Mostar

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10.xsd" version="0.10" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.39.0-wmf.23</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="2300" case="first-letter">Gadget</namespace>
      <namespace key="2301" case="first-letter">Gadget talk</namespace>
      <namespace key="2302" case="case-sensitive">Gadget definition</namespace>
      <namespace key="2303" case="case-sensitive">Gadget definition talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Mostar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>817</id>
    <revision>
      <id>3427288</id>
      <parentid>3385088</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T13:55:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Yxcv</username>
        <id>32442</id>
      </contributor>
      <comment>/* Poznate ličnosti */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31943" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Mostar
| drugo_ime                  = 
| službeno_ime               = Grad Mostar
| naselje_vrsta              = Grad
| slika                      = {{multiple image
| border                 = infobox
| total_width            = 300
| image_style            = border:1;
| perrow                 = 1/3/1/2
| image1                 = Stari Most viewed from North.jpg
| image2                 = Catholic Church of St. Peter and St. Paul 聖伯多祿與聖保祿天主堂 - panoramio.jpg
| image3                 = Koski Mehmed Pasha Mosque, Mostar 01.jpg
| image4                 = Neretva2.jpg
| image5                 = Mostar 3.jpg 
| image6                 = Gymnasium Mostar 1898-1902 Gimnazija Mostar damaged B-War renovated 2009 United World College Foto Wolfgang Pehlemann DSCN6157.jpg
| image7                 = Mostar Municipal Library 1.JPG   
}}
| slika_veličina             = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = [[Stari most]], [[Franjevačka crkva i samostan sv. Petra i Pavla u Mostaru]], [[Koski Mehmed-pašina džamija]], [[Neretva]] u blizini [[Lučki most|Lučkog mosta]], Panorama Mostara, Španski trg, Gradska vijećnica
| slika_zastava              = Flag of Mostar.svg
| zastava_alt                = 
| slika_grb                  = Coat of arms of Mostar.svg
| grb_alt                    = 
| etimologija                =            
| nadimak                    = 
| moto                       = 
| slika_karta                = BiH municipality location Mostar.svg
| karta_alt                  = 
| karta_opis                 = Grad Mostar u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|43|20|58|N|17|48|45|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanski]]
| osnovan                    = 
| osnivač                    = 
| sjedište                   = 
| gradonačelnik              = Mario Kordić
| gradonačelnik_stranka      = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ]]
| površina_naselja           = 18.21
| površina_grada             = 1165.63
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          = 
| nadmorska_visina           = 
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             = 
| najveća_visina_vrh         = 
| najmanja_visina            = 
| najmanja_visina_vrh        = 
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 60195
| stanovništvo_naselje_izvor = 
| stanovništvo_grad          = 105797
| stanovništvo_grad_izvor    = 
| stanovništvo_demonim       = 
| poštanski_broj             = 88 000
| pozivni_broj               = (+387) 36
| matični_broj_naselja       = 166090&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada         = 11410
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.mostar.ba/}}
| fusnote                    = 
}}
'''Mostar''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], kulturno i privredno središte [[Hercegovina|Hercegovine]] te upravno sjedište [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskog]] kantona. Ime je dobio po čuvarima mostova (''mostarima'') na obalama [[Neretva|Neretve]]. Poznat je po čuvenom [[Stari most|Starom mostu]], izgrađenom u 16. stoljeću, koji je srušen tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 9. novembra 1993, da bi nakon rata, 2004. godine, ponovo bio izgrađen. Stari most prvi je kulturni spomenik u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] koji se nalazi na UNESCO-ovoj listi zaštićenih spomenika kulture svijeta.

Grad je najveći urbani centar u Hercegovini i peti grad po veličini u Bosni i Hercegovini. Prema popisu iz 1991, imao je 75.865 stanovnika. Danas je broj stanovnika u naseljenom mjestu nešto manji i iznosi 60.195. U cijelom gradu, prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu 2013]], ukupno živi 105.797 ljudi. Okolina urbane zone veoma je naseljena (Potoci – 2.921 stanovnik /1991/, Vrapčići – 3.461 stanovnik /1991/) i Rodoč – 4.499 stanovnika /1991/).

== Historija ==
[[Datoteka:Puente de Mostar.JPG|mini|desno|270px|Stari most jedna je od najvećih turističkih atrakcija Bosne i Hercegovine]]
[[Datoteka:Mostar Stari 2.jpg|mini|desno|270px|Stari dio Mostara]]
=== Prethistorijsko doba ===
Šire područje današnjeg Mostara bilo je naseljeno još u prethistorijskom vremenu, što potvrđuju brojna nalazišta (više od 150) iz [[neolitik]]a, [[bakarno doba|bakarnog]], [[bronzano doba|bronzanog]] i [[željezno doba|željeznog doba]]. Među njima su naseljene [[pećina|pećine]], [[grob]]ovi, [[oružje]], predrimski [[novac]] i slično. Uz [[stočarstvo]] i [[zemljoradnja|zemljoradnju]], u željeznom dobu razvija se i trgovina s okolnim središtima.

=== Rimsko doba ===
U doba ilirske samostalnosti ovo područje naseljavalo je ilirsko pleme [[Daorsi]]. Njihova teritorija obuhvatala je krajeve uz lijevu obalu Neretve, od Bijelog polja kod Mostara do Gabele i Metkovića na jugu. Plemenski centar Daorsa nalazio se na Gradini u [[Ošanjići]]ma ([[Daorson]]). Nakon [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|rimskog osvajanja]] ovaj prostor pripao je rimskoj koloniji [[Narona|Naroni]] (današnji Vid kod Metkovića) i postao sastavni dio rimske provincije [[Dalmacije (rimska provincija|Dalmacije]]. U to doba nastaju i [[cesta|ceste]] u dolini Neretve, od kojih je najvažnija [[Narona]] – Sarajevsko polje. Iz perioda kasne antike treba spomenuti bazilike iz 4-6. stoljeća u [[Cim]]u&lt;ref name=&quot;Anđelić&quot;&gt;{{cite web |author= Tomislav Anđelić |url= http://www.scribd.com/doc/34923015/GZM-1977-T-An%C4%91eli%C4%87-Kasnoanti%C4%8Dka-dvojna-bazilika-u-%C5%BDitomisli%C4%87ima-kod-Mostara |title= Kasnoantička dvojna bazilika u Žitomislićima kod Mostara |publisher= scribd.com |access-date= 23. 1. 2013 |archive-date= 16. 5. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130516230246/http://www.scribd.com/doc/34923015/GZM-1977-T-An%C4%91eli%C4%87-Kasnoanti%C4%8Dka-dvojna-bazilika-u-%C5%BDitomisli%C4%87ima-kod-Mostara |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; (danas dio Mostara) te sličnu u [[Žitomislići]]ma iz istog perioda.&lt;ref name=&quot;Anđelić&quot;/&gt;

=== Srednji vijek ===
Novo razdoblje nastaje padom Rimskog carstva i doseljenjem [[Slaveni|Slavena]]. Tokom ranog srednjeg vijeka područje Mostara pripadalo je župi [[Večerike (Večerić)|Večerić]] u oblasti ([[Hum]]). Unatoč vrhovnoj vlasti [[Franci|Franaka]], ovi krajevi imali su određen stepen samostalnosti, posebno za vrijeme kneza [[Mihailo Višević|Mihaila Viševića]] (910–950). Područjem su jedno vrijeme vladali [[Nemanjići]], zatim bosanski [[ban]], a tokom 14. i 15. stoljeća sve su snažniji humski knezovi. Jedan od njih, [[Stjepan Vukčić Kosača]], koji je stolovao u [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]]u pored Mostara, 1448. dobija titulu [[herceg]]a (odatle i naziv ''Hercegovina'').

Osnivanje grada Mostara vezano je za izgradnju dviju kula / utvrda sredinom 15. stoljeća, vjerovatno u doba [[Stjepan Vukčić Kosača|hercega Stjepana]]. Utvrda na desnoj obali Neretve zvala se Tara, a na lijevoj Halebija. Kula Herceguša sagrađena je neposredno uz Taru. Služila je u odbrambene svrhe, a i za čuvanje nekadašnjeg visećeg drvenog mosta. Izgrađena je za vrijeme hercega Stjepana, po kome je i dobila ime.

Prvi pisani spomen Mostara također je vezan za ove dvije kule: dubrovački izvještaj od 3. aprila 1452. opisuje kako se Vladislav Hercegović pobunio protiv oca Stjepana, otevši mu neke posjede. U izvještaju stoji: &quot;''ha preso quello di (...) Blagay et '''do castelli al ponte de Neretva''''' (''uzeo je (...) Blagaj i '''dvije utvrde na mostu na Neretvi'''''). Već 1444. godine indirektno se spominje most na lokaciji današnjeg Mostara, i to u povelji aragonsko-napuljskog kralja [[Alfons V, kralj Aragonije|Alfonsa Velikodušnog]].

Ime Mostar prvi se put pojavljuje u osmanlijskom popisu stanovništva iz 1468–1469. godine, a da se ono odnosi na naselje oko dviju kula na Neretvi jasno je iz jednog dokumenta sa sjednice vijeća [[Dubrovačka republika|Dubrovačke republike]] 1474. godine, što ga svrstava u relativno starija naselja Hercegovine. Od njega su stariji Blagaj (1297) i Gacko (1176), koje se prvi put spominje kao glavno središte [[Trgovina|trgovačkih]] puteva, s razvijenim [[zanatstvo]]m i trgovinom. Predstavljao je glavno središte [[Hercegovina|Hercegovine]], [[Bosna|Bosne]] i [[Kneževina Zeta|Zete]].

=== Osmanlijsko doba ===
[[Datoteka:Mehmed_Koski_pašina_džamija,_Mostar.jpg|mini|desno|270px|[[Koski Mehmed-pašina džamija]]]] 
[[Osmanlijsko carstvo|Osmanlije]] su osvojile Mostar vjerovatno 1468. godine.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Mujezinović|first=Mehmed|title=Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine - knjiga III|publisher=Veselin Masleša|year=1982|location=Sarajevo|pages=144}}&lt;/ref&gt; U Mostaru je tada boravilo blizu 35 osmanlijskih vojnika, kojima su podijeljeni posjedi, a zatečeni stanovnici su postali [[kmet]]ovi. Isprva središte kajmekamluka, Mostar je zahvaljujući saobraćajnoj važnosti prijelaza preko [[Neretva|Neretve]] početkom 16. stoljeća postao sjedištem [[Hercegovački sandžak|hercegovačkog sandžaka]]. Godine 1566. dotadašnji drveni most zamijenjen je kamenim; odluci je doprinio administrativni i saobraćajni razvoj grada.{{Izvor}}

U 16. i 17. stoljeću bilježi se intenzivno širenje [[grad]]a. Krajem ovog razdoblja Mostar je imao oko 10.000 stanovnika. Grad se razvijao kao tipično osmanlijsko naselje, s karakterističnim stambenih četvrtima ([[mahala]]ma) i trgovačkom četvrti ([[čaršija|čaršijom]]). Tokom 18. stoljeća došlo je do stagnacije i pada broja stanovnika.

Godine 1833. osnovan je poseban hercegovački [[pašaluk]], sa sjedištem u Mostaru, na čelu s [[Ali-paša Rizvanbegović|Ali-pašom Rizvanbegovićem]], koji je dobio i vezirski naslov. Otvoreni su i konzulati nekih zemalja, poput [[Austrijsko carstvo|Austrije]], [[Kraljevina Italija|Italije]], [[Rusko carstvo|Rusije]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] i [[Francuska|Francuske]]. Saobraćajnom značaju doprinijela je izgradnja ceste Mostar – [[Metković]] 1862. godine.
[[Datoteka:Neretva2.jpg|mini|desno|270px|Neretva u blizini [[Lučki most|Lučkog mosta]]]]
[[Datoteka:Stari most Kuca.jpg|mini|desno|270px|Kućica Čardak na zapadnom ulazu na Stari most]]

=== Austro-ugarsko doba ===
Baš kao i doba osmanlijske vladavine, i doba Austro-Ugarske ostavilo je veliki trag na Mostar. U ovom periodu izgrađeno je dosta zgrada [[Evropa|evropskog]] stila, pa je tako i Mostar sve više počeo ličiti na srednjoevropski [[grad]]. Građevine orijentalnog stila sve su se više počele miješati sa zgradama austro-ugarske gradnje i to je činilo jedan veoma zanimljiv spoj. Velik broj građevina u doba Austro-Ugarske izgrađen je na Glavnoj ulici u Mostaru (današnji dio Ul. maršala Tita). Jedna od najljepših građevina ovog stila jest zgrada [[Gimnazija Mostar|Gimnazije]], koja podsjeća na [[Sarajevo|sarajevsku]] [[Sarajevska vijećnica|Vijećnicu]]. Najpoznatiji gradonačelnik Mostara svih vremena [[Mujaga Komadina]] dio je mostarske [[Historija|historije]] austrougarskog perioda.

=== 20. vijek ===
Najznačajnije promjene u Mostaru desile su se baš u ovom periodu. Mostar je tada bio u sastavu Kraljevine SHS / Jugoslavije, Nezavisne Države Hrvatske te socijalističke Jugoslavije (DFJ, FNRJ, SFRJ). Mostar je također u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] dao dosta narodih heroja. Do 1991. godine Mostar je bio mješavina kultura, naroda, vjera, civilizacija. Po tome je upravo i bio jedan od najpoznatijih gradova u bivšoj Jugoslaviji  Za vrijeme Rata u Bosni i Hercegovini Bošnjaci su protjerani u istočni dio grada, a Hrvati su ostali u zapadnom dijelu (kasnije samoprozvanom Zapadnom Mostaru). Mostar je usljed rata 1992–1995. dobio dvije homogene cjeline (bošnjačku i hrvatsku) dok je broj Srba u gradu sveden na manje od 5.000. Mostar je bio i najrazrušeniji grad u Bosni i Hercegovini u posljednjem ratu, naročito Bulevar narodne revolucije i Ulica Alekse Šantića, a srušen je i simbol grada Stari most. Po stručnoj studiji zasnovanoj na videosnimcima&lt;ref name=&quot;Praljak&quot;&gt;{{Cite web |url=http://slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RUSENJE%20STAROG%20MOSTA%20U%20MOSTARU/Ru%C5%A1enje%20Starog%20mosta%20u%20Mostaru.pdf |title=1 Analiza rušenja Starog mosta prema dostupnim video-snimcima, Dr. sci. Muhamed Sućeska, dipl. ing. kem., Prof. dr. sci. Slobodan Janković, dipl.ing. str, Dr. sci. Aco Šikanić, dipl. ing. str. na ''www.slobodanpraljak.com'' |access-date=20. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171213222351/http://slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RUSENJE%20STAROG%20MOSTA%20U%20MOSTARU/Ru%C5%A1enje%20Starog%20mosta%20u%20Mostaru.pdf |archive-date=13. 12. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; tvrdi se da je eksplozija koja je rezultirala rušenjem Starog mosta mogla biti uzrokovana detonacijom [[štapin]]a u vodi, mada se potvrđuje da je tokom prijepodneva (u 9:57) i popodneva (u 15:52) 8. novembra 1993. most bio izložen udarima različitih projektila, pa vjerovatno i tenkovskih.&lt;ref name=&quot;Praljak&quot;/&gt; Evropski historičari [[Holm Sundhaussen]]&lt;ref name=&quot;HS&quot;&gt;[[Holm Sundhaussen]] ''Jugoslawien und seine Nachfolgestaaten 1943-2011 - Eine ungewöhnliche Geschichte des Gewöhnlichen'', Böhlau Verlag Wien - Köln - Weimar, {{ISBN|978-3-205-79609-1}} str. 360&lt;/ref&gt; i [[Marie-Janine Čalić]]&lt;ref name=&quot;MC&quot;&gt;[[Marie-Janine Čalić]] ''Krieg und Frieden in Bosnien Herzegowina'', Suhrkamp Verlag Frankfurt an Main 1996, {{ISBN|978-3-518-11943-3}}&lt;/ref&gt; tvrde da je most srušen granatiranjem [[HVO]]-a ili [[HV]]-a, a slično mišljenje odgovornosti hrvatskih jedinica izrazio je [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] u presudi ''Prlić i ostali (IT-04-74)''.&lt;ref&gt;[http://www.icty.org/x/cases/prlic/acjug/bcs/171129-summary-bcs.pdf Sažetak presude Žalbenog vijeća u predmetu Prlić i drugi]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.icty.org/x/cases/prlic/ind/en/prl-ii040304e.htm Optužnica Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, t. 116 i t. 118]&lt;/ref&gt;

=== Početak novog milenija ===
Najznačajnija dešavanja u ovom periodu jesu:
# Obnova Starog mosta i vraćanje stare gradske jezgre na listu UNESCO-a.
# Donošenje &quot;Novog statuta Grada Mostara&quot; čime je Mostar administrativno ujedinjen grad.

== Administracija ==
[[Datoteka:Map of Mostar.jpg|mini|desno|270px|Karta Mostara]]
Gradom Mostarom upravlja Gradska uprava sa dva čelna čovjeka: gradonačelnikom i predsjednikom Gradskog vijeća. Mostar je &quot;grad slučaj&quot; s obzirom na to da je neuspjeh da se domaći političari i stručnjaci dogovore o administrativnom uređenju grada doveo do toga da odluku o tome donese tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH [[Paddy Ashdown]]. Ti dokumenti poznati su pod nazivom &quot;Novi statut Grada Mostara&quot;, koji od 2004. godine definira Mostar kao jedinstvenu gradsku cjelinu bez podjele na općine koje su dotad postojale (Zapad, Sjever, Jugozapad, Stari grad, Jug i Jugoistok). Umjesto navedenih općina postoje tzv. gradska područja, koja predstavljaju izborne jedinice u Gradu Mostaru.

== Geografija ==
[[Datoteka:Mostar Old Town Panorama 2007.jpg|mini|desno|270px|Stari grad – panorama]]
[[Datoteka:Mostar 3.jpg|mini|desno|270px|Panorama Mostara]]
[[Datoteka:Stari Most Panorama.jpg|mini|desno|270px|Stari most]]
[[Datoteka:AroundStariMost.jpg|mini|desno|270px|Restorani u blizini Starog mosta]]
[[Datoteka:Kujundžiluk.jpg|mini|desno|270px|Ulica Kujundžiluk u Starom gradu]]
[[Datoteka:Vučjakovića džamija.jpg|mini|desno|250px|[[Vučjakovića džamija]] (Šehitluci)]]
[[Datoteka:Panorama Mostara.jpg|mini|desno|270px|Panorama Mostara]]
Mostar se nalazi na jugu Bosne i Hercegovine, tačnije, u centru Hercegovine. Gradsko područje (Mostar i njegova okolina) geografski se može opisati kao čvorište sjeverne, zapadne i istočne Hercegovine. Kroz centar grada protječe Neretva, pa je Mostar poznat i pod nadimkom &quot;grad na Neretvi&quot;. Najpoznatija brda oko mostarske kotline jesu Hum, Stolac, Fortica, Žrovnica, Planinica i Brkanovo brdo. Dvije najpoznatije planine u blizini Mostara jesu Velež i Prenj. Mostar je, kao i većina hercegovačkih gradova, veoma krševit.

== Klima ==
Uopćeno govoreći, Mostar ima izmjenjenu [[sredozemna klima|sredozemnu klimu]] sa blažim, ali hladnim zimama (sa malo ili nimalo snijega) te veoma vrućim ljetima, kada temperature u hladu znaju iznositi i preko 40 [[stepen Celzija|°C]]. Najviša ikad zabilježena temperatura u Mostaru izmjerena je 31. jula 1901, a iznosila je 46,2&amp;nbsp;°C.&lt;ref&gt;Članak &quot;[http://www.highbeam.com/doc/1G2-3406600032.html Bosnia and Herzegovina]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&quot; u ''Geo-Data: The World Geographical Encyclopedia'', Gale, 2003; pristupljeno: 5. 12. 2014.&lt;/ref&gt; Zbog toga je Mostar bio jedan od najtoplijih gradova u bivšoj Jugoslaviji, a danas u Bosni i Hercegovini. Najveći dio padavina bilježi se u hladnijem dijelu godine, dok su ljeta sušnija. Godišnje se prosječno bilježi 2 290 sunčanih sati, najviše u BiH. Značajniji snijeg je rijetka pojava, iako rekordni snježni pokrivač iznosi 86&amp;nbsp;cm (zabilježen u februraru 2012.). Blaga klima čini Mostar pogodnim za uzgajanje različitih vrsta voća i mediteranskog raslinja poput smokava, šipaka i maslina.

{{Vremenski okvir
&lt;!-- * Najviša prosječna temperatura * --&gt;
| vt_jan= 8,4   | vt_feb = 10,8  | vt_mar = 14,6
| vt_apr = 19   | vt_maj = 24    | vt_jun = 27,6
| vt_jul = 31,1 | vt_aug = 30,8  | vt_sep = 26,9 
| vt_okt = 21,0 | vt_nov = 14,5  | vt_dec= 9,7
&lt;!-- Najniža prosječna temperatura --&gt;
| nt_jan = 1,9   | nt_feb = 3,2   | nt_mar = 5,4
| nt_apr = 8,4   | nt_maj = 12,5  | nt_jun = 15,8
| nt_jul = 18,6  | nt_aug = 18,4  | nt_sep = 15,3
| nt_okt = 11,2  | nt_nov = 6,7   | nt_dec = 3,3
&lt;!-- Padavine --&gt;
| p_jan = 165  | p_feb = 151  | p_mar = 150
| p_apr = 127  | p_maj = 102  | p_jun = 78
| p_jul = 43   | p_aug = 74   | p_sep = 96 
| p_okt = 151  | p_nov = 200  | p_dec = 179
&lt;!-- Ostalo --&gt;
| izvor  = [http://worldweather.wmo.int/005/c00014.htm Svjetska meteorološka organizacija]
}}

== Privreda ==
Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|posljednjeg rata]] Mostar je bio jedan od jačih privrednih središta bivše Jugoslavije (Aluminijski kombinat, &quot;Soko&quot;, &quot;Hepok&quot; kasnije &quot;Apro&quot;, Mostarska vinarija, Fabrika duhana Mostar, hidroelektrane na Neretvi, &quot;Unis&quot;, rudnik mrkog uglja itd). Ratna razaranja uništila su privredu Mostara, pogotovo u njegovom istočnom dijelu. [[Turizam]] je jedna od najrazvijenijih grana privrede u Mostaru, naročito nakon što je stara gradska jezgra primljena na listu UNESCO-a.

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Mostara|Spisak naseljenih mjesta u gradu Mostaru}}

=== Nacionalni sastav stanovništva - grad Mostar ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Mostar
| vrsta_naseljenog_mjesta  = grad
| maticni_broj             = 11410
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot; /&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 105797
| g2013_bosnjaci           = 46752
| g2013_srbi               = 4421
| g2013_hrvati             = 51216
| g2013_bosanci            = 75
| g2013_romi               = 257
| g2013_muslimani          = 159
| g2013_bosanciihercegovci = 271
| g2013_albanci            = 294
| g2013_jugosloveni        = 83
| g2013_ukrajinci          = 7
| g2013_crnogorci          = 33
| g2013_turci              = 6
| g2013_slovenci           = 35
| g2013_pravoslavci        = 13
| g2013_makedonci          = 21
| g2013_nisu_izjasnili     = 1312
| g2013_nepoznato          = 186
| g1991_ukupno             = 126628
| g1991_muslimani          = 43856
| g1991_srbi               = 23846
| g1991_hrvati             = 43037
| g1991_jugosloveni        = 12768
| g1981_ukupno             = 110377
| g1981_muslimani          = 34247
| g1981_srbi               = 20271
| g1981_hrvati             = 36927
| g1981_jugosloveni        = 17143
| g1981_slovenci           = 161
| g1981_crnogorci          = 451
| g1981_albanci            = 160
| g1981_madjari            = 49
| g1981_makedonci          = 112
| g1981_romi               = 102
| g1971_ukupno             = 89580
| g1971_muslimani          = 33645
| g1971_srbi               = 19076
| g1971_hrvati             = 32782
| g1971_jugosloveni        = 2329
| g1971_slovenci           = 234
| g1971_crnogorci          = 439
| g1971_albanci            = 125
| g1971_madjari            = 40
| g1971_makedonci          = 138
| g1971_romi               = 10
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Mostar ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Mostar
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 166090
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 60195
| g2013_bosnjaci           = 25788
| g2013_srbi               = 2109
| g2013_hrvati             = 29475
| g2013_bosanci            = 59
| g2013_romi               = 128
| g2013_muslimani          = 118
| g2013_bosanciihercegovci = 250
| g2013_albanci            = 246
| g2013_jugosloveni        = 75
| g2013_ukrajinci          = 6
| g2013_crnogorci          = 28
| g2013_turci              = 5
| g2013_slovenci           = 32
| g2013_pravoslavci        = 9
| g2013_makedonci          = 18
| g2013_nisu_izjasnili     = 1143
| g2013_nepoznato          = 146
| g1991_ukupno             = 75865
| g1991_muslimani          = 25929
| g1991_srbi               = 14142
| g1991_hrvati             = 21795
| g1991_jugosloveni        = 11555
| g1981_ukupno             = 63427
| g1981_muslimani          = 18414
| g1981_srbi               = 11353
| g1981_hrvati             = 17621
| g1981_jugosloveni        = 14732
| g1981_slovenci           = 154
| g1981_crnogorci          = 400
| g1981_albanci            = 118
| g1981_madjari            = 37
| g1981_romi               = 81
| g1981_makedonci          = 102
| g1971_ukupno             = 47802
| g1971_muslimani          = 19244
| g1971_srbi               = 10450
| g1971_hrvati             = 14448
| g1971_jugosloveni        = 2172
| g1971_slovenci           = 218
| g1971_crnogorci          = 413
| g1971_albanci            = 114
| g1971_madjari            = 33
| g1971_romi               = 1
| g1971_makedonci          = 123
}}

== Kultura ==
=== Književnost ===
U Mostaru je 1896. godine, na inicijativu [[Aleksa Šantić|Alekse Šantiće]], [[Jovan Dučić|Jovana Dučića]] i [[Atanasije Šola|Atanasija Šole]], osnovan književni časopis ''[[Zora (časopis)|Zora]]'', koji je bez prekida izlazio do 1901. godine.&lt;ref name=&quot;Most&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.most.ba/041/046.htm |title= Jezička standardizacija i pravopisna norma u ''Zori'' (prilog mr. Muhameda Šatora) |publisher=Most|access-date=20. 6. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130609144433/http://www.most.ba/041/046.htm |archive-date=9. 6. 2013 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

=== Kulturne institucije ===
[[Datoteka:Narodno pozorište Mostar.jpg|mini|desno|250px|Narodno pozorište Mostar]]
U Mostaru se nalaze:
{{div col}}
*Centar za kulturu
*Dom kulture &quot;Herceg Stjepan Kosača&quot;
*OKC &quot;Abrašević&quot;
*[[Muzički centar Pavarotti|Muzički centar &quot;Pavarotti&quot;]]
*Arhiv Hercegovine (danas kantonalni arhiv)
*Muzej Hercegovine
*Gradska biblioteka &quot;Herceg Stjepan Kosača&quot;
*Dječija biblioteka
*Gradska biblioteka na Luci
*Narodno pozorište u Mostaru
*Hrvatsko narodno kazalište Mostar
*Kuća Alekse Šantića
*Gradski hor Mostar
*Francuski kulturni centar
{{div col end}}

=== Kulturni događaji ===
* [[Mostarsko ljeto]], gdje se ističu Šantićeve večeri poezije, Mostarski ljetni festival te Festival horova / ansambala Bosne i Hercegovine
* [[Mostarsko proljeće]] značajna je kulturna manifestacija, koju organizira Matica Hrvatska Mostar i koja se održava svake godine tokom proljeća i ljeta
* Festival [[komedija|komedije]] Bosne i Hercegovine [[Mostarska liska]], koji je pokrenulo Narodno pozorište u Mostaru 1991, a inicijator je bio režiser [[Ahmet Obradović]]

=== Nacionalni spomenici ===
{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Mostaru|Arhitektura Mostara}}

== Sport ==
Najpoznatiji sport u Mostaru jest [[nogomet]]. U najveće uspjehe mostarskih nogometnih klubova spadaju dvije titule [[FK Velež|Velež]]a u kupu bivše Jugoslavije ([[Kup maršala Tita]] [[Kup maršala Tita 1980/1981.|1981.]] i [[Kup maršala Tita 1985/1986.|1986]]) te titule prvaka Bosne i Hercegovine koje je osvojio [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] ([[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2005]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2009]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2014]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2016]]), uz jedan osvojen [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]] (također Zrinjski [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2007/2008.|2008]]).

Osim nogometa, u Mostaru je najpoznatiji ekstremni sport [[skokovi sa Starog mosta]] u Neretvu. Ovi skokovi i najpoznatiji mostarski skok, ''lasta'', predstavljaju, osim Starog mosta, FK Veleža i igranja [[tavla|tavle]], najpoznatiji dio mostarske tradicije. Takmičenja u skokovima organiziraju se tradicionalno svake godine krajem jula, a organizator je Klub skakača &quot;Mostari&quot;. Važnost ovog takmičenja pokazuje i to da ga obavezno prenosi državna televizija ili neka od najjačih komercijalnih televizija u zemlji, a ovi skokovi slove za jedne od najvažnijih sportskih događaja bh. današnjice.

Jedan od sportova koji je dosta popularan u Mostaru jest i [[karate]]. U gradu djeluje više karate-klubova.

Osim karatea, zastupljeni su i [[plivanje]], [[tenis]], [[košarka]], [[rukomet]], [[džudo]], [[boks]], [[kajakaštvo]].

== Saobraćaj ==
Najznačajnija saobraćajnica koja prolazi kroz Mostar jest [[magistralni put]] [[Magistralni put M17|M17]]. Mostar ima dvije autobuske i jednu željezničku stanicu. Javni [[autobus]]ki saobraćaj u Mostaru obavlja preduzeće Mostar-bus, koje radi pod Gradskom upravom. Mostar također ima [[Međunarodni aerodrom Mostar|međunarodni aerodrom]], koji se nalazi u naselju [[Ortiješ]].

== Poznate ličnosti ==
{{div col|3}}
*[[Adin Hebib]], slikar
*[[Aleksa Šantić]], pjesnik
*[[Alija Kebo]], književnik
*[[Almir Zalihić]], pisac
*[[Blaž Slišković]], nogometaš i trener
*[[Jadranko Fink|Jadranko]] i [[Goran Fink]], skakači u vodu
*[[Dražen Dalipagić]], košarkaš
*[[Dušan Bajević]], nogometaš
*[[Džemal Bijedić]], političar
*[[Edo Kajan]], alpinist
*[[Emir Balić]], skakač
*[[Enver Marić]], nogometaš
*[[Faruk Ćupina]], advokat i trener
*[[Franjo Vladić]], nogometaš
*[[Haldun Leo Hrvić]], nogometaš
*[[Hamza Humo]], pisac
*[[Himzo Polovina]], pjevač
*[[Ibrahim Braca Dilberović]]
*[[Ico Voljevica]], slikar
*[[Jasna Merdan]], rukometašica
*[[Josip Jole Musa]], 
*[[Karlo Afan de Rivera]], slikar
*[[Ljubo Bešlić]], gradonačelnik
*[[Meha Sefić]], slikar
*[[Meho Džeger]], zabavljač
*[[Meho Kodro]], nogometaš
*[[Džemal Hadžiabdić|Džemal]] i [[Mili Hadžiabdić]], nogometaši
*[[Milojko Ćišić]], elektroenergetičar
*[[Mišo Marić]], pjesnik
*[[Muhamed Mujić]], nogometaš
*[[Mujaga Komadina]], gradonačelnik
*[[Murat Ćorić]], političar
*[[Osman Đikić]], pisac
*[[Peko Dilberović]]
*[[Ibrahim Kajan]], pisac
*[[Pero Zubac]], pisac
*[[Predrag Matvejević]], pisac
*[[Bobo Samardžić]], slikar
*[[Željko Samardžić]], pjevač
*[[Safet Oručević]], gradonačelnik
*[[Salko Ćurić]], karataš
*[[Saša Papac]], nogometaš
*[[Sead Kajtaz]], nogometaš
*[[Semir Tuce]], nogometaš
*[[Senad Glavović]]
*[[Sergej Barbarez]], nogometaš
*[[Sergej Trifunović]], glumac
*[[Sulejman Rebac]], nogometaš
*[[Svetozar Ćorović]], pisac
*[[Vahid Halilhodžić]],nogometaš i trener
*[[Vasa Kisa]], mostarska ''liska''
*[[Vlado Puljić]], slikar
*[[Vladimir Ćorović]], historičar
*[[Zdravko Grebo]], kritičar
{{div col end}}

== Turizam ==
Mostar je jedan od najvećih urbanih turističkih centara u Bosni i Hercegovini. U njegove najpoznatije znamenitosti spadaju:
*[[Stari grad (Mostar)|Stari grad]] - historijska četvrt sa [[Stari most|Starim mostom]] i nizom ostalih sadržaja iz bogate historije grada
*[[Karađoz-begova džamija]]
*Franjevačka crkva, s najvišim zvonikom u Bosni i Hercegovini
*Bišćevića sokak, s poznatom Turskom kućom
*Historijsko naselje Brankovac, s kućama i avlijama starih mostarskih porodica, građeno u osmanlijskom stilu
*Staro naselje Blagaj s Vrelom Bune, čuvenom Blagajskom tekijom, te starim gradom osnivača Hercegovine, hercega Stjepana Kosače
*[https://web.archive.org/web/20071008181102/http://www.ruiste.info/ Park prirode Ruište] na planini Prenj, poznat po endemskoj vrsti [[munika|munike]], kao i endemskoj vrsti [[bosanski ljiljan|bosanskog ljiljana]]
*Rezervat prirode Diva Grabovica, sa gotovo netaknutom prirodom
*Mostarsko blato, park prirode zapadno od Mostara
*Kuća Alekse Šantića, velikana bh. pjesništva
*[[Muzej Hercegovine u Mostaru|Muzej Hercegovine]]
*[[Partizansko groblje u Mostaru]]

== Također pogledajte ==
* [[Arhitektura Mostara]]
* [[Mostovi u Mostaru]]
* [[Naselja Mostara]]
* [[Grb grada Mostara]]
* [[Mostarska avenija]]
* [[Reljef braće Dioskuri]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Mostar}}
{{Wikivoyage|Mostar}}
* [http://www.mostar.ba/ Zvanični veb-sajt grada Mostara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200921183451/https://www.mostar.ba/ |date=21. 9. 2020 }}

{{Grad Mostar}}
{{Hercegovačko-neretvanski kanton}}
{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Neretva}}

{{Poluzaštita}}

[[Kategorija:Mostar|*]]
[[Kategorija:Gradovi u Hercegovačko-neretvanskom kantonu]]
[[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>dd7r9dq40kg6bgzer4wh58byafpyo3n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427289</id>
      <parentid>3427288</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T13:59:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Yxcv</username>
        <id>32442</id>
      </contributor>
      <comment>/* Poznate ličnosti */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31955" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Mostar
| drugo_ime                  = 
| službeno_ime               = Grad Mostar
| naselje_vrsta              = Grad
| slika                      = {{multiple image
| border                 = infobox
| total_width            = 300
| image_style            = border:1;
| perrow                 = 1/3/1/2
| image1                 = Stari Most viewed from North.jpg
| image2                 = Catholic Church of St. Peter and St. Paul 聖伯多祿與聖保祿天主堂 - panoramio.jpg
| image3                 = Koski Mehmed Pasha Mosque, Mostar 01.jpg
| image4                 = Neretva2.jpg
| image5                 = Mostar 3.jpg 
| image6                 = Gymnasium Mostar 1898-1902 Gimnazija Mostar damaged B-War renovated 2009 United World College Foto Wolfgang Pehlemann DSCN6157.jpg
| image7                 = Mostar Municipal Library 1.JPG   
}}
| slika_veličina             = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = [[Stari most]], [[Franjevačka crkva i samostan sv. Petra i Pavla u Mostaru]], [[Koski Mehmed-pašina džamija]], [[Neretva]] u blizini [[Lučki most|Lučkog mosta]], Panorama Mostara, Španski trg, Gradska vijećnica
| slika_zastava              = Flag of Mostar.svg
| zastava_alt                = 
| slika_grb                  = Coat of arms of Mostar.svg
| grb_alt                    = 
| etimologija                =            
| nadimak                    = 
| moto                       = 
| slika_karta                = BiH municipality location Mostar.svg
| karta_alt                  = 
| karta_opis                 = Grad Mostar u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|43|20|58|N|17|48|45|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanski]]
| osnovan                    = 
| osnivač                    = 
| sjedište                   = 
| gradonačelnik              = Mario Kordić
| gradonačelnik_stranka      = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ]]
| površina_naselja           = 18.21
| površina_grada             = 1165.63
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          = 
| nadmorska_visina           = 
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             = 
| najveća_visina_vrh         = 
| najmanja_visina            = 
| najmanja_visina_vrh        = 
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 60195
| stanovništvo_naselje_izvor = 
| stanovništvo_grad          = 105797
| stanovništvo_grad_izvor    = 
| stanovništvo_demonim       = 
| poštanski_broj             = 88 000
| pozivni_broj               = (+387) 36
| matični_broj_naselja       = 166090&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada         = 11410
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.mostar.ba/}}
| fusnote                    = 
}}
'''Mostar''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], kulturno i privredno središte [[Hercegovina|Hercegovine]] te upravno sjedište [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskog]] kantona. Ime je dobio po čuvarima mostova (''mostarima'') na obalama [[Neretva|Neretve]]. Poznat je po čuvenom [[Stari most|Starom mostu]], izgrađenom u 16. stoljeću, koji je srušen tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 9. novembra 1993, da bi nakon rata, 2004. godine, ponovo bio izgrađen. Stari most prvi je kulturni spomenik u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] koji se nalazi na UNESCO-ovoj listi zaštićenih spomenika kulture svijeta.

Grad je najveći urbani centar u Hercegovini i peti grad po veličini u Bosni i Hercegovini. Prema popisu iz 1991, imao je 75.865 stanovnika. Danas je broj stanovnika u naseljenom mjestu nešto manji i iznosi 60.195. U cijelom gradu, prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu 2013]], ukupno živi 105.797 ljudi. Okolina urbane zone veoma je naseljena (Potoci – 2.921 stanovnik /1991/, Vrapčići – 3.461 stanovnik /1991/) i Rodoč – 4.499 stanovnika /1991/).

== Historija ==
[[Datoteka:Puente de Mostar.JPG|mini|desno|270px|Stari most jedna je od najvećih turističkih atrakcija Bosne i Hercegovine]]
[[Datoteka:Mostar Stari 2.jpg|mini|desno|270px|Stari dio Mostara]]
=== Prethistorijsko doba ===
Šire područje današnjeg Mostara bilo je naseljeno još u prethistorijskom vremenu, što potvrđuju brojna nalazišta (više od 150) iz [[neolitik]]a, [[bakarno doba|bakarnog]], [[bronzano doba|bronzanog]] i [[željezno doba|željeznog doba]]. Među njima su naseljene [[pećina|pećine]], [[grob]]ovi, [[oružje]], predrimski [[novac]] i slično. Uz [[stočarstvo]] i [[zemljoradnja|zemljoradnju]], u željeznom dobu razvija se i trgovina s okolnim središtima.

=== Rimsko doba ===
U doba ilirske samostalnosti ovo područje naseljavalo je ilirsko pleme [[Daorsi]]. Njihova teritorija obuhvatala je krajeve uz lijevu obalu Neretve, od Bijelog polja kod Mostara do Gabele i Metkovića na jugu. Plemenski centar Daorsa nalazio se na Gradini u [[Ošanjići]]ma ([[Daorson]]). Nakon [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|rimskog osvajanja]] ovaj prostor pripao je rimskoj koloniji [[Narona|Naroni]] (današnji Vid kod Metkovića) i postao sastavni dio rimske provincije [[Dalmacije (rimska provincija|Dalmacije]]. U to doba nastaju i [[cesta|ceste]] u dolini Neretve, od kojih je najvažnija [[Narona]] – Sarajevsko polje. Iz perioda kasne antike treba spomenuti bazilike iz 4-6. stoljeća u [[Cim]]u&lt;ref name=&quot;Anđelić&quot;&gt;{{cite web |author= Tomislav Anđelić |url= http://www.scribd.com/doc/34923015/GZM-1977-T-An%C4%91eli%C4%87-Kasnoanti%C4%8Dka-dvojna-bazilika-u-%C5%BDitomisli%C4%87ima-kod-Mostara |title= Kasnoantička dvojna bazilika u Žitomislićima kod Mostara |publisher= scribd.com |access-date= 23. 1. 2013 |archive-date= 16. 5. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130516230246/http://www.scribd.com/doc/34923015/GZM-1977-T-An%C4%91eli%C4%87-Kasnoanti%C4%8Dka-dvojna-bazilika-u-%C5%BDitomisli%C4%87ima-kod-Mostara |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; (danas dio Mostara) te sličnu u [[Žitomislići]]ma iz istog perioda.&lt;ref name=&quot;Anđelić&quot;/&gt;

=== Srednji vijek ===
Novo razdoblje nastaje padom Rimskog carstva i doseljenjem [[Slaveni|Slavena]]. Tokom ranog srednjeg vijeka područje Mostara pripadalo je župi [[Večerike (Večerić)|Večerić]] u oblasti ([[Hum]]). Unatoč vrhovnoj vlasti [[Franci|Franaka]], ovi krajevi imali su određen stepen samostalnosti, posebno za vrijeme kneza [[Mihailo Višević|Mihaila Viševića]] (910–950). Područjem su jedno vrijeme vladali [[Nemanjići]], zatim bosanski [[ban]], a tokom 14. i 15. stoljeća sve su snažniji humski knezovi. Jedan od njih, [[Stjepan Vukčić Kosača]], koji je stolovao u [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]]u pored Mostara, 1448. dobija titulu [[herceg]]a (odatle i naziv ''Hercegovina'').

Osnivanje grada Mostara vezano je za izgradnju dviju kula / utvrda sredinom 15. stoljeća, vjerovatno u doba [[Stjepan Vukčić Kosača|hercega Stjepana]]. Utvrda na desnoj obali Neretve zvala se Tara, a na lijevoj Halebija. Kula Herceguša sagrađena je neposredno uz Taru. Služila je u odbrambene svrhe, a i za čuvanje nekadašnjeg visećeg drvenog mosta. Izgrađena je za vrijeme hercega Stjepana, po kome je i dobila ime.

Prvi pisani spomen Mostara također je vezan za ove dvije kule: dubrovački izvještaj od 3. aprila 1452. opisuje kako se Vladislav Hercegović pobunio protiv oca Stjepana, otevši mu neke posjede. U izvještaju stoji: &quot;''ha preso quello di (...) Blagay et '''do castelli al ponte de Neretva''''' (''uzeo je (...) Blagaj i '''dvije utvrde na mostu na Neretvi'''''). Već 1444. godine indirektno se spominje most na lokaciji današnjeg Mostara, i to u povelji aragonsko-napuljskog kralja [[Alfons V, kralj Aragonije|Alfonsa Velikodušnog]].

Ime Mostar prvi se put pojavljuje u osmanlijskom popisu stanovništva iz 1468–1469. godine, a da se ono odnosi na naselje oko dviju kula na Neretvi jasno je iz jednog dokumenta sa sjednice vijeća [[Dubrovačka republika|Dubrovačke republike]] 1474. godine, što ga svrstava u relativno starija naselja Hercegovine. Od njega su stariji Blagaj (1297) i Gacko (1176), koje se prvi put spominje kao glavno središte [[Trgovina|trgovačkih]] puteva, s razvijenim [[zanatstvo]]m i trgovinom. Predstavljao je glavno središte [[Hercegovina|Hercegovine]], [[Bosna|Bosne]] i [[Kneževina Zeta|Zete]].

=== Osmanlijsko doba ===
[[Datoteka:Mehmed_Koski_pašina_džamija,_Mostar.jpg|mini|desno|270px|[[Koski Mehmed-pašina džamija]]]] 
[[Osmanlijsko carstvo|Osmanlije]] su osvojile Mostar vjerovatno 1468. godine.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Mujezinović|first=Mehmed|title=Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine - knjiga III|publisher=Veselin Masleša|year=1982|location=Sarajevo|pages=144}}&lt;/ref&gt; U Mostaru je tada boravilo blizu 35 osmanlijskih vojnika, kojima su podijeljeni posjedi, a zatečeni stanovnici su postali [[kmet]]ovi. Isprva središte kajmekamluka, Mostar je zahvaljujući saobraćajnoj važnosti prijelaza preko [[Neretva|Neretve]] početkom 16. stoljeća postao sjedištem [[Hercegovački sandžak|hercegovačkog sandžaka]]. Godine 1566. dotadašnji drveni most zamijenjen je kamenim; odluci je doprinio administrativni i saobraćajni razvoj grada.{{Izvor}}

U 16. i 17. stoljeću bilježi se intenzivno širenje [[grad]]a. Krajem ovog razdoblja Mostar je imao oko 10.000 stanovnika. Grad se razvijao kao tipično osmanlijsko naselje, s karakterističnim stambenih četvrtima ([[mahala]]ma) i trgovačkom četvrti ([[čaršija|čaršijom]]). Tokom 18. stoljeća došlo je do stagnacije i pada broja stanovnika.

Godine 1833. osnovan je poseban hercegovački [[pašaluk]], sa sjedištem u Mostaru, na čelu s [[Ali-paša Rizvanbegović|Ali-pašom Rizvanbegovićem]], koji je dobio i vezirski naslov. Otvoreni su i konzulati nekih zemalja, poput [[Austrijsko carstvo|Austrije]], [[Kraljevina Italija|Italije]], [[Rusko carstvo|Rusije]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] i [[Francuska|Francuske]]. Saobraćajnom značaju doprinijela je izgradnja ceste Mostar – [[Metković]] 1862. godine.
[[Datoteka:Neretva2.jpg|mini|desno|270px|Neretva u blizini [[Lučki most|Lučkog mosta]]]]
[[Datoteka:Stari most Kuca.jpg|mini|desno|270px|Kućica Čardak na zapadnom ulazu na Stari most]]

=== Austro-ugarsko doba ===
Baš kao i doba osmanlijske vladavine, i doba Austro-Ugarske ostavilo je veliki trag na Mostar. U ovom periodu izgrađeno je dosta zgrada [[Evropa|evropskog]] stila, pa je tako i Mostar sve više počeo ličiti na srednjoevropski [[grad]]. Građevine orijentalnog stila sve su se više počele miješati sa zgradama austro-ugarske gradnje i to je činilo jedan veoma zanimljiv spoj. Velik broj građevina u doba Austro-Ugarske izgrađen je na Glavnoj ulici u Mostaru (današnji dio Ul. maršala Tita). Jedna od najljepših građevina ovog stila jest zgrada [[Gimnazija Mostar|Gimnazije]], koja podsjeća na [[Sarajevo|sarajevsku]] [[Sarajevska vijećnica|Vijećnicu]]. Najpoznatiji gradonačelnik Mostara svih vremena [[Mujaga Komadina]] dio je mostarske [[Historija|historije]] austrougarskog perioda.

=== 20. vijek ===
Najznačajnije promjene u Mostaru desile su se baš u ovom periodu. Mostar je tada bio u sastavu Kraljevine SHS / Jugoslavije, Nezavisne Države Hrvatske te socijalističke Jugoslavije (DFJ, FNRJ, SFRJ). Mostar je također u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] dao dosta narodih heroja. Do 1991. godine Mostar je bio mješavina kultura, naroda, vjera, civilizacija. Po tome je upravo i bio jedan od najpoznatijih gradova u bivšoj Jugoslaviji  Za vrijeme Rata u Bosni i Hercegovini Bošnjaci su protjerani u istočni dio grada, a Hrvati su ostali u zapadnom dijelu (kasnije samoprozvanom Zapadnom Mostaru). Mostar je usljed rata 1992–1995. dobio dvije homogene cjeline (bošnjačku i hrvatsku) dok je broj Srba u gradu sveden na manje od 5.000. Mostar je bio i najrazrušeniji grad u Bosni i Hercegovini u posljednjem ratu, naročito Bulevar narodne revolucije i Ulica Alekse Šantića, a srušen je i simbol grada Stari most. Po stručnoj studiji zasnovanoj na videosnimcima&lt;ref name=&quot;Praljak&quot;&gt;{{Cite web |url=http://slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RUSENJE%20STAROG%20MOSTA%20U%20MOSTARU/Ru%C5%A1enje%20Starog%20mosta%20u%20Mostaru.pdf |title=1 Analiza rušenja Starog mosta prema dostupnim video-snimcima, Dr. sci. Muhamed Sućeska, dipl. ing. kem., Prof. dr. sci. Slobodan Janković, dipl.ing. str, Dr. sci. Aco Šikanić, dipl. ing. str. na ''www.slobodanpraljak.com'' |access-date=20. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171213222351/http://slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RUSENJE%20STAROG%20MOSTA%20U%20MOSTARU/Ru%C5%A1enje%20Starog%20mosta%20u%20Mostaru.pdf |archive-date=13. 12. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; tvrdi se da je eksplozija koja je rezultirala rušenjem Starog mosta mogla biti uzrokovana detonacijom [[štapin]]a u vodi, mada se potvrđuje da je tokom prijepodneva (u 9:57) i popodneva (u 15:52) 8. novembra 1993. most bio izložen udarima različitih projektila, pa vjerovatno i tenkovskih.&lt;ref name=&quot;Praljak&quot;/&gt; Evropski historičari [[Holm Sundhaussen]]&lt;ref name=&quot;HS&quot;&gt;[[Holm Sundhaussen]] ''Jugoslawien und seine Nachfolgestaaten 1943-2011 - Eine ungewöhnliche Geschichte des Gewöhnlichen'', Böhlau Verlag Wien - Köln - Weimar, {{ISBN|978-3-205-79609-1}} str. 360&lt;/ref&gt; i [[Marie-Janine Čalić]]&lt;ref name=&quot;MC&quot;&gt;[[Marie-Janine Čalić]] ''Krieg und Frieden in Bosnien Herzegowina'', Suhrkamp Verlag Frankfurt an Main 1996, {{ISBN|978-3-518-11943-3}}&lt;/ref&gt; tvrde da je most srušen granatiranjem [[HVO]]-a ili [[HV]]-a, a slično mišljenje odgovornosti hrvatskih jedinica izrazio je [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] u presudi ''Prlić i ostali (IT-04-74)''.&lt;ref&gt;[http://www.icty.org/x/cases/prlic/acjug/bcs/171129-summary-bcs.pdf Sažetak presude Žalbenog vijeća u predmetu Prlić i drugi]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.icty.org/x/cases/prlic/ind/en/prl-ii040304e.htm Optužnica Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, t. 116 i t. 118]&lt;/ref&gt;

=== Početak novog milenija ===
Najznačajnija dešavanja u ovom periodu jesu:
# Obnova Starog mosta i vraćanje stare gradske jezgre na listu UNESCO-a.
# Donošenje &quot;Novog statuta Grada Mostara&quot; čime je Mostar administrativno ujedinjen grad.

== Administracija ==
[[Datoteka:Map of Mostar.jpg|mini|desno|270px|Karta Mostara]]
Gradom Mostarom upravlja Gradska uprava sa dva čelna čovjeka: gradonačelnikom i predsjednikom Gradskog vijeća. Mostar je &quot;grad slučaj&quot; s obzirom na to da je neuspjeh da se domaći političari i stručnjaci dogovore o administrativnom uređenju grada doveo do toga da odluku o tome donese tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH [[Paddy Ashdown]]. Ti dokumenti poznati su pod nazivom &quot;Novi statut Grada Mostara&quot;, koji od 2004. godine definira Mostar kao jedinstvenu gradsku cjelinu bez podjele na općine koje su dotad postojale (Zapad, Sjever, Jugozapad, Stari grad, Jug i Jugoistok). Umjesto navedenih općina postoje tzv. gradska područja, koja predstavljaju izborne jedinice u Gradu Mostaru.

== Geografija ==
[[Datoteka:Mostar Old Town Panorama 2007.jpg|mini|desno|270px|Stari grad – panorama]]
[[Datoteka:Mostar 3.jpg|mini|desno|270px|Panorama Mostara]]
[[Datoteka:Stari Most Panorama.jpg|mini|desno|270px|Stari most]]
[[Datoteka:AroundStariMost.jpg|mini|desno|270px|Restorani u blizini Starog mosta]]
[[Datoteka:Kujundžiluk.jpg|mini|desno|270px|Ulica Kujundžiluk u Starom gradu]]
[[Datoteka:Vučjakovića džamija.jpg|mini|desno|250px|[[Vučjakovića džamija]] (Šehitluci)]]
[[Datoteka:Panorama Mostara.jpg|mini|desno|270px|Panorama Mostara]]
Mostar se nalazi na jugu Bosne i Hercegovine, tačnije, u centru Hercegovine. Gradsko područje (Mostar i njegova okolina) geografski se može opisati kao čvorište sjeverne, zapadne i istočne Hercegovine. Kroz centar grada protječe Neretva, pa je Mostar poznat i pod nadimkom &quot;grad na Neretvi&quot;. Najpoznatija brda oko mostarske kotline jesu Hum, Stolac, Fortica, Žrovnica, Planinica i Brkanovo brdo. Dvije najpoznatije planine u blizini Mostara jesu Velež i Prenj. Mostar je, kao i većina hercegovačkih gradova, veoma krševit.

== Klima ==
Uopćeno govoreći, Mostar ima izmjenjenu [[sredozemna klima|sredozemnu klimu]] sa blažim, ali hladnim zimama (sa malo ili nimalo snijega) te veoma vrućim ljetima, kada temperature u hladu znaju iznositi i preko 40 [[stepen Celzija|°C]]. Najviša ikad zabilježena temperatura u Mostaru izmjerena je 31. jula 1901, a iznosila je 46,2&amp;nbsp;°C.&lt;ref&gt;Članak &quot;[http://www.highbeam.com/doc/1G2-3406600032.html Bosnia and Herzegovina]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&quot; u ''Geo-Data: The World Geographical Encyclopedia'', Gale, 2003; pristupljeno: 5. 12. 2014.&lt;/ref&gt; Zbog toga je Mostar bio jedan od najtoplijih gradova u bivšoj Jugoslaviji, a danas u Bosni i Hercegovini. Najveći dio padavina bilježi se u hladnijem dijelu godine, dok su ljeta sušnija. Godišnje se prosječno bilježi 2 290 sunčanih sati, najviše u BiH. Značajniji snijeg je rijetka pojava, iako rekordni snježni pokrivač iznosi 86&amp;nbsp;cm (zabilježen u februraru 2012.). Blaga klima čini Mostar pogodnim za uzgajanje različitih vrsta voća i mediteranskog raslinja poput smokava, šipaka i maslina.

{{Vremenski okvir
&lt;!-- * Najviša prosječna temperatura * --&gt;
| vt_jan= 8,4   | vt_feb = 10,8  | vt_mar = 14,6
| vt_apr = 19   | vt_maj = 24    | vt_jun = 27,6
| vt_jul = 31,1 | vt_aug = 30,8  | vt_sep = 26,9 
| vt_okt = 21,0 | vt_nov = 14,5  | vt_dec= 9,7
&lt;!-- Najniža prosječna temperatura --&gt;
| nt_jan = 1,9   | nt_feb = 3,2   | nt_mar = 5,4
| nt_apr = 8,4   | nt_maj = 12,5  | nt_jun = 15,8
| nt_jul = 18,6  | nt_aug = 18,4  | nt_sep = 15,3
| nt_okt = 11,2  | nt_nov = 6,7   | nt_dec = 3,3
&lt;!-- Padavine --&gt;
| p_jan = 165  | p_feb = 151  | p_mar = 150
| p_apr = 127  | p_maj = 102  | p_jun = 78
| p_jul = 43   | p_aug = 74   | p_sep = 96 
| p_okt = 151  | p_nov = 200  | p_dec = 179
&lt;!-- Ostalo --&gt;
| izvor  = [http://worldweather.wmo.int/005/c00014.htm Svjetska meteorološka organizacija]
}}

== Privreda ==
Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|posljednjeg rata]] Mostar je bio jedan od jačih privrednih središta bivše Jugoslavije (Aluminijski kombinat, &quot;Soko&quot;, &quot;Hepok&quot; kasnije &quot;Apro&quot;, Mostarska vinarija, Fabrika duhana Mostar, hidroelektrane na Neretvi, &quot;Unis&quot;, rudnik mrkog uglja itd). Ratna razaranja uništila su privredu Mostara, pogotovo u njegovom istočnom dijelu. [[Turizam]] je jedna od najrazvijenijih grana privrede u Mostaru, naročito nakon što je stara gradska jezgra primljena na listu UNESCO-a.

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Mostara|Spisak naseljenih mjesta u gradu Mostaru}}

=== Nacionalni sastav stanovništva - grad Mostar ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Mostar
| vrsta_naseljenog_mjesta  = grad
| maticni_broj             = 11410
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot; /&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 105797
| g2013_bosnjaci           = 46752
| g2013_srbi               = 4421
| g2013_hrvati             = 51216
| g2013_bosanci            = 75
| g2013_romi               = 257
| g2013_muslimani          = 159
| g2013_bosanciihercegovci = 271
| g2013_albanci            = 294
| g2013_jugosloveni        = 83
| g2013_ukrajinci          = 7
| g2013_crnogorci          = 33
| g2013_turci              = 6
| g2013_slovenci           = 35
| g2013_pravoslavci        = 13
| g2013_makedonci          = 21
| g2013_nisu_izjasnili     = 1312
| g2013_nepoznato          = 186
| g1991_ukupno             = 126628
| g1991_muslimani          = 43856
| g1991_srbi               = 23846
| g1991_hrvati             = 43037
| g1991_jugosloveni        = 12768
| g1981_ukupno             = 110377
| g1981_muslimani          = 34247
| g1981_srbi               = 20271
| g1981_hrvati             = 36927
| g1981_jugosloveni        = 17143
| g1981_slovenci           = 161
| g1981_crnogorci          = 451
| g1981_albanci            = 160
| g1981_madjari            = 49
| g1981_makedonci          = 112
| g1981_romi               = 102
| g1971_ukupno             = 89580
| g1971_muslimani          = 33645
| g1971_srbi               = 19076
| g1971_hrvati             = 32782
| g1971_jugosloveni        = 2329
| g1971_slovenci           = 234
| g1971_crnogorci          = 439
| g1971_albanci            = 125
| g1971_madjari            = 40
| g1971_makedonci          = 138
| g1971_romi               = 10
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Mostar ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Mostar
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 166090
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 60195
| g2013_bosnjaci           = 25788
| g2013_srbi               = 2109
| g2013_hrvati             = 29475
| g2013_bosanci            = 59
| g2013_romi               = 128
| g2013_muslimani          = 118
| g2013_bosanciihercegovci = 250
| g2013_albanci            = 246
| g2013_jugosloveni        = 75
| g2013_ukrajinci          = 6
| g2013_crnogorci          = 28
| g2013_turci              = 5
| g2013_slovenci           = 32
| g2013_pravoslavci        = 9
| g2013_makedonci          = 18
| g2013_nisu_izjasnili     = 1143
| g2013_nepoznato          = 146
| g1991_ukupno             = 75865
| g1991_muslimani          = 25929
| g1991_srbi               = 14142
| g1991_hrvati             = 21795
| g1991_jugosloveni        = 11555
| g1981_ukupno             = 63427
| g1981_muslimani          = 18414
| g1981_srbi               = 11353
| g1981_hrvati             = 17621
| g1981_jugosloveni        = 14732
| g1981_slovenci           = 154
| g1981_crnogorci          = 400
| g1981_albanci            = 118
| g1981_madjari            = 37
| g1981_romi               = 81
| g1981_makedonci          = 102
| g1971_ukupno             = 47802
| g1971_muslimani          = 19244
| g1971_srbi               = 10450
| g1971_hrvati             = 14448
| g1971_jugosloveni        = 2172
| g1971_slovenci           = 218
| g1971_crnogorci          = 413
| g1971_albanci            = 114
| g1971_madjari            = 33
| g1971_romi               = 1
| g1971_makedonci          = 123
}}

== Kultura ==
=== Književnost ===
U Mostaru je 1896. godine, na inicijativu [[Aleksa Šantić|Alekse Šantiće]], [[Jovan Dučić|Jovana Dučića]] i [[Atanasije Šola|Atanasija Šole]], osnovan književni časopis ''[[Zora (časopis)|Zora]]'', koji je bez prekida izlazio do 1901. godine.&lt;ref name=&quot;Most&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.most.ba/041/046.htm |title= Jezička standardizacija i pravopisna norma u ''Zori'' (prilog mr. Muhameda Šatora) |publisher=Most|access-date=20. 6. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130609144433/http://www.most.ba/041/046.htm |archive-date=9. 6. 2013 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

=== Kulturne institucije ===
[[Datoteka:Narodno pozorište Mostar.jpg|mini|desno|250px|Narodno pozorište Mostar]]
U Mostaru se nalaze:
{{div col}}
*Centar za kulturu
*Dom kulture &quot;Herceg Stjepan Kosača&quot;
*OKC &quot;Abrašević&quot;
*[[Muzički centar Pavarotti|Muzički centar &quot;Pavarotti&quot;]]
*Arhiv Hercegovine (danas kantonalni arhiv)
*Muzej Hercegovine
*Gradska biblioteka &quot;Herceg Stjepan Kosača&quot;
*Dječija biblioteka
*Gradska biblioteka na Luci
*Narodno pozorište u Mostaru
*Hrvatsko narodno kazalište Mostar
*Kuća Alekse Šantića
*Gradski hor Mostar
*Francuski kulturni centar
{{div col end}}

=== Kulturni događaji ===
* [[Mostarsko ljeto]], gdje se ističu Šantićeve večeri poezije, Mostarski ljetni festival te Festival horova / ansambala Bosne i Hercegovine
* [[Mostarsko proljeće]] značajna je kulturna manifestacija, koju organizira Matica Hrvatska Mostar i koja se održava svake godine tokom proljeća i ljeta
* Festival [[komedija|komedije]] Bosne i Hercegovine [[Mostarska liska]], koji je pokrenulo Narodno pozorište u Mostaru 1991, a inicijator je bio režiser [[Ahmet Obradović]]

=== Nacionalni spomenici ===
{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Mostaru|Arhitektura Mostara}}

== Sport ==
Najpoznatiji sport u Mostaru jest [[nogomet]]. U najveće uspjehe mostarskih nogometnih klubova spadaju dvije titule [[FK Velež|Velež]]a u kupu bivše Jugoslavije ([[Kup maršala Tita]] [[Kup maršala Tita 1980/1981.|1981.]] i [[Kup maršala Tita 1985/1986.|1986]]) te titule prvaka Bosne i Hercegovine koje je osvojio [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] ([[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2005]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2009]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2014]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2016]]), uz jedan osvojen [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]] (također Zrinjski [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2007/2008.|2008]]).

Osim nogometa, u Mostaru je najpoznatiji ekstremni sport [[skokovi sa Starog mosta]] u Neretvu. Ovi skokovi i najpoznatiji mostarski skok, ''lasta'', predstavljaju, osim Starog mosta, FK Veleža i igranja [[tavla|tavle]], najpoznatiji dio mostarske tradicije. Takmičenja u skokovima organiziraju se tradicionalno svake godine krajem jula, a organizator je Klub skakača &quot;Mostari&quot;. Važnost ovog takmičenja pokazuje i to da ga obavezno prenosi državna televizija ili neka od najjačih komercijalnih televizija u zemlji, a ovi skokovi slove za jedne od najvažnijih sportskih događaja bh. današnjice.

