Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.39.0-wmf.23 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Gadget Gadget talk Gadget definition Gadget definition talk Topic 0 3948 3427205 3419157 2022-08-05T06:17:10Z 212.200.182.173 /* Juli */ wikitext text/x-wiki {{godina}} == Događaji == === Januar === * [[19. januar]] - [[Jaser Arafat]] se nakon 30 godina vratio u [[Hebron]]. * [[20. januar]] - [[Bill Clinton]] počeo službu u drugom mandatu Predsjednika [[SAD]]. * [[22. januar]] - Medlin Olbrajt, nakon potvrde od strane Senata SAD, postala prva žena Državni sekretar SAD u američkoj [[Historija|historiji]]. === Februar === * [[1. februar]] – Počelo 32. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i 14. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[Slovačka|slovačkom]] gradu [[Brezno (Slovačka)|Brezno]]; * [[5. februar]] - Tri velike [[Švicarska|švicarske]] banke poznate kao "Velike tri", objavile da osnivaju fond za pružanje pomoći žrtvama [[Holokaust]]a, u vrijednosti od 71 miliona [[Američki dolar|$]]. * [[5. februar]] - Banke Morgan Stanley i Dean Witter objavile spajanje u vrijednosti od 10 milijardi $ * [[13. februar]] - Počeli radovi na popravci Svemirskog [[teleskop]]a Hubble. * [[19. februar]] - Deng Xiaoping, posljednji od vođa [[Kina|kineske]] revolucije, umro u 92 godini. * [[22. februar]] - U Roslinu, [[Škotska]], naučnici objavili da su uspješno [[Kloniranje|klonirali]] ovcu Dolly, rođenu u [[juli|julu]] [[1996]]. godine. * [[23. februar]] - Primijećen veliki požar na Svemirskoj stanici Mir. * Snimljen [[Titanic]] === Juli === * [[1. juli]] - [[Hong Kong]] posle 99 godina vraćen u sastav [[NR Kina|NR Kine]]. === Septembar === * [[23. septembar]] - [[Irska]] [[rock muzika|rock]]-grupa ''[[U2]]'' održala [[Koncert U2-a u Sarajevu|historijski koncert]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] === Oktobar === * [[1. oktobar]] - U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u opticaj uvedena jedinstvena [[valuta]] - [[konvertibilna marka]] === Novembar === * [[16. novembar]] - Nakon gotovo 18 godina zatočeništva [[Narodna Republika Kina]] iz zatvora oslobađa Weija Jingshenga, prodemokratskog disidenta, i to iz medicinskih razloga. * [[17. novembar]] - U [[Luxoru]] ([[Egipat]]) 6 militanata ubilo 62 ljudi ispred hrama [[Hatšepsut]]. * [[19. novembar]] - U [[Des Moines]]u ([[Iowa]]) Bobbi McCaughey rodila sedmorke. == 1997. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == * [[11. juni]] – [[Eva Kurnik]], slovenska književnica * [[24. august]] - [[Stefan Anić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[Nordijsko skijanje|nordijski skijaš]], * [[13. novembar]] - [[Leona Popović]], [[hrvatska]] [[Alpsko skijanje|alpska skijašica]]; * [[23. decembar]] - [[Emir Lokmić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[Alpsko skijanje|alpski skijaš]] == [[Smrt|Umrli]] == * [[17. januar]] - [[Nikola Koljević]], bosanskohercegovački političar * [[18. februar]] - [[Bozorg Alavi]], iranski pisac i politički intelektualac * [[14. mart]] - [[Jurek Becker]], njemački pisac * [[14. mart]] - [[Fred Zinnemann]], američki filmski režiser austrijskog porijekla * 14. mart - [[Alija Isaković]], bosanskohercegovački romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac * [[28. april]] - [[Kamil Silajdžić]], bosanski efendija i hafiz, otac [[Haris Silajdžić|Harisa Silajdžića]] * [[25. juni]] - [[Jacques-Yves Cousteau]], francuski istraživač mora * [[7. juli]] - [[Mate Boban]], hrvatski političar iz BiH * [[29. septembar]] - [[Roy Lichtenstein]], američki pop umjetnik * [[6. oktobar]] - [[Evgenij Ananjevič Haldej]], sovjetski fotograf * [[7. novembar]] - [[Mohammad Ali Jamalzadeh]], iranski književnik == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Fizika]] ** [[Steven Chu]], [[SAD]] ** [[Claude Cohen-Tannoudji]], [[Francuska]] ** [[William D Phillips]], [[SAD]] * [[Hemija]] ** [[Paul D Boyer]], [[SAD]] ** [[John E Walker]], [[Velika Britanija]] ** [[Jens C Skou]], [[Danska]] * [[Medicina]] ** [[Stanley B Prusiner]], [[SAD]] * [[Literatura]] ** [[Dario Fo]], [[Italija]] * Mir ** Međunarodna kampanja za zabranu korištenja mina ** [[Jody Williams]], [[SAD]] * [[Ekonomija]] ** [[Robert C Merton]], [[SAD]] ** [[Myron S Scholes]], [[SAD]] {{commonscat|1997}} n73sqdbem6hyildqsub10a0thsl2z6o 3427206 3427205 2022-08-05T06:58:31Z 212.200.182.168 /* Juli */ wikitext text/x-wiki {{godina}} == Događaji == === Januar === * [[19. januar]] - [[Jaser Arafat]] se nakon 30 godina vratio u [[Hebron]]. * [[20. januar]] - [[Bill Clinton]] počeo službu u drugom mandatu Predsjednika [[SAD]]. * [[22. januar]] - Medlin Olbrajt, nakon potvrde od strane Senata SAD, postala prva žena Državni sekretar SAD u američkoj [[Historija|historiji]]. === Februar === * [[1. februar]] – Počelo 32. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i 14. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[Slovačka|slovačkom]] gradu [[Brezno (Slovačka)|Brezno]]; * [[5. februar]] - Tri velike [[Švicarska|švicarske]] banke poznate kao "Velike tri", objavile da osnivaju fond za pružanje pomoći žrtvama [[Holokaust]]a, u vrijednosti od 71 miliona [[Američki dolar|$]]. * [[5. februar]] - Banke Morgan Stanley i Dean Witter objavile spajanje u vrijednosti od 10 milijardi $ * [[13. februar]] - Počeli radovi na popravci Svemirskog [[teleskop]]a Hubble. * [[19. februar]] - Deng Xiaoping, posljednji od vođa [[Kina|kineske]] revolucije, umro u 92 godini. * [[22. februar]] - U Roslinu, [[Škotska]], naučnici objavili da su uspješno [[Kloniranje|klonirali]] ovcu Dolly, rođenu u [[juli|julu]] [[1996]]. godine. * [[23. februar]] - Primijećen veliki požar na Svemirskoj stanici Mir. * Snimljen [[Titanic]] === Juli === * [[1. juli]] - [[Hong Kong]] posle 99 godina [[Velika Britanija|britanske]] kolonijalne vladavine vraćen u sastav [[NR Kina|NR Kine]]. === Septembar === * [[23. septembar]] - [[Irska]] [[rock muzika|rock]]-grupa ''[[U2]]'' održala [[Koncert U2-a u Sarajevu|historijski koncert]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] === Oktobar === * [[1. oktobar]] - U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u opticaj uvedena jedinstvena [[valuta]] - [[konvertibilna marka]] === Novembar === * [[16. novembar]] - Nakon gotovo 18 godina zatočeništva [[Narodna Republika Kina]] iz zatvora oslobađa Weija Jingshenga, prodemokratskog disidenta, i to iz medicinskih razloga. * [[17. novembar]] - U [[Luxoru]] ([[Egipat]]) 6 militanata ubilo 62 ljudi ispred hrama [[Hatšepsut]]. * [[19. novembar]] - U [[Des Moines]]u ([[Iowa]]) Bobbi McCaughey rodila sedmorke. == 1997. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == * [[11. juni]] – [[Eva Kurnik]], slovenska književnica * [[24. august]] - [[Stefan Anić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[Nordijsko skijanje|nordijski skijaš]], * [[13. novembar]] - [[Leona Popović]], [[hrvatska]] [[Alpsko skijanje|alpska skijašica]]; * [[23. decembar]] - [[Emir Lokmić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[Alpsko skijanje|alpski skijaš]] == [[Smrt|Umrli]] == * [[17. januar]] - [[Nikola Koljević]], bosanskohercegovački političar * [[18. februar]] - [[Bozorg Alavi]], iranski pisac i politički intelektualac * [[14. mart]] - [[Jurek Becker]], njemački pisac * [[14. mart]] - [[Fred Zinnemann]], američki filmski režiser austrijskog porijekla * 14. mart - [[Alija Isaković]], bosanskohercegovački romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac * [[28. april]] - [[Kamil Silajdžić]], bosanski efendija i hafiz, otac [[Haris Silajdžić|Harisa Silajdžića]] * [[25. juni]] - [[Jacques-Yves Cousteau]], francuski istraživač mora * [[7. juli]] - [[Mate Boban]], hrvatski političar iz BiH * [[29. septembar]] - [[Roy Lichtenstein]], američki pop umjetnik * [[6. oktobar]] - [[Evgenij Ananjevič Haldej]], sovjetski fotograf * [[7. novembar]] - [[Mohammad Ali Jamalzadeh]], iranski književnik == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Fizika]] ** [[Steven Chu]], [[SAD]] ** [[Claude Cohen-Tannoudji]], [[Francuska]] ** [[William D Phillips]], [[SAD]] * [[Hemija]] ** [[Paul D Boyer]], [[SAD]] ** [[John E Walker]], [[Velika Britanija]] ** [[Jens C Skou]], [[Danska]] * [[Medicina]] ** [[Stanley B Prusiner]], [[SAD]] * [[Literatura]] ** [[Dario Fo]], [[Italija]] * Mir ** Međunarodna kampanja za zabranu korištenja mina ** [[Jody Williams]], [[SAD]] * [[Ekonomija]] ** [[Robert C Merton]], [[SAD]] ** [[Myron S Scholes]], [[SAD]] {{commonscat|1997}} 51dizzaqzk3f3vj9m5zuyd3muft4qrs 3427207 3427206 2022-08-05T07:22:16Z 212.200.182.168 /* Juli */ wikitext text/x-wiki {{godina}} == Događaji == === Januar === * [[19. januar]] - [[Jaser Arafat]] se nakon 30 godina vratio u [[Hebron]]. * [[20. januar]] - [[Bill Clinton]] počeo službu u drugom mandatu Predsjednika [[SAD]]. * [[22. januar]] - Medlin Olbrajt, nakon potvrde od strane Senata SAD, postala prva žena Državni sekretar SAD u američkoj [[Historija|historiji]]. === Februar === * [[1. februar]] – Počelo 32. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i 14. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[Slovačka|slovačkom]] gradu [[Brezno (Slovačka)|Brezno]]; * [[5. februar]] - Tri velike [[Švicarska|švicarske]] banke poznate kao "Velike tri", objavile da osnivaju fond za pružanje pomoći žrtvama [[Holokaust]]a, u vrijednosti od 71 miliona [[Američki dolar|$]]. * [[5. februar]] - Banke Morgan Stanley i Dean Witter objavile spajanje u vrijednosti od 10 milijardi $ * [[13. februar]] - Počeli radovi na popravci Svemirskog [[teleskop]]a Hubble. * [[19. februar]] - Deng Xiaoping, posljednji od vođa [[Kina|kineske]] revolucije, umro u 92 godini. * [[22. februar]] - U Roslinu, [[Škotska]], naučnici objavili da su uspješno [[Kloniranje|klonirali]] ovcu Dolly, rođenu u [[juli|julu]] [[1996]]. godine. * [[23. februar]] - Primijećen veliki požar na Svemirskoj stanici Mir. * Snimljen [[Titanic]] === Juli === * [[1. juli]] - [[Hong Kong]] posle više od 150 godina [[Velika Britanija|britanske]] kolonijalne vladavine vraćen u sastav [[NR Kina|NR Kine]]. === Septembar === * [[23. septembar]] - [[Irska]] [[rock muzika|rock]]-grupa ''[[U2]]'' održala [[Koncert U2-a u Sarajevu|historijski koncert]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] === Oktobar === * [[1. oktobar]] - U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u opticaj uvedena jedinstvena [[valuta]] - [[konvertibilna marka]] === Novembar === * [[16. novembar]] - Nakon gotovo 18 godina zatočeništva [[Narodna Republika Kina]] iz zatvora oslobađa Weija Jingshenga, prodemokratskog disidenta, i to iz medicinskih razloga. * [[17. novembar]] - U [[Luxoru]] ([[Egipat]]) 6 militanata ubilo 62 ljudi ispred hrama [[Hatšepsut]]. * [[19. novembar]] - U [[Des Moines]]u ([[Iowa]]) Bobbi McCaughey rodila sedmorke. == 1997. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == * [[11. juni]] – [[Eva Kurnik]], slovenska književnica * [[24. august]] - [[Stefan Anić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[Nordijsko skijanje|nordijski skijaš]], * [[13. novembar]] - [[Leona Popović]], [[hrvatska]] [[Alpsko skijanje|alpska skijašica]]; * [[23. decembar]] - [[Emir Lokmić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[Alpsko skijanje|alpski skijaš]] == [[Smrt|Umrli]] == * [[17. januar]] - [[Nikola Koljević]], bosanskohercegovački političar * [[18. februar]] - [[Bozorg Alavi]], iranski pisac i politički intelektualac * [[14. mart]] - [[Jurek Becker]], njemački pisac * [[14. mart]] - [[Fred Zinnemann]], američki filmski režiser austrijskog porijekla * 14. mart - [[Alija Isaković]], bosanskohercegovački romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac * [[28. april]] - [[Kamil Silajdžić]], bosanski efendija i hafiz, otac [[Haris Silajdžić|Harisa Silajdžića]] * [[25. juni]] - [[Jacques-Yves Cousteau]], francuski istraživač mora * [[7. juli]] - [[Mate Boban]], hrvatski političar iz BiH * [[29. septembar]] - [[Roy Lichtenstein]], američki pop umjetnik * [[6. oktobar]] - [[Evgenij Ananjevič Haldej]], sovjetski fotograf * [[7. novembar]] - [[Mohammad Ali Jamalzadeh]], iranski književnik == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Fizika]] ** [[Steven Chu]], [[SAD]] ** [[Claude Cohen-Tannoudji]], [[Francuska]] ** [[William D Phillips]], [[SAD]] * [[Hemija]] ** [[Paul D Boyer]], [[SAD]] ** [[John E Walker]], [[Velika Britanija]] ** [[Jens C Skou]], [[Danska]] * [[Medicina]] ** [[Stanley B Prusiner]], [[SAD]] * [[Literatura]] ** [[Dario Fo]], [[Italija]] * Mir ** Međunarodna kampanja za zabranu korištenja mina ** [[Jody Williams]], [[SAD]] * [[Ekonomija]] ** [[Robert C Merton]], [[SAD]] ** [[Myron S Scholes]], [[SAD]] {{commonscat|1997}} 3rpwdoe06tqfemf6jhtw5qj4n6tatws 3427215 3427207 2022-08-05T10:54:29Z KWiki 9400 wikitext text/x-wiki {{godina}} == Događaji == === Januar === * [[19. januar]] - [[Yasser Arafat]] nakon 30 godina vratio se u [[Hebron]]. * [[20. januar]] - [[Bill Clinton]] počeo službu u drugom mandatu predsjednika [[SAD]]-a. * [[22. januar]] - Nakon potvrde od Senata SAD-a, [[Madeleine Albright]] postala prva žena državni sekretar SAD-a. === Februar === * [[1. februar]] – Počelo 32. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i 14. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[Slovačka|slovačkom]] gradu [[Brezno (Slovačka)|Brezno]]. * [[5. februar]] - Tri velike [[Švicarska|švicarske]] banke poznate kao "Velike tri", objavile da osnivaju fond za pružanje pomoći žrtvama [[Holokaust]]a, u vrijednosti od 71 miliona [[Američki dolar|$]]. * [[5. februar]] - Banke Morgan Stanley i Dean Witter objavile spajanje u vrijednosti od 10 milijardi $. * [[13. februar]] - Počeli radovi na popravci Svemirskog [[teleskop]]a Hubble. * [[19. februar]] - Deng Xiaoping, posljednji od vođa [[Kina|kineske]] revolucije, umro u 92. godini. * [[22. februar]] - U Roslinu, [[Škotska]], naučnici objavili da su uspješno [[Kloniranje|klonirali]] ovcu Dolly, rođenu u julu [[1996]]. * [[23. februar]] - Primijećen veliki požar na Svemirskoj stanici Mir. * Snimljen ''[[Titanic (1997)|Titanic]]''. === Juli === * [[1. juli]] - [[Hong Kong]] nakon više od 150 godina [[Velika Britanija|britanske]] kolonijalne vladavine vraćen u sastav [[Kina|Kine]]. === Septembar === * [[23. septembar]] - [[Irska]] [[rock muzika|rock]]-grupa ''[[U2]]'' održala [[Koncert U2-a u Sarajevu|historijski koncert]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] === Oktobar === * [[1. oktobar]] - U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u opticaj uvedena jedinstvena [[valuta]] - [[konvertibilna marka]] === Novembar === * [[16. novembar]] - Nakon gotovo 18 godina zatočeništva [[Narodna Republika Kina]] iz zatvora oslobađa Weija Jingshenga, prodemokratskog disidenta, i to iz medicinskih razloga. * [[17. novembar]] - U [[Luxoru]] ([[Egipat]]) 6 militanata ubilo 62 ljudi ispred hrama [[Hatšepsut]]. * [[19. novembar]] - U [[Des Moines]]u ([[Iowa]]) Bobbi McCaughey rodila sedmorke. == 1997. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == * [[11. juni]] – [[Eva Kurnik]], slovenska književnica * [[24. august]] - [[Stefan Anić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[Nordijsko skijanje|nordijski skijaš]], * [[13. novembar]] - [[Leona Popović]], [[hrvatska]] [[Alpsko skijanje|alpska skijašica]]; * [[23. decembar]] - [[Emir Lokmić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[Alpsko skijanje|alpski skijaš]] == [[Smrt|Umrli]] == * [[17. januar]] - [[Nikola Koljević]], bosanskohercegovački političar * [[18. februar]] - [[Bozorg Alavi]], iranski pisac i politički intelektualac * [[14. mart]] - [[Jurek Becker]], njemački pisac * [[14. mart]] - [[Fred Zinnemann]], američki filmski režiser austrijskog porijekla * 14. mart - [[Alija Isaković]], bosanskohercegovački romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac * [[28. april]] - [[Kamil Silajdžić]], bosanski efendija i hafiz, otac [[Haris Silajdžić|Harisa Silajdžića]] * [[25. juni]] - [[Jacques-Yves Cousteau]], francuski istraživač mora * [[7. juli]] - [[Mate Boban]], hrvatski političar iz BiH * [[29. septembar]] - [[Roy Lichtenstein]], američki pop umjetnik * [[6. oktobar]] - [[Evgenij Ananjevič Haldej]], sovjetski fotograf * [[7. novembar]] - [[Mohammad Ali Jamalzadeh]], iranski književnik == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Fizika]] ** [[Steven Chu]], [[SAD]] ** [[Claude Cohen-Tannoudji]], [[Francuska]] ** [[William D Phillips]], [[SAD]] * [[Hemija]] ** [[Paul D Boyer]], [[SAD]] ** [[John E Walker]], [[Velika Britanija]] ** [[Jens C Skou]], [[Danska]] * [[Medicina]] ** [[Stanley B Prusiner]], [[SAD]] * [[Literatura]] ** [[Dario Fo]], [[Italija]] * Mir ** Međunarodna kampanja za zabranu korištenja mina ** [[Jody Williams]], [[SAD]] * [[Ekonomija]] ** [[Robert C Merton]], [[SAD]] ** [[Myron S Scholes]], [[SAD]] {{commonscat|1997}} 6b2kflzs70vc549slqdn01onmxefk13 0 7382 3427202 3243504 2022-08-05T01:36:57Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ wikitext text/x-wiki {{infokutija film | naziv = Priča o opatici | poster = Nun story.jpg | tekst = Plakat za film | režija = [[Fred Zinnemann]] | producent = [[Henry Blanke]] | scenarist = [[Robert Anderson]] <br> (prema [[(roman)|istoimenom]] [[roman]]u <br> [[Kathryn Hulme]]) | narator = | uloge = [[Audrey Hepburn]]<br> [[Peter Finch]]<br> [[Edith Evans]]<br> [[Peggy Ashcroft]] | muzika = [[Franz Waxman]] | kinematografija = [[Franz Planer]] | montaža = [[Walter Thompson]] | studio = [[Warner Bros.]] | distributer = | datum = 18. juli 1959. | trajanje = 149 min | država = [[SAD]] | jezik = [[engleski jezik|Engleski]] | budžet = 3,5 miliona dolara | zarada = 6,4 miliona dolara | prethodnik = | nasljednik = }} '''Priča o opatici''' američka je filmska drama snimljena 1959. u režiji [[Fred Zinnemann|Freda Zinnemanna]], zasnovana na istoimenom romanu [[Kathryn Hulme]], kao i na iskustvima bivše časne sestre iz stvarnog života.<ref>http://www.decentfilms.com/reviews/nunsstory</ref> Glavne uloge tumače [[Audrey Hepburn]], [[Peter Finch]] i [[Edith Evans]]. Film je bio nominiran za 8 [[Oscar]]a ali nije osvojio nijedan. Za ulogu u ovom filmu Audrey Hepburn je dobila [[BAFTA]]-u za najbolju glumicu.<ref>http://www.imdb.com/title/tt0053131/</ref> Ovo je priča od mladoj Gabrielle Van der Mal koja se pridružuje jednom [[samostan]]u u rodnoj [[Belgija|Belgiji]] da bi postala časna sestra. Gotovo odmah nakon dolaska ona ima poteškoća sa prilagođavanjem na zatvoreni život, i njen zavjet siromaštva, čednosti i poslušnosti. Ona sumnja u svoje sposobnosti, čak i kad se konačno zavjetuje. Gabrielle, koja se sada zove sestra Luke, ističe se u studiranju [[medicina|medicine]] i sanja da ode u službu u Belgijski [[Kongo]].<ref>{{Cite web |url=http://twomovies.name/watch_movie/The_Nuns_Story |title=Arhivirana kopija |accessdate=25. 1. 2014 |archive-date=18. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130718222051/http://twomovies.name/watch_movie/The_Nuns_Story |url-status=dead }}</ref> == Radnja == 1920-ih, u Bruggeu, Briselu, Gabrielle Van der Mal se priprema da bude časna sestra. Ona ostavlja iza sebe sva zemaljska dobra, ali odlučuje da zadrži olovku koju joj je njen otac poklonio, inače poznati ljekar. Nakon opraštanja sa njenim sestrama i bratom, Gaby odlazi sa ocem do manastira. Dr Van der Mal sumnja da bi Gaby trebala da bude časna sestra, rekavši joj da je vidi kao čednu i skromnu, ali nikako kao poslušnu. Nakon podsjećanja da joj Red zabranjuje da izrazi svoju želju da ode u Kongo kao medicinska sestra, on joj govori da ne misli da nije uspjela ako joj samostanski život ne bude odgovarao. Osjećajući se sigurna u svoj poziv, Gaby mirno odbacuje njegove sumnje. U samostanu, njen otac ukazuje joj na časnu sestru koja se smatra "živim primjerom", jer ona oličava pravila Reda svojim uzornim ponašanjem. Nakon što je predao njene stvari Redu, dr Van der Mal kaže svojoj kćerki da bude sretna i odlazi. Gaby je razočarana kada je saznala da joj je zabranjeno da razgovara sa svojim mentorom, sestrom William, na više mjeseci. Slijedeći stroga pravila, moraju se prilagoditi na zvuk zvona što je znak za buđenje, molitvu, doručak, i tišinu, što označava sate kad je zabranjeno govoriti. Da bi izgradili svoje duhovne živote, kandidati ne mogu raditi ništa na svoju ruku i oštro su testirani u iskorjenjivanju svojih grešaka. Majka Emmanuel im govori da je život samo-žrtvovanja opatica protiv prirode. Na dan kada im se daju nova imena, od mlade žene se očekuje da izbriše sjećanja iz prošlosti, tako da je Gaby morala baciti olovku koju joj je poklonio otac. Od tada, ona je poznata kao sestra Luke. Nakon ceremonije, Gaby se zarumenila kad joj je bolnički pacijent rekao da je "prekrasna časna sestra", i na taj način počinila je grijeh ponosa. Razgovarajući o svojoj nelagodi sa jednom početnicom, ona razbija pravilo tišine. Početnici su upoznati sa novim testovima i pokorom i, jednom sedmično, od njih se očekuje da se javno izjasne o svojim greškama, kao i onih drugih kojima su bili svjedoci. Iako pokušava da bude poslušna, Gaby često krši pravila i, čak i kada ona uspijeva slijediti pravila, misli da griješi što je ponosna na svoj uspjeh. Nakon što se zavjetovala, Gaby je poslana u školu tropske medicine u [[Antwerpen]]u. Pošto je već obučavao njen otac, Gaby radi dobro, ali izaziva ljubomoru starije časne sestre, koja izvještava majku Marcellu da je Gaby kriva zbog ponosa. Marcella predlaže Gaby da padne na ispitima kako bi dokazala svoju poniznost, ali unutrašnje previranje je sprečava u tome. Nakon toga, umjesto da pošalje Gaby u Kongo, Marcella je raspoređuje da radi u mentalnoj bolnici. Tamo, jedan opasni [[šizofrenija|šizofreni]] pacijent, pod nadimkom Arhanđel krišom ulazi u njenu sobu. Nakon što je Arhanđela napada, postiđena Gaby kori samu sebe zbog ponosnog uvjerenja da se može sama nositi sa situacijom i povjerava se glavnoj majci bolnice o svojoj unutrašnjoj borbi s poslušnošću. Časna sestra, vjerujući da je Marcella pogriješila što je tražila od Gaby da padne na ispitima, predlaže joj da malo poštedi sebe. Nakon tri godine, Gaby se konačno zavjetuje, dok njena porodica gleda ceremoniju. Iako je ona raspoređena u Kongo, Gaby je razočarana saznanjem da neće raditi s domorocima, nego u bolinici za "bijele" Evropljane pod nadzorom ekscentričnog dr Fortunatija, neženje i [[Ateizam|ateiste]] kojeg su ostale časne sestre opisale kao "genija i đavla". Lukav i zahtjevan Fortunati je zadovoljan profesionalizmom Gaby, ali primjećuje njenu iscrpljujuću unutrašnju borbu. Gaby radi prekovremeno i uvodi korisne inovacije, ali biskup je optužuje da "uzdiže" samu sebe zbog svojih uspjeha koji privlače pažnju. Kada jedan svećenik doživljava nesreću sa mogućom amputacijom i nema doktora koji bi mu mogli pomoći, Gaby spašava svećenikovu nogu, i time zarađuje pohvale od Fortunatija, koji se potom šali da će morati da prizna svoj "grijeh ponosa." Kasnije, sa Fortunatijem, Gaby posjećuje koloniju gubavaca o kojoj se brine svećenik, koji se posvetio brizi o gubavima kao pokora za grijehe iz prošlosti i sada je i sam zaražen. Nazad u bolnici, njene bolničke dužnosti su u sukobu sa njenim vjerskim obavezama. Iako njene obaveze prema religioznom životu treba da imaju prednost, Gaby ne može žrtvovati psihološke potrebe svojih pacijenata zarad Velike šutnje. Kao što se Fortunati pribojavao, njena napetost od unutarnje borbe u kombinaciji s dugim satima rada uzeli su svoj danak i ona obolijeva od [[tuberkuloza|tuberkuloze]], bolesti zbog koje će ona morati da napusti Kongo. Nakon što je radio s mnogim medicinskim časnim sestrama, Fortunati kaže Gaby da je ona "svjetovna časna sestra", koja je dobra prema pacijentima, ali koja ne može da živi u skladu sa samostanskim očekivanjima. "To je tvoja bolest", kaže on, "tuberkuloza je samo nusprodukt." Nakon što ju je zajedljivo upozorio da ne dopusti da je grijeh ponosa ne natjera da prizna da je ispravno dijagnosticirala svoju bolest, on joj obećava da će izliječiti "nusprodukt" te objasniti glavnoj majci i to na način koji omogućava Gaby da ostane. On joj propisuje nekoliko mjeseci odmora u izolaciji, gdje se Gaby ugađalo s [[vino]]m i posebnom ishranom, gdje je imala [[majmun]]a kao kućnog ljubimca. Dok se oporavlja, ona je u miru sa sobom i šali se sa kolegicom opaticom da ona možda nikada više neće prekršiti pravila. Ironično, časna sestra joj kaže da one govore tokom Velike šutnje. Nakon što se vratila na dužnost, jedan urođenik, pod utjecajem magija i nadri ljekarstva, ubija ljubaznu redovnicu koja se nadala da će uvjeriti nepokrštene domoroce da prisustvuju [[Badnjak]]u. Illunga, domorodac koji pomaže redovnicama, povjerava se Gaby da je začuđen što časne sestre nisu ljute. Nakon što Gaby objašnjava vjerovanje časnih sestara u oprost, Illunga i ostali dolaze na Badnjak. Kada je sestra bila potrebna da prati važnog duševnog bolesnika do Belgije, Gaby je jedina osoba sposobna za to. Ona se žarko nada da će joj biti dopušteno da se vrati, ali glavna majka odlučuje da je zadrži kao "dobar primjer" za druge časne sestre, dok ona obnavlja svoj duhovni život. Od njenog oca, koji i dalje brine i misli da njen život prolazi uzaludno, Gaby saznaje da su njen brat i dva zeta u vojsci. Nakon što Fortunati piše da je Gaby "prava časna sestra" glavna majka pita Gaby da li je ona bila zaljubljena u liječnika, ali Gaby to poriče. Iako se ona moli da zaboravi uspomene, Gaby se sjeća Fortunatijeve prognoze da će ona biti nezadovoljna u samostanu. Izbijanje Drugog svjetskog rata onemogućava Gaby da se vrati u Kongo. [[Njemačka|Njemačko]] bombardiranje slijedi i okupacija Belgije, ali od časnih sestara se očekuje da osjećaju ljubav prema svom neprijatelju. U bolnici u kojoj je raspoređena, Gaby primjećuje da nova mlada medicinska sestra Lisa, pomaže pokret otpora. Nakon što se moli Bogu da oprosti njen neposluh, Gaby nudi svoju pomoć. Kad je saznala da je njen otac poginuo, Gaby se bori sa svojom savjesti, napokon priznajući da je "ispunjena mržnjom." Sa uvjerenjem da ona više ne bi trebala biti časna sestra, Gaby pita za dopuštenje da napusti samostan. Kad je odbijena, ona prijeti da će otići bez odobrenja. Lisa, naslućujući njenu odluku, daje joj kontakt za pokret otpora, tako da ona ima mjesto na kojem se mogu iskoristiti njene sposobnosti. Nakon što je uvjerila svoje nadređene da se pobrinu za papirologiju, Gaby je pozvana da potpiše dokumente i njene lične stvari joj se vraćaju, ali ona je odbila posljednji blagoslov od glavne majke. Sama, ona ulazi u sobu, gdje se presvlači u civilnu odjeću i skida vjenčani prsten koji simbolizira njen brak s [[Krist]]om. Nakon izlaska iz samostana, ona odlazi u drugačiji život.<ref>http://www.tcm.com/tcmdb/title/16107/The-Nun-s-Story/</ref> == Uloge == * [[Audrey Hepburn]] - sestra Luke (Gabrielle van der Mal) * [[Peter Finch]] - dr. Fortunati * [[Edith Evans]] - velečasna majka Emmanuel * [[Peggy Ashcroft]] - majka Mathilde * [[Dean Jagger]] - dr. Van Der Mal * [[Mildred Dunnock]] - sestra Margharita * [[Beatrice Straight]] - majka Christophe * [[Patricia Collinge]] - sestra William * [[Rosalie Crutchley]] - sestra Eleanor * [[Ruth White]] - majka Marcella * [[Barbara O'Neil]] - majka Didyma * [[Margaret Phillips]] - sestra Pauline * [[Patricia Bosworth]] - Simone == Zanimljivosti == * Ovo je bio jedan od omiljenih filmova Audrey Hepburn. Također je bio jedan od njenih finansijski najuspješnijih ostvarenja. * Članovi [[Rim]]skog opernog [[balet]]a bili su unajmljeni da igraju neke od časnih sestara, a složeni samostanski rituali su doslovno bili koreografisani za njih. * Audrey Hepburn je upoznala stvarni lik Marie-Louise Habets - inspiraciju za roman i film - dok se ona pripremala za ulogu. Njih dvoje su zapravo postali veliki prijatelji i Habets je kasnije vodila brigu o zdravlju Hepburnove nakon skoro fatalne nezgode kada je jahala [[konj]]a snimajući scenu za film The Unforgiven (1960). * Fred Zinnemann se oštro protivio zahtjevu studija da bi trebalo biti muzike pri završnoj sceni filma. Zinnemann je smatrao da bi muzika umanjila dubinu i ljepotu Audrey Hepburn u ovoj ključnoj sceni. Jack L. Warner je mislio drugačije, ali je na kraju popustio. Scena je ostala jedna od najupečatljivijih i najpoznatijih iz ovog čuvenog filma, upravo zbog svoje suzdržanosti. * Jedna od priča koje prate ovaj film je priča da je Audrey Hepburn tražila bide da se obezbijedi za nju na lokaciji u Kongu. Hepburn je uvijek to negirala, pitajući se kako bi se takva ekstravagancia mogla priuštiti u Kongu. * Uloga sestre Luke je bila predložena za [[Ingrid Bergman]], ali Bergman je sama rekla da je prestara za ulogu i umjesto toga predložila Audrey Hepburn. * Scene u kojima postoji vidljiva [[seks]]ualna napetost između dr Fortunatija i sestre Luke nisu prisutne u romanu. * Nakon sticanja prava na roman autorice Kathryn Hulme koji je bio najprodavaniji roman u to vrijeme, Fred Zinnemann nije našao nikoga u Hollywoodu ko bi imao entuzijazma da ga pretvori u film, ocjenjujući ga kao da je bio lišen dešavanja. Sve se to promijenilo kada je Audrey Hepburn izrazila želju da preuzme vodeću ulogu. Odjednom, uslijedilo je natjecanje koje je osvojio ''Warner Brothers'' i označio ga ne samo kao jedan od najpriznatijih filmova godine, nego kao njihov najveći finansijski uspjeh za 1959. * Film je sniman na lokacijama u Rimu, Brugesu, Stanleyvilleu i stvarnoj koloniji [[guba]]vaca u Kongu. * Pravi svećenik je dobio ulogu da glumi kao kapelan otac Andre, ali je njegov glumački talent otišao daleko ispod očekivanog, tako da je Stephen Murray u kratkom roku dobio ulogu. == Kritike == {{Citat | Neki kritičari smatraju "Priču o opatici", koja se lahko ne uklapa u kategorizaciju u smislu žanra, da je remek-djelo Freda Zinnemanna. Film je nezaboravno otkrivanje rijetko viđenog svijeta iza zidova samostana. Audrey Hepburn portretira sestru Luke, časnu sestru čiji je životni put vodi ka mnogo-željenom poslu hirurške medicinske sestre u misionarskoj bolnici u Belgijskom Kongu. Nakon što se vraća u svoju rodnu Belgiju, započinje Drugi svjetski rat i ona nalazi da je njena posvećenost u razdoru između učešća u pokretu otpora i neutralnosti crkve. Prvi dio, snimljen u polu-dokumentarnom stilu, prikazuje kako jedna mlada žena postaje časna sestra, naročito razne faze kroz koje mora da prođe prije konačnog zavjeta. Kroz velečasnu majku (Edith Evans), film artikuliše filozofiju i duhovni napor u formiranju časne sestre, i efekat rigoroznog obrazovanja koji ostavlja na nju. Film je nježna elegija izblijedjeloj tradiciji života u evropskom samostanu i velika proslava prvenstva savjesti, dosljedne teme u Zinnemannovom opusu. Kao režiser, Zinnemann uspijeva u spajanju ideja filma sa jakim vizualnim slikama koje koriste zapanjujući kontrast boja. Mislilačka u tempu i raspoloženju, ova neuobičajena drama opisuje parabolu duhovne deflacije koja se završava sa nekom čudnom vrstom poraza. Na jednoj razini, ona gubi svoju dušu, a na drugoj, ona je vraća. U jednom od njenih najjačih, najtečnijih, i najblistavijih nastupa, Hepburn je bila savršena za tu ulogu, pokazujući emocije njenim izražajnim očima i rječitim pokretima. U njenom tumačenju, sestrino sazrijevanje je potpuno unutrašnje bez pomoći šminke, kostima, ili frizure. Kritičar Stanley Kauffmann je napisao: "Uloga Audrey Hepburn kao sestra Luke je bolja od njenih glumačkih sposobnosti, jer njena ličnost tako dobro odgovara ulozi. Nakon što je učinila sve što može učiniti sa svojim znanjem, njena ljepota govori za nju. Ljepota Hepburnove služi kao povećalo za unutrašnju patnju koju ona pokušava prenijeti." Što se tiče muškaraca, Peter Finch ostvaruje snažnu, napetu ulogu kao zgodni tropski liječnik čija stajališta uznemiruju sestru Luke i dovode je do toga da ona preispituje svoj način života, i Dean Jagger koji je na odgovarajući način nježan i odan kao otac opatice. U odličnim sporednim ulogama pojavljuju se Edith Evans, Patricia Collinge, Peggy Ashcroft, Mildred Dunnock, i Beatrice Straight, koje sve igraju sestre.|[[Emanuel Levy]]<ref>http://emanuellevy.com/review/nuns-story-the-3/</ref>}} == Reference == {{reference}} ==Vanjski linkovi== * {{imdb title|id=0053131|title=Priča o opatici}} * {{rotten-tomatoes|id=nuns_story|title=Priča o opatici}} * {{Amg movie|35819|Priča o opatici}} * [http://www.audrey1.com/films/nun.html Kritike i pozadina filma] {{en simbol}} {{Filmovi Freda Zinnemanna}} [[Kategorija:Filmovi iz 1959.]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Američki dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi zasnovani na romanu]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u 1930.]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Belgiji]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Demokratskoj Republici Kongo]] [[Kategorija:Filmovi snimljeni u Bruggeu]] [[Kategorija:Filmovi o kršćanstvu]] [[Kategorija:Filmovi Warner Brosa]] tb2tzgu0xb7822tn2ioh33pdw2vhrk3 0 9626 3427173 3427160 2022-08-04T14:48:22Z Aleksej1389 144793 Popravljena gramatička greška wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija naselje | ime = Prizren | naselje_vrsta = [[Spisak gradova na Kosovu |Grad]] i [[Spisak općina na Kosovu|općina]] | slika_skyline = Prizren Collage.jpg | slika_veličina = 300px | slika_opis = <small>U smjer kazaljke na satu od vrha: stari grad, tvrđava, [[Stari kameni most u Prizrenu|kameni most]], [[Sinan-pašina džamija u Prizrenu|Sinan-pašina džamija]], Zgrada [[Prizrenska liga|Prizrenske lige]], Trg [[Šadrvan]], Katedrala Gospe od vječne sucuje, [[Hamam Gazi Mehmed-paše]], [[Bogorodica Ljeviška]] i Prizren noću.</small> | slika_zastava = Flag of Prizren.png | slika_grb = Stema e Komunës Prizren.svg | slika_karta = Prizren.png | karta_opis = Lokacija grada Prizrena unutar Kosova | koordinate = {{coord|42|13|N|20|44|E|region:Kosovo|display=inline,title}} | pushpin_karta = | pushpin_karta_opis = | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|Kosovo}}{{efn|name=status}} | podjela_vrsta1 = [[Okruzi Kosova|Okrug]] | podjela_ime1 = [[Prizren (okrug)|Prizren]] | vođa_titula = Gradonačelnik | vođa_partija = | vođa_ime = Mytaher Haskuka | visina_m = 450 | površina_prazno1_naslov = Urban | površina_prazno1_km2 = 22.39 | površina_prazno2_naslov = Općina | površina_prazno2_km2 = 640 | površina_fusnote = | stanovništvo_datum = 2016 | stanovništvo_fusnote = | stanovništvo_prazno1_naslov = Urban | stanovništvo_prazno1 = 85119 | stanovništvo_gustoća_prazno1_km2 = auto | stanovništvo_prazno2_naslov = Općina | stanovništvo_prazno2 = 186986 | stanovništvo_gustoća_prazno2_km2 = auto | vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | utc_ofset = +1 | vremenska_zona_DST = [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] | utc_ofset_DST = +2 | poštanski_broj_vrsta = [[Poštanski broj]] | poštanski_broj = 20000-20080<ref>{{cite web |url=http://www.postaekosoves.net/documents/prizren.pdf |title=The Postal Code of Kosovo has been approved by the Universal Postal Union (UPU) and by UNMIK Legal Office |work=PTK |accessdate=11. 6. 2018 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071010062608/http://www.postaekosoves.net/documents/prizren.pdf |archivedate=10. 10. 2007}}</ref> | pozivni_broj = (+383) 29 | registarske_oznake = 04 | veb-sajt = {{URL|http://kk.rks-gov.net/prizren}} | fusnote = }} '''Prizren''' ([[Albanski jezik|alb]]. ''Prizreni'') je grad na jugu [[Srbije|Kosova]] i [[Spisak gradova na Kosovu|drugi]] istorijski jedan od najvažnijih gradova srpske srednjovjekovne države. Historijski gledano Prizren je najvažniji grad [[Srbije|Kosova]]. U [[1019]]. godini je postao sjedište bizantijske biskupije. Za vrijeme Osmanlijskog carstva Prizren je bio kulturni i administrativni centar šire regije. Grad se nalazi u podnožju Šar planine, blizu [[Albanija|albanske]] i [[Makedonija|makedonske]] granice. == Stanovništvo == {{Stanovništvo KS | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Prizren | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | g2011_izvor = <ref name="Popis_2011">[http://census.rks-gov.net/istarMDAS/MD/dawinciMD.jsp?a1=yC&a2=mF0&n=1UR906$$$$$&o=0D&v=1UR060ET00V71000000&p=0&sp=null&l=1&exp=0 Zvanični rezultati Popisa stanovništva na Kosovu 2011. godine {{Simboli jezika|sr|srpski}}{{Simboli jezika|al|albanski}}{{Simboli jezika|en|engleski}}]</ref> | g2011_ukupno = 177781 | g2011_albanci = 145718 | g2011_askalije = 1350 | g2011_bosnjaci = 16896 | g2011_egipcani = 168 | g2011_goranci = 655 | g2011_romi = 2899 | g2011_srbi = 237 | g2011_turci = 9091 | g2011_bez_podataka = 222 | g2011_nepoznato = 159 | g1981_ukupno = 134526 | g1981_crnogorci = 538 | g1981_hrvati = 118 | g1981_makedonci = 83 | g1981_muslimani = 16857 | g1981_slovenci = 37 | g1981_srbi = 11651 | g1981_albanci = 93657 | g1981_madari = 23 | g1981_romi = 2632 | g1981_jugosloveni = 538 }} == Poznate ličnosti == * [[Sulejman Bugari]] == Također pogledajte == * [[Prizrenska liga]] * [[Spisak gradova na Kosovu]] ==Bilješke i reference== ;Bilješke {{spisaknapomena | notes = {{efn | name = status | {{Kosovo-bilješka}} }} }} ;Reference {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Prizren}} * [https://web.archive.org/web/20050507034319/http://www.prizreni-komuna.org/ Službena stranica] {{Općine na Kosovu}} {{Općina Prizren}} [[Kategorija:Gradovi na Kosovu]] [[Kategorija:Prizren|*]] evb7y6zcinea36v37yiowg6nc9c6lh4 3427196 3427173 2022-08-05T00:23:22Z KWiki 9400 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Aleksej1389|Aleksej1389]] ([[User talk:Aleksej1389|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]] wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija naselje | ime = Prizren | naselje_vrsta = [[Spisak gradova na Kosovu|Grad]] i [[Spisak općina na Kosovu|općina]] | slika_skyline = Prizren Collage.jpg | slika_veličina = 300px | slika_opis = <small>U smjer kazaljke na satu od vrha: stari grad, tvrđava, [[Stari kameni most u Prizrenu|kameni most]], [[Sinan-pašina džamija u Prizrenu|Sinan-pašina džamija]], Zgrada [[Prizrenska liga|Prizrenske lige]], Trg [[Šadrvan]], Katedrala Gospe od vječne sucuje, [[Hamam Gazi Mehmed-paše]], [[Bogorodica Ljeviška]] i Prizren noću.</small> | slika_zastava = Flag of Prizren.png | slika_grb = Stema e Komunës Prizren.svg | slika_karta = Prizren.png | karta_opis = Lokacija grada Prizrena unutar Kosova | koordinate = {{coord|42|13|N|20|44|E|region:Kosovo|display=inline,title}} | pushpin_karta = | pushpin_karta_opis = | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|Kosovo}}{{efn|name=status}} | podjela_vrsta1 = [[Okruzi Kosova|Okrug]] | podjela_ime1 = [[Prizren (okrug)|Prizren]] | vođa_titula = Gradonačelnik | vođa_partija = | vođa_ime = Mytaher Haskuka | visina_m = 450 | površina_prazno1_naslov = Urban | površina_prazno1_km2 = 22.39 | površina_prazno2_naslov = Općina | površina_prazno2_km2 = 640 | površina_fusnote = | stanovništvo_datum = 2016 | stanovništvo_fusnote = | stanovništvo_prazno1_naslov = Urban | stanovništvo_prazno1 = 85119 | stanovništvo_gustoća_prazno1_km2 = auto | stanovništvo_prazno2_naslov = Općina | stanovništvo_prazno2 = 186986 | stanovništvo_gustoća_prazno2_km2 = auto | vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | utc_ofset = +1 | vremenska_zona_DST = [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] | utc_ofset_DST = +2 | poštanski_broj_vrsta = [[Poštanski broj]] | poštanski_broj = 20000-20080<ref>{{cite web |url=http://www.postaekosoves.net/documents/prizren.pdf |title=The Postal Code of Kosovo has been approved by the Universal Postal Union (UPU) and by UNMIK Legal Office |work=PTK |accessdate=11. 6. 2018 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071010062608/http://www.postaekosoves.net/documents/prizren.pdf |archivedate=10. 10. 2007}}</ref> | pozivni_broj = (+383) 29 | registarske_oznake = 04 | veb-sajt = {{URL|http://kk.rks-gov.net/prizren}} | fusnote = }} '''Prizren''' ([[Albanski jezik|alb]]. ''Prizreni'') je grad na jugu [[Kosovo|Kosova]] i [[Spisak gradova na Kosovu|drugi]] po broju stanovnika grad u ovoj državi. Historijski gledano Prizren je najvažniji grad [[Kosovo|Kosova]]. U [[1019]]. godini je postao sjedište bizantijske biskupije. Za vrijeme Osmanlijskog carstva Prizren je bio kulturni i administrativni centar šire regije. Grad se nalazi u podnožju Šar planine, blizu [[Albanija|albanske]] i [[Makedonija|makedonske]] granice. == Stanovništvo == {{Stanovništvo KS | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Prizren | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | g2011_izvor = <ref name="Popis_2011">[http://census.rks-gov.net/istarMDAS/MD/dawinciMD.jsp?a1=yC&a2=mF0&n=1UR906$$$$$&o=0D&v=1UR060ET00V71000000&p=0&sp=null&l=1&exp=0 Zvanični rezultati Popisa stanovništva na Kosovu 2011. godine {{Simboli jezika|sr|srpski}}{{Simboli jezika|al|albanski}}{{Simboli jezika|en|engleski}}]</ref> | g2011_ukupno = 177781 | g2011_albanci = 145718 | g2011_askalije = 1350 | g2011_bosnjaci = 16896 | g2011_egipcani = 168 | g2011_goranci = 655 | g2011_romi = 2899 | g2011_srbi = 237 | g2011_turci = 9091 | g2011_bez_podataka = 222 | g2011_nepoznato = 159 | g1981_ukupno = 134526 | g1981_crnogorci = 538 | g1981_hrvati = 118 | g1981_makedonci = 83 | g1981_muslimani = 16857 | g1981_slovenci = 37 | g1981_srbi = 11651 | g1981_albanci = 93657 | g1981_madari = 23 | g1981_romi = 2632 | g1981_jugosloveni = 538 }} == Poznate ličnosti == * [[Sulejman Bugari]] == Također pogledajte == * [[Prizrenska liga]] * [[Spisak gradova na Kosovu]] ==Bilješke i reference== ;Bilješke {{spisaknapomena | notes = {{efn | name = status | {{Kosovo-bilješka}} }} }} ;Reference {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Prizren}} * [https://web.archive.org/web/20050507034319/http://www.prizreni-komuna.org/ Službena stranica] {{Općine na Kosovu}} {{Općina Prizren}} [[Kategorija:Gradovi na Kosovu]] [[Kategorija:Prizren|*]] 3sc268e2bg5m8mzlac6khceahv2x34q 0 10979 3427217 3420317 2022-08-05T11:04:35Z 77.77.229.211 Male ispravke wikitext text/x-wiki {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Kraljevina Bosna | izvorno_ime = | genitiv = Bosne i Hercegovine | razdoblje = 1377–1463. | država_prije1 = Bosanska banovina | država_prije_zastava1 = Banovina Bosna zastava.png | država_prije2 = | država_prije_zastava2 = | država_prije3 = | država_prije_zastava3 = | država_prije4 = | država_prije_zastava4 = | država_prije5 = | država_prije_zastava5 = | država_poslije1 = Bosanski sandžak | država_poslije_zastava1 = Flag of the Ottoman Empire.svg | država_poslije2 = Humska zemlja | država_poslije_zastava2 = Flag of the Duchy of Saint Sava.svg | država_poslije3 = | država_poslije_zastava3 = | država_poslije4 = | država_poslije_zastava4 = | država_poslije5 = | država_poslije_zastava5 = | zastava = Bosnian Royal Flag of Tvrtko I of Bosnia (rotated).svg | grb = Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg | uzrečica = | himna = | karta = Bosnia XIV c.jpg | glavni_grad = {{Plainlist| * [[Visoko u srednjem vijeku|Visoko]] * [[Jajce]] * [[Bobovac]]}} | glavni_grad_kordinati = | najveći_grad = | službeni_jezik = | etničke_grupe = | državno_uređenje = [[Monarhija]] | vrsta_vlasti = Kralj | godina_prve_vlasti = 1377–1391 (prvi) | vladar_prva_vlast = [[Tvrtko I]] | godina_druge_vlasti = 1461–1463 (zadnji) | vladar_druga_vlast = [[Stjepan Tomašević]] | godina_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = | nezavisnost = | nezavisnost_priznato = | procenat_vode = | stanovnika = | stanovnika_godina = | gustoća = | valuta = Bosanske Krune | vremenska_zona = | internetski_nastavak = | pozivni_broj = | komentar = }} {{Glavni|Srednjovjekovna Bosna}} '''Kraljevina Bosna''' ili '''Bosansko Kraljevstvo''' bila je kraljevina nastala na dijelu tla nekadašnje Ilirye! Kraljevima koja je postojala na [[Balkan]]u od druge polovine 13. vijeka do druge polovine 15. vijeka, obuhvaćajući pretežno prostore današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], ali u nekim periodima i dijelove susjednih država. Za vrijeme kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I]], Bosansko Kraljevstvo je bila najmoćnija balkanska država. == Tvrtko I Kotromanić prvi bosanski kralj == [[Datoteka:13st_Radimlja.jpg|mini|desno|Tragovi vremena iz stare Bosne: Stećci]] [[Datoteka:Relikviář sv. Simeona detail.png|mini|desno|Smrt Stjepana II Kotromanića, detalj škrinje u crkvi Sv.Šimuna, Zadar]] Godine 1353. godine, Ban Stjepan II Kotromanić je umro, a sahranjen je u franjevačkom samostanu u [[Mile|Milama]], u blizini [[Visoko]]g. On iza sebe ostavlja bosansku državu, koja je nezavisna, privredno napredna i vojno veoma snažna, dok je njena snaga ipak zavisila od kooperacije između moćnih bosanskih plemićkih obitelji, koje su imale veoma jak uticaj u raznim dijelovima Bosne. Po njegovoj smrti na vlast dolazi [[Tvrtko I Kotromanić]], koji u tome trenutku ima samo 15 godina, te ima u početku velikih problema sa sređivanjem odnosa između bosanskog plemstva, a vanjske sile pokušavaju iskoristiti njegovu mladost u svojim pretenzijama na Bosnu, u čemu se najviše ističe Ugarska, na čelu s kraljem [[Ludovik I Anžuvinski|Ludovikom I]]. Poslije učvršćivanja svoje pozicije u Ugarskoj, kralj Ludovik pokušava da to isto učini i nad Bosnom. Počinje da zahtijeva razne Bosanske oblasti, miješa se u dubrovačko-bosansku trgovinu i otvara ponovno pitanje Crkve Bosanske, nakon gotovo stogodišnjeg zatišja, tako da već [[1363]]. godine izbija sukob između Tvrtka i Ludovika, u kojem Tvrtko pobjeđuje. Nakon što je potvrdio svoje mjesto u Bosni Tvrtko pripaja Bosni veliki dio [[Srbija|Srbije]], uključujući područje današnjeg [[Sandžak]]a, zatim [[Zeta|Zetu]] i južnu Dalmaciju, uključujući jadransku obalu od [[Dubrovnik]]a do [[Boka Kotorska|Boke Kotorske]]. U sklopu svih ovih uspjeha [[Krunisanje Tvrtka I Kotromanića za kralja Bosne 1377|Tvrtko se kruniše za kralja Bosne]] [[1377]]. godine u mjestu [[Mile]] kod Visokog (današnji Arnautovići), što je krunidbeno mjesto i svih kasnijih bosanskih kraljeva. Potom, kralj Tvrtko se proglašava, poslije osvajanja novih teritorija, i kraljem Srbije, a malo kasnije i kraljem Hrvatske. Kralj Tvrtko osniva zatim bosansku trgovačku luku na sjevernoj strani Boke Kotorske i naziva je "Novi", što se danas zove "[[Herceg Novi]]". To je izazvalo ljutnju [[Dubrovnik|Dubrovčana]], jer su time dobili konkurenciju u trgovini, te se koriste činjenicom da Bosna trgovački uveliko ovisi u tom trenutku od Dubrovnika i uspijevaju "nagovoriti" kralja Tvrtka da odustane od daljnjeg ulaganja u projekt "Novi". Za vrijeme vladavine kralja Tvrtka bosanska vojska je bila najmodernija vojska na cijelom [[Balkan]]u. Bosna je bila prva država na Balkanu koja je uvela u upotrebu vatreno oružje, što je tada predstavljalo revolucionarni korak na polju vojne tehnike. Prvu upotrebu vatrenog oružja na Balkanu, dakle, izvršila je upravo bosanska vojska i to [[13. august]] [[1378]]. godine prilikom napada venecijanske flote na primorski bosanski grad [[Kotor]]. Bosanska vojska je tom prilikom upotrijebila tri bombarde (topa) i uspješno odbranila grad. Po smrti ugarskog kralja [[1382]]. godine izbijaju nemiri na područjima dalmatinske obale, te kralj Tvrtko koristi tu priliku i šalje bosansku vojsku u taj dio Dalmacije, te preuzima potpunu kontrolu nad cijelom Dalmacijom, zajedno sa ostrvima i pripaja Bosni [[Split]], [[Trogir]], [[Šibenik]], te ostrva [[Brač]], [[Korčula|Korčulu]] i [[Hvar]]. Izuzetak ostaje [[Zadar]], koji se nalazio pod vlašću Venecije, čime Bosna postaje daleko najmoćnija država na Balkanu. U zadnjem desetljeću svoje vladavine, kralj Tvrtko je suočen s upadima Osmanlija u Bosnu, prvo u jesen [[1386]]. godine, te u ljeto [[1388]]. godine kod [[Bileća|Bileće]], kada Bošnjani na čelu s knezom [[Vlatko Vuković Kosača|Vlatkom Vukovićem]] pobjeđuju Osmanlije. Nedugo potom, bosanska vojska ponovno pod zapovjedništvom kneza Vlatka Vukovića, učestvuje u veoma snažnoj vojnoj koaliciji, sačinjenoj, pored Bošnjana i od [[Srbi|Srba]], [[Albanci|Albanaca]], [[Grci|Grka]], [[Bugari|Bugara]] i [[Hrvati|Hrvata]], koja se na [[Bitka na Kosovu polju|Kosovu polju]] [[1389]]. godine suprotstavlja [[Osmanlijsko carstvo|Osmanskom carstvu]]. Iz bitke na [[Kosovo|Kosovu]] Bošnjani se vraćaju bez dramatičnih gubitaka. U toj bitki najgore prolaze Srbi, jer Srbija poslije te bitke praktično prestaje da postoji. Poslije Tvrtkove smrti [[1391]]. godine nastupa poprilično nestabilna politička klima u Bosni, prouzrokovana rivalstvom unutar bosanskog plemstva, što rezultira veoma čestom promjenom bosanskih kraljeva, a i Ugarska također pokušava iskoristiti priliku u svojim pretenzijama na Bosnu. == Za vrijeme Dabiše i Ostoje == Neposredno poslije Tvrtkove smrti, 1391. godine, novi bosanski kralj postaje Tvrtkov rođak [[Stjepan Dabiša]]. Godine [[1394]]. u Ugarskoj dolazi na vlast [[Sigismund Luksemburški]], te bosanski kralj Stjepan Dabiša gubi kontrolu nad sjevernim dijelom Hrvatske, [[Slavonija|Slavonije]] i nad dijelovima Dalmacije, koje osvaja novoustoličeni ugarski kralj. Nakon Dabišine smrti vlast je preuzela njegova udovica, [[Jelena Gruba]], ali ponovno narastanje opasnosti od Ugarske tjera bosansko plemstvo da za novoga kralja Bosne proglasi [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoju]], koji je bio veoma prougarski orijentiran. Krajem [[1399]]. kralj Ostoja i sabor [[Prodaja primorja Dubrovčanima 1399|prodaju]] Dubrovčanima primorje. Zbog toga kasnije Ostoja neuspješno vodi rat sa Dubrovnikom koji ga košta prijestolja [[1403]]-[[1404]]. == Za vrijeme Tvrtka II == Godine 1404. bosansko plemstvo skida sa vlasti prougarski orijentisanog kralja Bosne Stjepana Ostoju, te na njegovo mjesto postavlja [[Tvrtko II|Tvrtka II]], inače izvanbračnog sina kralja Tvrtka I. Ovo izaziva bijes ugarskog kralja Sigismunda Luksemburškog, koji bivšem kralju Bosne Stjepanu Ostoji daje vojnu pomoć te on ponovo uspostavlja svoju vlast [[1409]]. godine. [[1414]]. godine na geopolitičkoj se sceni pojavljuje novi vojni element - [[Osmanlijsko carstvo|Osmansko carstvo]]. Osmansko carstvo podržava bosansko plemstvo i proglašava da priznaje samo Tvrtka II kao legitimnog kralja Bosne, te ubrzo dolazi do sukoba između Stjepana Ostoje i Ugarske, s jedne strane i Tvrtka II i Osmanskog carstva sa druge strane. Stjepan Ostoja i njegovi ugarski pomagači bivaju totalno poraženi u srednjoj Bosni [[1415]]. godine, mada se on nekako održava na vlasti, a poslije njegove smrti i njegov sin Stjepan Ostojić, postaje kraljem Bosne, da bi konačno [[1420]]. godine kralj Tvrtko II ponovno preuzeo bosansko prijestolje. Nedugo potom i sam kralj Tvrtko II postaje saveznik Ugarskoj, jer je trebao ugarsku pomoć protiv pobune bosanskih plemića Sandalja i Radivoja Ostojića, sina bivšeg kralja Ostoje, koji uz osmansku pomoć ovladavaju većim dijelom Bosne u periodu od [[1433]]. do [[1435]]. godine. Tvrtko, pak, ostaje na vlasti sve do svoje smrti [[1443]]. godine, a njegovu vladavinu karakterizira obnova bosanskih gradova i jačanje uticaja franjevaca u Bosni. == Za vrijeme Stjepana Tomaša == [[Datoteka:Weapons of Medieval Bosnian kingdom.jpg|mini|Oružje srednjovjekovne Bosne]] Po njegovoj smrti, 1443. godine bosansko plemstvo postavlja na vlast kralja [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]]. Najmoćniji bosanski plemić na teritoriji Huma, [[Stjepan Vukčić Kosača]], odbija u početku priznati Stjepana Tomaša za novog kralja Bosne, što je rezultiralo sukobom unutar Bosne po tome pitanju, a taj sukob okončava [[1446]]. godine učvršćivanjem pozicije kralja Tomaša, mada bosanski plemić Stjepan Vukčić Kosača nastavlja imati vrlo jak uticaj na jugu Bosne, tj. na području Huma, što se oslikava u činjenici da [[1448]]. godine daje sebi titulu "Herceg" i po toj njegovoj tituli ovaj dio Bosne postaje kasnije poznat kao "Hercegovina". Osmanska ekspanzija tjera kralja Tomaša da [[1450]]. godine zatraži vanjsku pomoć, te se obraća papi po tome pitanju, koristeći činjenicu da je [[papa]] pokazivao veoma veliko zanimanje za Bosnu u to vrijeme, prvenstveno zbog franjevaca, koji u to vrijeme, na čelu s "Vikarom od Bosne" po imenu [[Jacob de Marchia]], nastoje uspostaviti katoličku dominaciju u Bosni, uz napomenu da je kralj Tomaš [[1445]]. godine prešao sa krstjanstva na [[katoličanstvo]], što je papa želio u potpunosti iskoristiti. Također, papa je bio opsjednut i pitanjem Crkve Bosanske, optužujući je za herezu, tako da [[1459]]. godine kralj Tomaš pristaje na papin zahtjev da započne progoniti heretike u Bosni. On saziva starješine Crkve Bosanske i nudi im veoma skučen izbor : ili da prihvate katoličanstvo ili će biti protjerani iz Bosne. Prema papinim kasnijim zapisima, njih oko 2000 pristaje da pređe na katoličanstvo, a od ostalih, koji ne prihvatiše, oko četrdeset hiljada njih se sklanja na prostoru južne Bosne, na prostoru Huma i nalaze zaštitu u okrilju bosanskog vojvode Stjepana Vukčića Kosače, koji je i sam bio krstjanske vjere, o čemu postoji i detaljan opis koji je zabilježio, tadašnji papa, [[Pio II]], koji kasnije u svojim "Commentarima" piše: "Kralj Bosne, da opere ljagu što je Osmanlijama predano [[Smederevo]] i da dadne dokaz svoje kršćanske vjere, ili, kako mnogi drže, potaknut pohlepom za novcem, prisilio je manihejce (bosanske krstjane), kojih je bilo premnogo u njegovu kraljevstvu, da se isele iz kraljevstva, ostavivši svoju imovinu, ako neće primiti Kristovo krštenje. Oko dvije hiljade pokrstilo ih se, a oko četrdeset hiljada ili malo više, koji su se tvrdoglavo držali zabluda, pobjegli su Stjepanu (Vukčiću Kosači), vojvodi bosanskome, svome drugu u nevjeri." <ref name=Bojić>Bojić, Mehmedalija; 2001, Historija Bosne i Bošnjaka</ref> Dakle, nije išlo tako glatko sa "običnim" Bošnjanima, koji se potpuno oglušuju na poziv kralja Tomaša da pređu s krstjanstva na katoličanstvo mada mnogi bijahu i porobljeni i poslani u [[Rim]], gdje su bili preobraćeni na katoličanstvo na miran način. == Za vrijeme Stjepana Tomaševića == {{Historija BiH}} Te iste, [[1461]]. godine, [[Stjepan Tomašević]], sin kralja Tomaša biva postavljen za novoga kralja Bosne. On se suočava s jakom prijetnjom od osmanskih osvajača i njihovim pretenzijama prema Bosni, te upućuje svoj apel za pomoć u odbrani od Osmanskog carstva. Ugarski kralj obećava pomoć Bosni [[1462]]. godine, poslije čega kralj Stjepan Tomašević odbija platiti danak Osmanskom carstvu, čime je uvjetovala mir u Bosni. Godinu dana poslije, [[1463]]. godine velika osmanska vojska, pod komandom [[Mehmed II|Mehmeda II]] napada Bosnu. [[Datoteka:Bobovac.jpg|mini|desno|Kraljevska utvrda Bobovac]] Prva bosanska tvrđava koja je pala, bila je stara bosanska kraljevska tvrđava [[Bobovac]], koja je pala [[21. maj]]a [[1463]]. godine, te kralj Stjepan Tomašević prelazi u tvrđavu u [[Ključ]]u. Opkoljen osmanskim snagama odlučuje da se preda, nakon čega biva pogubljen. Poslije toga Bošnjani sklapaju neku vrstu mirovnog sporazuma sa Osmanlijama i u samo sedam dana predaju ključeve od još 20 tvrđava širom Bosne, koja od te 1463. godine, postaje dijelom [[Osmanlijsko carstvo|Osmanskog carstva]], a većina Bošnjana, prvenstveno bosanskih krstjana, prihvata [[islam]] kao svoju vjeru. == Spisak kraljeva i kraljica == === Kraljevi === * [[Tvrtko I]] (1377–1391) * [[Stjepan Dabiša]] (1391–1395) * [[Jelena Gruba]] (1395–1398) * [[Stjepan Ostoja]] (1398–1404; 1409–1418) * [[Tvrtko II]] (1404–1409; 1421–1433) * [[Stjepan Ostojić]] (1418–1420) **''[[Radivoj Ostojić]] (1421–1433)'' * [[Stjepan Tomaš]] (1435–1461) * [[Stjepan Tomašević]] (1461–1463) === Kraljice === * [[Doroteja Bugarska]] (1377 – ?), supruga Tvrtka I, kćer bugarskog cara [[Ivan Stracimir Šišman|Ivana Stracimira]] * [[Jelena Gruba]] (1391–1395), supruga Stjepana Dabiše * [[Vitača]], prva supruga Stjepana Ostoje * [[Kujava Radenović]] (1399–1415), druga supruga Stjepana Ostoje * [[Jelena Nelipčić]] (1416–1418), treća supruga Stjepana Ostoje, prethodno supruga [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] * [[Doroteja Gorjanska]], supruga Tvrtka II * [[Vojača]] (1443–1445), supruga Stjepana Tomaša * [[Katarina Kosača]] (1446–1461), supruga Stjepana Tomaša * [[Jelena Branković (Mara)|Jelena Branković]] (1461–1463), supruga Stjepana Tomaševića == Također pogledajte == * [[Krunisanje Tvrtka I Kotromanića za kralja Bosne 1377]] == Reference == {{reference}} {{Teme o BiH}} {{Kotromanići}} [[Kategorija:Bivša kraljevstva]] [[Kategorija:14. vijek u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bosansko Kraljevstvo]] [[Kategorija:15. vijek u Bosni i Hercegovini]] aw3f2w1sfebzwyz6mweb91pssxyoq25 3427220 3427217 2022-08-05T11:20:43Z 77.77.229.211 Korekcije wikitext text/x-wiki {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Kraljevina Bosna | izvorno_ime = | genitiv = Bosne i Hercegovine | razdoblje = 1377–1463. | država_prije1 = Bosanska banovina | država_prije_zastava1 = Banovina Bosna zastava.png | država_prije2 = | država_prije_zastava2 = | država_prije3 = | država_prije_zastava3 = | država_prije4 = | država_prije_zastava4 = | država_prije5 = | država_prije_zastava5 = | država_poslije1 = Bosanski sandžak | država_poslije_zastava1 = Flag of the Ottoman Empire.svg | država_poslije2 = Humska zemlja | država_poslije_zastava2 = Flag of the Duchy of Saint Sava.svg | država_poslije3 = | država_poslije_zastava3 = | država_poslije4 = | država_poslije_zastava4 = | država_poslije5 = | država_poslije_zastava5 = | zastava = Bosnian Royal Flag of Tvrtko I of Bosnia (rotated).svg | grb = Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg | uzrečica = | himna = | karta = Bosnia XIV c.jpg | glavni_grad = {{Plainlist| * [[Visoko u srednjem vijeku|Visoko]] * [[Jajce]] * [[Bobovac]]}} | glavni_grad_kordinati = | najveći_grad = | službeni_jezik = | etničke_grupe = | državno_uređenje = [[Monarhija]] | vrsta_vlasti = Kralj | godina_prve_vlasti = 1377–1391 (prvi) | vladar_prva_vlast = [[Tvrtko I]] | godina_druge_vlasti = 1461–1463 (zadnji) | vladar_druga_vlast = [[Stjepan Tomašević]] | godina_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = | nezavisnost = | nezavisnost_priznato = | procenat_vode = | stanovnika = | stanovnika_godina = | gustoća = | valuta = Bosanske Krune | vremenska_zona = | internetski_nastavak = | pozivni_broj = | komentar = }} {{Glavni|Srednjovjekovna Bosna}} '''Kraljevina Bosna''' ili '''Bosansko Kraljevstvo''' bila je kraljevina nastala na dijelu tla nekadašnje Ilirije ([[Ilirija|Iliri]]) ! Kraljevima koja je postojala na [[Balkan]]u od druge polovine 13. vijeka do druge polovine 15. vijeka, obuhvaćajući pretežno prostore današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], ali u nekim periodima i dijelove susjednih država. Za vrijeme kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I]], Bosansko Kraljevstvo je bila najmoćnija balkanska država. == Tvrtko I Kotromanić prvi bosanski kralj == [[Datoteka:13st_Radimlja.jpg|mini|desno|Tragovi vremena iz stare Bosne: Stećci]] [[Datoteka:Relikviář sv. Simeona detail.png|mini|desno|Smrt Stjepana II Kotromanića, detalj škrinje u crkvi Sv.Šimuna, Zadar]] Godine 1353. godine, Ban Stjepan II Kotromanić je umro, a sahranjen je u franjevačkom samostanu u [[Mile|Milama]], u blizini [[Visoko]]g. On iza sebe ostavlja bosansku državu, koja je nezavisna, privredno napredna i vojno veoma snažna, dok je njena snaga ipak zavisila od kooperacije između moćnih bosanskih plemićkih obitelji, koje su imale veoma jak uticaj u raznim dijelovima Bosne. Po njegovoj smrti na vlast dolazi [[Tvrtko I Kotromanić]], koji u tome trenutku ima samo 15 godina, te ima u početku velikih problema sa sređivanjem odnosa između bosanskog plemstva, a vanjske sile pokušavaju iskoristiti njegovu mladost u svojim pretenzijama na Bosnu, u čemu se najviše ističe Ugarska, na čelu s kraljem [[Ludovik I Anžuvinski|Ludovikom I]]. Poslije učvršćivanja svoje pozicije u Ugarskoj, kralj Ludovik pokušava da to isto učini i nad Bosnom. Počinje da zahtijeva razne Bosanske oblasti, miješa se u dubrovačko-bosansku trgovinu i otvara ponovno pitanje Crkve Bosanske, nakon gotovo stogodišnjeg zatišja, tako da već [[1363]]. godine izbija sukob između Tvrtka i Ludovika, u kojem Tvrtko pobjeđuje. Nakon što je potvrdio svoje mjesto u Bosni Tvrtko pripaja Bosni veliki dio [[Srbija|Srbije]], uključujući područje današnjeg [[Sandžak]]a, zatim [[Zeta|Zetu]] i južnu Dalmaciju, uključujući jadransku obalu od [[Dubrovnik]]a do [[Boka Kotorska|Boke Kotorske]]. U sklopu svih ovih uspjeha [[Krunisanje Tvrtka I Kotromanića za kralja Bosne 1377|Tvrtko se kruniše za kralja Bosne]] [[1377]]. godine u mjestu [[Mile]] kod Visokog (današnji Arnautovići), što je krunidbeno mjesto i svih kasnijih bosanskih kraljeva. Potom, kralj Tvrtko se proglašava, poslije osvajanja novih teritorija, i kraljem Srbije, a malo kasnije i kraljem Hrvatske. Kralj Tvrtko osniva zatim bosansku trgovačku luku na sjevernoj strani Boke Kotorske i naziva je "Novi", što se danas zove "[[Herceg Novi]]". To je izazvalo ljutnju [[Dubrovnik|Dubrovčana]], jer su time dobili konkurenciju u trgovini, te se koriste činjenicom da Bosna trgovački uveliko ovisi u tom trenutku od Dubrovnika i uspijevaju "nagovoriti" kralja Tvrtka da odustane od daljnjeg ulaganja u projekt "Novi". Za vrijeme vladavine kralja Tvrtka bosanska vojska je bila najmodernija vojska na cijelom [[Balkan]]u. Bosna je bila prva država na Balkanu koja je uvela u upotrebu vatreno oružje, što je tada predstavljalo revolucionarni korak na polju vojne tehnike. Prvu upotrebu vatrenog oružja na Balkanu, dakle, izvršila je upravo bosanska vojska i to [[13. august]] [[1378]]. godine prilikom napada venecijanske flote na primorski bosanski grad [[Kotor]]. Bosanska vojska je tom prilikom upotrijebila tri bombarde (topa) i uspješno odbranila grad. Po smrti ugarskog kralja [[1382]]. godine izbijaju nemiri na područjima dalmatinske obale, te kralj Tvrtko koristi tu priliku i šalje bosansku vojsku u taj dio Dalmacije, te preuzima potpunu kontrolu nad cijelom Dalmacijom, zajedno sa ostrvima i pripaja Bosni [[Split]], [[Trogir]], [[Šibenik]], te ostrva [[Brač]], [[Korčula|Korčulu]] i [[Hvar]]. Izuzetak ostaje [[Zadar]], koji se nalazio pod vlašću Venecije, čime Bosna postaje daleko najmoćnija država na Balkanu. U zadnjem desetljeću svoje vladavine, kralj Tvrtko je suočen s upadima Osmanlija u Bosnu, prvo u jesen [[1386]]. godine, te u ljeto [[1388]]. godine kod [[Bileća|Bileće]], kada Bošnjani na čelu s knezom [[Vlatko Vuković Kosača|Vlatkom Vukovićem]] pobjeđuju Osmanlije. Nedugo potom, bosanska vojska ponovno pod zapovjedništvom kneza Vlatka Vukovića, učestvuje u veoma snažnoj vojnoj koaliciji, sačinjenoj, pored Bošnjana i od [[Srbi|Srba]], [[Albanci|Albanaca]], [[Grci|Grka]], [[Bugari|Bugara]] i [[Hrvati|Hrvata]], koja se na [[Bitka na Kosovu polju|Kosovu polju]] [[1389]]. godine suprotstavlja [[Osmanlijsko carstvo|Osmanskom carstvu]]. Iz bitke na [[Kosovo|Kosovu]] Bošnjani se vraćaju bez dramatičnih gubitaka. U toj bitki najgore prolaze Srbi, jer Srbija poslije te bitke praktično prestaje da postoji. Poslije Tvrtkove smrti [[1391]]. godine nastupa poprilično nestabilna politička klima u Bosni, prouzrokovana rivalstvom unutar bosanskog plemstva, što rezultira veoma čestom promjenom bosanskih kraljeva, a i Ugarska također pokušava iskoristiti priliku u svojim pretenzijama na Bosnu. == Za vrijeme Dabiše i Ostoje == Neposredno poslije Tvrtkove smrti, 1391. godine, novi bosanski kralj postaje Tvrtkov rođak [[Stjepan Dabiša]]. Godine [[1394]]. u Ugarskoj dolazi na vlast [[Sigismund Luksemburški]], te bosanski kralj Stjepan Dabiša gubi kontrolu nad sjevernim dijelom Hrvatske, [[Slavonija|Slavonije]] i nad dijelovima Dalmacije, koje osvaja novoustoličeni ugarski kralj. Nakon Dabišine smrti vlast je preuzela njegova udovica, [[Jelena Gruba]], ali ponovno narastanje opasnosti od Ugarske tjera bosansko plemstvo da za novoga kralja Bosne proglasi [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoju]], koji je bio veoma prougarski orijentiran. Krajem [[1399]]. kralj Ostoja i sabor [[Prodaja primorja Dubrovčanima 1399|prodaju]] Dubrovčanima primorje. Zbog toga kasnije Ostoja neuspješno vodi rat sa Dubrovnikom koji ga košta prijestolja [[1403]]-[[1404]]. == Za vrijeme Tvrtka II == Godine 1404. bosansko plemstvo skida sa vlasti prougarski orijentisanog kralja Bosne Stjepana Ostoju, te na njegovo mjesto postavlja [[Tvrtko II|Tvrtka II]], inače izvanbračnog sina kralja Tvrtka I. Ovo izaziva bijes ugarskog kralja Sigismunda Luksemburškog, koji bivšem kralju Bosne Stjepanu Ostoji daje vojnu pomoć te on ponovo uspostavlja svoju vlast [[1409]]. godine. [[1414]]. godine na geopolitičkoj se sceni pojavljuje novi vojni element - [[Osmanlijsko carstvo|Osmansko carstvo]]. Osmansko carstvo podržava bosansko plemstvo i proglašava da priznaje samo Tvrtka II kao legitimnog kralja Bosne, te ubrzo dolazi do sukoba između Stjepana Ostoje i Ugarske, s jedne strane i Tvrtka II i Osmanskog carstva sa druge strane. Stjepan Ostoja i njegovi ugarski pomagači bivaju totalno poraženi u srednjoj Bosni [[1415]]. godine, mada se on nekako održava na vlasti, a poslije njegove smrti i njegov sin Stjepan Ostojić, postaje kraljem Bosne, da bi konačno [[1420]]. godine kralj Tvrtko II ponovno preuzeo bosansko prijestolje. Nedugo potom i sam kralj Tvrtko II postaje saveznik Ugarskoj, jer je trebao ugarsku pomoć protiv pobune bosanskih plemića Sandalja i Radivoja Ostojića, sina bivšeg kralja Ostoje, koji uz osmansku pomoć ovladavaju većim dijelom Bosne u periodu od [[1433]]. do [[1435]]. godine. Tvrtko, pak, ostaje na vlasti sve do svoje smrti [[1443]]. godine, a njegovu vladavinu karakterizira obnova bosanskih gradova i jačanje uticaja franjevaca u Bosni. == Za vrijeme Stjepana Tomaša == [[Datoteka:Weapons of Medieval Bosnian kingdom.jpg|mini|Oružje srednjovjekovne Bosne]] Po njegovoj smrti, 1443. godine bosansko plemstvo postavlja na vlast kralja [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]]. Najmoćniji bosanski plemić na teritoriji Huma, [[Stjepan Vukčić Kosača]], odbija u početku priznati Stjepana Tomaša za novog kralja Bosne, što je rezultiralo sukobom unutar Bosne po tome pitanju, a taj sukob okončava [[1446]]. godine učvršćivanjem pozicije kralja Tomaša, mada bosanski plemić Stjepan Vukčić Kosača nastavlja imati vrlo jak uticaj na jugu Bosne, tj. na području Huma, što se oslikava u činjenici da [[1448]]. godine daje sebi titulu "Herceg" i po toj njegovoj tituli ovaj dio Bosne postaje kasnije poznat kao "Hercegovina". Osmanska ekspanzija tjera kralja Tomaša da [[1450]]. godine zatraži vanjsku pomoć, te se obraća papi po tome pitanju, koristeći činjenicu da je [[papa]] pokazivao veoma veliko zanimanje za Bosnu u to vrijeme, prvenstveno zbog franjevaca, koji u to vrijeme, na čelu s "Vikarom od Bosne" po imenu [[Jacob de Marchia]], nastoje uspostaviti katoličku dominaciju u Bosni, uz napomenu da je kralj Tomaš [[1445]]. godine prešao sa krstjanstva na [[katoličanstvo]], što je papa želio u potpunosti iskoristiti. Također, papa je bio opsjednut i pitanjem Crkve Bosanske, optužujući je za herezu, tako da [[1459]]. godine kralj Tomaš pristaje na papin zahtjev da započne progoniti heretike u Bosni. On saziva starješine Crkve Bosanske i nudi im veoma skučen izbor : ili da prihvate katoličanstvo ili će biti protjerani iz Bosne. Prema papinim kasnijim zapisima, njih oko 2000 pristaje da pređe na katoličanstvo, a od ostalih, koji ne prihvatiše, oko četrdeset hiljada njih se sklanja na prostoru južne Bosne, na prostoru Huma i nalaze zaštitu u okrilju bosanskog vojvode Stjepana Vukčića Kosače, koji je i sam bio krstjanske vjere, o čemu postoji i detaljan opis koji je zabilježio, tadašnji papa, [[Pio II]], koji kasnije u svojim "Commentarima" piše: "Kralj Bosne, da opere ljagu što je Osmanlijama predano [[Smederevo]] i da dadne dokaz svoje kršćanske vjere, ili, kako mnogi drže, potaknut pohlepom za novcem, prisilio je manihejce (bosanske krstjane), kojih je bilo premnogo u njegovu kraljevstvu, da se isele iz kraljevstva, ostavivši svoju imovinu, ako neće primiti Kristovo krštenje. Oko dvije hiljade pokrstilo ih se, a oko četrdeset hiljada ili malo više, koji su se tvrdoglavo držali zabluda, pobjegli su Stjepanu (Vukčiću Kosači), vojvodi bosanskome, svome drugu u nevjeri." <ref name=Bojić>Bojić, Mehmedalija; 2001, Historija Bosne i Bošnjaka</ref> Dakle, nije išlo tako glatko sa "običnim" Bošnjanima, koji se potpuno oglušuju na poziv kralja Tomaša da pređu s krstjanstva na katoličanstvo mada mnogi bijahu i porobljeni i poslani u [[Rim]], gdje su bili preobraćeni na katoličanstvo na miran način. == Za vrijeme Stjepana Tomaševića == {{Historija BiH}} Te iste, [[1461]]. godine, [[Stjepan Tomašević]], sin kralja Tomaša biva postavljen za novoga kralja Bosne. On se suočava s jakom prijetnjom od osmanskih osvajača i njihovim pretenzijama prema Bosni, te upućuje svoj apel za pomoć u odbrani od Osmanskog carstva. Ugarski kralj obećava pomoć Bosni [[1462]]. godine, poslije čega kralj Stjepan Tomašević odbija platiti danak Osmanskom carstvu, čime je uvjetovala mir u Bosni. Godinu dana poslije, [[1463]]. godine velika osmanska vojska, pod komandom [[Mehmed II|Mehmeda II]] napada Bosnu. [[Datoteka:Bobovac.jpg|mini|desno|Kraljevska utvrda Bobovac]] Prva bosanska tvrđava koja je pala, bila je stara bosanska kraljevska tvrđava [[Bobovac]], koja je pala [[21. maj]]a [[1463]]. godine, te kralj Stjepan Tomašević prelazi u tvrđavu u [[Ključ]]u. Opkoljen osmanskim snagama odlučuje da se preda, nakon čega biva pogubljen. Poslije toga Bošnjani sklapaju neku vrstu mirovnog sporazuma sa Osmanlijama i u samo sedam dana predaju ključeve od još 20 tvrđava širom Bosne, koja od te 1463. godine, postaje dijelom [[Osmanlijsko carstvo|Osmanskog carstva]], a većina Bošnjana, prvenstveno bosanskih krstjana, prihvata [[islam]] kao svoju vjeru. == Spisak kraljeva i kraljica == === Kraljevi === * [[Tvrtko I]] (1377–1391) * [[Stjepan Dabiša]] (1391–1395) * [[Jelena Gruba]] (1395–1398) * [[Stjepan Ostoja]] (1398–1404; 1409–1418) * [[Tvrtko II]] (1404–1409; 1421–1433) * [[Stjepan Ostojić]] (1418–1420) **''[[Radivoj Ostojić]] (1421–1433)'' * [[Stjepan Tomaš]] (1435–1461) * [[Stjepan Tomašević]] (1461–1463) === Kraljice === * [[Doroteja Bugarska]] (1377 – ?), supruga Tvrtka I, kćer bugarskog cara [[Ivan Stracimir Šišman|Ivana Stracimira]] * [[Jelena Gruba]] (1391–1395), supruga Stjepana Dabiše * [[Vitača]], prva supruga Stjepana Ostoje * [[Kujava Radenović]] (1399–1415), druga supruga Stjepana Ostoje * [[Jelena Nelipčić]] (1416–1418), treća supruga Stjepana Ostoje, prethodno supruga [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] * [[Doroteja Gorjanska]], supruga Tvrtka II * [[Vojača]] (1443–1445), supruga Stjepana Tomaša * [[Katarina Kosača]] (1446–1461), supruga Stjepana Tomaša * [[Jelena Branković (Mara)|Jelena Branković]] (1461–1463), supruga Stjepana Tomaševića == Također pogledajte == * [[Krunisanje Tvrtka I Kotromanića za kralja Bosne 1377]] == Reference == {{reference}} {{Teme o BiH}} {{Kotromanići}} [[Kategorija:Bivša kraljevstva]] [[Kategorija:14. vijek u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bosansko Kraljevstvo]] [[Kategorija:15. vijek u Bosni i Hercegovini]] iv2l6gxdnh7esx80cu7fwsyjlipcckd 3427221 3427220 2022-08-05T11:21:25Z 77.77.229.211 Tekst korekcija wikitext text/x-wiki {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Kraljevina Bosna | izvorno_ime = | genitiv = Bosne i Hercegovine | razdoblje = 1377–1463. | država_prije1 = Bosanska banovina | država_prije_zastava1 = Banovina Bosna zastava.png | država_prije2 = | država_prije_zastava2 = | država_prije3 = | država_prije_zastava3 = | država_prije4 = | država_prije_zastava4 = | država_prije5 = | država_prije_zastava5 = | država_poslije1 = Bosanski sandžak | država_poslije_zastava1 = Flag of the Ottoman Empire.svg | država_poslije2 = Humska zemlja | država_poslije_zastava2 = Flag of the Duchy of Saint Sava.svg | država_poslije3 = | država_poslije_zastava3 = | država_poslije4 = | država_poslije_zastava4 = | država_poslije5 = | država_poslije_zastava5 = | zastava = Bosnian Royal Flag of Tvrtko I of Bosnia (rotated).svg | grb = Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg | uzrečica = | himna = | karta = Bosnia XIV c.jpg | glavni_grad = {{Plainlist| * [[Visoko u srednjem vijeku|Visoko]] * [[Jajce]] * [[Bobovac]]}} | glavni_grad_kordinati = | najveći_grad = | službeni_jezik = | etničke_grupe = | državno_uređenje = [[Monarhija]] | vrsta_vlasti = Kralj | godina_prve_vlasti = 1377–1391 (prvi) | vladar_prva_vlast = [[Tvrtko I]] | godina_druge_vlasti = 1461–1463 (zadnji) | vladar_druga_vlast = [[Stjepan Tomašević]] | godina_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = | nezavisnost = | nezavisnost_priznato = | procenat_vode = | stanovnika = | stanovnika_godina = | gustoća = | valuta = Bosanske Krune | vremenska_zona = | internetski_nastavak = | pozivni_broj = | komentar = }} {{Glavni|Srednjovjekovna Bosna}} '''Kraljevina Bosna''' ili '''Bosansko Kraljevstvo''' bila je kraljevina nastala na dijelu tla nekadašnje Ilirije ([[Ilirija]]) ! Kraljevima koja je postojala na [[Balkan]]u od druge polovine 13. vijeka do druge polovine 15. vijeka, obuhvaćajući pretežno prostore današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], ali u nekim periodima i dijelove susjednih država. Za vrijeme kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I]], Bosansko Kraljevstvo je bila najmoćnija balkanska država. == Tvrtko I Kotromanić prvi bosanski kralj == [[Datoteka:13st_Radimlja.jpg|mini|desno|Tragovi vremena iz stare Bosne: Stećci]] [[Datoteka:Relikviář sv. Simeona detail.png|mini|desno|Smrt Stjepana II Kotromanića, detalj škrinje u crkvi Sv.