – putovanje do [[Kham]]a u Istočnom Tibetu
:-mala ekspedicija u [[Karakoram]]
:-snimanje filma u [[Tanzanija|Tanzaniji]]
* 1998  
:-putovanje do Altajskih planina u ([[Mongolija|Mongoliji]]) 
:-putovanje do [[Puna de Atacama]] na [[Andi|Andama]] u [[Argentina|Argentini]]
* 1999 
:-snimanje filma o Navajo [[Indijanci]]ma u Arizoni
:-putovanje u [[Thar Desert]]/[[Indija]]
* 2000 
:-prelazak od Južne Džordžije do  Šakletoh Rute na [[Island]]u
:-snimanje dokumentarnog filma na planini [[Fuji]] u [[Japan]]u
* 2002 – posjeta planinarima na Andama i uspon na [[Cotopaxi]] (5.897 m.) u [[Ekvador]]u povodom &quot;Međunarodne godine planina&quot;
* 2003 
:-treking do [[Mount Everest]] u povodu pedesetogodišnjice osvajanja
:-putovanje po Zemlji Franz Josepha na [[Arktik]]u
* 2004 – treking kroz  [[Gobi]] pustinju u  [[Mongolija|Mongoliji]] u dužini 2000&amp;nbsp;km.
* 2005 – putovanje po Mongoliji

[[File:Passo Cibiana 5.jpg|mini|desno|Messnerov planinarski muzej na lokaciji Monte Rite, [[Dolomiti]]]]
== Političar ==
Godine 1999. postao je član [[Evropski parlament|Evropskog parlementa]] ispred italijanske stranke Zelenih, dobivši više od 20.000 glasova na izborima. Bio je član parlamenta do 2004, kada se prestao baviti politikom.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.europarl.europa.eu/parlArchives/mepArch/alphaOrder/view.do?language=EN&amp;id=4419 |title=Izbori za Evropski parlament |publisher=Europarl.europa.eu |date= |access-date=20. 9. 2016 |archive-date=8. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140108171500/http://www.europarl.europa.eu/parlArchives/mepArch/alphaOrder/view.do?language=EN&amp;id=4419 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Zvanično je bio član Zelenih Južnog Tirola, regionalne i ekološke stranke. Cijelog života, čak i poslije političkog angažmana, bio je veliki pobornik očuvanja okoline i aktivist u borbi protiv globalnog zagrijavanja.

== Muzej == 
Mesnner je 2003. počeo graditi planinarski muzej (MMM - Mesnerov planinarski muzej) i otvoren je 11. juna 2006. U njemu je izložena kultura Himalaja i historija Južnog Tirola. Muzej čini šest objekata na raznim lokacijama i s različitim temama. Šesti i posljednji smješten je na vrhu planine Kronplatz u italijanskoj pokrajini Južni Tirol. U njemu je predstavljen razvoj planinarstva u posljednjih 250 godina u pogledu opreme. Muzej je smješten na vrhu stijene kako bi posjetiocima ponudio posebno iskustvo i doživljaj, nudeći spektakularan pogled na Dolomite i druge okolne planine.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/domidizajn/interijeri/messner-mountain-muzej-u-juznom-tirolu-3445742 Messner Mountain muzej u Južnom Tirolu]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

{{Italijanski sportist godine}}

{{DEFAULTSORT:Messner, Reinhold}}
[[Kategorija:Rođeni 1944.]]
[[Kategorija:Biografije, Bressanon]]
[[Kategorija:Italijanski alpinisti]]
[[Kategorija:Osvajači Sedam vrhova]]
[[Kategorija:Osvajači svih osamhiljadaša]]
[[Kategorija:Osvajači Mount Everesta]]</text>
      <sha1>iqxaw6jijjrf7cnjn50bmsjvumg5w21</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Republika Srpska (1992–1995)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>479216</id>
    <revision>
      <id>3426047</id>
      <parentid>3390877</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:34:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35023" xml:space="preserve">{{Glavni|Republika Srpska}}{{Infokutija bivša država
| zvanično_ime                   = Republika Srpska (1992–1995)
| genitiv                        = Republike Srpske
| valuta                         = [[Dinar Republike Srpske]] &lt;small&gt;(1992-1994)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Jugoslavenski dinar]] &lt;small&gt;(1994-1998)&lt;/small&gt;
| nezavisnost                    = 9. januar 1992.
| datum osnivanja                = [[Osnivanje]]
| vladar_prva_vlast              = [[Radovan Karadžić]]
| godina_prve_vlasti             = 1992-1995
| vrsta_vlasti                   = [[Predsjednik]]
| zastava                        = Flag of the Republika Srpska.svg
| državno_uređenje               = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[republika]]
| najveći_grad                   = [[Banja Luka]]
| karta                          = Bsa controlled.png
| himna                          = &quot;[[Bože pravde]]&quot;&lt;center&gt;[[Datoteka:Serbian National Anthem, instrumental.oga]]&lt;/center&gt;
| službeni_jezik                 = [[srpski]]
| glavni_grad                    = [[Pale (RS)|Pale]]
| razdoblje                      = 1992–1995
| izvorno_ime                    = Republika Srpska Bosne i Hercegovine (1992)
| država_prije1                  = SR Bosna i Hercegovina
| država_prije_zastava4          = Flag of the Republika Srpska.svg
| vremenska_zona                 = [[UTC+01:00|UTC +1]] ([[Srednjoevropsko vrijeme|CET]])&lt;br&gt;[[UTC+02:00|UTC +2]] ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]])
| država_poslije_zastava1        = Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg
| država_poslije_zastava3        = Flag of the Republika Srpska.svg
|država_poslije_zastava2         = Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996–2007).svg
| država_poslije2                = Federacija Bosne i Hercegovine
| država_poslije3                = Republika Srpska
| država_poslije1                = Republika Bosna i Hercegovina
| država_prije_zastava5          = Flag of the Republika Srpska.svg
| država_prije_zastava3          = Flag of the Republika Srpska.svg
| grb                            = Former COA Republika Srpska.svg
| država_prije_zastava2          = Flag of the Republika Srpska.svg
| država_prije_zastava1          = Flag of Bosnia and Herzegovina (1946–1992).svg
| država_prije5                  = SAO Romanija
| država_prije4                  = SAO Semberija
| država_prije3                  = SAO Hercegovina
| država_prije2                  = SAO Bosanska krajina
| internetski_nastavak           = [[.ba]] (od 1996.)
| etničke_grupe                  = [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]]
| stanovnika_godina              = 1991.
| stanovnika                     = 1,569,332
| površina                       = ~35,790 (70%)
}}'''Republika Srpska (1992–1995)''' bila je samoproglašena međunarodno nepriznata paradržava unutar [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] pod kontrolom [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Tvrdila je suverenitet države, iako tu tvrdnju nisu priznale [[Republika Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] vlada (čija je teritorija RS bila dio), [[Ujedinjene nacije]] ili bilo koja druga međunarodno priznata država. Prvih nekoliko mjeseci svog postojanja bila je poznata kao '''Republika Srpska Bosne i Hercegovine'''.

Nakon 1995. godine, prepoznata je kao jedan od [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|dva politička entiteta]] koji čine [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Granice nakon 1995. su, uz nekoliko pregovaračkih modifikacija, zasnovane na linijama fronta i situaciji na terenu u vrijeme [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]]. Njezin teritorij obuhvaća brojne bosanskohercegovačke historijske geografske regije, ali (zbog spomenute [[Međuentitetska granična linija|međuentitetske granične linije]]) u cjelini ih sadrži vrlo malo. Isto tako, različite su političke jedinice u prošlosti postojale na teritoriji Republike Srpske, ali je vrlo mali broj postojao u potpunosti u regionu.

== Historija ==
{{Glavni|Historija Bosne i Hercegovine}}

=== Nastanak ===
[[Datoteka:SAO_BIH_1991_1992.png|lijevo|mini|[[Srpska autonomna oblast|Srpske autonomne oblasti]] u Bosni i Hercegovini 1991. i 1992. godine.]]
Predstavnici glavnih političkih i nacionalnih organizacija i institucija [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]] sastali su se 13. oktobra 1990. godine u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i stvorili &quot;Srpsko nacionalno vijeće Bosne i Hercegovine&quot; kao koordinaciono i reprezentativno političko tijelo.&lt;ref&gt;[https://books.google.rs/books?id=7g4UAQAAMAAJ&amp;q=%22Serbian+National+Council+of+Bosnia%22&amp;dq=%22Serbian+National+Council+of+Bosnia%22&amp;hl=sr&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwih-pCssY3fAhWkpIsKHUrjDKcQ6AEIMzAB Foreign Broadcast Information Service Daily Reports: Eastern Europe (1990). p. 58-59.]&lt;/ref&gt; Tokom političke krize koja je uslijedila nakon [[Otcjepljenje|otcjepljenja]] [[Slovenija|Slovenije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] od bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] 25. juna 1991. godine, osnovana je posebna skupština Srba 24. oktobra 1991. godine, kao predstavničko tijelo [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba iz Bosne i Hercegovine]]. Srbi u BiH tvrdili su da je to bio neophodan korak budući da je tadašnji [[Ustav Bosne i Hercegovine]] definirao da se neće donijeti veće promjene osim jednoglasnog dogovora sa sve tri strane. [[Bošnjaci]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati u BiH]] željeli su [[nezavisnost]] Bosne i Hercegovine, protiv želje Srba koji su željeli ostati u sastavu [[Jugoslavija|Jugoslavije]].

[[Plebicit srpskog naroda u Bosni i Hercegovini|Referendum]] na kojem su građani pitali da li žele ostati u Jugoslaviji održan je 9. i 10. novembra 1991. [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna vlada]] Bosne i Hercegovine (s bošnjačkom i hrvatskom većinom) ustvrdila je da je ovaj plebiscit nezakonit, ali je skupština Srba u BiH priznala njegove rezultate. Skupština je 21. novembra 1991. proglasila da su sve one općine, mjesne zajednice i naseljena mjesta u kojima je glasalo preko 50% ljudi srpske nacionalnosti, kao i ona mjesta gdje su se građani drugih nacionalnosti izjasnili da ostanu u zajedničkoj jugoslavenskoj državi bio bi teritorij savezne jugoslavenske države.

Skupština Srba u BiH usvojila je 9. januara 1992. deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. Dana 28. februara 1992. usvojen je [[Ustav Republike Srpske|ustav Srpske Republike Bosne i Hercegovine]] i proglašen da teritorij države uključuje [[Srpska autonomna oblast|srpske autonomne oblasti]], općine i druge srpske etničke entitete u Bosni i Hercegovini (uključujući oblasti opisane kao &quot;mjesta u kojima je srpski narod ostao u manjini zbog [[genocid]]a provedenog nad njim tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]&quot;), te je proglašen dijelom savezne jugoslavenske države.

Od 29. februara do 2. marta 1992. godine, Bosna i Hercegovina je održala [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum o nezavisnosti]]. Većina Srba bojkotirala je glasanje obrazlažući da je neustavno, jer je referendum zaobišao pravo veta predstavnika srpskog naroda u parlamentu. Dana 6. aprila 1992., [[Evropska unija]] je formalno priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine. Srpska Republika Bosna i Hercegovina proglasila je svoju nezavisnost 7. aprila 1992. godine. Dana 12. augusta 1992. iz imena je izbačeno pozivanje na Bosnu i Hercegovinu i ono je postalo jednostavno ''Republika Srpska.''

Tokom [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]], predsjednik Republike Srpske [[Radovan Karadžić]] izjavio je da ne želi da Srpska bude u federaciji zajedno sa [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbijom]] u Jugoslaviji, već da Srpska treba biti direktno uključena u [[Srbija|Srbiju]].&lt;ref name=&quot;East Europe Pp. 38&quot;&gt;''Daily report: East Europe, Issues 191–210''. Front Cover United States. Foreign Broadcast Information Service. Pp. 38. (A recorded conversation between Branko Kostic and Srpska's President Radovan Karadzic, Kostic asks whether Karadzic wants Srpska to be an autonomous federal unit in federation with Serbia, Karadzic responds by saying that he wants complete unification of Srpska with Serbia as a unitary state similar to France.)&lt;/ref&gt;

=== Rat u Bosni i Hercegovini ===
{{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:BeforeDayton.png|desno|mini|280x280piksel|Granice sukobljenih strana prije Dejtonskog sporazuma{{Legenda|#027B3F|[[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]}}{{Legenda|red|[[Vojska Republike Srpske]]}}{{Legenda|darkblue|[[Hrvatsko vijeće odbrane]]}}]]
Dana 12. maja 1992. godine, na zasjedanju [[Narodna skupština Republike Srpske|skupštine Republike Srpske]], [[Radovan Karadžić]] najavio je šest &quot;strateških ciljeva&quot; srpskog naroda u Bosni i Hercegovini:&lt;ref name=&quot;ICTYmladic2002&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/mla-ai021010e.pdf|title=Prosecutor v. Ratko Mladic – Amended Indictment|date=2. 8. 2001|publisher=United Nations [[International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia]]}}&lt;/ref&gt;

# Uspostaviti državne granice razdvajajući srpski narod od druge dvije etničke zajednice.
# Postaviti koridor između [[Semberija|Semberije]] i [[Bosanska krajina|Krajine]] .
# Uspostaviti koridor u [[Drina|dolini rijeke Drine]], odnosno eliminisati Drinu kao granicu koja razdvaja srpske države.
# Uspostaviti granicu na rijeci [[Una|Uni]] i [[Neretva|Neretvi.]]
# Podijeliti grad [[Sarajevo]] na srpski i [[Bošnjaci|bošnjački]] dio i uspostaviti efikasne državne vlasti u oba dijela.
# Osigurati pristup [[Jadransko more|moru]] za Republiku Srpsku.

Na istoj sjednici, skupština izglasala je stvaranje [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (''VRS'') i imenovala [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], zapovjednika Drugoe vojne oblasti [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]], za zapovjednika VRS. Krajem maja 1992. godine, nakon povlačenja jugoslavenskih snaga iz Bosne i Hercegovine, Druga vojna oblast u osnovi je transformirana u Glavni štab VRS-a. Nova vojska je odmah krenula vojnim putem da ostvari šest &quot;strateških ciljeva&quot; Republike Srpske (čiji su ciljevi potvrđeni operativnom direktivom koju je Ratko Mladić izdao 19. novembra 1992.).

VRS je proširila granice Republike Srpske tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]].{{Potreban citat}} Do 1993. godine Republika Srpska je kontrolisala većinski dio (~70%) teritorije Republike Bosne i Hercegovine, te konačnim sporazumom ([[Dejtonski sporazum]]) 1995. godine, Republici Srpskoj pripalo je 49% teritorije.

U godinama 1993. i 1994. [[Vlada Republike Srpske|vlasti Republike Srpske]] htjele su da stvore Ujedinjenu srpsku državu.

=== Ratni zločini ===
Od početka rata VRS ([[Vojska Republike Srpske]]) i političko rukovodstvo Republike Srpske optuženi su za [[Ratni zločin|ratne zločine]], [[Zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]], [[genocid]], [[etničko čišćenje]] nesrpskog stanovništva, stvaranje i vođenje [[Logor|koncentracionih logora]] i uništavanjem [[Kultura Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke kulturne]] i [[Historija Bosne i Hercegovine|historijske baštine]].

Nezavisni promatrači uglavnom se slažu da su se desila i [[Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini|mnoga silovanja]] i drugi [[ratni zločin]]i od strane VRS.{{Potreban citat}}  Njihove žrtve su bili prvenstveno [[Bošnjaci]], ali i [[Hrvati]].&lt;ref name=&quot;Kressel20022&quot;&gt;{{Cite book|last=Kressel|first=Neil Jeffrey|title=Mass Hate: Global Rise to Genocide and Terror|url=https://archive.org/details/masshateglobalri0000kres|publisher=Westview Press|year=2002|isbn=0-8133-3951-0|page=[https://archive.org/details/masshateglobalri0000kres/page/15 15]}}&lt;/ref&gt;

Visoko klasificirani izvještaj [[Centralna obavještajna agencija|CIA-e,]] koji je procurio u štampu, otkrio je da srpsko rukovodstvo prvo započelo sa sistematskim zločinima, da su izvršili 90% ratnih zločina i bili jedina strana koja je sistemski pokušavala &quot;ukloniti sve tragove drugih etničkih grupa iz svojih teritorija&quot;.&lt;ref name=&quot;Kressel20022&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Cohen|first=Roger|title=C.I.A. Report on Bosnia Blames Serbs for 90% of the War Crimes|url=https://www.nytimes.com/1995/03/09/world/cia-report-on-bosnia-blames-serbs-for-90-of-the-war-crimes.html?sec=&amp;spon=&amp;pagewanted=all|work=The New York Times|date=9. 3. 1995}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Thomas Cushman|first=Thomas Cushman|title=This Time We Knew: Western Responses to Genocide in Bosnia|url=https://archive.org/details/thistimeweknewwe00cush_0|publisher=New York University Press|year=1996|isbn=0-8147-1535-4|pages=[https://archive.org/details/thistimeweknewwe00cush_0/page/94 94]}}&lt;/ref&gt;

Najteže od tih krivičnih djela bio je [[genocid u Srebrenici]] 1995. godine, gdje je  sistematski pogubljeno preko 8.000 [[Bošnjaci|bošnjačkih]] muškaraca i dječaka, te duga vojna [[opsada Sarajeva]] koja je rezultirala sa 12.000 civilnih žrtava.

[[Etničko čišćenje]] nesrpskog stanovništva bilo je posebno uobičajeno na teritorijama regije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]] i doline rijeke [[Drina|Drine.]] U mnogim slučajevima postupak se vodio putem dobro organizirane i efikasne birokratije koju su uspostavile vlasti, kao što je slučaj u [[Banja Luka|Banja Luci]]. Ti i drugi slučajevi etničkog čišćenja dramatično su promijenili demografsku sliku Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.

Mnogi zvaničnici Republike Srpske također su optuženi za stvaranje i upravljanje zatočeničkim logorima, posebno [[Koncentracijski logor Omarska|Omarska]], [[Logor Manjača|Manjača]], [[Koncentracijski logor Keraterm|Keraterm]], [[Koncentracijski logor Uzamnica|Uzamnica]] i [[Koncentracijski logor Trnopolje|Trnopolje]], u kojima su bile zatočene hiljade ljudi. [[Duško Tadić]], bivši lider [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a u [[Kozarac|Kozarcu]] i bivši pripadnik paravojnih snaga podržavajući napad na [[Prijedor]][[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|, MKSJ]] je proglasio krivim za [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]], teška kršenja [[Ženevska konvencija|Ženevskih konvencija]] i kršenja ratnih običaja u [[Koncentracijski logor Omarska|logorima Omarska]], [[Koncentracijski logor Trnopolje|Trnopolje]] i [[Koncentracijski logor Keraterm|Keraterm]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/tadic/tjug/en/tad-sj970714e.pdf|title=Prosecutor v. Duško Tadić – Judgement|date=14. 7. 1997|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia}}&lt;/ref&gt; U Omarskoj potvrđeno je oko 500 smrtnih slučajeva povezanih sa ovim pritvorskim objektima.

Prema nalazima Državne komisije za dokumentaciju ratnih zločina na teritoriji Bosne i Hercegovine, VRS i drugi neidentifikovani pojedinci iz Republike Srpske tokom rata u BiH uništili su 789 džamija što je 68,67% od ukupnog broja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.alumniconnections.com/harvard/alumni/images/from_the_ashes.pdf|title=From the Ashes: The Past and Future of Bosnia's Cultural Heritage|last=Riedlmayer|first=András J.|publisher=Harvard University}}&lt;/ref&gt; Mnoge [[Spisak džamija u Bosni i Hercegovini|uništene džamije]] klasifikovane su kao [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovački nacionalni spomenik]], a neke građene između 15. i 17. vijeka, bile su na popisu [[UNESCO]]-a kao spomenici svjetske baštine. Mnoge katoličke crkve na istoj teritoriji također su uništene ili oštećene, posebno tokom 1995.

Pored [[Sveto|svetih]] spomenika, vojska RS-a, poput [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine]], teško su oštetile ili uništile i mnoge svjetovne spomenike. Biblioteka je zapaljena granatiranjem sa položaja VRS oko [[Sarajevo|Sarajeva]] tokom [[Opsada Sarajeva|opsade]] 1992. godine.{{Multiple image|align=right|direction=horizontal|image1=Evstafiev-Radovan Karadzic 3MAR94.jpg|width1=157|image2=Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg|width2=150|footer=[[Radovan Karadžić]] (lijevo), bivši i prvi [[predsjednik Republike Srpske]], i [[Ratko Mladić]] (desno), bivši [[general]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]], osuđeni su za [[genocid]], [[ratni zločin|ratne zločine]] i [[zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] na doživotnu kaznu zatvora.}}

Iako pojedinci odgovorni za uništavanje nacionalne baštine još nisu pronađeni, niti su podignute optužnice, [[Međunarodni sud pravde|međunarodne agencije za ljudska prava]] naveliko su izvještavale da su ''&quot;vlasti srpskog naroda u BiH izdale naredbe ili organizirale ili odobrile napore da unište bošnjačke i hrvatske kulturne i vjerske institucije&quot;''.&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=juni 1994|title=War Crimes in Bosnia-Hercegovina: U.N. Cease-Fire Won't Help Banja Luka|url=https://www.hrw.org/reports/1994/bosnia2/|journal=Human Rights Watch|volume=6|issue=8}}&lt;/ref&gt; U drugim slučajevima, poput slučaja [[Ferhat-pašina džamija|Ferhadije džamije]] utvrđeno je da su: ''&quot;Vlasti Banja Luke aktivno su se bavile ili su barem pasivno tolerirale diskriminaciju Muslimana na osnovu njihovog vjerskog i etničkog porijekla.&quot;'' i da ''&quot;[...] srpska vlada [Republika Srpska] nije ispunila svoju obavezu prema Sporazumu o ljudskim pravima da poštuje i osigura pravo na slobodu vjeroispovijesti bez diskriminacije.&quot;'' &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Dakin|first=Brett|year=2002|title=The Islamic Community in Bosnia and Herzegovina v. The Republika Srpska: Human Rights in a Multi-Ethnic Bosnia|url=http://www.law.harvard.edu/students/orgs/hrj/iss15/dakin.shtml|journal=Harvard Human Rights Journal|volume=15}}&lt;/ref&gt; Lokalni sudija presudio je da vlasti grada [[Banja Luka|Banja Luke]] pod kontrolom Srba moraju platiti 42 miliona dolara svojoj islamskoj zajednici za 16 lokalnih džamija uništenih tokom rata od 1992. do 1995. godine.&lt;ref name=&quot;bbc&quot;&gt;{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7902929.stm|work=BBC News|title=Serbs ordered to pay for mosques|date=20. 2. 2009}}&lt;/ref&gt;{{Quote box|quote=Tužilaštvo je dokazalo da je u [[Srebrenica|Srebrenici]] počinjen [[genocid]] i da je za to lično odgovoran [[general]] [[Radislav Krstić]].|source=[[Olga Kavran]], zamjenik koordinatora,
[[MKSJ]] Outreach Programa&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/sid/10168 |title=Bridging the Gap in Srebrenica, Bosnia and Herzegovina |publisher=[[ICTY]] |access-date=20. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;|width=17%|align=left}}Godine 1993., [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija]] stvorilo je u [[Den Haag|Haagu]] [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (ICTY) s ciljem privođenja odgovornih osoba za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava na teritoriji bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] od 1991. godine. [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haški sud]] je 24. jula 1995. podigao optužnicu protiv [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] &lt;ref name=&quot;ICTYkaradzic2009&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/karadzic/ind/en/090218.pdf|title=Prosecutor v. Radovan Karadžić – Third Amended Indictment|date=27. 2. 2009|publisher=United Nations [[International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia]]}}&lt;/ref&gt; i [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] &lt;ref name=&quot;ICTYmladic20022&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/mla-ai021010e.pdf|title=Prosecutor v. Ratko Mladic – Amended Indictment|date=2. 8. 2001|publisher=United Nations [[International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia]]}}&lt;/ref&gt; zbog optužbi za genocid i zločine protiv čovječnosti; dana 14. novembra 1995., obojica su ponovo optuženi po optužbama specifičnim za [[genocid u Srebrenici]]. Haški tribunal je 2. augusta 2001. godine [[general]]-[[major]]a [[Radislav Krstić|Radislava Krstića]], zapovjednika Drinskog korpusa VRS-a u to vrijeme odgovornog za genocid u Srebrenici, proglasio krivim za genocid.&lt;ref name=&quot;ICTYkaradzic2009&quot; /&gt; Mnoge druge političke lidere Republike Srpske i oficire VRS-a Haški sud je optužio, sudio i osudio za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene tokom [[Historija Bosne i Hercegovine|rata u BiH]] od 1992. do 1995. godine.

Godine 1993., [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija]] stvorilo je u [[Den Haag|Haagu]] [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (ICTY) s ciljem privođenja odgovornih osoba za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava na teritoriji bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] od 1991. godine. [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haški sud]] je 24. jula 1995. podigao optužnicu protiv [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] &lt;ref name=&quot;ICTYkaradzic20092&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/karadzic/ind/en/090218.pdf|title=Prosecutor v. Radovan Karadžić – Third Amended Indictment|date=27. 2. 2009|publisher=United Nations [[International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia]]}}&lt;/ref&gt; i [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] &lt;ref name=&quot;ICTYmladic20023&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/mla-ai021010e.pdf|title=Prosecutor v. Ratko Mladic – Amended Indictment|date=2. 8. 2001|publisher=United Nations [[International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia]]}}&lt;/ref&gt; zbog optužbi za genocid i zločine protiv čovječnosti; dana 14. novembra 1995., obojica su ponovo optuženi po optužbama specifičnim za [[genocid u Srebrenici]]. Haški tribunal je 2. augusta 2001. godine [[general]]-[[major]]a [[Radislav Krstić|Radislava Krstića]], zapovjednika Drinskog korpusa VRS-a u to vrijeme odgovornog za genocid u Srebrenici, proglasio krivim za genocid.&lt;ref name=&quot;ICTYkaradzic20092&quot; /&gt; Mnoge druge političke lidere Republike Srpske i oficire VRS-a Haški sud je optužio, sudio i osudio za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti počinjene tokom [[Historija Bosne i Hercegovine|rata u BiH]] od 1992. do 1995. godine.[[Datoteka:Serbia_in_the_Yugoslav_Wars.png|desno|mini|300x300piksel|Teritoriji pod kontrolom [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i [[Srpska vojska Krajine|Vojske Srpske Krajine]]]]Godine 2006. objavljen je spisak od gotovo 28.000 osoba koje su, prema navodima vlasti Republike Srpske, bile uključene samo u [[Genocid u Srebrenici|genocidu u Srebrenici;]] 892 navodno odgovornih i dalje su na funkcijama u lokalnoj vladi Republike Srpske.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Srebrenica Suspects Revealed|url=http://www.iwpr.net/report-news/srebrenica-suspects-revealed|work=Institute for War &amp; Peace Reporting|date=25. 8. 2006|access-date=23. 6. 2021|archive-date=16. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140416132527/http://iwpr.net/report-news/srebrenica-suspects-revealed|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Uhićenja i suđenja svim osumnjičenima za ratne zločine su u toku, a planirano je da se njihova suđenja održe u novoosnovanom Tribunalu za ratne zločine u BiH. Očekuje se da će suđenja svim osumnjičenim za ratne zločine trajati godinama koje dolaze.

Dva dana nakon što su međunarodne sudije u Haagu presudile da su određene srpske snage počinile [[genocid]] na preko 8.000 Bošnjaka u [[Srebrenica|Srebrenici]] 1995. godine ''&quot;Vlada Republike Srpske izrazila je duboko žaljenje zbog zločina počinjenih nad nesrbima i osudila sve osobe koje su učestvovale u tim zločinima tokom građanskog rata u Bosni&quot;'', navodi se u saopćenju.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Wood|first=Nicholas|title=Serbs Apologize To War Victims|url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9507E1D61F3EF932A35750C0A9619C8B63|work=The New York Times|date=1. 3. 2007}}&lt;/ref&gt;

=== Kontroverze ===
{{Glavni|Egzodus Srba iz Sarajeva}}Razni navodi iznošeni su od 2001. godine u pogledu nivoa [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] i ubijanja srpskih civila u regijama pod kontrolom bošnjačke vlade i [[De facto|''de'' facto]] hrvatske vlade [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]] tokom rata. U tim se navodima tvrdi da su bošnjačke i hrvatske vlasti ubijale srpske civile, uključujući i Srbe koji žive u Sarajevu, te da su vlasti Republike Srpske djelovale kao odgovor na te navodne zločine.{{Potreban citat}}

Ubistva su izvršena tokom prvih mjeseci [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]], u momentima kada su razne kriminalne grupe djelovale po gradu. Mnogi od tih grupa postali su i pripadnici redovnih snaga, kao što je [[Mušan Topalović]], komandant 10. brdske brigade Armije Bosne i Hercegovine. On je ubijen povodom pokušaja hapšenja u drugoj polovini 1993. godine nakon što je osumnjičen za [[ubistva na Kazanima]].

Kao rezultat [[Operacija &quot;Oluja&quot;|operacije &quot;Oluja&quot;]], gotovo 200.000 Srba izbjeglo je iz [[Hrvatska|Hrvatske]] i velik dio njih je utočište pronašao na teritoriju pod [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]], Federaciji Bosne i Hercegovine za stolom pripale su općine i naselja koja su bila pod kontrolom Vojske Republike Srpske, kao što su općine [[Ilijaš]], [[Ilidža]], [[Vogošća]], [[Hadžići]], [[Visoko|visočko]] naselje [[Čekrčići]], sarajevska naselja [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]], Rajlovac, [[Mrkovići]], [[Nahorevo]]. Veliki broj Srba odlučio da masovno napusti dijelove koji su pripali Federaciji Bosne i Hercegovine. [[Egzodus Srba iz Sarajeva|Egzodus]] će trajati od 17. februara do 19. marta 1996.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://srbiubih.com/2016/02/22/zimska-golgota-sarajevskih-srba/|title=ЗИМСКА ГОЛГОТА САРАЈЕВСКИХ СРБА - СРБИ У БИХ|date=15. 9. 2017|website=web.archive.org|access-date=24. 6. 2021|archive-date=15. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170915121842/http://srbiubih.com/2016/02/22/zimska-golgota-sarajevskih-srba/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

Razne međunarodne i državne agencije izvijestile su da je većina Srba ubijenih u Sarajevu ubijena od i sa položaja VRS-a koji su okruživali Sarajevo i ubrojani su u ukupne žrtve od 12.000 civila. Takvi izvještaji potkrijepljeni su forenzičkim analizama i medicinskom dokumentacijom koja se vodila u sarajevskim bolnicama.  Nije podignuta optužnica pred [[MKSJ]]-om ili bilo kojom drugom pravnom agencijom koja bi razmatrala zahtjeve vlade Republike Srpske. S druge strane, [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]] je proglasio krivim [[Stanislav Galić|Stanislava Galića]], zapovjednika snaga VRS-a odgovornih za [[Opsada Sarajeva|opsadu Sarajeva]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/galic/acjug/en/gal-acjud061130.pdf|title=Prosecutor v. Stanislav Galić Judgement|date=30. 11. 2006|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Bih_dayton_en.png|desno|mini|200x200piksel|Granice Republike Srpske nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]].]]
[[Datoteka:Map_Bih_entities.png|desno|mini|200x200piksel|Granice Republike Srpske nakon formiranja [[Brčko Distrikt|Brčko distrikta]].]]

=== Posljedice ===

==== Izbjeglice ====
Mnogi Srbi iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] preselili su se u Republiku Srpsku i Srbiju. Značajno je da je [[Egzodus sarajevskih Srba|većina Srba napustila Sarajevo]].

==== Reforme ====
Nakon rata, vlasti Republike Srpske donijele su brojne zakone pod pokroviteljstvom međunarodne zajednice koja je djelovala putem [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Ureda visokog predstavnika]] (OHR). Mnogi zakoni bavili su se pitanjima i posljedicama rata i poslužili su za saniranje nekih stvorenih problema, poput poništavanja ugovora kojem su zahtijevali da nesrpsko stanovništvo &quot;dobrovoljno&quot; preda svoja imanja Republici Srpskoj, uključujući nekretnine i preduzeća preduzeta tokom rata.

Mnoge ustavne promjene također su napravljene kako bi se društveni karakter Republike Srpske promijenio iz [[Monoetničnost|jednonacionalnog]] u multietnički entitet i na taj način uključio [[Bošnjaci|Bošnjake]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvate]] kao konstitutivni narod Republike Srpske. Neka imena gradova i naselja koja su tokom rata promijenile vlasti vraćena su nazad. Većina promjena učinjena je kako bi se povukli učinci [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] i omogućio [[Izbjeglice|povratak izbjeglicama]], ali i kao odgovor na brojne izvještaje o kršenjima ljudskih prava koji su se događali u entitetu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.amnesty.org/en/documents/eur63/013/2001/en/|title=Violence against minorities in Republika Srpska must stop|date=11. 10. 2001|publisher=Amnesty International}}&lt;/ref&gt;

Većina promjena imala je vrlo malo utjecaja na povratak više od milion izbjeglica. Zastrašivanje povratnika bili su prilično uobičajene i povremeno eskalirali u nasilne nemire kao u slučaju nereda tokom početka obnavljanja [[Ferhat-pašina džamija|Ferhadije]] u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] 2001.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=McMahon|first=Robert|title=UN: Officials Alarmed By Mob Violence in Bosnia|url=http://www.rferl.org/content/Article/1096387.html|work=Radio Free Europe/Radio Liberty|date=9. 5. 2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/bosnia/1329554/Serb-mob-attacks-Muslims.html|work=The Daily Telegraph|location=London|title=Serb mob attacks Muslims|first=Julius|last=Strauss|date=8. 5. 2001|access-date=30. 3. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|date=8. 5. 2001|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1318283.stm|title=UN condemns Serb 'sickness'|work=BBC}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2001/05/08/world/bosnian-serb-crowd-beats-muslims-at-mosque-rebuilding.html|work=The New York Times|title=Bosnian Serb Crowd Beats Muslims at Mosque Rebuilding|date=8. 5. 2001|access-date=30. 3. 2010}}&lt;/ref&gt;

==== Izvještaj o Srebrenici ====
U septembru 2002. godine, Ured za odnose s MKSJ-om Republike Srpske izdao je &quot;[[Izvještaj o slučaju Srebrenica]]&quot;. Dokument, čiji je autor [[Darko Trifunović]], podržali su mnogi vodeći srpski političari. Zaključeno je da je 1.800 vojnika Armije RBiH poginulo tokom sukoba, a još 100 ih je preminulo od iscrpljenosti. &quot;''Broj muslimanskih vojnika koje su Srbi ubili iz lične osvete ili nepoznavanja međunarodnog prava je vjerovatno oko 100. (...) Važno je otkriti imena počinilaca kako bi se tačno i nedvosmisleno utvrdilo jesu li to izolirani slučajevi ili ne.&quot;''&lt;ref&gt;[http://www.slobodan-milosevic.org/documents/srebrenica.pdf Report about Case Srebrenica] – Banja Luka, 2002&lt;/ref&gt; [[Međunarodna krizna grupa]] i [[Ujedinjene nacije]] osudile su manipulaciju njihovim izjavama u ovom izvještaju.&lt;ref&gt;[http://www.time.com/time/health/article/0,8599,349957,00.html Imaginary Massacres?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080511010329/http://www.time.com/time/health/article/0,8599,349957,00.html |date=11. 5. 2008 }}, ''TIME Magazine'', 11 September 2002&lt;/ref&gt;

Godine 2004, [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik]] [[Paddy Ashdown]] naredio je [[Vlada Republike Srpske|Vladi Republike Srpske]] da formira komitet za istragu događaja. Komitet je u oktobru 2004. objavio izvještaj s 8.731 potvrđenim imenima nestalih i umrlih osoba iz Srebrenice: 7.793 između 10. i 19. jula 1995., a nakon toga još 938 osoba.{{Potreban citat}}

Nalazi odbora i dalje su uglavnom osporeni od strane srpskih nacionalista, koji tvrde da je visoki predstavnik na njih vršio snažni pritisak, s obzirom na to da je raniji izvještaj vlade RS-a koji je oslobađao Srbe odbačen. Ipak, [[Dragan Čavić]], predsjednik [[Republika Srpska|Republike Srpske]], u televizijskom obraćanju priznao je da su srpske snage ubile nekoliko hiljada civila kršeći [[međunarodno pravo]] i ustvrdio da je Srebrenica mračno poglavlje u srpskoj historiji.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=384060|title=Otvaranje najmračnije stranice|publisher=[[Vreme]]|first=Tanja|last=Topić|date=1. 7. 2004|language=sr}}&lt;/ref&gt;

Vlada Republike Srpske izdala je 10. novembra 2004. godine zvanično izvinjenje. Izjava je uslijedila nakon što je vlada pregledala izvještaj odbora za Srebrenicu. &quot;''Izvještaj jasno pokazuje da su na području Srebrenice počinjeni ogromni zločini u julu 1995.'' ''Vlada srpskog naroda dijeli bol porodica srebreničkih žrtava, zaista nam je žao i izvinjava se zbog tragedije.&quot;'', izjavila je vlada RS-a.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Bosnian Serbs issue apology for massacre|url=http://www.bosnia.org.uk/bosrep/report_format.cfm?articleid=1147&amp;reportid=166|agency=Associated Press|date=11. 11. 2004|access-date=23. 6. 2021|archive-date=7. 6. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110607144917/http://www.bosnia.org.uk/bosrep/report_format.cfm?articleid=1147&amp;reportid=166|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U aprilu 2010. vladajuće stranake iz Republike Srpske odbacile su rezoluciju kojom se osuđuju zločini počinjeni u Srebrenici.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Bosnia Lawmakers Reject Srebrenica Resolution|url=http://www.balkaninsight.com/en/main/news/27175/|work=Balkan Investigative Reporting Network|date=8. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;

U aprilu 2010. godine, [[Milorad Dodik]], [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|premijer Republike Srpske]], pokrenuo je reviziju izvještaja iz 2004. godine rekavši da je broj ubijenih preuveličan i da je izvještajem manipulirao bivši mirovni izaslanik.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.reuters.com/article/idUSLDE63K0E2|title=Envoy slams Bosnia Serbs for questioning Srebrenica|publisher=Reuters|date=21. 4. 2010|access-date=21. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Ured visokog predstavnika]] odgovorio je i izjavio da: ''&quot;Vlada Republike Srpske trebala bi preispitati svoje zaključke i prilagoditi se činjenicama i zakonskim zahtjevima i ponašati se u skladu s tim, umjesto da nanosi emocionalnu bol žrtvama, historiju mučenja i ocrniti javni imidž zemlje&quot;''.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/pressr/default.asp?content_id=44835|title=RS Government Special Session A Distasteful Attempt to Question Genocide|publisher=OHR|date=21. 4. 2010|access-date=21. 4. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20150318084354/http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/pressr/default.asp?content_id=44835|archive-date=18. 3. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Vojska ==
{{Glavni|Vojska Republike Srpske}}

== Ekonomija ==
{{Glavni|Dinar Republike Srpske}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.economist.com/surveys/displaystory.cfm?story_id=602361 Nesigurni mir], [[The Economist]], 22. januar 1998.

[[Kategorija:Republika Srpska]]
[[Kategorija:Historija Republike Srpske]]
[[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1992.]]
[[Kategorija:Države i teritorije prestale sa postojanjem 1995.]]
[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]
[[Kategorija:Bivše nepriznate države]]
[[Kategorija:Srpski nacionalizam u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>enm0lz073geuwzjee1vmmnigypsvbc2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Obavještajna zajednica Sjedinjenih Američkih Država</title>
    <ns>0</ns>
    <id>484678</id>
    <revision>
      <id>3426016</id>
      <parentid>3378478</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T01:37:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.8</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4671" xml:space="preserve">[[Datoteka:Seal of the United States Intelligence Community.svg|mini]]
'''Obavještajna zajednica Sjedinjenih Država''' ('''IC''') je grupa odvojenih [[Savezna vlada Sjedinjenih Država|obavještajnih agencija i podređenih organizacija vlade Sjedinjenih Država]], koje rade odvojeno i zajedno na obavljanju [[Procjena inteligencije|obavještajnih aktivnosti]] u cilju podrške [[Vanjska politika Sjedinjenih Država|vanjskoj politici]] i [[Nacionalna sigurnost Sjedinjenih Država|nacionalnoj sigurnosti]] Sjedinjenih Država. Organizacije članice IC uključuju [[Obavještajna služba|obavještajne agencije]], [[Vojna obavještajna služba|vojnu obavještajnu službu]] i civilne obavještajne i analitičke urede u okviru [[Federalna izvršna odjeljenja Sjedinjenih Država|federalnih izvršnih odjela]].

Zajednicu nadgleda [[Ured direktora nacionalne obavještajne službe|Kancelarija direktora nacionalne obaveštajne službe]] (ODNI), kojom rukovodi [[Direktor Nacionalne obavještajne službe|direktor nacionalne obaveštajne službe]] (DNI). DNI je direktno odgovoran [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjedniku Sjedinjenih Država]].&lt;ref name=&quot;latimes 17&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.latimes.com/nation/la-na-17-intelligence-agencies-20170112-story.html|title=There's more than the CIA and FBI: The 17 agencies that make up the U.S. intelligence community|last=Agrawal|first=Nina|work=Los Angeles Times|access-date=2017-01-30}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Members of the IC&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.odni.gov/index.php/what-we-do/members-of-the-ic|title=Members of the IC|publisher=[[Office of the Director of National Intelligence]]|language=en-us|archive-url=https://web.archive.org/web/20181117211102/https://www.odni.gov/index.php/what-we-do/members-of-the-ic|archive-date=17 November 2018|access-date=2018-11-17}}&lt;/ref&gt;

Među svojim raznolikim odgovornostima, članovi zajednice prikupljaju i proizvode strane i domaće obavještajne podatke, doprinose [[Vojni plan|vojnom planiranju]] i obavljaju [[Špijunaža|špijunažu]]. Zajednica je osnovana izvršnom naredbom 12333 koju je 4. decembra 1981. potpisao predsjednik [[Ronald Reagan]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cia.gov/about-cia/eo12333.html|title=Executive Order 12333|publisher=Cia.gov|access-date=2013-01-23|archive-date=25. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180825021117/https://www.cia.gov/about-cia/eo12333.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

''[[The Washington Post|Washington Post]]'' je 2010. izvijestio da postoji 1.271 vladina organizacija i 1.931 privatna kompanija na 10.000 lokacija u Sjedinjenim Državama koje rade na borbi protiv terorizma, [[Domovinska sigurnost|domovinskoj sigurnosti]] i obavještajnim službama, te da će obavještajna zajednica u cjelini uključivati 854.000 ljudi koji drže vodeća tajna odobrenja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://projects.washingtonpost.com/top-secret-america/articles/a-hidden-world-growing-beyond-control/|title=A hidden world, growing beyond control|last=Dana Priest|last2=William M Arkin|date=July 19, 2010|website=[[The Washington Post]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20100720183755/http://projects.washingtonpost.com/top-secret-america/articles/a-hidden-world-growing-beyond-control/|archive-date=2010-07-20|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Prema studiji ODNI iz 2008. godine, privatni izvođači čine 29% radne snage u američkoj obavještajnoj zajednici i čine 49% njihovih kadrovskih budžeta.&lt;ref name=&quot;TopSecretAmerica&quot;&gt;{{Cite book|last=Priest|first=Dana|title=Top Secret America: The Rise of the New American Security State|url=https://archive.org/details/topsecretamerica0000prie|publisher=Little, Brown and Company|year=2011|isbn=978-0-316-18221-8|page=320}}&lt;/ref&gt;

Termin ''Obavještajna zajednica'' prvi put je upotrijebljen tokom mandata LTG Waltera Bedell Smitha kao direktora Centralne obavještajne službe (1950–1953). &lt;ref name=&quot;USICRS&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.cia.gov/library/center-for-the-study-of-intelligence/csi-publications/books-and-monographs/US%20Intelligence%20Community%20Reform%20Studies%20Since%201947.pdf|title=US Intelligence Community Reform Studies Since 1947|last=Warner|first=Michael|last2=McDonald|first2=Kenneth|publisher=CIA|page=4|access-date=28 June 2013|archive-date=30. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170430200148/https://www.cia.gov/library/center-for-the-study-of-intelligence/csi-publications/books-and-monographs/US%20Intelligence%20Community%20Reform%20Studies%20Since%201947.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
'''Bilješke'''
 {{Refspisak}}
[[Kategorija:Američke obavještajne službe]]
[[Kategorija:Organizacije osnovane 1981.]]</text>
      <sha1>8eoe5tek6c282yk4zb5tg5qfcaonaf9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Raya i posljednji zmaj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>488290</id>
    <revision>
      <id>3426035</id>
      <parentid>3407886</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:19:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 76 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="74007" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| poster            = Raya i posljednji zmaj poster.png
| režija            = [[Don Hall (filmski producent)|Don Hall]]&lt;br/&gt;[[Carlos López Estrada]]
| producent         = [[Osnat Shurer]]&lt;br/&gt;[[Peter Del Vecho]]
| scenarist         = [[Qui Nguyen]]&lt;br/&gt;[[Adele Lim]]&lt;br/&gt;Paul Briggs&lt;br/&gt;Don Hall&lt;br/&gt;Carlos López Estrada&lt;br/&gt;Kiel Murray&lt;br/&gt;John Ripa&lt;br/&gt;Dean Wellins
| uloge             = [[Kelly Marie Tran]]&lt;br/&gt;[[Awkwafina]]&lt;br/&gt;[[Izaac Wang]]&lt;br/&gt;[[Gemma Chan]]&lt;br/&gt;[[Daniel Dae Kim]]&lt;br/&gt;[[Benedict Wong]]&lt;br/&gt;[[Sandra Oh]]
| muzika            = [[James Newton Howard]]
| montaža           = Fabienne Rawley&lt;br/&gt;Shannon Stein
| studio            = [[Walt Disney Pictures]]&lt;br/&gt;[[Walt Disney Animation Studios]]
| distributer       = [[Walt Disney Studios Motion Pictures]]
| datum             = 5. 3. 2021 (SAD)
| trajanje          = 107 minuta&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.latimes.com/entertainment-arts/movies/story/2021-03-01/raya-and-the-last-dragon-review-disney-plus|title='Raya and the Last Dragon' review: Disney makes history - Los Angeles Times|date=26. 4. 2021|website=web.archive.org|access-date=11. 2. 2022|archive-date=26. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210426150328/https://www.latimes.com/entertainment-arts/movies/story/2021-03-01/raya-and-the-last-dragon-review-disney-plus|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
| zemlja            = SAD
| jezik             = Engleski
| budžet            = +100 miliona USD
| zarada            = 130.3 miliona USD&lt;ref name=&quot;zarada&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.boxofficemojo.com/title/tt5109280/|title=Raya and the Last Dragon - Box Office Mojo|date=2. 7. 2021|website=web.archive.org|access-date=11. 2. 2022|archive-date=2. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210702001030/https://www.boxofficemojo.com/title/tt5109280/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
}}

'''''Raya i posljednji zmaj''''' ({{Jez-en|Raya and the Last Dragon}}) američki je [[Računarska animacija|računarsko animirani]] [[Avanturistički film|avanturističko]]-[[Fantastika|fantastični]] film iz 2021. U režiji [[Don Hall (filmski producent)|Dona Halla]] i [[Carlos López Estrada|Carlosa Lópeza Estrade]] sa scenarijem [[Qui Nguyen]] i [[Adele Lim]], ''Raya i posljednji zmaj'' jest [[Spisak filmova Walt Disney Animation Studiosa|59. film]] [[Walt Disney Animation Studios]]a. Temelji se na tradicionalnim kulturama jugoistočne Azije. Glasove glavnih likova posudili su: [[Kelly Marie Tran]], [[Awkwafina]], [[Izaac Wang]], [[Gemma Chan]], [[Daniel Dae Kim]], [[Benedict Wong]] i [[Sandra Oh]]. Film prikazuje princezu ratnicu koja je tražila legendarnog posljednjeg zmaja u nadi da će vratiti zmajev dragulj koji će povratiti njenog oca i protjerati zle duhove poznate kao Druun iz zemlje Kumandre.

[[Walt Disney Studios Motion Pictures]] planirao je objaviti film u kina u SAD-u 25. novembra 2020. Međutim, objava je bila odgođena do 2. marta 2021. zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]. Film je bio dostupan u 2D-u, [[RealD 3D]]-u, [[Dolby Cinema]], [[IMAX]], [[4DX]] i [[ScreenX]]. Film je istovremeno bio dostupan na usluzi [[Disney+]] kao rezultat djelovanja pandemije na kina. U julu 2021, ubrzo nakon premijum-objave, film je postao drugi najgledaniji audiovizualni medij za striming iza [[Netflix]]ove pete sezone ''[[Lucifer]]a''. Film je postao treći najuspješniji film po broju mrežnih prijenosa 2021, zaradio je preko 130 miliona dolara širom svijeta i dobio je pozitivne kritike. Kritičari su hvalili animaciju, dok su drugi bili polarizirano reagirali na zastupljenost reprezentacije jugoistočnoh Azijata u glumačkoj postavi.

Film je dobio razna priznanja. Nominiran je za [[Oscar za najbolji animirani film|najbolji animirani film]] na [[94. dodjeli &quot;Oscara&quot;|94. dodjeli &quot;Oskara&quot;]] koja će se održati 27. marta 2022. i nominiran je u istoj kategoriji na [[79. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;|79. dodjeli &quot;Zlatnog globusa&quot;]], ali je tu nagradu osvojio film ''[[Encanto: Naš čarobni svijet]]'' koji je također napravio Walt Disney Animation Studios. Također predvodi [[49. dodjela nagrada &quot;Annie&quot;|49. dodjelu nagrada &quot;Annie&quot;]] s 10 nominacija. Kelly Marie Tran i Awkwafina dobile su različite nominacije za svoje nastupe kao glavna junakinja Raya i deutragonistica Sisu; Tran je bila nominirana za najbolju izvedbu u animaciji na 10. dodjeli nagrada &quot;NCFCA&quot;, 49. dodjeli nagrada &quot;[[Nagrade &quot;Annie&quot;|Annie]]&quot;, 15. dodjeli nagrada [[Alliance of Women Film Journalists]], 20. dodjeli nagrada [[Washington D.C. Area Film Critics Association|WAFCA]] i Hawaii Film Critics Society Awards, osvojivši zadmju; Awkwafina je, s druge strane, dobila nominacije za svoj nastup na 15. dodjeli nagrada Alliance of Women Film Journalists, [[53. dodjela nagrada NAACP Image|53. dodjeli nagrada NAACP Image]] i 20. dodjeli nagrada WAFCA, osvojivši zadnju.

== Radnja ==
Druuni, zli, tamni duhovi koji okamenjuju svako žive biće pred njima, napali su prekrasni i mirni potkontinent Kumandru. [[Sisu (Disney)|Sisu]], posljednji preživjeli zmaj, koncentrira svoju magiju u dragulj i raznese Druune, oživljavajući Kumandrin narod, ali ne i zmajeve. Borba za moć dragulja dijeli Kumandrin narod u pet odvojenih kraljevstava pod nazivima: Očnjak, Srce, Kičma, Kandža i Rep, što odgovara njihovom smještaju duž gigantske rijeke u obliku zmaja.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/2021/03/04/movies/raya-and-the-last-dragon-review.html|title=‘Raya and the Last Dragon’ Review: Fool Me Once - The New York Times|date=6. 3. 2021|website=web.archive.org|access-date=11. 2. 2022|archive-date=6. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210306010423/https://www.nytimes.com/2021/03/04/movies/raya-and-the-last-dragon-review.html|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

Pet stotina godina kasnije, poglavica Benja iz plemena Srce, koje je na kraju zadržalo posed zmajevog dragulja, obučava svoju kćer, mladu ratničku princezu Rayu da zaštiti dragulj. Čvrsto vjerujući da se Kumandra može ponovo ujediniti, Benja održi gozbu za vodstvo svih pet plemena. Tokom gozbe se Raya sprijatelji s Namaari, kćerkom poglavice Virane i princeza plemena Očnjak. Namaari Rayi dadne privjesak sa zmajem i objasni joj da legenda kaže da posljednji zmaj, Sisu, još uvijek postoji i može biti sazvana. Vjerujući Namaari, Raya joj pokaže komoru dragulja. Namaari iznevjeri Rayu da ukrade dragulj za pleme Očnjak. Upozoreni na napad, Benja i druga plemena stignu i počnu se boriti oko dragulja i u borbi ga slome na pet komada. Uništenje dragulja stvori pukotinu u tlu koja oslobodi Druune koji brzo napadu pleme Srca. Jedan član svakog plemena ukrade komad dragulja i pobjegne. Benja primjeti da može potjerati Druune vodom te se žrtvuje, bacivši Rayu u rijeku prije nego što ga Druuni okamene.

Šest godina kasnije, Raya krene na put oko Kumandre da pronađe Sisu da napravi novi kamen koji će protjerati Druune. Uspije ju sazvati kod brodoloma u Repu gdje Sisu prizna da nije napravila dragulj, ali ga je držala u ime svoje četvoro braće i sestara, koji su svi doprinjeli čaroliji dragulja. Raya i Sisu zajedno odluče zajedno pronači sva četiri komada dragulja da ga ponovo naprave i zauvijek protjeraju Druune, te da vrate život svakoj okamenjenoj osobi.

Raya i Sisu putuju kroz plemena, vraćaju komadiće dragulja i sklapaju nova prijateljstva: mladog restoratera Bouna iz Repa, lukavu bebu Noi iz Kandže i ratnika Tonga iz Kičme. Svaki od njih je izgubio svoje voljene zbog Druuna. Namaari progoni Rayu, nadajući se da će dobiti krhotine dragulja za pleme Očnjak. Svaki komad dragulja koji steknu blagoslovi Sisu magičnim moćima jedne od njene braće i sestara. Raya, ne vjerujući u potpunosti njihovim novim prijateljima, insistira da Sisu ostane prerušena u čovjeka, ali Sisu se otkriva kako bi spasila Rayu od Namaari u Kičmi.

U Očnjaku, Sisu uvjerava Rayu da predloži savez Namaari umjesto da ukrade posljednji komad dragulja. Kao gest povjerenja, Raya vrati privjesak koji joj je Namaari poklonila prije mnogo godina. Namaari, rastrgnuta između svoje odgovornosti prema Očnjaku i želje da pomogne poraziti Druune, prijeti im samostrijelom. Sisu pokuša smiriti Namaari, ali Raya napadne svojim mačem, uzrokujući da se Namaarijin samostrijel ispali i ubije Sisu.

Sisuina smrt odvede svu vodu Kumandre, dozvoljavajući Druunima da zavladaju carstvom. Bijesna zbog Namaarijinih postupaka, Raya progoni Namaari, koju zatekne kako tuguje zbog okamenjenosti svoje majke i oni se bore dok Rayini prijatelji koriste komade dragulja da evakuiraju ljude iz Očnjaka. Raya pobjedi i pripremi se ubiti Namaari, ali prestane nakon što shvati svoju ulogu u Sisuinoj smrti zbog njene nesposobnosti da vjeruje drugima. Raya i Namaari krenu u pomoć ostalima. Dok Druuni napadaju njenu grupu, Raya se prisjeća kako je povjerenje omogućilo Sisu da spasi svijet. Ona podstiče ostale da se ujedine i ponovo sastave dragulj, pokazujući svoju vjeru u Namaari predajući joj komad dragog kamenja i dopuštajući Druunima da je uzme. Ostali naprave isto i Namaari ponovo sastavi dragulj prije nego što Druuni i nju okamene. S ponovo sastavljenim zmajevim draguljem, oslobođen je snažan udarni val koji se proširi Kumandrom, uništi sve Drune i izaziva čarobnu oluju koja oživljava sve zajedno sa svim zmajevima koji kasnije ožive Sisu. Grupa se ponovo ujedini sa svojim izgubljenim voljenima, uključujući Rayu i njenog oca, a plemena i zmajevi se okupe u Srcu kako bi se ponovo ujedinili kao Kumandra.
[[Datoteka:Awkwafina (cropped) 2.jpg|mini|[[Awkwafina]] daje glas naslovnom &quot;posljednjem zmaju&quot;, Sisu]]

== Glasovna postava ==
* Kelly Marie Tran u ulozi Raye,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.latimes.com/entertainment-arts/movies/story/2020-08-27/kellie-marie-tran-disney-raya-and-the-last-dragon|title=Kelly Marie Tran cast as lead in 'Raya and the Last Dragon' - Los Angeles Times|date=28. 8. 2020|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2022|archive-date=28. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200828032616/https://www.latimes.com/entertainment-arts/movies/story/2020-08-27/kellie-marie-tran-disney-raya-and-the-last-dragon|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; hrabre i odlučne ratnice i princeze Srca koja trenira da postane čuvarica dragulja zmaja. Kako bi vratila mir Kumandri, ona kreće u potragu za posljednjim zmajem.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
* Awkwafina u ulozi Sisu,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.usatoday.com/story/entertainment/movies/2021/03/02/raya-last-dragon-awkwafina-talks-voicing-clumsiest-dragon/|title='We got a tent in the living room!' How Awkwafina recorded her 'Last Dragon' during the pandemic|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2022|archive-date=26. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211026152957/https://www.usatoday.com/story/entertainment/movies/2021/03/02/raya-last-dragon-awkwafina-talks-voicing-clumsiest-dragon/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; posljednjeg postojećeg zmaja. Ima šašavu i pomalo nesigurnu ličnost, ali je također hrabra, ljubazna i mudra.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ign.com/articles/raya-and-the-last-dragon-bringing-sisu-the-water-dragon-to-life|title=Raya and the Last Dragon: Bringing Sisu the Water Dragon to Life - IGN|date=6. 3. 2021|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2022|archive-date=6. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210306065129/https://www.ign.com/articles/raya-and-the-last-dragon-bringing-sisu-the-water-dragon-to-life|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
* Izaac Wang u ulozi Bouna,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ew.com/movies/raya-and-the-last-dragon-first-image-action-scene/|title=Raya and the Last Dragon reveals preview image of action scene {{!}} EW.com|date=10. 4. 2021|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2022|archive-date=10. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210410181743/https://ew.com/movies/raya-and-the-last-dragon-first-image-action-scene/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; harizmatičnog desetogodišnjeg preduzetnika koji je porijeklom iz Repa. Izgubio je porodicu zbog Druuna.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbr.com/raya-last-dragon-new-footage/|title=Raya and the Last Dragon Shares a New Look Ahead of Premiere|date=3. 3. 2021|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2022|archive-date=3. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210303222128/https://www.cbr.com/raya-last-dragon-new-footage/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
*Gemma Chan u ulozi Namaari, ratnice, princeze Očnjaka i Rayine suparnice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.washingtonpost.com/goingoutguide/movies/raya-and-the-last-dragon-movie-review/2021/03/02/85bdd56e-7aa7-11eb-85cd-9b7fa90c8873_story.html|title=Disney's 'Raya and the Last Dragon' is a dazzling visual delight - The Washington Post|date=8. 6. 2021|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2022|archive-date=8. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210608235945/https://www.washingtonpost.com/goingoutguide/movies/raya-and-the-last-dragon-movie-review/2021/03/02/85bdd56e-7aa7-11eb-85cd-9b7fa90c8873_story.html|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
**[[Jona Xiao]] daje glas mlađoj Namaari.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.insider.com/raya-and-the-last-dragon-cast-disney-2021-3|title=See what the cast of Disney's new animated movie 'Raya and the Last Dragon' looks like in real life|last=Renfro|first=Kim|website=Insider|language=en-US|access-date=12. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://news.yahoo.com/see-cast-disneys-animated-movie-001420825.html|title=See what the cast of Disney's new animated movie 'Raya and the Last Dragon' looks like in real life|date=10. 3. 2021|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2022|archive-date=10. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210310023644/https://news.yahoo.com/see-cast-disneys-animated-movie-001420825.html|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
*Daniel Dae Kim u ulozi poglavice Benja, Rayinog oca i vođe Srca.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://ew.com/movies/trailers/awkwafina-raya-and-the-last-dragon-trailer/|title=Watch Raya and the Last Dragon second trailer featuring Awkwafina {{!}} EW.com|date=10. 4. 2021|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2022|archive-date=10. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210410175851/https://ew.com/movies/trailers/awkwafina-raya-and-the-last-dragon-trailer/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
*Benedict Wong u ulozi Tonga, strašnog, visokog, dobrodušnog ratnika iz Kičme koji je izgubio svoju porodicu i ostale seljane zbog Druuna.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;
*Sandra Oh u ulozi Virane, Namaarijine majke i poglavice Očnjaka.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
*[[Thalia Tran]] u ulozi Noi, bebe prevarantice iz Kandže koja je izgubila majku zbog Druuna.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;
*[[Lucille Soong]] u ulozi Dang Hu, poglavice Kandže.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.cinemablend.com/news/2563680/raya-and-the-last-dragon-voice-cast-whos-voicing-each-character|title=Raya And The Last Dragon Voice Cast: Who's Voicing Each Character|last=published|first=Will Ashton|date=5. 3. 2021|website=CINEMABLEND|language=en|access-date=12. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;
*[[Alan Tudyk]] u ulozi Tuk Tuka, Rayinog najboljeg prijatelja. On je veliki hibrid [[Armadillo|armadila]] i [[Mokrica|mokrice]] na kojem Raya jaše.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;
U filmu se također čuju glasovi: [[Dichen Lachman]] (General Attiya od Očnjaka i borac u Kičmi), [[Patti Harrison]] (poglavica Repa),&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.them.us/story/patti-harrison-cast-raya-and-the-last-dragon-disney/amp|title=Patti Harrison Is the First Known Trans Actor Cast in a Disney Animated Movie {{!}} them.|date=29. 4. 2021|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2022|archive-date=29. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210429211705/https://www.them.us/story/patti-harrison-cast-raya-and-the-last-dragon-disney/amp|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; [[Dumbfoundead]]a (cvjećar Chai), [[Sung Kang|Sunga Kanga]] (Dang Hai, bivši poglavica Kandže), [[Sierra Katow|Sierre Katow]] (trgovka u Kandži i službenica u Očnjaku), [[Ross Butler (glumac)|Rossa Butlera]] (poglavica Kičme), Françoisa Chaua (Wahn), Gordona Ipa i Paula Yena (trgovci u Kandži).&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://thewaltdisneycompany.com/walt-disney-animation-debuts-a-special-look-at-raya-and-the-last-dragon/|title=Walt Disney Animation Debuts a Special Look at 'Raya and the Last Dragon' - The Walt Disney Company|date=5. 6. 2021|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2022|archive-date=5. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210605094538/https://thewaltdisneycompany.com/walt-disney-animation-debuts-a-special-look-at-raya-and-the-last-dragon/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

== Produkcija ==

=== Razvoj ===
{{multiple image|perrow=2|total_width=350|image1=Cassie Steele, Genie Awards 2012 (6968820987).jpg|image2=Kelly Marie Tran on MTV International.jpg|footer=[[Cassie Steele]] (lijevo) prvobitno je bila odabrana kao glas glavne junakinje Raye, ali ju je kasnije zamijenila [[Kelly Marie Tran]] (desno) jer je Disney smatrao Tran prikladnijom.|align=left}}

U oktobru 2018. je ''[[Deadline Hollywood]]'' izvijestio da je Disney razvijao fantastični animirani film u produkciji [[Osnat Shurer|Osnata Shurera]] i sa scenarijem Adele Lim. Također bi [[Paul Briggs]] i Dean Wellins imali režiserski debi. Večina njih su već prije radili na Disneyjevim filmovima, uključujući ''[[Snježno kraljevstvo]]'' (2013), ''[[Zootropola]]'' (2016) i ''[[Vaiana: Potraga za mitskim ostrvom]]'' (2016). Film je u to vrijeme bio bez naslova i njegovi likovi su ostali nejasni zbog Disneyjeve politike tajnosti u vezi s hronologijom razvoja, ali detalji o ulogama nagovještavali su da će u filmu biti ženska protagonistkinja s azijskim karakteristikama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://deadline.com/2018/10/disney-crazy-rich-asians-moana-animation-movie-1202478895/|title=Disney Sets ‘Crazy Rich Asians’ Scribe Adele Lim &amp; ‘Moana’ Producer Osnat Shurer For Animated Pic|last=Wiseman|first=Andreas|date=9. 10. 2018|website=Deadline|language=en-US|access-date=12. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; U augustu 2019. je Disney zvanično najavio film na događaju [[D23]] prezentacijom Walt Disney Animation Studiosa. Uz to su najavili da će [[Cassie Steele]] davati glas Rayi i da će Awkwafina davati glas Sisu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://movieweb.com/raya-and-the-last-dragon-movie-cast-details-art-d23/|title=Disney Animation Announces Raya and the Last Dragon at D23|date=25. 8. 2019|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2022|archive-date=25. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190825031407/https://movieweb.com/raya-and-the-last-dragon-movie-cast-details-art-d23/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/resurrection-of-kelly-marie-tran-on-surviving-star-wars-bullying-the-pressures-of-representation-and-raya-and-the-last-dragon-4142178/|title=THR Cover: Kelly Marie Tran on Surviving ‘Star Wars’ Bullying, the Pressures of Representation, and ‘Raya and the Last Dragon’ – The Hollywood Reporter|date=5. 5. 2021|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2022|archive-date=5. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210505051509/https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/resurrection-of-kelly-marie-tran-on-surviving-star-wars-bullying-the-pressures-of-representation-and-raya-and-the-last-dragon-4142178/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

U augustu 2020. Disney je najavio zamjene nekih članova glasovne postave i produkcijske ekipe. Don Hall, režiser ''[[Medvjedić Winnie (2011)|Medvjedića Winnieja]]'' (2011) i ''[[Ekipa za 6|Ekipe za 6]]'' (2014), te Carlos López Estrada, koji su se pridružili Disney Animationu 2019. postali su režiseri nakon što su neočekivano bili pozvani jer je Disney bio impresioniran Estradinim režiserskim radom na filmu ''[[U mrtvom kutu]]'' (2018). Briggs se pridružio Johnu Ripi kao scenarist nakon što je bio degradiran s prvobitne pozicije su-režisera.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gamesradar.com/raya-and-the-last-dragon-disney-director-kelly-marie-tran/|title=Disney changes Raya and the Last Dragon directors, writer, and leading actress {{!}} GamesRadar+|date=25. 9. 2020|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2022|archive-date=25. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200925012334/https://www.gamesradar.com/raya-and-the-last-dragon-disney-director-kelly-marie-tran/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Uz to, Qui Nguyen se pridružila Limu kao koscenarista, a [[Peter Del Vecho]] se pridružio Shureru kao producent.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ew.com/movies/raya-last-dragon-first-look-kelly-marie-tran/|title=First look at Disney's Raya and the Last Dragon starring Kelly Marie Tran {{!}} EW.com|date=5. 3. 2021|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2022|archive-date=5. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210305202448/https://ew.com/movies/raya-last-dragon-first-look-kelly-marie-tran/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.denofgeek.com/movies/how-blindspotting-led-carlos-lopez-estrada-to-raya-and-the-last-dragon/|title=How Blindspotting Led Carlos López Estrada to Raya and the Last Dragon {{!}} Den of Geek|date=3. 3. 2021|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2022|archive-date=3. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210303003804/https://www.denofgeek.com/movies/how-blindspotting-led-carlos-lopez-estrada-to-raya-and-the-last-dragon/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://variety.com/2020/film/news/kelly-marie-tran-raya-and-the-last-dragon-star-disney-/|title=Variety|date=23. 10. 2021|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2022|archive-date=23. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211023150337/https://variety.com/2020/film/news/kelly-marie-tran-raya-and-the-last-dragon-star-disney-/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Kelly Marie Tran je također zamijenila Steele zbog promjena u likovima i radnji. Shurer je rekao da glumci moraju oličavati iste duhove kao i lik i da je Tran bolje odgovarala ulozi Raye.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cinemablend.com/news/2561912/why-kelly-marie-tran-replaced-the-original-raya-and-the-last-dragon-voice-actress|title=Why Kelly Marie Tran Replaced The Original Raya And The Last Dragon Voice Actress|last=Libbey|first=Dirk|date=26. 1. 2021|website=CINEMABLEND|language=en|access-date=12. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;

Prema Hallu, Disney je preinačio ulogu jer je Raya prvobitno bila zamišljena kao &quot;stoička usamljenica&quot;, ali je tim počeo unositi elemente &quot;razboritosti&quot; i &quot;hvalisanja&quot; sličnih liku [[Star-Lorda]] iz [[Marvel Studios|Marvelovih]] ''[[Čuvari galaksije|Čuvara galaksije]]'' (2014).&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.hollywoodreporter.com/features/resurrection-of-kelly-marie-tran-on-surviving-star-wars-bullying-the-pressures-of-representation-and-raya-and-the-last-dragon|title=THR Cover: Kelly Marie Tran on Surviving 'Star Wars' Bullying, the Pressures of Representation, and 'Raya and the Last Dragon' {{!}} Hollywood Reporter|date=20. 4. 2021|website=web.archive.org|access-date=13. 2. 2022|archive-date=20. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210420222833/https://www.hollywoodreporter.com/features/resurrection-of-kelly-marie-tran-on-surviving-star-wars-bullying-the-pressures-of-representation-and-raya-and-the-last-dragon|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Časopis ''[[The Hollywood Reporter]]'' je rekao da je Tran odabrana zbog svoje &quot;lakoće i plovnosti, ali i okrutnosti&quot;.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt; Tran je morala naučiti vjerovati produkcijskom timu jer je bila neuspješno na audiciji za ulogu Raye. Do januara 2020, kada je Tran zamijenila Steelea, bila je svjesna da ju je Disney Animation već ranije odbio i da je sada angažira da zamijeni drugu glumicu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vanityfair.com/hollywood/2021/03/kelly-marie-tran-raya-and-the-last-dragon-interview-star-wars-social-media|title=Kelly Marie Tran on the Empowering Anger of ‘Raya and the Last Dragon’ {{!}} Vanity Fair|date=21. 3. 2021|website=web.archive.org|access-date=13. 2. 2022|archive-date=21. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210321214824/https://www.vanityfair.com/hollywood/2021/03/kelly-marie-tran-raya-and-the-last-dragon-interview-star-wars-social-media|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Disneyjev izbor uloga za ''Rayu i posljednjeg zmaja'' držao se u tajnosti od članova glasovne ekipe; Disney je unajmio svakog od njih posebno i dao im da snime svoje tekstove pojedinačno. Glumci su, međutim, slučajno otkrili međusobnu umiješanost prije nego što je Disney službeno objavio spisak glumaca.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ew.com/movies/raya-and-the-last-dragon-around-the-table/|title=Daniel Dae Kim, Awkwafina, and more talk Raya and the Last Dragon {{!}} EW.com|date=6. 3. 2021|website=web.archive.org|access-date=13. 2. 2022|archive-date=6. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210306140514/https://ew.com/movies/raya-and-the-last-dragon-around-the-table/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

Radnja filma smještena je u fantastičnoj zemlji Kumandri, inspirirana raznim kulturama jugoistočne Azije, uglavnom kulturama Bruneja, Singapura, Laosa, Tajlanda, Istočnog Timora, Kambodže, Vijetnama, Mjanmara, Malezije, Indonezije i Filipina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ew.com/movies/raya-last-dragon-first-look-kelly-marie-tran/|title=First look at Disney's Raya and the Last Dragon starring Kelly Marie Tran {{!}} EW.com|date=5. 3. 2021|website=web.archive.org|access-date=13. 2. 2022|archive-date=5. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210305202448/https://ew.com/movies/raya-last-dragon-first-look-kelly-marie-tran/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Kako bi obavili pozadinsko istraživanje, produkcijski tim otputovao je na Tajland, Vijetnam, Kambodžu, Indoneziju, Filipine i Laos.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.devdiscourse.com/article/entertainment/1414656-raya-and-the-last-dragon-lands-of-kumandra-inspired-by-southeast-asian-cultures|title=Raya and the Last Dragon: Lands of Kumandra inspired by Southeast Asian cultures {{!}} Entertainment|date=20. 1. 2021|website=web.archive.org|access-date=13. 2. 2022|archive-date=20. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210120125701/https://www.devdiscourse.com/article/entertainment/1414656-raya-and-the-last-dragon-lands-of-kumandra-inspired-by-southeast-asian-cultures|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Producenti su osnovali &quot;Southeast Asia Story Trust&quot;, kolektiv kulturnih konsultanata za film koji je uključivao doktora Stevea Arounsacka, vanrednog profesora laoske antropologije na [[Državni univerzitet Kalifornije, Stanislaus|Državnom univerzitetu Kalifornije, Stanislaus]].&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ign.com/articles/raya-and-the-last-dragon-creating-disneys-first-southeast-asian-centered-movie|title=Raya and the Last Dragon: Creating Disney's First Southeast Asian-Centered Movie - IGN|date=21. 4. 2021|website=web.archive.org|access-date=13. 2. 2022|archive-date=21. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210421073800/https://www.ign.com/articles/raya-and-the-last-dragon-creating-disneys-first-southeast-asian-centered-movie|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Tajlandska umjetnica Fawn Veerasunthorn bila je voditeljica priče za film.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://screenrant.com/raya-last-dragon-fawn-veerasunthorn-interview/|title=Fawn Veerasunthorn Interview: Raya and the Last Dragon|date=31. 3. 2021|website=web.archive.org|access-date=13. 2. 2022|archive-date=31. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210331153115/https://screenrant.com/raya-last-dragon-fawn-veerasunthorn-interview/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

Kako bi odabrali ime protagonista, producenti su pregledali mnogo prijedloga koje su preporučili stručnjaci iz Disneyjeve organizacije Southeast Asia Story Trust. Scenaristica Adele Lim imala je emotivnu reakciju kada je prvi put čula ime &quot;Raya&quot;, što na [[Malajski jezik|malajskom]] znači &quot;proslava&quot;.&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt; Kako bi spriječili dalje širenje virusa [[SARS-CoV-2]] tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]], producenti su se [[Socijalno distanciranje|socijalno distancirali]], radeći od kuće koristeći softver za digitalnu komunikaciju kao npr. [[Zoom Video Communications|Zoom]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://attractionsmagazine.com/cast-and-crew-raya-and-the-last-dragon-talk-the-challenges-of-making-a-movie-from-home/|title=Cast and crew of 'Raya and the Last Dragon' talk the challenges of making a movie from home|date=6. 3. 2021|website=web.archive.org|access-date=13. 2. 2022|archive-date=6. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210306153044/https://attractionsmagazine.com/cast-and-crew-raya-and-the-last-dragon-talk-the-challenges-of-making-a-movie-from-home/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

=== Animacija ===
Film prikazuje različite kombinacije jugoistočnih azijskih kultura; Rayin šešir identičan je tradicionalnim filipinskim šeširima, dok su njene borilačke tehnike inspirirane tradicionalnim borilačkim tehnikama Indonezije i Malezije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.irishnews.com/arts/2021/06/11/news/directors-don-hall-and-carlos-lopez-estrada-on-making-disney-s-raya-and-the-last-dragon-2349717/|title=Raya and The Last Dragon directors Don Hall and Carlos Lopez Estrada on Disney 'first' - The Irish News|date=17. 6. 2021|website=web.archive.org|access-date=17. 2. 2022|archive-date=17. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210617012434/https://www.irishnews.com/arts/2021/06/11/news/directors-don-hall-and-carlos-lopez-estrada-on-making-disney-s-raya-and-the-last-dragon-2349717/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Voda je jedna od glavnih elemenata radnje; koristi se da ilustrira emocionalni rast Raye. Glatko obojene vodene površine predstavljaju trenutke u kojima se Raya osjeća bliskom s onima oko sebe, dok nepovjerenje predstavljaju vodena tijela prikazana s većim kontrastom koji dramatizira sjene i siluete.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; Dizajn Rayinog kostima, frizure i opreme također je zasnovan na njenoj borbenoj sposobnosti i tradicionalnoj odjeći jugoistočne Azije.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;

Produkciju filma nadgledala je izvršna producentica [[Jennifer Lee]], glavna kreativna direktorica Disney Animationa. Kelsey Hurley je nadgledala ženski liderski tim uz pomoć saradnih tehničkih supervizora Gabriele Hernandez i Shwete Viswanathan. Ovaj tim je nadgledao protok tehničkih resursa;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://thewaltdisneycompany.com/making-history-while-making-raya-and-the-last-dragon/|title=Making History While Making 'Raya and the Last Dragon' - The Walt Disney Company|date=30. 3. 2021|website=web.archive.org|access-date=17. 2. 2022|archive-date=30. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210330125419/https://thewaltdisneycompany.com/making-history-while-making-raya-and-the-last-dragon/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; u proizvodnji su korišteni softverski programi za uređivanje i renderiranje kao što su [[Autodesk Maya]], [[Houdini (softver)|Houdini]] i [[Nuke (softver)|Nuke]], kao i programski jezici poput [[Python (programski jezik)|Python]] i [[C++]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cinemaexpress.com/stories/interviews/2021/mar/09/raya-and-the-last-dragon-was-mostly-made-from-our-homes-23224.html|title=&quot;Raya and the Last Dragon was mostly made from our homes&quot;- Cinema express|date=9. 3. 2021|website=web.archive.org|access-date=17. 2. 2022|archive-date=9. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210309200726/https://www.cinemaexpress.com/stories/interviews/2021/mar/09/raya-and-the-last-dragon-was-mostly-made-from-our-homes-23224.html|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

=== Muzika ===
James Newton Howard je komponovao muziku za film,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://deadline.com/2021/02/news-of-the-world-composer-james-newton-howard-universal-pictures-interview-news-/|title=Composer James Newton Howard On Penning 'News Of The World's &quot;Broken&quot; Western Score &amp; Returning To Disney Animation With 'Raya And The Last Dragon'|website=web.archive.org|access-date=17. 2. 2022|archive-date=23. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211023150337/https://deadline.com/2021/02/news-of-the-world-composer-james-newton-howard-universal-pictures-interview-news-/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; njegova četvrta muzika za animirani film Walt Disney Animation Studiosa nakon ''[[Dinosaur (film)|Dinosaura]]'', ''[[Atlantida: Izgubljeno carstvo]]'' i ''[[Planet s blagom]]''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://thepost.co.in/entertainment/3222/raya-and-the-last-dragon-release-date-revealed-by-walt-disney-production/|title='Raya and the Last Dragon' Release Date Revealed by Walt Disney Production - Public|date=7. 7. 2021|website=web.archive.org|access-date=17. 2. 2022|archive-date=7. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210707191235/https://thepost.co.in/entertainment/3222/raya-and-the-last-dragon-release-date-revealed-by-walt-disney-production/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://collider.com/jurassic-world-3-new-dinosaurs-footage-preview-imax/|title=Jurassic World 3: New Dinosaurs Revealed in IMAX Preview Footage|date=10. 6. 2021|website=web.archive.org|access-date=17. 2. 2022|archive-date=10. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210610011502/https://collider.com/jurassic-world-3-new-dinosaurs-footage-preview-imax/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Muzika je objavljena 26. februara 2021. [[Jhené Aiko]] je napisala i izvela pjesmu pod nazivom &quot;Lead the Way&quot; za odjavne zasluge.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.amazon.com/Dragon-Original-Motion-Picture-Soundtrack/dp/B08WYSLPZ6|title=Raya and the Last Dragon (Original Motion Picture Soundtrack) by James Newton Howard on Amazon Music - Amazon.com|date=8. 6. 2021|website=web.archive.org|access-date=17. 2. 2022|archive-date=8. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210608181545/https://www.amazon.com/Dragon-Original-Motion-Picture-Soundtrack/dp/B08WYSLPZ6|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.billboard.com/articles/columns/hip-hop/9528957/jhene-aiko-lead-the-way-new-song-raya-and-the-last-dragon-film/|title=Jhené Aiko's 'Lead the Way' From 'Raya': Preview {{!}} Billboard|date=8. 6. 2021|website=web.archive.org|access-date=17. 2. 2022|archive-date=8. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210608181738/https://www.billboard.com/articles/columns/hip-hop/9528957/jhene-aiko-lead-the-way-new-song-raya-and-the-last-dragon-film/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

Dana 2. marta 2021, Disney Studios Philippines najavio je da će filipinskDisney Character Voices Internationala pjevačica [[KZ Tandingan]] pjevati &quot;Gabay&quot; ({{Jez-bs|Vodič}}), prvu Disneyjevu pjesmu na filipinskom jeziku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nme.com/en_asia/news/music/kz-tandingan-to-sing-disneys-first-ever-filipino-language-song-for-raya-and-the-last-dragon-2892090|title=Hear KZ Tandingan sing ‘Gabay’, Disney’s first-ever Filipino-language song for ‘Raya and the Last Dragon’ {{!}} NME|date=11. 4. 2021|website=web.archive.org|access-date=17. 2. 2022|archive-date=11. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210411185111/https://www.nme.com/en_asia/news/music/kz-tandingan-to-sing-disneys-first-ever-filipino-language-song-for-raya-and-the-last-dragon-2892090|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Ta pjesma i filipinska verzija pjesme &quot;Lead the Way&quot; bila bi dio zvučne podloge filma za sinhronizaciju na filipinskom jeziku. Allie Benedicto, šef marketinga studija Disney Philippines, rekla je da pjesma &quot;pokazuje našu posvećenost radu s lokalnim kreativnim talentima kako bismo ispričali naše priče na lokalno relevantan način&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rappler.com/entertainment/music/kz-tandingan-sings-disney-first-filipino-song-gabay|title=KZ Tandingan sings Disney's first Filipino song, 'Gabay'|date=11. 4. 2021|website=web.archive.org|access-date=17. 2. 2022|archive-date=11. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210411185136/https://www.rappler.com/entertainment/music/kz-tandingan-sings-disney-first-filipino-song-gabay|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; U saopštenju za javnost, Tandingan je rekla da je zahvalna i ponosna što pjeva na svom maternjem jeziku, kao i što pjeva u Disneyjevom filmu. Svidjele su joj se poruke povjerenja, okupljanja i ujedinjenja kako bi promijenili svijet kada se osjećala slabo i sama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.esquiremag.ph/culture/music/first-ever-filipino-disney-song-kz-tandingan-a00289-20210302|title=KZ Tandingan Sings First-Ever Filipino Disney Song|date=10. 3. 2021|website=web.archive.org|access-date=17. 2. 2022|archive-date=10. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210310053827/https://www.esquiremag.ph/culture/music/first-ever-filipino-disney-song-kz-tandingan-a00289-20210302|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

=== Lokalizacija ===
[[Disney Character Voices International]] distributirao je sinhronizacije filma u više od 40 teritorija na više od 30 jezika. Značajni međunarodni glasovi glavne junakinje Raye uključuju: [[Hrvatska|hrvatsku]] glumicu [[Tara Thaller|Taru Thaller]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/raya-and-the-last-dragon--croatian-cast.html|title=Raya and the Last Dragon / Croatian cast|website=CHARGUIGOU|language=en|access-date=19. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Indonezija|indonezijsku]] glumicu i pjevačicu [[Mikha Tambayong|Mikhu Tambayong]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/raya-and-the-last-dragon--indonesian-cast.html|title=Raya and the Last Dragon / Indonesian cast|website=CHARGUIGOU|language=en|access-date=19. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; [[japan]]sku glumicu [[Ai Yoshikawa|Ai Yoshikawu]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.crank-in.net/news/85760/1|title=『ラーヤと龍の王国』吉川愛、ラーヤ役で声優初挑戦「絶対に受からないと思っていた」|website=クランクイン！- エンタメの「今」がわかる　映画＆エンタメニュースサイト|language=ja|access-date=19. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Kina|kinesku]] glumicu i pjevačicu [[Zhao Liying]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.china.org.cn/arts/2021-02/23/content_77241472.htm|title=Zhao Liying dubs Disney's 'Raya and the Last Dragon' - China.org.cn|website=www.china.org.cn|access-date=17. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Meksiko|meksičku]] glumicu i pjevačicu [[Danna Paola|Dannu Paolu]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/raya-and-the-last-dragon--latin-american-spanish-cast.html|title=Raya and the Last Dragon / Latin American Spanish cast|website=CHARGUIGOU|language=en|access-date=19. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Rusija|rusku]] glumicu [[Marina Aleksandrova|Marinu Aleksandrovu]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ok-magazine.ru/stars/report/178321-marina-aleksandrova-irina-pegova-i-denis-shvedov-ozvuchili-glavnyh-geroev-animacionnogo-priklyucheniya-rajya-i-poslednij-drakon|title=Марина Александрова, Ирина Пегова и Денис Шведов озвучили главных героев анимационного приключения «Райя и последний дракон»|website=Журнал OK!|language=ru-RU|access-date=19. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Srbija|srpsku]] glumicu i pjevačicu [[Irina Arsenijević|Irinu Arsenijević]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/raya-and-the-last-dragon--serbian-cast.html|title=Raya and the Last Dragon / Serbian cast|website=CHARGUIGOU|language=en|access-date=19. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; i [[Tajland|tajsku]] glumicu &quot;[[Urassaya Sperbund|Yayu]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/raya-and-the-last-dragon--thai-cast.html|title=Raya and the Last Dragon / Thai cast|website=CHARGUIGOU|language=en|access-date=19. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Međunarodni nazivi filma
|-
!Jezik
!Naziv
!Prijevod
|-
|[[Arapski jezik|Arapski]]
|رايا وآخر تنين (Raya wakhr tnin)
| rowspan=&quot;2&quot; |Raya i posljednji zmaj
|-
|[[Bugarski jezik|Bugarski]]
|Рая и последният дракон (Raja i poslednijat drakon)
|-
|[[Češki jezik|Češki]]
|Raya a drak
|Raya i zmaj
|-
|[[Danski jezik|Danski]]
|Raya og den sidste drage
| rowspan=&quot;7&quot; |Raya i posljednji zmaj
|-
|[[Estonski jezik|Estonski]]
|Raya ja viimane lohe
|-
|[[Finski jezik|Finski]]
|Raya ja viimeinen lohikäärme
|-
|[[Flamanski jezik|Flamanski]]
|Raya en de Laatste Draak
|-
|[[Francuski jezik|Francuski]]
|Raya et le Dernier Dragon
|-
|[[Grčki jezik|Grčki]]
|Η Ράια και ο Τελευταίος Δράκος (I Ráia kai o Teleftaíos Drákos)
|-
|[[Hebrejski jezik|Hebrejski]]
|ריה והדרקון האחרון
|-
|[[Hrvatski jezik|Hrvatski]]
| colspan=&quot;2&quot; |Raya i posljednji zmaj
|-
|[[Islandski jezik|Islandski]]
|Raya og síðasta drekanum
| rowspan=&quot;2&quot; |Raya i posljednji zmaj
|-
|[[Italijanski jezik|Italijanski]]
|Raya e l'ultimo drago
|-
|[[Japanski jezik|Japanski]]
|ラーヤと龍の王国 (Rāya to ryū no ōkoku)
|Raya i kraljevstvo zmajeva
|-
|[[Kantonski jezik|Kantonski]]
|魔龍王國 (Mó lóng wángguó)
|Kraljevstvo zmajeva
|-
|[[Katalonski jezik|Katalonski]]
|Raya i l'últim drac
| rowspan=&quot;5&quot; |Raya i posljednji zmaj
|-
|[[Korejski jezik|Korejski]]
|라야와 마지막 드래곤 (layawa majimag deulaegon)
|-
|[[Latvijski jezik|Latvijski]]
|Raja un pēdējais pūķis
|-
|[[Litvanski jezik|Litvanski]]
|Rėja ir paskutinysis drakonas
|-
|[[Mađarski jezik|Mađarski]]
|Raya és az utolsó sárkány
|-
|[[Standardni kineski jezik|Mandarinski kineski &lt;small&gt;(Kina)&lt;/small&gt;]]
|寻龙传说 (Xún lóng chuánshuō){{Efn|寻龙奇缘 (Xún lóng qí yuán, {{jez-bs|Potraga za zmajem}}) u Singapuru}}
|Legenda o zmaju
|-
|[[Tajvanski mandarinski jezik|Mandarinski kineski &lt;small&gt;(Tajvan)&lt;/small&gt;]]
|尋龍使者：拉雅 (Xún lóng shǐzhě: Lā yǎ)
|Zmajev glasnik: Raya
|-
|[[Nizozemski jezik|Nizozemski]]
|Raya en de Laatste Draak
| rowspan=&quot;15&quot; |Raya i posljednji zmaj
|-
|[[Norveški jezik|Norveški]]
|Raya og den siste dragen
|-
|[[Njemački jezik|Njemački]]
|Raya und der letzte Drache
|-
|[[Poljski jezik|Poljski]]
|Raya i ostatni smok
|-
|[[Portugalski jezik|Portugalski]]
|Raya e o Último Dragão
|-
|[[Rumunski jezik|Rumunski]]
|Raya și ultimul dragon
|-
|[[Ruski jezik|Ruski]]
|Райя и последний дракон (Raja i poslednjij drakon)
|-
|[[Slovački jezik|Slovački]]
|Raya a posledný drak
|-
|[[Slovenski jezik|Slovenski]]
|Raya in poslednji zmaj
|-
|[[Srpski jezik|Srpski]]
|Раја и последњи змај (Raja i poslednji zmaj)
|-
|[[Španski jezik|Španski]]
|Raya y el último dragón
|-
|[[Švedski jezik|Švedski]]
|Raya och den sista draken
|-
|[[Tajski jezik|Tajski]]
|รายากับมังกรตัวสุดท้าย (Rā yā kạb mạngkr tạw s̄udtĥāy)
|-
|[[Turski jezik|Turski]]
|Raya ve Son Ejderha
|-
|[[Ukrajinski jezik|Ukrajinski]]
|Рая та останній дракон (Raja ta ostanjij drakon)
|-
|[[Vijetnamski jezik|Vijetnamski]]
|Raya và rồng thần cuối cùng
|Raya i posljednji bog zmaj
|}
{{Spisaknapomena}}

== Objava ==

=== Kino i streaming ===
''Raya i posljednji zmaj'' prvobitno je trebao biti objavljen u Sjedinjenim Državama 25. novembra 2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gamesradar.com/new-raya-and-the-last-dragon-trailer-finally-reveals-awkwafinas-dragon/|title=New Raya and the Last Dragon trailer finally reveals Awkwafina's dragon {{!}} GamesRadar+|date=4. 2. 2021|website=web.archive.org|access-date=3. 3. 2022|archive-date=4. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210204121758/https://www.gamesradar.com/new-raya-and-the-last-dragon-trailer-finally-reveals-awkwafinas-dragon/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Međutim, zbog pandemije COVID-a 19, film je bio odgođen za 12. mart 2021.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thewrap.com/disney-moves-soul-raya-and-the-last-dragon-release-dates/|title=Disney Moves 'Soul,' 'Raya and the Last Dragon' Release Dates|date=8. 3. 2021|website=web.archive.org|access-date=3. 3. 2022|archive-date=8. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210308135958/https://www.thewrap.com/disney-moves-soul-raya-and-the-last-dragon-release-dates/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Dana 10. decembra 2020, kao dio prezentacije Disneyjevog dana investitora, najavljeno je da je datum prikazivanja filma u kinima pomaknut za 5. mart 2021. i da će istovremeno biti objavljen na usluzi Disney+ Premier Access.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theverge.com/2020/12/10/22168472/disney-plus-raya-last-dragon-pixar-premier-access-streaming|title=Disney to release Raya and the Last Dragon on Disney Plus and in theaters on the same day - The Verge|date=6. 7. 2021|website=web.archive.org|access-date=3. 3. 2022|archive-date=6. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210706235539/https://www.theverge.com/2020/12/10/22168472/disney-plus-raya-last-dragon-pixar-premier-access-streaming|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Film je bio dostupan za kupovinu preko Premier Accessa do 4. juna 2021;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.techradar.com/news/disney-plus-premier-access|title=Disney Plus Premier Access: what is it, how do I get it and what can I watch? {{!}} TechRadar|date=14. 6. 2021|website=web.archive.org|access-date=3. 3. 2022|archive-date=14. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210614120919/https://www.techradar.com/news/disney-plus-premier-access|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; bio je dostupan besplatno svim pretplatnicima u Latinskoj Americi od 23. aprila,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://movieweb.com/raya-and-the-last-dragon-free-streaming-disney-plus/|title=Raya and the Last Dragon Is Now Streaming for Free to All Disney+ Subscribers|date=5. 6. 2021|website=web.archive.org|access-date=3. 3. 2022|archive-date=5. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210605175412/https://movieweb.com/raya-and-the-last-dragon-free-streaming-disney-plus/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; a od 4. juna u drugim zemljama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.goldderby.com/article/2021/raya-and-the-last-dragon-disney-plus-free/|title=Raya and the Last Dragon is finally streaming on Disney Plus for free - GoldDerby|date=4. 6. 2021|website=web.archive.org|access-date=3. 3. 2022|archive-date=4. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210604190233/https://www.goldderby.com/article/2021/raya-and-the-last-dragon-disney-plus-free/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; U kinima je uz ''Rayu i posljednjeg zmaja'' bio objavljen kratki film ''[[Us Again (film)|Us Again]]''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://deadline.com/2021/02/disney-theatrical-animated-short-us-again-raya-and-the-last-dragon-/|title=Disney To Release Theatrical Animated Short 'Us Again' Alongside 'Raya And The Last Dragon'|website=web.archive.org|access-date=3. 3. 2022|archive-date=23. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211023150338/https://deadline.com/2021/02/disney-theatrical-animated-short-us-again-raya-and-the-last-dragon-/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

=== Kućni mediji ===
[[Walt Disney Studios Home Entertainment]] je objavio film na [[Digitalna kopija|digitalnom HD]]-u 2. aprila 2021, a [[DVD]], [[Blu-ray]] i [[Ultra HD Blu-ray]] izdanja su uslijedila sljedeći mjesec, 18. maja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://collider.com/raya-and-the-last-dragon-digital-4k-bluray-release-date-details/|title=Raya and the Last Dragon 4K, Blu-ray, Digital Release Dates Revealed|date=23. 3. 2021|website=web.archive.org|access-date=3. 3. 2022|archive-date=23. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210323110502/https://collider.com/raya-and-the-last-dragon-digital-4k-bluray-release-date-details/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Na digitalnoj objavi je također bio ''Us Again''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.awn.com/news/us-again-and-raya-and-last-dragon-now-digital|title=‘Us Again’ and ‘Raya and the Last Dragon’ Now on Digital {{!}} Animation World Network|date=2. 4. 2021|website=web.archive.org|access-date=3. 3. 2022|archive-date=2. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210402220232/https://www.awn.com/news/us-again-and-raya-and-last-dragon-now-digital|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Bonus sadržaj u paketu s Blu-ray izdanjem uključuju &quot;An Introduction to ''Us Again''&quot;, kratkometražni dokumentarac o produkciji kratkog filma ''Us Again''; &quot;Taste of Raya&quot;, virtualno iskustvo objedovanja u jugoistočnoj Aziji; &quot;Raya: Bringing It Home&quot;, dokumentarac o radu na filmu kod kuće; &quot;Martial Artists&quot;, lekcija o borilačkim oblicima i oružju korištenom u filmu; &quot;We are Kumandra&quot;, kulturni utjecaji filma od jugoistočne azijske ekipe; isječci iz filma; zanimljivosti i [[Uskršnje jaje (mediji)|uskršnja jaja]]; Ripino iskustvo rada na knjizi snimanja; i izbrisane scene.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.slashfilm.com/new-blu-ray-releases-speed-4k/|title=New Blu-ray Releases: Speek 4K, Last Action Hero 4K, and More – /Film|date=13. 6. 2021|website=web.archive.org|access-date=3. 3. 2022|archive-date=13. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210613183148/https://www.slashfilm.com/new-blu-ray-releases-speed-4k/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gamesradar.com/check-out-this-deleted-scene-from-disneys-raya-and-the-last-dragon/|title=Check out this deleted scene from Disney's Raya and the Last Dragon {{!}} GamesRadar+|date=5. 4. 2021|website=web.archive.org|access-date=3. 3. 2022|archive-date=5. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210405200856/https://www.gamesradar.com/check-out-this-deleted-scene-from-disneys-raya-and-the-last-dragon/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

== Prijem ==

=== Zarada ===
''Raya i posljednji zmaj'' zaradio je 54,7 miliona dolara u SAD-u i Kanadi i 75,6 miliona dolara na drugim teritorijama za ukupno 130,3 miliona dolara širom svijeta.&lt;ref name=&quot;zarada&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.the-numbers.com/movie/Raya-and-the-Last-Dragon-(2021)|title=Raya and the Last Dragon (2021) - Financial Information|website=The Numbers|access-date=4. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;

U SAD-u i Kanadi je film bio objavljen uz filmove ''[[Chaos Walking (film)|Chaos Walking]]'' i ''[[Boogie (2021)|Boogie]]'',&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.usatoday.com/story/entertainment/movies/2021/03/04/coming-2-america-raya-and-last-dragon-what-stream/|title=What to stream this weekend: 'Coming 2 America,' 'Raya and the Last Dragon,' new 'Spongebob'|website=web.archive.org|access-date=4. 3. 2022|archive-date=26. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211026141317/https://www.usatoday.com/story/entertainment/movies/2021/03/04/coming-2-america-raya-and-last-dragon-what-stream/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vulture.com/article/2021-movies-the-most-anticipated-films-of-the-year.html|title=2021 Movies: The Most Anticipated Films of the Year|date=5. 6. 2021|website=web.archive.org|access-date=4. 3. 2022|archive-date=5. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210605124635/https://www.vulture.com/article/2021-movies-the-most-anticipated-films-of-the-year.html|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; i prvobitno je predviđeno da će zaraditi 6-7 miliona dolara u 2.045 kina tokom prvog vikenda.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://deadline.com/2021/03/raya-and-the-last-dragon-disney-cinemark-/|title=Cinemark Won't Be Playing Disney's 'Raya And The Last Dragon': Here's Why|website=web.archive.org|access-date=4. 3. 2022|archive-date=23. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211023150341/https://deadline.com/2021/03/raya-and-the-last-dragon-disney-cinemark-/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Međutim, nakon što je prvog dana zaradio 2,5 miliona dolara, zbog ponovnog otvaranja kina u New Yorku, procjene za vikend su podignute na 8,3 miliona dolara.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite web|url=https://deadline.com/2021/03/raya-and-the-last-dragon-opening-weekend-box-office-new-york-city-disney-/|title='Raya And The Last Dragon' Lacks Fire With $8.6M Debut As Pic Hits Disney+ &amp; NYC Reopens: Why The Industry Is Worried – Sunday Update|website=web.archive.org|access-date=4. 3. 2022|archive-date=23. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211023150339/https://deadline.com/2021/03/raya-and-the-last-dragon-opening-weekend-box-office-new-york-city-disney-/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Na svom debitantskom vikendu je film zaradio 8,5 miliona dolara i bio je na vrhu blagajne.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.boxofficemojo.com/weekend/2021W10/?ref_=bo_we_nav|title=Domestic 2021 Weekend 10 - Box Office Mojo|date=19. 8. 2021|website=web.archive.org|access-date=4. 3. 2022|archive-date=19. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210819194532/https://www.boxofficemojo.com/weekend/2021W10/?ref_=bo_we_nav|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://deadline.com/2021/03/raya-and-the-last-dragon-opening-weekend-box-office-new-york-city-disney-1234708406/|title=‘Raya And The Last Dragon’ Lacks Fire With $8.6M Debut As Pic Hits Disney+ &amp; NYC Reopens: Why The Industry Is Worried – Sunday Update|last=D'Alessandro|first=Anthony|last2=D'Alessandro|first2=Anthony|date=7. 3. 2021|website=Deadline|language=en-US|access-date=4. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://variety.com/2021/film/news/raya-and-the-last-dragon-box-office-chaos-walking-/|title=Variety|date=23. 10. 2021|website=web.archive.org|access-date=4. 3. 2022|archive-date=23. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211023150337/https://variety.com/2021/film/news/raya-and-the-last-dragon-box-office-chaos-walking-/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thewrap.com/raya-and-the-last-dragon-flies-low-at-box-office-with-8-6-million-opening/|title='Raya and the Last Dragon' Opens With $8.6 Million|date=10. 3. 2021|website=web.archive.org|access-date=4. 3. 2022|archive-date=10. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210310050046/https://www.thewrap.com/raya-and-the-last-dragon-flies-low-at-box-office-with-8-6-million-opening/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

Lanci kina [[Cinemark Theatres|Cinemark]] i [[Harkins Theatres|Harkins]] u SAD-u i [[Cineplex Entertainment|Cineplex]] u Kanadi u početku nisu prikazivali film nakon što su odbili Disneyjeve uslove iznajmljivanja,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.indiewire.com/2021/03/alamo-drafthouse-bankruptcy-cinemark-refusing-to-play-disney-raya-and-the-last-dragon-/|title=From the Alamo Drafthouse Bankruptcy to Refusing to Play Disney, It's All About Exhibitor Survival|website=web.archive.org|access-date=4. 3. 2022|archive-date=23. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211023150337/https://www.indiewire.com/2021/03/alamo-drafthouse-bankruptcy-cinemark-refusing-to-play-disney-raya-and-the-last-dragon-/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; zbog čega je debitantski vikend ''Raye i posljednjeg zmaja'' bio manje uspješan od filmova ''[[Croods 2: Novo doba]]'' i ''[[Tom i Jerry (2021)|Tom i Jerry]]'',&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Disney’s ‘Raya and the Last Dragon’ Undercut Without Cinemark|url=https://www.wsj.com/articles/disneys-raya-and-the-last-dragon-undercut-without-cinemark-11615158137|newspaper=Wall Street Journal|date=7. 3. 2021|access-date=4. 3. 2022|issn=0099-9660|language=en-US|first=R. T.|last=Watson}}&lt;/ref&gt; dva porodična filma koja su također objavljena usred pandemije. Međutim, izvedba filma se poboljšala nakon nekoliko sedmica, poklapajući i na kraju nadmašivši uspjeh ''Toma i Jerryja''. Film je zaradio 5,5 miliona dolara u drugom vikendu i 5,2 miliona dolara u trećem, ostajući na vrhu blagajne.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://deadline.com/2021/03/raya-and-the-last-dragon-weekend-box-office-los-angeles-movie-theaters-reopening-/|title='Raya And The Last Dragon' Takes $5.5M Second Weekend B.O. As Exhibition Slowly Repairs – Sunday Update|website=web.archive.org|access-date=4. 3. 2022|archive-date=23. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211023150341/https://deadline.com/2021/03/raya-and-the-last-dragon-weekend-box-office-los-angeles-movie-theaters-reopening-/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://deadline.com/2021/03/weekend-box-office-kelly-marie-tran-los-angeles-raya-and-the-last-dragon-1234718593/|title=L.A. Box Office Blasts Off To $1.55M; Kelly Marie Tran &amp; Carlos Lopez Estrada Welcome ‘Raya’ Fans As Pic Ranks No. 1 Again – Update|last=D'Alessandro|first=Anthony|last2=D'Alessandro|first2=Anthony|date=22. 3. 2021|website=Deadline|language=en-US|access-date=4. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;

=== Gledanost publike ===
U prva tri dana u sedmici od 1. marta, film je gledan 355 miliona minuta i zauzeo je četvrto mjesto u sedmici među filmovima.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.thewrap.com/raya-and-the-last-dragon-2nd-most-watched-streaming-title-after-premium-disney-run-ends/|title=‘Raya and the Last Dragon’ 2nd Most-Watched Streaming Title After Premium Disney+ Run Ends|date=1. 7. 2021|website=web.archive.org|access-date=6. 3. 2022|archive-date=1. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210701202313/https://www.thewrap.com/raya-and-the-last-dragon-2nd-most-watched-streaming-title-after-premium-disney-run-ends/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Film je bio dostupan na usluzi Disney+ bez ikakvih dodatnih troškova 4. juna 2021. širom svijeta; bio je &quot;drugi najgledaniji naslov za streaming&quot; nakon Netflixovog ''Lucifera''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://deadline.com/2021/07/lucifer-nielsen-streaming-chart-raya-last-dragon-disney-/|title='Lucifer' Repeats Atop Nielsen U.S. Streaming Chart, Beating Out Disney Feature 'Raya And The Last Dragon'|website=web.archive.org|access-date=6. 3. 2022|archive-date=23. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211023150339/https://deadline.com/2021/07/lucifer-nielsen-streaming-chart-raya-last-dragon-disney-/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; ''Raya i posljednji zmaj'' je gledan otprilike 1,1 milijardu minuta od 31. maja do 6. juna, što je značajno povećanje za film i bilo koji naslov za streaming, koji je ranije imao 115 miliona minuta gledanja sedmično kada je bio dostupan samo kao premium naslov za 30 dolara.&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt;

Prema zvaničnoj listi najgledanijih filmova za streaming 2021. koju su ''[[Deadline Hollywood|Deadline]]'' i ''[[Nielsen Holdings|Nielsen]]'' objavili 21. januara 2022, ''Raya i posljednji zmaj'' rangiran je kao &quot;treći najuspješniji film za treaming 2021.&quot; s 8,34 milijarde gledanih minuta, odmah iza filmova ''[[Luka (2021)|Luka]]'' (2021) i ''Vaiana: Potraga za mitskim ostrvom'' (2016) koji su imali 10,5 milijardi i 8,9 milijardi gledanih minuta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://deadline.com/2022/01/nielsen-streaming-top-shows-of-2021-lucifer-1234914241/|title=‘Lucifer’ Tops ‘Squid Game’ On Nielsen 2021 Original Series Chart In U.S., ‘Luca’ Is No. 1 Movie|last=Hayes|first=Dade|last2=Hayes|first2=Dade|date=21. 1. 2022|website=Deadline|language=en-US|access-date=6. 3. 2022}}&lt;/ref&gt; U januaru 2022. tehnološka firma Akamai izvijestila je da je film bio deveti najpiratiraniji film u 2021. godini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thewrap.com/most-pirated-movies-tv-shows-2021-list/|title=Most Pirated Movies of 2021 Include Zack Snyder's Justice League|date=2. 2. 2022|website=web.archive.org|access-date=6. 3. 2022|archive-date=2. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220202174635/https://www.thewrap.com/most-pirated-movies-tv-shows-2021-list/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

=== Kritički prijem ===
Film je naišao na generalno pozitivan kritički prijem. Agregator recenzija [[Rotten Tomatoes]] izvještava da je 94% od 283 kritičara dalo filmu pozitivnu recenziju s prosječnom ocjenom 7.70/10. Konsenzus sajta glasi: &quot;Još jedan sjajno animirani, vješto izraženi zapis u Disneyjevom kanonu, ''Raya i posljednji zmaj'' nastavlja povećanu zastupljenost studija, dok potvrđuje da je njegova klasična formula jednako pouzdana kao i uvijek&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rottentomatoes.com/m/raya_and_the_last_dragon|title=Raya and the Last Dragon (2021) - Rotten Tomatoes|date=24. 4. 2021|website=web.archive.org|access-date=6. 3. 2022|archive-date=24. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210424141704/https://www.rottentomatoes.com/m/raya_and_the_last_dragon|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Na [[Metacritic]]u, film ima [[Ponderirana aritmetička sredina|ponderiranu prosječnu ocjenu]] 75 od 100 na osnovu 46 kritičara, što ukazuje na &quot;generalno povoljne kritike&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.metacritic.com/movie/raya-and-the-last-dragon|title=Raya and the Last Dragon Reviews - Metacritic|date=24. 4. 2021|website=web.archive.org|access-date=6. 3. 2022|archive-date=24. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210424182605/https://www.metacritic.com/movie/raya-and-the-last-dragon|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Publika koju je anketirao [[CinemaScore]] dala je filmu prosječnu ocjenu &quot;A&quot; na skali od A+ do F, dok je [[PostTrak]] izvijestio da mu je 92% publike dalo pozitivnu ocjenu, a da je 78% reklo da bi ga definitivno preporučilo.&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt;

Pohvaljeni su aspekti osnaživanja žena i zanatskog umijeća. Kate Erbland, u recenziji za sajt ''[[IndieWire]]'', dala je filmu ocjenu &quot;B+&quot;; smatrala je da je film kreativan, pozitivno ga uporedivši s ''[[Mulan (1998)|Mulan]]'' (1998) i ''[[Princeza i žabac|Princezom i žapcem]]'' (2009), i rekla je da je perspektiva filma drugačija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.indiewire.com/2021/03/raya-and-the-last-dragon-review-disney-1234619176/|title=Raya and the Last Dragon Review: Disney’s New Princess Tale Charms {{!}} IndieWire|date=26. 9. 2021|website=web.archive.org|access-date=7. 3. 2022|archive-date=26. 9. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210926015825/https://www.indiewire.com/2021/03/raya-and-the-last-dragon-review-disney-1234619176/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Časopis ''[[The Atlantic]]'' snažno je hvalio izgradnju svijeta i detalje, ali je mislio: &quot;podrediti priču izgradnji svijeta blati poruku filma&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theatlantic.com/culture/archive/2021/03/the-fantasy-southeast-asia-of-raya-and-the-last-dragon/618222/|title=The Flawed Fantasy World of Raya and the Last Dragon - The Atlantic|date=7. 3. 2021|website=web.archive.org|access-date=7. 3. 2022|archive-date=7. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210307185442/https://www.theatlantic.com/culture/archive/2021/03/the-fantasy-southeast-asia-of-raya-and-the-last-dragon/618222/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Julie Tremaine, u recenziji za novine ''[[San Francisco Chronicle]]'', pohvalila je prikaz žena.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sfgate.com/disneyland/article/Raya-and-the-Last-Dragon-on-Disney-Plus-finally-16004705.php|title='Raya and the Last Dragon' on Disney Plus finally made me trust their animated films again|date=7. 3. 2021|website=web.archive.org|access-date=7. 3. 2022|archive-date=7. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210307232523/https://www.sfgate.com/disneyland/article/Raya-and-the-Last-Dragon-on-Disney-Plus-finally-16004705.php|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

David Fear je dao filmu tri 3.5/5 zvjezdica u recenziji za ''[[Rolling Stone]]'', rekavši da su akcijske scene i glasovne izvedbe &quot;oživile film&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rollingstone.com/movies/movie-reviews/raya-last-dragon-disney-streaming-1134813/|title='Raya and the Last Dragon': Disney's New Princess Movie Streaming - Rolling Stone|date=30. 3. 2021|website=web.archive.org|access-date=7. 3. 2022|archive-date=30. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210330030616/https://www.rollingstone.com/movies/movie-reviews/raya-last-dragon-disney-streaming-1134813/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Na sajtu RogerEbert.com je film pohvaljen za promoviranje osnaživanja žena bez omaložavanje publike.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rogerebert.com/reviews/raya-and-the-last-dragon-movie-review-2021|title=Raya and the Last Dragon movie review (2021) {{!}} Roger Ebert|date=19. 4. 2021|website=web.archive.org|access-date=7. 3. 2022|archive-date=19. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210419232717/https://www.rogerebert.com/reviews/raya-and-the-last-dragon-movie-review-2021|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Sandie Angulo Chen iz organizacije [[Common Sense Media]] dala je filmu 4/5 zvjezdica, posebno zbog promoviranja osnažavanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.commonsensemedia.org/movie-reviews/raya-and-the-last-dragon|title=Raya and the Last Dragon Movie Review|date=16. 4. 2021|website=web.archive.org|access-date=7. 3. 2022|archive-date=16. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416201824/https://www.commonsensemedia.org/movie-reviews/raya-and-the-last-dragon|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Časopis ''[[Forbes]]'' pohvalio je animaciju, humor i emocionalne trenutke.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.forbes.com/sites/scottmendelson/2021/03/01/raya-and-the-last-dragon-review-disney-on-autopilot/|title=‘Raya And The Last Dragon’ Review: Disney On Autopilot|date=2. 3. 2021|website=web.archive.org|access-date=7. 3. 2022|archive-date=2. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210302161825/https://www.forbes.com/sites/scottmendelson/2021/03/01/raya-and-the-last-dragon-review-disney-on-autopilot/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

Drugi su bili razočarani ograničenom zastupljenošću Jugoistočne Azije u glumačkoj postavi, te su smatrali da je narativ previše osmišljen.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.npr.org/2021/03/09/975125820/raya-and-the-last-dragon-criticized-for-lack-of-southeast-asian-actors|title='Raya And The Last Dragon' Criticized For Lack Of Southeast Asian Actors : NPR|date=16. 3. 2021|website=web.archive.org|access-date=7. 3. 2022|archive-date=16. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210316195045/https://www.npr.org/2021/03/09/975125820/raya-and-the-last-dragon-criticized-for-lack-of-southeast-asian-actors|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; U recenziji sajta PopDust.com je Keith Baldwin kritizirao kulturnu estetiku foršpana i motivaciju likova te je vidjeo sličnosti između filma i serija ''[[Avatar: Posljednji gospodar vjetrova]]'' i ''[[Legenda o Korri]]''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.popdust.com/raya-korra-2648442118.html|title=Is Disney's &quot;Raya and the Last Dragon&quot; a Rip-off of &quot;Avatar&quot; and &quot;Korra&quot;?|last=Baldwin|first=Keith|date=5. 3. 2021|website=Popdust|language=en|access-date=7. 3. 2022}}&lt;/ref&gt; Većina glumaca, s iznimkama Kelly Marie Tran, Butler, Thalia Tran, Wang i Harrison, su istočnoazijske baštine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2021/01/27/entertainment/raya-dragon-asian-trnd/index.html|title='Raya and the Last Dragon' stirs Asian representation debate - CNN|date=4. 2. 2021|website=web.archive.org|access-date=7. 3. 2022|archive-date=4. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210204154358/https://www.cnn.com/2021/01/27/entertainment/raya-dragon-asian-trnd/index.html|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/news/asian-america/disney-s-raya-last-dragon-sparks-mixed-reactions-asian-representation-n1255698|title=Disney's 'Raya and the Last Dragon' sparks mixed reactions on Asian representation|date=1. 4. 2021|website=web.archive.org|access-date=7. 3. 2022|archive-date=1. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210401012030/https://www.nbcnews.com/news/asian-america/disney-s-raya-last-dragon-sparks-mixed-reactions-asian-representation-n1255698|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; A. Felicia Wade iz ''DiscussingFilma'' istakla je to u svojoj recenziji, komentirajući na &quot;obeshrabrujući&quot; nedostatak tačne reprezentacije u glasovnoj postavi, komentirajući da su &quot;promaši cilj u svojoj srži&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://discussingfilm.net/2021/03/01/raya-and-the-last-dragon-review-kelly-marie-tran-dares-to-defy/|title='Raya and the Last Dragon' Review - Kelly Marie Tran Dares to Defy {{!}} DiscussingFilm|date=1. 3. 2021|website=web.archive.org|access-date=7. 3. 2022|archive-date=1. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210301170726/https://discussingfilm.net/2021/03/01/raya-and-the-last-dragon-review-kelly-marie-tran-dares-to-defy/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; [[Justin Chang]] iz organizacije ''[[NPR]]'' pohvalio je animaciju i humor, ali je rekao da je radnja previše detaljna.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.npr.org/2021/03/05/973648616/raya-and-the-last-dragon-is-not-entirely-new-but-its-refreshing-nonetheless|title='Raya And The Last Dragon' Review: An Adventure Film That's Surprisingly Moving : NPR|date=8. 7. 2021|website=web.archive.org|access-date=7. 3. 2022|archive-date=8. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210708165813/https://www.npr.org/2021/03/05/973648616/raya-and-the-last-dragon-is-not-entirely-new-but-its-refreshing-nonetheless|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Nedostupnost usluge Disney+ u većini jugoistočne Azije također je kritikovana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://time.com/5944583/raya-and-the-last-dragon-southeast-asia/|title=Raya and the Last Dragon and Southeast Asian Representation {{!}} Time|date=12. 3. 2021|website=web.archive.org|access-date=7. 3. 2022|archive-date=12. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210312102754/https://time.com/5944583/raya-and-the-last-dragon-southeast-asia/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

=== Nagrade i nominacije ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Nagrada
!Kategorija
!Primatelj(i)
!Rezultat
!Referenca
|-
|[[72. dodjela nagrada &quot;American Cinema Editors&quot;|2022]]
|[[American Cinema Editors|ACE Eddie]]
|[[Nagrada American Cinema Editors za najbolju montažu animiranog filma|Najbolja montaža animiranog filma]]
|Fabienne Rawley i Shannon Stein
|{{Nominiran}}
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/american-cinema-editors-2022-eddie-awards-nominations-1235081684/|title='Belfast,' 'King Richard,' No Time to Die' Among American Cinema Editors Eddie Awards Nominees|last=Giardina|first=Carolyn|date=27. 1. 2022|website=The Hollywood Reporter|language=en-US|access-date=8. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2022
| rowspan=&quot;3&quot; |Alliance of Women Film Journalists
|Najbolji animirani film
|''Raya i posljednji zmaj''
|{{Nominiran}}
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://variety.com/2021/awards/awards/power-of-the-dog-alliance-of-women-film-journalists-nominations-1235130691|title='The Power of the Dog, 'Passing' Lead Alliance of Women Film Journalists Award Nominations (EXCLUSIVE)|last1=Tangcay|first1=Jazz|date=10. 12. 2021|website=[[Variety (magazine)|Variety]]|access-date=14. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |Najbolja animirana žena
|Kelly Marie Tran
|{{Nominiran}}
|-
|Awkwafina
|{{Nominiran}}
|-
|2022
|Oscar
|[[Oscar za najbolji animirani film|Najbolji animirani film]]
|Don Hall, Carlos López Estrada, Osnat Shurer i Peter Del Vecho
|{{Nominiran}}
|&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Cohn|first=Gabe|date=8. 2. 2022|title=2022 Oscars Nominees List|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2022/02/08/movies/2022-oscars-nominees-list.html|access-date=8. 2. 2022|issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[20. dodjela nagrada Visual Effects Society Awardsa|2022]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Visual Effects Society]]
|[[Nagrada Visual Effects Societyja za najbolje vizualne efekte u animiranom filmu|Najbolji vizualni efekti u animiranom filmu]]
|Kyle Odermatt, Osnat Shurer, Kelsey Hurley, Paul Felix
|{{Nominiran}}
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://variety.com/2022/artisans/awards/visual-effects-society-awards-nominations-dune-encanto-1235156134/|title=‘Dune’ and ‘Encanto’ Lead Visual Effects Society Nominations|last=Tangcay|first=Jazz|last2=Tangcay|first2=Jazz|date=18. 1. 2022|website=Variety|language=en-US|access-date=2. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Nagrada Visual Effects Societyja za najboljeg lika u animiranom filmu|Najbolji lik u animiranom filmu]]
|Brian Menz, Punn Wiantrakoon, Erik Hansen, Vicky YuTzu Lin
|{{Nominiran}}
|-
|[[Nagrada Visual Effects Societyja za najbolji stvoreni okoliš u animiranom filmu|Najbolji stvoreni okoliš u animiranom filmu]]
|Mingjue Helen Chen, Chaiwon Kim, Virgilio John Aquino, Diana Jiang LeVangie
|{{Nominiran}}
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[20. dodjela nagrada Washington D.C. Area Film Critics Associationa|2021]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Washington D.C. Area Film Critics Association]]
|Najbolji animirani film
|''Raya i posljednji zmaj''
|{{Nominiran}}
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.dcfilmcritics.com/awards/|title=2021 WAFCA Award Winners - The Washington DC Area Film Critics Association (WAFCA)|website=www.dcfilmcritics.com|access-date=2. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |Najbolja glasovna izvedba
|Awkwafina
|{{Dobitnik}}
|-
|Kelly Marie Tran
|{{Nominiran}}
|-
|2021
|[[Women Film Critics Circle]]
|[https://www.nextbestpicture.com/latest/the-2021-women-film-critics-circle-wfcc-winners Najbolja animirana žena]
|Raya
|{{Nominiran}}
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nextbestpicture.com/2/post/2021/12/the-2021-women-film-critics-circle-wfcc-winners.html|title=The 2021 Women Film Critics Circle (WFCC) Winners|website=Next Best Picture|language=en|access-date=2. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;
|}

== Reference ==
&lt;references responsive=&quot;&quot; /&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Raya and the Last Dragon|Raya i posljednji zmaj}}{{Wikicitat|en:Raya and the Last Dragon|Raya i posljednji zmaj}}
* [https://movies.disney.com/raya-and-the-last-dragon?intoverride=true Zvanični sajt]
* [https://www.disneyplus.com/movies/wp/6dyengbx3iYK Disney+]
* {{IMDb title|id=5109280|title=Raya i posljednji zmaj}}
* [https://deadline.com/wp-content/uploads/2022/01/Raya-And-The-Last-Dragon-Read-The-Screenplay.pdf Zvanični scenarij]
{{Disneyjevi crtani filmovi}}

[[Kategorija:Filmovi iz 2021.]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:IMAX filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi Walt Disney Picturesa]]
[[Kategorija:Američki animirani filmovi]]</text>
      <sha1>70u92lm3gl1bebw1tnih87dr567pksj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ranko Krivokapić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>491270</id>
    <revision>
      <id>3426031</id>
      <parentid>3416212</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:11:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5817" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Ranko Krivokapić
| slika              = Ranko Krivokapić Senate of Poland.jpg
| tekst              = 
| redoslijed         = [[Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore|Ministar vanjskih poslova]]
| vrijeme_na_vlasti  = od 28. aprila 2022.
| prethodnik         = [[Đorđe Radulović]]
| nasljednik         = 
| redoslijed2        = [[Predsjednik Skupštine Crne Gore|Predsjednik Skupštine]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 3. juni 2003 – 18 maj 2016.
| prethodnik2        = [[Filip Vujanović]]
| nasljednik2        = [[Darko Pajović]]
| redoslijed3        = Poslanik u [[Skupština Crne Gore|Skupštini]]
| vrijeme_na_vlasti3 = 31. maj 1998 – 30. juli 2003.&lt;br&gt;18. maj 2016 – 30. august 2020.
| prethodnik3        = 
| nasljednik3        = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1961|08|17}}
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_rođenja     = [[Kotor]], [[SR Crna Gora]], [[SFRJ]]
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = [[Crna Gora]]
| etnicitet          = [[Crnogorci]]
| politička_stranka  = [[Socijaldemokratska partija Crne Gore]]
| supruga            = &lt;!-- --&gt;
| supružnik          = &lt;!-- --&gt;
| djeca              = Dvoje
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Nišu]]&lt;br&gt;[[Univerzitet u Beogradu]]
| vjera              = 
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
}}
'''Ranko Krivokapić''' (rođen 17. augusta 1961) jest [[Pravo|diplomirani pravnik]] i [[Crna Gora|crnogorski]] [[političar]] na funkciji ministra vanjskih poslova od 28. aprila 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sdp.co.me/pocasni-predsjednik/|title=Počasni predsjednik - SDP Crne Gore|website=sdp.co.me|access-date=2022-05-22}}&lt;/ref&gt; Bivši je dugogodišnji [[predsjednik Skupštine Crne Gore]] od 2003. do 2016.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skupstina.me/index1.php?module=1&amp;sub=14|title=Skupstina Republike Crne Gore {{!}} The Parliament of the Republic of Montenegro|date=2009-03-08|website=web.archive.org|access-date=2022-05-22|archive-date=8. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090308093816/http://www.skupstina.me/index1.php?module=1&amp;sub=14|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; i predsjednik [[Socijaldemokratska partija Crne Gore|Socijaldemokratske partije]] (SDP) od 2002. do ostavke 2017. Trenutno je počasni predsjednik SDP-a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://en.cdtmn.org/2021/12/14/peace-used-to-be-preserved-by-the-agreement-which-is-now-hard-to-reach-even-within-the-ruling-majority/|title=Peace used to be preserved by the agreement, which is now hard to reach even within the ruling majority|date=2021-12-14|website=Center for democratic transition|language=en-US|access-date=2022-05-22}}&lt;/ref&gt; On je bio najduži predsjednik Skupštine Crne Gore u historiji zemlje.

== Biografija ==
Rođen je 17. augusta 1961. u [[Kotor|Kotoru]], [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crna Gora]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]. Njegovo političko interesovanje počelo je kasnih 1980-ih. Diplomirao je na [[Pravni fakultet u Nišu|Pravnom fakultetu]] [[Univerzitet u Nišu|Univerziteta u Nišu]], a magistrirao na [[Pravni fakultet u Beogradu|Pravnom fakultetu]] [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]]. Osim maternjeg jezika, Krivokapić govori i [[Engleski jezik|engleski]].

=== Politika ===
Šest puta je biran za poslanika u [[Skupština Crne Gore|Skupštini Crne Gore]], prvi put 1989. Bio je poslanik Crne Gore u [[Skupština SR Jugoslavije|Skupštini Jugoslavije]] od 1993. do 1997. Od 2003. do 2006. Krivokapić je bio predsjednik Skupštine Crne Gore u okviru državnog saveza [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]]. Nakon što je Skupština Crne Gore ratificirala referendum o nezavisnosti koji je održan 2006. Krivokapić je postao predsjednik suverenog parlamenta, a ne konstitutivne države zajednice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oscepa.org/en/news-a-media/press-releases/press-2013/montenegrin-speaker-of-parliament-elected-osce-pa-president|title=Montenegrin Speaker of Parliament elected OSCE PA President|website=www.oscepa.org|access-date=2022-05-22}}&lt;/ref&gt;

Nastavio je služiti na toj funkciji do smjene 2016.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cdm.me/politika/ocekivano-pajovic-izabran-za-predsjednika-skupstine/|title=Očekivano: Pajović izabran za predsjednika Skupštine - CdM|website=www.cdm.me|language=en-US|access-date=2022-05-22}}&lt;/ref&gt; Nakon loših rezultata na lokalnim izborima u maju 2019, Krivokapić je odlučio da podnese ostavku na funkciju predsjednika SDP-a. U junu 2019. [[Draginja Vuksanović]] je izabrana za novu predsjednicu stranke, a Krivokapić je imenovan za počasnog predsjednika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cdm.me/politika/draginja-vuksanovic-stankovic-od-danas-na-celu-sdp-a/|title=Draginja Vuksanović Stanković od danas na čelu SDP-a - CdM|website=www.cdm.me|language=en-US|access-date=2022-05-22}}&lt;/ref&gt;

Krivokapić je od 28. aprila 2022. ministar vanjskih poslova u manjinskoj vladi [[Dritan Abazović|Dritana Abazovića]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cdm.me/politika/crna-gora-dobila-novu-vladu/|title=Abazović premijer, Crna Gora dobila novu Vladu - CdM|website=www.cdm.me|language=en-US|access-date=2022-05-22}}&lt;/ref&gt;

=== Privatni život ===
Otac je dvoje djece.

== Također pogledajte ==
* [[Zdravko Krivokapić]]
* [[Socijaldemokratska partija Crne Gore]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Krivokapić, Ranko}}
[[Kategorija:Biografije, Kotor]]
[[Kategorija:Rođeni 1961.]]
[[Kategorija:Socijaldemokratska partija Crne Gore]]
[[Kategorija:Predsjednici Skupštine Crne Gore]]
[[Kategorija:Crnogorski političari]]
[[Kategorija:Crnogorski ministri vanjskih poslova]]</text>
      <sha1>hoo9hilptt26p3g8e7xmprzlp0c8a9a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Segna di Bonaventura</title>
    <ns>0</ns>
    <id>491405</id>
    <revision>
      <id>3425988</id>
      <parentid>3425599</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T14:57:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19550" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               =Segna di Bonaventura
| slika             =
| opis_slike        =
| datum_rođenja     =približno 1280
| mjesto_rođenja    =[[Siena]], [[Republika Siena]]
| datum_smrti       =približno 1331
| mjesto_smrti      =Siena
| nacionalnost      =
| obrazovanje       =
| supružnik         =
| period            =kasna [[gotika]], [[sienska škola]]
| vrsta_umjetnosti  =slikarstvo
| djela             =&quot;Marija Magdalena&quot;, &quot;Madona sa djetetom&quot;, &quot;Raspeće&quot;
| utjecao           =[[Niccolò di Segna]], [[Francesco di Segna di Bonaventura]]
| utjecali          =[[Bizantijska umjetnost za vrijeme vladavine dinastije Paleolog|Bizantijsko slikarstvo]], [[Duccio di Buoninsegna]], [[gotika]]
| nagrade           =
| potpis            =
| web-stranica      =
}}

'''Segna di Bonaventura''' bio je [[italija]]nski slikar iz perioda kasne [[Gotika|gotike]], te pripadnik [[Sienska škola|sienske škole]], aktivan od 1298. do 1331. godine. Rođak je [[Duccio di Buoninsegna|Duccia di Buoninsegne]], a njegovi sinovi [[Niccolò di Segna]] i [[Francesco di Segna di Bonaventura]] također su bili slikari koji su radili u stilu sienske škole.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;&gt;James H. Stubblibine, ''Duccio di Buoninsegna and His School'', Princeton University Press, Princeton, New Jersey, 1979. godine, str. 130 - 137 {{ISBN|0-691-03944-5}}&lt;/ref&gt;

== Biografija i umjetničko stvaralaštvo ==
[[Datoteka:Segna di bonaventura, la madonna e tre santi, 1315 ca.JPG|thumb|250px|desno|Poliptih na kojem su prikazani Madona i tri sveca (s lijeva [[sveti Pavao]], [[Sveti Ivan Krstitelj (svetac)|sveti Ivan krstitelj]], [[Romuald]]), 1310 - 1315, [[Pinacoteca Nazionale (Siena)|Pinacoteca Nazionale, Siena]].]]
Segna di Bonaventura rođen je u tada bogatom gradu [[Siena|Sieni]] u provinciji [[Toskana]], koji je po umjetničkom stvaralaštvu bio nadmoćniji takmac [[Firenca|Firenci]] tokom 13. i 14. vijeka. Zahvaljujući svom talentu i rođačkim vezama sa poznatim sienskim umjetnikom [[Duccio di Buoninsegna|Ducciom di Buoninsegnom]], naučio je osnove slikarstva u njegovom slikarskom ateljeu. Vjerovatno je bio aktivan slikajući u Ducciovom ateljeu između 1310. i 1312. godine, a prije toga bio je samostalni umjetnik. Segna di Bonaventura je prvi put zabilježen u sačuvanim platnim dokumentima iz 1298. i 1306. godine kada je plaćen za slikanje korica za četiri knjige sa oznakama i grbom plemića Ugolina od Corregia, kao i malih drvenih sandučića (kabineta) koji su bili registrar za dokumente &quot;biccherne&quot;, tj. poreskog ureda općine Siena (Palazzo Publico) u 13. i 14. vijeku.