Jedan od sportova koji je dosta popularan u Mostaru jest i [[karate]]. U gradu djeluje više karate-klubova.

Osim karatea, zastupljeni su i [[plivanje]], [[tenis]], [[košarka]], [[rukomet]], [[džudo]], [[boks]], [[kajakaštvo]].

== Saobraćaj ==
Najznačajnija saobraćajnica koja prolazi kroz Mostar jest [[magistralni put]] [[Magistralni put M17|M17]]. Mostar ima dvije autobuske i jednu željezničku stanicu. Javni [[autobus]]ki saobraćaj u Mostaru obavlja preduzeće Mostar-bus, koje radi pod Gradskom upravom. Mostar također ima [[Međunarodni aerodrom Mostar|međunarodni aerodrom]], koji se nalazi u naselju [[Ortiješ]].

== Poznate ličnosti ==
{{div col|3}}
*[[Adin Hebib]], slikar
*[[Aleksa Šantić]], pjesnik
*[[Alija Kebo]], književnik
*[[Almir Zalihić]], pisac
*[[Blaž Slišković]], nogometaš i trener
*[[Jadranko Fink|Jadranko]] i [[Goran Fink]], skakači u vodu
*[[Dražen Dalipagić]], košarkaš
*[[Dušan Bajević]], nogometaš
*[[Džemal Bijedić]], političar
*[[Edo Kajan]], alpinist
*[[Emir Balić]], skakač
*[[Enver Marić]], nogometaš
*[[Faruk Ćupina]], advokat i trener
*[[Franjo Vladić]], nogometaš
*[[Haldun Leo Hrvić]], nogometaš
*[[Hamza Humo]], pisac
*[[Himzo Polovina]], pjevač
*[[Ibrahim Braca Dilberović]]
*[[Ico Voljevica]], slikar
*[[Jasna Merdan]], rukometašica
*[[Josip Jole Musa]], 
*[[Karlo Afan de Rivera]], slikar
*[[Ljubo Bešlić]], gradonačelnik
*[[Meha Sefić]], slikar
*[[Meho Džeger]], zabavljač
*[[Meho Kodro]], nogometaš
*[[Džemal Hadžiabdić|Džemal]] i [[Mili Hadžiabdić]], nogometaši
*[[Milojko Ćišić]], elektroenergetičar
*[[Mišo Marić]], pjesnik
*[[Muhamed Mujić]], nogometaš
*[[Mujaga Komadina]], gradonačelnik
*[[Murat Ćorić]], političar
*[[Osman Đikić]], pisac
*[[Peko Dilberović]]
*[[Ibrahim Kajan]], pisac
*[[Pero Zubac]], pisac
*[[Predrag Matvejević]], pisac
*[[Bobo Samardžić]], slikar
*[[Željko Samardžić]], pjevač
*[[Safet Oručević]], gradonačelnik
*[[Salko Ćurić]], karataš
*[[Saša Papac]], nogometaš
*[[Sead Kajtaz]], nogometaš
*[[Semir Tuce]], nogometaš
*[[Senad Glavović]], nogometaš
*[[Sergej Barbarez]], nogometaš
*[[Sergej Trifunović]], glumac
*[[Sulejman Rebac]], nogometaš
*[[Svetozar Ćorović]], pisac
*[[Vahid Halilhodžić]],nogometaš i trener
*[[Vasa Kisa]], mostarska ''liska''
*[[Vlado Puljić]], slikar
*[[Vladimir Ćorović]], historičar
*[[Zdravko Grebo]], kritičar
{{div col end}}

== Turizam ==
Mostar je jedan od najvećih urbanih turističkih centara u Bosni i Hercegovini. U njegove najpoznatije znamenitosti spadaju:
*[[Stari grad (Mostar)|Stari grad]] - historijska četvrt sa [[Stari most|Starim mostom]] i nizom ostalih sadržaja iz bogate historije grada
*[[Karađoz-begova džamija]]
*Franjevačka crkva, s najvišim zvonikom u Bosni i Hercegovini
*Bišćevića sokak, s poznatom Turskom kućom
*Historijsko naselje Brankovac, s kućama i avlijama starih mostarskih porodica, građeno u osmanlijskom stilu
*Staro naselje Blagaj s Vrelom Bune, čuvenom Blagajskom tekijom, te starim gradom osnivača Hercegovine, hercega Stjepana Kosače
*[https://web.archive.org/web/20071008181102/http://www.ruiste.info/ Park prirode Ruište] na planini Prenj, poznat po endemskoj vrsti [[munika|munike]], kao i endemskoj vrsti [[bosanski ljiljan|bosanskog ljiljana]]
*Rezervat prirode Diva Grabovica, sa gotovo netaknutom prirodom
*Mostarsko blato, park prirode zapadno od Mostara
*Kuća Alekse Šantića, velikana bh. pjesništva
*[[Muzej Hercegovine u Mostaru|Muzej Hercegovine]]
*[[Partizansko groblje u Mostaru]]

== Također pogledajte ==
* [[Arhitektura Mostara]]
* [[Mostovi u Mostaru]]
* [[Naselja Mostara]]
* [[Grb grada Mostara]]
* [[Mostarska avenija]]
* [[Reljef braće Dioskuri]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Mostar}}
{{Wikivoyage|Mostar}}
* [http://www.mostar.ba/ Zvanični veb-sajt grada Mostara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200921183451/https://www.mostar.ba/ |date=21. 9. 2020 }}

{{Grad Mostar}}
{{Hercegovačko-neretvanski kanton}}
{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Neretva}}

{{Poluzaštita}}

[[Kategorija:Mostar|*]]
[[Kategorija:Gradovi u Hercegovačko-neretvanskom kantonu]]
[[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>5cbp1kln2fmlsn0hu448k083j52r61v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Federacija Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3219</id>
    <revision>
      <id>3427319</id>
      <parentid>3422348</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T22:05:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="54387" xml:space="preserve">{{Geokutija|Entitet
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Federacija Bosne i Hercegovine
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             = Федерација Босне и Херцеговине
| kategorija            = [[Entitet (politička geografija)|Entitet Bosne i Hercegovine]]
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               = 
| simbol                = 
| simbol_vrsta          = Grb&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = Bosna i Hercegovina
| zastava_države        = da
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| glavni_grad           = [[Sarajevo]]
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| površina              = 26110,5
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = &lt;span style=&quot;color: red; font-size: larger;&quot;&gt;▼&lt;/span&gt;2,219,220&lt;ref name=&quot;Rezultat popisa 2013&quot;&gt;[http://fzs.ba/index.php/popis-stanovnistva/popis-stanovnistva-2013/konacni-rezultati-popisa-2013/]&lt;/ref&gt;
{{plainlist|
* [[Bošnjaci]] - 70,40%
* [[Hrvati]] - 22,44%	
* [[Srbi]] - 2,55%
* Ostali - 4,61% 
}}
| stanovništvo_datum = 2013.
| stanovništvo_gustoća  = 84,99
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan               =18. mart 1994.([[Vašingtonski sporazum]]) &lt;br /&gt;
15. decembar 1995.
(priznata kao entitet u Bosni i Hercegovini)
| vlada                 = [[Parlamentarni sistem]]
| lider                 = [[Marinko Čavara]] |lider_vrsta = Predsjednik
| partija_lidera        = [[HDZ BiH]]
| lider1                = [[Fadil Novalić]] |lider1_vrsta = Premijer
| partija_lidera1       = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona        =UTC +1 | utc_odstupanje =
| vremenska_zona_DST    = | utc_offset_DST =
| poštanski_broj        =
| pozivni broj          =+387
| kod                   =
| prazno                =- ukupno
&lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;23,260 milijarde KM
- po stanovniku
&lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;10.562 KM | prazno_vrsta =BDP                        (2020)
| prazno1               =[[bosanski]]&lt;br /&gt;[[hrvatski]]&lt;br /&gt;[[srpski]] | prazno1_vrsta =Službeni jezici
| karta                 = Federation of Bosnia and Herzegovina in Bosnia and Herzegovina (wo Brcko District).svg
| opis_karte            = Federacija BiH (crveno)
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web_stranica          = {{URL|fbihvlada.gov.ba}}
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              = Odlukom [[Ustavni sud BiH|Ustavnog suda BiH]] 28. januara 2007, [[Grb Federacije Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Zastava Federacije Bosne i Hercegovine|zastava Federacije BiH]] stavljeni su izvan snage jer ne predstavljaju sva tri konstitutivna naroda u BiH. Od 14. juna 2007. [[Grb Federacije Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Zastava Federacije Bosne i Hercegovine|zastava Federacije]] su ukinuti i nisu u službenoj upotrebi.
|Bruto domaći proizvod po stanovniku, KM=&lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;10.562
|Bruto domaći proizvod u 000 KM=
|Službena pisma=[[latinica]] i [[ćirilica]]
|valuta=[[konvertibilna marka]] (BAM)
|prazno4_vrsta=[[Internetski nastavak]]
|prazno4=[[.ba]]
|prazno5_vrsta=Najveća tačka
|prazno5=[[Čvrsnica]]
|prazno6_vrsta=Najveće jezero
|prazno6=[[Jablaničko jezero]]
}}
'''Federacija Bosne i Hercegovine''' jest, prema [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskom sporazumu]], jedan od dva [[Entitet (politička geografija)|entiteta]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] (pored [[Republika Srpska|Republike Srpske]]) i zauzima 51% njene površine. Nastala je potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]] [[18. mart]]a [[1994.|1994]]. između [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]], [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] i [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]. Tim sporazumom okončan je [[bošnjačko-hrvatski sukob]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

[[30. mart]]a [[1994.|1994]]. u [[Sarajevo|Sarajevu]] održana je konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine na kojoj je usvojen [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine]]. Na sjednici su učestvovali poslanici izabrani u Skupštinu [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] na izborima 1990. godine. Ustavotvorna skupština je prestala sa radom [[1996.]] godine nakon izbora za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]].

Federacija se sastoji od [[Kanton (čvor)|deset federalnih jedinica]], [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantona]]&lt;ref name=&quot;U&quot;&gt;[http://www.ustavnisudfbih.ba/bs/dokumenti/ustav_precisceni_tekst.pdf Ustav Federacije Bosne i Hercegovine]&lt;/ref&gt;. [[Konstitutivni narod]]i Federacije Bosne i Hercegovine su [[Bošnjaci]], [[Hrvati]] i [[Srbi]], a službeni jezici su [[bosanski jezik|bosanski]], [[hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik]]. Službena pisma su [[latinica]] i [[ćirilica]].&lt;ref name=&quot;Ustav&quot; /&gt;

[[Daytonski mirovni sporazum|Međuentitetska granična linija]] koja [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] dijeli na dva [[Entitet (čvor)|entiteta]] napravljena je na osnovu granica tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] s bitnim promjenama na [[Bosanska krajina|zapadnom dijelu države]] i oko glavnog grada [[Sarajevo|Sarajeva]] koje su ucrtane [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]]. Dužina međuentitetske granične linije je 1.080&amp;nbsp;km. Međuentitetska granica nije pod kontrolom [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|vojske]] i [[Policija Bosne i Hercegovine|policije]], u potpunosti je slobodna za prolaz. Federacija BiH, osim [[Republika Srpska|Republike Srpske,]] graniči još s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na zapadu. Federacija BiH ima 26&amp;nbsp;km morske granice kod [[Neum]]a.

Gotovo cijela Federacija BiH nalazi se na [[Dinaridi]]ma izuzev [[Posavski kanton|posavskog dijela Federacije]] koji je dio [[Panonska nizija|Panonske nizije]]. Najviši vrh Federacije je [[Čvrsnica]] (2.228&amp;nbsp;m) na sjeveru [[Hercegovina|Hercegovine]], a druge više planine su [[Vranica]], [[Prenj]], [[Treskavica]] i [[Vran]].

Najveća jezera FBiH su [[Jablaničko jezero]] (70,0&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) i [[Buško jezero]] (55,8&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).

Federacija BiH je najvećim dijelom [[Šuma|šumovita]], dok je [[Posavski kanton|posavski dio]] [[ravnica]] pogodna za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]. Prevladava umjerenom [[Kontinentalna klima|kontinentalnom klimom]] s toplim [[Ljeto|ljetima]] i hladnim [[zima]]ma, izuzev južne [[Hercegovina|Hercegovine]] gdje prevladava [[Sredozemna klima|srednozemna klima]] s blagim kišovitim [[zima]]ma i toplim [[Ljeto|ljetima]].

== Historija ==
=== Stvaranje ===
Osnovu za stvaranje Federacije Bosne i Hercegovine propisuje [[Vašingtonski sporazum]] u martu 1994. Prema sporazumu, u kombinaciji teritorija koje drže [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeće odbrane]] stajalo je da se FBiH dijeli na deset kantona. Kantonalni sistem odabran je kako bi se spriječila dominacija jedne etničke grupe nad drugom. [[Vašingtonski sporazum]] je proveden u proljeće 1994. godine, po sazivanju Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine. Dana 24. jula, ustavna skupština je usvojila i proglasila [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine]].

=== Nakon rata ===
[[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] iz 1995. godine kojim je okončan četverogodišnji rat, Federacija Bosne i Hercegovine definirana je kao jedan od dva entiteta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a zauzima 51% površine BIH. Dana 8. marta 2000. godine, [[Brčko distrikt]] je formiran kao autonomna okrug unutar Bosne i Hercegovine, a nastao je iz dijela teritorija oba bosanska entiteta. U 2001-2002, [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Ured visokog predstavnika]] ([[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]) je nametnuo amandmane na ustav Federacije BIH i njegovog izbornog zakona. Nezadovoljni hrvatski političari postavljaju zasebnu hrvatsku Nacionalnu skupštinu, gdje je održan referendum paralelno s izborima i proglašena hrvatska federalna jedinica u većinski hrvatskim područjima u Federaciji. Njihovi pokušaji u neuspješno završili ubrzo nakon intervencije [[SFOR|SFOR-]]&lt;nowiki/&gt;a i sudskih postupaka.

== Administrativna podjela ==
{{Glavni|Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine}}
{{Interaktivna Karta BH-Kantoni|Slika=Bosnia and Herzegovina, administrative divisions - Nmbrs (cantons) - colored.svg|Veličina=right{{!}}350px|Alt=}}
Federacija BiH se administrativno sastoji od deset kantona. Glavni grad je [[Sarajevo]], dok je u [[Mostar]] sjedište pet federalnih ministarstva. Podjelom BiH međuentitetskom linijom promijenjene su granice nekih prijeratnih općina, odnosno stvorene su neke manje općine u Federaciji BiH i [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. U Federaciji BiH izmjenjene su granice općina [[Bosanska Krupa]], [[Sanski Most]], [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Bosanski Petrovac]], [[Tešanj]], [[Drvar]], [[Kupres (FBiH)]], [[Jajce]], [[Gračanica]], [[Kalesija]], [[Gradačac]], [[Lukavac]], [[Tuzla]], [[Orašje]], [[Odžak]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]], [[Novo Sarajevo]], [[Ilidža]], [[Goražde]], [[Mostar]], [[Stolac]], [[Maglaj]], [[Travnik]] i [[Donji Vakuf]], a novouspostavljene općine su [[Dobretići]], [[Doboj Jug]], [[Doboj Istok]], [[Domaljevac-Šamac]], [[Čelić]], [[Teočak]], [[Sapna]], [[Trnovo (FBiH)]], [[Pale (FBiH)]], [[Foča (FBiH)]] i [[Ravno]]. Federacija ima ukupno 79 općina i ima 3.329  naselja.

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Br. !! Kanton !! Sjedište !! Br. !! Kanton !! Sjedište
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| I. || [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Una-Sana_Canton.png|20px]] '''[[Unsko-sanski kanton]]''' || [[Bihać]] || style=&quot;text-align:center;&quot;| VI. || [[Datoteka:Coat of arms of Central Bosnia.svg|20px]] '''[[Srednjobosanski kanton]]''' || [[Travnik]]
|- 
| style=&quot;text-align:center;&quot;|II. || [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Posavina.svg|20px]] '''[[Posavski kanton]]''' || [[Orašje]] || style=&quot;text-align:center;&quot;|VII. || [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Herzegovina-Neretva_Canton.png|20px]] '''[[Hercegovačko-neretvanski kanton]]''' || [[Mostar]]
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|III. || [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Tuzla_Canton.svg|20px]] '''[[Tuzlanski kanton]]''' || [[Tuzla]] || style=&quot;text-align:center;&quot;|VIII. || [[Datoteka:No_coats_of_arms.svg|20px]] '''[[Zapadnohercegovački kanton]]''' || [[Široki Brijeg]]
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|IV. || [[Datoteka:Coat of arms of Zenica-Doboj Canton.svg|20px]] '''[[Zeničko-dobojski kanton]]''' || [[Zenica]] || style=&quot;text-align:center;&quot;|IX. || [[Datoteka:Coat of arms of Sarajevo Canton.svg|25px]] '''[[Kanton Sarajevo]]''' || [[Sarajevo]]
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|V. || [[Datoteka:Coat of arms of Bosnian Podrinje.svg|20px]] '''[[Bosansko-podrinjski kanton Goražde]]''' || [[Goražde]] || style=&quot;text-align:center;&quot;|X. || [[Datoteka:No_coats_of_arms.svg|20px]] '''[[Kanton 10]]''' || [[Livno]]
|}

==Broj stanovnika==
Po procjeni [[Federalni zavod za statistiku|Federalnog zavoda za statistiku]] 30. juna 2012. godine, broj ukupnog broja stanovnika je 2.866.543, od čega su 528.266 izbjeglice u inostranstvu.&lt;ref name=&quot;Procjena 2012&quot; /&gt; Prema konačnim rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|Popisa stanovništva iz 2013. godine]] broj stanovnika je 2.219.220.&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt; Procjena za 2018. godinu je 2.196.233 stanovnika.

{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:right&quot;
|-
! Kanton 
!Procjena 1991.!! 2013. (konačni popis)&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
!Procjena 2016
!Procjena 2017
!Procjena 2018
!Procjena 2019
!Procjena 2020
|-
| align=left|{{ZID|Unsko-sanski kanton}}
|343.317||273.261
|271.209
|270.299
|269.280
|267.874
|{{Gubitak}}266.535
|-
| align=left|{{ZID|Posavski kanton}}
|59.478||43.453
|42.452
|42.044
|41.721
|41.346
|{{Gubitak}}40.959
|-
| align=left|{{ZID|Tuzlanski kanton}}
|493.887||445.028
|443.053
|441.902
|440.351
|438.811
|{{Gubitak}}437.607
|-
| align=left|{{ZID|Zeničko-dobojski kanton}}
|477.868||364.433
|361.031
|360.093
|359.350
|358.292
|{{Gubitak}}357.275
|-
| align=left|{{ZID|Bosansko-podrinjski kanton Goražde}}
|40.205|| 23.734
|23.518
|23.360
|23.290
|23.041
|{{Gubitak}}22.778
|-
| align=left|{{ZID|Srednjobosanski kanton}}
|340.072|| 254.686
|251.973
|251.434
|250.825
|249.879
|{{Gubitak}}249.062
|-
| align=left|{{ZID|Hercegovačko-neretvanski kanton}}
|267.590|| 222.007
|219.395
|218.473
|217.765
|216.970
|{{Gubitak}}216.248
|-
| align=left|{{ZID|Zapadnohercegovački kanton}}
|88.992|| 94.898
|93.989
|93.696
|93.529
|93.385
|{{Gubitak}}93.213
|-
| align=left|{{ZID|Kanton Sarajevo}}
|492.983|| 413.593
|417.498
|418.542
|419.414
|420.496
|{{Povećanje}}421.555
|-
| align=left|{{ZID|Kanton 10}}
|115.682|| 84.127
|82.113
|81.350
|80.708
|80.004
|{{Gubitak}}79.448
|-
| align=left| '''Ukupno''' 
|'''2.720.074'''||'''2.219.220'''
|'''2.206.231'''
|'''2.201.193'''
|'''2.196.233'''
|'''2.190.098'''
|{{Gubitak}}'''2.184.680'''
|}

== Migracije ==
Iako je velik dio stanovništva svih nacionalnosti bilo protjerano ili raseljeno iz FBiH u vrijeme rata, bilježi se i velik broj povratnika. Od 1996. do 2006. broj izbjeglica koji su se vratili u FBiH je 387.654, od toga 256.915 [[Bošnjaci|Bošnjaka]], 75.038 [[Hrvati|Hrvata]], 51.252 [[Srbi|Srba]] i 4.449 ostalih. Također od 1996. do 2006. vratio se i velik broj raseljenih osoba, njih 573.884, od toga 349.557 [[Bošnjaci|Bošnjaka]], 44.804 [[Hrvati|Hrvata]], 176.736 [[Srbi|Srba]] i 2.787 ostalih. Dakle, ukupan broj povratnika (izbjeglica i raseljenih) u FBiH od 1996. do 2006. bio je 1.017.433 osoba.

== Demografija ==
=== Etnička struktura ===
{{Stubičasti dijagram|barwidth=150px|boja_stuba1=#228B22|boja_stuba2=#007FFF|boja_stuba3=#FF0000|cifra_stuba1=70.4|cifra_stuba2=22.04|cifra_stuba3=2.55|desno1=%|float=right|ime_stuba1=[[Bošnjaci]]|ime_stuba2=[[Hrvati]]|ime_stuba3=[[Srbi]]|maks=100|naslov=Etničke grupe u Federaciji Bosne i Hercegovine 2013.}}

[[Datoteka:Cities FBiH.png|mini|Karta FBIH sa označenim gradovima|249x249px]]
Tokom rata najviše je bilo [[Bošnjaci|Bošnjaka]], te je njihov broj u 2013. porastao dok se broj [[Hrvati|Hrvata]] i [[Srbi|Srba]] smanjio. Broj ostalih se povećao, a ukupna populacija se smanjila.
{{Stanovništvo BiH
| admin_godina            = 2013
| vrsta_naseljenog_mjesta = entitet
| naslov_tabele           = Sastav stanovništva u Federaciji BIH
| g2013_ukupno             = 2219220
| g2013_bosnjaci           = 1562372
| g2013_srbi               = 56550
| g2013_hrvati             = 497883
| g2013_bosanci            = 35687
| g2013_romi               = 10036
| g2013_muslimani          = 10222
| g2013_bosanciihercegovci = 11160
| g2013_albanci            = 2404
| g2013_jugosloveni        = 881
| g2013_ukrajinci          = 78
| g2013_crnogorci          = 696
| g2013_turci              = 1097
| g2013_slovenci           = 398
| g2013_pravoslavci        = 191
| g2013_makedonci          = 301
| g2013_nisu_izjasnili     = 18344
| g2013_nepoznato          = 4233
| g1991_ukupno            = 2720074
| g1991_muslimani         = 1423593
| g1991_hrvati            = 594362
| g1991_srbi              = 478122
| g1991_jugosloveni       = 161938
}}
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Federation BH Ethnic Map 1991.png|Etnički sastav Federacije BIH ([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|1991]])
Datoteka:Federation BH Ethnic Map 2013.png|Etnički sastav Federacije BIH ([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]])
&lt;/gallery&gt;

== Stanovništvo - osnovni pokazatelji ==
U 2018. godini broj rođenih se smanjio tako da je u FBIH rođeno 18.889 novorođenčadi. Broj umrlih se smanjio od 2017. godine (21.442). [[Natalitet|Prirodni priraštaj]] je negativan. Prosječna starost je 73 godine. U 2018 godini broj brakova je iznosio 13.061 a razvelo se 1.823. Doseljenih je 20.014 što je više u odnosu na 2017. godinu. Odseljenih je 23.075 što je više u odnosu na 2017. godinu. U FBIH je 2018. godine bilo zaposleno 519.800 osoba, a prosječna plaća je 889 KM, međutim u Federalnom zavodu za statistiku prosječna plaća za mjesec (august 2019) je bila 932 KM.
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!
!2021.
!2020.
!2019.
!2018.
|-
|[[Stanovništvo (biologija)|Stanovništvo]]
|
|{{Gubitak}}'''2.184.680'''
|{{Gubitak}}'''2.190.098'''
|{{Gubitak}} '''2.196.233'''
|-
|[[Rođeni]]
|{{Smanjenje}}16.390
|{{Smanjenje}}17.211
|{{smanjenje}}18.019
|{{gubitak}}18.889
|-
|[[Umrli]]
|{{Smanjenje}}28.177
|{{Smanjenje}}26.026
|{{rast}}22.024
|{{rast}}21.442
|-
|[[Prirodni rast]]
|{{Smanjenje}}-11.787
|{{Smanjenje}}-8.815
|'''{{smanjenje}}'''-4.005
|{{gubitak}}-2.543
|-
|[[Prosječna starost]]
|
|{{Povećanje}}73,4
|{{Povećanje}}73,0
|{{rast}}72,5
|-
|[[Brak|Zaključeni brakovi]]
|{{rast}}11.367
|{{Gubitak}}10.224
|{{gubitak}}12.190
|{{rast}}13.061
|-
|[[Razvedeni brakovi]]
|{{gubitak}}1.235
|{{Povećanje}}1.460
|{{rast}}1.673
|{{gubitak}}1.823
|-
|[[Doseljeni]]
|
|{{Gubitak}}17.065
|'''{{smanjenje}}'''19.734
|{{rast}}20.014
|-
|[[Odseljeni]]
|
|{{Povećanje}}20.033
|{{rast}}22.451
|{{gubitak}}23.075
|-
|[[Saldo migracija]]
|
|{{Gubitak}}-2.968
|{{rast}}-2.717
|{{Nema promjena}} -3.061
|-
|[[Zaposleni]]
|{{rast}}525.397
|{{Gubitak}}520.162
|{{rast}}531.483 
|{{rast}}519.800
|-
|[[Plaća|Plaće]]
|{{rast}}996
|{{Rast}}956
|{{rast}}928
|{{rast}}889
|}
[[Datoteka:Fbih.png|mini|388x388px|Prirodno kretanje stanovništva FBIH u 2019 (po mjesecima)]]

=== Vitalna statistika ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Populacija
!Rođeni
!Umrli
!Prirodni priraštaj
!Zaključeni brakovi
!Razvedeni brakovi
|-
|2001.
|
|{{gubitak}}24.018
|{{rast}}16.891
|{{gubitak}}7.127
|
|
|-
|2002.
|
|{{gubitak}}23.251
|{{gubitak}}17.175
|{{gubitak}}6.076
|
|
|-
|2003.
|
|{{gubitak}}23.168
|{{gubitak}}18.259
|{{gubitak}}4.909
|
|
|-
|2004.
|
|{{gubitak}}22.250
|{{gubitak}}18.350
|{{gubitak}}3.900
|
|
|-
|2005.
|2.233.167
|{{gubitak}}21.934
|{{gubitak}}19.293
|{{gubitak}}2.641
|
|
|-
|2006.
|{{gubitak}}2.232.376
|{{gubitak}}21.602
|{{rast}}18.678
|{{rast}}2.924
|
|
|-
|2007.
|{{gubitak}}2.231.548
|{{rast}}21.715
|{{gubitak}}19.428
|{{gubitak}}2.287
|
|
|-
|2008.
|{{gubitak}}2.229.787
|{{rast}}22.920
|{{gubitak}}19.480
|{{rast}}3.440
|14.909
|938
|-
|2009.
|{{gubitak}}2.229.072
|{{gubitak}}22.913
|{{gubitak}}20.022
|{{gubitak}}2.891
|{{gubitak}}13.670
|{{rast}}805
|-
|2010.
|{{gubitak}}2.228.027
|{{gubitak}}22.382
|{{gubitak}}20.482
|{{gubitak}}1.900
|{{gubitak}}12.750
|{{gubitak}}994
|-
|2011.
|{{gubitak}}2.226.011
|{{gubitak}}21.228
|{{rast}}20.208
|{{gubitak}}1.020
|{{gubitak}}12.589
|{{gubitak}}1.221
|-
|2012.
|{{gubitak}}2.222.587
|{{rast}}21.472
|{{gubitak}}20.859
|{{gubitak}}613
|{{gubitak}}12.060
|{{rast}}1.176
|-
|2013.
|{{gubitak}}2.219.131
|{{gubitak}}20.145
|{{rast}}20.465
|{{gubitak}}'''-320'''
|{{gubitak}}11.381
|{{gubitak}}1.364
|-
|2014.
|{{gubitak}}2.215.997
|{{gubitak}}19.880
|{{rast}}20.283
|{{gubitak}}'''-403'''
| -
|&lt;nowiki&gt;-&lt;/nowiki&gt;
|-
|2015.
|{{gubitak}}2.210.994
|{{gubitak}}19.358
|{{gubitak}}21.703
|{{gubitak}}'''-2.345'''
|12.828
|1.097
|-
|2016.
|{{gubitak}}2.206.231
|{{rast}}19.655
|{{rast}}21.105
|{{rast}}'''-1.450'''
|{{gubitak}}12.790
|{{gubitak}}1.445
|-
|2017.
|{{gubitak}}2.201.193
|{{rast}}19.824
|{{gubitak}}21.689
|{{gubitak}}'''-1.865'''
|{{rast}}12.994
|{{gubitak}}1.725
|-
|2018.
|{{gubitak}}2.196.233
|{{gubitak}}18.899
|{{rast}}21.442
|{{gubitak}}'''-2.543'''
|{{rast}}13.061
|{{gubitak}}1.823
|-
|2019.
|{{Gubitak}}2.190.098
|{{smanjenje}}18.019
|{{Gubitak}}22.024
|'''{{smanjenje}}-4.005'''
|{{gubitak}}12.266
|{{rast}}1.673
|-
|2020.
|{{Gubitak}}2.184.680
|{{Gubitak}}17.211
|{{Smanjenje}}26.026
|{{Gubitak}}'''-8.815'''
|{{Gubitak}}10.224
|{{Povećanje}}1.460
|-
|2021.
|
|{{Smanjenje}}16.390
|{{Smanjenje}}28.177
|{{Smanjuje}}'''-11.787'''
|{{Povećanje}}11.367
|{{Povećanje}}1.235
|}

Izvor&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://fzs.ba/|title=Federalni zavod za statistiku – Federalni zavod za statistiku|language=bs-BA|access-date=19. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Bruto domaći proizvod ==
[[Datoteka:Real GDP growth rates RS &amp; FBH.png|mini|[[Bruto domaći proizvod]] (FBIH i RS)|361x361px]]Bruto domaći proizvodu u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2018. porastao je za 3,3% čime je BDP u 2018. godini iznosio 21.983.507.000 KM. Nepoznat je BDP po stanovniku. Od 2013 godine BDP u FBIH je u porastu.
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!
!2019.
!2018.
!2017.
|-
|[[Bruto domaći proizvod]] u 1000 KM
|{{rast}}23.060.794
|{{rast}}21.983.507
|{{rast}}20.539.696
|-
|[[Bruto domaći proizvod po stanovniku]], KM
|{{Povećanje}}10.562
|{{rast}}10.010
|{{rast}}9.331
|-
|Rast [[BDP]]-a
|{{rast}}2,3%
|{{rast}}3,8%
|{{rast}}3,2%
|}
&lt;gallery&gt;
Datoteka:BDP FBIH.png|BDP u FBIH (2010-2018)
Datoteka:BDP PS FBIH.png|BDP po stanovniku (2010-2018)
Datoteka:RBDP FBIH.png|Rast BDP-a u FBIH (2010-2018)
&lt;/gallery&gt;

== Spol i starost stanovništva ==
{{Grafikon piramida
|širina        = 400px
|naslov        = Starosna piramida u Federaciji BiH po Procjeni broja stanovništva 2012. godine.&lt;ref name=&quot;Procjena 2012&quot; /&gt;
|pozadina      = #eee
|lijevo2       = muškarci
|desno2        = žene
|šipke lijevo desno=
{{Vrsta lijevo desno|65 + |gray|141.752|6.06|8.11|189.753}}
{{Vrsta lijevo desno|15-64|gray|813.353|34.78|33.92|793.221}}
{{Vrsta lijevo desno|0-14 |gray|205.546|8.79|8.32|194.652}}
|prosjekm    =
|prosjekž    =
}}Federacija Bosne i Hercegovine, u odnosu na 1991. bilježi značajan porast starijeg i pad mlađeg stanovništva. Prema popisu stanovništva Bosne i Hercegovine iz 1991., prosječna starost bila je 30,6 godina, a godine 2004. prosječna starnost u Federaciji BiH bila je 36,4 godine. Dok je u BiH 1991. bilo svega 6,5%, a u Federaciji BiH 6% stanovništva starijeg od 65 godina, u poslijeratnom razdoblju FBiH ima 13,7% stanovništva startijeg od 65 godina. Prema popisu iz 1991. u BiH je bilo 23,5% djece do 14 godina, u FBiH 24,3%, a danas u Federaciji ima oko 18,5% stanovništva do 14 godina

== Politika ==
{{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:HoR_FBiH_2018.svg|mini|'''Predstavnički dom Parlamenta FBiH'''{{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 29}}{{legend|#013971|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]-[[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|HNS]]: 16}}{{legend|#DE0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 11}}{{legend|#FF6600|[[Demokratska fronta|DF]] - [[Građanski savez|GS]]: 10}}{{legend|#2B0E72|[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB]]: 7}}{{legend|#FF7741|[[Naša stranka|NS]]: 6}}{{legend|#62BBB0|[[Pokret demokratske akcije|PDA]]: 3}}{{legend|#0042E9|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] - [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] - [[Hrvatska nezavisna lista|HNL]]: 2}}{{legend|#37FC4A|[[Narodni evropski savez|NES]]: 3}}{{legend|#2696BE|[[Narod i pravda|NiP]] - [[Nezavisni blok|NB]]: 3}}{{legend|#FCFF2F|[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]]: 1}}{{legend|#DDDDDD|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]: 7}}]]
[[Datoteka:HoP_FBiH_2018.svg|mini|'''Dom naroda Parlamenta FBiH''''''Klub Bošnjaka (17)''':{{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 6}}{{legend|#0247FE|[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB]]: 2}}{{legend|#DE0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 2}}{{legend|#37FC4A|[[Narodni evropski savez|NES]]: 2}}{{legend|#D9FF4E|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SzBiH]]: 1}}{{legend|#62BBB0|[[Pokret demokratske akcije|PDA]]: 1}}{{legend|#1D175F|[[Narod i pravda|NiP]]: 1}}{{legend|#DDDDDD|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]: 2}}'''Klub Hrvata (17)''':{{legend|#013971|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 13}}{{legend|#448347|[[Bosanska narodna stranka|BNS]]: 1}}{{legend|#FF6600|[[Demokratska fronta|DF]]: 1}}{{legend|#FCFF2F|[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]]: 1}}{{legend|#DDDDDD|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]: 1}}

'''Klub Srba (17)''':{{legend|#DE0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 6}}{{legend|#990000|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]: 2}}{{legend|#A9D800|[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS]]: 2}}{{legend|#FF0000|[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]]: 1}}{{legend|#550BFC|[[Posavska stranka|PS]]: 1}}{{legend|#7E1414|Srpska lista: 1}}{{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 1}}{{legend|#013971|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 1}}{{legend|#DDDDDD|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]: 2}}'''Klub &quot;Ostali&quot; (7)''':{{legend|#DE0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 2}}{{legend|#FF7741|[[Naša stranka|NS]]: 2}}{{legend|#FF6600|[[Demokratska fronta|DF]]: 1}}{{legend|#FCFF2F|[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]]: 1}}{{legend|#5A8ECE|[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]]: 1}}]]
Na nivou Federacije BiH postoje tri ogranka vlasti. Zakonodavnu vlast čini [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament]], koji se sastoji od [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma]] i [[Dom naroda|Doma naroda]]. Izvršnu vlast predstavljaju [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik]], [[Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Potpredsjednik]] i [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlada]]. Treći ogranak se sastoji od raznih sudova i tužilaštava. Posebni ogranak čine Ombudsmeni Federacije Bosne i Hercegovine.

=== Izbori ===
{{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.}}
Izbori u Federaciji BiH odvijaju se u sklopu Općih i lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, na općim se biraju članove [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], predstavnici za [[Predstavnički dom Bosne i Hercegovine]], Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, [[Predsjednik Republike Srpske]], Potpredsjednik Republike Srpske i predstavnici za [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu Republike Srpske]], kao i predstavnici za Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Centralna izborna komisija BiH|url = http://www.izbori.ba/Default.aspx?CategoryID=64&amp;Lang=3&amp;Id=1497|website = www.izbori.ba|access-date = 7. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;. Na lokalnim izborima se biraju gradonačelnici gradova u Bosni i Hercegovini, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine. Izbori se odvijaju svakih četiri godina.

=== Parlament ===
{{Glavni|Parlament Federacije Bosne i Hercegovine}}
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, prema [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavu FBiH]], je najviše zakonodavno tijelo Federacije Bosne i Hercegovine ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma]] i [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Doma naroda]].

Poslanička mjesta za [[Parlament BiH]] iz Federacije BiH na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|Općim izborima 2018]].Od ukupno 28 mandata na pojedine partije otpada:[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 8, [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 5, [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 5, [[Demokratska fronta|DF]]: 3, [[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB]]: 2, [[Naša stranka|NS]]: 2, [[NB]]: 1, [[PDA]]: 1,  [[Stranka demokratske aktivnosti|A-SDA]]: 1

====Predstavnički dom====
{{Glavni|Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine}}
Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Parlament BiH|parlamentarnim izborima 2014. godine]], najviše predstavnika u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu]], dobila je [[SDA]] (29), zatim [[SBB]] (23), [[DF]] (14), [[HDZ BiH]] (12), [[SDP BiH]] (9), [[HDZ 1990]] (5), [[BPS]] (4), [[SDBiH|SzBiH]] (2), [[A-SDA]] (2) te po jednog predstavnika [[Naša stranka|NS]] i [[L BiH]]. Za Predsjedavajućeg predstavničkog doma izabran je [[Fehim Škaljić]], a dva potpredsjedavajuća su [[Mira Grgić]] i [[Tomo Vidović]]. Sekretar Predstavničkog doma je [[Sead Dizdarević]].&lt;ref&gt;[http://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/bs/page.php?id=4 Rukovodstvo Predstavničkog doma Federacije]&lt;/ref&gt;

[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.]] pokazali su da je najviše u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] dobila [[SDA]] (27), zatim [[SDP BiH|SDP BIH]] (16), [[HDZ BiH|HDZ BIH]] (16), [[DF]](10), [[SBB]] (8), [[NS]] (6), [[PDA]] (4), [[NB]] (4), [[A-SDA]] (2), [[HDZ 1990]] (2), [[NiP]] (2).

==== Dom naroda ====
{{Glavni|Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine}}
Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je pored Predstavničkog doma, jedan od dva doma Parlamenta Federacije Bosne i HercegovineDom naroda se sastoji od 58 poslanika, od kojih po 17 izaslanika iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam izaslanika iz reda ostalih, koje biraju (delegiraju) kantonalne skupštine, u skladu sa Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|url = http://www.parlamentfbih.gov.ba/dom_naroda/bos/dom_naroda/organizacija/o_domu.html|website = www.parlamentfbih.gov.ba|access-date = 27. 2. 2016|archive-url = https://web.archive.org/web/20120814132113/http://www.parlamentfbih.gov.ba/dom_naroda/bos/dom_naroda/organizacija/o_domu.html|archive-date=14. 8. 2012|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

Poslanička mjesta za [[Parlament FBiH|Dom naroda Parlament FBiH]] na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|Općim izborima 2014]]. Od ukupno 54 mandata na pojedine partije otpada: [[SDA]] (10), [[SBB]] (4),[[DF]] (5), [[HDZ BiH|HDZ BIH]] (13), [[SDP BiH|SDP BIH]] (10),[[HDZ 1990]] (1), [[LDS BiH]] (1), A-SDA (1), [[L BIH]] (2), [[NS]] (2), [[SNSD]](3), Ostali (2)

=== Predsjednik ===
{{Glavni|Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine}}
Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine je po [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine]] najviši organ Federacije Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Ustav&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.parlamentfbih.gov.ba/dom_naroda/bos/parlament/o_parlamentu/ustavfbih.html |title=Ustav Federacije Bosne i Hercegovine na web stranici Parlamenta FBiH |access-date=11. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140113221125/http://parlamentfbih.gov.ba/dom_naroda/bos/parlament/o_parlamentu/ustavfbih.html |archive-date=13. 1. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Predsjednik Federacije između ostalih dužnosti utvrđenih Ustavom, imenuje [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlada Federacije]], šefove diplomatskih misija, oficira u armiji, sudija federalnih sudova, potpisuje odluke Parlamenta, potpisuje i ratificira međunarodne sporazume u ime Federacije, prima i akreditira ambasadora i daje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida.&lt;ref name=&quot;Ustav&quot; /&gt;[[Datoteka:Marinko Čavara (cropped).jpg|mini|[[Marinko Čavara]], [[Predsjednik FBiH|predsjednik FBIH]]|alt=|237x237px]]
[[Datoteka:Predstavnicki dom FBiH.JPG|mini|Zgrada Parlamenta Federacije BiH]]
Nadležnosti:

Prema Ustavu Federacije BiH, predsjednik je nadležan za:&lt;sup&gt;[1]&lt;/sup&gt;

* imenovanje Vlade i sudaca Ustavnog suda Federacije;
* vođenje konzultacija u svezi s imenovanjem ombudsmena i sudaca;
* potpisivanje odluka Parlamenta FBiH nakon njihovih donošenja;
* potpisivanje i ratificiranje međunarodnih sporazuma u ime Federacije;
* davanje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonom, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i zločine genocida

Sadašnji predsjednik je [[Marinko Čavara]] ([[HDZ BiH]]) od [[9. februar]]a [[2015.]]

=== Vlada ===
{{Glavni|Vlada Federacije Bosne i Hercegovine}}[[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fbihvlada.gov.ba/|title=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine {{!}} Vlada FBiH|website=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|language=bs|access-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; je izvršni organ Federacije BIH i ima sve izvršne nadležnosti osim onih predviđenih za [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Potpredjednik Federacije]]. Sjedište vlade je u [[Sarajevo|Sarajevu]], a ministarstva su razmještena još i u [[Mostar]]u.

Predsjednik vlade [[Federacija|FBIH]] je [[Fadil Novalić]]([[Stranka demokratske akcije|SDA]]), Zamjenica predsjednika Vlade [[Federacija|FBIH]] je [[Jelka Miličević]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BIH]]), zamjenik predsjednika Vlade [[Federacija|FBIH]] je [[Vesko Drljača]] ([[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB BiH]]). Vladu Federacije čine predsjednik Vlade (premijer) i šesnaest ministara. Osam ministara su [[Bošnjaci]], pet ministara [[Hrvati]] i tri ministra [[Srbi]]. Jednog ministra iz reda ostalih može imenovati premijer iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda.{{Potreban citat}} Iz reda ministara imenuju se dva zamjenika premijera iz različitih konstitutivnih naroda u odnosu na predsjednika.

[[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine]], uz saglasnost oba potpredsjednika, imenuje Vladu nakon konzultacija s premijerom ili kandidatom za premijera. Vlada je izabrana ako njeno imenovanje većinom glasova potvrdi [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]].

Vlada se može smijeniti odlukom predsjednika Federacije uz suglasnost potpredsjednika (na prijedlog premijera) ili izglasavanjem nepovjerenja u svakom od domova [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. &lt;sup&gt;[[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine#cite%20note-automatski%20generisano1-1|[1]]]&lt;/sup&gt;

==== Premijer ====
{{Glavni|Spisak premijera Federacije Bosne i Hercegovine}}
Premijer Federacija Bosne i Hercegovine, zastupa [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vladu Federacije]]. Bira se na četiri godine u [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamentu Federacije BiH]]. Osim njega biraju se još dva zamjenika, koji se biraju iz reda druga dva konstitutivnih naroda Federacije. Sadašnji premijer Federacije BIH je [[Fadil Novalić]]. Ovlasti premijera su:
* Provođenje politike i izvršavanje zakona federalne vlasti, uključujući i osiguranje izvršavanja odluka sudova Federacije; 
* Predlaganje smjenjivanja predsjednika Federacije, u skladu sa članom IV B.3. (2) Ustava Federacije BiH; 
* Predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva; 
*Priprema prijedlog budžeta Parlamentu Federacije BiH;&lt;ref name=&quot;PREM[&quot;&gt;http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/premijer/index.php Premijer Federacije Bosne i Hercegovine na službenoj stranici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]&lt;/ref&gt;

Svi dosadašnji predsjednici Vlada vršili su dužnost na samo jedan mandat. Predsjednik Vlade s najdužim mandatom bio je Ahmet Hadžipašić i to 1506 dana u periodu od 2003. do 2007. Najkraći mandat imao je Izudin Kapetanović, 325 dana 1996, dok je vršilac dužnosti Vjekoslav Bevanda na toj dužnosti bio 29 dana.

== Gradovi ==
[[Datoteka:Tuzla View of Tuzla.jpg|mini|[[Tuzla]], drugi grad po veličini u FBiH]]
[[Datoteka:Zenica cityscape.jpg|mini|[[Zenica]], treći grad po veličini u FBiH]]

{| class=&quot;wikitable&quot;
|1
|'''[[Sarajevo]]'''
|[[Kanton Sarajevo]]
|275.524 
|11
|'''[[Sanski Most]]'''
|[[Unsko-sanski kanton]]
|47,359
|-
|2
|'''[[Tuzla]]'''
|[[Tuzlanski kanton]]
|120,441
|12
|'''[[Lukavac]]'''
|[[Tuzlanski kanton]]
|46,731
|-
|3
|'''[[Zenica]]'''
|[[Zeničko-dobojski kanton]]
|115,134
|13
|'''[[Tešanj]]'''
|[[Zeničko-dobojski kanton]]
|46,135
|-
|4
|'''[[Mostar]]'''
|[[Hercegovačko-neretvanski kanton]]
|113,169
|14
|'''[[Velika Kladuša]]'''
|[[Unsko-sanski kanton]]
|44,770
|-
|5
|'''[[Ilidža]]'''
|[[Kanton Sarajevo]]
|71,892
|15
|'''[[Srebrenik]]'''
|[[Tuzlanski kanton]]
|42,762
|-
|6
|'''[[Cazin]]'''
|[[Unsko-sanski kanton]]
|69,411
|16
|'''[[Gradačac]]'''
|[[Tuzlanski kanton]]
|41.836
|-
|7
|'''[[Živinice]]'''
|[[Tuzlanski kanton]]
|61,201
|17
|'''[[Visoko]]'''
|[[Zeničko-dobojski kanton]]
|41,352
|-
|8
|'''[[Bihać]]'''
|[[Unsko-sanski kanton]]
|61,186
|18
|'''[[Zavidovići]]'''
|[[Zeničko-dobojski kanton]]
|40,272
|-
|9
|'''[[Travnik]]'''
|[[Srednjobosanski kanton]]
|57 543
|19
|'''[[Kakanj]]'''
|[[Zeničko-dobojski kanton]]
|38,937
|-
|10
|'''[[Gračanica]]'''
|[[Tuzlanski kanton]]
|48,395
|20
|'''[[Livno]]'''
|[[Kanton 10]]
|37,487
|}
== Simboli ==
Federacija BiH nema zastavu. Nekadašnja [[zastava Federacije Bosne i Hercegovine]] bila je kompromisni dizajn [[Bošnjaci|bošnjačkih]] i [[Hrvati|hrvatskih]] simbola. Crvena i zelena pruga simboliziraju dva naroda, kao i dva mala štita u grbu. [[Grb Federacije Bosne i Hercegovine|Grb]] se nalazi u sredini zastave. Plavo polje grba s deset bijelih šestokrakih zvijezda predstavlja federaciju sastavljenu od deset kantona. Bijelo polje zastave trostruko je šire od crvenog i zelenog, tako da je zapravo kvadratnog oblika.

Odlukom [[Ustavni sud BiH|Ustavnog suda BiH]] 28. januara 2007, [[Grb Federacije Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Zastava Federacije Bosne i Hercegovine|zastava Federacije BiH]] stavljeni su izvan snage jer ne predstavljaju sva tri konstitutivna naroda u BiH. Od 14. juna 2007. [[Grb Federacije Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Zastava Federacije Bosne i Hercegovine|zastava Federacije]] su ukinuti i nisu u službenoj upotrebi. Kantoni imaju svoje vlastite zastave i grbove.
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996–2007).svg|[[Zastava Federacije Bosne i Hercegovine]] (nije u upotrebi)
Datoteka:CoA of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg|[[Grb Federacije Bosne i Hercegovine]] (nije u upotrebi)
&lt;/gallery&gt;

== Vojska ==
[[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojska Federacije BiH]] ([[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|VFBiH]]) je bila zvanična oružana sila [[BiH|bosanskohercegovačkog]] entiteta Federacija Bosne i Hercegovine po okončanju [[Rat u BiH|rata u BiH]] pa do 2005. godine. Osnovana je nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] udruživanjem [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH) i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (HVO) u vojnu strukturu sa dvije nacionalne komponente, [[Bošnjaci|bošnjačkom]] i [[Hrvati|hrvatskom]] pod zajedničkom komandom. 2005. je integrisana u Oružane snage BiH pod nadležnošću Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine.

== Saobraćaj ==
=== Cestovni saobraćaj ===
{{Glavni|Spisak magistralnih cesta u Federaciji Bosne i Hercegovine}}
Cestovni saobraćaj u Federaciji Bosni i Hercegovini odvija se na mreži autocesta, magistralnih i regionalih cesta. Ukupna dužina magistralnih cesta u Federaciji Bosne i Hercegovine je 2.357,487&amp;nbsp;km. Od 15. novembra 2014. godine, odlukom [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]], magistralne ceste na području [[FBIH|Federacije Bosne i Hercegovine]] će se preimenovati po novoj kategorizaciji.&lt;ref&gt;[http://www.vladatk.kim.ba/Ministarstva/MTTS/2013/Kategorizacija_cesta_FBiH_14_11_2013.pdf Kategorizacija cesta Federacije Bosne i Hercegovine]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Odluka o razvrstavanju cesta u autoceste i brze ceste, magistralne ceste i regionalne ceste, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine&lt;/ref&gt;

Do promjene oznaka na snazi su važeće oznake [[Spisak magistralnih cesta u Bosni i Hercegovin|bosanskohercegovačkih magistralnih cesta]]  donešene 1987. godineu [[SFRJ]].&lt;ref name=&quot;YU&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |title=Odluka o utvrđivanju magistralnih puteva, Službeni list SFRJ 39/84 i 4/87 |access-date=2. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924083350/http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |archive-date=24. 9. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Ceste Federacije Bosne i Hercegovine ===
{{Glavni|JP Ceste Federacije BIH}}
Ceste u FBIH&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://jpdcfbh.ba/|title=JP Ceste Federacije BiH|website=JPCFBIH.BA|language=bs|access-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; su u nadležnosti javne kompanije [[JP Ceste Federacije BIH|Ceste Federacije Bosne i Hercegovine]]. Sjedište se nalazi u [[Sarajevo|Sarajevu]]. [[JP Ceste Federacije BIH|Ceste Federacije Bosne i Hercegovine]] upravljaju sa 4.728 &amp;nbsp;km [[cesta]].[[JP Ceste Federacije BIH|Ceste Federacije BIH]] imaju 2.065,344&amp;nbsp;km [[Cesta|cestovnih]] pravaca, 77.671 odvojaka, rampi i dionica u suprotnom smjeru.

=== Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine ===
{{Glavni|Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine}}Autoceste u FBIH&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://jpautoceste.ba/|title=JP Autoceste FBiH - Oficijelna stranica|website=JP Autoceste FBiH|language=bs-BA|access-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; su u nadležnosti javne kompanjie [[Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine]]. Federacija BIH raspolaže sa 102 kilometra autoputa. Sjedište se nalazi u [[Mostar]]u. Vlasnik je [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]. Autoceste Federacije Bosne i Hercegovne planir završetak izgradnje autoputa A1 do 2021. godine, [[Autoput A2 (Bosna i Hercegovina)|autoput A2]] od [[Orašje|Orašja]] do [[Tuzla|Tuzle]], [[Autoput A3 (Bosna i Hercegovina)|autoput A3]] od [[Žepče|Žepča]] do Tuzle, [[Brza cesta B1 (Bosna i Hercegovina)|brza cesta B1]] od GP-a Izačić kod [[Bihać]]a do priključka na autoput A1 kod [[Lašva (Zenica)|Lašve]], [[Brza cesta B2 (Bosna i Hercegovina)|brza cesta B2]] od Donjeg Vakufa do [[Granični prijelaz Kamensko|GP Kamensko]] kod [[Livno|Livna]], [[Brza cesta B3 (Bosna i Hercegovina)|brza cesta B3]] od GP Osoje kod Posušja do priključka na autoput A1 kod [[Mostar]]a i [[Brza cesta B4 (Bosna i Hercegovina)|brza cesta B4]] od Sarajeva do [[Goražde|Goražda]]. Krajem 2020. godine FBIH je imala 110 funkcionalnih km autoputa.[[Datoteka:Bosnia Bos Bojela 316 ZFBH.jpg|mini|Voz u vlasništvu [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine|Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine]]|alt=]]

=== Željeznički saobraćaj ===
{{Glavni|Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine}}Željeznički saobraćaj u FBiH&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zfbh.ba/|title=Željeznice|website=Željeznice|language=bs-BA|access-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; je u nadležnosti javne kompanije ''[[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]]''. Saobraćaj se odvija na dijelu transportnog [[Evropski put E73|koridora 5C]] u FBiH i do [[Tuzla|Tuzle]], a postoji i međunarodni promet sa [[Hrvatska|Hrvatskom]] do [[Zagreb]]a preko Banje Luke, a nakon rekonstrukcije dionice Sarajevo - Bradina, bit će ponovljeno uspostavljen i do [[Ploče|Ploča]] u Hrvatskoj. Osim međunarodnog, također se i obavlja međuentitetski promet. Osim toga, u planu je i ponovo uspostavljanje putničkog saobraćaja na [[Unska pruga|Unskoj pruzi]], koji je obustavljen 2012. godine. Prema navodima Željeznica FBiH, putnički saobraćaj bi mogao već ponovo početi 2017. godine, nakon rekonstrukcije kontaktne mreže između [[Blatna|Blatne]] i [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe.]]  [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]] raspolažu sa 608,495&amp;nbsp;km željezničkih pruga.
=== Zračni saobraćaj ===
==== Aerodromi ====
U Federaciji Bosne i Hercegovine nalaze se tri međunarodna aerodroma:
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Ime
!Lokacija
!Broj putnika
|-
|[[Međunarodni aerodrom Sarajevo]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sarajevo-airport.ba/|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo|website=www.sarajevo-airport.ba|access-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Međunarodni aerodrom Sarajevo.JPG|frameless]]
|[[Sarajevo]] ([[Butmir]])
|957.971 (2017){{izvor}}
|-
|[[Međunarodni aerodrom Tuzla]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://tuzla-airport.ba/|title=Međunarodni aerodrom Tuzla – Dobrodošli! – JP Međunarodni Aerodrom Tuzla je osnovan od strane Skupštine Tuzlansko – Podrinjskog Kantona Zakonom o Osnivanju JP Međunarodni Aerodrom Tuzla – Zračna Luka Dubrave 1998. godine.|language=bs-BA|access-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Tuzla International Airport.jpg|frameless]]
|[[Tuzla]] ([[Dubrave Gornje]])
|535.834 (2017){{izvor}}
|-
|[[Međunarodni aerodrom Mostar]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mostar-airport.ba/|title=Zračna luka Mostar|website=mostar-airport.ba|access-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:OMO4.jpg|frameless]]
|[[Mostar]]
|43.118 (2017){{izvor}}
|}

[[Datoteka:Hidroelektrana Mostar.jpg|mini|205x205piksel|[[Hidroelektrana Mostar]] iz zraka]]

== Hidroelektrane ==
{{Glavni|Spisak elektrana u Bosni i Hercegovini}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Hidroelektrana
!Mjesto
!Rijeka
!Koordinate
!Instalisana
snaga (M[[Vat|W]])
!Početak
rada
|-
|[[Hidroelektrana Čapljina]]
|[[Čapljina]]
|[[Trebišnjica]]
|
|430
|1979.
|-
|[[Hidroelektrana Grabovica]]
|[[Grabovica]]
|[[Neretva]]
|
|114
|1982.
|-
|[[Hidroelektrana Jablanica]]
|[[Jablanica]]
|[[Neretva]]
|43.692406°N 17.732577°E
|180
|1955.
|-
|[[Hidroelektrana Jajce I]]
|[[Jajce]]
|[[Vrbas]]
|44.339333°N 17.606722°E
|60
|1957.
|-
|[[Hidroelektrana Jajce II]]
|[[Jajce]]
|[[Vrbas]]
|
|30
|1954.
|-
|[[Hidroelektrana Mostar]]
|[[Mostar]]
|[[Neretva]]
|
|72
|1987.
|-
|[[Hidroelektrana Mostarsko blato]]
|[[Mostar]]
|[[Mostarsko blato]]
|
|60
|2010.
|-
|[[Hidroelektrana Peć Mlini]]
|[[Grude]]
|[[Tihaljina (rijeka)]]
|
|15
|2004.
|-
|[[Hidroelektrana Rama]]
|[[Ravnica]]
|[[Neretva]]
|43.747041°N 17.675838°E
|160
|1968.
|-
|[[Hidroelektrana Salakovac]]
|[[Potoci (čvor)|Potoci]]
|[[Neretva]]
|43.447752°N 17.836906°E
|210
|1981.
|-
|[[Hidroelektrana Slapovi na Uni]]
|[[Kostel]]a kod [[Bihać]]a
|[[Una]]
|44.883684°N 15.900670°E
|10,14
|1954.
|}[[Datoteka:Tuzla Thermal Power Plant02A.jpg|mini|197x197piksel|[[Termoelektrana Tuzla]]]]

== Termoelektrane ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Termoelektrana
!Mjesto
!Koordinate
!Instalisana snaga (MW)
!Početak rada
|-
|[[Termoelektrana Kakanj]]
|Ćatići, [[Kakanj]]
|44°5′22.4″N 18°6′49.4″E
|450
|1956.
|-
|[[Termoelektrana Tuzla]]
|[[Tuzla]]
|45°31′12″N 18°36′22″E
|715
|1963.
|}

== Kultura ==
Federacija Bosne i Hercegovine održava brojne kulturne manifestacije čiji se značaj proteže i izvan granica zemlje.{{Nedostaje referenca}} U [[Sarajevo|Sarajevu]] se svake godine u organizaciji [[MESS]]-Međunarodni teatarski festival (od 1960), [[Sarajevski dani poezije|Festival Sarajevski dani poezije]] (od 1962), [[Sarajevo Film Festival]] (od 1995), muzički festival [[Baščaršijske noći]] (od 1996), Mostar Blues &amp; Rock Festival (od 2003), Mostar Summer Fest (od 2013), Zenički festival drame Bosne i Hercegovine (od 2002), Tuzlanski književni susret s Cum grano salis (od 2001.) i ''Tuzla Film Festival'' (od 2012).
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucije kulture
!2017.
!2018.
!2019.
|-
|[[Biblioteka|Biblioteke]]
|783
|783
|666
|-
|[[Kino]]
|16
|15
|14
|-
|[[Galerija|Galerije]]
|18
|17
|12
|-
|[[Pozorište|Pozorišta]]
|23
|24
|22
|-
|[[Centri za kulturu]]
|55
|57
|49
|}

=== Mediji ===
U Federaciji Bosne i Hercegovine  uspostavljen je javni radio-televizijski sistem. Neke radio televizije su: [[Radiotelevizija Bosne i Hercegovine|Radio-televizija Bosne i Hercegovine]] ([[BHTV]] 1 i [[BH Radio 1]]),  te entitetske emitere RTVFBiH ([[Federalna televizija|FTV]] i [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Radio FBiH]]). Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija: [[OBN]], [[NTV Hayat]] i [[Nova BH]], čiji zemaljski signal pokriva najveći dio teritorije BiH kao i nekoliko regionalnih radio-televizija čiji je program namijenjen stanovništvu određenih regija ili kantona.
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!
!2017
!2018
!2019
|-
|[[Radio stanica|Radio stanice]]
|{{Gubitak}}74
|{{rast}}77
|63
|-
|[[Televizijske stanice]]
|{{Gubitak}}34
|{{rast}}35
|28
|}

=== Filatelija ===
U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dva nezavisna poštanska operatera sa samostalnim poštanskim izdanjima:
* [[BH pošta]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.posta.ba/|title=JP BH Pošta|language=bs-BA|access-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; sa sjedištem u Sarajevu
* [[Hrvatska pošta Mostar]] sa sjedištem u Mostaru

== Elektroprivreda ==
U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dvije elektroprivrede:

* [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.epbih.ba/|title=EPBiH|website=www.epbih.ba|access-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;
*[[Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ephzhb.ba/|title=Elektroprivreda HZHB Mostar|language=hr|access-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Telekomi ==
U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dva telekoma:

* [[BH Telecom]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bhtelecom.ba/|title=Privatni|date=4. 1. 2018|website=BH Telecom d.d. Sarajevo|language=bs-BA|access-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;
*[[HT ERONET]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hteronet.ba/privatni-korisnici|title=Privatni korisnici - HTERONET|website=www.hteronet.ba|language=bs|access-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Turizam ==
Tokom 2018 godine broj se ležaja, dolasci turista, noćenja turista povećao
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!
!2018
!2019
!2020
|-
|Broj ležaja
|{{rast}}32.675
|{{rast}}34.433
|24.004
|-
|Dolasci turista - ukupno
|{{rast}}1.068.702
|{{rast}}1.226.975
|305.890
|-
|Noćenja turista - ukupno
|{{rast}}2.088.946
|{{rast}}2.379.701
|703.652
|-
| - domaćih turista
|{{rast}}408.667
|{{rast}}478.496
|413.130
|-
| - stranih turista
|{{rast}}1.680.279
|{{rast}}1.901.205
|290.522
|}

== Obrazovanje ==
U nastavnoj godini (2018/2019) broj vrtića i osnovnih škola smanjio dok se broj srednjih škola povećao
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Obrazovne ustanove
!
!2018/2019
!2019/2020
!2020/2021
|-
|Dječiji vrtići
|{{Gubitak}}195
|{{rast}}208
|214
|-
|Osnovne škole
|{{Gubitak}}1.058
|{{rast}}1.063
|1.031
|-
|Srednje škole
|{{rast}}214
|{{rast}}216
|215
|}
U nastavnoj godini (2018/2019) broj djece u vrtićima se povećao a broj učenika u osnovnim i srednjim školama smanjio.
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Djeca, učenici
!
!2018/2019
!2019/2020
!2020/2021
|-
|Dječiji vrtići
|{{rast}}15.722
|{{rast}}16.756
|15.675
|-
|Osnovne škole
|{{gubitak}}182.986
|179.542
|174.938
|-
|Srednje škole
|{{gubitak}}76.986
|73.029
|71.458
|}
=== Segregacija ===
U nekim osnovnim školama prisutna je [[segregacija]] djece, nazvana [[Dvije škole pod jednim krovom]], gdje hrvatska i bošnjačka djeca u istoj zgradi pohađaju nastavu, ali s odvojenim ulazima i drugim nastavnim planom i programom. Segregacija djelomično postoji i u srednjim školama.