Šimuna, Zadar]] Godine 1353. godine, Ban Stjepan II Kotromanić je umro, a sahranjen je u franjevačkom samostanu u [[Mile|Milama]], u blizini [[Visoko]]g. On iza sebe ostavlja bosansku državu, koja je nezavisna, privredno napredna i vojno veoma snažna, dok je njena snaga ipak zavisila od kooperacije između moćnih bosanskih plemićkih obitelji, koje su imale veoma jak uticaj u raznim dijelovima Bosne. Po njegovoj smrti na vlast dolazi [[Tvrtko I Kotromanić]], koji u tome trenutku ima samo 15 godina, te ima u početku velikih problema sa sređivanjem odnosa između bosanskog plemstva, a vanjske sile pokušavaju iskoristiti njegovu mladost u svojim pretenzijama na Bosnu, u čemu se najviše ističe Ugarska, na čelu s kraljem [[Ludovik I Anžuvinski|Ludovikom I]]. Poslije učvršćivanja svoje pozicije u Ugarskoj, kralj Ludovik pokušava da to isto učini i nad Bosnom. Počinje da zahtijeva razne Bosanske oblasti, miješa se u dubrovačko-bosansku trgovinu i otvara ponovno pitanje Crkve Bosanske, nakon gotovo stogodišnjeg zatišja, tako da već [[1363]]. godine izbija sukob između Tvrtka i Ludovika, u kojem Tvrtko pobjeđuje. Nakon što je potvrdio svoje mjesto u Bosni Tvrtko pripaja Bosni veliki dio [[Srbija|Srbije]], uključujući područje današnjeg [[Sandžak]]a, zatim [[Zeta|Zetu]] i južnu Dalmaciju, uključujući jadransku obalu od [[Dubrovnik]]a do [[Boka Kotorska|Boke Kotorske]]. U sklopu svih ovih uspjeha [[Krunisanje Tvrtka I Kotromanića za kralja Bosne 1377|Tvrtko se kruniše za kralja Bosne]] [[1377]]. godine u mjestu [[Mile]] kod Visokog (današnji Arnautovići), što je krunidbeno mjesto i svih kasnijih bosanskih kraljeva. Potom, kralj Tvrtko se proglašava, poslije osvajanja novih teritorija, i kraljem Srbije, a malo kasnije i kraljem Hrvatske. Kralj Tvrtko osniva zatim bosansku trgovačku luku na sjevernoj strani Boke Kotorske i naziva je "Novi", što se danas zove "[[Herceg Novi]]". To je izazvalo ljutnju [[Dubrovnik|Dubrovčana]], jer su time dobili konkurenciju u trgovini, te se koriste činjenicom da Bosna trgovački uveliko ovisi u tom trenutku od Dubrovnika i uspijevaju "nagovoriti" kralja Tvrtka da odustane od daljnjeg ulaganja u projekt "Novi". Za vrijeme vladavine kralja Tvrtka bosanska vojska je bila najmodernija vojska na cijelom [[Balkan]]u. Bosna je bila prva država na Balkanu koja je uvela u upotrebu vatreno oružje, što je tada predstavljalo revolucionarni korak na polju vojne tehnike. Prvu upotrebu vatrenog oružja na Balkanu, dakle, izvršila je upravo bosanska vojska i to [[13. august]] [[1378]]. godine prilikom napada venecijanske flote na primorski bosanski grad [[Kotor]]. Bosanska vojska je tom prilikom upotrijebila tri bombarde (topa) i uspješno odbranila grad. Po smrti ugarskog kralja [[1382]]. godine izbijaju nemiri na područjima dalmatinske obale, te kralj Tvrtko koristi tu priliku i šalje bosansku vojsku u taj dio Dalmacije, te preuzima potpunu kontrolu nad cijelom Dalmacijom, zajedno sa ostrvima i pripaja Bosni [[Split]], [[Trogir]], [[Šibenik]], te ostrva [[Brač]], [[Korčula|Korčulu]] i [[Hvar]]. Izuzetak ostaje [[Zadar]], koji se nalazio pod vlašću Venecije, čime Bosna postaje daleko najmoćnija država na Balkanu. U zadnjem desetljeću svoje vladavine, kralj Tvrtko je suočen s upadima Osmanlija u Bosnu, prvo u jesen [[1386]]. godine, te u ljeto [[1388]]. godine kod [[Bileća|Bileće]], kada Bošnjani na čelu s knezom [[Vlatko Vuković Kosača|Vlatkom Vukovićem]] pobjeđuju Osmanlije. Nedugo potom, bosanska vojska ponovno pod zapovjedništvom kneza Vlatka Vukovića, učestvuje u veoma snažnoj vojnoj koaliciji, sačinjenoj, pored Bošnjana i od [[Srbi|Srba]], [[Albanci|Albanaca]], [[Grci|Grka]], [[Bugari|Bugara]] i [[Hrvati|Hrvata]], koja se na [[Bitka na Kosovu polju|Kosovu polju]] [[1389]]. godine suprotstavlja [[Osmanlijsko carstvo|Osmanskom carstvu]]. Iz bitke na [[Kosovo|Kosovu]] Bošnjani se vraćaju bez dramatičnih gubitaka. U toj bitki najgore prolaze Srbi, jer Srbija poslije te bitke praktično prestaje da postoji. Poslije Tvrtkove smrti [[1391]]. godine nastupa poprilično nestabilna politička klima u Bosni, prouzrokovana rivalstvom unutar bosanskog plemstva, što rezultira veoma čestom promjenom bosanskih kraljeva, a i Ugarska također pokušava iskoristiti priliku u svojim pretenzijama na Bosnu. == Za vrijeme Dabiše i Ostoje == Neposredno poslije Tvrtkove smrti, 1391. godine, novi bosanski kralj postaje Tvrtkov rođak [[Stjepan Dabiša]]. Godine [[1394]]. u Ugarskoj dolazi na vlast [[Sigismund Luksemburški]], te bosanski kralj Stjepan Dabiša gubi kontrolu nad sjevernim dijelom Hrvatske, [[Slavonija|Slavonije]] i nad dijelovima Dalmacije, koje osvaja novoustoličeni ugarski kralj. Nakon Dabišine smrti vlast je preuzela njegova udovica, [[Jelena Gruba]], ali ponovno narastanje opasnosti od Ugarske tjera bosansko plemstvo da za novoga kralja Bosne proglasi [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoju]], koji je bio veoma prougarski orijentiran. Krajem [[1399]]. kralj Ostoja i sabor [[Prodaja primorja Dubrovčanima 1399|prodaju]] Dubrovčanima primorje. Zbog toga kasnije Ostoja neuspješno vodi rat sa Dubrovnikom koji ga košta prijestolja [[1403]]-[[1404]]. == Za vrijeme Tvrtka II == Godine 1404. bosansko plemstvo skida sa vlasti prougarski orijentisanog kralja Bosne Stjepana Ostoju, te na njegovo mjesto postavlja [[Tvrtko II|Tvrtka II]], inače izvanbračnog sina kralja Tvrtka I. Ovo izaziva bijes ugarskog kralja Sigismunda Luksemburškog, koji bivšem kralju Bosne Stjepanu Ostoji daje vojnu pomoć te on ponovo uspostavlja svoju vlast [[1409]]. godine. [[1414]]. godine na geopolitičkoj se sceni pojavljuje novi vojni element - [[Osmanlijsko carstvo|Osmansko carstvo]]. Osmansko carstvo podržava bosansko plemstvo i proglašava da priznaje samo Tvrtka II kao legitimnog kralja Bosne, te ubrzo dolazi do sukoba između Stjepana Ostoje i Ugarske, s jedne strane i Tvrtka II i Osmanskog carstva sa druge strane. Stjepan Ostoja i njegovi ugarski pomagači bivaju totalno poraženi u srednjoj Bosni [[1415]]. godine, mada se on nekako održava na vlasti, a poslije njegove smrti i njegov sin Stjepan Ostojić, postaje kraljem Bosne, da bi konačno [[1420]]. godine kralj Tvrtko II ponovno preuzeo bosansko prijestolje. Nedugo potom i sam kralj Tvrtko II postaje saveznik Ugarskoj, jer je trebao ugarsku pomoć protiv pobune bosanskih plemića Sandalja i Radivoja Ostojića, sina bivšeg kralja Ostoje, koji uz osmansku pomoć ovladavaju većim dijelom Bosne u periodu od [[1433]]. do [[1435]]. godine. Tvrtko, pak, ostaje na vlasti sve do svoje smrti [[1443]]. godine, a njegovu vladavinu karakterizira obnova bosanskih gradova i jačanje uticaja franjevaca u Bosni. == Za vrijeme Stjepana Tomaša == [[Datoteka:Weapons of Medieval Bosnian kingdom.jpg|mini|Oružje srednjovjekovne Bosne]] Po njegovoj smrti, 1443. godine bosansko plemstvo postavlja na vlast kralja [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]]. Najmoćniji bosanski plemić na teritoriji Huma, [[Stjepan Vukčić Kosača]], odbija u početku priznati Stjepana Tomaša za novog kralja Bosne, što je rezultiralo sukobom unutar Bosne po tome pitanju, a taj sukob okončava [[1446]]. godine učvršćivanjem pozicije kralja Tomaša, mada bosanski plemić Stjepan Vukčić Kosača nastavlja imati vrlo jak uticaj na jugu Bosne, tj. na području Huma, što se oslikava u činjenici da [[1448]]. godine daje sebi titulu "Herceg" i po toj njegovoj tituli ovaj dio Bosne postaje kasnije poznat kao "Hercegovina". Osmanska ekspanzija tjera kralja Tomaša da [[1450]]. godine zatraži vanjsku pomoć, te se obraća papi po tome pitanju, koristeći činjenicu da je [[papa]] pokazivao veoma veliko zanimanje za Bosnu u to vrijeme, prvenstveno zbog franjevaca, koji u to vrijeme, na čelu s "Vikarom od Bosne" po imenu [[Jacob de Marchia]], nastoje uspostaviti katoličku dominaciju u Bosni, uz napomenu da je kralj Tomaš [[1445]]. godine prešao sa krstjanstva na [[katoličanstvo]], što je papa želio u potpunosti iskoristiti. Također, papa je bio opsjednut i pitanjem Crkve Bosanske, optužujući je za herezu, tako da [[1459]]. godine kralj Tomaš pristaje na papin zahtjev da započne progoniti heretike u Bosni. On saziva starješine Crkve Bosanske i nudi im veoma skučen izbor : ili da prihvate katoličanstvo ili će biti protjerani iz Bosne. Prema papinim kasnijim zapisima, njih oko 2000 pristaje da pređe na katoličanstvo, a od ostalih, koji ne prihvatiše, oko četrdeset hiljada njih se sklanja na prostoru južne Bosne, na prostoru Huma i nalaze zaštitu u okrilju bosanskog vojvode Stjepana Vukčića Kosače, koji je i sam bio krstjanske vjere, o čemu postoji i detaljan opis koji je zabilježio, tadašnji papa, [[Pio II]], koji kasnije u svojim "Commentarima" piše: "Kralj Bosne, da opere ljagu što je Osmanlijama predano [[Smederevo]] i da dadne dokaz svoje kršćanske vjere, ili, kako mnogi drže, potaknut pohlepom za novcem, prisilio je manihejce (bosanske krstjane), kojih je bilo premnogo u njegovu kraljevstvu, da se isele iz kraljevstva, ostavivši svoju imovinu, ako neće primiti Kristovo krštenje. Oko dvije hiljade pokrstilo ih se, a oko četrdeset hiljada ili malo više, koji su se tvrdoglavo držali zabluda, pobjegli su Stjepanu (Vukčiću Kosači), vojvodi bosanskome, svome drugu u nevjeri." <ref name=Bojić>Bojić, Mehmedalija; 2001, Historija Bosne i Bošnjaka</ref> Dakle, nije išlo tako glatko sa "običnim" Bošnjanima, koji se potpuno oglušuju na poziv kralja Tomaša da pređu s krstjanstva na katoličanstvo mada mnogi bijahu i porobljeni i poslani u [[Rim]], gdje su bili preobraćeni na katoličanstvo na miran način. == Za vrijeme Stjepana Tomaševića == {{Historija BiH}} Te iste, [[1461]]. godine, [[Stjepan Tomašević]], sin kralja Tomaša biva postavljen za novoga kralja Bosne. On se suočava s jakom prijetnjom od osmanskih osvajača i njihovim pretenzijama prema Bosni, te upućuje svoj apel za pomoć u odbrani od Osmanskog carstva. Ugarski kralj obećava pomoć Bosni [[1462]]. godine, poslije čega kralj Stjepan Tomašević odbija platiti danak Osmanskom carstvu, čime je uvjetovala mir u Bosni. Godinu dana poslije, [[1463]]. godine velika osmanska vojska, pod komandom [[Mehmed II|Mehmeda II]] napada Bosnu. [[Datoteka:Bobovac.jpg|mini|desno|Kraljevska utvrda Bobovac]] Prva bosanska tvrđava koja je pala, bila je stara bosanska kraljevska tvrđava [[Bobovac]], koja je pala [[21. maj]]a [[1463]]. godine, te kralj Stjepan Tomašević prelazi u tvrđavu u [[Ključ]]u. Opkoljen osmanskim snagama odlučuje da se preda, nakon čega biva pogubljen. Poslije toga Bošnjani sklapaju neku vrstu mirovnog sporazuma sa Osmanlijama i u samo sedam dana predaju ključeve od još 20 tvrđava širom Bosne, koja od te 1463. godine, postaje dijelom [[Osmanlijsko carstvo|Osmanskog carstva]], a većina Bošnjana, prvenstveno bosanskih krstjana, prihvata [[islam]] kao svoju vjeru. == Spisak kraljeva i kraljica == === Kraljevi === * [[Tvrtko I]] (1377–1391) * [[Stjepan Dabiša]] (1391–1395) * [[Jelena Gruba]] (1395–1398) * [[Stjepan Ostoja]] (1398–1404; 1409–1418) * [[Tvrtko II]] (1404–1409; 1421–1433) * [[Stjepan Ostojić]] (1418–1420) **''[[Radivoj Ostojić]] (1421–1433)'' * [[Stjepan Tomaš]] (1435–1461) * [[Stjepan Tomašević]] (1461–1463) === Kraljice === * [[Doroteja Bugarska]] (1377 – ?), supruga Tvrtka I, kćer bugarskog cara [[Ivan Stracimir Šišman|Ivana Stracimira]] * [[Jelena Gruba]] (1391–1395), supruga Stjepana Dabiše * [[Vitača]], prva supruga Stjepana Ostoje * [[Kujava Radenović]] (1399–1415), druga supruga Stjepana Ostoje * [[Jelena Nelipčić]] (1416–1418), treća supruga Stjepana Ostoje, prethodno supruga [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] * [[Doroteja Gorjanska]], supruga Tvrtka II * [[Vojača]] (1443–1445), supruga Stjepana Tomaša * [[Katarina Kosača]] (1446–1461), supruga Stjepana Tomaša * [[Jelena Branković (Mara)|Jelena Branković]] (1461–1463), supruga Stjepana Tomaševića == Također pogledajte == * [[Krunisanje Tvrtka I Kotromanića za kralja Bosne 1377]] == Reference == {{reference}} {{Teme o BiH}} {{Kotromanići}} [[Kategorija:Bivša kraljevstva]] [[Kategorija:14. vijek u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bosansko Kraljevstvo]] [[Kategorija:15. vijek u Bosni i Hercegovini]] 9jzyrtjh3kmyb4gz49133csp4401msh 0 15994 3427181 3107130 2022-08-04T21:19:52Z StrohIntegral 144727 wikitext text/x-wiki '''Nijaz Alispahić''', rođen [[1940]]. godine u [[Kozluk]]u kod [[Zvornik]]a, je bosanskohercegovački [[književnik]], [[dramaturg]], prozaist, [[pjesnik]], teatrolog, kritičar i esejist, [[Scenaristi BH filmova|scenarista]], pozorišni i [[TV]] reditelj, kulturni kronolog. Studije jezika i književnosti završio je u [[Beograd]]u, a postdiplomske studije u [[Sarajevo|Sarajevu]]. U [[Gradačac|Gradačcu]] [[1973]]. godine pokreće književnu manifestaciju "[[Kikićevi susreti]]". Od [[1978]]. godine radi kao dramaturg Narodnog pozorišta u [[Tuzla|Tuzli]]. On je BiH dramaturg s najdužim iskustvom. Njegova djela prevođena su na više stranih jezika, a zastupljen je u ''Antologiji bošnjačke pripovijetke [[20. vijek|20. vijeka]]'' i ''Antologiji bosanskohercegovačke drame 20. vijeka''. <ref>{{Cite web |url=http://novovrijeme.ba/nijaz-alispahic-there-is-little-hope-things-will-change-for-the-better/ |title=Arhivirana kopija |accessdate=15. 12. 2014 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160306043931/http://novovrijeme.ba/nijaz-alispahic-there-is-little-hope-things-will-change-for-the-better/ |archivedate=6. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> Njegov sin je [[Fatmir Alispahić]]. == Djela == === Knjige === *"Vatre stišane pjesmom", poezija, (1971); *"Vrtovi sirotog Halimije", pripovijetke, 1979); *"Karakazan", poezija, (1996); *"Leda Saliniana" - Kulturna hronika Tuzle, (1997); *"Sihirbaz", pripovijetke, (1998); *"Hamdibeg", dramatizacija, (1998); *"Sire, došli su ratnici" - Narodno pozorište Tuzla 1992 - 1995, (1998). *"Hasanaginica" - drama i libreto za [[Opera (muzika)|operu]] (1999), *"Tuzlansko sijelo u podne" - hronika (2000) === Drame === *"Gola prsa protiv [[bajoneta]]" - igrokaz (1980), *"Životopis Ha Ha" - monodrama (1980), *"Raja s Mejdana" - mjuzikl (1986), *"Zmaj od Bosne" - drama (1987), *"Insani i ćuprije" - poetski igrokaz (1995), *"Hasanaginica" - drama (1999), *"[[Hasanaginica (opera)|Hasanaginica]]" - libreto za operu (1999), *"Aska i vuk" - drama (2002), *"[[Aska i vuk (opera)|Aska i vuk]]" - libreto za operu (2003), *"Za dom penzionera spremni" - drama (2003) === Dramatizacije === *"Odumiranje međeda" (1987), *"Derviš i smrt" (1988), *"Tijesna ulica" (1995), *"Hamdibeg" (1997). == Nagrade == *Dvostruki laureat [[Nagrada "Ivo Andrić"|Nagrade "Ivo Andrić"]] za najbolju pripovijetku za [[1983]]. i [[1989]]. godinu *[[Nagrada "Zijo Dizdarević"]] za najbolju pripovijetku za 1977. i 1978. godinu *Nagrada časopisa "Život" za najbolju prozu (1977) *Prva nagrada za najbolju kratku priču banjalučkog "Glasa" (1977) i prištinskog "Jedinstva" (1977) *Dvije Prve nagrade za najbolju novinsku priču "Fronta slobode" *Trostruki laureat Nagrade Udruženja pozorišnih kritičara i teatrologa [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] za najbolji repertoar u jednoj sezoni (1983/84, 1985/86, 1988/89) *Nagrada Udruženja pozorišnih kritičara i teatrologa Bosne i Hercegovine za najbolju dramatizaciju ("Derviš i smrt", 1989). == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Alispahić, Nijaz}} [[Kategorija:Rođeni 1940.|Alispahić, Nijaz]] [[Kategorija:Biografije, Zvornik|Alispahić, Nijaz]] [[Kategorija:Tuzla|Alispahić, Nijaz]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci|Alispahić, Nijaz]] 6zrw7heto1s26ezf5tw7a59hvmiyel1 3427186 3427181 2022-08-04T22:34:07Z StrohIntegral 144727 wikitext text/x-wiki '''Nijaz Alispahić''', rođen [[1940]]. godine u [[Kozluk]]u kod [[Zvornik]]a, je bosanskohercegovački [[književnik]], [[dramaturg]], prozaist, [[pjesnik]], teatrolog, kritičar i esejist, [[Scenaristi BH filmova|scenarista]], pozorišni i [[TV]] reditelj, kulturni kronolog. Studije jezika i književnosti završio je u [[Beograd]]u, a postdiplomske studije u [[Sarajevo|Sarajevu]]. U [[Gradačac|Gradačcu]] [[1973]]. godine pokreće književnu manifestaciju "[[Kikićevi susreti]]". Od [[1978]]. godine radi kao dramaturg Narodnog pozorišta u [[Tuzla|Tuzli]]. On je BiH dramaturg s najdužim iskustvom. Njegova djela prevođena su na više stranih jezika, a zastupljen je u ''Antologiji bošnjačke pripovijetke [[20. vijek|20. vijeka]]'' i ''Antologiji bosanskohercegovačke drame 20. vijeka''. <ref>{{Cite web |url=http://novovrijeme.ba/nijaz-alispahic-there-is-little-hope-things-will-change-for-the-better/ |title=Arhivirana kopija |accessdate=15. 12. 2014 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160306043931/http://novovrijeme.ba/nijaz-alispahic-there-is-little-hope-things-will-change-for-the-better/ |archivedate=6. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> Njegov sin je [[Fatmir Alispahić]], a kćerka [[Selma Alispahić]]. == Djela == === Knjige === *"Vatre stišane pjesmom", poezija, (1971); *"Vrtovi sirotog Halimije", pripovijetke, 1979); *"Karakazan", poezija, (1996); *"Leda Saliniana" - Kulturna hronika Tuzle, (1997); *"Sihirbaz", pripovijetke, (1998); *"Hamdibeg", dramatizacija, (1998); *"Sire, došli su ratnici" - Narodno pozorište Tuzla 1992 - 1995, (1998). *"Hasanaginica" - drama i libreto za [[Opera (muzika)|operu]] (1999), *"Tuzlansko sijelo u podne" - hronika (2000) === Drame === *"Gola prsa protiv [[bajoneta]]" - igrokaz (1980), *"Životopis Ha Ha" - monodrama (1980), *"Raja s Mejdana" - mjuzikl (1986), *"Zmaj od Bosne" - drama (1987), *"Insani i ćuprije" - poetski igrokaz (1995), *"Hasanaginica" - drama (1999), *"[[Hasanaginica (opera)|Hasanaginica]]" - libreto za operu (1999), *"Aska i vuk" - drama (2002), *"[[Aska i vuk (opera)|Aska i vuk]]" - libreto za operu (2003), *"Za dom penzionera spremni" - drama (2003) === Dramatizacije === *"Odumiranje međeda" (1987), *"Derviš i smrt" (1988), *"Tijesna ulica" (1995), *"Hamdibeg" (1997). == Nagrade == *Dvostruki laureat [[Nagrada "Ivo Andrić"|Nagrade "Ivo Andrić"]] za najbolju pripovijetku za [[1983]]. i [[1989]]. godinu *[[Nagrada "Zijo Dizdarević"]] za najbolju pripovijetku za 1977. i 1978. godinu *Nagrada časopisa "Život" za najbolju prozu (1977) *Prva nagrada za najbolju kratku priču banjalučkog "Glasa" (1977) i prištinskog "Jedinstva" (1977) *Dvije Prve nagrade za najbolju novinsku priču "Fronta slobode" *Trostruki laureat Nagrade Udruženja pozorišnih kritičara i teatrologa [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] za najbolji repertoar u jednoj sezoni (1983/84, 1985/86, 1988/89) *Nagrada Udruženja pozorišnih kritičara i teatrologa Bosne i Hercegovine za najbolju dramatizaciju ("Derviš i smrt", 1989). == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Alispahić, Nijaz}} [[Kategorija:Rođeni 1940.|Alispahić, Nijaz]] [[Kategorija:Biografije, Zvornik|Alispahić, Nijaz]] [[Kategorija:Tuzla|Alispahić, Nijaz]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci|Alispahić, Nijaz]] 2ks35dij1xlrg73twdd8l7r4iz3yb9q 0 15995 3427187 3390024 2022-08-04T22:34:38Z StrohIntegral 144727 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Selma Alispahić''', rođena [[10. mart]]a [[1970]]. u [[Tuzla|Tuzli]], je bosanskohercegovačka pozorišna i filmska [[Glumac|glumica]]. Akademiju scenskih umjetnosti završila je u [[Sarajevo|Sarajevu]] u klasi profesora Bore Stjepanovića. Član je [[SARTR]]-a (Sarajevski ratni teatar). Živi i radi u Sarajevu. Profesorica je na Akademiji dramskih umjetnosti u Tuzli. Udala se i rodila sina Skendera 2005. godine. Od 1992. do 1997. živi i radi u [[London|Londonu]] i sarađuje sa Kraljevskim nacionalnim teatrom. (igrajući u predstavama Women of Troy, Caucasian Chalk Circle); Theatre de Comlicite (Foe); Young Vic Theatre (Blood Wedding); Royal Festival Hall (Sarajevo-Trilogy). U Bosnu i Hercegovinu se vraća 1997. i ostvaruje značajne uloge u predstavama Narodnog pozorišta Sarajevo: Hasanaginica, Woyzeck i Leons i Lena; Narodnog pozorišta Tuzla: Don Juan i Hasanaginica i u Kamrnom teatru 55 u predstavi Bolest mladeži. U Narodnom pozorištu U SARTR-ovoj produkciji bila je angažirana u sljedećim predstavama: Ay, Carmela, Carolina Neuber, Opsada lenjingrada, Čežnja i smrt Syliviae Plath, Doktor Šuster, [[Katarina Kosača]], Zagrljenici, Ana Karenjina, Utjecaj gama zraka na sablasne nevene. Od 2003. godine ima status glumice prvakinje SARTR-a. Nagrade za uloge: Anrijeta u Učenim ženama – najbolja mlada glumica i nagrada publike, Pozorišne igre u [[Jajce|Jajcu]] 1991; za ulogu Carmela u Ay, Carmela – nagrada «[[Rejhan Demirdžić|Reihan Demirdžić]]» za najbolju mladu glumicu MES 1999.: Hasanaginica u istoimenoj predstavi NP Tuzla – Festival BiH drame, zenica 2002.; Sylvia Plath u Čežnja i smrt Syliviae Plath - nagrada «Reihan Demirdžić» za najbolju mladu glumicu MES 2003; Katarina u predstavi Katarina Kosača – Festival BiH drame, Zenica 2005. i Susretima pozorišta BiH u Brčkom 2007. ; Hionija u predstavi Zagrljenici – nagrade za najbolje glumačko ostvarenje na Susretima pozorišta BiH u Brčkom 2006. na Festivalu BiH drame u [[Zenica|Zenici]] 2007., Festivalu Mostarska liska 2007. i Pozorišnim igrama u Jajcu 2007. Također je dobitnica nagrade «Žena godine» 2001. u oblasti umjetnosti časopisa Žena 21, i nagradu «Sloboda» Međunarodnog centra za mir 2002. za doprinos humanizmu, borbi za ljudska prava i slobodu u BiH, Europi i Svijetu. Njen otac je [[Nijaz Alispahić]], a brat [[Fatmir Alispahić]].<ref name=":0" /> == Uloge == === Film === * "Blaženstvo" (Bliss - 1995): Konobarica * "Elgarova deseta muza" (Elgar's Tenth Muse - 1996): Jelly D'Aragni * "Mliječni put" (2000): Anka * "Igraj do kraja" (2002) * "Polomljene školjke" (Kirik midyeler - 2011): Medina * "Obrana i zastita" (2013) * "Selam" (2013): Almirova majka * "Zaba" (2017): Munevera * "Tajna iz prošlosti" (Geçmişteki Sır -2017) * "Sreća" (2019): Alma * "Mamonga" (2019): Markova majka * "Summer Dew" (2020): Amina * "Darkroom" (2021): Selma === Predstave === * "Katarina Kosača" * "Čežnja i smrt Silvije Plat" * "Ay, Carmela" * "Hasanaginica" * "Hamdibeg" * "Učene žene" * "Jedan Pikaso" * "Zečja rupa" == Nagrade == * Prva nagrada za najbolje glumačko ostvarenje u drami "Učene žene" na 21. pozorišnim igrama BiH u Jajcu 1991. godine * Nagrada za najbolju glumicu [[Festival bosanskohercegovačke drame Zenica 2005|Festivala bosanskohercegovačke drame Zenica 2005]] za ulogu Katarine Kosače u istoimenoj predstavi Sarajevskog ratnog teatra "SARTR" Sarajevo. == Reference == <ref name=":0">{{Cite web|url=https://nap.ba/news/47627|title=Selma Alispahić za Patriju: Oprostite, ali nemam vremena u životu ni za šta osim za pozitivnu priču|date=|access-date=}}</ref> == Vanjski linkovi == * {{Imdb name|id=0019713}} * [https://web.archive.org/web/20070927173820/http://www.bhdani.com/arhiva/261/selma7.jpg Slika Selme Alispahić] [[Kategorija:Rođeni 1970.|Alispahić,Selma]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla|Alispahić,Selma]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke glumice|Alispahić,Selma]] 6skuw7g6l80j6auy1fomcypsj065e7k 0 16932 3427216 3427085 2022-08-05T10:54:35Z 01x07x2022000 144773 /* Porast temperature */ Rodney·and·Otamatea·Times•1912•Coal·consumption·affecting·climate.jpg wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Change in Average Temperature.svg|mini|upright=1.35|Prosječne temperature zraka od 2011. do 2021. u odnosu na prosjek od 1956. do 1976.]] [[Datoteka:Global Temperature And Forces.svg|mini|upright=1.35|Promjena prosječne globalne temperature od predindustrijske ere. Ljudska aktivnost predstavlja glavni uzrok povećanju tokom industrijske ere. Prirodne sile dodaju relativno malo promjenjivosti.<ref>{{harvnb|IPCC AR6 WG1|2021}}</ref>{{rp|SPM-7}}]] Savremena upotreba pojma '''klimatske promjene''' podrazumijeva '''globalno zatopljenje''' koje je prouzrokovalo čovječanstvo i utjecaj tih promjena na vremenske prilike na Zemlji. Iako je bilo klimatskih promjena u prošlosti, trenutne su znatno brže od svih zabilježenih u historiji Zemlje.<ref>{{harvnb|IPCC SR15 Ch1|2018|p=54| ps=: These global-level rates of human-driven change far exceed the rates of change driven by geophysical or biosphere forces that have altered the Earth System trajectory in the past…}}</ref> Glavni uzrok su [[emisije stakleničkih plinova]], većinom [[ugljik-dioksid]]a ({{CO2}}) i [[metan]]a, koje nastaju sagorijevanjem [[fosilna goriva|fosilnih goriva]] u energetske svrhe. Drugi uzročnici emisija jesu ratarstvo, [[proizvodnja čelika]] i cementa te gubitak šuma.<ref name="auto2">{{harvnb|Our World in Data, 18 September|2020}}</ref> Na rast temperature također utječu gubici [[Albedo|snježnog pokrivača koji reflektira sunčevu svjetlost]] i otpuštanje ugljik-dioksida iz šuma pogođenih sušama. Sve ovo ubrzava proces globalnog zatopljenja.<ref>{{harvnb|IPCC AR6 WG1 Technical Summary|2021|p=59|ps=: The combined effect of all climate feedback processes is to amplify the climate response to forcing...}}</ref> Temperature na tlu porasle su dvostruko brže u odnosu na globalni prosjek. Pustinje se proširuju, dok su [[toplotni val]]ovi i [[šumski požar]]i sve češći.<ref>{{harvnb|IPCC SRCCL|2019|p=7|ps=: Since the pre-industrial period, the land surface air temperature has risen nearly twice as much as the global average temperature (high confidence). Climate change... contributed to desertification and land degradation in many regions (high confidence).}}; {{harvnb|IPCC SRCCL|2019|p=45|ps=: Climate change is playing an increasing role in determining wildfire regimes alongside human activity (medium confidence), with future climate variability expected to enhance the risk and severity of wildfires in many biomes such as tropical rainforests (high confidence).}}</ref> Povećano zagrijavanje na [[Arktik]]u doprinijelo je topljenju [[permafrost]]a, [[lednik]]a i gubitku [[morski led|morskog leda]].<ref>{{harvnb|IPCC SROCC|2019|p=16|ps=: Over the last decades, global warming has led to widespread shrinking of the cryosphere, with mass loss from ice sheets and glaciers (very high confidence), reductions in snow cover (high confidence) and Arctic sea ice extent and thickness (very high confidence), and increased permafrost temperature (very high confidence).}}</ref> Povećane temperature također izazivaju snažnije oluje i druge ekstremne vremenske prilike.<ref name=":0">{{Harvnb|USGCRP Chapter 9|2017|p=260}}.</ref> Zbog promjena okoliša, mnoge vrste primorane su se seliti iz svojih staništa – [[koralni grebeni|koralnih grebena]], planina, Arktika i drugih sličnih mjesta – dok drugima prijeti opasnost od izumiranja.<ref>{{cite web|author=EPA|date=19. 1. 2017|title=Climate Impacts on Ecosystems|url=https://19january2017snapshot.epa.gov/climate-impacts/climate-impacts-ecosystems_.html#Extinction|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180127185656/https://19january2017snapshot.epa.gov/climate-impacts/climate-impacts-ecosystems_.html#Extinction|archive-date=27. 1. 2018|access-date=5. 2. 2019|quote=Mountain and arctic ecosystems and species are particularly sensitive to climate change... As ocean temperatures warm and the acidity of the ocean increases, bleaching and coral die-offs are likely to become more frequent.}}</ref> Ljudima prijeti nestašica hrane i vode, češće i snažnije poplave, toplotni valovi, bolesti i ekonomska šteta. Klimatske promjene također mogu postaći seobu ljudi.<ref name="auto3">{{harvnb|Cattaneo|Beine|Fröhlich|Kniveton|2019}}; {{harvnb|UN Environment, 25 October|2018}}.</ref> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] smatra da su klimatske promjena najveća prijetnja globalnom zdravlju u 21. stoljeću.<ref>{{harvnb|IPCC AR5 SYR|2014|pp=13–16}}; {{harvnb|WHO, Nov|2015}}: "Climate change is the greatest threat to global health in the 21st century. Health professionals have a duty of care to current and future generations. You are on the front line in protecting people from climate impacts – from more heat-waves and other extreme weather events; from outbreaks of infectious diseases such as malaria, dengue and cholera; from the effects of malnutrition; as well as treating people that are affected by cancer, respiratory, cardiovascular and other non-communicable diseases caused by environmental pollution."</ref> Čak i ako se uspije smanjiti buduće zatopljenje, pojedine posljedice – kao što su [[porast razine mora]], zatopljenje i [[zakiseljenje okeana]] – potrajat će stoljećima.<ref>{{harvnb|IPCC SR15 Ch1|2018|p=64|ps=: Sustained net zero anthropogenic emissions of {{CO2}} and declining net anthropogenic non-{{CO2}} radiative forcing over a multi-decade period would halt anthropogenic global warming over that period, although it would not halt sea level rise or many other aspects of climate system adjustment.}}</ref> Već su osjetne mnoge posljedice trenutne razine zatopljenja, koja je otprilike 1,2&nbsp;°C. [[Međuvladin panel o klimatskim promjenama]] (IPCC) predviđa veće posljedice kad taj broj pređe 1,5&nbsp;°C.<ref name="SR15">{{Harvnb|IPCC SR15 Summary for Policymakers|2018|p=7}}</ref> Dodatno zatopljenje povećava rizik prekoračenja [[Klimatske kritične tačke|klimatskih kritičnih tačaka]], od kojih je jedna otapanje [[Grenlandska ledena ploča|Grenlandske ledene ploče]].<ref>{{harvnb|IPCC AR6 WG1 Technical Summary|2021|p=71}}</ref> Rješenje problema klimatskih promjena podrazumijeva poduzimanje određenih radnji kojima bi se ograničila količina zatopljenja te prilagodilo trenutnim i predstojećim klimatskim promjenama.<ref name="auto">{{harvnb|NASA, Mitigation and Adaptation|2020}}</ref> Buduće zatopljenje može se ublažiti smanjenjem emisija stakleničkih plinova i uklanjanjem ih iz atmosfere.<ref name="auto"/> Da bi se to ostvarilo, bit će potrebno preći s uglja na solarnu i energiju vjetra te povećati [[sačuvanje energije|učinkovitost energije]].<ref>{{harvnb|United Nations Environment Programme|2019|loc=Table ES.3|p=xxiii}}; {{harvnb|Teske, ed.|2019|p=xxvii, Fig.5}}.</ref> Emisije će se dodatno smanjiti prelaskom na [[električna vozila]] i [[toplotna pumpa|toplotne pumpe]].<ref>{{harvnb|United Nations Environment Programme|2019|loc=Table ES.3 & p. 49}}; {{harvnb|NREL|2017|pp=vi, 12}}</ref> [[Zaštita šuma|Sprečavanje]] [[rašumljavanje|rašumljavanja]] te intenzivno pošumljavanje može pomoći apsorpciji {{CO2}}.<ref>{{harvnb|IPCC SRCCL Summary for Policymakers|2019|p=18}}</ref> Pojedine zajednice mogu se prilagoditi klimatskim promjenama tako što će poboljšati zaštitu obala, bolje upravljati nepogodama i razviti otpornije usjeve. Rješenja sama po sebi ne mogu smanjiti rizik snažnih, opsežnih i trajnih posljedica.<ref>{{harvnb|IPCC AR5 SYR|2014|loc=SPM 3.2|p=17}}</ref> <noinclude>{{multiple image | perrow = 2 | total_width = 350 | image1 = Bobcat Fire, Los Angeles, San Gabriel Mountains.jpg | alt1 = Bobcat Fire in Monrovia, CA, September 10, 2020 | image2 = Bleached coral (24577819729).jpg | alt2 = Bleaching damage to the Great Barrier Reef | image3 = 1396231548000-AP-Superstorm-Sandy.jpg | alt3 = Shoreline picture of New Jersey after Hurricane Sandy went through the day before | image4 = Boats on Lake Oroville during the 2021 drought.jpg | alt4 = In May 2021, water levels of Lake Oroville dropped to 38% of capacity. | footer = Primjeri posljedica klimatskih promjena, odozgo nadolje u smjeru kazaljke na satu: [[Šumski požar]] nastao zbog toplote i suše, [[izbijeljeni korali]] zbog zagrijavanja i zakiseljavanja okeana, [[suša]] koja utječe na nestašicu vode i poplave obala prouzrokovane olujama i porastom razine mora }}</noinclude> Zemlje potpisnice [[Pariski sporazum|Pariskog sporazuma]] 2015. dogovorile su se da će, poduzimanjem raznih mjera ublažavanja, zadržati razinu zatopljenja "ispod 2&nbsp;°C". Međutim, i kad se uzmu u obzir obaveze propisane sporazumom, temperatura bi se do kraja stoljeća mogla povisiti do otprilike 2,7&nbsp;°C.<ref name="UNEP2021">{{harvnb|United Nations Environment Programme|2021|p=36|ps=: "A continuation of the effort implied by the latest unconditional NDCs and announced pledges is at present estimated to result in warming of about 2.7&nbsp;°C (range: 2.2–3.2&nbsp;°C) with a 66 per cent chance."}}</ref> Da bi se porast temperature zaustavio na 1,5&nbsp;°C bit će potrebno prepoloviti emisije do 2030. te doseći nulte neto stope do 2050.<ref>{{harvnb|IPCC SR15 Ch2|2018|pp=95–96|ps=: In model pathways with no or limited overshoot of 1.5&nbsp;°C, global net anthropogenic {{CO2}} emissions decline by about 45% from 2010 levels by 2030 (40–60% interquartile range), reaching net zero around 2050 (2045–2055 interquartile range)}}; {{harvnb|IPCC SR15|2018|loc=SPM C.3|p=17|ps=:All pathways that limit global warming to 1.5&nbsp;°C with limited or no overshoot project the use of carbon dioxide removal (CDR) on the order of 100–1000 GtCO2 over the 21st century. CDR would be used to compensate for residual emissions and, in most cases, achieve net negative emissions to return global warming to 1.5&nbsp;°C following a peak (high confidence). CDR deployment of several hundreds of GtCO2 is subject to multiple feasibility and sustainability constraints (high confidence).}}; {{harvnb|Rogelj|Meinshausen|Schaeffer|Knutti|Riahi|2015}}; {{harvnb|Hilaire et al.|2019}}</ref> {{TOC limit|3}} == Uzroci == [[Klima]]tske promjene na Zemlji su odgovor na vanjske utjecaje, uključujući one vezane za stakleničke gasove i varijacije u kretanju Zemlje u [[orbita|orbiti]] oko [[Sunce|Sunca]],<ref>Berger, A.; et al. (2005), ''[http://www.agu.org/pubs/crossref/2005/2005PA001173.shtml On the origin of the 100-kyr cycles in the astronomical forcing] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121026121629/http://www.agu.org/pubs/crossref/2005/2005PA001173.shtml |date=26. 10. 2012}}'', Paleoceanography 20 (4): PA4019.</ref><ref>Genthon, C.; et al. (1987), ''[http://www.nature.com/nature/journal/v329/n6138/abs/329414a0.html Vostok Ice Core - Climatic response to CO2 and orbital forcing changes over the last climatic cycle]'', Nature 329 (6138): 414–418</ref> promjene u sunčevoj aktivnosti i [[vulkan]]ske erupcije.<ref>Robock, A.; Oppenheimer, C. (2003), ''Volcanism and the Earth’s Atmosphere'', Washington DC: American Geophysical Union. str. 139, {{ISBN|0-87590-998-1}}.</ref> Učinak nijednog od navedenih faktora nije trenutan. Termalna inertnost [[okean]]a na Zemlji i spori odgovori ostalih posrednih učinaka znači da Zemljina trenutna klima nije u ravnoteži. Pojedine studije pokazuju da čak i ako bi se staklenički gasovi stabilizirali na nivoima iz [[2000]] godine, i dalje bi se nastavilo zagrijavanje za otprilike 0,5&nbsp;°C.<ref>Meehl, Gerald A.; et al. (2005), ''[http://www.sciencemag.org/cgi/reprint/307/5716/1769.pdf How Much More Global Warming and Sea Level Rise]'', Science 307 (5716): 1769–1772</ref> ''Globalno zamračenje'', odnosno postepeno smanjenje intenziteta direktnog Sunčevog sjaja na površinu Zemlje, moglo bi djelimično ublažiti globalno zagrijavanje od kraja [[20. vijek]]a. Naučnici su procijenili s pouzdanošću od 66-90% da su efekti izazvane [[aerosol]]ima, uz vulkansku aktivnost, usporili globalno zatopljenje, kao i da bi staklenički gasovi prouzrokovali dosta veće zatopljenje.<ref name="grida7">[http://www.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-spm.pdf Summary for Policymakers], ''Climate Change 2007: The Physical Science Basis. Contribution of Working Group I to the Fourth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change''</ref> === Efekat staklenika === [[Datoteka:Mauna Loa Carbon Dioxide-bs.svg|mini|desno|Količina ugljik dioksida izmjerena u intervalu od 1960-2009 na [[vulkan]]u Mauna Loa, [[Havaji]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]]] Postoji naučni konsenzus da je porast atmosferskih stakleničkih gasova uzrokovan ljudskim djelovanjem i da je izazvao veći dio zatopljenja posmatrano od početka industrijske ere do danas, pri čemu ovo zatopljenje ne može biti zadovoljavajuće objašnjeno samo prirodnim uzrocima.<ref>Gillett, Nathan P.; Dáithí A. Stone, Peter A. Stott, Toru Nozawa, Alexey Yu. Karpechko, Gabriele C. Hegerl, Michael F. Wehner & Philip D. Jones (2008), ''[https://web.archive.org/web/20081217020053/http://www.cru.uea.ac.uk/~nathan/pdf/ngeo338.pdf Attribution of polar warming to human influence]'', Nature Geoscience 1: 750</ref> Ovi uzroci bi trebali biti najjasniji za period od posljednjih 50 godina, pošto je to razdoblje industrijskog procvata kada se desilo najveće povećanje koncentracije stakleničkih gasova i za koje postoje najpotpunija mjerenja. [[Efekt staklenika]] je otkrio [[Joseph Fourier]] 1824,<ref>{{Cite web |url=http://www.aip.org/history/climate/co2.htm |title=Otkriće globalnog zatopljenja |access-date=27. 3. 2009 |archive-date=11. 11. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161111201545/https://www.aip.org/history/climate/co2.htm |url-status=dead }}</ref> a prvi ga je kvantitativno istražio [[Svante August Arrhenius|Svante Arrhenius]] [[1896]] godine. To je proces putem kog se, emisijom i apsorpcijom [[infracrveno zračenje|infracrvenih zraka]] i atmosferskih gasova, zagrijava donji dio atmosfere i površine planete. Tako IPCC smatra da prirodni staklenički gasovi imaju značajan efekat zagrijavanja od oko 33&nbsp;°C, bez kojih bi Zemlja bila nenastanjiva.<ref>''[http://www.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter1.pdf IPCC WG1 AR4 Report — Chapter 1: Historical Overview of Climate Change Science] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181126204443/http://www.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter1.pdf |date=26. 11. 2018 }}'', IPCC WG1 AR4 izvještaj, IPCC, 2007, str. 97</ref> Glavni staklenički gasovi su [[voda|vodena para]], koja uzrokuje oko 36-70% od stakleničkog efekta (ne uključujući oblake), ugljik dioksid (CO₂), koji uzrokuje 9-26% efekta, [[metan]] (CH₄), koji uzrokuje 4-9%; te [[ozon]], koji uzrokuje 3-7% ukupnog efekta staklenika.<ref>Kiehl, J. T.; Kevin E. Trenberth (1997), ''[https://web.archive.org/web/20050519080336/http://www.atmo.arizona.edu/students/courselinks/spring04/atmo451b/pdf/RadiationBudget.pdf Earth’s Annual Global Mean Energy Budget]'', Bulletin of the American Meteorological Society, 78 (2), str. 197–208</ref> Čovjekova aktivnost od [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]] do danas je povećala količinu stakleničkih gasova u atmosferi, te dovela do povećanja klimatskih utjecaja zbog CO₂, metana, troposferskog ozona, [[hlorofluorougljenik|CFCa]] i [[dušik suboksid]]a. Koncentracije CO₂ i metana su povećane od sredine [[18. vijek]]a za 50% odnosno 250%<ref>https://earthobservatory.nasa.gov/images/146978/methane-emissions-continue-to-rise</ref> respektivno.<ref name=":0" /> Ovi nivoi su znatno veći nego u bilo koje vrijeme tokom posljednjih 650.000 godina kao razdoblju za koje postoje pouzdaniji podaci dobiveni iz jezgri taloga leda. Manje direktni geološki dokazi pokazuju da su ovako visoke koncentracije CO₂ posljednji put bile prije otprilike 20 miliona godina.<ref>Pearson, Paul N.; Palmer, Martin R. (2000), ''[http://www.nature.com/nature/journal/v406/n6797/abs/406695a0.html Atmospheric carbon dioxide concentrations over the past 60 million years]'', Nature 406 (6797): str. 695–699</ref> Budući da je život na Zemlji nastao prije više od 3,5 milijardi godina,<ref>Schopf, J.W. The First Billion Years: When Did Life Emerge? Elements 2,4:229-233, 2006.</ref> to znači da je život na Zemlji vjerovatno u stanju adaptirati se na povećane nivoe ugljik dioksida. Izgaranjem fosilnih [[goriva]] proizvedeno je oko tri četvrtine povećanja CO₂ iz ljudske aktivnosti tokom proteklih 20 godina. Ostatak je većinom usljed promjena u korištenju [[Tlo|zemljišta]], naročito zbog krčenja [[šuma]].<ref>Summary for Policymakers, ''[http://www.grida.no/climate/ipcc_tar/wg1/006.htm Climate Change 2001: The Scientific Basis. Contribution of Working Group I to the Third Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040103133514/http://www.grida.no/climate/ipcc_tar/wg1/006.htm |date=3. 1. 2004 }}'', Intergovernmental Panel on Climate Change. 20. januar 2001.</ref> Koncentracija CO₂ i dalje raste zbog izgaranja fosilnih goriva i promjena korištenja zemljišta. Budućnost stope porasta zavisit će o neizvjesnom [[Ekonomija|ekonomskom]], [[Sociologija|sociološkom]], [[Tehnologija|tehnološkom]] i prirodnom razvoju. Posebni izvještaj IPCCa o scenarijima emisije pruža široki spektar budućih CO₂ scenarija, u rasponu od 541 do 970 ppm do 2100 godine.<ref>Prentice, I. Colin; et al, (2001), ''[http://www.grida.no/climate/ipcc_tar/wg1/123.htm 3.7.3.3 SRES scenarios and their implications for future CO2 concentration] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061208031611/http://www.grida.no/climate/ipcc_tar/wg1/123.htm |date=8. 12. 2006}}'', Intergovernmental Panel on Climate Change</ref> === Aerosoli === [[Globalno zamračenje]], postupno smanjenje u jačini globalnog direktnog zračenja na površinu Zemlje, moglo bi imati djelimično međudjelovanje sa globalnim zagrijavanjem tokom perioda od [[1960]]-[[1990]] godine. Naučnici su utvrdili sa 66-90% sigurnosti da su efekti izazvani ljudskim aerosolima, pored vulkanske aktivnosti, donekle smanjili neke od efekata zagrijavanja koji su nastali zbog stakleničkih gasova.<ref name=autogenerated2>g</ref> Antropogene emisije drugih onečišćujućih supstanci, posebno [[sumpor|sulfatnih]] aerosola, mogu davati rashladne efekte povećanjem reflektiranja sunčevog zračenja. Ovo se naročito odnosi na hlađenje koje je zabilježeno sredinom dvadesetog vijeka,<ref>Mitchell, J. F. B.; et al, (2001), ''[http://www.grida.no/climate/ipcc_tar/wg1/462.htm 12.4.3.3 Space-time studies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070711023544/http://www.grida.no/climate/ipcc_tar/wg1/462.htm |date=11. 7. 2007}}'', Climate Change 2001: The Scientific Basis. Contribution of Working Group I to the Third Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change</ref> iako je hlađenje moglo nastupiti većim ili manjim dijelom i zbog prirodnih varijabilnosti. === Ozon === [[Ozonske rupe]], odnosno stalni pad u ukupnoj količini [[ozon]]a u Zemljinoj [[stratosfera|stratosferi]], ponekad se uzimaju kao pojava povezana sa globalnim zatopljenjem. Iako postoji nekoliko zajedničkih područja, između ove dvije pojave nema puno povezanosti. Smanjenje stratosferskog ozona utječe na zahlađivanje, ali se značajnije smanjenje količine ozona nije desilo sve do kasnih [[1970te|1970tih]].<ref>Sparling, Brien (2001), ''[http://www.nas.nasa.gov/About/Education/Ozone/history.html Ozone Depletion, History and politics]'', NASA</ref> Ozon u [[troposfera|troposferi]] ima suprotan utjecaj i doprinosi zagrijavanju površine. == Porast temperature == [[Datoteka:Rodney·and·Otamatea·Times•1912•Coal·consumption·affecting·climate.jpg|thumb|Članak iz novozelandskih novina (objavljen 14. avgusta 1912.) koji opisuje principe globalnog zagrijavanja]] Procjenjuje se da je globalna temperatura na površini Zemlje porasla za 0,75&nbsp;°C u odnosu na period [[1860]]-[[1900]], u skladu sa mjerenjima ali uz ogradu da mjerenja sve do 1950-tih nisu bila preciznija od 1&nbsp;°C pa je riječ o nepouzdanoj procjeni. Tako se procjenjuje i da je efekat urbanih "toplinskih ostrva" na globalno zatopljenje oko 0,02&nbsp;°C u periodu od 1900 godine.<ref name="chapter3">{{Cite web |url=http://www.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter3.pdf |title=Radna grupa I, sekcija 3.2.2.2, 2007, IPPC, str. 243 |access-date=22. 4. 2009 |archive-date=23. 10. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171023052326/http://www.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter3.pdf |url-status=dead }}</ref> Od [[1979]] godine temperature zemljišta su se povećavale oko dva puta brže nego temperature [[okean]]a (0,25&nbsp;°C na deceniju u odnosu na 0,13&nbsp;°C po deceniji zagrijavanja okeana).<ref name="chapter3"/> Temperature u donjem dijelu troposfere su porasle između 0,12 i 0,22&nbsp;°C po desetljeću od 1979 godine, prema satelitskim mjerenjima temperature. Na osnovu procjene [[NASA]]-e, godina [[2005]] bila je najtoplija godina otkako postoje pouzdanija instrumentalna mjerenja od kraja [[19. vijek]]a, a toplija je u odnosu na prethodni rekord postavljen [[1998]] godine za nekoliko stotih dijelova stepena.<ref>Hansen, James E.; et al (2006), ''[http://data.giss.nasa.gov/gistemp/2005/ Goddard Institute for Space Studies, GISS Surface Temperature Analysis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160728152541/http://data.giss.nasa.gov/gistemp/2005/ |date=28. 7. 2016 }}'', NASA Goddard Institute for Space Studies</ref>, što je praktično zanemarljivo. Smatra se da su 1998 godine temperature bile neuobičajeno visoke, zbog najjačeg [[El Niño|El-Niño efekta]] u posljednjih 100 godina.<ref>Changnon, Stanley A.; Bell, Gerald D. (2000), ''El Niño, 1997-1998: The Climate Event of the Century'', London, Oxford University Press, {{ISBN|0-19-513552-0}}</ref> == Ekonomska i politička debata == Sve veća prisutnost naučnih spoznaja o globalnom zatopljenju u javnosti je rezultirala mnogim političkim i ekonomskim raspravama i debatama.<ref>Weart, Spencer (2006), ''The Public and Climate Change'' u Weart, Spencer: ''[http://www.aip.org/history/climate/index.html The Discovery of Global Warming] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120305145343/http://www.aip.org/history/climate/index.html |date=5. 3. 2012 }}'', American Institute of Physics</ref> Siromašne regije, posebno u [[Afrika|Africi]], izložene su najvećem riziku od očekivanih efekata globalnog zatopljenja, a njihove emisije stakleničkih gasova su izrazito malehne u odnosu na razvijeni svijet.<ref>Revkin, Andrew, (2007), ''[http://www.nytimes.com/2007/04/01/science/earth/01climate.html?ex=1333080000&en=6c687d64add0b7ba&ei=5088&partner=rssnyt&emc=rss Poor Nations to Bear Brunt as World Warms]'', The New York Times</ref> Pitanje klimatskih promjena je potaklo raspravu o koristima ograničavanja industrijske emisije stakleničkih gasova s obzirom na troškove koje bi takve promjene donijele. Bilo je rasprava u nekoliko zemalja o troškovima i prednostima pronalaženja i korištenja alternativnih izvora [[energija|energije]] u cilju smanjenja emisije ugljika.<ref>''[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6432829.stm EU agrees on carbon dioxide cuts]'', BBC, 9. mart 2007</ref> Neki [[ekonomija|ekonomisti]] su pokušali procijeniti ukupne neto ekonomske troškove šteta od klimatskih promjena širom svijeta. Takve procjene su do sada bile bez konačnih zaključaka, neke procjene vrijednosti su se kretale od -10 US$ po [[tona|toni]] ugljika (tC) (-3 US$ po toni [[ugljik dioksid]]a) do 350 US$/tC (95 US$ po toni ugljik dioksida), dok prosjek iznosi 43 US$ po toni ugljika (12 US$ po toni CO₂).<ref name="grida7" /> Novije studije pokazale su da "zeleni" pristupi energiji, poput biogoriva (npr. kukuruz-etanola), također rezultiraju u ispuštanju CO₂ u atmosferu<ref>{{Cite web |url=http://www.time.com/time/health/article/0,8599,1931780,00.html |title=Tallying Biofuels' Real Environmental Cost |access-date=31. 1. 2010 |archive-date=26. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130826150808/http://www.time.com/time/health/article/0,8599,1931780,00.html |url-status=dead }}</ref>. Istovremeno, podaci [[Svjetska banka|Svjetske Banke]] govore da je promjena namjene za zemljišta koja su do sada korištena za proizvodnju hrane, u proizvodnju biogoriva, udvostručilo cijenu hrane u svijetu od 2005-2008, povećavajući glad naročito u najsiromašnijim dijelovima svijeta.<ref>[http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=89545855 World Bank Chief: Biofuels Boosting Food Prices]</ref> == Naučni konsenzus i društvo == === Naučni konsenzus === [[Datoteka:20211103_Academic_studies_of_scientific_consensus_-_global_warming,_climate_change_-_vertical_bar_chart_-_en.svg|upright=1.35|mini|Akademske studije naučne saglasnosti o tome je li globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskim aktivnostima među klimatskih stručnjacima pokazuje gotovo jednoglasan konsenzus.<ref>{{cite journal|last1=Powell|first1=James Lawrence|date=20. 11. 2019|title=Scientists Reach 100% Consensus on Anthropogenic Global Warming|url=https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/0270467619886266?journalCode=bsta|journal=Bulletin of Science, Technology & Society|volume=37|issue=4|pages=183–184|doi=10.1177/0270467619886266|access-date=15. 11. 2020|s2cid=213454806}}</ref><ref name=":5">{{Cite journal|last1=Lynas|first1=Mark|last2=Houlton|first2=Benjamin Z|last3=Perry|first3=Simon|date=2021|title=Greater than 99% consensus on human caused climate change in the peer-reviewed scientific literature|url=https://iopscience.iop.org/article/10.1088/1748-9326/ac2966|journal=Environmental Research Letters|volume=16|issue=11|pages=114005|bibcode=2021ERL....16k4005L|doi=10.1088/1748-9326/ac2966|issn=1748-9326}}</ref> Studije također pokazuju da je stepen konsenzusa u uzajamnoj vezi s ekspertizom u klimatologiji.<ref>{{harvnb|Cook|Oreskes|Doran|Anderegg|2016}}</ref>]] Postoji gotovo jednoglasan naučni [[konsenzus]] da se klima zagrijava i da je to uzrokovano ljudskim djelatnostima. Saglasnost je u novijoj literaturi dostigla više od 99%.<ref name=":5" /><ref name="Powell2019">{{cite journal|last1=Powell|first1=James|date=20. 11. 2019|title=Scientists Reach 100% Consensus on Anthropogenic Global Warming|url=https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/0270467619886266?journalCode=bsta|journal=Bulletin of Science, Technology & Society|volume=37|issue=4|pages=183–184|doi=10.1177/0270467619886266|access-date=15. 11. 2020|s2cid=213454806}}</ref> Starija istraživanja pokazala su da se od 90% do 100% klimatologa slaže oko toga da čovječanstvo igra ulogu u uzrokovanju klimatskih promjena. Podaci tih istraživanja prikupljeni su na osnovu konkretnog pitanja i odgovora.<ref name="Cook_et_al_2016">{{harvnb|Cook|Oreskes|Doran|Anderegg|2016}}; {{harvnb|NASA, Scientific Consensus|2020}}</ref> Sva naučna tijela nacionalnog ili međunarodnog položaja slažu se s onim mišljenjem.<ref>{{harvnb|NRC|2008|p=2}}; {{harvnb|Oreskes|2007|p=[https://books.google.com/books?id=PXJIqCkb7YIC&pg=PA68 68]}}; {{Harvnb|Gleick, 7 January|2017}}</ref> Dostignut je i konsenzus da treba preduzeti odgovarajuće mjere da bi se ljudi zaštitili od uticaja klimatskih promjena. Nacionalne akademije nauka pozvale su svjetske lidere da smanje ispuštanje štetnih gasova.<ref>Zajednička izjava {{harvtxt|G8+5 Academies|2009}}; {{harvnb|Gleick, 7 January|2017}}.</ref> Naučna rasprava se odvija u člancima iz [[Naučni časopis|časopisa]] koji se [[Stručna recenzija|stručno recenziraju]]. Naučnici ih procjenjuju svakih nekoliko godina u izvještajima [[Međuvladin panel o klimatskim promjenama|Međuvladinog panela o klimatskim promjenama]].<ref>{{harvnb|Royal Society|2005}}.</ref> Izvještaj panela o procjeni za 2021. navodi da ljudi "nedvosmisleno uzrokuju klimatske promjene".<ref name=":5" /> === Poricanje i dezinformacije === {{Dodatne informacije|Poricanje klimatskih promjena}} [[Datoteka:20200327_Climate_change_deniers_cherry_picking_time_periods.gif|200px|mini|Podaci su pažljivo izabrani i izdvojeni iz kratkih razdoblja kako bi se lažno tvrdilo da se globalna temperatura ne povisuje. Plave linije trenda pokazuju kratka razdoblja koja se upotrebljavaju za prikrivanje dugoročnih trendova zagrijavanja (crvene linije). Plave tačke predstavljaju [[Pauza globalnog zatopljenja|pauzu globalnog zatopljenja]].{{sfn|Stover|2014}}]] Na javnu raspravu o klimatskim promjenama snažno su uticali njihovo poricanje i [[Dezinformacija|dezinformacije]]. Nastali su u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i otad su se proširili na druge zemlje, naročito na Kanadu i [[Australija|Australiju]]. Akteri koji stoje iza poricanja klimatskih promjena oblikuju dobro finansiranu i relativno usklađenu koaliciju kompanija za fosilna goriva, industrijskih grupa, konzervativnih [[Trust mozgova|analitičkih centara]] i disidentskih naučnika.<ref>{{harvnb|Dunlap|McCright|2011|pp=144, [https://books.google.com/books?id=RsYr_iQUs6QC&pg=PA155 155]}}; {{harvnb|Björnberg|Karlsson|Gilek|Hansson|2017}}</ref> Kao i prethodno kod duhanske industrije, glavna strategija tih grupa bila je stvaranje sumnje u naučne podatke i rezultate.<ref>{{harvnb|Oreskes|Conway|2010}}; {{harvnb|Björnberg|Karlsson|Gilek|Hansson|2017}}</ref> Mnogi koji poriču, odbacuju ili drže neopravdanu sumnju u naučni konsenzus o antropogenim klimatskim promjenama označeni su kao "skeptici u pogledu klimatskih promjena". Nekoliko naučnika primijetilo je da je to pogrešan naziv.<ref>{{harvnb|O’Neill|Boykoff|2010}}; {{harvnb|Björnberg|Karlsson|Gilek|Hansson|2017}}</ref> Postoje različite varijante poricanja: neki poriču da se zagrijavanje uopšte događa; neki priznaju zagrijavanje, ali ga pripisuju prirodnim činiocima; neki umanjuju negativne uticaje klimatskih promjena.<ref name="Björnberg 2017">{{harvnb|Björnberg|Karlsson|Gilek|Hansson|2017}}</ref> Proizvodnja nesigurnosti u vezi s naukom kasnije je dovela do [[Proizvedena kontroverza|proizvedene kontroverze]] – stvaranja uvjerenja da postoji značajna nesigurnost u vezi s klimatskim promjenama u naučnoj zajednici da bi se odgodile promjene politike.<ref>{{harvnb|Dunlap|McCright|2015|p=308}}.</ref> Strategije za promoviranje tih zamisli jesu prigovaranje naučnim institucijama i preispitivanje pobuda pojedinačnih naučnika.<ref name="Björnberg 2017" /><ref>{{harvnb|Dunlap|McCright|2011|p=146}}.</ref> Nerazumijevanje klimatskih promjena dodatno je podstakla [[Eho-komora (mediji)|eho-komora]] [[blog]]ova i medija koji ih poriču.<ref>{{harvnb|Harvey|Van den Berg|Ellers|Kampen|2018}}</ref> === Javna svijest i mišljenje === Klimatske promjene privukle su pažnju međunarodne javnosti krajem osamdesetih godina 20. stoljeća.<ref name=":3">{{harvnb|Weart "The Public and Climate Change (since 1980)"}}</ref> Zbog zbunjujućeg medijskog izvještavanja početkom devedesetih, ljudi su često miješali klimatske promjene s drugim ekološkim problemima, poput [[oštećenja ozonskog omotača]].<ref name="Newell2006">{{harvnb|Newell|2006|p=80}}; {{harvnb|Yale Climate Connections, 2 November|2010}}</ref> U [[Popularna kultura|popularnoj kulturi]], prvi film koji je dospio do masovne javnosti o ovoj temi bio je ''[[Dan poslije sutra]]'' 2004, a poslije nekoliko godina premijerno je prikazan dokumentarni film ''[[Neprijatna istina]]'' [[Al Gore|Ala Gorea]]. Knjige, priče i filmovi o klimatskim promjenama pripadaju žanru [[Klimatska fantastika|klimatske fantastike]].<ref name=":3" /> Postoje značajna regionalna, spolna, starosna i politička razilaženja kako u zabrinutosti javnosti za klimatske promjene, tako i u njihovom shvatanju. Obrazovanije osobe, a u nekim zemljama žene i mlađe osobe, češće vide klimatske promjene kao ozbiljnu prijetnju.<ref>{{harvnb|Pew|2015|p=10}}.</ref> Postoji i jaz među pobornicima u mnogim zemljama,<ref name="auto1">{{harvnb|Pew|2020|}}.</ref> a države s visokim emisijama [[ugljik-dioksid]]a ({{CO2}}) obično su manje zabrinute.<ref>{{harvnb|Pew|2015|p=15}}.</ref> Stavovi o uzrocima klimatskih promjena uveliko se razlikuju među zemljama.<ref>{{harvnb|Yale|2021|p=7}}.</ref> S vremenom je zabrinutost porasla do tačke u kojoj većina građana u mnogim zemljama sad izražava visok nivo zabrinutosti zbog klimatskih promjena ili ih posmatra kao globalno vanredno stanje.<ref name="auto1" /><ref>{{harvnb|Yale|2021|p=9}}; {{harvnb|UNDP|2021|p=15}}.</ref> Viši stepen zabrinutosti povezan je sa snažnijom javnom podrškom politikama koje se bave klimatskim promjenama.<ref>{{harvnb|Smith|Leiserowitz|2013|p=943}}.</ref> ==== Protesti i tužbe ==== [[Datoteka:"Stop_Global_Warming"_child_demonstrators_in_Toronto_27_Sep_2019.jpg|mini|Protesti djece u [[Toronto|Torontu]] ([[Kanada]]) protiv globalnog zatopljenja]] Popularnost klimatskih protesta porasla je desetih godina 21. stoljeća. Demonstranti zahtijevaju od političkih vođa da preduzmu mjere za sprečavanje klimatskih promjena. Protesti mogu biti u obliku javnih demonstracija, divesticije fosilnih goriva, tužbi i drugih aktivnosti.<ref>{{harvnb|Gunningham|2018}}.</ref> U značajne demonstracije spada [[Školski štrajk za klimu]]. U toj inicijativi, mladi ljudi širom svijeta protestuju od 2018. tako što petkom izostaju iz škole, nadahnuti švedskom tinejdžerkom [[Greta Thunberg|Gretom Thunberg]].<ref>{{harvnb|The Guardian, 19 March|2019}}; {{harvnb|Boulianne|Lalancette|Ilkiw|2020}}.</ref> Masovne akcije [[Građanska neposlušnost|građanske neposlušnosti]] grupa poput [[Pobuna protiv istrebljenja|Pobune protiv istrebljenja]] protestovale su ometanjem saobraćaja i javnog prevoza.<ref>{{harvnb|Deutsche Welle, 22 June|2019}}.</ref> Parnice se sve više upotrebljavaju kao sredstvo za jačanje klimatskih akcija javnih ustanova i kompanija. Aktivisti pokreću i tužbe koje ciljaju na vlade i zahtijevaju od njih da preduzmu ambiciozne mjere ili sprovode postojeće zakone o klimatskim promjenama.<ref>{{cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2021/apr/29/historic-german-ruling-says-climate-goals-not-tough-enough|title='Historic' German ruling says climate goals not tough enough|last=Connolly|first=Kate|date=29. 4. 2021|website=The Guardian|access-date=1. 5. 2021}}</ref> Tužbe protiv kompanija koje sagorijevaju fosilna goriva uglavnom traže nadoknadu za gubitak i štetu.<ref>{{harvnb|Setzer|Byrnes|2019}}.</ref> == Reference == {{refspisak}} == Literatura == === Izvještaji IPCC-a === {{refbegin}} <!-- =========AR4================== --> ==== Prvi izvještaj radne grupe AR4==== <!-- Short-cite {{harvnb|IPCC AR4 WG1|2007}} links to this citation. --> * {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR4 WG1|2007}} |author=IPCC |author-link=IPCC |year=2007 |title=Climate Change 2007: The Physical Science Basis |series=Contribution of Working Group I to the [[IPCC Fourth Assessment Report|Fourth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change |display-editors=4 |editor-first1=S. |editor-last1=Solomon |editor-first2=D. |editor-last2=Qin |editor-first3=M. |editor-last3=Manning |editor-first4=Z. |editor-last4=Chen |editor-first5=M. |editor-last5=Marquis |editor-first6=K. B. |editor-last6=Averyt |editor-first7=M. |editor-last7=Tignor |editor-first8=H. L. |editor-last8=Miller |publisher=Cambridge University Press |url=http://www.ipcc.ch/publications_and_data/ar4/wg1/en/contents.html |isbn=978-0-521-88009-1 }} <!-- # --> ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR4 WG1 Ch1|2007}} |chapter=Chapter 1: Historical Overview of Climate Change Science |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter1.pdf |year=2007 |display-authors=4 |first1=H. |last1=Le Treut |first2=R. |last2=Somerville |first3=U. |last3=Cubasch |first4=Y. |last4=Ding |first5=C. |last5=Mauritzen |first6=A. |last6=Mokssit |first7=T. |last7=Peterson |first8=M. |last8=Prather |title={{Harvnb|IPCC AR4 WG1|2007}} |pages=93–127 }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR4 WG1 Ch8|2007}} |chapter=Chapter 8: Climate Models and their Evaluation |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter8.pdf |year=2007 |display-authors=4 |first1=D. A. |last1=Randall |first2=R. A. |last2=Wood |first3=S. |last3=Bony |first4=R. |last4=Colman |first5=T. |last5=Fichefet |first6=J. |last6=Fyfe |first7=V. |last7=Kattsov |first8=A. |last8=Pitman |first9=J. |last9=Shukla |first10=J. |last10=Srinivasan |first11=R. J. |last11=Stouffer |first12=A. |last12=Sumi |first13=K. E. |last13=Taylor |title={{Harvnb|IPCC AR4 WG1|2007}} |pages=589–662 }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR4 WG1 Ch9|2007}} |chapter=Chapter 9: Understanding and Attributing Climate Change |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter9.pdf |year=2007 |display-authors=4 |first1=G. C. |last1=Hegerl |first2=F. W. |last2=Zwiers |first3=P. |last3=Braconnot |first4=N. P. |last4=Gillett |first5=Y. |last5=Luo |first6=J. A. |last6=Marengo Orsini |first7=N. |last7=Nicholls |first8=J. E. |last8=Penner |first9=P. A. |last9=Stott |title={{Harvnb|IPCC AR4 WG1|2007}} |pages=663–745 }} ====Drugi izvještaj radne grupe AR4==== <!-- Short-cite {{harvnb|IPCC AR4 WG2|2007}} links to this citation. --> * {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR4 WG2|2007}} |author=IPCC |author-link=IPCC |year=2007 |title=Climate Change 2007: Impacts, Adaptation and Vulnerability |series=Contribution of Working Group II to the [[IPCC Fourth Assessment Report|Fourth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change |display-editors=4 |editor-first1=M. L. |editor-last1=Parry |editor-first2=O. F. |editor-last2=Canziani |editor-first3=J. P. |editor-last3=Palutikof |editor-first4=P. J. |editor-last4=van der Linden |editor-first5=C. E. |editor-last5=Hanson |publisher=Cambridge University Press |url=http://www.ipcc.ch/publications_and_data/ar4/wg2/en/contents.html |isbn=978-0-521-88010-7 |access-date=24. 12. 2021 |archive-date=10. 11. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181110071159/http://www.ipcc.ch/publications_and_data/ar4/wg2/en/contents.html |url-status=dead }} <!-- ## --> ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR4 WG2 Ch1|2007}} |chapter=Chapter 1: Assessment of observed changes and responses in natural and managed systems |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg2/ar4-wg2-chapter1.pdf |year=2007 |display-authors=4 |first1=C. |last1=Rosenzweig |first2=G. |last2=Casassa |first3=D. J. |last3=Karoly |first4=A. |last4=Imeson |first5=C. |last5=Liu |first6=A. |last6=Menzel |first7=S. |last7=Rawlins |first8=T. L. |last8=Root |first9=B. |last9=Seguin |first10=P. |last10=Tryjanowski |title={{Harvnb|IPCC AR4 WG2|2007}} |pages=79–131 }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR4 WG2 Ch19|2007}} |chapter=Chapter 19: Assessing key vulnerabilities and the risk from climate change |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg2/ar4-wg2-chapter19.pdf |year=2007 |display-authors=4 |first1=S. H. |last1=Schneider |first2=S. |last2=Semenov |first3=A. |last3=Patwardhan |first4=I. |last4=Burton |first5=C. H. D. |last5=Magadza |first6=M. |last6=Oppenheimer |first7=A. B. |last7=Pittock |first8=A. |last8=Rahman |first9=J. B. |last9=Smith |first10=A. |last10=Suarez |first11=F. |last11=Yamin |title={{Harvnb|IPCC AR4 WG2|2007}} |pages=779–810 }} ====Treći izvještaj radne grupe AR4==== <!-- Short-cite {{harvnb|IPCC AR4 WG3|2007}} links to this citation. --> * {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR4 WG3|2007}} |author=IPCC |author-link=IPCC |year=2007 |title=Climate Change 2007: Mitigation of Climate Change |series=Contribution of Working Group III to the [[IPCC Fourth Assessment Report|Fourth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change |display-editors=4 |editor-first1=B. |editor-last1=Metz |editor-first2=O. R. |editor-last2=Davidson |editor-first3=P. R. |editor-last3=Bosch |editor-first4=R. |editor-last4=Dave |editor-first5=L. A. |editor-last5=Meyer |publisher=Cambridge University Press |url=http://www.ipcc.ch/publications_and_data/ar4/wg3/en/contents.html |isbn=978-0-521-88011-4 |access-date=24. 12. 2021 |archive-date=12. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141012170817/http://www.ipcc.ch/publications_and_data/ar4/wg3/en/contents.html |url-status=dead }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR4 WG3 Ch1|2007}} |chapter=Chapter 1: Introduction |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg3/ar4-wg3-chapter1.pdf |year=2007 |display-authors=4 |first1=H.-H. |last1=Rogner |first2=D. |last2=Zhou |first3=R. |last3=Bradley |first4=P. |last4=Crabbé |first5=O. |last5=Edenhofer |first6=B. |last6=Hare |first7=L. |last7=Kuijpers |first8=M. |last8=Yamaguchi |title={{Harvnb|IPCC AR4 WG3|2007}} |pages=95–116 }} <!-- =========AR5================== --> ====Prvi izvještaj radne grupe AR5==== * {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG1|2013}}<!-- ipcc:20200215 --> |author=IPCC |author-link=IPCC |year=2013 |title=Climate Change 2013: The Physical Science Basis |series=Contribution of Working Group I to the [[IPCC Fifth Assessment Report|Fifth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change |display-editors=4 |editor1-first=T. F. |editor1-last=Stocker |editor2-first=D. |editor2-last=Qin |editor3-first=G.-K. |editor3-last=Plattner |editor4-first=M. |editor4-last=Tignor |editor5-first=S. K. |editor5-last=Allen |editor6-first=J. |editor6-last=Boschung |editor7-first=A. |editor7-last=Nauels |editor8-first=Y. |editor8-last=Xia |editor9-first=V. |editor9-last=Bex |editor10-first=P. M. |editor10-last=Midgley |publisher=Cambridge University Press |place=Cambridge, UK & New York |isbn=978-1-107-05799-9 <!-- ISBN in printed source is incorrect. --> |url=http://www.climatechange2013.org/images/report/WG1AR5_ALL_FINAL.pdf <!-- Same file, new url per IPCC. --> }}. [https://www.ipcc.ch/report/ar5/wg1/ AR5 Climate Change 2013: The Physical Science Basis — IPCC] ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG1 Summary for Policymakers|2013}} |chapter=Summary for Policymakers |chapter-url=https://ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg1/WG1AR5_SPM_FINAL.pdf |year=2013 |author=IPCC |author-link=IPCC |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG1|2013}} }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG1 Ch2|2013}} |chapter=Chapter 2: Observations: Atmosphere and Surface |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2017/09/WG1AR5_Chapter02_FINAL.pdf |year=2013 |display-authors=4 |first1=D. L. |last1=Hartmann |first2=A. M. G. |last2=Klein Tank |first3=M. |last3=Rusticucci |first4=L. V. |last4=Alexander |first5=S. |last5=Brönnimann |first6=Y. |last6=Charabi |first7=F. J. |last7=Dentener |first8=E. J. |last8=Dlugokencky |first9=D. R. |last9=Easterling |first10=A. |last10=Kaplan |first11=B. J. |last11=Soden |first12=P. W. |last12=Thorne |first13=M. |last13=Wild |first14=P. M. |last14=Zhai |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG1|2013}} |pages=159–254 }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG1 Ch3|2013}} |chapter=Chapter 3: Observations: Ocean |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2018/02/WG1AR5_Chapter03_FINAL.pdf |year=2013 |display-authors=4 |first1=M. |last1=Rhein |first2=S. R. |last2=Rintoul |first3=S. |last3=Aoki |first4=E. |last4=Campos |first5=D. |last5=Chambers |first6=R. A. |last6=Feely |first7=S. |last7=Gulev |first8=G. C. |last8=Johnson |first9=S. A. |last9=Josey |first10=A. |last10=Kostianoy |first11=C. |last11=Mauritzen |first12=D. |last12=Roemmich |first13=L. D. |last13=Talley |first14=F. |last14=Wang |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG1|2013}} |pages=255–315 }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG1 Ch5|2013}} |chapter=Chapter 5: Information from Paleoclimate Archives |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2018/02/WG1AR5_Chapter05_FINAL.pdf |year=2013 |display-authors=4 |first1=V. |last1=Masson-Delmotte |first2=M. |last2=Schulz |first3=A. |last3=Abe-Ouchi |first4=J. |last4=Beer |first5=A. |last5=Ganopolski |first6=J. F. |last6=González Rouco |first7=E. |last7=Jansen |first8=K. |last8=Lambeck |first9=J. |last9=Luterbacher |first10=T. |last10=Naish |first11=T. |last11=Osborn |first12=B. |last12=Otto-Bliesner |first13=T. |last13=Quinn |first14=R. |last14=Ramesh |first15=M. |last15=Rojas |first16=X. |last16=Shao |first17=A. |last17=Timmermann |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG1|2013}} |pages=383–464 }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG1 Ch10|2013}} |chapter=Chapter 10: Detection and Attribution of Climate Change: from Global to Regional |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2018/02/WG1AR5_Chapter10_FINAL.pdf |year=2013 |display-authors=4 |first1=N. L. |last1=Bindoff |first2=P. A. |last2=Stott |first3=K. M. |last3=AchutaRao |first4=M. R. |last4=Allen |first5=N. |last5=Gillett |first6=D. |last6=Gutzler |first7=K. |last7=Hansingo |first8=G. |last8=Hegerl |first9=Y. |last9=Hu |first10=S. |last10=Jain |first11=I. I. |last11=Mokhov |first12=J. |last12=Overland |first13=J. |last13=Perlwitz |first14=R. |last14=Sebbari |first15=X. |last15=Zhang |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG1|2013}} |pages=867–952 }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG1 Ch12|2013}} |chapter=Chapter 12: Long-term Climate Change: Projections, Commitments and Irreversibility |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg1/WG1AR5_Chapter12_FINAL.pdf |year=2013 |display-authors=4 |first1=M. |last1=Collins |first2=R. |last2=Knutti |first3=J. M. |last3=Arblaster |first4=J.-L. |last4=Dufresne |first5=T. |last5=Fichefet |first6=P. |last6=Friedlingstein |first7=X. |last7=Gao |first8=W. J. |last8=Gutowski |first9=T. |last9=Johns |first10=G. |last10=Krinner |first11=M. |last11=Shongwe |first12=C. |last12=Tebaldi |first13=A. J. |last13=Weaver |first14=M. |last14=Wehner |pages=1029–1136 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG1|2013}} }} <!-- ------------------------------ --> '''Drugi izvještaj radne grupe AR5''' {{anchor|{{harvid|IPCC AR5 WG2|2014}}}} <!-- For the entire AR5 WG2 report --> * {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 A|2014}} |author=IPCC |author-link=IPCC |year=2014 |title=Climate Change 2014: Impacts, Adaptation, and Vulnerability. Part A: Global and Sectoral Aspects |series=Contribution of Working Group II to the [[IPCC Fifth Assessment Report|Fifth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change |display-editors=4 |editor-first1=C. B. |editor-last1=Field |editor-first2=V. R. |editor-last2=Barros |editor-first3=D. J. |editor-last3=Dokken |editor-first4=K. J. |editor-last4=Mach |editor-first5=M. D. |editor-last5=Mastrandrea |editor-first6=T. E. |editor-last6=Bilir |editor-first7=M. |editor-last7=Chatterjee |editor-first8=K. L. |editor-last8=Ebi |editor-first9=Y. O. |editor-last9=Estrada |editor-first10=R. C. |editor-last10=Genova |editor-first11=B. |editor-last11=Girma |editor-first12=E. S. |editor-last12=Kissel |editor-first13=A. N. |editor-last13=Levy |editor-first14=S. |editor-last14=MacCracken |editor-first15=P. R. |editor-last15=Mastrandrea |editor-first16=L. L. |editor-last16=White |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-107-05807-1 |url=<!-- ** I haven't added AR5 urls yet as I have not determined which is best. -JJ --> }}. Chapters 1–20, SPM, and Technical Summary. ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 Ch3|2014}} |chapter=Chapter 3: Freshwater Resources |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap3_FINAL.pdf |display-authors=4 |first1=B. E. |last1=Jiménez Cisneros |first2=T. |last2=Oki |first3=N. W. |last3=Arnell |first4=G. |last4=Benito |first5=J. G. |last5=Cogley |first6=P. |last6=Döll |first7=T. |last7=Jiang |first8=S. S. |last8=Mwakalila |year=2014 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG2 A|2014}} |pages=229–269 }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 Ch7|2014}} |chapter=Chapter 7: Food Security and Food Production Systems |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap7_FINAL.pdf |year=2014 |display-authors=4 |first1=J. R. |last1=Porter |first2=L. |last2=Xie |first3=A. J. |last3=Challinor |first4=K. |last4=Cochrane |first5=S. M. |last5=Howden |first6=M. M. |last6=Iqbal |first7=D. B. |last7=Lobell |first8=M. I. |last8=Travasso |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG2 A|2014}} |pages=485–533 }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 Ch11|2014}} |chapter=Chapter 11: Human Health: Impacts, Adaptation, and Co-Benefits |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2018/02/WGIIAR5-Chap11_FINAL.pdf |year=2014 |display-authors=4 |first1=K. R. |last1=Smith |first2=A. |last2=Woodward |first3=D. |last3=Campbell-Lendrum |first4=D. D. |last4=Chadee |first5=Y. |last5=Honda |first6=Q. |last6=Lui |first7=J. M. |last7=Olwoch |first8=B. |last8=Revich |first9=R. |last9=Sauerborn |title=In {{harvnb|IPCC AR5 WG2 A|2014}} |pages=709–754 }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 Ch13|2014}} |chapter=Chapter 13: Livelihoods and Poverty |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap13_FINAL.pdf |display-authors=4 |first1=L. |last1=Olsson |first2=M. |last2=Opondo |first3=P. |last3=Tschakert |first4=A. |last4=Agrawal |first5=S. H. |last5=Eriksen |first6=S. |last6=Ma |first7=L. N. |last7=Perch |first8=S. A. |last8=Zakieldeen |year=2014 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG2 A|2014}} |pages=793–832 }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 Ch18|2014}} |chapter=Chapter 18: Detection and Attribution of Observed Impacts |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap18_FINAL.pdf |year=2014 |display-authors=4 |first1=W. |last1=Cramer |first2=G. W. |last2=Yohe |first3=M. |last3=Auffhammer |first4=C. |last4=Huggel |first5=U. |last5=Molau |first6=M. A. F. |last6=da Silva Dias |first7=A. |last7=Solow |first8=D. A. |last8=Stone |first9=L. |last9=Tibig |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG2 A|2014}} |pages=979–1037 }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 Ch19|2014}} |chapter=Chapter 19: Emergent Risks and Key Vulnerabilities |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap19_FINAL.pdf |year=2014 |display-authors=4 |first1=M. |last1=Oppenheimer |first2=M. |last2=Campos |first3=R. |last3=Warren |first4=J. |last4=Birkmann |first5=G. |last5=Luber |first6=B. |last6=O'Neill |first7=K. |last7=Takahashi |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG2 A|2014}} |pages=1039–1099 }} * {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 B|2014}} |author=IPCC |author-link=IPCC |year=2014 |title=Climate Change 2014: Impacts, Adaptation, and Vulnerability. Part B: Regional Aspects |series=Contribution of Working Group II to the [[IPCC Fifth Assessment Report|Fifth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change |display-editors=4 |editor-first1=V. R. |editor-last1=Barros |editor-first2=C. B. |editor-last2=Field |editor-first3=D. J. |editor-last3=Dokken |editor-first4=K. J. |editor-last4=Mach |editor-first5=M. D. |editor-last5=Mastrandrea |editor-first6=T. E. |editor-last6=Bilir |editor-first7=M. |editor-last7=Chatterjee |editor-first8=K. L. |editor-last8=Ebi |editor-first9=Y. O. |editor-last9=Estrada |editor-first10=R. C. |editor-last10=Genova |editor-first11=B. |editor-last11=Girma |editor-first12=E. S. |editor-last12=Kissel |editor-first13=A. N. |editor-last13=Levy |editor-first14=S. |editor-last14=MacCracken |editor-first15=P. R. |editor-last15=Mastrandrea |editor-first16=L.L |editor-last16=White |publisher=Cambridge University Press |place=Cambridge, UK & New York |isbn=978-1-107-05816-3 |url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2018/02/WGIIAR5-PartB_FINAL.pdf }}. Chapters 21–30, Annexes, and Index. ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 Ch28|2014}} |chapter=Chapter 28: Polar Regions |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap28_FINAL.pdf |display-authors=4 |first1=J. N. |last1=Larsen |first2=O. A. |last2=Anisimov |first3=A. |last3=Constable |first4=A. B. |last4=Hollowed |first5=N. |last5=Maynard |first6=P. |last6=Prestrud |first7=T. D. |last7=Prowse |first8=J. M. R. |last8=Stone |year=2014 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG2 B|2014}} |pages=1567–1612 }} <!-- ------------------------------ --> ====Treći izvještaj radne grupe AR5==== * {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG3|2014}} |author=IPCC |author-link=IPCC |year=2014 |title=Climate Change 2014: Mitigation of Climate Change |series=Contribution of Working Group III to the [[IPCC Fifth Assessment Report|Fifth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change |display-editors=4 |editor-first1=O. |editor-last1=Edenhofer |editor-first2=R. |editor-last2=Pichs-Madruga |editor-first3=Y. |editor-last3=Sokona |editor-first4=E. |editor-last4=Farahani |editor-first5=S. |editor-last5=Kadner |editor-first6=K. |editor-last6=Seyboth |editor-first7=A. |editor-last7=Adler |editor-first8=I. |editor-last8=Baum |editor-first9=S. |editor-last9=Brunner |editor-first10=P. |editor-last10=Eickemeier |editor-first11=B. |editor-last11=Kriemann |editor-first12=J. |editor-last12=Savolainen |editor-first13=S. |editor-last13=Schlömer |editor-first14=C. |editor-last14=von Stechow |editor-first15=T. |editor-last15=Zwickel |editor-first16=J. C. |editor-last16=Minx |publisher=Cambridge University Press |place=Cambridge, UK & New York, NY |isbn= 978-1-107-05821-7 }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG3 Ch5|2014}}<!-- ipcc:20190900 --> |chapter=Chapter 5: Drivers, Trends and Mitigation |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2018/02/ipcc_wg3_ar5_full.pdf |display-authors=4 |first1=G. |last1=Blanco |first2=R. |last2=Gerlagh |first3=S. |last3=Suh |first4=J. |last4=Barrett |first5=H. C. |last5=de Coninck |first6=C. F. |last6=Diaz Morejon |first7=R. |last7=Mathur |first8=N. |last8=Nakicenovic |first9=A. |last9=Ofosu Ahenkora |first10=J. |last10=Pan |first11=H. |last11=Pathak |first12=J. |last12=Rice |first13=R. |last13=Richels |first14=S. J. |last14=Smith |first15=D. I. |last15=Stern |first16=F. L. |last16=Toth |first17=P. |last17=Zhou |year=2014 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG3|2014}} |pages=351–411 }} <!-- ## --> ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG3 Ch9|2014}} |chapter=Chapter 9: Buildings |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg3/ipcc_wg3_ar5_chapter9.pdf |year=2014 |display-authors=4 |first1=O. |last1=Lucon |first2=D. |last2=Ürge-Vorsatz |first3=A. |last3=Ahmed |first4=H. |last4=Akbari |first5=P. |last5=Bertoldi |first6=L. |last6=Cabeza |first7=N. |last7=Eyre |first8=A. |last8=Gadgil |first9=L. D. |last9=Harvey |first10=Y. |last10=Jiang |first11=E. |last11=Liphoto |first12=S. |last12=Mirasgedis |first13=S. |last13=Murakami |first14=J. |last14=Parikh |first15=C. |last15=Pyke |first16=M. |last16=Vilariño |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG3|2014}} }} ====Objedinjeni izvještaj AR5==== * {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 SYR|2014}} |author=IPCC AR5 SYR |author-link=IPCC |year=2014 |title=Climate Change 2014: Synthesis Report |series=Contribution of Working Groups I, II and III to the [[IPCC Fifth Assessment Report|Fifth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change |editor1=The Core Writing Team |editor-first2=R. K. |editor-last2=Pachauri |editor-first3=L. A. |editor-last3=Meyer |publisher=IPCC |place=Geneva, Switzerland |isbn=<!-- no isbn --> |url=https://www.ipcc.ch/report/ar5/syr/ }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 SYR Summary for Policymakers|2014}} |chapter=Summary for Policymakers |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/syr/AR5_SYR_FINAL_SPM.pdf |year=2014 |author=IPCC |author-link=IPCC |title={{Harvnb|IPCC AR5 SYR|2014}} }} ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 SYR Glossary|2014}} |chapter=Annex II: Glossary |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/syr/AR5_SYR_FINAL_Annexes.pdf |year=2014 |author=IPCC |author-link=IPCC |title={{Harvnb|IPCC AR5 SYR|2014}} }} <!-- =========SR15================== --> ====Poseban izvještaj: Globalno zatopljenje od 1,5&nbsp;°C==== * {{cite book |ref={{harvid|IPCC SR15|2018}} <!-- ipcc:20200312 --> |author=IPCC |author-link=IPCC |year=2018 |title=Global Warming of 1.5°C. An IPCC Special Report on the impacts of global warming of 1.5°C above pre-industrial levels and related global greenhouse gas emission pathways, in the context of strengthening the global response to the threat of climate change, sustainable development, and efforts to eradicate poverty |display-editors=4 |editor-first1=V. |editor-last1=Masson-Delmotte |editor-first2=P. |editor-last2=Zhai |editor-first3=H.-O. |editor-last3=Pörtner |editor-first4=D. |editor-last4=Roberts |editor-first5=J. |editor-last5=Skea |editor-first6=P. R. |editor-last6=Shukla |editor-first7=A. |editor-last7=Pirani |editor-first8=W. |editor-last8=Moufouma-Okia |editor-first9=C. |editor-last9=Péan |editor-first10=R. |editor-last10=Pidcock |editor-first11=S. |editor-last11=Connors |editor-first12=J. B. R. |editor-last12=Matthews |editor-first13=Y. |editor-last13=Chen |editor-first14=X. |editor-last14=Zhou |editor-first15=M. I. |editor-last15=Gomis |editor-first16=E. |editor-last16=Lonnoy |editor-first17=T. |editor-last17=Maycock |editor-first18=M. |editor-last18=Tignor |editor-first19=T. |editor-last19=Waterfeld |publisher=Intergovernmental Panel on Climate Change |isbn=<!-- not issued? --> |url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/2/2019/06/SR15_Full_Report_High_Res.pdf }} [https://www.ipcc.ch/sr15/ Global Warming of 1.5 ºC —]. <!-- ## --> ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC SR15 Summary for Policymakers|2018}} <!-- ipcc:20200312 --> |author=IPCC |author-link=IPCC |year=2018 |chapter=Summary for Policymakers |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/2/2019/05/SR15_SPM_version_report_HR.pdf |title={{Harvnb|IPCC SR15|2018}} |pages=3–24 }} <!