Sve ukazuje da je Segna di Bonaventura bio ne samo vrlo produktivan umjetnik, već i da je vodio veliki slikarski atelje. Osim četiri potpisana djela, ovom italijanskom umjetniku se zbog stilskih obilježja pripisuje niz nepotpisanih radova. 
Jedno od djela koje predstavlja njegovu raniju slikarsku fazu i koje se donekle izdvaja je slika ''&quot;Sudnji dan&quot;'' (1300-1305); čuva se u Muzeju likovnih umjetnosti u Angersu u Francuskoj (pogledati galeriju). Prikaz Sudnjeg dana u ovom djelu slijedi formulu sienske slikarske škole prilikom predstavljanja ove vjerske scene. Kristovo desno rame je golo, a dlanovi obje ruke su okrenuti prema naprijed kako bi se otkrile  njegove rane [[Stigmata (rana)|stigmate]]. Radnja je preuzeta iz djela &quot;Apokalipsa&quot; [[Sveti Ivan Krstitelj (svetac)|svetog Ivana Krstitelja]]. Segna je prikazao Krista u [[Mandorla|mandorli]], okruženog sa deset anđela, zahvaljujući njihovom visokokvalitetnom crtežu (koji podsjećaju na anđele u drugim djelima iz tog perioda) stručnjaci su ovo djelo pripisali Segni di Bonaventuri. Dva anđela u donjem redu trube u trube, najavljujući dolazak Sudnjeg dana. Ispod njih, u blizini oltara, nalazi se prazan krst – podsjetnik na mučeništvo Kristovo i čudo njegovog uskrsnuća. Desno ispod Krista, pravednici se dižu iz svojih grobova, a među njima se mogu vidjeti kralj, dvoje papa, tri biskupa, tri franjevačka redovnika i dva benediktinca - njihova pravednost u sistemu tadašnjih ideja nije bila upitna. Lijevo od Krista prikazan je [[đavo]], koji onemogućava onima koji žele da uđu u nebeski Jerusalim, gurajući ljude u utrobu [[Pakao|pakla]] (ovaj dio slike ima značajan gubitak sloja boje). Krist sjedi na nekoj vrsti nebeskog prijestolja, dok desnom uzdignutom rukom blagosilja pravednike, a spuštenom lijevom osuđuje griješnike. Uprkos svoj simbolici scene, Krist ima ljudsko lice puno tuge. Slika je bila središnja ploča poliptiha, čiji je ostatak nepoznat.  
Još jedno djelo iz ranije slikarske faze Segne di Bonaventure je [[poliptih]] (slika desno), na kojem su prikazani Madona i tri sveca urađeni u vrijeme kada je Segna još radio u Ducciovom slikarskom ateljeu.  Originalni okvir je izgubljen iako su lučne letvice (iznad glava Madone i svetaca) između odjeljaka netaknute. Uprkos pojediniim oštećenjima, slika je uopšteno gledajući u odličnom stanju nakon restauracije. Sám oblik poliptiha blizak je formuli koja je preovladavala u Ducciovom ateljeu u prvoj deceniji 14. vijeka. Iznad svega, podsjeća na ''&quot;Poliptih br. 28&quot;'', djelo koje je po Ducciovom dizajnu izveo sám Segna di Bonaventura. Kao i u ''&quot;Diptihu br. 28&quot;'', svaka figura nalazi se u jednostavnom odjeljku zasvođenom u obliku [[Luk (arhitektura)|luka]], a svi odjeljci skupljeni su ispod pravolinijskog okvira. Oblik poliptiha također potvrđuje datum izrade ovog djela na približno 1310 - 1315 godinu. Žalosni izraz Madone prikazan bez djeteta, navodi na pretpostavku da je izgubljeni središnji panel sadržavao prikaz Krista kao Čovjeka tuge. U klimanju Madonine glave, njenom svečanom gestu pokazivanja, načinu na koji drži veo (umjesto maramice kojom briše suze) i njenom tužnom pogledu (Segna je povukao vodoravnu liniju između oka i obrva), sve ovo dodatno uveličava uznemireni i tužni izraz njenog lica. Slikarski detalji korišćeni u ovoj slici uporedivi su sa ranijim slikama ožalošćene Madone na naslikanim križevima iz 13. i 14. vijeka.

Dok su Segna i njegov slikarski atelje dobijali uobičajenu raznolikost narudžbi, postoji veliki broj naslikanih raspela, od kojih su tri pripisana njemu. Dvojica njegovih učenika slikali su samo raspela, sudeći po onome što je ostalo od njihovog rada. Toliko narudžbi za slikanje raspela je možda stiglo jednostavno zato što je njegov slikarski atelje u to vrijeme u Sieni bio poznat po kvalitetnom slikanju raspela.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt;
Najraniji primjer iz ove serije je ''&quot;Raspeće&quot;'' (slika dole) koje se čuva u [[Puškinov muzej|Puškinovom muzeju]] u [[Moskva|Moskvi]], a urađeno je između 1310-1315 godine. Ovo djelo također pripada ranom slikarskom periodu Segne di Bonaventure. Rubovi raspeća su oštećeni i izlizani sa svih strana, dok su neki dijelovi slike izgubljeni.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://pushkinmuseum.art/data/fonds/europe_and_america/j/1001_2000/zh_231/index.php?lang=en|title= ''Segna di Bonaventura:
The Crucifixion, 1310 - 1315''|work= pushkinmuseum.art.com|access-date= 29. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Unatoć ovim oštećenjima, lahko je uočiti njegov slikarski razvoj. Jednostavan raspored Kristovog lika zajedno sa skromnim proporcijama tijela i blagim klimanjem glave daleko su od zrelih rješenja koja se vide u Segninom kasnijem ''&quot;Raspeću iz Arezza&quot;''.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt;
U ''&quot;Raspeću&quot;'' koje se čuva u [[Nacionalna galerija|Nacionalnoj galeriji]] u [[London]]u, primjetan je slikarski napredak u odnosu na ''&quot;Raspeće&quot;'' iz Puškinovog muzeja. Tečnost linija, harmonične kombinacije boja i graciozan izraz emocija bolje je urađen u ovom djelu. Kristovo beživotno tijelo mlohavo visi na križu, dok su noge klonule na jednu stranu, a glava je pognuta naprijed. Krv mu curi iz rana na rukama i nogama i prska sa strane. Gledalac je pozvan da se pridruži svetim Mariji i Ivanu, koji u pozi žalosti zauzimaju male panele na oba kraja križa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.nationalgallery.org.uk/paintings/segna-di-bonaventura-crucifix|title= ''Segna di Bonaventura: The Crucifix, 1310 - 1315''|work= nationalgallery.org|access-date= 30. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;
U raspeću, koje je rad majstora San Pola u Rossu (jednog od studenata Segne di Bonaventure) iz Propositure di Bibbiena u Arezzu (slika dole), prilično blisko prati se slikarski stil Duccia, iako su primjetni pokušaji u razvijanju vlastitog stila. Zanimljivo je još jedno djelo iz ove serije, a to je ''&quot;Raspeće&quot;'' (slika dole) koje je formiralo [[diptih]] (dvije ploče spojene zajedno kako bi se mogle otvarati i zatvarati). Danas se nalazi u Lehman kolekciji [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan muzeja]] u [[New York City|New Yorku]] Ovo djelo malih dimenzija (38,1 x 27 cm) koristilo se za privatnu pobožnost.  Ljepota sjaja Bogorodičinog dvora, pojačana ukrasnim detaljima u suprotnosti je s tragičnom dramom Raspeća, nudeći pokloniku dvije vrlo različite slike o kojima može meditirati. &lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.metmuseum.org/art/collection/search/460152|title= ''Segna di Bonaventura: The Crucifix, ca. 1315''|work= metmuseum.org|access-date= 19. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;
Razni istraživači Segni pripisuju još nekoliko slikanih križeva, kao naprimjer, br. 21 iz Sienske pinakoteke, križ iz Muzeja religiozne umjetnosti u Chiancianu (pripisao Van Marleu), križ iz Okružnog muzeja Pienza i križ u župnoj crkvi sv. biskupa Cerbone, Massa Marittima.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt; 
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Segna di bonaventura, crocifissione.JPG|Raspeće, 1310-1315 [[Puškinov muzej]], [[Moskva]]
Datoteka:Segna di Bonaventura.Crucifix. Siena, Pinacoteca Nazionale. 1310-1315..jpg|Raspeće, 1310-1315, Pinacoteka Nazionale, Siena
Datoteka:Segna di Buonaventura. Crocifisso, no. 21, Siena, Pinacoteca Nazionale.jpg|Raspeće br. 21, 1310-1315, Pinacoteka Nazionale, Siena 
Datoteka:Segna di Buonaventura. Crocifisso. No 567. National Gallery, London.jpg|Raspeće br. 567, Nacionalna galerija, London
Datoteka:Crocifisso di Segna di Bonaventura Duomo di Massa Marittima.jpg|Raspeće iz katedrale di San Cerbone u gradu Massa Marittima
Datoteka:Crocifisso (Maestro di San Polo in Rosso).jpg|Raspeće, rad majstora San Pola u Rossu (14. vijek), Propositura di Bibbiena, Arezzo
Datoteka:The Crucifixion MET sf-rlc-1975.1.2.jpeg|Raspeće, približno 1315., dimenzije 38,1 x 27 cm, [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan muzej]], [[New York City]]
&lt;/gallery&gt;
Izrada slika Madone bila je posebno značajna u sienskom slikarstvu. Pored veličanstvenih proslavljanja Majke Božje u obliku ''&quot;Maeste&quot;'', gdje je Bogorodica bila prikazana na prijestolju sa pratnjom anđela i svetaca, popularne su bile i druge, intimnije slike Majke Božje. Na ovim ikonama ona je obično naslikana do pojasa, dok novorođenče Krist poprima dirljiviju i razigraniju sliku. Segna di Bonaventura je zaslužan za brojne takve slike. Najranija potječe iz 1300-1310 (pogledati galeriju), a danas se čuva u Ashano, Muzeju religiozne umjetnosti; [[Minneapolis]], Institut za umjetnost.

Godine 1317. za rad na oltarnoj slici za bratstvo [[Augustinci|augustinaca]] u Lecceu, blizu Siene, dobio je platu od 4 florina. Godine 1316. i 1318. njegovo ime se u pisanim dokumentima pojavljuje kao rezident dodijeljen župnoj crkvi ''San Pietro Ovile'' u Sieni, a 1319. kao stanovnik Arezza. Iste 1319. godine prima uplatu od 8 lira za obnovu Madoninog lika u sienskoj Palazzo Pubblico (Gradska vijećnica).
Nakon Ducciove smrti 1319. godine, zvaničnici grada Siene povjerili su Segni di Bonaventuri restauraciju oltarske slike ''&quot;Maesta&quot;'', koju je njegov slavni rođak naslikao 1302. godine za ''Kapelu devetorice'' (Savjet devetorice je bio najviši državni organ grada Siene). Ovo djelo nije sačuvano, a prema sačuvanim dokumentima, to je bila prva oltarna slika sa predellom. Ovu oltarnu sliku restaurirao je Segna di Bonaventura između 1319. i 1321. godine.
Jedno od djela koje je na osnovu stilskih obilježja pripisano Segni di Bonaventuri je još jedna verzija veličanja Bogorodice, poznata pod nazivom ''&quot;Madona sa djetetom i svecima&quot;'' (pogledati galeriju), koja se čuva u kolekciji fondacije Monte dei Pasca u Sieni.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt; Panel je prvobitno bio dio oltarne slike. Kao i u prvoj verziji, majstor je prikazao Majku Božju s malim Kristom na prijestolju, ali je promijenio njenu pratnju. Ovog puta to su sveti Bartolomej, koji se nalazi s njene lijeve strane u velikom tamnom ogrtaču preko bogato ukrašene odjeće i drži knjigu koja je dijelom prekrivena njegovim plaštem. Na desnoj strani je sveti Ansanije (jedan od četiri sveca zaštitnika Siene), u crvenoj mantiji i s križem u ruci.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.cinello.com/en/artwork/madonna-and-child-enthroned-st-bartholomew-st-ansanus-and-a-donor/|title= ''The Madonna and Child enthroned with Saints Bartholomew and Ansanus and a donor''|work= cinello.com|access-date= 29. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; U donjem desnom uglu je slikarski prikaz časne sestre (kupca ovog djela) koja kleči u podnožju Bogorodičinog trona. Upravo na osnovu prikaza časne sestre stručnjaci smatraju da je slika najvjerovatnije nastala za župnu crkvu ili samostan. Okvirni datum izrade ovog djela je 1320. godina, koja se prema mišljenju istraživača uzima kao početak njegovog zrelog slikarskog razdoblja. U &quot;Madoni s djetetom&quot; iz 1320. godine, koja se čuva u crkvi Santa Maria dei Servi u Sieni i dalje je vidljiv snažan bizantijski utjecaj, koji se ogleda posebno u pozlati nabora Madonine odjeće. Međutim, u kasnijim radovima na ovu temu, istraživači uočavaju povećanje utjecaja [[Gotika|gotičke umjetnosti]]. To se dijelom očitovalo u prikazu prirodnijih nabora Madonine odjeće bez zlatne prevlake, kao u djelima &quot;Madona i dijete&quot; iz zbirke Univerziteta Sjeverne Karoline u gradu Raleigh (1320-30), &quot;Madona i dijete&quot; iz Akademije umjetnosti u Honoluluu (1325-30). 

Segna di Bonaventura imao je dva sina koji su postali umjetnici - [[Niccolò di Segna]] i [[Francesco di Segna]]. Od njih dvojice poznatiji je Niccolò, koji je usvojio slikarski manir svog oca i započeo samostalnu karijeru između 1325. i 1330. godine. Francesko je poznat samo iz arhivskih dokumenata, iako istraživači ulažu napore da utvrde odlike njegovog stvaralačkog manira i opseg njegovih mogućih radova.
Segna di Bonaventura nije bio bogat čovjek. Prema dokumentu iz 1318. godine, njegovo bogatstvo procijenjeno je na približno 50 lira. Vjerovatno njegov slikarski rad nije donio mnogo prihoda, a svojim sinovima je ostavio vrlo skromno nasljedstvo. Obično se za datum smrti Segne di Bonaventure uzima 1331. godina, a na osnovu dokumenta iz 1332. godine može se shvatiti da do tada Segna više nije bio živ.
&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt;

== Stil ==
Svi radovi koji imaju njegov potpis urađeni su u skladu sa Ducciovim slikarskim manirom. Za razliku od [[Simone Martini|Simonea Martinia]] i braće ([[Ambrogio Lorenzetti|Ambrogio]] i [[Pietro Lorenzetti|Pietro]]) Lorenzetti, Segna di Bonaventura je odlučio ostati unutar Ducciovog slikarskog stila. Na mnogim svojim slikama usavršio je posebnu vlastitu verziju slikarskog stila [[Duccio di Buoninsegna|Duccia di Buoninsegne]]: čvrste, glatke forme i tinjajuće sjenke kombinuju se sa mračnim pogledima da bi dali napetu i sasvim duhovnu sliku.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt; Iako je slikarska umjetnost Segne di Bonaventure bila pod velikim utjecajem Duccia, likovi u njegovim djelima imaju kraljevsku, svešteničku formalnost. Njegovi asketski, grubo predstavljeni sveci imaju elemente arhaične umjetnosti iz prethodnih vijekova, a posebno je zadržao bizantijsku upotrebu zlatnih pruga na draperijama – simbola svetog svijeta [[ikona]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://useum.org/artwork/Saint-John-the-Evangelist-Segna-di-Bonaventura|title= ''Saint John the Evangelist''|work= useum.org|access-date= 2. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Kao i njegov uzor, Segna di Bonaventura je bio ljubitelj tečnih linija, skladnih kombinacija boja i gracioznog izražavanja emocija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.nationalgallery.org.uk/paintings/segna-di-bonaventura-crucifix|title= ''Segna di Bonaventura - Crucifix''|work= nationalgallery.org|access-date= 2. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; U njegovim radovima istraživači su uočli blagi prodor gotičkog utjecaja i skromne pokušaje ažuriranja savremenog umjetničkog jezika, koji su u njegovo vrijeme uvelike odredili radovi Simonea Martinia. &lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt;

== Baština ==
Segna di Bonaventura kroz svoje cjelokupno slikarsko stvaralaštvo nije dostigao tako visoku umjetničku razinu kao njegov rođak Duccio ili njegov savremenik Simone Martini. Bio je nastavljač porodične umjetničke tradicije koju karakterizira prilično konzervativan pristup. Danas neki stručnjaci smatraju da je umjetnost Duccia pretvorio u svojevrsni &quot;akademski kanon&quot;. 
Među Ducciovim učenicima, Segna di Bonaventura imao je veoma visok rang. Njegov značaj nije samo u njegovom prepoznatljivom tonu i njegovim inovacijama, već i u statusu ključne ličnosti Ducciovog ateljea, budući da je i sam bio na čelu istog. Njegova umjetnost našla je svoj prilično uspješan nastavak u djelima njegovih sinova Niccola i Francesca di Segne. O ovom umjetniku postoji veliki broj podataka, gdje se kroz niz dokumenata može pratiti njegova tridesetogodišnja slikarska karijera. Bio je aktivan u [[Siena|Sieni]] i [[Arezzo|Arezzu]], a četiri njegove slike potpisane su njegovim imenom, što je neobično veliki broj za umjetnika iz tog perioda.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Le Jugement dernier Sena di Bonaventura.jpg|Sudnji dan, tempera na platnu, 1300 - 1305, Muzej likovnih umjetnosti u Angersu - Francuska
Datoteka:Segna di Buonaventura - Madonna and Child - 87.64 - Minneapolis Institute of Arts.jpg|Madona sa djetetom, tempera i zlatna pozadina na [[Topola|topoli]], 1310., Minneapolis Institute of Arts 
Datoteka:Saint John the Evangelist MET EP310a.jpg|Dio oltarskog poliptiha sa prikazom svetog Ivana Krstitelja, tempera na drvu, zlatna pozadina, približno 1320., dimenzije 69,2 x 41,9 cm, [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan muzej]], [[New York City]]
Datoteka:Segna di Bonaventura - &quot;St. Magdalen&quot;.jpg|Sveta Marija Magdalena, približno 1320., dimenzije 44,2 x 29,1 cm, [[Alte Pinakothek]], [[München]]
Datoteka:Segna di Bonaventura, The Madonna and Child enthroned with Saints Bartholomew and Ansanus and a donor , 1330-35, Monte dei Paschi, Siena.jpg|Madona sa djetetom ustoličena sa svetim Bartolomejom i Ansanom i donatorom, približno 1320., dimenzije 166,4 x 81,5&amp;nbsp;cm, zbirka fondacije Monte dei Paschi, Siena
Datoteka:Segna di Bonaventura Madonna and Child 2.jpg|Madona s djetetom, približno 1320., tempera i zlato na drvu, crkva Santa Maria dei Servi u Sieni
Datoteka:Segna di Buonaventura, Italian, c. 1298-1331 Madonna with Child. North Carolina Museum of Art.jpg|Маdonnа s djetetom, 1320 - 1330, umjetnička zbirka Univerzitetа Sjeverne Karoline u gradu Raleigh.
Datoteka:Segna di Bonaventura - Madonna and Child, c. 1325-1330.JPG|Мадонна s djetetom 1325 - 1330 Akademija umjetnosti iz Hоnоlulua
Datoteka:Segna di Bonaventura.Altarpiece, ca. 1320, Reconstruction. Metropolitan Museum, New York.jpg|Oltarski poliptih, približno 1320., Metropolitan muzej, New York City 
&lt;/gallery&gt;
== Literatura ==
* ''Enzo Carli - Duccio di Buoninsegna'', izdavač Aldo Martello Editore, Milan, Italy

== Izvori ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Rođeni 1280.]]
[[Kategorija:Umrli 1331.]]
[[Kategorija:Biografije, Siena]]
[[Kategorija:Italijanski slikari]]
[[Kategorija:Slikari gotike]]</text>
      <sha1>akwn7w1vncae5ea1v9n7x9hptdtzyz7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ronela Hajati</title>
    <ns>0</ns>
    <id>491802</id>
    <revision>
      <id>3426060</id>
      <parentid>3423015</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:55:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 8 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13872" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime                  = Ronela Hajati
| žanr                 = [[Pop-muzika|pop]]
| background           = solo izvođač
| slika                = Ronela Hajati, 2021 A.png
| ime_po_rođenju       = Ronela Hajati
| karijera             = 2006–danas
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1989|09|02}}
| mjesto_rođenja       = [[Tirana]], [[Albanija]]
| instrument           = Vokal, [[klavir]]
| izdavač              = Key, Onima
}}
'''Ronela Hajati''' (rođena 2. septembra 1989.), poznata i kao '''Ronela''', albanska je pjevačica, plesačica i tekstopisac. Rođena je u [[Tirana|Tirani]], gdje je i odrasla. Kao djevojčica počela je nastupati na raznim pjevačkim i plesnim takmičenjima prije nego je odabrala muzičku karijeru. Poznata je po svojoj svestranosti u muzici, stilu i interpretaciji. Nakon pobjede na 60. izdanju Këngës festivala 2021. godine, izabrana je za [[Albanija na Eurosongu|albansku predstavnicu]] [[Eurosong 2022.|Eurosonga 2022]].

== Život i karijera ==
Ronela Hajati rođena je 2. septembra 1989. u albanskoj porodici u [[Tirana|Tirani]], koja je tada bila u sastavu [[Narodna Socijalistička Republika Albanija|Narodne Socijalističke Republike Albanije]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.teksteshqip.com/ronela-hajati/biografia|title=Ronela Hajati :: Biografia|date=3. 1. 2022|website=web.archive.org|access-date=13. 6. 2022|archive-date=3. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220103164605/https://www.teksteshqip.com/ronela-hajati/biografia|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://topawards.top-channel.tv/artist/ronela-hajati/|title=Ronela Hajati|date=24. 2. 2018|website=Top Awards {{!}} Top Channel|language=en|access-date=13. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Njena majka je porijeklom iz [[Korča (Albanija)|Korče]], dok je njen otac, Marash Hajati, iz [[Skadar|Skadra]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://prive.al/a-e-dini-prej-nga-e-ka-origjinen-ronela-hajati/|title=A e dini prej nga e ka origjinën Ronela Hajati?|date=24. 12. 2018|website=Privé - Faqja Zyrtare|language=en|access-date=13. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://shekulli.com.al/ronela-hajati-i-emocionon-te-gjithe-ben-gjestin-me-te-bukur-per-babane-e-ndjere-foto/|title=Ronela Hajati i emocionon të gjithë, bën gjestin më të bukur për babanë e ndjerë (FOTO)|date=21. 11. 2021|website=web.archive.org|access-date=13. 6. 2022|archive-date=21. 11. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211121162705/http://shekulli.com.al/ronela-hajati-i-emocionon-te-gjithe-ben-gjestin-me-te-bukur-per-babane-e-ndjere-foto/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Pokazujući interes za muziku od ranih godina, trenirala je [[balet]] i pohađala časove [[klavir]]a tokom osnovne škole.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.anabelmagazine.com/news/36819/10-things-you-probably-did-not-know-about-ronela-hajatin|title=10 gjëra që mbase nuk i dinit për Ronela Hajatin|date=14. 8. 2018|website=www.anabelmagazine.com|access-date=13. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Također je učestvovala u nizu albanskih plesnih i pjevačkih takmičenja kao što su [[Top Fest]] i [[Kënga Magjike]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Postala je poznata nakon objavljivanja singla &quot;Mala Gata&quot; u maju 2013.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://telegrafi.com/ronela-publikon-kengen-e-re/|title=Ronela publikon këngën e re - Telegrafi|date=1. 3. 2021|website=web.archive.org|access-date=13. 6. 2022|archive-date=1. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210301163602/https://telegrafi.com/ronela-publikon-kengen-e-re/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Krajem iste godine učestvovala je na 15. izdanju Kënga Magjike sa pjesmom &quot;Mos ma Isho&quot;, koja joj je donijela Internet nagradu u velikom finalu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lajme.org/besa-fituese-e-kenga-magjike-2013/|title=Besa fituese e Kënga Magjike 2013 - Lajme.Org|date=1. 3. 2021|website=web.archive.org|access-date=13. 6. 2022|archive-date=1. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210301164323/https://lajme.org/besa-fituese-e-kenga-magjike-2013/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; U decembru 2015. objavila je svoj naredni singl &quot;A do si kjo&quot; koji se popeo na 13. mjesto u Albaniji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://klankosova.tv/ronela-publikon-a-do-si-kjo-video/|title=Ronela publikon &quot;A do si kjo&quot; (Video)|date=1. 3. 2021|website=web.archive.org|access-date=13. 6. 2022|archive-date=1. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210301164654/https://klankosova.tv/ronela-publikon-a-do-si-kjo-video/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.topalbaniaradio.com/v7/ronela-hajati-ja-kur-e-publikon-kengen-e-re/|title=Ronela Hajati, ja kur e publikon këngën e re {{!}} Top Albania Radio|date=1. 3. 2021|website=web.archive.org|access-date=13. 6. 2022|archive-date=1. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210301165004/https://www.topalbaniaradio.com/v7/ronela-hajati-ja-kur-e-publikon-kengen-e-re/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Sljedeći singl &quot;Marre&quot;, koji je izbacila u junu 2016, također je bio prisutan na top listama gdje se, također, popeo na 13. mjesto.

Hajati je u decembru 2018. učestvovala na 20. izdanju Kënga Magjikeu s pjesmom &quot;Vuj&quot;. Na takmičenju je zauzela četvrto mjesto.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://telegrafi.com/ronela-mora-gjithcka-qe-kam-dashur-ne-kenga-magjike-dashurine-tuaj/|title=Ronela: Mora gjithçka që kam dashur në &quot;Kënga Magjike&quot;, dashurinë tuaj|date=9. 12. 2018|website=Telegrafi|language=sq|access-date=13. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; U martu 2019. godine, nakon izvjesnog odsustva, pjevačica je objavila &quot;Pa dashni&quot;, singl koji se popeo na 6. mjesto top liste.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://telegrafi.com/ronela-hajati-po-vjen-pa-dashni/|title=Ronela Hajati po vjen &quot;pa dashni&quot;|date=19. 3. 2019|website=Telegrafi|language=sq|access-date=13. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Nakon toga uslijedio je singl &quot;Çohu&quot; u saradnji sa albanskim reperom Donom Phenomom koji je debitovao na sedmom mjestu albanske Top 100 ljestvice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.koha.net/showbiz/166305/ronela-hajata-dhe-don-phenom-publikojne-cohu/|title=Ronela Hajata dhe Don Phenom publikojnë “Çohu”|date=1. 6. 2019|website=KOHA.net|language=sq|access-date=13. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Hajati se prvi put na prvo mjesto ljestvice popela s pjesmom &quot;MVP&quot; koja je objavljena u septembru 2019.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://telegrafi.com/ronela-hajati-publikon-kengen-e-re-mvp/|title=Ronela Hajati publikon këngën e re &quot;MVP&quot;|date=21. 9. 2019|website=Telegrafi|language=sq|access-date=13. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; U julu 2020, albanski fudbalski klub [[KF Tirana]] obratio se Hajatijevoj kako bi napravili klupsku himnu &quot;Bardh' e blu&quot; povodom obilježavanja stogodišnjice kluba.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://telegrafi.com/publikohet-bardh-e-blu-kenga-mbeshtetese-per-kf-tiranen-nga-ronela-hajati-dhe-dj-sardi/|title=Publikohet &quot;Bardh' e blu&quot;, kënga mbështetëse për KF Tiranën nga Ronela Hajati dhe DJ Sardi|date=28. 7. 2020|website=Telegrafi|language=sq|access-date=13. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;

=== 2021–danas: RRON i Eurosong ===
Hajati je svoj debi album, RRON, najavila u martu 2021.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://telegrafi.com/ronela-hajati-se-shpejti-lanson-albumin-rron-pas-20-vitesh-karriere/|title=Ronela Hajati së shpejti lanson albumin “Rron”, pas 20 vitesh karrierë|date=1. 3. 2021|website=Telegrafi|language=sq|access-date=13. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Glavni singl albuma, &quot;Prologue&quot;, debitovao je istog mjeseca na 19. mjestu albanske Top 100 ljestvice, da bi se mjesec dana poslije popeo na drugo mjesto.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://telegrafi.com/ronela-hajati-publikon-kengen-e-pare-prologue-nga-albumi-rron-vjen-paraqitje-unike-ne-klip/|title=Ronela Hajati publikon këngën e parë &quot;Prologue&quot; nga albumi &quot;Rron&quot;, vjen me paraqitje unike në klip|date=15. 3. 2021|website=Telegrafi|language=sq|access-date=13. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://topawards.top-channel.tv/ronela-gati-per-albumin-por-kenga-e-pare-pak-si-e-cuditshme/|title=Ronela gati për albumin, por kënga e parë pak si e çuditshme|date=26. 3. 2021|website=Top Awards {{!}} Top Channel|language=en|access-date=13. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Drugi singl, &quot;Shumë i mirë&quot; koji se popeo na 15. mjesto krajem 2021, nominovan je za nagradu na gali Netët e Klipit Shqiptar 2021. u [[Ulcinj]]u. Treći singl pod nazivom &quot;Aventura&quot; objavljen je u maju 2021, probivši se na treće mjesto u njenoj rodnoj zemlji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://telegrafi.com/ronela-hajati-20-maj-publikon-kengen-e-re-aventura/|title=Ronela Hajati më 20 maj publikon këngën e re &quot;Aventura&quot;|date=15. 5. 2021|website=Telegrafi|language=sq|access-date=13. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Na četvrtom singlu, Hajati je sarađivala sa kosovsko-albanskim muzičarom, Vigom Popom, a pjesma se tog mjeseca probila među 15 najboljih singlova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://telegrafi.com/publikohet-alo-nga-ronela-hajati-dhe-vig-poppa/|title=Publikohet “Alo” nga Ronela Hajati dhe Vig Poppa|date=20. 6. 2021|website=Telegrafi|language=sq|access-date=13. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.topalbaniaradio.com/v7/ronela-hajati-tregon-bashkepunimin-e-rradhes-me-reperin-e-njohur-shqiptar-dhe-ka-nje-date-publikimi|title=Ronela Hajati tregon bashkëpunimin e rradhës me reperin e njohur shqiptar dhe ka një datë publikimi! {{!}} Top Albania Radio {{!}} It’s time|website=www.topalbaniaradio.com|language=en-US|access-date=13. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Zadnja pjesma albuma, &quot;Leje&quot;, objavljena je u oktobru 2021, te je na ljestvici zauzela mjesto broj 13.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.topalbaniaradio.com/v7/ronela-do-te-sjelle-leje-me-shpejt-nga-cfare-mendonim|title=Ronela do të sjellë &quot;Leje&quot; më shpejt nga çfarë mendonim! {{!}} Top Albania Radio {{!}} It’s time|website=www.topalbaniaradio.com|language=en-US|access-date=13. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;

U novembru 2021, albanska državna televizija [[Radio Televizioni Shqiptar]] izvijestila je da je Hajati među 20 izvođača koji su ušli u uži izbor za natjecanje na 60. izdanju Festivali i Këngës. Tokom velikog finala održanog u decembru 2021, pjevačica je pobijedila na natjecanju, te je najavljena za albansku predstavnicu na Eurosongu naredne godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eurovision.tv/story/ronela-hajati-for-albania|title=The 'Sekret' is out: Ronela Hajati will represent Albania 🇦🇱|date=29. 12. 2021|website=Eurovision.tv|language=en-gb|access-date=13. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Sa pjesmom &quot;Sekret&quot;, Ronela je nastupila u prvom polufinalu natjecanja 10. maja 2022, ali se uprkos očekivanjima nije uspjela kvalifikovati u finale, završivši na 12. mjestu kao osma nekvalifikacija Albanije na Eurosongu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eurovision.tv/story/eurovision-22-first-semi-final-qualifiers|title=Eurovision 2022: The First Semi-Final Qualifiers|date=10. 5. 2022|website=Eurovision.tv|language=en-gb|access-date=13. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Pjesma je mjesto našla na top listama raznih zemalja nakon sudjelovanja na Eurosongu, osiguravši treće mjesto u Albanij i 67. mjesto u Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ifpi.gr/digital_iel.html|title=IFPI Charts|date=23. 5. 2022|website=web.archive.org|access-date=13. 6. 2022|archive-date=23. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220523153854/https://www.ifpi.gr/digital_iel.html|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

== Muzički stil ==
Hajati je prepoznatljiva po svojoj svestranoj muzici, stilu i interpretaciji. Prvenstveno je okarakterizirana za [[Pop-muzika|pop umjetnicu]], iako je eksperimentisala s različitim muzičkim žanrovima poput [[R&amp;B|R&amp;B-ja]] i [[reggae]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://telegrafi.com/ronela-hajati-publikon-kengen-e-re-lage/|title=Ronela Hajati publikon këngën e re &quot;Lage&quot;|date=21. 6. 2019|website=Telegrafi|language=sq|access-date=13. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://topawards.top-channel.tv/veres-se-nxehte-vetem-ronela-i-ben-derman-ju-lag-te-gjitheve/|title=Verës së nxehtë vetëm Ronela i bën derman, ju lag të gjithëve|date=1. 7. 2019|website=Top Awards {{!}} Top Channel|language=en|access-date=13. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Svojim idolom i jednim od najvećih muzičkih uticaja smatra američkog pjevača [[Michael Jackson|Michaela Jacksona]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.kosovarja-ks.com/ronela-hajati-sapo-na-prezantoi-idhullin-e-saj/|title=Ronela Hajati sapo na prezantoi idhullin e saj|date=22. 2. 2020|website=web.archive.org|access-date=13. 6. 2022|archive-date=22. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200222143003/https://www.kosovarja-ks.com/ronela-hajati-sapo-na-prezantoi-idhullin-e-saj/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Također je obožavateljica portorikanskog muzičara [[Ricky Martin|Rickyja Martina]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://telegrafi.com/ronela-hajati-vjen-elegante-dhe-plot-stil-nga-new-york-u/|title=Ronela Hajati vjen elegante dhe plot stil nga New York-u|date=18. 10. 2021|website=Telegrafi|language=sq|access-date=13. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Godine 2015. bila je u vezi s albanskim muzičarom Young Zerkom, s kojim je sarađivala na brojnim pjesmama i muzičkim spotovima, prije nego što su vezu prekinuli 2018.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.panorama.com.al/ronela-hajati-dhe-young-zerka-i-japin-fund-lidhjes-3-vjecare-mosmarreveshjet-qe-i-cuan-drejt-ndarjes/|title=Ronela Hajati dhe Young Zerka i japin fund lidhjes 3-vjeçare, mosmarrëveshjet që i çuan drejt ndarjes|language=sq|access-date=13. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Od decembra 2021. živi s majkom u [[Tirana|Tirani]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.panorama.com.al/e-dua-burrin-shqiptar-dua-te-dashuroj-por-ronela-hajati-zbulon-me-ke-jeton-dhe-sherrin-ku-beri-te-vdekur-nje-djale-qeshte-e-tallej-syte-me-benin-xixa/|title=“E dua burrin shqiptar, dua të dashuroj por…”- Ronela Hajati zbulon me kë jeton dhe sherrin ku “bëri të vdekur një djalë”: Qeshte e tallej, sytë më bënin xixa|language=sq|access-date=13. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}</text>
      <sha1>eh90edvc70afiax8v65r8y9561b8eew</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Platforma svemirske letjelice</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492442</id>
    <revision>
      <id>3426017</id>
      <parentid>3425680</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T03:21:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.8</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3867" xml:space="preserve">
[[Datoteka:Communications_satellite_bus.png|desno|mini| Komunikacijski satelitski bus i modul korisnog opterećenja]]
'''Platforma svemirske letjelice''' (ili '''Satelitska platforma)''' je glavno dio i strukturna komponenta [[Vještački satelit|Letjelice (satelita)]] u kojoj se nalaze korisni teret i svi naučni instrumenti.

Sateliti zasnovani na platformi razlikuju se od posebno proizvedenih satelita. Sateliti zasnovani na platformi obično se prilagođavaju zahtjevima kupaca, na primjer sa specijaliziranim [[Senzor|senzorima]] ili transponderima, kako bi se postigla određena misija. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.lr.tudelft.nl/en/organisation/departments/space-engineering/space-systems-engineering/expertise-areas/spacecraft-engineering/design-and-analysis/configuration-design/subsystems/subsystems/|title=TU Delft: Spacecraft bus subsystems|publisher=Lr.tudelft.nl|url-status=dead|access-date=2014-04-23|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303183439/http://www.lr.tudelft.nl/en/organisation/departments/space-engineering/space-systems-engineering/expertise-areas/spacecraft-engineering/design-and-analysis/configuration-design/subsystems/subsystems/}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.braeunig.us/space/systems.htm|title=Spacecraft Systems|publisher=Braeunig.us|access-date=2014-04-23}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://jwst.nasa.gov/bus.html|title=The James Webb Space Telescope|publisher=Jwst.nasa.gov|access-date=2014-04-23}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.antrix.gov.in/sss_systems.html|title=Antrix Corporation Ltd - Satellites &gt; Spacecraft Systems &amp; Sub Systems|date=2009-09-24|publisher=Antrix.gov.in|access-date=2014-04-23}}&lt;/ref&gt;

Obično se koriste za geosinhrone satelite, posebno [[Komunikacioni satelit|komunikacione satelite]], ali se također koriste u svemirskim letjelicama koje zauzimaju niže orbite, povremeno uključujući misije u niskoj Zemljinoj orbiti .

== Primjeri ==
[[Datoteka:SpacecraftBus-model.jpg|mini| Dijagram platforme svemirskog teleskopa James Webb. Solarni panel je u zelenoj boji, a svijetloljubičasti dijelovi su sjenila za radijatore. &lt;ref name=&quot;statusupdate1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://static1.squarespace.com/static/54b171c5e4b047061239404b/t/57b30618b8a79bb69fff7b4c/1471350297818/SPIE990405_Status+of+the+JWST+Sunshield+and+Spacecraft.pdf|title=Status of the JWST Sunshield and Spacecraft}}&lt;/ref&gt;]]
Neki primjeri satelitskih platformi uključuju:

* Boeing DS&amp;amp;amp;S 702
* Lockheed Martin svemirski sistemi A2100
* Alphabus
* INVAP ARSAT -3K
* Airbus D&amp;amp;amp;S Eurostar
* [[Indijska organizacija za istraživanje svemira|ISRO]] -ov I-1K, I-2K, I-3K, I-4K, I-6K i indijska mini satelitska platforma
* NASA Ames MCSB
* SSL 1300
* Orbital ATK GEOStar
* Mitsubishi Electric DS2000
* Platforma svemirske letjelice [[Svemirski teleskop &quot;James Webb&quot;|svemirskog teleskopa James Webb]]
* SPUTNIX TabletSat
* SPUTNIX OrbiCraft-Pro

== Komponente ==
Platforma se obično sastoji od sljedećih podsistema: 

* Sistem za upravljanje podacima (C&amp;DH).
* Komunikacioni sistem i [[Antena|antene]]
* Elektroenergetski sistem (EPS)
* Pogon
* Termička kontrola
* Sistem kontrole visine (ACS)
* Sistem za navođenje, navigaciju i kontrolu (GNC).
* Konstrukcije i rešetke
* Održavanje životnih uslova (za [[Svemirski letovi čovjeka|misije s posadom]] ).

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.prmt.com/ Satellite Glossary]
* [http://www.jwst.nasa.gov/bus.html JWST opservatorija: autobus svemirske letjelice]
* [https://web.archive.org/web/20090708232031/http://www.spitzer.caltech.edu/technology/bus.shtml Spitzerov autobus svemirske letjelice]
* [http://space.skyrocket.de/directories/sat_bus_current.htm Gunterova svemirska stranica: autobusi svemirskih letjelica]

[[Kategorija:Svemirske letjelice]]
[[Kategorija:Vještački sateliti]]</text>
      <sha1>fut8xtx5ebvphdewaz98lf0920vfprx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetski dan hepatitisa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492467</id>
    <revision>
      <id>3426007</id>
      <parentid>3425921</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T18:47:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2827" xml:space="preserve">'''Svjetski dan borbe protiv hepatitisa''', koji se [[Spisak manjih sekularnih obreda|obilježava]] svake godine 28. jula, ima za cilj [[Podizanje svijesti|podizanje globalne svijesti]] o [[Hepatitis|hepatitisu]] – grupi zaraznih bolesti poznatih kao hepatitis [[Hepatitis A|A]], [[Hepatitis b|B]], [[Hepatitis C|C]], [[Hepatitis D|D]] i [[Hepatitis E|E]] – i podsticanje prevencije, dijagnoze i liječenja. Hepatitis pogađa stotine miliona ljudi širom svijeta, izaziva akutne i hronične bolesti i ubija blizu 1,34 miliona ljudi svake godine.&lt;ref name=&quot;WHOcampaign&quot;&gt;World Health Organization, [https://web.archive.org/web/20130426064953/http://www.who.int/campaigns/hepatitis-day/2013/en/ World Hepatitis Day.] Accessed 8 April 2014.&lt;/ref&gt; Hepatitis može uzrokovati akutnu i hroničnu upalu jetre i može ubiti osobu. U nekim zemljama hepatitis B je najčešći uzrok ciroze, a može uzrokovati i rak jetre.

Svjetski dan borbe protiv hepatitisa je jedna od 11 zvaničnih [[Globalno zdravlje|globalnih kampanja javnog zdravlja]] koje obilježava [[Svjetska zdravstvena organizacija]] ([[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]]), zajedno sa [[Svjetski dan zdravlja|Svjetskim danom zdravlja]], [[Svjetski dan Chagasove bolesti|Svjetskim danom Chagasove bolesti]], [[Svjetski dan donatora krvi|Svjetskim danom davalaca krvi]], [[Svjetski dan malarije|Svjetskim danom malarije]], [[Svjetska sedmica imunizacije|Svjetskom nedjeljom imunizacije]], [[Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze|Svjetskim danom borbe protiv tuberkuloze]], [[Svjetski dan bez duvana|Svjetskim danom bez duhana]], [[Svjetski dan sigurnosti pacijenata|Svjetskim danom sigurnosti pacijenata]], Svjetskom sedmicom svijesti o antimikrobnim bolestima i [[Svjetski dan borbe protiv AIDS-a|Svjetskim danom borbe protiv AIDS-a]].&lt;ref&gt;World Health Organization, [https://www.who.int/campaigns WHO campaigns.]&lt;/ref&gt;

Grupe za hepatitis, pacijenti i zastupnici širom svijeta učestvuju u događajima 28. jula. Naime, 2012. godine, Guinnessov svjetski rekord je postavljen kada je 12.588 ljudi iz 20 zemalja izvršilo akcije [[Tri mudra majmuna]] na Svjetski dan borbe protiv hepatitisa kako bi označili namjerno nepoznavanje bolesti. &lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://news.jagatgururampalji.org/world-hepatitis-day-in-hindi/|title=World Hepatitis Day 2021 [Hindi]: Theme, Significance, Quotes, Messages|date=2021-07-28|website=S A NEWS|language=en-US|access-date=2021-07-28}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.who.int/news-room/events/detail/2021/07/28/default-calendar/world-hepatitis-day-2021|title=World Hepatitis Day 2021 - Hepatitis can't wait|website=www.who.int|language=en|access-date=2021-07-28}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}
[[Kategorija:Svjetska zdravstvena organizacija]]
[[Kategorija:Hepatitis]]
[[Kategorija:Praznici u julu]]</text>
      <sha1>2dp1pid6mz3nh4uj5nwe5cxzadfbya6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kalabalak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492470</id>
    <revision>
      <id>3425975</id>
      <parentid>3425959</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T13:22:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3364" xml:space="preserve">{{Infokutija album
| naziv           = Kalabalak
| vrsta           = studio
| izvođač_gen     = Leb i sol
| objavljen       = 13. maj 1983
| snimljen        = februar-mart 1983
| žanr            = rock
| izdavač         = [[Jugoton]]
| producent       = Leb i sol
| preth_naziv     = Sledovanje
| preth_godina    = 1982
| sljed_naziv     = Tangenta
| sljed_godina    = 1984
}}'''Kalabalak''' je šesti studijski album jugoslavenskog i [[Sjeverna Makedonija|makedonskog]] benda [[Leb i sol]]. Album je objavljen 1983. godine za izdavačku kuću [[Jugoton]], a prvobitno je bio dostupan samo na kaseti i gramofonskoj ploči. CD reizdanje albuma objavljeno je 2006. godine.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite news|title=Kalabalak (ploča)|url=https://www.discogs.com/release/8261179-Leb-I-Sol-Kalabalak|access-date=2022-01-22|work=discogs.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Kalabalak kazeta|url=https://www.discogs.com/release/3733571-Leb-I-Sol-Kalabalak|access-date=2022-01-22|work=discogs.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Kalabalak CD|url=https://www.discogs.com/release/13373910-Leb-I-Sol-Kalabalak|access-date=2022-01-22|work=discogs.com}}&lt;/ref&gt;

== Album ==
Album sadrži osam pjesama, od kojih je šest instrumentalnih.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Kalabalak recenzije|url=https://www.jazzmusicarchives.com/album/leb-i-sol/kalabalak|work=jazzmusicarchives.com|access-date=2022-01-22}}&lt;/ref&gt; Materijal je snimljen u studiju M2 [[Makedonska radiotelevizija|RTV Skoplje]]. Gosti na albumu bili su  [[Ana Kostovska]] (prateći vokal), [[Slobodan Micev]] (orgulje, glokenšpil, prateći vokal), [[Petar Kargov]](saksofon) i [[Goran Stefanovski]] (prateći vokal).

Među hitovima sa ovog albuma nalaze se pesme ''Bistra voda'', ''Malo sutra'' i ''Bez reči''.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Leb i sol — The Ultimate Collection|url=https://www.discogs.com/release/7073970-Leb-I-Sol-The-Ultimate-Collection|access-date=2022-01-22|work=discogs.com}}&lt;/ref&gt;

== Sastav ==
* [[Vlatko Stefanovski]] — gitara, vokal
* Bodan Arsovski — bas gitara
* [[Dragoljub Đuričić]] — bubnjevi&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Ostale zasluge ==
* [[Leb i sol]] — producenti
* Braco Zafirovski, Milka Gerasimova — snimači zvuka
* Mirko Ilić — dizajn naslovnice
* V. Serafimov — fotografije &lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Zanimljivosti ==
* Reč ''kalabalak'' je porijeklom iz turskog jezika i koristi se u južnoj Srbiji, a u prevodu znači ''gužva'', ''mnogo ljudi na jednom mjestu''. Ova riječ je u pisanju [[palindrom]], dok su u izgovoru posljednja dva samoglasnika prigušena. Srpskom govornom jeziku vratila se upravo zahvaljujući ovom albumu, čija je naslovna numera iz 1983. godine. bio veliki hit u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://kratkoslovlje.blogspot.com/2018/06/kalabalak.html|title=Знате ли шта је КАЛАБАЛАК?|language=sr|access-date=2022-05-28}}&lt;/ref&gt;
* U vrijeme kada je dospio u zlatni tiraž, dio članova je bio na odsluženju [[Jugoslavenska narodna armija|vojnog roka]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2019/03/vlatko-stefanovski-o-yu-pop-sceni-84.html|title=Vlatko Stefanovski o YU pop sceni '84: Idoli i &quot;Čokolada&quot;? Auuu, to ne valja… mada ja Divljana cenim|access-date=2022-05-28}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Refspisak|2}}
[[Kategorija:Albumi grupe Leb i sol]]
[[Kategorija:Albumi iz 1983.]]</text>
      <sha1>jucv64obi2fmssjd1312v9ddxwn3gqo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425976</id>
      <parentid>3425975</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T13:22:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3405" xml:space="preserve">{{Infokutija album
| naziv           = Kalabalak
| vrsta           = studio
| izvođač_gen     = Leb i sol
| objavljen       = 13. maj 1983
| snimljen        = februar-mart 1983
| žanr            = rock
| izdavač         = [[Jugoton]]
| producent       = Leb i sol
| preth_naziv     = Sledovanje
| preth_godina    = 1982
| sljed_naziv     = Tangenta
| sljed_godina    = 1984
}}'''Kalabalak''' je šesti studijski album jugoslavenskog i [[Sjeverna Makedonija|makedonskog]] benda [[Leb i sol]]. Album je objavljen 1983. godine za izdavačku kuću [[Jugoton]], a prvobitno je bio dostupan samo na kaseti i gramofonskoj ploči. CD reizdanje albuma objavljeno je 2006. godine.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite news|title=Kalabalak (ploča)|url=https://www.discogs.com/release/8261179-Leb-I-Sol-Kalabalak|access-date=2022-01-22|work=discogs.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Kalabalak kazeta|url=https://www.discogs.com/release/3733571-Leb-I-Sol-Kalabalak|access-date=2022-01-22|work=discogs.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Kalabalak CD|url=https://www.discogs.com/release/13373910-Leb-I-Sol-Kalabalak|access-date=2022-01-22|work=discogs.com}}&lt;/ref&gt;

== Album ==
Album sadrži osam pjesama, od kojih je šest instrumentalnih.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Kalabalak recenzije|url=https://www.jazzmusicarchives.com/album/leb-i-sol/kalabalak|work=jazzmusicarchives.com|access-date=2022-01-22}}&lt;/ref&gt; Materijal je snimljen u studiju M2 [[Makedonska radiotelevizija|RTV Skoplje]]. Gosti na albumu bili su  [[Ana Kostovska]] (prateći vokal), [[Slobodan Micev]] (orgulje, glokenšpil, prateći vokal), [[Petar Kargov]](saksofon) i [[Goran Stefanovski]] (prateći vokal).

Među hitovima sa ovog albuma nalaze se pesme ''Bistra voda'', ''Malo sutra'' i ''Bez reči''.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Leb i sol — The Ultimate Collection|url=https://www.discogs.com/release/7073970-Leb-I-Sol-The-Ultimate-Collection|access-date=2022-01-22|work=discogs.com}}&lt;/ref&gt;

== Sastav ==
* [[Vlatko Stefanovski]] — gitara, vokal
* Bodan Arsovski — bas gitara
* [[Dragoljub Đuričić]] — bubnjevi&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Ostale zasluge ==
* [[Leb i sol]] — producenti
* Braco Zafirovski, Milka Gerasimova — snimači zvuka
* Mirko Ilić — dizajn naslovnice
* V. Serafimov — fotografije &lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Zanimljivosti ==
* Reč ''kalabalak'' je porijeklom iz turskog jezika i koristi se u južnoj Srbiji, a u prevodu znači ''gužva'', ''mnogo ljudi na jednom mjestu''. Ova riječ je u pisanju [[palindrom]], dok su u izgovoru posljednja dva samoglasnika prigušena. Srpskom govornom jeziku vratila se upravo zahvaljujući ovom albumu, čija je naslovna numera iz 1983. godine. bio veliki hit u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://kratkoslovlje.blogspot.com/2018/06/kalabalak.html|title=Знате ли шта је КАЛАБАЛАК?|language=sr|access-date=2022-05-28}}&lt;/ref&gt;
* U vrijeme kada je dospio u zlatni tiraž, dio članova je bio na odsluženju [[Jugoslavenska narodna armija|vojnog roka]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2019/03/vlatko-stefanovski-o-yu-pop-sceni-84.html|title=Vlatko Stefanovski o YU pop sceni '84: Idoli i &quot;Čokolada&quot;? Auuu, to ne valja… mada ja Divljana cenim|access-date=2022-05-28}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Refspisak|2}}
[[Kategorija:Albumi grupe Leb i sol]]
[[Kategorija:Albumi iz 1983.]]
[[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]]</text>
      <sha1>lij2d12ha2y8wm2rx6wibtrnuyzzvxt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Larisa.wikipi</title>
    <ns>3</ns>
    <id>492471</id>
    <revision>
      <id>3425980</id>
      <timestamp>2022-07-29T13:34:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Dobrodošlica}}</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Fn1983</title>
    <ns>3</ns>
    <id>492472</id>
    <revision>
      <id>3425981</id>
      <timestamp>2022-07-29T13:35:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Dobrodošlica}}</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Baljan estrada</title>
    <ns>3</ns>
    <id>492473</id>
    <revision>
      <id>3425982</id>
      <timestamp>2022-07-29T13:35:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Dobrodošlica}}</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ambideksternost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492476</id>
    <revision>
      <id>3425995</id>
      <timestamp>2022-07-29T15:30:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: '''Ambidekstrija'''  ili '''ambideksternost''' je sposobnost podjednako dobrog korištenja i desne i lijeve ruke.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.oxforddictionaries.com/definition/english/ambidextrous?q=Ambidexterity#ambidextrous__5/|title=ambidextrous - Definition of ambidextrous in English by Oxford Dictionaries|website=Oxford Dictionaries - English}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rightleftrightwrong.com/what.html|title=Right, Left, Right, Wrong! - What is Handedness?|...</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18580" xml:space="preserve">'''Ambidekstrija'''  ili '''ambideksternost''' je sposobnost podjednako dobrog korištenja i desne i lijeve ruke.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.oxforddictionaries.com/definition/english/ambidextrous?q=Ambidexterity#ambidextrous__5/|title=ambidextrous - Definition of ambidextrous in English by Oxford Dictionaries|website=Oxford Dictionaries - English}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rightleftrightwrong.com/what.html|title=Right, Left, Right, Wrong! - What is Handedness?|website=www.rightleftrightwrong.com}}&lt;/ref&gt; Kada se govori o predmetima, termin označava da je predmet podjednako prikladan za dešnjake i ljevoruke osobe. Kada se govori o ljudima, to ukazuje na to da osoba nema [[desnorukost|naznačenu preferenciju za korištenje desne ili lijeve ruke]].

Samo oko jedan posto ljudi prirodno je obostrano, što je jednako otprilike 70.000.000 ljudi od 7 milijardi svjetske populacije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.sciencedaily.com/releases/2010/01/100125094511.htm|title=Mixed-handed children more likely to have mental health, language and scholastic problems, study finds}}&lt;/ref&gt; U moderno doba, uobičajeno je naći neke ljude koji se smatraju obostranorukima, a koji su izvorno bili ljevoruki i koji su naučili biti obostranoruki, bilo namjerno ili kao rezultat obuke u školama ili na poslovima gdje se navike dešnjaka često naglašavaju ili zahtijevaju.  Budući da su mnogi svakodnevni uređaji (kao što su [[otvarač za limenke]] i [[škare]]) asimetrični i dizajnirani za dešnjake, mnogi ljevoruki ih nauče koristiti desnom rukom zbog rijetkosti ili nedostatka modela za ljevoruke. Stoga je vjerojatnije da će ljevoruki ljudi razviti [[motorne sposobnosti]] u svojoj nedominantnoj ruci nego kod dešnjaka.

==Etimologija==
Riječ &quot;ambidextrous&quot; izvedena je iz [[latinski|latinskog]] korijena ''[[wiktionary:ambi-|ambi-]]'', što znači &quot;oboje&quot;, i ''[[wiktionary:dexter|dexter]]'' , što znači &quot;pravo&quot; ili &quot;povoljno&quot;. Dakle, ''ambidextrous'' je doslovno &quot;oboje u pravu&quot; ili &quot;obojica povoljni&quot;. Izraz ''[[:wikt:ambidexter|ambidexter]]'' na [[engleski|engleskom]] izvorno je korišten u [[pravo|pravnom]] smislu za [[porotu|porotnike]] koji su primali mito od obje strane za svoju [[presuda|presudu]].&lt;ref&gt;1811 MMADEHof the Vulgar Tongue, page 12, {{ISBN|0-695-80216-X}}&lt;/ref&gt;

==Pisanje==
Neki ljudi mogu pisati s obje ruke. Poznati primjeri su [[Albert Einstein]],&lt;ref name=&quot;ambidextrous celebrities&quot;&gt;{{cite web|title=26 Celebrities Who Are Ambidextrous|url=https://www.ranker.com/list/ambidextrous-celebrities/celebrity-lists|publisher=Ranker}}&lt;/ref&gt; [[Benjamin Franklin]],&lt;ref name=&quot;ambidextrous celebrities&quot;/&gt; [[Nikola Tesla]],&lt;ref&gt;{{cite web|title=Other Handedness Issues - Handedness and Intellect|url=https://www.rightleftrightwrong.com/issues_intellect.html|publisher=Right Left Right Wrong}}&lt;/ref&gt; i [[Leonardo da Vinci]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Was Leonardo da Vinci, a Famous Lefty, Actually Ambidextrous?|url=https://www.smithsonianmag.com/smart-news/was-leonardo-da-vinci-famous-lefty-actually-ambidextrous-180971938/|publisher=Smithsonian Magazine|date=11 April 2019}}&lt;/ref&gt;

U indijskom okrugu [[Singrauli]] postoji jedinstvena dvostruka škola pod nazivom Veena Vandini School u selu Budhela, gdje se učenici uče pisati istovremeno s obje ruke.&lt;ref&gt;{{cite news |date=9 July 2014|title=200 kids in remote MP school can beat any other left and right|url=https://timesofindia.indiatimes.com/city/bhopal/200-kids-in-remote-MP-school-can-beat-any-other-left-right/articleshow/38035068.cms|newspaper=Times of India}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |date=5 April 2018|title=Bizarre! Students from this 'ambidextrous' school can write using both hands together and finish exams in half the time|url=https://www.indiatoday.in/education-today/news/story/bizarre-students-from-this-ambidextrous-school-can-write-using-both-hands-together-can-finish-exam-in-halftime-1205207-2018-04-05|newspaper=India Today}}&lt;/ref&gt;

==Sport==
===Bejzbol===
Ambidekstrija je visoko cijenjena u sportu [[bejzbol]]u. &quot;[[ Zamjenski udarač|Zamjensko udaranje]]&quot; najčešći je fenomen i vrlo je cijenjen jer udarač obično ima veću statističku šansu da uspješno pogodi bejzbol loptu kada je bacač suprotnom rukom. Stoga, napadač s obje strane može udarati s bilo koje strane koja mu je u toj situaciji povoljnija. [[Pete Rose]], koji je postigao više pogodaka nego itko drugi u povijesti Major League Baseball, bio je [[zamjenski stoper]].&lt;ref&gt;[http://seattletimes.nwsource.com/html/sports/2003130073_moments16.html Seattletimes.com] paragraph 2&lt;/ref&gt;

U 21. stoljeću postoji samo jedan bacač prve lige, [[Pat Venditte]] iz Seattle Marinersa, koji redovito baca s obje ruke. Venditte je postao prvi bacač u 21. stoljeću u glavnoj ligi svojim debijem 5. juna 2015. protiv Boston Red Soxa, bacajući dva inninga, dopuštajući samo jedan pogodak i zabilježivši pet auta desnom rukom i jedan aut ljevoručno. Tokom njegove karijere stvoreno je istoimeno &quot;Venditte pravilo&quot;.&lt;ref name=Abraham&gt;{{Cite news
|last=Abraham|first=Peter
|title=The switch-pitcher rule change
|publisher=LoHud Yankees Blog|year=2008
|access-date=July 3, 2008
|url=http://yankees.lhblogs.com/2008/07/03/the-switch-pitcher-rule-change/
|url-status=live
|archive-url=https://web.archive.org/web/20081008105842/http://yankees.lhblogs.com/2008/07/03/the-switch-pitcher-rule-change/
|archive-date=2008-10-08
}}&lt;/ref&gt; ograničavanje mogućnosti bacača da promijeni ruke usred udarca.&lt;ref name=&quot;kleinschmidt20181219&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.nbcsports.com/bayarea/giants/pat-venditte-everything-you-need-know-about-mlb-switch-pitcher |title=Why Venditte has a rule dedicated to him and everything |last=Kleinschmidt |first=Jessica |date=2018-12-19 |website=NBC Sports Bay Area |access-date=2018-12-24}}&lt;/ref&gt;

[[Billy Wagner]] je u mladosti bio prirodni bacač desnom rukom, ali nakon što je dva puta slomio ruku za bacanje, naučio je kako koristiti lijevu ruku bacajući samo brze lopte o zid staje. Postao je dominantan ljevoruki pomoćni bacač, najpoznatiji po svojoj brzoj lopti od 100+ mph. U svojoj sezoni 1999. Wagner je osvojio National League Rolaids Relief Man of the Year, kao Houston Astros.

Bacač Sv. Louis Cardinalsa [[Brett Cecil]] je po prirodi dešnjak, ali je od ranog djetinjstva bacao ljevicom. Kao takav, većinu zadataka piše i obavlja desnom stranom tijela, a baca lijevom.

===Košarka===
U [[košarka|košarci]] igrač može odabrati dodavanje ili udarac sa slabijom rukom. NBA zvijezde [[Kyrie Irving]], [[Carlos Boozer]], [[David Lee]], [[John Wall]], [[Derrick Rose]], [ [Chandler Parsons]], [[Andrew Bogut]], [[John Henson]], [[Michael Beasley]] i [[Jerryd Bayless]] su igrači s dvije ruke, kao što je bio i [[Kobe Bryant]]. I Bogut i Henson su jači u postu s hook udarcem lijevom rukom nego što su s prirodnom desnom rukom. Braća [[Marc Gasol|Marc]] i [[Pau Gasol]] mogu izvoditi hook udarce objema rukama, dok je desna ruka dominantna za svakoga. [[Bob Cousy]], legenda Boston Celticsa bio je prisiljen igrati lijevom rukom u srednjoj školi kada je ozlijedio desnu ruku, što ga je učinilo efektivno dvostrukim. [[Mike Conley Jr.|Mike Conley]] puca lijevom rukom, ali više voli pucati desnicom, jer sve ostalo radi desnom rukom izvan terena. [[Ben Simmons]] i [[Luke Kennard (košarkaš)|Luke Kennard]] također su prirodni dešnjaci koji pucaju lijevom rukom. [[Tristan Thompson]] je prirodni ljevak i bio je ljevoruki strijelac, ali je pucao desnom rukom od sezone 2013.-2014..&lt;ref&gt;{{cite web|title = Tristan Thompson will switch shooting hands next season|url = https://www.sbnation.com/nba/2013/8/11/4611888/tristan-thompson-shooting-hands-switch|access-date = 2015-06-02|first = Drew|last = Garrison|date = 11 August 2013}}&lt;/ref&gt; Češće izvodi kuka udarce lijevom rukom. Centar [[Los Angeles Lakers]]a [[DeAndre Jordan]] koji je ljevoruk, puca lijevom rukom, ali je poznato da zakucava desnom rukom, vrti se u smjeru kazaljke na satu u svojih 360 zakucavanja,&lt;ref&gt;Archived at [https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211211/StTTRVOLk0E Ghostarchive]{{cbignore}} and the [https://web.archive.org/web/20190703054812/https://www.youtube.com/watch?v=StTTRVOLk0E&amp;gl=US&amp;hl=en Wayback Machine]{{cbignore}}: {{Citation|last=TricksHD|title=NBA 2017 Dunk Contest ALL DUNKS HD|date=2017-02-18|url=https://www.youtube.com/watch?v=StTTRVOLk0E|access-date=2017-06-16}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; i pucati desnom rukom hook udarce tačnije i dalje. Charlotte Hornetsoc mali napadač [[Miles Bridges]] je ljevoruki strijelac; no sve češće zakucava loptu i blokira udarce desnom rukom. Bivši centar Los Angeles Lakersa [[Roy Hibbert]] jednako dobro puca objema rukama. Bivši ljevoruki igrač Oklahoma City Thundersa  [[Derek Fisher]] je u svojim ranim godinama zakucavao desnom rukom. [[Candace Parker]], napadačica Chicago Skya, također ima podjednaku dominaciju s obje ruke. [[Los Angeles Lakers]]ova superzvijezda [[Kobe Bryant]] pucao je objema rukama, iako mu je desna bila dominantna: zbog ozljede desne ruke bio je prisiljen pucati lijevom. Poznato je da su [[Paul George]], [[Tracy McGrady]] i [[Vince Carter]] dešnjaci, ali se okreću u smjeru kazaljke na satu za zakucavanja, ali Carter se također može okretati i suprotno od kazaljke na satu, kao što je radio u srednjoj školi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=mR-FwCgDvGk|archive-url=https://web.archive.org/web/20151216160427/https://www.youtube.com/watch?v=mR-FwCgDvGk|url-status=dead|archive-date=16 December 2015|title=YouTube|website = [[YouTube]]|date=16 December 2015}}&lt;/ref&gt; McGrady se također okreće u smjeru suprotnom od kazaljke na satu za svoja zakucavanja s osnovne linije. [[Larry Bird]], [[LeBron James]], [[Paul Millsap]], [[Russell Westbrook]], [[Danny Ainge]] i [[Gary Payton]] pucaju desnom rukom, ali rade gotovo sve ljevoruko izvan terena, ali Bird je jednom imao utakmicu u kojoj je lijevom pucao samo u trku, unakrsnim dodavanjima i polaganju. [[Ronnie Price]], međutim, ima tendenciju zakucavanja lijevom rukom, ali on je desnoruki strijelac. [[Josh McRoberts]] je poznat kao ljevoruki strijelac, ali sve radi desnom rukom, kao što su njegova poznata zakucavanja. [[Ivica Zubac]] je desnoruki strijelac, ali može pucati s obje ruke, a precizniji je s krošeom lijevom rukom.

[[Trevor Booker]] je ljevoruk jer šutira košarkašku loptu, ali piše desnom rukom. [[Ben Simmons]] šutira iz skoka i slobodna bacanja lijevom rukom, ali sve ostalo radi desnom rukom, uključujući zakucavanja, bacanja dugih dodavanja i pisanje. Također puca više desnorukih neskakača (polaganja, lebdeći udarci i udarci kukom).

===Fudbal===
U [[nogomet]]u mogućnost udarca s obje noge daje više mogućnosti za dodavanje i postizanje pogotka, kao i mogućnost igranja na obje strane terena. Stoga su igrači sa sposobnošću da vješto koriste svoju slabiju nogu vrijedni u svakoj ekipi. Primjeri dvostrukih nogometaša su [[Andreas Brehme]], [[Johan Cruyff]], [[Obafemi Martins]], [[Santi Cazorla]], [[Adam Lallana]], [[Diogo Jota]], [[Adriano Correia]], [[Pedro (footballer, born 1987)|Pedro Rodriguez]], [[Diego Forlán]], [[Glenn Hoddle]], [[Alfredo Di Stéfano]], [[Sócrates]], [[Paolo Maldini]], [[George Best]], [[Michael Laudrup]], [[Pelé]], [[Marc Overmars]], [[Michel Platini]], [[Roberto Baggio]], [[Carlos Valderrama]], [[Bobby Charlton]], [[Zico]], [[Tom Finney]], [[John Barnes]], [[John Charles]], [[Ousmane Dembélé]], [[Mason Greenwood]], [[Ronaldo Nazário]], [[Cristiano Ronaldo]], [[Zidane]], [[Wayne Rooney]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://bleacherreport.com/articles/1062536-20-greatest-two-footed-players-in-world-football-history |title=20 Great Two-Footed Players in World Football History |website=The Bleacher Report |date=15 February 2018 |access-date=28 November 2018 }}&lt;/ref&gt;

==U umjetnosti==
Iako većina umjetnika ima omiljenu ruku, neki koriste obje ruke za umjetnost kao što su [[slikarstvo|crtanje]] i [[kiparstvo]]. Vjeruje se da je [[Leonardo da Vinci]] koristio obje ruke nakon ozljede desne ruke tokom ranog djetinjstva.&lt;ref&gt;{{cite journal | pmid = 15177791 | doi=10.1016/j.bandc.2004.02.042 | volume=55 | issue=2 | title=The handedness of Leonardo da Vinci: a tale of the complexities of lateralisation | journal=Brain Cogn | pages=262–8 | last1 = McManus | first1 = IC | last2 = Drury | first2 = H| year=2004 | s2cid=15774729 }}&lt;/ref&gt;

Suvremeni umjetnik Gur Keren može crtati i objema rukama, pa čak i nogama.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://illusion.scene360.com/news-community/quasistochastic-morphogenesis/|title=Quasistochastic Morphogenesis|last=Scene360|access-date=2014-06-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20140606235716/http://illusion.scene360.com/news-community/quasistochastic-morphogenesis/|archive-date=2014-06-06|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.holesinthenet.co.il/holesinthenet-media-story-2859|archive-url=https://web.archive.org/web/20130627140605/http://www.holesinthenet.co.il/holesinthenet-media-story-2859|url-status=dead|archive-date=27 June 2013|title=חורים ברשת - אמן בארבע גפיים: הכירו את גור קרן|date=27 June 2013}}&lt;/ref&gt; Thea Alba je bila poznata Njemica koja je znala pisati sa svih deset prstiju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://flashbak.com/1920s-thea-alba-was-the-woman-with-10-brains-one-for-each-finger-20442/|title=1920s: Thea Alba Was 'The Woman With 10 Brains' (One For Each Finger) - Flashbak|date=15 September 2014}}&lt;/ref&gt;

Tribalogija je umjetnička studija stvaranja apstraktnih linija i oblika na površini koristeći obje ruke u isto vrijeme. Umjetnik koji proučava tribalogiju naziva se tribalogistom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.tribalogy.com/|archive-url=https://web.archive.org/web/20030727093455/http://www.tribalogy.com/|url-status=dead|archive-date=27 July 2003|date=27 July 2003}}&lt;/ref&gt;

==U muzici==
U  korpusu bubnjeva i bugla (i korpusu bubnjeva i zvona), bubnjari, quads (tenori) i bas bubnjari moraju biti donekle ambidekstralni. Pošto se moraju pridržavati onoga što je kompozitor/aranžer napisao, moraju naučiti da sviraju ravnomjerno u smislu dinamike i brzine desnom i lijevom rukom.
Bivši član [[Beatles]]a [[Paul McCartney]] je ljevoruk ([[gitara]] i [[bas gitara]]) i svira ljevoruko kada nastupa (što se može vidjeti na mnogim fotografijama i video zapisima tokom njegove karijere mjuzikla). Bubnjar The Beatlesa, [[Ringo Starr]], također je ljevoruk, ali svira desnoruko na [[bubnjevi]]ma. Američki instrumentalni gitarista [[Michael Angelo Batio]] poznat je po tome što može da svira i dešnjačku i levoruku gitaru. Irski gitarista [[Niall Horan]], iz boybanda One Direction, se odnosi na ovaj slučaj. Piše lijevom rukom, a desnom svira gitaru. Ambideksnost [[Jimi Hendrix|Jimija Hendrixa]] je istražena u psihologiji, ali je bio poznat po tome što je svirao standardnu desnoruku gitaru lijevom rukom. Gitarista [[Duane Allman]] je bio obrnuto od Hendrixa, svirajući kao dešnjak, ali ljevak u svim ostalim zadacima. [[Shara Lin]] je prirodno ljevoruka, ali svira violinu i gitaru desnom.&lt;ref&gt;Archived at [https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211211/TlBq7eyCnis Ghostarchive]{{cbignore}} and the [https://web.archive.org/web/20170208005307/https://www.youtube.com/watch?v=TlBq7eyCnis Wayback Machine]{{cbignore}}: {{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=TlBq7eyCnis|title=大黃蜂電吉他矇眼版|last=iamSharaLin|date=13 July 2013|via=YouTube}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; Ona također može svirati [[klavir]] lijevom rukom dok [[citra|citru]] svira desnom.&lt;ref&gt;Archived at [https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211211/CiVlAevviq8 Ghostarchive]{{cbignore}} and the [https://web.archive.org/web/20110507115121/http://www.youtube.com/watch?v=CiVlAevviq8 Wayback Machine]{{cbignore}}: {{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=CiVlAevviq8|title=超正點女子一人樂坊演奏 [舞孃]_Taiwan Artist - Shara Lin 林逸欣|last=layla19781101|date=3 May 2011|via=YouTube}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; Također, prirodno ljevoruki muzičari moraju da sviraju samo sa dešnjacima ([[violina]], [[viola]], [[violončelo]]).

[[Kurt Cobain]], frontmen [[Nirvana (bend)|Nirvane]], bio je prirodno ambidekstratan. Odrastao je malo preferirajući svoju lijevu ruku (što se može vidjeti na mnogim njegovim fotografijama iz djetinjstva), ali kao odrasla osoba pisao je desnom rukom. Gitaru je svirao isključivo ljevoruko.

==Alati==
Što se tiče alata, ambidekstro se može koristiti da znači da se alat može jednako dobro koristiti bilo kojom rukom; &quot;ambidekstralni nož&quot; se odnosi na mehanizam za otvaranje i mehanizam za zaključavanje na preklopnom nožu. To također može značiti da se alat može mijenjati između lijevog i desnog na neki drugi način, kao što je &quot;ambidekstrosne slušalice&quot;, koje se mogu nositi na lijevom ili desnom uhu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.tout-lemonde.com/?page=shop/flypage&amp;product_id=174|archive-url=https://web.archive.org/web/20081205095305/http://www.tout-lemonde.com/?page=shop%2Fflypage&amp;product_id=174|url-status=dead|archive-date=5 December 2008|title=Pruner -Thumb Lock LEFT or RIGHT HAND|date=5 December 2008|access-date=4 June 2017|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.slashgear.com/logitech-cordless-vantage-headset-for-ps3-137352.php|title=Logitech Cordless Vantage Headset for PS3|date=13 September 2007}}&lt;/ref&gt; As an opposite example, some scissors are made specifically for use in one hand, and will not cut properly if used in the other hand. [[Scissors#Right-handed and left-handed scissors|Left-handed as well as ambidextrous scissors]] are nowadays available.

==Također pogledajte==
* [[Asimetrija mozga]]
* [[Unakrsna dominacija]]
* [[Teorija dvojnog mozga]]
* [[Desnorukost/ljevorukost]]
* [[Lateralnost]]
* [[Lateralizacija funkcije mozga]]

==Napomena==
# &lt;small&gt;{{note label|1728|1|^}}{{Cyclopaedia 1728|title=Ambidexter|url=http://digicoll.library.wisc.edu/cgi-bin/HistSciTech/HistSciTech-idx?type=turn&amp;entity=HistSciTech.Cyclopaedia01.p0123&amp;id=HistSciTech.Cyclopaedia01&amp;isize=M|page=76}}&lt;/small&gt;

==Reference==
{{reflist|30em}}

==Dopunska literatura==
* {{cite web|last1=Hill|first1=Benjamin|title=Venditte: Pitcher or Pioneer? Staten Island's ambidextrous hurler could spark baseball revolution|url=http://www.milb.com/news/article.jsp?ymd=20080704&amp;content_id=427705&amp;fext=.jsp&amp;vkey=news_l127&amp;sid=l127|website=milb.com|publisher=Minor League Baseball|access-date=27 May 2015}}

{{Desnorukost/ljevorukost}}
{{Lateralnost}}

[[Kategorija:Ruka]]
[[Kategorija:Mentalni procesi]]</text>
      <sha1>hhte0vei28r9zvjmrc7p9gbxqtsxfbh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425996</id>
      <parentid>3425995</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T15:32:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>/* Košarka */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18579" xml:space="preserve">'''Ambidekstrija'''  ili '''ambideksternost''' je sposobnost podjednako dobrog korištenja i desne i lijeve ruke.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.oxforddictionaries.com/definition/english/ambidextrous?q=Ambidexterity#ambidextrous__5/|title=ambidextrous - Definition of ambidextrous in English by Oxford Dictionaries|website=Oxford Dictionaries - English}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rightleftrightwrong.com/what.html|title=Right, Left, Right, Wrong! - What is Handedness?|website=www.rightleftrightwrong.com}}&lt;/ref&gt; Kada se govori o predmetima, termin označava da je predmet podjednako prikladan za dešnjake i ljevoruke osobe. Kada se govori o ljudima, to ukazuje na to da osoba nema [[desnorukost|naznačenu preferenciju za korištenje desne ili lijeve ruke]].

Samo oko jedan posto ljudi prirodno je obostrano, što je jednako otprilike 70.000.000 ljudi od 7 milijardi svjetske populacije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.sciencedaily.com/releases/2010/01/100125094511.htm|title=Mixed-handed children more likely to have mental health, language and scholastic problems, study finds}}&lt;/ref&gt; U moderno doba, uobičajeno je naći neke ljude koji se smatraju obostranorukima, a koji su izvorno bili ljevoruki i koji su naučili biti obostranoruki, bilo namjerno ili kao rezultat obuke u školama ili na poslovima gdje se navike dešnjaka često naglašavaju ili zahtijevaju.  Budući da su mnogi svakodnevni uređaji (kao što su [[otvarač za limenke]] i [[škare]]) asimetrični i dizajnirani za dešnjake, mnogi ljevoruki ih nauče koristiti desnom rukom zbog rijetkosti ili nedostatka modela za ljevoruke. Stoga je vjerojatnije da će ljevoruki ljudi razviti [[motorne sposobnosti]] u svojoj nedominantnoj ruci nego kod dešnjaka.

==Etimologija==
Riječ &quot;ambidextrous&quot; izvedena je iz [[latinski|latinskog]] korijena ''[[wiktionary:ambi-|ambi-]]'', što znači &quot;oboje&quot;, i ''[[wiktionary:dexter|dexter]]'' , što znači &quot;pravo&quot; ili &quot;povoljno&quot;. Dakle, ''ambidextrous'' je doslovno &quot;oboje u pravu&quot; ili &quot;obojica povoljni&quot;. Izraz ''[[:wikt:ambidexter|ambidexter]]'' na [[engleski|engleskom]] izvorno je korišten u [[pravo|pravnom]] smislu za [[porotu|porotnike]] koji su primali mito od obje strane za svoju [[presuda|presudu]].&lt;ref&gt;1811 MMADEHof the Vulgar Tongue, page 12, {{ISBN|0-695-80216-X}}&lt;/ref&gt;

==Pisanje==
Neki ljudi mogu pisati s obje ruke. Poznati primjeri su [[Albert Einstein]],&lt;ref name=&quot;ambidextrous celebrities&quot;&gt;{{cite web|title=26 Celebrities Who Are Ambidextrous|url=https://www.ranker.com/list/ambidextrous-celebrities/celebrity-lists|publisher=Ranker}}&lt;/ref&gt; [[Benjamin Franklin]],&lt;ref name=&quot;ambidextrous celebrities&quot;/&gt; [[Nikola Tesla]],&lt;ref&gt;{{cite web|title=Other Handedness Issues - Handedness and Intellect|url=https://www.rightleftrightwrong.com/issues_intellect.html|publisher=Right Left Right Wrong}}&lt;/ref&gt; i [[Leonardo da Vinci]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Was Leonardo da Vinci, a Famous Lefty, Actually Ambidextrous?|url=https://www.smithsonianmag.com/smart-news/was-leonardo-da-vinci-famous-lefty-actually-ambidextrous-180971938/|publisher=Smithsonian Magazine|date=11 April 2019}}&lt;/ref&gt;

U indijskom okrugu [[Singrauli]] postoji jedinstvena dvostruka škola pod nazivom Veena Vandini School u selu Budhela, gdje se učenici uče pisati istovremeno s obje ruke.&lt;ref&gt;{{cite news |date=9 July 2014|title=200 kids in remote MP school can beat any other left and right|url=https://timesofindia.indiatimes.com/city/bhopal/200-kids-in-remote-MP-school-can-beat-any-other-left-right/articleshow/38035068.cms|newspaper=Times of India}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |date=5 April 2018|title=Bizarre! Students from this 'ambidextrous' school can write using both hands together and finish exams in half the time|url=https://www.indiatoday.in/education-today/news/story/bizarre-students-from-this-ambidextrous-school-can-write-using-both-hands-together-can-finish-exam-in-halftime-1205207-2018-04-05|newspaper=India Today}}&lt;/ref&gt;

==Sport==
===Bejzbol===
Ambidekstrija je visoko cijenjena u sportu [[bejzbol]]u. &quot;[[ Zamjenski udarač|Zamjensko udaranje]]&quot; najčešći je fenomen i vrlo je cijenjen jer udarač obično ima veću statističku šansu da uspješno pogodi bejzbol loptu kada je bacač suprotnom rukom. Stoga, napadač s obje strane može udarati s bilo koje strane koja mu je u toj situaciji povoljnija. [[Pete Rose]], koji je postigao više pogodaka nego itko drugi u povijesti Major League Baseball, bio je [[zamjenski stoper]].&lt;ref&gt;[http://seattletimes.nwsource.com/html/sports/2003130073_moments16.html Seattletimes.com] paragraph 2&lt;/ref&gt;

U 21. stoljeću postoji samo jedan bacač prve lige, [[Pat Venditte]] iz Seattle Marinersa, koji redovito baca s obje ruke. Venditte je postao prvi bacač u 21. stoljeću u glavnoj ligi svojim debijem 5. juna 2015. protiv Boston Red Soxa, bacajući dva inninga, dopuštajući samo jedan pogodak i zabilježivši pet auta desnom rukom i jedan aut ljevoručno. Tokom njegove karijere stvoreno je istoimeno &quot;Venditte pravilo&quot;.&lt;ref name=Abraham&gt;{{Cite news
|last=Abraham|first=Peter
|title=The switch-pitcher rule change
|publisher=LoHud Yankees Blog|year=2008
|access-date=July 3, 2008
|url=http://yankees.lhblogs.com/2008/07/03/the-switch-pitcher-rule-change/
|url-status=live
|archive-url=https://web.archive.org/web/20081008105842/http://yankees.lhblogs.com/2008/07/03/the-switch-pitcher-rule-change/
|archive-date=2008-10-08
}}&lt;/ref&gt; ograničavanje mogućnosti bacača da promijeni ruke usred udarca.&lt;ref name=&quot;kleinschmidt20181219&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.nbcsports.com/bayarea/giants/pat-venditte-everything-you-need-know-about-mlb-switch-pitcher |title=Why Venditte has a rule dedicated to him and everything |last=Kleinschmidt |first=Jessica |date=2018-12-19 |website=NBC Sports Bay Area |access-date=2018-12-24}}&lt;/ref&gt;

[[Billy Wagner]] je u mladosti bio prirodni bacač desnom rukom, ali nakon što je dva puta slomio ruku za bacanje, naučio je kako koristiti lijevu ruku bacajući samo brze lopte o zid staje. Postao je dominantan ljevoruki pomoćni bacač, najpoznatiji po svojoj brzoj lopti od 100+ mph. U svojoj sezoni 1999. Wagner je osvojio National League Rolaids Relief Man of the Year, kao Houston Astros.

Bacač Sv. Louis Cardinalsa [[Brett Cecil]] je po prirodi dešnjak, ali je od ranog djetinjstva bacao ljevicom. Kao takav, većinu zadataka piše i obavlja desnom stranom tijela, a baca lijevom.

===Košarka===
U [[košarka|košarci]] igrač može odabrati dodavanje ili udarac sa slabijom rukom. NBA zvijezde [[Kyrie Irving]], [[Carlos Boozer]], [[David Lee]], [[John Wall]], [[Derrick Rose]], [[Chandler Parsons]], [[Andrew Bogut]], [[John Henson]], [[Michael Beasley]] i [[Jerryd Bayless]] su igrači s dvije ruke, kao što je bio i [[Kobe Bryant]]. I Bogut i Henson su jači u postu s hook udarcem lijevom rukom nego što su s prirodnom desnom rukom. Braća [[Marc Gasol|Marc]] i [[Pau Gasol]] mogu izvoditi hook udarce objema rukama, dok je desna ruka dominantna za svakoga. [[Bob Cousy]], legenda Boston Celticsa bio je prisiljen igrati lijevom rukom u srednjoj školi kada je ozlijedio desnu ruku, što ga je učinilo efektivno dvostrukim. [[Mike Conley Jr.|Mike Conley]] puca lijevom rukom, ali više voli pucati desnicom, jer sve ostalo radi desnom rukom izvan terena. [[Ben Simmons]] i [[Luke Kennard (košarkaš)|Luke Kennard]] također su prirodni dešnjaci koji pucaju lijevom rukom. [[Tristan Thompson]] je prirodni ljevak i bio je ljevoruki strijelac, ali je pucao desnom rukom od sezone 2013.-2014..&lt;ref&gt;{{cite web|title = Tristan Thompson will switch shooting hands next season|url = https://www.sbnation.com/nba/2013/8/11/4611888/tristan-thompson-shooting-hands-switch|access-date = 2015-06-02|first = Drew|last = Garrison|date = 11 August 2013}}&lt;/ref&gt; Češće izvodi kuka udarce lijevom rukom. Centar [[Los Angeles Lakers]]a [[DeAndre Jordan]] koji je ljevoruk, puca lijevom rukom, ali je poznato da zakucava desnom rukom, vrti se u smjeru kazaljke na satu u svojih 360 zakucavanja,&lt;ref&gt;Archived at [https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211211/StTTRVOLk0E Ghostarchive]{{cbignore}} and the [https://web.archive.org/web/20190703054812/https://www.youtube.com/watch?v=StTTRVOLk0E&amp;gl=US&amp;hl=en Wayback Machine]{{cbignore}}: {{Citation|last=TricksHD|title=NBA 2017 Dunk Contest ALL DUNKS HD|date=2017-02-18|url=https://www.youtube.com/watch?v=StTTRVOLk0E|access-date=2017-06-16}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; i pucati desnom rukom hook udarce tačnije i dalje. Charlotte Hornetsoc mali napadač [[Miles Bridges]] je ljevoruki strijelac; no sve češće zakucava loptu i blokira udarce desnom rukom. Bivši centar Los Angeles Lakersa [[Roy Hibbert]] jednako dobro puca objema rukama. Bivši ljevoruki igrač Oklahoma City Thundersa  [[Derek Fisher]] je u svojim ranim godinama zakucavao desnom rukom. [[Candace Parker]], napadačica Chicago Skya, također ima podjednaku dominaciju s obje ruke. [[Los Angeles Lakers]]ova superzvijezda [[Kobe Bryant]] pucao je objema rukama, iako mu je desna bila dominantna: zbog ozljede desne ruke bio je prisiljen pucati lijevom. Poznato je da su [[Paul George]], [[Tracy McGrady]] i [[Vince Carter]] dešnjaci, ali se okreću u smjeru kazaljke na satu za zakucavanja, ali Carter se također može okretati i suprotno od kazaljke na satu, kao što je radio u srednjoj školi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=mR-FwCgDvGk|archive-url=https://web.archive.org/web/20151216160427/https://www.youtube.com/watch?v=mR-FwCgDvGk|url-status=dead|archive-date=16 December 2015|title=YouTube|website = [[YouTube]]|date=16 December 2015}}&lt;/ref&gt; McGrady se također okreće u smjeru suprotnom od kazaljke na satu za svoja zakucavanja s osnovne linije. [[Larry Bird]], [[LeBron James]], [[Paul Millsap]], [[Russell Westbrook]], [[Danny Ainge]] i [[Gary Payton]] pucaju desnom rukom, ali rade gotovo sve ljevoruko izvan terena, ali Bird je jednom imao utakmicu u kojoj je lijevom pucao samo u trku, unakrsnim dodavanjima i polaganju. [[Ronnie Price]], međutim, ima tendenciju zakucavanja lijevom rukom, ali on je desnoruki strijelac. [[Josh McRoberts]] je poznat kao ljevoruki strijelac, ali sve radi desnom rukom, kao što su njegova poznata zakucavanja. [[Ivica Zubac]] je desnoruki strijelac, ali može pucati s obje ruke, a precizniji je s krošeom lijevom rukom.

[[Trevor Booker]] je ljevoruk jer šutira košarkašku loptu, ali piše desnom rukom. [[Ben Simmons]] šutira iz skoka i slobodna bacanja lijevom rukom, ali sve ostalo radi desnom rukom, uključujući zakucavanja, bacanja dugih dodavanja i pisanje. Također puca više desnorukih neskakača (polaganja, lebdeći udarci i udarci kukom).

===Fudbal===
U [[nogomet]]u mogućnost udarca s obje noge daje više mogućnosti za dodavanje i postizanje pogotka, kao i mogućnost igranja na obje strane terena. Stoga su igrači sa sposobnošću da vješto koriste svoju slabiju nogu vrijedni u svakoj ekipi. Primjeri dvostrukih nogometaša su [[Andreas Brehme]], [[Johan Cruyff]], [[Obafemi Martins]], [[Santi Cazorla]], [[Adam Lallana]], [[Diogo Jota]], [[Adriano Correia]], [[Pedro (footballer, born 1987)|Pedro Rodriguez]], [[Diego Forlán]], [[Glenn Hoddle]], [[Alfredo Di Stéfano]], [[Sócrates]], [[Paolo Maldini]], [[George Best]], [[Michael Laudrup]], [[Pelé]], [[Marc Overmars]], [[Michel Platini]], [[Roberto Baggio]], [[Carlos Valderrama]], [[Bobby Charlton]], [[Zico]], [[Tom Finney]], [[John Barnes]], [[John Charles]], [[Ousmane Dembélé]], [[Mason Greenwood]], [[Ronaldo Nazário]], [[Cristiano Ronaldo]], [[Zidane]], [[Wayne Rooney]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://bleacherreport.com/articles/1062536-20-greatest-two-footed-players-in-world-football-history |title=20 Great Two-Footed Players in World Football History |website=The Bleacher Report |date=15 February 2018 |access-date=28 November 2018 }}&lt;/ref&gt;

==U umjetnosti==
Iako većina umjetnika ima omiljenu ruku, neki koriste obje ruke za umjetnost kao što su [[slikarstvo|crtanje]] i [[kiparstvo]]. Vjeruje se da je [[Leonardo da Vinci]] koristio obje ruke nakon ozljede desne ruke tokom ranog djetinjstva.&lt;ref&gt;{{cite journal | pmid = 15177791 | doi=10.1016/j.bandc.2004.02.042 | volume=55 | issue=2 | title=The handedness of Leonardo da Vinci: a tale of the complexities of lateralisation | journal=Brain Cogn | pages=262–8 | last1 = McManus | first1 = IC | last2 = Drury | first2 = H| year=2004 | s2cid=15774729 }}&lt;/ref&gt;

Suvremeni umjetnik Gur Keren može crtati i objema rukama, pa čak i nogama.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://illusion.scene360.com/news-community/quasistochastic-morphogenesis/|title=Quasistochastic Morphogenesis|last=Scene360|access-date=2014-06-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20140606235716/http://illusion.scene360.com/news-community/quasistochastic-morphogenesis/|archive-date=2014-06-06|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.holesinthenet.co.il/holesinthenet-media-story-2859|archive-url=https://web.archive.org/web/20130627140605/http://www.holesinthenet.co.il/holesinthenet-media-story-2859|url-status=dead|archive-date=27 June 2013|title=חורים ברשת - אמן בארבע גפיים: הכירו את גור קרן|date=27 June 2013}}&lt;/ref&gt; Thea Alba je bila poznata Njemica koja je znala pisati sa svih deset prstiju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://flashbak.com/1920s-thea-alba-was-the-woman-with-10-brains-one-for-each-finger-20442/|title=1920s: Thea Alba Was 'The Woman With 10 Brains' (One For Each Finger) - Flashbak|date=15 September 2014}}&lt;/ref&gt;

Tribalogija je umjetnička studija stvaranja apstraktnih linija i oblika na površini koristeći obje ruke u isto vrijeme. Umjetnik koji proučava tribalogiju naziva se tribalogistom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.tribalogy.com/|archive-url=https://web.archive.org/web/20030727093455/http://www.tribalogy.com/|url-status=dead|archive-date=27 July 2003|date=27 July 2003}}&lt;/ref&gt;

==U muzici==
U  korpusu bubnjeva i bugla (i korpusu bubnjeva i zvona), bubnjari, quads (tenori) i bas bubnjari moraju biti donekle ambidekstralni. Pošto se moraju pridržavati onoga što je kompozitor/aranžer napisao, moraju naučiti da sviraju ravnomjerno u smislu dinamike i brzine desnom i lijevom rukom.
Bivši član [[Beatles]]a [[Paul McCartney]] je ljevoruk ([[gitara]] i [[bas gitara]]) i svira ljevoruko kada nastupa (što se može vidjeti na mnogim fotografijama i video zapisima tokom njegove karijere mjuzikla). Bubnjar The Beatlesa, [[Ringo Starr]], također je ljevoruk, ali svira desnoruko na [[bubnjevi]]ma. Američki instrumentalni gitarista [[Michael Angelo Batio]] poznat je po tome što može da svira i dešnjačku i levoruku gitaru. Irski gitarista [[Niall Horan]], iz boybanda One Direction, se odnosi na ovaj slučaj. Piše lijevom rukom, a desnom svira gitaru. Ambideksnost [[Jimi Hendrix|Jimija Hendrixa]] je istražena u psihologiji, ali je bio poznat po tome što je svirao standardnu desnoruku gitaru lijevom rukom. Gitarista [[Duane Allman]] je bio obrnuto od Hendrixa, svirajući kao dešnjak, ali ljevak u svim ostalim zadacima. [[Shara Lin]] je prirodno ljevoruka, ali svira violinu i gitaru desnom.&lt;ref&gt;Archived at [https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211211/TlBq7eyCnis Ghostarchive]{{cbignore}} and the [https://web.archive.org/web/20170208005307/https://www.youtube.com/watch?v=TlBq7eyCnis Wayback Machine]{{cbignore}}: {{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=TlBq7eyCnis|title=大黃蜂電吉他矇眼版|last=iamSharaLin|date=13 July 2013|via=YouTube}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; Ona također može svirati [[klavir]] lijevom rukom dok [[citra|citru]] svira desnom.&lt;ref&gt;Archived at [https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211211/CiVlAevviq8 Ghostarchive]{{cbignore}} and the [https://web.archive.org/web/20110507115121/http://www.youtube.com/watch?v=CiVlAevviq8 Wayback Machine]{{cbignore}}: {{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=CiVlAevviq8|title=超正點女子一人樂坊演奏 [舞孃]_Taiwan Artist - Shara Lin 林逸欣|last=layla19781101|date=3 May 2011|via=YouTube}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; Također, prirodno ljevoruki muzičari moraju da sviraju samo sa dešnjacima ([[violina]], [[viola]], [[violončelo]]).

[[Kurt Cobain]], frontmen [[Nirvana (bend)|Nirvane]], bio je prirodno ambidekstratan. Odrastao je malo preferirajući svoju lijevu ruku (što se može vidjeti na mnogim njegovim fotografijama iz djetinjstva), ali kao odrasla osoba pisao je desnom rukom. Gitaru je svirao isključivo ljevoruko.

==Alati==
Što se tiče alata, ambidekstro se može koristiti da znači da se alat može jednako dobro koristiti bilo kojom rukom; &quot;ambidekstralni nož&quot; se odnosi na mehanizam za otvaranje i mehanizam za zaključavanje na preklopnom nožu. To također može značiti da se alat može mijenjati između lijevog i desnog na neki drugi način, kao što je &quot;ambidekstrosne slušalice&quot;, koje se mogu nositi na lijevom ili desnom uhu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.tout-lemonde.com/?page=shop/flypage&amp;product_id=174|archive-url=https://web.archive.org/web/20081205095305/http://www.tout-lemonde.com/?page=shop%2Fflypage&amp;product_id=174|url-status=dead|archive-date=5 December 2008|title=Pruner -Thumb Lock LEFT or RIGHT HAND|date=5 December 2008|access-date=4 June 2017|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.slashgear.com/logitech-cordless-vantage-headset-for-ps3-137352.php|title=Logitech Cordless Vantage Headset for PS3|date=13 September 2007}}&lt;/ref&gt; As an opposite example, some scissors are made specifically for use in one hand, and will not cut properly if used in the other hand. [[Scissors#Right-handed and left-handed scissors|Left-handed as well as ambidextrous scissors]] are nowadays available.

==Također pogledajte==
* [[Asimetrija mozga]]
* [[Unakrsna dominacija]]
* [[Teorija dvojnog mozga]]
* [[Desnorukost/ljevorukost]]
* [[Lateralnost]]
* [[Lateralizacija funkcije mozga]]

==Napomena==
# &lt;small&gt;{{note label|1728|1|^}}{{Cyclopaedia 1728|title=Ambidexter|url=http://digicoll.library.wisc.edu/cgi-bin/HistSciTech/HistSciTech-idx?type=turn&amp;entity=HistSciTech.Cyclopaedia01.p0123&amp;id=HistSciTech.Cyclopaedia01&amp;isize=M|page=76}}&lt;/small&gt;

==Reference==
{{reflist|30em}}

==Dopunska literatura==
* {{cite web|last1=Hill|first1=Benjamin|title=Venditte: Pitcher or Pioneer? Staten Island's ambidextrous hurler could spark baseball revolution|url=http://www.milb.com/news/article.jsp?ymd=20080704&amp;content_id=427705&amp;fext=.jsp&amp;vkey=news_l127&amp;sid=l127|website=milb.com|publisher=Minor League Baseball|access-date=27 May 2015}}

{{Desnorukost/ljevorukost}}
{{Lateralnost}}

[[Kategorija:Ruka]]
[[Kategorija:Mentalni procesi]]</text>
      <sha1>a5u1l2ausmr2ictnyy6nzowmsvz0u4x</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425998</id>
      <parentid>3425996</parentid>
      <timestamp>2022-07-29T15:38:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>/* Alati */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18536" xml:space="preserve">'''Ambidekstrija'''  ili '''ambideksternost''' je sposobnost podjednako dobrog korištenja i desne i lijeve ruke.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.oxforddictionaries.com/definition/english/ambidextrous?q=Ambidexterity#ambidextrous__5/|title=ambidextrous - Definition of ambidextrous in English by Oxford Dictionaries|website=Oxford Dictionaries - English}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rightleftrightwrong.com/what.html|title=Right, Left, Right, Wrong! - What is Handedness?|website=www.rightleftrightwrong.com}}&lt;/ref&gt; Kada se govori o predmetima, termin označava da je predmet podjednako prikladan za dešnjake i ljevoruke osobe. Kada se govori o ljudima, to ukazuje na to da osoba nema [[desnorukost|naznačenu preferenciju za korištenje desne ili lijeve ruke]].

Samo oko jedan posto ljudi prirodno je obostrano, što je jednako otprilike 70.000.000 ljudi od 7 milijardi svjetske populacije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.sciencedaily.com/releases/2010/01/100125094511.htm|title=Mixed-handed children more likely to have mental health, language and scholastic problems, study finds}}&lt;/ref&gt; U moderno doba, uobičajeno je naći neke ljude koji se smatraju obostranorukima, a koji su izvorno bili ljevoruki i koji su naučili biti obostranoruki, bilo namjerno ili kao rezultat obuke u školama ili na poslovima gdje se navike dešnjaka često naglašavaju ili zahtijevaju.  Budući da su mnogi svakodnevni uređaji (kao što su [[otvarač za limenke]] i [[škare]]) asimetrični i dizajnirani za dešnjake, mnogi ljevoruki ih nauče koristiti desnom rukom zbog rijetkosti ili nedostatka modela za ljevoruke. Stoga je vjerojatnije da će ljevoruki ljudi razviti [[motorne sposobnosti]] u svojoj nedominantnoj ruci nego kod dešnjaka.

==Etimologija==
Riječ &quot;ambidextrous&quot; izvedena je iz [[latinski|latinskog]] korijena ''[[wiktionary:ambi-|ambi-]]'', što znači &quot;oboje&quot;, i ''[[wiktionary:dexter|dexter]]'' , što znači &quot;pravo&quot; ili &quot;povoljno&quot;. Dakle, ''ambidextrous'' je doslovno &quot;oboje u pravu&quot; ili &quot;obojica povoljni&quot;. Izraz ''[[:wikt:ambidexter|ambidexter]]'' na [[engleski|engleskom]] izvorno je korišten u [[pravo|pravnom]] smislu za [[porotu|porotnike]] koji su primali mito od obje strane za svoju [[presuda|presudu]].&lt;ref&gt;1811 MMADEHof the Vulgar Tongue, page 12, {{ISBN|0-695-80216-X}}&lt;/ref&gt;

==Pisanje==
Neki ljudi mogu pisati s obje ruke. Poznati primjeri su [[Albert Einstein]],&lt;ref name=&quot;ambidextrous celebrities&quot;&gt;{{cite web|title=26 Celebrities Who Are Ambidextrous|url=https://www.ranker.com/list/ambidextrous-celebrities/celebrity-lists|publisher=Ranker}}&lt;/ref&gt; [[Benjamin Franklin]],&lt;ref name=&quot;ambidextrous celebrities&quot;/&gt; [[Nikola Tesla]],&lt;ref&gt;{{cite web|title=Other Handedness Issues - Handedness and Intellect|url=https://www.rightleftrightwrong.com/issues_intellect.html|publisher=Right Left Right Wrong}}&lt;/ref&gt; i [[Leonardo da Vinci]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Was Leonardo da Vinci, a Famous Lefty, Actually Ambidextrous?|url=https://www.smithsonianmag.com/smart-news/was-leonardo-da-vinci-famous-lefty-actually-ambidextrous-180971938/|publisher=Smithsonian Magazine|date=11 April 2019}}&lt;/ref&gt;

U indijskom okrugu [[Singrauli]] postoji jedinstvena dvostruka škola pod nazivom Veena Vandini School u selu Budhela, gdje se učenici uče pisati istovremeno s obje ruke.&lt;ref&gt;{{cite news |date=9 July 2014|title=200 kids in remote MP school can beat any other left and right|url=https://timesofindia.indiatimes.com/city/bhopal/200-kids-in-remote-MP-school-can-beat-any-other-left-right/articleshow/38035068.cms|newspaper=Times of India}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |date=5 April 2018|title=Bizarre! Students from this 'ambidextrous' school can write using both hands together and finish exams in half the time|url=https://www.indiatoday.in/education-today/news/story/bizarre-students-from-this-ambidextrous-school-can-write-using-both-hands-together-can-finish-exam-in-halftime-1205207-2018-04-05|newspaper=India Today}}&lt;/ref&gt;

==Sport==
===Bejzbol===
Ambidekstrija je visoko cijenjena u sportu [[bejzbol]]u. &quot;[[ Zamjenski udarač|Zamjensko udaranje]]&quot; najčešći je fenomen i vrlo je cijenjen jer udarač obično ima veću statističku šansu da uspješno pogodi bejzbol loptu kada je bacač suprotnom rukom. Stoga, napadač s obje strane može udarati s bilo koje strane koja mu je u toj situaciji povoljnija. [[Pete Rose]], koji je postigao više pogodaka nego itko drugi u povijesti Major League Baseball, bio je [[zamjenski stoper]].&lt;ref&gt;[http://seattletimes.nwsource.com/html/sports/2003130073_moments16.html Seattletimes.com] paragraph 2&lt;/ref&gt;

U 21. stoljeću postoji samo jedan bacač prve lige, [[Pat Venditte]] iz Seattle Marinersa, koji redovito baca s obje ruke. Venditte je postao prvi bacač u 21. stoljeću u glavnoj ligi svojim debijem 5. juna 2015. protiv Boston Red Soxa, bacajući dva inninga, dopuštajući samo jedan pogodak i zabilježivši pet auta desnom rukom i jedan aut ljevoručno. Tokom njegove karijere stvoreno je istoimeno &quot;Venditte pravilo&quot;.&lt;ref name=Abraham&gt;{{Cite news
|last=Abraham|first=Peter
|title=The switch-pitcher rule change
|publisher=LoHud Yankees Blog|year=2008
|access-date=July 3, 2008
|url=http://yankees.lhblogs.com/2008/07/03/the-switch-pitcher-rule-change/
|url-status=live
|archive-url=https://web.archive.org/web/20081008105842/http://yankees.lhblogs.com/2008/07/03/the-switch-pitcher-rule-change/
|archive-date=2008-10-08
}}&lt;/ref&gt; ograničavanje mogućnosti bacača da promijeni ruke usred udarca.&lt;ref name=&quot;kleinschmidt20181219&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.nbcsports.com/bayarea/giants/pat-venditte-everything-you-need-know-about-mlb-switch-pitcher |title=Why Venditte has a rule dedicated to him and everything |last=Kleinschmidt |first=Jessica |date=2018-12-19 |website=NBC Sports Bay Area |access-date=2018-12-24}}&lt;/ref&gt;

[[Billy Wagner]] je u mladosti bio prirodni bacač desnom rukom, ali nakon što je dva puta slomio ruku za bacanje, naučio je kako koristiti lijevu ruku bacajući samo brze lopte o zid staje. Postao je dominantan ljevoruki pomoćni bacač, najpoznatiji po svojoj brzoj lopti od 100+ mph. U svojoj sezoni 1999. Wagner je osvojio National League Rolaids Relief Man of the Year, kao Houston Astros.

Bacač Sv. Louis Cardinalsa [[Brett Cecil]] je po prirodi dešnjak, ali je od ranog djetinjstva bacao ljevicom. Kao takav, većinu zadataka piše i obavlja desnom stranom tijela, a baca lijevom.

===Košarka===
U [[košarka|košarci]] igrač može odabrati dodavanje ili udarac sa slabijom rukom. NBA zvijezde [[Kyrie Irving]], [[Carlos Boozer]], [[David Lee]], [[John Wall]], [[Derrick Rose]], [[Chandler Parsons]], [[Andrew Bogut]], [[John Henson]], [[Michael Beasley]] i [[Jerryd Bayless]] su igrači s dvije ruke, kao što je bio i [[Kobe Bryant]]. I Bogut i Henson su jači u postu s hook udarcem lijevom rukom nego što su s prirodnom desnom rukom. Braća [[Marc Gasol|Marc]] i [[Pau Gasol]] mogu izvoditi hook udarce objema rukama, dok je desna ruka dominantna za svakoga. [[Bob Cousy]], legenda Boston Celticsa bio je prisiljen igrati lijevom rukom u srednjoj školi kada je ozlijedio desnu ruku, što ga je učinilo efektivno dvostrukim. [[Mike Conley Jr.|Mike Conley]] puca lijevom rukom, ali više voli pucati desnicom, jer sve ostalo radi desnom rukom izvan terena. [[Ben Simmons]] i [[Luke Kennard (košarkaš)|Luke Kennard]] također su prirodni dešnjaci koji pucaju lijevom rukom. [[Tristan Thompson]] je prirodni ljevak i bio je ljevoruki strijelac, ali je pucao desnom rukom od sezone 2013.-2014..&lt;ref&gt;{{cite web|title = Tristan Thompson will switch shooting hands next season|url = https://www.sbnation.com/nba/2013/8/11/4611888/tristan-thompson-shooting-hands-switch|access-date = 2015-06-02|first = Drew|last = Garrison|date = 11 August 2013}}&lt;/ref&gt; Češće izvodi kuka udarce lijevom rukom. Centar [[Los Angeles Lakers]]a [[DeAndre Jordan]] koji je ljevoruk, puca lijevom rukom, ali je poznato da zakucava desnom rukom, vrti se u smjeru kazaljke na satu u svojih 360 zakucavanja,&lt;ref&gt;Archived at [https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211211/StTTRVOLk0E Ghostarchive]{{cbignore}} and the [https://web.archive.org/web/20190703054812/https://www.youtube.com/watch?v=StTTRVOLk0E&amp;gl=US&amp;hl=en Wayback Machine]{{cbignore}}: {{Citation|last=TricksHD|title=NBA 2017 Dunk Contest ALL DUNKS HD|date=2017-02-18|url=https://www.youtube.com/watch?v=StTTRVOLk0E|access-date=2017-06-16}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; i pucati desnom rukom hook udarce tačnije i dalje. Charlotte Hornetsoc mali napadač [[Miles Bridges]] je ljevoruki strijelac; no sve češće zakucava loptu i blokira udarce desnom rukom. Bivši centar Los Angeles Lakersa [[Roy Hibbert]] jednako dobro puca objema rukama. Bivši ljevoruki igrač Oklahoma City Thundersa  [[Derek Fisher]] je u svojim ranim godinama zakucavao desnom rukom. [[Candace Parker]], napadačica Chicago Skya, također ima podjednaku dominaciju s obje ruke. [[Los Angeles Lakers]]ova superzvijezda [[Kobe Bryant]] pucao je objema rukama, iako mu je desna bila dominantna: zbog ozljede desne ruke bio je prisiljen pucati lijevom. Poznato je da su [[Paul George]], [[Tracy McGrady]] i [[Vince Carter]] dešnjaci, ali se okreću u smjeru kazaljke na satu za zakucavanja, ali Carter se također može okretati i suprotno od kazaljke na satu, kao što je radio u srednjoj školi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=mR-FwCgDvGk|archive-url=https://web.archive.org/web/20151216160427/https://www.youtube.com/watch?v=mR-FwCgDvGk|url-status=dead|archive-date=16 December 2015|title=YouTube|website = [[YouTube]]|date=16 December 2015}}&lt;/ref&gt; McGrady se također okreće u smjeru suprotnom od kazaljke na satu za svoja zakucavanja s osnovne linije. [[Larry Bird]], [[LeBron James]], [[Paul Millsap]], [[Russell Westbrook]], [[Danny Ainge]] i [[Gary Payton]] pucaju desnom rukom, ali rade gotovo sve ljevoruko izvan terena, ali Bird je jednom imao utakmicu u kojoj je lijevom pucao samo u trku, unakrsnim dodavanjima i polaganju. [[Ronnie Price]], međutim, ima tendenciju zakucavanja lijevom rukom, ali on je desnoruki strijelac. [[Josh McRoberts]] je poznat kao ljevoruki strijelac, ali sve radi desnom rukom, kao što su njegova poznata zakucavanja. [[Ivica Zubac]] je desnoruki strijelac, ali može pucati s obje ruke, a precizniji je s krošeom lijevom rukom.

[[Trevor Booker]] je ljevoruk jer šutira košarkašku loptu, ali piše desnom rukom. [[Ben Simmons]] šutira iz skoka i slobodna bacanja lijevom rukom, ali sve ostalo radi desnom rukom, uključujući zakucavanja, bacanja dugih dodavanja i pisanje. Također puca više desnorukih neskakača (polaganja, lebdeći udarci i udarci kukom).

===Fudbal===
U [[nogomet]]u mogućnost udarca s obje noge daje više mogućnosti za dodavanje i postizanje pogotka, kao i mogućnost igranja na obje strane terena. Stoga su igrači sa sposobnošću da vješto koriste svoju slabiju nogu vrijedni u svakoj ekipi. Primjeri dvostrukih nogometaša su [[Andreas Brehme]], [[Johan Cruyff]], [[Obafemi Martins]], [[Santi Cazorla]], [[Adam Lallana]], [[Diogo Jota]], [[Adriano Correia]], [[Pedro (footballer, born 1987)|Pedro Rodriguez]], [[Diego Forlán]], [[Glenn Hoddle]], [[Alfredo Di Stéfano]], [[Sócrates]], [[Paolo Maldini]], [[George Best]], [[Michael Laudrup]], [[Pelé]], [[Marc Overmars]], [[Michel Platini]], [[Roberto Baggio]], [[Carlos Valderrama]], [[Bobby Charlton]], [[Zico]], [[Tom Finney]], [[John Barnes]], [[John Charles]], [[Ousmane Dembélé]], [[Mason Greenwood]], [[Ronaldo Nazário]], [[Cristiano Ronaldo]], [[Zidane]], [[Wayne Rooney]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://bleacherreport.com/articles/1062536-20-greatest-two-footed-players-in-world-football-history |title=20 Great Two-Footed Players in World Football History |website=The Bleacher Report |date=15 February 2018 |access-date=28 November 2018 }}&lt;/ref&gt;

==U umjetnosti==
Iako većina umjetnika ima omiljenu ruku, neki koriste obje ruke za umjetnost kao što su [[slikarstvo|crtanje]] i [[kiparstvo]]. Vjeruje se da je [[Leonardo da Vinci]] koristio obje ruke nakon ozljede desne ruke tokom ranog djetinjstva.&lt;ref&gt;{{cite journal | pmid = 15177791 | doi=10.1016/j.bandc.2004.02.042 | volume=55 | issue=2 | title=The handedness of Leonardo da Vinci: a tale of the complexities of lateralisation | journal=Brain Cogn | pages=262–8 | last1 = McManus | first1 = IC | last2 = Drury | first2 = H| year=2004 | s2cid=15774729 }}&lt;/ref&gt;

Suvremeni umjetnik Gur Keren može crtati i objema rukama, pa čak i nogama.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://illusion.scene360.com/news-community/quasistochastic-morphogenesis/|title=Quasistochastic Morphogenesis|last=Scene360|access-date=2014-06-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20140606235716/http://illusion.scene360.com/news-community/quasistochastic-morphogenesis/|archive-date=2014-06-06|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.holesinthenet.co.il/holesinthenet-media-story-2859|archive-url=https://web.archive.org/web/20130627140605/http://www.holesinthenet.co.il/holesinthenet-media-story-2859|url-status=dead|archive-date=27 June 2013|title=חורים ברשת - אמן בארבע גפיים: הכירו את גור קרן|date=27 June 2013}}&lt;/ref&gt; Thea Alba je bila poznata Njemica koja je znala pisati sa svih deset prstiju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://flashbak.com/1920s-thea-alba-was-the-woman-with-10-brains-one-for-each-finger-20442/|title=1920s: Thea Alba Was 'The Woman With 10 Brains' (One For Each Finger) - Flashbak|date=15 September 2014}}&lt;/ref&gt;

Tribalogija je umjetnička studija stvaranja apstraktnih linija i oblika na površini koristeći obje ruke u isto vrijeme. Umjetnik koji proučava tribalogiju naziva se tribalogistom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.tribalogy.com/|archive-url=https://web.archive.org/web/20030727093455/http://www.tribalogy.com/|url-status=dead|archive-date=27 July 2003|date=27 July 2003}}&lt;/ref&gt;

==U muzici==
U  korpusu bubnjeva i bugla (i korpusu bubnjeva i zvona), bubnjari, quads (tenori) i bas bubnjari moraju biti donekle ambidekstralni. Pošto se moraju pridržavati onoga što je kompozitor/aranžer napisao, moraju naučiti da sviraju ravnomjerno u smislu dinamike i brzine desnom i lijevom rukom.
Bivši član [[Beatles]]a [[Paul McCartney]] je ljevoruk ([[gitara]] i [[bas gitara]]) i svira ljevoruko kada nastupa (što se može vidjeti na mnogim fotografijama i video zapisima tokom njegove karijere mjuzikla). Bubnjar The Beatlesa, [[Ringo Starr]], također je ljevoruk, ali svira desnoruko na [[bubnjevi]]ma. Američki instrumentalni gitarista [[Michael Angelo Batio]] poznat je po tome što može da svira i dešnjačku i levoruku gitaru. Irski gitarista [[Niall Horan]], iz boybanda One Direction, se odnosi na ovaj slučaj. Piše lijevom rukom, a desnom svira gitaru. Ambideksnost [[Jimi Hendrix|Jimija Hendrixa]] je istražena u psihologiji, ali je bio poznat po tome što je svirao standardnu desnoruku gitaru lijevom rukom. Gitarista [[Duane Allman]] je bio obrnuto od Hendrixa, svirajući kao dešnjak, ali ljevak u svim ostalim zadacima. [[Shara Lin]] je prirodno ljevoruka, ali svira violinu i gitaru desnom.&lt;ref&gt;Archived at [https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211211/TlBq7eyCnis Ghostarchive]{{cbignore}} and the [https://web.archive.org/web/20170208005307/https://www.youtube.com/watch?v=TlBq7eyCnis Wayback Machine]{{cbignore}}: {{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=TlBq7eyCnis|title=大黃蜂電吉他矇眼版|last=iamSharaLin|date=13 July 2013|via=YouTube}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; Ona također može svirati [[klavir]] lijevom rukom dok [[citra|citru]] svira desnom.&lt;ref&gt;Archived at [https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211211/CiVlAevviq8 Ghostarchive]{{cbignore}} and the [https://web.archive.org/web/20110507115121/http://www.youtube.com/watch?v=CiVlAevviq8 Wayback Machine]{{cbignore}}: {{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=CiVlAevviq8|title=超正點女子一人樂坊演奏 [舞孃]_Taiwan Artist - Shara Lin 林逸欣|last=layla19781101|date=3 May 2011|via=YouTube}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; Također, prirodno ljevoruki muzičari moraju da sviraju samo sa dešnjacima ([[violina]], [[viola]], [[violončelo]]).

[[Kurt Cobain]], frontmen [[Nirvana (bend)|Nirvane]], bio je prirodno ambidekstratan. Odrastao je malo preferirajući svoju lijevu ruku (što se može vidjeti na mnogim njegovim fotografijama iz djetinjstva), ali kao odrasla osoba pisao je desnom rukom. Gitaru je svirao isključivo ljevoruko.

==Alati==
Što se tiče alata, ambidekstro se može koristiti da znači da se alat može jednako dobro koristiti bilo kojom rukom; &quot;ambidekstralni nož&quot; se odnosi na mehanizam za otvaranje i mehanizam za zaključavanje na preklopnom nožu. To također može značiti da se alat može mijenjati između lijevog i desnog na neki drugi način, kao što je &quot;ambidekstrosne slušalice&quot;, koje se mogu nositi na lijevom ili desnom uhu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.tout-lemonde.com/?page=shop/flypage&amp;product_id=174|archive-url=https://web.archive.org/web/20081205095305/http://www.tout-lemonde.com/?page=shop%2Fflypage&amp;product_id=174|url-status=dead|archive-date=5 December 2008|title=Pruner -Thumb Lock LEFT or RIGHT HAND|date=5 December 2008|access-date=4 June 2017|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.slashgear.com/logitech-cordless-vantage-headset-for-ps3-137352.php|title=Logitech Cordless Vantage Headset for PS3|date=13 September 2007}}&lt;/ref&gt; Kao suprotan primjer, neke su makaze napravljene posebno za korištenje u jednoj ruci i neće se pravilno rezati ako se koriste u drugoj ruci. Danas su dostupne i [[makaze]] za ljevoruke kao i za ambidekstriju.

