Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.39.0-wmf.23 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Gadget Gadget talk Gadget definition Gadget definition talk Topic 0 2442 3427116 3424233 2022-08-03T20:21:49Z 77.77.229.211 Small corrections wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bos-cro-cyr.gif|mini|desno|Bosančica - Bosanska ćirilica ]] '''Bosančica''' ili '''Bosanska ćirilica''' je autentično i posebno [[Pismo (jezik)|pismo]] nastalo u srednjovjekovnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] i okolnim krajevima.<ref name="Balic">{{cite book|title=Die Kultur der Bosniaken, Supplement I: Inventar des bosnischen literarischen Erbes in orientalischen Sprachen|last=Balić|first=Smail|year=1978|publisher=Adolf Holzhausens, Vienna|location=Vienna|isbn=|pages=49–50, 111|url=}}</ref> Do sada najuravnoteženiji prikaz bosančice je dao [[paleograf]] [[Vladimir Mošin]], koji razlikuje tri centra zračenja u nastanku bosančice, ili zapadne ćirilice, što je najčešće moderno ime: * humsko-dukljanski prostor * područje [[Dubrovnik]]a * područje srednje [[Dalmacija|Dalmacije]] Davani su joj različiti nazivi: bosančica, bosanska ćirilica, bosanica, bukvica, begovica i, sve češće, zapadna ćirilica. [[Datoteka:Humacka ploca.jpg|thumb|200px|desno|Humačka ploča, 10-11. vijek]] * U naučnoj literaturi se, pored ostalog kaže: "Šireći se od 10. vijeka sa istoka, iz [[Bugarska|Bugarske]], val [[ćirilica|ćirilice]] zahvatio je i dio bosanskog područja, gdje se razvio u poseban oblik i posebnu varijantu ćirilice sa primjesama [[glagoljica Iliyrice]] i [[latinica|latinice]]. To pismo ima svoj osobiti [[duktus]], odbacuje stilska slova, a uvodi nove znakove za svoj jezik, te sa oblikom i [[pravopis]]om razlikuje od bugarske i srpske [[Ćirilica|ćirilice]]. * Broj spomenika pisanih bosančicom veći je i raznovrsniji u odnosu na spomenike pisane glagoljicom, jer veliki broj njih je u pojedinim periodima prepisivan sa bosanske glagoljice na bosančicu. * Mnogi spomenici pisani u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]], rukopisni i ostali, uništavani su u višestoljetnom procjepu između neprijateljskih crkava, Istoka i Zapada, mađarske invazije, poslije osmanlijskog prisustva u Bosni. Samo jedan fragment knjige iz vremena bosanske samostalnosti čuvan je do rata u Bosni, to je [[Čajničko jevanđelje]]. Ostalo je rasuto po svijetu. Zato se smatralo da nema bosanskih rukopisa.Istraživanja još traju! * Najstariji spomenik pisan bosančicom jeste [[Humačka ploča]] (10. vijek) zatim [[Povelja Kulina bana]] od 29.08.1189. godine. * Bosančicom su pisani: nadgrobni i ktitorski epigrafi u Travuniji i srednjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]], [[Miroslavljevo evanđelje]] (12. vijek); razni crkveni i svjetovni rukopisi sa brojnim elementima čistog i živog narodnog govora; nekanonski tekstovi (apokrifi, molitve); zapisi, natpisi, povelje, pisma - kao značajno blago diplomatske bosanske pismenosti sa izrazitim njegovanjem narodnog jezika; razna jevanđelja, djela apostolska, poslanice, apokalipse i apokrifi (kao prijepisi bosanskih glagoljskih tekstova) evanđelje Manojla Grka (Mostarsko evanđelje), evanđelje Divoša Tihoradića, Četveroevanđelje iz Dovolje, Giljferdingov apostol, Srećkovićevo evanđelje, Ljubljansko bosansko evanđelje (Kopitarevo), Nikoljsko evanđelje, Vrutoški rukopis, Daničićevo evanđelje, Rukopis Krstjanina Hvala, Čajničko evanđelje. Izvjestan zastoj u razvoju pismenosti križarskih pohoda na Bosnu i lomača, da bi u 14. vijeku stasavala [[Crkva bosanska]] i bio izražen procvat pismenosti, kulture i civilizacijskog stvaralaštva na bosančici. *Na bosančici su pisani i [[Povaljski prag]] na ostrvu Braču 1184, listina omiškog kneza Đure Kačića [[Dubrovnik]]u 1278 i Povaljska listina iz 1250, te Poljički statut iz 1440. god. i mnogo drugih tekstova, po čemu je ovo pismo i jedno od tri pisma u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]). Brojni su natpisi na [[stećak|stećcima]]. Od 16. do 18. vijeka bosanski franjevci su bosančicom štampali oko 40 knjiga. Osim u Bosni, njome se pisalo i u [[Dubrovnik]]u, [[Makedonija|Makedoniji]], [[Bosanska krajina|Krajini]], na ostrvima i u pojedinim sjevernim krajevima Hrvatske. Zadržala se kod bosanskih franjevaca do polovine 19. vijeka, a kod bošnjačkih porodica i do najnovijih vremena. *Od najstarijeg doba postojala su dva oblika bosančice: ustav, kojim su se pisane povelje, listine i isprave vladara bosanskih visokih plemstva (npr. Povelja Kulina bana) - od 10. do 15. vijeka - do ulaska Bosne u osmanlijsko-islamski civilizacijski krug; i drugi: kurziva, kojom su pisani rukopisi od 13. vijeka pa dalje do 19 i 20. vijeka. == Reference == {{refspisak}} * [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49823 Povaljski prag - Hrvatska enciklopedija] == Literatura == * "Pišem ti bosančicom", Amra Zulfikarpašić, Lejla Nakaš, ULUPUBIH, Sarajevo, 2016. * "Stećci bosanski stil: Iliri, maniheji, bogumili", Ragib Lubovac Čelebija, Šahinpašić, Sarajevo, 2016 *Ragib Lubovac Čelebija - "Stećci bosanski stil: Iliri, maniheji, bogumili" (2021. drugo dopunjeno digitalno izdanje) https://ragiblubovac.blogspot.com/2020/12/blog-post.html *Zelić-Bučan, B. , ''Bosančica u srednjoj Dalmaciji. Izdanja Historijskog arhiva - Split'', sv. 3, Split, 1961. *Ostojić, I. , <nowiki>''Povlja, povijesni prikaz''</nowiki>, Split, 1968. *Josip Bratulić i Stjepan Damjanović, <nowiki>''</nowiki>Hrvatska pisana kultura<nowiki>''</nowiki>, 1. svezak, 8. - 17. stoljeće, str. 80, {{ISBN|953-96657-3-6}} {{Bosanski jezik}} {{Kultura srednjovjekovne Bosne}} [[Kategorija:Pisma]] [[Kategorija:Alfabet]] [[Kategorija:Kultura srednjovjekovne Bosne]] [[Kategorija:Bosanski jezik]] [[Kategorija:Ćirilica]] m72flkj0013xfowhdmf5tefm7b7ppm6 3427117 3427116 2022-08-03T20:24:12Z 77.77.229.211 Terminology wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bos-cro-cyr.gif|mini|desno|Bosančica - Bosanska ćirilica ]] '''Bosančica''' ili '''Bosanska ćirilica''' je autentično i posebno [[Pismo (jezik)|pismo]] nastalo u srednjovjekovnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] i okolnim krajevima.<ref name="Balic">{{cite book|title=Die Kultur der Bosniaken, Supplement I: Inventar des bosnischen literarischen Erbes in orientalischen Sprachen|last=Balić|first=Smail|year=1978|publisher=Adolf Holzhausens, Vienna|location=Vienna|isbn=|pages=49–50, 111|url=}}</ref> Do sada najuravnoteženiji prikaz bosančice je dao [[paleograf]] [[Vladimir Mošin]], koji razlikuje tri centra zračenja u nastanku bosančice, ili zapadne ćirilice, što je najčešće moderno ime: * humsko-dukljanski prostor * područje [[Dubrovnik]]a * područje srednje [[Dalmacija|Dalmacije]] Davani su joj različiti nazivi: bosančica, bosanska ćirilica, bosanica, bukvica, begovica i, sve češće, zapadna ćirilica. [[Datoteka:Humacka ploca.jpg|thumb|200px|desno|Humačka ploča, 10-11. vijek]] * U naučnoj literaturi se, pored ostalog kaže: "Šireći se od 10. vijeka sa istoka, iz [[Bugarska|Bugarske]], val [[ćirilica|ćirilice]] zahvatio je i dio bosanskog područja, gdje se razvio u poseban oblik i posebnu varijantu ćirilice sa primjesama [[glagoljica Iliyrice]] i [[latinica|latinice]]. To pismo ima svoj osobiti [[duktus]], odbacuje stilska slova, a uvodi nove znakove za svoj jezik, te sa oblikom i [[pravopis]]om razlikuje od bugarske i srpske [[Ćirilica|ćirilice]]. * Broj spomenika pisanih bosančicom veći je i raznovrsniji u odnosu na spomenike pisane glagoljicom, jer veliki broj njih je u pojedinim periodima prepisivan sa bosanske glagoljice na bosančicu. * Mnogi spomenici pisani u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]], rukopisni i ostali, uništavani su u višestoljetnom procjepu između neprijateljskih crkava, Istoka i Zapada, mađarske invazije, poslije osmanlijskog prisustva u Bosni. Samo jedan fragment knjige iz vremena bosanske samostalnosti čuvan je do rata u Bosni, to je [[Čajničko jevanđelje]]. Ostalo je rasuto po svijetu. Zato se smatralo da nema bosanskih rukopisa.Istraživanja još traju! * Najstariji spomenik pisan bosančicom jeste [[Humačka ploča]] (10. vijek) zatim [[Povelja Kulina bana]] od 29.08.1189. godine. * Bosančicom su pisani: nadgrobni i ktitorski epigrafi u Travuniji i srednjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]], [[Miroslavljevo evanđelje]] (12. vijek); razni crkveni i svjetovni rukopisi sa brojnim elementima čistog i živog narodnog govora; nekanonski tekstovi (apokrifi, molitve); zapisi, natpisi, povelje, pisma - kao značajno blago diplomatske bosanske pismenosti sa izrazitim njegovanjem narodnog jezika; razna jevanđelja, djela apostolska, poslanice, apokalipse i apokrifi (kao prijepisi bosanskih glagoljskih tekstova) evanđelje Manojla Grka (Mostarsko evanđelje), evanđelje Divoša Tihoradića, Četveroevanđelje iz Dovolje, Giljferdingov apostol, Srećkovićevo evanđelje, Ljubljansko bosansko evanđelje (Kopitarevo), Nikoljsko evanđelje, Vrutoški rukopis, Daničićevo evanđelje, Rukopis Krstjanina Hvala, Čajničko evanđelje. Izvjestan zastoj u razvoju pismenosti križarskih pohoda na Bosnu i lomača, da bi u 14. vijeku stasavala [[Crkva bosanska]] i bio izražen procvat pismenosti, kulture i civilizacijskog stvaralaštva na bosančici. *Na bosančici su pisani i [[Povaljski prag]] na ostrvu Braču 1184, listina omiškog kneza Đure Kačića [[Dubrovnik]]u 1278 i Povaljska listina iz 1250, te Poljički statut iz 1440. god. i mnogo drugih tekstova, po čemu je ovo pismo i jedno od tri pisma u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]). Brojni su natpisi na [[stećak|stećcima]]. Od 16. do 18. vijeka bosanski franjevci su bosančicom štampali oko 40 knjiga. Osim u Bosni, njome se pisalo i u [[Dubrovnik]]u, [[Makedonija|Makedoniji]], [[Bosanska krajina|Krajini]], na ostrvima i u pojedinim sjevernim krajevima Hrvatske. Zadržala se kod bosanskih franjevaca do polovine 19. vijeka, a kod bošnjačkih porodica i do najnovijih vremena. *Od najstarijeg doba postojala su dva oblika bosančice: ustav, kojim su se pisane povelje, listine i isprave vladara bosanskih visokih plemstva (npr. Povelja Kulina bana) - od 10. do 15. vijeka - do ulaska Bosne u osmanlijsko-islamski civilizacijski krug; i drugi: kurziva, kojom su pisani rukopisi od 13. vijeka pa dalje do 19 i 20. vijeka. == Reference == {{refspisak}} * [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49823 Povaljski prag - Hrvatska enciklopedija] == Literatura == * "Pišem ti bosančicom", Amra Zulfikarpašić, Lejla Nakaš, ULUPUBIH, Sarajevo, 2016. * "Stećci bosanski stil: Iliri, maniheji, bogumili", Ragib Lubovac Čelebija, Šahinpašić, Sarajevo, 2016 *Ragib Lubovac Čelebija - "Stećci bosanski stil: Iliri, maniheji, bogumili" (2021. drugo dopunjeno digitalno izdanje) https://ragiblubovac.blogspot.com/2020/12/blog-post.html *Zelić-Bučan, B. , ''Bosančica u srednjoj Dalmaciji. Izdanja Historijskog arhiva - Split'', sv. 3, Split, 1961. *Ostojić, I. , <nowiki>''Povlja, povijesni prikaz''</nowiki>, Split, 1968. *Josip Bratulić i Stjepan Damjanović, <nowiki>''</nowiki>Hrvatska pisana kultura<nowiki>''</nowiki>, 1. svezak, 8. - 17. stoljeće, str. 80, {{ISBN|953-96657-3-6}} {{Bosanski jezik}} {{Kultura srednjovjekovne Bosne}} [[Kategorija:Pisma]] [[Kategorija:Alfabet]] [[Kategorija:Kultura srednjovjekovne Bosne]] [[Kategorija:Bosanski jezik]] [[Kategorija:Ćirilica]] oo3522jhu3bzyhvax6ebwkownaiwyy3 3427124 3427117 2022-08-03T20:33:55Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/77.77.229.211|77.77.229.211]] ([[User talk:77.77.229.211|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:KWiki|KWiki]] wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bos-cro-cyr.gif|mini|desno|Bosančica - Bosanska ćirilica ]] '''Bosančica''' ili '''Bosanska ćirilica''' je autentično i posebno [[Pismo (jezik)|pismo]] nastalo u srednjovjekovnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] i okolnim krajevima.<ref name="Balic">{{cite book|title=Die Kultur der Bosniaken, Supplement I: Inventar des bosnischen literarischen Erbes in orientalischen Sprachen|last=Balić|first=Smail|year=1978|publisher=Adolf Holzhausens, Vienna|location=Vienna|isbn=|pages=49–50, 111|url=}}</ref> Do sada najuravnoteženiji prikaz bosančice je dao [[paleograf]] [[Vladimir Mošin]], koji razlikuje tri centra zračenja u nastanku bosančice, ili zapadne ćirilice, što je najčešće moderno ime: * humsko-dukljanski prostor * područje [[Dubrovnik]]a * područje srednje [[Dalmacija|Dalmacije]] Davani su joj različiti nazivi: bosančica, bosanska ćirilica, bosanica, bukvica, hrvatska ćirilica, hrvatsko pismo, bosansko-hrvatska ćirilica, begovica i, sve češće, zapadna ćirilica. [[Datoteka:Humacka ploca.jpg|thumb|200px|desno|Humačka ploča, 10-11. vijek]] * U naučnoj literaturi se, pored ostalog kaže: "Šireći se od 10. vijeka sa istoka, iz [[Bugarska|Bugarske]], val [[ćirilica|ćirilice]] zahvatio je i dio bosanskog područja, gdje se razvio u poseban oblik i posebnu varijantu ćirilice sa primjesama [[glagoljica|glagoljice]] i [[latinica|latinice]]. To pismo ima svoj osobiti [[duktus]], odbacuje stilska slova, a uvodi nove znakove za svoj jezik, te sa oblikom i [[pravopis]]om razlikuje od bugarske i srpske [[Ćirilica|ćirilice]]. * Broj spomenika pisanih bosančicom veći je i raznovrsniji u odnosu na spomenike pisane glagoljicom, jer veliki broj njih je u pojedinim periodima prepisivan sa bosanske glagoljice na bosančicu. * Mnogi spomenici pisani u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]], rukopisni i ostali, uništavani su u višestoljetnom procjepu između neprijateljskih crkava, Istoka i Zapada, mađarske invazije, poslije osmanlijskog prisustva u Bosni. Samo jedan fragment knjige iz vremena bosanske samostalnosti čuvan je do rata u Bosni, to je [[Čajničko jevanđelje]]. Ostalo je rasuto po svijetu. Zato se smatralo da nema bosanskih rukopisa. * Najstariji spomenik pisan bosančicom jeste [[Humačka ploča]] (10. vijek) zatim [[Povelja Kulina bana]] od 29.08.1189. godine. * Bosančicom su pisani: nadgrobni i ktitorski epigrafi u Travuniji i srednjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]], [[Miroslavljevo evanđelje]] (12. vijek); razni crkveni i svjetovni rukopisi sa brojnim elementima čistog i živog narodnog govora; nekanonski tekstovi (apokrifi, molitve); zapisi, natpisi, povelje, pisma - kao značajno blago diplomatske bosanske pismenosti sa izrazitim njegovanjem narodnog jezika; razna jevanđelja, djela apostolska, poslanice, apokalipse i apokrifi (kao prijepisi bosanskih glagoljskih tekstova) evanđelje Manojla Grka (Mostarsko evanđelje), evanđelje Divoša Tihoradića, Četveroevanđelje iz Dovolje, Giljferdingov apostol, Srećkovićevo evanđelje, Ljubljansko bosansko evanđelje (Kopitarevo), Nikoljsko evanđelje, Vrutoški rukopis, Daničićevo evanđelje, Rukopis Krstjanina Hvala, Čajničko evanđelje. Izvjestan zastoj u razvoju pismenosti križarskih pohoda na Bosnu i lomača, da bi u 14. vijeku stasavala [[Crkva bosanska]] i bio izražen procvat pismenosti, kulture i civilizacijskog stvaralaštva na bosančici. *Na bosančici su pisani i [[Povaljski prag]] na ostrvu Braču 1184, listina omiškog kneza Đure Kačića [[Dubrovnik]]u 1278 i Povaljska listina iz 1250, te Poljički statut iz 1440. god. i mnogo drugih tekstova, po čemu je ovo pismo i jedno od tri pisma u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]). Brojni su natpisi na [[stećak|stećcima]]. Od 16. do 18. vijeka bosanski franjevci su bosančicom štampali oko 40 knjiga. Osim u Bosni, njome se pisalo i u [[Dubrovnik]]u, [[Makedonija|Makedoniji]], [[Bosanska krajina|Krajini]], na ostrvima i u pojedinim sjevernim krajevima Hrvatske. Zadržala se kod bosanskih franjevaca do polovine 19. vijeka, a kod bošnjačkih porodica i do najnovijih vremena. *Od najstarijeg doba postojala su dva oblika bosančice: ustav, kojim su se pisane povelje, listine i isprave vladara bosanskih visokih plemstva (npr. Povelja Kulina bana) - od 10. do 15. vijeka - do ulaska Bosne u osmanlijsko-islamski civilizacijski krug; i drugi: kurziva, kojom su pisani rukopisi od 13. vijeka pa dalje do 19 i 20. vijeka. == Reference == {{refspisak}} * [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49823 Povaljski prag - Hrvatska enciklopedija] == Literatura == * "Pišem ti bosančicom", Amra Zulfikarpašić, Lejla Nakaš, ULUPUBIH, Sarajevo, 2016. * "Stećci bosanski stil: Iliri, maniheji, bogumili", Ragib Lubovac Čelebija, Šahinpašić, Sarajevo, 2016 *Ragib Lubovac Čelebija - "Stećci bosanski stil: Iliri, maniheji, bogumili" (2021. drugo dopunjeno digitalno izdanje) https://ragiblubovac.blogspot.com/2020/12/blog-post.html *Zelić-Bučan, B. , ''Bosančica u srednjoj Dalmaciji. Izdanja Historijskog arhiva - Split'', sv. 3, Split, 1961. *Ostojić, I. , <nowiki>''Povlja, povijesni prikaz''</nowiki>, Split, 1968. *Josip Bratulić i Stjepan Damjanović, <nowiki>''</nowiki>Hrvatska pisana kultura<nowiki>''</nowiki>, 1. svezak, 8. - 17. stoljeće, str. 80, {{ISBN|953-96657-3-6}} {{Bosanski jezik}} {{Kultura srednjovjekovne Bosne}} [[Kategorija:Pisma]] [[Kategorija:Alfabet]] [[Kategorija:Kultura srednjovjekovne Bosne]] [[Kategorija:Bosanski jezik]] [[Kategorija:Ćirilica]] l1hen9nb768s8rjsqsfvhh6f16v5l1o 0 2959 3427113 2996013 2022-08-03T19:25:34Z Mrjazz123 115638 wikitext text/x-wiki '''Ban Stjepan''' '''Kulinić''' je treći poznati vladar samostalne bosanske države. Bio je sin [[ban Kulin|bana Kulina]] i, najvjerovatnije, njegove supruge, [[banica Vojslava|banice Vojslave]]. Aktivno je učestvovao u događanjima vezanim za papinu istragu religije Kulina i Vojslave.<ref name="books.google.com">Enver Imamović: [http://books.google.com/books?ei=iEiNTPi9Doia4Abb1oi4Cg&ct=result&id=IExpAAAAMAAJ&dq=banica+Vojslava&q=%22%C5%BDena+mu+se%2C+dakle%2C+zvala+Vojslava.%22 Korijeni Bosne i bosanstva: izbor novinskih članaka, predavanja sa javnih tribina, referata sa znanstvenih skupova i posebnih priloga], Međunarodni centar za mir, 1995.</ref> Stjepan i njegova supruga, [[banica Ancila]], imali su sina, usorskog kneza [[Sebislav, knez Usore|Sebislava]].<ref name="books.google.com"/><ref>[[Dominik Mandić]]: [http://books.google.com/books?ei=OUaNTK6lLZOG4Qai2Iy6Cg&ct=result&id=hWgkJQOL578C&dq=%C5%BEena+bana+Kulina&q=%22%C5%BEena+bila+%22 Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića: Bosna i Hercegovina : Sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine], Ziral, 1978.</ref> Upravo zbog protjerivanja krstjana, pripadnika [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]], skinuti je sa vlasti [[1232.|1232]]. upravo od strane istih, a na njegovo mjesto je došao [[Ban Matej Ninoslav|Matej Ninoslav]]. Izbjegao je kod svog sina, Sibslava, koji je bio knez Usore. Umro je [[1236]]. == Također pogledajte == * [[Spisak bosanskih kraljeva]] * [[Historija Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{reference}} {| {{prettytable}} align="center" style="font-size: 90%;" |- | width=30% align=center | '''Prethodnik:'''<br>[[Kulin ban]] | width=40% align=center | '''[[Bosanska banovina|Banovi Bosne]]'''<br />[[1204]] - [[1232]]. | width=30% align=center | '''Nasljednik:'''<br />[[ban Matej Ninoslav]] |} {{Bosanski vladari i velikaši}} {{stub-bh-biog}} [[Kategorija:Bosanski banovi|Stjepan]] g93asn6l76fd1za45dxjwu9ldgz5d1g 0 4118 3427091 3425891 2022-08-03T12:18:37Z Mrjazz123 115638 wikitext text/x-wiki '''Crkva bosanska''' je bila autohtona crkva u [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosni]] koja je postojala tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Bosna je od samog početka srednjeg vijeka bila posebna etnička, [[Kultura Bosne i Hercegovine|kulturna]] i [[Politika Bosne i Hercegovine|politička]] cjelina. Ona je imala vlastiti kulturno-politički razvoj koji je doveo do stvaranja niza posebnosti, kako u sferi duhovnosti (domaća [[Bogumili|bogumilska]] vjera), tako i u kulturi (stećci, vlastitio pismo bosančica i dr.), politici (domaća vladarska dinastija banova i kraljeva, razvijena i jaka [[država]]), te niz drugih tipičnih bosanskih karakteristika koje su poznate širom svijeta. Sigurno je da nema ni jedne teme u bosanskoj historiji oko koje su se toliko lomila koplja kao oko pitanja karaktera, uloge i značaja crkve bosanske. [[Katolička crkva]] naziva pripadnike Crkve bosanske hereticima sa aspekta svojih [[Dogma|dogmi]], kao što je i njeno učenje heretičko za učenje Crkve bosanske. Uvidom u izvore različitog porijekla može se utvrditi da se u njima spominju, s jedne strane Crkva bosanska, a s druge hereza (dualizam, manihejstvo) i heretici (jeretici),odnosno babuni, bogumili, patareni.<ref name="scribd.com">http://www.scribd.com/doc/53959389/Matur-Ski</ref> == Historija == U historijskoj literaturi ustanovljeno je da su bosanski krstjani jedini, među brojnim sličnim heretičkim pokretima u srednjovjekovnoj Evropi, uspjeli formirati i sačuvati posebnu autohtonu crkvu, čija vjerovanja su bila drukčija od tadašnje katoličke i pravoslavne crkve. Crkva bosanska je u periodu od 12. vijeka pa do osmanskih osvajanja imala značajan uticaj na politički, društveni, vjerski i diplomatski život srednjovjekovne bosanske države koja se suprotstavljala nadiranjima sa svih strana (bilo da je riječ o vojno političkim od strane mađarskih kraljeva ili crkveno-vjerskih od strane katoličke ili pravoslavne crkve.).<ref>Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila,'' Društvo studenata Demus</ref> Historijski izvori početak djelovanja Crkve bosanske vežu za period vladavine [[Kulin ban|Kulina bana]] (1180-1204) koja je bila toliko raširena da ga je i sami bosanski ban Kulin prihvatio. Ovo možemo vidjeti iz pisma zetskog kneza [[Vukan Nemanjić|Vukana Nemanjića]] 1199. godine koji se žali tadašnjem rimskom papi [[Inocentiju III|Inoćentiju III]] kojem kaže da se u “''zemlji ugarskog kralja, to jest u Bosni, razvija hereza ne malih razmjera, i to u tolikoj mjeri da je i sam ban Kulin, pošto je sa svojom ženom i svojom sestrom, udovicom pokojnog Miroslava humskog, i sa više svojih srodnika bio zaveden preveo u onu herezu više od deset hiljada kršćana”.'' Ovo heretičko učenje, odnosno Crkva bosanska, je zasigurno postojala ranije što svjedoče neki izvori<ref>Prvi spomen bosanske hereze potječe iz 925. godine gdje u pismu pape Ivana X, upućenom splitskom nadbiskupu i tamošnjem svećenstvu, iznosi se prigovor što u susjednoj dijacezi (misli se na Bosnu), postoji neka nauka „''koja se ne nalazi u svetim knjigama''“. Ovdje se ne govori kakva je to nauka, ali sudeći po tome da se „''ne nalazi u svetim knjigama''“ možemo zaključiti da je u pitanju hereza, tj. krivovjerje. (Vidi: E. Imamović, 1995, ''Korijeni Bosne i bosanstva'', str. 172)</ref>, međutim tek je krajem 12. stoljeća dostiglo značajan utjecaj na društveno-politički život Bosne. Do ovog perioda bosansku herezu nije toliko privlačilo pažnju predstavnike rimske crkve. Kroz historiju srednjovjekovne Evrope brojni slični heretički pokreti poput [[Katari|katara]], [[Bogumili|bogumila]] i patarena su bili proganjani zbog svojih vjerskih učenja koja su se razlikovala od učenja tadašnjih priznatih crkava. Sličnu sudbinu su doživjeli i bosanski krstjani koji su od početka 13. stoljeća pa do samog političkog sloma srednjovjekovne Bosne polovinom 15. stoljeća bili na meti učestalih križarskih pohoda. Rimski papa je 1203. godine poslao svoga izlaslanika [[Ivan Kazamaris|Ivana Cazamarisa]] u Bosnu, tačnije [[Bilino polje|Bilinu polje]] (kod [[Zenica|Zenice]]), gdje je ispitao učenje bosanske heretičke vjere. Ustanovio je da njihovi vjerski pogledi i obredna praksa po mnogočemu različiti od učenja kršćanstva. Predstavnici bosanskih krstjana kao i sami bosanski ban Kulin, uz svjedoka dubrovačkog arhiđakona Marina, su potpisali akt u kojem se odriču hereze. Iako se Kulin ban samo formalno odrekao hereze on je ipak uspio obezbijediti mir u svojoj zemlji, ali na kratko vrijeme pošto će Bosna u sljedećih 250 godina biti na meti čestih križarskih pohoda upravo zbog svoje vjere.<ref>Imamović, Mustafa, (1997), Historija Bošnjaka, str. 32-34</ref> U ovim križarskim pohodima čitava država, kako obični narod, tako i plemstvo, su zajedno branili Bosnu.<ref>Imamović, Enver, (2018), K''orijeni i život bosanskog plemstva kroz hustoriju'', str. 71</ref> Na ovaj način je Crkva bosanska održala svoju vjeru i zasebnu crkvenu hijerarhiju kroz gotovo čitav srednji vijek. == Vjersko učenje == Postoji različita tumačenja<ref>O mišljenju historičara o vjerskom učenju Crkve bosanske vidi: Dautović, Dženan'', Crkva bosanska: moderni historiografski tokovi, rasprave i kontroverze (2005–2015),'' Historijska traganja, 15, 2015. [ str.127-160 ]</ref> o porijeklu vjerskog učenja Crkve bosanske. Prva od njih da je Crkva bosanska, mada često zvana različitim imenima, bila ustvari jedan od mnogih izdanaka [[Manihejstvo|manihejstva]], kao sinteze tradicionalnog perzijskog vjerskog dualizma dobra i zla, sa elementom ranog kršćanstva. Ovo vjersko učenje započeo je perzijski vjerski učenjak [[Mani|Mani/Maniheus]] (216.-277.) u 3. stoljeću n.e.  Nastala je kao mješavina [[Mazdaizam|mandaizma]], [[Budizam|budizma]] i [[Kršćanstvo|kršćanstva]]. Osuđivao je materijalni svijet i ovozemaljska uživanja, a zagovarao je asketski način života. Spas svakog pojedinca ne zavisi od volje crkve, nego od njegovog ličnog života. To je izazvalo negativnu reakciju službene zoroastričke crkve, koja je proglasila Manija otpadnikom od vjere nakon čega je ubijen 277. godine. <ref>Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 84-85, Bošnjačka zajednica kulture, Izdavačko preduzeće Preporod Sarajevo</ref> Nakon izdavanje edikta rimskog imperatora [[Dioklecijan|Dioklecijana]] 296. godine u kojem naređuje progon i smrt njegovih sljedbenika, manihejci se povlače u ilegalu pod različitim nazivima tokom stoljeća. Na taj način kao izdanci manihestva nastali su više [[Dualizam|dualističkih]] sekti i grupa kao što su [[pavlićani]] [[Armenija|(Armenija)]], [[masalijani]] [[Sirija|(Sirija)]], [[priscilijani]] [[Španija|(Španija)]], [[bogumili]] ([[Sjeverna Makedonija|Makedonija]], [[Bugarska]] i [[Grčka]]), [[albižani]] [[Francuska|(Francuska)]], [[patareni]] [[Italija|(Italija)]], [[valdenzi]] (Francuska), [[katari]] (Italija, Francuska) i krstjani ([[Bosna i Hercegovina|Bosna]]). <ref>Zoranić, mr.Hakija, (2009), ''O etnogenezi Bošnjana – Bošnjaka'', IP Svjetlost d.d Sarajevo, str. 136</ref> Historičar [[Anto Babić|Ante Babić]] je utvrdio da je na području od Male Azije do Pirineja bilo 16 takvih pokreta, među kojima je i Crkva bosanska, sa svojim krstjanima i pristalicama, vjerovatno bila najbrojnija. Utemeljitelj svih modernih naučnih tumačenja o Crkvi bosanskoj bio je hrvatski historičar 19. stoljeća [[Franjo Rački]]. U svojim naučnim djelima koje je objavio 1869. i 1870. godine pokušao dokazati da je Crkva bosanska izdanak [[Bogumili|bogumilstva]]. Ovo učenje se vrlo brzo proširilo po [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Trakija (regija)|Trakiji]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]], gdje je nastalo, odakle je preko [[Raška|Raške]] stiglo i u Bosnu. Bogumilstvo je propovijedalo da životom i svijetom ravnaju dva načela koja se stalno bore međusobno. To su načela dobra i zla, odnosno tame i svijetla. Načelo zla predstavlja Sotonu, a načelo dobra predstavlja sami Bog. Sotona je tvorac vidljivog i okruženog materijalnog svijeta. On njegovog zla se čovjek može osloboditi odricanjem od ovosvjetskih uživanja, kao što su meso, vino i žene. <ref>Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 84, Bošnjačka zajednica kulture, Izdavačko preduzeće Preporod Sarajevo</ref> Rački nije bio prvi koji je povezao Crkvu bosansku sa bogumilstvom. Bilo je i starijih autora, koji su na osnovu izvora iz 15. i 16. stoljeća, smatrali da je ona sadržavala dualističko ili manihejsko vjerovanje. Prvi autor koji je povezao Crkvu bosansku s bogumilima bio je [[Chaumette-des-Fosses]], u djelu objavljenom 1816. godine. <ref>Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 85</ref> Račkova istraživanja su bila mnogo obimnija i potpunija u odnosu na prethodna istraživanja i dugo vremena bila prihvaćena među jugoslavenskim historičarima. Ipak, pripadnici Crkve bosanske sebe nikada nisu nazivali "bogumilima" niti nema podataka da je bogumilstvo bio prisutno u srednjovjekovnoj Bosni. [[Aleksandar Solovjev]] je u svojim radovima analizirao rukopisno djelo ''[[Srećkovićevo evanđelje]]'' i došao do zaključka da je ''“bosanska crkva bila od kraja 12 do 15 vijeka zaista heretička, i to bogumilska”''. <ref>Solovjev, Aleksandar, (1948), ''Vjersko učenje bosanske crkve,'' RAD JAZU</ref> [[Dragutin Kniewald]] je također na osnovu latinskih izvora o bosanskim krstjanima došao do sličnog zaključka da “''crkva bosanska predstavlja jaku organizaciju neomanihejske sljedbe u bitnosti jednake onoj koju su na zapadu zvali katharima ili patarenima”''. <ref>Kniewald, dr. Dragutin, (1949), ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', RAD JAZU</ref> Prema suprotnim tumačenjima [[Božidar Petranović|Božidara Petranovića]],<ref>Petranović, (1867), ''Božidar, Bogumili, crkva bosanska i krstjani,'' Zadar</ref> Crkva bosanska je bila jedna od istočnih pravoslavnih crkava, vjerovatno srpska, koja se otcijepila i preuzela neka heretička učenja. Ovu teoriju su preuzeli neki drugi srpski autori, kao što je Vaso Glušac 1924. godine. <ref>Glušac, Vaso, (1924), ''Srednjovjekovna crkva bosanska'', Prilozi za jezik, književnost, istoriju i folklor 4</ref> Na prvoj sjednici novoosnovanog Srpskog učenog društva (kasnije Srpska akademija nauka i umetnosti), održanoj 29. novembra 1864. godine, donesena je odluka o raspisivanju natječaja na temu bogumila i Crkve bosanske, s ciljem da se postavi naučni temelj srpskog prava na bosansku teritoriju. U natječaju je pobijedio Petranović koji je smatrao da je Crkva bosanska, kao i svi bosanski vladari, bila pravoslavna. Njegova mišljenja se danas smatraju nevjerodostojnim, barem izvan Srbije. <ref>Matijević, Zlatko, (2005), ''Nekoliko primjera nacionalnog i političkoga posvajanja crkve bosanske u srpsko/srbijanskoj i muslimansko/bošnjačkoj historiografiji i publicistici XIX i XX stoljeća (od Petranovića do internata).'' U: F. Šanjek, ur. ''Fenomen krstjani u srednjovjekovnoj Bosni i Humu'', Sarajevo/Zgareb: Institu za istoriju u Sarajevu, Hrvatski institu za povijest, str. 335-351</ref> <ref>Aličehić, Galešić, (2018), ''Tragom drevnih Bošnjana'', str. 62</ref> <ref>Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 85-86</ref> Njihova shvatanja pobijaju razna latinska historijska građa koji predstavljaju Crkvu bosansku kao “manihejsku”, “dualističku” i “heretičku”. Razni srpski crkveni i drugi izvori Crkvu bosansku pominju kao heretičku. Dušanov zakonik prijeti globom i batinanjem onome ko izgovori “babunsku riječ”. Vlastelin je za babunsku riječ kažnjavao sa 100 perpera, a sebar sa 12 perpera i batinjanjem. U njemu su su predviđene rigorozne kazne za babune. Vremenom njegova “naučna tumačenja” su odbačena zbog nedostatka vjerodostojnosti. <ref>Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 84-85</ref> Historičar fra [[Leo Petrović]] 1953. godine u svojoj knjizi ''Kršćani bosanske crkve'' odbacuje dualističko porijeklo i dokazuje monistički karakter Crkve bosanske, koja se razvila iz rane katoličke organizacije u Bosni. Katoličko porijeklo bosanskih krstjana prihvataju i ostali historiografi poput [[Jaroslav Šidak|Jaroslava Šidaka]], [[John V.A. Fine|John V.A.Fine jr]]. itd. [[Mustafa Imamović]] smatra da se Crkva bosanska razlikovala od ostalih crkava po tome što su njeni pripadnici odbacivali mnoge elemente katoličke i pravoslavne crkve. Prvenstveno, oni su odbacivali cjelokupnu organizacionu i hijerarhijsku strukturu tradicionalne crkve, svi njeni građevinski objekti, a posebno bogati manastiri. Smatrali su da put ka spasenju ne zavisi od nekog sakramenta (krštenja, krizme, pričesti, pokore, ispovijedi…), niti od dobre volje crkvenih pastira, nego od načina života vjernika. Odbacivali su [[Stari zavjet]], proroke i spise svetih otaca. <ref>Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 89</ref> Ipak, krst se pojavljuje u nekim rukopisima Crkve bosanske, kao npr. testament gosta [[Radin Butković|Radina Butkovića]] iz 1466. godine. <ref>Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 851-856</ref> == Hijerarhija == [[Datoteka:BiH, Radimlja necropolis 2.jpg|thumb|300px|desno|[[Stećci]], razasuti po cijeloj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bili su historijski povezani sa bosanskom crkvom]]Što se tiče unutrašnje organizacije bosanske crkve postojala je hijerarhija koja se sastojala od tri stepena: ''djed, gost'' i ''starac''.<ref>Imamović, prof. dr. Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 75</ref> Na čelu hijerarhije se nalazio ''djed'', nekada nazvan i ''did'' ili ''episkup crkve bosanske.'' <ref>Jalimam, dr. Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 149, Društvo studenata Demus</ref> Djed je bio najviši poglavar među krstjanima odnosno nad njim nije bilo nikakve više crkvene vlasti. ''<ref>Ćošković, Pejo, (2005), ''Crkva bosanska u XV.stoljeću'', str. 401, Institut za istoriju Sarajevo</ref>'' Djed bosanske crkve je imao veoma važan položaj u društveno-političkom životu sredjovjekovne Bosne; on je vršio krunisanje bosanskih kraljeva i imao je izražene sudske funkcije koje nije mogao osporiti niti sam vladar.<ref>Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države,'' str. 72, Mladinska knjiga Sarajevo</ref> Pripadnici Crkve bosanske su sebe nazivali “dobrim krstjanima”<ref>Imamović, prof. dr. Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 72</ref> ili "dobrim Bošnjanima"<ref>{{Cite journal|last=Vaska Sotirov-Djukic|date=16. 12. 2014|title=Tragom pisane baštine BiH - Rukopisi Crkve bosanske|url=https://www.slideshare.net/vaskasotirovdjukic/tragom-pisane-batine-bih-rukopisi-crkve-bosanske}}</ref>, a svoju vjeru “crkvu bosansku”<ref>Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 168</ref>, “naša vjera”<ref>Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 783</ref>, “naš zakon“<ref>Truhelka, dr. Ćiro, (1911), ''Testament gosta Radina – GZM'', XXIII, str. 374-375</ref>. Crkva bosanska se kao institucija prvi put javlja u dvije povelje bosanskog bana Stjepana II Kotromanića iz 1326. godine.<ref>Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 70-73</ref> Međutim, u drugim nebosanskim izvorima pripadnike bosanske crkve su nazivani različitim imenima, često pogrbnim. Tako susrećemo nazive: patareni, patarini, manihejci, heretici, šizmatici i sl. U današnjoj historiografiji pripadnici Crkve bosanske se pogrešno nazivaju “bogumilima”. Ovaj naziv je netačan i ne smije se koristiti za bosanske krstjane jer oni sebe nikada nisu nazivali tim imenom. Bogumili su postojali u [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]] i bili su jedan od mnogih heretičkih pokreta u Evropi. Moguće da je učenje Crkve bosanske i bogumilstva slično, ali koristiti naziv bogumilstvo za bosansku herezu je pogrešno. Jedini navodni srednjovjekovni izvor koji spominje naziv “bogumil” za Bosnu sigurno je falsifikat. Izvor je bio srpski rukopis iz 15. stoljeća koji je citirao Rus, V. Grigorovič, 1859. godine. Ruski naučnik nikada nije objavio originalni tekst, koji je potom bez traga nestao. Niti jedan drugi sačuvani rukopis isto djela ne navodi na tom mjestu riječ “bogumil”.<ref>Kniewald, dr. Dragutin, (1949), ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', str. 117, RAD JAZU; Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 90, Buybook; Šidak, Jaroslav, (1954), ''Današnje stanje pitanja „Crkve bosanske“ u historijskoj nauci'', str. 139; Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka;'' John V.A. Fine jr., (1975), ''The Bosnian church: a new interpretation'', str. 44</ref> Postojale su dvije kategorije vjernika. U prvu kategoriju su spadali “izabrani i savršeni” ili “pravi krstjani koji grijeha ne ljube”.<ref>Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 147, 169</ref> U drugu kategoriju su spadali obični vjernici koji su se zvali “mrsni ljudi”. U prvu kategoriju su bili oni koji su se pridržavali svih vjerskih načela: nekonzumiranje hrane životinjskog porijekla (osim ribe), post, kloniti se svakog sjaja, raskola, užitka i braka. Slijedili su asketski način života i živjeli su u zajednicama, odnosno u hižama (kućama), što je slično kršćanskim samostanima ili islamskim tekijama. Hiža je zajedničko mjesto boravka svih predstavnika bosanskih krstjana. Ženu su smatrali ravnopravnim članom društva. Ona mužu nije morala donositi miraz jer je ona "uzima iz njene ljubavi i dobrote". Brak su sklapali na jednostavan način, bez crkvenih ceremonija.<ref>Imamović, prof. dr. Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 74-75</ref> Kako nisu gradili crkve, članovi "Crkve bosanske" vršili su svoje obrede u privatnim kućama članova zajednice. Lokalnu zajednicu nazivaju "hiža" (kuća), a na njenom čelu nalazi se starac.<ref name="scribd.com"/> U bogosluženju su koristili [[bosanski jezik]], a u vjerskim knjigama [[Ćirilica|ćirilično]] pismo, [[Bosančica|bosančicu]]. Djedovi Crkve bosanske imali su narodna, [[Slaveni|slavenska]] imena umjesto tada uobičajenih hrišćanskih imena [[Grčka|grčkog]], latinskog i [[Židovi|židovskog]] porijekla, a za sva sveštenička zvanja su koristili slavenske nazive.<ref name="pollitika.com">{{Cite web |url=http://pollitika.com/misterij-crkve-bosanske |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140405235117/http://pollitika.com/misterij-crkve-bosanske |archive-date=5. 4. 2014 |url-status=dead }}</ref> == Učešće u društvenopolitičkom životu srednjovjekovne Bosne == Crkva bosanska je sa svojom hijerarhijom zapaženo učestvovala u javnom i političkom životu srednjovjekovne bosanske države i društva, posebno u 14. i [[15. vijek]]u.<ref name="scribd.com"/> Pretpostavlja se da je poglavar Crkve bosanske od [[1377]]. godine okrunjivao bosanske kraljeve. Poglavar, odnosno djed je vjerovatno davao krunu u crkvi sv. Nikole u [[Mile (Visoko)|Milima]] kod [[Visoko]]g i nastupao je u javnom i [[Politika|političkom]] životu zemlje. Budući da je papa 1252. godine premjestio katoličku bosansku biskupiju u ugarsko [[Đakovo]], Crkva bosanska je neprestano jačala jer je katolički biskup stolujući u Đakovu izgubio stvarne veze s Bosnom.<ref name="pollitika.com"/> To je bila jedina "heretička" crkva koja je uspjela da postane zemaljska (državna) crkva. Oko [[1200]]. godine "Crkva bosanska" je već jaka i uticajna organizacija u Bosni, prihvaćena od naroda i velikaša. Za to postoje dva važnija razloga. Prvi je što je naučavala na narodnom jeziku (za razliku od [[katolik]]a koji su se koristili [[Latinski jezik|latinskim]]), te su na taj način čuvali samostalnost Bosne od tuđinaca, naročito od [[Mađari|Mađara]] koji su se željeli preko crkve miješati u bosanske prilike. Drugi je razlog što je učenje imalo određenih sličnosti i dodirnih tačaka sa starom [[Slavenska mitologija|slavenskom vjerom]], te je samim tim bilo radije prihvaćeno od [[Hrišćanstvo|hrišćanstva]]. [[Kulin ban]], koji je ostavio dobru uspomenu svojom brigom za red, mir i pravdu, te se za njega još i danas čuje riječ: {{Citat| "Za Kulina bana i dobrijeh dana!"}}On i svi njegovi velikaši "dobri Bošnjani" pristaju uz krstjane, te "Crkva bosanska" postaje jedina priznata vjerska organizacija u Bosni. Tu titulu krstjani zadržavaju sve do pada posljednjeg dijela Bosansko-humske zemlje [[1486]]. godine. Kroz čitavo to vrijeme Crkva bosanska sudjeluje u vodstvu države, radu sabora, posreduje u pregovorima sa susjedima i izmiruje unutrašnje razmirice. Vremenom, na svakom plemićkom posjedu služili su krstjani kao diplomati i savjetnici, a velikim dijelom su i poticali iz plemićkih porodica.<ref name="Arhivirana kopija">{{Cite web |url=http://www.camo.ch/korjeni_i_ucenje.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 12. 2013 |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923200110/http://www.camo.ch/korjeni_i_ucenje.htm |url-status=dead }}</ref> Kulin ban nije bio jedini bosanski vladar koji je bio pripadnik bosanske crkve. Neki bosanski vladari i članovi plemstva su bili njeni sljedbenici. Ban [[Ban Matej Ninoslav|Matej Ninoslav]] u pismu papi [[Grgur IX|Grguru IX]] 1233. godine izvještva ga da je njegov rođak, odnosno budući bosanski ban [[Prijezda I Kotromanić|Prijezda]] ''“nedavno vratio iz prljavštine heretičke stranputice na čistoću katoličke vjere”''.<ref>Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 46, Mladinska knjiga Sarajevo</ref> Ban Matej Ninoslav je sam bio član heretičke vjere od rođenja ali je pod pritiskom rimske pape prihvatio katoličanstvo. Zbog ovog događaja narod se pobunio i usprotivio svome banu. Nakon toga, bosanski ban se vratio svojoj ranijoj vjeri što je započeo novi niz križarskih pohoda na Bosnu. Poznato je da su brojne velikaške bosanske porodice bili pripadnici bosanske crkve kao što su: [[Hranići]], [[Pavlovići]], [[Klešići]], [[Kosače]], [[Hrvatinići]], [[Sankovići]] i dr. Jedan od poznatiji, herceg [[Stjepan Vukčić Kosača]] je bio njihov velik pristalica i nakon progona bosanskih krstjana primio brojne odbjegle krstjane u svoju zemlju, [[Hum]]. U izvorima se u njihovoj službi pojavljuju krstjani koji su za njih obavljali razne diplomatske i političke poslove.<ref>Imamović, Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 76-77</ref> Posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepan Tomašević]] je također bio pripadnik Crkve bosanske i čak nakon prelaska na katolicizam održavao dobre odnose sa njenim pripadnicima. Pod pritiskom Rimske kurije kralj Tomaš počinje neviđeno proganjane bosanskih krstjana. Oni pripadnici Crkve bosanske koji nisu prešli na katolicizam su pobjegli pod zaštitu Osmanlijama ili u Hercegovinu gdje ih je otvorenih ruka primio herceg Stjepan Vukčić Kosača, najmoćnijeg velikaša tadašnje Bosne.<ref>Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 76 i 79</ref><ref>Kniewald, Dragutin, ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', str. 155, JAZU</ref> == Utočište za "heretike" == [[Datoteka:Churches in Medieval Bosnia Map-sr.svg|thumb|550px|lijevo|Historijska karta rasprostranjenosti crkava u srednjovijekovnoj Bosni.]] Dolazi do stvaranja tzv. pluralističke vjerske oaze u bosanskoj srednjovjekovnoj državi i utočištu za "heretike" s [[Balkan]]a i Evrope koje su tako strastveno proganjale Katolička i [[Pravoslavna crkva]], premda je i Crkva bosanska bila žrtva krstaških ratova koje su s vremena na vrijeme poduzimale pape. Svoje su mjesto tako u viševjerskoj Bosni našli i bogumili iz [[Raška|Raške]], patareni iz [[Dalmacija|Dalmacije]] i katari iz [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]]. U Bosni se nije mogla primijeniti maksima "''Zapad gleda prema Rimu, Istok gleda prema Konstantinopolju''" niti je vrijedilo pravilo "''čiji teritorij, njegova i vjera''" jer su bosanski vladari i vlastela vrludali između triju konfesija. Vojvoda [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] i ban [[Stjepan II Kotromanić]] lavirali su između katoličanstva i Crkve bosanske, baš kao i prvi bosanski kralj [[Tvrtko I]], zatim [[Tvrtko II]] i kralj [[Stjepan Tomaš]]. Bosansku je vjeru do svoje smrti prakticirao vojvoda [[Sandalj Hranić]] kao i njegov nasljednik herceg [[Stjepan Vukčić Kosača]]. Kosaču bosanska vjera nije smetala da se približi pravoslavlju, ali i katoličanstvu. Međutim, najodaniji Crkvi bosanskoj su bili Radinovići-Pavlovići. Dostojanstvenici Crkve bosanske često su sudjelovali u diplomatskim misijama i pomagali u rješavanju sporova između vlastele i vladara, a nastupali su i kao njihovi politički savjetnici. Tako je Crkva bosanska bila ključan decentralizacijski faktor u Bosni koji je uravnotežio političku moć između vladara i vlastele, a to je držalo na udaljenosti druge dvije crkve koje su težile centralizaciji države. Krstjanske su hiže osnažile svoj politički i društveni položaj i davanjem azila prognanicima iz zapadnog i istočnog hrišćanstva. [[Dubrovačka Republika]] Crkvu bosansku nije smatrala kao [[Sekta|sektu]] već kao Crkvu koja obavlja iste pravne, političke i diplomatske poslove kao i druge Crkve na zapadu i istoku Evrope. Dubrovčani spominju i da su hiže bosanskih krstjana bila svratišta dubrovačkih trgovaca i diplomata poput svratišta u pravoslavnim manastirima i katoličkim samostanima. Jedinstvenost srednjovjekovne bosanske države i ono što ju je razlikovalo od ostatka Evrope leži i u ponašanju bosanskih vladara i vlastele. Oni su naime u svoje poslove, uz Crkvu bosansku, uključivali sve više i Katoličku crkvu, a u istočnom [[Hum]]u i Pravoslavnu crkvu. Postoje zapisi prema kojima su predstavnici triju Crkava sarađivali i zajednički nastupali.<ref name="pollitika.com"/> Uticaj djeda bosanskog bio je velik i izvan granica Bosne, te ga na osnovu nekih rukopisa smatraju [[Bogumili|katarskim]] papom. Da li je uopšte postojao vrhovni poglavar katara i patarena, sa sigurnošću nije dokazano. Činjenica je da su katari i patareni iz ostalih zemalja dolazili u Bosnu da tamo uče katarski nauk jer je on, iako su uz njega pristajale visoke ličnosti iz ostalih [[Evropa|evropskih]] zemalja, jedino u Bosni bio na određeni način legalan. Poznato je i da su neki katarski biskupi primali zaređenje u Bosni. Premda bosanski vladari u međunarodnim pregovorima nikad nisu priznali postojanje "krivovjerja" na bosanskom tlu, Bosna je za čitavog svog postojanja bila napadana zbog "hereze". Ni [[inkvizicija]], ni [[Krstaški ratovi|krstaški pohodi]] koji su na nju poduzimani, nisu uspjeli ništa promijeniti. Naprotiv, bosanska država je neprestano jačala. Tako je bilo sve do [[Stjepan Tvrtko Kotromanić|Stjepana Tvrtka Kotromanića]], za vrijeme njegove vladavine Bosna je bila največa i najjača. Do tog vremena krstjani su primjerom svog života uživali neprikosnoveni autoritet među narodom. Narod prihvaća i uvažava njihove moralne stavove. Tako su, na primjer, brakovi u Bosni sklapani iz ljubavi, a ne iz koristoljublja, jer mladenka u [[brak]] nije nosila nikakav miraz, kao što je tada bilo uobičajeno u Evropi. Jedino je morala obećati "da će biti vjerna". Smrću kralja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I]] prilike u "Crkvi bosanskoj" su se izmijenile. "Dobri krstjani" su se osilili, postali bogati i moćni i pomalo ublažili sprovođenje teških odredbi svoje vjere. Imanja poklanjaju rođacima i za rod se više brinu nego za ostali narod, a postaju popustljiviji prema hrišćanskom nauku. Njegovi nasljednici nisu imali ni snage, ni odlučnosti da bosansku državu održe jakom. Istovremeno na scenu stupaju i [[franjevci]]. "Mala braća" uspjela su u onome u čemu nisu uspjeli krstaši. Privoljevši neke plemiće na svoju stranu, razbili su jedinstvo Bosne koje je bilo utemeljeno na zajedništvu vladara i velikaša "Crkve bosanske".<ref name="Arhivirana kopija"/> Crkva bosanska je snažno uporište imala u dolini Bosne između [[Visoko]]g i [[Zenica|Zenice]], gdje se nalazila krstjanska hiža u [[Janjići (Zenica)|Janjićima]], u kojoj je na početku 15. vijeka stolovao djed Radomir.<ref>Mandić, Bogumilska crkva, 303-304; Hadžijahić, Zemljišni posjedi, 469-470; Anđelić, Visoko, 125; Fine, Bosnian Church, 256</ref><ref>Pejo Ćošković, Crkva bosanska u XV. stoljeću</ref> Na širem tom području zasvjedočena je dvadesetih godina 14.vijeka hiža gosta Radoslava u [[Moštre (srednji vijek)|Moištri]] (današnje Moštre). Jako uporište pripadnici Crkve bosanske imali su u širem području Konjica, gdje se također nalazio franjevački samostan i nekoliko crkava.<ref>Usp. Anđelić, Historijski spomenici, 128.</ref><ref>Pejo Ćošković Crkva bosanska u XV. stoljeću</ref> == Slom i nestanak Crkve bosanske == Kako se u 15. vijeku rasplamsala borba za bosansku biskupiju između Rima i Ugarske tako se Crkva bosanska učvrstila kao nezavisna hrišćanska crkva. Međutim, kako su bosanski krstjani jačali na evropskoj pozornicu neobičnim spletom okolnosti istim takvim spletom su i nestali. Posljednji vladari Bosne su bili saveznici Katoličke crkve i progonitelji bosanskih krstjana, u nadi dobijanja pomoći zapadnih država za obranu od nadirućeg Osmanskog carstva. Dodatni udarac u leđa Crkve bosanske desio se u proljeće 1453. godine kada je ''did'' bosanske crkve usljed progona pobjegao sa teritorija Bosne i potražio utočište u [[Hum]] kod [[Stjepan Vukčić Kosača|hercega Stjepana Vukčića]]. Did je nešto kasnije prešao na pravoslavlje što se može vidjeti u pismu carigradskog patrijarha Gennadiosa II. Na ovaj način je Crkve bosanska ostala bez svoga duhovnog predvodnika što će dovesti do potpunog nestanka hereza sa ovih prostora.<ref>Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 106</ref> Pretposljednji je bosanski kralj Stjepan Tomaš, koji je na Zapadu optužen da je prepustio Turcima srpsku prijestolnicu [[Smederevo]], u pokušaju spašavanja obraza i podilaženju katoličkim državama, naredio bosanskim krstjanima da pređu na katoličanstvo ili odu u progon. Stjepan Tomaš zarobljava i tri poglavara bosanskih krstjana: Đuru Kućinića, Stojšana Tvrtkovića i Radmila Voćinića i šalje ih u Rim papi [[Papa Pije II|Piju II]] na "preodgoj". Tek kad je uništena Crkva bosanska došla je u Bosnu papinska kruna kojom je [[1461]]. okrunjen posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević u [[Jajce|Jajcu]]. <ref name="pollitika.com"/> Posljednja kap u časi bila je potpuna vladarska nesposobnost i nesnalažljivost posljednjeg bosanskog vladara [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepana Tomaševića]]. Neodlučan, plivao je između [[Rimokatolička crkva|Rima]], krstjana, franjevaca, mađarskog kralja [[Matijaš Korvin|Matijaša Korvina]] i [[Osmanlijsko carstvo|osmanlijskog]] [[Sultan Mehmed II|sultana Mehmeda II]], priklanjajući se sad jednima, sad drugima. Njegovu nesposobnost najbolje je iskoristio Mehmed II. Uzdajući se u tvrde gradove i pomoć Matijaša Korvina, mladi kralj je uskratio sultanu traženi danak. Na to je Mehmed II skupio vojsku i [[1463]]. godine krenuo na Bosnu. Ali još prije svoje smrti Stjepan Tomašević izdaje na sultanov nalog naređenje vojvodama i komandantima gradova da predaju tvrđave Osmanlijama u ruke. Tako se zbilo da je za osam dana više od 70 gradova i gradića potpalo pod sultanovu vlast. Jedini koji nije klonuo bio je lukavi [[Stjepan Vukčić Kosača|herceg Stjepan Vukčić Kosača]], gospodar Humske zemlje, ali ni on se neće moći još dugo odbraniti opkoljen s tri strane. [[1486]]. godine pada i njegovo posljednje uporište [[Herceg Novi|Novi]] na moru. Uspostavom Osmanske vlasti, Crkva bosanska je kao vjerska organizacija nestala. Iako je islamizacija Bosne uzela velikog maha i privukla velik broj pristalica katoličke, pravoslavne i bosanske crkve (što svjedoče popisni defteri iz 15. i 16. st.), ona nije upotpunosti iščezla staru heretičku (često pogrešno zvana bogumilsku ili patarensku) vjeru. Razni izvori svjedoče prisustvo krstjana u pojedinih područjima Bosne kao što su visoki planinski lanci Hercegovine, dolina rijeke Neretve i okolne planine čak do kraja 19. stoljeća. Krstjani su na ovaj način očuvali sićušan ostatak svoje stare vjere u izolovanim područjima Bosne i Hercegovine gdje su svoju vjeru mogli u miru u propovijedati. Prisustvo bosanskih krstjana može se pratiti preko osmanskih katastarskih knjiga 15. i 16. stoljeća, u kojima su ljudi razvrstani po vjeri, neki su bili uneseni i kao ''kristian.'' Od kraja 16. stoljeća (kada se prestaju voditi ovi turski defteri ) do kraja 19. stoljeća jedino se možemo temeljiti na drugim domaćim i stranim izvorima.<ref>Hadžijahić, Muhamed (1990), ''Porijeklo bosanskih muslimana'', str. 37-114; Hadžijahić, Muhamed, ''Zemljišni posjedi Crkve bosanske'', str. 463, 465, Historijski zbornik XXV-XXVI (1972/73); Solovjev, Aleksandar, ''Nestanak bogumilstva i islamizacija Bosne'', GID, Sarajevo 1949, str. 42-79; Imamović, Enver, (1995), K''orijeni Bosne i bosanstva''</ref> Tako se u katastarskoj knjizi iz [[1469]]. godine spominje 10 kristijanskih sela, 113 kristijanskih kućanstava i pet kristijana-neoženjenih. Posljednji kristijani tj. krstjani u osmanskim spisima zabilježeni su [[1604]]. godine.<ref name="pollitika.com" /> * U jednom turskom dokumentu iz 9. marta 1568. godine, sa potpisom neimara Hajretina, navodi se da je područje gdje se gradi most u [[Mostar|Mostaru]] nenaseljeno i da “''nešto seljaka ima u selima oko [[Miljkovići (Mostar)|Milkovića]] koji su stare vjere. Patareni se zovu.''” Uz to kaže da je “''potok Radobolja postao od Radina čaira, ali Neretvu zovu samo Rijeka, bistra je ljeti, a sada je mutna''”. U srednjem vijeku pripadnici Crkve bosanske su nazivani raznim imenima, pa tako i patarenima, iako se ovaj naziv stvarno koristio za neke heretičke vjerske grupe na sjeveru Italije u 11.,12. i 13. stoljeću. K. Vojnović iznosi podatak da je 1550. godine pred inkvizicijom svjedočio katolički svećenik kako su mu neki ljudi govori da imaju ''patarenske knjige'', ali nije znao reći sudu koji su to ljudi. <ref>Hadžijahić, Muhamed, (1990), ''Porijeklo bosanskih muslimana'', str. 52-53</ref> * Albanski katolički svećenik [[Peter Masarechi]], putujući kroz Bosnu 1620-tih godina bilježi “patarene” koji žive bez pravih svećenika i sakramenata, “''sa svećenikom koga je izabrao sa narod, bez ikakva zaređenja''”. <ref>Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 107-108, Buybook</ref> Masarechijev izvještaj dobro prikazuje položaj bosanskih krstjana u vrijeme Osmanlija. Padom Bosne 1463. godine preostali pripadnici nekadašnje Crkve bosanske su nastavi svoje vjersko djelovanje u zabačenih dijelovima Bosne i Hercegovine bez ikakve vjerske organizacije. Bosanski krstjani gotovo da nisu ni imali nikakvog pravog vjerskog predvodnika za razliku od srednjeg vijeka gdje se na čelu hijerarhije Crkve bosanske nalazili ''djed'' i ''gost''. Od 1489. godine pa do posljednjih popisnih deftera krajem 16. stoljeća, tek dva imena nose titulu ''gost''. * Engleski diplomata Ricaut, u svom izvještaju iz [[1670]]. navodi podatak da se bosanski bogumili ni do tog vremena nisu prešli na [[islam]]. Mada ispovijedaju islam oni čitaju [[Novi zavjet]], piju vinu u [[ramazan]]u itd. ''(Histori de l’état présent de l’Empire Ottoman,'' Amsterdam 1670''.)'' * Na području Neretve islamizacije je sporije tekla nego u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine, pa tako u Bakulinom šematizmu hercegovačke biskupije iz [[1867]]. stoji da je u [[Dubočani (Konjic)|Dubočanima]] kod [[Konjic]]a, porodica Helež bila posljednji sljedbenik bogumilske vjere u tom kraju. Prešli su na islam tek polovinom 19. stoljeća. * Fra [[Julijan Jelanić]], navodi podatak u "''De Patarenis Bosnae''" (''O patarenima Bosne'') da je još iza [[Austrougarskо osvajanje Bosne i Hercegovine|austrijske okupacije]] 1878. u gornjoj Neretvi bilo šesnaest Patarenskih porodica. * Poznati bosanski franjevac, [[Grgo Martić|fra Grga Martić]], zabilježio je da je lično poznavao neke muslimanske porodice koje su potajno ispovijedale bogumilsku vjeru. Obred je vršio domaćin. Takvih je po fra Grgi Martiću u njegovo doba bilo u selu Drežnica kod [[Jablanica|Jablanice]] i rijeke [[Drežanka|Drežanke]]. * Na području [[Kreševo|Kreševa]] i [[Rama (rijeka)|Rame]] su, prema pisanju mitropolita Kosanovića i Azbotha, živjeli pripadnici nekadašnje Crkve bosanske koje oni nazivaju patarenima i bogumilima. * Porodica Milišić iz [[Umoljani|Umoljana]] sa planine [[Bjelašnica|Bjelašnice]] je bila posljednja porodica ovih krajeva koja je primila islam. Njihovo porodično predanje pamti da su u ovoj porodici nekada davno živjela tri brata koji su bili posljednji bogumili u Bosni. Jedan brat je prešao na [[pravoslavlje]], drugi na [[Rimokatoličanstvo|katoličanstvo]], a treći na [[islam]]. Na 24. Sarajevo Film Festivalu 2018. godine prikazan je dokumentarni film “Posljednji bogumili”, koju je režirao bosanskohercegovački novinar [[Nedim Lončarević]]. * Godine 1887. [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak|Mehmed-beg Ljubušak]] zabilježio je: ''"Oko Rame i [[Neretva|Neretve]] ima i danas [[Muhamed]]ovskih seljaka, koji su sačuvali neke molitve iz bogumilskih vremena pa ih u obiteljskim krugovima naizust izmole."'' Takvi slučajevi su zabilježeni u okolici [[Fojnica|Fojnice]] i u drugim zabačenim bosanskim i hercegovačkim selima.<ref>Imamović, Enver, (1995), ''Korijeni Bosne i bosanstva,'' str. 212-213</ref><ref>Handžić, Mehmed, (1940)'', Islamizacija Bosne i Hercegovine i porijeklo bosansko-hercegovačkih muslimana'', str. 33, Islamska dionička stamparija</ref> <gallery mode="packed" widths="150" heights="150" caption="Galerija"> Datoteka:Bilinopoljska izjava.png|Tekst Bilinopoljske izjave na latinskom jeziku potpisane 8. aprila 1203. godine. Datoteka:Ploča Kulina bana iz crkve kod Visokog (cropped).jpg|Ploča Kulina bana pronađena u ostacima srednjovjekovne bosanske crkve blizu Visokog. </gallery> == Također pogledajte == * [[Hijerarhija Crkve bosanske]] * [[Lazar Drljača]] * [[Hvalov zbornik]] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Bosnian Church}} [[Kategorija:Crkve]] [[Kategorija:Crkva bosanska|*]] [[Kategorija:Vjerski odnosi u srednjovjekovnoj Bosni]] erzit9yrluaifrcgirfhztnkqi4hzas 3427092 3427091 2022-08-03T12:21:22Z Mrjazz123 115638 wikitext text/x-wiki '''Crkva bosanska''' je bila autohtona crkva u [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosni]] koja je postojala tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Bosna je od samog početka srednjeg vijeka bila posebna etnička, [[Kultura Bosne i Hercegovine|kulturna]] i [[Politika Bosne i Hercegovine|politička]] cjelina. Ona je imala vlastiti kulturno-politički razvoj koji je doveo do stvaranja niza posebnosti, kako u sferi duhovnosti (domaća [[Bogumili|bogumilska]] vjera), tako i u kulturi (stećci, vlastitio pismo bosančica i dr.), politici (domaća vladarska dinastija banova i kraljeva, razvijena i jaka [[država]]), te niz drugih tipičnih bosanskih karakteristika koje su poznate širom svijeta. Sigurno je da nema ni jedne teme u bosanskoj historiji oko koje su se toliko lomila koplja kao oko pitanja karaktera, uloge i značaja crkve bosanske. [[Katolička crkva]] naziva pripadnike Crkve bosanske hereticima sa aspekta svojih [[Dogma|dogmi]], kao što je i njeno učenje heretičko za učenje Crkve bosanske. Uvidom u izvore različitog porijekla može se utvrditi da se u njima spominju, s jedne strane Crkva bosanska, a s druge hereza (dualizam, manihejstvo) i heretici (jeretici),odnosno babuni, bogumili, patareni.<ref name="scribd.com">http://www.scribd.com/doc/53959389/Matur-Ski</ref> == Historija == U historijskoj literaturi ustanovljeno je da su bosanski krstjani jedini, među brojnim sličnim heretičkim pokretima u srednjovjekovnoj Evropi, uspjeli formirati i sačuvati posebnu autohtonu crkvu, čija vjerovanja su bila drukčija od tadašnje katoličke i pravoslavne crkve. Crkva bosanska je u periodu od 12. vijeka pa do osmanskih osvajanja imala značajan uticaj na politički, društveni, vjerski i diplomatski život srednjovjekovne bosanske države koja se suprotstavljala nadiranjima sa svih strana (bilo da je riječ o vojno političkim od strane mađarskih kraljeva ili crkveno-vjerskih od strane katoličke ili pravoslavne crkve.).<ref>Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila,'' Društvo studenata Demus</ref> Historijski izvori početak djelovanja Crkve bosanske vežu za period vladavine [[Kulin ban|Kulina bana]] (1180-1204) koja je bila toliko raširena da ga je i sami bosanski ban Kulin prihvatio. Ovo možemo vidjeti iz pisma zetskog kneza [[Vukan Nemanjić|Vukana Nemanjića]] 1199. godine koji se žali tadašnjem rimskom papi [[Inocentiju III|Inoćentiju III]] kojem kaže da se u “''zemlji ugarskog kralja, to jest u Bosni, razvija hereza ne malih razmjera, i to u tolikoj mjeri da je i sam ban Kulin, pošto je sa svojom ženom i svojom sestrom, udovicom pokojnog Miroslava humskog, i sa više svojih srodnika bio zaveden preveo u onu herezu više od deset hiljada kršćana”.'' Ovo heretičko učenje, odnosno Crkva bosanska, je zasigurno postojala ranije što svjedoče neki izvori<ref>Prvi spomen bosanske hereze potječe iz 925. godine gdje u pismu pape Ivana X, upućenom splitskom nadbiskupu i tamošnjem svećenstvu, iznosi se prigovor što u susjednoj dijacezi (misli se na Bosnu), postoji neka nauka „''koja se ne nalazi u svetim knjigama''“. Ovdje se ne govori kakva je to nauka, ali sudeći po tome da se „''ne nalazi u svetim knjigama''“ možemo zaključiti da je u pitanju hereza, tj. krivovjerje. (Vidi: E. Imamović, 1995, ''Korijeni Bosne i bosanstva'', str. 172)</ref>, međutim tek je krajem 12. stoljeća dostiglo značajan utjecaj na društveno-politički život Bosne. Do ovog perioda bosansku herezu nije toliko privlačilo pažnju predstavnike rimske crkve. Kroz historiju srednjovjekovne Evrope brojni slični heretički pokreti poput [[Katari|katara]], [[Bogumili|bogumila]] i patarena su bili proganjani zbog svojih vjerskih učenja koja su se razlikovala od učenja tadašnjih priznatih crkava. Sličnu sudbinu su doživjeli i bosanski krstjani koji su od početka 13. stoljeća pa do samog političkog sloma srednjovjekovne Bosne polovinom 15. stoljeća bili na meti učestalih križarskih pohoda. Rimski papa je 1203. godine poslao svoga izlaslanika [[Ivan Kazamaris|Ivana Cazamarisa]] u Bosnu, tačnije [[Bilino polje|Bilinu polje]] (kod [[Zenica|Zenice]]), gdje je ispitao učenje bosanske heretičke vjere. Ustanovio je da njihovi vjerski pogledi i obredna praksa po mnogočemu različiti od učenja kršćanstva. Predstavnici bosanskih krstjana kao i sami bosanski ban Kulin, uz svjedoka dubrovačkog arhiđakona Marina, su potpisali akt u kojem se odriču hereze. Iako se Kulin ban samo formalno odrekao hereze on je ipak uspio obezbijediti mir u svojoj zemlji, ali na kratko vrijeme pošto će Bosna u sljedećih 250 godina biti na meti čestih križarskih pohoda upravo zbog svoje vjere.<ref>Imamović, Mustafa, (1997), Historija Bošnjaka, str. 32-34</ref> U ovim križarskim pohodima čitava država, kako obični narod, tako i plemstvo, su zajedno branili Bosnu.<ref>Imamović, Enver, (2018), K''orijeni i život bosanskog plemstva kroz hustoriju'', str. 71</ref> Na ovaj način je Crkva bosanska održala svoju vjeru i zasebnu crkvenu hijerarhiju kroz gotovo čitav srednji vijek. == Vjersko učenje == Postoji različita tumačenja<ref>O mišljenju historičara o vjerskom učenju Crkve bosanske vidi: Dautović, Dženan'', Crkva bosanska: moderni historiografski tokovi, rasprave i kontroverze (2005–2015),'' Historijska traganja, 15, 2015. [ str.127-160 ]</ref> o porijeklu vjerskog učenja Crkve bosanske. Prva od njih da je Crkva bosanska, mada često zvana različitim imenima, bila ustvari jedan od mnogih izdanaka [[Manihejstvo|manihejstva]], kao sinteze tradicionalnog perzijskog vjerskog dualizma dobra i zla, sa elementom ranog kršćanstva. Ovo vjersko učenje započeo je perzijski vjerski učenjak [[Mani|Mani/Maniheus]] (216.-277.) u 3. stoljeću n.e.  Nastala je kao mješavina [[Mazdaizam|mandaizma]], [[Budizam|budizma]] i [[Kršćanstvo|kršćanstva]]. Osuđivao je materijalni svijet i ovozemaljska uživanja, a zagovarao je asketski način života. Spas svakog pojedinca ne zavisi od volje crkve, nego od njegovog ličnog života. To je izazvalo negativnu reakciju službene zoroastričke crkve, koja je proglasila Manija otpadnikom od vjere nakon čega je ubijen 277. godine. <ref>Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 84-85, Bošnjačka zajednica kulture, Izdavačko preduzeće Preporod Sarajevo</ref> Nakon izdavanje edikta rimskog imperatora [[Dioklecijan|Dioklecijana]] 296. godine u kojem naređuje progon i smrt njegovih sljedbenika, manihejci se povlače u ilegalu pod različitim nazivima tokom stoljeća. Na taj način kao izdanci manihestva nastali su više [[Dualizam|dualističkih]] sekti i grupa kao što su [[pavlićani]] [[Armenija|(Armenija)]], [[masalijani]] [[Sirija|(Sirija)]], [[priscilijani]] [[Španija|(Španija)]], [[bogumili]] ([[Sjeverna Makedonija|Makedonija]], [[Bugarska]] i [[Grčka]]), [[albižani]] [[Francuska|(Francuska)]], [[patareni]] [[Italija|(Italija)]], [[valdenzi]] (Francuska), [[katari]] (Italija, Francuska) i krstjani ([[Bosna i Hercegovina|Bosna]]). <ref>Zoranić, mr.Hakija, (2009), ''O etnogenezi Bošnjana – Bošnjaka'', IP Svjetlost d.d Sarajevo, str. 136</ref> Historičar [[Anto Babić|Ante Babić]] je utvrdio da je na području od Male Azije do Pirineja bilo 16 takvih pokreta, među kojima je i Crkva bosanska, sa svojim krstjanima i pristalicama, vjerovatno bila najbrojnija. Utemeljitelj svih modernih naučnih tumačenja o Crkvi bosanskoj bio je hrvatski historičar 19. stoljeća [[Franjo Rački]]. U svojim naučnim djelima koje je objavio 1869. i 1870. godine pokušao dokazati da je Crkva bosanska izdanak [[Bogumili|bogumilstva]]. Ovo učenje se vrlo brzo proširilo po [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Trakija (regija)|Trakiji]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]], gdje je nastalo, odakle je preko [[Raška|Raške]] stiglo i u Bosnu. Bogumilstvo je propovijedalo da životom i svijetom ravnaju dva načela koja se stalno bore međusobno. To su načela dobra i zla, odnosno tame i svijetla. Načelo zla predstavlja Sotonu, a načelo dobra predstavlja sami Bog. Sotona je tvorac vidljivog i okruženog materijalnog svijeta. On njegovog zla se čovjek može osloboditi odricanjem od ovosvjetskih uživanja, kao što su meso, vino i žene. <ref>Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 84, Bošnjačka zajednica kulture, Izdavačko preduzeće Preporod Sarajevo</ref> Rački nije bio prvi koji je povezao Crkvu bosansku sa bogumilstvom. Bilo je i starijih autora, koji su na osnovu izvora iz 15. i 16. stoljeća, smatrali da je ona sadržavala dualističko ili manihejsko vjerovanje. Prvi autor koji je povezao Crkvu bosansku s bogumilima bio je [[Chaumette-des-Fosses]], u djelu objavljenom 1816. godine. <ref>Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 85</ref> Račkova istraživanja su bila mnogo obimnija i potpunija u odnosu na prethodna istraživanja i dugo vremena bila prihvaćena među jugoslavenskim historičarima. Ipak, pripadnici Crkve bosanske sebe nikada nisu nazivali "bogumilima" niti nema podataka da je bogumilstvo bio prisutno u srednjovjekovnoj Bosni. [[Aleksandar Solovjev]] je u svojim radovima analizirao rukopisno djelo ''[[Srećkovićevo evanđelje]]'' i došao do zaključka da je ''“bosanska crkva bila od kraja 12 do 15 vijeka zaista heretička, i to bogumilska”''. <ref>Solovjev, Aleksandar, (1948), ''Vjersko učenje bosanske crkve,'' RAD JAZU</ref> [[Dragutin Kniewald]] je također na osnovu latinskih izvora o bosanskim krstjanima došao do sličnog zaključka da “''crkva bosanska predstavlja jaku organizaciju neomanihejske sljedbe u bitnosti jednake onoj koju su na zapadu zvali katharima ili patarenima”''. <ref>Kniewald, dr. Dragutin, (1949), ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', RAD JAZU</ref> Prema suprotnim tumačenjima [[Božidar Petranović|Božidara Petranovića]],<ref>Petranović, (1867), ''Božidar, Bogumili, crkva bosanska i krstjani,'' Zadar</ref> Crkva bosanska je bila jedna od istočnih pravoslavnih crkava, vjerovatno srpska, koja se otcijepila i preuzela neka heretička učenja. Ovu teoriju su preuzeli neki drugi srpski autori, kao što je Vaso Glušac 1924. godine. <ref>Glušac, Vaso, (1924), ''Srednjovjekovna crkva bosanska'', Prilozi za jezik, književnost, istoriju i folklor 4</ref> Na prvoj sjednici novoosnovanog Srpskog učenog društva (kasnije Srpska akademija nauka i umetnosti), održanoj 29. novembra 1864. godine, donesena je odluka o raspisivanju natječaja na temu bogumila i Crkve bosanske, s ciljem da se postavi naučni temelj srpskog prava na bosansku teritoriju. U natječaju je pobijedio Petranović koji je smatrao da je Crkva bosanska, kao i svi bosanski vladari, bila pravoslavna. Njegova mišljenja se danas smatraju nevjerodostojnim, barem izvan Srbije. <ref>Matijević, Zlatko, (2005), ''Nekoliko primjera nacionalnog i političkoga posvajanja crkve bosanske u srpsko/srbijanskoj i muslimansko/bošnjačkoj historiografiji i publicistici XIX i XX stoljeća (od Petranovića do internata).'' U: F. Šanjek, ur. ''Fenomen krstjani u srednjovjekovnoj Bosni i Humu'', Sarajevo/Zgareb: Institu za istoriju u Sarajevu, Hrvatski institu za povijest, str. 335-351</ref> <ref>Aličehić, Galešić, (2018), ''Tragom drevnih Bošnjana'', str. 62</ref> <ref>Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 85-86</ref> Njihova shvatanja pobijaju razna latinska historijska građa koji predstavljaju Crkvu bosansku kao “manihejsku”, “dualističku” i “heretičku”. Razni srpski crkveni i drugi izvori Crkvu bosansku pominju kao heretičku. Dušanov zakonik prijeti globom i batinanjem onome ko izgovori “babunsku riječ”. Vlastelin je za babunsku riječ kažnjavao sa 100 perpera, a sebar sa 12 perpera i batinjanjem. U njemu su su predviđene rigorozne kazne za babune. Vremenom njegova “naučna tumačenja” su odbačena zbog nedostatka vjerodostojnosti. <ref>Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 84-85</ref> Historičar fra [[Leo Petrović]] 1953. godine u svojoj knjizi ''Kršćani bosanske crkve'' odbacuje dualističko porijeklo i dokazuje monistički karakter Crkve bosanske, koja se razvila iz rane katoličke organizacije u Bosni. Katoličko porijeklo bosanskih krstjana prihvataju i ostali historiografi poput [[Jaroslav Šidak|Jaroslava Šidaka]], [[John V.A. Fine|John V.A.Fine jr]]. itd. [[Mustafa Imamović]] smatra da se Crkva bosanska razlikovala od ostalih crkava po tome što su njeni pripadnici odbacivali mnoge elemente katoličke i pravoslavne crkve. Prvenstveno, oni su odbacivali cjelokupnu organizacionu i hijerarhijsku strukturu tradicionalne crkve, svi njeni građevinski objekti, a posebno bogati manastiri. Smatrali su da put ka spasenju ne zavisi od nekog sakramenta (krštenja, krizme, pričesti, pokore, ispovijedi…), niti od dobre volje crkvenih pastira, nego od načina života vjernika. Odbacivali su [[Stari zavjet]], proroke i spise svetih otaca. <ref>Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 89</ref> Ipak, krst se pojavljuje u nekim rukopisima Crkve bosanske, kao npr. testament gosta [[Radin Butković|Radina Butkovića]] iz 1466. godine. <ref>Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 851-856</ref> == Hijerarhija == [[Datoteka:BiH, Radimlja necropolis 2.jpg|thumb|300px|desno|[[Stećci]], razasuti po cijeloj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bili su historijski povezani sa bosanskom crkvom]]Što se tiče unutrašnje organizacije bosanske crkve postojala je hijerarhija koja se sastojala od tri stepena: ''djed, gost'' i ''starac''.<ref>Imamović, prof. dr. Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 75</ref> Na čelu hijerarhije se nalazio ''djed'', nekada nazvan i ''did'' ili ''episkup crkve bosanske.'' <ref>Jalimam, dr. Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 149, Društvo studenata Demus</ref> Djed je bio najviši poglavar među krstjanima odnosno nad njim nije bilo nikakve više crkvene vlasti. ''<ref>Ćošković, Pejo, (2005), ''Crkva bosanska u XV.stoljeću'', str. 401, Institut za istoriju Sarajevo</ref>'' Djed bosanske crkve je imao veoma važan položaj u društveno-političkom životu srednjovjekovne Bosne; on je vršio krunisanje bosanskih kraljeva i imao je izražene sudske funkcije koje nije mogao osporiti niti sam vladar.<ref>Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države,'' str. 72, Mladinska knjiga Sarajevo</ref> Pripadnici Crkve bosanske su sebe nazivali “dobrim krstjanima”<ref>Imamović, prof. dr. Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 72</ref> ili "dobrim Bošnjanima"<ref>{{Cite journal|last=Vaska Sotirov-Djukic|date=16. 12. 2014|title=Tragom pisane baštine BiH - Rukopisi Crkve bosanske|url=https://www.slideshare.net/vaskasotirovdjukic/tragom-pisane-batine-bih-rukopisi-crkve-bosanske}}</ref>, a svoju vjeru “crkvu bosansku”<ref>Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 168</ref>, “naša vjera”<ref>Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 783</ref>, “naš zakon“<ref>Truhelka, dr. Ćiro, (1911), ''Testament gosta Radina – GZM'', XXIII, str. 374-375</ref>. Crkva bosanska se kao institucija prvi put javlja u dvije povelje bosanskog bana Stjepana II Kotromanića iz 1326. godine.<ref>Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 70-73</ref> Međutim, u drugim nebosanskim izvorima pripadnici bosanske crkve su nazivani različitim imenima, često pogrbnim. Tako susrećemo nazive: patareni, patarini, manihejci, heretici, šizmatici i sl. U današnjoj historiografiji pripadnici Crkve bosanske se pogrešno nazivaju “bogumilima”. Ovaj naziv je netačan i ne smije se koristiti za bosanske krstjane jer oni sebe nikada nisu nazivali tim imenom. Bogumili su postojali u [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]] i bili su jedan od mnogih heretičkih pokreta u Evropi. Moguće da je učenje Crkve bosanske i bogumilstva slično, ali koristiti naziv bogumilstvo za bosansku herezu je pogrešno. Jedini navodni srednjovjekovni izvor koji spominje naziv “bogumil” za Bosnu sigurno je falsifikat. Izvor je bio srpski rukopis iz 15. stoljeća koji je citirao Rus, V. Grigorovič, 1859. godine. Ruski naučnik nikada nije objavio originalni tekst, koji je potom bez traga nestao. Niti jedan drugi sačuvani rukopis isto djela ne navodi na tom mjestu riječ “bogumil”.<ref>Kniewald, dr. Dragutin, (1949), ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', str. 117, RAD JAZU; Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 90, Buybook; Šidak, Jaroslav, (1954), ''Današnje stanje pitanja „Crkve bosanske“ u historijskoj nauci'', str. 139; Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka;'' John V.A. Fine jr., (1975), ''The Bosnian church: a new interpretation'', str. 44</ref> Postojale su dvije kategorije vjernika. U prvu kategoriju su spadali “izabrani i savršeni” ili “pravi krstjani koji grijeha ne ljube”.<ref>Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 147, 169</ref> U drugu kategoriju su spadali obični vjernici koji su se zvali “mrsni ljudi”. U prvu kategoriju su bili oni koji su se pridržavali svih vjerskih načela: nekonzumiranje hrane životinjskog porijekla (osim ribe), post, kloniti se svakog sjaja, raskola, užitka i braka. Slijedili su asketski način života i živjeli su u zajednicama, odnosno u hižama (kućama), što je slično kršćanskim samostanima ili islamskim tekijama. Hiža je zajedničko mjesto boravka svih predstavnika bosanskih krstjana. Ženu su smatrali ravnopravnim članom društva. Ona mužu nije morala donositi miraz jer je ona "uzima iz njene ljubavi i dobrote". Brak su sklapali na jednostavan način, bez crkvenih ceremonija.<ref>Imamović, prof. dr. Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 74-75</ref> Kako nisu gradili crkve, članovi "Crkve bosanske" vršili su svoje obrede u privatnim kućama članova zajednice. Lokalnu zajednicu nazivaju "hiža" (kuća), a na njenom čelu nalazi se starac.<ref name="scribd.com"/> U bogosluženju su koristili [[bosanski jezik]], a u vjerskim knjigama [[Ćirilica|ćirilično]] pismo, [[Bosančica|bosančicu]]. Djedovi Crkve bosanske imali su narodna, [[Slaveni|slavenska]] imena umjesto tada uobičajenih hrišćanskih imena [[Grčka|grčkog]], latinskog i [[Židovi|židovskog]] porijekla, a za sva sveštenička zvanja su koristili slavenske nazive.<ref name="pollitika.com">{{Cite web |url=http://pollitika.com/misterij-crkve-bosanske |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140405235117/http://pollitika.com/misterij-crkve-bosanske |archive-date=5. 4. 2014 |url-status=dead }}</ref> == Učešće u društvenopolitičkom životu srednjovjekovne Bosne == Crkva bosanska je sa svojom hijerarhijom zapaženo učestvovala u javnom i političkom životu srednjovjekovne bosanske države i društva, posebno u 14. i [[15. vijek]]u.<ref name="scribd.com"/> Pretpostavlja se da je poglavar Crkve bosanske od [[1377]]. godine okrunjivao bosanske kraljeve. Poglavar, odnosno djed je vjerovatno davao krunu u crkvi sv. Nikole u [[Mile (Visoko)|Milima]] kod [[Visoko]]g i nastupao je u javnom i [[Politika|političkom]] životu zemlje. Budući da je papa 1252. godine premjestio katoličku bosansku biskupiju u ugarsko [[Đakovo]], Crkva bosanska je neprestano jačala jer je katolički biskup stolujući u Đakovu izgubio stvarne veze s Bosnom.<ref name="pollitika.com"/> To je bila jedina "heretička" crkva koja je uspjela da postane zemaljska (državna) crkva. Oko [[1200]]. godine "Crkva bosanska" je već jaka i uticajna organizacija u Bosni, prihvaćena od naroda i velikaša. Za to postoje dva važnija razloga. Prvi je što je naučavala na narodnom jeziku (za razliku od [[katolik]]a koji su se koristili [[Latinski jezik|latinskim]]), te su na taj način čuvali samostalnost Bosne od tuđinaca, naročito od [[Mađari|Mađara]] koji su se željeli preko crkve miješati u bosanske prilike. Drugi je razlog što je učenje imalo određenih sličnosti i dodirnih tačaka sa starom [[Slavenska mitologija|slavenskom vjerom]], te je samim tim bilo radije prihvaćeno od [[Hrišćanstvo|hrišćanstva]]. [[Kulin ban]], koji je ostavio dobru uspomenu svojom brigom za red, mir i pravdu, te se za njega još i danas čuje riječ: {{Citat| "Za Kulina bana i dobrijeh dana!"}}On i svi njegovi velikaši "dobri Bošnjani" pristaju uz krstjane, te "Crkva bosanska" postaje jedina priznata vjerska organizacija u Bosni. Tu titulu krstjani zadržavaju sve do pada posljednjeg dijela Bosansko-humske zemlje [[1486]]. godine. Kroz čitavo to vrijeme Crkva bosanska sudjeluje u vodstvu države, radu sabora, posreduje u pregovorima sa susjedima i izmiruje unutrašnje razmirice. Vremenom, na svakom plemićkom posjedu služili su krstjani kao diplomati i savjetnici, a velikim dijelom su i poticali iz plemićkih porodica.<ref name="Arhivirana kopija">{{Cite web |url=http://www.camo.ch/korjeni_i_ucenje.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 12. 2013 |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923200110/http://www.camo.ch/korjeni_i_ucenje.htm |url-status=dead }}</ref> Kulin ban nije bio jedini bosanski vladar koji je bio pripadnik bosanske crkve. Neki bosanski vladari i članovi plemstva su bili njeni sljedbenici. Ban [[Ban Matej Ninoslav|Matej Ninoslav]] u pismu papi [[Grgur IX|Grguru IX]] 1233. godine izvještva ga da je njegov rođak, odnosno budući bosanski ban [[Prijezda I Kotromanić|Prijezda]] ''“nedavno vratio iz prljavštine heretičke stranputice na čistoću katoličke vjere”''.<ref>Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 46, Mladinska knjiga Sarajevo</ref> Ban Matej Ninoslav je sam bio član heretičke vjere od rođenja ali je pod pritiskom rimske pape prihvatio katoličanstvo. Zbog ovog događaja narod se pobunio i usprotivio svome banu. Nakon toga, bosanski ban se vratio svojoj ranijoj vjeri što je započeo novi niz križarskih pohoda na Bosnu. Poznato je da su brojne velikaške bosanske porodice bili pripadnici bosanske crkve kao što su: [[Hranići]], [[Pavlovići]], [[Klešići]], [[Kosače]], [[Hrvatinići]], [[Sankovići]] i dr. Jedan od poznatiji, herceg [[Stjepan Vukčić Kosača]] je bio njihov velik pristalica i nakon progona bosanskih krstjana primio brojne odbjegle krstjane u svoju zemlju, [[Hum]]. U izvorima se u njihovoj službi pojavljuju krstjani koji su za njih obavljali razne diplomatske i političke poslove.<ref>Imamović, Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 76-77</ref> Posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepan Tomašević]] je također bio pripadnik Crkve bosanske i čak nakon prelaska na katolicizam održavao dobre odnose sa njenim pripadnicima. Pod pritiskom Rimske kurije kralj Tomaš počinje neviđeno proganjane bosanskih krstjana. Oni pripadnici Crkve bosanske koji nisu prešli na katolicizam su pobjegli pod zaštitu Osmanlijama ili u Hercegovinu gdje ih je otvorenih ruka primio herceg Stjepan Vukčić Kosača, najmoćnijeg velikaša tadašnje Bosne.<ref>Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 76 i 79</ref><ref>Kniewald, Dragutin, ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', str. 155, JAZU</ref> == Utočište za "heretike" == [[Datoteka:Churches in Medieval Bosnia Map-sr.svg|thumb|550px|lijevo|Historijska karta rasprostranjenosti crkava u srednjovijekovnoj Bosni.]] Dolazi do stvaranja tzv. pluralističke vjerske oaze u bosanskoj srednjovjekovnoj državi i utočištu za "heretike" s [[Balkan]]a i Evrope koje su tako strastveno proganjale Katolička i [[Pravoslavna crkva]], premda je i Crkva bosanska bila žrtva krstaških ratova koje su s vremena na vrijeme poduzimale pape. Svoje su mjesto tako u viševjerskoj Bosni našli i bogumili iz [[Raška|Raške]], patareni iz [[Dalmacija|Dalmacije]] i katari iz [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]]. U Bosni se nije mogla primijeniti maksima "''Zapad gleda prema Rimu, Istok gleda prema Konstantinopolju''" niti je vrijedilo pravilo "''čiji teritorij, njegova i vjera''" jer su bosanski vladari i vlastela vrludali između triju konfesija. Vojvoda [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] i ban [[Stjepan II Kotromanić]] lavirali su između katoličanstva i Crkve bosanske, baš kao i prvi bosanski kralj [[Tvrtko I]], zatim [[Tvrtko II]] i kralj [[Stjepan Tomaš]]. Bosansku je vjeru do svoje smrti prakticirao vojvoda [[Sandalj Hranić]] kao i njegov nasljednik herceg [[Stjepan Vukčić Kosača]]. Kosaču bosanska vjera nije smetala da se približi pravoslavlju, ali i katoličanstvu. Međutim, najodaniji Crkvi bosanskoj su bili Radinovići-Pavlovići. Dostojanstvenici Crkve bosanske često su sudjelovali u diplomatskim misijama i pomagali u rješavanju sporova između vlastele i vladara, a nastupali su i kao njihovi politički savjetnici. Tako je Crkva bosanska bila ključan decentralizacijski faktor u Bosni koji je uravnotežio političku moć između vladara i vlastele, a to je držalo na udaljenosti druge dvije crkve koje su težile centralizaciji države. Krstjanske su hiže osnažile svoj politički i društveni položaj i davanjem azila prognanicima iz zapadnog i istočnog hrišćanstva. [[Dubrovačka Republika]] Crkvu bosansku nije smatrala kao [[Sekta|sektu]] već kao Crkvu koja obavlja iste pravne, političke i diplomatske poslove kao i druge Crkve na zapadu i istoku Evrope. Dubrovčani spominju i da su hiže bosanskih krstjana bila svratišta dubrovačkih trgovaca i diplomata poput svratišta u pravoslavnim manastirima i katoličkim samostanima. Jedinstvenost srednjovjekovne bosanske države i ono što ju je razlikovalo od ostatka Evrope leži i u ponašanju bosanskih vladara i vlastele. Oni su naime u svoje poslove, uz Crkvu bosansku, uključivali sve više i Katoličku crkvu, a u istočnom [[Hum]]u i Pravoslavnu crkvu. Postoje zapisi prema kojima su predstavnici triju Crkava sarađivali i zajednički nastupali.<ref name="pollitika.com"/> Uticaj djeda bosanskog bio je velik i izvan granica Bosne, te ga na osnovu nekih rukopisa smatraju [[Bogumili|katarskim]] papom. Da li je uopšte postojao vrhovni poglavar katara i patarena, sa sigurnošću nije dokazano. Činjenica je da su katari i patareni iz ostalih zemalja dolazili u Bosnu da tamo uče katarski nauk jer je on, iako su uz njega pristajale visoke ličnosti iz ostalih [[Evropa|evropskih]] zemalja, jedino u Bosni bio na određeni način legalan. Poznato je i da su neki katarski biskupi primali zaređenje u Bosni. Premda bosanski vladari u međunarodnim pregovorima nikad nisu priznali postojanje "krivovjerja" na bosanskom tlu, Bosna je za čitavog svog postojanja bila napadana zbog "hereze". Ni [[inkvizicija]], ni [[Krstaški ratovi|krstaški pohodi]] koji su na nju poduzimani, nisu uspjeli ništa promijeniti. Naprotiv, bosanska država je neprestano jačala. Tako je bilo sve do [[Stjepan Tvrtko Kotromanić|Stjepana Tvrtka Kotromanića]], za vrijeme njegove vladavine Bosna je bila največa i najjača. Do tog vremena krstjani su primjerom svog života uživali neprikosnoveni autoritet među narodom. Narod prihvaća i uvažava njihove moralne stavove. Tako su, na primjer, brakovi u Bosni sklapani iz ljubavi, a ne iz koristoljublja, jer mladenka u [[brak]] nije nosila nikakav miraz, kao što je tada bilo uobičajeno u Evropi. Jedino je morala obećati "da će biti vjerna". Smrću kralja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I]] prilike u "Crkvi bosanskoj" su se izmijenile. "Dobri krstjani" su se osilili, postali bogati i moćni i pomalo ublažili sprovođenje teških odredbi svoje vjere. Imanja poklanjaju rođacima i za rod se više brinu nego za ostali narod, a postaju popustljiviji prema hrišćanskom nauku. Njegovi nasljednici nisu imali ni snage, ni odlučnosti da bosansku državu održe jakom. Istovremeno na scenu stupaju i [[franjevci]]. "Mala braća" uspjela su u onome u čemu nisu uspjeli krstaši. Privoljevši neke plemiće na svoju stranu, razbili su jedinstvo Bosne koje je bilo utemeljeno na zajedništvu vladara i velikaša "Crkve bosanske".<ref name="Arhivirana kopija"/> Crkva bosanska je snažno uporište imala u dolini Bosne između [[Visoko]]g i [[Zenica|Zenice]], gdje se nalazila krstjanska hiža u [[Janjići (Zenica)|Janjićima]], u kojoj je na početku 15. vijeka stolovao djed Radomir.<ref>Mandić, Bogumilska crkva, 303-304; Hadžijahić, Zemljišni posjedi, 469-470; Anđelić, Visoko, 125; Fine, Bosnian Church, 256</ref><ref>Pejo Ćošković, Crkva bosanska u XV. stoljeću</ref> Na širem tom području zasvjedočena je dvadesetih godina 14.vijeka hiža gosta Radoslava u [[Moštre (srednji vijek)|Moištri]] (današnje Moštre). Jako uporište pripadnici Crkve bosanske imali su u širem području Konjica, gdje se također nalazio franjevački samostan i nekoliko crkava.<ref>Usp. Anđelić, Historijski spomenici, 128.</ref><ref>Pejo Ćošković Crkva bosanska u XV. stoljeću</ref> == Slom i nestanak Crkve bosanske == Kako se u 15. vijeku rasplamsala borba za bosansku biskupiju između Rima i Ugarske tako se Crkva bosanska učvrstila kao nezavisna hrišćanska crkva. Međutim, kako su bosanski krstjani jačali na evropskoj pozornicu neobičnim spletom okolnosti istim takvim spletom su i nestali. Posljednji vladari Bosne su bili saveznici Katoličke crkve i progonitelji bosanskih krstjana, u nadi dobijanja pomoći zapadnih država za obranu od nadirućeg Osmanskog carstva. Dodatni udarac u leđa Crkve bosanske desio se u proljeće 1453. godine kada je ''did'' bosanske crkve usljed progona pobjegao sa teritorija Bosne i potražio utočište u [[Hum]] kod [[Stjepan Vukčić Kosača|hercega Stjepana Vukčića]]. Did je nešto kasnije prešao na pravoslavlje što se može vidjeti u pismu carigradskog patrijarha Gennadiosa II. Na ovaj način je Crkve bosanska ostala bez svoga duhovnog predvodnika što će dovesti do potpunog nestanka hereza sa ovih prostora.<ref>Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 106</ref> Pretposljednji je bosanski kralj Stjepan Tomaš, koji je na Zapadu optužen da je prepustio Turcima srpsku prijestolnicu [[Smederevo]], u pokušaju spašavanja obraza i podilaženju katoličkim državama, naredio bosanskim krstjanima da pređu na katoličanstvo ili odu u progon. Stjepan Tomaš zarobljava i tri poglavara bosanskih krstjana: Đuru Kućinića, Stojšana Tvrtkovića i Radmila Voćinića i šalje ih u Rim papi [[Papa Pije II|Piju II]] na "preodgoj". Tek kad je uništena Crkva bosanska došla je u Bosnu papinska kruna kojom je [[1461]]. okrunjen posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević u [[Jajce|Jajcu]]. <ref name="pollitika.com"/> Posljednja kap u časi bila je potpuna vladarska nesposobnost i nesnalažljivost posljednjeg bosanskog vladara [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepana Tomaševića]]. Neodlučan, plivao je između [[Rimokatolička crkva|Rima]], krstjana, franjevaca, mađarskog kralja [[Matijaš Korvin|Matijaša Korvina]] i [[Osmanlijsko carstvo|osmanlijskog]] [[Sultan Mehmed II|sultana Mehmeda II]], priklanjajući se sad jednima, sad drugima. Njegovu nesposobnost najbolje je iskoristio Mehmed II. Uzdajući se u tvrde gradove i pomoć Matijaša Korvina, mladi kralj je uskratio sultanu traženi danak. Na to je Mehmed II skupio vojsku i [[1463]]. godine krenuo na Bosnu. Ali još prije svoje smrti Stjepan Tomašević izdaje na sultanov nalog naređenje vojvodama i komandantima gradova da predaju tvrđave Osmanlijama u ruke. Tako se zbilo da je za osam dana više od 70 gradova i gradića potpalo pod sultanovu vlast. Jedini koji nije klonuo bio je lukavi [[Stjepan Vukčić Kosača|herceg Stjepan Vukčić Kosača]], gospodar Humske zemlje, ali ni on se neće moći još dugo odbraniti opkoljen s tri strane. [[1486]]. godine pada i njegovo posljednje uporište [[Herceg Novi|Novi]] na moru. Uspostavom Osmanske vlasti, Crkva bosanska je kao vjerska organizacija nestala. Iako je islamizacija Bosne uzela velikog maha i privukla velik broj pristalica katoličke, pravoslavne i bosanske crkve (što svjedoče popisni defteri iz 15. i 16. st.), ona nije upotpunosti iščezla staru heretičku (često pogrešno zvana bogumilsku ili patarensku) vjeru. Razni izvori svjedoče prisustvo krstjana u pojedinih područjima Bosne kao što su visoki planinski lanci Hercegovine, dolina rijeke Neretve i okolne planine čak do kraja 19. stoljeća. Krstjani su na ovaj način očuvali sićušan ostatak svoje stare vjere u izolovanim područjima Bosne i Hercegovine gdje su svoju vjeru mogli u miru u propovijedati. Prisustvo bosanskih krstjana može se pratiti preko osmanskih katastarskih knjiga 15. i 16. stoljeća, u kojima su ljudi razvrstani po vjeri, neki su bili uneseni i kao ''kristian.'' Od kraja 16. stoljeća (kada se prestaju voditi ovi turski defteri ) do kraja 19. stoljeća jedino se možemo temeljiti na drugim domaćim i stranim izvorima.<ref>Hadžijahić, Muhamed (1990), ''Porijeklo bosanskih muslimana'', str. 37-114; Hadžijahić, Muhamed, ''Zemljišni posjedi Crkve bosanske'', str. 463, 465, Historijski zbornik XXV-XXVI (1972/73); Solovjev, Aleksandar, ''Nestanak bogumilstva i islamizacija Bosne'', GID, Sarajevo 1949, str. 42-79; Imamović, Enver, (1995), K''orijeni Bosne i bosanstva''</ref> Tako se u katastarskoj knjizi iz [[1469]]. godine spominje 10 kristijanskih sela, 113 kristijanskih kućanstava i pet kristijana-neoženjenih. Posljednji kristijani tj. krstjani u osmanskim spisima zabilježeni su [[1604]]. godine.<ref name="pollitika.com" /> * U jednom turskom dokumentu iz 9. marta 1568. godine, sa potpisom neimara Hajretina, navodi se da je područje gdje se gradi most u [[Mostar|Mostaru]] nenaseljeno i da “''nešto seljaka ima u selima oko [[Miljkovići (Mostar)|Milkovića]] koji su stare vjere. Patareni se zovu.''” Uz to kaže da je “''potok Radobolja postao od Radina čaira, ali Neretvu zovu samo Rijeka, bistra je ljeti, a sada je mutna''”. U srednjem vijeku pripadnici Crkve bosanske su nazivani raznim imenima, pa tako i patarenima, iako se ovaj naziv stvarno koristio za neke heretičke vjerske grupe na sjeveru Italije u 11.,12. i 13. stoljeću. K. Vojnović iznosi podatak da je 1550. godine pred inkvizicijom svjedočio katolički svećenik kako su mu neki ljudi govori da imaju ''patarenske knjige'', ali nije znao reći sudu koji su to ljudi. <ref>Hadžijahić, Muhamed, (1990), ''Porijeklo bosanskih muslimana'', str. 52-53</ref> * Albanski katolički svećenik [[Peter Masarechi]], putujući kroz Bosnu 1620-tih godina bilježi “patarene” koji žive bez pravih svećenika i sakramenata, “''sa svećenikom koga je izabrao sa narod, bez ikakva zaređenja''”. <ref>Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 107-108, Buybook</ref> Masarechijev izvještaj dobro prikazuje položaj bosanskih krstjana u vrijeme Osmanlija. Padom Bosne 1463. godine preostali pripadnici nekadašnje Crkve bosanske su nastavi svoje vjersko djelovanje u zabačenih dijelovima Bosne i Hercegovine bez ikakve vjerske organizacije. Bosanski krstjani gotovo da nisu ni imali nikakvog pravog vjerskog predvodnika za razliku od srednjeg vijeka gdje se na čelu hijerarhije Crkve bosanske nalazili ''djed'' i ''gost''. Od 1489. godine pa do posljednjih popisnih deftera krajem 16. stoljeća, tek dva imena nose titulu ''gost''. * Engleski diplomata Ricaut, u svom izvještaju iz [[1670]]. navodi podatak da se bosanski bogumili ni do tog vremena nisu prešli na [[islam]]. Mada ispovijedaju islam oni čitaju [[Novi zavjet]], piju vinu u [[ramazan]]u itd. ''(Histori de l’état présent de l’Empire Ottoman,'' Amsterdam 1670''.)'' * Na području Neretve islamizacije je sporije tekla nego u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine, pa tako u Bakulinom šematizmu hercegovačke biskupije iz [[1867]]. stoji da je u [[Dubočani (Konjic)|Dubočanima]] kod [[Konjic]]a, porodica Helež bila posljednji sljedbenik bogumilske vjere u tom kraju. Prešli su na islam tek polovinom 19. stoljeća. * Fra [[Julijan Jelanić]], navodi podatak u "''De Patarenis Bosnae''" (''O patarenima Bosne'') da je još iza [[Austrougarskо osvajanje Bosne i Hercegovine|austrijske okupacije]] 1878. u gornjoj Neretvi bilo šesnaest Patarenskih porodica. * Poznati bosanski franjevac, [[Grgo Martić|fra Grga Martić]], zabilježio je da je lično poznavao neke muslimanske porodice koje su potajno ispovijedale bogumilsku vjeru. Obred je vršio domaćin. Takvih je po fra Grgi Martiću u njegovo doba bilo u selu Drežnica kod [[Jablanica|Jablanice]] i rijeke [[Drežanka|Drežanke]]. * Na području [[Kreševo|Kreševa]] i [[Rama (rijeka)|Rame]] su, prema pisanju mitropolita Kosanovića i Azbotha, živjeli pripadnici nekadašnje Crkve bosanske koje oni nazivaju patarenima i bogumilima. * Porodica Milišić iz [[Umoljani|Umoljana]] sa planine [[Bjelašnica|Bjelašnice]] je bila posljednja porodica ovih krajeva koja je primila islam. Njihovo porodično predanje pamti da su u ovoj porodici nekada davno živjela tri brata koji su bili posljednji bogumili u Bosni. Jedan brat je prešao na [[pravoslavlje]], drugi na [[Rimokatoličanstvo|katoličanstvo]], a treći na [[islam]]. Na 24. Sarajevo Film Festivalu 2018. godine prikazan je dokumentarni film “Posljednji bogumili”, koju je režirao bosanskohercegovački novinar [[Nedim Lončarević]]. * Godine 1887. [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak|Mehmed-beg Ljubušak]] zabilježio je: ''"Oko Rame i [[Neretva|Neretve]] ima i danas [[Muhamed]]ovskih seljaka, koji su sačuvali neke molitve iz bogumilskih vremena pa ih u obiteljskim krugovima naizust izmole."'' Takvi slučajevi su zabilježeni u okolici [[Fojnica|Fojnice]] i u drugim zabačenim bosanskim i hercegovačkim selima.<ref>Imamović, Enver, (1995), ''Korijeni Bosne i bosanstva,'' str. 212-213</ref><ref>Handžić, Mehmed, (1940)'', Islamizacija Bosne i Hercegovine i porijeklo bosansko-hercegovačkih muslimana'', str. 33, Islamska dionička stamparija</ref> <gallery mode="packed" widths="150" heights="150" caption="Galerija"> Datoteka:Bilinopoljska izjava.png|Tekst Bilinopoljske izjave na latinskom jeziku potpisane 8. aprila 1203. godine. Datoteka:Ploča Kulina bana iz crkve kod Visokog (cropped).jpg|Ploča Kulina bana pronađena u ostacima srednjovjekovne bosanske crkve blizu Visokog. </gallery> == Također pogledajte == * [[Hijerarhija Crkve bosanske]] * [[Lazar Drljača]] * [[Hvalov zbornik]] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Bosnian Church}} [[Kategorija:Crkve]] [[Kategorija:Crkva bosanska|*]] [[Kategorija:Vjerski odnosi u srednjovjekovnoj Bosni]] dnkma7l2g1gzznkm9nli5ipni44xf2n 0 6779 3427101 2951106 2022-08-03T14:43:18Z 5.90.228.221 Filmografija ažurirana wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sid Vicious.jpg|thumb|Sid Vicious]] {{Nedostaju izvori}} '''Sid Vicious''' ([[10. maj]] [[1957]]. godine, [[London]] - [[2. februar]] [[1979]]. godine, [[New York]]) je britanski punk pjevač, nekadašnji pjevač grupe [[The Flowers of Romance]]. == Diskografija == === Sid Vicious === * ''My Way/Something Else/C&#8217;mon Everybody'' (1979, 12”, Barclay, Barclay 740 509) * ''Sid Sings'' (1979, LP, Virgin, V2144) * ''Live'' (1980, LP, Creative Industry Inc., JSR 21) * ''Vicious Burger'' (1980, LP, UD-6535, VD 6336) * ''Love Kills N.Y.C.'' (1985, LP, Konexion, KOMA 788020) * ''The Sid Vicious Experience &#8211; Jack Boots and Dirty Looks'' (1986, LP, Antler 37) * ''The Idols With Sid Vicious'' (1993, CD, Last Call Records, LC22289) * ''Never Mind the Reunion Here&#8217;s Sid Vicious'' (1997, CD) * ''Sid Dead Live'' (1997, CD, Anagram, PUNK 86) * ''Sid Vicious Sings'' (1997, CD) * ''Vicious & Friends'' (1998, CD, Dressed To Kill Records, Dress 602) * ''Better (to provoke a reaction than to react to a provocation)'' (1999, CD, Almafame, YEAAH6) * ''Probably His Last Ever Interview'' (2000, CD, OZIT, OZITCD62) * ''Better'' (2001, CD) * ''Vive Le Rock'' (2003, 2CD) * ''Too Fast To Live...'' (2004, CD) * ''Naked & Ashamed'' (7”, Wonderful Records, WO-73) * ''Sid Live At Max&#8217;s Kansas City'' (LP, JSR 21) * ''Sid Vicious'' (LP, Innocent Records, JSR 21) * ''Sid Vicious McDonald Bros. Box'' (3CD, Sound Solutions, 003) === Sid and Nancy === * ''Love Kills'' (1986, LP, MCA, MCG 6011) === Sid Vicious & Friends === * ''(Don&#8217;t You Gimme) No Lip/(I&#8217;m Not Your) Steppin&#8217; Stone'' (1989, 7”, SCRATCH 7) * ''Sid Vicious & Friends'' (1998, CD, Cleopatra, #251, ASIN: B0000061AS) === Sid Vicious/Eddie Cochran === * ''Sid Vicious v&#8217;s Eddie Cochran &#8211; The Battle Of The Rockers'' (LP, Jock, LP 6) === Sid Vicious/[[Elvis Presley]]=== * ''Cult Heroes'' (1993, CD) === Vicious White Kids === * ''The Vicious White Kids'' (1987, LP, Ritchie 1) * ''Vicious White Kids'' (2001, CD, Sanctuary, CMRCD372) ===[[Sex Pistols]]=== == Filmografija == * ''Sex Pistols Number One'' (1976, ohj. Derek Jarman) * ''Jubilee'' (1978, ohj. Derek Jarman) * ''Will Your Son Turn into Sid Vicious?'' (1978) * ''The Great Rock&#8216;n&#8217;Roll Swindle'' (1979, ohj. Julien Temple, VHS, Virgin Films) * ''The Punk Rock Movie'' (1979, ohj. Don Letts) * ''Dead On Arrival'' (1981, ohj. Lech Kowalski) * ''The Filth And The Fury'' (2000, ohj. Julien Temple, VHS/NTSC) * ''Live at the Longhorn'' (2001, Sex Pistols) * ''Live at Winterland'' (2001, Sex Pistols, DVD) * ''Never Mind the Bollocks Here's the Sex Pistols'' (2002, Sex Pistols, VHS/DVD) * ''Punk Rockers'' (2003, Sex Pistols, DVD) * ''Blood on the Turntable: The Sex Pistols'' (2004, dir. Steve Crabtree) * ''Music Box Biographical Collection'' (2005, Sex Pistols, DVD) * ''Punk Icons'' (2006, Sex Pistols, DVD) * ''Chaos! Ex Pistols Secret History: The Dave Goodman Story'' (2007, Sex Pistols, DVD) * ''Pirates of Destiny'' (2007, dir. Tõnu Trubetsky, DVD) * ''Rock Case Studies (''2007, Sex Pistols, DVD) * ''In Search of Sid'' (2009, BBC Radio 4, Jah Wobble)<ref>{{Cite web|url=https://the-shortlisted.co.uk/jah-wobble-invaders-heart-interview/|title=Interview with post-punk legend Jah Wobble about music, Sid Vicious, star signs, Brexit and everything else you can think of|last=The Shortlisted Magazine}}</ref> == Bibliografija == {{commonscat}} * Anne Beverley, ''The Sid Vicious Family album'' (1980, Virgin Books) * Gerald Cole, ''Sid And Nancy'' (1986, Methuen) * Alex Cox & Abbe Wool, ''Sid And Nancy'' (1986, Faber and Faber) * Keith Bateson and Alan Parker, ''Sid&#8217;s Way'' (1991, Omnibus Press) * Tom Stockdale, ''Sid Vicious. They Died Too Young'' (1995, Parragon) * Malcolm Butt, ''Sid Vicious. Rock&#8216;n&#8217;Roll Star'' (1997, Plexus) * David Dalton, ''El Sid'' (1998, St. Martin’s Griffin) * Sid Vicious, ''Too Fast To Live...Too Young to Die'' (1999, Retro Publishing) * Alan Parker, ''Vicious. Too Fast To Live...'' (2004, Creation Books) [[Kategorija:Rođeni 1957.|Vicious, Sid]] [[Kategorija:Umrli 1979.|Vicious, Sid]] [[Kategorija:Britanski pjevači|Vicious, Sid]] [[Kategorija:Punk muzika]] [[Kategorija:Basisti]] m0hqmyoo4kq03vwiabofjcykowip04f 0 9626 3427157 3351733 2022-08-04T10:25:00Z 77.239.86.104 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija naselje | ime = Prizren | naselje_vrsta = [[Spisak gradova na Kosovu|Grad]] i [[Spisak općina na Kosovu|općina]] | slika_skyline = Prizren Collage.jpg | slika_veličina = 300px | slika_opis = <small>U smjer kazaljke na satu od vrha: stari grad, tvrđava, [[Stari kameni most u Prizrenu|kameni most]], [[Sinan-pašina džamija u Prizrenu|Sinan-pašina džamija]], Zgrada [[Prizrenska liga|Prizrenske lige]], Trg [[Šadrvan]], Katedrala Gospe od vječne sucuje, [[Hamam Gazi Mehmed-paše]], [[Bogorodica Ljeviška]] i Prizren noću.</small> | slika_zastava = Flag of Prizren.png | slika_grb = Stema e Komunës Prizren.svg | slika_karta = Prizren.png | karta_opis = Lokacija grada Prizrena unutar Srbije | koordinate = {{coord|42|13|N|20|44|E|region:Kosovo|display=inline,title}} | pushpin_karta = | pushpin_karta_opis = | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|Kosovo}}{{efn|name=status}} | podjela_vrsta1 = [[Okruzi Kosova|Okrug]] | podjela_ime1 = [[Prizren (okrug)|Prizren]] | vođa_titula = Gradonačelnik | vođa_partija = | vođa_ime = Mytaher Haskuka | visina_m = 450 | površina_prazno1_naslov = Urban | površina_prazno1_km2 = 22.39 | površina_prazno2_naslov = Općina | površina_prazno2_km2 = 640 | površina_fusnote = | stanovništvo_datum = 2016 | stanovništvo_fusnote = | stanovništvo_prazno1_naslov = Urban | stanovništvo_prazno1 = 85119 | stanovništvo_gustoća_prazno1_km2 = auto | stanovništvo_prazno2_naslov = Općina | stanovništvo_prazno2 = 186986 | stanovništvo_gustoća_prazno2_km2 = auto | vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | utc_ofset = +1 | vremenska_zona_DST = [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] | utc_ofset_DST = +2 | poštanski_broj_vrsta = [[Poštanski broj]] | poštanski_broj = 20000-20080<ref>{{cite web |url=http://www.postaekosoves.net/documents/prizren.pdf |title=The Postal Code of Kosovo has been approved by the Universal Postal Union (UPU) and by UNMIK Legal Office |work=PTK |accessdate=11. 