-- ## --> ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC SR15 Ch1|2018}} <!-- ipcc:20200312 --> |year=2018 |chapter=Chapter 1: Framing and Context |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/2/2019/05/SR15_Chapter1_High_Res.pdf |display-authors=4 |first1=M. R. |last1=Allen |first2=O. P. |last2=Dube |first3=W. |last3=Solecki |first4=F. |last4=Aragón-Durand |first5=W. |last5=Cramer |first6=S. |last6=Humphreys |first7=M. |last7=Kainuma |first8=J. |last8=Kala |first9=N. |last9=Mahowald |first10=Y. |last10=Mulugetta |first11=R. |last11=Perez |first12=M. |last12=Wairiu |first13=K. |last13=Zickfeld |title={{Harvnb|IPCC SR15|2018}} |pages=49–91 }} <!-- ## --> ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC SR15 Ch2|2018}} <!-- ipcc:20200312 --> |year=2018 |chapter=Chapter 2: Mitigation Pathways Compatible with 1.5°C in the Context of Sustainable Development |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/2/2019/05/SR15_Chapter2_High_Res.pdf |display-authors=4 |first1=J. |last1=Rogelj |first2=D. |last2=Shindell |first3=K. |last3=Jiang |first4=S. |last4=Fifta |first5=P. |last5=Forster |first6=V. |last6=Ginzburg |first7=C. |last7=Handa |first8=H. |last8=Kheshgi |first9=S. |last9=Kobayashi |first10=E. |last10=Kriegler |first11=L. |last11=Mundaca |first12=R. |last12=Séférian |first13=M. V. |last13=Vilariño |title={{Harvnb|IPCC SR15|2018}} |pages=93–174 }} <!-- ## --> ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC SR15 Ch3|2018}} <!-- ipcc:20200312 --> |year=2018 |chapter=Chapter 3: Impacts of 1.5ºC Global Warming on Natural and Human Systems |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/2/2019/05/SR15_Chapter3_High_Res.pdf |display-authors=4 |first1=O. |last1=Hoegh-Guldberg |first2=D. |last2=Jacob |first3=M. |last3=Taylor |first4=M. |last4=Bindi |first5=S. |last5=Brown |first6=I. |last6=Camilloni |first7=A. |last7=Diedhiou |first8=R. |last8=Djalante |first9=K. L. |last9=Ebi |first10=F. |last10=Engelbrecht |first11=J. |last11=Guiot |first12=Y. |last12=Hijioka |first13=S. |last13=Mehrotra |first14=A. |last14=Payne |first15=S. I. |last15=Seneviratne |first16=A. |last16=Thomas |first17=R. |last17=Warren |first18=G. |last18=Zhou |title={{Harvnb|IPCC SR15|2018}} |pages=175–311 }} <!-- ## --> ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC SR15 Ch4|2018}} <!-- ipcc:20200312 --> |year=2018 |chapter=Chapter 4: Strengthening and Implementing the Global Response |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/2/2019/05/SR15_Chapter4_High_Res.pdf |display-authors=4 |first1=H. |last1=de Coninck |first2=A. |last2=Revi |first3=M. |last3=Babiker |first4=P. |last4=Bertoldi |first5=M. |last5=Buckeridge |first6=A. |last6=Cartwright |first7=W. |last7=Dong |first8=J. |last8=Ford |first9=S. |last9=Fuss |first10=J.-C. |last10=Hourcade |first11=D. |last11=Ley |first12=R. |last12=Mechler |first13=P. |last13=Newman |first14=A. |last14=Revokatova |first15=S. |last15=Schultz |first16=L. |last16=Steg |first17=T. |last17=Sugiyama |title={{Harvnb|IPCC SR15|2018}} |pages=313–443 }} <!-- ## --> ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC SR15 Ch5|2018}} <!-- ipcc:20200312 --> |year=2018 |chapter=Chapter 5: Sustainable Development, Poverty Eradication and Reducing Inequalities |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/2/2019/05/SR15_Chapter5_High_Res.pdf |display-authors=4 |first1=J. |last1=Roy |first2=P. |last2=Tschakert |first3=H. |last3=Waisman |first4=S. |last4=Abdul Halim |first5=P. |last5=Antwi-Agyei |first6=P. |last6=Dasgupta |first7=B. |last7=Hayward |first8=M. |last8=Kanninen |first9=D. |last9=Liverman |first10=C. |last10=Okereke |first11=P. F. |last11=Pinho |first12=K. |last12=Riahi |first13=A. G. |last13=Suarez Rodriguez |title={{Harvnb|IPCC SR15|2018}} |pages=445–538 }} <!-- =========SRCCL ============================ --> ====Poseban izvještaj: Klimatske promjene i tlo==== * {{cite book |ref={{harvid|IPCC SRCCL|2019}} <!-- ipcc:20200204 --> |author=IPCC |author-link=IPCC |display-editors=4 |editor-first1=P. R. |editor-last1=Shukla |editor-first2=J. |editor-last2=Skea |editor-first3=E. |editor-last3=Calvo Buendia |editor-first4=V. |editor-last4=Masson-Delmotte |editor-first5=H.-O. |editor-last5=Pörtner |editor-first6=D. |editor-last6=C. Roberts |editor-first7=P. |editor-last7=Zhai |editor-first8=R. |editor-last8=Slade |editor-first9=S. |editor-last9=Connors |editor-first10=R. |editor-last10=van Diemen |editor-first11=M. |editor-last11=Ferrat |editor-first12=E. |editor-last12=Haughey |editor-first13=S. |editor-last13=Luz |editor-first14=S. |editor-last14=Neogi |editor-first15=M. |editor-last15=Pathak |editor-first16=J. |editor-last16=Petzold |editor-first17=J. |editor-last17=Portugal Pereira |editor-first18=P. |editor-last18=Vyas |editor-first19=E. |editor-last19=Huntley |editor-first20=K. |editor-last20=Kissick |editor-first21=M. |editor-last21=Belkacemi |editor-first22=J. |editor-last22=Malley |year=2019 |title=IPCC Special Report on Climate Change, Desertification, Land Degradation, Sustainable Land Management, Food Security, and Greenhouse gas fluxes in Terrestrial Ecosystems |url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2019/11/SRCCL-Full-Report-Compiled-191128.pdf |publisher=In press }} <!-- ## --> ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC SRCCL Summary for Policymakers|2019}} <!-- ipcc:20200204 --> |chapter=Summary for Policymakers |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/4/2019/12/02_Summary-for-Policymakers_SPM.pdf |author=IPCC |author-link=IPCC |year=2019 |title={{Harvnb|IPCC SRCCL|2019}} |pages=3–34 }} <!-- ## --> ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC SRCCL Ch2|2019}} <!-- ipcc:20200204 --> |chapter=Chapter 2: Land-Climate Interactions |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2019/11/05_Chapter-2.pdf |display-authors=4 |first1=G. |last1=Jia |first2=E. |last2=Shevliakova |first3=P. E. |last3=Artaxo<!-- 'Artaxo-Netto'? --> |first4=N. |last4=De Noblet-Ducoudré |first5=R. |last5=Houghton |first6=J. |last6=House |first7=K. |last7=Kitajima |first8=C. |last8=Lennard |first9=A. |last9=Popp |first10=A. |last10=Sirin |first11=R. |last11=Sukumar |first12=L. |last12=Verchot |year=2019 |title={{Harvnb|IPCC SRCCL|2019}} |pages=131–247 }} <!-- ## --> ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC SRCCL Ch5|2019}} <!-- ipcc:20200204 --> |chapter=Chapter 5: Food Security |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2019/11/08_Chapter-5.pdf |display-authors=4 |first1=C. |last1=Mbow |first2=C. |last2=Rosenzweig |first3=L. G. |last3=Barioni |first4=T. |last4=Benton |first5=M. |last5=Herrero |first6=M. V. |last6=Krishnapillai |first7=E. |last7=Liwenga |first8=P. |last8=Pradhan |first9=M. G. |last9=Rivera-Ferre |first10=T. |last10=Sapkota |first11=F. N. |last11=Tubiello |first12=Y. |last12=Xu |year=2019 |title={{Harvnb|IPCC SRCCL|2019}} |pages=437–550 }} <!-- =========SROCC ============================ --> ====Poseban izvještaj: Okean i kritosfera u doba klimatskih promjena==== * {{cite book |ref={{harvid|IPCC SROCC|2019}} <!-- ipcc:20200202 --> |author=IPCC |author-link=IPCC |year=2019 |display-editors=4 |editor-first1=H.-O. |editor-last1=Pörtner |editor-first2=D. C. |editor-last2=Roberts |editor-first3=V. |editor-last3=Masson-Delmotte |editor-first4=P. |editor-last4=Zhai |editor-first5=M. |editor-last5=Tignor |editor-first6=E. |editor-last6=Poloczanska |editor-first7=K. |editor-last7=Mintenbeck |editor-first8=A. |editor-last8=Alegría |editor-first9=M. |editor-last9=Nicolai |editor-first10=A. |editor-last10=Okem |editor-first11=J. |editor-last11=Petzold |editor-first12=B. |editor-last12=Rama |editor-first13=N. |editor-last13=Weyer |title=IPCC Special Report on the Ocean and Cryosphere in a Changing Climate |publisher=In press |isbn=<!-- Not yet assigned --> |url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/3/2019/12/SROCC_FullReport_FINAL.pdf }} <!-- ## --> ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC SROCC Summary for Policymakers|2019}} <!-- ipcc:20200202 --> |chapter=Summary for Policymakers |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/3/2019/11/03_SROCC_SPM_FINAL.pdf |author=IPCC |author-link=IPCC |year=2019 |title={{Harvnb|IPCC SROCC|2019}} |pages=3–35 }} ** {{Cite book |ref= {{harvid|IPCC SROCC Ch3|2019}} <!-- ipcc:20200202 --> |chapter= Chapter 3: Polar Regions |chapter-url= https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/3/2019/11/07_SROCC_Ch03_FINAL.pdf |display-authors= 4 |first1= M. |last1= Meredith |first2= M. |last2= Sommerkorn |first3= S. |last3= Cassotta |first4= C. |last4= Derksen |first5= A. |last5= Ekaykin |first6= A. |last6= Hollowed |first7= G. |last7= Kofinas |first8= A. |last8= Mackintosh |first9= J. |last9= Melbourne-Thomas |first10= M. M. C. |last10= Muelbert |first11= G. |last11= Ottersen |first12= H. |last12= Pritchard |first13= E. A. G. |last13= Schuur |year= 2019 |title= {{Harvnb|IPCC SROCC|2019}} |pages= 203–320 }} <!-- ## --> ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC SROCC Ch4|2019}} <!-- ipcc:20200202 --> |chapter=Chapter 4: Sea Level Rise and Implications for Low Lying Islands, Coasts and Communities |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/3/2019/11/08_SROCC_Ch04_FINAL.pdf |display-authors=4 |first1=M. |last1=Oppenheimer |first2=B. |last2=Glavovic |first3=J. |last3=Hinkel |first4=R. |last4=van de Wal |first5=A. K. |last5=Magnan |first6=A. |last6=Abd-Elgawad |first7=R. |last7=Cai |first8=M. |last8=Cifuentes-Jara |first9=R. M. |last9=Deconto |first10=T. |last10=Ghosh |first11=J. |last11=Hay |first12=F. |last12=Isla |first13=B. |last13=Marzeion |first14=B. |last14=Meyssignac |first15=Z. |last15=Sebesvari |year=2019 |title={{Harvnb|IPCC SROCC|2019}} |pages=321–445 }} <!-- ## --> ** {{cite book |ref={{harvid|IPCC SROCC Ch5|2019}} <!-- ipcc:20200202 --> |chapter=Chapter 5: Changing Ocean, Marine Ecosystems, and Dependent Communities |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/3/2019/11/09_SROCC_Ch05_FINAL.pdf |display-authors=4 |first1=N. L. |last1=Bindoff |first2=W. W. L. |last2=Cheung |first3=J. G. |last3=Kairo |first4=J. |last4=Arístegui |first5=V. A. |last5=Guinder |first6=R. |last6=Hallberg |first7=N. J. M. |last7=Hilmi |first8=N. |last8=Jiao |first9=Md S. |last9=Karim |first10=L. |last10=Levin |first11=S. |last11=O'Donoghue |first12=S. R. |last12=Purca Cuicapusa |first13=B. |last13=Rinkevich |first14=T. |last14=Suga |first15=A. |last15=Tagliabue |first16=P. |last16=Williamson |year=2019 |title={{Harvnb|IPCC SROCC|2019}} |pages=447–587 }} ===Prvi izvještaj radne grupe AR6=== * {{Cite book |ref = {{harvid|IPCC AR6 WG1|2021}} |author = IPCC |author-link = IPCC |year = 2021 |title = Climate Change 2021: The Physical Science Basis |series = Contribution of Working Group I to the [[IPCC Sixth Assessment Report|Sixth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change |display-editors = 4 |editor1-first = V. |editor1-last = Masson-Delmotte |editor2-first = P. |editor2-last = Zhai |editor3-first = A. |editor3-last = Pirani |editor4-first = S. L. |editor4-last = Connors |editor5-first = C. |editor5-last = Péan |editor6-first = S. |editor6-last = Berger |editor7-first = N. |editor7-last = Caud |editor8-first = Y. |editor8-last = Chen |editor9-first = L. |editor9-last = Goldfarb |editor10-first = M. I. |editor10-last = Gomis |publisher = Cambridge University Press (In Press) |place = Cambridge, United Kingdom and New York, NY, USA |isbn = |url = https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg1/downloads/report/IPCC_AR6_WGI_Full_Report.pdf }} ** {{Cite book |ref= {{harvid|IPCC AR6 WG1 Summary for Policymakers|2021}} |chapter= Summary for Policymakers |chapter-url= https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg1/downloads/report/IPCC_AR6_WGI_SPM_final.pdf |author= IPCC |author-link= IPCC |year= 2021 |title= {{Harvnb|IPCC AR6 WG1|2021}} |pages= }} ** {{Cite book |ref= {{harvid|IPCC AR6 WG1 Technical Summary|2021}} |chapter= Technical Summary |last1= Arias |first1= Paola A. |last2= Bellouin |first2= Nicolas |last3= Coppola |first3= Erika |last4= Jones |first4= Richard G. |last5= Krinner |first5= Gerhard |display-authors= 4 |chapter-url= https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg1/downloads/report/IPCC_AR6_WGI_TS.pdf |year= 2021 |title= {{Harvnb|IPCC AR6 WG1|2021}} |pages= }} {{refend}} === Drugi stručno recenzirani izvori === {{refbegin|30em}} * {{cite journal |last1=Albrecht |first=Bruce A. |s2cid=46152332 |title=Aerosols, Cloud Microphysics, and Fractional Cloudiness |journal=Science |date=1989 |volume=245 |issue=4923 |pages=1227–1239 |bibcode=1989Sci...245.1227A |doi=10.1126/science.245.4923.1227 |pmid=17747885 }} * {{cite journal |last1=Balsari |first1=S. |last2=Dresser |first2=C. |last3=Leaning |first3=J. | title=Climate Change, Migration, and Civil Strife. | journal=Curr Environ Health Rep | year= 2020 | volume= 7 | issue= 4 | pages= 404–414 | pmid=33048318 | doi=10.1007/s40572-020-00291-4 | pmc=7550406 }} * {{cite journal |last1=Bamber|first1=Jonathan L. |last2=Oppenheimer|first2=Michael |last3=Kopp|first3=Robert E.|last4=Aspinall|first4=Willy P. |last5=Cooke|first5=Roger M. |date=2019 |title=Ice sheet contributions to future sea-level rise from structured expert judgment |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=116|issue=23|pages=11195–11200|doi=10.1073/pnas.1817205116|issn=0027-8424|pmid=31110015|pmc=6561295|bibcode=2019PNAS..11611195B |doi-access=free}} * {{cite journal |last1=Bednar |first1=Johannes |last2=Obersteiner |first2=Michael |last3=Wagner |first3=Fabian |date=2019|title=On the financial viability of negative emissions |journal=Nature Communications |volume=10|issue=1|page=1783|doi=10.1038/s41467-019-09782-x|pmid=30992434 |pmc=6467865 |bibcode=2019NatCo..10.1783B |issn=2041-1723 }} * {{cite journal |last1=Berrill |first=P. |last2=Arvesen |first2=A. |last3=Scholz |first3=Y. |last4=Gils |first4=H. C. |last5=Hertwich |first5=E. |display-authors=4 |date=2016 |title=Environmental impacts of high penetration renewable energy scenarios for Europe |journal=Environmental Research Letters |volume=11 |issue=1 |page=014012 |doi=10.1088/1748-9326/11/1/014012 |bibcode=2016ERL....11a4012B |doi-access=free }} * {{cite journal |last1=Björnberg |first1=Karin Edvardsson |last2=Karlsson |first2=Mikael |last3=Gilek |first3=Michael |last4=Hansson |first4=Sven Ove |date=2017|title=Climate and environmental science denial: A review of the scientific literature published in 1990–2015|journal=Journal of Cleaner Production|volume=167|pages=229–241|doi=10.1016/j.jclepro.2017.08.066|issn=0959-6526|doi-access=free}} * {{cite journal|last1=Boulianne|first1=Shelley|last2=Lalancette|first2=Mireille|last3=Ilkiw|first3=David|date=2020|title="School Strike 4 Climate": Social Media and the International Youth Protest on Climate Change|url=https://www.cogitatiopress.com/mediaandcommunication/article/view/2768|journal=Media and Communication|volume=8|issue=2|pages=208–218|doi=10.17645/mac.v8i2.2768|issn=2183-2439|doi-access=free}} * {{cite journal |last1=Bui |first1=M. |last2=Adjiman |first2=C. |last3=Bardow |first3=A. |last4=Anthony |first4=Edward J. |display-authors=etal |date=2018 |title=Carbon capture and storage (CCS): the way forward |journal=Energy & Environmental Science |volume=11 |issue=5 |pages=1062–1176 |doi=10.1039/c7ee02342a |doi-access=free }} * {{cite journal |last1=Burke |first=Claire |last2=Stott |first2=Peter |s2cid=59509210 |date=2017 |title=Impact of Anthropogenic Climate Change on the East Asian Summer Monsoon |journal=Journal of Climate |issn=0894-8755 |volume=30|issue=14|pages=5205–5220 |doi=10.1175/JCLI-D-16-0892.1 |bibcode=2017JCli...30.5205B |arxiv=1704.00563 }} * {{cite journal |last1=Burke |first=Marshall |last2=Davis |first2=W. Matthew |last3=Diffenbaugh|first3=Noah S |s2cid=43936274 |date=2018 |title=Large potential reduction in economic damages under UN mitigation targets |journal=Nature |volume=557 |issue=7706 |pages=549–553 |doi=10.1038/s41586-018-0071-9 |pmid=29795251 |issn=1476-4687|bibcode=2018Natur.557..549B }} * {{cite journal |last1=Callendar |first1=G. S. |date=1938 |title=The artificial production of carbon dioxide and its influence on temperature |journal=Quarterly Journal of the Royal Meteorological Society |volume=64|issue=275|pages=223–240 |bibcode=1938QJRMS..64..223C|doi=10.1002/qj.49706427503 }} * {{cite journal|last1=Cattaneo|first1=Cristina|last2=Beine|first2=Michel|last3=Fröhlich|first3=Christiane J.|last4=Kniveton|first4=Dominic|display-authors=4|last5=Martinez-Zarzoso|first5=Inmaculada|last6=Mastrorillo|first6=Marina|last7=Millock|first7=Katrin|last8=Piguet|first8=Etienne|last9=Schraven|first9=Benjamin|date=2019|title=Human Migration in the Era of Climate Change|url=https://academic.oup.com/reep/article/13/2/189/5522922|journal=Review of Environmental Economics and Policy|volume=13|issue=2|pages=189–206|doi=10.1093/reep/rez008|issn=1750-6816|hdl=10.1093/reep/rez008|s2cid=198660593|hdl-access=free}} * {{cite journal |last1=Cohen |first1=Judah |last2=Screen |first2=James |last3=Furtado |first3=Jason C. |last4=Barlow |first4=Mathew |last5=Whittleston |first5=David |display-authors=4 |year=2014 |title=Recent Arctic amplification and extreme mid-latitude weather |journal=Nature Geoscience |volume=7 |issue=9 |pages=627–637 |doi=10.1038/ngeo2234 |issn=1752-0908 |bibcode=2014NatGe...7..627C |url=https://epic.awi.de/id/eprint/36132/1/Cohenetal_NGeo14.pdf }} * {{cite journal |last1=Cook |first1=John |last2=Oreskes |first2=Naomi |last3=Doran |first3=Peter T. |last4=Anderegg |first4=William R. L. |last5=Verheggen |first5=Bart |display-authors=4 |date=2016 |title=Consensus on consensus: a synthesis of consensus estimates on human-caused global warming |journal=Environmental Research Letters |volume=11 |issue=4 |page=048002 |bibcode=2016ERL....11d8002C |doi=10.1088/1748-9326/11/4/048002 |doi-access=free }} * {{cite journal |display-authors=4 |last1=Costello |first1=Anthony |last2=Abbas |first2=Mustafa |last3=Allen |first3=Adriana |last4=Ball |first4=Sarah |last5=Bell |first5=Sarah |last6=Bellamy |first6=Richard |last7=Friel |first7=Sharon |last8=Groce |first8=Nora |last9=Johnson |first9=Anne |date=2009 |title=Managing the health effects of climate change |url=https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736%2809%2960935-1/fulltext |url-status=live |journal=The Lancet |volume=373 |issue=9676 |pages=1693–1733 |doi=10.1016/S0140-6736(09)60935-1 |pmid=19447250 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170813075350/http://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736%2809%2960935-1/fulltext |archive-date=13. 8. 2017 |last10=Kett |first10=Maria |last11=Lee |first11=Maria |last12=Levy |first12=Caren |last13=Maslin |first13=Mark |last14=McCoy |first14=David |last15=McGuire |first15=Bill |last16=Montgomery |first16=Hugh |last17=Napier |first17=David |last18=Pagel |first18=Christina |last19=Patel |first19=Jinesh |last20=de Oliveira |first20=Jose Antonio Puppim |last21=Redclift |first21=Nanneke |last22=Rees |first22=Hannah |last23=Rogger |first23=Daniel |last24=Scott |first24=Joanne |last25=Stephenson |first25=Judith |last26=Twigg |first26=John |last27=Wolff |first27=Jonathan |last28=Patterson |first28=Craig |s2cid=205954939 }} * {{cite journal |last1=Curtis |first=P. |last2=Slay |first2=C. |last3=Harris |first3=N. |last4=Tyukavina |first4=A. |last5=Hansen |first5=M. |s2cid=52273353 |date=2018 |display-authors=4 |title=Classifying drivers of global forest loss |journal=Science |volume=361 |issue=6407 |pages=1108–1111 |doi=10.1126/science.aau3445 |pmid=30213911 |bibcode=2018Sci...361.1108C |doi-access=free }} * {{cite journal |last1=Davidson |first1=Eric |title=The contribution of manure and fertilizer nitrogen to atmospheric nitrous oxide since 1860 |year=2009 |journal=Nature Geoscience |volume=2 |pages=659–662 |doi=10.1016/j.chemer.2016.04.002 |doi-access=free }} * {{cite journal |last1=DeConto |first1=Robert M. |last2=Pollard |first2=David |s2cid=205247890 |date=2016 |title=Contribution of Antarctica to past and future sea-level rise |journal=Nature |volume=531|issue=7596|pages=591–597 |doi=10.1038/nature17145|pmid=27029274 |issn=1476-4687 |bibcode=2016Natur.531..591D }} * {{cite journal |last1=Dean|first1=Joshua F.|last2=Middelburg|first2=Jack J.|last3=Röckmann|first3=Thomas|last4=Aerts|first4=Rien |display-authors=4 |last5=Blauw|first5=Luke G.|last6=Egger|first6=Matthias|last7=Jetten|first7=Mike S. M.|last8=Jong|first8=Anniek E. E. de|last9=Meisel|first9=Ove H.|last10=Rasigraf|first10=Olivia|last11=Slomp|first11=Caroline P. |date=2018 |title=Methane Feedbacks to the Global Climate System in a Warmer World |journal=Reviews of Geophysics|volume=56|issue=1|pages=207–250|doi=10.1002/2017RG000559|bibcode=2018RvGeo..56..207D|issn=1944-9208|doi-access=free}} * {{cite journal |last1=Delworth |first1=Thomas L. |last2=Zeng |first2=Fanrong |date=2012 |title=Multicentennial variability of the Atlantic meridional overturning circulation and its climatic influence in a 4000 year simulation of the GFDL CM2.1 climate model |journal=Geophysical Research Letters |volume=39 |issue=13 |pages=n/a |doi=10.1029/2012GL052107 |issn=1944-8007 |bibcode=2012GeoRL..3913702D |doi-access=free }} * {{cite journal |last1=Deutsch |first1=Curtis |last2=Brix |first2=Holger |last3=Ito |first3=Taka |last4=Frenzel |first4=Hartmut |last5=Thompson |first5=LuAnne |s2cid=11752699 |display-authors=4 |year=2011 |title=Climate-Forced Variability of Ocean Hypoxia |url=http://jetsam.ocean.washington.edu/~cdeutsch/papers/Deutsch_sci_11.pdf |journal=Science |volume=333 |issue=6040 |pages=336–339 |bibcode=2011Sci...333..336D |doi=10.1126/science.1202422 |pmid=21659566 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509031133/http://jetsam.ocean.washington.edu/~cdeutsch/papers/Deutsch_sci_11.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=live }} * {{cite journal |last1=Diffenbaugh |first=Noah S. |last2=Burke |first2=Marshall |date=2019 |title=Global warming has increased global economic inequality |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=116|issue=20|pages=9808–9813 |doi=10.1073/pnas.1816020116 |issn=0027-8424|pmid=31010922|pmc=6525504 |doi-access=free }} * {{cite journal |last1=Doney |first=Scott C. |last2=Fabry |first2=Victoria J. |last3=Feely |first3=Richard A. |last4=Kleypas |first4=Joan A. |s2cid=402398 |date=2009 |title=Ocean Acidification: The Other CO₂ Problem |journal=Annual Review of Marine Science |volume=1|issue=1|pages=169–192 |doi=10.1146/annurev.marine.010908.163834|pmid=21141034|bibcode=2009ARMS....1..169D }} * {{cite book |ref={{harvid|USGCRP Chapter 2|2017}} |year=2017 |chapter=Chapter 2: Physical Drivers of Climate Change |title=In {{harvnb|USGCRP2017}} |chapter-url=https://science2017.globalchange.gov/downloads/CSSR_Ch2_Physical_Drivers.pdf |first1=D. W. |last1=Fahey |first2=S. J. |last2=Doherty |first3=K. A. |last3=Hibbard |first4=A. |last4=Romanou |first5=P. C. |last5=Taylor }} * {{cite journal |last1=Fischer|first1=Tobias P. |last2=Aiuppa|first2=Alessandro |date=2020 |title=AGU Centennial Grand Challenge: Volcanoes and Deep Carbon Global CO2 Emissions From Subaerial Volcanism{{snd}}Recent Progress and Future Challenges |journal=Geochemistry, Geophysics, Geosystems |volume=21|issue=3|pages=e08690 |doi=10.1029/2019GC008690|bibcode=2020GGG....2108690F |issn=1525-2027|doi-access=free}} * {{cite journal |last1=Franzke |first=Christian L. E. |last2=Barbosa |first2=Susana |last3=Blender |first3=Richard |last4=Fredriksen |first4=Hege-Beate |display-authors=4 |last5=Laepple |first5=Thomas |last6=Lambert |first6=Fabrice |last7=Nilsen |first7=Tine|last8=Rypdal|first8=Kristoffer|last9=Rypdal|first9=Martin|last10=Scotto|first10=Manuel G.|last11=Vannitsem|first11=Stéphane |date=2020|title=The Structure of Climate Variability Across Scales|journal=Reviews of Geophysics|volume=58|issue=2|pages=e2019RG000657|doi=10.1029/2019RG000657|bibcode=2020RvGeo..5800657F |issn=1944-9208|doi-access=free}} * {{cite journal |last1=Friedlingstein |first=Pierre |last2=Jones |first2=Matthew W. |last3=O'Sullivan |first3=Michael |last4=Andrew |first4=Robbie M. |display-authors=4 |last5=Hauck|first5=Judith |last6=Peters|first6=Glen P. |last7=Peters|first7=Wouter |last8=Pongratz|first8=Julia |last9=Sitch|first9=Stephen |last10=Quéré|first10=Corinne Le |last11=Bakker|first11=Dorothee C. E. |date=2019 |title=Global Carbon Budget 2019 |journal=Earth System Science Data |volume=11|issue=4|pages=1783–1838|doi=10.5194/essd-11-1783-2019 |bibcode=2019ESSD...11.1783F |issn=1866-3508|doi-access=free }} * {{cite journal |title=Making sense of the early-2000s warming slowdown |date=2016 |last1=Fyfe |first1=John C. |last2=Meehl |first2=Gerald A. |last3=England |first3=Matthew H. |last4=Mann |first4=Michael E. |last5=Santer |first5=Benjamin D. |last6=Flato |first6=Gregory M. |last7=Hawkins |first7=Ed |last8=Gillett |first8=Nathan P. |last9=Xie |first9=Shang-Ping |last10=Kosaka |first10=Yu |last11=Swart |first11=Neil C. |display-authors=4 |journal=Nature Climate Change |volume=6 |issue=3 |pages=224–228 |url=http://www.meteo.psu.edu/holocene/public_html/Mann/articles/articles/FyfeEtAlNatureClimate16.pdf |doi=10.1038/nclimate2938 |bibcode=2016NatCC...6..224F |archive-url=https://web.archive.org/web/20190207114336/http://www.meteo.psu.edu/holocene/public_html/Mann/articles/articles/FyfeEtAlNatureClimate16.pdf |archive-date=7. 2. 2019 |url-status=live }} * {{cite journal |last1 =Goyal |first=Rishav |last2=England |first2=Matthew H |last3=Sen Gupta|first3=Alex |last4=Jucker |first4=Martin |date=2019 |title=Reduction in surface climate change achieved by the 1987 Montreal Protocol |journal=Environmental Research Letters|volume=14|issue=12|page=124041 |doi=10.1088/1748-9326/ab4874|bibcode=2019ERL....14l4041G |issn=1748-9326 |doi-access=free}} * {{cite journal |last1=Grubb |first1=M. |date=2003 |title=The Economics of the Kyoto Protocol |journal=World Economics |volume=4 |issue=3 |pages=144–145 |url=http://ynccf.net/pdf/CDM/The_economic_of_Kyoto_protocol.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120904015424/http://ynccf.net/pdf/CDM/The_economic_of_Kyoto_protocol.pdf |archive-date=4. 9. 2012 |url-status=dead }} * {{cite journal |last=Gunningham |first=Neil |date=2018 |title=Mobilising civil society: can the climate movement achieve transformational social change? |url=http://www.interfacejournal.net/wordpress/wp-content/uploads/2018/12/Interface-10-1-2-Gunningham.pdf |journal=Interface: A Journal for and About Social Movements |volume=10 |access-date=12. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412214425/http://www.interfacejournal.net/wordpress/wp-content/uploads/2018/12/Interface-10-1-2-Gunningham.pdf |archive-date=12. 4. 2019 |url-status=live }} * {{cite journal |title=Nudging out support for a carbon tax |last1=Hagmann |first1=David |last2=Ho |first2=Emily H. |last3=Loewenstein |first3=George |s2cid=182663891 |journal=Nature Climate Change |year=2019 |volume=9 |issue=6 |pages=484–489 |doi=10.1038/s41558-019-0474-0 |bibcode=2019NatCC...9..484H }} * {{cite journal |last1=Haines |first=A. |last2=Ebi |first2=K. |year=2019 |title=The Imperative for Climate Action to Protect Health |journal=New England Journal of Medicine |volume=380 |issue=3 |pages=263–273 |doi=10.1056/NEJMra1807873 |pmid=30650330 |s2cid=58662802 |doi-access=free}} * {{cite journal |last1=Hansen |first=James |last2=Sato |first2=Makiko |last3=Hearty |first3=Paul |last4=Ruedy |first4=Reto |last5=Kelley |first5=Maxwell |last6=Masson-Delmotte |first6=Valerie |last7=Russell |first7=Gary |last8=Tselioudis |first8=George |last9=Cao |first9=Junji |last10=Rignot |first10=Eric |last11=Velicogna |first11=Isabella |s2cid=9410444 |display-authors=4 |date=2016 |title=Ice melt, sea level rise and superstorms: evidence from paleoclimate data, climate modeling, and modern observations that 2 °C global warming could be dangerous |journal=Atmospheric Chemistry and Physics |volume=16 |issue=6 |pages=3761–3812 |doi=10.5194/acp-16-3761-2016 |arxiv=1602.01393 |bibcode=2016ACP....16.3761H |issn=1680-7316 |url=https://www.atmos-chem-phys.net/16/3761/2016/acp-16-3761-2016.html }} * {{cite journal |last1=Harvey |first1=Jeffrey A. |last2=Van den Berg|first2=Daphne |last3=Ellers|first3=Jacintha |last4=Kampen|first4=Remko |display-authors=4 |last5=Crowther|first5=Thomas W.|last6=Roessingh|first6=Peter|last7=Verheggen|first7=Bart|last8=Nuijten|first8=Rascha J. M.|last9=Post|first9=Eric|last10=Lewandowsky|first10=Stephan|last11=Stirling|first11=Ian|date=2018 |title=Internet Blogs, Polar Bears, and Climate-Change Denial by Proxy|url= |journal=BioScience|volume=68|issue=4|pages=281–287|doi=10.1093/biosci/bix133|issn=0006-3568 |pmid=29662248 |pmc=5894087}} * {{cite journal |display-authors=4 |last1=Hawkins |first1=Ed |last2=Ortega |first2=Pablo |last3=Suckling |first3=Emma |last4=Schurer |first4=Andrew |last5=Hegerl |first5=Gabi |last6=Jones |first6=Phil |last7=Joshi |first7=Manoj |last8=Osborn |first8=Timothy J. |last9=Masson-Delmotte |first9=Valérie |last10=Mignot |first10=Juliette |last11=Thorne |first11=Peter |last12=van Oldenborgh |first12=Geert Jan |year=2017 |title=Estimating Changes in Global Temperature since the Preindustrial Period |journal=Bulletin of the American Meteorological Society |volume=98 |issue=9 |pages=1841–1856 |issn=0003-0007 |doi=10.1175/bams-d-16-0007.1 |bibcode=2017BAMS...98.1841H |doi-access=free }} * {{cite journal |last1=He |first1=Yanyi |last2=Wang |first2=Kaicun |last3=Zhou |first3=Chunlüe |last4=Wild |first4=Martin |date=2018 |title=A Revisit of Global Dimming and Brightening Based on the Sunshine Duration |journal=Geophysical Research Letters |volume=45|issue=9|pages=4281–4289 |doi=10.1029/2018GL077424|issn=1944-8007|bibcode=2018GeoRL..45.4281H |doi-access=free}} * {{cite journal |ref={{harvid|Hilaire et al.|2019}} | last1 = Hilaire | first1 = Jérôme | last2 = Minx| first2 = Jan C. | last3 = Callaghan| first3 = Max W. | last4 = Edmonds| first4 = Jae | last5 = Luderer| first5 = Gunnar | last6 = Nemet| first6 = Gregory F. | last7 = Rogelj| first7 = Joeri | last8 = Zamora| first8 = Maria Mar | date = 17. 10. 2019 | title = Negative emissions and international climate goals—learning from and about mitigation scenarios | journal = Climatic Change | volume = 157 | issue = 2 | pages = 189–219 | doi = 10.1007/s10584-019-02516-4 | bibcode = 2019ClCh..157..189H | doi-access= free }} * {{cite journal |last1=Hodder |first1=Patrick |last2=Martin |first2=Brian |date=2009 |title=Climate Crisis? The Politics of Emergency Framing |journal=Economic and Political Weekly |volume=44 |issue=36 |pages=53–60 |issn=0012-9976|jstor=25663518 }} * {{cite journal |last1=Holding |first=S. |last2=Allen |first2=D. M. |last3=Foster |first3=S. |last4=Hsieh |first4=A. |last5=Larocque |first5=J. |last6=Klassen |first6=S. |last7=Van Pelt |first7=C. |date=2016 |display-authors=4 |title=Groundwater vulnerability on small islands |journal=Nature Climate Change|volume=6|issue=12|pages=1100–1103|doi=10.1038/nclimate3128|issn=1758-6798|bibcode=2016NatCC...6.1100H }} * {{cite journal |last1=Joo |first1=Gea-Jae |last2=Kim |first2=Ji Yoon |last3=Do |first3=Yuno |last4=Lineman|first4=Maurice |date=2015 |title=Talking about Climate Change and Global Warming |journal=PLOS ONE |volume=10|issue=9 |pages=e0138996 |doi=10.1371/journal.pone.0138996 |pmid=26418127 |issn=1932-6203 |bibcode=2015PLoSO..1038996L |pmc=4587979 |doi-access=free }} * {{cite journal |title=Climate Change Impact: The Experience of the Coastal Areas of Bangladesh Affected by Cyclones Sidr and Aila |last1=Kabir |first=Russell |last2=Khan |first2=Hafiz T. A. |last3=Ball |first3=Emma |last4=Caldwell |first4=Khan |volume=2016 |page=9654753 |date=2016 |journal=Journal of Environmental and Public Health |doi=10.1155/2016/9654753 |pmid=27867400 |pmc=5102735 |doi-access=free }} * {{cite journal |last1 = Kaczan |first1 = David J. |last2 = Orgill-Meyer |first2 = Jennifer |date = 2020 |title = The impact of climate change on migration: a synthesis of recent empirical insights |url = https://link.springer.com/article/10.1007/s10584-019-02560-0 |journal = Climatic Change |volume = 158 |issue = 3 |pages = 281–300 |doi = 10.1007/s10584-019-02560-0 |bibcode = 2020ClCh..158..281K |s2cid = 207988694 |access-date = 9. 2. 2021 }} * {{cite journal <!-- Authors of the box. --> |last1=Kennedy |first1=J. J. |last2=Thorne |first2=W. P. |last3=Peterson |first3=T. C. |last4=Ruedy |first4=R. A. |last5=Stott |first5=P. A. |last6=Parker |first6=D. E. |last7=Good |first7=S. A. |last8=Titchner |first8=H. A. |last9=Willett |first9=K. M. |display-authors=4 |title=How do we know the world has warmed? |at=S26-S27 |date= 2010 |editor-first1=D. S. |editor-last1=Arndt |editor-first2=M. O. |editor-last2=Baringer |editor-first3=M. R. |editor-last3=Johnson |journal=[[Bulletin of the American Meteorological Society]] |department=Special supplement: State of the Climate in 2009 |volume=91 |issue=7 |doi=10.1175/BAMS-91-7-StateoftheClimate }} * {{cite book |ref={{harvid|USGCRP Chapter 15|2017}} |chapter=Chapter 15: Potential Surprises: Compound Extremes and Tipping Elements |last1=Kopp |first1=R. E. |last2=Hayhoe |first2=K. |last3=Easterling |first3=D. R. |last4=Hall |first4=T. |last5=Horton |first5=R. |first6=K. E. |last6=Kunkel |first7=A. N. |last7=LeGrande |display-authors=4 |chapter-url=https://science2017.globalchange.gov/chapter/15/ |year=2017 |title=In {{harvnb|USGCRP|2017}} |pages=1–470 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180820172529/https://science2017.globalchange.gov/chapter/15/ |archive-date=20. 8. 2018 |url-status=live }} * {{cite book |ref={{harvid|USGCRP Chapter 9|2017}} |chapter=Chapter 9: Extreme Storms |title=In {{harvnb|USGCRP2017}} |year=2017 |chapter-url=https://science2017.globalchange.gov/chapter/9/ |first1=J. P. |last1=Kossin |first2=T. |last2=Hall |first3=T. |last3=Knutson |first4=K. E. |last4=Kunkel |first5=R. J. |last5=Trapp |first6=D. E. |last6=Waliser |first7=M. F. |last7=Wehner |pages=1–470 }} * {{cite book |chapter=Appendix C: Detection and attribution methodologies overview. |title=In {{harvnb|USGCRP2017}} |chapter-url=https://science2017.globalchange.gov/chapter/appendix-c/ |last=Knutson |first=T. |year=2017 |pages=1–470 }} * {{cite journal|last1=Krause|first1=Andreas|last2=Pugh|first2=Thomas A. M.|last3=Bayer|first3=Anita D.|last4=Li|first4=Wei|display-authors=4|last5=Leung|first5=Felix|last6=Bondeau|first6=Alberte|last7=Doelman|first7=Jonathan C.|last8=Humpenöder|first8=Florian|last9=Anthoni|first9=Peter|last10=Bodirsky|first10=Benjamin L.|last11=Ciais|first11=Philippe|date=2018|title=Large uncertainty in carbon uptake potential of land-based climate-change mitigation efforts|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/gcb.14144|journal=Global Change Biology|volume=24|issue=7|pages=3025–3038|doi=10.1111/gcb.14144|pmid=29569788|bibcode=2018GCBio..24.3025K|s2cid=4919937|issn=1365-2486}} * {{Cite journal |last1=Kreidenweis |first1=Ulrich |last2=Humpenöder |first2=Florian |last3=Stevanović |first3=Miodrag |last4=Bodirsky |first4=Benjamin Leon |last5=Kriegler |first5=Elmar |last6=Lotze-Campen |first6=Hermann |last7=Popp |first7=Alexander |display-authors=4 |date=juli 2016 |title=Afforestation to mitigate climate change: impacts on food prices under consideration of albedo effects |url=https://doi.org/10.1088/1748-9326/11/8/085001 |journal=Environmental Research Letters |volume=11 |issue=8 |page=085001 |doi=10.1088/1748-9326/11/8/085001 |bibcode=2016ERL....11h5001K |issn=1748-9326 }} * {{cite journal |title=The Aluminum Smelting Process |year=2014 |pmc=4131936 |last1=Kvande|first1=H. |journal=Journal of Occupational and Environmental Medicine|volume=56|issue=5 Suppl|pages=S2–S4|doi=10.1097/JOM.0000000000000154|pmid=24806722 }} * {{cite journal |last=Lapenis |first=Andrei G. |journal=Eos |title=Arrhenius and the Intergovernmental Panel on Climate Change |year=1998|doi=10.1029/98EO00206 |volume=79 |issue=23 |page=271 |bibcode=1998EOSTr..79..271L }} * {{cite journal |last1=Levermann|first=Anders |last2=Clark|first2=Peter U. |last3=Marzeion|first3=Ben |last4=Milne|first4=Glenn A. |display-authors=4 |last5=Pollard|first5=David |last6=Radic|first6=Valentina |last7=Robinson|first7=Alexander |date=2013 |title=The multimillennial sea-level commitment of global warming |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=110|issue=34|pages=13745–13750|doi=10.1073/pnas.1219414110|pmid=23858443|pmc=3752235|bibcode=2013PNAS..11013745L|issn=0027-8424|doi-access=free }} * {{Cite journal|last1=Lenoir|first1=Jonathan|last2=Bertrand|first2=Romain|last3=Comte|first3=Lise|last4=Bourgeaud|first4=Luana|last5=Hattab|first5=Tarek|last6=Murienne|first6=Jérôme|last7=Grenouillet|first7=Gaël|display-authors=4|title=Species better track climate warming in the oceans than on land|url=https://www.nature.com/articles/s41559-020-1198-2|year=2020|journal=Nature Ecology & Evolution|volume=4|issue=8|pages=1044–1059|doi=10.1038/s41559-020-1198-2|pmid=32451428|s2cid=218879068|issn=2397-334X}} * {{cite journal |last1=Liepert |first=Beate G. |last2=Previdi |first2=Michael |year=2009 |title=Do Models and Observations Disagree on the Rainfall Response to Global Warming? |journal=Journal of Climate |volume=22 |issue=11 |pages=3156–3166 |bibcode=2009JCli...22.3156L |doi=10.1175/2008JCLI2472.1 |url=https://zenodo.org/record/896855 }} * {{cite journal |last1=Liverman |first1=Diana M. |title=Conventions of climate change: constructions of danger and the dispossession of the atmosphere |journal=Journal of Historical Geography |date=2009 |volume=35 |issue=2 |pages=279–296 |doi=10.1016/j.jhg.2008.08.008 }} * {{cite journal |last1=Liu |first=Wei |last2=Xie |first2=Shang-Ping |last3=Liu |first3=Zhengyu |last4=Zhu |first4=Jiang |title=Overlooked possibility of a collapsed Atlantic Meridional Overturning Circulation in warming climate |year=2017 |doi=10.1126/sciadv.1601666 |pmid=28070560 |pmc=5217057 |journal=Science Advances |volume=3 |pages=e1601666 |number=1 |bibcode=2017SciA....3E1666L }} * {{Cite journal|last1=Mach|first1=Katharine J.|last2=Kraan|first2=Caroline M.|last3=Adger|first3=W. Neil|last4=Buhaug|first4=Halvard|display-authors=4|last5=Burke|first5=Marshall|last6=Fearon|first6=James D.|last7=Field|first7=Christopher B.|last8=Hendrix|first8=Cullen S.|last9=Maystadt|first9=Jean-Francois|last10=O’Loughlin|first10=John|last11=Roessler|first11=Philip|date=2019|title=Climate as a risk factor for armed conflict|url=https://www.nature.com/articles/s41586-019-1300-6|journal=Nature|volume=571|issue=7764|pages=193–197|doi=10.1038/s41586-019-1300-6|pmid=31189956|bibcode=2019Natur.571..193M|s2cid=186207310|issn=1476-4687}} * {{cite journal |last1=Matthews |first=H. Damon |last2=Gillett|first2=Nathan P. |last3=Stott|first3=Peter A. |last4=Zickfeld|first4=Kirsten |s2cid=4423773 |date=2009 |title=The proportionality of global warming to cumulative carbon emissions |journal=Nature |volume=459|issue=7248|pages=829–832|doi=10.1038/nature08047|pmid=19516338 |bibcode=2009Natur.459..829M |issn=1476-4687}} * {{cite journal |last=Matthews |first=Tom |year=2018 |title=Humid heat and climate change |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0309133318776490 |journal=Progress in Physical Geography: Earth and Environment |volume=42 |issue=3 |pages=391–405 |doi=10.1177/0309133318776490 |s2cid=134820599 }} * {{cite journal |last=McNeill|first=V. Faye |date=2017 |title=Atmospheric Aerosols: Clouds, Chemistry, and Climate |journal=Annual Review of Chemical and Biomolecular Engineering |volume=8|issue=1|pages=427–444|doi=10.1146/annurev-chembioeng-060816-101538|pmid=28415861 |issn=1947-5438}} * {{cite journal |last1=Melillo |first=J. M. |last2=Frey |first2=S. D. |last3=DeAngelis |first3=K. M. |last4=Werner |first4=W. J. |last5=Bernard |first5=M. J. |last6=Bowles |first6=F. P. |last7=Pold |first7=G. |last8=Knorr |first8=M. A. |last9=Grandy |first9=A. S. |year=2017 |display-authors=4 |title=Long-term pattern and magnitude of soil carbon feedback to the climate system in a warming world |journal=Science |volume=358 |issue=6359 |pages=101–105 |bibcode=2017Sci...358..101M |doi=10.1126/science.aan2874 |pmid=28983050 |doi-access=free}} * {{cite journal |last1=Mercure |first=J.-F. |last2=Pollitt |first2=H. |last3=Viñuales |first3=J. E. |last4=Edwards |first4=N. R. |display-authors=4 |last5=Holden |first5=P. B. |last6=Chewpreecha |first6=U. |last7=Salas |first7=P. |last8=Sognnaes |first8=I. |last9=Lam |first9=A. |last10=Knobloch |first10=F. |s2cid=89799744 |date=2018 |title=Macroeconomic impact of stranded fossil fuel assets |journal=Nature Climate Change |volume=8 |issue=7 |pages=588–593 |doi=10.1038/s41558-018-0182-1 |bibcode=2018NatCC...8..588M |issn=1758-6798 |url=http://oro.open.ac.uk/55387/1/mercure_StrandedAssets_v16_with_Methods.pdf }} * {{cite journal |last1=Mitchum |first1=G. T. |last2=Masters |first2=D. |last3=Hamlington|first3=B. D. |last4=Fasullo |first4=J. T. |last5=Beckley |first5=B. D. |last6=Nerem |first6=R. S. |display-authors=4 |date=2018 |title=Climate-change–driven accelerated sea-level rise detected in the altimeter era |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=115 |issue=9 |pages=2022–2025 |doi=10.1073/pnas.1717312115|issn=0027-8424|pmid=29440401 |pmc=5834701 |bibcode=2018PNAS..115.2022N |doi-access=free }} * {{cite book |author=National Research Council |year=2011 |title=Climate Stabilization Targets: Emissions, Concentrations, and Impacts over Decades to Millennia |url=https://www.nap.edu/catalog/12877/climate-stabilization-targets-emissions-concentrations-and-impacts-over-decades-to |archive-url=https://web.archive.org/web/20100720193620/http://www.nap.edu/catalog.php?record_id=12877 |url-status=live |archive-date=20. 7. 2010 |publisher=National Academies Press |location=Washington, D.C. |doi=10.17226/12877 |isbn=978-0-309-15176-4 |access-date=19. 8. 2013 }} * {{cite book |ref=none |author=National Research Council |title=America's Climate Choices |publisher=The National Academies Press |isbn=978-0-309-14585-5 |location=Washington, D.C. |year=2011 |chapter=Causes and Consequences of Climate Change |chapter-url=https://www.nap.edu/read/12781/chapter/4 |access-date=28. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150721185851/http://www.nap.edu/openbook.php?record_id=12781&page=15 |archive-date=21. 7. 2015 |url-status=live |doi=10.17226/12781 }} * {{cite journal |last1=Neukom |first1=Raphael |last2=Steiger |first2=Nathan |last3=Gómez-Navarro |first3=Juan José |last4=Wang |first4=Jianghao |last5=Werner |first5=Johannes P. |s2cid=198494930 |display-authors=4 |date=2019 |title=No evidence for globally coherent warm and cold periods over the preindustrial Common Era |journal=Nature |volume=571 |issue=7766 |pages=550–554 |doi=10.1038/s41586-019-1401-2 |pmid=31341300 |issn=1476-4687 |bibcode=2019Natur.571..550N |url=https://boris.unibe.ch/132301/7/333323_4_merged_1557735881.pdf }} * {{cite journal |last1=Neukom |first1=Raphael |last2=Barboza |first2=Luis A. |last3=Erb |first3=Michael P. |last4=Shi|first4=Feng |display-authors=4 |last5=Emile-Geay|first5=Julien |last6=Evans|first6=Michael N. |last7=Franke|first7=Jörg |last8=Kaufman|first8=Darrell S. |last9=Lücke|first9=Lucie |last10=Rehfeld|first10=Kira |last11=Schurer|first11=Andrew |date=2019 |title=Consistent multidecadal variability in global temperature reconstructions and simulations over the Common Era |journal=Nature Geoscience |volume=12|issue=8|pages=643–649|doi=10.1038/s41561-019-0400-0|pmid=31372180 |pmc=6675609 |bibcode=2019NatGe..12..643P |issn=1752-0908}} * {{cite journal |last1=O’Neill |first1=Saffron J. |last2=Boykoff|first2=Max |date=2010 |title=Climate denier, skeptic, or contrarian? |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=107|issue=39|pages=E151|doi=10.1073/pnas.1010507107|issn=0027-8424|pmc=2947866|pmid=20807754|bibcode=2010PNAS..107E.151O |doi-access=free }} * {{cite journal |last1=Poloczanska |first1=Elvira S. |last2=Brown |first2=Christopher J. |last3=Sydeman |first3=William J. |last4=Kiessling |first4=Wolfgang |last5=Schoeman |first5=David |display-authors=4 |date=2013 |title=Global imprint of climate change on marine life |journal=Nature Climate Change |volume=3 |issue=10 |pages=919–925 |doi=10.1038/nclimate1958 |issn=1758-6798 |bibcode=2013NatCC...3..919P |url=https://espace.library.uq.edu.au/view/UQ:318633/UQ318633_peer_review.pdf }} * {{cite journal |title=Recent Climate Observations Compared to Projections |date=2007 |last1=Rahmstorf |first1=Stefan |last2=Cazenave |first2=Anny |last3=Church |first3=John A. |last4=Hansen |first4=James E. |last5=Keeling |first5=Ralph F. |last6=Parker |first6=David E. |last7=Somerville |first7=Richard C. J. |s2cid=34008905 |display-authors=4 |journal=Science |volume=316 |issue=5825 |page=709 |bibcode=2007Sci...316..709R |doi=10.1126/science.1136843 |pmid=17272686 |url=http://www.pik-potsdam.de/~stefan/Publications/Nature/rahmstorf_etal_science_2007.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20180906115332/http://pik-potsdam.de/~stefan/Publications/Nature/rahmstorf_etal_science_2007.pdf |archive-date=6. 9. 2018 |url-status=live }} * {{cite journal |last1=Ramanathan |first1=V. |last2=Carmichael |first2=G. |year=2008 |title=Global and Regional Climate Changes due to Black Carbon |url=https://www.researchgate.net/publication/32034622 |journal=Nature Geoscience |volume=1 |issue=4 |pages=221–227 |bibcode=2008NatGe...1..221R |doi=10.1038/ngeo156 }} * {{cite journal |last1=Randel |first1=William J. |last2=Shine |first2=Keith P. |last3=Austin |first3=John |last4=Barnett |first4=John |last5=Claud |first5=Chantal |last6=Gillett |first6=Nathan P. |last7=Keckhut |first7=Philippe |last8=Langematz |first8=Ulrike |last9=Lin |first9=Roger |display-authors=4 |title=An update of observed stratospheric temperature trends |year=2009 |journal=[[Journal of Geophysical Research]] |volume=114 |issue=D2 |page=D02107 |doi=10.1029/2008JD010421 |bibcode=2009JGRD..11402107R |url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00355600/file/Randel_et_al-2009-Journal_of_Geophysical_Research__Solid_Earth_%281978-2012%29.pdf |doi-access=free }} * {{cite journal |last1=Rauner |first1=Sebastian |last2=Bauer |first2=Nico |last3=Dirnaichner |first3=Alois |last4=Van Dingenen |first4=Rita |last5=Mutel |first5=Chris |last6=Luderer |first6=Gunnar |s2cid=214619069 |year=2020 |title=Coal-exit health and environmental damage reductions outweigh economic impacts |url=https://www.nature.com/articles/s41558-020-0728-x |journal=Nature Climate Change |volume=10 |issue=4 |pages=308–312 |doi=10.1038/s41558-020-0728-x |bibcode=2020NatCC..10..308R |issn=1758-6798 }} * {{cite journal |last1=Riahi |first=Keywan |last2=van Vuuren |first2=Detlef P. |last3=Kriegler |first3=Elmar |last4=Edmonds |first4=Jae |last5=O’Neill|first5=Brian C. |last6=Fujimori|first6=Shinichiro |last7=Bauer|first7=Nico |last8=Calvin|first8=Katherine |last9=Dellink|first9=Rob |display-authors=4 |date=2017 |title=The Shared Socioeconomic Pathways and their energy, land use, and greenhouse gas emissions implications: An overview |journal=Global Environmental Change |volume=42 |pages=153–168 |doi=10.1016/j.gloenvcha.2016.05.009 |issn=0959-3780 |doi-access=free }} * {{cite journal |last1=Rogelj|first=Joeri |last2=Forster|first2=Piers M. |last3=Kriegler|first3=Elmar |last4=Smith|first4=Christopher J. |last5=Séférian|first5=Roland |s2cid=197542084 |display-authors=4 |date=2019 |title=Estimating and tracking the remaining carbon budget for stringent climate targets |journal=Nature|volume=571|issue=7765|pages=335–342|doi=10.1038/s41586-019-1368-z|pmid=31316194 |bibcode=2019Natur.571..335R |issn=1476-4687|doi-access=free}} * {{cite journal |last1=Rogelj |first1=Joeri |last2=Meinshausen |first2=Malte |last3=Schaeffer |first3=Michiel |last4=Knutti |first4=Reto |last5=Riahi |first5=Keywan |title=Impact of short-lived non-CO2 mitigation on carbon budgets for stabilizing global warming |year=2015 |journal=Environmental Research Letters |volume=10 |issue=7 |pages=1–10 |doi=10.1088/1748-9326/10/7/075001 |bibcode=2015ERL....10g5001R |doi-access=free }} * {{Cite journal|last1=Ruseva|first1=Tatyana|last2=Hedrick|first2=Jamie|last3=Marland|first3=Gregg|last4=Tovar|first4=Henning|last5=Sabou|first5=Carina|last6=Besombes|first6=Elia|display-authors=4|date=2020|title=Rethinking standards of permanence for terrestrial and coastal carbon: implications for governance and sustainability|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S187734352030083X|journal=Current Opinion in Environmental Sustainability|volume=45|pages=69–77|doi=10.1016/j.cosust.2020.09.009|s2cid=229069907|issn=1877-3435}} * {{cite journal |last1=Samset |first=B. H. |last2=Sand |first2=M. |last3=Smith |first3=C. J. |last4=Bauer |first4=S. E. |last5=Forster |first5=P. M. |last6=Fuglestvedt |first6=J. S. |last7=Osprey |first7=S. |last8=Schleussner |first8=C.-F. |display-authors=4 |date=2018 |title=Climate Impacts From a Removal of Anthropogenic Aerosol Emissions |journal=Geophysical Research Letters |volume=45 |issue=2 |pages=1020–1029 |doi=10.1002/2017GL076079 |pmid=32801404 |pmc=7427631 |issn=1944-8007 |bibcode=2018GeoRL..45.1020S |url=http://eprints.whiterose.ac.uk/126653/7/Samset_et_al-2018-Geophysical_Research_Letters.pdf }} * {{cite journal |last1=Sand |first1=M. |last2=Berntsen |first2=T. K. |last3=von Salzen |first3=K. |last4=Flanner |first4= M. G. |last5=Langner |first5=J. |last6=Victor |first6=D. G. |title=Response of Arctic temperature to changes in emissions of short-lived climate forcers |display-authors=4 |date=2015 |journal=Nature |volume=6 |issue=3 |pages=286–289 |doi=10.1038/nclimate2880 }} * {{cite journal |last1=Schmidt |first=Gavin A. |last2=Ruedy |first2=Reto A. |last3=Miller |first3=Ron L. |last4=Lacis |first4=Andy A. |s2cid=28195537 |date=2010 |title=Attribution of the present-day total greenhouse effect |journal=Journal of Geophysical Research: Atmospheres |issn=2156-2202 |volume=115|issue=D20|pages=D20106 |doi=10.1029/2010JD014287|bibcode=2010JGRD..11520106S |doi-access=free }} * {{cite journal |last1=Schmidt |first1=Gavin A. |last2=Shindell |first2=Drew T. |last3=Tsigaridis |first3=Kostas |journal=Nature Geoscience |title=Reconciling warming trends |volume=7 |issue=3 |pages=158–160 |date=2014 |doi=10.1038/ngeo2105 |url=https://www.researchgate.net/publication/263025265 |bibcode=2014NatGe...7..158S |hdl=2060/20150000726 |hdl-access=free }} * {{cite journal |last1=Serdeczny |first=Olivia |last2=Adams |first2=Sophie |last3=Baarsch |first3=Florent |last4=Coumou |first4=Dim |display-authors=4 |date=2016 |last5=Robinson |first5=Alexander |last6=Hare |first6=William |last7=Schaeffer |first7=Michiel |last8=Perrette |first8=Mahé |last9=Reinhardt |first9=Julia |s2cid=3900505 |title=Climate change impacts in Sub-Saharan Africa: from physical changes to their social repercussions |url=https://climateanalytics.org/media/ssa_final_published.pdf |journal=Regional Environmental Change |volume=17 |issue=6 |pages=1585–1600 |doi=10.1007/s10113-015-0910-2 |issn=1436-378X }} * {{cite journal |last1=Sutton |first1=Rowan T. |last2=Dong |first2=Buwen |last3=Gregory |first3=Jonathan M. |date=2007 |title=Land/sea warming ratio in response to climate change: IPCC AR4 model results and comparison with observations |journal=Geophysical Research Letters |volume=34 |issue=2 |page=L02701 |bibcode=2007GeoRL..3402701S |doi=10.1029/2006GL028164 |doi-access=free}} * {{cite journal |last1=Smale |first1=Dan A. |last2=Wernberg |first2=Thomas |last3=Oliver |first3=Eric C. J. |last4=Thomsen |first4=Mads |last5=Harvey |first5=Ben P. |s2cid=91471054 |date=2019 |title=Marine heatwaves threaten global biodiversity and the provision of ecosystem services |journal=Nature Climate Change |volume=9 |issue=4 |pages=306–312 |doi=10.1038/s41558-019-0412-1 |issn=1758-6798 |bibcode=2019NatCC...9..306S |url=http://pure.aber.ac.uk/ws/files/29181264/Smale_et_al_2019_NCC_pre_print.pdf |access-date=24. 12. 2021 |archive-date=8. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211108064829/http://pure.aber.ac.uk/ws/files/29181264/Smale_et_al_2019_NCC_pre_print.pdf |url-status=dead }} * {{cite journal |last1=Smith |first1=Joel B. |last2=Schneider |first2=Stephen H. |last3=Oppenheimer |first3=Michael |last4=Yohe |first4=Gary W. |last5=Hare |first5=William |last6=Mastrandrea |first6=Michael D. |last7=Patwardhan |first7=Anand |last8=Burton |first8=Ian |last9=Corfee-Morlot|first9=Jan |display-authors=4 |year=2009 |title=Assessing dangerous climate change through an update of the Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) 'reasons for concern' |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=106 |issue=11 |pages=4133–4137 |bibcode=2009PNAS..106.4133S |doi=10.1073/pnas.0812355106 |pmc=2648893 |pmid=19251662 |first10=Chris H. D.|last10=Magadza |first11=Hans-Martin|last11=Füssel |first12=A. Barrie |last12=Pittock |first13=Atiq |last13=Rahman |first14=Avelino |last14=Suarez |first15=Jean-Pascal |last15=van Ypersele |doi-access=free }} * {{Cite journal |last1 = Smith |first1 = N. |last2 = Leiserowitz |first2 = A. |date = 2013 |title = The role of emotion in global warming policy support and opposition. |journal = Risk Analysis |volume = 34 |issue = 5 |pages = 937–948 |doi = 10.1111/risa.12140 |pmid = 24219420 |url = https://europepmc.org/backend/ptpmcrender.fcgi?accid=PMC4298023&blobtype=pdf |pmc = 4298023 }} * {{cite journal |last1=Springmann |first=M. |last2=Mason-D’Croz |first2=D. |last3=Robinson |first3=S. |last4=Garnett |first4=T. |last5=Godfray |first5=H. |last6=Gollin |first6=D. |last7=Rayner |first7=M. |last8=Ballon |first8=P. |last9=Scarborough. |first9=P. |display-authors=4 |year=2016 |title=Global and regional health effects of future food production under climate change: a modelling study |journal=Lancet |volume=387 |issue=10031 |pages=1937–1946 |doi=10.1016/S0140-6736(15)01156-3 |pmid=26947322 |s2cid=41851492 |url=https://www.thelancet.com/action/showPdf?pii=S0140-6736%2815%2901156-3 }} * {{cite journal |last1=Stott |first1=Peter A. |last2=Kettleborough |first2=J. A. |s2cid=4326593 |date=2002 |title=Origins and estimates of uncertainty in predictions of twenty-first century temperature rise |journal=Nature |volume=416|issue=6882|pages=723–726 |doi=10.1038/416723a|pmid=11961551 |issn=1476-4687 |bibcode=2002Natur.416..723S }} * {{cite journal |last1=Stroeve |first1=J. |last2=Holland |first2=Marika M. |last3=Meier |first3=Walt |last4=Scambos |first4=Ted |last5=Serreze |first5=Mark |display-authors=4 |title=Arctic sea ice decline: Faster than forecast |year=2007 |journal=Geophysical Research Letters |volume=34 |issue=9 |page=L09501 |doi=10.1029/2007GL029703 |bibcode=2007GeoRL..3409501S |doi-access=free }} * {{cite journal |title=Disentangling greenhouse warming and aerosol cooling to reveal Earth's climate sensitivity |last1=Storelvmo |first1=T. |last2=Phillips |first2=P. C. B. |last3=Lohmann |first3=U. |last4=Leirvik |first4=T. |last5=Wild |first5=M. |date=2016 |journal=Nature Geoscience |volume=9 |issue=4 |pages=286–289 |doi=10.1038/ngeo2670 |issn=1752-0908 |bibcode=2016NatGe...9..286S |url=https://eprints.soton.ac.uk/410581/1/ClimSens_012116_nofigs2.pdf }} * {{cite journal |title=Insights into Earth's Energy Imbalance from Multiple Sources|first1=Kevin E.|last1=Trenberth|first2=John T.|last2=Fasullo|journal=Journal of Climate|date=2016|volume=29|issue=20|pages=7495–7505|doi=10.1175/JCLI-D-16-0339.1|bibcode=2016JCli...29.7495T|osti=1537015}} * {{cite journal |last1=Turetsky |first=Merritt R. |last2=Abbott |first2=Benjamin W. |last3=Jones |first3=Miriam C. |last4=Anthony |first4=Katey Walter |last5=Koven |first5=Charles |last6=Kuhry |first6=Peter |last7=Lawrence |first7=David M. |last8=Gibson |first8=Carolyn |last9=Sannel |first9=A. Britta K. |display-authors=4 |date=2019 |title=Permafrost collapse is accelerating carbon release |journal=Nature|volume=569 |issue=7754 |pages=32–34 |bibcode=2019Natur.569...32T |doi=10.1038/d41586-019-01313-4 |pmid=31040419 |doi-access=free}} * {{cite journal |last1=Turner |first1=Monica G.|last2=Calder|first2=W. John|last3=Cumming|first3=Graeme S.|last4=Hughes|first4=Terry P. |last5=Jentsch|first5=Anke|last6=LaDeau|first6=Shannon L.|last7=Lenton|first7=Timothy M.|last8=Shuman|first8=Bryan N.|last9=Turetsky|first9=Merritt R.|last10=Ratajczak|first10=Zak|last11=Williams|first11=John W. |display-authors=4 |date=2020 |title=Climate change, ecosystems and abrupt change: science priorities |url= |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B|volume=375|issue=1794|doi=10.1098/rstb.2019.0105|pmc=7017767|pmid=31983326}} * {{cite journal |last=Twomey |first=S. |date=1977 |title=The Influence of Pollution on the Shortwave Albedo of Clouds |journal=J. Atmos. Sci. |volume=34 |issue=7 |pages=1149–1152 |bibcode=1977JAtS...34.1149T |doi=10.1175/1520-0469(1977)034<1149:TIOPOT>2.0.CO;2 |issn=1520-0469 |doi-access=free }} * {{cite journal |last=Tyndall |first=John |title=On the Absorption and Radiation of Heat by Gases and Vapours, and on the Physical Connection of Radiation, Absorption, and Conduction |journal=Philosophical Magazine |series=4 |date=1861 |volume=22 |pages=169–194, 273–285 |url-status=live |url=http://rstl.royalsocietypublishing.org/content/151/1.full.pdf+html |archive-url=https://web.archive.org/web/20160326122934/http://rstl.royalsocietypublishing.org/content/151/1.full.pdf+html |archive-date=26. 3. 2016 }} * {{cite journal |last=Urban |first=Mark C. |date=2015 |title=Accelerating extinction risk from climate change |journal=Science|volume=348|issue=6234|pages=571–573|doi=10.1126/science.aaa4984|issn=0036-8075|pmid=25931559|bibcode=2015Sci...348..571U |doi-access=free}} * {{cite book |author=USGCRP |year=2009 |title=Global Climate Change Impacts in the United States |editor-last1=Karl |editor1-first=T. R. |editor-last2=Melillo |editor2-first=J. |editor-last3=Peterson |editor3-first=T. |editor-last4=Hassol |editor4-first=S. J. |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-14407-0 |url=http://www.globalchange.gov/publications/reports/scientific-assessments/us-impacts |access-date=17. 4. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100406060050/http://www.globalchange.gov/publications/reports/scientific-assessments/us-impacts |archive-date=6. 4. 2010 |url-status=live }} * {{cite book |author = USGCRP |year = 2017 |title = Climate Science Special Report: Fourth National Climate Assessment, Volume I |url = https://science2017.globalchange.gov/ |editor-last1 = Wuebbles |editor1-first = D. J. |editor-last2 = Fahey |editor2-first = D. W. |editor-last3 = Hibbard |editor3-first = K. A. |editor-last4 = Dokken |editor4-first = D. J. |editor-last5 = Stewart |editor5-first = B. C. |editor-last6 = Maycock |editor6-first = T. K. |display-editors = 4 |location = Washington, D.C. |publisher = U.S. Global Change Research Program |doi = 10.7930/J0J964J6 }} * {{cite journal |last1=Vandyck |first=T. |last2=Keramidas |first2=K. |last3=Kitous |first3=A. |last4=Spadaro |first4=J. |last5=Van DIngenen |first5=R. |last6=Holland |first6=M. |last7=Saveyn |first7=B. |display-authors=4 |date=2018 |title=Air quality co-benefits for human health and agriculture counterbalance costs to meet Paris Agreement pledges |journal=Nature Communications |volume=9 |issue=4939 |page=4939 |doi=10.1038/s41467-018-06885-9 |pmid=30467311 |pmc=6250710 |bibcode=2018NatCo...9.4939V |url=}} * {{cite book |ref={{harvid|USGCRP Chapter 1|2017}} |year=2017 |chapter=Chapter 1: Our Globally Changing Climate |title=In {{harvnb|USGCRP2017}} |chapter-url=https://science2017.globalchange.gov/downloads/CSSR_Ch1_Our_Globally_Changing_Climate.pdf |first1=D. J. |last1=Wuebbles |first2=D. R. |last2=Easterling |first3=K. |last3=Hayhoe |first4=T. |last4=Knutson |first5=R. E. |last5=Kopp |first6=J. P. |last6=Kossin |first7=K. E. |last7=Kunkel |last9=A. N. |last8=LeGran-de |first10=C. |last10=Mears |first11=W. V. |last11=Sweet |first12=P. C. |last12=Taylor |first13=R. S. |last13=Vose |first14=M. F. |last14=Wehne |display-authors=4 }} * {{cite book |ref={{harvid|USGCRP Climate Science Supplement|2014}} |chapter=Appendix 3: Climate Science Supplement |last1=Walsh |first1=John |last2=Wuebbles |first2=Donald |last3=Hayhoe |first3=Katherine |last4=Kossin |first4=Kossin |last5=Kunkel |first5=Kenneth |last6=Stephens |first6=Graeme |display-authors=4 |chapter-url=http://s3.amazonaws.com/nca2014/low/NCA3_Full_Report_Appendix_3_Climate_Science_Supplement_LowRes.pdf?download=1 |year=2014 |work=US National Climate Assessment |title=Climate Change Impacts in the United States: The Third National Climate Assessment }} * {{cite journal |last1=Wang |first=Bin |last2=Shugart |first2=Herman H. |last3=Lerdau |first3=Manuel T. |date=2017 |title=Sensitivity of global greenhouse gas budgets to tropospheric ozone pollution mediated by the biosphere |journal=Environmental Research Letters |volume=12|issue=8|page=084001 |doi=10.1088/1748-9326/aa7885|issn=1748-9326 |bibcode=2017ERL....12h4001W |doi-access=free}} * {{cite journal|last1=Watts|first1=Nick|last2=Adger|first2=W Neil|last3=Agnolucci|first3=Paolo|last4=Blackstock|first4=Jason|last5=Byass|first5=Peter|last6=Cai|first6=Wenjia|last7=Chaytor|first7=Sarah|last8=Colbourn|first8=Tim|last9=Collins|first9=Mat|date=2015|title=Health and climate change: policy responses to protect public health|url=http://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736%2815%2960854-6/fulltext|url-status=live|journal=The Lancet|volume=386|issue=10006|pages=1861–1914|doi=10.1016/S0140-6736(15)60854-6|pmid=26111439|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407184359/http://thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736%2815%2960854-6/fulltext|archive-date=7. 4. 2017|last10=Cooper|first10=Adam|last11=Cox|first11=Peter M|last12=Depledge|first12=Joanna|last13=Drummond|first13=Paul|last14=Ekins|first14=Paul|last15=Galaz|first15=Victor|last16=Grace|first16=Delia|last17=Graham|first17=Hilary|last18=Grubb|first18=Michael|last19=Haines|first19=Andy|last20=Hamilton|first20=Ian|last21=Hunter|first21=Alasdair|last22=Jiang|first22=Xujia|last23=Li|first23=Moxuan|last24=Kelman|first24=Ilan|last25=Liang|first25=Lu|last26=Lott|first26=Melissa|last27=Lowe|first27=Robert|last28=Luo|first28=Yong|last29=Mace|first29=Georgina|last30=Maslin|first30=Mark|last31=Nilsson|first31=Maria|last32=Oreszczyn|first32=Tadj|last33=Pye|first33=Steve|last34=Quinn|first34=Tara|last35=Svensdotter|first35=My|last36=Venevsky|first36=Sergey|last37=Warner|first37=Koko|last38=Xu|first38=Bing|last39=Yang|first39=Jun|last40=Yin|first40=Yongyuan|last41=Yu|first41=Chaoqing|last42=Zhang|first42=Qiang|last43=Gong|first43=Peng|last44=Montgomery|first44=Hugh|last45=Costello|first45=Anthony|s2cid=205979317|display-authors=4|hdl=10871/20783|hdl-access=free}} * {{cite journal |last1=Watts |first1=Nick |last2=Amann |first2=Markus |last3=Arnell |first3=Nigel |last4=Ayeb-Karlsson |first4=Sonja |display-authors=4 |last5=Belesova |first5=Kristine |last6=Boykoff |first6=Maxwell |last7=Byass |first7=Peter |last8=Cai |first8=Wenjia |last9=Campbell-Lendrum |first9=Diarmid |last10=Capstick |first10=Stuart |last11=Chambers |first11=Jonathan |s2cid=207976337 |date=2019 |title=The 2019 report of The Lancet Countdown on health and climate change: ensuring that the health of a child born today is not defined by a changing climate |url=https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(19)32596-6/abstract |journal=The Lancet |volume=394 |issue=10211 |pages=1836–1878 |doi=10.1016/S0140-6736(19)32596-6 |issn=0140-6736 |pmid=31733928 }} * {{cite journal |last=Weart |first=Spencer |title=Rise of interdisciplinary research on climate |year=2013 |volume=110 |pages=3657–3664 |number=Supplement 1 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |doi=10.1073/pnas.1107482109 |pmid=22778431 |pmc=3586608 |doi-access=free }} * {{cite journal |last1=Wild |first=M. |last2=Gilgen |first2=Hans |last3=Roesch |first3=Andreas |last4=Ohmura |first4=Atsumu |last5=Long |first5=Charles |s2cid=13124021 |display-authors=4 |year=2005 |title=From Dimming to Brightening: Decadal Changes in Solar Radiation at Earth's Surface |journal=Science |volume=308 |issue=5723 |doi=10.1126/science.1103215 |pages=847–850 |pmid=15879214 |bibcode=2005Sci...308..847W }} * {{cite journal |last1=Williams |first1=Richard G |last2=Ceppi |first2=Paulo |last3=Katavouta |first3=Anna |title=Controls of the transient climate response to emissions by physical feedbacks, heat uptake and carbon cycling |year=2020 |journal=Environmental Research Letters |volume=15 |issue=9 |pages=0940c1 |doi=10.1088/1748-9326/ab97c9 |bibcode=2020ERL....15i40c1W |doi-access=free }} * {{cite journal |last1=Wolff |first1=Eric W. |last2=Shepherd |first2=John G. |last3=Shuckburgh |first3=Emily |last4=Watson |first4=Andrew J. |title=Feedbacks on climate in the Earth system: introduction |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society A: Mathematical, Physical and Engineering Sciences |pmid=26438277 |pmc=4608041 |doi=10.1098/rsta.2014.0428 |date=2015 |volume=373 |issue=2054 |page=20140428|bibcode=2015RSPTA.37340428W }} * {{cite journal |last1=Zeng |first=Ning |last2=Yoon |first2=Jinho |s2cid=1708267 |title=Expansion of the world's deserts due to vegetation-albedo feedback under global warming |date=2009 |journal=[[Geophysical Research Letters]] |volume=36 |issue=17 |page=L17401 |bibcode=2009GeoRL..3617401Z|doi=10.1029/2009GL039699|issn=1944-8007 }} * {{cite journal |last1=Zhang |first1=Jinlun |last2=Lindsay |first2=Ron |last3=Steele |first3=Mike |last4=Schweiger |first4=Axel |s2cid=9387303 |date=2008 |title=What drove the dramatic arctic sea ice retreat during summer 2007? |journal=Geophysical Research Letters |volume=35 |issue=11 |pages=1–5 |doi=10.1029/2008gl034005 |bibcode=2008GeoRL..3511505Z |doi-access=free }} * {{cite journal |last1=Zhao |first=C. |last2=Liu |first2=B. |last3=Piao |first3=S. |last4=Wang |first4=X. |last5=Lobell |first5=D. |last6=Huang |first6=Y. |last7=Huang |first7=M. |last8=Yao |first8=Y. |display-authors=2 |date=2017 |title=Temperature increase reduces global yields of major crops in four independent estimates |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=114 |issue=35 |pages=9326–9331 |doi=10.1073/pnas.1701762114 |pmid=28811375 |pmc=5584412 |doi-access=free}} {{refend}} === Knjige, izvještaji i pravni dokumenti === {{refbegin|30em}} * {{cite book |first1=David |last1=Archer |first2=Raymond |last2=Pierrehumbert |title=The Warming Papers: The Scientific Foundation for the Climate Change Forecast |url=https://books.google.com/books?id=sPY9HOfnuS0C&pg=PT10|date=2013|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-1-118-68733-8 }} * {{cite web |ref={{harvid|Climate Focus|2015}} |title=The Paris Agreement: Summary. Climate Focus Client Brief on the Paris Agreement III |author=Climate Focus |date=decembar 2015 |access-date=12. 4. 2019 |url=https://climatefocus.com/sites/default/files/20151228%20COP%2021%20briefing%20FIN.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20181005005832/https://climatefocus.com/sites/default/files/20151228%20COP%2021%20briefing%20FIN.pdf |archive-date=5. 10. 2018 |url-status=live }} * {{cite book |last1=Clark |first1=P. U. |last2=Weaver |first2=A. J. |last3=Brook |first3=E. |last4=Cook |first4=E. R. |last5=Delworth |first5=T. L. |last6=Steffen |first6=K. |chapter=Executive Summary |title=In: Abrupt Climate Change. A Report by the U.S. Climate Change Science Program and the Subcommittee on Global Change Research |display-authors=4 |chapter-url=http://www.climatescience.gov/Library/sap/sap3-4/final-report/default.htm |date=decembar 2008 |publisher=U.S. Geological Survey |location=Reston, VA |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130504113820/http://www.climatescience.gov/Library/sap/sap3-4/final-report/default.htm |archive-date=4. 5. 2013 }} * {{cite report |ref={{harvid|UN Human Development Report|2020}} |author =Conceição |display-authors=etal | year =2020 | title =Human Development Report 2020 The Next Frontier: Human Development and the Anthropocene | url =http://hdr.undp.org/sites/default/files/hdr2020.pdf | publisher =[[United Nations Development Programme]] | access-date =9. 1. 2021 }} * {{cite report |last1=DeFries |first1=Ruth |last2=Edenhofer |first2=Ottmar |last3=Halliday |first3=Alex |last4=Heal |first4=Geoffrey |display-authors=etal |date=septembar 2019 |title=The missing economic risks in assessments of climate change impacts |publisher=Grantham Research Institute on Climate Change and the Environment, London School of Economics and Political Science |url=https://www.lse.ac.uk/granthaminstitute/wp-content/uploads/2019/09/The-missing-economic-risks-in-assessments-of-climate-change-impacts-2.pdf }} * {{cite web |title=The climate regime from The Hague to Marrakech: Saving or sinking the Kyoto Protocol? |last=Dessai |first=Suraje |date=2001 |work=Tyndall Centre Working Paper 12 |publisher=Tyndall Centre |archive-url=https://web.archive.org/web/20120610013556/http://www.tyndall.ac.uk/sites/default/files/wp12.pdf |archive-date=10. 6. 2012 |url-status=dead |url=http://www.tyndall.ac.uk/sites/default/files/wp12.pdf |access-date=5. 5. 2010 }} * {{cite book |last1=Dunlap |first1=Riley E. |last2=McCright |first2=Aaron M. |editor-last1=Dryzek |editor-first1=John S. |editor-first2=Richard B. |editor-last2=Norgaard |editor-first3=David |editor-last3=Schlosberg |title=The Oxford Handbook of Climate Change and Society |publisher=Oxford University Press |date=2011 |pages=144–160 |chapter=Chapter 10: Organized climate change denial |isbn=978-0-19-956660-0}} * {{cite book |last1=Dunlap |first1=Riley E. |last2=McCright |first2=Aaron M. |editor-last1=Dunlap |editor-first1=Riley E. |editor-first2=Robert J. |editor-last2=Brulle |title=Climate Change and Society: Sociological Perspectives |publisher=Oxford University Press |date=2015 |pages=300–332 |chapter=Chapter 10: Challenging Climate Change: The Denial Countermovement |isbn=978-0199356119}} * {{Cite journal|last1=Eltokhy|first1=Khaled|last2=Funke|first2=Katja|last3=Huang|first3=Guohua|last4=Kim|first4=Yujin|last5=Zinabou|first5=Genet|date=29. 10. 2021|title=Monitoring the Climate Impact of Fiscal Policy – Lessons from Tracking the COVID-19 Response|url=https://www.elibrary.imf.org/view/journals/001/2021/259/article-A001-en.xml|journal=IMF Working Papers|language=en|volume=2021|issue=259|page=1|doi=10.5089/9781589067769.001}} * {{cite report |ref={{harvid|European Commission, 28 November|2018}} |title=In-depth analysis accompanying the Commission Communication COM(2018) 773: A Clean Planet for all – A European strategic long-term vision for a prosperous, modern, competitive and climate neutral economy |author=European Commission |date=28. 11. 2018 |location=Brussels |url=https://ec.europa.eu/clima/sites/clima/files/docs/pages/com_2018_733_analysis_in_support_en_0.pdf |page=188 }} * {{cite report | last=Flavell | first=Alex | title=IOM outlook on migration, environment and climate change | publisher=[[International Organization for Migration]] (IOM) | publication-place=Geneva, Switzerland | year=2014 | url = https://publications.iom.int/system/files/pdf/mecc_outlook.pdf | isbn=978-92-9068-703-0 | oclc=913058074}} * {{cite book |title=The Callendar Effect: the life and work of Guy Stewart Callendar (1898–1964) |year=2007 |last=Fleming |first=James Rodger |publisher=American Meteorological Society |location=Boston |isbn=978-1-878220-76-9 }} * {{cite book | last=Fletcher | first=Charles | title=Climate change : what the science tells us | publisher=John Wiley & Sons, Inc | publication-place=Hoboken, NJ | year=2019 | isbn=978-1-118-79306-0 | oclc=1048028378}} * {{cite web |ref={{harvid|G8+5 Academies|2009}} |title=G8+5 Academies' joint statement: Climate change and the transformation of energy technologies for a low carbon future |date=maj 2009 |publisher=The National Academies of Sciences, Engineering, and Medicine |author1=Academia Brasileira de Ciéncias (Brazil) |author2=Royal Society of Canada |author3=Chinese Academy of Sciences |author4=Académie des Sciences (France) |author5=Deutsche Akademie der Naturforscher Leopoldina (Germany) |author6=Indian National Science Academy |author7=Accademia Nazionale dei Lincei (Italy) |author8=Science Council of Japan, Academia Mexicana de Ciencias |author9=Russian Academy of Sciences |author10=Academy of Science of South Africa |author11=Royal Society (United Kingdom) |author12=National Academy of Sciences (United States of America) |url=http://www.nationalacademies.org/includes/G8+5energy-climate09.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20100215171429/http://www.nationalacademies.org/includes/G8+5energy-climate09.pdf |archive-date=15. 2. 2010 |url-status=live |access-date=5. 5. 2010 }} * {{cite report |ref={{harvid|UNDP|2021}} |title= Peoples' Climate Vote |last1 = Flynn |first1=C. |last2 = Yamasumi |first2=E. |last3 = Fisher |first3=S. |last4 = Snow |first4=D. |last5 = Grant |first5=Z. |last6 = Kirby |first6=M. |last7 = Browning |first7=P. |last8 = Rommerskirchen |first8=M. |last9 = Russell |first9=I. |display-authors= 4 |publisher= UNDP and University of Oxford |date= januar 2021 |url= https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/publications/UNDP-Oxford-Peoples-Climate-Vote-Results.pdf | access-date=5. 8. 2021 }} * {{cite report |ref={{harvid|Global Methane Initiative|2020}} |author=Global Methane Initiative |title=Global Methane Emissions and Mitigation Opportunities |url=https://www.globalmethane.org/documents/gmi-mitigation-factsheet.pdf |date=2020 |publisher=Global Methane Initiative }} * {{cite book |title=Climate Change: Observed Impacts on Planet Earth |last=Haywood |first=Jim |year=2016 |publisher=Elsevier |isbn=978-0-444-63524-2 |editor-last=Letcher |editor-first=Trevor M. |chapter=Chapter 27 – Atmospheric Aerosols and Their Role in Climate Change }} * {{cite report |ref={{harvid|IEA|2020a}} | author = IEA | date = novembar 2020 | title = Renewables 2020 Analysis and forecast to 2025 | url = https://www.iea.org/reports/renewables-2020 | access-date=27. 4. 2021 }} * {{Cite report |ref={{harvid|IEA|2020b}} | author= IEA | date= decembar 2020 | title= Energy Efficiency 2020 |chapter=Covid-19 and energy efficiency |chapter-url= https://www.iea.org/reports/energy-efficiency-2020/covid-19-and-energy-efficiency#abstract | location= Paris, France | access-date=6. 4. 2021 }} * {{cite report |ref={{harvid|International Institute for Sustainable Development|2019}} |url=https://www.iisd.org/sites/default/files/publications/fossil-fuel-clean-energy-subsidy-swap.pdf |title=Fossil Fuel to Clean Energy Subsidy Swaps |last1=Bridle |first1=Richard |last2=Sharma |first2=Shruti |last3=Mostafa |first3=Mostafa |last4=Geddes |first4=Anna |date=juni 2019 }} * {{cite book |title=Macroeconomic and Financial Policies for Climate Change Mitigation: A Review of the Literature |url=https://www.elibrary.imf.org/doc/IMF001/28337-9781513511955/28337-9781513511955/Other_formats/Source_PDF/28337-9781513512938.pdf |isbn=978-1-5135-1195-5 |last1=Krogstrup |first1=Signe |last2=Oman |first2=William |series=IMF working papers |date=4. 9. 2019 |doi=10.5089/9781513511955.001 |s2cid=203245445 |issn=1018-5941 }} * {{cite report |ref={{harvid|Yale|2021}} |title= International Public Opinion on Climate Change |last1 = Leiserowitz |first1=A. |last2 = Carman |first2=J. |last3 = Buttermore |first3=N. |last4 = Wang |first4=X. |last5 = Rosenthal |first5=S. |last6 = Marlon |first6=J. |last7 = Mulcahy |first7=K. |display-authors= 4 |publisher= Yale Program on Climate Change Communication and Facebook Data for Good |year= 2021 |location= New Haven, CT |url= https://climatecommunication.yale.edu/wp-content/uploads/2021/06/international-climate-opinion-february-2021d.pdf | access-date=5. 8. 2021 }} * {{cite book |last1=Meinshausen |first=Malte |chapter=Implications of the Developed Scenarios for Climate Change |date=2019 |work=Achieving the Paris Climate Agreement Goals: Global and Regional 100% Renewable Energy Scenarios with Non-energy GHG Pathways for +1.5&nbsp;°C and +2&nbsp;°C |title=Achieving the Paris Climate Agreement Goals |pages=459–469 |editor-last=Teske |editor-first=Sven |publisher=Springer International Publishing |doi=10.1007/978-3-030-05843-2_12 |isbn=978-3-030-05843-2 |s2cid=133868222 }} * {{cite report|ref={{harvid|Michigan State University|2014}} |first1=Neville |last1=Millar |first2=Julie |last2=Doll |first3=G. |last3=Robertson |title=Management of nitrogen fertilizer to reduce nitrous oxide (N2O) emissions from field crops |url=https://www.canr.msu.edu/uploads/resources/pdfs/management_of_nitrogen_fertiler_(e3152).pdf |publisher=Michigan State University |date=novembar 2014 }} * {{cite report|ref={{harvid|ICCT|2019}} |first1=J. |last1=Miller |first2=L. |last2=Du |first3=D. |last3=Kodjak |title=Impacts of World-Class Vehicle Efficiency and Emissions Regulations in Select G20 Countries |url=https://theicct.org/sites/default/files/publications/ICCT_G20-briefing-paper_Jan2017_vF.pdf |publisher=The International Council on Clean Transportation |location=Washington, D.C. |year=2017 }} * {{cite book |title=Copenhagen 2009: Failure or final wake-up call for our leaders? EV 49 |last=Müller |first=Benito |date=februar 2010 |publisher=[[Oxford Institute for Energy Studies]] |isbn=978-1-907555-04-6 |page=i |url=https://www.oxfordenergy.org/wpcms/wp-content/uploads/2011/03/EV49-Copenhagen2009Failureorfinalwake-upcallforourleaders-BenitoMuller-2010.pdf |access-date=18. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170710081944/https://www.oxfordenergy.org/wpcms/wp-content/uploads/2011/03/EV49-Copenhagen2009Failureorfinalwake-upcallforourleaders-BenitoMuller-2010.pdf |archive-date=10. 7. 2017|url-status=live }} * {{cite report |author=National Research Council |year=2008 |title=Understanding and responding to climate change: Highlights of National Academies Reports, 2008 edition, produced by the US National Research Council (US NRC) |publisher=National Academy of Sciences |location=Washington, D.C. |url=http://dels.nas.edu/Materials/Booklets/Lines-of-Evidence |access-date=14. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304052136/http://dels.nas.edu/Materials/Booklets/Lines-of-Evidence |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=live }} * {{cite report |author=National Research Council |year=2012 |title=Climate Change: Evidence, Impacts, and Choices |url=http://nas-sites.org/americasclimatechoices/files/2012/06/19014_cvtx_R1.pdf |access-date=9. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130220184517/http://nas-sites.org/americasclimatechoices/files/2012/06/19014_cvtx_R1.pdf |archive-date=20. 2. 2013 |url-status=live }} * {{cite book |last1=Newell |first1=Peter |title=Climate for Change: Non-State Actors and the Global Politics of the Greenhouse |date=14. 12. 2006 |access-date=30. 7. 2018 |publisher=Cambridge University Press |url=https://books.google.com/books?id=ing21MGmh5UC |isbn=978-0-521-02123-4 }} * {{cite web |ref={{harvid|NOAA|2017}} |author=NOAA |url=https://tidesandcurrents.noaa.gov/publications/techrpt83_Global_and_Regional_SLR_Scenarios_for_the_US_final.pdf |title=January 2017 analysis from NOAA: Global and Regional Sea Level Rise Scenarios for the United States |access-date=7. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171218140625/https://tidesandcurrents.noaa.gov/publications/techrpt83_Global_and_Regional_SLR_Scenarios_for_the_US_final.pdf |archive-date=18. 12. 2017 |url-status=live }} * {{cite web |title=Understanding and Responding to Climate Change |author=NRC |year=2008 |publisher=Board on Atmospheric Sciences and Climate, US National Academy of Sciences |archive-url=https://web.archive.org/web/20171011182257/http://dels.nas.edu/resources/static-assets/materials-based-on-reports/booklets/climate_change_2008_final.pdf |archive-date=11. 10. 2017 |url-status=live |url=http://dels.nas.edu/resources/static-assets/materials-based-on-reports/booklets/climate_change_2008_final.pdf |access-date=9. 11. 2010 }} * {{cite book |last1=Olivier |first1=J. G. J. |last2=Peters |first2=J. A. H. W. |year=2019 |title=Trends in global CO2 and total greenhouse gas emissions |publisher=PBL Netherlands Environmental Assessment Agency |url=https://www.pbl.nl/sites/default/files/downloads/pbl-2020-trends-in-global-co2-and-total-greenhouse-gas-emissions-2019-report_4068.pdf |place=The Hague }} * {{cite book |chapter=The scientific consensus on climate change: How do we know we're not wrong? |last1=Oreskes |first1=Naomi |title=Climate Change: What It Means for Us, Our Children, and Our Grandchildren |editor-last1=DiMento |editor-first1=Joseph F. C. |editor-last2=Doughman |editor-first2=Pamela M. |publisher=The MIT Press |year=2007 |isbn=978-0-262-54193-0 }} * {{cite book |title=Merchants of Doubt: How a Handful of Scientists Obscured the Truth on Issues from Tobacco Smoke to Global Warming |url=https://archive.org/details/merchantsofdoubt00ores |date=2010 |last1=Oreskes |first1=Naomi |first2=Erik |last2=Conway |publisher=Bloomsbury Press |edition=first |isbn=978-1-59691-610-4 }} * {{Cite report | ref= {{harvid|Pew|2015}} | author= Pew Research Center | date=novembar 2015 | title= Global Concern about Climate Change, Broad Support for Limiting Emissions | url= https://www.pewresearch.org/global/wp-content/uploads/sites/2/2015/11/Pew-Research-Center-Climate-Change-Report-FINAL-November-5-2015.pdf | access-date=5. 8. 2021 }} * {{cite book |author=REN21 |year=2020 |title=Renewables 2020 Global Status Report |url=https://www.ren21.net/wp-content/uploads/2019/05/gsr_2020_full_report_en.pdf |location=Paris |publisher=REN21 Secretariat |isbn=978-3-948393-00-7 }} * {{cite book |date=13. 4. 2005 |author=Royal Society |title=Economic Affairs – Written Evidence |series=The Economics of Climate Change, the Second Report of the 2005–2006 session, produced by the UK Parliament House of Lords Economics Affairs Select Committee |url=https://publications.parliament.uk/pa/ld200506/ldselect/ldeconaf/12/12we24.htm |publisher=UK Parliament |access-date=9. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111113084025/http://www.publications.parliament.uk/pa/ld200506/ldselect/ldeconaf/12/12we24.htm |archive-date=13. 11. 2011 |url-status=live }} * {{cite book |title=Global trends in climate change litigation: 2019 snapshot |last1=Setzer |first1=Joana |last2=Byrnes |first2=Rebecca |date=juli 2019 |publisher=the Grantham Research Institute on Climate Change and the Environment and the Centre for Climate Change Economics and Policy |url=http://www.lse.ac.uk/GranthamInstitute/wp-content/uploads/2019/07/GRI_Global-trends-in-climate-change-litigation-2019-snapshot.pdf |location=London }} * {{cite report |ref={{harvid|NREL|2017}} |last1 = Steinberg |first1=D. |last2 = Bielen |first2=D. |last3 = Eichman |first3=J. |last4 = Eurek |first4=K. |last5 = Logan |first5=J. |last6 = Mai |first6=T. |last7 = McMillan |first7=C. |last8 = Parker |first8=A. |display-authors= 2 |title= Electrification & Decarbonization: Exploring U.S. Energy Use and Greenhouse Gas Emissions in Scenarios with Widespread Electrification and Power Sector Decarbonization |publisher= National Renewable Energy Laboratory |date= juli 2017 |location=Golden, Colorado |url= https://www.nrel.gov/docs/fy17osti/68214.pdf }} * {{cite book |ref={{harvid|Teske, ed.|2019}} |chapter=Executive Summary |date=2019 |title=Achieving the Paris Climate Agreement Goals: Global and Regional 100% Renewable Energy Scenarios with Non-energy GHG Pathways for +1.5&nbsp;°C and +2&nbsp;°C |pages=xiii–xxxv |editor-last=Teske |editor-first=Sven |publisher=Springer International Publishing |doi=10.1007/978-3-030-05843-2 |isbn=978-3-030-05843-2 |s2cid=198078901 |url=http://www.oapen.org/download/?type=document&docid=1007262 |chapter-url=https://link.springer.com/content/pdf/bfm%3A978-3-030-05843-2%2F1.pdf }} * {{cite book |last1=Teske |first1=Sven |first2=Kriti |last2=Nagrath |first3=Tom |last3=Morris |first4=Kate |last4=Dooley |chapter=Renewable Energy Resource Assessment |date=2019 |work=Achieving the Paris Climate Agreement Goals: Global and Regional 100% Renewable Energy Scenarios with Non-energy GHG Pathways for +1.5&nbsp;°C and +2&nbsp;°C |title=Achieving the Paris Climate Agreement Goals |pages=161–173 |editor-last=Teske |editor-first=Sven |publisher=Springer International Publishing |doi=10.1007/978-3-030-05843-2_7 |hdl=10453/139583 |isbn=978-3-030-05843-2 |s2cid=134370729 }} * {{cite book |last1=Teske |first1=Sven |chapter=Trajectories for a Just Transition of the Fossil Fuel Industry |date=2019 |work=Achieving the Paris Climate Agreement Goals: Global and Regional 100% Renewable Energy Scenarios with Non-energy GHG Pathways for +1.5&nbsp;°C and +2&nbsp;°C |title=Achieving the Paris Climate Agreement Goals |pages=403–411 |editor-last=Teske |editor-first=Sven |publisher=Springer International Publishing |doi=10.1007/978-3-030-05843-2_9 |hdl=10453/139584 |isbn=978-3-030-05843-2 |s2cid=133961910 }} * {{cite report |author=UN FAO |year=2016 |title=Global Forest Resources Assessment 2015. How are the world's forests changing? |url=http://www.fao.org/3/a-i4793e.pdf#page=11 |publisher=Food and Agriculture Organization of the United Nations |isbn=978-92-5-109283-5 |access-date=1. 12. 2019 }} * {{cite book |author=United Nations Environment Programme |year=2019 |title=Emissions Gap Report 2019 |url=https://wedocs.unep.org/bitstream/handle/20.500.11822/30797/EGR2019.pdf?sequence=1&isAllowed=y |location=Nairobi |isbn=978-92-807-3766-0 }} * {{cite book |author=United Nations Environment Programme |year=2021 |title=Emissions Gap Report 2021 |url=https://wedocs.unep.org/bitstream/handle/20.500.11822/36991/EGR21_ESEN.pdf |location=Nairobi |isbn=978-92-807-3890-2 }} * {{cite book|author = UNEP |year= 2018|title=The Adaptation Gap Report 2018|location=Nairobi, Kenya|url =https://www.unenvironment.org/resources/adaptation-gap-report|isbn=978-92-807-3728-8|publisher = United Nations Environment Programme (UNEP)}} * {{cite conference |year =1992 |author=UNFCCC |author-link=UNFCCC |title=United Nations Framework Convention on Climate Change |url=https://unfccc.int/files/essential_background/background_publications_htmlpdf/application/pdf/conveng.pdf }} <!-- ## --> * {{cite web |ref={{harvid|Kyoto Protocol|1997}} |date =1997 |author=UNFCCC |author-link=UNFCCC |title=Kyoto Protocol to the United Nations Framework Convention on Climate Change |publisher=United Nations |url=https://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html }} <!-- ## --> <!-- Example: Decision 2/CP.15 in {{harvnb|UNFCCC: Copenhagen|2009|loc=}} --> <!-- Cite by paragraph, as page numbering is variable. --> * {{cite conference |ref={{harvid|UNFCCC: Copenhagen|2009}} |date =30. 3. 2010 |author=UNFCCC |author-link=UNFCCC |chapter=Decision 2/CP.15: Copenhagen Accord |title=Report of the Conference of the Parties on its fifteenth session, held in Copenhagen from 7 to 19&nbsp;December&nbsp;2009 |id =FCCC/CP/2009/11/Add.1 |publisher=United Nations Framework Convention on Climate Change |chapter-url=http://unfccc.int/documentation/documents/advanced_search/items/3594.php?rec=j&priref=600005735#beg |access-date=17. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100430005322/https://unfccc.int/documentation/documents/advanced_search/items/3594.php?rec=j&priref=600005735#beg |archive-date=30. 4. 2010 |url-status=live }} <!-- ## --> * {{cite web |ref={{harvid|Paris Agreement|2015}} |date =2015 |author=UNFCCC |author-link=UNFCCC |title=Paris Agreement |publisher=United Nations Framework Convention on Climate Change |url=https://unfccc.int/files/essential_background/convention/application/pdf/english_paris_agreement.pdf }} <!-- ## --> * {{cite report |ref={{harvid|UN NDC Synthesis Report|2021}} | author = UNFCCC | author-link = UNFCCC | date = 26. 2. 2021 | title = Nationally determined contributions under the Paris Agreement Synthesis report by the secretariat | url = https://unfccc.int/sites/default/files/resource/cma2021_02E.pdf | publisher = [[United Nations Framework Convention on Climate Change]] }} <!-- ## --> * {{cite web |ref={{harvid|UNHCR|2011}} |title=Climate Change and the Risk of Statelessness: The Situation of Low-lying Island States |last=Park |first=Susin |date=maj 2011 |publisher=United Nations High Commissioner for Refugees |url=http://www.unhcr.org/4df9cb0c9.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20130502223251/http://www.unhcr.org/4df9cb0c9.pdf |archive-date=2. 5. 2013|url-status=live|access-date=13. 4. 2012 }} * {{cite report |author=United States Environmental Protection Agency |year=2016 |title=Methane and Black Carbon Impacts on the Arctic: Communicating the Science |url=https://19january2017snapshot.epa.gov/climate-change-science/methane-and-black-carbon-impacts-arctic-communicating-science_.html |access-date=27. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170906225344/https://19january2017snapshot.epa.gov/climate-change-science/methane-and-black-carbon-impacts-arctic-communicating-science_.html |archive-date=6. 9. 2017 |url-status=live }} * {{cite journal |last1=Van Oldenborgh |first1=Geert-Jan |last2=Philip |first2=Sjoukje |last3=Kew |first3=Sarah |last4=Vautard |first4=Robert |display-authors=etal |date=2019 |website=Semantic Scholar |s2cid=199454488 |title=Human contribution to the record-breaking June 2019 heat wave in France }} * {{cite report|ref={{harvid|World Bank, June|2019}} |title=State and Trends of Carbon Pricing 2019 |url=http://documents.worldbank.org/curated/en/191801559846379845/pdf/State-and-Trends-of-Carbon-Pricing-2019.pdf |date=juni 2019 |publisher=World Bank |location=Washington, D.C. |doi=10.1596/978-1-4648-1435-8 |hdl=10986/29687 |hdl-access=free }} * {{cite report |ref={{harvid|WHO|2014}} |author=World Health Organization |year=2014 |title=Quantitative risk assessment of the effects of climate change on selected causes of death, 2030s and 2050s |location=Geneva, Switzerland |isbn=978-92-4-150769-1 |url=https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/134014/9789241507691_eng.pdf }} * {{Cite report |ref={{harvid|WHO|2016}} | author= World Health Organization | year= 2016 | title=Ambient air pollution: a global assessment of exposure and burden of disease | location= Geneva, Switzerland | isbn = 978-92-4-1511353 | url= https://apps.who.int/iris/rest/bitstreams/1061179/retrieve }} * {{cite book |ref={{harvid|WHO|2018}} |author=World Health Organization |title=COP24 Special Report Health and Climate Change |url=https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/276405/9789241514972-eng.pdf?ua=1 |year=2018 |location=Geneva |isbn=978-92-4-151497-2 }} * {{cite book |ref={{harvid|WMO|2021}} |author=[[World Meteorological Organization]] |title=WMO Statement on the State of the Global Climate in 2020 |url=https://library.wmo.int/doc_num.php?explnum_id=10618 |year=2021 |location=Geneva |series=WMO-No. 1264 |isbn=978-92-63-11264-4 }} * {{cite book |title=Shock Waves : Managing the Impacts of Climate Change on Poverty. Climate Change and Development |date=2016 |isbn=978-1-4648-0674-2 |doi=10.1596/978-1-4648-0673-5 |last1=Hallegatte |first1=Stephane |last2=Bangalore |first2=Mook |last3=Bonzanigo |first3=Laura |last4=Fay |first4=Marianne |last5=Kane |first5=Tamaro |last6=Narloch |first6=Ulf |last7=Rozenberg |first7=Julie |last8=Treguer |first8=David |last9=Vogt-Schilb |first9=Adrien |display-authors=4 |location=Washington, D.C. |publisher=World Bank |hdl=10986/22787 |url=https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/10986/22787/9781464806735.pdf?sequence=13&isAllowed=y }} * {{cite book |ref={{harvid|World Resources Institute, December|2019}} |author=World Resources Institute |date=decembar 2019 |title=Creating a Sustainable Food Future: A Menu of Solutions to Feed Nearly 10 Billion People by 2050 |location=Washington, D.C. |url=https://files.wri.org/d8/s3fs-public/wrr-food-full-report.pdf |isbn=978-1-56973-953-2 }} {{refend}} === Netehnički izvori === {{refbegin|30em}} * ''[[American Institute of Physics]]'' ** {{cite book |ref=none |last=Weart |first=Spencer |date=oktobar 2008 |title=The Discovery of Global Warming |edition=2nd |location=Cambridge, MA |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0-674-03189-0 |url=http://history.aip.org/climate/reviews.htm |access-date=16. 6. 2020 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161118000413/http://history.aip.org/climate/reviews.htm |archive-date=18. 11. 2016}} ** {{cite book |ref=none |last=Weart |first=Spencer |date=februar 2019 |title=The Discovery of Global Warming |edition=online |url=http://history.aip.org/climate/index.htm |access-date=19. 6. 2020 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200618075616/http://history.aip.org/climate/index.htm |archive-date=18. 6. 2020 }} *** {{citation|ref={{harvid|Weart "The Carbon Dioxide Greenhouse Effect"}} |mode=cs1 <!-- Because {cite web} doesn't do chapters. --> |last =Weart |first=Spencer |date =januar 2020<!-- "The Discovery of Global Warming" is an evolving website, date is not useful for SFNs. --> |title=The Discovery of Global Warming |chapter=The Carbon Dioxide Greenhouse Effect |chapter-url=http://history.aip.org/climate/co2.htm |access-date=19. 6. 2020 |publisher=American Institute of Physics |archive-url=https://web.archive.org/web/20161111191800/http://history.aip.org/climate/co2.htm |archive-date=11. 11. 2016 |url-status=live }} *** {{citation|ref=none |mode=cs1 <!-- Because {cite web} doesn't do chapters. --> |last =Weart |first=Spencer |date =januar 2020<!-- "The Discovery of Global Warming" is an evolving website, date is not useful for SFNs. --> |title=The Discovery of Global Warming |chapter=The Public and Climate Change |chapter-url=http://history.aip.org/climate/public.htm |access-date=19. 6. 2020 |publisher =American Institute of Physics |archive-url=https://web.archive.org/web/20161111191711/http://history.aip.org/climate/public.htm |archive-date=11. 11. 2016 |url-status=live }} **** {{citation|ref={{harvid|Weart "Suspicions of a Human-Caused Greenhouse (1956–1969)"}} |mode=cs1 <!-- Because {cite web} doesn't do chapters. --> |last =Weart |first=Spencer |date =januar 2020<!-- "The Discovery of Global Warming" is an evolving website, date is not useful for SFNs. --> |title=The Discovery of Global Warming |chapter=The Public and Climate Change: Suspicions of a Human-Caused Greenhouse (1956–1969) |chapter-url=http://history.aip.org/climate/public.htm#S2 |access-date=19. 6. 2020 |publisher =American Institute of Physics |archive-url=https://web.archive.org/web/20161111191711/http://history.aip.org/climate/public.htm#S2 |archive-date=11. 11. 2016 |url-status=live }} *** {{citation|ref={{harvid|Weart "The Public and Climate Change (since 1980)"}} |mode=cs1 <!-- Because {cite web} doesn't do chapters. --> |last1=Weart |first1=Spencer |date =januar 2020<!-- "The Discovery of Global Warming" is an evolving website, date is not useful for SFNs. --> |title=The Discovery of Global warming |chapter=The Public and Climate Change (cont.&nbsp;– since 1980) |chapter-url=https://history.aip.org/climate/public2.htm |access-date=19. 6. 2020 |publisher =American Institute of Physics |archive-url=https://web.archive.org/web/20161111191659/http://history.aip.org/climate/public2.htm |archive-date=11. 11. 2016 |url-status=live }} **** {{citation|ref={{harvid|Weart "The Public and Climate Change: The Summer of 1988"}} |mode=cs1 <!-- Because {cite web} doesn't do chapters. --> |first=Spencer |last=Weart |date =januar 2020<!-- "The Discovery of Global Warming" is an evolving website, date is not useful for SFNs. --> |title=The Discovery of Global Warming |chapter=The Public and Climate Change: The Summer of 1988 |chapter-url=http://history.aip.org/climate/public2.htm#S1988 |access-date=19. 6. 2020 |publisher=American Institute of Physics |archive-url=https://web.archive.org/web/20161111191659/http://history.aip.org/climate/public2.htm#S1988 |archive-date=11. 11. 2016 |url-status=live }} * ''[[Associated Press]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|Associated Press, 22 September|2015}} |url=https://www.apstylebook.com/blog_posts/4 |title=An addition to AP Stylebook entry on global warming |last=Colford |first=Paul |date=22. 9. 2015 |website=AP Style Blog |access-date=6. 11. 2019}} * ''[[BBC]]'' ** {{cite news |ref={{harvid|BBC, 1 May|2019}} |date=1. 5. 2019 |title=UK Parliament declares climate change emergency |publisher=BBC |url=https://www.bbc.com/news/uk-politics-48126677 |access-date=30. 6. 2019 }} ** {{cite web |ref={{harvid|BBC Science Focus Magazine, 3 February|2020}} |last=Rigby |first=Sara |date=3. 2. 2020 |title=Climate change: should we change the terminology? |website=BBC Science Focus Magazine |url=https://www.sciencefocus.com/news/climate-change-should-we-change-the-terminology/ |access-date=24. 3. 2020}} * ''[[Bulletin of the Atomic Scientists]]'' ** {{cite news |last1=Stover |first1=Dawn |title=The global warming 'hiatus' |url=https://thebulletin.org/2014/09/the-global-warming-hiatus/ |work=Bulletin of the Atomic Scientists |date=23. 9. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200711032006/https://thebulletin.org/2014/09/the-global-warming-hiatus/ |archive-date=11. 7. 2020 |url-status=live }} * ''[[Carbon Brief]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|Carbon Brief, 4 Jan|2017}} |date=4. 1. 2017 |last=Yeo |first=Sophie |title=Clean energy: The challenge of achieving a 'just transition' for workers |website=Carbon Brief |url=https://www.carbonbrief.org/clean-energy-the-challenge-of-achieving-a-just-transition-for-workers |access-date=18. 5. 2020 }} ** {{cite web |ref={{harvid|Carbon Brief, 15 January|2018}} |date=15. 1. 2018 |last1=McSweeney |first1=Robert M. |last2=Hausfather |first2=Zeke |title= Q&A: How do climate models work? |website=Carbon Brief |url=https://www.carbonbrief.org/qa-how-do-climate-models-work |access-date=2. 3. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190305004530/https://www.carbonbrief.org/qa-how-do-climate-models-work |archive-date=5. 3. 2019 |url-status=live }} ** {{cite web |ref={{harvid|Carbon Brief, 19 April|2018}} |date =19. 4. 2018 |last1=Hausfather |first1=Zeke |title=Explainer: How 'Shared Socioeconomic Pathways' explore future climate change |website=Carbon Brief |url=https://www.carbonbrief.org/explainer-how-shared-socioeconomic-pathways-explore-future-climate-change |access-date=20. 7. 2019 }} ** {{cite web |ref={{harvid|Carbon Brief, 8 October|2018}} |date=8. 10. 2018 |last1=Hausfather |first1=Zeke |title=Analysis: Why the IPCC 1.5C report expanded the carbon budget |url=https://www.carbonbrief.org/analysis-why-the-ipcc-1-5c-report-expanded-the-carbon-budget |access-date=28. 7. 2020|website=Carbon Brief}} ** {{cite web |ref={{harvid|Carbon Brief, 7 January|2020}} |url=https://www.carbonbrief.org/media-reaction-australias-bushfires-and-climate-change |title=Media reaction: Australia's bushfires and climate change |last1=Dunne |first1=Daisy |last2=Gabbatiss |first2=Josh |last3=Mcsweeny |first3=Robert |date=7. 1. 2020 |website=Carbon Brief|access-date=11. 1. 2020}} * ''[[Deutsche Welle]]'' ** {{cite news |ref={{harvid|Deutsche Welle, 22 June|2019}} |last1=Ruiz |first1=Irene Banos |title=Climate Action: Can We Change the Climate From the Grassroots Up? |url=https://www.ecowatch.com/climate-action-grassroots-2638915946.html |access-date=23. 6. 2019 |agency=Deutsche Welle |publisher=Ecowatch |date=22. 6. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190623124154/https://www.ecowatch.com/climate-action-grassroots-2638915946.html |archive-date=23. 6. 2019 |url-status=live }} * ''[[EPA]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|EPA|2016}} |title=Myths vs. Facts: Denial of Petitions for Reconsideration of the Endangerment and Cause or Contribute Findings for Greenhouse Gases under Section 202(a) of the Clean Air Act |publisher=U.S. Environmental Protection Agency |date=25. 8. 2016 |url=https://www.epa.gov/ghgemissions/myths-vs-facts-denial-petitions-reconsideration-endangerment-and-cause-or-contribute |access-date=7. 8. 2017}} ** {{cite web |ref={{harvid|EPA|2019}} |url=https://www.epa.gov/ghgemissions/global-greenhouse-gas-emissions-data |title=Global Greenhouse Gas Emissions Data |author=US EPA |date=13. 9. 2019 |access-date=8. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200218125157/https://www.epa.gov/ghgemissions/global-greenhouse-gas-emissions-data |archive-date=18. 2. 2020|url-status=live}} ** {{cite web |ref={{harvid|EPA|2020}} |url=https://www.epa.gov/ghgemissions/overview-greenhouse-gases |title=Overview of Greenhouse Gases |author=US EPA |date=15. 9. 2020 |access-date=15. 9. 2020 }} * ''[[EUobserver]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|EUobserver, 20 December|2009}} |date=20. 12. 2009 |title=Copenhagen failure 'disappointing', 'shameful' |website=euobserver.com |access-date=12. 4. 2019 |url=https://euobserver.com/environment/29181 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412092312/https://euobserver.com/environment/29181 |archive-date=12. 4. 2019 |url-status=live}} * ''[[European Parliament]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|European Parliament, February|2020}} |date=februar 2020 |first=M. |last=Ciucci |title=Renewable Energy |website=European Parliament |url=https://www.europarl.europa.eu/factsheets/en/sheet/70/renewable-energy |access-date=3. 6. 2020 }} * ''[[The Guardian]]''<!-- |issn=0261-3077 - not needed, nor location. The parameters for harvid should match the first two parameters used in harvnb for the short-cite in the text. --> ** {{cite news |ref={{harvid|The Guardian, 26 January|2015}} |last1=Nuccitelli |first1=Dana |date=26. 1. 2015 |title=Climate change could impact the poor much more than previously thought |newspaper=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/environment/climate-consensus-97-per-cent/2015/jan/26/climate-change-could-impact-poor-much-more-than-previously-thought |archive-url=https://web.archive.org/web/20161228200446/https://www.theguardian.com/environment/climate-consensus-97-per-cent/2015/jan/26/climate-change-could-impact-poor-much-more-than-previously-thought |archive-date=28. 12. 2016 |url-status=live }} ** {{cite news |ref={{harvid|The Guardian, 19 March|2019}} |last=Carrington |first=Damian |date=19. 3. 2019 |title=School climate strikes: 1.4 million people took part, say campaigners |newspaper=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/environment/2019/mar/19/school-climate-strikes-more-than-1-million-took-part-say-campaigners-greta-thunberg |access-date=12. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190320122303/https://www.theguardian.com/environment/2019/mar/19/school-climate-strikes-more-than-1-million-took-part-say-campaigners-greta-thunberg |archive-date=20. 3. 2019|url-status=live }} ** {{cite news |ref={{harvid|The Guardian, 17 May|2019}} |last=Carrington |first=Damian |date=17. 5. 2019 |title=Why the Guardian is changing the language it uses about the environment |newspaper=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/environment/2019/may/17/why-the-guardian-is-changing-the-language-it-uses-about-the-environment |access-date=20. 5. 2019 }} ** {{cite news |ref={{harvid|The Guardian, 28 November|2019}} |url=https://www.theguardian.com/world/2019/nov/28/eu-parliament-declares-climate-emergency |title='Our house is on fire': EU parliament declares climate emergency |last=Rankin |first=Jennifer |date=28. 11. 2019 |work=The Guardian |access-date=28. 11. 2019 |issn=0261-3077}}Too risky ** {{cite news |ref={{harvid|The Guardian, 19 February|2020}} |last= Watts |first=Jonathan |date= 19. 2. 2020 |title=Oil and gas firms 'have had far worse climate impact than thought' |url=https://www.theguardian.com/environment/2020/feb/19/oil-gas-industry-far-worse-climate-impact-than-thought-fossil-fuels-methane |newspaper=The Guardian }} ** {{cite web |ref={{harvid|The Guardian, 6 April|2020}} |last=Carrington |first=Damian |date=6. 4. 2020 |title=New renewable energy capacity hit record levels in 2019 |work=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/environment/2020/apr/06/new-renewable-energy-capacity-hit-record-levels-in-2019 |access-date=25. 5. 2020 }} ** {{cite web |ref={{harvid|The Guardian, 28 October|2020}} |date=28. 10. 2020 |last=McCurry |first=Justin |title=South Korea vows to go carbon neutral by 2050 to fight climate emergency |url=http://www.theguardian.com/world/2020/oct/28/south-korea-vows-to-go-carbon-neutral-by-2050-to-fight-climate-emergency |access-date=6. 12. 2020 |work=The Guardian}} * ''[[NASA]]'' ** {{cite news |ref={{harvid|NASA, 28 May|2013}} |year=2013 |title=Arctic amplification |publisher=NASA |url=https://climate.nasa.gov/news/927/arctic-amplification |archive-url=https://web.archive.org/web/20180731054007/https://climate.nasa.gov/news/927/arctic-amplification/ |archive-date=31. 7. 2018 |url-status=live }} ** {{cite news |ref={{harvid|NASA, 12 September|2018}} |date=12. 9. 2018 |last=Carlowicz |first=Michael |publisher=NASA's Earth Observatory |title=Watery heatwave cooks the Gulf of Maine |url=https://climate.nasa.gov/news/2798/watery-heatwave-cooks-the-gulf-of-maine/ }} ** {{cite web |ref={{harvid|NASA, 5 December|2008}} |date=5. 12. 2008 |last=Conway |first=Erik M. |title=What's in a Name? Global Warming vs. Climate Change |publisher=NASA |url=http://www.nasa.gov/topics/earth/features/climate_by_any_other_name.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20100809221926/http://www.nasa.gov/topics/earth/features/climate_by_any_other_name.html |archive-date=9. 8. 2010 }} ** {{cite web |ref={{harvid|NASA, Mitigation and Adaptation|2020}} |date=21. 12. 2020 |title=Responding to Climate Change |publisher=NASA |url=https://climate.nasa.gov/solutions/adaptation-mitigation/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210104032553/https://climate.nasa.gov/solutions/adaptation-mitigation/ |archive-date=4. 1. 2021 |url-status=live }} ** {{cite web |ref={{harvid|NASA, 16 June|2011}} |date=16. 6. 2011 |last1=Riebeek |first1=H. |title=The Carbon Cycle: Feature Articles: Effects of Changing the Carbon Cycle |url=http://www.earthobservatory.nasa.gov/Features/CarbonCycle/page5.php |publisher=Earth Observatory, part of the EOS Project Science Office located at NASA Goddard Space Flight Center |access-date=4. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130206043139/http://earthobservatory.nasa.gov/Features/CarbonCycle/page5.php |archive-date=6. 2. 2013 |url-status=live }} ** {{cite web |ref={{harvid|NASA, Scientific Consensus|2020}} |date=21. 12. 2020 |title=Scientific Consensus: Earth's Climate is Warming |publisher=NASA |url=https://climate.nasa.gov/scientific-consensus/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210104025718/https://climate.nasa.gov/scientific-consensus/ |archive-date=4. 1. 2021 |url-status=live }} ** {{cite web |date=januar 2016 |last1=Shaftel |first1=Holly |title=What's in a name? Weather, global warming and climate change |website=NASA Climate Change: Vital Signs of the Planet |url=https://climate.nasa.gov/resources/global-warming |access-date=12. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180928145703/https://climate.nasa.gov/resources/global-warming/ |archive-date=28. 9. 2018 |url-status=dead }} ** {{cite web |ref={{harvid|NASA, 7 July|2020}} |date=7. 7. 2020 |editor-last=Shaftel |editor-first=Holly |editor2-last=Jackson |editor2-first=Randal |editor3-last=Callery |editor3-first=Susan |editor4-last=Bailey |editor4-first=Daniel |title=Overview: Weather, Global Warming and Climate Change |url=https://climate.nasa.gov/resources/global-warming-vs-climate-change |access-date=14. 7. 2020 |website=Climate Change: Vital Signs of the Planet }} * ''[[National Conference of State Legislators]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|National Conference of State Legislators, 17 April|2020}} |date=17. 4. 2020 |title=State Renewable Portfolio Standards and Goals |website=National Conference of State Legislators |url=https://www.ncsl.org/research/energy/renewable-portfolio-standards.aspx |access-date=3. 6. 2020 }} * ''[[National Geographic]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|National Geographic, 13 August|2019}} |last=Welch |first=Craig |url=https://www.nationalgeographic.com/environment/2019/08/arctic-permafrost-is-thawing-it-could-speed-up-climate-change-feature/ |title=Arctic permafrost is thawing fast. That affects us all. |date=13. 8. 2019 |website=National Geographic |access-date=25. 8. 2019 }} * ''[[National Science Digital Library]]'' ** {{cite web |first=James R. |last=Fleming |title=Climate Change and Anthropogenic Greenhouse Warming: A Selection of Key Articles, 1824–1995, with Interpretive Essays |website=National Science Digital Library Project Archive PALE:ClassicArticles |date=17. 3. 2008 |url=http://nsdl.library.cornell.edu/websites/wiki/index.php/PALE_ClassicArticles/GlobalWarming.html |access-date=7. 10. 2019 }} * ''[[Natural Resources Defense Council]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|Natural Resources Defense Council, 29 September|2017}} |date=29. 9. 2017 |title=What Is the Clean Power Plan? |website=Natural Resources Defense Council |url=https://www.nrdc.org/stories/how-clean-power-plan-works-and-why-it-matters |access-date=3. 8. 2020 }} * ''[[Nature]]'' ** {{cite journal |last=Crucifix |first=Michel |date=2016 |title=Earth's narrow escape from a big freeze |journal=Nature |volume=529|issue=7585 |pages=162–163|issn=1476-4687 |doi=10.1038/529162a |pmid=26762453 |doi-access=free}} * ''[[The New York Times]]'' ** {{cite news |ref={{harvid|The New York Times, 25 May|2015}} |title =Paris Can't Be Another Copenhagen |work =The New York Times |last =Rudd |first =Kevin |date =25. 5. 2015 |access-date =26. 5. 2015 |url =https://www.nytimes.com/2015/05/26/opinion/kevin-rudd-paris-cant-be-another-copenhagen.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20180203110636/https://www.nytimes.com/2015/05/26/opinion/kevin-rudd-paris-cant-be-another-copenhagen.html |archive-date=3. 2. 2018 |url-status =live }} * ''[[NOAA]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|NOAA, 10 July|2011}} |date=10. 7. 2011 |author=NOAA |url=https://www.climate.gov/news-features/understanding-climate/polar-opposites-arctic-and-antarctic |title=Polar Opposites: the Arctic and Antarctic |access-date=20. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190222152103/https://www.climate.gov/news-features/understanding-climate/polar-opposites-arctic-and-antarctic |archive-date=22. 2. 2019 |url-status=live }} ** {{cite web |ref={{harvid|NOAA, 17 June|2015}} |date=17. 6. 2015 |author=NOAA |url=https://www.climate.gov/news-features/climate-qa/whats-difference-between-global-warming-and-climate-change |title=What's the difference between global warming and climate change? |access-date=9. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210101142233/https://www.climate.gov/news-features/climate-qa/whats-difference-between-global-warming-and-climate-change |archive-date=1. 1. 2021 |url-status=live }} ** {{cite web |first=Amara |last=Huddleston |title=Happy 200th birthday to Eunice Foote, hidden climate science pioneer |website=NOAA Climate.gov |date=17. 7. 2019 |url=https://www.climate.gov/news-features/features/happy-200th-birthday-eunice-foote-hidden-climate-science-pioneer |access-date=8. 10. 2019 }} * ''[[Our World in Data]]'' ** {{cite journal |date=15. 1. 2018 |last1=Ritchie |first1=Hannah |last2=Roser |first2=Max |title=Land Use |journal=Our World in Data |url=https://ourworldindata.org/land-use |access-date=1. 12. 2019 }} ** {{cite web |date=2019 |last1=Ritchie |first1=Hannah |title=Renewable Energy |website=Our World in Data |url=https://ourworldindata.org/renewable-energy |access-date=31. 7. 2020 }} ** {{cite web |date=18. 9. 2020 |ref={{harvid|Our World in Data, 18 September|2020}} |last1=Ritchie |first1=Hannah |title=Sector by sector: where do global greenhouse gas emissions come from? |website=Our World in Data |url=https://ourworldindata.org/ghg-emissions-by-sector |access-date=28. 10. 2020 }} * [[Oxford Languages]] ** {{cite press release |ref={{harvid|Oxford Languages|2019}} |publisher=Oxford University Press |website=Oxford Languages |date=21. 11. 2019 |title=Word of the Year 2019 |url=https://languages.oup.com/word-of-the-year/2019/ |access-date=1. 11. 2021 }} * ''[[Pew Research Center]]'' ** {{cite web | ref= {{harvid|Pew|2020}} | author= Pew Research Center | date=16. 10. 2020 | title= Many globally are as concerned about climate change as about the spread of infectious diseases | url= https://www.pewresearch.org/fact-tank/2020/10/16/many-globally-are-as-concerned-about-climate-change-as-about-the-spread-of-infectious-diseases/ | access-date=19. 8. 2021 }} * ''[[Politico]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|Politico, 11 December|2019}} |url=https://www.politico.eu/article/the-commissions-green-deal-plan-unveiled/ |title=Europe's Green Deal plan unveiled |last1=Tamma |first1=Paola |last2=Schaart |first2=Eline |date=11. 12. 2019 |website=Politico |access-date=29. 12. 2019 |last3=Gurzu |first3=Anca}} * ''[[RIVM]]'' ** {{cite AV media |ref={{harvid|RIVM|2016}} |date=11. 10. 2016 |title=Documentary Sea Blind |medium=Dutch Television |language=nl |url=http://www.rivm.nl/en/Documents_and_publications/Common_and_Present/Newsmessages/2016/Documentary_Sea_Blind_on_Dutch_Television |access-date=26. 2. 2019 |publisher=RIVM: Netherlands National Institute for Public Health and the Environment |archive-url=https://web.archive.org/web/20180817055817/https://www.rivm.nl/en/Documents_and_publications/Common_and_Present/Newsmessages/2016/Documentary_Sea_Blind_on_Dutch_Television |archive-date=17. 8. 2018 |url-status=live }} * ''[[Salon (website)|Salon]]'' ** {{cite news |ref={{harvid|Salon, 25 September|2019}} |first=Evelyn |last=Leopold |title=How leaders planned to avert climate catastrophe at the UN (while Trump hung out in the basement) |url=https://www.salon.com/2019/09/25/how-serious-people-planned-to-avert-climate-catastrophe-at-the-un-while-trump-hung-out-in-the-basement_partner/ |date=25. 9. 2019 |website=Salon |access-date=20. 11. 2019}} * ''[[ScienceBlogs]]'' ** {{cite news |ref={{harvid|Gleick, 7 January|2017}} |last1=Gleick |first1=Peter |title=Statements on Climate Change from Major Scientific Academies, Societies, and Associations (January 2017 update) |date=7. 1. 2017 |access-date=2. 4. 2020 |url=https://scienceblogs.com/significantfigures/index.php/2017/01/07/statements-on-climate-change-from-major-scientific-academies-societies-and-associations-january-2017-update |work=ScienceBlogs }} * ''[[Scientific American]]'' ** {{cite magazine |ref={{harvid|Scientific American, 29 April|2014}} |title=Indian Monsoons Are Becoming More Extreme |last=Ogburn |first=Stephanie Paige |date=29. 4. 2014 |url=https://www.scientificamerican.com/article/indian-monsoons-are-becoming-more-extreme/ |magazine=Scientific American |archive-url=https://web.archive.org/web/20180622193126/https://www.scientificamerican.com/article/indian-monsoons-are-becoming-more-extreme/ |archive-date=22. 6. 2018 |url-status=live }} * ''[[Smithsonian]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|Smithsonian, 26 June|2016}} |url=https://www.smithsonianmag.com/smithsonian-institution/studying-climate-past-essential-preparing-todays-rapidly-changing-climate-180959595/ |title=Studying the Climate of the Past Is Essential for Preparing for Today's Rapidly Changing Climate |last=Wing|first=Scott L. |website=Smithsonian |access-date=8. 11. 2019 |date=29. 6. 2016}} * ''The Sustainability Consortium'' ** {{cite web |ref={{harvid|The Sustainability Consortium, 13 September|2018}} |website=The Sustainability Consortium |date=13. 9. 2018 |url=https://www.sustainabilityconsortium.org/2018/09/one-fourth-of-global-forest-loss-permanent-deforestation-is-not-slowing-down/ |title=One-Fourth of Global Forest Loss Permanent: Deforestation Is Not Slowing Down |access-date=1. 12. 2019 }} * ''UN Environment'' ** {{cite web |ref={{harvid|UN Environment, 25 October|2018}} |title=Curbing environmentally unsafe, irregular and disorderly migration |website=UN Environment |date=25. 10. 2018 |url=http://www.unenvironment.org/pt-br/node/23761 |access-date=18. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190418154922/https://www.unenvironment.org/pt-br/node/23761 |archive-date=18. 4. 2019 |url-status=live }} * ''[[UNFCCC]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|UNFCCC, "What are United Nations Climate Change Conferences?"}} |title=What are United Nations Climate Change Conferences? |website=UNFCCC |access-date=12. 5. 2019 |url=https://unfccc.int/process/conferences/what-are-united-nations-climate-change-conferences |archive-url=https://web.archive.org/web/20190512084017/https://unfccc.int/process/conferences/what-are-united-nations-climate-change-conferences |archive-date=12. 5. 2019 |url-status=live }} ** {{cite web |ref={{harvid|UNFCCC, "What is the United Nations Framework Convention on Climate Change?"}} |title=What is the United Nations Framework Convention on Climate Change? |website=UNFCCC |url=https://unfccc.int/process-and-meetings/the-convention/what-is-the-united-nations-framework-convention-on-climate-change }} * ''[[Union of Concerned Scientists]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|Union of Concerned Scientists, 8 January|2017}} |date=8. 1. 2017 |title=Carbon Pricing 101 |website=Union of Concerned Scientists |url=https://www.ucsusa.org/resources/carbon-pricing-101 |access-date=15. 5. 2020 }} * ''[[USA Today]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|USA Today, 21 November|2019}} |title='Climate emergency' is Oxford Dictionary's word of the year |last=Rice|first=Doyle |date=21. 11. 2019 |website=USA Today |url=https://www.usatoday.com/story/news/nation/2019/11/21/climate-emergency-oxford-dictionarys-word-year/4263945002/ |access-date=3. 12. 2019}} * ''[[Vice]]'' ** {{cite news |ref={{harvid|Vice, 2 May|2019}} |website=Vice |last1=Segalov |first1=Michael |title=The UK Has Declared a Climate Emergency: What Now? |url=https://www.vice.com/en_uk/article/evyxyn/uk-climate-emergency-what-does-it-mean |access-date=30. 6. 2019 |date=2. 5. 2019 }} * ''[[The Verge]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|The Verge, 27 December|2019}} |title=2019 was the year of 'climate emergency' declarations |last=Calma |first=Justine |date=27. 12. 2019 |website=The Verge |url=https://www.theverge.com/2019/12/27/21038949/climate-change-2019-emergency-declaration |access-date=28. 3. 2020}} * ''[[Vox (sajt)|Vox]]'' ** {{cite web |ref={{harvid|Vox, 20 September|2019}} |last1=Roberts |first1=D. |date=20. 9. 2019 |title=Getting to 100% renewables requires cheap energy storage. But how cheap? |website=Vox |url=https://www.vox.com/energy-and-environment/2019/8/9/20767886/renewable-energy-storage-cost-electricity |access-date=28. 5. 2020 }} * ''World Health Organization'' ** {{cite web |ref={{harvid|WHO, Nov|2015}} |date=novembar 2015 |title=WHO calls for urgent action to protect health from climate change – Sign the call |website=World Health Organization |url=https://www.who.int/globalchange/global-campaign/cop21/en/ |access-date=2. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210103002854/https://www.who.int/globalchange/global-campaign/cop21/en/ |url-status=dead |archive-date=3. 1. 2021 }} * ''[[World Resources Institute]]'' ** {{cite news |ref={{harvid|World Resources Institute, 31 March|2021}} |last1=Butler |first1=Rhett A. |title=Global forest loss increases in 2020 |url=https://news.mongabay.com/2021/03/global-forest-loss-increases-in-2020-but-pandemics-impact-unclear/ |work=Mongabay |date=31. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210401022404/https://news.mongabay.com/2021/03/global-forest-loss-increases-in-2020-but-pandemics-impact-unclear/ |archive-date=1. 4. 2021 |url-status=live }} ● ''Mongabay'' graphing WRI data from {{cite web |title=Forest Loss / How much tree cover is lost globally each year? |url=https://research.wri.org/gfr/forest-extent-indicators/forest-loss |website=research.WRI.org |publisher=World Resources Institute — Global Forest Review |archive-url=https://web.archive.org/web/20210310203850/https://research.wri.org/gfr/forest-extent-indicators/forest-loss |archive-date=10. 3. 2021 |date=januar 2021 |url-status=live}} ** {{cite journal |ref={{harvid|World Resources Institute, 8 August|2019}} |date=8. 8. 2019 |last1=Levin |first1=Kelly |title=How Effective Is Land At Removing Carbon Pollution? The IPCC Weighs In |website=World Resources institute |url=https://www.wri.org/blog/2019/08/how-effective-land-removing-carbon-pollution-ipcc-weighs |access-date=15. 5. 2020 }} ** {{cite journal |ref={{harvid|World Resources Institute, 8 December|2019}} |date=8. 12. 2019 |first1=Frances |last1=Seymour |first2=David |last2=Gibbs |title=Forests in the IPCC Special Report on Land Use: 7 Things to Know |url=https://www.wri.org/blog/2019/08/forests-ipcc-special-report-land-use-7-things-know/ |website=World Resources Institute }} * ''[[Yale]] Climate Connections'' ** {{cite web |ref={{harvid|Yale Climate Connections, 2 November|2010}} |title=Yale Researcher Anthony Leiserowitz on Studying, Communicating with American Public |date=2. 11. 2010 |last=Peach |first=Sara |publisher=Yale Climate Connections |access-date=30. 7. 2018 |url=https://www.yaleclimateconnections.org/2010/11/communicating-with-american-public |archive-url=https://web.archive.org/web/20190207130823/https://www.yaleclimateconnections.org/2010/11/communicating-with-american-public/ |archive-date=7. 2. 2019 |url-status=live }} {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [http://www.metoffice.gov.uk/climate-guide Klimatski vodič Met Offica] – Hidrometeorološki zavod Ujedinjenog Kraljevstva * [https://www.ncdc.noaa.gov/monitoring-references/faq/indicators.php Indikatori klimatskih promjena na globalnom nivou] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211214040356/https://www.ncdc.noaa.gov/monitoring-references/faq/indicators.php |date=14. 12. 2021 }} – NOAA * [https://www.nationalgeographic.com/magazine/2013/09/rising-seas-ice-melt-new-shoreline-maps/ Ishod potpunog topljenja svjetskih polarnih regija] – National Geographic * [https://www.globalwarmingindex.org Procjena globalnog zatopljenja koje je uzrokovalo čovječanstvo od druge polovine 19. stoljeća do danas] – Univerzitet u Oxfordu {{dobar članak}} [[Kategorija:Nauke o Zemlji]] [[Kategorija:Klimatologija]] [[Kategorija:Globalno zagrijavanje]] [[Kategorija:Nesreće]] 8augr3nitct7p60rqi3vz28k17r5rpu 0 17432 3427218 3409057 2022-08-05T11:10:47Z 77.77.229.211 Korekcija wikitext text/x-wiki {{Lasica}}[[Datoteka:Illyricum (Imperium Romanum).png|mini|desno|Rasprostranjenost Ilira na [[Balkan]]u prije oko 3000 godina]] '''Iliri''' je zbirno ime za plemena [[Indoevropljani|indoevropske]] jezičke porodice, nastanjenih nekada od [[Panonija|Panonske nizije]] pa do obala [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i južne [[Italija|Italije]]. To su današnja područja Dalmacije, Bosne I Hercegovine, Crne Gore i Albanije. == Teorija o etnogenezi == [[Teorija autohtonosti geneze Ilira|Teoriju autohtonosti geneze Ilira]] razvili su [[Alojz Benac]] i [[Borivoj Čović]] 1960-tih, efektivno diskreditirajući prijašnja mišljenja o Ilirima kao pridošlicama.<ref name="BenacPrediliri">{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2011.pdf |title= Alojz Benac – O identifikaciji ilirskog etnosa |work= ANUBiH Naše starine 1973 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Po njihovom mišljenju, željeznodobne grupe na Balkanu poznate kao "Iliri" su uglavnom autohtone, a periodične seobe naroda ''polja sa urnama'', Halštatskih seoba, odnosno disperzije [[Željezno doba|Latenske kulture]] poznate kao [[Kelti]] u 4. i 3. vijeku p. n. e. nisu značajno izmijenile etnički supstrat domaćeg stanovništva koji je evoluirao kroz stadije koje Benac definira kao pred-Ilire, proto-Ilire, pra-Ilire i Ilire.<ref>Mesihović, 2014, s.35</ref> U prilog teoriji Alojza Benca idu i istraživanja koja su proveli [[Pierre Cabanes]] u knjizi "Iliri", dostupnoj i na bosanskom jeziku, te [[John Wilkes]] u istoimenoj knjizi. Razni antički historičari{{ko}} Ilire su smatrali ratobornim, ali i slobodoljubivim narodom. Tako je zabilježeno da je ilirski kralj [[Bardilis]] oslobodio sve svoje robove, koji su se kasnije čak i borili na njegovoj strani. Ovo naravno nije izolovan slučaj među Iliriskim vođama i vladarima u drevno doba. Ilirski kralj [[Agron (kralj)|Agron]] je pomogao tadašnjem makedonskom kralju da se riješi pošasti, Grka Ajetolaca, koji su bili ozbiljno riješili ugroziti tadašnje Makedonce svojim osvajačkim ambicijama. Također je poznato i to da je i legendarni [[Pir]] ([[Pirova pobjeda]]), vladar Epira, koji su po mnogim historičarima bili ilirskog roda, također pritekao u pomoć jednom od italskih naroda u borbi protiv nadmočnijeg neprijatelja. [[Batonov ustanak|Batonovov ustanak]] (Bellum Batonianum) bila je bitna prekretnica. Ustanak je započeo u srednjoj Bosni u 6. godini n. e. a koji je pokrenuo do tada anonimni [[Baton]] iz plemena [[Dezitijati]] ([[Daesitiates]]), jedan od dva Batona po kojima su Rimaljani nazvali ovaj ustanak. Kada su Rimljani konačno zarobili Batona i živog ga doveli u Rim, što zbog divljenja, što kao ratni trofej, upitali su ga zašto je podigao ilirski narod na ustanak, na šta je on odgovorio: "Zato što ste poslali vukove da čuvaju ovce!" S obzirom na to da je u to doba Rimom vladao car August, pobuna je poznata i pod nazivom [[Gemma Augustea]]. == Ime == {{Glavni|Kolonizacija i legende o Ilirima}} Grčka [[mitologija]] porijeklo Ilira daje u dvije verzije. Po prvoj, koju donosi Apolodor, znatno raširenijoj verziji, porijeklo Ilira se veže za mit o [[Zeus]]ovoj otmici Evrope. Njen brat [[Feničani]]n Kadmo naselio se među Enhelejce i oženio se Harmonijom, koja mu je rodila sina Illyriosa kojeg je odmah po rođenju obavila zmija i prenijela mu svoju magičnu snagu; on će postati ilirski rodonačelnik. U drugoj verziji, Ilir (Illyrius) je sin kiklopa [[Polifema]] i Galatije. llir je imao šest sinova, Enchcleus, Autarieus, Dardanus, Maedus, Taulas i Perrhaebus, i kćerke, Partho, Daortho, Dassaro, i druge. Od njih su [[Autarijati]], [[Dardanci]], [[Taulanti]], [[Enhelejci]], [[Parteni]], [[Dasareti]], [[Daorsi]]. Autarius je imao sina Pannoniusa (ili Paeon), a kasnije sinove Scordiscusa i Triballus<ref name="Wilkes"> {{Cite web |url= https://archive.org/stream/15826619JohnWilkesTheIllyrians/15826619-John-Wilkes-The-Illyrians_djvu.txt |title= John Wilkes - the Illiyans |work= Elektronska verzija|accessdate= 9. 2. 2018}}</ref>. Dok se u prvoj generaciji Apijanove verzije nalaze eponimi ilirskih naroda, već u sljedećoj generaciji imamo ubacivanje [[Panoni|Panona]], a u trećoj generaciji Ilirovih potomaka su [[Tribali|Tribali]] i [[Skordisci]], što predstavlja etabliranja [[Kelti|Kelta]] na Balkanu.<ref>Mesihović, 2014, s.34</ref> <ref>[http://www.anubih.ba/godisnjak/god45/Godisnjak45-full.pdf Adnan Kaljanac - Mehanizmi identificiranja u brončanodobnim zajednicama homerskog doba]</ref> Predrimsko stanovništvo na Balkanu, Iliri, nije bilo jedinstveno po porijeklu niti po kulturi, pa se pojmovi Iliri i ilirski moraju shvatiti uslovno. Ti termini su tvorevina grčkih trgovaca i njihovih pisaca, i prvi put javlja se u 6. vijeku p.n.e, daleko na jugu, na granici sa Grcima, i najdalje do rijeke Drima. U 3. vijeku p.n.e ime se proširuje do obala [[Neretva|Neretve]], a u 1. vijeku p.n.e do rijeke [[Cetina|Cetine]], da bi ga nakon toga tada [[Rimljani]] proširili do [[Dunav]]a.<ref name="Bojanovski"/> Iliri se dakle nisu pojavili kao gotova narodnosna grupacija plemena, nego su se formirali u procesu simbioze i asimilacije raznorodnih etničkih i kulturnih komponenata. Ilirsko etničko ime . == Život i običaji == Iliri su se bavili [[stočarstvo|stočarstvom]], [[poljoprivreda|poljoprivredom]], [[lov|lovom]] i [[ribolov|ribolovom]], a bavili su se i [[gusarstvo]]m, kao i [[rudarstvo]]m. Poznavali su i [[Metalurgija|metalurgiju]]. Kao i ostali Iliri, Mezeji su živjeli u utvrđenim ili poluutvrđenim naseljima, od poljoprivrede, [[lov]]a i [[ribolov]]a. Antički pisci (Herodijan, [[Livije]], Plinije, [[Strabon]], Teopomp i drugi) Ilire opisuju kao ljude visokog rasta, jake i dobre [[ratnik]]e, odane piću. Nisu održavali ličnu higijenu, a živjeli su u [[patrijarh]]alnim zajednicama. Preme njima, svake osme godine su dijelili zemlju (teritoriju), razjedinjeni u međusobnim borbama i otporima neprijatelju. Maizaioi su imali 269 sudija. Ilire se optužuje i za prinošenje ljudskih žrtava, a sumnja se da je među njima bilo i ljudožderstva kao i kod [[Skordisci|Skordiska]], koji su se kasnije pomiješali s njima. Međutim pojedini autori{{ko}} navode da su takvi opisi djelo drevnih grčkih autora kod kojih metaforičko izražavanje nije bilo neuobičajeno. Naselja Ilira se razlikuju od mjesta do mjesta. Njihova naselja, poznata kao [[Gradina|gradine]], podizana su na teško pristupačnim mjestima, obično na prirodnim uzvisinama. Svoje gradove opasavali bi odbrambenim zidinama i kulama (ostaci nekih od tih gradova još prkose vremenu, poput ostataka grada Daorsa, [[Ošanjići]] kod Stoca). Uz rijeke su Iliri podizali sojenička naselja. U područjima gdje je klima oštra gradili su zemunice, dijelom ukopane u zemlju. Prema [[Strabon]]u, plemena poznata kao [[Dardanci]] zemunice su gradili ispod gnojnica, navodeći usput da su se Dardanci prali svega dvaput u životu - na rođenju i prilikom vjenčanja. Iliri su bili vješti u mnogim poslovima pa tako i u izradi [[Zlato|zlatnog]], [[Srebro|srebrnog]] i [[bronza]]nog nakita: narukvica, fibula, privjesaka, ogrlica, ukrasnih kopči i aplika. Posuđe Ilira je od keramike, ali su proizvodili i metalne posude u obliku situla (vedro s poklopcem i vedro). Sjekire su od kamena, bronze i željeza. Dlijeta su bila od bronze i željeza (dva tipa). Pored ovaca, uzgajali su svinje, koze i nešto manje goveda. Imali su i konje i [[psi|pse]]. Poznavali su i poljoprivredu i uzgoj pšenice, ječma, prosa, te mahunarki, kao što su [[grašak]], [[leća]] i [[bob (biljka)|bob]]. Plemena uz obalu uzgajala su i vinovu lozu (vjerovatno naučeno od susjednih Grka). U obradi zemlje Iliri su se služili koštanim motikama napravljenim od jelenjeg roga. Tek su od Kelta dobili ralo, kao i makaze. U Albaniji su ralo Iliri dobili od susjednih Grka, a ostali tek dolaskom Rimljana. Međutim, već u mlađem željeznom dobu Iliri poznaju pijuk, lopatu, grablje, srp, kosu i kosijer, a veći dio tog oruđa je od željeza. Prilikom pečenja hljeba Iliri su se služili sačem. Neki od njih već su imali peći od pečene gline za kuhanje i pečenje, ali je većina palila vatru na goloj zemlji u sredini sobe ili kutu prostorije, nasuprot vratima. Svoje žitarice mljeli su ručnim žrvnjevima, dok su neki od njih rotacijski žrvanj dobili od Grka, Kelta i Rimljana. Lov nije bio najrazvijeniji, hvatali su jelene (zbog rogova), lisice, jazavce, medvjede, dabrove, kune radi krzna. U lovu su koristili strelice s metalnim vrhovima, koplja i sulice. Glavno oružje lovca ipak su luk i strijela. Plemena [[Dalmacija|Dalmacije]] poznavala su i strelice s otrovnim vrhom, taj otrov nazivali su ''ninum'', a dobijali su ga od otrova tamošnjih [[zmije|zmija]]. Ribolov također ima značajno mjesto u krajevima uz obalu i uz rijeke. Ribolov je za Enhelejce bio glavno zanimanje. Ilirska [[udica]] je od bronze, imali su i željezne osti i koštane harpune. U ribolovu su se služili i izdubljenim čamcima ([[monoksil]]). Jedan otkriveni primjerak ima dužinu od 12,34 metra. Uz obalu mora Iliri su se bavili i skupljanjem školjaka ([[dagnja|dagnje]] i [[priljepak|priljepci]]). Mehke dijelove ovi ljudi su jeli, dok bi ljuštura kod [[Histri|Histra]] služila kao amulet i ukras. Iliri su znali obrađivati [[bakar]], [[zlato]] i [[srebro]]. Kod kopanja rude služili su se pijucima i maljevima. Zdrobljena ruda topila se u posebno građenim pećima. Kalupi za lijevanje pretežno su bili kameni. Razvoj njihove metalurgije pospješili su dospjeli [[Kelti]]. Tada Iliri raspolažu većim brojem alatki. U području Bosne Iliri su najviše obrađivali bronzu. [[Srebro]] se obrađivalo tek na jugu njihovog područja. Od 2. vijeka nove ere stagnira proizvodnja [[zlato|zlata]], a sve se više proizvodi željezo. Treba dodati da su Iliri znali dobijati i [[so]] iz slane vode. Slani izvori bili su glavni razlog vječnim ratovima između [[Autarijati|Autarijata]] i [[Ardijejci|Ardijeja]]. Da su Iliri bili razvijen narod govori i činjenica da su znali proizvoditi i [[staklo]], za čiju je proizvodnju bila potrebna temperatura od 650 °C. Iz staklene paste izrađivali su zrnca za ukrašavanje lukova na fibulama i izradu ogrlica, i to još u starije željezno doba. [[Datoteka:Face of King Gentius on Ancient Illyrian coin.jpg|thumb|200px|desno|Kovana novčanica sa likom Ilirskog kralja [[Gentius]]a.]] [[Pirati|Gusarstvo]] je za Ilire bio jedan od oblika privređivanja, kao i kod kasnijih [[Kačići|Kačića]]. Iliri su imali malene brze brodice pogodne za iznenadne napade na trgovačke italske brodove, pa i na same grčke gradove. Ovaj posao Ilirima je donosio lijepu korist. Premda su bili gusari, Iliri su se morali baviti i [[Trgovina|trgovinom]]. Grcima su Iliri izvozili [[srebro]], [[Pšenica|pšenicu]] (Grčko tlo je veoma nepogodno za poljoprivredu zbog manjka vode), kožu, [[Perunika|peruniku]] i drugo. Od njih su uvozili [[Keramika|keramiku]], oružje i nakit. === Ilirski novac === {{Glavni|Ilirski novac}} Novac je uvijek vezan uz trgovinu, pa Iliri u trgovini sa Grcima koriste njihov kovani novac. Prvi put ga počinju kovati početkom 4. vijeka prije nove ere u južnoj Iliriji, i to u gradu Damastionu; taj novac je od srebra. U Albaniji novac se kuje od 3. vijeka p. n. e. U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[Daorsi]] novac kuju od 2. vijeka p. n. e., kao i Labeati (sjeverna [[Albanija]]), a Peonci od 4. vijeka p. n. e. === Kultura === {{Glavni|Ilirska kultura}} === Ilirsko naslijeđe u današnjem dobu === Sarajevski [[etnologija|etnolog]] [[Cvjetko Rihtman]] u svojoj studiji o muzičkom folkloru Bosne i Hercegovine zaključuje da izvjesne polifonijske forme ne postoje među drugim slavenskim narodima.<ref>Ardian, 2004, s.26</ref> Tradicionalna vokalna [[Muzika u Bosni i Hercegovini|muzika u Bosni i Hercegovini]], poznata kao [[ganga]], nema paralelu sa [[Slaveni|slavenskim]] tradicijama i mogući je ostatak ilirskog vremena. Albanska riječ za zvuk je - kënga‟ (izgovara se u sjevernoj Albaniji – kanga).<ref>Ardian, 2004</ref> Gluha kola, kao što je [[Glamočko kolo]], svoju formu i sadržaj vuku iz ilirskih vremena. Takođe se ne nalazi u slavenskoj tradiciji. Poseban kulturni element u Bosni i Hercegovini je [[tetoviranje]] dijela katoličkog stanovništva (dolina [[Lašva|Lašve]]). Ista tradicija je i kod katoličkog i muslimanskog stanovništva Albanije. Grčki historičar [[Strabon]] u opisima Ilira govori da su obično tetovirani. Njegov opis ima potvrdu u tačkastim bronzanim iglama, neđenim na [[Glasinac|Glasincu]] i [[Arheološko područje Donja Dolina|Donjoj Dolini]]. Motivi tetovaža su jednaki brojnim detaljima nađenim na spomenicima iz [[Bronzano doba|bronzanog]] i [[Željezno doba|željeznog doba]].<ref>Ardian, 2004, s.27</ref> Neki uzorci sa ilirske odjeće (cik-cak linije i koncentrični krugovi) nalaze se i na tradicionalnim uzorcima narodne nošnje. Poznato je da su Iliri djeci brijali glavu, a ovaj običaj se na Balkanu zadržao sve do [[20. vijek]]a. == Društveno uređenje == Plemena Ilira bila su organizirana po rodovima (dekurijama) i bratstvima. Savez bratstava činio je pleme. Dekurija ili rod se sastojao od 150 do 200 ljudi. Zemlja je bila vlasništvo bratstva i nije se dijelila porodicama nego rodovima. Broj bratstava razlikovao se po veličini teritorije i broju članova plemena, a mogao je biti i određen organizacijskom strukturom plemena. Tako 12 bratstava nalazimo kod [[Liburni|Liburna]] i [[Hythmiti|Hythmita]], ali i kod Peuceta iz južne Italije. Na čelu bratstva stoje ''princeps'' i u tom su svojstvu bili i članovi plemenskog vijeća. Na čelu ovog stajao je ''praepositus''. Smatra se da je kod nekih Ilira, prema [[Teopomp]]u i [[Agatarhid iz Knida|Agatarhidu iz Knida]], bilo i ropstva, pa se u tom smislu pominju Ardijejci i Dardanci. Ipak, poznato je da su se ilirski robovi borili na strani Ilira u ratovima, kako je ranije pomenuto. Zbog ove, kao i činjenice da su ilirski "robovi" sa svojim "vlasnicima" učestvovali i u gozbama, a imali su vlastiti dio zemlje koju su mogli obrađivati za vlastite potrebe, teško da se može govoriti o klasičnom robovlasništvu <ref>Cabanes, 1988</ref> Kod nekih plemena pominju se i ostaci matrijarhata (Liburni). Žene Liburna mogle su se prije udaje podavati kome su htjele. [[Pseudo-Skilaks]] piše u 'Periplu' kako Liburnima vladaju žene. [[File:Bronze helmet of Illyrian type MET DP105500.jpg|mini|desno|Ilirski bronzani šljem]] [[Datoteka:Illyrian Elite Noble Footman or Footsoldier (English).jpg|mini|desno|Elitni ilirski ratnik]] == Rat i oružje == Iliri su bili ratoboran narod, ratovali su kako protiv susjeda tako i međusobno, što je zapravo u [[Antika|antičkoj]] historiji bilo česta pojava uopšte. Od njihovog oružja treba pomenuti zakrivljeni bodež ili kratki mač 'sica' (izgovor sika), koji se možda razvio od zakrivljenog bronzanog noža. Tu su još 'sibyna' ili 'sigyna', dugo željezno koplje, duga bojna sjekira, luk i strijela, a kao odbrambeno oružje služili su štitovi, bronzani oklop i 'knemide' ili 'potkoljenice', te više tipova kaciga. == Pomorstvo == {{Glavni|Ilirsko pomorstvo}} Primorski Iliri bili su vješti pomorci i brodograditelji. Rimljani, a po svoj prilici i Grci, primili su od njih mnoge vještine brodograditeljstva. Brodica ''liburna'' ([[liburnica navis]]) bila je lagahno plovilo, brzo i velikih manevarskih sposobnosti. Najvještiji ilirski pomorci bili su, uz [[Liburni|Liburne]], i [[Labeati]], [[Daorsi]], [[Picenti]] i [[Ardijejci]]. == Pogrebni običaji == Većina plemena kod Ilira svoje pokojne pokapa pod humkom zajedno s popudbinom, kao što su to radili [[Dezitijati]]. Mrtvaci bi se ponekad spalili, pa je tek onda pepeo polagan u grob. Humci su podizani od zemlje i kamena, a u toku njegovog podizanja razbijala se lončarija. Tokom obreda ukopa plesali su se i pogrebni plesovi. Neki Iliri mrtve su sahranjivali ispod kuće. Kult [[Lar]]a (Lar, zaštitnik kuće) također je bio prisutan, od njih su ga preuzeli Rimljani. Kod Liburna mrtvaci su se pokapali u skvrčenom položaju. == Religija == {{Glavni|Ilirska religija}} Iliri su bili mnogobošci. Na sjeveru prevladava kult Sunca, na jugu kult zmije. Imali su veliki broj bogova, od kojih se neki javljaju samo lokalno. Kod Histra poznati su: Eia, Melesocus, Boria, Iria. Kod Liburna: Anzotica (podudara se sa rimskom Venerom), te božica Ica, kojoj je podignut spomenik u Plominu. Nadalje, tu su Iutossica, Latra i Sentona. Glavni bog Japoda bio je Bindus, zaštitnik izvora i voda (identificira se s rimskim Neptunom). Armatus je bio lokalni bog rata. Slijede: Terminus, zaštitnik meda; Tadenus, poistovjećen s Apolonom; Medaurus, zaštitnik grada Rhizon (danas Risan), bio je vjerovatno bog liječništva. Na jugu ilirskog područja javljaju se Dracon i Draccena, božanski zmijski par. Oko vrata Iliri su nosili amulete kako bi se zaštitili od zlog pogleda. ==Izgled== Iliri su pripadali dolihokefalnom tipu, dok je brahikefalnih bilo jedino na području savremene [[Albanija|Albanije]]. Brade su rijetko kada brijali, ako je suditi po onom kako su ih u kipovima i na kamenu prikazivali Rimljani. Sa druge strane, u njihovim humkama i grobovima nađen je priličan broj britvi, što se poklapa i sa prikazima likova na kamenu i kipova koje su oni sami izrađivali (čuveni prikaz ilirskih sveštenika na kamenu iz Zenice, te mnogobrojni drugi prikazi domaće umjetnosti u ranom rimskom periodu). Osim toga, poznato je da su Rimljani sve svoje neprijatelje prikazivali po ustaljenom formatu: polugoli "barbari", duge kose i brade. Odjeća se sastojala od bijele košulje, koja je visila sve do koljena i bila opasana oko pojasa, i ogrtača. Glave su pokrivali s nekoliko vrsti kapa, a na nogama su nosili kožne [[opanci|opanke]], mokasinke i drugu vrstu obuće. Rimljani u više izvora pominju kako je čuvena tunika "dalmatika" (Dalmatica) izvorno ilirska nošnja, na šta ukazuje i sam naziv. Kasnije je postala eklezijastička nošnja Rimljana, a zatim i Bizantijaca (može se vidjeti na freskovnom prikazu Cara Justinijana - duga bijela odora sa crnim linijama od ramena do dna). Nosili su i više vrsta kapa, koje su, kao i većinu drugih odjevnih predmeta, tkali pretežno od vune, pošto je stočarstvo bilo važno ilirsko zanimanje i to u svim krajevima, a u nekim i glavni izvor bogaćenja. Mada materijalni ostaci (kako oni što si ih pravili drugi, tako i oni što su ih pravili oni sami) prikazuju Ilire u tipičnim antičkim košuljama do koljena, bez rukava, a one ilirske zajednice koje su živjele u hladnijim predjelima morale nositi topliju odjeću i obuću, koje su zasigurno morali izrađivati od vune. [[File:South Illyria and Environs (English).png|mini|desno|Plemena sjeverno od antičke Makedonije na čijoj teritoriji se nalazilo Ilirsko kraljevstvo]] [[File:Adriatic_Coast_230_BC_3rd_century_(English).svg|mini|desno|Ardijejsko kraljevstvo (Ilirsko kraljevstvo) u vrijeme kralja Agrona 230. god.]] [[File:Queen Teuta orders the murder of Roman ambassadors.jpg|mini|desno|Regentkinja [[Teuta|Teuta]] naređuje svojoj gardi ubistvo rimskog izaslanika - Augustyn Mirys]] == Ilirska država == {{Glavni|Lista ilirskih vladara}} Iliri je naziv za negrčke narode koji su bili susjedi antičkoj [[Makedonija|Makedoniji]], [[Epir]]u i grčkim kolonijama i koristili su ga svi grčki pisci. Kada govore o ilirskim vladarima, u svim izvorima se oni nazivaju ilirski kraljevi, bez navođenja pripadnosti bilo kom plemenu.<ref name="Il. kraljevina">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/89882458/Godišnjak-Centra-za-balkanološka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 |title= Fanula Papazoglu - Poreklo i razvoj ilirske države |work= ANUBiH - DJELA KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO, 1969 |accessdate= 9. 2. 2016 |archive-date= 14. 7. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200714004000/https://www.scribd.com/document/89882458/Godi%C5%A1njak-Centra-za-balkanolo%C5%A1ka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 |url-status= dead }}</ref> Tek u [[Rimsko carstvo|rimskim]] izvorima, za vrijeme 260 - 167. god pne, ilirski vladari nazivaju su Ardijejski kraljevi, a država Ardijejsko kraljevstvo.<ref name="Imamović">{{Cite web |url= http://illyriancommunities.illyria.net/ |title= Enver Imamovic - On elements of political organization of illyrian communities |work= 'Prilozi', 30, Sarajevo, 2001., pages. 25-41|accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Ilirsko kraljevstvo sadržavalo je sve elemente državnosti svoga vremena. Imalo je nasljednu ulogu vladajuće (kraljevske) dinastije, kraljevski dvorac sa pripadajućim funkcijama, diplomatiju, emisiju ili štampanje novca, čvrstu vojsku, što je uz zajedničko stanovanje i ratovanje, stvaralo i grupni identitet u datom društvenom kontekstu. <ref>[http://www.anubih.ba/godisnjak/god47/Godisnjak47-full.pdf Milijan Dimitrijević - Socioekonomski odnosi i identiteti u gvozdenom dobu Jugoistočnog Jadrana, Godišnjak ANUBiH 47, 2018, s.]</ref> Naselja su bila organizovana po uzoru na grčke kolonije (helenizirani po principima urbane civilizacije).<ref name="Imamović"/> Historija ilirske države se u savremenoj nauci dijeli u dva perioda. Prvi period je vrijeme od početka IV do sredine III stoljeća. Pošto se znaju nazivi plemena i njihova teritorijalna rasprostranjenost, danas se u literaturi umjesto Ilirsko kraljevstvo navodi nekoliko ilirskih država toga vremena: [[Enhelejci|Kraljevstvo Enhelejaca]], [[Peonci|Kraljevstvo Peonaca]], [[Taulanti|Kraljevstvo Taulanata]] ili [[Dardanci|Kraljevstvo Dardanaca]].<ref name="Makedonija"/> Pri tome, među historičarima ne postoji potpuna usaglašenost u nazivima, odnosno plemenske pripadnosti kraljeva, rasprostranjenosti i vremenu trajanja. Drugi period je od 260 - 168 god. pne, gdje se kod svih današnjih autora država naziva [[Ardijejci|Kraljevstvo Ardijejeca]], što korespondira nazivu Ilirsko kraljevstvo. [[Fanula Papazoglu]] tvrdi da je Ilirsko kraljevstvo stvoreno na sjeverozapadnim granicama Makedonije na početku IV stoljeća pne. Već se Bardilis, drugi u genealogiji ilirskih vladara , izričito naziva ''kralj Ilira'' (''ho tön Illyriön basileüs - Polibije''). U latinskoj formi glasi ''rex Illyriorum''. Ne zna se koliko je ta titula (''basileus, rex'') po svom značenju adekvatna njihovoj izvornoj ilirskoj funkciji, jer se taj ilirski termin nije sačuvao<ref>Bojanovski, 1989</ref> U vrijeme osnivanja kraljevstva, Iliri su bili na istom nivou društveno-političkog razvoja kao i Makedonci. Od [[Filip II Makedonski|Filipa II Makedonskog]] Makedonija doživljava silan uspon, a Iliri su u stalnom povlačenju. === Dardansko kraljevstvo === {|border="1" |Ime || godina vladavine (p. n. e.) || plemenska pripadnost |- |[[Sirhas]] || V-IV vijek ||Iliri, Linkesti, Makedonci |- |[[Bardilis]] || 385-358 || [[Dardanci]] |- |[[Grabos]] || 358-344 || [[Grabi]], Dardanci |- |[[Pleuratus]] I || 344- || Dardanci, [[Taulanti]] |- |[[Kleitus]] || 317-302 || Dardanci |- |[[Glaukijas]] || 317-303 || [[Taulanti]] |- |[[Bardilis]] II || 295-290 || Dardanci |- |[[Monunius]] || 300-280 || Dardanci |- |[[Mitilos]] || 270 || Dardanci |- |[[Longar]] || kraj III vijeka, oko 239-229 || Dardanci |- |[[Bato]] || kraj III vijeka || Dardanci |- |} === Ardijejsko kraljevstvo === Po teoriji Gustava Zippela<ref name="Zippel">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/142186107/Zippel-G-1877-Die-Romische-Herrschaft-in-Illyrien Zippel G. 1877. |title= Gustav Zippel - Die Römische Herrschaft in Illyrien |work= Lajpcig, 1877.|accessdate= 9. 2. 2018}}</ref>, [[Ardijejci]] su osnivači ilirske države, zajedno sa [[Daorsi]]ma, [[Plereji]]ma, [[Melkumani]]ma i Vardeima, plemenima sa teritorije istočno od [[Neretva|Neretve]] do Bokokotorskog zaliva i na sjeveru do Neretve. Po njemu i mižljenju većine savremenih historičara, ardijejska država nema kontinuitet sa predhodnom ilirskom gržavom. Ovo mišljenje zasniva se na rimskim izvorima. Ardijejci kasnije u državu uključuju [[Dokleati|Dokleate]] i [[Labeati|Labeate]].<ref name="Imamović"/> Lista kraljeva iz Ardijejske dinastije: {|border="1" |Ime || godina vladavine (p. n. e.) || titula || plemenska pripadnost || napomena |- |[[Pleuratus]] II || 260-250 || kralj || Ardijejci || |- |[[Agron (kralj)|Agron]] || 250-230 || kralj || Ardijejci || |- |[[Pineus]] || 230-217 || kralj || Ardijejci || maloljetan |- |[[Teuta]] || 230-217 || regent ||||završila na planini Orjen|| |- |[[Scerdilaidas]] || 219-206 || regent, kralj || Ardijejci || Agronov brat |- |[[Demetrije Hvarski]] || 229-219 || rimski namjesnik || Grk ||pobjegao Makedoncima|| |- |[[Pleuratus]] III || 205-180 || kralj || Ardijejci|| |- |[[Gencije]] || 180-168 || kralj || Ardijejci|| |} === Iliri i Rimljani === {{Glavni|Ilirski ratovi}} Od kraja III stoljeća pne, na Balkanskom poluostrvu se pojavljuje [[Rimska Republika]], koja će u vremenu od 50 godina potčiniti i Makedonce i Ilire. Jedino će Dardanci pružati nešto duži otpor. Prvi sudar ilirske ardijejske države i [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|rimskog]] imperijalizma desio se nakon smrti kralja [[Agron (kralj)|Agron]]a 231/230. god. p.n.e, za vrijeme Agronove udovice kraljice [[Teuta|Teute]]<ref name="Bojanovski">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>. Razlog je bio ilirsko gusarenje i pljačkanje italski i grčkih gradova koje su već držali Rimljani.<ref>Živković, 2013</ref> Teuta je bila poražena, kraljevska dinastija nije ukinuta (Teutu je zamijenio [[Scerdilaidas]]), i 229. godine ilirska država postala je ilirski protektorat, u kojem je rimske interese štitio [[Demetrije Hvaranin]].<ref>[https://books.google.de/books?id=t7YF5S9cP7YC&pg=PA169&lpg=PA169&dq=Zippel+illyrian&source=bl&ots=JWwDCwzewf&sig=f7TXc57Sc_wg460sAmPYSMnKZlY&hl=hr&sa=X&ved=2ahUKEwjrqq3h1r_fAhUILFAKHVOvDewQ6AEwC3oECAAQAQ#v=onepage&q=Zippel%20illyrian&f=false Drevna piratstva]</ref>. Nakon toga, u drugom [[Ilirski ratovi|ilirskom ratu]] 219. god, Ilire je predvodio Demetrije Hvaranin, koji se predhodno odmetnuo od Rimljana. Rimljani su napali i osvojili slabo branjeni [[Dimale]], jedno od glavnih Demetrijevih uporišta. Odatle je rimska flota otplovila na sjever te zauzela Faros (Hvar). Demetrije Hvaranin je, tako ostavši bez baza, bio prisiljen bježati, te je pronašao utočište kod [[Makedonija (antička)|makedonskog]] kralja [[Filip V Makedonski|Filipa V]]. Kada je makedonski kralj [[Perzej]] započeo novu protivrimsku akciju, u nju se uključio i ilirski kralj [[Gencije]].<ref>Miočević, 1968</ref> Ovaj treći [[Makedonski ratovi|makedonski rat]] (ujedno i treći ilirski rat) završio se 168. porazom i slomom [[Antička Makedonija|Makedonije]] i ilirskog kraljevstva. Ilirska država je nestala, podijeljena na tri dijela, koji će postati zametak rimskog [[Ilirikum|Ilirika]].<ref name="Nam">[https://www.academia.edu/5867721/Salmedin_Mesihovic_-_PROCONSVLES_LEGATI_ET_PRAESIDES._Rimski_namjesnici_Ilirika_Gornjeg_Ilirika_i_Dalmacije_-_Roman_Governors_of_Illyricum_Upper_Illyricum_and_Dalmatia Salmedin Mesihović - Rimski namjesnici]</ref> [[Rim]]skom okupacijom dolazi do raseljavanja dijela stanovništva i do djelimične romanizacije ostataka. Dolaskom [[Slaveni|Slavena]] u ove krajeve, vjerovatno se samo u planinskim krajevima sačuvalo stanovništvo izvorno ilirskog roda, a i ono će biti slavenizirano.<ref name="Makedonija">{{Cite web |url= https://books.google.it/books?id=qpb3JdwuDQIC&printsec=frontcover&dq#v=onepage&q&f=fals |title= N.G.L. Hammond, F.W Wallbank - A HISTORY OF MACEDONIA |work= Oxford university press, 2001|accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> === Dalmati i Rimljani === {{Glavni|Dalmatski ratovi}} Pored borbi na istočnoj strani Jadrana, Rimljani su od kraja III. st. p. n. e. ratovali i na sjeveroistočnim granicama Italije. To je dovelo do sukoba sa Histrima 221, 181. i 178/177. god. p. n. e. i njihovog potpunog poraza. [[Istra]] je bila prvi dio Zapadnog Balkana koji su Rimljani stavili pod direktnu upravu i u nadležnosti Cisalpinske Galije. Pored [[Histri|Histra]], tokom 171. i 129. god ratovali su i [[Japodi]], [[Panoni]] i Taurisci ([[Kelti]]) p. n. e. Od sredine II. st. p. n. e. Rimljani su počeli sukobe sa dalmatskom zajednicom, štiteći Isejce i [[Daorsi|Daorse]] a kasnije i [[Liburni|Liburne]], a zapravo šireći svoj imperijalizam. Niz rimsko - dalmatskih ratova je u toku perioda dužeg od jednog stoljeća oblikovao političku historiju priobalnog područja i nešto dublje kontinentalne unutrašnjosti istočne strane srednjeg Jadrana. Sve je započelo sa I. dalmatskim ratom 156 - 154. god. p. n. e. U III. dalmatskom ratu (od 78. do 76. god. p. n. e.) Rimljani su trebale pune dvije godine da umiri Dalmate i da povrate [[Salona|Salonu]]. Za rimsko – dalmatske ratove je posebno značajan bio kontinuirani sukob od 15 godina, koji je započeo 50. god. p. n. e. za vrijeme [[Cezar]]ovog prokonzulata nad [[Galija|Cisalpinskom Galijom]] i Ilirikom. Jedan dio ovog 15- godišnjeg perioda, bio je dio rimskog građanskog rata (49.– 45. god. p. n. e.) između Cezara i Pompeja. Dalmati su podupirali Pompeja. Iako su trupe Rimske Republike u većini slučajeva odnosili pobjede, ipak su doživljavale i teške poraze. Otpor domorodačkih plemena balkanskog svijeta, upoređujući sa drugim evro -mediteranskim zajednicama, spadao je u one najdugotrajnije i najsnažnije. === Iliri i Oktavijan === {{Glavni|Oktavijanovi ilirski ratovi}} Istočnojadranske ilirske oblasti su bile i jedino područje nad kojim je [[Oktavijan]] teorijski imao mandat, a koje su se jednim svojim dijelom neprijateljski držale prema njemu. Tokom 35. god. p. n. e. je pokrenuta velika Oktavijanova «ilirska» kampanja koja se odvijala u više faza i zahvatila je jedno široko područje od [[Alpe|alpskih]] oblasti do [[dunav]]skih predjela. Bio je to skup niza operacija koje su izvođene protiv domorodačkih zajednica alpskog pojasa, zapadnog Balkana i zapadnog dijela panonskog bazena. U alpskom pojasu su vođene operacije protiv Salasa, Karna i keltskih Taurisca. Radi gusarstva vrlo surovo i oštro kažnjeni su Melitenjani (stanovnici Mljeta), Korkirani (stanovnici Korčule) kao i Liburni kojima su oduzeti brodovi. Zatim su poraženi Japodi, [[Segestani]] i Dalmati. U borbama je ranjen i Oktavijan pa je napustio bojište. Ekspanzija se nastavila kroz teritoriju današnje Bosne i Hercegovine prema srednjem Podunavlju. Na tom putu, bez borbe su potčinjena brojna plemena (sada u formi peregrinske civitas), koja su sa Rimskom državom, sklopila ugovor (gotovo sigurno foedus iniquum) o regulisanju njihove obaveze i prava u odnosu na centralnu i provincijsku rimsku vlast. Oktavijanove trupe su se u povratku kretale tokom rijeke [[Drina|Drine]], u području jugozapadne Srbije, sjeverne Albanije i Crne Gore i stigle u [[Narona|Naronu]]. Po državnom uređenju iz 27. god. p. n.e, osnovana je nova provincija [[Ilirik]] (odnosno njene kasnije izvedenice Gornji i Donji Ilirik) i predana senatu na upravljanje. Nakon samo jedne decenije, literarna i epigrafska izvorna građa potvrđuje postojanje dvije provincije - [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacija]] i Panonija. Nema nikakvih direktnih podataka o vremenu oficijelne disolucije, razlozima i procesu same separacije. === Batonov ustanak === {{Glavni|Batonov ustanak}} Nesumnjivo je [[Batonov ustanak|Veliki Ilirski ustanak]] od 6.