== Sport ==
[[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nsfbih.ba/|title=Nogometni Savez Federacije BiH|website=www.nsfbih.ba|access-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;, skraćeno NSFBIH, je najviše nogometno tijelo na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine. Zajedno s [[Fudbalski savez Republike Srpske|Fudbalskim savezom Republike Srpske]] (FSRS) tvori [[Nogometni/fudbalski savez Bosne i Hercegovine]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/|title=Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; (NFSBIH). Nakon što je Evropska nogometna asocijacija ([[UEFA]]) donijela odluku da se nogomet mora igrati na području cijele države, odlučeno je da se osnuje nogometni savez na području Federacije BIH. To se i dogodilo 20. januara 2002. godine u Sarajevu, kada je odlučeno da se deset kantonalnih saveza svede pod upravu jednog.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://nsfbih.ba/stranica/o-savezu|title=Nogometni Savez Federacije BiH|website=nsfbih.ba|access-date=30. 11. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Okoliš ==
FBIH ima jedan nacionalni park ([[Nacionalni park Una|Una]]), 4 spomenika prirode ([[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Skakavac]], [[Prokoško jezero]], [[Vrelo Bosne]] i [[Tajan]]), 2 parka prirode ([[Hutovo blato]] i [[Park prirode Blidinje|Blidinje]]) i 2 zaštićena krajolika  ([[Bijambare]] i [[Konjuh]])
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
|'''Nacionalni park'''
|[[Nacionalni park Una|Una]]
|-
|'''Spomenik prirode'''
|[[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Skakavac]]
|-
|
|[[Prokoško jezero]]
|-
|
|[[Vrelo Bosne]]
|-
|
|[[Tajan]]
|-
|'''Park prirode'''
|[[Hutovo blato]]
|-
|
|[[Park prirode Blidinje|Blidinje]]
|-
|'''Zaštićeni pejzaž-krajolik'''
|[[Bijambare]]
|-
|
|[[Konjuh (planina)|Konjuh]]
|}

== Praznici ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|1 i 2. [[januar]] 
|[[Nova godina]]
|neradni dani
|-
|6. i 7. [[januar]]
|[[Badnjak|Badnji dan]] i [[Božić]] (za [[Pravoslavci|pravoslavce]])
|neradni dani
|-
|1. [[mart]] 
|[[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine]]
|neradni dan
|-
|promjenljivo
|[[Veliki petak]] i [[Uskrs]] (za [[Rimokatoličanstvo|rimokatolike]])
|neradni dani
|-
|promjenljivo
|[[Veliki petak]] i [[Vaskrs]] (za [[Pravoslavci|pravoslavce]])
|neradni dani
|-
|1. i 2. [[maj]] 
|[[Međunarodni praznik rada]]
|neradni dani
|-
|9. [[maj]] 
|[[Dan pobjede nad fašizmom]]
|praznuje se radno
|-
|promjenljivo
|[[Ramazanski bajram]] (za [[musliman]]e)
|neradni dani
|-
| promjenljivo
|[[Kurban-bajram]] (za [[musliman]]e)
|neradni dani
|-
|25. [[novembar]] 
|[[Dan državnosti Bosne i Hercegovine]]
|neradni dan
|-
|24. i 25. [[decembar]] 
|[[Badnjak|Badnji dan]] i [[Božić]] (za [[katolik]]e)
|neradni dani
|}

== Također pogledajte ==

* [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|FMUP]]
* [[Grb Federacije Bosne i Hercegovine]] (van upotrebe)
* [[Spisak preduzeća u Bosni i Hercegovini|Spisak poduzeća Federacije Bosne i Hercegovine]]                                                                                                                                                                          
{{Portal Bosna i Hercegovina}}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Pocitelj.PNG|[[Počitelj]] 
Datoteka:StariMost2005.PNG|[[Stari most]] - [[Mostar]]
Datoteka:Waterfall in Jajce Bosnia.JPG|[[Pliva (vodopad)|Pliva Vodopad]] - [[Jajce]]
Datoteka:Livno Valley.jpg|[[Troglav]] - [[Livno]]
Datoteka:Vrelo Bosne, Sarajevo.jpg|[[Vrelo Bosne]] - [[Sarajevo]]
&lt;/gallery&gt;
== Reference ==
{{reference}}

==Vanjski linkovi==
* {{Commonscat-inline|Bosnia and Herzegovina}}

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{BiH po temama}}
{{Jugoslavenska hronologija}}

[[Kategorija:Federacija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Prvi nivo državnih administrativnih podjela]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1994.]]</text>
      <sha1>obel4tye18okzcy8aypd36mtkcdkyw1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427326</id>
      <parentid>3427319</parentid>
      <timestamp>2022-08-07T06:24:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena 3427319 korisnika [[Special:Contributions/Z1KA|Z1KA]] ([[User talk:Z1KA|razgovor]])</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="54456" xml:space="preserve">{{Geokutija|Entitet
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Federacija Bosne i Hercegovine
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             = Федерација Босне и Херцеговине
| kategorija            = [[Entitet (politička geografija)|Entitet Bosne i Hercegovine]]
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               = No flag.svg | zastava_vrsta = Zastava&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
| simbol                = No coats of arms.svg
| simbol_vrsta          = Grb&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = Bosna i Hercegovina
| zastava_države        = da
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| glavni_grad           = [[Sarajevo]]
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| površina              = 26110,5
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = &lt;span style=&quot;color: red; font-size: larger;&quot;&gt;▼&lt;/span&gt;2,219,220&lt;ref name=&quot;Rezultat popisa 2013&quot;&gt;[http://fzs.ba/index.php/popis-stanovnistva/popis-stanovnistva-2013/konacni-rezultati-popisa-2013/]&lt;/ref&gt;
{{plainlist|
* [[Bošnjaci]] - 70,40%
* [[Hrvati]] - 22,44%	
* [[Srbi]] - 2,55%
* Ostali - 4,61% 
}}
| stanovništvo_datum = 2013.
| stanovništvo_gustoća  = 84,99
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan               =18. mart 1994.([[Vašingtonski sporazum]]) &lt;br /&gt;
15. decembar 1995.
(priznata kao entitet u Bosni i Hercegovini)
| vlada                 = [[Parlamentarni sistem]]
| lider                 = [[Marinko Čavara]] |lider_vrsta = Predsjednik
| partija_lidera        = [[HDZ BiH]]
| lider1                = [[Fadil Novalić]] |lider1_vrsta = Premijer
| partija_lidera1       = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona        =UTC +1 | utc_odstupanje =
| vremenska_zona_DST    = | utc_offset_DST =
| poštanski_broj        =
| pozivni broj          =+387
| kod                   =
| prazno                =- ukupno
&lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;23,260 milijarde KM
- po stanovniku
&lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;10.562 KM | prazno_vrsta =BDP                        (2020)
| prazno1               =[[bosanski]]&lt;br /&gt;[[hrvatski]]&lt;br /&gt;[[srpski]] | prazno1_vrsta =Službeni jezici
| karta                 = Federation of Bosnia and Herzegovina in Bosnia and Herzegovina (wo Brcko District).svg
| opis_karte            = Federacija BiH (crveno)
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web_stranica          = {{URL|fbihvlada.gov.ba}}
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              = Odlukom [[Ustavni sud BiH|Ustavnog suda BiH]] 28. januara 2007, [[Grb Federacije Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Zastava Federacije Bosne i Hercegovine|zastava Federacije BiH]] stavljeni su izvan snage jer ne predstavljaju sva tri konstitutivna naroda u BiH. Od 14. juna 2007. [[Grb Federacije Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Zastava Federacije Bosne i Hercegovine|zastava Federacije]] su ukinuti i nisu u službenoj upotrebi.
|Bruto domaći proizvod po stanovniku, KM=&lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;10.562
|Bruto domaći proizvod u 000 KM=
|Službena pisma=[[latinica]] i [[ćirilica]]
|valuta=[[konvertibilna marka]] (BAM)
|prazno4_vrsta=[[Internetski nastavak]]
|prazno4=[[.ba]]
|prazno5_vrsta=Najveća tačka
|prazno5=[[Čvrsnica]]
|prazno6_vrsta=Najveće jezero
|prazno6=[[Jablaničko jezero]]
}}
'''Federacija Bosne i Hercegovine''' jest, prema [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskom sporazumu]], jedan od dva [[Entitet (politička geografija)|entiteta]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] (pored [[Republika Srpska|Republike Srpske]]) i zauzima 51% njene površine. Nastala je potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]] [[18. mart]]a [[1994.|1994]]. između [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]], [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] i [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]. Tim sporazumom okončan je [[bošnjačko-hrvatski sukob]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

[[30. mart]]a [[1994.|1994]]. u [[Sarajevo|Sarajevu]] održana je konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine na kojoj je usvojen [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine]]. Na sjednici su učestvovali poslanici izabrani u Skupštinu [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] na izborima 1990. godine. Ustavotvorna skupština je prestala sa radom [[1996.]] godine nakon izbora za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]].

Federacija se sastoji od [[Kanton (čvor)|deset federalnih jedinica]], [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantona]]&lt;ref name=&quot;U&quot;&gt;[http://www.ustavnisudfbih.ba/bs/dokumenti/ustav_precisceni_tekst.pdf Ustav Federacije Bosne i Hercegovine]&lt;/ref&gt;. [[Konstitutivni narod]]i Federacije Bosne i Hercegovine su [[Bošnjaci]], [[Hrvati]] i [[Srbi]], a službeni jezici su [[bosanski jezik|bosanski]], [[hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik]]. Službena pisma su [[latinica]] i [[ćirilica]].&lt;ref name=&quot;Ustav&quot; /&gt;

[[Daytonski mirovni sporazum|Međuentitetska granična linija]] koja [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] dijeli na dva [[Entitet (čvor)|entiteta]] napravljena je na osnovu granica tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] s bitnim promjenama na [[Bosanska krajina|zapadnom dijelu države]] i oko glavnog grada [[Sarajevo|Sarajeva]] koje su ucrtane [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]]. Dužina međuentitetske granične linije je 1.080&amp;nbsp;km. Međuentitetska granica nije pod kontrolom [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|vojske]] i [[Policija Bosne i Hercegovine|policije]], u potpunosti je slobodna za prolaz. Federacija BiH, osim [[Republika Srpska|Republike Srpske,]] graniči još s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na zapadu. Federacija BiH ima 26&amp;nbsp;km morske granice kod [[Neum]]a.

Gotovo cijela Federacija BiH nalazi se na [[Dinaridi]]ma izuzev [[Posavski kanton|posavskog dijela Federacije]] koji je dio [[Panonska nizija|Panonske nizije]]. Najviši vrh Federacije je [[Čvrsnica]] (2.228&amp;nbsp;m) na sjeveru [[Hercegovina|Hercegovine]], a druge više planine su [[Vranica]], [[Prenj]], [[Treskavica]] i [[Vran]].

Najveća jezera FBiH su [[Jablaničko jezero]] (70,0&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) i [[Buško jezero]] (55,8&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).

Federacija BiH je najvećim dijelom [[Šuma|šumovita]], dok je [[Posavski kanton|posavski dio]] [[ravnica]] pogodna za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]. Prevladava umjerenom [[Kontinentalna klima|kontinentalnom klimom]] s toplim [[Ljeto|ljetima]] i hladnim [[zima]]ma, izuzev južne [[Hercegovina|Hercegovine]] gdje prevladava [[Sredozemna klima|srednozemna klima]] s blagim kišovitim [[zima]]ma i toplim [[Ljeto|ljetima]].

== Historija ==
=== Stvaranje ===
Osnovu za stvaranje Federacije Bosne i Hercegovine propisuje [[Vašingtonski sporazum]] u martu 1994. Prema sporazumu, u kombinaciji teritorija koje drže [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeće odbrane]] stajalo je da se FBiH dijeli na deset kantona. Kantonalni sistem odabran je kako bi se spriječila dominacija jedne etničke grupe nad drugom. [[Vašingtonski sporazum]] je proveden u proljeće 1994. godine, po sazivanju Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine. Dana 24. jula, ustavna skupština je usvojila i proglasila [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine]].

=== Nakon rata ===
[[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] iz 1995. godine kojim je okončan četverogodišnji rat, Federacija Bosne i Hercegovine definirana je kao jedan od dva entiteta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a zauzima 51% površine BIH. Dana 8. marta 2000. godine, [[Brčko distrikt]] je formiran kao autonomna okrug unutar Bosne i Hercegovine, a nastao je iz dijela teritorija oba bosanska entiteta. U 2001-2002, [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Ured visokog predstavnika]] ([[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]) je nametnuo amandmane na ustav Federacije BIH i njegovog izbornog zakona. Nezadovoljni hrvatski političari postavljaju zasebnu hrvatsku Nacionalnu skupštinu, gdje je održan referendum paralelno s izborima i proglašena hrvatska federalna jedinica u većinski hrvatskim područjima u Federaciji. Njihovi pokušaji u neuspješno završili ubrzo nakon intervencije [[SFOR|SFOR-]]&lt;nowiki/&gt;a i sudskih postupaka.

== Administrativna podjela ==
{{Glavni|Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine}}
{{Interaktivna Karta BH-Kantoni|Slika=Bosnia and Herzegovina, administrative divisions - Nmbrs (cantons) - colored.svg|Veličina=right{{!}}350px|Alt=}}
Federacija BiH se administrativno sastoji od deset kantona. Glavni grad je [[Sarajevo]], dok je u [[Mostar]] sjedište pet federalnih ministarstva. Podjelom BiH međuentitetskom linijom promijenjene su granice nekih prijeratnih općina, odnosno stvorene su neke manje općine u Federaciji BiH i [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. U Federaciji BiH izmjenjene su granice općina [[Bosanska Krupa]], [[Sanski Most]], [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Bosanski Petrovac]], [[Tešanj]], [[Drvar]], [[Kupres (FBiH)]], [[Jajce]], [[Gračanica]], [[Kalesija]], [[Gradačac]], [[Lukavac]], [[Tuzla]], [[Orašje]], [[Odžak]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]], [[Novo Sarajevo]], [[Ilidža]], [[Goražde]], [[Mostar]], [[Stolac]], [[Maglaj]], [[Travnik]] i [[Donji Vakuf]], a novouspostavljene općine su [[Dobretići]], [[Doboj Jug]], [[Doboj Istok]], [[Domaljevac-Šamac]], [[Čelić]], [[Teočak]], [[Sapna]], [[Trnovo (FBiH)]], [[Pale (FBiH)]], [[Foča (FBiH)]] i [[Ravno]]. Federacija ima ukupno 79 općina i ima 3.329  naselja.

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Br. !! Kanton !! Sjedište !! Br. !! Kanton !! Sjedište
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| I. || [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Una-Sana_Canton.png|20px]] '''[[Unsko-sanski kanton]]''' || [[Bihać]] || style=&quot;text-align:center;&quot;| VI. || [[Datoteka:Coat of arms of Central Bosnia.svg|20px]] '''[[Srednjobosanski kanton]]''' || [[Travnik]]
|- 
| style=&quot;text-align:center;&quot;|II. || [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Posavina.svg|20px]] '''[[Posavski kanton]]''' || [[Orašje]] || style=&quot;text-align:center;&quot;|VII. || [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Herzegovina-Neretva_Canton.png|20px]] '''[[Hercegovačko-neretvanski kanton]]''' || [[Mostar]]
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|III. || [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Tuzla_Canton.svg|20px]] '''[[Tuzlanski kanton]]''' || [[Tuzla]] || style=&quot;text-align:center;&quot;|VIII. || [[Datoteka:No_coats_of_arms.svg|20px]] '''[[Zapadnohercegovački kanton]]''' || [[Široki Brijeg]]
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|IV. || [[Datoteka:Coat of arms of Zenica-Doboj Canton.svg|20px]] '''[[Zeničko-dobojski kanton]]''' || [[Zenica]] || style=&quot;text-align:center;&quot;|IX. || [[Datoteka:Coat of arms of Sarajevo Canton.svg|25px]] '''[[Kanton Sarajevo]]''' || [[Sarajevo]]
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|V. || [[Datoteka:Coat of arms of Bosnian Podrinje.svg|20px]] '''[[Bosansko-podrinjski kanton Goražde]]''' || [[Goražde]] || style=&quot;text-align:center;&quot;|X. || [[Datoteka:No_coats_of_arms.svg|20px]] '''[[Kanton 10]]''' || [[Livno]]
|}

==Broj stanovnika==
Po procjeni [[Federalni zavod za statistiku|Federalnog zavoda za statistiku]] 30. juna 2012. godine, broj ukupnog broja stanovnika je 2.866.543, od čega su 528.266 izbjeglice u inostranstvu.&lt;ref name=&quot;Procjena 2012&quot; /&gt; Prema konačnim rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|Popisa stanovništva iz 2013. godine]] broj stanovnika je 2.219.220.&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt; Procjena za 2018. godinu je 2.196.233 stanovnika.

{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:right&quot;
|-
! Kanton 
!Procjena 1991.!! 2013. (konačni popis)&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
!Procjena 2016
!Procjena 2017
!Procjena 2018
!Procjena 2019
!Procjena 2020
|-
| align=left|{{ZID|Unsko-sanski kanton}}
|343.317||273.261
|271.209
|270.299
|269.280
|267.874
|{{Gubitak}}266.535
|-
| align=left|{{ZID|Posavski kanton}}
|59.478||43.453
|42.452
|42.044
|41.721
|41.346
|{{Gubitak}}40.959
|-
| align=left|{{ZID|Tuzlanski kanton}}
|493.887||445.028
|443.053
|441.902
|440.351
|438.811
|{{Gubitak}}437.607
|-
| align=left|{{ZID|Zeničko-dobojski kanton}}
|477.868||364.433
|361.031
|360.093
|359.350
|358.292
|{{Gubitak}}357.275
|-
| align=left|{{ZID|Bosansko-podrinjski kanton Goražde}}
|40.205|| 23.734
|23.518
|23.360
|23.290
|23.041
|{{Gubitak}}22.778
|-
| align=left|{{ZID|Srednjobosanski kanton}}
|340.072|| 254.686
|251.973
|251.434
|250.825
|249.879
|{{Gubitak}}249.062
|-
| align=left|{{ZID|Hercegovačko-neretvanski kanton}}
|267.590|| 222.007
|219.395
|218.473
|217.765
|216.970
|{{Gubitak}}216.248
|-
| align=left|{{ZID|Zapadnohercegovački kanton}}
|88.992|| 94.898
|93.989
|93.696
|93.529
|93.385
|{{Gubitak}}93.213
|-
| align=left|{{ZID|Kanton Sarajevo}}
|492.983|| 413.593
|417.498
|418.542
|419.414
|420.496
|{{Povećanje}}421.555
|-
| align=left|{{ZID|Kanton 10}}
|115.682|| 84.127
|82.113
|81.350
|80.708
|80.004
|{{Gubitak}}79.448
|-
| align=left| '''Ukupno''' 
|'''2.720.074'''||'''2.219.220'''
|'''2.206.231'''
|'''2.201.193'''
|'''2.196.233'''
|'''2.190.098'''
|{{Gubitak}}'''2.184.680'''
|}

== Migracije ==
Iako je velik dio stanovništva svih nacionalnosti bilo protjerano ili raseljeno iz FBiH u vrijeme rata, bilježi se i velik broj povratnika. Od 1996. do 2006. broj izbjeglica koji su se vratili u FBiH je 387.654, od toga 256.915 [[Bošnjaci|Bošnjaka]], 75.038 [[Hrvati|Hrvata]], 51.252 [[Srbi|Srba]] i 4.449 ostalih. Također od 1996. do 2006. vratio se i velik broj raseljenih osoba, njih 573.884, od toga 349.557 [[Bošnjaci|Bošnjaka]], 44.804 [[Hrvati|Hrvata]], 176.736 [[Srbi|Srba]] i 2.787 ostalih. Dakle, ukupan broj povratnika (izbjeglica i raseljenih) u FBiH od 1996. do 2006. bio je 1.017.433 osoba.

== Demografija ==
=== Etnička struktura ===
{{Stubičasti dijagram|barwidth=150px|boja_stuba1=#228B22|boja_stuba2=#007FFF|boja_stuba3=#FF0000|cifra_stuba1=70.4|cifra_stuba2=22.04|cifra_stuba3=2.55|desno1=%|float=right|ime_stuba1=[[Bošnjaci]]|ime_stuba2=[[Hrvati]]|ime_stuba3=[[Srbi]]|maks=100|naslov=Etničke grupe u Federaciji Bosne i Hercegovine 2013.}}

[[Datoteka:Cities FBiH.png|mini|Karta FBIH sa označenim gradovima|249x249px]]
Tokom rata najviše je bilo [[Bošnjaci|Bošnjaka]], te je njihov broj u 2013. porastao dok se broj [[Hrvati|Hrvata]] i [[Srbi|Srba]] smanjio. Broj ostalih se povećao, a ukupna populacija se smanjila.
{{Stanovništvo BiH
| admin_godina            = 2013
| vrsta_naseljenog_mjesta = entitet
| naslov_tabele           = Sastav stanovništva u Federaciji BIH
| g2013_ukupno             = 2219220
| g2013_bosnjaci           = 1562372
| g2013_srbi               = 56550
| g2013_hrvati             = 497883
| g2013_bosanci            = 35687
| g2013_romi               = 10036
| g2013_muslimani          = 10222
| g2013_bosanciihercegovci = 11160
| g2013_albanci            = 2404
| g2013_jugosloveni        = 881
| g2013_ukrajinci          = 78
| g2013_crnogorci          = 696
| g2013_turci              = 1097
| g2013_slovenci           = 398
| g2013_pravoslavci        = 191
| g2013_makedonci          = 301
| g2013_nisu_izjasnili     = 18344
| g2013_nepoznato          = 4233
| g1991_ukupno            = 2720074
| g1991_muslimani         = 1423593
| g1991_hrvati            = 594362
| g1991_srbi              = 478122
| g1991_jugosloveni       = 161938
}}
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Federation BH Ethnic Map 1991.png|Etnički sastav Federacije BIH ([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|1991]])
Datoteka:Federation BH Ethnic Map 2013.png|Etnički sastav Federacije BIH ([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]])
&lt;/gallery&gt;

== Stanovništvo - osnovni pokazatelji ==
U 2018. godini broj rođenih se smanjio tako da je u FBIH rođeno 18.889 novorođenčadi. Broj umrlih se smanjio od 2017. godine (21.442). [[Natalitet|Prirodni priraštaj]] je negativan. Prosječna starost je 73 godine. U 2018 godini broj brakova je iznosio 13.061 a razvelo se 1.823. Doseljenih je 20.014 što je više u odnosu na 2017. godinu. Odseljenih je 23.075 što je više u odnosu na 2017. godinu. U FBIH je 2018. godine bilo zaposleno 519.800 osoba, a prosječna plaća je 889 KM, međutim u Federalnom zavodu za statistiku prosječna plaća za mjesec (august 2019) je bila 932 KM.
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!
!2021.
!2020.
!2019.
!2018.
|-
|[[Stanovništvo (biologija)|Stanovništvo]]
|
|{{Gubitak}}'''2.184.680'''
|{{Gubitak}}'''2.190.098'''
|{{Gubitak}} '''2.196.233'''
|-
|[[Rođeni]]
|{{Smanjenje}}16.390
|{{Smanjenje}}17.211
|{{smanjenje}}18.019
|{{gubitak}}18.889
|-
|[[Umrli]]
|{{Smanjenje}}28.177
|{{Smanjenje}}26.026
|{{rast}}22.024
|{{rast}}21.442
|-
|[[Prirodni rast]]
|{{Smanjenje}}-11.787
|{{Smanjenje}}-8.815
|'''{{smanjenje}}'''-4.005
|{{gubitak}}-2.543
|-
|[[Prosječna starost]]
|
|{{Povećanje}}73,4
|{{Povećanje}}73,0
|{{rast}}72,5
|-
|[[Brak|Zaključeni brakovi]]
|{{rast}}11.367
|{{Gubitak}}10.224
|{{gubitak}}12.190
|{{rast}}13.061
|-
|[[Razvedeni brakovi]]
|{{gubitak}}1.235
|{{Povećanje}}1.460
|{{rast}}1.673
|{{gubitak}}1.823
|-
|[[Doseljeni]]
|
|{{Gubitak}}17.065
|'''{{smanjenje}}'''19.734
|{{rast}}20.014
|-
|[[Odseljeni]]
|
|{{Povećanje}}20.033
|{{rast}}22.451
|{{gubitak}}23.075
|-
|[[Saldo migracija]]
|
|{{Gubitak}}-2.968
|{{rast}}-2.717
|{{Nema promjena}} -3.061
|-
|[[Zaposleni]]
|{{rast}}525.397
|{{Gubitak}}520.162
|{{rast}}531.483 
|{{rast}}519.800
|-
|[[Plaća|Plaće]]
|{{rast}}996
|{{Rast}}956
|{{rast}}928
|{{rast}}889
|}
[[Datoteka:Fbih.png|mini|388x388px|Prirodno kretanje stanovništva FBIH u 2019 (po mjesecima)]]

=== Vitalna statistika ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Populacija
!Rođeni
!Umrli
!Prirodni priraštaj
!Zaključeni brakovi
!Razvedeni brakovi
|-
|2001.
|
|{{gubitak}}24.018
|{{rast}}16.891
|{{gubitak}}7.127
|
|
|-
|2002.
|
|{{gubitak}}23.251
|{{gubitak}}17.175
|{{gubitak}}6.076
|
|
|-
|2003.
|
|{{gubitak}}23.168
|{{gubitak}}18.259
|{{gubitak}}4.909
|
|
|-
|2004.
|
|{{gubitak}}22.250
|{{gubitak}}18.350
|{{gubitak}}3.900
|
|
|-
|2005.
|2.233.167
|{{gubitak}}21.934
|{{gubitak}}19.293
|{{gubitak}}2.641
|
|
|-
|2006.
|{{gubitak}}2.232.376
|{{gubitak}}21.602
|{{rast}}18.678
|{{rast}}2.924
|
|
|-
|2007.
|{{gubitak}}2.231.548
|{{rast}}21.715
|{{gubitak}}19.428
|{{gubitak}}2.287
|
|
|-
|2008.
|{{gubitak}}2.229.787
|{{rast}}22.920
|{{gubitak}}19.480
|{{rast}}3.440
|14.909
|938
|-
|2009.
|{{gubitak}}2.229.072
|{{gubitak}}22.913
|{{gubitak}}20.022
|{{gubitak}}2.891
|{{gubitak}}13.670
|{{rast}}805
|-
|2010.
|{{gubitak}}2.228.027
|{{gubitak}}22.382
|{{gubitak}}20.482
|{{gubitak}}1.900
|{{gubitak}}12.750
|{{gubitak}}994
|-
|2011.
|{{gubitak}}2.226.011
|{{gubitak}}21.228
|{{rast}}20.208
|{{gubitak}}1.020
|{{gubitak}}12.589
|{{gubitak}}1.221
|-
|2012.
|{{gubitak}}2.222.587
|{{rast}}21.472
|{{gubitak}}20.859
|{{gubitak}}613
|{{gubitak}}12.060
|{{rast}}1.176
|-
|2013.
|{{gubitak}}2.219.131
|{{gubitak}}20.145
|{{rast}}20.465
|{{gubitak}}'''-320'''
|{{gubitak}}11.381
|{{gubitak}}1.364
|-
|2014.
|{{gubitak}}2.215.997
|{{gubitak}}19.880
|{{rast}}20.283
|{{gubitak}}'''-403'''
| -
|&lt;nowiki&gt;-&lt;/nowiki&gt;
|-
|2015.
|{{gubitak}}2.210.994
|{{gubitak}}19.358
|{{gubitak}}21.703
|{{gubitak}}'''-2.345'''
|12.828
|1.097
|-
|2016.
|{{gubitak}}2.206.231
|{{rast}}19.655
|{{rast}}21.105
|{{rast}}'''-1.450'''
|{{gubitak}}12.790
|{{gubitak}}1.445
|-
|2017.
|{{gubitak}}2.201.193
|{{rast}}19.824
|{{gubitak}}21.689
|{{gubitak}}'''-1.865'''
|{{rast}}12.994
|{{gubitak}}1.725
|-
|2018.
|{{gubitak}}2.196.233
|{{gubitak}}18.899
|{{rast}}21.442
|{{gubitak}}'''-2.543'''
|{{rast}}13.061
|{{gubitak}}1.823
|-
|2019.
|{{Gubitak}}2.190.098
|{{smanjenje}}18.019
|{{Gubitak}}22.024
|'''{{smanjenje}}-4.005'''
|{{gubitak}}12.266
|{{rast}}1.673
|-
|2020.
|{{Gubitak}}2.184.680
|{{Gubitak}}17.211
|{{Smanjenje}}26.026
|{{Gubitak}}'''-8.815'''
|{{Gubitak}}10.224
|{{Povećanje}}1.460
|-
|2021.
|
|{{Smanjenje}}16.390
|{{Smanjenje}}28.177
|{{Smanjuje}}'''-11.787'''
|{{Povećanje}}11.367
|{{Povećanje}}1.235
|}

Izvor&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://fzs.ba/|title=Federalni zavod za statistiku – Federalni zavod za statistiku|language=bs-BA|access-date=19. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Bruto domaći proizvod ==
[[Datoteka:Real GDP growth rates RS &amp; FBH.png|mini|[[Bruto domaći proizvod]] (FBIH i RS)|361x361px]]Bruto domaći proizvodu u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2018. porastao je za 3,3% čime je BDP u 2018. godini iznosio 21.983.507.000 KM. Nepoznat je BDP po stanovniku. Od 2013 godine BDP u FBIH je u porastu.
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!
!2019.
!2018.
!2017.
|-
|[[Bruto domaći proizvod]] u 1000 KM
|{{rast}}23.060.794
|{{rast}}21.983.507
|{{rast}}20.539.696
|-
|[[Bruto domaći proizvod po stanovniku]], KM
|{{Povećanje}}10.562
|{{rast}}10.010
|{{rast}}9.331
|-
|Rast [[BDP]]-a
|{{rast}}2,3%
|{{rast}}3,8%
|{{rast}}3,2%
|}
&lt;gallery&gt;
Datoteka:BDP FBIH.png|BDP u FBIH (2010-2018)
Datoteka:BDP PS FBIH.png|BDP po stanovniku (2010-2018)
Datoteka:RBDP FBIH.png|Rast BDP-a u FBIH (2010-2018)
&lt;/gallery&gt;

== Spol i starost stanovništva ==
{{Grafikon piramida
|širina        = 400px
|naslov        = Starosna piramida u Federaciji BiH po Procjeni broja stanovništva 2012. godine.&lt;ref name=&quot;Procjena 2012&quot; /&gt;
|pozadina      = #eee
|lijevo2       = muškarci
|desno2        = žene
|šipke lijevo desno=
{{Vrsta lijevo desno|65 + |gray|141.752|6.06|8.11|189.753}}
{{Vrsta lijevo desno|15-64|gray|813.353|34.78|33.92|793.221}}
{{Vrsta lijevo desno|0-14 |gray|205.546|8.79|8.32|194.652}}
|prosjekm    =
|prosjekž    =
}}Federacija Bosne i Hercegovine, u odnosu na 1991. bilježi značajan porast starijeg i pad mlađeg stanovništva. Prema popisu stanovništva Bosne i Hercegovine iz 1991., prosječna starost bila je 30,6 godina, a godine 2004. prosječna starnost u Federaciji BiH bila je 36,4 godine. Dok je u BiH 1991. bilo svega 6,5%, a u Federaciji BiH 6% stanovništva starijeg od 65 godina, u poslijeratnom razdoblju FBiH ima 13,7% stanovništva startijeg od 65 godina. Prema popisu iz 1991. u BiH je bilo 23,5% djece do 14 godina, u FBiH 24,3%, a danas u Federaciji ima oko 18,5% stanovništva do 14 godina

== Politika ==
{{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:HoR_FBiH_2018.svg|mini|'''Predstavnički dom Parlamenta FBiH'''{{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 29}}{{legend|#013971|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]-[[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|HNS]]: 16}}{{legend|#DE0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 11}}{{legend|#FF6600|[[Demokratska fronta|DF]] - [[Građanski savez|GS]]: 10}}{{legend|#2B0E72|[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB]]: 7}}{{legend|#FF7741|[[Naša stranka|NS]]: 6}}{{legend|#62BBB0|[[Pokret demokratske akcije|PDA]]: 3}}{{legend|#0042E9|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] - [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] - [[Hrvatska nezavisna lista|HNL]]: 2}}{{legend|#37FC4A|[[Narodni evropski savez|NES]]: 3}}{{legend|#2696BE|[[Narod i pravda|NiP]] - [[Nezavisni blok|NB]]: 3}}{{legend|#FCFF2F|[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]]: 1}}{{legend|#DDDDDD|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]: 7}}]]
[[Datoteka:HoP_FBiH_2018.svg|mini|'''Dom naroda Parlamenta FBiH''''''Klub Bošnjaka (17)''':{{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 6}}{{legend|#0247FE|[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB]]: 2}}{{legend|#DE0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 2}}{{legend|#37FC4A|[[Narodni evropski savez|NES]]: 2}}{{legend|#D9FF4E|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SzBiH]]: 1}}{{legend|#62BBB0|[[Pokret demokratske akcije|PDA]]: 1}}{{legend|#1D175F|[[Narod i pravda|NiP]]: 1}}{{legend|#DDDDDD|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]: 2}}'''Klub Hrvata (17)''':{{legend|#013971|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 13}}{{legend|#448347|[[Bosanska narodna stranka|BNS]]: 1}}{{legend|#FF6600|[[Demokratska fronta|DF]]: 1}}{{legend|#FCFF2F|[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]]: 1}}{{legend|#DDDDDD|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]: 1}}

'''Klub Srba (17)''':{{legend|#DE0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 6}}{{legend|#990000|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]: 2}}{{legend|#A9D800|[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS]]: 2}}{{legend|#FF0000|[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]]: 1}}{{legend|#550BFC|[[Posavska stranka|PS]]: 1}}{{legend|#7E1414|Srpska lista: 1}}{{legend|#00A859|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 1}}{{legend|#013971|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 1}}{{legend|#DDDDDD|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]: 2}}'''Klub &quot;Ostali&quot; (7)''':{{legend|#DE0000|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 2}}{{legend|#FF7741|[[Naša stranka|NS]]: 2}}{{legend|#FF6600|[[Demokratska fronta|DF]]: 1}}{{legend|#FCFF2F|[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]]: 1}}{{legend|#5A8ECE|[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]]: 1}}]]
Na nivou Federacije BiH postoje tri ogranka vlasti. Zakonodavnu vlast čini [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament]], koji se sastoji od [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma]] i [[Dom naroda|Doma naroda]]. Izvršnu vlast predstavljaju [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik]], [[Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Potpredsjednik]] i [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlada]]. Treći ogranak se sastoji od raznih sudova i tužilaštava. Posebni ogranak čine Ombudsmeni Federacije Bosne i Hercegovine.

=== Izbori ===
{{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.}}
Izbori u Federaciji BiH odvijaju se u sklopu Općih i lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, na općim se biraju članove [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], predstavnici za [[Predstavnički dom Bosne i Hercegovine]], Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, [[Predsjednik Republike Srpske]], Potpredsjednik Republike Srpske i predstavnici za [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu Republike Srpske]], kao i predstavnici za Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Centralna izborna komisija BiH|url = http://www.izbori.ba/Default.aspx?CategoryID=64&amp;Lang=3&amp;Id=1497|website = www.izbori.ba|access-date = 7. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;. Na lokalnim izborima se biraju gradonačelnici gradova u Bosni i Hercegovini, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine. Izbori se odvijaju svakih četiri godina.

=== Parlament ===
{{Glavni|Parlament Federacije Bosne i Hercegovine}}
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, prema [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavu FBiH]], je najviše zakonodavno tijelo Federacije Bosne i Hercegovine ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma]] i [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Doma naroda]].

Poslanička mjesta za [[Parlament BiH]] iz Federacije BiH na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|Općim izborima 2018]].Od ukupno 28 mandata na pojedine partije otpada:[[Stranka demokratske akcije|SDA]]: 8, [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]: 5, [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]: 5, [[Demokratska fronta|DF]]: 3, [[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB]]: 2, [[Naša stranka|NS]]: 2, [[NB]]: 1, [[PDA]]: 1,  [[Stranka demokratske aktivnosti|A-SDA]]: 1

====Predstavnički dom====
{{Glavni|Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine}}
Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Parlament BiH|parlamentarnim izborima 2014. godine]], najviše predstavnika u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu]], dobila je [[SDA]] (29), zatim [[SBB]] (23), [[DF]] (14), [[HDZ BiH]] (12), [[SDP BiH]] (9), [[HDZ 1990]] (5), [[BPS]] (4), [[SDBiH|SzBiH]] (2), [[A-SDA]] (2) te po jednog predstavnika [[Naša stranka|NS]] i [[L BiH]]. Za Predsjedavajućeg predstavničkog doma izabran je [[Fehim Škaljić]], a dva potpredsjedavajuća su [[Mira Grgić]] i [[Tomo Vidović]]. Sekretar Predstavničkog doma je [[Sead Dizdarević]].&lt;ref&gt;[http://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/bs/page.php?id=4 Rukovodstvo Predstavničkog doma Federacije]&lt;/ref&gt;

[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.]] pokazali su da je najviše u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] dobila [[SDA]] (27), zatim [[SDP BiH|SDP BIH]] (16), [[HDZ BiH|HDZ BIH]] (16), [[DF]](10), [[SBB]] (8), [[NS]] (6), [[PDA]] (4), [[NB]] (4), [[A-SDA]] (2), [[HDZ 1990]] (2), [[NiP]] (2).

==== Dom naroda ====
{{Glavni|Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine}}
Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je pored Predstavničkog doma, jedan od dva doma Parlamenta Federacije Bosne i HercegovineDom naroda se sastoji od 58 poslanika, od kojih po 17 izaslanika iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam izaslanika iz reda ostalih, koje biraju (delegiraju) kantonalne skupštine, u skladu sa Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|url = http://www.parlamentfbih.gov.ba/dom_naroda/bos/dom_naroda/organizacija/o_domu.html|website = www.parlamentfbih.gov.ba|access-date = 27. 2. 2016|archive-url = https://web.archive.org/web/20120814132113/http://www.parlamentfbih.gov.ba/dom_naroda/bos/dom_naroda/organizacija/o_domu.html|archive-date=14. 8. 2012|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

Poslanička mjesta za [[Parlament FBiH|Dom naroda Parlament FBiH]] na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|Općim izborima 2014]]. Od ukupno 54 mandata na pojedine partije otpada: [[SDA]] (10), [[SBB]] (4),[[DF]] (5), [[HDZ BiH|HDZ BIH]] (13), [[SDP BiH|SDP BIH]] (10),[[HDZ 1990]] (1), [[LDS BiH]] (1), A-SDA (1), [[L BIH]] (2), [[NS]] (2), [[SNSD]](3), Ostali (2)

=== Predsjednik ===
{{Glavni|Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine}}
Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine je po [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine]] najviši organ Federacije Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Ustav&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.parlamentfbih.gov.ba/dom_naroda/bos/parlament/o_parlamentu/ustavfbih.html |title=Ustav Federacije Bosne i Hercegovine na web stranici Parlamenta FBiH |access-date=11. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140113221125/http://parlamentfbih.gov.ba/dom_naroda/bos/parlament/o_parlamentu/ustavfbih.html |archive-date=13. 1. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Predsjednik Federacije između ostalih dužnosti utvrđenih Ustavom, imenuje [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlada Federacije]], šefove diplomatskih misija, oficira u armiji, sudija federalnih sudova, potpisuje odluke Parlamenta, potpisuje i ratificira međunarodne sporazume u ime Federacije, prima i akreditira ambasadora i daje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida.&lt;ref name=&quot;Ustav&quot; /&gt;[[Datoteka:Marinko Čavara (cropped).jpg|mini|[[Marinko Čavara]], [[Predsjednik FBiH|predsjednik FBIH]]|alt=|237x237px]]
[[Datoteka:Predstavnicki dom FBiH.JPG|mini|Zgrada Parlamenta Federacije BiH]]
Nadležnosti:

Prema Ustavu Federacije BiH, predsjednik je nadležan za:&lt;sup&gt;[1]&lt;/sup&gt;

* imenovanje Vlade i sudaca Ustavnog suda Federacije;
* vođenje konzultacija u svezi s imenovanjem ombudsmena i sudaca;
* potpisivanje odluka Parlamenta FBiH nakon njihovih donošenja;
* potpisivanje i ratificiranje međunarodnih sporazuma u ime Federacije;
* davanje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonom, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i zločine genocida

Sadašnji predsjednik je [[Marinko Čavara]] ([[HDZ BiH]]) od [[9. februar]]a [[2015.]]

=== Vlada ===
{{Glavni|Vlada Federacije Bosne i Hercegovine}}[[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fbihvlada.gov.ba/|title=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine {{!}} Vlada FBiH|website=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|language=bs|access-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; je izvršni organ Federacije BIH i ima sve izvršne nadležnosti osim onih predviđenih za [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Potpredjednik Federacije]]. Sjedište vlade je u [[Sarajevo|Sarajevu]], a ministarstva su razmještena još i u [[Mostar]]u.

Predsjednik vlade [[Federacija|FBIH]] je [[Fadil Novalić]]([[Stranka demokratske akcije|SDA]]), Zamjenica predsjednika Vlade [[Federacija|FBIH]] je [[Jelka Miličević]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BIH]]), zamjenik predsjednika Vlade [[Federacija|FBIH]] je [[Vesko Drljača]] ([[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB BiH]]). Vladu Federacije čine predsjednik Vlade (premijer) i šesnaest ministara. Osam ministara su [[Bošnjaci]], pet ministara [[Hrvati]] i tri ministra [[Srbi]]. Jednog ministra iz reda ostalih može imenovati premijer iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda.{{Potreban citat}} Iz reda ministara imenuju se dva zamjenika premijera iz različitih konstitutivnih naroda u odnosu na predsjednika.

[[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine]], uz saglasnost oba potpredsjednika, imenuje Vladu nakon konzultacija s premijerom ili kandidatom za premijera. Vlada je izabrana ako njeno imenovanje većinom glasova potvrdi [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]].

Vlada se može smijeniti odlukom predsjednika Federacije uz suglasnost potpredsjednika (na prijedlog premijera) ili izglasavanjem nepovjerenja u svakom od domova [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. &lt;sup&gt;[[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine#cite%20note-automatski%20generisano1-1|[1]]]&lt;/sup&gt;

==== Premijer ====
{{Glavni|Spisak premijera Federacije Bosne i Hercegovine}}
Premijer Federacija Bosne i Hercegovine, zastupa [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vladu Federacije]]. Bira se na četiri godine u [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamentu Federacije BiH]]. Osim njega biraju se još dva zamjenika, koji se biraju iz reda druga dva konstitutivnih naroda Federacije. Sadašnji premijer Federacije BIH je [[Fadil Novalić]]. Ovlasti premijera su:
* Provođenje politike i izvršavanje zakona federalne vlasti, uključujući i osiguranje izvršavanja odluka sudova Federacije; 
* Predlaganje smjenjivanja predsjednika Federacije, u skladu sa članom IV B.3. (2) Ustava Federacije BiH; 
* Predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva; 
*Priprema prijedlog budžeta Parlamentu Federacije BiH;&lt;ref name=&quot;PREM[&quot;&gt;http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/premijer/index.php Premijer Federacije Bosne i Hercegovine na službenoj stranici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]&lt;/ref&gt;

Svi dosadašnji predsjednici Vlada vršili su dužnost na samo jedan mandat. Predsjednik Vlade s najdužim mandatom bio je Ahmet Hadžipašić i to 1506 dana u periodu od 2003. do 2007. Najkraći mandat imao je Izudin Kapetanović, 325 dana 1996, dok je vršilac dužnosti Vjekoslav Bevanda na toj dužnosti bio 29 dana.

== Gradovi ==
[[Datoteka:Tuzla View of Tuzla.jpg|mini|[[Tuzla]], drugi grad po veličini u FBiH]]
[[Datoteka:Zenica cityscape.jpg|mini|[[Zenica]], treći grad po veličini u FBiH]]

{| class=&quot;wikitable&quot;
|1
|'''[[Sarajevo]]'''
|[[Kanton Sarajevo]]
|275.524 
|11
|'''[[Sanski Most]]'''
|[[Unsko-sanski kanton]]
|47,359
|-
|2
|'''[[Tuzla]]'''
|[[Tuzlanski kanton]]
|120,441
|12
|'''[[Lukavac]]'''
|[[Tuzlanski kanton]]
|46,731
|-
|3
|'''[[Zenica]]'''
|[[Zeničko-dobojski kanton]]
|115,134
|13
|'''[[Tešanj]]'''
|[[Zeničko-dobojski kanton]]
|46,135
|-
|4
|'''[[Mostar]]'''
|[[Hercegovačko-neretvanski kanton]]
|113,169
|14
|'''[[Velika Kladuša]]'''
|[[Unsko-sanski kanton]]
|44,770
|-
|5
|'''[[Ilidža]]'''
|[[Kanton Sarajevo]]
|71,892
|15
|'''[[Srebrenik]]'''
|[[Tuzlanski kanton]]
|42,762
|-
|6
|'''[[Cazin]]'''
|[[Unsko-sanski kanton]]
|69,411
|16
|'''[[Gradačac]]'''
|[[Tuzlanski kanton]]
|41.836
|-
|7
|'''[[Živinice]]'''
|[[Tuzlanski kanton]]
|61,201
|17
|'''[[Visoko]]'''
|[[Zeničko-dobojski kanton]]
|41,352
|-
|8
|'''[[Bihać]]'''
|[[Unsko-sanski kanton]]
|61,186
|18
|'''[[Zavidovići]]'''
|[[Zeničko-dobojski kanton]]
|40,272
|-
|9
|'''[[Travnik]]'''
|[[Srednjobosanski kanton]]
|57 543
|19
|'''[[Kakanj]]'''
|[[Zeničko-dobojski kanton]]
|38,937
|-
|10
|'''[[Gračanica]]'''
|[[Tuzlanski kanton]]
|48,395
|20
|'''[[Livno]]'''
|[[Kanton 10]]
|37,487
|}
== Simboli ==
Federacija BiH nema zastavu. Nekadašnja [[zastava Federacije Bosne i Hercegovine]] bila je kompromisni dizajn [[Bošnjaci|bošnjačkih]] i [[Hrvati|hrvatskih]] simbola. Crvena i zelena pruga simboliziraju dva naroda, kao i dva mala štita u grbu. [[Grb Federacije Bosne i Hercegovine|Grb]] se nalazi u sredini zastave. Plavo polje grba s deset bijelih šestokrakih zvijezda predstavlja federaciju sastavljenu od deset kantona. Bijelo polje zastave trostruko je šire od crvenog i zelenog, tako da je zapravo kvadratnog oblika.

Odlukom [[Ustavni sud BiH|Ustavnog suda BiH]] 28. januara 2007, [[Grb Federacije Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Zastava Federacije Bosne i Hercegovine|zastava Federacije BiH]] stavljeni su izvan snage jer ne predstavljaju sva tri konstitutivna naroda u BiH. Od 14. juna 2007. [[Grb Federacije Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Zastava Federacije Bosne i Hercegovine|zastava Federacije]] su ukinuti i nisu u službenoj upotrebi. Kantoni imaju svoje vlastite zastave i grbove.
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996–2007).svg|[[Zastava Federacije Bosne i Hercegovine]] (nije u upotrebi)
Datoteka:CoA of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg|[[Grb Federacije Bosne i Hercegovine]] (nije u upotrebi)
&lt;/gallery&gt;

== Vojska ==
[[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojska Federacije BiH]] ([[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|VFBiH]]) je bila zvanična oružana sila [[BiH|bosanskohercegovačkog]] entiteta Federacija Bosne i Hercegovine po okončanju [[Rat u BiH|rata u BiH]] pa do 2005. godine. Osnovana je nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] udruživanjem [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH) i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (HVO) u vojnu strukturu sa dvije nacionalne komponente, [[Bošnjaci|bošnjačkom]] i [[Hrvati|hrvatskom]] pod zajedničkom komandom. 2005. je integrisana u Oružane snage BiH pod nadležnošću Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine.

== Saobraćaj ==
=== Cestovni saobraćaj ===
{{Glavni|Spisak magistralnih cesta u Federaciji Bosne i Hercegovine}}
Cestovni saobraćaj u Federaciji Bosni i Hercegovini odvija se na mreži autocesta, magistralnih i regionalih cesta. Ukupna dužina magistralnih cesta u Federaciji Bosne i Hercegovine je 2.357,487&amp;nbsp;km. Od 15. novembra 2014. godine, odlukom [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]], magistralne ceste na području [[FBIH|Federacije Bosne i Hercegovine]] će se preimenovati po novoj kategorizaciji.&lt;ref&gt;[http://www.vladatk.kim.ba/Ministarstva/MTTS/2013/Kategorizacija_cesta_FBiH_14_11_2013.pdf Kategorizacija cesta Federacije Bosne i Hercegovine]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Odluka o razvrstavanju cesta u autoceste i brze ceste, magistralne ceste i regionalne ceste, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine&lt;/ref&gt;

Do promjene oznaka na snazi su važeće oznake [[Spisak magistralnih cesta u Bosni i Hercegovin|bosanskohercegovačkih magistralnih cesta]]  donešene 1987. godineu [[SFRJ]].&lt;ref name=&quot;YU&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |title=Odluka o utvrđivanju magistralnih puteva, Službeni list SFRJ 39/84 i 4/87 |access-date=2. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924083350/http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |archive-date=24. 9. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Ceste Federacije Bosne i Hercegovine ===
{{Glavni|JP Ceste Federacije BIH}}
Ceste u FBIH&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://jpdcfbh.ba/|title=JP Ceste Federacije BiH|website=JPCFBIH.BA|language=bs|access-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; su u nadležnosti javne kompanije [[JP Ceste Federacije BIH|Ceste Federacije Bosne i Hercegovine]]. Sjedište se nalazi u [[Sarajevo|Sarajevu]]. [[JP Ceste Federacije BIH|Ceste Federacije Bosne i Hercegovine]] upravljaju sa 4.728 &amp;nbsp;km [[cesta]].[[JP Ceste Federacije BIH|Ceste Federacije BIH]] imaju 2.065,344&amp;nbsp;km [[Cesta|cestovnih]] pravaca, 77.671 odvojaka, rampi i dionica u suprotnom smjeru.

=== Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine ===
{{Glavni|Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine}}Autoceste u FBIH&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://jpautoceste.ba/|title=JP Autoceste FBiH - Oficijelna stranica|website=JP Autoceste FBiH|language=bs-BA|access-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; su u nadležnosti javne kompanjie [[Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine]]. Federacija BIH raspolaže sa 102 kilometra autoputa. Sjedište se nalazi u [[Mostar]]u. Vlasnik je [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]. Autoceste Federacije Bosne i Hercegovne planir završetak izgradnje autoputa A1 do 2021. godine, [[Autoput A2 (Bosna i Hercegovina)|autoput A2]] od [[Orašje|Orašja]] do [[Tuzla|Tuzle]], [[Autoput A3 (Bosna i Hercegovina)|autoput A3]] od [[Žepče|Žepča]] do Tuzle, [[Brza cesta B1 (Bosna i Hercegovina)|brza cesta B1]] od GP-a Izačić kod [[Bihać]]a do priključka na autoput A1 kod [[Lašva (Zenica)|Lašve]], [[Brza cesta B2 (Bosna i Hercegovina)|brza cesta B2]] od Donjeg Vakufa do [[Granični prijelaz Kamensko|GP Kamensko]] kod [[Livno|Livna]], [[Brza cesta B3 (Bosna i Hercegovina)|brza cesta B3]] od GP Osoje kod Posušja do priključka na autoput A1 kod [[Mostar]]a i [[Brza cesta B4 (Bosna i Hercegovina)|brza cesta B4]] od Sarajeva do [[Goražde|Goražda]]. Krajem 2020. godine FBIH je imala 110 funkcionalnih km autoputa.[[Datoteka:Bosnia Bos Bojela 316 ZFBH.jpg|mini|Voz u vlasništvu [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine|Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine]]|alt=]]

=== Željeznički saobraćaj ===
{{Glavni|Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine}}Željeznički saobraćaj u FBiH&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zfbh.ba/|title=Željeznice|website=Željeznice|language=bs-BA|access-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; je u nadležnosti javne kompanije ''[[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]]''. Saobraćaj se odvija na dijelu transportnog [[Evropski put E73|koridora 5C]] u FBiH i do [[Tuzla|Tuzle]], a postoji i međunarodni promet sa [[Hrvatska|Hrvatskom]] do [[Zagreb]]a preko Banje Luke, a nakon rekonstrukcije dionice Sarajevo - Bradina, bit će ponovljeno uspostavljen i do [[Ploče|Ploča]] u Hrvatskoj. Osim međunarodnog, također se i obavlja međuentitetski promet. Osim toga, u planu je i ponovo uspostavljanje putničkog saobraćaja na [[Unska pruga|Unskoj pruzi]], koji je obustavljen 2012. godine. Prema navodima Željeznica FBiH, putnički saobraćaj bi mogao već ponovo početi 2017. godine, nakon rekonstrukcije kontaktne mreže između [[Blatna|Blatne]] i [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe.]]  [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]] raspolažu sa 608,495&amp;nbsp;km željezničkih pruga.
=== Zračni saobraćaj ===
==== Aerodromi ====
U Federaciji Bosne i Hercegovine nalaze se tri međunarodna aerodroma:
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Ime
!Lokacija
!Broj putnika
|-
|[[Međunarodni aerodrom Sarajevo]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sarajevo-airport.ba/|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo|website=www.sarajevo-airport.ba|access-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Međunarodni aerodrom Sarajevo.JPG|frameless]]
|[[Sarajevo]] ([[Butmir]])
|957.971 (2017){{izvor}}
|-
|[[Međunarodni aerodrom Tuzla]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://tuzla-airport.ba/|title=Međunarodni aerodrom Tuzla – Dobrodošli! – JP Međunarodni Aerodrom Tuzla je osnovan od strane Skupštine Tuzlansko – Podrinjskog Kantona Zakonom o Osnivanju JP Međunarodni Aerodrom Tuzla – Zračna Luka Dubrave 1998. godine.|language=bs-BA|access-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Tuzla International Airport.jpg|frameless]]
|[[Tuzla]] ([[Dubrave Gornje]])
|535.834 (2017){{izvor}}
|-
|[[Međunarodni aerodrom Mostar]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mostar-airport.ba/|title=Zračna luka Mostar|website=mostar-airport.ba|access-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:OMO4.jpg|frameless]]
|[[Mostar]]
|43.118 (2017){{izvor}}
|}

[[Datoteka:Hidroelektrana Mostar.jpg|mini|205x205piksel|[[Hidroelektrana Mostar]] iz zraka]]

== Hidroelektrane ==
{{Glavni|Spisak elektrana u Bosni i Hercegovini}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Hidroelektrana
!Mjesto
!Rijeka
!Koordinate
!Instalisana
snaga (M[[Vat|W]])
!Početak
rada
|-
|[[Hidroelektrana Čapljina]]
|[[Čapljina]]
|[[Trebišnjica]]
|
|430
|1979.
|-
|[[Hidroelektrana Grabovica]]
|[[Grabovica]]
|[[Neretva]]
|
|114
|1982.
|-
|[[Hidroelektrana Jablanica]]
|[[Jablanica]]
|[[Neretva]]
|43.692406°N 17.732577°E
|180
|1955.
|-
|[[Hidroelektrana Jajce I]]
|[[Jajce]]
|[[Vrbas]]
|44.339333°N 17.606722°E
|60
|1957.
|-
|[[Hidroelektrana Jajce II]]
|[[Jajce]]
|[[Vrbas]]
|
|30
|1954.
|-
|[[Hidroelektrana Mostar]]
|[[Mostar]]
|[[Neretva]]
|
|72
|1987.
|-
|[[Hidroelektrana Mostarsko blato]]
|[[Mostar]]
|[[Mostarsko blato]]
|
|60
|2010.
|-
|[[Hidroelektrana Peć Mlini]]
|[[Grude]]
|[[Tihaljina (rijeka)]]
|
|15
|2004.
|-
|[[Hidroelektrana Rama]]
|[[Ravnica]]
|[[Neretva]]
|43.747041°N 17.675838°E
|160
|1968.
|-
|[[Hidroelektrana Salakovac]]
|[[Potoci (čvor)|Potoci]]
|[[Neretva]]
|43.447752°N 17.836906°E
|210
|1981.
|-
|[[Hidroelektrana Slapovi na Uni]]
|[[Kostel]]a kod [[Bihać]]a
|[[Una]]
|44.883684°N 15.900670°E
|10,14
|1954.
|}[[Datoteka:Tuzla Thermal Power Plant02A.jpg|mini|197x197piksel|[[Termoelektrana Tuzla]]]]

== Termoelektrane ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Termoelektrana
!Mjesto
!Koordinate
!Instalisana snaga (MW)
!Početak rada
|-
|[[Termoelektrana Kakanj]]
|Ćatići, [[Kakanj]]
|44°5′22.4″N 18°6′49.4″E
|450
|1956.
|-
|[[Termoelektrana Tuzla]]
|[[Tuzla]]
|45°31′12″N 18°36′22″E
|715
|1963.
|}

== Kultura ==
Federacija Bosne i Hercegovine održava brojne kulturne manifestacije čiji se značaj proteže i izvan granica zemlje.{{Nedostaje referenca}} U [[Sarajevo|Sarajevu]] se svake godine u organizaciji [[MESS]]-Međunarodni teatarski festival (od 1960), [[Sarajevski dani poezije|Festival Sarajevski dani poezije]] (od 1962), [[Sarajevo Film Festival]] (od 1995), muzički festival [[Baščaršijske noći]] (od 1996), Mostar Blues &amp; Rock Festival (od 2003), Mostar Summer Fest (od 2013), Zenički festival drame Bosne i Hercegovine (od 2002), Tuzlanski književni susret s Cum grano salis (od 2001.) i ''Tuzla Film Festival'' (od 2012).
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucije kulture
!2017.
!2018.
!2019.
|-
|[[Biblioteka|Biblioteke]]
|783
|783
|666
|-
|[[Kino]]
|16
|15
|14
|-
|[[Galerija|Galerije]]
|18
|17
|12
|-
|[[Pozorište|Pozorišta]]
|23
|24
|22
|-
|[[Centri za kulturu]]
|55
|57
|49
|}

=== Mediji ===
U Federaciji Bosne i Hercegovine  uspostavljen je javni radio-televizijski sistem. Neke radio televizije su: [[Radiotelevizija Bosne i Hercegovine|Radio-televizija Bosne i Hercegovine]] ([[BHTV]] 1 i [[BH Radio 1]]),  te entitetske emitere RTVFBiH ([[Federalna televizija|FTV]] i [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Radio FBiH]]). Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija: [[OBN]], [[NTV Hayat]] i [[Nova BH]], čiji zemaljski signal pokriva najveći dio teritorije BiH kao i nekoliko regionalnih radio-televizija čiji je program namijenjen stanovništvu određenih regija ili kantona.
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!
!2017
!2018
!2019
|-
|[[Radio stanica|Radio stanice]]
|{{Gubitak}}74
|{{rast}}77
|63
|-
|[[Televizijske stanice]]
|{{Gubitak}}34
|{{rast}}35
|28
|}

=== Filatelija ===
U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dva nezavisna poštanska operatera sa samostalnim poštanskim izdanjima:
* [[BH pošta]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.posta.ba/|title=JP BH Pošta|language=bs-BA|access-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; sa sjedištem u Sarajevu
* [[Hrvatska pošta Mostar]] sa sjedištem u Mostaru

== Elektroprivreda ==
U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dvije elektroprivrede:

* [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.epbih.ba/|title=EPBiH|website=www.epbih.ba|access-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;
*[[Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ephzhb.ba/|title=Elektroprivreda HZHB Mostar|language=hr|access-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Telekomi ==
U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dva telekoma:

* [[BH Telecom]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bhtelecom.ba/|title=Privatni|date=4. 1. 2018|website=BH Telecom d.d. Sarajevo|language=bs-BA|access-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;
*[[HT ERONET]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hteronet.ba/privatni-korisnici|title=Privatni korisnici - HTERONET|website=www.hteronet.ba|language=bs|access-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Turizam ==
Tokom 2018 godine broj se ležaja, dolasci turista, noćenja turista povećao
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!
!2018
!2019
!2020
|-
|Broj ležaja
|{{rast}}32.675
|{{rast}}34.433
|24.004
|-
|Dolasci turista - ukupno
|{{rast}}1.068.702
|{{rast}}1.226.975
|305.890
|-
|Noćenja turista - ukupno
|{{rast}}2.088.946
|{{rast}}2.379.701
|703.652
|-
| - domaćih turista
|{{rast}}408.667
|{{rast}}478.496
|413.130
|-
| - stranih turista
|{{rast}}1.680.279
|{{rast}}1.901.205
|290.522
|}

== Obrazovanje ==
U nastavnoj godini (2018/2019) broj vrtića i osnovnih škola smanjio dok se broj srednjih škola povećao
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Obrazovne ustanove
!
!2018/2019
!2019/2020
!2020/2021
|-
|Dječiji vrtići
|{{Gubitak}}195
|{{rast}}208
|214
|-
|Osnovne škole
|{{Gubitak}}1.058
|{{rast}}1.063
|1.031
|-
|Srednje škole
|{{rast}}214
|{{rast}}216
|215
|}
U nastavnoj godini (2018/2019) broj djece u vrtićima se povećao a broj učenika u osnovnim i srednjim školama smanjio.
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Djeca, učenici
!
!2018/2019
!2019/2020
!2020/2021
|-
|Dječiji vrtići
|{{rast}}15.722
|{{rast}}16.756
|15.675
|-
|Osnovne škole
|{{gubitak}}182.986
|179.542
|174.938
|-
|Srednje škole
|{{gubitak}}76.986
|73.029
|71.458
|}
=== Segregacija ===
U nekim osnovnim školama prisutna je [[segregacija]] djece, nazvana [[Dvije škole pod jednim krovom]], gdje hrvatska i bošnjačka djeca u istoj zgradi pohađaju nastavu, ali s odvojenim ulazima i drugim nastavnim planom i programom. Segregacija djelomično postoji i u srednjim školama.