6. 2018 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071010062608/http://www.postaekosoves.net/documents/prizren.pdf |archivedate=10. 10. 2007}}</ref> | pozivni_broj = (+383) 29 | registarske_oznake = 04 | veb-sajt = {{URL|http://kk.rks-gov.net/prizren}} | fusnote = }} '''Prizren''' ([[Albanski jezik|alb]]. ''Prizreni'') je grad na jugu [[Kosovo|Kosova]] i [[Spisak gradova na Kosovu|drugi]] po broju stanovnika grad u ovoj državi. Historijski gledano Prizren je najvažniji grad [[Kosovo|Kosova]]. U [[1019]]. godini je postao sjedište bizantijske biskupije. Za vrijeme Osmanlijskog carstva Prizren je bio kulturni i administrativni centar šire regije. Grad se nalazi u podnožju Šar planine, blizu [[Albanija|albanske]] i [[Makedonija|makedonske]] granice. == Stanovništvo == {{Stanovništvo KS | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Prizren | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | g2011_izvor = <ref name="Popis_2011">[http://census.rks-gov.net/istarMDAS/MD/dawinciMD.jsp?a1=yC&a2=mF0&n=1UR906$$$$$&o=0D&v=1UR060ET00V71000000&p=0&sp=null&l=1&exp=0 Zvanični rezultati Popisa stanovništva na Kosovu 2011. godine {{Simboli jezika|sr|srpski}}{{Simboli jezika|al|albanski}}{{Simboli jezika|en|engleski}}]</ref> | g2011_ukupno = 177781 | g2011_albanci = 145718 | g2011_askalije = 1350 | g2011_bosnjaci = 16896 | g2011_egipcani = 168 | g2011_goranci = 655 | g2011_romi = 2899 | g2011_srbi = 237 | g2011_turci = 9091 | g2011_bez_podataka = 222 | g2011_nepoznato = 159 | g1981_ukupno = 134526 | g1981_crnogorci = 538 | g1981_hrvati = 118 | g1981_makedonci = 83 | g1981_muslimani = 16857 | g1981_slovenci = 37 | g1981_srbi = 11651 | g1981_albanci = 93657 | g1981_madari = 23 | g1981_romi = 2632 | g1981_jugosloveni = 538 }} == Poznate ličnosti == * [[Sulejman Bugari]] == Također pogledajte == * [[Prizrenska liga]] * [[Spisak gradova na Kosovu]] ==Bilješke i reference== ;Bilješke {{spisaknapomena | notes = {{efn | name = status | {{Kosovo-bilješka}} }} }} ;Reference {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Prizren}} * [https://web.archive.org/web/20050507034319/http://www.prizreni-komuna.org/ Službena stranica] {{Općine na Kosovu}} {{Općina Prizren}} [[Kategorija:Gradovi na Kosovu]] [[Kategorija:Prizren|*]] aplwxmj1j9d7sdeinj7tlh53cmoozsu 3427158 3427157 2022-08-04T10:26:51Z 77.239.86.104 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija naselje | ime = Prizren | naselje_vrsta = [[Spisak gradova u Srbiji|Grad]] i [[Spisak općina na Srbiji|općina]] | slika_skyline = Prizren Collage.jpg | slika_veličina = 300px | slika_opis = <small>U smjer kazaljke na satu od vrha: stari grad, tvrđava, [[Stari kameni most u Prizrenu|kameni most]], [[Sinan-pašina džamija u Prizrenu|Sinan-pašina džamija]], Zgrada [[Prizrenska liga|Prizrenske lige]], Trg [[Šadrvan]], Katedrala Gospe od vječne sucuje, [[Hamam Gazi Mehmed-paše]], [[Bogorodica Ljeviška]] i Prizren noću.</small> | slika_zastava = Flag of Prizren.png | slika_grb = Stema e Komunës Prizren.svg | slika_karta = Prizren.png | karta_opis = Lokacija grada Prizrena unutar Srbije | koordinate = {{coord|42|13|N|20|44|E|region:Kosovo|display=inline,title}} | pushpin_karta = | pushpin_karta_opis = | podjela_vrsta = Država Srbija | podjela_ime = {{ZID|Kosovo}}{{efn|name=status}} | podjela_vrsta1 = [[Okruzi Kosova|Okrug]] | podjela_ime1 = [[Prizren (okrug)|Prizren]] | vođa_titula = Gradonačelnik | vođa_partija = | vođa_ime = Mytaher Haskuka | visina_m = 450 | površina_prazno1_naslov = Urban | površina_prazno1_km2 = 22.39 | površina_prazno2_naslov = Općina | površina_prazno2_km2 = 640 | površina_fusnote = | stanovništvo_datum = 2016 | stanovništvo_fusnote = | stanovništvo_prazno1_naslov = Urban | stanovništvo_prazno1 = 85119 | stanovništvo_gustoća_prazno1_km2 = auto | stanovništvo_prazno2_naslov = Općina | stanovništvo_prazno2 = 186986 | stanovništvo_gustoća_prazno2_km2 = auto | vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | utc_ofset = +1 | vremenska_zona_DST = [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] | utc_ofset_DST = +2 | poštanski_broj_vrsta = [[Poštanski broj]] | poštanski_broj = 20000-20080<ref>{{cite web |url=http://www.postaekosoves.net/documents/prizren.pdf |title=The Postal Code of Kosovo has been approved by the Universal Postal Union (UPU) and by UNMIK Legal Office |work=PTK |accessdate=11. 6. 2018 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071010062608/http://www.postaekosoves.net/documents/prizren.pdf |archivedate=10. 10. 2007}}</ref> | pozivni_broj = (+383) 29 | registarske_oznake = 04 | veb-sajt = {{URL|http://kk.rks-gov.net/prizren}} | fusnote = }} '''Prizren''' ([[Albanski jezik|alb]]. ''Prizreni'') je grad na jugu [[Kosovo|Kosova]] i [[Spisak gradova na Kosovu|drugi]] po broju stanovnika grad u ovoj državi. Historijski gledano Prizren je najvažniji grad [[Kosovo|Kosova]]. U [[1019]]. godini je postao sjedište bizantijske biskupije. Za vrijeme Osmanlijskog carstva Prizren je bio kulturni i administrativni centar šire regije. Grad se nalazi u podnožju Šar planine, blizu [[Albanija|albanske]] i [[Makedonija|makedonske]] granice. == Stanovništvo == {{Stanovništvo KS | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Prizren | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | g2011_izvor = <ref name="Popis_2011">[http://census.rks-gov.net/istarMDAS/MD/dawinciMD.jsp?a1=yC&a2=mF0&n=1UR906$$$$$&o=0D&v=1UR060ET00V71000000&p=0&sp=null&l=1&exp=0 Zvanični rezultati Popisa stanovništva na Kosovu 2011. godine {{Simboli jezika|sr|srpski}}{{Simboli jezika|al|albanski}}{{Simboli jezika|en|engleski}}]</ref> | g2011_ukupno = 177781 | g2011_albanci = 145718 | g2011_askalije = 1350 | g2011_bosnjaci = 16896 | g2011_egipcani = 168 | g2011_goranci = 655 | g2011_romi = 2899 | g2011_srbi = 237 | g2011_turci = 9091 | g2011_bez_podataka = 222 | g2011_nepoznato = 159 | g1981_ukupno = 134526 | g1981_crnogorci = 538 | g1981_hrvati = 118 | g1981_makedonci = 83 | g1981_muslimani = 16857 | g1981_slovenci = 37 | g1981_srbi = 11651 | g1981_albanci = 93657 | g1981_madari = 23 | g1981_romi = 2632 | g1981_jugosloveni = 538 }} == Poznate ličnosti == * [[Sulejman Bugari]] == Također pogledajte == * [[Prizrenska liga]] * [[Spisak gradova na Kosovu]] ==Bilješke i reference== ;Bilješke {{spisaknapomena | notes = {{efn | name = status | {{Kosovo-bilješka}} }} }} ;Reference {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Prizren}} * [https://web.archive.org/web/20050507034319/http://www.prizreni-komuna.org/ Službena stranica] {{Općine na Kosovu}} {{Općina Prizren}} [[Kategorija:Gradovi na Kosovu]] [[Kategorija:Prizren|*]] 1oyv7pv7divtgvgocet9vvhbuzfz697 3427160 3427158 2022-08-04T10:47:09Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/77.239.86.104|77.239.86.104]] ([[User talk:77.239.86.104|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]] wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija naselje | ime = Prizren | naselje_vrsta = [[Spisak gradova na Kosovu|Grad]] i [[Spisak općina na Kosovu|općina]] | slika_skyline = Prizren Collage.jpg | slika_veličina = 300px | slika_opis = <small>U smjer kazaljke na satu od vrha: stari grad, tvrđava, [[Stari kameni most u Prizrenu|kameni most]], [[Sinan-pašina džamija u Prizrenu|Sinan-pašina džamija]], Zgrada [[Prizrenska liga|Prizrenske lige]], Trg [[Šadrvan]], Katedrala Gospe od vječne sucuje, [[Hamam Gazi Mehmed-paše]], [[Bogorodica Ljeviška]] i Prizren noću.</small> | slika_zastava = Flag of Prizren.png | slika_grb = Stema e Komunës Prizren.svg | slika_karta = Prizren.png | karta_opis = Lokacija grada Prizrena unutar Kosova | koordinate = {{coord|42|13|N|20|44|E|region:Kosovo|display=inline,title}} | pushpin_karta = | pushpin_karta_opis = | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|Kosovo}}{{efn|name=status}} | podjela_vrsta1 = [[Okruzi Kosova|Okrug]] | podjela_ime1 = [[Prizren (okrug)|Prizren]] | vođa_titula = Gradonačelnik | vođa_partija = | vođa_ime = Mytaher Haskuka | visina_m = 450 | površina_prazno1_naslov = Urban | površina_prazno1_km2 = 22.39 | površina_prazno2_naslov = Općina | površina_prazno2_km2 = 640 | površina_fusnote = | stanovništvo_datum = 2016 | stanovništvo_fusnote = | stanovništvo_prazno1_naslov = Urban | stanovništvo_prazno1 = 85119 | stanovništvo_gustoća_prazno1_km2 = auto | stanovništvo_prazno2_naslov = Općina | stanovništvo_prazno2 = 186986 | stanovništvo_gustoća_prazno2_km2 = auto | vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | utc_ofset = +1 | vremenska_zona_DST = [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] | utc_ofset_DST = +2 | poštanski_broj_vrsta = [[Poštanski broj]] | poštanski_broj = 20000-20080<ref>{{cite web |url=http://www.postaekosoves.net/documents/prizren.pdf |title=The Postal Code of Kosovo has been approved by the Universal Postal Union (UPU) and by UNMIK Legal Office |work=PTK |accessdate=11. 6. 2018 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071010062608/http://www.postaekosoves.net/documents/prizren.pdf |archivedate=10. 10. 2007}}</ref> | pozivni_broj = (+383) 29 | registarske_oznake = 04 | veb-sajt = {{URL|http://kk.rks-gov.net/prizren}} | fusnote = }} '''Prizren''' ([[Albanski jezik|alb]]. ''Prizreni'') je grad na jugu [[Kosovo|Kosova]] i [[Spisak gradova na Kosovu|drugi]] po broju stanovnika grad u ovoj državi. Historijski gledano Prizren je najvažniji grad [[Kosovo|Kosova]]. U [[1019]]. godini je postao sjedište bizantijske biskupije. Za vrijeme Osmanlijskog carstva Prizren je bio kulturni i administrativni centar šire regije. Grad se nalazi u podnožju Šar planine, blizu [[Albanija|albanske]] i [[Makedonija|makedonske]] granice. == Stanovništvo == {{Stanovništvo KS | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Prizren | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | g2011_izvor = <ref name="Popis_2011">[http://census.rks-gov.net/istarMDAS/MD/dawinciMD.jsp?a1=yC&a2=mF0&n=1UR906$$$$$&o=0D&v=1UR060ET00V71000000&p=0&sp=null&l=1&exp=0 Zvanični rezultati Popisa stanovništva na Kosovu 2011. godine {{Simboli jezika|sr|srpski}}{{Simboli jezika|al|albanski}}{{Simboli jezika|en|engleski}}]</ref> | g2011_ukupno = 177781 | g2011_albanci = 145718 | g2011_askalije = 1350 | g2011_bosnjaci = 16896 | g2011_egipcani = 168 | g2011_goranci = 655 | g2011_romi = 2899 | g2011_srbi = 237 | g2011_turci = 9091 | g2011_bez_podataka = 222 | g2011_nepoznato = 159 | g1981_ukupno = 134526 | g1981_crnogorci = 538 | g1981_hrvati = 118 | g1981_makedonci = 83 | g1981_muslimani = 16857 | g1981_slovenci = 37 | g1981_srbi = 11651 | g1981_albanci = 93657 | g1981_madari = 23 | g1981_romi = 2632 | g1981_jugosloveni = 538 }} == Poznate ličnosti == * [[Sulejman Bugari]] == Također pogledajte == * [[Prizrenska liga]] * [[Spisak gradova na Kosovu]] ==Bilješke i reference== ;Bilješke {{spisaknapomena | notes = {{efn | name = status | {{Kosovo-bilješka}} }} }} ;Reference {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Prizren}} * [https://web.archive.org/web/20050507034319/http://www.prizreni-komuna.org/ Službena stranica] {{Općine na Kosovu}} {{Općina Prizren}} [[Kategorija:Gradovi na Kosovu]] [[Kategorija:Prizren|*]] 3sc268e2bg5m8mzlac6khceahv2x34q 0 24744 3427136 3423120 2022-08-03T22:00:31Z 89.164.53.209 /* Gravitacijske (nodalno-funkcionalne regije) */Popravljen tipfeler wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Croatia_Macroregions.svg|300px|mini|desno|Makro regioni Hrvatske:<br>{{legend|#71c837|[[Centralna Hrvatska]]}} {{legend|#ab37c8|[[Slavonija|Istočna Hrvatska]]}} {{legend|#ffd42a|[[Planinska Hrvatska]]}} {{legend|#ff5555|[[Sjeverna Hrvatska obala]]}} {{legend|#5599ff|[[Dalmacija|Južna Hrvatska/Južna Hrvatska obala]]}}]] U [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] postoji više regija. Hrvatske regije nemaju administrativnu potporu, jer je Hrvatska podijeljena na [[Hrvatske županije|županije]], pa svaku obično sačinjava više županija. == Historijske regije == {| class="wikitable" style="text-align: left" |- ! Historijski<br>grb ! Naziv ! Lokacija ! Opis |- | style="width:1em; center" | [[Datoteka:HRV Central Croatia COA.svg|100px|alt=Historijski šahirani hrvatski grb]] | style="width:5em;" | [[Centralna Hrvatska|Centralna<br/>Hrvatska]] | style="width:1em;" | [[Datoteka:Croatia proper.svg|120px|alt=Karta Centralne Hrvatske.]] | style="width:25em;" | Centralni dio Republike Hrvatske. Najveći grad je [[Zagreb]], glavni grad [[Hrvatska|Hrvatske]]. |- | style="width:1em;" | [[Datoteka:HRV Dalmatia COA langued gules.svg|100px|alt=Historijski grb Dalmacije]] | style="width:5em;" | [[Dalmacija]] | style="width:1em;" | [[Datoteka:Dalmatia.svg|120px|alt=Dalmacija na karti Hrvatske.]] | style="width:25em;" | Južni i glavni dio hrvatske obale. Najveći grad je [[Split]]. |- | style="width:1em;" | [[Datoteka:HRV Slavonia COA.svg|100px|alt=Coat of arms of Slavonia]] | style="width:5em;" | [[Slavonija]] | style="width:1em;" | [[Datoteka:Slavonia.svg|120px|alt=Slavonija na karti Hrvatske.]] | style="width:25em;" | Istočni dio Hrvatske. Najveći grad je [[Osijek]]. |- | style="width:1em;" | [[Datoteka:Coat of arms of Istria.svg|100px|alt=Grb hrvatske Istre]] | style="width:5em;" | [[Istra]] | style="width:1em;" | [[Datoteka:Istria in Croatia.svg|120px|alt=Karta hrvatskog dijela Istre.]] | style="width:25em;" | Hrvatski dio istarskog [[Poluostrvo|poluostrva]]. [[Pula]] je najveći grad u hrvatskom dijelu Istre. |} == Gravitacijske (nodalno-funkcionalne regije) == Kontinentalna Hrvatska (regije EU NUTS 2; 2,9 miliona stanovnika) Regionalni kompleksi sa 150.000 do 800.000 stanovnika * Zagrebačka regija * Varaždinska regija * Osječka regija * Slavonskobrodska regija * Karlovačko-sisačka regija * Bjelovarsko-virovitička regija * (Vukovarsko-vinkovačka regija) Jadranska Hrvatska (regije EU NUTS 2; 1,4 milijuna stanovnika) Regionalni kompleksi sa 150.000 do 800.000 stanovnika * Riječka regija * Zadarska regija * Splitska regija * (Pulska regija) == Vernakularne (historijsko-geografske regije i podregije u Hrvatskoj) == *[[Banovina]] *[[Bilogora]] *[[Dalmacija]] **[[Dalmatinska Zagora]] **[[Južna Dalmacija]] **[[Sjeverna Dalmacija]] **[[Srednja Dalmacija]] *[[Gorski kotar]] *[[Hrvatsko Zagorje]] *[[Istra]] *[[Kordun]] *[[Kvarner]] *[[Lika]] *[[Međimurje]] *[[Moslavina]] *[[Podravina]] *[[Pokuplje]] *[[Posavina]] *[[Prigorje]] *[[Primorje]] *[[Slavonija]] **[[Baranja]] **[[Srijem]] *[[Turopolje]] *[[Zagreb]] == Urbane regije == Urbano-geografski kompleksi gradova, predgrađa i okolina s više od 50.000 stanovnika *[[Zagrebačka regija|Zagrebačka urbana regija]] (1.100.000 stanovnika){{izvor}} *[[Osječka regija|Osječka urbana regija]] (130.000 stanovika) *[[Riječka regija|Riječka urbana regija]] (220.000) *[[Zadarska regija|Zadarska urbana regija]] (125.000) *[[Splitska regija|Splitska urbana regija]] (260.000) *Slavonskobrodska urbana regija (100.000) *Varaždinso-čakovečka urbana regija (100.000) *Karlovačka urbana regija (80.000) *Vukovarsko-vinkovačka urbana regija (80.000) *Pulska urbana regija (80.000) *Sisačko-petrinjska urbana regija (70.000) *Šibenska urbana regija (55.000) *[[Dubrovačka regija|Dubrovačka urbana regija]] (50.000) == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20120805021026/http://www.geografija.hr/clanci/59/gdje-nas-je-premalo-a-gdje-previse-razmjestaj-stanovnistva-hrvatske * https://www.researchgate.net/publication/313820101_Main_Croatian_Urban_Centres_in_the_European_NUTS_Regionalisation_Context * https://www.researchgate.net/publication/288653714_REGIONALISATION_OF_CROATIA_-_NODAL-FUNCTIONAL_GRAVITATIONAL_REGIONALISATION_OF_CROATIA {{stub-geog}} [[Kategorija:Geografija Hrvatske]] 81rvy4mcmz9r3vot43lzjwwzu9f8pmc 3427137 3427136 2022-08-03T22:01:02Z 89.164.53.209 /* Gravitacijske (nodalno-funkcionalne regije) */Popravljen tipfeler wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Croatia_Macroregions.svg|300px|mini|desno|Makro regioni Hrvatske:<br>{{legend|#71c837|[[Centralna Hrvatska]]}} {{legend|#ab37c8|[[Slavonija|Istočna Hrvatska]]}} {{legend|#ffd42a|[[Planinska Hrvatska]]}} {{legend|#ff5555|[[Sjeverna Hrvatska obala]]}} {{legend|#5599ff|[[Dalmacija|Južna Hrvatska/Južna Hrvatska obala]]}}]] U [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] postoji više regija. Hrvatske regije nemaju administrativnu potporu, jer je Hrvatska podijeljena na [[Hrvatske županije|županije]], pa svaku obično sačinjava više županija. == Historijske regije == {| class="wikitable" style="text-align: left" |- ! Historijski<br>grb ! Naziv ! Lokacija ! Opis |- | style="width:1em; center" | [[Datoteka:HRV Central Croatia COA.svg|100px|alt=Historijski šahirani hrvatski grb]] | style="width:5em;" | [[Centralna Hrvatska|Centralna<br/>Hrvatska]] | style="width:1em;" | [[Datoteka:Croatia proper.svg|120px|alt=Karta Centralne Hrvatske.]] | style="width:25em;" | Centralni dio Republike Hrvatske. Najveći grad je [[Zagreb]], glavni grad [[Hrvatska|Hrvatske]]. |- | style="width:1em;" | [[Datoteka:HRV Dalmatia COA langued gules.svg|100px|alt=Historijski grb Dalmacije]] | style="width:5em;" | [[Dalmacija]] | style="width:1em;" | [[Datoteka:Dalmatia.svg|120px|alt=Dalmacija na karti Hrvatske.]] | style="width:25em;" | Južni i glavni dio hrvatske obale. Najveći grad je [[Split]]. |- | style="width:1em;" | [[Datoteka:HRV Slavonia COA.svg|100px|alt=Coat of arms of Slavonia]] | style="width:5em;" | [[Slavonija]] | style="width:1em;" | [[Datoteka:Slavonia.svg|120px|alt=Slavonija na karti Hrvatske.]] | style="width:25em;" | Istočni dio Hrvatske. Najveći grad je [[Osijek]]. |- | style="width:1em;" | [[Datoteka:Coat of arms of Istria.svg|100px|alt=Grb hrvatske Istre]] | style="width:5em;" | [[Istra]] | style="width:1em;" | [[Datoteka:Istria in Croatia.svg|120px|alt=Karta hrvatskog dijela Istre.]] | style="width:25em;" | Hrvatski dio istarskog [[Poluostrvo|poluostrva]]. [[Pula]] je najveći grad u hrvatskom dijelu Istre. |} == Gravitacijske (nodalno-funkcionalne regije) == Kontinentalna Hrvatska (regije EU NUTS 2; 2,9 miliona stanovnika) Regionalni kompleksi sa 150.000 do 800.000 stanovnika * Zagrebačka regija * Varaždinska regija * Osječka regija * Slavonskobrodska regija * Karlovačko-sisačka regija * Bjelovarsko-virovitička regija * (Vukovarsko-vinkovačka regija) Jadranska Hrvatska (regije EU NUTS 2; 1,4 miliona stanovnika) Regionalni kompleksi sa 150.000 do 800.000 stanovnika * Riječka regija * Zadarska regija * Splitska regija * (Pulska regija) == Vernakularne (historijsko-geografske regije i podregije u Hrvatskoj) == *[[Banovina]] *[[Bilogora]] *[[Dalmacija]] **[[Dalmatinska Zagora]] **[[Južna Dalmacija]] **[[Sjeverna Dalmacija]] **[[Srednja Dalmacija]] *[[Gorski kotar]] *[[Hrvatsko Zagorje]] *[[Istra]] *[[Kordun]] *[[Kvarner]] *[[Lika]] *[[Međimurje]] *[[Moslavina]] *[[Podravina]] *[[Pokuplje]] *[[Posavina]] *[[Prigorje]] *[[Primorje]] *[[Slavonija]] **[[Baranja]] **[[Srijem]] *[[Turopolje]] *[[Zagreb]] == Urbane regije == Urbano-geografski kompleksi gradova, predgrađa i okolina s više od 50.000 stanovnika *[[Zagrebačka regija|Zagrebačka urbana regija]] (1.100.000 stanovnika){{izvor}} *[[Osječka regija|Osječka urbana regija]] (130.000 stanovika) *[[Riječka regija|Riječka urbana regija]] (220.000) *[[Zadarska regija|Zadarska urbana regija]] (125.000) *[[Splitska regija|Splitska urbana regija]] (260.000) *Slavonskobrodska urbana regija (100.000) *Varaždinso-čakovečka urbana regija (100.000) *Karlovačka urbana regija (80.000) *Vukovarsko-vinkovačka urbana regija (80.000) *Pulska urbana regija (80.000) *Sisačko-petrinjska urbana regija (70.000) *Šibenska urbana regija (55.000) *[[Dubrovačka regija|Dubrovačka urbana regija]] (50.000) == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20120805021026/http://www.geografija.hr/clanci/59/gdje-nas-je-premalo-a-gdje-previse-razmjestaj-stanovnistva-hrvatske * https://www.researchgate.net/publication/313820101_Main_Croatian_Urban_Centres_in_the_European_NUTS_Regionalisation_Context * https://www.researchgate.net/publication/288653714_REGIONALISATION_OF_CROATIA_-_NODAL-FUNCTIONAL_GRAVITATIONAL_REGIONALISATION_OF_CROATIA {{stub-geog}} [[Kategorija:Geografija Hrvatske]] 1fawfehnnkzso8p8s8k1l9q06au12rq 0 25321 3427139 3005889 2022-08-03T22:12:35Z Boskan 144788 /* Red feniksa */ wikitext text/x-wiki Ovo je spisak likova koji su se dosada pojavili u knjigama: == Učenici == === [[Domovi u Hogwartsu|Gryffindori]] === * '''Trio''' ** [[Harry Potter (lik)|Harry James Potter]] ** [[Hermione Granger|Hermione Jane Granger]] ** [[Ron Weasley|Ronald Bilius Weasley]] * '''Ista godina kao Harry''' ** [[Neville Longbottom]] ** [[Gryffindori na Harryjevoj godini#Lavender Brown|Lavender Brown]] ** [[Gryffindori na Harryjevoj godini#Seamus Finnigan|Seamus Finnigan]] ** [[Gryffindori na Harryjevoj godini#Parvati Patil|Parvati Patil]] ** [[Gryffindori na Harryjevoj godini#Dean Thomas|Dean Thomas]] * '''1 godinu stariji od Harryja''' ** [[Manje važni Gryffindori povezani s metlobojem#Katie Bell|Katie Bell]] ** [[Manje važni Gryffindori povezani s metlobojem#Cormac McLaggen|Cormac McLaggen]] * '''2 godine stariji od Harryja''' ** [[Fred i George Weasley]] ** [[Manje važni Gryffindori povezani s metlobojem#Lee Jordan|Lee Jordan]] ** [[Manje važni Gryffindori povezani s metlobojem#Angelina Johnson|Angelina Johnson]] ** [[Manje važni Gryffindori povezani s metlobojem#ALicia Spinnet|Alicia Spinnet]] ** Kenneth Towler (dijelio je spavaonicu sa Fredom,Georgeom i Leejem;žrtva jedne njihove psine) * '''4 godine stariji od Harryja''' ** [[Percy Weasley]] ** [[Manje važni Gryffindori povezani s metlobojem#Oliver Wood|Oliver Wood]] * '''1 godinu mlađi od Harryja''' ** [[Ginny Weasley]] ** [[Colin i Dennis Creevey|Colin Creevey]] * '''2 godine mlađi od Harryja''' ** [[Romilda Vane]] * '''3 godine mlađi od Harryja''' ** [[Colin i Dennis Creevey|Dennis Creevey]] ** [[Manje važni Gryffindori povezani s metlobojem#Jimmy Peakes|Jimmy Peakes]] ** Natalie McDonald (razredbeni klobuk) * '''4 godine mlađi od Harryja''' ** Euan Abercrombie (razredbeni klobuk) * '''Nepoznata godina''' ** [[Manje važni Gryffindori povezani s metlobojem#Ritchie Coote|Ritchie Coote]] ** [[Manje važni Gryffindori povezani s metlobojem#Andrew Kirke|Andrew Kirke]] ** [[Manje važni Gryffindori povezani s metlobojem#Demelza Robins|Demelza Robins]] ** [[Manje važni Gryffindori povezani s metlobojem#Jack Sloper|Jack Sloper]] ** Vicky Frobisher ** Geoffrey Hooper === [[Domovi u Hogwartsu|Ravenclawi]] === * '''Ista godina kao Harry''' ** [[Manje važni Ravenclawi#Terry Boot|Terry Boot]] ** [[Manje važni Ravenclawi#Mandy Brocklehurst|Mandy Brocklehurst]] ** [[Manje važni Ravenclawi#Anthony Goldstein|Anthony Goldstein]] ** [[Manje važni Ravenclawi#Isabel McDougaul|Isabel McDougal]] ** [[Manje važni Ravenclawi#Padma Patil|Padma Patil]] ** [[Manje važni Ravenclawi#LIsa Turpin|Lisa Turpin]] ** [[Manje važni Ravenclawi#Michael Corner|Michael Corner]] ** Stephen Cornfoot ** Kevin Entwhistle ** Fawcett(ime nepoznato) * '''Stariji Ravenclawi''' ** [[Manje važni Ravenclawi#Eddie Carmichael|Eddie Carmichael]] ** [[Cho Chang]] ** [[Manje važni Ravenclawi#Penelope Clearwater|Penelope Clearwater]] ** [[Manje važni Ravenclawi#Roger Davies|Roger Davies]] ** [[Manje važni Ravenclawi#Marietta Edgecombe|Marietta Edgecombe]] ** [[Manje važni Ravenclawi#Marcus Belby|Marcus Belby]] * '''Mlađi Ravenclawi''' ** [[Luna Lovegood]] ** [[Manje važni Ravenclawi#Stewart Ackerley|Stewart Ackerley]] ** [[Manje važni Ravenclawi#Orla Quirke|Orla Quirke]] * '''Nepoznata godina''' ** [[Manje važni Ravenclawi#Stebbins|Stebbins]] ** [[Manje važni Ravenclawi#Bradley|Bradley]] ** [[Manje važni Ravenclawi#Chambers|Chambers]] === [[Domovi u Hogwartsu|Hufflepuffi]] === * '''Ista godina kao Harry''' ** [[Manje važni Hufflepuffi#Hannah Abbott|Hannah Abbott]] ** [[Manje važni Hufflepuffi#Susan Bones|Susan Bones]] ** [[Manje važni Hufflepuffi#Justin Finch-Fletchley|Justin Finch-Fletchley]] ** [[Manje važni Hufflepuffi#Ernie Macmillan|Ernie Macmillan]] * '''Stariji Hufflepuffi''' ** [[Cedric Diggory]] * '''Mlađi Hufflepuffi''' ** [[Manje važni Hufflepuffi#Eleanor Branstone|Eleanor Branstone]] ** [[Manje važni Hufflepuffi#Owen Cauldwell|Owen Cauldwell]] ** [[Manje važni Hufflepuffi#Laura Madley|Laura Madley]] ** [[Manje važni Hufflepuffi#Kevin Whitby|Kevin Whitby]] ** [[Manje važni Hufflepuffi#Ostali|Rose Zeller]] * '''Nepoznata godina''' ** [[Manje važni Hufflepuffi#Zacharias Smith|Zacharias Smith]] ** [[Manje važni Hufflepuffi#Ostali|Stebbins]] ** [[Manje važni Hufflepuffi#Ostali|Summerby]] ** [[Manje važni Hufflepuffi#Ostali|Cadwallader]] === [[Domovi u Hogwartsu|Slytherini]] === * '''Ista godina kao Harry''' ** [[Draco Malfoy]] ** [[Vincent Crabbe]] ** [[Gregory Goyle]] ** [[Pansy Parkinson]] ** [[Manje važni Slytherini#Millicent Bulstrode|Millicent Bulstrode]] ** [[Manje važni Slytherini#Daphne Greengrass|Daphne Greengrass]] ** [[Manje važni Slytherini#Theodore Nott|Theodore Nott]] ** [[Manje važni Slytherini#Blaise Zabini|Blaise Zabini]] ** [[Manje važni Slytherini#Ostali|Tracey Davis]] * '''Stariji od Harryja''' ** [[Manje važni Slytherini#Miles Bletchley|Miles Bletchley]] ** [[Manje važni Slytherini#Ostali|Bole]] ** [[Manje važni Slytherini#Ostali|Derrick]] ** [[Manje važni Slytherini#Ostali|Terence Higgs]] ** [[Manje važni Slytherini#Marcus Flint|Marcus Flint]] ** [[Manje važni Slytherini#Adrian Pucey|Adrian Pucey]] * '''Mlađi od Harryja''' ** [[Manje važni Slytherini#Malcolm Baddock|Malcolm Baddock]] ** [[Manje važni Slytherini#Graham Pritchard|Graham Pritchard]] * '''Nepoznata starost''' ** [[Manje važni Slytherini#Ostali|Harper]] ** [[Manje važni Slytherini#Montague|Montague]] ** [[Manje važni Slytherini#Urquhart|Urquhart]] ** [[Manje važni Slytherini#Ostali|Vaisey]] ** [[Manje važni Slytherini#C. Warrington|C. Warrington]] === Učenici [[Hogwarts]]a iz nepoznatih domova === * '''Ista godina kao Harry''' ** Moon (poznat samo od [[Razredbeni klobuk|Razredbenog klobuka]]) ** Sally-Anne Perks (poznata samo od [[Razredbeni klobuk|Razredbenog klobuka]]) * '''Različita godina od Harryjeve''' ** Derek ** Harold Dingle ** Emma Dobbs (poznata samo od [[Razredbeni klobuk|Razredbenog klobuka]]) ** Patricia Stimpson * '''nepoznata godina''' ** Eloise Midgen ** Leanne (prijateljica Katie Bell) === Drugi učenici spomenuti u bilješkama autorice === Bilo je nekoliko učenika koji se još nisu ili neće pojaviti. Neki su svrstani po domovima, a neki su nepoznati.Evo liste: * Stephen Cornfoot (Ravenclaw) * Tracey Davis (Slytherin) * Kevin Entwhistle (Ravenclaw) * Wayne Hopkins (Hufflepuff) * Megan Jones (Hufflepuff) * Su Li (Ravenclaw) * Isabel MacDougal (Ravenclaw) * Malone (nepoznato) * Rivers (nepoznato) * Runcorn (nepoznato) * Spinks (nepoznato) === Bivši učenici === * '''vrijeme Toma Riddlea''' ** [[Lord Voldemort|Tom Riddle]] ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Avery]] ** [[Rubeus Hagrid]] ** "[[Plačljiva Myrtle]]" ** Olive Hornby ** Lestrange * '''vrijeme Jamesa Pottera''' ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Avery]] (Slytherin;navjerovatnije u rodu s Averyem iz Riddleovog doba)) ** Bertram Aubrey ** [[Bellatrix Lestrange|Bellatrix Black]] (Slytherin;udana za Rodolphusa Lestangea) ** [[Sirius Black]] (Gryffindor) ** [[Regulus Black]] (Slytherin) ** [[James i Lily Potter|Lily Evans]] (Gryffindor) ** Davy Gudgeon (pokušao proći pokraj napadačke vrbe) ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Rodolphus Lestrange]] (Slytherin) ** [[Remus Lupin]] (Gryffindor) ** [[Peter Pettigrew]] (Gryffindor) ** [[James i Lily Potter|James Potter]] (Gryffindor) ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Evan Rosier]] (Slytherin) ** [[Severus Snape]] (Slytherin) ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Wilkes]] ** Stebbins === Druge škole === * [[Fleur Delacour]] ([[Beauxbatons]]) * [[Gabrielle Delacour]] ([[Beauxbatons]]) * [[Viktor Krum]] ([[Durmstrang]]) * Poliakoff ([[Durmstrang]]) - sporedni lik koji se pojavljuje u [[Harry Potter i Plameni pehar|Harry Potteru i Plamenom Peharu]] == Profesori i zaposlenici [[Hogwarts]]a == === Direktori i direktorice Hogwarts === * [[Armando Dippet]] (do 1955) * [[Albus Dumbledore]] ( [[datumi u HP|1955]]-[[datumi u HP|1997]]) * [[Dolores Umbridge]] (u 1995) * [[Minerva McGonagall]] (od 1997) * Everard Proudfoot (bivši direktor) * Fortescue (bivši direktor) * [[Phineas Nigellus]] (bivši direktor) * [[Dilys Derwent]] (1741-1768) * [[Severus Snape]] === Šefovi domova === * [[Filius Flitwick]] (Čarolije) - Razrednik [[Domovi u Hogwartsu|Ravenclawa]] * [[Minerva McGonagall]] (Preobrazba) - Razrednica [[Domovi u Hogwartsu|Gryffindora]] * [[Horace Slughorn]] (Napici) - Razrednik [[Domovi u Hogwartsu|Slytherina]] do 1981; pa opet od [[datumi u HP|1997]] * [[Severus Snape]] (Napici/odbrana od mračnih sila) - razrednik [[Domovi u Hogwartsu|Slytherina]] od 1981-[[datumi u HP|1997]] * [[Pomona Sprout]] (Travarstvo) - Razrednica [[Domovi u Hogwartsu|Hufflepuffa]] === Profesori [[Školski predmeti u Hogwartsu|Odbrane od mračnih sila]] === (za vrijeme Harryevog boravka u školi, svaki je bio jednu godinu) * ''Godina 1'': [[Profesor Quirrell|Quirinus Quirrell]] – Bio je [[simbioza|simbiotski]] domaćin [[Lord Voldemort|Voldemortu]], preminuo je nakon borbe s Harryem. * ''Godina 2'': [[Gilderoy Lockhart]] – Izbrisao vlastito pamćenje i sad leži u [[Bolnica Svetog Munga za magične ozljede i bolesti|Sv. Mungu]]. * ''Godina 3'': [[Remus Lupin]] – Dao otkaz nakon otkrića da je [[vukodlak]]. * ''Godina 4'': [[Alastor Moody]] – Zapravo [[Barty Crouch ml.]] prerušen cijelu godini; Barty Crouch ml. je dobio [[Dementor]]ov poljubac. * ''Godina 5'': [[Dolores Umbridge]] – Pobjegla nakon iskustva sa [[kentaur]]ima. * ''Godina 6'': [[Severus Snape]] – Pobjegao iz Hogwartsa nakon ubistva Dumbeldorea. === Ostali profesori === * '''Bivši''' ** [[Albus Dumbledore]] (Preobrazba 50 godina prije) ** [[Sporedni profesori u Hogwartsu#Profesor Kettleburn|Profesor Kettleburn]] (Briga za magična stvorenja do 1994) ** [[Sporedni profesori u Hogwartsu#Profesor Merrythought|Profesor Merrythought]] (odbrana od mračnih sila 50 godina prije) * '''Sadašnji''' ** [[Profesor Binns|Cuthbert Binns]] - Historija magije ** [[Firenzo (Harry Potter)|Firenzo]] (Proricanje) ** [[Rubeus Hagrid]] (Briga za magična stvorenja od 1994) ** [[Sporedni profesori u Hogwartsu#Madam Hooch|Rolanda Hooch]] (Letenje;metlobojski sudija) ** [[Sporedni profesori u Hogwartsu#Profesorica Sinistra|Aurora Sinistra]] (Astronomija) ** [[Profesorica Trelawney|Sibyll Trelawney]] (Proricanje) ** [[Sporedni profesori u Hogwartsu#Profesorica Vector|Septima Vector]] (Aritmancija) ** [[Sporedni profesori u Hogwartsu|Bathsheda Babbling]] (Stare rune) * '''Zamjenski profesor''' ** [[Sporedni profesori u Hogwartsu#Profesorica Grubbly-Plank|Wilhelmina Grubbly-Plank]] (Briga za magična stvorenja) === Ostali zaposlenici === * [[Argus Filch]] (čuvar) * Apollyon Pringle (bivši čuvar) * Ogg (bivši čuvar) * [[Irma Pince]] (knjižničarka) * [[Poppy Pomfrey]] (sestra) * [[Rubeus Hagrid]] (čuvar ključeva i posjeda) === Ispitivači za ČAS-ove (Čarobnjačke stepene) === * [[Filius Flitwick]] (u [[Sito sjećanja|situ sjećanja]]) * Griselda Marchbanks * Professor Tofty === Ostale škole === * [[Igor Karkaroff]] (direktor Durmstranga) * [[Olympe Maxime]] (direktorica Beauxbatonsa) === Ostali profesori === * [[Sporedni profesori u Hogwartsu#Wilkie Twycross|Wilkie Twycross]] (profesor aparacije) == Duhovi i sablazni == * [[Hogwartsovi kućni duhovi]] ** Skoro bezglavi Nick, Gryffindor (Sir Nicholas de Mimsy-Porpington) ** Krvavi barun, Slytherin ** Debeli fratar, Hufflepuff ** Siva dama, Ravenclaw * Ostali ** [[Profesor Binns]] ** [[Plačljiva Myrtle]] ** [[Sir Patrick Delaney-Podmore]] ** [[Peeves]] == Portreti == * [[Portreti u Hogwartsu]] ** [[Albus Dumbledore]] ** [[Armando Dippet]] ** Debela dama ** Dilys Derwent ** Everard Proudfoot ** Fortescue ** [[Phineas Nigellus]] ** Sir Cadogan ** Violeta ** svi bivši direktori * Ostali portreti ** Elfrida Clagg ([[Ministarstvo magije]]) ** Walburga Black ([[Grimmauldov trg br.12]]) ** Ariana Dumbledore ([[Veprova glava]]) == [[Red feniksa]] == === Preživjeli članovi === * [[Manje važni članovi Reda Feniksa#Dedalus Diggle|Dedalus Diggle]] * [[Manje važni članovi Reda Feniksa#Elphias Dodge|Elphias Doge]] * [[Aberforth Dumbledore]] * [[Arabella Figg]] (hrkanica) * [[Mundungus Fletcher]] (u zatvoru) * [[Rubeus Hagrid]] * [[Manje važni članovi Reda Feniksa#Hestia Jones|Hestia Jones]] * [[Minerva McGonagall]] * [[Alastor Moody]] * [[Manje važni članovi Reda Feniksa#Sturgis Podmore|Sturgis Podmore]] * [[Kingsley Shacklebolt]] * [[Arthur Weasley]] * [[Bill Weasley]] * [[Charlie Weasley]] * [[Molly Weasley]] === Umrli u Prvom ratu === * [[Manje važni članovi Reda Feniksa#Edgar Bones|Edgar Bones]] ([[smrtonoše]]) * Caradoc Dearborn (možda [[smrtonoše]], tijelo nikad nađeno) * Benjy Fenwick ([[smrtonoše]]) * [[Manje važni članovi Reda Feniksa#Marlene McKinnon|Marlene McKinnon]] ([[smrtonoše]]) * Dorcas Meadows ([[Lord Voldemort]]) * [[James i Lily Potter|James Potter]] ([[Lord Voldemort]]) * [[James i Lily Potter|Lily Potter]] ([[Lord Voldemort]]) * [[Fabian Prewett]] ([[smrtonoše]]) * [[Gideon Prewett]] ([[smrtonoše]]) === Ozbiljno stradali tokom Prvog rata === * [[Manje važni članovi Reda Feniksa#Alice Longbottom|Alice Longbottom]] (mučena, poludila) * [[Manje važni članovi Reda Feniksa#Frank Longbottom|Frank Longbottom]] (mučen, poludio) === Umrli u Drugom ratu === * '''[[Albus Dumbledore]]''' (vođa Reda; umro u junu 1997.) * [[Sirius Black]] (umro u junu 1996.) * [[Manje važni radnici Ministarstva Magije#Amelia Bones|Amelia Bones]] (umrla 1996.) * [[Manje važni članovi Reda Feniksa#Emmeline Vance|Emmeline Vance]] (umrla u julu 1996.) === Dvostruki agenti === * [[Peter Pettigrew]] (do 1981., sada samo smrtonoša) * [[Severus Snape]] === Umrli u bitci za Hogwarts === * [[Nymphadora Tonks]] * [[Remus Lupin]] == Zli čarobnjaci i vještice == === [[Smrtonoše]] === * Sadašnji ** '''[[Lord Voldemort]]''' (vođa) ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Alecto]] ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Amycus]] ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Avery]] ** Crabbe Sr. (otac [[Vincent Crabbe]]) ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Antonin Dolohov]] ** Goyle Sr. (otac [[Gregory Goyle]]) ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Jugson]] ** [[Bellatrix Lestrange]] ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Rabastan Lestrange]] ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Rodolphus Lestrange]] ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Walden MacNair]] ** [[Draco Malfoy]] ** [[Lucius Malfoy]] ** [[Narcissa Malfoy]] ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Mulciber]] ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Nott]] Sr. (otac [[Theodore Nott|Theodorea Notta]]) ** [[Peter Pettigrew]] ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Augustus Rookwood]] ** [[Severus Snape]] (upitan) ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Travers]] ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Yaxley]] * Mrtvi ili bez duše ** [[Barty Crouch Jr.]] ** [[Profesor Quirrell|Quirinus Quirrell]] ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Evan Rosier]] ** Wilkes ** Gibbon * Izdali [[smrtonoše]] (mrtvi) ** [[Igor Karkaroff]] ** [[Regulus Black]] === Ostali === * [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Grindelwald]] == [[Ministarstvo magije]] == === [[Ministar magije|Ministri magije]] === * Artemisia Lufkin (1600-e, prva žena Ministrica magije) * Grogan Stump (o. 1811.) * [[Millicent Bagnold]] * [[Cornelius Fudge]] (do 1996.) * [[Rufus Scrimgeour]] (ubijen od smrtonoša, ali je prije smrti zaštitio Harryja) * [[Kingsley Shacklebot]] (privremeni ministar magije) === Zaposlenici === * [[Ludo Bagman]] (bivši šef Odjela za čarobne igre i sportove) * Bob (Odjel za regulaciju i kontrolu magičnih stvorenja) * [[Manje važni radnici Ministarstva Magije#Broderick Bode|Broderick Bode]] (bivši Neizrecivac) * [[Manje važni radnici Ministarstva Magije#Amelia Bones|Amelia Bones]] (bivša šefica Odjela magičnog pravosuđa) * Dirk Cresswell (šef Ureda za veze s goblinima) * Croaker (Neizrecivac) * [[Barty Crouch|Bartemius Crouch, Sr.]] (bivši šef Odjela međunarodne saradnje) * [[Manje važni radnici Ministarstva Magije#Amos Diggory|Amos Diggory]] (Odjel za regulaciju i kontrolu magičnih stvorenja) * [[Manje važni Ravenclawi#Marietta Edgecombe|Madam Edgecombe]] (Odjel za magični saobraćaj, Ured za letimrežu) * [[Manje važni radnici Ministarstva Magije#Mafalda Hopkirk|Mafalda Hopkirk]] (Ured za nezakonitu upotrebu magije) * [[Manje važni radnici Ministarstva Magije#Bertha Jorkins|Bertha Jorkins]] (bivša radnica Odjela za čarobne igre i sportove i Odjela za međunarodnu saradnju) * [[Manje važni zli čarobnjaci u Harry Potteru#Walden Macnair|Walden Macnair]] (Odbor za uklanjanje opasnih stvorenja; smrtonoša) * Cuthbert Mockridge (Ured za veze s goblinima) * [[Manje važni radnici Ministarstva Magije#Bob Ogden|Bob Ogden]] (radnik Odjela magičnog pravosuđa prije 50 godina) * Arnold Peasegood (Oblivijator) * Perkins (Ured za zloupotrebu bezjačkih artefakata) * [[Čudesne zvijeri i gdje ih pronaći#Newt Scamander|Newt Scamander]] (bivši radnik Odjela za magična stvorenja, Odjel za zvijeri) (penzionisan) * [[Dolores Umbridge]] (bivša posebna pomoćnica Ministra magije) * [[Wilkie Twycross]] (instruktor aparacije) * [[Arthur Weasley]] (bivši radnik ureda za zloupotrebu bezjačkih artefakata, sada šef Ureda za pronalaženje i zapljenu lažnih odbrambenih čarolija i hamajlija) * [[Percy Weasley]] (mlađi pomoćnik Ministra magije) * Gilbert Wimple (Odbor za eksperimentalne čarolije) * Tiberius McLaggen (?; daidža Cormaca Mclaggena) === Aurori === * Dawlish * [[Alastor Moody]] (u penziji, kasnije ubijen-lord Voldemort) * [[Manje važni članovi Reda Feniksa#Alice Longbottom|Alice Longbottom]] (onesposobljena) * [[Manje važni članovi Reda Feniksa#Frank Longbottom|Frank Longbottom]] (onesposobljen) * Proudfoot * Gawain Robards (vođa aurora) * Savage * [[Kingsley Shacklebolt]] * [[Nymphadora Tonks]] * Williamson === Članovi Vijeća čarobnjaka === * [[Albus Dumbledore]] (bivši vođa) * [[Griselda Marchbanks]] (starješina) * Tiberius Ogden (starješina) === Ostali === * Basil (Promet) * Eric Munch (zaštitar) == Igrači metloboja == === Igrači metloboja u Hogwartsu === {{Glavni|Hogwartsove ekipe u metloboju}} === Međunarodni igrači metloboja === * '''Irci''' ** Connolly ** Aidan Lynch ** Mullet ** Moran ** Quigley ** Ryan ** Troy * '''Bugari''' ** Dimitrov ** Ivanova ** [[Viktor Krum]] ** Levski ** Volkov ** Vulchanov ** Zograf * '''Ostali''' ** [[Gwenog Jones]] ** [[Ludo Bagman]] ** [[Manje važni Gryffindori povezani s metlobojem#Oliver Wood|Oliver Wood]] (rezerva u Puddlemere Unitedu) ** Catriona MacCormack ** Meaghen MacCormack, kći Catrione MacCormack ** Rudolf Brand, tragač u Heidelsburg Harriersima ** Gwendolyn Morgan, golman u Harpijama iz Holyheada ** Glynnis Griffiths, tragačica u Harpijama iz Holyheada ** Roderick Plumpton ** Karl Broadmoore, gonič u Falmouth Falconsima ** Kevin Broadmoore, gonič u Falmouth Falconsima ** Darren O'Hare ** "Opasni" Dai Llewellyn, igrač u Caerphilly Catapultsima == Historijski čarobnjaci i vještice == === Likovi s čokoladnih žaba === * [[Agrippa]] * [[Circe]] * [[Cliodna]] * [[Albus Dumbledore]] * Alberic Grunnion * Hengist of Woodcroft * [[Merlin]] * [[Morgana]] * [[Paracelsus]] * [[Ptolomej]] * [[Nicholas Flamel (Harry Potter)|Nicholas Flamel]] === Osnivači Hogwartsa === * [[Godric Gryffindor]] * [[Helga Hufflepuff]] * [[Rowena Ravenclaw]] * [[Salazar Slytherin]] === Ostali historijski čarobnjaci i vještice === * [[Nicholas Flamel (Harry Potter)|Nicholas Flamel]] * Pernella Flamel * Urquhart Rackharrow * Wendelin the Weird * [[Bowman Wright]] (izumitelj zlatne zvrčke) == Sporedna rodbina glavnih likova == * Alphard Black - [[Sirius Black]] * Elladora Black - [[Sirius Black]] * Fergus - [[Seamus Finnigan]] * [[Fridwulfa]] - [[Rubeus Hagrid]] * [[Morfin Gaunt]] - [[Lord Voldemort]] * [[Merope Gaunt]] - [[Lord Voldemort]] * [[Marvolo Gaunt]] - [[Lord Voldemort]] * Algie Longbottom - [[Neville Longbottom]] * [[Augusta Longbottom]] - [[Neville Longbottom]] * Enid Longbottom - [[Neville Longbottom]] * Abraxas Malfoy - [[Draco Malfoy]] * [[Narcissa Malfoy]] - [[Draco Malfoy]] i [[Sirius Black]] * Araminta Meliflua - majka [[Sirius Black|Siriusa Blacka]] * [[Eileen Prince]] - [[Severus Snape]] * Tom Riddle Sr - [[Lord Voldemort]] * [[Tobias Snape]] - [[Severus Snape]] * [[Andromeda Tonks]] - [[Nymphadora Tonks]] * [[Ted Tonks]] - [[Nymphadora Tonks]] * [[Cassandra Trelawney]] - [[Sibyll Trelawney]] * [[Walburga Black]] - majka Siriusa i Regulusa. * [[Orion Black]] - Walburgin muž. == Ostali čarobnjaci i vještice == === [[Zakutna ulica]], [[Ulica Nokturno]] i [[Hogsmeade]] === * [[Borgin]] * [[Caractacus Burke]] * [[Aberforth Dumbledore]] * Florean Fortescue * Madam Malkin * [[Gospodin Ollivander]] * [[Madam Rosmerta]] * Tom, gostioničar * [[Fred i George Weasley]] === Liječnici === * [[Dilys Derwent]] * Augustus Pye * [[Hippocrates Smethwyck]] * Miriam Strout === Pisci === * [[Gilderoy Lockhart]] * [[Čudesne zvijeri i gdje ih pronaći#Newt Scamander|Newt Scamander]] * [[Metloboj kroz stoljeća#Kennilworthy Whisp|Kennilworthy Whisp]] * Bathilda Bagshot * Libatius Borage * Miranda Goshawk * Arsenius Jigger * Wilbert Slinkhard * Phyllida Spore * Emeric Switch * Quentin Trimble * Cassandra Vablatsky * Adalbert Waffling * Eldred Worple === Muzičari === * Stubby Boardman * [[Celestina Warbeck]], pjevačica * Čudnovate sestre, band === Ostali === * [[R.A.B.]] (našao Voldemortov [[horurks]]) * Doris Crockford * [[Barnabas Cuffe]] * [[Ambrosius Flume]] * Gladys Gudgeon * Ciceron Harkiss * Madam Marsh * Tiberius Ogden * [[Ernie Prang]] * Doris Purkiss * Sanguini * [[Stan Shunpike]] * [[Rita Skeeter]] * Veronica Smethley * Hepzibah Smith * Willy Widdershins == Nemagični likovi == === [[Hrkan]]i === * [[Arabella Figg]] * [[Argus Filch]] === [[Bezjaci]] === * [[Porodica Dursley|Dursleyevi]] ** [[Porodica Dursley#Dudley Dursley|Dudley Dursley]] ** [[Porodica Dursley#Marjorie Dursley|Marjorie Dursley]] (teta Marge) ** [[Porodica Dursley#Petunia Dursley|Petunia Dursley]] ** [[Porodica Dursley#Vernon Dursley|Vernon Dursley]] * Dudleyeva banda ** Dennis ** Gordon ** Malcolm ** Piers Polkiss * Ostali ** [[premijer]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] ** Hetty Bayliss ** Amy Benson ** Dennis Bishop ** [[Frank Bryce]] ** Cecilia ** Herbert Chorley ** Gospođa Cole ** Mary Dorkins ** Mark Evans ** Angus Fleet ** Colonel Fubster ** Jim McGuffin ** Gospodin i gospođa Granger ** Gospodin i gospođa Mason ** Gospodin Payne ** Gospodin Prentice ** [[Riddleovi]] ** Gospodin i gospođa Roberts ** Billy Stubbs ** Ted, radiovoditelj == Ostali likovi == === [[Kućni-vilenjak|Vilenjaci]] === * [[Dobby]] * Hokey * [[Kreacher]] * [[Winky]] === [[Goblini (Harry Potter)|Goblini]] === * [[Griphook]] * [[Ragnok]] * Elfric the Eager * Emeric the Evil * Uric the Oddball === [[Divovi]] === * Pravi divovi ** [[Fridwulfa]], [[Hagrid]]ova majka ** [[Grawp]] ** Karkus, [[Gurg]] ** Golgomath, novi [[Gurg]] * Polu divovi ** [[Rubeus Hagrid]] ** [[Olympe Maxime]] === [[Kentauri]] === * [[Bane]] * [[Firenze (Harry Potter)|Firenze]] * Magorian * [[Ronan]] === [[Vukodlak|Vukodlaci]] === * [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru#Fenrir Greyback|Fenrir Greyback]] * [[Remus Lupin]] * ''[[Bill Weasley]]'', ne puni, no možda će imati neke karakteristike vuka == Ljubimci i ostale magične zvijeri == {{Glavni|Magične zvijeri (Harry Potter)}} === Sove === * [[Errol]] (sovac [[Porodica Weasley|porodice Weasley]]) * [[Hedwiga]] (sova Harry Pottera) * Hermes (sova [[Percy Weasley|Percya Weasleya]]) * [[Praskavko]] (sova [[Ron Weasley|Rona Weasleya]]) * Sova porodice [[Malfoyevi|Malfoy]] (ime nepoznato) === Mačke === * [[Krivonja]] (mačka [[Hermione Granger]]) * mačka Millicent Bulstrode (ime nepoznato) * Gospa Norris (mačka Argusa Filcha) * Gospodin Paws, Snowy, Tibbles i Tufty (mačke Arabelle Figg) * [[Minerva McGonagall]] (animagus) === Psi === * [[Rubeus Hagrid#Očnjak|Očnjak]] ([[Rubeus Hagrid|Hagridov]] pas) * [[Rubeus Hagrid#Bundi|Bundi]] (Hagridov troglavi pas) * Rasparač (pas tete Marge) * [[Sirius Black]] (animagus) - Njuško === Ostali ljubimci i zvijeri === * Aragog (Hagridova akromantula) * Arnold (jastučarka [[Ginny Weasley]]) * Binky (zec [[Gryffindori na Harryjevoj godini#Lavender Brown|Lavender Brown]]) * [[Fawkes]] (Feniks [[Albus Dumbledore|Albusa Dumbledorea]]) * [[Nagini]] (zmija [[Lord Voldemort|Lorda Voldemorta]]) * [[Rubeus Hagrid#Norbert|Norbert]] (Hagridova beba zmaj) * [[Peter Pettigrew|Šugonja]] (štakor Rona Weasleya, prikriveni animagus) * [[Trevor (Harry Potter)|Trevor]] (žaba [[Neville Longbottom|Nevillea Longbottoma]]) * [[Rubeus Hagrid#Kljunoslav/Letimir|Kljunoslav]] (tj. Letimir) {{Harry Potter}} [[Kategorija:Likovi u djelima o Harryju Potteru|Likovi iz Harry Pottera]] ryzg0vggcllxmjkmrf68jvhqj6p2d5w 3427140 3427139 2022-08-03T22:14:07Z Boskan 144788 /* Red feniksa */ wikitext text/x-wiki Ovo je spisak likova koji su se dosada pojavili u knjigama: == Učenici == === [[Domovi u Hogwartsu|Gryffindori]] === * '''Trio''' ** [[Harry Potter (lik)|Harry James Potter]] ** [[Hermione Granger|Hermione Jane Granger]] ** [[Ron Weasley|Ronald Bilius Weasley]] * '''Ista godina kao Harry''' ** [[Neville Longbottom]] ** [[Gryffindori na Harryjevoj godini#Lavender Brown|Lavender Brown]] ** [[Gryffindori na Harryjevoj godini#Seamus Finnigan|Seamus Finnigan]] ** [[Gryffindori na Harryjevoj godini#Parvati Patil|Parvati Patil]] ** [[Gryffindori na Harryjevoj godini#Dean Thomas|Dean Thomas]] * '''1 godinu stariji od Harryja''' ** [[Manje važni Gryffindori povezani s metlobojem#Katie Bell|Katie Bell]] ** [[Manje važni Gryffindori povezani s metlobojem#Cormac McLaggen|Cormac McLaggen]] * '''2 godine stariji od Harryja''' ** [[Fred i George Weasley]] ** [[Manje važni Gryffindori povezani s metlobojem#Lee Jordan|Lee Jordan]] ** [[Manje važni Gryffindori povezani s metlobojem#Angelina Johnson|Angelina Johnson]] ** [[Manje važni Gryffindori povezani s metlobojem#ALicia Spinnet|Alicia Spinnet]] ** Kenneth Towler (dijelio je spavaonicu sa Fredom,Georgeom i Leejem;žrtva jedne njihove psine) * '''4 godine stariji od Harryja''' ** [[Percy Weasley]] ** [[Manje važni Gryffindori povezani s metlobojem#Oliver Wood|Oliver Wood]] * '''1 godinu mlađi od Harryja''' ** [[Ginny Weasley]] ** [[Colin i Dennis Creevey|Colin Creevey]] * '''2 godine mlađi od Harryja''' ** [[Romilda Vane]] * '''3 godine mlađi od Harryja''' ** [[Colin i Dennis Creevey|Dennis Creevey]] ** [[Manje važni Gryffindori povezani s metlobojem#Jimmy Peakes|Jimmy Peakes]] ** Natalie McDonald (razredbeni klobuk) * '''4 godine mlađi od Harryja''' ** Euan Abercrombie (razredbeni klobuk) * '''Nepoznata godina''' ** [[Manje važni Gryffindori povezani s metlobojem#Ritchie Coote|Ritchie Coote]] ** [[Manje važni Gryffindori povezani s metlobojem#Andrew Kirke|Andrew Kirke]] ** [[Manje važni Gryffindori povezani s metlobojem#Demelza Robins|Demelza Robins]] ** [[Manje važni Gryffindori povezani s metlobojem#Jack Sloper|Jack Sloper]] ** Vicky Frobisher ** Geoffrey Hooper === [[Domovi u Hogwartsu|Ravenclawi]] === * '''Ista godina kao Harry''' ** [[Manje važni Ravenclawi#Terry Boot|Terry Boot]] ** [[Manje važni Ravenclawi#Mandy Brocklehurst|Mandy Brocklehurst]] ** [[Manje važni Ravenclawi#Anthony Goldstein|Anthony Goldstein]] ** [[Manje važni Ravenclawi#Isabel McDougaul|Isabel McDougal]] ** [[Manje važni Ravenclawi#Padma Patil|Padma Patil]] ** [[Manje važni Ravenclawi#LIsa Turpin|Lisa Turpin]] ** [[Manje važni Ravenclawi#Michael Corner|Michael Corner]] ** Stephen Cornfoot ** Kevin Entwhistle ** Fawcett(ime nepoznato) * '''Stariji Ravenclawi''' ** [[Manje važni Ravenclawi#Eddie Carmichael|Eddie Carmichael]] ** [[Cho Chang]] ** [[Manje važni Ravenclawi#Penelope Clearwater|Penelope Clearwater]] ** [[Manje važni Ravenclawi#Roger Davies|Roger Davies]] ** [[Manje važni Ravenclawi#Marietta Edgecombe|Marietta Edgecombe]] ** [[Manje važni Ravenclawi#Marcus Belby|Marcus Belby]] * '''Mlađi Ravenclawi''' ** [[Luna Lovegood]] ** [[Manje važni Ravenclawi#Stewart Ackerley|Stewart Ackerley]] ** [[Manje važni Ravenclawi#Orla Quirke|Orla Quirke]] * '''Nepoznata godina''' ** [[Manje važni Ravenclawi#Stebbins|Stebbins]] ** [[Manje važni Ravenclawi#Bradley|Bradley]] ** [[Manje važni Ravenclawi#Chambers|Chambers]] === [[Domovi u Hogwartsu|Hufflepuffi]] === * '''Ista godina kao Harry''' ** [[Manje važni Hufflepuffi#Hannah Abbott|Hannah Abbott]] ** [[Manje važni Hufflepuffi#Susan Bones|Susan Bones]] ** [[Manje važni Hufflepuffi#Justin Finch-Fletchley|Justin Finch-Fletchley]] ** [[Manje važni Hufflepuffi#Ernie Macmillan|Ernie Macmillan]] * '''Stariji Hufflepuffi''' ** [[Cedric Diggory]] * '''Mlađi Hufflepuffi''' ** [[Manje važni Hufflepuffi#Eleanor Branstone|Eleanor Branstone]] ** [[Manje važni Hufflepuffi#Owen Cauldwell|Owen Cauldwell]] ** [[Manje važni Hufflepuffi#Laura Madley|Laura Madley]] ** [[Manje važni Hufflepuffi#Kevin Whitby|Kevin Whitby]] ** [[Manje važni Hufflepuffi#Ostali|Rose Zeller]] * '''Nepoznata godina''' ** [[Manje važni Hufflepuffi#Zacharias Smith|Zacharias Smith]] ** [[Manje važni Hufflepuffi#Ostali|Stebbins]] ** [[Manje važni Hufflepuffi#Ostali|Summerby]] ** [[Manje važni Hufflepuffi#Ostali|Cadwallader]] === [[Domovi u Hogwartsu|Slytherini]] === * '''Ista godina kao Harry''' ** [[Draco Malfoy]] ** [[Vincent Crabbe]] ** [[Gregory Goyle]] ** [[Pansy Parkinson]] ** [[Manje važni Slytherini#Millicent Bulstrode|Millicent Bulstrode]] ** [[Manje važni Slytherini#Daphne Greengrass|Daphne Greengrass]] ** [[Manje važni Slytherini#Theodore Nott|Theodore Nott]] ** [[Manje važni Slytherini#Blaise Zabini|Blaise Zabini]] ** [[Manje važni Slytherini#Ostali|Tracey Davis]] * '''Stariji od Harryja''' ** [[Manje važni Slytherini#Miles Bletchley|Miles Bletchley]] ** [[Manje važni Slytherini#Ostali|Bole]] ** [[Manje važni Slytherini#Ostali|Derrick]] ** [[Manje važni Slytherini#Ostali|Terence Higgs]] ** [[Manje važni Slytherini#Marcus Flint|Marcus Flint]] ** [[Manje važni Slytherini#Adrian Pucey|Adrian Pucey]] * '''Mlađi od Harryja''' ** [[Manje važni Slytherini#Malcolm Baddock|Malcolm Baddock]] ** [[Manje važni Slytherini#Graham Pritchard|Graham Pritchard]] * '''Nepoznata starost''' ** [[Manje važni Slytherini#Ostali|Harper]] ** [[Manje važni Slytherini#Montague|Montague]] ** [[Manje važni Slytherini#Urquhart|Urquhart]] ** [[Manje važni Slytherini#Ostali|Vaisey]] ** [[Manje važni Slytherini#C. Warrington|C. Warrington]] === Učenici [[Hogwarts]]a iz nepoznatih domova === * '''Ista godina kao Harry''' ** Moon (poznat samo od [[Razredbeni klobuk|Razredbenog klobuka]]) ** Sally-Anne Perks (poznata samo od [[Razredbeni klobuk|Razredbenog klobuka]]) * '''Različita godina od Harryjeve''' ** Derek ** Harold Dingle ** Emma Dobbs (poznata samo od [[Razredbeni klobuk|Razredbenog klobuka]]) ** Patricia Stimpson * '''nepoznata godina''' ** Eloise Midgen ** Leanne (prijateljica Katie Bell) === Drugi učenici spomenuti u bilješkama autorice === Bilo je nekoliko učenika koji se još nisu ili neće pojaviti. Neki su svrstani po domovima, a neki su nepoznati.Evo liste: * Stephen Cornfoot (Ravenclaw) * Tracey Davis (Slytherin) * Kevin Entwhistle (Ravenclaw) * Wayne Hopkins (Hufflepuff) * Megan Jones (Hufflepuff) * Su Li (Ravenclaw) * Isabel MacDougal (Ravenclaw) * Malone (nepoznato) * Rivers (nepoznato) * Runcorn (nepoznato) * Spinks (nepoznato) === Bivši učenici === * '''vrijeme Toma Riddlea''' ** [[Lord Voldemort|Tom Riddle]] ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Avery]] ** [[Rubeus Hagrid]] ** "[[Plačljiva Myrtle]]" ** Olive Hornby ** Lestrange * '''vrijeme Jamesa Pottera''' ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Avery]] (Slytherin;navjerovatnije u rodu s Averyem iz Riddleovog doba)) ** Bertram Aubrey ** [[Bellatrix Lestrange|Bellatrix Black]] (Slytherin;udana za Rodolphusa Lestangea) ** [[Sirius Black]] (Gryffindor) ** [[Regulus Black]] (Slytherin) ** [[James i Lily Potter|Lily Evans]] (Gryffindor) ** Davy Gudgeon (pokušao proći pokraj napadačke vrbe) ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Rodolphus Lestrange]] (Slytherin) ** [[Remus Lupin]] (Gryffindor) ** [[Peter Pettigrew]] (Gryffindor) ** [[James i Lily Potter|James Potter]] (Gryffindor) ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Evan Rosier]] (Slytherin) ** [[Severus Snape]] (Slytherin) ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Wilkes]] ** Stebbins === Druge škole === * [[Fleur Delacour]] ([[Beauxbatons]]) * [[Gabrielle Delacour]] ([[Beauxbatons]]) * [[Viktor Krum]] ([[Durmstrang]]) * Poliakoff ([[Durmstrang]]) - sporedni lik koji se pojavljuje u [[Harry Potter i Plameni pehar|Harry Potteru i Plamenom Peharu]] == Profesori i zaposlenici [[Hogwarts]]a == === Direktori i direktorice Hogwarts === * [[Armando Dippet]] (do 1955) * [[Albus Dumbledore]] ( [[datumi u HP|1955]]-[[datumi u HP|1997]]) * [[Dolores Umbridge]] (u 1995) * [[Minerva McGonagall]] (od 1997) * Everard Proudfoot (bivši direktor) * Fortescue (bivši direktor) * [[Phineas Nigellus]] (bivši direktor) * [[Dilys Derwent]] (1741-1768) * [[Severus Snape]] === Šefovi domova === * [[Filius Flitwick]] (Čarolije) - Razrednik [[Domovi u Hogwartsu|Ravenclawa]] * [[Minerva McGonagall]] (Preobrazba) - Razrednica [[Domovi u Hogwartsu|Gryffindora]] * [[Horace Slughorn]] (Napici) - Razrednik [[Domovi u Hogwartsu|Slytherina]] do 1981; pa opet od [[datumi u HP|1997]] * [[Severus Snape]] (Napici/odbrana od mračnih sila) - razrednik [[Domovi u Hogwartsu|Slytherina]] od 1981-[[datumi u HP|1997]] * [[Pomona Sprout]] (Travarstvo) - Razrednica [[Domovi u Hogwartsu|Hufflepuffa]] === Profesori [[Školski predmeti u Hogwartsu|Odbrane od mračnih sila]] === (za vrijeme Harryevog boravka u školi, svaki je bio jednu godinu) * ''Godina 1'': [[Profesor Quirrell|Quirinus Quirrell]] – Bio je [[simbioza|simbiotski]] domaćin [[Lord Voldemort|Voldemortu]], preminuo je nakon borbe s Harryem. * ''Godina 2'': [[Gilderoy Lockhart]] – Izbrisao vlastito pamćenje i sad leži u [[Bolnica Svetog Munga za magične ozljede i bolesti|Sv. Mungu]]. * ''Godina 3'': [[Remus Lupin]] – Dao otkaz nakon otkrića da je [[vukodlak]]. * ''Godina 4'': [[Alastor Moody]] – Zapravo [[Barty Crouch ml.]] prerušen cijelu godini; Barty Crouch ml. je dobio [[Dementor]]ov poljubac. * ''Godina 5'': [[Dolores Umbridge]] – Pobjegla nakon iskustva sa [[kentaur]]ima. * ''Godina 6'': [[Severus Snape]] – Pobjegao iz Hogwartsa nakon ubistva Dumbeldorea. === Ostali profesori === * '''Bivši''' ** [[Albus Dumbledore]] (Preobrazba 50 godina prije) ** [[Sporedni profesori u Hogwartsu#Profesor Kettleburn|Profesor Kettleburn]] (Briga za magična stvorenja do 1994) ** [[Sporedni profesori u Hogwartsu#Profesor Merrythought|Profesor Merrythought]] (odbrana od mračnih sila 50 godina prije) * '''Sadašnji''' ** [[Profesor Binns|Cuthbert Binns]] - Historija magije ** [[Firenzo (Harry Potter)|Firenzo]] (Proricanje) ** [[Rubeus Hagrid]] (Briga za magična stvorenja od 1994) ** [[Sporedni profesori u Hogwartsu#Madam Hooch|Rolanda Hooch]] (Letenje;metlobojski sudija) ** [[Sporedni profesori u Hogwartsu#Profesorica Sinistra|Aurora Sinistra]] (Astronomija) ** [[Profesorica Trelawney|Sibyll Trelawney]] (Proricanje) ** [[Sporedni profesori u Hogwartsu#Profesorica Vector|Septima Vector]] (Aritmancija) ** [[Sporedni profesori u Hogwartsu|Bathsheda Babbling]] (Stare rune) * '''Zamjenski profesor''' ** [[Sporedni profesori u Hogwartsu#Profesorica Grubbly-Plank|Wilhelmina Grubbly-Plank]] (Briga za magična stvorenja) === Ostali zaposlenici === * [[Argus Filch]] (čuvar) * Apollyon Pringle (bivši čuvar) * Ogg (bivši čuvar) * [[Irma Pince]] (knjižničarka) * [[Poppy Pomfrey]] (sestra) * [[Rubeus Hagrid]] (čuvar ključeva i posjeda) === Ispitivači za ČAS-ove (Čarobnjačke stepene) === * [[Filius Flitwick]] (u [[Sito sjećanja|situ sjećanja]]) * Griselda Marchbanks * Professor Tofty === Ostale škole === * [[Igor Karkaroff]] (direktor Durmstranga) * [[Olympe Maxime]] (direktorica Beauxbatonsa) === Ostali profesori === * [[Sporedni profesori u Hogwartsu#Wilkie Twycross|Wilkie Twycross]] (profesor aparacije) == Duhovi i sablazni == * [[Hogwartsovi kućni duhovi]] ** Skoro bezglavi Nick, Gryffindor (Sir Nicholas de Mimsy-Porpington) ** Krvavi barun, Slytherin ** Debeli fratar, Hufflepuff ** Siva dama, Ravenclaw * Ostali ** [[Profesor Binns]] ** [[Plačljiva Myrtle]] ** [[Sir Patrick Delaney-Podmore]] ** [[Peeves]] == Portreti == * [[Portreti u Hogwartsu]] ** [[Albus Dumbledore]] ** [[Armando Dippet]] ** Debela dama ** Dilys Derwent ** Everard Proudfoot ** Fortescue ** [[Phineas Nigellus]] ** Sir Cadogan ** Violeta ** svi bivši direktori * Ostali portreti ** Elfrida Clagg ([[Ministarstvo magije]]) ** Walburga Black ([[Grimmauldov trg br.12]]) ** Ariana Dumbledore ([[Veprova glava]]) == [[Red feniksa]] == === Preživjeli članovi === * [[Manje važni članovi Reda Feniksa#Dedalus Diggle|Dedalus Diggle]] * [[Manje važni članovi Reda Feniksa#Elphias Dodge|Elphias Doge]] * [[Aberforth Dumbledore]] * [[Arabella Figg]] (hrkanica) * [[Mundungus Fletcher]] (u zatvoru) * [[Rubeus Hagrid]] * [[Manje važni članovi Reda Feniksa#Hestia Jones|Hestia Jones]] * [[Minerva McGonagall]] * [[Alastor Moody]] * [[Manje važni članovi Reda Feniksa#Sturgis Podmore|Sturgis Podmore]] * [[Kingsley Shacklebolt]] * [[Arthur Weasley]] * [[Bill Weasley]] * [[Charlie Weasley]] * [[Molly Weasley]] === Umrli u Prvom ratu === * [[Manje važni članovi Reda Feniksa#Edgar Bones|Edgar Bones]] ([[smrtonoše]]) * Caradoc Dearborn (možda [[smrtonoše]], tijelo nikad nađeno) * Benjy Fenwick ([[smrtonoše]]) * [[Manje važni članovi Reda Feniksa#Marlene McKinnon|Marlene McKinnon]] ([[smrtonoše]]) * Dorcas Meadows ([[Lord Voldemort]]) * [[James i Lily Potter|James Potter]] ([[Lord Voldemort]]) * [[James i Lily Potter|Lily Potter]] ([[Lord Voldemort]]) * [[Fabian Prewett]] ([[smrtonoše]]) * [[Gideon Prewett]] ([[smrtonoše]]) === Ozbiljno stradali tokom Prvog rata === * [[Manje važni članovi Reda Feniksa#Alice Longbottom|Alice Longbottom]] (mučena, poludila) * [[Manje važni članovi Reda Feniksa#Frank Longbottom|Frank Longbottom]] (mučen, poludio) === Umrli u Drugom ratu === * '''[[Albus Dumbledore]]''' (vođa Reda; umro u junu 1997.) * [[Sirius Black]] (umro u junu 1996.) * [[Manje važni radnici Ministarstva Magije#Amelia Bones|Amelia Bones]] (umrla 1996.) * [[Manje važni članovi Reda Feniksa#Emmeline Vance|Emmeline Vance]] (umrla u julu 1996.) === Dvostruki agenti === * [[Peter Pettigrew]] (do 1981., sada samo smrtonoša) * [[Severus Snape]] === Umrli u bitci za Hogwarts === * [[Nymphadora Tonks]] * [[Remus Lupin]] * [[Severus Snape]] == Zli čarobnjaci i vještice == === [[Smrtonoše]] === * Sadašnji ** '''[[Lord Voldemort]]''' (vođa) ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Alecto]] ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Amycus]] ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Avery]] ** Crabbe Sr. (otac [[Vincent Crabbe]]) ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Antonin Dolohov]] ** Goyle Sr. (otac [[Gregory Goyle]]) ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Jugson]] ** [[Bellatrix Lestrange]] ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Rabastan Lestrange]] ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Rodolphus Lestrange]] ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Walden MacNair]] ** [[Draco Malfoy]] ** [[Lucius Malfoy]] ** [[Narcissa Malfoy]] ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Mulciber]] ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Nott]] Sr. (otac [[Theodore Nott|Theodorea Notta]]) ** [[Peter Pettigrew]] ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Augustus Rookwood]] ** [[Severus Snape]] (upitan) ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Travers]] ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Yaxley]] * Mrtvi ili bez duše ** [[Barty Crouch Jr.]] ** [[Profesor Quirrell|Quirinus Quirrell]] ** [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Evan Rosier]] ** Wilkes ** Gibbon * Izdali [[smrtonoše]] (mrtvi) ** [[Igor Karkaroff]] ** [[Regulus Black]] === Ostali === * [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru|Grindelwald]] == [[Ministarstvo magije]] == === [[Ministar magije|Ministri magije]] === * Artemisia Lufkin (1600-e, prva žena Ministrica magije) * Grogan Stump (o. 1811.) * [[Millicent Bagnold]] * [[Cornelius Fudge]] (do 1996.) * [[Rufus Scrimgeour]] (ubijen od smrtonoša, ali je prije smrti zaštitio Harryja) * [[Kingsley Shacklebot]] (privremeni ministar magije) === Zaposlenici === * [[Ludo Bagman]] (bivši šef Odjela za čarobne igre i sportove) * Bob (Odjel za regulaciju i kontrolu magičnih stvorenja) * [[Manje važni radnici Ministarstva Magije#Broderick Bode|Broderick Bode]] (bivši Neizrecivac) * [[Manje važni radnici Ministarstva Magije#Amelia Bones|Amelia Bones]] (bivša šefica Odjela magičnog pravosuđa) * Dirk Cresswell (šef Ureda za veze s goblinima) * Croaker (Neizrecivac) * [[Barty Crouch|Bartemius Crouch, Sr.]] (bivši šef Odjela međunarodne saradnje) * [[Manje važni radnici Ministarstva Magije#Amos Diggory|Amos Diggory]] (Odjel za regulaciju i kontrolu magičnih stvorenja) * [[Manje važni Ravenclawi#Marietta Edgecombe|Madam Edgecombe]] (Odjel za magični saobraćaj, Ured za letimrežu) * [[Manje važni radnici Ministarstva Magije#Mafalda Hopkirk|Mafalda Hopkirk]] (Ured za nezakonitu upotrebu magije) * [[Manje važni radnici Ministarstva Magije#Bertha Jorkins|Bertha Jorkins]] (bivša radnica Odjela za čarobne igre i sportove i Odjela za međunarodnu saradnju) * [[Manje važni zli čarobnjaci u Harry Potteru#Walden Macnair|Walden Macnair]] (Odbor za uklanjanje opasnih stvorenja; smrtonoša) * Cuthbert Mockridge (Ured za veze s goblinima) * [[Manje važni radnici Ministarstva Magije#Bob Ogden|Bob Ogden]] (radnik Odjela magičnog pravosuđa prije 50 godina) * Arnold Peasegood (Oblivijator) * Perkins (Ured za zloupotrebu bezjačkih artefakata) * [[Čudesne zvijeri i gdje ih pronaći#Newt Scamander|Newt Scamander]] (bivši radnik Odjela za magična stvorenja, Odjel za zvijeri) (penzionisan) * [[Dolores Umbridge]] (bivša posebna pomoćnica Ministra magije) * [[Wilkie Twycross]] (instruktor aparacije) * [[Arthur Weasley]] (bivši radnik ureda za zloupotrebu bezjačkih artefakata, sada šef Ureda za pronalaženje i zapljenu lažnih odbrambenih čarolija i hamajlija) * [[Percy Weasley]] (mlađi pomoćnik Ministra magije) * Gilbert Wimple (Odbor za eksperimentalne čarolije) * Tiberius McLaggen (?; daidža Cormaca Mclaggena) === Aurori === * Dawlish * [[Alastor Moody]] (u penziji, kasnije ubijen-lord Voldemort) * [[Manje važni članovi Reda Feniksa#Alice Longbottom|Alice Longbottom]] (onesposobljena) * [[Manje važni članovi Reda Feniksa#Frank Longbottom|Frank Longbottom]] (onesposobljen) * Proudfoot * Gawain Robards (vođa aurora) * Savage * [[Kingsley Shacklebolt]] * [[Nymphadora Tonks]] * Williamson === Članovi Vijeća čarobnjaka === * [[Albus Dumbledore]] (bivši vođa) * [[Griselda Marchbanks]] (starješina) * Tiberius Ogden (starješina) === Ostali === * Basil (Promet) * Eric Munch (zaštitar) == Igrači metloboja == === Igrači metloboja u Hogwartsu === {{Glavni|Hogwartsove ekipe u metloboju}} === Međunarodni igrači metloboja === * '''Irci''' ** Connolly ** Aidan Lynch ** Mullet ** Moran ** Quigley ** Ryan ** Troy * '''Bugari''' ** Dimitrov ** Ivanova ** [[Viktor Krum]] ** Levski ** Volkov ** Vulchanov ** Zograf * '''Ostali''' ** [[Gwenog Jones]] ** [[Ludo Bagman]] ** [[Manje važni Gryffindori povezani s metlobojem#Oliver Wood|Oliver Wood]] (rezerva u Puddlemere Unitedu) ** Catriona MacCormack ** Meaghen MacCormack, kći Catrione MacCormack ** Rudolf Brand, tragač u Heidelsburg Harriersima ** Gwendolyn Morgan, golman u Harpijama iz Holyheada ** Glynnis Griffiths, tragačica u Harpijama iz Holyheada ** Roderick Plumpton ** Karl Broadmoore, gonič u Falmouth Falconsima ** Kevin Broadmoore, gonič u Falmouth Falconsima ** Darren O'Hare ** "Opasni" Dai Llewellyn, igrač u Caerphilly Catapultsima == Historijski čarobnjaci i vještice == === Likovi s čokoladnih žaba === * [[Agrippa]] * [[Circe]] * [[Cliodna]] * [[Albus Dumbledore]] * Alberic Grunnion * Hengist of Woodcroft * [[Merlin]] * [[Morgana]] * [[Paracelsus]] * [[Ptolomej]] * [[Nicholas Flamel (Harry Potter)|Nicholas Flamel]] === Osnivači Hogwartsa === * [[Godric Gryffindor]] * [[Helga Hufflepuff]] * [[Rowena Ravenclaw]] * [[Salazar Slytherin]] === Ostali historijski čarobnjaci i vještice === * [[Nicholas Flamel (Harry Potter)|Nicholas Flamel]] * Pernella Flamel * Urquhart Rackharrow * Wendelin the Weird * [[Bowman Wright]] (izumitelj zlatne zvrčke) == Sporedna rodbina glavnih likova == * Alphard Black - [[Sirius Black]] * Elladora Black - [[Sirius Black]] * Fergus - [[Seamus Finnigan]] * [[Fridwulfa]] - [[Rubeus Hagrid]] * [[Morfin Gaunt]] - [[Lord Voldemort]] * [[Merope Gaunt]] - [[Lord Voldemort]] * [[Marvolo Gaunt]] - [[Lord Voldemort]] * Algie Longbottom - [[Neville Longbottom]] * [[Augusta Longbottom]] - [[Neville Longbottom]] * Enid Longbottom - [[Neville Longbottom]] * Abraxas Malfoy - [[Draco Malfoy]] * [[Narcissa Malfoy]] - [[Draco Malfoy]] i [[Sirius Black]] * Araminta Meliflua - majka [[Sirius Black|Siriusa Blacka]] * [[Eileen Prince]] - [[Severus Snape]] * Tom Riddle Sr - [[Lord Voldemort]] * [[Tobias Snape]] - [[Severus Snape]] * [[Andromeda Tonks]] - [[Nymphadora Tonks]] * [[Ted Tonks]] - [[Nymphadora Tonks]] * [[Cassandra Trelawney]] - [[Sibyll Trelawney]] * [[Walburga Black]] - majka Siriusa i Regulusa. * [[Orion Black]] - Walburgin muž. == Ostali čarobnjaci i vještice == === [[Zakutna ulica]], [[Ulica Nokturno]] i [[Hogsmeade]] === * [[Borgin]] * [[Caractacus Burke]] * [[Aberforth Dumbledore]] * Florean Fortescue * Madam Malkin * [[Gospodin Ollivander]] * [[Madam Rosmerta]] * Tom, gostioničar * [[Fred i George Weasley]] === Liječnici === * [[Dilys Derwent]] * Augustus Pye * [[Hippocrates Smethwyck]] * Miriam Strout === Pisci === * [[Gilderoy Lockhart]] * [[Čudesne zvijeri i gdje ih pronaći#Newt Scamander|Newt Scamander]] * [[Metloboj kroz stoljeća#Kennilworthy Whisp|Kennilworthy Whisp]] * Bathilda Bagshot * Libatius Borage * Miranda Goshawk * Arsenius Jigger * Wilbert Slinkhard * Phyllida Spore * Emeric Switch * Quentin Trimble * Cassandra Vablatsky * Adalbert Waffling * Eldred Worple === Muzičari === * Stubby Boardman * [[Celestina Warbeck]], pjevačica * Čudnovate sestre, band === Ostali === * [[R.A.B.]] (našao Voldemortov [[horurks]]) * Doris Crockford * [[Barnabas Cuffe]] * [[Ambrosius Flume]] * Gladys Gudgeon * Ciceron Harkiss * Madam Marsh * Tiberius Ogden * [[Ernie Prang]] * Doris Purkiss * Sanguini * [[Stan Shunpike]] * [[Rita Skeeter]] * Veronica Smethley * Hepzibah Smith * Willy Widdershins == Nemagični likovi == === [[Hrkan]]i === * [[Arabella Figg]] * [[Argus Filch]] === [[Bezjaci]] === * [[Porodica Dursley|Dursleyevi]] ** [[Porodica Dursley#Dudley Dursley|Dudley Dursley]] ** [[Porodica Dursley#Marjorie Dursley|Marjorie Dursley]] (teta Marge) ** [[Porodica Dursley#Petunia Dursley|Petunia Dursley]] ** [[Porodica Dursley#Vernon Dursley|Vernon Dursley]] * Dudleyeva banda ** Dennis ** Gordon ** Malcolm ** Piers Polkiss * Ostali ** [[premijer]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] ** Hetty Bayliss ** Amy Benson ** Dennis Bishop ** [[Frank Bryce]] ** Cecilia ** Herbert Chorley ** Gospođa Cole ** Mary Dorkins ** Mark Evans ** Angus Fleet ** Colonel Fubster ** Jim McGuffin ** Gospodin i gospođa Granger ** Gospodin i gospođa Mason ** Gospodin Payne ** Gospodin Prentice ** [[Riddleovi]] ** Gospodin i gospođa Roberts ** Billy Stubbs ** Ted, radiovoditelj == Ostali likovi == === [[Kućni-vilenjak|Vilenjaci]] === * [[Dobby]] * Hokey * [[Kreacher]] * [[Winky]] === [[Goblini (Harry Potter)|Goblini]] === * [[Griphook]] * [[Ragnok]] * Elfric the Eager * Emeric the Evil * Uric the Oddball === [[Divovi]] === * Pravi divovi ** [[Fridwulfa]], [[Hagrid]]ova majka ** [[Grawp]] ** Karkus, [[Gurg]] ** Golgomath, novi [[Gurg]] * Polu divovi ** [[Rubeus Hagrid]] ** [[Olympe Maxime]] === [[Kentauri]] === * [[Bane]] * [[Firenze (Harry Potter)|Firenze]] * Magorian * [[Ronan]] === [[Vukodlak|Vukodlaci]] === * [[Sporedni zli čarobnjaci u Harry Potteru#Fenrir Greyback|Fenrir Greyback]] * [[Remus Lupin]] * ''[[Bill Weasley]]'', ne puni, no možda će imati neke karakteristike vuka == Ljubimci i ostale magične zvijeri == {{Glavni|Magične zvijeri (Harry Potter)}} === Sove === * [[Errol]] (sovac [[Porodica Weasley|porodice Weasley]]) * [[Hedwiga]] (sova Harry Pottera) * Hermes (sova [[Percy Weasley|Percya Weasleya]]) * [[Praskavko]] (sova [[Ron Weasley|Rona Weasleya]]) * Sova porodice [[Malfoyevi|Malfoy]] (ime nepoznato) === Mačke === * [[Krivonja]] (mačka [[Hermione Granger]]) * mačka Millicent Bulstrode (ime nepoznato) * Gospa Norris (mačka Argusa Filcha) * Gospodin Paws, Snowy, Tibbles i Tufty (mačke Arabelle Figg) * [[Minerva McGonagall]] (animagus) === Psi === * [[Rubeus Hagrid#Očnjak|Očnjak]] ([[Rubeus Hagrid|Hagridov]] pas) * [[Rubeus Hagrid#Bundi|Bundi]] (Hagridov troglavi pas) * Rasparač (pas tete Marge) * [[Sirius Black]] (animagus) - Njuško === Ostali ljubimci i zvijeri === * Aragog (Hagridova akromantula) * Arnold (jastučarka [[Ginny Weasley]]) * Binky (zec [[Gryffindori na Harryjevoj godini#Lavender Brown|Lavender Brown]]) * [[Fawkes]] (Feniks [[Albus Dumbledore|Albusa Dumbledorea]]) * [[Nagini]] (zmija [[Lord Voldemort|Lorda Voldemorta]]) * [[Rubeus Hagrid#Norbert|Norbert]] (Hagridova beba zmaj) * [[Peter Pettigrew|Šugonja]] (štakor Rona Weasleya, prikriveni animagus) * [[Trevor (Harry Potter)|Trevor]] (žaba [[Neville Longbottom|Nevillea Longbottoma]]) * [[Rubeus Hagrid#Kljunoslav/Letimir|Kljunoslav]] (tj. Letimir) {{Harry Potter}} [[Kategorija:Likovi u djelima o Harryju Potteru|Likovi iz Harry Pottera]] c3341lkv0roqvc5pj0epd9l0p4z5ezf 0 30968 3427161 3332772 2022-08-04T11:32:37Z Wrpz 144279 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija muzičar | ime = Crvena jabuka | slika = Crvena jabuka band.jpg | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | pozadina = grupa | alias = | porijeklo = [[Sarajevo]] | žanr = [[Pop rock]] | karijera = 1985–sada | izdavač = {{plainlist| * [[Diskoton]] * [[Croatia Records]] * [[Tutico Records]] }} | povezani_umjetnici = {{plainlist| * [[Plavi orkestar]] * [[Valentino]] * [[Ozbiljno pitanje]] * [[Đavoli]] }} | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | trenutni_članovi = {{plainlist| * [[Adrian Borić]] * [[Dražen Žerić]] * [[Krešimir Kaštelan]] * [[Danijel Lastrić]] * [[Dragomir Herendić ]] }} | bivši_članovi = {{plainlist| * [[Dražen Ričl]] * [[Aljoša Buha]] * [[Srđan Šerberdžija]] * [[Branko Salka]] * [[Zlatko Volarević]] * [[Zlatko Arslanagić]] * [[Danijel Lastrić]] * [[Zlatko Bebek]] * [[Mario Vukčević]] }} | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Crvena jabuka''' je [[Sarajevo|sarajevska]] [[pop rock]] grupa osnovana [[1985.]] godine. Mada su stalno mijenjali članove, imali su velike uspjehe do današnjeg dana. Bili su dio sarajevskog pokreta [[novi primitivizam|novog primitivizma]] koji je vladao početkom 80-ih. Iz originalne postave u grupi je ostao klavijaturist i pjevač Dražen Žerić "Žera". == Biografija == === Prvi uspjeh === Grupu "Crvena jabuka" 1985. osnovali su [[Dražen Ričl]] (vokal, gitara) i [[Zlatko Arslanagić]] (gitara). Pridružili su im se Dražen Žerić (klavijature), Aljoša Buha (basist) i Darko Jelčić (bubnjar).  Svoj prvi album pod nazivom ''[[Crvena jabuka (album)|Crvena jabuka]]'' bend izdaje 1986. godine. Autori svih pjesama na albumu su Dražen Ričl i Zlatko Arslanagić. Tokom ljeta 1986. pripremljen je materijal za drugi album. Iste godine bend planira svoju prvu turneju, s prvim koncertom u [[Mostar]]u zakazanim za 18. septembar 1986. Taj koncert nisu održali, jer na putu ka Mostaru kod Jablanice bend je imao saobraćajnu nesreću u kojoj su poginuli basista [[Aljoša Buha]] i pjevač [[Dražen Ričl]]. U čast i sjećanje na poginule drugove održan je koncert u dvorani Skenderija [[13. oktobar|13. oktobra]] 1986. pod nazivom "Pjesma za Crvenu jabuku". Na koncertu su nastupili sarajevski muzičari i grupe svih generacija. U [[Split]]u, januara 1987, snimaju svoj drugi album ''[[Za sve ove godine]]'', posvećen Ziji i Aljoši. Album su snimili preostala tri člana iz originalne postave – Cunja, Zlaja i Žera. Album pod producentskom palicom Jappe izlazi početkom 1987. ali grupa ne daje nikakve promotivne intervjue ni nastupe. Nakon godinu dana medijske tišine izlazi album ''[[Sanjati (album)|Sanjati]]'' (1988). Sve pjesme na albumu ''Sanjati'' potpisuje Zlatko Arslanagić, s tim što se na albumu nalazi i obrada "Twist and Shout", pod nazivom "Sviđa mi se ova stvar". Album ''Sanjati'' prodan je u otprilike 250.000 nosača zvuka. Započinje velika turneja Crvene jabuke, s preko 180 koncerata, na kojima, osim Zlaje, Cunje i Žere, Nikša Bratoš svira gitare. Četvrti album objavljen je početkom 1989. pod nazivom ''[[Tamo gdje ljubav počinje]]'', a snimila ga je koncertna postava benda. Producent je [[Nikša Bratoš]] a sve pjesme potpisuje [[Zlatko Arslanagić]]. Album je postigao veliki komercijalni uspjeh. Dupli live album ''[[Uzmi me (kad hoćeš ti)]]'' snimljen u Domu sportova u [[Zagreb]]u. === 90-e prije rata === Šesti album ''[[Nekako s proljeća (album)|Nekako s proljeća]]'', na kojem gostuje [[Kemal Monteno]], snimaju 1991. godine. Autor svih pjesama na tom albumu je Zlatko Arslanagić, a gitare svira Zoran Šerbedžija. Zbog izbijanja [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] bend odustaje od planirane turneje. [[Zlatko Arslanagić]] napušta Sarajevo, i odlazi u [[London]], da bi, 1995, kao svoje mjesto boravka izabrao [[Toronto]]. U međuvremenu, Croatia Records 1993. izdaje kompilaciju 18 hitova Crvene jabuke pod nazivom ''[[Ima nešto od srca do srca]]''. Na albumu se nalazi i kratko pismo publici. === Poslije rata === Dražen Žerić i Darko Jelčić, preseljenjem u Zagreb, 1994. okupljaju novu postavu benda. Uz pomoć starih članova, Nikše Bratoša i Zlatka Volarevića, te novih, basiste Krešimira Kaštelana i drugog klavijaturiste Danijela Lastrića snimaju album ''[[U tvojim očima]]''. Autorski temelj novih pjesama čine Zlatan Fazlić i Saša Lošić ([[Plavi orkestar]]). Na albumu se nalazi i pjesma "Sanjam te", nedovršena pjesma Dražena Ričla. Promocija albuma održana je [[14. novembar|14. novembra]] 1996. u Velikoj dvorani u Zagrebu. Slijede koncerti po Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, [[Slovenija|Sloveniji]], [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Danska|Danskoj]]. Nakon završene turneje vraćaju se u Makarsku gdje im je muzički studio. Godine 1997. izdaju album ''[[Svijet je lopta šarena]]'', a 1999. snimaju live unplugged album ''[[Riznice sjećanja]]''. Krajem iste godine idu na svoju prvu američku turneju. Godine 2000. izdaju album ''[[Sve što sanjam]]''. Krajem 2002. izlazi deveti studijski CD pod nazivom ''[[Tvojim željama vođen]]''. Album ''[[Oprosti što je ljubavna]]'', Croatia Records objavila je 2005. uoči proslave 20 godišnjice njihovog muzičkog rada. Bubnjar [[Darko Jelčić]] Cunja 2017. napušta grupu, a pjevač [[Dražen Žerić]] Žera ostaje jedini originalni član Crvene jabuke. == Članovi grupe == === Sadašnji === * [[Dražen Žerić]] – vokal, klavijature * [[Krešmir Kaštelan]] – bas-gitara * Stjepan Šarić - klavijature * [[Dragomir Herendić ]] – gitara *Dario Duvnjak - gitara * [[Adrian Borić]] - bubnjevi === Bivši članovi === * [[Dražen Ričl]] – solo gitara, vokal, tekstopisac * [[Zlatko Arslanagić]] – ritam gitara, tekstopisac * [[Aljoša Buha]] – bas gitara * Darko Jelčić – bubnjevi, udaraljke * [[Zlatko Volarević]] – klavijature * [[Srđan Šerbedžija]] – bas gitara * [[Branko Sauka]] – bas gitara * [[Nikša Bratoš]] – gitare * [[Igor Ivanović]] – gitare * [[Zoran Šerbedžija]] – gitare * [[Mario Vukušić]] – gitare * [[Danijel Lastrić]] – klavijature === Osnivači === * [[Dražen Ričl]] – vokal i gitara (1985–1986) * [[Zlatko Arslanagić]] – gitara (1985–1991) == Diskografija == === Studijski albumi === * ''[[Crvena jabuka (album)|Crvena jabuka]]'' (1986) * ''[[Za sve ove godine]]'' (1987) * ''[[Sanjati (album)|Sanjati]]'' (1988) * ''[[Tamo gdje ljubav počinje]]'' (1989) * ''[[Nekako s' proljeća]]'' (1991) * ''[[U tvojim očima]]'' (1996) * ''[[Svijet je lopta šarena]]'' (1998) * ''[[Sve što sanjam]]'' (2000) * ''[[Tvojim željama vođen]]'' (2002) * ''[[Oprosti što je ljubavna]]'' (2005) * ''[[Duša Sarajeva]]'' (2007) * ''[[Volim te]]'' (2009) * ''[[Za tvoju ljubav]]'' (2011) * ''[[Nek' bude ljubav]]'' (2013) * ''[[Crvena jabuka 2016]]'' (2016) === Koncertni albumi === # ''[[Uzmi me (kad hoćeš ti)]] live'' (1990) # ''LIVE'' (1998) # ''[[Riznice sjećanja-unplugged]]'' (1999) # ''Bivše djevojčice, bivši dječaci UNPLUGGED LIVE'' (2014) === Kompilacije === # ''[[Ima nešto od srca do srca]]'' (1993) # ''[[Moje najmilije]]'' (1997) # ''[[Antologija (Crvena jabuka)|Antologija]]'' (2003) # ''[[Zlatna kolekcija]]'' (2005) # ''Original album collection'' (2013) == Također pogledajte == * [[Novi primitivizam]] == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20111003172847/http://crvenajabuka.org/ Službeni sajt] * [http://diskografije.com/crvena-jabuka/ Diskografija Crvene jabuke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303181512/http://diskografije.com/crvena-jabuka/ |date=3. 3. 2016 }} {{Crvena jabuka}} [[Kategorija:Crvena jabuka|*]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke pop-grupe]] [[Kategorija:Novi primitivizam]] [[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1985.]] mq0r1xsb5g3fqvcxqtldzwe7yspb1pd 3 38243 3427090 3426008 2022-08-03T12:04:58Z Gjergj333 130288 /* Radost Satane */ novi odlomak wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 9 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive |maks_veličina_arhive = 200K |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d }} == [[Dan Republike Srpske]] == Zdravo, Antoni! Bi li mogao znati razlog [[Posebno:Diff/3391814|vraćanja izmjena]] na toj stranici? Čini mi se da je moja izmjena apsolutno valjana – dodani su Al Jazeera Balkans i Deutsche Welle, koji imaju dugu reputaciju pouzdanih izvora, tekst je podijeljen u odjeljke (galerije slika ne bi trebalo stavljati u uvodniku članka). Osim toga, uneseni tekst poprilično je neutralan i činjenično izvještava o službenom stavu Ustavnog suda, značajne ustanove u Bosni i Hercegovini. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:10, 14 januar 2022 (CET) : Greškom vraćeno. Sorry!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 00:14, 15 januar 2022 (CET) :: Pretpostavljah. No worries. :) --[[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:05, 15 januar 2022 (CET) == Popis stanovništva 2021 == Dobar dan, zašto ste vratili ažuriranje i brojevi stanovništva u naseljima? Možete li napisati razlog? Ne znam što je loše u ažuriranju. Nemate ništa protiv što ovdje imate zastarjele podatke? [[Korisnik:Moson81|Moson81]] ([[Razgovor s korisnikom:Moson81|razgovor]]) 19:15, 18 januar 2022 (CET) :Razlog zašto vraćamo vaše i izmjene ostalih urednika je [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija#Popis_u_Hrvatskoj_2021. ovo] [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:21, 18 januar 2022 (CET) ::Žao mi je, nisam znao za to. Hvala za obavijest. [[Korisnik:Moson81|Moson81]] ([[Razgovor s korisnikom:Moson81|razgovor]]) 19:25, 18 januar 2022 (CET) :::Nema problema. Hvala vam na doprinosu. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:26, 18 januar 2022 (CET) == međunarodna aosocicija atletskih federacija == nerazumijem zašto uklonjena izmjena lp [[Korisnik:Leonardo novak|Leonardo novak]] ([[Razgovor s korisnikom:Leonardo novak|razgovor]]) 15:54, 22 januar 2022 (CET) == MEĐUNARODNA KOŠARKAŠKA FEDERACIJA == NE RAZUMIJEM ŽAŠTO MI JE UKLONJENA IZMJENA , I SABLON [[Korisnik:Leonardo novak|Leonardo novak]] ([[Razgovor s korisnikom:Leonardo novak|razgovor]]) 16:38, 22 januar 2022 (CET) == Mirsad Abdagic Kike == Pozdrav, jucer 22.01.2022. sam dodala dodatne informacije na ovaj clanak, koje su apsolutno ispravne i valjane (ja kao kcerka doticnog bi to trebala znati). Izmjene tj dopune su ponistene, pa me zanima razlog tj da li je moguce ipak dodati informacije koje sam unijela u clanak? :Podaci bez referenci se brišu.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:29, 23 januar 2022 (CET) == Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine == Upit vezan za tačnost i istinitost podataka iz sljedeće dvije rečenice: - “Glasati se moglo samo u Federaciji Bosne i Hercegovine.” (posljednja rečenica u Rezultati / Federacija Bosne i Hercegovine) - “Glasati se moglo samo u Republici Srpskoj.” (posljednja rečenica u Rezultati/Republika Srpska) Da li su mogli glasati samo birači koji su se fizički nalazili unutar tih područja (tj. nije bilo omogućeno glasanje u odsutstvu) ili su mogli glasati samo građani BiH koji imaju prebivalište na tom području ( tj. moglo se glasati lično i u odsuststvu ali samo za područje u kojem glasač ima prebivalište)? [[Posebno:Doprinosi/185.99.3.107|185.99.3.107]] 22:04, 25 januar 2022 (CET) == Neumska džamija == Zašto su mi uklonjene izmjene na članak Neumska džamija? [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:40, 27 januar 2022 (CET) A evo ipak si vratio izmjene, hvala. Izvini na smetnji. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:43, 27 januar 2022 (CET) == Feminism and Folklore organiser == Dear organiser, Thank you for organizing Feminism and Folklore in your local language. Kindly fill in [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeu9Khj1jo1H6CdP4mr6lW_rfT0bJFO4gpzm5rOreDeDGoiog/viewform this form] as soon as possible so that we can swiftly reach out to you. (Forms link will be deactivated on 6th February 2022) Regards Tiven (User:Tiven2240) Chief coordinator Feminism and Folklore --[[Korisnik:Tiven2240|Tiven2240]] ([[Razgovor s korisnikom:Tiven2240|razgovor]]) 09:33, 4 februar 2022 (CET) == Congrats for organizing Feminism and Folklore 2022 now whats next ? == Dear Organizers, Congratulations on successfully organizing [[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] on your local Wikipedia language. Here are few things that you need to look around during the contest.Make sure that all submissions follow the set of rules as mentioned below and are related to the theme of the project. #The expanded or new article should have a minimum 3000 bytes or 300 words. #The article should not be purely machine translated. #The article should be expanded or created between 1 February and 31 March. #The article should be within theme feminism or folklore.Articles will be accepted if it either belongs to Folklore or Feminism. #No copyright violations and must have proper reference as per Wikipedia notability guidelines. Please refer to the set of rules and guidelines [[:m:Feminism and Folklore 2022|from here]]. During the contest if you face any issue or have queries regarding the project please feel free to reach out on [[:m:Feminism and Folklore 2022/Contact Us|Contact Us]] page. Feminism and Folklore team will be assisting you throughout the contest duration. We thank you for your numerous efforts which you have put in for making this project successful. Best wishes [[User:Rockpeterson|Rockpeterson]] [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:52, 12 februar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&oldid=22820293 --> == Wikipedia Asian Month 2021 Postcard == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear Participants, Congratulations! It's Wikipedia Asian Month's honor to have you all participated in Wikipedia Asian Month 2021, the seventh Wikipedia Asian Month. Your achievements were fabulous, and all the articles you created make the world can know more about Asia in different languages! Here we, the Wikipedia Asian Month International team, would like to say thank you for your contribution also cheer for you that you are eligible for the postcard of Wikipedia Asian Month 2021. Please kindly fill [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSck2FFBSatWmQYubvyCSWDEAvYzplfL_ZNDvr8j5hWU2bmNww/viewform the form], let the postcard can send to you asap! :This form will be closed at March 15. Cheers! Thank you and best regards, [[:m:Wikipedia_Asian_Month_2021/Team#International_Team|Wikipedia Asian Month International Team]], 2022.02 </div> </div> <!-- Message sent by User:Reke@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Asian_Month_Winners&oldid=22878389 --> == Mandarinjani == Poštovani administratore postoji li koja mogucnost da ostavite mandarinjane na miru unatoc tome sto je ocita sala. Bio bih vam vrlo zahvalan kada bi ste ostavili mandarinjane na stranici jer nije nesto sto ce ljudi traziti osim ako znaju za salu niti je nesto u sto ce povjerovati ako nekim slucajem slucajno naidu. Svjestan sam da se protivi nekim pravilima wikipedije no bio bih vrlo zahvalan kada bi ste napravili iznimku. [[Posebno:Doprinosi/46.188.171.31|46.188.171.31]] 18:24, 24 februar 2022 (CET) Zaboravio sam se prijaviti ali ovu poruku sam napisao ja ista osoba koja je i kreirala stranicu o mandarinjanima [[Korisnik:Drinky666|Drinky666]] ([[Razgovor s korisnikom:Drinky666|razgovor]]) 18:33, 24 februar 2022 (CET) :Tekstove takve sadržine možete postaviti na nekom blogu ili nečemu sličnome! Wikipedija nije mjesto za takvo što. Pozdrav!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 23:15, 24 februar 2022 (CET) == Olovo,poznate ličnosti == Zdravo,zašto ste uklonili poznatog Doktora iz Olova [[Korisnik:Ibrozzzz5556|Ibrozzzz5556]] ([[Razgovor s korisnikom:Ibrozzzz5556|razgovor]]) 14:29, 3 mart 2022 (CET) :Ukoliko neka osoba nije zastupljena u nekoj istovrijednoj enciklopediji, ne--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:13, 3 mart 2022 (CET)bi trebala biti ni na Wikipediji. Osim toga podatak je bez referenci, a i sadržina je nepravilno formatirana (nakon interpunkcije dolazi razmak). == korisnice == Pripazi možda na nove korisnice da ne pretjeraju sa informacijam [[Korisnik:Erminaribic|o]] sebi. Možda trebate vi admini detalje izbrisati i iz diffova. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:06, 5 mart 2022 (CET) : Zahtjevi za skrivanje sadržaja privatne prirode mogu se podnijeti slanjem e-poruke nekom od administratora. Praktički nije izvodljivo da mi sami procjenjujemo šta je od napisanog "pretjerano", a šta ne u svakoj izmjeni. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 17:02, 5 mart 2022 (CET) ::Hm...onda im bar poslati direktno upozorenje i uputu? Čini mi se da se novi korisnici neće sami orijentirati i snaći. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:59, 8 mart 2022 (CET) ::: Slobodno možete poslati upozorenje i upustvo u vezi s time kome smatrate da će to biti od koristi ili kome je neophodno, a mi smo svakako uvijek na raspolaganju za skrivanje nehotice otkrivenih ličnih podatka. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:00, 8 mart 2022 (CET) == Gračanica Kula (Cazin) == Pozdrav AnToni! Kao prvo hvala ti sto si validirao stranicu "Gračanica Kula (Cazin)" i da odgovorim na tvoje pitanje "Ima li u Cazinu još istoinenih kula?", tamo u istoriji clanka ne vidim nigdje opciju da ti odgovorim. U Cazinu inace ima puno srednjovjekovnih tvrdjava i kula, ali nema istoimenih, ovo je jedina koja se zove "Kula Gračanica" a do skoro nije se u siroj javnosti ni znalo za nju. Tek nakon sto sam je spominjao i opisao u clanku "Liskovac (Cazin)" dospijela je informacija o njoj u siru javnost. Tako da je danas cak detaljno opisana u knjizi "STARI SREDNJOVJEKOVNI UTVRĐENI GRADOVI I KULE CAZINSKE KRAJINE" a autor knjige je vrsio ispitivanja na licu mjesta. Inace tvrdjava ili kula se nalazi skoro u svakoj MZ Cazinske opstine kao u Mutniku, Trzcu, Sturlicu, Stijeni, Pecigradu, u samom gradu Cazinu, a najljepsi i najpoznatiji od svih jeste dvorac na Ostrozcu. Inace stari grad (Tvrdjava) u Percigradu bila je rezidencija cuvenog Hasan age Peckog, kojeg sam pronasao cak u starim austrijskim knjigama odnosno u knjizi "Geschichten aus Krajina" (Price iz Krajine) iz 1800 i neke u kojima je imao ulogu beskrupuloznog nasilnika, dok je sa druge strane bio junak epskih pjesama. U ustanku Zmaja od Bosne Hasan aga Pecki je bio najvjerovatnije najvazniji covjek za Husein-kapetana Gradascevica jer je od ukupno nekih 50000 vojnika Hasan aga Pecki doveo oko 20000 iz Krajine. Da je bio jedan od kljucnih ljudi ustanka dokazuje i cinjenica da su jedino on i Husein kapertan Gradascevic odvedeni u Istanbul gdje su zauvjek ostali. Ovako je istorija zapisala njegov kraj u visokoj zivotnoj dobi od 80 i nesto godina: "Ipak, u konačnici se preda poslije čega je upućen u Istanbul, gdje mu u hanu na Atmejdanu odrediše odaju. Svoj život je okončao uz velikog vezira. Naime, jedne prilike vezir ga ugosti, kako bi ga upoznao. Poslije kahve i razgovora, vraćajući se u svoje odaje Hasan aga se sruši i na mjestu ostade mrtav."<ref>https://bosnae.info/index.php/hasan-aga-pecki-najsilniji-krajiski-junak-veliki-borac-za-prava-bosne-bosnjaka-tokom-osmanske-uprave</ref> Inace zamolio bih te da izbrises slijedecu stranicu jer sada postoje dvije o kuli Gracanici: Kula Gračanica https://bs.wikipedia.org/wiki/Kula_Gra%C4%8Danica Ispravna verzija koja bi trebala ostati jeste ova: Gračanica Kula (Cazin) https://bs.wikipedia.org/wiki/Gra%C4%8Danica_Kula_(Cazin) Zamolio bih te jos na kraju da validiras izmjene koje sam izvrsio na stranici: https://bs.wikipedia.org/wiki/Liskovac_(Cazin) Na toj stranici cu svakako uskoro morati dodati jos dio o ekononiji odnosno nadelko cuvenom "Liskovackom Kamenu" o kojem su do sad izvjestavali skoro svi mediji u BIH. Bilo je poglavlje o "Ekonomiji" u kojoj je bilo malo informacija o tome ali ga je neko uklonio, cini mi se ti ;). Molim te vrati poglavlje "Ekonomija" nazad, a ja cu ga uskoro preurediti sto bolje budem mogao i navesti svemu izvore. I na kraju jos jednom hvala za trud! Edit: Ovo nisam do sad bio vidio sorry! Liskovac_(Cazin) - "trenpreth 12:13, 8 mart 2022‎ AnToni razgovor doprinosi‎ 7.582 bajta −1.511‎ →‎Historija: već je napisano u članu o Kuli poništizahvali se [čeka pregled]" {{Refspisak-razgovor}} == Alhamijado knjizevnost == Sto si mi uklonio izmjene? Dodao sam linkove samo [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 19:09, 17 mart 2022 (CET) : Za historijske i književne teme, blogovi ili stranice neprovjerenog kvaliteta nisu relevantan izvor! Osim toga u [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Alhamijado_knji%C5%BEevnost&type=revision&diff=3403150&oldid=3403142 ovoj izmjeni] nisu navedeni nikakvi linkovi. Reference se inače navode, ako su podaci uzeti s tog izvora. Wikipedija nije skladište linkova.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 10:12, 18 mart 2022 (CET) Onda ako se ne mogu praviti izmjene na toj stranici, pa makar dodani samo linkovi, onda je izbriši. Ne znam sto mi citiras tu stranicu, nemam na nikakve veze s tim. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 12:47, 18 mart 2022 (CET) : Greška! Promjena je vraćena zbog dodavanja dijelova koji nisu enciklopedijski! Dodavanja titula ili počasnih obilježja ne pripada enciklopediji.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:06, 18 mart 2022 (CET) Mogu li se dodavati linkovi ako vec postoje članci o nekim osobama, da ne stoje crveni linkovi? To sam i htio... [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 16:40, 18 mart 2022 (CET) == Feminism and Folklore 2022 ends soon == [[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|frameless|250px]] [[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] which is an international writing contest organized at Wikipedia ends soon that is on <b>31 March 2022 11:59 UTC</b>. This is the last chance of the year to write about feminism, women biographies and gender-focused topics such as <i>folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, fairy tales, folk plays, folk arts, folk religion, mythology, folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more</i> Keep an eye on the project page for declaration of Winners. We look forward for your immense co-operation. Thanks Wiki Loves Folklore international Team [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:28, 26 mart 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&oldid=23060054 --> == Jakov Baltić == Dobar dan Antoni. Zašto mi uklanjas izmjene sa članka o Jakovu Baltiću vezano za njegovo porijeklo? Citirao sam njegove riječi u kojima se on jasno izjašnjavao kao Bošnjak. Nema tu nekog spora. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 13:02, 29 mart 2022 (CEST) == БС Дискорд == Поздрав АнТони. Пријавио сам се на бс. Дискорд, али ми је ограничен приступ каналима. Шта треба да урадим да би био пуноправни члан?--[[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 17:09, 29 mart 2022 (CEST) :Слаб сам с Дискордом! Мислим да на Вики имаш потпуни приступ.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:15, 29 mart 2022 (CEST) ::Хвала ти на одговору. Имам овде пун приступ.--[[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 17:19, 29 mart 2022 (CEST) == Martin Nedić == AnToni, zašto si mi uklonio izmjene o Nedićevoj bošnjačkoj ideologiji sa moga članka? Citirao sam šest knjiga za taj podatak što je sasvim dovoljno. Istu si mi stvar uradio i sa prethodnim člankom o Jakovu Baltiću. Sve izmjene ja citiram vjerodostojnim izvorima, uglavnom knjigama. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:24, 1 april 2022 (CEST) : Kao što sam ranije objasnio, stvaranje nacija na Balkanu započelo je krajem 19. vijeka. Neki bosanski (a ne bošnjački) franjevci u svojim tekstovima nazivaju Bosance, stanovnike Bosne, Bošnjacima, što s današnjim pojmom "Bošnjak" nema nikakve povezanosti. Bošnjaci su narod koji je pod imenom Muslimani u SRBIH bio jedan od tri naroda, a u SFRJ jedan od šest naroda. Dalji slijed uvođenja imena Bošnjak je poznat, te ga nemam potrebe objašnjavati. Nadalje šta je to "bošnjačka ideologija"? Franjevci su svećenici i religija nema veze s ideologijom, bilo kog tipa. Bavili su se i prosvetiteljstvom, književnošću, a ne nekom bošnjačkom ideologijom. Kako je izgleda tendencija da se zamjenom teza, ovim pojmom definišu bosanski franjevci, radi se ovdje o sličnom ili istom pokušaju promicanja teza tzv. "Historijske klix grupe" koja svoje teze, ponovo na mala vrata, želi uvesti na Wikipediju. Ukoliko se pravila Wikipedije ne poštuju, te se ne pokazuje tendencija pisanja po enciklopedijskim pravilima, mislim da je diskusija nepotrebna, jer tih nekoliko '''bosanskih''' franjevaca tematski imaju mnogo više sadržaja, o kojima se može pisati, a ne tražiti mjesto i "podvaljivati" iste teze. Ukoliko je to cilj autora, mislim da je jasno čemu to vodi.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:22, 1 april 2022 (CEST) ::Pod pojmom bošnjačka ideologija misli se na promoviranje bošnjačkog imena i identiteta u Bosni koje je bilo prisutno među bosanskim franjevcima u 19. vijeku. To sam citirao mnogim vjerodostojnim referencama koje vi uporno ignorišete. O ovoj temi se mnogo pisalo u bošnjačkoj i hrvatskoj historiografiji. Očigledno da je stvaranje Bošnjačkog identiteta počelo još u srednjem vijeku kada se spominju dobri Bošnjani u mnogim poveljama kao stanovnici Bosne. Drugi pripadnici franjevačkog reda još od 17. vijeka prihvatali ideju bošnjaštva i prenijeli je u okviru bratstva u 18. i 19. vijeku. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 11:23, 2 april 2022 (CEST) ::: U slijedećim knjigama{{sfn|Velimir Valjan, Andrija Zirdum|2010}}{{sfn|Ignacije Gavran|1998}}{{sfn|Ignacije Gavran|1988}}{{sfn|Ignacije Gavran|2003}}{{sfnm|Ignacije Gavran II|2003}}{{sfn|Jako Baltić|2003}}{{sfn|Bono Benić|2003}}{{sfn|Nikola Lašvanin|2003}}{{sfn|Filip Lastrić|2003}}{{sfn|Marijan Bogdanović|2003}}{{sfn|Ignacije Gavran|2010}} nema spomena o nekoj bošnjačkoj ideologiji, o nacionalnoj pripadnosti autora ili spomenutih osoba, a kao jezik se uglavnom spominje "narodni jezik" ili u nekim slučajevima hrvatski jezik. Sličnu listu mogu postaviti i s literaturom na njemačkom jeziku, gdje su prevodi kao i navedenim knjigama koje su izlistane, s razlikom da se zbog odlika njemačkog jezika, rijetko koristi izraz "narodni jezik" koji čitaocima njemačkog govornog područja ne znači mnogo. Zato navodim kao reference ove knjige, koje su jedna od osnova bosanskih franjevaca i njihove historije u Bosni i Hercegovini.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:53, 2 april 2022 (CEST) ::::"'''Bošnjaštvo''' tj. '''bošnjačku tradiciju zajedništva''' naših naroda moguće je uočiti kod mnogih franjevaca i to ne samo iz njihovih spisa nego i njihovog osobnog angažana u promoviranju i zašivljavanju ove ideologije na našim prostorima. Najbrojmo samo neke franjevce zanese ovom ideologijom: Matija Divković, Stjepan Matijević, Mijo Radnić, Filip Laštrić, Martin Nedić, Ivan Franjo Jukić i Antun Knežević. Za ovu dvojicu posljednjih '''bošnjaci''' su bili bosanskohercegovački katolici, pravoslavni i muslimani". - Pejić, Marko, (2004), ''[https://books.google.ba/books?redir_esc=y&hl=hr&id=-So8AAAAMAAJ&dq=Doprinos+bosanskih+franjevaca+dru%C5%A1tveno-kulturnom+identitetu+bosanskohercegova%C4%8Dkog+dru%C5%A1tva+u+periodu+1878-1918.+godine&focus=searchwithinvolume&q=Bo%C5%A1nja%C5%A1tvo Doprinos bosanskih franjevaca društveno-kulturnom identitetu bosanskohercegovačkog društva u periodu 1878-1918. godine],'' str. 182, Fojnica ::::"Vaša preuzvišenost! Sila može svašta učiniti, ali sila silniku nigda nikakvo pravo ne daje; zato '''Bošnjaci''' nigda dopustiti neće, da se tako od njih i od njihove dične Kraljevine učini, to će se boriti za svoja prava, dok jedan živ bude! Mi bolnim srcem gledamo u dvoličnost naše visoke Vlade, koja naš jezik zove Zemaljskim i dopušta da se njeki zovu Srbi a njeki Hrvati umjesto da pravedno, i iskreno rekne '''zemlja Bosna, žitelji Bošnjaci, a njihov jezik bosanski'''. A zar ćemo dopustiti da se spomen nas, i naše kraljevine uništi! Nigda! To nigda dopustiti nećemo! Nek se naš Sbor sazove, i na njem će Bošnjaci slobodnom svojom voljom izjaviti šta žele, i s kim hoće da budu; uvijek prije osiguravši prava svoja, i svoje Kraljevine." - Fra Antun Knežević, 1885 ::::„... mnogo nam je žalije na njeku – čast i poštenje pravednim! – jednokrvnu bratju Srbe i Hrvate. Od ovih jedni nam razciepiše Bosnu i '''Bošnjake''' te rekoše da je Bosna do Vrbasa Srbija, a '''Bošnjaci''' Srbi; od Vrbasa pako Hrvatska i Hrvati; drugi da su u cieloj Bosni svi Srbikoji pišu ćirilicom, a Hrvati koji pišu latinicom; treći da su u ovoj Bosni sami Srbi; dočim četvrti proglasiše da su zgoljni Hrvati. Ovako dakle Bosna ponosna i Bošnjaci na glasu junaci kod ovakvih sama su prazna imena, izmišljena od nekih zanešenjakah.“  - Fra Antun Knežević, ''Pad Bosne (1463);'' u [https://books.google.ba/books?redir_esc=y&hl=hr&id=tPOPAAAAIAAJ&dq=od+tradicije+do+identiteta+1974&focus=searchwithinvolume&q=%E2%80%9E...+mnogo+nam+je+%C5%BEalije+na+njeku+%E2%80%93+%C4%8Dast+i+po%C5%A1tenje+pravednim%21+%E2%80%93+jednokrvnu+bratju+Srbe+i+Hrvate.+Od+ovih+jedni+nam+razciepi%C5%A1e+Bosnu+i+Bo%C5%A1njake+te+reko%C5%A1e+da+je+Bosna+do+Vrbasa+Srbija%2C+a+Bo%C5%A1njaci+Srbi%3B+od+Vrbasa+pako+Hrvatska+i+Hrvati%3B+drugi+da+su+u+cieloj+Bosni+svi+Srbikoji+pi%C5%A1u+%C4%87irilicom%2C+a+Hrvati+koji+pi%C5%A1u+latinicom%3B+tre%C4%87i+da+su+u+ovoj+Bosni+sami+Srbi%3B+do%C4%8Dim+%C4%8Detvrti+proglasi%C5%A1e+da+su+zgoljni+Hrvati.+Ovako+dakle+Bosna+ponosna+i+Bo%C5%A1njaci+na+glasu+junaci+kod+ovakvih+sama+su+prazna+imena%2C+izmi%C5%A1ljena+od+nekih+zane%C5%A1enjakah.