-9. god. bio posljednji pokušaj Ilira da se oslobode rimske vlasti. Iz troipogodišnjeg rata, Ilirik i njegove plemenske zajednice su izašle sa velikim razaranjima i pustošenjima te ljudskim i materijalnim gubicima. Neke procjene gubitaka u ljudstvu kod ustaničke mase iznosila su možda i preko 30 % (ubijeni, odvedeni u ropstvo, umrli uslijed neborbenih posljedica rata). Ovakvi veliki gubici nisu nikada više zabilježeni u historiji ratovanja na Zapadnom Balkanu. Infrastruktura Ilirika južno od Drave je bila uništena, uključujući i veliki broj naselja koja su zauvijek nestala. == Ilirska plemena == Proces formiranja plemena u najvećem dijelu sjeverozapadnog [[Balkan]]a tekao je na sličan način i zato se mora računati sa određenim stepenom bliskosti (jezičke i kulturne) među plemenskim skupinama ovog prostora.<ref name="Bojanovski">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Samo tako može se objasniti zajedničko ime kojim su [[Antička Grčka|Grci]] grupi naroda koji govore indoevropski jezik oko [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]], sa obe strane crnogorsko-albanske granice, sjeverno od [[Epir]]a i [[Antička Makedonija|Makedonije]], nazvali zajedničkim imenom Iliri. Na sjeveru od njih postojali su drugi narodi, nastanjeni između [[Jadran]]a i [[Drava|Drave]], koji su govorili jezik sličan onom ''pravih Ilira (Illyrii proprie dicti)''. Na njih se primjenjivalo ilirsko ime, zajedno sa rimskim geografskim izrazom [[Ilirik]] u godinama prije osvajanja, ali koje se općenito određivalo kao [[Dalmati|Dalmete]] i [[Panonci|Panone]]. Izvan njih, [[Veneti|venetski]] narodi sjeveroistočne Italije, sjevernog Jadrana i istočnih Alpa, koje su antički pisci ponekad uključivali u Ilire, svojim se jezikom izdvajaju iz te dvije glavne ilirske grupe. <ref name="WilkesI">[https://de.scribd.com/document/33915225/ILIRI-John-Wilkes-Split-2001 John Wilkes - Iliri; Laus, Split 2001]</ref> Ilirska teritorija na početku bronzanog doba se protezala približno od slovenskih [[Alpe|Alpa]] na zapadu do srednjeg Balkana omeđenog dolinom Morave na istoku. Južna granica je obala Jadranskog mora sa dijelovima južne Italije i rijeka Vojuša u Albaniji dok je na sjeveru to rijeka Drava. Na tom prostoru razvoj je tekao pod različim historijskim, geografskim, ekonomskim i kulturnim uslovima, pa je na kraju željeznog doba, u vrijeme rimske okupacije bio poznat veliki broj ilirskih plemana. U današnjoj historiografiji se plemena svrstavaju u nekoliko grupacija u kojima su više srodna plemena. * Iliri: [[Autarijati]], [[Dalmati]], [[Daorsi]], [[Deuri]], [[Dicioni]], [[Dezitijati]], [[Dokleati]], [[Glindicioni]], [[Labeati]], [[Melkumani]], [[Naresi]], [[Plereji]], [[Sardeati]], * Illirii propri dicti (Pravi Iliri - Grčki Iliri): [[Abri]], [[Albani]], [[Dasareti]], [[Enhelejci]], [[Grabi]], [[Partini]], [[Peonci]], [[Taulanti]] * Ilirsko-panonska: [[Amantini]], [[Andizeti]], [[Breuci]], [[Japodi]], [[Kolapijani]], [[Mezeji]], [[Oserijati]], * Ilirsko-tračka: [[Dardanci]], [[Penesti]], * Ilirsko-italska: [[Japigi]], [[Mesapi]], [[Peuceti]], [[Deuni]] * Ilirsko-venetska: [[Histri]], [[Liburni]], [[Karni]] * Ilirsko-keltska: [[Dindari]] == Također pogledajte == * [[Bosna i Hercegovina za vrijeme Ilira]] * [[Ilirija]] * [[Ilirikum]] * [[Liburni]] == Literatura == *{{cite book |last = Bojanovski |first = Ivo |title = BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |publisher = ANUBiH, Sarajevo |year = 1988 |isbn = }} *{{cite book |last = Miočević |first = Duje Rendić |title = Ilirski vladari u svjetlu numizmatičkih i epigrafskih izvora |url = http://www.historiografija.hr/hz/1966/HZ_19-20_12_RENDIC.pdf |publisher = Historijski zbornik, Povijesno društvo Hrvatske, Zagreb |year = 1968 |isbn = |access-date = 14. 12. 2018 |archive-date = 30. 1. 2020 |archive-url = https://web.archive.org/web/20200130133528/http://www.historiografija.hr/hz/1966/HZ_19-20_12_RENDIC.pdf |url-status = dead }} *{{cite book |last = Papazoglu |first = Fanula |title = Porijeklo i razvoj ilirske države |url = https://de.scribd.com/document/89882458/Godišnjak-Centra-za-balkanološka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 |publisher = ANUBiH - DJELA KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO |year = 1969 |isbn = |access-date = 26. 1. 2021 |archive-date = 14. 7. 2020 |archive-url = https://web.archive.org/web/20200714004000/https://www.scribd.com/document/89882458/Godi%C5%A1njak-Centra-za-balkanolo%C5%A1ka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 |url-status = dead }} *{{cite book |last = Živković |first = Mate |title = OPSADE TIJEKOM RIMSKOG OSVAJANJA ILIRIKA OD 178. GOD. PR. KR.|url=http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/2402/1/Opsade%20tijekom%20rimskog%20osvajanja%20Ilirika.pdf |publisher = SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA POVIJEST |year = 2013 |isbn = }} *{{cite book |last = Mesihović |first = Salmedin |title = Historija Autarijata |url = http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |publisher = Filozofski fakultet Sarajevo |year = 2014 |isbn = |access-date = 18. 12. 2018 |archive-date = 21. 3. 2016 |archive-url = https://web.archive.org/web/20160321104842/http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |url-status = dead }} *{{cite book |last = Ardian |first = Adžanela |title = Cultural Treasure of Bosnia and Herzegovina edition-Prehistoric and Ancient Period- Book 2- Illyrian Bosnia and Herzegovina-an Overview of a Cultural Legacy/ Ancient Illyrians of Bosnia and Herzegovina |url= http://www.academia.edu/2490281/Illyrian_Bosnia_and_Herzegovina-an_Overview_of_a_Cultural_Legacy_Ancient_Illyrians_of_Bosnia_and_Herzegovina |publisher =Academia |year = 2004 |isbn = }} *{{cite book |last = Čović |first = Borivoj |title = OD BUTMIRA DO ILIRA |url = https://docslide.com.br/documents/od-butmira-do-ilira-borivoj-covic-sarajevo-1976-569cd78dbb971.html |publisher = Veselin Masleša, Sarajevo |year = 1976 |isbn = }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} *{{cite book |last = Cabanes |first = Pierre |title = Les illyriens de Bardylis à Genthios 1 csillagozás IVe-IIe siècles avant J.-C. |url= https://moly.hu/konyvek/pierre-cabanes-les-illyriens-de-bardylis-a-genthios |publisher =Amazon (French) Paperback |year = 1988 |isbn = }} == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Illyria}} * [http://www.portalanalitika.me/drustvo/tema/90750-zmija-kao-uvar-kue- "Zmija kao čuvar kuće"] {{Iliri}} [[Kategorija:Iliri|*]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u vrijeme Ilira]] k7ft1gtygbzkflldafpdmzzsfizyqi3 0 26664 3427177 3425103 2022-08-04T20:39:41Z 31.223.132.112 /* Istorija */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija stranka | ime_bosanski = Savez nezavisnih socijaldemokrata | izvorno_ime = Савез независних социјалдемократа | logo = SNSD-zastava.png | predsjednik = [[Milorad Dodik]] | sekretar    = Radovan Kovačević | godina osnivanja = 10. mart 1996. | broj članova = 192.707<ref>{{Cite web|url=https://srpskainfo.com/snsd-slavi-23-rodjendan-dodik-republika-srpska-je-epicentar-naseg-djelovanja/|title=SNSD SLAVI 23. ROĐENDAN Dodik: Republika Srpska je epicentar našeg djelovanja|website=Srpskainfo|language=sr|access-date=15. 6. 2021}}</ref> | sjedište = [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]] | ideologija = {{nowrap|[[Konfederacija|Konfederalizam]]<ref>[http://www.vecernji.hr/balkan/za-sve-bi-najbolja-bila-konfederacija-herceg-bosne-republike-srpske-i-bosne-921053 'Za sve bi najbolja bila konfederacija Herceg Bosne, Republike Srpske i Bosne']. Večernji list, 14. 2. 2014. Pristupljeno 26. 3. 2014.</ref><br>[[Decentralizacija]]<ref name=Program>{{cite web|url=http://www.snsd.org/images/dokumenti/politickiProgram.pdf|title=Програм Савеза независних социјалдемократа|publisher=Savez nezavisnih socijaldemokrata|date=7. 4. 2013|access-date=30. 3. 2020|archive-date=2. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180902094716/http://snsd.org/images/dokumenti/politickiProgram.pdf|url-status=dead}}</ref><br>[[Socijaldemokratija]]<ref name="PEE">{{Cite web|url=http://parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina.html|title=Bosnia-Herzegovina|last=Nordsieck|first=Wolfram|year=2018|website=Parties and Elections in Europe|access-date=11. 10. 2018}}</ref><br>[[Srpski nacionalizam]]<ref name="PEE"/><br>[[Separatizam]]<ref name="PEE"/><br>[[Populizam]]}} | skupština1 = [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom BiH]] | broj_mandata1 = {{Infokutija stranka/mandati|6|42|#C40000}} | skupština2 = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda BiH]] | broj_mandata2 = {{Infokutija stranka/mandati|4|15|#C40000}} | skupština3 = [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodna skupština RS]] | broj_mandata3 = {{Infokutija stranka/mandati|28|83|#C40000}} | veb-sajt = {{URL|http://www.snsd.org/}} | boje = {{colorbox|red}} {{colorbox|white}} | skraćenica = SNSD (СНСД) | adresa = Petra Kočića 5 | slogan = "Okupljanje za Srpsku!" | novine = Odgovor<br>Argumenti | mladi_ogranak = Mladi socijaldemokrati | politička_pozicija = [[desni centar]] | osnivač = [[Milorad Dodik]] | glasnogovornik = [[Radovan Kovačević]] }} '''Savez nezavisnih socijaldemokrata''' (skraćenica: '''SNSD''') je [[parlament]]arna [[politička stranka]] [[socijaldemokratija|socijaldemokratske]] orijentacije u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Trenutni predsjednik stranke je [[Milorad Dodik]], srpski član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. U okviru SNSD-a djeluje organizacija Mladih socijaldemokrata (MSD), kao i Aktiv žena socijaldemokrata. SNSD je na 23. zasjedanju međunarodne grupacije socijaldemokratskih stranaka — [[Socijalistička internacionala|Socijalističke internacionale]], u [[Atina|Atini]], 30. juna 2008. godine primljen u njeno puno članstvo, a dotada je bio konsultativni član. Isključen je 2012. godine uz navođenje prisustva retorike nacionalizma i ekstremizma u stranci, te izostanka napretka u djelovanju i retorici.<ref name="Socijalistička internacionala">[https://www.blic.rs/vesti/politika/socijalisticka-interancionala-suspendovala-dodikovu-stranku/gh1d61m] Socijalistička internacionala</ref> == Istorija == SNSD je partija koja je izrasla iz Nezavisnog poslaničkog kluba, koji je kao takav od raspada [[Jugoslavija|Jugoslavije]] sve vrijeme rata u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] djelovao u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]]. Lider stranke [[Milorad Dodik]] je u [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] izabran na listi [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Saveza reformskih snaga Jugoslavije]] [[Ante Marković]]a, na izborima u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] [[1990]]. godine. Savez reformskih snaga Jugoslavije je po svojoj suštini bio tadašnji organizovani pokušaj demokratske tranzicije SFRJ u modernu evropsku i demokratsku državu svih naroda i republika koje su je konstituisale. Proglašenjem Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini 24. oktobra 1991. godine, kasnije [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], većina srpskih poslanika, pa tako i [[Milorad Dodik]], napuštaju [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]. === Osnivanje stranke i prve godine djelovanja === Odmah nakon završetka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], 1996. godine kreće se u formiranje političke partije iz Nezavisnog poslaničkog kluba. Osnivački sabor Nezavisnih socijademokrata, na kome su izabrani organi stranke održan je 10. marta 1996. godine. Za prvog predsjednika stranke izabran je [[Milorad Dodik]], a za generalnog sekretara [[Nenad Baštinac]]. Do prvih [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|opštih izbora 1996.]] godine stranka je formirala desetak opštinskih odbora u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Na tim izborima, koje će i u budućim godinama da obilježi potpuna medijska kontrola vladajuće stranke u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a, SNSD postaje parlamentarna stranka i u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]], i u [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine]]. Do sljedećih, lokalnih izbora 1997. godine formirano je dvadesetak opštinskih odbora, a na izbore je izašla samostalno u 24 opštine [[Republika Srpska|Republike Srpske]], uglavnom u [[Bosanska Krajina|Krajini]] i [[Posavina|Posavini]]. I pored navedenih okolnosti, koje su ometale slobodan rad stranke, SNSD pobeđuje u [[Laktaši]]ma i [[Srbac|Srpcu]], gde uspjeva da formira koalicionu Vladu sa nenacionalističkim strankama iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]], a u desetak drugih opština ima svoje predstavnike u lokalnoj skupštini. Godine 1997. dolazi do rascjepa u [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-u, u kojem [[Biljana Plavšić]], [[predsjednik Republike Srpske|predsjednica Republike Srpske]] napušta tu stranku i oštro je sumnjiči za kriminal. [[Biljana Plavšić]] u svojim nastojanjima da „otvori” [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]], i oslobodi je uticaja „[[Pale|paljanskog]] rukovodstva [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a” ima podršku zapada, ali i SNSD-a. Dolazi do raspuštanja [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]] od strane predsjednice [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i raspisivanja vanrednih parlamentarnih izbora koji su održani uporedo sa lokalnim izborima. SNSD dobija duplo veću podršku u odnosu na protekle izbore samo godinu dana ranije. === Prva vlada Milorada Dodika (1998—2001) === Nakon formiranja novog saziva [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Biljana Plavšić]], za mandatara [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|predsjednika vlade Republike Srpske]] imenuje [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]]. Nova koaliciona vlada, na čelu sa [[Milorad Dodik|Miloradom Dodikom]] izabrana je 18. januara 1998. godine na zasjedanju [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]] u [[Bijeljina|Bijeljini]]. [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|Predsjednik Vlade]] postaje ličnost iz stranke koja je u tom trenutku imala samo 2 poslanika u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]]. Nova vlada uvažavala je veliku podršku međunarodne zajednice, ali ju je dočekala „de facto” podijeljena [[Republika Srpska]], na zapadni i istočni dio (podijeljenoj policiji, razbijenom televizijskom sistemu…). Nakon višegodišnje izolacije, zahvaljujući inostranoj podršci, [[Republika Srpska]] sa novom vladom, po prvi put dobija značajnije donacije, kredite, sklapa aranžmane i kreće u obnovu puteva, elektroenergetskih sistema, mostova… Od 1998. godine SNSD politički djeluje u okviru [[Koalicija Sloga|koalicije „Sloga”]] sa novoosnovanim [[Srpski narodni savez Republike Srpske|Srpskim narodnim savezom]] (SNS) [[Biljana Plavšić|Biljane Plavšić]] i [[Socijalistička partija (Republika Srpska)|Socijalističkom partijom Republike Srpske]] (SPRS) čiji lider je u to vrijeme bio [[Živko Radišić]]. Iste godine, 1998. održavaju se još jedni [[Opšti izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|parlamentarni izbori]]. Na izborima za [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu Republike Srpske]], SNSD osvaja 6 poslaničkih mandata, a pobedu odnosi nacionalistička koalicija [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-[[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|SRS RS]], čiji je kandidat [[Nikola Poplašen]] pobijedio i u trci za [[Izbori za predsjednika Republike Srpske 1998.|predsjednika Republike Srpske]]. Nakon što je [[31. decembar|31. decembra]] 1998. prihvatio ponudu [[predsjednik Republike Srpske|predsednika Republike Srpske]] [[Nikola Poplašen|Nikole Poplašena]] da bude mandatar za [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|predsednika Vlada Republike Srpske]], iz stranke je isključen Brano Miljuš, koji je formirao [[Stranka nezavisnih socijaldemokrata Republike Srpske|Stranku nezavisnih socijaldemokrata Republike Srpske]], partiju koja je ubrzo ugašena. Godine [[1999]]. definiše teška politička sitacija u regionu ([[NATO bombardovanje SRJ]]) i unutrašnja politička situacija, blokada rada [[Vlada Republike Srpske|Vlade]] od strane [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu Republike Srpske]], izglasavanja nepovjerenja [[Vlada Republike Srpske|Vlade]] i smjena [[Nikola Poplašen|Nikole Poplašena]] sa mjesta [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika Republike Srpske]] od strane [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika]] [[Karlos Vestendorp|Karlosa Vestendorpa]]. Uz značajnu podršku, međunarodnih institucija, [[Vlada Republike Srpske|Vlade]] na čelu sa [[Milorad Dodik|Miloradom Dodikom]] još uvijek je odolijevala pritisku iz [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]]. [[Decembar|Decembra]] 1999. godine u SNSD se utopila [[Socijalno-liberalna stranka Republike Srpske]]. U istoj godini vode se i pregovori sa [[Demokratska stranka Republike Srpske|Demokratskom strankom Republike Srpske]] o ujedinjenju, ali ubistvo njihovog lidera [[Ljubiša Savić Mauzer|Ljubiše Savića Mauzera]] to prekida. === Opoziciono djelovanje (2001—2006) === U [[mart]]u i [[april]]u [[2000]]. godine dolazi do raskola u [[Socijalistička partija (Republika Srpska)|Socijalističkoj partiji Republike Srpske]], partnerskoj stranci SNSD u Koaliciji Sloga. Vođstvo [[Socijalistička partija (Republika Srpska)|Socijalističke partije]] odlučuje da napusti Koaliciju i pređe u otvoreno paktiranje sa [[Srpska demokratska stranka|SDS−om]], zbog čega pet poslanika u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]], mnogi odbornici, aktivisti, članovi i čitavi odbori, napuštaju [[Socijalistička partija (Republika Srpska)|Socijalističku partiju]] i formiraju novu stranku: [[Demokratska socijalistička partija|Demokratsku socijalističku partiju]] (DSP). Za predsjednika [[Demokratska socijalistička partija|DSP−a]] izabran je [[Nebojša Radmanović]]. [[Demokratska socijalistička partija|DSP]] se opredjeljuje za ostanak u čvrstoj vezi sa SNSD i [[Prva vlada Milorada Dodika|vladom Milorada Dodika]], a na izborima u [[Novembar|novembru]] 2000. godine SNSD i [[Demokratska socijalistička partija|DSP]] nastupaju zajedno sa kandidatima za [[Izbori za predsjednika Republike Srpske 2000.|predsjednika Republike Srpske]] i [[Izbori za narodne poslanike Republike Srpske 2000.|Narodnu skupštinu Republike Srpske]]. Za svega šest mjeseci [[Demokratska socijalistička partija|DSP]] razvija mrežu od 43 odbora širom [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i osvaja 4 mjesta u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]]. Nakon izbora, SNSD i [[Demokratska socijalistička partija|DSP]], zajedno djeluju kao opozicija novoj [[Vlada Republike Srpske|Vladi Republike Srpske]] koju formiraju [[Srpska demokratska stranka|SDS]], [[Partija demokratskog progresa|PDP]] i [[Socijalistička partija (Republika Srpska)|SPRS]]. Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|opštim]] i [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|lokalnim izborima]] 2000. godine stranka se pozicionirala u cijeloj [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], istovremeno, SNSD je u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], na lokalnim izborima učestvovala u dvadeset opština i osvojila devetnaest odborničkih mjesta. Stav stranke u tom periodu je da „''ne učestvuje u vlasti sa ratnim ultranacionalnim, retrogradnim i izolacionističkim političkim faktorom i prihvata opozicionu ulogu u Narodnoj skupštini''”. Nakon [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|lokalnih izbora 2000]]. u stranku se utapa i ''Demokratska stranka za Banjaluku i Krajinu'' [[Nikola Špirić|Nikole Špirića]]. [[Decembar|Decembra]] [[2001]]., Stranka nezavisnih socijaldemokrata i [[Demokratska socijalistička partija]], odvojeni dio Socijalističke partije Republike Srpske potpisuju Platformu o udruživanju, kojom počinje proces ujedinjavanja ovih dviju stranaka na svim nivoima u Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Nakon više mjeseci rada na terenu i ujedinjavanja nižih organizacionih oblika SNSD i [[Demokratska socijalistička partija|DSP]], [[1. maj]]a [[2002]]. godine, održava se Sabor ujedinjenja u [[Banja Luka|Banjaluci]], na kojem Stranka nezavisnih socijaldemokrata i [[Demokratska socijalistička partija]] osnivaju '''Savez nezavisnih socijademokrata (SNSD)''', kao jedinstvenu i snažnu partiju socijaldemokratske orijentacije, najjaču opozicionu stranku u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Za predsjednika SNSD, Sabor bira [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]], a za predsjednika Izvršnog odbora SNSD, [[Nebojša Radmanović|Nebojšu Radmanovića]]. U maju 2002. godine SNSD-u se prisajedinila i ''Nova radnička stranka RS'' Vinka Đuragića. Nakon niza godina saradnje sa [[Socijalistička internacionala|Socijalističkom Internacionalom]] i aplikacije za prijem SNSD, dobija i zvaničnu ferifikaciju pridruženog članstva u Internacionali, kao prva stranka iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] kojoj je to pošlo od ruke. Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|izborima]], održanim [[5. oktobra|5. oktobar]] 2002. godine, SNSD osvaja najveći broj poslaničkih mjesta od svog nastanka. U [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] dobija 19 poslanika što je 23 %, u [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlament Bosne i Hercegovine]] ulaze 3 poslanika, a u [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu Federacije Bosne i Hercegovine]] 1 poslanik. SNSD dobija i 7 mjesta u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] i 3 mjesta u Vijeću naroda Federacije Bosne i Hercegovine. Umjerenim političkim partijama ponuđeno je partnerstvo za formiranje nove [[Vlada Republike Srpske|Vlade]], ali [[Partija demokratskog progresa|PDP]] odlučuje da ostane u paktu sa nacionalističkim strankama, pa SNSD prihvata ulogu najjače opozicione partije, ne samo u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], već na prostoru cijele [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Stranka u ovom periodu pokreće akciju skupljanja potpisa pod nazivom „Vojsko, voljno!” čiji je cilj ukidanje regrutacije i profesionalizacija vojske, sa krajnjim ciljem potpune demilitarizacije zemlje. Početkom [[2004]]. iz SNSD-a je isključen tadašnji poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] Predrag Kovačević, koji je [[5. februar]]a 2004. formirao [[Demokratska stranka Srpske|Demokratsku stranku Srpske]]. Godine 2004, je bila godina [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004.|lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini]], koji su održani [[2. maj]]a. SNSD se prijavljuje na izbore u 83 opštine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], od čega 59 u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], 23 u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] i u [[Brčko distrikt]]u. Kampanja za izbore vodi se pod sloganom „Dobro za sve”, javni skupovi održavaju se u [[avgust]]u i [[Septembar|septembru]], hiljade aktivista angažuju se na terenu za ostvarenje što boljeg rezultata. S osvojenih oko 125.000 glasova, SNSD je, po prvi put, i zvanično najjača stranka u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], a druga po broju glasova u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Osvojeno je 17 mjesta načelnika, od čega 15 u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], a 2 u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. Broj odborničkih mjesta, u odnosu na prethodne [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|lokalne izbore 2000]]. godine, višestruko je veći, a osvojena su u svim kandidovanim opštinama u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], te u 9 opština [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. Nakon konstituisanja skupština opština SNSD ima i 22 predsjednika opština, te veći broj zamjenika načelnika i potpredsjednika skupština opština. Kraj 2004. godine obilježava ostavka republičke [[Vlada Republike Srpske|Vlade]], na čelu sa [[Dragan Mikerević|Draganom Mikerevićem]]. Nakon neuspješnog dvogodišnjeg mandata, [[Vlada Republike Srpske|Vlade]] se povlači, a političke partije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] postižu Sporazum o usaglašenom političkom djelovanju, s ciljem definisanja strateškog odnosa prema ustavnom uređenju i predstojećim reformama: policije i odbrane. === Opi izbori 2006. godine (preuzimanje vlasti) === Početkom [[2006]]. godine, dotadašnji [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|premijer]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], [[Pero Bukejlović]], podnosi ostavku. Deset dana nakon toga, [[26. januar]]a 2006. [[predsjednik Republike Srpske]] [[Dragan Čavić]], zamolio je [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]] da formira novu vladu, u kojoj je 16 ministara: osam Srba, pet Bošnjaka i tri Hrvata. Parlament [[Republika Srpska|Republike Srpske]] podržao je imenovanje [[Milorad Dodik|Dodika]] na mesto premijera [[28. februar]]a 2006. SNSD je na [[opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|opštim izborima u BiH 2006.]] ostvario najbolji rezultat: * [[Nebojša Radmanović]] izabran za srpskog člana [[Izbori za srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2006.|predsedništva Bosne i Hercegovine]]. * U [[Izbori za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2006. (Republika Srpska)|Predstavničkom domu Bosne i Hercegovine]] SNSD je osvojio 7 mesta sa 269.468 glasova ispred [[Stranka demokratske akcije|SDA]] sa 238.474 (9 mesta) i [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranke za BiH]] sa 219.477 glasova (8 mesta). * [[Milan Jelić]] je postao [[Izbori za predsjednika Republike Srpske 2006.|predsednik Republike Srpske]] (271.022 glasova, 48,87 %). * Partija je osvojila 41 od 83 poslanička mesta u [[Izbori za narodne poslanike Republike Srpske 2006.|Narodnoj skupštini Republike Srpske]], a [[Milorad Dodik]], predsednik SNSD, je postao mandatar za sastav nove [[Vlada Republike Srpske|Vlade RS]]. * U [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Federacije BiH]], SNSD je osvojio 1 mesto sa 12.564 glasova (1,46 %). * SNSD je u Skupštini [[Kanton 10|Kantona 10]] u FBiH osvojio 3 od 25 mjesta (3.654 glasova, 11,99 %).<ref name="tnmv">[http://www.izbori.ba/Finalni2010/Finalni/SkupstineKantone/Nivo.aspx Opšti izbori 2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130517043448/http://www.izbori.ba/Finalni2010/Finalni/SkupstineKantone/Nivo.aspx |date=17. 5. 2013 }}{{Mrtva veza|date=09. 2018. | bot = InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Kanton 10.</ref> === Opšti izbori 2010. godine === Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|Opštim izborima]] [[2010]]. godine, Savez nezavisnih socijaldemokrata ponovio je rezultat iz 2006. godine, te je na svim nivoima porazio ujedinjenu opoziciju u koaliciji Zajedno za Srpsku ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]−[[Partija demokratskog progresa|PDP]]−[[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|SRS RS]]). Zajednički kandidat SNSD-[[Demokratski narodni savez|DNS]]-[[Socijalistička partija (Republika Srpska)|SP]] za [[Izbori za srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2010.|srpskog člana predsedništva Bosne i Hercegovine]], [[Nebojša Radmanović]], dobio je 295.629 glasova tj. 48,92 % od ukupnog broja važećih glasova. Najznačajniji protivnik, kandidat koalicije Zajedno za Srpsku, [[Mladen Ivanić]], dobio je 285.951 glas, odnosno 47,31 % važećih glasova. Veliki broj nevažećih listića, i mala razlika između dva najznačajnija kandidata, rezultovali su pritužbom [[Mladen Ivanić|Mladena Ivanića]] i njegove partije [[Partija demokratskog progresa|PDP−a]] na neregularnost tokom brojanja glasačkih listića. Tačku na ovakve sumnje stavila je Centralna izborna komisija priznavajući rezultate izbora. [[Milorad Dodik]], zajednički kandidat SNSD-[[Demokratski narodni savez|DNS]]-[[Socijalistička partija (Republika Srpska)|SP]] za [[Izbori za predsjednika Republike Srpske 2010.|predsjednika Republike Srpske]] ostvario je ubjedljivu pobedu dobivši podršku 50,52 % izašlih birača, tj. 319.618 važećih glasova. Kandidat koalicije Zajedno za Srpsku [[Ognjen Tadić]] dobio je podršku 227.239 birača tj. 35,92 %. Na izborima za [[Izbori za narodne poslanike Republike Srpske 2010.|Narodnu skupštinu Republike Srpske]] stranka je osvojila 38 % važećih glasova izašlih birača (240.727 glasova) i dobila 37 poslaničkih mandata, što je stranci bilo dovoljno da u koaliciji sa [[Demokratski narodni savez|DNS−om]] i [[Socijalistička partija (Republika Srpska)|SP−om]] sačuva skupštinsku većinu. Na izborima za [[Izbori za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2010. (Republika Srpska)|Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine]], stranka je, u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], osvojila 43,30 % glasova, odnosno 8 predstavnika.<ref>[http://izbori.ba/Finalni2010/Finalni/PredsjednistvoBiH/Default.aspx Zvanični rezultati izbora CIK BiH]</ref> === Opšti izbori 2014. godine === Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|Opštih izbora u Bosni i Hercegovini 2014.]], Savez nezavisnih socijaldemokrata je ostao najjača politička partija u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. U izbornu trku za pojedinačne funkcije ušao je u koaliciji sa [[Demokratski narodni savez|DNS−om]] i [[Socijalistička partija (Republika Srpska)|SP−om]] a kandidat te koalicije za [[Izbori za predsjednika Republike Srpske 2014.|predsjednika Republike Srpske]] [[Milorad Dodik]] pobjedio je sa 303.496 glasova ili 45,38 % kandidata ujedinjene opozicije [[Ognjen Tadić|Ognjena Tadića]] koji je osvojio 296.021 ili 44,28 %<ref name="fgks">[http://www.izbori.ba/Potvrdjeni2014/Finalni/PredsjednikRS/Nivo.aspx Izbori 2014], CIK BiH.</ref> Kandidat koalicije SNSD-DNS-SP za [[Izbori za srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2014.|srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željka Cvijanović]] sa 310.867 glasova ili 47,63 % poražena je od kandidata [[Savez za promjene (Republika Srpska)|Saveza za promjene]] [[Mladen Ivanić|Mladena Ivanića]] koji je osvojio 317.799 ili 48,69 %. U [[Izbori za narodne poslanike Republike Srpske 2014.|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] SNSD je ostao najjači politički subjekt sa osvojenih 213.665 (32,28 %) glasova i 29 mandata. U nadmetanju za [[Izbori za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2014. (Republika Srpska)|Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine]] SNSD je takođe osvojio najviše glasova od političkih partija iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] 249.182 (38,48 %) i time dobio 6 mandata.<ref name="fgks" /> Ovo je i jedina stranka iz RS koja je osvojila mandate u skupštini nekog kantona u FBiH, i to u Kantonu 10 sa osvojinih 3.503 ili 11,8 % SNSD je dobio 3 mandata i postao treći najsnažniji politički subjekt ovog kantona.<ref name="fgks" /> === Opšti izbori 2018. godine === I nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|Opštih izbora]] održanih [[2018]]. godine, Savez nezavisnih socijaldemokrata je i dalje ostao najjača politička partija u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], te je ostvario još bolje rezultate nego na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|izborima]] održanim [[2014]]. godine. U izbornu trku za pojedinačne funkcije ušao je u koaliciji sa [[Demokratski narodni savez|DNS−om]], [[Socijalistička partija (Republika Srpska)|SP−om]] i [[Ujedinjena Srpska|Ujedinjenom]] [[Ujedinjena Srpska|Srpskom]] a kandidat te koalicije za [[Izbori za predsjednika Republike Srpske 2018.|predsjednika Republike Srpske]] [[Željka Cvijanović]] pobjedila je sa 319.699 glasova ili 47,04 % kandidata [[Savez za promjene (Republika Srpska)|Savez za pobjedu]] [[Vukota Govedarica|Vukotu Govedaricu]] koji je osvojio 284.195 ili 41,82 %<ref>[http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=2#/5/0/0 Izbori 2018.], CIK BiH.</ref> Kandidat koalicije SNSD−DNS−SP za [[Izbori za srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2018.|srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Milorad Dodik]] je osvojio rekordan broj glasova odnosno 368.210 glasova ili 53,88 % dok je kandidat [[Savez za promjene (Republika Srpska)|Savez za pobjedu]] [[Mladen Ivanić]] osvojio 292.065 ili 42,74 %. U [[Izbori za narodne poslanike Republike Srpske 2018.|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] SNSD je ostao najjači politički subjekt sa osvojenih 218.201 (31,87 %) glasova i 28 mandata. U nadmetanju za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]] SNSD je osvojio ubjedljivo najviše glasova od političkih partija iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] 260.930 (39,10 %) i time dobio 6 mandata. == Gradski odbor SNSD Banja Luka == U organizacionoj strukturi partije njena kadrovski najjača te bazom najmnogoljudnija organizaciona jedinica jeste Gradski odbor SNSD [[Banja Luka]]. Gradski odbor SNSD [[Banja Luka]] krajem 2014. brojao je preko 17.000 članova.<ref name="rhip">{{Cite web |url=http://snsdbl.com/%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BC%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8-%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B8-%D1%87%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B8-%D1%83-%D0%B1%D1%80%D0%BE%D0%BD%D0%B7%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%BC-%D0%BC%D0%B0%D1%98/ |title=SNSD Banja Luka |access-date=18. 9. 2020 |archive-date=29. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129141647/http://snsdbl.com/%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BC%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8-%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B8-%D1%87%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B8-%D1%83-%D0%B1%D1%80%D0%BE%D0%BD%D0%B7%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%BC-%D0%BC%D0%B0%D1%98/ |url-status=dead }}</ref> Od 2004. godine na svim narednim lokalnim izborima u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] SNSD bilježi rezultat najjačeg političkog subjekta u gradu i ima funkciju gradonačelnika [[Banja Luka|Banja Luke]]. Na Gradskoj izbornoj konferenciji SNSD [[Banja Luka]] [[2013]]. godine dobija novo rukovdstvo na čelu sa [[Igor Radojičić|Igorom Radojičićem]] a dotadašnji predsjednik i aktuelni [[gradonačelnik]] [[Banja Luka|Banje Luke]] [[Slobodan Gavranović]] postao je potpredsjednik Gradskog odbora SNSD.<ref name="gzki">[http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Banjalucki-SNSD-izabrao-novo-rukovodstvo-Radojicic-predsjednik-223334.html Igor Radojičić], potpredsjednik SNSD.</ref> Na [[Opšti izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|Opštima izborima u BiH 2018.]] godine SNSD u [[Banja Luka|Banja Luci]] bilježi rezultat od 28.626 glasa. Nosioci najviših funkcija u Gradskom odboru SNSD [[Banja Luka]] su: * Predsjednik: [[Igor Radojičić]] * Potpredsjednici: [[Željka Cvijanović]], [[Slobodan Gavranović]], [[Stanislav Palija]], [[Srđan Amidžić]], [[Zoran Vujmilović]].<ref name="sftj">[http://www.primer.org/ Tekst veze] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161022143659/http://www.primer.org/ |date=22. 10. 2016 }}, dodatni tekst.</ref> == Rezultati == {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ [[Narodna skupština Republike Srpske]] ! width=100px| Izbori ! width=100px| # glasova ! width=100px|% od izašlih ! width=100px| # poslanika ! width=180px| Vlada |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Narodna skupština Republike Srpske|1996.]] | | | {{napomena| Učestvovali na izborima kao dio Koalicije [[Narodni savez za slobodan mir]], koja je ukupno osvojila 10 mandata, od čega je 1 pripao SNSD-u.<ref name="istorijat">{{cite web |url=http://www.snsd-nevesinje.com/o-nama/ |title=SNSD — istorijat |format= |date= |access-date= |archive-url=https://web.archive.org/web/20150529203316/http://www.snsd-nevesinje.com/o-nama/ |archive-date=29. 5. 2015 |url-status=dead |df= }}</ref>}}'''{{Politička partija/mandati|1|83|red}}''' | bgcolor = pink|opozicija |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1997 - Narodna skupština Republike Srpske|1997.]] | 21.178 | 2,41 % | '''2''' | bgcolor=lightgreen|vladajući |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Narodna skupština Republike Srpske|1998.]] | 54.058 | 7,30 % | '''6''' | bgcolor=lightgreen|vladajući |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - Narodna skupština Republike Srpske|2000.]] | 81.467 | 13,00 % | '''{{Politička partija/mandati|11|83|red}}''' | bgcolor = pink|opozicija |- ! rowspan="2" | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Narodna skupština Republike Srpske|2002.]] | rowspan="2" | 111.226 | rowspan="2" | 21,79 % | rowspan="2" | '''19''' | bgcolor=pink|opozicija <small>(do februara 2006.)</small> |- | bgcolor=lightgreen|vladajući <small>(od februara 2006.)</small> |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Narodna skupština Republike Srpske|2006.]] | 244.251 | 43,31 % | '''41''' | bgcolor=lightgreen|vladajući |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Narodna skupština Republike Srpske|2010.]] | 240.727 | 38,00 % | '''37''' | bgcolor = lightgreen|vladajući |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Narodna skupština Republike Srpske|2014.]] | 213.665 | 32,28 % | '''29''' | bgcolor = lightgreen|vladajući |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Narodna skupština Republike Srpske|2018.]] | 218.201 | 31,87 % | '''28''' | bgcolor = lightgreen|vladajući |} {{Multicol|100%}} {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ [[Predsjednik Republike Srpske]] ! width=100px| Izbori ! width=160px| Kandidat ! width=100px| # glasova ! width=100px|% od važećih ! width=100px| Rezultat |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - predsjednik Republike Srpske|2000.]] | [[Milorad Dodik]] | 161.942 | 25,7 % | bgcolor=pink|[[Datoteka:X mark.svg|15px|nije izabran]] |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - predsjednik Republike Srpske|2002.]] | [[Milan Jelić]] | 112.612 | 22,1 % | bgcolor = pink|[[Datoteka:X mark.svg|15px|nije izabran]] |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - predsjednik Republike Srpske|2006.]] | [[Milan Jelić]] | 271.022 | 48,87 % | bgcolor=lightgreen| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|izabran]] |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2007 - predsjednik Republike Srpske|2007.]] | [[Rajko Kuzmanović]] | 169.863 | 41,33 % | bgcolor=lightgreen| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|izabran]] |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - predsjednik Republike Srpske|2010.]] | [[Milorad Dodik]] | 319.618 | 50,52 % | bgcolor=lightgreen| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|izabran]] |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - predsjednik Republike Srpske|2014.]] | [[Milorad Dodik]] | 303.496 | 45,39 % | bgcolor=lightgreen| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|izabran.]] |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - predsjednik Republike Srpske|2018.]] | [[Željka Cvijanović]] | 319.699 | 47,04 % | bgcolor=lightgreen| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|izabran]] |} {{Multicol|100%}} {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] ! width=100px| Izbori ! width=160px| Kandidat ! width=100px| # glasova ! width=100px|% od važećih ! width=100px| Rezultat |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2002.]] | [[Nebojša Radmanović]] | 101.119 | 19,93% | bgcolor = pink|[[Datoteka:X mark.svg|15px|nije izabran]] |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2006.]] | [[Nebojša Radmanović]] | 287.675 | 53,3% | bgcolor=lightgreen| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|izabran]] |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2010.]] | [[Nebojša Radmanović]] | 295.629 | 48,9% | bgcolor=lightgreen| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|izabran]] |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2014.]] | [[Željka Cvijanović]] | 310.867 | 47,6% | bgcolor=pink|[[Datoteka:X mark.svg|15px|nije izabrana]] |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2018.]] | [[Milorad Dodik]] | 368.210 | 53,88% | bgcolor=lightgreen| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|izabran]] |} {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] ! width=100px| Izbori ! width=100px| # glasova ! width=100px|% od izašlih ! width=100px| # poslanika |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|1996.]] | | | |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|1998.]] | | | |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2000.]] | 66.684 | 10,6 % | '''1''' |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2002.]] | 114.591 | 22,4% | '''3''' |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2006.]] | 262.203 | 46,93 | '''7''' |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2010.]] | 269.009 | 43,30% | '''8''' |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2014.]] | 249.182 | 38,48% | '''6''' |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2018.]] | 260.930 | 39,10% | '''6''' |} {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini|Lokalni izbori]] ! width=100px| Izbori ! width=100px| Broj glasova ! width=100px| Broj odbornika |- ! [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|1997.]] | | |- ! [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|2000.]] | 95.512 | 171 |- ! [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004.|2004.]] | 120.150 | 348 |- ! [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008.|2008.]] | 199.813 | 456 |- ! [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2012.|2012.]] | 184.520 | 362 |- ! [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016.|2016.]] | 202.503 | 390 |} == Također pogledajte == * [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]] * [[Narodna skupština Republike Srpske]] * [[Milorad Dodik]] == Reference == {{reference}} == Napomene == <references group="lower-alpha"/> [[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Političke stranke osnovane 1996.]] [[Kategorija:Savez nezavisnih socijaldemokrata]] [[Kategorija:Socijaldemokratija]] s7g4fwkrbdi8g9zg77h8krf4ua9ss57 3427178 3427177 2022-08-04T21:11:41Z Palapa 383 Poništena izmjena 3427177 korisnika/-ce [[Special:Contributions/31.223.132.112|31.223.132.112]] ([[User talk:31.223.132.112|razgovor]]) wikitext text/x-wiki {{Infokutija stranka | ime_bosanski = Savez nezavisnih socijaldemokrata | izvorno_ime = Савез независних социјалдемократа | logo = SNSD-zastava.png | predsjednik = [[Milorad Dodik]] | sekretar    = Radovan Kovačević | godina osnivanja = 10. mart 1996. | broj članova = 192.707<ref>{{Cite web|url=https://srpskainfo.com/snsd-slavi-23-rodjendan-dodik-republika-srpska-je-epicentar-naseg-djelovanja/|title=SNSD SLAVI 23. ROĐENDAN Dodik: Republika Srpska je epicentar našeg djelovanja|website=Srpskainfo|language=sr|access-date=15. 6. 2021}}</ref> | sjedište = [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]] | ideologija = {{nowrap|[[Konfederacija|Konfederalizam]]<ref>[http://www.vecernji.hr/balkan/za-sve-bi-najbolja-bila-konfederacija-herceg-bosne-republike-srpske-i-bosne-921053 'Za sve bi najbolja bila konfederacija Herceg Bosne, Republike Srpske i Bosne']. Večernji list, 14. 2. 2014. Pristupljeno 26. 3. 2014.</ref><br>[[Decentralizacija]]<ref name=Program>{{cite web|url=http://www.snsd.org/images/dokumenti/politickiProgram.pdf|title=Програм Савеза независних социјалдемократа|publisher=Savez nezavisnih socijaldemokrata|date=7. 4. 2013|access-date=30. 3. 2020|archive-date=2. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180902094716/http://snsd.org/images/dokumenti/politickiProgram.pdf|url-status=dead}}</ref><br>[[Socijaldemokratija]]<ref name="PEE">{{Cite web|url=http://parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina.html|title=Bosnia-Herzegovina|last=Nordsieck|first=Wolfram|year=2018|website=Parties and Elections in Europe|access-date=11. 10. 2018}}</ref><br>[[Srpski nacionalizam]]<ref name="PEE"/><br>[[Separatizam]]<ref name="PEE"/><br>[[Populizam]]}} | skupština1 = [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom BiH]] | broj_mandata1 = {{Infokutija stranka/mandati|6|42|#C40000}} | skupština2 = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda BiH]] | broj_mandata2 = {{Infokutija stranka/mandati|4|15|#C40000}} | skupština3 = [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodna skupština RS]] | broj_mandata3 = {{Infokutija stranka/mandati|28|83|#C40000}} | veb-sajt = {{URL|http://www.snsd.org/}} | boje = {{colorbox|red}} {{colorbox|white}} | skraćenica = SNSD (СНСД) | adresa = Petra Kočića 5 | slogan = "Okupljanje za Srpsku!" | novine = Odgovor<br>Argumenti | mladi_ogranak = Mladi socijaldemokrati | politička_pozicija = [[desni centar]] | osnivač = [[Milorad Dodik]] | glasnogovornik = [[Radovan Kovačević]] }} '''Savez nezavisnih socijaldemokrata''' (skraćenica: '''SNSD''') je [[parlament]]arna [[politička stranka]] [[socijaldemokratija|socijaldemokratske]] orijentacije u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Trenutni predsjednik stranke je [[Milorad Dodik]], srpski član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. U okviru SNSD-a djeluje organizacija Mladih socijaldemokrata (MSD), kao i Aktiv žena socijaldemokrata. SNSD je na 23. zasjedanju međunarodne grupacije socijaldemokratskih stranaka — [[Socijalistička internacionala|Socijalističke internacionale]], u [[Atina|Atini]], 30. juna 2008. godine primljen u njeno puno članstvo, a dotada je bio konsultativni član. Isključen je 2012. godine uz navođenje prisustva retorike nacionalizma i ekstremizma u stranci, te izostanka napretka u djelovanju i retorici.<ref name="Socijalistička internacionala">[https://www.blic.rs/vesti/politika/socijalisticka-interancionala-suspendovala-dodikovu-stranku/gh1d61m] Socijalistička internacionala</ref> == Historija == SNSD je partija koja je izrasla iz Nezavisnog poslaničkog kluba, koji je kao takav od raspada [[Jugoslavija|Jugoslavije]] sve vrijeme rata u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] djelovao u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]]. Lider stranke [[Milorad Dodik]] je u [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] izabran na listi [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Saveza reformskih snaga Jugoslavije]] [[Ante Marković]]a, na izborima u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] [[1990]]. godine. Savez reformskih snaga Jugoslavije je po svojoj suštini bio tadašnji organizovani pokušaj demokratske tranzicije SFRJ u modernu evropsku i demokratsku državu svih naroda i republika koje su je konstituisale. Proglašenjem Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini 24. oktobra 1991. godine, kasnije [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], većina srpskih poslanika, pa tako i [[Milorad Dodik]], napuštaju [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]. === Osnivanje stranke i prve godine djelovanja === Odmah nakon završetka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], 1996. godine kreće se u formiranje političke partije iz Nezavisnog poslaničkog kluba. Osnivački sabor Nezavisnih socijademokrata, na kome su izabrani organi stranke održan je 10. marta 1996. godine. Za prvog predsjednika stranke izabran je [[Milorad Dodik]], a za generalnog sekretara [[Nenad Baštinac]]. Do prvih [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|opštih izbora 1996.]] godine stranka je formirala desetak opštinskih odbora u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Na tim izborima, koje će i u budućim godinama da obilježi potpuna medijska kontrola vladajuće stranke u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a, SNSD postaje parlamentarna stranka i u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]], i u [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine]]. Do sljedećih, lokalnih izbora 1997. godine formirano je dvadesetak opštinskih odbora, a na izbore je izašla samostalno u 24 opštine [[Republika Srpska|Republike Srpske]], uglavnom u [[Bosanska Krajina|Krajini]] i [[Posavina|Posavini]]. I pored navedenih okolnosti, koje su ometale slobodan rad stranke, SNSD pobeđuje u [[Laktaši]]ma i [[Srbac|Srpcu]], gde uspjeva da formira koalicionu Vladu sa nenacionalističkim strankama iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]], a u desetak drugih opština ima svoje predstavnike u lokalnoj skupštini. Godine 1997. dolazi do rascjepa u [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-u, u kojem [[Biljana Plavšić]], [[predsjednik Republike Srpske|predsjednica Republike Srpske]] napušta tu stranku i oštro je sumnjiči za kriminal. [[Biljana Plavšić]] u svojim nastojanjima da „otvori” [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]], i oslobodi je uticaja „[[Pale|paljanskog]] rukovodstva [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a” ima podršku zapada, ali i SNSD-a. Dolazi do raspuštanja [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]] od strane predsjednice [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i raspisivanja vanrednih parlamentarnih izbora koji su održani uporedo sa lokalnim izborima. SNSD dobija duplo veću podršku u odnosu na protekle izbore samo godinu dana ranije. === Prva vlada Milorada Dodika (1998—2001) === Nakon formiranja novog saziva [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Biljana Plavšić]], za mandatara [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|predsjednika vlade Republike Srpske]] imenuje [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]]. Nova koaliciona vlada, na čelu sa [[Milorad Dodik|Miloradom Dodikom]] izabrana je 18. januara 1998. godine na zasjedanju [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]] u [[Bijeljina|Bijeljini]]. [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|Predsjednik Vlade]] postaje ličnost iz stranke koja je u tom trenutku imala samo 2 poslanika u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]]. Nova vlada uvažavala je veliku podršku međunarodne zajednice, ali ju je dočekala „de facto” podijeljena [[Republika Srpska]], na zapadni i istočni dio (podijeljenoj policiji, razbijenom televizijskom sistemu…). Nakon višegodišnje izolacije, zahvaljujući inostranoj podršci, [[Republika Srpska]] sa novom vladom, po prvi put dobija značajnije donacije, kredite, sklapa aranžmane i kreće u obnovu puteva, elektroenergetskih sistema, mostova… Od 1998. godine SNSD politički djeluje u okviru [[Koalicija Sloga|koalicije „Sloga”]] sa novoosnovanim [[Srpski narodni savez Republike Srpske|Srpskim narodnim savezom]] (SNS) [[Biljana Plavšić|Biljane Plavšić]] i [[Socijalistička partija (Republika Srpska)|Socijalističkom partijom Republike Srpske]] (SPRS) čiji lider je u to vrijeme bio [[Živko Radišić]]. Iste godine, 1998. održavaju se još jedni [[Opšti izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|parlamentarni izbori]]. Na izborima za [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu Republike Srpske]], SNSD osvaja 6 poslaničkih mandata, a pobedu odnosi nacionalistička koalicija [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-[[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|SRS RS]], čiji je kandidat [[Nikola Poplašen]] pobijedio i u trci za [[Izbori za predsjednika Republike Srpske 1998.|predsjednika Republike Srpske]]. Nakon što je [[31. decembar|31. decembra]] 1998. prihvatio ponudu [[predsjednik Republike Srpske|predsednika Republike Srpske]] [[Nikola Poplašen|Nikole Poplašena]] da bude mandatar za [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|predsednika Vlada Republike Srpske]], iz stranke je isključen Brano Miljuš, koji je formirao [[Stranka nezavisnih socijaldemokrata Republike Srpske|Stranku nezavisnih socijaldemokrata Republike Srpske]], partiju koja je ubrzo ugašena. Godine [[1999]]. definiše teška politička sitacija u regionu ([[NATO bombardovanje SRJ]]) i unutrašnja politička situacija, blokada rada [[Vlada Republike Srpske|Vlade]] od strane [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu Republike Srpske]], izglasavanja nepovjerenja [[Vlada Republike Srpske|Vlade]] i smjena [[Nikola Poplašen|Nikole Poplašena]] sa mjesta [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika Republike Srpske]] od strane [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika]] [[Karlos Vestendorp|Karlosa Vestendorpa]]. Uz značajnu podršku, međunarodnih institucija, [[Vlada Republike Srpske|Vlade]] na čelu sa [[Milorad Dodik|Miloradom Dodikom]] još uvijek je odolijevala pritisku iz [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]]. [[Decembar|Decembra]] 1999. godine u SNSD se utopila [[Socijalno-liberalna stranka Republike Srpske]]. U istoj godini vode se i pregovori sa [[Demokratska stranka Republike Srpske|Demokratskom strankom Republike Srpske]] o ujedinjenju, ali ubistvo njihovog lidera [[Ljubiša Savić Mauzer|Ljubiše Savića Mauzera]] to prekida. === Opoziciono djelovanje (2001—2006) === U [[mart]]u i [[april]]u [[2000]]. godine dolazi do raskola u [[Socijalistička partija (Republika Srpska)|Socijalističkoj partiji Republike Srpske]], partnerskoj stranci SNSD u Koaliciji Sloga. Vođstvo [[Socijalistička partija (Republika Srpska)|Socijalističke partije]] odlučuje da napusti Koaliciju i pređe u otvoreno paktiranje sa [[Srpska demokratska stranka|SDS−om]], zbog čega pet poslanika u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]], mnogi odbornici, aktivisti, članovi i čitavi odbori, napuštaju [[Socijalistička partija (Republika Srpska)|Socijalističku partiju]] i formiraju novu stranku: [[Demokratska socijalistička partija|Demokratsku socijalističku partiju]] (DSP). Za predsjednika [[Demokratska socijalistička partija|DSP−a]] izabran je [[Nebojša Radmanović]]. [[Demokratska socijalistička partija|DSP]] se opredjeljuje za ostanak u čvrstoj vezi sa SNSD i [[Prva vlada Milorada Dodika|vladom Milorada Dodika]], a na izborima u [[Novembar|novembru]] 2000. godine SNSD i [[Demokratska socijalistička partija|DSP]] nastupaju zajedno sa kandidatima za [[Izbori za predsjednika Republike Srpske 2000.|predsjednika Republike Srpske]] i [[Izbori za narodne poslanike Republike Srpske 2000.|Narodnu skupštinu Republike Srpske]]. Za svega šest mjeseci [[Demokratska socijalistička partija|DSP]] razvija mrežu od 43 odbora širom [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i osvaja 4 mjesta u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]]. Nakon izbora, SNSD i [[Demokratska socijalistička partija|DSP]], zajedno djeluju kao opozicija novoj [[Vlada Republike Srpske|Vladi Republike Srpske]] koju formiraju [[Srpska demokratska stranka|SDS]], [[Partija demokratskog progresa|PDP]] i [[Socijalistička partija (Republika Srpska)|SPRS]]. Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|opštim]] i [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|lokalnim izborima]] 2000. godine stranka se pozicionirala u cijeloj [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], istovremeno, SNSD je u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], na lokalnim izborima učestvovala u dvadeset opština i osvojila devetnaest odborničkih mjesta. Stav stranke u tom periodu je da „''ne učestvuje u vlasti sa ratnim ultranacionalnim, retrogradnim i izolacionističkim političkim faktorom i prihvata opozicionu ulogu u Narodnoj skupštini''”. Nakon [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|lokalnih izbora 2000]]. u stranku se utapa i ''Demokratska stranka za Banjaluku i Krajinu'' [[Nikola Špirić|Nikole Špirića]]. [[Decembar|Decembra]] [[2001]]., Stranka nezavisnih socijaldemokrata i [[Demokratska socijalistička partija]], odvojeni dio Socijalističke partije Republike Srpske potpisuju Platformu o udruživanju, kojom počinje proces ujedinjavanja ovih dviju stranaka na svim nivoima u Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Nakon više mjeseci rada na terenu i ujedinjavanja nižih organizacionih oblika SNSD i [[Demokratska socijalistička partija|DSP]], [[1. maj]]a [[2002]]. godine, održava se Sabor ujedinjenja u [[Banja Luka|Banjaluci]], na kojem Stranka nezavisnih socijaldemokrata i [[Demokratska socijalistička partija]] osnivaju '''Savez nezavisnih socijademokrata (SNSD)''', kao jedinstvenu i snažnu partiju socijaldemokratske orijentacije, najjaču opozicionu stranku u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Za predsjednika SNSD, Sabor bira [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]], a za predsjednika Izvršnog odbora SNSD, [[Nebojša Radmanović|Nebojšu Radmanovića]]. U maju 2002. godine SNSD-u se prisajedinila i ''Nova radnička stranka RS'' Vinka Đuragića. Nakon niza godina saradnje sa [[Socijalistička internacionala|Socijalističkom Internacionalom]] i aplikacije za prijem SNSD, dobija i zvaničnu ferifikaciju pridruženog članstva u Internacionali, kao prva stranka iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] kojoj je to pošlo od ruke. Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|izborima]], održanim [[5. oktobra|5. oktobar]] 2002. godine, SNSD osvaja najveći broj poslaničkih mjesta od svog nastanka. U [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] dobija 19 poslanika što je 23 %, u [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlament Bosne i Hercegovine]] ulaze 3 poslanika, a u [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu Federacije Bosne i Hercegovine]] 1 poslanik. SNSD dobija i 7 mjesta u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] i 3 mjesta u Vijeću naroda Federacije Bosne i Hercegovine. Umjerenim političkim partijama ponuđeno je partnerstvo za formiranje nove [[Vlada Republike Srpske|Vlade]], ali [[Partija demokratskog progresa|PDP]] odlučuje da ostane u paktu sa nacionalističkim strankama, pa SNSD prihvata ulogu najjače opozicione partije, ne samo u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], već na prostoru cijele [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Stranka u ovom periodu pokreće akciju skupljanja potpisa pod nazivom „Vojsko, voljno!” čiji je cilj ukidanje regrutacije i profesionalizacija vojske, sa krajnjim ciljem potpune demilitarizacije zemlje. Početkom [[2004]]. iz SNSD-a je isključen tadašnji poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] Predrag Kovačević, koji je [[5. februar]]a 2004. formirao [[Demokratska stranka Srpske|Demokratsku stranku Srpske]]. Godine 2004, je bila godina [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004.|lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini]], koji su održani [[2. maj]]a. SNSD se prijavljuje na izbore u 83 opštine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], od čega 59 u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], 23 u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] i u [[Brčko distrikt]]u. Kampanja za izbore vodi se pod sloganom „Dobro za sve”, javni skupovi održavaju se u [[avgust]]u i [[Septembar|septembru]], hiljade aktivista angažuju se na terenu za ostvarenje što boljeg rezultata. S osvojenih oko 125.000 glasova, SNSD je, po prvi put, i zvanično najjača stranka u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], a druga po broju glasova u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Osvojeno je 17 mjesta načelnika, od čega 15 u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], a 2 u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. Broj odborničkih mjesta, u odnosu na prethodne [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|lokalne izbore 2000]]. godine, višestruko je veći, a osvojena su u svim kandidovanim opštinama u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], te u 9 opština [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. Nakon konstituisanja skupština opština SNSD ima i 22 predsjednika opština, te veći broj zamjenika načelnika i potpredsjednika skupština opština. Kraj 2004. godine obilježava ostavka republičke [[Vlada Republike Srpske|Vlade]], na čelu sa [[Dragan Mikerević|Draganom Mikerevićem]]. Nakon neuspješnog dvogodišnjeg mandata, [[Vlada Republike Srpske|Vlade]] se povlači, a političke partije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] postižu Sporazum o usaglašenom političkom djelovanju, s ciljem definisanja strateškog odnosa prema ustavnom uređenju i predstojećim reformama: policije i odbrane. === Opi izbori 2006. godine (preuzimanje vlasti) === Početkom [[2006]]. godine, dotadašnji [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|premijer]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], [[Pero Bukejlović]], podnosi ostavku. Deset dana nakon toga, [[26. januar]]a 2006. [[predsjednik Republike Srpske]] [[Dragan Čavić]], zamolio je [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]] da formira novu vladu, u kojoj je 16 ministara: osam Srba, pet Bošnjaka i tri Hrvata. Parlament [[Republika Srpska|Republike Srpske]] podržao je imenovanje [[Milorad Dodik|Dodika]] na mesto premijera [[28. februar]]a 2006. SNSD je na [[opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|opštim izborima u BiH 2006.]] ostvario najbolji rezultat: * [[Nebojša Radmanović]] izabran za srpskog člana [[Izbori za srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2006.|predsedništva Bosne i Hercegovine]]. * U [[Izbori za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2006. (Republika Srpska)|Predstavničkom domu Bosne i Hercegovine]] SNSD je osvojio 7 mesta sa 269.468 glasova ispred [[Stranka demokratske akcije|SDA]] sa 238.474 (9 mesta) i [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranke za BiH]] sa 219.477 glasova (8 mesta). * [[Milan Jelić]] je postao [[Izbori za predsjednika Republike Srpske 2006.|predsednik Republike Srpske]] (271.022 glasova, 48,87 %). * Partija je osvojila 41 od 83 poslanička mesta u [[Izbori za narodne poslanike Republike Srpske 2006.|Narodnoj skupštini Republike Srpske]], a [[Milorad Dodik]], predsednik SNSD, je postao mandatar za sastav nove [[Vlada Republike Srpske|Vlade RS]]. * U [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Federacije BiH]], SNSD je osvojio 1 mesto sa 12.564 glasova (1,46 %). * SNSD je u Skupštini [[Kanton 10|Kantona 10]] u FBiH osvojio 3 od 25 mjesta (3.654 glasova, 11,99 %).<ref name="tnmv">[http://www.izbori.ba/Finalni2010/Finalni/SkupstineKantone/Nivo.aspx Opšti izbori 2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130517043448/http://www.izbori.ba/Finalni2010/Finalni/SkupstineKantone/Nivo.aspx |date=17. 5. 2013 }}{{Mrtva veza|date=09. 2018. | bot = InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Kanton 10.</ref> === Opšti izbori 2010. godine === Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|Opštim izborima]] [[2010]]. godine, Savez nezavisnih socijaldemokrata ponovio je rezultat iz 2006. godine, te je na svim nivoima porazio ujedinjenu opoziciju u koaliciji Zajedno za Srpsku ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]−[[Partija demokratskog progresa|PDP]]−[[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|SRS RS]]). Zajednički kandidat SNSD-[[Demokratski narodni savez|DNS]]-[[Socijalistička partija (Republika Srpska)|SP]] za [[Izbori za srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2010.|srpskog člana predsedništva Bosne i Hercegovine]], [[Nebojša Radmanović]], dobio je 295.629 glasova tj. 48,92 % od ukupnog broja važećih glasova. Najznačajniji protivnik, kandidat koalicije Zajedno za Srpsku, [[Mladen Ivanić]], dobio je 285.951 glas, odnosno 47,31 % važećih glasova. Veliki broj nevažećih listića, i mala razlika između dva najznačajnija kandidata, rezultovali su pritužbom [[Mladen Ivanić|Mladena Ivanića]] i njegove partije [[Partija demokratskog progresa|PDP−a]] na neregularnost tokom brojanja glasačkih listića. Tačku na ovakve sumnje stavila je Centralna izborna komisija priznavajući rezultate izbora. [[Milorad Dodik]], zajednički kandidat SNSD-[[Demokratski narodni savez|DNS]]-[[Socijalistička partija (Republika Srpska)|SP]] za [[Izbori za predsjednika Republike Srpske 2010.|predsjednika Republike Srpske]] ostvario je ubjedljivu pobedu dobivši podršku 50,52 % izašlih birača, tj. 319.618 važećih glasova. Kandidat koalicije Zajedno za Srpsku [[Ognjen Tadić]] dobio je podršku 227.239 birača tj. 35,92 %. Na izborima za [[Izbori za narodne poslanike Republike Srpske 2010.|Narodnu skupštinu Republike Srpske]] stranka je osvojila 38 % važećih glasova izašlih birača (240.727 glasova) i dobila 37 poslaničkih mandata, što je stranci bilo dovoljno da u koaliciji sa [[Demokratski narodni savez|DNS−om]] i [[Socijalistička partija (Republika Srpska)|SP−om]] sačuva skupštinsku većinu. Na izborima za [[Izbori za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2010. (Republika Srpska)|Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine]], stranka je, u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], osvojila 43,30 % glasova, odnosno 8 predstavnika.<ref>[http://izbori.ba/Finalni2010/Finalni/PredsjednistvoBiH/Default.aspx Zvanični rezultati izbora CIK BiH]</ref> === Opšti izbori 2014. godine === Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|Opštih izbora u Bosni i Hercegovini 2014.]], Savez nezavisnih socijaldemokrata je ostao najjača politička partija u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. U izbornu trku za pojedinačne funkcije ušao je u koaliciji sa [[Demokratski narodni savez|DNS−om]] i [[Socijalistička partija (Republika Srpska)|SP−om]] a kandidat te koalicije za [[Izbori za predsjednika Republike Srpske 2014.|predsjednika Republike Srpske]] [[Milorad Dodik]] pobjedio je sa 303.496 glasova ili 45,38 % kandidata ujedinjene opozicije [[Ognjen Tadić|Ognjena Tadića]] koji je osvojio 296.021 ili 44,28 %<ref name="fgks">[http://www.izbori.ba/Potvrdjeni2014/Finalni/PredsjednikRS/Nivo.aspx Izbori 2014], CIK BiH.</ref> Kandidat koalicije SNSD-DNS-SP za [[Izbori za srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2014.|srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željka Cvijanović]] sa 310.867 glasova ili 47,63 % poražena je od kandidata [[Savez za promjene (Republika Srpska)|Saveza za promjene]] [[Mladen Ivanić|Mladena Ivanića]] koji je osvojio 317.799 ili 48,69 %. U [[Izbori za narodne poslanike Republike Srpske 2014.|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] SNSD je ostao najjači politički subjekt sa osvojenih 213.665 (32,28 %) glasova i 29 mandata. U nadmetanju za [[Izbori za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2014. (Republika Srpska)|Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine]] SNSD je takođe osvojio najviše glasova od političkih partija iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] 249.182 (38,48 %) i time dobio 6 mandata.<ref name="fgks" /> Ovo je i jedina stranka iz RS koja je osvojila mandate u skupštini nekog kantona u FBiH, i to u Kantonu 10 sa osvojinih 3.503 ili 11,8 % SNSD je dobio 3 mandata i postao treći najsnažniji politički subjekt ovog kantona.<ref name="fgks" /> === Opšti izbori 2018. godine === I nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|Opštih izbora]] održanih [[2018]]. godine, Savez nezavisnih socijaldemokrata je i dalje ostao najjača politička partija u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], te je ostvario još bolje rezultate nego na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|izborima]] održanim [[2014]]. godine. U izbornu trku za pojedinačne funkcije ušao je u koaliciji sa [[Demokratski narodni savez|DNS−om]], [[Socijalistička partija (Republika Srpska)|SP−om]] i [[Ujedinjena Srpska|Ujedinjenom]] [[Ujedinjena Srpska|Srpskom]] a kandidat te koalicije za [[Izbori za predsjednika Republike Srpske 2018.|predsjednika Republike Srpske]] [[Željka Cvijanović]] pobjedila je sa 319.699 glasova ili 47,04 % kandidata [[Savez za promjene (Republika Srpska)|Savez za pobjedu]] [[Vukota Govedarica|Vukotu Govedaricu]] koji je osvojio 284.195 ili 41,82 %<ref>[http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=2#/5/0/0 Izbori 2018.], CIK BiH.</ref> Kandidat koalicije SNSD−DNS−SP za [[Izbori za srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2018.|srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Milorad Dodik]] je osvojio rekordan broj glasova odnosno 368.210 glasova ili 53,88 % dok je kandidat [[Savez za promjene (Republika Srpska)|Savez za pobjedu]] [[Mladen Ivanić]] osvojio 292.065 ili 42,74 %. U [[Izbori za narodne poslanike Republike Srpske 2018.|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] SNSD je ostao najjači politički subjekt sa osvojenih 218.201 (31,87 %) glasova i 28 mandata. U nadmetanju za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]] SNSD je osvojio ubjedljivo najviše glasova od političkih partija iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] 260.930 (39,10 %) i time dobio 6 mandata. == Gradski odbor SNSD Banja Luka == U organizacionoj strukturi partije njena kadrovski najjača te bazom najmnogoljudnija organizaciona jedinica jeste Gradski odbor SNSD [[Banja Luka]]. Gradski odbor SNSD [[Banja Luka]] krajem 2014. brojao je preko 17.000 članova.<ref name="rhip">{{Cite web |url=http://snsdbl.com/%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BC%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8-%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B8-%D1%87%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B8-%D1%83-%D0%B1%D1%80%D0%BE%D0%BD%D0%B7%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%BC-%D0%BC%D0%B0%D1%98/ |title=SNSD Banja Luka |access-date=18. 9. 2020 |archive-date=29. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129141647/http://snsdbl.com/%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BC%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8-%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B8-%D1%87%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B8-%D1%83-%D0%B1%D1%80%D0%BE%D0%BD%D0%B7%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%BC-%D0%BC%D0%B0%D1%98/ |url-status=dead }}</ref> Od 2004. godine na svim narednim lokalnim izborima u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] SNSD bilježi rezultat najjačeg političkog subjekta u gradu i ima funkciju gradonačelnika [[Banja Luka|Banja Luke]]. Na Gradskoj izbornoj konferenciji SNSD [[Banja Luka]] [[2013]]. godine dobija novo rukovdstvo na čelu sa [[Igor Radojičić|Igorom Radojičićem]] a dotadašnji predsjednik i aktuelni [[gradonačelnik]] [[Banja Luka|Banje Luke]] [[Slobodan Gavranović]] postao je potpredsjednik Gradskog odbora SNSD.<ref name="gzki">[http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Banjalucki-SNSD-izabrao-novo-rukovodstvo-Radojicic-predsjednik-223334.html Igor Radojičić], potpredsjednik SNSD.</ref> Na [[Opšti izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|Opštima izborima u BiH 2018.]] godine SNSD u [[Banja Luka|Banja Luci]] bilježi rezultat od 28.626 glasa. Nosioci najviših funkcija u Gradskom odboru SNSD [[Banja Luka]] su: * Predsjednik: [[Igor Radojičić]] * Potpredsjednici: [[Željka Cvijanović]], [[Slobodan Gavranović]], [[Stanislav Palija]], [[Srđan Amidžić]], [[Zoran Vujmilović]].<ref name="sftj">[http://www.primer.org/ Tekst veze] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161022143659/http://www.primer.org/ |date=22. 10. 2016 }}, dodatni tekst.</ref> == Rezultati == {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ [[Narodna skupština Republike Srpske]] ! width=100px| Izbori ! width=100px| # glasova ! width=100px|% od izašlih ! width=100px| # poslanika ! width=180px| Vlada |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Narodna skupština Republike Srpske|1996.]] | | | {{napomena| Učestvovali na izborima kao dio Koalicije [[Narodni savez za slobodan mir]], koja je ukupno osvojila 10 mandata, od čega je 1 pripao SNSD-u.<ref name="istorijat">{{cite web |url=http://www.snsd-nevesinje.com/o-nama/ |title=SNSD — istorijat |format= |date= |access-date= |archive-url=https://web.archive.org/web/20150529203316/http://www.snsd-nevesinje.com/o-nama/ |archive-date=29. 5. 2015 |url-status=dead |df= }}</ref>}}'''{{Politička partija/mandati|1|83|red}}''' | bgcolor = pink|opozicija |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1997 - Narodna skupština Republike Srpske|1997.]] | 21.178 | 2,41 % | '''2''' | bgcolor=lightgreen|vladajući |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Narodna skupština Republike Srpske|1998.]] | 54.058 | 7,30 % | '''6''' | bgcolor=lightgreen|vladajući |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - Narodna skupština Republike Srpske|2000.]] | 81.467 | 13,00 % | '''{{Politička partija/mandati|11|83|red}}''' | bgcolor = pink|opozicija |- ! rowspan="2" | [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Narodna skupština Republike Srpske|2002.]] | rowspan="2" | 111.226 | rowspan="2" | 21,79 % | rowspan="2" | '''19''' | bgcolor=pink|opozicija <small>(do februara 2006.)</small> |- | bgcolor=lightgreen|vladajući <small>(od februara 2006.)</small> |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Narodna skupština Republike Srpske|2006.]] | 244.251 | 43,31 % | '''41''' | bgcolor=lightgreen|vladajući |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Narodna skupština Republike Srpske|2010.]] | 240.727 | 38,00 % | '''37''' | bgcolor = lightgreen|vladajući |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Narodna skupština Republike Srpske|2014.]] | 213.665 | 32,28 % | '''29''' | bgcolor = lightgreen|vladajući |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Narodna skupština Republike Srpske|2018.]] | 218.201 | 31,87 % | '''28''' | bgcolor = lightgreen|vladajući |} {{Multicol|100%}} {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ [[Predsjednik Republike Srpske]] ! width=100px| Izbori ! width=160px| Kandidat ! width=100px| # glasova ! width=100px|% od važećih ! width=100px| Rezultat |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - predsjednik Republike Srpske|2000.]] | [[Milorad Dodik]] | 161.942 | 25,7 % | bgcolor=pink|[[Datoteka:X mark.svg|15px|nije izabran]] |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - predsjednik Republike Srpske|2002.]] | [[Milan Jelić]] | 112.612 | 22,1 % | bgcolor = pink|[[Datoteka:X mark.svg|15px|nije izabran]] |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - predsjednik Republike Srpske|2006.]] | [[Milan Jelić]] | 271.022 | 48,87 % | bgcolor=lightgreen| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|izabran]] |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2007 - predsjednik Republike Srpske|2007.]] | [[Rajko Kuzmanović]] | 169.863 | 41,33 % | bgcolor=lightgreen| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|izabran]] |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - predsjednik Republike Srpske|2010.]] | [[Milorad Dodik]] | 319.618 | 50,52 % | bgcolor=lightgreen| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|izabran]] |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - predsjednik Republike Srpske|2014.]] | [[Milorad Dodik]] | 303.496 | 45,39 % | bgcolor=lightgreen| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|izabran.]] |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - predsjednik Republike Srpske|2018.]] | [[Željka Cvijanović]] | 319.699 | 47,04 % | bgcolor=lightgreen| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|izabran]] |} {{Multicol|100%}} {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] ! width=100px| Izbori ! width=160px| Kandidat ! width=100px| # glasova ! width=100px|% od važećih ! width=100px| Rezultat |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2002.]] | [[Nebojša Radmanović]] | 101.119 | 19,93% | bgcolor = pink|[[Datoteka:X mark.svg|15px|nije izabran]] |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2006.]] | [[Nebojša Radmanović]] | 287.675 | 53,3% | bgcolor=lightgreen| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|izabran]] |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2010.]] | [[Nebojša Radmanović]] | 295.629 | 48,9% | bgcolor=lightgreen| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|izabran]] |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2014.]] | [[Željka Cvijanović]] | 310.867 | 47,6% | bgcolor=pink|[[Datoteka:X mark.svg|15px|nije izabrana]] |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2018.]] | [[Milorad Dodik]] | 368.210 | 53,88% | bgcolor=lightgreen| [[Datoteka:Yes check.svg|15px|izabran]] |} {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] ! width=100px| Izbori ! width=100px| # glasova ! width=100px|% od izašlih ! width=100px| # poslanika |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|1996.]] | | | |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|1998.]] | | | |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2000.]] | 66.684 | 10,6 % | '''1''' |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2002.]] | 114.591 | 22,4% | '''3''' |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2006.]] | 262.203 | 46,93 | '''7''' |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2010.]] | 269.009 | 43,30% | '''8''' |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2014.]] | 249.182 | 38,48% | '''6''' |- ! [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2018.]] | 260.930 | 39,10% | '''6''' |} {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini|Lokalni izbori]] ! width=100px| Izbori ! width=100px| Broj glasova ! width=100px| Broj odbornika |- ! [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|1997.]] | | |- ! [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|2000.]] | 95.512 | 171 |- ! [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004.