==Također pogledajte==
* [[Asimetrija mozga]]
* [[Unakrsna dominacija]]
* [[Teorija dvojnog mozga]]
* [[Desnorukost/ljevorukost]]
* [[Lateralnost]]
* [[Lateralizacija funkcije mozga]]

==Napomena==
# &lt;small&gt;{{note label|1728|1|^}}{{Cyclopaedia 1728|title=Ambidexter|url=http://digicoll.library.wisc.edu/cgi-bin/HistSciTech/HistSciTech-idx?type=turn&amp;entity=HistSciTech.Cyclopaedia01.p0123&amp;id=HistSciTech.Cyclopaedia01&amp;isize=M|page=76}}&lt;/small&gt;

==Reference==
{{reflist|30em}}

==Dopunska literatura==
* {{cite web|last1=Hill|first1=Benjamin|title=Venditte: Pitcher or Pioneer? Staten Island's ambidextrous hurler could spark baseball revolution|url=http://www.milb.com/news/article.jsp?ymd=20080704&amp;content_id=427705&amp;fext=.jsp&amp;vkey=news_l127&amp;sid=l127|website=milb.com|publisher=Minor League Baseball|access-date=27 May 2015}}

{{Desnorukost/ljevorukost}}
{{Lateralnost}}

[[Kategorija:Ruka]]
[[Kategorija:Mentalni procesi]]</text>
      <sha1>i44i0u14cfhqadhdhdfux3dcz3ns99f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ambidekstrija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492477</id>
    <redirect title="Ambideksternost" />
    <revision>
      <id>3425997</id>
      <timestamp>2022-07-29T15:33:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Ambideksternost]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ambideksternost]]</text>
      <sha1>cl66k1r8be6rdbfr3c580on0eyh356b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srčani zastoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492479</id>
    <revision>
      <id>3426032</id>
      <timestamp>2022-07-30T11:12:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija zdravstveno stanje | naziv                    = Srčani zastoj | sinonimi                 = Kardiopulmonalni zastoj, cirkulatorni zastoj, iznenadni srčani zastoj (SCA)&lt;ref name=Fie2009/&gt; | slika                    = US Navy 040421-N-8090G-001 Hospital Corpsman 3rd Class Flowers administers chest compressions to a simulated cardiac arrest victim.jpg | veličina_slike           = 300px | alt                      =  | opis_slike               = Tokom simulacije sr...</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="82621" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv                    = Srčani zastoj
| sinonimi                 = Kardiopulmonalni zastoj, cirkulatorni zastoj, iznenadni srčani zastoj (SCA)&lt;ref name=Fie2009/&gt;
| slika                    = US Navy 040421-N-8090G-001 Hospital Corpsman 3rd Class Flowers administers chest compressions to a simulated cardiac arrest victim.jpg
| veličina_slike           = 300px
| alt                      = 
| opis_slike               = Tokom simulacije srčanog zastoja primjenjuje se [[kardiopulmonalna reanimacija]]
| izgovor                  = 
| specijalnost             = [[Kardiologija]], [[hitna medicina]]
| simptomi                 =[[nesvijest|Gubitak svijesti]], [[respiratorni zastoj|nenormalnost ili prekid]] [[disanje|disanja]]
| komplikacije             = [[Sindrom nakon srčanog zastoja]]
| pojava                   = Starija dob&lt;ref name=NIH2016Risk/&gt;
| trajanje                 = 
| vrste                    = 
| uzroci                   = [[Bolest koronarne arterije]], [[urođena srčana mana]], veliki [[krvarenje|gubitak krvi]], nedostatak kisika, [[električna povreda]], [[hipokalemija|veoma nizak nivo kalija]], [[srčana slabost]]&lt;ref name=NIH2016Ca/&gt;
| rizici                   =
| dijagnoza                = Nalaz bez pulsa&lt;ref name=Fie2009/&gt;
| diferencijalna_dijagnoza = 
| prevencija               = Nepušenje, fizička aktivnost, održavanje zdrave težine, zdrava ishrana&lt;ref name=NIH2016Pre/&gt;
| tretman                  = [[Kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR), [[defibrilacija]]&lt;ref name=&quot;NIH2022T&quot;&gt;{{cite web |title=Cardiac Arrest - Treatment |url=https://www.nhlbi.nih.gov/health/cardiac-arrest/treatment |website=www.nhlbi.nih.gov |access-date=24 July 2022}}&lt;/ref&gt;
| lijek                    = 
| prognoza                 = Ukupna stopa preživljavanja ~ 10% (van bolnice) 25% (u bolnici);&lt;ref name=Adam2012/&gt;&lt;ref name=JAMA2019&gt;{{cite journal | vauthors = Andersen LW, Holmberg MJ, Berg KM, Donnino MW, Granfeldt A | title = In-Hospital Cardiac Arrest: A Review | journal = JAMA | volume = 321 | issue = 12 | pages = 1200–1210 | date = March 2019 | pmid = 30912843 | pmc = 6482460 | doi = 10.1001/jama.2019.1696 }}&lt;/ref&gt; jako ovisi o tipu i uzroku
| frekvencija              = 13/10.000 ljudu godišnje (van bolnice u SAD)&lt;ref name=AHA2015Part4/&gt;
| smrtnost                 = &gt; 425.000 godišnje (SAD)&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Meaney PA, Bobrow BJ, Mancini ME, Christenson J, de Caen AR, Bhanji F, Abella BS, Kleinman ME, Edelson DP, Berg RA, Aufderheide TP, Menon V, Leary M | display-authors = 6 | title = Cardiopulmonary resuscitation quality: [corrected] improving cardiac resuscitation outcomes both inside and outside the hospital: a consensus statement from the American Heart Association | journal = Circulation | volume = 128 | issue = 4 | pages = 417–435 | date = July 2013 | pmid = 23801105 | doi = 10.1161/CIR.0b013e31829d8654 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
}}
'''Srčani zastoj''' je pojava kada srce iznenada i neočekivano prestane da kuca.&lt;ref name=&quot;HF&quot;&gt;{{cite web |title=What is cardiac arrest {{!}} The Heart Foundation|url=https://www.heartfoundation.org.au/conditions/cardiac-arrest |website=heartfoundation-prod.azurewebsites.net |access-date=23 July 2022 |language=en-au}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016What&quot;/&gt; To je bolest za [[hitna medicinska pomoć|hitnu medicinsku pomoć]] koja će bez hitne medicinske intervencije za nekoliko minuta rezultirati '''iznenadnom srčanom smrću'''.&lt;ref name=&quot;HF&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016What&quot;&gt;{{cite web|title=What Is Sudden Cardiac Arrest?|url=http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda|website=NHLBI|access-date=16 August 2016|date=June 22, 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160728031608/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda|archive-date=28 July 2016}}&lt;/ref&gt;[[Kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR) i eventualno [[defibrilacija]] su potrebni dok se ne može obezbijediti dalji tretman. Srčani zastoj dovodi do brzog [[nesvijest|gubitak svijesti]], a [[disanje]] može biti [[respiratorni zastoj|nenormalno ili odsutno]].&lt;ref name=&quot;Fie2009&quot;&gt;{{cite book| vauthors = Field JM |title=The Textbook of Emergency Cardiovascular Care and CPR|date=2009|publisher=Lippincott Williams&amp;Wilkins|isbn=9780781788991|page=11|url=https://books.google.com/books?id=JaOoXdSlT9sC&amp;pg=PA11|language=en|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170905133735/https://books.google.com/books?id=JaOoXdSlT9sC&amp;pg=PA11|archive-date=2017-09-05}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016Sign&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016What&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2021-08-08 |title=Cardiac Arrest |url=https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/cardiac-arrest |access-date=2022-05-10 |website=www.hopkinsmedicine.org |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako srčani zastoj može biti uzrokovan [[infarkt miokarda|srčanim udarom]] ili [[srčana insuficijencija|insuficijencijom]], to nije isto, a u 15 do 25% slučajeva postoji nesrčani uzrok.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; Neki pojedinci mogu osjetiti [[bol u grudima]], [[disanje|kratak dah]], [[mučnina|mučninu]], povišen broj [[srćani ciklus|otkucaja srca]] i osjećaj vrtoglavica neposredno pre ulaska u srčani zastoj.&lt;ref name=&quot;NIH2016Sign&quot;&gt;{{cite web|title=What Are the Signs and Symptoms of Sudden Cardiac Arrest?|url=http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|website=NHLBI|access-date=16 August 2016|date=June 22, 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160827190624/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|archive-date=27 August 2016}}&lt;/ref&gt; 

== Faktori rizika ==
Faktori rizika za iznenadni srčani zastoj (SCA) su slični onima kod [[koronarna arterijska bolest|koronarne arterijske bolesti]] i uključuju godine, [[pušenje duhana|pušenje cigareta]], [[hipertenzija|visok krvni pritisak]], [[holesterol|visok holesterol]], nedostatak [[fizičke vežbe]], [[gojaznost]], [[dijabetes]] i [[porodična historija]] srčanih bolesti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Friedlander Y, Siscovick DS, Weinmann S, Austin MA, Psaty BM, Lemaitre RN, Arbogast P, Raghunathan TE, Cobb LA | display-authors = 6 | title = Family history as a risk factor for primary cardiac arrest | journal = Circulation | volume = 97 | issue = 2 | pages = 155–160 | date = January 1998 | pmid = 9445167| doi =10.1161/01.cir.97.2.155|doi-access = free}}&lt;/ref&gt; Prethodna epizoda iznenadnog zastoja srca takođe povećava vjerovatnoću budućih epizoda.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Harrison's principles of internal medicine.|vauthors=Kasper DL, Fauci AS, Hauser SL, Longo DL, Jameson JL, Loscalzo J|year=2014|isbn=9780071802154|edition=19th|location=New York|chapter=327. Cardiovascular Collapse, Cardiac Arrest, and Sudden Cardiac Death|oclc=893557976}}&lt;/ref&gt; Statistička analiza mnogih od ovih faktora rizika utvrdila je da se otprilike 50% svih srčanih zastoja događa u 10% populacije za koju se smatra da je pod najvećim rizikom zbog ukupne štete višestrukih faktora rizika, pokazujući da kumulativni rizik od više komorbiditeta premašuje zbir svakog rizika pojedinačno.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;&gt;{{cite book |title=Braunwald's Heart Disease: A Textbook of Cardiovascular Medicine |date=2015 | veditors = Mann DL, Zipes PL, Libby P, Bonow RO, Braunwald E |isbn=978-1-4557-5134-1|edition=Tenth |location=Philadelphia, PA |page=826|oclc=881838985|last1=Mann |first1=Douglas L. |last2=Zipes |first2=Douglas P. |last3=Libby |first3=Peter |last4=Braunwald |first4=Eugene |last5=Bonow |first5=Robert O.}}&lt;/ref&gt;

Prethodni neželjeni srčani događaji, neodrživa [[tahikardija|komorska tahikardija]] (NSVT), [[sinkopa]] i [[hipertrofija lijeve komore]] (LVT) su pokazali da predviđaju iznenadnu srčanu smrt kod djece.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Norrish G, Cantarutti N, Pissaridou E, Ridout DA, Limongelli G, Elliott PM, Kaski JP | title = Risk factors for sudden cardiac death in childhood hypertrophic cardiomyopathy: A systematic review and meta-analysis | journal = European Journal of Preventive Cardiology | volume = 24 | issue = 11 | pages = 1220–1230 | date = July 2017 | pmid = 28482693 | doi = 10.1177/2047487317702519 | s2cid = 206821305 }}&lt;/ref&gt; Utvrđeno je da sadašnji pušači cigareta sa koronarnom bolešću imaju dva do tri puta veći rizik od iznenadne smrti između 30. i 59. godine. Nadalje, otkriveno je da je rizik od bivših pušača bliži riziku onih koji nikada nisu pušili.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Goldenberg I, Jonas M, Tenenbaum A, Boyko V, Matetzky S, Shotan A, Behar S, Reicher-Reiss H | display-authors = 6 | title = Current smoking, smoking cessation, and the risk of sudden cardiac death in patients with coronary artery disease | journal = Archives of Internal Medicine | volume = 163 | issue = 19 | pages = 2301–2305 | date = October 2003 | pmid = 14581249 | doi = 10.1001/archinte.163.19.2301 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Pokazalo se da funkcionalne promjene u srcu kao što su smanjena [[ejekcijska frakcija]] ili srčana [[aritmija]] povećavaju rizik od srčanog zastoja i djeluju neovisno od prethodno navedenih faktora rizika. Stanja koja dovode do ovih funkcionalnih promjena mogu se steći nakon prethodne ozljede srca ili naslijediti kroz porodičnu anamnezu aritmogenih poremećaja.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|828}}

==Znakovi i simptomi==
Zastoju srca ne prethode nikakvi simptomi upozorenja kod otprilike 50 posto ljudi.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite book|title=Braunwald's heart disease: a textbook of cardiovascular medicine | publisher=Saunders| vauthors = Lilly LS, Braunwald E, Mann DL, Zipes DP, Libby P, Bonow RO, Braunwald E |year=2015 |isbn=9781455751341 | veditors = Myerburg RJ |edition=Tenth|location=Philadelphia, PA|pages=821–860|chapter=Cardiac Arrest and Sudden Cardiac Death|oclc=890409638}}&lt;/ref&gt; Za osobe koje imaju simptome, oni su obično nespecifični za srčani zastoj.&lt;ref name=&quot;:13&quot;/&gt; To se može manifestirati u obliku novih simptoma ili pogoršanja:

* [[bol u grudima]]&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Johnson K, Ghassemzadeh S | chapter = Chest Pain |date=2019| chapter-url= http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK470557/| title =StatPearls|publisher=StatPearls Publishing|pmid=29262011|access-date=2019-11-05}}&lt;/ref&gt;
* [[umor]]
* [[sinkopa|zamračenje]]
* [[vrtoglavica]]
* [[kratak dah]]
* [[slabost]]
* [[povraćanje]]&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|title=What Are the Signs and Symptoms of Sudden Cardiac Arrest?|date=1 April 2011|publisher=National Heart, Lung and Blood Institute|archive-url=https://web.archive.org/web/20150621171145/https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|archive-date=21 June 2015|url-status=live|access-date=2015-06-21}}&lt;/ref&gt;
Kada se sumnja na srčani zastoj zbog znakova nesvestice ili abnormalnog disanja, posmatrač treba da pokuša da oseti [[puls]] tokom 10 sekundi; ako se ne osjeti puls, treba pretpostaviti da je žrtva ima srčani zastoj.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Panchal AR, Bartos JA, Cabañas JG, Donnino MW, Drennan IR, Hirsch KG, Kudenchuk PJ, Kurz MC, Lavonas EJ, Morley PT, O'Neil BJ, Peberdy MA, Rittenberger JC, Rodriguez AJ, Sawyer KN, Berg KM | display-authors = 6 | title = Part 3: Adult Basic and Advanced Life Support: 2020 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 142 | issue = 16_suppl_2 | pages = S366–S468 | date = October 2020 | pmid = 33081529 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000916 | s2cid = 224829530 }}&lt;/ref&gt; Kao posljedica gubitka [[cerebralna cirkulacija|cerebralne perfuzije]] (protok krvi u [[lmozak]]), osoba će brzo izgubiti [[nesvijest|svijest]] i može prestati da diše. [[Iskustva bliske smrti]] prijavljuje 10 do 20 posto ljudi koji su preživjeli srčani zastoj, što pokazuje određeni nivo kognitivnih procesa koji su još uvijek aktivni tokom reanimacije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Parnia S, Spearpoint K, Fenwick PB | title = Near death experiences, cognitive function and psychological outcomes of surviving cardiac arrest | journal = Resuscitation | volume = 74 | issue = 2 | pages = 215–221 | date = August 2007 | pmid = 17416449 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2007.01.020 }}&lt;/ref&gt;

== Uzroci i mehanizmi==
[[slika:Basic representation of cardiac conduction.gif|thumb|221x221px| Provođenje srca. Promjene u ovom obrascu mogu biti rezultat ozljede srčanog mišića i dovesti do neprovodnih otkucaja i na kraju do srčanog zastoja.]] 
[[slika:Ventricular fibrillation.png|thumb| EKG prikaz komorske fibrilacije (bez organiziranog ritma)]]
Iznenadni srčani zastoj (SCA) ili iznenadna srčana smrt (SCD) nastaju kada srce naglo počne da kuca u abnormalnom ili nepravilnom ritmu ([[srčana sritmija|aritmija]]).&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Bez organizirane električne aktivnosti u [[srčani mišić|srčanom mišiću]], nema konzistentne kontrakcije [[komora (srce)|komora]], što rezultira nesposobnošću srca da stvori adekvatan [[srčani minutni volumen]] (upumpavanje krvi iz srce u ostatak tijela).&lt;ref name=UTD2016&gt;{{cite web|url=https://www.uptodate.com/contents/pathophysiology-and-etiology-of-sudden-cardiac-arrest|title=Pathophysiology and etiology of sudden cardiac arrest| vauthors = Podrid PJ |date=2016-08-22|website=www.uptodate.com|access-date=2017-12-03}}&lt;/ref&gt; Postoji mnogo različitih tipova [[aritmija srca|aritmija]], ali one koje se najčešće bilježe kod iznenadnog zastoja srca su komorska [[tahikardija]] i [[komoraka fibrilacija]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zipes DP, Camm AJ, Borggrefe M, Buxton AE, Chaitman B, Fromer M, Gregoratos G, Klein G, Moss AJ, Myerburg RJ, Priori SG, Quinones MA, Roden DM, Silka MJ, Tracy C, Smith SC, Jacobs AK, Adams CD, Antman EM, Anderson JL, Hunt SA, Halperin JL, Nishimura R, Ornato JP, Page RL, Riegel B, Blanc JJ, Budaj A, Dean V, Deckers JW, Despres C, Dickstein K, Lekakis J, McGregor K, Metra M, Morais J, Osterspey A, Tamargo JL, Zamorano JL | display-authors = 6 | title = ACC/AHA/ESC 2006 Guidelines for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death: a report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force and the European Society of Cardiology Committee for Practice Guidelines (writing committee to develop Guidelines for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death): developed in collaboration with the European Heart Rhythm Association and the Heart Rhythm Society | journal = Circulation | volume = 114 | issue = 10 | pages = e385–e484 | date = September 2006 | pmid = 16935995 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.106.178233 | doi-access = free | author-link9 = Arthur J. Moss }}&lt;/ref&gt; Manje uobičajeni uzroci aritmija kod srčanog zastoja uključuju [[električna aktivnost bez pulsa|električnu aktivnost bez pulsa]] (PEA), [[bradikardija|bradijaritmije]] ili [[sistola|asistole]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Takvi se ritmovi vide kada postoji produženi srčani zastoj, progresija komorske fibrilacije ili napori kao što je defibrilacija da bi se osoba reanimirala.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Čini se da promjene ritma također imaju korelaciju s osnovnim uzrokom srčane ozljede kada su prisutni (ishemijski vs. neishemijski uzroci).&lt;ref name = &quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|831}}

Iznenadni zastoj srca može biti posljedica srčanih i nekardijalnih uzroka, uključujući sljedeće:

=== Srčani uzroci ===

==== Bolest koronarnih arterija ==== 
[[slika:Coronary Artery Disease.png|thumb| Normalna vs blokirana koronarna arterija]]
[[Bolest koronarne arterije]] (CAD), također poznata kao ishemijska bolest srca, odgovorna je za 62 do 70 posto svih iznenadnih srčanih smrti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal | title = State-specific mortality from sudden cardiac death--United States, 1999 | journal = MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report | volume = 51 | issue = 6 | pages = 123–126 | date = February 2002 | pmid = 11898927 | author1 = Centers for Disease Control Prevention (CDC) }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA | title = Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998 | journal = Circulation | volume = 104 | issue = 18 | pages = 2158–2163 | date = October 2001 | pmid = 11684624 | doi = 10.1161/hc4301.098254 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; CAD je mnogo rjeđi uzrok iznenadne srčane smrti kod osoba mlađih od 40 godina.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Slučajevi su pokazali da je najčešći nalaz pri postmortalnom pregledu iznenadne srčane smrti hronična visokostepena [[stenoza]] barem jednog segmenta velike koronarne arterije, arterija koje opskrbljuju [[srčani mišić]] [[krv]]lju.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Falk E, Shah PK | chapter = Pathogenesis of atherothrombosis. Role of vulnerable, ruptured, and eroded plaques | chapter-url= https://books.google.com/books?id=1WifwPEsKQMC&amp;pg=PA460 |title=Atherothrombosis and Coronary Artery Disease | veditors = Fuster V, Topol EJ, Nabel EG |date=2005|publisher=Lippincott Williams &amp; Wilkins|isbn=9780781735834|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603002043/https://books.google.com/books?id=1WifwPEsKQMC&amp;pg=PA460&amp;lpg=PA460|archive-date=2016-06-03|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ova stenoza je često rezultat suženja i otvrdnuća arterija nakon taloženja [[aterosklerotski plak|holesterolskih plakova]] i upale tokom nekoliko godina. Ovo nakupljanje i remodeliranje koronarnih sudova zajedno sa drugim sistemskim krvnim sudovima karakteriše napredovanje [[Ateroskleroza|aterosklerotske kardiovaskularne bolesti]].&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Pahwa R, Jialal I |chapter = Atherosclerosis |date=2021| chapter-url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK507799/| title = StatPearls|place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=29939576|access-date=2021-11-05 }}&lt;/ref&gt; Kada stabilan plak pukne, može blokirati protok krvi i kisika kroz male arterije što rezultira [[ishemija|ishemijskom]] ozljedom. Povreda tkiva nakon ishemije može dovesti do strukturnih i funkcionalnih promjena koje sprečavaju srce da nastavi normalne cikluse provodljivosti i mijenja otkucaje srca.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|829}}&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|829}}

==== Neaterosklerotske abnormalnosti koronarnih arterija ====

Abnormalnosti koronarnih arterija koje nisu povezane s aterosklerozom uključuju kongenitalne [[anomalija koronarne arterije|anomalije koronarne arterije]] (najčešće anomalno porijeklo lijeve koronarne arterije iz plućne arterije), upalu poznatu kao koronarni [[arteritis]], [[embolija]], vazospazam i mehaničke abnormalnosti povezane s bolestima ili traumom [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]]. Ova stanja uzrokuju 10-15% srčanih zastoja i iznenadne srčane smrti.&lt;ref name = &quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|829}}

* Koronarni arteritis obično je rezultat pedijatrijskog febrilnog upalnog stanja poznatog kao [[Kawasaki bolest]]. Drugi [[Vaskulitis|vaskulitidi]] također mogu doprinijeti povećanju rizika od iznenadne srčane smrti.
* Embolija, ili zgrušavanje koronarnih arterija najčešće se javlja od sepsnih embolija sekundarnih do endokarditisa uz zahvaćenost aortnog zaliska, trikuspidnog zaliska ili protetskih zalistaka.
* [[Koronarni vazospazam]] može dovesti do srčanih aritmija, mijenjanja električne provodljivosti srca uz rizik od potpunog zastoja srca zbog teških ili produženih promjena ritma.
* Mehaničke abnormalnosti sa povezanim rizikom od srčanog zastoja mogu nastati zbog disekcije koronarne arterije koja se može pripisati [[Marfanov sindrom|Marfanovom sindromu]] ili traumi.&lt;ref name = &quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|829}}

====Strukturalna srčana bolest ==== 
[[slika:Heart left ventricular hypertrophy sa.jpg|thumb| Kratka os srca pokazuje zadebljanje zida kod hipertrofije lijeve komore]]
Strukturne bolesti srca koje nisu povezane s koronarnom bolešću čine 10% svih iznenadnih srčanih smrti.&lt;ref name=UTD2016/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Primjeri ovih uključuju: [[kardiomiopatija|kardiomiopatije]] ([[hipertrofijska kardiomiopatija|hipertrofijska]], [[dilatirana kardiomiopatija|dilatirana]] ili [[Aritmogena kardiomiopatija|aritmogena kardiomiopatija]]), [[Srčana aritmija|poremećaji srčanog ritma]], [[bolest srčanog ritma]], [[miokarditis]],&lt;ref name=&quot;Circ012&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA | title = Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998 | journal = Circulation | volume = 104 | issue = 18 | pages = 2158–2163 | date = October 2001 | pmid = 11684624 | doi = 10.1161/hc4301.098254 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; i [[kongestivno zatajenje srca]].&lt;ref name=&quot;AHJ982&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kannel WB, Wilson PW, D'Agostino RB, Cobb J | title = Sudden coronary death in women | journal = American Heart Journal | volume = 136 | issue = 2 | pages = 205–212 | date = August 1998 | pmid = 9704680 | doi = 10.1053/hj.1998.v136.90226 }}&lt;/ref&gt;
[[slika:Left Ventricular Hypertrophy Unlabeled.jpg|thumb| EKG prikaz hipertrofije lijeve komore]]
Smatra se da je [[hipertrofija lijeve komore]] vodeći uzrok iznenadne srčane smrti u populaciji odraslih.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Stevens SM, Reinier K, Chugh SS | title = Increased left ventricular mass as a predictor of sudden cardiac death: is it time to put it to the test? | journal = Circulation: Arrhythmia and Electrophysiology | volume = 6 | issue = 1 | pages = 212–217 | date = February 2013 | pmid = 23424223 | pmc = 3596001 | doi = 10.1161/CIRCEP.112.974931 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ovo je najčešće posljedica dugotrajnog [[Hipertenzija|visokog krvnog pritiska]], ili hipertenzije, koja je izazvala neprilagođenu promjenu zida glavne pumpne komore srca, [[srčana komora|lijeve komore]].&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Katholi RE, Couri DM | title = Left ventricular hypertrophy: major risk factor in patients with hypertension: update and practical clinical applications | journal = International Journal of Hypertension | volume = 2011 | pages = 495349 | year = 2011 | pmid = 21755036 | pmc = 3132610 | doi = 10.4061/2011/495349 }}&lt;/ref&gt; Povišeni [[krvni pritisak]] znači da srce mora pumpati još jače kako bi krv prokrvila na adekvatan način kroz tijelo. Ako srce to radi duži vremenski period zbog nekontrolirane hipertenzije, lijeva komora može hipertrofirati (narasti) na način koji smanjuje djelotvornost srca.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Bornstein AB, Rao SS, Marwaha K | chapter = Left Ventricular Hypertrophy |date=2021| chapter-url= http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK557534/ | title = StatPearls|place=Treasure Island (FL) |publisher= StatPearls Publishing|pmid=32491466|access-date=2021-11-05 }}&lt;/ref&gt; Hipertrofija lijeve komore može se pokazati na [[Ehokardiografija|ehokardiogramu]] i [[Elektrokardiografija|elektrokardiogramu]] (EKG).&lt;ref name=&quot;:9&quot;/&gt;

Pregled iznenadnih srčanih smrti u Sjedinjenim Državama iz 1999. godine otkrio je da strukturne bolesti srca čine preko 30% iznenadnih srčanih zastoja kod osoba mlađih od 30 godina. Studija vojnih regruta starosti 18-35 godina pokazala je da je to činilo više od 40% iznenadnih srčanih smrti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Kongestivna srčana insuficijencija pet puta povećava rizik od iznenadne srčane smrti.&lt;ref name=&quot;AHJ982&quot;/&gt;

Strukturne abnormalnosti srčanog provodnog sistema (posebno [[Atrioventrikularni čvor|Ađ
atrioventrikularnog čvora]] i [[Purkinjeva vlakna|His-Purkinjeovog]] sistema) mogu predisponirati pojedinca za aritmije sa rizikom od napredovanja do iznenadnog zastoja srca, iako je ovaj rizik ostaje nizak. Mnogi od ovih provodnih blokova mogu se liječiti unutrašnjim srčanim defibrilatorima za one za koje se utvrdi da su pod visokim rizikom zbog ozbiljnosti fibroze ili teških elektrofizioloških poremećaja.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|833}}

==== Sindromi naslijeđenih aritmija ====
Aritmije koje nisu uzrokovane strukturnom srčanom bolešću čine 5 do 10% iznenadnih srčanih zastoja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Chugh SS, Kelly KL, Titus JL | title = Sudden cardiac death with apparently normal heart | journal = Circulation | volume = 102 | issue = 6 | pages = 649–654 | date = August 2000 | pmid = 10931805 | doi = 10.1161/01.cir.102.6.649 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors =  | title = Survivors of out-of-hospital cardiac arrest with apparently normal heart. Need for definition and standardized clinical evaluation. Consensus Statement of the Joint Steering Committees of the Unexplained Cardiac Arrest Registry of Europe and of the Idiopathic Ventricular Fibrillation Registry of the United States | journal = Circulation | volume = 95 | issue = 1 | pages = 265–272 | date = January 1997 | pmid = 8994445 | doi = 10.1161/01.cir.95.1.265 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Drory Y, Turetz Y, Hiss Y, Lev B, Fisman EZ, Pines A, Kramer MR | title = Sudden unexpected death in persons less than 40 years of age | journal = The American Journal of Cardiology | volume = 68 | issue = 13 | pages = 1388–1392 | date = November 1991 | pmid = 1951130 | doi = 10.1016/0002-9149(91)90251-f }}&lt;/ref&gt; Oni su često uzrokovani [[genetički poremećaj|genetičkim poremećajima]] koji dovode do abnormalnih srčanih ritmova.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Genetičke [[mutacije]] često utiču na specijalizirane proteine poznate kao [[ionski kanal]]i koje provode [[Ion|električno nabijene čestice]] kroz [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]], pa se ova grupa stanja često naziva [[Kanalopatija|kanalopatije]]. Primjeri ovih nasljednih sindroma aritmije uključuju [[sindrom dugog QT intervala]] (LQTS), [[Brugada sindrom]], [[tahikardija|kateholaminergijska polimorfna komorska tahikardija]] i [[sindrom kratkog QT intervala]]. Mnogi su također povezani s okolišnim ili neurogenim okidačima kao što je odgovor na preglasne [[zvuk]]ove koji mogu izazvati smrtonosne aritmije.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|833}} Ostala stanja koja promovišu aritmije, ali nisu uzrokovana genetičkim mutacijama uključuju [[Wolff-Parkinson-Whiteov sindrom]].&lt;ref name=&quot;UTD2016&quot; /&gt;

[[Sindrom dugog QT]] intervala, stanje koje se često spominje kod smrti mladih ljudi, javlja se kod jednog od svakih 5.000 do 7.000 novorođenčadi i procjenjuje se da je odgovoran za 3.000 smrtnih slučajeva svake godine u poređenju sa otprilike 300.000 srčanih zastoja koje vide hitne službe.&lt;ref name=&quot;AHA2&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.americanheart.org/presenter.jhtml?identifier=4741 | title = Sudden Cardiac Death | archive-url = https://web.archive.org/web/20100325174959/http://www.americanheart.org/presenter.jhtml?identifier=4741| archive-date=2010-03-25 | publisher = American Heart Association }}&lt;/ref&gt; Ova stanja su dio ukupnih smrtnih slučajeva povezanih sa srčanim zastojem, ali predstavljaju stanja koja se mogu otkriti prije zastoja i koja se mogu liječiti. Simptomska ekspresija sindroma dugog QT-a je prilično široka i češće se manifestuje [[sinkopa]], a ne srčani zastoj. Međutim, rizik od srčanog zastoja je i dalje prisutan i osobe sa porodičnom historijom iznenadnih srčanih zastoja treba da se pregledaju na LQTS i druge uzroke smrtonosne aritmije koji se mogu liječiti. Viši nivoi rizika od srčanog zastoja povezani su sa ženskim spolom, značajnijim produženjem QT intervala, historijom neobjašnjive sinkope (nesvjestice) ili prerane iznenadne srčane smrti.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|833}} Dodatno, osobe sa LQTS-om trebale bi izbjegavati određene lijekove koji nose rizik od povećanja ozbiljnosti ove abnormalnosti provodljivosti, kao što su određeni antiaritmici, antidepresivi i [[hinolonski antibiotik|hinolon]] ili [[makrolid]]ni [[antibiotici]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fazio G, Vernuccio F, Grutta G, Re GL | title = Drugs to be avoided in patients with long QT syndrome: Focus on the anaesthesiological management | journal = World Journal of Cardiology | volume = 5 | issue = 4 | pages = 87–93 | date = April 2013 | pmid = 23675554 | pmc = 3653016 | doi = 10.4330/wjc.v5.i4.87 }}&lt;/ref&gt;

===Nesrčani uzroci===
Nesrčani uzroci čine 15 do 25% srčanih zastoja.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kuisma M, Alaspää A | title = Out-of-hospital cardiac arrests of non-cardiac origin. Epidemiology and outcome | journal = European Heart Journal | volume = 18 | issue = 7 | pages = 1122–1128 | date = July 1997 | pmid = 9243146 | doi = 10.1093/oxfordjournals.eurheartj.a015407 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Najčešći nesrčani uzroci su [[fizička trauma|trauma]], velika [[krvarenje|krvarenja]] ([[gastrointestinalno krvarenje]], [[ruptura aorte]] ili [[intrakranijalno krvarenje]]), [[hipovolemično krvarenje]], [[predoziranje]], [[davljenje]] i [[plućna embolija]].&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref name=Raab2008&gt;{{cite journal | vauthors = Raab H, Lindner KH, Wenzel V | title = Preventing cardiac arrest during hemorrhagic shock with vasopressin | journal = Critical Care Medicine | volume = 36 | issue = 11 Suppl | pages = S474–S480 | date = November 2008 | pmid = 20449913 | doi = 10.1097/ccm.0b013e31818a8d7e | publisher = Ovid Technologies (Wolters Kluwer Health) }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Voel2000&gt;{{cite journal | vauthors = Voelckel WG, Lurie KG, Lindner KH, Zielinski T, McKnite S, Krismer AC, Wenzel V | title = Vasopressin improves survival after cardiac arrest in hypovolemic shock | journal = Anesthesia and Analgesia | volume = 91 | issue = 3 | pages = 627–634 | date = September 2000 | pmid = 10960389 | doi = 10.1097/00000539-200009000-00024 | publisher = Ovid Technologies (Wolters Kluwer Health) }}&lt;/ref&gt; Srčani zastoj također može biti uzrokovan trovanjem kao što je [[Meduza|ubodi određenih meduza]], ili strujnim udarom, poput munje.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;

====Reverzibilni uzroci====
Drugi nesrčani uzroci srčanog zastoja mogu biti rezultat privremenih poremećaja [[homeostaza]] u tijelu Ovo može biti rezultat promjena u omjeru [[elektrolit]]a, zasićenosti kisikom ili promjenama drugih iona koji utiču na [[pH]] tijela.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

====Mnemonika za reverzibilne uzroke====
{{Glavni|Hs i Ts}}
&quot;Hs i Ts&quot; je naziv za mnemotehniku koja se koristi za pamćenje izlječivih ili reverzibilnih uzroka srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;RCUK20052&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm|title=Resuscitation Council (UK) Guidelines 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20091215230632/http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm|archive-date=2009-12-15|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;&gt;{{cite journal | title = 2005 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 112 | issue = 24 Suppl | pages = IV1-203 | date = December 2005 | pmid = 16314375 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.105.166550 | doi-access = free  | author = ECC Committee, Subcommittees and Task Forces of the American Heart Association }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Napomena: Ova mnemonika uključuje uzroke srčanog i nesrčanog porijekla, ali svi su reverzibilni, uz odgovarajući tretman koji je vremenski osjetljiv.

; Hs
* [[Hipovolemija|''H''''ipovolemija]] – Nedostatak volumena krvi
* [[Hipoksija|''H''''ipoksija]] – Nedostatak [[kisik]]a
* [[vof+dik|'''V'''odikovi]] ioni ([[acidoza]]) – Nenormalan pH u tijelu
* [[Hiperkalemija|''''H'''iperkalemija]] ili [[Hipokalemija|''''h''''ipokalemia]] – I povećan i smanjen nivo [[kalij]]a može biti opasan po život
* [[Hipotermija|'''H'''ipotermija]] – Niska [[Tjelesna temperatura|tjelesna temperatura jezgre]]
* [[Hipoglikemija|''''H''''ipoglikemija]] ili [[Hiperglikemija|''''h''''iperglikemija]] – Nizak ili visok nivo glukoze u krvi
; Ts
* [[Tableta|'''T''' tablete]] ili [[Toksin|'''t'''oksini]] kao što je predoziranje drogom/lijekom
* [[Tamponada srca|Srčana '''t'' amponada]] – Tečnost se nakuplja oko srca
* [[Tenzijski pneumotoraks|''T''''enzijski pneumotoraks]] – kolabirano plućno krilo
* [[Tromboza|'''T'''romboza]] ([[infarkt miokarda]]) – srčani udar
* [[Tromboza|'''T'''hromboembolija]] ([[plućna embolija]]) – Krvni ugrušak u plućima
* [[Traumatski srčani zastoj|''''T''''raumatski srčani zastoj]]

=== Djeca ===
Kod djece, najčešći uzrok kardiopulmonalnog zastoja je [[šok]] ili [[respiratorna insuficijencija]] koji nije liječen.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; [[Srčana aritmija]] nije najčešći uzrok kod djece.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Kada postoji srčana aritmija, najčešće je [[sistola|asistola]] ili [[bradikardija]], za razliku od [[komorska fibrilacija|komorske fibrilacije]] ili [[tahikardija|komorske tahikardije]] kao što se vidi kod odraslih.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Drugi uzroci mogu uključivati droge kao što su [[Otrovanje kokainom|kokain]], [[metamfetamin]] ili predoziranje lijekovima kao što su antidepresivi kod djeteta koje je ranije bilo zdravo, ali sada ima aritmiju koja je napredovao do srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Uobičajeni uzroci iznenadnog neobjašnjivog zastoja srca kod djece uključuju [[hipertrofijska kardiomiopatija|hipotrofijsku kardiomiopatiju]], abnormalnosti koronarnih arterija i aritmije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Topjian AA, Raymond TT, Atkins D, Chan M, Duff JP, Joyner BL, Lasa JJ, Lavonas EJ, Levy A, Mahgoub M, Meckler GD, Roberts KE, Sutton RM, Schexnayder SM | display-authors = 6 | title = Part 4: Pediatric Basic and Advanced Life Support 2020 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Pediatrics | volume = 147 | issue = Suppl 1 | pages = e2020038505D | date = January 2021 | pmid = 33087552 | doi = 10.1542/peds.2020-038505D | s2cid = 224826594}}&lt;/ref&gt;

===Mehanizam===
[[slika:Ventricular fibrillation.png|thumb|upright=1.3|Komorska fibrilacija]]
Definitivni električni mehanizmi srčanog zastoja, koji mogu nastati iz bilo koje od gore navedenih funkcionalnih, strukturnih ili fizioloških abnormalnosti, karakterizirani su tahiaritmijskim ili bradiaritmijskim događajima koji ne dovode do sistole.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp| 837–838}} Tahiaritmije se dalje mogu klasificirati kao [[komorska fibrilacija]] (V-fib) i bez pulsa ili trajna [[komorskaa tahikardija]] (V-tach), a obje su brze i nestalne aritmije koje mijenjaju cirkulatorni put tako da se adekvatan protok krvi ne može održati i nije adekvatan da zadovolji potrebe tijela.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|837–838}}

Mehanizam odgovoran za većinu iznenadnih srčanih smrti je [[ventrikulska fibrilacija]].&lt;ref name=&quot;NIH2016Ca&quot;/&gt; Ventrikulska fibrilacija je tahiaritmija koju karakterizira turbulentna električna aktivnost u ventrikulskomom dijeku [[miokard]]a koja dovodi do previše neorganiziranog i brzog otkucaja srca proizvodeći bilo kakav značajan minutni volumen srca, što rezultira nedovoljnom perfuzijom mozga i esencijalnih organa.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Ventricular tachycardia - Symptoms and causes|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/ventricular-tachycardia/symptoms-causes/syc-20355138|access-date=2021-11-29|website=Mayo Clinic|language=en}}&lt;/ref&gt; Kod komorske tahikardije, srce također kuca brže od normalnog, što može spriječiti srčane komore da se pravilno pune krvlju.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Ventricular fibrillation - Symptoms and causes|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/ventricular-fibrillation/symptoms-causes/syc-20364523|access-date=2021-11-29|website=Mayo Clinic|language=en}}&lt;/ref&gt; Neki od elektrofizioloških mehanizama koji podupiru ventrikulske fibrilacije uključuju ektopijski automatizam, ponovni ulazak i aktiviranu aktivnost.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Szabó Z, Ujvárosy D, Ötvös T, Sebestyén V, Nánási PP | title = Handling of Ventricular Fibrillation in the Emergency Setting | journal = Frontiers in Pharmacology | volume = 10 | pages = 1640 | date = 2020-01-29 | pmid = 32140103 | pmc = 7043313 | doi = 10.3389/fphar.2019.01640 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Strukturne promjene u oboljelom srcu kao rezultat nasljednih faktora ([[mutacije]] u [[gen]]ima za kodiranje [[ionski kanal|ionskih kanala]], naprimjer) ne mogu objasniti iznenadnu srčanu smrt.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rubart M, Zipes DP | title = Mechanisms of sudden cardiac death | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 115 | issue = 9 | pages = 2305–2315 | date = September 2005 | pmid = 16138184 | pmc = 1193893 | doi = 10.1172/JCI26381 }}&lt;/ref&gt;

I ventrikulska fibrilacija i ventrikulska tahikardija mogu dovesti do toga da srce neučinkovito pumpa krv u tijelo. Ventrikulsku tahikardiju karakterizira izmijenjen QRS kompleks i broj otkucaja srca veći od 100 otkucaja u minuti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = AlMahameed ST, Ziv O | title = Ventricular Arrhythmias | journal = The Medical Clinics of North America | volume = 103 | issue = 5 | pages = 881–895 | date = September 2019 | pmid = 31378332 | doi = 10.1016/j.mcna.2019.05.008 | s2cid = 199437558 }}&lt;/ref&gt; Kada se V-tah održava (traje najmanje 30 sekundi), neadekvatan dotok krvi u srčano tkivo može dovesti do zastoja srca.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Baldzizhar A, Manuylova E, Marchenko R, Kryvalap Y, Carey MG | title = Ventricular Tachycardias: Characteristics and Management | journal = Critical Care Nursing Clinics of North America | volume = 28 | issue = 3 | pages = 317–329 | date = September 2016 | pmid = 27484660 | doi = 10.1016/j.cnc.2016.04.004}}&lt;/ref&gt;

[[Bradikardija|Bradiaritmije]] se javljaju nakon disocijacije spontane električne provodljivosti i mehaničke funkcije srca što rezultira [[električna aktivnost bez pulsa|električnom aktivnošću bez pulsa]] (PEA) ili potpunim odsustvom električne aktivnosti srca što rezultira [[sistola|asistolom]] . Slično kao i kod tahiaritmija, ova stanja dovode do nemogućnosti da se održi i adekvatan protok krvi, iako je u slučaju bradijaritmija osnovni uzrok odsustvo mehaničke aktivnosti, a ne brzi otkucaji koji dovode do dezorganizacije.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|837–838}}

==Dijagnoza==
[[slika:Carotidian pulse and recovery position.jpg|thumb|Medicinsko osoblje provjerava karotidni puls pacijenta]]
Srčani zastoj je sinonim za pojam [[klinička smrt]].&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt; Historijski podaci i [[fizički pregled]] mogu dijagnosticirati srčani zastoj i pružiti informacije o potencijalnom uzroku i prognozi.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Pružatelj koji uzima kliničku anamnezu osobe trebao bi imati za cilj utvrditi da li je epizodu primijetio neko drugi, u koje vrijeme se epizoda dogodila, šta je osoba radila (posebno ako je bilo traume) i da li je bilo uključenosti droge.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Dio fizičkog pregleda dijagnosticiranja srčanog zastoja fokusira se na odsustvo pulsa.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; U mnogim slučajevima, nedostatak [[puls|karotidnog pulsa]] je [[zlatni standard (test)|zlatni standard]] za dijagnosticiranje srčanog zastoja. Nedostatak pulsa na periferiji (radijalno/pedala) može također biti rezultat drugih stanja (npr. cirkulacijski [[šok]]), ili jednostavno greška spasitelja.&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt; Studije su pokazale da spasitelji često mogu pogriješiti kada provjeravaju karotidni puls u hitnim slučajevima, bilo da se radi o zdravstvenim radnicima ili laicima.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bahr J, Klingler H, Panzer W, Rode H, Kettler D | title = Skills of lay people in checking the carotid pulse | journal = Resuscitation | volume = 35 | issue = 1 | pages = 23–26 | date = August 1997 | pmid = 9259056 | doi = 10.1016/S0300-9572(96)01092-1 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ochoa FJ, Ramalle-Gómara E, Carpintero JM, García A, Saralegui I | title = Competence of health professionals to check the carotid pulse | journal = Resuscitation | volume = 37 | issue = 3 | pages = 173–175 | date = June 1998 | pmid = 9715777 | doi = 10.1016/S0300-9572(98)00055-0 }}&lt;/ref&gt;

[[Hitni ultrazvuk|Ultrazvuk na mjestu pružanja pomoći (POCUS)]] je alat koji se može koristiti za ispitivanje pokreta srca i snage njegove kontrakcije kod osobe koja je doživjela srčani zastoj uz krevet.&lt;ref name=&quot;Long_2018&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Long B, Alerhand S, Maliel K, Koyfman A | title = Echocardiography in cardiac arrest: An emergency medicine review | journal = The American Journal of Emergency Medicine | volume = 36 | issue = 3 | pages = 488–493 | date = March 2018 | pmid = 29269162 | doi = 10.1016/j.ajem.2017.12.031 | s2cid = 3874849 }}&lt;/ref&gt; POCUS može precizno dijagnosticirati srčani zastoj u bolničkim uvjetima, prevazilazeći neke od nedostataka dijagnoze provjeravanjem centralnog pulsa ([[karotidne arterije]] ili [[subklavijske arterije]]), kao i otkrivanjem pokreta i kontrakcija srca.&lt;ref name=&quot;Long_2018&quot;/&gt;

Koristeći POCUS, kliničari mogu imati ograničene, dvodimenzionalne poglede na različite dijelove srca tokom zastoja.&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Paul JA, Panzer OP | title = Point-of-care Ultrasound in Cardiac Arrest | journal = Anesthesiology | volume = 135 | issue = 3 | pages = 508–519 | date = September 2021 | pmid = 33979442 | doi = 10.1097/ALN.0000000000003811 | s2cid = 234486749 }}&lt;/ref&gt; Ove slike mogu pomoći kliničarima da utvrde da li je električna aktivnost u srcu [[Bespulsna električna aktivnost|bez pulsa]] ili pseudobezpulsna, kao i da im pomognu da dijagnosticiraju potencijalno reverzibilne uzroke zastoja.&lt;ref name=&quot;:15&quot;/&gt; Objavljene smjernice udruženja American Society of Echocardiography, American College of Emergency Physicians, European Resuscitation Council i American Heart Association, kao i preoperativne smjernice Advanced cardiac life support, prepoznali su potencijalne prednosti korištenja POCUS-a u dijagnostici i upravljanju srčanim zastojem.&lt;ref name=&quot;:15&quot;/&gt;

Zbog nepreciznosti ovog metoda dijagnoze, neka tijela poput Evropskog savjeta za reanimaciju (ERC) smanjila su njen značaj. Umjesto toga, sadašnje smjernice podstiču pojedince da započnu CPR kod bilo koje osobe bez svijesti koja ima odsutno ili abnormalno disanje.&lt;ref name=&quot;RCUK2005&quot;/&gt; Vijeće za reanimaciju u Ujedinjenom Kraljevstvu stoji u skladu s preporukama ERC-a i preporukama American Heart Association.&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt; Predložili su da tehniku provjere karotidnih pulseva trebaju koristiti samo zdravstveni radnici sa specifičnom obukom i stručnošću, a čak i tada da je treba promatrati u kombinaciji s drugim pokazateljima kao što je agonalno [[disanje]].&lt;ref name=&quot;RCUK2005&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm |title=Resuscitation Council (UK) Guidelines 2005 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20091215230632/http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm |archive-date=2009-12-15 }}&lt;/ref&gt;

Predložene su razni drugi metodi za otkrivanje cirkulacije, a samim tim i dijagnosticiranje srčanog zastoja. Smjernice koje slijede prema preporukama Međunarodnog komiteta za vezu za reanimaciju (ILCOR) iz 2000. bile su da spasitelji traže &quot;znakove cirkulacije&quot;, ali ne posebno puls.&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt; Ovi znakovi su uključivali [[kašalj]], dahtanje, boju, trzanje i [[kretanje]].&lt;ref&gt;{{cite book |author=British Red Cross |author2=St Andrew's Ambulance Association |author3=St John Ambulance |title=First Aid Manual: The Authorised Manual of St. John Ambulance, St. Andrew's Ambulance Association, and the British Red Cross |publisher=Dorling Kindersley |year=2006 |isbn=978-1-4053-1573-9 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/firstaidmanualau0000unse }}&lt;/ref&gt; Međutim, suočeni sa dokazima da su ove smjernice bile nedjelotvorne, nova preporuka ILCOR-a je da se srčani zastoj treba dijagnosticirati kod svih unesrećenih koji su u nesvijesti i ne dišu normalno, sličan protokol koji je usvojilo Evropsko vijeće za reanimaciju.&lt;ref. name=&quot;AHA05&quot;/&gt; U neakutnom okruženju gdje je pacijent istekao, dijagnoza srčanog zastoja može se obaviti putem molekulske [[autopsija|autopsije]] ili postmortem molekulskog testiranja koji su srčani defekti koje koristi skup molekulskih tehnika za pronalaženje [[ionski kanal|ionskih kanala]].&lt;ref&gt;{{Citation| vauthors = Glatter KA, Chiamvimonvat N, He Y, Chevalier P, Turillazzi E |title=Postmortem Analysis for Inherited Ion Channelopathies|date=2006|work=Essentials of Autopsy Practice: Current Methods and Modern Trends|pages=15–37| veditors = Rutty GN |publisher=Springer|language=en|doi=10.1007/1-84628-026-5_2|isbn=978-1-84628-026-9 }}&lt;/ref&gt; Ovo bi moglo pomoći da se razjasni uzrok smrti pacijenta.

Drugi fizički znakovi ili simptomi mogu pomoći u određivanju potencijalnog uzroka srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ispod je grafikon kliničkih nalaza i znakova/simptoma koje osoba može imati i potencijalni uzrok povezan s tim.
{|
|+Fizički nalazi vezani za potencijalne uzroke&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;
!Lokacija
!Nalazi
!Mogući uzroci
|-
|Općenito
|Blijeda koža
|[[Krvarenje|Krvarenja]]
|-
|
|Smanjena tjelesna temperatura
|[[Hipotermija]]
|-
|Dišni put
|Prisustvo sekreta, povraćanja krvi
|[[Plućna aspiracija|Aspiracija]]
|-
|
|Nemogućnost pružanja [[Načini mehaničke ventilacije|ventilacije pod pozitivnim pritiskom]]
|[[Pneumotoraks|Tenzioni pneumotoraks]]
[[Opstrukcija disajnih puteva]]
|-
|Vrat
|[[Julularni venski pritisak|Distenzija vratnih vena]]
|Tenzijski pneumotoraks
[[Tamponada srca]]

[[Plućne embolije]]
|-
|
|[[Devijacija dušnika|Traheja pomaknuta na jednu stranu]]
|Tenzijski pneumotoraks
|-
|Grudi
|[[Grudna kost|Ožiljak u sredini grudne kosti]]
|Srčana bolest
|-
|Pluća
|[[Zvukovi disanja|Zvukovi disanja samo na jednoj strani]]
|Tenzijski pneumotoraks
[[Trahejska intubacija|Intubacija desnog glavnog stabla]]

Aspiracija
|-
|
|Nema zvukova daha ili udaljenih zvukova daha
|Intubacija jednjaka

Opstrukcija disajnih puteva
|-
|
|[[Zviždanje|Zviždanje]]
|Aspiracija

[[Bronhospazam]]

[[Pućni edem]]
|-
|
|[[Crackles|Rales]]
|Aspiracija

Plućni edem

[[Upala pluća]]
|-
|Srce
|Smanjenje srčanih tonova
|[[Hipovolemija]]

Tamponada srca

Tenzijski pneumotoraks

Plućna embolija
|-
|[[Abdomen]]
|[[Abdominalna distenzija|Naduvenost trbuha]] i tupa
|Ruptura [[aneurizma abdominalne aorte]]

Puknuta [[ektopijska trudnoća]]
|-
|
|Rastegnuti i bubnjići
|Intubacija jednjaka
|-
|[[Rektum]]ski
|Prisutna krv
|[[Gastrointestinalno krvarenje|Gastrointestinalno krvarenje]]
|-
|Ekstremiteti
|Asimetrični impulsi
|[[Aortna disekcija]]
|-
|[[Koža]]
|Tragovi igle
|Zloupotreba droga
|}

===Klasifikacije===
Kliničari klasifikuju srčani zastoj u &quot;šokirani&quot; u odnosu na &quot;nešokirani&quot;, što je određeno ritmom [[Elektrokardiogram|EKG]]. Ovo se odnosi na to da li se određena klasa [[srfčana aritmija|srčane aritmije]] može liječiti pomoću [[defibrilacija]].&lt;ref name=&quot;RCUK2005&quot;/&gt; Dva ritma koja se mogu šokirati su [[ventrikulska fibrilacija]] i [[ventrikulsksa bespulsna tahikardija]] dok su dva &quot;nešokova&quot; ritma [[asistola]] i [[električna aktivnost bez pulsa]].&lt;ref&gt;{{cite book|title=ABC of resuscitation| veditors = Soar J, Perkins JD, Nolan J |year=2012|publisher=Wiley-Blackwell|location=Chichester, West Sussex |isbn=9781118474853 |page=43 |url= https://books.google.com/books?id=vNgrOsHjIKEC&amp;pg=PA43 |edition=6th |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170905133735/https://books.google.com/books?id=vNgrOsHjIKEC&amp;pg=PA43|archive-date=2017-09-05}}&lt;/ref&gt;

==Upravljanje== 
Iznenadni zastoj srca može se liječiti pokušajima [[reanimacija]]. Ovo se obično izvodi na osnovu protokola zvanih [[osnovna podrška života]], [[napredna podrška za život srca]] (ACLS), [[pedijatrijska napredna podrška života]] (PALS) ili [[program neonatalne reanimacije]] (NRP).&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | title = 2005 American Heart Association (AHA) guidelines for cardiopulmonary resuscitation (CPR) and emergency cardiovascular care (ECC) of pediatric and neonatal patients: pediatric advanced life support | journal = Pediatrics | volume = 117 | issue = 5 | pages = e1005–e1028 | date = May 2006 | pmid = 16651281 | doi = 10.1542/peds.2006-0346 | s2cid = 46720891 | author1 = American Heart Association }}&lt;/ref&gt;
[[slika:CPR training-04.jpg|thumb| CPR trening na lutki]]

===Kardiopulmonalna reanimacija===
Rana [[kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR) je neophodna za preživljavanje srčanog zastoja s dobrom neurološkom funkcijom.&lt;ref&gt;{{cite web |title=AHA Releases 2015 Heart and Stroke Statistics {{!}} Sudden Cardiac Arrest Foundation |url=https://www.sca-aware.org/sca-news/aha-releases-2015-heart-and-stroke-statistics |website=www.sca-aware.org |access-date=21 September 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite book|title=Rosen's emergency medicine : concepts and clinical practice| veditors = Walls RM, Hockberger RS, Gausche-Hill M |isbn=9780323390163|oclc=989157341|date = 2017-03-09| vauthors = Walls R, Hockberger R, Gausche-Hill M }}&lt;/ref&gt; Preporučuje se da se počne što je prije moguće uz minimalne prekide nakon početka. Komponente CPR-a koje čine najveću razliku u preživljavanju su [[kompresija grudnog koša]] i defibrilacijski udarni ritmovi.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite book|title=Tintinalli's emergency medicine manual|veditors = Cydulka RK |isbn= 9780071837026 |oclc=957505642|date = 2017-08-28| vauthors = Wang VJ, Joing SA, Fitch MT, Cline DM, John Ma O, Cydulka RK }}&lt;/ref&gt; Nakon defibrilacije, kompresije grudnog koša treba nastaviti dvije minute prije nego što se ponovo izvrši provjera ritma.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ovo se zasniva na stopi kompresije od 100–120 kompresija u minuti, dubina kompresije od 5–6 centimetara u [[grudni koš]], puna [[Kardiopulmonalna reanimacija|povratak grudnog koša]] i brzina ventilacije od 10 ventilacija disanja u minuti.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Pokazalo se da pravilno izvedena CPR kod posmatrača povećava preživljavanje; međutim, to se izvodi u manje od 30% zadržavanja u bolnici od 2007.&lt;ref name=&quot;Mutchner L 2007 60–9; quiz 69–70&quot;/&gt; Ako visokokvalitetni CPR nije rezultirao [[krvotok|povratkom spontane cirkulacije]], a srčani ritam osobe je u [[sistola|asistoli]], razumno je prekinuti CPR i proglasiti smrt osobe nakon 20 minuta.&lt;ref name=UK2010/&gt; Izuzeci od ovoga uključuju određene slučajeve sa [[hipotermija|hipotermijom]] ili koji su [[utopljenje|udavili]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref name=UK2010&gt;{{cite web|author1=Resuscitation Council (UK)|title=Pre-hospital cardiac arrest|url=https://www.resus.org.uk/pages/prehosca.pdf|website=www.resus.org.uk|access-date=3 September 2014|page=41|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150513032323/http://www.resus.org.uk/pages/prehosca.pdf|archive-date=13 May 2015}}&lt;/ref&gt; Neki od ovih slučajeva bi trebali imati duži i trajniji CPR dok ne budu skoro [[Normotermija|normotermni]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Duže trajanje CPR-a može biti razumno kod onih koji imaju srčani zastoj dok su u bolnici.&lt;ref&gt;{{cite web|author1=Resuscitation Council (UK)|title=Comments on the duration of CPR following the publication of 'Duration of resuscitation efforts and survival after in-hospital cardiac arrest: an observational study' Goldberger ZD et al. Lancet.|url=https://www.resus.org.uk/pages/cprdurst.htm|access-date=3 September 2014|date=5 September 2012|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140628095645/http://resus.org.uk/pages/cprdurst.htm|archive-date=28 June 2014}}&lt;/ref&gt; namjernički CPR, od strane laičke javnosti, prije dolaska hitne pomoći također poboljšava ishode.&lt;ref name=AHA2015Part4/&gt;

===Defibrilacija=== 
[[slika:Defibrillator-809447 1920.jpg|thumb|upright=1.3| Automatski eksterni defibrilator pohranjen u vidljivu narandžastu muralnu potporu]]
Defibrilacija je indikovana ako je prisutan srčani ritam koji može izazvati električni udar. Dva ritma koja se mogu šokirati su [[ventrikulska fibrilacija]] i [[ventrikulska tahikardija bez pulsa]]. Kod djece se preporučuje 2 do 4 J/Kg.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part12&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = de Caen AR, Berg MD, Chameides L, Gooden CK, Hickey RW, Scott HF, Sutton RM, Tijssen JA, Topjian A, van der Jagt ÉW, Schexnayder SM, Samson RA | display-authors = 6 | title = Part 12: Pediatric Advanced Life Support: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S526–S542 | date = November 2015 | pmid = 26473000 | pmc = 6191296 | doi = 10.1161/cir.0000000000000266 }}&lt;/ref&gt;

Defibrilaciju vrši [[automatski eksterni defibrilator]] (AED), prenosiva mašina koju može koristiti čak i svaki korisnik jer proizvodi glasovne instrukcije koje vode proces, automatski provjerava stanje žrtve i primjenjuje ispravne električne šokove. Neki defibrilatori čak daju povratnu informaciju o kvalitetu CPR kompresija, ohrabrujući spasioca laika da pritisne [[grudni koš]] osobe dovoljno snažno da cirkulira krv.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Zoll Automated External Defibrillator (AED) Plus|url=http://www.lifeassisttraining.com/zollaedplus.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20110621004342/http://www.lifeassisttraining.com/zollaedplus.html|archive-date=2011-06-21|work=Life Assistance Training}}&lt;/ref&gt;

Osim toga, sve je veća upotreba defibrilacije javnog pristupa. To uključuje postavljanje automatskog eksternog defibrilatora na javna mjesta i obuku osoblja u tim područjima kako da ih koristi. Ovo omogućava da se defibrilacija obavi prije dolaska hitne pomoći i pokazalo se da dovodi do povećanih šansi za preživljavanje. Pokazalo se da oni koji imaju zastoje na udaljenim lokacijama imaju lošije ishode nakon srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;Lyon ''et al.'' 2004&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lyon RM, Cobbe SM, Bradley JM, Grubb NR | title = Surviving out of hospital cardiac arrest at home: a postcode lottery? | journal = Emergency Medicine Journal | volume = 21 | issue = 5 | pages = 619–624 | date = September 2004 | pmid = 15333549 | pmc = 1726412 | doi = 10.1136/emj.2003.010363 }}&lt;/ref&gt;

===Lijekovi ===
[[slika:LipidEmulsion.JPG|thumb|upright=1.3|left| Lipidna emulzija koja se koristi kod srčanog zastoja zbog sredstava [[anestetik|lokalnih anestetika]]]]
Od 2016., lijekovi koji nisu [[epinefrin]] (adrenalin), iako su uključeni u smjernice, nisu pokazali da poboljšavaju preživljavanje do otpusta iz bolnice nakon izvanbolničkog zastoja srca.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Ovo uključuje upotrebu [[atropin]]a, [[lidokain]]a i [[amiodaron]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Olasveengen TM, Sunde K, Brunborg C, Thowsen J, Steen PA, Wik L | title = Intravenous drug administration during out-of-hospital cardiac arrest: a randomized trial | journal = JAMA | volume = 302 | issue = 20 | pages = 2222–2229 | date = November 2009 | pmid = 19934423 | doi = 10.1001/jama.2009.1729 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lin S, Callaway CW, Shah PS, Wagner JD, Beyene J, Ziegler CP, Morrison LJ | title = Adrenaline for out-of-hospital cardiac arrest resuscitation: a systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials|journal = Resuscitation|volume=85|issue=6|pages=732–740|date=June 2014|pmid=24642404|doi=10.1016/j.resuscitation.2014.03.008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors = Laina A, Karlis G, Liakos A, Georgiopoulos G, Oikonomou D, Kouskouni E, Chalkias A, Xanthos T | display-authors = 6 | title = Amiodarone and cardiac arrest: Systematic review and meta-analysis | journal = International Journal of Cardiology | volume = 221 | pages = 780–788 | date = October 2016 | pmid = 27434349|doi=10.1016/j.ijcard.2016.07.138}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = McLeod SL, Brignardello-Petersen R, Worster A, You J, Iansavichene A, Guyatt G, Cheskes S | title = Comparative effectiveness of antiarrhythmics for out-of-hospital cardiac arrest: A systematic review and network meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 121 | pages = 90–97 | date = December 2017 | pmid = 29037886 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2017.10.012 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ali MU, Fitzpatrick-Lewis D, Kenny M, Raina P, Atkins DL, Soar J, Nolan J, Ristagno G, Sherifali D | display-authors = 6 | title = Effectiveness of antiarrhythmic drugs for shockable cardiac arrest: A systematic review | journal = Resuscitation | volume = 132 | pages = 63–72 | date = November 2018 | pmid = 30179691 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2018.08.025 | s2cid = 52154562 | url = http://wrap.warwick.ac.uk/113491/1/WRAP-effectiveness-antiarrhythmic-drugs-cardiac-review-Nolan-2018.pdf }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Čini se da epinefrin kod odraslih od 2019. poboljšava preživljavanje, ali ne poboljšava neurološki normalno preživljavanje.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Holmberg MJ, Issa MS, Moskowitz A, Morley P, Welsford M, Neumar RW, Paiva EF, Coker A, Hansen CK, Andersen LW, Donnino MW, Berg KM | display-authors = 6 | title = Vasopressors during adult cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 139 | pages = 106–121 | date = June 2019 | pmid = 30980877 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2019.04.008 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Vargas M, Buonanno P, Iacovazzo C, Servillo G | title = Epinephrine for out of hospital cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials | journal = Resuscitation | volume = 136 | pages = 54–60 | date = March 2019 | pmid = 30685547 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2019.10.026 | s2cid = 207940828 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors =  | title = Epinephrine for Out-of-Hospital Cardiac Arrest: An Updated Systematic Review and Meta-Analysis. | journal = Critical Care Medicine | volume = 48 | pages = 225–229 | date = 27 November 2019 | pmid = 31789700 | doi = 10.1097/CCM.0000000000004130 | s2cid = 208537959 }}&lt;/ref&gt; Općenito se preporučuje svakih pet minuta.&lt;ref name=AHA2015Part1/&gt; Adrenalin djeluje na alfa-1 receptor, što zauzvrat povećava protok krvi koji opskrbljuje srce.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Deep Dive into the Evidence: Epinephrine in Cardiac Arrest|url=http://www.emra.org/emresident/article/deep-dive-epi/|access-date=2021-11-12|website=www.emra.org|language=en}}&lt;/ref&gt; To bi pomoglo u obezbjeđivanju više kisika srcu. Na osnovu smjernica iz 2019., 1&amp;nbsp;mg epinefrina se može davati pacijentima svakih 3–5 minuta, ali se doze veće od 1&amp;nbsp;mg epinefrina ne preporučuju za rutinsku upotrebu u slučaju srčanog zastoja. Ako pacijent ima ritam bez šoka, epinefrin treba primijeniti što je prije moguće. Za ritam koji je podložan šoku, epinefrin treba davati samo nakon što su početni pokušaji defibrilacije neuspjeli.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Panchal AR, Berg KM, Hirsch KG, Kudenchuk PJ, Del Rios M, Cabañas JG, Link MS, Kurz MC, Chan PS, Morley PT, Hazinski MF, Donnino MW | display-authors = 6 | title = 2019 American Heart Association Focused Update on Advanced Cardiovascular Life Support: Use of Advanced Airways, Vasopressors, and Extracorporeal Cardiopulmonary Resuscitation During Cardiac Arrest: An Update to the American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 140 | issue = 24 | pages = e881–e894 | date = December 2019 | pmid = 31722552 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000732 | s2cid = 208019248 }}&lt;/ref&gt; [[Vazopresin]] sveukupno ne poboljšava niti pogoršava ishode u poređenju sa epinefrinom.&lt;ref name=AHA2015Part1/&gt; The combination of epinephrine, vasopressin, and [[methylprednisolone]] appears to improve outcomes.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Belletti A, Benedetto U, Putzu A, Martino EA, Biondi-Zoccai G, Angelini GD, Zangrillo A, Landoni G | display-authors = 6 | title = Vasopressors During Cardiopulmonary Resuscitation. A Network Meta-Analysis of Randomized Trials | journal = Critical Care Medicine | volume = 46 | issue = 5 | pages = e443–e451 | date = May 2018 | pmid = 29652719 | doi = 10.1097/CCM.0000000000003049 | s2cid = 4851288 | url = https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/162689/1/document%282%29.pdf }}&lt;/ref&gt; Neki od nedostataka dugoročne koristi mogu biti povezani sa kašnjenjem u upotrebi epinefrina.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Attaran RR, Ewy GA | title = Epinephrine in resuscitation: curse or cure? | journal = Future Cardiology | volume = 6 | issue = 4 | pages = 473–482 | date = July 2010 | pmid = 20608820 | doi = 10.2217/fca.10.24 }}&lt;/ref&gt; While evidence does not support its use in children, guidelines state its use is reasonable.&lt;ref name=AHA2015Part12/&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Lidokain i amiodaron se također smatraju razumnim kod djece sa srčanim zastojem koja imaju šokantan ritam.&lt;ref name=AHA2015Part1/&gt;&lt;ref name=AHA2015Part12/&gt; Općenita upotreba [[natrij-bikarbonat]]a ili [[kalcij]]a se ne preporučuje.&lt;ref name=AHA2015Part1/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Velissaris D, Karamouzos V, Pierrakos C, Koniari I, Apostolopoulou C, Karanikolas M | title = Use of Sodium Bicarbonate in Cardiac Arrest: Current Guidelines and Literature Review | journal = Journal of Clinical Medicine Research | volume = 8 | issue = 4 | pages = 277–283 | date = April 2016 | pmid = 26985247 | pmc = 4780490 | doi = 10.14740/jocmr2456w }}&lt;/ref&gt; Upotreba [[kalcij]]a kod djece povezana je sa lošom neurološkom funkcijom kao i smanjenim preživljavanjem.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ispravno doziranje lijekova kod djece ovisi o težini.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Da bi se smanjilo vrijeme utrošeno na izračunavanje doza lijekova, preporučuje se korištenje [[Broselowa traka|Broselowe trake]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;

Smjernice iz 2010. American Heart Association više ne sadrže preporuku za korištenje atropina u električnoj aktivnosti bez pulsa i [[sistola|asistoli]] zbog nedostatka dokaza za njegovu upotrebu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Neumar RW, Otto CW, Link MS, Kronick SL, Shuster M, Callaway CW, Kudenchuk PJ, Ornato JP, McNally B, Silvers SM, Passman RS, White RD, Hess EP, Tang W, Davis D, Sinz E, Morrison LJ | display-authors = 6 | title = Part 8: adult advanced cardiovascular life support: 2010 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 122 | issue = 18 Suppl 3 | pages = S729–S767 | date = November 2010 | pmid = 20956224 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.110.970988 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Ni lidokain ni amiodaron, kod onih koji i dalje imaju [[tahikardija|ventrikuldku tahikardiju]] ili ventrikuldku fibrilaciju uprkos defibrilaciji, ne poboljšavaju preživljavanje do otpusta iz bolnice, ali oba podjednako poboljšavaju preživljavanje do prijema u bolnicu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sanfilippo F, Corredor C, Santonocito C, Panarello G, Arcadipane A, Ristagno G, Pellis T | title = Amiodarone or lidocaine for cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 107 | pages = 31–37 | date = October 2016 | pmid = 27496262 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2016.07.235 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

==Prognoza==
Ukupne šanse za preživljavanje među onima koji imaju srčani zastoj van bolnice su niske, 10%.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Benjamin EJ, Blaha MJ, Chiuve SE, Cushman M, Das SR, Deo R, de Ferranti SD, Floyd J, Fornage M, Gillespie C, Isasi CR, Jiménez MC, Jordan LC, Judd SE, Lackland D, Lichtman JH, Lisabeth L, Liu S, Longenecker CT, Mackey RH, Matsushita K, Mozaffarian D, Mussolino ME, Nasir K, Neumar RW, Palaniappan L, Pandey DK, Thiagarajan RR, Reeves MJ, Ritchey M, Rodriguez CJ, Roth GA, Rosamond WD, Sasson C, Towfighi A, Tsao CW, Turner MB, Virani SS, Voeks JH, Willey JZ, Wilkins JT, Wu JH, Alger HM, Wong SS, Muntner P | display-authors = 6 | title = Heart Disease and Stroke Statistics-2017 Update: A Report From the American Heart Association | journal = Circulation | volume = 135 | issue = 10 | pages = e146–e603 | date = March 2017 | pmid = 28122885 | pmc = 5408160 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000485 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kusumoto FM, Bailey KR, Chaouki AS, Deshmukh AJ, Gautam S, Kim RJ, Kramer DB, Lambrakos LK, Nasser NH, Sorajja D | display-authors = 6 | title = Systematic Review for the 2017 AHA/ACC/HRS Guideline for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death: A Report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Clinical Practice Guidelines and the Heart Rhythm Society | journal = Circulation | volume = 138 | issue = 13 | pages = e392–e414 | date = September 2018 | pmid = 29084732 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000550 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Među onima koji imaju vanbolnički srčani zastoj, 70% se javlja kod kuće, a njihova stopa preživljavanja je 6%.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Strategies to Improve Cardiac Arrest Survival: A Time to Act | author = Institute of Medicine |date=2015-06-30|isbn=9780309371995 |doi=10.17226/21723|pmid = 26225413}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Jollis JG, Granger CB | title = Improving Care of Out-of-Hospital Cardiac Arrest: Next Steps | journal = Circulation | volume = 134 | issue = 25 | pages = 2040–2042 | date = December 2016 | pmid = 27994023 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.116.025818 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Za one koji imaju srčani zastoj u bolnici, stopa preživljavanja godinu dana od najmanje pojave srčanog zastoja procjenjuje se na 13%.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Schluep M, Gravesteijn BY, Stolker RJ, Endeman H, Hoeks SE | title = One-year survival after in-hospital cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 132 | pages = 90–100 | date = November 2018 | pmid = 30213495 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2018.09.001 | s2cid = 52270938 }}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da je jednogodišnje preživljavanje veće kod osoba s dijagnozom prijema srca (39%), u poređenju sa onima s nesrčanom dijagnozom (11%).&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt; Stope preživljavanja među djecom su 3 do 16% u Sjevernoj Americi.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part122&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = de Caen AR, Berg MD, Chameides L, Gooden CK, Hickey RW, Scott HF, Sutton RM, Tijssen JA, Topjian A, van der Jagt ÉW, Schexnayder SM, Samson RA | display-authors = 6 | title = Part 12: Pediatric Advanced Life Support: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S526–S542 | date = November 2015 | pmid = 26473000 | pmc = 6191296 | doi = 10.1161/cir.0000000000000266 }}&lt;/ref&gt; Za bolnički srčani zastoj preživljavanje do otpusta je oko 22%.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part42&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kronick SL, Kurz MC, Lin S, Edelson DP, Berg RA, Billi JE, Cabanas JG, Cone DC, Diercks DB, Foster JJ, Meeks RA, Travers AH, Welsford M | display-authors = 6 | title = Part 4: Systems of Care and Continuous Quality Improvement: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S397–S413 | date = November 2015 | pmid = 26472992 | doi = 10.1161/cir.0000000000000258 | s2cid = 10073267 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Oni koji prežive do povratka spontane cirkulacije (ROSC) i prijema u bolnicu često imaju [[sindrom postkardijalnog zastoja]] koji se obično manifestira kao [[neurološka ozljeda]] koja može varirati od [[amnezija|blagih problema s pamćenjem]] do [[koma|kome]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

[[Cerebralna hipoksija|Hipoksična ishemijska povreda mozga]] je najštetniji ishod za ljude koji pate od srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Gräsner JT, Herlitz J, Tjelmeland IB, Wnent J, Masterson S, Lilja G, Bein B, Böttiger BW, Rosell-Ortiz F, Nolan JP, Bossaert L, Perkins GD | display-authors = 6 | title = European Resuscitation Council Guidelines 2021: Epidemiology of cardiac arrest in Europe | journal = Resuscitation | volume = 161 | pages = 61–79 | date = April 2021 | pmid = 33773833 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2021.02.007 | s2cid = 232408830 }}&lt;/ref&gt; Loši neurološki ishodi nakon srčanog zastoja mnogo su češći u zemljama koje ne koriste prekid doživotnog održavanja (~50%) u poređenju sa onima koje koriste (manje od 10%).&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;/&gt; Većina poboljšanja kognicije dolazi tokom prva tri mjeseca nakon srčanog zastoja, a neki pojedinci prijavljuju poboljšanje do godinu dana nakon srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;/&gt; 50 – 70% preživjelih od srčanog zastoja navodi [[umor]] kao simptom , čineći umor najčešćim simptomom o kojem je pacijent prijavljen.&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;/&gt;

Prognoza se obično procjenjuje 72 sata ili više nakon srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part13&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Neumar RW, Shuster M, Callaway CW, Gent LM, Atkins DL, Bhanji F, Brooks SC, de Caen AR, Donnino MW, Ferrer JM, Kleinman ME, Kronick SL, Lavonas EJ, Link MS, Mancini ME, Morrison LJ, O'Connor RE, Samson RA, Schexnayder SM, Singletary EM, Sinz EH, Travers AH, Wyckoff MH, Hazinski MF | display-authors = 6 | title = Part 1: Executive Summary: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S315–S367 | date = November 2015 | pmid = 26472989 | doi = 10.1161/cir.0000000000000252 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Stopa preživljavanja je bolja kod onih kod kojih je neko vidio kolaps, koji su imali CPR kod promatrača ili su imali ventrikulsku tahikardiju ili ventrikulsku fibrilaciju kada se procijeni.&lt;ref name=&quot;Sas20102&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sasson C, Rogers MA, Dahl J, Kellermann AL | title = Predictors of survival from out-of-hospital cardiac arrest: a systematic review and meta-analysis | journal = Circulation: Cardiovascular Quality and Outcomes | volume = 3 | issue = 1 | pages = 63–81 | date = January 2010 | pmid = 20123673 | doi = 10.1161/circoutcomes.109.889576 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Preživljavanje među onima sa [[Ventrikulska fibrilacija|Vfib]] ili [[Ventrikulska tahikardija|Vtach]] je 15 do 23%.&lt;ref name=&quot;Sas20102&quot;/&gt; Žene imaju veću vjerovatnoću da prežive srčani zastoj i napuste bolnicu nego muškarci.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bougouin W, Mustafic H, Marijon E, Murad MH, Dumas F, Barbouttis A, Jabre P, Beganton F, Empana JP, Celermajer DS, Cariou A, Jouven X | display-authors = 6 | title = Gender and survival after sudden cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 94 | pages = 55–60 | date = September 2015 | pmid = 26143159 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2015.06.018 }}&lt;/ref&gt;

Pregled iz 1997. godine otkrio je stope preživljavanja do otpusta od 14% iako su različite studije varirale od 0 do 28%.&lt;ref name=&quot;Ballew2&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ballew KA | title = Cardiopulmonary resuscitation | journal = BMJ | volume = 314 | issue = 7092 | pages = 1462–1465 | date = May 1997 | pmid = 9167565 | pmc = 2126720 | doi = 10.1136/bmj.314.7092.1462 }}&lt;/ref&gt; Kod onih starijih od 70 godina koji imaju srčani zastoj dok su u bolnici, preživljavanje do otpusta iz bolnice je manje od 20%.&lt;ref name=&quot;Gi20142&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = van Gijn MS, Frijns D, van de Glind EM, C van Munster B, Hamaker ME | title = The chance of survival and the functional outcome after in-hospital cardiopulmonary resuscitation in older people: a systematic review | journal = Age and Ageing | volume = 43 | issue = 4 | pages = 456–463 | date = July 2014 | pmid = 24760957 | doi = 10.1093/ageing/afu035 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Koliko dobro ove osobe mogu da se snalaze nakon izlaska iz bolnice, nije jasno.&lt;ref name=&quot;Gi20142&quot;/&gt;

Utvrđeno je da je globalna stopa ljudi koji su uspjeli da se oporave od vanbolničkog srčanog zastoja nakon primitka CPR-a oko 30%, a stopa preživljavanja do otpusta iz bolnice procijenjena je na 9%.&lt;ref name=&quot;Yan_2020&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Yan S, Gan Y, Jiang N, Wang R, Chen Y, Luo Z, Zong Q, Chen S, Lv C | display-authors = 6 | title = The global survival rate among adult out-of-hospital cardiac arrest patients who received cardiopulmonary resuscitation: a systematic review and meta-analysis | journal = Critical Care | volume = 24 | issue = 1 | pages = 61 | date = February 2020 | pmid = 32087741 | pmc = 7036236 | doi = 10.1186/s13054-020-2773-2 }}&lt;/ref&gt; Preživljenje do otpusta iz bolnice vjerovatnije je među ljudima čiji je srčani zastoj svjedočio slučajni prolaznik ili hitna medicinska služba, koji su primili CPR posmatrača i među onima koji žive u Evropi i Sjevernoj Americi.&lt;ref name=&quot;Yan_2020&quot;/&gt; Relativno niže preživljavanje u azijskim zemljama zabilježene su stope otpuštanja iz bolnice.&lt;ref name=&quot;Yan_2020&quot;/&gt;

== Prevencija ==
Uz nedostatak pozitivnih ishoda nakon srčanog zastoja, napori su uloženi u pronalaženje učinkovitih strategija za sprječavanje srčanog zastoja. S obzirom na to da su glavni uzroci srčanog zastoja ishemijska bolest srca, važni su napori da se promovira [[zdrava prehrana]], [[vježbanje]] i [[pušenje|prestanak pušenja]].&lt;ref name=&quot;NIH2016Pre&quot;/&gt; Za ljude kod rizika od srčanih bolesti, koriste se mjere kao što su kontrola [[krvni pritisak|krvnog pritista]], snižavanje [[holesterol]]a i druge medicinsko-terapijske intervencije. Međutim, treba napomenuti da je [[Cochranepv pregled]] objavljen 2016. godine pronašao dokaze umjerenog kvaliteta koji pokazuju da lijekovi za snižavanje krvnog pritiska zapravo ne smanjuju rizik od iznenadne srčane smrti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Taverny G, Mimouni Y, LeDigarcher A, Chevalier P, Thijs L, Wright JM, Gueyffier F | title = Antihypertensive pharmacotherapy for prevention of sudden cardiac death in hypertensive individuals | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2016 | pages = CD011745 | date = March 2016 | issue = 3 | pmid = 26961575 | doi = 10.1002/14651858.CD011745.pub2 | pmc = 8665834 }}&lt;/ref&gt; Vježbanje je efikasna preventivna mjera za srčani zastoj u opštoj populaciji, ali može biti rizična za one sa već postojećim stanjima.&lt;ref name=&quot;Fanous_2019&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Fanous Y, Dorian P | title = The prevention and management of sudden cardiac arrest in athletes | journal = CMAJ | volume = 191 | issue = 28 | pages = E787–E791 | date = July 2019 | pmid = 31308007 | doi = 10.1503/cmaj.190166 | pmc = 6629536 }}&lt;/ref&gt; Rizik od prolaznog katastrofalnog srčanog događaja povećava se kod osoba sa srčanim oboljenjima za vrijeme i neposredno nakon vježbanja.&lt;ref name=&quot;Fanous_2019&quot;/&gt; Međutim, i životni i akutni rizik od srčanog zastoja su smanjeni kod osoba sa srčanim oboljenjima koji redovno rade vježbanja, što sugerira da su rizici vježbanja veći od koristi.&lt;ref name=&quot;Fanous_2019&quot;/&gt;

===Implantabilni kardioverter defibrilator ===
[[slika:Blausen_0543_ImplantableCardioverterDefibrillator_InsideLeads.png|upright=1.3|thumb| Ilustracija implantabilnog kardioverter defibrilatora (ICD)]]
[[Implantabilni kardioverter-defibrilator|implantabilni kardioverter defibrilator]] (ICD) je uređaj na baterije koji prati električnu aktivnost u srcu i kada se otkrije aritmija može isporučiti električni udar, kako bi prekinuo abnormalni ritam. ICD se koriste za prevenciju iznenadne srčane smrti (SCD) kod onih koji su preživjeli prethodnu epizodu iznenadnog srčanog zastoja (SCA) zbog ventrikulske fibrilacije ili ventrikulske tahikardije ([[sekundarna prevencija]]).&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Epstein AE, DiMarco JP, Ellenbogen KA, Estes NA, Freedman RA, Gettes LS, Gillinov AM, Gregoratos G, Hammill SC, Hayes DL, Hlatky MA, Newby LK, Page RL, Schoenfeld MH, Silka MJ, Stevenson LW, Sweeney MO, Smith SC, Jacobs AK, Adams CD, Anderson JL, Buller CE, Creager MA, Ettinger SM, Faxon DP, Halperin JL, Hiratzka LF, Hunt SA, Krumholz HM, Kushner FG, Lytle BW, Nishimura RA, Ornato JP, Page RL, Riegel B, Tarkington LG, Yancy CW|date=May 2008|title=ACC/AHA/HRS 2008 Guidelines for Device-Based Therapy of Cardiac Rhythm Abnormalities: a report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Practice Guidelines (Writing Committee to Revise the ACC/AHA/NASPE 2002 Guideline Update for Implantation of Cardiac Pacemakers and Antiarrhythmia Devices): developed in collaboration with the American Association for Thoracic Surgery and Society of Thoracic Surgeons|journal=Circulation|volume=117|issue=21|pages=e350–e408|doi=10.1161/CIRCUALTIONAHA.108.189742|pmid=18483207|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; ICD se takođe koriste profilaksno za sprečavanje iznenadne srčane smrti u određenim populacijama pacijenata sa visokim rizikom ([[Preventivna zdravstvena zaštita|primarna prevencija]]).&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Shun-Shin MJ, Zheng SL, Cole GD, Howard JP, Whinnett ZI, Francis DP|date=June 2017|title=Implantable cardioverter defibrillators for primary prevention of death in left ventricular dysfunction with and without ischaemic heart disease: a meta-analysis of 8567 patients in the 11 trials|journal=European Heart Journal|volume=38|issue=22|pages=1738–1746|doi=10.1093/eurheartj/ehx028|pmc=5461475|pmid=28329280}}&lt;/ref&gt;

Provedene su brojne studije o upotrebi ICD-a za sekundarnu prevenciju ISS. Ove studije pokazale su poboljšano preživljavanje sa ICD u poređenju sa upotrebom antiaritmijskih lekova.&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt; ICD terapija je povezana sa 50% [[relativno smanjenje rizika|relativnog smanjenja rizika]] smrti uzrokovane aritmijom i 25% smanjenje relativnog rizika za sve uzroke smrtnosti.&lt;ref&gt;{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Connolly SJ, Hallstrom AP, Cappato R, Schron EB, Kuck KH, Zipes DP, Greene HL, Boczor S, Domanski M, Follmann D, Gent M, Roberts RS|date=December 2000|title=Meta-analysis of the implantable cardioverter defibrillator secondary prevention trials. AVID, CASH and CIDS studies. Antiarrhythmics vs Implantable Defibrillator study. Cardiac Arrest Study Hamburg . Canadian Implantable Defibrillator Study|journal=European Heart Journal|volume=21|issue=24|pages=2071–2078|doi=10.1053/euhj.2000.2476|pmid=11102258|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Primarna prevencija ISS sa ICD terapijom za visokorizične populacije pacijenata je na sličan način pokazala poboljšane stope preživljavanja u brojnim velikim studijama. Populacije pacijenata sa visokim rizikom u ovim studijama definisane su kao one sa teškom [[ishemija|ishemijskom kardiomiopatijom]] (određeno smanjenom [[Ejekcijska frakcija|ejekcijskom frakcijom lijeve komore]] (LVEF). Kriteriji LVEF-a korišteni u ovim ispitivanjima kretali su se od manje od ili jednako 30% u MADIT-II do manje od ili jednako 40% u MUSTT.&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:11&quot;/&gt;

==Epidemiologija==
Rizik od srčanog zastoja varira u zavisnosti od geografskog regiona, starosti i spola. Životni rizik je tri puta veći kod muškaraca (12,3%) nego kod žena (4,2%) na osnovu analize Framingham Heart Study.&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Lloyd-Jones DM, Berry JD, Ning H, Cai X, Goldberger JJ|date=2009|title=Lifetime risk for sudden cardiac death at selected index ages and by risk factor strata and race: cardiovascular lifetime risk pooling project|url=https://www.ahajournals.org/doi/abs/10.1161/circ.120.suppl_18.S416-c|journal=Circulation|volume=120|pages=S416–S417|doi=10.1161/circ.120.suppl_18.S416-c|doi-broken-date=28 February 2022}}&lt;/ref&gt;  Međutim, ova rodna razlika je nestala nakon 85. godine života.&lt;ref name=&quot;Circ013&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA|date=October 2001|title=Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998|journal=Circulation|volume=104|issue=18|pages=2158–2163|doi=10.1161/hc4301.098254|pmid=11684624|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Otprilike polovina ovih osoba je mlađa od 65 godina.&lt;ref name=&quot;:32&quot;&gt;{{Cite book|title=Tintinalli's emergency medicine manual|vauthors=Wang VJ, Joing SA, Fitch MT, Cline DM, John Ma O, Cydulka RK|date=2017-08-28|isbn=9780071837026|veditors=Cydulka RK|oclc=957505642}}&lt;/ref&gt;

=== Sjeverna Amerika ===
Na osnovu umrlica, iznenadna srčana smrt čini oko 20% svih smrtnih slučajeva u [[SAD|Sjedinjenim Državama]].&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Wong CX, Brown A, Lau DH, Chugh SS, Albert CM, Kalman JM, Sanders P|date=January 2019|title=Epidemiology of Sudden Cardiac Death: Global and Regional Perspectives|journal=Heart, Lung &amp; Circulation|language=English|volume=28|issue=1|pages=6–14|doi=10.1016/j.hlc.2018.08.026|pmid=30482683|s2cid=53744984}}&lt;/ref&gt; U Sjedinjenim Državama, oko 326.000 slučajeva vanbolničkog i 209.000 slučajeva srčanog zastoja u bolnici se dogodi među odraslima godišnje, što se ispostavilo kao incidenca od približno 110,8 na 100.000 odraslih godišnje. U Sjedinjenim Državama, srčani zastoj tokom [[trudnoća]] javlja se u otprilike jednom od dvanaest hiljada porođaja ili 1,8 na 10.000 živorođenih.&lt;ref name=&quot;Lav2015&quot;&gt;{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Lavonas EJ, Drennan IR, Gabrielli A, Heffner AC, Hoyte CO, Orkin AM, Sawyer KN, Donnino MW|date=November 2015|title=Part 10: Special Circumstances of Resuscitation: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care|journal=Circulation|volume=132|issue=18 Suppl 2|pages=S501–S518|doi=10.1161/cir.0000000000000264|pmid=26472998|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Stope su niže u Kanadi.&lt;ref name=&quot;Lav2015&quot;/&gt;

=== Ostale regije ===
Nezapadne regije svijeta imaju različite incidencije. Incidencija iznenadne srčane smrti u Kini je 41,8 na 100 000, a u Južnoj Indiji 39,7 na 100 000.&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt;

== Također pogledajte==
*[[Lanac preživljavanja]]
*[[Iznenadna srčana smrt sportista]]
*[[Sindrom nakon srčanog zastoja]]

== Reference ==
{{Reflist|colwidth=30em}}

== Vanjski linkovi ==
{{Medicinski izvori
| DiseasesDB      = 2095
| ICD10           = {{ICD10|I|46||i|30}}
| ICD9            = {{ICD9|427.5}}
| ICDO            = 
| OMIM            = 
| MedlinePlus     = 
| eMedicineSubj   = 
| eMedicineTopic  = 
| MeshID          = D006323
| SNOMED CT       = 410429000
}}
* [http://www.med.upenn.edu/resuscitation/ The Center for Resuscitation Science at the Hospital of the University of Pennsylvania]
{{ Patologija cirkulacijskog sistema }}
{{Authority control}} 

{{DEFAULTSORT:Cardiac Arrest}}
[[Kategorija:Srčana aritmija]]
[[Kategorija:Hitni medicinski slučajevi]]
[[Kategorija:Uzroci smrti]]
[[Kategorija:Srce]]</text>
      <sha1>4t9t1kocw6wi93ffggzoa8uvoe69e52</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3426034</id>
      <parentid>3426032</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:15:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="82577" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv                    = Srčani zastoj
| sinonimi                 = Kardiopulmonalni zastoj, cirkulatorni zastoj, iznenadni srčani zastoj (SCA)&lt;ref name=Fie2009/&gt;
| slika                    = US Navy 040421-N-8090G-001 Hospital Corpsman 3rd Class Flowers administers chest compressions to a simulated cardiac arrest victim.jpg
| veličina_slike           = 300px
| alt                      = 
| opis_slike               = Tokom simulacije srčanog zastoja primjenjuje se [[kardiopulmonalna reanimacija]]
| izgovor                  = 
| specijalnost             = [[Kardiologija]], [[hitna medicina]]
| simptomi                 =[[nesvijest|Gubitak svijesti]], [[respiratorni zastoj|nenormalnost ili prekid]] [[disanje|disanja]]
| komplikacije             = [[Sindrom nakon srčanog zastoja]]
| pojava                   = Starija dob
| trajanje                 = 
| vrste                    = 
| uzroci                   = [[Bolest koronarne arterije]], [[urođena srčana mana]], veliki [[krvarenje|gubitak krvi]], nedostatak kisika, [[električna povreda]], [[hipokalemija|veoma nizak nivo kalija]], [[srčana slabost]]
| rizici                   =
| dijagnoza                = Nalaz bez pulsa&lt;ref name=Fie2009/&gt;
| diferencijalna_dijagnoza = 
| prevencija               = Nepušenje, fizička aktivnost, održavanje zdrave težine, zdrava ishrana&lt;ref name=NIH2016Pre/&gt;
| tretman                  = [[Kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR), [[defibrilacija]]&lt;ref name=&quot;NIH2022T&quot;&gt;{{cite web |title=Cardiac Arrest - Treatment |url=https://www.nhlbi.nih.gov/health/cardiac-arrest/treatment |website=www.nhlbi.nih.gov |access-date=24 July 2022}}&lt;/ref&gt;
| lijek                    = 
| prognoza                 = Ukupna stopa preživljavanja ~ 10% (van bolnice) 25% (u bolnici);&lt;ref name=Adam2012/&gt;&lt;ref name=JAMA2019&gt;{{cite journal | vauthors = Andersen LW, Holmberg MJ, Berg KM, Donnino MW, Granfeldt A | title = In-Hospital Cardiac Arrest: A Review | journal = JAMA | volume = 321 | issue = 12 | pages = 1200–1210 | date = March 2019 | pmid = 30912843 | pmc = 6482460 | doi = 10.1001/jama.2019.1696 }}&lt;/ref&gt; jako ovisi o tipu i uzroku
| frekvencija              = 13/10.000 ljudu godišnje (van bolnice u SAD)&lt;ref name=AHA2015Part4/&gt;
| smrtnost                 = &gt; 425.000 godišnje (SAD)&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Meaney PA, Bobrow BJ, Mancini ME, Christenson J, de Caen AR, Bhanji F, Abella BS, Kleinman ME, Edelson DP, Berg RA, Aufderheide TP, Menon V, Leary M | display-authors = 6 | title = Cardiopulmonary resuscitation quality: [corrected] improving cardiac resuscitation outcomes both inside and outside the hospital: a consensus statement from the American Heart Association | journal = Circulation | volume = 128 | issue = 4 | pages = 417–435 | date = July 2013 | pmid = 23801105 | doi = 10.1161/CIR.0b013e31829d8654 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
}}
'''Srčani zastoj''' je pojava kada srce iznenada i neočekivano prestane da kuca.&lt;ref name=&quot;HF&quot;&gt;{{cite web |title=What is cardiac arrest {{!}} The Heart Foundation|url=https://www.heartfoundation.org.au/conditions/cardiac-arrest |website=heartfoundation-prod.azurewebsites.net |access-date=23 July 2022 |language=en-au}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016What&quot;/&gt; To je bolest za [[hitna medicinska pomoć|hitnu medicinsku pomoć]] koja će bez hitne medicinske intervencije za nekoliko minuta rezultirati '''iznenadnom srčanom smrću'''.&lt;ref name=&quot;HF&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016What&quot;&gt;{{cite web|title=What Is Sudden Cardiac Arrest?|url=http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda|website=NHLBI|access-date=16 August 2016|date=June 22, 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160728031608/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda|archive-date=28 July 2016}}&lt;/ref&gt;[[Kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR) i eventualno [[defibrilacija]] su potrebni dok se ne može obezbijediti dalji tretman. Srčani zastoj dovodi do brzog [[nesvijest|gubitak svijesti]], a [[disanje]] može biti [[respiratorni zastoj|nenormalno ili odsutno]].&lt;ref name=&quot;Fie2009&quot;&gt;{{cite book| vauthors = Field JM |title=The Textbook of Emergency Cardiovascular Care and CPR|date=2009|publisher=Lippincott Williams&amp;Wilkins|isbn=9780781788991|page=11|url=https://books.google.com/books?id=JaOoXdSlT9sC&amp;pg=PA11|language=en|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170905133735/https://books.google.com/books?id=JaOoXdSlT9sC&amp;pg=PA11|archive-date=2017-09-05}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016Sign&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016What&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2021-08-08 |title=Cardiac Arrest |url=https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/cardiac-arrest |access-date=2022-05-10 |website=www.hopkinsmedicine.org |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako srčani zastoj može biti uzrokovan [[infarkt miokarda|srčanim udarom]] ili [[srčana insuficijencija|insuficijencijom]], to nije isto, a u 15 do 25% slučajeva postoji nesrčani uzrok.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; Neki pojedinci mogu osjetiti [[bol u grudima]], [[disanje|kratak dah]], [[mučnina|mučninu]], povišen broj [[srćani ciklus|otkucaja srca]] i osjećaj vrtoglavica neposredno pre ulaska u srčani zastoj.&lt;ref name=&quot;NIH2016Sign&quot;&gt;{{cite web|title=What Are the Signs and Symptoms of Sudden Cardiac Arrest?|url=http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|website=NHLBI|access-date=16 August 2016|date=June 22, 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160827190624/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|archive-date=27 August 2016}}&lt;/ref&gt; 

== Faktori rizika ==
Faktori rizika za iznenadni srčani zastoj (SCA) su slični onima kod [[koronarna arterijska bolest|koronarne arterijske bolesti]] i uključuju godine, [[pušenje duhana|pušenje cigareta]], [[hipertenzija|visok krvni pritisak]], [[holesterol|visok holesterol]], nedostatak [[fizičke vežbe]], [[gojaznost]], [[dijabetes]] i [[porodična historija]] srčanih bolesti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Friedlander Y, Siscovick DS, Weinmann S, Austin MA, Psaty BM, Lemaitre RN, Arbogast P, Raghunathan TE, Cobb LA | display-authors = 6 | title = Family history as a risk factor for primary cardiac arrest | journal = Circulation | volume = 97 | issue = 2 | pages = 155–160 | date = January 1998 | pmid = 9445167| doi =10.1161/01.cir.97.2.155|doi-access = free}}&lt;/ref&gt; Prethodna epizoda iznenadnog zastoja srca takođe povećava vjerovatnoću budućih epizoda.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Harrison's principles of internal medicine.|vauthors=Kasper DL, Fauci AS, Hauser SL, Longo DL, Jameson JL, Loscalzo J|year=2014|isbn=9780071802154|edition=19th|location=New York|chapter=327. Cardiovascular Collapse, Cardiac Arrest, and Sudden Cardiac Death|oclc=893557976}}&lt;/ref&gt; Statistička analiza mnogih od ovih faktora rizika utvrdila je da se otprilike 50% svih srčanih zastoja događa u 10% populacije za koju se smatra da je pod najvećim rizikom zbog ukupne štete višestrukih faktora rizika, pokazujući da kumulativni rizik od više komorbiditeta premašuje zbir svakog rizika pojedinačno.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;&gt;{{cite book |title=Braunwald's Heart Disease: A Textbook of Cardiovascular Medicine |date=2015 | veditors = Mann DL, Zipes PL, Libby P, Bonow RO, Braunwald E |isbn=978-1-4557-5134-1|edition=Tenth |location=Philadelphia, PA |page=826|oclc=881838985|last1=Mann |first1=Douglas L. |last2=Zipes |first2=Douglas P. |last3=Libby |first3=Peter |last4=Braunwald |first4=Eugene |last5=Bonow |first5=Robert O.}}&lt;/ref&gt;

Prethodni neželjeni srčani događaji, neodrživa [[tahikardija|komorska tahikardija]] (NSVT), [[sinkopa]] i [[hipertrofija lijeve komore]] (LVT) su pokazali da predviđaju iznenadnu srčanu smrt kod djece.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Norrish G, Cantarutti N, Pissaridou E, Ridout DA, Limongelli G, Elliott PM, Kaski JP | title = Risk factors for sudden cardiac death in childhood hypertrophic cardiomyopathy: A systematic review and meta-analysis | journal = European Journal of Preventive Cardiology | volume = 24 | issue = 11 | pages = 1220–1230 | date = July 2017 | pmid = 28482693 | doi = 10.1177/2047487317702519 | s2cid = 206821305 }}&lt;/ref&gt; Utvrđeno je da sadašnji pušači cigareta sa koronarnom bolešću imaju dva do tri puta veći rizik od iznenadne smrti između 30. i 59. godine. Nadalje, otkriveno je da je rizik od bivših pušača bliži riziku onih koji nikada nisu pušili.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Goldenberg I, Jonas M, Tenenbaum A, Boyko V, Matetzky S, Shotan A, Behar S, Reicher-Reiss H | display-authors = 6 | title = Current smoking, smoking cessation, and the risk of sudden cardiac death in patients with coronary artery disease | journal = Archives of Internal Medicine | volume = 163 | issue = 19 | pages = 2301–2305 | date = October 2003 | pmid = 14581249 | doi = 10.1001/archinte.163.19.2301 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Pokazalo se da funkcionalne promjene u srcu kao što su smanjena [[ejekcijska frakcija]] ili srčana [[aritmija]] povećavaju rizik od srčanog zastoja i djeluju neovisno od prethodno navedenih faktora rizika. Stanja koja dovode do ovih funkcionalnih promjena mogu se steći nakon prethodne ozljede srca ili naslijediti kroz porodičnu anamnezu aritmogenih poremećaja.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|828}}

==Znakovi i simptomi==
Zastoju srca ne prethode nikakvi simptomi upozorenja kod otprilike 50 posto ljudi.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite book|title=Braunwald's heart disease: a textbook of cardiovascular medicine | publisher=Saunders| vauthors = Lilly LS, Braunwald E, Mann DL, Zipes DP, Libby P, Bonow RO, Braunwald E |year=2015 |isbn=9781455751341 | veditors = Myerburg RJ |edition=Tenth|location=Philadelphia, PA|pages=821–860|chapter=Cardiac Arrest and Sudden Cardiac Death|oclc=890409638}}&lt;/ref&gt; Za osobe koje imaju simptome, oni su obično nespecifični za srčani zastoj.&lt;ref name=&quot;:13&quot;/&gt; To se može manifestirati u obliku novih simptoma ili pogoršanja:

* [[bol u grudima]]&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Johnson K, Ghassemzadeh S | chapter = Chest Pain |date=2019| chapter-url= http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK470557/| title =StatPearls|publisher=StatPearls Publishing|pmid=29262011|access-date=2019-11-05}}&lt;/ref&gt;
* [[umor]]
* [[sinkopa|zamračenje]]
* [[vrtoglavica]]
* [[kratak dah]]
* [[slabost]]
* [[povraćanje]]&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|title=What Are the Signs and Symptoms of Sudden Cardiac Arrest?|date=1 April 2011|publisher=National Heart, Lung and Blood Institute|archive-url=https://web.archive.org/web/20150621171145/https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|archive-date=21 June 2015|url-status=live|access-date=2015-06-21}}&lt;/ref&gt;
Kada se sumnja na srčani zastoj zbog znakova nesvestice ili abnormalnog disanja, posmatrač treba da pokuša da oseti [[puls]] tokom 10 sekundi; ako se ne osjeti puls, treba pretpostaviti da je žrtva ima srčani zastoj.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Panchal AR, Bartos JA, Cabañas JG, Donnino MW, Drennan IR, Hirsch KG, Kudenchuk PJ, Kurz MC, Lavonas EJ, Morley PT, O'Neil BJ, Peberdy MA, Rittenberger JC, Rodriguez AJ, Sawyer KN, Berg KM | display-authors = 6 | title = Part 3: Adult Basic and Advanced Life Support: 2020 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 142 | issue = 16_suppl_2 | pages = S366–S468 | date = October 2020 | pmid = 33081529 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000916 | s2cid = 224829530 }}&lt;/ref&gt; Kao posljedica gubitka [[cerebralna cirkulacija|cerebralne perfuzije]] (protok krvi u [[lmozak]]), osoba će brzo izgubiti [[nesvijest|svijest]] i može prestati da diše. [[Iskustva bliske smrti]] prijavljuje 10 do 20 posto ljudi koji su preživjeli srčani zastoj, što pokazuje određeni nivo kognitivnih procesa koji su još uvijek aktivni tokom reanimacije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Parnia S, Spearpoint K, Fenwick PB | title = Near death experiences, cognitive function and psychological outcomes of surviving cardiac arrest | journal = Resuscitation | volume = 74 | issue = 2 | pages = 215–221 | date = August 2007 | pmid = 17416449 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2007.01.020 }}&lt;/ref&gt;

== Uzroci i mehanizmi==
[[slika:Basic representation of cardiac conduction.gif|thumb|221x221px| Provođenje srca. Promjene u ovom obrascu mogu biti rezultat ozljede srčanog mišića i dovesti do neprovodnih otkucaja i na kraju do srčanog zastoja.]] 
[[slika:Ventricular fibrillation.png|thumb| EKG prikaz komorske fibrilacije (bez organiziranog ritma)]]
Iznenadni srčani zastoj (SCA) ili iznenadna srčana smrt (SCD) nastaju kada srce naglo počne da kuca u abnormalnom ili nepravilnom ritmu ([[srčana sritmija|aritmija]]).&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Bez organizirane električne aktivnosti u [[srčani mišić|srčanom mišiću]], nema konzistentne kontrakcije [[komora (srce)|komora]], što rezultira nesposobnošću srca da stvori adekvatan [[srčani minutni volumen]] (upumpavanje krvi iz srce u ostatak tijela).&lt;ref name=UTD2016&gt;{{cite web|url=https://www.uptodate.com/contents/pathophysiology-and-etiology-of-sudden-cardiac-arrest|title=Pathophysiology and etiology of sudden cardiac arrest| vauthors = Podrid PJ |date=2016-08-22|website=www.uptodate.com|access-date=2017-12-03}}&lt;/ref&gt; Postoji mnogo različitih tipova [[aritmija srca|aritmija]], ali one koje se najčešće bilježe kod iznenadnog zastoja srca su komorska [[tahikardija]] i [[komoraka fibrilacija]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zipes DP, Camm AJ, Borggrefe M, Buxton AE, Chaitman B, Fromer M, Gregoratos G, Klein G, Moss AJ, Myerburg RJ, Priori SG, Quinones MA, Roden DM, Silka MJ, Tracy C, Smith SC, Jacobs AK, Adams CD, Antman EM, Anderson JL, Hunt SA, Halperin JL, Nishimura R, Ornato JP, Page RL, Riegel B, Blanc JJ, Budaj A, Dean V, Deckers JW, Despres C, Dickstein K, Lekakis J, McGregor K, Metra M, Morais J, Osterspey A, Tamargo JL, Zamorano JL | display-authors = 6 | title = ACC/AHA/ESC 2006 Guidelines for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death: a report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force and the European Society of Cardiology Committee for Practice Guidelines (writing committee to develop Guidelines for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death): developed in collaboration with the European Heart Rhythm Association and the Heart Rhythm Society | journal = Circulation | volume = 114 | issue = 10 | pages = e385–e484 | date = September 2006 | pmid = 16935995 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.106.178233 | doi-access = free | author-link9 = Arthur J. Moss }}&lt;/ref&gt; Manje uobičajeni uzroci aritmija kod srčanog zastoja uključuju [[električna aktivnost bez pulsa|električnu aktivnost bez pulsa]] (PEA), [[bradikardija|bradijaritmije]] ili [[sistola|asistole]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Takvi se ritmovi vide kada postoji produženi srčani zastoj, progresija komorske fibrilacije ili napori kao što je defibrilacija da bi se osoba reanimirala.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Čini se da promjene ritma također imaju korelaciju s osnovnim uzrokom srčane ozljede kada su prisutni (ishemijski vs. neishemijski uzroci).&lt;ref name = &quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|831}}

Iznenadni zastoj srca može biti posljedica srčanih i nekardijalnih uzroka, uključujući sljedeće:

=== Srčani uzroci ===

==== Bolest koronarnih arterija ==== 
[[slika:Coronary Artery Disease.png|thumb| Normalna vs blokirana koronarna arterija]]
[[Bolest koronarne arterije]] (CAD), također poznata kao ishemijska bolest srca, odgovorna je za 62 do 70 posto svih iznenadnih srčanih smrti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal | title = State-specific mortality from sudden cardiac death--United States, 1999 | journal = MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report | volume = 51 | issue = 6 | pages = 123–126 | date = February 2002 | pmid = 11898927 | author1 = Centers for Disease Control Prevention (CDC) }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA | title = Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998 | journal = Circulation | volume = 104 | issue = 18 | pages = 2158–2163 | date = October 2001 | pmid = 11684624 | doi = 10.1161/hc4301.098254 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; CAD je mnogo rjeđi uzrok iznenadne srčane smrti kod osoba mlađih od 40 godina.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Slučajevi su pokazali da je najčešći nalaz pri postmortalnom pregledu iznenadne srčane smrti hronična visokostepena [[stenoza]] barem jednog segmenta velike koronarne arterije, arterija koje opskrbljuju [[srčani mišić]] [[krv]]lju.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Falk E, Shah PK | chapter = Pathogenesis of atherothrombosis. Role of vulnerable, ruptured, and eroded plaques | chapter-url= https://books.google.com/books?id=1WifwPEsKQMC&amp;pg=PA460 |title=Atherothrombosis and Coronary Artery Disease | veditors = Fuster V, Topol EJ, Nabel EG |date=2005|publisher=Lippincott Williams &amp; Wilkins|isbn=9780781735834|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603002043/https://books.google.com/books?id=1WifwPEsKQMC&amp;pg=PA460&amp;lpg=PA460|archive-date=2016-06-03|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ova stenoza je često rezultat suženja i otvrdnuća arterija nakon taloženja [[aterosklerotski plak|holesterolskih plakova]] i upale tokom nekoliko godina. Ovo nakupljanje i remodeliranje koronarnih sudova zajedno sa drugim sistemskim krvnim sudovima karakteriše napredovanje [[Ateroskleroza|aterosklerotske kardiovaskularne bolesti]].&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Pahwa R, Jialal I |chapter = Atherosclerosis |date=2021| chapter-url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK507799/| title = StatPearls|place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=29939576|access-date=2021-11-05 }}&lt;/ref&gt; Kada stabilan plak pukne, može blokirati protok krvi i kisika kroz male arterije što rezultira [[ishemija|ishemijskom]] ozljedom. Povreda tkiva nakon ishemije može dovesti do strukturnih i funkcionalnih promjena koje sprečavaju srce da nastavi normalne cikluse provodljivosti i mijenja otkucaje srca.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|829}}&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|829}}

==== Neaterosklerotske abnormalnosti koronarnih arterija ====

Abnormalnosti koronarnih arterija koje nisu povezane s aterosklerozom uključuju kongenitalne [[anomalija koronarne arterije|anomalije koronarne arterije]] (najčešće anomalno porijeklo lijeve koronarne arterije iz plućne arterije), upalu poznatu kao koronarni [[arteritis]], [[embolija]], vazospazam i mehaničke abnormalnosti povezane s bolestima ili traumom [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]]. Ova stanja uzrokuju 10-15% srčanih zastoja i iznenadne srčane smrti.&lt;ref name = &quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|829}}

* Koronarni arteritis obično je rezultat pedijatrijskog febrilnog upalnog stanja poznatog kao [[Kawasaki bolest]]. Drugi [[Vaskulitis|vaskulitidi]] također mogu doprinijeti povećanju rizika od iznenadne srčane smrti.
* Embolija, ili zgrušavanje koronarnih arterija najčešće se javlja od sepsnih embolija sekundarnih do endokarditisa uz zahvaćenost aortnog zaliska, trikuspidnog zaliska ili protetskih zalistaka.
* [[Koronarni vazospazam]] može dovesti do srčanih aritmija, mijenjanja električne provodljivosti srca uz rizik od potpunog zastoja srca zbog teških ili produženih promjena ritma.
* Mehaničke abnormalnosti sa povezanim rizikom od srčanog zastoja mogu nastati zbog disekcije koronarne arterije koja se može pripisati [[Marfanov sindrom|Marfanovom sindromu]] ili traumi.&lt;ref name = &quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|829}}

====Strukturalna srčana bolest ==== 
[[slika:Heart left ventricular hypertrophy sa.jpg|thumb| Kratka os srca pokazuje zadebljanje zida kod hipertrofije lijeve komore]]
Strukturne bolesti srca koje nisu povezane s koronarnom bolešću čine 10% svih iznenadnih srčanih smrti.&lt;ref name=UTD2016/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Primjeri ovih uključuju: [[kardiomiopatija|kardiomiopatije]] ([[hipertrofijska kardiomiopatija|hipertrofijska]], [[dilatirana kardiomiopatija|dilatirana]] ili [[Aritmogena kardiomiopatija|aritmogena kardiomiopatija]]), [[Srčana aritmija|poremećaji srčanog ritma]], [[bolest srčanog ritma]], [[miokarditis]],&lt;ref name=&quot;Circ012&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA | title = Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998 | journal = Circulation | volume = 104 | issue = 18 | pages = 2158–2163 | date = October 2001 | pmid = 11684624 | doi = 10.1161/hc4301.098254 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; i [[kongestivno zatajenje srca]].&lt;ref name=&quot;AHJ982&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kannel WB, Wilson PW, D'Agostino RB, Cobb J | title = Sudden coronary death in women | journal = American Heart Journal | volume = 136 | issue = 2 | pages = 205–212 | date = August 1998 | pmid = 9704680 | doi = 10.1053/hj.1998.v136.90226 }}&lt;/ref&gt;
[[slika:Left Ventricular Hypertrophy Unlabeled.jpg|thumb| EKG prikaz hipertrofije lijeve komore]]
Smatra se da je [[hipertrofija lijeve komore]] vodeći uzrok iznenadne srčane smrti u populaciji odraslih.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Stevens SM, Reinier K, Chugh SS | title = Increased left ventricular mass as a predictor of sudden cardiac death: is it time to put it to the test? | journal = Circulation: Arrhythmia and Electrophysiology | volume = 6 | issue = 1 | pages = 212–217 | date = February 2013 | pmid = 23424223 | pmc = 3596001 | doi = 10.1161/CIRCEP.112.974931 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ovo je najčešće posljedica dugotrajnog [[Hipertenzija|visokog krvnog pritiska]], ili hipertenzije, koja je izazvala neprilagođenu promjenu zida glavne pumpne komore srca, [[srčana komora|lijeve komore]].&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Katholi RE, Couri DM | title = Left ventricular hypertrophy: major risk factor in patients with hypertension: update and practical clinical applications | journal = International Journal of Hypertension | volume = 2011 | pages = 495349 | year = 2011 | pmid = 21755036 | pmc = 3132610 | doi = 10.4061/2011/495349 }}&lt;/ref&gt; Povišeni [[krvni pritisak]] znači da srce mora pumpati još jače kako bi krv prokrvila na adekvatan način kroz tijelo. Ako srce to radi duži vremenski period zbog nekontrolirane hipertenzije, lijeva komora može hipertrofirati (narasti) na način koji smanjuje djelotvornost srca.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Bornstein AB, Rao SS, Marwaha K | chapter = Left Ventricular Hypertrophy |date=2021| chapter-url= http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK557534/ | title = StatPearls|place=Treasure Island (FL) |publisher= StatPearls Publishing|pmid=32491466|access-date=2021-11-05 }}&lt;/ref&gt; Hipertrofija lijeve komore može se pokazati na [[Ehokardiografija|ehokardiogramu]] i [[Elektrokardiografija|elektrokardiogramu]] (EKG).&lt;ref name=&quot;:9&quot;/&gt;

Pregled iznenadnih srčanih smrti u Sjedinjenim Državama iz 1999. godine otkrio je da strukturne bolesti srca čine preko 30% iznenadnih srčanih zastoja kod osoba mlađih od 30 godina. Studija vojnih regruta starosti 18-35 godina pokazala je da je to činilo više od 40% iznenadnih srčanih smrti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Kongestivna srčana insuficijencija pet puta povećava rizik od iznenadne srčane smrti.&lt;ref name=&quot;AHJ982&quot;/&gt;

Strukturne abnormalnosti srčanog provodnog sistema (posebno [[Atrioventrikularni čvor|Ađ
atrioventrikularnog čvora]] i [[Purkinjeva vlakna|His-Purkinjeovog]] sistema) mogu predisponirati pojedinca za aritmije sa rizikom od napredovanja do iznenadnog zastoja srca, iako je ovaj rizik ostaje nizak. Mnogi od ovih provodnih blokova mogu se liječiti unutrašnjim srčanim defibrilatorima za one za koje se utvrdi da su pod visokim rizikom zbog ozbiljnosti fibroze ili teških elektrofizioloških poremećaja.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|833}}

==== Sindromi naslijeđenih aritmija ====
Aritmije koje nisu uzrokovane strukturnom srčanom bolešću čine 5 do 10% iznenadnih srčanih zastoja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Chugh SS, Kelly KL, Titus JL | title = Sudden cardiac death with apparently normal heart | journal = Circulation | volume = 102 | issue = 6 | pages = 649–654 | date = August 2000 | pmid = 10931805 | doi = 10.1161/01.cir.102.6.649 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors =  | title = Survivors of out-of-hospital cardiac arrest with apparently normal heart. Need for definition and standardized clinical evaluation. Consensus Statement of the Joint Steering Committees of the Unexplained Cardiac Arrest Registry of Europe and of the Idiopathic Ventricular Fibrillation Registry of the United States | journal = Circulation | volume = 95 | issue = 1 | pages = 265–272 | date = January 1997 | pmid = 8994445 | doi = 10.1161/01.cir.95.1.265 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Drory Y, Turetz Y, Hiss Y, Lev B, Fisman EZ, Pines A, Kramer MR | title = Sudden unexpected death in persons less than 40 years of age | journal = The American Journal of Cardiology | volume = 68 | issue = 13 | pages = 1388–1392 | date = November 1991 | pmid = 1951130 | doi = 10.1016/0002-9149(91)90251-f }}&lt;/ref&gt; Oni su često uzrokovani [[genetički poremećaj|genetičkim poremećajima]] koji dovode do abnormalnih srčanih ritmova.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Genetičke [[mutacije]] često utiču na specijalizirane proteine poznate kao [[ionski kanal]]i koje provode [[Ion|električno nabijene čestice]] kroz [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]], pa se ova grupa stanja često naziva [[Kanalopatija|kanalopatije]]. Primjeri ovih nasljednih sindroma aritmije uključuju [[sindrom dugog QT intervala]] (LQTS), [[Brugada sindrom]], [[tahikardija|kateholaminergijska polimorfna komorska tahikardija]] i [[sindrom kratkog QT intervala]]. Mnogi su također povezani s okolišnim ili neurogenim okidačima kao što je odgovor na preglasne [[zvuk]]ove koji mogu izazvati smrtonosne aritmije.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|833}} Ostala stanja koja promovišu aritmije, ali nisu uzrokovana genetičkim mutacijama uključuju [[Wolff-Parkinson-Whiteov sindrom]].&lt;ref name=&quot;UTD2016&quot; /&gt;

[[Sindrom dugog QT]] intervala, stanje koje se često spominje kod smrti mladih ljudi, javlja se kod jednog od svakih 5.000 do 7.000 novorođenčadi i procjenjuje se da je odgovoran za 3.000 smrtnih slučajeva svake godine u poređenju sa otprilike 300.000 srčanih zastoja koje vide hitne službe.&lt;ref name=&quot;AHA2&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.americanheart.org/presenter.jhtml?identifier=4741 | title = Sudden Cardiac Death | archive-url = https://web.archive.org/web/20100325174959/http://www.americanheart.org/presenter.jhtml?identifier=4741| archive-date=2010-03-25 | publisher = American Heart Association }}&lt;/ref&gt; Ova stanja su dio ukupnih smrtnih slučajeva povezanih sa srčanim zastojem, ali predstavljaju stanja koja se mogu otkriti prije zastoja i koja se mogu liječiti. Simptomska ekspresija sindroma dugog QT-a je prilično široka i češće se manifestuje [[sinkopa]], a ne srčani zastoj. Međutim, rizik od srčanog zastoja je i dalje prisutan i osobe sa porodičnom historijom iznenadnih srčanih zastoja treba da se pregledaju na LQTS i druge uzroke smrtonosne aritmije koji se mogu liječiti. Viši nivoi rizika od srčanog zastoja povezani su sa ženskim spolom, značajnijim produženjem QT intervala, historijom neobjašnjive sinkope (nesvjestice) ili prerane iznenadne srčane smrti.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|833}} Dodatno, osobe sa LQTS-om trebale bi izbjegavati određene lijekove koji nose rizik od povećanja ozbiljnosti ove abnormalnosti provodljivosti, kao što su određeni antiaritmici, antidepresivi i [[hinolonski antibiotik|hinolon]] ili [[makrolid]]ni [[antibiotici]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fazio G, Vernuccio F, Grutta G, Re GL | title = Drugs to be avoided in patients with long QT syndrome: Focus on the anaesthesiological management | journal = World Journal of Cardiology | volume = 5 | issue = 4 | pages = 87–93 | date = April 2013 | pmid = 23675554 | pmc = 3653016 | doi = 10.4330/wjc.v5.i4.87 }}&lt;/ref&gt;

===Nesrčani uzroci===
Nesrčani uzroci čine 15 do 25% srčanih zastoja.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kuisma M, Alaspää A | title = Out-of-hospital cardiac arrests of non-cardiac origin. Epidemiology and outcome | journal = European Heart Journal | volume = 18 | issue = 7 | pages = 1122–1128 | date = July 1997 | pmid = 9243146 | doi = 10.1093/oxfordjournals.eurheartj.a015407 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Najčešći nesrčani uzroci su [[fizička trauma|trauma]], velika [[krvarenje|krvarenja]] ([[gastrointestinalno krvarenje]], [[ruptura aorte]] ili [[intrakranijalno krvarenje]]), [[hipovolemično krvarenje]], [[predoziranje]], [[davljenje]] i [[plućna embolija]].&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref name=Raab2008&gt;{{cite journal | vauthors = Raab H, Lindner KH, Wenzel V | title = Preventing cardiac arrest during hemorrhagic shock with vasopressin | journal = Critical Care Medicine | volume = 36 | issue = 11 Suppl | pages = S474–S480 | date = November 2008 | pmid = 20449913 | doi = 10.1097/ccm.0b013e31818a8d7e | publisher = Ovid Technologies (Wolters Kluwer Health) }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Voel2000&gt;{{cite journal | vauthors = Voelckel WG, Lurie KG, Lindner KH, Zielinski T, McKnite S, Krismer AC, Wenzel V | title = Vasopressin improves survival after cardiac arrest in hypovolemic shock | journal = Anesthesia and Analgesia | volume = 91 | issue = 3 | pages = 627–634 | date = September 2000 | pmid = 10960389 | doi = 10.1097/00000539-200009000-00024 | publisher = Ovid Technologies (Wolters Kluwer Health) }}&lt;/ref&gt; Srčani zastoj također može biti uzrokovan trovanjem kao što je [[Meduza|ubodi određenih meduza]], ili strujnim udarom, poput munje.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;

====Reverzibilni uzroci====
Drugi nesrčani uzroci srčanog zastoja mogu biti rezultat privremenih poremećaja [[homeostaza]] u tijelu Ovo može biti rezultat promjena u omjeru [[elektrolit]]a, zasićenosti kisikom ili promjenama drugih iona koji utiču na [[pH]] tijela.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

====Mnemonika za reverzibilne uzroke====
{{Glavni|Hs i Ts}}
&quot;Hs i Ts&quot; je naziv za mnemotehniku koja se koristi za pamćenje izlječivih ili reverzibilnih uzroka srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;RCUK20052&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm|title=Resuscitation Council (UK) Guidelines 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20091215230632/http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm|archive-date=2009-12-15|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;&gt;{{cite journal | title = 2005 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 112 | issue = 24 Suppl | pages = IV1-203 | date = December 2005 | pmid = 16314375 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.105.166550 | doi-access = free  | author = ECC Committee, Subcommittees and Task Forces of the American Heart Association }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Napomena: Ova mnemonika uključuje uzroke srčanog i nesrčanog porijekla, ali svi su reverzibilni, uz odgovarajući tretman koji je vremenski osjetljiv.

; Hs
* [[Hipovolemija|''H''''ipovolemija]] – Nedostatak volumena krvi
* [[Hipoksija|''H''''ipoksija]] – Nedostatak [[kisik]]a
* [[vof+dik|'''V'''odikovi]] ioni ([[acidoza]]) – Nenormalan pH u tijelu
* [[Hiperkalemija|''''H'''iperkalemija]] ili [[Hipokalemija|''''h''''ipokalemia]] – I povećan i smanjen nivo [[kalij]]a može biti opasan po život
* [[Hipotermija|'''H'''ipotermija]] – Niska [[Tjelesna temperatura|tjelesna temperatura jezgre]]
* [[Hipoglikemija|''''H''''ipoglikemija]] ili [[Hiperglikemija|''''h''''iperglikemija]] – Nizak ili visok nivo glukoze u krvi
; Ts
* [[Tableta|'''T''' tablete]] ili [[Toksin|'''t'''oksini]] kao što je predoziranje drogom/lijekom
* [[Tamponada srca|Srčana '''t'' amponada]] – Tečnost se nakuplja oko srca
* [[Tenzijski pneumotoraks|''T''''enzijski pneumotoraks]] – kolabirano plućno krilo
* [[Tromboza|'''T'''romboza]] ([[infarkt miokarda]]) – srčani udar
* [[Tromboza|'''T'''hromboembolija]] ([[plućna embolija]]) – Krvni ugrušak u plućima
* [[Traumatski srčani zastoj|''''T''''raumatski srčani zastoj]]

=== Djeca ===
Kod djece, najčešći uzrok kardiopulmonalnog zastoja je [[šok]] ili [[respiratorna insuficijencija]] koji nije liječen.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; [[Srčana aritmija]] nije najčešći uzrok kod djece.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Kada postoji srčana aritmija, najčešće je [[sistola|asistola]] ili [[bradikardija]], za razliku od [[komorska fibrilacija|komorske fibrilacije]] ili [[tahikardija|komorske tahikardije]] kao što se vidi kod odraslih.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Drugi uzroci mogu uključivati droge kao što su [[Otrovanje kokainom|kokain]], [[metamfetamin]] ili predoziranje lijekovima kao što su antidepresivi kod djeteta koje je ranije bilo zdravo, ali sada ima aritmiju koja je napredovao do srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Uobičajeni uzroci iznenadnog neobjašnjivog zastoja srca kod djece uključuju [[hipertrofijska kardiomiopatija|hipotrofijsku kardiomiopatiju]], abnormalnosti koronarnih arterija i aritmije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Topjian AA, Raymond TT, Atkins D, Chan M, Duff JP, Joyner BL, Lasa JJ, Lavonas EJ, Levy A, Mahgoub M, Meckler GD, Roberts KE, Sutton RM, Schexnayder SM | display-authors = 6 | title = Part 4: Pediatric Basic and Advanced Life Support 2020 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Pediatrics | volume = 147 | issue = Suppl 1 | pages = e2020038505D | date = January 2021 | pmid = 33087552 | doi = 10.1542/peds.2020-038505D | s2cid = 224826594}}&lt;/ref&gt;

===Mehanizam===
[[slika:Ventricular fibrillation.png|thumb|upright=1.3|Komorska fibrilacija]]
Definitivni električni mehanizmi srčanog zastoja, koji mogu nastati iz bilo koje od gore navedenih funkcionalnih, strukturnih ili fizioloških abnormalnosti, karakterizirani su tahiaritmijskim ili bradiaritmijskim događajima koji ne dovode do sistole.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp| 837–838}} Tahiaritmije se dalje mogu klasificirati kao [[komorska fibrilacija]] (V-fib) i bez pulsa ili trajna [[komorskaa tahikardija]] (V-tach), a obje su brze i nestalne aritmije koje mijenjaju cirkulatorni put tako da se adekvatan protok krvi ne može održati i nije adekvatan da zadovolji potrebe tijela.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|837–838}}

Mehanizam odgovoran za većinu iznenadnih srčanih smrti je [[ventrikulska fibrilacija]].&lt;ref name=&quot;NIH2016Ca&quot;/&gt; Ventrikulska fibrilacija je tahiaritmija koju karakterizira turbulentna električna aktivnost u ventrikulskomom dijeku [[miokard]]a koja dovodi do previše neorganiziranog i brzog otkucaja srca proizvodeći bilo kakav značajan minutni volumen srca, što rezultira nedovoljnom perfuzijom mozga i esencijalnih organa.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Ventricular tachycardia - Symptoms and causes|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/ventricular-tachycardia/symptoms-causes/syc-20355138|access-date=2021-11-29|website=Mayo Clinic|language=en}}&lt;/ref&gt; Kod komorske tahikardije, srce također kuca brže od normalnog, što može spriječiti srčane komore da se pravilno pune krvlju.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Ventricular fibrillation - Symptoms and causes|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/ventricular-fibrillation/symptoms-causes/syc-20364523|access-date=2021-11-29|website=Mayo Clinic|language=en}}&lt;/ref&gt; Neki od elektrofizioloških mehanizama koji podupiru ventrikulske fibrilacije uključuju ektopijski automatizam, ponovni ulazak i aktiviranu aktivnost.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Szabó Z, Ujvárosy D, Ötvös T, Sebestyén V, Nánási PP | title = Handling of Ventricular Fibrillation in the Emergency Setting | journal = Frontiers in Pharmacology | volume = 10 | pages = 1640 | date = 2020-01-29 | pmid = 32140103 | pmc = 7043313 | doi = 10.3389/fphar.2019.01640 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Strukturne promjene u oboljelom srcu kao rezultat nasljednih faktora ([[mutacije]] u [[gen]]ima za kodiranje [[ionski kanal|ionskih kanala]], naprimjer) ne mogu objasniti iznenadnu srčanu smrt.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rubart M, Zipes DP | title = Mechanisms of sudden cardiac death | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 115 | issue = 9 | pages = 2305–2315 | date = September 2005 | pmid = 16138184 | pmc = 1193893 | doi = 10.1172/JCI26381 }}&lt;/ref&gt;

I ventrikulska fibrilacija i ventrikulska tahikardija mogu dovesti do toga da srce neučinkovito pumpa krv u tijelo. Ventrikulsku tahikardiju karakterizira izmijenjen QRS kompleks i broj otkucaja srca veći od 100 otkucaja u minuti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = AlMahameed ST, Ziv O | title = Ventricular Arrhythmias | journal = The Medical Clinics of North America | volume = 103 | issue = 5 | pages = 881–895 | date = September 2019 | pmid = 31378332 | doi = 10.1016/j.mcna.2019.05.008 | s2cid = 199437558 }}&lt;/ref&gt; Kada se V-tah održava (traje najmanje 30 sekundi), neadekvatan dotok krvi u srčano tkivo može dovesti do zastoja srca.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Baldzizhar A, Manuylova E, Marchenko R, Kryvalap Y, Carey MG | title = Ventricular Tachycardias: Characteristics and Management | journal = Critical Care Nursing Clinics of North America | volume = 28 | issue = 3 | pages = 317–329 | date = September 2016 | pmid = 27484660 | doi = 10.1016/j.cnc.2016.04.004}}&lt;/ref&gt;

[[Bradikardija|Bradiaritmije]] se javljaju nakon disocijacije spontane električne provodljivosti i mehaničke funkcije srca što rezultira [[električna aktivnost bez pulsa|električnom aktivnošću bez pulsa]] (PEA) ili potpunim odsustvom električne aktivnosti srca što rezultira [[sistola|asistolom]] . Slično kao i kod tahiaritmija, ova stanja dovode do nemogućnosti da se održi i adekvatan protok krvi, iako je u slučaju bradijaritmija osnovni uzrok odsustvo mehaničke aktivnosti, a ne brzi otkucaji koji dovode do dezorganizacije.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|837–838}}

==Dijagnoza==
[[slika:Carotidian pulse and recovery position.jpg|thumb|Medicinsko osoblje provjerava karotidni puls pacijenta]]
Srčani zastoj je sinonim za pojam [[klinička smrt]].&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt; Historijski podaci i [[fizički pregled]] mogu dijagnosticirati srčani zastoj i pružiti informacije o potencijalnom uzroku i prognozi.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Pružatelj koji uzima kliničku anamnezu osobe trebao bi imati za cilj utvrditi da li je epizodu primijetio neko drugi, u koje vrijeme se epizoda dogodila, šta je osoba radila (posebno ako je bilo traume) i da li je bilo uključenosti droge.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Dio fizičkog pregleda dijagnosticiranja srčanog zastoja fokusira se na odsustvo pulsa.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; U mnogim slučajevima, nedostatak [[puls|karotidnog pulsa]] je [[zlatni standard (test)|zlatni standard]] za dijagnosticiranje srčanog zastoja. Nedostatak pulsa na periferiji (radijalno/pedala) može također biti rezultat drugih stanja (npr. cirkulacijski [[šok]]), ili jednostavno greška spasitelja.&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt; Studije su pokazale da spasitelji često mogu pogriješiti kada provjeravaju karotidni puls u hitnim slučajevima, bilo da se radi o zdravstvenim radnicima ili laicima.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bahr J, Klingler H, Panzer W, Rode H, Kettler D | title = Skills of lay people in checking the carotid pulse | journal = Resuscitation | volume = 35 | issue = 1 | pages = 23–26 | date = August 1997 | pmid = 9259056 | doi = 10.1016/S0300-9572(96)01092-1 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ochoa FJ, Ramalle-Gómara E, Carpintero JM, García A, Saralegui I | title = Competence of health professionals to check the carotid pulse | journal = Resuscitation | volume = 37 | issue = 3 | pages = 173–175 | date = June 1998 | pmid = 9715777 | doi = 10.1016/S0300-9572(98)00055-0 }}&lt;/ref&gt;

[[Hitni ultrazvuk|Ultrazvuk na mjestu pružanja pomoći (POCUS)]] je alat koji se može koristiti za ispitivanje pokreta srca i snage njegove kontrakcije kod osobe koja je doživjela srčani zastoj uz krevet.&lt;ref name=&quot;Long_2018&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Long B, Alerhand S, Maliel K, Koyfman A | title = Echocardiography in cardiac arrest: An emergency medicine review | journal = The American Journal of Emergency Medicine | volume = 36 | issue = 3 | pages = 488–493 | date = March 2018 | pmid = 29269162 | doi = 10.1016/j.ajem.2017.12.031 | s2cid = 3874849 }}&lt;/ref&gt; POCUS može precizno dijagnosticirati srčani zastoj u bolničkim uvjetima, prevazilazeći neke od nedostataka dijagnoze provjeravanjem centralnog pulsa ([[karotidne arterije]] ili [[subklavijske arterije]]), kao i otkrivanjem pokreta i kontrakcija srca.&lt;ref name=&quot;Long_2018&quot;/&gt;

Koristeći POCUS, kliničari mogu imati ograničene, dvodimenzionalne poglede na različite dijelove srca tokom zastoja.&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Paul JA, Panzer OP | title = Point-of-care Ultrasound in Cardiac Arrest | journal = Anesthesiology | volume = 135 | issue = 3 | pages = 508–519 | date = September 2021 | pmid = 33979442 | doi = 10.1097/ALN.0000000000003811 | s2cid = 234486749 }}&lt;/ref&gt; Ove slike mogu pomoći kliničarima da utvrde da li je električna aktivnost u srcu [[Bespulsna električna aktivnost|bez pulsa]] ili pseudobezpulsna, kao i da im pomognu da dijagnosticiraju potencijalno reverzibilne uzroke zastoja.&lt;ref name=&quot;:15&quot;/&gt; Objavljene smjernice udruženja American Society of Echocardiography, American College of Emergency Physicians, European Resuscitation Council i American Heart Association, kao i preoperativne smjernice Advanced cardiac life support, prepoznali su potencijalne prednosti korištenja POCUS-a u dijagnostici i upravljanju srčanim zastojem.&lt;ref name=&quot;:15&quot;/&gt;

Zbog nepreciznosti ovog metoda dijagnoze, neka tijela poput Evropskog savjeta za reanimaciju (ERC) smanjila su njen značaj. Umjesto toga, sadašnje smjernice podstiču pojedince da započnu CPR kod bilo koje osobe bez svijesti koja ima odsutno ili abnormalno disanje.&lt;ref name=&quot;RCUK2005&quot;/&gt; Vijeće za reanimaciju u Ujedinjenom Kraljevstvu stoji u skladu s preporukama ERC-a i preporukama American Heart Association.&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt; Predložili su da tehniku provjere karotidnih pulseva trebaju koristiti samo zdravstveni radnici sa specifičnom obukom i stručnošću, a čak i tada da je treba promatrati u kombinaciji s drugim pokazateljima kao što je agonalno [[disanje]].&lt;ref name=&quot;RCUK2005&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm |title=Resuscitation Council (UK) Guidelines 2005 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20091215230632/http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm |archive-date=2009-12-15 }}&lt;/ref&gt;

Predložene su razni drugi metodi za otkrivanje cirkulacije, a samim tim i dijagnosticiranje srčanog zastoja. Smjernice koje slijede prema preporukama Međunarodnog komiteta za vezu za reanimaciju (ILCOR) iz 2000. bile su da spasitelji traže &quot;znakove cirkulacije&quot;, ali ne posebno puls.&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt; Ovi znakovi su uključivali [[kašalj]], dahtanje, boju, trzanje i [[kretanje]].&lt;ref&gt;{{cite book |author=British Red Cross |author2=St Andrew's Ambulance Association |author3=St John Ambulance |title=First Aid Manual: The Authorised Manual of St. John Ambulance, St. Andrew's Ambulance Association, and the British Red Cross |publisher=Dorling Kindersley |year=2006 |isbn=978-1-4053-1573-9 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/firstaidmanualau0000unse }}&lt;/ref&gt; Međutim, suočeni sa dokazima da su ove smjernice bile nedjelotvorne, nova preporuka ILCOR-a je da se srčani zastoj treba dijagnosticirati kod svih unesrećenih koji su u nesvijesti i ne dišu normalno, sličan protokol koji je usvojilo Evropsko vijeće za reanimaciju.&lt;ref. name=&quot;AHA05&quot;/&gt; U neakutnom okruženju gdje je pacijent istekao, dijagnoza srčanog zastoja može se obaviti putem molekulske [[autopsija|autopsije]] ili postmortem molekulskog testiranja koji su srčani defekti koje koristi skup molekulskih tehnika za pronalaženje [[ionski kanal|ionskih kanala]].&lt;ref&gt;{{Citation| vauthors = Glatter KA, Chiamvimonvat N, He Y, Chevalier P, Turillazzi E |title=Postmortem Analysis for Inherited Ion Channelopathies|date=2006|work=Essentials of Autopsy Practice: Current Methods and Modern Trends|pages=15–37| veditors = Rutty GN |publisher=Springer|language=en|doi=10.1007/1-84628-026-5_2|isbn=978-1-84628-026-9 }}&lt;/ref&gt; Ovo bi moglo pomoći da se razjasni uzrok smrti pacijenta.