%E2%80%9C+++ Hadžijahić 1974], str. 35 ::::"'''Bošnjak'''"...Ja pod ovim imenom razumijems sve '''Bošnjake''' u svoj Bosni, Hercegovini, Krajini, Posavini, Podrinju i Prekodrinju, '''mi smo svi Bošnjaci''', ova cijepanja nas i jesu do ništa dotjerala. Pod ovim imenom razumije se kod nas u Bosni i kršćani grčkog vjerozakona. Rišćani i Kršćani, to je svak vidi sve jednog korijena samo što se drukčije izgovara". - Fra Ivan Franjo Jukić, ''[https://www.scribd.com/fullscreen/212504884/Ivan-Frano-Juki%C4%87-Putopisi-i-Istorisko-etnografski-radovi Putopisi i istorisko-etnografski radovi]'', str. 214 ::::"složeno uiezik '''Bosanski''', aliti Ilirički" - Matija Divković, ''Nauk krstjanski'', 1611 (Do jučer je u sarajevskoj Vijećnici bila izložba starih knjiga i dokumenata i jedna od njih je Divkovićeva knjiga na kojoj se može vidjeti ovaj citati) ::::"Nu još jednom, Bosanski franjevci, većinom rodjeni '''Bošnjaci''', polazili su škole izvan svoje domovine." - Klaić, Vjekoslav, (1878), ''[https://books.google.ba/books?redir_esc=y&hl=hr&id=v8lDAAAAYAAJ&q=Bo%C5%A1njaci#v=snippet&q=Bosanski%20franjevci%2C%20ve%C4%87inom%20rodjeni%20Bo%C5%A1njaci&f=false Bosna: podatci o zemljopisu i poviesti Bosne i Hercegovine, Opseg 1]'', str. 98, Zagreb ::::"Dva bosanska historika, fra Ivan Frano Jukić i fra Antun Knežević, nazivaju sebe '''Bošnjacima'''. Stari naraštaj bosanskoh franjevaca, uzgojen prije austrijske okupacije BiH, zvali su svoje jezik 'naški', ''''bosanski'''<nowiki/>' i 'ilirski. " - Gavranović, Berislav, (1935), ''[https://books.google.ba/books?redir_esc=y&hl=hr&id=-17aBSHs1Y4C&dq=Uspostava+redovite+katoli%C4%8Dke+hijerarhije+u+BiH+1881+Gavranovi%C4%87&focus=searchwithinvolume&q=Fra+Ivan+Frano+Juki%C4%87 Uspostava redovite katoličke hijerarhije u Bosni i Hercegovini 1881 godine: prilog političkoj historiji Austro-Ugarske monarhije na Balkanu]'', str. 33 ::::"Prvi od '''bošnjaka''' pojavi se u kolu Gajevu dični starina fra Martin Nedić..." - [https://books.google.com.ni/books?id=wa8JAAAAIAAJ&q=Fra+Martin+Nedi%C4%87#v=snippet&q=Fra%20Martin%20Nedi%C4%87&f=false ''Novi prijatelj Bosne: Za hrvatsko citateljstvo uredio Bozic fra. Josip-Dobroslav, Potocanac, Opseg 1'', str. 21, 1888] ::::"Nedić, Martin fra ('''Bošnjak''')" - Šidak, Jaroslav, (1979), ''[https://books.google.ba/books?redir_esc=y&hl=hr&id=vZlnAAAAMAAJ&dq=Studije+iz+hrvatske+povijesti+za+revolucije+1848-49+%C5%A0idak&focus=searchwithinvolume&q=Nedi%C4%87%2C+Martin+fra+%28Bo%C5%A1njak%29 Studije iz hrvatske povijesti za revolucije 1848-49]'', str. 387 ::::"Neki povijesni procesi su se dogodili koji su ne povrativi. U povijesti sve što se dogodi, to se više ne može vratiti. Mi znamo kako su se nekad i katolici u Bosni pisali kao '''Bošnjaci''', Ivan Franjo Jukić i ostali" - Fra Mile Babić, intervju 28.4.2014. ::::"Do sredine 19. vijeka u Bosni nije bilo ni Srba ni Hrvata ni nikoga, svi su bili '''Bošnjaci'''" - Novak Kilibarda (https://www.youtube.com/watch?v=e5UiS4kiiNY) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:03, 2 april 2022 (CEST) ::::'''Lista''' ::::* {{cite book |ref=harv|last1= Valjan|first1= Velimir|author-link1=Velimir Valjan|last2= Zirdum|first2= Andrija|author-link2=Andrija Zirdum|date= 2010|title= Franjevački samostan u Gučoj Gori - Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 150, obljetnice samostana u Gučoj Gori|trans-title= |url= |language= hr |location= Guča Gora, Sarajevo|publisher= Franjevački samostan Guča Gora, Kulturno povijesni institut provincije Bosne Srebrene - Sarajevo|isbn= 978-9958-9026-2-8|ref={{harvid|Velimir Valjan, Andrija Zirdum|2010}} }} ::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 1998|title= Putovi i putokazi (III) - Niz članaka o našoj prošlosti |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Zagreb, Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran|1998}}}} ::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 1988|title= Putovi i putokazi (I) |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran|1988}}}} ::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 2003|title= Putovi i putokazi (IV) |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran|2003}}}} ::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 2003|title= Putovi i putokazi (II) |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Livno|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran II|2003}}}} ::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 2010|title= Suputnici bosanske povijesti |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Zagreb, Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran |2010}}}} ::::* {{cite book |ref=harv |last1= Jako |first1= Baltić |date= 2003 |title= Godišnjak od događaja i promine vrimena u Bosni 1754-1882. |url= |location= Sarajevo, Zagreb |publisher= Synopsis |isbn=978-99-58967-29-0 |ref={{harvid|Jako Baltić|2003}} }} ::::* {{cite book |ref=harv |last1= Nikola |first1= Lašvanin |date= 2003 |title= Ljetopis |url= |location= Sarajevo, Zagreb |publisher= Synopsis |isbn=978-99-58967-26-9 |ref={{harvid|Nikola Lašvanin|2003}} }} ::::* {{cite book |ref=harv |last1= Bono |first1= Benić |date= 2003 |title= Ljetopis sutješkog samostana |url= |location= Sarajevo, Zagreb |publisher= Synopsis |isbn=978-99-58967-28-3 |ref={{harvid|Bono Benić|2003}} }} ::::* {{cite book |ref=harv |last1= Filip |first1= Lastrić |date= 2003 |title= Pregled starina Bosanske provincije |url= |location= Sarajevo, Zagreb |publisher= Synopsis |isbn=978-99-58967-00-9 |ref={{harvid|Filip Lastrić|2003}} }} ::::* {{cite book |ref=harv |last1= Marijan |first1= Bogdanović |date= 2003 |title= Ljetopis kreševskog samostana |url= |location= Sarajevo, Zagreb |publisher= Synopsis |isbn=978-99-58967-27-6 |ref={{harvid|Marijan Bogdanović|2003}} }} {{Refspisak-razgovor}} == Feminism and Folklore 2022 has ended, What's Next? == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">{{int:please-translate}} [[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|350px]] Dear {{PAGENAME}}, '''[[m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competition has ended. We thank you for organizing it on your local Wikipedia and help in document folk cultures and women in folklore in different regions of the world on Wikipedia. What's next? # Please complete the jury on or before 25th April 2022. # Email us on [mailto:wikilovesfolklore@gmail.com wikilovesfolklore@gmail.com] the Wiki usernames of top three users with most accepted articles in local contest. # You can also put the names of the winners on your local project page. # We will be contacting the winners in phased manner for distribution of prizes. Feel free to contact us via mail or [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2022|talkpage]] if you need any help, clarification or assistance. [[File:Feminism and Folklore.webm|frameless|right|300px]] Thanks and regards '''International Team'''<br /> '''Feminism and Folklore''' </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:19, 6 april 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf1&oldid=23111012 --> :Requesting you to provide above information so we can start prize distribution. :Please get in touch with me if you need and help or clarifications. :[[Korisnik:Tiven2240|Tiven2240]] ([[Razgovor s korisnikom:Tiven2240|razgovor]]) 13:52, 16 maj 2022 (CEST) == Datumi == Formati datuma u referencama se ne trebaju mijenjati jer to svakako Srđanov bot automatski ispravlja. Kažem da se ne patiš bezveze :). Pozdrav. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 13:17, 23 april 2022 (CEST) == Zlatko Dinko Pavić == Poštovani Admine AnToni ne vidim razlog za brisanje članka Zlatko Dinko Pavić. Na članku Sukošan je dodan kao poznata osoba od strane bs wikipedije i ja sam dodao u reference koje pokazuju opravdanost članka. Ne zamjeram brisanje ali mislim da bi bilo u redu opravdat brisanje argumentima. Pitanje, zašto se članak koji se briše ne daje na raspravu o brisanju ili da ide na provijeru kao ostali članci koje sam odradio. Ovo mi djeluje kao samovolja iskreno. oprosti nisam niššta loše mislio samo mi nije jasno zašto članci ćekaju toliko čekaju provijeru pojedini a poneki idu odmah u javnost. Pozdrav--[[Korisnik:Grginović Šime |<span style="color:red;">GR</span><span style="color:orange;">GINOV</span><span style="color:red;">IĆ</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|<span style="color:green;">ŠIME</span>]] 13:09, 26 april 2022 (CEST) Radi se o relevantnosti. Postoji li o njemu neki prilog u nekoj istovrijednoj enciklopediji. Nije dovoljno da je neko učitelj i pjesnik da bi bio na Wikipediji. Osim toga dio članka je bio uklonjen jer nije bio enciklopedijski napisan. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:19, 26 april 2022 (CEST) == Ivica Osim == Zanima me zašto su promjene poništene? [[Korisnik:Vedran-Bajnice|Vedran-Bajnice]] ([[Razgovor s korisnikom:Vedran-Bajnice|razgovor]]) 16:29, 4 maj 2022 (CEST) == Brisanje stranice ESOLAR d.o.o. == Pozdrav Antoni, Zašto je stranica obrisana, iako je imala uredno sve reference? Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:43, 6 maj 2022 (CEST) :Relevantnost!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 14:44, 6 maj 2022 (CEST) == Guranija == Možeš li mi vratit nedavno izbrisan članak o Mehmed Mejliji Guraniji. Zbog nekoliko prepisanih rečenica ne treba se brisati čitav članak. Ovaj tekst sam prepisao sa stranice avlija.me jer ove podatke nisam pronašao u drugim knjigama: "''Pored toga što je bio poznat i priznat pjesnik u Bosni svoga vremena, ovaj pseudonim, takođe, pokazuje da je bio zaneseni sufija, što se odrazilo i na njegovo pjesničko djelo koje uglavnom sadrži veoma suptilno sročene stihovane tarihe, kojima obilježava svaki značajniji događaj svoga vremena. Međutim, on je i pjesnik lirskotesavufske poezije iskazane jezikom alegorije i simbola. Napisao je dosta pjesama i iza sebe ostavio medžmuu u koju je sam ispisao mnogo svojih stihova. Osnovni kredo njegovog poimanja života je: Voljeti Boga – znači voljeti ljude.Mejlija u svoju poeziju unosi zanos bogougodnika za koga sve počinje i završava se u ljubavi prema Bogu''." Ostali podaci su iz navedenih knjiga. --[[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:58, 21 maj 2022 (CEST) :Prepisivanje s drugih stranica nije dozvoljeno. Osim toga ta referenca (avlija.me) nije ni navedena, a ostali izvori su u skoro svakom članku isti, tako da je teško za vjerovati da su korišteni za stranicu. Vjerovatno su i ostali članci copy/paste? Treba ih pregledati i shodno reagirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:07, 21 maj 2022 (CEST) ::Izvinjavam se zbog ovoga. Ovih nekoliko rečenica sam prepisao sa te stranice jer te podatke nisam pronašao u drugim knjigama. Mogao si samo izbrisati tih nekoliko rečenica, a ne čitavu stranicu. Nekada sam nalazio članke koje su upotpunosti prepisani sa interneta ili djelomično i niko nije uklonio prepisani sadržaj, pa ni čitavu stranicu. ::Ostali podaci su uglavnom iz [http://fmks.gov.ba/download/zzs/1957/8-1957.pdf ove] knjige i nisu prepisani. Kada pregledas, molim te mi vrati članak. Lp [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:18, 21 maj 2022 (CEST) == Feminism and Folklore 2022 - Local prize winners == <div style="border:8px brown ridge;padding:6px;> [[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Congratulations for winning a local prize in '''[[:m:Feminism and Folklore 2022/Project Page|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competition. Thank you for your contribution and documenting your local folk culture on Wikipedia. Please fill in your preferences before 15th of June 2022 to receive your prize. Requesting you to fill [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScK5HgvVaLph_r_afctwShUuYVtXNwaN24HUSEYnzUUho8d-Q/viewform?usp=sf_link this form] before the deadline to avoid disappointments. Feel free to [[:m:Feminism and Folklore 2022/Contact Us|contact us]] if you need any assistance or further queries. Best wishes, [[:m:Feminism and Folklore 2022|FNF 2022 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 09:50, 22 maj 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf&oldid=23312270 --> == Odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije == Pozdrav, Željela bih postaviti pitanje vezano za članak "Odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije". Članak je preveden sa engleskog jezika, a naknadno je dopunjen. Sve što je dodano, imalo je referencu, a vraćeno je bez ikakvog objašnjenja. Zanima me zašto je kompletna zadnja dopuna članka izbrisana/vraćena? [[Korisnik:Ema246|Ema246]] ([[Razgovor s korisnikom:Ema246|razgovor]]) 11:15, 22 maj 2022 (CEST) :Srednjovjekovne srpske države, te sve do rata u BiH nisu tema ovog članka. Zato je taj dio i obrisan. Naziv članka je odnosi Srbije i BiH. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:34, 22 maj 2022 (CEST) ::Nije samo taj dio izbrisan, nego sve što sam dodala u svojoj zadnjoj izmjeni. Informacije o političkoj i ekonomskoj saradnji u ovom vijeku su bile dodane, sa tačnim izvorima. U naslovu "Historija" je obrađena tema odnosa Bosne i Hercegovine i Srbije u historijskom dobu kroz 4 perioda. Pogledajte iste primjere sa engleske wikipedie: [https://en.wikipedia.org/wiki/France–Germany_relations] [https://en.wikipedia.org/wiki/Croatia–Serbia_relations] . [[Korisnik:Ema246|Ema246]] ([[Razgovor s korisnikom:Ema246|razgovor]]) 14:45, 22 maj 2022 (CEST) == Uslovi za članak == Pozdrav, imam pitanje u vezi onog projekta "Jedan članak dnevno." Da li baš mora svaki uslov koji se traži, mora biti ispunjen? Naprimjer da li bi bio problem ako bi bio članak 4.000 bajta. Nažalost, preko školskog raspusta samo mogu praviti članke, pošto idem u školu, a ovih zadnjih mjeseci sam mnogo zatrpan školom, pa ima i drugih sporednih obaveza :) Tako da ja sam jedino aktviran tokom odmora :) Hvala na odgvooru koji budete dali :) [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 22:54, 28 maj 2022 (CEST) :Ne znam jesi li već dobio odgovor pa ću ja reći da općenito nije dobro ostavljati nedovršene članke. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:52, 29 juli 2022 (CEST) == Heiligenkreuz (Donja Austrija) == Zdravo AnToni! Zahvaljujem od srca za pomoć i provjeru mojih nedavnih doprinosa na BS:Wiki. [[Slika:Face-smile.svg|24px]] Imam pitanje u vezi [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Heiligenkreuz_(Donja_Austrija)&diff=3418568&oldid=3418539 ove promjene] u članku "Heiligenkreuz (Donja Austrija)". Naime, spomenuti donjoaustrijski Heiligenkreuz je općina, a ne grad. Nisam zbog toga stvarao novu podkategoriju "Općine u Austriji", nego sam svrstao članak u kategoriju "Naselja u Austriji". No možda bi ipak bilo najbolje stvoriti spomenutu podkategoriju "Općine u Austriji"? Što Ti misliš o tome? Pitam, jer ne znam kakva je ovdje praksa s kategorijama ... Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Maestro Ivanković|Maestro Ivanković]] ([[Razgovor s korisnikom:Maestro Ivanković|razgovor]]) 14:30, 3 juni 2022 (CEST) == Šah na DE == U [[:de:Kategorie:Schach|potkategorijama]] ima članaka kojih nema na EN, a nisu nešto dugi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:31, 3 juni 2022 (CEST) == Thanks for organizing Feminism and Folklore == Dear Organiser/Jury Thank you so much for your enormous contribution during the [[:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] writing competition. We appreciate your time and efforts throughout the competition to bridge cultural and gender gap on Wikipedia. We are sending you a special postcard as a token of our appreciation and gratitude. Please fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeZ5eNggLMULDNupu4LFuTIcDmEyCIRh0QLhElkhkZvAmg0wQ/viewform this form] by July 20th 2022 to receive a postcard from us. We look forward to seeing you in 2023 next year. Stay safe! Gaurav Gaikwad. International Team Feminism and Folklore [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:50, 10 juli 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf1&oldid=23501899 --> == Radost Satane == Zašto se na stranici "Satana" brišu informacije o teističkom satanizmu i najvećoj grupaciji "Radost Satane" koja je kod nas aktivna već godinama? Srpska i hrvatska vikipedija imaju čak posebne članke o ovome, ne samo da ih pominju na stranici o satani. https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%BE%D1%81%D1%82_%D0%A1%D0%B0%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B5 https://hr.wikipedia.org/wiki/Radost_Sotone [[Korisnik:Gjergj333|Gjergj333]] ([[Razgovor s korisnikom:Gjergj333|razgovor]]) 14:04, 3 august 2022 (CEST) b8ouihf0iluw1r4e2p43x6rnxo9fj40 3427102 3427090 2022-08-03T14:57:11Z AnToni 2325 /* Radost Satane */ wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 9 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive |maks_veličina_arhive = 200K |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d }} == [[Dan Republike Srpske]] == Zdravo, Antoni! Bi li mogao znati razlog [[Posebno:Diff/3391814|vraćanja izmjena]] na toj stranici? Čini mi se da je moja izmjena apsolutno valjana – dodani su Al Jazeera Balkans i Deutsche Welle, koji imaju dugu reputaciju pouzdanih izvora, tekst je podijeljen u odjeljke (galerije slika ne bi trebalo stavljati u uvodniku članka). Osim toga, uneseni tekst poprilično je neutralan i činjenično izvještava o službenom stavu Ustavnog suda, značajne ustanove u Bosni i Hercegovini. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:10, 14 januar 2022 (CET) : Greškom vraćeno. Sorry!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 00:14, 15 januar 2022 (CET) :: Pretpostavljah. No worries. :) --[[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:05, 15 januar 2022 (CET) == Popis stanovništva 2021 == Dobar dan, zašto ste vratili ažuriranje i brojevi stanovništva u naseljima? Možete li napisati razlog? Ne znam što je loše u ažuriranju. Nemate ništa protiv što ovdje imate zastarjele podatke? [[Korisnik:Moson81|Moson81]] ([[Razgovor s korisnikom:Moson81|razgovor]]) 19:15, 18 januar 2022 (CET) :Razlog zašto vraćamo vaše i izmjene ostalih urednika je [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija#Popis_u_Hrvatskoj_2021. ovo] [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:21, 18 januar 2022 (CET) ::Žao mi je, nisam znao za to. Hvala za obavijest. [[Korisnik:Moson81|Moson81]] ([[Razgovor s korisnikom:Moson81|razgovor]]) 19:25, 18 januar 2022 (CET) :::Nema problema. Hvala vam na doprinosu. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:26, 18 januar 2022 (CET) == međunarodna aosocicija atletskih federacija == nerazumijem zašto uklonjena izmjena lp [[Korisnik:Leonardo novak|Leonardo novak]] ([[Razgovor s korisnikom:Leonardo novak|razgovor]]) 15:54, 22 januar 2022 (CET) == MEĐUNARODNA KOŠARKAŠKA FEDERACIJA == NE RAZUMIJEM ŽAŠTO MI JE UKLONJENA IZMJENA , I SABLON [[Korisnik:Leonardo novak|Leonardo novak]] ([[Razgovor s korisnikom:Leonardo novak|razgovor]]) 16:38, 22 januar 2022 (CET) == Mirsad Abdagic Kike == Pozdrav, jucer 22.01.2022. sam dodala dodatne informacije na ovaj clanak, koje su apsolutno ispravne i valjane (ja kao kcerka doticnog bi to trebala znati). Izmjene tj dopune su ponistene, pa me zanima razlog tj da li je moguce ipak dodati informacije koje sam unijela u clanak? :Podaci bez referenci se brišu.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:29, 23 januar 2022 (CET) == Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine == Upit vezan za tačnost i istinitost podataka iz sljedeće dvije rečenice: - “Glasati se moglo samo u Federaciji Bosne i Hercegovine.” (posljednja rečenica u Rezultati / Federacija Bosne i Hercegovine) - “Glasati se moglo samo u Republici Srpskoj.” (posljednja rečenica u Rezultati/Republika Srpska) Da li su mogli glasati samo birači koji su se fizički nalazili unutar tih područja (tj. nije bilo omogućeno glasanje u odsutstvu) ili su mogli glasati samo građani BiH koji imaju prebivalište na tom području ( tj. moglo se glasati lično i u odsuststvu ali samo za područje u kojem glasač ima prebivalište)? [[Posebno:Doprinosi/185.99.3.107|185.99.3.107]] 22:04, 25 januar 2022 (CET) == Neumska džamija == Zašto su mi uklonjene izmjene na članak Neumska džamija? [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:40, 27 januar 2022 (CET) A evo ipak si vratio izmjene, hvala. Izvini na smetnji. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:43, 27 januar 2022 (CET) == Feminism and Folklore organiser == Dear organiser, Thank you for organizing Feminism and Folklore in your local language. Kindly fill in [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeu9Khj1jo1H6CdP4mr6lW_rfT0bJFO4gpzm5rOreDeDGoiog/viewform this form] as soon as possible so that we can swiftly reach out to you. (Forms link will be deactivated on 6th February 2022) Regards Tiven (User:Tiven2240) Chief coordinator Feminism and Folklore --[[Korisnik:Tiven2240|Tiven2240]] ([[Razgovor s korisnikom:Tiven2240|razgovor]]) 09:33, 4 februar 2022 (CET) == Congrats for organizing Feminism and Folklore 2022 now whats next ? == Dear Organizers, Congratulations on successfully organizing [[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] on your local Wikipedia language. Here are few things that you need to look around during the contest.Make sure that all submissions follow the set of rules as mentioned below and are related to the theme of the project. #The expanded or new article should have a minimum 3000 bytes or 300 words. #The article should not be purely machine translated. #The article should be expanded or created between 1 February and 31 March. #The article should be within theme feminism or folklore.Articles will be accepted if it either belongs to Folklore or Feminism. #No copyright violations and must have proper reference as per Wikipedia notability guidelines. Please refer to the set of rules and guidelines [[:m:Feminism and Folklore 2022|from here]]. During the contest if you face any issue or have queries regarding the project please feel free to reach out on [[:m:Feminism and Folklore 2022/Contact Us|Contact Us]] page. Feminism and Folklore team will be assisting you throughout the contest duration. We thank you for your numerous efforts which you have put in for making this project successful. Best wishes [[User:Rockpeterson|Rockpeterson]] [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:52, 12 februar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&oldid=22820293 --> == Wikipedia Asian Month 2021 Postcard == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear Participants, Congratulations! It's Wikipedia Asian Month's honor to have you all participated in Wikipedia Asian Month 2021, the seventh Wikipedia Asian Month. Your achievements were fabulous, and all the articles you created make the world can know more about Asia in different languages! Here we, the Wikipedia Asian Month International team, would like to say thank you for your contribution also cheer for you that you are eligible for the postcard of Wikipedia Asian Month 2021. Please kindly fill [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSck2FFBSatWmQYubvyCSWDEAvYzplfL_ZNDvr8j5hWU2bmNww/viewform the form], let the postcard can send to you asap! :This form will be closed at March 15. Cheers! Thank you and best regards, [[:m:Wikipedia_Asian_Month_2021/Team#International_Team|Wikipedia Asian Month International Team]], 2022.02 </div> </div> <!-- Message sent by User:Reke@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Asian_Month_Winners&oldid=22878389 --> == Mandarinjani == Poštovani administratore postoji li koja mogucnost da ostavite mandarinjane na miru unatoc tome sto je ocita sala. Bio bih vam vrlo zahvalan kada bi ste ostavili mandarinjane na stranici jer nije nesto sto ce ljudi traziti osim ako znaju za salu niti je nesto u sto ce povjerovati ako nekim slucajem slucajno naidu. Svjestan sam da se protivi nekim pravilima wikipedije no bio bih vrlo zahvalan kada bi ste napravili iznimku. [[Posebno:Doprinosi/46.188.171.31|46.188.171.31]] 18:24, 24 februar 2022 (CET) Zaboravio sam se prijaviti ali ovu poruku sam napisao ja ista osoba koja je i kreirala stranicu o mandarinjanima [[Korisnik:Drinky666|Drinky666]] ([[Razgovor s korisnikom:Drinky666|razgovor]]) 18:33, 24 februar 2022 (CET) :Tekstove takve sadržine možete postaviti na nekom blogu ili nečemu sličnome! Wikipedija nije mjesto za takvo što. Pozdrav!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 23:15, 24 februar 2022 (CET) == Olovo,poznate ličnosti == Zdravo,zašto ste uklonili poznatog Doktora iz Olova [[Korisnik:Ibrozzzz5556|Ibrozzzz5556]] ([[Razgovor s korisnikom:Ibrozzzz5556|razgovor]]) 14:29, 3 mart 2022 (CET) :Ukoliko neka osoba nije zastupljena u nekoj istovrijednoj enciklopediji, ne--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:13, 3 mart 2022 (CET)bi trebala biti ni na Wikipediji. Osim toga podatak je bez referenci, a i sadržina je nepravilno formatirana (nakon interpunkcije dolazi razmak). == korisnice == Pripazi možda na nove korisnice da ne pretjeraju sa informacijam [[Korisnik:Erminaribic|o]] sebi. Možda trebate vi admini detalje izbrisati i iz diffova. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:06, 5 mart 2022 (CET) : Zahtjevi za skrivanje sadržaja privatne prirode mogu se podnijeti slanjem e-poruke nekom od administratora. Praktički nije izvodljivo da mi sami procjenjujemo šta je od napisanog "pretjerano", a šta ne u svakoj izmjeni. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 17:02, 5 mart 2022 (CET) ::Hm...onda im bar poslati direktno upozorenje i uputu? Čini mi se da se novi korisnici neće sami orijentirati i snaći. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:59, 8 mart 2022 (CET) ::: Slobodno možete poslati upozorenje i upustvo u vezi s time kome smatrate da će to biti od koristi ili kome je neophodno, a mi smo svakako uvijek na raspolaganju za skrivanje nehotice otkrivenih ličnih podatka. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:00, 8 mart 2022 (CET) == Gračanica Kula (Cazin) == Pozdrav AnToni! Kao prvo hvala ti sto si validirao stranicu "Gračanica Kula (Cazin)" i da odgovorim na tvoje pitanje "Ima li u Cazinu još istoinenih kula?", tamo u istoriji clanka ne vidim nigdje opciju da ti odgovorim. U Cazinu inace ima puno srednjovjekovnih tvrdjava i kula, ali nema istoimenih, ovo je jedina koja se zove "Kula Gračanica" a do skoro nije se u siroj javnosti ni znalo za nju. Tek nakon sto sam je spominjao i opisao u clanku "Liskovac (Cazin)" dospijela je informacija o njoj u siru javnost. Tako da je danas cak detaljno opisana u knjizi "STARI SREDNJOVJEKOVNI UTVRĐENI GRADOVI I KULE CAZINSKE KRAJINE" a autor knjige je vrsio ispitivanja na licu mjesta. Inace tvrdjava ili kula se nalazi skoro u svakoj MZ Cazinske opstine kao u Mutniku, Trzcu, Sturlicu, Stijeni, Pecigradu, u samom gradu Cazinu, a najljepsi i najpoznatiji od svih jeste dvorac na Ostrozcu. Inace stari grad (Tvrdjava) u Percigradu bila je rezidencija cuvenog Hasan age Peckog, kojeg sam pronasao cak u starim austrijskim knjigama odnosno u knjizi "Geschichten aus Krajina" (Price iz Krajine) iz 1800 i neke u kojima je imao ulogu beskrupuloznog nasilnika, dok je sa druge strane bio junak epskih pjesama. U ustanku Zmaja od Bosne Hasan aga Pecki je bio najvjerovatnije najvazniji covjek za Husein-kapetana Gradascevica jer je od ukupno nekih 50000 vojnika Hasan aga Pecki doveo oko 20000 iz Krajine. Da je bio jedan od kljucnih ljudi ustanka dokazuje i cinjenica da su jedino on i Husein kapertan Gradascevic odvedeni u Istanbul gdje su zauvjek ostali. Ovako je istorija zapisala njegov kraj u visokoj zivotnoj dobi od 80 i nesto godina: "Ipak, u konačnici se preda poslije čega je upućen u Istanbul, gdje mu u hanu na Atmejdanu odrediše odaju. Svoj život je okončao uz velikog vezira. Naime, jedne prilike vezir ga ugosti, kako bi ga upoznao. Poslije kahve i razgovora, vraćajući se u svoje odaje Hasan aga se sruši i na mjestu ostade mrtav."<ref>https://bosnae.info/index.php/hasan-aga-pecki-najsilniji-krajiski-junak-veliki-borac-za-prava-bosne-bosnjaka-tokom-osmanske-uprave</ref> Inace zamolio bih te da izbrises slijedecu stranicu jer sada postoje dvije o kuli Gracanici: Kula Gračanica https://bs.wikipedia.org/wiki/Kula_Gra%C4%8Danica Ispravna verzija koja bi trebala ostati jeste ova: Gračanica Kula (Cazin) https://bs.wikipedia.org/wiki/Gra%C4%8Danica_Kula_(Cazin) Zamolio bih te jos na kraju da validiras izmjene koje sam izvrsio na stranici: https://bs.wikipedia.org/wiki/Liskovac_(Cazin) Na toj stranici cu svakako uskoro morati dodati jos dio o ekononiji odnosno nadelko cuvenom "Liskovackom Kamenu" o kojem su do sad izvjestavali skoro svi mediji u BIH. Bilo je poglavlje o "Ekonomiji" u kojoj je bilo malo informacija o tome ali ga je neko uklonio, cini mi se ti ;). Molim te vrati poglavlje "Ekonomija" nazad, a ja cu ga uskoro preurediti sto bolje budem mogao i navesti svemu izvore. I na kraju jos jednom hvala za trud! Edit: Ovo nisam do sad bio vidio sorry! Liskovac_(Cazin) - "trenpreth 12:13, 8 mart 2022‎ AnToni razgovor doprinosi‎ 7.582 bajta −1.511‎ →‎Historija: već je napisano u članu o Kuli poništizahvali se [čeka pregled]" {{Refspisak-razgovor}} == Alhamijado knjizevnost == Sto si mi uklonio izmjene? Dodao sam linkove samo [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 19:09, 17 mart 2022 (CET) : Za historijske i književne teme, blogovi ili stranice neprovjerenog kvaliteta nisu relevantan izvor! Osim toga u [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Alhamijado_knji%C5%BEevnost&type=revision&diff=3403150&oldid=3403142 ovoj izmjeni] nisu navedeni nikakvi linkovi. Reference se inače navode, ako su podaci uzeti s tog izvora. Wikipedija nije skladište linkova.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 10:12, 18 mart 2022 (CET) Onda ako se ne mogu praviti izmjene na toj stranici, pa makar dodani samo linkovi, onda je izbriši. Ne znam sto mi citiras tu stranicu, nemam na nikakve veze s tim. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 12:47, 18 mart 2022 (CET) : Greška! Promjena je vraćena zbog dodavanja dijelova koji nisu enciklopedijski! Dodavanja titula ili počasnih obilježja ne pripada enciklopediji.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:06, 18 mart 2022 (CET) Mogu li se dodavati linkovi ako vec postoje članci o nekim osobama, da ne stoje crveni linkovi? To sam i htio... [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 16:40, 18 mart 2022 (CET) == Feminism and Folklore 2022 ends soon == [[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|frameless|250px]] [[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] which is an international writing contest organized at Wikipedia ends soon that is on <b>31 March 2022 11:59 UTC</b>. This is the last chance of the year to write about feminism, women biographies and gender-focused topics such as <i>folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, fairy tales, folk plays, folk arts, folk religion, mythology, folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more</i> Keep an eye on the project page for declaration of Winners. We look forward for your immense co-operation. Thanks Wiki Loves Folklore international Team [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:28, 26 mart 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&oldid=23060054 --> == Jakov Baltić == Dobar dan Antoni. Zašto mi uklanjas izmjene sa članka o Jakovu Baltiću vezano za njegovo porijeklo? Citirao sam njegove riječi u kojima se on jasno izjašnjavao kao Bošnjak. Nema tu nekog spora. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 13:02, 29 mart 2022 (CEST) == БС Дискорд == Поздрав АнТони. Пријавио сам се на бс. Дискорд, али ми је ограничен приступ каналима. Шта треба да урадим да би био пуноправни члан?--[[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 17:09, 29 mart 2022 (CEST) :Слаб сам с Дискордом! Мислим да на Вики имаш потпуни приступ.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:15, 29 mart 2022 (CEST) ::Хвала ти на одговору. Имам овде пун приступ.--[[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 17:19, 29 mart 2022 (CEST) == Martin Nedić == AnToni, zašto si mi uklonio izmjene o Nedićevoj bošnjačkoj ideologiji sa moga članka? Citirao sam šest knjiga za taj podatak što je sasvim dovoljno. Istu si mi stvar uradio i sa prethodnim člankom o Jakovu Baltiću. Sve izmjene ja citiram vjerodostojnim izvorima, uglavnom knjigama. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:24, 1 april 2022 (CEST) : Kao što sam ranije objasnio, stvaranje nacija na Balkanu započelo je krajem 19. vijeka. Neki bosanski (a ne bošnjački) franjevci u svojim tekstovima nazivaju Bosance, stanovnike Bosne, Bošnjacima, što s današnjim pojmom "Bošnjak" nema nikakve povezanosti. Bošnjaci su narod koji je pod imenom Muslimani u SRBIH bio jedan od tri naroda, a u SFRJ jedan od šest naroda. Dalji slijed uvođenja imena Bošnjak je poznat, te ga nemam potrebe objašnjavati. Nadalje šta je to "bošnjačka ideologija"? Franjevci su svećenici i religija nema veze s ideologijom, bilo kog tipa. Bavili su se i prosvetiteljstvom, književnošću, a ne nekom bošnjačkom ideologijom. Kako je izgleda tendencija da se zamjenom teza, ovim pojmom definišu bosanski franjevci, radi se ovdje o sličnom ili istom pokušaju promicanja teza tzv. "Historijske klix grupe" koja svoje teze, ponovo na mala vrata, želi uvesti na Wikipediju. Ukoliko se pravila Wikipedije ne poštuju, te se ne pokazuje tendencija pisanja po enciklopedijskim pravilima, mislim da je diskusija nepotrebna, jer tih nekoliko '''bosanskih''' franjevaca tematski imaju mnogo više sadržaja, o kojima se može pisati, a ne tražiti mjesto i "podvaljivati" iste teze. Ukoliko je to cilj autora, mislim da je jasno čemu to vodi.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:22, 1 april 2022 (CEST) ::Pod pojmom bošnjačka ideologija misli se na promoviranje bošnjačkog imena i identiteta u Bosni koje je bilo prisutno među bosanskim franjevcima u 19. vijeku. To sam citirao mnogim vjerodostojnim referencama koje vi uporno ignorišete. O ovoj temi se mnogo pisalo u bošnjačkoj i hrvatskoj historiografiji. Očigledno da je stvaranje Bošnjačkog identiteta počelo još u srednjem vijeku kada se spominju dobri Bošnjani u mnogim poveljama kao stanovnici Bosne. Drugi pripadnici franjevačkog reda još od 17. vijeka prihvatali ideju bošnjaštva i prenijeli je u okviru bratstva u 18. i 19. vijeku. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 11:23, 2 april 2022 (CEST) ::: U slijedećim knjigama{{sfn|Velimir Valjan, Andrija Zirdum|2010}}{{sfn|Ignacije Gavran|1998}}{{sfn|Ignacije Gavran|1988}}{{sfn|Ignacije Gavran|2003}}{{sfnm|Ignacije Gavran II|2003}}{{sfn|Jako Baltić|2003}}{{sfn|Bono Benić|2003}}{{sfn|Nikola Lašvanin|2003}}{{sfn|Filip Lastrić|2003}}{{sfn|Marijan Bogdanović|2003}}{{sfn|Ignacije Gavran|2010}} nema spomena o nekoj bošnjačkoj ideologiji, o nacionalnoj pripadnosti autora ili spomenutih osoba, a kao jezik se uglavnom spominje "narodni jezik" ili u nekim slučajevima hrvatski jezik. Sličnu listu mogu postaviti i s literaturom na njemačkom jeziku, gdje su prevodi kao i navedenim knjigama koje su izlistane, s razlikom da se zbog odlika njemačkog jezika, rijetko koristi izraz "narodni jezik" koji čitaocima njemačkog govornog područja ne znači mnogo. Zato navodim kao reference ove knjige, koje su jedna od osnova bosanskih franjevaca i njihove historije u Bosni i Hercegovini.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:53, 2 april 2022 (CEST) ::::"'''Bošnjaštvo''' tj. '''bošnjačku tradiciju zajedništva''' naših naroda moguće je uočiti kod mnogih franjevaca i to ne samo iz njihovih spisa nego i njihovog osobnog angažana u promoviranju i zašivljavanju ove ideologije na našim prostorima. Najbrojmo samo neke franjevce zanese ovom ideologijom: Matija Divković, Stjepan Matijević, Mijo Radnić, Filip Laštrić, Martin Nedić, Ivan Franjo Jukić i Antun Knežević. Za ovu dvojicu posljednjih '''bošnjaci''' su bili bosanskohercegovački katolici, pravoslavni i muslimani". - Pejić, Marko, (2004), ''[https://books.google.ba/books?redir_esc=y&hl=hr&id=-So8AAAAMAAJ&dq=Doprinos+bosanskih+franjevaca+dru%C5%A1tveno-kulturnom+identitetu+bosanskohercegova%C4%8Dkog+dru%C5%A1tva+u+periodu+1878-1918.+godine&focus=searchwithinvolume&q=Bo%C5%A1nja%C5%A1tvo Doprinos bosanskih franjevaca društveno-kulturnom identitetu bosanskohercegovačkog društva u periodu 1878-1918. godine],'' str. 182, Fojnica ::::"Vaša preuzvišenost! Sila može svašta učiniti, ali sila silniku nigda nikakvo pravo ne daje; zato '''Bošnjaci''' nigda dopustiti neće, da se tako od njih i od njihove dične Kraljevine učini, to će se boriti za svoja prava, dok jedan živ bude! Mi bolnim srcem gledamo u dvoličnost naše visoke Vlade, koja naš jezik zove Zemaljskim i dopušta da se njeki zovu Srbi a njeki Hrvati umjesto da pravedno, i iskreno rekne '''zemlja Bosna, žitelji Bošnjaci, a njihov jezik bosanski'''. A zar ćemo dopustiti da se spomen nas, i naše kraljevine uništi! Nigda! To nigda dopustiti nećemo! Nek se naš Sbor sazove, i na njem će Bošnjaci slobodnom svojom voljom izjaviti šta žele, i s kim hoće da budu; uvijek prije osiguravši prava svoja, i svoje Kraljevine." - Fra Antun Knežević, 1885 ::::„... mnogo nam je žalije na njeku – čast i poštenje pravednim! – jednokrvnu bratju Srbe i Hrvate. Od ovih jedni nam razciepiše Bosnu i '''Bošnjake''' te rekoše da je Bosna do Vrbasa Srbija, a '''Bošnjaci''' Srbi; od Vrbasa pako Hrvatska i Hrvati; drugi da su u cieloj Bosni svi Srbikoji pišu ćirilicom, a Hrvati koji pišu latinicom; treći da su u ovoj Bosni sami Srbi; dočim četvrti proglasiše da su zgoljni Hrvati. Ovako dakle Bosna ponosna i Bošnjaci na glasu junaci kod ovakvih sama su prazna imena, izmišljena od nekih zanešenjakah.“  - Fra Antun Knežević, ''Pad Bosne (1463);'' u [https://books.google.ba/books?redir_esc=y&hl=hr&id=tPOPAAAAIAAJ&dq=od+tradicije+do+identiteta+1974&focus=searchwithinvolume&q=%E2%80%9E...+mnogo+nam+je+%C5%BEalije+na+njeku+%E2%80%93+%C4%8Dast+i+po%C5%A1tenje+pravednim%21+%E2%80%93+jednokrvnu+bratju+Srbe+i+Hrvate.+Od+ovih+jedni+nam+razciepi%C5%A1e+Bosnu+i+Bo%C5%A1njake+te+reko%C5%A1e+da+je+Bosna+do+Vrbasa+Srbija%2C+a+Bo%C5%A1njaci+Srbi%3B+od+Vrbasa+pako+Hrvatska+i+Hrvati%3B+drugi+da+su+u+cieloj+Bosni+svi+Srbikoji+pi%C5%A1u+%C4%87irilicom%2C+a+Hrvati+koji+pi%C5%A1u+latinicom%3B+tre%C4%87i+da+su+u+ovoj+Bosni+sami+Srbi%3B+do%C4%8Dim+%C4%8Detvrti+proglasi%C5%A1e+da+su+zgoljni+Hrvati.+Ovako+dakle+Bosna+ponosna+i+Bo%C5%A1njaci+na+glasu+junaci+kod+ovakvih+sama+su+prazna+imena%2C+izmi%C5%A1ljena+od+nekih+zane%C5%A1enjakah.%E2%80%9C+++ Hadžijahić 1974], str. 35 ::::"'''Bošnjak'''"...Ja pod ovim imenom razumijems sve '''Bošnjake''' u svoj Bosni, Hercegovini, Krajini, Posavini, Podrinju i Prekodrinju, '''mi smo svi Bošnjaci''', ova cijepanja nas i jesu do ništa dotjerala. Pod ovim imenom razumije se kod nas u Bosni i kršćani grčkog vjerozakona. Rišćani i Kršćani, to je svak vidi sve jednog korijena samo što se drukčije izgovara". - Fra Ivan Franjo Jukić, ''[https://www.scribd.com/fullscreen/212504884/Ivan-Frano-Juki%C4%87-Putopisi-i-Istorisko-etnografski-radovi Putopisi i istorisko-etnografski radovi]'', str. 214 ::::"složeno uiezik '''Bosanski''', aliti Ilirički" - Matija Divković, ''Nauk krstjanski'', 1611 (Do jučer je u sarajevskoj Vijećnici bila izložba starih knjiga i dokumenata i jedna od njih je Divkovićeva knjiga na kojoj se može vidjeti ovaj citati) ::::"Nu još jednom, Bosanski franjevci, većinom rodjeni '''Bošnjaci''', polazili su škole izvan svoje domovine." - Klaić, Vjekoslav, (1878), ''[https://books.google.ba/books?redir_esc=y&hl=hr&id=v8lDAAAAYAAJ&q=Bo%C5%A1njaci#v=snippet&q=Bosanski%20franjevci%2C%20ve%C4%87inom%20rodjeni%20Bo%C5%A1njaci&f=false Bosna: podatci o zemljopisu i poviesti Bosne i Hercegovine, Opseg 1]'', str. 98, Zagreb ::::"Dva bosanska historika, fra Ivan Frano Jukić i fra Antun Knežević, nazivaju sebe '''Bošnjacima'''. Stari naraštaj bosanskoh franjevaca, uzgojen prije austrijske okupacije BiH, zvali su svoje jezik 'naški', ''''bosanski'''<nowiki/>' i 'ilirski. " - Gavranović, Berislav, (1935), ''[https://books.google.ba/books?redir_esc=y&hl=hr&id=-17aBSHs1Y4C&dq=Uspostava+redovite+katoli%C4%8Dke+hijerarhije+u+BiH+1881+Gavranovi%C4%87&focus=searchwithinvolume&q=Fra+Ivan+Frano+Juki%C4%87 Uspostava redovite katoličke hijerarhije u Bosni i Hercegovini 1881 godine: prilog političkoj historiji Austro-Ugarske monarhije na Balkanu]'', str. 33 ::::"Prvi od '''bošnjaka''' pojavi se u kolu Gajevu dični starina fra Martin Nedić..." - [https://books.google.com.ni/books?id=wa8JAAAAIAAJ&q=Fra+Martin+Nedi%C4%87#v=snippet&q=Fra%20Martin%20Nedi%C4%87&f=false ''Novi prijatelj Bosne: Za hrvatsko citateljstvo uredio Bozic fra. Josip-Dobroslav, Potocanac, Opseg 1'', str. 21, 1888] ::::"Nedić, Martin fra ('''Bošnjak''')" - Šidak, Jaroslav, (1979), ''[https://books.google.ba/books?redir_esc=y&hl=hr&id=vZlnAAAAMAAJ&dq=Studije+iz+hrvatske+povijesti+za+revolucije+1848-49+%C5%A0idak&focus=searchwithinvolume&q=Nedi%C4%87%2C+Martin+fra+%28Bo%C5%A1njak%29 Studije iz hrvatske povijesti za revolucije 1848-49]'', str. 387 ::::"Neki povijesni procesi su se dogodili koji su ne povrativi. U povijesti sve što se dogodi, to se više ne može vratiti. Mi znamo kako su se nekad i katolici u Bosni pisali kao '''Bošnjaci''', Ivan Franjo Jukić i ostali" - Fra Mile Babić, intervju 28.4.2014. ::::"Do sredine 19. vijeka u Bosni nije bilo ni Srba ni Hrvata ni nikoga, svi su bili '''Bošnjaci'''" - Novak Kilibarda (https://www.youtube.com/watch?v=e5UiS4kiiNY) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:03, 2 april 2022 (CEST) ::::'''Lista''' ::::* {{cite book |ref=harv|last1= Valjan|first1= Velimir|author-link1=Velimir Valjan|last2= Zirdum|first2= Andrija|author-link2=Andrija Zirdum|date= 2010|title= Franjevački samostan u Gučoj Gori - Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 150, obljetnice samostana u Gučoj Gori|trans-title= |url= |language= hr |location= Guča Gora, Sarajevo|publisher= Franjevački samostan Guča Gora, Kulturno povijesni institut provincije Bosne Srebrene - Sarajevo|isbn= 978-9958-9026-2-8|ref={{harvid|Velimir Valjan, Andrija Zirdum|2010}} }} ::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 1998|title= Putovi i putokazi (III) - Niz članaka o našoj prošlosti |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Zagreb, Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran|1998}}}} ::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 1988|title= Putovi i putokazi (I) |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran|1988}}}} ::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 2003|title= Putovi i putokazi (IV) |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran|2003}}}} ::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 2003|title= Putovi i putokazi (II) |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Livno|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran II|2003}}}} ::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 2010|title= Suputnici bosanske povijesti |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Zagreb, Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran |2010}}}} ::::* {{cite book |ref=harv |last1= Jako |first1= Baltić |date= 2003 |title= Godišnjak od događaja i promine vrimena u Bosni 1754-1882. |url= |location= Sarajevo, Zagreb |publisher= Synopsis |isbn=978-99-58967-29-0 |ref={{harvid|Jako Baltić|2003}} }} ::::* {{cite book |ref=harv |last1= Nikola |first1= Lašvanin |date= 2003 |title= Ljetopis |url= |location= Sarajevo, Zagreb |publisher= Synopsis |isbn=978-99-58967-26-9 |ref={{harvid|Nikola Lašvanin|2003}} }} ::::* {{cite book |ref=harv |last1= Bono |first1= Benić |date= 2003 |title= Ljetopis sutješkog samostana |url= |location= Sarajevo, Zagreb |publisher= Synopsis |isbn=978-99-58967-28-3 |ref={{harvid|Bono Benić|2003}} }} ::::* {{cite book |ref=harv |last1= Filip |first1= Lastrić |date= 2003 |title= Pregled starina Bosanske provincije |url= |location= Sarajevo, Zagreb |publisher= Synopsis |isbn=978-99-58967-00-9 |ref={{harvid|Filip Lastrić|2003}} }} ::::* {{cite book |ref=harv |last1= Marijan |first1= Bogdanović |date= 2003 |title= Ljetopis kreševskog samostana |url= |location= Sarajevo, Zagreb |publisher= Synopsis |isbn=978-99-58967-27-6 |ref={{harvid|Marijan Bogdanović|2003}} }} {{Refspisak-razgovor}} == Feminism and Folklore 2022 has ended, What's Next? == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">{{int:please-translate}} [[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|350px]] Dear {{PAGENAME}}, '''[[m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competition has ended. We thank you for organizing it on your local Wikipedia and help in document folk cultures and women in folklore in different regions of the world on Wikipedia. What's next? # Please complete the jury on or before 25th April 2022. # Email us on [mailto:wikilovesfolklore@gmail.com wikilovesfolklore@gmail.com] the Wiki usernames of top three users with most accepted articles in local contest. # You can also put the names of the winners on your local project page. # We will be contacting the winners in phased manner for distribution of prizes. Feel free to contact us via mail or [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2022|talkpage]] if you need any help, clarification or assistance. [[File:Feminism and Folklore.webm|frameless|right|300px]] Thanks and regards '''International Team'''<br /> '''Feminism and Folklore''' </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:19, 6 april 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf1&oldid=23111012 --> :Requesting you to provide above information so we can start prize distribution. :Please get in touch with me if you need and help or clarifications. :[[Korisnik:Tiven2240|Tiven2240]] ([[Razgovor s korisnikom:Tiven2240|razgovor]]) 13:52, 16 maj 2022 (CEST) == Datumi == Formati datuma u referencama se ne trebaju mijenjati jer to svakako Srđanov bot automatski ispravlja. Kažem da se ne patiš bezveze :). Pozdrav. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 13:17, 23 april 2022 (CEST) == Zlatko Dinko Pavić == Poštovani Admine AnToni ne vidim razlog za brisanje članka Zlatko Dinko Pavić. Na članku Sukošan je dodan kao poznata osoba od strane bs wikipedije i ja sam dodao u reference koje pokazuju opravdanost članka. Ne zamjeram brisanje ali mislim da bi bilo u redu opravdat brisanje argumentima. Pitanje, zašto se članak koji se briše ne daje na raspravu o brisanju ili da ide na provijeru kao ostali članci koje sam odradio. Ovo mi djeluje kao samovolja iskreno. oprosti nisam niššta loše mislio samo mi nije jasno zašto članci ćekaju toliko čekaju provijeru pojedini a poneki idu odmah u javnost. Pozdrav--[[Korisnik:Grginović Šime |<span style="color:red;">GR</span><span style="color:orange;">GINOV</span><span style="color:red;">IĆ</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|<span style="color:green;">ŠIME</span>]] 13:09, 26 april 2022 (CEST) Radi se o relevantnosti. Postoji li o njemu neki prilog u nekoj istovrijednoj enciklopediji. Nije dovoljno da je neko učitelj i pjesnik da bi bio na Wikipediji. Osim toga dio članka je bio uklonjen jer nije bio enciklopedijski napisan. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:19, 26 april 2022 (CEST) == Ivica Osim == Zanima me zašto su promjene poništene? [[Korisnik:Vedran-Bajnice|Vedran-Bajnice]] ([[Razgovor s korisnikom:Vedran-Bajnice|razgovor]]) 16:29, 4 maj 2022 (CEST) == Brisanje stranice ESOLAR d.o.o. == Pozdrav Antoni, Zašto je stranica obrisana, iako je imala uredno sve reference? Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:43, 6 maj 2022 (CEST) :Relevantnost!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 14:44, 6 maj 2022 (CEST) == Guranija == Možeš li mi vratit nedavno izbrisan članak o Mehmed Mejliji Guraniji. Zbog nekoliko prepisanih rečenica ne treba se brisati čitav članak. Ovaj tekst sam prepisao sa stranice avlija.me jer ove podatke nisam pronašao u drugim knjigama: "''Pored toga što je bio poznat i priznat pjesnik u Bosni svoga vremena, ovaj pseudonim, takođe, pokazuje da je bio zaneseni sufija, što se odrazilo i na njegovo pjesničko djelo koje uglavnom sadrži veoma suptilno sročene stihovane tarihe, kojima obilježava svaki značajniji događaj svoga vremena. Međutim, on je i pjesnik lirskotesavufske poezije iskazane jezikom alegorije i simbola. Napisao je dosta pjesama i iza sebe ostavio medžmuu u koju je sam ispisao mnogo svojih stihova. Osnovni kredo njegovog poimanja života je: Voljeti Boga – znači voljeti ljude.Mejlija u svoju poeziju unosi zanos bogougodnika za koga sve počinje i završava se u ljubavi prema Bogu''." Ostali podaci su iz navedenih knjiga. --[[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:58, 21 maj 2022 (CEST) :Prepisivanje s drugih stranica nije dozvoljeno. Osim toga ta referenca (avlija.me) nije ni navedena, a ostali izvori su u skoro svakom članku isti, tako da je teško za vjerovati da su korišteni za stranicu. Vjerovatno su i ostali članci copy/paste? Treba ih pregledati i shodno reagirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:07, 21 maj 2022 (CEST) ::Izvinjavam se zbog ovoga. Ovih nekoliko rečenica sam prepisao sa te stranice jer te podatke nisam pronašao u drugim knjigama. Mogao si samo izbrisati tih nekoliko rečenica, a ne čitavu stranicu. Nekada sam nalazio članke koje su upotpunosti prepisani sa interneta ili djelomično i niko nije uklonio prepisani sadržaj, pa ni čitavu stranicu. ::Ostali podaci su uglavnom iz [http://fmks.gov.ba/download/zzs/1957/8-1957.pdf ove] knjige i nisu prepisani. Kada pregledas, molim te mi vrati članak. Lp [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:18, 21 maj 2022 (CEST) == Feminism and Folklore 2022 - Local prize winners == <div style="border:8px brown ridge;padding:6px;> [[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Congratulations for winning a local prize in '''[[:m:Feminism and Folklore 2022/Project Page|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competition. Thank you for your contribution and documenting your local folk culture on Wikipedia. Please fill in your preferences before 15th of June 2022 to receive your prize. Requesting you to fill [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScK5HgvVaLph_r_afctwShUuYVtXNwaN24HUSEYnzUUho8d-Q/viewform?usp=sf_link this form] before the deadline to avoid disappointments. Feel free to [[:m:Feminism and Folklore 2022/Contact Us|contact us]] if you need any assistance or further queries. Best wishes, [[:m:Feminism and Folklore 2022|FNF 2022 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 09:50, 22 maj 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf&oldid=23312270 --> == Odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije == Pozdrav, Željela bih postaviti pitanje vezano za članak "Odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije". Članak je preveden sa engleskog jezika, a naknadno je dopunjen. Sve što je dodano, imalo je referencu, a vraćeno je bez ikakvog objašnjenja. Zanima me zašto je kompletna zadnja dopuna članka izbrisana/vraćena? [[Korisnik:Ema246|Ema246]] ([[Razgovor s korisnikom:Ema246|razgovor]]) 11:15, 22 maj 2022 (CEST) :Srednjovjekovne srpske države, te sve do rata u BiH nisu tema ovog članka. Zato je taj dio i obrisan. Naziv članka je odnosi Srbije i BiH. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:34, 22 maj 2022 (CEST) ::Nije samo taj dio izbrisan, nego sve što sam dodala u svojoj zadnjoj izmjeni. Informacije o političkoj i ekonomskoj saradnji u ovom vijeku su bile dodane, sa tačnim izvorima. U naslovu "Historija" je obrađena tema odnosa Bosne i Hercegovine i Srbije u historijskom dobu kroz 4 perioda. Pogledajte iste primjere sa engleske wikipedie: [https://en.wikipedia.org/wiki/France–Germany_relations] [https://en.wikipedia.org/wiki/Croatia–Serbia_relations] . [[Korisnik:Ema246|Ema246]] ([[Razgovor s korisnikom:Ema246|razgovor]]) 14:45, 22 maj 2022 (CEST) == Uslovi za članak == Pozdrav, imam pitanje u vezi onog projekta "Jedan članak dnevno." Da li baš mora svaki uslov koji se traži, mora biti ispunjen? Naprimjer da li bi bio problem ako bi bio članak 4.000 bajta. Nažalost, preko školskog raspusta samo mogu praviti članke, pošto idem u školu, a ovih zadnjih mjeseci sam mnogo zatrpan školom, pa ima i drugih sporednih obaveza :) Tako da ja sam jedino aktviran tokom odmora :) Hvala na odgvooru koji budete dali :) [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 22:54, 28 maj 2022 (CEST) :Ne znam jesi li već dobio odgovor pa ću ja reći da općenito nije dobro ostavljati nedovršene članke. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:52, 29 juli 2022 (CEST) == Heiligenkreuz (Donja Austrija) == Zdravo AnToni! Zahvaljujem od srca za pomoć i provjeru mojih nedavnih doprinosa na BS:Wiki. [[Slika:Face-smile.svg|24px]] Imam pitanje u vezi [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Heiligenkreuz_(Donja_Austrija)&diff=3418568&oldid=3418539 ove promjene] u članku "Heiligenkreuz (Donja Austrija)". Naime, spomenuti donjoaustrijski Heiligenkreuz je općina, a ne grad. Nisam zbog toga stvarao novu podkategoriju "Općine u Austriji", nego sam svrstao članak u kategoriju "Naselja u Austriji". No možda bi ipak bilo najbolje stvoriti spomenutu podkategoriju "Općine u Austriji"? Što Ti misliš o tome? Pitam, jer ne znam kakva je ovdje praksa s kategorijama ... Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Maestro Ivanković|Maestro Ivanković]] ([[Razgovor s korisnikom:Maestro Ivanković|razgovor]]) 14:30, 3 juni 2022 (CEST) == Šah na DE == U [[:de:Kategorie:Schach|potkategorijama]] ima članaka kojih nema na EN, a nisu nešto dugi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:31, 3 juni 2022 (CEST) == Thanks for organizing Feminism and Folklore == Dear Organiser/Jury Thank you so much for your enormous contribution during the [[:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] writing competition. We appreciate your time and efforts throughout the competition to bridge cultural and gender gap on Wikipedia. We are sending you a special postcard as a token of our appreciation and gratitude. Please fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeZ5eNggLMULDNupu4LFuTIcDmEyCIRh0QLhElkhkZvAmg0wQ/viewform this form] by July 20th 2022 to receive a postcard from us. We look forward to seeing you in 2023 next year. Stay safe! Gaurav Gaikwad. International Team Feminism and Folklore [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:50, 10 juli 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf1&oldid=23501899 --> == Radost Satane == Zašto se na stranici "Satana" brišu informacije o teističkom satanizmu i najvećoj grupaciji "Radost Satane" koja je kod nas aktivna već godinama? Srpska i hrvatska vikipedija imaju čak posebne članke o ovome, ne samo da ih pominju na stranici o satani. https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%BE%D1%81%D1%82_%D0%A1%D0%B0%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B5 https://hr.wikipedia.org/wiki/Radost_Sotone [[Korisnik:Gjergj333|Gjergj333]] ([[Razgovor s korisnikom:Gjergj333|razgovor]]) 14:04, 3 august 2022 (CEST) :Dio je izbrisan jer ne pripada članku. Osim toga nisu navedeni izvori. I gdje to kod nas? O toj grupaciji možete napisati poseban članak.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:56, 3 august 2022 (CEST) b1xc5y7k3lnw181c1ore9q9ph6kjn2a 3427109 3427102 2022-08-03T17:57:53Z Gjergj333 130288 /* Radost Satane */ odgovor wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 9 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive |maks_veličina_arhive = 200K |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d }} == [[Dan Republike Srpske]] == Zdravo, Antoni! Bi li mogao znati razlog [[Posebno:Diff/3391814|vraćanja izmjena]] na toj stranici? Čini mi se da je moja izmjena apsolutno valjana – dodani su Al Jazeera Balkans i Deutsche Welle, koji imaju dugu reputaciju pouzdanih izvora, tekst je podijeljen u odjeljke (galerije slika ne bi trebalo stavljati u uvodniku članka). Osim toga, uneseni tekst poprilično je neutralan i činjenično izvještava o službenom stavu Ustavnog suda, značajne ustanove u Bosni i Hercegovini. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:10, 14 januar 2022 (CET) : Greškom vraćeno. Sorry!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 00:14, 15 januar 2022 (CET) :: Pretpostavljah. No worries. :) --[[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:05, 15 januar 2022 (CET) == Popis stanovništva 2021 == Dobar dan, zašto ste vratili ažuriranje i brojevi stanovništva u naseljima? Možete li napisati razlog? Ne znam što je loše u ažuriranju. Nemate ništa protiv što ovdje imate zastarjele podatke? [[Korisnik:Moson81|Moson81]] ([[Razgovor s korisnikom:Moson81|razgovor]]) 19:15, 18 januar 2022 (CET) :Razlog zašto vraćamo vaše i izmjene ostalih urednika je [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija#Popis_u_Hrvatskoj_2021. ovo] [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:21, 18 januar 2022 (CET) ::Žao mi je, nisam znao za to. Hvala za obavijest. [[Korisnik:Moson81|Moson81]] ([[Razgovor s korisnikom:Moson81|razgovor]]) 19:25, 18 januar 2022 (CET) :::Nema problema. Hvala vam na doprinosu. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:26, 18 januar 2022 (CET) == međunarodna aosocicija atletskih federacija == nerazumijem zašto uklonjena izmjena lp [[Korisnik:Leonardo novak|Leonardo novak]] ([[Razgovor s korisnikom:Leonardo novak|razgovor]]) 15:54, 22 januar 2022 (CET) == MEĐUNARODNA KOŠARKAŠKA FEDERACIJA == NE RAZUMIJEM ŽAŠTO MI JE UKLONJENA IZMJENA , I SABLON [[Korisnik:Leonardo novak|Leonardo novak]] ([[Razgovor s korisnikom:Leonardo novak|razgovor]]) 16:38, 22 januar 2022 (CET) == Mirsad Abdagic Kike == Pozdrav, jucer 22.01.2022. sam dodala dodatne informacije na ovaj clanak, koje su apsolutno ispravne i valjane (ja kao kcerka doticnog bi to trebala znati). Izmjene tj dopune su ponistene, pa me zanima razlog tj da li je moguce ipak dodati informacije koje sam unijela u clanak? :Podaci bez referenci se brišu.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:29, 23 januar 2022 (CET) == Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine == Upit vezan za tačnost i istinitost podataka iz sljedeće dvije rečenice: - “Glasati se moglo samo u Federaciji Bosne i Hercegovine.” (posljednja rečenica u Rezultati / Federacija Bosne i Hercegovine) - “Glasati se moglo samo u Republici Srpskoj.” (posljednja rečenica u Rezultati/Republika Srpska) Da li su mogli glasati samo birači koji su se fizički nalazili unutar tih područja (tj. nije bilo omogućeno glasanje u odsutstvu) ili su mogli glasati samo građani BiH koji imaju prebivalište na tom području ( tj. moglo se glasati lično i u odsuststvu ali samo za područje u kojem glasač ima prebivalište)? [[Posebno:Doprinosi/185.99.3.107|185.99.3.107]] 22:04, 25 januar 2022 (CET) == Neumska džamija == Zašto su mi uklonjene izmjene na članak Neumska džamija? [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:40, 27 januar 2022 (CET) A evo ipak si vratio izmjene, hvala. Izvini na smetnji. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:43, 27 januar 2022 (CET) == Feminism and Folklore organiser == Dear organiser, Thank you for organizing Feminism and Folklore in your local language. Kindly fill in [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeu9Khj1jo1H6CdP4mr6lW_rfT0bJFO4gpzm5rOreDeDGoiog/viewform this form] as soon as possible so that we can swiftly reach out to you. (Forms link will be deactivated on 6th February 2022) Regards Tiven (User:Tiven2240) Chief coordinator Feminism and Folklore --[[Korisnik:Tiven2240|Tiven2240]] ([[Razgovor s korisnikom:Tiven2240|razgovor]]) 09:33, 4 februar 2022 (CET) == Congrats for organizing Feminism and Folklore 2022 now whats next ? == Dear Organizers, Congratulations on successfully organizing [[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] on your local Wikipedia language. Here are few things that you need to look around during the contest.Make sure that all submissions follow the set of rules as mentioned below and are related to the theme of the project. #The expanded or new article should have a minimum 3000 bytes or 300 words. #The article should not be purely machine translated. #The article should be expanded or created between 1 February and 31 March. #The article should be within theme feminism or folklore.Articles will be accepted if it either belongs to Folklore or Feminism. #No copyright violations and must have proper reference as per Wikipedia notability guidelines. Please refer to the set of rules and guidelines [[:m:Feminism and Folklore 2022|from here]]. During the contest if you face any issue or have queries regarding the project please feel free to reach out on [[:m:Feminism and Folklore 2022/Contact Us|Contact Us]] page. Feminism and Folklore team will be assisting you throughout the contest duration. We thank you for your numerous efforts which you have put in for making this project successful. Best wishes [[User:Rockpeterson|Rockpeterson]] [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:52, 12 februar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&oldid=22820293 --> == Wikipedia Asian Month 2021 Postcard == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear Participants, Congratulations! It's Wikipedia Asian Month's honor to have you all participated in Wikipedia Asian Month 2021, the seventh Wikipedia Asian Month. Your achievements were fabulous, and all the articles you created make the world can know more about Asia in different languages! Here we, the Wikipedia Asian Month International team, would like to say thank you for your contribution also cheer for you that you are eligible for the postcard of Wikipedia Asian Month 2021. Please kindly fill [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSck2FFBSatWmQYubvyCSWDEAvYzplfL_ZNDvr8j5hWU2bmNww/viewform the form], let the postcard can send to you asap! :This form will be closed at March 15. Cheers! Thank you and best regards, [[:m:Wikipedia_Asian_Month_2021/Team#International_Team|Wikipedia Asian Month International Team]], 2022.02 </div> </div> <!-- Message sent by User:Reke@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Asian_Month_Winners&oldid=22878389 --> == Mandarinjani == Poštovani administratore postoji li koja mogucnost da ostavite mandarinjane na miru unatoc tome sto je ocita sala. Bio bih vam vrlo zahvalan kada bi ste ostavili mandarinjane na stranici jer nije nesto sto ce ljudi traziti osim ako znaju za salu niti je nesto u sto ce povjerovati ako nekim slucajem slucajno naidu. Svjestan sam da se protivi nekim pravilima wikipedije no bio bih vrlo zahvalan kada bi ste napravili iznimku. [[Posebno:Doprinosi/46.188.171.31|46.188.171.31]] 18:24, 24 februar 2022 (CET) Zaboravio sam se prijaviti ali ovu poruku sam napisao ja ista osoba koja je i kreirala stranicu o mandarinjanima [[Korisnik:Drinky666|Drinky666]] ([[Razgovor s korisnikom:Drinky666|razgovor]]) 18:33, 24 februar 2022 (CET) :Tekstove takve sadržine možete postaviti na nekom blogu ili nečemu sličnome! Wikipedija nije mjesto za takvo što. Pozdrav!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 23:15, 24 februar 2022 (CET) == Olovo,poznate ličnosti == Zdravo,zašto ste uklonili poznatog Doktora iz Olova [[Korisnik:Ibrozzzz5556|Ibrozzzz5556]] ([[Razgovor s korisnikom:Ibrozzzz5556|razgovor]]) 14:29, 3 mart 2022 (CET) :Ukoliko neka osoba nije zastupljena u nekoj istovrijednoj enciklopediji, ne--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:13, 3 mart 2022 (CET)bi trebala biti ni na Wikipediji. Osim toga podatak je bez referenci, a i sadržina je nepravilno formatirana (nakon interpunkcije dolazi razmak). == korisnice == Pripazi možda na nove korisnice da ne pretjeraju sa informacijam [[Korisnik:Erminaribic|o]] sebi. Možda trebate vi admini detalje izbrisati i iz diffova. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:06, 5 mart 2022 (CET) : Zahtjevi za skrivanje sadržaja privatne prirode mogu se podnijeti slanjem e-poruke nekom od administratora. Praktički nije izvodljivo da mi sami procjenjujemo šta je od napisanog "pretjerano", a šta ne u svakoj izmjeni. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 17:02, 5 mart 2022 (CET) ::Hm...onda im bar poslati direktno upozorenje i uputu? Čini mi se da se novi korisnici neće sami orijentirati i snaći. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:59, 8 mart 2022 (CET) ::: Slobodno možete poslati upozorenje i upustvo u vezi s time kome smatrate da će to biti od koristi ili kome je neophodno, a mi smo svakako uvijek na raspolaganju za skrivanje nehotice otkrivenih ličnih podatka. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:00, 8 mart 2022 (CET) == Gračanica Kula (Cazin) == Pozdrav AnToni! Kao prvo hvala ti sto si validirao stranicu "Gračanica Kula (Cazin)" i da odgovorim na tvoje pitanje "Ima li u Cazinu još istoinenih kula?", tamo u istoriji clanka ne vidim nigdje opciju da ti odgovorim. U Cazinu inace ima puno srednjovjekovnih tvrdjava i kula, ali nema istoimenih, ovo je jedina koja se zove "Kula Gračanica" a do skoro nije se u siroj javnosti ni znalo za nju. Tek nakon sto sam je spominjao i opisao u clanku "Liskovac (Cazin)" dospijela je informacija o njoj u siru javnost. Tako da je danas cak detaljno opisana u knjizi "STARI SREDNJOVJEKOVNI UTVRĐENI GRADOVI I KULE CAZINSKE KRAJINE" a autor knjige je vrsio ispitivanja na licu mjesta. Inace tvrdjava ili kula se nalazi skoro u svakoj MZ Cazinske opstine kao u Mutniku, Trzcu, Sturlicu, Stijeni, Pecigradu, u samom gradu Cazinu, a najljepsi i najpoznatiji od svih jeste dvorac na Ostrozcu. Inace stari grad (Tvrdjava) u Percigradu bila je rezidencija cuvenog Hasan age Peckog, kojeg sam pronasao cak u starim austrijskim knjigama odnosno u knjizi "Geschichten aus Krajina" (Price iz Krajine) iz 1800 i neke u kojima je imao ulogu beskrupuloznog nasilnika, dok je sa druge strane bio junak epskih pjesama. U ustanku Zmaja od Bosne Hasan aga Pecki je bio najvjerovatnije najvazniji covjek za Husein-kapetana Gradascevica jer je od ukupno nekih 50000 vojnika Hasan aga Pecki doveo oko 20000 iz Krajine. Da je bio jedan od kljucnih ljudi ustanka dokazuje i cinjenica da su jedino on i Husein kapertan Gradascevic odvedeni u Istanbul gdje su zauvjek ostali. Ovako je istorija zapisala njegov kraj u visokoj zivotnoj dobi od 80 i nesto godina: "Ipak, u konačnici se preda poslije čega je upućen u Istanbul, gdje mu u hanu na Atmejdanu odrediše odaju. Svoj život je okončao uz velikog vezira. Naime, jedne prilike vezir ga ugosti, kako bi ga upoznao. Poslije kahve i razgovora, vraćajući se u svoje odaje Hasan aga se sruši i na mjestu ostade mrtav."<ref>https://bosnae.info/index.php/hasan-aga-pecki-najsilniji-krajiski-junak-veliki-borac-za-prava-bosne-bosnjaka-tokom-osmanske-uprave</ref> Inace zamolio bih te da izbrises slijedecu stranicu jer sada postoje dvije o kuli Gracanici: Kula Gračanica https://bs.wikipedia.org/wiki/Kula_Gra%C4%8Danica Ispravna verzija koja bi trebala ostati jeste ova: Gračanica Kula (Cazin) https://bs.wikipedia.org/wiki/Gra%C4%8Danica_Kula_(Cazin) Zamolio bih te jos na kraju da validiras izmjene koje sam izvrsio na stranici: https://bs.wikipedia.org/wiki/Liskovac_(Cazin) Na toj stranici cu svakako uskoro morati dodati jos dio o ekononiji odnosno nadelko cuvenom "Liskovackom Kamenu" o kojem su do sad izvjestavali skoro svi mediji u BIH. Bilo je poglavlje o "Ekonomiji" u kojoj je bilo malo informacija o tome ali ga je neko uklonio, cini mi se ti ;). Molim te vrati poglavlje "Ekonomija" nazad, a ja cu ga uskoro preurediti sto bolje budem mogao i navesti svemu izvore. I na kraju jos jednom hvala za trud! Edit: Ovo nisam do sad bio vidio sorry! Liskovac_(Cazin) - "trenpreth 12:13, 8 mart 2022‎ AnToni razgovor doprinosi‎ 7.582 bajta −1.511‎ →‎Historija: već je napisano u članu o Kuli poništizahvali se [čeka pregled]" {{Refspisak-razgovor}} == Alhamijado knjizevnost == Sto si mi uklonio izmjene? Dodao sam linkove samo [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 19:09, 17 mart 2022 (CET) : Za historijske i književne teme, blogovi ili stranice neprovjerenog kvaliteta nisu relevantan izvor! Osim toga u [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Alhamijado_knji%C5%BEevnost&type=revision&diff=3403150&oldid=3403142 ovoj izmjeni] nisu navedeni nikakvi linkovi. Reference se inače navode, ako su podaci uzeti s tog izvora. Wikipedija nije skladište linkova.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 10:12, 18 mart 2022 (CET) Onda ako se ne mogu praviti izmjene na toj stranici, pa makar dodani samo linkovi, onda je izbriši. Ne znam sto mi citiras tu stranicu, nemam na nikakve veze s tim. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 12:47, 18 mart 2022 (CET) : Greška! Promjena je vraćena zbog dodavanja dijelova koji nisu enciklopedijski! Dodavanja titula ili počasnih obilježja ne pripada enciklopediji.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:06, 18 mart 2022 (CET) Mogu li se dodavati linkovi ako vec postoje članci o nekim osobama, da ne stoje crveni linkovi? To sam i htio... [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 16:40, 18 mart 2022 (CET) == Feminism and Folklore 2022 ends soon == [[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|frameless|250px]] [[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] which is an international writing contest organized at Wikipedia ends soon that is on <b>31 March 2022 11:59 UTC</b>. This is the last chance of the year to write about feminism, women biographies and gender-focused topics such as <i>folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, fairy tales, folk plays, folk arts, folk religion, mythology, folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more</i> Keep an eye on the project page for declaration of Winners. We look forward for your immense co-operation. Thanks Wiki Loves Folklore international Team [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:28, 26 mart 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&oldid=23060054 --> == Jakov Baltić == Dobar dan Antoni. Zašto mi uklanjas izmjene sa članka o Jakovu Baltiću vezano za njegovo porijeklo? Citirao sam njegove riječi u kojima se on jasno izjašnjavao kao Bošnjak. Nema tu nekog spora. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 13:02, 29 mart 2022 (CEST) == БС Дискорд == Поздрав АнТони. Пријавио сам се на бс. Дискорд, али ми је ограничен приступ каналима. Шта треба да урадим да би био пуноправни члан?--[[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 17:09, 29 mart 2022 (CEST) :Слаб сам с Дискордом! Мислим да на Вики имаш потпуни приступ.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:15, 29 mart 2022 (CEST) ::Хвала ти на одговору. Имам овде пун приступ.--[[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 17:19, 29 mart 2022 (CEST) == Martin Nedić == AnToni, zašto si mi uklonio izmjene o Nedićevoj bošnjačkoj ideologiji sa moga članka? Citirao sam šest knjiga za taj podatak što je sasvim dovoljno. Istu si mi stvar uradio i sa prethodnim člankom o Jakovu Baltiću. Sve izmjene ja citiram vjerodostojnim izvorima, uglavnom knjigama. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:24, 1 april 2022 (CEST) : Kao što sam ranije objasnio, stvaranje nacija na Balkanu započelo je krajem 19. vijeka. Neki bosanski (a ne bošnjački) franjevci u svojim tekstovima nazivaju Bosance, stanovnike Bosne, Bošnjacima, što s današnjim pojmom "Bošnjak" nema nikakve povezanosti. Bošnjaci su narod koji je pod imenom Muslimani u SRBIH bio jedan od tri naroda, a u SFRJ jedan od šest naroda. Dalji slijed uvođenja imena Bošnjak je poznat, te ga nemam potrebe objašnjavati. Nadalje šta je to "bošnjačka ideologija"? Franjevci su svećenici i religija nema veze s ideologijom, bilo kog tipa. Bavili su se i prosvetiteljstvom, književnošću, a ne nekom bošnjačkom ideologijom. Kako je izgleda tendencija da se zamjenom teza, ovim pojmom definišu bosanski franjevci, radi se ovdje o sličnom ili istom pokušaju promicanja teza tzv. "Historijske klix grupe" koja svoje teze, ponovo na mala vrata, želi uvesti na Wikipediju. Ukoliko se pravila Wikipedije ne poštuju, te se ne pokazuje tendencija pisanja po enciklopedijskim pravilima, mislim da je diskusija nepotrebna, jer tih nekoliko '''bosanskih''' franjevaca tematski imaju mnogo više sadržaja, o kojima se može pisati, a ne tražiti mjesto i "podvaljivati" iste teze. Ukoliko je to cilj autora, mislim da je jasno čemu to vodi.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:22, 1 april 2022 (CEST) ::Pod pojmom bošnjačka ideologija misli se na promoviranje bošnjačkog imena i identiteta u Bosni koje je bilo prisutno među bosanskim franjevcima u 19. vijeku. To sam citirao mnogim vjerodostojnim referencama koje vi uporno ignorišete. O ovoj temi se mnogo pisalo u bošnjačkoj i hrvatskoj historiografiji. Očigledno da je stvaranje Bošnjačkog identiteta počelo još u srednjem vijeku kada se spominju dobri Bošnjani u mnogim poveljama kao stanovnici Bosne. Drugi pripadnici franjevačkog reda još od 17. vijeka prihvatali ideju bošnjaštva i prenijeli je u okviru bratstva u 18. i 19. vijeku. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 11:23, 2 april 2022 (CEST) ::: U slijedećim knjigama{{sfn|Velimir Valjan, Andrija Zirdum|2010}}{{sfn|Ignacije Gavran|1998}}{{sfn|Ignacije Gavran|1988}}{{sfn|Ignacije Gavran|2003}}{{sfnm|Ignacije Gavran II|2003}}{{sfn|Jako Baltić|2003}}{{sfn|Bono Benić|2003}}{{sfn|Nikola Lašvanin|2003}}{{sfn|Filip Lastrić|2003}}{{sfn|Marijan Bogdanović|2003}}{{sfn|Ignacije Gavran|2010}} nema spomena o nekoj bošnjačkoj ideologiji, o nacionalnoj pripadnosti autora ili spomenutih osoba, a kao jezik se uglavnom spominje "narodni jezik" ili u nekim slučajevima hrvatski jezik. Sličnu listu mogu postaviti i s literaturom na njemačkom jeziku, gdje su prevodi kao i navedenim knjigama koje su izlistane, s razlikom da se zbog odlika njemačkog jezika, rijetko koristi izraz "narodni jezik" koji čitaocima njemačkog govornog područja ne znači mnogo. Zato navodim kao reference ove knjige, koje su jedna od osnova bosanskih franjevaca i njihove historije u Bosni i Hercegovini.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:53, 2 april 2022 (CEST) ::::"'''Bošnjaštvo''' tj. '''bošnjačku tradiciju zajedništva''' naših naroda moguće je uočiti kod mnogih franjevaca i to ne samo iz njihovih spisa nego i njihovog osobnog angažana u promoviranju i zašivljavanju ove ideologije na našim prostorima. Najbrojmo samo neke franjevce zanese ovom ideologijom: Matija Divković, Stjepan Matijević, Mijo Radnić, Filip Laštrić, Martin Nedić, Ivan Franjo Jukić i Antun Knežević. Za ovu dvojicu posljednjih '''bošnjaci''' su bili bosanskohercegovački katolici, pravoslavni i muslimani". - Pejić, Marko, (2004), ''[https://books.google.ba/books?redir_esc=y&hl=hr&id=-So8AAAAMAAJ&dq=Doprinos+bosanskih+franjevaca+dru%C5%A1tveno-kulturnom+identitetu+bosanskohercegova%C4%8Dkog+dru%C5%A1tva+u+periodu+1878-1918.+godine&focus=searchwithinvolume&q=Bo%C5%A1nja%C5%A1tvo Doprinos bosanskih franjevaca društveno-kulturnom identitetu bosanskohercegovačkog društva u periodu 1878-1918. godine],'' str. 182, Fojnica ::::"Vaša preuzvišenost! Sila može svašta učiniti, ali sila silniku nigda nikakvo pravo ne daje; zato '''Bošnjaci''' nigda dopustiti neće, da se tako od njih i od njihove dične Kraljevine učini, to će se boriti za svoja prava, dok jedan živ bude! Mi bolnim srcem gledamo u dvoličnost naše visoke Vlade, koja naš jezik zove Zemaljskim i dopušta da se njeki zovu Srbi a njeki Hrvati umjesto da pravedno, i iskreno rekne '''zemlja Bosna, žitelji Bošnjaci, a njihov jezik bosanski'''. A zar ćemo dopustiti da se spomen nas, i naše kraljevine uništi! Nigda! To nigda dopustiti nećemo! Nek se naš Sbor sazove, i na njem će Bošnjaci slobodnom svojom voljom izjaviti šta žele, i s kim hoće da budu; uvijek prije osiguravši prava svoja, i svoje Kraljevine." - Fra Antun Knežević, 1885 ::::„... mnogo nam je žalije na njeku – čast i poštenje pravednim! – jednokrvnu bratju Srbe i Hrvate. Od ovih jedni nam razciepiše Bosnu i '''Bošnjake''' te rekoše da je Bosna do Vrbasa Srbija, a '''Bošnjaci''' Srbi; od Vrbasa pako Hrvatska i Hrvati; drugi da su u cieloj Bosni svi Srbikoji pišu ćirilicom, a Hrvati koji pišu latinicom; treći da su u ovoj Bosni sami Srbi; dočim četvrti proglasiše da su zgoljni Hrvati. Ovako dakle Bosna ponosna i Bošnjaci na glasu junaci kod ovakvih sama su prazna imena, izmišljena od nekih zanešenjakah.“  - Fra Antun Knežević, ''Pad Bosne (1463);'' u [https://books.google.ba/books?redir_esc=y&hl=hr&id=tPOPAAAAIAAJ&dq=od+tradicije+do+identiteta+1974&focus=searchwithinvolume&q=%E2%80%9E...+mnogo+nam+je+%C5%BEalije+na+njeku+%E2%80%93+%C4%8Dast+i+po%C5%A1tenje+pravednim%21+%E2%80%93+jednokrvnu+bratju+Srbe+i+Hrvate.+Od+ovih+jedni+nam+razciepi%C5%A1e+Bosnu+i+Bo%C5%A1njake+te+reko%C5%A1e+da+je+Bosna+do+Vrbasa+Srbija%2C+a+Bo%C5%A1njaci+Srbi%3B+od+Vrbasa+pako+Hrvatska+i+Hrvati%3B+drugi+da+su+u+cieloj+Bosni+svi+Srbikoji+pi%C5%A1u+%C4%87irilicom%2C+a+Hrvati+koji+pi%C5%A1u+latinicom%3B+tre%C4%87i+da+su+u+ovoj+Bosni+sami+Srbi%3B+do%C4%8Dim+%C4%8Detvrti+proglasi%C5%A1e+da+su+zgoljni+Hrvati.+Ovako+dakle+Bosna+ponosna+i+Bo%C5%A1njaci+na+glasu+junaci+kod+ovakvih+sama+su+prazna+imena%2C+izmi%C5%A1ljena+od+nekih+zane%C5%A1enjakah.%E2%80%9C+++ Hadžijahić 1974], str. 35 ::::"'''Bošnjak'''"...Ja pod ovim imenom razumijems sve '''Bošnjake''' u svoj Bosni, Hercegovini, Krajini, Posavini, Podrinju i Prekodrinju, '''mi smo svi Bošnjaci''', ova cijepanja nas i jesu do ništa dotjerala. Pod ovim imenom razumije se kod nas u Bosni i kršćani grčkog vjerozakona. Rišćani i Kršćani, to je svak vidi sve jednog korijena samo što se drukčije izgovara". - Fra Ivan Franjo Jukić, ''[https://www.scribd.com/fullscreen/212504884/Ivan-Frano-Juki%C4%87-Putopisi-i-Istorisko-etnografski-radovi Putopisi i istorisko-etnografski radovi]'', str. 214 ::::"složeno uiezik '''Bosanski''', aliti Ilirički" - Matija Divković, ''Nauk krstjanski'', 1611 (Do jučer je u sarajevskoj Vijećnici bila izložba starih knjiga i dokumenata i jedna od njih je Divkovićeva knjiga na kojoj se može vidjeti ovaj citati) ::::"Nu još jednom, Bosanski franjevci, većinom rodjeni '''Bošnjaci''', polazili su škole izvan svoje domovine." - Klaić, Vjekoslav, (1878), ''[https://books.google.ba/books?redir_esc=y&hl=hr&id=v8lDAAAAYAAJ&q=Bo%C5%A1njaci#v=snippet&q=Bosanski%20franjevci%2C%20ve%C4%87inom%20rodjeni%20Bo%C5%A1njaci&f=false Bosna: podatci o zemljopisu i poviesti Bosne i Hercegovine, Opseg 1]'', str. 98, Zagreb ::::"Dva bosanska historika, fra Ivan Frano Jukić i fra Antun Knežević, nazivaju sebe '''Bošnjacima'''. Stari naraštaj bosanskoh franjevaca, uzgojen prije austrijske okupacije BiH, zvali su svoje jezik 'naški', ''''bosanski'''<nowiki/>' i 'ilirski. " - Gavranović, Berislav, (1935), ''[https://books.google.ba/books?redir_esc=y&hl=hr&id=-17aBSHs1Y4C&dq=Uspostava+redovite+katoli%C4%8Dke+hijerarhije+u+BiH+1881+Gavranovi%C4%87&focus=searchwithinvolume&q=Fra+Ivan+Frano+Juki%C4%87 Uspostava redovite katoličke hijerarhije u Bosni i Hercegovini 1881 godine: prilog političkoj historiji Austro-Ugarske monarhije na Balkanu]'', str. 33 ::::"Prvi od '''bošnjaka''' pojavi se u kolu Gajevu dični starina fra Martin Nedić..." - [https://books.google.com.ni/books?id=wa8JAAAAIAAJ&q=Fra+Martin+Nedi%C4%87#v=snippet&q=Fra%20Martin%20Nedi%C4%87&f=false ''Novi prijatelj Bosne: Za hrvatsko citateljstvo uredio Bozic fra. Josip-Dobroslav, Potocanac, Opseg 1'', str. 21, 1888] ::::"Nedić, Martin fra ('''Bošnjak''')" - Šidak, Jaroslav, (1979), ''[https://books.google.ba/books?redir_esc=y&hl=hr&id=vZlnAAAAMAAJ&dq=Studije+iz+hrvatske+povijesti+za+revolucije+1848-49+%C5%A0idak&focus=searchwithinvolume&q=Nedi%C4%87%2C+Martin+fra+%28Bo%C5%A1njak%29 Studije iz hrvatske povijesti za revolucije 1848-49]'', str. 387 ::::"Neki povijesni procesi su se dogodili koji su ne povrativi. U povijesti sve što se dogodi, to se više ne može vratiti. Mi znamo kako su se nekad i katolici u Bosni pisali kao '''Bošnjaci''', Ivan Franjo Jukić i ostali" - Fra Mile Babić, intervju 28.4.2014. ::::"Do sredine 19. vijeka u Bosni nije bilo ni Srba ni Hrvata ni nikoga, svi su bili '''Bošnjaci'''" - Novak Kilibarda (https://www.youtube.com/watch?v=e5UiS4kiiNY) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:03, 2 april 2022 (CEST) ::::'''Lista''' ::::* {{cite book |ref=harv|last1= Valjan|first1= Velimir|author-link1=Velimir Valjan|last2= Zirdum|first2= Andrija|author-link2=Andrija Zirdum|date= 2010|title= Franjevački samostan u Gučoj Gori - Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 150, obljetnice samostana u Gučoj Gori|trans-title= |url= |language= hr |location= Guča Gora, Sarajevo|publisher= Franjevački samostan Guča Gora, Kulturno povijesni institut provincije Bosne Srebrene - Sarajevo|isbn= 978-9958-9026-2-8|ref={{harvid|Velimir Valjan, Andrija Zirdum|2010}} }} ::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 1998|title= Putovi i putokazi (III) - Niz članaka o našoj prošlosti |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Zagreb, Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran|1998}}}} ::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 1988|title= Putovi i putokazi (I) |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran|1988}}}} ::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 2003|title= Putovi i putokazi (IV) |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran|2003}}}} ::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 2003|title= Putovi i putokazi (II) |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Livno|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran II|2003}}}} ::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 2010|title= Suputnici bosanske povijesti |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Zagreb, Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran |2010}}}} ::::* {{cite book |ref=harv |last1= Jako |first1= Baltić |date= 2003 |title= Godišnjak od događaja i promine vrimena u Bosni 1754-1882. |url= |location= Sarajevo, Zagreb |publisher= Synopsis |isbn=978-99-58967-29-0 |ref={{harvid|Jako Baltić|2003}} }} ::::* {{cite book |ref=harv |last1= Nikola |first1= Lašvanin |date= 2003 |title= Ljetopis |url= |location= Sarajevo, Zagreb |publisher= Synopsis |isbn=978-99-58967-26-9 |ref={{harvid|Nikola Lašvanin|2003}} }} ::::* {{cite book |ref=harv |last1= Bono |first1= Benić |date= 2003 |title= Ljetopis sutješkog samostana |url= |location= Sarajevo, Zagreb |publisher= Synopsis |isbn=978-99-58967-28-3 |ref={{harvid|Bono Benić|2003}} }} ::::* {{cite book |ref=harv |last1= Filip |first1= Lastrić |date= 2003 |title= Pregled starina Bosanske provincije |url= |location= Sarajevo, Zagreb |publisher= Synopsis |isbn=978-99-58967-00-9 |ref={{harvid|Filip Lastrić|2003}} }} ::::* {{cite book |ref=harv |last1= Marijan |first1= Bogdanović |date= 2003 |title= Ljetopis kreševskog samostana |url= |location= Sarajevo, Zagreb |publisher= Synopsis |isbn=978-99-58967-27-6 |ref={{harvid|Marijan Bogdanović|2003}} }} {{Refspisak-razgovor}} == Feminism and Folklore 2022 has ended, What's Next? == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">{{int:please-translate}} [[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|350px]] Dear {{PAGENAME}}, '''[[m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competition has ended. We thank you for organizing it on your local Wikipedia and help in document folk cultures and women in folklore in different regions of the world on Wikipedia. What's next? # Please complete the jury on or before 25th April 2022. # Email us on [mailto:wikilovesfolklore@gmail.com wikilovesfolklore@gmail.com] the Wiki usernames of top three users with most accepted articles in local contest. # You can also put the names of the winners on your local project page. # We will be contacting the winners in phased manner for distribution of prizes. Feel free to contact us via mail or [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2022|talkpage]] if you need any help, clarification or assistance. [[File:Feminism and Folklore.webm|frameless|right|300px]] Thanks and regards '''International Team'''<br /> '''Feminism and Folklore''' </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:19, 6 april 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf1&oldid=23111012 --> :Requesting you to provide above information so we can start prize distribution. :Please get in touch with me if you need and help or clarifications. :[[Korisnik:Tiven2240|Tiven2240]] ([[Razgovor s korisnikom:Tiven2240|razgovor]]) 13:52, 16 maj 2022 (CEST) == Datumi == Formati datuma u referencama se ne trebaju mijenjati jer to svakako Srđanov bot automatski ispravlja. Kažem da se ne patiš bezveze :). Pozdrav. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 13:17, 23 april 2022 (CEST) == Zlatko Dinko Pavić == Poštovani Admine AnToni ne vidim razlog za brisanje članka Zlatko Dinko Pavić. Na članku Sukošan je dodan kao poznata osoba od strane bs wikipedije i ja sam dodao u reference koje pokazuju opravdanost članka. Ne zamjeram brisanje ali mislim da bi bilo u redu opravdat brisanje argumentima. Pitanje, zašto se članak koji se briše ne daje na raspravu o brisanju ili da ide na provijeru kao ostali članci koje sam odradio. Ovo mi djeluje kao samovolja iskreno. oprosti nisam niššta loše mislio samo mi nije jasno zašto članci ćekaju toliko čekaju provijeru pojedini a poneki idu odmah u javnost. Pozdrav--[[Korisnik:Grginović Šime |<span style="color:red;">GR</span><span style="color:orange;">GINOV</span><span style="color:red;">IĆ</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|<span style="color:green;">ŠIME</span>]] 13:09, 26 april 2022 (CEST) Radi se o relevantnosti. Postoji li o njemu neki prilog u nekoj istovrijednoj enciklopediji. Nije dovoljno da je neko učitelj i pjesnik da bi bio na Wikipediji. Osim toga dio članka je bio uklonjen jer nije bio enciklopedijski napisan. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:19, 26 april 2022 (CEST) == Ivica Osim == Zanima me zašto su promjene poništene? [[Korisnik:Vedran-Bajnice|Vedran-Bajnice]] ([[Razgovor s korisnikom:Vedran-Bajnice|razgovor]]) 16:29, 4 maj 2022 (CEST) == Brisanje stranice ESOLAR d.o.o. == Pozdrav Antoni, Zašto je stranica obrisana, iako je imala uredno sve reference? Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:43, 6 maj 2022 (CEST) :Relevantnost!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 14:44, 6 maj 2022 (CEST) == Guranija == Možeš li mi vratit nedavno izbrisan članak o Mehmed Mejliji Guraniji. Zbog nekoliko prepisanih rečenica ne treba se brisati čitav članak. Ovaj tekst sam prepisao sa stranice avlija.me jer ove podatke nisam pronašao u drugim knjigama: "''Pored toga što je bio poznat i priznat pjesnik u Bosni svoga vremena, ovaj pseudonim, takođe, pokazuje da je bio zaneseni sufija, što se odrazilo i na njegovo pjesničko djelo koje uglavnom sadrži veoma suptilno sročene stihovane tarihe, kojima obilježava svaki značajniji događaj svoga vremena. Međutim, on je i pjesnik lirskotesavufske poezije iskazane jezikom alegorije i simbola. Napisao je dosta pjesama i iza sebe ostavio medžmuu u koju je sam ispisao mnogo svojih stihova. Osnovni kredo njegovog poimanja života je: Voljeti Boga – znači voljeti ljude.Mejlija u svoju poeziju unosi zanos bogougodnika za koga sve počinje i završava se u ljubavi prema Bogu''." Ostali podaci su iz navedenih knjiga. --[[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:58, 21 maj 2022 (CEST) :Prepisivanje s drugih stranica nije dozvoljeno. Osim toga ta referenca (avlija.me) nije ni navedena, a ostali izvori su u skoro svakom članku isti, tako da je teško za vjerovati da su korišteni za stranicu. Vjerovatno su i ostali članci copy/paste? Treba ih pregledati i shodno reagirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:07, 21 maj 2022 (CEST) ::Izvinjavam se zbog ovoga. Ovih nekoliko rečenica sam prepisao sa te stranice jer te podatke nisam pronašao u drugim knjigama. Mogao si samo izbrisati tih nekoliko rečenica, a ne čitavu stranicu. Nekada sam nalazio članke koje su upotpunosti prepisani sa interneta ili djelomično i niko nije uklonio prepisani sadržaj, pa ni čitavu stranicu. ::Ostali podaci su uglavnom iz [http://fmks.gov.ba/download/zzs/1957/8-1957.pdf ove] knjige i nisu prepisani. Kada pregledas, molim te mi vrati članak. Lp [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:18, 21 maj 2022 (CEST) == Feminism and Folklore 2022 - Local prize winners == <div style="border:8px brown ridge;padding:6px;> [[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Congratulations for winning a local prize in '''[[:m:Feminism and Folklore 2022/Project Page|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competition. Thank you for your contribution and documenting your local folk culture on Wikipedia. Please fill in your preferences before 15th of June 2022 to receive your prize. Requesting you to fill [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScK5HgvVaLph_r_afctwShUuYVtXNwaN24HUSEYnzUUho8d-Q/viewform?usp=sf_link this form] before the deadline to avoid disappointments. Feel free to [[:m:Feminism and Folklore 2022/Contact Us|contact us]] if you need any assistance or further queries. Best wishes, [[:m:Feminism and Folklore 2022|FNF 2022 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 09:50, 22 maj 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf&oldid=23312270 --> == Odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije == Pozdrav, Željela bih postaviti pitanje vezano za članak "Odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije". Članak je preveden sa engleskog jezika, a naknadno je dopunjen. Sve što je dodano, imalo je referencu, a vraćeno je bez ikakvog objašnjenja. Zanima me zašto je kompletna zadnja dopuna članka izbrisana/vraćena? [[Korisnik:Ema246|Ema246]] ([[Razgovor s korisnikom:Ema246|razgovor]]) 11:15, 22 maj 2022 (CEST) :Srednjovjekovne srpske države, te sve do rata u BiH nisu tema ovog članka. Zato je taj dio i obrisan. Naziv članka je odnosi Srbije i BiH. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:34, 22 maj 2022 (CEST) ::Nije samo taj dio izbrisan, nego sve što sam dodala u svojoj zadnjoj izmjeni. Informacije o političkoj i ekonomskoj saradnji u ovom vijeku su bile dodane, sa tačnim izvorima. U naslovu "Historija" je obrađena tema odnosa Bosne i Hercegovine i Srbije u historijskom dobu kroz 4 perioda. Pogledajte iste primjere sa engleske wikipedie: [https://en.wikipedia.org/wiki/France–Germany_relations] [https://en.wikipedia.org/wiki/Croatia–Serbia_relations] . [[Korisnik:Ema246|Ema246]] ([[Razgovor s korisnikom:Ema246|razgovor]]) 14:45, 22 maj 2022 (CEST) == Uslovi za članak == Pozdrav, imam pitanje u vezi onog projekta "Jedan članak dnevno." Da li baš mora svaki uslov koji se traži, mora biti ispunjen? Naprimjer da li bi bio problem ako bi bio članak 4.000 bajta. Nažalost, preko školskog raspusta samo mogu praviti članke, pošto idem u školu, a ovih zadnjih mjeseci sam mnogo zatrpan školom, pa ima i drugih sporednih obaveza :) Tako da ja sam jedino aktviran tokom odmora :) Hvala na odgvooru koji budete dali :) [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 22:54, 28 maj 2022 (CEST) :Ne znam jesi li već dobio odgovor pa ću ja reći da općenito nije dobro ostavljati nedovršene članke. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:52, 29 juli 2022 (CEST) == Heiligenkreuz (Donja Austrija) == Zdravo AnToni! Zahvaljujem od srca za pomoć i provjeru mojih nedavnih doprinosa na BS:Wiki. [[Slika:Face-smile.svg|24px]] Imam pitanje u vezi [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Heiligenkreuz_(Donja_Austrija)&diff=3418568&oldid=3418539 ove promjene] u članku "Heiligenkreuz (Donja Austrija)". Naime, spomenuti donjoaustrijski Heiligenkreuz je općina, a ne grad. Nisam zbog toga stvarao novu podkategoriju "Općine u Austriji", nego sam svrstao članak u kategoriju "Naselja u Austriji". No možda bi ipak bilo najbolje stvoriti spomenutu podkategoriju "Općine u Austriji"? Što Ti misliš o tome? Pitam, jer ne znam kakva je ovdje praksa s kategorijama ... Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Maestro Ivanković|Maestro Ivanković]] ([[Razgovor s korisnikom:Maestro Ivanković|razgovor]]) 14:30, 3 juni 2022 (CEST) == Šah na DE == U [[:de:Kategorie:Schach|potkategorijama]] ima članaka kojih nema na EN, a nisu nešto dugi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:31, 3 juni 2022 (CEST) == Thanks for organizing Feminism and Folklore == Dear Organiser/Jury Thank you so much for your enormous contribution during the [[:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] writing competition. We appreciate your time and efforts throughout the competition to bridge cultural and gender gap on Wikipedia. We are sending you a special postcard as a token of our appreciation and gratitude. Please fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeZ5eNggLMULDNupu4LFuTIcDmEyCIRh0QLhElkhkZvAmg0wQ/viewform this form] by July 20th 2022 to receive a postcard from us. We look forward to seeing you in 2023 next year. Stay safe! Gaurav Gaikwad. International Team Feminism and Folklore [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:50, 10 juli 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf1&oldid=23501899 --> == Radost Satane == Zašto se na stranici "Satana" brišu informacije o teističkom satanizmu i najvećoj grupaciji "Radost Satane" koja je kod nas aktivna već godinama? Srpska i hrvatska vikipedija imaju čak posebne članke o ovome, ne samo da ih pominju na stranici o satani. https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%BE%D1%81%D1%82_%D0%A1%D0%B0%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B5 https://hr.wikipedia.org/wiki/Radost_Sotone [[Korisnik:Gjergj333|Gjergj333]] ([[Razgovor s korisnikom:Gjergj333|razgovor]]) 14:04, 3 august 2022 (CEST) :Dio je izbrisan jer ne pripada članku. Osim toga nisu navedeni izvori. I gdje to kod nas? O toj grupaciji možete napisati poseban članak.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:56, 3 august 2022 (CEST) ::Dobro, hvala, napravio sam. ::https://bs.wikipedia.org/wiki/Radost_Satane [[Korisnik:Gjergj333|Gjergj333]] ([[Razgovor s korisnikom:Gjergj333|razgovor]]) 19:57, 3 august 2022 (CEST) 8bv0i0i10r8h07uobezt8x7nw0iwnv4 3427162 3427109 2022-08-04T11:33:55Z Gjergj333 130288 /* Radost Satane */ odgovor wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 9 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive |maks_veličina_arhive = 200K |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d }} == [[Dan Republike Srpske]] == Zdravo, Antoni! Bi li mogao znati razlog [[Posebno:Diff/3391814|vraćanja izmjena]] na toj stranici? Čini mi se da je moja izmjena apsolutno valjana – dodani su Al Jazeera Balkans i Deutsche Welle, koji imaju dugu reputaciju pouzdanih izvora, tekst je podijeljen u odjeljke (galerije slika ne bi trebalo stavljati u uvodniku članka). Osim toga, uneseni tekst poprilično je neutralan i činjenično izvještava o službenom stavu Ustavnog suda, značajne ustanove u Bosni i Hercegovini. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:10, 14 januar 2022 (CET) : Greškom vraćeno. Sorry!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 00:14, 15 januar 2022 (CET) :: Pretpostavljah. No worries. :) --[[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:05, 15 januar 2022 (CET) == Popis stanovništva 2021 == Dobar dan, zašto ste vratili ažuriranje i brojevi stanovništva u naseljima? Možete li napisati razlog? Ne znam što je loše u ažuriranju. Nemate ništa protiv što ovdje imate zastarjele podatke? [[Korisnik:Moson81|Moson81]] ([[Razgovor s korisnikom:Moson81|razgovor]]) 19:15, 18 januar 2022 (CET) :Razlog zašto vraćamo vaše i izmjene ostalih urednika je [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija#Popis_u_Hrvatskoj_2021. ovo] [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:21, 18 januar 2022 (CET) ::Žao mi je, nisam znao za to. Hvala za obavijest. [[Korisnik:Moson81|Moson81]] ([[Razgovor s korisnikom:Moson81|razgovor]]) 19:25, 18 januar 2022 (CET) :::Nema problema. Hvala vam na doprinosu. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:26, 18 januar 2022 (CET) == međunarodna aosocicija atletskih federacija == nerazumijem zašto uklonjena izmjena lp [[Korisnik:Leonardo novak|Leonardo novak]] ([[Razgovor s korisnikom:Leonardo novak|razgovor]]) 15:54, 22 januar 2022 (CET) == MEĐUNARODNA KOŠARKAŠKA FEDERACIJA == NE RAZUMIJEM ŽAŠTO MI JE UKLONJENA IZMJENA , I SABLON [[Korisnik:Leonardo novak|Leonardo novak]] ([[Razgovor s korisnikom:Leonardo novak|razgovor]]) 16:38, 22 januar 2022 (CET) == Mirsad Abdagic Kike == Pozdrav, jucer 22.01.2022. sam dodala dodatne informacije na ovaj clanak, koje su apsolutno ispravne i valjane (ja kao kcerka doticnog bi to trebala znati). Izmjene tj dopune su ponistene, pa me zanima razlog tj da li je moguce ipak dodati informacije koje sam unijela u clanak? :Podaci bez referenci se brišu.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:29, 23 januar 2022 (CET) == Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine == Upit vezan za tačnost i istinitost podataka iz sljedeće dvije rečenice: - “Glasati se moglo samo u Federaciji Bosne i Hercegovine.” (posljednja rečenica u Rezultati / Federacija Bosne i Hercegovine) - “Glasati se moglo samo u Republici Srpskoj.” (posljednja rečenica u Rezultati/Republika Srpska) Da li su mogli glasati samo birači koji su se fizički nalazili unutar tih područja (tj. nije bilo omogućeno glasanje u odsutstvu) ili su mogli glasati samo građani BiH koji imaju prebivalište na tom području ( tj. moglo se glasati lično i u odsuststvu ali samo za područje u kojem glasač ima prebivalište)? [[Posebno:Doprinosi/185.99.3.107|185.99.3.107]] 22:04, 25 januar 2022 (CET) == Neumska džamija == Zašto su mi uklonjene izmjene na članak Neumska džamija? [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:40, 27 januar 2022 (CET) A evo ipak si vratio izmjene, hvala. Izvini na smetnji. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:43, 27 januar 2022 (CET) == Feminism and Folklore organiser == Dear organiser, Thank you for organizing Feminism and Folklore in your local language. Kindly fill in [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeu9Khj1jo1H6CdP4mr6lW_rfT0bJFO4gpzm5rOreDeDGoiog/viewform this form] as soon as possible so that we can swiftly reach out to you. (Forms link will be deactivated on 6th February 2022) Regards Tiven (User:Tiven2240) Chief coordinator Feminism and Folklore --[[Korisnik:Tiven2240|Tiven2240]] ([[Razgovor s korisnikom:Tiven2240|razgovor]]) 09:33, 4 februar 2022 (CET) == Congrats for organizing Feminism and Folklore 2022 now whats next ? == Dear Organizers, Congratulations on successfully organizing [[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] on your local Wikipedia language. Here are few things that you need to look around during the contest.Make sure that all submissions follow the set of rules as mentioned below and are related to the theme of the project. #The expanded or new article should have a minimum 3000 bytes or 300 words. #The article should not be purely machine translated. #The article should be expanded or created between 1 February and 31 March. #The article should be within theme feminism or folklore.Articles will be accepted if it either belongs to Folklore or Feminism. #No copyright violations and must have proper reference as per Wikipedia notability guidelines. Please refer to the set of rules and guidelines [[:m:Feminism and Folklore 2022|from here]]. During the contest if you face any issue or have queries regarding the project please feel free to reach out on [[:m:Feminism and Folklore 2022/Contact Us|Contact Us]] page. Feminism and Folklore team will be assisting you throughout the contest duration. We thank you for your numerous efforts which you have put in for making this project successful. Best wishes [[User:Rockpeterson|Rockpeterson]] [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:52, 12 februar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&oldid=22820293 --> == Wikipedia Asian Month 2021 Postcard == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear Participants, Congratulations! It's Wikipedia Asian Month's honor to have you all participated in Wikipedia Asian Month 2021, the seventh Wikipedia Asian Month. Your achievements were fabulous, and all the articles you created make the world can know more about Asia in different languages! Here we, the Wikipedia Asian Month International team, would like to say thank you for your contribution also cheer for you that you are eligible for the postcard of Wikipedia Asian Month 2021. Please kindly fill [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSck2FFBSatWmQYubvyCSWDEAvYzplfL_ZNDvr8j5hWU2bmNww/viewform the form], let the postcard can send to you asap! :This form will be closed at March 15. Cheers! Thank you and best regards, [[:m:Wikipedia_Asian_Month_2021/Team#International_Team|Wikipedia Asian Month International Team]], 2022.02 </div> </div> <!