== Sport ==
[[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nsfbih.ba/|title=Nogometni Savez Federacije BiH|website=www.nsfbih.ba|access-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;, skraćeno NSFBIH, je najviše nogometno tijelo na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine. Zajedno s [[Fudbalski savez Republike Srpske|Fudbalskim savezom Republike Srpske]] (FSRS) tvori [[Nogometni/fudbalski savez Bosne i Hercegovine]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/|title=Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; (NFSBIH). Nakon što je Evropska nogometna asocijacija ([[UEFA]]) donijela odluku da se nogomet mora igrati na području cijele države, odlučeno je da se osnuje nogometni savez na području Federacije BIH. To se i dogodilo 20. januara 2002. godine u Sarajevu, kada je odlučeno da se deset kantonalnih saveza svede pod upravu jednog.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://nsfbih.ba/stranica/o-savezu|title=Nogometni Savez Federacije BiH|website=nsfbih.ba|access-date=30. 11. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Okoliš ==
FBIH ima jedan nacionalni park ([[Nacionalni park Una|Una]]), 4 spomenika prirode ([[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Skakavac]], [[Prokoško jezero]], [[Vrelo Bosne]] i [[Tajan]]), 2 parka prirode ([[Hutovo blato]] i [[Park prirode Blidinje|Blidinje]]) i 2 zaštićena krajolika  ([[Bijambare]] i [[Konjuh]])
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
|'''Nacionalni park'''
|[[Nacionalni park Una|Una]]
|-
|'''Spomenik prirode'''
|[[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Skakavac]]
|-
|
|[[Prokoško jezero]]
|-
|
|[[Vrelo Bosne]]
|-
|
|[[Tajan]]
|-
|'''Park prirode'''
|[[Hutovo blato]]
|-
|
|[[Park prirode Blidinje|Blidinje]]
|-
|'''Zaštićeni pejzaž-krajolik'''
|[[Bijambare]]
|-
|
|[[Konjuh (planina)|Konjuh]]
|}

== Praznici ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|1 i 2. [[januar]] 
|[[Nova godina]]
|neradni dani
|-
|6. i 7. [[januar]]
|[[Badnjak|Badnji dan]] i [[Božić]] (za [[Pravoslavci|pravoslavce]])
|neradni dani
|-
|1. [[mart]] 
|[[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine]]
|neradni dan
|-
|promjenljivo
|[[Veliki petak]] i [[Uskrs]] (za [[Rimokatoličanstvo|rimokatolike]])
|neradni dani
|-
|promjenljivo
|[[Veliki petak]] i [[Vaskrs]] (za [[Pravoslavci|pravoslavce]])
|neradni dani
|-
|1. i 2. [[maj]] 
|[[Međunarodni praznik rada]]
|neradni dani
|-
|9. [[maj]] 
|[[Dan pobjede nad fašizmom]]
|praznuje se radno
|-
|promjenljivo
|[[Ramazanski bajram]] (za [[musliman]]e)
|neradni dani
|-
| promjenljivo
|[[Kurban-bajram]] (za [[musliman]]e)
|neradni dani
|-
|25. [[novembar]] 
|[[Dan državnosti Bosne i Hercegovine]]
|neradni dan
|-
|24. i 25. [[decembar]] 
|[[Badnjak|Badnji dan]] i [[Božić]] (za [[katolik]]e)
|neradni dani
|}

== Također pogledajte ==

* [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|FMUP]]
* [[Grb Federacije Bosne i Hercegovine]] (van upotrebe)
* [[Spisak preduzeća u Bosni i Hercegovini|Spisak poduzeća Federacije Bosne i Hercegovine]]                                                                                                                                                                          
{{Portal Bosna i Hercegovina}}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Pocitelj.PNG|[[Počitelj]] 
Datoteka:StariMost2005.PNG|[[Stari most]] - [[Mostar]]
Datoteka:Waterfall in Jajce Bosnia.JPG|[[Pliva (vodopad)|Pliva Vodopad]] - [[Jajce]]
Datoteka:Livno Valley.jpg|[[Troglav]] - [[Livno]]
Datoteka:Vrelo Bosne, Sarajevo.jpg|[[Vrelo Bosne]] - [[Sarajevo]]
&lt;/gallery&gt;
== Reference ==
{{reference}}

==Vanjski linkovi==
* {{Commonscat-inline|Bosnia and Herzegovina}}

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{BiH po temama}}
{{Jugoslavenska hronologija}}

[[Kategorija:Federacija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Prvi nivo državnih administrativnih podjela]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1994.]]</text>
      <sha1>6c7dt97wmiwjxzjbde55bucpex1xmqw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arapski brojevi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10195</id>
    <revision>
      <id>3427345</id>
      <parentid>3399650</parentid>
      <timestamp>2022-08-07T11:58:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>178.220.196.151</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Povijest */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3837" xml:space="preserve">[[Datoteka:Arabic Numerals.svg|mini|desno|350px|Arapski brojevi]]
'''Arapski brojevi''', još nazivani i Hindu-arapski brojevi, su brojevi koji obuhvataju sljedećih deset cifara: 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9, zasnovanih na [[Hindo-arapski brojevni sistem|Hindo-arapskom brojevnom sistemu]]. To je danas najčešće korišteni sistem za simboličan prikaz brojeva u svijetu. U ovom sistemu, niz cifara, kao npr: &quot;1234&quot; se čita kao jedan broj, koristeći položaj svake cifre u nizu kako bi se istoj dodijelila odgovarajuća vrijednost. Simbol za nulu (''0'') je ključ za efikasnost ovog sistema, koji je razvijen od strane antičkih matematičara [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]] u periodu oko 500. godine.

Sistem je usvojen od strane perzijskih i arapskih matematičara u Bagdadu a preko [[Arapi|Arapa]] je prenesen dalje na zapad. Postoje neki dokazi koji ukazuju da su brojevi u svom sadašnjem obliku razvijeni iz arapskog pisma u [[Magreb]]u, zapadnom području arapskog svijeta.&lt;ref&gt;[http://xxx.lanl.gov/ftp/math/papers/0304/0304219.pdf ''Porijeklo arapskih brojeva'' A. Boucenna - Université Ferhat Abbas Setif] Pristupljeno 9.7.2016.&lt;/ref&gt; 

Trenutna forma brojeva razvijena je u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]] i razlikuje se u formi od indijskih i istočnoarapskih brojeva. [[Italija|Italijanski]] naučnik [[Fibonacci]] se u sjevernoafričkom gradu Bejaia prvi put susreo sa brojevima te je njegov rad bio presudan u tome što su brojevi postali poznati širom [[Evropa|Evrope]]. Nakon toga, Evropljani su ih dalje proširili širom svijeta. Upotreba arapskih brojeva širom svijeta omogućena je posredstvom evropske trgovine, kolonijalizma, korištenjem evropske literature i sl. 

U [[brojevni sistem|brojevnom sistemu]] sa bazom 10, s tih deset oznaka se može predstaviti bilo koji željeni broj. Nula označava prazan skup, jedan - jediničnu količinu, a svaki sljedeći broj je za jedan veći od prethodnog. Dakle: 1 + 1 = 2, 2 + 1 = 3, 3 + 1 = 4, itd.

== Povijest ==
=== Nastanak ===
Decimalni Hindo-arapski brojevni sistem je nastao u [[Indija|Indiji]] oko 700. godine.&lt;ref name=oconnor&gt;O'Connor, J.J. and E.F. Robertson. 2000.  [http://www-gap.dcs.st-and.ac.uk/~history/HistTopics/Indian_numerals.html Indijski brojevi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929131009/http://www-gap.dcs.st-and.ac.uk/%7Ehistory/HistTopics/Indian_numerals.html |date=29. 9. 2007 }}, ''MacTutor History of Mathematics Archive'', School of Mathematics and Statistics, University of St. Andrews, Scotland.&lt;/ref&gt; Sistem je razvijan postepeno, u rasponu od  nekoliko vijekova. Smatra se da je odlučujući korak u razvoju ovog sistema postavio indijski [[matematičar]] [[Brahmagupta]] kada je uvrstio i formulirao nulu kao broj, 628. godine. Sistem je postao revolucionaran uključivanjem nule u poziciono označavanje, čime se ograničio broj pojedinačnih cifara na njih deset. Taj potez se smatra kao važna prekretnica u razvoju matematike. Može se uočiti razlika između ovog pozicijskog sistema, koji je identičan kroz cijeli sistem i glifova, tj. simbola koji su se koristili za pisanje brojeva a koji su varirali od regije do regije.

=== Prilagođavanje sistema u Evropi ===
[[Perzija|Perzijski]] matematičar [[Abu Abdullah Muhammad bin Musa al-Khwarizmi]] je 825. godine napisao traktat ''Računanje sa hindu brojevima'' koji je sačuvan samo kao latinski prijevod ''Algoritmi de numero Indorum'' iz 12. vijeka. Termin algoritmi, što je bila prevodilačeva interpretacija al-Khwarizmijevog imena, postao je termin koji se i dan danas koristi u matematici.

== Također pogledajte ==
* [[Broj]]
* [[Dekadni numerički sistem]]
* [[Brojevni sistem]]
* [[Rimski brojevi]]

== Reference ==
{{reference}}

{{Commonscat|Arabic numerals}}

[[Kategorija:Matematika]]
[[Kategorija:Brojevi]]</text>
      <sha1>7b9kf65wvy3uu9idklnva6fw559ise5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>South Park</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21027</id>
    <revision>
      <id>3427305</id>
      <parentid>3420800</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T17:50:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>86.32.49.186</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10384" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija TV-emisija
| bgcolour           = green
| ime serije         = South Park
| originalni naslov  = South Park
| slika              = South_Park_into.jpg
| veličina_slike     = 260px
| opis slike  = 
| format             = [[Crtani film|animirani]]/[[komedija]]
| trajanje epizode   = 22 [[minuta|minute]]
| autor              = [[Trey Parker]] i [[Matt Stone]]
| razvoj             = 
| izvršni producent  = [[Trey Parker]] i [[Matt Stone]]
| glumci             = 	[[Trey Parker]] &lt;br /&gt; [[Matt Stone]] &lt;br /&gt; [[Isaac Hayes]] &lt;br /&gt; [[Mary Kay Bergman]] &lt;br /&gt; [[Eliza Schneider]] &lt;br /&gt; [[Mona Marshall]] &lt;br /&gt; [[April Stewart]] &lt;br /&gt; [[John Hansen]] &lt;br /&gt; [[Jennifer Howell]] &lt;br /&gt; [[Adrien Beard]]
| država             = {{ZD|SAD}} [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| jezik              = [[engleski]]
| tv kuća            = [[Comedy Central]]
| početak serije     = [[13. august]] [[1997]].
| kraj serije        = 
| broj epizoda       = 317 &lt;small&gt;(trenutno)&lt;/small&gt;
| prethodna          = 
| sljedeća           = 
| u BiH              = [[OBN]]
| web_stranica       = http://www.southparkstudios.com/
| imdb               = 0121955
}}
'''South Park''' je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[Crtani film|animirana]] serija koja se emitira od [[1997]]. godine, a autori su joj [[Trey Parker]] i [[Matt Stone]]. Serija se bavi doživljajima četvorice dječaka i njihovih poznanika u gradiću South Park u američkoj saveznoj državi [[Colorado]]. Karakteriše je [[nadrealizam]], [[Parodija|parodiranje]], [[satira]] i [[crni humor]] koji kao temu imaju američku kulturu, tabue, te razna aktuelna društvena i politička zbivanja. Humor i poruke serije često su predmet kritika raznih društvenih grupa.

Serija je u početku rađena ručno, ''stop-motion'' animacijom, a kasnije je uvedena računarska tehnika. Epizode u prosjeku traju oko 22 minute. Do kraja [[2018]]. je snimljeno 23 sezone i emitirano je 309 epizoda. Tako je South Park druga najduža američka animirana serija, iza [[Simpsoni|Simpsona]].

== Historija serije ==
South Park je započeo [[1992]]. kada su Trey Parker i Matt Stone, tada studenti filma na univerzitetu u Coloradu kreirali kratki [[animirani film]] nazvan ''The Spirit of Christmas''. Ugrubo napravljeni film je prikazivao prototipske verzije likova iz kasnijeg South Parka uključujući lik nalik Cartmanu koji je nazvan &quot;Kenny&quot; i neimenovani lik nalik Kyleu 2013.

[[1995]]. član izvršnog odbora tv-kuće [[FOX]], Brian Graden, vidio je film i zatražio od Parkera i Stonea da naprave novi film koji će poslati prijateljima kao [[božić]]nu čestitku. Novi film je prikazivao borilački dvoboj između [[Djed Mraz|Djeda Mraza]] i [[Isus]]a, a brzo se proširio kopiranjem i [[Internet]]om te postao hit. Popularnost njihovog uratka dovela je Parkera i Stonea u pregovore za kreiranje serije, prvo s FOX-om, a kasnije s ''[[Comedy Central]]'' gdje je serija i emitirana [[13. oktobar|13. oktobra]] [[1997]].

Provokativni sadržaj crtića za odrasle brzo je izazvao proteste raznih organizacije koje su ga smatrale uvredljivim; proizvodi s likovima iz South Parka uskoro su zabranjeni u školama i nekim drugim javnim mjestima. No serija je ipak stekla poprilično veliku popularnost.

== Razvoj ==
Pilot-epizoda, ''Cartman Gets an Anal Probe'', je rađena tradicionalnim načinom animacije pomoću papira u boji i ''stop-motion'' tehnike. Kasnije epizode su rađene modernim računarskim alatima za animaciju; prvo je korišten ''PowerAnimator'', a zatim ''Maya''. Iako se i njima oponaša originalni amaterski izgled, produkcija je znatno brža, što omogućuje autorima pravljenje epizoda o aktualnim događajima. Epizoda o hvatanju [[Saddam Hussein|Saddama Husseina]] je emitirana samo tri dana nakon što je on stvarno uhvaćen, a epizoda s referencom na rezultate glasanja u [[Florida|Floridi]] [[2000]], osam dana nakon njihovog objavljivanja.

Humor je u početnim epizodama većinom bio usmjeren na šokiranje gledalaca dok je s vremenom naglasak prešao na satiru i parodiju. Način prikazivanja tema se također promijenio. Parker i Stone su komentirali kako su od sredine četvrte sezone počeli praviti epizode koje se koncentriraju na jednu temu i zaplet umjesto na više njih.

== Česte teme ==
Autori South Parka imaju libertarijanske političke stavove. Liberalni američki političari i druge javne ličnosti često su predmet ismijavanja u seriji, iako su tome izloženi i neki [[Konzervativizam|konzervativci]] i njihove ideje. Kombinacija političkih stavova South Parka je vrlo neuobičajena, primjerice ismijavanje teorija o [[Globalno zatopljenje|globalnom zatopljenju]] (karakteristično za konzervativne američke političare) te istovremeno prilično pozitivni stavovi o homoseksualnosti i kritiziranje [[Homofobija|homofobije]] (karakteristika liberala). Zbog nemogućnosti jednostavnog određenja političke, izmišljen je termin ''South Park - republikanci'' kojim se opisuju mlađi naraštaji čiji su politički stavovi srodni onima iz serije. [[Matt Stone]] je član ''Republikanske stranke'', a [[Trey Parker]] ''Libertarijanske''.

[[Religija]] je vrlo česta tema; autori ismijavaju brojne aspekte [[mormoni]]zma, [[islam]]a, [[Judaizam|judaizma]], fundamentalističkog [[Kršćanstvo|kršćanstva]], katolicizma i [[Scijentologija|scijentologije]]. [[Bog]] je u seriji prikazan kao neugledna mješavina različitih životinja i tvrdi da je budist; [[Isus]] je lik koji živi u South Parku i vodi svoj vlastiti talk-show, a u jednoj epizodi umire kako bi spasio Djeda Mraza; [[Sotona]] se također nekoliko puta pojavio, a prikazan je kao homoseksualac koji nije tako loša osoba i samo nastoji obavljati svoj posao. Odnos spram religije je izazvao veliko negodovanje među katolicima i scijentolozima. No iako su vjerske nelogičnosti često ismijavane, [[Ateizam|ateisti]] i antireligiozni ljudi su također prikazani u lošem svijetlu, kao pretjerano arogantni.

U nekoliko epizoda se na meti našao [[Ekologija|ekološki]] aktivizam. Kritizirano je slabo stvarno poznavanje problematike među ljudima koji se smatraju ekološki svjesnima, kao i njihovo ponašanje. Također su česta tema kontroverze vezane uz [[globalno zatopljenje]].

Osim toga, česte teme su zlostavljanje djece, [[homoseksualnost]] i društvena zaostalost malih sredina.

== Glavni likovi ==
Glavni likovi su petorica osnovnoškolskih dječaka:
* '''Stanley Randall William &quot;Stan&quot; Marsh''' je, uz najboljeg prijatelja Kylea, član grupe dječaka i vjerovatno ''najnormalniji'' član. Stan je prilično pošten, zreo i dobronamjeran dječak koji često iznosi moralnu poruku na kraju epizode. Pojedinosti iz njegovog života često se podudaraju s onima [[Trey Parker|Treya Parkera]] pa ga se smatra njegovim alter-egom.
* '''Kyle Matthew Broflovski''' je [[Židovi|Židov]], iako ne posebno religiozan; prikazan kao inteligentan, skeptičan, ponekad naprasit, ali općenito razuman i vjerovatno najmoralniji član grupe. U vrlo lošim odnosima je s Cartmanom koji ga često zadirkuje zbog porijekla. [[Matt Stone]] je izjavio da Kyle podsjeća na njega u danima djetinjstva. On je najbolji prijatelj Stana, ''vođa'' od djece.
* '''Eric Theodore Cartman''' je najproblematičniji član grupe, često u sukobu s Stanom i Kyleom. Prikazan je ako pokvaren, licemjeran, pohlepan, [[Egoizam|egoističan]], manipulativan, nepristojan, agresivan, a uz to je i [[Antisemitizam|antisemit]], [[Rasizam|rasist]] i [[Seksizam|seksist]]. Dio je njegovih mana možda proizlazi iz činjenice da je pretio, nema oca te da ga je razmazila majka koja je hemafrodit, narkomanka i prostitutka, a potajno i porno glumica. Cartman je ipak vrlo pametan, s nevjerojatnim sposobnostima za poslovanje i vodstvo. Baziran je na liku Archija Bunkera, protagonista nekad popularne američke serije ''All in the Family''.
* '''Kenneth James &quot;Kenny&quot; McCormick''' je siromašni dječak, uvijek u narandžastom skafanderu koji mu skriva lice i čini govor nerazumljivim. Njegovi prijatelji ga ipak razumiju i često od njega traže pojašnjenje riječi, uglavnom prostota, koje ne razumiju. U prvih pet sezona Kenny bi poginuo u svakoj epizodi i vratio se u sljedećoj. U sezoni šest se uopće nije pojavljivao, a zatim je vraćen i više ne umire.
* '''Leopold &quot;Butters&quot; Stotch''' je najvažniji lik izvan grupe četvorice prijatelja, a u šestoj sezoni je privremeno postao dio društva zamijenivši Kennyja. On je naivan, lahko manipuliran, vječna žrtva, često nesretan, ali istovremeno i nevjerovatno [[Optimizam|optimističan]]. Roditelji ga često kažnjavaju za sitnice, a prijatelji zadirkuju. Buttersove frustracije izražava njegov alter-ego ''Profesor Kaos'', poremećeni negativac koji pokušava uništiti svijet. Uzor za Buttersov lik je Eric Stough, direktor animacije South Parka.

== South Park: Bigger, Longer &amp; Uncut ==
[[1999]]. napravljen je i dugometražni film, [[South Park: Bigger, Longer &amp; Uncut]], koji je dobro primljen od publike i kritike. U filmu je popriličan broj pjesma što je pohvaljeno kao doprinos odumirućem [[mjuzikl]]u, a jedna pjesma, ''Blame Canada'' nominovana je i za [[Oscar]]a. Smatra se da je između svih ostalih pjesma u filmu ta izabrana jer je najpristojnija. Oscara je ipak dobio [[Phil Collins]] za pjesmu ''You'll be in my Heart'' iz animiranog filma [[Tarzan]]; to je postao razlog brojnih šala na njegov račun u jednoj kasnijoj epizodi serije. Film je također u ušao u [[Guinessova knjiga rekorda|Guinessovu knigu rekorda]] kao animirani film s najvećom količinom prostota, 399.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|South Park (cartoon)}}
* [http://southparkstudios.com Službeni sajt]
* {{imdb title|id=0121955|title=South Park}}

[[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 1990-ih]]
[[Kategorija:South Park| ]]
[[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 2000-ih]]
[[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 2010-ih]]
[[Kategorija:Američke TV-serije sa početkom prikazivanja 1997.]]
[[Kategorija:Američke crnohumorne serije iz 1990-ih]]
[[Kategorija:Američke crnohumorne serije iz 2000-ih]]
[[Kategorija:Američke crnohumorne serije iz 2010-ih]]
[[Kategorija:Američki sitkomi iz 1990-ih]]
[[Kategorija:Američki sitkomi iz 2000-ih]]
[[Kategorija:Američki sitkomi iz 2010-ih]]
[[Kategorija:TV-emisije na engleskom jeziku]]</text>
      <sha1>4de45ncrzrjto0mdwmjl7t8v2emy0fs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427306</id>
      <parentid>3427305</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T17:50:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>86.32.49.186</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10387" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija TV-emisija
| bgcolour           = green
| ime serije         = South Park
| originalni naslov  = South Park
| slika              = South_Park_into.jpg
| veličina_slike     = 260px
| opis slike  = 
| format             = [[Crtani film|animirani]]/[[komedija]]
| trajanje epizode   = 22 [[minuta|minute]]
| autor              = [[Trey Parker]] i [[Matt Stone]]
| razvoj             = 
| izvršni producent  = [[Trey Parker]] i [[Matt Stone]]
| glumci             = 	[[Trey Parker]] &lt;br /&gt; [[Matt Stone]] &lt;br /&gt; [[Isaac Hayes]] &lt;br /&gt; [[Mary Kay Bergman]] &lt;br /&gt; [[Eliza Schneider]] &lt;br /&gt; [[Mona Marshall]] &lt;br /&gt; [[April Stewart]] &lt;br /&gt; [[John Hansen]] &lt;br /&gt; [[Jennifer Howell]] &lt;br /&gt; [[Adrien Beard]]
| država             = {{ZD|SAD}} [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| jezik              = [[engleski]]
| tv kuća            = [[Comedy Central]]
| početak serije     = [[13. august]] [[1997]].
| kraj serije        = 
| broj epizoda       = 317 &lt;small&gt;(trenutno)&lt;/small&gt;
| prethodna          = 
| sljedeća           = 
| u BiH              = [[OBN]]
| web_stranica       = http://www.southparkstudios.com/
| imdb               = 0121955
}}
'''South Park''' je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[Crtani film|animirana]] serija koja se emitira od [[1997]]. godine, a autori su joj [[Trey Parker]] i [[Matt Stone]]. Serija se bavi doživljajima četvorice dječaka i njihovih poznanika u gradiću South Park u američkoj saveznoj državi [[Colorado]]. Karakteriše je [[nadrealizam]], [[Parodija|parodiranje]], [[satira]] i [[crni humor]] koji kao temu imaju američku kulturu, tabue, te razna aktuelna društvena i politička zbivanja. Humor i poruke serije često su predmet kritika raznih društvenih grupa.

Serija je u početku rađena ručno, ''stop-motion'' animacijom, a kasnije je uvedena računarska tehnika. Epizode u prosjeku traju oko 22 minute. Do kraja [[2018]]. je snimljeno 23 sezone i emitirano je 309 epizoda. Tako je South Park druga najduža američka animirana serija, iza [[Simpsoni|Simpsona]].

== Historija serije ==
South Park je započeo [[1992]]. kada su Trey Parker i Matt Stone, tada studenti filma na univerzitetu u Coloradu kreirali kratki [[animirani film]] nazvan ''The Spirit of Christmas''. Ugrubo napravljeni film je prikazivao prototipske verzije likova iz kasnijeg South Parka uključujući lik nalik Cartmanu koji je nazvan &quot;Kenny&quot; i neimenovani lik nalik Kyleu 2013.

[[1995]]. član izvršnog odbora tv-kuće [[FOX]], Brian Graden, vidio je film i zatražio od Parkera i Stonea da naprave novi film koji će poslati prijateljima kao [[božić]]nu čestitku. Novi film je prikazivao borilački dvoboj između [[Djed Mraz|Djeda Mraza]] i [[Isus]]a, a brzo se proširio kopiranjem i [[Internet]]om te postao hit. Popularnost njihovog uratka dovela je Parkera i Stonea u pregovore za kreiranje serije, prvo s FOX-om, a kasnije s ''[[Comedy Central]]'' gdje je serija i emitirana [[13. oktobar|13. oktobra]] [[1997]].

Provokativni sadržaj crtića za odrasle brzo je izazvao proteste raznih organizacije koje su ga smatrale uvredljivim; proizvodi s likovima iz South Parka uskoro su zabranjeni u školama i nekim drugim javnim mjestima. No serija je ipak stekla poprilično veliku popularnost.

== Razvoj ==
Pilot-epizoda, ''Cartman Gets an Anal Probe'', je rađena tradicionalnim načinom animacije pomoću papira u boji i ''stop-motion'' tehnike. Kasnije epizode su rađene modernim računarskim alatima za animaciju; prvo je korišten ''PowerAnimator'', a zatim ''Maya''. Iako se i njima oponaša originalni amaterski izgled, produkcija je znatno brža, što omogućuje autorima pravljenje epizoda o aktualnim događajima. Epizoda o hvatanju [[Saddam Hussein|Saddama Husseina]] je emitirana samo tri dana nakon što je on stvarno uhvaćen, a epizoda s referencom na rezultate glasanja u [[Florida|Floridi]] [[2000]], osam dana nakon njihovog objavljivanja.

Humor je u početnim epizodama većinom bio usmjeren na šokiranje gledalaca dok je s vremenom naglasak prešao na satiru i parodiju. Način prikazivanja tema se također promijenio. Parker i Stone su komentirali kako su od sredine četvrte sezone počeli praviti epizode koje se koncentriraju na jednu temu i zaplet umjesto na više njih.

== Česte teme ==
Autori South Parka imaju libertarijanske političke stavove. Liberalni američki političari i druge javne ličnosti često su predmet ismijavanja u seriji, iako su tome izloženi i neki [[Konzervativizam|konzervativci]] i njihove ideje. Kombinacija političkih stavova South Parka je vrlo neuobičajena, primjerice ismijavanje teorija o [[Globalno zatopljenje|globalnom zatopljenju]] (karakteristično za konzervativne američke političare) te istovremeno prilično pozitivni stavovi o homoseksualnosti i kritiziranje [[Homofobija|homofobije]] (karakteristika liberala). Zbog nemogućnosti jednostavnog određenja političke, izmišljen je termin ''South Park - republikanci'' kojim se opisuju mlađi naraštaji čiji su politički stavovi srodni onima iz serije. [[Matt Stone]] je član ''Republikanske stranke'', a [[Trey Parker]] ''Libertarijanske''.

[[Religija]] je vrlo česta tema; autori ismijavaju brojne aspekte [[mormoni]]zma, [[islam]]a, [[Judaizam|judaizma]], fundamentalističkog [[Kršćanstvo|kršćanstva]], katolicizma i [[Scijentologija|scijentologije]]. [[Bog]] je u seriji prikazan kao neugledna mješavina različitih životinja i tvrdi da je budist; [[Isus]] je lik koji živi u South Parku i vodi svoj vlastiti talk-show, a u jednoj epizodi umire kako bi spasio Djeda Mraza; [[Sotona]] se također nekoliko puta pojavio, a prikazan je kao homoseksualac koji nije tako loša osoba i samo nastoji obavljati svoj posao. Odnos spram religije je izazvao veliko negodovanje među katolicima i scijentolozima. No iako su vjerske nelogičnosti često ismijavane, [[Ateizam|ateisti]] i antireligiozni ljudi su također prikazani u lošem svijetlu, kao pretjerano arogantni.

U nekoliko epizoda se na meti našao [[Ekologija|ekološki]] aktivizam. Kritizirano je slabo stvarno poznavanje problematike među ljudima koji se smatraju ekološki svjesnima, kao i njihovo ponašanje. Također su česta tema kontroverze vezane uz [[globalno zatopljenje]].

Osim toga, česte teme su zlostavljanje djece, [[homoseksualnost]] i društvena zaostalost malih sredina.

== Glavni likovi ==
Glavni likovi su petorica osnovnoškolskih dječaka:
* '''Stanley Randall William &quot;Stan&quot; Marsh''' () je, uz najboljeg prijatelja Kylea, član grupe dječaka i vjerovatno ''najnormalniji'' član. Stan je prilično pošten, zreo i dobronamjeran dječak koji često iznosi moralnu poruku na kraju epizode. Pojedinosti iz njegovog života često se podudaraju s onima [[Trey Parker|Treya Parkera]] pa ga se smatra njegovim alter-egom.
* '''Kyle Matthew Broflovski''' je [[Židovi|Židov]], iako ne posebno religiozan; prikazan kao inteligentan, skeptičan, ponekad naprasit, ali općenito razuman i vjerovatno najmoralniji član grupe. U vrlo lošim odnosima je s Cartmanom koji ga često zadirkuje zbog porijekla. [[Matt Stone]] je izjavio da Kyle podsjeća na njega u danima djetinjstva. On je najbolji prijatelj Stana, ''vođa'' od djece.
* '''Eric Theodore Cartman''' je najproblematičniji član grupe, često u sukobu s Stanom i Kyleom. Prikazan je ako pokvaren, licemjeran, pohlepan, [[Egoizam|egoističan]], manipulativan, nepristojan, agresivan, a uz to je i [[Antisemitizam|antisemit]], [[Rasizam|rasist]] i [[Seksizam|seksist]]. Dio je njegovih mana možda proizlazi iz činjenice da je pretio, nema oca te da ga je razmazila majka koja je hemafrodit, narkomanka i prostitutka, a potajno i porno glumica. Cartman je ipak vrlo pametan, s nevjerojatnim sposobnostima za poslovanje i vodstvo. Baziran je na liku Archija Bunkera, protagonista nekad popularne američke serije ''All in the Family''.
* '''Kenneth James &quot;Kenny&quot; McCormick''' je siromašni dječak, uvijek u narandžastom skafanderu koji mu skriva lice i čini govor nerazumljivim. Njegovi prijatelji ga ipak razumiju i često od njega traže pojašnjenje riječi, uglavnom prostota, koje ne razumiju. U prvih pet sezona Kenny bi poginuo u svakoj epizodi i vratio se u sljedećoj. U sezoni šest se uopće nije pojavljivao, a zatim je vraćen i više ne umire.
* '''Leopold &quot;Butters&quot; Stotch''' je najvažniji lik izvan grupe četvorice prijatelja, a u šestoj sezoni je privremeno postao dio društva zamijenivši Kennyja. On je naivan, lahko manipuliran, vječna žrtva, često nesretan, ali istovremeno i nevjerovatno [[Optimizam|optimističan]]. Roditelji ga često kažnjavaju za sitnice, a prijatelji zadirkuju. Buttersove frustracije izražava njegov alter-ego ''Profesor Kaos'', poremećeni negativac koji pokušava uništiti svijet. Uzor za Buttersov lik je Eric Stough, direktor animacije South Parka.

== South Park: Bigger, Longer &amp; Uncut ==
[[1999]]. napravljen je i dugometražni film, [[South Park: Bigger, Longer &amp; Uncut]], koji je dobro primljen od publike i kritike. U filmu je popriličan broj pjesma što je pohvaljeno kao doprinos odumirućem [[mjuzikl]]u, a jedna pjesma, ''Blame Canada'' nominovana je i za [[Oscar]]a. Smatra se da je između svih ostalih pjesma u filmu ta izabrana jer je najpristojnija. Oscara je ipak dobio [[Phil Collins]] za pjesmu ''You'll be in my Heart'' iz animiranog filma [[Tarzan]]; to je postao razlog brojnih šala na njegov račun u jednoj kasnijoj epizodi serije. Film je također u ušao u [[Guinessova knjiga rekorda|Guinessovu knigu rekorda]] kao animirani film s najvećom količinom prostota, 399.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|South Park (cartoon)}}
* [http://southparkstudios.com Službeni sajt]
* {{imdb title|id=0121955|title=South Park}}

[[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 1990-ih]]
[[Kategorija:South Park| ]]
[[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 2000-ih]]
[[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 2010-ih]]
[[Kategorija:Američke TV-serije sa početkom prikazivanja 1997.]]
[[Kategorija:Američke crnohumorne serije iz 1990-ih]]
[[Kategorija:Američke crnohumorne serije iz 2000-ih]]
[[Kategorija:Američke crnohumorne serije iz 2010-ih]]
[[Kategorija:Američki sitkomi iz 1990-ih]]
[[Kategorija:Američki sitkomi iz 2000-ih]]
[[Kategorija:Američki sitkomi iz 2010-ih]]
[[Kategorija:TV-emisije na engleskom jeziku]]</text>
      <sha1>f4gz7e61qdyad2wbs59dp26te9f7a4w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427307</id>
      <parentid>3427306</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T17:55:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>86.32.49.186</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10570" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija TV-emisija
| bgcolour           = green
| ime serije         = South Park
| originalni naslov  = South Park
| slika              = South_Park_into.jpg
| veličina_slike     = 260px
| opis slike  = 
| format             = [[Crtani film|animirani]]/[[komedija]]
| trajanje epizode   = 22 [[minuta|minute]]
| autor              = [[Trey Parker]] i [[Matt Stone]]
| razvoj             = 
| izvršni producent  = [[Trey Parker]] i [[Matt Stone]]
| glumci             = 	[[Trey Parker]] &lt;br /&gt; [[Matt Stone]] &lt;br /&gt; [[Isaac Hayes]] &lt;br /&gt; [[Mary Kay Bergman]] &lt;br /&gt; [[Eliza Schneider]] &lt;br /&gt; [[Mona Marshall]] &lt;br /&gt; [[April Stewart]] &lt;br /&gt; [[John Hansen]] &lt;br /&gt; [[Jennifer Howell]] &lt;br /&gt; [[Adrien Beard]]
| država             = {{ZD|SAD}} [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| jezik              = [[engleski]]
| tv kuća            = [[Comedy Central]]
| početak serije     = [[13. august]] [[1997]].
| kraj serije        = 
| broj epizoda       = 317 &lt;small&gt;(trenutno)&lt;/small&gt;
| prethodna          = 
| sljedeća           = 
| u BiH              = [[OBN]]
| web_stranica       = http://www.southparkstudios.com/
| imdb               = 0121955
}}
'''South Park''' je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[Crtani film|animirana]] serija koja se emitira od [[1997]]. godine, a autori su joj [[Trey Parker]] i [[Matt Stone]]. Serija se bavi doživljajima četvorice dječaka i njihovih poznanika u gradiću South Park u američkoj saveznoj državi [[Colorado]]. Karakteriše je [[nadrealizam]], [[Parodija|parodiranje]], [[satira]] i [[crni humor]] koji kao temu imaju američku kulturu, tabue, te razna aktuelna društvena i politička zbivanja. Humor i poruke serije često su predmet kritika raznih društvenih grupa.

Serija je u početku rađena ručno, ''stop-motion'' animacijom, a kasnije je uvedena računarska tehnika. Epizode u prosjeku traju oko 22 minute. Do kraja [[2018]]. je snimljeno 23 sezone i emitirano je 309 epizoda. Tako je South Park druga najduža američka animirana serija, iza [[Simpsoni|Simpsona]].

== Historija serije ==
South Park je započeo [[1992]]. kada su Trey Parker i Matt Stone, tada studenti filma na univerzitetu u Coloradu kreirali kratki [[animirani film]] nazvan ''The Spirit of Christmas''. Ugrubo napravljeni film je prikazivao prototipske verzije likova iz kasnijeg South Parka uključujući lik nalik Cartmanu koji je nazvan &quot;Kenny&quot; i neimenovani lik nalik Kyleu 2013.

[[1995]]. član izvršnog odbora tv-kuće [[FOX]], Brian Graden, vidio je film i zatražio od Parkera i Stonea da naprave novi film koji će poslati prijateljima kao [[božić]]nu čestitku. Novi film je prikazivao borilački dvoboj između [[Djed Mraz|Djeda Mraza]] i [[Isus]]a, a brzo se proširio kopiranjem i [[Internet]]om te postao hit. Popularnost njihovog uratka dovela je Parkera i Stonea u pregovore za kreiranje serije, prvo s FOX-om, a kasnije s ''[[Comedy Central]]'' gdje je serija i emitirana [[13. oktobar|13. oktobra]] [[1997]].

Provokativni sadržaj crtića za odrasle brzo je izazvao proteste raznih organizacije koje su ga smatrale uvredljivim; proizvodi s likovima iz South Parka uskoro su zabranjeni u školama i nekim drugim javnim mjestima. No serija je ipak stekla poprilično veliku popularnost.

== Razvoj ==
Pilot-epizoda, ''Cartman Gets an Anal Probe'', je rađena tradicionalnim načinom animacije pomoću papira u boji i ''stop-motion'' tehnike. Kasnije epizode su rađene modernim računarskim alatima za animaciju; prvo je korišten ''PowerAnimator'', a zatim ''Maya''. Iako se i njima oponaša originalni amaterski izgled, produkcija je znatno brža, što omogućuje autorima pravljenje epizoda o aktualnim događajima. Epizoda o hvatanju [[Saddam Hussein|Saddama Husseina]] je emitirana samo tri dana nakon što je on stvarno uhvaćen, a epizoda s referencom na rezultate glasanja u [[Florida|Floridi]] [[2000]], osam dana nakon njihovog objavljivanja.

Humor je u početnim epizodama većinom bio usmjeren na šokiranje gledalaca dok je s vremenom naglasak prešao na satiru i parodiju. Način prikazivanja tema se također promijenio. Parker i Stone su komentirali kako su od sredine četvrte sezone počeli praviti epizode koje se koncentriraju na jednu temu i zaplet umjesto na više njih.

== Česte teme ==
Autori South Parka imaju libertarijanske političke stavove. Liberalni američki političari i druge javne ličnosti često su predmet ismijavanja u seriji, iako su tome izloženi i neki [[Konzervativizam|konzervativci]] i njihove ideje. Kombinacija političkih stavova South Parka je vrlo neuobičajena, primjerice ismijavanje teorija o [[Globalno zatopljenje|globalnom zatopljenju]] (karakteristično za konzervativne američke političare) te istovremeno prilično pozitivni stavovi o homoseksualnosti i kritiziranje [[Homofobija|homofobije]] (karakteristika liberala). Zbog nemogućnosti jednostavnog određenja političke, izmišljen je termin ''South Park - republikanci'' kojim se opisuju mlađi naraštaji čiji su politički stavovi srodni onima iz serije. [[Matt Stone]] je član ''Republikanske stranke'', a [[Trey Parker]] ''Libertarijanske''.

[[Religija]] je vrlo česta tema; autori ismijavaju brojne aspekte [[mormoni]]zma, [[islam]]a, [[Judaizam|judaizma]], fundamentalističkog [[Kršćanstvo|kršćanstva]], katolicizma i [[Scijentologija|scijentologije]]. [[Bog]] je u seriji prikazan kao neugledna mješavina različitih životinja i tvrdi da je budist; [[Isus]] je lik koji živi u South Parku i vodi svoj vlastiti talk-show, a u jednoj epizodi umire kako bi spasio Djeda Mraza; [[Sotona]] se također nekoliko puta pojavio, a prikazan je kao homoseksualac koji nije tako loša osoba i samo nastoji obavljati svoj posao. Odnos spram religije je izazvao veliko negodovanje među katolicima i scijentolozima. No iako su vjerske nelogičnosti često ismijavane, [[Ateizam|ateisti]] i antireligiozni ljudi su također prikazani u lošem svijetlu, kao pretjerano arogantni.

U nekoliko epizoda se na meti našao [[Ekologija|ekološki]] aktivizam. Kritizirano je slabo stvarno poznavanje problematike među ljudima koji se smatraju ekološki svjesnima, kao i njihovo ponašanje. Također su česta tema kontroverze vezane uz [[globalno zatopljenje]].

Osim toga, česte teme su zlostavljanje djece, [[homoseksualnost]] i društvena zaostalost malih sredina.

== Glavni likovi ==
Glavni likovi su petorica osnovnoškolskih dječaka:
* '''Stanley Randall William &quot;Stan&quot; Marsh''' (rođen {{datum rođenja i godine|1976|10|19}}) je, uz najboljeg prijatelja Kylea, član grupe dječaka i vjerovatno ''najnormalniji'' član. Stan je prilično pošten, zreo i dobronamjeran dječak koji često iznosi moralnu poruku na kraju epizode. Pojedinosti iz njegovog života često se podudaraju s onima [[Matt Stone|Matta Stonea]] pa ga se smatra njegovim alter-egom.
* '''Kyle Matthew Broflovski''' (rođen {{datum rođenja i godine|2011|5|26}}) je [[Židovi|Židov]], iako ne posebno religiozan; prikazan kao inteligentan, skeptičan, ponekad naprasit, ali općenito razuman i vjerovatno najmoralniji član grupe. U vrlo lošim odnosima je s Cartmanom koji ga često zadirkuje zbog porijekla. [[Matt Stone]] je izjavio da Kyle podsjeća na njega u danima djetinjstva. On je najbolji prijatelj Stana, ''vođa'' od djece.
* '''Eric Theodore Cartman''' (rođen {{datum rođenja i godine|1980|7|1}}) je najproblematičniji član grupe, često u sukobu s Stanom i Kyleom. Prikazan je ako pokvaren, licemjeran, pohlepan, [[Egoizam|egoističan]], manipulativan, nepristojan, agresivan, a uz to je i [[Antisemitizam|antisemit]], [[Rasizam|rasist]] i [[Seksizam|seksist]]. Dio je njegovih mana možda proizlazi iz činjenice da je pretio, nema oca te da ga je razmazila majka koja je hemafrodit, narkomanka i prostitutka, a potajno i porno glumica. Cartman je ipak vrlo pametan, s nevjerojatnim sposobnostima za poslovanje i vodstvo. Baziran je na liku Archija Bunkera, protagonista nekad popularne američke serije ''All in the Family''.
* '''Kenneth James &quot;Kenny&quot; McCormick''' (rođen {{datum rođenja i godine|2006|3|22}}) je siromašni dječak, uvijek u narandžastom skafanderu koji mu skriva lice i čini govor nerazumljivim. Njegovi prijatelji ga ipak razumiju i često od njega traže pojašnjenje riječi, uglavnom prostota, koje ne razumiju. U prvih pet sezona Kenny bi poginuo u svakoj epizodi i vratio se u sljedećoj. U sezoni šest se uopće nije pojavljivao, a zatim je vraćen i više ne umire.
* '''Leopold &quot;Butters&quot; Stotch''' je najvažniji lik izvan grupe četvorice prijatelja, a u šestoj sezoni je privremeno postao dio društva zamijenivši Kennyja. On je naivan, lahko manipuliran, vječna žrtva, često nesretan, ali istovremeno i nevjerovatno [[Optimizam|optimističan]]. Roditelji ga često kažnjavaju za sitnice, a prijatelji zadirkuju. Buttersove frustracije izražava njegov alter-ego ''Profesor Kaos'', poremećeni negativac koji pokušava uništiti svijet. Uzor za Buttersov lik je Eric Stough, direktor animacije South Parka.

== South Park: Bigger, Longer &amp; Uncut ==
[[1999]]. napravljen je i dugometražni film, [[South Park: Bigger, Longer &amp; Uncut]], koji je dobro primljen od publike i kritike. U filmu je popriličan broj pjesma što je pohvaljeno kao doprinos odumirućem [[mjuzikl]]u, a jedna pjesma, ''Blame Canada'' nominovana je i za [[Oscar]]a. Smatra se da je između svih ostalih pjesma u filmu ta izabrana jer je najpristojnija. Oscara je ipak dobio [[Phil Collins]] za pjesmu ''You'll be in my Heart'' iz animiranog filma [[Tarzan]]; to je postao razlog brojnih šala na njegov račun u jednoj kasnijoj epizodi serije. Film je također u ušao u [[Guinessova knjiga rekorda|Guinessovu knigu rekorda]] kao animirani film s najvećom količinom prostota, 399.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|South Park (cartoon)}}
* [http://southparkstudios.com Službeni sajt]
* {{imdb title|id=0121955|title=South Park}}

[[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 1990-ih]]
[[Kategorija:South Park| ]]
[[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 2000-ih]]
[[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 2010-ih]]
[[Kategorija:Američke TV-serije sa početkom prikazivanja 1997.]]
[[Kategorija:Američke crnohumorne serije iz 1990-ih]]
[[Kategorija:Američke crnohumorne serije iz 2000-ih]]
[[Kategorija:Američke crnohumorne serije iz 2010-ih]]
[[Kategorija:Američki sitkomi iz 1990-ih]]
[[Kategorija:Američki sitkomi iz 2000-ih]]
[[Kategorija:Američki sitkomi iz 2010-ih]]
[[Kategorija:TV-emisije na engleskom jeziku]]</text>
      <sha1>af04ju0i3jbp0vf4pt63scpfnd6ti3d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eintracht Frankfurt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21522</id>
    <revision>
      <id>3427339</id>
      <parentid>3425006</parentid>
      <timestamp>2022-08-07T10:58:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>-Lemmy-</username>
        <id>73712</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12231" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #FFFFFF
| Boja2             = #000000
| Ime kluba         = ''Eintracht Frankfurt''
| Puno ime          = Eintracht Frankfurt e.V.
| Grb               = Eintracht Frankfurt Logo.svg
| Nadimak           = ''Adler'' (Orlovi)
| Osnovan           = 8. mart 1899.
| Raspušten         = 
| Lokacija          = [[Frankfurt na Majni]]&lt;br/&gt;[[Hessen]]&lt;br/&gt;[[Njemačka]]
| Boje              = {{colorbox|black}} {{colorbox|white}} {{colorbox|red}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Njemačke|DFB]]
| Konfederacija     = [[UEFA]]
| Liga              = [[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]]
| Stadion           = [[Deutsche Bank Park]]&lt;ref&gt;* http://www.stadiumguide.com/commerzbankarena/&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 51.500
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = {{ZD|NJE}} [[Peter Fischer (sportski funkcioner)|Peter Fischer]]
| Menadžer          = {{ZD|AUT}} [[Oliver Glasner]]
| Uspjesi           = 
| Nacionalni kupovi = [[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]] '''×1'''&lt;br/&gt;[[DFB-Pokal]] '''×5'''
| Evropski kupovi   = [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] '''×2'''&lt;br/&gt;[[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]] '''×1''' 
| Adresa            = Eintracht Frankfurt, Mörfelder Landstraße 362, D-60528 Frankfurt
| Plasman u prethodnoj sezoni           = 11. mjesto
| Prethodna sezona  = 2021/22
| Webstranica = [http://www.eintracht.de/ eintracht.de]
| Trenutna sezona   =

| uzorak_lr1=_frankfurt2223h
|uzorak_t1=_frankfurt2223h
|uzorak_dr1=_frankfurt2223h
|uzorak_č1=
|lijeva ruka1=FFFFFF
|tijelo1=FFFFFF
|desna ruka1=FFFFFF
|šorc1=000000
|čarape1=000000
|uzorak_lr2=
|uzorak_t2=_frankfurt2223a
|uzorak_dr2=
|uzorak_č2=
|lijeva ruka2=000000
|tijelo2=000000
|desna ruka2=000000
|šorc2=000000
|čarape2=000000
|uzorak_lr3=
|uzorak_t3=_frankfurt2223T
|uzorak_dr3=
|uzorak_č3=
|lijeva ruka3=ff0000
|tijelo3=ff0000
|desna ruka3=ff0000
|šorc3=ff0000
|čarape3=ff0000
}}
'''Eintracht Frankfurt''' [[Njemačka|njemački]] je [[nogomet]]ni klub iz [[Frankfurt na Majni|Frankfurta na Majni]] ([[Hessen]]). Takmiči se u [[Fußball-Bundesliga|Bundesligi]], najvišem rangu njemačkog nogometa.

== Historija ==
Osnovan je 8. marta 1899. u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]] kao ''Frankfurter Fußball-Club Viktoria von 1899''. U maju 1911. klubu je pridružen ''Frankfurter Fußball-Club Kickers von 1899'' te je promjenjeno ime u ''Frankfurter FV (Kickers-Viktoria)''. Svoje današnje ime Eintracht je dobio 1920, kada je spojen s ''Frankfurter Turngemeinde von 1861'', stvorivši tako ''TuS Eintracht Frankfurt von 1861''.

== Uspjesi ==
*'''[[Bundesliga]]'''
**'''Prvaci (1)''': 1959.
**Drugoplasirani (1): 1932.
*'''[[DFB-Pokal]]'''
**'''Prvaci (5)''': 1973/74, 1974/75, 1980/81, 1987/88, 2017/18.
**Finalisti (3): 1963/64, 2005/06, 2016/17.
*'''[[2. Bundesliga]]'''
**'''Prvaci (1)''': 1997/98.
**Drugoplasirani (1): 2011/12.
*'''[[DFL-Superkup]]'''
**Finalisti (2): 1988, 2018.
*'''[[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona / Liga prvaka]]'''
**Finalisti (1): [[Kup evropskih šampiona 1959/1960.|1959/60.]]
*'''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA / Evropska liga]]'''
**'''Prvaci (2)''': [[Kup UEFA 1979/1980.|1979/80]], [[UEFA Evropska liga 2021/2022.|2021/22.]]
*'''[[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]]'''
**'''Prvaci (1)''': 1967.

== Trenutni sastav ==
''Zaključno sa: 30. juni 2022.''
{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1 |nac=NJE|ime=[[Kevin Trapp]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=31 |nac=NJE|ime=[[Jens Grahl]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=40 |nac=NJE|ime=[[Diant Ramaj]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=2  |nac=FRA|ime=[[Evan N'Dicka]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4  |nac=CMR|ime=[[Jérôme Onguéné]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5  |nac=CRO|ime=[[Hrvoje Smolčić]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=18 |nac=MALI|ime=[[Almamy Touré]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=22 |nac=SAD|ime=[[Timothy Chandler]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=24 |nac=POR|ime=[[Aurélio Buta]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=25 |nac=NJE|ime=[[Christopher Lenz]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=35 |nac=BRA|ime=[[Tuta]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=37 |nac=NJE|ime=[[Erik Durm]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=47 |nac=NJE|ime=[[Jan Schröder]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6 |nac=CRO|ime=[[Kristijan Jakić]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7 |nac=AUS|ime=[[Ajdin Hrustic]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8 |nac=SUI|ime=[[Djibril Sow]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10 |nac=SRB|ime=[[Filip Kostić]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15 |nac=JAP|ime=[[Daichi Kamada]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=17 |nac=NJE|ime=[[Sebastian Rode]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=20 |nac=JAP|ime=[[Makoto Hasebe]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=23 |nac=NOR|ime=[[Jens Petter Hauge]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=27 |nac=NJE|ime=[[Mario Götze]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=28 |nac=NJE|ime=[[Marcel Wenig]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=29 |nac=DEN|ime=[[Jesper Lindstrøm]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=36 |nac=NJE|ime=[[Ansgar Knauff]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=42 |nac=NJE|ime=[[Mehdi Loune]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9  |nac=FRA|ime=[[Randal Kolo Muani]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11 |nac=NJE|ime=[[Faride Alidou]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19 |nac=COL|ime=[[Rafael Santos Borré]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=21 |nac=ARG|ime=[[Lucas Alario]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=30 |nac=TUR|ime=[[Ali Akman]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=38 |nac=ESP|ime=[[Enrique Herrero]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=? |nac=ESP|ime=[[Nacho Ferri]]|poz=N}}
&lt;!--
{{Nogometna ekipa igrač|br=? |nac=NJE|ime=[[Ragnar Ache]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=? |nac=KIP|ime=[[Antonio Foti]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=? |nac=NJE|ime=[[Igor Matanović]]|poz=N}}
On loan until July 2023
--&gt;
{{Nogometna ekipa kraj}}

=== Igrači na posudbi ===
{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=NJE|ime=[[Ragnar Ache]]|poz=N|ostalo=u [[SpVgg Greuther Fürth]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=KIP|ime=[[Antonio Foti]]|poz=V|ostalo=u [[Hannover 96]]}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=NJE|ime=[[Igor Matanović]]|poz=N|ostalo=u [[FC St. Pauli]]}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

== Poznati igrači kluba ==
{{Div col|3}}
* {{ZD|NJE}} [[Stefan Aigner]]
* {{ZD|NOR}} [[Jørn Andersen]]
* {{ZD|NJE}} [[Adolf Bechtold]]
* {{ZD|NJE}} [[Fritz Becker]]
* {{ZD|NJE}} [[Uwe Bein]]
* {{ZD|NJE}} [[Thomas Berthold]]
* {{ZD|NJE}} [[Uwe Bindewald]]
* {{ZD|NJE}} [[Manfred Binz]]
* {{ZD|NJE}} [[Peter Blusch]]
* {{ZD|GAN}} [[Kevin-Prince Boateng]]
* {{ZD|NJE}} [[Jörg Böhme]]
* {{ZD|NJE}} [[Rudi Bommer]]
* {{ZD|NJE}} [[Ronald Borchers]]
* {{ZD|JKO}} [[Bum-Kun Cha]]
* {{ZD|MAĐ}} [[Lajos Détári]]
* {{ZD|NJE}} [[Thomas Doll]]
* {{ZD|NJE}} [[Erik Durm]]
* {{ZD|NJE}} [[Ralf Falkenmayer]]
* {{ZD|NOR}} [[Jan Åge Fjørtoft]]
* {{ZD|NJE}} [[Maurizio Gaudino]]
* {{ZD|NJE}} [[Jürgen Grabowski]]
* {{ZD|NJE}} [[Rudolf Gramlich]]
* {{ZD|FRA}} [[Sébastien Haller]]
* {{ZD|NJE}} [[Hermann Höfer]]
* {{ZD|NJE}} [[Bernd Hölzenbein]]
* {{ZD|BUG}} [[Petr Houbtchev]]
* {{ZD|AUT}} [[Wilhelm Huberts|Wilhelm &quot;Willi&quot; Huberts]]
* {{ZD|SRB}} [[Luka Jović]]
* {{ZD|NJE}} [[Andreas Köpke]]
* {{ZD|NJE}} [[Karl-Heinz Körbel]]
* {{ZD|NJE}} [[Wolfgang Kraus]]
* {{ZD|NJE}} [[Richard Kress]]
* {{ZD|NJE}} [[Peter Kunter|Dr. Peter Kunter]]
* {{ZD|GRČ}} [[Sotirios Kyrgiakos]]
* {{ZD|NJE}} [[Werner Lorant]]
* {{ZD|NJE}} [[Joachim Löw]]
* {{ZD|NJE}} [[August Möbs]]
* {{ZD|NJE}} [[Andreas Möller]]
* {{ZD|NJE}} [[Norbert Nachtweih]]
* {{ZD|NJE}} [[Willi Neuberger]]
* {{ZD|NJE}} [[Bernd Nickel]]
* {{ZD|MAK}} [[Oka Nikolov]]
* {{ZD|NIG}} [[Jay-Jay Okocha]]
* {{ZD|NJE}} [[Jürgen Pahl]]
* {{ZD|AUT}} [[Bruno Pezzey]]
* {{ZD|NJE}} [[Alfred Pfaff]]
* {{ZD|NJE}} [[Christoph Preuß]]
* {{ZD|HRV}} [[Ante Rebić]]
* {{ZD|NJE}} [[Peter Reichel]]
* {{ZD|NJE}} [[Dietmar Roth]]
* {{ZD|NJE}} [[Marco Russ]]
* {{ZD|NJE}} [[Lothar Schämer]]
* {{ZD|NJE}} [[Bernd Schneider]]
* {{ZD|NJE}} [[Markus Schupp]]
* {{ZD|NJE}} [[Franz Schütz]]
* {{ZD|NJE}} [[Alexander Schur]]
* {{ZD|NJE}} [[Uli Stein]]
* {{ZD|NJE}} [[Hans Stubb]]
* {{ZD|JAP}} [[Naohiro Takahara]]
* {{ZD|NJE}} [[Kevin Trapp]]
* {{ZD|NJE}} [[Ralf Weber]]
* {{ZD|GAN}} [[Anthony Yeboah]]
* {{ZD|PER}} [[Carlos Zambrano]]
{{Div col end}}

== Treneri ==
{{Div col|3}}
* 1963/64 – [[Paul Oßwald|Oßwald]], [[Ivica Horvat|Horvat]]
* 1964/65 – [[Ivica Horvat|Horvat]]
* 1965/66 – [[Elek Schwartz|Schwartz]]
* 1966/67 – [[Elek Schwartz|Schwartz]]
* 1967/68 – [[Elek Schwartz|Schwartz]]
* 1968/69 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]]
* 1969/70 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]]
* 1970/71 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]]
* 1971/72 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]]
* 1972/73 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]]
* 1973/74 – [[Dietrich Weise|Weise]]
* 1974/75 – [[Dietrich Weise|Weise]]
* 1975/76 – [[Dietrich Weise|Weise]]
* 1976/77 – [[Hans-Dieter Roos|Roos]], [[Gyula Lóránt|Lóránt]]
* 1977/78 – [[Gyula Lóránt|Lóránt]], [[Dettmar Cramer|Cramer]]
* 1978/79 – [[Otto Knefler|Knefler]], [[Friedel Rausch|Rausch]]
* 1979/80 – [[Friedel Rausch|Rausch]]
* 1980/81 – [[Lothar Buchmann|Buchmann]]
* 1981/82 – [[Lothar Buchmann|Buchmann]]
* 1982/83 – [[Helmut Senekowitsch|Senekowitsch]], [[Branko Zebec|Zebec]]
* 1983/84 – [[Branko Zebec|Zebec]], [[Dietrich Weise|Weise]]
* 1984/85 – [[Dietrich Weise|Weise]]
* 1985/86 – [[Dietrich Weise|Weise]]
* 1986/87 – [[Dietrich Weise|Weise]], [[Timo Zahnleiter|Zahnleiter]]
* 1987/88 – [[Karl-Heinz Feldkamp|Feldkamp]]
* 1988/89 – [[Karl-Heinz Feldkamp|Feldkamp]], [[Pál Csernai|Csernai]], [[Jörg Berger|Berger]]
* 1989/90 – [[Jörg Berger|Berger]]
* 1990/91 – [[Jörg Berger|Berger]], [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]]
* 1991/92 – [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]]
* 1992/93 – [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]], [[Horst Heese|Heese]]
* 1993/94 – [[Klaus Toppmöller|Toppmöller]], [[Karl-Heinz Körbel|Körbel]]
* 1994/95 – [[Josef Heynckes|Heynckes]], [[Karl-Heinz Körbel|Körbel]]
* 1995/96 – [[Karl-Heinz Körbel|Körbel]], [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]]
* 1996/97 – [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]], [[Horst Ehrmantraut|Ehrmantraut]]
* 1997/98 – [[Horst Ehrmantraut|Ehrmantraut]]
* 1998/99 – [[Horst Ehrmantraut|Ehrmantraut]], [[Bernhard Lippert|Lippert]], [[Reinhold Fanz|Fanz]], [[Jörg Berger|Berger]]
* 1999/00 – [[Jörg Berger|Berger]], [[Felix Magath|Magath]]
* 2000/01 – [[Felix Magath|Magath]], [[Rolf Dohmen|Dohmen]], [[Friedel Rausch|Rausch]]
* 2001/02 – [[Martin Andermatt|Andermatt]], [[Armin Kraaz|Kraaz]]
* 2002/03 – [[Willi Reimann|Reimann]]
* 2003/04 – [[Willi Reimann|Reimann]]
* 2004/05 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]]
* 2005/06 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]]
* 2006/07 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]]
* 2007/08 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]]
* 2008/09 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]]
* 2009/10 – [[Michael Skibbe|Skibbe]]
* 2010/11 – [[Michael Skibbe|Skibbe]], [[Christoph Daum|Daum]]
* 2011/12 – [[Armin Veh|Veh]]
* 2012/13 – [[Armin Veh|Veh]]
* 2013/14 – [[Armin Veh|Veh]]
* 2014/15 – [[Thomas Schaaf|Schaaf]]
* 2015/16 – [[Armin Veh|Veh]], [[Niko Kovač|Kovač]]
* 2016/17 – [[Niko Kovač|Kovač]]
* 2017/18 – [[Niko Kovač|Kovač]]
* 2018/19 – [[Adi Hütter|Hütter]]
* 2019/20 – [[Adi Hütter|Hütter]]
* 2020/21 – [[Adi Hütter|Hütter]]
* 2021/22 – [[Oliver Glasner|Glasner]]
* 2022/23 – [[Oliver Glasner|Glasner]]
{{Div col end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Eintracht Frankfurt}}
* [http://www.eintracht.de Službeni sajt]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50072/profile/index.html Eintracht Frankfurt] na zvaničnom sajtu UEFA-e

{{Bundesliga}}
{{Nogometni prvaci Njemačke}}
{{Osvajači DFB-Pokala}}
{{Osvajači Kupa UEFA/UEFA Evropske lige}}

[[Kategorija:Eintracht Frankfurt]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1899.]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Hessenu]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa UEFA]]
[[Kategorija:Frankfurt na Majni]]</text>
      <sha1>kkjesc7wm3hjla4638of43q8vka4v28</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Međunarodni aerodrom Sarajevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22532</id>
    <revision>
      <id>3427316</id>
      <parentid>3426762</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T21:44:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ljiljan90</username>
        <id>120511</id>
      </contributor>
      <comment>/* Statistike broja putnika */Broj putnika za mjesec juli 2022 godine objavljen</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20772" xml:space="preserve">{{Infokutija aerodrom
| ime             = Međunarodni aerodrom Sarajevo
| izvorno ime     = 
| izvorno ime-a   = 
| izvorno ime-r   = 
| slika           = Sarajevo-Airport-3.jpg
| slika-širina    =  
| opis            = 
| IATA            = SJJ
| ICAO            = LQSA
| vrsta           = 
| vlasnik-operator= Uprava za civilnu avijaciju Bosne i Hercegovine
| vlasnik         = 
| operator        = 
| grad            = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| lokacija        = [[Butmir]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| izgrađen        = 
| upotreba        = 
| visina-m        = 521
| koordinate      = {{coor dms|43|49|29|N|018|19|53|E|type:airport}}
| website         = [http://www.sarajevo-airport.ba/ Službena stranica]
| metar-visina    = 
| metar-r     = 
| r1-broj     = 12/30
| r1-dužina-m = 2.700
| r1-površina = Asfalt
| r2-broj     =
| r2-dužina-m = 
| r2-površina = 
| h1-broj         = 
| h1-dužina-m     = 
| h1-površina     = 
| h2-broj         = 
| h2-dužina-m    = 
| h2-površina     = 
| stat-god        = 
| stat1-naziv     = Putnika 2019.
| stat1-podatak   = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;1,143,680&lt;ref name=&quot;statistika&quot;&gt;{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika|url=https://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&amp;id=94&amp;kat=2&amp;sub_kat=0|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=14. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180506124142/http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&amp;id=94&amp;kat=2&amp;sub_kat=0|archive-date=6. 5. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| stat2-naziv     = Putnika 2018.
| stat2-podatak   = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;1.046.635
| stat3-naziv     = Putnika 2017.
| stat3-podatak   = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;957,971
| fusnota         = 
}}
'''Međunarodni aerodrom Sarajevo''' ({{jez-en|Sarajevo International Airport}}) {{aerodrom kodovi|SJJ|LQSA}}, sa sjedištem u [[Butmir]]u, [[Sarajevo]], glavni je i najveći [[aerodrom]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Po osnivanju aerodrom se zvao ''Aerodrom Sarajevo-Ilidža''.&lt;ref name=&quot;historija&quot;&gt;{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Historijski razvoj aerodroma|url=https://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&amp;id=6&amp;kat=2&amp;sub_kat=0|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=14. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180506124216/http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&amp;id=6&amp;kat=2&amp;sub_kat=0|archive-date=6. 5. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Ujedinjeni narodi]] su koristili aerodrom za dostavljanje humanitarne pomoći tokom rata.