Drugi fizički znakovi ili simptomi mogu pomoći u određivanju potencijalnog uzroka srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ispod je grafikon kliničkih nalaza i znakova/simptoma koje osoba može imati i potencijalni uzrok povezan s tim.
{|
|+Fizički nalazi vezani za potencijalne uzroke&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;
!Lokacija
!Nalazi
!Mogući uzroci
|-
|Općenito
|Blijeda koža
|[[Krvarenje|Krvarenja]]
|-
|
|Smanjena tjelesna temperatura
|[[Hipotermija]]
|-
|Dišni put
|Prisustvo sekreta, povraćanja krvi
|[[Plućna aspiracija|Aspiracija]]
|-
|
|Nemogućnost pružanja [[Načini mehaničke ventilacije|ventilacije pod pozitivnim pritiskom]]
|[[Pneumotoraks|Tenzioni pneumotoraks]]
[[Opstrukcija disajnih puteva]]
|-
|Vrat
|[[Julularni venski pritisak|Distenzija vratnih vena]]
|Tenzijski pneumotoraks
[[Tamponada srca]]

[[Plućne embolije]]
|-
|
|[[Devijacija dušnika|Traheja pomaknuta na jednu stranu]]
|Tenzijski pneumotoraks
|-
|Grudi
|[[Grudna kost|Ožiljak u sredini grudne kosti]]
|Srčana bolest
|-
|Pluća
|[[Zvukovi disanja|Zvukovi disanja samo na jednoj strani]]
|Tenzijski pneumotoraks
[[Trahejska intubacija|Intubacija desnog glavnog stabla]]

Aspiracija
|-
|
|Nema zvukova daha ili udaljenih zvukova daha
|Intubacija jednjaka

Opstrukcija disajnih puteva
|-
|
|[[Zviždanje|Zviždanje]]
|Aspiracija

[[Bronhospazam]]

[[Pućni edem]]
|-
|
|[[Crackles|Rales]]
|Aspiracija

Plućni edem

[[Upala pluća]]
|-
|Srce
|Smanjenje srčanih tonova
|[[Hipovolemija]]

Tamponada srca

Tenzijski pneumotoraks

Plućna embolija
|-
|[[Abdomen]]
|[[Abdominalna distenzija|Naduvenost trbuha]] i tupa
|Ruptura [[aneurizma abdominalne aorte]]

Puknuta [[ektopijska trudnoća]]
|-
|
|Rastegnuti i bubnjići
|Intubacija jednjaka
|-
|[[Rektum]]ski
|Prisutna krv
|[[Gastrointestinalno krvarenje|Gastrointestinalno krvarenje]]
|-
|Ekstremiteti
|Asimetrični impulsi
|[[Aortna disekcija]]
|-
|[[Koža]]
|Tragovi igle
|Zloupotreba droga
|}

===Klasifikacije===
Kliničari klasifikuju srčani zastoj u &quot;šokirani&quot; u odnosu na &quot;nešokirani&quot;, što je određeno ritmom [[Elektrokardiogram|EKG]]. Ovo se odnosi na to da li se određena klasa [[srfčana aritmija|srčane aritmije]] može liječiti pomoću [[defibrilacija]].&lt;ref name=&quot;RCUK2005&quot;/&gt; Dva ritma koja se mogu šokirati su [[ventrikulska fibrilacija]] i [[ventrikulsksa bespulsna tahikardija]] dok su dva &quot;nešokova&quot; ritma [[asistola]] i [[električna aktivnost bez pulsa]].&lt;ref&gt;{{cite book|title=ABC of resuscitation| veditors = Soar J, Perkins JD, Nolan J |year=2012|publisher=Wiley-Blackwell|location=Chichester, West Sussex |isbn=9781118474853 |page=43 |url= https://books.google.com/books?id=vNgrOsHjIKEC&amp;pg=PA43 |edition=6th |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170905133735/https://books.google.com/books?id=vNgrOsHjIKEC&amp;pg=PA43|archive-date=2017-09-05}}&lt;/ref&gt;

==Upravljanje== 
Iznenadni zastoj srca može se liječiti pokušajima [[reanimacija]]. Ovo se obično izvodi na osnovu protokola zvanih [[osnovna podrška života]], [[napredna podrška za život srca]] (ACLS), [[pedijatrijska napredna podrška života]] (PALS) ili [[program neonatalne reanimacije]] (NRP).&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | title = 2005 American Heart Association (AHA) guidelines for cardiopulmonary resuscitation (CPR) and emergency cardiovascular care (ECC) of pediatric and neonatal patients: pediatric advanced life support | journal = Pediatrics | volume = 117 | issue = 5 | pages = e1005–e1028 | date = May 2006 | pmid = 16651281 | doi = 10.1542/peds.2006-0346 | s2cid = 46720891 | author1 = American Heart Association }}&lt;/ref&gt;
[[slika:CPR training-04.jpg|thumb| CPR trening na lutki]]

===Kardiopulmonalna reanimacija===
Rana [[kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR) je neophodna za preživljavanje srčanog zastoja s dobrom neurološkom funkcijom.&lt;ref&gt;{{cite web |title=AHA Releases 2015 Heart and Stroke Statistics {{!}} Sudden Cardiac Arrest Foundation |url=https://www.sca-aware.org/sca-news/aha-releases-2015-heart-and-stroke-statistics |website=www.sca-aware.org |access-date=21 September 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite book|title=Rosen's emergency medicine : concepts and clinical practice| veditors = Walls RM, Hockberger RS, Gausche-Hill M |isbn=9780323390163|oclc=989157341|date = 2017-03-09| vauthors = Walls R, Hockberger R, Gausche-Hill M }}&lt;/ref&gt; Preporučuje se da se počne što je prije moguće uz minimalne prekide nakon početka. Komponente CPR-a koje čine najveću razliku u preživljavanju su [[kompresija grudnog koša]] i defibrilacijski udarni ritmovi.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite book|title=Tintinalli's emergency medicine manual|veditors = Cydulka RK |isbn= 9780071837026 |oclc=957505642|date = 2017-08-28| vauthors = Wang VJ, Joing SA, Fitch MT, Cline DM, John Ma O, Cydulka RK }}&lt;/ref&gt; Nakon defibrilacije, kompresije grudnog koša treba nastaviti dvije minute prije nego što se ponovo izvrši provjera ritma.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ovo se zasniva na stopi kompresije od 100–120 kompresija u minuti, dubina kompresije od 5–6 centimetara u [[grudni koš]], puna [[Kardiopulmonalna reanimacija|povratak grudnog koša]] i brzina ventilacije od 10 ventilacija disanja u minuti.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Pokazalo se da pravilno izvedena CPR kod posmatrača povećava preživljavanje; međutim, to se izvodi u manje od 30% zadržavanja u bolnici od 2007.&lt;ref name=&quot;Mutchner L 2007 60–9; quiz 69–70&quot;/&gt; Ako visokokvalitetni CPR nije rezultirao [[krvotok|povratkom spontane cirkulacije]], a srčani ritam osobe je u [[sistola|asistoli]], razumno je prekinuti CPR i proglasiti smrt osobe nakon 20 minuta.&lt;ref name=UK2010/&gt; Izuzeci od ovoga uključuju određene slučajeve sa [[hipotermija|hipotermijom]] ili koji su [[utopljenje|udavili]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref name=UK2010&gt;{{cite web|author1=Resuscitation Council (UK)|title=Pre-hospital cardiac arrest|url=https://www.resus.org.uk/pages/prehosca.pdf|website=www.resus.org.uk|access-date=3 September 2014|page=41|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150513032323/http://www.resus.org.uk/pages/prehosca.pdf|archive-date=13 May 2015}}&lt;/ref&gt; Neki od ovih slučajeva bi trebali imati duži i trajniji CPR dok ne budu skoro [[Normotermija|normotermni]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Duže trajanje CPR-a može biti razumno kod onih koji imaju srčani zastoj dok su u bolnici.&lt;ref&gt;{{cite web|author1=Resuscitation Council (UK)|title=Comments on the duration of CPR following the publication of 'Duration of resuscitation efforts and survival after in-hospital cardiac arrest: an observational study' Goldberger ZD et al. Lancet.|url=https://www.resus.org.uk/pages/cprdurst.htm|access-date=3 September 2014|date=5 September 2012|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140628095645/http://resus.org.uk/pages/cprdurst.htm|archive-date=28 June 2014}}&lt;/ref&gt; namjernički CPR, od strane laičke javnosti, prije dolaska hitne pomoći također poboljšava ishode.&lt;ref name=AHA2015Part4/&gt;

===Defibrilacija=== 
[[slika:Defibrillator-809447 1920.jpg|thumb|upright=1.3| Automatski eksterni defibrilator pohranjen u vidljivu narandžastu muralnu potporu]]
Defibrilacija je indikovana ako je prisutan srčani ritam koji može izazvati električni udar. Dva ritma koja se mogu šokirati su [[ventrikulska fibrilacija]] i [[ventrikulska tahikardija bez pulsa]]. Kod djece se preporučuje 2 do 4 J/Kg.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part12&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = de Caen AR, Berg MD, Chameides L, Gooden CK, Hickey RW, Scott HF, Sutton RM, Tijssen JA, Topjian A, van der Jagt ÉW, Schexnayder SM, Samson RA | display-authors = 6 | title = Part 12: Pediatric Advanced Life Support: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S526–S542 | date = November 2015 | pmid = 26473000 | pmc = 6191296 | doi = 10.1161/cir.0000000000000266 }}&lt;/ref&gt;

Defibrilaciju vrši [[automatski eksterni defibrilator]] (AED), prenosiva mašina koju može koristiti čak i svaki korisnik jer proizvodi glasovne instrukcije koje vode proces, automatski provjerava stanje žrtve i primjenjuje ispravne električne šokove. Neki defibrilatori čak daju povratnu informaciju o kvalitetu CPR kompresija, ohrabrujući spasioca laika da pritisne [[grudni koš]] osobe dovoljno snažno da cirkulira krv.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Zoll Automated External Defibrillator (AED) Plus|url=http://www.lifeassisttraining.com/zollaedplus.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20110621004342/http://www.lifeassisttraining.com/zollaedplus.html|archive-date=2011-06-21|work=Life Assistance Training}}&lt;/ref&gt;

Osim toga, sve je veća upotreba defibrilacije javnog pristupa. To uključuje postavljanje automatskog eksternog defibrilatora na javna mjesta i obuku osoblja u tim područjima kako da ih koristi. Ovo omogućava da se defibrilacija obavi prije dolaska hitne pomoći i pokazalo se da dovodi do povećanih šansi za preživljavanje. Pokazalo se da oni koji imaju zastoje na udaljenim lokacijama imaju lošije ishode nakon srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;Lyon ''et al.'' 2004&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lyon RM, Cobbe SM, Bradley JM, Grubb NR | title = Surviving out of hospital cardiac arrest at home: a postcode lottery? | journal = Emergency Medicine Journal | volume = 21 | issue = 5 | pages = 619–624 | date = September 2004 | pmid = 15333549 | pmc = 1726412 | doi = 10.1136/emj.2003.010363 }}&lt;/ref&gt;

===Lijekovi ===
[[slika:LipidEmulsion.JPG|thumb|upright=1.3|left| Lipidna emulzija koja se koristi kod srčanog zastoja zbog sredstava [[anestetik|lokalnih anestetika]]]]
Od 2016., lijekovi koji nisu [[epinefrin]] (adrenalin), iako su uključeni u smjernice, nisu pokazali da poboljšavaju preživljavanje do otpusta iz bolnice nakon izvanbolničkog zastoja srca.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Ovo uključuje upotrebu [[atropin]]a, [[lidokain]]a i [[amiodaron]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Olasveengen TM, Sunde K, Brunborg C, Thowsen J, Steen PA, Wik L | title = Intravenous drug administration during out-of-hospital cardiac arrest: a randomized trial | journal = JAMA | volume = 302 | issue = 20 | pages = 2222–2229 | date = November 2009 | pmid = 19934423 | doi = 10.1001/jama.2009.1729 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lin S, Callaway CW, Shah PS, Wagner JD, Beyene J, Ziegler CP, Morrison LJ | title = Adrenaline for out-of-hospital cardiac arrest resuscitation: a systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials|journal = Resuscitation|volume=85|issue=6|pages=732–740|date=June 2014|pmid=24642404|doi=10.1016/j.resuscitation.2014.03.008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors = Laina A, Karlis G, Liakos A, Georgiopoulos G, Oikonomou D, Kouskouni E, Chalkias A, Xanthos T | display-authors = 6 | title = Amiodarone and cardiac arrest: Systematic review and meta-analysis | journal = International Journal of Cardiology | volume = 221 | pages = 780–788 | date = October 2016 | pmid = 27434349|doi=10.1016/j.ijcard.2016.07.138}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = McLeod SL, Brignardello-Petersen R, Worster A, You J, Iansavichene A, Guyatt G, Cheskes S | title = Comparative effectiveness of antiarrhythmics for out-of-hospital cardiac arrest: A systematic review and network meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 121 | pages = 90–97 | date = December 2017 | pmid = 29037886 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2017.10.012 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ali MU, Fitzpatrick-Lewis D, Kenny M, Raina P, Atkins DL, Soar J, Nolan J, Ristagno G, Sherifali D | display-authors = 6 | title = Effectiveness of antiarrhythmic drugs for shockable cardiac arrest: A systematic review | journal = Resuscitation | volume = 132 | pages = 63–72 | date = November 2018 | pmid = 30179691 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2018.08.025 | s2cid = 52154562 | url = http://wrap.warwick.ac.uk/113491/1/WRAP-effectiveness-antiarrhythmic-drugs-cardiac-review-Nolan-2018.pdf }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Čini se da epinefrin kod odraslih od 2019. poboljšava preživljavanje, ali ne poboljšava neurološki normalno preživljavanje.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Holmberg MJ, Issa MS, Moskowitz A, Morley P, Welsford M, Neumar RW, Paiva EF, Coker A, Hansen CK, Andersen LW, Donnino MW, Berg KM | display-authors = 6 | title = Vasopressors during adult cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 139 | pages = 106–121 | date = June 2019 | pmid = 30980877 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2019.04.008 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Vargas M, Buonanno P, Iacovazzo C, Servillo G | title = Epinephrine for out of hospital cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials | journal = Resuscitation | volume = 136 | pages = 54–60 | date = March 2019 | pmid = 30685547 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2019.10.026 | s2cid = 207940828 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors =  | title = Epinephrine for Out-of-Hospital Cardiac Arrest: An Updated Systematic Review and Meta-Analysis. | journal = Critical Care Medicine | volume = 48 | pages = 225–229 | date = 27 November 2019 | pmid = 31789700 | doi = 10.1097/CCM.0000000000004130 | s2cid = 208537959 }}&lt;/ref&gt; Općenito se preporučuje svakih pet minuta.&lt;ref name=AHA2015Part1/&gt; Adrenalin djeluje na alfa-1 receptor, što zauzvrat povećava protok krvi koji opskrbljuje srce.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Deep Dive into the Evidence: Epinephrine in Cardiac Arrest|url=http://www.emra.org/emresident/article/deep-dive-epi/|access-date=2021-11-12|website=www.emra.org|language=en}}&lt;/ref&gt; To bi pomoglo u obezbjeđivanju više kisika srcu. Na osnovu smjernica iz 2019., 1&amp;nbsp;mg epinefrina se može davati pacijentima svakih 3–5 minuta, ali se doze veće od 1&amp;nbsp;mg epinefrina ne preporučuju za rutinsku upotrebu u slučaju srčanog zastoja. Ako pacijent ima ritam bez šoka, epinefrin treba primijeniti što je prije moguće. Za ritam koji je podložan šoku, epinefrin treba davati samo nakon što su početni pokušaji defibrilacije neuspjeli.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Panchal AR, Berg KM, Hirsch KG, Kudenchuk PJ, Del Rios M, Cabañas JG, Link MS, Kurz MC, Chan PS, Morley PT, Hazinski MF, Donnino MW | display-authors = 6 | title = 2019 American Heart Association Focused Update on Advanced Cardiovascular Life Support: Use of Advanced Airways, Vasopressors, and Extracorporeal Cardiopulmonary Resuscitation During Cardiac Arrest: An Update to the American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 140 | issue = 24 | pages = e881–e894 | date = December 2019 | pmid = 31722552 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000732 | s2cid = 208019248 }}&lt;/ref&gt; [[Vazopresin]] sveukupno ne poboljšava niti pogoršava ishode u poređenju sa epinefrinom.&lt;ref name=AHA2015Part1/&gt; The combination of epinephrine, vasopressin, and [[methylprednisolone]] appears to improve outcomes.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Belletti A, Benedetto U, Putzu A, Martino EA, Biondi-Zoccai G, Angelini GD, Zangrillo A, Landoni G | display-authors = 6 | title = Vasopressors During Cardiopulmonary Resuscitation. A Network Meta-Analysis of Randomized Trials | journal = Critical Care Medicine | volume = 46 | issue = 5 | pages = e443–e451 | date = May 2018 | pmid = 29652719 | doi = 10.1097/CCM.0000000000003049 | s2cid = 4851288 | url = https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/162689/1/document%282%29.pdf }}&lt;/ref&gt; Neki od nedostataka dugoročne koristi mogu biti povezani sa kašnjenjem u upotrebi epinefrina.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Attaran RR, Ewy GA | title = Epinephrine in resuscitation: curse or cure? | journal = Future Cardiology | volume = 6 | issue = 4 | pages = 473–482 | date = July 2010 | pmid = 20608820 | doi = 10.2217/fca.10.24 }}&lt;/ref&gt; While evidence does not support its use in children, guidelines state its use is reasonable.&lt;ref name=AHA2015Part12/&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Lidokain i amiodaron se također smatraju razumnim kod djece sa srčanim zastojem koja imaju šokantan ritam.&lt;ref name=AHA2015Part1/&gt;&lt;ref name=AHA2015Part12/&gt; Općenita upotreba [[natrij-bikarbonat]]a ili [[kalcij]]a se ne preporučuje.&lt;ref name=AHA2015Part1/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Velissaris D, Karamouzos V, Pierrakos C, Koniari I, Apostolopoulou C, Karanikolas M | title = Use of Sodium Bicarbonate in Cardiac Arrest: Current Guidelines and Literature Review | journal = Journal of Clinical Medicine Research | volume = 8 | issue = 4 | pages = 277–283 | date = April 2016 | pmid = 26985247 | pmc = 4780490 | doi = 10.14740/jocmr2456w }}&lt;/ref&gt; Upotreba [[kalcij]]a kod djece povezana je sa lošom neurološkom funkcijom kao i smanjenim preživljavanjem.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ispravno doziranje lijekova kod djece ovisi o težini.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Da bi se smanjilo vrijeme utrošeno na izračunavanje doza lijekova, preporučuje se korištenje [[Broselowa traka|Broselowe trake]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;

Smjernice iz 2010. American Heart Association više ne sadrže preporuku za korištenje atropina u električnoj aktivnosti bez pulsa i [[sistola|asistoli]] zbog nedostatka dokaza za njegovu upotrebu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Neumar RW, Otto CW, Link MS, Kronick SL, Shuster M, Callaway CW, Kudenchuk PJ, Ornato JP, McNally B, Silvers SM, Passman RS, White RD, Hess EP, Tang W, Davis D, Sinz E, Morrison LJ | display-authors = 6 | title = Part 8: adult advanced cardiovascular life support: 2010 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 122 | issue = 18 Suppl 3 | pages = S729–S767 | date = November 2010 | pmid = 20956224 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.110.970988 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Ni lidokain ni amiodaron, kod onih koji i dalje imaju [[tahikardija|ventrikuldku tahikardiju]] ili ventrikuldku fibrilaciju uprkos defibrilaciji, ne poboljšavaju preživljavanje do otpusta iz bolnice, ali oba podjednako poboljšavaju preživljavanje do prijema u bolnicu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sanfilippo F, Corredor C, Santonocito C, Panarello G, Arcadipane A, Ristagno G, Pellis T | title = Amiodarone or lidocaine for cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 107 | pages = 31–37 | date = October 2016 | pmid = 27496262 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2016.07.235 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

==Prognoza==
Ukupne šanse za preživljavanje među onima koji imaju srčani zastoj van bolnice su niske, 10%.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Benjamin EJ, Blaha MJ, Chiuve SE, Cushman M, Das SR, Deo R, de Ferranti SD, Floyd J, Fornage M, Gillespie C, Isasi CR, Jiménez MC, Jordan LC, Judd SE, Lackland D, Lichtman JH, Lisabeth L, Liu S, Longenecker CT, Mackey RH, Matsushita K, Mozaffarian D, Mussolino ME, Nasir K, Neumar RW, Palaniappan L, Pandey DK, Thiagarajan RR, Reeves MJ, Ritchey M, Rodriguez CJ, Roth GA, Rosamond WD, Sasson C, Towfighi A, Tsao CW, Turner MB, Virani SS, Voeks JH, Willey JZ, Wilkins JT, Wu JH, Alger HM, Wong SS, Muntner P | display-authors = 6 | title = Heart Disease and Stroke Statistics-2017 Update: A Report From the American Heart Association | journal = Circulation | volume = 135 | issue = 10 | pages = e146–e603 | date = March 2017 | pmid = 28122885 | pmc = 5408160 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000485 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kusumoto FM, Bailey KR, Chaouki AS, Deshmukh AJ, Gautam S, Kim RJ, Kramer DB, Lambrakos LK, Nasser NH, Sorajja D | display-authors = 6 | title = Systematic Review for the 2017 AHA/ACC/HRS Guideline for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death: A Report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Clinical Practice Guidelines and the Heart Rhythm Society | journal = Circulation | volume = 138 | issue = 13 | pages = e392–e414 | date = September 2018 | pmid = 29084732 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000550 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Među onima koji imaju vanbolnički srčani zastoj, 70% se javlja kod kuće, a njihova stopa preživljavanja je 6%.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Strategies to Improve Cardiac Arrest Survival: A Time to Act | author = Institute of Medicine |date=2015-06-30|isbn=9780309371995 |doi=10.17226/21723|pmid = 26225413}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Jollis JG, Granger CB | title = Improving Care of Out-of-Hospital Cardiac Arrest: Next Steps | journal = Circulation | volume = 134 | issue = 25 | pages = 2040–2042 | date = December 2016 | pmid = 27994023 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.116.025818 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Za one koji imaju srčani zastoj u bolnici, stopa preživljavanja godinu dana od najmanje pojave srčanog zastoja procjenjuje se na 13%.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Schluep M, Gravesteijn BY, Stolker RJ, Endeman H, Hoeks SE | title = One-year survival after in-hospital cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 132 | pages = 90–100 | date = November 2018 | pmid = 30213495 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2018.09.001 | s2cid = 52270938 }}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da je jednogodišnje preživljavanje veće kod osoba s dijagnozom prijema srca (39%), u poređenju sa onima s nesrčanom dijagnozom (11%).&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt; Stope preživljavanja među djecom su 3 do 16% u Sjevernoj Americi.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part122&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = de Caen AR, Berg MD, Chameides L, Gooden CK, Hickey RW, Scott HF, Sutton RM, Tijssen JA, Topjian A, van der Jagt ÉW, Schexnayder SM, Samson RA | display-authors = 6 | title = Part 12: Pediatric Advanced Life Support: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S526–S542 | date = November 2015 | pmid = 26473000 | pmc = 6191296 | doi = 10.1161/cir.0000000000000266 }}&lt;/ref&gt; Za bolnički srčani zastoj preživljavanje do otpusta je oko 22%.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part42&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kronick SL, Kurz MC, Lin S, Edelson DP, Berg RA, Billi JE, Cabanas JG, Cone DC, Diercks DB, Foster JJ, Meeks RA, Travers AH, Welsford M | display-authors = 6 | title = Part 4: Systems of Care and Continuous Quality Improvement: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S397–S413 | date = November 2015 | pmid = 26472992 | doi = 10.1161/cir.0000000000000258 | s2cid = 10073267 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Oni koji prežive do povratka spontane cirkulacije (ROSC) i prijema u bolnicu često imaju [[sindrom postkardijalnog zastoja]] koji se obično manifestira kao [[neurološka ozljeda]] koja može varirati od [[amnezija|blagih problema s pamćenjem]] do [[koma|kome]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

[[Cerebralna hipoksija|Hipoksična ishemijska povreda mozga]] je najštetniji ishod za ljude koji pate od srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Gräsner JT, Herlitz J, Tjelmeland IB, Wnent J, Masterson S, Lilja G, Bein B, Böttiger BW, Rosell-Ortiz F, Nolan JP, Bossaert L, Perkins GD | display-authors = 6 | title = European Resuscitation Council Guidelines 2021: Epidemiology of cardiac arrest in Europe | journal = Resuscitation | volume = 161 | pages = 61–79 | date = April 2021 | pmid = 33773833 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2021.02.007 | s2cid = 232408830 }}&lt;/ref&gt; Loši neurološki ishodi nakon srčanog zastoja mnogo su češći u zemljama koje ne koriste prekid doživotnog održavanja (~50%) u poređenju sa onima koje koriste (manje od 10%).&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;/&gt; Većina poboljšanja kognicije dolazi tokom prva tri mjeseca nakon srčanog zastoja, a neki pojedinci prijavljuju poboljšanje do godinu dana nakon srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;/&gt; 50 – 70% preživjelih od srčanog zastoja navodi [[umor]] kao simptom , čineći umor najčešćim simptomom o kojem je pacijent prijavljen.&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;/&gt;

Prognoza se obično procjenjuje 72 sata ili više nakon srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part13&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Neumar RW, Shuster M, Callaway CW, Gent LM, Atkins DL, Bhanji F, Brooks SC, de Caen AR, Donnino MW, Ferrer JM, Kleinman ME, Kronick SL, Lavonas EJ, Link MS, Mancini ME, Morrison LJ, O'Connor RE, Samson RA, Schexnayder SM, Singletary EM, Sinz EH, Travers AH, Wyckoff MH, Hazinski MF | display-authors = 6 | title = Part 1: Executive Summary: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S315–S367 | date = November 2015 | pmid = 26472989 | doi = 10.1161/cir.0000000000000252 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Stopa preživljavanja je bolja kod onih kod kojih je neko vidio kolaps, koji su imali CPR kod promatrača ili su imali ventrikulsku tahikardiju ili ventrikulsku fibrilaciju kada se procijeni.&lt;ref name=&quot;Sas20102&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sasson C, Rogers MA, Dahl J, Kellermann AL | title = Predictors of survival from out-of-hospital cardiac arrest: a systematic review and meta-analysis | journal = Circulation: Cardiovascular Quality and Outcomes | volume = 3 | issue = 1 | pages = 63–81 | date = January 2010 | pmid = 20123673 | doi = 10.1161/circoutcomes.109.889576 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Preživljavanje među onima sa [[Ventrikulska fibrilacija|Vfib]] ili [[Ventrikulska tahikardija|Vtach]] je 15 do 23%.&lt;ref name=&quot;Sas20102&quot;/&gt; Žene imaju veću vjerovatnoću da prežive srčani zastoj i napuste bolnicu nego muškarci.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bougouin W, Mustafic H, Marijon E, Murad MH, Dumas F, Barbouttis A, Jabre P, Beganton F, Empana JP, Celermajer DS, Cariou A, Jouven X | display-authors = 6 | title = Gender and survival after sudden cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 94 | pages = 55–60 | date = September 2015 | pmid = 26143159 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2015.06.018 }}&lt;/ref&gt;

Pregled iz 1997. godine otkrio je stope preživljavanja do otpusta od 14% iako su različite studije varirale od 0 do 28%.&lt;ref name=&quot;Ballew2&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ballew KA | title = Cardiopulmonary resuscitation | journal = BMJ | volume = 314 | issue = 7092 | pages = 1462–1465 | date = May 1997 | pmid = 9167565 | pmc = 2126720 | doi = 10.1136/bmj.314.7092.1462 }}&lt;/ref&gt; Kod onih starijih od 70 godina koji imaju srčani zastoj dok su u bolnici, preživljavanje do otpusta iz bolnice je manje od 20%.&lt;ref name=&quot;Gi20142&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = van Gijn MS, Frijns D, van de Glind EM, C van Munster B, Hamaker ME | title = The chance of survival and the functional outcome after in-hospital cardiopulmonary resuscitation in older people: a systematic review | journal = Age and Ageing | volume = 43 | issue = 4 | pages = 456–463 | date = July 2014 | pmid = 24760957 | doi = 10.1093/ageing/afu035 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Koliko dobro ove osobe mogu da se snalaze nakon izlaska iz bolnice, nije jasno.&lt;ref name=&quot;Gi20142&quot;/&gt;

Utvrđeno je da je globalna stopa ljudi koji su uspjeli da se oporave od vanbolničkog srčanog zastoja nakon primitka CPR-a oko 30%, a stopa preživljavanja do otpusta iz bolnice procijenjena je na 9%.&lt;ref name=&quot;Yan_2020&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Yan S, Gan Y, Jiang N, Wang R, Chen Y, Luo Z, Zong Q, Chen S, Lv C | display-authors = 6 | title = The global survival rate among adult out-of-hospital cardiac arrest patients who received cardiopulmonary resuscitation: a systematic review and meta-analysis | journal = Critical Care | volume = 24 | issue = 1 | pages = 61 | date = February 2020 | pmid = 32087741 | pmc = 7036236 | doi = 10.1186/s13054-020-2773-2 }}&lt;/ref&gt; Preživljenje do otpusta iz bolnice vjerovatnije je među ljudima čiji je srčani zastoj svjedočio slučajni prolaznik ili hitna medicinska služba, koji su primili CPR posmatrača i među onima koji žive u Evropi i Sjevernoj Americi.&lt;ref name=&quot;Yan_2020&quot;/&gt; Relativno niže preživljavanje u azijskim zemljama zabilježene su stope otpuštanja iz bolnice.&lt;ref name=&quot;Yan_2020&quot;/&gt;

== Prevencija ==
Uz nedostatak pozitivnih ishoda nakon srčanog zastoja, napori su uloženi u pronalaženje učinkovitih strategija za sprječavanje srčanog zastoja. S obzirom na to da su glavni uzroci srčanog zastoja ishemijska bolest srca, važni su napori da se promovira [[zdrava prehrana]], [[vježbanje]] i [[pušenje|prestanak pušenja]].&lt;ref name=&quot;NIH2016Pre&quot;/&gt; Za ljude kod rizika od srčanih bolesti, koriste se mjere kao što su kontrola [[krvni pritisak|krvnog pritista]], snižavanje [[holesterol]]a i druge medicinsko-terapijske intervencije. Međutim, treba napomenuti da je [[Cochranepv pregled]] objavljen 2016. godine pronašao dokaze umjerenog kvaliteta koji pokazuju da lijekovi za snižavanje krvnog pritiska zapravo ne smanjuju rizik od iznenadne srčane smrti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Taverny G, Mimouni Y, LeDigarcher A, Chevalier P, Thijs L, Wright JM, Gueyffier F | title = Antihypertensive pharmacotherapy for prevention of sudden cardiac death in hypertensive individuals | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2016 | pages = CD011745 | date = March 2016 | issue = 3 | pmid = 26961575 | doi = 10.1002/14651858.CD011745.pub2 | pmc = 8665834 }}&lt;/ref&gt; Vježbanje je efikasna preventivna mjera za srčani zastoj u opštoj populaciji, ali može biti rizična za one sa već postojećim stanjima.&lt;ref name=&quot;Fanous_2019&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Fanous Y, Dorian P | title = The prevention and management of sudden cardiac arrest in athletes | journal = CMAJ | volume = 191 | issue = 28 | pages = E787–E791 | date = July 2019 | pmid = 31308007 | doi = 10.1503/cmaj.190166 | pmc = 6629536 }}&lt;/ref&gt; Rizik od prolaznog katastrofalnog srčanog događaja povećava se kod osoba sa srčanim oboljenjima za vrijeme i neposredno nakon vježbanja.&lt;ref name=&quot;Fanous_2019&quot;/&gt; Međutim, i životni i akutni rizik od srčanog zastoja su smanjeni kod osoba sa srčanim oboljenjima koji redovno rade vježbanja, što sugerira da su rizici vježbanja veći od koristi.&lt;ref name=&quot;Fanous_2019&quot;/&gt;

===Implantabilni kardioverter defibrilator ===
[[slika:Blausen_0543_ImplantableCardioverterDefibrillator_InsideLeads.png|upright=1.3|thumb| Ilustracija implantabilnog kardioverter defibrilatora (ICD)]]
[[Implantabilni kardioverter-defibrilator|implantabilni kardioverter defibrilator]] (ICD) je uređaj na baterije koji prati električnu aktivnost u srcu i kada se otkrije aritmija može isporučiti električni udar, kako bi prekinuo abnormalni ritam. ICD se koriste za prevenciju iznenadne srčane smrti (SCD) kod onih koji su preživjeli prethodnu epizodu iznenadnog srčanog zastoja (SCA) zbog ventrikulske fibrilacije ili ventrikulske tahikardije ([[sekundarna prevencija]]).&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Epstein AE, DiMarco JP, Ellenbogen KA, Estes NA, Freedman RA, Gettes LS, Gillinov AM, Gregoratos G, Hammill SC, Hayes DL, Hlatky MA, Newby LK, Page RL, Schoenfeld MH, Silka MJ, Stevenson LW, Sweeney MO, Smith SC, Jacobs AK, Adams CD, Anderson JL, Buller CE, Creager MA, Ettinger SM, Faxon DP, Halperin JL, Hiratzka LF, Hunt SA, Krumholz HM, Kushner FG, Lytle BW, Nishimura RA, Ornato JP, Page RL, Riegel B, Tarkington LG, Yancy CW|date=May 2008|title=ACC/AHA/HRS 2008 Guidelines for Device-Based Therapy of Cardiac Rhythm Abnormalities: a report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Practice Guidelines (Writing Committee to Revise the ACC/AHA/NASPE 2002 Guideline Update for Implantation of Cardiac Pacemakers and Antiarrhythmia Devices): developed in collaboration with the American Association for Thoracic Surgery and Society of Thoracic Surgeons|journal=Circulation|volume=117|issue=21|pages=e350–e408|doi=10.1161/CIRCUALTIONAHA.108.189742|pmid=18483207|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; ICD se takođe koriste profilaksno za sprečavanje iznenadne srčane smrti u određenim populacijama pacijenata sa visokim rizikom ([[Preventivna zdravstvena zaštita|primarna prevencija]]).&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Shun-Shin MJ, Zheng SL, Cole GD, Howard JP, Whinnett ZI, Francis DP|date=June 2017|title=Implantable cardioverter defibrillators for primary prevention of death in left ventricular dysfunction with and without ischaemic heart disease: a meta-analysis of 8567 patients in the 11 trials|journal=European Heart Journal|volume=38|issue=22|pages=1738–1746|doi=10.1093/eurheartj/ehx028|pmc=5461475|pmid=28329280}}&lt;/ref&gt;

Provedene su brojne studije o upotrebi ICD-a za sekundarnu prevenciju ISS. Ove studije pokazale su poboljšano preživljavanje sa ICD u poređenju sa upotrebom antiaritmijskih lekova.&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt; ICD terapija je povezana sa 50% [[relativno smanjenje rizika|relativnog smanjenja rizika]] smrti uzrokovane aritmijom i 25% smanjenje relativnog rizika za sve uzroke smrtnosti.&lt;ref&gt;{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Connolly SJ, Hallstrom AP, Cappato R, Schron EB, Kuck KH, Zipes DP, Greene HL, Boczor S, Domanski M, Follmann D, Gent M, Roberts RS|date=December 2000|title=Meta-analysis of the implantable cardioverter defibrillator secondary prevention trials. AVID, CASH and CIDS studies. Antiarrhythmics vs Implantable Defibrillator study. Cardiac Arrest Study Hamburg . Canadian Implantable Defibrillator Study|journal=European Heart Journal|volume=21|issue=24|pages=2071–2078|doi=10.1053/euhj.2000.2476|pmid=11102258|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Primarna prevencija ISS sa ICD terapijom za visokorizične populacije pacijenata je na sličan način pokazala poboljšane stope preživljavanja u brojnim velikim studijama. Populacije pacijenata sa visokim rizikom u ovim studijama definisane su kao one sa teškom [[ishemija|ishemijskom kardiomiopatijom]] (određeno smanjenom [[Ejekcijska frakcija|ejekcijskom frakcijom lijeve komore]] (LVEF). Kriteriji LVEF-a korišteni u ovim ispitivanjima kretali su se od manje od ili jednako 30% u MADIT-II do manje od ili jednako 40% u MUSTT.&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:11&quot;/&gt;

==Epidemiologija==
Rizik od srčanog zastoja varira u zavisnosti od geografskog regiona, starosti i spola. Životni rizik je tri puta veći kod muškaraca (12,3%) nego kod žena (4,2%) na osnovu analize Framingham Heart Study.&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Lloyd-Jones DM, Berry JD, Ning H, Cai X, Goldberger JJ|date=2009|title=Lifetime risk for sudden cardiac death at selected index ages and by risk factor strata and race: cardiovascular lifetime risk pooling project|url=https://www.ahajournals.org/doi/abs/10.1161/circ.120.suppl_18.S416-c|journal=Circulation|volume=120|pages=S416–S417|doi=10.1161/circ.120.suppl_18.S416-c|doi-broken-date=28 February 2022}}&lt;/ref&gt;  Međutim, ova rodna razlika je nestala nakon 85. godine života.&lt;ref name=&quot;Circ013&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA|date=October 2001|title=Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998|journal=Circulation|volume=104|issue=18|pages=2158–2163|doi=10.1161/hc4301.098254|pmid=11684624|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Otprilike polovina ovih osoba je mlađa od 65 godina.&lt;ref name=&quot;:32&quot;&gt;{{Cite book|title=Tintinalli's emergency medicine manual|vauthors=Wang VJ, Joing SA, Fitch MT, Cline DM, John Ma O, Cydulka RK|date=2017-08-28|isbn=9780071837026|veditors=Cydulka RK|oclc=957505642}}&lt;/ref&gt;

=== Sjeverna Amerika ===
Na osnovu umrlica, iznenadna srčana smrt čini oko 20% svih smrtnih slučajeva u [[SAD|Sjedinjenim Državama]].&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Wong CX, Brown A, Lau DH, Chugh SS, Albert CM, Kalman JM, Sanders P|date=January 2019|title=Epidemiology of Sudden Cardiac Death: Global and Regional Perspectives|journal=Heart, Lung &amp; Circulation|language=English|volume=28|issue=1|pages=6–14|doi=10.1016/j.hlc.2018.08.026|pmid=30482683|s2cid=53744984}}&lt;/ref&gt; U Sjedinjenim Državama, oko 326.000 slučajeva vanbolničkog i 209.000 slučajeva srčanog zastoja u bolnici se dogodi među odraslima godišnje, što se ispostavilo kao incidenca od približno 110,8 na 100.000 odraslih godišnje. U Sjedinjenim Državama, srčani zastoj tokom [[trudnoća]] javlja se u otprilike jednom od dvanaest hiljada porođaja ili 1,8 na 10.000 živorođenih.&lt;ref name=&quot;Lav2015&quot;&gt;{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Lavonas EJ, Drennan IR, Gabrielli A, Heffner AC, Hoyte CO, Orkin AM, Sawyer KN, Donnino MW|date=November 2015|title=Part 10: Special Circumstances of Resuscitation: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care|journal=Circulation|volume=132|issue=18 Suppl 2|pages=S501–S518|doi=10.1161/cir.0000000000000264|pmid=26472998|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Stope su niže u Kanadi.&lt;ref name=&quot;Lav2015&quot;/&gt;

=== Ostale regije ===
Nezapadne regije svijeta imaju različite incidencije. Incidencija iznenadne srčane smrti u Kini je 41,8 na 100 000, a u Južnoj Indiji 39,7 na 100 000.&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt;

== Također pogledajte==
*[[Lanac preživljavanja]]
*[[Iznenadna srčana smrt sportista]]
*[[Sindrom nakon srčanog zastoja]]

== Reference ==
{{Reflist|colwidth=30em}}

== Vanjski linkovi ==
{{Medicinski izvori
| DiseasesDB      = 2095
| ICD10           = {{ICD10|I|46||i|30}}
| ICD9            = {{ICD9|427.5}}
| ICDO            = 
| OMIM            = 
| MedlinePlus     = 
| eMedicineSubj   = 
| eMedicineTopic  = 
| MeshID          = D006323
| SNOMED CT       = 410429000
}}
* [http://www.med.upenn.edu/resuscitation/ The Center for Resuscitation Science at the Hospital of the University of Pennsylvania]
{{ Patologija cirkulacijskog sistema }}
{{Authority control}} 

{{DEFAULTSORT:Cardiac Arrest}}
[[Kategorija:Srčana aritmija]]
[[Kategorija:Hitni medicinski slučajevi]]
[[Kategorija:Uzroci smrti]]
[[Kategorija:Srce]]</text>
      <sha1>64texkknhpkolrshjjqbi9257hlikdo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3426051</id>
      <parentid>3426034</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:41:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>/* Mnemonika za reverzibilne uzroke */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="82563" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv                    = Srčani zastoj
| sinonimi                 = Kardiopulmonalni zastoj, cirkulatorni zastoj, iznenadni srčani zastoj (SCA)&lt;ref name=Fie2009/&gt;
| slika                    = US Navy 040421-N-8090G-001 Hospital Corpsman 3rd Class Flowers administers chest compressions to a simulated cardiac arrest victim.jpg
| veličina_slike           = 300px
| alt                      = 
| opis_slike               = Tokom simulacije srčanog zastoja primjenjuje se [[kardiopulmonalna reanimacija]]
| izgovor                  = 
| specijalnost             = [[Kardiologija]], [[hitna medicina]]
| simptomi                 =[[nesvijest|Gubitak svijesti]], [[respiratorni zastoj|nenormalnost ili prekid]] [[disanje|disanja]]
| komplikacije             = [[Sindrom nakon srčanog zastoja]]
| pojava                   = Starija dob
| trajanje                 = 
| vrste                    = 
| uzroci                   = [[Bolest koronarne arterije]], [[urođena srčana mana]], veliki [[krvarenje|gubitak krvi]], nedostatak kisika, [[električna povreda]], [[hipokalemija|veoma nizak nivo kalija]], [[srčana slabost]]
| rizici                   =
| dijagnoza                = Nalaz bez pulsa&lt;ref name=Fie2009/&gt;
| diferencijalna_dijagnoza = 
| prevencija               = Nepušenje, fizička aktivnost, održavanje zdrave težine, zdrava ishrana&lt;ref name=NIH2016Pre/&gt;
| tretman                  = [[Kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR), [[defibrilacija]]&lt;ref name=&quot;NIH2022T&quot;&gt;{{cite web |title=Cardiac Arrest - Treatment |url=https://www.nhlbi.nih.gov/health/cardiac-arrest/treatment |website=www.nhlbi.nih.gov |access-date=24 July 2022}}&lt;/ref&gt;
| lijek                    = 
| prognoza                 = Ukupna stopa preživljavanja ~ 10% (van bolnice) 25% (u bolnici);&lt;ref name=Adam2012/&gt;&lt;ref name=JAMA2019&gt;{{cite journal | vauthors = Andersen LW, Holmberg MJ, Berg KM, Donnino MW, Granfeldt A | title = In-Hospital Cardiac Arrest: A Review | journal = JAMA | volume = 321 | issue = 12 | pages = 1200–1210 | date = March 2019 | pmid = 30912843 | pmc = 6482460 | doi = 10.1001/jama.2019.1696 }}&lt;/ref&gt; jako ovisi o tipu i uzroku
| frekvencija              = 13/10.000 ljudu godišnje (van bolnice u SAD)&lt;ref name=AHA2015Part4/&gt;
| smrtnost                 = &gt; 425.000 godišnje (SAD)&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Meaney PA, Bobrow BJ, Mancini ME, Christenson J, de Caen AR, Bhanji F, Abella BS, Kleinman ME, Edelson DP, Berg RA, Aufderheide TP, Menon V, Leary M | display-authors = 6 | title = Cardiopulmonary resuscitation quality: [corrected] improving cardiac resuscitation outcomes both inside and outside the hospital: a consensus statement from the American Heart Association | journal = Circulation | volume = 128 | issue = 4 | pages = 417–435 | date = July 2013 | pmid = 23801105 | doi = 10.1161/CIR.0b013e31829d8654 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
}}
'''Srčani zastoj''' je pojava kada srce iznenada i neočekivano prestane da kuca.&lt;ref name=&quot;HF&quot;&gt;{{cite web |title=What is cardiac arrest {{!}} The Heart Foundation|url=https://www.heartfoundation.org.au/conditions/cardiac-arrest |website=heartfoundation-prod.azurewebsites.net |access-date=23 July 2022 |language=en-au}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016What&quot;/&gt; To je bolest za [[hitna medicinska pomoć|hitnu medicinsku pomoć]] koja će bez hitne medicinske intervencije za nekoliko minuta rezultirati '''iznenadnom srčanom smrću'''.&lt;ref name=&quot;HF&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016What&quot;&gt;{{cite web|title=What Is Sudden Cardiac Arrest?|url=http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda|website=NHLBI|access-date=16 August 2016|date=June 22, 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160728031608/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda|archive-date=28 July 2016}}&lt;/ref&gt;[[Kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR) i eventualno [[defibrilacija]] su potrebni dok se ne može obezbijediti dalji tretman. Srčani zastoj dovodi do brzog [[nesvijest|gubitak svijesti]], a [[disanje]] može biti [[respiratorni zastoj|nenormalno ili odsutno]].&lt;ref name=&quot;Fie2009&quot;&gt;{{cite book| vauthors = Field JM |title=The Textbook of Emergency Cardiovascular Care and CPR|date=2009|publisher=Lippincott Williams&amp;Wilkins|isbn=9780781788991|page=11|url=https://books.google.com/books?id=JaOoXdSlT9sC&amp;pg=PA11|language=en|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170905133735/https://books.google.com/books?id=JaOoXdSlT9sC&amp;pg=PA11|archive-date=2017-09-05}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016Sign&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016What&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2021-08-08 |title=Cardiac Arrest |url=https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/cardiac-arrest |access-date=2022-05-10 |website=www.hopkinsmedicine.org |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako srčani zastoj može biti uzrokovan [[infarkt miokarda|srčanim udarom]] ili [[srčana insuficijencija|insuficijencijom]], to nije isto, a u 15 do 25% slučajeva postoji nesrčani uzrok.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; Neki pojedinci mogu osjetiti [[bol u grudima]], [[disanje|kratak dah]], [[mučnina|mučninu]], povišen broj [[srćani ciklus|otkucaja srca]] i osjećaj vrtoglavica neposredno pre ulaska u srčani zastoj.&lt;ref name=&quot;NIH2016Sign&quot;&gt;{{cite web|title=What Are the Signs and Symptoms of Sudden Cardiac Arrest?|url=http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|website=NHLBI|access-date=16 August 2016|date=June 22, 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160827190624/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|archive-date=27 August 2016}}&lt;/ref&gt; 

== Faktori rizika ==
Faktori rizika za iznenadni srčani zastoj (SCA) su slični onima kod [[koronarna arterijska bolest|koronarne arterijske bolesti]] i uključuju godine, [[pušenje duhana|pušenje cigareta]], [[hipertenzija|visok krvni pritisak]], [[holesterol|visok holesterol]], nedostatak [[fizičke vežbe]], [[gojaznost]], [[dijabetes]] i [[porodična historija]] srčanih bolesti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Friedlander Y, Siscovick DS, Weinmann S, Austin MA, Psaty BM, Lemaitre RN, Arbogast P, Raghunathan TE, Cobb LA | display-authors = 6 | title = Family history as a risk factor for primary cardiac arrest | journal = Circulation | volume = 97 | issue = 2 | pages = 155–160 | date = January 1998 | pmid = 9445167| doi =10.1161/01.cir.97.2.155|doi-access = free}}&lt;/ref&gt; Prethodna epizoda iznenadnog zastoja srca takođe povećava vjerovatnoću budućih epizoda.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Harrison's principles of internal medicine.|vauthors=Kasper DL, Fauci AS, Hauser SL, Longo DL, Jameson JL, Loscalzo J|year=2014|isbn=9780071802154|edition=19th|location=New York|chapter=327. Cardiovascular Collapse, Cardiac Arrest, and Sudden Cardiac Death|oclc=893557976}}&lt;/ref&gt; Statistička analiza mnogih od ovih faktora rizika utvrdila je da se otprilike 50% svih srčanih zastoja događa u 10% populacije za koju se smatra da je pod najvećim rizikom zbog ukupne štete višestrukih faktora rizika, pokazujući da kumulativni rizik od više komorbiditeta premašuje zbir svakog rizika pojedinačno.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;&gt;{{cite book |title=Braunwald's Heart Disease: A Textbook of Cardiovascular Medicine |date=2015 | veditors = Mann DL, Zipes PL, Libby P, Bonow RO, Braunwald E |isbn=978-1-4557-5134-1|edition=Tenth |location=Philadelphia, PA |page=826|oclc=881838985|last1=Mann |first1=Douglas L. |last2=Zipes |first2=Douglas P. |last3=Libby |first3=Peter |last4=Braunwald |first4=Eugene |last5=Bonow |first5=Robert O.}}&lt;/ref&gt;

Prethodni neželjeni srčani događaji, neodrživa [[tahikardija|komorska tahikardija]] (NSVT), [[sinkopa]] i [[hipertrofija lijeve komore]] (LVT) su pokazali da predviđaju iznenadnu srčanu smrt kod djece.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Norrish G, Cantarutti N, Pissaridou E, Ridout DA, Limongelli G, Elliott PM, Kaski JP | title = Risk factors for sudden cardiac death in childhood hypertrophic cardiomyopathy: A systematic review and meta-analysis | journal = European Journal of Preventive Cardiology | volume = 24 | issue = 11 | pages = 1220–1230 | date = July 2017 | pmid = 28482693 | doi = 10.1177/2047487317702519 | s2cid = 206821305 }}&lt;/ref&gt; Utvrđeno je da sadašnji pušači cigareta sa koronarnom bolešću imaju dva do tri puta veći rizik od iznenadne smrti između 30. i 59. godine. Nadalje, otkriveno je da je rizik od bivših pušača bliži riziku onih koji nikada nisu pušili.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Goldenberg I, Jonas M, Tenenbaum A, Boyko V, Matetzky S, Shotan A, Behar S, Reicher-Reiss H | display-authors = 6 | title = Current smoking, smoking cessation, and the risk of sudden cardiac death in patients with coronary artery disease | journal = Archives of Internal Medicine | volume = 163 | issue = 19 | pages = 2301–2305 | date = October 2003 | pmid = 14581249 | doi = 10.1001/archinte.163.19.2301 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Pokazalo se da funkcionalne promjene u srcu kao što su smanjena [[ejekcijska frakcija]] ili srčana [[aritmija]] povećavaju rizik od srčanog zastoja i djeluju neovisno od prethodno navedenih faktora rizika. Stanja koja dovode do ovih funkcionalnih promjena mogu se steći nakon prethodne ozljede srca ili naslijediti kroz porodičnu anamnezu aritmogenih poremećaja.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|828}}

==Znakovi i simptomi==
Zastoju srca ne prethode nikakvi simptomi upozorenja kod otprilike 50 posto ljudi.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite book|title=Braunwald's heart disease: a textbook of cardiovascular medicine | publisher=Saunders| vauthors = Lilly LS, Braunwald E, Mann DL, Zipes DP, Libby P, Bonow RO, Braunwald E |year=2015 |isbn=9781455751341 | veditors = Myerburg RJ |edition=Tenth|location=Philadelphia, PA|pages=821–860|chapter=Cardiac Arrest and Sudden Cardiac Death|oclc=890409638}}&lt;/ref&gt; Za osobe koje imaju simptome, oni su obično nespecifični za srčani zastoj.&lt;ref name=&quot;:13&quot;/&gt; To se može manifestirati u obliku novih simptoma ili pogoršanja:

* [[bol u grudima]]&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Johnson K, Ghassemzadeh S | chapter = Chest Pain |date=2019| chapter-url= http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK470557/| title =StatPearls|publisher=StatPearls Publishing|pmid=29262011|access-date=2019-11-05}}&lt;/ref&gt;
* [[umor]]
* [[sinkopa|zamračenje]]
* [[vrtoglavica]]
* [[kratak dah]]
* [[slabost]]
* [[povraćanje]]&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|title=What Are the Signs and Symptoms of Sudden Cardiac Arrest?|date=1 April 2011|publisher=National Heart, Lung and Blood Institute|archive-url=https://web.archive.org/web/20150621171145/https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|archive-date=21 June 2015|url-status=live|access-date=2015-06-21}}&lt;/ref&gt;
Kada se sumnja na srčani zastoj zbog znakova nesvestice ili abnormalnog disanja, posmatrač treba da pokuša da oseti [[puls]] tokom 10 sekundi; ako se ne osjeti puls, treba pretpostaviti da je žrtva ima srčani zastoj.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Panchal AR, Bartos JA, Cabañas JG, Donnino MW, Drennan IR, Hirsch KG, Kudenchuk PJ, Kurz MC, Lavonas EJ, Morley PT, O'Neil BJ, Peberdy MA, Rittenberger JC, Rodriguez AJ, Sawyer KN, Berg KM | display-authors = 6 | title = Part 3: Adult Basic and Advanced Life Support: 2020 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 142 | issue = 16_suppl_2 | pages = S366–S468 | date = October 2020 | pmid = 33081529 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000916 | s2cid = 224829530 }}&lt;/ref&gt; Kao posljedica gubitka [[cerebralna cirkulacija|cerebralne perfuzije]] (protok krvi u [[lmozak]]), osoba će brzo izgubiti [[nesvijest|svijest]] i može prestati da diše. [[Iskustva bliske smrti]] prijavljuje 10 do 20 posto ljudi koji su preživjeli srčani zastoj, što pokazuje određeni nivo kognitivnih procesa koji su još uvijek aktivni tokom reanimacije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Parnia S, Spearpoint K, Fenwick PB | title = Near death experiences, cognitive function and psychological outcomes of surviving cardiac arrest | journal = Resuscitation | volume = 74 | issue = 2 | pages = 215–221 | date = August 2007 | pmid = 17416449 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2007.01.020 }}&lt;/ref&gt;

== Uzroci i mehanizmi==
[[slika:Basic representation of cardiac conduction.gif|thumb|221x221px| Provođenje srca. Promjene u ovom obrascu mogu biti rezultat ozljede srčanog mišića i dovesti do neprovodnih otkucaja i na kraju do srčanog zastoja.]] 
[[slika:Ventricular fibrillation.png|thumb| EKG prikaz komorske fibrilacije (bez organiziranog ritma)]]
Iznenadni srčani zastoj (SCA) ili iznenadna srčana smrt (SCD) nastaju kada srce naglo počne da kuca u abnormalnom ili nepravilnom ritmu ([[srčana sritmija|aritmija]]).&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Bez organizirane električne aktivnosti u [[srčani mišić|srčanom mišiću]], nema konzistentne kontrakcije [[komora (srce)|komora]], što rezultira nesposobnošću srca da stvori adekvatan [[srčani minutni volumen]] (upumpavanje krvi iz srce u ostatak tijela).&lt;ref name=UTD2016&gt;{{cite web|url=https://www.uptodate.com/contents/pathophysiology-and-etiology-of-sudden-cardiac-arrest|title=Pathophysiology and etiology of sudden cardiac arrest| vauthors = Podrid PJ |date=2016-08-22|website=www.uptodate.com|access-date=2017-12-03}}&lt;/ref&gt; Postoji mnogo različitih tipova [[aritmija srca|aritmija]], ali one koje se najčešće bilježe kod iznenadnog zastoja srca su komorska [[tahikardija]] i [[komoraka fibrilacija]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zipes DP, Camm AJ, Borggrefe M, Buxton AE, Chaitman B, Fromer M, Gregoratos G, Klein G, Moss AJ, Myerburg RJ, Priori SG, Quinones MA, Roden DM, Silka MJ, Tracy C, Smith SC, Jacobs AK, Adams CD, Antman EM, Anderson JL, Hunt SA, Halperin JL, Nishimura R, Ornato JP, Page RL, Riegel B, Blanc JJ, Budaj A, Dean V, Deckers JW, Despres C, Dickstein K, Lekakis J, McGregor K, Metra M, Morais J, Osterspey A, Tamargo JL, Zamorano JL | display-authors = 6 | title = ACC/AHA/ESC 2006 Guidelines for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death: a report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force and the European Society of Cardiology Committee for Practice Guidelines (writing committee to develop Guidelines for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death): developed in collaboration with the European Heart Rhythm Association and the Heart Rhythm Society | journal = Circulation | volume = 114 | issue = 10 | pages = e385–e484 | date = September 2006 | pmid = 16935995 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.106.178233 | doi-access = free | author-link9 = Arthur J. Moss }}&lt;/ref&gt; Manje uobičajeni uzroci aritmija kod srčanog zastoja uključuju [[električna aktivnost bez pulsa|električnu aktivnost bez pulsa]] (PEA), [[bradikardija|bradijaritmije]] ili [[sistola|asistole]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Takvi se ritmovi vide kada postoji produženi srčani zastoj, progresija komorske fibrilacije ili napori kao što je defibrilacija da bi se osoba reanimirala.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Čini se da promjene ritma također imaju korelaciju s osnovnim uzrokom srčane ozljede kada su prisutni (ishemijski vs. neishemijski uzroci).&lt;ref name = &quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|831}}

Iznenadni zastoj srca može biti posljedica srčanih i nekardijalnih uzroka, uključujući sljedeće:

=== Srčani uzroci ===

==== Bolest koronarnih arterija ==== 
[[slika:Coronary Artery Disease.png|thumb| Normalna vs blokirana koronarna arterija]]
[[Bolest koronarne arterije]] (CAD), također poznata kao ishemijska bolest srca, odgovorna je za 62 do 70 posto svih iznenadnih srčanih smrti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal | title = State-specific mortality from sudden cardiac death--United States, 1999 | journal = MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report | volume = 51 | issue = 6 | pages = 123–126 | date = February 2002 | pmid = 11898927 | author1 = Centers for Disease Control Prevention (CDC) }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA | title = Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998 | journal = Circulation | volume = 104 | issue = 18 | pages = 2158–2163 | date = October 2001 | pmid = 11684624 | doi = 10.1161/hc4301.098254 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; CAD je mnogo rjeđi uzrok iznenadne srčane smrti kod osoba mlađih od 40 godina.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Slučajevi su pokazali da je najčešći nalaz pri postmortalnom pregledu iznenadne srčane smrti hronična visokostepena [[stenoza]] barem jednog segmenta velike koronarne arterije, arterija koje opskrbljuju [[srčani mišić]] [[krv]]lju.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Falk E, Shah PK | chapter = Pathogenesis of atherothrombosis. Role of vulnerable, ruptured, and eroded plaques | chapter-url= https://books.google.com/books?id=1WifwPEsKQMC&amp;pg=PA460 |title=Atherothrombosis and Coronary Artery Disease | veditors = Fuster V, Topol EJ, Nabel EG |date=2005|publisher=Lippincott Williams &amp; Wilkins|isbn=9780781735834|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603002043/https://books.google.com/books?id=1WifwPEsKQMC&amp;pg=PA460&amp;lpg=PA460|archive-date=2016-06-03|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ova stenoza je često rezultat suženja i otvrdnuća arterija nakon taloženja [[aterosklerotski plak|holesterolskih plakova]] i upale tokom nekoliko godina. Ovo nakupljanje i remodeliranje koronarnih sudova zajedno sa drugim sistemskim krvnim sudovima karakteriše napredovanje [[Ateroskleroza|aterosklerotske kardiovaskularne bolesti]].&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Pahwa R, Jialal I |chapter = Atherosclerosis |date=2021| chapter-url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK507799/| title = StatPearls|place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=29939576|access-date=2021-11-05 }}&lt;/ref&gt; Kada stabilan plak pukne, može blokirati protok krvi i kisika kroz male arterije što rezultira [[ishemija|ishemijskom]] ozljedom. Povreda tkiva nakon ishemije može dovesti do strukturnih i funkcionalnih promjena koje sprečavaju srce da nastavi normalne cikluse provodljivosti i mijenja otkucaje srca.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|829}}&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|829}}

==== Neaterosklerotske abnormalnosti koronarnih arterija ====

Abnormalnosti koronarnih arterija koje nisu povezane s aterosklerozom uključuju kongenitalne [[anomalija koronarne arterije|anomalije koronarne arterije]] (najčešće anomalno porijeklo lijeve koronarne arterije iz plućne arterije), upalu poznatu kao koronarni [[arteritis]], [[embolija]], vazospazam i mehaničke abnormalnosti povezane s bolestima ili traumom [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]]. Ova stanja uzrokuju 10-15% srčanih zastoja i iznenadne srčane smrti.&lt;ref name = &quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|829}}

* Koronarni arteritis obično je rezultat pedijatrijskog febrilnog upalnog stanja poznatog kao [[Kawasaki bolest]]. Drugi [[Vaskulitis|vaskulitidi]] također mogu doprinijeti povećanju rizika od iznenadne srčane smrti.
* Embolija, ili zgrušavanje koronarnih arterija najčešće se javlja od sepsnih embolija sekundarnih do endokarditisa uz zahvaćenost aortnog zaliska, trikuspidnog zaliska ili protetskih zalistaka.
* [[Koronarni vazospazam]] može dovesti do srčanih aritmija, mijenjanja električne provodljivosti srca uz rizik od potpunog zastoja srca zbog teških ili produženih promjena ritma.
* Mehaničke abnormalnosti sa povezanim rizikom od srčanog zastoja mogu nastati zbog disekcije koronarne arterije koja se može pripisati [[Marfanov sindrom|Marfanovom sindromu]] ili traumi.&lt;ref name = &quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|829}}

====Strukturalna srčana bolest ==== 
[[slika:Heart left ventricular hypertrophy sa.jpg|thumb| Kratka os srca pokazuje zadebljanje zida kod hipertrofije lijeve komore]]
Strukturne bolesti srca koje nisu povezane s koronarnom bolešću čine 10% svih iznenadnih srčanih smrti.&lt;ref name=UTD2016/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Primjeri ovih uključuju: [[kardiomiopatija|kardiomiopatije]] ([[hipertrofijska kardiomiopatija|hipertrofijska]], [[dilatirana kardiomiopatija|dilatirana]] ili [[Aritmogena kardiomiopatija|aritmogena kardiomiopatija]]), [[Srčana aritmija|poremećaji srčanog ritma]], [[bolest srčanog ritma]], [[miokarditis]],&lt;ref name=&quot;Circ012&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA | title = Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998 | journal = Circulation | volume = 104 | issue = 18 | pages = 2158–2163 | date = October 2001 | pmid = 11684624 | doi = 10.1161/hc4301.098254 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; i [[kongestivno zatajenje srca]].&lt;ref name=&quot;AHJ982&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kannel WB, Wilson PW, D'Agostino RB, Cobb J | title = Sudden coronary death in women | journal = American Heart Journal | volume = 136 | issue = 2 | pages = 205–212 | date = August 1998 | pmid = 9704680 | doi = 10.1053/hj.1998.v136.90226 }}&lt;/ref&gt;
[[slika:Left Ventricular Hypertrophy Unlabeled.jpg|thumb| EKG prikaz hipertrofije lijeve komore]]
Smatra se da je [[hipertrofija lijeve komore]] vodeći uzrok iznenadne srčane smrti u populaciji odraslih.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Stevens SM, Reinier K, Chugh SS | title = Increased left ventricular mass as a predictor of sudden cardiac death: is it time to put it to the test? | journal = Circulation: Arrhythmia and Electrophysiology | volume = 6 | issue = 1 | pages = 212–217 | date = February 2013 | pmid = 23424223 | pmc = 3596001 | doi = 10.1161/CIRCEP.112.974931 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ovo je najčešće posljedica dugotrajnog [[Hipertenzija|visokog krvnog pritiska]], ili hipertenzije, koja je izazvala neprilagođenu promjenu zida glavne pumpne komore srca, [[srčana komora|lijeve komore]].&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Katholi RE, Couri DM | title = Left ventricular hypertrophy: major risk factor in patients with hypertension: update and practical clinical applications | journal = International Journal of Hypertension | volume = 2011 | pages = 495349 | year = 2011 | pmid = 21755036 | pmc = 3132610 | doi = 10.4061/2011/495349 }}&lt;/ref&gt; Povišeni [[krvni pritisak]] znači da srce mora pumpati još jače kako bi krv prokrvila na adekvatan način kroz tijelo. Ako srce to radi duži vremenski period zbog nekontrolirane hipertenzije, lijeva komora može hipertrofirati (narasti) na način koji smanjuje djelotvornost srca.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Bornstein AB, Rao SS, Marwaha K | chapter = Left Ventricular Hypertrophy |date=2021| chapter-url= http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK557534/ | title = StatPearls|place=Treasure Island (FL) |publisher= StatPearls Publishing|pmid=32491466|access-date=2021-11-05 }}&lt;/ref&gt; Hipertrofija lijeve komore može se pokazati na [[Ehokardiografija|ehokardiogramu]] i [[Elektrokardiografija|elektrokardiogramu]] (EKG).&lt;ref name=&quot;:9&quot;/&gt;

Pregled iznenadnih srčanih smrti u Sjedinjenim Državama iz 1999. godine otkrio je da strukturne bolesti srca čine preko 30% iznenadnih srčanih zastoja kod osoba mlađih od 30 godina. Studija vojnih regruta starosti 18-35 godina pokazala je da je to činilo više od 40% iznenadnih srčanih smrti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Kongestivna srčana insuficijencija pet puta povećava rizik od iznenadne srčane smrti.&lt;ref name=&quot;AHJ982&quot;/&gt;

Strukturne abnormalnosti srčanog provodnog sistema (posebno [[Atrioventrikularni čvor|Ađ
atrioventrikularnog čvora]] i [[Purkinjeva vlakna|His-Purkinjeovog]] sistema) mogu predisponirati pojedinca za aritmije sa rizikom od napredovanja do iznenadnog zastoja srca, iako je ovaj rizik ostaje nizak. Mnogi od ovih provodnih blokova mogu se liječiti unutrašnjim srčanim defibrilatorima za one za koje se utvrdi da su pod visokim rizikom zbog ozbiljnosti fibroze ili teških elektrofizioloških poremećaja.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|833}}

==== Sindromi naslijeđenih aritmija ====
Aritmije koje nisu uzrokovane strukturnom srčanom bolešću čine 5 do 10% iznenadnih srčanih zastoja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Chugh SS, Kelly KL, Titus JL | title = Sudden cardiac death with apparently normal heart | journal = Circulation | volume = 102 | issue = 6 | pages = 649–654 | date = August 2000 | pmid = 10931805 | doi = 10.1161/01.cir.102.6.649 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors =  | title = Survivors of out-of-hospital cardiac arrest with apparently normal heart. Need for definition and standardized clinical evaluation. Consensus Statement of the Joint Steering Committees of the Unexplained Cardiac Arrest Registry of Europe and of the Idiopathic Ventricular Fibrillation Registry of the United States | journal = Circulation | volume = 95 | issue = 1 | pages = 265–272 | date = January 1997 | pmid = 8994445 | doi = 10.1161/01.cir.95.1.265 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Drory Y, Turetz Y, Hiss Y, Lev B, Fisman EZ, Pines A, Kramer MR | title = Sudden unexpected death in persons less than 40 years of age | journal = The American Journal of Cardiology | volume = 68 | issue = 13 | pages = 1388–1392 | date = November 1991 | pmid = 1951130 | doi = 10.1016/0002-9149(91)90251-f }}&lt;/ref&gt; Oni su često uzrokovani [[genetički poremećaj|genetičkim poremećajima]] koji dovode do abnormalnih srčanih ritmova.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Genetičke [[mutacije]] često utiču na specijalizirane proteine poznate kao [[ionski kanal]]i koje provode [[Ion|električno nabijene čestice]] kroz [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]], pa se ova grupa stanja često naziva [[Kanalopatija|kanalopatije]]. Primjeri ovih nasljednih sindroma aritmije uključuju [[sindrom dugog QT intervala]] (LQTS), [[Brugada sindrom]], [[tahikardija|kateholaminergijska polimorfna komorska tahikardija]] i [[sindrom kratkog QT intervala]]. Mnogi su također povezani s okolišnim ili neurogenim okidačima kao što je odgovor na preglasne [[zvuk]]ove koji mogu izazvati smrtonosne aritmije.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|833}} Ostala stanja koja promovišu aritmije, ali nisu uzrokovana genetičkim mutacijama uključuju [[Wolff-Parkinson-Whiteov sindrom]].&lt;ref name=&quot;UTD2016&quot; /&gt;

[[Sindrom dugog QT]] intervala, stanje koje se često spominje kod smrti mladih ljudi, javlja se kod jednog od svakih 5.000 do 7.000 novorođenčadi i procjenjuje se da je odgovoran za 3.000 smrtnih slučajeva svake godine u poređenju sa otprilike 300.000 srčanih zastoja koje vide hitne službe.&lt;ref name=&quot;AHA2&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.americanheart.org/presenter.jhtml?identifier=4741 | title = Sudden Cardiac Death | archive-url = https://web.archive.org/web/20100325174959/http://www.americanheart.org/presenter.jhtml?identifier=4741| archive-date=2010-03-25 | publisher = American Heart Association }}&lt;/ref&gt; Ova stanja su dio ukupnih smrtnih slučajeva povezanih sa srčanim zastojem, ali predstavljaju stanja koja se mogu otkriti prije zastoja i koja se mogu liječiti. Simptomska ekspresija sindroma dugog QT-a je prilično široka i češće se manifestuje [[sinkopa]], a ne srčani zastoj. Međutim, rizik od srčanog zastoja je i dalje prisutan i osobe sa porodičnom historijom iznenadnih srčanih zastoja treba da se pregledaju na LQTS i druge uzroke smrtonosne aritmije koji se mogu liječiti. Viši nivoi rizika od srčanog zastoja povezani su sa ženskim spolom, značajnijim produženjem QT intervala, historijom neobjašnjive sinkope (nesvjestice) ili prerane iznenadne srčane smrti.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|833}} Dodatno, osobe sa LQTS-om trebale bi izbjegavati određene lijekove koji nose rizik od povećanja ozbiljnosti ove abnormalnosti provodljivosti, kao što su određeni antiaritmici, antidepresivi i [[hinolonski antibiotik|hinolon]] ili [[makrolid]]ni [[antibiotici]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fazio G, Vernuccio F, Grutta G, Re GL | title = Drugs to be avoided in patients with long QT syndrome: Focus on the anaesthesiological management | journal = World Journal of Cardiology | volume = 5 | issue = 4 | pages = 87–93 | date = April 2013 | pmid = 23675554 | pmc = 3653016 | doi = 10.4330/wjc.v5.i4.87 }}&lt;/ref&gt;

===Nesrčani uzroci===
Nesrčani uzroci čine 15 do 25% srčanih zastoja.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kuisma M, Alaspää A | title = Out-of-hospital cardiac arrests of non-cardiac origin. Epidemiology and outcome | journal = European Heart Journal | volume = 18 | issue = 7 | pages = 1122–1128 | date = July 1997 | pmid = 9243146 | doi = 10.1093/oxfordjournals.eurheartj.a015407 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Najčešći nesrčani uzroci su [[fizička trauma|trauma]], velika [[krvarenje|krvarenja]] ([[gastrointestinalno krvarenje]], [[ruptura aorte]] ili [[intrakranijalno krvarenje]]), [[hipovolemično krvarenje]], [[predoziranje]], [[davljenje]] i [[plućna embolija]].&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref name=Raab2008&gt;{{cite journal | vauthors = Raab H, Lindner KH, Wenzel V | title = Preventing cardiac arrest during hemorrhagic shock with vasopressin | journal = Critical Care Medicine | volume = 36 | issue = 11 Suppl | pages = S474–S480 | date = November 2008 | pmid = 20449913 | doi = 10.1097/ccm.0b013e31818a8d7e | publisher = Ovid Technologies (Wolters Kluwer Health) }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Voel2000&gt;{{cite journal | vauthors = Voelckel WG, Lurie KG, Lindner KH, Zielinski T, McKnite S, Krismer AC, Wenzel V | title = Vasopressin improves survival after cardiac arrest in hypovolemic shock | journal = Anesthesia and Analgesia | volume = 91 | issue = 3 | pages = 627–634 | date = September 2000 | pmid = 10960389 | doi = 10.1097/00000539-200009000-00024 | publisher = Ovid Technologies (Wolters Kluwer Health) }}&lt;/ref&gt; Srčani zastoj također može biti uzrokovan trovanjem kao što je [[Meduza|ubodi određenih meduza]], ili strujnim udarom, poput munje.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;

====Reverzibilni uzroci====
Drugi nesrčani uzroci srčanog zastoja mogu biti rezultat privremenih poremećaja [[homeostaza]] u tijelu Ovo može biti rezultat promjena u omjeru [[elektrolit]]a, zasićenosti kisikom ili promjenama drugih iona koji utiču na [[pH]] tijela.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

====Mnemonika za reverzibilne uzroke====
{{Glavni|Hs i Ts}}
&quot;Hs i Ts&quot; je naziv za mnemotehniku koja se koristi za pamćenje izlječivih ili reverzibilnih uzroka srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;RCUK20052&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm|title=Resuscitation Council (UK) Guidelines 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20091215230632/http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm|archive-date=2009-12-15|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;&gt;{{cite journal | title = 2005 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 112 | issue = 24 Suppl | pages = IV1-203 | date = December 2005 | pmid = 16314375 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.105.166550 | doi-access = free  | author = ECC Committee, Subcommittees and Task Forces of the American Heart Association }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Napomena: Ova mnemonika uključuje uzroke srčanog i nesrčanog porijekla, ali svi su reverzibilni, uz odgovarajući tretman koji je vremenski osjetljiv.

; Hs
* [[Hipovolemija|'''H'''ipovolemija]] – Nedostatak volumena krvi
* [[Hipoksija|'''H'''ipoksija]] – Nedostatak [[kisik]]a
* [[vodik|'''V'''odikovi]] ioni ([[acidoza]]) – Nenormalan pH u tijelu
* [[Hiperkalemija|'''H'''iperkalemija]] ili [[Hipokalemija|'''h'''ipokalemia]] – I povećan i smanjen nivo [[kalij]]a može biti opasan po život
* [[Hipotermija|'''H'''ipotermija]] – Niska [[Tjelesna temperatura|tjelesna temperatura jezgre]]
* [[Hipoglikemija|'''H'''ipoglikemija]] ili [[Hiperglikemija|'''h'''iperglikemija]] – Nizak ili visok nivo glukoze u krvi
; Ts
* [[Tableta|'''T'''ablete]] ili [[Toksin|'''t'''oksini]] kao što je predoziranje drogom/lijekom
* [[Tamponada srca|Srčana '''t'''amponada]] – Tečnost se nakuplja oko srca
* [[Tenzijski pneumotoraks|'''T'''enzijski pneumotoraks]] – kolabirano plućno krilo
* [[Tromboza|'''T'''romboza]] ([[infarkt miokarda]]) – srčani udar
* [[Tromboza|'''T'''romboembolija]] ([[plućna embolija]]) – Krvni ugrušak u plućima
* [[Traumatski srčani zastoj|'''T'''raumatski srčani zastoj]]

=== Djeca ===
Kod djece, najčešći uzrok kardiopulmonalnog zastoja je [[šok]] ili [[respiratorna insuficijencija]] koji nije liječen.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; [[Srčana aritmija]] nije najčešći uzrok kod djece.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Kada postoji srčana aritmija, najčešće je [[sistola|asistola]] ili [[bradikardija]], za razliku od [[komorska fibrilacija|komorske fibrilacije]] ili [[tahikardija|komorske tahikardije]] kao što se vidi kod odraslih.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Drugi uzroci mogu uključivati droge kao što su [[Otrovanje kokainom|kokain]], [[metamfetamin]] ili predoziranje lijekovima kao što su antidepresivi kod djeteta koje je ranije bilo zdravo, ali sada ima aritmiju koja je napredovao do srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Uobičajeni uzroci iznenadnog neobjašnjivog zastoja srca kod djece uključuju [[hipertrofijska kardiomiopatija|hipotrofijsku kardiomiopatiju]], abnormalnosti koronarnih arterija i aritmije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Topjian AA, Raymond TT, Atkins D, Chan M, Duff JP, Joyner BL, Lasa JJ, Lavonas EJ, Levy A, Mahgoub M, Meckler GD, Roberts KE, Sutton RM, Schexnayder SM | display-authors = 6 | title = Part 4: Pediatric Basic and Advanced Life Support 2020 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Pediatrics | volume = 147 | issue = Suppl 1 | pages = e2020038505D | date = January 2021 | pmid = 33087552 | doi = 10.1542/peds.2020-038505D | s2cid = 224826594}}&lt;/ref&gt;

===Mehanizam===
[[slika:Ventricular fibrillation.png|thumb|upright=1.3|Komorska fibrilacija]]
Definitivni električni mehanizmi srčanog zastoja, koji mogu nastati iz bilo koje od gore navedenih funkcionalnih, strukturnih ili fizioloških abnormalnosti, karakterizirani su tahiaritmijskim ili bradiaritmijskim događajima koji ne dovode do sistole.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp| 837–838}} Tahiaritmije se dalje mogu klasificirati kao [[komorska fibrilacija]] (V-fib) i bez pulsa ili trajna [[komorskaa tahikardija]] (V-tach), a obje su brze i nestalne aritmije koje mijenjaju cirkulatorni put tako da se adekvatan protok krvi ne može održati i nije adekvatan da zadovolji potrebe tijela.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|837–838}}

Mehanizam odgovoran za većinu iznenadnih srčanih smrti je [[ventrikulska fibrilacija]].&lt;ref name=&quot;NIH2016Ca&quot;/&gt; Ventrikulska fibrilacija je tahiaritmija koju karakterizira turbulentna električna aktivnost u ventrikulskomom dijeku [[miokard]]a koja dovodi do previše neorganiziranog i brzog otkucaja srca proizvodeći bilo kakav značajan minutni volumen srca, što rezultira nedovoljnom perfuzijom mozga i esencijalnih organa.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Ventricular tachycardia - Symptoms and causes|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/ventricular-tachycardia/symptoms-causes/syc-20355138|access-date=2021-11-29|website=Mayo Clinic|language=en}}&lt;/ref&gt; Kod komorske tahikardije, srce također kuca brže od normalnog, što može spriječiti srčane komore da se pravilno pune krvlju.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Ventricular fibrillation - Symptoms and causes|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/ventricular-fibrillation/symptoms-causes/syc-20364523|access-date=2021-11-29|website=Mayo Clinic|language=en}}&lt;/ref&gt; Neki od elektrofizioloških mehanizama koji podupiru ventrikulske fibrilacije uključuju ektopijski automatizam, ponovni ulazak i aktiviranu aktivnost.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Szabó Z, Ujvárosy D, Ötvös T, Sebestyén V, Nánási PP | title = Handling of Ventricular Fibrillation in the Emergency Setting | journal = Frontiers in Pharmacology | volume = 10 | pages = 1640 | date = 2020-01-29 | pmid = 32140103 | pmc = 7043313 | doi = 10.3389/fphar.2019.01640 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Strukturne promjene u oboljelom srcu kao rezultat nasljednih faktora ([[mutacije]] u [[gen]]ima za kodiranje [[ionski kanal|ionskih kanala]], naprimjer) ne mogu objasniti iznenadnu srčanu smrt.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rubart M, Zipes DP | title = Mechanisms of sudden cardiac death | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 115 | issue = 9 | pages = 2305–2315 | date = September 2005 | pmid = 16138184 | pmc = 1193893 | doi = 10.1172/JCI26381 }}&lt;/ref&gt;

I ventrikulska fibrilacija i ventrikulska tahikardija mogu dovesti do toga da srce neučinkovito pumpa krv u tijelo. Ventrikulsku tahikardiju karakterizira izmijenjen QRS kompleks i broj otkucaja srca veći od 100 otkucaja u minuti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = AlMahameed ST, Ziv O | title = Ventricular Arrhythmias | journal = The Medical Clinics of North America | volume = 103 | issue = 5 | pages = 881–895 | date = September 2019 | pmid = 31378332 | doi = 10.1016/j.mcna.2019.05.008 | s2cid = 199437558 }}&lt;/ref&gt; Kada se V-tah održava (traje najmanje 30 sekundi), neadekvatan dotok krvi u srčano tkivo može dovesti do zastoja srca.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Baldzizhar A, Manuylova E, Marchenko R, Kryvalap Y, Carey MG | title = Ventricular Tachycardias: Characteristics and Management | journal = Critical Care Nursing Clinics of North America | volume = 28 | issue = 3 | pages = 317–329 | date = September 2016 | pmid = 27484660 | doi = 10.1016/j.cnc.2016.04.004}}&lt;/ref&gt;

[[Bradikardija|Bradiaritmije]] se javljaju nakon disocijacije spontane električne provodljivosti i mehaničke funkcije srca što rezultira [[električna aktivnost bez pulsa|električnom aktivnošću bez pulsa]] (PEA) ili potpunim odsustvom električne aktivnosti srca što rezultira [[sistola|asistolom]] . Slično kao i kod tahiaritmija, ova stanja dovode do nemogućnosti da se održi i adekvatan protok krvi, iako je u slučaju bradijaritmija osnovni uzrok odsustvo mehaničke aktivnosti, a ne brzi otkucaji koji dovode do dezorganizacije.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|837–838}}

==Dijagnoza==
[[slika:Carotidian pulse and recovery position.jpg|thumb|Medicinsko osoblje provjerava karotidni puls pacijenta]]
Srčani zastoj je sinonim za pojam [[klinička smrt]].&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt; Historijski podaci i [[fizički pregled]] mogu dijagnosticirati srčani zastoj i pružiti informacije o potencijalnom uzroku i prognozi.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Pružatelj koji uzima kliničku anamnezu osobe trebao bi imati za cilj utvrditi da li je epizodu primijetio neko drugi, u koje vrijeme se epizoda dogodila, šta je osoba radila (posebno ako je bilo traume) i da li je bilo uključenosti droge.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Dio fizičkog pregleda dijagnosticiranja srčanog zastoja fokusira se na odsustvo pulsa.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; U mnogim slučajevima, nedostatak [[puls|karotidnog pulsa]] je [[zlatni standard (test)|zlatni standard]] za dijagnosticiranje srčanog zastoja. Nedostatak pulsa na periferiji (radijalno/pedala) može također biti rezultat drugih stanja (npr. cirkulacijski [[šok]]), ili jednostavno greška spasitelja.&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt; Studije su pokazale da spasitelji često mogu pogriješiti kada provjeravaju karotidni puls u hitnim slučajevima, bilo da se radi o zdravstvenim radnicima ili laicima.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bahr J, Klingler H, Panzer W, Rode H, Kettler D | title = Skills of lay people in checking the carotid pulse | journal = Resuscitation | volume = 35 | issue = 1 | pages = 23–26 | date = August 1997 | pmid = 9259056 | doi = 10.1016/S0300-9572(96)01092-1 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ochoa FJ, Ramalle-Gómara E, Carpintero JM, García A, Saralegui I | title = Competence of health professionals to check the carotid pulse | journal = Resuscitation | volume = 37 | issue = 3 | pages = 173–175 | date = June 1998 | pmid = 9715777 | doi = 10.1016/S0300-9572(98)00055-0 }}&lt;/ref&gt;

[[Hitni ultrazvuk|Ultrazvuk na mjestu pružanja pomoći (POCUS)]] je alat koji se može koristiti za ispitivanje pokreta srca i snage njegove kontrakcije kod osobe koja je doživjela srčani zastoj uz krevet.&lt;ref name=&quot;Long_2018&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Long B, Alerhand S, Maliel K, Koyfman A | title = Echocardiography in cardiac arrest: An emergency medicine review | journal = The American Journal of Emergency Medicine | volume = 36 | issue = 3 | pages = 488–493 | date = March 2018 | pmid = 29269162 | doi = 10.1016/j.ajem.2017.12.031 | s2cid = 3874849 }}&lt;/ref&gt; POCUS može precizno dijagnosticirati srčani zastoj u bolničkim uvjetima, prevazilazeći neke od nedostataka dijagnoze provjeravanjem centralnog pulsa ([[karotidne arterije]] ili [[subklavijske arterije]]), kao i otkrivanjem pokreta i kontrakcija srca.&lt;ref name=&quot;Long_2018&quot;/&gt;

Koristeći POCUS, kliničari mogu imati ograničene, dvodimenzionalne poglede na različite dijelove srca tokom zastoja.&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Paul JA, Panzer OP | title = Point-of-care Ultrasound in Cardiac Arrest | journal = Anesthesiology | volume = 135 | issue = 3 | pages = 508–519 | date = September 2021 | pmid = 33979442 | doi = 10.1097/ALN.0000000000003811 | s2cid = 234486749 }}&lt;/ref&gt; Ove slike mogu pomoći kliničarima da utvrde da li je električna aktivnost u srcu [[Bespulsna električna aktivnost|bez pulsa]] ili pseudobezpulsna, kao i da im pomognu da dijagnosticiraju potencijalno reverzibilne uzroke zastoja.&lt;ref name=&quot;:15&quot;/&gt; Objavljene smjernice udruženja American Society of Echocardiography, American College of Emergency Physicians, European Resuscitation Council i American Heart Association, kao i preoperativne smjernice Advanced cardiac life support, prepoznali su potencijalne prednosti korištenja POCUS-a u dijagnostici i upravljanju srčanim zastojem.&lt;ref name=&quot;:15&quot;/&gt;

Zbog nepreciznosti ovog metoda dijagnoze, neka tijela poput Evropskog savjeta za reanimaciju (ERC) smanjila su njen značaj. Umjesto toga, sadašnje smjernice podstiču pojedince da započnu CPR kod bilo koje osobe bez svijesti koja ima odsutno ili abnormalno disanje.&lt;ref name=&quot;RCUK2005&quot;/&gt; Vijeće za reanimaciju u Ujedinjenom Kraljevstvu stoji u skladu s preporukama ERC-a i preporukama American Heart Association.&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt; Predložili su da tehniku provjere karotidnih pulseva trebaju koristiti samo zdravstveni radnici sa specifičnom obukom i stručnošću, a čak i tada da je treba promatrati u kombinaciji s drugim pokazateljima kao što je agonalno [[disanje]].&lt;ref name=&quot;RCUK2005&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm |title=Resuscitation Council (UK) Guidelines 2005 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20091215230632/http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm |archive-date=2009-12-15 }}&lt;/ref&gt;

Predložene su razni drugi metodi za otkrivanje cirkulacije, a samim tim i dijagnosticiranje srčanog zastoja. Smjernice koje slijede prema preporukama Međunarodnog komiteta za vezu za reanimaciju (ILCOR) iz 2000. bile su da spasitelji traže &quot;znakove cirkulacije&quot;, ali ne posebno puls.&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt; Ovi znakovi su uključivali [[kašalj]], dahtanje, boju, trzanje i [[kretanje]].&lt;ref&gt;{{cite book |author=British Red Cross |author2=St Andrew's Ambulance Association |author3=St John Ambulance |title=First Aid Manual: The Authorised Manual of St. John Ambulance, St. Andrew's Ambulance Association, and the British Red Cross |publisher=Dorling Kindersley |year=2006 |isbn=978-1-4053-1573-9 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/firstaidmanualau0000unse }}&lt;/ref&gt; Međutim, suočeni sa dokazima da su ove smjernice bile nedjelotvorne, nova preporuka ILCOR-a je da se srčani zastoj treba dijagnosticirati kod svih unesrećenih koji su u nesvijesti i ne dišu normalno, sličan protokol koji je usvojilo Evropsko vijeće za reanimaciju.&lt;ref. name=&quot;AHA05&quot;/&gt; U neakutnom okruženju gdje je pacijent istekao, dijagnoza srčanog zastoja može se obaviti putem molekulske [[autopsija|autopsije]] ili postmortem molekulskog testiranja koji su srčani defekti koje koristi skup molekulskih tehnika za pronalaženje [[ionski kanal|ionskih kanala]].&lt;ref&gt;{{Citation| vauthors = Glatter KA, Chiamvimonvat N, He Y, Chevalier P, Turillazzi E |title=Postmortem Analysis for Inherited Ion Channelopathies|date=2006|work=Essentials of Autopsy Practice: Current Methods and Modern Trends|pages=15–37| veditors = Rutty GN |publisher=Springer|language=en|doi=10.1007/1-84628-026-5_2|isbn=978-1-84628-026-9 }}&lt;/ref&gt; Ovo bi moglo pomoći da se razjasni uzrok smrti pacijenta.

Drugi fizički znakovi ili simptomi mogu pomoći u određivanju potencijalnog uzroka srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ispod je grafikon kliničkih nalaza i znakova/simptoma koje osoba može imati i potencijalni uzrok povezan s tim.
{|
|+Fizički nalazi vezani za potencijalne uzroke&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;
!Lokacija
!Nalazi
!Mogući uzroci
|-
|Općenito
|Blijeda koža
|[[Krvarenje|Krvarenja]]
|-
|
|Smanjena tjelesna temperatura
|[[Hipotermija]]
|-
|Dišni put
|Prisustvo sekreta, povraćanja krvi
|[[Plućna aspiracija|Aspiracija]]
|-
|
|Nemogućnost pružanja [[Načini mehaničke ventilacije|ventilacije pod pozitivnim pritiskom]]
|[[Pneumotoraks|Tenzioni pneumotoraks]]
[[Opstrukcija disajnih puteva]]
|-
|Vrat
|[[Julularni venski pritisak|Distenzija vratnih vena]]
|Tenzijski pneumotoraks
[[Tamponada srca]]

[[Plućne embolije]]
|-
|
|[[Devijacija dušnika|Traheja pomaknuta na jednu stranu]]
|Tenzijski pneumotoraks
|-
|Grudi
|[[Grudna kost|Ožiljak u sredini grudne kosti]]
|Srčana bolest
|-
|Pluća
|[[Zvukovi disanja|Zvukovi disanja samo na jednoj strani]]
|Tenzijski pneumotoraks
[[Trahejska intubacija|Intubacija desnog glavnog stabla]]

Aspiracija
|-
|
|Nema zvukova daha ili udaljenih zvukova daha
|Intubacija jednjaka

Opstrukcija disajnih puteva
|-
|
|[[Zviždanje|Zviždanje]]
|Aspiracija

[[Bronhospazam]]

[[Pućni edem]]
|-
|
|[[Crackles|Rales]]
|Aspiracija

Plućni edem

[[Upala pluća]]
|-
|Srce
|Smanjenje srčanih tonova
|[[Hipovolemija]]

Tamponada srca

Tenzijski pneumotoraks

Plućna embolija
|-
|[[Abdomen]]
|[[Abdominalna distenzija|Naduvenost trbuha]] i tupa
|Ruptura [[aneurizma abdominalne aorte]]

Puknuta [[ektopijska trudnoća]]
|-
|
|Rastegnuti i bubnjići
|Intubacija jednjaka
|-
|[[Rektum]]ski
|Prisutna krv
|[[Gastrointestinalno krvarenje|Gastrointestinalno krvarenje]]
|-
|Ekstremiteti
|Asimetrični impulsi
|[[Aortna disekcija]]
|-
|[[Koža]]
|Tragovi igle
|Zloupotreba droga
|}

===Klasifikacije===
Kliničari klasifikuju srčani zastoj u &quot;šokirani&quot; u odnosu na &quot;nešokirani&quot;, što je određeno ritmom [[Elektrokardiogram|EKG]]. Ovo se odnosi na to da li se određena klasa [[srfčana aritmija|srčane aritmije]] može liječiti pomoću [[defibrilacija]].&lt;ref name=&quot;RCUK2005&quot;/&gt; Dva ritma koja se mogu šokirati su [[ventrikulska fibrilacija]] i [[ventrikulsksa bespulsna tahikardija]] dok su dva &quot;nešokova&quot; ritma [[asistola]] i [[električna aktivnost bez pulsa]].&lt;ref&gt;{{cite book|title=ABC of resuscitation| veditors = Soar J, Perkins JD, Nolan J |year=2012|publisher=Wiley-Blackwell|location=Chichester, West Sussex |isbn=9781118474853 |page=43 |url= https://books.google.com/books?id=vNgrOsHjIKEC&amp;pg=PA43 |edition=6th |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170905133735/https://books.google.com/books?id=vNgrOsHjIKEC&amp;pg=PA43|archive-date=2017-09-05}}&lt;/ref&gt;

==Upravljanje== 
Iznenadni zastoj srca može se liječiti pokušajima [[reanimacija]]. Ovo se obično izvodi na osnovu protokola zvanih [[osnovna podrška života]], [[napredna podrška za život srca]] (ACLS), [[pedijatrijska napredna podrška života]] (PALS) ili [[program neonatalne reanimacije]] (NRP).&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | title = 2005 American Heart Association (AHA) guidelines for cardiopulmonary resuscitation (CPR) and emergency cardiovascular care (ECC) of pediatric and neonatal patients: pediatric advanced life support | journal = Pediatrics | volume = 117 | issue = 5 | pages = e1005–e1028 | date = May 2006 | pmid = 16651281 | doi = 10.1542/peds.2006-0346 | s2cid = 46720891 | author1 = American Heart Association }}&lt;/ref&gt;
[[slika:CPR training-04.jpg|thumb| CPR trening na lutki]]

===Kardiopulmonalna reanimacija===
Rana [[kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR) je neophodna za preživljavanje srčanog zastoja s dobrom neurološkom funkcijom.&lt;ref&gt;{{cite web |title=AHA Releases 2015 Heart and Stroke Statistics {{!}} Sudden Cardiac Arrest Foundation |url=https://www.sca-aware.org/sca-news/aha-releases-2015-heart-and-stroke-statistics |website=www.sca-aware.org |access-date=21 September 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite book|title=Rosen's emergency medicine : concepts and clinical practice| veditors = Walls RM, Hockberger RS, Gausche-Hill M |isbn=9780323390163|oclc=989157341|date = 2017-03-09| vauthors = Walls R, Hockberger R, Gausche-Hill M }}&lt;/ref&gt; Preporučuje se da se počne što je prije moguće uz minimalne prekide nakon početka. Komponente CPR-a koje čine najveću razliku u preživljavanju su [[kompresija grudnog koša]] i defibrilacijski udarni ritmovi.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite book|title=Tintinalli's emergency medicine manual|veditors = Cydulka RK |isbn= 9780071837026 |oclc=957505642|date = 2017-08-28| vauthors = Wang VJ, Joing SA, Fitch MT, Cline DM, John Ma O, Cydulka RK }}&lt;/ref&gt; Nakon defibrilacije, kompresije grudnog koša treba nastaviti dvije minute prije nego što se ponovo izvrši provjera ritma.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ovo se zasniva na stopi kompresije od 100–120 kompresija u minuti, dubina kompresije od 5–6 centimetara u [[grudni koš]], puna [[Kardiopulmonalna reanimacija|povratak grudnog koša]] i brzina ventilacije od 10 ventilacija disanja u minuti.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Pokazalo se da pravilno izvedena CPR kod posmatrača povećava preživljavanje; međutim, to se izvodi u manje od 30% zadržavanja u bolnici od 2007.&lt;ref name=&quot;Mutchner L 2007 60–9; quiz 69–70&quot;/&gt; Ako visokokvalitetni CPR nije rezultirao [[krvotok|povratkom spontane cirkulacije]], a srčani ritam osobe je u [[sistola|asistoli]], razumno je prekinuti CPR i proglasiti smrt osobe nakon 20 minuta.&lt;ref name=UK2010/&gt; Izuzeci od ovoga uključuju određene slučajeve sa [[hipotermija|hipotermijom]] ili koji su [[utopljenje|udavili]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref name=UK2010&gt;{{cite web|author1=Resuscitation Council (UK)|title=Pre-hospital cardiac arrest|url=https://www.resus.org.uk/pages/prehosca.pdf|website=www.resus.org.uk|access-date=3 September 2014|page=41|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150513032323/http://www.resus.org.uk/pages/prehosca.pdf|archive-date=13 May 2015}}&lt;/ref&gt; Neki od ovih slučajeva bi trebali imati duži i trajniji CPR dok ne budu skoro [[Normotermija|normotermni]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Duže trajanje CPR-a može biti razumno kod onih koji imaju srčani zastoj dok su u bolnici.&lt;ref&gt;{{cite web|author1=Resuscitation Council (UK)|title=Comments on the duration of CPR following the publication of 'Duration of resuscitation efforts and survival after in-hospital cardiac arrest: an observational study' Goldberger ZD et al. Lancet.|url=https://www.resus.org.uk/pages/cprdurst.htm|access-date=3 September 2014|date=5 September 2012|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140628095645/http://resus.org.uk/pages/cprdurst.htm|archive-date=28 June 2014}}&lt;/ref&gt; namjernički CPR, od strane laičke javnosti, prije dolaska hitne pomoći također poboljšava ishode.&lt;ref name=AHA2015Part4/&gt;

===Defibrilacija=== 
[[slika:Defibrillator-809447 1920.jpg|thumb|upright=1.3| Automatski eksterni defibrilator pohranjen u vidljivu narandžastu muralnu potporu]]
Defibrilacija je indikovana ako je prisutan srčani ritam koji može izazvati električni udar. Dva ritma koja se mogu šokirati su [[ventrikulska fibrilacija]] i [[ventrikulska tahikardija bez pulsa]]. Kod djece se preporučuje 2 do 4 J/Kg.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part12&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = de Caen AR, Berg MD, Chameides L, Gooden CK, Hickey RW, Scott HF, Sutton RM, Tijssen JA, Topjian A, van der Jagt ÉW, Schexnayder SM, Samson RA | display-authors = 6 | title = Part 12: Pediatric Advanced Life Support: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S526–S542 | date = November 2015 | pmid = 26473000 | pmc = 6191296 | doi = 10.1161/cir.0000000000000266 }}&lt;/ref&gt;

Defibrilaciju vrši [[automatski eksterni defibrilator]] (AED), prenosiva mašina koju može koristiti čak i svaki korisnik jer proizvodi glasovne instrukcije koje vode proces, automatski provjerava stanje žrtve i primjenjuje ispravne električne šokove. Neki defibrilatori čak daju povratnu informaciju o kvalitetu CPR kompresija, ohrabrujući spasioca laika da pritisne [[grudni koš]] osobe dovoljno snažno da cirkulira krv.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Zoll Automated External Defibrillator (AED) Plus|url=http://www.lifeassisttraining.com/zollaedplus.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20110621004342/http://www.lifeassisttraining.com/zollaedplus.html|archive-date=2011-06-21|work=Life Assistance Training}}&lt;/ref&gt;

Osim toga, sve je veća upotreba defibrilacije javnog pristupa. To uključuje postavljanje automatskog eksternog defibrilatora na javna mjesta i obuku osoblja u tim područjima kako da ih koristi. Ovo omogućava da se defibrilacija obavi prije dolaska hitne pomoći i pokazalo se da dovodi do povećanih šansi za preživljavanje. Pokazalo se da oni koji imaju zastoje na udaljenim lokacijama imaju lošije ishode nakon srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;Lyon ''et al.'' 2004&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lyon RM, Cobbe SM, Bradley JM, Grubb NR | title = Surviving out of hospital cardiac arrest at home: a postcode lottery? | journal = Emergency Medicine Journal | volume = 21 | issue = 5 | pages = 619–624 | date = September 2004 | pmid = 15333549 | pmc = 1726412 | doi = 10.1136/emj.2003.010363 }}&lt;/ref&gt;

===Lijekovi ===
[[slika:LipidEmulsion.JPG|thumb|upright=1.3|left| Lipidna emulzija koja se koristi kod srčanog zastoja zbog sredstava [[anestetik|lokalnih anestetika]]]]
Od 2016., lijekovi koji nisu [[epinefrin]] (adrenalin), iako su uključeni u smjernice, nisu pokazali da poboljšavaju preživljavanje do otpusta iz bolnice nakon izvanbolničkog zastoja srca.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Ovo uključuje upotrebu [[atropin]]a, [[lidokain]]a i [[amiodaron]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Olasveengen TM, Sunde K, Brunborg C, Thowsen J, Steen PA, Wik L | title = Intravenous drug administration during out-of-hospital cardiac arrest: a randomized trial | journal = JAMA | volume = 302 | issue = 20 | pages = 2222–2229 | date = November 2009 | pmid = 19934423 | doi = 10.1001/jama.2009.1729 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lin S, Callaway CW, Shah PS, Wagner JD, Beyene J, Ziegler CP, Morrison LJ | title = Adrenaline for out-of-hospital cardiac arrest resuscitation: a systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials|journal = Resuscitation|volume=85|issue=6|pages=732–740|date=June 2014|pmid=24642404|doi=10.1016/j.resuscitation.2014.03.008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors = Laina A, Karlis G, Liakos A, Georgiopoulos G, Oikonomou D, Kouskouni E, Chalkias A, Xanthos T | display-authors = 6 | title = Amiodarone and cardiac arrest: Systematic review and meta-analysis | journal = International Journal of Cardiology | volume = 221 | pages = 780–788 | date = October 2016 | pmid = 27434349|doi=10.1016/j.ijcard.2016.07.138}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = McLeod SL, Brignardello-Petersen R, Worster A, You J, Iansavichene A, Guyatt G, Cheskes S | title = Comparative effectiveness of antiarrhythmics for out-of-hospital cardiac arrest: A systematic review and network meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 121 | pages = 90–97 | date = December 2017 | pmid = 29037886 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2017.10.012 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ali MU, Fitzpatrick-Lewis D, Kenny M, Raina P, Atkins DL, Soar J, Nolan J, Ristagno G, Sherifali D | display-authors = 6 | title = Effectiveness of antiarrhythmic drugs for shockable cardiac arrest: A systematic review | journal = Resuscitation | volume = 132 | pages = 63–72 | date = November 2018 | pmid = 30179691 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2018.08.025 | s2cid = 52154562 | url = http://wrap.warwick.ac.uk/113491/1/WRAP-effectiveness-antiarrhythmic-drugs-cardiac-review-Nolan-2018.pdf }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Čini se da epinefrin kod odraslih od 2019. poboljšava preživljavanje, ali ne poboljšava neurološki normalno preživljavanje.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Holmberg MJ, Issa MS, Moskowitz A, Morley P, Welsford M, Neumar RW, Paiva EF, Coker A, Hansen CK, Andersen LW, Donnino MW, Berg KM | display-authors = 6 | title = Vasopressors during adult cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 139 | pages = 106–121 | date = June 2019 | pmid = 30980877 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2019.04.008 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Vargas M, Buonanno P, Iacovazzo C, Servillo G | title = Epinephrine for out of hospital cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials | journal = Resuscitation | volume = 136 | pages = 54–60 | date = March 2019 | pmid = 30685547 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2019.10.026 | s2cid = 207940828 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors =  | title = Epinephrine for Out-of-Hospital Cardiac Arrest: An Updated Systematic Review and Meta-Analysis. | journal = Critical Care Medicine | volume = 48 | pages = 225–229 | date = 27 November 2019 | pmid = 31789700 | doi = 10.1097/CCM.0000000000004130 | s2cid = 208537959 }}&lt;/ref&gt; Općenito se preporučuje svakih pet minuta.&lt;ref name=AHA2015Part1/&gt; Adrenalin djeluje na alfa-1 receptor, što zauzvrat povećava protok krvi koji opskrbljuje srce.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Deep Dive into the Evidence: Epinephrine in Cardiac Arrest|url=http://www.emra.org/emresident/article/deep-dive-epi/|access-date=2021-11-12|website=www.emra.org|language=en}}&lt;/ref&gt; To bi pomoglo u obezbjeđivanju više kisika srcu. Na osnovu smjernica iz 2019., 1&amp;nbsp;mg epinefrina se može davati pacijentima svakih 3–5 minuta, ali se doze veće od 1&amp;nbsp;mg epinefrina ne preporučuju za rutinsku upotrebu u slučaju srčanog zastoja. Ako pacijent ima ritam bez šoka, epinefrin treba primijeniti što je prije moguće. Za ritam koji je podložan šoku, epinefrin treba davati samo nakon što su početni pokušaji defibrilacije neuspjeli.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Panchal AR, Berg KM, Hirsch KG, Kudenchuk PJ, Del Rios M, Cabañas JG, Link MS, Kurz MC, Chan PS, Morley PT, Hazinski MF, Donnino MW | display-authors = 6 | title = 2019 American Heart Association Focused Update on Advanced Cardiovascular Life Support: Use of Advanced Airways, Vasopressors, and Extracorporeal Cardiopulmonary Resuscitation During Cardiac Arrest: An Update to the American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 140 | issue = 24 | pages = e881–e894 | date = December 2019 | pmid = 31722552 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000732 | s2cid = 208019248 }}&lt;/ref&gt; [[Vazopresin]] sveukupno ne poboljšava niti pogoršava ishode u poređenju sa epinefrinom.&lt;ref name=AHA2015Part1/&gt; The combination of epinephrine, vasopressin, and [[methylprednisolone]] appears to improve outcomes.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Belletti A, Benedetto U, Putzu A, Martino EA, Biondi-Zoccai G, Angelini GD, Zangrillo A, Landoni G | display-authors = 6 | title = Vasopressors During Cardiopulmonary Resuscitation. A Network Meta-Analysis of Randomized Trials | journal = Critical Care Medicine | volume = 46 | issue = 5 | pages = e443–e451 | date = May 2018 | pmid = 29652719 | doi = 10.1097/CCM.0000000000003049 | s2cid = 4851288 | url = https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/162689/1/document%282%29.pdf }}&lt;/ref&gt; Neki od nedostataka dugoročne koristi mogu biti povezani sa kašnjenjem u upotrebi epinefrina.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Attaran RR, Ewy GA | title = Epinephrine in resuscitation: curse or cure? | journal = Future Cardiology | volume = 6 | issue = 4 | pages = 473–482 | date = July 2010 | pmid = 20608820 | doi = 10.2217/fca.10.24 }}&lt;/ref&gt; While evidence does not support its use in children, guidelines state its use is reasonable.&lt;ref name=AHA2015Part12/&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Lidokain i amiodaron se također smatraju razumnim kod djece sa srčanim zastojem koja imaju šokantan ritam.&lt;ref name=AHA2015Part1/&gt;&lt;ref name=AHA2015Part12/&gt; Općenita upotreba [[natrij-bikarbonat]]a ili [[kalcij]]a se ne preporučuje.&lt;ref name=AHA2015Part1/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Velissaris D, Karamouzos V, Pierrakos C, Koniari I, Apostolopoulou C, Karanikolas M | title = Use of Sodium Bicarbonate in Cardiac Arrest: Current Guidelines and Literature Review | journal = Journal of Clinical Medicine Research | volume = 8 | issue = 4 | pages = 277–283 | date = April 2016 | pmid = 26985247 | pmc = 4780490 | doi = 10.14740/jocmr2456w }}&lt;/ref&gt; Upotreba [[kalcij]]a kod djece povezana je sa lošom neurološkom funkcijom kao i smanjenim preživljavanjem.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ispravno doziranje lijekova kod djece ovisi o težini.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Da bi se smanjilo vrijeme utrošeno na izračunavanje doza lijekova, preporučuje se korištenje [[Broselowa traka|Broselowe trake]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;

Smjernice iz 2010. American Heart Association više ne sadrže preporuku za korištenje atropina u električnoj aktivnosti bez pulsa i [[sistola|asistoli]] zbog nedostatka dokaza za njegovu upotrebu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Neumar RW, Otto CW, Link MS, Kronick SL, Shuster M, Callaway CW, Kudenchuk PJ, Ornato JP, McNally B, Silvers SM, Passman RS, White RD, Hess EP, Tang W, Davis D, Sinz E, Morrison LJ | display-authors = 6 | title = Part 8: adult advanced cardiovascular life support: 2010 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 122 | issue = 18 Suppl 3 | pages = S729–S767 | date = November 2010 | pmid = 20956224 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.110.970988 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Ni lidokain ni amiodaron, kod onih koji i dalje imaju [[tahikardija|ventrikuldku tahikardiju]] ili ventrikuldku fibrilaciju uprkos defibrilaciji, ne poboljšavaju preživljavanje do otpusta iz bolnice, ali oba podjednako poboljšavaju preživljavanje do prijema u bolnicu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sanfilippo F, Corredor C, Santonocito C, Panarello G, Arcadipane A, Ristagno G, Pellis T | title = Amiodarone or lidocaine for cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 107 | pages = 31–37 | date = October 2016 | pmid = 27496262 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2016.07.235 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

==Prognoza==
Ukupne šanse za preživljavanje među onima koji imaju srčani zastoj van bolnice su niske, 10%.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Benjamin EJ, Blaha MJ, Chiuve SE, Cushman M, Das SR, Deo R, de Ferranti SD, Floyd J, Fornage M, Gillespie C, Isasi CR, Jiménez MC, Jordan LC, Judd SE, Lackland D, Lichtman JH, Lisabeth L, Liu S, Longenecker CT, Mackey RH, Matsushita K, Mozaffarian D, Mussolino ME, Nasir K, Neumar RW, Palaniappan L, Pandey DK, Thiagarajan RR, Reeves MJ, Ritchey M, Rodriguez CJ, Roth GA, Rosamond WD, Sasson C, Towfighi A, Tsao CW, Turner MB, Virani SS, Voeks JH, Willey JZ, Wilkins JT, Wu JH, Alger HM, Wong SS, Muntner P | display-authors = 6 | title = Heart Disease and Stroke Statistics-2017 Update: A Report From the American Heart Association | journal = Circulation | volume = 135 | issue = 10 | pages = e146–e603 | date = March 2017 | pmid = 28122885 | pmc = 5408160 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000485 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kusumoto FM, Bailey KR, Chaouki AS, Deshmukh AJ, Gautam S, Kim RJ, Kramer DB, Lambrakos LK, Nasser NH, Sorajja D | display-authors = 6 | title = Systematic Review for the 2017 AHA/ACC/HRS Guideline for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death: A Report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Clinical Practice Guidelines and the Heart Rhythm Society | journal = Circulation | volume = 138 | issue = 13 | pages = e392–e414 | date = September 2018 | pmid = 29084732 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000550 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Među onima koji imaju vanbolnički srčani zastoj, 70% se javlja kod kuće, a njihova stopa preživljavanja je 6%.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Strategies to Improve Cardiac Arrest Survival: A Time to Act | author = Institute of Medicine |date=2015-06-30|isbn=9780309371995 |doi=10.17226/21723|pmid = 26225413}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Jollis JG, Granger CB | title = Improving Care of Out-of-Hospital Cardiac Arrest: Next Steps | journal = Circulation | volume = 134 | issue = 25 | pages = 2040–2042 | date = December 2016 | pmid = 27994023 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.116.025818 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Za one koji imaju srčani zastoj u bolnici, stopa preživljavanja godinu dana od najmanje pojave srčanog zastoja procjenjuje se na 13%.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Schluep M, Gravesteijn BY, Stolker RJ, Endeman H, Hoeks SE | title = One-year survival after in-hospital cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 132 | pages = 90–100 | date = November 2018 | pmid = 30213495 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2018.09.001 | s2cid = 52270938 }}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da je jednogodišnje preživljavanje veće kod osoba s dijagnozom prijema srca (39%), u poređenju sa onima s nesrčanom dijagnozom (11%).&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt; Stope preživljavanja među djecom su 3 do 16% u Sjevernoj Americi.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part122&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = de Caen AR, Berg MD, Chameides L, Gooden CK, Hickey RW, Scott HF, Sutton RM, Tijssen JA, Topjian A, van der Jagt ÉW, Schexnayder SM, Samson RA | display-authors = 6 | title = Part 12: Pediatric Advanced Life Support: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S526–S542 | date = November 2015 | pmid = 26473000 | pmc = 6191296 | doi = 10.1161/cir.0000000000000266 }}&lt;/ref&gt; Za bolnički srčani zastoj preživljavanje do otpusta je oko 22%.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part42&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kronick SL, Kurz MC, Lin S, Edelson DP, Berg RA, Billi JE, Cabanas JG, Cone DC, Diercks DB, Foster JJ, Meeks RA, Travers AH, Welsford M | display-authors = 6 | title = Part 4: Systems of Care and Continuous Quality Improvement: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S397–S413 | date = November 2015 | pmid = 26472992 | doi = 10.1161/cir.0000000000000258 | s2cid = 10073267 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Oni koji prežive do povratka spontane cirkulacije (ROSC) i prijema u bolnicu često imaju [[sindrom postkardijalnog zastoja]] koji se obično manifestira kao [[neurološka ozljeda]] koja može varirati od [[amnezija|blagih problema s pamćenjem]] do [[koma|kome]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

[[Cerebralna hipoksija|Hipoksična ishemijska povreda mozga]] je najštetniji ishod za ljude koji pate od srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Gräsner JT, Herlitz J, Tjelmeland IB, Wnent J, Masterson S, Lilja G, Bein B, Böttiger BW, Rosell-Ortiz F, Nolan JP, Bossaert L, Perkins GD | display-authors = 6 | title = European Resuscitation Council Guidelines 2021: Epidemiology of cardiac arrest in Europe | journal = Resuscitation | volume = 161 | pages = 61–79 | date = April 2021 | pmid = 33773833 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2021.02.007 | s2cid = 232408830 }}&lt;/ref&gt; Loši neurološki ishodi nakon srčanog zastoja mnogo su češći u zemljama koje ne koriste prekid doživotnog održavanja (~50%) u poređenju sa onima koje koriste (manje od 10%).&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;/&gt; Većina poboljšanja kognicije dolazi tokom prva tri mjeseca nakon srčanog zastoja, a neki pojedinci prijavljuju poboljšanje do godinu dana nakon srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;/&gt; 50 – 70% preživjelih od srčanog zastoja navodi [[umor]] kao simptom , čineći umor najčešćim simptomom o kojem je pacijent prijavljen.&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;/&gt;

Prognoza se obično procjenjuje 72 sata ili više nakon srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part13&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Neumar RW, Shuster M, Callaway CW, Gent LM, Atkins DL, Bhanji F, Brooks SC, de Caen AR, Donnino MW, Ferrer JM, Kleinman ME, Kronick SL, Lavonas EJ, Link MS, Mancini ME, Morrison LJ, O'Connor RE, Samson RA, Schexnayder SM, Singletary EM, Sinz EH, Travers AH, Wyckoff MH, Hazinski MF | display-authors = 6 | title = Part 1: Executive Summary: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S315–S367 | date = November 2015 | pmid = 26472989 | doi = 10.1161/cir.0000000000000252 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Stopa preživljavanja je bolja kod onih kod kojih je neko vidio kolaps, koji su imali CPR kod promatrača ili su imali ventrikulsku tahikardiju ili ventrikulsku fibrilaciju kada se procijeni.&lt;ref name=&quot;Sas20102&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sasson C, Rogers MA, Dahl J, Kellermann AL | title = Predictors of survival from out-of-hospital cardiac arrest: a systematic review and meta-analysis | journal = Circulation: Cardiovascular Quality and Outcomes | volume = 3 | issue = 1 | pages = 63–81 | date = January 2010 | pmid = 20123673 | doi = 10.1161/circoutcomes.109.889576 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Preživljavanje među onima sa [[Ventrikulska fibrilacija|Vfib]] ili [[Ventrikulska tahikardija|Vtach]] je 15 do 23%.&lt;ref name=&quot;Sas20102&quot;/&gt; Žene imaju veću vjerovatnoću da prežive srčani zastoj i napuste bolnicu nego muškarci.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bougouin W, Mustafic H, Marijon E, Murad MH, Dumas F, Barbouttis A, Jabre P, Beganton F, Empana JP, Celermajer DS, Cariou A, Jouven X | display-authors = 6 | title = Gender and survival after sudden cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 94 | pages = 55–60 | date = September 2015 | pmid = 26143159 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2015.06.018 }}&lt;/ref&gt;

Pregled iz 1997. godine otkrio je stope preživljavanja do otpusta od 14% iako su različite studije varirale od 0 do 28%.&lt;ref name=&quot;Ballew2&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ballew KA | title = Cardiopulmonary resuscitation | journal = BMJ | volume = 314 | issue = 7092 | pages = 1462–1465 | date = May 1997 | pmid = 9167565 | pmc = 2126720 | doi = 10.1136/bmj.314.7092.1462 }}&lt;/ref&gt; Kod onih starijih od 70 godina koji imaju srčani zastoj dok su u bolnici, preživljavanje do otpusta iz bolnice je manje od 20%.&lt;ref name=&quot;Gi20142&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = van Gijn MS, Frijns D, van de Glind EM, C van Munster B, Hamaker ME | title = The chance of survival and the functional outcome after in-hospital cardiopulmonary resuscitation in older people: a systematic review | journal = Age and Ageing | volume = 43 | issue = 4 | pages = 456–463 | date = July 2014 | pmid = 24760957 | doi = 10.1093/ageing/afu035 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Koliko dobro ove osobe mogu da se snalaze nakon izlaska iz bolnice, nije jasno.&lt;ref name=&quot;Gi20142&quot;/&gt;

Utvrđeno je da je globalna stopa ljudi koji su uspjeli da se oporave od vanbolničkog srčanog zastoja nakon primitka CPR-a oko 30%, a stopa preživljavanja do otpusta iz bolnice procijenjena je na 9%.&lt;ref name=&quot;Yan_2020&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Yan S, Gan Y, Jiang N, Wang R, Chen Y, Luo Z, Zong Q, Chen S, Lv C | display-authors = 6 | title = The global survival rate among adult out-of-hospital cardiac arrest patients who received cardiopulmonary resuscitation: a systematic review and meta-analysis | journal = Critical Care | volume = 24 | issue = 1 | pages = 61 | date = February 2020 | pmid = 32087741 | pmc = 7036236 | doi = 10.1186/s13054-020-2773-2 }}&lt;/ref&gt; Preživljenje do otpusta iz bolnice vjerovatnije je među ljudima čiji je srčani zastoj svjedočio slučajni prolaznik ili hitna medicinska služba, koji su primili CPR posmatrača i među onima koji žive u Evropi i Sjevernoj Americi.&lt;ref name=&quot;Yan_2020&quot;/&gt; Relativno niže preživljavanje u azijskim zemljama zabilježene su stope otpuštanja iz bolnice.&lt;ref name=&quot;Yan_2020&quot;/&gt;

== Prevencija ==
Uz nedostatak pozitivnih ishoda nakon srčanog zastoja, napori su uloženi u pronalaženje učinkovitih strategija za sprječavanje srčanog zastoja. S obzirom na to da su glavni uzroci srčanog zastoja ishemijska bolest srca, važni su napori da se promovira [[zdrava prehrana]], [[vježbanje]] i [[pušenje|prestanak pušenja]].&lt;ref name=&quot;NIH2016Pre&quot;/&gt; Za ljude kod rizika od srčanih bolesti, koriste se mjere kao što su kontrola [[krvni pritisak|krvnog pritista]], snižavanje [[holesterol]]a i druge medicinsko-terapijske intervencije. Međutim, treba napomenuti da je [[Cochranepv pregled]] objavljen 2016. godine pronašao dokaze umjerenog kvaliteta koji pokazuju da lijekovi za snižavanje krvnog pritiska zapravo ne smanjuju rizik od iznenadne srčane smrti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Taverny G, Mimouni Y, LeDigarcher A, Chevalier P, Thijs L, Wright JM, Gueyffier F | title = Antihypertensive pharmacotherapy for prevention of sudden cardiac death in hypertensive individuals | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2016 | pages = CD011745 | date = March 2016 | issue = 3 | pmid = 26961575 | doi = 10.1002/14651858.CD011745.pub2 | pmc = 8665834 }}&lt;/ref&gt; Vježbanje je efikasna preventivna mjera za srčani zastoj u opštoj populaciji, ali može biti rizična za one sa već postojećim stanjima.&lt;ref name=&quot;Fanous_2019&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Fanous Y, Dorian P | title = The prevention and management of sudden cardiac arrest in athletes | journal = CMAJ | volume = 191 | issue = 28 | pages = E787–E791 | date = July 2019 | pmid = 31308007 | doi = 10.1503/cmaj.190166 | pmc = 6629536 }}&lt;/ref&gt; Rizik od prolaznog katastrofalnog srčanog događaja povećava se kod osoba sa srčanim oboljenjima za vrijeme i neposredno nakon vježbanja.&lt;ref name=&quot;Fanous_2019&quot;/&gt; Međutim, i životni i akutni rizik od srčanog zastoja su smanjeni kod osoba sa srčanim oboljenjima koji redovno rade vježbanja, što sugerira da su rizici vježbanja veći od koristi.&lt;ref name=&quot;Fanous_2019&quot;/&gt;

===Implantabilni kardioverter defibrilator ===
[[slika:Blausen_0543_ImplantableCardioverterDefibrillator_InsideLeads.png|upright=1.3|thumb| Ilustracija implantabilnog kardioverter defibrilatora (ICD)]]
[[Implantabilni kardioverter-defibrilator|implantabilni kardioverter defibrilator]] (ICD) je uređaj na baterije koji prati električnu aktivnost u srcu i kada se otkrije aritmija može isporučiti električni udar, kako bi prekinuo abnormalni ritam. ICD se koriste za prevenciju iznenadne srčane smrti (SCD) kod onih koji su preživjeli prethodnu epizodu iznenadnog srčanog zastoja (SCA) zbog ventrikulske fibrilacije ili ventrikulske tahikardije ([[sekundarna prevencija]]).&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Epstein AE, DiMarco JP, Ellenbogen KA, Estes NA, Freedman RA, Gettes LS, Gillinov AM, Gregoratos G, Hammill SC, Hayes DL, Hlatky MA, Newby LK, Page RL, Schoenfeld MH, Silka MJ, Stevenson LW, Sweeney MO, Smith SC, Jacobs AK, Adams CD, Anderson JL, Buller CE, Creager MA, Ettinger SM, Faxon DP, Halperin JL, Hiratzka LF, Hunt SA, Krumholz HM, Kushner FG, Lytle BW, Nishimura RA, Ornato JP, Page RL, Riegel B, Tarkington LG, Yancy CW|date=May 2008|title=ACC/AHA/HRS 2008 Guidelines for Device-Based Therapy of Cardiac Rhythm Abnormalities: a report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Practice Guidelines (Writing Committee to Revise the ACC/AHA/NASPE 2002 Guideline Update for Implantation of Cardiac Pacemakers and Antiarrhythmia Devices): developed in collaboration with the American Association for Thoracic Surgery and Society of Thoracic Surgeons|journal=Circulation|volume=117|issue=21|pages=e350–e408|doi=10.1161/CIRCUALTIONAHA.108.189742|pmid=18483207|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; ICD se takođe koriste profilaksno za sprečavanje iznenadne srčane smrti u određenim populacijama pacijenata sa visokim rizikom ([[Preventivna zdravstvena zaštita|primarna prevencija]]).&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Shun-Shin MJ, Zheng SL, Cole GD, Howard JP, Whinnett ZI, Francis DP|date=June 2017|title=Implantable cardioverter defibrillators for primary prevention of death in left ventricular dysfunction with and without ischaemic heart disease: a meta-analysis of 8567 patients in the 11 trials|journal=European Heart Journal|volume=38|issue=22|pages=1738–1746|doi=10.1093/eurheartj/ehx028|pmc=5461475|pmid=28329280}}&lt;/ref&gt;

Provedene su brojne studije o upotrebi ICD-a za sekundarnu prevenciju ISS. Ove studije pokazale su poboljšano preživljavanje sa ICD u poređenju sa upotrebom antiaritmijskih lekova.&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt; ICD terapija je povezana sa 50% [[relativno smanjenje rizika|relativnog smanjenja rizika]] smrti uzrokovane aritmijom i 25% smanjenje relativnog rizika za sve uzroke smrtnosti.&lt;ref&gt;{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Connolly SJ, Hallstrom AP, Cappato R, Schron EB, Kuck KH, Zipes DP, Greene HL, Boczor S, Domanski M, Follmann D, Gent M, Roberts RS|date=December 2000|title=Meta-analysis of the implantable cardioverter defibrillator secondary prevention trials. AVID, CASH and CIDS studies. Antiarrhythmics vs Implantable Defibrillator study. Cardiac Arrest Study Hamburg . Canadian Implantable Defibrillator Study|journal=European Heart Journal|volume=21|issue=24|pages=2071–2078|doi=10.1053/euhj.2000.2476|pmid=11102258|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Primarna prevencija ISS sa ICD terapijom za visokorizične populacije pacijenata je na sličan način pokazala poboljšane stope preživljavanja u brojnim velikim studijama. Populacije pacijenata sa visokim rizikom u ovim studijama definisane su kao one sa teškom [[ishemija|ishemijskom kardiomiopatijom]] (određeno smanjenom [[Ejekcijska frakcija|ejekcijskom frakcijom lijeve komore]] (LVEF). Kriteriji LVEF-a korišteni u ovim ispitivanjima kretali su se od manje od ili jednako 30% u MADIT-II do manje od ili jednako 40% u MUSTT.&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:11&quot;/&gt;

==Epidemiologija==
Rizik od srčanog zastoja varira u zavisnosti od geografskog regiona, starosti i spola. Životni rizik je tri puta veći kod muškaraca (12,3%) nego kod žena (4,2%) na osnovu analize Framingham Heart Study.&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Lloyd-Jones DM, Berry JD, Ning H, Cai X, Goldberger JJ|date=2009|title=Lifetime risk for sudden cardiac death at selected index ages and by risk factor strata and race: cardiovascular lifetime risk pooling project|url=https://www.ahajournals.org/doi/abs/10.1161/circ.120.suppl_18.S416-c|journal=Circulation|volume=120|pages=S416–S417|doi=10.1161/circ.120.suppl_18.S416-c|doi-broken-date=28 February 2022}}&lt;/ref&gt;  Međutim, ova rodna razlika je nestala nakon 85. godine života.&lt;ref name=&quot;Circ013&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA|date=October 2001|title=Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998|journal=Circulation|volume=104|issue=18|pages=2158–2163|doi=10.1161/hc4301.098254|pmid=11684624|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Otprilike polovina ovih osoba je mlađa od 65 godina.&lt;ref name=&quot;:32&quot;&gt;{{Cite book|title=Tintinalli's emergency medicine manual|vauthors=Wang VJ, Joing SA, Fitch MT, Cline DM, John Ma O, Cydulka RK|date=2017-08-28|isbn=9780071837026|veditors=Cydulka RK|oclc=957505642}}&lt;/ref&gt;

=== Sjeverna Amerika ===
Na osnovu umrlica, iznenadna srčana smrt čini oko 20% svih smrtnih slučajeva u [[SAD|Sjedinjenim Državama]].&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Wong CX, Brown A, Lau DH, Chugh SS, Albert CM, Kalman JM, Sanders P|date=January 2019|title=Epidemiology of Sudden Cardiac Death: Global and Regional Perspectives|journal=Heart, Lung &amp; Circulation|language=English|volume=28|issue=1|pages=6–14|doi=10.1016/j.hlc.2018.08.026|pmid=30482683|s2cid=53744984}}&lt;/ref&gt; U Sjedinjenim Državama, oko 326.000 slučajeva vanbolničkog i 209.000 slučajeva srčanog zastoja u bolnici se dogodi među odraslima godišnje, što se ispostavilo kao incidenca od približno 110,8 na 100.000 odraslih godišnje. U Sjedinjenim Državama, srčani zastoj tokom [[trudnoća]] javlja se u otprilike jednom od dvanaest hiljada porođaja ili 1,8 na 10.000 živorođenih.&lt;ref name=&quot;Lav2015&quot;&gt;{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Lavonas EJ, Drennan IR, Gabrielli A, Heffner AC, Hoyte CO, Orkin AM, Sawyer KN, Donnino MW|date=November 2015|title=Part 10: Special Circumstances of Resuscitation: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care|journal=Circulation|volume=132|issue=18 Suppl 2|pages=S501–S518|doi=10.1161/cir.0000000000000264|pmid=26472998|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Stope su niže u Kanadi.&lt;ref name=&quot;Lav2015&quot;/&gt;

=== Ostale regije ===
Nezapadne regije svijeta imaju različite incidencije. Incidencija iznenadne srčane smrti u Kini je 41,8 na 100 000, a u Južnoj Indiji 39,7 na 100 000.&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt;

== Također pogledajte==
*[[Lanac preživljavanja]]
*[[Iznenadna srčana smrt sportista]]
*[[Sindrom nakon srčanog zastoja]]

== Reference ==
{{Reflist|colwidth=30em}}

== Vanjski linkovi ==
{{Medicinski izvori
| DiseasesDB      = 2095
| ICD10           = {{ICD10|I|46||i|30}}
| ICD9            = {{ICD9|427.5}}
| ICDO            = 
| OMIM            = 
| MedlinePlus     = 
| eMedicineSubj   = 
| eMedicineTopic  = 
| MeshID          = D006323
| SNOMED CT       = 410429000
}}
* [http://www.med.upenn.edu/resuscitation/ The Center for Resuscitation Science at the Hospital of the University of Pennsylvania]
{{ Patologija cirkulacijskog sistema }}
{{Authority control}} 

{{DEFAULTSORT:Cardiac Arrest}}
[[Kategorija:Srčana aritmija]]
[[Kategorija:Hitni medicinski slučajevi]]
[[Kategorija:Uzroci smrti]]
[[Kategorija:Srce]]</text>
      <sha1>l8ml35l56cfexauvp8hvlnzo9xq5w0j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3426053</id>
      <parentid>3426051</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:44:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="82457" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv                    = Srčani zastoj
| sinonimi                 = Kardiopulmonalni zastoj, cirkulatorni zastoj, iznenadni srčani zastoj (SCA)
| slika                    = US Navy 040421-N-8090G-001 Hospital Corpsman 3rd Class Flowers administers chest compressions to a simulated cardiac arrest victim.jpg
| veličina_slike           = 300px
| alt                      = 
| opis_slike               = Tokom simulacije srčanog zastoja primjenjuje se [[kardiopulmonalna reanimacija]]
| izgovor                  = 
| specijalnost             = [[Kardiologija]], [[hitna medicina]]
| simptomi                 =[[svijest|Gubitak svijesti]], [[respiratorni zastoj|nenormalnost ili prekid]] [[disanje|disanja]]
| komplikacije             = [[Sindrom nakon srčanog zastoja]]
| pojava                   = Starija dob
| trajanje                 = 
| vrste                    = 
| uzroci                   = [[Bolest koronarne arterije]], [[urođena srčana mana]], veliki [[krvarenje|gubitak krvi]], nedostatak kisika, [[električna povreda]], [[hipokalemija|veoma nizak nivo kalija]], [[srčana slabost]]
| rizici                   =
| dijagnoza                = Nalaz bez pulsa
| diferencijalna_dijagnoza = 
| prevencija               = Nepušenje, fizička aktivnost, održavanje zdrave težine, zdrava ishrana
| tretman                  = [[Kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR), [[defibrilacija]]&lt;ref name=&quot;NIH2022T&quot;&gt;{{cite web |title=Cardiac Arrest - Treatment |url=https://www.nhlbi.nih.gov/health/cardiac-arrest/treatment |website=www.nhlbi.nih.gov |access-date=24 July 2022}}&lt;/ref&gt;
| lijek                    = 
| prognoza                 = Ukupna stopa preživljavanja ~ 10% (van bolnice) 25% (u bolnici);&lt;ref name=JAMA2019&gt;{{cite journal | vauthors = Andersen LW, Holmberg MJ, Berg KM, Donnino MW, Granfeldt A | title = In-Hospital Cardiac Arrest: A Review | journal = JAMA | volume = 321 | issue = 12 | pages = 1200–1210 | date = March 2019 | pmid = 30912843 | pmc = 6482460 | doi = 10.1001/jama.2019.1696 }}&lt;/ref&gt; jako ovisi o tipu i uzroku
| frekvencija              = 13/10.000 ljudu godišnje (van bolnice u SAD)
| smrtnost                 = &gt; 425.000 godišnje (SAD)&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Meaney PA, Bobrow BJ, Mancini ME, Christenson J, de Caen AR, Bhanji F, Abella BS, Kleinman ME, Edelson DP, Berg RA, Aufderheide TP, Menon V, Leary M | display-authors = 6 | title = Cardiopulmonary resuscitation quality: [corrected] improving cardiac resuscitation outcomes both inside and outside the hospital: a consensus statement from the American Heart Association | journal = Circulation | volume = 128 | issue = 4 | pages = 417–435 | date = July 2013 | pmid = 23801105 | doi = 10.1161/CIR.0b013e31829d8654 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
}}
'''Srčani zastoj''' je pojava kada srce iznenada i neočekivano prestane da kuca.&lt;ref name=&quot;HF&quot;&gt;{{cite web |title=What is cardiac arrest {{!}} The Heart Foundation|url=https://www.heartfoundation.org.au/conditions/cardiac-arrest |website=heartfoundation-prod.azurewebsites.net |access-date=23 July 2022 |language=en-au}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016What&quot;/&gt; To je bolest za [[hitna medicinska pomoć|hitnu medicinsku pomoć]] koja će bez hitne medicinske intervencije za nekoliko minuta rezultirati '''iznenadnom srčanom smrću'''.&lt;ref name=&quot;HF&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016What&quot;&gt;{{cite web|title=What Is Sudden Cardiac Arrest?|url=http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda|website=NHLBI|access-date=16 August 2016|date=June 22, 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160728031608/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda|archive-date=28 July 2016}}&lt;/ref&gt;[[Kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR) i eventualno [[defibrilacija]] su potrebni dok se ne može obezbijediti dalji tretman. Srčani zastoj dovodi do brzog [[nesvijest|gubitak svijesti]], a [[disanje]] može biti [[respiratorni zastoj|nenormalno ili odsutno]].&lt;ref name=&quot;Fie2009&quot;&gt;{{cite book| vauthors = Field JM |title=The Textbook of Emergency Cardiovascular Care and CPR|date=2009|publisher=Lippincott Williams&amp;Wilkins|isbn=9780781788991|page=11|url=https://books.google.com/books?id=JaOoXdSlT9sC&amp;pg=PA11|language=en|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170905133735/https://books.google.com/books?id=JaOoXdSlT9sC&amp;pg=PA11|archive-date=2017-09-05}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016Sign&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016What&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2021-08-08 |title=Cardiac Arrest |url=https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/cardiac-arrest |access-date=2022-05-10 |website=www.hopkinsmedicine.org |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako srčani zastoj može biti uzrokovan [[infarkt miokarda|srčanim udarom]] ili [[srčana insuficijencija|insuficijencijom]], to nije isto, a u 15 do 25% slučajeva postoji nesrčani uzrok.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; Neki pojedinci mogu osjetiti [[bol u grudima]], [[disanje|kratak dah]], [[mučnina|mučninu]], povišen broj [[srćani ciklus|otkucaja srca]] i osjećaj vrtoglavica neposredno pre ulaska u srčani zastoj.&lt;ref name=&quot;NIH2016Sign&quot;&gt;{{cite web|title=What Are the Signs and Symptoms of Sudden Cardiac Arrest?|url=http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|website=NHLBI|access-date=16 August 2016|date=June 22, 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160827190624/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|archive-date=27 August 2016}}&lt;/ref&gt; 