|2004.]] | 120.150 | 348 |- ! [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008.|2008.]] | 199.813 | 456 |- ! [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2012.|2012.]] | 184.520 | 362 |- ! [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016.|2016.]] | 202.503 | 390 |} == Također pogledajte == * [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]] * [[Narodna skupština Republike Srpske]] * [[Milorad Dodik]] == Reference == {{reference}} == Napomene == <references group="lower-alpha"/> [[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Političke stranke osnovane 1996.]] [[Kategorija:Savez nezavisnih socijaldemokrata]] [[Kategorija:Socijaldemokratija]] ohitp2dp7chtrnz8gwo8vp6ydac5bi8 0 59661 3427188 3426314 2022-08-04T22:48:47Z Rethymno 65466 /* Pregled autoputeva */ wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Croatia_road_sign_C100.svg|200px|desno]] '''Hrvatski autoputevi''' su [[autoput]]evi koji prolaze kroz [[Hrvatska|Republiku Hrvatsku]]. Počeli su se graditi 1970-ih godina, a intenzivnija izgradnja je počela iza 1995. godine. Hrvatska ima oko <small>''(podaci za 2013. godinu)'')</small> 1.288,50 km autoputa.<ref>http://www.huka.hr/files/docs/Huka_Nacionalno_izvjesce_2013.pdf</ref> Za autoputeve se plaća [[putarina]], kao i za [[Krčki most]]. Na hrvatskim autoputevima ograničenje brzine iznosi 130&nbsp;km/h, ako nema drugih znakova za ograničenje brzine. == Pregled autoputeva == Hrvatski autoputevi su označeni velikim slovom '''A''' i brojnom oznakom iza slova. Sljedeća tabela prikazuje sve izgrađene i planirane autoputeve u Hrvatskoj: [[Datoteka:Autocesta.svg|200px|Mreža hrvatskih autoputeva|mini|desno]] [[Datoteka:Croatia_Highway.JPG|mini|200px|[[Autoput A1|Autoput Zagreb-Split]] kod tunela ''Sveti Rok'']] [[Datoteka:HR road sign C109.svg|desno|172px|Brzine u Hrvatskoj]] {| class="wikitable" |- ! Oznaka !! Naziv !! Dionica !! Dužina |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A1-Hex-Green.svg|40px|A1]] || [[Autoput A1 (Hrvatska)|Autoput ''Dalmatina'']] || [[Zagreb]]/[[Lučko]] - [[Bosiljevo (Hrvatska)|Bosiljevo]] - [[Split]] - [[Dubrovnik]] || align="right" | 416&nbsp;km |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A2-Hex-Green.svg|40px|A2]] || [[Autoput A2 (Hrvatska)|Zagorski autoput]] || [[Macelj]] - [[Krapina]] - [[Zagreb]]/[[Zaprešić]] || align="right" | 60&nbsp;km |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A3-Hex-Green.svg|40px|A3]] || [[Autoput A3 (Hrvatska)|Posavski autoput]] || [[Bregana]] - [[Zagreb]] - [[Slavonski Brod]] - [[Lipovac (Nijemci)|Lipovac]] || align="right" | 306&nbsp;km |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A4-Hex-Green.svg|40px|A4]] || [[Autoput A4 (Hrvatska)|Varaždinski autoput]] || [[Goričan]] - [[Zagreb]]/[[Ivanja Reka]] || align="right" | 97&nbsp;km |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A5-Hex-Green.svg|40px|A5]] || [[Autoput A5 (Hrvatska)|Slavonski autoput]] || [[Beli Manastir]] - [[Osijek]] - [[Svilaj]] || align="right" | 89&nbsp;km |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A6-Hex-Green.svg|40px|A6]] || [[Autoput A6 (Hrvatska)|Primorsko-goranski autoput]] || [[Bosiljevo]] - [[Rijeka (grad)|Rijeka]]/[[Orehovica]] || align="right" | 62&nbsp;km |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A7-Hex-Green.svg|40px|A7]] || [[Autoput A7 (Hrvatska)|Kvarnerski autoput]] || [[Rupa]] - [[Rijeka (grad)|Rijeka]] - [[Žuta Lokva]] || align="right" | 104&nbsp;km |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A8-Hex-Green.svg|40px|A8]] || [[Autoput A8 (Hrvatska)|Učki autoput]] || [[Kanfanar]] - [[Matulji]] ''(Istarski ipsilon)'' || align="right" | 63&nbsp;km |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A9-Hex-Green.svg|40px|A9]] || [[Autoput A9 (Hrvatska)|Autoput A9]] || [[Kaštel]] - [[Pula]] ''(Istarski ipsilon)'' || align="right" | 75&nbsp;km |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A10-Hex-Green.svg|40px|A10]] || [[Autoput A10 (Hrvatska)|Autoput A10]] || [[Bosna i Hercegovina|BiH granica]] - [[Ploče]] || align="right" | 9&nbsp;km |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A11-Hex-Green.svg|40px|A11]] || [[Autoput A11 (Hrvatska)|Autoput A11]] || [[Zagreb]] - [[Velika Gorica]] - [[Lekenik]] - [[Sisak]] || align="right" | 47&nbsp;km |- | | || || || | |- | align="right" | || '''Ukupna dužina autoputa''' || || align="right" | '''1288,5&nbsp;km''' |} == Sistem naplate == Za većinu autoputeva u Hrvatskoj se plaća [[putarina]]. Na ovim autoputevima postoji zatvoreni sistem naplate: * sistem [[Zagreb]] - [[Split]] i [[Rijeka (grad)|Rijeka]] - [[Zagreb]] (A1 i A6) * Zagreb - [[Lipovac]] (A3) * Zagreb - [[Macelj]] (A2) * Zagreb - [[Goričan]] (A4) Na sljedećim autoputevima postoje samo čeoni putarinski prolazi: * [[Istarski ipsilon]] (tunel Učka i vijadukt Mirna) (A8/A9) * [[Bregana]] - Zagreb (A3) Ostale autoceste se ne naplaćuju. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Highways in Croatia}} * [https://web.archive.org/web/20181208061457/http://hac.hr/ Hrvatske Autoceste d.o.o.] * [http://www.arz.hr Autoput Rijeka-Zagreb d.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161024214841/http://www.arz.hr/ |date=24. 10. 2016 }} * [https://web.archive.org/web/20090331183652/http://www.bina-istra.hr/ BINA-ISTRA] * [http://www.azm.hr/ Autoput Zagreb-Macelj d.o.o] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070821223911/http://www.azm.hr/ |date=21. 8. 2007 }} {{Autoputevi i državne ceste u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Autoputevi u Hrvatskoj]] m79a214i6opknaufgi1s3u6l6ke0y72 3427189 3427188 2022-08-04T22:52:40Z Rethymno 65466 /* Pregled autoputeva */ wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Croatia_road_sign_C100.svg|200px|desno]] '''Hrvatski autoputevi''' su [[autoput]]evi koji prolaze kroz [[Hrvatska|Republiku Hrvatsku]]. Počeli su se graditi 1970-ih godina, a intenzivnija izgradnja je počela iza 1995. godine. Hrvatska ima oko <small>''(podaci za 2013. godinu)'')</small> 1.288,50 km autoputa.<ref>http://www.huka.hr/files/docs/Huka_Nacionalno_izvjesce_2013.pdf</ref> Za autoputeve se plaća [[putarina]], kao i za [[Krčki most]]. Na hrvatskim autoputevima ograničenje brzine iznosi 130&nbsp;km/h, ako nema drugih znakova za ograničenje brzine. == Pregled autoputeva == Hrvatski autoputevi su označeni velikim slovom '''A''' i brojnom oznakom iza slova. Sljedeća tabela prikazuje sve izgrađene i planirane autoputeve u Hrvatskoj: [[Datoteka:Autocesta.svg|200px|Mreža hrvatskih autoputeva|mini|desno]] [[Datoteka:Croatia_Highway.JPG|mini|200px|[[Autoput A1|Autoput Zagreb-Split]] kod tunela ''Sveti Rok'']] [[Datoteka:HR road sign C109.svg|desno|172px|Brzine u Hrvatskoj]] {| class="wikitable" |- ! Oznaka !! Naziv !! Dionica !! Dužina |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A1-Hex-Green.svg|40px|A1]] || [[Autoput A1 (Hrvatska)|Autoput ''Dalmatina'']] || [[Zagreb]]/[[Lučko]] - [[Bosiljevo (Hrvatska)|Bosiljevo]] - [[Split]] - [[Dubrovnik]] || align="right" | 416&nbsp;km |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A2-Hex-Green.svg|40px|A2]] || [[Autoput A2 (Hrvatska)|Zagorski autoput]] || [[Macelj]] - [[Krapina]] - [[Zagreb]]/[[Zaprešić]] || align="right" | 60&nbsp;km |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A3-Hex-Green.svg|40px|A3]] || [[Autoput A3 (Hrvatska)|Posavski autoput]] || [[Bregana]] - [[Zagreb]] - [[Slavonski Brod]] - [[Lipovac (Nijemci)|Lipovac]] || align="right" | 306&nbsp;km |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A4-Hex-Green.svg|40px|A4]] || [[Autoput A4 (Hrvatska)|Varaždinski autoput]] || [[Goričan]] - [[Zagreb]]/[[Ivanja Reka]] || align="right" | 97&nbsp;km |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A5-Hex-Green.svg|40px|A5]] || [[Autoput A5 (Hrvatska)|Slavonski autoput]] || [[Beli Manastir]] - [[Osijek]] - [[Svilaj]] || align="right" | 89&nbsp;km |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A6-Hex-Green.svg|40px|A6]] || [[Autoput A6 (Hrvatska)|Primorsko-goranski autoput]] || [[Bosiljevo]] - [[Rijeka (grad)|Rijeka]]/[[Orehovica]] || align="right" | 62&nbsp;km |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A7-Hex-Green.svg|40px|A7]] || [[Autoput A7 (Hrvatska)|Kvarnerski autoput]] || [[Rupa (Matulji)|Rupa]] - [[Rijeka (grad)|Rijeka]] - [[Žuta Lokva]] || align="right" | 104&nbsp;km |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A8-Hex-Green.svg|40px|A8]] || [[Autoput A8 (Hrvatska)|Učki autoput]] || [[Kanfanar]] - [[Matulji]] ''(Istarski ipsilon)'' || align="right" | 63&nbsp;km |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A9-Hex-Green.svg|40px|A9]] || [[Autoput A9 (Hrvatska)|Autoput A9]] || [[Kaštel]] - [[Pula]] ''(Istarski ipsilon)'' || align="right" | 75&nbsp;km |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A10-Hex-Green.svg|40px|A10]] || [[Autoput A10 (Hrvatska)|Autoput A10]] || [[Bosna i Hercegovina|BiH granica]] - [[Ploče]] || align="right" | 9&nbsp;km |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A11-Hex-Green.svg|40px|A11]] || [[Autoput A11 (Hrvatska)|Autoput A11]] || [[Zagreb]] - [[Velika Gorica]] - [[Lekenik]] - [[Sisak]] || align="right" | 47&nbsp;km |- | | || || || | |- | align="right" | || '''Ukupna dužina autoputa''' || || align="right" | '''1288,5&nbsp;km''' |} == Sistem naplate == Za većinu autoputeva u Hrvatskoj se plaća [[putarina]]. Na ovim autoputevima postoji zatvoreni sistem naplate: * sistem [[Zagreb]] - [[Split]] i [[Rijeka (grad)|Rijeka]] - [[Zagreb]] (A1 i A6) * Zagreb - [[Lipovac]] (A3) * Zagreb - [[Macelj]] (A2) * Zagreb - [[Goričan]] (A4) Na sljedećim autoputevima postoje samo čeoni putarinski prolazi: * [[Istarski ipsilon]] (tunel Učka i vijadukt Mirna) (A8/A9) * [[Bregana]] - Zagreb (A3) Ostale autoceste se ne naplaćuju. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Highways in Croatia}} * [https://web.archive.org/web/20181208061457/http://hac.hr/ Hrvatske Autoceste d.o.o.] * [http://www.arz.hr Autoput Rijeka-Zagreb d.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161024214841/http://www.arz.hr/ |date=24. 10. 2016 }} * [https://web.archive.org/web/20090331183652/http://www.bina-istra.hr/ BINA-ISTRA] * [http://www.azm.hr/ Autoput Zagreb-Macelj d.o.o] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070821223911/http://www.azm.hr/ |date=21. 8. 2007 }} {{Autoputevi i državne ceste u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Autoputevi u Hrvatskoj]] 8sc6sc1q86s606nfrans753fal2s59s 3427190 3427189 2022-08-04T22:56:17Z Rethymno 65466 /* Pregled autoputeva */ wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Croatia_road_sign_C100.svg|200px|desno]] '''Hrvatski autoputevi''' su [[autoput]]evi koji prolaze kroz [[Hrvatska|Republiku Hrvatsku]]. Počeli su se graditi 1970-ih godina, a intenzivnija izgradnja je počela iza 1995. godine. Hrvatska ima oko <small>''(podaci za 2013. godinu)'')</small> 1.288,50 km autoputa.<ref>http://www.huka.hr/files/docs/Huka_Nacionalno_izvjesce_2013.pdf</ref> Za autoputeve se plaća [[putarina]], kao i za [[Krčki most]]. Na hrvatskim autoputevima ograničenje brzine iznosi 130&nbsp;km/h, ako nema drugih znakova za ograničenje brzine. == Pregled autoputeva == Hrvatski autoputevi su označeni velikim slovom '''A''' i brojnom oznakom iza slova. Sljedeća tabela prikazuje sve izgrađene i planirane autoputeve u Hrvatskoj: [[Datoteka:Autocesta.svg|200px|Mreža hrvatskih autoputeva|mini|desno]] [[Datoteka:Croatia_Highway.JPG|mini|200px|[[Autoput A1|Autoput Zagreb-Split]] kod tunela ''Sveti Rok'']] [[Datoteka:HR road sign C109.svg|desno|172px|Brzine u Hrvatskoj]] {| class="wikitable" |- ! Oznaka !! Naziv !! Dionica !! Dužina |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A1-Hex-Green.svg|40px|A1]] || [[Autoput A1 (Hrvatska)|Autoput ''Dalmatina'']] || [[Zagreb]]/[[Lučko]] - [[Bosiljevo (Hrvatska)|Bosiljevo]] - [[Split]] - [[Dubrovnik]] || align="right" | 416&nbsp;km |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A2-Hex-Green.svg|40px|A2]] || [[Autoput A2 (Hrvatska)|Zagorski autoput]] || [[Macelj]] - [[Krapina]] - [[Zagreb]]/[[Zaprešić]] || align="right" | 60&nbsp;km |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A3-Hex-Green.svg|40px|A3]] || [[Autoput A3 (Hrvatska)|Posavski autoput]] || [[Bregana]] - [[Zagreb]] - [[Slavonski Brod]] - [[Lipovac (Nijemci)|Lipovac]] || align="right" | 306&nbsp;km |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A4-Hex-Green.svg|40px|A4]] || [[Autoput A4 (Hrvatska)|Varaždinski autoput]] || [[Goričan]] - [[Zagreb]]/[[Ivanja Reka]] || align="right" | 97&nbsp;km |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A5-Hex-Green.svg|40px|A5]] || [[Autoput A5 (Hrvatska)|Slavonski autoput]] || [[Beli Manastir]] - [[Osijek]] - [[Svilaj]] || align="right" | 89&nbsp;km |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A6-Hex-Green.svg|40px|A6]] || [[Autoput A6 (Hrvatska)|Primorsko-goranski autoput]] || [[Bosiljevo]] - [[Rijeka (grad)|Rijeka]]/[[Orehovica]] || align="right" | 62&nbsp;km |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A7-Hex-Green.svg|40px|A7]] || [[Autoput A7 (Hrvatska)|Kvarnerski autoput]] || [[Rupa (Matulji)|Rupa]] - [[Rijeka (grad)|Rijeka]] - [[Žuta Lokva]] || align="right" | 104&nbsp;km |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A8-Hex-Green.svg|40px|A8]] || [[Autoput A8 (Hrvatska)|Učki autoput]] || [[Kanfanar]] - [[Matulji]] ''(Istarski ipsilon)'' || align="right" | 63&nbsp;km |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A9-Hex-Green.svg|40px|A9]] || [[Autoput A9 (Hrvatska)|Autoput A9]] || [[Kaštel (Buje)|Kaštel]] - [[Pula]] ''(Istarski ipsilon)'' || align="right" | 75&nbsp;km |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A10-Hex-Green.svg|40px|A10]] || [[Autoput A10 (Hrvatska)|Autoput A10]] || [[Bosna i Hercegovina|BiH granica]] - [[Ploče]] || align="right" | 9&nbsp;km |- | align="right" | [[Datoteka:Motorway-A11-Hex-Green.svg|40px|A11]] || [[Autoput A11 (Hrvatska)|Autoput A11]] || [[Zagreb]] - [[Velika Gorica]] - [[Lekenik]] - [[Sisak]] || align="right" | 47&nbsp;km |- | | || || || | |- | align="right" | || '''Ukupna dužina autoputa''' || || align="right" | '''1288,5&nbsp;km''' |} == Sistem naplate == Za većinu autoputeva u Hrvatskoj se plaća [[putarina]]. Na ovim autoputevima postoji zatvoreni sistem naplate: * sistem [[Zagreb]] - [[Split]] i [[Rijeka (grad)|Rijeka]] - [[Zagreb]] (A1 i A6) * Zagreb - [[Lipovac]] (A3) * Zagreb - [[Macelj]] (A2) * Zagreb - [[Goričan]] (A4) Na sljedećim autoputevima postoje samo čeoni putarinski prolazi: * [[Istarski ipsilon]] (tunel Učka i vijadukt Mirna) (A8/A9) * [[Bregana]] - Zagreb (A3) Ostale autoceste se ne naplaćuju. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Highways in Croatia}} * [https://web.archive.org/web/20181208061457/http://hac.hr/ Hrvatske Autoceste d.o.o.] * [http://www.arz.hr Autoput Rijeka-Zagreb d.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161024214841/http://www.arz.hr/ |date=24. 10. 2016 }} * [https://web.archive.org/web/20090331183652/http://www.bina-istra.hr/ BINA-ISTRA] * [http://www.azm.hr/ Autoput Zagreb-Macelj d.o.o] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070821223911/http://www.azm.hr/ |date=21. 8. 2007 }} {{Autoputevi i državne ceste u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Autoputevi u Hrvatskoj]] i8fav9sc597962b91hs2o1nut4kqkxv 0 75551 3427183 3425840 2022-08-04T21:50:35Z Bakir123 110053 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Semir Štilić | slika = Semir_Stilic.jpg | punoime = | nadimak = Štila | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|1987|10|8|}} | rodnigrad = [[Sarajevo]] | rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 1,83 m | pozicija = Ofanzivni vezni | trenutniklub = [[FK Željezničar]] | brojnadresu = 14 | omladinskegodine = | omladinskipogoni = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] | godine1 = 2005-2008 | klubovi1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] | nastupi(golovi)1 = 49 (17) | godine2 = 2008-2012 | klubovi2 = [[Lech Poznań]] | nastupi(golovi)2 = 156 (28) | godine3 = 2012-2013 | klubovi3 = [[Karpaty Lavov]] | nastupi(golovi)3 = 24 (3) | godine4 = 2013-2014 | klubovi4 = [[Gaziantepspor]] | nastupi(golovi)4 = 8 (4) | godine5 = 2014-2015 | klubovi5 = [[Wisła Kraków]] | nastupi(golovi)5 = 52 (16) | godine6 = 2015-2016 | klubovi6 = [[APOEL FC]] | nastupi(golovi)6 = 16 (3) | godine7 = 2017-2019 | klubovi7 = [[Wisła Płock]] | nastupi(golovi)7 = 39 (4) | godine8 = 2019- | klubovi8 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] | nastupi(golovi)8 = 55 (17) | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2007-2008 | nacionalneekipe1 = {{ZD|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija U21|BiH U-21]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 8 (1) | nacionalnegodine2 = 2008-2015 | nacionalneekipe2 = {{NOG|BIH}} | nacionalninastupi(golovi)2 = 7 (0) | zadnjiuređaj = 31. juli 2022 }} '''Semir Štilić''' (rođen [[8. oktobar|8. oktobra]] [[1987.]] godine) je [[Bosanci|bosanskohercegovački]] nogometaš i trenutno član [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] gdje nastupa na poziciji ofanzivnog veznog igrača.<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/profil/spieler/46340|title=Semir Stilic - player profile {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> ==Klupska karijera== Štilić je svoju profesionalnu nogometnu karijeru počeo 2005. godine u nogometnom klubu [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] iz Sarajeva. Nakon tri provedene sezone u ekipi Željezničara, Štilić se odlučuje na prelazak u [[Poljska|poljski]] klub [[Lech Poznań|Lech Poznan]]. Štilić se sjajnim igrama u ovom klubu upisao u klupsku historiju, te je uvršten u idealni tim Lecha sastavljenog od igrača koji su za ovaj klub nastupali od njegovog osnutka. === '''Lech Poznan''' === U junu 2008. godine, Štilić za oko 600 hiljada eura prelazi u [[Poljska|poljski]] klub [[Lech Poznań]] i potpisuje četverogodišnji ugovor.<ref name=":0" /> Debi za Lech ostvaruje u utakmici prvog kola kvalifikacija za [[UEFA Evropska liga|kup UEFA]] protiv ekipe [[Xäzär Länkäran]] u julu 2008. godine, a meč Lech dobiva rezultatom 1-0.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/915060|title=Xäzär Länkäran - Lech Poznan, Jul 17, 2008 - UEFA-Cup Qualifikation - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> Svoj prvi gol za Lech postiže u uzvratnom meču prvog kola kvalifikacija za kup UEFA protiv ekipe Xäzär Länkäran krajem jula 2008. godine, dok se utakmica završava pobijedom Lecha rezultatom 4-1 i plasmanom Lecha u naredno kolo kvalifikacija.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/918487|title=Lech Poznan - Xäzär Länkäran, Jul 31, 2008 - UEFA-Cup Qualifikation - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> Svoj debi u prvoj ligi Poljske bilježi u meču protiv ekipe [[GKS Belchatow]] u augustu 2008. godine, a meč završava porazom Lecha rezultatom 2-3.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/924948|title=Lech Poznan - GKS Belchatow, Aug 8, 2008 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> Svoj prvi gol za Lech u prvoj ligi Poljske bilježi u utakmici protiv [[Jagiellonia Białystok]] polovinom augusta 2008. godine, a utakmica se završava pobijedom Lecha rezultatom 3-0.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/925458|title=Jagiellonia Bialystok - Lech Poznan, Aug 17, 2008 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> Sezonu završava sa 15 postignutih golova na čak 48 odigranih mečeva.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2008|title=Semir Stilic - Performance data 08/09 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> === Karpaty Lavov === U junu 2012. godine, Štilić kao slobodan igrač prelazi u [[Ukrajina|ukrajinski]] klub [[Karpaty Lavov]].<ref name=":0" /> Svoj prvi meč za Karpaty upisuje u augustu 2012. godine protiv ekipe [[Chornomorets]]a, a utakmica završava rezultatom 1-1.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2222986|title=Chornomorets Odessa - Karpaty Lviv, Aug 11, 2012 - Premier Liga - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> Prvi pogodak za Karpaty bilježi u utakmici protiv ekipe [[Kryvbasa]] u novembru 2012. godine, dok se meč završava rezultatom 6-0 za Karpaty.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2223075|title=Karpaty Lviv - Kryvbas Kryvyi Rih, Nov 4, 2012 - Premier Liga - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> Sezonu završava sa tri postignuta gola i četiri asistencije na 24 odigrane utakmice.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2012|title=Semir Stilic - Performance data 12/13 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> === Gaziantepspor === U augustu 2013. godine, Štilić kao slobodan igrač prelazi u [[Turska|tursku]] ekipu [[Gaziantepspor]]a.<ref name=":0" /> Prvu utakmicu za Gaziantepspor bilježi u utakmici protiv ekipe [[Rizaspora]] u septembru 2013. godine, a meč je okončan porazom Gaziantepspora rezultatom 5-2.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2346041|title=Gaziantepspor - Caykur Rizespor, Sep 14, 2013 - Süper Lig - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> Nekoliko dana kasnije, Štilić postiže prve golove za novu ekipu i to hat-trick u drugom kolu kupa Turske protiv ekipe [[Corum Belediye]], a meč biva okončan pobijedom Gaziantepspora rezultatom 3-2.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2370341|title=Gaziantepspor - Corum Belediyespor, Sep 24, 2013 - Türkiye Kupasi - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> Tokom prvog dijela sezone, Štilić je uglavnom bio u drugom planu, te nije dobivao previše prostora i vremena za igru. U konačnici prvi dio sezone završava sa četiri gola na samo 8 odigranih utakmica.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2013|title=Semir Stilic - Performance data 13/14 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> === Wisla Krakow === Već u januaru 2013. godine, Štilić odlučuje da kao slobodan igrač pređe u poljski klub [[Wisla Krakow]].<ref name=":0" /> U februaru 2013. godine, Štilić upisuje svoj prvi nastup za Wislu u utakmici Poljske lige protiv ekipe [[Piast Gliwice]], a Wisla meč pobijeđuje rezultatom 1-0.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2330232|title=Piast Gliwice - Wisla Kraków, Feb 17, 2014 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> Već u narednom kolu prve lige Poljske, Štilić u pobijedi Wisle protiv ekipe [[Cracovia Kraków]] postiže svoj prvi gol za Wislu.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2330224|title=Wisla Kraków - Cracovia Kraków, Feb 23, 2014 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> Naredne sezone postiže 9 golova na 36 utakmica za Wislu.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2014|title=Semir Stilic - Performance data 14/15 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> === APOEL FC === U junu 2015. godine, prelazi u [[kipar]]ski klub [[APOEL FC]] kao slobodan igrač i potpisuje ugovor na tri godine.<ref>{{Cite web|url=http://mondo.ba/a574899/Sport/Fudbal/Stilic-u-Apoelu.html|title=Štilić u Apoelu|access-date=21. 8. 2016}}</ref> Prvi nastup za APOEL bilježi u remiju 1-1 protiv ekipe [[FK Vardar]] u sklopu drugog kola kvalifikacija [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] u julu 2015. godine.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2587328|title=Vardar Skopje - APOEL Nicosia, Jul 21, 2015 - UEFA Champions League Qualification - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> Prvi gol za APOEL postiže u augustu 215. godine u pobijedi APOELA 5-1 protiv ekipe [[Ermis Aradippou]] u sklopu prve lige Kipra.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2632702|title=Ermis Aradippou - APOEL Nicosia, Aug 22, 2015 - First Division - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> Sezonu završava sa četiri postignuta gola na 23 ukupno odigrane utakmice.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2015|title=Semir Stilic - Performance data 15/16 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> U ljeto 2016. godine, APOEL objavljuje da Štilić napušta klub.<ref>{{Cite web|url=http://sportprimus.ba/stilic-definitivno-napusta-apoel-zna-se-odgovor-u-vezi-povratka-u-zeljeznicar/|title=Štilić definitivno napušta APOEL, zna se odgovor u vezi povratka u Željezničar! {{!}} Sport Primus|website=sportprimus.ba|access-date=21. 8. 2016}}{{Mrtav link}}</ref> ==Reprezentacija== Prije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|seniorske reprezentacije BIH]], Štiliće je nastupao za U-21 reprezentaciju BIH. Za seniorski tim debitovao je [[30. januar]]a 2008. godine na utakmici protiv [[Japanska nogometna reprezentacija|reprezentacije Japana]]. Štilić iako je pružao dobre partije za svoje klubove nije bio pozvan da nastupi za BIH na Svjetskom prvenstvu BIH u Brazilu 2014. godine. Tokom godina stekao je epitet povremenog reprezentativca Bosne i Hercegovine. == Statistika == === Klubovi === ''Ažurirano: 21. august 2016.''<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340|title=Semir Stilic - Entire performance data {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" ! rowspan="2" |Klub ! rowspan="2" |Sezona ! colspan="3" |Liga ! colspan="2" |Kup ! colspan="2" |Ostalo ! colspan="2" |UEFA ! colspan="2" |Ukupno |- !Dvizija !Nastupi !Golovi !Nastupi !Golovi !Nastupi !Golovi !Nastupi !Golovi !Nastupi !Golovi |- | rowspan="2" |[[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |2005.-2008. |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer Liga]] |49 |17 |0 |0 | colspan="2" |– | - | - |49 |17 |- ! colspan="2" |Ukupno !49 !17 !0 !0 ! colspan="2" |– !0 !0 !49 !17 |- | rowspan="5" |[[Lech Poznań|Lech Poznan]] |2008/09. |[[Ekstraklasa]] |29 |9 |7 |3 | colspan="2" |– |12 |3 |48 |15 |- |2009/10. |Ekstraklasa |26 |2 |1 |0 |1 |0 |4 |0 |32 |2 |- |2010/11. |Ekstraklasa |28 |6 |6 |2 |1 |0 |14 |1 |49 |9 |- |2011/12. |Ekstraklasa |23 |1 |4 |1 | colspan="2" |– |0 |0 |27 |2 |- ! colspan="2" |Ukupno !106 !18 !18 !6 !2 !0 !30 !4 !156 !28 |- |[[Karpaty Lavov]] |2012/13. |[[Premijer liga Ukrajine|Premier Liga]] |22 |1 |2 |2 | colspan="2" |– | colspan="2" |– |24 |3 |- | rowspan="2" |[[Gaziantepspor]] |2013/14. |[[Superlig]] |6 |1 |2 |3 | colspan="2" |– | colspan="2" |– |8 |4 |- ! colspan="2" |Ukupno !28 !2 !4 !5 ! colspan="2" |– ! colspan="2" |– !32 !7 |- | rowspan="3" |[[Wisla Krakow]] |2013/14. |Ekstraklasa |16 |7 |0 |0 | colspan="2" |– | colspan="2" |– |16 |7 |- |2014/15. |Ekstraklasa |36 |9 |0 |0 | colspan="2" |– | colspan="2" |– |36 |9 |- !Ukupno ! !52 !16 !0 !0 ! colspan="2" |– ! colspan="2" |– !52 !16 |- |[[APOEL FC]] |2015/16. |[[First Division Kipar|First Division]] |16 |3 |0 |0 | colspan="2" |– |7 |1 |23 |4 |- ! colspan="3" |Karijera ukupno !251 !56 !22 !11 !2 !0 !37 !5 !312 !72 |} === Reprezentacija === ''Ažurirano: 21. august 2016.''<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/nationalmannschaft/spieler/46340|title=Semir Stilic - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> '''Nastupi za reprezentaciju''' {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Reprezentacija !Godina!!Nastupi!!Golovi |- | rowspan="9" |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |2008.||1||0 |- |2009.||1||0 |- |2010. |1 |0 |- |2011.||3||0 |- |2012. |0 |0 |- |2013. |0 |0 |- |2014. |0 |0 |- |2015.||1||0 |- |2016. |0 |0 |- ! colspan="2" |Ukupno||7||0 |} == Trofeji i priznanja == === Klubovi === ==== Lech Poznań ==== * '''[[Ekstraklasa|Poljska prva liga]]''' ** '''Prvaci (1)''': 2009/10. * '''[[Poljski kup (nogomet)|Poljski kup]]''' ** '''Pobjednici (1)''': 2008/09. * '''[[Poljski superkup (nogomet)|Poljski superkup]]''' ** '''Pobjednici (1)''': 2009. == Reference == {{reference}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} * [http://www.90minut.pl/kariera.php?id=9752 Profil na 90minut.pl] * [http://www.national-football-teams.com/player/24572/Semir_Stilic.html Profil na national-football-teams.com] * [http://www.transfermarkt.de/de/semir-stilic/profil/spieler_46340.html Profil na transfermarkt.de] {{DEFAULTSORT:Štilić, Semir}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Željezničara]] [[Kategorija:Nogometaši Lech Poznańa]] [[Kategorija:Wisła Kraków nogometaši]] [[Kategorija:APOEL FC nogometaši]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1987.]] 5etf8hzmv96snys893o2yx1kuao1r17 0 88472 3427219 3414220 2022-08-05T11:20:20Z 77.77.229.211 Korekcije wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Illyrians (English).svg|mini|desno|Ilirija i plemena Ilira.]] [[File:Tribes in Ancient Thrace (English).png|mini|desno|Plemena sjeverno od antičke Grčke (Makedonija i Epir) na čijoj teritoriji je početkom IV stoljeća pne osnovano Ilirsko kraljevstvo<ref name="PapazogluD">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/89882458/Godišnjak-Centra-za-balkanološka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 |title= Faluna Papazoglu - Poreklo i razvoj ilirske države |work= ANUBiH - KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO, 1969 |accessdate= 9. 2. 2016 |archive-date= 14. 7. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200714004000/https://www.scribd.com/document/89882458/Godi%C5%A1njak-Centra-za-balkanolo%C5%A1ka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 |url-status= dead }}</ref>]] '''Ilirija''' ([[grčki jezik|gr]]: Ἰλλυρία; [[latinski jezik|lat]]: Illyria) je naziv [[historija|historijskog]] [[geografija|geografskog]] područja koje su u [[Antika|antičko doba]] naseljavala brojna plemena [[Iliri|Ilira]]. Ilirska plemena imala su zajednički jezik i obitavala su na području koje približno korespondira sa teritorijom Dalmacije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i dijela današnje [[Albanija|Republike Albanije]]. Prema [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], postojao je junak Ilirijus, sin Kadma i Harmonije, koji je zavladao cijelom Ilirijom i legenda dalje kaže da je on predak svih Ilira. Iliri su se doselili na područje zapadnog [[Balkan]]a u X stoljeću p. n. e., dakle, na prelazu iz [[bronzano doba|bronzanog]] u [[željezno doba]]. U periodu od slijedećih oko hiljadu godina, Iliri su zauzeli teritorije do [[Sava|Save]], [[Dunav]]a i [[Morava|Morave]]. Iliri su bili i hrabri i vješti ratnici, a njihova plemena su bila brojna (pogledati spisak u okviru članka [[Iliri]]). [[Veneti]], [[Karni]], [[Histri]] i [[Liburni]] su živjeli u područjima na istočnoj obali [[Jadran]]skog mora, a jezik kojim su govorili bio je nešto drugačiji od onog kojim su govorili ostali Iliri. Ilirsko pleme [[Dalmati]], od kojeg je i današnje geografsko područje [[Dalmacija]] dobilo svoje ime, naseljavali su mali dio današnje zapadne [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. U Bosni i Hercegovini plemena [[Japodi]], [[Desidijati]], [[Mezeji]], [[Ardijejci|Ardani]], Labodi, [[Daorsi]]! A pleme, [[Skordisci]], zapravo miješana ilirsko-keltska grupa, naseljavali su područje današnje sjeveroistočne Bosne i Hercegovine. [[Dardanci]], [[Labeati]] i [[Taulanti]] su naseljavali područja oko [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]] (južna [[Crna Gora]] i sjeverna [[Albanija]] do [[Ohridsko jezero|Ohridskog]] i [[Prespansko jezero|Prespanskog jezera]] ([[Makedonija]]). Pripadnici ilirskih plemena su se bavili uzgojem stoke (pretežno ovce, svinje i koze) lovom, rudarstvom ([[željezo]], [[srebro]], [[zlato]]), raznim zanatima, plovidbom i naravno, ratovanjem. U ravnicama oko rijeka Save i Dunava i njihovih pritoka bilo je i drugih miješanih ilirsko-[[kelti|keltskih]] grupa kao što su [[Latobici]] i [[Varciani]]. Historičarima je zapravo uvijek bilo teško odrediti granice Ilirije jer ilirska plemena nisu bila ujedinjena pod jednim kraljevstvom; tek nakon što je njihove prostore osvojio Rim moglo se govoriti o nekim preciznijim granicama, ali ih je Rim ipak odredio prema sopsvenim potrebama. Ilirija je u vrijeme vladavine Rima jedno vrijeme bila provincija [[Ilirikum]], a kasnije je podijeljena na dva dijela: Dalmaciju i [[Panonija|Panoniju]]. ==Geografija== Ilirija se protezala približno od [[Slovenija|slovenskih]] [[Alpi|Alpa]] na sjeveru do sjeverne [[Grčka|Grčke]] na jugu i od ostrva u [[Jadran]]skom moru na zapadu do ravnica Panonije i [[Karpati|Karpata]] na istoku. Ovo geografsko područje je veoma raznoliko u pogledu [[reljef]]a, [[klima|klime]], flore i faune. U centralnom dijelu Ilirije reljef je brdsko-planinski sa [[Dinaridi]]ma koji se protežu u pravcu sjeverozapad - jugoistok, na sjeveroistoku je velika ravnica - Panonska nizija a na zapadu je veoma razuđena obala Jadranskog mora sa brojnim ostrvima, zaljevima i uvalama. Klima je [[mediteran]]ska na obali i priobalju i umjereno-kontinentalna do kontinentalna u zaleđu. Područje je bogato riječnim tokovima sa rijekama koje čine uglavnom crnomorski sliv (Sava, [[Bosna (rijeka)|Bosna]], [[Drina]], Dunav, [[Morava]]) i nekolicina rijeka jadranskog sliva ([[Krka]], [[Cetina]], [[Neretva]], [[Bojana (rijeka)|Bojana]], [[Drim]]). Priroda je bila izdašna u Iliriji i dala joj veliko rudno bogatstvo; željeznu rudu, srebro i zlato, između ostalog. ==Kraljevi i kraljice, ratovi== ===Uvod=== Iliri pripadaju grupi naroda koji su već u [[1. milenij|I milenijumu]] nove ere imali elemente državnog uređenja, naročito plemena u južnom dijelu Ilirije. Zahvaljući blizini Grčke i njihovih [[kolonija]], Iliri su bili u poziciji da uče i usvoje [[kultura|kulturu]] i elemente društvene organizacije direktno iz “kolijevke savremenog društva”. Napustivši plemensku organizaciju, Iliri su uspostavili [[monarhija|kraljevstvo]].<ref name="Imamović">{{Cite web |url= http://illyriancommunities.illyria.net/ |title= Enver Imamovic - On elements of political organization of illyrian communities |work= 'Prilozi', 30, Sarajevo, 2001., pages. 25-41|accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Kao važna osnova za takav korak naprijed poslužila im je dobra [[privreda]] i vojna moć. U svom prodoru na Balkan, [[Rimljani]] su se među prvim susreli sa [[Ardijejcima]], koji su već tada bili organizovani u jednu od prvih ilirskih država. Zahvaljujući rimskim piscima i historičarima danas možda upravo najviše i znamo baš o Ardijejcima. ===Kraljevi=== '''[[Bardilis]]''' je bio ilirski kralj koji je vladao od 385. do 358. godine p. n. e. i osnivač je istoimene dinastije.<ref name="PapazogluD"/> Ilirsko je kraljevstvo pod Bardilisom bilo važan centar moći u IV stoljeću p. n. e. Bardilis je imao skromno porijeklo, naime, rođen je u porodici proizvođača ćumura. Pripadao je plemenu Dardanaca i bio njihov kralj. O Bardilisu se zna da je osvojao makedonske zemlje, i da je bio saveznik Dinozijusa, [[tiranin]]a iz Sirakuze.<ref name="Makedonijaa">{{Cite web |url= https://books.google.it/books?id=qpb3JdwuDQIC&printsec=frontcover&dq#v=onepage&q&f=fals |title= N.G.L. Hammond, F.W Wallbank - A HISTORY OF MACEDONIA |work= Oxford university press, 2001|accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Makedonski kralj Perdikas ubijen je u naletu Ilira 359. godine p. n. e. a [[Filip II Makedonski]], otac [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], je uzvratio godinu dana kasnije potisnuvši Ilire do [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]] a iste, 358. godine p. n. e., Bardilis je ubijen nakon što je Filip odbio njegovu mirovnu ponudu. [[Polibije]], grčki historičar, također pominje Bardilisa pod nazivom "Βάρδυλλις ο των Ίλλυριων" - Bardilis iz Ilirije a [[Ciceron]] ga zove "Bardullis Illyrius". Pod Aleksandrom Velikim, 355. godine p. n. e. ilirska plemena učestvovali su u pohodu na [[Perzija|Perziju]]. Nakon Aleksandrove smrti 323. godine p. n. e., Iliri su se oslobodili i kralj '''[[Glaukijas]]''' je otjerao Grke iz [[Drač]]a u Albaniji..<ref name="Popović">{{Cite web |url= http://www.1stmuse.com/frames/ |title= John J. Popovic – Alexander III the Great of Macedon |work= PROJECT by John J. Popovic |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref><ref>[https://en.wikisource.org/wiki/1911_Encyclopædia_Britannica/Illyria 1911 Encyclopædia Britannica, Volume 14 Ilirija Britanska enciklopedija]</ref> Krajem III stoljeća p. n. e. ilirsko kraljevstvo je imalo prijestonicu kod [[Skadar|Skadra]] i kontroliralo dio današnje sjeverne Albanije, Crne Gore i [[Hercegovina|Hercegovine]]. U III vijeku p. n. e. Iliri su imali kralja '''[[Agron (kralj)|Agrona]]''' (250-230. p. n. e.). Agron je bio sposoban vladar kojije uspio ujediniti nekoiko ilirskih plemena i slomiti otpor plemenskih vođa koji su se protivili ideji stvaranja zajedničke ilirske države. Ilirsko kraljevstvo pod Agronom je u to vrijeme bilo najsnažnije na Balkanu.<ref name="Zippel">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/142186107/Zippel-G-1877-Die-Romische-Herrschaft-in-Illyrien |title= Zippel G. 1877. Die Römische Herrschaft in Illyrien |work= Lajpcig, 1877 |accessdate= 9. 2. 2018}}</ref> ===Kraljica=== Nakon smrti Agrona, nova ilirska kraljica postala je '''[[Teuta]]''', Agronova druga žena. Teuta je vladala umjesto Agronovog maloljetnog sina [[Pineus]]a.<ref name="Zippel"/> Nažalost, Teuta nije uspjela nastaviti Agronovu uspješnu vladavinu; ilirske starješine otkazivale su joj poslušnost i potkopavale njenu vlast. Situaciju je pogoršao sukob sa Rimom zbog ilirskog piratstva po Jadranu. (Iliri, odnosno naročito pleme Liburni, bili su vješti moreplovci i konstruktori brodova. Po njima je nazvana i brza i okretna brodica [[liburna]]. Rimljani su rado učili, pa i od svojih neprijatelja, te su tako usvojili i gradnju liburni.) Mnogo moćniji Rim ipak je porazio Ilire uništivši njihova naselja u dolini rijeke Neretve i prisilio Teutu na povlačenje u Rhizon, ([[Risan]] u Boki Kotorskoj) pri tome uzevši veći dio teritorije ilirskih zemalja a ostavivši Teuti tek uzan obalni pojas od današnjeg [[Dubrovnik]]a do ušća rijeke [[Drim]] u Jadran. Ostale ilirske teritorije date su rimskom vazalu [[Demetrije Hvarski|Demetriju Hvaraninu]], nekadašnjem Teutinom vojskovođi.<ref name="MesihOrbis">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/258173235/ |title= Salmedin-Mesihovic-ORBIS-ROMANVS-Udzbenik za historiju klasicne rimske civilizacije -Prvi ilirski rat, s.346 - Drugi ilirski rat, s. 350 |work= 30, Sarajevo, 2015. |accessdate= 9. 2. 2018}}</ref> ===Posljednji kralj=== Oko 180. godine p. n. e. [[Dalmati]] proglašavaju nezavisnost od ilirskog kralja [[Gencije|Gencija]]. On zadržava Skadar kao svoj glavni grad. Rimljani su ga tu porazili 168. godine p. n. e., zarobili ga i odveli u Rim 165. godine p. n. e. kao posljednjeg ilirskog kralja. Rim je tada uspostavio vlast na četiri vazalne teritorije u Iliriji a kasnije je cijelo područje postalo jedna provincija sa centrom u Skadru. Rimljani su u svojoj [[Oktavijanovi ilirski ratovi|ekspanziji na Balkanu]] osnovali svoju provinciju [[Ilirikum]] i prodirali sve dalje u unutrašnjost ali Iliri se nisu lako mirili sa dominacijom Rima. U odsudnom ratu između Ilira i Rima koji je trajao od 6. do 9. godine udružena dalmatinsko-panonska plemena pod [[Baton]]om, vođom [[Dezitijati|Dezidijata]], i Batonom i Pinesom, vođama Breuka, su natjerali rimljane na sukob koji će rimski historičar Suetonijus opisati kao najteži od [[Punski ratovi|Punskih ratova]]. Rim je morao angažovati ne manje od 15 [[legija]] sa pomoćnim trupama i saveznicima iz [[Trakija|Trakije]]; ukupno oko 200.000 vojnika. Težak gerilski rat vođen je u bosanskim planinama i južnoj Panoniji. Rimljanima je trebalo tri godine da uguše ilirski [[Batonov ustanak|ustanak]] čiji su povod bili preveliki porezi i prisilno regrutiranje Ilira u borbu protiv [[germani|germanskog]] plemena [[Markomani|Markomana]]. Nakon ovog rata, provincija Ilirikum je 10. godine podijeljena na [[Panonija|Panoniju]] i [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]].<ref>Bojanovski, 1988</ref> Nešto kasnije, za vrijeme [[bizant]]ijske vladavine, Ilirija je pretrpjela pljačkaške upade [[Barbari|barbara]] sa sjevera i istoka ([[Goti|Vizigoti]], [[Huni]], [[Ostrogoti]]). Nedugo zatim, na Balkan dolaze [[Slaveni]] koji u periodu od 6-8 stoljeća naseljavaju ilirske zemlje asimilirajući njihova preostala plemena na teritorijama današnjih država: [[Bosna i Hercegovina]], [[Hrvatska]], [[Crna Gora]], [[Makedonija]], [[Srbija]] i [[Slovenija]]. ==Religija== Iliri su bili [[politeizam|mnogobošci]]. Na sjeveru su imali [[kult]] [[Sunce|Sunca]], u srednjoj Dalmaciji kult [[Mjesec]]a i na jugu kult [[Zmija|zmije]]. Imali su veliki broj bogova; [[Histri]] su obožavali Eia, Melesocus, Boria, Iria; Liburni Anzoticu, (rimska [[Venera (mitologija)|Venera]], Ica, Iutossica, Latra i Sentona. Glavni bog [[Japodi|Japoda]] bio je [[Bindus]], zaštitnik izvora i voda, a povezuje se s rimskim [[Neptun (mitologija)|Neptunom]]. Armatus je bio lokalni bog rata u Dalmaciji. Tu su još bili i Terminus kao zaštitnik meda, Tadenus poistovjećen s [[Apolon]]om, Medaurus itd. Na jugu ilirskog područja poznat je božanski zmijski par Dracon i Draccena. Zaštitnik grada Rhizon (Risan) zvao se Medauras, bog predstavljen kao jahač sa kopljem u ruci. Iliri su prakticirali i prinošenje ljudskih žrtava; prema pisanju antičkog historičara Arijana (oko 86-146. godine) ilirski plemenski vođa Klet je žrtvovao tri dječaka, tri djevojčice i tri crna ovna prije bitke protiv Aleksandra Velikog. Iliri su svoje mrtve sahranjivali najčešće u [[Tumuli|tumulusima]] (tipično za [[željezno doba]]) ili grobnim humkama. [[Arheologija|Arheološkim]] istraživanjnima otkriveni su mnogi predmeti smješteni pored posmrtnih ostataka umrlih ilira u tumulusima: oružje, nakit i ukrasi, dijelovi odjeće i glineno posuđe. Iliri su vjerovali da im ovi predmeti trebaju poslužiti u zagrobnom životu. Oko vrata su nosili amulete da bi se zaštitili od uroka i nesreća. == Literatura == *{{cite book |last = Cabanes |first = Pierre |title = Les illyriens de Bardylis à Genthios 1 csillagozás IVe-IIe siècles avant J.-C. |url= https://moly.hu/konyvek/pierre-cabanes-les-illyriens-de-bardylis-a-genthios |publisher =Amazon (French) Paperback |year = 1988 |isbn = }} *{{cite book |last = Mesihović |first = Salmedin |title = Historija Autarijata |url = http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |publisher = Filozofski fakultet Sarajevo |year = 2014 |isbn = |access-date = 6. 1. 2019 |archive-date = 21. 3. 2016 |archive-url = https://web.archive.org/web/20160321104842/http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |url-status = dead }} *{{cite book |last = Bojanovski |first = Ivo |title = BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |publisher = ANUBiH, Sarajevo |year = 1988 |isbn = }} *{{cite book |last = Papazoglu |first = Fanula |title = Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba. Tribali, Autarijati, Dardanci, Skordisci i Mezi |url = http://www.anubih.ba/images/publikacije/djela/CBI/DJELA%20XXX-1%20Papazoglu.pdf |publisher = ANUBiH, Sarajevo |year = 1969 |isbn = |accessdate=6. 1. 2019 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20180923052830/http://www.anubih.ba/images/publikacije/djela/CBI/DJELA%20XXX-1%20Papazoglu.pdf |archivedate=23. 9. 2018 |url-status = dead }} == Reference == {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== *[https://web.archive.org/web/20080821022836/http://www.geocities.com/protoillyrian O Ilirima na geocities] *[https://web.archive.org/web/20081216050026/http://www.eugubininelmondo.it/storia.html#Romana O posljednjem kralju Ilirije] *Wilkes, John (1992). The Illyrians. Oxford: Blackwell Press. {{ISBN|0-631-14671-7}}. <gallery> Image:Illyrians Ethnogenesis Theories (English).jpg|Etnogeneza Ilira Image:Illyrii Proprie Dicti aka Illyrians Proper aka Docleatae.svg|Iliri u užem smislu Image:PAEONIAN_ARDIAEAN_(ILLYRIAN)_DARDANIAN_KINGDOMS_EXTENT_DURING_230_BC.png|Ilirske kraljevine Ilirija i Dardanija Image:Map of the Kingdom of Agron of the Ardiaei (English).png|Ilirska kraljevina u doba kralja Agrona (prema grčkom gledištu o južnoj granici Ilirije) Image:KingdomofTeuta.png|Ilirska kraljevina u doba kraljice Teute (prema grčkom gledištu o južnoj granici Ilirije) Image:228-220BC-DemetriusofPharos.png|Ilirska država Demetrija Hvarskog (228-220. godine prije nove ere) |Ilirska kraljevina u doba kralja Gencija (181-168. godine prije nove ere) </gallery> == Također pogledajte == * [[Dalmacija]] * [[Ilirikum]] {{Commons|Illyria & Illyrians}} {{Iliri}} [[Kategorija:Ilirsko kraljevstvo]] [[Kategorija:Historija Balkana]] 8punkeve0k2oahiw0znjwmkxtrkbin7 0 91928 3427171 3427141 2022-08-04T14:25:36Z KWiki 9400 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Boskan|Boskan]] ([[User talk:Boskan|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Semso98|Semso98]] wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{hP Infokutija |slika= |bgcolor= green |fgcolor= black |ime= Bellatrix Lestrange |rod= žena |kosa= crna |oči= smeđe |dom= [[Domovi u Hogwartsu#Slytherini|Slytherin]] |krv= čista krv |vjernost= [[Voldemort]] |glumac=[[Helena Bonham Carter]] |pojavljivanje= [[Harry Potter i Plameni pehar]], [[Harry Potter i Red feniksa]], [[Harry Potter i Sveti smrtnici|Harry Potter i Darovi Smrti]] }} '''Bellatrix "Bella" Lestrange''' ([[1951]]. – [[1998]].) je bila čistokrvna vještica i [[smrtonoša]], pripadnica [[porodica Black|porodice Black]]. Bila je posebno draga [[Voldemort|lordu Voldemortu]], koji je zvao Bella. U [[film]]u je glumi [[Helena Bonham Carter]]. == Etimologija == Bellatrix je [[ime]] najsjajnije [[zvijezde]] [[sazviježđe|sazviježđa]] [[Orion (sazviježđe)|Oriona]], a ime joj znači "[[rat]]nica". Po Orionu je nazvan Bellatrixin tetak [[Orion Black]]. ''Bella'' je [[latinski|latinska riječ]], a znači "lijepa". ''Lestrange'' dolazi od [[francuski jezik|francuskog]] ''l'étrange''. ''Black'' znači "crna". == Život == Bellatrix je kćerka Cygnusa Blacka III. i Druelle Black, sestra [[Andromeda Tonks|Andromede Tonks]] i [[Narcissa Malfoy|Narcisse Malfoy]], teta [[Nymphadora Tonks|Nymphadore Tonks]] i [[Draco Malfoy|Draca Malfoya]], nećakinja [[Walburga Black|Walburge]] i Oriona Black, sestrična [[Sirius Black|Siriusa III.]] i [[Regulus Black|Regulusa Arcturusa Blacka]], žena Rodolphusa Lestrangea. Bellatrix, njen muž i njegov brat Rabastan, te Barty Crouch II. su bili smrtonoše te su uhvaćeni nakon Voldemortovog pada. Barty Crouch I. im je predsjedao na suđenju, te su osuđeni na doživotnu kaznu u [[Azkaban]]u zbog mučenja porodice Longbottom. [[1995]]. je Voldemort dobio novo tijelo te je pred svim smrtonošama izjavio da su najvjerniji bili Lestrangeovi. [[1996]]. je oslobodio Bellatrix i ostale smrtonoše iz Azkabana. U Odjelu tajni, u Dvorani proročanstava, Bellatrix je ubila Siriusa Blacka i mučila [[Neville Longbottom|Nevillea]], a Harry je zato pogodio kletvom ''Cruciatus''. Nakon toga je došao Voldemort i borio se sa [[Albus Dumbledore|Dumbledoreom]]. Potom je zgrabio Bellatrix i poveo je sa sobom. 1996. su Bellatrix i Narcissa otišli u [[Prelčev kraj]] [[Severus Snape|Severusu Snapeu]]. Narcissa i Snape su napravili Neprekršivu zakletvu, a Bellatrix je bila svjedok. [[1997]]. se preselila u kuću porodice Malfoy, gdje joj se pridružio Voldemort. Kopiju Gryffindorovog mača je Bellatrix stavila u svoj sef u [[Gringotts]]u. Kad su hvatači uhvatili [[Harry Potter (lik)|Harryja]], [[Ron Weasley|Rona]] i [[Hermiona Granger|Hermionu]], odveli su ih Bellatrix koja je mučila Hermionu i ubila vilenjaka [[Dobby]]ja. Hermiona je uzela Bellatrixinu vlas i napravila višesokovni napitak. [[1998]]. je u [[Hogwarts]]u ubila svoju nećakinju Nymphadoru te se rugala kad je [[Minerva McGonagall]] plakala za Harryjem. Napala je [[Ginny Weasley|Ginny]], pa je ubila njena majka [[Molly Weasley|Molly]]. Voldemort se razbjesnio i htio ubiti Molly, ali se Harry otkrio i ubio ga. [[Kategorija:Likovi u djelima o Harryju Potteru]] 34odce93sgwiuhx4q2bj9jejeim6b5g 0 150417 3427164 3427159 2022-08-04T13:10:21Z AnToni 2325 [[Kategorija:Umrli 2022.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime =Radovan Kragulj | slika = | opis_slike = | datum_rođenja =[[1935]] | mjesto_rođenja =[[Prijedor]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država za kategoriju = Bosna i Hercegovina | nacionalnost = | obrazovanje =[[Univerzitet umjetnosti u Beogradu|Akademija likovnih umjetnosti u Beogradu]] | supružnik = | period = | vrsta_umjetnosti =grafika | djela = | utjecao = | utjecali = | nagrade =Biennale of Yugoslav art, New York – Major print prize | potpis = | web-stranica =[http://www.kraguly.co.uk/ Radovan Kragulj] }} '''Radovan Kragulj''' (rođen u Velikom Palančištu kod [[Prijedor]]a 1935. godine) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] grafičar. Završio [[Univerzitet umjetnosti u Beogradu|Akademiju likovnih umjetnosti u Beogradu]] (1953-60) i ''Central School of Art and Crafts'' u [[London]]u (1962-63). Predavao grafiku na ''Cambridge School of Arts and Technology'', na ''Manchester College of Art and Design'' i na ''London College of Printing''. Uz [[grafika|grafiku]], bavi se i instalacijama, objektima i ambijentalnom umjetnošću. Prve samostalne izložbe imao je u Londonu, a od tada je izlagao na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u Evropi. Njegovi radovi nalaze se u brojnim privatnim i javnim kolekcijama i muzejima, među kojima su i [[Muzej moderne umjetnosti (New York)|MoMA]] u Njujorku, [[Britanski muzej|British Museum]] u Londonu kao i londonski muzej Viktorije i Alberta.<ref name=> [http://www.arte.rs/sr/umetnici/radovan_kragulj-4420/ "Arte"] Radovan Kragulj</ref> Početkom 1970-ih prvi put je posetio Vels, i vrlo brzo tamo kupio farmu i tu se nastanio. Od tada živi i radi na relaciji [[Vels]] - [[Pariz]] - [[London]]. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.kraguly.co.uk/ Radovan Kragulj] {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.arte.rs/sr/umetnici/radovan_kragulj-4420/ Arte - Radovan Kragulj] {{Simboli jezika|en|engleski}} {{DEFAULTSORT:Kragulj, Radovan}} [[Kategorija:Rođeni 1935.]] [[Kategorija:Biografije, Prijedor]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]] [[Kategorija:Jugoslavenski umjetnici]] [[Kategorija:Jugoslavenski slikari]] [[Kategorija:Umrli 2022.]] dtbnt4bwq5c7378mrunwjnyuf8mf0uc 0 174708 3427203 3056088 2022-08-05T01:38:22Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ wikitext text/x-wiki {{infokutija film | naziv = Čovjek za sva vremena | poster = A Man for All Seasons (1966 movie poster).gif | režija = [[Fred Zinnemann]] | producent = [[Fred Zinnemann]] | scenarist = [[Robert Bolt]]<br> [[Constance Willis]] | uloge = [[Paul Scofield]] <br> [[Wendy Hiller]] <br> [[Leo McKern]] <br> [[Robert Shaw]] <br> [[Orson Welles]] <br> [[Susannah York]] | muzika = [[Georges Delerue]] | kinematografija = [[Ted Moore]] | žanr = [[Biografski film|Biografija]], [[dramski film|drama]] | montaža = [[Ralph Kemplen]] | studio = [[Highland Films]] | distributer = [[Columbia Pictures]] | datum = 12. decembar 1966. | trajanje = 120 minuta | država = [[SAD]] | jezik = [[engleski jezik|Engleski]] | budžet = 2 miliona $ | zarada = 25 miliona $<ref name=imdb>http://www.imdb.com/title/tt0060665/</ref> }} '''Čovjek za sva vremena''' filmska je adaptacija [[Robert Bolt|Roberta Bolta]] i [[Constance Willis]] po istoimenoj Boltovoj pozorišnoj predstavi. Glavnu ulogu tumači [[Paul Scofield]], trijumfalno ponavljajući svoju teatarsku ulogu [[Thomas More|Sir Thomasa Morea]]. Glavna tema filma je Moreovo tvrdoglavo katoličko odbijanje da prizna raskid [[Henrik VIII, kralj Engleske|Henrika VIII]] s [[katoličanstvo]]m i razvod od svoje prve žene.<ref>http://www.lovefilm.com/film/A-Man-For-All-Seasons/5886/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Radnja == Thomas More (Paul Scofield) je u sukobu s Henrikom VIII ([[Robert Shaw]]) zbog kraljeve želje da se razvede od svoje žene, [[Katarina Aragonska|Katarine Aragonske]], da bi zatim oženio [[Anne Boleyn]]. More shvata da bi [[Katolička crkva]] smatrala kralja [[heretik]]om. More, novoimenovani kancelar, stiče mnogo poštovanja zato što je izričit u održavanju veza s [[Rim]]om, tako da Henrik VIII ispada nerazuman što izaziva njegov bijes. Budući da [[kralj]] postaje sve ljući, on pokušava diskreditirati Morea zakonskim igrama, ali taj pokušaj propada. More osjeća opasnost koja mu prijeti i odlučuje da bi najbolje bilo da se povuče u miran život. Nažalost, Moreova ostavka nije prihvaćena od kralja sve dok on ne odobri njegov razvod. More, međutim, odbija ovaj zahtjev. Henrik provodi zakon koji mu omogućava da ima apsolutnu moć odlučivanja o engleskim vjerskim pitanjima, raskidajući s Rimom i tako osnivajući [[Engleska crkva|Englesku crkvu]]. Zatim sprovodi zakon koji proglašava da bilo koji član kraljevske palate je izdajnik ukoliko ne potpiše. Moreovo odbijanje predodređuje mu sudbinu da bude pogubljen, ali on će ostati zapamćen kao duboko principijelan "čovjek za sva vremena." == Uloge == * [[Paul Scofield]] - Thomas More * [[Wendy Hiller]] - Alice More * [[Leo McKern]] - Cromwell * [[Robert Shaw]] - Henrik VIII * [[Orson Welles]] - kardinal Wolsey * [[Susannah York]] - Margaret * [[Nigel Davenport]] - grof od Norfolka * [[John Hurt]] - Rich * [[Corin Redgrave]] - Roper * [[Colin Blakely]] - Matthew * [[Cyril Luckham]] - nadbiskup Cranmer * [[Jack Gwillim]] - glavni sudija == Nagrade == === Oscari === * [[Oscar za najbolji film]] * [[Ted Moore]] - [[Oscar za najbolju fotografiju]] * [[Paul Scofield]] - [[Oscar za najbolju glavnu mušku ulogu]] * [[Fred Zinnemann]] - [[Oscar za najbolju režiju]] * [[Elizabeth Haffenden]], [[Joan Bridge]] - [[Oscar za najbolji kostim]] * [[Robert Bolt]] - [[Oscar za najbolji adaptirani scenarij]] === [[BAFTA]] === * Najbolji film * Paul Scofield - najbolji glumac * John Box - najbolji scenograf * Ted Moore - najbolji fotograf * Elizabeth Haffenden, Joan Bridge - najbolji kostim * Robert Bolt - najbolji scenarist === ''[[Zlatni globus]]'' === * Najbolji film * Paul Scofield - najbolji glumac * Fred Zinnemann - najbolji režiser * Robert Bolt - najbolji scenarist === Ostale nagrade === * '''Fred Zinnemann''' - najbolji režiser - Udruženje američkih filmskih režisera, nagrada Udruženja filmskih kritičara New Yorka, * '''Paul Scofield''' - najbolji glumac - nagrada Udruženja filmskih kritičara Kansas Cityja, New Yorka, Moskovski međunarodni filmski festival * '''Robert Shaw''' - najbolji sporedni gluac - nagrada Udruženja filmskih kritičara Kansas Cityja * '''Najbolji film''' - nagrada Udruženj filmskih kritičara New Yorka * '''Robert Bolt''' - najbolji scenarist - nagrada Udruženja filmskih kritičara New Yorka, nagrada Udruženja pisaca Velike Britanije <ref name=imdb/> == Zanimljivosti == * [[Richard Burton]] odbio je ulogu Thomasa Morea. * Kamioni puni stiropora su bili naručeni da simuliraju snježnu atmosferu. Odmah nakon dostave pravi snijeg je počeo da pada. * Isprva, producenti su željeli [[Laurence Olivier|Laurencea Oliviera]] kao Thomasa Morea i [[Alec Guinness|Aleca Guinnessa]] kao Wolseya, ali režiser Fred Zinnemann je insistirao da se uloge dodijele Paulu Scofieldu i Orsonu Wellesu. * Originalna teatarska predstava imala je premijeru u [[ANTA Playhouse]] ([[New York]]) 21. novembra 1961. i ukupno je održano 637 [[predstava]] u kojima je glumio Paul Scofield. * Da bi sačuvali [[budžet]] ispod dva miliona dolara, svi su glumci morali pristati na smanjenje plaća. Jedini glumci koji su primili plaće više od 10.000 funti bili su Orson Welles, Paul Scofield i [[Susannah York]]. * Scene sa suđenja i pogubljenja su bazirane na zapisima očevidaca, koji su bili objavljeni anonimno u pariskim novinama 4. augusta 1535. * Na kraju filma More bere cvat sa drveta zvano ''Aesculus hippocastanum''; takva vrsta drveta pojavila se u Evropi tek u 17. vijeku s dolaskom [[Turci|Turaka]].<ref name=imdb/> == Kritike == {{Citat|Producent-režiser Fred Zinnemann spojio je sve elemente snimanja filma u odličnu, zgodnu i uzbudljivu verziju ''Čovjeka za sva vremena''.|[[A. D. Murhpy]], ''[[Variety]]''<ref>http://www.rottentomatoes.com/m/1013162-man_for_all_seasons/</ref>}} {{Citat|...politička, religiozna i lična elegancija doba je oživjela i film se koncentrira na impresivnu čvrstinu sir Thomasa Morea...|[[Donald J. Levit]], ''ReelTalk Movie Reviews''}} {{Redoslijed | prethodnik = ''[[Moje pjesme, moji snovi]]'' | gl_članak_funkcija = [[Oscar za najbolji film]]<br />1965. | nasljednik = ''[[U vrelini noći]]'' }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{imdb_title|id=0060665|title=Čovjek za sva vremena}} {{Filmovi Freda Zinnemanna}} {{Oscar za najbolji film}} {{Zlatni globus drama}} {{BAFTA za najbolji film}} {{BAFTA za najbolji britanski film}} [[Kategorija:Filmovi iz 1966.]] [[Kategorija:Britanski filmovi]] [[Kategorija:Britanski biografski filmovi]] [[Kategorija:Britanski dramski filmovi]] [[Kategorija:Britanski historijski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi zasnovani na predstavi]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju režiju]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolji adaptirani scenarij]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju fotografiju]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolji kostim]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Zlatni globus za najboljeg redatelja]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Zlatni globus za najbolji scenarij]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u tjudorskoj Engleskoj]] [[Kategorija:Filmovi o smrtnoj kazni]] [[Kategorija:Filmovi o kršćanstvu]] [[Kategorija:Filmovi "Columbia Picturesa"]] hqvk9wdpnwraev4ua4eoi00ixtkc2r9 0 257651 3427200 3399198 2022-08-05T01:34:09Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ wikitext text/x-wiki {{infokutija film | naziv = ''Odavde do vječnosti'' | poster = From Here to Eternity film poster.jpg | tekst = Originalni poster za film | režija = [[Fred Zinnemann]] | producent = [[Buddy Adler]] | scenarist = [[Daniel Taradash]] (prema istoimenom [[roman]]u [[James Jones|Jamesa Jonesa]]) | uloge = [[Burt Lancaster]] <br> [[Montgomery Clift]] <br> [[Deborah Kerr]] <br> [[Donna Reed]] <br> [[Frank Sinatra]] <br> [[Ernest Brognine]] <br> [[Jack Warden]] | muzika = [[George Duning]] | kinematografija = [[Burnett Guffey]] | žanr = [[Dramski film|Drama]], [[romansa]] | montaža = [[William A. Lyon]] | produkcija = | distributer = [[Columbia Pictures]] | datum = 5. august 1953. | trajanje = 118 minuta | država = [[SAD]] | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | budžet = 1,6 miliona[[američki dolar|$]] | zarada = }} '''Odavde do vječnosti''' američka je ratna drama snimljena 1953. u režiji [[Fred Zinnemann|Freda Zinnemann]]a, a zasniva se na istoimenom romanu [[James Jones|Jamesa Jones]]a. Film se bavi problemima vojnika, koje su igrali [[Burt Lancaster]], [[Montgomery Clift]], [[Frank Sinatra]] i [[Ernest Borgnine]], koji su bili stacionirani na [[Havaji]]ma tokom mjeseci koji su doveli do napada na [[Pearl Harbor]]. [[Deborah Kerr]] i [[Donna Reed]] portretirale su žene u njihovim životima. Film je osvojio 8 [[Oscar]]a od ukupno 13 nominacija, uključujući i one za [[Oscar za najbolji film|najbolji film]], [[Oscar za najboljeg režisera|režisera]] (Fred Zinnemann), [[Oscar za najbolji adaptirani scenarij|adaptirani scenarij]], [[Oscar za najbolju sporednu mušku ulogu|sporednog glumca]] (Frank Sinatra) i [[Oscar za najbolju sporednu žensku ulogu|sporednu glumicu]] (Donna Reed). Godine 1941. vojnik Robert E. Lee Prewitt (Montgomery Clift), trubač, prebačen je iz muzičkog voda Forta Shaftera, u jedinicu "G" u kasarnu Schofield na otoku [[Oahu]]. Kada kapetan Dana "Dynamite" Holmes ([[Philip Ober]]) saznaje za njegov ugled kao talentiranog [[bokser]]a, on preporučuje da se Prewitt pridruži bokserskom klubu jedinice kojoj je on bio na čelu, i obećava da će Prewitt biti unaprijeđen u [[vodnik]]a ili čak [[narednik]]a ako on pomogne da osvoje bokserski trofej 15. decembra, ali Prewitt odbija, te prešućuje svoje prave razloge za to.<ref>{{Cite web |url=http://movies.amctv.com/movie/1953/From+Here+to+Eternity |title=Arhivirana kopija |accessdate=14. 6. 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121127102307/http://movies.amctv.com/movie/1953/From+Here+to+Eternity |archivedate=27. 11. 2012 |url-status=dead }}</ref> == Radnja == Godine 1941, na otoku [[Oahu]]u ([[Havaji]]), vojnik Robert E. Lee "Prew" Prewitt stiže u kasarnu Schofield, gdje je dobrovoljno prešao nakon napuštanja vojnog orkestra gdje je bio zamijenjen kao prvi trubač. Prew se susreće sa svojim dobrim prijateljem, vojnikom Angelom Maggiom, prije nego se susreo sa zapovjednikom jedinice G glavnim čovjekom bokserskog kluba regimente, kapetanom Dana Holmesom. Holmes, svjestan Prewovog uspjeha kao vojni bokser, vrši pritisak na njega da se pridruži bokserskom klubu jedinice, ali Prew to uporno odbija. Kasnije, Holmesov pomoćnik, narednik Milton Warden, upozorava Prewa da se ne suprotstavlja Holmesu, ali Prew tvrdoglavo odbija da boksuje. Kasnije, Warden primjećuje Holmesovu atraktivnu ženu Karen koja je došla da posjeti kasarnu i ubrzo saznaje za njen "ugled" od drugog podoficira. Nakon otkrića da Prew odbija boksovati, ostali vojnici iz bokserskog kluba ga neprestano maltretiraju a sve sa Holmesovim odobrenjem. Maggio protestuje, ali je također ukoren. Jednog popodneva, Warden posjećuje Holmesovu baraku pod izgovorom vojnih poslova, znajući da je Holmes odsutan. Karen ispočetka odbija Wardenove romantične pokušaje, ali ubrzo popušta zbog njegove neposrednosti. Na dan isplate, Maggio i Prew posjećuju New Congress klub, gdje Prew upoznaje hostesu kluba, Lorene. Pijani Maggio uzrujava "Fatso" Judsona, nadzornika pritvora, ali Prew sprečava tuču između njih. Prew se kasnije povjerava Lorene da on odbija da boksuje jer je jednom oslijepio prijatelja tokom treninga. U međuvremenu Warden, koji je otišao sa Karen na romantično kasnoposlijepodnevno plivanje, razbješnjava je bezdušnom osudom njenog nemoralnog ponašanja. Povrijeđena, ona otkriva da je uvidjela Holmesovo nevjerstvo ubrzo nakon njihovog braka, a zbog njegovog pijanog nemara ona je pobacila dijete i ostala nesposobna da ima djecu. Šokiran, Warden se izvinjava. [[Datoteka:Burt Lancaster and Deborah Kerr in From Here to Eternity trailer.jpg|thumb|left|Burt Lancaster i Deborah Kerr - čuvena scena na plaži]] Kako sedmice prolaze, Prewovo uporno odbijanje da se bori razbješnjava Holmesa, koji bi ga najradije poslao na vojni sud, ali Warden ga uvjerava da primjeni "tretman", napornu fizičku kaznu u obliku dodatnih dužnosti. Prew istrajava pod tretmanom bez protesta, uvjeravajući Maggia da on nikada neće odustati. Jedne večeri u Choy baru, nakon što Prew iznenađuje društvo demonstrirajući svoju vještinu sa vojničkom trubom, Warden sprečava još jedan sukob između Maggia i Fatsoa. Uprkos Loreninoj zbunjenosti zbog Prewove tolerancije tretmana, oni i dalje nastavljaju da se viđaju. Uskoro, ona mu priznaje da joj je pravo ime [[Alma]] i daje mu ključ od njenog stana. Ubrzo nakon toga, Maggio, ljut što je raspoređen na stražu, dezertira, i nakon što je bio uhapšen od strane vojne policije, poslat je na prijeki sud i osuđen na šest mjeseci pritvora. U međuvremenu, Karen ohrabruje Wardena da podnese zahtjev za promociju, objašnjavajući da bi on kao oficir mogao biti poslat nazad u [[SAD]] gdje bi mogli da se uzmu nakon što ona napusti Holmesa. Nerado, Warden pristaje. Prew je zaprosio Almu, ali ona ga ismijava jer smatra da je on "čovjek armije na trideset godina" i izražava svoju odlučnost da se uda za nekoga ko bi joj omogućio društvenu prihvatljivost i da se vrati u SAD. Prew tada otkriva da je Maggio smješten u samicu kao kazna za nekoliko pokušaja bijega, te je dobio ozbiljne batine od Fatsoa. Kasnije, postupajući po naredbi Holmesa, narednik Ike Galovitch, šef bokserske reprezentacije, primorava Prewa jednog poslijepodneva da se bori sa njim, tako brzo privukavši publiku koja je navijala za Prewa. Te noći dok su Prew i Warden sjedili pripiti na cesti kasarne, Maggio, ozbiljno pretučen, pojavljuje se iz šume. On se ruši u naručje Prewa, zatim opisuje brutalno zlostavljanje od strane Fatsoa i umire, sretan da je pobjegao iz pritvora. Sljedeći dan kad je bio slobodan, Prew je u potrazi za Fatsoom i ubija ga nožem u uličici iza Choy-a. Teško ranjen, Prew se tetura do Alminog stana za pomoć i ostaje tamo nekoliko dana. Saznavši za Fatsovo ubistvo, Warden vodi Prewa na aktivnom spisku što je duže moguće. Zapovjednik vojne baze, general Slater, koji je istražio borbu između Prewa i Galovitcha, optužuje Holmesa za primjenu nezakonitih mjera protiv vojnika i obavještava ga da on mora podnijeti ostavku ili poslat na prijeki sud. Holmes zatim podnosi ostavku osjećajući se poniženim. Karen kasnije kaže Wardenu da ju je Holmes zamolio da se vrati s njim u SAD i raspituje se o Wardenovoj komisiji. Kad Warden priznaje da nije podnio zahtjev, jer ne može prihvatiti da bude oficir, Karen sva žalosna prekida njihovu vezu i vraća se svome mužu. Sljedećeg jutra, [[japan]]ci napadaju Pearl Harbor. Prew, još uvijek slab, čuje za napad preko [[radio|radija]], te je odlučan da se vrati u Schofield, uprkos Alminim histeričnim protestima. Pod okriljem noći, Prew pokušava da se tajno vrati nazad u bazu, ali stražar ga ubija. Nekoliko dana kasnije, na jednom od prvih brodova za evakuaciju, Karen se susreće sa Almom, koja joj govori da je njen zaručnik bio pilot, koji je umro hrabro tokom napada.<ref>http://www.tcm.com/tcmdb/title/16762/From-Here-to-Eternity/</ref> == Uloge == * [[Burt Lancaster]] – narednik Milton Warden * [[Montgomery Clift]] – vojnik Robert E. Lee Prewitt * [[Deborah Kerr]] – Karen Holmes * [[Donna Reed]] – Alma 'Lorene' Burke * [[Frank Sinatra]] – vojnik Angelo Maggio * [[Philip Ober]] – kapetan Dana Holmes * [[Mickey Shaughnessy]] – kaplar Leva * [[Harry Bellaver]] – vojnik Mazzioli * [[Ernest Borgnine]] – narednik 'Fatso' Judson * [[Jack Warden]] – kaplar Buckley == Nagrade == === ''[[Oscar]]i'' === * [[Oscar za najbolji film]] * [[Fred Zinnemann]] – [[Oscar za najbolju režiju]] * [[Frank Sinatra]] – [[Oscar za najbolju sporednu mušku ulogu]] * [[Donna Reed]] – [[Oscar za najbolju sporednu žensku ulogu]] * [[Burnett Guffey]] – [[Oscar za najbolju fotografiju]] * [[William A. Lyon]] – [[Oscar za najbolju montažu]] * [[John P. Livadary]] – [[Oscar za najbolji zvuk]] * [[Daniel Taradash]] – [[Oscar za najbolji adaptirani scenarij]] === [[BAFTA]] === Film nije osvojio nijednu nagradu BAFTA ali je imao jednu nominaciju za najbolji strani film. === ''[[Zlatni globus]]'' === * Fred Zinnemann – najbolji režiser * Frank Sinatra – najbolji sporedni glumac === Ostale nagrade === * Fred Zinnemann – specijalna nagrada – Filmski festival u Kanu * Fred Zinnemann – najbolji režiser – nagrada Udruženja američkih režisera * Najbolji film – nagrada Udruženja filmskih kritičara New Yorka * Burt Lancaster – najbolji glumac – nagrada Udruženja filmskih kritičara New Yorka * Fred Zinnemann – najbolji režiser – nagrada Udruženja filmskih kritičara New Yorka * Daniel Taradash – najbolji scenarist – nagrada Udruženja američkih pisaca == Zanimljivosti == * [[Eli Wallach]] isprva je prihvatio ulogu Angela Maggia, ali onda ju je odbio, jer je pristao da se pojavi u brodvejskoj produkciji [[Elia Kazan|Elije Kazana]] ''Camino Real'', a imao je problema i s rasporedom. * Scena u kojoj se Maggio susreće sa Prew i Lorene u baru nakon stražarske dužnosti, bila je zapravo test snimka Franka Sinatre za ulogu Maggia. Da bi impresionirao redatelja Freda Zinnemanna, on je improvizirao. Cijela sekvenca je zadržana onakva kakva jeste i pojavljuje se u filmu. * Montgomery Clift nije uspio da sam odglumi ulogu [[boks]]era uprkos opsežnim boks lekcijama, pa je morao biti zamijenjen sa pravim bokserom za dugotrajne snimke boks meča. Borba je morala biti pažljivo snimana tako da se snimci izbliza i drugi snimci savršeno uklope. Ipak, korištenje dvojnika je očito ako se obrati pažnja na detalje. * U sceni u kojoj Burt Lancaster i Montgomery Clift glume da su pripiti i sjede na ulici, Clift je zapravo i bio pijan, ali nije bio Lancaster. * Dugo vremena roman se smatrao neprikladnim za film zbog negativnog prikazivanja vojske [[SAD]]-a (što bi spriječilo vojsku da pomogne film s ljudima i logistikom) i zbog vulgarnosti. Da bi se dobila podrška vojske i prođe cenzura u to vrijeme, ključni detalji su morali biti promijenjeni. Bordel je postao noćni klub, a prostitutke hostese. Psovke su izbrisane, brutalni tretman u pritvoru ublažen a kapetan Holmes je bio uklonjen iz vojske umjesto promovisan. * [[Joan Fontaine]] je dobila ponudu za ulogu Karen Holmes, ali morala se povući zbog porodičnih problema. Kasnije je žalila zbog toga i smatrala je da je zbog odbijanja ove ponude njena kasnija karijera pretrpila neuspjehe. * Sada klasična scena između Burta Lancastera i Deborah Kerr sa talasima vode na plaži nije bila u scenariju da se snimi na tom mjestu. Ideja da se snimi s valovima koji ih zapljuskuju je bila ideja redatelja u zadnjoj minuti. * Harry Cohn je bio toliko uvjeren da Deborah Kerr nije bila dovoljno "seksi" da igra vodeću ulogu u ovom filmu tako da umalo nije ni dobila ovu ulogu. * Roman je bio bestseler kad je bio izdan. Jedan glumac, uvijek se hvalio svojim prijateljima da ako ikad bude napravljen film po ovoj knjizi, on bi trebao igrati ulogu. Nedugo nakon što je to rekao, on je zapravo bio pozvan na audiciju za film. Taj glumac je bio Ernest Borgnine. * Snimljen za samo 41 dan, sa budžetom od jedan milion američkih dolara. * Porijeklo naslova filma dolazi iz pjesme [[Rudyard Kipling|Rudyarda Kiplinga]] [[1892]] "Gospoda-Rankers", i posvećena je vojnicima Britanskog Carstva koji su "izgubili svoj put", te su "prokleti odavde do vječnosti". * [[Shelley Winters]] je odbila ulogu Alme, zato što je upravo bila rodila kćerku Vittoriju Gassman. * [[Ronald Reagan]] i [[Walter Matthau]] su bili među glumcima koji su uzeti u obzir za ulogu narednika Wardena. * Da je izbor glumaca bio po volji šefa Columbia Picturesa Harryja Cohna, u filmu bi glumili [[Aldo Ray]] kao Prewitt, [[Edmond O'Brien]] kao Warden, [[Rita Hayworth]] kao Karen, [[Julie Harris]] kao Lorene, i Eli Wallach kao Maggio. * Postoji mit oko dodjele uloge Franku Sinatri a to je da je [[Mafija]] dala ponudu Columbia Picturesu koju oni nisu mogli odbiti. To je bilo opisano u romanu [[Mario Puzo|Maria Puza]] Kum i u njegovoj kasnijoj [[Kum (film)|filmskoj adaptaciji]]. Pravi razlog zašto je Sinatra dobio ulogu je uglavnom zbog njegove tadašnje supruge [[Ava Gradner|Ave Gardner]], koja je u to vrijeme snimala film za Columbiju pa je šefu Harryju Cohnu predložila da ubace Sinatru. Iako se u početku protivio, Cohn je na kraju uvidio da je to bila dobra ideja, pošto je Sinatra u to vrijeme pao finansijski nisko tako da je se ponudio za vrlo nisku platu. Sinatra je bio jako lobirao za ulogu, čak je i sugerirao da bi glumio besplatno, ali je na kraju bio angažiran za sumu u iznosu od 8,000 dolara. * Pisac romana James Jones nije bio sretan s filmom, jer je smatrao da je bio previše prilagođen. * Harry Cohn se odupirao ideji da ubaci Montgomeryja Clifta kao Prewitta jer je smatrao da on "nije bio vojnik, ni bokser i vjerovatno je homoseksualac". Fred Zinnemann je odbio snimati film bez njega. * James Jones je i sam bio jedan od brojnih pisaca koji su pokušavali adaptirati roman za film. * Opšta potraga za trgovinama vojnih viškova rezultirala je u pronalaženju Springfield pušaka iz doba prije napada na [[Pearl Harbor]], i ostalu vojnu opremu. Statisti - koji su svi bili pravi vojnici - svi su imali obuku kako koristiti svu ovu zastarjelu opremu. * Fred Zinnemann je insistirao na snimanju u crno-bijeloj tehnici, jer je osjećao da bi "boja ostavila dojam da film izgleda trivijalno". On je također izbjegavao korištenje bilo kojih od tada popularnih novih filmskih tehnika. * Fred Zinnemann je bio izabran da režira projekat uglavnom zbog sugestije scenariste Daniela Taradasha, koji je bio impresioniran Zinnemannovim radom na jednom od njegovih prethodnih filmova s ratnom tematikom The Search, The Men and Teresa. * Fred Zinnemann se ispočetka ustručavao snimiti film, jer je imao urođeno nepovjerenje prema šefu Columbije Harryju Cohnu. On je također predosjećao da je u tadašnjoj atmosferi makartizma (senator McCarthy), snimiti bilo šta što bi moglo baciti sumnju na takve ustanove kao što su [[vojska]], [[mornarica]] i [[FBI]] je upravo bilo traženje nevolja. * Montgomery Clift, Franka Sinatra i pisac James Jones bili su vrlo dobri prijatelji tokom snimanja, i često su priređivali pijanke. Clift je trenirao Sinatru kako da odigra Maggia tokom njihovih trijeznih momenata; Sinatra mu je bio vječno zahvalan zbog toga. * MPAA je zabranila fotografije poznatog strastvenog poljupca na plaži između Burta Lancastera i Deborah Kerr zato što je bila previše erotična. * U to vrijeme dijelio je prvo mjesto zajedno s filmom ''[[Prohujalo s vihorom (film)|Prohujalo s vihorom]]'' s najviše osvojenih Oscara, ukupno osam. Igrom slučaja, u oba filma pojavljuje se George Reeves. * Film je pomogao popularizirati aloha košulje. * Cenzori su zahtijevali da Deborah Kerr ima kupaći kostim koji bi po svom dizajnu bio sličan suknji, tako da ne bi bila previše seksualno provokativna. * Oznaka na lijevom ramenu na uniformi vojnika u filmu bila je oznaka američke vojske havajske oblasti. * Kao što je bilo pisalo u scenariju, klasična poza Deborah Kerr i Burta Lancastera na plaži je trebala biti snimana stojeći. Bila je to Lancasterova ideja da se snimi kako leže zapljusnuti talasima. Scena je snimljena u Halona Cove na istočnoj strani [[Oahu]]a, u blizini Koko Head kratera i pješčane plaže, a mjesto je kasnije postalo jedno od glavnih turističkih atrakcija. * [[Joan Crawford]] je isprva dobila ulogu u filmu, ali kad je insistirala na snimanju filma sa svojim snimateljem, studio je odustao od nje. Oni su odlučili riskirati i ubaciti Deborah Kerr, koja se tada borila sa stereotipom staromodne dame, da igra vojnikovu preljubničku ženu koja ima aferu s Lancasterom. Uloga je bila uspješna i karijera gospođice Kerr nakon toga uživala je novu, seksipilniju reputaciju. * James Jones imao je kameo ulogu: u pozadini razgovora s hostesama i drugim vojnicima preko ramena Ernesta Borgninea dok Fatso (Borgnine) svira [[klavir]] u klubu New Congressa. == Kritike == {{Citat| Roman Jamesa Jonesa "Odavde do vječnosti", je o javnom i privatnom životu u vojnoj bazi, i bio je bestseller prije nego ga je Fred Zinnemann prilagodio za veliki ekran u zrelu, dirljivu, i dobro odglumljenu dramu. Zinnemannova suzdržana režija je bila izvrsna, donoseći na površinu filmska pitanja, koja su, kao što je kritičarka [[Pauline Kael]] primijetila, predstavljala nove stavove na američkom ekranu koji su dotakli društveni živac. "Odavde do vječnosti", je iskren u odnosu na probleme karijere, lične frustracije, i šta je najvažnije od svega, seksualnosti. Erotski nabijena scena na plaži s Lancasterom i Kerr je bila vrlo hrabra i inovacijska za to vrijeme i još uvijek je zanimljivo gledati; kao i kod drugih kultnih filmova, mnogi su ga kasnije oponašali i parodirali do krajnosti. Izvedba svakog člana glumačke ekipe bila je savršena, dijelom zbog činjenice da je Zinnemann uvježbavao cijeli film sa statistima, što je bila neuobičajena praksa u Hollywoodu ali je dala glumcima osjećaj kontinuiteta. Svih pet glavnih aktera su bili nominirani, a Burt Lancaster i Montgmoery Clift izgubili su jedan protiv drugoga kao najbolji glumci (pobjednik je bio [[William Holden]] sa zatvorskom dramom [[Billy Wilder|Billyja Wildera]], "Stalag L7"), ali je Zinnemannov film bio nagrađen sa dva Oscara za sporedne glumce, Franka Sinatru i Donnu Reed.|[[Emanuel Levy]]<ref>http://www.emanuellevy.com/review/from-here-to-eternity-1953-6/</ref>}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|From Here to Eternity (film)}} * {{imdb title|id=0045793|title=Odavde do vječnosti}} {{Filmovi Freda Zinnemanna}} {{Oscar za najbolji film}} [[Kategorija:Filmovi iz 1953.]] [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Američki crno-bijeli filmovi]] [[Kategorija:Američki ratni filmovi]] [[Kategorija:Američki romantični dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi "Columbia Picturesa"]] [[Kategorija:Filmovi zasnovani na romanu]] [[Kategorija:Filmovi o Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Filmovi o Pearl Harboru]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u 1941.]