Sa 957.969&lt;ref name=&quot;statistika&quot;/&gt; prevezenih putnika i 2.956.988&amp;nbsp;kg cargo tereta, uz obavljenih 12.775 avio operacija u 2017. godini,&lt;ref name=&quot;statistika&quot;/&gt; Međunarodni aerodrom Sarajevo je najveći aerodrom u Bosni i Hercegovini.
Mjesečni rekord po broju prevezenih putnika aerodrom je ostvario u julu 2018. godine kada je taj broj iznosio 159.380 putnika i najveći je od osnivanja aerodroma.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Rekordan broj opsluženih putnika|url=https://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=620|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=14. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180906054030/https://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=620|archive-date=6. 9. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
=== Početak ===
Prvi službeni letovi za Sarajevo počinju 1930. godine upotrebom piste u naselju Butmir kada domaći avioprevoznik [[Aeroput]] otvara redovnu liniju povezujući [[Beograd]] i [[Podgorica|Podgoricu]] preko Sarajeva.&lt;ref name=&quot;aeroput&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.europeanairlines.no/drustvo-za-vazdusni-saobracaj-a-d-aeroput-1927-1948/|title=Drustvo za Vazdusni Saobracaj A D – Aeroput (1927–1948)|publisher= European Airlines|access-date=24. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; Godinu kasnije, Aeroput otvara novu liniju koja povezuje Beograd i [[Zagreb]] preko Sarajeva, [[Split]]a i [[Rijeka (grad)|Rijeke]]. 1935. godine, Aeroput leti tri puta sedmično na relaciji Beograd–Sarajevo, a godinu dana poslije linija je proširena i na [[Dubrovnik]]. Godine 1937. postoje redovni letovi Sarajevo–Zagreb, a 1938. Aeroput postaje međunarodan proširenjem linije Dubrovnik–Sarajevo–Zagreb na [[Beč]], [[Brno]] i [[Prag]].&lt;ref name=&quot;aeroput&quot;/&gt; Aerodrom u Butmiru ostaje u upotrebi do 1969. godine. Potreba za novim aerodromom u Sarajevu sa asfaltiranom pistom prepoznata je sredinom 60-tih kada JAT (Nacionalni avioprevoznik Jugoslavije) počinje nabavljati mlazne avione, a nakon što je odbijen prijedlog da [[Sokolac]] (35&amp;nbsp;km od Sarajeva) dobije aerodrom. Izgradnja novog aerodroma počinje 1966. godine na lokaciji gdje se i danas nalazi, nedaleko od mjesta starog aerodroma.

Aerodrom Sarajevo je otvoren je 2. juna 1969. godine za unutardržavni saobraćaj. Godine 1970. veza sa [[Frankfurt]]om postaje prva međunarodna linija. Većinu vremena aerodrom je bio posredna stanica za ukrcavanje putnika koji su išli za Zagreb i Beograd i dalje na međunarodne destinacije. Vremenom, obim saobraćaja je naglo porastao sa 60 000 na 700 000 putnika godišnje. Prvo renoviranje aerodroma došlo je pred [[Zimske olimpijske igre 1984.]] godine kada je pista proširena za 200 metara, unaprijeđen navigacijski sistem i izgrađena nova zgrada terminala dizajnirana da primi milion putnika godišnje. 
Na početku rata u Bosni, aerodrom je držala [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA). Kada su obustavljeni regularni letovi, JNA je evakuirala oko 30 000 ljudi, većinom žena i djece, koji su bili supruge, odnosno djeca JNA oficira, sklanjajući ih tako iz [[Opsada Sarajeva|opkoljenog Sarajeva]]. Prve pošiljke humanitarne pomoći, koje su poslale [[SAD]] i [[Francuska]], također su stigle u tom periodu.&lt;ref name=&quot;Two Days Till Peace - A Sarajevo Airport Story&quot;&gt;{{Cite web |url=http://twodaystillpeace.com/book.html |title=Arhivirana kopija |access-date=2. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110831162049/http://twodaystillpeace.com/book.html |archive-date=31. 8. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon odlaska JNA, aerodrom je neko vrijeme bio pod kontrolom snaga [[Vojska Republike Srpske|Bosanskih Srba]] i u junu 1992. godine ove snage su predale aerodrom [[UN]]-u da ga koristi u humanitarne svrhe. U najvećoj humanitarnoj operaciji u historiji UN-a, a koja je uslijedila tokom rata u Bosni, oko 13 000 letova prenijelo je i dostavilo preko 160 000 tona humanitarne pomoći opkoljenom Sarajevu,&lt;ref name=&quot;Two Days Till Peace - A Sarajevo Airport Story&quot;/&gt; što je premašilo trajanje zračnog mosta nakon 2. svjetskog rata, kada su saveznici opskrbljivali [[Zapadni Berlin]].&lt;ref name=&quot;historija&quot;/&gt; 
Aerodrom je ponovno otvoren za civilni saobraćaj 16. augusta 1996. godine, od tada je renoviran i polahko mu je vraćena prijeratna slava. Od [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], aerodrom je poslovno napredovao ostvarujući saradnju sa [[Austrian Airlines]], [[Lufthansa]], [[Air Serbia]], [[Croatia Airlines]], [[Turkish Airlines]], [[Germanwings]] i drugim.

=== Razvoj u 2000tim ===
[[2004]]. godine, 397.000 ljudi prošlo je kroz Međunarodni aerodrom Sarajevo. Samo osam godina prije, [[1996]]. godine, ta cifra je iznosila oko 25.000 ljudi.

Dana 18. oktobra 2005. godine, [[Paddy Ashdown]], [[visoki predstavnik Bosne i Hercegovine]], suspendovao je odluku domaćih vlasti da preimenuju aerodrom u ''[[Alija Izetbegović]] International Airport'' po Aliji Izetbegoviću, [[Predsjednici Bosne i Hercegovine|prvom predsjedniku Bosne i Hercegovine]]. Visoki predstavnik podvukao je da takvo preimenovanje aerodroma može podrivati proces pomirenja jer je diskriminirajuće za građane nebošnjačke nacionalnosti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/pressr/default.asp?content_id=35695|title=High Representative Suspends Decision Renaming Sarajevo International Airport|date=26. 9. 2007|website=Web.archive.org|access-date=24. 1. 2019|archive-date=26. 9. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926234242/http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/pressr/default.asp?content_id=35695|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; 
2005. godine, Evropski ogranak Međunarodnog aerodromskog vijeća dodijelio je nagradu aerodromu u Sarajevu za najbolji aerodrom do milion putnika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.aci-europe.org/upload/Excellence%20in%20airport%20operations%20-%201st%20ACI%20EUROPE%20Best%20Airport%20Awards.pdf|format=PDF|title=Excellence in airport operations : 1st ACI EUROPE Best Airport Awards|website=Web.archive.org|access-date=24. 1. 2019|archive-date=7. 7. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100707024229/http://www.aci-europe.org/upload/Excellence%20in%20airport%20operations%20-%201st%20ACI%20EUROPE%20Best%20Airport%20Awards.pdf|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
Godine 2013. Međunarodni aerodrom Sarajevo je imao 665.638 putnika, što je bilo više nego su imali svi ostali aerodromi u državi zajedno, a za 14,7% više nego u 2012. godini što je bio najveći broj putnika u poslijeratnom periodu. Naredne godine, 26. decembra, Sarajevski aerodrom dočekuje svog sedamstohiljaditog putnika na njegovom putu za Beč preko [[Austrian Airlines]]a, let broj OS758.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=330|website=Sarajevo-Airport.ba |title=Međunarodni aerodrom Sarajevo|access-date=6. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;
U maju 2015. počeli su radovi na proširenju aerodroma. Radovi su se odnosili na proširenje kapaciteta za slijetanje aviona i dolaske putnika i to postavljanjem većeg broja štandova za kontrolu pasoša i reorganizacijom cijelog prostora tako da bude komforniji za putnike. Potom slijedi proširenje dijela za ukrcavanje putnika koje će uključivati i tri nova šaltera za prijem, a što će sa već postojećim činiti ukupno 15. Do kraja godine aerodrom će početi sa proširenjem platforme i izgradnjom brzih prilaza aviona na pistu kao i brzog napuštanja piste nakon slijetanja, a završetak radova planiran je sredinom naredne godine. Za 2017-tu godinu je bilo planirano renoviranje piste i prostora za manevrisanje. Sva renoviranja i proširenja aerodrom je finansirao iz vlastitih sredstava. 
Šestog juna 2015. godine, Sarajevo je posjetio [[papa Franjo]] došavši avionom Alitalia Airbus A320-200 sa [[rim]]skog aerodroma Fiumicino. Doček za papu Franju održan je na Sarajevskom međunarodnom aerodromu.

Aerodrom je služio i kao baza za domaćeg avioprijevoznika [[B&amp;H Airlines]] do juna 2015. kada je ovaj avioprijevoznik prestao sa radom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.ch-aviation.com/portal/news/38492-sarajevo-to-shut-down-bh-airlines-citing-mounting-debts|title=Sarajevo to shut down B&amp;H Airlines citing mounting debts|website=Ch-aviation.com|access-date=24. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;
Tokom decembra 2015. godine u Sarajevu je bilo dosta [[smog]]a i vidljivost je bila izrazito loša. Oko 40% letova je otkazano što se odrazilo na broj putnika i uzrokovalo finansijske gubitke za aerodrom. Tog decembra bilo je svega 28.167 putnika od 50 000 planiranih. 
Jedan od najvećih faktora ograničenja za Međunarodni aerodrom Sarajevo jeste planinski teren koji zahtijeva veliku pristupnu preciznost kao i veliki ugao nagiba u proceduri neuspješnog pristupa i slijetanja. Vlado Jurić, šef Ureda za bezbjednost u avijaciji Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BH ANSA), istakao je postojanje ovih problema. Za implementaciju ILS (Instrumental landing system) kategorije II ili III, teren ispred piste bi trebao biti oslobođen od fizičkih prepreka u dužini od najmanje 1000 metara. Ovo znači da bi RWY 12 (uzletno-sletnu stazu) trebalo smanjiti za 200 metara, a takvo rješenje je neprihvatljivo. Smanjenje dužine piste u svrhu poboljšanja procedure za slijetanje nije moguće i zato je neophodno tražiti drugo rješenje. 
Najveći problem za aerodrom u Sarajevu je smog. Glasnogovornik Međunarodnog aerodroma Sarajevo, Nermin Zijadić, izvijestio je da postoji konkretan plan za rješenje ovog problema. Također je izvjestio o budućim planiranim projektima na aerodromu od kojih je jedan od najvažniji rekonstrukcija sistema za osvjetljenje piste.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=426&amp;lang=eng|title=Sarajevo-Airport.ba - Međunarodni aerodrom Sarajevo|website=Sarajevo-airport.ba|access-date=8. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20181014165007/https://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=426&amp;lang=eng|archive-date=14. 10. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U 2016-toj godini [[Qatar Airways]] je najavio novu liniju koja će povezivati [[Doha|Dohu]] i [[Sarajevo]]. Prvobitni termin je odložen i letovi na ovoj relaciji počeli su 10. oktobra 2017. godine sa četiri leta sedmično.&lt;ref name=&quot;qatarairways.com&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.qatarairways.com/us/en/destinations.page |title=Arhivirana kopija |access-date=8. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160824125732/http://www.qatarairways.com/us/en/destinations.page |archive-date=24. 8. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U decembru 2016. godine aerodrom je poželio dobrodošlicu osamstohiljaditom putniku na letu za Beograd JU113 sa avioprijevoznikom [[Air Serbia]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=487|title=Sarajevo-Airport.ba - Međunarodni aerodrom Sarajevo|website=Sarajevo-airport.ba|access-date=8. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20181215174800/https://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=487|archive-date=15. 12. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Trećeg maja 2017. godine aerodrom je najavio proširenje terminala. Vrijednost najavljenog prijekta je bila 20 miliona i kraj realizacije je zakazan za 2018-tu godinu. Nova zgrada terminala imat će površinu od 9000 m&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i sastojat će se od četiri nivoa i bit će spojena sa postojećom. Nova zgrada terminala će imati kapacitet da primi 2 miliona putnika godišnje i bit će opremljena sa četiri avio-mosta.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/privreda/pogledajte-kako-ce-izgledati-novi-terminal-sarajevskog-aerodroma-vrijedan-38-miliona-km/170503033|title=Pogledajte kako će izgledati novi terminal sarajevskog aerodroma vrijedan 38 miliona KM (FOTO)|website=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

U 2017-toj godini Međunarodni aerodrom Sarajevo je ugostio šest novih avioprijevoznika i sedam novih destinacija: Atlas Global ([[Istanbul]]), [[Wizz Air]] ([[Budimpešta]]), [[Wataniya Airways]] ([[Kuvajt]]), [[Nesma Airlines]] ([[Rijad]]), TUI fly Belgium ([[Brisel]]), Flydubai ([[Podgorica]]), Qatar Airways ([[Doha]]).&lt;ref name=&quot;sarajevo-airport.ba1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/timetable.php?lang=eng|title=Sarajevo-Airport.ba - Međunarodni aerodrom Sarajevo|website=Sarajevo-airport.ba|access-date=8. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20181215174834/https://www.sarajevo-airport.ba/timetable.php?lang=eng|archive-date=15. 12. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Godine 2017-te, 28. novembra, međunarodni aerodrom Sarajevo imao je svog 900.000tog putnika te godine, što je bio rekordan broj do tad. Već naredne godine 5. decembra aerodrom je po prvi put dočekao milionitog putnika u jednoj godini.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Sarajevski aerodrom ispratio milionitog putnika u ovoj godini (FOTO) |url=https://www.klix.ba/biznis/sarajevski-aerodrom-ispratio-milionitog-putnika-u-ovoj-godini/181205030 |website=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

== Kompanije i destinacije ==
[[Datoteka:SJJ-CTW.jpg|thumb|Kontrolni toranj aerodroma]]
Od [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], Sarajevski aerodrom je postao međunarodni aerodrom. Današnje avio-kompanije, koje lete za Sarajevo, su: [[Adria Airways]], [[Austrian Airlines]], [[Lufthansa]], [[Jat Airways]] (danas [[Air Serbia]]), [[Croatia Airlines]], [[Turkish Airlines]] i ostali.

== Stalni letovi ==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! '''Avio-kompanija'''
! Destinacije
|-
| Air Arabia
| sezonski let: Šardža
|-
| Air Serbia 
| Beograd
|-
| AnadoluJet
| Istanbul-Sabiha Gökçen&lt;br&gt;sezonski let: Antalija, Bodrum
|-
| Austrian Airlines
| Beč
|-
| Croatia Airlines
| Zagreb
|-
| Eurowings
| Köln/Boon, Stuttgart
|-
| FlyDubai
| Dubai
|-
| FlyNas
| Rijad, Džedda
|-
| Gulf Air
| Bahrein 
|-
| Jezzera Airways
| sezonski let: Kuwait city
|-
|
|
|-
| Kuwait Airways
| sezonski let: Kuwait city
|-
| Lufthansa
| Frankfurt
|-
| Norwegian Air Shuttle
| sezonski let: Kopenhagen, Oslo, Štokholm-Arlanda 
|-
| Nouvelair
| sezonski let: Monastir
|-
| Pegasus Airlines
| Istanbul Sabiha Gökçen
|-
| SalamAir
| sezonski let: Muskat
|-
| Swiss International Airlines
| Zürich
|-
| Turkish Airlines
| Istanbul
|-
| Wizz Air
| Abu Dhabi, Basel, Billund, Bruxelles, Dortmund, Eindhoven, Frankfurt Hahn, Gothenburg, Hamburg, Köln, Kopenhagen, London-Luton, Malmo, Memmingen, Pariz, Sandefjord, Štokholm-Skavsts, Treviso
|}

== Cargo letovi ==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! '''Avio-kompanija'''
! Destinacije
|-
| [[Icar air]]
| Ancona
|-
| [[Solinair]]
| Beograd, Ljubljana
|-
| [[Air Trade]]
| Zagreb
|}

== Statistike broja putnika ==

Ukupan mjesečni broj putnika iznosi:&lt;ref name=&quot;statistika&quot;/&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! '''Godina/Mjesec'''
! Januar
! Februar
! Mart
! April
! Maj
! Juni
! Juli
! August
! Septembar
! Oktobar
! Novembar
! Decembar
! Ukupno godišnje
! Promjena %
|-
|2022.
|56.521
|50.475
|70.292
|94.690
|132.590
|154.887
|210.954
|
|
|
|
|
|{{rast}}'''770.409'''
|&lt;nowiki&gt;+157,5%&lt;/nowiki&gt;
|-
|2021.
|13.229
|10.836
|18.115
|17.106
|31.925
|71.985
|136.017
|151.309
|99.950
|84.462
|61.989
|70.200
|{{rast}}'''767.133'''
|&lt;nowiki&gt;+207,2%&lt;/nowiki&gt;
|-
|2020.
|58.397
|51.969
|28.249
|929
|367
|3.629
|13.345
| 22.014
| 21.011
| 21.416
| 14.949
|13.367
|{{Smanjenje}}'''249.642'''
|&lt;nowiki&gt;-78,2%&lt;/nowiki&gt;
|-
|2019.
|53,485
|53,130
|67,893
|89,843
|74,178
|119,205
|180,929
|178,943
|105,370
|95,628
|67,358
|57.718
|{{rast}}'''1,143,680'''
|&lt;nowiki&gt;+9,27%&lt;/nowiki&gt;
|-
|2018.
|54.147
|48.986
|65.991
|86.995
|81.026
|92.997
|159.380
|159,506
|98,227
|83,660
|62,253
|53,417
|{{rast}}'''1,046,635'''
|  + 9,2%
|-
|2017.
|43.377
|41.122
|57.381
|79.796
|84.137
|78.170
|140.025
|144.166
|100.923
|80.769
|57.887
|50.218
|{{rast}}'''957.969'''&lt;ref name=&quot;statistika&quot; /&gt;
|  + 34,94%
|-
|2016.
|41,208
|42,567
|53,438
|68,085
|85,738
|66,429
|109,141
|118,350
|91,123
|71,360
|47,352
|44,183
|{{rast}}'''838,968'''
|  + 8,5%
|-
|2015.
|43,700
|39,908
|50,273
|63,064
|80,143
|74,855
|89,319
|101,307
|79,120
|71,255
|51,793
|28,167
|{{rast}}'''772,904'''
|&lt;nowiki&gt;+ 8,8%&lt;/nowiki&gt;
|-
|2014.
| 36.114
| 35.435
| 45.789
| 56.611
| 71.513
| 74.976
| 74.948
| 88.591
| 71.168
| 64.844
| 46.833
| 43.079
|{{rast}}'''709.901'''
|  + 7,36%
|-
|2013.
| 33.437
| 30.399
| 44.631
| 56.918
| 65.495
| 72.949
| 69.699
| 79.796
| 66.721
| 64.387
| 44.446
| 36.760
|{{rast}}'''665.638'''
|  + 14,75%

|-
|2012.
| 33.247
| 26.278
| 36.765
| 49.709
| 55.107
| 62.491
| 69.346
| 60.787
| 60.323
| 52.115
| 38.612
| 35.278
|{{smanjenje}}'''580.058'''
| – 3,32%
|-
|2011.
| 30.484
| 34.148
| 40.803
| 49.489
| 56.812
| 62.994
| 81.042
| 59.042
| 59.074
| 52.957
| 39.785
| 33.348
|{{rast}}'''599,978'''
|  + 6,5%
|-
|2010.
| 31.746
| 28.850
| 37.657
| 39.907
| 51.398
| 59.636
| 72.615
| 60.475
| 54.753
| 51.137
| 40.912
| 34.180
|{{rast}}'''563.266'''
|  + 6,2%
|-
| 2009.
| 28.117
| 27.266
| 33.909
| 41.390
| 45.921
| 57.588
| 67.930
| 60.746
| 48.802
| 46.773
| 39.494
| 35.979
|{{rast}}'''533.915&lt;ref name=&quot;statistika arhiva&quot;&gt;{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika, arhiva|url=https://www.sarajevo-airport.ba/statistika/statistika_arhiva.pdf?rnd=1231256|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=14. 8. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; '''
|  + 4,7%
|-
| 2008.
| 23.909
| 27.121
| 34.896
| 38.052
| 46.974
| 55.391
| 62.524
| 61.560
| 42.752
| 46.094
| 34.089
| 32.913
|{{rast}}'''506.398'''
|  + 0,2%
|-
| 2007.
| 32.235
| 28.028
| 35.168
| 42.297
| 43.633
| 53.281
| 59.436
| 57.381
| 45.113
| 43.980
| 31.952
| 32.735
|{{rast}}'''505.269'''
|  + 8,4%
|-
| 2006.
| 26.743
| 24.292
| 30.484
| 37.380
| 44.290
| 49.987
| 56.504
| 54.811
| 45.394
| 38.690
| 28.166
| 29.287
| '''466.186'''
| -
|-
|}

== Također pogledajte ==
* [[Međunarodni aerodrom Tuzla]]
* [[Međunarodni aerodrom Mostar]]
* [[Međunarodni aerodrom Banja Luka]]
* [[B&amp;H Airlines]]
* [[Spisak aerodroma u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Sarajevo International Airport}}
* [http://www.sarajevo-airport.ba Službena web stranica] {{bs simbol}} {{en simbol}}

{{Aerodromi u Bosni i Hercegovini}}
{{Sarajevo}}

[[Kategorija:Aerodromi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Građevine u Sarajevu]]
[[Kategorija:Aerodromi osnovani 1930.]]</text>
      <sha1>ku0zsgumtgscqyxk206v5kor3okygev</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sjeverna Makedonija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>27801</id>
    <revision>
      <id>3427302</id>
      <parentid>3426093</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T17:37:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Εὐθυμένης</username>
        <id>64103</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Verginasun.jpg]] → [[File:Vergiasun.svg]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="84185" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Makedonija (čvor)}}
{{Infokutija država
| izvorno_ime = ''Република Северна Македонија'' {{Simboli jezika|mk|makedonski}}
''Republika e Maqedonisë së Veriut'' {{Simboli jezika|alb|albanski}} 
| zvanično_ime = Republika Sjeverna Makedonija
| ime_genitiv = Sjeverne Makedonije
| zastava = Flag of North Macedonia.svg
| grb = Coat of arms of North Macedonia.svg
| vrsta_simbola = Grb
| uzrečica =
| himna = mk: &quot;[[Denes nad Makedonija]]&lt;br /&gt;(bs: &quot;Danas nad Makedonijom&quot;)
| karta = Europe-Macedonia.svg
| opis_karte =
| širina_karte =200px
| glavni_grad = [[Skoplje]]
| glavni_grad_koordinate = {{coord|42|00|N|21|26|E|type:city}}
| najveći_grad = Skoplje
| službeni_jezik = [[makedonski jezik|makedonski]] (prvi službeni i nacionalni jezik) &lt;br /&gt;
[[albanski jezik|albanski]] (drugi službeni jezik)
| etničke_grupe = 64,2% [[Makedonci]]&lt;br&gt;25,2% [[Albanci]]&lt;br&gt;3,9% [[Turci]]&lt;br&gt;2,7% [[Romi]]&lt;br&gt;1,8% [[Srbi]]&lt;br&gt;0,8%
[[Bošnjaci]]&lt;br&gt;0,5% [[Vlasi]]&lt;br&gt;0,9% drugi
| državno_uređenje = Parlamentarna republika
| vrsta_prve_vlasti = [[Predsjednik Sjeverne Makedonije|Predsjednik]]
| vladar_prva_vlast = [[Stevo Pendarovski]]
| vrsta_druge_vlasti =[[Premijer Sjeverne Makedonije|Premijer]]
| vladar_druga_vlast = [[Dimitar Kovačevski]]
| nezavisnost = od [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]
| nezavisnost_priznato =  8. septembar 1991.
| površina = 25.713
| po_površini_na_svijetu = 148.
| procenat_vode = 1,9
| stanovnika = 2.103.721
| stanovnika_godina = 2017.
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 142.
| gustoća = 80,1
| po_broju_gustoće_na_svijetu = 116.
| bdp_ukupno = 33,822 milijarde US$
| bdp_godina = 2019.
| po_broju_bdp_na_svijetu =
| bdp_per_capita = $16.253 US$
| hdi =&lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;0,757&lt;ref name=&quot;HDI&quot;/&gt;
| hdi_godina = 2017.
| hdi_nivo = visok
| po_broju_hdi_na_svijetu = 80.
| gini = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;33,6&lt;ref name=&quot;ciafact&quot; /&gt;
| gini_godina = 2016.
| po_broju_gini_na_svijetu =
| valuta = [[makedonski denar]]
| vremenska_zona = [[srednjoevropsko vrijeme]], UTC+1 i UTC+2
| najviša_tačka_ime = Veliki Korab
| najviša_tačka_metara = 2.764
| najveće_jezero_ime =
| najveće_jezero_površina =
| najveća_rijeka_ime =
| najveća_rijeka_dužina =
| nacionalni_dan =
| internetski_nastavak = [[.mk]]
| pozivni_broj = +389
| komentar = 
}}
'''Sjeverna Makedonija''' ({{jez-mk|Северна Македонија|kurziv=da}}, [[Albanski jezik|albanski]]: ''Maqedonia e Veriut''), službeno '''Republika Sjeverna Makedonija''' ({{jez-mk|Република Северна Македонија|kurziv=da|linkovi=ne}}, albanski: ''Republika e Maqedonisë së Veriut''), jeste država smještena na [[Balkan|Balkanskom poluostrvu]]. Ona je jedna od zemalja nasljednica bivše [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], od koje je proglasila nezavisnost u septembru 1991. godine pod imenom '''Republika Makedonija'''. Današnja Sjeverna Makedonija zauzima oko 38% ukupne površine [[Makedonija (regija)|regije Makedonije]]. Geografski, država se graniči sa [[Srbija|Srbijom]] i [[Kosovo]]m na sjeveru, [[Bugarska|Bugarskom]] na istoku, [[Grčka|Grčkom]] na jugu i [[Albanija|Albanijom]] na zapadu. Reljef joj je pretežno planinski. Iako je kontinentalna država, ona ima više od 50 jezera i šesnaest planina viših od 2.000 metara.

Sjeverna Makedonija je suverena,&lt;ref name=&quot;mfagovmk&quot; /&gt; nezavisna,&lt;ref name=&quot;eubiznis&quot; /&gt; demokratska&lt;ref name=&quot;ciafact&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;mfagovmk&quot; /&gt; i socijalna država.&lt;ref name=&quot;ustav&quot; /&gt; Najveći i glavni grad je [[Skoplje]], sa oko 506.926 stanovnika (procjena 2004). Drugi veći gradovi su [[Bitola]], [[Kumanovo]], [[Prilep]], [[Tetovo]], [[Veles]], [[Štip]], [[Ohrid]], [[Gostivar]], [[Strumica]], [[Kičevo]], [[Kavadarci]] i [[Kočani]]. Površina Sjeverne Makedonije iznosi 25.713 kvadratnih kilometara, gdje živi oko 2.114.550 stanovnika (procjena 2009), među kojima su najbrojniji [[Makedonci]]. Zvanični jezici su [[makedonski jezik|makedonski]] i [[Albanski jezik|albanski]], a zvanična valuta je [[makedonski denar]].

Zbog [[Spor oko imena Makedonije|spora oko imena]] sa [[Grčka|Grčkom]], u aprilu 1993. godine država je primljena u članstvo [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih naroda]] pod imenom '''Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija'''&lt;ref name=&quot;unorg&quot; /&gt; (skraćeno '''BJR Makedonija''' i '''BJRM'''). Sjevernu Makedoniju priznalo je pod njenim prvobitnim ustavnim imenom 140 država članica UN-a, među kojima su 3 članice [[Vijeće sigurnosti|Vijeća sigurnosti]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Rusija]] i [[Kina]]), članice [[Evropska unija|Evropske unije]]: [[Poljska]], [[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Bugarska]], te zemlje iz regiona: [[Bosna i Hercegovina]], [[Srbija]] i [[Crna Gora]]. Članica je [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]]. Od decembra [[2005.]] je kandidat za priključenje Evropskoj uniji, a aplicirala je i za članstvo u [[NATO]], što je Grčka, kao članica obje organizacije, blokirala zbog imena zemlje.Sjeverna Makedonija je postala članica NATO -a 27.3.2020.Blokada pregovora Skoplja za EU i NATO-om trajala je do potpisivanja [[Prespanski sporazum|Prespanskog sporazuma]], kojim je predloženo novo ime države - ''Republika Sjeverna Makedonija'', [[17. juni|17. juna]] [[2018.]] godine.

Pošto su parlamenti obje zemlje ratifikovali sporazum tokom [[januar]]a i [[februar]]a [[2019.]], Sjeverna Makedonija potpisala je [[6. februar]]a Protokol za pristupanje NATO savezu, što je bio prvi dokument u kom se pominje novo ime zemlje. Protokol je ratifikovan u nacionalnom [[Parlament Grčke|Parlamentu Grčke]] [[8. februar]]a 2019., čime su ispunjene sve obaveze iz Prespanskog sporazuma, a Skoplje je formiralo interesornu grupu zaduženu za promjenu tabli na državnim institucijama i graničnim prijelizma. [[Vlada Sjeverne Makedonije|Vlada]] je zatim obavijestila UN i sve njegove članice, te druge međunarodne organizacije u kojima ima stolicu, da zemlja ima novo ime, pod kojim je u NATO-u već pomenuta i primljena.

== Etimologija ==
Ime &quot;Makedonija&quot; potječe iz [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] ili staromakedonskog naziva Μακεδονία (''Makedonía'')&lt;ref name=&quot;greekdic&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;etimdic&quot; /&gt;. Ime se koristilo i za [[Antička Makedonija|Makedonsko carstvo]], zatim za [[Rimsko carstvo|rimsku]] pokrajinu [[Makedonija (rimska provincija)|Makedoniju]], [[Bizantijsko carstvo|bizantijsku]] istoimenu pokrajinu, te do danas za [[Makedonija (regija)|regiju]] (kao širi pojam) i modernu državu Sjevernu Makedoniju. Vjeruje se da ovo ime znači ''planine'', ''visoka zemlja'' ili ''visoki ljudi''.&lt;ref name=&quot;etimdic&quot; /&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija Sjeverne Makedonije}}
=== Antička Makedonija ===
[[Datoteka:Ancientbitola.jpg|thumb|lijevo|220px|Antički grad Heraklea, kojeg je osnovao Filip II Makedonski, u blizini današnje Bitole]]
[[Datoteka:Vergiasun.svg|thumb|desno|200px|Zvijezda iz Kutleša - simbol Antičke Makedonije]]
Arheološki nalazi su pokazali da je na prostoru Sjeverne Makedonije postojala civilizacija u periodu od 9000 p.n.e. do 3500 p.n.e.&lt;ref name=&quot;rodden&quot; /&gt; Prvo [[Antička Makedonija|Makedonsko kraljevstvo]] se javlja u periodu oko 9. vijeka p.n.e., ali postoji dilema imena prvog makedonskog kralja. Jedni izvori navode kralja Karana (koji se smatra mitskim pretkom dinastije Argeada), a drugi [[Perdika I]] (prvi historijski kralj Kraljevine Makedonije).

Približno od 10. vijeka p.n.e. kraljevina Makedonija počinje čini značajan političko-ekonomski faktor u široj regiji, a njena osnovno politička i vojna aktivnost bila je usmjerena na odnose sa grčkim polisima (gradovima-državama), bilo da su često bili saveznici grčkih protivnika (kao npr. sa [[Perzija|Perzijom]] protiv [[Antička Grčka|Grčke]]) ili su se priklanjali nekoj od strana u međusobnim sporovima između grčkih gradova, nastojeći na taj način uništiti njihovo jedinstvo i oslabiti ih. [[Filip II Makedonski]] (359. p.n.e. - 336 p.n.e.) nakon pokoravanja [[Iliri|ilirskih]] i [[Tračani|tračkih]] plemena, uspio je osvojiti i cijelu Grčku. Njegov sin [[Aleksandar Veliki|Aleksandar III Makedonski]], poznatiji kao Aleksandar Veliki (336. p.n.e. - 323 p.n.e.), jedna je od najznačajnijih ličnosti u svjetskoj historiji. Aleksandar Veliki, nakon što je ugušio otpor unutar proširenog Makedonskog kraljevstva, poduzeo je vojni pohod protiv Perzije, unišio tada ogromno [[Ahemenidsko carstvo|Perzijsko carstvo]] i proširio makedonsku državu na tri kontinenta: [[Evropa|Evropu]], [[Azija|Aziju]] i [[Afrika|Afriku]]. U svom najvećeom obimu, Makedonsko carstvo se protezalo od [[Balkan|Balkanskog poluostrva]] i [[Mala Azija|Male Azije]], [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]], [[Egipat|Egipta]] do [[Indija|Indije]].&lt;ref name=&quot;arrian&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;coin&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;livius&quot; /&gt;

Nakon njegove smrti, ovo ogromno carstvo se raspalo na tri dijela, kao rezultat neslaganja među njegovim generalima ([[dijadosi]]) o tome ko bi trebao biti njegov nasljednik. Od tog carstva nastala su kraljevstva Ptolomeida, Antagonida i Seleukida.&lt;ref name=&quot;Graham&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Walbank&quot; /&gt; Osvajanja Aleksandra Velikog imala su suštinsko značenje za početak [[Helenizam|helenističkog perioda]] u svjetskoj historiji. Prodor [[Rimska republika|Rimske republike]] na istok doveo je do izbijanja Makedonsko-rimskog rata (215. p.n.e. - 168. p.n.e.) u kojem je Makedonskim kraljevstvom upravljala Antigonidska dinastija. Nakon poraza [[Antička Makedonija|Makedonaca]], cijela oblast potpada pod rimsku vlast, a posljednji makedonski kralj Persej odveden je u [[Rim]] kao rob. Tada nastaje [[Makedonija (rimska provincija)|rimska provincija Makedonija]] kao dio [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]], a bila je podijeljena na dva dijela: ''Macedonia Prima'' (na jugu) i ''Macedonia Salutaris'' (na sjeveru).&lt;ref name=&quot;unrv&quot; /&gt; Teritorija današnje Sjeverne Makedonije bila je podijeljena između provincije ''Macedonia Salutaris'' i ''Moesia prima''.&lt;ref name=&quot;Scopje&quot; /&gt; Nakon podjele Rimskog carstva 395. na istočno i zapadno, Sjeverna Makedonija je postala dio [[Bizantijsko Carstvo|Istočnog rimskog carstva ili Bizantije]].

=== Srednji vijek ===
[[Datoteka:Ohrid in Macedonia3.jpg|thumb|lijevo|250px|Samuilova tvrđava u Ohridu]]
U 6. i 7. vijeku na [[Balkan]] i u Sjevernu Makedoniju počinju se doseljavati [[Slaveni|slavenska]] plemena, dosegnuvši južno do Tesalije, a jednim dijelom i do [[Peloponez]]a.&lt;ref name=&quot;mckitt&quot; /&gt; Oni su se znatno pomiješali sa zatečenim starosjediocima, uglavnom [[Tračani]]ma i [[Iliri]]ma, zatim [[Grci]]ma, antičkim Makedoncima i td.. Na teritoriji [[Makedonija (regija)|regije Makedonije]], koja je tada bila po bizantijskim jurisdikcijom, makedonski Slaveni su organizirali poludržavnu formaciju, makedonsku Sklaviniju. Često su preduzimali i veće napade protiv [[Bizantijsko Carstvo|Bizantije]] i utvrđenih bizantijskih gradova.

Teritorija današnje Sjeverne Makedonije potpada 837. pod vlast [[Prvo bugarsko carstvo|bugarske]] države, čija se vlast nad većim dijelom teritorije održava do sredine 9. vijeka, dok je manji dio držala Bizantija. Također, u 9. vijeku počinje i crkveno-obrazovna djelatnost [[solun]]aca [[Ćirilo i Metodije|Ćirila i Metodija]], koja se sastojala ne samo od misije pokrštavanja Slavena, nego i od postavljanja osnova slavenske pismenosti, započinjući sastavljanje slavenske azbuke - [[glagoljica|glagoljice]] 855. godine. Njihovi učenici, [[Kliment Ohridski|Kliment]] i [[Naum Ohridski]], preuzeli su njihovu djelatnost do kraja 9. vijeka, osnovali Ohridsku i Preslavsku književnu školu, čime je [[Ohrid]] vrlo brzo narastao u jedan od najrazvijenijih crkveno-obrazovnih i kulturnih središta Balkana, kao svojevrsna &quot;kolijevka&quot; slavenske pismenosti.

U 10. vijeku u Sjevernu Makedoniji se raširilo [[bogumili|bogumilsko]] vjerovanje i učenje, najprije u veleško-prilepskoj oblasti, kao posljedica represivnog [[feudalizam|feudalističkog]] crkveno-ekonomskog sistema. Njihovo učenje se proširilo ne samo po cijeloj Sjevernoj Makedoniji, već i širom [[Evropa|Evrope]]. Nakon ustanaka u Sjevernoj Makedoniji u drugoj polovini 10. vijeka, naročito protiv Bugarske 969. i Bizantije 976, formirana je sjevernomakedonska srednjovjekovna feudalna država, poznatija kao [[Samuilo]]vo carstvo. Sjevernomakedonska srednjovjekovna feudalna država postojala je sve do 1018 kada su je osvojile bizantijske vojske. U 13. i 14. vijeku, Bizantija je prekinula srpski i bugarski period vlasti nad Sjevernom Makedonijom. Do kraja 14. vijeka, Sjeverna Makedonija je u potpunosti osvojena od Osmanlija, njen dotadašnji ekonomski i društveni sistem je uništen, a njen kulturni razvoj je zaustavljen i usporen. Osmanlijski sultan [[Mustafa III]] je 1767. ukinuo Ohridsku arhiepiskopiju.

Od 14. vijeka u Sjevernu Makedoniji pojačava se utjecaj srpske varijante [[Staroslavenski jezik|staroslavenskog jezika]]. Razlog za to bilo je priključivanje sjevernomakedonske teritorije srpskoj državi. Taj utjecaj se najvećim dijelom ogledao na [[pravopis]]. Osim toga, u književnim spomenicima iz tog vremena vidljivi su tragovi savremenog standardnog [[Makedonski jezik|makedonskog jezika]]. U vrijeme [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog carstva]], pismenost doživljava opadanje. Jezik [[Makedonci|Makedonaca]] je i dalje bio na staroslavenskoj osnovi, jer je narodni, svakodnevni govor nisu zahvatile veće i izražajnije promjene. Osim crkvenih knjiga za bogosluženje, u kojima se znatno vodilo računa na staru slavensku pismenu tradiciju, povećava se broj takvih tekstova koji su služili za čitanje širem krugu ljudi ili su predstavljali prepise za praktičnu upotrebu. U 16. vijeku se knjige štampaju u [[Srbija|Srbiji]] i [[Mletačka republika|Veneciji]], a u 17. vijeku dolazi veliki broj crkvenih knjiga štampanih u [[Rusko Carstvo|Rusiji]] na ruskoslavenskom jeziku.

=== Moderno doba ===
Prije [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] [[historija Sjeverne Makedonije]] je vezana za [[Makedonija (regija)|Makedoniju]] kao historijsku oblast. Neposredno prije 1913-14. godine današnja teritorija Sjeverne Makedonije je bila pod [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskim carstvom]]. U [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]] [[Kraljevina Srbija|Srbija]] i [[Bugarska]] su odlučile da današnja teritorija Sjeverne Makedonije dobije status autonomije, nakon što [[Osmanlijsko carstvo]] bude poraženo. Bugarska se smatrala oštećenom pri podjeli Makedonije, te je započela [[Drugi balkanski rat]]. Pobjedom [[Kraljevina Srbija|Srbije]], [[Grčka|Grčke]], [[Rumunija|Rumunije]] i Osmansko carstvo protiv Bugarske u Drugom balkanskom ratu, [[Vardarska Makedonija]] je postala sastavni dio Srbije (1913-1915), [[Makedonija (Grčka)|Egejska Makedonija]] je pripala Grčkoj, a [[Pirinska Makedonija|Pirinska]] Bugarskoj.&lt;ref name=&quot;ivanovl&quot; /&gt; Međutim, [[Bugari]] su smatrali da su [[Makedonci]] Bugari, a [[Srbi]] da su Južni Srbi. Unutrašnja Makedonska Revolucionarna Organizacija – VMRO je osnovana [[1893.]] sa ciljem da se Makedonija pripoji Bugarskoj ili da postane nezavisna. U [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] (1914-1918), kao dio Kraljevine Srbije, Sjeverna Makedonija je bila na strani [[Antanta|Antante]], mada su Makedonci pružali podršku Bugarskoj. Okupirana je od strane Bugarske, koja je dočekana kao osloboditelj od strane domaćeg stanovništva. Poslije rata je postala dio [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] (1918-1941), koja je počela da vrši srbizaciju domaćeg stanovništva. U Drugom svjetskom ratu open je bila okupirana od strane Bugarske, koja je bila član sila osovine. Zapadni dio Vardarske Makedonije je ušao u sastav [[Albanija|Albanije]]. U periodu 1945-1991. federalna je jedinica [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|SFRJ]] ([[Socijalistička republika Makedonija]]). U tom periodu vršena je makedonizacija slovenskog stanovništva Makedonije. Nezavisna je od 8. septembra [[1991.]] U zapadnom dijelu Sjeverne Makedonije naseljenom pretežno [[Albanci]]ma [[2001.]] je došlo je do sukoba između Albanaca i makedonske vojske i policije. Predsjednik Makedonije, Trajkovski, je [[2004.]] poginuo u avionskoj nesreći u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Naslijedio ga je predsjednik [[Branko Crvenkovski]].

== Simboli ==

=== Zastava ===
[[Zastava Sjeverne Makedonije|Državna zastava Sjeverne Makedonije]] usvojena je [[1992]]. i prikazivala je sunce sa 16 zraka. Sunce je uzeto na osnovu simbola nađenog na iskopanom [[Arheologija|arheološkom]] nalazištu blizu Vergine u Sjevernoj [[Grčka|Grčkoj]]. Porijeklo joj je nepoznato, iako se smatra da je pripadala [[Filip Makedonski|Filipu Makedonskom]]. Ovo rješenje imalo je više prednosti, a glavno je da nije izazivala konflikt izmedu [[Albanci|albanskog]] i [[Slaveni|slavenskog]] stanovništva. No istovremeno je Grčka burno reagirala, te je na njene pritiske [[1995]]. zastava promijenjena. Sunce je ostalo, ali broj zraka je promijenjen na osam.

=== Grb ===
[[Grb Sjeverne Makedonije]] usvojen je u Narodnoj skupštini [[16. novembar|16. novembra]] [[2009]], a zamijenio je dotadašnji grb koji je imao [[Crvena zvijezda|crvenu petokraku zvijezdu]] u vrhu. Opis grba Sjeverne Makedonije je sljedeći: &quot;Grb sačinjava vijenac od klasja [[Žito|žita]], [[duhan]]a i maka, povezan trakom sa narodnim ornamentom. U centralnom prostoru nalaze se planine, rijeke, jezera i sunce; a gdje se spajaju klasovi. Ovo predstavlja bogatstvo naše zemlje, borbu i slobodu&quot;.

Grb je prvobitno usvojen 1946. godine, a nakon osamostaljenja Sjeverne Makedonije ovaj grb je zadržan, ali je legalizovan &quot;Zakonom o državnim simbolima Republike Makedonije&quot;.

=== Himna ===
[[Denes nad Makedonija]] ([[Makedonski jezik|makedonski]]: ''Денес над Македонија''; [[Albanski jezik|albanski]]: ''Sot për Maqedoninë''; [[Bosanski jezik|bosanski]]: ''Danas nad Makedonijom'') je [[Makedonija|makedonska]] nacionalna himna. Autor teksta je Vlado Maleski, a autor muzike je Todor Skalovski. Tekst himne potiče iz 1941. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, &quot;Denes nad Makedonija&quot; postala je popularna pjesma kod Makedonaca. Tako, pjesma postala zvanična himna Makedonije 2. augusta 1992. Tekst zvanične himne se malo razlikuje od originalnog teksta pjesme.

=== Pasoš ===
[[Pasoš Sjeverne Makedonije]] je javna putna isprava koja se makedonskom državljaninu izdaje za putovanje i boravak u inostranstvu, kao i za povratak u zemlju. Za vrijeme boravka u inostranstvu, putna isprava služi njenom imaocu za dokazivanje identiteta i kao dokaz o državljanstvu Sjeverna Makedonija. Pasoš Sjeverne Makedonije se izdaje za neograničen broj putovanja.

== Politika ==
{{Glavni|Politika Sjeverne Makedonije}}
Sjeverna Makedonija je [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[demokratija]] sa izvršnom vladom sastavljenoj od koalicije stranaka u jednodomnoj zakonodavnoj skupštini ({{mk|Собрание, Sobranje}}; {{al|Kuvendi}}) te nezavisnim sudskim organima na čelu s Ustavnim sudom. Zakonodavna skupština ima 120 članova a biraju se svake četiri godine. Uloga [[Predsjednik Sjeverne Makedonije|predsjednika Republike]] je uglavnom ceremonijalnog karaktera, a stvarna izvršna moć se nalazi u rukama [[Premijer Sjeverne Makedonije|premijera]] (predsjednika Vlade Sjeverne Makedonije). Predsjednik Republike je glavnokomandujući državnim vojnim snagama te je ujedno i predsjednik državnog vijeća sigurnosti. Predsjednik se bira svakih pet godina, a može biti biran najviše dva puta. U drugom krugu predsjedničkih izbora u Makedoniji 2019. pobijedio je [[Stevo Pendarovski]], kojem je ovo prvi mandat na mjestu predsjednika.&lt;ref name=&quot;balkaninsight&quot; /&gt;

Usvajanjem novog zakona i izborima održanim 2005. funkcije lokalne vlade podijeljene su među 78 općina ({{mk|општина}}; {{al|komunë}}). Glavni grad, [[Skoplje]], podijeljen je na 10 općina u okviru &quot;grada Skoplja&quot;. Općine u Sjevernoj Makedoniji su jedinice lokalne samouprave. Dvije ili više susjednih općina mogu ulaziti u međusobne kooperativne sporazume. Najveće političke nesuglasice u zemlji dešavaju se između velikih etničkih političkih stranaka, koje predstavljaju albansku manjinu i većinsko makedonsko stanovništvo. Problem političke ravnoteže između ove dvije etničke zajednice doveo je i do kratkotrajnog rata 2001. nakon kojeg je postignut sporazum o podjeli političke moći. U augustu 2004. makedonski parlament je usvojio zakon o novoj administrativnoj podjeli općina, dajući veću lokalnu autonomiju [[Albanci]]ma u područjima gdje su oni većina.

Nakon napete predizborne kampanje, Makedonija je doživjela relativno mirnu i demokratsku promjenu vlasti nakon parlamentarnih izbora održanih 5. jula 2006. godine. Izbore je obilježila ubjedljiva pobjeda stranke desnog centra VMRO-DPMNE na čelu sa [[Nikola Gruevski|Nikolom Gruevskim]]. Odluka Gruevskog da u novu vladu uključi Demokratsku stranku Albanaca umjesto koalicije Demokratske unije za integraciju (DUI) i Stranke demokratskog prosperiteta, koja je osvojila većinu glasova Albanaca, izazvala je proteste u dijelovima države sa značajnijim brojem albanskog stanovništva. Ipak, kasnije je postignut dogovor između DUI i vladajuće VMRO-DPMNE u cilju prevazilaženja razmirica između dvije stranke i podrške evropskim i NATO integracijama Makedonije.&lt;ref name=&quot;limunhr&quot; /&gt;

Nakon prijevremenih parlamentarnih izbora 2008. VMRO-DPMNE i DUI formirali su vladajuću koaliciju u Makedoniji.&lt;ref name=&quot;setimes.com&quot; /&gt; U aprilu 2009. održani su predsjednički i lokalni izbori koji su prošli vrlo mirno, a predstavljali su jedan od osnovnih preduslova za makedonsku aplikaciju za pridruženje EU.&lt;ref name=&quot;irishtimes.com&quot; /&gt; Vladajuća konzervativna stranka VMRO-DPMNE pobijedila je na lokalnim izborima, dok je njen kandidat Đorđe Ivanov izabran za novog predsjednika države.

== Administrativne podjele ==
{{Glavni|Administrativna podjela Sjeverne Makedonije}}Općine u Republici Sjevernoj Makedoniji su administrativne jedinice prvog reda. U augustu 2004, Republika Makedonija je reorganizovana u 84 općine. 10 od njih čine Grad Skoplje, posebnu jedinicu lokalne samouprave i glavni grad.

Najmnogoljudnija općina u Republici Sjevernoj Makedoniji je općina Kumanovo sa 105.484 stanovnika, a najmanja općina je Vraneši sa 1.322 stanovnika. Po površini, najveća općina je Prilep sa površinom od 1.194&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a najmanja je općina Čair sa površinom od 3,5&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

Republika Sjeverna Makedonija je podijeljena na 8 statističkih regiona. Jedan od regiona je Skoplje koji obuhvata Grad Skoplje i okolinu. Površina općina Aerodrom i Butel nije poznata i uključena je u površinu Skoplja. Vodene površine su 577&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i ne spadaju u regione i općine.

=== Statističke regije ===
[[Datoteka:North Macedonia, administrative divisions - sh - monochrome.svg|200px|desno|mini|Sjevernomakedonske statističke regije.]]
[[Datoteka:Map of the municipalities of Macedonia (2004-2013).svg|mini|desno|200px|Općine Sjeverne Makedonije.]]

{{Glavni|Regije Sjeverne Makedonije}}

Sjeverna Makedonija je podijeljena na osam regija. Ove regije imaju statističke svrhe i te regije su:

* [[Skopska regija|Skoplje]]
* [[Pelagonijska regija|Pelagonija]]
* [[Pološka regija|Polog]]
* [[Istočna regija (Makedonija)|Istok]]
* [[Jugoistočna regija (Makedonija)|Jugoistok]]
* [[Sjeveroistočna regija (Makedonija)|Sjeveroistok]]
* [[Jugozapadna regija (Makedonija)|Jugozapad]]
* [[Vardarska regija|Vardar]]

=== Općine ===
{{Main|Općine Sjeverne Makedonije}}

U augustu 2004. Sjeverna Makedonija je bila administrativno reorganizirana tako da je dobila nove 84 općine. Grad [[Skoplje]] je zasebna administrativna jedinica koja je sastavljena iz 10 općina i ujedno je glavni grad republike.

Prije 2004, Sjeverna Makedonija je imala 123 općine koje su funkcionirale od 1996 do 2004. Neke od njih su bile spojene tako da bi se dobio sadašnji broj. Ovaj proces je bio poznat kao ''decentralizovanje'' centralne vlasti. Pored novih općina, lokalna samouprava je dobila veće ovlasti i određeni nivo samoupravljanja.

Statistički, prema broju stanovništva najveća općina u Sjevernoj Makedoniji je [[Kumanovo]] sa 105.484 stanovnika, dakle najmanja općina također prema broju stanovništva je [[Vraneštica]] sa 1.322 stanovnika. S druge strane, prema ukupnoj površini najveća općina je [[Prilep]] sa 1.194&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a najmanja je [[Čair]] sa 3,5&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

=== Najveći gradovi ===
{{Glavni|Spisak gradova u Sjevernoj Makedoniji}}
{{Najveći gradovi
| ime = Najveći gradovi u Sjevernoj Makedoniji
| ime_države_u_lokativu = Sjevernoj Makedoniji
| drž_ref = 
| list_by_pop = Spisak gradova u Sjevernoj Makedoniji
| class = nav
| int_ime = Regija
| int_link = 
| grad_1 = Skoplje | int_1 = Skopska regija{{!}}Skoplje | stan_1 = 506.926 | img_1 = Skopje X48.JPG
| grad_2 = Bitola | int_2 = Pelagonijska regija{{!}}Pelagonija | stan_2 = 74.550 | img_2 =  Bitola 2007.JPG
| grad_3 = Kumanovo | int_3 = Sjeveroistočna regija (Sjeverna Makedonija){{!}}Sjeveroistok | stan_3 = 70.842 | img_3 = The square of Kumanovo (2).JPG
| grad_4 = Prilep | int_4 = Pelagonijska regija{{!}}Pelagonija | stan_4 = 66.246 | img_4 =  Prilepski ploštad.JPG
| grad_5 = Tetovo | int_5 = Pološka regija{{!}}Pološka | stan_5 = 52.915
| grad_6 = Veles | int_6 = Vardarska regija{{!}}Vardar | stan_6 = 43.716
| grad_7 = Štip | int_7 = Istočna regija (Sjeverna Makedonija){{!}}Istok | stan_7 = 43.652
| grad_8 = Ohrid | int_8 = Jugozapadna regija (Sjeverna Makedonija){{!}}Jugozapad | stan_8 = 42.033
| grad_9 = Gostivar | int_9 = Pološka regija{{!}}Pološka | stan_9 = 35.847
| grad_10 = Strumica | int_10 = Jugozapadna regija (Sjeverna Makedonija){{!}}Jugozapad | stan_10 = 35.311
}}

== Geografija ==
{{Glavni|Geografija Sjeverne Makedonije}}
[[Datoteka:R.o.Macedonia topography.svg|mini|desno|200px|Karta Sjeverne Makedonije.]]
[[Datoteka:Mount Korab, Republic of Macedonia.jpg|thumb|Planina [[Korab (planina)|Korab]], najviša planina u Sjevernoj Makedoniji]]
[[Datoteka:Galicica-viewfromKorita.JPG|thumb|[[Galičica]], pogled iz Korita]]
Sjeverna Makedonija ima ukupnu površinu od 25.713&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Nalazi se između 40° i 43° sjeverne [[Geografska širina|paralele]], kao i najvećim dijelom između 20° i 23° istočnog [[Geografska dužina|meridijana]] (vrlo mali dio zemlje leži istočno od 23° meridijana). Dužina sjevernomakedonskih granica iznosi 748&amp;nbsp;km, od čega je na 62&amp;nbsp;km sa [[Srbija|Srbijom]], 159&amp;nbsp;km sa [[Kosovo]]m, 148&amp;nbsp;km sa [[Bugarska|Bugarskom]], 228&amp;nbsp;km sa [[Grčka|Grčkom]] i 151&amp;nbsp;km sa [[Albanija|Albanijom]]. Sjeverna Makedonija predstavlja jedan od glavnih tranzitnih puteva za prevoz roba iz Grčke, preko [[Balkan]]a, kao i iz [[Srednja Evropa|srednje Evrope]] prema jugu i istoku kontinenta. Ona je dio mnogo većeg [[Makedonija (regija)|historijskog područja]], također poznatog pod istim imenom, a koji uključuju i [[Makedonija (Grčka)|istoimenu regiju]] sjeverne Grčke te [[Oblast Blagoevgrad|provinciju Blagoevgrad]] u [[Geografija Bugarske|jugozapadnoj Bugarskoj]].

=== Topografija ===
Sjeverna Makedonija nema izlaz na [[more]], a geografski je vrlo jasno definirana centralnom dolinom koju je formirala rijeka [[Vardar]], a uokvirena planinskim lancima duž granica zemlje. Reljef je uglavnom neravan, gdje [[Šar-planina]] i planina Osogovo okružuju dolinu Vardara. Tri velika jezera: [[Ohridsko jezero|Orhidsko]], [[Prespansko jezero|Prespansko]] i [[Dojransko jezero|Dojransko]], nalaze se na južnim i jugozapadnim granicama, a preko njih prolaze granice sa susjednim [[Albanija|Albanijom]] i [[Grčka|Grčkom]]. Za Orhidsko jezero smatra se da je jedno od najstarijih jezera i biotopa na svijetu.&lt;ref name=&quot;moegovmk&quot; /&gt; Ovo područje je seizmički vrlo aktivno, a u prošlosti su se dešavali snažni zemljotresi, poput onog iz 1963. kada je [[Skoplje]] pogodio razorni zemljotres, usmrtivši preko 1.000 građana.

Sjeverna Makedonija ima i veliki broj planina. One spadaju u dva različita planinska lanca: prvi je planinski lanac Šar-planine&lt;ref name=&quot;EBchecked&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Atlasphys&quot; /&gt; koja se nastavlja na zapadnovardarsko-pelagonijsku grupu planina (Baba-planina, [[Nidže]], [[Kožuf]] i [[Jakupica]]), koja je u sklopu [[Dinaridi|Dinarida]]. Drugi planinski lanac je lanac Osogovo-Belasica, koja pripada Rodopima. Planine koje pripadaju Šar-planini i zapadnovardarsko-pelagonijskom lancu su mlađe po postanku i znatno više od starih planina iz lanca Osogovo-Belasica. Vrh [[Korab (planina)|Korab]] na Šar-planini u blizini albanske granice sa 2.764 m je najviši vrh u Sjevernoj Makedoniji.

=== Hidrografija ===
[[Datoteka:SmolareWaterfall.JPG|thumb|desno|Vodopad Smolare]]
U Sjevernoj Makedoniji postoji oko 1.100 velikih izvora vode. Njene rijeke teku u tri sliva: [[Egejsko more|egejski]], [[Jadransko more|jadranski]] i [[Crno more|crnomorski sliv]].&lt;ref name=&quot;Mymacedonia.net&quot; /&gt; Površinom je najveći egejski sliv. Obuhvata oko 87% teritorije Sjeverne Makedonije, što iznosi 22.076&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Najveća sjevernomakedonska rijeka, [[Vardar]], također je i najveća rijeka ovog sliva, preko koje otiče 80% teritorije odnosno 20.459&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Njena dolina igra vrlo važnu ulogu i ekonomiji i komunikacijskom sistemu zemlje. Projekat pod nazivom ''Vardarska dolina'' smatra se jednim od temeljnih za strateških razvoj države.

Rijeka Crni Drim čini sliv [[Jadransko more|Jadranskog mora]], koji zahvata površinu od oko 3.320&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, odnosno 13% teritorije. On dobija vodu iz [[Prespansko jezero|Prespanskog]] i [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Sliv Crnog mora je najmanji sa samo 37&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. On obuhvata sjeverni dio planine Skopska Crna Gora. Ovdje se nalazi izvor rijeke Binačka Morava, koja se ulijeva u [[Velika Morava|Veliku Moravu]], te dalje preko [[Dunav]]a u [[Crno more]].

Sjeverna Makedonija ima oko 50 močvara i tri velika prirodna jezera: Ohridsko, Prespansko i [[Dojransko jezero]].

U državi postoji devet banjskih lječilišta i odmarališta: Banište, Banja Bansko, Istibanja, Katlanovo, Kežovica, Kosovrasti, Banja Kočani, Kumanovski Banji i Negorci.

=== Klima ===
Sjeverna Makedonija ima prijelaznu sredozemno-kontinentalnu klimu. Ljeta su vrlo topla i suha, dok su zime prilično hladne. Prosječna godišnja količina [[padavina]] varia od 1700&amp;nbsp;mm u zapadnim planinskim područjima do 500&amp;nbsp;mm u istočnim. Postoje tri osnovne klimatske zone u državi: umjerena sredozemna, planinska i blaga kontinentalna. Duž dolina rijeka [[Vardar]] i Strumica, u područjima Đevđelije, Valandova, Dojrana, Strumice i Radoviša, klima je umjerena sredozemna. Najtopliji gradovi u Demir Kapija i Đevđelija, gdje temperature u julu i augustu često prelaze 40&amp;nbsp;°C. Planinska klima je zastupljena u planinskim područjima zemlje, a karakteriziraju je duge i sniježne zime te kratka i hladna ljeta. Proljeće je obično hladnije od jeseni. Veći dio Sjeverne Makedonije ima umjerenu kontinentalnu klimu sa toplim i suhim ljetima i relativno hladnim i vlažnim zimama. U državi postoji oko 30 stalnih, službenih meteoroloških stanica.

===Nacionalni parkovi===
U Sjevernoj Makedoniji postoje tri nacionalna parka:
&lt;center&gt;
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width:60%&quot;
|-
! Ime
! Osnovan
! Veličina
! class=&quot;unsortable&quot; |Karta
! class=&quot;unsortable&quot; |Slika
|-
|[[Nacionalni park Mavrovo|Mavrovo]]
|style=&quot;text-align:center&quot; |1948.
|style=&quot;text-align:center&quot; |731&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|style=&quot;text-align:center; padding:0;&quot;|
{{location map|Makedonija|label=|position=left|float=left|width=80|lat=41.7|long=20.77|caption=}}
|style=&quot;text-align:center; padding:0;&quot;|[[Datoteka:Mavrovo-Lake-Autumn.jpg|200px]]
|-
|[[Nacionalni park Galičica|Galičica]]
|style=&quot;text-align:center&quot; |1958.
|style=&quot;text-align:center&quot; |227&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|style=&quot;text-align:center; padding:0;&quot;|
{{location map|Makedonija|label=|position=left|float=left|width=80|lat=40.94|long=20.81|caption=}}
|style=&quot;text-align:center; padding:0;&quot;|[[Datoteka:Galichitsa.jpg|200px]]
|-
|[[Nacionalni park Pelister|Pelister]]
|style=&quot;text-align:center&quot; |1948.
|style=&quot;text-align:center&quot; |125&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|style=&quot;text-align:center; padding:0;&quot;|
{{location map|Makedonija|label=|float=left|width=80|position=left|lat=41|long=21.18|caption=}}
|style=&quot;text-align:center; padding:0;&quot;|[[Datoteka:Pelister national park landscape 01.JPG|200px]]
|}
&lt;/center&gt;

== Ekonomija ==
{{Glavni|Privreda Sjeverne Makedonije}}
Rangirana kao četvrta &quot;najbolja zemlja koja provodi reforme&quot; među 178 država koje je navela [[Svjetska banka]] 2009, Sjeverna Makedonija je provela značajne ekonomske reforme nakon proglašenja nezavisnosti.&lt;ref name=&quot;worldbank&quot; /&gt; Država je razvila modernu otvorenu ekonomiju sa trgovinom koja učestvuje sa preko 90% u BDP tokom posljednjih nekoliko godina. Od 1996. Sjeverna Makedonija bilježi stalni, mada spori, ekonomski rast sa rastom [[Bruto domaći proizvod|BDP-a]] od 3,1% u 2005. Ovi pokazatelji projiciraju prosječni rast BDP-a od oko 5,2% u periodu 2006-2010.&lt;ref name=&quot;worldbank-devdata&quot; /&gt; Vlada je uspješno potvrdila svoja nastojanja u borbi protiv [[inflacija|inflacije]], sa stopom inflacije od samo 3% u 2006. i 2% u 2007,&lt;ref name=&quot;worldbank&quot; /&gt; te je implementirala politiku usmjerenu na privlačenje direktnih stranih investicija i promociju razvoja malih i srednjih preduzeća. Trenutna vlada je uvela i sistem proporcionalnih poreskih stopa sa namjerom da učini zemlju više privlačnom za strane investicije. Proporcionalna stopa poreza bila je 12% u 2007. te je još smanjena na 10% u 2008.&lt;ref name=&quot;vladamk&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;nuwireinvestor&quot; /&gt;

Međutim, i pored ovih reformi, stopa nezaposlenosti u Sjevernoj Makedoniji 2005. iznosila je 37,2%&lt;ref name=&quot;unemployment&quot; /&gt; dok je u 2006. ispod granice siromaštva živjelo 22% građana.&lt;ref name=&quot;worldbank-devdata&quot;/&gt; Sjeverna Makedonija je jedna od zemalja sa najvećim udjelom građana koji finansijski jedva preživljavaju, jer oko 72% njenih građana je izjavilo da sa svojim prihodima preživljava &quot;uz (velike) poteškoće&quot; ili &quot;vrlo teško&quot;, mada je Sjeverna Makedonija, zajedno sa [[Hrvatska|Hrvatskom]], jedina država na zapadnom [[Balkan]]u koje nije objavila povećanje ove statistike.&lt;ref name=&quot;balkanmon&quot; /&gt; [[Korupcija]] i relativno neefikasan pravni sistem također djeluju kao značajna prepreka uspješnim ekonomskom razvoju. Sjeverna Makedonija je i danas zemlja sa jednom od najnižih vrijednosti BDP-a po glavi stanovnika u [[Evropa|Evropi]]. Pored toga, crno tržište u zemlji se procjenjuje na blizu 20% od BDP-a.&lt;ref name=&quot;CIA_Factbook&quot; /&gt;

U aspektu strukture, prema podacima iz 2005. tercijarni sektor (uslužni) je sačinjavao ubjedljivo najveći dio BDP-a sa 57,1%, dok je 2000. činio oko 54,2% BDP-a. Sekundarni (industrijski) sektor činio je 29,3% BDP-a, zabilježivši pad sa 33,7% koliko je iznosio 2000. godine, dok je primarni (poljoprivredni) predstavljao samo 12,9%, odnosno 12% u 2000. godini.&lt;ref name=&quot;worldbank-devdata&quot; /&gt; Jedna od najvažnijih grana privrede predstavlja [[tekstil]]na industrija, čineći više od polovine ukupnog izvoza Sjeverne Makedonije.&lt;ref name=&quot;macedonianembassy&quot; /&gt; Drugi važni izvozni proizvodi uključuju [[željezo]], [[čelik]], [[vino]] i [[povrće]].&lt;ref name=&quot;ForeignAffairs&quot; /&gt;

Sa 9.157 US$ BDP po glavi stanovnika računato po kupovnoj moći i [[indeks ljudskog razvoja|indeksu ljudskog razvoja]] (HDI) od 0,701, Sjeverna Makedonija spada u slabije razvijene zemlje, te ima primjetno manju ekonomiju od većine bivših jugoslavenskih republika. Prema podacima [[Eurostat]]a, sjevernomakedonski GDP po glavi stanovnika (prema PPP) iznosio je 36% od prosjeka [[Evropska unija|Evropske unije]] u 2011. godini.&lt;ref name=&quot;eurostat&quot; /&gt;

U Sjevernoj Makedoniji postoje dva veća rudnika olovno-cinkove rude Toranica i Zletovo, koji su u vlasništvu indijske grupacije Binani.&lt;ref name=&quot;pravdiko&quot; /&gt; Ruda se kopa na 15 otvorenih otkopa u količini od oko 500 tona dnevno.