-- Message sent by User:Reke@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Asian_Month_Winners&oldid=22878389 --> == Mandarinjani == Poštovani administratore postoji li koja mogucnost da ostavite mandarinjane na miru unatoc tome sto je ocita sala. Bio bih vam vrlo zahvalan kada bi ste ostavili mandarinjane na stranici jer nije nesto sto ce ljudi traziti osim ako znaju za salu niti je nesto u sto ce povjerovati ako nekim slucajem slucajno naidu. Svjestan sam da se protivi nekim pravilima wikipedije no bio bih vrlo zahvalan kada bi ste napravili iznimku. [[Posebno:Doprinosi/46.188.171.31|46.188.171.31]] 18:24, 24 februar 2022 (CET) Zaboravio sam se prijaviti ali ovu poruku sam napisao ja ista osoba koja je i kreirala stranicu o mandarinjanima [[Korisnik:Drinky666|Drinky666]] ([[Razgovor s korisnikom:Drinky666|razgovor]]) 18:33, 24 februar 2022 (CET) :Tekstove takve sadržine možete postaviti na nekom blogu ili nečemu sličnome! Wikipedija nije mjesto za takvo što. Pozdrav!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 23:15, 24 februar 2022 (CET) == Olovo,poznate ličnosti == Zdravo,zašto ste uklonili poznatog Doktora iz Olova [[Korisnik:Ibrozzzz5556|Ibrozzzz5556]] ([[Razgovor s korisnikom:Ibrozzzz5556|razgovor]]) 14:29, 3 mart 2022 (CET) :Ukoliko neka osoba nije zastupljena u nekoj istovrijednoj enciklopediji, ne--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:13, 3 mart 2022 (CET)bi trebala biti ni na Wikipediji. Osim toga podatak je bez referenci, a i sadržina je nepravilno formatirana (nakon interpunkcije dolazi razmak). == korisnice == Pripazi možda na nove korisnice da ne pretjeraju sa informacijam [[Korisnik:Erminaribic|o]] sebi. Možda trebate vi admini detalje izbrisati i iz diffova. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:06, 5 mart 2022 (CET) : Zahtjevi za skrivanje sadržaja privatne prirode mogu se podnijeti slanjem e-poruke nekom od administratora. Praktički nije izvodljivo da mi sami procjenjujemo šta je od napisanog "pretjerano", a šta ne u svakoj izmjeni. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 17:02, 5 mart 2022 (CET) ::Hm...onda im bar poslati direktno upozorenje i uputu? Čini mi se da se novi korisnici neće sami orijentirati i snaći. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:59, 8 mart 2022 (CET) ::: Slobodno možete poslati upozorenje i upustvo u vezi s time kome smatrate da će to biti od koristi ili kome je neophodno, a mi smo svakako uvijek na raspolaganju za skrivanje nehotice otkrivenih ličnih podatka. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:00, 8 mart 2022 (CET) == Gračanica Kula (Cazin) == Pozdrav AnToni! Kao prvo hvala ti sto si validirao stranicu "Gračanica Kula (Cazin)" i da odgovorim na tvoje pitanje "Ima li u Cazinu još istoinenih kula?", tamo u istoriji clanka ne vidim nigdje opciju da ti odgovorim. U Cazinu inace ima puno srednjovjekovnih tvrdjava i kula, ali nema istoimenih, ovo je jedina koja se zove "Kula Gračanica" a do skoro nije se u siroj javnosti ni znalo za nju. Tek nakon sto sam je spominjao i opisao u clanku "Liskovac (Cazin)" dospijela je informacija o njoj u siru javnost. Tako da je danas cak detaljno opisana u knjizi "STARI SREDNJOVJEKOVNI UTVRĐENI GRADOVI I KULE CAZINSKE KRAJINE" a autor knjige je vrsio ispitivanja na licu mjesta. Inace tvrdjava ili kula se nalazi skoro u svakoj MZ Cazinske opstine kao u Mutniku, Trzcu, Sturlicu, Stijeni, Pecigradu, u samom gradu Cazinu, a najljepsi i najpoznatiji od svih jeste dvorac na Ostrozcu. Inace stari grad (Tvrdjava) u Percigradu bila je rezidencija cuvenog Hasan age Peckog, kojeg sam pronasao cak u starim austrijskim knjigama odnosno u knjizi "Geschichten aus Krajina" (Price iz Krajine) iz 1800 i neke u kojima je imao ulogu beskrupuloznog nasilnika, dok je sa druge strane bio junak epskih pjesama. U ustanku Zmaja od Bosne Hasan aga Pecki je bio najvjerovatnije najvazniji covjek za Husein-kapetana Gradascevica jer je od ukupno nekih 50000 vojnika Hasan aga Pecki doveo oko 20000 iz Krajine. Da je bio jedan od kljucnih ljudi ustanka dokazuje i cinjenica da su jedino on i Husein kapertan Gradascevic odvedeni u Istanbul gdje su zauvjek ostali. Ovako je istorija zapisala njegov kraj u visokoj zivotnoj dobi od 80 i nesto godina: "Ipak, u konačnici se preda poslije čega je upućen u Istanbul, gdje mu u hanu na Atmejdanu odrediše odaju. Svoj život je okončao uz velikog vezira. Naime, jedne prilike vezir ga ugosti, kako bi ga upoznao. Poslije kahve i razgovora, vraćajući se u svoje odaje Hasan aga se sruši i na mjestu ostade mrtav."<ref>https://bosnae.info/index.php/hasan-aga-pecki-najsilniji-krajiski-junak-veliki-borac-za-prava-bosne-bosnjaka-tokom-osmanske-uprave</ref> Inace zamolio bih te da izbrises slijedecu stranicu jer sada postoje dvije o kuli Gracanici: Kula Gračanica https://bs.wikipedia.org/wiki/Kula_Gra%C4%8Danica Ispravna verzija koja bi trebala ostati jeste ova: Gračanica Kula (Cazin) https://bs.wikipedia.org/wiki/Gra%C4%8Danica_Kula_(Cazin) Zamolio bih te jos na kraju da validiras izmjene koje sam izvrsio na stranici: https://bs.wikipedia.org/wiki/Liskovac_(Cazin) Na toj stranici cu svakako uskoro morati dodati jos dio o ekononiji odnosno nadelko cuvenom "Liskovackom Kamenu" o kojem su do sad izvjestavali skoro svi mediji u BIH. Bilo je poglavlje o "Ekonomiji" u kojoj je bilo malo informacija o tome ali ga je neko uklonio, cini mi se ti ;). Molim te vrati poglavlje "Ekonomija" nazad, a ja cu ga uskoro preurediti sto bolje budem mogao i navesti svemu izvore. I na kraju jos jednom hvala za trud! Edit: Ovo nisam do sad bio vidio sorry! Liskovac_(Cazin) - "trenpreth 12:13, 8 mart 2022‎ AnToni razgovor doprinosi‎ 7.582 bajta −1.511‎ →‎Historija: već je napisano u članu o Kuli poništizahvali se [čeka pregled]" {{Refspisak-razgovor}} == Alhamijado knjizevnost == Sto si mi uklonio izmjene? Dodao sam linkove samo [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 19:09, 17 mart 2022 (CET) : Za historijske i književne teme, blogovi ili stranice neprovjerenog kvaliteta nisu relevantan izvor! Osim toga u [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Alhamijado_knji%C5%BEevnost&type=revision&diff=3403150&oldid=3403142 ovoj izmjeni] nisu navedeni nikakvi linkovi. Reference se inače navode, ako su podaci uzeti s tog izvora. Wikipedija nije skladište linkova.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 10:12, 18 mart 2022 (CET) Onda ako se ne mogu praviti izmjene na toj stranici, pa makar dodani samo linkovi, onda je izbriši. Ne znam sto mi citiras tu stranicu, nemam na nikakve veze s tim. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 12:47, 18 mart 2022 (CET) : Greška! Promjena je vraćena zbog dodavanja dijelova koji nisu enciklopedijski! Dodavanja titula ili počasnih obilježja ne pripada enciklopediji.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:06, 18 mart 2022 (CET) Mogu li se dodavati linkovi ako vec postoje članci o nekim osobama, da ne stoje crveni linkovi? To sam i htio... [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 16:40, 18 mart 2022 (CET) == Feminism and Folklore 2022 ends soon == [[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|frameless|250px]] [[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] which is an international writing contest organized at Wikipedia ends soon that is on <b>31 March 2022 11:59 UTC</b>. This is the last chance of the year to write about feminism, women biographies and gender-focused topics such as <i>folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, fairy tales, folk plays, folk arts, folk religion, mythology, folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more</i> Keep an eye on the project page for declaration of Winners. We look forward for your immense co-operation. Thanks Wiki Loves Folklore international Team [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:28, 26 mart 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&oldid=23060054 --> == Jakov Baltić == Dobar dan Antoni. Zašto mi uklanjas izmjene sa članka o Jakovu Baltiću vezano za njegovo porijeklo? Citirao sam njegove riječi u kojima se on jasno izjašnjavao kao Bošnjak. Nema tu nekog spora. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 13:02, 29 mart 2022 (CEST) == БС Дискорд == Поздрав АнТони. Пријавио сам се на бс. Дискорд, али ми је ограничен приступ каналима. Шта треба да урадим да би био пуноправни члан?--[[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 17:09, 29 mart 2022 (CEST) :Слаб сам с Дискордом! Мислим да на Вики имаш потпуни приступ.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:15, 29 mart 2022 (CEST) ::Хвала ти на одговору. Имам овде пун приступ.--[[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 17:19, 29 mart 2022 (CEST) == Martin Nedić == AnToni, zašto si mi uklonio izmjene o Nedićevoj bošnjačkoj ideologiji sa moga članka? Citirao sam šest knjiga za taj podatak što je sasvim dovoljno. Istu si mi stvar uradio i sa prethodnim člankom o Jakovu Baltiću. Sve izmjene ja citiram vjerodostojnim izvorima, uglavnom knjigama. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:24, 1 april 2022 (CEST) : Kao što sam ranije objasnio, stvaranje nacija na Balkanu započelo je krajem 19. vijeka. Neki bosanski (a ne bošnjački) franjevci u svojim tekstovima nazivaju Bosance, stanovnike Bosne, Bošnjacima, što s današnjim pojmom "Bošnjak" nema nikakve povezanosti. Bošnjaci su narod koji je pod imenom Muslimani u SRBIH bio jedan od tri naroda, a u SFRJ jedan od šest naroda. Dalji slijed uvođenja imena Bošnjak je poznat, te ga nemam potrebe objašnjavati. Nadalje šta je to "bošnjačka ideologija"? Franjevci su svećenici i religija nema veze s ideologijom, bilo kog tipa. Bavili su se i prosvetiteljstvom, književnošću, a ne nekom bošnjačkom ideologijom. Kako je izgleda tendencija da se zamjenom teza, ovim pojmom definišu bosanski franjevci, radi se ovdje o sličnom ili istom pokušaju promicanja teza tzv. "Historijske klix grupe" koja svoje teze, ponovo na mala vrata, želi uvesti na Wikipediju. Ukoliko se pravila Wikipedije ne poštuju, te se ne pokazuje tendencija pisanja po enciklopedijskim pravilima, mislim da je diskusija nepotrebna, jer tih nekoliko '''bosanskih''' franjevaca tematski imaju mnogo više sadržaja, o kojima se može pisati, a ne tražiti mjesto i "podvaljivati" iste teze. Ukoliko je to cilj autora, mislim da je jasno čemu to vodi.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:22, 1 april 2022 (CEST) ::Pod pojmom bošnjačka ideologija misli se na promoviranje bošnjačkog imena i identiteta u Bosni koje je bilo prisutno među bosanskim franjevcima u 19. vijeku. To sam citirao mnogim vjerodostojnim referencama koje vi uporno ignorišete. O ovoj temi se mnogo pisalo u bošnjačkoj i hrvatskoj historiografiji. Očigledno da je stvaranje Bošnjačkog identiteta počelo još u srednjem vijeku kada se spominju dobri Bošnjani u mnogim poveljama kao stanovnici Bosne. Drugi pripadnici franjevačkog reda još od 17. vijeka prihvatali ideju bošnjaštva i prenijeli je u okviru bratstva u 18. i 19. vijeku. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 11:23, 2 april 2022 (CEST) ::: U slijedećim knjigama{{sfn|Velimir Valjan, Andrija Zirdum|2010}}{{sfn|Ignacije Gavran|1998}}{{sfn|Ignacije Gavran|1988}}{{sfn|Ignacije Gavran|2003}}{{sfnm|Ignacije Gavran II|2003}}{{sfn|Jako Baltić|2003}}{{sfn|Bono Benić|2003}}{{sfn|Nikola Lašvanin|2003}}{{sfn|Filip Lastrić|2003}}{{sfn|Marijan Bogdanović|2003}}{{sfn|Ignacije Gavran|2010}} nema spomena o nekoj bošnjačkoj ideologiji, o nacionalnoj pripadnosti autora ili spomenutih osoba, a kao jezik se uglavnom spominje "narodni jezik" ili u nekim slučajevima hrvatski jezik. Sličnu listu mogu postaviti i s literaturom na njemačkom jeziku, gdje su prevodi kao i navedenim knjigama koje su izlistane, s razlikom da se zbog odlika njemačkog jezika, rijetko koristi izraz "narodni jezik" koji čitaocima njemačkog govornog područja ne znači mnogo. Zato navodim kao reference ove knjige, koje su jedna od osnova bosanskih franjevaca i njihove historije u Bosni i Hercegovini.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:53, 2 april 2022 (CEST) ::::"'''Bošnjaštvo''' tj. '''bošnjačku tradiciju zajedništva''' naših naroda moguće je uočiti kod mnogih franjevaca i to ne samo iz njihovih spisa nego i njihovog osobnog angažana u promoviranju i zašivljavanju ove ideologije na našim prostorima. Najbrojmo samo neke franjevce zanese ovom ideologijom: Matija Divković, Stjepan Matijević, Mijo Radnić, Filip Laštrić, Martin Nedić, Ivan Franjo Jukić i Antun Knežević. Za ovu dvojicu posljednjih '''bošnjaci''' su bili bosanskohercegovački katolici, pravoslavni i muslimani". - Pejić, Marko, (2004), ''[https://books.google.ba/books?redir_esc=y&hl=hr&id=-So8AAAAMAAJ&dq=Doprinos+bosanskih+franjevaca+dru%C5%A1tveno-kulturnom+identitetu+bosanskohercegova%C4%8Dkog+dru%C5%A1tva+u+periodu+1878-1918.+godine&focus=searchwithinvolume&q=Bo%C5%A1nja%C5%A1tvo Doprinos bosanskih franjevaca društveno-kulturnom identitetu bosanskohercegovačkog društva u periodu 1878-1918. godine],'' str. 182, Fojnica ::::"Vaša preuzvišenost! Sila može svašta učiniti, ali sila silniku nigda nikakvo pravo ne daje; zato '''Bošnjaci''' nigda dopustiti neće, da se tako od njih i od njihove dične Kraljevine učini, to će se boriti za svoja prava, dok jedan živ bude! Mi bolnim srcem gledamo u dvoličnost naše visoke Vlade, koja naš jezik zove Zemaljskim i dopušta da se njeki zovu Srbi a njeki Hrvati umjesto da pravedno, i iskreno rekne '''zemlja Bosna, žitelji Bošnjaci, a njihov jezik bosanski'''. A zar ćemo dopustiti da se spomen nas, i naše kraljevine uništi! Nigda! To nigda dopustiti nećemo! Nek se naš Sbor sazove, i na njem će Bošnjaci slobodnom svojom voljom izjaviti šta žele, i s kim hoće da budu; uvijek prije osiguravši prava svoja, i svoje Kraljevine." - Fra Antun Knežević, 1885 ::::„... mnogo nam je žalije na njeku – čast i poštenje pravednim! – jednokrvnu bratju Srbe i Hrvate. Od ovih jedni nam razciepiše Bosnu i '''Bošnjake''' te rekoše da je Bosna do Vrbasa Srbija, a '''Bošnjaci''' Srbi; od Vrbasa pako Hrvatska i Hrvati; drugi da su u cieloj Bosni svi Srbikoji pišu ćirilicom, a Hrvati koji pišu latinicom; treći da su u ovoj Bosni sami Srbi; dočim četvrti proglasiše da su zgoljni Hrvati. Ovako dakle Bosna ponosna i Bošnjaci na glasu junaci kod ovakvih sama su prazna imena, izmišljena od nekih zanešenjakah.“  - Fra Antun Knežević, ''Pad Bosne (1463);'' u [https://books.google.ba/books?redir_esc=y&hl=hr&id=tPOPAAAAIAAJ&dq=od+tradicije+do+identiteta+1974&focus=searchwithinvolume&q=%E2%80%9E...+mnogo+nam+je+%C5%BEalije+na+njeku+%E2%80%93+%C4%8Dast+i+po%C5%A1tenje+pravednim%21+%E2%80%93+jednokrvnu+bratju+Srbe+i+Hrvate.+Od+ovih+jedni+nam+razciepi%C5%A1e+Bosnu+i+Bo%C5%A1njake+te+reko%C5%A1e+da+je+Bosna+do+Vrbasa+Srbija%2C+a+Bo%C5%A1njaci+Srbi%3B+od+Vrbasa+pako+Hrvatska+i+Hrvati%3B+drugi+da+su+u+cieloj+Bosni+svi+Srbikoji+pi%C5%A1u+%C4%87irilicom%2C+a+Hrvati+koji+pi%C5%A1u+latinicom%3B+tre%C4%87i+da+su+u+ovoj+Bosni+sami+Srbi%3B+do%C4%8Dim+%C4%8Detvrti+proglasi%C5%A1e+da+su+zgoljni+Hrvati.+Ovako+dakle+Bosna+ponosna+i+Bo%C5%A1njaci+na+glasu+junaci+kod+ovakvih+sama+su+prazna+imena%2C+izmi%C5%A1ljena+od+nekih+zane%C5%A1enjakah.%E2%80%9C+++ Hadžijahić 1974], str. 35 ::::"'''Bošnjak'''"...Ja pod ovim imenom razumijems sve '''Bošnjake''' u svoj Bosni, Hercegovini, Krajini, Posavini, Podrinju i Prekodrinju, '''mi smo svi Bošnjaci''', ova cijepanja nas i jesu do ništa dotjerala. Pod ovim imenom razumije se kod nas u Bosni i kršćani grčkog vjerozakona. Rišćani i Kršćani, to je svak vidi sve jednog korijena samo što se drukčije izgovara". - Fra Ivan Franjo Jukić, ''[https://www.scribd.com/fullscreen/212504884/Ivan-Frano-Juki%C4%87-Putopisi-i-Istorisko-etnografski-radovi Putopisi i istorisko-etnografski radovi]'', str. 214 ::::"složeno uiezik '''Bosanski''', aliti Ilirički" - Matija Divković, ''Nauk krstjanski'', 1611 (Do jučer je u sarajevskoj Vijećnici bila izložba starih knjiga i dokumenata i jedna od njih je Divkovićeva knjiga na kojoj se može vidjeti ovaj citati) ::::"Nu još jednom, Bosanski franjevci, većinom rodjeni '''Bošnjaci''', polazili su škole izvan svoje domovine." - Klaić, Vjekoslav, (1878), ''[https://books.google.ba/books?redir_esc=y&hl=hr&id=v8lDAAAAYAAJ&q=Bo%C5%A1njaci#v=snippet&q=Bosanski%20franjevci%2C%20ve%C4%87inom%20rodjeni%20Bo%C5%A1njaci&f=false Bosna: podatci o zemljopisu i poviesti Bosne i Hercegovine, Opseg 1]'', str. 98, Zagreb ::::"Dva bosanska historika, fra Ivan Frano Jukić i fra Antun Knežević, nazivaju sebe '''Bošnjacima'''. Stari naraštaj bosanskoh franjevaca, uzgojen prije austrijske okupacije BiH, zvali su svoje jezik 'naški', ''''bosanski'''<nowiki/>' i 'ilirski. " - Gavranović, Berislav, (1935), ''[https://books.google.ba/books?redir_esc=y&hl=hr&id=-17aBSHs1Y4C&dq=Uspostava+redovite+katoli%C4%8Dke+hijerarhije+u+BiH+1881+Gavranovi%C4%87&focus=searchwithinvolume&q=Fra+Ivan+Frano+Juki%C4%87 Uspostava redovite katoličke hijerarhije u Bosni i Hercegovini 1881 godine: prilog političkoj historiji Austro-Ugarske monarhije na Balkanu]'', str. 33 ::::"Prvi od '''bošnjaka''' pojavi se u kolu Gajevu dični starina fra Martin Nedić..." - [https://books.google.com.ni/books?id=wa8JAAAAIAAJ&q=Fra+Martin+Nedi%C4%87#v=snippet&q=Fra%20Martin%20Nedi%C4%87&f=false ''Novi prijatelj Bosne: Za hrvatsko citateljstvo uredio Bozic fra. Josip-Dobroslav, Potocanac, Opseg 1'', str. 21, 1888] ::::"Nedić, Martin fra ('''Bošnjak''')" - Šidak, Jaroslav, (1979), ''[https://books.google.ba/books?redir_esc=y&hl=hr&id=vZlnAAAAMAAJ&dq=Studije+iz+hrvatske+povijesti+za+revolucije+1848-49+%C5%A0idak&focus=searchwithinvolume&q=Nedi%C4%87%2C+Martin+fra+%28Bo%C5%A1njak%29 Studije iz hrvatske povijesti za revolucije 1848-49]'', str. 387 ::::"Neki povijesni procesi su se dogodili koji su ne povrativi. U povijesti sve što se dogodi, to se više ne može vratiti. Mi znamo kako su se nekad i katolici u Bosni pisali kao '''Bošnjaci''', Ivan Franjo Jukić i ostali" - Fra Mile Babić, intervju 28.4.2014. ::::"Do sredine 19. vijeka u Bosni nije bilo ni Srba ni Hrvata ni nikoga, svi su bili '''Bošnjaci'''" - Novak Kilibarda (https://www.youtube.com/watch?v=e5UiS4kiiNY) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:03, 2 april 2022 (CEST) ::::'''Lista''' ::::* {{cite book |ref=harv|last1= Valjan|first1= Velimir|author-link1=Velimir Valjan|last2= Zirdum|first2= Andrija|author-link2=Andrija Zirdum|date= 2010|title= Franjevački samostan u Gučoj Gori - Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 150, obljetnice samostana u Gučoj Gori|trans-title= |url= |language= hr |location= Guča Gora, Sarajevo|publisher= Franjevački samostan Guča Gora, Kulturno povijesni institut provincije Bosne Srebrene - Sarajevo|isbn= 978-9958-9026-2-8|ref={{harvid|Velimir Valjan, Andrija Zirdum|2010}} }} ::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 1998|title= Putovi i putokazi (III) - Niz članaka o našoj prošlosti |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Zagreb, Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran|1998}}}} ::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 1988|title= Putovi i putokazi (I) |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran|1988}}}} ::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 2003|title= Putovi i putokazi (IV) |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran|2003}}}} ::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 2003|title= Putovi i putokazi (II) |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Livno|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran II|2003}}}} ::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 2010|title= Suputnici bosanske povijesti |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Zagreb, Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran |2010}}}} ::::* {{cite book |ref=harv |last1= Jako |first1= Baltić |date= 2003 |title= Godišnjak od događaja i promine vrimena u Bosni 1754-1882. |url= |location= Sarajevo, Zagreb |publisher= Synopsis |isbn=978-99-58967-29-0 |ref={{harvid|Jako Baltić|2003}} }} ::::* {{cite book |ref=harv |last1= Nikola |first1= Lašvanin |date= 2003 |title= Ljetopis |url= |location= Sarajevo, Zagreb |publisher= Synopsis |isbn=978-99-58967-26-9 |ref={{harvid|Nikola Lašvanin|2003}} }} ::::* {{cite book |ref=harv |last1= Bono |first1= Benić |date= 2003 |title= Ljetopis sutješkog samostana |url= |location= Sarajevo, Zagreb |publisher= Synopsis |isbn=978-99-58967-28-3 |ref={{harvid|Bono Benić|2003}} }} ::::* {{cite book |ref=harv |last1= Filip |first1= Lastrić |date= 2003 |title= Pregled starina Bosanske provincije |url= |location= Sarajevo, Zagreb |publisher= Synopsis |isbn=978-99-58967-00-9 |ref={{harvid|Filip Lastrić|2003}} }} ::::* {{cite book |ref=harv |last1= Marijan |first1= Bogdanović |date= 2003 |title= Ljetopis kreševskog samostana |url= |location= Sarajevo, Zagreb |publisher= Synopsis |isbn=978-99-58967-27-6 |ref={{harvid|Marijan Bogdanović|2003}} }} {{Refspisak-razgovor}} == Feminism and Folklore 2022 has ended, What's Next? == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">{{int:please-translate}} [[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|350px]] Dear {{PAGENAME}}, '''[[m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competition has ended. We thank you for organizing it on your local Wikipedia and help in document folk cultures and women in folklore in different regions of the world on Wikipedia. What's next? # Please complete the jury on or before 25th April 2022. # Email us on [mailto:wikilovesfolklore@gmail.com wikilovesfolklore@gmail.com] the Wiki usernames of top three users with most accepted articles in local contest. # You can also put the names of the winners on your local project page. # We will be contacting the winners in phased manner for distribution of prizes. Feel free to contact us via mail or [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2022|talkpage]] if you need any help, clarification or assistance. [[File:Feminism and Folklore.webm|frameless|right|300px]] Thanks and regards '''International Team'''<br /> '''Feminism and Folklore''' </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:19, 6 april 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf1&oldid=23111012 --> :Requesting you to provide above information so we can start prize distribution. :Please get in touch with me if you need and help or clarifications. :[[Korisnik:Tiven2240|Tiven2240]] ([[Razgovor s korisnikom:Tiven2240|razgovor]]) 13:52, 16 maj 2022 (CEST) == Datumi == Formati datuma u referencama se ne trebaju mijenjati jer to svakako Srđanov bot automatski ispravlja. Kažem da se ne patiš bezveze :). Pozdrav. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 13:17, 23 april 2022 (CEST) == Zlatko Dinko Pavić == Poštovani Admine AnToni ne vidim razlog za brisanje članka Zlatko Dinko Pavić. Na članku Sukošan je dodan kao poznata osoba od strane bs wikipedije i ja sam dodao u reference koje pokazuju opravdanost članka. Ne zamjeram brisanje ali mislim da bi bilo u redu opravdat brisanje argumentima. Pitanje, zašto se članak koji se briše ne daje na raspravu o brisanju ili da ide na provijeru kao ostali članci koje sam odradio. Ovo mi djeluje kao samovolja iskreno. oprosti nisam niššta loše mislio samo mi nije jasno zašto članci ćekaju toliko čekaju provijeru pojedini a poneki idu odmah u javnost. Pozdrav--[[Korisnik:Grginović Šime |<span style="color:red;">GR</span><span style="color:orange;">GINOV</span><span style="color:red;">IĆ</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|<span style="color:green;">ŠIME</span>]] 13:09, 26 april 2022 (CEST) Radi se o relevantnosti. Postoji li o njemu neki prilog u nekoj istovrijednoj enciklopediji. Nije dovoljno da je neko učitelj i pjesnik da bi bio na Wikipediji. Osim toga dio članka je bio uklonjen jer nije bio enciklopedijski napisan. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:19, 26 april 2022 (CEST) == Ivica Osim == Zanima me zašto su promjene poništene? [[Korisnik:Vedran-Bajnice|Vedran-Bajnice]] ([[Razgovor s korisnikom:Vedran-Bajnice|razgovor]]) 16:29, 4 maj 2022 (CEST) == Brisanje stranice ESOLAR d.o.o. == Pozdrav Antoni, Zašto je stranica obrisana, iako je imala uredno sve reference? Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:43, 6 maj 2022 (CEST) :Relevantnost!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 14:44, 6 maj 2022 (CEST) == Guranija == Možeš li mi vratit nedavno izbrisan članak o Mehmed Mejliji Guraniji. Zbog nekoliko prepisanih rečenica ne treba se brisati čitav članak. Ovaj tekst sam prepisao sa stranice avlija.me jer ove podatke nisam pronašao u drugim knjigama: "''Pored toga što je bio poznat i priznat pjesnik u Bosni svoga vremena, ovaj pseudonim, takođe, pokazuje da je bio zaneseni sufija, što se odrazilo i na njegovo pjesničko djelo koje uglavnom sadrži veoma suptilno sročene stihovane tarihe, kojima obilježava svaki značajniji događaj svoga vremena. Međutim, on je i pjesnik lirskotesavufske poezije iskazane jezikom alegorije i simbola. Napisao je dosta pjesama i iza sebe ostavio medžmuu u koju je sam ispisao mnogo svojih stihova. Osnovni kredo njegovog poimanja života je: Voljeti Boga – znači voljeti ljude.Mejlija u svoju poeziju unosi zanos bogougodnika za koga sve počinje i završava se u ljubavi prema Bogu''." Ostali podaci su iz navedenih knjiga. --[[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:58, 21 maj 2022 (CEST) :Prepisivanje s drugih stranica nije dozvoljeno. Osim toga ta referenca (avlija.me) nije ni navedena, a ostali izvori su u skoro svakom članku isti, tako da je teško za vjerovati da su korišteni za stranicu. Vjerovatno su i ostali članci copy/paste? Treba ih pregledati i shodno reagirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:07, 21 maj 2022 (CEST) ::Izvinjavam se zbog ovoga. Ovih nekoliko rečenica sam prepisao sa te stranice jer te podatke nisam pronašao u drugim knjigama. Mogao si samo izbrisati tih nekoliko rečenica, a ne čitavu stranicu. Nekada sam nalazio članke koje su upotpunosti prepisani sa interneta ili djelomično i niko nije uklonio prepisani sadržaj, pa ni čitavu stranicu. ::Ostali podaci su uglavnom iz [http://fmks.gov.ba/download/zzs/1957/8-1957.pdf ove] knjige i nisu prepisani. Kada pregledas, molim te mi vrati članak. Lp [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:18, 21 maj 2022 (CEST) == Feminism and Folklore 2022 - Local prize winners == <div style="border:8px brown ridge;padding:6px;> [[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Congratulations for winning a local prize in '''[[:m:Feminism and Folklore 2022/Project Page|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competition. Thank you for your contribution and documenting your local folk culture on Wikipedia. Please fill in your preferences before 15th of June 2022 to receive your prize. Requesting you to fill [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScK5HgvVaLph_r_afctwShUuYVtXNwaN24HUSEYnzUUho8d-Q/viewform?usp=sf_link this form] before the deadline to avoid disappointments. Feel free to [[:m:Feminism and Folklore 2022/Contact Us|contact us]] if you need any assistance or further queries. Best wishes, [[:m:Feminism and Folklore 2022|FNF 2022 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 09:50, 22 maj 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf&oldid=23312270 --> == Odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije == Pozdrav, Željela bih postaviti pitanje vezano za članak "Odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije". Članak je preveden sa engleskog jezika, a naknadno je dopunjen. Sve što je dodano, imalo je referencu, a vraćeno je bez ikakvog objašnjenja. Zanima me zašto je kompletna zadnja dopuna članka izbrisana/vraćena? [[Korisnik:Ema246|Ema246]] ([[Razgovor s korisnikom:Ema246|razgovor]]) 11:15, 22 maj 2022 (CEST) :Srednjovjekovne srpske države, te sve do rata u BiH nisu tema ovog članka. Zato je taj dio i obrisan. Naziv članka je odnosi Srbije i BiH. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:34, 22 maj 2022 (CEST) ::Nije samo taj dio izbrisan, nego sve što sam dodala u svojoj zadnjoj izmjeni. Informacije o političkoj i ekonomskoj saradnji u ovom vijeku su bile dodane, sa tačnim izvorima. U naslovu "Historija" je obrađena tema odnosa Bosne i Hercegovine i Srbije u historijskom dobu kroz 4 perioda. Pogledajte iste primjere sa engleske wikipedie: [https://en.wikipedia.org/wiki/France–Germany_relations] [https://en.wikipedia.org/wiki/Croatia–Serbia_relations] . [[Korisnik:Ema246|Ema246]] ([[Razgovor s korisnikom:Ema246|razgovor]]) 14:45, 22 maj 2022 (CEST) == Uslovi za članak == Pozdrav, imam pitanje u vezi onog projekta "Jedan članak dnevno." Da li baš mora svaki uslov koji se traži, mora biti ispunjen? Naprimjer da li bi bio problem ako bi bio članak 4.000 bajta. Nažalost, preko školskog raspusta samo mogu praviti članke, pošto idem u školu, a ovih zadnjih mjeseci sam mnogo zatrpan školom, pa ima i drugih sporednih obaveza :) Tako da ja sam jedino aktviran tokom odmora :) Hvala na odgvooru koji budete dali :) [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 22:54, 28 maj 2022 (CEST) :Ne znam jesi li već dobio odgovor pa ću ja reći da općenito nije dobro ostavljati nedovršene članke. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:52, 29 juli 2022 (CEST) == Heiligenkreuz (Donja Austrija) == Zdravo AnToni! Zahvaljujem od srca za pomoć i provjeru mojih nedavnih doprinosa na BS:Wiki. [[Slika:Face-smile.svg|24px]] Imam pitanje u vezi [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Heiligenkreuz_(Donja_Austrija)&diff=3418568&oldid=3418539 ove promjene] u članku "Heiligenkreuz (Donja Austrija)". Naime, spomenuti donjoaustrijski Heiligenkreuz je općina, a ne grad. Nisam zbog toga stvarao novu podkategoriju "Općine u Austriji", nego sam svrstao članak u kategoriju "Naselja u Austriji". No možda bi ipak bilo najbolje stvoriti spomenutu podkategoriju "Općine u Austriji"? Što Ti misliš o tome? Pitam, jer ne znam kakva je ovdje praksa s kategorijama ... Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Maestro Ivanković|Maestro Ivanković]] ([[Razgovor s korisnikom:Maestro Ivanković|razgovor]]) 14:30, 3 juni 2022 (CEST) == Šah na DE == U [[:de:Kategorie:Schach|potkategorijama]] ima članaka kojih nema na EN, a nisu nešto dugi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:31, 3 juni 2022 (CEST) == Thanks for organizing Feminism and Folklore == Dear Organiser/Jury Thank you so much for your enormous contribution during the [[:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] writing competition. We appreciate your time and efforts throughout the competition to bridge cultural and gender gap on Wikipedia. We are sending you a special postcard as a token of our appreciation and gratitude. Please fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeZ5eNggLMULDNupu4LFuTIcDmEyCIRh0QLhElkhkZvAmg0wQ/viewform this form] by July 20th 2022 to receive a postcard from us. We look forward to seeing you in 2023 next year. Stay safe! Gaurav Gaikwad. International Team Feminism and Folklore [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:50, 10 juli 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf1&oldid=23501899 --> == Radost Satane == Zašto se na stranici "Satana" brišu informacije o teističkom satanizmu i najvećoj grupaciji "Radost Satane" koja je kod nas aktivna već godinama? Srpska i hrvatska vikipedija imaju čak posebne članke o ovome, ne samo da ih pominju na stranici o satani. https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%BE%D1%81%D1%82_%D0%A1%D0%B0%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B5 https://hr.wikipedia.org/wiki/Radost_Sotone [[Korisnik:Gjergj333|Gjergj333]] ([[Razgovor s korisnikom:Gjergj333|razgovor]]) 14:04, 3 august 2022 (CEST) :Dio je izbrisan jer ne pripada članku. Osim toga nisu navedeni izvori. I gdje to kod nas? O toj grupaciji možete napisati poseban članak.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:56, 3 august 2022 (CEST) ::Dobro, hvala, napravio sam. ::https://bs.wikipedia.org/wiki/Radost_Satane [[Korisnik:Gjergj333|Gjergj333]] ([[Razgovor s korisnikom:Gjergj333|razgovor]]) 19:57, 3 august 2022 (CEST) ::Iz nekog razloga na vrhu stranice piše "Nepregledano" [[Korisnik:Gjergj333|Gjergj333]] ([[Razgovor s korisnikom:Gjergj333|razgovor]]) 13:33, 4 august 2022 (CEST) 452ovxftozrghi9xmkp5gm91wzwsw8o 3427163 3427162 2022-08-04T11:35:58Z AnToni 2325 /* Radost Satane */ wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 9 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive |maks_veličina_arhive = 200K |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d }} == [[Dan Republike Srpske]] == Zdravo, Antoni! Bi li mogao znati razlog [[Posebno:Diff/3391814|vraćanja izmjena]] na toj stranici? Čini mi se da je moja izmjena apsolutno valjana – dodani su Al Jazeera Balkans i Deutsche Welle, koji imaju dugu reputaciju pouzdanih izvora, tekst je podijeljen u odjeljke (galerije slika ne bi trebalo stavljati u uvodniku članka). Osim toga, uneseni tekst poprilično je neutralan i činjenično izvještava o službenom stavu Ustavnog suda, značajne ustanove u Bosni i Hercegovini. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:10, 14 januar 2022 (CET) : Greškom vraćeno. Sorry!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 00:14, 15 januar 2022 (CET) :: Pretpostavljah. No worries. :) --[[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:05, 15 januar 2022 (CET) == Popis stanovništva 2021 == Dobar dan, zašto ste vratili ažuriranje i brojevi stanovništva u naseljima? Možete li napisati razlog? Ne znam što je loše u ažuriranju. Nemate ništa protiv što ovdje imate zastarjele podatke? [[Korisnik:Moson81|Moson81]] ([[Razgovor s korisnikom:Moson81|razgovor]]) 19:15, 18 januar 2022 (CET) :Razlog zašto vraćamo vaše i izmjene ostalih urednika je [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija#Popis_u_Hrvatskoj_2021. ovo] [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:21, 18 januar 2022 (CET) ::Žao mi je, nisam znao za to. Hvala za obavijest. [[Korisnik:Moson81|Moson81]] ([[Razgovor s korisnikom:Moson81|razgovor]]) 19:25, 18 januar 2022 (CET) :::Nema problema. Hvala vam na doprinosu. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:26, 18 januar 2022 (CET) == međunarodna aosocicija atletskih federacija == nerazumijem zašto uklonjena izmjena lp [[Korisnik:Leonardo novak|Leonardo novak]] ([[Razgovor s korisnikom:Leonardo novak|razgovor]]) 15:54, 22 januar 2022 (CET) == MEĐUNARODNA KOŠARKAŠKA FEDERACIJA == NE RAZUMIJEM ŽAŠTO MI JE UKLONJENA IZMJENA , I SABLON [[Korisnik:Leonardo novak|Leonardo novak]] ([[Razgovor s korisnikom:Leonardo novak|razgovor]]) 16:38, 22 januar 2022 (CET) == Mirsad Abdagic Kike == Pozdrav, jucer 22.01.2022. sam dodala dodatne informacije na ovaj clanak, koje su apsolutno ispravne i valjane (ja kao kcerka doticnog bi to trebala znati). Izmjene tj dopune su ponistene, pa me zanima razlog tj da li je moguce ipak dodati informacije koje sam unijela u clanak? :Podaci bez referenci se brišu.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:29, 23 januar 2022 (CET) == Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine == Upit vezan za tačnost i istinitost podataka iz sljedeće dvije rečenice: - “Glasati se moglo samo u Federaciji Bosne i Hercegovine.” (posljednja rečenica u Rezultati / Federacija Bosne i Hercegovine) - “Glasati se moglo samo u Republici Srpskoj.” (posljednja rečenica u Rezultati/Republika Srpska) Da li su mogli glasati samo birači koji su se fizički nalazili unutar tih područja (tj. nije bilo omogućeno glasanje u odsutstvu) ili su mogli glasati samo građani BiH koji imaju prebivalište na tom području ( tj. moglo se glasati lično i u odsuststvu ali samo za područje u kojem glasač ima prebivalište)? [[Posebno:Doprinosi/185.99.3.107|185.99.3.107]] 22:04, 25 januar 2022 (CET) == Neumska džamija == Zašto su mi uklonjene izmjene na članak Neumska džamija? [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:40, 27 januar 2022 (CET) A evo ipak si vratio izmjene, hvala. Izvini na smetnji. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:43, 27 januar 2022 (CET) == Feminism and Folklore organiser == Dear organiser, Thank you for organizing Feminism and Folklore in your local language. Kindly fill in [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeu9Khj1jo1H6CdP4mr6lW_rfT0bJFO4gpzm5rOreDeDGoiog/viewform this form] as soon as possible so that we can swiftly reach out to you. (Forms link will be deactivated on 6th February 2022) Regards Tiven (User:Tiven2240) Chief coordinator Feminism and Folklore --[[Korisnik:Tiven2240|Tiven2240]] ([[Razgovor s korisnikom:Tiven2240|razgovor]]) 09:33, 4 februar 2022 (CET) == Congrats for organizing Feminism and Folklore 2022 now whats next ? == Dear Organizers, Congratulations on successfully organizing [[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] on your local Wikipedia language. Here are few things that you need to look around during the contest.Make sure that all submissions follow the set of rules as mentioned below and are related to the theme of the project. #The expanded or new article should have a minimum 3000 bytes or 300 words. #The article should not be purely machine translated. #The article should be expanded or created between 1 February and 31 March. #The article should be within theme feminism or folklore.Articles will be accepted if it either belongs to Folklore or Feminism. #No copyright violations and must have proper reference as per Wikipedia notability guidelines. Please refer to the set of rules and guidelines [[:m:Feminism and Folklore 2022|from here]]. During the contest if you face any issue or have queries regarding the project please feel free to reach out on [[:m:Feminism and Folklore 2022/Contact Us|Contact Us]] page. Feminism and Folklore team will be assisting you throughout the contest duration. We thank you for your numerous efforts which you have put in for making this project successful. Best wishes [[User:Rockpeterson|Rockpeterson]] [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:52, 12 februar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&oldid=22820293 --> == Wikipedia Asian Month 2021 Postcard == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear Participants, Congratulations! It's Wikipedia Asian Month's honor to have you all participated in Wikipedia Asian Month 2021, the seventh Wikipedia Asian Month. Your achievements were fabulous, and all the articles you created make the world can know more about Asia in different languages! Here we, the Wikipedia Asian Month International team, would like to say thank you for your contribution also cheer for you that you are eligible for the postcard of Wikipedia Asian Month 2021. Please kindly fill [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSck2FFBSatWmQYubvyCSWDEAvYzplfL_ZNDvr8j5hWU2bmNww/viewform the form], let the postcard can send to you asap! :This form will be closed at March 15. Cheers! Thank you and best regards, [[:m:Wikipedia_Asian_Month_2021/Team#International_Team|Wikipedia Asian Month International Team]], 2022.02 </div> </div> <!-- Message sent by User:Reke@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Asian_Month_Winners&oldid=22878389 --> == Mandarinjani == Poštovani administratore postoji li koja mogucnost da ostavite mandarinjane na miru unatoc tome sto je ocita sala. Bio bih vam vrlo zahvalan kada bi ste ostavili mandarinjane na stranici jer nije nesto sto ce ljudi traziti osim ako znaju za salu niti je nesto u sto ce povjerovati ako nekim slucajem slucajno naidu. Svjestan sam da se protivi nekim pravilima wikipedije no bio bih vrlo zahvalan kada bi ste napravili iznimku. [[Posebno:Doprinosi/46.188.171.31|46.188.171.31]] 18:24, 24 februar 2022 (CET) Zaboravio sam se prijaviti ali ovu poruku sam napisao ja ista osoba koja je i kreirala stranicu o mandarinjanima [[Korisnik:Drinky666|Drinky666]] ([[Razgovor s korisnikom:Drinky666|razgovor]]) 18:33, 24 februar 2022 (CET) :Tekstove takve sadržine možete postaviti na nekom blogu ili nečemu sličnome! Wikipedija nije mjesto za takvo što. Pozdrav!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 23:15, 24 februar 2022 (CET) == Olovo,poznate ličnosti == Zdravo,zašto ste uklonili poznatog Doktora iz Olova [[Korisnik:Ibrozzzz5556|Ibrozzzz5556]] ([[Razgovor s korisnikom:Ibrozzzz5556|razgovor]]) 14:29, 3 mart 2022 (CET) :Ukoliko neka osoba nije zastupljena u nekoj istovrijednoj enciklopediji, ne--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:13, 3 mart 2022 (CET)bi trebala biti ni na Wikipediji. Osim toga podatak je bez referenci, a i sadržina je nepravilno formatirana (nakon interpunkcije dolazi razmak). == korisnice == Pripazi možda na nove korisnice da ne pretjeraju sa informacijam [[Korisnik:Erminaribic|o]] sebi. Možda trebate vi admini detalje izbrisati i iz diffova. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:06, 5 mart 2022 (CET) : Zahtjevi za skrivanje sadržaja privatne prirode mogu se podnijeti slanjem e-poruke nekom od administratora. Praktički nije izvodljivo da mi sami procjenjujemo šta je od napisanog "pretjerano", a šta ne u svakoj izmjeni. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 17:02, 5 mart 2022 (CET) ::Hm...onda im bar poslati direktno upozorenje i uputu? Čini mi se da se novi korisnici neće sami orijentirati i snaći. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:59, 8 mart 2022 (CET) ::: Slobodno možete poslati upozorenje i upustvo u vezi s time kome smatrate da će to biti od koristi ili kome je neophodno, a mi smo svakako uvijek na raspolaganju za skrivanje nehotice otkrivenih ličnih podatka. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:00, 8 mart 2022 (CET) == Gračanica Kula (Cazin) == Pozdrav AnToni! Kao prvo hvala ti sto si validirao stranicu "Gračanica Kula (Cazin)" i da odgovorim na tvoje pitanje "Ima li u Cazinu još istoinenih kula?", tamo u istoriji clanka ne vidim nigdje opciju da ti odgovorim. U Cazinu inace ima puno srednjovjekovnih tvrdjava i kula, ali nema istoimenih, ovo je jedina koja se zove "Kula Gračanica" a do skoro nije se u siroj javnosti ni znalo za nju. Tek nakon sto sam je spominjao i opisao u clanku "Liskovac (Cazin)" dospijela je informacija o njoj u siru javnost. Tako da je danas cak detaljno opisana u knjizi "STARI SREDNJOVJEKOVNI UTVRĐENI GRADOVI I KULE CAZINSKE KRAJINE" a autor knjige je vrsio ispitivanja na licu mjesta. Inace tvrdjava ili kula se nalazi skoro u svakoj MZ Cazinske opstine kao u Mutniku, Trzcu, Sturlicu, Stijeni, Pecigradu, u samom gradu Cazinu, a najljepsi i najpoznatiji od svih jeste dvorac na Ostrozcu. Inace stari grad (Tvrdjava) u Percigradu bila je rezidencija cuvenog Hasan age Peckog, kojeg sam pronasao cak u starim austrijskim knjigama odnosno u knjizi "Geschichten aus Krajina" (Price iz Krajine) iz 1800 i neke u kojima je imao ulogu beskrupuloznog nasilnika, dok je sa druge strane bio junak epskih pjesama. U ustanku Zmaja od Bosne Hasan aga Pecki je bio najvjerovatnije najvazniji covjek za Husein-kapetana Gradascevica jer je od ukupno nekih 50000 vojnika Hasan aga Pecki doveo oko 20000 iz Krajine. Da je bio jedan od kljucnih ljudi ustanka dokazuje i cinjenica da su jedino on i Husein kapertan Gradascevic odvedeni u Istanbul gdje su zauvjek ostali. Ovako je istorija zapisala njegov kraj u visokoj zivotnoj dobi od 80 i nesto godina: "Ipak, u konačnici se preda poslije čega je upućen u Istanbul, gdje mu u hanu na Atmejdanu odrediše odaju. Svoj život je okončao uz velikog vezira. Naime, jedne prilike vezir ga ugosti, kako bi ga upoznao. Poslije kahve i razgovora, vraćajući se u svoje odaje Hasan aga se sruši i na mjestu ostade mrtav."<ref>https://bosnae.info/index.php/hasan-aga-pecki-najsilniji-krajiski-junak-veliki-borac-za-prava-bosne-bosnjaka-tokom-osmanske-uprave</ref> Inace zamolio bih te da izbrises slijedecu stranicu jer sada postoje dvije o kuli Gracanici: Kula Gračanica https://bs.wikipedia.org/wiki/Kula_Gra%C4%8Danica Ispravna verzija koja bi trebala ostati jeste ova: Gračanica Kula (Cazin) https://bs.wikipedia.org/wiki/Gra%C4%8Danica_Kula_(Cazin) Zamolio bih te jos na kraju da validiras izmjene koje sam izvrsio na stranici: https://bs.wikipedia.org/wiki/Liskovac_(Cazin) Na toj stranici cu svakako uskoro morati dodati jos dio o ekononiji odnosno nadelko cuvenom "Liskovackom Kamenu" o kojem su do sad izvjestavali skoro svi mediji u BIH. Bilo je poglavlje o "Ekonomiji" u kojoj je bilo malo informacija o tome ali ga je neko uklonio, cini mi se ti ;). Molim te vrati poglavlje "Ekonomija" nazad, a ja cu ga uskoro preurediti sto bolje budem mogao i navesti svemu izvore. I na kraju jos jednom hvala za trud! Edit: Ovo nisam do sad bio vidio sorry! Liskovac_(Cazin) - "trenpreth 12:13, 8 mart 2022‎ AnToni razgovor doprinosi‎ 7.582 bajta −1.511‎ →‎Historija: već je napisano u članu o Kuli poništizahvali se [čeka pregled]" {{Refspisak-razgovor}} == Alhamijado knjizevnost == Sto si mi uklonio izmjene? Dodao sam linkove samo [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 19:09, 17 mart 2022 (CET) : Za historijske i književne teme, blogovi ili stranice neprovjerenog kvaliteta nisu relevantan izvor! Osim toga u [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Alhamijado_knji%C5%BEevnost&type=revision&diff=3403150&oldid=3403142 ovoj izmjeni] nisu navedeni nikakvi linkovi. Reference se inače navode, ako su podaci uzeti s tog izvora. Wikipedija nije skladište linkova.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 10:12, 18 mart 2022 (CET) Onda ako se ne mogu praviti izmjene na toj stranici, pa makar dodani samo linkovi, onda je izbriši. Ne znam sto mi citiras tu stranicu, nemam na nikakve veze s tim. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 12:47, 18 mart 2022 (CET) : Greška! Promjena je vraćena zbog dodavanja dijelova koji nisu enciklopedijski! Dodavanja titula ili počasnih obilježja ne pripada enciklopediji.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:06, 18 mart 2022 (CET) Mogu li se dodavati linkovi ako vec postoje članci o nekim osobama, da ne stoje crveni linkovi? To sam i htio... [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 16:40, 18 mart 2022 (CET) == Feminism and Folklore 2022 ends soon == [[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|frameless|250px]] [[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] which is an international writing contest organized at Wikipedia ends soon that is on <b>31 March 2022 11:59 UTC</b>. This is the last chance of the year to write about feminism, women biographies and gender-focused topics such as <i>folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, fairy tales, folk plays, folk arts, folk religion, mythology, folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more</i> Keep an eye on the project page for declaration of Winners. We look forward for your immense co-operation. Thanks Wiki Loves Folklore international Team [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:28, 26 mart 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&oldid=23060054 --> == Jakov Baltić == Dobar dan Antoni. Zašto mi uklanjas izmjene sa članka o Jakovu Baltiću vezano za njegovo porijeklo? Citirao sam njegove riječi u kojima se on jasno izjašnjavao kao Bošnjak. Nema tu nekog spora. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 13:02, 29 mart 2022 (CEST) == БС Дискорд == Поздрав АнТони. Пријавио сам се на бс. Дискорд, али ми је ограничен приступ каналима. Шта треба да урадим да би био пуноправни члан?--[[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 17:09, 29 mart 2022 (CEST) :Слаб сам с Дискордом! Мислим да на Вики имаш потпуни приступ.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:15, 29 mart 2022 (CEST) ::Хвала ти на одговору. Имам овде пун приступ.--[[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 17:19, 29 mart 2022 (CEST) == Martin Nedić == AnToni, zašto si mi uklonio izmjene o Nedićevoj bošnjačkoj ideologiji sa moga članka? Citirao sam šest knjiga za taj podatak što je sasvim dovoljno. Istu si mi stvar uradio i sa prethodnim člankom o Jakovu Baltiću. Sve izmjene ja citiram vjerodostojnim izvorima, uglavnom knjigama. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:24, 1 april 2022 (CEST) : Kao što sam ranije objasnio, stvaranje nacija na Balkanu započelo je krajem 19. vijeka. Neki bosanski (a ne bošnjački) franjevci u svojim tekstovima nazivaju Bosance, stanovnike Bosne, Bošnjacima, što s današnjim pojmom "Bošnjak" nema nikakve povezanosti. Bošnjaci su narod koji je pod imenom Muslimani u SRBIH bio jedan od tri naroda, a u SFRJ jedan od šest naroda. Dalji slijed uvođenja imena Bošnjak je poznat, te ga nemam potrebe objašnjavati. Nadalje šta je to "bošnjačka ideologija"? Franjevci su svećenici i religija nema veze s ideologijom, bilo kog tipa. Bavili su se i prosvetiteljstvom, književnošću, a ne nekom bošnjačkom ideologijom. Kako je izgleda tendencija da se zamjenom teza, ovim pojmom definišu bosanski franjevci, radi se ovdje o sličnom ili istom pokušaju promicanja teza tzv. "Historijske klix grupe" koja svoje teze, ponovo na mala vrata, želi uvesti na Wikipediju. Ukoliko se pravila Wikipedije ne poštuju, te se ne pokazuje tendencija pisanja po enciklopedijskim pravilima, mislim da je diskusija nepotrebna, jer tih nekoliko '''bosanskih''' franjevaca tematski imaju mnogo više sadržaja, o kojima se može pisati, a ne tražiti mjesto i "podvaljivati" iste teze. Ukoliko je to cilj autora, mislim da je jasno čemu to vodi.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:22, 1 april 2022 (CEST) ::Pod pojmom bošnjačka ideologija misli se na promoviranje bošnjačkog imena i identiteta u Bosni koje je bilo prisutno među bosanskim franjevcima u 19. vijeku. To sam citirao mnogim vjerodostojnim referencama koje vi uporno ignorišete. O ovoj temi se mnogo pisalo u bošnjačkoj i hrvatskoj historiografiji. Očigledno da je stvaranje Bošnjačkog identiteta počelo još u srednjem vijeku kada se spominju dobri Bošnjani u mnogim poveljama kao stanovnici Bosne. Drugi pripadnici franjevačkog reda još od 17. vijeka prihvatali ideju bošnjaštva i prenijeli je u okviru bratstva u 18. i 19. vijeku. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 11:23, 2 april 2022 (CEST) ::: U slijedećim knjigama{{sfn|Velimir Valjan, Andrija Zirdum|2010}}{{sfn|Ignacije Gavran|1998}}{{sfn|Ignacije Gavran|1988}}{{sfn|Ignacije Gavran|2003}}{{sfnm|Ignacije Gavran II|2003}}{{sfn|Jako Baltić|2003}}{{sfn|Bono Benić|2003}}{{sfn|Nikola Lašvanin|2003}}{{sfn|Filip Lastrić|2003}}{{sfn|Marijan Bogdanović|2003}}{{sfn|Ignacije Gavran|2010}} nema spomena o nekoj bošnjačkoj ideologiji, o nacionalnoj pripadnosti autora ili spomenutih osoba, a kao jezik se uglavnom spominje "narodni jezik" ili u nekim slučajevima hrvatski jezik. Sličnu listu mogu postaviti i s literaturom na njemačkom jeziku, gdje su prevodi kao i navedenim knjigama koje su izlistane, s razlikom da se zbog odlika njemačkog jezika, rijetko koristi izraz "narodni jezik" koji čitaocima njemačkog govornog područja ne znači mnogo. Zato navodim kao reference ove knjige, koje su jedna od osnova bosanskih franjevaca i njihove historije u Bosni i Hercegovini.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:53, 2 april 2022 (CEST) ::::"'''Bošnjaštvo''' tj. '''bošnjačku tradiciju zajedništva''' naših naroda moguće je uočiti kod mnogih franjevaca i to ne samo iz njihovih spisa nego i njihovog osobnog angažana u promoviranju i zašivljavanju ove ideologije na našim prostorima. Najbrojmo samo neke franjevce zanese ovom ideologijom: Matija Divković, Stjepan Matijević, Mijo Radnić, Filip Laštrić, Martin Nedić, Ivan Franjo Jukić i Antun Knežević. Za ovu dvojicu posljednjih '''bošnjaci''' su bili bosanskohercegovački katolici, pravoslavni i muslimani". - Pejić, Marko, (2004), ''[https://books.google.ba/books?redir_esc=y&hl=hr&id=-So8AAAAMAAJ&dq=Doprinos+bosanskih+franjevaca+dru%C5%A1tveno-kulturnom+identitetu+bosanskohercegova%C4%8Dkog+dru%C5%A1tva+u+periodu+1878-1918.+godine&focus=searchwithinvolume&q=Bo%C5%A1nja%C5%A1tvo Doprinos bosanskih franjevaca društveno-kulturnom identitetu bosanskohercegovačkog društva u periodu 1878-1918. godine],'' str. 182, Fojnica ::::"Vaša preuzvišenost! Sila može svašta učiniti, ali sila silniku nigda nikakvo pravo ne daje; zato '''Bošnjaci''' nigda dopustiti neće, da se tako od njih i od njihove dične Kraljevine učini, to će se boriti za svoja prava, dok jedan živ bude! Mi bolnim srcem gledamo u dvoličnost naše visoke Vlade, koja naš jezik zove Zemaljskim i dopušta da se njeki zovu Srbi a njeki Hrvati umjesto da pravedno, i iskreno rekne '''zemlja Bosna, žitelji Bošnjaci, a njihov jezik bosanski'''. A zar ćemo dopustiti da se spomen nas, i naše kraljevine uništi! Nigda! To nigda dopustiti nećemo! Nek se naš Sbor sazove, i na njem će Bošnjaci slobodnom svojom voljom izjaviti šta žele, i s kim hoće da budu; uvijek prije osiguravši prava svoja, i svoje Kraljevine." - Fra Antun Knežević, 1885 ::::„... mnogo nam je žalije na njeku – čast i poštenje pravednim! – jednokrvnu bratju Srbe i Hrvate. Od ovih jedni nam razciepiše Bosnu i '''Bošnjake''' te rekoše da je Bosna do Vrbasa Srbija, a '''Bošnjaci''' Srbi; od Vrbasa pako Hrvatska i Hrvati; drugi da su u cieloj Bosni svi Srbikoji pišu ćirilicom, a Hrvati koji pišu latinicom; treći da su u ovoj Bosni sami Srbi; dočim četvrti proglasiše da su zgoljni Hrvati. Ovako dakle Bosna ponosna i Bošnjaci na glasu junaci kod ovakvih sama su prazna imena, izmišljena od nekih zanešenjakah.“  - Fra Antun Knežević, ''Pad Bosne (1463);'' u [https://books.google.ba/books?redir_esc=y&hl=hr&id=tPOPAAAAIAAJ&dq=od+tradicije+do+identiteta+1974&focus=searchwithinvolume&q=%E2%80%9E...+mnogo+nam+je+%C5%BEalije+na+njeku+%E2%80%93+%C4%8Dast+i+po%C5%A1tenje+pravednim%21+%E2%80%93+jednokrvnu+bratju+Srbe+i+Hrvate.+Od+ovih+jedni+nam+razciepi%C5%A1e+Bosnu+i+Bo%C5%A1njake+te+reko%C5%A1e+da+je+Bosna+do+Vrbasa+Srbija%2C+a+Bo%C5%A1njaci+Srbi%3B+od+Vrbasa+pako+Hrvatska+i+Hrvati%3B+drugi+da+su+u+cieloj+Bosni+svi+Srbikoji+pi%C5%A1u+%C4%87irilicom%2C+a+Hrvati+koji+pi%C5%A1u+latinicom%3B+tre%C4%87i+da+su+u+ovoj+Bosni+sami+Srbi%3B+do%C4%8Dim+%C4%8Detvrti+proglasi%C5%A1e+da+su+zgoljni+Hrvati.+Ovako+dakle+Bosna+ponosna+i+Bo%C5%A1njaci+na+glasu+junaci+kod+ovakvih+sama+su+prazna+imena%2C+izmi%C5%A1ljena+od+nekih+zane%C5%A1enjakah.%E2%80%9C+++ Hadžijahić 1974], str. 35 ::::"'''Bošnjak'''"...Ja pod ovim imenom razumijems sve '''Bošnjake''' u svoj Bosni, Hercegovini, Krajini, Posavini, Podrinju i Prekodrinju, '''mi smo svi Bošnjaci''', ova cijepanja nas i jesu do ništa dotjerala. Pod ovim imenom razumije se kod nas u Bosni i kršćani grčkog vjerozakona. Rišćani i Kršćani, to je svak vidi sve jednog korijena samo što se drukčije izgovara". - Fra Ivan Franjo Jukić, ''[https://www.scribd.com/fullscreen/212504884/Ivan-Frano-Juki%C4%87-Putopisi-i-Istorisko-etnografski-radovi Putopisi i istorisko-etnografski radovi]'', str. 214 ::::"složeno uiezik '''Bosanski''', aliti Ilirički" - Matija Divković, ''Nauk krstjanski'', 1611 (Do jučer je u sarajevskoj Vijećnici bila izložba starih knjiga i dokumenata i jedna od njih je Divkovićeva knjiga na kojoj se može vidjeti ovaj citati) ::::"Nu još jednom, Bosanski franjevci, većinom rodjeni '''Bošnjaci''', polazili su škole izvan svoje domovine." - Klaić, Vjekoslav, (1878), ''[https://books.google.ba/books?redir_esc=y&hl=hr&id=v8lDAAAAYAAJ&q=Bo%C5%A1njaci#v=snippet&q=Bosanski%20franjevci%2C%20ve%C4%87inom%20rodjeni%20Bo%C5%A1njaci&f=false Bosna: podatci o zemljopisu i poviesti Bosne i Hercegovine, Opseg 1]'', str. 98, Zagreb ::::"Dva bosanska historika, fra Ivan Frano Jukić i fra Antun Knežević, nazivaju sebe '''Bošnjacima'''. Stari naraštaj bosanskoh franjevaca, uzgojen prije austrijske okupacije BiH, zvali su svoje jezik 'naški', ''''bosanski'''<nowiki/>' i 'ilirski. " - Gavranović, Berislav, (1935), ''[https://books.google.ba/books?redir_esc=y&hl=hr&id=-17aBSHs1Y4C&dq=Uspostava+redovite+katoli%C4%8Dke+hijerarhije+u+BiH+1881+Gavranovi%C4%87&focus=searchwithinvolume&q=Fra+Ivan+Frano+Juki%C4%87 Uspostava redovite katoličke hijerarhije u Bosni i Hercegovini 1881 godine: prilog političkoj historiji Austro-Ugarske monarhije na Balkanu]'', str. 33 ::::"Prvi od '''bošnjaka''' pojavi se u kolu Gajevu dični starina fra Martin Nedić..." - [https://books.google.com.ni/books?id=wa8JAAAAIAAJ&q=Fra+Martin+Nedi%C4%87#v=snippet&q=Fra%20Martin%20Nedi%C4%87&f=false ''Novi prijatelj Bosne: Za hrvatsko citateljstvo uredio Bozic fra. Josip-Dobroslav, Potocanac, Opseg 1'', str. 21, 1888] ::::"Nedić, Martin fra ('''Bošnjak''')" - Šidak, Jaroslav, (1979), ''[https://books.google.ba/books?redir_esc=y&hl=hr&id=vZlnAAAAMAAJ&dq=Studije+iz+hrvatske+povijesti+za+revolucije+1848-49+%C5%A0idak&focus=searchwithinvolume&q=Nedi%C4%87%2C+Martin+fra+%28Bo%C5%A1njak%29 Studije iz hrvatske povijesti za revolucije 1848-49]'', str. 387 ::::"Neki povijesni procesi su se dogodili koji su ne povrativi. U povijesti sve što se dogodi, to se više ne može vratiti. Mi znamo kako su se nekad i katolici u Bosni pisali kao '''Bošnjaci''', Ivan Franjo Jukić i ostali" - Fra Mile Babić, intervju 28.4.2014. ::::"Do sredine 19. vijeka u Bosni nije bilo ni Srba ni Hrvata ni nikoga, svi su bili '''Bošnjaci'''" - Novak Kilibarda (https://www.youtube.com/watch?v=e5UiS4kiiNY) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:03, 2 april 2022 (CEST) ::::'''Lista''' ::::* {{cite book |ref=harv|last1= Valjan|first1= Velimir|author-link1=Velimir Valjan|last2= Zirdum|first2= Andrija|author-link2=Andrija Zirdum|date= 2010|title= Franjevački samostan u Gučoj Gori - Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 150, obljetnice samostana u Gučoj Gori|trans-title= |url= |language= hr |location= Guča Gora, Sarajevo|publisher= Franjevački samostan Guča Gora, Kulturno povijesni institut provincije Bosne Srebrene - Sarajevo|isbn= 978-9958-9026-2-8|ref={{harvid|Velimir Valjan, Andrija Zirdum|2010}} }} ::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 1998|title= Putovi i putokazi (III) - Niz članaka o našoj prošlosti |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Zagreb, Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran|1998}}}} ::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 1988|title= Putovi i putokazi (I) |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran|1988}}}} ::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 2003|title= Putovi i putokazi (IV) |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran|2003}}}} ::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 2003|title= Putovi i putokazi (II) |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Livno|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran II|2003}}}} ::::* {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 2010|title= Suputnici bosanske povijesti |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Zagreb, Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran |2010}}}} ::::* {{cite book |ref=harv |last1= Jako |first1= Baltić |date= 2003 |title= Godišnjak od događaja i promine vrimena u Bosni 1754-1882. |url= |location= Sarajevo, Zagreb |publisher= Synopsis |isbn=978-99-58967-29-0 |ref={{harvid|Jako Baltić|2003}} }} ::::* {{cite book |ref=harv |last1= Nikola |first1= Lašvanin |date= 2003 |title= Ljetopis |url= |location= Sarajevo, Zagreb |publisher= Synopsis |isbn=978-99-58967-26-9 |ref={{harvid|Nikola Lašvanin|2003}} }} ::::* {{cite book |ref=harv |last1= Bono |first1= Benić |date= 2003 |title= Ljetopis sutješkog samostana |url= |location= Sarajevo, Zagreb |publisher= Synopsis |isbn=978-99-58967-28-3 |ref={{harvid|Bono Benić|2003}} }} ::::* {{cite book |ref=harv |last1= Filip |first1= Lastrić |date= 2003 |title= Pregled starina Bosanske provincije |url= |location= Sarajevo, Zagreb |publisher= Synopsis |isbn=978-99-58967-00-9 |ref={{harvid|Filip Lastrić|2003}} }} ::::* {{cite book |ref=harv |last1= Marijan |first1= Bogdanović |date= 2003 |title= Ljetopis kreševskog samostana |url= |location= Sarajevo, Zagreb |publisher= Synopsis |isbn=978-99-58967-27-6 |ref={{harvid|Marijan Bogdanović|2003}} }} {{Refspisak-razgovor}} == Feminism and Folklore 2022 has ended, What's Next? == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">{{int:please-translate}} [[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|350px]] Dear {{PAGENAME}}, '''[[m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competition has ended. We thank you for organizing it on your local Wikipedia and help in document folk cultures and women in folklore in different regions of the world on Wikipedia. What's next? # Please complete the jury on or before 25th April 2022. # Email us on [mailto:wikilovesfolklore@gmail.com wikilovesfolklore@gmail.com] the Wiki usernames of top three users with most accepted articles in local contest. # You can also put the names of the winners on your local project page. # We will be contacting the winners in phased manner for distribution of prizes. Feel free to contact us via mail or [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2022|talkpage]] if you need any help, clarification or assistance. [[File:Feminism and Folklore.webm|frameless|right|300px]] Thanks and regards '''International Team'''<br /> '''Feminism and Folklore''' </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:19, 6 april 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf1&oldid=23111012 --> :Requesting you to provide above information so we can start prize distribution. :Please get in touch with me if you need and help or clarifications. :[[Korisnik:Tiven2240|Tiven2240]] ([[Razgovor s korisnikom:Tiven2240|razgovor]]) 13:52, 16 maj 2022 (CEST) == Datumi == Formati datuma u referencama se ne trebaju mijenjati jer to svakako Srđanov bot automatski ispravlja. Kažem da se ne patiš bezveze :). Pozdrav. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 13:17, 23 april 2022 (CEST) == Zlatko Dinko Pavić == Poštovani Admine AnToni ne vidim razlog za brisanje članka Zlatko Dinko Pavić. Na članku Sukošan je dodan kao poznata osoba od strane bs wikipedije i ja sam dodao u reference koje pokazuju opravdanost članka. Ne zamjeram brisanje ali mislim da bi bilo u redu opravdat brisanje argumentima. Pitanje, zašto se članak koji se briše ne daje na raspravu o brisanju ili da ide na provijeru kao ostali članci koje sam odradio. Ovo mi djeluje kao samovolja iskreno. oprosti nisam niššta loše mislio samo mi nije jasno zašto članci ćekaju toliko čekaju provijeru pojedini a poneki idu odmah u javnost. Pozdrav--[[Korisnik:Grginović Šime |<span style="color:red;">GR</span><span style="color:orange;">GINOV</span><span style="color:red;">IĆ</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|<span style="color:green;">ŠIME</span>]] 13:09, 26 april 2022 (CEST) Radi se o relevantnosti. Postoji li o njemu neki prilog u nekoj istovrijednoj enciklopediji. Nije dovoljno da je neko učitelj i pjesnik da bi bio na Wikipediji. Osim toga dio članka je bio uklonjen jer nije bio enciklopedijski napisan. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:19, 26 april 2022 (CEST) == Ivica Osim == Zanima me zašto su promjene poništene? [[Korisnik:Vedran-Bajnice|Vedran-Bajnice]] ([[Razgovor s korisnikom:Vedran-Bajnice|razgovor]]) 16:29, 4 maj 2022 (CEST) == Brisanje stranice ESOLAR d.o.o. == Pozdrav Antoni, Zašto je stranica obrisana, iako je imala uredno sve reference? Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:43, 6 maj 2022 (CEST) :Relevantnost!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 14:44, 6 maj 2022 (CEST) == Guranija == Možeš li mi vratit nedavno izbrisan članak o Mehmed Mejliji Guraniji. Zbog nekoliko prepisanih rečenica ne treba se brisati čitav članak. Ovaj tekst sam prepisao sa stranice avlija.me jer ove podatke nisam pronašao u drugim knjigama: "''Pored toga što je bio poznat i priznat pjesnik u Bosni svoga vremena, ovaj pseudonim, takođe, pokazuje da je bio zaneseni sufija, što se odrazilo i na njegovo pjesničko djelo koje uglavnom sadrži veoma suptilno sročene stihovane tarihe, kojima obilježava svaki značajniji događaj svoga vremena. Međutim, on je i pjesnik lirskotesavufske poezije iskazane jezikom alegorije i simbola. Napisao je dosta pjesama i iza sebe ostavio medžmuu u koju je sam ispisao mnogo svojih stihova. Osnovni kredo njegovog poimanja života je: Voljeti Boga – znači voljeti ljude.Mejlija u svoju poeziju unosi zanos bogougodnika za koga sve počinje i završava se u ljubavi prema Bogu''." Ostali podaci su iz navedenih knjiga. --[[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:58, 21 maj 2022 (CEST) :Prepisivanje s drugih stranica nije dozvoljeno. Osim toga ta referenca (avlija.me) nije ni navedena, a ostali izvori su u skoro svakom članku isti, tako da je teško za vjerovati da su korišteni za stranicu. Vjerovatno su i ostali članci copy/paste? Treba ih pregledati i shodno reagirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:07, 21 maj 2022 (CEST) ::Izvinjavam se zbog ovoga. Ovih nekoliko rečenica sam prepisao sa te stranice jer te podatke nisam pronašao u drugim knjigama. Mogao si samo izbrisati tih nekoliko rečenica, a ne čitavu stranicu. Nekada sam nalazio članke koje su upotpunosti prepisani sa interneta ili djelomično i niko nije uklonio prepisani sadržaj, pa ni čitavu stranicu. ::Ostali podaci su uglavnom iz [http://fmks.gov.ba/download/zzs/1957/8-1957.pdf ove] knjige i nisu prepisani. Kada pregledas, molim te mi vrati članak. Lp [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:18, 21 maj 2022 (CEST) == Feminism and Folklore 2022 - Local prize winners == <div style="border:8px brown ridge;padding:6px;> [[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Congratulations for winning a local prize in '''[[:m:Feminism and Folklore 2022/Project Page|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competition. Thank you for your contribution and documenting your local folk culture on Wikipedia. Please fill in your preferences before 15th of June 2022 to receive your prize. Requesting you to fill [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScK5HgvVaLph_r_afctwShUuYVtXNwaN24HUSEYnzUUho8d-Q/viewform?usp=sf_link this form] before the deadline to avoid disappointments. Feel free to [[:m:Feminism and Folklore 2022/Contact Us|contact us]] if you need any assistance or further queries. Best wishes, [[:m:Feminism and Folklore 2022|FNF 2022 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 09:50, 22 maj 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf&oldid=23312270 --> == Odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije == Pozdrav, Željela bih postaviti pitanje vezano za članak "Odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije". Članak je preveden sa engleskog jezika, a naknadno je dopunjen. Sve što je dodano, imalo je referencu, a vraćeno je bez ikakvog objašnjenja. Zanima me zašto je kompletna zadnja dopuna članka izbrisana/vraćena? [[Korisnik:Ema246|Ema246]] ([[Razgovor s korisnikom:Ema246|razgovor]]) 11:15, 22 maj 2022 (CEST) :Srednjovjekovne srpske države, te sve do rata u BiH nisu tema ovog članka. Zato je taj dio i obrisan. Naziv članka je odnosi Srbije i BiH. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:34, 22 maj 2022 (CEST) ::Nije samo taj dio izbrisan, nego sve što sam dodala u svojoj zadnjoj izmjeni. Informacije o političkoj i ekonomskoj saradnji u ovom vijeku su bile dodane, sa tačnim izvorima. U naslovu "Historija" je obrađena tema odnosa Bosne i Hercegovine i Srbije u historijskom dobu kroz 4 perioda. Pogledajte iste primjere sa engleske wikipedie: [https://en.wikipedia.org/wiki/France–Germany_relations] [https://en.wikipedia.org/wiki/Croatia–Serbia_relations] . [[Korisnik:Ema246|Ema246]] ([[Razgovor s korisnikom:Ema246|razgovor]]) 14:45, 22 maj 2022 (CEST) == Uslovi za članak == Pozdrav, imam pitanje u vezi onog projekta "Jedan članak dnevno." Da li baš mora svaki uslov koji se traži, mora biti ispunjen? Naprimjer da li bi bio problem ako bi bio članak 4.000 bajta. Nažalost, preko školskog raspusta samo mogu praviti članke, pošto idem u školu, a ovih zadnjih mjeseci sam mnogo zatrpan školom, pa ima i drugih sporednih obaveza :) Tako da ja sam jedino aktviran tokom odmora :) Hvala na odgvooru koji budete dali :) [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 22:54, 28 maj 2022 (CEST) :Ne znam jesi li već dobio odgovor pa ću ja reći da općenito nije dobro ostavljati nedovršene članke. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:52, 29 juli 2022 (CEST) == Heiligenkreuz (Donja Austrija) == Zdravo AnToni! Zahvaljujem od srca za pomoć i provjeru mojih nedavnih doprinosa na BS:Wiki. [[Slika:Face-smile.svg|24px]] Imam pitanje u vezi [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Heiligenkreuz_(Donja_Austrija)&diff=3418568&oldid=3418539 ove promjene] u članku "Heiligenkreuz (Donja Austrija)". Naime, spomenuti donjoaustrijski Heiligenkreuz je općina, a ne grad. Nisam zbog toga stvarao novu podkategoriju "Općine u Austriji", nego sam svrstao članak u kategoriju "Naselja u Austriji". No možda bi ipak bilo najbolje stvoriti spomenutu podkategoriju "Općine u Austriji"? Što Ti misliš o tome? Pitam, jer ne znam kakva je ovdje praksa s kategorijama ... Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Maestro Ivanković|Maestro Ivanković]] ([[Razgovor s korisnikom:Maestro Ivanković|razgovor]]) 14:30, 3 juni 2022 (CEST) == Šah na DE == U [[:de:Kategorie:Schach|potkategorijama]] ima članaka kojih nema na EN, a nisu nešto dugi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:31, 3 juni 2022 (CEST) == Thanks for organizing Feminism and Folklore == Dear Organiser/Jury Thank you so much for your enormous contribution during the [[:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] writing competition. We appreciate your time and efforts throughout the competition to bridge cultural and gender gap on Wikipedia. We are sending you a special postcard as a token of our appreciation and gratitude. Please fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeZ5eNggLMULDNupu4LFuTIcDmEyCIRh0QLhElkhkZvAmg0wQ/viewform this form] by July 20th 2022 to receive a postcard from us. We look forward to seeing you in 2023 next year. Stay safe! Gaurav Gaikwad. International Team Feminism and Folklore [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:50, 10 juli 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf1&oldid=23501899 --> == Radost Satane == Zašto se na stranici "Satana" brišu informacije o teističkom satanizmu i najvećoj grupaciji "Radost Satane" koja je kod nas aktivna već godinama? Srpska i hrvatska vikipedija imaju čak posebne članke o ovome, ne samo da ih pominju na stranici o satani. https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%BE%D1%81%D1%82_%D0%A1%D0%B0%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B5 https://hr.wikipedia.org/wiki/Radost_Sotone [[Korisnik:Gjergj333|Gjergj333]] ([[Razgovor s korisnikom:Gjergj333|razgovor]]) 14:04, 3 august 2022 (CEST) :Dio je izbrisan jer ne pripada članku. Osim toga nisu navedeni izvori. I gdje to kod nas? O toj grupaciji možete napisati poseban članak.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:56, 3 august 2022 (CEST) ::Dobro, hvala, napravio sam. ::https://bs.wikipedia.org/wiki/Radost_Satane [[Korisnik:Gjergj333|Gjergj333]] ([[Razgovor s korisnikom:Gjergj333|razgovor]]) 19:57, 3 august 2022 (CEST) :::Iz nekog razloga na vrhu stranice piše "Nepregledano" [[Korisnik:Gjergj333|Gjergj333]] ([[Razgovor s korisnikom:Gjergj333|razgovor]]) 13:33, 4 august 2022 (CEST) ::::Kad članak, nego od urednika sa statusom potvrdi članak, taj će se dio ukloniti.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:35, 4 august 2022 (CEST) 4oci34ca8c9bx98ogp0nkusd8v0gx84 0 38794 3427133 3425809 2022-08-03T21:49:04Z 89.164.202.73 /* Aguamenti */ wikitext text/x-wiki Ovaj članak govori o čarolijama koje su spomenute i/ili čiji je učinak prikazan u romanima ili drugim djelima [[J. K. Rowling]], a ne o onima koje se pojavljuju samo u filmovima ili igrama. U čarobnom svijetu [[Harry Potter|Harryja Pottera]] likovi često koriste komplicirane čarolije za zaštitu i napade, ali i veoma jednostavne čarolije koje im pomažu u obavljanju kućanskih poslova. Većinu čarolija vještice i čarobnjaci savladavaju tokom svoje magijskog obrazovanja i to kroz sve školske predmete, a posebno u okviru [[Školski predmeti u Hogwartsu#Čarolije|Čarolija]] koje predaje [[Filius Flitwick|profesor Flitwick]]. U okviru ovog predmeta mladi čarobnjaci i vještice ne uče se toliko kompliciranim čarolijama koliko principima ispravnog bacanja čini (pokreti s čarobnim štapićem) i ispravnog izgovaranja (inkantacije) čarobnih riječi. {{compactTOC}} == A == === Accio === :'''Izgovor:''' Accio (engleski:/a'sio/; klasični latinski:/a'kio/; tradicionalni latinski: /ak'cio/) :'''Opis:''' Čarolija koja privlači predmete k osobi koja je bacila čaroliju. Može se koristiti na dva načina: izgovaranjem inkantacije i imenovanjem predmeta kojeg se želi prizvati ("Accio Vatrena munja") ili čarobnim štapićem uperenim u željeni predmet kojim se odmah nakon izgovorene inkantacije predmet "povuče" prema bacaču čarolije. :'''Viđena/spomenuta:''' U [[Harry Potter i Plameni pehar|Harryju Potteru i Plamenom peharu]] kad je [[Harry Potter (lik)|Harry Potter]] koristio čaroliju da bi prizvao svoju metlu za letenje tokom prvog zadatka [[Tromagijski turnir|Tromagijskog turnira]]. === Aguamenti === :'''Izgovor:''' Aguamenti /agwəmɛn'ti/ :'''Opis:''' Stvara mlaz vode koja izlazi iz čarobnog štapića vještice ili čarobnjaka. :'''Viđena/spomenuta:''' Vjerovatno je koristila [[Molly Weasley|gospođa Weasley]] u [[Harry Potter i Princ miješane krvi|Harryju Potteru i Princu miješane krvi]] kad je brzo napunila lonac s juhom. Koristila ju je i [[Fleur Delacour]] u [[Harry Potter i Plameni pehar|Harryju Potteru i Plamenom peharu]] da bi ugasila svoju suknju koja se zapalila tokom zadatka sa zmajevima. Harry čaroliju koristi dva puta u ''Princu miješane krvi'', jednom je pokušao dati Dumbledoreu vode nakon što ga je oslabio Voldemortov napitak, a drugi je put koristio čaroliju da bi spasio Hagridovu kolibu koju je zapalila Bellatrix Lestrange. === Alohomora === :'''Izgovor:''' Alohomora /əlo'ho'moɹə/ :'''Opis:''' otvara lokote i vrata :'''Viđena/spomenuta:''' u prvom dijelu Harry Pottera koristila je Hermiona Granger dok je otvarala prozor na trećem spratu gdje se nalazio troglavi pas Bundy. === Anapneo === :'''Izgovor:''' Anapneo /an'ɑpneo/ :'''Opis:''' pročišćava dušnik ako je put zraku blokiran :'''Viđena/spomenuta:''' profesor Slughorn koristi je u Harryu Potteru i Princu mješane krvi kako bi oslobodio dušnik učenika koji se počeo gušiti mesom kad mu je Slughorn postavio pitanje. === Aparecium === :'''Izgovor:''' Aparecium /æpəɹi'siʊm/ :'''Opis:''' otkriva nevidljivu tintaru :'''Viđena/spomenuta:''' === [[Avada Kedavra]] (ubojita kletva) === :'''Izgovor:''' Avada Kedavra /əvɑdə kida'vɹʊ/ :'''Opis:''' Jedna od tri [[Neoprostive kletve (Harry Potter)|Neoprostive kletve]]. Izaziva trenutnu smrt i ne ostavlja nikakav fizički trag o uzroku smrti. Pri korištenju nastaje zelena svjetlost. :'''Viđena/spomenuta:''' U [[Harry Potter i Plameni pehar|Harryju Potteru i Plamenom peharu]] koristio ju je [[Lord Voldemort]] da bi ubio bezjaka [[Frank Bryce|Franka Brycea]], a prije početka događaja u romanima i mnoge druge bezjake i čarobnjake uključujući i [[James i Lily Potter|Harryjeve roditelje]]. U četvrtoj knjizi tom kletvom je [[Peter Pettigrew]] ubio [[Cedric Diggory|Cedrica Diggoryja]], a u šestoj je [[Severus Snape]] njom ubio [[Albus Dumbledore|Albusa Dumbledorea]]. === Avis === :'''Izgovor:''' Avis /a'vɪs/ :'''Opis:''' pretvara žrtvu u pticu :'''Viđena/spomenuta:''' Olivander ju je upotrijebio u "Plamenom peharu" kako bi testirao ispravnost štapića Viktora Kruma. Hermiona Granger koristi je u "Princu mješane krvi" kako bi dočarala jato kanarinaca. == B == === Bešumato === :'''Izvorni naziv:''' Muffliato :'''Opis:''' čarolija protiv prisluškivanja, ispunjava uši svih osoba u blizini nejasnim zujanjem :'''Viđena/spomenuta:''' Harry Potter je više puta koristi u Princu mješane krvi. Čaroliju je izumio Princ mješane krvi. Hermiona je prvobitno ne odobrava, ali kasnije i sama pribjegava njenoj upotrebi. === Bombarda === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Bombardira predmet u koji je uperen vještičiji ili čarobnjakov štapić :'''Viđena/ spomenuta:''' U "Zatvorenik iz Azkabana" Hermoina je koristi kako bi spasili Sirius Blacka == C == === Cave Inimicum === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Upozorava na prisustvo uljeza. :'''Viđena/spomenuta:''' Hermiona je upotrijebila ovu čaroliju kao jednu od zaštitnih mjera u "Darovima smrti" na području oko šatora dok su se Harry, Ron i ona krili od Smrtonoša. === Colloportus === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' zaključava vrata :'''Viđena/spomenuta:''' U "Redu feniksa" Hermiona je koristi u Ministarstvu magije. === Confrigo === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Uzrokuje eksploziju svakog predmeta koji dođe u dodir sa čarolijom. :'''Viđena/spomenuta:''' Harry ju je upotrijebio u "Darovima smrti" kako bi otkačio prikolicu sa letećeg motocikla. Hermiona ju je upotrijebila protiv Nagini u kući Bathilde Bagshot. === [[Cruciatus|Crucio]] (kletva Cruciatus) === :'''Izgovor:''' /ka, lopoɹ'təs/ :'''Opis:''' kletva koja nastaje zazivanjem riječi Crucio - koristi se kako bi se žrtvi nanijele neizdržive boli, za kaznu ili kao način dobijanja informacija. Jedna je od tri neoprostive kletve. :'''Viđena/spomenuta:''' prvi put se spominje u Harryu Potteru i Plamenom peharu kada " profesor Moody " izvodi demonstracije i muči pauka. Također je spomenuta kao sredstvo mučenja Franka i Alice Longbottom, zbog čega su izgubili razum. == Č == === Čarolija iluzije === :'''Izgovor:''' Nepoznat :'''Opis:''' Meta čarolije može mijenjati boje u skladu s pozadinom što omogućava da bude skrivena, a da ne postane nevidljiva. :'''Viđena/spomenuta:''' [[Alastor Moody]] baca čaroliju na Harryja Pottera u [[Harry Potter i Red feniksa|Harryju Potteru i Redu feniksa]]. Spomenuta i u [[Harry Potter i Princ miješane krvi|Harryju Potteru i Princu miješane krvi]] u brošurama Ministarstva magije o mjerama opreza nakon što je [[Lord Voldemort]] povratio svoju moć. === Čarolija isušivanja === :'''Izgovor:''' Nepoznat :'''Opis:''' Isušuje određenu količinu vode. === Čarolija konjunktivitis === :'''Izgovor:''' Nepoznat :'''Opis:''' Čarolija koja utiče na vid mete. :'''Viđena/spomenuta:''' Čarolija koju je [[Viktor Krum]] koristio da bi onesposobio svoju zmajicu na prvom zadatku Tromagijskog turnira. === Čarolija lažnog sjećanja === :'''Izgovor:''' Nepoznat :'''Opis:''' U um mete usađuje lažno sjećanje. :'''Viđena/spomenuta:''' Tom Riddle koristi tu čaroliju na [[Morfin Gaunt|Morfinu Gauntu]] i kućnom vilenjaku [[Hepzibah Smith|Hepzibe Smith]] da bi priznali ubistva koja nisu počinili. === Čarolija omamljivanja === :'''Izvorni naziv: Omami :'''Opis:''' Kao što joj i ime kaže, omamljuje neko živo biće. :'''Viđena/spomenuta:''' === Čarolija protiv aparatiranja === :'''Izvorni naziv:teleporto :'''Opis:''' Sprječava da se osoba aparatira na određeno mjesto. :'''Viđena/spomenuta:''' Više puta je spomenuto da je Hogwarts zaštićen ovom čarolijom. === Čarolija protiv dezaparatiranja === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Sprječava da se osoba dezaparatira sa određenog mjesta. :'''Viđena/spomenuta:''' Hogwarts, Gringotts i neke druge značajne institucije su zaštićene ovom čarolijom. Albus Dumbledore ju je upotrijebio u "Redu feniksa" prilikom borbe u Odjelu tajni u Ministarstvu magije, kako bi spriječio bijeg smrtonoša. Voldemort je ovom čarolijom zaštitio pećinu u kojoj je sakrio horkruks. === Čarolija protiv krađe === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Predmeti koji se prodaju su najčešće zaštićeni ovom čarolijom kako bi se spriječila njihova krađa. :'''Viđena/spomenuta:''' === Čarolija protiv uljeza === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Stvara zaglušujuću buku prilikom nedozvoljenog upada na neki posjed. Ovo je čarobnjačka verzija protivprovlnog alarma. :'''Viđena/spomenuta:''' Horace Slughorn je upotrijebio ovu čaroliju na bezjačkoj kući u kojoj je odsjeo u "Princu miješane krvi". Pretpostavlja se da su smrtonoše bacile ovu čaroliju u "Darovima smrti" na Hogsmeade kako bi lakše uhvatili Harryja ukoliko se pojavi u selu. === Čarolija protiv varanja === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' :'''Viđena/spomenuta:''' === Čarolija smrzavanja plamena === :'''Izgovor:''' Nepoznat :'''Opis:''' Uzrokuje da vatra postane bezopasna za one koje je zahvatila i uzrokuje samo nježno škakljanje. :'''Viđena/spomenuta:''' Spomenuta u prvom poglavlju [[Harry Potter i zatočenik Azkabana|Harryja Pottera i zatočenika Azkabana]]. Koristili su je vještice i čarobnjaci u srednjem vijeku. === Čarolija stvaranja barijere === :'''Izvorni naziv:''' Protego :'''Opis:''' Stvara barijeru kroz magične prolaze, kako bi se onemogućio prelazak osobe sa jednog na drugo mjesto. :'''Viđena/spomenuta:''' Kućni vilenjak Dobby ju je upotrijebio na peronu 9 i 3/4 kako bi spriječio Harryjev odlazak u Hogwarts. === Čarolija stvaranja plavih plamenova === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Stvara vodootpornu plavičastu vatru koja grije kao i obična vatra, ali ne uzrokuje opekotine, iako može da zapali predmete poput odjeće. :'''Viđena/spomenuta:''' Ova čarolija je jedan od Hermioninih žastitnih znakova. Koristila ju je tokom zimskih šetnji perivojem dvorca kako bi ugrijala Harryja, Rona i sebe, kao i u "Kamenu mudraca" kako bi omela Snapea na utakmici metloboja jer je mislila kako on pokušava ureći Harryja. Primijenila je čaroliju i na Đavoljoj zamci da bi oslobodila Harryja i Rona iz njenog smrtonosnog stiska, te za spravljanje višesokovnog napitka u kupatilu Plačljive Myrtle. === Čarolija za pakiranje === :'''Izgovor:Pak''' :'''Opis:''' Pakira stvari u kofer. :'''Viđena/spomenuta:''' Lupin ju je koristio u "Zatočeniku iz Azkabana" u svojoj kancelariji. Tonks ju je koristila u "Redu feniksa", jedanput verbalno, a drugi put neverbalno. === Čarolija za prikirivanje === :'''Izgovor:''' Nepoznat :'''Opis:''' koristi se za prikrivanje predmeta. === Čarolija za promjenu boje === :'''Izgovor:''' Nepoznat :'''Opis:''' Mijenja boju predmeta. === Čarolija za sanjarenje === :'''Izgovor:''' Nepoznat :'''Opis:''' Donosi onome ko baci čaroliju na sebe 30 minuta sanjarenja. Čaroliju su izumili [[Fred i George Weasley]]. === Čarolija za zaključavanje === :'''Izgovor:''' koloportus :'''Opis:''' Služi kako bi se vrata zaštitila od otključavanja pomoću Alohomore. :'''Viđena/spomenuta:''' Harry u "Redu feniksa" sumnja da je Dolores Umbridge zaštitila svoj kabinet ovom čarolijom kako bi spriječila upad uljeza. === Čarolija zamrzavanja === :'''Izgovor:'''Glacius :Opis:Zamrzava predmet u koji je uperen === Čarolija zbunjivanja === :'''Izgovor:''' Konfundo :'''Opis:''' Čarolija kojom se zbunjuje i dezorijentira meta. :'''Viđena/spomenuta:''' Vjerovatno korištena za zbunjivanje Plamenog pehara u Harryju Potteru i Plamenom peharu kako bi mislio da se umjesto tri takmiče četiri škole. Prvi put viđena u Harryju Potteru i Princu miješane krvi kad je [[Hermione Granger|Hermiona Granger]] bacila čaroliju na [[Sporedni Gryffindori povezani s metlobojem#Cormac McLaggen|Cormaca McLaggena]] da on ne bi postao novi golman Gryffindorske metlobojske ekipe. == Ć == == D == === Defodio === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Omogućava kopanje ili dubljenje, čak i u materijalima poput kamena i čelika. :'''Viđena/spomenuta:''' Harry, Ron i Hermiona je koriste u "Darovima smrti" kako bi prokopali put iz tunela u Gringottsu. === Deletrius === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Uklanja efekte čarolije Prior Incantato. :'''Viđena/spomenuta:''' Amos Diggory ju je upotrijebio u "Plamenom peharu" kako bi uklonio trag tamnog znamena iz Harryjevog štapića. === Densaugeo === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Čarolija za rast zubi. :'''Viđena/spomenuta:''' U "Plamenom peharu" čarolija je slučajno pogodila Hermionu u sukobu Harryja i Draca Malfoya. === Deprimo === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Koristi se za kruženje rupa u predmetima. :'''Viđena/spomenuta:''' Hermiona je upotrijebila ovu čaroliju kako bi iskružila rupu u podu na spratu kuće Xenophiliusa Lovegooda u "Darovima smrti". === Depulso === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' čarolija suprotna čaroliji prizivanja (Accio) :'''Viđena/spomenuta:''' Učenici pete godine je vježbaju na času Čarolija. === Descendo === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Služi za rušenje predmeta. :'''Viđena/spomenuta:''' Crabbe je u "Darovima smrti" pogodio ovom čarolijom brdo od knjiga i drugih naslaganih predmeta u Sobi po potrebi. === Diffindo === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Trga ciljani predmet. :'''Viđena/spomenuta:''' Harry je u "Plamenom peharu" koristi kako bi Cedricu pukla torba, a u "Princu miješane krvi" kako bi odvojio korice sa udžbenika iz Čarobnih napitaka. === Duro === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Čini predmete čvrstima poput kamena. :'''Viđena/spomenuta:''' Hermiona je u "Darovima smrti" pretvorila tapiseriju na prolazu u kamen kako bi spriječila Smrtonoše da ih slijede. == Dž == == Đ == == E == === Engorgio === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' povećava predmete :'''Viđena/spomenuta:Moody je koristi u "Plamenom Peharu" kako bi povećao pauka, da pokaže kletvu Crucio === Ennervate === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' suprotno od Omami :'''Viđena/spomenuta: Amos Drigory je korist u 4. djelu na Winky''' === Episkey === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' zatvara ranu na ustima :'''Viđena/ spomenuta:''' Harry je tako zatvorio ranu Demelzi Robinson kad ju je Ron udario dok su igrali metloboj u knjizi Harry Potter i Princ miješane krvi === Erecto === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Služi za povećavanje predmeta. :'''Viđena/ spomenuta:''' Harry i Hermiona su u "Darovima smrti" koristili ovu čaroliju da povećaju šator u kojem su se krili. === Evanesco === :'''Izgovor:Vipera evansca''' :'''Opis:''' uklanja neki [[Severus Snape|objekt]] :'''Viđena/spomenuta:[[Severus Snape]] ju je koristio u [[Harry Potter i Odaja tajni (film)|Harry Potteru i Odaji tajni]] kako bi uklonio zmiju koju je prizvao [[Draco Malfoy]] izrekavši Serpentosrtia.''' === Expecto Patronum === :'''Izvorni naziv:Ekspekto Patronam''' :'''Opis:''' stvara patronusa koji odbija dementore :'''Viđena/spomenuta:''' Spomenuta je prvi put u Harry Potter i Zatočenik Azkabana kad je u Hogwarts ekspresu Remus Lupin odbranio Harryja od dementora, a kasnije je Lupin podučavao Harryja patronusu. Harryev patronus je u obliku jelena (paroška). U Harry Potter i Red feniksa, Harry osniva DA i također ih uči kako da ga stvore. === Expelliarmus === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' razoružava protivnika :'''Viđena/spomenuta:'''Prof.Snape u ga u Harryu Potteru i Odaju tajni koristi u duelu s profesorom Gilderoyem Lockhartom. : : === Expulso === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' uzrokuje eksploziju predmeta koji je pogođen. :'''Viđena/spomenuta:''' Smrtonoša je pogodio sto iza kojeg se Harry krio u "Darovima smrti". == F == === Vera Verto === :'''Izvorni naziv: Vera Verto''' : :'''Opis:''' pretvara željeni predmet u željeni oblik :'''Viđena/ spomenuta:''' pojavljuje se u drugoj knjizi - Harry Potter i odaja tajni Tu čaroliju učenici prvog razreda uče na satu preobrazbe kod profesorice Minerve McGonagall. === Ferula === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' stvara zavoje :'''Viđena/spomenuta:''' === Fidelius === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Čarolija koja omogućuje čuvanje tajne tako što nijedna osoba osim čuvara tajne ne može otkriti njenu sadržinu drugima. Nakon smrti čuvara tajne, svi oni kojima je on otkrio tajnu postaju novi čuvari tajne. Često se koristi za zaštitu stambenih objekata kako ih drugi ne bi mogli otkriti. :'''Viđena/spomenuta:''' Kuća Jamesa i Lily Potter u Godricovom dolu je bila zaštićena ovom čarolijom, a čuvar tajne je bio Peter Pettigrew. Sjedište Reda feniksa na Grimmauldovom trgu 12 je takođe bilo zaštićeno ovom čarolijom, a njen čuvar tajne je Dumbledore. Članovi Reda feniksa su je koristili u "Darovima smrti" kako bi zaštitili svoje domove. === Finite Incantatem === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis: poništava i negira mnoge čini.''' :'''Viđena/spomenuta:''' u drugoj knjizi "Harry Potter i odaja tajni" kada Hermione baca čin na začarani maljac koji je napadao Harryja tokom utakmice metloboja.Kasnije,u zadnjoj knjizi <nowiki>''Harry Potter i darovi smrti''</nowiki> Hermiona predlaže Ronu da koristi tu čin da zaustavi kišu. === Flagrate === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis: Stvara vatrene znakove. :'''Viđena/spomenuta:''' Tom Marvolo Riddle ju je upotrijebio u "Odaji tajni" kako bi ispisao svoje ime, a zatim presložio slova u natpis Lord Voldemort. Hermiona je upotrijebila čaroliju u "Redu feniksa" kako bi označila vrata u Odjelu tajni. Flipedo Izvorni naziv: Opis: Kada je netko pogođen ovom čarolijom "odleti" u natraške. Viđena/spomenuta: === Furnunculus === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Stvara gnojne čireve na koži :'''Viđena/spomenuta:''' Harry ju je upotrijebio u "Plamenom peharu" na Dracu Malfoyu, ali je umjesto njega pogodio Goyla. == G == === Geminio === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Stvara kopiju željenog predmeta, ali se njegova magična svojstva ne kopiraju. :'''Viđena/spomenuta:''' Hermiona je u "Darovima smrti" upotrijebila ovu čaroliju kako bi stvorila duplikat Slytherinovog medaljona dok je on bio u posjedu Dolores Umbridge. === Geminio (kletva) === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Prilikom svakog fizičkog kontakta sa začaranim predmetom stvaraju se njegovi duplikati koji imaju za cilj da zaštite originalni predmet. Kopije se takođe udvostručuju prilikom dodira, ali su beskorisne i traju po nekoliko sati. :'''Viđena/spomenuta:''' Sef Lestrangeovih u Gringottsu je zaštićen ovom kletvom. Glacio Izvorni naziv: Opis:zaleđuje svaki predmet koji je pogođen s čarolijom. Viđena/spomenuta: === Glisseo === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Izravnava stepenice, tako da se one pretvaraju u tobogan. :'''Viđena/spomenuta:''' Hermiona je upotrijebila ovu čaroliju u "Darovima smrti" kako bi spriječila Smrtnonoše da dođu do njih. Ženske spavaonice u Hogwartsu su takođe zaštićene ovom čarolijom tako da muški učenici ne mogu doći do njih. == H == === Homenum Revelio === :'''Izvorni naziv:Homenumus Revelios :'''Opis:''' Detektuje ljudsko prisustvo u blizini onoga ko izvodi čaroliju. :'''Viđena/spomenuta:''' Korištena je više puta u knjizi "Darovi smrti". Hermiona ju je koristila na Grimmauldovom trgu br. 12 nakon što su pobjegli od Smrtonoša na Tottenham Court Roadu. == I == === Impedimenta === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Usporava i ometa napadače. :'''Viđena/spomenuta:''' === [[Imperius|Imperio]] === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' daje moć potpunog upravljanja nekim živim bićem. Samo čarobnjaci s najčvršćom voljom imaju moć oduprijeti se ovoj kletvi. Jedna je od tri neoprostive kletve. :'''Viđena/spomenuta:''' jednooki Moody na četvrtoj godini je izveo na pauku Harry je u darovima smrti ovu kletvu iskoristio na goblinu kako bi ušao u trezor Bellatrix Lestrange === Impervius === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' čarolija za zaštitu od kiše :'''Viđena/spomenuta:''' === Incarceus === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' čarolija za vezanje užetom :'''Viđena/spomenuta:''' === Incendio === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' izaziva vatru :'''Viđena/spomenuta:''' jedan od smrtonoša koristi je da zapali Hagridovu kolibu u Harryu Potteru i Princu mješane krvi. == K == === (Kletva Antonina Dolohova) === == L == === Legilimens === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' čarolija za [[legilimencija|čitanje misli]] :'''Viđena/spomenuta:''' U knjizi ,,Red feniksa" kada je Severus Snape učio Harrija Pottera Oklumentaciju === Levicorpus === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' osoba pogođena ovom čarolijom naglavice visi u zraku, kao da je gležnjem zakvačena za nevidljivu kuku :'''Viđena/spomenuta:''' Harry je slučajno upotrijebio na Ronu u muškoj spavaonici dok je čitao udžbenik iz Čarobnih napitaka (u 6. knjizi) === Liberacorpus === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' zaustavlja djelovanje čarolije Levicorpus :'''Viđena/spomenuta:''' === Locomotor === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Čarolija se uvijek koristi uz naziv predmeta koji se želi podići u zrak i kretati u skladu sa voljom čarobnjaka. :'''Viđena/spomenuta:''' Tonks je upotrijebila čaroliju "U Redu feniksa" na Harryjevom kovčegu prilikom njegovog odlaska iz Kalininog prilaza. Profesor Flitwick je na sličan način začarao kofere profesorice Trelawney kada ju je Dolores Umbridge htjela izbaciti iz škole. === Locomotor Mortis === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' sputava noge :'''Viđena/spomenuta:''' Neville se u knjizi "Harry Potter i kamen mudraca" požalio da je Draco Malfoy upotrijebio ovu čaroliju na njemu. Harry ju je upotrijebio u duelu sa Dracom Malfoyem u "Princu miješane krvi", ali je promašio metu. === Lumos === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Pali svjetlo na vrhu štapića. Suprotna čarolija je Nox. :'''Viđena/ spomenuta:''' Često viđena čarolija u serijalu! == Lj == == M == === Mobilliarbus === :'''Izvorni naziv:''' Mobilliarbus /mobɪˌliɑʴˈbʌs/ :'''Opis:''' Pomiče predmet sa jednog na drugo mjesto za nekoliko centimetara. :'''Viđena/spomenuta:''' U "Zatočeniku Azkabana Hermiona je upotrijebila čaroliju kako bi pomakla božićno drvce u gostionici Kod tri metle. === Mobilicorpus === :'''Izvorni naziv:''' Mobilicorpus /mobɪˌlikoʴˈpʌs/ :'''Opis:''' Podiže osobu naglavačke u vazduh i premješta s jednog mjesta na drugo u skladu sa voljom čarobnjaka. :'''Viđena/spomenuta:''' Sirius Black je upotrijebio ovu čaroliju na Severusu Snapeu u "Zatočeniku iz Azkabana". === Mordsmordre (tamni znamen) === :'''Izvorni naziv:''' Morsmordre /moʴzmoʴˈdrʌ/ :'''Opis:''' Čarolija za prizivanje Tamnog znamena :'''Viđena/spomenuta:''' Barty Crouch mlađi ju je upotrijebio u "Plamenom peharu" tokom svjetskog prvenstva u metloboju. Takođe je viđen iznad astronomske kule u "Princu miješane krvi". Izumio ju je Voldemort. Prema gospodinu Weasleyu, mali broj čarobnjaka zna izvesti ovu čaroliju. == N == === Neprekršiva zakletva === :'''Izvorni naziv:''' Unbreakable Vow :'''Opis:''' Služi da zapečati dogovor između dvoje čarobnjaka. U slučaju da se prekrši sporazum, kazna je smrt. :'''Viđena/spomenuta:''' U "Princu miješane krvi" Snape je položio Neprekršivu zakletvu na insistiranje Narcisse Malfoy. === Nox === :'''Izgovor:''' Noks /noks/ :'''Opis:''' Gasi svjetlo na vrhu štapića dočarano čarolijom Lumos. :'''Viđena/spomenuta:''' Harry i Hermiona su je upotrijebili u "Zatočeniku iz Azkabana" kada su se ušunjali u Vrištavu daščaru. Harry ju je upotrijebio ponovo na istom mjestu u "Darovima smrti". == Nj == == O == === Oculus reparo === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Popravlja naočale. Riječ je o varijetetu čarolije Reparo. :'''Viđena/spomenuta:''' Hermiona ju koristi na Harryju u drugom dijelu [[Harry Potter i Odaja tajni|Odaje tajni]].''' === Obliviate === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Briše pamćenje :'''Viđena/spomenuta:''' Gilderoy Lockhart koristi tu čaroliju u knjizi "Harry Potter i odaja tajni" da bi izbrisao Harryju pamćenje, ali zbog neispravnog štapića ona se okreće protiv njega. Za vrijeme svjetskog prvenstva u metloboju namještenici Ministarstva magije su je koristili na gospodinu Robertsu, bezjaku koji je davao u najam prostor za kampovanje. U "Darovima smrti" Hermiona je upotrijebila čaroliju na Smrtonošama koji su slijedili Harryja, Rona i nju. U istoj knjizi upotrijebila je čaroliju i na Xenophiliusu Lovegoodu u njegovoj kući, kao i na svojim roditeljima kako bi ih zaštitila. === Obscuro === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Stavlja žrtvi povez na oči kako ne bi vidjela okruženje :'''Viđena/spomenuta:''' Hermiona je upotrijebila čaroliju u "Darovima smrti" na portretu Phineasa Nigellusa u šumi Dean, kako ne bi otkrio lokaciju na kojoj su se Harry, Ron i ona nalazili. === Oppugno === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Tjera začarani objekat u napad. :'''Viđena/spomenuta:''' Hermiona je upotrijebila čaroliju na kanarincima koje je prije toga dočarala čarolijom Avis, kako bi ih navela da napadnu Rona. === Orchideous === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Stvara buket cvijeća na kraju štapića :'''Viđena/spomenuta:''' Olivander ju je upotrijebio u "Plamenom peharu" kako bi testirao štapić Fleur Delacour. ===Omami=== :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Omamljuje osobu :'''Viđena/spomenuta:''' Harry uči dumbldorovu armiju ako zaštitu u "redu feniksa". == P == === Peskipiksi Pesternomi === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Čarolija bi trebala da ukloni razbježane vilovnike, ali jedini put kada je upotrijebljena nije imala efekta. :'''Viđena/spomenuta:''' U "Odaji tajni" Gilderoy Lockart ju je pokušao bezuspješno upotrijebiti na času Odbrane od mračnih sila. === Petrificus Totalus === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Čarolija sputavanja cijelog tijela :'''Viđena/spomenuta:''' Prvi put ju je u "Kamenu mudraca" Hermiona upotrijebila na Nevillu. Viđena je još tokom serijala, naročito u borbi u Odjelu tajni u "Redu feniksa". Upotrijebljena je dvaput u "Princu miješane krvi": prvi put ju je upotrijebio Draco Malfoy na Harryju u Hogwarts Expressu, a drugi put ju je Dumbledore bacio na Harryja neverbalno na astronomskoj kuli. Dejstvo čarolije je prekinuto nakon Dumbledorove smrti. === Piertotum Locomotor === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Oživljava kipove i viteške oklope koji izvršavaju naredbe čarobnjaka. :'''Viđena/spomenuta:''' [[Minerva McGonagall]] je upotrijebila čaroliju na viteškim oklopima kako bi pomogli u odbrani Hogwartsa tokom borbe protiv Smrtonoša u "Darovima smrti". === Portus === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' pretvara neki objekt u [[Čarobnjački svijet#putoključevi|putoključ]] :'''Viđena/spomenuta:''' === Priori Incantatem === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' efekt kada se susretnu dva bratska štapića :'''Viđena/spomenuta:''' Harry Potter i Plameni pehar === Protego === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Čarolija štita :'''Viđena/spomenuta:''' Prvi put je viđena u "Plamenom peharu" kada je Hermiona pripremala Harryja za Tročarobnjački turnir. Harry ju je koristio u "Redu feniksa" protiv Snapea tokom časova [[Oklumencija|Oklumencije]], a kasnije i protiv Smrtonoša. U "Darovima smrti" Harry ju je upotrijebio kako bi razdvojio Rona i Hermionu tokom njihove svađe. === Protego Horribilis === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Omogućava izvjestan stepen zaštite protiv mračne magije. :'''Viđena/spomenuta:''' Flitwick ju je koristio u "Darovima smrti" da pojača zaštitu dvorca. === Protego Totalum=== :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Čarolija koja pruža izvjestan stepen zaštite na nekom području ili mjestu stanovanja. :'''Viđena/spomenuta:''' U "Darovima smrti" ova čarolija je dio Hermioninih zaštitnih mjera oko šatora. == Q == === Bešumato === :'''Izvorni naziv:''' Quietus (Quee-AY-tuss) :'''Opis:''' Vraća magično pojačan glas u normalu. Suprotnost čarolije [[Spisak čarolija u Harryju Potteru#Sonorus|Sonorus]]. :'''Viđena/spomenuta:''' U [[Harry Potter i Plameni pehar|Harryju Potteru i Plamenom peharu]] koristi je [[Ludo Bagman]]. == R == === Reducio === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' zaustavlja Engorgio :'''Viđena/spomenuta:''' === Reducto (Kletva Reductor) === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Uklanja čvrste objekte tako što ih raspršuje i uništava ih :'''Viđena/spomenuta:''' Harry ju je upotrijebio u "Plamenom peharu" dok je bio u labirintu. U "Redu feniksa", Harry navodi kako je [[Parvati Patil]] uspjela pretvoriti sto sa detektorima crne magije u prah. [[Ginny Weasley]] ju je koristila tokom vježbi u Sobi potrebe i u Sobi proročanstava u Odjelu tajni. U "Princu miješane krvi" član Reda feniksa je upotrijebio ovu čaroliju kako bi uklonio vrata na astronomskoj kuli. === Relashio === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Čarolija koja ima za cilj da oslobodi objekat tako što iz štapića ispaljuje vatrene plamenove. Ukoliko se koristi ispod vode iz štapića izlazi ključala voda. :'''Viđena/spomenuta:''' U "Plamenom peharu" Harry je upotrijebio ovu čaroliju protiv gruvalice koja ga je ščepala za gležanj u jezeru prilikom drugog zadatka na Tromagijskom turniru. Hermiona je u "Darovima smrti" koristila ovu čaroliju da oslobodi gospođu Cattermole stolice sa lancima. === Rennervate === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:'''Koristi se da se neko povrati u svjesno stanje. :'''Viđena/spomenuta:''' U "Plamenom peharu" Amos Diggory ju je koristio da probudi onesviještenu vilu Winky. Kasnije u toku romana, Dumbledore je upotrijebio istu čaroliju na Viktoru Krumu i Bartyju Crouchu mlađem. === Reparo === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Popravlja slomljene ili oštećene stvari :'''Viđena/spomenuta:''' Često korištena čarolija. Prva ju je upotrijebila Hermiona da popravi slomljeni prozor. Supstance koje su sadržali polomljeni predmeti se ne mogu povratiti ovom čarolijom. Harry je pokušao popraviti svoj slomljeni štapić ovom čarolijom, prvi put bezuspješno koristeći regularni štapić, a drugi put uspješno pomoću bazgovog štapića. === Rictusempra === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Osoba koja je pogođena ima dojam da je golicaju. :'''Viđena/spomenuta:''' Harry ju je upotrijebio na Dracu Malfoyu u "Odaji tajni" tokom vježbe u Duelantskom klubu bez uspjeha. === Ridikulus === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' čarolija za tjeranje bauka :'''Viđena/spomenuta:''' Prvi put je upotrijebljena na času Odbrane od mračnih sila u "Zatočeniku iz Azkabana" kada je Lupin podučavao učenike. Kasnije je upotrijebljena u "Plamenom peharu" tokom trećeg zadatka na Tromagijskom turniru. U "Redu feniksa" gospođa Weasley ju je pokušala upotrijebiti protiv bauka u kući na Grimmauldovom trgu. == S == === Salvio Hexia === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Obezbjeđuje određen stepen zaštite protiv mračne magije. :'''Viđena/spomenuta:''' Harry i Hermiona su koristili ovu čaroliju u okviru zaštitnih mjera oko šatora u "Darovima smrti". === Scourgify === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:'''Čisti nered :'''Viđena/spomenuta:''' Prvi put ju je upotrijebila Tonks u "Redu feniksa" da bi očistila Hedvigin kavez. Kasnije ju je Ginny koristila u Hogwarts Expressu da očisti smrdomliječ. Kada je gledao Snapeova sjećanja u situ sjećanja, Harry je vidio kako James Potter koristi ovu čaroliju na Snapeovim ustima. === Sectumsempra === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' čarolija koja stvara porezotine (kao da siječe nevidljivim mačem) :'''Viđena/spomenuta:''' Harry Potter ju koristi u Princu mješane krvi u zahodu Plačljive Myrtle protiv Draca Malfoya. === Serpensortia === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' stvara zmiju :'''Viđena/spomenuta:''' Draco Malfoy ju koristi protiv Harryja u Dualističkom klubu. Čaroliju mu je šapnuo Snape. === Silencio === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' čarolija ušutkavanja :'''Viđena/spomenuta:''' Hermiona Granger koristi je na satu Čarolija kako bi ušutkala Ronovog gavrana. === Sonorus === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' pojačava glas (glasnoća) :'''Viđena/spomenuta:''' Ludo Bagman pojačava tom čarolijom glas da bi ga se čulo kao komentatora na Svjetskom prvenstvu u metloboju u Harryu Potteru i Plamenom peharu. === Specialis Revelio === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:'''otkriva neka tajna slova ili tajne nekog predmeta :'''Viđena/spomenuta:''' Seameus Finnigan koristi ju u "Princu mješane krvi" da otkrije sastojke svog otrova kako bi mogao napraviti protivotrov. == Š == == T == === Tabu=== :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' Urok kojim se neka riječ ili ime pretvara u tabu, odnosno kada osoba izgovori datu riječ naglas automatski se otkriva njena lokacija, a sve zaštitne čarolije oko te osobe se prekidaju. :'''Viđena/spomenuta:''' U "Darovima smrti" čarolija je bačena na ime Voldemort, što je omogućilo Smrtonošama da otkriju Harryjevu lokaciju. === Tarantallegra === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' tjera nekoga da pleše :'''Viđena/spomenuta:''' Draco Malfoy koristi je u Harryu Potteru i Odaji tajni kada se s Harryem bori u Dualističkom klubu koji je osnovao Gilderoy Lockart. === Tergeo === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:'''Usivava materijal sa površina (prašinu, tekućinu). :'''Viđena/spomenuta:'''Hermione Granger ju je upotrijebila u "Princu miješane krvi", kako bi Harryu otklonila krv s lica, kao i da ukloni višak tinte sa Ronove zadaće. U "Darovima smrti" Ron je očistio maramicu ovom čarolijom, a Hermiona prašinu sa fotografije Gellerta Grindelwalda u kući Bathilde Bagshot. == U == === Usmjeri me === :'''Izvorni naziv:''' Direct me :'''Opis:''' štapić pokazuje sjever :'''Viđena/spomenuta:''' Harry Potter koristi ju u Harryju Potteru i Plamenom peharu da bi ga štapić usmjerio u labirnitu. == V == Ventus Priziva vjetar == W == === Waddivasi === :'''Izvorni naziv:''' :'''Opis:''' izbacuje male predmete kroz zrak :'''Viđena/spomenuta:''' Jednom je, u [[Harry Potter i zatočenik Azkabana|Harryju Potteru i zatočeniku Azkabana]], koristio [[Remus Lupin]] da bi izvadio gumu za žvakanje koju je u ključanicu stavio [[Peeves]] i izbacio je ravno u Peevesov nos. === Wingardium Leviosa === :'''Izvorni naziv:''' Wingardium Leviosa (Win-GUARD-ee-um Le-vee-OH-sah) :'''Opis:''' omogućuje predmetima da lebde u zraku :'''Viđena/spomenuta:''' Prvi put viđena u [[Harry Potter i Kamen mudraca|Harryju Potteru i Kamenu mudraca]] kad učenici prve godine vježbaju čaroliju na satu [[profesor Flitwick|profesora Flitwicka]]. Kasnije u istoj knjizi [[Ron Weasley]] baca tu čaroliju na toljagu planinskog trola. Harry je tu čaroliju koristio i u [[Harry Potter i Red feniksa|Harryju Potteru i Redu feniksa]] da bi s puta maknuo mozgove dok je lovio [[Bellatrix Lestrange]] u [[Ministarstvo magije#Odjel tajni|Odjelu tajni]]. == Z == == Ž == [[Kategorija:Harry Potter]] d61xljk8bwl7dy6mtofhoaj22rrvqm7 0 45971 3427142 3220321 2022-08-03T23:37:48Z 87.116.172.6 Žanr preciziran. wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija muzičar | ime = Silent Kingdom | pozadina = skupina | slika = | žanr = [[Black metal|Black Metal]] (1999-2005)<br />[[Progressive Black Metal]] (2005-2006, 2014-)<br />[[Melodic Death Metal]] (2007-2017)<br />[[Progressive Rock]] (2017-) | karijera = 1999 – sada | trenutni_članovi = Amir Hadžić - vokal, gitara, klavijature<br />Admir Kecević - bas<br />Jasenko Džipa - gitara<br />Amir Ćefo- klavijature<br />Stefan Komljenović- bubanj | bivši_članovi = Sead Tafro - bubnjevi<br />Edin Čehović - gitara<br />Emir Čehović - bas | izdavač = Zero Budget Production | porijeklo = [[Bosna i Hercegovina]] | najnoviji_album = [[Path to Oblivion]] | godina3 = [[2011]] | album2 = [[Legends of an Old Grave]] | godina2 = [[2008]] | album1 = [[Reflections Of Fire|Reflections Of Fire/ The Journey]] | godina1 = [[2006]] |}} '''Silent Kingdom''' je [[BiH|bosanskohercegovački]] folk [[black metal]] bend formiran [[1999]]. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Njegovi osnivači su Sead Tafro i Amir Hadžić koji su tada svirali u bendu Urial. Teme pjesama Silent Kingdoma pretežno su vezane za historiju Bosne i Hercegovine, kao i za unutrašnje emocije. Svoju muziku kombinuju sa zvucima [[sevdalinka|sevdalinke]] što im daje poseban i neobičan zvuk. == Članovi == * Amir Hadžić (vokal, [[gitara]] i klavijature), * Jasenko Džipa (gitara), * Admir Kecević (bas) * Stefan Komljenović ([[bubnjevi]]) * Amir Ćefo (klavijature) == Diskografija == * Fields Of Dream (1999) * Whispering Nights And Majestic Winds * Visions From Forgotten Land (2000) * Bloodless (2004) * [[Reflections Of Fire|Reflections Of Fire/ The Journey]] (2006) * [[Legends of an Old Grave]] (2008) * Path to Oblivion (2011) * In Search of Eternity (2014) [[Kategorija:Bosanskohercegovačke black metal grupe]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1999.]] rl01zfnudtxch4rq9057vetz35ykaed 3427143 3427142 2022-08-03T23:38:08Z 87.116.172.6 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija muzičar | ime = Silent Kingdom | pozadina = skupina | slika = | žanr = [[Black metal|Black Metal]] (1999-2005)<br />[[Progressive Black Metal]] (2005-2006, 2014-2017)<br />[[Melodic Death Metal]] (2007-2017)<br />[[Progressive Rock]] (2017-) | karijera = 1999 – sada | trenutni_članovi = Amir Hadžić - vokal, gitara, klavijature<br />Admir Kecević - bas<br />Jasenko Džipa - gitara<br />Amir Ćefo- klavijature<br />Stefan Komljenović- bubanj | bivši_članovi = Sead Tafro - bubnjevi<br />Edin Čehović - gitara<br />Emir Čehović - bas | izdavač = Zero Budget Production | porijeklo = [[Bosna i Hercegovina]] | najnoviji_album = [[Path to Oblivion]] | godina3 = [[2011]] | album2 = [[Legends of an Old Grave]] | godina2 = [[2008]] | album1 = [[Reflections Of Fire|Reflections Of Fire/ The Journey]] | godina1 = [[2006]] |}} '''Silent Kingdom''' je [[BiH|bosanskohercegovački]] folk [[black metal]] bend formiran [[1999]]. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Njegovi osnivači su Sead Tafro i Amir Hadžić koji su tada svirali u bendu Urial. Teme pjesama Silent Kingdoma pretežno su vezane za historiju Bosne i Hercegovine, kao i za unutrašnje emocije. Svoju muziku kombinuju sa zvucima [[sevdalinka|sevdalinke]] što im daje poseban i neobičan zvuk. == Članovi == * Amir Hadžić (vokal, [[gitara]] i klavijature), * Jasenko Džipa (gitara), * Admir Kecević (bas) * Stefan Komljenović ([[bubnjevi]]) * Amir Ćefo (klavijature) == Diskografija == * Fields Of Dream (1999) * Whispering Nights And Majestic Winds * Visions From Forgotten Land (2000) * Bloodless (2004) * [[Reflections Of Fire|Reflections Of Fire/ The Journey]] (2006) * [[Legends of an Old Grave]] (2008) * Path to Oblivion (2011) * In Search of Eternity (2014) [[Kategorija:Bosanskohercegovačke black metal grupe]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1999.]] 2cahf31qn1fkcmfii7jm1ns4nxmp4rf 0 91928 3427141 3413334 2022-08-03T22:19:32Z Boskan 144788 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{hP Infokutija |slika= |bgcolor= green |fgcolor= black |ime= Bellatrix Lestrange |rod= žena |kosa= crna |oči= smeđe |dom= [[Domovi u Hogwartsu#Slytherini|Slytherin]] |krv= čista krv |vjernost= [[Voldemort]] |glumac=[[Helena Bonham Carter]] |pojavljivanje= [[Harry Potter i Plameni pehar]], [[Harry Potter i Red feniksa]], [[Harry Potter i Sveti smrtnici|Harry Potter i Darovi Smrti]] }} '''Bellatrix "Bella" Lestrange''' ([[1951]]. – [[1998]].) je bila čistokrvna vještica i [[smrtonoša]], pripadnica [[porodica Black|porodice Black]]. Bila je posebno draga [[Voldemort|lordu Voldemortu]], koji je zvao Bella. U [[film]]u je glumi [[Helena Bonham Carter]]. * [[Ubila Sirius Blacka,sa čarolijom Crucio poremetila um Franku i Alice Longbottom]] == Etimologija == Bellatrix je [[ime]] najsjajnije [[zvijezde]] [[sazviježđe|sazviježđa]] [[Orion (sazviježđe)|Oriona]], a ime joj znači "[[rat]]nica". Po Orionu je nazvan Bellatrixin tetak [[Orion Black]]. ''Bella'' je [[latinski|latinska riječ]], a znači "lijepa". ''Lestrange'' dolazi od [[francuski jezik|francuskog]] ''l'étrange''. ''Black'' znači "crna". == Život == Bellatrix je kćerka Cygnusa Blacka III. i Druelle Black, sestra [[Andromeda Tonks|Andromede Tonks]] i [[Narcissa Malfoy|Narcisse Malfoy]], teta [[Nymphadora Tonks|Nymphadore Tonks]] i [[Draco Malfoy|Draca Malfoya]], nećakinja [[Walburga Black|Walburge]] i Oriona Black, sestrična [[Sirius Black|Siriusa III.]] i [[Regulus Black|Regulusa Arcturusa Blacka]], žena Rodolphusa Lestrangea. Bellatrix, njen muž i njegov brat Rabastan, te Barty Crouch II. su bili smrtonoše te su uhvaćeni nakon Voldemortovog pada. Barty Crouch I. im je predsjedao na suđenju, te su osuđeni na doživotnu kaznu u [[Azkaban]]u zbog mučenja porodice Longbottom. [[1995]]. je Voldemort dobio novo tijelo te je pred svim smrtonošama izjavio da su najvjerniji bili Lestrangeovi. [[1996]]. je oslobodio Bellatrix i ostale smrtonoše iz Azkabana. U Odjelu tajni, u Dvorani proročanstava, Bellatrix je ubila Siriusa Blacka i mučila [[Neville Longbottom|Nevillea]], a Harry je zato pogodio kletvom ''Cruciatus''. Nakon toga je došao Voldemort i borio se sa [[Albus Dumbledore|Dumbledoreom]]. Potom je zgrabio Bellatrix i poveo je sa sobom. 1996. su Bellatrix i Narcissa otišli u [[Prelčev kraj]] [[Severus Snape|Severusu Snapeu]]. Narcissa i Snape su napravili Neprekršivu zakletvu, a Bellatrix je bila svjedok. [[1997]]. se preselila u kuću porodice Malfoy, gdje joj se pridružio Voldemort. Kopiju Gryffindorovog mača je Bellatrix stavila u svoj sef u [[Gringotts]]u. Kad su hvatači uhvatili [[Harry Potter (lik)|Harryja]], [[Ron Weasley|Rona]] i [[Hermiona Granger|Hermionu]], odveli su ih Bellatrix koja je mučila Hermionu i ubila vilenjaka [[Dobby]]ja. Hermiona je uzela Bellatrixinu vlas i napravila višesokovni napitak. [[1998]]. je u [[Hogwarts]]u ubila svoju nećakinju Nymphadoru te se rugala kad je [[Minerva McGonagall]] plakala za Harryjem. Napala je [[Ginny Weasley|Ginny]], pa je ubila njena majka [[Molly Weasley|Molly]]. Voldemort se razbjesnio i htio ubiti Molly, ali se Harry otkrio i ubio ga. [[Kategorija:Likovi u djelima o Harryju Potteru]] j9q3ky4av8nsbf6izvvr1219odw5kl9 10 94726 3427093 2999663 2022-08-03T12:22:41Z SimplyFreddie 109846 + wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Superliga Srbije | naslov = [[Superliga Srbije]] | slika = | podaciklasa = hlist | grupa1 = | podaci1 = * [[Superliga Srbije 2006/2007.|2006/07]] * [[Superliga Srbije 2007/2008.|2007/08]] * [[Superliga Srbije 2008/2009.|2008/09]] * [[Superliga Srbije 2009/2010.|2009/10]] * [[Superliga Srbije 2010/2011.|2010/11]] * [[Superliga Srbije 2011/2012.|2011/12]] * [[Superliga Srbije 2012/2013.|2012/13]] * [[Superliga Srbije 2013/2014.|2013/14]] * [[Superliga Srbije 2014/2015.|2014/15]] * [[Superliga Srbije 2015/2016.|2015/16]] * [[Superliga Srbije 2016/2017.|2016/17]] * [[Superliga Srbije 2017/2018.|2017/18]] * [[Superliga Srbije 2018/2019.|2018/19]] * [[Superliga Srbije 2019/2020.|2019/20]] * [[Superliga Srbije 2020/2021.|2020/21]] * [[Superliga Srbije 2021/2022.|2021/22]] * [[Superliga Srbije 2022/2023.|2022/23]] }} <noinclude> [[Kategorija:Superliga Srbije]] </noinclude> 921u2zr9mb4iytnzzduvlhstqsmsnwz 0 138037 3427134 3418714 2022-08-03T21:51:30Z Bakir123 110053 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Recep Tayyip Erdoğan | slika = Meeting between the President of the Republic of Turkey and President of Ukraine in 2022 (7) (cropped).jpg | redoslijed = 12. [[predsjednik Turske]] | vrijeme_na_vlasti = [[28. august]] [[2014]] – | prethodnik = [[Abdullah Gül]] | nasljednik = | redoslijed2 = Premijer [[Turska|Turske]] | vrijeme_na_vlasti2 = [[14. mart]] [[2003]] – [[28. august]] [[2014.]] | prethodnik2 = [[Abdullah Gül]] | nasljednik2 = [[Ahmet Davutoğlu]] | redoslijed3 = Gradonačelnik [[Istanbul]]a | vrijeme_na_vlasti3 = [[27. mart]] [[1994]] – [[6. novembar]] [[1998.]] | prethodnik3 = Nurettin Sözen | nasljednik3 = Ali Müfit Gürtuna | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1954|02|26}} | mjesto_rođenja = [[Istanbul]], [[Turska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Recep Tayyip Erdoğan | nacionalnost = [[Turci|Turčin]] | etnicitet = | politička_stranka = [[AKP]] | supruga = [[Emine Erdoğan|Emine Gülbaran]] | djeca = 4 {{plainlist| *[[Ahmet Burak Erdoğan|Ahmet Burak]] *[[Bilal Erdoğan|Necmettin Bilal]] *Esra *Sümeyye}} | obrazovanje = [[Menadžment]], [[Univerzitet u Marmari]] | vjera = [[Islam]] | potpis = [[Datoteka:Recep Tayyip Erdoğan signature.png|100px]] | web_stranica = }} '''Recep Tayyip Erdoğan''' (fon. ''Redžep Tajip Erdoan'') ([[Istanbul]], [[Turska]], [[26. februar]] [[1954]]), [[Turska|turski]] je [[političar]], predsjednik stranke [[AKP]], bivši premijer i trenutni [[predsjednik Turske]].<ref name="novo_vrijeme">[http://novovrijeme.ba/ozvanieno-erdogan-predsjednik-davutoglu-premijer-turske/%20OZVANIČENO:%20Erdogan%20predsjednik,%20Davutoglu%20premijer%20Turske http://novovrijeme.ba/ozvanieno-erdogan-predsjednik-davutoglu-premijer-turske/ OZVANIČENO: Erdogan predsjednik, Davutoglu premijer Turske]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> ==Biografija== Erdoğan je rođen u [[Istanbul]]u 26. februara 1954. godine. Diplomirao na Fakultetu za menadžment [[Univerzitet Marmara|Univerziteta u Marmari]]. Dobio je četverogodišnji mandat [[gradonačelnik]]a [[Istanbul]]a [[1994]], kao kandidat Stranke blagostanja Necmettina Erbakana. Erdoğanu je kao gradonačelniku javnost pripisivala zasluge za unapređivanje javnih službi, kao i da je učinio grad zelenijim i čistijim. Ustavni sud je zabranio Stranku blagostanja [[1998]]. i Erdoğan je pristupio Stranci vrline, formirane od ostataka njegove prethodno zabranjene stranke. Godinu dana kasnije osuđen je za poticanje [[vjerska mržnja|vjerske mržnje]] i izrečena mu je [[zatvor]]ska kazna u trajanju od 10 mjeseci, od čega je odslužio 4 mjeseca [[1999]]. Partija vrline je [[2001]]. također zabranjena zbog nepoštivanja sekularnih zakona, a Erdoğan je osnovao AKP u augustu iste godine i odveo je u pobjedu na izborima održanim u novembru [[2002]]. Iako je bio najpopularniji političar u Turskoj u vrijeme izbora, po [[ustav]]u mu je zabranjeno učešće u izborima za javnu funkciju, te stoga nije mogao dobiti mjesto u [[parlament]]u koje mu je bilo potrebno da bi postao premijer. S obzirom na to da je osvojila gotovo 35% glasova, AKP je bila u mogućnosti samostalno formirati vladu, kao i imati komotnu parlamentarnu većinu. Ubrzo po formiranju novog parlamenta zastupnici AKP-a izmijenili su [[Ustav Republike Turske|ustav]], otvorivši put Erdoğanu da postane premijer. Reagirajući na zabrinutosti u samoj Turskoj i izvan nje da dolazak na vlast stranke s [[islam]]skom prošlošću može predstavljati prijetnju sekularnom uređenju, Erdoğan i drugi lideri stranke isticali su da AKP nema tajni vjerski program i usvojili prozapadni konzervativni program. Erdoğan je ukazao da je glavni prioritet Turske ulazak u [[Evropska unija|EU]], obećavši reforme koje će Tursku učiniti [[demokratija|demokratičnijom]] i pluralnijom i koje će joj omogućiti ostvarivanje kriterija za ulazak u Uniju. Također je obećao posvećenost striktnom programu, koji podržava [[MMF]], za rješavanje krize u [[ekonomija|ekonomiji]], koja je pogodila Tursku 2001. Dva dana nakon što je Erdoğan osvojio zastupničko mjesto, dotadašnji premijer [[Abdullah Gül]] (potpredsjednik iste stranke) podnio je ostavku kako bi oslobodio mjesto za lidera AKP, koji je već smatran liderom zemlje. Turski predsjednik [[Ahmet Necdet Sezer]] odobrio je novi kabinet koji je predložio Erdoğan i postavio ga za premijera. Postao je predsjednik turske vlade [[14. mart]]a [[2003]], 5 dana nakon pobjede na ponovljenim izborima u pokrajini [[Siirt]]. ==Privatni život== Erdoğan je oženjen i ima četvero djece. ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Recep Tayyip Erdoğan}} *[http://www.tccb.gov.tr/en/ Zvanična stranica Predsjedništva Turske] {{tr simbol}}{{ar simbol}}{{en simbol}} *{{twitter|RTErdogan}} {{Premijeri Turske}} {{Predsjednici Turske}} {{DEFAULTSORT:Erdoğan, Recep Tayyip}} [[Kategorija:Rođeni 1954.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] [[Kategorija:Turski političari]] [[Kategorija:Turski premijeri]] [[Kategorija:Turski predsjednici]] se0ry11x84yg9n5x07atxvagzvjcidj 0 149811 3427089 3427014 2022-08-03T12:03:07Z Bakir123 110053 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Preuređivanje}}{{Infokutija politički vođa |ime = Gamal Abdel Nasser<br />جمال عبد الناصر حسين |slika = Stevan Kragujevic, Gamal Abdel Naser u Beogradu, 1962.jpg |redoslijed = [[Spisak predsjednika Egipta|2. predsjednik Egipta]] |vrijeme_na_vlasti = [[23. juni]] [[1956]] – [[28. septembar]] [[1970]] |prethodnik = [[Muhammad Naguib]] |nasljednik = [[Anwar El-Sadat]] |redoslijed2 = Generalni sekretar [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]] |vrijeme_na_vlasti2 = [[5. oktobar]] [[1964]] - [[28. septembar]] [[1970]] |prethodnik2 = [[Josip Broz Tito]] |nasljednik2 = [[Kenneth Kaunda]] |redoslijed3 = Premijer Egipta |vrijeme_na_vlasti3 = [[18. april]] [[1954]] – [[1. februar]] [[1958]] |prethodnik3 = |nasljednik3 = Muhammad Naguib |redoslijed4 = |vrijeme_na_vlasti4 = |prethodnik4 = |nasljednik4 = |datum_rođenja = [[15. januar]] [[1918]]. |mjesto_rođenja = [[Aleksandrija]] |datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1970|09|28|1918|01|15}} |mjesto_smrti = [[Kairo]] |puno_ime = Gamal Abdel Nasser Hussein |nacionalnost = |politička_stranka = [[Arapska Socijalistička Unija]] |supruga = Tahia Kazem |djeca = Hoda Abdel Nasser,<br />Mona Abdel Nasser,<br />Khalid Abdel Nasser,<br />Abdel Hamid Abdel Nasser,<br />Abdel Hakim Abdel Nasser |obrazovanje = |vjera = [[Islam]] |potpis = |web_stranica =http://www.nasser.org/home/main.aspx?lang=en }} '''Gamal Abdel Naser''' (arapski جمال عبد الناصر , Jamāl ‘Abd an-Nāṣir, masri جمال عبد الناصر, Gamāl ‘Abd el-Nāṣir, često transliterirano kao i Jamal Abd al-Naser, Jamal Abd an-Nasser) (Aleksandrija, 15. januara 1918 - [[Kairo]], 28. septembra 1970), bio je drugi predsjednik [[Egipat|Egipta]] od 14. novembra 1954. do smrti 1970. godine. Interes za politiku i akativizam stekao je još u školskoj dobi, a vrlo brzo se pridružio vojsci. Iako nije vidio previše borbe, bio je jedan od glavnih zavjerenika za ideju eliminiranja britanske vlasti u Egiptu uz pomoć Sila Osovine. Nakon rata je postao predavač na vojnoj akademiji, iako nije imao ni dana borbe. Bio je vođa Egipatske revolucije 1952. godine kojom je svrgnut kralj Faruk I. i koja je nagovijestila novo doba egipatske industrijalizacija, zajedno s napretkom arapskog nacionalizma. Uz Muhammada Nadžiba bio je jedan od idejnih vođa revolucije, a kasnije je iskoristio svoje govorničke i političke sposobnosti kako bi istog svrgnuo s vlasti i stavio u kućni pritvor. Zajedno s Titom i Nehruom odigrao je važnu ulogu u osnivanju Pokreta nesvrstanih 1955. (potpisivanjem Brijunske deklaracije), kao i Palestinske oslobodilačke organizacije 1964. Uveliko je poboljšao unutrašnje stanje u Egiptu, započeo industrijalizaciju, a i važan je zbog izgradnje Asuanske brane. Naser se smatra jednom od ključnih osoba moderne arapske historije, kao i [[Pokret nesvrstanih|pokreta nesvrstanih]]. Poznat je po svojoj arapsko-nacionalističkoj i antikolonijalističkoj vanjskoj politici. Panarapska ideologija nazvana po njemu, [[naserizam]], dobila je puno sljedbenika u arapskom svijetu tokom 1950-ih i 1960-ih. Nasera mnogi i dalje u arapskom svijetu gledaju kao simbol arapske slobode i digniteta. ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat-inline|Gamal Abdel Nasser}} {{Hladni rat}} {{Osobe Hladnog rata}} {{Predsjednici Egipta}} {{DEFAULTSORT:Nasser, Gamal Abdel }} [[Kategorija:Rođeni 1918.]] [[Kategorija:Umrli 1970.]] [[Kategorija:Egipatski predsjednici]] [[Kategorija:Egipatski političari]] 7pvfkrauaqpm9fibgfdfdah79crn1y3 0 150417 3427159 2907563 2022-08-04T10:33:17Z Stanislav Petrak 140315 Ispravio sam godinu rođenja wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime =Radovan Kragulj | slika = | opis_slike = | datum_rođenja =[[1935]] | mjesto_rođenja =[[Prijedor]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država za kategoriju = Bosna i Hercegovina | nacionalnost = | obrazovanje =[[Univerzitet umjetnosti u Beogradu|Akademija likovnih umjetnosti u Beogradu]] | supružnik = | period = | vrsta_umjetnosti =grafika | djela = | utjecao = | utjecali = | nagrade =Biennale of Yugoslav art, New York – Major print prize | potpis = | web-stranica =[http://www.kraguly.co.uk/ Radovan Kragulj] }} '''Radovan Kragulj''' (rođen u Velikom Palančištu kod [[Prijedor]]a 1935. godine) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] grafičar. Završio [[Univerzitet umjetnosti u Beogradu|Akademiju likovnih umjetnosti u Beogradu]] (1953-60) i ''Central School of Art and Crafts'' u [[London]]u (1962-63). Predavao grafiku na ''Cambridge School of Arts and Technology'', na ''Manchester College of Art and Design'' i na ''London College of Printing''. Uz [[grafika|grafiku]], bavi se i instalacijama, objektima i ambijentalnom umjetnošću. Prve samostalne izložbe imao je u Londonu, a od tada je izlagao na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u Evropi. Njegovi radovi nalaze se u brojnim privatnim i javnim kolekcijama i muzejima, među kojima su i [[Muzej moderne umjetnosti (New York)|MoMA]] u Njujorku, [[Britanski muzej|British Museum]] u Londonu kao i londonski muzej Viktorije i Alberta.<ref name=> [http://www.arte.rs/sr/umetnici/radovan_kragulj-4420/ "Arte"] Radovan Kragulj</ref> Početkom 1970-ih prvi put je posetio Vels, i vrlo brzo tamo kupio farmu i tu se nastanio. Od tada živi i radi na relaciji [[Vels]] - [[Pariz]] - [[London]]. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.kraguly.co.uk/ Radovan Kragulj] {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.arte.rs/sr/umetnici/radovan_kragulj-4420/ Arte - Radovan Kragulj] {{Simboli jezika|en|engleski}} {{DEFAULTSORT:Kragulj, Radovan}} [[Kategorija:Rođeni 1935.]] [[Kategorija:Biografije, Prijedor]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]] [[Kategorija:Jugoslavenski umjetnici]] [[Kategorija:Jugoslavenski slikari]] dyfr1jarqlnl1yuc437sfu8o4ls4crr 0 263934 3427097 3427016 2022-08-03T12:58:29Z KWiki 9400 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Vojin Simeunović | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1936|5|8}} | mjesto_rođenja = [[Gornja Slatina]] ([[Šamac]]), [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = [[Srbi]]n | druga_imena = | zanimanje = Filozof | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Vojin Simeunović''' (1936–2019) bio je jugoslavenski [[filozof]]. Rođen je u naselju [[Gornja Slatina]] kod [[Šamac|Šamca]]. Završio je studij [[Filozofija|filozofije]] i [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] [[1963]]. Doktorsku disertaciju pod nazivom "Povijest i svijest – prilog marksističkoj kritici metafizike" odbranio je 1974. Jedno vrijeme radio je na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka u Sarajevu]]. Izabran je 1974. za docenta na [[Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]. Godine 1978. za vanrednog, a 1983. za redovnog profesora na predmetima [[Historija filozofije|Istorija filozofije]] i [[Osnove marksizma]]. Filozofski fakultet u Sarajevu napustio je 1992. Glavno područje Simeunovićevog naučnog interesa bila je [[marksistička filozofija]] i njen odnos prema tradiciji i iz tog područja objavio je više radova (''[[Pregled (časopis)|Pregled]]'', ''[[Dijalog (časopis)|Dijalog]]'', ''[[Praxis]]'', ''[[Gledišta]]'', ''[[Odjek (časopis)|Odjek]]''). == Posebna izdanja == * ''Filozofija i zbilja'', Sarajevo, 1979. * ''Između svijesti i čina'', Sarajevo, 1982. * ''Filozofska kritika'', Sarajevo, 1983. == Literatura == * Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 73–74. {{DEFAULTSORT:Simeunović, Vojin}} [[Kategorija:Rođeni 1936.]] [[Kategorija:Umrli 2019.]] [[Kategorija:Biografije, Šamac]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi]] [[Kategorija:Jugoslavenski filozofi]] [[Kategorija:Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] h81v69xv4l9d52vbta933bsmlel88ay 0 263977 3427094 3427060 2022-08-03T12:48:04Z KWiki 9400 /* Reference */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ugo Vlaisavljević | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1957|7|8}} | mjesto_rođenja = Visoko, FNRJ | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Filozof i prevodilac filozofske liiterature | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Ugo Vlaisavljević''' ([[1957]]), bosanskohercegovački [[filozof]] i [[prevodilac filozofske literature]]. Završio je studij na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] [[1980]]. Na istom fakultetu je odbranio magistarski rad pod nazivom: ''Ogled o nastanku geometrije i utemeljivanje transcendentalne fenomenologije povijesti (Jedno čitanje Derridinog čitanja Husserlovog teksta)'' [[1986]], te doktorsku disertaciju pod nazivom: ''Izvor, ontologija, metafizika (od Merleau-Pontyjeve fenomenologije ka Derridinoj gramatologiji'' ([[1992]]). Od [[1988]]. radi kao asistent na [[Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]. Za docenta je izabran [[1993]], za vanrednog profesora [[1998]], a za redovnog profesora [[2004]]. Predaje je predmete [[Uvod u filozofiju]] i [[Ontologija]]. Također drži nastavu na [[Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] na predmetu [[Epistemologija]], a pri [[Centar za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu|Centru za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu]] drži nastavu iz predmeta [[Evropa|Ideja Evrope na postdiplomskim evropskim studijama]]. Realizirao je veći broj studijskih boravaka u inozemstvu. Objavio je veći broj radova u zemlji i inozemstvu. Član je redakcije časopisa [[Transeuropeennes]] ([[Pariz]]), savjeta časopisa [[Odjek (časopis)|Odjek]] i glavni urednik časopisa [[Dijalog (časopis)|Dijalog]]. Prevodilac je novije filozofske literature (s [[Njemački jezik|njemačkog]], [[Engleski jezik|engleskog]] i [[Francuski jezik|francuskog jezika]]). Član je [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine|PEN centra BiH]] čiji je predsjednik bio u periodu od [[2006]]–[[2009|09]]. godine.<ref>[http://unsa.ba/s/images/stories/AMOB/PUV.pdf Biografija Uga Vlaisavljevića na unsa.ba]</ref> == Posebna izdanja == * Ontologija i njeno nasljeđe, Međunarodni centar za mir, Sarajevo 1995. * Fenomenološka konstitucija Evropske zajednice, Međunarodni centar za mir, Sarajevo 1995. * Izvor geometrije i transcendentalna fenomenologija povijesti. Čitanje Derridinog čitanja Husserla, Atelje za filozofiju, društvene znanosti i psihoanalizu, Sarajevo 2003. * Lepoglava i univerzitet. Ogledi iz političke epistemologije, Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2003. * Etnopolitika i građanstvo, Status, Mostar 2006. * Rat kao najveći kulturni događaj. Ka semiotici etnonacionalizma, Mauna-Fe Publishing, Sarajevo 2007. * Pripitomljavanje nacionalizma, Mauna-Fe Publishing, Sarajevo 2008. * Metamorfoze etnonacionalizma, Edicija Otkrovenja, Beograd 2009. * Lepoglava i univerzitet. Ogledi iz političke epistemologije, Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2009, (drugo izdanje). * Skica za portret Arifa Tanovića, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo 2011. * Fenomenološki put u dekonstrukciju, Mediterran, Novi Sad 2011. * Avetinjska stvarnost narativne politike, Rabic, Sarajevo 2012. * Spisi iz postfenomenologije, Rabic, Sarajevo, 2013. * Aporije suživota. Ka etnologiji bliskih stranaca, Sveučilište u Mostaru - Sinopsis, Mostar, Zagreb, 2018. == Prevedene knjige == * [[Bernard Waldenfels]], U mrežama životnog svijeta (s njemačkog) * [[Jürgen Habermas]], Borbe za priznanje u ustavnim demokratskim državama (s engleskog) * [[Jean-Luc Nancy]], Biti zajedno bez suštine (s francuskog, sa Elmedinom Podrug) * [[Jacques Derrida]], Povijest laži (s francuskog). * Jean-Luc Nancy, Banalnost Heideggera (s francuskog) == Literatura == * Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 83-84. == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Vlaisavljević, Ugo}} [[Kategorija:Rođeni 1957.]] [[Kategorija:Biografije, Visoko]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački prevodioci]] [[Kategorija:Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]] ow7eek2c9hg89vkiof3a32z9pbqx2an 0 391643 3427132 3198270 2022-08-03T21:01:45Z 77.57.155.56 /* Početni raspored jedinica i prve borbe */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime =Četrnaesta srednjobosanska udarna brigada | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | aktivan = | država =[[Jugoslavija]] | grana =Mješovita [[brigada]] | vrsta =[[Pješadija]]/[[Artiljerija]] | dio =[[11. srednjobosanska narodnooslobodilačka udarna divizija|11. srednjobosanske narodnooslobodilačke udarne divizije]] | glavno_sjedište =Promjenljivo - [[Partizan]]sko | nadimak =14. SNOUB | moto = | boje =[[Datoteka:Red star.svg|left|20px]] | oprema = | bitke = [[Prnjavor]]<br>[[Obodnik]]<br>[[Doboj]]<br>[[Banja Luka]]<br>[[Šesta neprijateljska ofanziva]]<br>[[Kotor-Varoš]]<br>[[Šiprage]]<br>[[Derventa]]<br>[[Teslić]]<br>[[Tešanj]] | web_stranica = | komandir1_oznaka =[[Stevo Samardžija]] | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = }} '''Četrnaesta srednjobosanska narodnooslobodilačka udarna brigada''' bila je brigada [[Jedanaesta krajiška divizija NOVJ|11. krajiške divizije]] [[NOVJ]]. Formirana je 17. oktobra [[1943]]. prema naređenju Operativnog štaba i Oblasnog komiteta [[KPJ]] za [[Bosanska Krajina|Bosansku krajinu]] od 15. oktobra iste godine. U njen sastav je uključen obnovljeni 4. krajiški narodnooslobodilački partizanski odred (kasnije Banjalučki), početkom februara [[1943]]. ==Formiranje== Četrnaesta srednjobosanska NO udarna brigada je formirana prema direktivi Štaba 1. bosanskog NOU korpusa, u pismu od juna [[1943]]., koja je upućena Štabu 12. NOU divizije, koja je u to vrijeme djelovala na području srednje [[Bosna|Bosne]]. Glavna poruka te naredbe je bila ''da Banjalučki partizanski odred preraste u brigadu''. "{{Napomena|Pod pojmom srednja Bosna u toku [[NOR]]-a podrazumijevao se dio Bosne omeđen sa zapada, sjevera i istoka tokovima velikih rijeka: [[Vrbas]], [[Sava]] i [[Bosna]], a sa juga zamišljenom linijom [[Jajce]] − Travnik − korito rijeke [[Lašva|Lašve]]. U toku 1941/1942. godine ovaj prostor se nazivao "centralna Bosna"}}.<ref name="sanitetskasluzba">Đondović R., Ur. (1989): Sanitetska služba u narodnooslobodilačkom ratu Jugoslavije 1941-1945, Knj. 2: Nastanak i razvoj sanitetske službe u oružanim snagama narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Makedoniji; Biblioteka Ratna prošlost naroda i narodnosti Jugoslavije, knj. 361. Monografija Jedinica NOV i PO Jugoslavije, Knj. 150). Vojnoizdavački i novinski centar, Sanitetska uprava SSNO, Beograd.</ref><ref name="cetrnaestasamardzija">Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka.</ref> Prema pomenutoj direktivi, dvije jedinice 14. brigade – dotadašnji Banjalučki i Prnjavorski NOP odred – trebalo je hitno rasporediti u selu Glogovac, kod [[Prnjavor]]a da tamo obave pripreme za svečani čin formiranja [[Brigada|Brigade]]. Kao dan osnivanja određena je nedjelja, 17. oktobra [[1943]], sa početkom u 8:00 sati; lokacija je bila na uzvisini Cer, kod [[Prnjavor]]a. {{Citat|...Svim drugim jedinicama kojima je naredba dostavljena i koje su imale da učestvuju na ovoj svečanosti naređeno je da se u međuvremenu pripreme za smotru. Kako u naredbi štaba divizije od 15. oktobra nije saopšteno da li će i dalje postojati Banjalučki i Prnjavorski partizanski odred, drugom naredbom istog štaba, kojom je postavljen komandni kadar u 14. brigadi, to je razjašnjeno formulacijom da u sastav »14. SBNOU brigade ulaze, jedan bataljon Banjalučkog i dva bataljona Prnjavorskog partizanskog odreda. Na osnovu tih naredbi i usmenih uputstava koja je dao štab 11. NOU divizije, iz dotadašnjeg Banjalučkog partizanskog odreda izdvojeno je (u s. Maslovare) 70 boraca i rukovodilaca,5 sa odgovarajućim naoružanjem, za jezgro Banjalučkog NOP odreda, a od ostalog dijela odreda formiran je bataljon koji je ušao u 14. brigadu kao njen 1. bataljon. Slično je postupio i dotadašnji štab Prnjavorskog NO partizanskog odreda. Postrojio je svoja dva bataljona u dvorištu pravoslavne crkve u s. Štrpci. Pročitana im je naredba o formiranju brigade, zatim je iz oba bataljona izdvojeno 50 boraca i rukovodilaca, sa odgovarajućim naoružanjem, za jezgro istoimenog odreda, dok je ostatak boraca i rukovodilaca ušao u sastav 14. brigade kao njen 2 i 3. bataljon. Naredbom štaba 11. divizije postavljeni su štab 14. brigade i štabovi bataljona. Za komandanta i političkog komesara brigade postavljeni su kapetan Stevo Samardžija i Vojo Stupar, dotadašnji komandant i politički komesar Prnjavorskog NOP odreda, a za zamjenika komandanta kapetan Mlađo Obradović, dotadašnji komandant Banjalučkog partizanskog odreda.Mjesta pomoćnika političkog komesara i načelnika štaba ostala su privremeno nepopunjena. Štabovi bataljona su bili slijedećeg sastava: u 1. bataljonu komandant Mile Trkulja, komesar Josip Tvrz Pepi, zamjenik komandanta Mile Marić, zvani Trubač, a pomoćnik političkog komesara Ljubo Jovičić; u 2. bataljonu komandant Predrag Vidović Pendo, komesar Momir Lalović, zamjenik komandanta Dragan Ilibašić, a pomoćnik političkog komesara Stanko Vukašinović; u 3. bataljonu komandant Ljubo Radić Gedžo, komesar Košta Jotić Kojo, zamjenik komandanta Vlado Jotanović, a zamjenik političkog komesara Spasoje Marjanović. Cjelokupan kadar je došao iz Banjalučkog i Prnjavorskog partizanskog odreda.}} Brigada je tokom 17. oktobra, sa polazišta u selu [[Donji Štrpci|Štrpci]] krenula na Cer, podijeljena na manje jedinice. Zbog predostrožnosti, izbjegnut je pravac kretanja preko Prnjavora i krenuli su se preko uzvisine Vučjak i sela Kremne, a zatim preko rijeke Vijake, sve do zbornog mjesta. Pokret Brigade je planiran je tako da se na Cer stigne oko 7:30 sati, kako bi se na vrijeme postrojila. Istovremeno su na Cer pristizali 1. i 4. bataljon [[5.kozaračka narodnooslobodilačka udarna brigada|5. kozaračke NOU brigade]], sa članovima štaba brigade: [[Ranko Šipka|Rankom Šipkom]], [[Rade Kondić|Radom Kondićem]], [[Niko Jurinčić|Nikom Jurinčićem]] i glavnina [[12. krajiška NOU brigada|12. krajiške NOU brigade]], čiji je komandant bio [[Petar Mećava]]. Pored dijelova [[5. Kozaračka brigada|5. Kozaračke]] i 12. krajiške brigade, za smotru su postrojeni i partizanski odredi: [[Banjalučki odred|Banjalučki]], [[Crnovrški odred|Crnovrški]], [[Tešanjski-teslićki odred|Tešanjsko-teslićki]] i [[Prnjavorski odred|Prnjavorski]]. Od organa "narodne vlasti" i partijsko-političkih rukovodstava prisustvovali su: * sekretar Okružnog komiteta [[KPJ]] za srednju Bosnu: [[Ilija Kostić]]; * predsjednik sreskog NOO Prnjavor: [[Vid Nježić]]; * komandant vojnog partizanskog područja: [[Ilija Slavnić]] i * [[komesar]] područja: [[Zdravko Preradović Braco]]. Na Cer je došao i štab 11. divizije, na čelu sa [[komandant]]om [[Josip Mažar Šoša|Josipom Mažarom Sošom]] i [[komesar]]om [[Žarko Zgonjanin|Žarkom Zgonjaninom]], kojima je komandant 14. brigade predao raport. ==Ratni put== ===Početni raspored jedinica i prve borbe=== Nakon osnivačkog slavlja na Ceru, bataljoni 14. SBNOU brigade su upućeni su u sela sjeveroistočno od [[Prnjavor]]a (Mačino Brdo, [[Velika Ilova|Ilova]]). Slijedeća dva dana organizirane su smotre i upoznavanje boraca sa rukovodstvom. Evidentirano je oružje, raspoređivala municija i pravljeni spiskovi boraca po [[vod]]ovima i desetinama. Također su održani i [[četa|četni]] i vodni sastanci, kao i sastanci [[SKJ|partijskih ćelija]] i [[SKOJ]]-evskih aktiva. Na dan formiranja [[Brigada]] je imala 565 boraca i starješina, a od naoružanja: *388 [[puška|vojničkih pušaka]], *20 [[puškomitraljez]]a, *3 [[mitraljez|teška mitraljeza]], *jedan teški [[minobacač]], *jednu [[tenk|protivtenkovsku]] pušku, *nekoliko [[automat (oružje)|automata]] i *oko 30 [[pištolj]]a. U Brigadi je u to vrijeme bio 61 član [[KPJ]] i 93 člana [[SKOJ]]-a. Tada je uključena u 11. NOU diviziji koja je u svom sastavu imala još 5. kozarsku i 12. krajišku brigadu i nekoliko odreda. Divizija je, u dosta širokoj slobodnoj teritoriji, držala Prnjavor i [[Kotor-Varoš]]. Veći neprijateljski [[garnizon]]i su bili u Banjoj Luci, [[Jajce|Jajcu]], [[Travnik]]u, [[Zenica|Zenici]],[[Doboj]]u, [[Teslić]]u i [[Derventa|Derventi]]. Podržavale su ih i seoske [[ustaša|ustaške]] milicije koj su povremeno upadale na slobodnu teritoriju, prijeteći većim pokretima i novom ofanzivom. Pored tih okupatorsko-ustaških snaga, u srednjoj [[Bosna|Bosni]] su djelovali i [[četnik|četnici]]. Oni su još s proljeća [[1943]]., na području [[Kotor-Varoš]]i, formirali tzv. "Vrbasku četničku brigadu". Prvo se, iz četničkog odreda "Borje" (komandant Rade Radić), izdvojio bataljon "Knez Arsen" koji je poznat kao "Motajički četnički odred" (komandant Nikola Forkapa). Nakon toga je bataljon "Kralj Petar II" proglašen "Ljubićkom četničkom brigadom" (komandant Ilija Malić), a samo pet dana prije formiranja 14. brigade, 12. oktobra [[1943]], od preostalog dijela "Borjanskog četničkog odreda" formirane su "Teslićka" i "Banjalučka četnička brigada". Od "Motajičkog četničkog odreda" formirana "Motajička četnička brigada" (komandant Vlado Vinčić). Tako je u srednjoj Bosni, početkom oktobra, bilo pet četničkih brigada uključenih u "Srednjobosanski četnički korpus" [[Lazo Tešanović|Laze Tešanovića]]. Taj korpus, sa oko 1.900 [[četnik]]a, bio je pod komandom četničkog štaba "Zapadna Bosna" kao i "Krajiškog četničkog korpusa" [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]]. Neke od tih jedinica su često upadale u slobodnu teritoriju i prisiljavali [[partizan]]ske snage na permanentnu, iscrpljujuću mobilnost. U takvim uvjetima je 14. brigada bila skoro cijeli ostatak [[NOR]]-a. Unatoč tome, stalnim udarima po četnicima, uz istovremeno privlačenje novih boraca, ona je doprinosila djelotvornijem formiranju novih srednjobosanskih jedinica, a time slabljenju i razbijanju [[četnik]]a, što je i bio njen najvažniji zadatak. Prvi borbeni pokret protiv četnika oko [[Motajica|Motajice]], Brigada je izvela 20. oktobra, kada se jedna patrola 3. bataljona, u selu [[Miškovci]], sukobila sa manjom četničkom grupom. Pri tome su ubijena dva [[četnik]]a i zaplijenjen jedan [[puškomitraljez]]. Dana 29. oktobra [[1943]], Štab brigade je bio u rejonu selo Lepenica – Sitneši. Toga dana je formiran Brigadni komitet [[SKOJ]]-a. Kako mjesto pomoćnika političkog [[komesar]]a brigade nije bilo popunjeno, sastankom je rukovodio politički [[komesar]] brigade [[Vojo Stupar]]. Za prvog sekretara brigadnog SKOJ-a izabran je [[Advan Hozić]], iz [[Kotor-Varoš]]i. Štab 11. divizije je Petoj kozaračkoj i 14. brigadi, 30. oktobra, je izdao naređenje da odu u [[Lijevče polje]] i "likvidiraju uporišta" između [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]] i [[Sava|Save]], kao i ceste [[Bosanska Gradiška]] – Klašnice (kod [[Laktaši|Laktaša]]): [[Razboj Ljevčanski|Razboj]], Kukulje, Kosijerovo i Junuzovci i savladaju [[ustaša|ustaše]] u selu Dolina i četnike u selu Bajinci. Peta kozaračka je te noći imala zadatak da likvidira neprijateljsku posadu u selu [[Razboj Ljevčanski|Razboj]], gdje se nalazio i most preko Vrbasa. Pritom je 14. brigada trebala, prodorom ka komunikaciji [[Bosanska Gradiška]] – [[Banja Luka]] i pomenutim selima, zaštititi ovaj napad 5. brigade od moguće intervencije [[Nijemci|Nijemaca]] ili [[četnik]]a i [[ustaša]] iz pravca sela [[Aleksandrovac]] i [[Nova Topola|Topola]]. Glavni cilj ovog manevra je bio da se ugrozi put Gradiška – Banja Luka i odvuče pažna neprijatelja sa pruge Banja Luka – [[Bosanski Novi]]. Osim toga, u Diviziji se planiralo da će poslije ove akcije porasti mogućnosti za mobilizaciju novih boraca u jedinice NOV iz [[Lijevče polje|Lijevča polja]]. Očekivalo se će na tom području ojačati [[partizan]]ski utjecaj i da će se bolje povezati ranije oslobođena teritorija [[Kozara|Kozare]] sa oslobođenom [[Lijevče polje|Župom]] na desnoj obali Vrbasa. U svom naređenju, Štab [[Divizija (vojna formacija)|divizije]] je dostav io i podatke o neprijatelju. U daljem razvoju događaja, treći [[bataljon]] je tokom noći s jednom [[četa|četom]] pretresao selo Bajince, a glavnina Bataljona – Donju i Gornju Dolinu, gdje je ubijeno nekoliko [[ustaša]]. Štab brigade se te noći smjestio u selu Trošelji, dok je 1. bataljon brigade iste noći stigao u rejon sela Srednja i [[Nova Topola|Donja Topola]], na komunikaciji [[Bosanska Gradiška]] – [[Banja Luka]]. Tokom narednog dana, zbile su se borbe oko tzv. "Crvene crkve" sa dijelovima nekog od tamošnjih [[Njemačka|njemačkih]] policijskih [[bataljon]]a, koji su bili formirani od [[Lijevče polje|ljevčanskog]] njemačkog stanovništva. Neprijatelj je bio prisiljen da na to područje premjesti i dijelove svojih jedinica iz [[Bosanska Gradiška|Bosanske Gradiške]]. Drugi od bataljona je uspješno presjekao [[telefon]]ske veze i postavio zasjedu na putu [[Nova Topola|Topola]] – [[Razboj Ljevčanski|Razboj]]. U zoru, 1. novembra, 14. NOU brigada se, preko Vrbasa, vratila u [[Bosna|srednju Bosnu]]. Tokom boravka oko Vrbasa poginuo je komandir 2. čete 2. bataljona [[Vojislav Mikić]] (koja je bila u [[Srbac|Srpcu]]). Po naređenju Štaba 11. NOU divizije, [[Brigada]] je na području [[Motajica|Motajice]], ostavila svoj 2. bataljon, koji je, pored ostalog, bio potreban tom terenu, gdje je postojao veći omladinski aktiv. Mladež je pomogala pri formiranju Motajičke partizanske čete. Preostala dva bataljona su 3. novembra krenula prema pruzi [[Doboj]] - [[Derventa]], da učestvuju u akciji u čast 26-godišnjice [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]]. Tokom pokreta, stiglo je novo naređenje, po kojem je Brigada upućena prema rijeci [[Sava|Savi]], gdje je trebalo prihvatiti 12. slavonsku brigadu. Ona se prebacivala na područje srednje [[Bosna|Bosne]]. Štab 14. brigade očekivao je da će ta brigada Savu prijeći između [[Srbac|Srpca]] i [[Kobaš]]a, jer je tu Motajica najbliža rijeci. Zato je na toj lokaciji i raspoređen 2. bataljon. To je poduzeto da bi se izbjegla moguća intervencija neprijatelja iz pravca [[Derventa|Dervente]], čime bi se omogućilo prihvatanje jedinice koja je pristizala iz [[Slavonija|Slavonije]]. Sa istim ciljem je i Prvi bataljon usmjeren prema selu Trstenica. Treći bataljon Brigade je, kao rezerva prema četnicima, zaposjeo položaje na području [[Velika Ilova|Ilova]] – Kunova – [[Smrtići]]. U noći 3/4. novembra, 12. slavonska brigada nije prešla Savu, pa je 14. SNOUB ostala na zauzetim položajima cijelog sljedećeg dana. Treći bataljon je naredne noći, prema Derventi, uputio jače izvidnice situacije na terenu. Tom prilikom napao i razoružao posadu [[bunker]]a u selu [[Agići]]. Posada je pripadala 6. lovačkoj pukovniji, čiji je štab bio u Derventi. [[Dvanaesta slavonska brigada]] je, u zoru 5. novembra, počela prelaziti [[Sava|Savu]], u rejonu sela [[Dubočac]]. Tom prilikom je iznenadila neprijatelja i otela skelu. Najbliži tom rejonu bio je 1. bataljon 14. brigade. Poslije ove relativno slabe koordinacije između 14. i 12. slavonske brigade u noći 5/6. novembra, 3. bataljon 14. brigade je napao neprijateljsko uporište zvano '''Hepting''', kod sela [[Kalenderovci Donji|Kalenderovci]], koje je bilo dobro utvrđeno. Odbranu je podržavala i neprijateljska [[artiljerija]] sa vatrenih položaja oko Dervente. Uprkos tome, 3. bataljon je pošao u prepad i brzo ovladao prijelazima. Ubacio se se u unutrašnjost sistema neprijateljskih linija, a atim ga likvidirao po dijelovima. Drugi bataljon Brigade je do 7. novembra zadržan u rejonu donjeg toka [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]]. Toga dana se, u selu Prebjezima, sukobio sa „jurišnim bataljonom“ Motajičke četničke brigade. Četnici su pobjegli preko mosta na Vrbasu, koji su pod svojom kontrolom držali [[Žandarmerija|žandar]]i ili [[SS]]-ovska posada iz [[Razboj Ljevčanski|Razboja]]. Oko 10. novembra, četnici su napali 2. bataljon oko Vrbasa i prinudili ga na povlačenje. Novonastala situacija je zahtijevala da se [[Bataljon]] iz [[Liplje (Kotor-Varoš)|Liplja]] vrati prema Prnjavoru, ali je od sela Kulaša krenuo uz [[Ukrina|Ukrinu]] u selo Staru Dubravu. [[Bataljon]] je, sedmicu kasnije, u selima Stara i Nova Dubrava, uključen u sastav Brigade. Tada je, sa štabom 14. Brigade bio komandant 11. [[Divizija (vojna formacija)|divizije]] – [[Josip Mažar Šoša]]. Došao je da koordinira sudejstvima 14. brigade sa 1. i 3. bataljonom 5. kozaračke brigade. Ti su se, preko [[Uzlomac|Uzlomca]], vraćali sa područja [[Kotor-Varoš]]i. Usput su trebali napasti četničke jedinice u [[Jošavka Gornja|Jošavki]], a 14. brigada da te iste četnike istovremeno napadne od Kozje glave i Divana. Četnici su, pritisnuti sa dvije strane, odstupili prema Crnom vrhu. U tom okršaju sa četnicima, između ostalih, ranjeni su i [[Boško Suvajac]] i [[Stojan Dragojević]], iz 3. čete 2. bataljona. Komandant divizije dao je toga dana zadatke 14. brigadi i bataljonima 5. kozaračke za dejstvo narednog dana, a zatim se, sa grupom od oko dvadesetak [[SKOJ|skojevskih]] rukovodilaca četa iz 5. i 14. brigade vratio za [[Prnjavor]]. Obavještajna služba 11. divizije je, prije podne 17. novembra, uočila jaču grupaciju [[četnik]]a u rejonu Devetine – [[Čardačani]] – Boškovići (kod [[Laktaši|Laktaša]]), pa je [[komandant]] [[Divizija (vojna formacija)|Divizije]], prije odlaska za [[Prnjavor]], naredio 5. kozaračkoj da se sa 1. i 3. bataljonom napadne tu četničku jedinicu, sa istoka, iz pravca Kokora i Hrvaćana. Četrnaesta brigada je napala [[četnik]]e sa juga, prilazeći im iz pravca Crnog vrha. Do početka napada, trebalo je da se jedan njen bataljon probije u rejon "Table" (između Klašnica i [[Čardačani|Čardačana]]), da bi se četnicima spriječilo povlačenja u Klašnice (kod [[Laktaši|Laktaša]]), kada se pred napadom 5. brigade i ostalih bataljona 14. brigade počnu bježati. Tamo su inače kuda uvijek bježali kada su na tom prostoru bili napadnuti. Prema oskudnim četničkim dokumentima, izgleda da ova njihova grupacija 17. i 18. novembra češće bila na tom području "radi uspješnijih izvođenja predstojećih operacija" . Bila je grupirana u dvije kolone. Prva, desna, koja se razmjestila na prostoru Crni vrh – [[Slatina (Laktaši)|Slatina]], uključivala je Banjalučku, Vrbasku i dijelove Teslićke četničke brigade, pod komandom četničkog potporučnika [[Bogdan Vujačić|Bogdana Vujačića]]. Druga, ljevokrilna, bila je sastavljena od 3. krajiške (sa [[Manjača|Manjače]]), [[Lijevče polje|Župske]] i dijelova Motajičke četničke brigade pod komandom Mitra Trivunčića. Iznenadni sudar sa [[Njemačka|njemačkom]] trupom omeo je Brigadu u izvršenju zadatka koji joj je postavio Štab divizije. U periodu od 19. do 23. novembra je ostala na prostoru prema Klašnicama (kod [[Laktaši|Laktaša]]) i [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Sekretari aktiva i [[bataljon]]skih biroa su 19. i 20. novembra bili na divizijskom savjetovanju u selu [[Čečava]]. Prema sačuvanim zabilješkama [[Advan Hozić|Advana Hozića]], prisutni su, pored ostalih, bili [[Braco Erceg]], [[Braco Nemet]], [[Pero Kulundžija]] i [[Mile Trnjaković]], te [[SKOJ]]-evska rukovodstva 5. i 12. krajiške brigade. SKOJ-evsko rukovodstvo 14. Brigade je pristiglo 21. novembra u [[Prnjavor]], a 22. novembra priključilo se svojim jedinicama na Devetini. Brigada se zatim pomjerila prema selu Potočanima, 23. novembra, a 24. prema Prnjavoru. U međuvremenu, oko 20. novembra, 3. bataljon brigade krenuo je prema [[Jajce|Jajcu]], po oružje koje su slali saveznici. Sa bataljonom je bio i veliki broj boraca iz cijele divizije. Kolona je brojila preko 300 boraca, a sa nom su su išli i delegati na Drugo zasjedanje [[AVNOJ]]-a iz istočne i srednje [[Bosna|Bosne]]. Delegate iz srednje Bosne predvodio je [[Ilija Kostić]]. Uz Kostića, bili su delegati: [[Vid Nježić]], [[Boško Hadžić]], [[Ljubo Janković]], [[Jovo Mrđa]], [[Gavro Ćirić]], [[Aleksa Suvajac]], [[Ignac Kunecki]], [[Vasilj Semak]], [[geometar]] [[Džemal Mahmutćehajić]], [[Milan Rončević]], [[hodža]] [[Sulejman Hadžisarajlić]], [[Adem Hercegovac]], [[Edhem Pobrić]], [[Košta Jotić Kojo]], [[Mitar Subotić]], [[Milutin Đurić]], [[Sredoja Đukarić]], [[Mihajlo Pavlović]], [[Ilija Slavnić]], [[Duško Josipović]], [[Sabit Hodžić]] i [[hodža]] [[Mehmed Mujkić]] iz [[Kotor-Varoš]]i. Sa ovom kolonom je bio i komandant [[Divizija (vojna formacija)|Divizije]], [[Josip Mažar Šoša]]. Oružje i municija za 11. diviziju dobijeni su na [[željeznica|željezničkoj stanici]] u [[Jajce|Jajcu]]. Tamo su pristizali veliki transportni [[kamion]]i marke "IF", koje su vozili zarobljeni [[italija]]nski vojnici. Na povratku iz Jajca, gdje si neki vidjeli i [[Tito|Josipa Broza Tita]], prve noći su zanoćili u selu [[Divičani]]ma. {{Citat|"Naredbom štaba 11. divizije od 25. novembra 14. brigada je upućena na prugu Derventa – Doboj . Sa jedinicama 5. kozaračke trebalo je da likvidira neprijateljsku posadu na željezničkoj stanici Kotorsko, a jedan bataljon da bude u zasjedi i čisti sela od ustaške milicije. Trebalo je da napad otpočne 26. novembra u 5,00 časova. Brigada je u tu akciju krenula na vrijeme, ali su joj nabujala r. Ukrina i potocima ispresijecani teren pričinili velike teškoće. Pošto se dosta zadržala oko savlađivanja prijelaza preko mosta na Ukrini, jer je zemljište oko mosta bilo pod dubokom vodom, brigada je u daljem pokretu nailazila na bare i nabujale potoke na kojima nije bilo ni mostova ni prijelaza, pa su se koristile deblje nagnute vrbe i njihove grane. Međutim, i njih je, po kiši koja je neprekidno padala i mračnoj noći, bilo teško pronaći i otkriti, a zatim osposobiti za korištenje. Posebno je teško bilo drugaricama, jer na ovakva veranja nisu bile naviknute. Te noći je brigada imala najteži, najmučniji, do kraja iscrpljujući pokret, kakav se nikada kasnije nije ponovio. Voda, kiša, mokra odjeća i obuća zamarali su borce, pa se pokret i pored svih nastojanja mnogo usporio. Dogodilo se tako po drugi put da 14. brigada nije stigla na vrijeme da izvrši dobijeni zadatak. Međutim, u akciju su iz istih razloga zakasnili i neki bataljoni 5. kozaračke brigade. Jedino je 1. bataljon brigade te noći pred zoru uspio da na dijelu pruge ispod s. Kladara i Retka postavi jednu minu. Kada je voz naišao mina je lokomotivu i par vagona izbacila iz tračnica. Izjutra je došla vojska da lokomotivu podigne na kolosijek, pa je 1. bataljon po njima otvorio vatru. Naišla je zatim jedna jaka neprijateljska kolona sa pravca Dervente – više od puka Kozaka /koje je narod srednje Bosne nazvao Čerkezi/ – pa se 1. bataljon povukao na visove zapadno od pruge. Tu se našao i štab 2. bataljona 5. kozaračke brigade. Osmatrajući ovu neprijateljsku kolonu vidjeli su da se jedan njen manji dio iz Čivčija izdvojio i zaustavio u s. Velikoj Bukovici, u rejonu škole i crkve. Ocijenili su da se radi o manjim snagama pa su odlučili da ih naredne noći, 26/27. novembra, zajednički napadnu, i to sa dvije čete 1. bataljona 14. i jednom četom 2. bataljona 5. brigade.}} Prema dovorenom početku napada, Treća [[četa]] je krenula na prostor oko [[škola|škole]] i [[crkva|crkve]] u selu Velika Bukovica, sa zapada. Druga četa je napadala iz pravca rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] – sa istoka. Selo V. Bukovica, u kojoj su zanoćili [[Kozaci|kozački]] neprojateljski dijelovi, imalo je u blizini [[crkva|crkvu]] i [[škola|školu]], gdje se neprijatelj smjestio. Neprijatelji su tu otvorili paljbu po [[četa]]ma 1. bataljona. U vrijeme napada [[Kozaci|Kozaka]] na borce 1. bataljona 14. brigade, četa 2. bataljona 5. brigade je "pripucala", ali nije napala. Tako su dvije čete 1. bataljona 14. brigade upale u zamku. Borci 1. bataljona nisu ustukli. Međusobna neravnopravna borba se nastavila, uz djejstvo [[mitraljez]]a, i [[minobacač]]a. Neprijatelj je ispaljivao i svjetleće rakete, iznad 2. bataljona 5. brigade, pa se mogao vidjeti raspored [[partizan]]a O akciji i gubicima referirano je štabu Divizije, što je u ime bataljona učinio [[komesar]]. [[Josip Mažar Šoša]] ga je primio i pohvalio „inicijativu“ [[Bataljon]] a. I na brigadnoj konferenciji (5. februara [[1944]].), Štab divizije je također pohvalio ovu samoinicijativu, i pored vidnih gubitaka. Brigada je i dalje zadržala bataljone prema [[željeznica|željezničkoj]] pruzi. Drugi bataljon, ojačan [[mina|minerskim]] vodom 5. Kozaračke je, 27. novembra, između [[Johovac (Doboj)|Johovca]] i Rudanke, podmetnuo nagaznu [[mina|minu]] na koju je u 23:30 sata naletio [[Njemačka|njemački]] oklopni [[voz]]. Mina je eksplodirala i dva [[vagon]]a izbacila iz kolosjeka. Oklopni voz nije uništen jer su iz njega [[Njemačka|Nijemci]] pružali snažan otpor, ali je saobraćaj na pruzi [[Bosanski Brod]] – [[Sarajevo]] uspostavljen slijedećeg dana, 28. novembra u 14:00 sati. Prema naredbi štaba [[Divizija (vojna formacija)|Divizije]], sa željezničke pruge, Brigada se povukla 28. novembra prema Ljeskovim vodama (sela Radonjići i [[Stanovi (Doboj)|Stanovi]]), ali je uveče, istog dana, vraćena u akciju, ali ovoga puta zajedno sa 12. slavonskom brigadom. Na prugu, u rejon [[željeznica|željezničke stanice]] Rudanka, jedinice 14. brigade su stigle 29. novembra oko 23:00 sata. Dok su jedni dijelovi ovih brigada bili u obezbjeđenju prema [[Derventa|Derventi]] i [[Doboj]]u, drugi su rušili prugu. "Pruga Derventa – Doboj na više mjesta porušena", konstatirano je za tu noć u jednom neprijateljskom izvještaju. Drugi je nešto precizniji, jer u njemu stoji da je noću, 29. novembra u 23:00 sata, veća grupa partizana raskinula željezničku prugu [[Johovac (Doboj)|Johovac]] – Rudanka, u dužini od 80 metara i da je željeznički saobraćaj uspostavljen tek 30. novembra u 8:00 sati. Glavnina brigade nalazila se 1. decembra ponovo na relaciji [[Stanovi (Doboj)|Stanovi]] – Gojakovac – Križ, sjeverozapadno od [[Doboj]]a, a 4. decembra, po sjećanju [[Advan Hozić|Advana Hozića]], u rejonu selo [[Donji Vijačani|Vijačani]] – selo Stara Dubrava (danas [[Ukrina]]). ===Bitka za Prnjavor=== {{Glavni|Bitka za Prnjavor 1944.}} Bitku za Prnjavor 14. SNOUB je vodila u januaru [[1944]]. Prnjavor je okupirala 1. bojna 4. lovačke pukovnije, koja je sa 6. terečkim [[Kozaci|kozačkim]] pukom 4. januara ušla u grad. Prije dolaska u Prnjavor, bojna je bila oko 15 dana u svom uporištu Kalenderovci, gdje je došla iz [[Bosanski Brod|Bosanskog Broda]]. Na kapama su nosili oznaku '''V''' (asocirajući na viktorija), a sebe su nazivali "Branioci Višegrada". U lokalnom stanovništvu ova jedinica je zapamćena kao "Begićeva bojna", iako se njen komandant zvao Vagner (imena se niko nije sjećao). Imala 665 vojnika i starješina, od čega oko 630 [[domobran]]a, 20 [[Nijemac]]a, instruktora, i 15 [[ustaša]]. Bili su dobro uvježbani i naoružani, sa mnogo [[automat (oružje)|automatskog oružja]] i nekoliko [[minobacač]]a. Pored njih, u Prnjavoru je bio i manji broj [[žandarmerija|žandara]] i domaćih [[ustaša]]. Procjene štaba 11. divizije , ukupno oko 750 neprijateljskih vojnika. [[Bojna]] je 8. januara započela sistematsko utvrđivanje [[Prnjavor]]a. Na prilazima grada i prnjavorskoj periferiji , kao i u samom gradu, izgrađen je veći broj solidno građenih [[bunker]]a i uporišnih tačaka. Prva bojna je stalno izviđala oko Prnjavora i održavala čvrstu vezu sa [[četnici]]ma. Tada je, 17. januara, viđen je četnički i komandir [[Miloš Kondić]], koji je posjetio Vagnera. Poslije podne 17. januara je protivoklopna satnija napustila [[Prnjavor]] i otišla u pravcu [[Derventa|Dervente]] , što je ukazivalo da od tada nije znala da je 14. brigada u rejonu sela [[Donji Vijačani|Vijačani]]. Nakon usaglašavanja procjena zaamjenika komandanta [[Divizija (vojna formacija)|Divizije]] pomoćnika [[komesar]]a 14. Brigade i [[SKJ|partijskiog]] rukovodioca Brigade (Pstrocki) donesena je odluka da napad otpočne 18. januara u 22:00 sata. Novi sastanak, kome je prisustvovao i štab 12. slavonske, održan je 18. januara, u prijepodnevnim satima. Razrađen je plan napada i precizirano da se obje brigade angažiraju sa po dva [[bataljon]]a. Za zaštitu pravca prema [[Banja Luka|Banja Luci]] određen je jedan bataljon 14. brigade, a prema [[Derventa|Derventi]] dva bataljona 12. i jedan bataljon 14. Naređeno je da se bataljon prema [[Banja Luka|Banjaluci]] postavi u visinu sela [[Potočani]], a bataljoni prema Derventi na liniju Ukrinski lug – Jeftića mlin – Palačkovci. Prvi bataljon je upućen u Potočane, a četvrti prema Palačkovcima. Drugi bataljon je dobio naredbu da napada općim pravcem: selo Konjuhovci – Mahala – [[žandarmerija|žandarmerijska]] kasarna. Na desnom krilu, kod džamije, trebao je da uspostavi vezu sa lijevokrilnim bataljonom 12. Slavonske brigade. Zadatak Trećeg bataljona je bio napad iz sela Maćino Brdo i Lazine vode ka [[katolici|katoličkoj]] [[crkva|crkvi]] i prnjavorskom groblju, gdje se trebalo povezati sa desnim krilom 12. brigade. Planirano je da 2. i 3. bataljon zajedničkim snagama likvidiraju neprijateljski punkt u rejonu Ćosića hotel – [[katolička crkva]], a zatim, sa 12. brigadom, da ovladaju i ostatkom tog istaknutog dijela grada. U toj situaciji, pretpostavlja se da je četnički komandir Miloš Kondić imao podatke o dolasku partizanskih snaga u rejon Šarinci – [[Vijačani]], 17. januara i da li je na to upozorio prnjavorsku posadu, ali se pouzdano zna da je u predvečerje 18. januara, neidentificirani mještanin iz sela Drenove donio posadi vijest da će ih te večeri napasti [[partizan]]i. ===Bitka za Obodnički vis=== {{Glavni|Bitka za Obodnički vis 1944.}} Bitka za Obodnički vis počela je 28. jula [[1944]]., kada su ustaška 2. bojna 3. lovačke pukovnije i ustaška milicija iz Kotor-Varoši, napale iz pravca [[Kotor-Varoš]] – [[Obodnik]]. Odbrana ove strateški važne tačke bila je zadatak [[14. SNOUB|14. srednjobosanske udarne brigade]]. Sa dodatnim borbama u bližem okruženju, trajala je do 4. augusta iste godine, ali su borbe nastavljene prema [[Šiprage|Šipragama]], [[Korićani]]ma i [[Skender Vakuf]]u.<ref name="sanitetskasluzba"/><ref name="cetrnaestasamardzija"/><ref>Petrić N. (2006): Sto pedeset godina moje porodice – 1885-2005. Radnička štampa, Beograd, {{ISBN|86-7073-1134}}.</ref> Obodnik od davnina bio značajna lokalna raskrsnica kimunikacija uz [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanju]] (prema [[Šiprage|Šipragama]] i [[Kruševo Brdo|Kruševu Brdu]]) i njenu pritoku [[Kruševica (rijeka)|Kruševicu]] (prema [[Maslovare|Maslovarama]] i [[Teslić]]u. Kao dominantna uzvisina iznad Obodnika, Obodinski vis, tj. (kartografski) Veliki Obodnik (640 m) je bio važna strateška tačka u svim vojnim operacijama oko Obodnika, [[Orahova (Kotor Varoš)|Orahove]] i Maslovara i dalje prema Tesliću i [[Doboj]]u. Jaka strateška pozivija V. Obodnika je pojačana činjenicom da je na rastojanju od oko jedan kilometar od vrha, njegovo podnožje (uz [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanju]]) niže za 300 m , tj. na visini od 340 m n/v. Prethodni uspjesi neprijatelja u odbrani pozicija oko [[Prnjavor]]a i [[Teslić]]a imali su teške posljedice u razvoju pokreta otpora u [[Srednja Bosna|Srednjoj Bosni]]. Neprijateljske snage su u tim uvjetima iz pravca Kotor-Varoš – Teslić, prijetille i prodorom od [[Obodnik]]a ka [[Šiprage|Šipragama]], gdje je bila divizijska bolnica. Njoj su se u početku suprostavili samo 2. i 3. bataljon 14. brigade. Iz [[četnik|četničkih]] dokumenata se vidi da je lijepog 28. Jula, komandant 2. bataljona ''Vrbaske četničke brigade'', oko 15 sati, od komandanta ustaške milicije, Kotor-Varoš Zvonke Jovića dobio pismo u kjem ga ovaj obavještava da: {{Citat|»...snage iz Kotor-Varoša napadaju prema Šipragama i da su zauzele brdo Stol i s. Večiće i Hrastik«.}} Prema svim procjenama, neprijatelj je bio više zainteresiran za napad na [[partizani|partizansku]] Bolnicu u Šipragama nego sam Teslić, ali da bi došao do Šipraga morao je da prodre do Obodničkog visa, a taj pravac branio je 3. bataljon. Držao je položaje na kosama oko [[Vrbanjci|Vrbanjaca]], prema [[Uzlomac|Uzlomcu]]. Ujutro, 28. jula, dva [[avion]]a su prvo nadletala i [[bomba]]rdirala položaje 3. bataljona [[14. SNOUB]]-a, a istovremeno se vodila borba i na kosama južno od Vrbanje, na liniji sela Dragiševac – Podstaza – [[Orahova (Kotor Varoš)|Orahova]], gdje se branio 2. bataljon, koga je napadala [[ustaša|ustaška]] milicija iz pravca sela Sokoline (Kotor-Varoš). Naredne večeri, 3. bataljon je poslao jednu četu u protunapad , da bi potisnuo neprijatelja sa lijevog krila njegovih položaja. Bataljonom je komandovao zamjenik komandanta [[Vlado Jotanović]]. Glavnina čete, koja je napadala sa fronta, doprla je do neprijateljskih rovova, ali napad nije uspio. Sutradan izjutra, po još pospanim borcima 3. bataljona počele su da padaju [[minobacač]]ke granate. Zatim je napala i neprijateljska [[pješadija]], podržana vatrom [[puška|pušaka]], [[mitraljez|puškomitraljeza]] i teških [[mitraljez]]a. Neprijatelj je bio daleko nadmoćniji, a skupa sa „nekim njemačkim dijelovima“ u kotorvaroškoj miliciji, njegove snage su imale oko 1.500 vojnika i starješina. ===Bitka za Doboj=== {{Glavni|Bitka za Doboj 1944.}} Najveća bitka za Doboj u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] odvijala se u augustu [[1944]]., kada su [[partizan]]i napali [[garnizon]] vojske [[NDH]]. Glavninu partizanskih snaga činile su [[14. SNOUB]] i [[21. slavonska brigada NOVJ]].<ref name="sanitetskasluzba"/><ref name="cetrnaestasamardzija"/> Zadnjeg dana augusta 1944. godine, 14. brigada (bez 4. bataljona) se premještala u pravcu [[Doboj]] – [[Teslić]]. Dio njenih snaga je 1. septembra već bio u [[Čečava|Čečavi]]. U okolini Teslića tada su djelovali Tešanjsko-teslićki odred, a prema Doboju i 21. slavonska brigada.<ref name="vojnaenciklopedija">Čišić A. (1974): Vojna enciklopedija. Redakcija vojne enciklopedije, Beograd.</ref> Garnizon je napala 53. divizija sa 21. slavonskom i 14. srednjobosanskom brigadom, bez 4. bataljona. Dvadeset i prva slavonska imala je zadatak da nastupa sa sjevera, a 14. srednjobosanska od juga i zapada. Zadatak je bio da se poslije predaje jedinica na spoljnjoj liniji odbrane produži nastupanje, razbije unutrašnji sistem odbrane i zauzme grad. Više oficire dobojskog garnizona, 8. septembra oko 17:00 sati je pokrenula vijest da je komandant 1. lovačkog zdruga, pukovnik [[Luka Sarić]], napustio komandno mjesto i prešao u [[Trebavski četnički odred]]. Oficiri koji nisu znali za dogovor o predaji potražili su [[Asim Tanović|Asima Tanovića]], komandanta 6. posadnog zdruga, i Slavka Telarevića, komandanta 5. artiljerijskog puka, da neko od njih privremeno preuzeo komandu nad 1. lovačkim zdrugom. Ustanovljeno je da njih nema i da su prešli na stranu partizana. U određeno vrijeme, napad je otpočela 14. srednjobosanska brigada napadom na kotu 258: {{Citat|»U 21,30 sati otpočeo je napadaj partizana na kotu 258 (jugozapadno od Karuša) te ista nakon borbe od 30 minuta napuštena od strane posade, koj a se povukla na postave stožerne sati u Makljenovcu«}}, pisalo je o tome kasnije u izvještaju štaba 1. lovačkog zdruga. Odmah nakon ovog napada, Druga bojna je prešla je na stranu jedinica [[partizan]]ske 53. divizije. Kada je 21. slavonska brigada pošla u napad, pred njom je bio otvoren put sve do druge linije odbrane. Prvi bataljon [[14. SNOUB|14. srednjobosanske udarne brigade]] je nastupao prema gradu, iz prava južnije od Denkovače, a 3. bataljon između rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Makljenovac|Makljenovca]], prema tvornici [[šećer]]a. Treći i 1. bataljon su došli su do unutrašnje linije odbrane Doboja i djelimično su upali u grad i iza ove linije, što dokazuju neprijateljska dokumenta: {{Citat|»Borba u samom gradu bila je sve žešća je r su partizani u toku noći 8/9. septembar 1944. uspjeli da prodru u grad na više mjesta«.}} To je primoralo ostatke štaba 1. lovačkog zdruga da se skloni u zgradu gdje se nalazio njemački štab. Posebne teškoće je imao 2. bataljon 14. brigade, koji je napadao preko Makljenovca, kada je zbog zabune u koordinaciji akcije ranjeno nekoliko boraca, a bilo je i poginulih. Počela je bitka koja je trajala do oko 5:00 sati. Te noći je u partizane je prešla velika većina oficira 1. lovačkog zdruga i sve njegove prištapske jedinice sa svojim komandnim kadrom (izuzev sanitetske čete), kao i dompobrani 6. posadnog zdruga, a pred zoru se na Denkovaču izvukao i 5. artiljerijski puk i baterija 16. artiljerijskog puka. Pošto se 3. bojna još branila na Makljenovcu, na nju je 9. septembra, domobranski artiljerijski puk sa Denkovače otvorio vatru. Ta bojna se zatim počela naglo povlačiti, a dijelovi 2. bataljona bili su upali u njihove rovove, ali se pozicijska borba nastavila sve do 8:00 sati. Tada je 2. bataljon, uz pomoć 1. bataljona i pomoć partizanima pridošle domobranske artiljerije, izvršio novi napad i sa 1. bataljonom potisnuo 3. bojnu. Partizani su prodrli sve do [[crkva|katoličke crkve]]. {{Citat|»Oko 08,00 uslijed jake topničke vatre i žestokog napadaja partizana« kaže se u jednom neprijateljskom izvještaju, 3. bojna je odstupila preko r. Bosne na područje Ozrenskog četničkog odreda. Ostaci štaba 4. lovačke pukovnije prebacili su se preko Bosne do Suhog polja. U 8,00 časova potpukovnik Maričić i glavnostožerni satnik Korajić napustili su Doboj i krenuli za Gračanicu, da otud dovedu 25. ustašku bojnu, koja je u toku noći nudila pomoć. Četrnaesta i 21. slavonska brigada likvidirale su u tom napadu sva neprijateljska spoljna uporišta oko Doboja (Matuzići, Karuše, Miljakovac, VIakljenovac i željezničku stanicu Usoru, a ušle su i u Doboj). Onda je garnizonu stigla pomoć: njemačka oklopna kola iz Zepča, a u 15,00 časova i dio ustaških bojni iz Lukavca i Žepča.}} ===Prva banjalučka operacija=== {{Glavni|Prva banjalučka operacija NOVJ}} [[Jedanaesta krajiška divizija NOVJ]], u čijem je sastavu bila 14. brigada, dobila je zadatak da napadne i likvidira sva neprijateljska uporišta oko Banje Luke, na desnoj obali [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]]. Naredni zadatak je bio da, na najpogodnijim lokacijama, dijelom snaga osvoji lijevu obalu ove rijeke, naročito preko Rebrovačkog mosta. U zapovijesti štaba 5. bosanskog korpusa nije bilo predviđeno učešće 14. brigade u ovom napadu na Banju Luku, ali ju je štab 11. divizije u obje svoje zapovijesti (od 27. i 28. decembra), uključio. Pored nje isti zadatak su dobile i [[5. kozaračka brigada]] i [[12. KNOU brigada]], kao treće kolonu ove operacije, a dijelom i kao divizijske rezerve. Četrnaesta brigada, međutim, u napadu na Banju Luku nije djejstvovala kao cjelina. Iz nje je izdvojen 1. bataljon u opštu divizijsku rezervu, sa zadatkom da sa dijelovima 12. krajiške likvidira policijsku karaulu kod Rebrovačkog mosta, zauzme most i na lijevoj obali Vrbasa uspostavi mostobran. Odatle je trebalo da potpomaže prodor dijela 12. krajiške koji je išao u pravcu „Vrbas-logora“. Usput je trebalo da likvidira i sjedište [[Gestapo]]-a. Ostatak 14. brigade kojoj je pridodat i [[Prnjavorski partizanski odred]], trebalo je da formira dvije grupe. Planirano je da jedna napada i likvidira obezbjeđenje oko vojnih magacina na Krčmaricama, gdje se pretpostavljalo da ima oko 250 neprijateljskih vojnika i nešto artiljerije. Poslije likvidacije posade oko magacina trebalo je da čisti sela Priječane i Trn i potpomaže 5. kozaračku pri likvidaciji neprijatelja u [[Trapisti]]ma. Ovaj zadatak je dobio 2. bataljon. Zaštita divizijske hirurške ekipe („sa dr '''Spremom'''“), koja je bila smještena u [[Slatina (Laktaši)|Slatini]] povjerena je Prnjavorskom partizanskom odredu. Druga grupa trebalo je da napadne neprijateljsku posadu u Klašnicama u kojoj je bila jedna bojna 7. lovačke pukovnije i uspostavi na tom dijelu čvrst mostobran. ===Druga banjalučka operacija=== {{Glavni|Druga banjalučka operacija NOVJ}} '''Druga banjalučka operacija''' [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog pokreta Jugosjavije]] (NOP), odnosno [[partizan]]a događala se od 18. do 20. septembra [[1944]]. godine, a završne procedure, uz preuzimanja plijena, trajale su do 27. septembra. Planirana je i realizirana snagama jedinicama [[Peti bosanski udarni korpus|Petog bosanskog korpusa]], tj 4. krajiške narodnooslobodilačke divizije, uz učešće [[14. SNOUB|14. srednjobosanske udarne brigade]] iz 11. Narodnooslobodilačke udarne divizije. Okupiranu [[Banja Luka|Banjaluku]] su branile [[Njemačka|njemačke]] snage, uz pomoć 3. i 4. ustaške [[bojna|bojne]] [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]], pod zapovjedništvom tek pridošlog satnika ([[pukovnik]]a) '''Buljana''', koji je preuzeo komandu dan prije (17. septembra) operacije. Pravovremeno je, na jugoistočnim prilazima osujećena pomoć četničkih kolaboracionista iz pravca naselja [[Vrbanja (Banja Luka)|Vrbanja]].<ref name="sanitetskasluzba"/><ref name="cetrnaestasamardzija"/><ref name="vojnaenciklopedija"/><ref name="opstinepetric">Petrić N., Ur. (1985): Opštine Kotor-Varoš i Skender-Vakuf u NOB-u 1941-1945. Radnički univerzitet „Đuro Pucar Stari“, Kotor Varoš.</ref> Jedinice [[Peti bosanski korpus NOVJ|5. bosanskog korpusa NOVJ]] zauzele su [[Banja Luka|Banjaluku]], izuzev tvrđave Kastel u kojoj se utvrdila grupa od 300 [[Nijemac]]a i [[ustaš]]a) i ostalim uporištima u dolini [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]] i u [[Lijevče polje|Lijevču]], osim [[Bosanska Gradiška|Bosanske Gradiške]]. Poražene si i potpuno ili djelimice uništene sve neprijateljske snage (oko 12.000 ljudi). 21. septembra zarobljeni su i sam zapovednik odbrane Banjaluke, njemački general '''fon Devic''', zajedno sa šefom [[Gestapo]]-a [[major]]om '''Vilijem Volterom''' i ustaškim zapovednikom [[Viktor Gutić|Viktorom Gutićem]]. Druga oklopna [[njemačka]] [[vojska|armija]] je imala dvije borbene grupe za pomoć snagama u oblasti [[Banja Luka|Banjaluke]] (borbene grupe '''fon Panvic''' i '''fon Rudno'''). [[Partizan]]i su prvu napadali iz pravca [[Bosanska Gradiška|Bosanske Gradiške]] prema jugu, a druga iz pravca [[Doboj]]a je nadirala prema sjeverozapadu. Pod njihovim pritiskom jedinice [[Peti bosanski korpus NOVJ|5. korpusa NOVJ]] su nakon uzimanja ratnog plijena napustile Banjaluku 27. septembra 1944. Po naređenju [[Vrhovni Štab NOV i POJ|Vrhovnog Štaba NOVJ]], [[Peti bosanski korpus NOVJ]] je zatim glavninu snaga orijentirao, preko [[Travnik]]a, prema dolini [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Sarajevo|Sarajevu]]. ===Borba za oslobođenje Prnjavora=== {{Glavni|Bitka za Prnjavor 1944.}} [[Prnjavor]] je [[1944]]. bio malo mjesto na putu [[Derventa]] – Klašnice – [[Banja Luka]], a do okupacije bio je sjedište [[srez]]a. Prema popisu stanovništva od [[1930]]. godine cijeli srez je imao 63.653 stanovnika, od čega je 6.679 ukljućivalo oko 14 narodnosti ([[Poljaci]], [[Česi]], [[Slovaci]], [[Ukrajinci]], [[Nijemci]], [[Italijani]], [[Mađari]], [[Jevreji]], [[Rusi]], [[Romi]], [[Bugari]] itd). Od oko 47 mjeseci, koliko je trajala okupacija i [[NDH]], Prnjavor je oko 22 mjeseca bio slobodan. Praktično, to je bilo od 10. jula [[1943]]. do kraja rata. Prnjavor je okupirala 1. bojna 4. lovačke pukovnije, koja je sa 6. terečkim [[Kozaci|kozačkim]] pukom 4. januara ušla u grad. Prije dolaska u Prnjavor, bojna je bila oko 15 dana u svom uporištu Kalenderovci, gdje je došla iz [[Bosanski Brod|Bosanskog Broda]]. Na kapama su nosili oznaku V (asocirajući na Viktorija), a sebe su nazivali "Branioci Višegrada". U lokalnom stanovništvu ova jedinica je zapamćena kao "Begićeva bojna", iako se njen komandant zvao Vagner (imena se niko nije sjećao). Imala 665 vojnika i starješina, od čega oko 630 [[domobran]]a, 20 [[Nijemac]]a, instruktora, i 15 [[ustaša]]. Bili su dobro uvježbani i naoružani, sa mnogo [[automat (oružje)|automatskog oružja]] i nekoliko [[minobacač]]a. Pored njih, u Prnjavoru je bio i manji broj [[žandarmerija|žandara]] i domaćih [[ustaša]]. Procjene štaba 11. divizije , ukupno oko 750 neprijateljskih vojnika. [[Bojna]] je 8. januara započela sistematsko utvrđivanje [[Prnjavor]]a. Na prilazima grada i prnjavorskoj periferiji , kao i u samom gradu, izgrađen je veći broj solidno građenih [[bunker]]a i uporišnih tačaka. Prva bojna je stalno izviđala oko Prnjavora i održavala čvrstu vezu sa [[četnici]]ma. Tada j, 17. januara, viđen je četnički i komandir [[Miloš Kondić]], koji je posjetio Vagnera. Poslije podne 17. januara je protivoklopna satnija napustila [[Prnjavor]] i otišla u pravcu [[Derventa|Dervente]] , što je ukazivalo da od tada nije znala da je 14. brigada u rejonu sela [[Donji Vijačani|Vijačani]]. Nakon usaglašavanja procjena zaamjenika komandanta [[Divizija (vojna formacija)|Divizije]] pomoćnika [[komesar]]a 14. Brigade i [[SKJ|partijskiog]] rukovodioca Brigade (Pstrocki) donesena je odluka da napad otpočne 18. januara u 22:00 sata. Novi sastanak, kome je prisustvovao i štab 12. slavonske, održan je 18. januara, u prijepodnevnim satima. Razrađen je plan napada i precizirano da se obje brigade angažiraju sa po dva [[bataljon]]a. U brigadi je bilo 120 članova [[KPJ]], u 12 četnih ćelija i 5 štabskih, a jedan dio članova bio je u ćelijama pri radnim vodovima, brigadnoj intendanturi, brigadnoj ambulanti i zaštitnici pri štabu brigade. Kandidata je bilo 21, a [[SKOJ]]-evaca 159. Drugi bataljon je imao najviše članova [[SKJ|Partije]] – 35, Prvi 31, Treći 27 a Četvrti svega 20 članova. U 14. brigadu došao je 18. februara kapetan [[Albert Trinki]] na mjesto načelnika štaba, koje od formiranja brigade nije bilo popunjeno. U periodu od 21. februara brigada je bila u pokretu ka Prnjavoru, radi učešća na proslavi 26-godišnjice formiranja [[Crvena Armija|Crvene Armije]]. Smotra je održana 23. februara. Učestvovale su 5. kozaračka i 14. srednjobosanska NO udarna brigada. ===Šesta neprijateljska ofanziva=== {{Glavni|Šesta neprijateljska ofanziva}} Još prije partizanskog napada na [[Banja Luka|Banju Luku]], [[njemačka]] komanda je planirala da većim snagama, u suradnji sa [[ustaša]]ma i [[četnik|četnicima]], "pročešlja" i područje srednje [[Bosna|Bosne]]. U pismu Komande zapadne Bosne komandantu Bosansko-krajiškog četničkog korpusa, od 23. decembra [[1943]]., između ostalog, je stajalo: "Ovih dana [[Nijemci]] će napasti crvene jakim snagama". Uočeno je da se kolone od "nekoliko hiljada motorizovanih vozila" kreću preko istočne Bosne ka dolini rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Doboj]]u. Te snage su bile spremne za akciju već 1. januara [[1944]]. Nakon tih saznanja, Vrhovni štab i štab 5. korpusa su odlučili za prekid napada na Banju Luku i povlačenje. U noći 2. na 3. januara, 11. divizija je naredila 5. kozaračkoj da napusti [[Trapisti|Trapiste]] i da sa ranjenicima 5. I 14. brigade krene usiljenim maršem u rejon [[Obodnik]] – [[Maslovare]] i spriječi prodor neprijatelja od [[Teslić]]a preko [[Borja]] i zatvaranje pravca prema [[Šiprage|Šipragama]]. Tu bila smještena Divizijska bolnica, u klisuri [[Demićka|Demićke]]. Četrnaestoj SNOUB je posredno (nije imala [[radio stanica|radiostanicu]]) naređeno da ostane u [[Trapisti]]ma do 3. januara [[1944]]., ujutru, da spriječi brzi prodor neprijatelja ka [[Slatina (Laktaši)|Slatini]] i omogući nesmetano izvlačenje hirurške ekipe koja je slidejila 5. kozaračku u pravcu Šipraga. Bataljoni 5. kozaračke su krenuli iz Trapista u noći 3. januara, a u tom mjestu je ostao samo 2. bataljon 14. brigade. U svanuće se očekivao napad neprijatelja. [[Most]] preko Vrbasa nije se mogao onesposobiti, jer je prilaz neprijatelj snažno branio. Da bi se neprijatelj što duže zadržao oko prijelaza, odlučeno je da se iskoristi par buradi sa naftom koja su pronađena u [[Trapisti]]ma. Burad je trebalo dopremiti do blizu mosta i, kada tenkovi naiđu, na neki način, upotrebom [[nafta|nafte]] ili [[benzin]]a, zapaliti i onesposobiti prvi neprijateljski tenk i tako zakrčiti izlaz sa [[most]]a. U tu svrhu su se okupili rukovodioci četa i štab bataljona: [[Stanko Vukašinović]], [[Čedo Čolić]], [[Dragoljub Jeftić]], [[Ljubo Vuković]], [[Ostoja Đurić]], [[Petar Petrović]] i drugi. Ranjeni borci 14. brigade otpremljeni su u [[Šiprage]].<ref name="opstinepetric"/> Neprijateljska ofanziva je ostatak Brigade odbacila prema [[Karaula|Karauli]] i [[Turbe]]tu, zapadno od [[Travnik]]a. Neki ranjeni borci 14. brigade, kao i [[Danilo Martić]], dospjeli su tada do [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]] i [[Oštrelj]]a. Očekivalo se da će neprijatelj preko Krčmarica ići za Slatinu pa je minirano nekoliko skladišta sa artiljerijskom i [[minobacač]]kom municijom. Detonacije su bile tako snažne da su borce, koji su bili udaljeni i nekoliko stotina metara, obarale u [[snijeg]]. Štab brigade, 2. bataljon i [[Prnjavorski partizanski odred]] zadržali su se 3. januara na Krčmaricama oko puta [[Trapisti]] – [[Slatina (Laktaši)|Slatina]]. U njihov sastav je pred veče uključen i 1. bataljon Brigade, bez čete i prištapskih dijelova. Ovaj dio Brigade se zatim premjestio na područje sela [[Čardačani]] i Boškovići, gdje se već nalazio 3. bataljon. Zbog nedostatka sredstava veze, nije otišla na prostor Martinac – Nožičko – [[Srbac]], kako je ranije naredio Štab divizije (28. decembra [[1943]]). Bataljoni ove brigade i Prnjavorski partizanski odred ostali su da zatvaraju pravac Klašnice – [[Prnjavor]], čekajući dalja naređenja štaba Divizije. Četvrtog januara, poslije podne, stigla je direktiva da Brigada "odmah po primitku naređenja izvrši pokret u pravcu Prnjavor – Maćino Brdo". Istim aktom Prnjavorski partizanski odred je upućen na područje sela [[Donji Vijačani|Vijačani]]. Tada se nije znalo da je u srednjoj Bosni otpočela [[Šesta neprijateljska ofanziva]] i da, pored neprijateljskih snaga koje iz Banje Luke nadiru prema prostoru oko [[Kotor-Varoš]]i, jake neprijateljske snage (7. [[SS]], 1. brdska i 187. njemačka divizija) napadaju iz doline rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] preko planinskih masiva od [[Vlašić]]a do [[Borja]], te da se linije [[Bosanski Dubočac]] – selo Kuljenovci – [[Derventa]] – Kladari (kod [[Doboj]]a) nastupaju prema širem prostoru oko [[Prnjavor]]a: 5. kozački puk 2. konjičke kozačke brigade, 1. bojna, 4. lovačke pukovnije, 2. bojna 6. lovačke pukovnije i 6. terečki kozački puk, 2. konjičke kozačke brigade. Zadatak tih neprijateljskih snaga je bio da "pročešljaju" planine južno od [[Sava|Save]] i "unište glavne oslone tačke bandita" i u [[partizan]]skim selima "da konfiskuju sve zalihe hrane i marve". Šesti terečki kozački puk, koji je nadirao od sela Kladari, uz suradnnji sa četničkim komandantom Mitrom Milankovićem, komandantom četničkog bataljona „Gavrilo Princip“ i četničkim komandirima Đurom Vrhovcem i Milošaem Kondićem, snažno je ugrozio dijelove 11. NOU divizije u [[Prnjavor]]u. Zato su se odatle na brzinu morale evakuirati ambulante Prnjavorskog partizanskog odreda, 12. slavonske i 14. srednjobosanske brigade. Pod velikim pritiskom neprijatelja skupa su se izvlačili i učesnici Omladinskog vojno-političkog kursa, zaštitni bataljon komande područja, Komanda prnjavorskog partizanskog područja na čelu sa [[Albert Trinki|Albertom Trinkijem]], Okružni komitet [[KPJ]] na čelu sa [[Ilija Kostić|Ilijom Kostićem]], sreski [[NO]] odbor sa [[Vid Nježić|Vidom Nježićem]]. Priključilo se i pet opštinskih narodnooslobodilačkih odbora sa ukupno oko 70 ljudi, uz 150 aktivista [[NOP]]-a iz [[Prnjavor]]a koji nisu smjeli čekati neprijateljski ulazak u grad. Pošto su bataljoni 12. slavonske brigade, na položajima oko Tromeđe, prodorom neprijatelja od Kladara i Dubočca, bili izmanevrirani izvlačenje iz Prnjavora organizurali su: dio štaba 11. divizije, komanda područja, Okružni komitet [[KPJ]] i sreski NOO. Veliki dio tereta podnio je [[Albert Trinki]]. Ostavio je čovjeka za vezu da sačeka [[Petar Turudija|Petra Turudiju]] pa da ih zatim sve odvede u [[Donji Vijačani|Vijačane]]. Do mraka, organizatori su 4. januara iz Prnjavora, pod vrlo nepovoljnim okolnostima, bezbjedno izvukli sve koji su se morali evakuirati do [[Donji Vijačani|Vijačana]], a odatle su, 5. januara, oko 3:30 sata noću nastavili izvlačenje ka [[V. Šnjegotina|Šnjegotini]]. Štab 14. brigade također nije imao pravi pregled situacije, a najmanje je bio u toku onoga što se događalo oko [[Prnjavor]]a, 4. januara poslije podne. Kasno naveče stigli su do Potočana, a odatle je 3. bataljon upućen za Prnjavor, a Prvom bataljonu je naređeno da ide na Maćino Brdo. Štab brigade, sa 2. bataljonom, zadržao se u rejonu Potočana. Prethodnica, koju je na maršu prema [[Prnjavor]]u odaslao 3. Bataljon, doznala je da su u gradu domobrani i [[Kozaci|Čerkezi]]. O tome je odmah informiran štab brigade, koji je, na osnovu toga, pomjerio 3. bataljon u Mravićima, a prvi zadržao u rejonu Galjipovaca i Gradine. Jedinice 6. terečkog [[Kozaci|kozačkog]] [[puk (jedinica)|puka]], koje su u jutro 5. januara krenule iz Prnjavora, napale su 3. bataljon u rejonu Mravića. Brojno i tehnički premoćne [[Kozaci|čerkeske]] snage su potisnule su 3. bataljon, koji je imao tri poginula borca, dok su tri ranjena. Bataljon se povlačio na brzinu pa mu je jedna desetina ostala odsječena. Istoga dana, oko 8:00 sati , napadnut je i 1. bataljon oko Gradine, u rejonu sela Galjipovci; napali su ga dijelovi 5. kozačkog puka. Bataljon je prihvatio borbu, ne dozvolivši da ga neprijatelj potisne. Dijelovi 5. kozačkog puka su zaobišli položaje 1. bataljona i počeli napadati sa sjeverozapada, sa pravca sela Lišnja. Ove čerkeske dijelove je zatim napao 1. bataljon 12. slavonske i tako omogućio 1. bataljonu 14. brigade da se bez gubitaka povuče prema brdu Bubnju. Povlačenje prvog, a posebno 3. bataljona u stopu su pratili [[Kozaci]]. Borili su se kao pješaci, a kad su borci brigade odstupali jurili su ih konjima. Odstupajuće bataljone 14. brigade, prihvatili su 2. bataljon 14. brigade i [[Prnjavor]]ski partizanski odred (PPO), koji se povukao iz [[Donji Vijačani|Vijačana]] i priključio Brigadi, na liniji Šarinci – Vršani. Tu je Brigadi priključen i jedan dio čete za vezu 12. slavonske brigade, sa izvjesnim brojem [[konj]]a i [[radio stanica|radio stanicom]]. U borbi sa [[Kozaci]]ma, Brigada je primjenjivala taktiku manevarske odbrane, nastojeći da što više uspori njihovo napredovanje. Bile su to vrlo oštre borbe, u kojima su borci brigade sačekivali [[Kozaci|Čerkeze]] na blisko odstojanje, a onda su na njih otvarali oštru paljbu. Druga četa 1. bataljona , poslije odstupanja od [[Banja Luka|Banje Luke]], nije se vratila u sastav Brigade, nedo se uputila cestom preko [[Čelinac|Čelinca]]. Petog januara [[1944]]. godine našla se u rejonu Tešića kuća, sjeverno od [[Kotor-Varoš]]i. Tu se, kako se sjećao [[Taib Dervić]], borac 2. čete 1. bataljona, susrela sa 4. bataljonom 12. slavonske brigade, negdje između selâ Tešići i Garići. Kako je komunikacija [[Kotor-Varoš]] – [[Maslovare]] već bila pod kontrolom neprijatelja, ove dvije jedinice su odlučile da krenu na sjever. Prešle su [[Uzlomac]] i zaustavile se u zaseoku Kovačevići, sela[[Liplje (Kotor-Varoš)|Liplje]]. Umorni i neispavani brzo su zaspali pa ih je neprijatelj iznenada napao. Neprijatelj se privukao klancem Bistrice, iznenadio ih i bataljonu 12. brigade, a naročito komori, nanio veće gubitke. Sa [[Uzlomac|Uzlomca]] [[četa]] se zatim spustila nazad u zaseok Kovačeviće i od neprijatelja vratila dio svoje komore, a zatim otišla na Uzlomac iznad Kovačevića. Na samom grebenu [[Uzlomac|Uzlomca]] razvila se žestoka borba između [[Nijemac]]a, [[SS]]-ovaca, i 2. čete 1. bataljona 14. brigade. Bilo je to u zoru 6. januara [[1944]]. U ovoj borbi junački se ponio i 4. bataljon 12. slavonske brigade. Četrnaestu brigadu, razmještenu te noći u rejonu Spasojevića – kako se sjećao [[Mile Trkulja]] – probudila je iz sna urnebesna vatra pušaka, [[puškomitraljez]]a i ručnih [[bomba|bombi]] sa [[Uzlomac|Uzlomca]]. Štab 14. brigade se na grebenu [[Uzlomac|Uzlomca]] susreo sa zamjenikom komandanta i načelnikom štaba 11. NOU divizije ([[Đurin Predojević]] i [[Mirko Pekić]]). Noć, 6/7. Januara, Brigada je provela u rejonu sela Garići, a izjutra je, u tami , uz obezbjeđenje prema [[Maslovare|Maslovarama]], prešla komunikaciju Maslovare – [[Obodnik]] i, preko sela Borci pa iznad sela Stopan izbila u [[Šiprage]]. U rejonu Palivuk – Jankovići – Kovačevići bila je 9. januara. Slijedila je neprijatelja, prema selu [[Petrovo Polje]], i tamo se, 10. Januara, susrela sa dijelovima 5. kozaračke, koja se već bila probila u taj rejon. To je omogućilo vraćanje 14. brigade nazad, na sjever prema [[Lijevče polje|Župi]]. Brigada je 13. januara bila na područu [[Maslovare]] – [[Obodnik]] – Garići. Tu je područni bataljon komande prnjavorskog područja , čiji je komandant bio [[Mitar Polovina]], a komesar [[Lutfo Hajdaragić]], uključen u 14. brigadu, kao njen 4. bataljon. Dotadašnji Dobojsko-derventski odred je također uključen u Brigadu i raspoređen po četama novoformiranog 4. bataljona. Kada je brigada u koloni prelazila Uzlomac, idući ka Prnjavoru, od neprijateljske [[artiljerija|artiljerije]] iz rejona [[Hrvaćani (Kotor-Varoš)|Hrvaćana]], kod [[Vrbanjci|Vrbanjaca]], poginuo je borac [[Dževad Radžić]], rodom iz Banje Luke. Sve jedinice su dobile naređenje da u slučaju ponovnog napaa jačih ofanzivnih grupa neprijatelja izbjegavaju frontalnu borbu i da se sklanjaju u stranu i iza leđa neprijatelja, radi očuvanja ljudstva. Noć 14/15. januar brigada je provela u rejonu [[V. Šnjegotina|Šnjegotina]] – Spasojevići. Tokom Šeste neprijateljske ofanzive, na grebenu [[Uzlomac|Uzlomca]] zbila se žestoka borba između [[Nijemac]]a, [[SS]]-ovaca, i 2. čete 1. bataljona 14. brigade koju su predvodili komandir [[Husein Redžić]] i njegov zamjenik [[Jovica Trkulja]]. Neprijatelj je nekoliko puta jurišao, ali je energično odbijan, čemu su doprinosili komandir Redžić, Jovica Trkulja i [ puškomitraljesci [[Petar Marić Veliki]] iz [[Imljani|Imiljana]], [[Siniša Batić]] iz [[Kruševo Brdo|Kruševa Brda]] i [[Salih Halilović]] iz [[Prnjavor]]a, koji su Nijemcima zadavali najviše gubitaka. [[Husein Redžić]] je teško ranjen 16. marta [[1944]]. i umro od zadobijenih rana u borbama oko [[Kotor-Varoš]]i. ===Borbe oko Kotor-Varoši i Šipraga=== {{Glavni|Borbe oko Kotor-Varoši i Šipraga 1944.}} Borbe oko [[Kotor-Varoš]]i i [[Šiprage|Šipraga]] između [[partizan]]a i neprijatelja ([[Nijemci]], [[četnici]] i [[ustaša|ustaše]]), tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] naročito su intenzivirane tokom i poslije [[Šesta neprijateljska ofanziva|Šeste neprijateljske ofanzive]]. To je bilo posljedica odbrane Bolnice [[11. krajiška divizija NOVJ|11. krajiške divizije NOVJ]], u Šipragama i klisuri [[Demićka|Demićke]]. Tome je doprinijelo i povlačenje nekih [[Njemačka|njemačkih]] jedinica, sa četn icima [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]] prema zapadu. Iz prnjavorskog odmorišta, Brigada je krenula 25. februara. Marširala je u dvije kolone: jednom preko sela Kokora, a drugom preko sela [[Donji Vijačani|Vijačana]], za Karač. Odatle je, jednom kolonom, preko [[Jošavka Gornja|Jošavke]], a drugom preko [[V. Šnjegotina|Donje Šnjegotine]], produžila za Opsječko (kod [[Čelinac|Čelinca]]). Neprijateljske snage su 6. januara [[1944.]] probile partizansku liniju odbrane (na raskršću seoskih puteva za Stopan i Kerle; lokalitet "Raskršće") i 7. januara ušle u centar [[Šiprage|Šipraga]]. Nakon prolaska tzv. [[Šesta neprijateljska ofanziva|Šeste neprijateljske ofanzive]] u ovom kraju, za desetak dana 15. januara 1944., Bolnica se vraća u Šiprage. Bolnica u Demićkoj je velikim dijelom bila razmještena u zemunicama kamufliranim granjem i lišćem. Zemunica je bilo oko Demičke i na drugim pogodnim mjestima. Prostorije su imale neophodnu ventilaciju. Bolnica je imala razrađen plan po kome se uvijek znalo, kako u slučaju opasnosti postupati kao i ko ostaje u [[bolnica|bolnici]] a ko je napušta. Bolnicom je rukovodila dr [[Danica Perović]], [[Banja Luka|Banjalučanka]].<ref name="sanitetskasluzba"/><ref name="cetrnaestasamardzija"/><ref name="opstinepetric"/>. Prije i u toku evakuacije, razmještanja ranjenika i povratka u Šiprage, Bolnicu je štitila 14. srednjobosanska udarna brigada. Sa 14. SBNOU brigadom u istom periodu je sudjejstvovao je i [[Banjalučki partizanski odred]]. Dok je Brigada djelovala na ovom terenu taj odred je bio u njenom sastavu i učestvovao je u većini borbi koje je imala protiv [[četnik]]a. Brigadi i odredu, koji su ukupno imali oko 900 boraca, suprostavljale su se tri četničke brigade: Vrbaska i 1. i 2. krajiška, koje su se u to vrijeme prešle sa lijeve obale Vrbasa na taj teren – bilo da su potisnute ili su došle u pomoć. Ukupno su imale oko 1.600 [[četnik]]a, sa 6 teških [[mitraljez]]a i 56 [[puškomitraljez]]a. Prema ovom području, u nekim četničkim akcijama usmjeravana je i Jošavačka četnička brigada, koja je u to vrijeme imala 218 četnika, sa tri teška [[mitraljez]] a i 9 [[puškomitraljez]]a i jednim [[minobacač]]em. Iako je neprijatelj stalno [[bomba]]rdirao [[Kotor-Varoš]], 14. brigada je pokrenula akciju na [[četnik]]e. Trećeg marta, 3. bataljon brigade ih je napadao u rejonu Lipovca, a 4. marta proširuje djejstva ka Opsječkom i [[Čelinac|Čelincu]]. Jedan od bataljona je za to vrijeme bio u [[Kotor-Varoš]]i ili bližoj okolini, 1. bataljon oko [[Šiprage|Šipraga]], a jedan negdje prema [[Čemernica (planina)|Čemernici]]. Tek za noć 12/13. marta postoji podatak da je 14. brigada (bez jednog [[bataljon]]a), najvjerovatnije Četvrtog, bila u akciji na četnike koji su bili koncentrirani na prostoru sela Vranić i Šibovi. Poslije nekoliko međusobnih juriša, borci 14. brigade su odstupili na povoljnije položaje. Procijenivši da ne mogu ostvariti neki uspjeh četnici su učinili isto, pa je ova borba ostala bez pobjednika. U upadu u Kotor-Varoš, uz [[ustaša|ustaše]], [[domobran]]a i ustaške milicije, učestvovale su i dvije [[četnik|četničke]] brigade Vrbaska i Jošavačka, izvještavala je četnička komanda „Zapadna Bosna“ komandu [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]]. [[Partizan]]i su 26. aprila, u zoru, odustali od daljeg napada na Kotor-Varoš. Bataljoni 14. brigade koji su napadali sa juga, povlačili su se kroz zaklonjene usjeke i uz [[potok]]e. ===Bitka za Derventu=== {{Glavni|Bitka za Derventu 1944.}} Bitka za oslobođenje Dervente od [[Wehrmacht|njemačkih]] snaga i [[ustaša|ustaških]] i [[četnik|četničkih]] jedinica, u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], zbila se od 27. do 29. juna [[1944]]. godine.<ref name="sanitetskasluzba"/><ref name="cetrnaestasamardzija"/> Januara [[1943]]. godine 1. proleterska divizija NOVJ je planirala napad na ovaj garnizon, što je omela [[Četvrta neprijateljska ofanziva]]. [[Jedanaesta krajiška divizija NOVJ]] je [[1943]]. i prvom polovinom [[1944]]. godine bila angažirana u razbijanju četničkih snaga, pa nije imala snage da pokrene ovakav napad, posebno imajući u vidu značajne neprijateljske snage u [[Doboj]]u i [[Bosanski Brod|Bosanskom Brodu]]. Opće mišljenje je bilo da je Derventa neprikosnovena ustaška tvrđava. Kada je, u ljeto [[1944]]. 11. divizija brojno i borbeno ojačala, organizifrala je napad na Derventu. Namjera nije bila daje zauzme i zadrži, jer u to vrijeme na tako nešto se nije moglo očekivati. Plan je bio da se, po mogućnosti, razbije garnizon, a [[ustaša]]ma i [[četnik|četnicima]] pokaže da im Derventa nije sigurno sklonište. U ovoj diviziji je bilo i mnogo boraca sa područja Dervente.<ref name="vojnaenciklopedija"/><ref>Stupar V. (2004): Sjećanja i svjedočenja o NOB u srednjoj Bosni i Podgrmeču 1941-1945. Foto Futura, {{ISBN|86-83691-12-8}}.</ref> Krajem juna (26.), štab 4. lovačke pukovnije [[NDH]] konstatira da su partizani "jakim snagama koncentrisani zapadno i južno od Dervente" i da "izgleda da je napad na Derventu neizbježan". Štab 11. divizije je naredio 14. srednjobosanskoj udarnoj brigadi (bez 5. bataljona) da se, u napadu na Derventu i okolna uporišta, pridruži 5. kozaračkoj (bez 3. bataljona), 18. hrvatskoj istočnobosanskoj brigadu i Tešanjsko-teslićkom partizanskom odredu. Svakoj od ovih jedinica su odijeljeni preciznizadaci. Planirano je da napad počne 27. juna [[1944]]., u 23:00 sata. Neprijatelj je na području Dervente imao 4. lovačku pukovniju (bez 3. bojne, koja je bila oko [[Maglaj]]a) i 1. bojnu 6. posadnog zdruga. Ustaški štab je organizirao spoljnu odbranu, da bi izbjegao ulične neizvjesne borbe. U gradu su bili samo Štab i dijelovi 4. bojne, 14. i 15. satnija i 2. bateriju 16. artiljerijskog diviziona, dok su mu ostale snage a ostale snage bile zapadno i južno od Dervente. Prva bojna, ojačana dijelovima 1. bojne 6. posadnog zdruga, bila je raspoređena na položajima [[Kalenderovci Donji|Kalenderovci]] – Vrhovi – Vrdoljaci, a 2. bojna 4. lovačkog puka sa glavninom 1. bojne 6. posadnog zdruga, u funkciji operativne rezerve, bila razmještena u rejonu Johovac – Foča (kod [[Doboj]]a), na cesti [[Derventa]] – Doboj. Borba za Derventu počela je iz pravca napada 2. bataljona 5. kozaračke. Iz neprijateljskih izvještaja je kasnije zaključeno da su u međuvremenu pokrenuta njihova 2. bojna 4. lovačkog puka i glavnina 1. bojne 6. posadnog zdruga, koji su oko ponoći 27. juna bili na Počivaljki. Istovremeno je i 2. baterija 16. artiljerijskog diviziona poljskim topovima iz 13. čete sa Vrdoljaka djelovala permanentnom paljbom vatru po pozicijama napada 5. i 14. brigade. Ustaški štab je oko ponoći prešao u zgradu gimnazije, u kojoj je bila 15 satnija. Uz pomoć [[Njemačka|njemačkog]] instruktora, gimnazijska zgrada je pretvorena u snažno uporište. Uporedo je uspostavljen i drugi uporišni punkt u rejonu željezničke stanice i kasarne. To uporište je imalo podršku iz „oklopnog vlaka na samoj postaji“. Kada su 4. bataljon 5. kozaračke i 1. bataljon [[14. SNOUB|14. srednjobosanske brigade]] zajedno prišli gvozdenom mostu na Ukrini, bataljon 5. brigade je krenuo je prvi preko mosta. Za njima je prešao i bataljon 14. i ubacio se u kolonu 4. bataljona 5. brigade. Tako su ušli u grad. Čelna [[četa]] 5. kozaračke je otpočela borbu na prilazima željezničkoj stanici, gdje se uključuje i 1. bataljon 14. brigade. Glavnina 4. bataljona 5. brigade uputila se prema centru grada i gimnaziji. Tako je već oko 1:00, 28. juna neprijatelj u Derventi izgubio sva [[artiljerija|artiljerijska]] oruđa, budući da je jedan protutenkovski i dva brdska topa do tada već bila zaplijenila 5. Brigada. U gradu su iz gorjele željeznička stanica, zgrade općine, Zempro-a, oružničke postaje, pošte i neka skladišta. Kada u Derventu s juga pristižu skoro dvije kompletne bojne [[NDH]], 5. kozaračka brigada nije bila u stanju da angažira ni jedan cio bataljon, jer je 4. Bio upućen prema liniji fronta na kojoj je djelovalaj 14. brigada, a2. bataljon (bez čete) je ranije biomupućen prema položa jima Vrhovi – Kamen – [[Donja Lupljanica|Lupljanica]]. Preostale snage 5. kozaračke i dio 14. brigade, koji su još bili oko gimnazije, nisu uspjeli spriječiti neprijatelja da nastupa u tri pravca: prva bojna 6. posadnog zdruga pošla cestom, dvije satnije 2. bojne – sa obje strane ceste, 6. satnija istočno od ceste, prema bolnici i gimnaziji, čemu se pridružila i 7. satnija, koja je napala zapadno od ceste. Usljed tako nagle promjene situacije na bojištu, komandant 14. brigade nije uspio o tome da preko kurira obavijesti štab 4. bataljona pa je znak za povlačenje bio ponovljeni hitac iz raketnog pištolja. Kad je svanulo nastavljena je bitka protiv svježih snaga [[NDH]]. Brigada je u borbi oko Dervente, prema izvještaju Štaba, imala 10 mrtvih, 20 ranjenih i 20 nestalih, od kojih je većina poginula ili zarobljena. Bataljoni 5. i 14. brigade su zapalili su željezničku stanicu sa magacinima, poštu, električnu centralu, [[žandarmerija|žandarmerijsku]] stanicu, zgradu gradske općine, njemačko skladište za hranu i Alajbegovićev magazin. Vojna kasarna nije uništena, iako je izvjesno vrijeme bila napuštena. Na sastanku štabova 5, 14. i 18. hrvatske brigade, održanom 29. juna sa štabom 11. divizije, za neuspjeh je prvo optužena 14. brigada. Procijenjeno je da su rezultati napada na Derventu, unatoč odsustvu 18. hrvatske brigade, razbio je sve dotadašnje mitove o Derventi kao „ustaškoj kuli, nepristupačnoj za partizane“. {{Citat|». .. mislimo da je svakome jasno da su partizanske snage na ovome području tako jak e da u svako doba mogu napasti Derventu, Doboj ili Teslić . . ., « rezimira svoja razmišljanja zapovjednik 1. lovačkog zdruga general Nikolić, a zapovjednik 2. zbornog područja, general Pacak, procjenjuje da na prostoru prema pruzi Doboj — Derventa ima oko 7.000 partizana i da oni imaju namjeru da napadnu sve posade koje se nalaze na tom prostoru uključujući i Maglaj. Procjene i jednog i drugog bile su realne.}} Za to vrijeme, Štab 11. NOU divizije je pažljivo pratio i analizirao razvoj događaja oko [[Teslić]]a i zaključio da je pogodan momenat da se napadne lokalni garnizon i Teslić oslobodi. ===Bitka za Teslić=== {{Glavni|Bitka za Teslić 1944.