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom na Havajima]] [[Kategorija:Filmovi snimljeni na Havajima]] [[Kategorija:Filmovi snimljeni u Honoluluu]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju režiju]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju sporednu mušku ulogu]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju sporednu žensku ulogu]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolji adaptirani scenarij]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju fotografiju]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju montažu]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolje miksanje zvuka]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Zlatni globus za najboljeg redatelja]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Zlatni globus za najboljeg sporednog glumca]] [[Kategorija:Filmovi u Nacionalnom filmskom registru Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Preljuba u filmovima]] [[Kategorija:Ratni romantični filmovi]] 4mxea27knnjhyylegc1t6s2g5eh5835 0 269126 3427197 3353373 2022-08-05T01:06:53Z 95.156.185.151 /* Spisak */Novije izmjene wikitext text/x-wiki {{starost}} Ovo je '''spisak najgledanijih videa na [[YouTube]]u'''. Sadrži 30 najgledanijih videa, s tim da nisu uvršteni videozapisi za čije se preglede sumnja da su manipulirani.<ref name="Manipulation">Izvori koji se odnose na slučajeve manipulacije pregleda: * {{cite news |url=https://www.nytimes.com/2006/05/18/arts/music/18sann.html?_r=1&oref=slogin |title=How 'Groundhog Day' Became an Overnight YouTube Sensation |last=Sanneh |first=Kelefa |work=The New York Times |date=18. 5. 2006 |access-date=4. 10. 2013 }} * {{cite web |url=https://techcrunch.com/2007/11/22/the-secret-strategies-behind-many-viral-videos/ |title=The Secret Strategies Behind Many "Viral" Videos |last=Greenberg |first=Dan Ackerman |work=TechCrunch |date=22. 11. 2007 |access-date=4. 10. 2013 }} * {{cite news |url=http://www.theglobeandmail.com/servlet/story/RTGAM.20080623.WBmingram20080623143124/WBStory/WBmingram |title=Avril is an anagram for "viral" |last=Ingram |first=Mathew |work=The Globe and Mail |date=23. 6. 2008 |access-date=4. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090414072150/http://www.theglobeandmail.com/servlet/story/RTGAM.20080623.WBmingram20080623143124/WBStory/WBmingram |archive-date=14. 4. 2009 }} * {{cite web |url=https://www.wired.com/2008/06/avril-lavigne-f/ |title=Cheating Fans Give Avril Lavigne a YouTube Lift |last=Wortham |first=Jenna |work=Wired |date=24. 6. 2008 |access-date=4. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131004061703/http://www.wired.com/underwire/2008/06/avril-lavigne-f/ |archive-date=10. 4. 2013 }} * {{cite web |url=http://www.cmrtimes.com/entertainment/2008/06/27/lavigne-fans-cheat-for-youtube-views/ |title=Lavigne Fans Cheat For Youtube Views |work=CMR Times |date=27. 6. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080702184326/http://www.cmrtimes.com/entertainment/2008/06/27/lavigne-fans-cheat-for-youtube-views/ |archive-date=2. 7. 2008 |access-date=4. 10. 2013 }} * {{cite web |url=http://www.fashion.ie/aggregator/gossip/91504-avril-cheats-and-youtube-supports-it |title=Avril Cheats and YouTube Supports It? |author=Fashion Gossip |work=Fashion.ie Gossip |date=18. 7. 2008 |access-date=4. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100510013647/http://www.fashion.ie/aggregator/gossip/91504-avril-cheats-and-youtube-supports-it |archive-date=10. 5. 2010 }} * {{cite web |url=https://gigaom.com/2008/07/23/youtube-says-autoplays-dont-count/ |title=YouTube Says Autoplays Don’t Count |last=Bryant |first=Steve |work=GigaOM |date=23. 7. 2008 |access-date=4. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131005180031/http://gigaom.com/2008/07/23/youtube-says-autoplays-dont-count/ |archive-date=5. 10. 1999 |url-status=dead }} * {{cite web |url=https://gigaom.com/2008/07/24/imaginary-bitches-recipient-of-imaginary-views/ |title=Imaginary Bitches Recipient of Imaginary Views? |last=Bryant |first=Steve |work=GigaOM |date=24. 7. 2008 |access-date=4. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130911193017/http://gigaom.com/2008/07/24/imaginary-bitches-recipient-of-imaginary-views/ |archive-date=11. 9. 2013 |url-status=dead }} * {{cite web |url=http://boingboing.net/2012/12/23/youtube-confiscates-2-billio.html |title=YouTube confiscates 2 billion views from Universal and Sony |last=Doctorow |first=Cory |work=Boing Boing |date=23. 12. 2012 |access-date=4. 10. 2013 }}</ref> == Spisak == {| class="wikitable sortable" |+ 30 najgledanijih videa na YouTubeu !{{Abbr|Br.|Broj}} !Ime videa !Kanal !Pregledi (milijarde) ! data-sort-type="usLongDate" |Datum objave ! class="unsortable" |Napomena |- | align="center" |1. |"[[Baby Shark Dance]]" |[[Pinkfong|Pinkfong Kids' Songs & Stories]] | align="center" |11 | align="right" |17. juni 2016. | align="center" |{{efn-ua|"Baby Shark Dance" bio je peti video koji je stigao do 4 milijarde pregleda 25. novembra 2019; drugi video koji je 3. aprila 2020. stigao do 5 milijardi pregleda; drugi video koji je stigao do 6 milijardi pregleda 16. jula 2020; drugi video koji je stigao do 7 milijardi pregleda 29. oktobra 2020 i prvi video koji je stigao do 8 milijardi pregleda 23. februara 2021. Prestigao je "Despacito" 1. novembra 2020. te postao najgledaniji video svih vremena.<ref>{{cite web|url=https://www.billboard.com/articles/news/9476848/baby-shark-record-despacito-most-viewed-youtube-video-ever/|title='Baby Shark' Swims Past 'Despacito' to Become Most-Viewed YouTube Video of All-Time|last=Kaufman|first=Gil|date=2. 11. 2020|work=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20201102193443/https://www.billboard.com/articles/news/9476848/baby-shark-record-despacito-most-viewed-youtube-video-ever/|archive-date=2. 11. 2020|access-date=17. 3. 2021}}</ref>}} |- | align="center" |2. |"[[Despacito#Spot|Despacito]]" |[[Luis Fonsi]] | align="center" |7,25 | align="right" |12. januar 2017. | align="center" |{{efn-ua|"Despacito" je bio prvi video koji je stigao do 3 milijarde pregleda 4. augusta 2017; orvi video koji je stigao do 4 milijarde pregleda 11. oktobra 2017; prvi video koji je stigao do 5 milijardi pregleda 5. aprila 2018; prvi video koji je stigao do 6 milijardi pregleda 24. februara 2019 i prvi video koji je stigao do 7 milijardi pregleda 10. oktobra 2020.}} |- | align="center" |3. |"[[Shape of You#Spot|Shape of You]]" |[[Ed Sheeran]] | align="center" |5,22 | align="right" |30. januar 2017. | align="center" |{{efn-ua|"Shape of You" bio je drugi video koji je stigao do 4 milijarde pregleda 7. januara 2017. godine i treći video koji je stigao do 4 milijarde pregleda 7. januara 2019.}} |- | align="center" |4. |"[[See You Again#Spot|See You Again]]" |[[Wiz Khalifa]] | align="center" |5,01 | align="right" |6. april 2015. | align="center" |{{efn-ua|"See You Again" je prestigao "Gangnam Style" kao najgledaniji video 10. jula 2017. godine; drugi video koji je stigao do 2 milijarde pregleda 3. septembra 2016. godine;<ref>{{cite web|url=https://www.tubefilter.com/2016/09/08/wiz-khalifa-charlie-puth-see-you-again-two-billion/|title=Wiz Khalifa, Charlie Puth's 'See You Again' Gets 16,000 YouTube Views Per Hour On Its Path To Two Billion|date=3. 9. 2016|access-date=17. 3. 2021}}</ref> drugi video koji je stigao do 3 milijarde pregleda 3. augsta 2017.}} |- | align="center" |5. |"[[Johny Johny Yes Papa#Spotovi|Johny Johny Yes Papa]]" |LooLoo Kids | align="center" |4,98 | align="right" |8. oktobar 2016. | align="center" |{{efn-ua|"Johny Johny Yes Papa" bio je šesti video koji je stigao do 4 milijarde pregleda 12. oktobra 2020.}} |- | align="center" |6. |"''[[Masha and the Bear]]'' – Recipe for Disaster" |Get Movies | align="center" |4,42 | align="right" |31. januar 2012. | align="center" |{{efn-ua|"Recipe for Disaster" bio je četvri video koji je stigao do 4 milijarde pregleda 31. jula 2017.}} |- | align="center" |7. |"[[Uptown Funk#Spot|Uptown Funk]]" |[[Mark Ronson]] | align="center" |4,12 | align="right" |19. novembar 2014. | align="center" |{{efn-ua|"Uptown Funk" bio je sedmi video koji je stigao do 4 milijarde pregleda 8. novembra 2020.}} |- | align="center" |8. |"[[Gangnam Style (spot)|Gangnam Style]]" |[[Psy]] | align="center" |4.01 | align="right" |15. juli 2012. | align="center" |{{efn-ua|"Gangnam Style" prestigao je "Baby" kao najgledaniji video 24. novembra 2012, te je prvi video koji je stigao do 1 mijarde pregleda 21. decembra 2012.}} |- | align="center" |9. |"Bath Song" |[[Cocomelon – Nursery Rhymes]] | align="center" |3,79 | align="right" |2. maj 2018. | |- | align="center" |10. |"Learning Colors – Colorful Eggs on a Farm" |Miroshka TV | align="center" |3,77 | align="right" |27. februar 2018. | |- | align="center" |11. |"Phonics Song with Two Words" |[[ChuChu TV]] | align="center" |3,63 | align="right" |6. mart 2014. | |- | align="center" |12. |"[[Sugar (Maroon 5)#Spot|Sugar]]" |[[Maroon 5]] | align="center" |3,41 | align="right" |14. januar 2015. | |- | align="center" |13. |"[[Sorry (Justin Bieber)#Spot|Sorry]] |[[Justin Bieber]] | align="center" |3,41 | align="right" |22. oktobar 2015. | |- | align="center" |14. |"[[Roar (pjesma)#Spot|Roar]]" |[[Katy Perry]] | align="center" |3,30 | align="right" |5. septembar 2013. | |- | align="center" |15. |"[[Counting Stars#Spot|Counting Stars]]" |[[OneRepublic]] | align="center" |3,23 | align="right" |31. maj 2013. | |- | align="center" |16. |"[[Thinking Out Loud#Spot|Thinking Out Loud]]" |[[Ed Sheeran]] | align="center" |3,21 | align="right" |7. oktobar 2014. | |- | align="center" |17. |"[[Dame Tu Cosita#Spot|Dame Tu Cosita]]" |[[El Chombo]] | align="center" |3,18 | align="right" |5. april 2018. | |- | align="center" |18. |"[[Shake It Off#Spot|Shake It Off]]" |[[Taylor Swift]] | align="center" |3,03 | align="right" |18. august 2014. | |- | align="center" |19. |"[[Faded (Alan Walker)#Spot|Faded]]" |[[Alan Walker (music producer)|Alan Walker]] | align="center" |3,01 | align="right" |3. decembar 2015. | |- | align="center" |20. |"[[Dark Horse (Katy Perry)#Spot|Dark Horse]]" |[[Katy Perry]] | align="center" |3,00 | align="right" |20. februar 2014. | |- | align="center" |21. |"[[Lean On]]" |[[Major Lazer Official]] | align="center" |3,00 | align="right" |22. mart 2015. | |- | align="center" |22. |"[[Bailando (Enrique Iglesias)#Spot|Bailando]]" |[[Enrique Iglesias]] | align="center" |2,99 | align="right" |11. april 2014. | |- | align="center" |23. |"[[Girls Like You]]" |[[Maroon 5]] | align="center" |2,98 | align="right" |31. maj 2018. | |- | align="center" |24. |"[[Let Her Go#Spot|Let Her Go]]" |[[Passenger (singer)|Passenger]] | align="center" |2,94 | align="right" |25. juli 2012. | |- | align="center" |25. |"[[Mi Gente (J Balvin i Willy William)#Spot|Mi Gente]]" |[[J Balvin]] | align="center" |2,88 | align="right" |29. juni 2017. | |- | align="center" |26. |"[[Hello (Adele)#Spot|Hello]]" |[[Adele]] | align="center" |2,80 | align="right" |22. oktobar 2015. | |- | align="center" |27. |"[[Perfect (Ed Sheeran)#Spot|Perfect]]" |[[Ed Sheeran]] | align="center" |2,78 | align="right" |9. novembar 2017. | |- | align="center" |28. |"[[Waka Waka (This Time for Africa)]]" |[[Shakira]] | align="center" |2,77 | align="right" |4. juni 2010. | |- | align="center" |29. |"[[Blank Space#Spot|Blank Space]]" |[[Taylor Swift]] | align="center" |2,74 | align="right" |10. novembar 2014. | |- | align="center" |30. |"[[Axel F#Spot|Axel F]]" |[[Crazy Frog]] | align="center" |2,71 | align="right" |17. juni 2009. | |- ! colspan="6" style="text-align:center; font-size:8pt;" |Ažurirano 16. marta 2021. |} == Napomene == <references group="upper-alpha" />{{Spisaknapomena}} == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Spiskovi superlativa]] mhmt9av55qdm7k6d7tvgf97e67360rr 0 365056 3427184 3404167 2022-08-04T21:50:44Z 95.24.18.40 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Aleksandrija | izvorno_ime = الإسكندرية | izvorno_ime_jez = ar | naselje_vrsta = Metropola | slika_skyline = {{Photomontage | photo1a = AlexStanleyBridge.jpg | photo2a = Citadel of Qaitbay, Alexandria, Egypt.jpg | photo2b = Alexandria, Alexandria Governorate, Egypt - panoramio - youssef alam (15).jpg | photo3a = Alex 17.jpg | photo3b = BA night water.jpg | photo3c = Alexandria - Egypt.jpg | size = 280 | spacing = 2 | color = transparent | border = 0 }} | slika_opis = '''Smijer kazaljke na satu od vrha:''' <br> Most Stanley, [[Palača Montaza]], [[Corniche (Aleksandrija)|Corniche]], [[Biblioteka Alexandrina]], [[Džamija El-Mursi Abul Abbas]], [[Qaitbay citadel]] | slika_zastava = Flag of Alexandria.svg | slika_štit = Alexandria Logo2.png | slika_karta = | karta_opis = | pushpin_karta = Egipat | pushpin_karta_opis = Lokacija u [[Egipat|Egiptu]] | koordinate = {{coord|31|12|0|N|29|55|0|E|type:city|display=inline,title}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|Egipat}} | podjela_vrsta1 = [[Guvernorati Egipta|Guvernorat]] | podjela_ime1 = [[Aleksandrija (guvernorat)|Aleksandrija]] | vođa_partija = | vođa_titula = Guverner | vođa_ime = Abd El Aziz Konsowa El Ghoury | visina_m = 5 | površina_ukupno_km2 = 2679 | stanovništvo_datum = oktobar 2018 | stanovništvo_ukupno = 5200000 | stanovništvo_gustoća_km2 = auto | vremenska_zona1 = [[Egipatsko vrijeme|EST]] | utc_ofset1 = +2 | poštanski_broj_vrsta = Poštanski broj | poštanski_broj = 21500 | pozivni_broj = (+20) 3 | registarske_tablice = | veb-sajt = {{URL|alexandria.gov.eg}} }} '''Aleksandrija''' ({{ArJ|اسكندرية}}) je drugi grad po veličini i drugo metropolitansko područje u [[Egipat|Egiptu]] nakon Kaira a koji se prostire duž 32 km dugog područja uz obalu [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], u sjevernom središnjem dijelu zemlje. Aleksandrija je najveća luka u Egiptu preko koje se obavlja oko 80% egipatskog uvoza i izvoza. Važno je turističko središte i važan industrijski centar zbog plinovoda i naftovoda koji vode iz Sueca. Grad je osnovan oko malog grada 331. p.n.e. od strane [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Postao je važan centar helenske civilizacije i ostao glavni grad helenskog Ptolomejskog kraljevstva i rimskog i bizantijskog Egiptu skoro 1000 godina, sve do muslimanskog osvajanja Egipta 641. godine kada je novi glavni grad osnovan u Fustatu (kasnije apsorbovan u grad Kairo). Antička Aleksandrija je najpoznatija po svjetioniku na Farosu, jednom od sedam čuda antičkog svijeta, svojoj velikoj biblioteci (najveći u antičkom svijetu, sada zamijenjena modernom bibliotekom). Od kraja 19. vijeka, Aleksandrija je postala glavni centar međunarodnog brodarstva i jedan od najznačajnijih trgovačkih centara u svijetu, zahvaljujući jednostavnoj kopnenoj vezi između Sredozemnog i [[Crveno more|Crvenog more]], i unosnoj trgovini egipatskog pamuka. Aleksandrija je bila drugi najmoćniji grad antičkog svijeta nakon [[Rim]]a. == Historija == Grad Aleksandriju je osnovao Aleksandar Veliki u aprilu 331. godine p.n.e. Glavni Aleksandrov arhitekt, Dinocrates, je projektovao ovaj grad koji je prema Aleksandrovoj zamisli trebao zamijeniti grad Naucratis kao helenistički centar Egipta te biti veza između Grčke i bogate doline Nila. Aleksandar je osnovao više gradova sa ovim imenom u Iranu i na granici sa Indijom, a egipatska Aleksandrija je bila najznačajnija od svih njih. Istočno od Aleksandrije u davna vremena bila je močvara i nekoliko ostrva. Egipatski grad, Rhakotis je također postojao na obali. On je nastavio postojati kao egipatska četvrt Aleksandrije. Nekoliko mjeseci nakon osnivanja grada, Aleksandar je napustio Egipat i nikad se više nije vratio u svoj grad. Nakon Aleksandrove odlaska, njegov namjesnik, Cleomenes, nastavio je sa širenjem grada. Poslije svoje rane smrti Aleksandar je sahranjen u mauzoleju u Aleksandriji. Naslijedivši trgovinu srušenog Tira i postavši središte nove trgovine između Evrope i Arabije i Indije na istoku, grad je kontinuirano rastao i za manje od jedne generacije postao je veći od [[Kartaga|Kartage]]. Za stoljeće svog postojanja, Aleksandrija je postala najveći grad na svijetu, a nekoliko stoljeća kasnije, bio je drugi grad poslije [[Rim]]a. Postao je glavni grad grčkog Egipta, s Grcima koji su dolazili u grad iz različitih područja.<ref>Erskine, Andrew (April 1995). "Greece & Rome, 2nd Ser.,". Culture and Power in Ptolemaic Egypt: the Museum and Library of Alexandria 42 (1): pp 38–48 [42]. "One effect of the newly created Hellenistic kingdoms was the imposition of Greek cities occupied by Greeks on an alien landscape. In Egypt, there was a native Egyptian population with its own culture, history, and traditions. The Greeks who came to Egypt, to the court or to live in Alexandria, were separated from their original cultures. Alexandria was the main Greek city of Egypt and within it there was an extraordinary mix of Greeks from many cities and backgrounds."</ref> Arhitekta Sostrat iz Knida je u periodu između 300. i 279. p.n.e. na ulazu u aleksandrijsku luku sagradio svjetionik na poluostrvu Faros. Taj svjetionik se ubrajao u Sedam svjetskih čuda starog svijeta. U gradu je izgrađena i Aleksandrijska biblioteka, koja je sa oko 700.000 pisanih rolni u to doba bila najbogatija biblioteka na svijetu. Zahvaljujući velikoj biblioteci i svojoj veličini, Aleksandrija je bila i centar filozofsko-naučne Aleksandrijske škole iz koje su kasnije potekli mnogi naučnici, između ostalih, [[Ptolemej]], [[Euklid]] i dr. Aleksandrija nije bila samo središte helenizma, već i grad sa najbrojnijom židovskom zajednicom u svijetu. Ovdje je napisana Septuaginta, grčka verzija jevrejske biblije. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Alexandria}} * [http://www.alexandria.gov.eg/default.aspx Službena stranica] {{Svjetska prijestonica knjige}} [[Kategorija:Gradovi u Egiptu]] [[Kategorija:Aleksandrija|*]] 63bube6695z9if7fbz6alul0fxcyv9h 0 379683 3427176 3307774 2022-08-04T20:31:31Z 2603:300A:2123:7700:6576:E989:85C6:3E77 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Bok Jankovac | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Gradiška]] | nadmorska_visina = 95 | širina_stepeni = 45.1642 | dužina_stepeni = 17.2628 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 1196 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 51 | matični broj = 206148<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=27. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20125 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Bok Jankovac u Bosni i Hercegovini | web stranice = bok-jankovac.com | bilješka = }} '''Bok Jankovac''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Gradiška|Gradišci]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Bok Jankovac | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 206148 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 20/21) |work=fzs.ba |access-date= 27. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 1196 | g2013_bosnjaci = 31 | g2013_srbi = 1078 | g2013_hrvati = 55 | g2013_bosanci = 1 | g2013_muslimani = 3 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_crnogorci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 25 | g2013_muskarci = 588 | g2013_zene = 608 | g2013_bosnjaci = 31 | g2013_srbi = 1078 | g2013_hrvati = 55 | g2013_bosanci = 1 | g2013_muslimani = 3 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_crnogorci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 25 | g1991_ukupno = 754 | g1991_muslimani = 65 | g1991_srbi = 480 | g1991_hrvati = 147 | g1991_jugosloveni = 46 | g1981_ukupno = 415 | g1981_muslimani = 36 | g1981_srbi = 270 | g1981_hrvati = 87 | g1981_jugosloveni = 22 | g1971_ukupno = 504 | g1971_muslimani = 28 | g1971_srbi = 329 | g1971_hrvati = 146 | g1971_jugosloveni = 1 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstina-gradiska.com/ Zvanični sajt grada Gradiške] {{Grad Gradiška}} rqq9247qyw0y1hniq5afnl395pe3jud 0 382669 3427182 3425851 2022-08-04T21:48:20Z Bakir123 110053 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Edin Cocalić | slika = Cocalic2.jpg | opis_slike = | punoime = Edin Cocalić | nadimak = | datumrođenja = [[5. decembar]] [[1987.]] | rodnigrad = [[Višegrad]] | rodnadržava = [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]] | visina = 190 [[cm]] | pozicija = Odbrambeni igrač | trenutniklub = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | brojnadresu = 6 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1999–2006 | omladinskipogoni = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | godine1 = 2006–2009<br>2010–2012<br>2012–2015<br>2015–2019<br>2019–2020<br>2020<br>2021<br>2022– | klubovi1 = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]<br>[[Panionios FC|Panionios]]<br>[[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]]<br>[[KV Mechelen|Mechelen]]<br>[[Akhisarspor]]<br>[[Altay SK|Altay]]<br>[[Panetolikos FC|Panetolikos]]<br>[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | nastupi(golovi)1 = 88 (5)<br>48 (1)<br>77 (2)<br>106 (2)<br>42 (2)<br>3 (0)<br>12 (0)<br>14 (1) | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 2003<br>2005<br>2007–2008<br>2015–2017 | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17|BiH U-17]]<br>[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|BiH U-19]]<br>[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]]<br>[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 3 (1)<br>2 (0)<br>5 (0)<br>10 (0) | zadnjeuređivanje = 31. juli 2022 }} '''Edin Cocalić''' (rođen [[5. decembar|5. decembra]] [[1987.|1987]]) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] profesionalni nogometaš i nekadašnji [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac Bosne i Hercegovine]].<ref name=":0">{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/profil/spieler/46205|title=Edin Cocalic - player profile 16/17 {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}</ref> Trenutno nastupa za [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] na poziciji centralnog beka.<ref name=":0" /> ==Klupska karijera== Cocalić je svoju juniorsku karijeru počeo u omladinskom timu [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]a iz [[Sarajevo|Sarajeva]]. Od 2006. do 2009. godine nastupao je za prvi tim Željezničara. Cocalić je bio najmlađi kapiten u historiji Željezničara.<ref name=":0" /> ===Panionios=== U januaru 2010. godine, Cocalić za 75.000 [[Euro|€]] prelazi iz Željezničara u [[Grčka|grčki]] klub [[Panionios]] i potpisuje ugovor na tri i pol godine.<ref>{{cite web|url=http://www.regionalexpress.hr/site/more/nesueni-stoper-istre-1961-cocali-preao-u-panionios|title=Nesuđeni stoper Istre 1961 Cocalić prešao u Panionios|website=Regionalexpress.hr|language=hr|accessdate=23. 8. 2016}}</ref> Prvi nastup za novi klub bilježi u meču četvrtfinala kupa Grčke protiv ekipe [[Kavala|Kavale]] u februaru 2010. godine, dok meč završava remijem rezultatom 0–0.<ref>{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/spielbericht/index/spielbericht/994262|title=AO Kavala - Panionios Athens, Feb 10, 2010 - Kypello Elladas - Match sheet {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}</ref> Prvi gol za Panionios postiže u pobjedi protiv ekipe [[PAS Giannina]] krajem februara 2010. godine, u meču koji je odigran u sklopu [[Superliga Grčke|prve lige Grčke]].<ref>{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/spielbericht/index/spielbericht/989910|title=PAS Giannina - Panionios Athens, Feb 21, 2010 - Super League - Match sheet {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}</ref> Polusezonu okončava sa ukupno osam odigranih utakmica i jednim postignutim golom.<ref>{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/leistungsdaten/spieler/46205/plus/0?saison=2009|title=Edin Cocalic - Performance data 09/10 {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}</ref> Od naredne sezone, Cocalić postaje neizostavan član prvog tima, te tokom sezone bilježi 26 prvoligaških nastupa.<ref>{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/leistungsdaten/spieler/46205/plus/0?saison=2010|title=Edin Cocalic - Performance data 10/11 {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}</ref> ===Maccabi Haifa=== U januaru 2012. godine, Cocalić za 350.000 € prelazi u [[izrael]]ski klub [[Maccabi Haifa]].<ref>{{cite web|url=http://hr.soccerfame.com/transfer/7228/edincocalic|title=Edin Cocalic je prešao iz - Panionios u ekipu - Maccabi Haifa za sumu od 350 000 eura|website=hr.soccerfame.com|accessdate=23. 8. 2016|archive-date=25. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120425204019/http://hr.soccerfame.com/transfer/7228/edincocalic|url-status=dead}}</ref> Krajem januara 2012. godine, bilježi svoj prvi nastup za Maccabi Haifu u derbiju protiv ekipe [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviva]], a utakmica završava pobjedom Haife rezultatom 2–1.<ref>{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/spielbericht/index/spielbericht/1148218|title=Maccabi Haifa - Maccabi Tel Aviv, Jan 23, 2012 - Ligat HaAl - Match sheet {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}</ref> Do kraja polusezone, Cocalić upisuje 16 prvoligaških nastupa za Haifu i ističe se kao jedan od najvažnijih igrača ekipe. ===KV Mechelen=== U februaru 2015. godine, nakon nekoliko mjeseci špekulacija, Cocalić napušta Izrael i prelazi u [[Belgija|belgijski]] klub [[Mechelen]] sa kojim potpisuje ugovor na tri godine.<ref>{{cite web|url=http://faktor.ba/sluzbeno-cocalic-35-godine-u-mechelenu/|title=Službeno: Edin Cocalić 3,5 godine u Mechelenu - Faktor.ba|date=1. 2. 2015|accessdate=23. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Svoj prvi nastup za Mechelen bilježi u remiju 0–0 protiv ekipe [[RSC Charleroi]]a u drugoj polovini februara 2015. godine, u sklopu [[Jupiler Pro Liga|prve lige Belgije]].<ref>{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/spielbericht/index/spielbericht/2532362|title=KV Mechelen - RSC Charleroi, Feb 7, 2015 - Jupiler Pro League - Match sheet {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}</ref> U pobjedi Mechelena protiv ekipe [[Waasl.-Beverena]] u aprilu 2015. godine, Cocalić postiže svoj prvi gol za novi tim.<ref>{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/spielbericht/index/spielbericht/2550477|title=KV Mechelen - Waasland-Beveren, Apr 5, 2015 - Jupiler Pro League PlayOff II - Match sheet {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}</ref> Polusezonu okončava sa ukupno 15 odigranih utakmica i jednim postignutim golom.<ref>{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/leistungsdaten/spieler/46205/plus/0?saison=2014|title=Edin Cocalic - Performance data 14/15 {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}</ref> U sezoni 2015/16, Cocalić postaje jedan od ključnih odbrambenih igrača Mechelena te do kraja sezone bilježi 27 nastupa i postiže dva gola.<ref>{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/leistungsdaten/spieler/46205/plus/0?saison=2015|title=Edin Cocalic - Performance data 15/16 {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}</ref> ==Reprezentacija== Cocalić je nastupao za reprezentaciju Bosne i Hercegovine u nekoliko uzrasta U-17, U-19 i U-21. Za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine]] debitovao je 28. marta 2015. godine protiv selekcije [[Nogometna reprezentacija Andore|Andore]].<ref>{{cite web|url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2016/matches/live/day=-8/session=2/match=2013930/index.html#lineups|title=UEFA EURO 2016 - Matches – UEFA.com|last=uefa.com|website=UEFA.com|accessdate=23. 8. 2016}}</ref> Cocalić je povremeni reprezentativac Bosne i Hercegovine. U junu 2016. godine, Cocalić je pozvan da nastupi za BIH na revijalnom [[Kirin kup]]u u [[Japan]]u. Nastupio je na oba meča polufinala i finala protiv selekcija [[Danska|Danske]] i [[Japan]]a. BIH je osvojila turnir pobjedom 2–1 protiv Japana u utakmici finala kupa.<ref name=":1">{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/nationalmannschaft/spieler/46205|title=Edin Cocalic - National team {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}</ref> ==Statistika== ===Klubovi=== ''Ažurirano: 23. august 2016.''<ref>{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/leistungsdaten/spieler/46205/plus/0?saison=ges|title=Edin Cocalic - Entire performance data {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" ! rowspan="2" |Klub ! rowspan="2" |Sezona ! colspan="3" |Liga ! colspan="2" |Kup ! colspan="2" |Ostalo ! colspan="2" |UEFA ! colspan="2" |Ukupno |- !Divizija !Nastupi !Golovi !Nastupi !Golovi !Nastupi !Golovi !Nastupi !Golovi !Nastupi !Golovi |- | rowspan="2" |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] |2006–2010. |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer Liga BIH]] |110 |6 |0 |0 | colspan="2" |– | colspan="2" |– |110 |6 |- ! colspan="2" |Ukupno !110 !6 !0 !0 ! colspan="2" |– ! colspan="2" |– !110 !6 |- | rowspan="4" |[[Panionios]] |2009/10. |[[Superliga Grčke|Super League Grčka]] |7 |1 |1 |0 | colspan="2" |– | colspan="2" |– |8 |1 |- |2010/11. |Super League Grčka |26 |0 |0 |0 | colspan="2" |– | colspan="2" |– |26 |0 |- |2011/12. |Super League Grčka |16 |0 |2 |1 | colspan="2" |– | – | |18 |1 |- ! colspan="2" |Ukupno !49 !1 !3 !1 ! colspan="2" |– ! colspan="2" |– !52 !2 |- | rowspan="5" |[[Maccabi Haifa]] |2011/12. |[[Liga Haal Izrael]] |16 |0 |0 |0 | colspan="2" |– | colspan="2" |– |16 |0 |- |2012/13. |[[Liga Haal Izrael]] |25 |0 |0 |0 | colspan="2" |– | colspan="2" |– |25 |0 |- |2013/14. |[[Liga Haal Izrael]] |22 |1 |0 |0 | colspan="2" |– |11 |0 |33 |1 |- |2014/15. |[[Liga Haal Izrael]] |14 |1 |0 |0 | colspan="2" |– | colspan="2" |– |14 |1 |- ! colspan="2" |Ukupno !77 !2 !0 !0 ! colspan="2" |– !11 !0 !88 !2 |- | rowspan="4" |[[KV Mechelen]] |2014/15. |[[Jupiler Pro Liga|Jupiler Pro Liga Belgija]] |15 |1 |0 |0 | colspan="2" |– | colspan="2" |– |15 |1 |- |2015/16. |Jupiler Pro Liga Belgija |24 |1 |3 |1 | colspan="2" |– | colspan="2" |– |27 |2 |- |2016/17. |Jupiler Pro Liga Belgija |4 |0 |0 |0 | colspan="2" |– | colspan="2" |– |4 |0 |- ! colspan="2" |Ukupno !43 !2 !3 !1 ! colspan="2" |– ! colspan="2" |– !46 !3 |- ! colspan="3" |Karijera ukupno !279 !11 !6 !2 ! colspan="2" |– !11 !0 !296 !13 |} === Reprezentacija === ''Ažurirano: 10. august 2017.''<ref name=":1" /> '''Nastupi za reprezentaciju''' {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Reprezentacija !Godina!!Nastupi!!Golovi |- | rowspan="3" |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |2015.||4||0 |- |2016.||3||0 |- |2017.||3||0 |- ! colspan="2" |Ukupno||10||0 |} ==Uspjesi== '''Bosna i Hercegovina''' *[[Kirin kup]]: [[Kirin kup#Tok turnira|2016]] ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== *[http://www.soccerbase.com/players/player.sd?player_id=61848 Edin Cocalić na Soccerbase] {{DEFAULTSORT:Cocalić, Edin}} [[Kategorija:Rođeni 1987.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Višegrad]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Željezničara]] d2j7dsz2l5rlw7vprh8ijs7qeq1h98s 14 396247 3427211 3228069 2022-08-05T10:04:45Z Maestro Ivanković 54786 uklanjanje nepotrebnog šablona wikitext text/x-wiki {{osnivanjekat|201|5|2000|2020}} h7bv3okkb9c89dsjlue48zbipbi0ijx 0 437097 3427185 3378951 2022-08-04T22:29:40Z StrohIntegral 144727 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Fatmir Alispahić | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1966|11|9}} | mjesto_rođenja = [[Tuzla]], [[SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = [[Bošnjak]] | druga_imena = | zanimanje = [[Novinar]] | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajni_radovi = }} '''Fatmir Alispahić''' je publicista i novinar iz [[Tuzla|Tuzle]], [[Bosna i Hercegovina]].<ref name=":0">{{cite web |url=http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=45737 |title=KO JE FATMIR ALISPAHIĆ |work=Bošnjaci.net |access-date=17. 11. 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=http://medzlis.org/novosti/bosnjaci-i-islamofobija-mr-sc-fatmir-alispahic/ |title=BOŠNJACI I ISLAMOFOBIJA – mr. sc. Fatmir Alispahić |work=medzlis.org |access-date=17. 11. 2017 |archive-date=28. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191028201504/http://medzlis.org/novosti/bosnjaci-i-islamofobija-mr-sc-fatmir-alispahic/ |url-status=dead }}</ref> == Biografija == Fatmir Alispahić rođen je 9. novembra 1966. u Tuzli. Diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je završio i postdiplomski studij iz oblasti književno-historijskih nauka. Autor je 14 knjiga i četiri izvedena dramska teksta. Priređivač je više desetina knjiga i publikacija. Autor je brojnih feljtona, publicističkih tekstova, kao i veći broj naučnih i stručnih radova. Nagrađivan je za poeziju (nagrada "[[Mak Dizdar]]", 1989), prozu ("Oslobođenje",1990; "Glas", 1991) i novinarstvo (Godišnje nagrade 1991. i 1993). Osnivač je i suosnivač nekoliko nevladinih organizacija. Otac mu je [[Nijaz Alispahić]], a sestra [[Selma Alispahić]].<ref name=":0" /> == Bibliografija == *''[[Rodoslov]]'' (Zbirka pjesama 1990) *''[[Tuzlanski libertas]]'' (Drama 1996) *''[[Ubistvo svitanja]]'' (Monografija o civilnim žrtvama Tuzle 1997) *''[[Tuzlanski nekrologij]]'' (Monografija o šehidima i poginulim borcima Tuzle 1997) *''[[Grad i čovjek]]'' (Monografija 1997.) *''[[Gradačački šehidi i poginuli borci]]'' (Monografija o šehidima i pog. borcima Gradačca) *''[[Tuzland]]'' (Monografija 2000) *''[[Diwanhana]]'' (Kolumne Oslobođenje 2002) *''[[Dnevnik revolucije]]'' (Kolumne Walter 2005) *''[[Markenting tragedije]]'' (Kolumne Saff 2008) *''[[Teror antiterorizma]]'' (Kolumne Saff 2008) == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Fatmir Alispahić}} * [https://web.archive.org/web/20191028201612/https://slovogorcina.ba/cgi-sys/suspendedpage.cgi Fatmir Alispahić], slovogorcina.ba {{DEFAULTSORT:Alispahić, Fatmir}} [[Kategorija:Rođeni 1966.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] jntc10jmi7944799kyu85nxwe68r9y6 0 469217 3427204 3426328 2022-08-05T04:30:41Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{Lokacijska mapa-linija|lon=15}} [[Datoteka:Stargard 15 Południk.JPG|mini|desno|250px|Spomenik koji označava 15. meridijan u [[Stargard]]u ([[Poljska]])]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-1983-0701-012, Görlitz, Gedenkstein.jpg|mini|Spomenik koji označava 15. meridijan u [[Görlitz]]u, najistočnijem gradu u [[Njemačka|Njemačkoj]]]] [[Datoteka:Mark of the 15th meridian.jpg|mini|Oznaka za 15. meridijan u [[Jindřichův Hradec|Jindřichůvom Hradecu]] ([[Češka]])]] [[Datoteka:15th meridian Jested.PNG|mini|314x314px|Drvena oznaka 15. meridijana na grebenu Ještěd-Kozákov (Češka)]] '''15. istočni meridijan''' jest [[meridijan]] koji je 15 [[stepen (ugao)|stepeni]] [[istok|istočno]] od [[Nulti meridijan|nultog]]. Presijeca [[Arktički okean]], [[Evropa|Evropu]], [[Afrika|Afriku]], [[Atlantski okean]], [[Južni okean]] i [[Antarktik]]. Tvori [[ortodroma|ortodromu]] sa [[165. meridijan (zapad)|165. zapadnim meridijanom]]. Kao i kod svih meridijana, dužina mu je polovina [[obim Zemlje|obima]] [[Zemlja (planeta)|Zemlje]], tj. 20.003,932&nbsp;km, a od nultog je udaljen 1.670&nbsp;km.<ref name="noaa">{{Cite web |url= http://www.ngs.noaa.gov/PUBS_LIB/inverse.pdf |title= Direct and Inverse Solutions of Geodesics on the Ellipsoid with application of nested equation |author= T. Vincenty |date = april 1975}}</ref><ref name="latlon">{{Cite web |url= http://www.movable-type.co.uk/scripts/latlong-vincenty.html |title= Vincenty formula for distance between two Latitude/Longitude points}}</ref> == Od pola do pola == Počevši od [[Sjeverni pol|Sjevernog pola]] i idući pravo prema [[Južni pol|Južnom]], ovaj meridijan prolazi kroz sljedeće lokacije ili vrlo blizu njih: :{| class="wikitable plainrowheaders" ! scope="col" width="125" | Koordinate ! scope="col" | Država, teritorija ili more ! scope="col" | Napomene |- | style="background:#b0e0e6;" | {{Coord|90|0|N|15|0|E|type:waterbody|name=Arctic Ocean}} ! scope="row" style="background:#b0e0e6;" | [[Arktički okean]] | style="background:#b0e0e6;" | |- | {{Coord|79|42|N|15|0|E|type:country|name=Norway}} ! scope="row" | {{ZID|Norveška}} | [[ostrvo]] [[Spitsbergen]] ([[Svalbard]]) |- | style="background:#b0e0e6;" | {{Coord|79|8|N|15|0|E|type:waterbody|name=Atlantic Ocean}} ! scope="row" style="background:#b0e0e6;" | [[Atlantski okean]] | style="background:#b0e0e6;" | [[Grenlandsko more]] <br/> [[Norveško more]] |- | {{Coord|68|51|N|15|0|E|type:country|name=Norway}} ! scope="row" | {{ZID|Norveška}} | ostrva [[Langøya]], [[Austvågøy]] i [[Hinnøya]] |- | style="background:#b0e0e6;" | {{Coord|68|16|N|15|0|E|type:waterbody|name=Vestfjord}} ! scope="row" style="background:#b0e0e6;" | [[Vestfjorden (Nordland)|Vestfjorden]] | style="background:#b0e0e6;" | |- | {{Coord|67|59|N|15|0|E|type:country|name=Norway}} ! scope="row" | {{ZID|Norveška}} | ostrvo [[Engeløya]] i kopno |- | {{Coord|66|9|N|15|0|E|type:country|name=Sweden}} ! scope="row" | {{ZID|Švedska}} | približno 1.111&nbsp;km |- | style="background:#b0e0e6;" | {{Coord|56|9|N|15|0|E|type:waterbody|name=Baltic Sea}} ! scope="row" style="background:#b0e0e6;" | [[Baltičko more]] | style="background:#b0e0e6;" | |- | {{Coord|55|11|N|15|0|E|type:country|name=Denmark}} ! scope="row" | {{ZID|Danska}} | ostrvo [[Bornholm]], približno 21&nbsp;km; postoji mali spomenik na {{coord|55|15}} |- | style="background:#b0e0e6;" | {{Coord|55|0|N|15|0|E|type:waterbody|name=Baltic Sea}} ! scope="row" style="background:#b0e0e6;" | [[Baltičko more]] | style="background:#b0e0e6;" | |- | {{Coord|54|5|N|15|0|E|type:country|name=Poland}} ! scope="row" | {{ZID|Poljska}} | |- | {{Coord|51|19|N|15|0|E|type:country|name=Germany}} ! scope="row" | {{ZID|Njemačka}} | približno 16&nbsp;km, blizu [[Görlitz]]a |- | {{Coord|51|10|N|15|0|E|type:country|name=Poland}} ! scope="row" | {{ZID|Poljska}} | |- | {{Coord|51|1|N|15|0|E|type:country|name=Czech Republic}} ! scope="row" | {{ZID|Češka}} | približno 3&nbsp;km |- | {{Coord|50|59|N|15|0|E|type:country|name=Poland}} ! scope="row" | {{ZID|Poljska}} | približno 6&nbsp;km |-valign="top" | {{Coord|50|56|N|15|0|E|type:country|name=Czech Republic}} ! scope="row" | {{ZID|Češka}} | Postoji oznaka u kaldrmi u [[Jindřichův Hradec|Jindřichůvom Hradecu]], ali je precizna lokacija 100 m zapadno.<ref>http://www.prazdninynavenkove.cz/en/lokalita/4/cms/206/Konfuzija u vezi s 15. meridijanom u Jindřichůvom Hradecu; pristupljeno: 29. 12. 2014; [https://www.webcitation.org/6VF4hiKjw?url= Arhivirano]{{Mrtav link}} 31. 12. 2014.</ref> |- | {{Coord|49|1|N|15|0|E|type:country|name=Austria}} ! scope="row" | {{ZID|Austrija}} | |-valign="top" | {{Coord|46|37|N|15|0|E|type:country|name=Slovenia}} ! scope="row" | {{ZID|Slovenija}} | Gotovo se podudara s linijom koja dijeli državu napola po osovini zapad-istok. Podignut je spomenik u [[Vrhtrebnje|Vrhtrebnju]].<ref>{{cite news |url= http://www.geodetski-vestnik.com/49/4/gv49-4_637-638.pdf |title= O pomenu meridiana 15° vzhodno od Greenwicha |trans-title= O važnosti 15. meridijana istočno od Greenwicha |author= Marjan Jenko |year=2005 |journal= Geodetski vestnik |volume=49 |issue=4 |pages=637–638 |accessdate= 5. 1. 2010}}</ref> |- | {{Coord|45|30|N|15|0|E|type:country|name=Croatia}} ! scope="row" | {{ZID|Hrvatska}} | Kopno te [[Pag]], [[Sestrunj]] i [[Dugi otok]] |- | style="background:#b0e0e6;" | {{Coord|44|2|N|15|0|E|type:waterbody|name=Mediterranean Sea}} ! scope="row" style="background:#b0e0e6;" | [[Sredozemno more]] | style="background:#b0e0e6;" | [[Jadransko more]] |- | {{Coord|42|0|N|15|0|E|type:country|name=Italy}} ! scope="row" | {{ZID|Italija}} |Na plaži u [[Termoli]]ju; spomenik visine 7 m označava tačku na {{coord|42|15}}<ref>{{Cite news |url= http://www.moliseinvita.it/2015/09/23/non-dite-lora-esatta-se-non-siete-a-termoli-per-litalia-e-tutta-leuropa-centrale/ |title= {{!}} Non dite l’ora ‘esatta’ se non siete a Termoli. Per l’Italia e tutta l’Europa centrale |date= 23. 9. 2015 |website= moliseinvita.it |accessdate= 29. 12. 2017}}</ref> |- | style="background:#b0e0e6;" | {{Coord|40|12|N|15|0|E|type:waterbody|name=Mediterranean Sea}} ! scope="row" style="background:#b0e0e6;" | [[Sredozemno more]] | style="background:#b0e0e6;" | [[Tirensko more]] |- | {{Coord|38|23|N|15|0|E|type:country|name=Italy}} ! scope="row" | {{ZID|Italija}} | ostrvo [[Vulcano]] |- | style="background:#b0e0e6;" | {{Coord|38|22|N|15|0|E|type:waterbody|name=Mediterranean Sea}} ! scope="row" style="background:#b0e0e6;" | [[Sredozemno more]] | style="background:#b0e0e6;" | [[Tirensko more]] |- | {{Coord|38|9|N|15|0|E|type:country|name=Italy}} ! scope="row" | {{ZID|Italija}} | [[Sicilija]], kod [[Etna|Etne]] |- | style="background:#b0e0e6;" | {{Coord|36|42|N|15|0|E|type:waterbody|name=Mediterranean Sea}} ! scope="row" style="background:#b0e0e6;" | [[Sredozemno more]] | style="background:#b0e0e6;" | |- | {{Coord|32|25|N|15|0|E|type:country|name=Libya}} ! scope="row" | {{ZID|Libija}} | |-valign="top" | {{Coord|23|0|N|15|0|E|type:country|name=Chad}} ! scope="row" | {{ZID|Čad}} | približno 1&nbsp;km – meridijan prolazi kroz najsjeverozapadniju tačku države |- | {{Coord|22|59|N|15|0|E|type:country|name=Niger}} ! scope="row" | {{ZID|Niger}} | |-valign="top" | {{Coord|16|22|N|15|0|E|type:country|name=Chad}} ! scope="row" | {{ZID|Čad}} | prolazi kroz [[jezero]] [[Čad (jezero)|Čad]]<br/> zapadno od [[N'Djamena|N'Djamene]] |- | {{Coord|12|7|N|15|0|E|type:country|name=Cameroon}} ! scope="row" | {{ZID|Kamerun}} | |- | {{Coord|10|0|N|15|0|E|type:country|name=Chad}} ! scope="row" | {{ZID|Čad}} | |- | {{Coord|8|41|N|15|0|E|type:country|name=Cameroon}} ! scope="row" | {{ZID|Kamerun}} | |- | {{Coord|6|45|N|15|0|E|type:country|name=Central African Republic}} ! scope="row" | {{ZID|Srednjoafrička Republika}} | |- | {{Coord|4|25|N|15|0|E|type:country|name=Cameroon}} ! scope="row" | {{ZID|Kamerun}} | |- | {{Coord|2|1|N|15|0|E|type:country|name=Republic of the Congo}} ! scope="row" | {{ZID|Republika Kongo}} | |- | {{Coord|4|35|S|15|0|E|type:country|name=Democratic Republic of the Congo}} ! scope="row" | {{ZID|Demokratska Republika Kongo}} | |- | {{Coord|5|52|S|15|0|E|type:country|name=Angola}} ! scope="row" | {{ZID|Angola}} | |- | {{Coord|17|23|S|15|0|E|type:country|name=Namibia}} ! scope="row" | {{ZID|Namibija}} | |- | style="background:#b0e0e6;" | {{Coord|23|21|S|15|0|E|type:waterbody|name=Atlantic Ocean}} ! scope="row" style="background:#b0e0e6;" | [[Atlantski okean]] | style="background:#b0e0e6;" | |- | style="background:#b0e0e6;" | {{Coord|60|0|S|15|0|E|type:waterbody|name=Southern Ocean}} ! scope="row" style="background:#b0e0e6;" | [[Južni okean]] | style="background:#b0e0e6;" | |- | {{Coord|69|15|S|15|0|E|type:country|name=Antarctica}} ! scope="row" | [[Antarktik]] | [[Zemlja kraljice Maud]] ([[Teritorijalne pretenzije na Antarktiku|pravo polaže]] [[Norveška]]) |} == Također pogledajte == * [[14. meridijan (istok)]] * [[16. meridijan (istok)]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|15th meridian east}} * [https://osm4wiki.toolforge.org/cgi-bin/wiki/wiki-osm.pl?project=fr&article=15e_m%25C3%25A9ridien_est 15. istočni meridijan] na ''OpenStreetMapu'' {{Geografske koordinate}} {{DEFAULTSORT:15. meridijan (istok)}} [[Kategorija:Meridijani]] 5vnc1qcl25h8m6mr8c6ah6j7og9jdj3 0 471286 3427179 3338651 2022-08-04T21:17:38Z Niegodzisie 108450 /* Diskografija */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Behemoth | pozadina = skupina | slika = 02-08-2014-Behemoth at Wacken Open Air-JonasR.jpg | žanr = [[Death metal]], [[black metal]] | karijera = 1991-sada | trenutni_članovi = Adam "Nergal" Darski, Tomasz "Orion" Wróblewski, Patryk "Seth" Sztyber, Zbigniew "Inferno" Promiński | bivši_članovi = | izdavač = Raven Music, Metal Mind Productions, Pagan Records, Century Media, Regain Records, Nuclear Blast | porijeklo = [[Poljska]] }} [[Datoteka:Behemoth_-_Adam_Darski_-_3.jpg|mini|Nergal, 2007.]] [[Datoteka:Behemoth-Inferno.jpg|mini|Inferno, 2003.]] '''Behemoth''' je [[Poljska|poljski]] [[death metal]] bend iz [[Gdańsk]]a.<ref>{{Cite web|url=https://www.metal-archives.com/bands/Behemoth/263|title=Behemoth - Encyclopaedia Metallum: The Metal Archives|website=www.metal-archives.com|access-date=2021-08-10}}</ref> == O bendu == Osnovao ga je 1991. godine Adam "Nergal" Darski zajedno s prijateljem Adamom Muraszkom. U početku bend je svirao [[pagan metal|pagan]]/[[black metal]], ali sa četvrtim albumom ''[[Satanica]]'' promijenio svoj stil u [[death metal]]. Od svog osnivanja, pa do danas često su mijenjali postavu benda, a Nergal je jedini stalni član benda. Tekstovi njihovih pjesama česti su inspirisani satanizmom, Thelema a Okultiom. Do sada su objavili jedanaest albuma, posljednji ''[[I Loved You at Your Darkest]]'' u oktobaru 2018. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.metal-archives.com/albums/Behemoth/I_Loved_at_Your_Darkest/727109|title=Behemoth - I Loved You at Your Darkest - Encyclopaedia Metallum: The Metal Archives|website=www.metal-archives.com|access-date=2021-08-10}}</ref> == Diskografija == '''Studijski albumi''' * [[Sventevith (Storming Near the Baltic)]] (1995 * [[Grom (album)|Grom]] (1996) * [[Pandemonic Incantations]] (1998) * [[Satanica]] (1999) * [[Thelema.6]] (2000) * [[Zos Kia Cultus (Here and Beyond)]] (2002) * [[Demigod]] (2004) * [[The Apostasy]] (2007) * [[Evangelion]] (2009) * [[The Satanist]] (2014) * [[I Loved You at Your Darkest]] (2018) * Opvs Contra Natvram (2022) == Izvori == <references /> [[Kategorija:Poljske death metal grupe]] 3ry9xaqxcarlo7rdtyexjxybiivxra5 3427180 3427179 2022-08-04T21:18:25Z Niegodzisie 108450 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Behemoth | pozadina = skupina | slika = 02-08-2014-Behemoth at Wacken Open Air-JonasR.jpg | žanr = [[Death metal]], [[black metal]] | karijera = 1991-sada | trenutni_članovi = Adam "Nergal" Darski, Tomasz "Orion" Wróblewski, Patryk "Seth" Sztyber, Zbigniew "Inferno" Promiński | bivši_članovi = | izdavač = Raven Music, Metal Mind Productions, Pagan Records, Century Media, Regain Records, Nuclear Blast | porijeklo = [[Poljska]] }} [[Datoteka:Behemoth_-_Adam_Darski_-_3.jpg|mini|Nergal, 2007.]] [[Datoteka:Behemoth-Inferno.jpg|mini|Inferno, 2003.]] '''Behemoth''' je [[Poljska|poljski]] [[death metal]] bend iz [[Gdańsk]]a.<ref>{{Cite web|url=https://www.metal-archives.com/bands/Behemoth/263|title=Behemoth - Encyclopaedia Metallum: The Metal Archives|website=www.metal-archives.com|access-date=2021-08-10}}</ref> == O bendu == Osnovao ga je 1991. godine Adam "Nergal" Darski zajedno s prijateljem Adamom Muraszkom. U početku bend je svirao [[pagan metal|pagan]]/[[black metal]], ali sa četvrtim albumom ''[[Satanica]]'' promijenio svoj stil u [[death metal]]. Od svog osnivanja, pa do danas često su mijenjali postavu benda, a Nergal je jedini stalni član benda. Tekstovi njihovih pjesama česti su inspirisani satanizmom, Thelema a Okultiom. Do sada su objavili jedanaest albuma, posljednji ''[[I Loved You at Your Darkest]]'' u oktobaru 2018. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.metal-archives.com/albums/Behemoth/I_Loved_at_Your_Darkest/727109|title=Behemoth - I Loved You at Your Darkest - Encyclopaedia Metallum: The Metal Archives|website=www.metal-archives.com|access-date=2021-08-10}}</ref> == Diskografija == '''Studijski albumi''' * [[Sventevith (Storming Near the Baltic)]] (1995 * [[Grom (album)|Grom]] (1996) * [[Pandemonic Incantations]] (1998) * [[Satanica]] (1999) * [[Thelema.6]] (2000) * [[Zos Kia Cultus (Here and Beyond)]] (2002) * [[Demigod]] (2004) * [[The Apostasy]] (2007) * [[Evangelion]] (2009) * [[The Satanist]] (2014) * [[I Loved You at Your Darkest]] (2018) * Opvs Contra Natvram (2022) == Izvori == <references /> {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Poljske death metal grupe]] [[Kategorija:Gdańsk]] hbaqulg9t4u9ebl28srvlake7un6bbq 0 492441 3427209 3425677 2022-08-05T07:24:59Z Maestro Ivanković 54786 koordinate wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Lourdesgrotte Heiligenkreuz 01.jpg|mini|350px|Pećina Gospe Lurdske u Heiligenkreuzu u Donjoj Austriji]] [[Datoteka:Lourdes-Madonna und heilige Bernadette Heiligenkreuz.jpg|mini|230px|Lurdska Madona i Sveta Bernadeta]] '''Pećina Gospe Lurdske u Heiligenkreuzu''' je [[kršćanstvo|kršćansko]] spomen-mjesto u [[Heiligenkreuz (Donja Austrija)|istoimenoj općini]] u [[Bečka šuma|Bečkoj šumi]] u [[Baden (okrug)|okrugu Baden]] kod [[Beč]]a, koju je [[opatija Heiligenkreuz]] 2017. godine uredila kao vjerski spomenik u čast [[Djevica Marija|Blažene Djevice Marije]]. Kao i sve slične pećine [[Gospa Lurdska|Gospe Lurdske]] širom [[svijet]]a, i ova podsjeća na svjetski poznatu pećinu ukazanja u francuskom hodočasničkom gradu [[Lourdes|Lurdu]].<ref name="Noen">[https://www.noen.at/niederoesterreich/meinung/glaube-und-leben-neue-lourdes-grotte-kultur-kommentar-56044068 NÖN.at – Abt Maximilian Heim OCist: Neue Lourdes-Grotte]. Objavljeno 1. 8. 2017. Pristupljeno 2. 5. 2022.</ref><ref name="Marterl">[https://www.marterl.at/index.php?id=23&no_cache=1&oid=20268#.Ym-989rP3cs Marterl.at – Lourdes-Grotte]. Pristupljeno 2. 5. 2022.</ref> == Mjesto i historija == Heiligenkreuz leži na [[hodočašće|hodočasničkoj ruti]] [[Via Sacra (Bečka šuma)|Via Sacra]], koja vodi od Beča do austrijskog nacionalnog [[Marijanska svetišta|marijanskog svetišta]] [[Mariazell]], i često je stanica za mnoge hodočasnike koji se tu zaustavljaju i traže osvježenje.<ref name="Noen"/> O iskazivanju pobožnosti [[Bogorodica|Bogorodici Mariji]] [[cisterciti]] opatije Heiligenkreuz kažu: „Gdje se Mariju obožava i moli, tamo je [[religija|vjera]] duboko ukorijenjena, živa i jaka. Gdje se voli Mariju, tamo je voljena i [[Rimokatolička Crkva|Crkva]].“<ref>[https://www.stift-heiligenkreuz.org/die-heiligenkreuzer-lourdes-grotte-ein-gnadenort-25-08-2019/ Stift Heiligenkreuz: Die Heiligenkreuzer Lourdes-Grotte – ein Gnadenort]. Objavljeno 25. 8. 2019. Pristupljeno 2. 5. 2022.</ref> Stoga je u neposrednoj blizini opatije Heiligenkreuz uređeno posebno mjesto za [[hodočasnik]]e – pećina Gospe Lurdske. Ova [[Marijina špilja]] uređena je u [[ljeto]] 2017. u prirodnoj [[stijena|stijeni]] uz [[potok]] Sattelbach kod srednjovjekovne [[žitnica|žitnice]], a svečano ju je uoči [[Velika Gospa|Velike Gospe]] (14. augusta) posvetio [[nadbiskup]] [[Peter Stephan Zurbriggen]], tadašnji [[apostolski nuncij]] u [[Austrija|Austriji]].<ref name="Noen"/> Statua lurdske Madone s početka 20. vijeka, poklon opatiji Heiligenkreuz, restaurirana je i postavljena u prirodno udubljenje u stijeni, ispred koje je postavljen [[oltar]] od istog [[kamen]]a.<ref name="Marterl"/> Dio pećine Gospe Lurdske u Heiligenkreuzu je od augusta 2020. i mali [[kip]] svete [[Bernadeta Soubirous|Bernadete Soubirous]], koji je poklonio nepoznati dobročinitelj: tokom velike svečane procesije sa [[svijeća]]ma 14. augusta 2020. godine, taj kip je posvetio [[opat]] donjoaustrijske cistercitske [[opatija Lilienfeld|opatije Lilienfeld]] [[Pius Martin Maurer]].<ref>[https://www.stift-heiligenkreuz.org/die-heiligenkreuzer-lourdesgrotte-hat-jetzt-eine-heilige-bernadette-26-08-2020/ Stift Heiligenkreuz: Die Heiligenkreuzer-Lourdesgrotte hat jetzt eine heilige Bernadette]. Objavljeno 26. 8. 2020. Pristupljeno 2. 5. 2022.</ref> {{Citat|''Čak i ako je Marija s [[Bog]]om, ona i dalje želi biti među nama. Mjesta [[Marijanska ukazanja|marijanskih ukazanja]] kao što su [[Lourdes|Lurd]] i [[Fátima (Portugal)|Fátima]] ukazuju na Marijinu majčinsku bliskost i ljubav''.|Opat [[Maximilian Heim]] OCist <ref name="Noen"/>}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Lourdesgrotte Heiligenkreuz|Pećina Gospe Lurdske u Heiligenkreuzu}} * [[YouTube]] – Stift Heiligenkreuz: [https://www.youtube.com/watch?v=s9uqEc12U5A Ein Hauch von Lourdes | Die Lourdesgrotte in Heiligenkreuz] * YouTube – Stift Heiligenkreuz: [https://www.youtube.com/watch?v=FtkQ6qaa7MU Segnung Lourdes-Grotte Stift Heiligenkreuz] * [https://www.meinbezirk.at/baden/c-regionauten-community/besuch-der-lourdes-grotte-heiligenkreuz-12122020_a4396236 MeinBezirk.at / Robert Rieger: Besuch der Lourdes – Grotte Heiligenkreuz 12.12.2020] * [https://www.stiftspfarre-heiligenkreuz.at/neue-lourdes-grotte-in-heiligenkreuz/ Stiftspfarre Heiligenkreuz: Neue Lourdes-Grotte in Heiligenkreuz] {{coord|NS=48.05486|EW=16.12958|region:AT-3_type:landmark|display=title}} [[Kategorija:Heiligenkreuz (Donja Austrija)]] [[Kategorija:Vjerski objekti u Austriji]] [[Kategorija:Katoličanstvo]] [[Kategorija:Osnivanja u 2017.]] fruql9on7kxahbixwg62dty154m0nii 3427212 3427209 2022-08-05T10:13:49Z Maestro Ivanković 54786 dva nova citata + manje preoblikovanje wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Lourdesgrotte Heiligenkreuz 01.jpg|mini|350px|Pećina Gospe Lurdske u Heiligenkreuzu u Donjoj Austriji]] [[Datoteka:Lourdes-Madonna und heilige Bernadette Heiligenkreuz.jpg|mini|230px|Lurdska Madona i Sveta Bernadeta]] '''Pećina Gospe Lurdske u Heiligenkreuzu''' je [[kršćanstvo|kršćansko]] spomen-mjesto u [[Heiligenkreuz (Donja Austrija)|istoimenoj općini]] u [[Bečka šuma|Bečkoj šumi]] u [[Baden (okrug)|okrugu Baden]] kod [[Beč]]a, koju je [[opatija Heiligenkreuz]] 2017. godine uredila kao vjerski spomenik u čast [[Djevica Marija|Blažene Djevice Marije]]. Kao i sve slične pećine [[Gospa Lurdska|Gospe Lurdske]] širom [[svijet]]a, i ova podsjeća na svjetski poznatu pećinu ukazanja u francuskom hodočasničkom gradu [[Lourdes|Lurdu]].<ref name="Noen">[https://www.noen.at/niederoesterreich/meinung/glaube-und-leben-neue-lourdes-grotte-kultur-kommentar-56044068 NÖN.at – Abt Maximilian Heim OCist: Neue Lourdes-Grotte]. Objavljeno 1. 8. 2017. Pristupljeno 2. 5. 2022.</ref><ref name="Marterl">[https://www.marterl.at/index.php?id=23&no_cache=1&oid=20268#.Ym-989rP3cs Marterl.at – Lourdes-Grotte]. Pristupljeno 2. 5. 2022.</ref> == Mjesto i historija == Heiligenkreuz leži na [[hodočašće|hodočasničkoj ruti]] [[Via Sacra (Bečka šuma)|Via Sacra]], koja vodi od Beča do austrijskog nacionalnog [[Marijanska svetišta|marijanskog svetišta]] [[Mariazell]], i često je stanica za mnoge hodočasnike koji se tu zaustavljaju i traže osvježenje.<ref name="Noen"/> O iskazivanju pobožnosti [[Bogorodica|Bogorodici Mariji]] [[cisterciti]] opatije Heiligenkreuz kažu: „Gdje se Mariju obožava i moli, tamo je [[religija|vjera]] duboko ukorijenjena, živa i jaka. Gdje se voli Mariju, tamo je voljena i [[Rimokatolička Crkva|Crkva]].“<ref>[https://www.stift-heiligenkreuz.org/die-heiligenkreuzer-lourdes-grotte-ein-gnadenort-25-08-2019/ Stift Heiligenkreuz: Die Heiligenkreuzer Lourdes-Grotte – ein Gnadenort]. Objavljeno 25. 8. 2019. Pristupljeno 2. 5. 2022.</ref> Stoga je u neposrednoj blizini opatije Heiligenkreuz uređeno posebno mjesto za [[hodočasnik]]e – pećina Gospe Lurdske. Ova [[Marijina špilja]] uređena je u [[ljeto]] 2017. u prirodnoj [[stijena|stijeni]] uz [[potok]] Sattelbach kod srednjovjekovne [[žitnica|žitnice]], a svečano ju je uoči [[Velika Gospa|Velike Gospe]] (14. augusta) posvetio [[nadbiskup]] [[Peter Stephan Zurbriggen]], tadašnji [[apostolski nuncij]] u [[Austrija|Austriji]].<ref name="Noen"/> Statua lurdske Madone s početka 20. vijeka, poklon opatiji Heiligenkreuz, restaurirana je i postavljena u prirodno udubljenje u stijeni, ispred koje je postavljen [[oltar]] od istog [[kamen]]a.<ref name="Marterl"/> Dio pećine Gospe Lurdske u Heiligenkreuzu je od augusta 2020. i mali [[kip]] svete [[Bernadeta Soubirous|Bernadete Soubirous]], koji je poklonio nepoznati dobročinitelj: tokom velike svečane procesije sa [[svijeća]]ma 14. augusta 2020. godine, taj kip je posvetio [[opat]] donjoaustrijske cistercitske [[opatija Lilienfeld|opatije Lilienfeld]] [[Pius Martin Maurer]].<ref>[https://www.stift-heiligenkreuz.org/die-heiligenkreuzer-lourdesgrotte-hat-jetzt-eine-heilige-bernadette-26-08-2020/ Stift Heiligenkreuz: Die Heiligenkreuzer-Lourdesgrotte hat jetzt eine heilige Bernadette]. Objavljeno 26. 8. 2020. Pristupljeno 2. 5. 2022.</ref> <br> <br> :[[Datoteka:Wikiquote-logo.png|24px]] ''»Čak i ako je Marija s [[Bog]]om, ona i dalje želi biti među nama. Mjesta [[Marijanska ukazanja|marijanskih ukazanja]] kao što su [[Lourdes|Lurd]] i [[Fátima (Portugal)|Fátima]] ukazuju na Marijinu majčinsku bliskost i ljubav.«''<ref name="Noen"/> — [[Maximilian Heim|Maximilian Heim OCist]] :[[Datoteka:Wikiquote-logo.png|24px]] ''»Pustimo Mariju da nas vodi tako da kroz nju postanemo sličniji [[Isus]]u.<ref>[https://www.heiligenlexikon.de/BiographienM/Maximilian_Kolbe.htm Ökumenisches Heiligenlexikon – Maximilian Maria Kolbe (Worte des Heiligen: Sich von Maria führen lassen)]. Pristupljeno 4. 8. 2022.</ref> Pustimo [[Bezgrešno začeće Djevice Marije|Bezgrešnu]] da nas sve više vodi kamo i kako hoće, kako bismo kao [[religija|vjernici]] sve ljude približili njenoj [[ljubav]]i.«''<ref>[[Bernhard Vošicky (svećenik)|Bernhard Johann Vošicky]]: ''Schau auf den Herrn!'', Heiligenkreuz im Wienerwald: [[Be&Be]] 2010., str. 75 {{ISBN|978-3-902694-19-5}}</ref> — [[Maximilian Kolbe|Maximilian Kolbe OFMConv]] :[[Datoteka:Wikiquote-logo.png|24px]] ''»Preko Marije i sa Marijom, [[Duh Sveti]] djeluje za spas [[čovjek|čovječanstva]].«''<ref>Bernhard Johann Vošicky: ''Schau auf den Herrn!'', Heiligenkreuz im Wienerwald: Be&Be 2010., str. 74 {{ISBN|978-3-902694-19-5}}</ref> — [[Bernhard Vošicky (svećenik)|Bernhard Vošicky OCist]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Lourdesgrotte Heiligenkreuz|Pećina Gospe Lurdske u Heiligenkreuzu}} * [[YouTube]] – Stift Heiligenkreuz: [https://www.youtube.com/watch?v=s9uqEc12U5A Ein Hauch von Lourdes | Die Lourdesgrotte in Heiligenkreuz] * YouTube – Stift Heiligenkreuz: [https://www.youtube.com/watch?v=FtkQ6qaa7MU Segnung Lourdes-Grotte Stift Heiligenkreuz] * [https://www.meinbezirk.at/baden/c-regionauten-community/besuch-der-lourdes-grotte-heiligenkreuz-12122020_a4396236 MeinBezirk.at / Robert Rieger: Besuch der Lourdes – Grotte Heiligenkreuz 12.12.2020] * [https://www.stiftspfarre-heiligenkreuz.at/neue-lourdes-grotte-in-heiligenkreuz/ Stiftspfarre Heiligenkreuz: Neue Lourdes-Grotte in Heiligenkreuz] {{coord|NS=48.05486|EW=16.12958|region:AT-3_type:landmark|display=title}} [[Kategorija:Heiligenkreuz (Donja Austrija)]] [[Kategorija:Vjerski objekti u Austriji]] [[Kategorija:Katoličanstvo]] [[Kategorija:Osnivanja u 2017.]] bvqnm34yr4vwfjnhg3t2s131zj7360n 0 492502 3427174 3427105 2022-08-04T16:19:37Z Nerko65 55647 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{U začetku}} '''Sijenska škola''' je dio [[italija]]nske slikarske tradicije koja je svoj vrhunac razvoja dostigla u gradu [[Siena|Sieni]] tokom kasnog [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] između 13. i 15. vijeka. Tokom tog perioda bila je takmac [[Rim]]u i [[Firenca|Firenci]] u umjetničkom stvaralaštvu i jedno od najznačajnijih italijanskih slikarskih središta. Tokom 13. i prve polovine 14. vijeka imala je slikarsku školu koja nije nimalo zaostajala u odnosu na ostale italijanske gradove, a neki od njenih najznačajnijih predstavnika uradili su slikarska djela za rivalsku Firencu, kao naprimjer [[Duccio di Buoninsegna]] sa njegovom ''"Madonom Rucellai"'' iz 1285 - 86. Upravo je Duccio kao jedan od osnivača sijenske škole, zajedno sa [[Pietro Cavallini|Pietrom Cavalliniem]] i [[Cimabue]]om, najznačajniji italijanski slikarski predstavnik (do dolaska [[Giotto di Bondone|Giottoa]]), koji je u neohelenističku [[Bizantijska umjetnost|umjetnost Bizantije]] unio italijansku aromu. Kombinacija ekonomskog pada, izazvanog [[Kuga|kugom]] iz 1348. koja je pokosila većinu stanovnika Siene i političke nestabilnosti tokom druge polovine 14. vijeka, dovela je do velikog pada kvaliteta slikarske umjetnosti od kojeg se Siena nije nikad u poptunosti oporavila. <ref> F. M. Godfrey, ''History of Italian Painting 1250 - 1800'', Taplinger Publishing Co., Inc. New York, 1965, Library of Congress Catalogue Number 65-16699, str. 1 - 4 </ref> == Historijski okvir == [[Datoteka:Siena5.jpg|thumb|300px|desno|Središnji glavni trg ''Piazza del Campo'' u Sieni sa pogledom na gradsku vijećnicu ''[[Palazzo Pubblico (Siena)|Palazzo Pubblico]]''.]] Siena je jedinstven slučaj među italijanskim gradovima, jer je i do danas zadržala duh srednjovekovnog grada. U vrijeme kada se eksperimentisalo sa novim naučnim idejama u [[Padova|Padovi]] i Firenci i kada se uspostavljala pompa i raskošnost dvorova u [[Mantova|Mantovi]] i [[Venecija|Veneciji]], Siena je ostala po strani od svega i nastavila svojim putem. Jedini utjecaji koji su uspjeli prodrijeti na umjetničku scenu ovog grada bili su bizantijski i [[Gotika|gotički]]. 13. vijek je vjerovatno najmračniji period italijanske historije, obilježen krvavim borbama između rivalskih političkih frakcija. Iako je Siena u to vrijeme bila po strani po pitanju vojnopolitičkih događaja u odnosu na ostatak Italije, ipak je imala jednako nasilnu i katastrofalnu historiju kao i bilo koji od tadašnjih gradova država. Kao posljedica sukoba izmeđe političkih frakcija feudalnih dinastija bavarskih kneževa Gvelfa (koji su podržavali rimskog papu) i Gibelina (koji su podržavali [[Sveto Rimsko Carstvo]]) godine 1255. izbio je rat sa Firencom i vojska Sijene bila je poražena. Međutim, 1260. firentinska vojska bila je poražena u [[Bitka kod Montapertija|bici kod Montapertija]], što je za obje strane imalo dalekosežne posljedice. [[Vatikan]] je zbog toga odbio da pozajmljuje novac od sijenskih gibelinskih bankara, a cijeli grad bio je izopšten iz katoličke crkve. Bavarski kneževi Gvelfa pomogli su u finansiranju nove firentinske vojske koja je 1269. godine u bici kod Colle Val d'Elsa porazila sijensku vojsku. Od 1271. do 1280. godine gradom je upravljali gvelfski kapetani, a za vrijeme njihove vladavine Duccio je započeo svoj rad. Od 1280. do 1286. upravno tijelo sačinjavali su guverneri i vojni komandanti (ital. "condottieri"), a od 1287. do 1355. vladala je grupa crkvenih vođa i vojnih komandanata poznata kao ''Vijeće devetorice''. Upravo je ovo ''Vijeće devetorice'' dalo da se izgradi gradska vijećnica ''[[Palazzo Pubblico (Siena)|Palazzo Pubblico]]'', koju je dizajnirao sijenski arhitekt [[Agostino di Giovanni]], a građena je između 1297 - 1310. Vladavina trgovačke klase predvođene bankarskom dinastijom Gibelin dovela je do društvene stabilnosti i mira, a sa njima i velikog pokroviteljstva umjetnosti. Krajem 1355. osnovana je vlada koju su sačinjavali predstavnici iz srednjeg sloja, a njena vladavina trajala je do 1400. kada je vlast preuzela porodica Visconti.<ref> Francis Williams, ''Painting in Mantua, Padua, Siena and Urbino'', Pergamo Press Ltd. New York City 1970., Library of Congress Catalog Card No. 78-99997, str. 23 - 31 </ref> == 13. vijek == == 14. vijek == == 15. vijek == == Popis umjetnika == === 1251 - 1300 === * [[Guido da Siena]] === 1301 - 1350 === * [[Duccio di Buoninsegna]] * [[Segna di Bonaventura]] * [[Niccolò di Segna]] * [[Simone Martini]] * [[Lippo Memmi]] * [[Naddo Ceccarelli]] * [[Ambrogio Lorenzetti]] * [[Pietro Lorenzetti]] * [[Bartolomeo Bulgarini]] * [[Ugolino di Nerio]] * [[Lippo Vanni]] === 1351 - 1400 === * [[Bartolo di Fredi]] * [[Andrea Vanni]] * [[Francesco di Vannuccio]] * [[Jacopo di Mino del Pellicciaio]] * [[Niccolò di Bonaccorso]] * [[Niccolò di Ser Sozzo]] * [[Luca di Tommè]] * [[Taddeo di Bartolo]] * [[Andrea di Bartolo]] * [[Paolo di Giovanni Fei]] * (Majstor Richardson triptiha) === 1401 - 1450 === * [[Benedetto di Bindo]] * [[Domenico di Bartolo]] * [[Giovanni di Paolo]] * [[Gregorio di Cecco]] * [[Martino di Bartolomeo]] * [[Master of the Osservanza Triptych]] * [[Pietro di Giovanni d'Ambrogio]] * [[Priamo della Quercia]] * [[Sano di Pietro]] * [[Stefano di Giovanni|Sassetta]] (Stefano di Giovanni) * [[Vecchietta|Lorenzo di Pietro (Vecchietta)]] === 1451 - 1500 === * [[Nicola di Ulisse]] * [[Matteo di Giovanni]] * [[Benvenuto di Giovanni]] * [[Carlo di Giovanni]] * [[Francesco di Giorgio Martini]] * [[Neroccio di Bartolomeo de' Landi]] * [[Pietro di Francesco degli Orioli]] * [[Guidoccio Cozzarelli]] * [[Bernardino Fungai]] * [[Pellegrino di Mariano]] * [[Andrea di Niccolò]] * [[Pietro di Domenico]] === 1501 - 1550 === * [[Girolamo di Benvenuto]] * [[Giacomo Pacchiarotti]] * [[Girolamo del Pacchia]] * [[Domenico Beccafumi]] * [[Il Sodoma]] (Giovanni Antonio Bazzi) * [[Riccio Sanese]] (Bartolomeo Neroni) === 1601 - 1650 === * [[Francesco Vanni]] * [[Ventura Salimbeni]] * [[Rutilio Manetti]] == Literatura == * Enzo Carli - Duccio di Buoninsegna, izdavač Aldo Martello Editore, Milan, Italy * Smart, Alastair (1978), ''The Dawn of Italian Painting 1250 – 1400.'', izdavačka kuća Oxford: Phaidon. {{ISBN|0714817694}} == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Italijanska umjetnost]] [[Kategorija:Gotika]] [[Kategorija:Kultura u Sieni]] [[Kategorija:Historija Siene]] lds1wtwqco8ozucl0qhheh6meo6cxio 0 492504 3427175 3427010 2022-08-04T16:48:57Z Amir.beg 53884 wikitext text/x-wiki {{Infobox film | name = High Noon | image = High Noon (1952 poster).jpg | caption = Poster za kina | director = [[Fred Zinnemann]] | producer = [[Stanley Kramer]] | scenarist = [[Carl Foreman]] (zasnovano na kratkoj priči "The Tin Star" [[John W. Cunningham|Johna W. Cunninghama]] iz 1947) | starring = {{Plainlist| * [[Gary Cooper]] * [[Thomas Mitchell (glumac)|Thomas Mitchell]] * [[Lloyd Bridges]] * [[Katy Jurado]] * [[Grace Kelly]] * [[Otto Kruger]] * [[Lon Chaney Jr.|Lon Chaney]]<!-- Potpisan kao "Lon Chaney" --> * [[Harry Morgan|Henry Morgan]]<!-- Potpisan kao "Henry Morgan" --> }} | music = [[Dimitri Tiomkin]] | cinematography = [[Floyd Crosby]] | editing = [[Elmo Williams]]<br/>[[Harry W. Gerstad]] | studio = Stanley Kramer Productions | distributor = [[United Artists]] | released = {{Film date|1952|7|24}} | runtime = 85 minuta | country = {{ZID|SAD}} | language = [[Engleski jezik|Engleski]] | budget = 730.000 $<ref>{{cite news|author=Champlin, C.|date=10. 10. 1966|title=Foreman hopes to reverse runaway|work=Los Angeles Times|id={{ProQuest|155553672}}}}</ref> | gross = 12 miliona $<ref>Tino Balio, ''United Artists: The Company That Changed the Film Industry'', University of Wisconsin Press, 1987, str. 47.</ref> }} '''''Tačno u podne''''' američki je [[vestern]] snimljen 1952. u produkciji [[Stanley Kramer|Stanleyja Kramera]] prema scenariju [[Carl Foreman|Carla Foremana]], a u režiji [[Fred Zinnemann|Freda Zinnemana]]. Glavnu ulogu tumači [[Gary Cooper]]. Radnja se fokusira na gradskog šerifa, čiji je osjećaj dužnosti testiran kada mora odlučiti da li da se sam suoči s bandom ubica ili da napusti grad sa svojom tek vjenčanom suprugom. Iako je u vrijeme prikazivanja imao status kontroverznog filma zbog političkih tema, film je nominiran za sedam [[Oscar]]a, osvojivši četiri: za [[Oscar za najbolju glavnu mušku ulogu|najboljeg glavnog glumca]], [[Oscar za najbolju montažu|najbolju montažu]], [[Oscar za najbolju originalnu muziku|originalnu muziku]] i [[Oscar za najbolju originalnu pjesmu|originalnu pjesmu]],<ref name="oscars">{{cite web|url=http://www.oscars.org/oscars/ceremonies/1953|title=The 25th Academy Awards – 1953|website=oscars.org|access-date=3. 7. 2020}}</ref>, te četiri [[Zlatni globus|Zlatna globusa]]: za [[Zlatni globus za najboljeg glumca – drama|najboljeg glumca]], [[Zlatni globus za najbolju sporednu glumicu|sporednu glumicu]], [[Zlatni globus za najbolju originalnu muziku|originalnu muziku]] i najbolji crno-bijeli film.<ref name="globes">[https://www.imdb.com/title/tt0044706/awards IMDB List] of nominations and awards for [[Stanley Kramer]]'s ''High Noon''.</ref> Nagrađenu muziku za film komponirao je [[Dimitri Tiomkin]]. Godine 1989. [[Kongresna biblioteka]] odabrala je ''Tačno u podne'' kao jedan od prvih 25 filmova za očuvanje u [[Nacionalni filmski registar|Nacionalnom filmskom registru]] Sjedinjenih Država jer je "kulturno, historijski ili estetski važan".<ref>{{cite news|date=19. 9. 1989|title=ENTERTAINMENT: Film Registry Picks First 25 Movies|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-09-19-mn-347-story.html|work=[[Los Angeles Times]]|access-date=22. 4. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|title=Complete National Film Registry Listing |url=https://www.loc.gov/programs/national-film-preservation-board/film-registry/complete-national-film-registry-listing/|access-date=30. 10. 2020|website=Library of Congress}}</ref>Film je stekao legendarni status zbog svoje priče koja je djelomično ili potpuno ponovljena u kasnijim filmskim produkcijama, a posebno njegov završetak inspirirao je brojne kasnije filmove, uključujući vesterne kao i ostale žanrove. == Radnja == U Hadleyvilleu, gradiću na teritoriji današnjeg [[Novi Meksiko|Novog Meksika]], lokalni šerif [[Will Kane]], tek oženjen s Amy Fowler, priprema se za penziju. Sretni par uskoro će krenuti u novi život kako bi osnovali porodicu i vodili radnju u drugom gradu. Međutim, stiže vijest da je Frank Miller, opaki odmetnik koga je Kane nekoć poslao u zatvor, oslobođen i da će stići podnevnim vozom. Millerova banda – njegov mlađi brat Ben, Jack Colby i Jim Pierce – čekaju njegov dolazak na željezničkoj stanici. [[Datoteka:High Noon1.JPG|thumb|left|Will Kane i Amy Fowler se raspravljaju u šerifovoj kancelariji]] Za pobožnu Amy, koja je po vjeroispovijesti [[Kveker]] a po uvjerenju [[Pacifizam|pacifist]], rješenje je jednostavno – napustiti grad prije nego što Miller stigne – ali Kaneov osjećaj dužnosti i časti ga tjeraju da ostane. Osim toga, kaže on, Miller i njegova banda će ga ionako uloviti. Amy postavlja Kaneu ultimatum: otići podnevnim vozom, sa ili bez njega. Kane posjećuje niz starih prijatelja i saveznika, ali niko ne može (ili neće) pomoći: sudija Percy Mettrick, koji je osudio Millera, bježi na konju i poziva Kanea da učini isto. Kaneov mladi zamjenik Harvey Pell, koji je ogorčen što ga Kane nije preporučio za svog nasljednika, kaže da će stati uz Kanea samo ako Kane ode kod gradskih očeva i "kaže koju riječ" za njega. Kada Kane odbije to učiniti, Pell mu predaje svoju značku. Kaneovi napori da okupi grupu u Ramírezovom salunu, a zatim i crkvu, nailaze na strah i neprijateljstvo. Neki građani, zabrinuti da bi pucnjava mogla naštetiti ugledu grada, pozivaju Kanea da u potpunosti izbjegne sukob. Neki su Millerovi prijatelji, ali drugi zamjeraju što je Kane uopće počistio grad. Neki su mišljenja da njihov novac od [[porez]]a ide za podršku lokalnim snagama zakona i da borba nije odgovornost grupe. Sam Fuller se krije u svojoj kući, šaljući svoju ženu Mildred do vrata da kaže Kaneu da nije kod kuće. Jimmy nudi pomoć, ali je slabovidan i pijan; Kane ga šalje kući radi njegove vlastite sigurnosti. Gradonačelnik nastavlja ohrabrivati ​​Kanea da jednostavno napusti grad. Kaneov prethodnik, Martin Howe, ne može pomoći Kaneu, jer je prestar i artritičan. Herb Baker je pristao da bude zamjienjen, ali odustaje kada shvati da je on jedini dobrovoljac. Konačna ponuda pomoći dolazi od 14-godišnjeg Johnnyja; Kane se divi dječakovoj hrabrosti, ali odbija njegovu pomoć. Dok u hotelu čeka voz, Amy upoznaje Helen Ramírez, koja je nekada bila Millerova ljubavnica, zatim Kaneova, te na kraju Pellova, a koja također odlazi iz grada. Helen kaže Amy da da je Kane njen muškarac, i ne bi ga nikad napustila u trenutku velike potrebe. U štali, Pell osedlava konja i pokušava nagovoriti Kanea da ga uzme. Njihov razgovor prerasta u svađu, a potom i tuču. Kane konačno baca u nesvijest svog bivšeg zamjenika. Kane se vraća u svoju kancelariju da napiše oporuku dok sat otkucava prema podnevu. Kane tada izlazi na ulicu kako bi se sam suočio s Millerom i njegovom bandom. Amy i Ramirez prolaze u kočiji s prtljagom, putujući do željezničke stanice. Kane i Amy razmjenjuju kratke poglede, a onda Amy gleda pravo ispred sebe dok prolazi pored Kanea. Kamera u punom planu prikazuje Kanea kako stoji sam u napuštenoj ulici. Ubrzo počinje pucnjava. Dok se voz sprema da krene, Amy lčuje pucnjavu, skače i trči nazad u grad. Kane ubija Bena Millera i Colbyja, ali je ranjen dok Miller pokušava požarom istjerati Kanea iz štale. Birajući između života svog muža i svojih vjerskih uvjerenja, Amy uzima pištolj koji visi u Kaneovoj kancelariji (nekoć je bio Pellov pištolj; okačio ga je tamo kada je dao ostavku na mjesto zamjenika zgađen zbog Kaneovog tretmana prema njemu) i puca u Piercea s leđa, ostavljajući samo Franka Millera, koji zgrabi Amy kao ljudski štit da bi natjerao Kanea da izađe napolje. Kada je Amy zagrebala Millerovo lice noktima, on čini kobnu grešku gurnuvši je na tlo, a Kane koristi tu priliku da ga ubije. Kane pomaže svojoj novovjenčanoj supruzi da ustane i oni se grle. Dok građani izlaze i okupljaju se oko njega, Kane baca svoju šerifsku zvijezdu na zemlju, bijesno gleda u gomilu i odlazi s Amy na njihovim kočijama. == Uloge == [[Datoteka:Gary Cooper in High Noon 1952.JPG|thumb|Gary Cooper kao šerif Will Kane]] [[Datoteka:GraceKellyHighNoonTrailerScreenshot1952.jpg|thumb|Grace Kelly kao Amy Fowler Kane]] [[Datoteka:Katy Jurado in High Noon.png|thumb|upright|Katy Jurado kao Helen Ramírez]] * [[Gary Cooper]] - šerif [[Will Kane]] * [[Thomas Mitchell (glumac)|Thomas Mitchell]] - gradonačelnik Jonas Henderson * [[Lloyd Bridges]] - zamjenik šerifa Harvey Pell * [[Katy Jurado]] - Helen Ramírez * [[Grace Kelly]] - Amy Fowler Kane * [[Otto Kruger]] - sudija Percy Mettrick * [[Lon Chaney Jr.]] - Martin Howe, bivši šerif * [[Harry Morgan]] - Sam Fuller * [[Ian MacDonald (glumac)|Ian MacDonald]] - Frank Miller * [[Eve McVeagh]] - Mildred Fuller * [[Morgan Farley]] - dr. Mahin, svećenik * [[Harry Shannon (glumac)|Harry Shannon]] - Cooper * [[Lee Van Cleef]] - Jack Colby * [[Robert J. Wilke]] - Jim Pierce * [[Sheb Wooley]] - Ben Miller == Produkcija == Vrijeme produkcije i prikazivanja filma dešavali su se za vrijeme [[Crvena panika|Crvene panike]] i [[Korejski rat|Korejskog rata]]. Godine 1951, tokom produkcije filma, [[Carl Foreman]] bio je pozvan pred [[Komitet za neameričke aktivnosti]] (HUAC) tokom njegove istrage o "komunističkoj propagandi i utjecaju" u filmskoj industriji. Foreman je nekada bio član [[Komunistička partija|Komunističke partije]], ali je odbio da identifikuje svoje kolege ili bilo koga za koga je sumnjao da je trenutno član. Kao rezultat toga, komisija ga je označila kao "nekooperativnog svjedoka", što ga je uvrstilo na [[Holivudska crna lista|Holivudsku crnu listu]].<ref name="Byman">{{cite book |title=Showdown at High Noon: Witch-hunts, Critics, and the End of the Western |author=Byman, Jeremy |publisher=Scarecrow Press |year=2004 |isbn=0-8108-4998-4 |url=https://books.google.com/books?id=WIp2PfC1Mm4C}}</ref>Nakon što je njegovo odbijanje da navede imena objavljeno u javnosti, Foremanov produkcijski partner [[Stanley Kramer]] zatražio je hitno raskid njihovog partnerstva. Kao potpisnik zajma za produkciju, Foreman je ostao u projektu filma; ali prije prikazivanja filma, prodao je svoj partnerski udio Krameru i preselio se u Veliku Britaniju, znajući da više neće naći posao u Sjedinjenim Državama.<ref name="Byman"/> Kramer je kasnije tvrdio da je prekinuo njihovo partnerstvo jer je Foreman zaprijetio da će ga pred HUAC-om lažno prozvati komunistom. Foreman je rekao da se Kramer plašio štete po svoju karijeru zbog "krivnje zbog udruživanja". Foreman je zaista bio na crnoj listi holivudskih studija zbog etikete "nekooperativnog svjedoka" i dodatnog pritiska predsjednika [[Columbia Pictures]]a [[Harryja Cohna]], [[Motion Picture Alliance for the Preservation of American Ideals|MPA]] predsjednika [[John Wayne|Johna Waynea]], i trač kolumnistice ''[[Los Angeles Times]]a'' [[Hedda Hopper|Hedde Hopper]].<ref name="Byman"/> Prema dokumentarnom filmu iz 2002. ''Mrak u podne: Dokumenti Carla Foremana'', djelomično zasnovanom na dugačkom pismu Foremana filmskom kritičaru [[Bosley Crowther]]u iz 1952. Foremanova uloga u stvaranju i produkciji filma ''Tačno u podne'' godinama je nepravedno umanjivana u korist Kramera. Foreman je rekao Crowtheru da je film nastao iz plana radnje koje je napisao na četiri stranice, a ispostavilo se da je vrlo sličan kratkoj priči [[John W. Cunningham]]a pod nazivom "Limena zvijezda". Foreman je otkupio filmska prava na Cunninghamovu priču i napisao scenarij. U vrijeme kada je dokumentarni film prikazan, većina aktera je bila pokojna, uključujući Kramera, Foremana, Zinnemanna i Coopera. [[Victor Navasky]], autor knjige ''Imenovanje imena'', definitivnog prikaza holivudske crne liste, rekao je novinaru da je, na osnovu njegovih intervjua s Kramerovom udovicom i drugima, dokumentarac izgledao "jednostrano, a problem da li je Stanley Kramer prikazan kao negativac, stvar je dosta komplikovana."<ref name="nytimes">{{cite web|title='High Noon,' High Dudgeon|author=Weinraub, Bernard|work=The New York Times|date=18. 4. 2002|url=https://www.nytimes.com/2002/04/18/movies/high-noon-high-dudgeon.html}}</ref>[[Richard Fleischer]] je kasnije tvrdio da je pomogao Carlu Foremanu da razvije priču filma tokom osam sedmica dok se vozio do i sa seta filma ''[[Glineni golub (film)|Glineni golub]]'' (1949), koji su zajedno snimili. Fleischer kaže da ga je njegov RKO ugovor spriječio da režira ''Tačno u podne''.<ref name="richard">{{cite book|first=Richard|last=Fleischer|title=Just Tell Me When to Cry: A Memoir|year=1993|publisher=Carroll and Graf|pages=35–36}}</ref> === Dodjela uloga === [[Datoteka:Kelly-Cooper-Jurado.jpg|thumb|left|Gary Cooper drži Grace Kelly dok Katy Jurado gleda u njih, promotivna fotografija]] [[John Wayne]] je prvobitno dobio glavnu ulogu u filmu, ali ju je odbio jer je vjerovao da je Foremanova priča očigledna alegorija protiv holivudske crne liste, koju je on aktivno podržavao. Kasnije je jednom novinaru rekao da "nikada neće požaliti što je pomogao da Foreman pobjegne iz zemlje".<ref>[https://pages.shanti.virginia.edu/Wild_Wild_Cold_War/files/2011/11/John_Wayne_Playboy_Int2.pdf John Wayne: ''Playboy'' Interview / MAY 1971]. Retrieved May 11, 2015.