=== Infrastruktura ===
{{dvostruka slika|right
|Black Drim wells.jpg|180px|Galichnik-View-Northern-Slope.jpg|180px
|Rijeka Crni Drim|Selo Galičnik
}}
Sjeverna Makedonija (zajedno sa [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i [[Kosovo]]m) spada u slabije razvijena južna područja bivše [[SFR Jugoslavija|Jugoslavije]]. Pretrpjela je teške ekonomske prilike nakon osamostaljenja, kada se unutrašnje jugoslavensko tržište raspalo a dotacije iz [[Beograd]]a prestale. Osim toga, suočila se sa istim problemima kao i ostale bivše [[socijalizam|socijalističke]] [[Istočna Evropa|istočnoevropske]] zemlje tokom tranzicije u [[tržišna ekonomija|tržišnu ekonomiju]]. Njeni glavni cestovni i željeznički izvozni pravci kroz [[Srbija|Srbiju]] ostali su neisplativi sa visokim tranzitnim troškovima, što je utjecalo na izvoz njene ranije vrlo profitabilne industrije povrća u [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Srednja Evropa|srednju Evropu]]. Sjevernomakedonsko telekomunikacijsko tržište zabilježilo je godišnji rast od 63,8% tokom 2007. što predstavlja najbrže rastuće područje u jadranskoj regiji.&lt;ref name=&quot;showproduct&quot; /&gt;

Sjeverna Makedonija je po svom položaju kontinentalna zemlja u sredini Balkanskog poluostrva, pa su i glavne saobraćajne veze u zemlji one povezuju različite delove poluostrva (transbalkanske veze). Posebno je važna veza sever-jug Vardarskom udolinom, koja povezuje Grčku sa ostatkom Evrope.

Ukupna dužina železničke mreže u Makedoniji je 699&amp;nbsp;km. Najvažnija železnička linija je pruga na liniji granica sa Srbijom - Kumanovo - Skoplje - Veles - Đevđelija - granica sa Grčkom. Od 2001. godine gradi se pruga Beljakovci - granica sa Bugarskom, čime će se dobiti neposredna veza Skoplje - Sofija. Najvažnije železničko čvorište u zemlji je Skoplje, a ostala dva su Veles i Kumanovo.

=== Trgovina i investicije ===
Izbijanje ratova u bivšoj [[SFR Jugoslavija|Jugoslaviji]] i uvođenje sankcija [[Srbija i Crna Gora|Srbiji i Crnoj Gori]] prouzrokovalo je ogromnu štetu privredi Sjeverne Makedonije, jer je Srbija činila oko 60% njenog tržišta prije raspada Jugoslavije. Kada je [[Grčka]] uvela trgovački embargo na Makedonijom 1994/95. makedonska privreda je doživjela dodatni udarac. Određeno olakšanje donio je kraj [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] u novembru 1995. i ukidanje grčkog embarga, ali su [[Kosovski rat]] 1999. i albanska kriza 2001. doveli do daljnje destabilizacije.

Nakon završetka grčkog embarga, Grčka je postala najvažniji poslovni partner zemlje. Mnoge grčke kompanije su kupile kompanije u Makedoniji koje su nekad bile u državnom vlasništvu,&lt;ref name=&quot;greekembassy&quot; /&gt; poput rafinerije nafte Okta, prehrambene kompanije &quot;Žito Luks&quot;, rudnika mramora u [[Prilep]]u, tekstilnih postrojenja u [[Bitola|Bitoli]] itd. zapošljavajući oko 20 hiljada ljudi. Drugi ključni trgovački partneri Sjeverne Makedonije su, između ostalih, [[Njemačka]], [[Italija]], [[SAD]], [[Slovenija]], [[Austrija]] i [[Turska]].

=== Obrazovanje ===
Prema zakonima Sjeverne Makedonije, obrazovanje je svima dostupno pod jednakim uvjetima. Osnovno obrazovanje je obvezno, djeca koja pohađaju osnovnu školu u dobi od 6 ili 7 godina. Obrazovni je sustav prošao značajne reforme u 2000-ima i u skladu je sa standardima Evropske unije i Bolonjskim procesom .

Visoko i visoko obrazovanje omogućeno je na fakultetima, fakultetima i umjetničkim akademijama. Postoje četiri državna sveučilišta u Sjevernoj Makedoniji: Sveučilište u [[Skoplje|Skoplju]], Sveučilište Goce Delcev u Štipu, Sv. Klementa Ohridskog Bitola i Državno sveučilište [[Tetovo]], a postoji nekoliko privatnih sveučilišta.

Sveučilište Sv. Ćiril i Metod najstarije je i najveće sveučilište u Sjevernoj Makedoniji , sa sjedištem u Skoplju . Osnovana je 24. aprila 1949. godine . godine s tri fakulteta i sastoji se od 23 fakulteta, 5 instituta i 4 javne znanstvene ustanove, kao i 6 ostalih organizacija koje surađuju sa Sveučilištem

=== Turizam ===
{{Glavni|Turizam u Sjevernoj Makedoniji}}
[[Datoteka:Iglesia San Juan Kaneo, Ohrid, Macedonia, 2014-04-17, DD 22.JPG|mini|225x225piksel|[[Ohrid]]]]
Turizam je važan dio ekonomije Sjeverne Makedonije. Veliki broj prirodnih i kulturnih atrakcija u državi čine je poželjnim odredištem za posjetioce. Godišnji broj turista dostiže oko 700 hiljada.&lt;ref name=&quot;faqmacedonia&quot; /&gt; 2011 godine, zemlja je posjetilo gotovo 262 tisuća stranih turista  , posebno iz susjednih zemalja poput Grčke, Srbije i Albanije, ali i zemlje zapadne Evrope i SAD-a Sjeverna Makedonija, iako nije otvorena, ima neki turistički potencijal zahvaljujući svojim planinama i netaknutoj prirodi, istaknutim u tri nacionalna parka u zemlji. Turistički grad zemlje je [[Ohrid]] , na popisu svjetske baštine od UNESCO-a . Grad je poznat po jezeru obrubljenom s nekoliko plaža i mnogim historijskim spomenicima. [[Skoplje]] je , politički i gospodarski kapital, izgubilo je većinu svoje baštine u potresu 1963. godine, ali još uvijek održava osmanski okrug s džamijama, kao i tvrđavu i muzeje nacionalnog stasa

== Vojska ==
[[Datoteka:Army.mil-2007-12-14-181154.jpg|mini|Smotra vojnika]]
'''[[Vojska Sjeverne Makedonije|Vojska RepublikeSjeverne Makedonije]]''' (VRM) je naziv za oružane snage Republike Sjevrne Makedonije. VRM je strateško organizovana kao [[kopnena vojska]] s [[Vojna avijacija|vojnom avijacijom]] i vojnom riječnom flotom kao podrškom kopnenoj vojsci. Makedonska vojska je profesionalna i služenje vojnog roka je na dobrovoljnoj bazi. Ranije vojni rok trajao je 6 mjeseci, a civilno služenje 14 mjeseci. Postoji Kumanovski korpus, Bitolski korpus, Skopski korpus i [[Vojna avijacija]].

Politika nacionalnih obrambenih snaga sastoji se od:

* očuvanja samostalnosti i suverenosti Republike Makedonije,
* zaštite integriteta makedonskog kopnenog teritorija, zračnog prostora i teritorijalnih voda te
* odbrane nacionalnog Ustava.

== Međunarodne integracije ==

=== Pristupanje Evropskoj uniji ===
{{Glavni|Pristupanje Sjeverne Makedonije Evropskoj uniji}}
Na sastanku održanom 15. i 16. novembra 2005., Evropsko vijeće Republici Sjevernoj Makedoniji dodijelilo je status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji .

Od 19. decembra 2009. godine, građani Sjeverne Makedonije više ne trebaju vize za ulazak u [[Šengenski sporazum|šengenski prostor]].

26. juna 2018. Vijeće za opća pitanja EU usvojilo je ''&quot;Zaključke o procesu stabilizacije i pridruživanja između Europskog i zapadnog Balkana koji uključuju Republiku Sjevernu Makedoniju&quot;'' '''.'''Evropsko vijeće odobrilo ih je 28. juna iste godine.

EU je također zatražio od Sjeverne Makedonije da riješi ključna neriješena pitanja sa [[Grčka|Grčkom]]. Glavni problem dviju zemalja bio je naziv &quot;Makedonija&quot;, jer ga Grčka strana nije podržavala volju istoimene grčke zemlje. Grčki i makedonski ministri vanjskih poslova 18. juna 2018. potpisali su takozvani Prespanski sporazum , u kojem su se obvezali riješiti to pitanje. Potpisima su prisustvovali i premijeri Aleksis Cipras i Zoran Zaev . 11. januara 2019. makedonski parlament glasao je potrebnom dvotrećinskom većinom za novo ime zemlje - Sjeverna Makedonija.Odluka Parlamenta izazvala je velik otpor u zemlji, a međunarodna javnost pozdravila je odluku, a 18. juna 2019. [[Evropsko vijeće]] . Međutim, iako su i Sjeverna Makedonija i [[Albanija]] ispunile svoja obećanja, [[Evropsko vijeće]] nije uputilo zeleno svjetlo za pregovore o pristupanju. Sjeverna Makedonija je u povoljnijem položaju u odnosu na [[Albanija|Albaniju]]. Obećana potvrda pregovora o pristupanju trebala bi se dogoditi u [[Oktobar|oktobru]] 2019,no 18.oktobra čelnici zemalja članica Evropske unije nisu se suglasili oko prijedloga da se otpočnu pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i nakon duge i burne rasprave protekle noći nisu usvojili nikakve zaključke o proširenju.

=== NATO integracije ===
{{Glavni|Pristupanje Sjeverne Makedonije NATO-u}}
Pristupanje Sjeverne Makedonije Sjevernoatlantskog saveza ([[NATO]]) trenutno je u toku. Poziv [[NATO]]-a na Sjevernu Makedoniju koju je blokirala [[Grčka]] na samitu u Bukureštu [[2008.|2008]]. godine . Nacije su se složile da će zemlja dobiti poziv nakon što se riješi spor oko imena Makedonije. Grčka smatra da ustavno ime svog komšije podrazumijeva teritorijalne težnje protiv vlastite regije Makedonije. Nakon [[Veto|veta]], [[Grčka]] je tužena na Međunarodnom sudu pravde zalažući upotrebu oznake &quot;Bivša jugoslovenska republika Makedonija&quot; kao prihvatljive opcije za ulazak u NATO, dok Grčka tvrdi da je to bila kolektivna odluka NATO-a da ne poziva Makedoniju i stoga privremeni sporazum potpisan između dvije zemlje se nije dogodio, prekršen je. Grčka također može blokirati pristup Sjeverne Makedonije Evropskoj uniji osporavanjem imena. Tadašnja sekretarka američkog State Departmenta [[Hillary Clinton]] pozvala je Makedoniju i Grčku da nađe &quot;prihvatljivo rješenje&quot; oko spora, tako da se Makedonija slobodna pridruži NATO-u 2014. godine, prije 65. godišnjice od svog osnivanja, NATO je objavio da neće ponuditi novo članstvo toj organizaciji te godine. Neki analitičari, poput Jorgea Beniteza iz think-tanka Atlantskog vijeća , tvrdili su da je to nevoljkost dijelom posljedica nove sigurnosne klime nakon ruske aneksije [[Krim]]a.

Nakon dogovora u junu 2018. o preimenovanju zemlje u &quot;Republika Sjeverna Makedonija&quot;, NATO je razmotrio mogućnost produženja poziva toj zemlji da prisustvuje njegovom samitu 11. i 12. jula. NATO je 11. jula 2018. pozvao Republiku Makedoniju da započne pregovore o pristupanju rekavši da bi se zemlja mogla pridružiti organizaciji nakon što se pitanje imena završeno. Dana 6. februara 2019, stalni predstavnici u [[NATO]] zemalja članica potpisali su protokol o pristupanju Sjeverne Makedonije u NATO. Sjeverna Makedonija je postala članica NATO-a 27. marta 2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://hr.n1info.com/Svijet/a495203/Sjeverna-Makedonija-sluzbeno-postala-30.-clanica-NATO-a.html|title=Sjeverna Makedonija službeno postala 30. članica NATO-a|website=N1 HR|language=hr|access-date=28. 3. 2020|archive-date=28. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200328095018/http://hr.n1info.com/Svijet/a495203/Sjeverna-Makedonija-sluzbeno-postala-30.-clanica-NATO-a.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/sjeverna-makedonija-sluzbeno-postala-30-clanica-nato-a-20200327|title=Sjeverna Makedonija službeno postala 30. članica NATO-a|website=tportal.hr|access-date=28. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Demografija ==
{{Glavni|Demografija Sjeverne Makedonije}}
[[Datoteka:Св Климент.JPG|mini|desno|200px|Crkva Svetog Klimenta u Ohridu.]]
Prema podacima sa posljednjeg popisa 2002. u Sjevernoj Makedoniji je živjelo 2.022.547 stanovnika.&lt;ref name=&quot;stat.gov.mk&quot; /&gt; Prema posljednjim zvaničnim procjenama iz 2009. broj stanovnika se nije znatnije promijenio i iznosi 2.050.671.&lt;ref name=&quot;dzs&quot; /&gt; Prema posljednjem popisu, najveća etnička grupa u državi su [[Makedonci]]. Drugi po brojnosti su [[Albanci]] koji su u većini uglavnom u sjeverozapadnom dijelu zemlje. Prema nekim nezvaničnim procjenama, u Sjevernoj Makedoniji živi oko 260 hiljada Roma.&lt;ref name=&quot;UNDP&quot; /&gt;

{{Stubičasti dijagram
| naslov = Etničke grupe u Sjevernoj Makedoniji 2002.
| float    = right
| barwidth = 150px
| desno1 = %
| maks = 100
 |ime_stuba1='''Makedonci''' |boja_stuba1=#FF0000|cifra_stuba1=64.18
 |ime_stuba2=[[Albanci]] |boja_stuba2=#403021|cifra_stuba2=25.17
 |ime_stuba3=[[Turci]] |boja_stuba3=#C154C1|cifra_stuba3=3.85
 |ime_stuba4=Romi |boja_stuba4=#007FFF|cifra_stuba4=2.66
 |ime_stuba5=[[Srbi]] |boja_stuba5=#228B22|cifra_stuba5=1.78
 |ime_stuba6=[[Bošnjaci]] |boja_stuba6=#FFBF00|cifra_stuba6=0.84
 |ime_stuba7=Vlasi |boja_stuba7=#C19A6B|cifra_stuba7=0.48
 |ime_stuba8=drugi |boja_stuba8=#C154C1|cifra_stuba8=1.04
}}

{{Stubičasti dijagram
| naslov = Religije u Sjevernoj Makedoniji&lt;ref name=&quot;ciafact&quot; /&gt;
| float    = right
| barwidth = 150px
| desno1 = %
| maks = 100
|ime_stuba1=Pravoslavlje |boja_stuba1=#0044EE|cifra_stuba1=64.7
|ime_stuba2=Islam |boja_stuba2=#00EE44|cifra_stuba2=33.3
|ime_stuba3=drugi kršćanski pravci |boja_stuba3=#C154C1|cifra_stuba3=0.3
}}

=== Religija ===
[[Pravoslavlje]] je najdominantnija religija u Sjevernoj Makedoniji, kojoj pripada oko 64,7% stanovništva, od čega većina pripada [[Makedonska pravoslavna crkva - Ohridska arhiepiskopija|Makedonskoj pravoslavnoj crkvi]]. Osim njih, u državi živi i oko 0,37% pripadnika drugih kršćanskih pravaca. [[Musliman]]i čine oko 33,3% stanovništva. Sjeverna Makedonija je peta država u [[Evropa|Evropi]] po udjelu muslimana u stanovništvu, nakon [[Turska|Turske]] (96%), [[Kosovo|Kosova]] (90%), [[Albanija|Albanije]] (60%) i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] (51%).&lt;ref name=&quot;bkcia&quot; /&gt; Većina muslimana u Makedoniji su [[Albanci]], [[Bošnjaci]], [[Turci]] i [[Romi]], mada ima i mali broj muslimana [[Makedonci|Makedonaca]]. Ostalih 1,63% stanovništva po popisu iz 2002. nije se izjasnilo o religiji.&lt;ref name=&quot;CIA_Factbook&quot; /&gt;

U državi je prema podacima iz 2011. bilo 1.842 [[crkva|crkve]] i 580 [[džamija]].&lt;ref name=&quot;dnevnik&quot; /&gt; Pravoslavne i islamske religijske zajednice imaju osnovane vjerske škole u [[Skoplje|Skoplju]]. U glavnom gradu postoji i pravoslavni teološki koledž (sjemenište). Makedonska pravoslavna crkva ima jurisdikciju nad 10 provincija (sedam u državi i tri u inostranstvu), 10 episkopa i oko 350 sveštenika. U svim crkvenim provincijama se godišnje krsti oko 30.000 vjernika.

Između Makedonske i [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] postoje određene tenzije, nastale nakon što se Makedonska odvojila i proglasila [[autokefalnost]] 1967. godine. Nakon što su pregovori između dvije crkve zaustavljeni, Srpska pravoslavna crkva je priznala samo grupu koju je predvodio Zoran Vraniškovski, bivši makedonski episkop, koji je postavljen na čelu Ohridske arhiepiskopije kao arhiepiskop Jovan VI Ohridski. Reakcije Makedonske pravoslavne crkve bile su prekid svih odnosa sa novim ohridskim arhiepiskopom i zabrana ulaska svim episkopima SPC na područje Makedonije. Arhiepiskop Jovan je uhapšen i zatvoren 18 mjeseci zbog ''klevete Makedonske pravoslavne crkve i vrijeđanja vjerskih osjećanja lokalnog stanovništva'', jer je navodno dijelio kalendare i pamflete Srpske pravoslavne crkve.&lt;ref name=&quot;Rivalry&quot; /&gt;

=== Jezici ===
U Sjevernoj Makedoniji u službenoj su upotrebi dva jezika na državnoj razini: [[Makedonski jezik|makedonski]], čije je postojanje potvrđeno Prespanskim sporazumom iz 2018., i [[Albanski jezik|albanski]]. Zakonom o jezicima, koji je stupio na snagu u siječnju 2019., predviđeno je da se makedonski jezik koristi kao službeni u svim aspektima na cijelom teritoriju države i u međunarodnim odnosima, dok se albanski koristi kao ko-službeni jezik na državnoj razini (dvojezičke table na državnim institucijama), ne računajući odbranu, središnju policiju i monetarnu politiku, te na razini lokalne samouprave, gdje ima ima od 20% govornika tog jezika.

== Flora i fauna ==
[[Datoteka:Pinus peuce Habitus BotGardBln0906.jpg|100px|thumb|lijevo|''Pinus peuce'', sjevernomakedonski bor, balkanski bor ili molika, jedno od najprepoznatljivijih vrsta drveća u Sjevernoj Makedoniji]]
Biljni svijet u Sjevernoj Makedoniji predstavlja oko 210 biljnih porodica sa 920 rodova te oko 3.700 biljnih vrsta. Najrasprostranjenija je grupa cvjetnica sa oko 3.200 vrsta, koje slijede mahovine sa 350 vrsta te [[paprat]]i sa 42 vrste.

[[Fitogeografija|Fitogeografski]], Sjeverna Makedonija pripada ilirskoj provinciji cirkumborealne oblasti unutar borealnog kraljevstva. Prema WWF-u i digitalnoj karti evropskih ekoloških regija koju je izradila EEA (Evropska agencija za okolinu), teritorija Sjeverne Makedonije se može podijeliti na četiri eko-regije: mješane šume Pindskih planina, mješane šume [[Balkan]]a, mješane šume Rodopa i egejski sklerofiti i mješane šume.

[[Nacionalni park Pelister]] kod Bitole je poznat po prisustvu [[endem]]skog sjevernomakedonskog bora, kao i drugih 88 vrsta biljaka koje predstavljaju gotovo 30% sjevernomakedonske dendroflore. Šume sjevernomakedonskog bora na Pelisteru se mogu podijeliti na dvije zajednice: šume bora sa papratima i šume sa čempresima. Sjevernomakedonski bor, jedna posebna vrsta četinarskog drveta, je relikt tercijarnog biljnog svijeta, a bor molika sa pet iglica prvi put je pronađen i opisan na Pelisteru 1893. godine.

U sjevernomakedonskim šumama također raste i sjevernomakedonski hrast (''Quercus trojana''), tužne vrbe, bijele vrbe, topole, brijestovi i druge vrste [[drvo|drveća]]. Na bogatim pašnjacima i livadama [[Šar-planina|Šar-planine]], Mavrova i Bistre raste još jedna biljka karakteristična za Sjevernu Makedoniju - [[Divlji mak|mak]]. Kvalitet gustog soka maka se u svijetu mjeri jedinicama [[morfin]]a. Dok kineski [[opijum]] sadrži osam tih jedinica i smatra se visoke kvalitete, indijski opijum sadrži sedam, a turski opijum samo šest, makedonski opijum sadrži punih 14 jedinica morfina i jedan je od najkvalitetnijih vrsta opijuma na svijetu.&lt;ref name=&quot;client&quot; /&gt;

Životinjski svijet Sjeverne Makedonije je veoma bogat i uključuje vukove, medvjede, lisice, jelene, vjeverice, divlje svinje i divokoze. Vrlo rijetko može se pronaći i [[ris]] u planinama zapadne Sjeverne Makedonije, dok jelena ima u području Demir Kapije. Tri velika jezera u zemlji predstavljaju odvojene životinjske zone, što je naznaka dugotrajne teritorijalne i vremenske izolacije. Životinjski svijet [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]] je ostatak ranije ere, a poznato je po svojim ribama, između ostalih ohridskoj pastrmci (''Salmo letnica''), krkušama, pižorima i drugim. Također, ovo jezero je poznato i po određenim vrstama puževa, čije je porijeklo datirano na 30 miliona godina. Slične vrste se mogu naći još samo u [[Bajkalsko jezero|Bajkalskom jezeru]]. Ohridsko jezero je u zoološkim studijama poznato i po [[jegulja|jegulji]] i njenom čudesnom ciklusu razmnožavanja. Ona dolazi u Ohridsko jezero iz dalekog [[Sargaško more|Sargaškog mora]], te u Ohridskom jezeru ostaje u dubinama 10-tak godina. Kada spolno sazrije, neobjašnjivim instinktom jegulja u jesen polazi nazad na mjesto svog rođenja. Tamo polaže jaja i umire, da bi njeni potomci ponovili ciklus.

== Kultura ==
{{Glavni|Kultura Sjeverne Makedonije}}
[[Datoteka:Robevci house.jpg|thumb|Kuća Robevci&amp;nbsp;– tipična sjevernomakedonska arhitektura]]
Sjeverna Makedonija ima bogato kulturno naslijeđe u umjetnosti, arhitekturi, poeziji i muzici. U njoj se nalazi brojna antička, zaštićena vjerska mjesta. Poetski, filmski i muzički festivali se održavaju svake godine. Stilovi [[Muzika u Sjevernoj Makedoniji|sjevernomakedonske muzike]] su se razvijali po snažnim utjecajem bizantijske crkvene muzike. Sjeverna Makedonija ima i znatan broj očuvanih bizantijskih [[freska|freski]], uglavnom iz perioda od 11. do 16. vijeka. Postoji nekoliko hiljada kvadratnih metara tako očuvanih fresaka, najvećim dijelom u vrlo dobrom stanju, a predstavljaju remek-djela makedonske škole crkvenog slikarstva.

Drugi važni kulturni događaji u Sjevernoj Makedoniji su Ohridski ljetni festival klasične muzike i drame, Struške večeri poezije, na kojima se okupljaju pjesnici iz više od 50 država svijeta, Međunarodni festival kamere u [[Bitolj|Bitoli]], Otvoreni teatar mladih, Jazz festival u [[Skoplje|Skoplju]] i drugi. [[Sjevernomakedonska opera]] otvorena je 1947. izvedbom ''Cavalleria rusticana'' u režiji Branka Pomorišca. Svake godine, održavaju se Majske operske večeri u Skoplju u trajanju od 20 dana. Prvi performans Majske opere bio je ''Car Samuilo'' u maju 1972. koju je napisao Kiril Makedonski.&lt;ref name=&quot;culture&quot; /&gt;

Među najpoznatijim muzičarima u Sjevernoj Makedoniji, koji su postali poznati i van granica države, kao i u zemljama bivše [[SFR Jugoslavija|Jugoslavije]], su [[Usnija Redžepova|Usnija]] i [[Esma Redžepova]], [[Toše Proeski]], [[Kaliopi]], [[Vlatko Stefanovski]] sa rock grupom [[Leb i sol]] i drugi.
[[Datoteka:Грав во тава(тафче гравче) (3).jpg|mini|[[Tavče gravče]]]]

=== Gastronomija ===
Sjeverno makedonska kuhinja tradicionalna je kuhinja Sjeverne Makedonije .Klasificiraa je  kao balkanska kuhinja , odražava mediteranske i bliskoistočne utjecaje i dijeli karakteristike drugih balkanskih kuhinja.  Relativno topla klima u zemlji osigurava povoljne uvjete za rast raznog povrća, bilja i voća. Sjeverno makedonska kuhinja također privlači pažnju raznolikošću i kvalitetom lokalnih alkoholnih pića poput [[Mliječni proizvodi|mliječnih proizvoda]] , [[Vino|vina]] i [[Rakija|rakije]] .

[[Tavče gravče]] i [[Mastika]] smatraju se nacionalnom hranom i pićem sjeverne Makedonije.

=== Sport ===
[[Nogomet]] i [[rukomet]] su najpopularniji sportovi u Sjevernoj Makedoniji. [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Makedonije]] je pod kontrolom Nogometne federacije Sjeverne Makedonije (FFSM). Domaće utakmice igrau na ''Telekom Areni'' u [[Skoplje|Skoplju]]. Osim nogometa, rukomet je također veoma važan sport u zemlji. Kometal Skoplje je 2002. osvojio EHF Evropsku ligu prvaka za žene. Evropsko prvenstvo u rukometu za žene je održano u Sjevernoj Makedoniji 2008. godine. Utakmice su odigrane u Skoplju i [[Ohrid]]u. Ženska rukometna reprezentacija Sjeverne Makedonije je na tom prvenstvu osvojila sedmo mjesto.

[[Košarkaška reprezentacija Sjeverne Makedonije]] predstavlja Sjevernu Makedoniju u međunarodnim košarkaškim takmičenjima. Reprezentaciju kontrolira Košarkaška federacija Sjeverne Makedonije, koja je osnovana 1992. a pridružila se [[Međunarodna košarkaška federacija|FIBA]] 1993. godine. Sjeverna Makedonija je učestovala na tri [[Evropsko prvenstvo u košarci|Eurobasketa]] od svog osnivanja, a najbolji rezultat je osvojeno 4. mjesto na [[Evropsko prvenstvo u košarci 2011.|Eurobasketu 2011.]] Svoje domaće utakmice igra u Areni &quot;Boris Trajkovski&quot; u Skoplju.

U ljetnim mjesecima održava se Ohridski plivački maraton. Održava se svake godine na Ohridskom jezeru. Tokom zime, u Sjevernoj Makedoniji su otvoreni brojni zimski sportski centri. Sjeverna Makedonija također redovno učestvuje i na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]]. Učešće na Igrama organizira Sjevernomakedonski olimpijski komitet.&lt;ref name=&quot;InfoZone&quot; /&gt;

=== Mediji ===
Makedonski ustav jamči slobodu štampe i izražavanja. Makedonska radio televizija nacionalna je televizija Sjeverne Makedonije, osnovana 1993. godine od Skupštine Republike Sjeverne Makedonije. Sjeverno Makedonska radio televizija emitira televizijski program s pet kanala, kao i tri radijska programa. Ostale poznate komercijalne televizijske stanice su Sitel i Kanal 5 , obje sa sjedištem u Skoplju.

Sjeverno- makedonska novinska agencija (MIA) je novinska agencija Sjeverna Makedonija. Nova Makedonija najstariji je dnevni list objavljen u Sjevernoj Makedoniji. Glasnik je osnovan na temelju Odluke predsjedništva ASNOM- a . Prvo izdanje objavljeno je 29. oktobra 1944. godine . u selu Gorno Vranovci , a prvi glavni urednik bio mu je Vasil Ivanovski. Zgrada, u kojoj se nalazila štamparija u selu, obnovljena je u muzej nakon rata. Glavni štampani mediji su Večer, Utrinski Vesnik i Dnevnik. Manjine također imaju svoje medije, a albanski tisak ima značajan udio u zemlji.

=== Muzika ===
Sjeverna Makedonija ima bogatu tradiciju folklora i [[Makedonska narodna muzika|narodne muzike]]. Narodna igra [[kolo]] ili [[Makedonsko oro|oro]] je najomiljeniji vid folklora u Sjevernoj Makedoniji i razlikuje se od regije do regije. Najvažniji predstavnici makedonske narodne muzike su: [[Aleksandar Šarievski]], [[Vaska Ilieva]], [[Jonče Andonov]], [[Duet Selimova Želčeski]], [[Goce Nikolovski]], [[Vojo Stojanovski]] i [[Esma Redžepova]]. [[Folklorni ansambl Tanec|Tanec]] je profesionalni folklorni ansambl iz [[Skoplje|Skoplja]], osnovan 1949. s ciljem prikupljanja, očuvanja i predstavljanja makedonskog folklora, kulture i tradicije. Pece Atanasovski je bio poznati stoper, vođa orkestra i izvođač makedonske narodne muzike. Po njemu je nazvan Festival narodnih instrumenata i pjesama.

Najpopularniji [[Rock muzika|rock]] sastav u zemlji su [[Leb i sol]], koji u svojim pjesmama njeguje makedonsku narodnu muziku pomiješanu sa rock i [[jazz rock]] muzikom. Tu su još i jazz rock grupa [[Den za den (grupa)|Den za den]], te [[Avangarda|avangardna]] rock grupa [[Mizar]], koji su bili jedan od pionira tamnog zvuka i prva uspješna muzička grupa sa područja bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] koja je objavila album na [[Makedonski jezik|makedonskom jeziku]]. [[Pop muzika]] ima značajno mjesto s izvođačima kao što su: [[Toše Proeski]], [[Karolina Gočeva]] i [[Elena Risteska]]. Sjeverna Makedonija ima nekoliko velikih muzičkih festivala kao što su [[Skoplje Jazz Festival]], [[Zlatni slavej (festival za djecu)|Zlatni slavej]] i [[Folk Fest Valandovo]], koji je prvi put održan 1985. godine.

Na natjecanju za [[Pjesma Evrovizije|Pjesmu Evrovizije]] Sjeverna Makedonija sudjeluje od 1998. godine sa natjecanjem u britanskom gradu u [[Birmingham]]u. Prvi pokušaj sjeverne Makedonije na natjecanju za pjesmu Eurovizije bio je 1996. godine s grupom [[Kaliopi]] i pjesmom &quot;Samo ti&quot;, međutim, nije uspjela proći predselekciju, što je spriječilo ovu zemlju da debitira te godine. Najveći uspjeh koji je Sjeverna Makedonija pokazala u [[Tel Aviv]]u je 2019. godina kad je Tamara Todevska završila na 8. mjestu pjesmom &quot;Ponosna&quot;

=== Filatelija ===
'''Filatelija u [[Makedonija|Makedoniji]]''' počinje [[8. septembar|8. septembra]] [[1992]]. povodom godišnjice nezavisnosti.

====== Marke makedonskog revolucionarnog komiteta 1906. godine ======
1906. godine dolazi prvi put do izdavanja poštanskih markica u Makedoniji. Marke izlaze u vrijednosti od 10, 20 [[para]], 1, 5, 10, 15, i 25 groša. Na njima je prikazan lav i marke su dvojobno štampane. Ime države napisano je ćirilicom, a Makedonija sa ruskim ''Я'' na kraju ''MAKEДOНИЯ''. Marke zbog gušenja ustanka nisu ušle u opticaj, i nije poznat broj otisnutih markica. Smatraju se zapravo prvim markama Makedonije, ali zbog gotovo neznatne količine nisu poznate na tržištu.

Marke sa likom žene koja moli za pomoć su zapravo pretisak bugarskih marki iz 1902. godine i smatraju se privatnim izdanjima Makedonskog revolucionarnog komiteta u [[Bugarska|Bugarskoj]]. Vrijednost im je 10, 20, 30 stotinki i 1 [[Bugarski lev|lev]].

====== Sjeverna Makedonija od 1992. do danas ======
[[Datoteka:Makedonska zastava.jpg|mini|Makedonska zastava na poštanskim markama, 1992. godina]]
Nakon otcjepljenja od bivše Jugoslavije u novembru 1991. godine, makedonska pošta koristi i dalje marke bivše države. Vrijednosti su kao i novac i dalje izražene u [[Jugoslavenski dinar|jugoslovenskom dinaru]], sve do uvođenja nove makedonske valute [[Makedonski denar|denar]], koji se mijenja u razmjeri 1:1 26. aprila 1992 godine. 8. aprila 1993. godine Makedonija je primljena u Ujedinjene Nacije pod nazivom Bivša jugoslovenska republika Makedonija. Taj se naziv koristi samo u službenim inozemnim izvorima, dok na markama Makedonije izlazi jednostavno njeno ime Makedonija.

Od 12. jula 1993. godine Makedonija je članica Svjetskog poštanskog saveza UPU.
[[Datoteka:Arhitektura u Makedoniji.jpg|mini|Kuće iz raznih područja Makedonije. Dio trajne serije makedonske pošte, 2002. godina]]
Prva marka izlazi 8. septembra 1992. godine i na njoj su autoportreti drvorezaca Petra i Makarija, sa [[ikonostas]]a crkve Svetog Jovana Bigorskog u [[Debar|Debru]]. Marka ima vrijednost od 30 denara i izdata je u količini od 2.000.000 primjeraka. Te godine izlaze samo tri marke i sve tri su religioznog sadržaja sa likovima sa [[Freska|freski]] iz 15 i 16-og vijeka. Svi natpisi na marka su  štampani [[Ćirilica|ćirilicom]] i [[nominalna vrijednost]] marki se kreće do 500 denara.

Marke Makedonije su u početku religioznog sadržaja, sa najčešćim motivima [[ikona]] iz makedonskih manastira, ali i obilježja makedonske državnosti, historije VMRO-a, 90-godišnjice Ilindena, kao i osoba iz makedonske historije i kulture. Nakon nekoliko izdanja sa freskama, interesantna su izdanja sa motivima prirode, riba, biljaka, insekata i životinja iz Makedonije. Izdanje Arhitektura sa motivima kuća u Makedoniji, koje je kao trajno izdanje gotovo neizbježno u kolekcijama sakupljača makedonskih markica, predstavlja kuće iz raznih dijelova Makedonije.
[[Datoteka:Muzicki instrumenti iz Makedonije.jpg|mini|Muzički instrumenti iz Makedonije. 2003. godina]]
Serija se sastoji od desetak različitih markica i počinje 1998. godine sa prikazom kuća iz Maleševija, Krakornice, Novog Sela, [[Jablanica|Jablanice]], Konopnice, Ambara, Galičnika, Svekana, Tetova, Zdunja... Motivi prikazuju raznolikost makedonske arhitekture koja na relativno malom području prikazuje spoj osmanske, grčke i evropske arhitekture. Područje nedovoljno istraženo i vrlo interesantno u stručnim krugovima.

Raznolikost nacionalnosti i suživota sa albanskim stanovništvom islamske vjeroispovjesti prikazano je 4. oktobra 1995. godine markom sa motivom džamije u Tetovu. Marka ima vrijednost 15 denara i prikazuje unutrašnjost džamije.

Bogatsvo makedonske kulture prikazana je na seriji iz 2003. godine pod nazivom Muzički instrumenti iz Makedonije. Serija ima četiri vrijednosti i to 9, 10, 12 i 50 denara. Na njima su prikazani gajde, tambura čiftelija, kemene i tapan. Za filateliju je interesantno da postoji marka sa pogrešno odštampanom godinom izdanja na marki od 20 denara i gdje je kao godina izdanja štampana 203. godina.

Osim redovitih izdanja za Božić, makedonska pošta izdaje marke sa motivima na kojia se nalaze Kosta Racin, Grigor Prličev, Nikola Vapcarov, [[Goce Delčev]], Georgi Puleski, Gorče Petrov, Vera Ciriviri-Trena, majka Teresa, Dimitrije Čupovski, Partenije Zografski.

Također spomena vrijedna su izdanja iz prirode koja izlaze skoro svake godine i prikazuju prirodu u Makedoniji, gljive, životinje, insekte, cvijeće, ptice, kao i izdanja sa narodnom nošnjom iz Makedonije, kao i prigodna izdanja povodom Olimpijskih igara.

== Praznici i blagdani ==
Državni praznici i blagdani u Republici Sjevernoj Makedoniji su:

{|class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Datum !! Bosanski prijevod !! Makedonski naziv !! Napomena
|-
|1–2. januar || Nova godina ||Нова Година ||&amp;nbsp;
|-
|7. januar || Prvi dan Božića ||Прв ден Божик ||&amp;nbsp;
|-
|mart/april || Veliki petak ||Велики Петок ||&amp;nbsp;
|-
|[[Računanje datuma Uskrsa|mart/april]] || Uskrs ||Прв ден Велигден ||&amp;nbsp;
|-
|mart/april || Uskršnji ponedjeljak ||Втор ден Велигден ||&amp;nbsp;
|-
|1. maj || Praznik rada ||Ден на трудот ||&amp;nbsp;
|-
|24. maj || Dan svetog Ćirila i Metodija ||Св. Кирил и Методиј, Ден на сèсловенските просветители ||&amp;nbsp;
|-
|2. august || Dan Republike ||Ден на Републиката || Dan kad je osnovana republika 1944, također i [[Ilindanski ustanak]] 1903.
|-
|8. septembar || Dan nezavisnosti ||Ден на независноста || Dan proglašenja nezavisnosti od SFR Jugoslavije
|-
|11. oktobar || Dan ustanka ||Ден на востанието || Početak antifašističkog ustanka tokom Drugog svjetskog rata 1941.
|-
|23. oktobar || Dan makedonske revolucionarne borbe ||Ден на македонската револуционерна борба || Dan kada je osnovana IMRO 1893.
|-
|1. ševval || [[Ramazanski bajram]] ||Рамазан Бајрам ||&amp;nbsp;
|-
|8. decembar || Dan svetog Klementa Ohridskog ||Св. Климент Охридски ||&amp;nbsp;
|}

== Galerija ==
&lt;gallery style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;
Datoteka:Sveti jovan kaneo.jpg|Crkva svetog Jovana - Kaneo.
Datoteka:Sv. Sofija, Ohrid 011.JPG|Crkva svete Sofije u Ohridu.
Datoteka:Mount Pelister MK.jpg|Nacionalni park Pelister.
Datoteka:Bitola Širok Sokak.JPG|Širok sokak u Bitoli.
Datoteka:Mount Korab, Republic of Macedonia.jpg|Planina Korab.
Datoteka:MountShara.jpg|Šar planina.
Datoteka:Kratovo13.jpg|Kratovo.
Datoteka:Wild beach-selo Ljubanista Ohrid.jpg|Plaža Ljubaništa u blizini Ohrida.
Datoteka:OhridCity.jpg|Ohrid i Ohridsko jezero.
Datoteka:St.Bogoroditsa_Eleusa.JPG|Manastir Velusa u blizini Strumici.
Datoteka:Dojran Lake 1.jpg|Dojransko jezero.
Datoteka:Aladja Moschee01.JPG|Džamija Išak Bej.
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Filatelija u Sjevernoj Makedoniji]]
* [[Kiro Gligorov]]
* [[Vojska Sjeverne Makedonije]]
* [[Administrativna podjela Sjeverne Makedonije]]

== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
&lt;ref name=&quot;HDI&quot;&gt;{{cite web |url=http://hdr.undp.org/sites/default/files/2018_human_development_statistical_update.pdf |title=2018 Human Development Report |year=2017 |access-date=23. 3. 2017 |publisher=United Nations Development Programme}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ciafact&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2172.html |title=CIA – The World Factbook – Field Listing :: Distribution of family income – Gini index |publisher=Central Intelligence Agency |access-date=1. 8. 2014 |archive-date=23. 7. 2010 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rRcwIiYs?url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2172.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mfagovmk&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20081113191036/http://www.mfa.gov.mk/default1.aspx?ItemID=245 Македонија - Политички систем], arhiva od 13. novembra 2008.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;eubiznis&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20091130062730/http://www.eubusiness.com/europe/macedonia/macedonia-country-profile Macedonia country profile], na stranici eubusiness.com, arhiva od 30. novembra 2009.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ustav&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20130119042627/http://www.jorm.org.mk/ustav.shtml Устав на Република Македонија], arhiva od 19. januara 2013.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;unorg&quot;&gt;[http://www.un.org/documents/ga/res/47/a47r225.htm 98th plenary meeting] UN, 8. april 1993, pristupljeno 9. juna 2015.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;greekdic&quot;&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3D%2364599 Μακεδονία], Henry George Liddell, Robert Scott, ''A Greek–English Lexicon'', na Perseus, pristupljeno 10. juna 2015.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;etimdic&quot;&gt;[http://www.etymonline.com/index.php?search=Macedonia&amp;searchmode=none Macedonia] na Online Etymology Dictionary, pristupljeno 10. juna 2015.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;rodden&quot;&gt;R.J. Rodden i K.A. Wardle, ''Nea Nikomedia: The Excavation of an Early Neolithic Village in Northern Greece 1961-1964'', Vol I, ''The Excavation and the Ceramic Assemblage'', British School at Athens Supplementary Volume 25, 1996, {{ISBN|9780904887198}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;arrian&quot;&gt;[https://archive.org/stream/cu31924026460752/cu31924026460752_djvu.txt &quot;The Anabasis of Alexander; or, The history of the wars and conquests of Alexander the Great&quot;], Cornell University Library&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;coin&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/124716/coin/15880/From-the-Persian-Wars-to-Alexander-the-Great-490-336-bc|title=Coin: from the Persian Wars to Alexander the Great, 490–336 bc|publisher=Encyclopedia Britannica|access-date=16. 11. 2009}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;livius&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.livius.org/aj-al/alexander/alexander10.html|title=The end of Persia|publisher=www.livius.org|access-date=16. 11. 2009|archive-date=16. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160316211044/http://www.livius.org/aj-al/alexander/alexander10.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Graham&quot;&gt;Shipley, Graham (2000) ''The Greek World After Alexander'' Routledge History of the Ancient World. (Routledge, New York)&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Walbank&quot;&gt;Walbank, F. W. (1984) ''The Hellenistic World'', The Cambridge Ancient History, volume VII. dio I. (Cambridge)&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;unrv&quot;&gt;[http://www.unrv.com/provinces/macedonia.php Macedonia], na stranici United Nations of Roma Victrix, pristupljeno 11. juna 2015.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Scopje&quot;&gt;{{cite web|author=Encyclopædia Britannica |url=http://www.britannica.com/eb/article-9068124/Skopje |title=Encyclopaedia Britannica — Scopje |publisher=Britannica.com |access-date=28. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mckitt&quot;&gt;Rosamond McKitterick, David Abulafia (ur.), Martin Brett (ur.); (1995): ''The New Cambridge Medieval History, Volume 2: c.700 - c.900'', Cambridge University Press, {{ISBN|9780521362924}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ivanovl&quot;&gt;L. Ivanov et al.  [[wikisource:en:Bulgarian Policies on the Republic of Macedonia|''Bulgarian Policies on the Republic of Macedonia''.]]  Sofia: Manfred Wörner Foundation, 2008. 80&amp;nbsp;str.  (Trilingual publication with English, [[wikisource:bg:Българската политика спрямо Република Македония|Bulgarian]] and [[wikisource:mk: Бугарската политика спрема Република Македониjа|Macedonian]] versions. {{ISBN|978-954-92032-2-6}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;balkaninsight&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/ivanov-elected-new-macedonian-president |title=Ivanov Elected New Macedonian President |publisher=BalkanInsight |access-date=28. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;limunhr&quot;&gt;{{cite web|url=http://limun.hr/en/main.aspx?id=127474 |title=Ahmeti accepts the invitation for dialog with Gruevski |publisher=Limun.hr |access-date=5. 5. 2009}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;setimes.com&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2008/07/08/feature-02 |title=VMRO-DPMNE and DUI form ruling coalition in Macedonia |publisher=SeTimes |access-date=28. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;irishtimes.com&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.irishtimes.com/newspaper/breaking/2009/0322/breaking39.htm |title=Macedonia elections pass off peacefully |publisher=Irish Times |date=3. 3. 2009 |access-date=28. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;moegovmk&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.moe.gov.mk/soer2/ohrid_a.htm |title=Macedonian Ministry of Environment |publisher=Web.archive.org |access-date=28. 4. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080119010740/http://www.moe.gov.mk/soer2/ohrid_a.htm |archive-date=19. 1. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;EBchecked&quot;&gt;{{cite web|author=Encyclopædia Britannica |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/523838/Sar-Mountains |title=Britannica's article about Sar Mountains |publisher=Britannica.com |access-date=28. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Atlasphys&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.euratlas.com/Atlasphys/Sarplanina2.htm |title=Sar Mountains on the Euratlas map of the Europe's most significant mountain ranges |publisher=Euratlas.com |access-date=28. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Mymacedonia.net&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.mymacedonia.net/links/geography.htm |title=Macedonia |publisher=Mymacedonia.net |access-date=25. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101023070728/http://www.mymacedonia.net/links/geography.htm |archive-date=23. 10. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;worldbank&quot;&gt;{{cite web |url=http://lnweb90.worldbank.org/eca/eca.nsf/f27e125b8411fe0e852567d10013f34a/fffd3db0d7306bfd85256c250061ac88/$FILE/Macedonia%20Country%20Brief.pdf |title=Macedonia Country Brief |publisher=The World Bank |date=24. 4. 2009 |access-date=5. 5. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181119132529/http://lnweb90.worldbank.org/eca/eca.nsf/f27e125b8411fe0e852567d10013f34a/fffd3db0d7306bfd85256c250061ac88/$FILE/Macedonia%20Country%20Brief.pdf |archive-date=19. 11. 2018 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;worldbank-devdata&quot;&gt;{{cite web |url=http://devdata.worldbank.org/AAG/mkd_aag.pdf |title=World Bank development data |format=PDF |access-date=28. 4. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100308000321/http://devdata.worldbank.org/AAG/mkd_aag.pdf |archive-date=8. 3. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;vladamk&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.vlada.mk/english/News/December2006/ei8-12-2006.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20080127122623/http://www.vlada.mk/english/News/December2006/ei8-12-2006.htm |archive-date=27. 1. 2008 |title=Government of the Republic of Macedonia |publisher=Web.archive.org |access-date=28. 4. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nuwireinvestor&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.nuwireinvestor.com/articles/macedonias-new-flat-tax-51002.aspx |title=Macedonia's Flat Tax |publisher=Nuwireinvestor.com |date=15. 2. 2007 |access-date=28. 4. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100522141422/http://www.nuwireinvestor.com/articles/macedonias-new-flat-tax-51002.aspx |archive-date=22. 5. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;unemployment&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.worldbank.org.mk/ |title=Macedonian unemployment rate |publisher=Worldbank.org.mk |access-date=28. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;balkanmon&quot;&gt;[http://www.balkan-monitor.eu/files/BalkanMonitor-2010_Summary_of_Findings.pdf Gallup Balkan Monitor], 2010&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;CIA_Factbook&quot;&gt;The 2006 CIA Factbook: [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/mk.html CIA Factbook Macedonia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200508141709/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/mk.html |date=8. 5. 2020 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;macedonianembassy&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.macedonianembassy.org.uk/economy.html |title=Macedonian Embassy London |publisher=Macedonianembassy.org.uk |access-date=5. 5. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080907174227/http://www.macedonianembassy.org.uk/economy.html |archive-date=7. 9. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ForeignAffairs&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.mfa.gov.mk/default1.aspx?ItemID=290 |title=Macedonian Ministry of Foreign Affairs |publisher=Mfa.gov.mk |date=31. 12. 2005 |access-date=28. 4. 2010 |archive-date=16. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716154816/http://www.mfa.gov.mk/default1.aspx?ItemID=290 |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;eurostat&quot;&gt;{{cite web|url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&amp;init=1&amp;plugin=1&amp;language=en&amp;pcode=tec00114|title=GDP per capita in PPS|publisher=Eurostat|access-date=1. 10. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;pravdiko&quot;&gt;[http://www.pravdiko.mk/indo-minerali-i-metali-so-soopshtenie-za-shtrajkot-na-rudarite-vo-toranitsa-i-zletovo/ Индо Минерали и Метали со соопштение за штрајкот на рударите во Тораница и Злетово], portal Pravdiko, pristupljeno 30. juna 2015.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;showproduct&quot;&gt;[http://www.idc-cema.com/?showproduct=34598 &quot;Investment in Government, Finance, and Telecom Sectors Makes Macedonia's IT Market the Fastest Growing in the Adriatic Region, Says IDC&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121022031748/http://idc-cema.com/?showproduct=34598 |date=22. 10. 2012 }}, ''IDC'' (global provider of market intelligence)&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;greekembassy&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.greekembassy.org/embassy/Content/en/Article.aspx?office=1&amp;folder=19&amp;article=24108 |title=Greek investments in FYROM at 1 bil. Euros |publisher=Greekembassy.org |date=16. 7. 2008 |access-date=8. 7. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100719013921/http://www.greekembassy.org/Embassy/Content/en/Article.aspx?office=1 |archive-date=19. 7. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;faqmacedonia&quot;&gt;{{cite web |url=http://faq.macedonia.org/information/101.html |title=101 facts about Macedonia |publisher=Faq.macedonia.org |access-date=28. 4. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100606092353/http://faq.macedonia.org/information/101.html |archive-date=6. 6. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;stat.gov.mk&quot;&gt;{{cite web|title=Census of Population, Households and Dwellings in the Republic of Macedonia, 2002&amp;nbsp;– Book XIII, Skopje, 2005.|publisher=State Statistical Office of the Republic of Macedonia|url=http://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;dzs&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.stat.gov.mk/OblastOpsto_en.aspx?id=2 |title=Macedonia&amp;nbsp;– State Statistical Office |publisher=www.stat.gov.mk}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;UNDP&quot;&gt;[http://europeandcis.undp.org/uploads/public/File/rbec_web/vgr/chapter1.1.pdf UNDP's Regional Bureau for Europe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061007102931/http://europeandcis.undp.org/uploads/public/File/rbec_web/vgr/chapter1.1.pdf |date=7. 10. 2006 }}, pristupljeno 24. juna 2015. {{Simboli jezika|en|engleski}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bkcia&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |title=CIA&amp;nbsp;– The World Factbook&amp;nbsp;– Bosnia and Herzegovina |publisher=Cia.gov |access-date=5. 5. 2009 |archive-date=15. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;dnevnik&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=A080C78F46FF724BB7AA82A63C63251E|title=Во Македонија има 1.842 цркви и 580 џамии|date=28. 12. 2011|publisher=Dnevnik|language=mk|access-date=28. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120111014137/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=A080C78F46FF724BB7AA82A63C63251E|archive-date=11. 1. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Rivalry&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.iwpr.net/?p=bcr&amp;s=f&amp;o=257037&amp;apc_state=henibcr200508 |title=Church Rivalry Threatens to Brim Over |publisher=Iwpr.net |access-date=5. 5. 2009}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;client&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.macedonia.co.uk/client/index1.aspx?page=246 |title=Macedonian Flora |publisher=Macedonia.co.uk |access-date=25. 1. 2010}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;culture&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.culture.in.mk/story.asp?id=19442&amp;rub=35 |title=Macedonian Opera Marks 60th Anniversary. Culture&amp;nbsp;– Republic of Macedonia |access-date=23. 6. 2015 |archive-date=27. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110727035755/http://www.culture.in.mk/story.asp?id=19442&amp;rub=35 |url-status=bot: unknown }}, pristupljeno 23. juna 2015.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;InfoZone&quot;&gt;{{cite web|author=World InfoZone|url=http://worldinfozone.com/country.php?country=Macedonia&amp;page=2|title=Macedonia Information |publisher=worldinfozone.com |access-date=27. 8. 2010}}&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Republic of Macedonia}}
; Vlada
* [https://web.archive.org/web/20080207190128/http://www.vlada.mk/english/index_en.htm E-vlada]
* [https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-m/macedonia.html Predsjednik republike i ministarstva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100324192710/https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-m/macedonia.html |date=24. 3. 2010 }}

; Opće informacije
* [https://web.archive.org/web/20080607053429/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/macedonia.htm Makedonija na UCB]
* [http://smartymaps.com/map.php?s=macedonia Interaktivna mapa Makedonije]

; Putovanje
* [http://www.exploringmacedonia.com/ Nacionalni turistički portal]
* [http://www.state.gov/documents/organization/138927.pdf  &quot;State&quot;, reportaža Makedonije]

; Slike
* [http://360macedonia.com/ Panorame]

{{Države Evrope}}
{{Jugoslavenska hronologija}}
{{Regije Makedonije}}
{{Vijeće Evrope}}

{{Poluzaštita-premještanje}}

[[Kategorija:Države svijeta|Sjeverne Makedonija]]
[[Kategorija:Sjeverna Makedonija]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1991.]]
[[Kategorija:Kontinentalne države]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Balkan]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]</text>
      <sha1>jh2rk4h11li1tth6h90drvt83g1e87o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak općina u Hrvatskoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>34254</id>
    <revision>
      <id>3427317</id>
      <parentid>3338503</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T21:48:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>89.164.224.174</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1842" xml:space="preserve">'''Spisak [[Općina|općina u Hrvatskoj]]''' je lista svih općina u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. Na dan [[1. Siječnja|1. Siječnja]] [[2016]]. godine, Hrvatska je imala '''428''' općina, raspoređenih u '''20''' [[Županije u Hrvatskoj|županija]].&lt;ref name=autogenerated1&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;

Općine:
[[Spisak općina u Hrvatskoj (A)|A]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (B)|B]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (C)|C]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (Č)|Č]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (D)|D]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (Đ)|Đ]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (E)|E]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (F)|F]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (G)|G]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (H)|H]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (I)|I]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (J)|J]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (K)|K]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (L)|L]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (Lj)|Lj]] •
[[Spisak općina u Hrvatskoj (M)|M]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (N)|N]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (O)|O]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (P)|P]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (R)|R]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (S)|S]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (Š)|Š]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (T)|T]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (U)|U]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (V)|V]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (Z)|Z]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (Ž)|Ž]]

==Također pogledajte==

* [[Županije u Hrvatskoj]]
* [[Spisak gradova u Hrvatskoj]]
* [[Spisak naselja u Hrvatskoj]]

== Reference ==

{{Reflist}}

[[Kategorija:Općine u Hrvatskoj|*]]
[[Kategorija:Spiskovi općina u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Administrativna podjela Hrvatske]]</text>
      <sha1>lau7m29sp9p5gd57jnjs5x7q9g0cqkz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427321</id>
      <parentid>3427317</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T22:40:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/89.164.224.174|89.164.224.174]] ([[User talk:89.164.224.174|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1837" xml:space="preserve">'''Spisak [[Općina|općina u Hrvatskoj]]''' je lista svih općina u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. Na dan [[1. januar|1. januara]] [[2016]]. godine, Hrvatska je imala '''428''' općina, raspoređenih u '''20''' [[Županije u Hrvatskoj|županija]].&lt;ref name=autogenerated1&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;

Općine:
[[Spisak općina u Hrvatskoj (A)|A]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (B)|B]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (C)|C]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (Č)|Č]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (D)|D]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (Đ)|Đ]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (E)|E]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (F)|F]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (G)|G]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (H)|H]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (I)|I]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (J)|J]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (K)|K]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (L)|L]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (Lj)|Lj]] •
[[Spisak općina u Hrvatskoj (M)|M]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (N)|N]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (O)|O]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (P)|P]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (R)|R]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (S)|S]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (Š)|Š]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (T)|T]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (U)|U]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (V)|V]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (Z)|Z]] • 
[[Spisak općina u Hrvatskoj (Ž)|Ž]]

==Također pogledajte==

* [[Županije u Hrvatskoj]]
* [[Spisak gradova u Hrvatskoj]]
* [[Spisak naselja u Hrvatskoj]]

== Reference ==

{{Reflist}}

[[Kategorija:Općine u Hrvatskoj|*]]
[[Kategorija:Spiskovi općina u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Administrativna podjela Hrvatske]]</text>
      <sha1>emg8rjilxujtiloixrl67k467q5fdlo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>70513</id>
    <revision>
      <id>3427343</id>
      <parentid>3354103</parentid>
      <timestamp>2022-08-07T11:19:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>77.239.18.237</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Fiksna telefonija */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14445" xml:space="preserve">'''[[Spisak pozivnih brojeva država|Pozivni broj]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]''' je '''+387'''. [[Bosna i Hercegovina]] je dobila pozivni broj +387 nakon raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] 1992. godine (koja je imala pozivni broj +38).

Primjer za pozivanje telefona u [[Sarajevo|Sarajevu]]: '''0 33''' xxx xxx  (iz Bosne i Hercegovine i za stanovnike Sarajeva&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.mtel.ba/single-article/4225|title=Besplatne izmjene pozivanja u fiksnoj telefoniji|newspaper=m:tel|access-date=1. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180102013029/http://www.mtel.ba/single-article/4225|archive-date=2. 1. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;) '''+387 33''' xxx xxx    (izvan Bosne i Hercegovine).

== Fiksna telefonija ==
===Federacija Bosne i Hercegovine===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Kanton
!Pozivnibroj
!Općine
|-
|[[Srednjobosanski kanton]]
|030
|[[Bugojno]], [[Busovača]], [[Dobretići]], [[Donji Vakuf]], [[Fojnica]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Jajce]], [[Kiseljak]], [[Kreševo]], [[Novi Travnik]], [[Travnik]], [[Vitez (općina)|Vitez]]
|-
|[[Posavski kanton]]
|031
|[[Domaljevac-Šamac]], [[Odžak]], [[Orašje]]
|-
|[[Zeničko-dobojski kanton]]
|032
|[[Breza (općina)|Breza]], [[Doboj-Jug]], [[Kakanj]], [[Maglaj]], [[Olovo (općina)|Olovo]], [[Tešanj]], [[Usora (općina)|Usora]], [[Vareš]], [[Visoko]], [[Zavidovići]], [[Zenica]], [[Žepče]]
|-
|[[Kanton Sarajevo]]
|
33 875-793
|[[Centar (Sarajevo)]], [[Hadžići]], [[Ilidža]], [[Ilijaš]], [[Novi Grad (Sarajevo)]], [[Novo Sarajevo]], [[Stari Grad (Sarajevo)]], [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]], [[Vogošća]]
|-
|[[Kanton 10]]
|034
|[[Bosansko Grahovo]], [[Drvar]], [[Glamoč]], [[Kupres (FBiH)|Kupres]], [[Livno]], [[Tomislavgrad]]
|-
|[[Tuzlanski kanton]]
|035
|[[Banovići]], [[Čelić]], [[Doboj-Istok]], [[Gračanica]], [[Gradačac]], [[Kalesija]], [[Kladanj]], [[Lukavac]], [[Sapna]], [[Srebrenik]], [[Teočak]], [[Tuzla]], [[Živinice]]
|-
|[[Hercegovačko-neretvanski kanton]]
|036 
|[[Čapljina]], [[Čitluk]], [[Jablanica]], [[Konjic]], [[Mostar]], [[Neum]], [[Prozor-Rama]], [[Ravno]], [[Stolac]]
|-
|[[Unsko-sanski kanton]]
|037
|[[Bihać]], [[Bosanska Krupa]], [[Bosanski Petrovac]], [[Bužim]], [[Cazin]], [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Sanski Most]], [[Velika Kladuša]]
|-
|[[Bosansko-podrinjski kanton Goražde]]
|038
|[[Foča (FBiH)|Foča]], [[Goražde]], [[Pale (FBiH)|Pale]]
|-
|[[Zapadnohercegovački kanton]]
|039
|[[Grude]], [[Ljubuški]], [[Posušje]], [[Široki Brijeg]]
|-
|}

===Brčko distrikt===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Distrikt
!Pozivni broj
!Općine
|-
|[[Brčko distrikt]]
|049
|[[Brčko]]
|}

===Republika Srpska===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Regija
!Pozivni broj
!Općine
|-
|[[Mrkonjić Grad]]
|050
|[[Jezero (općina)|Jezero]], [[Kupres (RS)|Kupres]], [[Mrkonjić Grad]], [[Ribnik]], [[Šipovo]] 
|-
|[[Banja Luka]]
|051
|[[Banja Luka]], [[Čelinac]], [[Gradiška]], [[Istočni Drvar]], [[Kneževo]], [[Kotor-Varoš]], [[Laktaši]], [[Petrovac]], [[Prnjavor]], [[Srbac]]
|-
|[[Prijedor]]
|052 
|[[Kostajnica]], [[Kozarska Dubica]], [[Krupa na Uni]], [[Novi Grad]], [[Oštra Luka]], [[Prijedor]]
|-
|[[Doboj]]
|053
|[[Brod (općina)|Brod]], [[Derventa]], [[Doboj]], [[Modriča]], [[Petrovo]], [[Teslić]], [[Vukosavlje]]
|-
|[[Šamac]]
|054 
|[[Donji Žabar]], [[Pelagićevo]], [[Šamac]]
|-
|[[Bijeljina]]
|055 
|[[Bijeljina]], [[Lopare]], [[Ugljevik]]
|-
|[[Zvornik]]
|056 
|[[Bratunac]], [[Milići]], [[Osmaci]], [[Srebrenica]], [[Šekovići]], [[Vlasenica]], [[Zvornik]] 
|- 
|[[Pale (RS)|Pale]]
|057 
|[[Han-Pijesak]], [[Istočna Ilidža]], [[Istočni Stari Grad]], [[Istočno Novo Sarajevo]], [[Kalinovik]], [[Pale (RS)|Pale]], [[Sokolac]], [[Trnovo (RS)|Trnovo]]
|-
|[[Foča (RS)|Foča]]
|058
|[[Čajniče]], [[Foča (RS)|Foča]], [[Rogatica]], [[Rudo]], [[Novo Goražde]], [[Višegrad]] 
|-
|[[Trebinje]]
|059
|[[Berkovići]], [[Bileća]], [[Gacko]], [[Istočni Mostar]], [[Ljubinje]], [[Nevesinje]], [[Trebinje]]
|}

===Nomadski brojevi u Bosni i Hercegovini===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Pozivni broj !! Blok brojeva !! Max. dužina !! Min. dužina !! Telekom operator
|-
| 070 || 07020 || 8 || 8 || [[BH Telecom]]
|-
| 070 || 07021 || 8 || 8 || [[BH Telecom]]
|-
| 070 || 07022 || 8 || 8 || [[BH Telecom]]
|-
| 070 || 07023 || 8 || 8 || [[BH Telecom]]
|-
| 070 || 07024 || 8 || 8 || [[BH Telecom]]
|-
| 070 || 07025 || 8 || 8 || [[BH Telecom]]
|-
| 070 || 070300 || 8 || 8 || [[Europronet d.o.o.]] 
|-
| 070 || 070309 || 8 || 8 || [[Europronet d.o.o.]] 
|-
| 070 || 070301 || 8 || 8 || [[M&amp;H Company]]
|-
| 070 || 070310 || 8 || 8 || [[ELTA-KABEL d.o.o.]]
|-
| 070 || 070320 || 8 || 8 || [[CRUMB GROUP d.o.o.]]
|-
| 070 || 070330 || 8 || 8 || [[Aneks d.o.o.]]
|-
| 070 || 070340 || 8 || 8 || [[AIRABA d.d.]]
|-
| 070 || 070350 || 8 || 8 || [[DASTO-SEMTEL d.o.o.]]
|}

== Mobilna telefonija ==
Pozivni brojevi u tabeli se dodjeljuju novim korisnicima od strane odgovarajućih dobavljača. Međutim, od 2013. godine moguće je promijeniti operatora i sačuvati stari pozivni broj (zajedno sa ostatkom telefonskog broja).