}} Presudna bitka za oslobođenje Teslića je vođena u septembru [[1944]]. Teslić je prvi put oslobođen 1. januara [[1943]]. godine. Oslobodili su ga borci 1. i 3. brigade, 1. proleterske divizije. Tada su [[partizani]] zarobili bogat ratni plijen, a u njene redove je ušlo oko 200 boraca sa područja Teslića. Nakon toga, oružane snage [[NDH]] ušle su u Teslić već 6. januara i uhapsile oko 120 osoba, a u selu Mrkotić oko 200 osoba. Od njih je devet strijeljano u [[Doboj]]u, dok su ostali odvedeni u logore; a vrlo malo ih je pušteno. Kao odmazdu za pad Teslića u ruke partizanskih jedinica [[ustaša|ustaška]] vlast nije bila selektivna prema nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti stanovništva. Uhapšeno je je najviše [[Srbi|Srba]], ali i [[Muslimani (narod)|Muslimana]], [[Hrvati|Hrvata]] i pripadnike raznih narodnosti, osumnjičenoih ta [[fašizam|antifašizam]]. Zatim su uslijedila su tri napada na teslićki garnizon. Prvi (14/15. januar, [[1943]].) je izvela 1. Proleterska brigada, a zatim, 8/9 i 9/10. septembra [[1943]]. [[2. krajiška brigada NOVJ|2. krajiška]] i [[5. kozaračka brigada NOVJ]], a [[12. slavonska brigada]] 12. divizije je napala 26/27. januara [[1944]]. godine. Međutim, svi ovi napadi ostali su bezuspješni, čemu je uglavnom doprinosio sistem neprijateljske odbrane, uz upotrebu [[elektricitet|električne struje]] visokog napona iz [[elektrana|električne centrale]] u samom mjestu. Poslije povlačenja [[partizani|partizana]], u Tesliću su počele represalije nad preostalim mještanoma. To, ipak, nije destimuliralo štab 11. divizije u nastojanju da uništi teslićki [[garnizon]]. Jedan od glavnih povoda za takvu operaciju bio je njegov stratiški položaj koji je ometao razvoj NOB-a u tom dijelu [[Srednja Bosna|Srednje Bosne]]. {{Citat| Dublje uvučen u slobodnu teritoriju, ometao je djejstva 11. NOU divizije prema pruzi Žepče – Maglaj, kao baza iz koje su uvijek mogla uslijediti neprijateljska djejstva u pravcu Kotor-Varoši i Prnjavora. On je služio i kao baza za ustašku miliciju u s. Crna Rijeka, Slatina, Rajševa, Donje Dubrave i Kamenica, a pogotovu za miliciju iz sela Komušine, koja je bila pod uticajem mjesnog sveštenika – župnika Mirka Radoša. Postoje pismeni dokazi da je ovaj sveštenik bio inicijator nekih akcija jedinica NDH protiv dijelova NOVJ oko Teslića.240 Teslić je važio kao četnički oslonac još od proljeća 1942. godine. Na njega su se oslanjali četnici Ilije Malića, Jove Kitica i Novaka Prodića. Kao komandant četničke brigade, Prodić je ulazio u Teslić kad god mu je zatrebalo. Ađutant Tesličke četničke brigade, poručnik Vorotović, u jednom izvještaju navodi: »Ja sam u toku ove desetice prvi put posjetio varoš Teslić. Otišao sam u pratnji komandantovoj. Svrha sastanka sa domobranskim starješinama bila je : zajednička akcij a i saradnja protiv crvenih...«}} ===Bitka za Tešanj=== {{Glavni|Oslobađanje Tešnja 1944.}} Operaciju '''oslobađanja Tešnja''' u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] [[partizan]]i su uspješno izveli 11. septembra 1944., dan nakon oslobođenja [[Teslić]]a i rasula 1. gorskog zdruga oružanih snaga [[NDH]]. Tokom napada na [[Doboj]], neprijateljske jedinice su na cijelom okolnom području već ble jako oslabljene. Zato su šartizanski štabovi procijenili da se za dogledno vrijeme ne može očekivati njihovo prestrojavanje niti jačanje, što je iskorišteno za operaciju oslobađanju Tešnja. U glavnoj ulozi te akcije bila je 14. SNOUB, uz učešće Tešanjsko-teslićkog partizanskog odreda. Četrnaesta srednjobosanska udarna brigada je pripremila opsadu Tešnja još prije napada na Doboj. Neprijateljska posada se branila iz starog grada - [[tvrđava|tvrđave]], koja je bila vrlo nepristupačna. U njoj su bili [[kazamat]]i, velike prostorije i [[lavirint]]i. Obim kule (i danas) oko 48 m, a zidovi debeli tri metra, obložena bijelim tesanim [[kamen]]om. U unutrašnjosti se nalazila cisterna za 70.000 litara vode. Unatoč tome, borci 14. brigadeprema su nastupali prema ostatku Tešnja su, ali se neprijatelj iz tvrđave žestoko branio. Zato je odlučeno da se na nju ne juriša i izlaže riziku od nepotrebnih žrtava. Logičnija je bila taktika iznuravanja neprijateljskih resursa.<ref name="vojnaenciklopedija"/> Postavljen su osiguranja prema [[Doboj]]u i [[Maglaj]]u, još i prije napada na Doboj. Sa okolnih uzvisina je povremeno otvarana paljba po tvrđavi. Naravljene su i lutke ljudskog oblika, sa tzv. titovkama na "glavi", koje su postavljene na istaknuta mjesta i povremeno izlagane, simulirajući partizanski pokret u napad. Uz povremenu [[puška|puščanu]] i puškomitraljesku paljbu, posada utvrde je po ovim "neprijateljskim vojnicima" otvarala snažnu [[mitraljez|mitraljesku]] vatru, da bi im nanijela što veće gubitke. Posadu utvrde, partizani su svojim aktivnostima tokom noći, dizali na uzbunu, da bi što više trošila municiju, jer nije bilo nikakve mogućnosti da joj se nova doturi. Za vrijeme napada 1, 2. i 3. bataljona na Doboj, opsadu je organizirao 4. bataljon brigade koji je pristigao sa prostora oko [[Šiprage|Šipraga]]. Odmah nakon napada na Doboj, 14. brigada se vratila i krenula sa 3. bataljonom na Tešanj. Posada Tešnja, koja je osluškivala aktivnosti i rezultate borbe oko Doboja, procijenila je da iz Doboja ne može očekivati pomoć. Pod tim pritiskom, a poslije ponovne opsade, donijela je odluku da se neopaženo izvuče. Iako su partizanski štabovi to i očekivali i preduzeli određene mjere opreza, neprijatelj je noću 10/11. septembra uspio, spuštajući se konopcima niz zidove tvrđave, da se izvuče i prođe prema Maglaju. *Tešanj je 11. septembra 1944. godine konačno bio slobodan. ==Epilog i odlikovanja== Uspjesi u oslobađanju [[Teslić]]a i Tešnja bili su višestruko značajni. Oslobađanjem Tešnja otvarala se mogućnost jedinicama NOV Jugoslavije za prodor na prostor prema [[Novi Šeher|Novom Šeheru]], [[Žepče|Žepču]], [[Zavidovići]]ma i [[Maglaj]]u. Na tom području je trebalo ostvariti veći partizanski uticaj i novi priliv boraca. [[14. SNOUB|Četrnaesta srednjobosanska udarna brigada]] je u svom sastavu već imala izvjestan broj boraca i rukovodilaca sa tog terena, posebno sa iz Maglaja i okoline. Nakon oslobođenja, od oko 4.000 boraca, koji su prošli kroz 14. srednjobosansku udarnu brigadu, u borbama poginulo 560, tj. "onoliko koliko ih je bilo u stroju na dan formiranja brigade". Svaki deseti poginuli bio starješina različitog ranga. Mnogi su odlikovani [[Orden za hrabrost|Ordenom za hrabrost]] i [[Madalja za hrabrost|Medaljom za hrabrost]] {{Citat|Š T A B XIV BRIGADE LIII DIVIZIJE Jugoslavenske Armije Pov. Br. 125/45. Položaj, dne 4-V-1945-god. — SVIMA JEDINICAMA OVE BRIGADE* — Štab LIII Divizije svojom Naredbom broj 25. za 1. maj 1945. god. dostavio je sledeće: »Na osnovu ovlaštenja Pretsjedništva Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije od 14. oktobra 1944. god. odlukom štaba LIII U. Divizije odlikovani su za pokazanu hrabrost u narodno oslobodilačkoj borbi. '''ORDENOM ZA HRABROST'''<br> I. Iz XIV brigade LIII U. Divizije slijedeći borci i rukovodioci: * Prepis dokumenta koji se odnosi na jednu od Odluka o odlikovanjima pripadnika 14. brigada. *8. DEVIĆ ŽARKO, kapetan pol. kom. ; *9. LAKICEVIĆ PERO, kapetan polkom. ; *10. BOGUNOVIĆ SLOBODAN, kapetan polkom.; *11. ŠARČEVIĆ ILIJA, poručnik; *12. MLINARIĆ MILAN, poručnik; *13. AVDlĆ HUSEIN, zamj. kdt. bat. ; *14. [[Husein Redžić|REDŽlĆ HUSEIN]], zamj. kdt. bat.; *1. KOVAČEVIĆ STEVO, major; *2. KALINlĆ MILAN, major-pol. kom.; *3. LALOVIĆ MOMIR, zamj. kdt. brig.; *4. ANDRIĆ DIMITRIJE, kap. pom. polkom.; *5. ČUDIĆ DRAGO, kapetan; *6. KUŠMlĆ MUSTAFA, kapetan polkom.; *7. LUBURIĆ DRAGO, kapetan polkom. ; *15. DUKIĆ RAJKO, zamj. kdt. bat.; *16. JEFTIĆ DRAGOLJUB, poručnik; *17. ĐURĐEVIC MILUTIN, por. pom. polkom.; *18. MEŠlĆ ISMET, poručnik pom. polkom.; *19. VUKELJA PERO, poruč. pom. polkom.; *20. ŠEREMET IVICA, poručnik polkom. ; *21. VASIĆ ĐURO, poručnik polkom.; *22. KUZMANOVlĆ MILORAD, poruč. polkom.; *23. DANILOVIĆ MILIVOJE, poručnik polkom.; *24. MAJKIĆ LJUBOMIR, poručnik polkom.; *25. STARČEVIĆ ĐURO, komandir; *26. SANČANIN BORO, komandir; *27. DRINlĆ SRETKO, komandir; *28. PLIVAČ MUHAREM, komandir; *29. KUZMANOVlĆ PETAR, komandir; *30. PANIĆ LJUBOJA, p. poručnik; *31. SUVAJAC BOŠKO, p. poručnik; *32. SELMAN JUSUF, p. poručnik pom. polkom.; *33. ŠARIC SIMEUN, zamj. komandira; *34. PUŠIĆ MIRKO, zamj. komandira; *35. BIJELlć ZORA, ref. saniteta; *36. STANAREVIĆ BRANKO, inten. brig.; *37. GAJIĆ MIRKO, član inten. brigade; *38. BUBlĆ RAJKO, zastavnik; *39. IVKOVlĆ NEDO, zastavnik; *40. VOJVODIĆ OBRAD, zastavnik; *41. SELAKOVIĆ SLAVKO, zast. politdeleg.; *42. VUKOVIĆ LJUBO, vodnik voda; *43. BOJIĆ GLIGOR, vodnik voda; *44. PUSlĆ STANISLAV, vodnik voda; *45. KOVAČEVIĆ MILE, zamj. komandira; *46. MIHlĆ MAKSIM, vodnik voda; *47. SLAVNlĆ MIRKO, vodnik voda; *48. JOKANOVIĆ VLADIMIR, vodnik voda; *49. MARIĆ PETAR, vodnik voda; *50. MEŠlĆ MUHAMED, vodnik voda; *51. VOJVODIĆ MOMČILO, vodnik; *52. STANlĆ SLAVKO, vođa izv. grupe; *53. MUJANOVIĆ ŠERIF, mitraljezac. '''MEDALJOM ZA HRABROST'''<br> I.<br> Iz XIV brigade LIII U. Divizije slijedeće borce i rukovodioce: *1. NUHBEGOVlĆ ALIJA, poruč; *2. TEŠNJAK AVDO, poruč. polkom *3. DURAKOVlĆ HAMDIJA, ponik polkom.; ruč. polkom. *4. PRERADO VIC BLAGO JE, pokom.; ruč. polkom.; *5. KAJZER IVAN, poruč. polkom.; *6. TIŠMA JOJA, poruč polkom.; *7. PETKOVIC MILOVAN, komandir čete; *8. SEGIĆ KOŠTA, komandir čete; *9. GATARIĆ BRANKO, komandir čete; *10. STEGlĆ DUŠAN, komandir čete; *11. SAVIĆ MILE, komandir čete; *12. OMUKIĆ SMAJO, p. poručnik pom. polkom.; *13. TOPIĆ STOJAN, p. poručnik pom. polk.; *14. PETROVIĆ MIRKO, p. poručnik pom. polkom.; *15. ŽlVANlĆ NEDO, p. poruč. pom. polkom.; *16. BOJIĆ SADIK, zast. polit, delegat.; *17. PAUKOVIĆ DRAGO, zastavnik politdel. ; *18. JANJIĆ BRANKO, zast. polit, delegat. ; *19. CVIJETlĆ RADE, zast. polit, delegat. ; *20. SAVIĆ ĐORĐO, st. vodnik; *21. SAVKOVIC DUŠAN, st. vodnik; *22. TODORlĆ RADE, st. vodnik; *23. MEŠANOVIĆ OSMAN, st. vodnik; *24. RADOŠEVIĆ STEVO, st. vodnik; *25. STOJANOVIĆ ČEDO, vodnik voda; *26. GRUB AC PETAR, vodnik voda; *27. FORIĆ EDHEM, v. d. vodnika voda; *28. MUŠKlC LJUBOMIR, vodnik voda; *29. KUZMANOVIĆ NEDELJKO, vodnik voda; *30. RADULOVlĆ VASKRSIJA,vodnik voda; *31. GUNJEVIĆ MILOŠ, vodnik voda; *32. PETROVIC ĐORĐE, vodnik voda; *33. RADAN IVAN, v. d. vodnika voda; *34. BIJELlĆ MILOŠ, v. d. vodnika voda; *35. PILJEVIC RANKO, v. d. pol. delegata; *36. ČENANOVlĆ TALE, vođa izv. grupe; *37. ŠIMUNlC ĐURO, vodnik; *38. BENEK PETAR, vodnik; *39. SANCANIN ĐORĐO, vodnik; *40. TADlC DRAGOMIR, vodnik; *41. CILAK IVAN, ml. vodnik; *42. BOŽlĆ JELENKO, magacioner; *43. PETKOVIĆ BOŽICA, bolničarka; *44. RADINOVIĆ LJUBICA, bolničarka; *45. VUČKOVIĆ GOJKO, desetar; *46. PETROVIć OBRAD, desetar; *47. JUSIć SALIH, desetar; *48. VINČlĆ DUŠAN, desetar; *49. VUKOVIĆ MILOVAN, desetar; *50. TODOROVlĆ MILAN, desetar; *51. PILJAGlĆ RANKO, desetar; *52. PILJAGlĆ DUŠAN, desetar; *53. ĆUSTIĆ ILIJA, desetar; *54. IBRIŠEVlĆ IBRAHIM, desetar; *55. VEJSlĆ AHMET, desetar; *56. HADŽlC ŠERIF, desetar; *57. ŠERHATLIĆ HIMZO, desetar; *58. GUNJEVIĆ VID, desetar; *59. EVĐENlĆ SAVO, desetar; *60. DANlČlĆ SLAVKO, desetar; *61. JANČlĆ JOZO, desetar; *62. MILIVOJAC NOVAK, desetar; *63. SUBAŠIĆ MUHAREM, desetar; *64. ZAIMOVIĆ MUHAREM, mitraljezac; *65. BOŽlC STIPO, mitraljezac; *66. ALIMANOVlĆ NAZIF, borac; *67. KADIĆ JUSUF, borac; *68. BALABAN STEVO, borac; *69. RADOVANOVIĆ TODO, borac; *70. KOVAČEV NEDELJKO, borac; *71. POPOVIĆ OSTOJA, borac; *72. SMULJA SAVO, borac; *73. PETKOVIĆ LJUBOMIR, borac; *74. BUBIĆ TOMISLAV, borac; *75. BEŠLIJA SALIH, borac; *76. IKANOVIĆ SEJDO, borac; *77. DELIBAŠIĆ MUHAREM, borac; *78. HRVIĆ MUJO, borac; *79. IGNJATOVIĆ MILOVAN, borac; *80. DEDIĆ UZEIR, borac; *81. VUJAGIĆ JOVO, borac; *82. DRAGIČEVIĆ ĐURO, borac; *83. ARALICA AUGUSTIN, borac; *84. POPOVIĆ PETAR, borac; *85. VIKODINOVlĆ VELIMIR, borac; *86. BATIĆ SINIŠA, borac«. - * * * - Personalni povjerenici unijeće promjene u kartone odlikovanih oficira i političkih rukovodioca i list promjena podnijeti ovom štabu /za pers. povjerenika/ najdalje do 7 ov. mj. Smrt fašizmu – sloboda narodu! Pomoćnik politkomesara: Zamjenik komandanta: kapetan, Momir Lalović Dimitrije Andrić M. P.}} == Napomene == {{napomene}} == Reference == {{refspisak|30em}} {{Wiki članak}} [[Kategorija:Brigade NOVJ]] [[Kategorija:Srednjobosanske brigade NOVJ]] [[Kategorija:14. srednjobosanska udarna brigada]] [[Kategorija:Jedanaesta krajiška divizija NOVJ]] c1c6rwu6ytebib327300fyp61rdcl0w 3427145 3427132 2022-08-04T05:01:19Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/77.57.155.56|77.57.155.56]] ([[User talk:77.57.155.56|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Zavičajac|Zavičajac]] wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime =Četrnaesta srednjobosanska udarna brigada | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | aktivan = | država =[[Jugoslavija]] | grana =Mješovita [[brigada]] | vrsta =[[Pješadija]]/[[Artiljerija]] | dio =[[11. srednjobosanska narodnooslobodilačka udarna divizija|11. srednjobosanske narodnooslobodilačke udarne divizije]] | glavno_sjedište =Promjenljivo - [[Partizan]]sko | nadimak =14. SNOUB | moto = | boje =[[Datoteka:Red star.svg|left|20px]] | oprema = | bitke = [[Prnjavor]]<br>[[Obodnik]]<br>[[Doboj]]<br>[[Banja Luka]]<br>[[Šesta neprijateljska ofanziva]]<br>[[Kotor-Varoš]]<br>[[Šiprage]]<br>[[Derventa]]<br>[[Teslić]]<br>[[Tešanj]] | web_stranica = | komandir1_oznaka =[[Stevo Samardžija]] | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = }} '''Četrnaesta srednjobosanska narodnooslobodilačka udarna brigada''' bila je brigada [[Jedanaesta krajiška divizija NOVJ|11. krajiške divizije]] [[NOVJ]]. Formirana je 17. oktobra [[1943]]. prema naređenju Operativnog štaba i Oblasnog komiteta [[KPJ]] za [[Bosanska Krajina|Bosansku krajinu]] od 15. oktobra iste godine. U njen sastav je uključen obnovljeni 4. krajiški narodnooslobodilački partizanski odred (kasnije Banjalučki), početkom februara [[1943]]. ==Formiranje== Četrnaesta srednjobosanska NO udarna brigada je formirana prema direktivi Štaba 1. bosanskog NOU korpusa, u pismu od juna [[1943]]., koja je upućena Štabu 12. NOU divizije, koja je u to vrijeme djelovala na području srednje [[Bosna|Bosne]]. Glavna poruka te naredbe je bila ''da Banjalučki partizanski odred preraste u brigadu''. "{{Napomena|Pod pojmom srednja Bosna u toku [[NOR]]-a podrazumijevao se dio Bosne omeđen sa zapada, sjevera i istoka tokovima velikih rijeka: [[Vrbas]], [[Sava]] i [[Bosna]], a sa juga zamišljenom linijom [[Jajce]] − Travnik − korito rijeke [[Lašva|Lašve]]. U toku 1941/1942. godine ovaj prostor se nazivao "centralna Bosna"}}.<ref name="sanitetskasluzba">Đondović R., Ur. (1989): Sanitetska služba u narodnooslobodilačkom ratu Jugoslavije 1941-1945, Knj. 2: Nastanak i razvoj sanitetske službe u oružanim snagama narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Makedoniji; Biblioteka Ratna prošlost naroda i narodnosti Jugoslavije, knj. 361. Monografija Jedinica NOV i PO Jugoslavije, Knj. 150). Vojnoizdavački i novinski centar, Sanitetska uprava SSNO, Beograd.</ref><ref name="cetrnaestasamardzija">Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka.</ref> Prema pomenutoj direktivi, dvije jedinice 14. brigade – dotadašnji Banjalučki i Prnjavorski NOP odred – trebalo je hitno rasporediti u selu Glogovac, kod [[Prnjavor]]a da tamo obave pripreme za svečani čin formiranja [[Brigada|Brigade]]. Kao dan osnivanja određena je nedjelja, 17. oktobra [[1943]], sa početkom u 8:00 sati; lokacija je bila na uzvisini Cer, kod [[Prnjavor]]a. {{Citat|...Svim drugim jedinicama kojima je naredba dostavljena i koje su imale da učestvuju na ovoj svečanosti naređeno je da se u međuvremenu pripreme za smotru. Kako u naredbi štaba divizije od 15. oktobra nije saopšteno da li će i dalje postojati Banjalučki i Prnjavorski partizanski odred, drugom naredbom istog štaba, kojom je postavljen komandni kadar u 14. brigadi, to je razjašnjeno formulacijom da u sastav »14. SBNOU brigade ulaze, jedan bataljon Banjalučkog i dva bataljona Prnjavorskog partizanskog odreda. Na osnovu tih naredbi i usmenih uputstava koja je dao štab 11. NOU divizije, iz dotadašnjeg Banjalučkog partizanskog odreda izdvojeno je (u s. Maslovare) 70 boraca i rukovodilaca,5 sa odgovarajućim naoružanjem, za jezgro Banjalučkog NOP odreda, a od ostalog dijela odreda formiran je bataljon koji je ušao u 14. brigadu kao njen 1. bataljon. Slično je postupio i dotadašnji štab Prnjavorskog NO partizanskog odreda. Postrojio je svoja dva bataljona u dvorištu pravoslavne crkve u s. Štrpci. Pročitana im je naredba o formiranju brigade, zatim je iz oba bataljona izdvojeno 50 boraca i rukovodilaca, sa odgovarajućim naoružanjem, za jezgro istoimenog odreda, dok je ostatak boraca i rukovodilaca ušao u sastav 14. brigade kao njen 2 i 3. bataljon. Naredbom štaba 11. divizije postavljeni su štab 14. brigade i štabovi bataljona. Za komandanta i političkog komesara brigade postavljeni su kapetan Stevo Samardžija i Vojo Stupar, dotadašnji komandant i politički komesar Prnjavorskog NOP odreda, a za zamjenika komandanta kapetan Mlađo Obradović, dotadašnji komandant Banjalučkog partizanskog odreda.Mjesta pomoćnika političkog komesara i načelnika štaba ostala su privremeno nepopunjena. Štabovi bataljona su bili slijedećeg sastava: u 1. bataljonu komandant Mile Trkulja, komesar Josip Tvrz Pepi, zamjenik komandanta Mile Marić, zvani Trubač, a pomoćnik političkog komesara Ljubo Jovičić; u 2. bataljonu komandant Predrag Vidović Pendo, komesar Momir Lalović, zamjenik komandanta Dragan Ilibašić, a pomoćnik političkog komesara Stanko Vukašinović; u 3. bataljonu komandant Ljubo Radić Gedžo, komesar Košta Jotić Kojo, zamjenik komandanta Vlado Jotanović, a zamjenik političkog komesara Spasoje Marjanović. Cjelokupan kadar je došao iz Banjalučkog i Prnjavorskog partizanskog odreda.}} Brigada je tokom 17. oktobra, sa polazišta u selu [[Donji Štrpci|Štrpci]] krenula na Cer, podijeljena na manje jedinice. Zbog predostrožnosti, izbjegnut je pravac kretanja preko Prnjavora i krenuli su se preko uzvisine Vučjak i sela Kremne, a zatim preko rijeke Vijake, sve do zbornog mjesta. Pokret Brigade je planiran je tako da se na Cer stigne oko 7:30 sati, kako bi se na vrijeme postrojila. Istovremeno su na Cer pristizali 1. i 4. bataljon [[5.kozaračka narodnooslobodilačka udarna brigada|5. kozaračke NOU brigade]], sa članovima štaba brigade: [[Ranko Šipka|Rankom Šipkom]], [[Rade Kondić|Radom Kondićem]], [[Niko Jurinčić|Nikom Jurinčićem]] i glavnina [[12. krajiška NOU brigada|12. krajiške NOU brigade]], čiji je komandant bio [[Petar Mećava]]. Pored dijelova [[5. Kozaračka brigada|5. Kozaračke]] i 12. krajiške brigade, za smotru su postrojeni i partizanski odredi: [[Banjalučki odred|Banjalučki]], [[Crnovrški odred|Crnovrški]], [[Tešanjski-teslićki odred|Tešanjsko-teslićki]] i [[Prnjavorski odred|Prnjavorski]]. Od organa "narodne vlasti" i partijsko-političkih rukovodstava prisustvovali su: * sekretar Okružnog komiteta [[KPJ]] za srednju Bosnu: [[Ilija Kostić]]; * predsjednik sreskog NOO Prnjavor: [[Vid Nježić]]; * komandant vojnog partizanskog područja: [[Ilija Slavnić]] i * [[komesar]] područja: [[Zdravko Preradović Braco]]. Na Cer je došao i štab 11. divizije, na čelu sa [[komandant]]om [[Josip Mažar Šoša|Josipom Mažarom Sošom]] i [[komesar]]om [[Žarko Zgonjanin|Žarkom Zgonjaninom]], kojima je komandant 14. brigade predao raport. ==Ratni put== ===Početni raspored jedinica i prve borbe=== Nakon osnivačkog slavlja na Ceru, bataljoni 14. SBNOU brigade su upućeni su u sela sjeveroistočno od [[Prnjavor]]a (Mačino Brdo, [[Velika Ilova|Ilova]]). Slijedeća dva dana organizirane su smotre i upoznavanje boraca sa rukovodstvom. Evidentirano je oružje, raspoređivala municija i pravljeni spiskovi boraca po [[vod]]ovima i desetinama. Također su održani i [[četa|četni]] i vodni sastanci, kao i sastanci [[SKJ|partijskih ćelija]] i [[SKOJ]]-evskih aktiva. Na dan formiranja [[Brigada]] je imala 565 boraca i starješina, a od naoružanja: *388 [[puška|vojničkih pušaka]], *20 [[puškomitraljez]]a, *3 [[mitraljez|teška mitraljeza]], *jedan teški [[minobacač]], *jednu [[tenk|protivtenkovsku]] pušku, *nekoliko [[automat (oružje)|automata]] i *oko 30 [[pištolj]]a. U Brigadi je u to vrijeme bio 61 član [[KPJ]] i 93 člana [[SKOJ]]-a. Tada je uključena u 11. NOU diviziji koja je u svom sastavu imala još 5. kozarsku i 12. krajišku brigadu i nekoliko odreda. Divizija je, u dosta širokoj slobodnoj teritoriji, držala Prnjavor i [[Kotor-Varoš]]. Veći neprijateljski [[garnizon]]i su bili u Banjoj Luci, [[Jajce|Jajcu]], [[Travnik]]u, [[Zenica|Zenici]],[[Doboj]]u, [[Teslić]]u i [[Derventa|Derventi]]. Podržavale su ih i seoske [[ustaša|ustaške]] milicije koj su povremeno upadale na slobodnu teritoriju, prijeteći većim pokretima i novom ofanzivom. Pored tih okupatorsko-ustaških snaga, u srednjoj [[Bosna|Bosni]] su djelovali i [[četnik|četnici]]. Oni su još s proljeća [[1943]]., na području [[Kotor-Varoš]]i, formirali tzv. "Vrbasku četničku brigadu". Prvo se, iz četničkog odreda "Borje" (komandant Rade Radić), izdvojio bataljon "Knez Arsen" koji je poznat kao "Motajički četnički odred" (komandant Nikola Forkapa). Nakon toga je bataljon "Kralj Petar II" proglašen "Ljubićkom četničkom brigadom" (komandant Ilija Malić), a samo pet dana prije formiranja 14. brigade, 12. oktobra [[1943]], od preostalog dijela "Borjanskog četničkog odreda" formirane su "Teslićka" i "Banjalučka četnička brigada". Od "Motajičkog četničkog odreda" formirana "Motajička četnička brigada" (komandant Vlado Vinčić). Tako je u srednjoj Bosni, početkom oktobra, bilo pet četničkih brigada uključenih u "Srednjobosanski četnički korpus" [[Lazo Tešanović|Laze Tešanovića]]. Taj korpus, sa oko 1.900 [[četnik]]a, bio je pod komandom četničkog štaba "Zapadna Bosna" kao i "Krajiškog četničkog korpusa" [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]]. Neke od tih jedinica su često upadale u slobodnu teritoriju i prisiljavali [[partizan]]ske snage na permanentnu, iscrpljujuću mobilnost. U takvim uvjetima je 14. brigada bila skoro cijeli ostatak [[NOR]]-a. Unatoč tome, stalnim udarima po četnicima, uz istovremeno privlačenje novih boraca, ona je doprinosila djelotvornijem formiranju novih srednjobosanskih jedinica, a time slabljenju i razbijanju [[četnik]]a, što je i bio njen najvažniji zadatak. Prvi borbeni pokret protiv četnika oko [[Motajica|Motajice]], Brigada je izvela 20. oktobra, kada se jedna patrola 3. bataljona, u selu [[Miškovci]], sukobila sa manjom četničkom grupom. Pri tome su ubijena dva [[četnik]]a i zaplijenjen jedan [[puškomitraljez]]. Dana 29. oktobra [[1943]], Štab brigade je bio u rejonu selo Lepenica – Sitneši. Toga dana je formiran Brigadni komitet [[SKOJ]]-a. Kako mjesto pomoćnika političkog [[komesar]]a brigade nije bilo popunjeno, sastankom je rukovodio politički [[komesar]] brigade [[Vojo Stupar]]. Za prvog sekretara brigadnog SKOJ-a izabran je [[Advan Hozić]], iz [[Kotor-Varoš]]i. Štab 11. divizije je Petoj kozaračkoj i 14. brigadi, 30. oktobra, je izdao naređenje da odu u [[Lijevče polje]] i "likvidiraju uporišta" između [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]] i [[Sava|Save]], kao i ceste [[Bosanska Gradiška]] – Klašnice (kod [[Laktaši|Laktaša]]): [[Razboj Ljevčanski|Razboj]], Kukulje, Kosijerovo i Junuzovci i savladaju [[ustaša|ustaše]] u selu Dolina i četnike u selu Bajinci. Peta kozaračka je te noći imala zadatak da likvidira neprijateljsku posadu u selu [[Razboj Ljevčanski|Razboj]], gdje se nalazio i most preko Vrbasa. Pritom je 14. brigada trebala, prodorom ka komunikaciji [[Bosanska Gradiška]] – [[Banja Luka]] i pomenutim selima, zaštititi ovaj napad 5. brigade od moguće intervencije [[Nijemci|Nijemaca]] ili [[četnik]]a i [[ustaša]] iz pravca sela [[Aleksandrovac]] i [[Nova Topola|Topola]]. Glavni cilj ovog manevra je bio da se ugrozi put Gradiška – Banja Luka i odvuče pažna neprijatelja sa pruge Banja Luka – [[Bosanski Novi]]. Osim toga, u Diviziji se planiralo da će poslije ove akcije porasti mogućnosti za mobilizaciju novih boraca u jedinice NOV iz [[Lijevče polje|Lijevča polja]]. Očekivalo se će na tom području ojačati [[partizan]]ski utjecaj i da će se bolje povezati ranije oslobođena teritorija [[Kozara|Kozare]] sa oslobođenom [[Lijevče polje|Župom]] na desnoj obali Vrbasa. U svom naređenju, Štab [[Divizija (vojna formacija)|divizije]] je dostav io i podatke o neprijatelju. U daljem razvoju događaja, treći [[bataljon]] je tokom noći s jednom [[četa|četom]] pretresao selo Bajince, a glavnina Bataljona – Donju i Gornju Dolinu, gdje je ubijeno nekoliko [[ustaša]]. Štab brigade se te noći smjestio u selu Trošelji, dok je 1. bataljon brigade iste noći stigao u rejon sela Srednja i [[Nova Topola|Donja Topola]], na komunikaciji [[Bosanska Gradiška]] – [[Banja Luka]]. Tokom narednog dana, zbile su se borbe oko tzv. "Crvene crkve" sa dijelovima nekog od tamošnjih [[Njemačka|njemačkih]] policijskih [[bataljon]]a, koji su bili formirani od [[Lijevče polje|ljevčanskog]] njemačkog stanovništva. Neprijatelj je bio prisiljen da na to područje premjesti i dijelove svojih jedinica iz [[Bosanska Gradiška|Bosanske Gradiške]]. Drugi od bataljona je uspješno presjekao [[telefon]]ske veze i postavio zasjedu na putu [[Nova Topola|Topola]] – [[Razboj Ljevčanski|Razboj]]. U zoru, 1. novembra, 14. NOU brigada se, preko Vrbasa, vratila u [[Bosna|srednju Bosnu]]. Tokom boravka oko Vrbasa poginuo je komandir 2. čete 2. bataljona [[Vojislav Mikić]] (koja je bila u [[Srbac|Srpcu]]). Po naređenju Štaba 11. NOU divizije, [[Brigada]] je na području [[Motajica|Motajice]], ostavila svoj 2. bataljon, koji je, pored ostalog, bio potreban tom terenu, gdje je postojao veći omladinski aktiv. Mladež je pomogala pri formiranju Motajičke partizanske čete. Preostala dva bataljona su 3. novembra krenula prema pruzi [[Doboj]] - [[Derventa]], da učestvuju u akciji u čast 26-godišnjice [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]]. Tokom pokreta, stiglo je novo naređenje, po kojem je Brigada upućena prema rijeci [[Sava|Savi]], gdje je trebalo prihvatiti 12. slavonsku brigadu. Ona se prebacivala na područje srednje [[Bosna|Bosne]]. Štab 14. brigade očekivao je da će ta brigada Savu prijeći između [[Srbac|Srpca]] i [[Kobaš]]a, jer je tu Motajica najbliža rijeci. Zato je na toj lokaciji i raspoređen 2. bataljon. To je poduzeto da bi se izbjegla moguća intervencija neprijatelja iz pravca [[Derventa|Dervente]], čime bi se omogućilo prihvatanje jedinice koja je pristizala iz [[Slavonija|Slavonije]]. Sa istim ciljem je i Prvi bataljon usmjeren prema selu Trstenica. Treći bataljon Brigade je, kao rezerva prema četnicima, zaposjeo položaje na području [[Velika Ilova|Ilova]] – Kunova – [[Smrtići]]. U noći 3/4. novembra, 12. slavonska brigada nije prešla Savu, pa je 14. SNOUB ostala na zauzetim položajima cijelog sljedećeg dana. Treći bataljon je naredne noći, prema Derventi, uputio jače izvidnice situacije na terenu. Tom prilikom napao i razoružao posadu [[bunker]]a u selu [[Agići]]. Posada je pripadala 6. lovačkoj pukovniji, čiji je štab bio u Derventi. [[Dvanaesta slavonska brigada]] je, u zoru 5. novembra, počela prelaziti [[Sava|Savu]], u rejonu sela [[Dubočac]]. Tom prilikom je iznenadila neprijatelja i otela skelu. Najbliži tom rejonu bio je 1. bataljon 14. brigade. Poslije ove relativno slabe koordinacije između 14. i 12. slavonske brigade u noći 5/6. novembra, 3. bataljon 14. brigade je napao neprijateljsko uporište zvano '''Hepting''', kod sela [[Kalenderovci Donji|Kalenderovci]], koje je bilo dobro utvrđeno. Odbranu je podržavala i neprijateljska [[artiljerija]] sa vatrenih položaja oko Dervente. Uprkos tome, 3. bataljon je pošao u prepad i brzo ovladao prijelazima. Ubacio se se u unutrašnjost sistema neprijateljskih linija, a atim ga likvidirao po dijelovima. Drugi bataljon Brigade je do 7. novembra zadržan u rejonu donjeg toka [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]]. Toga dana se, u selu Prebjezima, sukobio sa „jurišnim bataljonom“ Motajičke četničke brigade. Četnici su pobjegli preko mosta na Vrbasu, koji su pod svojom kontrolom držali [[Žandarmerija|žandar]]i ili [[SS]]-ovska posada iz [[Razboj Ljevčanski|Razboja]]. Oko 10. novembra, četnici su napali 2. bataljon oko Vrbasa i prinudili ga na povlačenje. Novonastala situacija je zahtijevala da se [[Bataljon]] iz [[Liplje (Kotor-Varoš)|Liplja]] vrati prema Prnjavoru, ali je od sela Kulaša krenuo uz [[Ukrina|Ukrinu]] u selo Staru Dubravu. [[Bataljon]] je, sedmicu kasnije, u selima Stara i Nova Dubrava, uključen u sastav Brigade. Tada je, sa štabom 14. Brigade bio komandant 11. [[Divizija (vojna formacija)|divizije]] – [[Josip Mažar Šoša]]. Došao je da koordinira sudejstvima 14. brigade sa 1. i 3. bataljonom 5. kozaračke brigade. Ti su se, preko [[Uzlomac|Uzlomca]], vraćali sa područja [[Kotor-Varoš]]i. Usput su trebali napasti četničke jedinice u [[Jošavka Gornja|Jošavki]], a 14. brigada da te iste četnike istovremeno napadne od Kozje glave i Divana. Četnici su, pritisnuti sa dvije strane, odstupili prema Crnom vrhu. U tom okršaju sa četnicima, između ostalih, ranjeni su i [[Boško Suvajac]] i [[Stojan Dragojević]], iz 3. čete 2. bataljona. Komandant divizije dao je toga dana zadatke 14. brigadi i bataljonima 5. kozaračke za dejstvo narednog dana, a zatim se, sa grupom od oko dvadesetak [[SKOJ|skojevskih]] rukovodilaca četa iz 5. i 14. brigade vratio za [[Prnjavor]]. Obavještajna služba 11. divizije je, prije podne 17. novembra, uočila jaču grupaciju [[četnik]]a u rejonu Devetine – [[Čardačani]] – Boškovići (kod [[Laktaši|Laktaša]]), pa je [[komandant]] [[Divizija (vojna formacija)|Divizije]], prije odlaska za [[Prnjavor]], naredio 5. kozaračkoj da se sa 1. i 3. bataljonom napadne tu četničku jedinicu, sa istoka, iz pravca Kokora i Hrvaćana. Četrnaesta brigada je napala [[četnik]]e sa juga, prilazeći im iz pravca Crnog vrha. Do početka napada, trebalo je da se jedan njen bataljon probije u rejon "Table" (između Klašnica i [[Čardačani|Čardačana]]), da bi se četnicima spriječilo povlačenja u Klašnice (kod [[Laktaši|Laktaša]]), kada se pred napadom 5. brigade i ostalih bataljona 14. brigade počnu bježati. Tamo su inače kuda uvijek bježali kada su na tom prostoru bili napadnuti. Prema oskudnim četničkim dokumentima, izgleda da ova njihova grupacija 17. i 18. novembra češće bila na tom području "radi uspješnijih izvođenja predstojećih operacija" . Bila je grupirana u dvije kolone. Prva, desna, koja se razmjestila na prostoru Crni vrh – [[Slatina (Laktaši)|Slatina]], uključivala je Banjalučku, Vrbasku i dijelove Teslićke četničke brigade, pod komandom četničkog potporučnika [[Bogdan Vujačić|Bogdana Vujačića]]. Druga, ljevokrilna, bila je sastavljena od 3. krajiške (sa [[Manjača|Manjače]]), [[Lijevče polje|Župske]] i dijelova Motajičke četničke brigade pod komandom Mitra Trivunčića. Iznenadni sudar sa [[Njemačka|njemačkom]] trupom omeo je Brigadu u izvršenju zadatka koji joj je postavio Štab divizije. U periodu od 19. do 23. novembra je ostala na prostoru prema Klašnicama (kod [[Laktaši|Laktaša]]) i [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Sekretari aktiva i [[bataljon]]skih biroa su 19. i 20. novembra bili na divizijskom savjetovanju u selu [[Čečava]]. Prema sačuvanim zabilješkama [[Advan Hozić|Advana Hozića]], prisutni su, pored ostalih, bili [[Braco Erceg]], [[Braco Nemet]], [[Pero Kulundžija]] i [[Mile Trnjaković]], te [[SKOJ]]-evska rukovodstva 5. i 12. krajiške brigade. SKOJ-evsko rukovodstvo 14. Brigade je pristiglo 21. novembra u [[Prnjavor]], a 22. novembra priključilo se svojim jedinicama na Devetini. Brigada se zatim pomjerila prema selu Potočanima, 23. novembra, a 24. prema Prnjavoru. U međuvremenu, oko 20. novembra, 3. bataljon brigade krenuo je prema [[Jajce|Jajcu]], po oružje koje su slali saveznici. Sa bataljonom je bio i veliki broj boraca iz cijele divizije. Kolona je brojila preko 300 boraca, a sa nom su su išli i delegati na Drugo zasjedanje [[AVNOJ]]-a iz istočne i srednje [[Bosna|Bosne]]. Delegate iz srednje Bosne predvodio je [[Ilija Kostić]]. Uz Kostića, bili su delegati: [[Vid Nježić]], [[Boško Hadžić]], [[Ljubo Janković]], [[Jovo Mrđa]], [[Gavro Ćirić]], [[Aleksa Suvajac]], [[Ignac Kunecki]], [[Vasilj Semak]], [[hodža]] [[Džemal Mahmutćehajić]], [[Milan Rončević]], [[hodža]] [[Sulejman Hadžisarajlić]], [[Adem Hercegovac]], [[Edhem Pobrić]], [[Košta Jotić Kojo]], [[Mitar Subotić]], [[Milutin Đurić]], [[Sredoja Đukarić]], [[Mihajlo Pavlović]], [[Ilija Slavnić]], [[Duško Josipović]], [[Sabit Hodžić]] i [[hodža]] [[Mehmed Mujkić]] iz [[Kotor-Varoš]]i. Sa ovom kolonom je bio i komandant [[Divizija (vojna formacija)|Divizije]], [[Josip Mažar Šoša]]. Oružje i municija za 11. diviziju dobijeni su na [[željeznica|željezničkoj stanici]] u [[Jajce|Jajcu]]. Tamo su pristizali veliki transportni [[kamion]]i marke "IF", koje su vozili zarobljeni [[italija]]nski vojnici. Na povratku iz Jajca, gdje si neki vidjeli i [[Tito|Josipa Broza Tita]], prve noći su zanoćili u selu [[Divičani]]ma. {{Citat|"Naredbom štaba 11. divizije od 25. novembra 14. brigada je upućena na prugu Derventa – Doboj . Sa jedinicama 5. kozaračke trebalo je da likvidira neprijateljsku posadu na željezničkoj stanici Kotorsko, a jedan bataljon da bude u zasjedi i čisti sela od ustaške milicije. Trebalo je da napad otpočne 26. novembra u 5,00 časova. Brigada je u tu akciju krenula na vrijeme, ali su joj nabujala r. Ukrina i potocima ispresijecani teren pričinili velike teškoće. Pošto se dosta zadržala oko savlađivanja prijelaza preko mosta na Ukrini, jer je zemljište oko mosta bilo pod dubokom vodom, brigada je u daljem pokretu nailazila na bare i nabujale potoke na kojima nije bilo ni mostova ni prijelaza, pa su se koristile deblje nagnute vrbe i njihove grane. Međutim, i njih je, po kiši koja je neprekidno padala i mračnoj noći, bilo teško pronaći i otkriti, a zatim osposobiti za korištenje. Posebno je teško bilo drugaricama, jer na ovakva veranja nisu bile naviknute. Te noći je brigada imala najteži, najmučniji, do kraja iscrpljujući pokret, kakav se nikada kasnije nije ponovio. Voda, kiša, mokra odjeća i obuća zamarali su borce, pa se pokret i pored svih nastojanja mnogo usporio. Dogodilo se tako po drugi put da 14. brigada nije stigla na vrijeme da izvrši dobijeni zadatak. Međutim, u akciju su iz istih razloga zakasnili i neki bataljoni 5. kozaračke brigade. Jedino je 1. bataljon brigade te noći pred zoru uspio da na dijelu pruge ispod s. Kladara i Retka postavi jednu minu. Kada je voz naišao mina je lokomotivu i par vagona izbacila iz tračnica. Izjutra je došla vojska da lokomotivu podigne na kolosijek, pa je 1. bataljon po njima otvorio vatru. Naišla je zatim jedna jaka neprijateljska kolona sa pravca Dervente – više od puka Kozaka /koje je narod srednje Bosne nazvao Čerkezi/ – pa se 1. bataljon povukao na visove zapadno od pruge. Tu se našao i štab 2. bataljona 5. kozaračke brigade. Osmatrajući ovu neprijateljsku kolonu vidjeli su da se jedan njen manji dio iz Čivčija izdvojio i zaustavio u s. Velikoj Bukovici, u rejonu škole i crkve. Ocijenili su da se radi o manjim snagama pa su odlučili da ih naredne noći, 26/27. novembra, zajednički napadnu, i to sa dvije čete 1. bataljona 14. i jednom četom 2. bataljona 5. brigade.}} Prema dovorenom početku napada, Treća [[četa]] je krenula na prostor oko [[škola|škole]] i [[crkva|crkve]] u selu Velika Bukovica, sa zapada. Druga četa je napadala iz pravca rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] – sa istoka. Selo V. Bukovica, u kojoj su zanoćili [[Kozaci|kozački]] neprojateljski dijelovi, imalo je u blizini [[crkva|crkvu]] i [[škola|školu]], gdje se neprijatelj smjestio. Neprijatelji su tu otvorili paljbu po [[četa]]ma 1. bataljona. U vrijeme napada [[Kozaci|Kozaka]] na borce 1. bataljona 14. brigade, četa 2. bataljona 5. brigade je "pripucala", ali nije napala. Tako su dvije čete 1. bataljona 14. brigade upale u zamku. Borci 1. bataljona nisu ustukli. Međusobna neravnopravna borba se nastavila, uz djejstvo [[mitraljez]]a, i [[minobacač]]a. Neprijatelj je ispaljivao i svjetleće rakete, iznad 2. bataljona 5. brigade, pa se mogao vidjeti raspored [[partizan]]a O akciji i gubicima referirano je štabu Divizije, što je u ime bataljona učinio [[komesar]]. [[Josip Mažar Šoša]] ga je primio i pohvalio „inicijativu“ [[Bataljon]] a. I na brigadnoj konferenciji (5. februara [[1944]].), Štab divizije je također pohvalio ovu samoinicijativu, i pored vidnih gubitaka. Brigada je i dalje zadržala bataljone prema [[željeznica|željezničkoj]] pruzi. Drugi bataljon, ojačan [[mina|minerskim]] vodom 5. Kozaračke je, 27. novembra, između [[Johovac (Doboj)|Johovca]] i Rudanke, podmetnuo nagaznu [[mina|minu]] na koju je u 23:30 sata naletio [[Njemačka|njemački]] oklopni [[voz]]. Mina je eksplodirala i dva [[vagon]]a izbacila iz kolosjeka. Oklopni voz nije uništen jer su iz njega [[Njemačka|Nijemci]] pružali snažan otpor, ali je saobraćaj na pruzi [[Bosanski Brod]] – [[Sarajevo]] uspostavljen slijedećeg dana, 28. novembra u 14:00 sati. Prema naredbi štaba [[Divizija (vojna formacija)|Divizije]], sa željezničke pruge, Brigada se povukla 28. novembra prema Ljeskovim vodama (sela Radonjići i [[Stanovi (Doboj)|Stanovi]]), ali je uveče, istog dana, vraćena u akciju, ali ovoga puta zajedno sa 12. slavonskom brigadom. Na prugu, u rejon [[željeznica|željezničke stanice]] Rudanka, jedinice 14. brigade su stigle 29. novembra oko 23:00 sata. Dok su jedni dijelovi ovih brigada bili u obezbjeđenju prema [[Derventa|Derventi]] i [[Doboj]]u, drugi su rušili prugu. "Pruga Derventa – Doboj na više mjesta porušena", konstatirano je za tu noć u jednom neprijateljskom izvještaju. Drugi je nešto precizniji, jer u njemu stoji da je noću, 29. novembra u 23:00 sata, veća grupa partizana raskinula željezničku prugu [[Johovac (Doboj)|Johovac]] – Rudanka, u dužini od 80 metara i da je željeznički saobraćaj uspostavljen tek 30. novembra u 8:00 sati. Glavnina brigade nalazila se 1. decembra ponovo na relaciji [[Stanovi (Doboj)|Stanovi]] – Gojakovac – Križ, sjeverozapadno od [[Doboj]]a, a 4. decembra, po sjećanju [[Advan Hozić|Advana Hozića]], u rejonu selo [[Donji Vijačani|Vijačani]] – selo Stara Dubrava (danas [[Ukrina]]). ===Bitka za Prnjavor=== {{Glavni|Bitka za Prnjavor 1944.}} Bitku za Prnjavor 14. SNOUB je vodila u januaru [[1944]]. Prnjavor je okupirala 1. bojna 4. lovačke pukovnije, koja je sa 6. terečkim [[Kozaci|kozačkim]] pukom 4. januara ušla u grad. Prije dolaska u Prnjavor, bojna je bila oko 15 dana u svom uporištu Kalenderovci, gdje je došla iz [[Bosanski Brod|Bosanskog Broda]]. Na kapama su nosili oznaku '''V''' (asocirajući na viktorija), a sebe su nazivali "Branioci Višegrada". U lokalnom stanovništvu ova jedinica je zapamćena kao "Begićeva bojna", iako se njen komandant zvao Vagner (imena se niko nije sjećao). Imala 665 vojnika i starješina, od čega oko 630 [[domobran]]a, 20 [[Nijemac]]a, instruktora, i 15 [[ustaša]]. Bili su dobro uvježbani i naoružani, sa mnogo [[automat (oružje)|automatskog oružja]] i nekoliko [[minobacač]]a. Pored njih, u Prnjavoru je bio i manji broj [[žandarmerija|žandara]] i domaćih [[ustaša]]. Procjene štaba 11. divizije , ukupno oko 750 neprijateljskih vojnika. [[Bojna]] je 8. januara započela sistematsko utvrđivanje [[Prnjavor]]a. Na prilazima grada i prnjavorskoj periferiji , kao i u samom gradu, izgrađen je veći broj solidno građenih [[bunker]]a i uporišnih tačaka. Prva bojna je stalno izviđala oko Prnjavora i održavala čvrstu vezu sa [[četnici]]ma. Tada je, 17. januara, viđen je četnički i komandir [[Miloš Kondić]], koji je posjetio Vagnera. Poslije podne 17. januara je protivoklopna satnija napustila [[Prnjavor]] i otišla u pravcu [[Derventa|Dervente]] , što je ukazivalo da od tada nije znala da je 14. brigada u rejonu sela [[Donji Vijačani|Vijačani]]. Nakon usaglašavanja procjena zaamjenika komandanta [[Divizija (vojna formacija)|Divizije]] pomoćnika [[komesar]]a 14. Brigade i [[SKJ|partijskiog]] rukovodioca Brigade (Pstrocki) donesena je odluka da napad otpočne 18. januara u 22:00 sata. Novi sastanak, kome je prisustvovao i štab 12. slavonske, održan je 18. januara, u prijepodnevnim satima. Razrađen je plan napada i precizirano da se obje brigade angažiraju sa po dva [[bataljon]]a. Za zaštitu pravca prema [[Banja Luka|Banja Luci]] određen je jedan bataljon 14. brigade, a prema [[Derventa|Derventi]] dva bataljona 12. i jedan bataljon 14. Naređeno je da se bataljon prema [[Banja Luka|Banjaluci]] postavi u visinu sela [[Potočani]], a bataljoni prema Derventi na liniju Ukrinski lug – Jeftića mlin – Palačkovci. Prvi bataljon je upućen u Potočane, a četvrti prema Palačkovcima. Drugi bataljon je dobio naredbu da napada općim pravcem: selo Konjuhovci – Mahala – [[žandarmerija|žandarmerijska]] kasarna. Na desnom krilu, kod džamije, trebao je da uspostavi vezu sa lijevokrilnim bataljonom 12. Slavonske brigade. Zadatak Trećeg bataljona je bio napad iz sela Maćino Brdo i Lazine vode ka [[katolici|katoličkoj]] [[crkva|crkvi]] i prnjavorskom groblju, gdje se trebalo povezati sa desnim krilom 12. brigade. Planirano je da 2. i 3. bataljon zajedničkim snagama likvidiraju neprijateljski punkt u rejonu Ćosića hotel – [[katolička crkva]], a zatim, sa 12. brigadom, da ovladaju i ostatkom tog istaknutog dijela grada. U toj situaciji, pretpostavlja se da je četnički komandir Miloš Kondić imao podatke o dolasku partizanskih snaga u rejon Šarinci – [[Vijačani]], 17. januara i da li je na to upozorio prnjavorsku posadu, ali se pouzdano zna da je u predvečerje 18. januara, neidentificirani mještanin iz sela Drenove donio posadi vijest da će ih te večeri napasti [[partizan]]i. ===Bitka za Obodnički vis=== {{Glavni|Bitka za Obodnički vis 1944.}} Bitka za Obodnički vis počela je 28. jula [[1944]]., kada su ustaška 2. bojna 3. lovačke pukovnije i ustaška milicija iz Kotor-Varoši, napale iz pravca [[Kotor-Varoš]] – [[Obodnik]]. Odbrana ove strateški važne tačke bila je zadatak [[14. SNOUB|14. srednjobosanske udarne brigade]]. Sa dodatnim borbama u bližem okruženju, trajala je do 4. augusta iste godine, ali su borbe nastavljene prema [[Šiprage|Šipragama]], [[Korićani]]ma i [[Skender Vakuf]]u.<ref name="sanitetskasluzba"/><ref name="cetrnaestasamardzija"/><ref>Petrić N. (2006): Sto pedeset godina moje porodice – 1885-2005. Radnička štampa, Beograd, {{ISBN|86-7073-1134}}.</ref> Obodnik od davnina bio značajna lokalna raskrsnica kimunikacija uz [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanju]] (prema [[Šiprage|Šipragama]] i [[Kruševo Brdo|Kruševu Brdu]]) i njenu pritoku [[Kruševica (rijeka)|Kruševicu]] (prema [[Maslovare|Maslovarama]] i [[Teslić]]u. Kao dominantna uzvisina iznad Obodnika, Obodinski vis, tj. (kartografski) Veliki Obodnik (640 m) je bio važna strateška tačka u svim vojnim operacijama oko Obodnika, [[Orahova (Kotor Varoš)|Orahove]] i Maslovara i dalje prema Tesliću i [[Doboj]]u. Jaka strateška pozivija V. Obodnika je pojačana činjenicom da je na rastojanju od oko jedan kilometar od vrha, njegovo podnožje (uz [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanju]]) niže za 300 m , tj. na visini od 340 m n/v. Prethodni uspjesi neprijatelja u odbrani pozicija oko [[Prnjavor]]a i [[Teslić]]a imali su teške posljedice u razvoju pokreta otpora u [[Srednja Bosna|Srednjoj Bosni]]. Neprijateljske snage su u tim uvjetima iz pravca Kotor-Varoš – Teslić, prijetille i prodorom od [[Obodnik]]a ka [[Šiprage|Šipragama]], gdje je bila divizijska bolnica. Njoj su se u početku suprostavili samo 2. i 3. bataljon 14. brigade. Iz [[četnik|četničkih]] dokumenata se vidi da je lijepog 28. Jula, komandant 2. bataljona ''Vrbaske četničke brigade'', oko 15 sati, od komandanta ustaške milicije, Kotor-Varoš Zvonke Jovića dobio pismo u kjem ga ovaj obavještava da: {{Citat|»...snage iz Kotor-Varoša napadaju prema Šipragama i da su zauzele brdo Stol i s. Večiće i Hrastik«.}} Prema svim procjenama, neprijatelj je bio više zainteresiran za napad na [[partizani|partizansku]] Bolnicu u Šipragama nego sam Teslić, ali da bi došao do Šipraga morao je da prodre do Obodničkog visa, a taj pravac branio je 3. bataljon. Držao je položaje na kosama oko [[Vrbanjci|Vrbanjaca]], prema [[Uzlomac|Uzlomcu]]. Ujutro, 28. jula, dva [[avion]]a su prvo nadletala i [[bomba]]rdirala položaje 3. bataljona [[14. SNOUB]]-a, a istovremeno se vodila borba i na kosama južno od Vrbanje, na liniji sela Dragiševac – Podstaza – [[Orahova (Kotor Varoš)|Orahova]], gdje se branio 2. bataljon, koga je napadala [[ustaša|ustaška]] milicija iz pravca sela Sokoline (Kotor-Varoš). Naredne večeri, 3. bataljon je poslao jednu četu u protunapad , da bi potisnuo neprijatelja sa lijevog krila njegovih položaja. Bataljonom je komandovao zamjenik komandanta [[Vlado Jotanović]]. Glavnina čete, koja je napadala sa fronta, doprla je do neprijateljskih rovova, ali napad nije uspio. Sutradan izjutra, po još pospanim borcima 3. bataljona počele su da padaju [[minobacač]]ke granate. Zatim je napala i neprijateljska [[pješadija]], podržana vatrom [[puška|pušaka]], [[mitraljez|puškomitraljeza]] i teških [[mitraljez]]a. Neprijatelj je bio daleko nadmoćniji, a skupa sa „nekim njemačkim dijelovima“ u kotorvaroškoj miliciji, njegove snage su imale oko 1.500 vojnika i starješina. ===Bitka za Doboj=== {{Glavni|Bitka za Doboj 1944.}} Najveća bitka za Doboj u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] odvijala se u augustu [[1944]]., kada su [[partizan]]i napali [[garnizon]] vojske [[NDH]]. Glavninu partizanskih snaga činile su [[14. SNOUB]] i [[21. slavonska brigada NOVJ]].<ref name="sanitetskasluzba"/><ref name="cetrnaestasamardzija"/> Zadnjeg dana augusta 1944. godine, 14. brigada (bez 4. bataljona) se premještala u pravcu [[Doboj]] – [[Teslić]]. Dio njenih snaga je 1. septembra već bio u [[Čečava|Čečavi]]. U okolini Teslića tada su djelovali Tešanjsko-teslićki odred, a prema Doboju i 21. slavonska brigada.<ref name="vojnaenciklopedija">Čišić A. (1974): Vojna enciklopedija. Redakcija vojne enciklopedije, Beograd.</ref> Garnizon je napala 53. divizija sa 21. slavonskom i 14. srednjobosanskom brigadom, bez 4. bataljona. Dvadeset i prva slavonska imala je zadatak da nastupa sa sjevera, a 14. srednjobosanska od juga i zapada. Zadatak je bio da se poslije predaje jedinica na spoljnjoj liniji odbrane produži nastupanje, razbije unutrašnji sistem odbrane i zauzme grad. Više oficire dobojskog garnizona, 8. septembra oko 17:00 sati je pokrenula vijest da je komandant 1. lovačkog zdruga, pukovnik [[Luka Sarić]], napustio komandno mjesto i prešao u [[Trebavski četnički odred]]. Oficiri koji nisu znali za dogovor o predaji potražili su [[Asim Tanović|Asima Tanovića]], komandanta 6. posadnog zdruga, i Slavka Telarevića, komandanta 5. artiljerijskog puka, da neko od njih privremeno preuzeo komandu nad 1. lovačkim zdrugom. Ustanovljeno je da njih nema i da su prešli na stranu partizana. U određeno vrijeme, napad je otpočela 14. srednjobosanska brigada napadom na kotu 258: {{Citat|»U 21,30 sati otpočeo je napadaj partizana na kotu 258 (jugozapadno od Karuša) te ista nakon borbe od 30 minuta napuštena od strane posade, koj a se povukla na postave stožerne sati u Makljenovcu«}}, pisalo je o tome kasnije u izvještaju štaba 1. lovačkog zdruga. Odmah nakon ovog napada, Druga bojna je prešla je na stranu jedinica [[partizan]]ske 53. divizije. Kada je 21. slavonska brigada pošla u napad, pred njom je bio otvoren put sve do druge linije odbrane. Prvi bataljon [[14. SNOUB|14. srednjobosanske udarne brigade]] je nastupao prema gradu, iz prava južnije od Denkovače, a 3. bataljon između rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Makljenovac|Makljenovca]], prema tvornici [[šećer]]a. Treći i 1. bataljon su došli su do unutrašnje linije odbrane Doboja i djelimično su upali u grad i iza ove linije, što dokazuju neprijateljska dokumenta: {{Citat|»Borba u samom gradu bila je sve žešća je r su partizani u toku noći 8/9. septembar 1944. uspjeli da prodru u grad na više mjesta«.}} To je primoralo ostatke štaba 1. lovačkog zdruga da se skloni u zgradu gdje se nalazio njemački štab. Posebne teškoće je imao 2. bataljon 14. brigade, koji je napadao preko Makljenovca, kada je zbog zabune u koordinaciji akcije ranjeno nekoliko boraca, a bilo je i poginulih. Počela je bitka koja je trajala do oko 5:00 sati. Te noći je u partizane je prešla velika većina oficira 1. lovačkog zdruga i sve njegove prištapske jedinice sa svojim komandnim kadrom (izuzev sanitetske čete), kao i dompobrani 6. posadnog zdruga, a pred zoru se na Denkovaču izvukao i 5. artiljerijski puk i baterija 16. artiljerijskog puka. Pošto se 3. bojna još branila na Makljenovcu, na nju je 9. septembra, domobranski artiljerijski puk sa Denkovače otvorio vatru. Ta bojna se zatim počela naglo povlačiti, a dijelovi 2. bataljona bili su upali u njihove rovove, ali se pozicijska borba nastavila sve do 8:00 sati. Tada je 2. bataljon, uz pomoć 1. bataljona i pomoć partizanima pridošle domobranske artiljerije, izvršio novi napad i sa 1. bataljonom potisnuo 3. bojnu. Partizani su prodrli sve do [[crkva|katoličke crkve]]. {{Citat|»Oko 08,00 uslijed jake topničke vatre i žestokog napadaja partizana« kaže se u jednom neprijateljskom izvještaju, 3. bojna je odstupila preko r. Bosne na područje Ozrenskog četničkog odreda. Ostaci štaba 4. lovačke pukovnije prebacili su se preko Bosne do Suhog polja. U 8,00 časova potpukovnik Maričić i glavnostožerni satnik Korajić napustili su Doboj i krenuli za Gračanicu, da otud dovedu 25. ustašku bojnu, koja je u toku noći nudila pomoć. Četrnaesta i 21. slavonska brigada likvidirale su u tom napadu sva neprijateljska spoljna uporišta oko Doboja (Matuzići, Karuše, Miljakovac, VIakljenovac i željezničku stanicu Usoru, a ušle su i u Doboj). Onda je garnizonu stigla pomoć: njemačka oklopna kola iz Zepča, a u 15,00 časova i dio ustaških bojni iz Lukavca i Žepča.}} ===Prva banjalučka operacija=== {{Glavni|Prva banjalučka operacija NOVJ}} [[Jedanaesta krajiška divizija NOVJ]], u čijem je sastavu bila 14. brigada, dobila je zadatak da napadne i likvidira sva neprijateljska uporišta oko Banje Luke, na desnoj obali [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]]. Naredni zadatak je bio da, na najpogodnijim lokacijama, dijelom snaga osvoji lijevu obalu ove rijeke, naročito preko Rebrovačkog mosta. U zapovijesti štaba 5. bosanskog korpusa nije bilo predviđeno učešće 14. brigade u ovom napadu na Banju Luku, ali ju je štab 11. divizije u obje svoje zapovijesti (od 27. i 28. decembra), uključio. Pored nje isti zadatak su dobile i [[5. kozaračka brigada]] i [[12. KNOU brigada]], kao treće kolonu ove operacije, a dijelom i kao divizijske rezerve. Četrnaesta brigada, međutim, u napadu na Banju Luku nije djejstvovala kao cjelina. Iz nje je izdvojen 1. bataljon u opštu divizijsku rezervu, sa zadatkom da sa dijelovima 12. krajiške likvidira policijsku karaulu kod Rebrovačkog mosta, zauzme most i na lijevoj obali Vrbasa uspostavi mostobran. Odatle je trebalo da potpomaže prodor dijela 12. krajiške koji je išao u pravcu „Vrbas-logora“. Usput je trebalo da likvidira i sjedište [[Gestapo]]-a. Ostatak 14. brigade kojoj je pridodat i [[Prnjavorski partizanski odred]], trebalo je da formira dvije grupe. Planirano je da jedna napada i likvidira obezbjeđenje oko vojnih magacina na Krčmaricama, gdje se pretpostavljalo da ima oko 250 neprijateljskih vojnika i nešto artiljerije. Poslije likvidacije posade oko magacina trebalo je da čisti sela Priječane i Trn i potpomaže 5. kozaračku pri likvidaciji neprijatelja u [[Trapisti]]ma. Ovaj zadatak je dobio 2. bataljon. Zaštita divizijske hirurške ekipe („sa dr '''Spremom'''“), koja je bila smještena u [[Slatina (Laktaši)|Slatini]] povjerena je Prnjavorskom partizanskom odredu. Druga grupa trebalo je da napadne neprijateljsku posadu u Klašnicama u kojoj je bila jedna bojna 7. lovačke pukovnije i uspostavi na tom dijelu čvrst mostobran. ===Druga banjalučka operacija=== {{Glavni|Druga banjalučka operacija NOVJ}} '''Druga banjalučka operacija''' [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog pokreta Jugosjavije]] (NOP), odnosno [[partizan]]a događala se od 18. do 20. septembra [[1944]]. godine, a završne procedure, uz preuzimanja plijena, trajale su do 27. septembra. Planirana je i realizirana snagama jedinicama [[Peti bosanski udarni korpus|Petog bosanskog korpusa]], tj 4. krajiške narodnooslobodilačke divizije, uz učešće [[14. SNOUB|14. srednjobosanske udarne brigade]] iz 11. Narodnooslobodilačke udarne divizije. Okupiranu [[Banja Luka|Banjaluku]] su branile [[Njemačka|njemačke]] snage, uz pomoć 3. i 4. ustaške [[bojna|bojne]] [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]], pod zapovjedništvom tek pridošlog satnika ([[pukovnik]]a) '''Buljana''', koji je preuzeo komandu dan prije (17. septembra) operacije. Pravovremeno je, na jugoistočnim prilazima osujećena pomoć četničkih kolaboracionista iz pravca naselja [[Vrbanja (Banja Luka)|Vrbanja]].<ref name="sanitetskasluzba"/><ref name="cetrnaestasamardzija"/><ref name="vojnaenciklopedija"/><ref name="opstinepetric">Petrić N., Ur. (1985): Opštine Kotor-Varoš i Skender-Vakuf u NOB-u 1941-1945. Radnički univerzitet „Đuro Pucar Stari“, Kotor Varoš.</ref> Jedinice [[Peti bosanski korpus NOVJ|5. bosanskog korpusa NOVJ]] zauzele su [[Banja Luka|Banjaluku]], izuzev tvrđave Kastel u kojoj se utvrdila grupa od 300 [[Nijemac]]a i [[ustaš]]a) i ostalim uporištima u dolini [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]] i u [[Lijevče polje|Lijevču]], osim [[Bosanska Gradiška|Bosanske Gradiške]]. Poražene si i potpuno ili djelimice uništene sve neprijateljske snage (oko 12.000 ljudi). 21. septembra zarobljeni su i sam zapovednik odbrane Banjaluke, njemački general '''fon Devic''', zajedno sa šefom [[Gestapo]]-a [[major]]om '''Vilijem Volterom''' i ustaškim zapovednikom [[Viktor Gutić|Viktorom Gutićem]]. Druga oklopna [[njemačka]] [[vojska|armija]] je imala dvije borbene grupe za pomoć snagama u oblasti [[Banja Luka|Banjaluke]] (borbene grupe '''fon Panvic''' i '''fon Rudno'''). [[Partizan]]i su prvu napadali iz pravca [[Bosanska Gradiška|Bosanske Gradiške]] prema jugu, a druga iz pravca [[Doboj]]a je nadirala prema sjeverozapadu. Pod njihovim pritiskom jedinice [[Peti bosanski korpus NOVJ|5. korpusa NOVJ]] su nakon uzimanja ratnog plijena napustile Banjaluku 27. septembra 1944. Po naređenju [[Vrhovni Štab NOV i POJ|Vrhovnog Štaba NOVJ]], [[Peti bosanski korpus NOVJ]] je zatim glavninu snaga orijentirao, preko [[Travnik]]a, prema dolini [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Sarajevo|Sarajevu]]. ===Borba za oslobođenje Prnjavora=== {{Glavni|Bitka za Prnjavor 1944.}} [[Prnjavor]] je [[1944]]. bio malo mjesto na putu [[Derventa]] – Klašnice – [[Banja Luka]], a do okupacije bio je sjedište [[srez]]a. Prema popisu stanovništva od [[1930]]. godine cijeli srez je imao 63.653 stanovnika, od čega je 6.679 ukljućivalo oko 14 narodnosti ([[Poljaci]], [[Česi]], [[Slovaci]], [[Ukrajinci]], [[Nijemci]], [[Italijani]], [[Mađari]], [[Jevreji]], [[Rusi]], [[Romi]], [[Bugari]] itd). Od oko 47 mjeseci, koliko je trajala okupacija i [[NDH]], Prnjavor je oko 22 mjeseca bio slobodan. Praktično, to je bilo od 10. jula [[1943]]. do kraja rata. Prnjavor je okupirala 1. bojna 4. lovačke pukovnije, koja je sa 6. terečkim [[Kozaci|kozačkim]] pukom 4. januara ušla u grad. Prije dolaska u Prnjavor, bojna je bila oko 15 dana u svom uporištu Kalenderovci, gdje je došla iz [[Bosanski Brod|Bosanskog Broda]]. Na kapama su nosili oznaku V (asocirajući na Viktorija), a sebe su nazivali "Branioci Višegrada". U lokalnom stanovništvu ova jedinica je zapamćena kao "Begićeva bojna", iako se njen komandant zvao Vagner (imena se niko nije sjećao). Imala 665 vojnika i starješina, od čega oko 630 [[domobran]]a, 20 [[Nijemac]]a, instruktora, i 15 [[ustaša]]. Bili su dobro uvježbani i naoružani, sa mnogo [[automat (oružje)|automatskog oružja]] i nekoliko [[minobacač]]a. Pored njih, u Prnjavoru je bio i manji broj [[žandarmerija|žandara]] i domaćih [[ustaša]]. Procjene štaba 11. divizije , ukupno oko 750 neprijateljskih vojnika. [[Bojna]] je 8. januara započela sistematsko utvrđivanje [[Prnjavor]]a. Na prilazima grada i prnjavorskoj periferiji , kao i u samom gradu, izgrađen je veći broj solidno građenih [[bunker]]a i uporišnih tačaka. Prva bojna je stalno izviđala oko Prnjavora i održavala čvrstu vezu sa [[četnici]]ma. Tada j, 17. januara, viđen je četnički i komandir [[Miloš Kondić]], koji je posjetio Vagnera. Poslije podne 17. januara je protivoklopna satnija napustila [[Prnjavor]] i otišla u pravcu [[Derventa|Dervente]] , što je ukazivalo da od tada nije znala da je 14. brigada u rejonu sela [[Donji Vijačani|Vijačani]]. Nakon usaglašavanja procjena zaamjenika komandanta [[Divizija (vojna formacija)|Divizije]] pomoćnika [[komesar]]a 14. Brigade i [[SKJ|partijskiog]] rukovodioca Brigade (Pstrocki) donesena je odluka da napad otpočne 18. januara u 22:00 sata. Novi sastanak, kome je prisustvovao i štab 12. slavonske, održan je 18. januara, u prijepodnevnim satima. Razrađen je plan napada i precizirano da se obje brigade angažiraju sa po dva [[bataljon]]a. U brigadi je bilo 120 članova [[KPJ]], u 12 četnih ćelija i 5 štabskih, a jedan dio članova bio je u ćelijama pri radnim vodovima, brigadnoj intendanturi, brigadnoj ambulanti i zaštitnici pri štabu brigade. Kandidata je bilo 21, a [[SKOJ]]-evaca 159. Drugi bataljon je imao najviše članova [[SKJ|Partije]] – 35, Prvi 31, Treći 27 a Četvrti svega 20 članova. U 14. brigadu došao je 18. februara kapetan [[Albert Trinki]] na mjesto načelnika štaba, koje od formiranja brigade nije bilo popunjeno. U periodu od 21. februara brigada je bila u pokretu ka Prnjavoru, radi učešća na proslavi 26-godišnjice formiranja [[Crvena Armija|Crvene Armije]]. Smotra je održana 23. februara. Učestvovale su 5. kozaračka i 14. srednjobosanska NO udarna brigada. ===Šesta neprijateljska ofanziva=== {{Glavni|Šesta neprijateljska ofanziva}} Još prije partizanskog napada na [[Banja Luka|Banju Luku]], [[njemačka]] komanda je planirala da većim snagama, u suradnji sa [[ustaša]]ma i [[četnik|četnicima]], "pročešlja" i područje srednje [[Bosna|Bosne]]. U pismu Komande zapadne Bosne komandantu Bosansko-krajiškog četničkog korpusa, od 23. decembra [[1943]]., između ostalog, je stajalo: "Ovih dana [[Nijemci]] će napasti crvene jakim snagama". Uočeno je da se kolone od "nekoliko hiljada motorizovanih vozila" kreću preko istočne Bosne ka dolini rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Doboj]]u. Te snage su bile spremne za akciju već 1. januara [[1944]]. Nakon tih saznanja, Vrhovni štab i štab 5. korpusa su odlučili za prekid napada na Banju Luku i povlačenje. U noći 2. na 3. januara, 11. divizija je naredila 5. kozaračkoj da napusti [[Trapisti|Trapiste]] i da sa ranjenicima 5. I 14. brigade krene usiljenim maršem u rejon [[Obodnik]] – [[Maslovare]] i spriječi prodor neprijatelja od [[Teslić]]a preko [[Borja]] i zatvaranje pravca prema [[Šiprage|Šipragama]]. Tu bila smještena Divizijska bolnica, u klisuri [[Demićka|Demićke]]. Četrnaestoj SNOUB je posredno (nije imala [[radio stanica|radiostanicu]]) naređeno da ostane u [[Trapisti]]ma do 3. januara [[1944]]., ujutru, da spriječi brzi prodor neprijatelja ka [[Slatina (Laktaši)|Slatini]] i omogući nesmetano izvlačenje hirurške ekipe koja je slidejila 5. kozaračku u pravcu Šipraga. Bataljoni 5. kozaračke su krenuli iz Trapista u noći 3. januara, a u tom mjestu je ostao samo 2. bataljon 14. brigade. U svanuće se očekivao napad neprijatelja. [[Most]] preko Vrbasa nije se mogao onesposobiti, jer je prilaz neprijatelj snažno branio. Da bi se neprijatelj što duže zadržao oko prijelaza, odlučeno je da se iskoristi par buradi sa naftom koja su pronađena u [[Trapisti]]ma. Burad je trebalo dopremiti do blizu mosta i, kada tenkovi naiđu, na neki način, upotrebom [[nafta|nafte]] ili [[benzin]]a, zapaliti i onesposobiti prvi neprijateljski tenk i tako zakrčiti izlaz sa [[most]]a. U tu svrhu su se okupili rukovodioci četa i štab bataljona: [[Stanko Vukašinović]], [[Čedo Čolić]], [[Dragoljub Jeftić]], [[Ljubo Vuković]], [[Ostoja Đurić]], [[Petar Petrović]] i drugi. Ranjeni borci 14. brigade otpremljeni su u [[Šiprage]].<ref name="opstinepetric"/> Neprijateljska ofanziva je ostatak Brigade odbacila prema [[Karaula|Karauli]] i [[Turbe]]tu, zapadno od [[Travnik]]a. Neki ranjeni borci 14. brigade, kao i [[Danilo Martić]], dospjeli su tada do [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]] i [[Oštrelj]]a. Očekivalo se da će neprijatelj preko Krčmarica ići za Slatinu pa je minirano nekoliko skladišta sa artiljerijskom i [[minobacač]]kom municijom. Detonacije su bile tako snažne da su borce, koji su bili udaljeni i nekoliko stotina metara, obarale u [[snijeg]]. Štab brigade, 2. bataljon i [[Prnjavorski partizanski odred]] zadržali su se 3. januara na Krčmaricama oko puta [[Trapisti]] – [[Slatina (Laktaši)|Slatina]]. U njihov sastav je pred veče uključen i 1. bataljon Brigade, bez čete i prištapskih dijelova. Ovaj dio Brigade se zatim premjestio na područje sela [[Čardačani]] i Boškovići, gdje se već nalazio 3. bataljon. Zbog nedostatka sredstava veze, nije otišla na prostor Martinac – Nožičko – [[Srbac]], kako je ranije naredio Štab divizije (28. decembra [[1943]]). Bataljoni ove brigade i Prnjavorski partizanski odred ostali su da zatvaraju pravac Klašnice – [[Prnjavor]], čekajući dalja naređenja štaba Divizije. Četvrtog januara, poslije podne, stigla je direktiva da Brigada "odmah po primitku naređenja izvrši pokret u pravcu Prnjavor – Maćino Brdo". Istim aktom Prnjavorski partizanski odred je upućen na područje sela [[Donji Vijačani|Vijačani]]. Tada se nije znalo da je u srednjoj Bosni otpočela [[Šesta neprijateljska ofanziva]] i da, pored neprijateljskih snaga koje iz Banje Luke nadiru prema prostoru oko [[Kotor-Varoš]]i, jake neprijateljske snage (7. [[SS]], 1. brdska i 187. njemačka divizija) napadaju iz doline rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] preko planinskih masiva od [[Vlašić]]a do [[Borja]], te da se linije [[Bosanski Dubočac]] – selo Kuljenovci – [[Derventa]] – Kladari (kod [[Doboj]]a) nastupaju prema širem prostoru oko [[Prnjavor]]a: 5. kozački puk 2. konjičke kozačke brigade, 1. bojna, 4. lovačke pukovnije, 2. bojna 6. lovačke pukovnije i 6. terečki kozački puk, 2. konjičke kozačke brigade. Zadatak tih neprijateljskih snaga je bio da "pročešljaju" planine južno od [[Sava|Save]] i "unište glavne oslone tačke bandita" i u [[partizan]]skim selima "da konfiskuju sve zalihe hrane i marve". Šesti terečki kozački puk, koji je nadirao od sela Kladari, uz suradnnji sa četničkim komandantom Mitrom Milankovićem, komandantom četničkog bataljona „Gavrilo Princip“ i četničkim komandirima Đurom Vrhovcem i Milošaem Kondićem, snažno je ugrozio dijelove 11. NOU divizije u [[Prnjavor]]u. Zato su se odatle na brzinu morale evakuirati ambulante Prnjavorskog partizanskog odreda, 12. slavonske i 14. srednjobosanske brigade. Pod velikim pritiskom neprijatelja skupa su se izvlačili i učesnici Omladinskog vojno-političkog kursa, zaštitni bataljon komande područja, Komanda prnjavorskog partizanskog područja na čelu sa [[Albert Trinki|Albertom Trinkijem]], Okružni komitet [[KPJ]] na čelu sa [[Ilija Kostić|Ilijom Kostićem]], sreski [[NO]] odbor sa [[Vid Nježić|Vidom Nježićem]]. Priključilo se i pet opštinskih narodnooslobodilačkih odbora sa ukupno oko 70 ljudi, uz 150 aktivista [[NOP]]-a iz [[Prnjavor]]a koji nisu smjeli čekati neprijateljski ulazak u grad. Pošto su bataljoni 12. slavonske brigade, na položajima oko Tromeđe, prodorom neprijatelja od Kladara i Dubočca, bili izmanevrirani izvlačenje iz Prnjavora organizurali su: dio štaba 11. divizije, komanda područja, Okružni komitet [[KPJ]] i sreski NOO. Veliki dio tereta podnio je [[Albert Trinki]]. Ostavio je čovjeka za vezu da sačeka [[Petar Turudija|Petra Turudiju]] pa da ih zatim sve odvede u [[Donji Vijačani|Vijačane]]. Do mraka, organizatori su 4. januara iz Prnjavora, pod vrlo nepovoljnim okolnostima, bezbjedno izvukli sve koji su se morali evakuirati do [[Donji Vijačani|Vijačana]], a odatle su, 5. januara, oko 3:30 sata noću nastavili izvlačenje ka [[V. Šnjegotina|Šnjegotini]]. Štab 14. brigade također nije imao pravi pregled situacije, a najmanje je bio u toku onoga što se događalo oko [[Prnjavor]]a, 4. januara poslije podne. Kasno naveče stigli su do Potočana, a odatle je 3. bataljon upućen za Prnjavor, a Prvom bataljonu je naređeno da ide na Maćino Brdo. Štab brigade, sa 2. bataljonom, zadržao se u rejonu Potočana. Prethodnica, koju je na maršu prema [[Prnjavor]]u odaslao 3. Bataljon, doznala je da su u gradu domobrani i [[Kozaci|Čerkezi]]. O tome je odmah informiran štab brigade, koji je, na osnovu toga, pomjerio 3. bataljon u Mravićima, a prvi zadržao u rejonu Galjipovaca i Gradine. Jedinice 6. terečkog [[Kozaci|kozačkog]] [[puk (jedinica)|puka]], koje su u jutro 5. januara krenule iz Prnjavora, napale su 3. bataljon u rejonu Mravića. Brojno i tehnički premoćne [[Kozaci|čerkeske]] snage su potisnule su 3. bataljon, koji je imao tri poginula borca, dok su tri ranjena. Bataljon se povlačio na brzinu pa mu je jedna desetina ostala odsječena. Istoga dana, oko 8:00 sati , napadnut je i 1. bataljon oko Gradine, u rejonu sela Galjipovci; napali su ga dijelovi 5. kozačkog puka. Bataljon je prihvatio borbu, ne dozvolivši da ga neprijatelj potisne. Dijelovi 5. kozačkog puka su zaobišli položaje 1. bataljona i počeli napadati sa sjeverozapada, sa pravca sela Lišnja. Ove čerkeske dijelove je zatim napao 1. bataljon 12. slavonske i tako omogućio 1. bataljonu 14. brigade da se bez gubitaka povuče prema brdu Bubnju. Povlačenje prvog, a posebno 3. bataljona u stopu su pratili [[Kozaci]]. Borili su se kao pješaci, a kad su borci brigade odstupali jurili su ih konjima. Odstupajuće bataljone 14. brigade, prihvatili su 2. bataljon 14. brigade i [[Prnjavor]]ski partizanski odred (PPO), koji se povukao iz [[Donji Vijačani|Vijačana]] i priključio Brigadi, na liniji Šarinci – Vršani. Tu je Brigadi priključen i jedan dio čete za vezu 12. slavonske brigade, sa izvjesnim brojem [[konj]]a i [[radio stanica|radio stanicom]]. U borbi sa [[Kozaci]]ma, Brigada je primjenjivala taktiku manevarske odbrane, nastojeći da što više uspori njihovo napredovanje. Bile su to vrlo oštre borbe, u kojima su borci brigade sačekivali [[Kozaci|Čerkeze]] na blisko odstojanje, a onda su na njih otvarali oštru paljbu. Druga četa 1. bataljona , poslije odstupanja od [[Banja Luka|Banje Luke]], nije se vratila u sastav Brigade, nedo se uputila cestom preko [[Čelinac|Čelinca]]. Petog januara [[1944]]. godine našla se u rejonu Tešića kuća, sjeverno od [[Kotor-Varoš]]i. Tu se, kako se sjećao [[Taib Dervić]], borac 2. čete 1. bataljona, susrela sa 4. bataljonom 12. slavonske brigade, negdje između selâ Tešići i Garići. Kako je komunikacija [[Kotor-Varoš]] – [[Maslovare]] već bila pod kontrolom neprijatelja, ove dvije jedinice su odlučile da krenu na sjever. Prešle su [[Uzlomac]] i zaustavile se u zaseoku Kovačevići, sela[[Liplje (Kotor-Varoš)|Liplje]]. Umorni i neispavani brzo su zaspali pa ih je neprijatelj iznenada napao. Neprijatelj se privukao klancem Bistrice, iznenadio ih i bataljonu 12. brigade, a naročito komori, nanio veće gubitke. Sa [[Uzlomac|Uzlomca]] [[četa]] se zatim spustila nazad u zaseok Kovačeviće i od neprijatelja vratila dio svoje komore, a zatim otišla na Uzlomac iznad Kovačevića. Na samom grebenu [[Uzlomac|Uzlomca]] razvila se žestoka borba između [[Nijemac]]a, [[SS]]-ovaca, i 2. čete 1. bataljona 14. brigade. Bilo je to u zoru 6. januara [[1944]]. U ovoj borbi junački se ponio i 4. bataljon 12. slavonske brigade. Četrnaestu brigadu, razmještenu te noći u rejonu Spasojevića – kako se sjećao [[Mile Trkulja]] – probudila je iz sna urnebesna vatra pušaka, [[puškomitraljez]]a i ručnih [[bomba|bombi]] sa [[Uzlomac|Uzlomca]]. Štab 14. brigade se na grebenu [[Uzlomac|Uzlomca]] susreo sa zamjenikom komandanta i načelnikom štaba 11. NOU divizije ([[Đurin Predojević]] i [[Mirko Pekić]]). Noć, 6/7. Januara, Brigada je provela u rejonu sela Garići, a izjutra je, u tami , uz obezbjeđenje prema [[Maslovare|Maslovarama]], prešla komunikaciju Maslovare – [[Obodnik]] i, preko sela Borci pa iznad sela Stopan izbila u [[Šiprage]]. U rejonu Palivuk – Jankovići – Kovačevići bila je 9. januara. Slijedila je neprijatelja, prema selu [[Petrovo Polje]], i tamo se, 10. Januara, susrela sa dijelovima 5. kozaračke, koja se već bila probila u taj rejon. To je omogućilo vraćanje 14. brigade nazad, na sjever prema [[Lijevče polje|Župi]]. Brigada je 13. januara bila na područu [[Maslovare]] – [[Obodnik]] – Garići. Tu je područni bataljon komande prnjavorskog područja , čiji je komandant bio [[Mitar Polovina]], a komesar [[Lutfo Hajdaragić]], uključen u 14. brigadu, kao njen 4. bataljon. Dotadašnji Dobojsko-derventski odred je također uključen u Brigadu i raspoređen po četama novoformiranog 4. bataljona. Kada je brigada u koloni prelazila Uzlomac, idući ka Prnjavoru, od neprijateljske [[artiljerija|artiljerije]] iz rejona [[Hrvaćani (Kotor-Varoš)|Hrvaćana]], kod [[Vrbanjci|Vrbanjaca]], poginuo je borac [[Dževad Radžić]], rodom iz Banje Luke. Sve jedinice su dobile naređenje da u slučaju ponovnog napaa jačih ofanzivnih grupa neprijatelja izbjegavaju frontalnu borbu i da se sklanjaju u stranu i iza leđa neprijatelja, radi očuvanja ljudstva. Noć 14/15. januar brigada je provela u rejonu [[V. Šnjegotina|Šnjegotina]] – Spasojevići. Tokom Šeste neprijateljske ofanzive, na grebenu [[Uzlomac|Uzlomca]] zbila se žestoka borba između [[Nijemac]]a, [[SS]]-ovaca, i 2. čete 1. bataljona 14. brigade koju su predvodili komandir [[Husein Redžić]] i njegov zamjenik [[Jovica Trkulja]]. Neprijatelj je nekoliko puta jurišao, ali je energično odbijan, čemu su doprinosili komandir Redžić, Jovica Trkulja i [ puškomitraljesci [[Petar Marić Veliki]] iz [[Imljani|Imiljana]], [[Siniša Batić]] iz [[Kruševo Brdo|Kruševa Brda]] i [[Salih Halilović]] iz [[Prnjavor]]a, koji su Nijemcima zadavali najviše gubitaka. [[Husein Redžić]] je teško ranjen 16. marta [[1944]]. i umro od zadobijenih rana u borbama oko [[Kotor-Varoš]]i. ===Borbe oko Kotor-Varoši i Šipraga=== {{Glavni|Borbe oko Kotor-Varoši i Šipraga 1944.}} Borbe oko [[Kotor-Varoš]]i i [[Šiprage|Šipraga]] između [[partizan]]a i neprijatelja ([[Nijemci]], [[četnici]] i [[ustaša|ustaše]]), tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] naročito su intenzivirane tokom i poslije [[Šesta neprijateljska ofanziva|Šeste neprijateljske ofanzive]]. To je bilo posljedica odbrane Bolnice [[11. krajiška divizija NOVJ|11. krajiške divizije NOVJ]], u Šipragama i klisuri [[Demićka|Demićke]]. Tome je doprinijelo i povlačenje nekih [[Njemačka|njemačkih]] jedinica, sa četn icima [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]] prema zapadu. Iz prnjavorskog odmorišta, Brigada je krenula 25. februara. Marširala je u dvije kolone: jednom preko sela Kokora, a drugom preko sela [[Donji Vijačani|Vijačana]], za Karač. Odatle je, jednom kolonom, preko [[Jošavka Gornja|Jošavke]], a drugom preko [[V. Šnjegotina|Donje Šnjegotine]], produžila za Opsječko (kod [[Čelinac|Čelinca]]). Neprijateljske snage su 6. januara [[1944.]] probile partizansku liniju odbrane (na raskršću seoskih puteva za Stopan i Kerle; lokalitet "Raskršće") i 7. januara ušle u centar [[Šiprage|Šipraga]]. Nakon prolaska tzv. [[Šesta neprijateljska ofanziva|Šeste neprijateljske ofanzive]] u ovom kraju, za desetak dana 15. januara 1944., Bolnica se vraća u Šiprage. Bolnica u Demićkoj je velikim dijelom bila razmještena u zemunicama kamufliranim granjem i lišćem. Zemunica je bilo oko Demičke i na drugim pogodnim mjestima. Prostorije su imale neophodnu ventilaciju. Bolnica je imala razrađen plan po kome se uvijek znalo, kako u slučaju opasnosti postupati kao i ko ostaje u [[bolnica|bolnici]] a ko je napušta. Bolnicom je rukovodila dr [[Danica Perović]], [[Banja Luka|Banjalučanka]].<ref name="sanitetskasluzba"/><ref name="cetrnaestasamardzija"/><ref name="opstinepetric"/>. Prije i u toku evakuacije, razmještanja ranjenika i povratka u Šiprage, Bolnicu je štitila 14. srednjobosanska udarna brigada. Sa 14. SBNOU brigadom u istom periodu je sudjejstvovao je i [[Banjalučki partizanski odred]]. Dok je Brigada djelovala na ovom terenu taj odred je bio u njenom sastavu i učestvovao je u većini borbi koje je imala protiv [[četnik]]a. Brigadi i odredu, koji su ukupno imali oko 900 boraca, suprostavljale su se tri četničke brigade: Vrbaska i 1. i 2. krajiška, koje su se u to vrijeme prešle sa lijeve obale Vrbasa na taj teren – bilo da su potisnute ili su došle u pomoć. Ukupno su imale oko 1.600 [[četnik]]a, sa 6 teških [[mitraljez]]a i 56 [[puškomitraljez]]a. Prema ovom području, u nekim četničkim akcijama usmjeravana je i Jošavačka četnička brigada, koja je u to vrijeme imala 218 četnika, sa tri teška [[mitraljez]] a i 9 [[puškomitraljez]]a i jednim [[minobacač]]em. Iako je neprijatelj stalno [[bomba]]rdirao [[Kotor-Varoš]], 14. brigada je pokrenula akciju na [[četnik]]e. Trećeg marta, 3. bataljon brigade ih je napadao u rejonu Lipovca, a 4. marta proširuje djejstva ka Opsječkom i [[Čelinac|Čelincu]]. Jedan od bataljona je za to vrijeme bio u [[Kotor-Varoš]]i ili bližoj okolini, 1. bataljon oko [[Šiprage|Šipraga]], a jedan negdje prema [[Čemernica (planina)|Čemernici]]. Tek za noć 12/13. marta postoji podatak da je 14. brigada (bez jednog [[bataljon]]a), najvjerovatnije Četvrtog, bila u akciji na četnike koji su bili koncentrirani na prostoru sela Vranić i Šibovi. Poslije nekoliko međusobnih juriša, borci 14. brigade su odstupili na povoljnije položaje. Procijenivši da ne mogu ostvariti neki uspjeh četnici su učinili isto, pa je ova borba ostala bez pobjednika. U upadu u Kotor-Varoš, uz [[ustaša|ustaše]], [[domobran]]a i ustaške milicije, učestvovale su i dvije [[četnik|četničke]] brigade Vrbaska i Jošavačka, izvještavala je četnička komanda „Zapadna Bosna“ komandu [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]]. [[Partizan]]i su 26. aprila, u zoru, odustali od daljeg napada na Kotor-Varoš. Bataljoni 14. brigade koji su napadali sa juga, povlačili su se kroz zaklonjene usjeke i uz [[potok]]e. ===Bitka za Derventu=== {{Glavni|Bitka za Derventu 1944.}} Bitka za oslobođenje Dervente od [[Wehrmacht|njemačkih]] snaga i [[ustaša|ustaških]] i [[četnik|četničkih]] jedinica, u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], zbila se od 27. do 29. juna [[1944]]. godine.<ref name="sanitetskasluzba"/><ref name="cetrnaestasamardzija"/> Januara [[1943]]. godine 1. proleterska divizija NOVJ je planirala napad na ovaj garnizon, što je omela [[Četvrta neprijateljska ofanziva]]. [[Jedanaesta krajiška divizija NOVJ]] je [[1943]]. i prvom polovinom [[1944]]. godine bila angažirana u razbijanju četničkih snaga, pa nije imala snage da pokrene ovakav napad, posebno imajući u vidu značajne neprijateljske snage u [[Doboj]]u i [[Bosanski Brod|Bosanskom Brodu]]. Opće mišljenje je bilo da je Derventa neprikosnovena ustaška tvrđava. Kada je, u ljeto [[1944]]. 11. divizija brojno i borbeno ojačala, organizifrala je napad na Derventu. Namjera nije bila daje zauzme i zadrži, jer u to vrijeme na tako nešto se nije moglo očekivati. Plan je bio da se, po mogućnosti, razbije garnizon, a [[ustaša]]ma i [[četnik|četnicima]] pokaže da im Derventa nije sigurno sklonište. U ovoj diviziji je bilo i mnogo boraca sa područja Dervente.<ref name="vojnaenciklopedija"/><ref>Stupar V. (2004): Sjećanja i svjedočenja o NOB u srednjoj Bosni i Podgrmeču 1941-1945. Foto Futura, {{ISBN|86-83691-12-8}}.</ref> Krajem juna (26.), štab 4. lovačke pukovnije [[NDH]] konstatira da su partizani "jakim snagama koncentrisani zapadno i južno od Dervente" i da "izgleda da je napad na Derventu neizbježan". Štab 11. divizije je naredio 14. srednjobosanskoj udarnoj brigadi (bez 5. bataljona) da se, u napadu na Derventu i okolna uporišta, pridruži 5. kozaračkoj (bez 3. bataljona), 18. hrvatskoj istočnobosanskoj brigadu i Tešanjsko-teslićkom partizanskom odredu. Svakoj od ovih jedinica su odijeljeni preciznizadaci. Planirano je da napad počne 27. juna [[1944]]., u 23:00 sata. Neprijatelj je na području Dervente imao 4. lovačku pukovniju (bez 3. bojne, koja je bila oko [[Maglaj]]a) i 1. bojnu 6. posadnog zdruga. Ustaški štab je organizirao spoljnu odbranu, da bi izbjegao ulične neizvjesne borbe. U gradu su bili samo Štab i dijelovi 4. bojne, 14. i 15. satnija i 2. bateriju 16. artiljerijskog diviziona, dok su mu ostale snage a ostale snage bile zapadno i južno od Dervente. Prva bojna, ojačana dijelovima 1. bojne 6. posadnog zdruga, bila je raspoređena na položajima [[Kalenderovci Donji|Kalenderovci]] – Vrhovi – Vrdoljaci, a 2. bojna 4. lovačkog puka sa glavninom 1. bojne 6. posadnog zdruga, u funkciji operativne rezerve, bila razmještena u rejonu Johovac – Foča (kod [[Doboj]]a), na cesti [[Derventa]] – Doboj. Borba za Derventu počela je iz pravca napada 2. bataljona 5. kozaračke. Iz neprijateljskih izvještaja je kasnije zaključeno da su u međuvremenu pokrenuta njihova 2. bojna 4. lovačkog puka i glavnina 1. bojne 6. posadnog zdruga, koji su oko ponoći 27. juna bili na Počivaljki. Istovremeno je i 2. baterija 16. artiljerijskog diviziona poljskim topovima iz 13. čete sa Vrdoljaka djelovala permanentnom paljbom vatru po pozicijama napada 5. i 14. brigade. Ustaški štab je oko ponoći prešao u zgradu gimnazije, u kojoj je bila 15 satnija. Uz pomoć [[Njemačka|njemačkog]] instruktora, gimnazijska zgrada je pretvorena u snažno uporište. Uporedo je uspostavljen i drugi uporišni punkt u rejonu željezničke stanice i kasarne. To uporište je imalo podršku iz „oklopnog vlaka na samoj postaji“. Kada su 4. bataljon 5. kozaračke i 1. bataljon [[14. SNOUB|14. srednjobosanske brigade]] zajedno prišli gvozdenom mostu na Ukrini, bataljon 5. brigade je krenuo je prvi preko mosta. Za njima je prešao i bataljon 14. i ubacio se u kolonu 4. bataljona 5. brigade. Tako su ušli u grad. Čelna [[četa]] 5. kozaračke je otpočela borbu na prilazima željezničkoj stanici, gdje se uključuje i 1. bataljon 14. brigade. Glavnina 4. bataljona 5. brigade uputila se prema centru grada i gimnaziji. Tako je već oko 1:00, 28. juna neprijatelj u Derventi izgubio sva [[artiljerija|artiljerijska]] oruđa, budući da je jedan protutenkovski i dva brdska topa do tada već bila zaplijenila 5. Brigada. U gradu su iz gorjele željeznička stanica, zgrade općine, Zempro-a, oružničke postaje, pošte i neka skladišta. Kada u Derventu s juga pristižu skoro dvije kompletne bojne [[NDH]], 5. kozaračka brigada nije bila u stanju da angažira ni jedan cio bataljon, jer je 4. Bio upućen prema liniji fronta na kojoj je djelovalaj 14. brigada, a2. bataljon (bez čete) je ranije biomupućen prema položa jima Vrhovi – Kamen – [[Donja Lupljanica|Lupljanica]]. Preostale snage 5. kozaračke i dio 14. brigade, koji su još bili oko gimnazije, nisu uspjeli spriječiti neprijatelja da nastupa u tri pravca: prva bojna 6. posadnog zdruga pošla cestom, dvije satnije 2. bojne – sa obje strane ceste, 6. satnija istočno od ceste, prema bolnici i gimnaziji, čemu se pridružila i 7. satnija, koja je napala zapadno od ceste. Usljed tako nagle promjene situacije na bojištu, komandant 14. brigade nije uspio o tome da preko kurira obavijesti štab 4. bataljona pa je znak za povlačenje bio ponovljeni hitac iz raketnog pištolja. Kad je svanulo nastavljena je bitka protiv svježih snaga [[NDH]]. Brigada je u borbi oko Dervente, prema izvještaju Štaba, imala 10 mrtvih, 20 ranjenih i 20 nestalih, od kojih je većina poginula ili zarobljena. Bataljoni 5. i 14. brigade su zapalili su željezničku stanicu sa magacinima, poštu, električnu centralu, [[žandarmerija|žandarmerijsku]] stanicu, zgradu gradske općine, njemačko skladište za hranu i Alajbegovićev magazin. Vojna kasarna nije uništena, iako je izvjesno vrijeme bila napuštena. Na sastanku štabova 5, 14. i 18. hrvatske brigade, održanom 29. juna sa štabom 11. divizije, za neuspjeh je prvo optužena 14. brigada. Procijenjeno je da su rezultati napada na Derventu, unatoč odsustvu 18. hrvatske brigade, razbio je sve dotadašnje mitove o Derventi kao „ustaškoj kuli, nepristupačnoj za partizane“. {{Citat|». .. mislimo da je svakome jasno da su partizanske snage na ovome području tako jak e da u svako doba mogu napasti Derventu, Doboj ili Teslić . . ., « rezimira svoja razmišljanja zapovjednik 1. lovačkog zdruga general Nikolić, a zapovjednik 2. zbornog područja, general Pacak, procjenjuje da na prostoru prema pruzi Doboj — Derventa ima oko 7.000 partizana i da oni imaju namjeru da napadnu sve posade koje se nalaze na tom prostoru uključujući i Maglaj. Procjene i jednog i drugog bile su realne.}} Za to vrijeme, Štab 11. NOU divizije je pažljivo pratio i analizirao razvoj događaja oko [[Teslić]]a i zaključio da je pogodan momenat da se napadne lokalni garnizon i Teslić oslobodi. ===Bitka za Teslić=== {{Glavni|Bitka za Teslić 1944.}} Presudna bitka za oslobođenje Teslića je vođena u septembru [[1944]]. Teslić je prvi put oslobođen 1. januara [[1943]]. godine. Oslobodili su ga borci 1. i 3. brigade, 1. proleterske divizije. Tada su [[partizani]] zarobili bogat ratni plijen, a u njene redove je ušlo oko 200 boraca sa područja Teslića. Nakon toga, oružane snage [[NDH]] ušle su u Teslić već 6. januara i uhapsile oko 120 osoba, a u selu Mrkotić oko 200 osoba. Od njih je devet strijeljano u [[Doboj]]u, dok su ostali odvedeni u logore; a vrlo malo ih je pušteno. Kao odmazdu za pad Teslića u ruke partizanskih jedinica [[ustaša|ustaška]] vlast nije bila selektivna prema nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti stanovništva. Uhapšeno je je najviše [[Srbi|Srba]], ali i [[Muslimani (narod)|Muslimana]], [[Hrvati|Hrvata]] i pripadnike raznih narodnosti, osumnjičenoih ta [[fašizam|antifašizam]]. Zatim su uslijedila su tri napada na teslićki garnizon. Prvi (14/15. januar, [[1943]].) je izvela 1. Proleterska brigada, a zatim, 8/9 i 9/10. septembra [[1943]]. [[2. krajiška brigada NOVJ|2. krajiška]] i [[5. kozaračka brigada NOVJ]], a [[12. slavonska brigada]] 12. divizije je napala 26/27. januara [[1944]]. godine. Međutim, svi ovi napadi ostali su bezuspješni, čemu je uglavnom doprinosio sistem neprijateljske odbrane, uz upotrebu [[elektricitet|električne struje]] visokog napona iz [[elektrana|električne centrale]] u samom mjestu. Poslije povlačenja [[partizani|partizana]], u Tesliću su počele represalije nad preostalim mještanoma. To, ipak, nije destimuliralo štab 11. divizije u nastojanju da uništi teslićki [[garnizon]]. Jedan od glavnih povoda za takvu operaciju bio je njegov stratiški položaj koji je ometao razvoj NOB-a u tom dijelu [[Srednja Bosna|Srednje Bosne]]. {{Citat| Dublje uvučen u slobodnu teritoriju, ometao je djejstva 11. NOU divizije prema pruzi Žepče – Maglaj, kao baza iz koje su uvijek mogla uslijediti neprijateljska djejstva u pravcu Kotor-Varoši i Prnjavora. On je služio i kao baza za ustašku miliciju u s. Crna Rijeka, Slatina, Rajševa, Donje Dubrave i Kamenica, a pogotovu za miliciju iz sela Komušine, koja je bila pod uticajem mjesnog sveštenika – župnika Mirka Radoša. Postoje pismeni dokazi da je ovaj sveštenik bio inicijator nekih akcija jedinica NDH protiv dijelova NOVJ oko Teslića.240 Teslić je važio kao četnički oslonac još od proljeća 1942. godine. Na njega su se oslanjali četnici Ilije Malića, Jove Kitica i Novaka Prodića. Kao komandant četničke brigade, Prodić je ulazio u Teslić kad god mu je zatrebalo. Ađutant Tesličke četničke brigade, poručnik Vorotović, u jednom izvještaju navodi: »Ja sam u toku ove desetice prvi put posjetio varoš Teslić. Otišao sam u pratnji komandantovoj. Svrha sastanka sa domobranskim starješinama bila je : zajednička akcij a i saradnja protiv crvenih...«}} ===Bitka za Tešanj=== {{Glavni|Oslobađanje Tešnja 1944.}} Operaciju '''oslobađanja Tešnja''' u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] [[partizan]]i su uspješno izveli 11. septembra 1944., dan nakon oslobođenja [[Teslić]]a i rasula 1. gorskog zdruga oružanih snaga [[NDH]]. Tokom napada na [[Doboj]], neprijateljske jedinice su na cijelom okolnom području već ble jako oslabljene. Zato su šartizanski štabovi procijenili da se za dogledno vrijeme ne može očekivati njihovo prestrojavanje niti jačanje, što je iskorišteno za operaciju oslobađanju Tešnja. U glavnoj ulozi te akcije bila je 14. SNOUB, uz učešće Tešanjsko-teslićkog partizanskog odreda. Četrnaesta srednjobosanska udarna brigada je pripremila opsadu Tešnja još prije napada na Doboj. Neprijateljska posada se branila iz starog grada - [[tvrđava|tvrđave]], koja je bila vrlo nepristupačna. U njoj su bili [[kazamat]]i, velike prostorije i [[lavirint]]i. Obim kule (i danas) oko 48 m, a zidovi debeli tri metra, obložena bijelim tesanim [[kamen]]om. U unutrašnjosti se nalazila cisterna za 70.000 litara vode. Unatoč tome, borci 14. brigadeprema su nastupali prema ostatku Tešnja su, ali se neprijatelj iz tvrđave žestoko branio. Zato je odlučeno da se na nju ne juriša i izlaže riziku od nepotrebnih žrtava. Logičnija je bila taktika iznuravanja neprijateljskih resursa.<ref name="vojnaenciklopedija"/> Postavljen su osiguranja prema [[Doboj]]u i [[Maglaj]]u, još i prije napada na Doboj. Sa okolnih uzvisina je povremeno otvarana paljba po tvrđavi. Naravljene su i lutke ljudskog oblika, sa tzv. titovkama na "glavi", koje su postavljene na istaknuta mjesta i povremeno izlagane, simulirajući partizanski pokret u napad. Uz povremenu [[puška|puščanu]] i puškomitraljesku paljbu, posada utvrde je po ovim "neprijateljskim vojnicima" otvarala snažnu [[mitraljez|mitraljesku]] vatru, da bi im nanijela što veće gubitke. Posadu utvrde, partizani su svojim aktivnostima tokom noći, dizali na uzbunu, da bi što više trošila municiju, jer nije bilo nikakve mogućnosti da joj se nova doturi. Za vrijeme napada 1, 2. i 3. bataljona na Doboj, opsadu je organizirao 4. bataljon brigade koji je pristigao sa prostora oko [[Šiprage|Šipraga]]. Odmah nakon napada na Doboj, 14. brigada se vratila i krenula sa 3. bataljonom na Tešanj. Posada Tešnja, koja je osluškivala aktivnosti i rezultate borbe oko Doboja, procijenila je da iz Doboja ne može očekivati pomoć. Pod tim pritiskom, a poslije ponovne opsade, donijela je odluku da se neopaženo izvuče. Iako su partizanski štabovi to i očekivali i preduzeli određene mjere opreza, neprijatelj je noću 10/11. septembra uspio, spuštajući se konopcima niz zidove tvrđave, da se izvuče i prođe prema Maglaju. *Tešanj je 11. septembra 1944. godine konačno bio slobodan. ==Epilog i odlikovanja== Uspjesi u oslobađanju [[Teslić]]a i Tešnja bili su višestruko značajni. Oslobađanjem Tešnja otvarala se mogućnost jedinicama NOV Jugoslavije za prodor na prostor prema [[Novi Šeher|Novom Šeheru]], [[Žepče|Žepču]], [[Zavidovići]]ma i [[Maglaj]]u. Na tom području je trebalo ostvariti veći partizanski uticaj i novi priliv boraca. [[14. SNOUB|Četrnaesta srednjobosanska udarna brigada]] je u svom sastavu već imala izvjestan broj boraca i rukovodilaca sa tog terena, posebno sa iz Maglaja i okoline. Nakon oslobođenja, od oko 4.000 boraca, koji su prošli kroz 14. srednjobosansku udarnu brigadu, u borbama poginulo 560, tj. "onoliko koliko ih je bilo u stroju na dan formiranja brigade". Svaki deseti poginuli bio starješina različitog ranga. Mnogi su odlikovani [[Orden za hrabrost|Ordenom za hrabrost]] i [[Madalja za hrabrost|Medaljom za hrabrost]] {{Citat|Š T A B XIV BRIGADE LIII DIVIZIJE Jugoslavenske Armije Pov. Br. 125/45. Položaj, dne 4-V-1945-god. — SVIMA JEDINICAMA OVE BRIGADE* — Štab LIII Divizije svojom Naredbom broj 25. za 1. maj 1945. god. dostavio je sledeće: »Na osnovu ovlaštenja Pretsjedništva Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije od 14. oktobra 1944. god. odlukom štaba LIII U. Divizije odlikovani su za pokazanu hrabrost u narodno oslobodilačkoj borbi. '''ORDENOM ZA HRABROST'''<br> I. Iz XIV brigade LIII U. Divizije slijedeći borci i rukovodioci: * Prepis dokumenta koji se odnosi na jednu od Odluka o odlikovanjima pripadnika 14. brigada. *8. DEVIĆ ŽARKO, kapetan pol. kom. ; *9. LAKICEVIĆ PERO, kapetan polkom. ; *10. BOGUNOVIĆ SLOBODAN, kapetan polkom.; *11. ŠARČEVIĆ ILIJA, poručnik; *12. MLINARIĆ MILAN, poručnik; *13. AVDlĆ HUSEIN, zamj. kdt. bat. ; *14. [[Husein Redžić|REDŽlĆ HUSEIN]], zamj. kdt. bat.; *1. KOVAČEVIĆ STEVO, major; *2. KALINlĆ MILAN, major-pol. kom.; *3. LALOVIĆ MOMIR, zamj. kdt. brig.; *4. ANDRIĆ DIMITRIJE, kap. pom. polkom.; *5. ČUDIĆ DRAGO, kapetan; *6. KUŠMlĆ MUSTAFA, kapetan polkom.; *7. LUBURIĆ DRAGO, kapetan polkom. ; *15. DUKIĆ RAJKO, zamj. kdt. bat.; *16. JEFTIĆ DRAGOLJUB, poručnik; *17. ĐURĐEVIC MILUTIN, por. pom. polkom.; *18. MEŠlĆ ISMET, poručnik pom. polkom.; *19. VUKELJA PERO, poruč. pom. polkom.; *20. ŠEREMET IVICA, poručnik polkom. ; *21. VASIĆ ĐURO, poručnik polkom.; *22. KUZMANOVlĆ MILORAD, poruč. polkom.; *23. DANILOVIĆ MILIVOJE, poručnik polkom.; *24. MAJKIĆ LJUBOMIR, poručnik polkom.; *25. STARČEVIĆ ĐURO, komandir; *26. SANČANIN BORO, komandir; *27. DRINlĆ SRETKO, komandir; *28. PLIVAČ MUHAREM, komandir; *29. KUZMANOVlĆ PETAR, komandir; *30. PANIĆ LJUBOJA, p. poručnik; *31. SUVAJAC BOŠKO, p. poručnik; *32. SELMAN JUSUF, p. poručnik pom. polkom.; *33. ŠARIC SIMEUN, zamj. komandira; *34. PUŠIĆ MIRKO, zamj. komandira; *35. BIJELlć ZORA, ref. saniteta; *36. STANAREVIĆ BRANKO, inten. brig.; *37. GAJIĆ MIRKO, član inten. brigade; *38. BUBlĆ RAJKO, zastavnik; *39. IVKOVlĆ NEDO, zastavnik; *40. VOJVODIĆ OBRAD, zastavnik; *41. SELAKOVIĆ SLAVKO, zast. politdeleg.; *42. VUKOVIĆ LJUBO, vodnik voda; *43. BOJIĆ GLIGOR, vodnik voda; *44. PUSlĆ STANISLAV, vodnik voda; *45. KOVAČEVIĆ MILE, zamj. komandira; *46. MIHlĆ MAKSIM, vodnik voda; *47. SLAVNlĆ MIRKO, vodnik voda; *48. JOKANOVIĆ VLADIMIR, vodnik voda; *49. MARIĆ PETAR, vodnik voda; *50. MEŠlĆ MUHAMED, vodnik voda; *51. VOJVODIĆ MOMČILO, vodnik; *52. STANlĆ SLAVKO, vođa izv. grupe; *53. MUJANOVIĆ ŠERIF, mitraljezac. '''MEDALJOM ZA HRABROST'''<br> I.<br> Iz XIV brigade LIII U. Divizije slijedeće borce i rukovodioce: *1. NUHBEGOVlĆ ALIJA, poruč; *2. TEŠNJAK AVDO, poruč. polkom *3. DURAKOVlĆ HAMDIJA, ponik polkom.; ruč. polkom. *4. PRERADO VIC BLAGO JE, pokom.; ruč. polkom.; *5. KAJZER IVAN, poruč. polkom.; *6. TIŠMA JOJA, poruč polkom.; *7. PETKOVIC MILOVAN, komandir čete; *8. SEGIĆ KOŠTA, komandir čete; *9. GATARIĆ BRANKO, komandir čete; *10. STEGlĆ DUŠAN, komandir čete; *11. SAVIĆ MILE, komandir čete; *12. OMUKIĆ SMAJO, p. poručnik pom. polkom.; *13. TOPIĆ STOJAN, p. poručnik pom. polk.; *14. PETROVIĆ MIRKO, p. poručnik pom. polkom.; *15. ŽlVANlĆ NEDO, p. poruč. pom. polkom.; *16. BOJIĆ SADIK, zast. polit, delegat.; *17. PAUKOVIĆ DRAGO, zastavnik politdel. ; *18. JANJIĆ BRANKO, zast. polit, delegat. ; *19. CVIJETlĆ RADE, zast. polit, delegat. ; *20. SAVIĆ ĐORĐO, st. vodnik; *21. SAVKOVIC DUŠAN, st. vodnik; *22. TODORlĆ RADE, st. vodnik; *23. MEŠANOVIĆ OSMAN, st. vodnik; *24. RADOŠEVIĆ STEVO, st. vodnik; *25. STOJANOVIĆ ČEDO, vodnik voda; *26. GRUB AC PETAR, vodnik voda; *27. FORIĆ EDHEM, v. d. vodnika voda; *28. MUŠKlC LJUBOMIR, vodnik voda; *29. KUZMANOVIĆ NEDELJKO, vodnik voda; *30. RADULOVlĆ VASKRSIJA,vodnik voda; *31. GUNJEVIĆ MILOŠ, vodnik voda; *32. PETROVIC ĐORĐE, vodnik voda; *33. RADAN IVAN, v. d. vodnika voda; *34. BIJELlĆ MILOŠ, v. d. vodnika voda; *35. PILJEVIC RANKO, v. d. pol. delegata; *36. ČENANOVlĆ TALE, vođa izv. grupe; *37. ŠIMUNlC ĐURO, vodnik; *38. BENEK PETAR, vodnik; *39. SANCANIN ĐORĐO, vodnik; *40. TADlC DRAGOMIR, vodnik; *41. CILAK IVAN, ml. vodnik; *42. BOŽlĆ JELENKO, magacioner; *43. PETKOVIĆ BOŽICA, bolničarka; *44. RADINOVIĆ LJUBICA, bolničarka; *45. VUČKOVIĆ GOJKO, desetar; *46. PETROVIć OBRAD, desetar; *47. JUSIć SALIH, desetar; *48. VINČlĆ DUŠAN, desetar; *49. VUKOVIĆ MILOVAN, desetar; *50. TODOROVlĆ MILAN, desetar; *51. PILJAGlĆ RANKO, desetar; *52. PILJAGlĆ DUŠAN, desetar; *53. ĆUSTIĆ ILIJA, desetar; *54. IBRIŠEVlĆ IBRAHIM, desetar; *55. VEJSlĆ AHMET, desetar; *56. HADŽlC ŠERIF, desetar; *57. ŠERHATLIĆ HIMZO, desetar; *58. GUNJEVIĆ VID, desetar; *59. EVĐENlĆ SAVO, desetar; *60. DANlČlĆ SLAVKO, desetar; *61. JANČlĆ JOZO, desetar; *62. MILIVOJAC NOVAK, desetar; *63. SUBAŠIĆ MUHAREM, desetar; *64. ZAIMOVIĆ MUHAREM, mitraljezac; *65. BOŽlC STIPO, mitraljezac; *66. ALIMANOVlĆ NAZIF, borac; *67. KADIĆ JUSUF, borac; *68. BALABAN STEVO, borac; *69. RADOVANOVIĆ TODO, borac; *70. KOVAČEV NEDELJKO, borac; *71. POPOVIĆ OSTOJA, borac; *72. SMULJA SAVO, borac; *73. PETKOVIĆ LJUBOMIR, borac; *74. BUBIĆ TOMISLAV, borac; *75. BEŠLIJA SALIH, borac; *76. IKANOVIĆ SEJDO, borac; *77. DELIBAŠIĆ MUHAREM, borac; *78. HRVIĆ MUJO, borac; *79. IGNJATOVIĆ MILOVAN, borac; *80. DEDIĆ UZEIR, borac; *81. VUJAGIĆ JOVO, borac; *82. DRAGIČEVIĆ ĐURO, borac; *83. ARALICA AUGUSTIN, borac; *84. POPOVIĆ PETAR, borac; *85. VIKODINOVlĆ VELIMIR, borac; *86. BATIĆ SINIŠA, borac«. - * * * - Personalni povjerenici unijeće promjene u kartone odlikovanih oficira i političkih rukovodioca i list promjena podnijeti ovom štabu /za pers. povjerenika/ najdalje do 7 ov. mj. Smrt fašizmu – sloboda narodu! Pomoćnik politkomesara: Zamjenik komandanta: kapetan, Momir Lalović Dimitrije Andrić M. P.}} == Napomene == {{napomene}} == Reference == {{refspisak|30em}} {{Wiki članak}} [[Kategorija:Brigade NOVJ]] [[Kategorija:Srednjobosanske brigade NOVJ]] [[Kategorija:14. srednjobosanska udarna brigada]] [[Kategorija:Jedanaesta krajiška divizija NOVJ]] 7g63f4zl3x5qe4q7frf2cy2aeqz0pxd 0 403407 3427146 3308488 2022-08-04T05:01:56Z 31.176.167.67 Dodan sadrzaj wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Kalići | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | grad = [[Visoko]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.0414 | dužina_stepeni = 18.0701 | najveća tačka brdo Kalić = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 413 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 32 | matični broj = 157775<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11126 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Kalići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Kalići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Visoko]]m, [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Kalići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 157775 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 413 | g2013_bosnjaci = 412 | g2013_bosanci = 1 | g1991_ukupno = 404 | g1991_muslimani = 391 | g1991_srbi = 10 | g1991_hrvati = 1 | g1981_ukupno = 355 | g1981_muslimani = 326 | g1981_srbi = 18 | g1981_hrvati = 4 | g1981_jugosloveni = 6 | g1971_ukupno = 327 | g1971_muslimani = 308 | g1971_srbi = 19 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog] {{Grad Visoko}} egyaorxduteujzxh2oizt6yueg88r2v 3427147 3427146 2022-08-04T05:04:24Z 31.176.167.67 Dodan sadrzaj wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Kalići | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | grad = [[Visoko]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.0414 | dužina_stepeni = 18.0701 | najveća tačka Brdo Kalić = | najveća tačka metara 520m = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 413 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 32 | matični broj = 157775<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11126 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Kalići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Kalići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Visoko]]m, [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Kalići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 157775 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 413 | g2013_bosnjaci = 412 | g2013_bosanci = 1 | g1991_ukupno = 404 | g1991_muslimani = 391 | g1991_srbi = 10 | g1991_hrvati = 1 | g1981_ukupno = 355 | g1981_muslimani = 326 | g1981_srbi = 18 | g1981_hrvati = 4 | g1981_jugosloveni = 6 | g1971_ukupno = 327 | g1971_muslimani = 308 | g1971_srbi = 19 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog] {{Grad Visoko}} a85yhmn2zy7p8v7ntzadbqwfkcp617d 3427148 3427147 2022-08-04T05:09:11Z 31.176.167.67 Popravljen tipfeler wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Kalići | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | općina = [[Visoko]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.0414 | dužina_stepeni = 18.0701 | najveća tačka Brdo Kalić = | najveća tačka metara 520m = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 413 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 32 | matični broj = 157775<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11126 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Kalići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Kalići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Visoko]]m, [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Kalići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 157775 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 413 | g2013_bosnjaci = 412 | g2013_bosanci = 1 | g1991_ukupno = 404 | g1991_muslimani = 391 | g1991_srbi = 10 | g1991_hrvati = 1 | g1981_ukupno = 355 | g1981_muslimani = 326 | g1981_srbi = 18 | g1981_hrvati = 4 | g1981_jugosloveni = 6 | g1971_ukupno = 327 | g1971_muslimani = 308 | g1971_srbi = 19 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog] {{Grad Visoko}} l5akkq8avanhxqfz3xwn7mhjryvhgx9 3427149 3427148 2022-08-04T05:13:40Z 31.176.167.67 Popravljena gramatička greška wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Kalići | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = Radovlje | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | općina = [[Visoko]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.0414 | dužina_stepeni = 18.0701 | najveća tačka Brdo Kalić = | najveća tačka metara 520m = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 413 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 32 | matični broj = 157775<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11126 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Kalići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Kalići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Visoko]]m, [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Kalići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 157775 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 413 | g2013_bosnjaci = 412 | g2013_bosanci = 1 | g1991_ukupno = 404 | g1991_muslimani = 391 | g1991_srbi = 10 | g1991_hrvati = 1 | g1981_ukupno = 355 | g1981_muslimani = 326 | g1981_srbi = 18 | g1981_hrvati = 4 | g1981_jugosloveni = 6 | g1971_ukupno = 327 | g1971_muslimani = 308 | g1971_srbi = 19 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog] {{Grad Visoko}} sji76ggd84tmdejmx23gp7yxa7xzbgn 3427150 3427149 2022-08-04T05:16:40Z 31.176.167.67 Popravljena gramatička greška wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Kalići | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = Radovlje | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | općina = [[Visoko]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.0414 | dužina_stepeni = 18.0701 | najveća tačka Brdo Kalić = | najveća tačka metara 520m = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 413 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 32 | matični broj = 157775<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11126 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Kalići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Kalići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[općini]] [[Visoko]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Kalići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 157775 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 413 | g2013_bosnjaci = 412 | g2013_bosanci = 1 | g1991_ukupno = 404 | g1991_muslimani = 391 | g1991_srbi = 10 | g1991_hrvati = 1 | g1981_ukupno = 355 | g1981_muslimani = 326 | g1981_srbi = 18 | g1981_hrvati = 4 | g1981_jugosloveni = 6 | g1971_ukupno = 327 | g1971_muslimani = 308 | g1971_srbi = 19 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog] {{Grad Visoko}} t436k0mvybi9xajh3tpff88jbfndytw 3427151 3427150 2022-08-04T05:18:38Z 31.176.167.67 Popravljena gramatička greška wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Kalići | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] |Grad = [[Visoko]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.0414 | dužina_stepeni = 18.0701 | najveća tačka =Brdo Kalić | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 413 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 32 | matični broj = 157775<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11126 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Kalići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Kalići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[općini]] [[Visoko]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Kalići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 157775 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 413 | g2013_bosnjaci = 412 | g2013_bosanci = 1 | g1991_ukupno = 404 | g1991_muslimani = 391 | g1991_srbi = 10 | g1991_hrvati = 1 | g1981_ukupno = 355 | g1981_muslimani = 326 | g1981_srbi = 18 | g1981_hrvati = 4 | g1981_jugosloveni = 6 | g1971_ukupno = 327 | g1971_muslimani = 308 | g1971_srbi = 19 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog] {{Grad Visoko}} i0pc094uryl7imeh34tpfimlfzgxy4u 3427152 3427151 2022-08-04T05:20:48Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/31.176.167.67|31.176.167.67]] ([[User talk:31.176.167.67|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Kalići | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | grad = [[Visoko]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.0414 | dužina_stepeni = 18.0701 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 413 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 32 | matični broj = 157775<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11126 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Kalići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Kalići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Visoko]]m, [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Kalići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 157775 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 413 | g2013_bosnjaci = 412 | g2013_bosanci = 1 | g1991_ukupno = 404 | g1991_muslimani = 391 | g1991_srbi = 10 | g1991_hrvati = 1 | g1981_ukupno = 355 | g1981_muslimani = 326 | g1981_srbi = 18 | g1981_hrvati = 4 | g1981_jugosloveni = 6 | g1971_ukupno = 327 | g1971_muslimani = 308 | g1971_srbi = 19 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog] {{Grad Visoko}} 2g51y6xuchjl3r95gbfxnpp85wu3ebr 0 410225 3427144 3145430 2022-08-04T02:16:55Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski spoj | Strukturna formula = [[Datoteka:Polyester-WE-COO-OCOO.svg|thumb|200px|Opća formula]] | Hemijski spoj =Poliester | Druga imena = Prečišćena ereftalna kiselina – PTA<br> 1,4 Benzenedikarboksilna kiselina <br>Dimetiltereftalat<br>Monoetilen glikol<br>1,4 Benzenedikarboksilno kiselinski dimetil ester <<br>Polietilen tereftalat <br>PET, PES | Sumarna formula =C₆H₄(COOH)₂<br>C₆H₄(COOCH₃)₂<br>C₂H₆O₂<br>H-[C₁₀H₈O₄]-n=60–120 OH |Druga imena= | CAS registarski broj =100-21-0<br>120-61-6<br>107-21-1<br>1309-64-4<br>25038-59-9<br>(heterogen) | SMILES = | InChI = | Kratki opis = | Molarna masa = 166,13<br>194,19<br>62,07 (heterogena) | Agregatno stanje = | Gustoća = | Tačka topljenja = | Tačka ključanja = | Pritisak pare = | Rastvorljivost = | Viskoznost= | Dipolni moment = | NFPA 704 = {{NFPA 704 |H = 0 |F = 0| R = 0}} }} [[Datoteka:Polyester Polyol Structural Formula V.2.svg|mini|300px|Poliesterpoliol: Atom kisika u [[ester|estru]] – mostovi i atoma ugljenika u [[karbonil]] estru su obilježeni <span style="color:blue;">'''plavo'''</span><br />Terminalno su hidroksi grupe, koje su neophodni za proizvodnju poliuretana.]] [[Datoteka:SEMexample.jpg|thumb|Snimak pod skenirajućim [[elektronski mikroskop|elektronskim mikroskopom]] površine trake '''poliesterskog''' [[vlakno|vlakna]] sa sedmorežanjskim poprečnim presjekom]] [[Datoteka:Polyester Shirt, close-up.jpg|thumb|Zatvarač poliesterske košulje]] '''Poliester''' je [[polimer]] koji u glavnom lancu sadrži [[ester|estre]]. Mada postoji mnoštvo oblika poliestera, ovaj pojam se obično veže za sintetske [[tkanina|tkanine]] i specifične materijale od [[polietilentereftalat]]a (PET). Hemijski sastav poliestara je raznolik. Svi prirodni, a samo nekoliko sintetskih poliestera su biorazgradivi (većina sintetskih nije).<ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.</ref><ref>Berberović Lj., Hadžiselimović R., Dizdarević I. (1987): Medicinska antropologija. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|86-01-00364-8}}.</ref> Kao tkanina, poliester se upotrebljava za proizvodnju raznih [[odjeća|odjevnih]] predmeta, kao što su: [[košulja|košulje]], [[hlače]], [[jakna|jakne]], [[kapa|kape]], kao i za izradu plahti, [[deka]], tapeciranog [[namještaj]]a, podloga za [[kompjuter]]ske miševe i sl. Koristi se i za izradu [[sigurnosni pojas|sigurnosnih pojaseva]] i opreme u [[automobil]]ima , [[uže|užadi]], tranportnih traka, za pojačanje izdržljivosti [[guma|gume]] i [[plastika|plastike]], kao i za [[amortizacija|amortizaciju]] i izolacijske [[materijal]]e.<ref>Rosato D. V., Rosato D. V., Rosato M. V. (2004): Plastic product material and process selection handbook. Elsevier, {{ISBN|978-1-85617-431-2}}.</ref><ref>Mendelson C. (2005): Home komforts: The art and science of keeping house. Simon and Schuster, {{ISBN|9780743272865}}.</ref><ref>Cappitelli F., Principi P., Sorlini C. (2006): Biodeterioration of modern materials in contemporary collections: can biotechnology help? Trends in biotechnology 24 (8): 350–354. doi:10.1016/j.tibtech.2006.06.001. PMID 16782219.</ref> Iako se sintetska odjeća obično smatra manje prirodnom u poređenju sa tkaninama od prirodnih vlakana kao što su [[pamuk]] i [[vuna]], poliesterske tkanine mogu pružiti određene prednosti, kao što su poboljšana [[otpornost]], trajnost. zadržavanje boje i toplote. Zato se poliesterska vlakna ponekad koriste u kombinaciji s prirodnim, za proizvodnju tkaninea s poboljšanim svojstvima i većom otpornošću na [[voda|vodu]], [[vjetar]] i sl.<ref name="Atkins P. 2006">Atkins P., de Paula J. (2006): Physical chemistry, 8th Ed. W. H. Freeman, San Francisco, {{ISBN|0-7167-8759-8}}</ref><ref name="Binder H. H. 1999">Binder H. H. (1999): Lexikon der chemischen Elemente. S. Hirzel Verlag, Stuttgart, {{ISBN|3-7776-0736-3}}.</ref> Poliestri također služe za proizvodnju: [[PET]] boca, traka za [[film]]ove, [[cerada]], raznih [[čamac]]a, zaslona s tekućim [[kristal]]ima, [[hologram]]a, [[filter]]a, izolacijskih traka i dr. Poliestri se naširoko upotrebljavaju u proizvodnji u kombinaciji sa visoko kvalitetnim proizvodima od [[drvo|drveta]], kao što su muzički instrumenti ([[gitara|gitare]], [[klavir]]i) i interijer i raznih vozila i plovila. ==Tipovi== Poliester kao termoplastika, nakon primjene topline, može promijeniti oblik. Dok je zapaljiv na visokim temperaturama, poliestri imaju tendenciju da se smanjuje od plamena i gase nakon paljenja. Poliesterska vlakna imaju visoku otpornost, kao i nisku mogućnost apsorpcije vode i minimalno skupljanje, u poređenju sa drugim industrijskim vlaknima . ;Prema sastavu glavnog lanca, poliestri mogu biti: {| class="wikitable" |- | bgcolor="lightblue" style="text-align:center;"|'''Sastav glavnog lanca''' | bgcolor="yellow" style="text-align:center;"|'''Homomer/kopolimer''' | bgcolor="lightblue" style="text-align:center;"|'''Primjeri poliestera''' | bgcolor="yellow" style="text-align:center;"|'''Primjeri metoda proizvodnje''' |- | Alifatski || Homopolimer || [[Poliglikolid]] ili Poliglikolna kiselina (PGA) || [[Polikondenzacija]] [[glikolna kiselina|glikolne kiseline]] |- | || || [[Polilaktična kiselina]] (PLA) || [[Polimerizacija otvorenog prstena]] [[laktid]]a |- | || || [[Polikaprolakton]] (PCL) || [[Polimerizacija otvorenog prstena]] [[kaprolakton]]a |- | || || [[Polihidroksialkanoat]] (PHA) || |- | || || [[Polihidroksibutirat]] (PHB)|| |- | || Kopolimer || [[Polietilen adipat]] (PEA) || |- | || || [[Polibutilen sukcinat]] (PBS) ||Polikondenzacija [[sukcininska kiselina|sukcinske kiseline]] [[1,4-butanediol]]om |- | || || [[Poli(3-hidroksibutirat-ko-3-hidroksivalerat)]] (PHBV) || [[Kopolimerizacija]] [[3-hidroksbutanoična kiselina|hidroksbutanoične kiseline]] i [[hidroksipentanoična kiselina|hidroksbutanoične kiseline]],<br /> [[butirolakton]] i [[valerolakton]] (oligomerimni [[aluminoksan]] kao [[katalizator]]) |- | Poluaromatski || Kopolimer || [[Polietilen tereftalat]] (PET) || Polikondenzacija [[tereftalna kiselina|tereftalne kiseline]] [[etilene glikol]]om |- | || || [[Polibutilen tereftalat]] (PBT) || Polikondenzacija [[tereftalna kiselina| tereftalne kiseline [[1,4-butanediol]]om |- | || || [[Politrimetilen tereftalat]] (PTT) || Polikondenzacija tereftalne kiseline [[1,3-propanediol]]om |- | || || [[Polietilen naftalat]] (PEN) || Polikondenzacija najmanje jednog least [[nafdtalen]]a [[dikarbokslna kiselina]] sa etilen glikolom |- | Aromatski || Kopolimer || [[Vektran]] || Polikondenzacija [[hidroksibenzoična kiselina|4- hidroksibenzoične kiseline]] i 6-hidroksinaftalen-2-karboksilne kiseline |} ==Industrija== ===Osnovni podaci=== Poliester je sintetički polimer napravljen od pročišćene tereftalne kiseline (PTA) ili njegove dimetil ester [[dimetil tereftalat]]a (DMT) i [[monoetilenglikol]]a (MEG). Sa tržišnim udjelom od 18% svih proizvedenih plastičnih materijala, treći je, nakon [[polietilen]]a (33.5%) i [[polipropilen]]a (19,5%). Proizvodnja poliesterskih boca, smola i filmskih poliestera uglavnom za [[pakovnje]] i ostalih poliestera za inženjersku plastiku već je dugo u porastu. Prema nekim podacimai, ukupna proizvodnja poliester na svijetu, do 2010. je premašila 50 miliona tona godišnje . <ref name="Atkins P. 2006"/><ref name="Binder H. H. 1999"/> ;Svjetska proizvodnja poliesra {| class="wikitable" | bgcolor="lightblue" style="text-align:center;"| '''Proizvod''' | bgcolor="yellow" style="text-align:center;"|'''[[2002]]'''. <br>[Milioni tona/god.] | bgcolor="lightblue" style="text-align:center;"|'''[[2008]]'''.<br> [Milioni tonea/god.] |- | Tekstil-PET | 20 | 39 |- | Smola, boce/A-PET | 9 | 16 |- | Film-PET | 1,2 | 1,5 |- | Specialni poliester | 1 | 2,5 |- | '''Ukupno''' | 31,2 | 59 |} ==Sinteza== Sinteza poliestera općenito se obavlja polikondenzacijskom reakcijom, prema obrascu: ;(n+1)R(OH₂ + nR´(COOH)₂ → HO[ROOCR´COO]_nROH + 2n H₂O ===Azeotropna esterifikacija=== U ovom klasičnom metodu, reagiraju [[alkohol]] i [[karboksilna kiselina]] da a se formira karboksilni [[ester]] . Za sastavljanje polimera, voda koja je dobijena reakcijom mora biti stalno uklonjena [[azeotrop]]nom destilacijom. ===Alkoholna transesterifikacija=== {{Glavni|Transesterifikacija}} [[Datoteka:Transesterification.png|center|thumb|800px|'''Transesterifikacija''': Alkoholom i esterom terminirani oligomer se kondenzira i formira estersku vezu, sa gubitkom molekule alkohola<br>R and R' su dva [[oligomer]]na lanca;<br> R' je otpuštena jedinica, kao što je [[metil grupa]] ([[metanol]]), nusprodukt u reakciji [[esterifikacija|esterifikacije]].]] ==Također pogledajte== *[[Ester]] *[[Polimer]] *[[Vlakno]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Portal|Hemija}} {{commons|Polyester}} * [http://textiletechinfo.com/spinning/POLYESTERmanu.htm Polyester manufacturing process] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140209064343/http://textiletechinfo.com/spinning/POLYESTERmanu.htm |date=9. 2. 2014 }} * [http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ma301178k Lipase catalyzed polyesterification: Enzyme-Catalyzed Polymerization of End-Functionalized Polymers in a Microreactor] * [https://web.archive.org/web/20111021112734/http://inchem.org/documents/sids/sids/100-21-0.pdf PTA] * [https://web.archive.org/web/20120918015528/http://www.inchem.org/documents/sids/sids/120616.pdf DMT] * [http://www.inchem.org/documents/pims/chemical/pim227.htm MEG] {{Commons|Plastics}} {{Commons|Fibers}} {{commons|Fabric}} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Plastike]] [[Kategorija:Poliestri]] [[Kategorija:Sintetske smole]] [[Kategorija:Skintska vlakna]] [[Kategorija:Termoplastike]] [[Kategorija:Termopodešavajuće plastike]] [[Kategorija:Vlakna]] [[Kategorija:Materijali]] pnaw1mit95h49tdy56id2jjdta2cswc 1 451755 3427138 3306134 2022-08-03T22:08:57Z 77.77.222.84 /* Gdje je nestala stranica? */ novi odlomak wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor}} ==Koncept== Koncept wikipedije nije prezentacija interesnih grupa nego encikolpedijski pristup.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 07:53, 15 februar 2019 (CET) == Reference== Potrebno je u članak navesti relevantne i pouzdane izvore! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 07:53, 15 februar 2019 (CET) == Patriotizam == Grupacija koja se zalaže protiv ustavnoh uređenja jedne države ne može biti patriotska! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 07:53, 15 februar 2019 (CET) :To sto navodite je ustavni patriotizam, koji nije de fakto glavna grana patriotizma, nego sporedna. Postoji vise formi patriotizma, a definicija je da osoba ili grupa ima posvecenost, ljubav ili ponos prema naciji, narodu, domovini ili drugoj grupi. Dakle ova grupa jeste patriotska jer ima sve navedeno prema bosnjackoj naciji, RBiH i Ustavu iz '92. Pozdrav --[[Posebno:Doprinos/109.175.99.10|109.175.99.10]] 19:32, 26 april 2021 (CEST) == Zaštita == Članak je zaštićen zbog neproduktivnog vraćanja izmjena!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:26, 15 februar 2019 (CET) : {{Spomeni|AnToni}} Mislim da nije opravdano zaključavanje stranice u ovom slučaju. Da dodam nekoliko stvari i da navedem zašto mislim da je ovaj postupak problematičan: :* Vidi se da se oko nekoliko stvari neslažete, i ovakve rasprave se odlično ovdje ili na privatnim stranicama za razgovor mogu nastaviti. :* Ukoliko Alenu neka pravila nisu jasna, onda je potrebno korisnika uputiti na stranicu gdje je o tome više objašnjeno. Nezna svako šta se smije i šta nesmije. A kao administrator si dužan da i tu pomogneš gdje možeš. U suprotnom nećeš imati povjerenje od drugih da djeluješ objektivno/neutralno. :* Zalijepljeni šabloni koje pozivaju za unaprijeđenje članka kao {{tl|Standardi}} i {{tl|Čišćenje}} nemaju smisla ukoliko je članak zaključan : Sve u svemu, mislim da zaključavanje članka samo ima smisla ukoliko je u pitanju prekomjerni vandalizam. A sve ostalo se često sve može riješiti sa gore navedenim načinima. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 12:55, 16 februar 2019 (CET) :: Članak je (bio) samo na 24 sata zaštićen. Na stranici za razgovor sam postavio nekoliko teza, ali se kolega nije izjasnio. Diskusija je otvorena, a postoji nekoliko tema, o kojima se svatko može izjasniti. --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:58, 16 februar 2019 (CET) == Relevantnost == Potrebno je razjasnisti status ovog pokreta. Ako je to facebook grupa, a ne zakonski registrovani pokret ili organizacija, postavlja se pitanje da li je članak uopće relevantna tema za wikipediju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:29, 15 februar 2019 (CET) Kako neki pokret može biti anarhistički i zalagati se za *državni* poredak (bilokoji) u isto vreme? Ovo je sprdnja. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 03:49, 16 februar 2019 (CET) : Slažem se sa Ivanom. Pored toga, ne sjećam se gdje piše da neki pokret mora biti zakonski registrovan ili organizacija. Ovaj pokret je već spomenut u vijestima, i to ga čini dovoljno relevantnim koliko ja vidim. Vrijedi isto pogledati primjere sa en.wiki. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 12:08, 16 februar 2019 (CET) :: Nek ostane. Nisam upoznat sa zakonskim odredbama u BiH. Ali mi nije jasno da se takav pokret može javno organizirati i pozivati na rušenje Ustavnih principa u BiH. Sličan primjer je bio u Austriji, organizacija koja se proglasila da ne priznaje poredak i zakon u Austiji, te su pripadnici te organizacije osuđeni na kazne zatvora. Inače mi nije cilj da rasravljam da li je to pokret ok ili ne. Radi sa samo o normama, da ne postavljamo facebook grupe na wiki.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:45, 16 februar 2019 (CET) ::: Kakve veze zakonske odredbe u BiH imaju sa bs.wiki? Nije državni projekat. :) A to što se pokret organizuje i postoji je činjenica, bez obzira da li se njeni motivi tebi, meni ili nekom drugom lično sviđaju ili ne. Kao što si sam toliko puta naveo, ovdje radimo na jezičkom projektu i enciklopediji, gdje pokušavamo da stvorimo neutralno gledište o svakoj temi koja je dovoljno relevantna. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 13:00, 16 februar 2019 (CET) :::: Odredbe imaju veze, da se pokret definiše kao organizacija, ustanova, politička partija, udruženje građana, ili samo kao neformalni pokret. Jer ako je organizacija onda mora imati statut, predsjednika i sl. Ako je samo facebook grupa, onda to tako treba i definisati. Valjda je svima jasno da ako neko napravi blog ili facebook (FB) grupu, to nije organizacija. Prepisati sadržaj sa FB i uzeti to kao referencu, nema smisla.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:14, 16 februar 2019 (CET) ::::: Organizacija koju ti spominješ je ''formalna organizacija'', a organizacija može također biti i ''[[:en:Organization#Informal_organisations|informalna]]''. Ali nije niko koliko vidim ni koristio tu riječ; tj. Alen je u orginalnoj verziji napisao da se radi o ''pokretu''. Tako da ne vidim u čemu je tačno problem. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 13:29, 16 februar 2019 (CET) Članak prelazi prag značaja jer je vidljiv u medijima i sl. Al je sadržinski najveći problem ovog članka što je najveći njegov deo prekopiran sa vlastitog sajta, što nikako ne sme biti okosnica referenci za 2/3 sadržaja nekog članka. Dakle, sasvim je ok da ti sajt organizacije služi kao referenca da se napiše šta je razlog, cilj, porgram organizacije itd. Al ako 2/3 članka ode na to, onda to već poprima boje samopromocije. 2/3 sadržaja treba da bude pokriveno nezavisnim kredibilnim referencama (par kojih je već navedeno). Ne obrnuto kao sad. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 13:22, 16 februar 2019 (CET) : Da je članak relevantan, to vam vjerujem. Vjerovatno u tom medijskom okruženju imate više informacija. I to za reference je ok. Ima neka web stranica organizacije i od tud se uzmu informavije. Prepisati doslovce, kao što je Ivan rekao, nem smisla. Ja stalno potežem tu temu, da relevantan izvor nije neki blog, FB, youtube ili portal neke organizacije, ali većina to ignoriše argumentom da ''"je to tako jer piše na internetu"''. Mislim da smo razjasnili suštinu ove teme!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:29, 16 februar 2019 (CET) : Nekoliko stvari: :# Baš me interesuje odakle ti to "2/3"; meni ne zvuči kao neka logična smjernica, mada se slažem da treba paziti da nepređene na samopromociju. :# Što se tiče kopiranja, ne mogu da nađem koji je dio bukvalno prekopiran. Imaš li link stranice i primjer teksta odakle je veliki dio samo prekopiran? :# Mislim da je bitno razlikovati reference koje vode na vlastiti sajt. Jedno je što se radi o samom pokretu, njenom cilju its. Drugo su određeni aktiviteti (navedeno pod sekcijom "Aktivizam"). Ukoliko ima više ovakvih aktiviteta sa referencom, onda je sasvim moguće da i broj referenci može biti veći prema jednoj/vlastitoj stranici (tj. #1). : Ako smo se složili da je relevantan članak, onda bih predložio da vidimo kako ga možemo poboljšati, i ujednom specifične stvari koje su još nejasne ili problematične najasniti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 13:58, 16 februar 2019 (CET) == Anarhisti? == Pozivam zajednicu da sagleda malo ovaj clanak jer neke kolege na ovoj vikipediji imaju sukob interesa, lijepeci atribute kakvi im padnu na pamet i odgovaraju. Nigdje na internetu nije navedeno da je ovaj pokret anarhisticki!!--[[Posebno:Doprinos/109.175.98.20|109.175.98.20]] 12:41, 27 april 2021 (CEST) : {{ping|AnToni}}, trebala bi nam referenca za ovo anarhistički. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:21, 27 april 2021 (CEST) :: Ako neki pokret ima za cilj rušenje ustavnog sistema neke države, onda je anarhistički. Tu sam se vodio slijedom koji kaže da je potrebno protumačiti izvor i definisati ga a ne prepisati. Ni za Sarajevo ne navodimo izvor da je gkavni grad BiH! Ionako je vrlo malo izvora, ako izuzmemo samu stranicu ovog "pokreta", te raznoraznih kamenjarskih patrijskih web stranica ili portala koji nisu rerferentni za ovakve teme. Ako neki klix.ba piše da je Željo "derno" Saraj´vo" 3:0, to bi se i moglo linkovati, ali o ocjenama tog pokreta, koji u svom zahtjevu ima za cilj rušenje Ustavnog poretka (pod preduslovom da sgn. Aneks nazovemo Ustavom, što i de iure jest), onda se taj pokret može smatrati i suspektnim i interesatno je da zakonska i izvršna vlast trpi (od njemačkog "Dulden" - ne znam jurisitički izraz na bosanskom) takvo ponašanje. U Austriji se takvi hapse i osuđuju! Čak bi rekao sjeverno od Kupe, se takvi zabranjuju. Ako BiH vlast to dozvoljava ili neki mediji to sa simpatijom prate, to nije razlog da "patku ne nazovemo patkom" i anarhiste anarhistima. Njihove akcije - od banalnog kićenja Sarajeva nekim zastavama, do upadanja u vjerske objekte sa političkim obilježjima su za osudu, ali ne od nas dvojice nego od izvršnih organa bh zakonodavstva. Može neko reći da to nije tako crno, onda moram onaj jednostavni primjer usporedbom, da neki politički ravnogorski pokret uleti u dvorište Begove džamije i maše historijskom nacionalnom zastavom. Šta bi onda neki mediji izvjestili? A ni u dvorište Begove, a ni u dvorište u Kraljevoj Sutjesci nije zabranjeno nikome doći. Ali se dolazi sa respektom, a ne u uniformi ili u trenerci. Po slijedu logike "Nema izvora - nema ni članka" bi mogli članak obrisati. Onakav kakav je bio - prepisan sa sopstvene web stranice, nije mogao opstati. Takođe postavljam pitanje o relevantnosti ovog članka.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:48, 27 april 2021 (CEST) ::: Ne bih ulazio u to da sam zaključujem je li ovaj pokret ili udruženje građana ili šta je već, anarhistički ili nešto drugo. Kao što si i sam primijetio nemamo nikakve izvore za njih da ih okarakterišemo. Nisam ni ja baš siguran da prelaze prag značajnosti u moru drugih udruženja. Ja sam za to da se ukloni anarhistički pošto nemamo nikakve izvore, a ako su drugi voljni možemo pokrenuti diskusiju da li su dovoljno značajni da imaju zaseban članak. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 17:57, 27 april 2021 (CEST) :::: Takođe se postavlja pitanje kakvo je to udruženje? Ako nas deset, dvadeset ili pedeset, sto ... napravimo grupu na Facebooku, nismo udruženje nego neformalna grupa. Ako ti isti se učlane u planinarsko udruženje ili lovačko društvo, onda su formalna grupa. Neformalne grupe su i slavljenici 20 godina mature ili šahisti u parku u Sarajevu, koji se sastanu i igraju šah. Formalna grupa su navijači nekog nogometnog tima, a oni koji aplaudiraju na stadionu su gledaoci i nisu grupa ni organizacija. To bi trebali raščlaniti, pa da vidimo jesu li relevantni ili ne?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:05, 27 april 2021 (CEST) :Porediti AntiDayton sa ravnogorskim pokretom je u najmanju ruku neukusno i jadno--[[Posebno:Doprinos/109.175.98.20|109.175.98.20]] 19:37, 27 april 2021 (CEST) == Gdje je nestala stranica? == Gdje je nestala stranica? [[Posebno:Doprinosi/77.77.222.84|77.77.222.84]] 00:08, 4 august 2022 (CEST) q0t60t1g6s01313wmt5w6pu8pzl7niw 0 462595 3427122 3183120 2022-08-03T20:30:38Z EmiliaITČA 139615 /* Diskografija */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Leb i sol | pozadina = skupina | slika = Leb i sol koncert.jpg | žanr = [[rock]]<br> [[progresivni rock]] | karijera = 1975 - 1995, 2006 – | bivši_članovi = [[Vlatko Stefanovski]]<br>Kiril Džajkovski<br>Dragoljub Đuričić<br>Dimitar Čočorovski<br>Garabet Tavitjan<br>Srđan Dunkić Johnny | izdavač = [[PGP RTB]]<br>[[Jugoton]]<br>[[Suzy]]<br>[[Third]]<br>[[Ear Music]] | porijeklo = [[Skoplje]], [[SR Makedonija]], [[SFR Jugoslavija]] | album1 = ''[[Ručni rad (album|Ručni rad]]'' | godina1 = 1979 | album2 = ''[[Leb i sol 2 (album)|Leb i sol 2]]'' | godina2 = 1978 | najnoviji_album = ''[[Leb i sol (album)|Leb i sol]]'' | godina3 = 1977 }} '''Leb i sol''' jest [[Sjeverna Makedonija|makedonska]] [[rock]] grupa, osnovana u [[Skoplje|Skoplju]] [[1976]]. godine. Grupu su osnovali [[Vlatko Stefanovski]] ([[gitara]]), Bodan Arsovski ([[bas-gitara]]), Nikola Kokan Dimuševski ([[klavijature]]) i Garabet Tavitjan ([[bubnjevi]]). Na nekim albumima bubnjeve je svirao i Dragoljub Đuričić, dok je Kiril Džajkovski zamijenio Nikolu Dimuševskog na albumima ''Kao Kakao'' i ''Putujemo''. Osim što su bili najeminentnija makedonska grupa bili su i jedna od najpopularnijih grupa u bivšoj [[SFRJ|Jugoslaviji]]. Grupa je kombinovala elemente rocka, jazza i etno makedonske muzike. Kako je bend sazrevao, utjecaji jazza postali su manje očigledni. Međutim, na koncertima grupa je izvodila jazz-up i duge verzije tradicionalnih etno-folk klasika poput "Jovano Jovanke" ili "Aber Dojde Donke" koje su često dočekivane s velikim entuzijazmom i oduševljenjem. Leb i sol bili su vrlo popularni u 1970-ima i 1980-ima i, iako nisu prodavali toliko ploča kao neki pop i folk izvođači tog doba, bili su vrlo poznati i poštovani te su često izvodili koncerte u rasprodatim dvoranama u većini većih gradova Jugoslavije. Prva dva albuma se često smatraju osnovama ove grupe dok su ostali albumi prilično raznoliki da bi mogli zadovoljiti širu publiku. Uticaj etno muzike i narodne muzike Makedonije prepoznatljiv je po upotrebi neparnih brojila (5/4, 7/8) i netradicionalnih muzičkih ljestvica (npr. Frigijska dominantna ljestvica). Iako su svi članovi grupe bili prilično uspješni, Vlatka Stefanovskog, najpoznatijeg člana grupe često smatraju izuzetnim gitarskim virtuozom. == Ponovno okupljanje == Nakon raspada grupe 1995. godine, članovi benda započeli su uspješne solo karijere i svaki od njih objavio je nekoliko solo albuma. 2006. godine članovi grupe Leb i sol ponovno su se okupili na uspješnoj ponovnoj turneji po cijeloj bivšoj Jugoslaviji kako bi obilježili 30. godišnjicu svog formiranja. Kasnije je grupu napustio Vlatko Stefanovski. S novom postavom grupa je 2008. snimila novi studijski album pod nazivom I taka nataka. == Diskografija == *''[[Leb i sol (album)|Leb i sol]]'' ([[PGP RTB]], 1977) *''[[Leb i sol 2]]'' (PGP RTB, 1978) *''[[Ručni rad]]'' (PGP RTB, 1979) *''Beskonačno'' (PGP RTB, 1981) *''Sledovanje'' (PGP RTB, 1982) *''Akustična trauma''—Double Live (PGP RTB, 1982) *''Kalabalak'' ([[Jugoton]], 1983) *''Tangenta'' (Jugoton, 1984) *''Zvučni zid'' (Jugoton, 1986) *''[[Kao kakao]]'' (Jugoton, 1987) *''Putujemo'' (Jugoton, 1989) *''Live Anthology -- Live in Kragujevac'' (1990) *''Live in New York''—CD/cassette (1991) *''Anthology''—Double CD compilation (1995) *''Live in Macedonia''—CD/DVD (2006) *''I taka nataka''—CD ([[Hammer production]], 2008) == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Leb i sol}} *[https://web.archive.org/web/20140516215629/http://bodan-arsovski.com.mk/ vebsajt Bodana Arsovskog] *[https://web.archive.org/web/20090327080837/http://www.dimusevski.com.mk/ vebsajt Nikole Dimuševskog] {{Leb i sol}} [[Kategorija:Makedonske muzičke grupe]] [[Kategorija:Makedonske rok-grupe]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1976.]] [[Kategorija:Jugoslavenske rok-grupe]] [[Kategorija:Muzičke grupe iz Skoplja]] [[Kategorija:Leb i sol]] 4n9862s3zngk494fxhd907povkgf416 3427126 3427122 2022-08-03T20:37:26Z EmiliaITČA 139615 /* Diskografija */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Leb i sol | pozadina = skupina | slika = Leb i sol koncert.jpg | žanr = [[rock]]<br> [[progresivni rock]] | karijera = 1975 - 1995, 2006 – | bivši_članovi = [[Vlatko Stefanovski]]<br>Kiril Džajkovski<br>Dragoljub Đuričić<br>Dimitar Čočorovski<br>Garabet Tavitjan<br>Srđan Dunkić Johnny | izdavač = [[PGP RTB]]<br>[[Jugoton]]<br>[[Suzy]]<br>[[Third]]<br>[[Ear Music]] | porijeklo = [[Skoplje]], [[SR Makedonija]], [[SFR Jugoslavija]] | album1 = ''[[Ručni rad (album|Ručni rad]]'' | godina1 = 1979 | album2 = ''[[Leb i sol 2 (album)|Leb i sol 2]]'' | godina2 = 1978 | najnoviji_album = ''[[Leb i sol (album)|Leb i sol]]'' | godina3 = 1977 }} '''Leb i sol''' jest [[Sjeverna Makedonija|makedonska]] [[rock]] grupa, osnovana u [[Skoplje|Skoplju]] [[1976]]. godine. Grupu su osnovali [[Vlatko Stefanovski]] ([[gitara]]), Bodan Arsovski ([[bas-gitara]]), Nikola Kokan Dimuševski ([[klavijature]]) i Garabet Tavitjan ([[bubnjevi]]). Na nekim albumima bubnjeve je svirao i Dragoljub Đuričić, dok je Kiril Džajkovski zamijenio Nikolu Dimuševskog na albumima ''Kao Kakao'' i ''Putujemo''. Osim što su bili najeminentnija makedonska grupa bili su i jedna od najpopularnijih grupa u bivšoj [[SFRJ|Jugoslaviji]]. Grupa je kombinovala elemente rocka, jazza i etno makedonske muzike. Kako je bend sazrevao, utjecaji jazza postali su manje očigledni. Međutim, na koncertima grupa je izvodila jazz-up i duge verzije tradicionalnih etno-folk klasika poput "Jovano Jovanke" ili "Aber Dojde Donke" koje su često dočekivane s velikim entuzijazmom i oduševljenjem. Leb i sol bili su vrlo popularni u 1970-ima i 1980-ima i, iako nisu prodavali toliko ploča kao neki pop i folk izvođači tog doba, bili su vrlo poznati i poštovani te su često izvodili koncerte u rasprodatim dvoranama u većini većih gradova Jugoslavije. Prva dva albuma se često smatraju osnovama ove grupe dok su ostali albumi prilično raznoliki da bi mogli zadovoljiti širu publiku. Uticaj etno muzike i narodne muzike Makedonije prepoznatljiv je po upotrebi neparnih brojila (5/4, 7/8) i netradicionalnih muzičkih ljestvica (npr. Frigijska dominantna ljestvica). Iako su svi članovi grupe bili prilično uspješni, Vlatka Stefanovskog, najpoznatijeg člana grupe često smatraju izuzetnim gitarskim virtuozom. == Ponovno okupljanje == Nakon raspada grupe 1995. godine, članovi benda započeli su uspješne solo karijere i svaki od njih objavio je nekoliko solo albuma. 2006. godine članovi grupe Leb i sol ponovno su se okupili na uspješnoj ponovnoj turneji po cijeloj bivšoj Jugoslaviji kako bi obilježili 30. godišnjicu svog formiranja. Kasnije je grupu napustio Vlatko Stefanovski. S novom postavom grupa je 2008. snimila novi studijski album pod nazivom I taka nataka. == Diskografija == *''[[Leb i sol (album)|Leb i sol]]'' ([[PGP RTB]], 1977) *''[[Leb i sol 2]]'' (PGP RTB, 1978) *''[[Ručni rad (album)|Ručni rad]]'' (PGP RTB, 1979) *''Beskonačno'' (PGP RTB, 1981) *''Sledovanje'' (PGP RTB, 1982) *''Akustična trauma''—Double Live (PGP RTB, 1982) *''[[Kalabalak]]'' ([[Jugoton]], 1983) *''Tangenta'' (Jugoton, 1984) *''Zvučni zid'' (Jugoton, 1986) *''[[Kao kakao]]'' (Jugoton, 1987) *''Putujemo'' (Jugoton, 1989) *''Live Anthology -- Live in Kragujevac'' (1990) *''Live in New York''—CD/cassette (1991) *''Anthology''—Double CD compilation (1995) *''Live in Macedonia''—CD/DVD (2006) *''I taka nataka''—CD ([[Hammer production]], 2008) == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Leb i sol}} *[https://web.archive.org/web/20140516215629/http://bodan-arsovski.com.mk/ vebsajt Bodana Arsovskog] *[https://web.archive.org/web/20090327080837/http://www.dimusevski.com.mk/ vebsajt Nikole Dimuševskog] {{Leb i sol}} [[Kategorija:Makedonske muzičke grupe]] [[Kategorija:Makedonske rok-grupe]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1976.]] [[Kategorija:Jugoslavenske rok-grupe]] [[Kategorija:Muzičke grupe iz Skoplja]] [[Kategorija:Leb i sol]] i173a1ffi0e807ge3du3q4q1auq9eyu 0 463292 3427125 3403042 2022-08-03T20:36:30Z EmiliaITČA 139615 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Leb i sol | vrsta = [[Album|Studijski album]] | pozadina = studio | izvođač_gen = grupe [[Leb i sol]] | slika = | objavljen = 7. mart 1978. | snimljen = septembar 1977 | studio = Studio M, Novi Sad | žanr = [[Rok-muzika|rok]], [[jazz]] | dužina = | izdavač = [[Produkcija gramofonskih ploča Radio-televizije Beograd|PGP RTB]] | producent = [[Josip Boček]] | prethodni_album = | ovaj_album = '''''Leb i sol'''''<br/>(1978) | sljedeći_album = ''[[Leb i sol 2]]''<br>(1978) }} '''''Leb i sol''''' prvi je studijski [[album]] [[Leb i sol|istoimene grupe]]. Album je objavljen 1978. godine u produkciji [[Produkcija gramofonskih ploča Radio-televizije Beograd|PGP RTB]]-a. Materijal je sniman u studiju RTV Novi Sad. Producent je bio [[Josip Boček]]. Većinu tekstova napisao je gitarist, pjevač i vođa grupe Leb i sol, Stefanovski Vladimir.<ref>{{Citation|title=Leb I Sol - Leb I Sol|url=https://www.discogs.com/master/309737-Leb-I-Sol-Leb-I-Sol|accessdate=2022-03-16|language=en}}</ref> == Spisak pjesama == {{tracklist |headline = |music_credits = yes |lyrics_credits = yes |title1 = Devetka |note1 = |music1 = |lyrics1 = Dimuševski Nikola |length1 = 4:30 |title2 = Pod vodom |note2 = |music2 = |lyrics2 = Stefanoski Vladimir |length2 = 4:58 |title3 = Utrinska tema |note3 = |music3 = |lyrics3 = Stefanoski Vladimir |length3 = 3:20 |title4 = Kokoška |note4 = |music4 = |lyrics4 = Stefanoski Vladimir |length4 = 5:00 |title5 = Nisam tvoj |note5 = |music5 = |lyrics5 = Stefanoski Vladimir |length5 = 3:20 |title6 = U senci |note6 = |music6 = |lyrics6 = Tavitijan Garabet |length6 = 3:41 |title7 = Čudo za tri dana |note7 = |music7 = |lyrics7 = Stefanoski Vladimir |length7 = 2:50 |title8 = Pesma o Sonji H... |note8 = |music8 = |lyrics8 = Dimuševski Nikola |length8 = 5:09 |title9 = Damar |note9 = |music9 = |lyrics9 = Arsovski Bodan |length9 = 3:28 }} == Članovi == * [[Vlatko Stefanovski]] - vokal, [[gitara]] * [[Bodan Arsovski]] - [[bas-gitara]] * [[Garabet Tavitijan]] - [[bubnjevi]] * [[Nikola Dimuševski]] - klavijature == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.discogs.com/release/996321 Album ''Leb i sol'' na [[Discogs]]-u] {{Leb i sol}} [[Kategorija:Albumi iz 1977.]] [[Kategorija:Albumi grupe Leb i sol]] bpjbetynh3dgz9f7q9dhr37wsl2eoqs 0 471341 3427135 3418715 2022-08-03T21:52:07Z Bakir123 110053 wikitext text/x-wiki {{Infokutija službena pozicija | pozicija = Predsjednik | tijelo = Republike Turske | nativni_naziv = | oznaka = Emblem of the Presidency of Turkey.svg | oznakavel = | oznakatekst = [[Predsjednički pečat Turske|Predsjednički pečat]] | zastava = Flag of the President of Turkey.svg{{!}}border | zastavavel = 125 | zastavatekst = Predsjednički standard | slika = Meeting between the President of the Republic of Turkey and President of Ukraine in 2022 (7) (cropped).jpg | slikavel = | tekst = | trenutno = [[Recep Tayyip Erdoğan]] | trenutnood = 28. augusta 2014. | odjel = | stil = | vrsta = | status = {{plainlist| * [[Šef države]] * [[Šef vlade]] }} | skraćenica = | član = | izvještava = | prebivalište = [[Predsjednički kompleks]] | sjedište = | predlagač = | imenujega = | imenujega_kvalificiran = | mandat = Pet godina, | mandat_kvalificiran = može se obnoviti jednom | konstituirani_instrument = | prethodnik = | inauguralni = | osnivanje = 29. oktobar 1923. | osnivač = | imenovano_po = | prvi = [[Mustafa Kemal Atatürk]] | posljednji = | ukinuto = | sukcesija = | neslužbeni_nazivi = | zamjenik = | plata = ₺1.056.000 godišnje<ref>{{cite web|url=https://www.haberler.com/cumhurbaskani-erdogan-in-maasina-zam-iste-13682655-haberi/ |title=Cumhurbaşkanı Erdoğan'ın maaşına zam! İşte önümüzdeki yıl alacağı ücret|publisher=haberler.com |access-date=9. 1. 2021}}</ref> | veb-sajt = {{URL|https://www.tccb.gov.tr/}} | fusnote = }} '''Predsjednik Republike Turske''' ({{lang-tr|Türkiye Cumhuriyeti Cumhurbaşkanı}}) je [[šef države]] i, nakon turskog referenduma o ustavnosti 2017. godine, ujedno i šef vlade [[Turska|Republike Turske]]. Ured predsjednika Turske osnovan je proglašenjem Republike Turske 29. oktobra 1923. Turskog predsjednika često nazivaju '''''Cumhurbaşkanı''''', što znači '''predsjednik naroda'''.<ref>{{cite web|url=http://www.nedirnedemek.com/reisicumhur-nedir-reisicumhur-ne-demek |title=reisicumhur |publisher=Nedir Ne Demek |access-date=4. 4. 2020}}</ref><ref>{{cite web | title=Sözlük | website=Türk Dil Kurumu – Dilimiz Kimliğimizdir | date=25. 3. 2008 | url=https://sozluk.gov.tr/ | language=tr | access-date=4. 4. 2020}}</ref> Vrijeđanje turskog predsjednika zabranjeno je članom 299 Turskog kaznenog zakona.<ref>{{Cite web|date=17. 10. 2018|title=Turkey: End Prosecutions For ‘Insulting President’|url=https://www.hrw.org/news/2018/10/17/turkey-end-prosecutions-insulting-president|access-date=22. 12. 2020|website=Human Rights Watch|language=en}}</ref> Tradicionalno je predsjedništvo bilo uglavnom ceremonijalno. Međutim, ustavni amandmani usvojeni na ustavnom referendumu 2017. pretvorili su predsjedništvo u izvršno mjesto, koje je stupilo na snagu na općim izborima 2018. godine. Trenutni predsjednik je [[Recep Tayyip Erdoğan]], obnašavši dužnost predsjednika od 28. augusta 2014. godine.<ref>{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/erdogan-preuzeo-duznost-predsjednika-turske/140828091|title=Erdogan preuzeo dužnost predsjednika Turske|work=Klix.ba|access-date=28. 8. 2014}}</ref> ==Kvalifikacije== Da bi se postao predsjednik Turske, kandidat mora imati završeno visoko obrazovanje i imati najmanje četrdeset godina. Ako su članovi [[Velika narodna skupština Turske|velike narodne skupštine Turske]], moraju dati ostavku na to mjesto.<ref>{{cite web|url=https://www.constituteproject.org/constitution/Turkey_2017.pdf?lang=en|title=Turkey's Constitution of 1982 with Amendments through 2017|website=Constitute Project|page=43|access-date=23. 1. 2020}}</ref> U prošlosti su turski predsjednici morali prekinuti sve odnose, ako ih je bilo, sa svojom političkom strankom.<ref>{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/world/2017/may/02/erdogan-rejoins-ruling-party-as-new-presidential-powers-take-effect|title=Erdoğan rejoins Turkey's ruling party in wake of referendum on new powers|last=Shaheen|first=Kareem|date=2. 5. 2017|work=The Guardian|access-date=3. 5. 2017|language=en-GB|issn=0261-3077}}</ref> ==Također pogledajte== *[[Spisak predsjednika Turske]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[http://www.tccb.gov.tr/pages/president/ Predsjednikova web stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100605161801/http://www.tccb.gov.tr/pages/president/ |date=5. 6. 2010 }} {{Vođe evropskih država}} {{Predsjednici Turske}} {{Turska po temama}} [[Kategorija:Turski predsjednici]] [[Kategorija:Politika Turske]] [[Kategorija:Predsjednici po državama|Turska]] 1njmnybgqsbs9kwdmfpgqvcn983wkgt 0 472251 3427104 3321817 2022-08-03T16:54:16Z Niegodzisie 108450 /* Spisak izvršnih direktora */ wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Suza_drotarska.jpg|mini|Sjedište Međunarodnog višegradskog fonda u [[Bratislava|Bratislavi]]]] '''Međunarodni višegradski fond''' ({{Lang-en|International Visegrad Fund}}) predstavlja projekat koji je nastao sporazumom zaključenim 9. juna 2000. godine na inicijativu [[Višegradska grupa|Višegradske grupe]], čiji je cilj pružanje finansijske podrške međunarodnim inicijativama. Sporazum je zaključen između [[Češka|Češke]], [[Mađarska|Mađarske]], [[Poljska|Poljske]] i [[Slovačka|Slovačke]]. Sjedište Fonda je u [[Bratislava|Bratislavi]]. Službeni jezik Fonda je [[Engleski jezik|engleski]]. Budžet Fonda u 2005. iznosio je 3 miliona eura i sistematski se povećavao na 8 miliona eura.<ref>{{Cite web|url=http://ec.cuni.cz/ECEN-38.html|title=Visegrad Fund|website=European Centre|language=en|access-date=12. 2. 2021}}</ref> Sastoji se od jednakih doprinosa država članica (1,75 miliona eura svaka) i viška (jednakog 531 hiljadu eura).<ref>{{Cite web|url=http://visegradfund.org/about/budget/|title=Visegrad Fund Budget|last=|first=|date=|website=visegradfund.org|publisher=|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20150526144223/http://visegradfund.org/about/budget/|archive-date=26. 5. 2015|access-date=12. 2. 2021}}</ref> == Glavni zadaci i ciljevi Fonda == Cilj Fonda je podržati saradnju između zemalja Višegradske grupe i njihovo zajedničko predstavljanje i odnos prema trećim zemljama. Ovi ciljevi se postižu kroz finansijsku podršku promotivnih i razvojnih aktivnosti poput: * kulturne saradnje; * naučne razmjene, istraživanja i saradnje u oblasti obrazovanja; * razmjene mladih; * granične suradnje; * turizma. == Donacije == [[Datoteka:IVF_support_by_country_2000-2018.jpg|mini|Podrška MMF-a u 2000–2018 god.]] Četiri puta godišnje (1. marta, 1. juna, 1. septembra, 1. decembra), Fond pruža donacije u obliku "malih" grantova koji iznose do 6.000 eura. Pored toga, dva puta godišnje (15. marta i 15. septembra) Fond pruža i poticaje u obliku "standardnih" grantova, čiji se iznos kreće od 6001 eura i obično ne prelazi 20.000-30.000 eura.<ref>{{Cite web|url=https://www.visegradfund.org/apply/grants/|title=APPLY FOR GRANTS|website=Visegrad Fund|language=en|access-date=12. 2. 2021}}</ref> Grantovi Međunarodnog Višegradskog Fonda namjenjeni su također i za realizaciju projekata od strane zemalja Istočnog partnerstva i Zapadnog Balkana, koje se mogu prijaviti za podršku pri realizaciji projektnih prijedloga koji za cilj imaju prenos znanja i iskustva od zemalja Višegradske grupe u oblastima demokratizacije i regionalnih integracija.<ref>{{Cite web|url=https://www.visegradfund.org/apply/grants/visegrad-plus-grants/|title=VISEGRAD+ GRANTS|website=Visegrad Fund|language=en|access-date=12. 2. 2021}}</ref> Vijeće ambasadora odlučuje o odabiru projektnih aplikacija, vodeći se sljedećim kriterijima: * projekat mora biti povezan sa aktivnostima Višegradske grupe, te samim tim biti rezultat saradnje između partnera Grupe; * projekat mora imati promotivni aspekt, kao i široki publicitet; * projekat mora podržavati integraciju zemalja Višegradske grupe sa EU i unutar same Grupe; * projekat bi trebao podržavati lokalne inicijative. Kako se proširuju kriteriji koje projekat ispunjava, tako se povećavaju i šanse za dobijanje sredstava u okviru Međunarodnog višegradskog fonda. Finansijska sredstva za naučna istraživanja od Višegradskog fonda mogu tražiti također i univerziteti, privatni fakulteti, istraživački centri, privatna lica i preduzeća ili jedinice lokalne samouprave. == Organizaciona struktura == Fond je pravni subjekat i njegovi organi uključuju: * Konferenciju ministara vanjskih poslova i Vijeće ambasadora * Izvršnog direktora * Sekretarijat == Spisak izvršnih direktora == * 2000–2003 – Urban Rusnák (Slovačka) * 2003–2006 – Andrzej Jagodziński (Poljska) * 2006–2009 – Kristóf Forrai (Mađarska) * 2009–2012 – Petr Vágner (Češka) * 2012–2015 – Karla Wursterová (Slovačka) * 2015–2018 – Beata Jaczewska (Poljska) * 2018–2020 – Andor F. Dávid (Mađarska) * 2020–2021 – Edit Szilágyiné Bátorfi (Mađarska) * od 2021 – Petr Mareš (Češka) == Također pogledajte == * [[Višegradska grupa]] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://www.visegradfund.org/ Zvanični sajt] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bratislava]] [[Kategorija:Međunarodne organizacije]] [[Kategorija:Politika Češke]] [[Kategorija:Politika Poljske]] [[Kategorija:Politika Slovačke]] [[Kategorija:Vanjski odnosi Mađarske]] 0x2wrpouz2jf9yr3hp8rrpi9sc4ci3v 0 487781 3427106 3425319 2022-08-03T17:46:17Z Nerko65 55647 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime =Duccio di Buoningsena | slika =Vite de più eccellenti pittori scultori ed architetti (1767) (14781159891).jpg | opis_slike = | datum_rođenja =približno 1255 | mjesto_rođenja =[[Siena]], [[Republika Siena]] | datum_smrti =približno 1319 | mjesto_smrti =Siena | nacionalnost = | obrazovanje = | supružnik = | period =kasna [[gotika]], [[sijenska škola]] | vrsta_umjetnosti =slikarstvo | djela =[[Madona Rucellai]], [[Maestà (Duccio)|Maestà]] | utjecao = | utjecali =[[Bizantijska umjetnost za vrijeme vladavine dinastije Paleolog|Bizantijsko slikarstvo]], [[Cimabue]] | nagrade = | potpis = | web-stranica = }} '''Duccio di Buoninsegna''' bio je [[italija]]nski slikar aktivan u [[Siena|Sieni]], regija [[Toskana]], krajem 13. i početkom 14. vijeka neposredno prije [[Slikarstvo rane renesanse|rane renesanse]]. Tokom cijelog života bio je angažiran da dovrši mnoge važne umjetničke radove u državnim i vjerskim objektima širom Italije. Duccio se smatra jednim od najvećih italijanskih slikara [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], a zaslužan je za stvaranje slikarskog stila [[Trecento|trecenta]]. Specijalizirao se za religiozne prikaze u gotičkom stilu, značajno doprinoseći sienskom gotičkom stilu. Zajedno sa malo starijim kolegama [[Guido da Siena|Guidom da Sienom]] i [[Coppo di Marcovaldo|Coppom di Marcovaldom]] smatra se osnivačem [[Sijenska škola|sijenske škole]] slikarstva.<ref name="britannica">{{Cite web|url= https://www.britannica.com/biography/Duccio|title= ''Duccio, Italian painter''|work= britannica.com|access-date= 28. 1. 2022}}</ref><ref name="HOA">{{Cite web|url= https://www.thehistoryofart.org/duccio-di-buoninsegna/|title= ''Duccio di Buoninsegna''|work= thehistoryof art.org|access-date= 28. 1. 2022}}</ref> == Historijski okvir == [[Datoteka:PiazzadelCampoSiena.jpg|thumb|250px|lijevo|Piazza del Campo u središnjem dijelu Siene, rodnog grada Duccia di Buoninsegne]] U 13. i 14. vijeku Siena i Firenca bili su bogati trgovački gradovi države. Upravo je to vrijeme nastajanja sienske slikarske škole. Kao nezavisne države Siena i [[Firenca]] često su bili u međusobnim oružanim sukobima. Siena je u to vrijeme bila jedno od važnih gradova na komercijalnom i hodočasničkom putu koji je vodio iz [[Pariz]]a u [[Rim]]. Zahvaljujući svom veoma dobrom geostrateškom položaju grad je početkom 13. vijeka postao privredni i vojni takmac Firenci. U Sieni je izrađivana najkvalitetnija [[vuna]] za izradu odjeće u Italiji, a bilo je razvijeno i bankarstvo. Ovo privredno i vojno nadmetanje između dva već navedena grada veoma je uočljivo i na polju umjetničkog stvaralaštva. Prvi primjer je firentinski slikar [[Coppo di Marcovaldo]], koji je kao firentinski vojnik u [[Bitka kod Montapertija|bici kod Montapertija]] 4. septembra 1260. godine bio zarobljen i odveden u Sienu. Kao zalog za njegovo oslobađanje morao je nacrtati jednu sliku. Slika koju je uradio bila je [[Madona del Bordone]], koja se smatra njegovim najznačajnijim slikarskim djelom. Vrijeme tokom kojeg je slikao Duccio di Buoninsegna bio je period mira između dva rivalska grada, što mu je omogućilo da uradi nekoliko svojih najznačajnijih djela za grad Firencu.<ref>''Art History'', Marylin Stokstad, prvo izdanje od strane Harry N. Abrams, Inc., New York City, 1995. godine, {{ISBN|0-8109-1991-5}}, str. 590</ref> Rano italijansko slikarstvo izraslo je iz [[Mozaik|mozaičkih]] ukrasa na zidovima i svodovima kršćanskih crkava. Ipak, u jednom pogledu, bizantijski mozaičari, koji su radili u Italiji između 5. i 15. vijeka, bili su u mogućnosti da utjeću na budućnost italijanskog slikarstva razvijajući ikonografsku shemu evanđeljskih priča, koja je utjecala na [[Kompozicija (likovna)|kompozicije]] Duccia, pa čak i [[Giotto di Bondone|Giotta]] (iako je Giotto transformirao stari ikonografski obrazac ekspresivnim realizmom svoje pripovijesti i svojim otkrićem prostorne dubine i čvrste forme).<ref>''History of Italian Painting 1250 - 1800'', Frederick M. Godfrey, Taplinger Publishing Co., INC. New York 1965., Library of Congress Catalogue Card Number: 65-16699, str. 1</ref> Od sredine 13. vijeka Siena je proširila svoje umjetničke horizonte kako bi dočekala inovativni duh cara [[Fridrik II, car Svetog Rimskog Carstva|Fridrika II]] i istančane ukuse s onu stranu [[Alpe|Alpa]], označivši kulturni prijelaz ka novim stilskim tendencijama. Mnogi faktori doprinijeli su transformaciji Siene u jedan od najvažnijih središta umjetničkog eksperimentiranja: prisustvo vajara [[Nicola Pisano|Nicole Pisana]], zatim njegovog sina [[Giovanni Pisano|Giovannia Pisana]], arhitekte i kipara [[Arnolfo di Cambio|Arnolfa di Cambia]], zlatara [[Guccio di Mannaia|Guccia di Mannaie]], kao i preduzimljivih lokalnih umjetnika koji su posjećivali [[Francuska|Francusku]] da proučavaju gotičke trendove tog vremena.<ref name="JC">Jannella, Cecilia (1991). Duccio di Buoninsegna. Scala/Riverside. ISBN 978-1878351180.</ref> == Biografija == Iako je još mnogo toga nepotvrđeno o Ducciu di Buoninsegni i njegovom životu, postoji trideset dokumenata o njemu i njegovom životu, što je više u odnosu na druge italijanske slikare tog vremena. Poznato je da je rođen približno 1255. godine i umro 1319. u gradu Sieni, a najviše je bio aktivan u okolnoj regiji Toskana. Ostali detalji o njegovom ranom životu i porodici su neizvjesni, kao i mnogo toga u njegovoj biografiji. Jedan od načina da se rekonstruiše Ducciova biografija su njegovi tragovi u arhivama koji navode kada je nagomilao dugove ili dobio novčane kazne. Neki zapisi kažu da je bio oženjen Tavianom sa kojom je imao sedmoro djece. Godine 1292. posjedovao je kuću u Camporegiu u blizini crkve Sant Antonio u Fonte Branda. Njegov otac Buoningsena živio je u Camporegiu i velika je vjerovatnoća da je Duccio tu i odrastao. Posjedovao je i polja sa vinogradima na selu, a 1313. godine bio je suvlasnik kuće u četvrti Stalloreggi u Sieni, gdje je živio i imao svoj slikarski atelje. Relativno obilje arhivskih dokumenata u kojima se spominju novčane kazne za neplaćanje dugova navelo je historičare da vjeruju da je imao neorganizovan način života i poteškoće u upravljanju svojim novcem. Njegovo finansijsko stanje mora da je bilo prilično dobro, jer je približno 1304. godine kupio vinograd u blizini Siene. Ipak, 1313. godine ponovo je bio u velikim dugovima. Ducciova porodica se zbog njegovih dugova ogradila od njega nakon njegove smrti. Drugi put za popunjavanje Ducciove biografije je analiza djela koja mu se sa sigurnošću mogu pripisati. Informacije se mogu dobiti analizom njegovog stila, datuma i lokacije radova i još mnogo toga. Zbog praznina u kojima se Ducciovo ime godinama ne spominje u sienskim zapisima, naučnici nagađaju da je možda putovao u [[Pariz]], [[Asisi]] i [[Rim]]. Uprkos stalnim ukorima sudova, te njegovoj upornosti u pokazivanju nepoštovanja (posebno prema javnoj vlasti), ipak, zahvaljujući njegovom velikom umjetničkom talentu, Duccio je uspio da ostvari blistavu karijeru koja je napredovala i dostigla vrhunac zahvaljujući tim istim gradskim vlastima koje su ga novčano kažnjavale. Postao je poznat još za života, a u 14. vijeku Duccio je postao jedan od najomiljenijih i najradikalnijih slikara u Sieni. Tačan datum njegove smrti je neutvrđen, ali se smatra da je umro oko 1319. Njegovi sinovi Galgano i Giorgio bili su slikari, ali se ništa ne zna o njihovom slikarskom radu. Međutim, poznat je identitet jednog od njegovih direktnih sljedbenika, njegovog rođaka [[Segna di Bonaventura|Segne di Bonaventure]].<ref name="britannica"/> == Umjetničko stvaralaštvo == === Rana djela === Duccio di Buoninsgna prvi put se spominje u dokumentima iz 1278. godine, kada mu je blagajnik komune grada Siene naručio da ukrasi dvanaest drvenih sandučića koji su bili registrar za dokumente "Biccherne", tj. poreskog ureda općine Siena u 13. i 14. vijeku. Sljedeće godine dobio je zadatak da ukrasi jednu od drvenih korica poreskih knjiga riznice. To što je Duccio radio posao prikladniji za zanatlije nego za umjetnika ne znači da je on u to vrijeme bio tek početnik i da nije imao ugled vještog umjetnika. Poznato je da su usluge poput oslikavanja škrinja, namještaja, korica knjiga, zastava i svijeća bile veoma tražene, kako u Sieni tako i u Firenci, te su povjeravane ne samo već poznatim slikarima, nego i skromnim zanatlijama. Činjenica da je u dokumentima bio označen kao "slikar" i da je radio za sebe pokazuje da je bio zreo i samostalan umjetnik do 1278. godine. U više navrate obavljao je ovakve poslove sve do 1295. godine kada je već bio veoma poznat i cijenjen umjetnik širom Italije.<ref name="britannica"/> Ništa se ne zna o Ducciovom ranom slikarskom stilu, ali stručnjaci koji su ispitivali niz djela koja mu se pripisuju u periodu neposredno prije nego je naslikao ''"Rucellai madonu"'' svrstavaju ga među sljedbenike [[Cimabue]]a. Prva poznata djela iz ovog ranog perioda (približno 1280. godine), koja su historičari umjetnosti prihvatili kao Ducciova djela su ''"Madona i dijete"'' (Madonna di Buonconvento) i ''"Crevole madona"'' (pogledati galeriju). U njegova rana slikarska djela spada i takozvana ''"Madona Gualino"'', koja se čuva u umjetničkoj galeriji [[Galleria Sabauda]] u [[Torino|Torinu]] (originalno porijeklo je nepoznato). Ovo djelo naslikano je između 1280-1283, a pokazuje stil vrlo sličan Cimabueovom, do te mjere da se dugo pripisivalo firentinskom majstoru, a ne Ducciu. Na početku svoje slikarske karijere Duccio je pri slikanju svojih djela pokazao vještinu u mijenjanju slikarskih tehnika koje je koristio njegov učitelj (Cimabue), ublažavajući preoštre kontraste linija i boja. To je odmah vidljivo u njegovim već navedenim najranijim radovima. Osnovni stilski pristup u ovim dvjema slikama je slijeđenje bizantijske tradicije, koji je uočljiv u elegantnoj stilizaciji ruku, tipičnom nadole zakrivljenom nosu, crvenoj haljini (maforionu) ispod Madoninog vela i tamnoj draperiji oživljenoj sjajnim pozlaćenim linijama. Kod Crevole madone primjetna je suptilna igra svjetla na Madoninom licu, bradi i obrazima, te jasan pokušaj plastičnosti u naborima odjevnog predmeta oko lica. Između kraja 1270-ih i prve polovine 1280-ih, kada se ne spominje Ducciovo prisustvo u Sieni, bio je dio Cimabueovog slikarskog tima u [[Bazilika Svetog Franje Asiškog|bazilici svetog Franje Asiškog]], gdje je učestvovao u slikanju [[Freska|freski]] u [[transept]]ima i [[Cela|celi]] (naosu). Upravo njegove prve dvije slike Madone sa djetetom jasno ukazuju na sličnosti sa freskama iz bazilike svetog Franje Asiškog, istovremeno jasno pokazujući njegov razvoj kao slikarskog umjetnika.<ref name="JC"/> === Madona Rucellai === [[Datoteka:Madonna em Majestade dita Rucellai - Duccio.jpg|thumb|300px|desno|''"Madona Rucellai"'', [[tempera]] na drvu sa zlatnom pozadinom, 1285-86 godine, dimenzije 450x290 cm, [[Galleria degli Uffizi]], Firenca]] Njegove slikarske studije i napredovanje u razvoju umjetničkih vještina od početka njegove karijere tokom 1270-ih urodilo je plodom 1285. godine kada je naslikao ''"Madonu Rucellai"'', gdje je pokazao punu slikarsku zrelost.<ref name="JC"/> Ova imena poput ''"Madona Rucellai"'' nisu prava imena koja su ove slike dobile kada su bile naslikane. Nije poznata njena prvobitna lokacija u sklopu [[Dominikanci|dominikanske]] bazilike [[Santa Maria Novella]] u Firenci, ali se zna da je napravljena za religiozno nesvećeničko bratstvo poznato pod imenom ''Laudesi''. U Firenci je u to vrijeme bilo mnogo takvih bratstava. Ova slika je kasnije u periodu između 1591-1937 godine bila premještana na više lokacija u okviru crkve. Najduži vremenski period bila je u Rucellai kapeli (po kojoj je i dobila ime), da bi konačno završila na današnjoj lokaciji u [[Galleria degli Uffizi]]. Vjersko bratstvo ''Laudesi'' koje je djelovalo u okviru bazilike [[Santa Maria Novella]] naručilo je 15. aprila 1285. godine od Duccia da naslika Madonu i dijete u svrhu usredsređivanja njihovih molitvi na Madonu. Slika je bila predmet mnogih kontroverzi među kritičarima. U 15. vijeku smatralo se slikarskim djelom [[Cimabue]]a, a ovo pripisivanje (koju je podržao [[Giorgio Vasari]]), bilo je prihvaćeno sve do početka 20. vijeka. Dizajn okvira ''"Madone Rucellai"'' ukrašene medaljonima, sa tri para anđela koji okružuju prijestolje i zamašni pokret ruke malog Isusa u znak blagoslova, pokazuju neosporne sličnosti sa Cimabueovim djelom [[Maestà (Cimabue)|Maestà]], koje se sada nalazi u [[Louvre]]u, ali je u to vrijeme bila u crkvi San Francesco u [[Pisa|Pisi]].<ref name="AIT">{{Cite web|url= http://www.travelingintuscany.com/art/ducciodibuoninsegna.htm|title= ''Art in Tuscany''|work= travelingintuscany.com|access-date= 14. 2. 2022}}</ref> Iako je ova slika urađena za baziliku Santa Maria Novella u Firenci, neobičnost je u tome što je ovo djelo uradio Duccio, slikar iz Siene. Firenca i Siena bili su veliki trgovački i vojni suparnici, koji su povremeno vodili međusobne ratne sukobe. Zahvaljujući radu na oslikavanju freski u bazilici svetog Franje Asiškog sa Cimabueom (koji je u to vrijeme bio vodeci firentinski slikar), upravo to je za gradske oce u Firenci bila dovoljna kvalifikacija da naruče izradu Madone sa djetetom od slikara iz Siene u najvažnijoj (u to vrijeme) crkvi u središtu Firence.<ref name="JC"/> Duccio je koristio [[Tempera|temperu]] i [[zlato]] na drvenom panelu kako bi dovršio ovo djelo i to su bile uobičajene slikarske metode za to razdoblje, koje su se nastavile koristiti i kasnije u 14. vijeku.<ref name="DDB">{{Cite web|url= https://www.thehistoryofart.org/duccio-di-buoninsegna/rucellai-madonna/|title= ''Rucellai Madonna''|work= thehistoryofart.org|access-date= 17. 2. 2022}}</ref> Na slici je prikazan mali Isus sa podignuta dva prsta desne ruke u znak blagoslova, koji gleda u desnu stranu i sjedi Madoni u krilu, dok ga ona istovremeno pridržava objema rukama, te istovremeno gleda u lijevo kao i u pravcu gledatelja. Madona je približno trostruko viša u odnosu na prosječnu ljudsku visinu, odjevena u elegantni plavi ogrtač naslikan upotrebom vrlo rijetkog i skupog dragog kamena [[lapis lazuli]]ja. To je ujedno i najskuplji materijal koji je Duccio koristio prilikom izrade ove slike. Materijalni sjaj na ovoj slici sugeriše, simbolizirajući nebesku slavu kao na primjerima: [[zlato]] na prijestolju, zlatni rub koji vijuga u kružnim šarama oko rubova Madonine haljine, zlato na aureolima, zlatne pruge ili linije koje se vide oko Hristovih nogu, bogato ukrašena planena tapiserija iza nje, pa čak i zlatom vezeni jastuk na kojem sjedi. Sve nam to sugerira božanski svijet koji je toliko drugačiji od svakodnevnog svijeta stanovnika Firence s kraja 13. vijeka. Na obrubima Madonine odjeće nalaze se natpisi, ali koji u stvari ne predstavljaju stvarno pisanje, nego oponašanje [[Arapsko pismo|arapskog kufskog pisma]], koje je još od ranog islamskog perioda bilo prioritetno pismo prilikom prepisivanja [[Kur'an]]a i [[Islamska arhitektura|islamskog arhitektonskog]] ukrašavanja. Ovo je jedan od mnogobrojnih primjera koji pokazuju visok stepen ne samo privredne nego i kulturne razmjene između italijanskih, bizantijskih i arapskih trgovaca krajem 13. vijeka. Madona i mali Isus okruženi su sa šest anđela koji klečeći na različit način pridržavaju prijestolje, ali pritom ostavljaju utisak da ne dodiruju pod, (osim dva anđela u donjem dijelu slike) spuštajući prijestolje iz duhovnog u naš fizički svijet. Uočljiva je profinjenost boja (plava, zelena, grimizna) odjeće u koju su anđeli obučeni u odnosu na prekrasnu zlatnu pozadinu, koja treba da dočara rajsku svjetlost. Prijestolje koje je bogato ukrašeno zlatnim linijama daju nam osjećaj volumena, kao i zaobljenost stubova koji sačinjavaju prijestolje. Iza trona nalazi se ukrasni platneni [[baldahin]], koji uokviruje Madonu. Ikonografsko tumačenje je također novo po tome što anđeli koji drže prijestolje više ne čine krunski dio svečane i veličanstvene pozadine, već svi gledaju prema Madoni držeći se u stavu intenzivnog emocionalnog učešća.<ref name="JC"/> Prilikom slikanja ovg djela Duccio je koristio tehnički aspekt iz vremena bizantijskog slikarstva smjestivši Madonu i malog Isusa u središnjem dijelu slike. Uočljivo je da su njihove figure mnogo veće u poređenju sa ostalima na istoj slici, a to je urađeno kako bi se naglasio njihov značaj u kršćanstvu, čime se direktno slijedi bizantijska tradicija.<ref name="DDB"/> Okvir je ukrašen sa trideset medaljona odvojenih jedan od drugog trakama na kojima su razrađeni motivi lišća. Svaki medaljon sadrži bistu sveca ili starozavjetni lik, a zajedno čine gracioznu pratnju Bogorodici.<ref name="JC"/> Rucellai Madona ostaje jedna od najpoznatijih slika Duccia di Buoninsegne, ali je zapravo samo jedna od velikog broja Madoninih slika koje je napravio tokom svog života.<ref name="DDB"/> === Djela s kraja 13. vijeka === [[Datoteka:Original rose window of the Duomo by Duccio - Museo dell'Opera del Duomo - Siena 2016 (2).jpg|thumb|250px|desno|Vitraj koji je naslikao Duccio di Buoninsegna, staklo u boji i obojeno uz upotrebu metode slikanja u sivom monohromu ("grisaglia"), tipičnoj za imitaciju skulpture, dimenzije 560 x 560 cm, Museo dell'Opera del Duomo (Siena), 1287 - 1288]] Nakon ''"Madone Rucellai"'' iz 1285. godine, jedino djelo koje se do kraja vijeka sa sigurnoću pripisuje Ducciu i za koje postoji pisana dokumentacija vezana za datum njegove izrade je [[vitraj]] katedrale u Sieni, čiji original se danas čuva u [[Museo dell'Opera del Duomo (Siena)|Museo dell'Opera del Duomo]]. U ovom djelu mogu se vidjeti tragovi slikarskog utjecaja iz vremena tokom kojeg je Duccio proveo kao Cimabueov učenik. Iako su vitraj izradili majstori stakla, na osnovu detaljnog istraživanja italijanskog historičara umjetnosti [[Enzo Carli|Enza Carlia]] iz 1946. godine utvrđeno je da je dizajn uradio Duccio tokom 1287 - 1288. godine. Jedan je od najstarijih i bolje očuvanih vitraža u cijeloj [[Italija|Italiji]]. Veliki "okulus" na zidu [[Apsida|apside]] podijeljen je na devet odjeljaka, od kojih pet sačinjava križ, dok ostala četiri zauzimaju preostali prostor. Na okomitom kraku je priča o [[Djevica Marija|Djevici Mariji]] sa scenama Krunisanja, Velike Gospe i Sahrane. Na horizontalnom kraku, s lijeve strane, nalaze se sveci zaštitnici grada Siene: Bartolomej, Ansano, Krešencio i Savino. U ugaonim pregradama nalaze se četiri evanđelista sa svojim imenima i simbolima. Scena Bogorodičine smrti u donjem dijelu vitraža još uvijek se mogu vidjeti originalni obrisi Ducciove upotrebe tehnike slikanja vrhom malog kista u sivom monohromu ("grisaglia"), tipičnoj za imitaciju skulpture, kojim se naglašavaju detalji kao što su pojedinačni čuperci brade ili kose. U istoj sceni pojavljuje se emocionalnost likova i drama koja je možda ponavljajuća i manje izražajna od one koju su u narednom vijeku iskazali Giotto i [[Simone Martini]], ali koja je ipak intenzivna za slikara tog vremena. U gornjoj sceni krunisanja, Madona i Hrist imaju profinjenost iz najboljeg slikarskog izdanja Duccia di Buoninsegne. Iako realizacija figura u vitražu nije omogućila Ducciu da izrazi cijeli svoj repertoar gotičkih detalja, poput hromatskih varijacija i treperenja pozlaćenog obruba Madone koji su odlično urađeni u ''"Madoni Rucellai"'', postoji još uvijek nedostatak virtuoznosti gotičkog porijekla, kao što su naprimjer okviri četiri sveca zaštitnika Siene i linearizam silueta u sceni krunisanja. Prijestolje scene krunisanja Bogorodice i prijestolja četvorice evanđelista su arhitektonska [[mramor]]na prijestolja, koja više nisu stilizirana poput onih u ''"Madoni Rucellai"'' ili prethodnih prijestolja Cimabuea. Ovo je prvi poznati primjer arhitektonskog prijestolja od mramora, prototipa koji će Duccio nastaviti koristiti i koji će od tada postati vrlo popularan, čak i u obližnjoj Firenci u kojoj su djelovali Cimabue i [[Giotto di Bondone]].<ref name="JC"/> [[Datoteka:Duccio di Buoninsegna 005.jpg|thumb|200px|lijevo|"[[Franjevačka Madona (Duccio)|Franjevačka Madona]]", tempera na drvu, između 1290 - 1300, dimenzije 23.5 × 16 cm, Pinacoteca Nazionale u Sieni]] Brojni dokumenti potvrđuju njegovo slikarsko djelovanje u Sieni tokom dvadeset godina nakon izrade ''"Madone Rucellai"''. Prema nekim stručnjacima, iz tog perioda, nastalo je i ''"Raspeće"'' iz ''dvorca Orsini-Odescalchi'' u Braccianu, ranije u zbirci Odescalchi u [[Rim]]u, a danas u ''umjetničkoj zbirci Salini'' u Sieni. U ovom djelu Krist je prikazan otvorenih očiju i još uvek živ, što predstavlja ikonografiju "trijumfirajućeg Krista" preuzetu iz [[Romanika|romaničkog]] perioda, veoma rijetku na kraju 13. vijeka. Iz istog perioda potječe i ''"Raspeće"'' u ''crkvi San Francesco'' u gradu Grosseto. Za ova dva raspela također ne postoji jednoglasan konsenzus, čak ni u pogledu pripisivanja njihove izrade Ducciu. Konsenzus je jednoglasniji oko tri panela na kojima je prikazano bičevanje, raspeće i sahrana Krista; nepoznatog su porijekla i sada su pohranjeni u ''Muzeju Društva izvršitelja pobožnih djela'' (italijanski: Museo della Società di Esecutori di Pie Disposizioni) u Sieni.<ref name="SA"/> On je već do tada bio vodeći slikar grada i kao takav je 1302. godine izveo oltarnu sliku, (sada izgubljenu) za kapelu u gradskoj vijećnici (Palazzo Pubblico). U tom periodu pojavile su se neke nepotpisane i nedokumentirane oltarne slike, a neke od njih su svakako Ducciovo djelo. Najznačajnija od njih je mala oltarna slika koja predstavlja Madonu ustoličenu s anđelima, poznata pod nazivom ''"[[Franjevačka Madona (Duccio)|Franjevačka Madona]]"'' (slika lijevo), zbog trojice redovnika koji kleče u podnožju prijestolja. Dok sjedi, samo jedna strana njenog ogrtača je proširena, a drugom rukom drži malog Isusa na koljenu. U ovom djelu uočljiva je strukturna jasnoća i vjerovatno je bila dio [[diptih]]a ili [[triptih]]a namijenjenog privatnom bogoslužju, možda male grupe nižerangirane grupe sveštenika. Karakteristike fratara koji se mole i prijestolja, jednostavnog drvenog sjedišta postavljenog koso kako bi se stvorio efekat perspektive, odražavaju učenje Cimabuea. Ikonografski, u ovom djelu prati se vrsta Madone od Milosrđa: dok gleda prema gledaocu, Madona zadržava rub svoje haljine kako bi bolje dočekala i zaštitila trojicu klečećih fratara, kojima je namijenjen blagoslov malog Isusa.<ref name="AIT"/> Ovo razrađeno miješanje utjecaja Cimabuea i bizantijske umjetnosti, praćeno je novim i direktnijim proučavanjem bizantijske umjetnosti, odnosno one faze u bizantijskom slikarstvu koja se, budući da je koristila oblike i motive [[Helenistička umjetnost|helenističke umjetnosti]], općenito naziva bizantijskim neohelenizmom ili neoklasicizmom. U ''"Franjevačkoj Madoni"'' su uz dodatnu mehkoću Ducciovog ličnog dodira kistom, te zakrivljenim obrisima Madoninog ogrtača, predstavljeni detalji koji daju izuzetan dekorativni efekat i objedinjuju elemente novog umjetničkog jezika iz [[Gotika|gotičke umjetnosti]]. Sićušni kvadratni paneli na platnu u pozadini, inovacija koja zamjenjuje uobičajenu zlatnu pozadinu, francuskog je porijekla.<ref name="JC"/> [[Datoteka:Duccio Di Buoninsegna - Madonna col Bambino.jpg|thumb|200px|desno|''"Stroganoff Madona"'', tempera sa pozlatom, približno 1300. godine, dimenzije 27,9 x 21 cm, [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan muzej]] u New Yorku]] ''"[[Madona s djetetom (Duccio)|Madona s djetetom]]"'' (također poznata kao ''"Stoclet Madona"'' ili ''"Stroganoff Madonna"'', slika desno) je panelna slika koju je Duccio uradio uz upotrebu [[Tempera|tempere]] sa pozlatom na drvenoj ploči približno 1300. godine. Ovo lirsko djelo inaugurira veliku tradiciju italijanske umjetnosti zamišljanja svetih figura Bogorodice s Djetetom u terminima preuzetim iz stvarnog života. Madona je prikazana kako drži malog Isusa u krilu, koji nježno odbacuje veo svoje majke i ponavlja gestu iz ''"Crevolske Madone"''. Međutim, njegove dimenzije mnogo su manje i njegova mala stopala više nisu ukrštena, tako da se kao bestežinsko stvorenje lakše uklapa u vijugavi obris majčinog njedra, koje teži ka opisivanju jedne kružne cjeline. Madonin tužni izraz lica odražava njeno predznanje o njegovom raspeću. Za oreole i ivice korišćeni su dizajni sa ručno upisanim udubljenjima, dok je donji dio okvira oštećen usljed dugotrajne upotrebe svijeća u crkvi, gdje je ovo djelo bilo smješteno. Lijepo modelirana draperija pojačava njihovu trodimenzionalnu, fizičku prisutnost, a [[parapet]] povezuje zamišljeni, sakralni svijet slike sa zemaljskim svijetom gledatelja.<ref>{{Cite web|url= https://www.metmuseum.org/art/collection/search/110003462|title= ''Madonna and Child''|work= metmuseum.org|access-date= 25. 3. 2022}}</ref> Blistave boje korištene na odjevnim predmetima i fini detalji koji se nalaze na unutrašnjem sloju Bogorodičinog vela predstavljaju izrazite kvalitete, koji će oblikovati senzibilitet kasnijeg sienskog slikarstva i koji Ducciovoj ''"Madoni s Djetetom"'' daju tako vrijednu pažnju i kredibilitet u historiji umjetnosti. Unatoč malim dimenzijama, ovo djelo predstavlja novu razvojnu slikarsku fazu Duccia di Buoninsegne. U novembru 2004. godine sliku je otkupio [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan muzej]] u [[New York City|New Yorku]] za nepoznatu sumu, za koju se navodi da je veća od 45 miliona [[dolar]]a, što je najskuplja kupovina muzeja ikada. Bio je to prvi Ducciov rad koji je nabavio Metropolitan muzej, otkupivši sliku od članova porodice Stoclet u [[Belgija|Belgiji]], kako bi popunili svoje stalne izložbene zbirke slika. Radovi Duccia izuzetno su rijetki, a poznato je da ih je sačuvano samo desetak. Prije muzejske kupovine, ovo je bilo posljednje djelo koje je još bilo u privatnim rukama i jedna od rijetkih slika ovog umjetnika za koju se zna da je nastala kao individualno umjetničko djelo, a ne dio jedne slikarske cjeline.<ref name="AIT"/> Drugi radovi koji se pripisuju Ducciu potječu iz vremenskog perioda između 1285. i 1300. godine, ali bez jednoglasnog konsenzusa među stručnjacima u pogledu tačnog određivanja datuma njihove izrade. Među njima je ''"Madona s djetetom"'' (Madona di Buonconvento - pogledati galeriju) iz ''crkve svetih Petra i Pavla'' u Buonconventu (danas se čuva u ''Muzeju sakralne umjetnosti Val d'Arbia''), također u Buonconventu. Smatra se da je izrađena nakon 1280. godine, a nedavna arhivska istraživanja koja bi svjedočila o prelasku Duccia u Buonconvento nakon 1290. godine i tačne studije o rasporedu nabora Madoninog plašta i o gubitku ugaonih crta lica ''"Madone sa djetetom"'' pomjerili su datum njene izrade na vremenski period između 1290 - 1295. godine.<ref name="SA">Smart, Alastair (1978). ''The Dawn of Italian Painting 1250–1400.'' Oxford: Phaidon. {{ISBN|0714817694.}}</ref> Nešto kasnije (1290 - 1295.) vjeruje se da je urađena i ''"Madona ustoličena među anđelima"'' (poznata i kao ''"Madona iz Berna"'', pogledati galeriju), čije porijeklo nije poznato i koja se danas čuva u ''Muzeju umjetnosti u Bernu'' u [[Švicarska|Švicarskoj]]. U ovom djelu uočljiva je evolucija Ducciovog slikarskog stila tokom godina njegovog umjetničkog djelovanja. Ono što je odmah vidljivo u ovom (po dimenzijama) malom djelu je najbolja prostorna dubina u rasporedu anđela, koji nisu više jedan iznad drugog kao u ''"Madonni Rucellai"'', već jedan iza drugog kao u djelu Cimabuea ''"Maestà"'' iz [[Louvre]]a. Anđeli iz istog para nisu čak ni savršeno simetrični, o čemu svjedoče različiti položaji njihovih ruku. Ovo je također novi element koji nadilazi ponavljajuću simetriju anđela iz ''"Madonne Rucellai"'', dajući prednost njihovoj različitosti. Čak i tron, uprkos sličnoj postavci kao u ''"Madoni Rucellai"'', prema kanonima obrnute [[Perspektiva (likovna umjetnost)|perspektive]] ima bolju aksonometriju i čini se adekvatnije umetnutim u prostor. Ove varijacije pokazuju da je Duccio još uvijek bio nadahnut Cimabueom, koji je bio vrlo pažljiv prema prostornoj koherentnosti i volumenu stvari i likova. Međutim, Duccio pokazuje i da nastavlja svoj put prema vlastitoj figurativnoj eleganciji, put koji je već započeo u djelu ''"Madona od Crevolea"''. Još uvijek se po uzoru na Cimabuea mogu vidjeti lica sa širokim glavama i licima, tjelesne crte izgledaju nježnije (naprimjer, nijansa ukosnice na dnu nosa, čvrste i nijansirane usne i zaokruženi nos djeteta). Slijed nabora odjevnih predmeta također djeluje prirodnije i mekše.<ref>{{Cite web|url= https://www.wga.hu/frames-e.html?/html/d/duccio/various/4bern.html|title= ''Duccio di Buoninsegna''|work= wga.hu|access-date = 31. 3. 2022}}</ref> === Radovi iz ranog 14. vijeka === [[Datoteka:Duccio di Buoninsegna 008.jpg|thumb|200px|lijevo|''"Madona s djetetom i šest anđela"'' (poznata i kao Perugia Madona), tempera i zlato na drvu, dimenzije 97 x 63 cm, između 1300 - 1305. godine, Galleria Nazionale dell'Umbria, Perugia]] [[Datoteka:Duccio The-Madonna-and-Child-with-Saints-138.jpg|thumb|350px|desno|''"Poliptih br. 28"'' (Madona s djetetom i svecima), tempera i zlato na drvu, dimenzije 128 X 234 cm, 1300 - 1310., Pinacoteka Nazionale, Siena]] Sa radovima iz ranih godina 14. vijeka Duccio di Buoninsegna dolazi do svog zrelog i autonomnog stila, sada odvojenog od Cimabueovog. Lica figura postaju izduženija, crte lica postaju mekše, zahvaljujući bolje spojenim potezima kista koji omogućavaju izglađivanje ugaonih crta lica. Na brojnim panelima s djetetom naslikanim u tom periodu, Madona i dijete imaju svoje fizionomije, sasvim različite od onih ''"Madone Rucellai"'' ili čak ''"Madone od Crevolea"'', koje su još uvijek imale sličnosti sa fizionomijama iz radova Cimabuea. Čak je i draperija obogaćena prirodnim i mehkim naborima. Prevladava figurativni realizam bez presedana koji Ducciu omogućava da stekne reputaciju najboljeg umjetnika u gradu Sieni. ''"Poliptih br. 28"'' (slika desno) koji možda potječe iz ''crkve San Domenico'' u Sieni i danas se čuva u ''Nacionalnoj galeriji slika'' ([[Pinacoteca Nazionale (Siena)|Pinacoteca Nazionale]]) u Sieni, predstavlja primjer ovog zrelog stila.<ref name="AF"/> Na osnovu slikarskog stila i likova u ovom djelu, koji podsjećaju na druga djela Duccia iz ovog perioda historičari umjetnosti smatraju da je ovaj poliptih urađen 1310. godine. Zbog zauzetosti prilikom slikanja njegovog najznačajnijeg djela ''"Maestā"'' (između 1308. i 1311) Duccio je povjerio svom učeniku [[Segna di Bonaventura|Segni di Bonaventuri]] da naslika gotovo cijeli poliptih (osim Madone sa djetetom u središnjem panelu). Segna di Bonaventura naslikao je ovaj poliptih u slikarskom ateljeu Duccia di Buoninsegne, vjerovatno pod njegovim budnim nadzorom. Stil slikanja Segne di Bonaventure u ovom djelu vidljiv je ne samo kod crteža četiri sveca, već i na središnjem panelu. Model Madoninog lica vrlo je sličan ''"Perugia Madoni"'' sa pozom torza i glave, uskim komadom vela koji okružuje lice, kao i opšta konfiguracija crta lica. Ovo slikarsko djelo također se odlikuje prvim arhitektonskim [[poliptih]]om sa nezavisnim pregradama, prototipom koji će se sve više koristiti.<ref name="JHS">James H. Stubblibine, ''Duccio di Buoninsegna and His School'', Princeton University Press, Princeton, New Jersey, 1979. godine, str. 64–74, 31–39 {{ISBN|0-691-03944-5}}</ref> [[Datoteka:Duccio London triptych.jpg|thumb|250px|desno|Triptih ''Madona s djetetom'' između svetih Dominika i Auree od Ostije (''"Londonski triptih"''), [[tempera]] na panelu, 1303. godine, dimenzije 61,5 x 78 cm, [[Nacionalna galerija]] u [[London]]u]] [[Triptih]] s preklopnim panelima s prikazom engleske kraljevske dinastije i triptih s preklopnim panelima na kojem je ''"Madona s djetetom"'' između svetih Dominika i Auree od Ostije (poznat i kao ''"Londonski triptih"'', slika desno), sačuvani u [[Nacionalna galerija|Nacionalnoj galeriji]] u [[London]]u, oba su nepoznatog porijekla i potječu između 1300 - 1303. godine. Kod drugog navedenog triptiha, dva manja panela sa prikazom svetog Dominika s lijeve strane i svete Auree s desne strane mogu se preklopiti prema unutra kako bi pokrili i zaštitili središnju sliku Bogorodice s djetetom. Ovo je bilo bitno jer je triptih najvjerovatnije dizajniran kao prijenosna oltarna slika za privatnu molitvu tokom putovanja. Dugi, vitki prsti Madone uokviruju stopala malog Krista, koji se još kao dijete igra s majčinim velom obrubljenim ukrasnim zlatnim slovima. Njegova odjeća je [[ljubičasta]], boja rezervisana za vladajuću elitu iz vremena Hristovog rođenja, koja se ovdje koristi da naglasi njegovu božanstvenost. Delikatno ukrašeni oreoli napravljeni su pomoću oštrog alata za uvlačenje mehkog zlatnog lista iz pozadine. Četiri anđela koji stupaju na scenu s obje strane naglašavaju pobožnu prirodu slike: dva donja imaju sklopljene ruke u znak molitve, dok gornja dva mašu svetim likovima s tamjanom koji se nalazi u kandilama – gorionicima za mirise koji se ljuljaju pričvršćeni lancima. Sveti Dominik nosi bijelu haljinu i crni ogrtač koji su nosili braća propovjednici vjerskog reda koji je on osnovao u 13. vijeku. Zvijezda iznad njegovog lijevog ramena može se odnositi na legendu da je na njegovom krštenju njegova kuma vidjela sjajnu zvijezdu da mu se pojavila na čelu. Sveta Aurea je odjevena u ružičasti ogrtač sa zlatnim rubovima preko zelene haljine; desna ruka joj je podignuta u znak blagoslova, a u lijevoj nosi plavi krst. Kada su dva bočna panela zatvorena, jedini trag o tome kako je triptih bio korišten je šiljasti [[zabat]] koji je ostao nepokriven. Na njegovom najvišem središnjem dijelu je [[kralj David]] okružen ključnim ličnostima i prorocima iz [[Stari zavjet|Starog zavjeta]], među kojima su [[Abraham]], [[Mojsije]], [[Jakov (prorok)|Jakov]] i [[Izaija (prorok)|Isaija]]. Oni nose svitke ispisane izvodima iz njihovih proročanstava u kojima govore da će se u [[Izrael]]u pojaviti kralj veći od Davida. [[Novi zavjet|Novozavjetni]] pisci povezivali su Krista – duhovnog, a ne zemaljskog kralja – sa ovom figurom. Vjerovatno je Duccio napravio ovaj triptih za Niccolòa degli Albertinija da Pratu, koji je postao kardinal biskup rimskog lučkog grada [[Ostia|Ostie]] 1303. godine. Zapisi pokazuju da je posjedovao tri takva prijenosna oltarna djela. Kardinal je vjerovatno sudjelovao u odabiru slika, što objašnjava uvrštavanje svetaca Auree, zaštitnika Ostie i svetog Dominika, budući da je i sam pripadao [[Dominikanci|dominikanskom]] redu. Rendgenske slike pokazuju da je kožni remen nekada držao triptih zatvoren za putovanje i da je na poleđini bočnih panela bio kardinalov grb.<ref>{{Cite web|url= https://www.nationalgallery.org.uk/paintings/duccio-the-virgin-and-child-with-saints-dominic-and-aurea|title= ''Duccio: The Virgin and Child with Saints Dominic and Aurea''|work= nationalgallery.org.uk|access-date= 26. 4. 2022}}</ref> ''"Madona s djetetom"'' sačuvana u ''Nacionalnoj galeriji Umbrije'' u [[Perugia|Perugi]] (dolazi iz crkve San Domenico u Perugi) poznata je i kao ''"Perugia Madona"''.<ref name="AF">''From the Gothic to the Renaissance.'' Antella, Florence: SCALA Group. 2003. str. 24. {{ISBN|8881172925}}.</ref> Naknadnom restauracijom otkriveno je da je bila središnja panelna slika demontiranog poliptiha, a dizajnirajući ga, Duccio se vratio njemu poznatom tradicionalnom motivu, anđela u ramovima slike. Formalni stilski elementi tradicionalnog do polovine tjelesne dužine portreta Madone s djetetom razvijaju se u prikaz čvrstog odnosa majke i sina, pokazujući veću prirodnost ovog gesta. Izvanredna spontanost pokazuje se u pokretu djeteta koje sjedi na majčinoj zakrivljenoj ruci, držeći mehke nabore njenog vela. Gest djeteta koje se hvata za Madonin veo, razvoj je iz prve decenije 14. vijeka. U prethodnoj deceniji Duccio je izmislio robusniji gest djeteta koje poseže i povlači veo, što je gest koji se nalazi u ''"Stroganoff Madoni"'' i "londonskim madonama". Taj oblik je napušten u korist ovog mirnijeg koji se mnogo puta ponavlja tokom ranog 14. vijeka. Detalj odijevanja Madone također je važan, jer umjetnik koristi tamniju grimiznu boju umjesto crvenog bizantijskog ogrtača (maforiòna), kojeg slikar očito smatra staromodnim. Značajan je i gest Madone, koja pokazuje na ruku djeteta i na njegove noge, čime aludira na buduće muke Hristove. Prvobitni sjaj slike narušen je lošom očuvanošću, ali iako visoke slikovne vrijednosti nije imala utjecaja na slikarsku umjetničku produkciju tog vremena u Sieni.<ref>{{Cite web|url= https://www.wga.hu/html_m/d/duccio/various/6perugi.html|title= ''Duccio di Buoninsegna''|work= wga.hu|access-date= 3. 4. 2022}}</ref> Njemački historičar umjetnosti [[Curt Heinrich Weigelt]] je nakon analize 1911. godine ovo djelo pripisao Ducciu di Buoninsegni. Na kraju ovog perioda (1304-1307), a neposredno prije nego je Duccio naslikao svoje najveće remek-djelo ''"Maestà"'', koje je bilo postavljeno na glavni oltar katedrale u Sieni, pripada i triptih sa vratima (nepoznato porijeklo) s ''"Raspećem"'' između svetih Nikole od Barija i Klimenta. Na svim ovim slikama može se cijeniti figurativni realizam i aristokratska priroda lica, tipična za Ducciovu umjetnost i bez premca na početku 14. vijeka u Italiji. Na njegovim slikama iz tog perioda uočljiva je i velika količina odjeće, jedna od osobina kojom je tada u potpunosti ovladala [[firentinska škola]], koja je bila prvi izvor učenja i inspiracije za Duccia.<ref name="AF"/> === Maestà === [[Datoteka:Maest 0 duccio 1308-11 siena duomo.jpg|thumb|250px|desno|Prednja strana oltarne slike ''"Maestā"'', koju je naslikao Duccio di Buoninsegna u periodu između oktobra 1308. i početka juna 1311. godine, tempera na drvu, lapis lazuli, zlato, dimenzije 425 x 212 cm, ''Muzej Opera del Duomo'', Siena]] Najslavnije i jedino sa velikom sigurnošću potvrđeno djelo Duccia di Buoninsegne je velika oltarna slika nazvana ''"Maestà"'' (bosanski: Bogorodica u svom veličanstvu), koja je prvobitno bila smještena u središnjoj katedrali u Sieni. Rad na ovom djelu dimenzija 425 x 212&nbsp;cm započeo je u oktobru 1308., a završen je početkom juna 1311. godine.<ref name="JC"/> Sveukupnu koncepciju i dizajn uradio je Duccio, ali je naslikao samo dio ovog masivnog djela. Na osnovu detaljno provedene analize, historičari umjetnosti zaključili su da je on naslikao sliku Madone sa djetetom na glavnom prednjem velikom panelu, kao i scene iz prednje predelle. Veći deo oltarske slike uradili su njegovi pomoćnici kojima su zasigurno bile ostavljene relativno slobodne ruke u pripremanju kompozicija za povjerene im dijelove. Tako je gornji red na vrhu glavnog panela, na kojem je prikazano deset apostola, uradio [[Ugolino di Nerio]], slike na prednjim vrhovima [[Segna di Bonaventura]], zabate s anđelima na obje strane [[Majstor Badia a Isola]], stražnju ''predellu'' [[Pietro Lorenzetti]], a glavni stražnji panel i slikarske prikaze na stražnjim vrhovima nacrtao je njegov brat [[Ambrogio Lorenzetti]].<ref name="JHS"/> ==== Historija ==== Ugovor o izradi ovog djela potpisan je 4. oktobra 1308. godine između Duccia i Jacopa Mariscottia uposlenika središnje katedrale u Sieni, a ovaj dokument danas je sačuvan u državnoj arhivi grada Siene. Dnevnica je iznosila 16 [[Soldo|soldi]], što je znatna suma s obzirom na obim poduhvata koji je zahtijevao godine rada i velike količine materijala za izradu ovog umjetničkog djela (priprema panela, boja, [[lapis lazuli]], zlata) i čije troškove Duccio nije snosio. To potvrđuje da je Duccio u to vrijeme bio jedan od najbolje plaċenih umjetnika. Nakon završetka njene izrade 1311. slika je ostala na oltaru do 1505, kada je zbog popravke postavljena pored oltara svetog Sebastijana, sada oltara Raspeća. Dana 1. augusta 1771. oltarna slika je raskomadana. Da bi se odvojile dvije (prednja i zadnja) bojene površine, grubo je izrezana na sedam dijelova i razdvojena u skladu sa pojedinačnim drvenim panelnim pločama, ne štedeći ni ''[[Predella|predellu]]'' (izdužena pravougaona osnova oltarne slike) ni središnji dio. Daske od topole, zalijepljene zajedno i zategnute ekserima bile su veoma teške za odsjeći i rezultat je bio poguban; figure Madone i djeteta na prednjoj strani slike oštećene su oštricom koja je probijala drveni panel. Paneli su zatim nemarno bili odloženi u [[mezzanin]] na trećem spratu katedrale u Sieni na niskom i mračnom mjestu, a zatim ponovo sastavljeni u kapelama ''Sant' Ansano'' i ''Sacramento''. Godine 1878. oni dijelovi koji su još bili u Sieni ponovo su spojeni u ''Muzeju Opera del Duomo'', gdje su ostali do danas. Raskomadavanje oltarne slike u 18. vijeku otežava određivanje tačne strukture originalnog djela i tematskog slijeda odjeljaka u predelli i središnjim dijelovima u ovom religioznom slikarskom djelu. Osam nedostajućih panela razbacano je po raznim muzejima u Americi i Evropi.<ref name="JC"/> ==== Opis ==== [[Datoteka:Duccio Maestà.jpg|thumb|300px|lijevo|Glavna središnja slika sa prikazom Madone i malog Krista sa svecima i anđelima]] Oltarna slika ''"Maestā"'' je [[poliptih]] sastavljen od više drvenih panela, a njena glavna karakteristika je naglasak na horizontalni oblik što je bila potpuna novost u to vrijeme. Za razliku od ''"Rucellai Madone"'' i ''"Maeste"'' naslikanih u tradiciji Cimabuea, sienska slika koju je naslikao Duccio je veća, a dimenzije slike povećane su u širinu. Prvobitno, zajedno sa predellama, središnjim krunskim dijelom, vrhovima u gornjem dijelu slike i okvirima, ovo djelo vjerovatno je imalo dimenzije približno 5 X 5 metara i pokrivalo je cijeli [[oltar]], dominirajući [[Apsida|apsidom]]. Njegova formalna veličina opravdana je prirodom samog slikarskog djela: kao velika pobožna slika bila je namijenjena za poglede vjernika. Pokreti nebeskog dvora artikulisani su suptilnom simetrijom: likovi koji okružuju Madonu podijeljeni su u dva reda tronom, koji je središnja osovina cijele [[Kompozicija (likovna)|kompozicije]]. Dok je podudaranje dviju strana na slici kao u ogledalu razbijena sićušnim detaljima (gestovi svetaca ili pogledi anđela), Madona koja je okružena sa trideset svetaca i anđela izdvaja se od ostatka grupe. Njena nesvakidašnja veličina proglašava je neprikosnovenom protagonistkinjom, čak i u pogledu djeteta, koje ne pravi gest ili blagoslov, niti se okreće prema majci, već tiho promatra vjernike. Slijedeći tradiciju, Duccio je uz upotrebu [[lapis lazuli]]ja (u to vrijeme basnoslovno skupog materijala) naslikao Madonu obučenu u ogrtač intenzivne plave boje, dok je iza nje prekrasno vezeno [[zlato]] u prugama. U ovom djelu ima dosta ukrašenih površina što je jedna od osobina sienskog slikarstva. Osjeća se profinjenost i suptilnost koja je ostvarena uz pomoć upotrebe tehnike [[Chiaroscuro|chiaroscura]], gdje je ostvarena prelijepa modulacija svjetla i sjene, kao na primjerima odjeće u koju je povijen Krist i zlatnih pruga na ogrtaču Madone kao i iza nje. Ovo nije rani rad Cimabuea, ovo je umjetnik Duccio koji se stabilno, pažljivo i svjesno kreće ka stvaranju pravog osjećaja mase i stvarnog volumena. Draperija oko Krista je tako mehko i lijepo modelirana, dok su anđeli savršeno raspoređeni u prostoru, te dobijaju veću prirodnost oko trona, na koji se lagahno oslanjaju. [[Datoteka:Maest 001 duccio siena duomo.jpg|thumb|250px|desno|Pozadina ''"Meste"'']] Sām prijesto ukrašen je umetnutim polihromiranim [[mramor]]om i prikazan u frontalnom položaju sa širokim stranicama. Linija anđela u gornjem redu, koja se uzdiže do vrha Madoninog prijestolja, uravnotežena je linijom svetaca u srednjem redu, čije su glave umetnute između figura iznad, dok su četiri sveca zaštitnika Siene u donjem redu s lijeva na desno - [[Savin od Spoleta|Savin]], [[Ansan od Siene|Ansan]], [[Sveti mučenici Viktor i Korona|Viktor]] i [[Krisencije od Rima|Krisencije]] - šire raspoređeni, klečeći i usidreni za zemlju svojim odeždama, sačinjavaju osnovu harmonijske strukture na koju se iznad nižu ostale svete ličnosti u ovom djelu. Nakon njene izrade i prvobitne svrhe, ''"Maestā"'' je predstavljala i izvanrednu završnu komponentu u cjelokupnoj arhitekturi središnje katedrale u Sieni. Bolje rečeno, sàma je bila arhitektonsko djelo usred arhitekture, zbog savršene trodijelne podjele pročelja, rigoroznog i preciznog podudaranja s obje strane stavova i gesti dvije grupe ličnosti koji su predmet vjerskog štovanja, pri čemu svaka ličnost preuzima apstraktni dokaz arhitektonske komponente koja se savršeno kombinuje sa cjelinom.<ref name="JHS"/> Dok cijeli prednji dio glavnog panela zauzima scena Madone s djetetom u njenom veličanstvu okružena anđelima i svecima, na poleđini ovog masivnog slikarskog djela nalazi se dvadeset i šest scena iz Kristove muke. Prvobitno su postojale pomoćne scene iz Kristovog života iznad i ispod glavnog panela. Čitav rad je vrhunski standard izrade, a izuzetne boje i gipko crtanje stvaraju efekte velike ljepote.<ref name="AIT"/> Bogatstvo Ducciove inspiracije otkriva se još jasnije u malim epizodama na postolju ovog oltarnog djela (predella), poleđini i vrhu gornjeg dijela ''"Maeste"'', u kojima svaku epizodu treba pažljivo ispitati izbliza, jer je svaka cjelina za sebe i autonomna. Slično tome, svaki dio, svaka ličnost ili predmet u ovom djelu, izgleda kao da je nacrtan dajući impresiju kao kad se gleda pod lupom i gotovo [[Heraldika|heraldičkim]] karakterom poprima vrijednost ritmičke komponente u glavnoj teksturi kompozicije koja se razvija oko njega. Analiza slikarskog stila Duccia di Buoninsegne prilikom izrade ovog djela potvrđuje teoriju da su rani život Krista u predellama i najviši odjeljci u ovom djelu nalikani nakon glavnih panela, pri čemu prostorna rješenja, vitki oblici i harmonična razmjena radnje i ambijenta otkrivaju slikarevu čvrstinu i samopouzdanje. Scene iz Kristovog javnog života naslikane su na stražnjoj predelli. Obje predelle predstavljaju njihove najranije primjere u italijanskoj umjetnosti. [[Datoteka:Duccio di Buoninsegna 019.jpg|thumb|250px|lijevo|Naličje oltarnog djela ''"Maestà"'' sa glavnim panelom na kojem su scene iz Kristove muke]] Prilikom stilskog proučavanja ovog djela, historičari umjetnosti primijetili su različitu funkciju scena predstavljenih na obje naslikane strane ''"Maeste"''. Prednja strana je bila pobožna slika namijenjena zajednici vjernika (što objašnjava njenu veličinu, jasno vidljivu iz svakog ugla crkve), dok je stražnja strana bila u suštini narativni ciklus namijenjen bližem promatranju klera iz svetišta. Glavni element naličja ''"Maeste"'' činilo je četrnaest panela, prvobitno odvojenih stubićima [[pilastar]]a (priblizno širokih 4&nbsp;cm), koji su zajedno sa vanjskim okvirom izgubljeni pri rasparčavanju ovog slikarskog djela 1771. godine.<ref name="JC"/><ref name="JHS"/> Pejzaži sa naličja ''"Maeste"'' vjerovatno su inspirisani [[Bizantijska umjetnost za vrijeme vladavine dinastije Paleolog|bizantijskim slikarstvom za vrijeme vladavine dinastije Paleolog]]. Austrijski historičar umjetnosti i bizantolog [[Otto Demus]], koji je istraživao bizantijske freske u okolini [[Ohrid]]a, uočio je na njihovim slikarskim prikazima stjenovite pejzaže koji nisu samo kulisa iza likova, već su raspoređeni u različite slojeve tako da likove postavljaju u prostor. On smatra da je upravo Duccio koristio ovaj bizantijski slikarski izum za stvaranje dubine i prostora za likove u svom remek-djelu.<ref name="JHS"/> ''"Maesta"'' ima najraniju sačuvanu predellu u italijanskoj umjetnosti, sa slikama na prednjoj i stražnjoj strani. Dvije predelle koje se nalaze na obje strane ovog oltarnog slikarskog djela bile su naslikane na horizontalno položenom komadu drveta i stoga su se mogle lahko rastaviti. Na predelli sa prednje strane nalazi se sedam sačuvanih panela na kojima su prikazane priče iz Kristovog djetinjstva, u kojima je protagonista [[Djevica Marija|sveta Marija]], smjenjujući se s portretima proroka (Isaija, Ezekijel, Solomon, Malahija, Jeremija, Osija), koji razdvajaju pojedinačne scene. Nekoliko pojedinačnih scena (koje nedostaju na originalnom oltarnom djelu ''"Maeste"'' prilikom rasparčavanja 1771. godine) našlo je put do muzeja ili privatnih kolekcija. Epizode na poleđini ''"Maeste"'', kojih je prvobitno bilo ukupno 43, bile su namijenjene gledaocima u prezbiteriju, koji su mogli da priđu bliže panou od vjernika koji su se okupljali u glavnom dijelu crkve. Okrugli paneli na poleđini prikazuju scene nakon Kristovog uskrsnuća, dok slike sa predelle na poleđini prikazuju iskušenje i čuda Kristova.<ref name="AIT"/> === Posljednja djela === [[Datoteka:Duccio.The-Madonna-and-Child-with-Saints-149.jpg|thumb|250px|desno|''"Poliptih br. 47"'', tempera na drvu, 1310 - 1312, dimenzije 80 x 60 cm, Pinacoteca Nazionale, Siena]] Postoje samo dva djela koja se sa sigurnošću mogu pripisati katalogu urađenih slika Duccia di Buoninsegne nakon ''"Maeste"'' iz katedrale u Sieni, a oba su u relativno dobro očuvanom stanju. Prvi je ''"Poliptih br. 47"'', koji se prvobitno nalazio u [[Bolnica Santa Maria della Scala|bolnici Santa Maria della Scala]], a sada se nalazi u muzeju Pinacoteca Nazionale u Sieni. Samo je središnji dio ovog djela neosporno Ducciovo autorstvo, dok su preostali paneli pripisani [[Ugolino di Nerio|Ugolinu di Neriu]], kojem je Duccio dao relativno veliku slobodu u dizajniranju i slikanju.<ref name="JHS"/> U donjem dijelu ove oltarne slike s nekoliko figura prikazani su Madona i sveci (sveti Ivan Evanđelist i sveta Agneza s lijeve strane, kao i sveti Ivan Krstitelj i Marija Magdalena s desne strane). Gornji dio prikazuje Krista i anđele. Između njih, umjetnik je naslikao srednji nivo koji prikazuje do polovine dužine figure kraljeva i proroka iz [[Stari zavjet|Starog zavjeta]]. Kao i sveci, oni su imenovani po natpisu. Iznad Madone, naprimjer, pojavljuju se [[Mojsije]] i [[kralj David]].<ref>{{Cite web|url= https://www.wga.hu/html_m/d/duccio/various/zpoly_47.html|title= ''Duccio di Buoninsegna: Polyptych No. 47''|work= wga.hu|access-date= 23. 5. 2022}}</ref> Kompozicijski, ovo djelo je složenije u odnosu na njegova ranija djela i proizvod je slikarske tehnike koju je Duccio koristio u prvoj deceniji 14. vijeka. To je zbog uvođenja parova proroka iznad pojedinačnih glavnih likova. Tako se, umjesto na dva nivoa, poliptih novog stila uzdiže mnogo više kroz tri nivoa. Viši vrhovi ([[Fijala (arhitektura)|fijale]]) imaju ravne strane koje se okreću u nivou glava anđela i stvaraju [[zabat]]e. Ova vrsta fijala postavljena na krnji oblik zabata glavnog prostornog odjeljka naći će se u više navrata na narednim slikama drugih slikara. Zanimljivo je napomenuti da je upravo Ugolino di Nerio koristio 1320-ih ovaj kompozicijski raspored u svom poliptihu koji je dizajnirao za crkvu ''Santa Croce'' u Firenci. Historičari umjetnosti slažu se da je ovo djelo naslikano ubrzo nakon ''"Maeste"'', a sličnosti svetaca sa obje strane Madone kao i proroka navode na zaključak da su naslikani po uzoru na već navedeno remek-djelo Duccia di Buoninsegne.<ref name="JHS"/> [[Datoteka:Duccio di Buoninsegna cat01.jpg|thumb|150px|lijevo|''"Maesta"'' iz katedrale di San Cerbone, zlato i tempera na drvu, 1316., dimenzije 179,2 × 99,5 cm]] Posljednje djelo iz završnog stvaralačkog perioda ovog italijanskog predrenesansnog slikara koje mu se pripisuje je ''"Maestà"'' iz [[Katedrala di San Cerbone|katedrale di San Cerbone]] u južnoj toskanskoj općini [[Massa Marittima]]. Nalazi se u lijevoj krajnjoj kapeli i najdragocjenije je umjetničko djelo u cijeloj katedrali, koje je naslikano na drvenom panelu približno 1316. godine u slikarskom ateljeu Duccia di Buoninsegna.<ref name="TT">{{Cite web|url= http://www.travelingintuscany.com/art/duccio/madonnadellegrazie.htm|title= ''Art in Tuscany, Duccio di Buoninsegna: Madonna delle Grazie''|work= travelingintuscany.com|access-date= 26. 5. 2022}}</ref> ''"Maestu"'' iz katedrale di San Cerbone u cjelosti je izveo [[Ambrogio Lorenzetti]], koji je oponašao Ducciov stil kada je slikao Madonu, dok je u narativnim scenama uočljiv njegov vlastiti slikarski stil. U ovom slikarskom djelu uočljive su lične osobine i sklonosti Ambrogia Lorenzettija, koje su se ispoljile u onim kvalitetama koje će kasnije biti prepoznatljive kroz njegovo cjelokupno umjetničko stvaralaštvo. Lice madone je iznenađujuće shematizirano, s obzirom na činjenicu da je to djelo nekoga tko je pripadao generaciji nakon Duccia. to se posebno odnosi na ravno, prilično kruto slikanje četkicom preko obrva i [[Korijen vanjskog nosa|korijena vanjskog nosa]]. ''"Maesta"'' iz katedrale di San Cerbone je još uvijek djelo urađeno u stilu Duccia di Buoninsegne, u tolikoj mjeri, da se može zaključiti da je Duccio možda sam dizajnirao cjelokupnu kompoziciju. Ton ovog rada je neosporno veličanstven, ali su neki detalji naslikani pomalo kruto. Najbolji primjer za ovu tvrdnju su obje ruke Madone postavljene kao naličje jedna drugoj, sa ukočeno savijenim prstima, naizgled nesposobni da dodiruju ili drže. Ova vrsta formalnosti i simetrije podsjećaju na sheme koje su se često nalazile u prethodnoj slikarskoj generaciji, posebno kod [[Guido da Siena|Guida da Siene]]. Poza Madonine figure, s naglaskom na dijagonalni prikaz njene desne ruke i bedra, veoma je slična onoj koju je Guido da Siena koristio u slici ''"Madona na prijestolju sa djetetom (Maestà)"'' u Palazzo Publico u Sieni. Pregled brojnih detalja narativa na poleđini oltarne slike ''"Maestà"'' iz katedrale di San Cerbone jasno otkriva rad Ambrogia Lorenzettija, sa uporedivim detaljima u njegovim kasnijim slikarskim djelima. Nije iznenađujuće da je Lorenzetti izabran da uradi ovu oltarnu sliku, budući da je već dokazao svoju vrijednost u svom slikarskom udjelu u ''"Maesti"'' iz Siene. Program Pasije u ovoj oltarnoj slici je skraćeni prikaz onog na Ducciovoj Maesti iz 1311. godine u kojem se prva dva donja reda naslikanih scena čitaju prvi, a zatim dva gornja reda. ''"Maestà"'' iz katedrale di San Cerbone bila je namijenjena velikom oltaru koji se nalazi ispod kupole i predstavlja Madonu sa djetetom ([[Italijanski jezik|ital.]]: ''"Madonna delle Grazie"'') na prednjoj strani i scene iz Muke Kristove na poleđini. Kao ''"Maestà"'' iz 1311. godine i ovo djelo pretrpjelo je velika oštećenja, a prilikom njegovog rasparčavanja, preostali dio je smanjena verzija originalnog djela. Veličina ove oltarne slike je smanjena, izrezana oko lika Madone, čime je urezana u narativne scene na poleđini i uklonjene figure (vjerovatno anđela), koje su prvobitno stajale sa obje strane ustoličene Madone. Sa lijeve strane njene glave vide se tragovi oreola, ali su glave anđela sastrugane. Velike površine prijestolja su potpuno izgubljene, a nije poznat datum kad je Madonino lice potpuno prefarbano. Ova prefarba je uklonjena prilikom čišćenja i restauracije 1947. godine. Ništa nije ostalo što bi sugeriralo izvorni oblik oltarne slike. Međutim, historičari umjetnosti smatraju da ako bi slika bila vraćena u njenu izvornu širinu i visinu, više bi nalikovala ''"Maesti"'' iz katedrale u Sieni nego kako izgleda u njenom sadašnjem stanju.<ref name="JHS"/> == Stil == [[Datoteka:Ritratto di Cimabue.jpg|thumb|200px|lijevo|Portret firentinskog slikara [[Cimabue]]a, koji je imao značajan utjecaj na umjetnički razvoj Duccia di Buoninsegne s početka njegove karijere]] Prije Duccia di Buoninsegne, prevladavajući bizantijski slikarski stil koristio je motive sa [[ikona]] i apstraktne slikovne izume u svrhu prenošenja osjećaja vječnog autoriteta božanstva. Nije slučajno da su upravo ti pozivi na vječnost također nametnuli neprolaznu moć Crkve i njenu doktrinarnu nadmoć. Neki od tih bizantijskih umjetničkih izuma vidljivi su u njegovim slikarskim djelima.<ref name="LA">{{Cite web|url= https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2005-jan-24-et-duccio24-story.html|title= ''Where the divine meets the mortal''|work= latimes.com|access-date= 27. 5. 2022}}</ref> Prema [[Velika Britanija|britanskom]] autoru i kritičaru umjetnosti [[Robert Langton Douglas|Robertu Langtonu Douglasu]], tri različita razdoblja mogu se uočiti u umjetničkoj karijeri i radu Duccia di Buoninsegne: bizantijsko, rimsko i gotičko razdoblje. Tokom drugog (rimskog) razdoblja svog umjetničkog stvaralaštva još uvijek je bio pod utjecajem [[Bizantijska umjetnost|bizantijske umjetnosti]], a tokom trećeg (gotičkog) tazdoblja bio je još uvijek pod utjecajem starih rimskih i bizantijskih umjetnika kao i novih umjetničkih kretanja tog vremena u Italiji. U djelima iz njegovog prvog slikarskog razdoblja primjetno je da su sva njegova prijestolja poluorijentalnog dizajna, od struganog drveta i imaju visoka podnožja; dok je Madona u potpunosti bizantijskog tipa. Tu su i velike eliptične [[Šarenica|šarenice]] oka, kosa okrenuta nadole u uglovima, dugi zakrivljeni nos, zakrivljene koščate ruke, ugaoni i često čisto kaligrafski nabori draperija. Dijete je premalo i nije estetski lijepog izgleda. U djelima iz njegovog drugog perioda, prijestolja su kamena i podsjećaju na [[Kozmateski ukrasni rad|kozmateski]] (stil geometrijskog ukrasnog umetnutog kamena koji je tipičan za arhitekturu srednjovjekovne Italije, a posebno Rima i njegove okoline) tip, a ukrašeni su šarenim [[mramor]]ima i pločicama od [[mozaik]]a. Šarenica oka je manja, usta ravnija, nos nešto kraći i manje zakrivljen, ruke manje koščate, nabori draperija širi i prirodniji. U njegovom trećem periodu prijestolja su još uvijek kozmateskog tipa, ali ima gotičke crte. U izražavanju emocija uočljive su velike razlike između djela njegovog trećeg perioda u odnosu na prethodne. Najbolji primjer koji ovo potvrđuje je njegovo najznačajnije djelo ''"Maestà"'' iz 1311. godine. Sa velikom glavnom kompozicijom, 59 malih epizoda (danas 54) i malim figurama proroka, apostola i anđela na vrhovima u gornjem dijelu slike, Ducciova ''"Maesta"'' nije bila samo vrhunsko ostvarenje pojedinačnog umjetnika obdarenog velikom širinom stila, već i prva definitivna najava kulture koja se do tada čvrsto uspostavila.<ref>Smart, Alastair (1978), ''The Dawn of Italian Painting 1250 – 1400.'', izdavačka kuća Oxford: Phaidon. {{ISBN|0714817694}}</ref>. Sa izuzetkom nekolicine lokalnih naučnika i slikara iz Siene, čije je stvaralaštvo iz 13. i 14. vijeka bilo ograničeno samo na pohvale, Duccio je bio praktično ignorisan tokom čitavog 17. vijeka. U to vrijeme je čak i njegovo najznačajnije djelo ''"Maesta"'' uklonjeno sa oltara u crkvi ''Santa Maria Novella'', a nekoliko panela koji su bili sastavni dio cjelokupnog djela izvađeno i prodato privatnim kolekcionarima. Danas se ona nalaze u izložbenim kolekcijama raznih svjetskih muzeja. Sve veći interes za srednjovjekovnu umjetnost, koji se u 18 vijeku manifestuje potragom za historijskim i religioznim dokumentima, doveo je do boljeg poznavanja umjetničkog stvaralaštva i života Duccia di Buoninsegne. Tako je između kraja 19. i prvih decenija 20. vijeka došlo do dileme da li je ''"Madonnu Rucellai"'' naslikao Cimabue ili Duccio. Od tada je počelo najnovije kritičko istraživanje slikarske obuke sienskog majstora, koje je imalo za cilj da razjasni njegov odnos sa bizantijskom tradicijom, te utjecaja [[Cimabue]]a, kao i sa novim primjerima gotičkog ukusa u umjetnosti. Povodom ovog složenog pitanja, historičari umjetnosti su jednoglasni u prepoznavanju Ducciove vrlo visoke umjetničke dimenzije, koji je baš kada je [[Giotto di Bondone]] mijenjao "slikarsku umjetnost iz grčke u latinsku", uspio u svojim radovima usaditi "grčki slikarski izražajni jezik". Upravo to je bila jedna od najprepoznatljivijih osobina italijanskog bizantijskog slikarstva tokom ranog 14. vijeka.