== Faktori rizika ==
Faktori rizika za iznenadni srčani zastoj (SCA) su slični onima kod [[koronarna arterijska bolest|koronarne arterijske bolesti]] i uključuju godine, [[pušenje duhana|pušenje cigareta]], [[hipertenzija|visok krvni pritisak]], [[holesterol|visok holesterol]], nedostatak [[fizičke vežbe]], [[gojaznost]], [[dijabetes]] i [[porodična historija]] srčanih bolesti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Friedlander Y, Siscovick DS, Weinmann S, Austin MA, Psaty BM, Lemaitre RN, Arbogast P, Raghunathan TE, Cobb LA | display-authors = 6 | title = Family history as a risk factor for primary cardiac arrest | journal = Circulation | volume = 97 | issue = 2 | pages = 155–160 | date = January 1998 | pmid = 9445167| doi =10.1161/01.cir.97.2.155|doi-access = free}}&lt;/ref&gt; Prethodna epizoda iznenadnog zastoja srca takođe povećava vjerovatnoću budućih epizoda.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Harrison's principles of internal medicine.|vauthors=Kasper DL, Fauci AS, Hauser SL, Longo DL, Jameson JL, Loscalzo J|year=2014|isbn=9780071802154|edition=19th|location=New York|chapter=327. Cardiovascular Collapse, Cardiac Arrest, and Sudden Cardiac Death|oclc=893557976}}&lt;/ref&gt; Statistička analiza mnogih od ovih faktora rizika utvrdila je da se otprilike 50% svih srčanih zastoja događa u 10% populacije za koju se smatra da je pod najvećim rizikom zbog ukupne štete višestrukih faktora rizika, pokazujući da kumulativni rizik od više komorbiditeta premašuje zbir svakog rizika pojedinačno.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;&gt;{{cite book |title=Braunwald's Heart Disease: A Textbook of Cardiovascular Medicine |date=2015 | veditors = Mann DL, Zipes PL, Libby P, Bonow RO, Braunwald E |isbn=978-1-4557-5134-1|edition=Tenth |location=Philadelphia, PA |page=826|oclc=881838985|last1=Mann |first1=Douglas L. |last2=Zipes |first2=Douglas P. |last3=Libby |first3=Peter |last4=Braunwald |first4=Eugene |last5=Bonow |first5=Robert O.}}&lt;/ref&gt;

Prethodni neželjeni srčani događaji, neodrživa [[tahikardija|komorska tahikardija]] (NSVT), [[sinkopa]] i [[hipertrofija lijeve komore]] (LVT) su pokazali da predviđaju iznenadnu srčanu smrt kod djece.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Norrish G, Cantarutti N, Pissaridou E, Ridout DA, Limongelli G, Elliott PM, Kaski JP | title = Risk factors for sudden cardiac death in childhood hypertrophic cardiomyopathy: A systematic review and meta-analysis | journal = European Journal of Preventive Cardiology | volume = 24 | issue = 11 | pages = 1220–1230 | date = July 2017 | pmid = 28482693 | doi = 10.1177/2047487317702519 | s2cid = 206821305 }}&lt;/ref&gt; Utvrđeno je da sadašnji pušači cigareta sa koronarnom bolešću imaju dva do tri puta veći rizik od iznenadne smrti između 30. i 59. godine. Nadalje, otkriveno je da je rizik od bivših pušača bliži riziku onih koji nikada nisu pušili.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Goldenberg I, Jonas M, Tenenbaum A, Boyko V, Matetzky S, Shotan A, Behar S, Reicher-Reiss H | display-authors = 6 | title = Current smoking, smoking cessation, and the risk of sudden cardiac death in patients with coronary artery disease | journal = Archives of Internal Medicine | volume = 163 | issue = 19 | pages = 2301–2305 | date = October 2003 | pmid = 14581249 | doi = 10.1001/archinte.163.19.2301 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Pokazalo se da funkcionalne promjene u srcu kao što su smanjena [[ejekcijska frakcija]] ili srčana [[aritmija]] povećavaju rizik od srčanog zastoja i djeluju neovisno od prethodno navedenih faktora rizika. Stanja koja dovode do ovih funkcionalnih promjena mogu se steći nakon prethodne ozljede srca ili naslijediti kroz porodičnu anamnezu aritmogenih poremećaja.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|828}}

==Znakovi i simptomi==
Zastoju srca ne prethode nikakvi simptomi upozorenja kod otprilike 50 posto ljudi.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite book|title=Braunwald's heart disease: a textbook of cardiovascular medicine | publisher=Saunders| vauthors = Lilly LS, Braunwald E, Mann DL, Zipes DP, Libby P, Bonow RO, Braunwald E |year=2015 |isbn=9781455751341 | veditors = Myerburg RJ |edition=Tenth|location=Philadelphia, PA|pages=821–860|chapter=Cardiac Arrest and Sudden Cardiac Death|oclc=890409638}}&lt;/ref&gt; Za osobe koje imaju simptome, oni su obično nespecifični za srčani zastoj.&lt;ref name=&quot;:13&quot;/&gt; To se može manifestirati u obliku novih simptoma ili pogoršanja:

* [[bol u grudima]]&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Johnson K, Ghassemzadeh S | chapter = Chest Pain |date=2019| chapter-url= http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK470557/| title =StatPearls|publisher=StatPearls Publishing|pmid=29262011|access-date=2019-11-05}}&lt;/ref&gt;
* [[umor]]
* [[sinkopa|zamračenje]]
* [[vrtoglavica]]
* [[kratak dah]]
* [[slabost]]
* [[povraćanje]]&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|title=What Are the Signs and Symptoms of Sudden Cardiac Arrest?|date=1 April 2011|publisher=National Heart, Lung and Blood Institute|archive-url=https://web.archive.org/web/20150621171145/https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|archive-date=21 June 2015|url-status=live|access-date=2015-06-21}}&lt;/ref&gt;
Kada se sumnja na srčani zastoj zbog znakova nesvestice ili abnormalnog disanja, posmatrač treba da pokuša da oseti [[puls]] tokom 10 sekundi; ako se ne osjeti puls, treba pretpostaviti da je žrtva ima srčani zastoj.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Panchal AR, Bartos JA, Cabañas JG, Donnino MW, Drennan IR, Hirsch KG, Kudenchuk PJ, Kurz MC, Lavonas EJ, Morley PT, O'Neil BJ, Peberdy MA, Rittenberger JC, Rodriguez AJ, Sawyer KN, Berg KM | display-authors = 6 | title = Part 3: Adult Basic and Advanced Life Support: 2020 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 142 | issue = 16_suppl_2 | pages = S366–S468 | date = October 2020 | pmid = 33081529 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000916 | s2cid = 224829530 }}&lt;/ref&gt; Kao posljedica gubitka [[cerebralna cirkulacija|cerebralne perfuzije]] (protok krvi u [[lmozak]]), osoba će brzo izgubiti [[nesvijest|svijest]] i može prestati da diše. [[Iskustva bliske smrti]] prijavljuje 10 do 20 posto ljudi koji su preživjeli srčani zastoj, što pokazuje određeni nivo kognitivnih procesa koji su još uvijek aktivni tokom reanimacije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Parnia S, Spearpoint K, Fenwick PB | title = Near death experiences, cognitive function and psychological outcomes of surviving cardiac arrest | journal = Resuscitation | volume = 74 | issue = 2 | pages = 215–221 | date = August 2007 | pmid = 17416449 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2007.01.020 }}&lt;/ref&gt;

== Uzroci i mehanizmi==
[[slika:Basic representation of cardiac conduction.gif|thumb|221x221px| Provođenje srca. Promjene u ovom obrascu mogu biti rezultat ozljede srčanog mišića i dovesti do neprovodnih otkucaja i na kraju do srčanog zastoja.]] 
[[slika:Ventricular fibrillation.png|thumb| EKG prikaz komorske fibrilacije (bez organiziranog ritma)]]
Iznenadni srčani zastoj (SCA) ili iznenadna srčana smrt (SCD) nastaju kada srce naglo počne da kuca u abnormalnom ili nepravilnom ritmu ([[srčana sritmija|aritmija]]).&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Bez organizirane električne aktivnosti u [[srčani mišić|srčanom mišiću]], nema konzistentne kontrakcije [[komora (srce)|komora]], što rezultira nesposobnošću srca da stvori adekvatan [[srčani minutni volumen]] (upumpavanje krvi iz srce u ostatak tijela).&lt;ref name=UTD2016&gt;{{cite web|url=https://www.uptodate.com/contents/pathophysiology-and-etiology-of-sudden-cardiac-arrest|title=Pathophysiology and etiology of sudden cardiac arrest| vauthors = Podrid PJ |date=2016-08-22|website=www.uptodate.com|access-date=2017-12-03}}&lt;/ref&gt; Postoji mnogo različitih tipova [[aritmija srca|aritmija]], ali one koje se najčešće bilježe kod iznenadnog zastoja srca su komorska [[tahikardija]] i [[komoraka fibrilacija]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zipes DP, Camm AJ, Borggrefe M, Buxton AE, Chaitman B, Fromer M, Gregoratos G, Klein G, Moss AJ, Myerburg RJ, Priori SG, Quinones MA, Roden DM, Silka MJ, Tracy C, Smith SC, Jacobs AK, Adams CD, Antman EM, Anderson JL, Hunt SA, Halperin JL, Nishimura R, Ornato JP, Page RL, Riegel B, Blanc JJ, Budaj A, Dean V, Deckers JW, Despres C, Dickstein K, Lekakis J, McGregor K, Metra M, Morais J, Osterspey A, Tamargo JL, Zamorano JL | display-authors = 6 | title = ACC/AHA/ESC 2006 Guidelines for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death: a report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force and the European Society of Cardiology Committee for Practice Guidelines (writing committee to develop Guidelines for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death): developed in collaboration with the European Heart Rhythm Association and the Heart Rhythm Society | journal = Circulation | volume = 114 | issue = 10 | pages = e385–e484 | date = September 2006 | pmid = 16935995 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.106.178233 | doi-access = free | author-link9 = Arthur J. Moss }}&lt;/ref&gt; Manje uobičajeni uzroci aritmija kod srčanog zastoja uključuju [[električna aktivnost bez pulsa|električnu aktivnost bez pulsa]] (PEA), [[bradikardija|bradijaritmije]] ili [[sistola|asistole]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Takvi se ritmovi vide kada postoji produženi srčani zastoj, progresija komorske fibrilacije ili napori kao što je defibrilacija da bi se osoba reanimirala.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Čini se da promjene ritma također imaju korelaciju s osnovnim uzrokom srčane ozljede kada su prisutni (ishemijski vs. neishemijski uzroci).&lt;ref name = &quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|831}}

Iznenadni zastoj srca može biti posljedica srčanih i nekardijalnih uzroka, uključujući sljedeće:

=== Srčani uzroci ===

==== Bolest koronarnih arterija ==== 
[[slika:Coronary Artery Disease.png|thumb| Normalna vs blokirana koronarna arterija]]
[[Bolest koronarne arterije]] (CAD), također poznata kao ishemijska bolest srca, odgovorna je za 62 do 70 posto svih iznenadnih srčanih smrti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal | title = State-specific mortality from sudden cardiac death--United States, 1999 | journal = MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report | volume = 51 | issue = 6 | pages = 123–126 | date = February 2002 | pmid = 11898927 | author1 = Centers for Disease Control Prevention (CDC) }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA | title = Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998 | journal = Circulation | volume = 104 | issue = 18 | pages = 2158–2163 | date = October 2001 | pmid = 11684624 | doi = 10.1161/hc4301.098254 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; CAD je mnogo rjeđi uzrok iznenadne srčane smrti kod osoba mlađih od 40 godina.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Slučajevi su pokazali da je najčešći nalaz pri postmortalnom pregledu iznenadne srčane smrti hronična visokostepena [[stenoza]] barem jednog segmenta velike koronarne arterije, arterija koje opskrbljuju [[srčani mišić]] [[krv]]lju.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Falk E, Shah PK | chapter = Pathogenesis of atherothrombosis. Role of vulnerable, ruptured, and eroded plaques | chapter-url= https://books.google.com/books?id=1WifwPEsKQMC&amp;pg=PA460 |title=Atherothrombosis and Coronary Artery Disease | veditors = Fuster V, Topol EJ, Nabel EG |date=2005|publisher=Lippincott Williams &amp; Wilkins|isbn=9780781735834|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603002043/https://books.google.com/books?id=1WifwPEsKQMC&amp;pg=PA460&amp;lpg=PA460|archive-date=2016-06-03|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ova stenoza je često rezultat suženja i otvrdnuća arterija nakon taloženja [[aterosklerotski plak|holesterolskih plakova]] i upale tokom nekoliko godina. Ovo nakupljanje i remodeliranje koronarnih sudova zajedno sa drugim sistemskim krvnim sudovima karakteriše napredovanje [[Ateroskleroza|aterosklerotske kardiovaskularne bolesti]].&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Pahwa R, Jialal I |chapter = Atherosclerosis |date=2021| chapter-url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK507799/| title = StatPearls|place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=29939576|access-date=2021-11-05 }}&lt;/ref&gt; Kada stabilan plak pukne, može blokirati protok krvi i kisika kroz male arterije što rezultira [[ishemija|ishemijskom]] ozljedom. Povreda tkiva nakon ishemije može dovesti do strukturnih i funkcionalnih promjena koje sprečavaju srce da nastavi normalne cikluse provodljivosti i mijenja otkucaje srca.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|829}}&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|829}}

==== Neaterosklerotske abnormalnosti koronarnih arterija ====

Abnormalnosti koronarnih arterija koje nisu povezane s aterosklerozom uključuju kongenitalne [[anomalija koronarne arterije|anomalije koronarne arterije]] (najčešće anomalno porijeklo lijeve koronarne arterije iz plućne arterije), upalu poznatu kao koronarni [[arteritis]], [[embolija]], vazospazam i mehaničke abnormalnosti povezane s bolestima ili traumom [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]]. Ova stanja uzrokuju 10-15% srčanih zastoja i iznenadne srčane smrti.&lt;ref name = &quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|829}}

* Koronarni arteritis obično je rezultat pedijatrijskog febrilnog upalnog stanja poznatog kao [[Kawasaki bolest]]. Drugi [[Vaskulitis|vaskulitidi]] također mogu doprinijeti povećanju rizika od iznenadne srčane smrti.
* Embolija, ili zgrušavanje koronarnih arterija najčešće se javlja od sepsnih embolija sekundarnih do endokarditisa uz zahvaćenost aortnog zaliska, trikuspidnog zaliska ili protetskih zalistaka.
* [[Koronarni vazospazam]] može dovesti do srčanih aritmija, mijenjanja električne provodljivosti srca uz rizik od potpunog zastoja srca zbog teških ili produženih promjena ritma.
* Mehaničke abnormalnosti sa povezanim rizikom od srčanog zastoja mogu nastati zbog disekcije koronarne arterije koja se može pripisati [[Marfanov sindrom|Marfanovom sindromu]] ili traumi.&lt;ref name = &quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|829}}

====Strukturalna srčana bolest ==== 
[[slika:Heart left ventricular hypertrophy sa.jpg|thumb| Kratka os srca pokazuje zadebljanje zida kod hipertrofije lijeve komore]]
Strukturne bolesti srca koje nisu povezane s koronarnom bolešću čine 10% svih iznenadnih srčanih smrti.&lt;ref name=UTD2016/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Primjeri ovih uključuju: [[kardiomiopatija|kardiomiopatije]] ([[hipertrofijska kardiomiopatija|hipertrofijska]], [[dilatirana kardiomiopatija|dilatirana]] ili [[Aritmogena kardiomiopatija|aritmogena kardiomiopatija]]), [[Srčana aritmija|poremećaji srčanog ritma]], [[bolest srčanog ritma]], [[miokarditis]],&lt;ref name=&quot;Circ012&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA | title = Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998 | journal = Circulation | volume = 104 | issue = 18 | pages = 2158–2163 | date = October 2001 | pmid = 11684624 | doi = 10.1161/hc4301.098254 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; i [[kongestivno zatajenje srca]].&lt;ref name=&quot;AHJ982&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kannel WB, Wilson PW, D'Agostino RB, Cobb J | title = Sudden coronary death in women | journal = American Heart Journal | volume = 136 | issue = 2 | pages = 205–212 | date = August 1998 | pmid = 9704680 | doi = 10.1053/hj.1998.v136.90226 }}&lt;/ref&gt;
[[slika:Left Ventricular Hypertrophy Unlabeled.jpg|thumb| EKG prikaz hipertrofije lijeve komore]]
Smatra se da je [[hipertrofija lijeve komore]] vodeći uzrok iznenadne srčane smrti u populaciji odraslih.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Stevens SM, Reinier K, Chugh SS | title = Increased left ventricular mass as a predictor of sudden cardiac death: is it time to put it to the test? | journal = Circulation: Arrhythmia and Electrophysiology | volume = 6 | issue = 1 | pages = 212–217 | date = February 2013 | pmid = 23424223 | pmc = 3596001 | doi = 10.1161/CIRCEP.112.974931 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ovo je najčešće posljedica dugotrajnog [[Hipertenzija|visokog krvnog pritiska]], ili hipertenzije, koja je izazvala neprilagođenu promjenu zida glavne pumpne komore srca, [[srčana komora|lijeve komore]].&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Katholi RE, Couri DM | title = Left ventricular hypertrophy: major risk factor in patients with hypertension: update and practical clinical applications | journal = International Journal of Hypertension | volume = 2011 | pages = 495349 | year = 2011 | pmid = 21755036 | pmc = 3132610 | doi = 10.4061/2011/495349 }}&lt;/ref&gt; Povišeni [[krvni pritisak]] znači da srce mora pumpati još jače kako bi krv prokrvila na adekvatan način kroz tijelo. Ako srce to radi duži vremenski period zbog nekontrolirane hipertenzije, lijeva komora može hipertrofirati (narasti) na način koji smanjuje djelotvornost srca.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Bornstein AB, Rao SS, Marwaha K | chapter = Left Ventricular Hypertrophy |date=2021| chapter-url= http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK557534/ | title = StatPearls|place=Treasure Island (FL) |publisher= StatPearls Publishing|pmid=32491466|access-date=2021-11-05 }}&lt;/ref&gt; Hipertrofija lijeve komore može se pokazati na [[Ehokardiografija|ehokardiogramu]] i [[Elektrokardiografija|elektrokardiogramu]] (EKG).&lt;ref name=&quot;:9&quot;/&gt;

Pregled iznenadnih srčanih smrti u Sjedinjenim Državama iz 1999. godine otkrio je da strukturne bolesti srca čine preko 30% iznenadnih srčanih zastoja kod osoba mlađih od 30 godina. Studija vojnih regruta starosti 18-35 godina pokazala je da je to činilo više od 40% iznenadnih srčanih smrti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Kongestivna srčana insuficijencija pet puta povećava rizik od iznenadne srčane smrti.&lt;ref name=&quot;AHJ982&quot;/&gt;

Strukturne abnormalnosti srčanog provodnog sistema (posebno [[Atrioventrikularni čvor|Ađ
atrioventrikularnog čvora]] i [[Purkinjeva vlakna|His-Purkinjeovog]] sistema) mogu predisponirati pojedinca za aritmije sa rizikom od napredovanja do iznenadnog zastoja srca, iako je ovaj rizik ostaje nizak. Mnogi od ovih provodnih blokova mogu se liječiti unutrašnjim srčanim defibrilatorima za one za koje se utvrdi da su pod visokim rizikom zbog ozbiljnosti fibroze ili teških elektrofizioloških poremećaja.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|833}}

==== Sindromi naslijeđenih aritmija ====
Aritmije koje nisu uzrokovane strukturnom srčanom bolešću čine 5 do 10% iznenadnih srčanih zastoja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Chugh SS, Kelly KL, Titus JL | title = Sudden cardiac death with apparently normal heart | journal = Circulation | volume = 102 | issue = 6 | pages = 649–654 | date = August 2000 | pmid = 10931805 | doi = 10.1161/01.cir.102.6.649 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors =  | title = Survivors of out-of-hospital cardiac arrest with apparently normal heart. Need for definition and standardized clinical evaluation. Consensus Statement of the Joint Steering Committees of the Unexplained Cardiac Arrest Registry of Europe and of the Idiopathic Ventricular Fibrillation Registry of the United States | journal = Circulation | volume = 95 | issue = 1 | pages = 265–272 | date = January 1997 | pmid = 8994445 | doi = 10.1161/01.cir.95.1.265 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Drory Y, Turetz Y, Hiss Y, Lev B, Fisman EZ, Pines A, Kramer MR | title = Sudden unexpected death in persons less than 40 years of age | journal = The American Journal of Cardiology | volume = 68 | issue = 13 | pages = 1388–1392 | date = November 1991 | pmid = 1951130 | doi = 10.1016/0002-9149(91)90251-f }}&lt;/ref&gt; Oni su često uzrokovani [[genetički poremećaj|genetičkim poremećajima]] koji dovode do abnormalnih srčanih ritmova.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Genetičke [[mutacije]] često utiču na specijalizirane proteine poznate kao [[ionski kanal]]i koje provode [[Ion|električno nabijene čestice]] kroz [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]], pa se ova grupa stanja često naziva [[Kanalopatija|kanalopatije]]. Primjeri ovih nasljednih sindroma aritmije uključuju [[sindrom dugog QT intervala]] (LQTS), [[Brugada sindrom]], [[tahikardija|kateholaminergijska polimorfna komorska tahikardija]] i [[sindrom kratkog QT intervala]]. Mnogi su također povezani s okolišnim ili neurogenim okidačima kao što je odgovor na preglasne [[zvuk]]ove koji mogu izazvati smrtonosne aritmije.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|833}} Ostala stanja koja promovišu aritmije, ali nisu uzrokovana genetičkim mutacijama uključuju [[Wolff-Parkinson-Whiteov sindrom]].&lt;ref name=&quot;UTD2016&quot; /&gt;

[[Sindrom dugog QT]] intervala, stanje koje se često spominje kod smrti mladih ljudi, javlja se kod jednog od svakih 5.000 do 7.000 novorođenčadi i procjenjuje se da je odgovoran za 3.000 smrtnih slučajeva svake godine u poređenju sa otprilike 300.000 srčanih zastoja koje vide hitne službe.&lt;ref name=&quot;AHA2&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.americanheart.org/presenter.jhtml?identifier=4741 | title = Sudden Cardiac Death | archive-url = https://web.archive.org/web/20100325174959/http://www.americanheart.org/presenter.jhtml?identifier=4741| archive-date=2010-03-25 | publisher = American Heart Association }}&lt;/ref&gt; Ova stanja su dio ukupnih smrtnih slučajeva povezanih sa srčanim zastojem, ali predstavljaju stanja koja se mogu otkriti prije zastoja i koja se mogu liječiti. Simptomska ekspresija sindroma dugog QT-a je prilično široka i češće se manifestuje [[sinkopa]], a ne srčani zastoj. Međutim, rizik od srčanog zastoja je i dalje prisutan i osobe sa porodičnom historijom iznenadnih srčanih zastoja treba da se pregledaju na LQTS i druge uzroke smrtonosne aritmije koji se mogu liječiti. Viši nivoi rizika od srčanog zastoja povezani su sa ženskim spolom, značajnijim produženjem QT intervala, historijom neobjašnjive sinkope (nesvjestice) ili prerane iznenadne srčane smrti.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|833}} Dodatno, osobe sa LQTS-om trebale bi izbjegavati određene lijekove koji nose rizik od povećanja ozbiljnosti ove abnormalnosti provodljivosti, kao što su određeni antiaritmici, antidepresivi i [[hinolonski antibiotik|hinolon]] ili [[makrolid]]ni [[antibiotici]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fazio G, Vernuccio F, Grutta G, Re GL | title = Drugs to be avoided in patients with long QT syndrome: Focus on the anaesthesiological management | journal = World Journal of Cardiology | volume = 5 | issue = 4 | pages = 87–93 | date = April 2013 | pmid = 23675554 | pmc = 3653016 | doi = 10.4330/wjc.v5.i4.87 }}&lt;/ref&gt;

===Nesrčani uzroci===
Nesrčani uzroci čine 15 do 25% srčanih zastoja.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kuisma M, Alaspää A | title = Out-of-hospital cardiac arrests of non-cardiac origin. Epidemiology and outcome | journal = European Heart Journal | volume = 18 | issue = 7 | pages = 1122–1128 | date = July 1997 | pmid = 9243146 | doi = 10.1093/oxfordjournals.eurheartj.a015407 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Najčešći nesrčani uzroci su [[fizička trauma|trauma]], velika [[krvarenje|krvarenja]] ([[gastrointestinalno krvarenje]], [[ruptura aorte]] ili [[intrakranijalno krvarenje]]), [[hipovolemično krvarenje]], [[predoziranje]], [[davljenje]] i [[plućna embolija]].&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref name=Raab2008&gt;{{cite journal | vauthors = Raab H, Lindner KH, Wenzel V | title = Preventing cardiac arrest during hemorrhagic shock with vasopressin | journal = Critical Care Medicine | volume = 36 | issue = 11 Suppl | pages = S474–S480 | date = November 2008 | pmid = 20449913 | doi = 10.1097/ccm.0b013e31818a8d7e | publisher = Ovid Technologies (Wolters Kluwer Health) }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Voel2000&gt;{{cite journal | vauthors = Voelckel WG, Lurie KG, Lindner KH, Zielinski T, McKnite S, Krismer AC, Wenzel V | title = Vasopressin improves survival after cardiac arrest in hypovolemic shock | journal = Anesthesia and Analgesia | volume = 91 | issue = 3 | pages = 627–634 | date = September 2000 | pmid = 10960389 | doi = 10.1097/00000539-200009000-00024 | publisher = Ovid Technologies (Wolters Kluwer Health) }}&lt;/ref&gt; Srčani zastoj također može biti uzrokovan trovanjem kao što je [[Meduza|ubodi određenih meduza]], ili strujnim udarom, poput munje.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;

====Reverzibilni uzroci====
Drugi nesrčani uzroci srčanog zastoja mogu biti rezultat privremenih poremećaja [[homeostaza]] u tijelu Ovo može biti rezultat promjena u omjeru [[elektrolit]]a, zasićenosti kisikom ili promjenama drugih iona koji utiču na [[pH]] tijela.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

====Mnemonika za reverzibilne uzroke====
{{Glavni|Hs i Ts}}
&quot;Hs i Ts&quot; je naziv za mnemotehniku koja se koristi za pamćenje izlječivih ili reverzibilnih uzroka srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;RCUK20052&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm|title=Resuscitation Council (UK) Guidelines 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20091215230632/http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm|archive-date=2009-12-15|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;&gt;{{cite journal | title = 2005 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 112 | issue = 24 Suppl | pages = IV1-203 | date = December 2005 | pmid = 16314375 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.105.166550 | doi-access = free  | author = ECC Committee, Subcommittees and Task Forces of the American Heart Association }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Napomena: Ova mnemonika uključuje uzroke srčanog i nesrčanog porijekla, ali svi su reverzibilni, uz odgovarajući tretman koji je vremenski osjetljiv.

; Hs
* [[Hipovolemija|'''H'''ipovolemija]] – Nedostatak volumena krvi
* [[Hipoksija|'''H'''ipoksija]] – Nedostatak [[kisik]]a
* [[vodik|'''V'''odikovi]] ioni ([[acidoza]]) – Nenormalan pH u tijelu
* [[Hiperkalemija|'''H'''iperkalemija]] ili [[Hipokalemija|'''h'''ipokalemia]] – I povećan i smanjen nivo [[kalij]]a može biti opasan po život
* [[Hipotermija|'''H'''ipotermija]] – Niska [[Tjelesna temperatura|tjelesna temperatura jezgre]]
* [[Hipoglikemija|'''H'''ipoglikemija]] ili [[Hiperglikemija|'''h'''iperglikemija]] – Nizak ili visok nivo glukoze u krvi
; Ts
* [[Tableta|'''T'''ablete]] ili [[Toksin|'''t'''oksini]] kao što je predoziranje drogom/lijekom
* [[Tamponada srca|Srčana '''t'''amponada]] – Tečnost se nakuplja oko srca
* [[Tenzijski pneumotoraks|'''T'''enzijski pneumotoraks]] – kolabirano plućno krilo
* [[Tromboza|'''T'''romboza]] ([[infarkt miokarda]]) – srčani udar
* [[Tromboza|'''T'''romboembolija]] ([[plućna embolija]]) – Krvni ugrušak u plućima
* [[Traumatski srčani zastoj|'''T'''raumatski srčani zastoj]]

=== Djeca ===
Kod djece, najčešći uzrok kardiopulmonalnog zastoja je [[šok]] ili [[respiratorna insuficijencija]] koji nije liječen.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; [[Srčana aritmija]] nije najčešći uzrok kod djece.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Kada postoji srčana aritmija, najčešće je [[sistola|asistola]] ili [[bradikardija]], za razliku od [[komorska fibrilacija|komorske fibrilacije]] ili [[tahikardija|komorske tahikardije]] kao što se vidi kod odraslih.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Drugi uzroci mogu uključivati droge kao što su [[Otrovanje kokainom|kokain]], [[metamfetamin]] ili predoziranje lijekovima kao što su antidepresivi kod djeteta koje je ranije bilo zdravo, ali sada ima aritmiju koja je napredovao do srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Uobičajeni uzroci iznenadnog neobjašnjivog zastoja srca kod djece uključuju [[hipertrofijska kardiomiopatija|hipotrofijsku kardiomiopatiju]], abnormalnosti koronarnih arterija i aritmije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Topjian AA, Raymond TT, Atkins D, Chan M, Duff JP, Joyner BL, Lasa JJ, Lavonas EJ, Levy A, Mahgoub M, Meckler GD, Roberts KE, Sutton RM, Schexnayder SM | display-authors = 6 | title = Part 4: Pediatric Basic and Advanced Life Support 2020 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Pediatrics | volume = 147 | issue = Suppl 1 | pages = e2020038505D | date = January 2021 | pmid = 33087552 | doi = 10.1542/peds.2020-038505D | s2cid = 224826594}}&lt;/ref&gt;

===Mehanizam===
[[slika:Ventricular fibrillation.png|thumb|upright=1.3|Komorska fibrilacija]]
Definitivni električni mehanizmi srčanog zastoja, koji mogu nastati iz bilo koje od gore navedenih funkcionalnih, strukturnih ili fizioloških abnormalnosti, karakterizirani su tahiaritmijskim ili bradiaritmijskim događajima koji ne dovode do sistole.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp| 837–838}} Tahiaritmije se dalje mogu klasificirati kao [[komorska fibrilacija]] (V-fib) i bez pulsa ili trajna [[komorskaa tahikardija]] (V-tach), a obje su brze i nestalne aritmije koje mijenjaju cirkulatorni put tako da se adekvatan protok krvi ne može održati i nije adekvatan da zadovolji potrebe tijela.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|837–838}}

Mehanizam odgovoran za većinu iznenadnih srčanih smrti je [[ventrikulska fibrilacija]].&lt;ref name=&quot;NIH2016Ca&quot;/&gt; Ventrikulska fibrilacija je tahiaritmija koju karakterizira turbulentna električna aktivnost u ventrikulskomom dijeku [[miokard]]a koja dovodi do previše neorganiziranog i brzog otkucaja srca proizvodeći bilo kakav značajan minutni volumen srca, što rezultira nedovoljnom perfuzijom mozga i esencijalnih organa.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Ventricular tachycardia - Symptoms and causes|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/ventricular-tachycardia/symptoms-causes/syc-20355138|access-date=2021-11-29|website=Mayo Clinic|language=en}}&lt;/ref&gt; Kod komorske tahikardije, srce također kuca brže od normalnog, što može spriječiti srčane komore da se pravilno pune krvlju.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Ventricular fibrillation - Symptoms and causes|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/ventricular-fibrillation/symptoms-causes/syc-20364523|access-date=2021-11-29|website=Mayo Clinic|language=en}}&lt;/ref&gt; Neki od elektrofizioloških mehanizama koji podupiru ventrikulske fibrilacije uključuju ektopijski automatizam, ponovni ulazak i aktiviranu aktivnost.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Szabó Z, Ujvárosy D, Ötvös T, Sebestyén V, Nánási PP | title = Handling of Ventricular Fibrillation in the Emergency Setting | journal = Frontiers in Pharmacology | volume = 10 | pages = 1640 | date = 2020-01-29 | pmid = 32140103 | pmc = 7043313 | doi = 10.3389/fphar.2019.01640 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Strukturne promjene u oboljelom srcu kao rezultat nasljednih faktora ([[mutacije]] u [[gen]]ima za kodiranje [[ionski kanal|ionskih kanala]], naprimjer) ne mogu objasniti iznenadnu srčanu smrt.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rubart M, Zipes DP | title = Mechanisms of sudden cardiac death | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 115 | issue = 9 | pages = 2305–2315 | date = September 2005 | pmid = 16138184 | pmc = 1193893 | doi = 10.1172/JCI26381 }}&lt;/ref&gt;

I ventrikulska fibrilacija i ventrikulska tahikardija mogu dovesti do toga da srce neučinkovito pumpa krv u tijelo. Ventrikulsku tahikardiju karakterizira izmijenjen QRS kompleks i broj otkucaja srca veći od 100 otkucaja u minuti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = AlMahameed ST, Ziv O | title = Ventricular Arrhythmias | journal = The Medical Clinics of North America | volume = 103 | issue = 5 | pages = 881–895 | date = September 2019 | pmid = 31378332 | doi = 10.1016/j.mcna.2019.05.008 | s2cid = 199437558 }}&lt;/ref&gt; Kada se V-tah održava (traje najmanje 30 sekundi), neadekvatan dotok krvi u srčano tkivo može dovesti do zastoja srca.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Baldzizhar A, Manuylova E, Marchenko R, Kryvalap Y, Carey MG | title = Ventricular Tachycardias: Characteristics and Management | journal = Critical Care Nursing Clinics of North America | volume = 28 | issue = 3 | pages = 317–329 | date = September 2016 | pmid = 27484660 | doi = 10.1016/j.cnc.2016.04.004}}&lt;/ref&gt;

[[Bradikardija|Bradiaritmije]] se javljaju nakon disocijacije spontane električne provodljivosti i mehaničke funkcije srca što rezultira [[električna aktivnost bez pulsa|električnom aktivnošću bez pulsa]] (PEA) ili potpunim odsustvom električne aktivnosti srca što rezultira [[sistola|asistolom]] . Slično kao i kod tahiaritmija, ova stanja dovode do nemogućnosti da se održi i adekvatan protok krvi, iako je u slučaju bradijaritmija osnovni uzrok odsustvo mehaničke aktivnosti, a ne brzi otkucaji koji dovode do dezorganizacije.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|837–838}}

==Dijagnoza==
[[slika:Carotidian pulse and recovery position.jpg|thumb|Medicinsko osoblje provjerava karotidni puls pacijenta]]
Srčani zastoj je sinonim za pojam [[klinička smrt]].&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt; Historijski podaci i [[fizički pregled]] mogu dijagnosticirati srčani zastoj i pružiti informacije o potencijalnom uzroku i prognozi.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Pružatelj koji uzima kliničku anamnezu osobe trebao bi imati za cilj utvrditi da li je epizodu primijetio neko drugi, u koje vrijeme se epizoda dogodila, šta je osoba radila (posebno ako je bilo traume) i da li je bilo uključenosti droge.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Dio fizičkog pregleda dijagnosticiranja srčanog zastoja fokusira se na odsustvo pulsa.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; U mnogim slučajevima, nedostatak [[puls|karotidnog pulsa]] je [[zlatni standard (test)|zlatni standard]] za dijagnosticiranje srčanog zastoja. Nedostatak pulsa na periferiji (radijalno/pedala) može također biti rezultat drugih stanja (npr. cirkulacijski [[šok]]), ili jednostavno greška spasitelja.&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt; Studije su pokazale da spasitelji često mogu pogriješiti kada provjeravaju karotidni puls u hitnim slučajevima, bilo da se radi o zdravstvenim radnicima ili laicima.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bahr J, Klingler H, Panzer W, Rode H, Kettler D | title = Skills of lay people in checking the carotid pulse | journal = Resuscitation | volume = 35 | issue = 1 | pages = 23–26 | date = August 1997 | pmid = 9259056 | doi = 10.1016/S0300-9572(96)01092-1 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ochoa FJ, Ramalle-Gómara E, Carpintero JM, García A, Saralegui I | title = Competence of health professionals to check the carotid pulse | journal = Resuscitation | volume = 37 | issue = 3 | pages = 173–175 | date = June 1998 | pmid = 9715777 | doi = 10.1016/S0300-9572(98)00055-0 }}&lt;/ref&gt;

[[Hitni ultrazvuk|Ultrazvuk na mjestu pružanja pomoći (POCUS)]] je alat koji se može koristiti za ispitivanje pokreta srca i snage njegove kontrakcije kod osobe koja je doživjela srčani zastoj uz krevet.&lt;ref name=&quot;Long_2018&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Long B, Alerhand S, Maliel K, Koyfman A | title = Echocardiography in cardiac arrest: An emergency medicine review | journal = The American Journal of Emergency Medicine | volume = 36 | issue = 3 | pages = 488–493 | date = March 2018 | pmid = 29269162 | doi = 10.1016/j.ajem.2017.12.031 | s2cid = 3874849 }}&lt;/ref&gt; POCUS može precizno dijagnosticirati srčani zastoj u bolničkim uvjetima, prevazilazeći neke od nedostataka dijagnoze provjeravanjem centralnog pulsa ([[karotidne arterije]] ili [[subklavijske arterije]]), kao i otkrivanjem pokreta i kontrakcija srca.&lt;ref name=&quot;Long_2018&quot;/&gt;

Koristeći POCUS, kliničari mogu imati ograničene, dvodimenzionalne poglede na različite dijelove srca tokom zastoja.&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Paul JA, Panzer OP | title = Point-of-care Ultrasound in Cardiac Arrest | journal = Anesthesiology | volume = 135 | issue = 3 | pages = 508–519 | date = September 2021 | pmid = 33979442 | doi = 10.1097/ALN.0000000000003811 | s2cid = 234486749 }}&lt;/ref&gt; Ove slike mogu pomoći kliničarima da utvrde da li je električna aktivnost u srcu [[Bespulsna električna aktivnost|bez pulsa]] ili pseudobezpulsna, kao i da im pomognu da dijagnosticiraju potencijalno reverzibilne uzroke zastoja.&lt;ref name=&quot;:15&quot;/&gt; Objavljene smjernice udruženja American Society of Echocardiography, American College of Emergency Physicians, European Resuscitation Council i American Heart Association, kao i preoperativne smjernice Advanced cardiac life support, prepoznali su potencijalne prednosti korištenja POCUS-a u dijagnostici i upravljanju srčanim zastojem.&lt;ref name=&quot;:15&quot;/&gt;

Zbog nepreciznosti ovog metoda dijagnoze, neka tijela poput Evropskog savjeta za reanimaciju (ERC) smanjila su njen značaj. Umjesto toga, sadašnje smjernice podstiču pojedince da započnu CPR kod bilo koje osobe bez svijesti koja ima odsutno ili abnormalno disanje.&lt;ref name=&quot;RCUK2005&quot;/&gt; Vijeće za reanimaciju u Ujedinjenom Kraljevstvu stoji u skladu s preporukama ERC-a i preporukama American Heart Association.&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt; Predložili su da tehniku provjere karotidnih pulseva trebaju koristiti samo zdravstveni radnici sa specifičnom obukom i stručnošću, a čak i tada da je treba promatrati u kombinaciji s drugim pokazateljima kao što je agonalno [[disanje]].&lt;ref name=&quot;RCUK2005&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm |title=Resuscitation Council (UK) Guidelines 2005 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20091215230632/http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm |archive-date=2009-12-15 }}&lt;/ref&gt;

Predložene su razni drugi metodi za otkrivanje cirkulacije, a samim tim i dijagnosticiranje srčanog zastoja. Smjernice koje slijede prema preporukama Međunarodnog komiteta za vezu za reanimaciju (ILCOR) iz 2000. bile su da spasitelji traže &quot;znakove cirkulacije&quot;, ali ne posebno puls.&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt; Ovi znakovi su uključivali [[kašalj]], dahtanje, boju, trzanje i [[kretanje]].&lt;ref&gt;{{cite book |author=British Red Cross |author2=St Andrew's Ambulance Association |author3=St John Ambulance |title=First Aid Manual: The Authorised Manual of St. John Ambulance, St. Andrew's Ambulance Association, and the British Red Cross |publisher=Dorling Kindersley |year=2006 |isbn=978-1-4053-1573-9 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/firstaidmanualau0000unse }}&lt;/ref&gt; Međutim, suočeni sa dokazima da su ove smjernice bile nedjelotvorne, nova preporuka ILCOR-a je da se srčani zastoj treba dijagnosticirati kod svih unesrećenih koji su u nesvijesti i ne dišu normalno, sličan protokol koji je usvojilo Evropsko vijeće za reanimaciju.&lt;ref. name=&quot;AHA05&quot;/&gt; U neakutnom okruženju gdje je pacijent istekao, dijagnoza srčanog zastoja može se obaviti putem molekulske [[autopsija|autopsije]] ili postmortem molekulskog testiranja koji su srčani defekti koje koristi skup molekulskih tehnika za pronalaženje [[ionski kanal|ionskih kanala]].&lt;ref&gt;{{Citation| vauthors = Glatter KA, Chiamvimonvat N, He Y, Chevalier P, Turillazzi E |title=Postmortem Analysis for Inherited Ion Channelopathies|date=2006|work=Essentials of Autopsy Practice: Current Methods and Modern Trends|pages=15–37| veditors = Rutty GN |publisher=Springer|language=en|doi=10.1007/1-84628-026-5_2|isbn=978-1-84628-026-9 }}&lt;/ref&gt; Ovo bi moglo pomoći da se razjasni uzrok smrti pacijenta.

Drugi fizički znakovi ili simptomi mogu pomoći u određivanju potencijalnog uzroka srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ispod je grafikon kliničkih nalaza i znakova/simptoma koje osoba može imati i potencijalni uzrok povezan s tim.
{|
|+Fizički nalazi vezani za potencijalne uzroke&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;
!Lokacija
!Nalazi
!Mogući uzroci
|-
|Općenito
|Blijeda koža
|[[Krvarenje|Krvarenja]]
|-
|
|Smanjena tjelesna temperatura
|[[Hipotermija]]
|-
|Dišni put
|Prisustvo sekreta, povraćanja krvi
|[[Plućna aspiracija|Aspiracija]]
|-
|
|Nemogućnost pružanja [[Načini mehaničke ventilacije|ventilacije pod pozitivnim pritiskom]]
|[[Pneumotoraks|Tenzioni pneumotoraks]]
[[Opstrukcija disajnih puteva]]
|-
|Vrat
|[[Julularni venski pritisak|Distenzija vratnih vena]]
|Tenzijski pneumotoraks
[[Tamponada srca]]

[[Plućne embolije]]
|-
|
|[[Devijacija dušnika|Traheja pomaknuta na jednu stranu]]
|Tenzijski pneumotoraks
|-
|Grudi
|[[Grudna kost|Ožiljak u sredini grudne kosti]]
|Srčana bolest
|-
|Pluća
|[[Zvukovi disanja|Zvukovi disanja samo na jednoj strani]]
|Tenzijski pneumotoraks
[[Trahejska intubacija|Intubacija desnog glavnog stabla]]

Aspiracija
|-
|
|Nema zvukova daha ili udaljenih zvukova daha
|Intubacija jednjaka

Opstrukcija disajnih puteva
|-
|
|[[Zviždanje|Zviždanje]]
|Aspiracija

[[Bronhospazam]]

[[Pućni edem]]
|-
|
|[[Crackles|Rales]]
|Aspiracija

Plućni edem

[[Upala pluća]]
|-
|Srce
|Smanjenje srčanih tonova
|[[Hipovolemija]]

Tamponada srca

Tenzijski pneumotoraks

Plućna embolija
|-
|[[Abdomen]]
|[[Abdominalna distenzija|Naduvenost trbuha]] i tupa
|Ruptura [[aneurizma abdominalne aorte]]

Puknuta [[ektopijska trudnoća]]
|-
|
|Rastegnuti i bubnjići
|Intubacija jednjaka
|-
|[[Rektum]]ski
|Prisutna krv
|[[Gastrointestinalno krvarenje|Gastrointestinalno krvarenje]]
|-
|Ekstremiteti
|Asimetrični impulsi
|[[Aortna disekcija]]
|-
|[[Koža]]
|Tragovi igle
|Zloupotreba droga
|}

===Klasifikacije===
Kliničari klasifikuju srčani zastoj u &quot;šokirani&quot; u odnosu na &quot;nešokirani&quot;, što je određeno ritmom [[Elektrokardiogram|EKG]]. Ovo se odnosi na to da li se određena klasa [[srfčana aritmija|srčane aritmije]] može liječiti pomoću [[defibrilacija]].&lt;ref name=&quot;RCUK2005&quot;/&gt; Dva ritma koja se mogu šokirati su [[ventrikulska fibrilacija]] i [[ventrikulsksa bespulsna tahikardija]] dok su dva &quot;nešokova&quot; ritma [[asistola]] i [[električna aktivnost bez pulsa]].&lt;ref&gt;{{cite book|title=ABC of resuscitation| veditors = Soar J, Perkins JD, Nolan J |year=2012|publisher=Wiley-Blackwell|location=Chichester, West Sussex |isbn=9781118474853 |page=43 |url= https://books.google.com/books?id=vNgrOsHjIKEC&amp;pg=PA43 |edition=6th |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170905133735/https://books.google.com/books?id=vNgrOsHjIKEC&amp;pg=PA43|archive-date=2017-09-05}}&lt;/ref&gt;

==Upravljanje== 
Iznenadni zastoj srca može se liječiti pokušajima [[reanimacija]]. Ovo se obično izvodi na osnovu protokola zvanih [[osnovna podrška života]], [[napredna podrška za život srca]] (ACLS), [[pedijatrijska napredna podrška života]] (PALS) ili [[program neonatalne reanimacije]] (NRP).&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | title = 2005 American Heart Association (AHA) guidelines for cardiopulmonary resuscitation (CPR) and emergency cardiovascular care (ECC) of pediatric and neonatal patients: pediatric advanced life support | journal = Pediatrics | volume = 117 | issue = 5 | pages = e1005–e1028 | date = May 2006 | pmid = 16651281 | doi = 10.1542/peds.2006-0346 | s2cid = 46720891 | author1 = American Heart Association }}&lt;/ref&gt;
[[slika:CPR training-04.jpg|thumb| CPR trening na lutki]]

===Kardiopulmonalna reanimacija===
Rana [[kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR) je neophodna za preživljavanje srčanog zastoja s dobrom neurološkom funkcijom.&lt;ref&gt;{{cite web |title=AHA Releases 2015 Heart and Stroke Statistics {{!}} Sudden Cardiac Arrest Foundation |url=https://www.sca-aware.org/sca-news/aha-releases-2015-heart-and-stroke-statistics |website=www.sca-aware.org |access-date=21 September 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite book|title=Rosen's emergency medicine : concepts and clinical practice| veditors = Walls RM, Hockberger RS, Gausche-Hill M |isbn=9780323390163|oclc=989157341|date = 2017-03-09| vauthors = Walls R, Hockberger R, Gausche-Hill M }}&lt;/ref&gt; Preporučuje se da se počne što je prije moguće uz minimalne prekide nakon početka. Komponente CPR-a koje čine najveću razliku u preživljavanju su [[kompresija grudnog koša]] i defibrilacijski udarni ritmovi.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite book|title=Tintinalli's emergency medicine manual|veditors = Cydulka RK |isbn= 9780071837026 |oclc=957505642|date = 2017-08-28| vauthors = Wang VJ, Joing SA, Fitch MT, Cline DM, John Ma O, Cydulka RK }}&lt;/ref&gt; Nakon defibrilacije, kompresije grudnog koša treba nastaviti dvije minute prije nego što se ponovo izvrši provjera ritma.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ovo se zasniva na stopi kompresije od 100–120 kompresija u minuti, dubina kompresije od 5–6 centimetara u [[grudni koš]], puna [[Kardiopulmonalna reanimacija|povratak grudnog koša]] i brzina ventilacije od 10 ventilacija disanja u minuti.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Pokazalo se da pravilno izvedena CPR kod posmatrača povećava preživljavanje; međutim, to se izvodi u manje od 30% zadržavanja u bolnici od 2007.&lt;ref name=&quot;Mutchner L 2007 60–9; quiz 69–70&quot;/&gt; Ako visokokvalitetni CPR nije rezultirao [[krvotok|povratkom spontane cirkulacije]], a srčani ritam osobe je u [[sistola|asistoli]], razumno je prekinuti CPR i proglasiti smrt osobe nakon 20 minuta.&lt;ref name=UK2010/&gt; Izuzeci od ovoga uključuju određene slučajeve sa [[hipotermija|hipotermijom]] ili koji su [[utopljenje|udavili]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref name=UK2010&gt;{{cite web|author1=Resuscitation Council (UK)|title=Pre-hospital cardiac arrest|url=https://www.resus.org.uk/pages/prehosca.pdf|website=www.resus.org.uk|access-date=3 September 2014|page=41|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150513032323/http://www.resus.org.uk/pages/prehosca.pdf|archive-date=13 May 2015}}&lt;/ref&gt; Neki od ovih slučajeva bi trebali imati duži i trajniji CPR dok ne budu skoro [[Normotermija|normotermni]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Duže trajanje CPR-a može biti razumno kod onih koji imaju srčani zastoj dok su u bolnici.&lt;ref&gt;{{cite web|author1=Resuscitation Council (UK)|title=Comments on the duration of CPR following the publication of 'Duration of resuscitation efforts and survival after in-hospital cardiac arrest: an observational study' Goldberger ZD et al. Lancet.|url=https://www.resus.org.uk/pages/cprdurst.htm|access-date=3 September 2014|date=5 September 2012|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140628095645/http://resus.org.uk/pages/cprdurst.htm|archive-date=28 June 2014}}&lt;/ref&gt; namjernički CPR, od strane laičke javnosti, prije dolaska hitne pomoći također poboljšava ishode.&lt;ref name=AHA2015Part4/&gt;

===Defibrilacija=== 
[[slika:Defibrillator-809447 1920.jpg|thumb|upright=1.3| Automatski eksterni defibrilator pohranjen u vidljivu narandžastu muralnu potporu]]
Defibrilacija je indikovana ako je prisutan srčani ritam koji može izazvati električni udar. Dva ritma koja se mogu šokirati su [[ventrikulska fibrilacija]] i [[ventrikulska tahikardija bez pulsa]]. Kod djece se preporučuje 2 do 4 J/Kg.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part12&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = de Caen AR, Berg MD, Chameides L, Gooden CK, Hickey RW, Scott HF, Sutton RM, Tijssen JA, Topjian A, van der Jagt ÉW, Schexnayder SM, Samson RA | display-authors = 6 | title = Part 12: Pediatric Advanced Life Support: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S526–S542 | date = November 2015 | pmid = 26473000 | pmc = 6191296 | doi = 10.1161/cir.0000000000000266 }}&lt;/ref&gt;

Defibrilaciju vrši [[automatski eksterni defibrilator]] (AED), prenosiva mašina koju može koristiti čak i svaki korisnik jer proizvodi glasovne instrukcije koje vode proces, automatski provjerava stanje žrtve i primjenjuje ispravne električne šokove. Neki defibrilatori čak daju povratnu informaciju o kvalitetu CPR kompresija, ohrabrujući spasioca laika da pritisne [[grudni koš]] osobe dovoljno snažno da cirkulira krv.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Zoll Automated External Defibrillator (AED) Plus|url=http://www.lifeassisttraining.com/zollaedplus.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20110621004342/http://www.lifeassisttraining.com/zollaedplus.html|archive-date=2011-06-21|work=Life Assistance Training}}&lt;/ref&gt;

Osim toga, sve je veća upotreba defibrilacije javnog pristupa. To uključuje postavljanje automatskog eksternog defibrilatora na javna mjesta i obuku osoblja u tim područjima kako da ih koristi. Ovo omogućava da se defibrilacija obavi prije dolaska hitne pomoći i pokazalo se da dovodi do povećanih šansi za preživljavanje. Pokazalo se da oni koji imaju zastoje na udaljenim lokacijama imaju lošije ishode nakon srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;Lyon ''et al.'' 2004&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lyon RM, Cobbe SM, Bradley JM, Grubb NR | title = Surviving out of hospital cardiac arrest at home: a postcode lottery? | journal = Emergency Medicine Journal | volume = 21 | issue = 5 | pages = 619–624 | date = September 2004 | pmid = 15333549 | pmc = 1726412 | doi = 10.1136/emj.2003.010363 }}&lt;/ref&gt;

===Lijekovi ===
[[slika:LipidEmulsion.JPG|thumb|upright=1.3|left| Lipidna emulzija koja se koristi kod srčanog zastoja zbog sredstava [[anestetik|lokalnih anestetika]]]]
Od 2016., lijekovi koji nisu [[epinefrin]] (adrenalin), iako su uključeni u smjernice, nisu pokazali da poboljšavaju preživljavanje do otpusta iz bolnice nakon izvanbolničkog zastoja srca.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Ovo uključuje upotrebu [[atropin]]a, [[lidokain]]a i [[amiodaron]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Olasveengen TM, Sunde K, Brunborg C, Thowsen J, Steen PA, Wik L | title = Intravenous drug administration during out-of-hospital cardiac arrest: a randomized trial | journal = JAMA | volume = 302 | issue = 20 | pages = 2222–2229 | date = November 2009 | pmid = 19934423 | doi = 10.1001/jama.2009.1729 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lin S, Callaway CW, Shah PS, Wagner JD, Beyene J, Ziegler CP, Morrison LJ | title = Adrenaline for out-of-hospital cardiac arrest resuscitation: a systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials|journal = Resuscitation|volume=85|issue=6|pages=732–740|date=June 2014|pmid=24642404|doi=10.1016/j.resuscitation.2014.03.008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors = Laina A, Karlis G, Liakos A, Georgiopoulos G, Oikonomou D, Kouskouni E, Chalkias A, Xanthos T | display-authors = 6 | title = Amiodarone and cardiac arrest: Systematic review and meta-analysis | journal = International Journal of Cardiology | volume = 221 | pages = 780–788 | date = October 2016 | pmid = 27434349|doi=10.1016/j.ijcard.2016.07.138}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = McLeod SL, Brignardello-Petersen R, Worster A, You J, Iansavichene A, Guyatt G, Cheskes S | title = Comparative effectiveness of antiarrhythmics for out-of-hospital cardiac arrest: A systematic review and network meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 121 | pages = 90–97 | date = December 2017 | pmid = 29037886 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2017.10.012 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ali MU, Fitzpatrick-Lewis D, Kenny M, Raina P, Atkins DL, Soar J, Nolan J, Ristagno G, Sherifali D | display-authors = 6 | title = Effectiveness of antiarrhythmic drugs for shockable cardiac arrest: A systematic review | journal = Resuscitation | volume = 132 | pages = 63–72 | date = November 2018 | pmid = 30179691 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2018.08.025 | s2cid = 52154562 | url = http://wrap.warwick.ac.uk/113491/1/WRAP-effectiveness-antiarrhythmic-drugs-cardiac-review-Nolan-2018.pdf }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Čini se da epinefrin kod odraslih od 2019. poboljšava preživljavanje, ali ne poboljšava neurološki normalno preživljavanje.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Holmberg MJ, Issa MS, Moskowitz A, Morley P, Welsford M, Neumar RW, Paiva EF, Coker A, Hansen CK, Andersen LW, Donnino MW, Berg KM | display-authors = 6 | title = Vasopressors during adult cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 139 | pages = 106–121 | date = June 2019 | pmid = 30980877 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2019.04.008 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Vargas M, Buonanno P, Iacovazzo C, Servillo G | title = Epinephrine for out of hospital cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials | journal = Resuscitation | volume = 136 | pages = 54–60 | date = March 2019 | pmid = 30685547 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2019.10.026 | s2cid = 207940828 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors =  | title = Epinephrine for Out-of-Hospital Cardiac Arrest: An Updated Systematic Review and Meta-Analysis. | journal = Critical Care Medicine | volume = 48 | pages = 225–229 | date = 27 November 2019 | pmid = 31789700 | doi = 10.1097/CCM.0000000000004130 | s2cid = 208537959 }}&lt;/ref&gt; Općenito se preporučuje svakih pet minuta.&lt;ref name=AHA2015Part1/&gt; Adrenalin djeluje na alfa-1 receptor, što zauzvrat povećava protok krvi koji opskrbljuje srce.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Deep Dive into the Evidence: Epinephrine in Cardiac Arrest|url=http://www.emra.org/emresident/article/deep-dive-epi/|access-date=2021-11-12|website=www.emra.org|language=en}}&lt;/ref&gt; To bi pomoglo u obezbjeđivanju više kisika srcu. Na osnovu smjernica iz 2019., 1&amp;nbsp;mg epinefrina se može davati pacijentima svakih 3–5 minuta, ali se doze veće od 1&amp;nbsp;mg epinefrina ne preporučuju za rutinsku upotrebu u slučaju srčanog zastoja. Ako pacijent ima ritam bez šoka, epinefrin treba primijeniti što je prije moguće. Za ritam koji je podložan šoku, epinefrin treba davati samo nakon što su početni pokušaji defibrilacije neuspjeli.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Panchal AR, Berg KM, Hirsch KG, Kudenchuk PJ, Del Rios M, Cabañas JG, Link MS, Kurz MC, Chan PS, Morley PT, Hazinski MF, Donnino MW | display-authors = 6 | title = 2019 American Heart Association Focused Update on Advanced Cardiovascular Life Support: Use of Advanced Airways, Vasopressors, and Extracorporeal Cardiopulmonary Resuscitation During Cardiac Arrest: An Update to the American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 140 | issue = 24 | pages = e881–e894 | date = December 2019 | pmid = 31722552 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000732 | s2cid = 208019248 }}&lt;/ref&gt; [[Vazopresin]] sveukupno ne poboljšava niti pogoršava ishode u poređenju sa epinefrinom.&lt;ref name=AHA2015Part1/&gt; The combination of epinephrine, vasopressin, and [[methylprednisolone]] appears to improve outcomes.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Belletti A, Benedetto U, Putzu A, Martino EA, Biondi-Zoccai G, Angelini GD, Zangrillo A, Landoni G | display-authors = 6 | title = Vasopressors During Cardiopulmonary Resuscitation. A Network Meta-Analysis of Randomized Trials | journal = Critical Care Medicine | volume = 46 | issue = 5 | pages = e443–e451 | date = May 2018 | pmid = 29652719 | doi = 10.1097/CCM.0000000000003049 | s2cid = 4851288 | url = https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/162689/1/document%282%29.pdf }}&lt;/ref&gt; Neki od nedostataka dugoročne koristi mogu biti povezani sa kašnjenjem u upotrebi epinefrina.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Attaran RR, Ewy GA | title = Epinephrine in resuscitation: curse or cure? | journal = Future Cardiology | volume = 6 | issue = 4 | pages = 473–482 | date = July 2010 | pmid = 20608820 | doi = 10.2217/fca.10.24 }}&lt;/ref&gt; While evidence does not support its use in children, guidelines state its use is reasonable.&lt;ref name=AHA2015Part12/&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Lidokain i amiodaron se također smatraju razumnim kod djece sa srčanim zastojem koja imaju šokantan ritam.&lt;ref name=AHA2015Part1/&gt;&lt;ref name=AHA2015Part12/&gt; Općenita upotreba [[natrij-bikarbonat]]a ili [[kalcij]]a se ne preporučuje.&lt;ref name=AHA2015Part1/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Velissaris D, Karamouzos V, Pierrakos C, Koniari I, Apostolopoulou C, Karanikolas M | title = Use of Sodium Bicarbonate in Cardiac Arrest: Current Guidelines and Literature Review | journal = Journal of Clinical Medicine Research | volume = 8 | issue = 4 | pages = 277–283 | date = April 2016 | pmid = 26985247 | pmc = 4780490 | doi = 10.14740/jocmr2456w }}&lt;/ref&gt; Upotreba [[kalcij]]a kod djece povezana je sa lošom neurološkom funkcijom kao i smanjenim preživljavanjem.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ispravno doziranje lijekova kod djece ovisi o težini.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Da bi se smanjilo vrijeme utrošeno na izračunavanje doza lijekova, preporučuje se korištenje [[Broselowa traka|Broselowe trake]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;

Smjernice iz 2010. American Heart Association više ne sadrže preporuku za korištenje atropina u električnoj aktivnosti bez pulsa i [[sistola|asistoli]] zbog nedostatka dokaza za njegovu upotrebu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Neumar RW, Otto CW, Link MS, Kronick SL, Shuster M, Callaway CW, Kudenchuk PJ, Ornato JP, McNally B, Silvers SM, Passman RS, White RD, Hess EP, Tang W, Davis D, Sinz E, Morrison LJ | display-authors = 6 | title = Part 8: adult advanced cardiovascular life support: 2010 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 122 | issue = 18 Suppl 3 | pages = S729–S767 | date = November 2010 | pmid = 20956224 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.110.970988 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Ni lidokain ni amiodaron, kod onih koji i dalje imaju [[tahikardija|ventrikuldku tahikardiju]] ili ventrikuldku fibrilaciju uprkos defibrilaciji, ne poboljšavaju preživljavanje do otpusta iz bolnice, ali oba podjednako poboljšavaju preživljavanje do prijema u bolnicu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sanfilippo F, Corredor C, Santonocito C, Panarello G, Arcadipane A, Ristagno G, Pellis T | title = Amiodarone or lidocaine for cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 107 | pages = 31–37 | date = October 2016 | pmid = 27496262 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2016.07.235 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

==Prognoza==
Ukupne šanse za preživljavanje među onima koji imaju srčani zastoj van bolnice su niske, 10%.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Benjamin EJ, Blaha MJ, Chiuve SE, Cushman M, Das SR, Deo R, de Ferranti SD, Floyd J, Fornage M, Gillespie C, Isasi CR, Jiménez MC, Jordan LC, Judd SE, Lackland D, Lichtman JH, Lisabeth L, Liu S, Longenecker CT, Mackey RH, Matsushita K, Mozaffarian D, Mussolino ME, Nasir K, Neumar RW, Palaniappan L, Pandey DK, Thiagarajan RR, Reeves MJ, Ritchey M, Rodriguez CJ, Roth GA, Rosamond WD, Sasson C, Towfighi A, Tsao CW, Turner MB, Virani SS, Voeks JH, Willey JZ, Wilkins JT, Wu JH, Alger HM, Wong SS, Muntner P | display-authors = 6 | title = Heart Disease and Stroke Statistics-2017 Update: A Report From the American Heart Association | journal = Circulation | volume = 135 | issue = 10 | pages = e146–e603 | date = March 2017 | pmid = 28122885 | pmc = 5408160 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000485 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kusumoto FM, Bailey KR, Chaouki AS, Deshmukh AJ, Gautam S, Kim RJ, Kramer DB, Lambrakos LK, Nasser NH, Sorajja D | display-authors = 6 | title = Systematic Review for the 2017 AHA/ACC/HRS Guideline for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death: A Report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Clinical Practice Guidelines and the Heart Rhythm Society | journal = Circulation | volume = 138 | issue = 13 | pages = e392–e414 | date = September 2018 | pmid = 29084732 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000550 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Među onima koji imaju vanbolnički srčani zastoj, 70% se javlja kod kuće, a njihova stopa preživljavanja je 6%.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Strategies to Improve Cardiac Arrest Survival: A Time to Act | author = Institute of Medicine |date=2015-06-30|isbn=9780309371995 |doi=10.17226/21723|pmid = 26225413}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Jollis JG, Granger CB | title = Improving Care of Out-of-Hospital Cardiac Arrest: Next Steps | journal = Circulation | volume = 134 | issue = 25 | pages = 2040–2042 | date = December 2016 | pmid = 27994023 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.116.025818 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Za one koji imaju srčani zastoj u bolnici, stopa preživljavanja godinu dana od najmanje pojave srčanog zastoja procjenjuje se na 13%.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Schluep M, Gravesteijn BY, Stolker RJ, Endeman H, Hoeks SE | title = One-year survival after in-hospital cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 132 | pages = 90–100 | date = November 2018 | pmid = 30213495 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2018.09.001 | s2cid = 52270938 }}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da je jednogodišnje preživljavanje veće kod osoba s dijagnozom prijema srca (39%), u poređenju sa onima s nesrčanom dijagnozom (11%).&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt; Stope preživljavanja među djecom su 3 do 16% u Sjevernoj Americi.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part122&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = de Caen AR, Berg MD, Chameides L, Gooden CK, Hickey RW, Scott HF, Sutton RM, Tijssen JA, Topjian A, van der Jagt ÉW, Schexnayder SM, Samson RA | display-authors = 6 | title = Part 12: Pediatric Advanced Life Support: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S526–S542 | date = November 2015 | pmid = 26473000 | pmc = 6191296 | doi = 10.1161/cir.0000000000000266 }}&lt;/ref&gt; Za bolnički srčani zastoj preživljavanje do otpusta je oko 22%.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part42&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kronick SL, Kurz MC, Lin S, Edelson DP, Berg RA, Billi JE, Cabanas JG, Cone DC, Diercks DB, Foster JJ, Meeks RA, Travers AH, Welsford M | display-authors = 6 | title = Part 4: Systems of Care and Continuous Quality Improvement: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S397–S413 | date = November 2015 | pmid = 26472992 | doi = 10.1161/cir.0000000000000258 | s2cid = 10073267 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Oni koji prežive do povratka spontane cirkulacije (ROSC) i prijema u bolnicu često imaju [[sindrom postkardijalnog zastoja]] koji se obično manifestira kao [[neurološka ozljeda]] koja može varirati od [[amnezija|blagih problema s pamćenjem]] do [[koma|kome]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

[[Cerebralna hipoksija|Hipoksična ishemijska povreda mozga]] je najštetniji ishod za ljude koji pate od srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Gräsner JT, Herlitz J, Tjelmeland IB, Wnent J, Masterson S, Lilja G, Bein B, Böttiger BW, Rosell-Ortiz F, Nolan JP, Bossaert L, Perkins GD | display-authors = 6 | title = European Resuscitation Council Guidelines 2021: Epidemiology of cardiac arrest in Europe | journal = Resuscitation | volume = 161 | pages = 61–79 | date = April 2021 | pmid = 33773833 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2021.02.007 | s2cid = 232408830 }}&lt;/ref&gt; Loši neurološki ishodi nakon srčanog zastoja mnogo su češći u zemljama koje ne koriste prekid doživotnog održavanja (~50%) u poređenju sa onima koje koriste (manje od 10%).&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;/&gt; Većina poboljšanja kognicije dolazi tokom prva tri mjeseca nakon srčanog zastoja, a neki pojedinci prijavljuju poboljšanje do godinu dana nakon srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;/&gt; 50 – 70% preživjelih od srčanog zastoja navodi [[umor]] kao simptom , čineći umor najčešćim simptomom o kojem je pacijent prijavljen.&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;/&gt;

Prognoza se obično procjenjuje 72 sata ili više nakon srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part13&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Neumar RW, Shuster M, Callaway CW, Gent LM, Atkins DL, Bhanji F, Brooks SC, de Caen AR, Donnino MW, Ferrer JM, Kleinman ME, Kronick SL, Lavonas EJ, Link MS, Mancini ME, Morrison LJ, O'Connor RE, Samson RA, Schexnayder SM, Singletary EM, Sinz EH, Travers AH, Wyckoff MH, Hazinski MF | display-authors = 6 | title = Part 1: Executive Summary: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S315–S367 | date = November 2015 | pmid = 26472989 | doi = 10.1161/cir.0000000000000252 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Stopa preživljavanja je bolja kod onih kod kojih je neko vidio kolaps, koji su imali CPR kod promatrača ili su imali ventrikulsku tahikardiju ili ventrikulsku fibrilaciju kada se procijeni.&lt;ref name=&quot;Sas20102&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sasson C, Rogers MA, Dahl J, Kellermann AL | title = Predictors of survival from out-of-hospital cardiac arrest: a systematic review and meta-analysis | journal = Circulation: Cardiovascular Quality and Outcomes | volume = 3 | issue = 1 | pages = 63–81 | date = January 2010 | pmid = 20123673 | doi = 10.1161/circoutcomes.109.889576 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Preživljavanje među onima sa [[Ventrikulska fibrilacija|Vfib]] ili [[Ventrikulska tahikardija|Vtach]] je 15 do 23%.&lt;ref name=&quot;Sas20102&quot;/&gt; Žene imaju veću vjerovatnoću da prežive srčani zastoj i napuste bolnicu nego muškarci.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bougouin W, Mustafic H, Marijon E, Murad MH, Dumas F, Barbouttis A, Jabre P, Beganton F, Empana JP, Celermajer DS, Cariou A, Jouven X | display-authors = 6 | title = Gender and survival after sudden cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 94 | pages = 55–60 | date = September 2015 | pmid = 26143159 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2015.06.018 }}&lt;/ref&gt;

Pregled iz 1997. godine otkrio je stope preživljavanja do otpusta od 14% iako su različite studije varirale od 0 do 28%.&lt;ref name=&quot;Ballew2&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ballew KA | title = Cardiopulmonary resuscitation | journal = BMJ | volume = 314 | issue = 7092 | pages = 1462–1465 | date = May 1997 | pmid = 9167565 | pmc = 2126720 | doi = 10.1136/bmj.314.7092.1462 }}&lt;/ref&gt; Kod onih starijih od 70 godina koji imaju srčani zastoj dok su u bolnici, preživljavanje do otpusta iz bolnice je manje od 20%.&lt;ref name=&quot;Gi20142&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = van Gijn MS, Frijns D, van de Glind EM, C van Munster B, Hamaker ME | title = The chance of survival and the functional outcome after in-hospital cardiopulmonary resuscitation in older people: a systematic review | journal = Age and Ageing | volume = 43 | issue = 4 | pages = 456–463 | date = July 2014 | pmid = 24760957 | doi = 10.1093/ageing/afu035 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Koliko dobro ove osobe mogu da se snalaze nakon izlaska iz bolnice, nije jasno.&lt;ref name=&quot;Gi20142&quot;/&gt;

Utvrđeno je da je globalna stopa ljudi koji su uspjeli da se oporave od vanbolničkog srčanog zastoja nakon primitka CPR-a oko 30%, a stopa preživljavanja do otpusta iz bolnice procijenjena je na 9%.&lt;ref name=&quot;Yan_2020&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Yan S, Gan Y, Jiang N, Wang R, Chen Y, Luo Z, Zong Q, Chen S, Lv C | display-authors = 6 | title = The global survival rate among adult out-of-hospital cardiac arrest patients who received cardiopulmonary resuscitation: a systematic review and meta-analysis | journal = Critical Care | volume = 24 | issue = 1 | pages = 61 | date = February 2020 | pmid = 32087741 | pmc = 7036236 | doi = 10.1186/s13054-020-2773-2 }}&lt;/ref&gt; Preživljenje do otpusta iz bolnice vjerovatnije je među ljudima čiji je srčani zastoj svjedočio slučajni prolaznik ili hitna medicinska služba, koji su primili CPR posmatrača i među onima koji žive u Evropi i Sjevernoj Americi.&lt;ref name=&quot;Yan_2020&quot;/&gt; Relativno niže preživljavanje u azijskim zemljama zabilježene su stope otpuštanja iz bolnice.&lt;ref name=&quot;Yan_2020&quot;/&gt;

== Prevencija ==
Uz nedostatak pozitivnih ishoda nakon srčanog zastoja, napori su uloženi u pronalaženje učinkovitih strategija za sprječavanje srčanog zastoja. S obzirom na to da su glavni uzroci srčanog zastoja ishemijska bolest srca, važni su napori da se promovira [[zdrava prehrana]], [[vježbanje]] i [[pušenje|prestanak pušenja]].&lt;ref name=&quot;NIH2016Pre&quot;/&gt; Za ljude kod rizika od srčanih bolesti, koriste se mjere kao što su kontrola [[krvni pritisak|krvnog pritista]], snižavanje [[holesterol]]a i druge medicinsko-terapijske intervencije. Međutim, treba napomenuti da je [[Cochranepv pregled]] objavljen 2016. godine pronašao dokaze umjerenog kvaliteta koji pokazuju da lijekovi za snižavanje krvnog pritiska zapravo ne smanjuju rizik od iznenadne srčane smrti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Taverny G, Mimouni Y, LeDigarcher A, Chevalier P, Thijs L, Wright JM, Gueyffier F | title = Antihypertensive pharmacotherapy for prevention of sudden cardiac death in hypertensive individuals | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2016 | pages = CD011745 | date = March 2016 | issue = 3 | pmid = 26961575 | doi = 10.1002/14651858.CD011745.pub2 | pmc = 8665834 }}&lt;/ref&gt; Vježbanje je efikasna preventivna mjera za srčani zastoj u opštoj populaciji, ali može biti rizična za one sa već postojećim stanjima.&lt;ref name=&quot;Fanous_2019&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Fanous Y, Dorian P | title = The prevention and management of sudden cardiac arrest in athletes | journal = CMAJ | volume = 191 | issue = 28 | pages = E787–E791 | date = July 2019 | pmid = 31308007 | doi = 10.1503/cmaj.190166 | pmc = 6629536 }}&lt;/ref&gt; Rizik od prolaznog katastrofalnog srčanog događaja povećava se kod osoba sa srčanim oboljenjima za vrijeme i neposredno nakon vježbanja.&lt;ref name=&quot;Fanous_2019&quot;/&gt; Međutim, i životni i akutni rizik od srčanog zastoja su smanjeni kod osoba sa srčanim oboljenjima koji redovno rade vježbanja, što sugerira da su rizici vježbanja veći od koristi.&lt;ref name=&quot;Fanous_2019&quot;/&gt;

===Implantabilni kardioverter defibrilator ===
[[slika:Blausen_0543_ImplantableCardioverterDefibrillator_InsideLeads.png|upright=1.3|thumb| Ilustracija implantabilnog kardioverter defibrilatora (ICD)]]
[[Implantabilni kardioverter-defibrilator|implantabilni kardioverter defibrilator]] (ICD) je uređaj na baterije koji prati električnu aktivnost u srcu i kada se otkrije aritmija može isporučiti električni udar, kako bi prekinuo abnormalni ritam. ICD se koriste za prevenciju iznenadne srčane smrti (SCD) kod onih koji su preživjeli prethodnu epizodu iznenadnog srčanog zastoja (SCA) zbog ventrikulske fibrilacije ili ventrikulske tahikardije ([[sekundarna prevencija]]).&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Epstein AE, DiMarco JP, Ellenbogen KA, Estes NA, Freedman RA, Gettes LS, Gillinov AM, Gregoratos G, Hammill SC, Hayes DL, Hlatky MA, Newby LK, Page RL, Schoenfeld MH, Silka MJ, Stevenson LW, Sweeney MO, Smith SC, Jacobs AK, Adams CD, Anderson JL, Buller CE, Creager MA, Ettinger SM, Faxon DP, Halperin JL, Hiratzka LF, Hunt SA, Krumholz HM, Kushner FG, Lytle BW, Nishimura RA, Ornato JP, Page RL, Riegel B, Tarkington LG, Yancy CW|date=May 2008|title=ACC/AHA/HRS 2008 Guidelines for Device-Based Therapy of Cardiac Rhythm Abnormalities: a report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Practice Guidelines (Writing Committee to Revise the ACC/AHA/NASPE 2002 Guideline Update for Implantation of Cardiac Pacemakers and Antiarrhythmia Devices): developed in collaboration with the American Association for Thoracic Surgery and Society of Thoracic Surgeons|journal=Circulation|volume=117|issue=21|pages=e350–e408|doi=10.1161/CIRCUALTIONAHA.108.189742|pmid=18483207|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; ICD se takođe koriste profilaksno za sprečavanje iznenadne srčane smrti u određenim populacijama pacijenata sa visokim rizikom ([[Preventivna zdravstvena zaštita|primarna prevencija]]).&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Shun-Shin MJ, Zheng SL, Cole GD, Howard JP, Whinnett ZI, Francis DP|date=June 2017|title=Implantable cardioverter defibrillators for primary prevention of death in left ventricular dysfunction with and without ischaemic heart disease: a meta-analysis of 8567 patients in the 11 trials|journal=European Heart Journal|volume=38|issue=22|pages=1738–1746|doi=10.1093/eurheartj/ehx028|pmc=5461475|pmid=28329280}}&lt;/ref&gt;

Provedene su brojne studije o upotrebi ICD-a za sekundarnu prevenciju ISS. Ove studije pokazale su poboljšano preživljavanje sa ICD u poređenju sa upotrebom antiaritmijskih lekova.&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt; ICD terapija je povezana sa 50% [[relativno smanjenje rizika|relativnog smanjenja rizika]] smrti uzrokovane aritmijom i 25% smanjenje relativnog rizika za sve uzroke smrtnosti.&lt;ref&gt;{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Connolly SJ, Hallstrom AP, Cappato R, Schron EB, Kuck KH, Zipes DP, Greene HL, Boczor S, Domanski M, Follmann D, Gent M, Roberts RS|date=December 2000|title=Meta-analysis of the implantable cardioverter defibrillator secondary prevention trials. AVID, CASH and CIDS studies. Antiarrhythmics vs Implantable Defibrillator study. Cardiac Arrest Study Hamburg . Canadian Implantable Defibrillator Study|journal=European Heart Journal|volume=21|issue=24|pages=2071–2078|doi=10.1053/euhj.2000.2476|pmid=11102258|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Primarna prevencija ISS sa ICD terapijom za visokorizične populacije pacijenata je na sličan način pokazala poboljšane stope preživljavanja u brojnim velikim studijama. Populacije pacijenata sa visokim rizikom u ovim studijama definisane su kao one sa teškom [[ishemija|ishemijskom kardiomiopatijom]] (određeno smanjenom [[Ejekcijska frakcija|ejekcijskom frakcijom lijeve komore]] (LVEF). Kriteriji LVEF-a korišteni u ovim ispitivanjima kretali su se od manje od ili jednako 30% u MADIT-II do manje od ili jednako 40% u MUSTT.&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:11&quot;/&gt;

==Epidemiologija==
Rizik od srčanog zastoja varira u zavisnosti od geografskog regiona, starosti i spola. Životni rizik je tri puta veći kod muškaraca (12,3%) nego kod žena (4,2%) na osnovu analize Framingham Heart Study.&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Lloyd-Jones DM, Berry JD, Ning H, Cai X, Goldberger JJ|date=2009|title=Lifetime risk for sudden cardiac death at selected index ages and by risk factor strata and race: cardiovascular lifetime risk pooling project|url=https://www.ahajournals.org/doi/abs/10.1161/circ.120.suppl_18.S416-c|journal=Circulation|volume=120|pages=S416–S417|doi=10.1161/circ.120.suppl_18.S416-c|doi-broken-date=28 February 2022}}&lt;/ref&gt;  Međutim, ova rodna razlika je nestala nakon 85. godine života.&lt;ref name=&quot;Circ013&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA|date=October 2001|title=Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998|journal=Circulation|volume=104|issue=18|pages=2158–2163|doi=10.1161/hc4301.098254|pmid=11684624|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Otprilike polovina ovih osoba je mlađa od 65 godina.&lt;ref name=&quot;:32&quot;&gt;{{Cite book|title=Tintinalli's emergency medicine manual|vauthors=Wang VJ, Joing SA, Fitch MT, Cline DM, John Ma O, Cydulka RK|date=2017-08-28|isbn=9780071837026|veditors=Cydulka RK|oclc=957505642}}&lt;/ref&gt;

=== Sjeverna Amerika ===
Na osnovu umrlica, iznenadna srčana smrt čini oko 20% svih smrtnih slučajeva u [[SAD|Sjedinjenim Državama]].&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Wong CX, Brown A, Lau DH, Chugh SS, Albert CM, Kalman JM, Sanders P|date=January 2019|title=Epidemiology of Sudden Cardiac Death: Global and Regional Perspectives|journal=Heart, Lung &amp; Circulation|language=English|volume=28|issue=1|pages=6–14|doi=10.1016/j.hlc.2018.08.026|pmid=30482683|s2cid=53744984}}&lt;/ref&gt; U Sjedinjenim Državama, oko 326.000 slučajeva vanbolničkog i 209.000 slučajeva srčanog zastoja u bolnici se dogodi među odraslima godišnje, što se ispostavilo kao incidenca od približno 110,8 na 100.000 odraslih godišnje. U Sjedinjenim Državama, srčani zastoj tokom [[trudnoća]] javlja se u otprilike jednom od dvanaest hiljada porođaja ili 1,8 na 10.000 živorođenih.&lt;ref name=&quot;Lav2015&quot;&gt;{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Lavonas EJ, Drennan IR, Gabrielli A, Heffner AC, Hoyte CO, Orkin AM, Sawyer KN, Donnino MW|date=November 2015|title=Part 10: Special Circumstances of Resuscitation: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care|journal=Circulation|volume=132|issue=18 Suppl 2|pages=S501–S518|doi=10.1161/cir.0000000000000264|pmid=26472998|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Stope su niže u Kanadi.&lt;ref name=&quot;Lav2015&quot;/&gt;

=== Ostale regije ===
Nezapadne regije svijeta imaju različite incidencije. Incidencija iznenadne srčane smrti u Kini je 41,8 na 100 000, a u Južnoj Indiji 39,7 na 100 000.&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt;

== Također pogledajte==
*[[Lanac preživljavanja]]
*[[Iznenadna srčana smrt sportista]]
*[[Sindrom nakon srčanog zastoja]]

== Reference ==
{{Reflist|colwidth=30em}}

== Vanjski linkovi ==
{{Medicinski izvori
| DiseasesDB      = 2095
| ICD10           = {{ICD10|I|46||i|30}}
| ICD9            = {{ICD9|427.5}}
| ICDO            = 
| OMIM            = 
| MedlinePlus     = 
| eMedicineSubj   = 
| eMedicineTopic  = 
| MeshID          = D006323
| SNOMED CT       = 410429000
}}
* [http://www.med.upenn.edu/resuscitation/ The Center for Resuscitation Science at the Hospital of the University of Pennsylvania]
{{ Patologija cirkulacijskog sistema }}
{{Authority control}} 

{{DEFAULTSORT:Cardiac Arrest}}
[[Kategorija:Srčana aritmija]]
[[Kategorija:Hitni medicinski slučajevi]]
[[Kategorija:Uzroci smrti]]
[[Kategorija:Srce]]</text>
      <sha1>5pxi5akk6ocnmwa8w616s61njiv5nu8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3426055</id>
      <parentid>3426053</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:46:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>/* Mehanizam */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="82434" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv                    = Srčani zastoj
| sinonimi                 = Kardiopulmonalni zastoj, cirkulatorni zastoj, iznenadni srčani zastoj (SCA)
| slika                    = US Navy 040421-N-8090G-001 Hospital Corpsman 3rd Class Flowers administers chest compressions to a simulated cardiac arrest victim.jpg
| veličina_slike           = 300px
| alt                      = 
| opis_slike               = Tokom simulacije srčanog zastoja primjenjuje se [[kardiopulmonalna reanimacija]]
| izgovor                  = 
| specijalnost             = [[Kardiologija]], [[hitna medicina]]
| simptomi                 =[[svijest|Gubitak svijesti]], [[respiratorni zastoj|nenormalnost ili prekid]] [[disanje|disanja]]
| komplikacije             = [[Sindrom nakon srčanog zastoja]]
| pojava                   = Starija dob
| trajanje                 = 
| vrste                    = 
| uzroci                   = [[Bolest koronarne arterije]], [[urođena srčana mana]], veliki [[krvarenje|gubitak krvi]], nedostatak kisika, [[električna povreda]], [[hipokalemija|veoma nizak nivo kalija]], [[srčana slabost]]
| rizici                   =
| dijagnoza                = Nalaz bez pulsa
| diferencijalna_dijagnoza = 
| prevencija               = Nepušenje, fizička aktivnost, održavanje zdrave težine, zdrava ishrana
| tretman                  = [[Kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR), [[defibrilacija]]&lt;ref name=&quot;NIH2022T&quot;&gt;{{cite web |title=Cardiac Arrest - Treatment |url=https://www.nhlbi.nih.gov/health/cardiac-arrest/treatment |website=www.nhlbi.nih.gov |access-date=24 July 2022}}&lt;/ref&gt;
| lijek                    = 
| prognoza                 = Ukupna stopa preživljavanja ~ 10% (van bolnice) 25% (u bolnici);&lt;ref name=JAMA2019&gt;{{cite journal | vauthors = Andersen LW, Holmberg MJ, Berg KM, Donnino MW, Granfeldt A | title = In-Hospital Cardiac Arrest: A Review | journal = JAMA | volume = 321 | issue = 12 | pages = 1200–1210 | date = March 2019 | pmid = 30912843 | pmc = 6482460 | doi = 10.1001/jama.2019.1696 }}&lt;/ref&gt; jako ovisi o tipu i uzroku
| frekvencija              = 13/10.000 ljudu godišnje (van bolnice u SAD)
| smrtnost                 = &gt; 425.000 godišnje (SAD)&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Meaney PA, Bobrow BJ, Mancini ME, Christenson J, de Caen AR, Bhanji F, Abella BS, Kleinman ME, Edelson DP, Berg RA, Aufderheide TP, Menon V, Leary M | display-authors = 6 | title = Cardiopulmonary resuscitation quality: [corrected] improving cardiac resuscitation outcomes both inside and outside the hospital: a consensus statement from the American Heart Association | journal = Circulation | volume = 128 | issue = 4 | pages = 417–435 | date = July 2013 | pmid = 23801105 | doi = 10.1161/CIR.0b013e31829d8654 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
}}
'''Srčani zastoj''' je pojava kada srce iznenada i neočekivano prestane da kuca.&lt;ref name=&quot;HF&quot;&gt;{{cite web |title=What is cardiac arrest {{!}} The Heart Foundation|url=https://www.heartfoundation.org.au/conditions/cardiac-arrest |website=heartfoundation-prod.azurewebsites.net |access-date=23 July 2022 |language=en-au}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016What&quot;/&gt; To je bolest za [[hitna medicinska pomoć|hitnu medicinsku pomoć]] koja će bez hitne medicinske intervencije za nekoliko minuta rezultirati '''iznenadnom srčanom smrću'''.&lt;ref name=&quot;HF&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016What&quot;&gt;{{cite web|title=What Is Sudden Cardiac Arrest?|url=http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda|website=NHLBI|access-date=16 August 2016|date=June 22, 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160728031608/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda|archive-date=28 July 2016}}&lt;/ref&gt;[[Kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR) i eventualno [[defibrilacija]] su potrebni dok se ne može obezbijediti dalji tretman. Srčani zastoj dovodi do brzog [[nesvijest|gubitak svijesti]], a [[disanje]] može biti [[respiratorni zastoj|nenormalno ili odsutno]].&lt;ref name=&quot;Fie2009&quot;&gt;{{cite book| vauthors = Field JM |title=The Textbook of Emergency Cardiovascular Care and CPR|date=2009|publisher=Lippincott Williams&amp;Wilkins|isbn=9780781788991|page=11|url=https://books.google.com/books?id=JaOoXdSlT9sC&amp;pg=PA11|language=en|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170905133735/https://books.google.com/books?id=JaOoXdSlT9sC&amp;pg=PA11|archive-date=2017-09-05}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016Sign&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016What&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2021-08-08 |title=Cardiac Arrest |url=https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/cardiac-arrest |access-date=2022-05-10 |website=www.hopkinsmedicine.org |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako srčani zastoj može biti uzrokovan [[infarkt miokarda|srčanim udarom]] ili [[srčana insuficijencija|insuficijencijom]], to nije isto, a u 15 do 25% slučajeva postoji nesrčani uzrok.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; Neki pojedinci mogu osjetiti [[bol u grudima]], [[disanje|kratak dah]], [[mučnina|mučninu]], povišen broj [[srćani ciklus|otkucaja srca]] i osjećaj vrtoglavica neposredno pre ulaska u srčani zastoj.&lt;ref name=&quot;NIH2016Sign&quot;&gt;{{cite web|title=What Are the Signs and Symptoms of Sudden Cardiac Arrest?|url=http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|website=NHLBI|access-date=16 August 2016|date=June 22, 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160827190624/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|archive-date=27 August 2016}}&lt;/ref&gt; 

== Faktori rizika ==
Faktori rizika za iznenadni srčani zastoj (SCA) su slični onima kod [[koronarna arterijska bolest|koronarne arterijske bolesti]] i uključuju godine, [[pušenje duhana|pušenje cigareta]], [[hipertenzija|visok krvni pritisak]], [[holesterol|visok holesterol]], nedostatak [[fizičke vežbe]], [[gojaznost]], [[dijabetes]] i [[porodična historija]] srčanih bolesti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Friedlander Y, Siscovick DS, Weinmann S, Austin MA, Psaty BM, Lemaitre RN, Arbogast P, Raghunathan TE, Cobb LA | display-authors = 6 | title = Family history as a risk factor for primary cardiac arrest | journal = Circulation | volume = 97 | issue = 2 | pages = 155–160 | date = January 1998 | pmid = 9445167| doi =10.1161/01.cir.97.2.155|doi-access = free}}&lt;/ref&gt; Prethodna epizoda iznenadnog zastoja srca takođe povećava vjerovatnoću budućih epizoda.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Harrison's principles of internal medicine.|vauthors=Kasper DL, Fauci AS, Hauser SL, Longo DL, Jameson JL, Loscalzo J|year=2014|isbn=9780071802154|edition=19th|location=New York|chapter=327. Cardiovascular Collapse, Cardiac Arrest, and Sudden Cardiac Death|oclc=893557976}}&lt;/ref&gt; Statistička analiza mnogih od ovih faktora rizika utvrdila je da se otprilike 50% svih srčanih zastoja događa u 10% populacije za koju se smatra da je pod najvećim rizikom zbog ukupne štete višestrukih faktora rizika, pokazujući da kumulativni rizik od više komorbiditeta premašuje zbir svakog rizika pojedinačno.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;&gt;{{cite book |title=Braunwald's Heart Disease: A Textbook of Cardiovascular Medicine |date=2015 | veditors = Mann DL, Zipes PL, Libby P, Bonow RO, Braunwald E |isbn=978-1-4557-5134-1|edition=Tenth |location=Philadelphia, PA |page=826|oclc=881838985|last1=Mann |first1=Douglas L. |last2=Zipes |first2=Douglas P. |last3=Libby |first3=Peter |last4=Braunwald |first4=Eugene |last5=Bonow |first5=Robert O.}}&lt;/ref&gt;

Prethodni neželjeni srčani događaji, neodrživa [[tahikardija|komorska tahikardija]] (NSVT), [[sinkopa]] i [[hipertrofija lijeve komore]] (LVT) su pokazali da predviđaju iznenadnu srčanu smrt kod djece.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Norrish G, Cantarutti N, Pissaridou E, Ridout DA, Limongelli G, Elliott PM, Kaski JP | title = Risk factors for sudden cardiac death in childhood hypertrophic cardiomyopathy: A systematic review and meta-analysis | journal = European Journal of Preventive Cardiology | volume = 24 | issue = 11 | pages = 1220–1230 | date = July 2017 | pmid = 28482693 | doi = 10.1177/2047487317702519 | s2cid = 206821305 }}&lt;/ref&gt; Utvrđeno je da sadašnji pušači cigareta sa koronarnom bolešću imaju dva do tri puta veći rizik od iznenadne smrti između 30. i 59. godine. Nadalje, otkriveno je da je rizik od bivših pušača bliži riziku onih koji nikada nisu pušili.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Goldenberg I, Jonas M, Tenenbaum A, Boyko V, Matetzky S, Shotan A, Behar S, Reicher-Reiss H | display-authors = 6 | title = Current smoking, smoking cessation, and the risk of sudden cardiac death in patients with coronary artery disease | journal = Archives of Internal Medicine | volume = 163 | issue = 19 | pages = 2301–2305 | date = October 2003 | pmid = 14581249 | doi = 10.1001/archinte.163.19.2301 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Pokazalo se da funkcionalne promjene u srcu kao što su smanjena [[ejekcijska frakcija]] ili srčana [[aritmija]] povećavaju rizik od srčanog zastoja i djeluju neovisno od prethodno navedenih faktora rizika. Stanja koja dovode do ovih funkcionalnih promjena mogu se steći nakon prethodne ozljede srca ili naslijediti kroz porodičnu anamnezu aritmogenih poremećaja.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|828}}

==Znakovi i simptomi==
Zastoju srca ne prethode nikakvi simptomi upozorenja kod otprilike 50 posto ljudi.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite book|title=Braunwald's heart disease: a textbook of cardiovascular medicine | publisher=Saunders| vauthors = Lilly LS, Braunwald E, Mann DL, Zipes DP, Libby P, Bonow RO, Braunwald E |year=2015 |isbn=9781455751341 | veditors = Myerburg RJ |edition=Tenth|location=Philadelphia, PA|pages=821–860|chapter=Cardiac Arrest and Sudden Cardiac Death|oclc=890409638}}&lt;/ref&gt; Za osobe koje imaju simptome, oni su obično nespecifični za srčani zastoj.&lt;ref name=&quot;:13&quot;/&gt; To se može manifestirati u obliku novih simptoma ili pogoršanja:

* [[bol u grudima]]&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Johnson K, Ghassemzadeh S | chapter = Chest Pain |date=2019| chapter-url= http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK470557/| title =StatPearls|publisher=StatPearls Publishing|pmid=29262011|access-date=2019-11-05}}&lt;/ref&gt;
* [[umor]]
* [[sinkopa|zamračenje]]
* [[vrtoglavica]]
* [[kratak dah]]
* [[slabost]]
* [[povraćanje]]&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|title=What Are the Signs and Symptoms of Sudden Cardiac Arrest?|date=1 April 2011|publisher=National Heart, Lung and Blood Institute|archive-url=https://web.archive.org/web/20150621171145/https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|archive-date=21 June 2015|url-status=live|access-date=2015-06-21}}&lt;/ref&gt;
Kada se sumnja na srčani zastoj zbog znakova nesvestice ili abnormalnog disanja, posmatrač treba da pokuša da oseti [[puls]] tokom 10 sekundi; ako se ne osjeti puls, treba pretpostaviti da je žrtva ima srčani zastoj.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Panchal AR, Bartos JA, Cabañas JG, Donnino MW, Drennan IR, Hirsch KG, Kudenchuk PJ, Kurz MC, Lavonas EJ, Morley PT, O'Neil BJ, Peberdy MA, Rittenberger JC, Rodriguez AJ, Sawyer KN, Berg KM | display-authors = 6 | title = Part 3: Adult Basic and Advanced Life Support: 2020 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 142 | issue = 16_suppl_2 | pages = S366–S468 | date = October 2020 | pmid = 33081529 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000916 | s2cid = 224829530 }}&lt;/ref&gt; Kao posljedica gubitka [[cerebralna cirkulacija|cerebralne perfuzije]] (protok krvi u [[lmozak]]), osoba će brzo izgubiti [[nesvijest|svijest]] i može prestati da diše. [[Iskustva bliske smrti]] prijavljuje 10 do 20 posto ljudi koji su preživjeli srčani zastoj, što pokazuje određeni nivo kognitivnih procesa koji su još uvijek aktivni tokom reanimacije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Parnia S, Spearpoint K, Fenwick PB | title = Near death experiences, cognitive function and psychological outcomes of surviving cardiac arrest | journal = Resuscitation | volume = 74 | issue = 2 | pages = 215–221 | date = August 2007 | pmid = 17416449 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2007.01.020 }}&lt;/ref&gt;

== Uzroci i mehanizmi==
[[slika:Basic representation of cardiac conduction.gif|thumb|221x221px| Provođenje srca. Promjene u ovom obrascu mogu biti rezultat ozljede srčanog mišića i dovesti do neprovodnih otkucaja i na kraju do srčanog zastoja.]] 
[[slika:Ventricular fibrillation.png|thumb| EKG prikaz komorske fibrilacije (bez organiziranog ritma)]]
Iznenadni srčani zastoj (SCA) ili iznenadna srčana smrt (SCD) nastaju kada srce naglo počne da kuca u abnormalnom ili nepravilnom ritmu ([[srčana sritmija|aritmija]]).&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Bez organizirane električne aktivnosti u [[srčani mišić|srčanom mišiću]], nema konzistentne kontrakcije [[komora (srce)|komora]], što rezultira nesposobnošću srca da stvori adekvatan [[srčani minutni volumen]] (upumpavanje krvi iz srce u ostatak tijela).&lt;ref name=UTD2016&gt;{{cite web|url=https://www.uptodate.com/contents/pathophysiology-and-etiology-of-sudden-cardiac-arrest|title=Pathophysiology and etiology of sudden cardiac arrest| vauthors = Podrid PJ |date=2016-08-22|website=www.uptodate.com|access-date=2017-12-03}}&lt;/ref&gt; Postoji mnogo različitih tipova [[aritmija srca|aritmija]], ali one koje se najčešće bilježe kod iznenadnog zastoja srca su komorska [[tahikardija]] i [[komoraka fibrilacija]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zipes DP, Camm AJ, Borggrefe M, Buxton AE, Chaitman B, Fromer M, Gregoratos G, Klein G, Moss AJ, Myerburg RJ, Priori SG, Quinones MA, Roden DM, Silka MJ, Tracy C, Smith SC, Jacobs AK, Adams CD, Antman EM, Anderson JL, Hunt SA, Halperin JL, Nishimura R, Ornato JP, Page RL, Riegel B, Blanc JJ, Budaj A, Dean V, Deckers JW, Despres C, Dickstein K, Lekakis J, McGregor K, Metra M, Morais J, Osterspey A, Tamargo JL, Zamorano JL | display-authors = 6 | title = ACC/AHA/ESC 2006 Guidelines for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death: a report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force and the European Society of Cardiology Committee for Practice Guidelines (writing committee to develop Guidelines for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death): developed in collaboration with the European Heart Rhythm Association and the Heart Rhythm Society | journal = Circulation | volume = 114 | issue = 10 | pages = e385–e484 | date = September 2006 | pmid = 16935995 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.106.178233 | doi-access = free | author-link9 = Arthur J. Moss }}&lt;/ref&gt; Manje uobičajeni uzroci aritmija kod srčanog zastoja uključuju [[električna aktivnost bez pulsa|električnu aktivnost bez pulsa]] (PEA), [[bradikardija|bradijaritmije]] ili [[sistola|asistole]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Takvi se ritmovi vide kada postoji produženi srčani zastoj, progresija komorske fibrilacije ili napori kao što je defibrilacija da bi se osoba reanimirala.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Čini se da promjene ritma također imaju korelaciju s osnovnim uzrokom srčane ozljede kada su prisutni (ishemijski vs. neishemijski uzroci).&lt;ref name = &quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|831}}

Iznenadni zastoj srca može biti posljedica srčanih i nekardijalnih uzroka, uključujući sljedeće:

=== Srčani uzroci ===

==== Bolest koronarnih arterija ==== 
[[slika:Coronary Artery Disease.png|thumb| Normalna vs blokirana koronarna arterija]]
[[Bolest koronarne arterije]] (CAD), također poznata kao ishemijska bolest srca, odgovorna je za 62 do 70 posto svih iznenadnih srčanih smrti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal | title = State-specific mortality from sudden cardiac death--United States, 1999 | journal = MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report | volume = 51 | issue = 6 | pages = 123–126 | date = February 2002 | pmid = 11898927 | author1 = Centers for Disease Control Prevention (CDC) }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA | title = Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998 | journal = Circulation | volume = 104 | issue = 18 | pages = 2158–2163 | date = October 2001 | pmid = 11684624 | doi = 10.1161/hc4301.098254 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; CAD je mnogo rjeđi uzrok iznenadne srčane smrti kod osoba mlađih od 40 godina.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Slučajevi su pokazali da je najčešći nalaz pri postmortalnom pregledu iznenadne srčane smrti hronična visokostepena [[stenoza]] barem jednog segmenta velike koronarne arterije, arterija koje opskrbljuju [[srčani mišić]] [[krv]]lju.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Falk E, Shah PK | chapter = Pathogenesis of atherothrombosis. Role of vulnerable, ruptured, and eroded plaques | chapter-url= https://books.google.com/books?id=1WifwPEsKQMC&amp;pg=PA460 |title=Atherothrombosis and Coronary Artery Disease | veditors = Fuster V, Topol EJ, Nabel EG |date=2005|publisher=Lippincott Williams &amp; Wilkins|isbn=9780781735834|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603002043/https://books.google.com/books?id=1WifwPEsKQMC&amp;pg=PA460&amp;lpg=PA460|archive-date=2016-06-03|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ova stenoza je često rezultat suženja i otvrdnuća arterija nakon taloženja [[aterosklerotski plak|holesterolskih plakova]] i upale tokom nekoliko godina. Ovo nakupljanje i remodeliranje koronarnih sudova zajedno sa drugim sistemskim krvnim sudovima karakteriše napredovanje [[Ateroskleroza|aterosklerotske kardiovaskularne bolesti]].&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Pahwa R, Jialal I |chapter = Atherosclerosis |date=2021| chapter-url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK507799/| title = StatPearls|place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=29939576|access-date=2021-11-05 }}&lt;/ref&gt; Kada stabilan plak pukne, može blokirati protok krvi i kisika kroz male arterije što rezultira [[ishemija|ishemijskom]] ozljedom. Povreda tkiva nakon ishemije može dovesti do strukturnih i funkcionalnih promjena koje sprečavaju srce da nastavi normalne cikluse provodljivosti i mijenja otkucaje srca.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|829}}&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|829}}

==== Neaterosklerotske abnormalnosti koronarnih arterija ====

Abnormalnosti koronarnih arterija koje nisu povezane s aterosklerozom uključuju kongenitalne [[anomalija koronarne arterije|anomalije koronarne arterije]] (najčešće anomalno porijeklo lijeve koronarne arterije iz plućne arterije), upalu poznatu kao koronarni [[arteritis]], [[embolija]], vazospazam i mehaničke abnormalnosti povezane s bolestima ili traumom [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]]. Ova stanja uzrokuju 10-15% srčanih zastoja i iznenadne srčane smrti.&lt;ref name = &quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|829}}

* Koronarni arteritis obično je rezultat pedijatrijskog febrilnog upalnog stanja poznatog kao [[Kawasaki bolest]]. Drugi [[Vaskulitis|vaskulitidi]] također mogu doprinijeti povećanju rizika od iznenadne srčane smrti.
* Embolija, ili zgrušavanje koronarnih arterija najčešće se javlja od sepsnih embolija sekundarnih do endokarditisa uz zahvaćenost aortnog zaliska, trikuspidnog zaliska ili protetskih zalistaka.
* [[Koronarni vazospazam]] može dovesti do srčanih aritmija, mijenjanja električne provodljivosti srca uz rizik od potpunog zastoja srca zbog teških ili produženih promjena ritma.
* Mehaničke abnormalnosti sa povezanim rizikom od srčanog zastoja mogu nastati zbog disekcije koronarne arterije koja se može pripisati [[Marfanov sindrom|Marfanovom sindromu]] ili traumi.&lt;ref name = &quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|829}}

====Strukturalna srčana bolest ==== 
[[slika:Heart left ventricular hypertrophy sa.jpg|thumb| Kratka os srca pokazuje zadebljanje zida kod hipertrofije lijeve komore]]
Strukturne bolesti srca koje nisu povezane s koronarnom bolešću čine 10% svih iznenadnih srčanih smrti.&lt;ref name=UTD2016/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Primjeri ovih uključuju: [[kardiomiopatija|kardiomiopatije]] ([[hipertrofijska kardiomiopatija|hipertrofijska]], [[dilatirana kardiomiopatija|dilatirana]] ili [[Aritmogena kardiomiopatija|aritmogena kardiomiopatija]]), [[Srčana aritmija|poremećaji srčanog ritma]], [[bolest srčanog ritma]], [[miokarditis]],&lt;ref name=&quot;Circ012&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA | title = Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998 | journal = Circulation | volume = 104 | issue = 18 | pages = 2158–2163 | date = October 2001 | pmid = 11684624 | doi = 10.1161/hc4301.098254 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; i [[kongestivno zatajenje srca]].&lt;ref name=&quot;AHJ982&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kannel WB, Wilson PW, D'Agostino RB, Cobb J | title = Sudden coronary death in women | journal = American Heart Journal | volume = 136 | issue = 2 | pages = 205–212 | date = August 1998 | pmid = 9704680 | doi = 10.1053/hj.1998.v136.90226 }}&lt;/ref&gt;
[[slika:Left Ventricular Hypertrophy Unlabeled.jpg|thumb| EKG prikaz hipertrofije lijeve komore]]
Smatra se da je [[hipertrofija lijeve komore]] vodeći uzrok iznenadne srčane smrti u populaciji odraslih.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Stevens SM, Reinier K, Chugh SS | title = Increased left ventricular mass as a predictor of sudden cardiac death: is it time to put it to the test? | journal = Circulation: Arrhythmia and Electrophysiology | volume = 6 | issue = 1 | pages = 212–217 | date = February 2013 | pmid = 23424223 | pmc = 3596001 | doi = 10.1161/CIRCEP.112.974931 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ovo je najčešće posljedica dugotrajnog [[Hipertenzija|visokog krvnog pritiska]], ili hipertenzije, koja je izazvala neprilagođenu promjenu zida glavne pumpne komore srca, [[srčana komora|lijeve komore]].&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Katholi RE, Couri DM | title = Left ventricular hypertrophy: major risk factor in patients with hypertension: update and practical clinical applications | journal = International Journal of Hypertension | volume = 2011 | pages = 495349 | year = 2011 | pmid = 21755036 | pmc = 3132610 | doi = 10.4061/2011/495349 }}&lt;/ref&gt; Povišeni [[krvni pritisak]] znači da srce mora pumpati još jače kako bi krv prokrvila na adekvatan način kroz tijelo. Ako srce to radi duži vremenski period zbog nekontrolirane hipertenzije, lijeva komora može hipertrofirati (narasti) na način koji smanjuje djelotvornost srca.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Bornstein AB, Rao SS, Marwaha K | chapter = Left Ventricular Hypertrophy |date=2021| chapter-url= http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK557534/ | title = StatPearls|place=Treasure Island (FL) |publisher= StatPearls Publishing|pmid=32491466|access-date=2021-11-05 }}&lt;/ref&gt; Hipertrofija lijeve komore može se pokazati na [[Ehokardiografija|ehokardiogramu]] i [[Elektrokardiografija|elektrokardiogramu]] (EKG).&lt;ref name=&quot;:9&quot;/&gt;

Pregled iznenadnih srčanih smrti u Sjedinjenim Državama iz 1999. godine otkrio je da strukturne bolesti srca čine preko 30% iznenadnih srčanih zastoja kod osoba mlađih od 30 godina. Studija vojnih regruta starosti 18-35 godina pokazala je da je to činilo više od 40% iznenadnih srčanih smrti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Kongestivna srčana insuficijencija pet puta povećava rizik od iznenadne srčane smrti.&lt;ref name=&quot;AHJ982&quot;/&gt;

Strukturne abnormalnosti srčanog provodnog sistema (posebno [[Atrioventrikularni čvor|Ađ
atrioventrikularnog čvora]] i [[Purkinjeva vlakna|His-Purkinjeovog]] sistema) mogu predisponirati pojedinca za aritmije sa rizikom od napredovanja do iznenadnog zastoja srca, iako je ovaj rizik ostaje nizak. Mnogi od ovih provodnih blokova mogu se liječiti unutrašnjim srčanim defibrilatorima za one za koje se utvrdi da su pod visokim rizikom zbog ozbiljnosti fibroze ili teških elektrofizioloških poremećaja.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|833}}

==== Sindromi naslijeđenih aritmija ====
Aritmije koje nisu uzrokovane strukturnom srčanom bolešću čine 5 do 10% iznenadnih srčanih zastoja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Chugh SS, Kelly KL, Titus JL | title = Sudden cardiac death with apparently normal heart | journal = Circulation | volume = 102 | issue = 6 | pages = 649–654 | date = August 2000 | pmid = 10931805 | doi = 10.1161/01.cir.102.6.649 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors =  | title = Survivors of out-of-hospital cardiac arrest with apparently normal heart. Need for definition and standardized clinical evaluation. Consensus Statement of the Joint Steering Committees of the Unexplained Cardiac Arrest Registry of Europe and of the Idiopathic Ventricular Fibrillation Registry of the United States | journal = Circulation | volume = 95 | issue = 1 | pages = 265–272 | date = January 1997 | pmid = 8994445 | doi = 10.1161/01.cir.95.1.265 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Drory Y, Turetz Y, Hiss Y, Lev B, Fisman EZ, Pines A, Kramer MR | title = Sudden unexpected death in persons less than 40 years of age | journal = The American Journal of Cardiology | volume = 68 | issue = 13 | pages = 1388–1392 | date = November 1991 | pmid = 1951130 | doi = 10.1016/0002-9149(91)90251-f }}&lt;/ref&gt; Oni su često uzrokovani [[genetički poremećaj|genetičkim poremećajima]] koji dovode do abnormalnih srčanih ritmova.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Genetičke [[mutacije]] često utiču na specijalizirane proteine poznate kao [[ionski kanal]]i koje provode [[Ion|električno nabijene čestice]] kroz [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]], pa se ova grupa stanja često naziva [[Kanalopatija|kanalopatije]]. Primjeri ovih nasljednih sindroma aritmije uključuju [[sindrom dugog QT intervala]] (LQTS), [[Brugada sindrom]], [[tahikardija|kateholaminergijska polimorfna komorska tahikardija]] i [[sindrom kratkog QT intervala]]. Mnogi su također povezani s okolišnim ili neurogenim okidačima kao što je odgovor na preglasne [[zvuk]]ove koji mogu izazvati smrtonosne aritmije.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|833}} Ostala stanja koja promovišu aritmije, ali nisu uzrokovana genetičkim mutacijama uključuju [[Wolff-Parkinson-Whiteov sindrom]].&lt;ref name=&quot;UTD2016&quot; /&gt;

[[Sindrom dugog QT]] intervala, stanje koje se često spominje kod smrti mladih ljudi, javlja se kod jednog od svakih 5.000 do 7.000 novorođenčadi i procjenjuje se da je odgovoran za 3.000 smrtnih slučajeva svake godine u poređenju sa otprilike 300.000 srčanih zastoja koje vide hitne službe.&lt;ref name=&quot;AHA2&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.americanheart.org/presenter.jhtml?identifier=4741 | title = Sudden Cardiac Death | archive-url = https://web.archive.org/web/20100325174959/http://www.americanheart.org/presenter.jhtml?identifier=4741| archive-date=2010-03-25 | publisher = American Heart Association }}&lt;/ref&gt; Ova stanja su dio ukupnih smrtnih slučajeva povezanih sa srčanim zastojem, ali predstavljaju stanja koja se mogu otkriti prije zastoja i koja se mogu liječiti. Simptomska ekspresija sindroma dugog QT-a je prilično široka i češće se manifestuje [[sinkopa]], a ne srčani zastoj. Međutim, rizik od srčanog zastoja je i dalje prisutan i osobe sa porodičnom historijom iznenadnih srčanih zastoja treba da se pregledaju na LQTS i druge uzroke smrtonosne aritmije koji se mogu liječiti. Viši nivoi rizika od srčanog zastoja povezani su sa ženskim spolom, značajnijim produženjem QT intervala, historijom neobjašnjive sinkope (nesvjestice) ili prerane iznenadne srčane smrti.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|833}} Dodatno, osobe sa LQTS-om trebale bi izbjegavati određene lijekove koji nose rizik od povećanja ozbiljnosti ove abnormalnosti provodljivosti, kao što su određeni antiaritmici, antidepresivi i [[hinolonski antibiotik|hinolon]] ili [[makrolid]]ni [[antibiotici]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fazio G, Vernuccio F, Grutta G, Re GL | title = Drugs to be avoided in patients with long QT syndrome: Focus on the anaesthesiological management | journal = World Journal of Cardiology | volume = 5 | issue = 4 | pages = 87–93 | date = April 2013 | pmid = 23675554 | pmc = 3653016 | doi = 10.4330/wjc.v5.i4.87 }}&lt;/ref&gt;

===Nesrčani uzroci===
Nesrčani uzroci čine 15 do 25% srčanih zastoja.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kuisma M, Alaspää A | title = Out-of-hospital cardiac arrests of non-cardiac origin. Epidemiology and outcome | journal = European Heart Journal | volume = 18 | issue = 7 | pages = 1122–1128 | date = July 1997 | pmid = 9243146 | doi = 10.1093/oxfordjournals.eurheartj.a015407 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Najčešći nesrčani uzroci su [[fizička trauma|trauma]], velika [[krvarenje|krvarenja]] ([[gastrointestinalno krvarenje]], [[ruptura aorte]] ili [[intrakranijalno krvarenje]]), [[hipovolemično krvarenje]], [[predoziranje]], [[davljenje]] i [[plućna embolija]].&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref name=Raab2008&gt;{{cite journal | vauthors = Raab H, Lindner KH, Wenzel V | title = Preventing cardiac arrest during hemorrhagic shock with vasopressin | journal = Critical Care Medicine | volume = 36 | issue = 11 Suppl | pages = S474–S480 | date = November 2008 | pmid = 20449913 | doi = 10.1097/ccm.0b013e31818a8d7e | publisher = Ovid Technologies (Wolters Kluwer Health) }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Voel2000&gt;{{cite journal | vauthors = Voelckel WG, Lurie KG, Lindner KH, Zielinski T, McKnite S, Krismer AC, Wenzel V | title = Vasopressin improves survival after cardiac arrest in hypovolemic shock | journal = Anesthesia and Analgesia | volume = 91 | issue = 3 | pages = 627–634 | date = September 2000 | pmid = 10960389 | doi = 10.1097/00000539-200009000-00024 | publisher = Ovid Technologies (Wolters Kluwer Health) }}&lt;/ref&gt; Srčani zastoj također može biti uzrokovan trovanjem kao što je [[Meduza|ubodi određenih meduza]], ili strujnim udarom, poput munje.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;

====Reverzibilni uzroci====
Drugi nesrčani uzroci srčanog zastoja mogu biti rezultat privremenih poremećaja [[homeostaza]] u tijelu Ovo može biti rezultat promjena u omjeru [[elektrolit]]a, zasićenosti kisikom ili promjenama drugih iona koji utiču na [[pH]] tijela.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

====Mnemonika za reverzibilne uzroke====
{{Glavni|Hs i Ts}}
&quot;Hs i Ts&quot; je naziv za mnemotehniku koja se koristi za pamćenje izlječivih ili reverzibilnih uzroka srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;RCUK20052&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm|title=Resuscitation Council (UK) Guidelines 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20091215230632/http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm|archive-date=2009-12-15|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;&gt;{{cite journal | title = 2005 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 112 | issue = 24 Suppl | pages = IV1-203 | date = December 2005 | pmid = 16314375 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.105.166550 | doi-access = free  | author = ECC Committee, Subcommittees and Task Forces of the American Heart Association }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Napomena: Ova mnemonika uključuje uzroke srčanog i nesrčanog porijekla, ali svi su reverzibilni, uz odgovarajući tretman koji je vremenski osjetljiv.

; Hs
* [[Hipovolemija|'''H'''ipovolemija]] – Nedostatak volumena krvi
* [[Hipoksija|'''H'''ipoksija]] – Nedostatak [[kisik]]a
* [[vodik|'''V'''odikovi]] ioni ([[acidoza]]) – Nenormalan pH u tijelu
* [[Hiperkalemija|'''H'''iperkalemija]] ili [[Hipokalemija|'''h'''ipokalemia]] – I povećan i smanjen nivo [[kalij]]a može biti opasan po život
* [[Hipotermija|'''H'''ipotermija]] – Niska [[Tjelesna temperatura|tjelesna temperatura jezgre]]
* [[Hipoglikemija|'''H'''ipoglikemija]] ili [[Hiperglikemija|'''h'''iperglikemija]] – Nizak ili visok nivo glukoze u krvi
; Ts
* [[Tableta|'''T'''ablete]] ili [[Toksin|'''t'''oksini]] kao što je predoziranje drogom/lijekom
* [[Tamponada srca|Srčana '''t'''amponada]] – Tečnost se nakuplja oko srca
* [[Tenzijski pneumotoraks|'''T'''enzijski pneumotoraks]] – kolabirano plućno krilo
* [[Tromboza|'''T'''romboza]] ([[infarkt miokarda]]) – srčani udar
* [[Tromboza|'''T'''romboembolija]] ([[plućna embolija]]) – Krvni ugrušak u plućima
* [[Traumatski srčani zastoj|'''T'''raumatski srčani zastoj]]

=== Djeca ===
Kod djece, najčešći uzrok kardiopulmonalnog zastoja je [[šok]] ili [[respiratorna insuficijencija]] koji nije liječen.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; [[Srčana aritmija]] nije najčešći uzrok kod djece.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Kada postoji srčana aritmija, najčešće je [[sistola|asistola]] ili [[bradikardija]], za razliku od [[komorska fibrilacija|komorske fibrilacije]] ili [[tahikardija|komorske tahikardije]] kao što se vidi kod odraslih.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Drugi uzroci mogu uključivati droge kao što su [[Otrovanje kokainom|kokain]], [[metamfetamin]] ili predoziranje lijekovima kao što su antidepresivi kod djeteta koje je ranije bilo zdravo, ali sada ima aritmiju koja je napredovao do srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Uobičajeni uzroci iznenadnog neobjašnjivog zastoja srca kod djece uključuju [[hipertrofijska kardiomiopatija|hipotrofijsku kardiomiopatiju]], abnormalnosti koronarnih arterija i aritmije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Topjian AA, Raymond TT, Atkins D, Chan M, Duff JP, Joyner BL, Lasa JJ, Lavonas EJ, Levy A, Mahgoub M, Meckler GD, Roberts KE, Sutton RM, Schexnayder SM | display-authors = 6 | title = Part 4: Pediatric Basic and Advanced Life Support 2020 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Pediatrics | volume = 147 | issue = Suppl 1 | pages = e2020038505D | date = January 2021 | pmid = 33087552 | doi = 10.1542/peds.2020-038505D | s2cid = 224826594}}&lt;/ref&gt;

===Mehanizam===
[[slika:Ventricular fibrillation.png|thumb|upright=1.3|Komorska fibrilacija]]
Definitivni električni mehanizmi srčanog zastoja, koji mogu nastati iz bilo koje od gore navedenih funkcionalnih, strukturnih ili fizioloških abnormalnosti, karakterizirani su tahiaritmijskim ili bradiaritmijskim događajima koji ne dovode do sistole.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp| 837–838}} Tahiaritmije se dalje mogu klasificirati kao [[komorska fibrilacija]] (V-fib) i bez pulsa ili trajna [[komorskaa tahikardija]] (V-tach), a obje su brze i nestalne aritmije koje mijenjaju cirkulatorni put tako da se adekvatan protok krvi ne može održati i nije adekvatan da zadovolji potrebe tijela.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|837–838}}

Mehanizam odgovoran za većinu iznenadnih srčanih smrti je [[ventrikulska fibrilacija]]. Ventrikulska fibrilacija je tahiaritmija koju karakterizira turbulentna električna aktivnost u ventrikulskomom dijeku [[miokard]]a koja dovodi do previše neorganiziranog i brzog otkucaja srca proizvodeći bilo kakav značajan minutni volumen srca, što rezultira nedovoljnom perfuzijom mozga i esencijalnih organa.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Ventricular tachycardia - Symptoms and causes|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/ventricular-tachycardia/symptoms-causes/syc-20355138|access-date=2021-11-29|website=Mayo Clinic|language=en}}&lt;/ref&gt; Kod komorske tahikardije, srce također kuca brže od normalnog, što može spriječiti srčane komore da se pravilno pune krvlju.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Ventricular fibrillation - Symptoms and causes|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/ventricular-fibrillation/symptoms-causes/syc-20364523|access-date=2021-11-29|website=Mayo Clinic|language=en}}&lt;/ref&gt; Neki od elektrofizioloških mehanizama koji podupiru ventrikulske fibrilacije uključuju ektopijski automatizam, ponovni ulazak i aktiviranu aktivnost.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Szabó Z, Ujvárosy D, Ötvös T, Sebestyén V, Nánási PP | title = Handling of Ventricular Fibrillation in the Emergency Setting | journal = Frontiers in Pharmacology | volume = 10 | pages = 1640 | date = 2020-01-29 | pmid = 32140103 | pmc = 7043313 | doi = 10.3389/fphar.2019.01640 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Strukturne promjene u oboljelom srcu kao rezultat nasljednih faktora ([[mutacije]] u [[gen]]ima za kodiranje [[ionski kanal|ionskih kanala]], naprimjer) ne mogu objasniti iznenadnu srčanu smrt.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rubart M, Zipes DP | title = Mechanisms of sudden cardiac death | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 115 | issue = 9 | pages = 2305–2315 | date = September 2005 | pmid = 16138184 | pmc = 1193893 | doi = 10.1172/JCI26381 }}&lt;/ref&gt;

I ventrikulska fibrilacija i ventrikulska tahikardija mogu dovesti do toga da srce neučinkovito pumpa krv u tijelo. Ventrikulsku tahikardiju karakterizira izmijenjen QRS kompleks i broj otkucaja srca veći od 100 otkucaja u minuti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = AlMahameed ST, Ziv O | title = Ventricular Arrhythmias | journal = The Medical Clinics of North America | volume = 103 | issue = 5 | pages = 881–895 | date = September 2019 | pmid = 31378332 | doi = 10.1016/j.mcna.2019.05.008 | s2cid = 199437558 }}&lt;/ref&gt; Kada se V-tah održava (traje najmanje 30 sekundi), neadekvatan dotok krvi u srčano tkivo može dovesti do zastoja srca.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Baldzizhar A, Manuylova E, Marchenko R, Kryvalap Y, Carey MG | title = Ventricular Tachycardias: Characteristics and Management | journal = Critical Care Nursing Clinics of North America | volume = 28 | issue = 3 | pages = 317–329 | date = September 2016 | pmid = 27484660 | doi = 10.1016/j.cnc.2016.04.004}}&lt;/ref&gt;

[[Bradikardija|Bradiaritmije]] se javljaju nakon disocijacije spontane električne provodljivosti i mehaničke funkcije srca što rezultira [[električna aktivnost bez pulsa|električnom aktivnošću bez pulsa]] (PEA) ili potpunim odsustvom električne aktivnosti srca što rezultira [[sistola|asistolom]] . Slično kao i kod tahiaritmija, ova stanja dovode do nemogućnosti da se održi i adekvatan protok krvi, iako je u slučaju bradijaritmija osnovni uzrok odsustvo mehaničke aktivnosti, a ne brzi otkucaji koji dovode do dezorganizacije.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|837–838}}

==Dijagnoza==
[[slika:Carotidian pulse and recovery position.jpg|thumb|Medicinsko osoblje provjerava karotidni puls pacijenta]]
Srčani zastoj je sinonim za pojam [[klinička smrt]].&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt; Historijski podaci i [[fizički pregled]] mogu dijagnosticirati srčani zastoj i pružiti informacije o potencijalnom uzroku i prognozi.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Pružatelj koji uzima kliničku anamnezu osobe trebao bi imati za cilj utvrditi da li je epizodu primijetio neko drugi, u koje vrijeme se epizoda dogodila, šta je osoba radila (posebno ako je bilo traume) i da li je bilo uključenosti droge.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Dio fizičkog pregleda dijagnosticiranja srčanog zastoja fokusira se na odsustvo pulsa.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; U mnogim slučajevima, nedostatak [[puls|karotidnog pulsa]] je [[zlatni standard (test)|zlatni standard]] za dijagnosticiranje srčanog zastoja. Nedostatak pulsa na periferiji (radijalno/pedala) može također biti rezultat drugih stanja (npr. cirkulacijski [[šok]]), ili jednostavno greška spasitelja.&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt; Studije su pokazale da spasitelji često mogu pogriješiti kada provjeravaju karotidni puls u hitnim slučajevima, bilo da se radi o zdravstvenim radnicima ili laicima.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bahr J, Klingler H, Panzer W, Rode H, Kettler D | title = Skills of lay people in checking the carotid pulse | journal = Resuscitation | volume = 35 | issue = 1 | pages = 23–26 | date = August 1997 | pmid = 9259056 | doi = 10.1016/S0300-9572(96)01092-1 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ochoa FJ, Ramalle-Gómara E, Carpintero JM, García A, Saralegui I | title = Competence of health professionals to check the carotid pulse | journal = Resuscitation | volume = 37 | issue = 3 | pages = 173–175 | date = June 1998 | pmid = 9715777 | doi = 10.1016/S0300-9572(98)00055-0 }}&lt;/ref&gt;

[[Hitni ultrazvuk|Ultrazvuk na mjestu pružanja pomoći (POCUS)]] je alat koji se može koristiti za ispitivanje pokreta srca i snage njegove kontrakcije kod osobe koja je doživjela srčani zastoj uz krevet.&lt;ref name=&quot;Long_2018&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Long B, Alerhand S, Maliel K, Koyfman A | title = Echocardiography in cardiac arrest: An emergency medicine review | journal = The American Journal of Emergency Medicine | volume = 36 | issue = 3 | pages = 488–493 | date = March 2018 | pmid = 29269162 | doi = 10.1016/j.ajem.2017.12.031 | s2cid = 3874849 }}&lt;/ref&gt; POCUS može precizno dijagnosticirati srčani zastoj u bolničkim uvjetima, prevazilazeći neke od nedostataka dijagnoze provjeravanjem centralnog pulsa ([[karotidne arterije]] ili [[subklavijske arterije]]), kao i otkrivanjem pokreta i kontrakcija srca.&lt;ref name=&quot;Long_2018&quot;/&gt;

Koristeći POCUS, kliničari mogu imati ograničene, dvodimenzionalne poglede na različite dijelove srca tokom zastoja.&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Paul JA, Panzer OP | title = Point-of-care Ultrasound in Cardiac Arrest | journal = Anesthesiology | volume = 135 | issue = 3 | pages = 508–519 | date = September 2021 | pmid = 33979442 | doi = 10.1097/ALN.0000000000003811 | s2cid = 234486749 }}&lt;/ref&gt; Ove slike mogu pomoći kliničarima da utvrde da li je električna aktivnost u srcu [[Bespulsna električna aktivnost|bez pulsa]] ili pseudobezpulsna, kao i da im pomognu da dijagnosticiraju potencijalno reverzibilne uzroke zastoja.&lt;ref name=&quot;:15&quot;/&gt; Objavljene smjernice udruženja American Society of Echocardiography, American College of Emergency Physicians, European Resuscitation Council i American Heart Association, kao i preoperativne smjernice Advanced cardiac life support, prepoznali su potencijalne prednosti korištenja POCUS-a u dijagnostici i upravljanju srčanim zastojem.&lt;ref name=&quot;:15&quot;/&gt;

Zbog nepreciznosti ovog metoda dijagnoze, neka tijela poput Evropskog savjeta za reanimaciju (ERC) smanjila su njen značaj. Umjesto toga, sadašnje smjernice podstiču pojedince da započnu CPR kod bilo koje osobe bez svijesti koja ima odsutno ili abnormalno disanje.&lt;ref name=&quot;RCUK2005&quot;/&gt; Vijeće za reanimaciju u Ujedinjenom Kraljevstvu stoji u skladu s preporukama ERC-a i preporukama American Heart Association.&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt; Predložili su da tehniku provjere karotidnih pulseva trebaju koristiti samo zdravstveni radnici sa specifičnom obukom i stručnošću, a čak i tada da je treba promatrati u kombinaciji s drugim pokazateljima kao što je agonalno [[disanje]].&lt;ref name=&quot;RCUK2005&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm |title=Resuscitation Council (UK) Guidelines 2005 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20091215230632/http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm |archive-date=2009-12-15 }}&lt;/ref&gt;

Predložene su razni drugi metodi za otkrivanje cirkulacije, a samim tim i dijagnosticiranje srčanog zastoja. Smjernice koje slijede prema preporukama Međunarodnog komiteta za vezu za reanimaciju (ILCOR) iz 2000. bile su da spasitelji traže &quot;znakove cirkulacije&quot;, ali ne posebno puls.&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt; Ovi znakovi su uključivali [[kašalj]], dahtanje, boju, trzanje i [[kretanje]].&lt;ref&gt;{{cite book |author=British Red Cross |author2=St Andrew's Ambulance Association |author3=St John Ambulance |title=First Aid Manual: The Authorised Manual of St. John Ambulance, St. Andrew's Ambulance Association, and the British Red Cross |publisher=Dorling Kindersley |year=2006 |isbn=978-1-4053-1573-9 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/firstaidmanualau0000unse }}&lt;/ref&gt; Međutim, suočeni sa dokazima da su ove smjernice bile nedjelotvorne, nova preporuka ILCOR-a je da se srčani zastoj treba dijagnosticirati kod svih unesrećenih koji su u nesvijesti i ne dišu normalno, sličan protokol koji je usvojilo Evropsko vijeće za reanimaciju.&lt;ref. name=&quot;AHA05&quot;/&gt; U neakutnom okruženju gdje je pacijent istekao, dijagnoza srčanog zastoja može se obaviti putem molekulske [[autopsija|autopsije]] ili postmortem molekulskog testiranja koji su srčani defekti koje koristi skup molekulskih tehnika za pronalaženje [[ionski kanal|ionskih kanala]].&lt;ref&gt;{{Citation| vauthors = Glatter KA, Chiamvimonvat N, He Y, Chevalier P, Turillazzi E |title=Postmortem Analysis for Inherited Ion Channelopathies|date=2006|work=Essentials of Autopsy Practice: Current Methods and Modern Trends|pages=15–37| veditors = Rutty GN |publisher=Springer|language=en|doi=10.1007/1-84628-026-5_2|isbn=978-1-84628-026-9 }}&lt;/ref&gt; Ovo bi moglo pomoći da se razjasni uzrok smrti pacijenta.