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Pozivni broj !! Blok brojeva !! Max. dužina !! Min. dužina !! Telekom operator
|- bgcolor=&quot;#ffe4b3&quot;
| 60 || 31 || 9 || 9 || [[BH Mobile]]
|- bgcolor=&quot;#ffe4b3&quot;
| 60 || 32 || 9 || 9 || [[BH Mobile]]
|- bgcolor=&quot;#ffe4b3&quot;
| 60 || 33 || 9 || 9 || [[BH Mobile]]
|- bgcolor=&quot;#ffe4b3&quot;
| 60 || 34 || 9 || 9 || [[BH Mobile]]
|- bgcolor=&quot;#ffe4b3&quot;
| 60 || 38 || 9 || 9 || [[BH Mobile]]
|- bgcolor=&quot;#ffb3ff&quot;
| 60 || 39 || 9 || 9 || [[Happy (kompanija)|Happy]] (koristi [[BH Telecom]])
|- bgcolor=&quot;#ffe4b3&quot;
| 61 || 0 || 8 || 8 || [[BH Mobile]]
|- bgcolor=&quot;#ffe4b3&quot;
| 61 || 1 || 8 || 8 || [[BH Mobile]]
|- bgcolor=&quot;#ffe4b3&quot;
| 61 || 2 || 8 || 8 || [[BH Mobile]]
|- bgcolor=&quot;#ffe4b3&quot;
| 61 || 3 || 8 || 8 || [[BH Mobile]]
|- bgcolor=&quot;#ffe4b3&quot;
| 61 || 4 || 8 || 8 || [[BH Mobile]]
|- bgcolor=&quot;#ffe4b3&quot;
| 61 || 5 || 8 || 8 || [[BH Mobile]]
|- bgcolor=&quot;#ffe4b3&quot;
| 61 || 6 || 8 || 8 || [[BH Mobile]]
|- bgcolor=&quot;#ffe4b3&quot;
| 61 || 7 || 8 || 8 || [[BH Mobile]]
|- bgcolor=&quot;#ffe4b3&quot;
| 61 || 8 || 8 || 8 || [[BH Mobile]]
|- bgcolor=&quot;#ffe4b3&quot;
| 61 || 9 || 8 || 8 || [[BH Mobile]]
|- bgcolor=&quot;#ffe4b3&quot;
| 62 || 0 || 8 || 8 || [[BH Mobile]]
|- bgcolor=&quot;#ffe4b3&quot;
| 62 || 1 || 8 || 8 || [[BH Mobile]]
|- bgcolor=&quot;#ffe4b3&quot;
| 62 || 2 || 8 || 8 || [[BH Mobile]]
|- bgcolor=&quot;#ffe4b3&quot;
| 62 || 3 || 8 || 8 || [[BH Mobile]]
|- bgcolor=&quot;#ffe4b3&quot;
| 62 || 4 || 8 || 8 || [[BH Mobile]]
|- bgcolor=&quot;#ffe4b3&quot;
| 62 || 5 || 8 || 8 || [[BH Mobile]]
|- bgcolor=&quot;#ffe4b3&quot;
| 62 || 6 || 8 || 8 || [[BH Mobile]]
|- bgcolor=&quot;#ffe4b3&quot;
| 62 || 7 || 8 || 8 || [[BH Mobile]]
|- bgcolor=&quot;#ffe4b3&quot;
| 62 || 8 || 8 || 8 || [[BH Mobile]]
|- bgcolor=&quot;#ffe4b3&quot;
| 62 || 9 || 8 || 8 || [[BH Mobile]]
|- bgcolor=&quot;#ffb3b3&quot;
| 63 || 0 || 8 || 8 || [[HT ERONET|ERONET]]
|- bgcolor=&quot;#ffb3b3&quot;
| 63|| 1 || 8 || 8 || [[HT ERONET|ERONET]]
|- bgcolor=&quot;#ffb3b3&quot;
| 63|| 2 || 8 || 8 || [[HT ERONET|ERONET]]
|- bgcolor=&quot;#ffb3b3&quot;
| 63|| 3 || 8 || 8 || [[HT ERONET|ERONET]]
|- bgcolor=&quot;#ffb3b3&quot;
| 63|| 4 || 8 || 8 || [[HT ERONET|ERONET]]
|- bgcolor=&quot;#ffb3b3&quot;
| 63|| 5 || 8 || 8 || [[HT ERONET|ERONET]]
|- bgcolor=&quot;#ffb3b3&quot;
| 63|| 6 || 8 || 8 || [[HT ERONET|ERONET]]
|- bgcolor=&quot;#ffb3b3&quot;
| 63|| 7 || 8 || 8 || [[HT ERONET|ERONET]]
|- bgcolor=&quot;#ffb3b3&quot;
| 63|| 8 || 8 || 8 || [[HT ERONET|ERONET]]
|- bgcolor=&quot;#ffb3b3&quot;
| 63|| 9 || 8 || 8 || [[HT ERONET|ERONET]]
|- bgcolor=&quot;#ffffb3&quot;
| 64|| 40 || 9 || 9 || [[Haloo]]  (koristi [[HT Eronet]])
|- bgcolor=&quot;#ffffb3&quot;
| 64 || 41 || 9 || 9 || [[Haloo]]  
|- bgcolor=&quot;#ffffb3&quot;
| 64|| 42 || 9 || 9 || [[Haloo]]  
|- bgcolor=&quot;#ffffb3&quot;
| 64|| 43 || 9 || 9 || [[Haloo]]  
|- bgcolor=&quot;#ffffb3&quot;
| 64|| 44 || 9 || 9 || [[Haloo]]  
|- bgcolor=&quot;#ffffb3&quot;
| 64|| 45 || 9 || 9 || [[Haloo]]  
|- bgcolor=&quot;#c5e8ed&quot;
| 65 || 0 || 8 || 8 || [[mtel|m:tel]]
|- bgcolor=&quot;#c5e8ed&quot;
| 65 || 1 || 8 || 8 || [[mtel|m:tel]]
|- bgcolor=&quot;#c5e8ed&quot;
| 65 || 2 || 8 || 8 || [[mtel|m:tel]]
|- bgcolor=&quot;#c5e8ed&quot;
| 65 || 3 || 8 || 8 || [[mtel|m:tel]]
|- bgcolor=&quot;#c5e8ed&quot;
| 65 || 4 || 8 || 8 || [[mtel|m:tel]]
|- bgcolor=&quot;#c5e8ed&quot;
| 65 || 5 || 8 || 8 || [[mtel|m:tel]]
|- bgcolor=&quot;#c5e8ed&quot;
| 65 || 6 || 8 || 8 || [[mtel|m:tel]]
|- bgcolor=&quot;#c5e8ed&quot;
| 65 || 7 || 8 || 8 || [[mtel|m:tel]]
|- bgcolor=&quot;#c5e8ed&quot;
| 65 || 8 || 8 || 8 || [[mtel|m:tel]]
|- bgcolor=&quot;#c5e8ed&quot;
| 65 || 9 || 8 || 8 || [[mtel|m:tel]]
|- bgcolor=&quot;#c5e8ed&quot;
| 66 || 0 || 8 || 8 || [[mtel|m:tel]]
|- bgcolor=&quot;#c5e8ed&quot;
| 66 || 1 || 8 || 8 || [[mtel|m:tel]]
|- bgcolor=&quot;#c5e8ed&quot;
| 66 || 2 || 8 || 8 || [[mtel|m:tel]]
|- bgcolor=&quot;#c5e8ed&quot;
| 66 || 3 || 8 || 8 || [[mtel|m:tel]]
|- bgcolor=&quot;#c5e8ed&quot;
| 66 || 4 || 8 || 8 || [[mtel|m:tel]]
|- bgcolor=&quot;#c5e8ed&quot;
| 66 || 5 || 8 || 8 || [[mtel|m:tel]]
|- bgcolor=&quot;#c5e8ed&quot;
| 66 || 6 || 8 || 8 || [[mtel|m:tel]]
|- bgcolor=&quot;#c5e8ed&quot;
| 66 || 7 || 8 || 8 || [[mtel|m:tel]]
|- bgcolor=&quot;#c5e8ed&quot;
| 66 || 8 || 8 || 8 || [[mtel|m:tel]]
|- bgcolor=&quot;#c5e8ed&quot;
| 66 || 9 || 8 || 8 || [[mtel|m:tel]]
|- bgcolor=&quot;#ffc8b3&quot;
| 67 || 11 || 9 || 9 || [[Novotel]] (koristi  [[mtel|m:tel]])&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/166209/konachno_je_gotovo_u_bosni_i_hercegovini_s_radom_pochinje_novi_mobilni_operater_koristit_ce_kod_koji_je_dodijeljen.html|title=KONAČNO JE GOTOVO: U Bosni i Hercegovini s radom počinje novi mobilni operater, koristit će kod koji je dodijeljen...|website=slobodna-bosna.ba|language=bs-BA|access-date=2021-10-04}}&lt;/ref&gt;
|- bgcolor=&quot;#ffc8b3&quot;
| 67 || 12 || 9 || 9 || [[Novotel]] (koristi  [[Mtel|m:tel]])&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|}

== Posebni kodovi ==
Sljedeći posebni kodovi važe u cijeloj zemlji:&lt;ref&gt;Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine, Pristupni kodovi i kratki brojevi - [http://rak.ba/bos/index.php?uid=1267334581, 24. mart 2013]&lt;/ref&gt;
* '''112'''   -  Hitne službe
* '''121'''   -  Informacioni centar
* '''122'''   -  Policija
* '''123'''   -  Vatrogasna služba
* '''124'''   -  Hitna pomoć
* '''125'''   -  Tačno vrijeme
* '''1202'''  -  Telegram služba 
* '''1206'''  -  Vojna policija
*'''1208'''  - Savez potrošača BiH 
*'''1261'''  - Telefon za pomoć žrtvama trgovine ljudima
*'''1262'''  - Služba traganja i spašavanja BiH 
*'''1264'''  - Telefon za pomoć centra ravnopravnosti spolova RS
*'''1265'''  - Telefon za pomoć žrtvama nasilja u porodici

===Pomoć na cesti===
*'''1282'''  - [[BIHAMK]] (Bosanskohercegovački auto-moto klub)
*'''1285'''  - AMS RS (Auto-moto savez Republike Srpske)
*'''1288'''  - AAMKBIH (Asocijacija auto-moto klubova u Bosni i Hercegovini)

===Imenik telefonskih brojeva===
*'''1182'''  - Lokalni telefonski imenik [[BH Telecom]]a
*'''1183'''  - Međunarodni telefonski imenik [[BH Telecom]] a
*'''1185'''  - Lokalni telefonski imenik [[Telekom Srpske|Telekoma Srpske]]
*'''1186'''  - Međunarodni telefonski imenik [[Telekom Srpske|Telekoma Srpske]] 
*'''1188'''  - Lokalni telefonski imenik [[HT Mostar]]a
*'''1266'''  - Međunarodni telefonski imenik [[HT Mostar]] a
*'''1272'''  - Prijava kvara u telefonskoj mreži za korisnike [[BH Telecom]]a
*'''0800 50000''' opcija '''''1'''''  - Prijava kvara u telefonskoj mreži za privatne korisnike [[Telekom Srpske|Telekoma Srpske]]
*'''0800 50300''' opcija '''''1'''''  - Prijava kvara u telefonskoj mreži za poslovne korisnike [[Telekom Srpske|Telekoma Srpske]]
*'''1488'''  - Prijava kvara u telefonskoj mreži za korisniker [[HT Mostar]]a
*'''1330'''  - Humanitarni brojevi (NVO Otvorena mreža Bosne i Hercegovine)
*'''1350'''  - Humanitarni brojevi (NVO Otvorena mreža Bosne i Hercegovine)
*'''1400'''  - Pozivanje u odrđeno vrijeme
*'''1401'''  - Usluga buđenja  (podeđavanje vremena)
*'''1402'''  - Usluga buđenja  (provjera postavki)
*'''1403'''  - Usluga buđenja  (otkazivanje posljednjih postavki)
*'''1404'''  - Usluga buđenja  (otkazivanje svih postavki)
*'''1405'''  - Test telefonskog uređaja
*'''1417'''  - Usluge brze pošte - [[BH Pošta]] 
*'''1371'''  - Usluge brze pošte - [[Pošte Srpske]]

===Brojevi taxi službi===
*'''1500''', '''1517''', '''1518''', '''1525''', '''1530''' - Taxi Tuzla (Tuzla)
*'''1515'''  - Sarajevo Taxi (Sarajevo)
*'''1516'''  - Samir-Emir Taxi (Sarajevo)
*'''1521'''  - Holand company Taxi (Sarajevo)
*'''1522'''  - Paja Taxi (Sarajevo)
*'''1533''' (Banja Luka), '''1552''' (Bijeljina) - Patrol Taxi
*'''1545'''  - Ideal Taxi (Banja Luka)
*'''1551'''  - Maxi Taxi (Banja Luka)
*'''1555'''  - Euro Taxi (Banja Luka)

==Brojevi besplatnog telefona==
Brojevi besplatnog telefona po operatorima u BiH:&lt;ref&gt;HT Eronet, Informacije i druge usluge - [http://www.hteronet.ba/privatni-korisnici/fiksna-telefonija/dodatne-usluge/vazni-telefonski-brojevi/informacije-i-druge-usluge, 24. mart 2013] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303234421/http://www.hteronet.ba/privatni-korisnici/fiksna-telefonija/dodatne-usluge/vazni-telefonski-brojevi/informacije-i-druge-usluge, |date=3. 3. 2016 }}&lt;/ref&gt;
* '''0800 2xxxx''' - BH Telecom
* '''0800 5xxxx''' - Telekom Srpske
* '''0800 8xxxx''' - HT Mostar
*'''0800 20002'''  - Tehnička podrška fiksne telefonije za korisnike [[BH Telecom]]a 
*'''0800 50000'''  - Tehnička podrška fiksne telefonije za korisnike [[Telekom Srpske|Telekoma Srpske]]
*'''0800 88888'''  - Tehnička podrška fiksne telefonije za korisnike [[HT Mostar]]a

== Historija ==
Bosna i Hercegovina je bila dio [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Međunarodni pozivni broj za Jugoslaviju je bio +38, a mjestima u Bosni i Hercegovini su dodijeljeni telefonski (i [[poštanski broj|poštanski]]) brojevi koji počinju sa 7 i 8. Ukoliko je telefonski broj grada bio 0xx, odgovarajući poštanski broj je bio xx000. Ovi poštanski brojevi su i dalje u upotrebi.

''Napomena: brojevi navedeni u nastavku su sada svi zastarjeli. Međutim, oni se i dalje povremeno koriste za identifikaciju mjesta u Bosni i Hercegovini, posebno 071 (Sarajevo), 078 (Banja Luka) i 075 (Tuzla).''

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Pozivni broj
!Oblast
|-
|070
|Jajce
|-
|071
|Sarajevo
|-
|072
|Zenica
|-
|073
|Goražde
|-
|074
|Doboj
|-
|075
|Tuzla
|-
|076
|Brčko
|-
|077
|Bihać
|-
|078
|Banja Luka
|-
|079
|Prijedor
|-
|080
|Livno
|-
|088
|Mostar
|-
|089
|Trebinje
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.rak.ba/eng/ Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine (RAK)]

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Telekomunikacije]]
[[Kategorija:Spiskovi vezani za Bosnu i Hercegovinu]]</text>
      <sha1>s32jjwz0wrtao6qc5w607z1f5loqv6f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>1</ns>
    <id>73977</id>
    <revision>
      <id>3427311</id>
      <parentid>1362151</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T19:59:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>59578</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="925" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}...centrima u BiH ('''Ploče''', Mo... Ploce su u Hrvatskoj, ...Željeznica Republike Srpske sa sjedištem u '''Banja Luci'''.... sjediste je u Doboju. Nenaad


'''Kompanija''' je kupila nove &quot;Talgo XXI&quot; vozove. Projekat košta oko 70 miliona eura. Novi vozovi će biti u prometu između 2009 god. i 2010 godine. Maksimalna brzina voza je 220 km/h. Vozovi koriste najmoderniju tehnologiju.

ZFBiH ili ZRS? Nenaad
:Javna korporacija ŽBiH (dakle zajedničko ulaganje)--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;small&gt;ask&lt;/small&gt;&lt;/font&gt;]]) 20:28, 14 decembar 2010 (CET)

:: Članak o predratnoj &quot;Šipadovoj&quot; železnici: [https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A-1940-08-26#page/0/mode/1up &quot;Politika&quot;, 26. avg. 1940], str. 9 --[[Korisnik:Alekol|Alekol]] ([[Razgovor s korisnikom:Alekol|razgovor]]) 21:58, 6 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>tae1wpkjd0ft2uzs1a7uwhhxrjjdsq3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija stranka</title>
    <ns>10</ns>
    <id>91372</id>
    <revision>
      <id>3427312</id>
      <parentid>3325787</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T20:45:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2962" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;{{Infokutija
| tijeloklasa = vcard

| iznad       = {{Br separated entries
 | 1 = &lt;div style=&quot;display:inline;&quot; class=&quot;fn org&quot;&gt;{{if empty|{{{ime_bosanski|}}}|{{{ime|}}}{{PAGENAMEBASE}}}}&lt;/div&gt;
 | 2 = {{#if:{{{izvorno_ime|}}} |&lt;div style=&quot;display:inline;&quot; class=&quot;nickname&quot; {{#if:{{{izvorno_ime_jez|}}}|lang=&quot;{{{izvorno_ime_jez}}}&quot;}} style=&quot;font-size: 0.8em;&quot;&gt;{{{izvorno_ime}}}&lt;/div&gt;}}
 }}

| slika       = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{logo|}}}|upright={{{logo_upright|0.8}}}|alt={{{logo_alt|{{{alt_loga|}}}}}}|size={{{logo_veličina|{{{veličina_loga|}}}}}}}}
| tekst       = {{{tekst|{{{opis|}}}}}}

| oznaka1     = Skraćenica
| podaci1     = {{{skraćenica|}}}

| oznaka2     = Vođa
| podaci2     = {{{vođa|}}}

| oznaka3     = Predsjednik
| podaci3     = {{{predsjednik|}}}

| oznaka4     = Predsjedavajući
| podaci4     = {{{predsjedavajući|}}}

| oznaka5     = Generalni sekretar
| podaci5     = {{{generalni_sekretar|}}}

| oznaka6     = Sekretar
| podaci6     = {{{sekretar|}}}

| oznaka7     = Glasnogovornik
| podaci7     = {{{glasnogovornik|}}}

| oznaka8     = Osnivač(i)
| podaci8     = {{{osnivač|}}}

| oznaka9     = Osnovana
| podaci9     = {{{godina osnivanja|}}}

| oznaka10    = Raspuštena
| podaci10    = {{{raspuštena|}}}

| oznaka11    = Nastala iz
| podaci11    = {{{prethodnik|}}}

| oznaka12    = Spojena u
| podaci12    = {{{nasljednik|}}}

| oznaka13    = Slogan
| podaci13    = {{{slogan|}}}

| oznaka14    = Himna
| podaci14    = {{{himna|}}}

| oznaka15    = Sjedište
| podaci15    = {{{sjedište|}}}

| oznaka16    = Adresa
| podaci16    = {{{adresa|}}}

| oznaka17    = Novine
| podaci17    = {{{novine|}}}

| oznaka18    = Mladi ogranak
| podaci18    = {{{mladi_ogranak|}}}

| oznaka19    = Broj članova
| podaci19    = {{{broj članova|{{{broj_članova|}}}}}}

| oznaka20    = Politička pozicija
| podaci20    = {{{politička_pozicija|}}}

| oznaka21    = Ideologija
| podaci21    = {{{ideologija|}}}

| oznaka22    = Međunarodno članstvo
| podaci22    = {{{međunarodno_članstvo|}}}

| oznaka23    = Evropska stranka
| podaci23    = {{{evropska_stranka|}}}

| oznaka24    = Boje
| podaci24    = {{{boja|{{{boje|}}}}}}

| oznaka25    = Sestrinske stranke 
| podaci25    = {{{sestrinske_stranke|}}}

| oznaka26    = {{{skupština1|}}}
| podaci26    = {{{broj_mandata1|}}}

| oznaka27    = {{{skupština2|}}}
| podaci27    = {{{broj_mandata2|}}}

| oznaka28    = {{{skupština3|}}}
| podaci28    = {{{broj_mandata3|}}}

| oznaka29    = {{{skupština4|}}}
| podaci29    = {{{broj_mandata4|}}}

| oznaka30    = {{{skupština5|}}}
| podaci30    = {{{broj_mandata5|}}}

| oznaka31    = {{{skupština6|}}}
| podaci31    = {{{broj_mandata6|}}}

| oznaka32    = {{{skupština7|}}}
| podaci32    = {{{broj_mandata7|}}}

| zaglavlje33 = {{#if:{{{web stranica|}}}{{{veb-sajt|}}}|Veb-sajt}}
| podaci34    = {{{web stranica|{{{veb-sajt|}}}}}}
}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>qaktkfelvq3dxpdenb2ksyhsqbsmcmo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antička Makedonija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>137656</id>
    <revision>
      <id>3427303</id>
      <parentid>3265307</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T17:37:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Εὐθυμένης</username>
        <id>64103</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Verginasun.jpg]] → [[File:Vergiasun.svg]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42560" xml:space="preserve">{{Infokutija bivša država|država_poslije1=Kraljevina Pergamon|država_poslije2=Seleučko carstvo|država_poslije3=Ptolemejsko kraljevstvo|država_poslije4=Makedonija (rimska provincija)|državno_uređenje=[[Monarhija]]|glavni_grad=[[Vergina|Aigai]] (808. - 399.p.n.e.)&lt;br&gt;[[Pela]] (399. - 167.p.n.e.)|grb=Vergiasun.svg|karta=Map Macedonia 336 BC-en.svg|razdoblje=808. - 168. p.n.e.|vladar_prva_vlast=[[Karan Makedonski]]|godina_prve_vlasti=808. - 778. p.n.e.|vladar_druga_vlast=[[Perzej Makedonski]]|godina_druge_vlasti=179. - 168. p.n.e.|zvanično_ime=Kraljevina Makedonija|izvorno_ime=Μακεδονία|zastava=Vergina Sun - Golden Larnax.png}}

'''Kraljevina Makedonija''' ({{Jez-el|Μακεδονία|Makedonía}}) bilo je [[Antika|antičko]] [[Monarhija|kraljevstvo]] na sjevernoj periferiji [[Klasična Grčka|klasične Grčke]]&lt;ref&gt;[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/354266/Macedonia Enciklopedija Britannica: Kraljevina Makedonija]&lt;/ref&gt;, a kasnije dominantna država [[Helenistička Grčka|helenističke Grčke]]. Većim dijelom njenog postojanja vladala je legendarna [[Argead (dinastija)|dinastija Argead]], a zatim [[Antipatridi]] i konačno [[Antigonidi]]. Makedonsko kraljevstvo se nalazilo na sjeveroistočnom dijelu [[Geografija Grčke|grčkog poluotoka]], omeđena [[Epir (antička država)|Epirom]] na zapadu, [[Peonija|Peonijom]] na sjeveru, [[Trakija (regija)|Trakijom]] na istoku i [[Tesalija (regija)|Tesalijom]] na jugu.

Prije 4. stoljeća p.n.e. Makedonija je bila malo kraljevstvo u sjevernoj Grčkoj i nalazilo se izvan područja kojim su dominirali veliki [[Polis|polisi]] [[Atina (država)|Atina]], [[Sparta]] i [[Teba (Grčka)|Teba]], i jedno je vrijeme bila podređena [[Ahemenidsko carstvo|Ahemenidskom carstvu]]. Za vrijeme vladavine [[Filip II Makedonski|Filipa II]] (359.p.n.e. - 336.p.n.e.) dolazi do [[Uspon Makedonije|uspona Makedonije]], koja se prvo oslobodila perzijske vladavine i počela da kontroliše čitav grčki svijet.&lt;ref name=&quot;Makedonijaa&quot;&gt;{{Cite web |url= https://books.google.it/books?id=qpb3JdwuDQIC&amp;printsec=frontcover&amp;dq#v=onepage&amp;q&amp;f=fals |title= N.G.L. Hammond, F.W Wallbank - A HISTORY OF MACEDONIA |work= Oxford university press, 2001|accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Pomoću inovativne [[Antička makedonska vojska|makedonske vojske]], Filip je porazio Atinu i Tebu u odlučujućoj [[Bitka kod Heroneje|bici kod Heroneje]] 338. godine p.n.e. i pokorio ih, držeći Spartu pod kontrolom. Njegov sin [[Aleksandar Veliki]] je ostvario san svog oca da komanduje cijelom Grčkom osnivajući [[Korintski savez|Savez grčkih država]], nakon [[Bitka za Tebu|zauzimanja Tebe]]. Mladi Aleksandar je tada bio spreman da vodi vojsku koja je težila da se osveti [[Ahemenidsko carstvo|Ahemenidskom carstvu]], zbog [[Grčko-perzijski ratovi|invazije na Grčk]]&lt;nowiki/&gt;u u 5. stoljeću p.n.e.

[[Ratovi Aleksandra Velikog|Aleksandar Veliki je bio uspješan u ratovima]] protiv Ahemenidskog carstva i na kraju je zauzeo teritoriju koja se protezala do rijeke [[Ind]]. Tada je njegovo Makedonsko carstvo bilo najmoćnije carstvo na svijetu stvarajući [[Helenizam|helenističku]] državu. Grčka umjetnost i književnost je cvjetala u novim osvojenim zemljama a napredak u filozofiji i nauci se proširio antičkim svijetom. Od najvećeg značaja su doprinosi [[Aristotel|Aristotela]], učitelja Aleksandra Velikog, čija su se djela proučavala stoljećima nakon njegove smrti.

Nakon [[Smrt Aleksandra Velikog|smrti Aleksandra Velikog]] 323. godine p.n.e., slijede [[ratovi dijadosa]] i podjela carstva. Kraljevina Makedonija nastavlja svoje postojanje kao grčki kulturni i politički centar u Mediteranskom regionu zajedno sa [[Ptolemejsko kraljevstvo|Ptolemejskim kraljevstvom]], [[Seleučko carstvo|Seleučkim carstvom]] i [[Atalidi|Atalid kraljevstvom]]. Važni gradovi poput [[Pela (grad)|Pele]], [[Pidna|Pidne]] i [[Amfipolis|Amfipolisa]] su bili uključeni u borbi za kontrolu teritorija. Osnovani su novi gradovi, kao što je [[Solun]] od strane uzurpatora [[Kasander|Kasandera]], koji je danas drugi grad po veličini u današnjoj [[Grčka|Grčkoj]]. Pad utjecaja Makedonije započeo je [[Uspon Rima|usponom Rima]] sve dok je nije zauzeo tokom [[Makedonski ratovi|Makedonskih ratova]].

== Historija ==

=== Rana historija i legenda ===
[[Antička Grčka|Klasični grčki]] historičari [[Herodot]] i [[Tukidid]] su objasnili da su [[Spisak makedonskih kraljeva|makedonski kraljevi]] iz [[Dinastija Argijad|dinastije Argijad]] bili potomci [[Argos|argoskog]] kralja [[Temenus|Temenusa]] i da su zbog toga mogli tvrditi da su potomci [[Heraklo|Herakla]] i glavnog grčkog boga [[Zeus|Zeusa]]. Tvrdnju da dinastija Argijad vodi porijeklo od Temenusa su prihvatile [[Helanodikajci|helanodikajske]] vlasti [[Antičke Olimpijske igre|antičkih Olimpijskih igara]] dozvoljavajući [[Aleksandar I Makedonski|Aleksandru I Makedonskom]] (498. - 454. p.n.e.) da bude dio natjecanja zbog svoje percipirane grčke baštine. Međutim, vrlo se malo zna o Makedonskom kraljevstvu tokom [[Arhajska Grčka|arhajskog perioda]]. [[Historija antičke Makedonije|Kraljevina Makedonija]] je bila smještena na plodnoj aluvijalnoj ravnici koju navodnjavaju rijeke [[Bistrica (rijeka)|Bistrica]] i [[Vardar]] u [[Donja Makedonija|Donjoj Makedoniji]], sjeverno od planine [[Olimp]]. Historičar [[Robert Malcolm Errington]] sugerira da je jedan od najranijih kraljeva iz dinastije Argijad osnovao [[Ajga|Ajgu]] (današnju [[Vergina|Verginu]]) kao prvu makedonsku prijestolnicu sredinom 7. stoljeća p.n.e. Tada je Kraljevina Makedonija pokrivala područje koje otprilike odgovara zapadnom i centralnom dijelu [[Makedonija (Grčka)|Makedonije]], u današnjoj [[Grčka|Grčkoj]]. Nakon toga se postepeno proširila na područje [[Sjeverna Makedonija|Gornje Makedonije]] koja je bila naseljena grčkim plemenima [[Linkestidi]] i [[Elimeji]], dok su regione [[Ematija]], [[Eordeja]], [[Beotija]], [[Migdonija]], [[Krestonija]] i [[Meglen]] nastanjivali različiti narodi poput [[Tračani|Tračana]] i [[Frigijci|Frigijaca]]. 

Godinu dana nakon što je perzijski kralj [[Darije I]] (522. - 486. p.n.e.) pokrenuo [[Skitijska kampanja protiv Darija I|invaziju]] na Europu protiv [[Skiti|Skita]], [[Peonija|Peonaca]], [[Tračani|Tračana]] i nekoliko grčkih gradova-država na [[Balkansko poluostrvo|Balkanskom poluostrvu]], perzijski general [[Megabaz]] je upotrijebio diplomatiju kako bi ubijedio makedonskog kralja [[Amintas I Makedonski|Amintasa I]] da postane [[vazal]] [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog carstva]] čime je započeo period [[Ahemenidska Makedonija|Ahemenidske Makedonije]]. Makedonija je imala veliki stepen [[Autonomija|autonomije]] i nikada nije bila [[satrapija]] (provincija) Ahemenidskog carstva, jer je Aleksandar I pružio makedonsku vojnu potporu perzijskom kralju [[Kserks I od Perzije|Kserksu I]] (486. - 465. p.n.e.) tokom [[Druga Perzijska invazija na Grčku|Druge Perzijske invazije na Grčku]]. Nakon grčke pobjede u [[Bitka kod Salamine|bici kod Salamine]] 480. godine p.n.e., Aleksandar I je bio ahemenidski diplomata koji je predložio mirovni sporazum i savez sa Atinom, ali je ova ponuda odbijena. Ubrzo nakon toga, Ahemenidske snage su bile [[Ratovi Delskog saveza|prisiljene da se povuku iz kopnene Europe]] što je označilo prestanak perzijske kontrole nad Makedonijom.

=== Uključivanje u Grčki svijet ===
{{Glavni|Delski savez|Spartanska hegemonija|Tebanska hegemonija}}Iako je bio perzijski vazal, Aleksandar I Makedonski je imao prijateljske diplomatske odnose sa koalicijom grčkih gradova-država koje su predvodili [[Atina (polis)|Atina]] i [[Sparta]]. Njegov nasljednik [[Perdikas II Makedonski]] (448. - 413. p.n.e.) je predvodio Makedonce u ratu protiv [[Delski savez|Delskog saveza]], ali su napadi tračkog kralja [[Sitalk|Sitalka]] zaprijetili teritorijalnom integritetu Makedonije na sjeveroistoku. Atinski državnik [[Perikle]] je 437. godine p.n.e. osvojio teritoriju u južnom dijelu rijeke [[Struma (rijeka)|Strume]] gdje je osnovao kolonijalni grad [[Amfipolis]] kako bi pružio Atini stalnu opskrbu srebra, zlata i drveta. Nakon sklapanja saveza između Atine i Perdikasovog brata koji se protiv njega pobunio, makedonski kralj se osvetio promovirajući pobunu protiv atinskih saveznika na [[Halkidiki|Halkidikiju]] osvajajući strateški grad [[Potideja|Potideju]]. Nakon zauzimanja makedonskih gradova [[Terma|Terme]] i [[Beroja|Beroje]], Atina je opkolila Potideju koju nije uspjela da savlada pa je mirovnim sporazumom Terma je vraćena Makedoniji a veći dio Halkidikija Atini.

Perdikas II je stao [[Peloponeski savez|na stranu Sparte]] tokom [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] (431. - 404. p.n.e.), pa je Atina 429. godine p.n.e. uvjerila Sitalka da napadne Makedoniju ali je bio prisiljen da se povuče zbog jake zime. Lokalni vladar [[Arabej]] se 424. godine p.n.e. pobunio protiv Perdikasa II kojem je priskočila Sparta u pomoć. Nakon što su tokom [[Bitka kod Linkestisa|bitke kod Linkestisa]] vojnici spartanskog generala [[Brasida|Braside]] opljačkali brodove bez nadzora, Perdikas II je promijenio stranu podržavši Atinu koja je ugušila Arabejevu pobunu. Nakon Brasidine smrti 422. godine p.n.e., Atina i Sparta su potpisale [[Nikijin mir]] koji je Makedoniju oslobodio od obaveza atinskog saveznika. Nakon pobjede u [[Bitka kod Mantineje|bici kod Mantineje]] 418. godine p.n.e., Sparta je sklopila savez sa Argosom i makedonskim kraljem Perdikasom II koji je dobio cijeli Halkidiki. Kad je Argos iznenada prešao na stranu Atine, atinska mornarica je uspostavila blokadu makedonskih luka izvršivši invaziju na Halkidiki 417. godine p.n.e. Perdikas II je potpisivanjem mira 414. godine p.n.e. uspostavio savez sa Atinom koji je nastavio njegov sin i nasljednik [[Arhelaj I Makedonski]] (413. - 399. p.n.e.). Atina je tada pružila pomorsku podršku Arhelaju I tokom makedonske opsade Pidne 410. godine p.n.e. u zamjenu za drvnu i pomorsku građu.

Iako je Arhelaj I bio suočen sa unutrašnjim pobunama i invazijom Ilira, uspio je učvrstiti makedonsku vlast u Tesaliji gdje je poslao vojnu pomoć svojim saveznicima. Iako je zadržao grad Ajgu kao svečano i religiozno središte, Arhelaj I je prijestolnicu kraljevstva preselio u grad [[Pela|Pelu]] koja se rijekom spajala sa [[Egejsko more|Egejskim morem]]. Zatim je poboljšao makedonsku [[Valuta|valutu]] kovanjem kovanica sa većim sadržajem srebra, kao i izdavanjem posebnih bakarnih novčića. Njegov kraljevski dvor je privukao prisustvo mnogih poznatih intelektualaca poput atinskog dramatičara [[Euripid|Euripida]]. Nakon njegovog ubistva Kraljevina Makedonija je utonula u haos koji je trajao od 399. do 393. godine p.n.e. i obuhvatao vladavinu četiri različita monarha: [[Orest Makedonski|Oresta]], sina Arhelaja I; [[Aerop II Makedonski|Aeropa II]], strica i ubice Oresta; [[Pauzanije Makedonski|Pauzanija]], sina Aeropa II; i [[Amintas II Makedonski|Amintasa II]] koji je bio oženjen najmlađom kćeri Arhelaja I. Ovaj nemirni period je završen kada je [[Amintas III Makedonski]] (393. - 370. p.n.e.) ubio Pauzanija i preuzeo makedonsko prijestolje.

Amintas III je bio prisiljen napustiti svoje kraljevstvo 383. godine p.n.e. nakon masovne invazije [[Dardanci|Dardanaca]] na čelu sa [[Bardilis|Bardilisom]]. Nakon povratka uz pomoć solunskih saveznika, Amintas III je zajedno sa spartanskim kraljem [[Agesilaj II|Agesilajem II]] uništio snage halkidijskog grada [[Olint|Olinta]] i raspustio [[Halkidikijski savez]] 379. godine p.n.e. Njegov nasljednik [[Aleksandar II Makedonski]] (370. - 368. p.n.e.) je napao [[Tesalija|Tesaliju]] kojom je vladao tiranin [[Aleksandar Ferejski]] čime je izazvao intervenciju Tebe. Nakon osvajanja grada Larise uslijedio je mirovni sporazum između Tebe i Makedonije. Ubistvom Aleksandra II od strane njegovog zeta [[Ptolemej Alorosov|Ptolemeja Alorosova]], na vlast dolazi [[Perdikas III Makedonski]] (368. - 359. p.n.e.) čija je vladavina obilježena političkom stabilnošću i financijskim oporavkom. Međutim, nakon što je Atina zauzela makedonske gradove Metoni i Pidnu, uslijedila je invazija Dardanaca na čelu sa Bardilisom koji je ubio Perdikasa III i 4.000 makedonskih trupa.

=== Uspon Makedonije ===
{{Glavni|Korintski savez|Ratovi Aleksandra Velikog|Ratovi dijadosa}}Perdikasov nasljednik [[Filip II Makedonski]] (359. - 336. p.n.e.) je upotrebom spretne diplomatije uspio uvjeriti Tračane i Atinjane da prestanu davati podršku ostalim pretendentima na makedonsko prijestolje. To je postigao potkupljivanjem Tračana i njihovih [[Peonija|peonskih]] saveznika i sklapanjem sporazuma sa Atinom kojoj je ustupio luku Amfipolis. Nakon toga je radikalno transformirao [[Vojska antičke Makedonije|makedonsku vojsku]] uvođenjem [[Makedonska falanga|makedonskih falangi]] koji su bili naoružani dugim [[Piket|piketima]] (tzv. [[Saris|sarisima]]). Zbunjujući antički izvori su natjerali moderne naučnike na raspravu da li su prethodni makedonski kraljevi mogli doprinijeti ovim reformama i u kojoj mjeri je Filip preuzeo ideje koje je vidio tokom zatočeništva u [[Teba (Grčka)|Tebi]]. Makedonci su, kao i ostali Grci, tradicionalno prakticirali [[Monogamija|monogamiju]], ali je Filip II imao sedam supruga. Nakon saveznih brakova sa makedonskom aristokratkinjom [[Fila Elimejska|Filom Elimejskom]] i ilirskom princezom [[Audata|Audatom]], uspostavio je savez sa Tesalijom oženivši tesalsku plemkinju [[Filina|Filinu]] koja mu je rodila sina koji je kasnije vladao kao [[Filip III Makedonski]] (323. - 317. p.n.e.). Kako bi osigurao savez sa Epirom, Filip II je oženio [[Olimpija|Olimpiju]] koja mu je rodila sina koji je kasnije vladao kao [[Aleksandar Veliki|Aleksandar III Makedonski]] (336. - 323. p.n.e.). Nejasno je jesu li perzijski kraljevi utjecali na Filipovu poligamiju, iako je njegov prethodnik Amintas III imao tri sina sa dvije žene.

Dok je Atina bila preokupirana [[Saveznički rat|Savezničkim ratom]] (357. - 355. p.n.e.), Filip II je 357. godine p.n.e. zauzeo Amfipolis, a slijedeće godine okupirao Pidnu i Potideju. Nakon zauzimanja [[Krenidos|Krenidosa]] 356. godine p.n.e., makedonski general [[Parmenion]] je porazio ilirskog kralja [[Grabos|Grabosa]]. Tokom opsade Metonija 354. godine p.n.e., Filip II je izgubio oko koje je pogođeno strijelom, ali je uspio zarobiti grad i srdačno se ophoditi sa stanovnicima. Time je Filip II uključio Makedoniju u [[Treći sveti rat]] (356. - 346. p.n.e.) koji je započeo nakon zauzimanja [[Apolon|Apolonovog]] hrama u [[Delfi|Delfima]] od strane [[Fokida|Fokide]]. Pobjeda nad fokidskim generalom [[Onomarh|Onomarhom]] 352. godine p.n.e. u [[Bitka na Kročkom polju|bici na Kročkom polju]] je dovela do izbora Filipa II za vođu ([[Arhont|arhonta]]) [[Solunski savez|Solunskog saveza]] što mu je osiguralo mjesto u Amfiktionskom vijeću i omogućilo bračni savez sa Ferom nakon vjenčanja sa [[Nikesipolida|Nikesipolidom]], nećakinjom tiranina [[Jason Ferejski|Jasona Ferejskog]]. Pošto je želio napasti moćno [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidsko carstvo]], podupirao je satrape i plaćenike koji su se pobunili protiv centralne vlasti. Tako je satrap [[Helespontska Frigija|Helespontske Frigije]] [[Artabaz]] zajedno sa porodicom potražio utočište na makedonskom dvoru. Kasnije je njegova kćerka [[Barsina]] postala supruga Aleksandra III.

Nakon kampanje protiv trakijskog kralja [[Kerseblept|Kerseblepta]] 349. godine p.n.e., Filip II je započeo rat protiv [[Halkidikijski savez|Halkidikijskog saveza]]. Uprkos atinskoj intervenciji, Filip II je 348. godine p.n.e. zauzeo Olint i njegove stanovnike prodao u ropstvo. Pošto nije mogla nagovoriti svoje saveznike u protivnapad, Atina je sa Makedonijom 346. godine p.n.e. sklopila [[Filokratov mir]]. Mirovnim sporazumom je predviđeno da se Atina odrekne zahtjeva prema makedonskim obalnim teritorijama, Halkidikiju i Amfipolisu u zamjenu za oslobađanje porobljenih Atinjana i garancije da Filip II neće napasti atinska naselja u Trakiji. U međuvremenu su makedonske snage zauzele Fokidu i [[Termopilski klanac]] gdje su pogubili pljačkaše hrama u Delfima čime je Filip II dobio položaj majstora ceremonija na [[Pitske igre|Pitskim igrama]]. Atina se u početku protivila njegovom novom položaju odbivši prisustvovati igrama u znak protesta, ali su na kraju prihvatili ove uslove.

Tokom slijedećih nekoliko godina, Filip II je nakon reformiranja lokalne samouprave u Tesaliji predvodio kampanju protiv ilirskog kralja [[Pleurat I|Pleurata I]] i trakijskog kralja Kerseblepta. To mu je omogućilo da proširi makedonsku kontrolu nad [[Dardaneli|Helespontom]] u iščekivanju invazije na Ahemenidsko carstvo. Nakon osvajanja trakijskog grada i preimenovanja u [[Filipolis]] (današnji [[Plovdiv]]) 342. godine p.n.e., izbio je rat sa Atinom u kojem je Filip II učestvovao u neuspješnoj opsadi [[Perint|Perinta]] i [[Bizantijum|Bizantijuma]]. Nakon toga je uslijedila uspješna kampanja protiv Skita duž [[Dunav|Dunava]] i uključivanje Makedonije u [[Četvrti sveti rat]] protiv [[Amfis|Amfisa]] 339. godine p.n.e. Nakon što je protjerala makedonski garnizon iz [[Nikeja|Nikeje]] (u blizini Termopilskog klanca), Teba se zajedno sa Atinom, [[Megara|Megarom]], [[Korint|Korintom]], [[Ahaja|Ahajom]] i [[Eubeja|Eubejom]] sukobila sa Makedonijom u [[Bitka kod Heroneje|bici kod Heroneje]] 338. godine p.n.e. Nakon makedonske pobjede kod Heroneje Filip II je u Tebi uspostavio [[Oligarhija|oligarhiju]], ali je ipak bio popustljiv prema Atini želeći da iskoristi njenu mornaricu u planiranoj invaziji na Ahemenidsko carstvo. Formiranjem [[Korintski savez|Korintskog saveza]] koji je obuhvatao sve veće grčke gradove-države osim Sparte, izabran je za vođu ([[Hegemonija|hegemona]]) i [[Komandant|komandanta]] (strategos autokrator) predstojeće invazije na Ahemenidsko carstvo. Ovu kampanju je započeo jer je želio da kazni Perzijance zbog stradanja Grka i da oslobodi grčke gradove-države u Maloj Aziji. Također je isticao stratešku potrebu Makedonije da osigura Trakiju i Egejsko more protiv sve većih napada Ahemenidskog carstva koje je još više učvrstilo svoju kontrolu nad satrapijama u zapadnoj [[Anadolija|Anadoliji]].

Tokom vjenčanja sa [[Kleopatra Euridika|Kleopatrom Euridikom]], nećakinjom generala [[Atal (general)|Atala]], Filip II je započeo razgovor o novim potencijalnim nasljednicima što je naljutilo Aleksandra III i njegovu majku Olimpiju. Kada je Filip II dogovorio brak između svog sina Arhideja i [[Ada Karijska|Ade Karijske]], kćerke perzijskog satrapa [[Piksodar|Piksodara]], Aleksandar je intervenirao i predložio da se umjesto Arhideja on oženi Adom. Filip II je otkazao svadbu protjeravši Aleksandrove savjetnike [[Ptolemej I Soter|Ptolemeja]], [[Nearh|Nearha]] i [[Harpal|Harpala]]. Kako bi se pomirio sa Olimpijom, Filip II je kćerku [[Kleopatra Makedonska|Kleopatru]] udao za Olimpijinog brata [[Aleksandar I, kralj Epira|Aleksandra I]]. Tokom njihove svadbe Filipa II je ubio njegov tjelohranitelj [[Pausanije Orestis]], pa ga je naslijedio sin Aleksandar 336. godine p.n.e. Moderni naučnici raspravljaju moguću ulogu Aleksandra III i njegove majke Olimpije u atentatu na Filipa II konstatujući isključivanje Aleksandra iz njegove planirane invazije na Ahemenidsko carstvo i potencijalno rođenje drugog nasljednika između njega i njegove nove supruge Kleopatre Euridike. [[Aleksandar Veliki|Aleksandar III Makedonski]] (336. - 323. p.n.e.) je odmah proglašen makedonskim kraljem pa je prvo njegovo djelo bilo očeva sahrana u gradu Ajgi. Članove Korintskog saveza je potresla vijest o smrti Filipa II pa su uvjerljivom diplomatijom izabrali Aleksandra III za hegemona kako bi izvršili planiranu invaziju na Ahemenidsko carstvo.

Aleksandar III je 335. godine p.n.e. predvodio [[Balkanska kampanja Aleksandra Velikog|kampanju protiv trakijskog plemena]] [[Tribali]] prisilivši ih na predaju na [[Ostrvo Peuce|ostrvu Peuce]]. Ubrzo nakon toga je ilirski kralj [[Kleitus]] zaprijetio napadom na Makedoniju, ali ga je Aleksandar opkolio u [[Bitka kod Peliona|bici kod Peliona]]. Nakon Tebine pobune i napada na makedonski garnizon u [[Kadmija|Kadmiji]], Aleksandar III je napustio ilirski front i krenuo prema [[Opsada Tebe|Tebi koju je opkolio]]. Nakon što su slomili zidove, Aleksandrove snage su ubile 6.000 Tebanaca, uzele 30.000 stanovnika kao ratne zarobljenike i spalili grad do temelja kao upozorenje svim ostalim grčkim gradovima-državama. Tokom vojne karijere Aleksandar III je pobijedio u svakoj bici kojom je lično zapovijedao. U pobjedi nad Perzijancima u [[Bitka kod Granika|bici kod Granika]] 334. godine p.n.e. iskoristio je malu konjicu kako bi omogućio pješadiji da prijeđe rijeku nakon čega je uslijedi [[juriš]] konjanika. Nakon poraza u [[Bitka kod Isa|bici kod Isa]] 333. godine p.n.e. i [[Bitka kod Gaugamele|bici kod Gaugamele]] 331. godine p.n.e., perzijskog kralja [[Darije III|Darija III]] je zarobio i pogubio vlastiti satrap [[Bes (satrap)|Bes]]. Makedonski kralj je nakon toga lovio i pogubio Besa na teritoriji [[Sogdijana|Sogdijane]] u današnjem Afganistanu. Tokom [[Bitka kod Hidaspa|bitke kod Hidaspa]] 326. godine p.n.e. [[Ratni slon|ratni slonovi]] indijskog kralja [[Por|Pora]] su zaprijetili Aleksandrovim trupama, pa ih je on koristeći sarise natjerao da formiraju otvorene redove koji su okružili slonove i rastjerali njihove rukovodioce. Kada su makedonskim trupama zaprijetili [[pobunjenici]] u blizini [[Babilon|Babilona]] 324. godine p.n.e. (blizu današnjeg [[Bagdad|Bagdada]]), Aleksandar III je ponudio makedonske vojne titule i veće odgovornosti perzijskim oficirima i jedinicama prisiljavajući ih da traže oprost na insceniranom banketu pomirenja između Perzijanaca i Makedonaca. Aleksandar je možda potkopavao svoju vladavinu pokazujući znakove [[Megalomanija|megalomanije]]. Nakon posjete proroku u [[Libijska pustinja|Libijskoj pustinji]] 331. godine p.n.e. koristio je djelotvornu propagandu poput rezanja [[Gordijev čvor|Gordijeg čvora]] prikazujući sebe kao živog boga i sina Zeusa želeći da ga ljudi prosvjećuju u činu [[Proskineza|proskineze]] kao mnoge perzijske kraljeve. Međutim, prema dvorskom historičaru [[Kalisten|Kalistenu]] Makedonci su smatrali da je to religijsko bogohuljenje i odbili su izvršiti ovaj obred. Nastavljajući poligamne navike svog oca, Aleksandar je nakon ženidbi sa baktrijskom princezom [[Roksana|Roksanom]] i perzijskim princezama [[Stateira|Stateirom]] i [[Parisatida|Parisatidom]] ohrabrivao Makedonce da se ožene Perzijankama.

U međuvremenu, u Grčkoj je spartanski kralj [[Agis III]] pokušao izvesti pobunu protiv Makedonije. Nakon pobjede u [[Bitka kod Magalopolisa|bici kod Magalopolisa]] 331. godine p.n.e. Antipater je pomilovao sve Spartance pod uvjetom da polože pedeset plemića kao taoce. Njegova hegemonija je bila pomalo nepopularna u Grčkoj zbog njegove prakse (možda po nalogu Aleksandra III) proterivanja i malverzacija, iako je Aleksandar III izjavio da tiranija treba biti ukinuta i da će grčka sloboda biti obnovljena. Nakon [[Smrt Aleksandra Velikog|smrti Aleksandar III]] u Babilonu 323. godine p.n.e., njegova majka Olimpija je odmah optužila Antipatera za trovanje iako nije bilo dokaza koji bi to potvrdili. Bez službenog nasljednika makedonska vojna komanda se raspala; jedna strana je proglasila Aleksandrovog polubrata [[Filip III Makedonski|Filipa III Makedonskog]] (323. - 317.) za kralja, dok je druga strana stala na stranu [[Aleksandar IV Makedonski|Aleksandra IV Makedonskog]] (323. - 309. p.n.e.) tek rođenog sina Aleksandra III i Roksane. To je dovelo do [[Lamijski rat|Lamijskog rata]] (323. - 322. p.n.e.) u kojem su se Grci pobunili protiv Antipatera. Nakon poraza u [[Bitka kod Termopila 323 godine|bici kod Termopila]] 323. godine p.n.e., Antipater je pobjegao u [[Lamija (grad)|Lamiju]] gdje ga je opkolio atinski zapovjednik [[Leosten]]. Nakon pobjede nad Grcima, Antipaterova smrt 319. godine p.n.e. je ostavila vakuum moći u kojem su dva proglašena makedonska kralja postali pijuni [[Ratovi dijadosa|borbe za vlast]] između [[Dijadosi|dijadosa]], bivših generala Aleksandrove vojske.

Nakon Aleksandrove smrti sazvano je [[Babilonska pobjeda|Vijeće vojske]] koje je imenovalo Filipa III Makedonskog za kralja, a [[Perdika|Perdiku]] za vrhovnog regenta. To je dovelo do građanskog rata između [[Antipater|Antipatera]], [[Antigon I Monoftalmos|Antigona Monoftalmosa]], [[Krater (general)|Kratera]] i [[Ptolemej I Soter|Ptolemeja]]. Perdika je ubijen nakon utapanja 2.000 vojnika na rijeci Nil tokom neuspješne kampanje u Egiptu protiv Ptolemeja 321. godine p.n.e. Iako je [[Eumen]] uspio ubiti Kratera, to nije imalo uticaja na ishod [[Podjela u Triparadisu|podjele u Triparadisu]] 321. godine p.n.e. gdje je pobjedonosna koalicija riješila pitanje novog regenta i teritorijalnih prava. Prije smrti 319. godine p.n.e., novi regent Antipater je umjesto sina [[Kasandar|Kasandra]] imenovao nepokolebljivog [[Poliperhon|Poliperhona]] svojim nasljednikom zanemarujući pravo kralja da izabere novog regenta (budući da je Filip III smatran mentalno nestabilnim). Nakon formiranja saveza sa Ptolemejem, Antigonom i Lizimahom, Kasandar je zauzeo atinski lučki grad Pirej suprostavljajući se dekretu Poliperhona da grčki gradovi ne bi trebali biti makedonski garnizoni što je izazvalo [[Drugi rat dijadosa]] (319. - 315. p.n.e.). Nakon niza vojnih neuspjeha Poliperhona, Filip III je preko svoje politički angažirane supruge [[Euridika II Makedonska|Euridike II Makedonske]] za regenta postavio Kasandra. To je dovelo do napada Olimpijinih snaga na Makedoniju i prisiljavanja na predaju omogućivši Olimpiju da pogubi kralja i prisili kraljicu na samoubistvo. Međutim, Kasandar je u proljeće 316. godine p.n.e. porazio njene snage osudivši je na smrt.

Kasandar je nakon vjenčanja sa [[Tesalonika Makedonska|Tesalonikom]], kćerkom Filipa II Makedonskog, nakratko produžio makedonsku kontrolu nad [[Epidamnos|Epidamnosom]]. Nakon protjerivanja [[Seleuk I Nikator|Seleuka I Nikatora]] iz Babilona 316. godine p.n.e. Kasandar, Ptolemej i Lizimah su poslali zajednički ultimatum Antigonu. Antigon se odmah udružio sa Poliperhonom koji se nalazio u Korintu, te je Kasandru objavio svoj ultimatum u kojem ga optužuje za ubistvo Olimpije zahtijevajući da preda kralja Aleksandra IV i njegovu majku Roksanu. To je dovelo do izbijanja novog sukoba koji je završen mirovnim sporazumom u kojem je Kasandar dobio europski dio carstva, Antigon dobio azijski dio carstva, Ptolemej dobio afrički dio carstva, dok je Lizimah dobio Trakiju. Nakon ubistva Aleksandra IV i Roksane 309. godine p.n.e. dijadosi su proglašeni kraljevima svojih teritorija.

=== Helenistički period ===
{{Glavni|Helenizam|Pirov rat|Hremonidin rat|Kleomenov rat}}Početak perioda [[Helenistička Grčka|Helenističke Grčke]] je definiran borbom između [[Kasandar|Kasandra]] (309. - 297. p.n.e.) i [[Antigon I Monoftalmos|Antigona I Monoftalmosa]] (309. - 301. p.n.e.) i njegovog sina [[Demetrije I Poliorket|Demetrija I]] (294. - 288. p.n.e.). Kasandar je pokušao zauzeti Atinu 303. godine p.n.e. ali je bio prisiljen povući se u Makedoniju jer je Demetrije izvršio invaziju na [[Beotija|Beotiju]]. Dok su Antigon i Demetrije pokušavali obnoviti [[Korintski savez]], obnovljena koalicija Kasandra, [[Ptolemej I Soter|Ptolemeja I Sotera]] (309. - 283. p.n.e.), [[Seleuk I Nikator|Seleuka I Nikatora]] (309. - 281. p.n.e.) i [[Lizimah|Lizimaha]] (309. - 281. p.n.e.) je u [[Bitka kod Ipsa|bici kod Ipsa]] 301. godine p.n.e. ubila Antigona prisilivši Demetrija u bijeg. Nakon smrti Kasandra i njegovog bolesnog sina [[Filip IV Makedonski|Filipa IV]] 297. godine p.n.e., na prijestolje su postavljeni njegovi sinovi [[Aleksandar V Makedonski]] (297. - 294. p.n.e.) i [[Antipater II Makedonski]] (297. - 294. p.n.e.) sa svojom majkom Tesalonikom kao regentom. Dok se Demetrije borio protiv makedonskih snaga u Grčkoj, Antipater II je ubio vlastitu majku kako bi stekao samostalnu vlast. Njegov očajni brat Aleksandar V je zatražio pomoć od epirskog kralja [[Pir|Pira]] (297. - 272. p.n.e.) koji se borio zajedno s Demetrijem u bici kod Ipsa i u Egipat poslan kao talac kao dio sporazuma između Demetrija i Ptolemej I. Nakon poraza Antipatera II i prisiljavanja na bijeg u Trakiju, Pir je nagrađen najzapadnijim dijelovima Makedonskog kraljevstva. Tada je Demetrije ubio svog nećaka Aleksandra V i proglasio se Makedonskim kraljem vladajući autokratskim istočnim stilom.

Rat između Pira i Demetrija je započeo 290. godine p.n.e. kada je Pirova supruga [[Lanasa (Pirova supruga)|Lanasa]] otišla Demetriju ponudivši mu kao [[miraz]] ostrvo [[Krf]]. Rat je trajao do 288. godine p.n.e. kada je Demetrije izgubio podršku [[Antički Makedonci|Makedonaca]] i pobjegao iz zemlje. Makedonija je tada bila podijeljena između Pira koji je zauzeo zapadnu Makedoniju i Lizimaha koji je zauzeo istočnu Makedoniju. Nakon protjerivanja Pira i njegovih snaga iz zapadne Makedonije, izbio je novi rat između Seleuka I Nikatora i Lizimaha koji je poginuo u [[Bitka kod Korupedija|bici kod Korupedija]] 281. godine p.n.e. Nakon preuzimanja kontrole nad Trakijom i Makedonijom, Seleuka I Nikatora je 281. godine p.n.e. ubio njegov časnik [[Ptolemej Keraun]], sin Ptolemeja I Sotera, koji je proglašen kraljem Makedonije. Nakon njegovog ubistva tokom [[Prodor Kelta na Balkan|keltske invazije na Grčku]] 279. godine p.n.e., Makedonska vojska je proglasila generala [[Sosten Makedonski|Sostena]] Makedonskim kraljem. To je dovelo do haotične situacije jer su keltski osvajači opustošili Makedoniju. Nakon Sostenove smrti, Demetrijev sin Antigon Gonata je protjerao kelte nakon pobjede u [[Bitka kod Lizimahije|bici kod Lizimahije]] 277. godine p.n.e. proglasivši se kraljem [[Antigon II Makedonski|Antigonom II Makedonskim]] (277. - 239. p.n.e.).

Pir je tokom [[Pirov rat|odbrane Magna Graecie]] od [[Rimska Republika|Rimske republike]] izvršio invaziju na Siciliju 280. godine p.n.e. što je doprinijelo usponu Rima jer su grčki gradovi postali rimski saveznici. Nakon napada na Makedoniju i pobjede nad plaćeničkom vojskom Antigona II u [[Bitka kod Ausa|bici kod Ausa]] 274. godine p.n.e., prisilio je Antigona II da potraži utočište na makedonskoj pomorskoj floti u Egejskom moru. Izgubivši podršku Makedonaca nakon pljačkanja kraljevskih grobnica u Ajgi, Pir je ubijen tokom opsade [[Argos|Argosa]] 272. godine p.n.e. Nakon povratka u Makedoniju, Antigon II je zauzeo [[Peonija|Peoniju]] i obnovio kraljevske grobnice u Ajgi. [[Etolski savez]] se protivio makedonskoj kontroli nad centralnom Grčkom, pa je novoformirani [[Ahajski savez]] 251. godine p.n.e. potisnuo makedonske snage sa većeg dijela [[Peloponez|Peloponeza]]. Iako je stvorio savez sa [[Seleučko carstvo|Seleučkim carstvom]] protiv [[Ptolemejsko carstvo|Ptolemejskog carstva]] tokom [[Sirijski ratovi|Sirijskih ratova]], ptolemejska mornarica je snažno poremetila Antigonove napore za kontrolu kopnene Grčke. Uz pomoć ptolemejske mornarice atinski državnik [[Hremonida]] je predvodio [[Hremonidin rat|ustanak protiv Makedonske vlasti]] (267. - 261. p.n.e.). Nakon opsade Atine i poraza ptolemejske flote u [[Bitka kod ostrva Kos|bici kod ostrva Kos]], Atina je potpisala kapitulaciju 261. godine p.n.e.

Nakon davanja potpore samoproglašenom kralju [[Aleksandar Korintski|Aleksandru Korintskom]], [[Arat Sikionski]] je 251. godine p.n.e. predvodio pobunu protiv Antigona II Makedonskog. Ratujući na dva fronta Antigon II je uspio pobijediti mornaricu Ptolemejskog carstva u [[Bitka kod Androsa|bici kod Androsa]], ali je izgubio [[Akrokorint]] od snaga Arata Sikionskog 243. godine p.n.e. Ubrzo nakon sklapanja mira sa Ahajskim savezom 240. godine p.n.e. i ustupanja teritorija koje je izgubio u Grčkoj Antigon II je umro, pa ga je naslijedio njegov sin [[Demetrije II Makedonski]] (239. - 229. p.n.e.). U potrazi za saveznikom u borbi protiv Etolaca, epirska kraljica [[Olimpija II Epirska|Olimpija II]] je ponudila Demetriju II svoju kćerku [[Ftija Makedonska|Ftiju Makedonsku]]. Demetrije II je prihvatio njen prijedlog nakon razvoda sa [[Stratonika Makedonska|Stratonikom Makedonskom]] narušivši time odnose sa Seleučkim carstvom. Iako su Etolci stvorili savez sa Ahajskim savezom, Demetrije II je uspio zauzeti Beotiju 236. godine p.n.e. Nakon rušenja [[Epir|epirske monarhije]] tokom revolucije 231. godine p.n.e., Ahajski savez je uspio zauzeti [[Megalopolis]] i veći dio Peloponeza. To je dovelo do sklapanja sporazuma sa ilirskim kraljem [[Agron (kralj)|Agronom]] nakon čega su pobjedili kombiniranu mornaricu Etolaca i Ahajskog saveza u [[Bitka kod Paksosa|bici kod Paksosa]] 229. godine p.n.e. Tokom teritorijalne ekspanzije dardanski kralj [[Longarus|Longar]] je napao Makedoniju i porazio vojsku Demetrija II koji je poginuo. Iako je njegov maloljetni sin Filip trebao naslijediti prijestolje, makedonska vojska je za kralja proglasila generala [[Antigon III Doson|Antigona III Dosona]] (229. - 221. p.n.e.).