<ref>Giulio Cattaneo, ''Classici dell'Arte: L'Opera completa di Duccio di Buoninsegna'', izdavačka kuća Rizzoli iz Milana, prvo izdanje objavljeno 1972. godine, str. 9</ref> Ulivajući novi život u stiliziranu bizantijsku tradiciju, Duccio je pokrenuo stil svojstven razvoju sienske škole uz ekspresivnu upotrebu obrisa. Upotreba linije varirala je od snažnog kvaliteta u njegovom prikazivanju narativnih scena do lirskog i veličanstvenog tona u njegovom prikazu Madone i anđela.<ref name="AIT"/> Uvažavanje koje je Duccio uživao u svoje vrijeme autoritativno potvrđuju narudžbe njegovih glavnih danas poznatih djela, počevši od njegovog prvog remek-djela ''"Madona Rucellai"'' koju su Firentinci povjerili ovom sienskom slikaru. Stil koji je korišten u ovom djelu bio je suptilan, inspiriran elementima [[Bizantijska umjetnost|bizantijske umjetnosti]], ali je potom pružao mekše portrete s kojima je gledalac lakše osjetio povezanost. Nakon ''"Madonne Rucellai"'' pa sve do kraja 13. vijeka, bliže prvim godinama posljednje decenije, razvoj Ducciovog slikarskog stila, koji je rezultat savršene asimilacije različitih komponenti kulture i ukusa bio je završen. Međutim, bio je još uvijek podložan kasnijim najznačajnijim kretanjima u umjetnosti tog vremena uz sve veće obogaćivanje njegovog slikarskog vokabulara. Ovaj vremenski period predstavlja veliku prekretnicu u unutrašnjim kompleksnim i dubokim promjenama, koje će dovesti do nastanka njegovog prepoznatljivog slikarskog stila. Nakon što se oslobodio ostataka utjecaja slikarske umjetnosti Cimabuea (koji su mu pomogli da proširi horizont izvan granica lokalne tradicije), te nakon što je postigao preuranjenu simbiozu između zapadne gotike i oživljajuće slikovne kulture Bizanta, Duccio je sada bio u mogućnosti da uđe sa više samopouzdanja u ogromne domene svete ikonografije, da crpi inspiraciju iz velikog broja izvora, da pruži originalne verzije motiva i sugestija koje su mu stizale sa svih strana: od helenističkih i bizantijskih [[minijatura]] do [[skulptura]] [[Nicola Pisano|Nicole]] i [[Giovanni Pisano|Giovannija Pisana]]. Svi ovi spomenuti utjecaji pomogli su u razvoju istih tema sa sve većim i delikatnijim ljudskim osjećajem i uz budno promatranje stila, što će u završnici dovesti do pune umjetničke zrelosti koja je uočljiva u njegovom remek-djelu ''"Maestà"''. Otprilike dvadeset pet godina nakon izrade njegovog prvog značajnog slikarskog djela ''"Madone Rucellai"'', završio je glavno remek-djelo oltarnu sliku ''"[[Maestà (Duccio)|Maestà]]"''. Slijedila je njena trijumfalna javna pratnja sastavljena od više hiljada velikodostojnika i građana Siene, koji su išli u povorci od Ducciovog slikarskog studija u ulici Stalloreggio pa sve do glavne katedrale u Sieni, gdje je ovo djelo bilo smješteno. Ovakvi događaji predstavljaju pečate dugog umjetničkog prestiža ovog italijanskog slikara. Najvjerovatnije je da je Duccio naslikao ''"Maestu"'' po uzoru na raskošne apsidne mozaike i freske srednjovjekovnog [[Rim]]a, sa kojima je morao biti prilično upoznat. Slikarsko predstavljanje Madone i djeteta, svetaca, anđela i apostola na rimskim mozaicima kao i njihova blistava dekoracija ostavili su veliki utisak na Duccia. Najveća lekcija koju je Rim imao za Duccia bila je monumentalnost, a veličanstvenost njegove oltarne slike u Sieni u velikoj je mjeri zaslužna za to što je iskusio ovu kvalitetu u rimskoj tradiciji. Neki od njegovih radova predstavljaju slikarski pomak prema dostignućima ostvarenim unutar [[Slikarstvo rane renesanse|ranog italijanskog renesansnog pokreta]] koji je uslijedio ubrzo nakon njegove smrti. Duccio je koristio pažljivu mješavinu [[boja]] kako bi proizveo ovu mehkoću, a tome su doprinijele njegove izuzetne tehničke sposobnosti slikanja temperom, što su brojni umjetnici slijedili kasnije. Dok se pridržavao ravne [[Perspektiva (likovna umjetnost)|perspektive]] korištene u [[Gotika|gotičkoj umjetnosti]], došlo je do blagog pomaka u njegovom radu u započinjanju boljeg korištenja perspektive do koje je došlo u kasnijim vijekovima. Prije Duccia, bilo je vrlo rijetko da italijanski umjetnici u svojim djelima stavljaju ličnosti u arhitektonske scene. Njegova želja da eksperimentiše sa perspektivom bila je njegova vlastita odluka da obuhvati različite zgrade u okviru svojih slika. Ovo je bio vrlo rani, probni pristup koji je postavio temelje da se dalje nastavi. Prilikom pregleda najvažnijih događaja iz njegove karijere, u slikarskim djelima otkrivamo predmete kao što su dvorci, [[stub]]ovi i hodnici koji se nalaze iza njegovih portretnih figura. Perspektiva u njegovim slikama je prisutna, ali ograničena, sa samo nekoliko različitih faza između prednjeg plana i pozadine. U poređenju sa nekim kasnijim pejzažnim scenama iz evropske umjetnosti primjetne su jasne razlike u ovom ranom stilu perspektivnog slikarstva. Duccio di Buoninsegna dao je važan doprinos u razvoju ka slikarskim tehnikama koje će se pojaviti nekoliko vijekova kasnije.<ref name="JHS"/> == Baština == Ono što je [[Édouard Manet|Edouard Manet]] bio za moderno slikarstvo, Duccio di Buoninsegna je bio za [[italijansko renesansno slikarstvo]]. Bio je rodonačelnik onoga što će postati umjetnička norma, pri čemu je jednim dijelom čvrsto bio ukorijenjen u slikarsku tradiciju tog vremena, a drugim dijelom usredotočen na vlastito jedinstveno čulno iskustvo svijeta koje ga je okruživalo. Taj njegov stav je proizveo novi način razmišljanja o umjetnosti. U svojim slikarskim djelima ovaj toskanski slikar počinje ostavljati po strani vječnu bezvremenost karakterističnu za srednjovjekovni senzibilitet. Na njegovo mjesto dolazi prefinjeni utisak o nestalnosti života, pri čemu vrijeme ulazi u sliku, donoseći sa sobom moderan nagovještaj smrtnosti.<ref name="LA"/> Ducciov utjecaj kao učitelja imali su dugotrajan učinak na stil sijenske umjetnosti, a slava njegovog najznačajnijeg slikarskog djela ''"Maestà"'' privukla je veliki broj hodočasnika u Sienu. Ništa u dotadašnjoj toskanskoj slikarskoj tradiciji nije bilo uzor tako impresivnoj prezentaciji ''"Maeste"''. Taj osjećaj i ukus za detalje, koji su proizašli iz najuglednije klasične i bizantijske tradicije korišteni su u [[minijatura]]ma u [[evangelistar]]ima i [[lekcionar]]ima proizvedenim u [[Konstantinopolj]]u. Upravo ovo kasnije će biti tipično za mnoge sienske umjetnike koji će slikati u stilu sličnom Ducciu i to je jedan od najvećih elemenata njegove umjetničke ostavštine. Neki od slikara radili su s njim tokom vlastitog naukovanja u njegovom studiju, dok bi se drugi možda jednostavno divili njegovom radu sa udaljenosti i odlučili da elemente njegovog umjetničkog pristupa preuzmu i koriste u slikarskim djelima kao svoje. Siena je u to vrijeme bila uspješan i bogat grad, koji je talentiranim ljudima omogućavao visok stepen političkog i umjetničkog razvoja. Ostarjelog Duccia mnogi su njegovi pomoćnici vidjeli kao izuzetno talentiranog umjetnika čiji je relativno radikalan pristup slikarstvu gurnuo [[Zapadna umjetnost|evropsku umjetnost]] naprijed. Kraljevina Siena bila je u to vrijeme glavna umjetnička regija u Italiji. Dok su slikari u obližnjoj [[Firenca|Firenci]] usvojili okrugle, realističnije oblike, većina sienskih umjetnika u ranom 14. vijeku nastavila je koristiti Ducciov linearni i dekorativni stil, koji je koristio zlato i jaku boju za stvaranje uzorka i ritma. Veći dio 14. vijeka Duccio će biti stalna referentna tačka [[Sijenska škola|sijenske škole]] slikarstva, čak i u vrijeme punog procvata novih firentinskih umjetničkih pokreta, a njegov utjecaj osjetit će se i u najudaljenijim italijanskim gradovima. Njegova umjetnička karijera općenito se gleda na sličan način kao i karijera tadašnjeg najznačajnijeg firentinskog slikara Cimabuea, koji su (svaki pojedinačno) uveli nove ideje i čime je otpočelo suptilno kretanje ka [[Renesansa|renesansi]].<ref name="DDB"/> == Galerija == <gallery> Datoteka:Duccio di Buoninsegna - Madonna with Child - Google Art Project.jpg|Madona sa djetetom (Madonna di Buonconvento), tempera na panelu, dimenzije 68x49 cm, Muzej sakralne umjetnosti u Buonconventu u dolini Arbia južno od Siene Datoteka:Duccio The-Madonna-and-Child-128.jpg|Madona sa djetetom i dva anđela (Crevole Madonna), 1283-1284, tempera na panelu, dimenzije 89x60 cm, [[Museo dell'Opera del Duomo (Siena)|Museo dell'Opera del Duomo]], Siena Datoteka:Duccio Madonna Gualino.jpg|Madona Gualino 1280-1283, tempera i zlato na drvu, dimenzije 157x86 cm, Galleria Sabauda u Torinu Datoteka:Duccio di Buoninsegna - Annunciation - WGA06752.jpg|Scena Bogojavljenja Datoteka:Duccio di Buoninsegna - Transfiguration - WGA06780.jpg|Scena Preobraženja Isusovog Datoteka:Duccio - Triptych- Crucifixion and other Scenes - Google Art Project.jpg|Triptih sa prikazom Raspeća i drugim scenama, tempera na drvenom panelu između 1302 - 1308, dimenzije 44.9 X 31.4&nbsp;cm Datoteka:Duccio di Buoninsegna - Flight into Egypt - WGA06766.jpg|Bjekstvo u Egipat Datoteka:Duccio di Buoninsegna - Disputation with the Doctors - WGA06768.jpg|Isus među učenima Datoteka:Duccio di Buoninsegna - The Raising of Lazarus - Google Art Project.jpg|Uskrsnuće Lazara Datoteka:Duccio di Buoninsegna - Christ and the Samaritan Woman - Google Art Project.jpg|Isus i Samarićanka Datoteka:MadonnaInTrono41.jpg|Maestà, detalj Datoteka:Duccio di Buoninsegna - Christ Before Caiaphas - WGA06797.jpg|Isus kod jevrejskog sveštenika [[Kajafa|Kajafe]] Datoteka:Duccio The-Madonna-and-Child-with-Angels-1.jpg|''"Madona ustoličena među anđelima"'' (poznata i kao ''"Madona iz Berna"''), tempera na drvu, dimenzije 31,5 x 22,5&nbsp;cm, Muzej umjetnosti u [[Bern]]u, [[Švicarska]] Datoteka:Duccio di Buoninsegna 036.jpg|Pozivanje apostola Petra i Andrije, odlomak iz ''"Maeste"'' tempera na drvu, dimenzije 43.5 × 46&nbsp;cm, [[National Gallery of Art (Washington, D.C.)|National Gallery of Art]], [[Washington, D.C.]] </gallery> == Literatura == * ''Enzo Carli - Duccio di Buoninsegna'', izdavač Aldo Martello Editore, Milan, Italy == Izvori == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.nga.gov/content/dam/ngaweb/collection/catalogue/italian-paintings-of-the-thirteenth-and-fourteenth-centuries/versions/2016-03-21_italian-paintings-of-the-thirteenth-and-fourteenth-centuries.pdf, ''Italian Thirteenth and FourteenthCentury Paintings'', na nga.gov]{{Mrtav link}} * [https://www.khanacademy.org/humanities/renaissance-reformation/late-gothic-italy/siena-late-gothic/a/siena-in-the-late-gothic-an-introduction, ''Siena in the Late Gothic, an introduction'', na khanacademy.org]{{Mrtav link}} [[Kategorija:Rođeni 1255.]] [[Kategorija:Umrli 1319.]] [[Kategorija:Biografije, Siena]] [[Kategorija:Italijanski slikari]] [[Kategorija:Slikari gotike]] 4za1uzat23mesuzlcn7b0xslhqu2nl3 2 489248 3427100 3427065 2022-08-03T13:53:45Z Thavok 140592 wikitext text/x-wiki === <u><big>Aktuelnosti</big></u> === *[[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.]] * [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|Opći izbori u BiH 2022.]] * Sportska takmičenja u 2022. godini === <u><big>Kreiranje</big></u> === '''Sport''': [[Pete Maravich]], [[Ivica Obrvan]], [[Nogomet u Engleskoj]], [[Predrag Danilović]], [[Cedi Osman]] '''Geografija''': [[Eindhoven]] '''Muzika''': [[Syd Barrett]], [[Zayn Malik]], [[Corey Taylor]] '''Politika''': [[Milan Kučan]], [[Nancy Pelosi]], [[Predsjednik Čilea]], [[Predsjednički izbori u Italiji 2022.]], [[Opći izbori u Čileu 2021.]], [[Državni udar u Sudanu 2021.]] '''Biznis''': [[Kemal Kozarić]] '''Televizija''': [[Dark (TV serija)]], [[Cuba Gooding Jr.]], [[Robert Duvall]] '''Brendovi''': [[Casio]], [[Seiko]] '''Medicina''': [[Medicinska sestra]] __NOTOC__ __NOEDITSECTION__ === <u><big>Uređivanje</big></u> === ===== Vitalni članci: [[Sport]], [[Muzika]], [[Umjetnost]], [[Politika]], [[Država]], [[Zajednica]], [[Humor]], [[Novine]], [[Vjera]], [[Religija]], [[Ustav]], [[Književnost]], [[Bol]], [[Komedija]] ===== [[Aleksej Navaljni]], [[2022.|2022]], [[Sting (muzičar)]], [[Nikola Prce]], [[Istina]], [[Vojska]], [[Lopta]], [[As]], [[Car]], [[Masakr na Kapiji]], [[Kriptodepresija]], [[Howard Webb]], [[Vedran Bosnić]], [[Francisco Pizarro]], [[Azra (film)]], [[Rami Malek]], [[Stranger Things]], [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020.|Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020]], [[Anel Ahmedhodžić]], [[Dennis Hadžikadunić]], [[Teroristički napad u Beču 2020.|Teroristički napad u Beču 2020]], [[Bee Gees]], [[Honda]], [[Želimir Žilnik]], [[Samsung]], [[Dritan Abazović]], [[Xiaomi]], [[Athabasca (jezero)]], [[Jaroslav Hašek]], [[Eden Hazard]], [[Wiki]], [[Ratko Varda]], [[Citologija]], [[Ekologija]] 2draadzj9ckis20u7yq2fyecyvzelhg 0 490558 3427098 3427003 2022-08-03T13:47:02Z FullyAwesome 136056 Obrisane duplikat reference, te dodane nove reference. wikitext text/x-wiki {{Infokutija softver | naslov = MonadPlug | autor = MonetizeAd | status = Aktivna | veb-sajt = www.monadplug.com | operativni_sistem = | žanr = Monetization Platform | jezici = Engleski }} '''MonadPlug''' je sistem za dodatnu monetizaciju internet saobraćaja razvijen pod krovom agencije za digitalni marketing [[MonetizeAd]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]]. Putem MonadPlug-a korisnici ostvaruju mogućnost da dodatno profitiraju od svog [[internet]] saobraćaja putem web push obavještenja, izvornih reklama i velikog broja inovativnih metoda.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/biznis/706685/mlada-marketinska-kompanija-monetize-ad-predstavila-brilijantne-rezultate-u-protekloj-godini|title=Mlada marketinška kompanija Monetize Ad predstavila brilijantne rezultate u protekloj godini|date=2021-12-30|website=Avaz.ba|language=hr|access-date=2022-04-23}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://tuzlanski.ba/ekonomija/pozitivan-primjer-u-vremenu-pandemije-koronavirusa-kompanija-monetize-ad-ucetvorostrucila-prihode/|title=Tuzlanski.ba|last=http://tuzlanski.ba|date=2020-09-22|website=Tuzlanski.ba|language=bs-BA|access-date=2022-04-23}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://monadplug.com/|title=Zvanična web stranica}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://rocketreach.co/monadplug-profile_b45d5aeffc6174e4|title=RocketReach - MonadPlug|website=RocketReach|language=en|access-date=2022-08-03}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.signalhire.com/companies/monadplug|title=SignalHire - MonadPlug}}</ref> == Kreacija == MonadPlug je kreiran 2015. godine sa namjerno prilagođenim pristupom za proširenje brenda, monetizacijom prometa, povećanjem prometa, pozitivnim iskustvima klijenata i još mnogo drugih beneficija. U svom repertoaru, MonadPlug nudi nekoliko preoblikovanih prilika za monetizaciju i softverima, ekstenzijama za preglednik i mobilnim aplikacijama. Također, oglasni servisi i oglašivači imaju priliku da putem MonadPlug platforme plasiraju svoj materijal u eter.<ref name=":0" /><ref name=":2">{{Cite web|url=https://ucompares.com/monadplug-review/|title=MonadPlug Review (2022) - Best Ad Network For Publishers?|date=2022-01-20|website=uCompares.com|language=en-US|access-date=2022-04-22}}</ref><ref name=":1" /> == Metode monetizacije == Unutar MonadPlug sistema, osim monetizacije web stranica putem push notifikacija, native oglasa, widgeta ili quick linkova, korisnici mogu monetizovati svoje mobilne aplikacije ili igrice, te čak i ekstenzije za preglednike. Servisi za isplatu koje MonadPlug nudi su Paypal, Payoneer, te mogućnost direktnog transfera.<ref name=":2" /><ref>{{Cite web|url=https://adswikia.com/monadplug/|title=MonadPlug Review - CPC Advertising Network {{!}} ADSWikia|last=|first=|date=2021-02-02|language=en-US|access-date=2022-04-23}}</ref> == Reference == <references /> [[Kategorija:Sistemi za monetizaciju saobraćaja]] [[Kategorija:Softveri]] jyemgxb2fijidxdvqo7za2jwyvqbsj4 3427099 3427098 2022-08-03T13:47:26Z FullyAwesome 136056 wikitext text/x-wiki {{Infokutija softver | naslov = MonadPlug | autor = MonetizeAd | status = Aktivna | veb-sajt = www.monadplug.com | operativni_sistem = | žanr = Monetizacijska Platforma | jezici = Engleski }} '''MonadPlug''' je sistem za dodatnu monetizaciju internet saobraćaja razvijen pod krovom agencije za digitalni marketing [[MonetizeAd]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]]. Putem MonadPlug-a korisnici ostvaruju mogućnost da dodatno profitiraju od svog [[internet]] saobraćaja putem web push obavještenja, izvornih reklama i velikog broja inovativnih metoda.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/biznis/706685/mlada-marketinska-kompanija-monetize-ad-predstavila-brilijantne-rezultate-u-protekloj-godini|title=Mlada marketinška kompanija Monetize Ad predstavila brilijantne rezultate u protekloj godini|date=2021-12-30|website=Avaz.ba|language=hr|access-date=2022-04-23}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://tuzlanski.ba/ekonomija/pozitivan-primjer-u-vremenu-pandemije-koronavirusa-kompanija-monetize-ad-ucetvorostrucila-prihode/|title=Tuzlanski.ba|last=http://tuzlanski.ba|date=2020-09-22|website=Tuzlanski.ba|language=bs-BA|access-date=2022-04-23}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://monadplug.com/|title=Zvanična web stranica}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://rocketreach.co/monadplug-profile_b45d5aeffc6174e4|title=RocketReach - MonadPlug|website=RocketReach|language=en|access-date=2022-08-03}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.signalhire.com/companies/monadplug|title=SignalHire - MonadPlug}}</ref> == Kreacija == MonadPlug je kreiran 2015. godine sa namjerno prilagođenim pristupom za proširenje brenda, monetizacijom prometa, povećanjem prometa, pozitivnim iskustvima klijenata i još mnogo drugih beneficija. U svom repertoaru, MonadPlug nudi nekoliko preoblikovanih prilika za monetizaciju i softverima, ekstenzijama za preglednik i mobilnim aplikacijama. Također, oglasni servisi i oglašivači imaju priliku da putem MonadPlug platforme plasiraju svoj materijal u eter.<ref name=":0" /><ref name=":2">{{Cite web|url=https://ucompares.com/monadplug-review/|title=MonadPlug Review (2022) - Best Ad Network For Publishers?|date=2022-01-20|website=uCompares.com|language=en-US|access-date=2022-04-22}}</ref><ref name=":1" /> == Metode monetizacije == Unutar MonadPlug sistema, osim monetizacije web stranica putem push notifikacija, native oglasa, widgeta ili quick linkova, korisnici mogu monetizovati svoje mobilne aplikacije ili igrice, te čak i ekstenzije za preglednike. Servisi za isplatu koje MonadPlug nudi su Paypal, Payoneer, te mogućnost direktnog transfera.<ref name=":2" /><ref>{{Cite web|url=https://adswikia.com/monadplug/|title=MonadPlug Review - CPC Advertising Network {{!}} ADSWikia|last=|first=|date=2021-02-02|language=en-US|access-date=2022-04-23}}</ref> == Reference == <references /> [[Kategorija:Sistemi za monetizaciju saobraćaja]] [[Kategorija:Softveri]] 1sh5ersgq36rsll8vbqpzvkpv3s8mfk 0 492470 3427128 3426179 2022-08-03T20:38:13Z EmiliaITČA 139615 /* Ostale zasluge */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija album| | naziv = Kalabalak | vrsta = Album | pozadina = studio | vrsta = | izvođač_gen = [[Leb i sol]] | objavljen = 13. maj 1983 | snimljen = februar-mart 1983 | mjesto = [[Zagreb]], [[SFRJ]] | studio = | žanr = rock | izdavač = [[Jugoton]] | trajanje = 36:35 | producent = Leb i sol | prethodni_album = ''[[Sledovanje]]'' <br> (1982.) | ovaj_album = '''''Kalabalak''''' | sljedeći_album = ''[[Tangenta (album)|Tangenta]]''<br> (1984.) }}'''Kalabalak''' je šesti studijski album jugoslavenskog i [[Sjeverna Makedonija|makedonskog]] benda [[Leb i sol]]. Album je objavljen 1983. godine za izdavačku kuću [[Jugoton]], a prvobitno je bio dostupan samo na kaseti i gramofonskoj ploči. CD reizdanje albuma objavljeno je 2006. godine.<ref name=":1">{{Cite news|title=Kalabalak (ploča)|url=https://www.discogs.com/release/8261179-Leb-I-Sol-Kalabalak|access-date=2022-01-22|work=discogs.com}}</ref><ref>{{Cite news|title=Kalabalak kazeta|url=https://www.discogs.com/release/3733571-Leb-I-Sol-Kalabalak|access-date=2022-01-22|work=discogs.com}}</ref><ref>{{Cite news|title=Kalabalak CD|url=https://www.discogs.com/release/13373910-Leb-I-Sol-Kalabalak|access-date=2022-01-22|work=discogs.com}}</ref> == Album == Album sadrži osam pjesama, od kojih je šest instrumentalnih.<ref>{{Cite news|title=Kalabalak recenzije|url=https://www.jazzmusicarchives.com/album/leb-i-sol/kalabalak|work=jazzmusicarchives.com|access-date=2022-01-22}}</ref> Materijal je snimljen u studiju M2 [[Makedonska radiotelevizija|RTV Skoplje]]. Gosti na albumu bili su [[Ana Kostovska]] (prateći vokal), [[Slobodan Micev]] (orgulje, glokenšpil, prateći vokal), [[Petar Kargov]](saksofon) i [[Goran Stefanovski]] (prateći vokal). Među hitovima sa ovog albuma nalaze se pesme ''Bistra voda'', ''Malo sutra'' i ''Bez reči''.<ref>{{Cite news|title=Leb i sol — The Ultimate Collection|url=https://www.discogs.com/release/7073970-Leb-I-Sol-The-Ultimate-Collection|access-date=2022-01-22|work=discogs.com}}</ref> == Sastav == * [[Vlatko Stefanovski]] — gitara, vokal * [[Bodan Arsovski]] — bas gitara * [[Dragoljub Đuričić]] — bubnjevi<ref name=":1" /> === Ostale zasluge === * [[Leb i sol]] — producenti * [[Braco Zafirovski]], [[Milka Gerasimova]] — snimači zvuka * [[Mirko Ilić]] — dizajn naslovnice * V. Serafimov — fotografije <ref name=":1" /> == Zanimljivosti == * Reč ''kalabalak'' je porijeklom iz turskog jezika i koristi se u južnoj Srbiji, a u prevodu znači ''gužva'', ''mnogo ljudi na jednom mjestu''. Ova riječ je u pisanju [[palindrom]], dok su u izgovoru posljednja dva samoglasnika prigušena. Srpskom govornom jeziku vratila se upravo zahvaljujući ovom albumu, čija je naslovna numera iz 1983. godine. bio veliki hit u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]].<ref>{{Cite web|url=https://kratkoslovlje.blogspot.com/2018/06/kalabalak.html|title=Знате ли шта је КАЛАБАЛАК?|language=sr|access-date=2022-05-28}}</ref> * U vrijeme kada je dospio u zlatni tiraž, dio članova je bio na odsluženju [[Jugoslavenska narodna armija|vojnog roka]].<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2019/03/vlatko-stefanovski-o-yu-pop-sceni-84.html|title=Vlatko Stefanovski o YU pop sceni '84: Idoli i "Čokolada"? Auuu, to ne valja… mada ja Divljana cenim|access-date=2022-05-28}}</ref> == Izvori == {{Refspisak|2}} [[Kategorija:Albumi grupe Leb i sol]] [[Kategorija:Albumi iz 1983.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]] oomqqm3c5c2pzwfswbrp5kofuaadwod 3427154 3427128 2022-08-04T07:03:48Z EmiliaITČA 139615 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Kalabalak | vrsta = studio | izvođač_gen = [[Leb i sol]] | objavljen = 13. maj 1983 | snimljen = februar-mart 1983 | mjesto = [[Zagreb]], [[SFRJ]] | studio = | žanr = rock | izdavač = [[Jugoton]] | trajanje = 36:35 | producent = Leb i sol | preth_naziv = [[Sledovanje]] | preth_godina = 1982 | godina = 1983 | sljed_naziv = [[Tangenta (album)|Tangenta]] | sljed_godina = 1984 | ovaj_album = Kalabalak }}'''Kalabalak''' je šesti studijski album jugoslavenskog i [[Sjeverna Makedonija|makedonskog]] benda [[Leb i sol]]. Album je objavljen 1983. godine za izdavačku kuću [[Jugoton]], a prvobitno je bio dostupan samo na kaseti i gramofonskoj ploči. CD reizdanje albuma objavljeno je 2006. godine.<ref name=":1">{{Cite news|title=Kalabalak (ploča)|url=https://www.discogs.com/release/8261179-Leb-I-Sol-Kalabalak|access-date=2022-01-22|work=discogs.com}}</ref><ref>{{Cite news|title=Kalabalak kazeta|url=https://www.discogs.com/release/3733571-Leb-I-Sol-Kalabalak|access-date=2022-01-22|work=discogs.com}}</ref><ref>{{Cite news|title=Kalabalak CD|url=https://www.discogs.com/release/13373910-Leb-I-Sol-Kalabalak|access-date=2022-01-22|work=discogs.com}}</ref> == Album == Album sadrži osam pjesama, od kojih je šest instrumentalnih.<ref>{{Cite news|title=Kalabalak recenzije|url=https://www.jazzmusicarchives.com/album/leb-i-sol/kalabalak|work=jazzmusicarchives.com|access-date=2022-01-22}}</ref> Materijal je snimljen u studiju M2 [[Makedonska radiotelevizija|RTV Skoplje]]. Gosti na albumu bili su [[Ana Kostovska]] (prateći vokal), [[Slobodan Micev]] (orgulje, glokenšpil, prateći vokal), [[Petar Kargov]](saksofon) i [[Goran Stefanovski]] (prateći vokal). Među hitovima sa ovog albuma nalaze se pesme ''Bistra voda'', ''Malo sutra'' i ''Bez reči''.<ref>{{Cite news|title=Leb i sol — The Ultimate Collection|url=https://www.discogs.com/release/7073970-Leb-I-Sol-The-Ultimate-Collection|access-date=2022-01-22|work=discogs.com}}</ref> == Sastav == * [[Vlatko Stefanovski]] — [[gitara]], vokal * [[Bodan Arsovski]] — [[Bas-gitara|bas gitara]] * [[Dragoljub Đuričić]] — [[bubnjevi]]<ref name=":1" /> === Ostale zasluge === * [[Leb i sol]] — producenti * [[Braco Zafirovski]], [[Milka Gerasimova]] — snimači zvuka * [[Mirko Ilić]] — dizajn naslovnice * V. Serafimov — [[Fotografija|fotografije]] <ref name=":1" /> == Zanimljivosti == * Reč ''kalabalak'' je porijeklom iz [[Turski jezik|turskog jezika]] i koristi se u južnoj [[Srbija|Srbiji]], a u prevodu znači ''gužva'', ''mnogo ljudi na jednom mjestu''. Ova riječ je u pisanju [[palindrom]], dok su u izgovoru posljednja dva samoglasnika prigušena. [[Srpski jezik|Srpskom govornom jeziku]] vratila se upravo zahvaljujući ovom albumu, čija je naslovna numera iz 1983. godine bio veliki hit u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]].<ref>{{Cite web|url=https://kratkoslovlje.blogspot.com/2018/06/kalabalak.html|title=Знате ли шта је КАЛАБАЛАК?|language=sr|access-date=2022-05-28}}</ref> * U vrijeme kada je dospio u zlatni tiraž, dio članova je bio na odsluženju [[Jugoslavenska narodna armija|vojnog roka]].<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2019/03/vlatko-stefanovski-o-yu-pop-sceni-84.html|title=Vlatko Stefanovski o YU pop sceni '84: Idoli i "Čokolada"? Auuu, to ne valja… mada ja Divljana cenim|access-date=2022-05-28}}</ref> == Izvori == {{Refspisak|2}} [[Kategorija:Albumi grupe Leb i sol]] [[Kategorija:Albumi iz 1983.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]] 8vmlh4zinsuh8nin5ozpm07kxhjiwau 3427155 3427154 2022-08-04T09:08:16Z AnToni 2325 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Kalabalak | vrsta = Album | pozadina = studio | izvođač_gen = [[Leb i sol]] | objavljen = 13. maj 1983 | snimljen = februar-mart 1983 | mjesto = [[Zagreb]], [[SFRJ]] | studio = | žanr = rock | izdavač = [[Jugoton]] | trajanje = 36:35 | producent = Leb i sol | prethodni_album = ''[[Sledovanje]]'' (1982.) | sljedeći_album = ''[[Tangenta (album)|Tangenta]]'' (1984.) | ovaj_album = Kalabalak }}'''Kalabalak''' je šesti studijski album jugoslavenskog i [[Sjeverna Makedonija|makedonskog]] benda [[Leb i sol]]. Album je objavljen 1983. godine za izdavačku kuću [[Jugoton]], a prvobitno je bio dostupan samo na kaseti i gramofonskoj ploči. CD reizdanje albuma objavljeno je 2006. godine.<ref name=":1">{{Cite news|title=Kalabalak (ploča)|url=https://www.discogs.com/release/8261179-Leb-I-Sol-Kalabalak|access-date=2022-01-22|work=discogs.com}}</ref><ref>{{Cite news|title=Kalabalak kazeta|url=https://www.discogs.com/release/3733571-Leb-I-Sol-Kalabalak|access-date=2022-01-22|work=discogs.com}}</ref><ref>{{Cite news|title=Kalabalak CD|url=https://www.discogs.com/release/13373910-Leb-I-Sol-Kalabalak|access-date=2022-01-22|work=discogs.com}}</ref> == Album == Album sadrži osam pjesama, od kojih je šest instrumentalnih.<ref>{{Cite news|title=Kalabalak recenzije|url=https://www.jazzmusicarchives.com/album/leb-i-sol/kalabalak|work=jazzmusicarchives.com|access-date=2022-01-22}}</ref> Materijal je snimljen u studiju M2 [[Makedonska radiotelevizija|RTV Skoplje]]. Gosti na albumu bili su [[Ana Kostovska]] (prateći vokal), [[Slobodan Micev]] (orgulje, glokenšpil, prateći vokal), [[Petar Kargov]](saksofon) i [[Goran Stefanovski]] (prateći vokal). Među hitovima sa ovog albuma nalaze se pesme ''Bistra voda'', ''Malo sutra'' i ''Bez reči''.<ref>{{Cite news|title=Leb i sol — The Ultimate Collection|url=https://www.discogs.com/release/7073970-Leb-I-Sol-The-Ultimate-Collection|access-date=2022-01-22|work=discogs.com}}</ref> == Sastav == * [[Vlatko Stefanovski]] — [[gitara]], vokal * [[Bodan Arsovski]] — [[Bas-gitara|bas gitara]] * [[Dragoljub Đuričić]] — [[bubnjevi]]<ref name=":1" /> === Ostale zasluge === * [[Leb i sol]] — producenti * [[Braco Zafirovski]], [[Milka Gerasimova]] — snimači zvuka * [[Mirko Ilić]] — dizajn naslovnice * V. Serafimov — [[Fotografija|fotografije]] <ref name=":1" /> == Zanimljivosti == * Reč ''kalabalak'' je porijeklom iz [[Turski jezik|turskog jezika]] i koristi se u južnoj [[Srbija|Srbiji]], a u prevodu znači ''gužva'', ''mnogo ljudi na jednom mjestu''. Ova riječ je u pisanju [[palindrom]], dok su u izgovoru posljednja dva samoglasnika prigušena. [[Srpski jezik|Srpskom govornom jeziku]] vratila se upravo zahvaljujući ovom albumu, čija je naslovna numera iz 1983. godine bio veliki hit u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]].<ref>{{Cite web|url=https://kratkoslovlje.blogspot.com/2018/06/kalabalak.html|title=Знате ли шта је КАЛАБАЛАК?|language=sr|access-date=2022-05-28}}</ref> * U vrijeme kada je dospio u zlatni tiraž, dio članova je bio na odsluženju [[Jugoslavenska narodna armija|vojnog roka]].<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2019/03/vlatko-stefanovski-o-yu-pop-sceni-84.html|title=Vlatko Stefanovski o YU pop sceni '84: Idoli i "Čokolada"? Auuu, to ne valja… mada ja Divljana cenim|access-date=2022-05-28}}</ref> == Izvori == {{Refspisak|2}} [[Kategorija:Albumi grupe Leb i sol]] [[Kategorija:Albumi iz 1983.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]] e9ar5kq9a7j7eskbogv8dlwh9s8jphc 0 492502 3427105 3426947 2022-08-03T17:21:27Z Nerko65 55647 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{U začetku}} '''Sijenska škola''' je dio [[italija]]nske slikarske tradicije koja je svoj vrhunac razvoja dostigla u gradu [[Siena|Sieni]] tokom kasnog [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] između 13. i 15. vijeka. Tokom tog perioda bila je takmac [[Rim]]u i [[Firenca|Firenci]] u umjetničkom stvaralaštvu i jedno od najznačajnijih italijanskih slikarskih središta. Tokom 13. i prve polovine 14. vijeka imala je nadmoćniju slikarsku školu u odnosu na ostale italijanske gradove, gdje su neki od njenih najznačajnijih predstavnika uradili djela za rivalsku Firencu, kao naprimjer [[Duccio di Buoninsegna]] sa njegovom ''"Madonom Rucellai"'' iz 1285 - 86. Upravo je Duccio kao jedan od osnivača sijenske škole, zajedno sa [[Pietro Cavallini|Pietrom Cavalliniem]] i [[Cimabue]]om, najznačajniji italijanski slikarski predstavnik (do dolaska [[Giotto di Bondone|Giottoa]]), koji je u neohelenističku [[Bizantijska umjetnost|umjetnost Bizantije]] unio italijansku aromu. Kombinacija ekonomskog pada, izazvanog [[Kuga|kugom]] iz 1348. koja je pokosila većinu stanovnika Siene i političke nestabilnosti tokom druge polovine 14. vijeka, dovela je do velikog pada kvaliteta slikarske umjetnosti od kojeg se Siena nije nikad u poptunosti oporavila. <ref> F. M. Godfrey, ''History of Italian Painting 1250 - 1800'', Taplinger Publishing Co., Inc. New York, 1965, Library of Congress Catalogue Number 65-16699, str. 1 - 4 </ref> == Historijski okvir == Siena je jedinstven slučaj među italijanskim gradovima, jer je i do danas zadržala duh srednjovekovnog grada. U vrijeme kada se eksperimentisalo sa novim naučnim idejama u [[Padova|Padovi]] i Firenci i kada se uspostavljala pompa i raskošnost dvorova u [[Mantova|Mantovi]] i [[Venecija|Veneciji]], Siena je ostala po strani od svega i nastavila svojim putem. Jedini utjecaji koji su uspjeli prodrijeti na umjetničku scenu ovog grada bili su bizantijski i [[Gotika|gotički]], a iako je Siena u to vrijeme bila povučena od ostatka Italije, ipak je imala jednako nasilnu i katastrofalnu historiju kao i bilo koja od tadašnjih gradova država. Godine 1255. izbio je rat sa Firencom i vojska Sijene bila je poražena, ali je 1260. firentinska vojska poražena u [[Bitka kod Montapertija|bici kod Montapertija]], što je za njih imalo dalekosežne posljedice. [[Vatikan]] je zbog toga odbio da pozajmljuje novac od sijenskih gibelinskih bankara, a cijeli grad bio je izopšten iz katoličke crkve. <ref> Francis Williams, ''Painting in Mantua, Padua, Siena and Urbino'', Pergamo Press Ltd. New York City 1970., Library of Congress Catalog Card No. 78-99997, str. 23 - 31 </ref> == 13. vijek == == 14. vijek == == 15. vijek == == Popis umjetnika == === 1251 - 1300 === * [[Guido da Siena]] === 1301 - 1350 === * [[Duccio di Buoninsegna]] * [[Segna di Bonaventura]] * [[Niccolò di Segna]] * [[Simone Martini]] * [[Lippo Memmi]] * [[Naddo Ceccarelli]] * [[Ambrogio Lorenzetti]] * [[Pietro Lorenzetti]] * [[Bartolomeo Bulgarini]] * [[Ugolino di Nerio]] * [[Lippo Vanni]] === 1351 - 1400 === * [[Bartolo di Fredi]] * [[Andrea Vanni]] * [[Francesco di Vannuccio]] * [[Jacopo di Mino del Pellicciaio]] * [[Niccolò di Bonaccorso]] * [[Niccolò di Ser Sozzo]] * [[Luca di Tommè]] * [[Taddeo di Bartolo]] * [[Andrea di Bartolo]] * [[Paolo di Giovanni Fei]] * (Majstor Richardson triptiha) === 1401 - 1450 === * [[Benedetto di Bindo]] * [[Domenico di Bartolo]] * [[Giovanni di Paolo]] * [[Gregorio di Cecco]] * [[Martino di Bartolomeo]] * [[Master of the Osservanza Triptych]] * [[Pietro di Giovanni d'Ambrogio]] * [[Priamo della Quercia]] * [[Sano di Pietro]] * [[Stefano di Giovanni|Sassetta]] (Stefano di Giovanni) * [[Vecchietta|Lorenzo di Pietro (Vecchietta)]] === 1451 - 1500 === * [[Nicola di Ulisse]] * [[Matteo di Giovanni]] * [[Benvenuto di Giovanni]] * [[Carlo di Giovanni]] * [[Francesco di Giorgio Martini]] * [[Neroccio di Bartolomeo de' Landi]] * [[Pietro di Francesco degli Orioli]] * [[Guidoccio Cozzarelli]] * [[Bernardino Fungai]] * [[Pellegrino di Mariano]] * [[Andrea di Niccolò]] * [[Pietro di Domenico]] === 1501 - 1550 === * [[Girolamo di Benvenuto]] * [[Giacomo Pacchiarotti]] * [[Girolamo del Pacchia]] * [[Domenico Beccafumi]] * [[Il Sodoma]] (Giovanni Antonio Bazzi) * [[Riccio Sanese]] (Bartolomeo Neroni) === 1601 - 1650 === * [[Francesco Vanni]] * [[Ventura Salimbeni]] * [[Rutilio Manetti]] == Literatura == * Enzo Carli - Duccio di Buoninsegna, izdavač Aldo Martello Editore, Milan, Italy * Smart, Alastair (1978), ''The Dawn of Italian Painting 1250 – 1400.'', izdavačka kuća Oxford: Phaidon. {{ISBN|0714817694}} == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Italijanska umjetnost]] [[Kategorija:Gotika]] [[Kategorija:Kultura u Sieni]] [[Kategorija:Historija Siene]] q1pokoq9dejn9vvjq6zfkig48ddf72x 3 492517 3427095 2022-08-03T12:48:43Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 3 492518 3427096 2022-08-03T12:49:01Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 3 492519 3427103 2022-08-03T15:53:49Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 0 492520 3427107 2022-08-03T17:53:15Z Gjergj333 130288 nova stranica wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sigil of Baphomet (Cuneiform).gif|mini|Jedan od najučestalijih simbola "Radosti Satane"]] '''Radost Satane/Radost Sotone''' ili '''Joy of Satan (JoS)'''<ref>{{Cite book|last=Petersen|first=Jasper|title=Between Darwin and the Devil: Modern Satanism as Discourse, Milieu, and Self|publisher=Norwegian University of Science and Technology|year=2011|pages=218—219, 144—146}}</ref> je web stranica i zapadna ezoterična okultna organizacija koju je 2002. osnovala Maxine Dietrich (Andrea Maxine/Dietrich).<ref>{{Cite book|last=Asprem, Granhom|first=Egil, Kennet|title=Contemporary Esotericism|publisher=Routledge|year=142, 144—146|isbn=ISBN 978-1908049322}}</ref> Radost Satane zagovara "duhovni satanizam" ili "teistički satanizam", ideologiju koja predstavlja jedinstvenu sintezu teističkog satanizma, [[Nacizam|nacizma]], gnostičkog [[Paganizam|paganizma]], zapadnog ezoterizma, teorija zavjere o [[NLO]]-ima i vanzemaljskih vjerovanja sličnih onima koje su popularizirali Zecharia Sitchin i David Icke.<ref>{{Cite web|url=https://www.joyofsatan.org/|title=Joy of Satan}}</ref> == Vjerovanja == Članovi vjeruju da je Satana "pravi otac i Bog stvoritelj čovječanstva", čija je želja bila da se njegove kreacije i čovječanstvo uzdignu kroz znanje i razumijevanje.<ref>{{Cite book|last=McBride|first=Jaemes|title=The Divine Province: Birthing New Earth.|year=2013|pages=84}}</ref> Oni vjeruju da je judeo-kršćanski bog, i islamski također, zapravo zli neprijatelj čovječanstva koji radi sa [[Jevreji|Jevrejima]] da nas uništi. Oni su bili predmet značajnih kontroverzi zbog svojih [[Antisemitizam|antisemitskih]] uvjerenja i povezanosti s bivšim predsjednikom Nacionalsocijalističkog pokreta, američke neonacističke organizacije. == Na našim prostorima == Na našim prostorima je godinama Radost Satane djelovala pod različitim imenima, poput "Temple of Pride" (Hram Ponosa)<ref>{{Cite news|url=https://m-blog.vecernji.hr/danijel-tatic/sotonisticka-svecenica-u-sotonizmu-je-sve-besplatno-znanje-savjet-pomoc-740|title=Sotonistička svećenica: u sotonizmu je sve besplatno – znanje, savjet, pomoć…}}</ref> i "Crni Plamen".<ref>{{Cite news|url=https://www.telegraf.rs/vesti/1775934-satanisticka-sekta-aktivna-u-srbiji-hriscani-zavetujte-se-satani-video|title=SATANISTIČKA SEKTA AKTIVNA U SRBIJI: "Hrišćani, zavetujte se SATANI"! (VIDEO)}}</ref> Trenutno pod okrivljem organizacije Joy of Satan, postoji "srpsko-hrvatski ogranak Radosti Satane".<ref>{{Cite web|url=https://radostsatane.com/|title=Radost Satane - "srpsko-hrvatski sajt"}}</ref> rxid2u8x53qlyudid40trcjv25b2zey 3427108 3427107 2022-08-03T17:56:30Z Gjergj333 130288 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sigil of Baphomet (Cuneiform).gif|mini|Jedan od najučestalijih simbola "Radosti Satane"]] '''Radost Satane/Radost Sotone''' ili '''Joy of Satan (JoS)'''<ref>{{Cite book|last=Petersen|first=Jasper|title=Between Darwin and the Devil: Modern Satanism as Discourse, Milieu, and Self|publisher=Norwegian University of Science and Technology|year=2011|pages=218—219, 144—146}}</ref> je web stranica i zapadna ezoterična okultna organizacija koju je 2002. osnovala Maxine Dietrich (Andrea Maxine/Dietrich).<ref>{{Cite book|last=Asprem, Granhom|first=Egil, Kennet|title=Contemporary Esotericism|publisher=Routledge|year=142, 144—146|isbn=978-1908049322}}</ref> Radost Satane zagovara "duhovni satanizam" ili "teistički satanizam", ideologiju koja predstavlja jedinstvenu sintezu teističkog satanizma, [[Nacizam|nacizma]], gnostičkog [[Paganizam|paganizma]], zapadnog ezoterizma, teorija zavjere o [[NLO]]-ima i vanzemaljskih vjerovanja sličnih onima koje su popularizirali Zecharia Sitchin i David Icke.<ref>{{Cite web|url=https://www.joyofsatan.org/|title=Joy of Satan}}</ref> == Vjerovanja == Članovi vjeruju da je Satana "pravi otac i Bog stvoritelj čovječanstva", čija je želja bila da se njegove kreacije i čovječanstvo uzdignu kroz znanje i razumijevanje.<ref>{{Cite book|last=McBride|first=Jaemes|title=The Divine Province: Birthing New Earth.|year=2013|pages=84}}</ref> Oni vjeruju da je judeo-kršćanski bog, i islamski također, zapravo zli neprijatelj čovječanstva koji radi sa [[Jevreji|Jevrejima]] da nas uništi. Oni su bili predmet značajnih kontroverzi zbog svojih [[Antisemitizam|antisemitskih]] uvjerenja i povezanosti s bivšim predsjednikom Nacionalsocijalističkog pokreta, američke neonacističke organizacije. == Na našim prostorima == Na našim prostorima je godinama Radost Satane djelovala pod različitim imenima, poput "Temple of Pride" (Hram Ponosa)<ref>{{Cite news|url=https://m-blog.vecernji.hr/danijel-tatic/sotonisticka-svecenica-u-sotonizmu-je-sve-besplatno-znanje-savjet-pomoc-740|title=Sotonistička svećenica: u sotonizmu je sve besplatno – znanje, savjet, pomoć…}}</ref> i "Crni Plamen".<ref>{{Cite news|url=https://www.telegraf.rs/vesti/1775934-satanisticka-sekta-aktivna-u-srbiji-hriscani-zavetujte-se-satani-video|title=SATANISTIČKA SEKTA AKTIVNA U SRBIJI: "Hrišćani, zavetujte se SATANI"! (VIDEO)}}</ref> Trenutno pod okrivljem organizacije Joy of Satan, postoji "srpsko-hrvatski ogranak Radosti Satane".<ref>{{Cite web|url=https://radostsatane.com/|title=Radost Satane - "srpsko-hrvatski sajt"}}</ref> <references /> [[Kategorija:Neonacizam]] [[Kategorija:Satanizam]] [[Kategorija:Novi religiozni pokreti]] [[Kategorija:Antisemitizam]] r3darz4bcu7fox55ic11bzncp73i2ve 3427110 3427108 2022-08-03T18:57:24Z AnToni 2325 /* Vjerovanja */ koga "nas"? wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sigil of Baphomet (Cuneiform).gif|mini|Jedan od najučestalijih simbola "Radosti Satane"]] '''Radost Satane/Radost Sotone''' ili '''Joy of Satan (JoS)'''<ref>{{Cite book|last=Petersen|first=Jasper|title=Between Darwin and the Devil: Modern Satanism as Discourse, Milieu, and Self|publisher=Norwegian University of Science and Technology|year=2011|pages=218—219, 144—146}}</ref> je web stranica i zapadna ezoterična okultna organizacija koju je 2002. osnovala Maxine Dietrich (Andrea Maxine/Dietrich).<ref>{{Cite book|last=Asprem, Granhom|first=Egil, Kennet|title=Contemporary Esotericism|publisher=Routledge|year=142, 144—146|isbn=978-1908049322}}</ref> Radost Satane zagovara "duhovni satanizam" ili "teistički satanizam", ideologiju koja predstavlja jedinstvenu sintezu teističkog satanizma, [[Nacizam|nacizma]], gnostičkog [[Paganizam|paganizma]], zapadnog ezoterizma, teorija zavjere o [[NLO]]-ima i vanzemaljskih vjerovanja sličnih onima koje su popularizirali Zecharia Sitchin i David Icke.<ref>{{Cite web|url=https://www.joyofsatan.org/|title=Joy of Satan}}</ref> == Vjerovanja == Članovi vjeruju da je Satana "pravi otac i Bog stvoritelj čovječanstva", čija je želja bila da se njegove kreacije i čovječanstvo uzdignu kroz znanje i razumijevanje.<ref>{{Cite book|last=McBride|first=Jaemes|title=The Divine Province: Birthing New Earth.|year=2013|pages=84}}</ref> Oni vjeruju da je judeo-kršćanski bog, i islamski također, zapravo zli neprijatelj čovječanstva koji radi sa [[Jevreji|Jevrejima]]. Oni su bili predmet značajnih kontroverzi zbog svojih [[Antisemitizam|antisemitskih]] uvjerenja i povezanosti s bivšim predsjednikom Nacionalsocijalističkog pokreta, američke neonacističke organizacije. == Na našim prostorima == Na našim prostorima je godinama Radost Satane djelovala pod različitim imenima, poput "Temple of Pride" (Hram Ponosa)<ref>{{Cite news|url=https://m-blog.vecernji.hr/danijel-tatic/sotonisticka-svecenica-u-sotonizmu-je-sve-besplatno-znanje-savjet-pomoc-740|title=Sotonistička svećenica: u sotonizmu je sve besplatno – znanje, savjet, pomoć…}}</ref> i "Crni Plamen".<ref>{{Cite news|url=https://www.telegraf.rs/vesti/1775934-satanisticka-sekta-aktivna-u-srbiji-hriscani-zavetujte-se-satani-video|title=SATANISTIČKA SEKTA AKTIVNA U SRBIJI: "Hrišćani, zavetujte se SATANI"! (VIDEO)}}</ref> Trenutno pod okrivljem organizacije Joy of Satan, postoji "srpsko-hrvatski ogranak Radosti Satane".<ref>{{Cite web|url=https://radostsatane.com/|title=Radost Satane - "srpsko-hrvatski sajt"}}</ref> <references /> [[Kategorija:Neonacizam]] [[Kategorija:Satanizam]] [[Kategorija:Novi religiozni pokreti]] [[Kategorija:Antisemitizam]] mt3uplpny1lgz3sohob613bn4jjato1 3427111 3427110 2022-08-03T18:59:19Z AnToni 2325 /* Na našim prostorima */ kojim "našim" prostorima? U SAD-u? wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sigil of Baphomet (Cuneiform).gif|mini|Jedan od najučestalijih simbola "Radosti Satane"]] '''Radost Satane/Radost Sotone''' ili '''Joy of Satan (JoS)'''<ref>{{Cite book|last=Petersen|first=Jasper|title=Between Darwin and the Devil: Modern Satanism as Discourse, Milieu, and Self|publisher=Norwegian University of Science and Technology|year=2011|pages=218—219, 144—146}}</ref> je web stranica i zapadna ezoterična okultna organizacija koju je 2002. osnovala Maxine Dietrich (Andrea Maxine/Dietrich).<ref>{{Cite book|last=Asprem, Granhom|first=Egil, Kennet|title=Contemporary Esotericism|publisher=Routledge|year=142, 144—146|isbn=978-1908049322}}</ref> Radost Satane zagovara "duhovni satanizam" ili "teistički satanizam", ideologiju koja predstavlja jedinstvenu sintezu teističkog satanizma, [[Nacizam|nacizma]], gnostičkog [[Paganizam|paganizma]], zapadnog ezoterizma, teorija zavjere o [[NLO]]-ima i vanzemaljskih vjerovanja sličnih onima koje su popularizirali Zecharia Sitchin i David Icke.<ref>{{Cite web|url=https://www.joyofsatan.org/|title=Joy of Satan}}</ref> == Vjerovanja == Članovi vjeruju da je Satana "pravi otac i Bog stvoritelj čovječanstva", čija je želja bila da se njegove kreacije i čovječanstvo uzdignu kroz znanje i razumijevanje.<ref>{{Cite book|last=McBride|first=Jaemes|title=The Divine Province: Birthing New Earth.|year=2013|pages=84}}</ref> Oni vjeruju da je judeo-kršćanski bog, i islamski također, zapravo zli neprijatelj čovječanstva koji radi sa [[Jevreji|Jevrejima]]. Oni su bili predmet značajnih kontroverzi zbog svojih [[Antisemitizam|antisemitskih]] uvjerenja i povezanosti s bivšim predsjednikom Nacionalsocijalističkog pokreta, američke neonacističke organizacije. == ? == {{Preuređivanje}} Na nekim prostorima je godinama Radost Satane djelovala pod različitim imenima, poput "Temple of Pride" (Hram Ponosa)<ref>{{Cite news|url=https://m-blog.vecernji.hr/danijel-tatic/sotonisticka-svecenica-u-sotonizmu-je-sve-besplatno-znanje-savjet-pomoc-740|title=Sotonistička svećenica: u sotonizmu je sve besplatno – znanje, savjet, pomoć…}}</ref> i "Crni Plamen".<ref>{{Cite news|url=https://www.telegraf.rs/vesti/1775934-satanisticka-sekta-aktivna-u-srbiji-hriscani-zavetujte-se-satani-video|title=SATANISTIČKA SEKTA AKTIVNA U SRBIJI: "Hrišćani, zavetujte se SATANI"! (VIDEO)}}</ref> Trenutno pod okrivljem organizacije Joy of Satan, postoji "srpsko-hrvatski ogranak Radosti Satane".<ref>{{Cite web|url=https://radostsatane.com/|title=Radost Satane - "srpsko-hrvatski sajt"}}</ref> <references /> [[Kategorija:Neonacizam]] [[Kategorija:Satanizam]] [[Kategorija:Novi religiozni pokreti]] [[Kategorija:Antisemitizam]] 6qlungelbd3uj79j8alhpgfc3x1d86a 3427112 3427111 2022-08-03T19:20:32Z AnToni 2325 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sigil of Baphomet (Cuneiform).gif|mini|Jedan od najučestalijih simbola "Radosti Satane"]] '''Radost Satane/Radost Sotone''' ili '''Joy of Satan (JoS)'''<ref>{{Cite book|last=Petersen|first=Jasper|title=Between Darwin and the Devil: Modern Satanism as Discourse, Milieu, and Self|publisher=Norwegian University of Science and Technology|year=2011|pages=218—219, 144—146}}</ref> je web stranica i zapadna ezoterična okultna organizacija koju je 2002. osnovala [[Maxine Dietrich]] (Andrea Maxine-Dietrich).<ref>{{Cite book|last=Asprem, Granhom|first=Egil, Kennet|title=Contemporary Esotericism|publisher=Routledge|year=142, 144—146|isbn=978-1908049322}}</ref> Radost Satane zagovara "duhovni satanizam" ili "teistički satanizam", ideologiju koja predstavlja jedinstvenu sintezu teističkog satanizma, [[Nacizam|nacizma]], gnostičkog [[Paganizam|paganizma]], zapadnog ezoterizma, teorija zavjere o [[NLO]]-ima i vanzemaljskih vjerovanja sličnih onima koje su popularizirali Zecharia Sitchin i David Icke.<ref>{{Cite web|url=https://www.joyofsatan.org/|title=Joy of Satan}}</ref> == Vjerovanja == Članovi vjeruju da je Satana "pravi otac i Bog stvoritelj čovječanstva", čija je želja bila da se njegove kreacije i čovječanstvo uzdignu kroz znanje i razumijevanje.<ref>{{Cite book|last=McBride|first=Jaemes|title=The Divine Province: Birthing New Earth.|year=2013|pages=84}}</ref> Oni vjeruju da je judeo-kršćanski bog, i islamski također, zapravo zli neprijatelj čovječanstva koji radi sa [[Jevreji|Jevrejima]]. Oni su bili predmet značajnih kontroverzi zbog svojih [[Antisemitizam|antisemitskih]] uvjerenja i povezanosti s bivšim predsjednikom Nacionalsocijalističkog pokreta, američke neonacističke organizacije. == ? == {{Preuređivanje}} Na nekim prostorima je godinama Radost Satane djelovala pod različitim imenima, poput "Temple of Pride" (Hram Ponosa)<ref>{{Cite news|url=https://m-blog.vecernji.hr/danijel-tatic/sotonisticka-svecenica-u-sotonizmu-je-sve-besplatno-znanje-savjet-pomoc-740|title=Sotonistička svećenica: u sotonizmu je sve besplatno – znanje, savjet, pomoć…}}</ref> i "Crni Plamen".<ref>{{Cite news|url=https://www.telegraf.rs/vesti/1775934-satanisticka-sekta-aktivna-u-srbiji-hriscani-zavetujte-se-satani-video|title=SATANISTIČKA SEKTA AKTIVNA U SRBIJI: "Hrišćani, zavetujte se SATANI"! (VIDEO)}}</ref> Trenutno pod okrivljem organizacije Joy of Satan, postoji "srpsko-hrvatski ogranak Radosti Satane".<ref>{{Cite web|url=https://radostsatane.com/|title=Radost Satane - "srpsko-hrvatski sajt"}}</ref> <references /> [[Kategorija:Neonacizam]] [[Kategorija:Satanizam]] [[Kategorija:Novi religiozni pokreti]] [[Kategorija:Antisemitizam]] 91j87hra3eu77wdhal57frp91puk6jj 3427120 3427112 2022-08-03T20:29:18Z Gjergj333 130288 Ex-Yu Prostori, možda bi bilo bolje "Na Balkanu" ? wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sigil of Baphomet (Cuneiform).gif|mini|Jedan od najučestalijih simbola "Radosti Satane"]] '''Radost Satane/Radost Sotone''' ili '''Joy of Satan (JoS)'''<ref>{{Cite book|last=Petersen|first=Jasper|title=Between Darwin and the Devil: Modern Satanism as Discourse, Milieu, and Self|publisher=Norwegian University of Science and Technology|year=2011|pages=218—219, 144—146}}</ref> je web stranica i zapadna ezoterična okultna organizacija koju je 2002. osnovala [[Maxine Dietrich]] (Andrea Maxine-Dietrich).<ref>{{Cite book|last=Asprem, Granhom|first=Egil, Kennet|title=Contemporary Esotericism|publisher=Routledge|year=142, 144—146|isbn=978-1908049322}}</ref> Radost Satane zagovara "duhovni satanizam" ili "teistički satanizam", ideologiju koja predstavlja jedinstvenu sintezu teističkog satanizma, [[Nacizam|nacizma]], gnostičkog [[Paganizam|paganizma]], zapadnog ezoterizma, teorija zavjere o [[NLO]]-ima i vanzemaljskih vjerovanja sličnih onima koje su popularizirali Zecharia Sitchin i David Icke.<ref>{{Cite web|url=https://www.joyofsatan.org/|title=Joy of Satan}}</ref> == Vjerovanja == Članovi vjeruju da je Satana "pravi otac i Bog stvoritelj čovječanstva", čija je želja bila da se njegove kreacije i čovječanstvo uzdignu kroz znanje i razumijevanje.<ref>{{Cite book|last=McBride|first=Jaemes|title=The Divine Province: Birthing New Earth.|year=2013|pages=84}}</ref> Oni vjeruju da je judeo-kršćanski bog, i islamski također, zapravo zli neprijatelj čovječanstva koji radi sa [[Jevreji|Jevrejima]]. Oni su bili predmet značajnih kontroverzi zbog svojih [[Antisemitizam|antisemitskih]] uvjerenja i povezanosti s bivšim predsjednikom Nacionalsocijalističkog pokreta, američke neonacističke organizacije. == Na Ex-Yu Prostorima == Na Ex-Yu prostorima je godinama Radost Satane djelovala pod različitim imenima, poput "Temple of Pride" (Hram Ponosa)<ref>{{Cite news|url=https://m-blog.vecernji.hr/danijel-tatic/sotonisticka-svecenica-u-sotonizmu-je-sve-besplatno-znanje-savjet-pomoc-740|title=Sotonistička svećenica: u sotonizmu je sve besplatno – znanje, savjet, pomoć…}}</ref> i "Crni Plamen".<ref>{{Cite news|url=https://www.telegraf.rs/vesti/1775934-satanisticka-sekta-aktivna-u-srbiji-hriscani-zavetujte-se-satani-video|title=SATANISTIČKA SEKTA AKTIVNA U SRBIJI: "Hrišćani, zavetujte se SATANI"! (VIDEO)}}</ref> Trenutno pod okrivljem organizacije Joy of Satan, postoji "srpsko-hrvatski ogranak Radosti Satane".<ref>{{Cite web|url=https://radostsatane.com/|title=Radost Satane - "srpsko-hrvatski sajt"}}</ref> <references /> [[Kategorija:Neonacizam]] [[Kategorija:Satanizam]] [[Kategorija:Novi religiozni pokreti]] [[Kategorija:Antisemitizam]] 7r70g832ow1j6f7n359d8p9a9x4h9yd 3427123 3427120 2022-08-03T20:33:19Z AnToni 2325 /* Na Ex-Yu Prostorima */ wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sigil of Baphomet (Cuneiform).gif|mini|Jedan od najučestalijih simbola "Radosti Satane"]] '''Radost Satane/Radost Sotone''' ili '''Joy of Satan (JoS)'''<ref>{{Cite book|last=Petersen|first=Jasper|title=Between Darwin and the Devil: Modern Satanism as Discourse, Milieu, and Self|publisher=Norwegian University of Science and Technology|year=2011|pages=218—219, 144—146}}</ref> je web stranica i zapadna ezoterična okultna organizacija koju je 2002. osnovala [[Maxine Dietrich]] (Andrea Maxine-Dietrich).<ref>{{Cite book|last=Asprem, Granhom|first=Egil, Kennet|title=Contemporary Esotericism|publisher=Routledge|year=142, 144—146|isbn=978-1908049322}}</ref> Radost Satane zagovara "duhovni satanizam" ili "teistički satanizam", ideologiju koja predstavlja jedinstvenu sintezu teističkog satanizma, [[Nacizam|nacizma]], gnostičkog [[Paganizam|paganizma]], zapadnog ezoterizma, teorija zavjere o [[NLO]]-ima i vanzemaljskih vjerovanja sličnih onima koje su popularizirali Zecharia Sitchin i David Icke.<ref>{{Cite web|url=https://www.joyofsatan.org/|title=Joy of Satan}}</ref> == Vjerovanja == Članovi vjeruju da je Satana "pravi otac i Bog stvoritelj čovječanstva", čija je želja bila da se njegove kreacije i čovječanstvo uzdignu kroz znanje i razumijevanje.<ref>{{Cite book|last=McBride|first=Jaemes|title=The Divine Province: Birthing New Earth.|year=2013|pages=84}}</ref> Oni vjeruju da je judeo-kršćanski bog, i islamski također, zapravo zli neprijatelj čovječanstva koji radi sa [[Jevreji|Jevrejima]]. Oni su bili predmet značajnih kontroverzi zbog svojih [[Antisemitizam|antisemitskih]] uvjerenja i povezanosti s bivšim predsjednikom Nacionalsocijalističkog pokreta, američke neonacističke organizacije. == Aktivnost == Na prostorima bivše Jugoslavije je godinama Radost Satane djelovala pod različitim imenima, poput "Temple of Pride" (Hram Ponosa)<ref>{{Cite news|url=https://m-blog.vecernji.hr/danijel-tatic/sotonisticka-svecenica-u-sotonizmu-je-sve-besplatno-znanje-savjet-pomoc-740|title=Sotonistička svećenica: u sotonizmu je sve besplatno – znanje, savjet, pomoć…}}</ref> i "Crni Plamen".<ref>{{Cite news|url=https://www.telegraf.rs/vesti/1775934-satanisticka-sekta-aktivna-u-srbiji-hriscani-zavetujte-se-satani-video|title=SATANISTIČKA SEKTA AKTIVNA U SRBIJI: "Hrišćani, zavetujte se SATANI"! (VIDEO)}}</ref> Trenutno pod okrivljem organizacije Joy of Satan, postoji "srpsko-hrvatski ogranak Radosti Satane".<ref>{{Cite web|url=https://radostsatane.com/|title=Radost Satane - "srpsko-hrvatski sajt"}}</ref> <references /> [[Kategorija:Neonacizam]] [[Kategorija:Satanizam]] [[Kategorija:Novi religiozni pokreti]] [[Kategorija:Antisemitizam]] n2ayogkr6n76oydzwkjtdjeuzn86yr9 0 492521 3427114 2022-08-03T20:10:14Z EmiliaITČA 139615 Nova stranica: '''Dobrota Lošić''' ([[1932.|1932]], [[Bosansko Grahovo]]-[[2. novembar]] [[2020.|2020]], [[Sarajevo]]) je bio [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanski]] [[novinar]] i jedan od osnivača [[Radiotelevizija Sarajevo|Televizije Sarajevo]]. == Biografija == Rođen je 1932. godine u [[Bosansko Grahovo|Bosanskom Grahovu]] gdje je završio [[Osnovna škola|osnovnu školu]], a učiteljsku i Pedagošku akademiju u Banja... wikitext text/x-wiki '''Dobrota Lošić''' ([[1932.|1932]], [[Bosansko Grahovo]]-[[2. novembar]] [[2020.|2020]], [[Sarajevo]]) je bio [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanski]] [[novinar]] i jedan od osnivača [[Radiotelevizija Sarajevo|Televizije Sarajevo]]. == Biografija == Rođen je 1932. godine u [[Bosansko Grahovo|Bosanskom Grahovu]] gdje je završio [[Osnovna škola|osnovnu školu]], a učiteljsku i Pedagošku akademiju u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Za [[novinarstvo]] se opredijelio još u mladosti surađujući u banjalučkom “Glasu” i  Radiju Banja Luka. Sredinom [[1960-e|1960-ih]]  bio je među prvim zaposlenim na Televiziji Sarajevo koja je kao republička TV bila dio sadašnjeg emiterskog sistema. Da bi se bolje slikom i tonom pokrila [[Bosanska krajina]], Dobrota po zadatku odlazi za dopisnika u Banju Luku gdje je ostao desetak godina.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://ba.n1info.com/vijesti/a483400-Umro-Dobrota-Losic/|title=Umro Dobrota Lošić|date=2020-11-02|website=N1|language=bs-BA|access-date=2022-08-03}}</ref> == Karijera == Vrativši se u Sarajevo, Lošić je u TVSA bio urednik i voditelj TV dnevnika. Nakon odlaska u uredništvo vanjske politike jednom sedmično se pojavljivao na ekranu kao urednik i voditelj emisije „Sedam dana u svijetu“. Značajno poglavlje u životu Dobrote Lošića predstavlja njegova intenzivna aktivnost u [[Društvo novinara Bosne i Hercegovine|Društvu novinara Bosne i Hercegovine]] koje je u to vrijeme bilo izuzetno cijenjeno kao profesionalna organizacija u koju se moglo učlaniti tek nakon zaposlenja u nekom od medija.<ref>{{Cite web|url=https://www.glassrpske.com/cir/drustvo/vijesti/preminuo-novinar-dobrota-losic/338221|title=Преминуо новинар Доброта Лошић|last=ГС|date=2020-11-02|website=Glas Srpske|language=sr|access-date=2022-08-03}}</ref> Na akademiji u tadašnjoj zgradi Skupštine BiH na [[Bistrik|Bistriku]], kojoj su prisustvovali najviši politički rukovodioci BiH pročitao referat u kojem je podsjetio na slavni put novinarskog društva od 1945. do 1975. godine, period u kojem su novinari svojim emisijama na radiju i TV, tekstovima u novinama, dali veliki doprinos u obnovi i izgradnji Republike BiH kao ravnopravne federalne jedinice u okviru tadašnje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]].<ref name=":0" /> == Smrt == Pred kraj život Dobrota Lošić bio je u jednoj ustanovi za starije u Sarajevu gdje je imao adekvatan smještaj i medicinsku njegu. Nakon duže bolesti, preminuo je u Sarajevu 2. novembra 2020. [[Kategorija:Rođeni 1932.]] [[Kategorija:Umrli 2020.]] [[Kategorija:Novinari]] e0vs4b8yqigaqawiw8w26504yc2s63z 3427115 3427114 2022-08-03T20:10:36Z EmiliaITČA 139615 /* Smrt */ wikitext text/x-wiki '''Dobrota Lošić''' ([[1932.|1932]], [[Bosansko Grahovo]]-[[2. novembar]] [[2020.|2020]], [[Sarajevo]]) je bio [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanski]] [[novinar]] i jedan od osnivača [[Radiotelevizija Sarajevo|Televizije Sarajevo]]. == Biografija == Rođen je 1932. godine u [[Bosansko Grahovo|Bosanskom Grahovu]] gdje je završio [[Osnovna škola|osnovnu školu]], a učiteljsku i Pedagošku akademiju u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Za [[novinarstvo]] se opredijelio još u mladosti surađujući u banjalučkom “Glasu” i  Radiju Banja Luka. Sredinom [[1960-e|1960-ih]]  bio je među prvim zaposlenim na Televiziji Sarajevo koja je kao republička TV bila dio sadašnjeg emiterskog sistema. Da bi se bolje slikom i tonom pokrila [[Bosanska krajina]], Dobrota po zadatku odlazi za dopisnika u Banju Luku gdje je ostao desetak godina.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://ba.n1info.com/vijesti/a483400-Umro-Dobrota-Losic/|title=Umro Dobrota Lošić|date=2020-11-02|website=N1|language=bs-BA|access-date=2022-08-03}}</ref> == Karijera == Vrativši se u Sarajevo, Lošić je u TVSA bio urednik i voditelj TV dnevnika. Nakon odlaska u uredništvo vanjske politike jednom sedmično se pojavljivao na ekranu kao urednik i voditelj emisije „Sedam dana u svijetu“. Značajno poglavlje u životu Dobrote Lošića predstavlja njegova intenzivna aktivnost u [[Društvo novinara Bosne i Hercegovine|Društvu novinara Bosne i Hercegovine]] koje je u to vrijeme bilo izuzetno cijenjeno kao profesionalna organizacija u koju se moglo učlaniti tek nakon zaposlenja u nekom od medija.<ref>{{Cite web|url=https://www.glassrpske.com/cir/drustvo/vijesti/preminuo-novinar-dobrota-losic/338221|title=Преминуо новинар Доброта Лошић|last=ГС|date=2020-11-02|website=Glas Srpske|language=sr|access-date=2022-08-03}}</ref> Na akademiji u tadašnjoj zgradi Skupštine BiH na [[Bistrik|Bistriku]], kojoj su prisustvovali najviši politički rukovodioci BiH pročitao referat u kojem je podsjetio na slavni put novinarskog društva od 1945. do 1975. godine, period u kojem su novinari svojim emisijama na radiju i TV, tekstovima u novinama, dali veliki doprinos u obnovi i izgradnji Republike BiH kao ravnopravne federalne jedinice u okviru tadašnje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]].<ref name=":0" /> == Smrt == Pred kraj život Dobrota Lošić bio je u jednoj ustanovi za starije u Sarajevu gdje je imao adekvatan smještaj i medicinsku njegu. Nakon duže bolesti, preminuo je u Sarajevu 2. novembra 2020. == Izvori == [[Kategorija:Rođeni 1932.]] [[Kategorija:Umrli 2020.]] [[Kategorija:Novinari]] n16eizmu0hnskckjsj2f2vxwrhggral 3427127 3427115 2022-08-03T20:37:55Z AnToni 2325 wikitext text/x-wiki '''Dobrota Lošić''' (1932. [[Bosansko Grahovo]]-[2. novembar 2020, [[Sarajevo]]) je bio [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanski]] [[novinar]] i jedan od osnivača [[Radiotelevizija Sarajevo|Televizije Sarajevo]]. == Biografija == Rođen je 1932. godine u [[Bosansko Grahovo|Bosanskom Grahovu]] gdje je završio [[Osnovna škola|osnovnu školu]], a učiteljsku i Pedagošku akademiju u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Za [[novinarstvo]] se opredijelio još u mladosti surađujući u banjalučkom “Glasu” i  Radiju Banja Luka. Sredinom 1960-ih bio je među prvim zaposlenim na Televiziji Sarajevo koja je kao republička TV bila dio sadašnjeg emiterskog sistema. Da bi se bolje slikom i tonom pokrila [[Bosanska krajina]], Dobrota po zadatku odlazi za dopisnika u Banju Luku gdje je ostao desetak godina.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://ba.n1info.com/vijesti/a483400-Umro-Dobrota-Losic/|title=Umro Dobrota Lošić|date=2020-11-02|website=N1|language=bs-BA|access-date=2022-08-03}}</ref> == Karijera == Vrativši se u Sarajevo, Lošić je u TVSA bio urednik i voditelj TV dnevnika. Nakon odlaska u uredništvo vanjske politike jednom sedmično se pojavljivao na ekranu kao urednik i voditelj emisije „Sedam dana u svijetu“. Značajno poglavlje u životu Dobrote Lošića predstavlja njegova intenzivna aktivnost u [[Društvo novinara Bosne i Hercegovine|Društvu novinara Bosne i Hercegovine]] koje je u to vrijeme bilo izuzetno cijenjeno kao profesionalna organizacija u koju se moglo učlaniti tek nakon zaposlenja u nekom od medija.<ref>{{Cite web|url=https://www.glassrpske.com/cir/drustvo/vijesti/preminuo-novinar-dobrota-losic/338221|title=Преминуо новинар Доброта Лошић|last=ГС|date=2020-11-02|website=Glas Srpske|language=sr|access-date=2022-08-03}}</ref> == Smrt == Pred kraj život Dobrota Lošić bio je u jednoj ustanovi za starije u Sarajevu gdje je imao smještaj i medicinsku njegu. Nakon duže bolesti, preminuo je u Sarajevu 2. novembra 2020. == Izvori == <references /> {{DEFAULTSORT:Lošić, Dobrota}} [[Kategorija:Rođeni 1932.]] [[Kategorija:Umrli 2020.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] 7l6spvn4fihc8awl5h47hx9wnqpodf9 3427129 3427127 2022-08-03T20:38:43Z AnToni 2325 [[Kategorija:Biografije, Bosansko Grahovo]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) wikitext text/x-wiki '''Dobrota Lošić''' (1932. [[Bosansko Grahovo]]-[2. novembar 2020, [[Sarajevo]]) je bio [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanski]] [[novinar]] i jedan od osnivača [[Radiotelevizija Sarajevo|Televizije Sarajevo]]. == Biografija == Rođen je 1932. godine u [[Bosansko Grahovo|Bosanskom Grahovu]] gdje je završio [[Osnovna škola|osnovnu školu]], a učiteljsku i Pedagošku akademiju u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Za [[novinarstvo]] se opredijelio još u mladosti surađujući u banjalučkom “Glasu” i  Radiju Banja Luka. Sredinom 1960-ih bio je među prvim zaposlenim na Televiziji Sarajevo koja je kao republička TV bila dio sadašnjeg emiterskog sistema. Da bi se bolje slikom i tonom pokrila [[Bosanska krajina]], Dobrota po zadatku odlazi za dopisnika u Banju Luku gdje je ostao desetak godina.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://ba.n1info.com/vijesti/a483400-Umro-Dobrota-Losic/|title=Umro Dobrota Lošić|date=2020-11-02|website=N1|language=bs-BA|access-date=2022-08-03}}</ref> == Karijera == Vrativši se u Sarajevo, Lošić je u TVSA bio urednik i voditelj TV dnevnika. Nakon odlaska u uredništvo vanjske politike jednom sedmično se pojavljivao na ekranu kao urednik i voditelj emisije „Sedam dana u svijetu“. Značajno poglavlje u životu Dobrote Lošića predstavlja njegova intenzivna aktivnost u [[Društvo novinara Bosne i Hercegovine|Društvu novinara Bosne i Hercegovine]] koje je u to vrijeme bilo izuzetno cijenjeno kao profesionalna organizacija u koju se moglo učlaniti tek nakon zaposlenja u nekom od medija.<ref>{{Cite web|url=https://www.glassrpske.com/cir/drustvo/vijesti/preminuo-novinar-dobrota-losic/338221|title=Преминуо новинар Доброта Лошић|last=ГС|date=2020-11-02|website=Glas Srpske|language=sr|access-date=2022-08-03}}</ref> == Smrt == Pred kraj život Dobrota Lošić bio je u jednoj ustanovi za starije u Sarajevu gdje je imao smještaj i medicinsku njegu. Nakon duže bolesti, preminuo je u Sarajevu 2. novembra 2020. == Izvori == <references /> {{DEFAULTSORT:Lošić, Dobrota}} [[Kategorija:Rođeni 1932.]] [[Kategorija:Umrli 2020.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Biografije, Bosansko Grahovo]] qoljk9cdyzxdlk16ugqqhp510vb1ei6 0 492522 3427118 2022-08-03T20:28:21Z EmiliaITČA 139615 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1100724894|Kao kakao]]" wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Kao kakao | vrsta = studio | izvođač_gen = Leb i sol | objavljen = 30. mart 1987 | snimljen = Zima 1986/87 | studio = Studio M-2, [[Skopje]] | žanr = rock, pop | izdavač = Jugoton | preth_naziv = Zvučni zid | preth_godina = 1986 | sljed_naziv = Putujemo | sljed_godina = 1989 }} [[Category:Articles with short description]] [[Category:Short description is different from Wikidata]] [[Category:Articles with hAudio microformats]] [[Category:Album infoboxes lacking a cover]] [[Category:Album articles lacking alt text for covers]] '''Kao kakao''' je deveti album [[Sjeverna Makedonija|makedonske]] rok grupe [[Leb i sol]] . Sadrži 9 pjesama. Najveći hitovi sa ovog albuma su ''Mamurni'' ljudi, <ref name=":0">{{Citation|title=Leb I Sol - Mother Teach Us|url=https://www.discogs.com/release/11927628-Leb-I-Sol-Mother-Teach-Us|language=en|accessdate=2022-07-09}}</ref> Čuvam ''noć'' od budnih, <ref name=":0" /> Čekam ''kišu'' … Izdao ga je [[Jugoton]] 1987. godine. <ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1198111-Leb-I-Sol-Kao-Kakao|title=Kao kakao|website=[[Discogs]]|url-status=live}}</ref> Album su pratili spotovi za Mamurni ljudi i Skoplje (prvi put snimljen na makedonskom). <ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=NTTKZFO5ldI|title=Skopje music video|website=[[YouTube]]}}</ref> Godine 1999. album je osvojio [[Porin (nagrada)|nagradu Porin]] za najbolje reizdanje. <ref>{{Cite web|url=https://arhiva.porin.info/dobitnici-po-godinama/1999-110|title=Porin 1999|website=Porin Archive|url-status=live}}</ref> Nasljednik Jugotona [[Croatia Records]] 2006. godine izdaje ovaj album na CD-u kao dio box seta Leb i sol. <ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/3125045-Leb-I-Sol-Kolekcija-1983-1989|title=Collection 1983-1989|website=[[Discogs]]}}</ref> == Pozadina == Tokom 1986. godine, Vlatko Stefanvoski i Bodan Arsovski komponovali su muziku za TV emisiju Bušava azbuka. Uz njih je pesme izvela članica Bastiona Ana Kostovska. Grupi su se pridružili Goce Mićanov i još jedan član Bastiona, Kiril Džajkovski . Bubnjar Garabet Tavitijan vratio se u grupu nakon 6 godina. <ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1198111-Leb-I-Sol-Kao-Kakao|title=Kao kakao|website=[[Discogs]]|url-status=live}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="true">[https://www.discogs.com/release/1198111-Leb-I-Sol-Kao-Kakao "Kao kakao"]. ''[[Discogs]]''.</cite><span class="cs1-maint citation-comment" data-ve-ignore="true"><code class="cs1-code"><nowiki>{{</nowiki>[[Šablon:Cite web|cite web]]<nowiki>}}</nowiki></code>: CS1 maint: url-status ([[:Kategorija:CS1 maint: url-status|link]])</span> [[Category:CS1 maint: url-status]]</ref> <ref>{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2013/06/rock-legende-vlatko-stefanovski-ovaj.html|title=Vlatko Stefanovski i Leb i sol, "Kao kakao" '87: "Femme Fatale" - poklon pesma Bebi Dol i Arsena Dedića|access-date=2022-07-27}}</ref> Krajem 1987. magazin Pokret opisao je da je Vlatko ponovo mamuran zbog toga što je čuvao noć od budnih, dodajući da mu je svijet kao kakao i da je jedina oaza [[Skoplje]]. U daljem tekstu se kaže da je upoznao fatalnu ženu koju je redovno vodio na utakmice [[FK Vardar]] . <ref>{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2016/01/top-20-yu-rock-lp-izdanja-1987-i-zasto.html|title=Top 20 YU rock LP izdanja 1987... I zašto su Vesna i Halid prodali više ploča od domaćih rockera...|access-date=2022-07-09}}</ref> == Zanimljivosti == Naslovnica 442. broja magazina Start pojavljuje se u spotu za Mamurni ljudi. == Plagijati == * Pesma ''Skopje'' <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@leb-i-sol/skopje-733d83d8-c5c2-447d-8eba-c9d959821359|title=BPM and key for Skopje by Leb I Sol {{!}} Tempo for Skopje|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> je semplovala ''Walk like an Egyptian'' od grupe The Bangels. <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@the-bangles/walk-like-an-egyptian-f2b67f55-eb79-4651-bfb7-4115ccef9daf|title=BPM and key for Walk Like an Egyptian by The Bangles {{!}} Tempo for Walk Like an Egyptian|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> ''Skopje'' je semplovano u pesmi ''[[Panta rei (album)|Soliter]]'' [[Đorđe Balašević|Đorđa Balaševića]] . <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@djordje-balasevic/soliter-dY03vOc2ZU|title=BPM and key for Soliter by Djordje Balasevic {{!}} Tempo for Soliter|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> * Pesma ''Čuvam noć od budnih'' semplovala je Careless Whisper od Whama, ali i dio [[Saksofon|saksofona]] iz ''Narodnjaci'' [[Đorđe Balašević|Đorđa Balaševića]] . <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@djordje-balasevic/narodnjaci-qAQrnTNLDP|title=BPM and key for Narodnjaci by Djordje Balasevic {{!}} Tempo for Narodnjaci|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> ''Čuvam noć od budnih'' semplovana je u ''Ja za ljubav neću moliti'' [[Nina Badrić|Nine Badrić]] . <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@nina-badric/ja-za-ljubav-necu-moliti-6e2a84d6-74f6-4217-89c0-7b1676a840e9|title=BPM and key for Ja za ljubav neću moliti by Nina Badric {{!}} Tempo for Ja za ljubav neću moliti|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> == Izvori == {{Refspisak}} [[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]] [[Kategorija:Albumi iz 1987.]] tckr81gqwmia67ehkjyfjgnq52bbxt0 3427119 3427118 2022-08-03T20:29:05Z EmiliaITČA 139615 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Kao kakao | vrsta = studio | izvođač_gen = Leb i sol | objavljen = 30. mart 1987 | snimljen = Zima 1986/87 | studio = Studio M-2, [[Skopje]] | žanr = rock, pop | izdavač = Jugoton | preth_naziv = Zvučni zid | preth_godina = 1986 | sljed_naziv = Putujemo | sljed_godina = 1989 }} [[Category:Articles with short description]] [[Category:Short description is different from Wikidata]] [[Category:Articles with hAudio microformats]] [[Category:Album infoboxes lacking a cover]] [[Category:Album articles lacking alt text for covers]] '''Kao kakao''' je deveti album [[Sjeverna Makedonija|makedonske]] rok grupe [[Leb i sol]] . Sadrži 9 pjesama. Najveći hitovi sa ovog albuma su ''Mamurni'' ljudi, <ref name=":0">{{Citation|title=Leb I Sol - Mother Teach Us|url=https://www.discogs.com/release/11927628-Leb-I-Sol-Mother-Teach-Us|language=en|accessdate=2022-07-09}}</ref> Čuvam ''noć'' od budnih, <ref name=":0" /> Čekam ''kišu'' … Izdao ga je [[Jugoton]] 1987. godine. <ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1198111-Leb-I-Sol-Kao-Kakao|title=Kao kakao|website=[[Discogs]]|url-status=live}}</ref> Album su pratili spotovi za Mamurni ljudi i Skoplje (prvi put snimljen na makedonskom). <ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=NTTKZFO5ldI|title=Skopje music video|website=[[YouTube]]}}</ref> Godine 1999. album je osvojio [[Porin (nagrada)|nagradu Porin]] za najbolje reizdanje. <ref>{{Cite web|url=https://arhiva.porin.info/dobitnici-po-godinama/1999-110|title=Porin 1999|website=Porin Archive|url-status=live}}</ref> Nasljednik Jugotona [[Croatia Records]] 2006. godine izdaje ovaj album na CD-u kao dio box seta Leb i sol. <ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/3125045-Leb-I-Sol-Kolekcija-1983-1989|title=Collection 1983-1989|website=[[Discogs]]}}</ref> == Pozadina == Tokom 1986. godine, Vlatko Stefanvoski i Bodan Arsovski komponovali su muziku za TV emisiju Bušava azbuka. Uz njih je pesme izvela članica Bastiona Ana Kostovska. Grupi su se pridružili Goce Mićanov i još jedan član Bastiona, Kiril Džajkovski . Bubnjar Garabet Tavitijan vratio se u grupu nakon 6 godina. <ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1198111-Leb-I-Sol-Kao-Kakao|title=Kao kakao|website=[[Discogs]]|url-status=live}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="true">[https://www.discogs.com/release/1198111-Leb-I-Sol-Kao-Kakao "Kao kakao"]. ''[[Discogs]]''.</cite><span class="cs1-maint citation-comment" data-ve-ignore="true"><code class="cs1-code"><nowiki>{{</nowiki>[[Šablon:Cite web|cite web]]<nowiki>}}</nowiki></code>: CS1 maint: url-status ([[:Kategorija:CS1 maint: url-status|link]])</span> [[Category:CS1 maint: url-status]]</ref> <ref>{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2013/06/rock-legende-vlatko-stefanovski-ovaj.html|title=Vlatko Stefanovski i Leb i sol, "Kao kakao" '87: "Femme Fatale" - poklon pesma Bebi Dol i Arsena Dedića|access-date=2022-07-27}}</ref> Krajem 1987. magazin Pokret opisao je da je Vlatko ponovo mamuran zbog toga što je čuvao noć od budnih, dodajući da mu je svijet kao kakao i da je jedina oaza [[Skoplje]]. U daljem tekstu se kaže da je upoznao fatalnu ženu koju je redovno vodio na utakmice [[FK Vardar]] . <ref>{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2016/01/top-20-yu-rock-lp-izdanja-1987-i-zasto.html|title=Top 20 YU rock LP izdanja 1987... I zašto su Vesna i Halid prodali više ploča od domaćih rockera...|access-date=2022-07-09}}</ref> == Zanimljivosti == Naslovnica 442. broja magazina Start pojavljuje se u spotu za Mamurni ljudi. == Plagijati == * Pesma ''Skopje'' <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@leb-i-sol/skopje-733d83d8-c5c2-447d-8eba-c9d959821359|title=BPM and key for Skopje by Leb I Sol {{!}} Tempo for Skopje|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> je semplovala ''Walk like an Egyptian'' od grupe The Bangels. <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@the-bangles/walk-like-an-egyptian-f2b67f55-eb79-4651-bfb7-4115ccef9daf|title=BPM and key for Walk Like an Egyptian by The Bangles {{!}} Tempo for Walk Like an Egyptian|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> ''Skopje'' je semplovano u pesmi ''[[Panta rei (album)|Soliter]]'' [[Đorđe Balašević|Đorđa Balaševića]] . <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@djordje-balasevic/soliter-dY03vOc2ZU|title=BPM and key for Soliter by Djordje Balasevic {{!}} Tempo for Soliter|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> * Pesma ''Čuvam noć od budnih'' semplovala je Careless Whisper od Whama, ali i dio [[Saksofon|saksofona]] iz ''Narodnjaci'' [[Đorđe Balašević|Đorđa Balaševića]] . <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@djordje-balasevic/narodnjaci-qAQrnTNLDP|title=BPM and key for Narodnjaci by Djordje Balasevic {{!}} Tempo for Narodnjaci|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> ''Čuvam noć od budnih'' semplovana je u ''Ja za ljubav neću moliti'' [[Nina Badrić|Nine Badrić]] . <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@nina-badric/ja-za-ljubav-necu-moliti-6e2a84d6-74f6-4217-89c0-7b1676a840e9|title=BPM and key for Ja za ljubav neću moliti by Nina Badric {{!}} Tempo for Ja za ljubav neću moliti|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> == Izvori == {{Refspisak}} [[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]] [[Kategorija:Albumi iz 1987.]] s0ulpiup8ht1e1skhbpwhsxxo89bkkr 3427121 3427119 2022-08-03T20:30:11Z EmiliaITČA 139615 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Kao kakao | vrsta = studio | izvođač_gen = Leb i sol | objavljen = 30. mart 1987 | snimljen = Zima 1986/87 | studio = Studio M-2, [[Skopje]] | žanr = rock, pop | izdavač = Jugoton | preth_naziv = Zvučni zid | preth_godina = 1986 | sljed_naziv = Putujemo | sljed_godina = 1989 }} '''Kao kakao''' je deveti album [[Sjeverna Makedonija|makedonske]] rok grupe [[Leb i sol]] . Sadrži 9 pjesama. Najveći hitovi sa ovog albuma su ''Mamurni'' ljudi, <ref name=":0">{{Citation|title=Leb I Sol - Mother Teach Us|url=https://www.discogs.com/release/11927628-Leb-I-Sol-Mother-Teach-Us|language=en|accessdate=2022-07-09}}</ref> Čuvam ''noć'' od budnih, <ref name=":0" /> Čekam ''kišu'' … Izdao ga je [[Jugoton]] 1987. godine. <ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1198111-Leb-I-Sol-Kao-Kakao|title=Kao kakao|website=[[Discogs]]|url-status=live}}</ref> Album su pratili spotovi za Mamurni ljudi i Skoplje (prvi put snimljen na makedonskom). <ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=NTTKZFO5ldI|title=Skopje music video|website=[[YouTube]]}}</ref> Godine 1999. album je osvojio [[Porin (nagrada)|nagradu Porin]] za najbolje reizdanje. <ref>{{Cite web|url=https://arhiva.porin.info/dobitnici-po-godinama/1999-110|title=Porin 1999|website=Porin Archive|url-status=live}}</ref> Nasljednik Jugotona [[Croatia Records]] 2006. godine izdaje ovaj album na CD-u kao dio box seta Leb i sol. <ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/3125045-Leb-I-Sol-Kolekcija-1983-1989|title=Collection 1983-1989|website=[[Discogs]]}}</ref> == Pozadina == Tokom 1986. godine, Vlatko Stefanvoski i Bodan Arsovski komponovali su muziku za TV emisiju Bušava azbuka. Uz njih je pesme izvela članica Bastiona Ana Kostovska. Grupi su se pridružili Goce Mićanov i još jedan član Bastiona, Kiril Džajkovski . Bubnjar Garabet Tavitijan vratio se u grupu nakon 6 godina. <ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1198111-Leb-I-Sol-Kao-Kakao|title=Kao kakao|website=[[Discogs]]|url-status=live}} </ref> <ref>{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2013/06/rock-legende-vlatko-stefanovski-ovaj.html|title=Vlatko Stefanovski i Leb i sol, "Kao kakao" '87: "Femme Fatale" - poklon pesma Bebi Dol i Arsena Dedića|access-date=2022-07-27}}</ref> Krajem 1987. magazin Pokret opisao je da je Vlatko ponovo mamuran zbog toga što je čuvao noć od budnih, dodajući da mu je svijet kao kakao i da je jedina oaza [[Skoplje]]. U daljem tekstu se kaže da je upoznao fatalnu ženu koju je redovno vodio na utakmice [[FK Vardar]] . <ref>{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2016/01/top-20-yu-rock-lp-izdanja-1987-i-zasto.html|title=Top 20 YU rock LP izdanja 1987... I zašto su Vesna i Halid prodali više ploča od domaćih rockera...|access-date=2022-07-09}}</ref> == Zanimljivosti == Naslovnica 442. broja magazina Start pojavljuje se u spotu za Mamurni ljudi. == Plagijati == * Pesma ''Skopje'' <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@leb-i-sol/skopje-733d83d8-c5c2-447d-8eba-c9d959821359|title=BPM and key for Skopje by Leb I Sol {{!}} Tempo for Skopje|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> je semplovala ''Walk like an Egyptian'' od grupe The Bangels. <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@the-bangles/walk-like-an-egyptian-f2b67f55-eb79-4651-bfb7-4115ccef9daf|title=BPM and key for Walk Like an Egyptian by The Bangles {{!}} Tempo for Walk Like an Egyptian|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> ''Skopje'' je semplovano u pesmi ''[[Panta rei (album)|Soliter]]'' [[Đorđe Balašević|Đorđa Balaševića]] . <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@djordje-balasevic/soliter-dY03vOc2ZU|title=BPM and key for Soliter by Djordje Balasevic {{!}} Tempo for Soliter|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> * Pesma ''Čuvam noć od budnih'' semplovala je Careless Whisper od Whama, ali i dio [[Saksofon|saksofona]] iz ''Narodnjaci'' [[Đorđe Balašević|Đorđa Balaševića]] . <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@djordje-balasevic/narodnjaci-qAQrnTNLDP|title=BPM and key for Narodnjaci by Djordje Balasevic {{!}} Tempo for Narodnjaci|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> ''Čuvam noć od budnih'' semplovana je u ''Ja za ljubav neću moliti'' [[Nina Badrić|Nine Badrić]] . <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@nina-badric/ja-za-ljubav-necu-moliti-6e2a84d6-74f6-4217-89c0-7b1676a840e9|title=BPM and key for Ja za ljubav neću moliti by Nina Badric {{!}} Tempo for Ja za ljubav neću moliti|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> == Izvori == {{Refspisak}} [[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]] [[Kategorija:Albumi iz 1987.]] j7u6h3se1i71qsdldqs4sc9qcuykviz 3427130 3427121 2022-08-03T20:40:45Z AnToni 2325 [[Kategorija:Albumi grupe Leb i sol]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Kao kakao | vrsta = studio | izvođač_gen = Leb i sol | objavljen = 30. mart 1987 | snimljen = Zima 1986/87 | studio = Studio M-2, [[Skopje]] | žanr = rock, pop | izdavač = Jugoton | preth_naziv = Zvučni zid | preth_godina = 1986 | sljed_naziv = Putujemo | sljed_godina = 1989 }} '''Kao kakao''' je deveti album [[Sjeverna Makedonija|makedonske]] rok grupe [[Leb i sol]] . Sadrži 9 pjesama. Najveći hitovi sa ovog albuma su ''Mamurni'' ljudi, <ref name=":0">{{Citation|title=Leb I Sol - Mother Teach Us|url=https://www.discogs.com/release/11927628-Leb-I-Sol-Mother-Teach-Us|language=en|accessdate=2022-07-09}}</ref> Čuvam ''noć'' od budnih, <ref name=":0" /> Čekam ''kišu'' … Izdao ga je [[Jugoton]] 1987. godine. <ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1198111-Leb-I-Sol-Kao-Kakao|title=Kao kakao|website=[[Discogs]]|url-status=live}}</ref> Album su pratili spotovi za Mamurni ljudi i Skoplje (prvi put snimljen na makedonskom). <ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=NTTKZFO5ldI|title=Skopje music video|website=[[YouTube]]}}</ref> Godine 1999. album je osvojio [[Porin (nagrada)|nagradu Porin]] za najbolje reizdanje. <ref>{{Cite web|url=https://arhiva.porin.info/dobitnici-po-godinama/1999-110|title=Porin 1999|website=Porin Archive|url-status=live}}</ref> Nasljednik Jugotona [[Croatia Records]] 2006. godine izdaje ovaj album na CD-u kao dio box seta Leb i sol. <ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/3125045-Leb-I-Sol-Kolekcija-1983-1989|title=Collection 1983-1989|website=[[Discogs]]}}</ref> == Pozadina == Tokom 1986. godine, Vlatko Stefanvoski i Bodan Arsovski komponovali su muziku za TV emisiju Bušava azbuka. Uz njih je pesme izvela članica Bastiona Ana Kostovska. Grupi su se pridružili Goce Mićanov i još jedan član Bastiona, Kiril Džajkovski . Bubnjar Garabet Tavitijan vratio se u grupu nakon 6 godina. <ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1198111-Leb-I-Sol-Kao-Kakao|title=Kao kakao|website=[[Discogs]]|url-status=live}} </ref> <ref>{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2013/06/rock-legende-vlatko-stefanovski-ovaj.html|title=Vlatko Stefanovski i Leb i sol, "Kao kakao" '87: "Femme Fatale" - poklon pesma Bebi Dol i Arsena Dedića|access-date=2022-07-27}}</ref> Krajem 1987. magazin Pokret opisao je da je Vlatko ponovo mamuran zbog toga što je čuvao noć od budnih, dodajući da mu je svijet kao kakao i da je jedina oaza [[Skoplje]]. U daljem tekstu se kaže da je upoznao fatalnu ženu koju je redovno vodio na utakmice [[FK Vardar]] . <ref>{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2016/01/top-20-yu-rock-lp-izdanja-1987-i-zasto.html|title=Top 20 YU rock LP izdanja 1987... I zašto su Vesna i Halid prodali više ploča od domaćih rockera...|access-date=2022-07-09}}</ref> == Zanimljivosti == Naslovnica 442. broja magazina Start pojavljuje se u spotu za Mamurni ljudi. == Plagijati == * Pesma ''Skopje'' <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@leb-i-sol/skopje-733d83d8-c5c2-447d-8eba-c9d959821359|title=BPM and key for Skopje by Leb I Sol {{!}} Tempo for Skopje|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> je semplovala ''Walk like an Egyptian'' od grupe The Bangels. <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@the-bangles/walk-like-an-egyptian-f2b67f55-eb79-4651-bfb7-4115ccef9daf|title=BPM and key for Walk Like an Egyptian by The Bangles {{!}} Tempo for Walk Like an Egyptian|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> ''Skopje'' je semplovano u pesmi ''[[Panta rei (album)|Soliter]]'' [[Đorđe Balašević|Đorđa Balaševića]] . <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@djordje-balasevic/soliter-dY03vOc2ZU|title=BPM and key for Soliter by Djordje Balasevic {{!}} Tempo for Soliter|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> * Pesma ''Čuvam noć od budnih'' semplovala je Careless Whisper od Whama, ali i dio [[Saksofon|saksofona]] iz ''Narodnjaci'' [[Đorđe Balašević|Đorđa Balaševića]] . <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@djordje-balasevic/narodnjaci-qAQrnTNLDP|title=BPM and key for Narodnjaci by Djordje Balasevic {{!}} Tempo for Narodnjaci|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> ''Čuvam noć od budnih'' semplovana je u ''Ja za ljubav neću moliti'' [[Nina Badrić|Nine Badrić]] . <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@nina-badric/ja-za-ljubav-necu-moliti-6e2a84d6-74f6-4217-89c0-7b1676a840e9|title=BPM and key for Ja za ljubav neću moliti by Nina Badric {{!}} Tempo for Ja za ljubav neću moliti|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> == Izvori == {{Refspisak}} [[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]] [[Kategorija:Albumi iz 1987.]] [[Kategorija:Albumi grupe Leb i sol]] pi7ll0m1i5cw3h9f7ekm981hilpnc60 3427131 3427130 2022-08-03T20:42:09Z AnToni 2325 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Standardi}}{{Wiki}} {{Infokutija album | naziv = Kao kakao | vrsta = studio | izvođač_gen = Leb i sol | objavljen = 30. mart 1987 | snimljen = Zima 1986/87 | studio = Studio M-2, [[Skopje]] | žanr = rock, pop | izdavač = Jugoton | preth_naziv = Zvučni zid | preth_godina = 1986 | sljed_naziv = Putujemo | sljed_godina = 1989 }} '''Kao kakao''' je deveti album [[Sjeverna Makedonija|makedonske]] rok grupe [[Leb i sol]] . Sadrži 9 pjesama. Najveći hitovi sa ovog albuma su ''Mamurni'' ljudi, <ref name=":0">{{Citation|title=Leb I Sol - Mother Teach Us|url=https://www.discogs.com/release/11927628-Leb-I-Sol-Mother-Teach-Us|language=en|accessdate=2022-07-09}}</ref> Čuvam ''noć'' od budnih, <ref name=":0" /> Čekam ''kišu'' … Izdao ga je [[Jugoton]] 1987. godine. <ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1198111-Leb-I-Sol-Kao-Kakao|title=Kao kakao|website=[[Discogs]]|url-status=live}}</ref> Album su pratili spotovi za Mamurni ljudi i Skoplje (prvi put snimljen na makedonskom). <ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=NTTKZFO5ldI|title=Skopje music video|website=[[YouTube]]}}</ref> Godine 1999. album je osvojio [[Porin (nagrada)|nagradu Porin]] za najbolje reizdanje. <ref>{{Cite web|url=https://arhiva.porin.info/dobitnici-po-godinama/1999-110|title=Porin 1999|website=Porin Archive|url-status=live}}</ref> Nasljednik Jugotona [[Croatia Records]] 2006. godine izdaje ovaj album na CD-u kao dio box seta Leb i sol. <ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/3125045-Leb-I-Sol-Kolekcija-1983-1989|title=Collection 1983-1989|website=[[Discogs]]}}</ref> == Pozadina == Tokom 1986. godine, Vlatko Stefanvoski i Bodan Arsovski komponovali su muziku za TV emisiju Bušava azbuka. Uz njih je pesme izvela članica Bastiona Ana Kostovska. Grupi su se pridružili Goce Mićanov i još jedan član Bastiona, Kiril Džajkovski . Bubnjar Garabet Tavitijan vratio se u grupu nakon 6 godina. <ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1198111-Leb-I-Sol-Kao-Kakao|title=Kao kakao|website=[[Discogs]]|url-status=live}} </ref> <ref>{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2013/06/rock-legende-vlatko-stefanovski-ovaj.html|title=Vlatko Stefanovski i Leb i sol, "Kao kakao" '87: "Femme Fatale" - poklon pesma Bebi Dol i Arsena Dedića|access-date=2022-07-27}}</ref> Krajem 1987. magazin Pokret opisao je da je Vlatko ponovo mamuran zbog toga što je čuvao noć od budnih, dodajući da mu je svijet kao kakao i da je jedina oaza [[Skoplje]]. U daljem tekstu se kaže da je upoznao fatalnu ženu koju je redovno vodio na utakmice [[FK Vardar]] . <ref>{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2016/01/top-20-yu-rock-lp-izdanja-1987-i-zasto.html|title=Top 20 YU rock LP izdanja 1987... I zašto su Vesna i Halid prodali više ploča od domaćih rockera...|access-date=2022-07-09}}</ref> == Zanimljivosti == Naslovnica 442. broja magazina Start pojavljuje se u spotu za Mamurni ljudi. == Plagijati == * Pesma ''Skopje'' <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@leb-i-sol/skopje-733d83d8-c5c2-447d-8eba-c9d959821359|title=BPM and key for Skopje by Leb I Sol {{!}} Tempo for Skopje|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> je semplovala ''Walk like an Egyptian'' od grupe The Bangels. <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@the-bangles/walk-like-an-egyptian-f2b67f55-eb79-4651-bfb7-4115ccef9daf|title=BPM and key for Walk Like an Egyptian by The Bangles {{!}} Tempo for Walk Like an Egyptian|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> ''Skopje'' je semplovano u pesmi ''[[Panta rei (album)|Soliter]]'' [[Đorđe Balašević|Đorđa Balaševića]] . <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@djordje-balasevic/soliter-dY03vOc2ZU|title=BPM and key for Soliter by Djordje Balasevic {{!}} Tempo for Soliter|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> * Pesma ''Čuvam noć od budnih'' semplovala je Careless Whisper od Whama, ali i dio [[Saksofon|saksofona]] iz ''Narodnjaci'' [[Đorđe Balašević|Đorđa Balaševića]] . <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@djordje-balasevic/narodnjaci-qAQrnTNLDP|title=BPM and key for Narodnjaci by Djordje Balasevic {{!}} Tempo for Narodnjaci|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> ''Čuvam noć od budnih'' semplovana je u ''Ja za ljubav neću moliti'' [[Nina Badrić|Nine Badrić]] . <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@nina-badric/ja-za-ljubav-necu-moliti-6e2a84d6-74f6-4217-89c0-7b1676a840e9|title=BPM and key for Ja za ljubav neću moliti by Nina Badric {{!}} Tempo for Ja za ljubav neću moliti|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> == Izvori == {{Refspisak}} [[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]] [[Kategorija:Albumi iz 1987.]] [[Kategorija:Albumi grupe Leb i sol]] p4hf7pxawavj9c6w3tnyai30yzx1mci 3427153 3427131 2022-08-04T06:59:24Z EmiliaITČA 139615 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Standardi}}{{Wiki}} {{Infokutija album | naziv = Kao kakao | vrsta = studio | izvođač_gen = [[Leb i sol]] | objavljen = [[30. mart]] [[1987.]] | snimljen = Zima 1986/87 | studio = Studio M-2, [[Skopje]] | žanr = rock, pop | izdavač = [[Jugoton]] | preth_naziv = Zvučni zid | preth_godina = [[1986.]] | sljed_naziv = Putujemo | sljed_godina = [[1989.]] }} '''Kao kakao''' je deveti album [[Sjeverna Makedonija|makedonske]] rock grupe [[Leb i sol]]. Sadrži 9 pjesama od kojih su, za razliku od prethodnih albuma, sve pevljive. Najveći hitovi sa ovog albuma su ''Mamurni'' ljudi, <ref name=":0">{{Citation|title=Leb I Sol - Mother Teach Us|url=https://www.discogs.com/release/11927628-Leb-I-Sol-Mother-Teach-Us|language=en|accessdate=2022-07-09}}</ref> Čuvam ''noć'' od budnih, <ref name=":0" /> Čekam ''kišu'' … Izdao ga je [[Jugoton]] 1987. godine. <ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1198111-Leb-I-Sol-Kao-Kakao|title=Kao kakao|website=[[Discogs]]|url-status=live}}</ref> Album je praćen spotovima za pjesme Mamurni ljudi i Skoplje (prvi put snimljen na makedonskom). <ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=NTTKZFO5ldI|title=Skopje music video|website=[[YouTube]]}}</ref> Godine [[1999.|1999]]. album je osvojio [[Porin (nagrada)|nagradu Porin]] za najbolje reizdanje. <ref>{{Cite web|url=https://arhiva.porin.info/dobitnici-po-godinama/1999-110|title=Porin 1999|website=Porin Archive|url-status=live}}</ref> Nasljednik Jugotona [[Croatia Records]] 2006. godine izdaje ovaj album na CD-u kao dio box seta Leb i sol. <ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/3125045-Leb-I-Sol-Kolekcija-1983-1989|title=Collection 1983-1989|website=[[Discogs]]}}</ref> == Pozadina == Tokom [[1986.|1986. godine]], [[Vlatko Stefanovski|Vlatko Stefanvoski]] i Bodan Arsovski komponovali su muziku za [[Televizija|TV emisiju]] Bušava azbuka. Uz njih je pesme izvela članica Bastiona Ana Kostovska. Grupi su se pridružili Goce Micanov i još jedan član Bastiona, Kiril Džajkovski. Bubnjar Garabet Tavitijan vratio se u grupu nakon 6 godina. <ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1198111-Leb-I-Sol-Kao-Kakao|title=Kao kakao|website=[[Discogs]]|url-status=live}} </ref> <ref>{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2013/06/rock-legende-vlatko-stefanovski-ovaj.html|title=Vlatko Stefanovski i Leb i sol, "Kao kakao" '87: "Femme Fatale" - poklon pesma Bebi Dol i Arsena Dedića|access-date=2022-07-27}}</ref> Krajem 1987. magazin Pokret opisao je da je Vlatko ponovo mamuran zbog toga što je čuvao noć od budnih, dodajući da mu je svijet kao kakao i da je jedina oaza [[Skoplje]]. U daljem tekstu se navodi da je upoznao fatalnu ženu koju je redovno vodio na utakmice [[FK Vardar]]. <ref>{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2016/01/top-20-yu-rock-lp-izdanja-1987-i-zasto.html|title=Top 20 YU rock LP izdanja 1987... I zašto su Vesna i Halid prodali više ploča od domaćih rockera...|access-date=2022-07-09}}</ref> == Zanimljivosti == Naslovnica 442. broja magazina Start pojavljuje se u spotu za Mamurni ljudi. == Plagijati == * Pesma ''Skopje'' <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@leb-i-sol/skopje-733d83d8-c5c2-447d-8eba-c9d959821359|title=BPM and key for Skopje by Leb I Sol {{!}} Tempo for Skopje|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> je semplovala ''Walk like an Egyptian'' od grupe The Bangels. <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@the-bangles/walk-like-an-egyptian-f2b67f55-eb79-4651-bfb7-4115ccef9daf|title=BPM and key for Walk Like an Egyptian by The Bangles {{!}} Tempo for Walk Like an Egyptian|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> ''Skopje'' je semplovano u pesmi ''[[Panta rei (album)|Soliter]]'' [[Đorđe Balašević|Đorđa Balaševića]] . <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@djordje-balasevic/soliter-dY03vOc2ZU|title=BPM and key for Soliter by Djordje Balasevic {{!}} Tempo for Soliter|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> * Pesma ''Čuvam noć od budnih'' semplovala je Careless Whisper od Whama, ali i dio [[Saksofon|saksofona]] iz ''[[Bezdan (album)|Narodnjaci]]'' [[Đorđe Balašević|Đorđa Balaševića]] . <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@djordje-balasevic/narodnjaci-qAQrnTNLDP|title=BPM and key for Narodnjaci by Djordje Balasevic {{!}} Tempo for Narodnjaci|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> ''Čuvam noć od budnih'' semplovana je u ''Ja za ljubav neću moliti'' [[Nina Badrić|Nine Badrić]] . <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@nina-badric/ja-za-ljubav-necu-moliti-6e2a84d6-74f6-4217-89c0-7b1676a840e9|title=BPM and key for Ja za ljubav neću moliti by Nina Badric {{!}} Tempo for Ja za ljubav neću moliti|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> == Izvori == {{Refspisak}} [[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]] [[Kategorija:Albumi iz 1987.]] [[Kategorija:Albumi grupe Leb i sol]] 5d67leyxrebhowk9zrgiave9eevg9fs 3427156 3427153 2022-08-04T09:12:12Z AnToni 2325 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Standardi}}{{Wiki}} {{Infokutija album | naziv = Kao kakao | vrsta = Album | pozadina = studio | izvođač_gen = [[Leb i sol]] | objavljen = 30. mart 1987. | snimljen = Zima 1986/87 | studio = Studio M-2, [[Skopje]] | žanr = rock, pop | izdavač = [[Jugoton]] | prethodni_album = ''[[Zvučni zid]]'' (1986.) | ovaj_album = ''Kao kakao'' | sljedeći_album = ''[[Putujemo]]'' (1989.) }} '''Kao kakao''' je deveti album [[Sjeverna Makedonija|makedonske]] rock grupe [[Leb i sol]]. Sadrži 9 pjesama od kojih su, za razliku od prethodnih albuma, sve pevljive. Najveći hitovi sa ovog albuma su ''Mamurni'' ljudi, <ref name=":0">{{Citation|title=Leb I Sol - Mother Teach Us|url=https://www.discogs.com/release/11927628-Leb-I-Sol-Mother-Teach-Us|language=en|accessdate=2022-07-09}}</ref> Čuvam ''noć'' od budnih, <ref name=":0" /> Čekam ''kišu'' … Izdao ga je [[Jugoton]] 1987. godine. <ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1198111-Leb-I-Sol-Kao-Kakao|title=Kao kakao|website=[[Discogs]]|url-status=live}}</ref> Album je praćen spotovima za pjesme Mamurni ljudi i Skoplje (prvi put snimljen na makedonskom). <ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=NTTKZFO5ldI|title=Skopje music video|website=[[YouTube]]}}</ref> Godine [[1999.|1999]]. album je osvojio [[Porin (nagrada)|nagradu Porin]] za najbolje reizdanje. <ref>{{Cite web|url=https://arhiva.porin.info/dobitnici-po-godinama/1999-110|title=Porin 1999|website=Porin Archive|url-status=live}}</ref> Nasljednik Jugotona [[Croatia Records]] 2006. godine izdaje ovaj album na CD-u kao dio box seta Leb i sol. <ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/3125045-Leb-I-Sol-Kolekcija-1983-1989|title=Collection 1983-1989|website=[[Discogs]]}}</ref> == Pozadina == Tokom [[1986.|1986. godine]], [[Vlatko Stefanovski|Vlatko Stefanvoski]] i Bodan Arsovski komponovali su muziku za [[Televizija|TV emisiju]] Bušava azbuka. Uz njih je pesme izvela članica Bastiona Ana Kostovska. Grupi su se pridružili Goce Micanov i još jedan član Bastiona, Kiril Džajkovski. Bubnjar Garabet Tavitijan vratio se u grupu nakon 6 godina. <ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1198111-Leb-I-Sol-Kao-Kakao|title=Kao kakao|website=[[Discogs]]|url-status=live}} </ref> <ref>{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2013/06/rock-legende-vlatko-stefanovski-ovaj.html|title=Vlatko Stefanovski i Leb i sol, "Kao kakao" '87: "Femme Fatale" - poklon pesma Bebi Dol i Arsena Dedića|access-date=2022-07-27}}</ref> Krajem 1987. magazin Pokret opisao je da je Vlatko ponovo mamuran zbog toga što je čuvao noć od budnih, dodajući da mu je svijet kao kakao i da je jedina oaza [[Skoplje]]. U daljem tekstu se navodi da je upoznao fatalnu ženu koju je redovno vodio na utakmice [[FK Vardar]]. <ref>{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2016/01/top-20-yu-rock-lp-izdanja-1987-i-zasto.html|title=Top 20 YU rock LP izdanja 1987... I zašto su Vesna i Halid prodali više ploča od domaćih rockera...|access-date=2022-07-09}}</ref> == Zanimljivosti == Naslovnica 442. broja magazina Start pojavljuje se u spotu za Mamurni ljudi. == Plagijati == * Pesma ''Skopje'' <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@leb-i-sol/skopje-733d83d8-c5c2-447d-8eba-c9d959821359|title=BPM and key for Skopje by Leb I Sol {{!}} Tempo for Skopje|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> je semplovala ''Walk like an Egyptian'' od grupe The Bangels. <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@the-bangles/walk-like-an-egyptian-f2b67f55-eb79-4651-bfb7-4115ccef9daf|title=BPM and key for Walk Like an Egyptian by The Bangles {{!}} Tempo for Walk Like an Egyptian|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> ''Skopje'' je semplovano u pesmi ''[[Panta rei (album)|Soliter]]'' [[Đorđe Balašević|Đorđa Balaševića]] . <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@djordje-balasevic/soliter-dY03vOc2ZU|title=BPM and key for Soliter by Djordje Balasevic {{!}} Tempo for Soliter|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> * Pesma ''Čuvam noć od budnih'' semplovala je Careless Whisper od Whama, ali i dio [[Saksofon|saksofona]] iz ''[[Bezdan (album)|Narodnjaci]]'' [[Đorđe Balašević|Đorđa Balaševića]] . <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@djordje-balasevic/narodnjaci-qAQrnTNLDP|title=BPM and key for Narodnjaci by Djordje Balasevic {{!}} Tempo for Narodnjaci|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> ''Čuvam noć od budnih'' semplovana je u ''Ja za ljubav neću moliti'' [[Nina Badrić|Nine Badrić]] . <ref>{{Cite web|url=https://songbpm.com/@nina-badric/ja-za-ljubav-necu-moliti-6e2a84d6-74f6-4217-89c0-7b1676a840e9|title=BPM and key for Ja za ljubav neću moliti by Nina Badric {{!}} Tempo for Ja za ljubav neću moliti|website=Song BPM|language=en|access-date=2022-07-01}}</ref> == Izvori == {{Refspisak}} [[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]] [[Kategorija:Albumi iz 1987.]] [[Kategorija:Albumi grupe Leb i sol]] qohc9ibr7o9wzjmtmz2oq2v837xr7lb