Drugi fizički znakovi ili simptomi mogu pomoći u određivanju potencijalnog uzroka srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ispod je grafikon kliničkih nalaza i znakova/simptoma koje osoba može imati i potencijalni uzrok povezan s tim.
{|
|+Fizički nalazi vezani za potencijalne uzroke&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;
!Lokacija
!Nalazi
!Mogući uzroci
|-
|Općenito
|Blijeda koža
|[[Krvarenje|Krvarenja]]
|-
|
|Smanjena tjelesna temperatura
|[[Hipotermija]]
|-
|Dišni put
|Prisustvo sekreta, povraćanja krvi
|[[Plućna aspiracija|Aspiracija]]
|-
|
|Nemogućnost pružanja [[Načini mehaničke ventilacije|ventilacije pod pozitivnim pritiskom]]
|[[Pneumotoraks|Tenzioni pneumotoraks]]
[[Opstrukcija disajnih puteva]]
|-
|Vrat
|[[Julularni venski pritisak|Distenzija vratnih vena]]
|Tenzijski pneumotoraks
[[Tamponada srca]]

[[Plućne embolije]]
|-
|
|[[Devijacija dušnika|Traheja pomaknuta na jednu stranu]]
|Tenzijski pneumotoraks
|-
|Grudi
|[[Grudna kost|Ožiljak u sredini grudne kosti]]
|Srčana bolest
|-
|Pluća
|[[Zvukovi disanja|Zvukovi disanja samo na jednoj strani]]
|Tenzijski pneumotoraks
[[Trahejska intubacija|Intubacija desnog glavnog stabla]]

Aspiracija
|-
|
|Nema zvukova daha ili udaljenih zvukova daha
|Intubacija jednjaka

Opstrukcija disajnih puteva
|-
|
|[[Zviždanje|Zviždanje]]
|Aspiracija

[[Bronhospazam]]

[[Pućni edem]]
|-
|
|[[Crackles|Rales]]
|Aspiracija

Plućni edem

[[Upala pluća]]
|-
|Srce
|Smanjenje srčanih tonova
|[[Hipovolemija]]

Tamponada srca

Tenzijski pneumotoraks

Plućna embolija
|-
|[[Abdomen]]
|[[Abdominalna distenzija|Naduvenost trbuha]] i tupa
|Ruptura [[aneurizma abdominalne aorte]]

Puknuta [[ektopijska trudnoća]]
|-
|
|Rastegnuti i bubnjići
|Intubacija jednjaka
|-
|[[Rektum]]ski
|Prisutna krv
|[[Gastrointestinalno krvarenje|Gastrointestinalno krvarenje]]
|-
|Ekstremiteti
|Asimetrični impulsi
|[[Aortna disekcija]]
|-
|[[Koža]]
|Tragovi igle
|Zloupotreba droga
|}

===Klasifikacije===
Kliničari klasifikuju srčani zastoj u &quot;šokirani&quot; u odnosu na &quot;nešokirani&quot;, što je određeno ritmom [[Elektrokardiogram|EKG]]. Ovo se odnosi na to da li se određena klasa [[srfčana aritmija|srčane aritmije]] može liječiti pomoću [[defibrilacija]].&lt;ref name=&quot;RCUK2005&quot;/&gt; Dva ritma koja se mogu šokirati su [[ventrikulska fibrilacija]] i [[ventrikulsksa bespulsna tahikardija]] dok su dva &quot;nešokova&quot; ritma [[asistola]] i [[električna aktivnost bez pulsa]].&lt;ref&gt;{{cite book|title=ABC of resuscitation| veditors = Soar J, Perkins JD, Nolan J |year=2012|publisher=Wiley-Blackwell|location=Chichester, West Sussex |isbn=9781118474853 |page=43 |url= https://books.google.com/books?id=vNgrOsHjIKEC&amp;pg=PA43 |edition=6th |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170905133735/https://books.google.com/books?id=vNgrOsHjIKEC&amp;pg=PA43|archive-date=2017-09-05}}&lt;/ref&gt;

==Upravljanje== 
Iznenadni zastoj srca može se liječiti pokušajima [[reanimacija]]. Ovo se obično izvodi na osnovu protokola zvanih [[osnovna podrška života]], [[napredna podrška za život srca]] (ACLS), [[pedijatrijska napredna podrška života]] (PALS) ili [[program neonatalne reanimacije]] (NRP).&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | title = 2005 American Heart Association (AHA) guidelines for cardiopulmonary resuscitation (CPR) and emergency cardiovascular care (ECC) of pediatric and neonatal patients: pediatric advanced life support | journal = Pediatrics | volume = 117 | issue = 5 | pages = e1005–e1028 | date = May 2006 | pmid = 16651281 | doi = 10.1542/peds.2006-0346 | s2cid = 46720891 | author1 = American Heart Association }}&lt;/ref&gt;
[[slika:CPR training-04.jpg|thumb| CPR trening na lutki]]

===Kardiopulmonalna reanimacija===
Rana [[kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR) je neophodna za preživljavanje srčanog zastoja s dobrom neurološkom funkcijom.&lt;ref&gt;{{cite web |title=AHA Releases 2015 Heart and Stroke Statistics {{!}} Sudden Cardiac Arrest Foundation |url=https://www.sca-aware.org/sca-news/aha-releases-2015-heart-and-stroke-statistics |website=www.sca-aware.org |access-date=21 September 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite book|title=Rosen's emergency medicine : concepts and clinical practice| veditors = Walls RM, Hockberger RS, Gausche-Hill M |isbn=9780323390163|oclc=989157341|date = 2017-03-09| vauthors = Walls R, Hockberger R, Gausche-Hill M }}&lt;/ref&gt; Preporučuje se da se počne što je prije moguće uz minimalne prekide nakon početka. Komponente CPR-a koje čine najveću razliku u preživljavanju su [[kompresija grudnog koša]] i defibrilacijski udarni ritmovi.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite book|title=Tintinalli's emergency medicine manual|veditors = Cydulka RK |isbn= 9780071837026 |oclc=957505642|date = 2017-08-28| vauthors = Wang VJ, Joing SA, Fitch MT, Cline DM, John Ma O, Cydulka RK }}&lt;/ref&gt; Nakon defibrilacije, kompresije grudnog koša treba nastaviti dvije minute prije nego što se ponovo izvrši provjera ritma.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ovo se zasniva na stopi kompresije od 100–120 kompresija u minuti, dubina kompresije od 5–6 centimetara u [[grudni koš]], puna [[Kardiopulmonalna reanimacija|povratak grudnog koša]] i brzina ventilacije od 10 ventilacija disanja u minuti.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Pokazalo se da pravilno izvedena CPR kod posmatrača povećava preživljavanje; međutim, to se izvodi u manje od 30% zadržavanja u bolnici od 2007.&lt;ref name=&quot;Mutchner L 2007 60–9; quiz 69–70&quot;/&gt; Ako visokokvalitetni CPR nije rezultirao [[krvotok|povratkom spontane cirkulacije]], a srčani ritam osobe je u [[sistola|asistoli]], razumno je prekinuti CPR i proglasiti smrt osobe nakon 20 minuta.&lt;ref name=UK2010/&gt; Izuzeci od ovoga uključuju određene slučajeve sa [[hipotermija|hipotermijom]] ili koji su [[utopljenje|udavili]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref name=UK2010&gt;{{cite web|author1=Resuscitation Council (UK)|title=Pre-hospital cardiac arrest|url=https://www.resus.org.uk/pages/prehosca.pdf|website=www.resus.org.uk|access-date=3 September 2014|page=41|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150513032323/http://www.resus.org.uk/pages/prehosca.pdf|archive-date=13 May 2015}}&lt;/ref&gt; Neki od ovih slučajeva bi trebali imati duži i trajniji CPR dok ne budu skoro [[Normotermija|normotermni]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Duže trajanje CPR-a može biti razumno kod onih koji imaju srčani zastoj dok su u bolnici.&lt;ref&gt;{{cite web|author1=Resuscitation Council (UK)|title=Comments on the duration of CPR following the publication of 'Duration of resuscitation efforts and survival after in-hospital cardiac arrest: an observational study' Goldberger ZD et al. Lancet.|url=https://www.resus.org.uk/pages/cprdurst.htm|access-date=3 September 2014|date=5 September 2012|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140628095645/http://resus.org.uk/pages/cprdurst.htm|archive-date=28 June 2014}}&lt;/ref&gt; namjernički CPR, od strane laičke javnosti, prije dolaska hitne pomoći također poboljšava ishode.&lt;ref name=AHA2015Part4/&gt;

===Defibrilacija=== 
[[slika:Defibrillator-809447 1920.jpg|thumb|upright=1.3| Automatski eksterni defibrilator pohranjen u vidljivu narandžastu muralnu potporu]]
Defibrilacija je indikovana ako je prisutan srčani ritam koji može izazvati električni udar. Dva ritma koja se mogu šokirati su [[ventrikulska fibrilacija]] i [[ventrikulska tahikardija bez pulsa]]. Kod djece se preporučuje 2 do 4 J/Kg.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part12&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = de Caen AR, Berg MD, Chameides L, Gooden CK, Hickey RW, Scott HF, Sutton RM, Tijssen JA, Topjian A, van der Jagt ÉW, Schexnayder SM, Samson RA | display-authors = 6 | title = Part 12: Pediatric Advanced Life Support: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S526–S542 | date = November 2015 | pmid = 26473000 | pmc = 6191296 | doi = 10.1161/cir.0000000000000266 }}&lt;/ref&gt;

Defibrilaciju vrši [[automatski eksterni defibrilator]] (AED), prenosiva mašina koju može koristiti čak i svaki korisnik jer proizvodi glasovne instrukcije koje vode proces, automatski provjerava stanje žrtve i primjenjuje ispravne električne šokove. Neki defibrilatori čak daju povratnu informaciju o kvalitetu CPR kompresija, ohrabrujući spasioca laika da pritisne [[grudni koš]] osobe dovoljno snažno da cirkulira krv.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Zoll Automated External Defibrillator (AED) Plus|url=http://www.lifeassisttraining.com/zollaedplus.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20110621004342/http://www.lifeassisttraining.com/zollaedplus.html|archive-date=2011-06-21|work=Life Assistance Training}}&lt;/ref&gt;

Osim toga, sve je veća upotreba defibrilacije javnog pristupa. To uključuje postavljanje automatskog eksternog defibrilatora na javna mjesta i obuku osoblja u tim područjima kako da ih koristi. Ovo omogućava da se defibrilacija obavi prije dolaska hitne pomoći i pokazalo se da dovodi do povećanih šansi za preživljavanje. Pokazalo se da oni koji imaju zastoje na udaljenim lokacijama imaju lošije ishode nakon srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;Lyon ''et al.'' 2004&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lyon RM, Cobbe SM, Bradley JM, Grubb NR | title = Surviving out of hospital cardiac arrest at home: a postcode lottery? | journal = Emergency Medicine Journal | volume = 21 | issue = 5 | pages = 619–624 | date = September 2004 | pmid = 15333549 | pmc = 1726412 | doi = 10.1136/emj.2003.010363 }}&lt;/ref&gt;

===Lijekovi ===
[[slika:LipidEmulsion.JPG|thumb|upright=1.3|left| Lipidna emulzija koja se koristi kod srčanog zastoja zbog sredstava [[anestetik|lokalnih anestetika]]]]
Od 2016., lijekovi koji nisu [[epinefrin]] (adrenalin), iako su uključeni u smjernice, nisu pokazali da poboljšavaju preživljavanje do otpusta iz bolnice nakon izvanbolničkog zastoja srca.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Ovo uključuje upotrebu [[atropin]]a, [[lidokain]]a i [[amiodaron]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Olasveengen TM, Sunde K, Brunborg C, Thowsen J, Steen PA, Wik L | title = Intravenous drug administration during out-of-hospital cardiac arrest: a randomized trial | journal = JAMA | volume = 302 | issue = 20 | pages = 2222–2229 | date = November 2009 | pmid = 19934423 | doi = 10.1001/jama.2009.1729 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lin S, Callaway CW, Shah PS, Wagner JD, Beyene J, Ziegler CP, Morrison LJ | title = Adrenaline for out-of-hospital cardiac arrest resuscitation: a systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials|journal = Resuscitation|volume=85|issue=6|pages=732–740|date=June 2014|pmid=24642404|doi=10.1016/j.resuscitation.2014.03.008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors = Laina A, Karlis G, Liakos A, Georgiopoulos G, Oikonomou D, Kouskouni E, Chalkias A, Xanthos T | display-authors = 6 | title = Amiodarone and cardiac arrest: Systematic review and meta-analysis | journal = International Journal of Cardiology | volume = 221 | pages = 780–788 | date = October 2016 | pmid = 27434349|doi=10.1016/j.ijcard.2016.07.138}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = McLeod SL, Brignardello-Petersen R, Worster A, You J, Iansavichene A, Guyatt G, Cheskes S | title = Comparative effectiveness of antiarrhythmics for out-of-hospital cardiac arrest: A systematic review and network meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 121 | pages = 90–97 | date = December 2017 | pmid = 29037886 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2017.10.012 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ali MU, Fitzpatrick-Lewis D, Kenny M, Raina P, Atkins DL, Soar J, Nolan J, Ristagno G, Sherifali D | display-authors = 6 | title = Effectiveness of antiarrhythmic drugs for shockable cardiac arrest: A systematic review | journal = Resuscitation | volume = 132 | pages = 63–72 | date = November 2018 | pmid = 30179691 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2018.08.025 | s2cid = 52154562 | url = http://wrap.warwick.ac.uk/113491/1/WRAP-effectiveness-antiarrhythmic-drugs-cardiac-review-Nolan-2018.pdf }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Čini se da epinefrin kod odraslih od 2019. poboljšava preživljavanje, ali ne poboljšava neurološki normalno preživljavanje.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Holmberg MJ, Issa MS, Moskowitz A, Morley P, Welsford M, Neumar RW, Paiva EF, Coker A, Hansen CK, Andersen LW, Donnino MW, Berg KM | display-authors = 6 | title = Vasopressors during adult cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 139 | pages = 106–121 | date = June 2019 | pmid = 30980877 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2019.04.008 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Vargas M, Buonanno P, Iacovazzo C, Servillo G | title = Epinephrine for out of hospital cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials | journal = Resuscitation | volume = 136 | pages = 54–60 | date = March 2019 | pmid = 30685547 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2019.10.026 | s2cid = 207940828 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors =  | title = Epinephrine for Out-of-Hospital Cardiac Arrest: An Updated Systematic Review and Meta-Analysis. | journal = Critical Care Medicine | volume = 48 | pages = 225–229 | date = 27 November 2019 | pmid = 31789700 | doi = 10.1097/CCM.0000000000004130 | s2cid = 208537959 }}&lt;/ref&gt; Općenito se preporučuje svakih pet minuta.&lt;ref name=AHA2015Part1/&gt; Adrenalin djeluje na alfa-1 receptor, što zauzvrat povećava protok krvi koji opskrbljuje srce.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Deep Dive into the Evidence: Epinephrine in Cardiac Arrest|url=http://www.emra.org/emresident/article/deep-dive-epi/|access-date=2021-11-12|website=www.emra.org|language=en}}&lt;/ref&gt; To bi pomoglo u obezbjeđivanju više kisika srcu. Na osnovu smjernica iz 2019., 1&amp;nbsp;mg epinefrina se može davati pacijentima svakih 3–5 minuta, ali se doze veće od 1&amp;nbsp;mg epinefrina ne preporučuju za rutinsku upotrebu u slučaju srčanog zastoja. Ako pacijent ima ritam bez šoka, epinefrin treba primijeniti što je prije moguće. Za ritam koji je podložan šoku, epinefrin treba davati samo nakon što su početni pokušaji defibrilacije neuspjeli.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Panchal AR, Berg KM, Hirsch KG, Kudenchuk PJ, Del Rios M, Cabañas JG, Link MS, Kurz MC, Chan PS, Morley PT, Hazinski MF, Donnino MW | display-authors = 6 | title = 2019 American Heart Association Focused Update on Advanced Cardiovascular Life Support: Use of Advanced Airways, Vasopressors, and Extracorporeal Cardiopulmonary Resuscitation During Cardiac Arrest: An Update to the American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 140 | issue = 24 | pages = e881–e894 | date = December 2019 | pmid = 31722552 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000732 | s2cid = 208019248 }}&lt;/ref&gt; [[Vazopresin]] sveukupno ne poboljšava niti pogoršava ishode u poređenju sa epinefrinom.&lt;ref name=AHA2015Part1/&gt; The combination of epinephrine, vasopressin, and [[methylprednisolone]] appears to improve outcomes.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Belletti A, Benedetto U, Putzu A, Martino EA, Biondi-Zoccai G, Angelini GD, Zangrillo A, Landoni G | display-authors = 6 | title = Vasopressors During Cardiopulmonary Resuscitation. A Network Meta-Analysis of Randomized Trials | journal = Critical Care Medicine | volume = 46 | issue = 5 | pages = e443–e451 | date = May 2018 | pmid = 29652719 | doi = 10.1097/CCM.0000000000003049 | s2cid = 4851288 | url = https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/162689/1/document%282%29.pdf }}&lt;/ref&gt; Neki od nedostataka dugoročne koristi mogu biti povezani sa kašnjenjem u upotrebi epinefrina.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Attaran RR, Ewy GA | title = Epinephrine in resuscitation: curse or cure? | journal = Future Cardiology | volume = 6 | issue = 4 | pages = 473–482 | date = July 2010 | pmid = 20608820 | doi = 10.2217/fca.10.24 }}&lt;/ref&gt; While evidence does not support its use in children, guidelines state its use is reasonable.&lt;ref name=AHA2015Part12/&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Lidokain i amiodaron se također smatraju razumnim kod djece sa srčanim zastojem koja imaju šokantan ritam.&lt;ref name=AHA2015Part1/&gt;&lt;ref name=AHA2015Part12/&gt; Općenita upotreba [[natrij-bikarbonat]]a ili [[kalcij]]a se ne preporučuje.&lt;ref name=AHA2015Part1/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Velissaris D, Karamouzos V, Pierrakos C, Koniari I, Apostolopoulou C, Karanikolas M | title = Use of Sodium Bicarbonate in Cardiac Arrest: Current Guidelines and Literature Review | journal = Journal of Clinical Medicine Research | volume = 8 | issue = 4 | pages = 277–283 | date = April 2016 | pmid = 26985247 | pmc = 4780490 | doi = 10.14740/jocmr2456w }}&lt;/ref&gt; Upotreba [[kalcij]]a kod djece povezana je sa lošom neurološkom funkcijom kao i smanjenim preživljavanjem.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ispravno doziranje lijekova kod djece ovisi o težini.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Da bi se smanjilo vrijeme utrošeno na izračunavanje doza lijekova, preporučuje se korištenje [[Broselowa traka|Broselowe trake]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;

Smjernice iz 2010. American Heart Association više ne sadrže preporuku za korištenje atropina u električnoj aktivnosti bez pulsa i [[sistola|asistoli]] zbog nedostatka dokaza za njegovu upotrebu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Neumar RW, Otto CW, Link MS, Kronick SL, Shuster M, Callaway CW, Kudenchuk PJ, Ornato JP, McNally B, Silvers SM, Passman RS, White RD, Hess EP, Tang W, Davis D, Sinz E, Morrison LJ | display-authors = 6 | title = Part 8: adult advanced cardiovascular life support: 2010 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 122 | issue = 18 Suppl 3 | pages = S729–S767 | date = November 2010 | pmid = 20956224 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.110.970988 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Ni lidokain ni amiodaron, kod onih koji i dalje imaju [[tahikardija|ventrikuldku tahikardiju]] ili ventrikuldku fibrilaciju uprkos defibrilaciji, ne poboljšavaju preživljavanje do otpusta iz bolnice, ali oba podjednako poboljšavaju preživljavanje do prijema u bolnicu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sanfilippo F, Corredor C, Santonocito C, Panarello G, Arcadipane A, Ristagno G, Pellis T | title = Amiodarone or lidocaine for cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 107 | pages = 31–37 | date = October 2016 | pmid = 27496262 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2016.07.235 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

==Prognoza==
Ukupne šanse za preživljavanje među onima koji imaju srčani zastoj van bolnice su niske, 10%.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Benjamin EJ, Blaha MJ, Chiuve SE, Cushman M, Das SR, Deo R, de Ferranti SD, Floyd J, Fornage M, Gillespie C, Isasi CR, Jiménez MC, Jordan LC, Judd SE, Lackland D, Lichtman JH, Lisabeth L, Liu S, Longenecker CT, Mackey RH, Matsushita K, Mozaffarian D, Mussolino ME, Nasir K, Neumar RW, Palaniappan L, Pandey DK, Thiagarajan RR, Reeves MJ, Ritchey M, Rodriguez CJ, Roth GA, Rosamond WD, Sasson C, Towfighi A, Tsao CW, Turner MB, Virani SS, Voeks JH, Willey JZ, Wilkins JT, Wu JH, Alger HM, Wong SS, Muntner P | display-authors = 6 | title = Heart Disease and Stroke Statistics-2017 Update: A Report From the American Heart Association | journal = Circulation | volume = 135 | issue = 10 | pages = e146–e603 | date = March 2017 | pmid = 28122885 | pmc = 5408160 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000485 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kusumoto FM, Bailey KR, Chaouki AS, Deshmukh AJ, Gautam S, Kim RJ, Kramer DB, Lambrakos LK, Nasser NH, Sorajja D | display-authors = 6 | title = Systematic Review for the 2017 AHA/ACC/HRS Guideline for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death: A Report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Clinical Practice Guidelines and the Heart Rhythm Society | journal = Circulation | volume = 138 | issue = 13 | pages = e392–e414 | date = September 2018 | pmid = 29084732 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000550 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Među onima koji imaju vanbolnički srčani zastoj, 70% se javlja kod kuće, a njihova stopa preživljavanja je 6%.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Strategies to Improve Cardiac Arrest Survival: A Time to Act | author = Institute of Medicine |date=2015-06-30|isbn=9780309371995 |doi=10.17226/21723|pmid = 26225413}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Jollis JG, Granger CB | title = Improving Care of Out-of-Hospital Cardiac Arrest: Next Steps | journal = Circulation | volume = 134 | issue = 25 | pages = 2040–2042 | date = December 2016 | pmid = 27994023 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.116.025818 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Za one koji imaju srčani zastoj u bolnici, stopa preživljavanja godinu dana od najmanje pojave srčanog zastoja procjenjuje se na 13%.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Schluep M, Gravesteijn BY, Stolker RJ, Endeman H, Hoeks SE | title = One-year survival after in-hospital cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 132 | pages = 90–100 | date = November 2018 | pmid = 30213495 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2018.09.001 | s2cid = 52270938 }}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da je jednogodišnje preživljavanje veće kod osoba s dijagnozom prijema srca (39%), u poređenju sa onima s nesrčanom dijagnozom (11%).&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt; Stope preživljavanja među djecom su 3 do 16% u Sjevernoj Americi.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part122&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = de Caen AR, Berg MD, Chameides L, Gooden CK, Hickey RW, Scott HF, Sutton RM, Tijssen JA, Topjian A, van der Jagt ÉW, Schexnayder SM, Samson RA | display-authors = 6 | title = Part 12: Pediatric Advanced Life Support: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S526–S542 | date = November 2015 | pmid = 26473000 | pmc = 6191296 | doi = 10.1161/cir.0000000000000266 }}&lt;/ref&gt; Za bolnički srčani zastoj preživljavanje do otpusta je oko 22%.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part42&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kronick SL, Kurz MC, Lin S, Edelson DP, Berg RA, Billi JE, Cabanas JG, Cone DC, Diercks DB, Foster JJ, Meeks RA, Travers AH, Welsford M | display-authors = 6 | title = Part 4: Systems of Care and Continuous Quality Improvement: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S397–S413 | date = November 2015 | pmid = 26472992 | doi = 10.1161/cir.0000000000000258 | s2cid = 10073267 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Oni koji prežive do povratka spontane cirkulacije (ROSC) i prijema u bolnicu često imaju [[sindrom postkardijalnog zastoja]] koji se obično manifestira kao [[neurološka ozljeda]] koja može varirati od [[amnezija|blagih problema s pamćenjem]] do [[koma|kome]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

[[Cerebralna hipoksija|Hipoksična ishemijska povreda mozga]] je najštetniji ishod za ljude koji pate od srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Gräsner JT, Herlitz J, Tjelmeland IB, Wnent J, Masterson S, Lilja G, Bein B, Böttiger BW, Rosell-Ortiz F, Nolan JP, Bossaert L, Perkins GD | display-authors = 6 | title = European Resuscitation Council Guidelines 2021: Epidemiology of cardiac arrest in Europe | journal = Resuscitation | volume = 161 | pages = 61–79 | date = April 2021 | pmid = 33773833 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2021.02.007 | s2cid = 232408830 }}&lt;/ref&gt; Loši neurološki ishodi nakon srčanog zastoja mnogo su češći u zemljama koje ne koriste prekid doživotnog održavanja (~50%) u poređenju sa onima koje koriste (manje od 10%).&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;/&gt; Većina poboljšanja kognicije dolazi tokom prva tri mjeseca nakon srčanog zastoja, a neki pojedinci prijavljuju poboljšanje do godinu dana nakon srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;/&gt; 50 – 70% preživjelih od srčanog zastoja navodi [[umor]] kao simptom , čineći umor najčešćim simptomom o kojem je pacijent prijavljen.&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;/&gt;

Prognoza se obično procjenjuje 72 sata ili više nakon srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part13&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Neumar RW, Shuster M, Callaway CW, Gent LM, Atkins DL, Bhanji F, Brooks SC, de Caen AR, Donnino MW, Ferrer JM, Kleinman ME, Kronick SL, Lavonas EJ, Link MS, Mancini ME, Morrison LJ, O'Connor RE, Samson RA, Schexnayder SM, Singletary EM, Sinz EH, Travers AH, Wyckoff MH, Hazinski MF | display-authors = 6 | title = Part 1: Executive Summary: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S315–S367 | date = November 2015 | pmid = 26472989 | doi = 10.1161/cir.0000000000000252 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Stopa preživljavanja je bolja kod onih kod kojih je neko vidio kolaps, koji su imali CPR kod promatrača ili su imali ventrikulsku tahikardiju ili ventrikulsku fibrilaciju kada se procijeni.&lt;ref name=&quot;Sas20102&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sasson C, Rogers MA, Dahl J, Kellermann AL | title = Predictors of survival from out-of-hospital cardiac arrest: a systematic review and meta-analysis | journal = Circulation: Cardiovascular Quality and Outcomes | volume = 3 | issue = 1 | pages = 63–81 | date = January 2010 | pmid = 20123673 | doi = 10.1161/circoutcomes.109.889576 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Preživljavanje među onima sa [[Ventrikulska fibrilacija|Vfib]] ili [[Ventrikulska tahikardija|Vtach]] je 15 do 23%.&lt;ref name=&quot;Sas20102&quot;/&gt; Žene imaju veću vjerovatnoću da prežive srčani zastoj i napuste bolnicu nego muškarci.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bougouin W, Mustafic H, Marijon E, Murad MH, Dumas F, Barbouttis A, Jabre P, Beganton F, Empana JP, Celermajer DS, Cariou A, Jouven X | display-authors = 6 | title = Gender and survival after sudden cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 94 | pages = 55–60 | date = September 2015 | pmid = 26143159 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2015.06.018 }}&lt;/ref&gt;

Pregled iz 1997. godine otkrio je stope preživljavanja do otpusta od 14% iako su različite studije varirale od 0 do 28%.&lt;ref name=&quot;Ballew2&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ballew KA | title = Cardiopulmonary resuscitation | journal = BMJ | volume = 314 | issue = 7092 | pages = 1462–1465 | date = May 1997 | pmid = 9167565 | pmc = 2126720 | doi = 10.1136/bmj.314.7092.1462 }}&lt;/ref&gt; Kod onih starijih od 70 godina koji imaju srčani zastoj dok su u bolnici, preživljavanje do otpusta iz bolnice je manje od 20%.&lt;ref name=&quot;Gi20142&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = van Gijn MS, Frijns D, van de Glind EM, C van Munster B, Hamaker ME | title = The chance of survival and the functional outcome after in-hospital cardiopulmonary resuscitation in older people: a systematic review | journal = Age and Ageing | volume = 43 | issue = 4 | pages = 456–463 | date = July 2014 | pmid = 24760957 | doi = 10.1093/ageing/afu035 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Koliko dobro ove osobe mogu da se snalaze nakon izlaska iz bolnice, nije jasno.&lt;ref name=&quot;Gi20142&quot;/&gt;

Utvrđeno je da je globalna stopa ljudi koji su uspjeli da se oporave od vanbolničkog srčanog zastoja nakon primitka CPR-a oko 30%, a stopa preživljavanja do otpusta iz bolnice procijenjena je na 9%.&lt;ref name=&quot;Yan_2020&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Yan S, Gan Y, Jiang N, Wang R, Chen Y, Luo Z, Zong Q, Chen S, Lv C | display-authors = 6 | title = The global survival rate among adult out-of-hospital cardiac arrest patients who received cardiopulmonary resuscitation: a systematic review and meta-analysis | journal = Critical Care | volume = 24 | issue = 1 | pages = 61 | date = February 2020 | pmid = 32087741 | pmc = 7036236 | doi = 10.1186/s13054-020-2773-2 }}&lt;/ref&gt; Preživljenje do otpusta iz bolnice vjerovatnije je među ljudima čiji je srčani zastoj svjedočio slučajni prolaznik ili hitna medicinska služba, koji su primili CPR posmatrača i među onima koji žive u Evropi i Sjevernoj Americi.&lt;ref name=&quot;Yan_2020&quot;/&gt; Relativno niže preživljavanje u azijskim zemljama zabilježene su stope otpuštanja iz bolnice.&lt;ref name=&quot;Yan_2020&quot;/&gt;

== Prevencija ==
Uz nedostatak pozitivnih ishoda nakon srčanog zastoja, napori su uloženi u pronalaženje učinkovitih strategija za sprječavanje srčanog zastoja. S obzirom na to da su glavni uzroci srčanog zastoja ishemijska bolest srca, važni su napori da se promovira [[zdrava prehrana]], [[vježbanje]] i [[pušenje|prestanak pušenja]].&lt;ref name=&quot;NIH2016Pre&quot;/&gt; Za ljude kod rizika od srčanih bolesti, koriste se mjere kao što su kontrola [[krvni pritisak|krvnog pritista]], snižavanje [[holesterol]]a i druge medicinsko-terapijske intervencije. Međutim, treba napomenuti da je [[Cochranepv pregled]] objavljen 2016. godine pronašao dokaze umjerenog kvaliteta koji pokazuju da lijekovi za snižavanje krvnog pritiska zapravo ne smanjuju rizik od iznenadne srčane smrti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Taverny G, Mimouni Y, LeDigarcher A, Chevalier P, Thijs L, Wright JM, Gueyffier F | title = Antihypertensive pharmacotherapy for prevention of sudden cardiac death in hypertensive individuals | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2016 | pages = CD011745 | date = March 2016 | issue = 3 | pmid = 26961575 | doi = 10.1002/14651858.CD011745.pub2 | pmc = 8665834 }}&lt;/ref&gt; Vježbanje je efikasna preventivna mjera za srčani zastoj u opštoj populaciji, ali može biti rizična za one sa već postojećim stanjima.&lt;ref name=&quot;Fanous_2019&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Fanous Y, Dorian P | title = The prevention and management of sudden cardiac arrest in athletes | journal = CMAJ | volume = 191 | issue = 28 | pages = E787–E791 | date = July 2019 | pmid = 31308007 | doi = 10.1503/cmaj.190166 | pmc = 6629536 }}&lt;/ref&gt; Rizik od prolaznog katastrofalnog srčanog događaja povećava se kod osoba sa srčanim oboljenjima za vrijeme i neposredno nakon vježbanja.&lt;ref name=&quot;Fanous_2019&quot;/&gt; Međutim, i životni i akutni rizik od srčanog zastoja su smanjeni kod osoba sa srčanim oboljenjima koji redovno rade vježbanja, što sugerira da su rizici vježbanja veći od koristi.&lt;ref name=&quot;Fanous_2019&quot;/&gt;

===Implantabilni kardioverter defibrilator ===
[[slika:Blausen_0543_ImplantableCardioverterDefibrillator_InsideLeads.png|upright=1.3|thumb| Ilustracija implantabilnog kardioverter defibrilatora (ICD)]]
[[Implantabilni kardioverter-defibrilator|implantabilni kardioverter defibrilator]] (ICD) je uređaj na baterije koji prati električnu aktivnost u srcu i kada se otkrije aritmija može isporučiti električni udar, kako bi prekinuo abnormalni ritam. ICD se koriste za prevenciju iznenadne srčane smrti (SCD) kod onih koji su preživjeli prethodnu epizodu iznenadnog srčanog zastoja (SCA) zbog ventrikulske fibrilacije ili ventrikulske tahikardije ([[sekundarna prevencija]]).&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Epstein AE, DiMarco JP, Ellenbogen KA, Estes NA, Freedman RA, Gettes LS, Gillinov AM, Gregoratos G, Hammill SC, Hayes DL, Hlatky MA, Newby LK, Page RL, Schoenfeld MH, Silka MJ, Stevenson LW, Sweeney MO, Smith SC, Jacobs AK, Adams CD, Anderson JL, Buller CE, Creager MA, Ettinger SM, Faxon DP, Halperin JL, Hiratzka LF, Hunt SA, Krumholz HM, Kushner FG, Lytle BW, Nishimura RA, Ornato JP, Page RL, Riegel B, Tarkington LG, Yancy CW|date=May 2008|title=ACC/AHA/HRS 2008 Guidelines for Device-Based Therapy of Cardiac Rhythm Abnormalities: a report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Practice Guidelines (Writing Committee to Revise the ACC/AHA/NASPE 2002 Guideline Update for Implantation of Cardiac Pacemakers and Antiarrhythmia Devices): developed in collaboration with the American Association for Thoracic Surgery and Society of Thoracic Surgeons|journal=Circulation|volume=117|issue=21|pages=e350–e408|doi=10.1161/CIRCUALTIONAHA.108.189742|pmid=18483207|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; ICD se takođe koriste profilaksno za sprečavanje iznenadne srčane smrti u određenim populacijama pacijenata sa visokim rizikom ([[Preventivna zdravstvena zaštita|primarna prevencija]]).&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Shun-Shin MJ, Zheng SL, Cole GD, Howard JP, Whinnett ZI, Francis DP|date=June 2017|title=Implantable cardioverter defibrillators for primary prevention of death in left ventricular dysfunction with and without ischaemic heart disease: a meta-analysis of 8567 patients in the 11 trials|journal=European Heart Journal|volume=38|issue=22|pages=1738–1746|doi=10.1093/eurheartj/ehx028|pmc=5461475|pmid=28329280}}&lt;/ref&gt;

Provedene su brojne studije o upotrebi ICD-a za sekundarnu prevenciju ISS. Ove studije pokazale su poboljšano preživljavanje sa ICD u poređenju sa upotrebom antiaritmijskih lekova.&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt; ICD terapija je povezana sa 50% [[relativno smanjenje rizika|relativnog smanjenja rizika]] smrti uzrokovane aritmijom i 25% smanjenje relativnog rizika za sve uzroke smrtnosti.&lt;ref&gt;{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Connolly SJ, Hallstrom AP, Cappato R, Schron EB, Kuck KH, Zipes DP, Greene HL, Boczor S, Domanski M, Follmann D, Gent M, Roberts RS|date=December 2000|title=Meta-analysis of the implantable cardioverter defibrillator secondary prevention trials. AVID, CASH and CIDS studies. Antiarrhythmics vs Implantable Defibrillator study. Cardiac Arrest Study Hamburg . Canadian Implantable Defibrillator Study|journal=European Heart Journal|volume=21|issue=24|pages=2071–2078|doi=10.1053/euhj.2000.2476|pmid=11102258|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Primarna prevencija ISS sa ICD terapijom za visokorizične populacije pacijenata je na sličan način pokazala poboljšane stope preživljavanja u brojnim velikim studijama. Populacije pacijenata sa visokim rizikom u ovim studijama definisane su kao one sa teškom [[ishemija|ishemijskom kardiomiopatijom]] (određeno smanjenom [[Ejekcijska frakcija|ejekcijskom frakcijom lijeve komore]] (LVEF). Kriteriji LVEF-a korišteni u ovim ispitivanjima kretali su se od manje od ili jednako 30% u MADIT-II do manje od ili jednako 40% u MUSTT.&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:11&quot;/&gt;

==Epidemiologija==
Rizik od srčanog zastoja varira u zavisnosti od geografskog regiona, starosti i spola. Životni rizik je tri puta veći kod muškaraca (12,3%) nego kod žena (4,2%) na osnovu analize Framingham Heart Study.&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Lloyd-Jones DM, Berry JD, Ning H, Cai X, Goldberger JJ|date=2009|title=Lifetime risk for sudden cardiac death at selected index ages and by risk factor strata and race: cardiovascular lifetime risk pooling project|url=https://www.ahajournals.org/doi/abs/10.1161/circ.120.suppl_18.S416-c|journal=Circulation|volume=120|pages=S416–S417|doi=10.1161/circ.120.suppl_18.S416-c|doi-broken-date=28 February 2022}}&lt;/ref&gt;  Međutim, ova rodna razlika je nestala nakon 85. godine života.&lt;ref name=&quot;Circ013&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA|date=October 2001|title=Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998|journal=Circulation|volume=104|issue=18|pages=2158–2163|doi=10.1161/hc4301.098254|pmid=11684624|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Otprilike polovina ovih osoba je mlađa od 65 godina.&lt;ref name=&quot;:32&quot;&gt;{{Cite book|title=Tintinalli's emergency medicine manual|vauthors=Wang VJ, Joing SA, Fitch MT, Cline DM, John Ma O, Cydulka RK|date=2017-08-28|isbn=9780071837026|veditors=Cydulka RK|oclc=957505642}}&lt;/ref&gt;

=== Sjeverna Amerika ===
Na osnovu umrlica, iznenadna srčana smrt čini oko 20% svih smrtnih slučajeva u [[SAD|Sjedinjenim Državama]].&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Wong CX, Brown A, Lau DH, Chugh SS, Albert CM, Kalman JM, Sanders P|date=January 2019|title=Epidemiology of Sudden Cardiac Death: Global and Regional Perspectives|journal=Heart, Lung &amp; Circulation|language=English|volume=28|issue=1|pages=6–14|doi=10.1016/j.hlc.2018.08.026|pmid=30482683|s2cid=53744984}}&lt;/ref&gt; U Sjedinjenim Državama, oko 326.000 slučajeva vanbolničkog i 209.000 slučajeva srčanog zastoja u bolnici se dogodi među odraslima godišnje, što se ispostavilo kao incidenca od približno 110,8 na 100.000 odraslih godišnje. U Sjedinjenim Državama, srčani zastoj tokom [[trudnoća]] javlja se u otprilike jednom od dvanaest hiljada porođaja ili 1,8 na 10.000 živorođenih.&lt;ref name=&quot;Lav2015&quot;&gt;{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Lavonas EJ, Drennan IR, Gabrielli A, Heffner AC, Hoyte CO, Orkin AM, Sawyer KN, Donnino MW|date=November 2015|title=Part 10: Special Circumstances of Resuscitation: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care|journal=Circulation|volume=132|issue=18 Suppl 2|pages=S501–S518|doi=10.1161/cir.0000000000000264|pmid=26472998|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Stope su niže u Kanadi.&lt;ref name=&quot;Lav2015&quot;/&gt;

=== Ostale regije ===
Nezapadne regije svijeta imaju različite incidencije. Incidencija iznenadne srčane smrti u Kini je 41,8 na 100 000, a u Južnoj Indiji 39,7 na 100 000.&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt;

== Također pogledajte==
*[[Lanac preživljavanja]]
*[[Iznenadna srčana smrt sportista]]
*[[Sindrom nakon srčanog zastoja]]

== Reference ==
{{Reflist|colwidth=30em}}

== Vanjski linkovi ==
{{Medicinski izvori
| DiseasesDB      = 2095
| ICD10           = {{ICD10|I|46||i|30}}
| ICD9            = {{ICD9|427.5}}
| ICDO            = 
| OMIM            = 
| MedlinePlus     = 
| eMedicineSubj   = 
| eMedicineTopic  = 
| MeshID          = D006323
| SNOMED CT       = 410429000
}}
* [http://www.med.upenn.edu/resuscitation/ The Center for Resuscitation Science at the Hospital of the University of Pennsylvania]
{{ Patologija cirkulacijskog sistema }}
{{Authority control}} 

{{DEFAULTSORT:Cardiac Arrest}}
[[Kategorija:Srčana aritmija]]
[[Kategorija:Hitni medicinski slučajevi]]
[[Kategorija:Uzroci smrti]]
[[Kategorija:Srce]]</text>
      <sha1>85tbeqnade5yph46j1kjhxth3c3yyqu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3426057</id>
      <parentid>3426055</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:48:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kardiopulmonalna reanimacija */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="82359" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv                    = Srčani zastoj
| sinonimi                 = Kardiopulmonalni zastoj, cirkulatorni zastoj, iznenadni srčani zastoj (SCA)
| slika                    = US Navy 040421-N-8090G-001 Hospital Corpsman 3rd Class Flowers administers chest compressions to a simulated cardiac arrest victim.jpg
| veličina_slike           = 300px
| alt                      = 
| opis_slike               = Tokom simulacije srčanog zastoja primjenjuje se [[kardiopulmonalna reanimacija]]
| izgovor                  = 
| specijalnost             = [[Kardiologija]], [[hitna medicina]]
| simptomi                 =[[svijest|Gubitak svijesti]], [[respiratorni zastoj|nenormalnost ili prekid]] [[disanje|disanja]]
| komplikacije             = [[Sindrom nakon srčanog zastoja]]
| pojava                   = Starija dob
| trajanje                 = 
| vrste                    = 
| uzroci                   = [[Bolest koronarne arterije]], [[urođena srčana mana]], veliki [[krvarenje|gubitak krvi]], nedostatak kisika, [[električna povreda]], [[hipokalemija|veoma nizak nivo kalija]], [[srčana slabost]]
| rizici                   =
| dijagnoza                = Nalaz bez pulsa
| diferencijalna_dijagnoza = 
| prevencija               = Nepušenje, fizička aktivnost, održavanje zdrave težine, zdrava ishrana
| tretman                  = [[Kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR), [[defibrilacija]]&lt;ref name=&quot;NIH2022T&quot;&gt;{{cite web |title=Cardiac Arrest - Treatment |url=https://www.nhlbi.nih.gov/health/cardiac-arrest/treatment |website=www.nhlbi.nih.gov |access-date=24 July 2022}}&lt;/ref&gt;
| lijek                    = 
| prognoza                 = Ukupna stopa preživljavanja ~ 10% (van bolnice) 25% (u bolnici);&lt;ref name=JAMA2019&gt;{{cite journal | vauthors = Andersen LW, Holmberg MJ, Berg KM, Donnino MW, Granfeldt A | title = In-Hospital Cardiac Arrest: A Review | journal = JAMA | volume = 321 | issue = 12 | pages = 1200–1210 | date = March 2019 | pmid = 30912843 | pmc = 6482460 | doi = 10.1001/jama.2019.1696 }}&lt;/ref&gt; jako ovisi o tipu i uzroku
| frekvencija              = 13/10.000 ljudu godišnje (van bolnice u SAD)
| smrtnost                 = &gt; 425.000 godišnje (SAD)&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Meaney PA, Bobrow BJ, Mancini ME, Christenson J, de Caen AR, Bhanji F, Abella BS, Kleinman ME, Edelson DP, Berg RA, Aufderheide TP, Menon V, Leary M | display-authors = 6 | title = Cardiopulmonary resuscitation quality: [corrected] improving cardiac resuscitation outcomes both inside and outside the hospital: a consensus statement from the American Heart Association | journal = Circulation | volume = 128 | issue = 4 | pages = 417–435 | date = July 2013 | pmid = 23801105 | doi = 10.1161/CIR.0b013e31829d8654 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
}}
'''Srčani zastoj''' je pojava kada srce iznenada i neočekivano prestane da kuca.&lt;ref name=&quot;HF&quot;&gt;{{cite web |title=What is cardiac arrest {{!}} The Heart Foundation|url=https://www.heartfoundation.org.au/conditions/cardiac-arrest |website=heartfoundation-prod.azurewebsites.net |access-date=23 July 2022 |language=en-au}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016What&quot;/&gt; To je bolest za [[hitna medicinska pomoć|hitnu medicinsku pomoć]] koja će bez hitne medicinske intervencije za nekoliko minuta rezultirati '''iznenadnom srčanom smrću'''.&lt;ref name=&quot;HF&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016What&quot;&gt;{{cite web|title=What Is Sudden Cardiac Arrest?|url=http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda|website=NHLBI|access-date=16 August 2016|date=June 22, 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160728031608/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda|archive-date=28 July 2016}}&lt;/ref&gt;[[Kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR) i eventualno [[defibrilacija]] su potrebni dok se ne može obezbijediti dalji tretman. Srčani zastoj dovodi do brzog [[nesvijest|gubitak svijesti]], a [[disanje]] može biti [[respiratorni zastoj|nenormalno ili odsutno]].&lt;ref name=&quot;Fie2009&quot;&gt;{{cite book| vauthors = Field JM |title=The Textbook of Emergency Cardiovascular Care and CPR|date=2009|publisher=Lippincott Williams&amp;Wilkins|isbn=9780781788991|page=11|url=https://books.google.com/books?id=JaOoXdSlT9sC&amp;pg=PA11|language=en|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170905133735/https://books.google.com/books?id=JaOoXdSlT9sC&amp;pg=PA11|archive-date=2017-09-05}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016Sign&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016What&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2021-08-08 |title=Cardiac Arrest |url=https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/cardiac-arrest |access-date=2022-05-10 |website=www.hopkinsmedicine.org |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako srčani zastoj može biti uzrokovan [[infarkt miokarda|srčanim udarom]] ili [[srčana insuficijencija|insuficijencijom]], to nije isto, a u 15 do 25% slučajeva postoji nesrčani uzrok.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; Neki pojedinci mogu osjetiti [[bol u grudima]], [[disanje|kratak dah]], [[mučnina|mučninu]], povišen broj [[srćani ciklus|otkucaja srca]] i osjećaj vrtoglavica neposredno pre ulaska u srčani zastoj.&lt;ref name=&quot;NIH2016Sign&quot;&gt;{{cite web|title=What Are the Signs and Symptoms of Sudden Cardiac Arrest?|url=http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|website=NHLBI|access-date=16 August 2016|date=June 22, 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160827190624/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|archive-date=27 August 2016}}&lt;/ref&gt; 

== Faktori rizika ==
Faktori rizika za iznenadni srčani zastoj (SCA) su slični onima kod [[koronarna arterijska bolest|koronarne arterijske bolesti]] i uključuju godine, [[pušenje duhana|pušenje cigareta]], [[hipertenzija|visok krvni pritisak]], [[holesterol|visok holesterol]], nedostatak [[fizičke vežbe]], [[gojaznost]], [[dijabetes]] i [[porodična historija]] srčanih bolesti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Friedlander Y, Siscovick DS, Weinmann S, Austin MA, Psaty BM, Lemaitre RN, Arbogast P, Raghunathan TE, Cobb LA | display-authors = 6 | title = Family history as a risk factor for primary cardiac arrest | journal = Circulation | volume = 97 | issue = 2 | pages = 155–160 | date = January 1998 | pmid = 9445167| doi =10.1161/01.cir.97.2.155|doi-access = free}}&lt;/ref&gt; Prethodna epizoda iznenadnog zastoja srca takođe povećava vjerovatnoću budućih epizoda.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Harrison's principles of internal medicine.|vauthors=Kasper DL, Fauci AS, Hauser SL, Longo DL, Jameson JL, Loscalzo J|year=2014|isbn=9780071802154|edition=19th|location=New York|chapter=327. Cardiovascular Collapse, Cardiac Arrest, and Sudden Cardiac Death|oclc=893557976}}&lt;/ref&gt; Statistička analiza mnogih od ovih faktora rizika utvrdila je da se otprilike 50% svih srčanih zastoja događa u 10% populacije za koju se smatra da je pod najvećim rizikom zbog ukupne štete višestrukih faktora rizika, pokazujući da kumulativni rizik od više komorbiditeta premašuje zbir svakog rizika pojedinačno.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;&gt;{{cite book |title=Braunwald's Heart Disease: A Textbook of Cardiovascular Medicine |date=2015 | veditors = Mann DL, Zipes PL, Libby P, Bonow RO, Braunwald E |isbn=978-1-4557-5134-1|edition=Tenth |location=Philadelphia, PA |page=826|oclc=881838985|last1=Mann |first1=Douglas L. |last2=Zipes |first2=Douglas P. |last3=Libby |first3=Peter |last4=Braunwald |first4=Eugene |last5=Bonow |first5=Robert O.}}&lt;/ref&gt;

Prethodni neželjeni srčani događaji, neodrživa [[tahikardija|komorska tahikardija]] (NSVT), [[sinkopa]] i [[hipertrofija lijeve komore]] (LVT) su pokazali da predviđaju iznenadnu srčanu smrt kod djece.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Norrish G, Cantarutti N, Pissaridou E, Ridout DA, Limongelli G, Elliott PM, Kaski JP | title = Risk factors for sudden cardiac death in childhood hypertrophic cardiomyopathy: A systematic review and meta-analysis | journal = European Journal of Preventive Cardiology | volume = 24 | issue = 11 | pages = 1220–1230 | date = July 2017 | pmid = 28482693 | doi = 10.1177/2047487317702519 | s2cid = 206821305 }}&lt;/ref&gt; Utvrđeno je da sadašnji pušači cigareta sa koronarnom bolešću imaju dva do tri puta veći rizik od iznenadne smrti između 30. i 59. godine. Nadalje, otkriveno je da je rizik od bivših pušača bliži riziku onih koji nikada nisu pušili.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Goldenberg I, Jonas M, Tenenbaum A, Boyko V, Matetzky S, Shotan A, Behar S, Reicher-Reiss H | display-authors = 6 | title = Current smoking, smoking cessation, and the risk of sudden cardiac death in patients with coronary artery disease | journal = Archives of Internal Medicine | volume = 163 | issue = 19 | pages = 2301–2305 | date = October 2003 | pmid = 14581249 | doi = 10.1001/archinte.163.19.2301 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Pokazalo se da funkcionalne promjene u srcu kao što su smanjena [[ejekcijska frakcija]] ili srčana [[aritmija]] povećavaju rizik od srčanog zastoja i djeluju neovisno od prethodno navedenih faktora rizika. Stanja koja dovode do ovih funkcionalnih promjena mogu se steći nakon prethodne ozljede srca ili naslijediti kroz porodičnu anamnezu aritmogenih poremećaja.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|828}}

==Znakovi i simptomi==
Zastoju srca ne prethode nikakvi simptomi upozorenja kod otprilike 50 posto ljudi.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite book|title=Braunwald's heart disease: a textbook of cardiovascular medicine | publisher=Saunders| vauthors = Lilly LS, Braunwald E, Mann DL, Zipes DP, Libby P, Bonow RO, Braunwald E |year=2015 |isbn=9781455751341 | veditors = Myerburg RJ |edition=Tenth|location=Philadelphia, PA|pages=821–860|chapter=Cardiac Arrest and Sudden Cardiac Death|oclc=890409638}}&lt;/ref&gt; Za osobe koje imaju simptome, oni su obično nespecifični za srčani zastoj.&lt;ref name=&quot;:13&quot;/&gt; To se može manifestirati u obliku novih simptoma ili pogoršanja:

* [[bol u grudima]]&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Johnson K, Ghassemzadeh S | chapter = Chest Pain |date=2019| chapter-url= http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK470557/| title =StatPearls|publisher=StatPearls Publishing|pmid=29262011|access-date=2019-11-05}}&lt;/ref&gt;
* [[umor]]
* [[sinkopa|zamračenje]]
* [[vrtoglavica]]
* [[kratak dah]]
* [[slabost]]
* [[povraćanje]]&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|title=What Are the Signs and Symptoms of Sudden Cardiac Arrest?|date=1 April 2011|publisher=National Heart, Lung and Blood Institute|archive-url=https://web.archive.org/web/20150621171145/https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|archive-date=21 June 2015|url-status=live|access-date=2015-06-21}}&lt;/ref&gt;
Kada se sumnja na srčani zastoj zbog znakova nesvestice ili abnormalnog disanja, posmatrač treba da pokuša da oseti [[puls]] tokom 10 sekundi; ako se ne osjeti puls, treba pretpostaviti da je žrtva ima srčani zastoj.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Panchal AR, Bartos JA, Cabañas JG, Donnino MW, Drennan IR, Hirsch KG, Kudenchuk PJ, Kurz MC, Lavonas EJ, Morley PT, O'Neil BJ, Peberdy MA, Rittenberger JC, Rodriguez AJ, Sawyer KN, Berg KM | display-authors = 6 | title = Part 3: Adult Basic and Advanced Life Support: 2020 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 142 | issue = 16_suppl_2 | pages = S366–S468 | date = October 2020 | pmid = 33081529 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000916 | s2cid = 224829530 }}&lt;/ref&gt; Kao posljedica gubitka [[cerebralna cirkulacija|cerebralne perfuzije]] (protok krvi u [[lmozak]]), osoba će brzo izgubiti [[nesvijest|svijest]] i može prestati da diše. [[Iskustva bliske smrti]] prijavljuje 10 do 20 posto ljudi koji su preživjeli srčani zastoj, što pokazuje određeni nivo kognitivnih procesa koji su još uvijek aktivni tokom reanimacije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Parnia S, Spearpoint K, Fenwick PB | title = Near death experiences, cognitive function and psychological outcomes of surviving cardiac arrest | journal = Resuscitation | volume = 74 | issue = 2 | pages = 215–221 | date = August 2007 | pmid = 17416449 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2007.01.020 }}&lt;/ref&gt;

== Uzroci i mehanizmi==
[[slika:Basic representation of cardiac conduction.gif|thumb|221x221px| Provođenje srca. Promjene u ovom obrascu mogu biti rezultat ozljede srčanog mišića i dovesti do neprovodnih otkucaja i na kraju do srčanog zastoja.]] 
[[slika:Ventricular fibrillation.png|thumb| EKG prikaz komorske fibrilacije (bez organiziranog ritma)]]
Iznenadni srčani zastoj (SCA) ili iznenadna srčana smrt (SCD) nastaju kada srce naglo počne da kuca u abnormalnom ili nepravilnom ritmu ([[srčana sritmija|aritmija]]).&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Bez organizirane električne aktivnosti u [[srčani mišić|srčanom mišiću]], nema konzistentne kontrakcije [[komora (srce)|komora]], što rezultira nesposobnošću srca da stvori adekvatan [[srčani minutni volumen]] (upumpavanje krvi iz srce u ostatak tijela).&lt;ref name=UTD2016&gt;{{cite web|url=https://www.uptodate.com/contents/pathophysiology-and-etiology-of-sudden-cardiac-arrest|title=Pathophysiology and etiology of sudden cardiac arrest| vauthors = Podrid PJ |date=2016-08-22|website=www.uptodate.com|access-date=2017-12-03}}&lt;/ref&gt; Postoji mnogo različitih tipova [[aritmija srca|aritmija]], ali one koje se najčešće bilježe kod iznenadnog zastoja srca su komorska [[tahikardija]] i [[komoraka fibrilacija]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zipes DP, Camm AJ, Borggrefe M, Buxton AE, Chaitman B, Fromer M, Gregoratos G, Klein G, Moss AJ, Myerburg RJ, Priori SG, Quinones MA, Roden DM, Silka MJ, Tracy C, Smith SC, Jacobs AK, Adams CD, Antman EM, Anderson JL, Hunt SA, Halperin JL, Nishimura R, Ornato JP, Page RL, Riegel B, Blanc JJ, Budaj A, Dean V, Deckers JW, Despres C, Dickstein K, Lekakis J, McGregor K, Metra M, Morais J, Osterspey A, Tamargo JL, Zamorano JL | display-authors = 6 | title = ACC/AHA/ESC 2006 Guidelines for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death: a report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force and the European Society of Cardiology Committee for Practice Guidelines (writing committee to develop Guidelines for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death): developed in collaboration with the European Heart Rhythm Association and the Heart Rhythm Society | journal = Circulation | volume = 114 | issue = 10 | pages = e385–e484 | date = September 2006 | pmid = 16935995 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.106.178233 | doi-access = free | author-link9 = Arthur J. Moss }}&lt;/ref&gt; Manje uobičajeni uzroci aritmija kod srčanog zastoja uključuju [[električna aktivnost bez pulsa|električnu aktivnost bez pulsa]] (PEA), [[bradikardija|bradijaritmije]] ili [[sistola|asistole]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Takvi se ritmovi vide kada postoji produženi srčani zastoj, progresija komorske fibrilacije ili napori kao što je defibrilacija da bi se osoba reanimirala.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Čini se da promjene ritma također imaju korelaciju s osnovnim uzrokom srčane ozljede kada su prisutni (ishemijski vs. neishemijski uzroci).&lt;ref name = &quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|831}}

Iznenadni zastoj srca može biti posljedica srčanih i nekardijalnih uzroka, uključujući sljedeće:

=== Srčani uzroci ===

==== Bolest koronarnih arterija ==== 
[[slika:Coronary Artery Disease.png|thumb| Normalna vs blokirana koronarna arterija]]
[[Bolest koronarne arterije]] (CAD), također poznata kao ishemijska bolest srca, odgovorna je za 62 do 70 posto svih iznenadnih srčanih smrti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal | title = State-specific mortality from sudden cardiac death--United States, 1999 | journal = MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report | volume = 51 | issue = 6 | pages = 123–126 | date = February 2002 | pmid = 11898927 | author1 = Centers for Disease Control Prevention (CDC) }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA | title = Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998 | journal = Circulation | volume = 104 | issue = 18 | pages = 2158–2163 | date = October 2001 | pmid = 11684624 | doi = 10.1161/hc4301.098254 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; CAD je mnogo rjeđi uzrok iznenadne srčane smrti kod osoba mlađih od 40 godina.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Slučajevi su pokazali da je najčešći nalaz pri postmortalnom pregledu iznenadne srčane smrti hronična visokostepena [[stenoza]] barem jednog segmenta velike koronarne arterije, arterija koje opskrbljuju [[srčani mišić]] [[krv]]lju.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Falk E, Shah PK | chapter = Pathogenesis of atherothrombosis. Role of vulnerable, ruptured, and eroded plaques | chapter-url= https://books.google.com/books?id=1WifwPEsKQMC&amp;pg=PA460 |title=Atherothrombosis and Coronary Artery Disease | veditors = Fuster V, Topol EJ, Nabel EG |date=2005|publisher=Lippincott Williams &amp; Wilkins|isbn=9780781735834|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603002043/https://books.google.com/books?id=1WifwPEsKQMC&amp;pg=PA460&amp;lpg=PA460|archive-date=2016-06-03|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ova stenoza je često rezultat suženja i otvrdnuća arterija nakon taloženja [[aterosklerotski plak|holesterolskih plakova]] i upale tokom nekoliko godina. Ovo nakupljanje i remodeliranje koronarnih sudova zajedno sa drugim sistemskim krvnim sudovima karakteriše napredovanje [[Ateroskleroza|aterosklerotske kardiovaskularne bolesti]].&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Pahwa R, Jialal I |chapter = Atherosclerosis |date=2021| chapter-url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK507799/| title = StatPearls|place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=29939576|access-date=2021-11-05 }}&lt;/ref&gt; Kada stabilan plak pukne, može blokirati protok krvi i kisika kroz male arterije što rezultira [[ishemija|ishemijskom]] ozljedom. Povreda tkiva nakon ishemije može dovesti do strukturnih i funkcionalnih promjena koje sprečavaju srce da nastavi normalne cikluse provodljivosti i mijenja otkucaje srca.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|829}}&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|829}}

==== Neaterosklerotske abnormalnosti koronarnih arterija ====

Abnormalnosti koronarnih arterija koje nisu povezane s aterosklerozom uključuju kongenitalne [[anomalija koronarne arterije|anomalije koronarne arterije]] (najčešće anomalno porijeklo lijeve koronarne arterije iz plućne arterije), upalu poznatu kao koronarni [[arteritis]], [[embolija]], vazospazam i mehaničke abnormalnosti povezane s bolestima ili traumom [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]]. Ova stanja uzrokuju 10-15% srčanih zastoja i iznenadne srčane smrti.&lt;ref name = &quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|829}}

* Koronarni arteritis obično je rezultat pedijatrijskog febrilnog upalnog stanja poznatog kao [[Kawasaki bolest]]. Drugi [[Vaskulitis|vaskulitidi]] također mogu doprinijeti povećanju rizika od iznenadne srčane smrti.
* Embolija, ili zgrušavanje koronarnih arterija najčešće se javlja od sepsnih embolija sekundarnih do endokarditisa uz zahvaćenost aortnog zaliska, trikuspidnog zaliska ili protetskih zalistaka.
* [[Koronarni vazospazam]] može dovesti do srčanih aritmija, mijenjanja električne provodljivosti srca uz rizik od potpunog zastoja srca zbog teških ili produženih promjena ritma.
* Mehaničke abnormalnosti sa povezanim rizikom od srčanog zastoja mogu nastati zbog disekcije koronarne arterije koja se može pripisati [[Marfanov sindrom|Marfanovom sindromu]] ili traumi.&lt;ref name = &quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|829}}

====Strukturalna srčana bolest ==== 
[[slika:Heart left ventricular hypertrophy sa.jpg|thumb| Kratka os srca pokazuje zadebljanje zida kod hipertrofije lijeve komore]]
Strukturne bolesti srca koje nisu povezane s koronarnom bolešću čine 10% svih iznenadnih srčanih smrti.&lt;ref name=UTD2016/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Primjeri ovih uključuju: [[kardiomiopatija|kardiomiopatije]] ([[hipertrofijska kardiomiopatija|hipertrofijska]], [[dilatirana kardiomiopatija|dilatirana]] ili [[Aritmogena kardiomiopatija|aritmogena kardiomiopatija]]), [[Srčana aritmija|poremećaji srčanog ritma]], [[bolest srčanog ritma]], [[miokarditis]],&lt;ref name=&quot;Circ012&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA | title = Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998 | journal = Circulation | volume = 104 | issue = 18 | pages = 2158–2163 | date = October 2001 | pmid = 11684624 | doi = 10.1161/hc4301.098254 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; i [[kongestivno zatajenje srca]].&lt;ref name=&quot;AHJ982&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kannel WB, Wilson PW, D'Agostino RB, Cobb J | title = Sudden coronary death in women | journal = American Heart Journal | volume = 136 | issue = 2 | pages = 205–212 | date = August 1998 | pmid = 9704680 | doi = 10.1053/hj.1998.v136.90226 }}&lt;/ref&gt;
[[slika:Left Ventricular Hypertrophy Unlabeled.jpg|thumb| EKG prikaz hipertrofije lijeve komore]]
Smatra se da je [[hipertrofija lijeve komore]] vodeći uzrok iznenadne srčane smrti u populaciji odraslih.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Stevens SM, Reinier K, Chugh SS | title = Increased left ventricular mass as a predictor of sudden cardiac death: is it time to put it to the test? | journal = Circulation: Arrhythmia and Electrophysiology | volume = 6 | issue = 1 | pages = 212–217 | date = February 2013 | pmid = 23424223 | pmc = 3596001 | doi = 10.1161/CIRCEP.112.974931 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ovo je najčešće posljedica dugotrajnog [[Hipertenzija|visokog krvnog pritiska]], ili hipertenzije, koja je izazvala neprilagođenu promjenu zida glavne pumpne komore srca, [[srčana komora|lijeve komore]].&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Katholi RE, Couri DM | title = Left ventricular hypertrophy: major risk factor in patients with hypertension: update and practical clinical applications | journal = International Journal of Hypertension | volume = 2011 | pages = 495349 | year = 2011 | pmid = 21755036 | pmc = 3132610 | doi = 10.4061/2011/495349 }}&lt;/ref&gt; Povišeni [[krvni pritisak]] znači da srce mora pumpati još jače kako bi krv prokrvila na adekvatan način kroz tijelo. Ako srce to radi duži vremenski period zbog nekontrolirane hipertenzije, lijeva komora može hipertrofirati (narasti) na način koji smanjuje djelotvornost srca.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Bornstein AB, Rao SS, Marwaha K | chapter = Left Ventricular Hypertrophy |date=2021| chapter-url= http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK557534/ | title = StatPearls|place=Treasure Island (FL) |publisher= StatPearls Publishing|pmid=32491466|access-date=2021-11-05 }}&lt;/ref&gt; Hipertrofija lijeve komore može se pokazati na [[Ehokardiografija|ehokardiogramu]] i [[Elektrokardiografija|elektrokardiogramu]] (EKG).&lt;ref name=&quot;:9&quot;/&gt;

Pregled iznenadnih srčanih smrti u Sjedinjenim Državama iz 1999. godine otkrio je da strukturne bolesti srca čine preko 30% iznenadnih srčanih zastoja kod osoba mlađih od 30 godina. Studija vojnih regruta starosti 18-35 godina pokazala je da je to činilo više od 40% iznenadnih srčanih smrti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Kongestivna srčana insuficijencija pet puta povećava rizik od iznenadne srčane smrti.&lt;ref name=&quot;AHJ982&quot;/&gt;

Strukturne abnormalnosti srčanog provodnog sistema (posebno [[Atrioventrikularni čvor|Ađ
atrioventrikularnog čvora]] i [[Purkinjeva vlakna|His-Purkinjeovog]] sistema) mogu predisponirati pojedinca za aritmije sa rizikom od napredovanja do iznenadnog zastoja srca, iako je ovaj rizik ostaje nizak. Mnogi od ovih provodnih blokova mogu se liječiti unutrašnjim srčanim defibrilatorima za one za koje se utvrdi da su pod visokim rizikom zbog ozbiljnosti fibroze ili teških elektrofizioloških poremećaja.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|833}}

==== Sindromi naslijeđenih aritmija ====
Aritmije koje nisu uzrokovane strukturnom srčanom bolešću čine 5 do 10% iznenadnih srčanih zastoja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Chugh SS, Kelly KL, Titus JL | title = Sudden cardiac death with apparently normal heart | journal = Circulation | volume = 102 | issue = 6 | pages = 649–654 | date = August 2000 | pmid = 10931805 | doi = 10.1161/01.cir.102.6.649 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors =  | title = Survivors of out-of-hospital cardiac arrest with apparently normal heart. Need for definition and standardized clinical evaluation. Consensus Statement of the Joint Steering Committees of the Unexplained Cardiac Arrest Registry of Europe and of the Idiopathic Ventricular Fibrillation Registry of the United States | journal = Circulation | volume = 95 | issue = 1 | pages = 265–272 | date = January 1997 | pmid = 8994445 | doi = 10.1161/01.cir.95.1.265 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Drory Y, Turetz Y, Hiss Y, Lev B, Fisman EZ, Pines A, Kramer MR | title = Sudden unexpected death in persons less than 40 years of age | journal = The American Journal of Cardiology | volume = 68 | issue = 13 | pages = 1388–1392 | date = November 1991 | pmid = 1951130 | doi = 10.1016/0002-9149(91)90251-f }}&lt;/ref&gt; Oni su često uzrokovani [[genetički poremećaj|genetičkim poremećajima]] koji dovode do abnormalnih srčanih ritmova.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Genetičke [[mutacije]] često utiču na specijalizirane proteine poznate kao [[ionski kanal]]i koje provode [[Ion|električno nabijene čestice]] kroz [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]], pa se ova grupa stanja često naziva [[Kanalopatija|kanalopatije]]. Primjeri ovih nasljednih sindroma aritmije uključuju [[sindrom dugog QT intervala]] (LQTS), [[Brugada sindrom]], [[tahikardija|kateholaminergijska polimorfna komorska tahikardija]] i [[sindrom kratkog QT intervala]]. Mnogi su također povezani s okolišnim ili neurogenim okidačima kao što je odgovor na preglasne [[zvuk]]ove koji mogu izazvati smrtonosne aritmije.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|833}} Ostala stanja koja promovišu aritmije, ali nisu uzrokovana genetičkim mutacijama uključuju [[Wolff-Parkinson-Whiteov sindrom]].&lt;ref name=&quot;UTD2016&quot; /&gt;

[[Sindrom dugog QT]] intervala, stanje koje se često spominje kod smrti mladih ljudi, javlja se kod jednog od svakih 5.000 do 7.000 novorođenčadi i procjenjuje se da je odgovoran za 3.000 smrtnih slučajeva svake godine u poređenju sa otprilike 300.000 srčanih zastoja koje vide hitne službe.&lt;ref name=&quot;AHA2&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.americanheart.org/presenter.jhtml?identifier=4741 | title = Sudden Cardiac Death | archive-url = https://web.archive.org/web/20100325174959/http://www.americanheart.org/presenter.jhtml?identifier=4741| archive-date=2010-03-25 | publisher = American Heart Association }}&lt;/ref&gt; Ova stanja su dio ukupnih smrtnih slučajeva povezanih sa srčanim zastojem, ali predstavljaju stanja koja se mogu otkriti prije zastoja i koja se mogu liječiti. Simptomska ekspresija sindroma dugog QT-a je prilično široka i češće se manifestuje [[sinkopa]], a ne srčani zastoj. Međutim, rizik od srčanog zastoja je i dalje prisutan i osobe sa porodičnom historijom iznenadnih srčanih zastoja treba da se pregledaju na LQTS i druge uzroke smrtonosne aritmije koji se mogu liječiti. Viši nivoi rizika od srčanog zastoja povezani su sa ženskim spolom, značajnijim produženjem QT intervala, historijom neobjašnjive sinkope (nesvjestice) ili prerane iznenadne srčane smrti.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|833}} Dodatno, osobe sa LQTS-om trebale bi izbjegavati određene lijekove koji nose rizik od povećanja ozbiljnosti ove abnormalnosti provodljivosti, kao što su određeni antiaritmici, antidepresivi i [[hinolonski antibiotik|hinolon]] ili [[makrolid]]ni [[antibiotici]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fazio G, Vernuccio F, Grutta G, Re GL | title = Drugs to be avoided in patients with long QT syndrome: Focus on the anaesthesiological management | journal = World Journal of Cardiology | volume = 5 | issue = 4 | pages = 87–93 | date = April 2013 | pmid = 23675554 | pmc = 3653016 | doi = 10.4330/wjc.v5.i4.87 }}&lt;/ref&gt;

===Nesrčani uzroci===
Nesrčani uzroci čine 15 do 25% srčanih zastoja.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kuisma M, Alaspää A | title = Out-of-hospital cardiac arrests of non-cardiac origin. Epidemiology and outcome | journal = European Heart Journal | volume = 18 | issue = 7 | pages = 1122–1128 | date = July 1997 | pmid = 9243146 | doi = 10.1093/oxfordjournals.eurheartj.a015407 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Najčešći nesrčani uzroci su [[fizička trauma|trauma]], velika [[krvarenje|krvarenja]] ([[gastrointestinalno krvarenje]], [[ruptura aorte]] ili [[intrakranijalno krvarenje]]), [[hipovolemično krvarenje]], [[predoziranje]], [[davljenje]] i [[plućna embolija]].&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref name=Raab2008&gt;{{cite journal | vauthors = Raab H, Lindner KH, Wenzel V | title = Preventing cardiac arrest during hemorrhagic shock with vasopressin | journal = Critical Care Medicine | volume = 36 | issue = 11 Suppl | pages = S474–S480 | date = November 2008 | pmid = 20449913 | doi = 10.1097/ccm.0b013e31818a8d7e | publisher = Ovid Technologies (Wolters Kluwer Health) }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Voel2000&gt;{{cite journal | vauthors = Voelckel WG, Lurie KG, Lindner KH, Zielinski T, McKnite S, Krismer AC, Wenzel V | title = Vasopressin improves survival after cardiac arrest in hypovolemic shock | journal = Anesthesia and Analgesia | volume = 91 | issue = 3 | pages = 627–634 | date = September 2000 | pmid = 10960389 | doi = 10.1097/00000539-200009000-00024 | publisher = Ovid Technologies (Wolters Kluwer Health) }}&lt;/ref&gt; Srčani zastoj također može biti uzrokovan trovanjem kao što je [[Meduza|ubodi određenih meduza]], ili strujnim udarom, poput munje.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;

====Reverzibilni uzroci====
Drugi nesrčani uzroci srčanog zastoja mogu biti rezultat privremenih poremećaja [[homeostaza]] u tijelu Ovo može biti rezultat promjena u omjeru [[elektrolit]]a, zasićenosti kisikom ili promjenama drugih iona koji utiču na [[pH]] tijela.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

====Mnemonika za reverzibilne uzroke====
{{Glavni|Hs i Ts}}
&quot;Hs i Ts&quot; je naziv za mnemotehniku koja se koristi za pamćenje izlječivih ili reverzibilnih uzroka srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;RCUK20052&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm|title=Resuscitation Council (UK) Guidelines 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20091215230632/http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm|archive-date=2009-12-15|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;&gt;{{cite journal | title = 2005 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 112 | issue = 24 Suppl | pages = IV1-203 | date = December 2005 | pmid = 16314375 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.105.166550 | doi-access = free  | author = ECC Committee, Subcommittees and Task Forces of the American Heart Association }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Napomena: Ova mnemonika uključuje uzroke srčanog i nesrčanog porijekla, ali svi su reverzibilni, uz odgovarajući tretman koji je vremenski osjetljiv.

; Hs
* [[Hipovolemija|'''H'''ipovolemija]] – Nedostatak volumena krvi
* [[Hipoksija|'''H'''ipoksija]] – Nedostatak [[kisik]]a
* [[vodik|'''V'''odikovi]] ioni ([[acidoza]]) – Nenormalan pH u tijelu
* [[Hiperkalemija|'''H'''iperkalemija]] ili [[Hipokalemija|'''h'''ipokalemia]] – I povećan i smanjen nivo [[kalij]]a može biti opasan po život
* [[Hipotermija|'''H'''ipotermija]] – Niska [[Tjelesna temperatura|tjelesna temperatura jezgre]]
* [[Hipoglikemija|'''H'''ipoglikemija]] ili [[Hiperglikemija|'''h'''iperglikemija]] – Nizak ili visok nivo glukoze u krvi
; Ts
* [[Tableta|'''T'''ablete]] ili [[Toksin|'''t'''oksini]] kao što je predoziranje drogom/lijekom
* [[Tamponada srca|Srčana '''t'''amponada]] – Tečnost se nakuplja oko srca
* [[Tenzijski pneumotoraks|'''T'''enzijski pneumotoraks]] – kolabirano plućno krilo
* [[Tromboza|'''T'''romboza]] ([[infarkt miokarda]]) – srčani udar
* [[Tromboza|'''T'''romboembolija]] ([[plućna embolija]]) – Krvni ugrušak u plućima
* [[Traumatski srčani zastoj|'''T'''raumatski srčani zastoj]]

=== Djeca ===
Kod djece, najčešći uzrok kardiopulmonalnog zastoja je [[šok]] ili [[respiratorna insuficijencija]] koji nije liječen.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; [[Srčana aritmija]] nije najčešći uzrok kod djece.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Kada postoji srčana aritmija, najčešće je [[sistola|asistola]] ili [[bradikardija]], za razliku od [[komorska fibrilacija|komorske fibrilacije]] ili [[tahikardija|komorske tahikardije]] kao što se vidi kod odraslih.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Drugi uzroci mogu uključivati droge kao što su [[Otrovanje kokainom|kokain]], [[metamfetamin]] ili predoziranje lijekovima kao što su antidepresivi kod djeteta koje je ranije bilo zdravo, ali sada ima aritmiju koja je napredovao do srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Uobičajeni uzroci iznenadnog neobjašnjivog zastoja srca kod djece uključuju [[hipertrofijska kardiomiopatija|hipotrofijsku kardiomiopatiju]], abnormalnosti koronarnih arterija i aritmije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Topjian AA, Raymond TT, Atkins D, Chan M, Duff JP, Joyner BL, Lasa JJ, Lavonas EJ, Levy A, Mahgoub M, Meckler GD, Roberts KE, Sutton RM, Schexnayder SM | display-authors = 6 | title = Part 4: Pediatric Basic and Advanced Life Support 2020 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Pediatrics | volume = 147 | issue = Suppl 1 | pages = e2020038505D | date = January 2021 | pmid = 33087552 | doi = 10.1542/peds.2020-038505D | s2cid = 224826594}}&lt;/ref&gt;

===Mehanizam===
[[slika:Ventricular fibrillation.png|thumb|upright=1.3|Komorska fibrilacija]]
Definitivni električni mehanizmi srčanog zastoja, koji mogu nastati iz bilo koje od gore navedenih funkcionalnih, strukturnih ili fizioloških abnormalnosti, karakterizirani su tahiaritmijskim ili bradiaritmijskim događajima koji ne dovode do sistole.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp| 837–838}} Tahiaritmije se dalje mogu klasificirati kao [[komorska fibrilacija]] (V-fib) i bez pulsa ili trajna [[komorskaa tahikardija]] (V-tach), a obje su brze i nestalne aritmije koje mijenjaju cirkulatorni put tako da se adekvatan protok krvi ne može održati i nije adekvatan da zadovolji potrebe tijela.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|837–838}}

Mehanizam odgovoran za većinu iznenadnih srčanih smrti je [[ventrikulska fibrilacija]]. Ventrikulska fibrilacija je tahiaritmija koju karakterizira turbulentna električna aktivnost u ventrikulskomom dijeku [[miokard]]a koja dovodi do previše neorganiziranog i brzog otkucaja srca proizvodeći bilo kakav značajan minutni volumen srca, što rezultira nedovoljnom perfuzijom mozga i esencijalnih organa.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Ventricular tachycardia - Symptoms and causes|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/ventricular-tachycardia/symptoms-causes/syc-20355138|access-date=2021-11-29|website=Mayo Clinic|language=en}}&lt;/ref&gt; Kod komorske tahikardije, srce također kuca brže od normalnog, što može spriječiti srčane komore da se pravilno pune krvlju.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Ventricular fibrillation - Symptoms and causes|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/ventricular-fibrillation/symptoms-causes/syc-20364523|access-date=2021-11-29|website=Mayo Clinic|language=en}}&lt;/ref&gt; Neki od elektrofizioloških mehanizama koji podupiru ventrikulske fibrilacije uključuju ektopijski automatizam, ponovni ulazak i aktiviranu aktivnost.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Szabó Z, Ujvárosy D, Ötvös T, Sebestyén V, Nánási PP | title = Handling of Ventricular Fibrillation in the Emergency Setting | journal = Frontiers in Pharmacology | volume = 10 | pages = 1640 | date = 2020-01-29 | pmid = 32140103 | pmc = 7043313 | doi = 10.3389/fphar.2019.01640 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Strukturne promjene u oboljelom srcu kao rezultat nasljednih faktora ([[mutacije]] u [[gen]]ima za kodiranje [[ionski kanal|ionskih kanala]], naprimjer) ne mogu objasniti iznenadnu srčanu smrt.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rubart M, Zipes DP | title = Mechanisms of sudden cardiac death | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 115 | issue = 9 | pages = 2305–2315 | date = September 2005 | pmid = 16138184 | pmc = 1193893 | doi = 10.1172/JCI26381 }}&lt;/ref&gt;

I ventrikulska fibrilacija i ventrikulska tahikardija mogu dovesti do toga da srce neučinkovito pumpa krv u tijelo. Ventrikulsku tahikardiju karakterizira izmijenjen QRS kompleks i broj otkucaja srca veći od 100 otkucaja u minuti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = AlMahameed ST, Ziv O | title = Ventricular Arrhythmias | journal = The Medical Clinics of North America | volume = 103 | issue = 5 | pages = 881–895 | date = September 2019 | pmid = 31378332 | doi = 10.1016/j.mcna.2019.05.008 | s2cid = 199437558 }}&lt;/ref&gt; Kada se V-tah održava (traje najmanje 30 sekundi), neadekvatan dotok krvi u srčano tkivo može dovesti do zastoja srca.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Baldzizhar A, Manuylova E, Marchenko R, Kryvalap Y, Carey MG | title = Ventricular Tachycardias: Characteristics and Management | journal = Critical Care Nursing Clinics of North America | volume = 28 | issue = 3 | pages = 317–329 | date = September 2016 | pmid = 27484660 | doi = 10.1016/j.cnc.2016.04.004}}&lt;/ref&gt;

[[Bradikardija|Bradiaritmije]] se javljaju nakon disocijacije spontane električne provodljivosti i mehaničke funkcije srca što rezultira [[električna aktivnost bez pulsa|električnom aktivnošću bez pulsa]] (PEA) ili potpunim odsustvom električne aktivnosti srca što rezultira [[sistola|asistolom]] . Slično kao i kod tahiaritmija, ova stanja dovode do nemogućnosti da se održi i adekvatan protok krvi, iako je u slučaju bradijaritmija osnovni uzrok odsustvo mehaničke aktivnosti, a ne brzi otkucaji koji dovode do dezorganizacije.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|837–838}}

==Dijagnoza==
[[slika:Carotidian pulse and recovery position.jpg|thumb|Medicinsko osoblje provjerava karotidni puls pacijenta]]
Srčani zastoj je sinonim za pojam [[klinička smrt]].&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt; Historijski podaci i [[fizički pregled]] mogu dijagnosticirati srčani zastoj i pružiti informacije o potencijalnom uzroku i prognozi.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Pružatelj koji uzima kliničku anamnezu osobe trebao bi imati za cilj utvrditi da li je epizodu primijetio neko drugi, u koje vrijeme se epizoda dogodila, šta je osoba radila (posebno ako je bilo traume) i da li je bilo uključenosti droge.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Dio fizičkog pregleda dijagnosticiranja srčanog zastoja fokusira se na odsustvo pulsa.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; U mnogim slučajevima, nedostatak [[puls|karotidnog pulsa]] je [[zlatni standard (test)|zlatni standard]] za dijagnosticiranje srčanog zastoja. Nedostatak pulsa na periferiji (radijalno/pedala) može također biti rezultat drugih stanja (npr. cirkulacijski [[šok]]), ili jednostavno greška spasitelja.&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt; Studije su pokazale da spasitelji često mogu pogriješiti kada provjeravaju karotidni puls u hitnim slučajevima, bilo da se radi o zdravstvenim radnicima ili laicima.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bahr J, Klingler H, Panzer W, Rode H, Kettler D | title = Skills of lay people in checking the carotid pulse | journal = Resuscitation | volume = 35 | issue = 1 | pages = 23–26 | date = August 1997 | pmid = 9259056 | doi = 10.1016/S0300-9572(96)01092-1 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ochoa FJ, Ramalle-Gómara E, Carpintero JM, García A, Saralegui I | title = Competence of health professionals to check the carotid pulse | journal = Resuscitation | volume = 37 | issue = 3 | pages = 173–175 | date = June 1998 | pmid = 9715777 | doi = 10.1016/S0300-9572(98)00055-0 }}&lt;/ref&gt;

[[Hitni ultrazvuk|Ultrazvuk na mjestu pružanja pomoći (POCUS)]] je alat koji se može koristiti za ispitivanje pokreta srca i snage njegove kontrakcije kod osobe koja je doživjela srčani zastoj uz krevet.&lt;ref name=&quot;Long_2018&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Long B, Alerhand S, Maliel K, Koyfman A | title = Echocardiography in cardiac arrest: An emergency medicine review | journal = The American Journal of Emergency Medicine | volume = 36 | issue = 3 | pages = 488–493 | date = March 2018 | pmid = 29269162 | doi = 10.1016/j.ajem.2017.12.031 | s2cid = 3874849 }}&lt;/ref&gt; POCUS može precizno dijagnosticirati srčani zastoj u bolničkim uvjetima, prevazilazeći neke od nedostataka dijagnoze provjeravanjem centralnog pulsa ([[karotidne arterije]] ili [[subklavijske arterije]]), kao i otkrivanjem pokreta i kontrakcija srca.&lt;ref name=&quot;Long_2018&quot;/&gt;

Koristeći POCUS, kliničari mogu imati ograničene, dvodimenzionalne poglede na različite dijelove srca tokom zastoja.&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Paul JA, Panzer OP | title = Point-of-care Ultrasound in Cardiac Arrest | journal = Anesthesiology | volume = 135 | issue = 3 | pages = 508–519 | date = September 2021 | pmid = 33979442 | doi = 10.1097/ALN.0000000000003811 | s2cid = 234486749 }}&lt;/ref&gt; Ove slike mogu pomoći kliničarima da utvrde da li je električna aktivnost u srcu [[Bespulsna električna aktivnost|bez pulsa]] ili pseudobezpulsna, kao i da im pomognu da dijagnosticiraju potencijalno reverzibilne uzroke zastoja.&lt;ref name=&quot;:15&quot;/&gt; Objavljene smjernice udruženja American Society of Echocardiography, American College of Emergency Physicians, European Resuscitation Council i American Heart Association, kao i preoperativne smjernice Advanced cardiac life support, prepoznali su potencijalne prednosti korištenja POCUS-a u dijagnostici i upravljanju srčanim zastojem.&lt;ref name=&quot;:15&quot;/&gt;

Zbog nepreciznosti ovog metoda dijagnoze, neka tijela poput Evropskog savjeta za reanimaciju (ERC) smanjila su njen značaj. Umjesto toga, sadašnje smjernice podstiču pojedince da započnu CPR kod bilo koje osobe bez svijesti koja ima odsutno ili abnormalno disanje.&lt;ref name=&quot;RCUK2005&quot;/&gt; Vijeće za reanimaciju u Ujedinjenom Kraljevstvu stoji u skladu s preporukama ERC-a i preporukama American Heart Association.&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt; Predložili su da tehniku provjere karotidnih pulseva trebaju koristiti samo zdravstveni radnici sa specifičnom obukom i stručnošću, a čak i tada da je treba promatrati u kombinaciji s drugim pokazateljima kao što je agonalno [[disanje]].&lt;ref name=&quot;RCUK2005&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm |title=Resuscitation Council (UK) Guidelines 2005 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20091215230632/http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm |archive-date=2009-12-15 }}&lt;/ref&gt;

Predložene su razni drugi metodi za otkrivanje cirkulacije, a samim tim i dijagnosticiranje srčanog zastoja. Smjernice koje slijede prema preporukama Međunarodnog komiteta za vezu za reanimaciju (ILCOR) iz 2000. bile su da spasitelji traže &quot;znakove cirkulacije&quot;, ali ne posebno puls.&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt; Ovi znakovi su uključivali [[kašalj]], dahtanje, boju, trzanje i [[kretanje]].&lt;ref&gt;{{cite book |author=British Red Cross |author2=St Andrew's Ambulance Association |author3=St John Ambulance |title=First Aid Manual: The Authorised Manual of St. John Ambulance, St. Andrew's Ambulance Association, and the British Red Cross |publisher=Dorling Kindersley |year=2006 |isbn=978-1-4053-1573-9 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/firstaidmanualau0000unse }}&lt;/ref&gt; Međutim, suočeni sa dokazima da su ove smjernice bile nedjelotvorne, nova preporuka ILCOR-a je da se srčani zastoj treba dijagnosticirati kod svih unesrećenih koji su u nesvijesti i ne dišu normalno, sličan protokol koji je usvojilo Evropsko vijeće za reanimaciju.&lt;ref. name=&quot;AHA05&quot;/&gt; U neakutnom okruženju gdje je pacijent istekao, dijagnoza srčanog zastoja može se obaviti putem molekulske [[autopsija|autopsije]] ili postmortem molekulskog testiranja koji su srčani defekti koje koristi skup molekulskih tehnika za pronalaženje [[ionski kanal|ionskih kanala]].&lt;ref&gt;{{Citation| vauthors = Glatter KA, Chiamvimonvat N, He Y, Chevalier P, Turillazzi E |title=Postmortem Analysis for Inherited Ion Channelopathies|date=2006|work=Essentials of Autopsy Practice: Current Methods and Modern Trends|pages=15–37| veditors = Rutty GN |publisher=Springer|language=en|doi=10.1007/1-84628-026-5_2|isbn=978-1-84628-026-9 }}&lt;/ref&gt; Ovo bi moglo pomoći da se razjasni uzrok smrti pacijenta.

Drugi fizički znakovi ili simptomi mogu pomoći u određivanju potencijalnog uzroka srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ispod je grafikon kliničkih nalaza i znakova/simptoma koje osoba može imati i potencijalni uzrok povezan s tim.
{|
|+Fizički nalazi vezani za potencijalne uzroke&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;
!Lokacija
!Nalazi
!Mogući uzroci
|-
|Općenito
|Blijeda koža
|[[Krvarenje|Krvarenja]]
|-
|
|Smanjena tjelesna temperatura
|[[Hipotermija]]
|-
|Dišni put
|Prisustvo sekreta, povraćanja krvi
|[[Plućna aspiracija|Aspiracija]]
|-
|
|Nemogućnost pružanja [[Načini mehaničke ventilacije|ventilacije pod pozitivnim pritiskom]]
|[[Pneumotoraks|Tenzioni pneumotoraks]]
[[Opstrukcija disajnih puteva]]
|-
|Vrat
|[[Julularni venski pritisak|Distenzija vratnih vena]]
|Tenzijski pneumotoraks
[[Tamponada srca]]

[[Plućne embolije]]
|-
|
|[[Devijacija dušnika|Traheja pomaknuta na jednu stranu]]
|Tenzijski pneumotoraks
|-
|Grudi
|[[Grudna kost|Ožiljak u sredini grudne kosti]]
|Srčana bolest
|-
|Pluća
|[[Zvukovi disanja|Zvukovi disanja samo na jednoj strani]]
|Tenzijski pneumotoraks
[[Trahejska intubacija|Intubacija desnog glavnog stabla]]

Aspiracija
|-
|
|Nema zvukova daha ili udaljenih zvukova daha
|Intubacija jednjaka

Opstrukcija disajnih puteva
|-
|
|[[Zviždanje|Zviždanje]]
|Aspiracija

[[Bronhospazam]]

[[Pućni edem]]
|-
|
|[[Crackles|Rales]]
|Aspiracija

Plućni edem

[[Upala pluća]]
|-
|Srce
|Smanjenje srčanih tonova
|[[Hipovolemija]]

Tamponada srca

Tenzijski pneumotoraks

Plućna embolija
|-
|[[Abdomen]]
|[[Abdominalna distenzija|Naduvenost trbuha]] i tupa
|Ruptura [[aneurizma abdominalne aorte]]

Puknuta [[ektopijska trudnoća]]
|-
|
|Rastegnuti i bubnjići
|Intubacija jednjaka
|-
|[[Rektum]]ski
|Prisutna krv
|[[Gastrointestinalno krvarenje|Gastrointestinalno krvarenje]]
|-
|Ekstremiteti
|Asimetrični impulsi
|[[Aortna disekcija]]
|-
|[[Koža]]
|Tragovi igle
|Zloupotreba droga
|}

===Klasifikacije===
Kliničari klasifikuju srčani zastoj u &quot;šokirani&quot; u odnosu na &quot;nešokirani&quot;, što je određeno ritmom [[Elektrokardiogram|EKG]]. Ovo se odnosi na to da li se određena klasa [[srfčana aritmija|srčane aritmije]] može liječiti pomoću [[defibrilacija]].&lt;ref name=&quot;RCUK2005&quot;/&gt; Dva ritma koja se mogu šokirati su [[ventrikulska fibrilacija]] i [[ventrikulsksa bespulsna tahikardija]] dok su dva &quot;nešokova&quot; ritma [[asistola]] i [[električna aktivnost bez pulsa]].&lt;ref&gt;{{cite book|title=ABC of resuscitation| veditors = Soar J, Perkins JD, Nolan J |year=2012|publisher=Wiley-Blackwell|location=Chichester, West Sussex |isbn=9781118474853 |page=43 |url= https://books.google.com/books?id=vNgrOsHjIKEC&amp;pg=PA43 |edition=6th |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170905133735/https://books.google.com/books?id=vNgrOsHjIKEC&amp;pg=PA43|archive-date=2017-09-05}}&lt;/ref&gt;

==Upravljanje== 
Iznenadni zastoj srca može se liječiti pokušajima [[reanimacija]]. Ovo se obično izvodi na osnovu protokola zvanih [[osnovna podrška života]], [[napredna podrška za život srca]] (ACLS), [[pedijatrijska napredna podrška života]] (PALS) ili [[program neonatalne reanimacije]] (NRP).&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | title = 2005 American Heart Association (AHA) guidelines for cardiopulmonary resuscitation (CPR) and emergency cardiovascular care (ECC) of pediatric and neonatal patients: pediatric advanced life support | journal = Pediatrics | volume = 117 | issue = 5 | pages = e1005–e1028 | date = May 2006 | pmid = 16651281 | doi = 10.1542/peds.2006-0346 | s2cid = 46720891 | author1 = American Heart Association }}&lt;/ref&gt;
[[slika:CPR training-04.jpg|thumb| CPR trening na lutki]]

===Kardiopulmonalna reanimacija===
Rana [[kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR) je neophodna za preživljavanje srčanog zastoja s dobrom neurološkom funkcijom.&lt;ref&gt;{{cite web |title=AHA Releases 2015 Heart and Stroke Statistics {{!}} Sudden Cardiac Arrest Foundation |url=https://www.sca-aware.org/sca-news/aha-releases-2015-heart-and-stroke-statistics |website=www.sca-aware.org |access-date=21 September 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite book|title=Rosen's emergency medicine : concepts and clinical practice| veditors = Walls RM, Hockberger RS, Gausche-Hill M |isbn=9780323390163|oclc=989157341|date = 2017-03-09| vauthors = Walls R, Hockberger R, Gausche-Hill M }}&lt;/ref&gt; Preporučuje se da se počne što je prije moguće uz minimalne prekide nakon početka. Komponente CPR-a koje čine najveću razliku u preživljavanju su [[kompresija grudnog koša]] i defibrilacijski udarni ritmovi.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite book|title=Tintinalli's emergency medicine manual|veditors = Cydulka RK |isbn= 9780071837026 |oclc=957505642|date = 2017-08-28| vauthors = Wang VJ, Joing SA, Fitch MT, Cline DM, John Ma O, Cydulka RK }}&lt;/ref&gt; Nakon defibrilacije, kompresije grudnog koša treba nastaviti dvije minute prije nego što se ponovo izvrši provjera ritma.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ovo se zasniva na stopi kompresije od 100–120 kompresija u minuti, dubina kompresije od 5–6 centimetara u [[grudni koš]], puna [[Kardiopulmonalna reanimacija|povratak grudnog koša]] i brzina ventilacije od 10 ventilacija disanja u minuti.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Pokazalo se da pravilno izvedena CPR kod posmatrača povećava preživljavanje; međutim, to se izvodi u manje od 30% zadržavanja u bolnici od 2007. Ako visokokvalitetni CPR nije rezultirao [[krvotok|povratkom spontane cirkulacije]], a srčani ritam osobe je u [[sistola|asistoli]], razumno je prekinuti CPR i proglasiti smrt osobe nakon 20 minuta.&lt;ref name=UK2010/&gt; Izuzeci od ovoga uključuju određene slučajeve sa [[hipotermija|hipotermijom]] ili koji su [[utopljenje|udavili]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;&lt;ref name=UK2010&gt;{{cite web|author1=Resuscitation Council (UK)|title=Pre-hospital cardiac arrest|url=https://www.resus.org.uk/pages/prehosca.pdf|website=www.resus.org.uk|access-date=3 September 2014|page=41|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150513032323/http://www.resus.org.uk/pages/prehosca.pdf|archive-date=13 May 2015}}&lt;/ref&gt; Neki od ovih slučajeva bi trebali imati duži i trajniji CPR dok ne budu skoro [[Normotermija|normotermni]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Duže trajanje CPR-a može biti razumno kod onih koji imaju srčani zastoj dok su u bolnici.&lt;ref&gt;{{cite web|author1=Resuscitation Council (UK)|title=Comments on the duration of CPR following the publication of 'Duration of resuscitation efforts and survival after in-hospital cardiac arrest: an observational study' Goldberger ZD et al. Lancet.|url=https://www.resus.org.uk/pages/cprdurst.htm|access-date=3 September 2014|date=5 September 2012|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140628095645/http://resus.org.uk/pages/cprdurst.htm|archive-date=28 June 2014}}&lt;/ref&gt; namjernički CPR, od strane laičke javnosti, prije dolaska hitne pomoći također poboljšava ishode.

===Defibrilacija=== 
[[slika:Defibrillator-809447 1920.jpg|thumb|upright=1.3| Automatski eksterni defibrilator pohranjen u vidljivu narandžastu muralnu potporu]]
Defibrilacija je indikovana ako je prisutan srčani ritam koji može izazvati električni udar. Dva ritma koja se mogu šokirati su [[ventrikulska fibrilacija]] i [[ventrikulska tahikardija bez pulsa]]. Kod djece se preporučuje 2 do 4 J/Kg.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part12&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = de Caen AR, Berg MD, Chameides L, Gooden CK, Hickey RW, Scott HF, Sutton RM, Tijssen JA, Topjian A, van der Jagt ÉW, Schexnayder SM, Samson RA | display-authors = 6 | title = Part 12: Pediatric Advanced Life Support: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S526–S542 | date = November 2015 | pmid = 26473000 | pmc = 6191296 | doi = 10.1161/cir.0000000000000266 }}&lt;/ref&gt;

Defibrilaciju vrši [[automatski eksterni defibrilator]] (AED), prenosiva mašina koju može koristiti čak i svaki korisnik jer proizvodi glasovne instrukcije koje vode proces, automatski provjerava stanje žrtve i primjenjuje ispravne električne šokove. Neki defibrilatori čak daju povratnu informaciju o kvalitetu CPR kompresija, ohrabrujući spasioca laika da pritisne [[grudni koš]] osobe dovoljno snažno da cirkulira krv.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Zoll Automated External Defibrillator (AED) Plus|url=http://www.lifeassisttraining.com/zollaedplus.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20110621004342/http://www.lifeassisttraining.com/zollaedplus.html|archive-date=2011-06-21|work=Life Assistance Training}}&lt;/ref&gt;

Osim toga, sve je veća upotreba defibrilacije javnog pristupa. To uključuje postavljanje automatskog eksternog defibrilatora na javna mjesta i obuku osoblja u tim područjima kako da ih koristi. Ovo omogućava da se defibrilacija obavi prije dolaska hitne pomoći i pokazalo se da dovodi do povećanih šansi za preživljavanje. Pokazalo se da oni koji imaju zastoje na udaljenim lokacijama imaju lošije ishode nakon srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;Lyon ''et al.'' 2004&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lyon RM, Cobbe SM, Bradley JM, Grubb NR | title = Surviving out of hospital cardiac arrest at home: a postcode lottery? | journal = Emergency Medicine Journal | volume = 21 | issue = 5 | pages = 619–624 | date = September 2004 | pmid = 15333549 | pmc = 1726412 | doi = 10.1136/emj.2003.010363 }}&lt;/ref&gt;

===Lijekovi ===
[[slika:LipidEmulsion.JPG|thumb|upright=1.3|left| Lipidna emulzija koja se koristi kod srčanog zastoja zbog sredstava [[anestetik|lokalnih anestetika]]]]
Od 2016., lijekovi koji nisu [[epinefrin]] (adrenalin), iako su uključeni u smjernice, nisu pokazali da poboljšavaju preživljavanje do otpusta iz bolnice nakon izvanbolničkog zastoja srca.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Ovo uključuje upotrebu [[atropin]]a, [[lidokain]]a i [[amiodaron]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Olasveengen TM, Sunde K, Brunborg C, Thowsen J, Steen PA, Wik L | title = Intravenous drug administration during out-of-hospital cardiac arrest: a randomized trial | journal = JAMA | volume = 302 | issue = 20 | pages = 2222–2229 | date = November 2009 | pmid = 19934423 | doi = 10.1001/jama.2009.1729 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lin S, Callaway CW, Shah PS, Wagner JD, Beyene J, Ziegler CP, Morrison LJ | title = Adrenaline for out-of-hospital cardiac arrest resuscitation: a systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials|journal = Resuscitation|volume=85|issue=6|pages=732–740|date=June 2014|pmid=24642404|doi=10.1016/j.resuscitation.2014.03.008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors = Laina A, Karlis G, Liakos A, Georgiopoulos G, Oikonomou D, Kouskouni E, Chalkias A, Xanthos T | display-authors = 6 | title = Amiodarone and cardiac arrest: Systematic review and meta-analysis | journal = International Journal of Cardiology | volume = 221 | pages = 780–788 | date = October 2016 | pmid = 27434349|doi=10.1016/j.ijcard.2016.07.138}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = McLeod SL, Brignardello-Petersen R, Worster A, You J, Iansavichene A, Guyatt G, Cheskes S | title = Comparative effectiveness of antiarrhythmics for out-of-hospital cardiac arrest: A systematic review and network meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 121 | pages = 90–97 | date = December 2017 | pmid = 29037886 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2017.10.012 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ali MU, Fitzpatrick-Lewis D, Kenny M, Raina P, Atkins DL, Soar J, Nolan J, Ristagno G, Sherifali D | display-authors = 6 | title = Effectiveness of antiarrhythmic drugs for shockable cardiac arrest: A systematic review | journal = Resuscitation | volume = 132 | pages = 63–72 | date = November 2018 | pmid = 30179691 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2018.08.025 | s2cid = 52154562 | url = http://wrap.warwick.ac.uk/113491/1/WRAP-effectiveness-antiarrhythmic-drugs-cardiac-review-Nolan-2018.pdf }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Čini se da epinefrin kod odraslih od 2019. poboljšava preživljavanje, ali ne poboljšava neurološki normalno preživljavanje.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Holmberg MJ, Issa MS, Moskowitz A, Morley P, Welsford M, Neumar RW, Paiva EF, Coker A, Hansen CK, Andersen LW, Donnino MW, Berg KM | display-authors = 6 | title = Vasopressors during adult cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 139 | pages = 106–121 | date = June 2019 | pmid = 30980877 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2019.04.008 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Vargas M, Buonanno P, Iacovazzo C, Servillo G | title = Epinephrine for out of hospital cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials | journal = Resuscitation | volume = 136 | pages = 54–60 | date = March 2019 | pmid = 30685547 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2019.10.026 | s2cid = 207940828 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors =  | title = Epinephrine for Out-of-Hospital Cardiac Arrest: An Updated Systematic Review and Meta-Analysis. | journal = Critical Care Medicine | volume = 48 | pages = 225–229 | date = 27 November 2019 | pmid = 31789700 | doi = 10.1097/CCM.0000000000004130 | s2cid = 208537959 }}&lt;/ref&gt; Općenito se preporučuje svakih pet minuta.&lt;ref name=AHA2015Part1/&gt; Adrenalin djeluje na alfa-1 receptor, što zauzvrat povećava protok krvi koji opskrbljuje srce.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Deep Dive into the Evidence: Epinephrine in Cardiac Arrest|url=http://www.emra.org/emresident/article/deep-dive-epi/|access-date=2021-11-12|website=www.emra.org|language=en}}&lt;/ref&gt; To bi pomoglo u obezbjeđivanju više kisika srcu. Na osnovu smjernica iz 2019., 1&amp;nbsp;mg epinefrina se može davati pacijentima svakih 3–5 minuta, ali se doze veće od 1&amp;nbsp;mg epinefrina ne preporučuju za rutinsku upotrebu u slučaju srčanog zastoja. Ako pacijent ima ritam bez šoka, epinefrin treba primijeniti što je prije moguće. Za ritam koji je podložan šoku, epinefrin treba davati samo nakon što su početni pokušaji defibrilacije neuspjeli.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Panchal AR, Berg KM, Hirsch KG, Kudenchuk PJ, Del Rios M, Cabañas JG, Link MS, Kurz MC, Chan PS, Morley PT, Hazinski MF, Donnino MW | display-authors = 6 | title = 2019 American Heart Association Focused Update on Advanced Cardiovascular Life Support: Use of Advanced Airways, Vasopressors, and Extracorporeal Cardiopulmonary Resuscitation During Cardiac Arrest: An Update to the American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 140 | issue = 24 | pages = e881–e894 | date = December 2019 | pmid = 31722552 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000732 | s2cid = 208019248 }}&lt;/ref&gt; [[Vazopresin]] sveukupno ne poboljšava niti pogoršava ishode u poređenju sa epinefrinom.&lt;ref name=AHA2015Part1/&gt; The combination of epinephrine, vasopressin, and [[methylprednisolone]] appears to improve outcomes.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Belletti A, Benedetto U, Putzu A, Martino EA, Biondi-Zoccai G, Angelini GD, Zangrillo A, Landoni G | display-authors = 6 | title = Vasopressors During Cardiopulmonary Resuscitation. A Network Meta-Analysis of Randomized Trials | journal = Critical Care Medicine | volume = 46 | issue = 5 | pages = e443–e451 | date = May 2018 | pmid = 29652719 | doi = 10.1097/CCM.0000000000003049 | s2cid = 4851288 | url = https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/162689/1/document%282%29.pdf }}&lt;/ref&gt; Neki od nedostataka dugoročne koristi mogu biti povezani sa kašnjenjem u upotrebi epinefrina.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Attaran RR, Ewy GA | title = Epinephrine in resuscitation: curse or cure? | journal = Future Cardiology | volume = 6 | issue = 4 | pages = 473–482 | date = July 2010 | pmid = 20608820 | doi = 10.2217/fca.10.24 }}&lt;/ref&gt; While evidence does not support its use in children, guidelines state its use is reasonable.&lt;ref name=AHA2015Part12/&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Lidokain i amiodaron se također smatraju razumnim kod djece sa srčanim zastojem koja imaju šokantan ritam.&lt;ref name=AHA2015Part1/&gt;&lt;ref name=AHA2015Part12/&gt; Općenita upotreba [[natrij-bikarbonat]]a ili [[kalcij]]a se ne preporučuje.&lt;ref name=AHA2015Part1/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Velissaris D, Karamouzos V, Pierrakos C, Koniari I, Apostolopoulou C, Karanikolas M | title = Use of Sodium Bicarbonate in Cardiac Arrest: Current Guidelines and Literature Review | journal = Journal of Clinical Medicine Research | volume = 8 | issue = 4 | pages = 277–283 | date = April 2016 | pmid = 26985247 | pmc = 4780490 | doi = 10.14740/jocmr2456w }}&lt;/ref&gt; Upotreba [[kalcij]]a kod djece povezana je sa lošom neurološkom funkcijom kao i smanjenim preživljavanjem.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ispravno doziranje lijekova kod djece ovisi o težini.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Da bi se smanjilo vrijeme utrošeno na izračunavanje doza lijekova, preporučuje se korištenje [[Broselowa traka|Broselowe trake]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;

Smjernice iz 2010. American Heart Association više ne sadrže preporuku za korištenje atropina u električnoj aktivnosti bez pulsa i [[sistola|asistoli]] zbog nedostatka dokaza za njegovu upotrebu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Neumar RW, Otto CW, Link MS, Kronick SL, Shuster M, Callaway CW, Kudenchuk PJ, Ornato JP, McNally B, Silvers SM, Passman RS, White RD, Hess EP, Tang W, Davis D, Sinz E, Morrison LJ | display-authors = 6 | title = Part 8: adult advanced cardiovascular life support: 2010 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 122 | issue = 18 Suppl 3 | pages = S729–S767 | date = November 2010 | pmid = 20956224 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.110.970988 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Ni lidokain ni amiodaron, kod onih koji i dalje imaju [[tahikardija|ventrikuldku tahikardiju]] ili ventrikuldku fibrilaciju uprkos defibrilaciji, ne poboljšavaju preživljavanje do otpusta iz bolnice, ali oba podjednako poboljšavaju preživljavanje do prijema u bolnicu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sanfilippo F, Corredor C, Santonocito C, Panarello G, Arcadipane A, Ristagno G, Pellis T | title = Amiodarone or lidocaine for cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 107 | pages = 31–37 | date = October 2016 | pmid = 27496262 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2016.07.235 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

==Prognoza==
Ukupne šanse za preživljavanje među onima koji imaju srčani zastoj van bolnice su niske, 10%.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Benjamin EJ, Blaha MJ, Chiuve SE, Cushman M, Das SR, Deo R, de Ferranti SD, Floyd J, Fornage M, Gillespie C, Isasi CR, Jiménez MC, Jordan LC, Judd SE, Lackland D, Lichtman JH, Lisabeth L, Liu S, Longenecker CT, Mackey RH, Matsushita K, Mozaffarian D, Mussolino ME, Nasir K, Neumar RW, Palaniappan L, Pandey DK, Thiagarajan RR, Reeves MJ, Ritchey M, Rodriguez CJ, Roth GA, Rosamond WD, Sasson C, Towfighi A, Tsao CW, Turner MB, Virani SS, Voeks JH, Willey JZ, Wilkins JT, Wu JH, Alger HM, Wong SS, Muntner P | display-authors = 6 | title = Heart Disease and Stroke Statistics-2017 Update: A Report From the American Heart Association | journal = Circulation | volume = 135 | issue = 10 | pages = e146–e603 | date = March 2017 | pmid = 28122885 | pmc = 5408160 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000485 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kusumoto FM, Bailey KR, Chaouki AS, Deshmukh AJ, Gautam S, Kim RJ, Kramer DB, Lambrakos LK, Nasser NH, Sorajja D | display-authors = 6 | title = Systematic Review for the 2017 AHA/ACC/HRS Guideline for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death: A Report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Clinical Practice Guidelines and the Heart Rhythm Society | journal = Circulation | volume = 138 | issue = 13 | pages = e392–e414 | date = September 2018 | pmid = 29084732 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000550 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Među onima koji imaju vanbolnički srčani zastoj, 70% se javlja kod kuće, a njihova stopa preživljavanja je 6%.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Strategies to Improve Cardiac Arrest Survival: A Time to Act | author = Institute of Medicine |date=2015-06-30|isbn=9780309371995 |doi=10.17226/21723|pmid = 26225413}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Jollis JG, Granger CB | title = Improving Care of Out-of-Hospital Cardiac Arrest: Next Steps | journal = Circulation | volume = 134 | issue = 25 | pages = 2040–2042 | date = December 2016 | pmid = 27994023 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.116.025818 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Za one koji imaju srčani zastoj u bolnici, stopa preživljavanja godinu dana od najmanje pojave srčanog zastoja procjenjuje se na 13%.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Schluep M, Gravesteijn BY, Stolker RJ, Endeman H, Hoeks SE | title = One-year survival after in-hospital cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 132 | pages = 90–100 | date = November 2018 | pmid = 30213495 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2018.09.001 | s2cid = 52270938 }}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da je jednogodišnje preživljavanje veće kod osoba s dijagnozom prijema srca (39%), u poređenju sa onima s nesrčanom dijagnozom (11%).&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt; Stope preživljavanja među djecom su 3 do 16% u Sjevernoj Americi.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part122&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = de Caen AR, Berg MD, Chameides L, Gooden CK, Hickey RW, Scott HF, Sutton RM, Tijssen JA, Topjian A, van der Jagt ÉW, Schexnayder SM, Samson RA | display-authors = 6 | title = Part 12: Pediatric Advanced Life Support: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S526–S542 | date = November 2015 | pmid = 26473000 | pmc = 6191296 | doi = 10.1161/cir.0000000000000266 }}&lt;/ref&gt; Za bolnički srčani zastoj preživljavanje do otpusta je oko 22%.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part42&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kronick SL, Kurz MC, Lin S, Edelson DP, Berg RA, Billi JE, Cabanas JG, Cone DC, Diercks DB, Foster JJ, Meeks RA, Travers AH, Welsford M | display-authors = 6 | title = Part 4: Systems of Care and Continuous Quality Improvement: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S397–S413 | date = November 2015 | pmid = 26472992 | doi = 10.1161/cir.0000000000000258 | s2cid = 10073267 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Oni koji prežive do povratka spontane cirkulacije (ROSC) i prijema u bolnicu često imaju [[sindrom postkardijalnog zastoja]] koji se obično manifestira kao [[neurološka ozljeda]] koja može varirati od [[amnezija|blagih problema s pamćenjem]] do [[koma|kome]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

[[Cerebralna hipoksija|Hipoksična ishemijska povreda mozga]] je najštetniji ishod za ljude koji pate od srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Gräsner JT, Herlitz J, Tjelmeland IB, Wnent J, Masterson S, Lilja G, Bein B, Böttiger BW, Rosell-Ortiz F, Nolan JP, Bossaert L, Perkins GD | display-authors = 6 | title = European Resuscitation Council Guidelines 2021: Epidemiology of cardiac arrest in Europe | journal = Resuscitation | volume = 161 | pages = 61–79 | date = April 2021 | pmid = 33773833 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2021.02.007 | s2cid = 232408830 }}&lt;/ref&gt; Loši neurološki ishodi nakon srčanog zastoja mnogo su češći u zemljama koje ne koriste prekid doživotnog održavanja (~50%) u poređenju sa onima koje koriste (manje od 10%).&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;/&gt; Većina poboljšanja kognicije dolazi tokom prva tri mjeseca nakon srčanog zastoja, a neki pojedinci prijavljuju poboljšanje do godinu dana nakon srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;/&gt; 50 – 70% preživjelih od srčanog zastoja navodi [[umor]] kao simptom , čineći umor najčešćim simptomom o kojem je pacijent prijavljen.&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;/&gt;

Prognoza se obično procjenjuje 72 sata ili više nakon srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part13&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Neumar RW, Shuster M, Callaway CW, Gent LM, Atkins DL, Bhanji F, Brooks SC, de Caen AR, Donnino MW, Ferrer JM, Kleinman ME, Kronick SL, Lavonas EJ, Link MS, Mancini ME, Morrison LJ, O'Connor RE, Samson RA, Schexnayder SM, Singletary EM, Sinz EH, Travers AH, Wyckoff MH, Hazinski MF | display-authors = 6 | title = Part 1: Executive Summary: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S315–S367 | date = November 2015 | pmid = 26472989 | doi = 10.1161/cir.0000000000000252 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Stopa preživljavanja je bolja kod onih kod kojih je neko vidio kolaps, koji su imali CPR kod promatrača ili su imali ventrikulsku tahikardiju ili ventrikulsku fibrilaciju kada se procijeni.&lt;ref name=&quot;Sas20102&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sasson C, Rogers MA, Dahl J, Kellermann AL | title = Predictors of survival from out-of-hospital cardiac arrest: a systematic review and meta-analysis | journal = Circulation: Cardiovascular Quality and Outcomes | volume = 3 | issue = 1 | pages = 63–81 | date = January 2010 | pmid = 20123673 | doi = 10.1161/circoutcomes.109.889576 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Preživljavanje među onima sa [[Ventrikulska fibrilacija|Vfib]] ili [[Ventrikulska tahikardija|Vtach]] je 15 do 23%.&lt;ref name=&quot;Sas20102&quot;/&gt; Žene imaju veću vjerovatnoću da prežive srčani zastoj i napuste bolnicu nego muškarci.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bougouin W, Mustafic H, Marijon E, Murad MH, Dumas F, Barbouttis A, Jabre P, Beganton F, Empana JP, Celermajer DS, Cariou A, Jouven X | display-authors = 6 | title = Gender and survival after sudden cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 94 | pages = 55–60 | date = September 2015 | pmid = 26143159 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2015.06.018 }}&lt;/ref&gt;

Pregled iz 1997. godine otkrio je stope preživljavanja do otpusta od 14% iako su različite studije varirale od 0 do 28%.&lt;ref name=&quot;Ballew2&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ballew KA | title = Cardiopulmonary resuscitation | journal = BMJ | volume = 314 | issue = 7092 | pages = 1462–1465 | date = May 1997 | pmid = 9167565 | pmc = 2126720 | doi = 10.1136/bmj.314.7092.1462 }}&lt;/ref&gt; Kod onih starijih od 70 godina koji imaju srčani zastoj dok su u bolnici, preživljavanje do otpusta iz bolnice je manje od 20%.&lt;ref name=&quot;Gi20142&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = van Gijn MS, Frijns D, van de Glind EM, C van Munster B, Hamaker ME | title = The chance of survival and the functional outcome after in-hospital cardiopulmonary resuscitation in older people: a systematic review | journal = Age and Ageing | volume = 43 | issue = 4 | pages = 456–463 | date = July 2014 | pmid = 24760957 | doi = 10.1093/ageing/afu035 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Koliko dobro ove osobe mogu da se snalaze nakon izlaska iz bolnice, nije jasno.&lt;ref name=&quot;Gi20142&quot;/&gt;

Utvrđeno je da je globalna stopa ljudi koji su uspjeli da se oporave od vanbolničkog srčanog zastoja nakon primitka CPR-a oko 30%, a stopa preživljavanja do otpusta iz bolnice procijenjena je na 9%.&lt;ref name=&quot;Yan_2020&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Yan S, Gan Y, Jiang N, Wang R, Chen Y, Luo Z, Zong Q, Chen S, Lv C | display-authors = 6 | title = The global survival rate among adult out-of-hospital cardiac arrest patients who received cardiopulmonary resuscitation: a systematic review and meta-analysis | journal = Critical Care | volume = 24 | issue = 1 | pages = 61 | date = February 2020 | pmid = 32087741 | pmc = 7036236 | doi = 10.1186/s13054-020-2773-2 }}&lt;/ref&gt; Preživljenje do otpusta iz bolnice vjerovatnije je među ljudima čiji je srčani zastoj svjedočio slučajni prolaznik ili hitna medicinska služba, koji su primili CPR posmatrača i među onima koji žive u Evropi i Sjevernoj Americi.&lt;ref name=&quot;Yan_2020&quot;/&gt; Relativno niže preživljavanje u azijskim zemljama zabilježene su stope otpuštanja iz bolnice.&lt;ref name=&quot;Yan_2020&quot;/&gt;

== Prevencija ==
Uz nedostatak pozitivnih ishoda nakon srčanog zastoja, napori su uloženi u pronalaženje učinkovitih strategija za sprječavanje srčanog zastoja. S obzirom na to da su glavni uzroci srčanog zastoja ishemijska bolest srca, važni su napori da se promovira [[zdrava prehrana]], [[vježbanje]] i [[pušenje|prestanak pušenja]].&lt;ref name=&quot;NIH2016Pre&quot;/&gt; Za ljude kod rizika od srčanih bolesti, koriste se mjere kao što su kontrola [[krvni pritisak|krvnog pritista]], snižavanje [[holesterol]]a i druge medicinsko-terapijske intervencije. Međutim, treba napomenuti da je [[Cochranepv pregled]] objavljen 2016. godine pronašao dokaze umjerenog kvaliteta koji pokazuju da lijekovi za snižavanje krvnog pritiska zapravo ne smanjuju rizik od iznenadne srčane smrti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Taverny G, Mimouni Y, LeDigarcher A, Chevalier P, Thijs L, Wright JM, Gueyffier F | title = Antihypertensive pharmacotherapy for prevention of sudden cardiac death in hypertensive individuals | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2016 | pages = CD011745 | date = March 2016 | issue = 3 | pmid = 26961575 | doi = 10.1002/14651858.CD011745.pub2 | pmc = 8665834 }}&lt;/ref&gt; Vježbanje je efikasna preventivna mjera za srčani zastoj u opštoj populaciji, ali može biti rizična za one sa već postojećim stanjima.&lt;ref name=&quot;Fanous_2019&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Fanous Y, Dorian P | title = The prevention and management of sudden cardiac arrest in athletes | journal = CMAJ | volume = 191 | issue = 28 | pages = E787–E791 | date = July 2019 | pmid = 31308007 | doi = 10.1503/cmaj.190166 | pmc = 6629536 }}&lt;/ref&gt; Rizik od prolaznog katastrofalnog srčanog događaja povećava se kod osoba sa srčanim oboljenjima za vrijeme i neposredno nakon vježbanja.&lt;ref name=&quot;Fanous_2019&quot;/&gt; Međutim, i životni i akutni rizik od srčanog zastoja su smanjeni kod osoba sa srčanim oboljenjima koji redovno rade vježbanja, što sugerira da su rizici vježbanja veći od koristi.&lt;ref name=&quot;Fanous_2019&quot;/&gt;

===Implantabilni kardioverter defibrilator ===
[[slika:Blausen_0543_ImplantableCardioverterDefibrillator_InsideLeads.png|upright=1.3|thumb| Ilustracija implantabilnog kardioverter defibrilatora (ICD)]]
[[Implantabilni kardioverter-defibrilator|implantabilni kardioverter defibrilator]] (ICD) je uređaj na baterije koji prati električnu aktivnost u srcu i kada se otkrije aritmija može isporučiti električni udar, kako bi prekinuo abnormalni ritam. ICD se koriste za prevenciju iznenadne srčane smrti (SCD) kod onih koji su preživjeli prethodnu epizodu iznenadnog srčanog zastoja (SCA) zbog ventrikulske fibrilacije ili ventrikulske tahikardije ([[sekundarna prevencija]]).&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Epstein AE, DiMarco JP, Ellenbogen KA, Estes NA, Freedman RA, Gettes LS, Gillinov AM, Gregoratos G, Hammill SC, Hayes DL, Hlatky MA, Newby LK, Page RL, Schoenfeld MH, Silka MJ, Stevenson LW, Sweeney MO, Smith SC, Jacobs AK, Adams CD, Anderson JL, Buller CE, Creager MA, Ettinger SM, Faxon DP, Halperin JL, Hiratzka LF, Hunt SA, Krumholz HM, Kushner FG, Lytle BW, Nishimura RA, Ornato JP, Page RL, Riegel B, Tarkington LG, Yancy CW|date=May 2008|title=ACC/AHA/HRS 2008 Guidelines for Device-Based Therapy of Cardiac Rhythm Abnormalities: a report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Practice Guidelines (Writing Committee to Revise the ACC/AHA/NASPE 2002 Guideline Update for Implantation of Cardiac Pacemakers and Antiarrhythmia Devices): developed in collaboration with the American Association for Thoracic Surgery and Society of Thoracic Surgeons|journal=Circulation|volume=117|issue=21|pages=e350–e408|doi=10.1161/CIRCUALTIONAHA.108.189742|pmid=18483207|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; ICD se takođe koriste profilaksno za sprečavanje iznenadne srčane smrti u određenim populacijama pacijenata sa visokim rizikom ([[Preventivna zdravstvena zaštita|primarna prevencija]]).&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Shun-Shin MJ, Zheng SL, Cole GD, Howard JP, Whinnett ZI, Francis DP|date=June 2017|title=Implantable cardioverter defibrillators for primary prevention of death in left ventricular dysfunction with and without ischaemic heart disease: a meta-analysis of 8567 patients in the 11 trials|journal=European Heart Journal|volume=38|issue=22|pages=1738–1746|doi=10.1093/eurheartj/ehx028|pmc=5461475|pmid=28329280}}&lt;/ref&gt;

Provedene su brojne studije o upotrebi ICD-a za sekundarnu prevenciju ISS. Ove studije pokazale su poboljšano preživljavanje sa ICD u poređenju sa upotrebom antiaritmijskih lekova.&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt; ICD terapija je povezana sa 50% [[relativno smanjenje rizika|relativnog smanjenja rizika]] smrti uzrokovane aritmijom i 25% smanjenje relativnog rizika za sve uzroke smrtnosti.&lt;ref&gt;{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Connolly SJ, Hallstrom AP, Cappato R, Schron EB, Kuck KH, Zipes DP, Greene HL, Boczor S, Domanski M, Follmann D, Gent M, Roberts RS|date=December 2000|title=Meta-analysis of the implantable cardioverter defibrillator secondary prevention trials. AVID, CASH and CIDS studies. Antiarrhythmics vs Implantable Defibrillator study. Cardiac Arrest Study Hamburg . Canadian Implantable Defibrillator Study|journal=European Heart Journal|volume=21|issue=24|pages=2071–2078|doi=10.1053/euhj.2000.2476|pmid=11102258|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Primarna prevencija ISS sa ICD terapijom za visokorizične populacije pacijenata je na sličan način pokazala poboljšane stope preživljavanja u brojnim velikim studijama. Populacije pacijenata sa visokim rizikom u ovim studijama definisane su kao one sa teškom [[ishemija|ishemijskom kardiomiopatijom]] (određeno smanjenom [[Ejekcijska frakcija|ejekcijskom frakcijom lijeve komore]] (LVEF). Kriteriji LVEF-a korišteni u ovim ispitivanjima kretali su se od manje od ili jednako 30% u MADIT-II do manje od ili jednako 40% u MUSTT.&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:11&quot;/&gt;

==Epidemiologija==
Rizik od srčanog zastoja varira u zavisnosti od geografskog regiona, starosti i spola. Životni rizik je tri puta veći kod muškaraca (12,3%) nego kod žena (4,2%) na osnovu analize Framingham Heart Study.&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Lloyd-Jones DM, Berry JD, Ning H, Cai X, Goldberger JJ|date=2009|title=Lifetime risk for sudden cardiac death at selected index ages and by risk factor strata and race: cardiovascular lifetime risk pooling project|url=https://www.ahajournals.org/doi/abs/10.1161/circ.120.suppl_18.S416-c|journal=Circulation|volume=120|pages=S416–S417|doi=10.1161/circ.120.suppl_18.S416-c|doi-broken-date=28 February 2022}}&lt;/ref&gt;  Međutim, ova rodna razlika je nestala nakon 85. godine života.&lt;ref name=&quot;Circ013&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA|date=October 2001|title=Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998|journal=Circulation|volume=104|issue=18|pages=2158–2163|doi=10.1161/hc4301.098254|pmid=11684624|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Otprilike polovina ovih osoba je mlađa od 65 godina.&lt;ref name=&quot;:32&quot;&gt;{{Cite book|title=Tintinalli's emergency medicine manual|vauthors=Wang VJ, Joing SA, Fitch MT, Cline DM, John Ma O, Cydulka RK|date=2017-08-28|isbn=9780071837026|veditors=Cydulka RK|oclc=957505642}}&lt;/ref&gt;

=== Sjeverna Amerika ===
Na osnovu umrlica, iznenadna srčana smrt čini oko 20% svih smrtnih slučajeva u [[SAD|Sjedinjenim Državama]].&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Wong CX, Brown A, Lau DH, Chugh SS, Albert CM, Kalman JM, Sanders P|date=January 2019|title=Epidemiology of Sudden Cardiac Death: Global and Regional Perspectives|journal=Heart, Lung &amp; Circulation|language=English|volume=28|issue=1|pages=6–14|doi=10.1016/j.hlc.2018.08.026|pmid=30482683|s2cid=53744984}}&lt;/ref&gt; U Sjedinjenim Državama, oko 326.000 slučajeva vanbolničkog i 209.000 slučajeva srčanog zastoja u bolnici se dogodi među odraslima godišnje, što se ispostavilo kao incidenca od približno 110,8 na 100.000 odraslih godišnje. U Sjedinjenim Državama, srčani zastoj tokom [[trudnoća]] javlja se u otprilike jednom od dvanaest hiljada porođaja ili 1,8 na 10.000 živorođenih.&lt;ref name=&quot;Lav2015&quot;&gt;{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Lavonas EJ, Drennan IR, Gabrielli A, Heffner AC, Hoyte CO, Orkin AM, Sawyer KN, Donnino MW|date=November 2015|title=Part 10: Special Circumstances of Resuscitation: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care|journal=Circulation|volume=132|issue=18 Suppl 2|pages=S501–S518|doi=10.1161/cir.0000000000000264|pmid=26472998|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Stope su niže u Kanadi.&lt;ref name=&quot;Lav2015&quot;/&gt;

=== Ostale regije ===
Nezapadne regije svijeta imaju različite incidencije. Incidencija iznenadne srčane smrti u Kini je 41,8 na 100 000, a u Južnoj Indiji 39,7 na 100 000.&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt;

== Također pogledajte==
*[[Lanac preživljavanja]]
*[[Iznenadna srčana smrt sportista]]
*[[Sindrom nakon srčanog zastoja]]

== Reference ==
{{Reflist|colwidth=30em}}

== Vanjski linkovi ==
{{Medicinski izvori
| DiseasesDB      = 2095
| ICD10           = {{ICD10|I|46||i|30}}
| ICD9            = {{ICD9|427.5}}
| ICDO            = 
| OMIM            = 
| MedlinePlus     = 
| eMedicineSubj   = 
| eMedicineTopic  = 
| MeshID          = D006323
| SNOMED CT       = 410429000
}}
* [http://www.med.upenn.edu/resuscitation/ The Center for Resuscitation Science at the Hospital of the University of Pennsylvania]
{{ Patologija cirkulacijskog sistema }}
{{Authority control}} 

{{DEFAULTSORT:Cardiac Arrest}}
[[Kategorija:Srčana aritmija]]
[[Kategorija:Hitni medicinski slučajevi]]
[[Kategorija:Uzroci smrti]]
[[Kategorija:Srce]]</text>
      <sha1>4zrk5oxl3rj7bpzuhfm5q784tlpeebu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3426059</id>
      <parentid>3426057</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:53:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>/* Lijekovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="82277" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv                    = Srčani zastoj
| sinonimi                 = Kardiopulmonalni zastoj, cirkulatorni zastoj, iznenadni srčani zastoj (SCA)
| slika                    = US Navy 040421-N-8090G-001 Hospital Corpsman 3rd Class Flowers administers chest compressions to a simulated cardiac arrest victim.jpg
| veličina_slike           = 300px
| alt                      = 
| opis_slike               = Tokom simulacije srčanog zastoja primjenjuje se [[kardiopulmonalna reanimacija]]
| izgovor                  = 
| specijalnost             = [[Kardiologija]], [[hitna medicina]]
| simptomi                 =[[svijest|Gubitak svijesti]], [[respiratorni zastoj|nenormalnost ili prekid]] [[disanje|disanja]]
| komplikacije             = [[Sindrom nakon srčanog zastoja]]
| pojava                   = Starija dob
| trajanje                 = 
| vrste                    = 
| uzroci                   = [[Bolest koronarne arterije]], [[urođena srčana mana]], veliki [[krvarenje|gubitak krvi]], nedostatak kisika, [[električna povreda]], [[hipokalemija|veoma nizak nivo kalija]], [[srčana slabost]]
| rizici                   =
| dijagnoza                = Nalaz bez pulsa
| diferencijalna_dijagnoza = 
| prevencija               = Nepušenje, fizička aktivnost, održavanje zdrave težine, zdrava ishrana
| tretman                  = [[Kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR), [[defibrilacija]]&lt;ref name=&quot;NIH2022T&quot;&gt;{{cite web |title=Cardiac Arrest - Treatment |url=https://www.nhlbi.nih.gov/health/cardiac-arrest/treatment |website=www.nhlbi.nih.gov |access-date=24 July 2022}}&lt;/ref&gt;
| lijek                    = 
| prognoza                 = Ukupna stopa preživljavanja ~ 10% (van bolnice) 25% (u bolnici);&lt;ref name=JAMA2019&gt;{{cite journal | vauthors = Andersen LW, Holmberg MJ, Berg KM, Donnino MW, Granfeldt A | title = In-Hospital Cardiac Arrest: A Review | journal = JAMA | volume = 321 | issue = 12 | pages = 1200–1210 | date = March 2019 | pmid = 30912843 | pmc = 6482460 | doi = 10.1001/jama.2019.1696 }}&lt;/ref&gt; jako ovisi o tipu i uzroku
| frekvencija              = 13/10.000 ljudu godišnje (van bolnice u SAD)
| smrtnost                 = &gt; 425.000 godišnje (SAD)&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Meaney PA, Bobrow BJ, Mancini ME, Christenson J, de Caen AR, Bhanji F, Abella BS, Kleinman ME, Edelson DP, Berg RA, Aufderheide TP, Menon V, Leary M | display-authors = 6 | title = Cardiopulmonary resuscitation quality: [corrected] improving cardiac resuscitation outcomes both inside and outside the hospital: a consensus statement from the American Heart Association | journal = Circulation | volume = 128 | issue = 4 | pages = 417–435 | date = July 2013 | pmid = 23801105 | doi = 10.1161/CIR.0b013e31829d8654 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
}}
'''Srčani zastoj''' je pojava kada srce iznenada i neočekivano prestane da kuca.&lt;ref name=&quot;HF&quot;&gt;{{cite web |title=What is cardiac arrest {{!}} The Heart Foundation|url=https://www.heartfoundation.org.au/conditions/cardiac-arrest |website=heartfoundation-prod.azurewebsites.net |access-date=23 July 2022 |language=en-au}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016What&quot;/&gt; To je bolest za [[hitna medicinska pomoć|hitnu medicinsku pomoć]] koja će bez hitne medicinske intervencije za nekoliko minuta rezultirati '''iznenadnom srčanom smrću'''.&lt;ref name=&quot;HF&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016What&quot;&gt;{{cite web|title=What Is Sudden Cardiac Arrest?|url=http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda|website=NHLBI|access-date=16 August 2016|date=June 22, 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160728031608/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda|archive-date=28 July 2016}}&lt;/ref&gt;[[Kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR) i eventualno [[defibrilacija]] su potrebni dok se ne može obezbijediti dalji tretman. Srčani zastoj dovodi do brzog [[nesvijest|gubitak svijesti]], a [[disanje]] može biti [[respiratorni zastoj|nenormalno ili odsutno]].&lt;ref name=&quot;Fie2009&quot;&gt;{{cite book| vauthors = Field JM |title=The Textbook of Emergency Cardiovascular Care and CPR|date=2009|publisher=Lippincott Williams&amp;Wilkins|isbn=9780781788991|page=11|url=https://books.google.com/books?id=JaOoXdSlT9sC&amp;pg=PA11|language=en|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170905133735/https://books.google.com/books?id=JaOoXdSlT9sC&amp;pg=PA11|archive-date=2017-09-05}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016Sign&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016What&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2021-08-08 |title=Cardiac Arrest |url=https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/cardiac-arrest |access-date=2022-05-10 |website=www.hopkinsmedicine.org |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako srčani zastoj može biti uzrokovan [[infarkt miokarda|srčanim udarom]] ili [[srčana insuficijencija|insuficijencijom]], to nije isto, a u 15 do 25% slučajeva postoji nesrčani uzrok.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; Neki pojedinci mogu osjetiti [[bol u grudima]], [[disanje|kratak dah]], [[mučnina|mučninu]], povišen broj [[srćani ciklus|otkucaja srca]] i osjećaj vrtoglavica neposredno pre ulaska u srčani zastoj.&lt;ref name=&quot;NIH2016Sign&quot;&gt;{{cite web|title=What Are the Signs and Symptoms of Sudden Cardiac Arrest?|url=http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|website=NHLBI|access-date=16 August 2016|date=June 22, 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160827190624/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|archive-date=27 August 2016}}&lt;/ref&gt; 