</ref>Gary Cooper je bio Wayneov dugogodišnji prijatelj i dijelio je njegove konzervativne političke stavove; Cooper je bio "prijateljski svjedok" pred komisijom [[HUAC]]-a, ali nije nikoga imenovao kao osumnjičenog komunistu, a kasnije je postao žestoki protivnik stavljanja na crnu listu.<ref>Meyer, Jeffrey ''Gary Cooper: American Hero'' ( 1998), str. 144.</ref> Ironično, Cooper je osvojio [[Oscar]]a za svoju ulogu, a pošto je u to vrijeme radio u Evropi, zamolio je Waynea da u njegovo ime primi Oskara. Iako su Wayneov prezir prema filmu i odbijanje njegove glavne uloge bili dobro poznati, rekao je: "Drago mi je vidjeti da ovo daju čovjeku koji je ne samo najzaslužniji, već se godinama ponašao u ovom poslu na način na koji svi možemo biti ponosni ... Sada kada sam postao tako dobar prijatelj ... vraćam se da pronađem svog menadžera i agenta ... i saznam zašto nisam mogao dobiti ulogu u filmu ''Tačno u podne'' umjesto Coopera..."<ref name="TCM">[http://www.tcm.com/tcmdb/title/24083/High-Noon/articles.html ''High Noon''], retrieved September 11, 2016.</ref> Nakon što je Wayne odbio ulogu Willa Kanea, Kramer ju je ponudio [[Gregory Peck]]u, koji je odbio jer je smatrao da je previše slična njegovoj ulozi u filmu ''[[The Gunfighter]]'', u kojem je glumio godinu ranije. Peck je kasnije rekao da je to smatrao najvećom greškom u svojoj karijeri.<ref>[http://www.destinationhollywood.com/celebrities/gregorypeck/funfeatures_content.shtml Gregory Peck], preuzeto 6. septembra 2016.</ref>[[Marlon Brando]], [[Montgomery Clift]] i [[Charlton Heston]] su također odbili tu ulogu.<ref name="TCM"/>Kramer je gledao [[Grace Kelly]] u predstavi Broadwaya i nju je izabrao za Kaneovu zaručnicu, uprkos Cooperovoj i Kellynoj značajnoj starosnoj razlici (Cooper je tada imao 50 a Kelly 21 godinu). Glasine o aferi između Coopera i Kelly tokom snimanja ostaju nedokazane. Kellyjin biograf Donald Spoto napisao je da nema dokaza o romansi, osim tračeva tabloida.<ref>Spoto, D. ''High Society: The Life of Grace Kelly''. Crown Archetype (2009), pp. 67–9. {{ISBN|0307395618}}</ref>Biograf Gina McKinnon spekulirala je da je "moguće da je bilo prevrtanja u balama sijena", ali nije naveden nijedan dokaz, osim opaske Kellyne sestre Lizanne da je Kelly bila "zaljubljena" u Coopera.<ref>McKinnon, G. ''What Would Grace Do?: How to Live Life in Style Like the Princess of Hollywood''. Gotham (2013), p. 145. {{ISBN|1592408281}}</ref>[[Lee Van Cleef]] je debitirao sa filmom ''Tačno u podne''. Kramer je prvi put ponudio Van Cleefu ulogu Harveyja Pella, nakon što ga je vidio u produkcijskoj turneji ''[[Mister Roberts (pozorišni komad)|Mister Robertsa]]'', pod uslovom da Van Cleef hirurški promijeni nos kako bi izgledao manje prijeteći. Van Cleef je odbio i umjesto toga je dobio ulogu Colbyja, jedinu ulogu u njegovoj karijeri bez ijednog reda dijaloga.<ref>[http://www.westernclippings.com/heavies/leevancleef_charactersheavies.shtml Lee Van Cleef], retrieved September 6, 2016.</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikiquote}} {{commonscat|High Noon}} * {{IMDb title|0044706|Tačno u podne}} * {{TCMDb title|24083|Tačno u podne}} * {{AllMovie title|22384|Tačno u podne}} * {{Rotten Tomatoes|1046060-high_noon|Tačno u podne}} * Esej Daniela Eagana o ''Tačno u podne'' u "Američkom filmskom naslijeđu": The Authoritative Guide to the Landmark Movies in the National Film Registry, A&C Black, 2010, str. 458–460; {{ISBN|0826429777}}; [https://www.google.com/books/edition/America_s_Film_Legacy/deq3xI8OmCkC?hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwicy-G58bHsAhUQkHIEHUm-AsEQiKUDMBZ6BAgGEAQ] * [https://www.washingtonpost.com/arts-entertainment/2020/01/23/34-best-political-movies-ever-made/ "The 34 best political movies ever made"], [[Ann Hornaday]], ''[[The Washington Post]]'', 23. 1. 2020; rangiran na 27. mjesto {{AFI-jevih 10 top 10}} [[Kategorija:Filmovi iz 1952.]] [[Kategorija:Američki crno-bijeli filmovi]] [[Kategorija:Američki vesterni]] [[Kategorija:Antivesterni]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Freda Zinnemanna]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju glavnu mušku ulogu]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Zlatni globus za najbolju sporednu glumicu]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju montažu]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju originalnu muziku]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju originalnu pjesmu]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Zlatni globus za najboljeg glumca - drama]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Novom Meksiku]] [[Kategorija:Filmovi snimljeni u Kaliforniji]] [[Kategorija:Filmovi United Artistsa]] [[Kategorija:Filmovi s muzikom Dimitrija Tiomkina]] [[Kategorija:Filmovi u Nacionalnom filmskom registru Sjedinjenih Američkih Država]] e4m4ag6eo1wl59n5vdse6wwkvf8te6o 3427199 3427175 2022-08-05T01:32:09Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ wikitext text/x-wiki {{Infobox film | name = High Noon | image = High Noon (1952 poster).jpg | caption = Poster za kina | director = [[Fred Zinnemann]] | producer = [[Stanley Kramer]] | scenarist = [[Carl Foreman]] (zasnovano na kratkoj priči "The Tin Star" [[John W. Cunningham|Johna W. Cunninghama]] iz 1947) | starring = {{Plainlist| * [[Gary Cooper]] * [[Thomas Mitchell (glumac)|Thomas Mitchell]] * [[Lloyd Bridges]] * [[Katy Jurado]] * [[Grace Kelly]] * [[Otto Kruger]] * [[Lon Chaney Jr.|Lon Chaney]]<!-- Potpisan kao "Lon Chaney" --> * [[Harry Morgan|Henry Morgan]]<!-- Potpisan kao "Henry Morgan" --> }} | music = [[Dimitri Tiomkin]] | cinematography = [[Floyd Crosby]] | editing = [[Elmo Williams]]<br/>[[Harry W. Gerstad]] | studio = Stanley Kramer Productions | distributor = [[United Artists]] | released = {{Film date|1952|7|24}} | runtime = 85 minuta | country = {{ZID|SAD}} | language = [[Engleski jezik|Engleski]] | budget = 730.000 $<ref>{{cite news|author=Champlin, C.|date=10. 10. 1966|title=Foreman hopes to reverse runaway|work=Los Angeles Times|id={{ProQuest|155553672}}}}</ref> | gross = 12 miliona $<ref>Tino Balio, ''United Artists: The Company That Changed the Film Industry'', University of Wisconsin Press, 1987, str. 47.</ref> }} '''''Tačno u podne''''' američki je [[vestern]] snimljen 1952. u produkciji [[Stanley Kramer|Stanleyja Kramera]] prema scenariju [[Carl Foreman|Carla Foremana]], a u režiji [[Fred Zinnemann|Freda Zinnemana]]. Glavnu ulogu tumači [[Gary Cooper]]. Radnja se fokusira na gradskog šerifa, čiji je osjećaj dužnosti testiran kada mora odlučiti da li da se sam suoči s bandom ubica ili da napusti grad sa svojom tek vjenčanom suprugom. Iako je u vrijeme prikazivanja imao status kontroverznog filma zbog političkih tema, film je nominiran za sedam [[Oscar]]a, osvojivši četiri: za [[Oscar za najbolju glavnu mušku ulogu|najboljeg glavnog glumca]], [[Oscar za najbolju montažu|najbolju montažu]], [[Oscar za najbolju originalnu muziku|originalnu muziku]] i [[Oscar za najbolju originalnu pjesmu|originalnu pjesmu]],<ref name="oscars">{{cite web|url=http://www.oscars.org/oscars/ceremonies/1953|title=The 25th Academy Awards – 1953|website=oscars.org|access-date=3. 7. 2020}}</ref>, te četiri [[Zlatni globus|Zlatna globusa]]: za [[Zlatni globus za najboljeg glumca – drama|najboljeg glumca]], [[Zlatni globus za najbolju sporednu glumicu|sporednu glumicu]], [[Zlatni globus za najbolju originalnu muziku|originalnu muziku]] i najbolji crno-bijeli film.<ref name="globes">[https://www.imdb.com/title/tt0044706/awards IMDB List] of nominations and awards for [[Stanley Kramer]]'s ''High Noon''.</ref> Nagrađenu muziku za film komponirao je [[Dimitri Tiomkin]]. Godine 1989. [[Kongresna biblioteka]] odabrala je ''Tačno u podne'' kao jedan od prvih 25 filmova za očuvanje u [[Nacionalni filmski registar|Nacionalnom filmskom registru]] Sjedinjenih Država jer je "kulturno, historijski ili estetski važan".<ref>{{cite news|date=19. 9. 1989|title=ENTERTAINMENT: Film Registry Picks First 25 Movies|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-09-19-mn-347-story.html|work=[[Los Angeles Times]]|access-date=22. 4. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|title=Complete National Film Registry Listing |url=https://www.loc.gov/programs/national-film-preservation-board/film-registry/complete-national-film-registry-listing/|access-date=30. 10. 2020|website=Library of Congress}}</ref>Film je stekao legendarni status zbog svoje priče koja je djelomično ili potpuno ponovljena u kasnijim filmskim produkcijama, a posebno njegov završetak inspirirao je brojne kasnije filmove, uključujući vesterne kao i ostale žanrove. == Radnja == U Hadleyvilleu, gradiću na teritoriji današnjeg [[Novi Meksiko|Novog Meksika]], lokalni šerif [[Will Kane]], tek oženjen s Amy Fowler, priprema se za penziju. Sretni par uskoro će krenuti u novi život kako bi osnovali porodicu i vodili radnju u drugom gradu. Međutim, stiže vijest da je Frank Miller, opaki odmetnik koga je Kane nekoć poslao u zatvor, oslobođen i da će stići podnevnim vozom. Millerova banda – njegov mlađi brat Ben, Jack Colby i Jim Pierce – čekaju njegov dolazak na željezničkoj stanici. [[Datoteka:High Noon1.JPG|thumb|left|Will Kane i Amy Fowler se raspravljaju u šerifovoj kancelariji]] Za pobožnu Amy, koja je po vjeroispovijesti [[Kveker]] a po uvjerenju [[Pacifizam|pacifist]], rješenje je jednostavno – napustiti grad prije nego što Miller stigne – ali Kaneov osjećaj dužnosti i časti ga tjeraju da ostane. Osim toga, kaže on, Miller i njegova banda će ga ionako uloviti. Amy postavlja Kaneu ultimatum: otići podnevnim vozom, sa ili bez njega. Kane posjećuje niz starih prijatelja i saveznika, ali niko ne može (ili neće) pomoći: sudija Percy Mettrick, koji je osudio Millera, bježi na konju i poziva Kanea da učini isto. Kaneov mladi zamjenik Harvey Pell, koji je ogorčen što ga Kane nije preporučio za svog nasljednika, kaže da će stati uz Kanea samo ako Kane ode kod gradskih očeva i "kaže koju riječ" za njega. Kada Kane odbije to učiniti, Pell mu predaje svoju značku. Kaneovi napori da okupi grupu u Ramírezovom salunu, a zatim i crkvu, nailaze na strah i neprijateljstvo. Neki građani, zabrinuti da bi pucnjava mogla naštetiti ugledu grada, pozivaju Kanea da u potpunosti izbjegne sukob. Neki su Millerovi prijatelji, ali drugi zamjeraju što je Kane uopće počistio grad. Neki su mišljenja da njihov novac od [[porez]]a ide za podršku lokalnim snagama zakona i da borba nije odgovornost grupe. Sam Fuller se krije u svojoj kući, šaljući svoju ženu Mildred do vrata da kaže Kaneu da nije kod kuće. Jimmy nudi pomoć, ali je slabovidan i pijan; Kane ga šalje kući radi njegove vlastite sigurnosti. Gradonačelnik nastavlja ohrabrivati ​​Kanea da jednostavno napusti grad. Kaneov prethodnik, Martin Howe, ne može pomoći Kaneu, jer je prestar i artritičan. Herb Baker je pristao da bude zamjienjen, ali odustaje kada shvati da je on jedini dobrovoljac. Konačna ponuda pomoći dolazi od 14-godišnjeg Johnnyja; Kane se divi dječakovoj hrabrosti, ali odbija njegovu pomoć. Dok u hotelu čeka voz, Amy upoznaje Helen Ramírez, koja je nekada bila Millerova ljubavnica, zatim Kaneova, te na kraju Pellova, a koja također odlazi iz grada. Helen kaže Amy da da je Kane njen muškarac, i ne bi ga nikad napustila u trenutku velike potrebe. U štali, Pell osedlava konja i pokušava nagovoriti Kanea da ga uzme. Njihov razgovor prerasta u svađu, a potom i tuču. Kane konačno baca u nesvijest svog bivšeg zamjenika. Kane se vraća u svoju kancelariju da napiše oporuku dok sat otkucava prema podnevu. Kane tada izlazi na ulicu kako bi se sam suočio s Millerom i njegovom bandom. Amy i Ramirez prolaze u kočiji s prtljagom, putujući do željezničke stanice. Kane i Amy razmjenjuju kratke poglede, a onda Amy gleda pravo ispred sebe dok prolazi pored Kanea. Kamera u punom planu prikazuje Kanea kako stoji sam u napuštenoj ulici. Ubrzo počinje pucnjava. Dok se voz sprema da krene, Amy lčuje pucnjavu, skače i trči nazad u grad. Kane ubija Bena Millera i Colbyja, ali je ranjen dok Miller pokušava požarom istjerati Kanea iz štale. Birajući između života svog muža i svojih vjerskih uvjerenja, Amy uzima pištolj koji visi u Kaneovoj kancelariji (nekoć je bio Pellov pištolj; okačio ga je tamo kada je dao ostavku na mjesto zamjenika zgađen zbog Kaneovog tretmana prema njemu) i puca u Piercea s leđa, ostavljajući samo Franka Millera, koji zgrabi Amy kao ljudski štit da bi natjerao Kanea da izađe napolje. Kada je Amy zagrebala Millerovo lice noktima, on čini kobnu grešku gurnuvši je na tlo, a Kane koristi tu priliku da ga ubije. Kane pomaže svojoj novovjenčanoj supruzi da ustane i oni se grle. Dok građani izlaze i okupljaju se oko njega, Kane baca svoju šerifsku zvijezdu na zemlju, bijesno gleda u gomilu i odlazi s Amy na njihovim kočijama. == Uloge == [[Datoteka:Gary Cooper in High Noon 1952.JPG|thumb|Gary Cooper kao šerif Will Kane]] [[Datoteka:GraceKellyHighNoonTrailerScreenshot1952.jpg|thumb|Grace Kelly kao Amy Fowler Kane]] [[Datoteka:Katy Jurado in High Noon.png|thumb|upright|Katy Jurado kao Helen Ramírez]] * [[Gary Cooper]] - šerif [[Will Kane]] * [[Thomas Mitchell (glumac)|Thomas Mitchell]] - gradonačelnik Jonas Henderson * [[Lloyd Bridges]] - zamjenik šerifa Harvey Pell * [[Katy Jurado]] - Helen Ramírez * [[Grace Kelly]] - Amy Fowler Kane * [[Otto Kruger]] - sudija Percy Mettrick * [[Lon Chaney Jr.]] - Martin Howe, bivši šerif * [[Harry Morgan]] - Sam Fuller * [[Ian MacDonald (glumac)|Ian MacDonald]] - Frank Miller * [[Eve McVeagh]] - Mildred Fuller * [[Morgan Farley]] - dr. Mahin, svećenik * [[Harry Shannon (glumac)|Harry Shannon]] - Cooper * [[Lee Van Cleef]] - Jack Colby * [[Robert J. Wilke]] - Jim Pierce * [[Sheb Wooley]] - Ben Miller == Produkcija == Vrijeme produkcije i prikazivanja filma dešavali su se za vrijeme [[Crvena panika|Crvene panike]] i [[Korejski rat|Korejskog rata]]. Godine 1951, tokom produkcije filma, [[Carl Foreman]] bio je pozvan pred [[Komitet za neameričke aktivnosti]] (HUAC) tokom njegove istrage o "komunističkoj propagandi i utjecaju" u filmskoj industriji. Foreman je nekada bio član [[Komunistička partija|Komunističke partije]], ali je odbio da identifikuje svoje kolege ili bilo koga za koga je sumnjao da je trenutno član. Kao rezultat toga, komisija ga je označila kao "nekooperativnog svjedoka", što ga je uvrstilo na [[Holivudska crna lista|Holivudsku crnu listu]].<ref name="Byman">{{cite book |title=Showdown at High Noon: Witch-hunts, Critics, and the End of the Western |author=Byman, Jeremy |publisher=Scarecrow Press |year=2004 |isbn=0-8108-4998-4 |url=https://books.google.com/books?id=WIp2PfC1Mm4C}}</ref>Nakon što je njegovo odbijanje da navede imena objavljeno u javnosti, Foremanov produkcijski partner [[Stanley Kramer]] zatražio je hitno raskid njihovog partnerstva. Kao potpisnik zajma za produkciju, Foreman je ostao u projektu filma; ali prije prikazivanja filma, prodao je svoj partnerski udio Krameru i preselio se u Veliku Britaniju, znajući da više neće naći posao u Sjedinjenim Državama.<ref name="Byman"/> Kramer je kasnije tvrdio da je prekinuo njihovo partnerstvo jer je Foreman zaprijetio da će ga pred HUAC-om lažno prozvati komunistom. Foreman je rekao da se Kramer plašio štete po svoju karijeru zbog "krivnje zbog udruživanja". Foreman je zaista bio na crnoj listi holivudskih studija zbog etikete "nekooperativnog svjedoka" i dodatnog pritiska predsjednika [[Columbia Pictures]]a [[Harryja Cohna]], [[Motion Picture Alliance for the Preservation of American Ideals|MPA]] predsjednika [[John Wayne|Johna Waynea]], i trač kolumnistice ''[[Los Angeles Times]]a'' [[Hedda Hopper|Hedde Hopper]].<ref name="Byman"/> Prema dokumentarnom filmu iz 2002. ''Mrak u podne: Dokumenti Carla Foremana'', djelomično zasnovanom na dugačkom pismu Foremana filmskom kritičaru [[Bosley Crowther]]u iz 1952. Foremanova uloga u stvaranju i produkciji filma ''Tačno u podne'' godinama je nepravedno umanjivana u korist Kramera. Foreman je rekao Crowtheru da je film nastao iz plana radnje koje je napisao na četiri stranice, a ispostavilo se da je vrlo sličan kratkoj priči [[John W. Cunningham]]a pod nazivom "Limena zvijezda". Foreman je otkupio filmska prava na Cunninghamovu priču i napisao scenarij. U vrijeme kada je dokumentarni film prikazan, većina aktera je bila pokojna, uključujući Kramera, Foremana, Zinnemanna i Coopera. [[Victor Navasky]], autor knjige ''Imenovanje imena'', definitivnog prikaza holivudske crne liste, rekao je novinaru da je, na osnovu njegovih intervjua s Kramerovom udovicom i drugima, dokumentarac izgledao "jednostrano, a problem da li je Stanley Kramer prikazan kao negativac, stvar je dosta komplikovana."<ref name="nytimes">{{cite web|title='High Noon,' High Dudgeon|author=Weinraub, Bernard|work=The New York Times|date=18. 4. 2002|url=https://www.nytimes.com/2002/04/18/movies/high-noon-high-dudgeon.html}}</ref>[[Richard Fleischer]] je kasnije tvrdio da je pomogao Carlu Foremanu da razvije priču filma tokom osam sedmica dok se vozio do i sa seta filma ''[[Glineni golub (film)|Glineni golub]]'' (1949), koji su zajedno snimili. Fleischer kaže da ga je njegov RKO ugovor spriječio da režira ''Tačno u podne''.<ref name="richard">{{cite book|first=Richard|last=Fleischer|title=Just Tell Me When to Cry: A Memoir|year=1993|publisher=Carroll and Graf|pages=35–36}}</ref> === Dodjela uloga === [[Datoteka:Kelly-Cooper-Jurado.jpg|thumb|left|Gary Cooper drži Grace Kelly dok Katy Jurado gleda u njih, promotivna fotografija]] [[John Wayne]] je prvobitno dobio glavnu ulogu u filmu, ali ju je odbio jer je vjerovao da je Foremanova priča očigledna alegorija protiv holivudske crne liste, koju je on aktivno podržavao. Kasnije je jednom novinaru rekao da "nikada neće požaliti što je pomogao da Foreman pobjegne iz zemlje".<ref>[https://pages.shanti.virginia.edu/Wild_Wild_Cold_War/files/2011/11/John_Wayne_Playboy_Int2.pdf John Wayne: ''Playboy'' Interview / MAY 1971]. Retrieved May 11, 2015.</ref>Gary Cooper je bio Wayneov dugogodišnji prijatelj i dijelio je njegove konzervativne političke stavove; Cooper je bio "prijateljski svjedok" pred komisijom [[HUAC]]-a, ali nije nikoga imenovao kao osumnjičenog komunistu, a kasnije je postao žestoki protivnik stavljanja na crnu listu.<ref>Meyer, Jeffrey ''Gary Cooper: American Hero'' ( 1998), str. 144.</ref> Ironično, Cooper je osvojio [[Oscar]]a za svoju ulogu, a pošto je u to vrijeme radio u Evropi, zamolio je Waynea da u njegovo ime primi Oskara. Iako su Wayneov prezir prema filmu i odbijanje njegove glavne uloge bili dobro poznati, rekao je: "Drago mi je vidjeti da ovo daju čovjeku koji je ne samo najzaslužniji, već se godinama ponašao u ovom poslu na način na koji svi možemo biti ponosni ... Sada kada sam postao tako dobar prijatelj ... vraćam se da pronađem svog menadžera i agenta ... i saznam zašto nisam mogao dobiti ulogu u filmu ''Tačno u podne'' umjesto Coopera..."<ref name="TCM">[http://www.tcm.com/tcmdb/title/24083/High-Noon/articles.html ''High Noon''], retrieved September 11, 2016.</ref> Nakon što je Wayne odbio ulogu Willa Kanea, Kramer ju je ponudio [[Gregory Peck]]u, koji je odbio jer je smatrao da je previše slična njegovoj ulozi u filmu ''[[The Gunfighter]]'', u kojem je glumio godinu ranije. Peck je kasnije rekao da je to smatrao najvećom greškom u svojoj karijeri.<ref>[http://www.destinationhollywood.com/celebrities/gregorypeck/funfeatures_content.shtml Gregory Peck], preuzeto 6. septembra 2016.</ref>[[Marlon Brando]], [[Montgomery Clift]] i [[Charlton Heston]] su također odbili tu ulogu.<ref name="TCM"/>Kramer je gledao [[Grace Kelly]] u predstavi Broadwaya i nju je izabrao za Kaneovu zaručnicu, uprkos Cooperovoj i Kellynoj značajnoj starosnoj razlici (Cooper je tada imao 50 a Kelly 21 godinu). Glasine o aferi između Coopera i Kelly tokom snimanja ostaju nedokazane. Kellyjin biograf Donald Spoto napisao je da nema dokaza o romansi, osim tračeva tabloida.<ref>Spoto, D. ''High Society: The Life of Grace Kelly''. Crown Archetype (2009), pp. 67–9. {{ISBN|0307395618}}</ref>Biograf Gina McKinnon spekulirala je da je "moguće da je bilo prevrtanja u balama sijena", ali nije naveden nijedan dokaz, osim opaske Kellyne sestre Lizanne da je Kelly bila "zaljubljena" u Coopera.<ref>McKinnon, G. ''What Would Grace Do?: How to Live Life in Style Like the Princess of Hollywood''. Gotham (2013), p. 145. {{ISBN|1592408281}}</ref>[[Lee Van Cleef]] je debitirao sa filmom ''Tačno u podne''. Kramer je prvi put ponudio Van Cleefu ulogu Harveyja Pella, nakon što ga je vidio u produkcijskoj turneji ''[[Mister Roberts (pozorišni komad)|Mister Robertsa]]'', pod uslovom da Van Cleef hirurški promijeni nos kako bi izgledao manje prijeteći. Van Cleef je odbio i umjesto toga je dobio ulogu Colbyja, jedinu ulogu u njegovoj karijeri bez ijednog reda dijaloga.<ref>[http://www.westernclippings.com/heavies/leevancleef_charactersheavies.shtml Lee Van Cleef], retrieved September 6, 2016.</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|High Noon}} * {{IMDb title|0044706|Tačno u podne}} * {{TCMDb title|24083|Tačno u podne}} * {{AllMovie title|22384|Tačno u podne}} * {{Rotten Tomatoes|1046060-high_noon|Tačno u podne}} * Esej Daniela Eagana o ''Tačno u podne'' u "Američkom filmskom naslijeđu": The Authoritative Guide to the Landmark Movies in the National Film Registry, A&C Black, 2010, str. 458–460; {{ISBN|0826429777}}; [https://www.google.com/books/edition/America_s_Film_Legacy/deq3xI8OmCkC?hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwicy-G58bHsAhUQkHIEHUm-AsEQiKUDMBZ6BAgGEAQ] * [https://www.washingtonpost.com/arts-entertainment/2020/01/23/34-best-political-movies-ever-made/ "The 34 best political movies ever made"], [[Ann Hornaday]], ''[[The Washington Post]]'', 23. 1. 2020; rangiran na 27. mjesto {{Filmovi Freda Zinnemanna}} {{AFI-jevih 10 top 10}} [[Kategorija:Filmovi iz 1952.]] [[Kategorija:Američki crno-bijeli filmovi]] [[Kategorija:Američki vesterni]] [[Kategorija:Antivesterni]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Freda Zinnemanna]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju glavnu mušku ulogu]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Zlatni globus za najbolju sporednu glumicu]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju montažu]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju originalnu muziku]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju originalnu pjesmu]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Zlatni globus za najboljeg glumca - drama]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Novom Meksiku]] [[Kategorija:Filmovi snimljeni u Kaliforniji]] [[Kategorija:Filmovi United Artistsa]] [[Kategorija:Filmovi s muzikom Dimitrija Tiomkina]] [[Kategorija:Filmovi u Nacionalnom filmskom registru Sjedinjenih Američkih Država]] 50srkoe6v0yhhlgx93yel04smqm48ce 3427201 3427199 2022-08-05T01:34:51Z KWiki 9400 [[Kategorija:Filmovi u režiji Freda Zinnemanna]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) wikitext text/x-wiki {{Infobox film | name = High Noon | image = High Noon (1952 poster).jpg | caption = Poster za kina | director = [[Fred Zinnemann]] | producer = [[Stanley Kramer]] | scenarist = [[Carl Foreman]] (zasnovano na kratkoj priči "The Tin Star" [[John W. Cunningham|Johna W. Cunninghama]] iz 1947) | starring = {{Plainlist| * [[Gary Cooper]] * [[Thomas Mitchell (glumac)|Thomas Mitchell]] * [[Lloyd Bridges]] * [[Katy Jurado]] * [[Grace Kelly]] * [[Otto Kruger]] * [[Lon Chaney Jr.|Lon Chaney]]<!-- Potpisan kao "Lon Chaney" --> * [[Harry Morgan|Henry Morgan]]<!-- Potpisan kao "Henry Morgan" --> }} | music = [[Dimitri Tiomkin]] | cinematography = [[Floyd Crosby]] | editing = [[Elmo Williams]]<br/>[[Harry W. Gerstad]] | studio = Stanley Kramer Productions | distributor = [[United Artists]] | released = {{Film date|1952|7|24}} | runtime = 85 minuta | country = {{ZID|SAD}} | language = [[Engleski jezik|Engleski]] | budget = 730.000 $<ref>{{cite news|author=Champlin, C.|date=10. 10. 1966|title=Foreman hopes to reverse runaway|work=Los Angeles Times|id={{ProQuest|155553672}}}}</ref> | gross = 12 miliona $<ref>Tino Balio, ''United Artists: The Company That Changed the Film Industry'', University of Wisconsin Press, 1987, str. 47.</ref> }} '''''Tačno u podne''''' američki je [[vestern]] snimljen 1952. u produkciji [[Stanley Kramer|Stanleyja Kramera]] prema scenariju [[Carl Foreman|Carla Foremana]], a u režiji [[Fred Zinnemann|Freda Zinnemana]]. Glavnu ulogu tumači [[Gary Cooper]]. Radnja se fokusira na gradskog šerifa, čiji je osjećaj dužnosti testiran kada mora odlučiti da li da se sam suoči s bandom ubica ili da napusti grad sa svojom tek vjenčanom suprugom. Iako je u vrijeme prikazivanja imao status kontroverznog filma zbog političkih tema, film je nominiran za sedam [[Oscar]]a, osvojivši četiri: za [[Oscar za najbolju glavnu mušku ulogu|najboljeg glavnog glumca]], [[Oscar za najbolju montažu|najbolju montažu]], [[Oscar za najbolju originalnu muziku|originalnu muziku]] i [[Oscar za najbolju originalnu pjesmu|originalnu pjesmu]],<ref name="oscars">{{cite web|url=http://www.oscars.org/oscars/ceremonies/1953|title=The 25th Academy Awards – 1953|website=oscars.org|access-date=3. 7. 2020}}</ref>, te četiri [[Zlatni globus|Zlatna globusa]]: za [[Zlatni globus za najboljeg glumca – drama|najboljeg glumca]], [[Zlatni globus za najbolju sporednu glumicu|sporednu glumicu]], [[Zlatni globus za najbolju originalnu muziku|originalnu muziku]] i najbolji crno-bijeli film.<ref name="globes">[https://www.imdb.com/title/tt0044706/awards IMDB List] of nominations and awards for [[Stanley Kramer]]'s ''High Noon''.</ref> Nagrađenu muziku za film komponirao je [[Dimitri Tiomkin]]. Godine 1989. [[Kongresna biblioteka]] odabrala je ''Tačno u podne'' kao jedan od prvih 25 filmova za očuvanje u [[Nacionalni filmski registar|Nacionalnom filmskom registru]] Sjedinjenih Država jer je "kulturno, historijski ili estetski važan".<ref>{{cite news|date=19. 9. 1989|title=ENTERTAINMENT: Film Registry Picks First 25 Movies|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-09-19-mn-347-story.html|work=[[Los Angeles Times]]|access-date=22. 4. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|title=Complete National Film Registry Listing |url=https://www.loc.gov/programs/national-film-preservation-board/film-registry/complete-national-film-registry-listing/|access-date=30. 10. 2020|website=Library of Congress}}</ref>Film je stekao legendarni status zbog svoje priče koja je djelomično ili potpuno ponovljena u kasnijim filmskim produkcijama, a posebno njegov završetak inspirirao je brojne kasnije filmove, uključujući vesterne kao i ostale žanrove. == Radnja == U Hadleyvilleu, gradiću na teritoriji današnjeg [[Novi Meksiko|Novog Meksika]], lokalni šerif [[Will Kane]], tek oženjen s Amy Fowler, priprema se za penziju. Sretni par uskoro će krenuti u novi život kako bi osnovali porodicu i vodili radnju u drugom gradu. Međutim, stiže vijest da je Frank Miller, opaki odmetnik koga je Kane nekoć poslao u zatvor, oslobođen i da će stići podnevnim vozom. Millerova banda – njegov mlađi brat Ben, Jack Colby i Jim Pierce – čekaju njegov dolazak na željezničkoj stanici. [[Datoteka:High Noon1.JPG|thumb|left|Will Kane i Amy Fowler se raspravljaju u šerifovoj kancelariji]] Za pobožnu Amy, koja je po vjeroispovijesti [[Kveker]] a po uvjerenju [[Pacifizam|pacifist]], rješenje je jednostavno – napustiti grad prije nego što Miller stigne – ali Kaneov osjećaj dužnosti i časti ga tjeraju da ostane. Osim toga, kaže on, Miller i njegova banda će ga ionako uloviti. Amy postavlja Kaneu ultimatum: otići podnevnim vozom, sa ili bez njega. Kane posjećuje niz starih prijatelja i saveznika, ali niko ne može (ili neće) pomoći: sudija Percy Mettrick, koji je osudio Millera, bježi na konju i poziva Kanea da učini isto. Kaneov mladi zamjenik Harvey Pell, koji je ogorčen što ga Kane nije preporučio za svog nasljednika, kaže da će stati uz Kanea samo ako Kane ode kod gradskih očeva i "kaže koju riječ" za njega. Kada Kane odbije to učiniti, Pell mu predaje svoju značku. Kaneovi napori da okupi grupu u Ramírezovom salunu, a zatim i crkvu, nailaze na strah i neprijateljstvo. Neki građani, zabrinuti da bi pucnjava mogla naštetiti ugledu grada, pozivaju Kanea da u potpunosti izbjegne sukob. Neki su Millerovi prijatelji, ali drugi zamjeraju što je Kane uopće počistio grad. Neki su mišljenja da njihov novac od [[porez]]a ide za podršku lokalnim snagama zakona i da borba nije odgovornost grupe. Sam Fuller se krije u svojoj kući, šaljući svoju ženu Mildred do vrata da kaže Kaneu da nije kod kuće. Jimmy nudi pomoć, ali je slabovidan i pijan; Kane ga šalje kući radi njegove vlastite sigurnosti. Gradonačelnik nastavlja ohrabrivati ​​Kanea da jednostavno napusti grad. Kaneov prethodnik, Martin Howe, ne može pomoći Kaneu, jer je prestar i artritičan. Herb Baker je pristao da bude zamjienjen, ali odustaje kada shvati da je on jedini dobrovoljac. Konačna ponuda pomoći dolazi od 14-godišnjeg Johnnyja; Kane se divi dječakovoj hrabrosti, ali odbija njegovu pomoć. Dok u hotelu čeka voz, Amy upoznaje Helen Ramírez, koja je nekada bila Millerova ljubavnica, zatim Kaneova, te na kraju Pellova, a koja također odlazi iz grada. Helen kaže Amy da da je Kane njen muškarac, i ne bi ga nikad napustila u trenutku velike potrebe. U štali, Pell osedlava konja i pokušava nagovoriti Kanea da ga uzme. Njihov razgovor prerasta u svađu, a potom i tuču. Kane konačno baca u nesvijest svog bivšeg zamjenika. Kane se vraća u svoju kancelariju da napiše oporuku dok sat otkucava prema podnevu. Kane tada izlazi na ulicu kako bi se sam suočio s Millerom i njegovom bandom. Amy i Ramirez prolaze u kočiji s prtljagom, putujući do željezničke stanice. Kane i Amy razmjenjuju kratke poglede, a onda Amy gleda pravo ispred sebe dok prolazi pored Kanea. Kamera u punom planu prikazuje Kanea kako stoji sam u napuštenoj ulici. Ubrzo počinje pucnjava. Dok se voz sprema da krene, Amy lčuje pucnjavu, skače i trči nazad u grad. Kane ubija Bena Millera i Colbyja, ali je ranjen dok Miller pokušava požarom istjerati Kanea iz štale. Birajući između života svog muža i svojih vjerskih uvjerenja, Amy uzima pištolj koji visi u Kaneovoj kancelariji (nekoć je bio Pellov pištolj; okačio ga je tamo kada je dao ostavku na mjesto zamjenika zgađen zbog Kaneovog tretmana prema njemu) i puca u Piercea s leđa, ostavljajući samo Franka Millera, koji zgrabi Amy kao ljudski štit da bi natjerao Kanea da izađe napolje. Kada je Amy zagrebala Millerovo lice noktima, on čini kobnu grešku gurnuvši je na tlo, a Kane koristi tu priliku da ga ubije. Kane pomaže svojoj novovjenčanoj supruzi da ustane i oni se grle. Dok građani izlaze i okupljaju se oko njega, Kane baca svoju šerifsku zvijezdu na zemlju, bijesno gleda u gomilu i odlazi s Amy na njihovim kočijama. == Uloge == [[Datoteka:Gary Cooper in High Noon 1952.JPG|thumb|Gary Cooper kao šerif Will Kane]] [[Datoteka:GraceKellyHighNoonTrailerScreenshot1952.jpg|thumb|Grace Kelly kao Amy Fowler Kane]] [[Datoteka:Katy Jurado in High Noon.png|thumb|upright|Katy Jurado kao Helen Ramírez]] * [[Gary Cooper]] - šerif [[Will Kane]] * [[Thomas Mitchell (glumac)|Thomas Mitchell]] - gradonačelnik Jonas Henderson * [[Lloyd Bridges]] - zamjenik šerifa Harvey Pell * [[Katy Jurado]] - Helen Ramírez * [[Grace Kelly]] - Amy Fowler Kane * [[Otto Kruger]] - sudija Percy Mettrick * [[Lon Chaney Jr.]] - Martin Howe, bivši šerif * [[Harry Morgan]] - Sam Fuller * [[Ian MacDonald (glumac)|Ian MacDonald]] - Frank Miller * [[Eve McVeagh]] - Mildred Fuller * [[Morgan Farley]] - dr. Mahin, svećenik * [[Harry Shannon (glumac)|Harry Shannon]] - Cooper * [[Lee Van Cleef]] - Jack Colby * [[Robert J. Wilke]] - Jim Pierce * [[Sheb Wooley]] - Ben Miller == Produkcija == Vrijeme produkcije i prikazivanja filma dešavali su se za vrijeme [[Crvena panika|Crvene panike]] i [[Korejski rat|Korejskog rata]]. Godine 1951, tokom produkcije filma, [[Carl Foreman]] bio je pozvan pred [[Komitet za neameričke aktivnosti]] (HUAC) tokom njegove istrage o "komunističkoj propagandi i utjecaju" u filmskoj industriji. Foreman je nekada bio član [[Komunistička partija|Komunističke partije]], ali je odbio da identifikuje svoje kolege ili bilo koga za koga je sumnjao da je trenutno član. Kao rezultat toga, komisija ga je označila kao "nekooperativnog svjedoka", što ga je uvrstilo na [[Holivudska crna lista|Holivudsku crnu listu]].<ref name="Byman">{{cite book |title=Showdown at High Noon: Witch-hunts, Critics, and the End of the Western |author=Byman, Jeremy |publisher=Scarecrow Press |year=2004 |isbn=0-8108-4998-4 |url=https://books.google.com/books?id=WIp2PfC1Mm4C}}</ref>Nakon što je njegovo odbijanje da navede imena objavljeno u javnosti, Foremanov produkcijski partner [[Stanley Kramer]] zatražio je hitno raskid njihovog partnerstva. Kao potpisnik zajma za produkciju, Foreman je ostao u projektu filma; ali prije prikazivanja filma, prodao je svoj partnerski udio Krameru i preselio se u Veliku Britaniju, znajući da više neće naći posao u Sjedinjenim Državama.<ref name="Byman"/> Kramer je kasnije tvrdio da je prekinuo njihovo partnerstvo jer je Foreman zaprijetio da će ga pred HUAC-om lažno prozvati komunistom. Foreman je rekao da se Kramer plašio štete po svoju karijeru zbog "krivnje zbog udruživanja". Foreman je zaista bio na crnoj listi holivudskih studija zbog etikete "nekooperativnog svjedoka" i dodatnog pritiska predsjednika [[Columbia Pictures]]a [[Harryja Cohna]], [[Motion Picture Alliance for the Preservation of American Ideals|MPA]] predsjednika [[John Wayne|Johna Waynea]], i trač kolumnistice ''[[Los Angeles Times]]a'' [[Hedda Hopper|Hedde Hopper]].<ref name="Byman"/> Prema dokumentarnom filmu iz 2002. ''Mrak u podne: Dokumenti Carla Foremana'', djelomično zasnovanom na dugačkom pismu Foremana filmskom kritičaru [[Bosley Crowther]]u iz 1952. Foremanova uloga u stvaranju i produkciji filma ''Tačno u podne'' godinama je nepravedno umanjivana u korist Kramera. Foreman je rekao Crowtheru da je film nastao iz plana radnje koje je napisao na četiri stranice, a ispostavilo se da je vrlo sličan kratkoj priči [[John W. Cunningham]]a pod nazivom "Limena zvijezda". Foreman je otkupio filmska prava na Cunninghamovu priču i napisao scenarij. U vrijeme kada je dokumentarni film prikazan, većina aktera je bila pokojna, uključujući Kramera, Foremana, Zinnemanna i Coopera. [[Victor Navasky]], autor knjige ''Imenovanje imena'', definitivnog prikaza holivudske crne liste, rekao je novinaru da je, na osnovu njegovih intervjua s Kramerovom udovicom i drugima, dokumentarac izgledao "jednostrano, a problem da li je Stanley Kramer prikazan kao negativac, stvar je dosta komplikovana."<ref name="nytimes">{{cite web|title='High Noon,' High Dudgeon|author=Weinraub, Bernard|work=The New York Times|date=18. 4. 2002|url=https://www.nytimes.com/2002/04/18/movies/high-noon-high-dudgeon.html}}</ref>[[Richard Fleischer]] je kasnije tvrdio da je pomogao Carlu Foremanu da razvije priču filma tokom osam sedmica dok se vozio do i sa seta filma ''[[Glineni golub (film)|Glineni golub]]'' (1949), koji su zajedno snimili. Fleischer kaže da ga je njegov RKO ugovor spriječio da režira ''Tačno u podne''.<ref name="richard">{{cite book|first=Richard|last=Fleischer|title=Just Tell Me When to Cry: A Memoir|year=1993|publisher=Carroll and Graf|pages=35–36}}</ref> === Dodjela uloga === [[Datoteka:Kelly-Cooper-Jurado.jpg|thumb|left|Gary Cooper drži Grace Kelly dok Katy Jurado gleda u njih, promotivna fotografija]] [[John Wayne]] je prvobitno dobio glavnu ulogu u filmu, ali ju je odbio jer je vjerovao da je Foremanova priča očigledna alegorija protiv holivudske crne liste, koju je on aktivno podržavao. Kasnije je jednom novinaru rekao da "nikada neće požaliti što je pomogao da Foreman pobjegne iz zemlje".<ref>[https://pages.shanti.virginia.edu/Wild_Wild_Cold_War/files/2011/11/John_Wayne_Playboy_Int2.pdf John Wayne: ''Playboy'' Interview / MAY 1971]. Retrieved May 11, 2015.</ref>Gary Cooper je bio Wayneov dugogodišnji prijatelj i dijelio je njegove konzervativne političke stavove; Cooper je bio "prijateljski svjedok" pred komisijom [[HUAC]]-a, ali nije nikoga imenovao kao osumnjičenog komunistu, a kasnije je postao žestoki protivnik stavljanja na crnu listu.<ref>Meyer, Jeffrey ''Gary Cooper: American Hero'' ( 1998), str. 144.</ref> Ironično, Cooper je osvojio [[Oscar]]a za svoju ulogu, a pošto je u to vrijeme radio u Evropi, zamolio je Waynea da u njegovo ime primi Oskara. Iako su Wayneov prezir prema filmu i odbijanje njegove glavne uloge bili dobro poznati, rekao je: "Drago mi je vidjeti da ovo daju čovjeku koji je ne samo najzaslužniji, već se godinama ponašao u ovom poslu na način na koji svi možemo biti ponosni ... Sada kada sam postao tako dobar prijatelj ... vraćam se da pronađem svog menadžera i agenta ... i saznam zašto nisam mogao dobiti ulogu u filmu ''Tačno u podne'' umjesto Coopera..."<ref name="TCM">[http://www.tcm.com/tcmdb/title/24083/High-Noon/articles.html ''High Noon''], retrieved September 11, 2016.</ref> Nakon što je Wayne odbio ulogu Willa Kanea, Kramer ju je ponudio [[Gregory Peck]]u, koji je odbio jer je smatrao da je previše slična njegovoj ulozi u filmu ''[[The Gunfighter]]'', u kojem je glumio godinu ranije. Peck je kasnije rekao da je to smatrao najvećom greškom u svojoj karijeri.<ref>[http://www.destinationhollywood.com/celebrities/gregorypeck/funfeatures_content.shtml Gregory Peck], preuzeto 6. septembra 2016.</ref>[[Marlon Brando]], [[Montgomery Clift]] i [[Charlton Heston]] su također odbili tu ulogu.<ref name="TCM"/>Kramer je gledao [[Grace Kelly]] u predstavi Broadwaya i nju je izabrao za Kaneovu zaručnicu, uprkos Cooperovoj i Kellynoj značajnoj starosnoj razlici (Cooper je tada imao 50 a Kelly 21 godinu). Glasine o aferi između Coopera i Kelly tokom snimanja ostaju nedokazane. Kellyjin biograf Donald Spoto napisao je da nema dokaza o romansi, osim tračeva tabloida.<ref>Spoto, D. ''High Society: The Life of Grace Kelly''. Crown Archetype (2009), pp. 67–9. {{ISBN|0307395618}}</ref>Biograf Gina McKinnon spekulirala je da je "moguće da je bilo prevrtanja u balama sijena", ali nije naveden nijedan dokaz, osim opaske Kellyne sestre Lizanne da je Kelly bila "zaljubljena" u Coopera.<ref>McKinnon, G. ''What Would Grace Do?: How to Live Life in Style Like the Princess of Hollywood''. Gotham (2013), p. 145. {{ISBN|1592408281}}</ref>[[Lee Van Cleef]] je debitirao sa filmom ''Tačno u podne''. Kramer je prvi put ponudio Van Cleefu ulogu Harveyja Pella, nakon što ga je vidio u produkcijskoj turneji ''[[Mister Roberts (pozorišni komad)|Mister Robertsa]]'', pod uslovom da Van Cleef hirurški promijeni nos kako bi izgledao manje prijeteći. Van Cleef je odbio i umjesto toga je dobio ulogu Colbyja, jedinu ulogu u njegovoj karijeri bez ijednog reda dijaloga.<ref>[http://www.westernclippings.com/heavies/leevancleef_charactersheavies.shtml Lee Van Cleef], retrieved September 6, 2016.</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|High Noon}} * {{IMDb title|0044706|Tačno u podne}} * {{TCMDb title|24083|Tačno u podne}} * {{AllMovie title|22384|Tačno u podne}} * {{Rotten Tomatoes|1046060-high_noon|Tačno u podne}} * Esej Daniela Eagana o ''Tačno u podne'' u "Američkom filmskom naslijeđu": The Authoritative Guide to the Landmark Movies in the National Film Registry, A&C Black, 2010, str. 458–460; {{ISBN|0826429777}}; [https://www.google.com/books/edition/America_s_Film_Legacy/deq3xI8OmCkC?hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwicy-G58bHsAhUQkHIEHUm-AsEQiKUDMBZ6BAgGEAQ] * [https://www.washingtonpost.com/arts-entertainment/2020/01/23/34-best-political-movies-ever-made/ "The 34 best political movies ever made"], [[Ann Hornaday]], ''[[The Washington Post]]'', 23. 1. 2020; rangiran na 27. mjesto {{Filmovi Freda Zinnemanna}} {{AFI-jevih 10 top 10}} [[Kategorija:Filmovi iz 1952.]] [[Kategorija:Američki crno-bijeli filmovi]] [[Kategorija:Američki vesterni]] [[Kategorija:Antivesterni]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju glavnu mušku ulogu]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Zlatni globus za najbolju sporednu glumicu]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju montažu]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju originalnu muziku]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju originalnu pjesmu]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Zlatni globus za najboljeg glumca - drama]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Novom Meksiku]] [[Kategorija:Filmovi snimljeni u Kaliforniji]] [[Kategorija:Filmovi United Artistsa]] [[Kategorija:Filmovi s muzikom Dimitrija Tiomkina]] [[Kategorija:Filmovi u Nacionalnom filmskom registru Sjedinjenih Američkih Država]] 5sqdwtgypa6nyyj9penhnuucco8q6yc 0 492523 3427165 2022-08-04T13:21:17Z 21775198.138-dopisnik 131410 Nova stranica: '''Sposobnosti''' su moći koje agent ima za obavljanje različite [[Akcija (filozofija)|akcija]]. One uključuju uobičajene sposobnosti, kao što je hodanje i rijetke sposobnosti, kao što je izvođenje dvostrukog okreta unazad. Sposobnosti su inteligentne moći: vođene su namjerom osobe i njihovo uspješno izvršenje rezultira akcijom, što nije tačno za sve vrste moći. Usko su povezane, ali nisu identične sa raznim drugim konceptima, kao što su [[dispozicija]], zna... wikitext text/x-wiki '''Sposobnosti''' su moći koje agent ima za obavljanje različite [[Akcija (filozofija)|akcija]]. One uključuju uobičajene sposobnosti, kao što je hodanje i rijetke sposobnosti, kao što je izvođenje dvostrukog okreta unazad. Sposobnosti su inteligentne moći: vođene su namjerom osobe i njihovo uspješno izvršenje rezultira akcijom, što nije tačno za sve vrste moći. Usko su povezane, ali nisu identične sa raznim drugim konceptima, kao što su [[dispozicija]], [[znam kako]] (know-how), sposobnost, [[talent]], [[potencijal]] i [[vještina]]. Teorije sposobnosti imaju za cilj da artikulišu prirodu sposobnosti. Tradicijski, „uslovna analiza“ je najpopularniji pristup. Prema njemu, posjedovanje sposobnosti znači da bi neko izvršio radnju o kojoj je riječ ako bi to pokušao. Prema ovom mišljenju, [[Michael Phelps]] ima sposobnost da prepliva 200 metara za manje od 2 minute, jer bi to učinio da je pokušao. Ovaj pristup je kritiziran na različite načine. Neki protivprimjeri uključuju slučajeve u kojima je agent fizički sposoban nešto učiniti, ali ne može pokušati, zbog jake averzije. Kako bi se izbjegli ovi i drugi protivprimjeri, predloženi su različiti alternativni pristupi. „Modalne teorije“ sposobnosti, naprimjer, fokusiraju se na ono što je moguće da agent učini. Ostali prijedlozi uključuju definiranje sposobnosti u smislu dispozicija i potencijala. Važna razlika među sposobnostima je između "općih sposobnosti" i "specifičnih sposobnosti". Opće sposobnosti su sposobnosti koje posjeduje agent neovisno o njihovoj situaciji, dok se specifične tiču onoga što agent može učiniti u određenoj situaciji. Dakle, dok stručan pijanist uvijek ima opću sposobnost sviranja različitih [[klavir]]skih komada, nedostaje im odgovarajuća specifična sposobnost u situaciji kada nema klavira. Druga razlika se odnosi na pitanje da li se uspješno izvođenje radnje slučajno računa kao posjedovanje odgovarajuće sposobnosti. U tom smislu, haker amater može imati "efikasnu sposobnost" da hakuje e-mail nalog svog šefa, jer može imati sreće i pogoditi lozinku ispravno, ali ne i odgovarajuću "transparentnu sposobnost", jer nije u stanju da to pouzdano učiniti. Koncept sposobnosti i kako ih treba shvatiti je relevantan za razna srodna polja. „Slobodna volja“, naprimjer, često se shvata kao sposobnost da se radi drugačije. Debata između kompatibilizma i inkompatibilizma tiče se pitanja da li ova sposobnost može postojati u svijetu kojim upravljaju deterministički zakoni prirode. „Autonomija“ je blisko povezan koncept, koji se može definisati kao sposobnost individualnih ili kolektivnih agenata da upravljaju sobom. Da li agent ima sposobnost da izvrši određenu radnju, važno je za to da li ima „moralnu obavezu“ da izvrši ovu radnju. Ako ga posjeduju, mogu biti "moralno odgovorni" za njegovo izvođenje ili za propust. Kao iu debati o slobodnoj volji, takođe je relevantno da li su imali mogućnost da učine drugačije. Istaknuta teorija „koncepta“ i „posedovanja pojmova“ razumije ove termine u odnosu na sposobnosti. Prema njemu, potrebno je da agent posjeduje i sposobnost razlikovanja pozitivnih i negativnih slučajeva i sposobnost izvođenja zaključaka o povezanim konceptima. == Definicija i semantičko polje == Sposobnosti su moći koje agent ima za obavljanje različitih radnji.<ref name="Maier1">{{cite web |last1=Maier |first1=John |title=Abilities: 1. A taxonomy |url=https://plato.stanford.edu/entries/abilities/#Tax |website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |access-date=31 August 2021 |date=2021}}</ref> Neke sposobnosti su vrlo česte među ljudskim agentima, poput sposobnosti hodanja ili [[govor]]a. Ostale sposobnosti poseduju samo nekolicine, kao što je sposobnost izvođenja dvostrukog prevrtanja unazad ili [[skica dokaza za Gödelovu prvu teoremu o nepotpunosti|dokaži Gedelovu teoremu o nepotpunosti]]. Dok su sve sposobnosti moći, obrnuto nije tačno, tj. postoje neke moći koje nisu sposobnosti. To je slučaj, naprimjer, za moći koje ne posjeduju agensi, kao što je moć [[soli]] da se otopi u vodi. Ali neke moći koje posjeduju agenti ne predstavljaju ni sposobnosti. Naprimjer, moć razumijevanja francuskog nije sposobnost u ovom smislu jer ne uključuje radnju, za razliku od sposobnosti govorenja francuskog.<ref name="Maier1"/> Ova razlika ovisi o razlici između radnji i neakcije. Radnje se obično definiraju kao događaji koje agent izvodi u datu svrhu i koji su vođeni [[namjera|namjerom]],<ref name="Wilson">{{cite web |last1=Wilson |first1=George |last2=Shpall |first2=Samuel |last3=Piñeros Glasscock |first3=Juan S. |title=Action |url=https://plato.stanford.edu/entries/action/ |website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |date=2016}}</ref><ref name="Honderich">{{cite book |last1=Honderich |first1=Ted |title=The Oxford Companion to Philosophy |date=2005 |publisher=Oxford University Press |url=https://philpapers.org/rec/HONTOC-2 |chapter=Action}}</ref> za razliku od ponašanja majke, poput nevoljnih [[refleks]]a.<ref>{{cite book |last1=Audi |first1=Robert |title=The Cambridge Dictionary of Philosophy |publisher=Cambridge University Press |url=https://philpapers.org/rec/AUDTCD-2 |chapter=action theory}}</ref><ref name="Craig">{{cite book |last1=Craig |first1=Edward |title=Routledge Encyclopedia of Philosophy |date=1996 |publisher=Routledge |url=https://philpapers.org/rec/BEAREO |chapter=Action}}</ref> U tom smislu, sposobnosti se mogu posmatrati kao "inteligentne moći". Različiti termini unutar [[semantika|semantičkog polja]] pojma "sposobnost" ponekad se koriste kao sinonimi, ali imaju malo drugačije konotacije. [[Dispozicije]] se, na primjer, često izjednačavaju sa moćima i razlikuju se od sposobnosti u smislu da nisu nužno povezane sa agentima i akcijama.<ref name="Maier1"/><ref>{{cite journal |last1=Bird |first1=Alexander |title=Overpowering: How the Powers Ontology Has Overreached Itself |journal=Mind |date=2016 |volume=125 |issue=498 |pages=341–383 |doi=10.1093/mind/fzv207 |url=https://philpapers.org/rec/BIROHT-2}}</ref> Sposobnosti su usko povezane sa know-how-om, kao oblikom praktičnog znanja o tome kako nešto postići. No, tvrdi se da ova dva pojma možda nisu identična jer know-how više pripada strani znanja o tome kako nešto učiniti, a manje moći da se to zaista učini.<ref>{{cite journal |last1=Stanley |first1=Jason |last2=Willlamson |first2=Timothy |title=Knowing How |journal=Journal of Philosophy |date=2001 |volume=98 |issue=8 |pages=411–444 |url=https://philpapers.org/rec/WILKHV}}</ref><ref name="Maier1"/> Termini "sposobnost" i "[[talent]]" obično se odnose na izvanredne urođene sposobnosti.<ref>{{cite web |title=Aptitude - definition and meaning |url=https://www.collinsdictionary.com/dictionary/english/aptitude |website=www.collinsdictionary.com |language=en}}</ref> Često se koriste da izraze da se određeni skup sposobnosti može steći ako se pravilno koristi ili trenira. Sposobnosti stečene učenjem često se nazivaju [[vještina]]ma.<ref>{{cite web |title=Skill - definition and meaning |url=https://www.collinsdictionary.com/dictionary/english/skill |website=www.collinsdictionary.com |language=en}}</ref> Termin "[[nesopsobnost|invalidnost]]" koristi se obično za dugotrajno odsustvo opće ljudske sposobnosti koje značajno narušava aktivnosti u kojima se neko može baviti i način na koji može da komunicira sa svijetom.<ref>{{cite web |title=Convention on the Rights of Persons with Disabilities : resolution / adopted by the General Assembly |url=https://www.refworld.org/docid/45f973632.html |website=refworld.org |publisher=UN General Assembly |date=24 January 2007 |access-date=31 August 2021 |language=en}}</ref> U tom smislu, nedostatak sposobnosti ne predstavlja invalidnost. Umjesto toga, direktniji antonim za "sposobnost" je "nesposobnost".<ref>{{cite web |title=The American Heritage Dictionary entry: inability |url=https://www.ahdictionary.com/word/search.html?q=inability |website=www.ahdictionary.com |publisher=Houghton Mifflin Harcourt Publishing |access-date=12 September 2021}}</ref> == Tipovi == Da li je ispravno pripisati određenu sposobnost agentu često zavisi od toga na koji se oblik sposobnosti misli. ''Opće sposobnosti'' se tiču onoga što agenti mogu učiniti nezavisno od njihove trenutne situacije, za razliku od ''specifičnih sposobnosti''. Za posjedovanje "efikasne sposobnosti" dovoljno je da agent može uspjeti kroz sretan slučaj, što nije slučaj sa "transparentnim sposobnostima". === Općenite i specifične === Važna razlika između sposobnosti je između "općih" i "specifičnih sposobnosti",<ref name="Maier2">{{cite web |last1=Maier |first1=John |title=Abilities: 2. Two fundamental distinctions |url=https://plato.stanford.edu/entries/abilities/#TwoFunDis |website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University |access-date=31 August 2021 |date=2021}}</ref> ponekad se nazivaju i "globalnim" i "lokalnim sposobnostima".<ref name="Whittle">{{cite journal |last1=Whittle |first1=Ann |title=Dispositional Abilities |journal=Philosophers' Imprint |date=2010 |volume=10 |url=https://philpapers.org/rec/WHIDA}}</ref> „Opće sposobnosti“ odnose se na ono što agenti mogu generalno, tj. nezavisno od situacije u kojoj se nalaze. Ali sposobnosti često za svoje izvršenje zavise od raznih uslova koji se moraju ispuniti u datim okolnostima. U tom smislu, termin "specifična sposobnost" koristi se da opiše da li agent ima sposobnost u specifičnoj situaciji. Dakle, dok stručni pijanisti uvijek imaju "opću sposobnost" sviranja raznih klavirskih komada, nedostaje im odgovarajuća "specifična sposobnost" ako su vezani za zid, ako nema klavira ili ako su jako drogirani.<ref name="Maier2"/><ref name="Whittle"/> U takvim slučajevima, neki od neophodnih uslova za korišćenje sposobnosti nisu ispunjeni. Iako ovaj primjer ilustruje slučaj opće sposobnosti bez specifične sposobnosti, moguće je i obrnuto. Iako većina ljudi nema opću sposobnost da skoči 2 metra visoko, oni mogu imati specifičnu sposobnost da to učine kada se nađu na trampolini.<ref name="Whittle"/> Razlog zašto im nedostaje ova opšta sposobnost je taj što oni to ne bi uspjeli izvršiti u većini slučajeva. Bilo bi neophodno uspjeti u odgovarajućem omjeru relevantnih slučajeva i za posjedovanje opće sposobnosti,<ref name="Whittle"/> kao što bi to bio slučaj sa [[sport]]istom u skoku u vis u ovom primjeru. Čini se da su ta dva pojma međusobno definirana, ali postoji neslaganje oko toga koji je od njih osnovniji. Dakle, specifična sposobnost se može definisati kao opća sposobnost zajedno sa mogućnošću. Imati opću sposobnost, s druge strane, može se smatrati posedovanjem specifične sposobnosti u različitim relevantnim situacijama.<ref name="Maier2"/> Slična razlika može se povući ne samo za termin "sposobnost", već i za širi pojam "dispozicija".<ref name="Whittle"/> Razlika između općih i specifičnih sposobnosti nije uvijek eksplicitno povučena u akademskoj literaturi. Dok se diskusije često više fokusiraju na opći smisao, ponekad je namijenjen specifični smisao.<ref name="Maier2"/> Ova razlika je relevantna za različita filozofska pitanja, posebno za "sposobnost da se učini drugačije" u slobodna volja debata. Ako se ova sposobnost shvati kao opća sposobnost, čini se da je kompatibilna sa determinizmom. Ali izgleda da to nije slučaj ako se misli na određenu sposobnost.<ref name="Whittle"/> === Efektivne i transparentne === Druga razlika koja se ponekad nalazi u literaturi odnosi se na pitanje da li se uspješno izvođenje radnje slučajno računa kao posjedovanje odgovarajuće sposobnosti.<ref name="Mandelkern">{{cite journal |last1=Mandelkern |first1=Matthew |last2=Schultheis |first2=Ginger |last3=Boylan |first3=David |title=Agentive Modals |journal=Philosophical Review |date=2017 |volume=126 |issue=3 |pages=301–343 |doi=10.1215/00318108-3878483 |url=https://philpapers.org/rec/MANAM}}</ref> Naprimjer, [[učenik]] prvog razreda može, u slabijem smislu, recitovati prvih 10 cifara Pi ukoliko je u stanju izgovoriti bilo kakvu permutaciju brojeva od 0 do 9. Ali ne mogu to učiniti. u jačem smislu jer nisu zapamtili tačan redosled. Slabije [[čulo]] se ponekad naziva "efikasne sposobnosti", za razliku od "transparentnih sposobnosti" koje odgovaraju jačem čulu. Obično, pripisivanje sposobnosti ima jači smisao na umu, ali ovo nije uvijek slučaj. Naprimjer, rečenica "[[Usain Bolt]] može pretrčati 100 metara za 9,58 sekundi" obično se ne shvata kao da Bolt može, po svojoj volji, stići do cilja za tačno 9,58 sekundi, ni više ni manje. Umjesto toga, on može učiniti nešto što se svodi na ovo u slabijem smislu. == Reference == {{Reflist|30em}} [[Kategorija:Odgovornost]] [[Kategorija:Uzročnost]] [[Kategorija:Koncepti u etici]] [[Kategorija:Inteligencija]] [[Kategorija:Sposobnost]] [[Kategorija:Koncepti moći (društveni i politički)]] 60s1xc0m68psjeys4soqjx0af0qfkzz 0 492524 3427166 2022-08-04T13:22:59Z 21775198.138-dopisnik 131410 Preusmjereno na [[Sposobnost]] wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Sposobnost]] 0b33ovilb9617fjqam00jf5z9evgps7 3 492525 3427167 2022-08-04T13:50:57Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 3 492526 3427168 2022-08-04T13:51:49Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 3 492527 3427169 2022-08-04T13:52:32Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 3 492528 3427170 2022-08-04T13:52:57Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 3 492529 3427172 2022-08-04T14:29:27Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 3 492531 3427195 2022-08-05T00:22:43Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 10 492532 3427198 2022-08-05T01:27:40Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Navkutija | ime = Filmovi Freda Zinnemanna | naslov = [[Film]]ovi [[Fred Zinnemann|Freda Zinnemanna]] | tijeloklasa = hlist | podaci1 = * ''[[Mreže (film)|Mreže]]'' (1936) * ''[[Da bi majke mogle živjeti]]'' (1938) * ''[[Stuffie (film)|Stuffie]]'' (1940) * ''[[Zabranjeni prolaz]]'' (1941) * ''[[Kid Glove Killer]]'' (1942) * ''[[Oči u noći]]'' (1942) * ''[[Sedmi križ (film)|Sedmi križ]]'' (1944) * ''[[Mali gospodin Jim]]'' (1946) * ''Moj brat priča s... wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Filmovi Freda Zinnemanna | naslov = [[Film]]ovi [[Fred Zinnemann|Freda Zinnemanna]] | tijeloklasa = hlist | podaci1 = * ''[[Mreže (film)|Mreže]]'' (1936) * ''[[Da bi majke mogle živjeti]]'' (1938) * ''[[Stuffie (film)|Stuffie]]'' (1940) * ''[[Zabranjeni prolaz]]'' (1941) * ''[[Kid Glove Killer]]'' (1942) * ''[[Oči u noći]]'' (1942) * ''[[Sedmi križ (film)|Sedmi križ]]'' (1944) * ''[[Mali gospodin Jim]]'' (1946) * ''[[Moj brat priča s konjima]]'' (1947) * ''[[Potraga (1948)|Potraga]]'' (1948) * ''[[Čin nasilja (film)|Čin nasilja]]'' (1949) * ''[[Ljudi (1950)|Ljudi]]'' (1950) * ''[[Benjy (film)|Benjy]]'' (1951) * ''[[Teresa (1951)|Teresa]]'' (1951) * ''[[Tačno u podne]]'' (1952) * ''[[The Member of the Wedding (film)|The Member of the Wedding]]'' (1952) * ''[[Odavde do vječnosti]]'' (1953) * ''[[Oklahoma! (1955)|Oklahoma!]]'' (1955) * ''[[Šešir pun kiše]]'' (1957) * ''[[Priča o opatici (film)|Priča o opatici]]'' (1959) * ''[[The Sundowners (1960)|The Sundowners]]'' (1960) * ''[[Zadrži blijedog konja (film)|Zadrži blijedog konja]]'' (1964) * ''[[Čovjek za sva vremena (1966)|Čovjek za sva vremena]]'' (1966) * ''[[Operacija "Šakal" (film)|Operacija "Šakal"]]'' (1973) * ''[[Julia (1977)|Julia]]'' (1977) * ''[[Pet dana jednog ljeta]]'' (1982) }}<includeonly>[[Kategorija:Filmovi u režiji Freda Zinnemanna]]</includeonly> <noinclude> [[Kategorija:Šabloni američkih filmskih režisera|Zinnemann, Fred]] </noinclude> 5gyd6ppd4tdmsl8x4hu20kbcbyzfqc0 0 492533 3427208 2022-08-05T07:23:52Z Polyglot Lady 144813 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:eo:Special:Redirect/revision/7628859|Uzanto:Everybuckwheat/Building Your Field of Dreams 2]]" wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga}} '''''Building Your Field of Dreams''''' (1996) prva je knjiga Mary Morrissey. U knjizi Morrissey razmatra svoju ličnu istoriju i nudi praktične smernice za čitaoce u žanru samospoznaje <ref name=":9"> Morrissey, Mary Manin (1996). Building Your Field of Dreams. Bantam Books. pp. 205–210. ISBN 978-0-553-10214-7. https://books.google.com/books?id=LcPWv2lfID8C as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-553-10214-7 </ref> Nakon objavljivanja knjige, časopis ''Publishers Weekly'' je primetio iskrenost Morrisseya „u njenoj želji da pomogne ljudima da ostvare svoje snovi" <ref name=":9" /> Knjigu je usvojila zajednica za samorazvoj, a Wayne Dyer je napisao da je knjiga "puna svjetla". <ref name=":12"> "Religion Book Review: Building Your Field of Dreams". Publishers Weekly. July 1996. Retrieved 2021-10-02. https://www.publishersweekly.com/978-0-553-10214-7 </ref> Knjiga je postala popularna <ref name=":10"> "New Thought by Mary Manin Morrissey: 9781585421428 | PenguinRandomHouse.com: Books". https://www.penguinrandomhouse.com/books/288681/new-thought-by-mary-manin-morrissey/ </ref> i korištena je kao materijal za učenje u mnogim studijskim grupama širom Sjedinjenih Država. <ref name=":1">See ''[[The Kansas City Star]]'', 23 May 1998, Page 61, "Rev. Mary Omwake Speaking Using The Book 'Building Your Field of Dreams'"</ref> <ref name=":2">Mary Morrissey: Fulfilling Your Dreams, ''[[Los Angeles Times|The Los Angeles Times]],'' 6 Nov 1997, Page 24</ref> <ref name=":3">"An Adventure in Spirit", [[The Kansas City Star|''The Kansas City Star'']], 2 May 1998, Page 63</ref> Nekoliko godina nakon svog prvog izdanja, knjiga je postala "metafizički klasik" <ref name=":4"> Douglas-Smith, Pam. "Living End: Cultivating Blessings". Peninsula Daily News Magazine: Living on the Peninsula. September 2016: 38. </ref> i pojavila se mnogo puta na listama preporučene literature u okviru žanra ljudskih potencijala <ref name=":5"> Lamothe, Denise (2002). The Taming of the Chew: A Holistic Guide to Stopping Compulsive Eating. Penguin. pp. Reading List Section. ISBN 978-1-4406-5101-4. https://books.google.com/books?id=I_43SDENrk4C&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT145 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4406-5101-4 </ref> <ref name=":21"> Jones, Dennis Merritt (2008). The Art of Being: 101 Ways to Practice Purpose in Your Life. Penguin. ISBN 978-1-4406-3575-5. https://books.google.com/books?id=XOy9jODD3IYC&dq=Mary+manin+morrissey+1949&pg=PT226 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4406-3575-5 </ref> <ref name=":6"> M.S, Tess Keehn (2015-11-19). Alchemical Inheritance: Embracing What Is, Manifesting What Becomes. Balboa Press. ISBN 978-1-5043-4347-3. https://books.google.com/books?id=Z2cTCwAAQBAJ&dq=%22Building+Your+Field+of+Dreams%22&pg=PT130 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-5043-4347-3 </ref> <ref name=":7"> PhD, Sage Bennet (2010). Wisdom Walk: Nine Practices for Creating Peace and Balance from the World's Spiritual Traditions. New World Library. pp. Chapter 8. ISBN 978-1-57731-822-4. https://books.google.com/books?id=dsVgpaNKRNUC&dq=%22Building+Your+Field+of+Dreams%22&pg=PT198 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/New_World_Library and https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-57731-822-4 </ref> Razmatrana je njena španska verzija među najboljim knjigama o duhovnosti 25 godina nakon objavljivanja knjige. <ref name=":8"> "10 libros que conseguirán que tu vida sea como tú siempre quisiste". elconfidencial.com (in Spanish). 2016-07-09. Retrieved 2021-10-02. https://www.elconfidencial.com/alma-corazon-vida/2016-07-09/libros-exito-en-la-vida_1230079/ </ref> <ref name=":11"> F, J. (2019-05-24). "Diez libros que conseguirán que tu vida sea como soñaste". Levante-EMV (in Spanish). Retrieved 2021-10-02. https://www.levante-emv.com/cultura/2019/05/24/diez-libros-conseguiran-vida-sea-13978319.html </ref> Između ostalog, knjiga je inovirala novu misao jer je dalje razvila koncept kreativne vizualizacije: praksu stvaranja pozitivnih mentalnih slika. <ref name=":13"> Morrissey, Mary Manin (1996). Building Your Field of Dreams. Bantam Books. pp. 205–210. ISBN 978-0-553-10214-7. </ref> <ref> "Religion Book Review: Building Your Field of Dreams". Publishers Weekly. July 1996. Retrieved 2021-10-02. https://www.publishersweekly.com/978-0-553-10214-7 </ref> == Sadržaj == ''Building Your Field of Dreams'' je 1996. godine objavio Bantam, Random House kompanija. Knjiga opisuje Morrisseyne probleme kao majke tinejdžerke koja ima samo 17 godina i opisuje njen proces samospoznaje. <ref name=":9"> Morrissey, Mary Manin (1996). Building Your Field of Dreams. Bantam Books. pp. 205–210. ISBN 978-0-553-10214-7. https://books.google.com/books?id=LcPWv2lfID8C as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-553-10214-7 </ref> Knjiga opisuje ispunjenje Morrisseyinog sna o stvaranju zajednice od svojih neočekivanih početaka kao majke tinejdžerke. Knjiga opisuje korak po korak metodu samokoučinga. Ona također govori o konceptu davanja desetine. <ref name=":9"> Morrissey, Mary Manin (1996). Building Your Field of Dreams. Bantam Books. pp. 205–210. ISBN 978-0-553-10214-7. https://books.google.com/books?id=LcPWv2lfID8C as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-553-10214-7 </ref> Knjiga govori o izgradnji snova u kontekstu mentalnih i emocionalnih stanja. Autor razmatra koncepte zadovoljstva životom i blagostanja . <ref> Morrissey, Mary Manin (1997). Building Your Field of Dreams. Random House Publishing Group. p. 288. ISBN 978-0-553-37814-6. https://books.google.com/books?id=u8HcVh2CZMMC&q=%22field+of+dreams%22+%22morrissey%22 </ref> Konkretno, Morrissey istražuje praksu kreativnih slika: praksu stvaranja pozitivnih i ugodnih mentalnih slika. <ref name=":13"> Morrissey, Mary Manin (1996). Building Your Field of Dreams. Bantam Books. pp. 205–210. ISBN 978-0-553-10214-7. </ref> == Kritika == Časopis ''Publishers Weekly'' kritizirao je knjigu, ističući da Mary Morrisey "često koristi duhovne klišeje" <ref name=":9"> Morrissey, Mary Manin (1996). Building Your Field of Dreams. Bantam Books. pp. 205–210. ISBN 978-0-553-10214-7. https://books.google.com/books?id=LcPWv2lfID8C as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-553-10214-7 </ref> Međutim, kritičarka je tvrdila da "nema sumnje da je Mary Morrissey iskrena u svojoj želji da pomogne ljudima da ostvare svoje snove" <ref name=":9" /> Knjigu je usvojila zajednica za samorazvoj, a autor Gay Hendricks nazvao je knjigu "izvorom duhovne mudrosti" <ref name=":12"> "Religion Book Review: Building Your Field of Dreams". Publishers Weekly. July 1996. Retrieved 2021-10-02. https://www.publishersweekly.com/978-0-553-10214-7 </ref> Knjigu su čitaoci u studijskim grupama širom Sjedinjenih Država koristili kao nastavno sredstvo. <ref name=":1">See ''[[The Kansas City Star]]'', 23 May 1998, Page 61, "Rev. Mary Omwake Speaking Using The Book 'Building Your Field of Dreams'"</ref> <ref name=":2">Mary Morrissey: Fulfilling Your Dreams, ''[[Los Angeles Times|The Los Angeles Times]],'' 6 Nov 1997, Page 24</ref> <ref name=":3">"An Adventure in Spirit", [[The Kansas City Star|''The Kansas City Star'']], 2 May 1998, Page 63</ref> Mary Morrissey je lično predavala kroz nastavni plan i program knjige u Međunarodnom duhovnom centru Agape (International Center Spirita Agape) zajedno sa dr. Michael Beckwith. <ref name=":0">"The Spirit of Joy," [[LA Weekly]], 17 Apr 1997, Page 60, "the most powerful spiritual voices in the New Thought Movement."</ref> ''Peninsula Daily News'' je zabilježio:<blockquote>''Izgradite svoje polje snova'' Mary Manin Morrissey je metafizički klasik. Ona nas podsjeća da smo mi sukreatori svog života radeći na stvaralačkom polju Božjem i da je način na koji to činimo veoma važan za njegov razvoj. [. . . ] Zaključak Mary Morrissey: "Izuzetni ljudi su obični ljudi koji pokušavaju otkriti ono izvanredno što je već u njima." <ref name=":4"> Douglas-Smith, Pam. "Living End: Cultivating Blessings". Peninsula Daily News Magazine: Living on the Peninsula. September 2016: 38. </ref></blockquote>Nekoliko godina nakon prvog izdanja, knjiga se pojavila na listama za lektiru u okviru žanra ljudskih potencijala. <ref name=":5"> Lamothe, Denise (2002). The Taming of the Chew: A Holistic Guide to Stopping Compulsive Eating. Penguin. pp. Reading List Section. ISBN 978-1-4406-5101-4. https://books.google.com/books?id=I_43SDENrk4C&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT145 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4406-5101-4 </ref> U svojoj knjizi ''Umijeće bivanja'', autor Dennis Merritt Jones navodi ''Stvaranje vašeg polja snova'' među preporučenim štivom za čitaoce zainteresirane za meditaciju svijesti . <ref name=":21"> Jones, Dennis Merritt (2008). The Art of Being: 101 Ways to Practice Purpose in Your Life. Penguin. ISBN 978-1-4406-3575-5. https://books.google.com/books?id=XOy9jODD3IYC&dq=Mary+manin+morrissey+1949&pg=PT226 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4406-3575-5 </ref> Autorka Tess Keehn, u svojoj knjizi ''Alhemijsko naslijeđe'', piše da je ''Izgradnja vašeg polja snova'' bila ključna za pomoć u stvaranju ploča za vizije. <ref name=":6"> M.S, Tess Keehn (2015-11-19). Alchemical Inheritance: Embracing What Is, Manifesting What Becomes. Balboa Press. ISBN 978-1-5043-4347-3. https://books.google.com/books?id=Z2cTCwAAQBAJ&dq=%22Building+Your+Field+of+Dreams%22&pg=PT130 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-5043-4347-3 </ref> Slično, autorica Sage Bennet u svojoj knjizi ''Walking Wisely'' spominje knjigu Build Your Field of Dreams od Morrisseya kao izvor za učenje o Novoj misli. <ref name=":7"> PhD, Sage Bennet (2010). Wisdom Walk: Nine Practices for Creating Peace and Balance from the World's Spiritual Traditions. New World Library. pp. Chapter 8. ISBN 978-1-57731-822-4. https://books.google.com/books?id=dsVgpaNKRNUC&dq=%22Building+Your+Field+of+Dreams%22&pg=PT198 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/New_World_Library and https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-57731-822-4 </ref> == Reference == {{Refspisak}} ldhep2nn54k02oguu06ml8k1ijkplw2 14 492534 3427210 2022-08-05T10:02:53Z Maestro Ivanković 54786 Nova kategorija: Osnivanja u 2017. wikitext text/x-wiki {{osnivanjekat|201|7|2000|2022}} 5l4m5ejgwjl41wmktep3gcf1t4c4idb 0 492535 3427213 2022-08-05T10:39:47Z 21775198.138-dopisnik 131410 Nova stranica: '''Vještina''' je [[Učenje|naučena]] [[sposobnost]] za izvođenje radnje sa utvrđenim rezultatima uz dobro izvršenje često unutar date količine vremena, [[energije]] ili oboje. Vještine se često mogu podijeliti na općedomenske i vještine specifične za domen. Naprimjer, u domenu rada, neke opće vještine bi uključivale [[upravljanje vremenom]], timski rad i liderstvo, samomotivaciju i druge, dok bi se vještine specifične za domen koristile samo za određeni pos... wikitext text/x-wiki '''Vještina''' je [[Učenje|naučena]] [[sposobnost]] za izvođenje radnje sa utvrđenim rezultatima uz dobro izvršenje često unutar date količine vremena, [[energije]] ili oboje. Vještine se često mogu podijeliti na općedomenske i vještine specifične za domen. Naprimjer, u domenu rada, neke opće vještine bi uključivale [[upravljanje vremenom]], timski rad i liderstvo, samomotivaciju i druge, dok bi se vještine specifične za domen koristile samo za određeni posao. Vještina obično zahtijeva određene podsticaje i situacije iz okoline kako bi se procijenio nivo vještine koja se pokazuje i koristi. Vještina se može nazvati '''umjetnošću''' kada predstavlja korpus znanja ili granu učenja, kao u ''vještini medicine'' ili ''umijeću ratovanja''. Iako su [[umjetnost]]i također vještine, postoje mnoge vještine koje formiraju umjetnost, ali nemaju veze sa [[slikarstvo|likovnim]]. Ljudima je potreban širok spektar vještina kako bi doprinijeli modernoj ekonomiji. Zajednički [[ASTD]] i Atmerička studijaja Ministarstva rada pokazala je da se kroz tehnologiju radno mjesto mijenja i identificirala 16 osnovnih vještina koje zaposleni moraju imati kako bi mogli mijenjati s njim.<ref>{{cite web|url=http://wdr.doleta.gov/research/rlib_doc.cfm?docn=941|title=Publications and Research Search Results, Employment & Training Administration (ETA) |publisher= U.S. Department of Labor|website=wdr.doleta.gov|access-date=28 April 2018|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180428145153/https://wdr.doleta.gov/research/rlib_doc.cfm?docn=941|archive-date=28 April 2018|df=dmy-all}}</ref> Predlažu se tri široke kategorije vještina, a to su tehničke, ljudske i konceptualne.<ref>{{Cite book|title=Hospitality Employee Management and Supervision: Concepts and Practical Applications|last=Sommerville|first=Kerry|publisher=John Wiley & Sons, Inc.|year=2007|isbn=9780471745228|location=Hoboken, NJ|pages=328}}</ref> Prve dvije mogu se zamijeniti hard (teške), odnosno soft (mehke) vještinama.<ref>{{Cite book|title=Soft Skills - Enhancing Employability: Connecting Campus with Corporate|last=Rao|first=M.S.|publisher=I. K. International Publishing House Pvt Ltd|year=2010|isbn=9789380578385|location=New Delhi|pages=225}}</ref> ==Teške vještine== Teške vještine, koje se nazivaju i tehničke vještine, su sve vještine koje se odnose na bilo koji specifični zadatak ili situaciju. To uključuje i razumijevanje i stručnost u takvoj specifičnoj aktivnosti koja uključuje metode, procese, procedure ili tehnike.<ref>{{Cite book|title=Essentials of Management|last=DuBrin|first=Andrew|publisher=South-Western Cengage Learning|year=2008|isbn=9780324353891|location=Mason, OH|pages=16}}</ref> Ove vještine se lahko mogu kvantificirati za razliku od [[meke vještine|mekih vještina]], koje se odnose na nečiju ličnost.<ref>{{cite web|url=http://www.investopedia.com/terms/h/hard-skills.asp|title=Hard Skills|authors= Staff|date=15 May 2010|website=Investopedia|access-date=28 April 2018|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131205191350/http://www.investopedia.com/terms/h/hard-skills.asp|archive-date=5 December 2013|df=dmy-all}}</ref> To su također vještine koje se mogu testirati ili su bile testirane i mogu zahtijevati neke profesionalne, tehničke ili akademske kvalifikacije.<ref>{{Cite book|title=Higher Education Computer Science|last1=Carter|first1=Jenny|last2=O'Grady|first2=Michael|last3=Rosen|first3=Clive|publisher=Springer|year=2018|isbn=9783319985893|location=Cham|pages=223}}</ref> ==Generičke vještine – Holističke kompetencije== Holističke kompetencije su krovni izraz za različite tipove generičkih vještina (npr. [[kritičko razmišljanje]], [[rješavanje problema]] vještine, pozitivne vrijednosti i stavove (npr. [[otpornost]], uvažavanje drugih) koje su ključne za cjeloživotno učenje i razvoj cijele osobe.<ref>{{cite journal |last1=Chan |first1=Cecilia K.Y. |last2=Fong |first2=Emily T.Y. |last3=Luk |first3=Lillian Y.Y. |last4=Ho |first4=Robbie |title=A review of literature on challenges in the development and implementation of generic competencies in higher education curriculum |journal=International Journal of Educational Development |date=November 2017 |volume=57 |pages=1–10 |doi=10.1016/j.ijedudev.2017.08.010 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Chan |first1=Cecilia K. Y. |last2=Yeung |first2=Nai Chi Jonathan |title=Students' 'approach to develop' in holistic competency: an adaption of the 3P model |journal=Educational Psychology |date=27 May 2020 |volume=40 |issue=5 |pages=622–642 |doi=10.1080/01443410.2019.1648767 |s2cid=201383143 }}</ref> ==Radne vještine == {{Glavni|Vještina (rad)}} Kvalificirani radnici su dugo imali historijski značaj (''vidi'' [[Podjela rada]]) kao [[električar]]i, [[zidar]]i, [[Stolarija|stolari]], [[kovač]]i, [[pekar]]i, [[pivar]]i, [[Štampač|štampari]] i druga zanimanja koja su ekonomski produktivna. Kvalificirani radnici su često bili politički aktivni kroz svoje [[zanatski ceh|zanatske cehove]]..<ref>{{cite book |last=Cowan |first=Ruth Schwartz |title=A Social History of American Technology |publisher=Oxford University Press |place=New York |year=1997 |isbn=0-19-504605-6 |page=179}}</ref> ==Životne vještine== {{Glavni|Životne vještine}} Sposobnost i kapacitet stečeni namjernim, sistematičnim i kontinuiranim naporima da se glatko i prilagodljivo izvode složene aktivnosti ili radne funkcije koje uključuju ideje (kognitivne vještine), stvari (tehničke vještine) i/ili ljude (interpersonalne vještine). ==Ljudske vještine== {{Glavni|Ljudske vještine}} Prema ''American City Business Journals'', ljudske vještine su opisane kao:<ref>{{cite news|author=Rifkin, H. |url=http://portland.bizjournals.com/portland/stories/2002/06/03/focus6.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080718185643/http://portland.bizjournals.com/portland/stories/2002/06/03/focus6.html |url-status=dead |archive-date=18 July 2008 |title=Invest in people skills to boost bottom line|date=18 July 2008 |access-date= 2009-10-14|journal=Portland Business Journal}}</ref> * razumijevanje sebe i moderiranje naših odgovora * efikasno govorenje i [[empatija|empatijski]] tačno * izgradnja odnosa [[povjerenje (društvene nauke)|povjerenje]], poštovanje i produktivne interakcije. Britanska definicija je "sposobnost da se efikasno komunicira sa ljudima na prijateljski način, posebno u poslu".<ref>[http://www.macmillandictionary.com/dictionary/british/people-skills “Macmillan Dictionary”] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091105115142/http://www.macmillandictionary.com/dictionary/british/people-skills |date=5 November 2009 }} Retrieved on 2009-08-18</ref> The term is already listed in major US dictionaries.<ref>[https://www.dictionary.com/browse/people-skills# Dictionary.com definition]. Retrieved on 2009-08-18</ref> Termin ''ljudske vještine'' koristi se da uključi i psihološke vještine i [[socijalne vještine]], ali je manje inkluzivan od [[životne vještine]]. ==Društvene vještine== {{Glavni|Društvene vještine}} Socijalne vještine su sve vještine koje olakšavaju [[Interpersonalni odnos|interakciju]] i [[Društvena komunikacija|komunikaciju]] sa drugima. [[Društvena pravila]] i [[Međuljudski odnosi|odnosi]] se stvaraju, komuniciraju i mijenjaju na verbalne i neverbalne načine. Proces učenja takvih vještina naziva se [[socijalizacija]]. ==Mehke vještine== {{Glavni|Meke vještine}} Meke vještine su kombinacija vještina međuljudskih odnosa, društvenih vještina, komunikacijskih vještina, karakternih osobina, stavova, karijernih atributa i kvocijenta emocionalne inteligencije (EQ) između ostalog.<ref>{{cite journal|author=Robles, Marcel M. |title= Executive Perceptions of the Top 10 Soft Skills Needed in Today's Workplace|date=12 August 2016 |journal= Business Communication Quarterly|volume= 75|number=4|pages= 453–465| doi=10.1177/1080569912460400 |s2cid= 167983176}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Komunikacijske vještine]] * [[Odvikavanje]] * [[DISCO - Evropski rječnik vještina i kompetencija]] * [[Dreyfusov model sticanja vještina]] * [[Vještina prognoze]] * [[Igra vještine]] * [[Online igra zasnovana na vještinama]] * [[Proceduralno znanje]] * [[Analiza prenosivih vještina]] ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Skills}} {{Wikiquote}} *[https://web.archive.org/web/19961029102610/http://www.astd.org/ American Society for Training & Development ] *[https://web.archive.org/web/20090611141847/http://www.dest.gov.au/sectors/training_skills/ Australian National Training Authority] *[http://www.ncver.edu.au/research/proj/nr0024.pdf NCVER's Review of generic skills for the new economy] *[http://www.skills-ip.eu/ SKILLS EU Research Integrated Project] {{Authority control}} [[Kategorija:Vještine| ]] [[Kategorija:Učenje]] [[Kategorija:Znanje]] et76e0ip69zpy91tj6cakimddhwq9ce 0 492536 3427214 2022-08-05T10:40:57Z 21775198.138-dopisnik 131410 Preusmjereno na [[Vještina]] wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Vještina]] 88ol6vnda11gns4ghbwcaq5snbzsdcs