== Faktori rizika ==
Faktori rizika za iznenadni srčani zastoj (SCA) su slični onima kod [[koronarna arterijska bolest|koronarne arterijske bolesti]] i uključuju godine, [[pušenje duhana|pušenje cigareta]], [[hipertenzija|visok krvni pritisak]], [[holesterol|visok holesterol]], nedostatak [[fizičke vežbe]], [[gojaznost]], [[dijabetes]] i [[porodična historija]] srčanih bolesti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Friedlander Y, Siscovick DS, Weinmann S, Austin MA, Psaty BM, Lemaitre RN, Arbogast P, Raghunathan TE, Cobb LA | display-authors = 6 | title = Family history as a risk factor for primary cardiac arrest | journal = Circulation | volume = 97 | issue = 2 | pages = 155–160 | date = January 1998 | pmid = 9445167| doi =10.1161/01.cir.97.2.155|doi-access = free}}&lt;/ref&gt; Prethodna epizoda iznenadnog zastoja srca takođe povećava vjerovatnoću budućih epizoda.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Harrison's principles of internal medicine.|vauthors=Kasper DL, Fauci AS, Hauser SL, Longo DL, Jameson JL, Loscalzo J|year=2014|isbn=9780071802154|edition=19th|location=New York|chapter=327. Cardiovascular Collapse, Cardiac Arrest, and Sudden Cardiac Death|oclc=893557976}}&lt;/ref&gt; Statistička analiza mnogih od ovih faktora rizika utvrdila je da se otprilike 50% svih srčanih zastoja događa u 10% populacije za koju se smatra da je pod najvećim rizikom zbog ukupne štete višestrukih faktora rizika, pokazujući da kumulativni rizik od više komorbiditeta premašuje zbir svakog rizika pojedinačno.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;&gt;{{cite book |title=Braunwald's Heart Disease: A Textbook of Cardiovascular Medicine |date=2015 | veditors = Mann DL, Zipes PL, Libby P, Bonow RO, Braunwald E |isbn=978-1-4557-5134-1|edition=Tenth |location=Philadelphia, PA |page=826|oclc=881838985|last1=Mann |first1=Douglas L. |last2=Zipes |first2=Douglas P. |last3=Libby |first3=Peter |last4=Braunwald |first4=Eugene |last5=Bonow |first5=Robert O.}}&lt;/ref&gt;

Prethodni neželjeni srčani događaji, neodrživa [[tahikardija|komorska tahikardija]] (NSVT), [[sinkopa]] i [[hipertrofija lijeve komore]] (LVT) su pokazali da predviđaju iznenadnu srčanu smrt kod djece.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Norrish G, Cantarutti N, Pissaridou E, Ridout DA, Limongelli G, Elliott PM, Kaski JP | title = Risk factors for sudden cardiac death in childhood hypertrophic cardiomyopathy: A systematic review and meta-analysis | journal = European Journal of Preventive Cardiology | volume = 24 | issue = 11 | pages = 1220–1230 | date = July 2017 | pmid = 28482693 | doi = 10.1177/2047487317702519 | s2cid = 206821305 }}&lt;/ref&gt; Utvrđeno je da sadašnji pušači cigareta sa koronarnom bolešću imaju dva do tri puta veći rizik od iznenadne smrti između 30. i 59. godine. Nadalje, otkriveno je da je rizik od bivših pušača bliži riziku onih koji nikada nisu pušili.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Goldenberg I, Jonas M, Tenenbaum A, Boyko V, Matetzky S, Shotan A, Behar S, Reicher-Reiss H | display-authors = 6 | title = Current smoking, smoking cessation, and the risk of sudden cardiac death in patients with coronary artery disease | journal = Archives of Internal Medicine | volume = 163 | issue = 19 | pages = 2301–2305 | date = October 2003 | pmid = 14581249 | doi = 10.1001/archinte.163.19.2301 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Pokazalo se da funkcionalne promjene u srcu kao što su smanjena [[ejekcijska frakcija]] ili srčana [[aritmija]] povećavaju rizik od srčanog zastoja i djeluju neovisno od prethodno navedenih faktora rizika. Stanja koja dovode do ovih funkcionalnih promjena mogu se steći nakon prethodne ozljede srca ili naslijediti kroz porodičnu anamnezu aritmogenih poremećaja.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|828}}

==Znakovi i simptomi==
Zastoju srca ne prethode nikakvi simptomi upozorenja kod otprilike 50 posto ljudi.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite book|title=Braunwald's heart disease: a textbook of cardiovascular medicine | publisher=Saunders| vauthors = Lilly LS, Braunwald E, Mann DL, Zipes DP, Libby P, Bonow RO, Braunwald E |year=2015 |isbn=9781455751341 | veditors = Myerburg RJ |edition=Tenth|location=Philadelphia, PA|pages=821–860|chapter=Cardiac Arrest and Sudden Cardiac Death|oclc=890409638}}&lt;/ref&gt; Za osobe koje imaju simptome, oni su obično nespecifični za srčani zastoj.&lt;ref name=&quot;:13&quot;/&gt; To se može manifestirati u obliku novih simptoma ili pogoršanja:

* [[bol u grudima]]&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Johnson K, Ghassemzadeh S | chapter = Chest Pain |date=2019| chapter-url= http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK470557/| title =StatPearls|publisher=StatPearls Publishing|pmid=29262011|access-date=2019-11-05}}&lt;/ref&gt;
* [[umor]]
* [[sinkopa|zamračenje]]
* [[vrtoglavica]]
* [[kratak dah]]
* [[slabost]]
* [[povraćanje]]&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|title=What Are the Signs and Symptoms of Sudden Cardiac Arrest?|date=1 April 2011|publisher=National Heart, Lung and Blood Institute|archive-url=https://web.archive.org/web/20150621171145/https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|archive-date=21 June 2015|url-status=live|access-date=2015-06-21}}&lt;/ref&gt;
Kada se sumnja na srčani zastoj zbog znakova nesvestice ili abnormalnog disanja, posmatrač treba da pokuša da oseti [[puls]] tokom 10 sekundi; ako se ne osjeti puls, treba pretpostaviti da je žrtva ima srčani zastoj.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Panchal AR, Bartos JA, Cabañas JG, Donnino MW, Drennan IR, Hirsch KG, Kudenchuk PJ, Kurz MC, Lavonas EJ, Morley PT, O'Neil BJ, Peberdy MA, Rittenberger JC, Rodriguez AJ, Sawyer KN, Berg KM | display-authors = 6 | title = Part 3: Adult Basic and Advanced Life Support: 2020 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 142 | issue = 16_suppl_2 | pages = S366–S468 | date = October 2020 | pmid = 33081529 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000916 | s2cid = 224829530 }}&lt;/ref&gt; Kao posljedica gubitka [[cerebralna cirkulacija|cerebralne perfuzije]] (protok krvi u [[lmozak]]), osoba će brzo izgubiti [[nesvijest|svijest]] i može prestati da diše. [[Iskustva bliske smrti]] prijavljuje 10 do 20 posto ljudi koji su preživjeli srčani zastoj, što pokazuje određeni nivo kognitivnih procesa koji su još uvijek aktivni tokom reanimacije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Parnia S, Spearpoint K, Fenwick PB | title = Near death experiences, cognitive function and psychological outcomes of surviving cardiac arrest | journal = Resuscitation | volume = 74 | issue = 2 | pages = 215–221 | date = August 2007 | pmid = 17416449 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2007.01.020 }}&lt;/ref&gt;

== Uzroci i mehanizmi==
[[slika:Basic representation of cardiac conduction.gif|thumb|221x221px| Provođenje srca. Promjene u ovom obrascu mogu biti rezultat ozljede srčanog mišića i dovesti do neprovodnih otkucaja i na kraju do srčanog zastoja.]] 
[[slika:Ventricular fibrillation.png|thumb| EKG prikaz komorske fibrilacije (bez organiziranog ritma)]]
Iznenadni srčani zastoj (SCA) ili iznenadna srčana smrt (SCD) nastaju kada srce naglo počne da kuca u abnormalnom ili nepravilnom ritmu ([[srčana sritmija|aritmija]]).&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Bez organizirane električne aktivnosti u [[srčani mišić|srčanom mišiću]], nema konzistentne kontrakcije [[komora (srce)|komora]], što rezultira nesposobnošću srca da stvori adekvatan [[srčani minutni volumen]] (upumpavanje krvi iz srce u ostatak tijela).&lt;ref name=UTD2016&gt;{{cite web|url=https://www.uptodate.com/contents/pathophysiology-and-etiology-of-sudden-cardiac-arrest|title=Pathophysiology and etiology of sudden cardiac arrest| vauthors = Podrid PJ |date=2016-08-22|website=www.uptodate.com|access-date=2017-12-03}}&lt;/ref&gt; Postoji mnogo različitih tipova [[aritmija srca|aritmija]], ali one koje se najčešće bilježe kod iznenadnog zastoja srca su komorska [[tahikardija]] i [[komoraka fibrilacija]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zipes DP, Camm AJ, Borggrefe M, Buxton AE, Chaitman B, Fromer M, Gregoratos G, Klein G, Moss AJ, Myerburg RJ, Priori SG, Quinones MA, Roden DM, Silka MJ, Tracy C, Smith SC, Jacobs AK, Adams CD, Antman EM, Anderson JL, Hunt SA, Halperin JL, Nishimura R, Ornato JP, Page RL, Riegel B, Blanc JJ, Budaj A, Dean V, Deckers JW, Despres C, Dickstein K, Lekakis J, McGregor K, Metra M, Morais J, Osterspey A, Tamargo JL, Zamorano JL | display-authors = 6 | title = ACC/AHA/ESC 2006 Guidelines for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death: a report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force and the European Society of Cardiology Committee for Practice Guidelines (writing committee to develop Guidelines for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death): developed in collaboration with the European Heart Rhythm Association and the Heart Rhythm Society | journal = Circulation | volume = 114 | issue = 10 | pages = e385–e484 | date = September 2006 | pmid = 16935995 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.106.178233 | doi-access = free | author-link9 = Arthur J. Moss }}&lt;/ref&gt; Manje uobičajeni uzroci aritmija kod srčanog zastoja uključuju [[električna aktivnost bez pulsa|električnu aktivnost bez pulsa]] (PEA), [[bradikardija|bradijaritmije]] ili [[sistola|asistole]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Takvi se ritmovi vide kada postoji produženi srčani zastoj, progresija komorske fibrilacije ili napori kao što je defibrilacija da bi se osoba reanimirala.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Čini se da promjene ritma također imaju korelaciju s osnovnim uzrokom srčane ozljede kada su prisutni (ishemijski vs. neishemijski uzroci).&lt;ref name = &quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|831}}

Iznenadni zastoj srca može biti posljedica srčanih i nekardijalnih uzroka, uključujući sljedeće:

=== Srčani uzroci ===

==== Bolest koronarnih arterija ==== 
[[slika:Coronary Artery Disease.png|thumb| Normalna vs blokirana koronarna arterija]]
[[Bolest koronarne arterije]] (CAD), također poznata kao ishemijska bolest srca, odgovorna je za 62 do 70 posto svih iznenadnih srčanih smrti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal | title = State-specific mortality from sudden cardiac death--United States, 1999 | journal = MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report | volume = 51 | issue = 6 | pages = 123–126 | date = February 2002 | pmid = 11898927 | author1 = Centers for Disease Control Prevention (CDC) }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA | title = Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998 | journal = Circulation | volume = 104 | issue = 18 | pages = 2158–2163 | date = October 2001 | pmid = 11684624 | doi = 10.1161/hc4301.098254 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; CAD je mnogo rjeđi uzrok iznenadne srčane smrti kod osoba mlađih od 40 godina.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Slučajevi su pokazali da je najčešći nalaz pri postmortalnom pregledu iznenadne srčane smrti hronična visokostepena [[stenoza]] barem jednog segmenta velike koronarne arterije, arterija koje opskrbljuju [[srčani mišić]] [[krv]]lju.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Falk E, Shah PK | chapter = Pathogenesis of atherothrombosis. Role of vulnerable, ruptured, and eroded plaques | chapter-url= https://books.google.com/books?id=1WifwPEsKQMC&amp;pg=PA460 |title=Atherothrombosis and Coronary Artery Disease | veditors = Fuster V, Topol EJ, Nabel EG |date=2005|publisher=Lippincott Williams &amp; Wilkins|isbn=9780781735834|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603002043/https://books.google.com/books?id=1WifwPEsKQMC&amp;pg=PA460&amp;lpg=PA460|archive-date=2016-06-03|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ova stenoza je često rezultat suženja i otvrdnuća arterija nakon taloženja [[aterosklerotski plak|holesterolskih plakova]] i upale tokom nekoliko godina. Ovo nakupljanje i remodeliranje koronarnih sudova zajedno sa drugim sistemskim krvnim sudovima karakteriše napredovanje [[Ateroskleroza|aterosklerotske kardiovaskularne bolesti]].&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Pahwa R, Jialal I |chapter = Atherosclerosis |date=2021| chapter-url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK507799/| title = StatPearls|place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=29939576|access-date=2021-11-05 }}&lt;/ref&gt; Kada stabilan plak pukne, može blokirati protok krvi i kisika kroz male arterije što rezultira [[ishemija|ishemijskom]] ozljedom. Povreda tkiva nakon ishemije može dovesti do strukturnih i funkcionalnih promjena koje sprečavaju srce da nastavi normalne cikluse provodljivosti i mijenja otkucaje srca.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|829}}&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|829}}

==== Neaterosklerotske abnormalnosti koronarnih arterija ====

Abnormalnosti koronarnih arterija koje nisu povezane s aterosklerozom uključuju kongenitalne [[anomalija koronarne arterije|anomalije koronarne arterije]] (najčešće anomalno porijeklo lijeve koronarne arterije iz plućne arterije), upalu poznatu kao koronarni [[arteritis]], [[embolija]], vazospazam i mehaničke abnormalnosti povezane s bolestima ili traumom [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]]. Ova stanja uzrokuju 10-15% srčanih zastoja i iznenadne srčane smrti.&lt;ref name = &quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|829}}

* Koronarni arteritis obično je rezultat pedijatrijskog febrilnog upalnog stanja poznatog kao [[Kawasaki bolest]]. Drugi [[Vaskulitis|vaskulitidi]] također mogu doprinijeti povećanju rizika od iznenadne srčane smrti.
* Embolija, ili zgrušavanje koronarnih arterija najčešće se javlja od sepsnih embolija sekundarnih do endokarditisa uz zahvaćenost aortnog zaliska, trikuspidnog zaliska ili protetskih zalistaka.
* [[Koronarni vazospazam]] može dovesti do srčanih aritmija, mijenjanja električne provodljivosti srca uz rizik od potpunog zastoja srca zbog teških ili produženih promjena ritma.
* Mehaničke abnormalnosti sa povezanim rizikom od srčanog zastoja mogu nastati zbog disekcije koronarne arterije koja se može pripisati [[Marfanov sindrom|Marfanovom sindromu]] ili traumi.&lt;ref name = &quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|829}}

====Strukturalna srčana bolest ==== 
[[slika:Heart left ventricular hypertrophy sa.jpg|thumb| Kratka os srca pokazuje zadebljanje zida kod hipertrofije lijeve komore]]
Strukturne bolesti srca koje nisu povezane s koronarnom bolešću čine 10% svih iznenadnih srčanih smrti.&lt;ref name=UTD2016/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Primjeri ovih uključuju: [[kardiomiopatija|kardiomiopatije]] ([[hipertrofijska kardiomiopatija|hipertrofijska]], [[dilatirana kardiomiopatija|dilatirana]] ili [[Aritmogena kardiomiopatija|aritmogena kardiomiopatija]]), [[Srčana aritmija|poremećaji srčanog ritma]], [[bolest srčanog ritma]], [[miokarditis]],&lt;ref name=&quot;Circ012&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA | title = Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998 | journal = Circulation | volume = 104 | issue = 18 | pages = 2158–2163 | date = October 2001 | pmid = 11684624 | doi = 10.1161/hc4301.098254 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; i [[kongestivno zatajenje srca]].&lt;ref name=&quot;AHJ982&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kannel WB, Wilson PW, D'Agostino RB, Cobb J | title = Sudden coronary death in women | journal = American Heart Journal | volume = 136 | issue = 2 | pages = 205–212 | date = August 1998 | pmid = 9704680 | doi = 10.1053/hj.1998.v136.90226 }}&lt;/ref&gt;
[[slika:Left Ventricular Hypertrophy Unlabeled.jpg|thumb| EKG prikaz hipertrofije lijeve komore]]
Smatra se da je [[hipertrofija lijeve komore]] vodeći uzrok iznenadne srčane smrti u populaciji odraslih.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Stevens SM, Reinier K, Chugh SS | title = Increased left ventricular mass as a predictor of sudden cardiac death: is it time to put it to the test? | journal = Circulation: Arrhythmia and Electrophysiology | volume = 6 | issue = 1 | pages = 212–217 | date = February 2013 | pmid = 23424223 | pmc = 3596001 | doi = 10.1161/CIRCEP.112.974931 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ovo je najčešće posljedica dugotrajnog [[Hipertenzija|visokog krvnog pritiska]], ili hipertenzije, koja je izazvala neprilagođenu promjenu zida glavne pumpne komore srca, [[srčana komora|lijeve komore]].&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Katholi RE, Couri DM | title = Left ventricular hypertrophy: major risk factor in patients with hypertension: update and practical clinical applications | journal = International Journal of Hypertension | volume = 2011 | pages = 495349 | year = 2011 | pmid = 21755036 | pmc = 3132610 | doi = 10.4061/2011/495349 }}&lt;/ref&gt; Povišeni [[krvni pritisak]] znači da srce mora pumpati još jače kako bi krv prokrvila na adekvatan način kroz tijelo. Ako srce to radi duži vremenski period zbog nekontrolirane hipertenzije, lijeva komora može hipertrofirati (narasti) na način koji smanjuje djelotvornost srca.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Bornstein AB, Rao SS, Marwaha K | chapter = Left Ventricular Hypertrophy |date=2021| chapter-url= http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK557534/ | title = StatPearls|place=Treasure Island (FL) |publisher= StatPearls Publishing|pmid=32491466|access-date=2021-11-05 }}&lt;/ref&gt; Hipertrofija lijeve komore može se pokazati na [[Ehokardiografija|ehokardiogramu]] i [[Elektrokardiografija|elektrokardiogramu]] (EKG).&lt;ref name=&quot;:9&quot;/&gt;

Pregled iznenadnih srčanih smrti u Sjedinjenim Državama iz 1999. godine otkrio je da strukturne bolesti srca čine preko 30% iznenadnih srčanih zastoja kod osoba mlađih od 30 godina. Studija vojnih regruta starosti 18-35 godina pokazala je da je to činilo više od 40% iznenadnih srčanih smrti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Kongestivna srčana insuficijencija pet puta povećava rizik od iznenadne srčane smrti.&lt;ref name=&quot;AHJ982&quot;/&gt;

Strukturne abnormalnosti srčanog provodnog sistema (posebno [[Atrioventrikularni čvor|Ađ
atrioventrikularnog čvora]] i [[Purkinjeva vlakna|His-Purkinjeovog]] sistema) mogu predisponirati pojedinca za aritmije sa rizikom od napredovanja do iznenadnog zastoja srca, iako je ovaj rizik ostaje nizak. Mnogi od ovih provodnih blokova mogu se liječiti unutrašnjim srčanim defibrilatorima za one za koje se utvrdi da su pod visokim rizikom zbog ozbiljnosti fibroze ili teških elektrofizioloških poremećaja.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|833}}

==== Sindromi naslijeđenih aritmija ====
Aritmije koje nisu uzrokovane strukturnom srčanom bolešću čine 5 do 10% iznenadnih srčanih zastoja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Chugh SS, Kelly KL, Titus JL | title = Sudden cardiac death with apparently normal heart | journal = Circulation | volume = 102 | issue = 6 | pages = 649–654 | date = August 2000 | pmid = 10931805 | doi = 10.1161/01.cir.102.6.649 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors =  | title = Survivors of out-of-hospital cardiac arrest with apparently normal heart. Need for definition and standardized clinical evaluation. Consensus Statement of the Joint Steering Committees of the Unexplained Cardiac Arrest Registry of Europe and of the Idiopathic Ventricular Fibrillation Registry of the United States | journal = Circulation | volume = 95 | issue = 1 | pages = 265–272 | date = January 1997 | pmid = 8994445 | doi = 10.1161/01.cir.95.1.265 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Drory Y, Turetz Y, Hiss Y, Lev B, Fisman EZ, Pines A, Kramer MR | title = Sudden unexpected death in persons less than 40 years of age | journal = The American Journal of Cardiology | volume = 68 | issue = 13 | pages = 1388–1392 | date = November 1991 | pmid = 1951130 | doi = 10.1016/0002-9149(91)90251-f }}&lt;/ref&gt; Oni su često uzrokovani [[genetički poremećaj|genetičkim poremećajima]] koji dovode do abnormalnih srčanih ritmova.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Genetičke [[mutacije]] često utiču na specijalizirane proteine poznate kao [[ionski kanal]]i koje provode [[Ion|električno nabijene čestice]] kroz [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]], pa se ova grupa stanja često naziva [[Kanalopatija|kanalopatije]]. Primjeri ovih nasljednih sindroma aritmije uključuju [[sindrom dugog QT intervala]] (LQTS), [[Brugada sindrom]], [[tahikardija|kateholaminergijska polimorfna komorska tahikardija]] i [[sindrom kratkog QT intervala]]. Mnogi su također povezani s okolišnim ili neurogenim okidačima kao što je odgovor na preglasne [[zvuk]]ove koji mogu izazvati smrtonosne aritmije.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|833}} Ostala stanja koja promovišu aritmije, ali nisu uzrokovana genetičkim mutacijama uključuju [[Wolff-Parkinson-Whiteov sindrom]].&lt;ref name=&quot;UTD2016&quot; /&gt;

[[Sindrom dugog QT]] intervala, stanje koje se često spominje kod smrti mladih ljudi, javlja se kod jednog od svakih 5.000 do 7.000 novorođenčadi i procjenjuje se da je odgovoran za 3.000 smrtnih slučajeva svake godine u poređenju sa otprilike 300.000 srčanih zastoja koje vide hitne službe.&lt;ref name=&quot;AHA2&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.americanheart.org/presenter.jhtml?identifier=4741 | title = Sudden Cardiac Death | archive-url = https://web.archive.org/web/20100325174959/http://www.americanheart.org/presenter.jhtml?identifier=4741| archive-date=2010-03-25 | publisher = American Heart Association }}&lt;/ref&gt; Ova stanja su dio ukupnih smrtnih slučajeva povezanih sa srčanim zastojem, ali predstavljaju stanja koja se mogu otkriti prije zastoja i koja se mogu liječiti. Simptomska ekspresija sindroma dugog QT-a je prilično široka i češće se manifestuje [[sinkopa]], a ne srčani zastoj. Međutim, rizik od srčanog zastoja je i dalje prisutan i osobe sa porodičnom historijom iznenadnih srčanih zastoja treba da se pregledaju na LQTS i druge uzroke smrtonosne aritmije koji se mogu liječiti. Viši nivoi rizika od srčanog zastoja povezani su sa ženskim spolom, značajnijim produženjem QT intervala, historijom neobjašnjive sinkope (nesvjestice) ili prerane iznenadne srčane smrti.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|833}} Dodatno, osobe sa LQTS-om trebale bi izbjegavati određene lijekove koji nose rizik od povećanja ozbiljnosti ove abnormalnosti provodljivosti, kao što su određeni antiaritmici, antidepresivi i [[hinolonski antibiotik|hinolon]] ili [[makrolid]]ni [[antibiotici]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fazio G, Vernuccio F, Grutta G, Re GL | title = Drugs to be avoided in patients with long QT syndrome: Focus on the anaesthesiological management | journal = World Journal of Cardiology | volume = 5 | issue = 4 | pages = 87–93 | date = April 2013 | pmid = 23675554 | pmc = 3653016 | doi = 10.4330/wjc.v5.i4.87 }}&lt;/ref&gt;

===Nesrčani uzroci===
Nesrčani uzroci čine 15 do 25% srčanih zastoja.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kuisma M, Alaspää A | title = Out-of-hospital cardiac arrests of non-cardiac origin. Epidemiology and outcome | journal = European Heart Journal | volume = 18 | issue = 7 | pages = 1122–1128 | date = July 1997 | pmid = 9243146 | doi = 10.1093/oxfordjournals.eurheartj.a015407 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Najčešći nesrčani uzroci su [[fizička trauma|trauma]], velika [[krvarenje|krvarenja]] ([[gastrointestinalno krvarenje]], [[ruptura aorte]] ili [[intrakranijalno krvarenje]]), [[hipovolemično krvarenje]], [[predoziranje]], [[davljenje]] i [[plućna embolija]].&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref name=Raab2008&gt;{{cite journal | vauthors = Raab H, Lindner KH, Wenzel V | title = Preventing cardiac arrest during hemorrhagic shock with vasopressin | journal = Critical Care Medicine | volume = 36 | issue = 11 Suppl | pages = S474–S480 | date = November 2008 | pmid = 20449913 | doi = 10.1097/ccm.0b013e31818a8d7e | publisher = Ovid Technologies (Wolters Kluwer Health) }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Voel2000&gt;{{cite journal | vauthors = Voelckel WG, Lurie KG, Lindner KH, Zielinski T, McKnite S, Krismer AC, Wenzel V | title = Vasopressin improves survival after cardiac arrest in hypovolemic shock | journal = Anesthesia and Analgesia | volume = 91 | issue = 3 | pages = 627–634 | date = September 2000 | pmid = 10960389 | doi = 10.1097/00000539-200009000-00024 | publisher = Ovid Technologies (Wolters Kluwer Health) }}&lt;/ref&gt; Srčani zastoj također može biti uzrokovan trovanjem kao što je [[Meduza|ubodi određenih meduza]], ili strujnim udarom, poput munje.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;

====Reverzibilni uzroci====
Drugi nesrčani uzroci srčanog zastoja mogu biti rezultat privremenih poremećaja [[homeostaza]] u tijelu Ovo može biti rezultat promjena u omjeru [[elektrolit]]a, zasićenosti kisikom ili promjenama drugih iona koji utiču na [[pH]] tijela.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

====Mnemonika za reverzibilne uzroke====
{{Glavni|Hs i Ts}}
&quot;Hs i Ts&quot; je naziv za mnemotehniku koja se koristi za pamćenje izlječivih ili reverzibilnih uzroka srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;RCUK20052&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm|title=Resuscitation Council (UK) Guidelines 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20091215230632/http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm|archive-date=2009-12-15|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;&gt;{{cite journal | title = 2005 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 112 | issue = 24 Suppl | pages = IV1-203 | date = December 2005 | pmid = 16314375 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.105.166550 | doi-access = free  | author = ECC Committee, Subcommittees and Task Forces of the American Heart Association }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Napomena: Ova mnemonika uključuje uzroke srčanog i nesrčanog porijekla, ali svi su reverzibilni, uz odgovarajući tretman koji je vremenski osjetljiv.

; Hs
* [[Hipovolemija|'''H'''ipovolemija]] – Nedostatak volumena krvi
* [[Hipoksija|'''H'''ipoksija]] – Nedostatak [[kisik]]a
* [[vodik|'''V'''odikovi]] ioni ([[acidoza]]) – Nenormalan pH u tijelu
* [[Hiperkalemija|'''H'''iperkalemija]] ili [[Hipokalemija|'''h'''ipokalemia]] – I povećan i smanjen nivo [[kalij]]a može biti opasan po život
* [[Hipotermija|'''H'''ipotermija]] – Niska [[Tjelesna temperatura|tjelesna temperatura jezgre]]
* [[Hipoglikemija|'''H'''ipoglikemija]] ili [[Hiperglikemija|'''h'''iperglikemija]] – Nizak ili visok nivo glukoze u krvi
; Ts
* [[Tableta|'''T'''ablete]] ili [[Toksin|'''t'''oksini]] kao što je predoziranje drogom/lijekom
* [[Tamponada srca|Srčana '''t'''amponada]] – Tečnost se nakuplja oko srca
* [[Tenzijski pneumotoraks|'''T'''enzijski pneumotoraks]] – kolabirano plućno krilo
* [[Tromboza|'''T'''romboza]] ([[infarkt miokarda]]) – srčani udar
* [[Tromboza|'''T'''romboembolija]] ([[plućna embolija]]) – Krvni ugrušak u plućima
* [[Traumatski srčani zastoj|'''T'''raumatski srčani zastoj]]

=== Djeca ===
Kod djece, najčešći uzrok kardiopulmonalnog zastoja je [[šok]] ili [[respiratorna insuficijencija]] koji nije liječen.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; [[Srčana aritmija]] nije najčešći uzrok kod djece.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Kada postoji srčana aritmija, najčešće je [[sistola|asistola]] ili [[bradikardija]], za razliku od [[komorska fibrilacija|komorske fibrilacije]] ili [[tahikardija|komorske tahikardije]] kao što se vidi kod odraslih.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Drugi uzroci mogu uključivati droge kao što su [[Otrovanje kokainom|kokain]], [[metamfetamin]] ili predoziranje lijekovima kao što su antidepresivi kod djeteta koje je ranije bilo zdravo, ali sada ima aritmiju koja je napredovao do srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Uobičajeni uzroci iznenadnog neobjašnjivog zastoja srca kod djece uključuju [[hipertrofijska kardiomiopatija|hipotrofijsku kardiomiopatiju]], abnormalnosti koronarnih arterija i aritmije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Topjian AA, Raymond TT, Atkins D, Chan M, Duff JP, Joyner BL, Lasa JJ, Lavonas EJ, Levy A, Mahgoub M, Meckler GD, Roberts KE, Sutton RM, Schexnayder SM | display-authors = 6 | title = Part 4: Pediatric Basic and Advanced Life Support 2020 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Pediatrics | volume = 147 | issue = Suppl 1 | pages = e2020038505D | date = January 2021 | pmid = 33087552 | doi = 10.1542/peds.2020-038505D | s2cid = 224826594}}&lt;/ref&gt;

===Mehanizam===
[[slika:Ventricular fibrillation.png|thumb|upright=1.3|Komorska fibrilacija]]
Definitivni električni mehanizmi srčanog zastoja, koji mogu nastati iz bilo koje od gore navedenih funkcionalnih, strukturnih ili fizioloških abnormalnosti, karakterizirani su tahiaritmijskim ili bradiaritmijskim događajima koji ne dovode do sistole.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp| 837–838}} Tahiaritmije se dalje mogu klasificirati kao [[komorska fibrilacija]] (V-fib) i bez pulsa ili trajna [[komorskaa tahikardija]] (V-tach), a obje su brze i nestalne aritmije koje mijenjaju cirkulatorni put tako da se adekvatan protok krvi ne može održati i nije adekvatan da zadovolji potrebe tijela.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|837–838}}

Mehanizam odgovoran za većinu iznenadnih srčanih smrti je [[ventrikulska fibrilacija]]. Ventrikulska fibrilacija je tahiaritmija koju karakterizira turbulentna električna aktivnost u ventrikulskomom dijeku [[miokard]]a koja dovodi do previše neorganiziranog i brzog otkucaja srca proizvodeći bilo kakav značajan minutni volumen srca, što rezultira nedovoljnom perfuzijom mozga i esencijalnih organa.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Ventricular tachycardia - Symptoms and causes|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/ventricular-tachycardia/symptoms-causes/syc-20355138|access-date=2021-11-29|website=Mayo Clinic|language=en}}&lt;/ref&gt; Kod komorske tahikardije, srce također kuca brže od normalnog, što može spriječiti srčane komore da se pravilno pune krvlju.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Ventricular fibrillation - Symptoms and causes|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/ventricular-fibrillation/symptoms-causes/syc-20364523|access-date=2021-11-29|website=Mayo Clinic|language=en}}&lt;/ref&gt; Neki od elektrofizioloških mehanizama koji podupiru ventrikulske fibrilacije uključuju ektopijski automatizam, ponovni ulazak i aktiviranu aktivnost.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Szabó Z, Ujvárosy D, Ötvös T, Sebestyén V, Nánási PP | title = Handling of Ventricular Fibrillation in the Emergency Setting | journal = Frontiers in Pharmacology | volume = 10 | pages = 1640 | date = 2020-01-29 | pmid = 32140103 | pmc = 7043313 | doi = 10.3389/fphar.2019.01640 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Strukturne promjene u oboljelom srcu kao rezultat nasljednih faktora ([[mutacije]] u [[gen]]ima za kodiranje [[ionski kanal|ionskih kanala]], naprimjer) ne mogu objasniti iznenadnu srčanu smrt.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rubart M, Zipes DP | title = Mechanisms of sudden cardiac death | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 115 | issue = 9 | pages = 2305–2315 | date = September 2005 | pmid = 16138184 | pmc = 1193893 | doi = 10.1172/JCI26381 }}&lt;/ref&gt;

I ventrikulska fibrilacija i ventrikulska tahikardija mogu dovesti do toga da srce neučinkovito pumpa krv u tijelo. Ventrikulsku tahikardiju karakterizira izmijenjen QRS kompleks i broj otkucaja srca veći od 100 otkucaja u minuti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = AlMahameed ST, Ziv O | title = Ventricular Arrhythmias | journal = The Medical Clinics of North America | volume = 103 | issue = 5 | pages = 881–895 | date = September 2019 | pmid = 31378332 | doi = 10.1016/j.mcna.2019.05.008 | s2cid = 199437558 }}&lt;/ref&gt; Kada se V-tah održava (traje najmanje 30 sekundi), neadekvatan dotok krvi u srčano tkivo može dovesti do zastoja srca.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Baldzizhar A, Manuylova E, Marchenko R, Kryvalap Y, Carey MG | title = Ventricular Tachycardias: Characteristics and Management | journal = Critical Care Nursing Clinics of North America | volume = 28 | issue = 3 | pages = 317–329 | date = September 2016 | pmid = 27484660 | doi = 10.1016/j.cnc.2016.04.004}}&lt;/ref&gt;

[[Bradikardija|Bradiaritmije]] se javljaju nakon disocijacije spontane električne provodljivosti i mehaničke funkcije srca što rezultira [[električna aktivnost bez pulsa|električnom aktivnošću bez pulsa]] (PEA) ili potpunim odsustvom električne aktivnosti srca što rezultira [[sistola|asistolom]] . Slično kao i kod tahiaritmija, ova stanja dovode do nemogućnosti da se održi i adekvatan protok krvi, iako je u slučaju bradijaritmija osnovni uzrok odsustvo mehaničke aktivnosti, a ne brzi otkucaji koji dovode do dezorganizacije.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|837–838}}

==Dijagnoza==
[[slika:Carotidian pulse and recovery position.jpg|thumb|Medicinsko osoblje provjerava karotidni puls pacijenta]]
Srčani zastoj je sinonim za pojam [[klinička smrt]].&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt; Historijski podaci i [[fizički pregled]] mogu dijagnosticirati srčani zastoj i pružiti informacije o potencijalnom uzroku i prognozi.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Pružatelj koji uzima kliničku anamnezu osobe trebao bi imati za cilj utvrditi da li je epizodu primijetio neko drugi, u koje vrijeme se epizoda dogodila, šta je osoba radila (posebno ako je bilo traume) i da li je bilo uključenosti droge.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Dio fizičkog pregleda dijagnosticiranja srčanog zastoja fokusira se na odsustvo pulsa.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; U mnogim slučajevima, nedostatak [[puls|karotidnog pulsa]] je [[zlatni standard (test)|zlatni standard]] za dijagnosticiranje srčanog zastoja. Nedostatak pulsa na periferiji (radijalno/pedala) može također biti rezultat drugih stanja (npr. cirkulacijski [[šok]]), ili jednostavno greška spasitelja.&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt; Studije su pokazale da spasitelji često mogu pogriješiti kada provjeravaju karotidni puls u hitnim slučajevima, bilo da se radi o zdravstvenim radnicima ili laicima.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bahr J, Klingler H, Panzer W, Rode H, Kettler D | title = Skills of lay people in checking the carotid pulse | journal = Resuscitation | volume = 35 | issue = 1 | pages = 23–26 | date = August 1997 | pmid = 9259056 | doi = 10.1016/S0300-9572(96)01092-1 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ochoa FJ, Ramalle-Gómara E, Carpintero JM, García A, Saralegui I | title = Competence of health professionals to check the carotid pulse | journal = Resuscitation | volume = 37 | issue = 3 | pages = 173–175 | date = June 1998 | pmid = 9715777 | doi = 10.1016/S0300-9572(98)00055-0 }}&lt;/ref&gt;

[[Hitni ultrazvuk|Ultrazvuk na mjestu pružanja pomoći (POCUS)]] je alat koji se može koristiti za ispitivanje pokreta srca i snage njegove kontrakcije kod osobe koja je doživjela srčani zastoj uz krevet.&lt;ref name=&quot;Long_2018&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Long B, Alerhand S, Maliel K, Koyfman A | title = Echocardiography in cardiac arrest: An emergency medicine review | journal = The American Journal of Emergency Medicine | volume = 36 | issue = 3 | pages = 488–493 | date = March 2018 | pmid = 29269162 | doi = 10.1016/j.ajem.2017.12.031 | s2cid = 3874849 }}&lt;/ref&gt; POCUS može precizno dijagnosticirati srčani zastoj u bolničkim uvjetima, prevazilazeći neke od nedostataka dijagnoze provjeravanjem centralnog pulsa ([[karotidne arterije]] ili [[subklavijske arterije]]), kao i otkrivanjem pokreta i kontrakcija srca.&lt;ref name=&quot;Long_2018&quot;/&gt;

Koristeći POCUS, kliničari mogu imati ograničene, dvodimenzionalne poglede na različite dijelove srca tokom zastoja.&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Paul JA, Panzer OP | title = Point-of-care Ultrasound in Cardiac Arrest | journal = Anesthesiology | volume = 135 | issue = 3 | pages = 508–519 | date = September 2021 | pmid = 33979442 | doi = 10.1097/ALN.0000000000003811 | s2cid = 234486749 }}&lt;/ref&gt; Ove slike mogu pomoći kliničarima da utvrde da li je električna aktivnost u srcu [[Bespulsna električna aktivnost|bez pulsa]] ili pseudobezpulsna, kao i da im pomognu da dijagnosticiraju potencijalno reverzibilne uzroke zastoja.&lt;ref name=&quot;:15&quot;/&gt; Objavljene smjernice udruženja American Society of Echocardiography, American College of Emergency Physicians, European Resuscitation Council i American Heart Association, kao i preoperativne smjernice Advanced cardiac life support, prepoznali su potencijalne prednosti korištenja POCUS-a u dijagnostici i upravljanju srčanim zastojem.&lt;ref name=&quot;:15&quot;/&gt;

Zbog nepreciznosti ovog metoda dijagnoze, neka tijela poput Evropskog savjeta za reanimaciju (ERC) smanjila su njen značaj. Umjesto toga, sadašnje smjernice podstiču pojedince da započnu CPR kod bilo koje osobe bez svijesti koja ima odsutno ili abnormalno disanje.&lt;ref name=&quot;RCUK2005&quot;/&gt; Vijeće za reanimaciju u Ujedinjenom Kraljevstvu stoji u skladu s preporukama ERC-a i preporukama American Heart Association.&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt; Predložili su da tehniku provjere karotidnih pulseva trebaju koristiti samo zdravstveni radnici sa specifičnom obukom i stručnošću, a čak i tada da je treba promatrati u kombinaciji s drugim pokazateljima kao što je agonalno [[disanje]].&lt;ref name=&quot;RCUK2005&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm |title=Resuscitation Council (UK) Guidelines 2005 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20091215230632/http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm |archive-date=2009-12-15 }}&lt;/ref&gt;

Predložene su razni drugi metodi za otkrivanje cirkulacije, a samim tim i dijagnosticiranje srčanog zastoja. Smjernice koje slijede prema preporukama Međunarodnog komiteta za vezu za reanimaciju (ILCOR) iz 2000. bile su da spasitelji traže &quot;znakove cirkulacije&quot;, ali ne posebno puls.&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt; Ovi znakovi su uključivali [[kašalj]], dahtanje, boju, trzanje i [[kretanje]].&lt;ref&gt;{{cite book |author=British Red Cross |author2=St Andrew's Ambulance Association |author3=St John Ambulance |title=First Aid Manual: The Authorised Manual of St. John Ambulance, St. Andrew's Ambulance Association, and the British Red Cross |publisher=Dorling Kindersley |year=2006 |isbn=978-1-4053-1573-9 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/firstaidmanualau0000unse }}&lt;/ref&gt; Međutim, suočeni sa dokazima da su ove smjernice bile nedjelotvorne, nova preporuka ILCOR-a je da se srčani zastoj treba dijagnosticirati kod svih unesrećenih koji su u nesvijesti i ne dišu normalno, sličan protokol koji je usvojilo Evropsko vijeće za reanimaciju.&lt;ref. name=&quot;AHA05&quot;/&gt; U neakutnom okruženju gdje je pacijent istekao, dijagnoza srčanog zastoja može se obaviti putem molekulske [[autopsija|autopsije]] ili postmortem molekulskog testiranja koji su srčani defekti koje koristi skup molekulskih tehnika za pronalaženje [[ionski kanal|ionskih kanala]].&lt;ref&gt;{{Citation| vauthors = Glatter KA, Chiamvimonvat N, He Y, Chevalier P, Turillazzi E |title=Postmortem Analysis for Inherited Ion Channelopathies|date=2006|work=Essentials of Autopsy Practice: Current Methods and Modern Trends|pages=15–37| veditors = Rutty GN |publisher=Springer|language=en|doi=10.1007/1-84628-026-5_2|isbn=978-1-84628-026-9 }}&lt;/ref&gt; Ovo bi moglo pomoći da se razjasni uzrok smrti pacijenta.

Drugi fizički znakovi ili simptomi mogu pomoći u određivanju potencijalnog uzroka srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ispod je grafikon kliničkih nalaza i znakova/simptoma koje osoba može imati i potencijalni uzrok povezan s tim.
{|
|+Fizički nalazi vezani za potencijalne uzroke&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;
!Lokacija
!Nalazi
!Mogući uzroci
|-
|Općenito
|Blijeda koža
|[[Krvarenje|Krvarenja]]
|-
|
|Smanjena tjelesna temperatura
|[[Hipotermija]]
|-
|Dišni put
|Prisustvo sekreta, povraćanja krvi
|[[Plućna aspiracija|Aspiracija]]
|-
|
|Nemogućnost pružanja [[Načini mehaničke ventilacije|ventilacije pod pozitivnim pritiskom]]
|[[Pneumotoraks|Tenzioni pneumotoraks]]
[[Opstrukcija disajnih puteva]]
|-
|Vrat
|[[Julularni venski pritisak|Distenzija vratnih vena]]
|Tenzijski pneumotoraks
[[Tamponada srca]]

[[Plućne embolije]]
|-
|
|[[Devijacija dušnika|Traheja pomaknuta na jednu stranu]]
|Tenzijski pneumotoraks
|-
|Grudi
|[[Grudna kost|Ožiljak u sredini grudne kosti]]
|Srčana bolest
|-
|Pluća
|[[Zvukovi disanja|Zvukovi disanja samo na jednoj strani]]
|Tenzijski pneumotoraks
[[Trahejska intubacija|Intubacija desnog glavnog stabla]]

Aspiracija
|-
|
|Nema zvukova daha ili udaljenih zvukova daha
|Intubacija jednjaka

Opstrukcija disajnih puteva
|-
|
|[[Zviždanje|Zviždanje]]
|Aspiracija

[[Bronhospazam]]

[[Pućni edem]]
|-
|
|[[Crackles|Rales]]
|Aspiracija

Plućni edem

[[Upala pluća]]
|-
|Srce
|Smanjenje srčanih tonova
|[[Hipovolemija]]

Tamponada srca

Tenzijski pneumotoraks

Plućna embolija
|-
|[[Abdomen]]
|[[Abdominalna distenzija|Naduvenost trbuha]] i tupa
|Ruptura [[aneurizma abdominalne aorte]]

Puknuta [[ektopijska trudnoća]]
|-
|
|Rastegnuti i bubnjići
|Intubacija jednjaka
|-
|[[Rektum]]ski
|Prisutna krv
|[[Gastrointestinalno krvarenje|Gastrointestinalno krvarenje]]
|-
|Ekstremiteti
|Asimetrični impulsi
|[[Aortna disekcija]]
|-
|[[Koža]]
|Tragovi igle
|Zloupotreba droga
|}

===Klasifikacije===
Kliničari klasifikuju srčani zastoj u &quot;šokirani&quot; u odnosu na &quot;nešokirani&quot;, što je određeno ritmom [[Elektrokardiogram|EKG]]. Ovo se odnosi na to da li se određena klasa [[srfčana aritmija|srčane aritmije]] može liječiti pomoću [[defibrilacija]].&lt;ref name=&quot;RCUK2005&quot;/&gt; Dva ritma koja se mogu šokirati su [[ventrikulska fibrilacija]] i [[ventrikulsksa bespulsna tahikardija]] dok su dva &quot;nešokova&quot; ritma [[asistola]] i [[električna aktivnost bez pulsa]].&lt;ref&gt;{{cite book|title=ABC of resuscitation| veditors = Soar J, Perkins JD, Nolan J |year=2012|publisher=Wiley-Blackwell|location=Chichester, West Sussex |isbn=9781118474853 |page=43 |url= https://books.google.com/books?id=vNgrOsHjIKEC&amp;pg=PA43 |edition=6th |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170905133735/https://books.google.com/books?id=vNgrOsHjIKEC&amp;pg=PA43|archive-date=2017-09-05}}&lt;/ref&gt;

==Upravljanje== 
Iznenadni zastoj srca može se liječiti pokušajima [[reanimacija]]. Ovo se obično izvodi na osnovu protokola zvanih [[osnovna podrška života]], [[napredna podrška za život srca]] (ACLS), [[pedijatrijska napredna podrška života]] (PALS) ili [[program neonatalne reanimacije]] (NRP).&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | title = 2005 American Heart Association (AHA) guidelines for cardiopulmonary resuscitation (CPR) and emergency cardiovascular care (ECC) of pediatric and neonatal patients: pediatric advanced life support | journal = Pediatrics | volume = 117 | issue = 5 | pages = e1005–e1028 | date = May 2006 | pmid = 16651281 | doi = 10.1542/peds.2006-0346 | s2cid = 46720891 | author1 = American Heart Association }}&lt;/ref&gt;
[[slika:CPR training-04.jpg|thumb| CPR trening na lutki]]

===Kardiopulmonalna reanimacija===
Rana [[kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR) je neophodna za preživljavanje srčanog zastoja s dobrom neurološkom funkcijom.&lt;ref&gt;{{cite web |title=AHA Releases 2015 Heart and Stroke Statistics {{!}} Sudden Cardiac Arrest Foundation |url=https://www.sca-aware.org/sca-news/aha-releases-2015-heart-and-stroke-statistics |website=www.sca-aware.org |access-date=21 September 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite book|title=Rosen's emergency medicine : concepts and clinical practice| veditors = Walls RM, Hockberger RS, Gausche-Hill M |isbn=9780323390163|oclc=989157341|date = 2017-03-09| vauthors = Walls R, Hockberger R, Gausche-Hill M }}&lt;/ref&gt; Preporučuje se da se počne što je prije moguće uz minimalne prekide nakon početka. Komponente CPR-a koje čine najveću razliku u preživljavanju su [[kompresija grudnog koša]] i defibrilacijski udarni ritmovi.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite book|title=Tintinalli's emergency medicine manual|veditors = Cydulka RK |isbn= 9780071837026 |oclc=957505642|date = 2017-08-28| vauthors = Wang VJ, Joing SA, Fitch MT, Cline DM, John Ma O, Cydulka RK }}&lt;/ref&gt; Nakon defibrilacije, kompresije grudnog koša treba nastaviti dvije minute prije nego što se ponovo izvrši provjera ritma.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ovo se zasniva na stopi kompresije od 100–120 kompresija u minuti, dubina kompresije od 5–6 centimetara u [[grudni koš]], puna [[Kardiopulmonalna reanimacija|povratak grudnog koša]] i brzina ventilacije od 10 ventilacija disanja u minuti.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Pokazalo se da pravilno izvedena CPR kod posmatrača povećava preživljavanje; međutim, to se izvodi u manje od 30% zadržavanja u bolnici od 2007. Ako visokokvalitetni CPR nije rezultirao [[krvotok|povratkom spontane cirkulacije]], a srčani ritam osobe je u [[sistola|asistoli]], razumno je prekinuti CPR i proglasiti smrt osobe nakon 20 minuta.&lt;ref name=UK2010/&gt; Izuzeci od ovoga uključuju određene slučajeve sa [[hipotermija|hipotermijom]] ili koji su [[utopljenje|udavili]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;&lt;ref name=UK2010&gt;{{cite web|author1=Resuscitation Council (UK)|title=Pre-hospital cardiac arrest|url=https://www.resus.org.uk/pages/prehosca.pdf|website=www.resus.org.uk|access-date=3 September 2014|page=41|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150513032323/http://www.resus.org.uk/pages/prehosca.pdf|archive-date=13 May 2015}}&lt;/ref&gt; Neki od ovih slučajeva bi trebali imati duži i trajniji CPR dok ne budu skoro [[Normotermija|normotermni]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Duže trajanje CPR-a može biti razumno kod onih koji imaju srčani zastoj dok su u bolnici.&lt;ref&gt;{{cite web|author1=Resuscitation Council (UK)|title=Comments on the duration of CPR following the publication of 'Duration of resuscitation efforts and survival after in-hospital cardiac arrest: an observational study' Goldberger ZD et al. Lancet.|url=https://www.resus.org.uk/pages/cprdurst.htm|access-date=3 September 2014|date=5 September 2012|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140628095645/http://resus.org.uk/pages/cprdurst.htm|archive-date=28 June 2014}}&lt;/ref&gt; namjernički CPR, od strane laičke javnosti, prije dolaska hitne pomoći također poboljšava ishode.

===Defibrilacija=== 
[[slika:Defibrillator-809447 1920.jpg|thumb|upright=1.3| Automatski eksterni defibrilator pohranjen u vidljivu narandžastu muralnu potporu]]
Defibrilacija je indikovana ako je prisutan srčani ritam koji može izazvati električni udar. Dva ritma koja se mogu šokirati su [[ventrikulska fibrilacija]] i [[ventrikulska tahikardija bez pulsa]]. Kod djece se preporučuje 2 do 4 J/Kg.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part12&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = de Caen AR, Berg MD, Chameides L, Gooden CK, Hickey RW, Scott HF, Sutton RM, Tijssen JA, Topjian A, van der Jagt ÉW, Schexnayder SM, Samson RA | display-authors = 6 | title = Part 12: Pediatric Advanced Life Support: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S526–S542 | date = November 2015 | pmid = 26473000 | pmc = 6191296 | doi = 10.1161/cir.0000000000000266 }}&lt;/ref&gt;

Defibrilaciju vrši [[automatski eksterni defibrilator]] (AED), prenosiva mašina koju može koristiti čak i svaki korisnik jer proizvodi glasovne instrukcije koje vode proces, automatski provjerava stanje žrtve i primjenjuje ispravne električne šokove. Neki defibrilatori čak daju povratnu informaciju o kvalitetu CPR kompresija, ohrabrujući spasioca laika da pritisne [[grudni koš]] osobe dovoljno snažno da cirkulira krv.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Zoll Automated External Defibrillator (AED) Plus|url=http://www.lifeassisttraining.com/zollaedplus.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20110621004342/http://www.lifeassisttraining.com/zollaedplus.html|archive-date=2011-06-21|work=Life Assistance Training}}&lt;/ref&gt;

Osim toga, sve je veća upotreba defibrilacije javnog pristupa. To uključuje postavljanje automatskog eksternog defibrilatora na javna mjesta i obuku osoblja u tim područjima kako da ih koristi. Ovo omogućava da se defibrilacija obavi prije dolaska hitne pomoći i pokazalo se da dovodi do povećanih šansi za preživljavanje. Pokazalo se da oni koji imaju zastoje na udaljenim lokacijama imaju lošije ishode nakon srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;Lyon ''et al.'' 2004&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lyon RM, Cobbe SM, Bradley JM, Grubb NR | title = Surviving out of hospital cardiac arrest at home: a postcode lottery? | journal = Emergency Medicine Journal | volume = 21 | issue = 5 | pages = 619–624 | date = September 2004 | pmid = 15333549 | pmc = 1726412 | doi = 10.1136/emj.2003.010363 }}&lt;/ref&gt;

===Lijekovi ===
[[slika:LipidEmulsion.JPG|thumb|upright=1.3|left| Lipidna emulzija koja se koristi kod srčanog zastoja zbog sredstava [[anestetik|lokalnih anestetika]]]]
Od 2016., lijekovi koji nisu [[epinefrin]] (adrenalin), iako su uključeni u smjernice, nisu pokazali da poboljšavaju preživljavanje do otpusta iz bolnice nakon izvanbolničkog zastoja srca.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Ovo uključuje upotrebu [[atropin]]a, [[lidokain]]a i [[amiodaron]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Olasveengen TM, Sunde K, Brunborg C, Thowsen J, Steen PA, Wik L | title = Intravenous drug administration during out-of-hospital cardiac arrest: a randomized trial | journal = JAMA | volume = 302 | issue = 20 | pages = 2222–2229 | date = November 2009 | pmid = 19934423 | doi = 10.1001/jama.2009.1729 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lin S, Callaway CW, Shah PS, Wagner JD, Beyene J, Ziegler CP, Morrison LJ | title = Adrenaline for out-of-hospital cardiac arrest resuscitation: a systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials|journal = Resuscitation|volume=85|issue=6|pages=732–740|date=June 2014|pmid=24642404|doi=10.1016/j.resuscitation.2014.03.008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors = Laina A, Karlis G, Liakos A, Georgiopoulos G, Oikonomou D, Kouskouni E, Chalkias A, Xanthos T | display-authors = 6 | title = Amiodarone and cardiac arrest: Systematic review and meta-analysis | journal = International Journal of Cardiology | volume = 221 | pages = 780–788 | date = October 2016 | pmid = 27434349|doi=10.1016/j.ijcard.2016.07.138}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = McLeod SL, Brignardello-Petersen R, Worster A, You J, Iansavichene A, Guyatt G, Cheskes S | title = Comparative effectiveness of antiarrhythmics for out-of-hospital cardiac arrest: A systematic review and network meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 121 | pages = 90–97 | date = December 2017 | pmid = 29037886 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2017.10.012 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ali MU, Fitzpatrick-Lewis D, Kenny M, Raina P, Atkins DL, Soar J, Nolan J, Ristagno G, Sherifali D | display-authors = 6 | title = Effectiveness of antiarrhythmic drugs for shockable cardiac arrest: A systematic review | journal = Resuscitation | volume = 132 | pages = 63–72 | date = November 2018 | pmid = 30179691 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2018.08.025 | s2cid = 52154562 | url = http://wrap.warwick.ac.uk/113491/1/WRAP-effectiveness-antiarrhythmic-drugs-cardiac-review-Nolan-2018.pdf }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Čini se da epinefrin kod odraslih od 2019. poboljšava preživljavanje, ali ne poboljšava neurološki normalno preživljavanje.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Holmberg MJ, Issa MS, Moskowitz A, Morley P, Welsford M, Neumar RW, Paiva EF, Coker A, Hansen CK, Andersen LW, Donnino MW, Berg KM | display-authors = 6 | title = Vasopressors during adult cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 139 | pages = 106–121 | date = June 2019 | pmid = 30980877 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2019.04.008 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Vargas M, Buonanno P, Iacovazzo C, Servillo G | title = Epinephrine for out of hospital cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials | journal = Resuscitation | volume = 136 | pages = 54–60 | date = March 2019 | pmid = 30685547 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2019.10.026 | s2cid = 207940828 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors =  | title = Epinephrine for Out-of-Hospital Cardiac Arrest: An Updated Systematic Review and Meta-Analysis. | journal = Critical Care Medicine | volume = 48 | pages = 225–229 | date = 27 November 2019 | pmid = 31789700 | doi = 10.1097/CCM.0000000000004130 | s2cid = 208537959 }}&lt;/ref&gt; Općenito se preporučuje svakih pet minuta. Adrenalin djeluje na alfa-1 receptor, što zauzvrat povećava protok krvi koji opskrbljuje srce.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Deep Dive into the Evidence: Epinephrine in Cardiac Arrest|url=http://www.emra.org/emresident/article/deep-dive-epi/|access-date=2021-11-12|website=www.emra.org|language=en}}&lt;/ref&gt; To bi pomoglo u obezbjeđivanju više kisika srcu. Na osnovu smjernica iz 2019., 1&amp;nbsp;mg epinefrina se može davati pacijentima svakih 3–5 minuta, ali se doze veće od 1&amp;nbsp;mg epinefrina ne preporučuju za rutinsku upotrebu u slučaju srčanog zastoja. Ako pacijent ima ritam bez šoka, epinefrin treba primijeniti što je prije moguće. Za ritam koji je podložan šoku, epinefrin treba davati samo nakon što su početni pokušaji defibrilacije neuspjeli.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Panchal AR, Berg KM, Hirsch KG, Kudenchuk PJ, Del Rios M, Cabañas JG, Link MS, Kurz MC, Chan PS, Morley PT, Hazinski MF, Donnino MW | display-authors = 6 | title = 2019 American Heart Association Focused Update on Advanced Cardiovascular Life Support: Use of Advanced Airways, Vasopressors, and Extracorporeal Cardiopulmonary Resuscitation During Cardiac Arrest: An Update to the American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 140 | issue = 24 | pages = e881–e894 | date = December 2019 | pmid = 31722552 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000732 | s2cid = 208019248 }}&lt;/ref&gt; [[Vazopresin]] sveukupno ne poboljšava niti pogoršava ishode u poređenju sa epinefrinom. Čini se da kombinacija epinefrina, vazopresina i [[metilprednizolon]]a poboljšava ishod.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Belletti A, Benedetto U, Putzu A, Martino EA, Biondi-Zoccai G, Angelini GD, Zangrillo A, Landoni G | display-authors = 6 | title = Vasopressors During Cardiopulmonary Resuscitation. A Network Meta-Analysis of Randomized Trials | journal = Critical Care Medicine | volume = 46 | issue = 5 | pages = e443–e451 | date = May 2018 | pmid = 29652719 | doi = 10.1097/CCM.0000000000003049 | s2cid = 4851288 | url = https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/162689/1/document%282%29.pdf }}&lt;/ref&gt; Neki od nedostataka dugoročne koristi mogu biti povezani sa kašnjenjem u upotrebi epinefrina.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Attaran RR, Ewy GA | title = Epinephrine in resuscitation: curse or cure? | journal = Future Cardiology | volume = 6 | issue = 4 | pages = 473–482 | date = July 2010 | pmid = 20608820 | doi = 10.2217/fca.10.24 }}&lt;/ref&gt; While evidence does not support its use in children, guidelines state its use is reasonable.&lt;ref name=AHA2015Part12/&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Lidokain i amiodaron se također smatraju razumnim kod djece sa srčanim zastojem koja imaju šokantan ritam.&lt;ref name=AHA2015Part12/&gt; Općenita upotreba [[natrij-bikarbonat]]a ili [[kalcij]]a se ne preporučuje.&lt;ref name=AHA2015Part1/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Velissaris D, Karamouzos V, Pierrakos C, Koniari I, Apostolopoulou C, Karanikolas M | title = Use of Sodium Bicarbonate in Cardiac Arrest: Current Guidelines and Literature Review | journal = Journal of Clinical Medicine Research | volume = 8 | issue = 4 | pages = 277–283 | date = April 2016 | pmid = 26985247 | pmc = 4780490 | doi = 10.14740/jocmr2456w }}&lt;/ref&gt; Upotreba [[kalcij]]a kod djece povezana je sa lošom neurološkom funkcijom kao i smanjenim preživljavanjem.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ispravno doziranje lijekova kod djece ovisi o težini.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Da bi se smanjilo vrijeme utrošeno na izračunavanje doza lijekova, preporučuje se korištenje [[Broselowa traka|Broselowe trake]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;

Smjernice iz 2010. American Heart Association više ne sadrže preporuku za korištenje atropina u električnoj aktivnosti bez pulsa i [[sistola|asistoli]] zbog nedostatka dokaza za njegovu upotrebu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Neumar RW, Otto CW, Link MS, Kronick SL, Shuster M, Callaway CW, Kudenchuk PJ, Ornato JP, McNally B, Silvers SM, Passman RS, White RD, Hess EP, Tang W, Davis D, Sinz E, Morrison LJ | display-authors = 6 | title = Part 8: adult advanced cardiovascular life support: 2010 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 122 | issue = 18 Suppl 3 | pages = S729–S767 | date = November 2010 | pmid = 20956224 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.110.970988 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Ni lidokain ni amiodaron, kod onih koji i dalje imaju [[tahikardija|ventrikuldku tahikardiju]] ili ventrikuldku fibrilaciju uprkos defibrilaciji, ne poboljšavaju preživljavanje do otpusta iz bolnice, ali oba podjednako poboljšavaju preživljavanje do prijema u bolnicu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sanfilippo F, Corredor C, Santonocito C, Panarello G, Arcadipane A, Ristagno G, Pellis T | title = Amiodarone or lidocaine for cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 107 | pages = 31–37 | date = October 2016 | pmid = 27496262 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2016.07.235 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

==Prognoza==
Ukupne šanse za preživljavanje među onima koji imaju srčani zastoj van bolnice su niske, 10%.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Benjamin EJ, Blaha MJ, Chiuve SE, Cushman M, Das SR, Deo R, de Ferranti SD, Floyd J, Fornage M, Gillespie C, Isasi CR, Jiménez MC, Jordan LC, Judd SE, Lackland D, Lichtman JH, Lisabeth L, Liu S, Longenecker CT, Mackey RH, Matsushita K, Mozaffarian D, Mussolino ME, Nasir K, Neumar RW, Palaniappan L, Pandey DK, Thiagarajan RR, Reeves MJ, Ritchey M, Rodriguez CJ, Roth GA, Rosamond WD, Sasson C, Towfighi A, Tsao CW, Turner MB, Virani SS, Voeks JH, Willey JZ, Wilkins JT, Wu JH, Alger HM, Wong SS, Muntner P | display-authors = 6 | title = Heart Disease and Stroke Statistics-2017 Update: A Report From the American Heart Association | journal = Circulation | volume = 135 | issue = 10 | pages = e146–e603 | date = March 2017 | pmid = 28122885 | pmc = 5408160 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000485 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kusumoto FM, Bailey KR, Chaouki AS, Deshmukh AJ, Gautam S, Kim RJ, Kramer DB, Lambrakos LK, Nasser NH, Sorajja D | display-authors = 6 | title = Systematic Review for the 2017 AHA/ACC/HRS Guideline for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death: A Report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Clinical Practice Guidelines and the Heart Rhythm Society | journal = Circulation | volume = 138 | issue = 13 | pages = e392–e414 | date = September 2018 | pmid = 29084732 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000550 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Među onima koji imaju vanbolnički srčani zastoj, 70% se javlja kod kuće, a njihova stopa preživljavanja je 6%.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Strategies to Improve Cardiac Arrest Survival: A Time to Act | author = Institute of Medicine |date=2015-06-30|isbn=9780309371995 |doi=10.17226/21723|pmid = 26225413}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Jollis JG, Granger CB | title = Improving Care of Out-of-Hospital Cardiac Arrest: Next Steps | journal = Circulation | volume = 134 | issue = 25 | pages = 2040–2042 | date = December 2016 | pmid = 27994023 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.116.025818 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Za one koji imaju srčani zastoj u bolnici, stopa preživljavanja godinu dana od najmanje pojave srčanog zastoja procjenjuje se na 13%.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Schluep M, Gravesteijn BY, Stolker RJ, Endeman H, Hoeks SE | title = One-year survival after in-hospital cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 132 | pages = 90–100 | date = November 2018 | pmid = 30213495 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2018.09.001 | s2cid = 52270938 }}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da je jednogodišnje preživljavanje veće kod osoba s dijagnozom prijema srca (39%), u poređenju sa onima s nesrčanom dijagnozom (11%).&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt; Stope preživljavanja među djecom su 3 do 16% u Sjevernoj Americi.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part122&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = de Caen AR, Berg MD, Chameides L, Gooden CK, Hickey RW, Scott HF, Sutton RM, Tijssen JA, Topjian A, van der Jagt ÉW, Schexnayder SM, Samson RA | display-authors = 6 | title = Part 12: Pediatric Advanced Life Support: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S526–S542 | date = November 2015 | pmid = 26473000 | pmc = 6191296 | doi = 10.1161/cir.0000000000000266 }}&lt;/ref&gt; Za bolnički srčani zastoj preživljavanje do otpusta je oko 22%.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part42&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kronick SL, Kurz MC, Lin S, Edelson DP, Berg RA, Billi JE, Cabanas JG, Cone DC, Diercks DB, Foster JJ, Meeks RA, Travers AH, Welsford M | display-authors = 6 | title = Part 4: Systems of Care and Continuous Quality Improvement: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S397–S413 | date = November 2015 | pmid = 26472992 | doi = 10.1161/cir.0000000000000258 | s2cid = 10073267 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Oni koji prežive do povratka spontane cirkulacije (ROSC) i prijema u bolnicu često imaju [[sindrom postkardijalnog zastoja]] koji se obično manifestira kao [[neurološka ozljeda]] koja može varirati od [[amnezija|blagih problema s pamćenjem]] do [[koma|kome]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

[[Cerebralna hipoksija|Hipoksična ishemijska povreda mozga]] je najštetniji ishod za ljude koji pate od srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Gräsner JT, Herlitz J, Tjelmeland IB, Wnent J, Masterson S, Lilja G, Bein B, Böttiger BW, Rosell-Ortiz F, Nolan JP, Bossaert L, Perkins GD | display-authors = 6 | title = European Resuscitation Council Guidelines 2021: Epidemiology of cardiac arrest in Europe | journal = Resuscitation | volume = 161 | pages = 61–79 | date = April 2021 | pmid = 33773833 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2021.02.007 | s2cid = 232408830 }}&lt;/ref&gt; Loši neurološki ishodi nakon srčanog zastoja mnogo su češći u zemljama koje ne koriste prekid doživotnog održavanja (~50%) u poređenju sa onima koje koriste (manje od 10%).&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;/&gt; Većina poboljšanja kognicije dolazi tokom prva tri mjeseca nakon srčanog zastoja, a neki pojedinci prijavljuju poboljšanje do godinu dana nakon srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;/&gt; 50 – 70% preživjelih od srčanog zastoja navodi [[umor]] kao simptom , čineći umor najčešćim simptomom o kojem je pacijent prijavljen.&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;/&gt;

Prognoza se obično procjenjuje 72 sata ili više nakon srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part13&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Neumar RW, Shuster M, Callaway CW, Gent LM, Atkins DL, Bhanji F, Brooks SC, de Caen AR, Donnino MW, Ferrer JM, Kleinman ME, Kronick SL, Lavonas EJ, Link MS, Mancini ME, Morrison LJ, O'Connor RE, Samson RA, Schexnayder SM, Singletary EM, Sinz EH, Travers AH, Wyckoff MH, Hazinski MF | display-authors = 6 | title = Part 1: Executive Summary: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S315–S367 | date = November 2015 | pmid = 26472989 | doi = 10.1161/cir.0000000000000252 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Stopa preživljavanja je bolja kod onih kod kojih je neko vidio kolaps, koji su imali CPR kod promatrača ili su imali ventrikulsku tahikardiju ili ventrikulsku fibrilaciju kada se procijeni.&lt;ref name=&quot;Sas20102&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sasson C, Rogers MA, Dahl J, Kellermann AL | title = Predictors of survival from out-of-hospital cardiac arrest: a systematic review and meta-analysis | journal = Circulation: Cardiovascular Quality and Outcomes | volume = 3 | issue = 1 | pages = 63–81 | date = January 2010 | pmid = 20123673 | doi = 10.1161/circoutcomes.109.889576 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Preživljavanje među onima sa [[Ventrikulska fibrilacija|Vfib]] ili [[Ventrikulska tahikardija|Vtach]] je 15 do 23%.&lt;ref name=&quot;Sas20102&quot;/&gt; Žene imaju veću vjerovatnoću da prežive srčani zastoj i napuste bolnicu nego muškarci.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bougouin W, Mustafic H, Marijon E, Murad MH, Dumas F, Barbouttis A, Jabre P, Beganton F, Empana JP, Celermajer DS, Cariou A, Jouven X | display-authors = 6 | title = Gender and survival after sudden cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 94 | pages = 55–60 | date = September 2015 | pmid = 26143159 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2015.06.018 }}&lt;/ref&gt;

Pregled iz 1997. godine otkrio je stope preživljavanja do otpusta od 14% iako su različite studije varirale od 0 do 28%.&lt;ref name=&quot;Ballew2&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ballew KA | title = Cardiopulmonary resuscitation | journal = BMJ | volume = 314 | issue = 7092 | pages = 1462–1465 | date = May 1997 | pmid = 9167565 | pmc = 2126720 | doi = 10.1136/bmj.314.7092.1462 }}&lt;/ref&gt; Kod onih starijih od 70 godina koji imaju srčani zastoj dok su u bolnici, preživljavanje do otpusta iz bolnice je manje od 20%.&lt;ref name=&quot;Gi20142&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = van Gijn MS, Frijns D, van de Glind EM, C van Munster B, Hamaker ME | title = The chance of survival and the functional outcome after in-hospital cardiopulmonary resuscitation in older people: a systematic review | journal = Age and Ageing | volume = 43 | issue = 4 | pages = 456–463 | date = July 2014 | pmid = 24760957 | doi = 10.1093/ageing/afu035 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Koliko dobro ove osobe mogu da se snalaze nakon izlaska iz bolnice, nije jasno.&lt;ref name=&quot;Gi20142&quot;/&gt;

Utvrđeno je da je globalna stopa ljudi koji su uspjeli da se oporave od vanbolničkog srčanog zastoja nakon primitka CPR-a oko 30%, a stopa preživljavanja do otpusta iz bolnice procijenjena je na 9%.&lt;ref name=&quot;Yan_2020&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Yan S, Gan Y, Jiang N, Wang R, Chen Y, Luo Z, Zong Q, Chen S, Lv C | display-authors = 6 | title = The global survival rate among adult out-of-hospital cardiac arrest patients who received cardiopulmonary resuscitation: a systematic review and meta-analysis | journal = Critical Care | volume = 24 | issue = 1 | pages = 61 | date = February 2020 | pmid = 32087741 | pmc = 7036236 | doi = 10.1186/s13054-020-2773-2 }}&lt;/ref&gt; Preživljenje do otpusta iz bolnice vjerovatnije je među ljudima čiji je srčani zastoj svjedočio slučajni prolaznik ili hitna medicinska služba, koji su primili CPR posmatrača i među onima koji žive u Evropi i Sjevernoj Americi.&lt;ref name=&quot;Yan_2020&quot;/&gt; Relativno niže preživljavanje u azijskim zemljama zabilježene su stope otpuštanja iz bolnice.&lt;ref name=&quot;Yan_2020&quot;/&gt;

== Prevencija ==
Uz nedostatak pozitivnih ishoda nakon srčanog zastoja, napori su uloženi u pronalaženje učinkovitih strategija za sprječavanje srčanog zastoja. S obzirom na to da su glavni uzroci srčanog zastoja ishemijska bolest srca, važni su napori da se promovira [[zdrava prehrana]], [[vježbanje]] i [[pušenje|prestanak pušenja]].&lt;ref name=&quot;NIH2016Pre&quot;/&gt; Za ljude kod rizika od srčanih bolesti, koriste se mjere kao što su kontrola [[krvni pritisak|krvnog pritista]], snižavanje [[holesterol]]a i druge medicinsko-terapijske intervencije. Međutim, treba napomenuti da je [[Cochranepv pregled]] objavljen 2016. godine pronašao dokaze umjerenog kvaliteta koji pokazuju da lijekovi za snižavanje krvnog pritiska zapravo ne smanjuju rizik od iznenadne srčane smrti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Taverny G, Mimouni Y, LeDigarcher A, Chevalier P, Thijs L, Wright JM, Gueyffier F | title = Antihypertensive pharmacotherapy for prevention of sudden cardiac death in hypertensive individuals | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2016 | pages = CD011745 | date = March 2016 | issue = 3 | pmid = 26961575 | doi = 10.1002/14651858.CD011745.pub2 | pmc = 8665834 }}&lt;/ref&gt; Vježbanje je efikasna preventivna mjera za srčani zastoj u opštoj populaciji, ali može biti rizična za one sa već postojećim stanjima.&lt;ref name=&quot;Fanous_2019&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Fanous Y, Dorian P | title = The prevention and management of sudden cardiac arrest in athletes | journal = CMAJ | volume = 191 | issue = 28 | pages = E787–E791 | date = July 2019 | pmid = 31308007 | doi = 10.1503/cmaj.190166 | pmc = 6629536 }}&lt;/ref&gt; Rizik od prolaznog katastrofalnog srčanog događaja povećava se kod osoba sa srčanim oboljenjima za vrijeme i neposredno nakon vježbanja.&lt;ref name=&quot;Fanous_2019&quot;/&gt; Međutim, i životni i akutni rizik od srčanog zastoja su smanjeni kod osoba sa srčanim oboljenjima koji redovno rade vježbanja, što sugerira da su rizici vježbanja veći od koristi.&lt;ref name=&quot;Fanous_2019&quot;/&gt;

===Implantabilni kardioverter defibrilator ===
[[slika:Blausen_0543_ImplantableCardioverterDefibrillator_InsideLeads.png|upright=1.3|thumb| Ilustracija implantabilnog kardioverter defibrilatora (ICD)]]
[[Implantabilni kardioverter-defibrilator|implantabilni kardioverter defibrilator]] (ICD) je uređaj na baterije koji prati električnu aktivnost u srcu i kada se otkrije aritmija može isporučiti električni udar, kako bi prekinuo abnormalni ritam. ICD se koriste za prevenciju iznenadne srčane smrti (SCD) kod onih koji su preživjeli prethodnu epizodu iznenadnog srčanog zastoja (SCA) zbog ventrikulske fibrilacije ili ventrikulske tahikardije ([[sekundarna prevencija]]).&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Epstein AE, DiMarco JP, Ellenbogen KA, Estes NA, Freedman RA, Gettes LS, Gillinov AM, Gregoratos G, Hammill SC, Hayes DL, Hlatky MA, Newby LK, Page RL, Schoenfeld MH, Silka MJ, Stevenson LW, Sweeney MO, Smith SC, Jacobs AK, Adams CD, Anderson JL, Buller CE, Creager MA, Ettinger SM, Faxon DP, Halperin JL, Hiratzka LF, Hunt SA, Krumholz HM, Kushner FG, Lytle BW, Nishimura RA, Ornato JP, Page RL, Riegel B, Tarkington LG, Yancy CW|date=May 2008|title=ACC/AHA/HRS 2008 Guidelines for Device-Based Therapy of Cardiac Rhythm Abnormalities: a report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Practice Guidelines (Writing Committee to Revise the ACC/AHA/NASPE 2002 Guideline Update for Implantation of Cardiac Pacemakers and Antiarrhythmia Devices): developed in collaboration with the American Association for Thoracic Surgery and Society of Thoracic Surgeons|journal=Circulation|volume=117|issue=21|pages=e350–e408|doi=10.1161/CIRCUALTIONAHA.108.189742|pmid=18483207|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; ICD se takođe koriste profilaksno za sprečavanje iznenadne srčane smrti u određenim populacijama pacijenata sa visokim rizikom ([[Preventivna zdravstvena zaštita|primarna prevencija]]).&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Shun-Shin MJ, Zheng SL, Cole GD, Howard JP, Whinnett ZI, Francis DP|date=June 2017|title=Implantable cardioverter defibrillators for primary prevention of death in left ventricular dysfunction with and without ischaemic heart disease: a meta-analysis of 8567 patients in the 11 trials|journal=European Heart Journal|volume=38|issue=22|pages=1738–1746|doi=10.1093/eurheartj/ehx028|pmc=5461475|pmid=28329280}}&lt;/ref&gt;

Provedene su brojne studije o upotrebi ICD-a za sekundarnu prevenciju ISS. Ove studije pokazale su poboljšano preživljavanje sa ICD u poređenju sa upotrebom antiaritmijskih lekova.&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt; ICD terapija je povezana sa 50% [[relativno smanjenje rizika|relativnog smanjenja rizika]] smrti uzrokovane aritmijom i 25% smanjenje relativnog rizika za sve uzroke smrtnosti.&lt;ref&gt;{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Connolly SJ, Hallstrom AP, Cappato R, Schron EB, Kuck KH, Zipes DP, Greene HL, Boczor S, Domanski M, Follmann D, Gent M, Roberts RS|date=December 2000|title=Meta-analysis of the implantable cardioverter defibrillator secondary prevention trials. AVID, CASH and CIDS studies. Antiarrhythmics vs Implantable Defibrillator study. Cardiac Arrest Study Hamburg . Canadian Implantable Defibrillator Study|journal=European Heart Journal|volume=21|issue=24|pages=2071–2078|doi=10.1053/euhj.2000.2476|pmid=11102258|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Primarna prevencija ISS sa ICD terapijom za visokorizične populacije pacijenata je na sličan način pokazala poboljšane stope preživljavanja u brojnim velikim studijama. Populacije pacijenata sa visokim rizikom u ovim studijama definisane su kao one sa teškom [[ishemija|ishemijskom kardiomiopatijom]] (određeno smanjenom [[Ejekcijska frakcija|ejekcijskom frakcijom lijeve komore]] (LVEF). Kriteriji LVEF-a korišteni u ovim ispitivanjima kretali su se od manje od ili jednako 30% u MADIT-II do manje od ili jednako 40% u MUSTT.&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:11&quot;/&gt;

==Epidemiologija==
Rizik od srčanog zastoja varira u zavisnosti od geografskog regiona, starosti i spola. Životni rizik je tri puta veći kod muškaraca (12,3%) nego kod žena (4,2%) na osnovu analize Framingham Heart Study.&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Lloyd-Jones DM, Berry JD, Ning H, Cai X, Goldberger JJ|date=2009|title=Lifetime risk for sudden cardiac death at selected index ages and by risk factor strata and race: cardiovascular lifetime risk pooling project|url=https://www.ahajournals.org/doi/abs/10.1161/circ.120.suppl_18.S416-c|journal=Circulation|volume=120|pages=S416–S417|doi=10.1161/circ.120.suppl_18.S416-c|doi-broken-date=28 February 2022}}&lt;/ref&gt;  Međutim, ova rodna razlika je nestala nakon 85. godine života.&lt;ref name=&quot;Circ013&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA|date=October 2001|title=Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998|journal=Circulation|volume=104|issue=18|pages=2158–2163|doi=10.1161/hc4301.098254|pmid=11684624|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Otprilike polovina ovih osoba je mlađa od 65 godina.&lt;ref name=&quot;:32&quot;&gt;{{Cite book|title=Tintinalli's emergency medicine manual|vauthors=Wang VJ, Joing SA, Fitch MT, Cline DM, John Ma O, Cydulka RK|date=2017-08-28|isbn=9780071837026|veditors=Cydulka RK|oclc=957505642}}&lt;/ref&gt;

=== Sjeverna Amerika ===
Na osnovu umrlica, iznenadna srčana smrt čini oko 20% svih smrtnih slučajeva u [[SAD|Sjedinjenim Državama]].&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Wong CX, Brown A, Lau DH, Chugh SS, Albert CM, Kalman JM, Sanders P|date=January 2019|title=Epidemiology of Sudden Cardiac Death: Global and Regional Perspectives|journal=Heart, Lung &amp; Circulation|language=English|volume=28|issue=1|pages=6–14|doi=10.1016/j.hlc.2018.08.026|pmid=30482683|s2cid=53744984}}&lt;/ref&gt; U Sjedinjenim Državama, oko 326.000 slučajeva vanbolničkog i 209.000 slučajeva srčanog zastoja u bolnici se dogodi među odraslima godišnje, što se ispostavilo kao incidenca od približno 110,8 na 100.000 odraslih godišnje. U Sjedinjenim Državama, srčani zastoj tokom [[trudnoća]] javlja se u otprilike jednom od dvanaest hiljada porođaja ili 1,8 na 10.000 živorođenih.&lt;ref name=&quot;Lav2015&quot;&gt;{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Lavonas EJ, Drennan IR, Gabrielli A, Heffner AC, Hoyte CO, Orkin AM, Sawyer KN, Donnino MW|date=November 2015|title=Part 10: Special Circumstances of Resuscitation: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care|journal=Circulation|volume=132|issue=18 Suppl 2|pages=S501–S518|doi=10.1161/cir.0000000000000264|pmid=26472998|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Stope su niže u Kanadi.&lt;ref name=&quot;Lav2015&quot;/&gt;

=== Ostale regije ===
Nezapadne regije svijeta imaju različite incidencije. Incidencija iznenadne srčane smrti u Kini je 41,8 na 100 000, a u Južnoj Indiji 39,7 na 100 000.&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt;

== Također pogledajte==
*[[Lanac preživljavanja]]
*[[Iznenadna srčana smrt sportista]]
*[[Sindrom nakon srčanog zastoja]]

== Reference ==
{{Reflist|colwidth=30em}}

== Vanjski linkovi ==
{{Medicinski izvori
| DiseasesDB      = 2095
| ICD10           = {{ICD10|I|46||i|30}}
| ICD9            = {{ICD9|427.5}}
| ICDO            = 
| OMIM            = 
| MedlinePlus     = 
| eMedicineSubj   = 
| eMedicineTopic  = 
| MeshID          = D006323
| SNOMED CT       = 410429000
}}
* [http://www.med.upenn.edu/resuscitation/ The Center for Resuscitation Science at the Hospital of the University of Pennsylvania]
{{ Patologija cirkulacijskog sistema }}
{{Authority control}} 

{{DEFAULTSORT:Cardiac Arrest}}
[[Kategorija:Srčana aritmija]]
[[Kategorija:Hitni medicinski slučajevi]]
[[Kategorija:Uzroci smrti]]
[[Kategorija:Srce]]</text>
      <sha1>dxdftj9mam5fphh30rwdv0q7oz20aqt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3426063</id>
      <parentid>3426059</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:56:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>/* Lijekovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="82262" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv                    = Srčani zastoj
| sinonimi                 = Kardiopulmonalni zastoj, cirkulatorni zastoj, iznenadni srčani zastoj (SCA)
| slika                    = US Navy 040421-N-8090G-001 Hospital Corpsman 3rd Class Flowers administers chest compressions to a simulated cardiac arrest victim.jpg
| veličina_slike           = 300px
| alt                      = 
| opis_slike               = Tokom simulacije srčanog zastoja primjenjuje se [[kardiopulmonalna reanimacija]]
| izgovor                  = 
| specijalnost             = [[Kardiologija]], [[hitna medicina]]
| simptomi                 =[[svijest|Gubitak svijesti]], [[respiratorni zastoj|nenormalnost ili prekid]] [[disanje|disanja]]
| komplikacije             = [[Sindrom nakon srčanog zastoja]]
| pojava                   = Starija dob
| trajanje                 = 
| vrste                    = 
| uzroci                   = [[Bolest koronarne arterije]], [[urođena srčana mana]], veliki [[krvarenje|gubitak krvi]], nedostatak kisika, [[električna povreda]], [[hipokalemija|veoma nizak nivo kalija]], [[srčana slabost]]
| rizici                   =
| dijagnoza                = Nalaz bez pulsa
| diferencijalna_dijagnoza = 
| prevencija               = Nepušenje, fizička aktivnost, održavanje zdrave težine, zdrava ishrana
| tretman                  = [[Kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR), [[defibrilacija]]&lt;ref name=&quot;NIH2022T&quot;&gt;{{cite web |title=Cardiac Arrest - Treatment |url=https://www.nhlbi.nih.gov/health/cardiac-arrest/treatment |website=www.nhlbi.nih.gov |access-date=24 July 2022}}&lt;/ref&gt;
| lijek                    = 
| prognoza                 = Ukupna stopa preživljavanja ~ 10% (van bolnice) 25% (u bolnici);&lt;ref name=JAMA2019&gt;{{cite journal | vauthors = Andersen LW, Holmberg MJ, Berg KM, Donnino MW, Granfeldt A | title = In-Hospital Cardiac Arrest: A Review | journal = JAMA | volume = 321 | issue = 12 | pages = 1200–1210 | date = March 2019 | pmid = 30912843 | pmc = 6482460 | doi = 10.1001/jama.2019.1696 }}&lt;/ref&gt; jako ovisi o tipu i uzroku
| frekvencija              = 13/10.000 ljudu godišnje (van bolnice u SAD)
| smrtnost                 = &gt; 425.000 godišnje (SAD)&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Meaney PA, Bobrow BJ, Mancini ME, Christenson J, de Caen AR, Bhanji F, Abella BS, Kleinman ME, Edelson DP, Berg RA, Aufderheide TP, Menon V, Leary M | display-authors = 6 | title = Cardiopulmonary resuscitation quality: [corrected] improving cardiac resuscitation outcomes both inside and outside the hospital: a consensus statement from the American Heart Association | journal = Circulation | volume = 128 | issue = 4 | pages = 417–435 | date = July 2013 | pmid = 23801105 | doi = 10.1161/CIR.0b013e31829d8654 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
}}
'''Srčani zastoj''' je pojava kada srce iznenada i neočekivano prestane da kuca.&lt;ref name=&quot;HF&quot;&gt;{{cite web |title=What is cardiac arrest {{!}} The Heart Foundation|url=https://www.heartfoundation.org.au/conditions/cardiac-arrest |website=heartfoundation-prod.azurewebsites.net |access-date=23 July 2022 |language=en-au}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016What&quot;/&gt; To je bolest za [[hitna medicinska pomoć|hitnu medicinsku pomoć]] koja će bez hitne medicinske intervencije za nekoliko minuta rezultirati '''iznenadnom srčanom smrću'''.&lt;ref name=&quot;HF&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016What&quot;&gt;{{cite web|title=What Is Sudden Cardiac Arrest?|url=http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda|website=NHLBI|access-date=16 August 2016|date=June 22, 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160728031608/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda|archive-date=28 July 2016}}&lt;/ref&gt;[[Kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR) i eventualno [[defibrilacija]] su potrebni dok se ne može obezbijediti dalji tretman. Srčani zastoj dovodi do brzog [[nesvijest|gubitak svijesti]], a [[disanje]] može biti [[respiratorni zastoj|nenormalno ili odsutno]].&lt;ref name=&quot;Fie2009&quot;&gt;{{cite book| vauthors = Field JM |title=The Textbook of Emergency Cardiovascular Care and CPR|date=2009|publisher=Lippincott Williams&amp;Wilkins|isbn=9780781788991|page=11|url=https://books.google.com/books?id=JaOoXdSlT9sC&amp;pg=PA11|language=en|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170905133735/https://books.google.com/books?id=JaOoXdSlT9sC&amp;pg=PA11|archive-date=2017-09-05}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016Sign&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016What&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2021-08-08 |title=Cardiac Arrest |url=https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/cardiac-arrest |access-date=2022-05-10 |website=www.hopkinsmedicine.org |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako srčani zastoj može biti uzrokovan [[infarkt miokarda|srčanim udarom]] ili [[srčana insuficijencija|insuficijencijom]], to nije isto, a u 15 do 25% slučajeva postoji nesrčani uzrok.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; Neki pojedinci mogu osjetiti [[bol u grudima]], [[disanje|kratak dah]], [[mučnina|mučninu]], povišen broj [[srćani ciklus|otkucaja srca]] i osjećaj vrtoglavica neposredno pre ulaska u srčani zastoj.&lt;ref name=&quot;NIH2016Sign&quot;&gt;{{cite web|title=What Are the Signs and Symptoms of Sudden Cardiac Arrest?|url=http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|website=NHLBI|access-date=16 August 2016|date=June 22, 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160827190624/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|archive-date=27 August 2016}}&lt;/ref&gt; 

== Faktori rizika ==
Faktori rizika za iznenadni srčani zastoj (SCA) su slični onima kod [[koronarna arterijska bolest|koronarne arterijske bolesti]] i uključuju godine, [[pušenje duhana|pušenje cigareta]], [[hipertenzija|visok krvni pritisak]], [[holesterol|visok holesterol]], nedostatak [[fizičke vežbe]], [[gojaznost]], [[dijabetes]] i [[porodična historija]] srčanih bolesti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Friedlander Y, Siscovick DS, Weinmann S, Austin MA, Psaty BM, Lemaitre RN, Arbogast P, Raghunathan TE, Cobb LA | display-authors = 6 | title = Family history as a risk factor for primary cardiac arrest | journal = Circulation | volume = 97 | issue = 2 | pages = 155–160 | date = January 1998 | pmid = 9445167| doi =10.1161/01.cir.97.2.155|doi-access = free}}&lt;/ref&gt; Prethodna epizoda iznenadnog zastoja srca takođe povećava vjerovatnoću budućih epizoda.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Harrison's principles of internal medicine.|vauthors=Kasper DL, Fauci AS, Hauser SL, Longo DL, Jameson JL, Loscalzo J|year=2014|isbn=9780071802154|edition=19th|location=New York|chapter=327. Cardiovascular Collapse, Cardiac Arrest, and Sudden Cardiac Death|oclc=893557976}}&lt;/ref&gt; Statistička analiza mnogih od ovih faktora rizika utvrdila je da se otprilike 50% svih srčanih zastoja događa u 10% populacije za koju se smatra da je pod najvećim rizikom zbog ukupne štete višestrukih faktora rizika, pokazujući da kumulativni rizik od više komorbiditeta premašuje zbir svakog rizika pojedinačno.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;&gt;{{cite book |title=Braunwald's Heart Disease: A Textbook of Cardiovascular Medicine |date=2015 | veditors = Mann DL, Zipes PL, Libby P, Bonow RO, Braunwald E |isbn=978-1-4557-5134-1|edition=Tenth |location=Philadelphia, PA |page=826|oclc=881838985|last1=Mann |first1=Douglas L. |last2=Zipes |first2=Douglas P. |last3=Libby |first3=Peter |last4=Braunwald |first4=Eugene |last5=Bonow |first5=Robert O.}}&lt;/ref&gt;

Prethodni neželjeni srčani događaji, neodrživa [[tahikardija|komorska tahikardija]] (NSVT), [[sinkopa]] i [[hipertrofija lijeve komore]] (LVT) su pokazali da predviđaju iznenadnu srčanu smrt kod djece.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Norrish G, Cantarutti N, Pissaridou E, Ridout DA, Limongelli G, Elliott PM, Kaski JP | title = Risk factors for sudden cardiac death in childhood hypertrophic cardiomyopathy: A systematic review and meta-analysis | journal = European Journal of Preventive Cardiology | volume = 24 | issue = 11 | pages = 1220–1230 | date = July 2017 | pmid = 28482693 | doi = 10.1177/2047487317702519 | s2cid = 206821305 }}&lt;/ref&gt; Utvrđeno je da sadašnji pušači cigareta sa koronarnom bolešću imaju dva do tri puta veći rizik od iznenadne smrti između 30. i 59. godine. Nadalje, otkriveno je da je rizik od bivših pušača bliži riziku onih koji nikada nisu pušili.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Goldenberg I, Jonas M, Tenenbaum A, Boyko V, Matetzky S, Shotan A, Behar S, Reicher-Reiss H | display-authors = 6 | title = Current smoking, smoking cessation, and the risk of sudden cardiac death in patients with coronary artery disease | journal = Archives of Internal Medicine | volume = 163 | issue = 19 | pages = 2301–2305 | date = October 2003 | pmid = 14581249 | doi = 10.1001/archinte.163.19.2301 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Pokazalo se da funkcionalne promjene u srcu kao što su smanjena [[ejekcijska frakcija]] ili srčana [[aritmija]] povećavaju rizik od srčanog zastoja i djeluju neovisno od prethodno navedenih faktora rizika. Stanja koja dovode do ovih funkcionalnih promjena mogu se steći nakon prethodne ozljede srca ili naslijediti kroz porodičnu anamnezu aritmogenih poremećaja.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|828}}

==Znakovi i simptomi==
Zastoju srca ne prethode nikakvi simptomi upozorenja kod otprilike 50 posto ljudi.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite book|title=Braunwald's heart disease: a textbook of cardiovascular medicine | publisher=Saunders| vauthors = Lilly LS, Braunwald E, Mann DL, Zipes DP, Libby P, Bonow RO, Braunwald E |year=2015 |isbn=9781455751341 | veditors = Myerburg RJ |edition=Tenth|location=Philadelphia, PA|pages=821–860|chapter=Cardiac Arrest and Sudden Cardiac Death|oclc=890409638}}&lt;/ref&gt; Za osobe koje imaju simptome, oni su obično nespecifični za srčani zastoj.&lt;ref name=&quot;:13&quot;/&gt; To se može manifestirati u obliku novih simptoma ili pogoršanja:

* [[bol u grudima]]&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Johnson K, Ghassemzadeh S | chapter = Chest Pain |date=2019| chapter-url= http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK470557/| title =StatPearls|publisher=StatPearls Publishing|pmid=29262011|access-date=2019-11-05}}&lt;/ref&gt;
* [[umor]]
* [[sinkopa|zamračenje]]
* [[vrtoglavica]]
* [[kratak dah]]
* [[slabost]]
* [[povraćanje]]&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|title=What Are the Signs and Symptoms of Sudden Cardiac Arrest?|date=1 April 2011|publisher=National Heart, Lung and Blood Institute|archive-url=https://web.archive.org/web/20150621171145/https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|archive-date=21 June 2015|url-status=live|access-date=2015-06-21}}&lt;/ref&gt;
Kada se sumnja na srčani zastoj zbog znakova nesvestice ili abnormalnog disanja, posmatrač treba da pokuša da oseti [[puls]] tokom 10 sekundi; ako se ne osjeti puls, treba pretpostaviti da je žrtva ima srčani zastoj.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Panchal AR, Bartos JA, Cabañas JG, Donnino MW, Drennan IR, Hirsch KG, Kudenchuk PJ, Kurz MC, Lavonas EJ, Morley PT, O'Neil BJ, Peberdy MA, Rittenberger JC, Rodriguez AJ, Sawyer KN, Berg KM | display-authors = 6 | title = Part 3: Adult Basic and Advanced Life Support: 2020 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 142 | issue = 16_suppl_2 | pages = S366–S468 | date = October 2020 | pmid = 33081529 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000916 | s2cid = 224829530 }}&lt;/ref&gt; Kao posljedica gubitka [[cerebralna cirkulacija|cerebralne perfuzije]] (protok krvi u [[lmozak]]), osoba će brzo izgubiti [[nesvijest|svijest]] i može prestati da diše. [[Iskustva bliske smrti]] prijavljuje 10 do 20 posto ljudi koji su preživjeli srčani zastoj, što pokazuje određeni nivo kognitivnih procesa koji su još uvijek aktivni tokom reanimacije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Parnia S, Spearpoint K, Fenwick PB | title = Near death experiences, cognitive function and psychological outcomes of surviving cardiac arrest | journal = Resuscitation | volume = 74 | issue = 2 | pages = 215–221 | date = August 2007 | pmid = 17416449 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2007.01.020 }}&lt;/ref&gt;

== Uzroci i mehanizmi==
[[slika:Basic representation of cardiac conduction.gif|thumb|221x221px| Provođenje srca. Promjene u ovom obrascu mogu biti rezultat ozljede srčanog mišića i dovesti do neprovodnih otkucaja i na kraju do srčanog zastoja.]] 
[[slika:Ventricular fibrillation.png|thumb| EKG prikaz komorske fibrilacije (bez organiziranog ritma)]]
Iznenadni srčani zastoj (SCA) ili iznenadna srčana smrt (SCD) nastaju kada srce naglo počne da kuca u abnormalnom ili nepravilnom ritmu ([[srčana sritmija|aritmija]]).&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Bez organizirane električne aktivnosti u [[srčani mišić|srčanom mišiću]], nema konzistentne kontrakcije [[komora (srce)|komora]], što rezultira nesposobnošću srca da stvori adekvatan [[srčani minutni volumen]] (upumpavanje krvi iz srce u ostatak tijela).&lt;ref name=UTD2016&gt;{{cite web|url=https://www.uptodate.com/contents/pathophysiology-and-etiology-of-sudden-cardiac-arrest|title=Pathophysiology and etiology of sudden cardiac arrest| vauthors = Podrid PJ |date=2016-08-22|website=www.uptodate.com|access-date=2017-12-03}}&lt;/ref&gt; Postoji mnogo različitih tipova [[aritmija srca|aritmija]], ali one koje se najčešće bilježe kod iznenadnog zastoja srca su komorska [[tahikardija]] i [[komoraka fibrilacija]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zipes DP, Camm AJ, Borggrefe M, Buxton AE, Chaitman B, Fromer M, Gregoratos G, Klein G, Moss AJ, Myerburg RJ, Priori SG, Quinones MA, Roden DM, Silka MJ, Tracy C, Smith SC, Jacobs AK, Adams CD, Antman EM, Anderson JL, Hunt SA, Halperin JL, Nishimura R, Ornato JP, Page RL, Riegel B, Blanc JJ, Budaj A, Dean V, Deckers JW, Despres C, Dickstein K, Lekakis J, McGregor K, Metra M, Morais J, Osterspey A, Tamargo JL, Zamorano JL | display-authors = 6 | title = ACC/AHA/ESC 2006 Guidelines for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death: a report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force and the European Society of Cardiology Committee for Practice Guidelines (writing committee to develop Guidelines for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death): developed in collaboration with the European Heart Rhythm Association and the Heart Rhythm Society | journal = Circulation | volume = 114 | issue = 10 | pages = e385–e484 | date = September 2006 | pmid = 16935995 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.106.178233 | doi-access = free | author-link9 = Arthur J. Moss }}&lt;/ref&gt; Manje uobičajeni uzroci aritmija kod srčanog zastoja uključuju [[električna aktivnost bez pulsa|električnu aktivnost bez pulsa]] (PEA), [[bradikardija|bradijaritmije]] ili [[sistola|asistole]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Takvi se ritmovi vide kada postoji produženi srčani zastoj, progresija komorske fibrilacije ili napori kao što je defibrilacija da bi se osoba reanimirala.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Čini se da promjene ritma također imaju korelaciju s osnovnim uzrokom srčane ozljede kada su prisutni (ishemijski vs. neishemijski uzroci).&lt;ref name = &quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|831}}

Iznenadni zastoj srca može biti posljedica srčanih i nekardijalnih uzroka, uključujući sljedeće:

=== Srčani uzroci ===

==== Bolest koronarnih arterija ==== 
[[slika:Coronary Artery Disease.png|thumb| Normalna vs blokirana koronarna arterija]]
[[Bolest koronarne arterije]] (CAD), također poznata kao ishemijska bolest srca, odgovorna je za 62 do 70 posto svih iznenadnih srčanih smrti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal | title = State-specific mortality from sudden cardiac death--United States, 1999 | journal = MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report | volume = 51 | issue = 6 | pages = 123–126 | date = February 2002 | pmid = 11898927 | author1 = Centers for Disease Control Prevention (CDC) }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA | title = Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998 | journal = Circulation | volume = 104 | issue = 18 | pages = 2158–2163 | date = October 2001 | pmid = 11684624 | doi = 10.1161/hc4301.098254 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; CAD je mnogo rjeđi uzrok iznenadne srčane smrti kod osoba mlađih od 40 godina.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Slučajevi su pokazali da je najčešći nalaz pri postmortalnom pregledu iznenadne srčane smrti hronična visokostepena [[stenoza]] barem jednog segmenta velike koronarne arterije, arterija koje opskrbljuju [[srčani mišić]] [[krv]]lju.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Falk E, Shah PK | chapter = Pathogenesis of atherothrombosis. Role of vulnerable, ruptured, and eroded plaques | chapter-url= https://books.google.com/books?id=1WifwPEsKQMC&amp;pg=PA460 |title=Atherothrombosis and Coronary Artery Disease | veditors = Fuster V, Topol EJ, Nabel EG |date=2005|publisher=Lippincott Williams &amp; Wilkins|isbn=9780781735834|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603002043/https://books.google.com/books?id=1WifwPEsKQMC&amp;pg=PA460&amp;lpg=PA460|archive-date=2016-06-03|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ova stenoza je često rezultat suženja i otvrdnuća arterija nakon taloženja [[aterosklerotski plak|holesterolskih plakova]] i upale tokom nekoliko godina. Ovo nakupljanje i remodeliranje koronarnih sudova zajedno sa drugim sistemskim krvnim sudovima karakteriše napredovanje [[Ateroskleroza|aterosklerotske kardiovaskularne bolesti]].&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Pahwa R, Jialal I |chapter = Atherosclerosis |date=2021| chapter-url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK507799/| title = StatPearls|place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=29939576|access-date=2021-11-05 }}&lt;/ref&gt; Kada stabilan plak pukne, može blokirati protok krvi i kisika kroz male arterije što rezultira [[ishemija|ishemijskom]] ozljedom. Povreda tkiva nakon ishemije može dovesti do strukturnih i funkcionalnih promjena koje sprečavaju srce da nastavi normalne cikluse provodljivosti i mijenja otkucaje srca.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|829}}&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|829}}

==== Neaterosklerotske abnormalnosti koronarnih arterija ====

Abnormalnosti koronarnih arterija koje nisu povezane s aterosklerozom uključuju kongenitalne [[anomalija koronarne arterije|anomalije koronarne arterije]] (najčešće anomalno porijeklo lijeve koronarne arterije iz plućne arterije), upalu poznatu kao koronarni [[arteritis]], [[embolija]], vazospazam i mehaničke abnormalnosti povezane s bolestima ili traumom [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]]. Ova stanja uzrokuju 10-15% srčanih zastoja i iznenadne srčane smrti.&lt;ref name = &quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|829}}

* Koronarni arteritis obično je rezultat pedijatrijskog febrilnog upalnog stanja poznatog kao [[Kawasaki bolest]]. Drugi [[Vaskulitis|vaskulitidi]] također mogu doprinijeti povećanju rizika od iznenadne srčane smrti.
* Embolija, ili zgrušavanje koronarnih arterija najčešće se javlja od sepsnih embolija sekundarnih do endokarditisa uz zahvaćenost aortnog zaliska, trikuspidnog zaliska ili protetskih zalistaka.
* [[Koronarni vazospazam]] može dovesti do srčanih aritmija, mijenjanja električne provodljivosti srca uz rizik od potpunog zastoja srca zbog teških ili produženih promjena ritma.
* Mehaničke abnormalnosti sa povezanim rizikom od srčanog zastoja mogu nastati zbog disekcije koronarne arterije koja se može pripisati [[Marfanov sindrom|Marfanovom sindromu]] ili traumi.&lt;ref name = &quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|829}}

====Strukturalna srčana bolest ==== 
[[slika:Heart left ventricular hypertrophy sa.jpg|thumb| Kratka os srca pokazuje zadebljanje zida kod hipertrofije lijeve komore]]
Strukturne bolesti srca koje nisu povezane s koronarnom bolešću čine 10% svih iznenadnih srčanih smrti.&lt;ref name=UTD2016/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Primjeri ovih uključuju: [[kardiomiopatija|kardiomiopatije]] ([[hipertrofijska kardiomiopatija|hipertrofijska]], [[dilatirana kardiomiopatija|dilatirana]] ili [[Aritmogena kardiomiopatija|aritmogena kardiomiopatija]]), [[Srčana aritmija|poremećaji srčanog ritma]], [[bolest srčanog ritma]], [[miokarditis]],&lt;ref name=&quot;Circ012&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA | title = Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998 | journal = Circulation | volume = 104 | issue = 18 | pages = 2158–2163 | date = October 2001 | pmid = 11684624 | doi = 10.1161/hc4301.098254 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; i [[kongestivno zatajenje srca]].&lt;ref name=&quot;AHJ982&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kannel WB, Wilson PW, D'Agostino RB, Cobb J | title = Sudden coronary death in women | journal = American Heart Journal | volume = 136 | issue = 2 | pages = 205–212 | date = August 1998 | pmid = 9704680 | doi = 10.1053/hj.1998.v136.90226 }}&lt;/ref&gt;
[[slika:Left Ventricular Hypertrophy Unlabeled.jpg|thumb| EKG prikaz hipertrofije lijeve komore]]
Smatra se da je [[hipertrofija lijeve komore]] vodeći uzrok iznenadne srčane smrti u populaciji odraslih.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Stevens SM, Reinier K, Chugh SS | title = Increased left ventricular mass as a predictor of sudden cardiac death: is it time to put it to the test? | journal = Circulation: Arrhythmia and Electrophysiology | volume = 6 | issue = 1 | pages = 212–217 | date = February 2013 | pmid = 23424223 | pmc = 3596001 | doi = 10.1161/CIRCEP.112.974931 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ovo je najčešće posljedica dugotrajnog [[Hipertenzija|visokog krvnog pritiska]], ili hipertenzije, koja je izazvala neprilagođenu promjenu zida glavne pumpne komore srca, [[srčana komora|lijeve komore]].&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Katholi RE, Couri DM | title = Left ventricular hypertrophy: major risk factor in patients with hypertension: update and practical clinical applications | journal = International Journal of Hypertension | volume = 2011 | pages = 495349 | year = 2011 | pmid = 21755036 | pmc = 3132610 | doi = 10.4061/2011/495349 }}&lt;/ref&gt; Povišeni [[krvni pritisak]] znači da srce mora pumpati još jače kako bi krv prokrvila na adekvatan način kroz tijelo. Ako srce to radi duži vremenski period zbog nekontrolirane hipertenzije, lijeva komora može hipertrofirati (narasti) na način koji smanjuje djelotvornost srca.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Bornstein AB, Rao SS, Marwaha K | chapter = Left Ventricular Hypertrophy |date=2021| chapter-url= http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK557534/ | title = StatPearls|place=Treasure Island (FL) |publisher= StatPearls Publishing|pmid=32491466|access-date=2021-11-05 }}&lt;/ref&gt; Hipertrofija lijeve komore može se pokazati na [[Ehokardiografija|ehokardiogramu]] i [[Elektrokardiografija|elektrokardiogramu]] (EKG).&lt;ref name=&quot;:9&quot;/&gt;

Pregled iznenadnih srčanih smrti u Sjedinjenim Državama iz 1999. godine otkrio je da strukturne bolesti srca čine preko 30% iznenadnih srčanih zastoja kod osoba mlađih od 30 godina. Studija vojnih regruta starosti 18-35 godina pokazala je da je to činilo više od 40% iznenadnih srčanih smrti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Kongestivna srčana insuficijencija pet puta povećava rizik od iznenadne srčane smrti.&lt;ref name=&quot;AHJ982&quot;/&gt;

Strukturne abnormalnosti srčanog provodnog sistema (posebno [[Atrioventrikularni čvor|Ađ
atrioventrikularnog čvora]] i [[Purkinjeva vlakna|His-Purkinjeovog]] sistema) mogu predisponirati pojedinca za aritmije sa rizikom od napredovanja do iznenadnog zastoja srca, iako je ovaj rizik ostaje nizak. Mnogi od ovih provodnih blokova mogu se liječiti unutrašnjim srčanim defibrilatorima za one za koje se utvrdi da su pod visokim rizikom zbog ozbiljnosti fibroze ili teških elektrofizioloških poremećaja.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|833}}

==== Sindromi naslijeđenih aritmija ====
Aritmije koje nisu uzrokovane strukturnom srčanom bolešću čine 5 do 10% iznenadnih srčanih zastoja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Chugh SS, Kelly KL, Titus JL | title = Sudden cardiac death with apparently normal heart | journal = Circulation | volume = 102 | issue = 6 | pages = 649–654 | date = August 2000 | pmid = 10931805 | doi = 10.1161/01.cir.102.6.649 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors =  | title = Survivors of out-of-hospital cardiac arrest with apparently normal heart. Need for definition and standardized clinical evaluation. Consensus Statement of the Joint Steering Committees of the Unexplained Cardiac Arrest Registry of Europe and of the Idiopathic Ventricular Fibrillation Registry of the United States | journal = Circulation | volume = 95 | issue = 1 | pages = 265–272 | date = January 1997 | pmid = 8994445 | doi = 10.1161/01.cir.95.1.265 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Drory Y, Turetz Y, Hiss Y, Lev B, Fisman EZ, Pines A, Kramer MR | title = Sudden unexpected death in persons less than 40 years of age | journal = The American Journal of Cardiology | volume = 68 | issue = 13 | pages = 1388–1392 | date = November 1991 | pmid = 1951130 | doi = 10.1016/0002-9149(91)90251-f }}&lt;/ref&gt; Oni su često uzrokovani [[genetički poremećaj|genetičkim poremećajima]] koji dovode do abnormalnih srčanih ritmova.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Genetičke [[mutacije]] često utiču na specijalizirane proteine poznate kao [[ionski kanal]]i koje provode [[Ion|električno nabijene čestice]] kroz [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]], pa se ova grupa stanja često naziva [[Kanalopatija|kanalopatije]]. Primjeri ovih nasljednih sindroma aritmije uključuju [[sindrom dugog QT intervala]] (LQTS), [[Brugada sindrom]], [[tahikardija|kateholaminergijska polimorfna komorska tahikardija]] i [[sindrom kratkog QT intervala]]. Mnogi su također povezani s okolišnim ili neurogenim okidačima kao što je odgovor na preglasne [[zvuk]]ove koji mogu izazvati smrtonosne aritmije.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|833}} Ostala stanja koja promovišu aritmije, ali nisu uzrokovana genetičkim mutacijama uključuju [[Wolff-Parkinson-Whiteov sindrom]].&lt;ref name=&quot;UTD2016&quot; /&gt;

[[Sindrom dugog QT]] intervala, stanje koje se često spominje kod smrti mladih ljudi, javlja se kod jednog od svakih 5.000 do 7.000 novorođenčadi i procjenjuje se da je odgovoran za 3.000 smrtnih slučajeva svake godine u poređenju sa otprilike 300.000 srčanih zastoja koje vide hitne službe.&lt;ref name=&quot;AHA2&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.americanheart.org/presenter.jhtml?identifier=4741 | title = Sudden Cardiac Death | archive-url = https://web.archive.org/web/20100325174959/http://www.americanheart.org/presenter.jhtml?identifier=4741| archive-date=2010-03-25 | publisher = American Heart Association }}&lt;/ref&gt; Ova stanja su dio ukupnih smrtnih slučajeva povezanih sa srčanim zastojem, ali predstavljaju stanja koja se mogu otkriti prije zastoja i koja se mogu liječiti. Simptomska ekspresija sindroma dugog QT-a je prilično široka i češće se manifestuje [[sinkopa]], a ne srčani zastoj. Međutim, rizik od srčanog zastoja je i dalje prisutan i osobe sa porodičnom historijom iznenadnih srčanih zastoja treba da se pregledaju na LQTS i druge uzroke smrtonosne aritmije koji se mogu liječiti. Viši nivoi rizika od srčanog zastoja povezani su sa ženskim spolom, značajnijim produženjem QT intervala, historijom neobjašnjive sinkope (nesvjestice) ili prerane iznenadne srčane smrti.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|833}} Dodatno, osobe sa LQTS-om trebale bi izbjegavati određene lijekove koji nose rizik od povećanja ozbiljnosti ove abnormalnosti provodljivosti, kao što su određeni antiaritmici, antidepresivi i [[hinolonski antibiotik|hinolon]] ili [[makrolid]]ni [[antibiotici]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fazio G, Vernuccio F, Grutta G, Re GL | title = Drugs to be avoided in patients with long QT syndrome: Focus on the anaesthesiological management | journal = World Journal of Cardiology | volume = 5 | issue = 4 | pages = 87–93 | date = April 2013 | pmid = 23675554 | pmc = 3653016 | doi = 10.4330/wjc.v5.i4.87 }}&lt;/ref&gt;

===Nesrčani uzroci===
Nesrčani uzroci čine 15 do 25% srčanih zastoja.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kuisma M, Alaspää A | title = Out-of-hospital cardiac arrests of non-cardiac origin. Epidemiology and outcome | journal = European Heart Journal | volume = 18 | issue = 7 | pages = 1122–1128 | date = July 1997 | pmid = 9243146 | doi = 10.1093/oxfordjournals.eurheartj.a015407 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Najčešći nesrčani uzroci su [[fizička trauma|trauma]], velika [[krvarenje|krvarenja]] ([[gastrointestinalno krvarenje]], [[ruptura aorte]] ili [[intrakranijalno krvarenje]]), [[hipovolemično krvarenje]], [[predoziranje]], [[davljenje]] i [[plućna embolija]].&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref name=Raab2008&gt;{{cite journal | vauthors = Raab H, Lindner KH, Wenzel V | title = Preventing cardiac arrest during hemorrhagic shock with vasopressin | journal = Critical Care Medicine | volume = 36 | issue = 11 Suppl | pages = S474–S480 | date = November 2008 | pmid = 20449913 | doi = 10.1097/ccm.0b013e31818a8d7e | publisher = Ovid Technologies (Wolters Kluwer Health) }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Voel2000&gt;{{cite journal | vauthors = Voelckel WG, Lurie KG, Lindner KH, Zielinski T, McKnite S, Krismer AC, Wenzel V | title = Vasopressin improves survival after cardiac arrest in hypovolemic shock | journal = Anesthesia and Analgesia | volume = 91 | issue = 3 | pages = 627–634 | date = September 2000 | pmid = 10960389 | doi = 10.1097/00000539-200009000-00024 | publisher = Ovid Technologies (Wolters Kluwer Health) }}&lt;/ref&gt; Srčani zastoj također može biti uzrokovan trovanjem kao što je [[Meduza|ubodi određenih meduza]], ili strujnim udarom, poput munje.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;

====Reverzibilni uzroci====
Drugi nesrčani uzroci srčanog zastoja mogu biti rezultat privremenih poremećaja [[homeostaza]] u tijelu Ovo može biti rezultat promjena u omjeru [[elektrolit]]a, zasićenosti kisikom ili promjenama drugih iona koji utiču na [[pH]] tijela.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

====Mnemonika za reverzibilne uzroke====
{{Glavni|Hs i Ts}}
&quot;Hs i Ts&quot; je naziv za mnemotehniku koja se koristi za pamćenje izlječivih ili reverzibilnih uzroka srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;RCUK20052&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm|title=Resuscitation Council (UK) Guidelines 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20091215230632/http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm|archive-date=2009-12-15|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;&gt;{{cite journal | title = 2005 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 112 | issue = 24 Suppl | pages = IV1-203 | date = December 2005 | pmid = 16314375 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.105.166550 | doi-access = free  | author = ECC Committee, Subcommittees and Task Forces of the American Heart Association }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Napomena: Ova mnemonika uključuje uzroke srčanog i nesrčanog porijekla, ali svi su reverzibilni, uz odgovarajući tretman koji je vremenski osjetljiv.

; Hs
* [[Hipovolemija|'''H'''ipovolemija]] – Nedostatak volumena krvi
* [[Hipoksija|'''H'''ipoksija]] – Nedostatak [[kisik]]a
* [[vodik|'''V'''odikovi]] ioni ([[acidoza]]) – Nenormalan pH u tijelu
* [[Hiperkalemija|'''H'''iperkalemija]] ili [[Hipokalemija|'''h'''ipokalemia]] – I povećan i smanjen nivo [[kalij]]a može biti opasan po život
* [[Hipotermija|'''H'''ipotermija]] – Niska [[Tjelesna temperatura|tjelesna temperatura jezgre]]
* [[Hipoglikemija|'''H'''ipoglikemija]] ili [[Hiperglikemija|'''h'''iperglikemija]] – Nizak ili visok nivo glukoze u krvi
; Ts
* [[Tableta|'''T'''ablete]] ili [[Toksin|'''t'''oksini]] kao što je predoziranje drogom/lijekom
* [[Tamponada srca|Srčana '''t'''amponada]] – Tečnost se nakuplja oko srca
* [[Tenzijski pneumotoraks|'''T'''enzijski pneumotoraks]] – kolabirano plućno krilo
* [[Tromboza|'''T'''romboza]] ([[infarkt miokarda]]) – srčani udar
* [[Tromboza|'''T'''romboembolija]] ([[plućna embolija]]) – Krvni ugrušak u plućima
* [[Traumatski srčani zastoj|'''T'''raumatski srčani zastoj]]

=== Djeca ===
Kod djece, najčešći uzrok kardiopulmonalnog zastoja je [[šok]] ili [[respiratorna insuficijencija]] koji nije liječen.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; [[Srčana aritmija]] nije najčešći uzrok kod djece.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Kada postoji srčana aritmija, najčešće je [[sistola|asistola]] ili [[bradikardija]], za razliku od [[komorska fibrilacija|komorske fibrilacije]] ili [[tahikardija|komorske tahikardije]] kao što se vidi kod odraslih.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Drugi uzroci mogu uključivati droge kao što su [[Otrovanje kokainom|kokain]], [[metamfetamin]] ili predoziranje lijekovima kao što su antidepresivi kod djeteta koje je ranije bilo zdravo, ali sada ima aritmiju koja je napredovao do srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Uobičajeni uzroci iznenadnog neobjašnjivog zastoja srca kod djece uključuju [[hipertrofijska kardiomiopatija|hipotrofijsku kardiomiopatiju]], abnormalnosti koronarnih arterija i aritmije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Topjian AA, Raymond TT, Atkins D, Chan M, Duff JP, Joyner BL, Lasa JJ, Lavonas EJ, Levy A, Mahgoub M, Meckler GD, Roberts KE, Sutton RM, Schexnayder SM | display-authors = 6 | title = Part 4: Pediatric Basic and Advanced Life Support 2020 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Pediatrics | volume = 147 | issue = Suppl 1 | pages = e2020038505D | date = January 2021 | pmid = 33087552 | doi = 10.1542/peds.2020-038505D | s2cid = 224826594}}&lt;/ref&gt;

===Mehanizam===
[[slika:Ventricular fibrillation.png|thumb|upright=1.3|Komorska fibrilacija]]
Definitivni električni mehanizmi srčanog zastoja, koji mogu nastati iz bilo koje od gore navedenih funkcionalnih, strukturnih ili fizioloških abnormalnosti, karakterizirani su tahiaritmijskim ili bradiaritmijskim događajima koji ne dovode do sistole.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp| 837–838}} Tahiaritmije se dalje mogu klasificirati kao [[komorska fibrilacija]] (V-fib) i bez pulsa ili trajna [[komorskaa tahikardija]] (V-tach), a obje su brze i nestalne aritmije koje mijenjaju cirkulatorni put tako da se adekvatan protok krvi ne može održati i nije adekvatan da zadovolji potrebe tijela.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|837–838}}

Mehanizam odgovoran za većinu iznenadnih srčanih smrti je [[ventrikulska fibrilacija]]. Ventrikulska fibrilacija je tahiaritmija koju karakterizira turbulentna električna aktivnost u ventrikulskomom dijeku [[miokard]]a koja dovodi do previše neorganiziranog i brzog otkucaja srca proizvodeći bilo kakav značajan minutni volumen srca, što rezultira nedovoljnom perfuzijom mozga i esencijalnih organa.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Ventricular tachycardia - Symptoms and causes|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/ventricular-tachycardia/symptoms-causes/syc-20355138|access-date=2021-11-29|website=Mayo Clinic|language=en}}&lt;/ref&gt; Kod komorske tahikardije, srce također kuca brže od normalnog, što može spriječiti srčane komore da se pravilno pune krvlju.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Ventricular fibrillation - Symptoms and causes|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/ventricular-fibrillation/symptoms-causes/syc-20364523|access-date=2021-11-29|website=Mayo Clinic|language=en}}&lt;/ref&gt; Neki od elektrofizioloških mehanizama koji podupiru ventrikulske fibrilacije uključuju ektopijski automatizam, ponovni ulazak i aktiviranu aktivnost.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Szabó Z, Ujvárosy D, Ötvös T, Sebestyén V, Nánási PP | title = Handling of Ventricular Fibrillation in the Emergency Setting | journal = Frontiers in Pharmacology | volume = 10 | pages = 1640 | date = 2020-01-29 | pmid = 32140103 | pmc = 7043313 | doi = 10.3389/fphar.2019.01640 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Strukturne promjene u oboljelom srcu kao rezultat nasljednih faktora ([[mutacije]] u [[gen]]ima za kodiranje [[ionski kanal|ionskih kanala]], naprimjer) ne mogu objasniti iznenadnu srčanu smrt.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rubart M, Zipes DP | title = Mechanisms of sudden cardiac death | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 115 | issue = 9 | pages = 2305–2315 | date = September 2005 | pmid = 16138184 | pmc = 1193893 | doi = 10.1172/JCI26381 }}&lt;/ref&gt;

I ventrikulska fibrilacija i ventrikulska tahikardija mogu dovesti do toga da srce neučinkovito pumpa krv u tijelo. Ventrikulsku tahikardiju karakterizira izmijenjen QRS kompleks i broj otkucaja srca veći od 100 otkucaja u minuti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = AlMahameed ST, Ziv O | title = Ventricular Arrhythmias | journal = The Medical Clinics of North America | volume = 103 | issue = 5 | pages = 881–895 | date = September 2019 | pmid = 31378332 | doi = 10.1016/j.mcna.2019.05.008 | s2cid = 199437558 }}&lt;/ref&gt; Kada se V-tah održava (traje najmanje 30 sekundi), neadekvatan dotok krvi u srčano tkivo može dovesti do zastoja srca.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Baldzizhar A, Manuylova E, Marchenko R, Kryvalap Y, Carey MG | title = Ventricular Tachycardias: Characteristics and Management | journal = Critical Care Nursing Clinics of North America | volume = 28 | issue = 3 | pages = 317–329 | date = September 2016 | pmid = 27484660 | doi = 10.1016/j.cnc.2016.04.004}}&lt;/ref&gt;

[[Bradikardija|Bradiaritmije]] se javljaju nakon disocijacije spontane električne provodljivosti i mehaničke funkcije srca što rezultira [[električna aktivnost bez pulsa|električnom aktivnošću bez pulsa]] (PEA) ili potpunim odsustvom električne aktivnosti srca što rezultira [[sistola|asistolom]] . Slično kao i kod tahiaritmija, ova stanja dovode do nemogućnosti da se održi i adekvatan protok krvi, iako je u slučaju bradijaritmija osnovni uzrok odsustvo mehaničke aktivnosti, a ne brzi otkucaji koji dovode do dezorganizacije.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|837–838}}

==Dijagnoza==
[[slika:Carotidian pulse and recovery position.jpg|thumb|Medicinsko osoblje provjerava karotidni puls pacijenta]]
Srčani zastoj je sinonim za pojam [[klinička smrt]].&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt; Historijski podaci i [[fizički pregled]] mogu dijagnosticirati srčani zastoj i pružiti informacije o potencijalnom uzroku i prognozi.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Pružatelj koji uzima kliničku anamnezu osobe trebao bi imati za cilj utvrditi da li je epizodu primijetio neko drugi, u koje vrijeme se epizoda dogodila, šta je osoba radila (posebno ako je bilo traume) i da li je bilo uključenosti droge.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Dio fizičkog pregleda dijagnosticiranja srčanog zastoja fokusira se na odsustvo pulsa.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; U mnogim slučajevima, nedostatak [[puls|karotidnog pulsa]] je [[zlatni standard (test)|zlatni standard]] za dijagnosticiranje srčanog zastoja. Nedostatak pulsa na periferiji (radijalno/pedala) može također biti rezultat drugih stanja (npr. cirkulacijski [[šok]]), ili jednostavno greška spasitelja.&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt; Studije su pokazale da spasitelji često mogu pogriješiti kada provjeravaju karotidni puls u hitnim slučajevima, bilo da se radi o zdravstvenim radnicima ili laicima.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bahr J, Klingler H, Panzer W, Rode H, Kettler D | title = Skills of lay people in checking the carotid pulse | journal = Resuscitation | volume = 35 | issue = 1 | pages = 23–26 | date = August 1997 | pmid = 9259056 | doi = 10.1016/S0300-9572(96)01092-1 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ochoa FJ, Ramalle-Gómara E, Carpintero JM, García A, Saralegui I | title = Competence of health professionals to check the carotid pulse | journal = Resuscitation | volume = 37 | issue = 3 | pages = 173–175 | date = June 1998 | pmid = 9715777 | doi = 10.1016/S0300-9572(98)00055-0 }}&lt;/ref&gt;

[[Hitni ultrazvuk|Ultrazvuk na mjestu pružanja pomoći (POCUS)]] je alat koji se može koristiti za ispitivanje pokreta srca i snage njegove kontrakcije kod osobe koja je doživjela srčani zastoj uz krevet.&lt;ref name=&quot;Long_2018&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Long B, Alerhand S, Maliel K, Koyfman A | title = Echocardiography in cardiac arrest: An emergency medicine review | journal = The American Journal of Emergency Medicine | volume = 36 | issue = 3 | pages = 488–493 | date = March 2018 | pmid = 29269162 | doi = 10.1016/j.ajem.2017.12.031 | s2cid = 3874849 }}&lt;/ref&gt; POCUS može precizno dijagnosticirati srčani zastoj u bolničkim uvjetima, prevazilazeći neke od nedostataka dijagnoze provjeravanjem centralnog pulsa ([[karotidne arterije]] ili [[subklavijske arterije]]), kao i otkrivanjem pokreta i kontrakcija srca.&lt;ref name=&quot;Long_2018&quot;/&gt;

Koristeći POCUS, kliničari mogu imati ograničene, dvodimenzionalne poglede na različite dijelove srca tokom zastoja.&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Paul JA, Panzer OP | title = Point-of-care Ultrasound in Cardiac Arrest | journal = Anesthesiology | volume = 135 | issue = 3 | pages = 508–519 | date = September 2021 | pmid = 33979442 | doi = 10.1097/ALN.0000000000003811 | s2cid = 234486749 }}&lt;/ref&gt; Ove slike mogu pomoći kliničarima da utvrde da li je električna aktivnost u srcu [[Bespulsna električna aktivnost|bez pulsa]] ili pseudobezpulsna, kao i da im pomognu da dijagnosticiraju potencijalno reverzibilne uzroke zastoja.&lt;ref name=&quot;:15&quot;/&gt; Objavljene smjernice udruženja American Society of Echocardiography, American College of Emergency Physicians, European Resuscitation Council i American Heart Association, kao i preoperativne smjernice Advanced cardiac life support, prepoznali su potencijalne prednosti korištenja POCUS-a u dijagnostici i upravljanju srčanim zastojem.&lt;ref name=&quot;:15&quot;/&gt;

Zbog nepreciznosti ovog metoda dijagnoze, neka tijela poput Evropskog savjeta za reanimaciju (ERC) smanjila su njen značaj. Umjesto toga, sadašnje smjernice podstiču pojedince da započnu CPR kod bilo koje osobe bez svijesti koja ima odsutno ili abnormalno disanje.&lt;ref name=&quot;RCUK2005&quot;/&gt; Vijeće za reanimaciju u Ujedinjenom Kraljevstvu stoji u skladu s preporukama ERC-a i preporukama American Heart Association.&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt; Predložili su da tehniku provjere karotidnih pulseva trebaju koristiti samo zdravstveni radnici sa specifičnom obukom i stručnošću, a čak i tada da je treba promatrati u kombinaciji s drugim pokazateljima kao što je agonalno [[disanje]].&lt;ref name=&quot;RCUK2005&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm |title=Resuscitation Council (UK) Guidelines 2005 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20091215230632/http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm |archive-date=2009-12-15 }}&lt;/ref&gt;

Predložene su razni drugi metodi za otkrivanje cirkulacije, a samim tim i dijagnosticiranje srčanog zastoja. Smjernice koje slijede prema preporukama Međunarodnog komiteta za vezu za reanimaciju (ILCOR) iz 2000. bile su da spasitelji traže &quot;znakove cirkulacije&quot;, ali ne posebno puls.&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt; Ovi znakovi su uključivali [[kašalj]], dahtanje, boju, trzanje i [[kretanje]].&lt;ref&gt;{{cite book |author=British Red Cross |author2=St Andrew's Ambulance Association |author3=St John Ambulance |title=First Aid Manual: The Authorised Manual of St. John Ambulance, St. Andrew's Ambulance Association, and the British Red Cross |publisher=Dorling Kindersley |year=2006 |isbn=978-1-4053-1573-9 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/firstaidmanualau0000unse }}&lt;/ref&gt; Međutim, suočeni sa dokazima da su ove smjernice bile nedjelotvorne, nova preporuka ILCOR-a je da se srčani zastoj treba dijagnosticirati kod svih unesrećenih koji su u nesvijesti i ne dišu normalno, sličan protokol koji je usvojilo Evropsko vijeće za reanimaciju.&lt;ref. name=&quot;AHA05&quot;/&gt; U neakutnom okruženju gdje je pacijent istekao, dijagnoza srčanog zastoja može se obaviti putem molekulske [[autopsija|autopsije]] ili postmortem molekulskog testiranja koji su srčani defekti koje koristi skup molekulskih tehnika za pronalaženje [[ionski kanal|ionskih kanala]].&lt;ref&gt;{{Citation| vauthors = Glatter KA, Chiamvimonvat N, He Y, Chevalier P, Turillazzi E |title=Postmortem Analysis for Inherited Ion Channelopathies|date=2006|work=Essentials of Autopsy Practice: Current Methods and Modern Trends|pages=15–37| veditors = Rutty GN |publisher=Springer|language=en|doi=10.1007/1-84628-026-5_2|isbn=978-1-84628-026-9 }}&lt;/ref&gt; Ovo bi moglo pomoći da se razjasni uzrok smrti pacijenta.

Drugi fizički znakovi ili simptomi mogu pomoći u određivanju potencijalnog uzroka srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ispod je grafikon kliničkih nalaza i znakova/simptoma koje osoba može imati i potencijalni uzrok povezan s tim.
{|
|+Fizički nalazi vezani za potencijalne uzroke&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;
!Lokacija
!Nalazi
!Mogući uzroci
|-
|Općenito
|Blijeda koža
|[[Krvarenje|Krvarenja]]
|-
|
|Smanjena tjelesna temperatura
|[[Hipotermija]]
|-
|Dišni put
|Prisustvo sekreta, povraćanja krvi
|[[Plućna aspiracija|Aspiracija]]
|-
|
|Nemogućnost pružanja [[Načini mehaničke ventilacije|ventilacije pod pozitivnim pritiskom]]
|[[Pneumotoraks|Tenzioni pneumotoraks]]
[[Opstrukcija disajnih puteva]]
|-
|Vrat
|[[Julularni venski pritisak|Distenzija vratnih vena]]
|Tenzijski pneumotoraks
[[Tamponada srca]]

[[Plućne embolije]]
|-
|
|[[Devijacija dušnika|Traheja pomaknuta na jednu stranu]]
|Tenzijski pneumotoraks
|-
|Grudi
|[[Grudna kost|Ožiljak u sredini grudne kosti]]
|Srčana bolest
|-
|Pluća
|[[Zvukovi disanja|Zvukovi disanja samo na jednoj strani]]
|Tenzijski pneumotoraks
[[Trahejska intubacija|Intubacija desnog glavnog stabla]]

Aspiracija
|-
|
|Nema zvukova daha ili udaljenih zvukova daha
|Intubacija jednjaka

Opstrukcija disajnih puteva
|-
|
|[[Zviždanje|Zviždanje]]
|Aspiracija

[[Bronhospazam]]

[[Pućni edem]]
|-
|
|[[Crackles|Rales]]
|Aspiracija

Plućni edem

[[Upala pluća]]
|-
|Srce
|Smanjenje srčanih tonova
|[[Hipovolemija]]

Tamponada srca

Tenzijski pneumotoraks

Plućna embolija
|-
|[[Abdomen]]
|[[Abdominalna distenzija|Naduvenost trbuha]] i tupa
|Ruptura [[aneurizma abdominalne aorte]]

Puknuta [[ektopijska trudnoća]]
|-
|
|Rastegnuti i bubnjići
|Intubacija jednjaka
|-
|[[Rektum]]ski
|Prisutna krv
|[[Gastrointestinalno krvarenje|Gastrointestinalno krvarenje]]
|-
|Ekstremiteti
|Asimetrični impulsi
|[[Aortna disekcija]]
|-
|[[Koža]]
|Tragovi igle
|Zloupotreba droga
|}

===Klasifikacije===
Kliničari klasifikuju srčani zastoj u &quot;šokirani&quot; u odnosu na &quot;nešokirani&quot;, što je određeno ritmom [[Elektrokardiogram|EKG]]. Ovo se odnosi na to da li se određena klasa [[srfčana aritmija|srčane aritmije]] može liječiti pomoću [[defibrilacija]].&lt;ref name=&quot;RCUK2005&quot;/&gt; Dva ritma koja se mogu šokirati su [[ventrikulska fibrilacija]] i [[ventrikulsksa bespulsna tahikardija]] dok su dva &quot;nešokova&quot; ritma [[asistola]] i [[električna aktivnost bez pulsa]].&lt;ref&gt;{{cite book|title=ABC of resuscitation| veditors = Soar J, Perkins JD, Nolan J |year=2012|publisher=Wiley-Blackwell|location=Chichester, West Sussex |isbn=9781118474853 |page=43 |url= https://books.google.com/books?id=vNgrOsHjIKEC&amp;pg=PA43 |edition=6th |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170905133735/https://books.google.com/books?id=vNgrOsHjIKEC&amp;pg=PA43|archive-date=2017-09-05}}&lt;/ref&gt;

==Upravljanje== 
Iznenadni zastoj srca može se liječiti pokušajima [[reanimacija]]. Ovo se obično izvodi na osnovu protokola zvanih [[osnovna podrška života]], [[napredna podrška za život srca]] (ACLS), [[pedijatrijska napredna podrška života]] (PALS) ili [[program neonatalne reanimacije]] (NRP).&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | title = 2005 American Heart Association (AHA) guidelines for cardiopulmonary resuscitation (CPR) and emergency cardiovascular care (ECC) of pediatric and neonatal patients: pediatric advanced life support | journal = Pediatrics | volume = 117 | issue = 5 | pages = e1005–e1028 | date = May 2006 | pmid = 16651281 | doi = 10.1542/peds.2006-0346 | s2cid = 46720891 | author1 = American Heart Association }}&lt;/ref&gt;
[[slika:CPR training-04.jpg|thumb| CPR trening na lutki]]

===Kardiopulmonalna reanimacija===
Rana [[kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR) je neophodna za preživljavanje srčanog zastoja s dobrom neurološkom funkcijom.&lt;ref&gt;{{cite web |title=AHA Releases 2015 Heart and Stroke Statistics {{!}} Sudden Cardiac Arrest Foundation |url=https://www.sca-aware.org/sca-news/aha-releases-2015-heart-and-stroke-statistics |website=www.sca-aware.org |access-date=21 September 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite book|title=Rosen's emergency medicine : concepts and clinical practice| veditors = Walls RM, Hockberger RS, Gausche-Hill M |isbn=9780323390163|oclc=989157341|date = 2017-03-09| vauthors = Walls R, Hockberger R, Gausche-Hill M }}&lt;/ref&gt; Preporučuje se da se počne što je prije moguće uz minimalne prekide nakon početka. Komponente CPR-a koje čine najveću razliku u preživljavanju su [[kompresija grudnog koša]] i defibrilacijski udarni ritmovi.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite book|title=Tintinalli's emergency medicine manual|veditors = Cydulka RK |isbn= 9780071837026 |oclc=957505642|date = 2017-08-28| vauthors = Wang VJ, Joing SA, Fitch MT, Cline DM, John Ma O, Cydulka RK }}&lt;/ref&gt; Nakon defibrilacije, kompresije grudnog koša treba nastaviti dvije minute prije nego što se ponovo izvrši provjera ritma.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ovo se zasniva na stopi kompresije od 100–120 kompresija u minuti, dubina kompresije od 5–6 centimetara u [[grudni koš]], puna [[Kardiopulmonalna reanimacija|povratak grudnog koša]] i brzina ventilacije od 10 ventilacija disanja u minuti.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Pokazalo se da pravilno izvedena CPR kod posmatrača povećava preživljavanje; međutim, to se izvodi u manje od 30% zadržavanja u bolnici od 2007. Ako visokokvalitetni CPR nije rezultirao [[krvotok|povratkom spontane cirkulacije]], a srčani ritam osobe je u [[sistola|asistoli]], razumno je prekinuti CPR i proglasiti smrt osobe nakon 20 minuta.&lt;ref name=UK2010/&gt; Izuzeci od ovoga uključuju određene slučajeve sa [[hipotermija|hipotermijom]] ili koji su [[utopljenje|udavili]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;&lt;ref name=UK2010&gt;{{cite web|author1=Resuscitation Council (UK)|title=Pre-hospital cardiac arrest|url=https://www.resus.org.uk/pages/prehosca.pdf|website=www.resus.org.uk|access-date=3 September 2014|page=41|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150513032323/http://www.resus.org.uk/pages/prehosca.pdf|archive-date=13 May 2015}}&lt;/ref&gt; Neki od ovih slučajeva bi trebali imati duži i trajniji CPR dok ne budu skoro [[Normotermija|normotermni]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Duže trajanje CPR-a može biti razumno kod onih koji imaju srčani zastoj dok su u bolnici.&lt;ref&gt;{{cite web|author1=Resuscitation Council (UK)|title=Comments on the duration of CPR following the publication of 'Duration of resuscitation efforts and survival after in-hospital cardiac arrest: an observational study' Goldberger ZD et al. Lancet.|url=https://www.resus.org.uk/pages/cprdurst.htm|access-date=3 September 2014|date=5 September 2012|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140628095645/http://resus.org.uk/pages/cprdurst.htm|archive-date=28 June 2014}}&lt;/ref&gt; namjernički CPR, od strane laičke javnosti, prije dolaska hitne pomoći također poboljšava ishode.

===Defibrilacija=== 
[[slika:Defibrillator-809447 1920.jpg|thumb|upright=1.3| Automatski eksterni defibrilator pohranjen u vidljivu narandžastu muralnu potporu]]
Defibrilacija je indikovana ako je prisutan srčani ritam koji može izazvati električni udar. Dva ritma koja se mogu šokirati su [[ventrikulska fibrilacija]] i [[ventrikulska tahikardija bez pulsa]]. Kod djece se preporučuje 2 do 4 J/Kg.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part12&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = de Caen AR, Berg MD, Chameides L, Gooden CK, Hickey RW, Scott HF, Sutton RM, Tijssen JA, Topjian A, van der Jagt ÉW, Schexnayder SM, Samson RA | display-authors = 6 | title = Part 12: Pediatric Advanced Life Support: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S526–S542 | date = November 2015 | pmid = 26473000 | pmc = 6191296 | doi = 10.1161/cir.0000000000000266 }}&lt;/ref&gt;

Defibrilaciju vrši [[automatski eksterni defibrilator]] (AED), prenosiva mašina koju može koristiti čak i svaki korisnik jer proizvodi glasovne instrukcije koje vode proces, automatski provjerava stanje žrtve i primjenjuje ispravne električne šokove. Neki defibrilatori čak daju povratnu informaciju o kvalitetu CPR kompresija, ohrabrujući spasioca laika da pritisne [[grudni koš]] osobe dovoljno snažno da cirkulira krv.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Zoll Automated External Defibrillator (AED) Plus|url=http://www.lifeassisttraining.com/zollaedplus.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20110621004342/http://www.lifeassisttraining.com/zollaedplus.html|archive-date=2011-06-21|work=Life Assistance Training}}&lt;/ref&gt;

Osim toga, sve je veća upotreba defibrilacije javnog pristupa. To uključuje postavljanje automatskog eksternog defibrilatora na javna mjesta i obuku osoblja u tim područjima kako da ih koristi. Ovo omogućava da se defibrilacija obavi prije dolaska hitne pomoći i pokazalo se da dovodi do povećanih šansi za preživljavanje. Pokazalo se da oni koji imaju zastoje na udaljenim lokacijama imaju lošije ishode nakon srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;Lyon ''et al.'' 2004&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lyon RM, Cobbe SM, Bradley JM, Grubb NR | title = Surviving out of hospital cardiac arrest at home: a postcode lottery? | journal = Emergency Medicine Journal | volume = 21 | issue = 5 | pages = 619–624 | date = September 2004 | pmid = 15333549 | pmc = 1726412 | doi = 10.1136/emj.2003.010363 }}&lt;/ref&gt;

===Lijekovi ===
[[slika:LipidEmulsion.JPG|thumb|upright=1.3|left| Lipidna emulzija koja se koristi kod srčanog zastoja zbog sredstava [[anestetik|lokalnih anestetika]]]]
Od 2016., lijekovi koji nisu [[epinefrin]] (adrenalin), iako su uključeni u smjernice, nisu pokazali da poboljšavaju preživljavanje do otpusta iz bolnice nakon izvanbolničkog zastoja srca.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Ovo uključuje upotrebu [[atropin]]a, [[lidokain]]a i [[amiodaron]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Olasveengen TM, Sunde K, Brunborg C, Thowsen J, Steen PA, Wik L | title = Intravenous drug administration during out-of-hospital cardiac arrest: a randomized trial | journal = JAMA | volume = 302 | issue = 20 | pages = 2222–2229 | date = November 2009 | pmid = 19934423 | doi = 10.1001/jama.2009.1729 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lin S, Callaway CW, Shah PS, Wagner JD, Beyene J, Ziegler CP, Morrison LJ | title = Adrenaline for out-of-hospital cardiac arrest resuscitation: a systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials|journal = Resuscitation|volume=85|issue=6|pages=732–740|date=June 2014|pmid=24642404|doi=10.1016/j.resuscitation.2014.03.008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors = Laina A, Karlis G, Liakos A, Georgiopoulos G, Oikonomou D, Kouskouni E, Chalkias A, Xanthos T | display-authors = 6 | title = Amiodarone and cardiac arrest: Systematic review and meta-analysis | journal = International Journal of Cardiology | volume = 221 | pages = 780–788 | date = October 2016 | pmid = 27434349|doi=10.1016/j.ijcard.2016.07.138}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = McLeod SL, Brignardello-Petersen R, Worster A, You J, Iansavichene A, Guyatt G, Cheskes S | title = Comparative effectiveness of antiarrhythmics for out-of-hospital cardiac arrest: A systematic review and network meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 121 | pages = 90–97 | date = December 2017 | pmid = 29037886 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2017.10.012 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ali MU, Fitzpatrick-Lewis D, Kenny M, Raina P, Atkins DL, Soar J, Nolan J, Ristagno G, Sherifali D | display-authors = 6 | title = Effectiveness of antiarrhythmic drugs for shockable cardiac arrest: A systematic review | journal = Resuscitation | volume = 132 | pages = 63–72 | date = November 2018 | pmid = 30179691 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2018.08.025 | s2cid = 52154562 | url = http://wrap.warwick.ac.uk/113491/1/WRAP-effectiveness-antiarrhythmic-drugs-cardiac-review-Nolan-2018.pdf }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Čini se da epinefrin kod odraslih od 2019. poboljšava preživljavanje, ali ne poboljšava neurološki normalno preživljavanje.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Holmberg MJ, Issa MS, Moskowitz A, Morley P, Welsford M, Neumar RW, Paiva EF, Coker A, Hansen CK, Andersen LW, Donnino MW, Berg KM | display-authors = 6 | title = Vasopressors during adult cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 139 | pages = 106–121 | date = June 2019 | pmid = 30980877 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2019.04.008 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Vargas M, Buonanno P, Iacovazzo C, Servillo G | title = Epinephrine for out of hospital cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials | journal = Resuscitation | volume = 136 | pages = 54–60 | date = March 2019 | pmid = 30685547 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2019.10.026 | s2cid = 207940828 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors =  | title = Epinephrine for Out-of-Hospital Cardiac Arrest: An Updated Systematic Review and Meta-Analysis. | journal = Critical Care Medicine | volume = 48 | pages = 225–229 | date = 27 November 2019 | pmid = 31789700 | doi = 10.1097/CCM.0000000000004130 | s2cid = 208537959 }}&lt;/ref&gt; Općenito se preporučuje svakih pet minuta. Adrenalin djeluje na alfa-1 receptor, što zauzvrat povećava protok krvi koji opskrbljuje srce.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Deep Dive into the Evidence: Epinephrine in Cardiac Arrest|url=http://www.emra.org/emresident/article/deep-dive-epi/|access-date=2021-11-12|website=www.emra.org|language=en}}&lt;/ref&gt; To bi pomoglo u obezbjeđivanju više kisika srcu. Na osnovu smjernica iz 2019., 1&amp;nbsp;mg epinefrina se može davati pacijentima svakih 3–5 minuta, ali se doze veće od 1&amp;nbsp;mg epinefrina ne preporučuju za rutinsku upotrebu u slučaju srčanog zastoja. Ako pacijent ima ritam bez šoka, epinefrin treba primijeniti što je prije moguće. Za ritam koji je podložan šoku, epinefrin treba davati samo nakon što su početni pokušaji defibrilacije neuspjeli.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Panchal AR, Berg KM, Hirsch KG, Kudenchuk PJ, Del Rios M, Cabañas JG, Link MS, Kurz MC, Chan PS, Morley PT, Hazinski MF, Donnino MW | display-authors = 6 | title = 2019 American Heart Association Focused Update on Advanced Cardiovascular Life Support: Use of Advanced Airways, Vasopressors, and Extracorporeal Cardiopulmonary Resuscitation During Cardiac Arrest: An Update to the American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 140 | issue = 24 | pages = e881–e894 | date = December 2019 | pmid = 31722552 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000732 | s2cid = 208019248 }}&lt;/ref&gt; [[Vazopresin]] sveukupno ne poboljšava niti pogoršava ishode u poređenju sa epinefrinom. Čini se da kombinacija epinefrina, vazopresina i [[metilprednizolon]]a poboljšava ishod.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Belletti A, Benedetto U, Putzu A, Martino EA, Biondi-Zoccai G, Angelini GD, Zangrillo A, Landoni G | display-authors = 6 | title = Vasopressors During Cardiopulmonary Resuscitation. A Network Meta-Analysis of Randomized Trials | journal = Critical Care Medicine | volume = 46 | issue = 5 | pages = e443–e451 | date = May 2018 | pmid = 29652719 | doi = 10.1097/CCM.0000000000003049 | s2cid = 4851288 | url = https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/162689/1/document%282%29.pdf }}&lt;/ref&gt; Neki od nedostataka dugoročne koristi mogu biti povezani sa kašnjenjem u upotrebi epinefrina.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Attaran RR, Ewy GA | title = Epinephrine in resuscitation: curse or cure? | journal = Future Cardiology | volume = 6 | issue = 4 | pages = 473–482 | date = July 2010 | pmid = 20608820 | doi = 10.2217/fca.10.24 }}&lt;/ref&gt; Dok dokazi ne podržavaju njegovu upotrebu kod djece, smjernice navode da je njegova upotreba razumna.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Lidokain i amiodaron se također smatraju razumnim kod djece sa srčanim zastojem koja imaju šokantan ritam.&lt;ref name=AHA2015Part12/&gt; Općenita upotreba [[natrij-bikarbonat]]a ili [[kalcij]]a se ne preporučuje.&lt;ref name=AHA2015Part1/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Velissaris D, Karamouzos V, Pierrakos C, Koniari I, Apostolopoulou C, Karanikolas M | title = Use of Sodium Bicarbonate in Cardiac Arrest: Current Guidelines and Literature Review | journal = Journal of Clinical Medicine Research | volume = 8 | issue = 4 | pages = 277–283 | date = April 2016 | pmid = 26985247 | pmc = 4780490 | doi = 10.14740/jocmr2456w }}&lt;/ref&gt; Upotreba [[kalcij]]a kod djece povezana je sa lošom neurološkom funkcijom kao i smanjenim preživljavanjem.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ispravno doziranje lijekova kod djece ovisi o težini.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Da bi se smanjilo vrijeme utrošeno na izračunavanje doza lijekova, preporučuje se korištenje [[Broselowa traka|Broselowe trake]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;

Smjernice iz 2010. American Heart Association više ne sadrže preporuku za korištenje atropina u električnoj aktivnosti bez pulsa i [[sistola|asistoli]] zbog nedostatka dokaza za njegovu upotrebu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Neumar RW, Otto CW, Link MS, Kronick SL, Shuster M, Callaway CW, Kudenchuk PJ, Ornato JP, McNally B, Silvers SM, Passman RS, White RD, Hess EP, Tang W, Davis D, Sinz E, Morrison LJ | display-authors = 6 | title = Part 8: adult advanced cardiovascular life support: 2010 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 122 | issue = 18 Suppl 3 | pages = S729–S767 | date = November 2010 | pmid = 20956224 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.110.970988 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Ni lidokain ni amiodaron, kod onih koji i dalje imaju [[tahikardija|ventrikuldku tahikardiju]] ili ventrikuldku fibrilaciju uprkos defibrilaciji, ne poboljšavaju preživljavanje do otpusta iz bolnice, ali oba podjednako poboljšavaju preživljavanje do prijema u bolnicu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sanfilippo F, Corredor C, Santonocito C, Panarello G, Arcadipane A, Ristagno G, Pellis T | title = Amiodarone or lidocaine for cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 107 | pages = 31–37 | date = October 2016 | pmid = 27496262 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2016.07.235 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

==Prognoza==
Ukupne šanse za preživljavanje među onima koji imaju srčani zastoj van bolnice su niske, 10%.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Benjamin EJ, Blaha MJ, Chiuve SE, Cushman M, Das SR, Deo R, de Ferranti SD, Floyd J, Fornage M, Gillespie C, Isasi CR, Jiménez MC, Jordan LC, Judd SE, Lackland D, Lichtman JH, Lisabeth L, Liu S, Longenecker CT, Mackey RH, Matsushita K, Mozaffarian D, Mussolino ME, Nasir K, Neumar RW, Palaniappan L, Pandey DK, Thiagarajan RR, Reeves MJ, Ritchey M, Rodriguez CJ, Roth GA, Rosamond WD, Sasson C, Towfighi A, Tsao CW, Turner MB, Virani SS, Voeks JH, Willey JZ, Wilkins JT, Wu JH, Alger HM, Wong SS, Muntner P | display-authors = 6 | title = Heart Disease and Stroke Statistics-2017 Update: A Report From the American Heart Association | journal = Circulation | volume = 135 | issue = 10 | pages = e146–e603 | date = March 2017 | pmid = 28122885 | pmc = 5408160 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000485 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kusumoto FM, Bailey KR, Chaouki AS, Deshmukh AJ, Gautam S, Kim RJ, Kramer DB, Lambrakos LK, Nasser NH, Sorajja D | display-authors = 6 | title = Systematic Review for the 2017 AHA/ACC/HRS Guideline for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death: A Report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Clinical Practice Guidelines and the Heart Rhythm Society | journal = Circulation | volume = 138 | issue = 13 | pages = e392–e414 | date = September 2018 | pmid = 29084732 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000550 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Među onima koji imaju vanbolnički srčani zastoj, 70% se javlja kod kuće, a njihova stopa preživljavanja je 6%.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Strategies to Improve Cardiac Arrest Survival: A Time to Act | author = Institute of Medicine |date=2015-06-30|isbn=9780309371995 |doi=10.17226/21723|pmid = 26225413}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Jollis JG, Granger CB | title = Improving Care of Out-of-Hospital Cardiac Arrest: Next Steps | journal = Circulation | volume = 134 | issue = 25 | pages = 2040–2042 | date = December 2016 | pmid = 27994023 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.116.025818 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Za one koji imaju srčani zastoj u bolnici, stopa preživljavanja godinu dana od najmanje pojave srčanog zastoja procjenjuje se na 13%.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Schluep M, Gravesteijn BY, Stolker RJ, Endeman H, Hoeks SE | title = One-year survival after in-hospital cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 132 | pages = 90–100 | date = November 2018 | pmid = 30213495 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2018.09.001 | s2cid = 52270938 }}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da je jednogodišnje preživljavanje veće kod osoba s dijagnozom prijema srca (39%), u poređenju sa onima s nesrčanom dijagnozom (11%).&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt; Stope preživljavanja među djecom su 3 do 16% u Sjevernoj Americi.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part122&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = de Caen AR, Berg MD, Chameides L, Gooden CK, Hickey RW, Scott HF, Sutton RM, Tijssen JA, Topjian A, van der Jagt ÉW, Schexnayder SM, Samson RA | display-authors = 6 | title = Part 12: Pediatric Advanced Life Support: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S526–S542 | date = November 2015 | pmid = 26473000 | pmc = 6191296 | doi = 10.1161/cir.0000000000000266 }}&lt;/ref&gt; Za bolnički srčani zastoj preživljavanje do otpusta je oko 22%.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part42&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kronick SL, Kurz MC, Lin S, Edelson DP, Berg RA, Billi JE, Cabanas JG, Cone DC, Diercks DB, Foster JJ, Meeks RA, Travers AH, Welsford M | display-authors = 6 | title = Part 4: Systems of Care and Continuous Quality Improvement: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S397–S413 | date = November 2015 | pmid = 26472992 | doi = 10.1161/cir.0000000000000258 | s2cid = 10073267 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Oni koji prežive do povratka spontane cirkulacije (ROSC) i prijema u bolnicu često imaju [[sindrom postkardijalnog zastoja]] koji se obično manifestira kao [[neurološka ozljeda]] koja može varirati od [[amnezija|blagih problema s pamćenjem]] do [[koma|kome]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

[[Cerebralna hipoksija|Hipoksična ishemijska povreda mozga]] je najštetniji ishod za ljude koji pate od srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Gräsner JT, Herlitz J, Tjelmeland IB, Wnent J, Masterson S, Lilja G, Bein B, Böttiger BW, Rosell-Ortiz F, Nolan JP, Bossaert L, Perkins GD | display-authors = 6 | title = European Resuscitation Council Guidelines 2021: Epidemiology of cardiac arrest in Europe | journal = Resuscitation | volume = 161 | pages = 61–79 | date = April 2021 | pmid = 33773833 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2021.02.007 | s2cid = 232408830 }}&lt;/ref&gt; Loši neurološki ishodi nakon srčanog zastoja mnogo su češći u zemljama koje ne koriste prekid doživotnog održavanja (~50%) u poređenju sa onima koje koriste (manje od 10%).&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;/&gt; Većina poboljšanja kognicije dolazi tokom prva tri mjeseca nakon srčanog zastoja, a neki pojedinci prijavljuju poboljšanje do godinu dana nakon srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;/&gt; 50 – 70% preživjelih od srčanog zastoja navodi [[umor]] kao simptom , čineći umor najčešćim simptomom o kojem je pacijent prijavljen.&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;/&gt;

Prognoza se obično procjenjuje 72 sata ili više nakon srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part13&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Neumar RW, Shuster M, Callaway CW, Gent LM, Atkins DL, Bhanji F, Brooks SC, de Caen AR, Donnino MW, Ferrer JM, Kleinman ME, Kronick SL, Lavonas EJ, Link MS, Mancini ME, Morrison LJ, O'Connor RE, Samson RA, Schexnayder SM, Singletary EM, Sinz EH, Travers AH, Wyckoff MH, Hazinski MF | display-authors = 6 | title = Part 1: Executive Summary: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S315–S367 | date = November 2015 | pmid = 26472989 | doi = 10.1161/cir.0000000000000252 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Stopa preživljavanja je bolja kod onih kod kojih je neko vidio kolaps, koji su imali CPR kod promatrača ili su imali ventrikulsku tahikardiju ili ventrikulsku fibrilaciju kada se procijeni.&lt;ref name=&quot;Sas20102&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sasson C, Rogers MA, Dahl J, Kellermann AL | title = Predictors of survival from out-of-hospital cardiac arrest: a systematic review and meta-analysis | journal = Circulation: Cardiovascular Quality and Outcomes | volume = 3 | issue = 1 | pages = 63–81 | date = January 2010 | pmid = 20123673 | doi = 10.1161/circoutcomes.109.889576 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Preživljavanje među onima sa [[Ventrikulska fibrilacija|Vfib]] ili [[Ventrikulska tahikardija|Vtach]] je 15 do 23%.&lt;ref name=&quot;Sas20102&quot;/&gt; Žene imaju veću vjerovatnoću da prežive srčani zastoj i napuste bolnicu nego muškarci.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bougouin W, Mustafic H, Marijon E, Murad MH, Dumas F, Barbouttis A, Jabre P, Beganton F, Empana JP, Celermajer DS, Cariou A, Jouven X | display-authors = 6 | title = Gender and survival after sudden cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 94 | pages = 55–60 | date = September 2015 | pmid = 26143159 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2015.06.018 }}&lt;/ref&gt;

Pregled iz 1997. godine otkrio je stope preživljavanja do otpusta od 14% iako su različite studije varirale od 0 do 28%.&lt;ref name=&quot;Ballew2&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ballew KA | title = Cardiopulmonary resuscitation | journal = BMJ | volume = 314 | issue = 7092 | pages = 1462–1465 | date = May 1997 | pmid = 9167565 | pmc = 2126720 | doi = 10.1136/bmj.314.7092.1462 }}&lt;/ref&gt; Kod onih starijih od 70 godina koji imaju srčani zastoj dok su u bolnici, preživljavanje do otpusta iz bolnice je manje od 20%.&lt;ref name=&quot;Gi20142&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = van Gijn MS, Frijns D, van de Glind EM, C van Munster B, Hamaker ME | title = The chance of survival and the functional outcome after in-hospital cardiopulmonary resuscitation in older people: a systematic review | journal = Age and Ageing | volume = 43 | issue = 4 | pages = 456–463 | date = July 2014 | pmid = 24760957 | doi = 10.1093/ageing/afu035 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Koliko dobro ove osobe mogu da se snalaze nakon izlaska iz bolnice, nije jasno.&lt;ref name=&quot;Gi20142&quot;/&gt;

Utvrđeno je da je globalna stopa ljudi koji su uspjeli da se oporave od vanbolničkog srčanog zastoja nakon primitka CPR-a oko 30%, a stopa preživljavanja do otpusta iz bolnice procijenjena je na 9%.&lt;ref name=&quot;Yan_2020&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Yan S, Gan Y, Jiang N, Wang R, Chen Y, Luo Z, Zong Q, Chen S, Lv C | display-authors = 6 | title = The global survival rate among adult out-of-hospital cardiac arrest patients who received cardiopulmonary resuscitation: a systematic review and meta-analysis | journal = Critical Care | volume = 24 | issue = 1 | pages = 61 | date = February 2020 | pmid = 32087741 | pmc = 7036236 | doi = 10.1186/s13054-020-2773-2 }}&lt;/ref&gt; Preživljenje do otpusta iz bolnice vjerovatnije je među ljudima čiji je srčani zastoj svjedočio slučajni prolaznik ili hitna medicinska služba, koji su primili CPR posmatrača i među onima koji žive u Evropi i Sjevernoj Americi.&lt;ref name=&quot;Yan_2020&quot;/&gt; Relativno niže preživljavanje u azijskim zemljama zabilježene su stope otpuštanja iz bolnice.&lt;ref name=&quot;Yan_2020&quot;/&gt;

== Prevencija ==
Uz nedostatak pozitivnih ishoda nakon srčanog zastoja, napori su uloženi u pronalaženje učinkovitih strategija za sprječavanje srčanog zastoja. S obzirom na to da su glavni uzroci srčanog zastoja ishemijska bolest srca, važni su napori da se promovira [[zdrava prehrana]], [[vježbanje]] i [[pušenje|prestanak pušenja]].&lt;ref name=&quot;NIH2016Pre&quot;/&gt; Za ljude kod rizika od srčanih bolesti, koriste se mjere kao što su kontrola [[krvni pritisak|krvnog pritista]], snižavanje [[holesterol]]a i druge medicinsko-terapijske intervencije. Međutim, treba napomenuti da je [[Cochranepv pregled]] objavljen 2016. godine pronašao dokaze umjerenog kvaliteta koji pokazuju da lijekovi za snižavanje krvnog pritiska zapravo ne smanjuju rizik od iznenadne srčane smrti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Taverny G, Mimouni Y, LeDigarcher A, Chevalier P, Thijs L, Wright JM, Gueyffier F | title = Antihypertensive pharmacotherapy for prevention of sudden cardiac death in hypertensive individuals | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2016 | pages = CD011745 | date = March 2016 | issue = 3 | pmid = 26961575 | doi = 10.1002/14651858.CD011745.pub2 | pmc = 8665834 }}&lt;/ref&gt; Vježbanje je efikasna preventivna mjera za srčani zastoj u opštoj populaciji, ali može biti rizična za one sa već postojećim stanjima.&lt;ref name=&quot;Fanous_2019&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Fanous Y, Dorian P | title = The prevention and management of sudden cardiac arrest in athletes | journal = CMAJ | volume = 191 | issue = 28 | pages = E787–E791 | date = July 2019 | pmid = 31308007 | doi = 10.1503/cmaj.190166 | pmc = 6629536 }}&lt;/ref&gt; Rizik od prolaznog katastrofalnog srčanog događaja povećava se kod osoba sa srčanim oboljenjima za vrijeme i neposredno nakon vježbanja.&lt;ref name=&quot;Fanous_2019&quot;/&gt; Međutim, i životni i akutni rizik od srčanog zastoja su smanjeni kod osoba sa srčanim oboljenjima koji redovno rade vježbanja, što sugerira da su rizici vježbanja veći od koristi.&lt;ref name=&quot;Fanous_2019&quot;/&gt;

===Implantabilni kardioverter defibrilator ===
[[slika:Blausen_0543_ImplantableCardioverterDefibrillator_InsideLeads.png|upright=1.3|thumb| Ilustracija implantabilnog kardioverter defibrilatora (ICD)]]
[[Implantabilni kardioverter-defibrilator|implantabilni kardioverter defibrilator]] (ICD) je uređaj na baterije koji prati električnu aktivnost u srcu i kada se otkrije aritmija može isporučiti električni udar, kako bi prekinuo abnormalni ritam. ICD se koriste za prevenciju iznenadne srčane smrti (SCD) kod onih koji su preživjeli prethodnu epizodu iznenadnog srčanog zastoja (SCA) zbog ventrikulske fibrilacije ili ventrikulske tahikardije ([[sekundarna prevencija]]).&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Epstein AE, DiMarco JP, Ellenbogen KA, Estes NA, Freedman RA, Gettes LS, Gillinov AM, Gregoratos G, Hammill SC, Hayes DL, Hlatky MA, Newby LK, Page RL, Schoenfeld MH, Silka MJ, Stevenson LW, Sweeney MO, Smith SC, Jacobs AK, Adams CD, Anderson JL, Buller CE, Creager MA, Ettinger SM, Faxon DP, Halperin JL, Hiratzka LF, Hunt SA, Krumholz HM, Kushner FG, Lytle BW, Nishimura RA, Ornato JP, Page RL, Riegel B, Tarkington LG, Yancy CW|date=May 2008|title=ACC/AHA/HRS 2008 Guidelines for Device-Based Therapy of Cardiac Rhythm Abnormalities: a report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Practice Guidelines (Writing Committee to Revise the ACC/AHA/NASPE 2002 Guideline Update for Implantation of Cardiac Pacemakers and Antiarrhythmia Devices): developed in collaboration with the American Association for Thoracic Surgery and Society of Thoracic Surgeons|journal=Circulation|volume=117|issue=21|pages=e350–e408|doi=10.1161/CIRCUALTIONAHA.108.189742|pmid=18483207|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; ICD se takođe koriste profilaksno za sprečavanje iznenadne srčane smrti u određenim populacijama pacijenata sa visokim rizikom ([[Preventivna zdravstvena zaštita|primarna prevencija]]).&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Shun-Shin MJ, Zheng SL, Cole GD, Howard JP, Whinnett ZI, Francis DP|date=June 2017|title=Implantable cardioverter defibrillators for primary prevention of death in left ventricular dysfunction with and without ischaemic heart disease: a meta-analysis of 8567 patients in the 11 trials|journal=European Heart Journal|volume=38|issue=22|pages=1738–1746|doi=10.1093/eurheartj/ehx028|pmc=5461475|pmid=28329280}}&lt;/ref&gt;

Provedene su brojne studije o upotrebi ICD-a za sekundarnu prevenciju ISS. Ove studije pokazale su poboljšano preživljavanje sa ICD u poređenju sa upotrebom antiaritmijskih lekova.&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt; ICD terapija je povezana sa 50% [[relativno smanjenje rizika|relativnog smanjenja rizika]] smrti uzrokovane aritmijom i 25% smanjenje relativnog rizika za sve uzroke smrtnosti.&lt;ref&gt;{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Connolly SJ, Hallstrom AP, Cappato R, Schron EB, Kuck KH, Zipes DP, Greene HL, Boczor S, Domanski M, Follmann D, Gent M, Roberts RS|date=December 2000|title=Meta-analysis of the implantable cardioverter defibrillator secondary prevention trials. AVID, CASH and CIDS studies. Antiarrhythmics vs Implantable Defibrillator study. Cardiac Arrest Study Hamburg . Canadian Implantable Defibrillator Study|journal=European Heart Journal|volume=21|issue=24|pages=2071–2078|doi=10.1053/euhj.2000.2476|pmid=11102258|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Primarna prevencija ISS sa ICD terapijom za visokorizične populacije pacijenata je na sličan način pokazala poboljšane stope preživljavanja u brojnim velikim studijama. Populacije pacijenata sa visokim rizikom u ovim studijama definisane su kao one sa teškom [[ishemija|ishemijskom kardiomiopatijom]] (određeno smanjenom [[Ejekcijska frakcija|ejekcijskom frakcijom lijeve komore]] (LVEF). Kriteriji LVEF-a korišteni u ovim ispitivanjima kretali su se od manje od ili jednako 30% u MADIT-II do manje od ili jednako 40% u MUSTT.&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:11&quot;/&gt;

==Epidemiologija==
Rizik od srčanog zastoja varira u zavisnosti od geografskog regiona, starosti i spola. Životni rizik je tri puta veći kod muškaraca (12,3%) nego kod žena (4,2%) na osnovu analize Framingham Heart Study.&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Lloyd-Jones DM, Berry JD, Ning H, Cai X, Goldberger JJ|date=2009|title=Lifetime risk for sudden cardiac death at selected index ages and by risk factor strata and race: cardiovascular lifetime risk pooling project|url=https://www.ahajournals.org/doi/abs/10.1161/circ.120.suppl_18.S416-c|journal=Circulation|volume=120|pages=S416–S417|doi=10.1161/circ.120.suppl_18.S416-c|doi-broken-date=28 February 2022}}&lt;/ref&gt;  Međutim, ova rodna razlika je nestala nakon 85. godine života.&lt;ref name=&quot;Circ013&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA|date=October 2001|title=Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998|journal=Circulation|volume=104|issue=18|pages=2158–2163|doi=10.1161/hc4301.098254|pmid=11684624|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Otprilike polovina ovih osoba je mlađa od 65 godina.&lt;ref name=&quot;:32&quot;&gt;{{Cite book|title=Tintinalli's emergency medicine manual|vauthors=Wang VJ, Joing SA, Fitch MT, Cline DM, John Ma O, Cydulka RK|date=2017-08-28|isbn=9780071837026|veditors=Cydulka RK|oclc=957505642}}&lt;/ref&gt;

=== Sjeverna Amerika ===
Na osnovu umrlica, iznenadna srčana smrt čini oko 20% svih smrtnih slučajeva u [[SAD|Sjedinjenim Državama]].&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Wong CX, Brown A, Lau DH, Chugh SS, Albert CM, Kalman JM, Sanders P|date=January 2019|title=Epidemiology of Sudden Cardiac Death: Global and Regional Perspectives|journal=Heart, Lung &amp; Circulation|language=English|volume=28|issue=1|pages=6–14|doi=10.1016/j.hlc.2018.08.026|pmid=30482683|s2cid=53744984}}&lt;/ref&gt; U Sjedinjenim Državama, oko 326.000 slučajeva vanbolničkog i 209.000 slučajeva srčanog zastoja u bolnici se dogodi među odraslima godišnje, što se ispostavilo kao incidenca od približno 110,8 na 100.000 odraslih godišnje. U Sjedinjenim Državama, srčani zastoj tokom [[trudnoća]] javlja se u otprilike jednom od dvanaest hiljada porođaja ili 1,8 na 10.000 živorođenih.&lt;ref name=&quot;Lav2015&quot;&gt;{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Lavonas EJ, Drennan IR, Gabrielli A, Heffner AC, Hoyte CO, Orkin AM, Sawyer KN, Donnino MW|date=November 2015|title=Part 10: Special Circumstances of Resuscitation: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care|journal=Circulation|volume=132|issue=18 Suppl 2|pages=S501–S518|doi=10.1161/cir.0000000000000264|pmid=26472998|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Stope su niže u Kanadi.&lt;ref name=&quot;Lav2015&quot;/&gt;

=== Ostale regije ===
Nezapadne regije svijeta imaju različite incidencije. Incidencija iznenadne srčane smrti u Kini je 41,8 na 100 000, a u Južnoj Indiji 39,7 na 100 000.&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt;

== Također pogledajte==
*[[Lanac preživljavanja]]
*[[Iznenadna srčana smrt sportista]]
*[[Sindrom nakon srčanog zastoja]]

== Reference ==
{{Reflist|colwidth=30em}}

== Vanjski linkovi ==
{{Medicinski izvori
| DiseasesDB      = 2095
| ICD10           = {{ICD10|I|46||i|30}}
| ICD9            = {{ICD9|427.5}}
| ICDO            = 
| OMIM            = 
| MedlinePlus     = 
| eMedicineSubj   = 
| eMedicineTopic  = 
| MeshID          = D006323
| SNOMED CT       = 410429000
}}
* [http://www.med.upenn.edu/resuscitation/ The Center for Resuscitation Science at the Hospital of the University of Pennsylvania]
{{ Patologija cirkulacijskog sistema }}
{{Authority control}} 

{{DEFAULTSORT:Cardiac Arrest}}
[[Kategorija:Srčana aritmija]]
[[Kategorija:Hitni medicinski slučajevi]]
[[Kategorija:Uzroci smrti]]
[[Kategorija:Srce]]</text>
      <sha1>i375pr34vnuqr14462nk8vozvwddx9y</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3426064</id>
      <parentid>3426063</parentid>
      <timestamp>2022-07-30T11:58:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>/* Prevencija */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="82233" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv                    = Srčani zastoj
| sinonimi                 = Kardiopulmonalni zastoj, cirkulatorni zastoj, iznenadni srčani zastoj (SCA)
| slika                    = US Navy 040421-N-8090G-001 Hospital Corpsman 3rd Class Flowers administers chest compressions to a simulated cardiac arrest victim.jpg
| veličina_slike           = 300px
| alt                      = 
| opis_slike               = Tokom simulacije srčanog zastoja primjenjuje se [[kardiopulmonalna reanimacija]]
| izgovor                  = 
| specijalnost             = [[Kardiologija]], [[hitna medicina]]
| simptomi                 =[[svijest|Gubitak svijesti]], [[respiratorni zastoj|nenormalnost ili prekid]] [[disanje|disanja]]
| komplikacije             = [[Sindrom nakon srčanog zastoja]]
| pojava                   = Starija dob
| trajanje                 = 
| vrste                    = 
| uzroci                   = [[Bolest koronarne arterije]], [[urođena srčana mana]], veliki [[krvarenje|gubitak krvi]], nedostatak kisika, [[električna povreda]], [[hipokalemija|veoma nizak nivo kalija]], [[srčana slabost]]
| rizici                   =
| dijagnoza                = Nalaz bez pulsa
| diferencijalna_dijagnoza = 
| prevencija               = Nepušenje, fizička aktivnost, održavanje zdrave težine, zdrava ishrana
| tretman                  = [[Kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR), [[defibrilacija]]&lt;ref name=&quot;NIH2022T&quot;&gt;{{cite web |title=Cardiac Arrest - Treatment |url=https://www.nhlbi.nih.gov/health/cardiac-arrest/treatment |website=www.nhlbi.nih.gov |access-date=24 July 2022}}&lt;/ref&gt;
| lijek                    = 
| prognoza                 = Ukupna stopa preživljavanja ~ 10% (van bolnice) 25% (u bolnici);&lt;ref name=JAMA2019&gt;{{cite journal | vauthors = Andersen LW, Holmberg MJ, Berg KM, Donnino MW, Granfeldt A | title = In-Hospital Cardiac Arrest: A Review | journal = JAMA | volume = 321 | issue = 12 | pages = 1200–1210 | date = March 2019 | pmid = 30912843 | pmc = 6482460 | doi = 10.1001/jama.2019.1696 }}&lt;/ref&gt; jako ovisi o tipu i uzroku
| frekvencija              = 13/10.000 ljudu godišnje (van bolnice u SAD)
| smrtnost                 = &gt; 425.000 godišnje (SAD)&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Meaney PA, Bobrow BJ, Mancini ME, Christenson J, de Caen AR, Bhanji F, Abella BS, Kleinman ME, Edelson DP, Berg RA, Aufderheide TP, Menon V, Leary M | display-authors = 6 | title = Cardiopulmonary resuscitation quality: [corrected] improving cardiac resuscitation outcomes both inside and outside the hospital: a consensus statement from the American Heart Association | journal = Circulation | volume = 128 | issue = 4 | pages = 417–435 | date = July 2013 | pmid = 23801105 | doi = 10.1161/CIR.0b013e31829d8654 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
}}
'''Srčani zastoj''' je pojava kada srce iznenada i neočekivano prestane da kuca.&lt;ref name=&quot;HF&quot;&gt;{{cite web |title=What is cardiac arrest {{!}} The Heart Foundation|url=https://www.heartfoundation.org.au/conditions/cardiac-arrest |website=heartfoundation-prod.azurewebsites.net |access-date=23 July 2022 |language=en-au}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016What&quot;/&gt; To je bolest za [[hitna medicinska pomoć|hitnu medicinsku pomoć]] koja će bez hitne medicinske intervencije za nekoliko minuta rezultirati '''iznenadnom srčanom smrću'''.&lt;ref name=&quot;HF&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016What&quot;&gt;{{cite web|title=What Is Sudden Cardiac Arrest?|url=http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda|website=NHLBI|access-date=16 August 2016|date=June 22, 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160728031608/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda|archive-date=28 July 2016}}&lt;/ref&gt;[[Kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR) i eventualno [[defibrilacija]] su potrebni dok se ne može obezbijediti dalji tretman. Srčani zastoj dovodi do brzog [[nesvijest|gubitak svijesti]], a [[disanje]] može biti [[respiratorni zastoj|nenormalno ili odsutno]].&lt;ref name=&quot;Fie2009&quot;&gt;{{cite book| vauthors = Field JM |title=The Textbook of Emergency Cardiovascular Care and CPR|date=2009|publisher=Lippincott Williams&amp;Wilkins|isbn=9780781788991|page=11|url=https://books.google.com/books?id=JaOoXdSlT9sC&amp;pg=PA11|language=en|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170905133735/https://books.google.com/books?id=JaOoXdSlT9sC&amp;pg=PA11|archive-date=2017-09-05}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016Sign&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2016What&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2021-08-08 |title=Cardiac Arrest |url=https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/cardiac-arrest |access-date=2022-05-10 |website=www.hopkinsmedicine.org |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako srčani zastoj može biti uzrokovan [[infarkt miokarda|srčanim udarom]] ili [[srčana insuficijencija|insuficijencijom]], to nije isto, a u 15 do 25% slučajeva postoji nesrčani uzrok.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; Neki pojedinci mogu osjetiti [[bol u grudima]], [[disanje|kratak dah]], [[mučnina|mučninu]], povišen broj [[srćani ciklus|otkucaja srca]] i osjećaj vrtoglavica neposredno pre ulaska u srčani zastoj.&lt;ref name=&quot;NIH2016Sign&quot;&gt;{{cite web|title=What Are the Signs and Symptoms of Sudden Cardiac Arrest?|url=http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|website=NHLBI|access-date=16 August 2016|date=June 22, 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160827190624/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|archive-date=27 August 2016}}&lt;/ref&gt; 

== Faktori rizika ==
Faktori rizika za iznenadni srčani zastoj (SCA) su slični onima kod [[koronarna arterijska bolest|koronarne arterijske bolesti]] i uključuju godine, [[pušenje duhana|pušenje cigareta]], [[hipertenzija|visok krvni pritisak]], [[holesterol|visok holesterol]], nedostatak [[fizičke vežbe]], [[gojaznost]], [[dijabetes]] i [[porodična historija]] srčanih bolesti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Friedlander Y, Siscovick DS, Weinmann S, Austin MA, Psaty BM, Lemaitre RN, Arbogast P, Raghunathan TE, Cobb LA | display-authors = 6 | title = Family history as a risk factor for primary cardiac arrest | journal = Circulation | volume = 97 | issue = 2 | pages = 155–160 | date = January 1998 | pmid = 9445167| doi =10.1161/01.cir.97.2.155|doi-access = free}}&lt;/ref&gt; Prethodna epizoda iznenadnog zastoja srca takođe povećava vjerovatnoću budućih epizoda.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Harrison's principles of internal medicine.|vauthors=Kasper DL, Fauci AS, Hauser SL, Longo DL, Jameson JL, Loscalzo J|year=2014|isbn=9780071802154|edition=19th|location=New York|chapter=327. Cardiovascular Collapse, Cardiac Arrest, and Sudden Cardiac Death|oclc=893557976}}&lt;/ref&gt; Statistička analiza mnogih od ovih faktora rizika utvrdila je da se otprilike 50% svih srčanih zastoja događa u 10% populacije za koju se smatra da je pod najvećim rizikom zbog ukupne štete višestrukih faktora rizika, pokazujući da kumulativni rizik od više komorbiditeta premašuje zbir svakog rizika pojedinačno.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;&gt;{{cite book |title=Braunwald's Heart Disease: A Textbook of Cardiovascular Medicine |date=2015 | veditors = Mann DL, Zipes PL, Libby P, Bonow RO, Braunwald E |isbn=978-1-4557-5134-1|edition=Tenth |location=Philadelphia, PA |page=826|oclc=881838985|last1=Mann |first1=Douglas L. |last2=Zipes |first2=Douglas P. |last3=Libby |first3=Peter |last4=Braunwald |first4=Eugene |last5=Bonow |first5=Robert O.}}&lt;/ref&gt;

Prethodni neželjeni srčani događaji, neodrživa [[tahikardija|komorska tahikardija]] (NSVT), [[sinkopa]] i [[hipertrofija lijeve komore]] (LVT) su pokazali da predviđaju iznenadnu srčanu smrt kod djece.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Norrish G, Cantarutti N, Pissaridou E, Ridout DA, Limongelli G, Elliott PM, Kaski JP | title = Risk factors for sudden cardiac death in childhood hypertrophic cardiomyopathy: A systematic review and meta-analysis | journal = European Journal of Preventive Cardiology | volume = 24 | issue = 11 | pages = 1220–1230 | date = July 2017 | pmid = 28482693 | doi = 10.1177/2047487317702519 | s2cid = 206821305 }}&lt;/ref&gt; Utvrđeno je da sadašnji pušači cigareta sa koronarnom bolešću imaju dva do tri puta veći rizik od iznenadne smrti između 30. i 59. godine. Nadalje, otkriveno je da je rizik od bivših pušača bliži riziku onih koji nikada nisu pušili.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Goldenberg I, Jonas M, Tenenbaum A, Boyko V, Matetzky S, Shotan A, Behar S, Reicher-Reiss H | display-authors = 6 | title = Current smoking, smoking cessation, and the risk of sudden cardiac death in patients with coronary artery disease | journal = Archives of Internal Medicine | volume = 163 | issue = 19 | pages = 2301–2305 | date = October 2003 | pmid = 14581249 | doi = 10.1001/archinte.163.19.2301 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Pokazalo se da funkcionalne promjene u srcu kao što su smanjena [[ejekcijska frakcija]] ili srčana [[aritmija]] povećavaju rizik od srčanog zastoja i djeluju neovisno od prethodno navedenih faktora rizika. Stanja koja dovode do ovih funkcionalnih promjena mogu se steći nakon prethodne ozljede srca ili naslijediti kroz porodičnu anamnezu aritmogenih poremećaja.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|828}}

==Znakovi i simptomi==
Zastoju srca ne prethode nikakvi simptomi upozorenja kod otprilike 50 posto ljudi.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite book|title=Braunwald's heart disease: a textbook of cardiovascular medicine | publisher=Saunders| vauthors = Lilly LS, Braunwald E, Mann DL, Zipes DP, Libby P, Bonow RO, Braunwald E |year=2015 |isbn=9781455751341 | veditors = Myerburg RJ |edition=Tenth|location=Philadelphia, PA|pages=821–860|chapter=Cardiac Arrest and Sudden Cardiac Death|oclc=890409638}}&lt;/ref&gt; Za osobe koje imaju simptome, oni su obično nespecifični za srčani zastoj.&lt;ref name=&quot;:13&quot;/&gt; To se može manifestirati u obliku novih simptoma ili pogoršanja:

* [[bol u grudima]]&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Johnson K, Ghassemzadeh S | chapter = Chest Pain |date=2019| chapter-url= http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK470557/| title =StatPearls|publisher=StatPearls Publishing|pmid=29262011|access-date=2019-11-05}}&lt;/ref&gt;
* [[umor]]
* [[sinkopa|zamračenje]]
* [[vrtoglavica]]
* [[kratak dah]]
* [[slabost]]
* [[povraćanje]]&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|title=What Are the Signs and Symptoms of Sudden Cardiac Arrest?|date=1 April 2011|publisher=National Heart, Lung and Blood Institute|archive-url=https://web.archive.org/web/20150621171145/https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|archive-date=21 June 2015|url-status=live|access-date=2015-06-21}}&lt;/ref&gt;
Kada se sumnja na srčani zastoj zbog znakova nesvestice ili abnormalnog disanja, posmatrač treba da pokuša da oseti [[puls]] tokom 10 sekundi; ako se ne osjeti puls, treba pretpostaviti da je žrtva ima srčani zastoj.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Panchal AR, Bartos JA, Cabañas JG, Donnino MW, Drennan IR, Hirsch KG, Kudenchuk PJ, Kurz MC, Lavonas EJ, Morley PT, O'Neil BJ, Peberdy MA, Rittenberger JC, Rodriguez AJ, Sawyer KN, Berg KM | display-authors = 6 | title = Part 3: Adult Basic and Advanced Life Support: 2020 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 142 | issue = 16_suppl_2 | pages = S366–S468 | date = October 2020 | pmid = 33081529 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000916 | s2cid = 224829530 }}&lt;/ref&gt; Kao posljedica gubitka [[cerebralna cirkulacija|cerebralne perfuzije]] (protok krvi u [[lmozak]]), osoba će brzo izgubiti [[nesvijest|svijest]] i može prestati da diše. [[Iskustva bliske smrti]] prijavljuje 10 do 20 posto ljudi koji su preživjeli srčani zastoj, što pokazuje određeni nivo kognitivnih procesa koji su još uvijek aktivni tokom reanimacije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Parnia S, Spearpoint K, Fenwick PB | title = Near death experiences, cognitive function and psychological outcomes of surviving cardiac arrest | journal = Resuscitation | volume = 74 | issue = 2 | pages = 215–221 | date = August 2007 | pmid = 17416449 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2007.01.020 }}&lt;/ref&gt;

== Uzroci i mehanizmi==
[[slika:Basic representation of cardiac conduction.gif|thumb|221x221px| Provođenje srca. Promjene u ovom obrascu mogu biti rezultat ozljede srčanog mišića i dovesti do neprovodnih otkucaja i na kraju do srčanog zastoja.]] 
[[slika:Ventricular fibrillation.png|thumb| EKG prikaz komorske fibrilacije (bez organiziranog ritma)]]
Iznenadni srčani zastoj (SCA) ili iznenadna srčana smrt (SCD) nastaju kada srce naglo počne da kuca u abnormalnom ili nepravilnom ritmu ([[srčana sritmija|aritmija]]).&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Bez organizirane električne aktivnosti u [[srčani mišić|srčanom mišiću]], nema konzistentne kontrakcije [[komora (srce)|komora]], što rezultira nesposobnošću srca da stvori adekvatan [[srčani minutni volumen]] (upumpavanje krvi iz srce u ostatak tijela).&lt;ref name=UTD2016&gt;{{cite web|url=https://www.uptodate.com/contents/pathophysiology-and-etiology-of-sudden-cardiac-arrest|title=Pathophysiology and etiology of sudden cardiac arrest| vauthors = Podrid PJ |date=2016-08-22|website=www.uptodate.com|access-date=2017-12-03}}&lt;/ref&gt; Postoji mnogo različitih tipova [[aritmija srca|aritmija]], ali one koje se najčešće bilježe kod iznenadnog zastoja srca su komorska [[tahikardija]] i [[komoraka fibrilacija]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zipes DP, Camm AJ, Borggrefe M, Buxton AE, Chaitman B, Fromer M, Gregoratos G, Klein G, Moss AJ, Myerburg RJ, Priori SG, Quinones MA, Roden DM, Silka MJ, Tracy C, Smith SC, Jacobs AK, Adams CD, Antman EM, Anderson JL, Hunt SA, Halperin JL, Nishimura R, Ornato JP, Page RL, Riegel B, Blanc JJ, Budaj A, Dean V, Deckers JW, Despres C, Dickstein K, Lekakis J, McGregor K, Metra M, Morais J, Osterspey A, Tamargo JL, Zamorano JL | display-authors = 6 | title = ACC/AHA/ESC 2006 Guidelines for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death: a report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force and the European Society of Cardiology Committee for Practice Guidelines (writing committee to develop Guidelines for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death): developed in collaboration with the European Heart Rhythm Association and the Heart Rhythm Society | journal = Circulation | volume = 114 | issue = 10 | pages = e385–e484 | date = September 2006 | pmid = 16935995 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.106.178233 | doi-access = free | author-link9 = Arthur J. Moss }}&lt;/ref&gt; Manje uobičajeni uzroci aritmija kod srčanog zastoja uključuju [[električna aktivnost bez pulsa|električnu aktivnost bez pulsa]] (PEA), [[bradikardija|bradijaritmije]] ili [[sistola|asistole]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Takvi se ritmovi vide kada postoji produženi srčani zastoj, progresija komorske fibrilacije ili napori kao što je defibrilacija da bi se osoba reanimirala.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Čini se da promjene ritma također imaju korelaciju s osnovnim uzrokom srčane ozljede kada su prisutni (ishemijski vs. neishemijski uzroci).&lt;ref name = &quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|831}}

Iznenadni zastoj srca može biti posljedica srčanih i nekardijalnih uzroka, uključujući sljedeće:

=== Srčani uzroci ===

==== Bolest koronarnih arterija ==== 
[[slika:Coronary Artery Disease.png|thumb| Normalna vs blokirana koronarna arterija]]
[[Bolest koronarne arterije]] (CAD), također poznata kao ishemijska bolest srca, odgovorna je za 62 do 70 posto svih iznenadnih srčanih smrti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal | title = State-specific mortality from sudden cardiac death--United States, 1999 | journal = MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report | volume = 51 | issue = 6 | pages = 123–126 | date = February 2002 | pmid = 11898927 | author1 = Centers for Disease Control Prevention (CDC) }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA | title = Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998 | journal = Circulation | volume = 104 | issue = 18 | pages = 2158–2163 | date = October 2001 | pmid = 11684624 | doi = 10.1161/hc4301.098254 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; CAD je mnogo rjeđi uzrok iznenadne srčane smrti kod osoba mlađih od 40 godina.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Slučajevi su pokazali da je najčešći nalaz pri postmortalnom pregledu iznenadne srčane smrti hronična visokostepena [[stenoza]] barem jednog segmenta velike koronarne arterije, arterija koje opskrbljuju [[srčani mišić]] [[krv]]lju.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Falk E, Shah PK | chapter = Pathogenesis of atherothrombosis. Role of vulnerable, ruptured, and eroded plaques | chapter-url= https://books.google.com/books?id=1WifwPEsKQMC&amp;pg=PA460 |title=Atherothrombosis and Coronary Artery Disease | veditors = Fuster V, Topol EJ, Nabel EG |date=2005|publisher=Lippincott Williams &amp; Wilkins|isbn=9780781735834|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603002043/https://books.google.com/books?id=1WifwPEsKQMC&amp;pg=PA460&amp;lpg=PA460|archive-date=2016-06-03|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ova stenoza je često rezultat suženja i otvrdnuća arterija nakon taloženja [[aterosklerotski plak|holesterolskih plakova]] i upale tokom nekoliko godina. Ovo nakupljanje i remodeliranje koronarnih sudova zajedno sa drugim sistemskim krvnim sudovima karakteriše napredovanje [[Ateroskleroza|aterosklerotske kardiovaskularne bolesti]].&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Pahwa R, Jialal I |chapter = Atherosclerosis |date=2021| chapter-url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK507799/| title = StatPearls|place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=29939576|access-date=2021-11-05 }}&lt;/ref&gt; Kada stabilan plak pukne, može blokirati protok krvi i kisika kroz male arterije što rezultira [[ishemija|ishemijskom]] ozljedom. Povreda tkiva nakon ishemije može dovesti do strukturnih i funkcionalnih promjena koje sprečavaju srce da nastavi normalne cikluse provodljivosti i mijenja otkucaje srca.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|829}}&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|829}}

==== Neaterosklerotske abnormalnosti koronarnih arterija ====

Abnormalnosti koronarnih arterija koje nisu povezane s aterosklerozom uključuju kongenitalne [[anomalija koronarne arterije|anomalije koronarne arterije]] (najčešće anomalno porijeklo lijeve koronarne arterije iz plućne arterije), upalu poznatu kao koronarni [[arteritis]], [[embolija]], vazospazam i mehaničke abnormalnosti povezane s bolestima ili traumom [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]]. Ova stanja uzrokuju 10-15% srčanih zastoja i iznenadne srčane smrti.&lt;ref name = &quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|829}}

* Koronarni arteritis obično je rezultat pedijatrijskog febrilnog upalnog stanja poznatog kao [[Kawasaki bolest]]. Drugi [[Vaskulitis|vaskulitidi]] također mogu doprinijeti povećanju rizika od iznenadne srčane smrti.
* Embolija, ili zgrušavanje koronarnih arterija najčešće se javlja od sepsnih embolija sekundarnih do endokarditisa uz zahvaćenost aortnog zaliska, trikuspidnog zaliska ili protetskih zalistaka.
* [[Koronarni vazospazam]] može dovesti do srčanih aritmija, mijenjanja električne provodljivosti srca uz rizik od potpunog zastoja srca zbog teških ili produženih promjena ritma.
* Mehaničke abnormalnosti sa povezanim rizikom od srčanog zastoja mogu nastati zbog disekcije koronarne arterije koja se može pripisati [[Marfanov sindrom|Marfanovom sindromu]] ili traumi.&lt;ref name = &quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|829}}

====Strukturalna srčana bolest ==== 
[[slika:Heart left ventricular hypertrophy sa.jpg|thumb| Kratka os srca pokazuje zadebljanje zida kod hipertrofije lijeve komore]]
Strukturne bolesti srca koje nisu povezane s koronarnom bolešću čine 10% svih iznenadnih srčanih smrti.&lt;ref name=UTD2016/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Primjeri ovih uključuju: [[kardiomiopatija|kardiomiopatije]] ([[hipertrofijska kardiomiopatija|hipertrofijska]], [[dilatirana kardiomiopatija|dilatirana]] ili [[Aritmogena kardiomiopatija|aritmogena kardiomiopatija]]), [[Srčana aritmija|poremećaji srčanog ritma]], [[bolest srčanog ritma]], [[miokarditis]],&lt;ref name=&quot;Circ012&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA | title = Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998 | journal = Circulation | volume = 104 | issue = 18 | pages = 2158–2163 | date = October 2001 | pmid = 11684624 | doi = 10.1161/hc4301.098254 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; i [[kongestivno zatajenje srca]].&lt;ref name=&quot;AHJ982&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kannel WB, Wilson PW, D'Agostino RB, Cobb J | title = Sudden coronary death in women | journal = American Heart Journal | volume = 136 | issue = 2 | pages = 205–212 | date = August 1998 | pmid = 9704680 | doi = 10.1053/hj.1998.v136.90226 }}&lt;/ref&gt;
[[slika:Left Ventricular Hypertrophy Unlabeled.jpg|thumb| EKG prikaz hipertrofije lijeve komore]]
Smatra se da je [[hipertrofija lijeve komore]] vodeći uzrok iznenadne srčane smrti u populaciji odraslih.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Stevens SM, Reinier K, Chugh SS | title = Increased left ventricular mass as a predictor of sudden cardiac death: is it time to put it to the test? | journal = Circulation: Arrhythmia and Electrophysiology | volume = 6 | issue = 1 | pages = 212–217 | date = February 2013 | pmid = 23424223 | pmc = 3596001 | doi = 10.1161/CIRCEP.112.974931 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ovo je najčešće posljedica dugotrajnog [[Hipertenzija|visokog krvnog pritiska]], ili hipertenzije, koja je izazvala neprilagođenu promjenu zida glavne pumpne komore srca, [[srčana komora|lijeve komore]].&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Katholi RE, Couri DM | title = Left ventricular hypertrophy: major risk factor in patients with hypertension: update and practical clinical applications | journal = International Journal of Hypertension | volume = 2011 | pages = 495349 | year = 2011 | pmid = 21755036 | pmc = 3132610 | doi = 10.4061/2011/495349 }}&lt;/ref&gt; Povišeni [[krvni pritisak]] znači da srce mora pumpati još jače kako bi krv prokrvila na adekvatan način kroz tijelo. Ako srce to radi duži vremenski period zbog nekontrolirane hipertenzije, lijeva komora može hipertrofirati (narasti) na način koji smanjuje djelotvornost srca.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Bornstein AB, Rao SS, Marwaha K | chapter = Left Ventricular Hypertrophy |date=2021| chapter-url= http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK557534/ | title = StatPearls|place=Treasure Island (FL) |publisher= StatPearls Publishing|pmid=32491466|access-date=2021-11-05 }}&lt;/ref&gt; Hipertrofija lijeve komore može se pokazati na [[Ehokardiografija|ehokardiogramu]] i [[Elektrokardiografija|elektrokardiogramu]] (EKG).&lt;ref name=&quot;:9&quot;/&gt;

Pregled iznenadnih srčanih smrti u Sjedinjenim Državama iz 1999. godine otkrio je da strukturne bolesti srca čine preko 30% iznenadnih srčanih zastoja kod osoba mlađih od 30 godina. Studija vojnih regruta starosti 18-35 godina pokazala je da je to činilo više od 40% iznenadnih srčanih smrti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Kongestivna srčana insuficijencija pet puta povećava rizik od iznenadne srčane smrti.&lt;ref name=&quot;AHJ982&quot;/&gt;

Strukturne abnormalnosti srčanog provodnog sistema (posebno [[Atrioventrikularni čvor|Ađ
atrioventrikularnog čvora]] i [[Purkinjeva vlakna|His-Purkinjeovog]] sistema) mogu predisponirati pojedinca za aritmije sa rizikom od napredovanja do iznenadnog zastoja srca, iako je ovaj rizik ostaje nizak. Mnogi od ovih provodnih blokova mogu se liječiti unutrašnjim srčanim defibrilatorima za one za koje se utvrdi da su pod visokim rizikom zbog ozbiljnosti fibroze ili teških elektrofizioloških poremećaja.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|833}}

==== Sindromi naslijeđenih aritmija ====
Aritmije koje nisu uzrokovane strukturnom srčanom bolešću čine 5 do 10% iznenadnih srčanih zastoja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Chugh SS, Kelly KL, Titus JL | title = Sudden cardiac death with apparently normal heart | journal = Circulation | volume = 102 | issue = 6 | pages = 649–654 | date = August 2000 | pmid = 10931805 | doi = 10.1161/01.cir.102.6.649 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors =  | title = Survivors of out-of-hospital cardiac arrest with apparently normal heart. Need for definition and standardized clinical evaluation. Consensus Statement of the Joint Steering Committees of the Unexplained Cardiac Arrest Registry of Europe and of the Idiopathic Ventricular Fibrillation Registry of the United States | journal = Circulation | volume = 95 | issue = 1 | pages = 265–272 | date = January 1997 | pmid = 8994445 | doi = 10.1161/01.cir.95.1.265 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Drory Y, Turetz Y, Hiss Y, Lev B, Fisman EZ, Pines A, Kramer MR | title = Sudden unexpected death in persons less than 40 years of age | journal = The American Journal of Cardiology | volume = 68 | issue = 13 | pages = 1388–1392 | date = November 1991 | pmid = 1951130 | doi = 10.1016/0002-9149(91)90251-f }}&lt;/ref&gt; Oni su često uzrokovani [[genetički poremećaj|genetičkim poremećajima]] koji dovode do abnormalnih srčanih ritmova.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Genetičke [[mutacije]] često utiču na specijalizirane proteine poznate kao [[ionski kanal]]i koje provode [[Ion|električno nabijene čestice]] kroz [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]], pa se ova grupa stanja često naziva [[Kanalopatija|kanalopatije]]. Primjeri ovih nasljednih sindroma aritmije uključuju [[sindrom dugog QT intervala]] (LQTS), [[Brugada sindrom]], [[tahikardija|kateholaminergijska polimorfna komorska tahikardija]] i [[sindrom kratkog QT intervala]]. Mnogi su također povezani s okolišnim ili neurogenim okidačima kao što je odgovor na preglasne [[zvuk]]ove koji mogu izazvati smrtonosne aritmije.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|833}} Ostala stanja koja promovišu aritmije, ali nisu uzrokovana genetičkim mutacijama uključuju [[Wolff-Parkinson-Whiteov sindrom]].&lt;ref name=&quot;UTD2016&quot; /&gt;

[[Sindrom dugog QT]] intervala, stanje koje se često spominje kod smrti mladih ljudi, javlja se kod jednog od svakih 5.000 do 7.000 novorođenčadi i procjenjuje se da je odgovoran za 3.000 smrtnih slučajeva svake godine u poređenju sa otprilike 300.000 srčanih zastoja koje vide hitne službe.&lt;ref name=&quot;AHA2&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.americanheart.org/presenter.jhtml?identifier=4741 | title = Sudden Cardiac Death | archive-url = https://web.archive.org/web/20100325174959/http://www.americanheart.org/presenter.jhtml?identifier=4741| archive-date=2010-03-25 | publisher = American Heart Association }}&lt;/ref&gt; Ova stanja su dio ukupnih smrtnih slučajeva povezanih sa srčanim zastojem, ali predstavljaju stanja koja se mogu otkriti prije zastoja i koja se mogu liječiti. Simptomska ekspresija sindroma dugog QT-a je prilično široka i češće se manifestuje [[sinkopa]], a ne srčani zastoj. Međutim, rizik od srčanog zastoja je i dalje prisutan i osobe sa porodičnom historijom iznenadnih srčanih zastoja treba da se pregledaju na LQTS i druge uzroke smrtonosne aritmije koji se mogu liječiti. Viši nivoi rizika od srčanog zastoja povezani su sa ženskim spolom, značajnijim produženjem QT intervala, historijom neobjašnjive sinkope (nesvjestice) ili prerane iznenadne srčane smrti.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp|833}} Dodatno, osobe sa LQTS-om trebale bi izbjegavati određene lijekove koji nose rizik od povećanja ozbiljnosti ove abnormalnosti provodljivosti, kao što su određeni antiaritmici, antidepresivi i [[hinolonski antibiotik|hinolon]] ili [[makrolid]]ni [[antibiotici]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fazio G, Vernuccio F, Grutta G, Re GL | title = Drugs to be avoided in patients with long QT syndrome: Focus on the anaesthesiological management | journal = World Journal of Cardiology | volume = 5 | issue = 4 | pages = 87–93 | date = April 2013 | pmid = 23675554 | pmc = 3653016 | doi = 10.4330/wjc.v5.i4.87 }}&lt;/ref&gt;

===Nesrčani uzroci===
Nesrčani uzroci čine 15 do 25% srčanih zastoja.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kuisma M, Alaspää A | title = Out-of-hospital cardiac arrests of non-cardiac origin. Epidemiology and outcome | journal = European Heart Journal | volume = 18 | issue = 7 | pages = 1122–1128 | date = July 1997 | pmid = 9243146 | doi = 10.1093/oxfordjournals.eurheartj.a015407 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Najčešći nesrčani uzroci su [[fizička trauma|trauma]], velika [[krvarenje|krvarenja]] ([[gastrointestinalno krvarenje]], [[ruptura aorte]] ili [[intrakranijalno krvarenje]]), [[hipovolemično krvarenje]], [[predoziranje]], [[davljenje]] i [[plućna embolija]].&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref name=Raab2008&gt;{{cite journal | vauthors = Raab H, Lindner KH, Wenzel V | title = Preventing cardiac arrest during hemorrhagic shock with vasopressin | journal = Critical Care Medicine | volume = 36 | issue = 11 Suppl | pages = S474–S480 | date = November 2008 | pmid = 20449913 | doi = 10.1097/ccm.0b013e31818a8d7e | publisher = Ovid Technologies (Wolters Kluwer Health) }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Voel2000&gt;{{cite journal | vauthors = Voelckel WG, Lurie KG, Lindner KH, Zielinski T, McKnite S, Krismer AC, Wenzel V | title = Vasopressin improves survival after cardiac arrest in hypovolemic shock | journal = Anesthesia and Analgesia | volume = 91 | issue = 3 | pages = 627–634 | date = September 2000 | pmid = 10960389 | doi = 10.1097/00000539-200009000-00024 | publisher = Ovid Technologies (Wolters Kluwer Health) }}&lt;/ref&gt; Srčani zastoj također može biti uzrokovan trovanjem kao što je [[Meduza|ubodi određenih meduza]], ili strujnim udarom, poput munje.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;

====Reverzibilni uzroci====
Drugi nesrčani uzroci srčanog zastoja mogu biti rezultat privremenih poremećaja [[homeostaza]] u tijelu Ovo može biti rezultat promjena u omjeru [[elektrolit]]a, zasićenosti kisikom ili promjenama drugih iona koji utiču na [[pH]] tijela.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

====Mnemonika za reverzibilne uzroke====
{{Glavni|Hs i Ts}}
&quot;Hs i Ts&quot; je naziv za mnemotehniku koja se koristi za pamćenje izlječivih ili reverzibilnih uzroka srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;RCUK20052&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm|title=Resuscitation Council (UK) Guidelines 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20091215230632/http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm|archive-date=2009-12-15|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;&gt;{{cite journal | title = 2005 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 112 | issue = 24 Suppl | pages = IV1-203 | date = December 2005 | pmid = 16314375 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.105.166550 | doi-access = free  | author = ECC Committee, Subcommittees and Task Forces of the American Heart Association }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Napomena: Ova mnemonika uključuje uzroke srčanog i nesrčanog porijekla, ali svi su reverzibilni, uz odgovarajući tretman koji je vremenski osjetljiv.

; Hs
* [[Hipovolemija|'''H'''ipovolemija]] – Nedostatak volumena krvi
* [[Hipoksija|'''H'''ipoksija]] – Nedostatak [[kisik]]a
* [[vodik|'''V'''odikovi]] ioni ([[acidoza]]) – Nenormalan pH u tijelu
* [[Hiperkalemija|'''H'''iperkalemija]] ili [[Hipokalemija|'''h'''ipokalemia]] – I povećan i smanjen nivo [[kalij]]a može biti opasan po život
* [[Hipotermija|'''H'''ipotermija]] – Niska [[Tjelesna temperatura|tjelesna temperatura jezgre]]
* [[Hipoglikemija|'''H'''ipoglikemija]] ili [[Hiperglikemija|'''h'''iperglikemija]] – Nizak ili visok nivo glukoze u krvi
; Ts
* [[Tableta|'''T'''ablete]] ili [[Toksin|'''t'''oksini]] kao što je predoziranje drogom/lijekom
* [[Tamponada srca|Srčana '''t'''amponada]] – Tečnost se nakuplja oko srca
* [[Tenzijski pneumotoraks|'''T'''enzijski pneumotoraks]] – kolabirano plućno krilo
* [[Tromboza|'''T'''romboza]] ([[infarkt miokarda]]) – srčani udar
* [[Tromboza|'''T'''romboembolija]] ([[plućna embolija]]) – Krvni ugrušak u plućima
* [[Traumatski srčani zastoj|'''T'''raumatski srčani zastoj]]

=== Djeca ===
Kod djece, najčešći uzrok kardiopulmonalnog zastoja je [[šok]] ili [[respiratorna insuficijencija]] koji nije liječen.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; [[Srčana aritmija]] nije najčešći uzrok kod djece.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Kada postoji srčana aritmija, najčešće je [[sistola|asistola]] ili [[bradikardija]], za razliku od [[komorska fibrilacija|komorske fibrilacije]] ili [[tahikardija|komorske tahikardije]] kao što se vidi kod odraslih.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Drugi uzroci mogu uključivati droge kao što su [[Otrovanje kokainom|kokain]], [[metamfetamin]] ili predoziranje lijekovima kao što su antidepresivi kod djeteta koje je ranije bilo zdravo, ali sada ima aritmiju koja je napredovao do srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Uobičajeni uzroci iznenadnog neobjašnjivog zastoja srca kod djece uključuju [[hipertrofijska kardiomiopatija|hipotrofijsku kardiomiopatiju]], abnormalnosti koronarnih arterija i aritmije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Topjian AA, Raymond TT, Atkins D, Chan M, Duff JP, Joyner BL, Lasa JJ, Lavonas EJ, Levy A, Mahgoub M, Meckler GD, Roberts KE, Sutton RM, Schexnayder SM | display-authors = 6 | title = Part 4: Pediatric Basic and Advanced Life Support 2020 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Pediatrics | volume = 147 | issue = Suppl 1 | pages = e2020038505D | date = January 2021 | pmid = 33087552 | doi = 10.1542/peds.2020-038505D | s2cid = 224826594}}&lt;/ref&gt;

===Mehanizam===
[[slika:Ventricular fibrillation.png|thumb|upright=1.3|Komorska fibrilacija]]
Definitivni električni mehanizmi srčanog zastoja, koji mogu nastati iz bilo koje od gore navedenih funkcionalnih, strukturnih ili fizioloških abnormalnosti, karakterizirani su tahiaritmijskim ili bradiaritmijskim događajima koji ne dovode do sistole.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot; /&gt;{{rp| 837–838}} Tahiaritmije se dalje mogu klasificirati kao [[komorska fibrilacija]] (V-fib) i bez pulsa ili trajna [[komorskaa tahikardija]] (V-tach), a obje su brze i nestalne aritmije koje mijenjaju cirkulatorni put tako da se adekvatan protok krvi ne može održati i nije adekvatan da zadovolji potrebe tijela.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|837–838}}

Mehanizam odgovoran za većinu iznenadnih srčanih smrti je [[ventrikulska fibrilacija]]. Ventrikulska fibrilacija je tahiaritmija koju karakterizira turbulentna električna aktivnost u ventrikulskomom dijeku [[miokard]]a koja dovodi do previše neorganiziranog i brzog otkucaja srca proizvodeći bilo kakav značajan minutni volumen srca, što rezultira nedovoljnom perfuzijom mozga i esencijalnih organa.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Ventricular tachycardia - Symptoms and causes|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/ventricular-tachycardia/symptoms-causes/syc-20355138|access-date=2021-11-29|website=Mayo Clinic|language=en}}&lt;/ref&gt; Kod komorske tahikardije, srce također kuca brže od normalnog, što može spriječiti srčane komore da se pravilno pune krvlju.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Ventricular fibrillation - Symptoms and causes|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/ventricular-fibrillation/symptoms-causes/syc-20364523|access-date=2021-11-29|website=Mayo Clinic|language=en}}&lt;/ref&gt; Neki od elektrofizioloških mehanizama koji podupiru ventrikulske fibrilacije uključuju ektopijski automatizam, ponovni ulazak i aktiviranu aktivnost.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Szabó Z, Ujvárosy D, Ötvös T, Sebestyén V, Nánási PP | title = Handling of Ventricular Fibrillation in the Emergency Setting | journal = Frontiers in Pharmacology | volume = 10 | pages = 1640 | date = 2020-01-29 | pmid = 32140103 | pmc = 7043313 | doi = 10.3389/fphar.2019.01640 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Strukturne promjene u oboljelom srcu kao rezultat nasljednih faktora ([[mutacije]] u [[gen]]ima za kodiranje [[ionski kanal|ionskih kanala]], naprimjer) ne mogu objasniti iznenadnu srčanu smrt.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rubart M, Zipes DP | title = Mechanisms of sudden cardiac death | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 115 | issue = 9 | pages = 2305–2315 | date = September 2005 | pmid = 16138184 | pmc = 1193893 | doi = 10.1172/JCI26381 }}&lt;/ref&gt;

I ventrikulska fibrilacija i ventrikulska tahikardija mogu dovesti do toga da srce neučinkovito pumpa krv u tijelo. Ventrikulsku tahikardiju karakterizira izmijenjen QRS kompleks i broj otkucaja srca veći od 100 otkucaja u minuti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = AlMahameed ST, Ziv O | title = Ventricular Arrhythmias | journal = The Medical Clinics of North America | volume = 103 | issue = 5 | pages = 881–895 | date = September 2019 | pmid = 31378332 | doi = 10.1016/j.mcna.2019.05.008 | s2cid = 199437558 }}&lt;/ref&gt; Kada se V-tah održava (traje najmanje 30 sekundi), neadekvatan dotok krvi u srčano tkivo može dovesti do zastoja srca.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Baldzizhar A, Manuylova E, Marchenko R, Kryvalap Y, Carey MG | title = Ventricular Tachycardias: Characteristics and Management | journal = Critical Care Nursing Clinics of North America | volume = 28 | issue = 3 | pages = 317–329 | date = September 2016 | pmid = 27484660 | doi = 10.1016/j.cnc.2016.04.004}}&lt;/ref&gt;

[[Bradikardija|Bradiaritmije]] se javljaju nakon disocijacije spontane električne provodljivosti i mehaničke funkcije srca što rezultira [[električna aktivnost bez pulsa|električnom aktivnošću bez pulsa]] (PEA) ili potpunim odsustvom električne aktivnosti srca što rezultira [[sistola|asistolom]] . Slično kao i kod tahiaritmija, ova stanja dovode do nemogućnosti da se održi i adekvatan protok krvi, iako je u slučaju bradijaritmija osnovni uzrok odsustvo mehaničke aktivnosti, a ne brzi otkucaji koji dovode do dezorganizacije.&lt;ref name=&quot;Braunwald_2015&quot;/&gt;{{rp|837–838}}

==Dijagnoza==
[[slika:Carotidian pulse and recovery position.jpg|thumb|Medicinsko osoblje provjerava karotidni puls pacijenta]]
Srčani zastoj je sinonim za pojam [[klinička smrt]].&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt; Historijski podaci i [[fizički pregled]] mogu dijagnosticirati srčani zastoj i pružiti informacije o potencijalnom uzroku i prognozi.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Pružatelj koji uzima kliničku anamnezu osobe trebao bi imati za cilj utvrditi da li je epizodu primijetio neko drugi, u koje vrijeme se epizoda dogodila, šta je osoba radila (posebno ako je bilo traume) i da li je bilo uključenosti droge.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Dio fizičkog pregleda dijagnosticiranja srčanog zastoja fokusira se na odsustvo pulsa.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; U mnogim slučajevima, nedostatak [[puls|karotidnog pulsa]] je [[zlatni standard (test)|zlatni standard]] za dijagnosticiranje srčanog zastoja. Nedostatak pulsa na periferiji (radijalno/pedala) može također biti rezultat drugih stanja (npr. cirkulacijski [[šok]]), ili jednostavno greška spasitelja.&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt; Studije su pokazale da spasitelji često mogu pogriješiti kada provjeravaju karotidni puls u hitnim slučajevima, bilo da se radi o zdravstvenim radnicima ili laicima.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bahr J, Klingler H, Panzer W, Rode H, Kettler D | title = Skills of lay people in checking the carotid pulse | journal = Resuscitation | volume = 35 | issue = 1 | pages = 23–26 | date = August 1997 | pmid = 9259056 | doi = 10.1016/S0300-9572(96)01092-1 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ochoa FJ, Ramalle-Gómara E, Carpintero JM, García A, Saralegui I | title = Competence of health professionals to check the carotid pulse | journal = Resuscitation | volume = 37 | issue = 3 | pages = 173–175 | date = June 1998 | pmid = 9715777 | doi = 10.1016/S0300-9572(98)00055-0 }}&lt;/ref&gt;

[[Hitni ultrazvuk|Ultrazvuk na mjestu pružanja pomoći (POCUS)]] je alat koji se može koristiti za ispitivanje pokreta srca i snage njegove kontrakcije kod osobe koja je doživjela srčani zastoj uz krevet.&lt;ref name=&quot;Long_2018&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Long B, Alerhand S, Maliel K, Koyfman A | title = Echocardiography in cardiac arrest: An emergency medicine review | journal = The American Journal of Emergency Medicine | volume = 36 | issue = 3 | pages = 488–493 | date = March 2018 | pmid = 29269162 | doi = 10.1016/j.ajem.2017.12.031 | s2cid = 3874849 }}&lt;/ref&gt; POCUS može precizno dijagnosticirati srčani zastoj u bolničkim uvjetima, prevazilazeći neke od nedostataka dijagnoze provjeravanjem centralnog pulsa ([[karotidne arterije]] ili [[subklavijske arterije]]), kao i otkrivanjem pokreta i kontrakcija srca.&lt;ref name=&quot;Long_2018&quot;/&gt;

Koristeći POCUS, kliničari mogu imati ograničene, dvodimenzionalne poglede na različite dijelove srca tokom zastoja.&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Paul JA, Panzer OP | title = Point-of-care Ultrasound in Cardiac Arrest | journal = Anesthesiology | volume = 135 | issue = 3 | pages = 508–519 | date = September 2021 | pmid = 33979442 | doi = 10.1097/ALN.0000000000003811 | s2cid = 234486749 }}&lt;/ref&gt; Ove slike mogu pomoći kliničarima da utvrde da li je električna aktivnost u srcu [[Bespulsna električna aktivnost|bez pulsa]] ili pseudobezpulsna, kao i da im pomognu da dijagnosticiraju potencijalno reverzibilne uzroke zastoja.&lt;ref name=&quot;:15&quot;/&gt; Objavljene smjernice udruženja American Society of Echocardiography, American College of Emergency Physicians, European Resuscitation Council i American Heart Association, kao i preoperativne smjernice Advanced cardiac life support, prepoznali su potencijalne prednosti korištenja POCUS-a u dijagnostici i upravljanju srčanim zastojem.&lt;ref name=&quot;:15&quot;/&gt;

Zbog nepreciznosti ovog metoda dijagnoze, neka tijela poput Evropskog savjeta za reanimaciju (ERC) smanjila su njen značaj. Umjesto toga, sadašnje smjernice podstiču pojedince da započnu CPR kod bilo koje osobe bez svijesti koja ima odsutno ili abnormalno disanje.&lt;ref name=&quot;RCUK2005&quot;/&gt; Vijeće za reanimaciju u Ujedinjenom Kraljevstvu stoji u skladu s preporukama ERC-a i preporukama American Heart Association.&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt; Predložili su da tehniku provjere karotidnih pulseva trebaju koristiti samo zdravstveni radnici sa specifičnom obukom i stručnošću, a čak i tada da je treba promatrati u kombinaciji s drugim pokazateljima kao što je agonalno [[disanje]].&lt;ref name=&quot;RCUK2005&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm |title=Resuscitation Council (UK) Guidelines 2005 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20091215230632/http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm |archive-date=2009-12-15 }}&lt;/ref&gt;

Predložene su razni drugi metodi za otkrivanje cirkulacije, a samim tim i dijagnosticiranje srčanog zastoja. Smjernice koje slijede prema preporukama Međunarodnog komiteta za vezu za reanimaciju (ILCOR) iz 2000. bile su da spasitelji traže &quot;znakove cirkulacije&quot;, ali ne posebno puls.&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt; Ovi znakovi su uključivali [[kašalj]], dahtanje, boju, trzanje i [[kretanje]].&lt;ref&gt;{{cite book |author=British Red Cross |author2=St Andrew's Ambulance Association |author3=St John Ambulance |title=First Aid Manual: The Authorised Manual of St. John Ambulance, St. Andrew's Ambulance Association, and the British Red Cross |publisher=Dorling Kindersley |year=2006 |isbn=978-1-4053-1573-9 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/firstaidmanualau0000unse }}&lt;/ref&gt; Međutim, suočeni sa dokazima da su ove smjernice bile nedjelotvorne, nova preporuka ILCOR-a je da se srčani zastoj treba dijagnosticirati kod svih unesrećenih koji su u nesvijesti i ne dišu normalno, sličan protokol koji je usvojilo Evropsko vijeće za reanimaciju.&lt;ref. name=&quot;AHA05&quot;/&gt; U neakutnom okruženju gdje je pacijent istekao, dijagnoza srčanog zastoja može se obaviti putem molekulske [[autopsija|autopsije]] ili postmortem molekulskog testiranja koji su srčani defekti koje koristi skup molekulskih tehnika za pronalaženje [[ionski kanal|ionskih kanala]].&lt;ref&gt;{{Citation| vauthors = Glatter KA, Chiamvimonvat N, He Y, Chevalier P, Turillazzi E |title=Postmortem Analysis for Inherited Ion Channelopathies|date=2006|work=Essentials of Autopsy Practice: Current Methods and Modern Trends|pages=15–37| veditors = Rutty GN |publisher=Springer|language=en|doi=10.1007/1-84628-026-5_2|isbn=978-1-84628-026-9 }}&lt;/ref&gt; Ovo bi moglo pomoći da se razjasni uzrok smrti pacijenta.

Drugi fizički znakovi ili simptomi mogu pomoći u određivanju potencijalnog uzroka srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ispod je grafikon kliničkih nalaza i znakova/simptoma koje osoba može imati i potencijalni uzrok povezan s tim.
{|
|+Fizički nalazi vezani za potencijalne uzroke&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;
!Lokacija
!Nalazi
!Mogući uzroci
|-
|Općenito
|Blijeda koža
|[[Krvarenje|Krvarenja]]
|-
|
|Smanjena tjelesna temperatura
|[[Hipotermija]]
|-
|Dišni put
|Prisustvo sekreta, povraćanja krvi
|[[Plućna aspiracija|Aspiracija]]
|-
|
|Nemogućnost pružanja [[Načini mehaničke ventilacije|ventilacije pod pozitivnim pritiskom]]
|[[Pneumotoraks|Tenzioni pneumotoraks]]
[[Opstrukcija disajnih puteva]]
|-
|Vrat
|[[Julularni venski pritisak|Distenzija vratnih vena]]
|Tenzijski pneumotoraks
[[Tamponada srca]]

[[Plućne embolije]]
|-
|
|[[Devijacija dušnika|Traheja pomaknuta na jednu stranu]]
|Tenzijski pneumotoraks
|-
|Grudi
|[[Grudna kost|Ožiljak u sredini grudne kosti]]
|Srčana bolest
|-
|Pluća
|[[Zvukovi disanja|Zvukovi disanja samo na jednoj strani]]
|Tenzijski pneumotoraks
[[Trahejska intubacija|Intubacija desnog glavnog stabla]]

Aspiracija
|-
|
|Nema zvukova daha ili udaljenih zvukova daha
|Intubacija jednjaka

Opstrukcija disajnih puteva
|-
|
|[[Zviždanje|Zviždanje]]
|Aspiracija

[[Bronhospazam]]

[[Pućni edem]]
|-
|
|[[Crackles|Rales]]
|Aspiracija

Plućni edem

[[Upala pluća]]
|-
|Srce
|Smanjenje srčanih tonova
|[[Hipovolemija]]

Tamponada srca

Tenzijski pneumotoraks

Plućna embolija
|-
|[[Abdomen]]
|[[Abdominalna distenzija|Naduvenost trbuha]] i tupa
|Ruptura [[aneurizma abdominalne aorte]]

Puknuta [[ektopijska trudnoća]]
|-
|
|Rastegnuti i bubnjići
|Intubacija jednjaka
|-
|[[Rektum]]ski
|Prisutna krv
|[[Gastrointestinalno krvarenje|Gastrointestinalno krvarenje]]
|-
|Ekstremiteti
|Asimetrični impulsi
|[[Aortna disekcija]]
|-
|[[Koža]]
|Tragovi igle
|Zloupotreba droga
|}

===Klasifikacije===
Kliničari klasifikuju srčani zastoj u &quot;šokirani&quot; u odnosu na &quot;nešokirani&quot;, što je određeno ritmom [[Elektrokardiogram|EKG]]. Ovo se odnosi na to da li se određena klasa [[srfčana aritmija|srčane aritmije]] može liječiti pomoću [[defibrilacija]].&lt;ref name=&quot;RCUK2005&quot;/&gt; Dva ritma koja se mogu šokirati su [[ventrikulska fibrilacija]] i [[ventrikulsksa bespulsna tahikardija]] dok su dva &quot;nešokova&quot; ritma [[asistola]] i [[električna aktivnost bez pulsa]].&lt;ref&gt;{{cite book|title=ABC of resuscitation| veditors = Soar J, Perkins JD, Nolan J |year=2012|publisher=Wiley-Blackwell|location=Chichester, West Sussex |isbn=9781118474853 |page=43 |url= https://books.google.com/books?id=vNgrOsHjIKEC&amp;pg=PA43 |edition=6th |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170905133735/https://books.google.com/books?id=vNgrOsHjIKEC&amp;pg=PA43|archive-date=2017-09-05}}&lt;/ref&gt;

==Upravljanje== 
Iznenadni zastoj srca može se liječiti pokušajima [[reanimacija]]. Ovo se obično izvodi na osnovu protokola zvanih [[osnovna podrška života]], [[napredna podrška za život srca]] (ACLS), [[pedijatrijska napredna podrška života]] (PALS) ili [[program neonatalne reanimacije]] (NRP).&lt;ref name=&quot;AHA05&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | title = 2005 American Heart Association (AHA) guidelines for cardiopulmonary resuscitation (CPR) and emergency cardiovascular care (ECC) of pediatric and neonatal patients: pediatric advanced life support | journal = Pediatrics | volume = 117 | issue = 5 | pages = e1005–e1028 | date = May 2006 | pmid = 16651281 | doi = 10.1542/peds.2006-0346 | s2cid = 46720891 | author1 = American Heart Association }}&lt;/ref&gt;
[[slika:CPR training-04.jpg|thumb| CPR trening na lutki]]

===Kardiopulmonalna reanimacija===
Rana [[kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR) je neophodna za preživljavanje srčanog zastoja s dobrom neurološkom funkcijom.&lt;ref&gt;{{cite web |title=AHA Releases 2015 Heart and Stroke Statistics {{!}} Sudden Cardiac Arrest Foundation |url=https://www.sca-aware.org/sca-news/aha-releases-2015-heart-and-stroke-statistics |website=www.sca-aware.org |access-date=21 September 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite book|title=Rosen's emergency medicine : concepts and clinical practice| veditors = Walls RM, Hockberger RS, Gausche-Hill M |isbn=9780323390163|oclc=989157341|date = 2017-03-09| vauthors = Walls R, Hockberger R, Gausche-Hill M }}&lt;/ref&gt; Preporučuje se da se počne što je prije moguće uz minimalne prekide nakon početka. Komponente CPR-a koje čine najveću razliku u preživljavanju su [[kompresija grudnog koša]] i defibrilacijski udarni ritmovi.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite book|title=Tintinalli's emergency medicine manual|veditors = Cydulka RK |isbn= 9780071837026 |oclc=957505642|date = 2017-08-28| vauthors = Wang VJ, Joing SA, Fitch MT, Cline DM, John Ma O, Cydulka RK }}&lt;/ref&gt; Nakon defibrilacije, kompresije grudnog koša treba nastaviti dvije minute prije nego što se ponovo izvrši provjera ritma.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ovo se zasniva na stopi kompresije od 100–120 kompresija u minuti, dubina kompresije od 5–6 centimetara u [[grudni koš]], puna [[Kardiopulmonalna reanimacija|povratak grudnog koša]] i brzina ventilacije od 10 ventilacija disanja u minuti.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Pokazalo se da pravilno izvedena CPR kod posmatrača povećava preživljavanje; međutim, to se izvodi u manje od 30% zadržavanja u bolnici od 2007. Ako visokokvalitetni CPR nije rezultirao [[krvotok|povratkom spontane cirkulacije]], a srčani ritam osobe je u [[sistola|asistoli]], razumno je prekinuti CPR i proglasiti smrt osobe nakon 20 minuta.&lt;ref name=UK2010/&gt; Izuzeci od ovoga uključuju određene slučajeve sa [[hipotermija|hipotermijom]] ili koji su [[utopljenje|udavili]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;&lt;ref name=UK2010&gt;{{cite web|author1=Resuscitation Council (UK)|title=Pre-hospital cardiac arrest|url=https://www.resus.org.uk/pages/prehosca.pdf|website=www.resus.org.uk|access-date=3 September 2014|page=41|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150513032323/http://www.resus.org.uk/pages/prehosca.pdf|archive-date=13 May 2015}}&lt;/ref&gt; Neki od ovih slučajeva bi trebali imati duži i trajniji CPR dok ne budu skoro [[Normotermija|normotermni]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Duže trajanje CPR-a može biti razumno kod onih koji imaju srčani zastoj dok su u bolnici.&lt;ref&gt;{{cite web|author1=Resuscitation Council (UK)|title=Comments on the duration of CPR following the publication of 'Duration of resuscitation efforts and survival after in-hospital cardiac arrest: an observational study' Goldberger ZD et al. Lancet.|url=https://www.resus.org.uk/pages/cprdurst.htm|access-date=3 September 2014|date=5 September 2012|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140628095645/http://resus.org.uk/pages/cprdurst.htm|archive-date=28 June 2014}}&lt;/ref&gt; namjernički CPR, od strane laičke javnosti, prije dolaska hitne pomoći također poboljšava ishode.

===Defibrilacija=== 
[[slika:Defibrillator-809447 1920.jpg|thumb|upright=1.3| Automatski eksterni defibrilator pohranjen u vidljivu narandžastu muralnu potporu]]
Defibrilacija je indikovana ako je prisutan srčani ritam koji može izazvati električni udar. Dva ritma koja se mogu šokirati su [[ventrikulska fibrilacija]] i [[ventrikulska tahikardija bez pulsa]]. Kod djece se preporučuje 2 do 4 J/Kg.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part12&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = de Caen AR, Berg MD, Chameides L, Gooden CK, Hickey RW, Scott HF, Sutton RM, Tijssen JA, Topjian A, van der Jagt ÉW, Schexnayder SM, Samson RA | display-authors = 6 | title = Part 12: Pediatric Advanced Life Support: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S526–S542 | date = November 2015 | pmid = 26473000 | pmc = 6191296 | doi = 10.1161/cir.0000000000000266 }}&lt;/ref&gt;

Defibrilaciju vrši [[automatski eksterni defibrilator]] (AED), prenosiva mašina koju može koristiti čak i svaki korisnik jer proizvodi glasovne instrukcije koje vode proces, automatski provjerava stanje žrtve i primjenjuje ispravne električne šokove. Neki defibrilatori čak daju povratnu informaciju o kvalitetu CPR kompresija, ohrabrujući spasioca laika da pritisne [[grudni koš]] osobe dovoljno snažno da cirkulira krv.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Zoll Automated External Defibrillator (AED) Plus|url=http://www.lifeassisttraining.com/zollaedplus.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20110621004342/http://www.lifeassisttraining.com/zollaedplus.html|archive-date=2011-06-21|work=Life Assistance Training}}&lt;/ref&gt;

Osim toga, sve je veća upotreba defibrilacije javnog pristupa. To uključuje postavljanje automatskog eksternog defibrilatora na javna mjesta i obuku osoblja u tim područjima kako da ih koristi. Ovo omogućava da se defibrilacija obavi prije dolaska hitne pomoći i pokazalo se da dovodi do povećanih šansi za preživljavanje. Pokazalo se da oni koji imaju zastoje na udaljenim lokacijama imaju lošije ishode nakon srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;Lyon ''et al.'' 2004&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lyon RM, Cobbe SM, Bradley JM, Grubb NR | title = Surviving out of hospital cardiac arrest at home: a postcode lottery? | journal = Emergency Medicine Journal | volume = 21 | issue = 5 | pages = 619–624 | date = September 2004 | pmid = 15333549 | pmc = 1726412 | doi = 10.1136/emj.2003.010363 }}&lt;/ref&gt;

===Lijekovi ===
[[slika:LipidEmulsion.JPG|thumb|upright=1.3|left| Lipidna emulzija koja se koristi kod srčanog zastoja zbog sredstava [[anestetik|lokalnih anestetika]]]]
Od 2016., lijekovi koji nisu [[epinefrin]] (adrenalin), iako su uključeni u smjernice, nisu pokazali da poboljšavaju preživljavanje do otpusta iz bolnice nakon izvanbolničkog zastoja srca.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Ovo uključuje upotrebu [[atropin]]a, [[lidokain]]a i [[amiodaron]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Olasveengen TM, Sunde K, Brunborg C, Thowsen J, Steen PA, Wik L | title = Intravenous drug administration during out-of-hospital cardiac arrest: a randomized trial | journal = JAMA | volume = 302 | issue = 20 | pages = 2222–2229 | date = November 2009 | pmid = 19934423 | doi = 10.1001/jama.2009.1729 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lin S, Callaway CW, Shah PS, Wagner JD, Beyene J, Ziegler CP, Morrison LJ | title = Adrenaline for out-of-hospital cardiac arrest resuscitation: a systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials|journal = Resuscitation|volume=85|issue=6|pages=732–740|date=June 2014|pmid=24642404|doi=10.1016/j.resuscitation.2014.03.008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors = Laina A, Karlis G, Liakos A, Georgiopoulos G, Oikonomou D, Kouskouni E, Chalkias A, Xanthos T | display-authors = 6 | title = Amiodarone and cardiac arrest: Systematic review and meta-analysis | journal = International Journal of Cardiology | volume = 221 | pages = 780–788 | date = October 2016 | pmid = 27434349|doi=10.1016/j.ijcard.2016.07.138}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = McLeod SL, Brignardello-Petersen R, Worster A, You J, Iansavichene A, Guyatt G, Cheskes S | title = Comparative effectiveness of antiarrhythmics for out-of-hospital cardiac arrest: A systematic review and network meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 121 | pages = 90–97 | date = December 2017 | pmid = 29037886 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2017.10.012 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ali MU, Fitzpatrick-Lewis D, Kenny M, Raina P, Atkins DL, Soar J, Nolan J, Ristagno G, Sherifali D | display-authors = 6 | title = Effectiveness of antiarrhythmic drugs for shockable cardiac arrest: A systematic review | journal = Resuscitation | volume = 132 | pages = 63–72 | date = November 2018 | pmid = 30179691 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2018.08.025 | s2cid = 52154562 | url = http://wrap.warwick.ac.uk/113491/1/WRAP-effectiveness-antiarrhythmic-drugs-cardiac-review-Nolan-2018.pdf }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Čini se da epinefrin kod odraslih od 2019. poboljšava preživljavanje, ali ne poboljšava neurološki normalno preživljavanje.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Holmberg MJ, Issa MS, Moskowitz A, Morley P, Welsford M, Neumar RW, Paiva EF, Coker A, Hansen CK, Andersen LW, Donnino MW, Berg KM | display-authors = 6 | title = Vasopressors during adult cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 139 | pages = 106–121 | date = June 2019 | pmid = 30980877 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2019.04.008 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Vargas M, Buonanno P, Iacovazzo C, Servillo G | title = Epinephrine for out of hospital cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials | journal = Resuscitation | volume = 136 | pages = 54–60 | date = March 2019 | pmid = 30685547 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2019.10.026 | s2cid = 207940828 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors =  | title = Epinephrine for Out-of-Hospital Cardiac Arrest: An Updated Systematic Review and Meta-Analysis. | journal = Critical Care Medicine | volume = 48 | pages = 225–229 | date = 27 November 2019 | pmid = 31789700 | doi = 10.1097/CCM.0000000000004130 | s2cid = 208537959 }}&lt;/ref&gt; Općenito se preporučuje svakih pet minuta. Adrenalin djeluje na alfa-1 receptor, što zauzvrat povećava protok krvi koji opskrbljuje srce.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Deep Dive into the Evidence: Epinephrine in Cardiac Arrest|url=http://www.emra.org/emresident/article/deep-dive-epi/|access-date=2021-11-12|website=www.emra.org|language=en}}&lt;/ref&gt; To bi pomoglo u obezbjeđivanju više kisika srcu. Na osnovu smjernica iz 2019., 1&amp;nbsp;mg epinefrina se može davati pacijentima svakih 3–5 minuta, ali se doze veće od 1&amp;nbsp;mg epinefrina ne preporučuju za rutinsku upotrebu u slučaju srčanog zastoja. Ako pacijent ima ritam bez šoka, epinefrin treba primijeniti što je prije moguće. Za ritam koji je podložan šoku, epinefrin treba davati samo nakon što su početni pokušaji defibrilacije neuspjeli.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Panchal AR, Berg KM, Hirsch KG, Kudenchuk PJ, Del Rios M, Cabañas JG, Link MS, Kurz MC, Chan PS, Morley PT, Hazinski MF, Donnino MW | display-authors = 6 | title = 2019 American Heart Association Focused Update on Advanced Cardiovascular Life Support: Use of Advanced Airways, Vasopressors, and Extracorporeal Cardiopulmonary Resuscitation During Cardiac Arrest: An Update to the American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 140 | issue = 24 | pages = e881–e894 | date = December 2019 | pmid = 31722552 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000732 | s2cid = 208019248 }}&lt;/ref&gt; [[Vazopresin]] sveukupno ne poboljšava niti pogoršava ishode u poređenju sa epinefrinom. Čini se da kombinacija epinefrina, vazopresina i [[metilprednizolon]]a poboljšava ishod.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Belletti A, Benedetto U, Putzu A, Martino EA, Biondi-Zoccai G, Angelini GD, Zangrillo A, Landoni G | display-authors = 6 | title = Vasopressors During Cardiopulmonary Resuscitation. A Network Meta-Analysis of Randomized Trials | journal = Critical Care Medicine | volume = 46 | issue = 5 | pages = e443–e451 | date = May 2018 | pmid = 29652719 | doi = 10.1097/CCM.0000000000003049 | s2cid = 4851288 | url = https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/162689/1/document%282%29.pdf }}&lt;/ref&gt; Neki od nedostataka dugoročne koristi mogu biti povezani sa kašnjenjem u upotrebi epinefrina.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Attaran RR, Ewy GA | title = Epinephrine in resuscitation: curse or cure? | journal = Future Cardiology | volume = 6 | issue = 4 | pages = 473–482 | date = July 2010 | pmid = 20608820 | doi = 10.2217/fca.10.24 }}&lt;/ref&gt; Dok dokazi ne podržavaju njegovu upotrebu kod djece, smjernice navode da je njegova upotreba razumna.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Lidokain i amiodaron se također smatraju razumnim kod djece sa srčanim zastojem koja imaju šokantan ritam.&lt;ref name=AHA2015Part12/&gt; Općenita upotreba [[natrij-bikarbonat]]a ili [[kalcij]]a se ne preporučuje.&lt;ref name=AHA2015Part1/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Velissaris D, Karamouzos V, Pierrakos C, Koniari I, Apostolopoulou C, Karanikolas M | title = Use of Sodium Bicarbonate in Cardiac Arrest: Current Guidelines and Literature Review | journal = Journal of Clinical Medicine Research | volume = 8 | issue = 4 | pages = 277–283 | date = April 2016 | pmid = 26985247 | pmc = 4780490 | doi = 10.14740/jocmr2456w }}&lt;/ref&gt; Upotreba [[kalcij]]a kod djece povezana je sa lošom neurološkom funkcijom kao i smanjenim preživljavanjem.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Ispravno doziranje lijekova kod djece ovisi o težini.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Da bi se smanjilo vrijeme utrošeno na izračunavanje doza lijekova, preporučuje se korištenje [[Broselowa traka|Broselowe trake]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;

Smjernice iz 2010. American Heart Association više ne sadrže preporuku za korištenje atropina u električnoj aktivnosti bez pulsa i [[sistola|asistoli]] zbog nedostatka dokaza za njegovu upotrebu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Neumar RW, Otto CW, Link MS, Kronick SL, Shuster M, Callaway CW, Kudenchuk PJ, Ornato JP, McNally B, Silvers SM, Passman RS, White RD, Hess EP, Tang W, Davis D, Sinz E, Morrison LJ | display-authors = 6 | title = Part 8: adult advanced cardiovascular life support: 2010 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 122 | issue = 18 Suppl 3 | pages = S729–S767 | date = November 2010 | pmid = 20956224 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.110.970988 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Ni lidokain ni amiodaron, kod onih koji i dalje imaju [[tahikardija|ventrikuldku tahikardiju]] ili ventrikuldku fibrilaciju uprkos defibrilaciji, ne poboljšavaju preživljavanje do otpusta iz bolnice, ali oba podjednako poboljšavaju preživljavanje do prijema u bolnicu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sanfilippo F, Corredor C, Santonocito C, Panarello G, Arcadipane A, Ristagno G, Pellis T | title = Amiodarone or lidocaine for cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 107 | pages = 31–37 | date = October 2016 | pmid = 27496262 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2016.07.235 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

==Prognoza==
Ukupne šanse za preživljavanje među onima koji imaju srčani zastoj van bolnice su niske, 10%.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Benjamin EJ, Blaha MJ, Chiuve SE, Cushman M, Das SR, Deo R, de Ferranti SD, Floyd J, Fornage M, Gillespie C, Isasi CR, Jiménez MC, Jordan LC, Judd SE, Lackland D, Lichtman JH, Lisabeth L, Liu S, Longenecker CT, Mackey RH, Matsushita K, Mozaffarian D, Mussolino ME, Nasir K, Neumar RW, Palaniappan L, Pandey DK, Thiagarajan RR, Reeves MJ, Ritchey M, Rodriguez CJ, Roth GA, Rosamond WD, Sasson C, Towfighi A, Tsao CW, Turner MB, Virani SS, Voeks JH, Willey JZ, Wilkins JT, Wu JH, Alger HM, Wong SS, Muntner P | display-authors = 6 | title = Heart Disease and Stroke Statistics-2017 Update: A Report From the American Heart Association | journal = Circulation | volume = 135 | issue = 10 | pages = e146–e603 | date = March 2017 | pmid = 28122885 | pmc = 5408160 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000485 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kusumoto FM, Bailey KR, Chaouki AS, Deshmukh AJ, Gautam S, Kim RJ, Kramer DB, Lambrakos LK, Nasser NH, Sorajja D | display-authors = 6 | title = Systematic Review for the 2017 AHA/ACC/HRS Guideline for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death: A Report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Clinical Practice Guidelines and the Heart Rhythm Society | journal = Circulation | volume = 138 | issue = 13 | pages = e392–e414 | date = September 2018 | pmid = 29084732 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000550 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Među onima koji imaju vanbolnički srčani zastoj, 70% se javlja kod kuće, a njihova stopa preživljavanja je 6%.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Strategies to Improve Cardiac Arrest Survival: A Time to Act | author = Institute of Medicine |date=2015-06-30|isbn=9780309371995 |doi=10.17226/21723|pmid = 26225413}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Jollis JG, Granger CB | title = Improving Care of Out-of-Hospital Cardiac Arrest: Next Steps | journal = Circulation | volume = 134 | issue = 25 | pages = 2040–2042 | date = December 2016 | pmid = 27994023 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.116.025818 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Za one koji imaju srčani zastoj u bolnici, stopa preživljavanja godinu dana od najmanje pojave srčanog zastoja procjenjuje se na 13%.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Schluep M, Gravesteijn BY, Stolker RJ, Endeman H, Hoeks SE | title = One-year survival after in-hospital cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 132 | pages = 90–100 | date = November 2018 | pmid = 30213495 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2018.09.001 | s2cid = 52270938 }}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da je jednogodišnje preživljavanje veće kod osoba s dijagnozom prijema srca (39%), u poređenju sa onima s nesrčanom dijagnozom (11%).&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt; Stope preživljavanja među djecom su 3 do 16% u Sjevernoj Americi.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part122&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = de Caen AR, Berg MD, Chameides L, Gooden CK, Hickey RW, Scott HF, Sutton RM, Tijssen JA, Topjian A, van der Jagt ÉW, Schexnayder SM, Samson RA | display-authors = 6 | title = Part 12: Pediatric Advanced Life Support: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S526–S542 | date = November 2015 | pmid = 26473000 | pmc = 6191296 | doi = 10.1161/cir.0000000000000266 }}&lt;/ref&gt; Za bolnički srčani zastoj preživljavanje do otpusta je oko 22%.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part42&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kronick SL, Kurz MC, Lin S, Edelson DP, Berg RA, Billi JE, Cabanas JG, Cone DC, Diercks DB, Foster JJ, Meeks RA, Travers AH, Welsford M | display-authors = 6 | title = Part 4: Systems of Care and Continuous Quality Improvement: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S397–S413 | date = November 2015 | pmid = 26472992 | doi = 10.1161/cir.0000000000000258 | s2cid = 10073267 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Oni koji prežive do povratka spontane cirkulacije (ROSC) i prijema u bolnicu često imaju [[sindrom postkardijalnog zastoja]] koji se obično manifestira kao [[neurološka ozljeda]] koja može varirati od [[amnezija|blagih problema s pamćenjem]] do [[koma|kome]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

[[Cerebralna hipoksija|Hipoksična ishemijska povreda mozga]] je najštetniji ishod za ljude koji pate od srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Gräsner JT, Herlitz J, Tjelmeland IB, Wnent J, Masterson S, Lilja G, Bein B, Böttiger BW, Rosell-Ortiz F, Nolan JP, Bossaert L, Perkins GD | display-authors = 6 | title = European Resuscitation Council Guidelines 2021: Epidemiology of cardiac arrest in Europe | journal = Resuscitation | volume = 161 | pages = 61–79 | date = April 2021 | pmid = 33773833 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2021.02.007 | s2cid = 232408830 }}&lt;/ref&gt; Loši neurološki ishodi nakon srčanog zastoja mnogo su češći u zemljama koje ne koriste prekid doživotnog održavanja (~50%) u poređenju sa onima koje koriste (manje od 10%).&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;/&gt; Većina poboljšanja kognicije dolazi tokom prva tri mjeseca nakon srčanog zastoja, a neki pojedinci prijavljuju poboljšanje do godinu dana nakon srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;/&gt; 50 – 70% preživjelih od srčanog zastoja navodi [[umor]] kao simptom , čineći umor najčešćim simptomom o kojem je pacijent prijavljen.&lt;ref name=&quot;Gräsner_2021&quot;/&gt;

Prognoza se obično procjenjuje 72 sata ili više nakon srčanog zastoja.&lt;ref name=&quot;AHA2015Part13&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Neumar RW, Shuster M, Callaway CW, Gent LM, Atkins DL, Bhanji F, Brooks SC, de Caen AR, Donnino MW, Ferrer JM, Kleinman ME, Kronick SL, Lavonas EJ, Link MS, Mancini ME, Morrison LJ, O'Connor RE, Samson RA, Schexnayder SM, Singletary EM, Sinz EH, Travers AH, Wyckoff MH, Hazinski MF | display-authors = 6 | title = Part 1: Executive Summary: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S315–S367 | date = November 2015 | pmid = 26472989 | doi = 10.1161/cir.0000000000000252 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Stopa preživljavanja je bolja kod onih kod kojih je neko vidio kolaps, koji su imali CPR kod promatrača ili su imali ventrikulsku tahikardiju ili ventrikulsku fibrilaciju kada se procijeni.&lt;ref name=&quot;Sas20102&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sasson C, Rogers MA, Dahl J, Kellermann AL | title = Predictors of survival from out-of-hospital cardiac arrest: a systematic review and meta-analysis | journal = Circulation: Cardiovascular Quality and Outcomes | volume = 3 | issue = 1 | pages = 63–81 | date = January 2010 | pmid = 20123673 | doi = 10.1161/circoutcomes.109.889576 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Preživljavanje među onima sa [[Ventrikulska fibrilacija|Vfib]] ili [[Ventrikulska tahikardija|Vtach]] je 15 do 23%.&lt;ref name=&quot;Sas20102&quot;/&gt; Žene imaju veću vjerovatnoću da prežive srčani zastoj i napuste bolnicu nego muškarci.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bougouin W, Mustafic H, Marijon E, Murad MH, Dumas F, Barbouttis A, Jabre P, Beganton F, Empana JP, Celermajer DS, Cariou A, Jouven X | display-authors = 6 | title = Gender and survival after sudden cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 94 | pages = 55–60 | date = September 2015 | pmid = 26143159 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2015.06.018 }}&lt;/ref&gt;

Pregled iz 1997. godine otkrio je stope preživljavanja do otpusta od 14% iako su različite studije varirale od 0 do 28%.&lt;ref name=&quot;Ballew2&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ballew KA | title = Cardiopulmonary resuscitation | journal = BMJ | volume = 314 | issue = 7092 | pages = 1462–1465 | date = May 1997 | pmid = 9167565 | pmc = 2126720 | doi = 10.1136/bmj.314.7092.1462 }}&lt;/ref&gt; Kod onih starijih od 70 godina koji imaju srčani zastoj dok su u bolnici, preživljavanje do otpusta iz bolnice je manje od 20%.&lt;ref name=&quot;Gi20142&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = van Gijn MS, Frijns D, van de Glind EM, C van Munster B, Hamaker ME | title = The chance of survival and the functional outcome after in-hospital cardiopulmonary resuscitation in older people: a systematic review | journal = Age and Ageing | volume = 43 | issue = 4 | pages = 456–463 | date = July 2014 | pmid = 24760957 | doi = 10.1093/ageing/afu035 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Koliko dobro ove osobe mogu da se snalaze nakon izlaska iz bolnice, nije jasno.&lt;ref name=&quot;Gi20142&quot;/&gt;

Utvrđeno je da je globalna stopa ljudi koji su uspjeli da se oporave od vanbolničkog srčanog zastoja nakon primitka CPR-a oko 30%, a stopa preživljavanja do otpusta iz bolnice procijenjena je na 9%.&lt;ref name=&quot;Yan_2020&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Yan S, Gan Y, Jiang N, Wang R, Chen Y, Luo Z, Zong Q, Chen S, Lv C | display-authors = 6 | title = The global survival rate among adult out-of-hospital cardiac arrest patients who received cardiopulmonary resuscitation: a systematic review and meta-analysis | journal = Critical Care | volume = 24 | issue = 1 | pages = 61 | date = February 2020 | pmid = 32087741 | pmc = 7036236 | doi = 10.1186/s13054-020-2773-2 }}&lt;/ref&gt; Preživljenje do otpusta iz bolnice vjerovatnije je među ljudima čiji je srčani zastoj svjedočio slučajni prolaznik ili hitna medicinska služba, koji su primili CPR posmatrača i među onima koji žive u Evropi i Sjevernoj Americi.&lt;ref name=&quot;Yan_2020&quot;/&gt; Relativno niže preživljavanje u azijskim zemljama zabilježene su stope otpuštanja iz bolnice.&lt;ref name=&quot;Yan_2020&quot;/&gt;

== Prevencija ==
Uz nedostatak pozitivnih ishoda nakon srčanog zastoja, napori su uloženi u pronalaženje učinkovitih strategija za sprječavanje srčanog zastoja. S obzirom na to da su glavni uzroci srčanog zastoja ishemijska bolest srca, važni su napori da se promovira [[zdrava prehrana]], [[vježbanje]] i [[pušenje|prestanak pušenja]]. Za ljude kod rizika od srčanih bolesti, koriste se mjere kao što su kontrola [[krvni pritisak|krvnog pritista]], snižavanje [[holesterol]]a i druge medicinsko-terapijske intervencije. Međutim, treba napomenuti da je [[Cochranepv pregled]] objavljen 2016. godine pronašao dokaze umjerenog kvaliteta koji pokazuju da lijekovi za snižavanje krvnog pritiska zapravo ne smanjuju rizik od iznenadne srčane smrti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Taverny G, Mimouni Y, LeDigarcher A, Chevalier P, Thijs L, Wright JM, Gueyffier F | title = Antihypertensive pharmacotherapy for prevention of sudden cardiac death in hypertensive individuals | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2016 | pages = CD011745 | date = March 2016 | issue = 3 | pmid = 26961575 | doi = 10.1002/14651858.CD011745.pub2|pmc=8665834}}&lt;/ref&gt; Vježbanje je efikasna preventivna mjera za srčani zastoj u opštoj populaciji, ali može biti rizična za one sa već postojećim stanjima.&lt;ref name=&quot;Fanous_2019&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Fanous Y, Dorian P | title = The prevention and management of sudden cardiac arrest in athletes | journal = CMAJ | volume = 191 | issue = 28 | pages = E787–E791 | date = July 2019 | pmid = 31308007 | doi = 10.1503/cmaj.190166 | pmc = 6629536 }}&lt;/ref&gt; Rizik od prolaznog katastrofalnog srčanog događaja povećava se kod osoba sa srčanim oboljenjima za vrijeme i neposredno nakon vježbanja.&lt;ref name=&quot;Fanous_2019&quot;/&gt; Međutim, i životni i akutni rizik od srčanog zastoja su smanjeni kod osoba sa srčanim oboljenjima koji redovno rade vježbanja, što sugerira da su rizici vježbanja veći od koristi.&lt;ref name=&quot;Fanous_2019&quot;/&gt;

===Implantabilni kardioverter defibrilator ===
[[slika:Blausen_0543_ImplantableCardioverterDefibrillator_InsideLeads.png|upright=1.3|thumb| Ilustracija implantabilnog kardioverter defibrilatora (ICD)]]
[[Implantabilni kardioverter-defibrilator|implantabilni kardioverter defibrilator]] (ICD) je uređaj na baterije koji prati električnu aktivnost u srcu i kada se otkrije aritmija može isporučiti električni udar, kako bi prekinuo abnormalni ritam. ICD se koriste za prevenciju iznenadne srčane smrti (SCD) kod onih koji su preživjeli prethodnu epizodu iznenadnog srčanog zastoja (SCA) zbog ventrikulske fibrilacije ili ventrikulske tahikardije ([[sekundarna prevencija]]).&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Epstein AE, DiMarco JP, Ellenbogen KA, Estes NA, Freedman RA, Gettes LS, Gillinov AM, Gregoratos G, Hammill SC, Hayes DL, Hlatky MA, Newby LK, Page RL, Schoenfeld MH, Silka MJ, Stevenson LW, Sweeney MO, Smith SC, Jacobs AK, Adams CD, Anderson JL, Buller CE, Creager MA, Ettinger SM, Faxon DP, Halperin JL, Hiratzka LF, Hunt SA, Krumholz HM, Kushner FG, Lytle BW, Nishimura RA, Ornato JP, Page RL, Riegel B, Tarkington LG, Yancy CW|date=May 2008|title=ACC/AHA/HRS 2008 Guidelines for Device-Based Therapy of Cardiac Rhythm Abnormalities: a report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Practice Guidelines (Writing Committee to Revise the ACC/AHA/NASPE 2002 Guideline Update for Implantation of Cardiac Pacemakers and Antiarrhythmia Devices): developed in collaboration with the American Association for Thoracic Surgery and Society of Thoracic Surgeons|journal=Circulation|volume=117|issue=21|pages=e350–e408|doi=10.1161/CIRCUALTIONAHA.108.189742|pmid=18483207|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; ICD se takođe koriste profilaksno za sprečavanje iznenadne srčane smrti u određenim populacijama pacijenata sa visokim rizikom ([[Preventivna zdravstvena zaštita|primarna prevencija]]).&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Shun-Shin MJ, Zheng SL, Cole GD, Howard JP, Whinnett ZI, Francis DP|date=June 2017|title=Implantable cardioverter defibrillators for primary prevention of death in left ventricular dysfunction with and without ischaemic heart disease: a meta-analysis of 8567 patients in the 11 trials|journal=European Heart Journal|volume=38|issue=22|pages=1738–1746|doi=10.1093/eurheartj/ehx028|pmc=5461475|pmid=28329280}}&lt;/ref&gt;

Provedene su brojne studije o upotrebi ICD-a za sekundarnu prevenciju ISS. Ove studije pokazale su poboljšano preživljavanje sa ICD u poređenju sa upotrebom antiaritmijskih lekova.&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt; ICD terapija je povezana sa 50% [[relativno smanjenje rizika|relativnog smanjenja rizika]] smrti uzrokovane aritmijom i 25% smanjenje relativnog rizika za sve uzroke smrtnosti.&lt;ref&gt;{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Connolly SJ, Hallstrom AP, Cappato R, Schron EB, Kuck KH, Zipes DP, Greene HL, Boczor S, Domanski M, Follmann D, Gent M, Roberts RS|date=December 2000|title=Meta-analysis of the implantable cardioverter defibrillator secondary prevention trials. AVID, CASH and CIDS studies. Antiarrhythmics vs Implantable Defibrillator study. Cardiac Arrest Study Hamburg . Canadian Implantable Defibrillator Study|journal=European Heart Journal|volume=21|issue=24|pages=2071–2078|doi=10.1053/euhj.2000.2476|pmid=11102258|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Primarna prevencija ISS sa ICD terapijom za visokorizične populacije pacijenata je na sličan način pokazala poboljšane stope preživljavanja u brojnim velikim studijama. Populacije pacijenata sa visokim rizikom u ovim studijama definisane su kao one sa teškom [[ishemija|ishemijskom kardiomiopatijom]] (određeno smanjenom [[Ejekcijska frakcija|ejekcijskom frakcijom lijeve komore]] (LVEF). Kriteriji LVEF-a korišteni u ovim ispitivanjima kretali su se od manje od ili jednako 30% u MADIT-II do manje od ili jednako 40% u MUSTT.&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:11&quot;/&gt;

==Epidemiologija==
Rizik od srčanog zastoja varira u zavisnosti od geografskog regiona, starosti i spola. Životni rizik je tri puta veći kod muškaraca (12,3%) nego kod žena (4,2%) na osnovu analize Framingham Heart Study.&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Lloyd-Jones DM, Berry JD, Ning H, Cai X, Goldberger JJ|date=2009|title=Lifetime risk for sudden cardiac death at selected index ages and by risk factor strata and race: cardiovascular lifetime risk pooling project|url=https://www.ahajournals.org/doi/abs/10.1161/circ.120.suppl_18.S416-c|journal=Circulation|volume=120|pages=S416–S417|doi=10.1161/circ.120.suppl_18.S416-c|doi-broken-date=28 February 2022}}&lt;/ref&gt;  Međutim, ova rodna razlika je nestala nakon 85. godine života.&lt;ref name=&quot;Circ013&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA|date=October 2001|title=Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998|journal=Circulation|volume=104|issue=18|pages=2158–2163|doi=10.1161/hc4301.098254|pmid=11684624|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Otprilike polovina ovih osoba je mlađa od 65 godina.&lt;ref name=&quot;:32&quot;&gt;{{Cite book|title=Tintinalli's emergency medicine manual|vauthors=Wang VJ, Joing SA, Fitch MT, Cline DM, John Ma O, Cydulka RK|date=2017-08-28|isbn=9780071837026|veditors=Cydulka RK|oclc=957505642}}&lt;/ref&gt;

=== Sjeverna Amerika ===
Na osnovu umrlica, iznenadna srčana smrt čini oko 20% svih smrtnih slučajeva u [[SAD|Sjedinjenim Državama]].&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Wong CX, Brown A, Lau DH, Chugh SS, Albert CM, Kalman JM, Sanders P|date=January 2019|title=Epidemiology of Sudden Cardiac Death: Global and Regional Perspectives|journal=Heart, Lung &amp; Circulation|language=English|volume=28|issue=1|pages=6–14|doi=10.1016/j.hlc.2018.08.026|pmid=30482683|s2cid=53744984}}&lt;/ref&gt; U Sjedinjenim Državama, oko 326.000 slučajeva vanbolničkog i 209.000 slučajeva srčanog zastoja u bolnici se dogodi među odraslima godišnje, što se ispostavilo kao incidenca od približno 110,8 na 100.000 odraslih godišnje. U Sjedinjenim Državama, srčani zastoj tokom [[trudnoća]] javlja se u otprilike jednom od dvanaest hiljada porođaja ili 1,8 na 10.000 živorođenih.&lt;ref name=&quot;Lav2015&quot;&gt;{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Lavonas EJ, Drennan IR, Gabrielli A, Heffner AC, Hoyte CO, Orkin AM, Sawyer KN, Donnino MW|date=November 2015|title=Part 10: Special Circumstances of Resuscitation: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care|journal=Circulation|volume=132|issue=18 Suppl 2|pages=S501–S518|doi=10.1161/cir.0000000000000264|pmid=26472998|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Stope su niže u Kanadi.&lt;ref name=&quot;Lav2015&quot;/&gt;

=== Ostale regije ===
Nezapadne regije svijeta imaju različite incidencije. Incidencija iznenadne srčane smrti u Kini je 41,8 na 100 000, a u Južnoj Indiji 39,7 na 100 000.&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt;

== Također pogledajte==
*[[Lanac preživljavanja]]
*[[Iznenadna srčana smrt sportista]]
*[[Sindrom nakon srčanog zastoja]]

== Reference ==
{{Reflist|colwidth=30em}}

== Vanjski linkovi ==
{{Medicinski izvori
| DiseasesDB      = 2095
| ICD10           = {{ICD10|I|46||i|30}}
| ICD9            = {{ICD9|427.5}}
| ICDO            = 
| OMIM            = 
| MedlinePlus     = 
| eMedicineSubj   = 
| eMedicineTopic  = 
| MeshID          = D006323
| SNOMED CT       = 410429000
}}
* [http://www.med.upenn.edu/resuscitation/ The Center for Resuscitation Science at the Hospital of the University of Pennsylvania]
{{ Patologija cirkulacijskog sistema }}
{{Authority control}} 

{{DEFAULTSORT:Cardiac Arrest}}
[[Kategorija:Srčana aritmija]]
[[Kategorija:Hitni medicinski slučajevi]]
[[Kategorija:Uzroci smrti]]
[[Kategorija:Srce]]</text>
      <sha1>c7pxl8gafv0qhix4btf1qvjtf6tk1x0</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>