Arat Sikionski je 226. godine p.n.e. poslao ambasadore u Makedoniju tražeći neočekivani savez nakon što je reformistički spartanski kralj [[Kleomen III]] zaprijetio ostatku Grčke tokom [[Kleomenov rat|Kleomenovog rata]] (229. - 222. p.n.e.). U zamjenu za vojnu pomoć, Antigon III je zatražio povratak Korinta pod makedonsku kontrolu na što je Arat Sikionski pristao. Nakon formiranja [[Helenski savez|Helenskog saveza]] uspio je pobijediti Spartu u [[Bitka kod Selasije|bici kod Selasije]] 222. godine p.n.e. Spartu je prvi put u historiji okupirala neka strana sila čime je obnovljen položaj Makedonije kao vodeće sile u Grčkoj. Njegov nasljednik [[Filip V Makedonski]] (221. - 179. p.n.e.) se suočio sa neposrednim neprijateljem Etolcima i njihovim saveznicima tokom [[Saveznički rat|Savezničkog rata]] (220. - 217. p.n.e.). Nakon sklapanja mira došlo je do upada Dardanaca na sjeveru Makedonije i [[Historija Kartage|Kartagške]] pobjede nad [[Rimska Republika|Rimljanima]] tokom [[Bitka kod Trazimenskog jezera|bitke kod Trazimenskog jezera]] 217. godine p.n.e. [[Demetrije Hvarski]] je navodno uvjerio Filipa V da prvo [[Ilirski ratovi|osigura Iliriju]] prije invazije na [[Apeninsko poluostrvo]]. Filip V je 216. godine p.n.e. poslao stotinu lakih ratnih brodova u [[Jadransko more]] što je potaknulo ilirskog vladara [[Scerdilaidas|Skerdilaidasa]] da potraži pomoć od Rimljana. Rim je odgovorio slanjem deset teških kvinkereja sa [[Sicilija (rimska provincija)|Sicilije]] koji su patrolirali ilirskim obalama, što je navelo Filipa V da povuće svoju flotu kako bi spriječio otvoreni sukob.

=== Sukob sa Rimom ===
{{Glavni|Rimsko-Makedonski ratovi|Kritski rat|Punski ratovi|Makedonsko-Kartaginski sporazum}}Tokom [[Drugi punski rat|Drugog Punskog rata]] (218. - 201. p.n.e.), Rimska republika je presrela brod kraj [[Kalabrija|kalabrijske]] obale u kojem su se nalazili makedonski i kartažanski ambasadori koji su posjedovali sporazum između [[Hanibal|Hanibala]] i Filipom V Makedonskog. [[Makedonsko-Kartaginski sporazum|Sporazumom]] je predviđeno da Kartagina ima pravo pregovarati o uvjetima hipotetske predaje Rima obećavajući uzajamnu pomoć u slučaju napada Rimske republike. Iako su Makedonci možda bili zainteresirani samo za zaštitu novoosvojenih teritorija u Iliriji, Rimljani su ipak uspjeli spriječiti sve veće ambicije Filipa V Makedonskog tokom [[Prvi rimsko-makedonski rat|Prvog Rimsko-makedonskog rata]] (214. - 205. p.n.e.). Nakon makedonskog zauzimanja grada [[Lješ|Lisusa]] 212. godine p.n.e., [[Rimski senat]] je odgovorio poticanjem Etolskog saveza, Sparte, [[Elis|Elisa]], [[Mesenija|Mesenije]] i [[Pergam|Pergama]] na rat protiv Makedonije držeći Filipa V okupiranim i daleko od Apeninskog poluostrva.

Etolski savez je zaključio [[mirovni sporazum]] sa Filipom V Makedonskim 206. godine p.n.e., a Rimska republika 205. godine p.n.e., omogućivši Makedoncima da zadrže neka osvojena naselja u Iliriji. Iako su Rimljani 202. godine p.n.e. odbacili Etolski zahtjev za objavu rata Makedoniji, Rimski senat je ozbiljno razmotrio sličnu ponudu Pergamana i njegovog saveznika [[Rodos|Rodosa]] 201. godine p.n.e. Te su države bile zabrinute zbog saveza između Filipa V Makedonskog i seleučkog cara [[Antioh III|Antioha III]] koji je napao financijski iscrpljeno Ptolemejsko carstvo tokom [[Peti Sirijski rat|Petog Sirijskog rata]] (202. - 195. p.n.e.). Iako su Rimski izaslanici igrali ključnu ulogu u uvjeravanju Atine da se priključi protiv-makedonskom savezu sa Pergamom i Rodosom 200. godine p.n.e., [[centurijska skupština]] je odbacila prijedlog Rimskog senata da objavi rat Makedoniji. U međuvremenu Filip V zauzima [[Dardaneli|Helespont]], [[Bosfor]] i ptolemejsko ostrvo [[Samos]], što je navelo Rodos da [[Kritski rat|sklopi savez sa Pergamom]], [[Bizantijum|Bizantijumom]], [[Kizik|Kizikom]] i [[Hios|Hiosom]] protiv Makedonije. Uprkos savezu sa Seleučkim carstvom, Filip V je izgubio pomorsku [[Bitka kod Hiosa|bitku kod Hiosa]] 201. godine p.n.e. jer su ga blokirali rodijski i pergamski brodovi. Dok je Filip V bio zauzet borbom protiv rimskih saveznika, Rimska republika je čekala priliku na osvetu Hanibalu. Rimski senat je predao [[ultimatum]] Filipu V da zaustavi rat protiv susjednih grčkih gradova-država zahtijevajući da sud procijeni štetu koju je načinio Rodosu i Pergamu. To je makedonski kralj odbio pa je započeo [[Drugi rimsko-makedonski rat|Drugi Rimsko-makedonski rat]] (200. - 197. p.n.e.).

Makedonci su uspješno branili svoj teritorij otprilike dvije godine, ali je [[Konzul|rimski konzul]] [[Tit Kvinkcije Flaminin]] uspio protjerati Filipa V iz Makedonije u Tesaliju 198. godine p.n.e. Kad je Ahajski savez sklopio savez sa Rimskom republikom, makedonski kralj Filip V je zatražio mir, ali su se ponuđeni uvjeti smatrali previše strogim pa je rat nastavljen. Nakon makedonskog poraza u [[Bitka kod Kinoskefala|bici kod Kinoskefala]] 197. godine p.n.e., ratificiran je mirovni sporazum koji je prisilio Makedoniju da se odrekne velikog dijela grčkih posjeda izvan Makedonije. Iako su neki Grci sumnjali u Rimske namjere da sruše Makedoniju kao hegemonsku silu u Grčkoj, Tit Kvincije Flaminin je na [[Istamske igre|Istamskim igrama]] 196. godine p.n.e. objavio da Rimska republika želi sačuvati grčku [[Sloboda|slobodu]] ne ostavljajući iza sebe nijedan garnizon i ne zahtijevajući nikakav danak. Njegovo obećanje je odgodilo pregovore sa spartanskim kraljem [[Nabis|Nabisom]] koji je u međuvremenu zauzeo Argos. Želeći osloboditi cijelu Grčku od Rimljana, seleučki kralj Antioh III je sa svojom vojskom 192. godine p.n.e. ušao u Tesaliju. Nakon pobjede u [[Bitka kod Termopila 191 godine|bici kod Termopila]] 191. godine p.n.e. i [[Bitka kod Magnezije|bici kod Magnezije]] 190. godine p.n.e., Rimska republika je [[Apamejski sporazum|Apamejskim sporazumom]] 188. godine prisilila Seleučko carstvo da plati ratnu odštetu, uništi veći dio mornarice i odustane od teritorija zapadno od planine [[Taursko gorje|Taurus]]. Tokom potpisivanja Apamejskog sporazuma, makedonski kralj Filip V je uspio zauzeti neke gradove u centralnoj Grčkoj, dok su Rodos i Pergam zauzeli teritoriju u Maloj Aziji. Kako nije mogao udovoljiti svim stranama u raznim teritorijalnim sporovima, Rimski senat je 184. godine p.n.e. odlučio prisiliti Filipa V da napusti gradove [[Enos]] i [[Maroneja|Maroneju]] koji su Apamejskim sporazumom bili proglašeni slobodnim gradovima. 

Nakon smrti Filipa V na vlast je došao [[Perzej Makedonski]] (179. -168. p.n.e.) koji je pokušao sklopiti bračne saveze sa [[Bitinija|Bitinijom]] i [[Seleučko carstvo|Seleučkim carstvom]] što je veoma uznemirilo pergamskog kralja [[Eumen II|Eumena II]]. Iako je Eumen II pokušao narušiti te diplomatske odnose, Perzej Makedonski je stvorio savez sa Beotijom i proširio vlast na Iliriju i Trakiju. Tada je Eumen II otišao u Rim i održao govor u Rimskom senatu o navodnim Perzejevim zločinima i prijestupima nakon čega je Rimski senat proglasio [[Treći rimsko-makedonski rat|Treći Rimsko-makedonski rat]] (171. - 168. p.n.e.). Nakon makedonske pobjede u [[Bitka kod Kalinika|bici kod Kalinika]] 171. godine p.n.e., makedonska vojska je poražena u [[Bitka kod Pidne|bici kod Pidne]] 168. godine p.n.e. Perzej je pobjegao u [[Samotraka|Samotraku]] gdje je uhvaćen i odveden u Rim u kućni pritvor gdje je umro. Rimska republika je rastavila Kraljevinu Makedoniju na četiri odvojene savezne republike sa prijestolnicama u [[Amfipolis|Amfipolisu]], [[Solun|Solunu]], [[Pela|Peli]] i [[Pelagonija|Pelagoniji]]. Rimljani su nametnuli stroge zakone koji su sprječavali mnoge socijalne i ekonomske interakcije između stanovnika ovih republika, uključujući zabranu braka među njima i zabranu iskopavanja zlata i srebra. Tada se izvjesni [[Andrik]] pobunio protiv Rimljana i porazio vojsku rimskog pretora [[Publije Juvencije Talno|Publija Juvencija Talna]] tokom [[Četvrti Rimsko-makedonski rat|Četvrtog Rimsko-makedonskog rata]] (150. - 148. p.n.e.). Uprkos tome, Andrik je poražen 148. godine p.n.e. u [[Druga bitka kod Pidne|Drugoj bici kod Pidne]] od snaga pretora [[Kvint Cecilije Metel Makedonski|Kvinta Cecilija Metela Makedonskog]] čije su snage zauzele Makedonsko kraljevstvo. Nakon toga je uslijedilo Rimsko [[Opsada Kartagine|uništenje Kartagine]] i pobjeda nad Ahajskim savezom u [[Bitka kod Korinta (146. p. n. e)|bici kod Korinta]] 146. godine p.n.e., što je dovelo do uspostavljanja [[Rimska Grčka|rimske provincije Grčke]] i [[Makedonija (rimska provincija)|rimske provincije Makedonije]].

== Također pogledajte ==
* [[Antička Grčka]]
* [[Aleksandar Veliki]]
* [[Dijadosi]]
* [[Antigonidi]]
* [[Seleukidi]]
* [[Ptolemejidi]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/244231/ancient-Greece/26524/The-rise-of-Macedon Enciklopedija Britannica: Uspon Makedonije]
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/354266/Macedonia Enciklopedija Britannica: Kraljevina Makedonija]
* [http://www.angelfire.com/il/AlexanderTheGreat/macedon.html Makedonsko kraljevstvo u 4. vijeku p. n. e.]
* [http://www.bbc.co.uk/history/historic_figures/alexander_the_great.shtml Aleksandar Veliki (356 - 323 BC) i Aristotel]

{{Commonscat|Ancient Macedonia}}
{{Imperije}}

[[Kategorija:Antika]]
[[Kategorija:Historija Makedonije]]
[[Kategorija:Antička Grčka]]</text>
      <sha1>oom3nfze20ypm1z5iumgw6nyn9iytvd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Fiorentina</title>
    <ns>10</ns>
    <id>139084</id>
    <revision>
      <id>3427284</id>
      <parentid>1447239</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T12:57:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Εὐθυμένης</username>
        <id>64103</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:600px Viola con giglio Rosso su sfondo Bianco.png]] → [[File:Flag of Fiorentina 3D.svg]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="319" xml:space="preserve">[[Datoteka:Flag of Fiorentina 3D.svg|20px]] [[ACF Fiorentina|Fiorentina]]&lt;noinclude&gt;

==Objašnjenje==
&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Fiorentina}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
;''razlog''
:optionalni parameter, &quot;Fiorentina&quot;
==Primjer==
*&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Fiorentina}}&lt;/nowiki&gt; -&gt; &lt;/code&gt;{{Fiorentina}}

[[Kategorija:Nogometni šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>1a6qbhyoxxjm2ef1lpwqau4afi8enm0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Bojcik991</title>
    <ns>3</ns>
    <id>143811</id>
    <revision>
      <id>3427290</id>
      <parentid>1461328</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T15:05:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cabayi</username>
        <id>87073</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Cabayi premjestio je stranicu [[Razgovor s korisnikom:Amel.Rekic]] na [[Razgovor s korisnikom:Bojcik991]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika &quot;[[Special:CentralAuth/Amel.Rekic|Amel.Rekic]]&quot; u &quot;[[Special:CentralAuth/Bojcik991|Bojcik991]]&quot;</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1536" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica2|1=[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;small&gt;ask&lt;/small&gt;&lt;/font&gt;]]) 10:55, 9 maj 2011 (CEST)}}
:Amele zamolio bih vas da pišete isključivo na BOSANSKOM jeziku. Ovdje NEMA miješanja hrvatskog i srpskog, postoje hr. i sr. wikipedia.--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;small&gt;ask&lt;/small&gt;&lt;/font&gt;]]) 10:55, 9 maj 2011 (CEST)
::još jednom dobrodošlica, nisam znao da si zemljak, Krajišnik ;)--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;small&gt;ask&lt;/small&gt;&lt;/font&gt;]]) 07:56, 12 maj 2011 (CEST)
Hvala na dobrodoslici :) ([[Korisnik:Amel.Rekic|Amel.Rekic]] 14:19, 12 maj 2011 (CEST)).
:::Rad sa IP adresom se ne broji kao drugi racun. Svima se dogodi da se zaborave prijaviti. Ako hoces mogu ukloniti tvoju ip iz razloga privatnosti, ali kako si se prijavio pod punim imenom, mislim da ne maris bas puno. --[[User:WizardOfOz|&lt;font face=&quot;Monotype corsiva&quot; size=&quot;4&quot; style=&quot;color:#000000;color:blue&quot;&gt;&lt;i&gt;WizardOfOz&lt;/i&gt;&lt;/font&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;font-family:Italic;color:blue&quot;&gt;[[user_talk:WizardOfOz|talk]]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 21:08, 16 maj 2011 (CEST)
:::Hvala za objašnjenje, nema potrebe potrebe za uklanjanjem adrese. ([[Korisnik:Amel.Rekic|Amel.Rekic]] 21:22, 16 maj 2011 (CEST))
:Evo vidim da je već odgovoreno ;) srdačan pozdrav zemljak ;)--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;small&gt;ask&lt;/small&gt;&lt;/font&gt;]]) 22:18, 16 maj 2011 (CEST)</text>
      <sha1>li2ef2mvmeze7pkp0qa5mda2luhn38c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Bojcik991</title>
    <ns>2</ns>
    <id>143925</id>
    <revision>
      <id>3427291</id>
      <parentid>2672714</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T15:05:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cabayi</username>
        <id>87073</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Cabayi premjestio je stranicu [[Korisnik:Amel.Rekic]] na [[Korisnik:Bojcik991]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika &quot;[[Special:CentralAuth/Amel.Rekic|Amel.Rekic]]&quot; u &quot;[[Special:CentralAuth/Bojcik991|Bojcik991]]&quot;</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="824" xml:space="preserve">{{Babel-7|bs|cs-3|en-3|sk-2|ru-2|sr-4|hr-4}}
== Cilj ==


== Osnovni podaci o meni ==

{|align=&quot;center&quot;
|-
|{{Bošnjak}}
|-
|{{Korisnik BiH}}
|-
|}

== Članci na Wikipediji koje sam ja započeo ==
&lt;div style=&quot;height: 250px; width: 300px; overflow: auto; padding: 3px;text-align: left; border:solid 1px;&quot; title=&quot;Contributions&quot;;&gt;
*[[Nikolaj Ivanovič Lobačevski]]
*[[Kolja]]
*[[Interval (matematika)]]
*[[Švicarski franak]] 
*[[Bohemizam]]
*[[Džamija u Brnu]]
*[[Parabola (matematika)]]
*[[Kvadratna jednačina]]
*[[Množenje]]
*[[Ostrava]]
*[[Šablon:Padeži]]
*[[Ablativ]]
*[[Abessiv]]
*[[Adessiv]]
*[[Alativ]]
*[[Modal]]
*[[Azerbejdžanski jezik]]
*[[Baskijski jezik]]
*[[Molitva (pjesma)]]
*[[Vkontakte.ru]]
*[[Konus]]
*[[Paraboloid]]
*[[Šablon:Padeži]]
*
&lt;/div&gt;

== Kontakt ==
----

* '''amel.rekic@hotmail.com'''</text>
      <sha1>k6kln387g2x4sab50qynos2b2ghj7l2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427327</id>
      <parentid>3427291</parentid>
      <timestamp>2022-08-07T07:06:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bojcik991</username>
        <id>38547</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="772" xml:space="preserve">{{Babel-7|bs|cs-3|en-3|sk-2|ru-2|sr-4|hr-4}}
== Cilj ==


== Osnovni podaci o meni ==

{|align=&quot;center&quot;
|-
|{{Bošnjak}}
|-
|{{Korisnik BiH}}
|-
|}

== Članci na Wikipediji koje sam ja započeo ==
&lt;div style=&quot;height: 250px; width: 300px; overflow: auto; padding: 3px;text-align: left; border:solid 1px;&quot; title=&quot;Contributions&quot;;&gt;
*[[Nikolaj Ivanovič Lobačevski]]
*[[Kolja]]
*[[Interval (matematika)]]
*[[Švicarski franak]] 
*[[Bohemizam]]
*[[Džamija u Brnu]]
*[[Parabola (matematika)]]
*[[Kvadratna jednačina]]
*[[Množenje]]
*[[Ostrava]]
*[[Šablon:Padeži]]
*[[Ablativ]]
*[[Abessiv]]
*[[Adessiv]]
*[[Alativ]]
*[[Modal]]
*[[Azerbejdžanski jezik]]
*[[Baskijski jezik]]
*[[Molitva (pjesma)]]
*[[Vkontakte.ru]]
*[[Konus]]
*[[Paraboloid]]
*[[Šablon:Padeži]]
*
&lt;/div&gt;</text>
      <sha1>6cvs27gb8zw7i0ofcbppp1oaiyt9fuh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bilans stanja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>176576</id>
    <revision>
      <id>3427296</id>
      <parentid>3258012</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T16:30:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4977" xml:space="preserve">'''Bilans stanja''' (engl. Balance Sheet) je [[finansijski izvještaj]] koji zbraja [[sredstva]], [[obaveze]] i [[kapital]] jedne [[Kompanija|kompanije]], u jednom specifičnom momentu, obično na kraju [[računovodstveni ciklus|računovodstvenog ciklusa]]. Ova tri segmenta daju ulagačima do znanja šta jedna kompanija posjeduje to jest duguje, kao i iznos [[investicija]] od strane [[Dioničar|dioničara]].
Bilans stanja mora slijediti formulu:

'''Sredstva = Obaveze + Kapital'''

Razlog što se ovaj izvještaj zove Bilans stanja je taj što obje strane moraju imati identičan bilans. Na primjer: kompanija mora da plati za sva sredstva koja posjeduje (sredstva) putem posuđivanja (obaveze) ili koristeći kapital dioničara (kapital).
Svaki od ova tri segmenta posjeduju mnoga [[Kontni plan|konta]] u koji se bilježi njihova vrijednost. Konta kao što su [[gotovina]], [[inventura]] i [[nekretnina|nekretnine]] nalaze se na strani sredstava bilansa stanja, dok na strani obaveza nalaze se konta dugovanja i dugoročnih kredita. &lt;ref&gt; http://www.investopedia.com/terms/b/balancesheet.asp#axzz2HXO081XH &lt;/ref&gt;

Bilans stanja pomaže onome koji posjeduje kompaniju da brzo uvidi finansijsku snagu i sposobnosti poslovanja. Da li je poslovanje u situaciji da se proširi? Da li kompanija može s lakoćom da prebrodi sva iznenađenja od strane [[prihod|prihoda]] i [[Trošenje|troškova]]? Ili bi kompanija trebala ubrzo da poduzme korake da poboljša rezerve gotovine?

Bilans stanja može otkriti i analizirati kretanja, posebno u zoni potraživanja i obaveza. 
Također uz [[Bilans uspjeha]], Bilans stanja je osnovni element u finansijskom izvještavanju potencijalnim kreditorima kao što su [[Banka|banke]], ulagači, i [[snabdjevač|snabdjevači]] koji treba da donesu odluku koliko novca se može posuditi kompaniji. &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.businesstown.com/accounting/basic-sheets.asp |title=Arhivirana kopija |accessdate=10. 1. 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120828131734/http://www.businesstown.com/accounting/basic-sheets.asp |archivedate=28. 8. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
 
== Sredstva ==
=== Tekuća sredstva ===
Među tekuća sredstva (engl. Current Assets) ubrajaju se [[gotovina]] kao i drugi resursi od kojih se očekuje da se unovče ili će se koristiti u roku od jedne godine od datuma stanja bilansa. (Ako je računovodstveni ciklus kompanije duži od jedne godine, resurs je tekuće sredstvo ako se zna da će se unovčiti ili biti korišteno u periodu računovodsvenog ciklusa.) Tekuća sredstva se prikazuju po redoslijedu likvidnosti, odnosno: gotovina, privremena ulaganja , [[potraživanja]], [[inventura]], [[potrošni materijal]], pretplaćeno osiguranje ili druge vrste [[pretplata]]. &lt;ref&gt; http://www.accountingcoach.com/terms/C/current-assets.html &lt;/ref&gt;

Ono što ne sačinjava tekuća sredstva su gotovina koja ima ograničenja (odnosno, novac koji se ne može povući ili da se koristi za tekuće poslovanje), amortizirana sredstva, potraživanja koja nisu naplativa u roku od 12 mjeseci ili manje, kao i zemljište. 
Tekuća sredstva su važna jer pokazuju koliko kompanija ima pristupa novcu u roku od sljedećih 12 mjeseci. To je pokazatelj kako jedna kompanija finansira svoje tekuće dnevne operacije, i koliko je kompanija likvidna. Omjer tekućih sredstava prema tekućim obavezama je jako važno za ocjenu likvidnosti. &lt;ref&gt; http://www.investinganswers.com/financial-dictionary/financial-statement-analysis/current-assets-108 &lt;/ref&gt;
=== Fiksna sredstva ===
Pod pojmom fiksna sredstva (engl. fixed assets) uglavnom se ubrajaju dugoročna, materijalna sredstva koja se koriste u poslovanju i klasificirana su kao nekretnine, postrojenja i oprema. Primjeri fiksnih sredstava su: zemljište, zgrade, oprema za proizvodnju, uredska oprema, namještaj, inventar, i vozila. Osim zemljišta, fiksna sredstva se amortiziraju tokom njihovog vijeka trajanja.  &lt;ref&gt; http://blog.accountingcoach.com/fixed-assets/ &lt;/ref&gt;

== Obaveze i kapital ==
'''Obaveze''' su potrebe preduzeća da izmire dugove kojima su vezani, tj. da vrate sredstva koja su potražila od dobavljača.

Dijele se na:

=== Tekuće obaveze ===
* Kratkoročne obaveze prema kreditorima i snabdjevačima
* Neisplaćene plaće zaposlenima
=== Dugoročne obaveze ===
* Dugovanja za nekretnine, opremu, mašine i vozila

=== Kapital ===
* Dionice
* Promjene na kapitalu

== Reference ==
{{reference}}
* [http://www.investopedia.com/terms/b/balancesheet.asp#axzz2HXO081XH ''Bilans stanja''] na investopedia.com

* [https://web.archive.org/web/20120828131734/http://www.businesstown.com/accounting/basic-sheets.asp ''Bilans stanja''] na businesstown.com
* http://www.accountingcoach.com/terms/C/current-assets.html
* http://blog.accountingcoach.com/fixed-assets/
* http://www.investinganswers.com/financial-dictionary/financial-statement-analysis/current-assets-108

{{Commonscat|Accounting}}

[[Kategorija:Računovodstvo]]
[[Kategorija:Finansije]]</text>
      <sha1>00oncqwp3dzi0lrsgedcklnwp41acip</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ugo Vlaisavljević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263977</id>
    <revision>
      <id>3427308</id>
      <parentid>3427094</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T18:11:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>213.147.118.30</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Prevedene knjige */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5020" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Ugo Vlaisavljević
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1957|7|8}}
| mjesto_rođenja     = Visoko, FNRJ
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = Filozof i prevodilac filozofske liiterature
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Ugo Vlaisavljević''' ([[1957]]), bosanskohercegovački [[filozof]] i [[prevodilac filozofske literature]].

Završio je studij na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] [[1980]]. Na istom fakultetu je odbranio magistarski rad pod nazivom: ''Ogled o nastanku geometrije i utemeljivanje transcendentalne fenomenologije povijesti (Jedno čitanje Derridinog čitanja Husserlovog teksta)'' [[1986]], te doktorsku disertaciju pod nazivom: ''Izvor, ontologija, metafizika (od Merleau-Pontyjeve fenomenologije ka Derridinoj gramatologiji'' ([[1992]]). Od [[1988]]. radi kao asistent na [[Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]. Za docenta je izabran [[1993]], za vanrednog profesora [[1998]], a za redovnog profesora [[2004]]. Predaje je predmete [[Uvod u filozofiju]] i [[Ontologija]]. Također drži nastavu na [[Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] na predmetu [[Epistemologija]], a pri [[Centar za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu|Centru za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu]] drži nastavu iz predmeta [[Evropa|Ideja Evrope na postdiplomskim evropskim studijama]]. Realizirao je veći broj studijskih boravaka u inozemstvu.

Objavio je veći broj radova u zemlji i inozemstvu. Član je redakcije časopisa [[Transeuropeennes]] ([[Pariz]]), savjeta časopisa [[Odjek (časopis)|Odjek]] i glavni urednik časopisa [[Dijalog (časopis)|Dijalog]]. Prevodilac je novije filozofske literature (s [[Njemački jezik|njemačkog]], [[Engleski jezik|engleskog]] i [[Francuski jezik|francuskog jezika]]). Član je [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine|PEN centra BiH]] čiji je predsjednik bio u periodu od [[2006]]–[[2009|09]]. godine.&lt;ref&gt;[http://unsa.ba/s/images/stories/AMOB/PUV.pdf Biografija Uga Vlaisavljevića na unsa.ba]&lt;/ref&gt;

== Posebna izdanja ==

* Ontologija i njeno nasljeđe, Međunarodni centar za mir, Sarajevo 1995.
* Fenomenološka konstitucija Evropske zajednice, Međunarodni centar za mir, Sarajevo 1995.
* Izvor geometrije i transcendentalna fenomenologija povijesti. Čitanje Derridinog čitanja Husserla, Atelje za filozofiju, društvene znanosti i psihoanalizu, Sarajevo 2003.
* Lepoglava i univerzitet. Ogledi iz političke epistemologije, Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2003.
* Etnopolitika i građanstvo, Status, Mostar 2006.
* Rat kao najveći kulturni događaj. Ka semiotici etnonacionalizma, Mauna-Fe Publishing, Sarajevo 2007.
* Pripitomljavanje nacionalizma, Mauna-Fe Publishing, Sarajevo 2008.
* Metamorfoze etnonacionalizma, Edicija Otkrovenja, Beograd 2009.
* Lepoglava i univerzitet. Ogledi iz političke epistemologije, Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2009, (drugo izdanje).
* Skica za portret Arifa Tanovića, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo 2011. 
* Fenomenološki put u dekonstrukciju, Mediterran, Novi Sad 2011. 
* Avetinjska stvarnost narativne politike, Rabic, Sarajevo 2012.
* Spisi iz postfenomenologije, Rabic, Sarajevo, 2013.
* Aporije suživota. Ka etnologiji bliskih stranaca, Sveučilište u Mostaru - Sinopsis, Mostar, Zagreb, 2018.

== Prevedene knjige ==

* [[Bernard Waldenfels]], U mrežama životnog svijeta (s njemačkog)
* [[Jürgen Habermas]], Borbe za priznanje u ustavnim demokratskim državama (s engleskog)
* [[Jean-Luc Nancy]], Biti zajedno bez suštine (s francuskog, sa Elmedinom Podrug)
* [[Jacques Derrida]], Povijest laži (s francuskog).
* Žan-Lik Nansi [Jean-Luc Nancy]: Nacistički mit / Dekonstrukcija hrišćanstva (s francuskog)
* Félix Guattari Gilles Deleuze. Kafka. U prilog minornoj književnosti (s francuskog
* Jean-Luc Nancy, Banalnost Heideggera (s francuskog)

== Literatura ==

* Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 83-84.

== Reference ==
https://www.researchgate.net/profile/Ugo-Vlaisavljevic

https://unsa-ba.academia.edu/ugovlaisavljevic

{{DEFAULTSORT:Vlaisavljević, Ugo}}
[[Kategorija:Rođeni 1957.]]
[[Kategorija:Biografije, Visoko]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački prevodioci]]
[[Kategorija:Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>8tomle3ba0e0wfukwbuupqb35bloyei</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427310</id>
      <parentid>3427308</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T19:58:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Reference */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5120" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Ugo Vlaisavljević
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1957|7|8}}
| mjesto_rođenja     = Visoko, FNRJ
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = Filozof i prevodilac filozofske liiterature
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Ugo Vlaisavljević''' ([[1957]]), bosanskohercegovački [[filozof]] i [[prevodilac filozofske literature]].

Završio je studij na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] [[1980]]. Na istom fakultetu je odbranio magistarski rad pod nazivom: ''Ogled o nastanku geometrije i utemeljivanje transcendentalne fenomenologije povijesti (Jedno čitanje Derridinog čitanja Husserlovog teksta)'' [[1986]], te doktorsku disertaciju pod nazivom: ''Izvor, ontologija, metafizika (od Merleau-Pontyjeve fenomenologije ka Derridinoj gramatologiji'' ([[1992]]). Od [[1988]]. radi kao asistent na [[Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]. Za docenta je izabran [[1993]], za vanrednog profesora [[1998]], a za redovnog profesora [[2004]]. Predaje je predmete [[Uvod u filozofiju]] i [[Ontologija]]. Također drži nastavu na [[Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] na predmetu [[Epistemologija]], a pri [[Centar za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu|Centru za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu]] drži nastavu iz predmeta [[Evropa|Ideja Evrope na postdiplomskim evropskim studijama]]. Realizirao je veći broj studijskih boravaka u inozemstvu.

Objavio je veći broj radova u zemlji i inozemstvu. Član je redakcije časopisa [[Transeuropeennes]] ([[Pariz]]), savjeta časopisa [[Odjek (časopis)|Odjek]] i glavni urednik časopisa [[Dijalog (časopis)|Dijalog]]. Prevodilac je novije filozofske literature (s [[Njemački jezik|njemačkog]], [[Engleski jezik|engleskog]] i [[Francuski jezik|francuskog jezika]]). Član je [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine|PEN centra BiH]] čiji je predsjednik bio u periodu od [[2006]]–[[2009|09]]. godine.&lt;ref&gt;[http://unsa.ba/s/images/stories/AMOB/PUV.pdf Biografija Uga Vlaisavljevića na unsa.ba]&lt;/ref&gt;

== Posebna izdanja ==

* Ontologija i njeno nasljeđe, Međunarodni centar za mir, Sarajevo 1995.
* Fenomenološka konstitucija Evropske zajednice, Međunarodni centar za mir, Sarajevo 1995.
* Izvor geometrije i transcendentalna fenomenologija povijesti. Čitanje Derridinog čitanja Husserla, Atelje za filozofiju, društvene znanosti i psihoanalizu, Sarajevo 2003.
* Lepoglava i univerzitet. Ogledi iz političke epistemologije, Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2003.
* Etnopolitika i građanstvo, Status, Mostar 2006.
* Rat kao najveći kulturni događaj. Ka semiotici etnonacionalizma, Mauna-Fe Publishing, Sarajevo 2007.
* Pripitomljavanje nacionalizma, Mauna-Fe Publishing, Sarajevo 2008.
* Metamorfoze etnonacionalizma, Edicija Otkrovenja, Beograd 2009.
* Lepoglava i univerzitet. Ogledi iz političke epistemologije, Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2009, (drugo izdanje).
* Skica za portret Arifa Tanovića, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo 2011. 
* Fenomenološki put u dekonstrukciju, Mediterran, Novi Sad 2011. 
* Avetinjska stvarnost narativne politike, Rabic, Sarajevo 2012.
* Spisi iz postfenomenologije, Rabic, Sarajevo, 2013.
* Aporije suživota. Ka etnologiji bliskih stranaca, Sveučilište u Mostaru - Sinopsis, Mostar, Zagreb, 2018.

== Prevedene knjige ==

* [[Bernard Waldenfels]], U mrežama životnog svijeta (s njemačkog)
* [[Jürgen Habermas]], Borbe za priznanje u ustavnim demokratskim državama (s engleskog)
* [[Jean-Luc Nancy]], Biti zajedno bez suštine (s francuskog, sa Elmedinom Podrug)
* [[Jacques Derrida]], Povijest laži (s francuskog).
* Žan-Lik Nansi [Jean-Luc Nancy]: Nacistički mit / Dekonstrukcija hrišćanstva (s francuskog)
* Félix Guattari Gilles Deleuze. Kafka. U prilog minornoj književnosti (s francuskog
* Jean-Luc Nancy, Banalnost Heideggera (s francuskog)

== Literatura ==

* Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 83-84.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://unsa-ba.academia.edu/ugovlaisavljevic Profil] na UNSA
* [https://www.researchgate.net/profile/Ugo-Vlaisavljevic Ugo Vlaisavljević] na ''Research Gateu''

{{DEFAULTSORT:Vlaisavljević, Ugo}}
[[Kategorija:Rođeni 1957.]]
[[Kategorija:Biografije, Visoko]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački prevodioci]]
[[Kategorija:Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>lrauc0fr5rqrfdbaf4qw2xr7wn79n8c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vrgorac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>350437</id>
    <revision>
      <id>3427318</id>
      <parentid>3425413</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T21:56:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>89.164.224.174</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Povijest */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6425" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Vrgorac
|vrsta               = Grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = Grad Vrgorac
|slogan              =
|nadimak             = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               = Vrgorac Kroatien.JPG
|opis_slike          = pogled na Vrgorac
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = 
|grb                 = Vrgorac (grb).gif
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt; 
|županija            = [[Datoteka:Flag of Split-Dalmatia County.svg|20px|border]] [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]]
|općina              = 
|općina1             = 
|općina2             = 
|općina3             = 
|općina4             = 
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 43| širina_minuta = 12| širina_sekundi = 20| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 17| dužina_minuta = 22| dužina_sekundi = 20| dužina_IZ = E
|najveća tačka           = 
|najveća tačka metara    = 222
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           = 
|površina općina         = 284.00
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 6572
|stanovništvo grad                        = 2039 
|stanovništvo ukupno                      = 
|stanovništvo godina                      = [[2011]]
|stanovništvo općina godina               = 
|gustoća                                  = 
|gustoća općina                           = 23.14
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 = 
|gradonačelnik                            = Ante Pranić
|gradonačelnik stranka                    = [[Nezavisna lista mladih|NLM]]
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 21276
|pozivni broj                             = (+385) 21
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Hrvatska
| opis_karte                              = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = [http://www.vrgorac.hr/ Grad Vrgorac]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
'''Vrgorac''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]].

==Povijest==

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Vrgorac.

==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Vrgorac)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Vrgorac)|popisu stanovništva 2011]]. godine, grad Vrgorac je imao 6.572 stanovnika, od čega u samom Vrgorcu 2.039.

=== Grad Vrgorac ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 7.618 || 7.865 || 8.701 || 10.251 || 11.910 || 12.859 || 12.838 || 12.756 || 11.621 || 11.612 || 11.246 || 9.927 || 8.228 || 7.497 || 7.593 || 6.572
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine Vrgorac.''&lt;/small&gt;

=== Vrgorac (naseljeno mjesto) ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1 /&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 656 || 1.184 || 754 || 886 || 1.035 || 1.188 || 1.454 || 1.172 || 987 || 1.031 || 1.057 || 1.167 || 1.350 || 1.697 || 2.188 || 2.039
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Od 1869. do 1910. iskazivano je pod imenom '''Vrhgorac'''. U 1869. i 1921. sadrži podatke za naselje [[Banja (Vrgorac)|Banja]], kao i dio podataka u 1857. i 1931., te za naselje [[Kotezi (Vrgorac)|Kotezi]] u 1869.''&lt;/small&gt;

===Popis [[1991]].===
[[Datoteka:Kirche Vrgorac Kroatien.JPG|260px|mini|Vrgorac, rimokatolička crkva]]
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Vrgorac)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Vrgorac)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Vrgorac je imalo 1.697 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;1&quot; | Vrgorac
|-
| [[1991]]. 
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 1,697
| label1 = [[Hrvati]] 1,609
| value1 = 94.81
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Jugoslaveni]] 36
| value2 = 2.12
| color2 = #8B008B
| label3 = [[Srbi]] 11
| value3 = 0.64
| color3 = #FF0000
| label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 9
| value4 = 0.53
| color4 = #228B22
| label5 = [[Crnogorci]] 2
| value5 = 0.11
| color5 = #C19A6B
| label6 = [[Makedonci]] 2
| value6 = 0.11
| color6 = #FF7E00
| label7 = ostali 2
| value7 = 0.11
| color7 = #FFBF00
| label8 = neopredijeljeni 19
| value8 = 1.11
| color8 = #C154C1
| label9 = region. opr. 1
| value9 = 0.05
| color9 = #66424D
| label10 = nepoznato 6
| value10 = 0.35
| color10 = #A2A2D0
}} 
|-
|}

==Poznate osobe==

* [[Tin Ujević]]

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
File:Vrgorac 01.jpg|ulica [[Tin Ujević|Tina Ujevića]]
File:Dizdarevi Turm Vrgorac Kroatien.JPG|''Dizdarević-kula'' iz otomanskog perioda
File:Burgruine Vrgorac, Kroatien.JPG|ostaci stare vrgoračke tvrđave

&lt;/gallery&gt;

==Također pogledajte==

* [[Spisak gradova u Hrvatskoj]]

== Literatura ==

* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: &quot;Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}

{{stub-grad-Hrvatska}}
{{Vrgorac}}
{{Splitsko-dalmatinska županija}}

[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]
[[Kategorija:Vrgorac|*]]</text>
      <sha1>t6we6t7dh3yb39zn9ostbhi9ljijpwi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427322</id>
      <parentid>3427318</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T22:41:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/89.164.224.174|89.164.224.174]] ([[User talk:89.164.224.174|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Rethymno|Rethymno]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6426" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Vrgorac
|vrsta               = Grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = Grad Vrgorac
|slogan              =
|nadimak             = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               = Vrgorac Kroatien.JPG
|opis_slike          = pogled na Vrgorac
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = 
|grb                 = Vrgorac (grb).gif
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt; 
|županija            = [[Datoteka:Flag of Split-Dalmatia County.svg|20px|border]] [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]]
|općina              = 
|općina1             = 
|općina2             = 
|općina3             = 
|općina4             = 
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 43| širina_minuta = 12| širina_sekundi = 20| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 17| dužina_minuta = 22| dužina_sekundi = 20| dužina_IZ = E
|najveća tačka           = 
|najveća tačka metara    = 222
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           = 
|površina općina         = 284.00
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 6572
|stanovništvo grad                        = 2039 
|stanovništvo ukupno                      = 
|stanovništvo godina                      = [[2011]]
|stanovništvo općina godina               = 
|gustoća                                  = 
|gustoća općina                           = 23.14
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 = 
|gradonačelnik                            = Ante Pranić
|gradonačelnik stranka                    = [[Nezavisna lista mladih|NLM]]
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 21276
|pozivni broj                             = (+385) 21
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Hrvatska
| opis_karte                              = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = [http://www.vrgorac.hr/ Grad Vrgorac]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
'''Vrgorac''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]].

==Historija==

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Vrgorac.

==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Vrgorac)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Vrgorac)|popisu stanovništva 2011]]. godine, grad Vrgorac je imao 6.572 stanovnika, od čega u samom Vrgorcu 2.039.

=== Grad Vrgorac ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 7.618 || 7.865 || 8.701 || 10.251 || 11.910 || 12.859 || 12.838 || 12.756 || 11.621 || 11.612 || 11.246 || 9.927 || 8.228 || 7.497 || 7.593 || 6.572
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine Vrgorac.''&lt;/small&gt;

=== Vrgorac (naseljeno mjesto) ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1 /&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 656 || 1.184 || 754 || 886 || 1.035 || 1.188 || 1.454 || 1.172 || 987 || 1.031 || 1.057 || 1.167 || 1.350 || 1.697 || 2.188 || 2.039
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Od 1869. do 1910. iskazivano je pod imenom '''Vrhgorac'''. U 1869. i 1921. sadrži podatke za naselje [[Banja (Vrgorac)|Banja]], kao i dio podataka u 1857. i 1931., te za naselje [[Kotezi (Vrgorac)|Kotezi]] u 1869.''&lt;/small&gt;

===Popis [[1991]].===
[[Datoteka:Kirche Vrgorac Kroatien.JPG|260px|mini|Vrgorac, rimokatolička crkva]]
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Vrgorac)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Vrgorac)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Vrgorac je imalo 1.697 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;1&quot; | Vrgorac
|-
| [[1991]]. 
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 1,697
| label1 = [[Hrvati]] 1,609
| value1 = 94.81
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Jugoslaveni]] 36
| value2 = 2.12
| color2 = #8B008B
| label3 = [[Srbi]] 11
| value3 = 0.64
| color3 = #FF0000
| label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 9
| value4 = 0.53
| color4 = #228B22
| label5 = [[Crnogorci]] 2
| value5 = 0.11
| color5 = #C19A6B
| label6 = [[Makedonci]] 2
| value6 = 0.11
| color6 = #FF7E00
| label7 = ostali 2
| value7 = 0.11
| color7 = #FFBF00
| label8 = neopredijeljeni 19
| value8 = 1.11
| color8 = #C154C1
| label9 = region. opr. 1
| value9 = 0.05
| color9 = #66424D
| label10 = nepoznato 6
| value10 = 0.35
| color10 = #A2A2D0
}} 
|-
|}

==Poznate osobe==

* [[Tin Ujević]]

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
File:Vrgorac 01.jpg|ulica [[Tin Ujević|Tina Ujevića]]
File:Dizdarevi Turm Vrgorac Kroatien.JPG|''Dizdarević-kula'' iz otomanskog perioda
File:Burgruine Vrgorac, Kroatien.JPG|ostaci stare vrgoračke tvrđave

&lt;/gallery&gt;

==Također pogledajte==

* [[Spisak gradova u Hrvatskoj]]

== Literatura ==

* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: &quot;Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}

{{stub-grad-Hrvatska}}
{{Vrgorac}}
{{Splitsko-dalmatinska županija}}

[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]
[[Kategorija:Vrgorac|*]]</text>
      <sha1>pmftqewdtoor3jlndrfsy0g94iw9kh0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jesolo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>353100</id>
    <revision>
      <id>3427295</id>
      <parentid>3047921</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T16:19:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Εὐθυμένης</username>
        <id>64103</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:VEN-Mappa.png]] → [[File:Map of Veneto.svg]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4703" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
  |Grb                     = 
  |Karta                   = Map of Veneto.svg
  |Država                  = {{ZID|Italija}}
  |ImeSrednjegNivoaVlasti  = [[Regija]]
  |SrednjiNivoVlasti       = [[Veneto]]
  |Općina                  = 
  |Stanovništvo            = 23988
  |StanovništvoGodina      = 2012
  |StanovništvoUrban       = 
  |StanovništvoUrbanGodina = 
  |StanovništvoMetro       = 
  |StanovništvoMetroGodina = 
  |StanovništvoProcjena    = 
  |StanovništvoGodina2     = 
  |Površina                = 95
  |Nadmorska visina        = 
  |Pozivni broj            = 0421
  |Poštanski broj          = 30016
  |Registarska oznaka      = 
  |VrstaNaselja            = Grad
  |Načelnik                = Valerio Zoggia
  |NačelnikIzabran         = 
  |NačelnikTitula          = Gradonačelnik
  |NačelnikStranka         = 
  |Web                     = www.jesolo.it
  |Slika                   = Piazzamilano.jpg
  |SlikaInfo               = 
}}
'''Jesolo''' je turistički grad u [[italija]]nskoj regiji [[Veneto]], broji 23.988 stanovnika.

== Geografske karakteristike ==
Grad leži sjeveroistočno od [[Venecija|Venecije]], između [[Cavallino-Treporti|Cavallina-Treporti]] i [[Eraclea|Eracleje]], na istočnom rubu [[Venecijanska laguna|Venecijanske laguna]].

Teritorij općine proteže se ravnicom duž [[jadran]]ske obale, omeđen Lagunom di Jesolo (22 km ²), i rijekama [[Sile]] i [[Piave]], i predstavlja neku vrstu otoka. Teren uz obalu Jadrana je danas 15 km duga pješčana plaža (Lido), koja do prije 50 godina i uređenja nije bila duža od 500 metara.

== Historija ==
Za [[Antički Rim|rimskih]] vremena se današnji &quot;Jesolo&quot; zvao Equilium, to je bio vicus (selo) na otoku delte rijeke Piave. Uspon Jesola, počeo je raspadom Rimskog carstva, kad je većina rimskih stanovnika iz unutrašnjosti oko lagune, potražila utočište na otocima lagune. Equilio  je bio jedno od najvažnijih naselja venecijanske lagune tokom ranog srednjeg vijeka, koji je svoj procvat imao u  [[9. vijek]]u, kad je postao sjedište biskupije. Kraj je počeo propadati, zbog velike količine sedimentnog materijala koje su nanosile rijeke Sile i Piave, koje su vremenom kraj pretvorile u močvaru.

Tako da je krajem [[15. vijek]]a kraj oko Jesola bio potpuno napušten, sveden na nekoliko polunapuštenih seoskih imanja.

Spor oporavak Jesola otpočeo je kad je venecijanski plemić Soranzo, koji je bio vlasnik većine zemlje na tom području, izgradio o vlastitom trošku, crkvu (kasnije posvećenu sv Ivanu Krstitelju) i župni dvor. Oko nove crkve formiralo se naselje i ljudi su se stali naseljavati u taj kraj. I [[Mletačka Republika]] provodila je različite mjere s ciljem da otkloni mogućnost stalnih poplava koje su uzrokovale rijeke Piave i Sile, i isuši močvare. Zbog tog je [[1499.]] izgrađen kanal kojim je rijeka Sile povezana sa starim koritom rijeke Piave, tako da rijeka Sile teče danas tim koritom. Taj kanal (na venecijanskom=cava), izgradio je inženjer Alvise Zucharin, a novo naselje pored crkve dobilo je ime Cavazuccherina (Zuccherinov kanal)
[[Datoteka:Jesolo01.jpg|thumb|left|300px|Tipična plaža u Jesolu]] 

Nakon što je [[Napoleon]] zauzeo Mletačku Republiku, proveo je novu administrativnu podjelu teritorije, Jesolo (tada ''Cavazuccherina'') postao je samostalna općina III klase ([[22. 12.|22. decembar]] [[1807]].) 

Stanje u Cavazuccherini se nije bitno popravilo ni nakon ujedinjenja Italije. Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], stanovništvo je evakuirano zbog blizine fronte na rijeci Piave. 

Odmah nakon rata otpočeli su veliki radovi ([[1920]] - [[1930]]), na potpunoj melioraciji donjeg toka rijeke Piave. Nakon potpune sanacije zemljišta, izgradnjom brojnih kanala, isušeno zemljište zasijano je pšenicom, kukuruzom i šećernom repom. Na dijelu te velike površine  zasađene su plantaže voćaka i vinograda.

== Privreda ==
Privreda grada Jesola, vezana je uz [[turizam]], duž 15 km dugog pješčanog Lida di Jesolo, nižu se hoteli sa svojim plažama. 
Lido di Jesolo je u svojim najboljim danima imao do 6 miliona gostiju na godinu, danas je njihov broj pao na 4,5 miliona.&lt;ref&gt;http://www.jesolo.biz/&lt;/ref&gt;

== Gradovi prijatelji ==
*{{ZID|Francuska}} [[Épinal]]
*{{ZID|Austrija}} [[Velden am Wörther See]], od 2006

==Galerija==
&lt;gallery&gt;
File:Jesolo0086.JPG|Plaža u Jesolu
File:Jesolo006.JPG|Jesolo Lido toranj u izgradnji
File:Sunrise in Jesolo (7542440120).jpg|Zalazak sunca u Jesolu
File:Jesolo009.JPG|Famozni hotel Casa Bianca u Jesolu
File:Jesolo-Leuchtturm.jpg|Svjetionik u Jesolu
&lt;/gallery&gt;
{{Commonscat|BOV (APC)}}

==Reference==
{{reference}}

[[Kategorija:Gradovi u Italiji]]</text>
      <sha1>0yj4jqs84opngem80au3uwc0oscz8sc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zehra Bajraktarević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>365766</id>
    <revision>
      <id>3427325</id>
      <parentid>3422771</parentid>
      <timestamp>2022-08-07T00:57:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Сарајлијац</username>
        <id>140574</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4044" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks      = 
| ime                  = Zehra Bajraktarević
| počasni_sufiks       = 
| slika                =
| slika_veličina      = 
| široka_slika         = &lt;!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --&gt;
| alt                  = 
| opis                 = 
| pozadina             = solo_izvođač
| izvorno_ime          = 
| izvorno_ime_jezik    = 
| ime_po_rođenju       = 
| alias                = 
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1968|08|06}}
| mjesto_rođenja       = [[Rogatica]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| porijeklo            = 
| datum_smrti          = &lt;!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti         = 
| žanr                 = 
| zanimanje            = 
| instrument           = 
| karijera             = &lt;!-- GGGG–GGGG. (ili –sada) --&gt;
| izdavač              = {{Flatlist|
* [[HALIX]]
* [[Renome]]
* [[Dado]]
* [[GOLD AUDIJO]]
* [[EMDC Network]]
* [[Twister Studios]]
* [[N&amp;M Productions]]
* [[EMBEX]]
* [[Lasarević]]
}}
| povezani_umjetnici   = 
| veb-sajt             = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| značajni_instrumenti = 
| modul                = 
| modul2               = 
| modul3               = 
}}
'''Zehra Bajraktarević''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjevačica novokomponovane narodne muzike i [[Sevdalinka|sevdalinke]].

== Biografija ==
Rođena je 6. augusta 1968. u Rogatici, kao druga kćerka Esada i Ifete u osmočlanoj porodici. Svoj prvi muzički album snimila je 1991. u [[Sarajevo|Sarajevu]], s kompozitorom Irom Mangafićem. Godine 1992. objavljen je njen drugi album pod nazivom ''[[Greška mladosti]]'' uz pomoć [[Šaban Šaulić|Šabana Šaulića]].&lt;ref name=&quot;express&quot;&gt;{{Cite web|url=https://expresstabloid.ba/intervju/5333/zehra-bajraktarevic-ne-zelim-vanbracno-dijete/|title=ZEHRA BAJRAKTAREVIĆ: Ne želim vanbračno dijete|date=3. 10. 2012|website=Express|language=bs-BA|access-date=20. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Njezina najuspješnija pjesma bila je naslovljena &quot;Potraži me&quot;. Pjesmu &quot;Laž&quot; napisali su i producirali [[Milić Vukašinović]], Zejna Murkić i Goran Velinov Panča. Godine 2020. Sanela Kopić napisala je tekst za pjesmu &quot;Najljepša nevjesta&quot;. Aranžirao ju je Sanel Džudža i Bertranom Kominovom koji nastupa na saksofonu. Ona se prvenstveno oslanja na društvene medije, bosanskohercegovačke i srbijanske tabloide, pored nastupa na [[Hayat TV]] i [[Pink TV]] zbog reklamiranja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://expresstabloid.ba/intervju/31751/zehra-bajraktarevic-od-pjevanja-hranim-rodbinu-pa-sam-i-ja-morala-otici-u-beograd/|title=Zehra Bajraktarević: OD PJEVANJA HRANIM RODBINU, PA SAM I JA MORALA OTIĆI U BEOGRAD!|date=10. 6. 2017|website=Express|language=bs-BA|access-date=3. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;  Njen posljednji album objavljen je 2008.&lt;ref name=&quot;express&quot; /&gt;

== Diskografija==
=== Albumi ===
* ''[[Potraži me]]'' (1991)
* ''Greška mladosti'' (1993)
* ''Kocka šećera'' (1995)
* ''Ljubavnik'' (1997)
* ''Zaljubljena'' (2000)
* ''Ne vjeruj mu majko'' (2002)
* ''Samo nebo zna'' (2004)
* ''Slobodna k'o ptica'' (2007)
* ''Dođi još jednom'' (feat. Alen Okić; 2017)&lt;ref name=&quot;discogs1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarević|title=Zehra Bajraktarević|website=Discogs|language=en|access-date=3. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;

=== Singlovi ===
*''&quot;Kraljica&quot; (2009)''
* ''&quot;Znam ja&quot; (2014)''
* '' &quot;Laž i prevare&quot; (2017)''
*'' &quot;Čekam&quot; (2018)''
* ''&quot;Laž&quot; (2019)''
*'' &quot;Najljepša nevjesta&quot; (2020)''
*'' &quot;Povela je kolo majka&quot; (2021)''

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarević/ Zehra Bajraktarević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218135627/https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarevi%C4%87 |date=18. 2. 2021 }} na discogs.com

{{DEFAULTSORT:Bajraktarević, Zehra}}
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]]
[[Kategorija:Biografije, Rogatica]]</text>
      <sha1>c0vd0u48jeyu6fmwzea14hukpbopwop</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427328</id>
      <parentid>3427325</parentid>
      <timestamp>2022-08-07T08:38:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Сарајлијац</username>
        <id>140574</id>
      </contributor>
      <comment>ispravak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4064" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks      = 
| ime                  = Zehra Bajraktarević
| počasni_sufiks       = 
| slika                =
| slika_veličina      = 
| široka_slika         = &lt;!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --&gt;
| alt                  = 
| opis                 = 
| pozadina             = solo_izvođač
| izvorno_ime          = 
| izvorno_ime_jezik    = 
| ime_po_rođenju       = 
| alias                = 
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1968|08|06}}
| mjesto_rođenja       = [[Rogatica]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| porijeklo            = 
| datum_smrti          = &lt;!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti         = 
| žanr                 = 
| zanimanje            = 
| instrument           = 
| karijera             = &lt;!-- GGGG–GGGG. (ili –sada) --&gt;
| izdavač              = {{Flatlist|
* [[HALIX]]
* [[Renome]]
* [[Dado]]
* [[GOLD AUDIJO]]
* [[EMDC Network]]
* [[Twister Studios]]
* [[N&amp;M Productions]]
* [[EMBEX]]
* [[Lasarević]]
}}
| povezani_umjetnici   = 
| veb-sajt             = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| značajni_instrumenti = 
| modul                = 
| modul2               = 
| modul3               = 
}}
'''Zehra Bajraktarević''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjevačica novokomponovane narodne muzike i [[Sevdalinka|sevdalinke]].

== Biografija ==
Rođena je 6. augusta 1968. u Rogatici, kao druga kćerka Esada i Ifete u osmočlanoj porodici. Svoj prvi muzički album snimila je 1991. u [[Sarajevo|Sarajevu]], s kompozitorom Irom Mangafićem. Godine 1992. objavljen je njen drugi album pod nazivom ''[[Greška mladosti]]'' uz pomoć [[Šaban Šaulić|Šabana Šaulića]].&lt;ref name=&quot;express&quot;&gt;{{Cite web|url=https://expresstabloid.ba/intervju/5333/zehra-bajraktarevic-ne-zelim-vanbracno-dijete/|title=ZEHRA BAJRAKTAREVIĆ: Ne želim vanbračno dijete|date=3. 10. 2012|website=Express|language=bs-BA|access-date=20. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Njezina najuspješnija pjesma bila je naslovljena &quot;Potraži me&quot;. Pjesmu &quot;Laž&quot; napisali su i producirali [[Milić Vukašinović]], Zejna Murkić i Goran Velinov Panča. Godine 2020. Sanela Kopić napisala je tekst za pjesmu &quot;Najljepša nevjesta&quot;. Aranžirao ju je Sanel Džudža i Bertranom Kominovom koji nastupa na saksofonu. Ona se prvenstveno oslanja na društvene medije, bosanskohercegovačke i srbijanske tabloide, pored nastupa na [[Hayat TV]] i [[Pink TV]] zbog reklamiranja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://expresstabloid.ba/intervju/31751/zehra-bajraktarevic-od-pjevanja-hranim-rodbinu-pa-sam-i-ja-morala-otici-u-beograd/|title=Zehra Bajraktarević: OD PJEVANJA HRANIM RODBINU, PA SAM I JA MORALA OTIĆI U BEOGRAD!|date=10. 6. 2017|website=Express|language=bs-BA|access-date=3. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;  Njen posljednji album objavljen je 2008.&lt;ref name=&quot;express&quot; /&gt;

== Diskografija==
===Albumi===
&lt;ref name=&quot;discogs1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarević|title=Zehra Bajraktarević|website=Discogs|language=en|access-date=3. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Potraži me]]'' (1991)
* ''Greška mladosti'' (1993)
* ''Kocka šećera'' (1995)
* ''Ljubavnik'' (1997)
* ''Zaljubljena'' (2000)
* ''Ne vjeruj mu majko'' (2002)
* ''Samo nebo zna'' (2004)
* ''Slobodna k'o ptica'' (2007)
* ''Sevdaha'' (2022)

=== Singlovi ===
*''&quot;Kraljica&quot; (2009)''
* ''&quot;Znam ja&quot; (2014)''
* '' &quot;Laž i prevare&quot; (2017)''
* ''Dođi još jednom'' (feat. Alen Okić; 2017)
*'' &quot;Čekam&quot; (2018)''
* ''&quot;Laž&quot; (2019)''
*'' &quot;Najljepša nevjesta&quot; (2020)''
*'' &quot;Povela je kolo majka&quot; (2021)''

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarević/ Zehra Bajraktarević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218135627/https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarevi%C4%87 |date=18. 2. 2021 }} na discogs.com

{{DEFAULTSORT:Bajraktarević, Zehra}}
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]]
[[Kategorija:Biografije, Rogatica]]</text>
      <sha1>bdbg711ln54isjr0bit0sy87hae2rk5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427329</id>
      <parentid>3427328</parentid>
      <timestamp>2022-08-07T08:47:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Albumi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4063" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks      = 
| ime                  = Zehra Bajraktarević
| počasni_sufiks       = 
| slika                =
| slika_veličina      = 
| široka_slika         = &lt;!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --&gt;
| alt                  = 
| opis                 = 
| pozadina             = solo_izvođač
| izvorno_ime          = 
| izvorno_ime_jezik    = 
| ime_po_rođenju       = 
| alias                = 
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1968|08|06}}
| mjesto_rođenja       = [[Rogatica]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| porijeklo            = 
| datum_smrti          = &lt;!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti         = 
| žanr                 = 
| zanimanje            = 
| instrument           = 
| karijera             = &lt;!-- GGGG–GGGG. (ili –sada) --&gt;
| izdavač              = {{Flatlist|
* [[HALIX]]
* [[Renome]]
* [[Dado]]
* [[GOLD AUDIJO]]
* [[EMDC Network]]
* [[Twister Studios]]
* [[N&amp;M Productions]]
* [[EMBEX]]
* [[Lasarević]]
}}
| povezani_umjetnici   = 
| veb-sajt             = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| značajni_instrumenti = 
| modul                = 
| modul2               = 
| modul3               = 
}}
'''Zehra Bajraktarević''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjevačica novokomponovane narodne muzike i [[Sevdalinka|sevdalinke]].

== Biografija ==
Rođena je 6. augusta 1968. u Rogatici, kao druga kćerka Esada i Ifete u osmočlanoj porodici. Svoj prvi muzički album snimila je 1991. u [[Sarajevo|Sarajevu]], s kompozitorom Irom Mangafićem. Godine 1992. objavljen je njen drugi album pod nazivom ''[[Greška mladosti]]'' uz pomoć [[Šaban Šaulić|Šabana Šaulića]].&lt;ref name=&quot;express&quot;&gt;{{Cite web|url=https://expresstabloid.ba/intervju/5333/zehra-bajraktarevic-ne-zelim-vanbracno-dijete/|title=ZEHRA BAJRAKTAREVIĆ: Ne želim vanbračno dijete|date=3. 10. 2012|website=Express|language=bs-BA|access-date=20. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Njezina najuspješnija pjesma bila je naslovljena &quot;Potraži me&quot;. Pjesmu &quot;Laž&quot; napisali su i producirali [[Milić Vukašinović]], Zejna Murkić i Goran Velinov Panča. Godine 2020. Sanela Kopić napisala je tekst za pjesmu &quot;Najljepša nevjesta&quot;. Aranžirao ju je Sanel Džudža i Bertranom Kominovom koji nastupa na saksofonu. Ona se prvenstveno oslanja na društvene medije, bosanskohercegovačke i srbijanske tabloide, pored nastupa na [[Hayat TV]] i [[Pink TV]] zbog reklamiranja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://expresstabloid.ba/intervju/31751/zehra-bajraktarevic-od-pjevanja-hranim-rodbinu-pa-sam-i-ja-morala-otici-u-beograd/|title=Zehra Bajraktarević: OD PJEVANJA HRANIM RODBINU, PA SAM I JA MORALA OTIĆI U BEOGRAD!|date=10. 6. 2017|website=Express|language=bs-BA|access-date=3. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;  Njen posljednji album objavljen je 2008.&lt;ref name=&quot;express&quot; /&gt;

== Diskografija==
===Albumi&lt;ref name=&quot;discogs1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarević|title=Zehra Bajraktarević|website=Discogs|language=en|access-date=3. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;===
* ''[[Potraži me]]'' (1991)
* ''Greška mladosti'' (1993)
* ''Kocka šećera'' (1995)
* ''Ljubavnik'' (1997)
* ''Zaljubljena'' (2000)
* ''Ne vjeruj mu majko'' (2002)
* ''Samo nebo zna'' (2004)
* ''Slobodna k'o ptica'' (2007)
* ''Sevdaha'' (2022)

=== Singlovi ===
*''&quot;Kraljica&quot; (2009)''
* ''&quot;Znam ja&quot; (2014)''
* '' &quot;Laž i prevare&quot; (2017)''
* ''Dođi još jednom'' (feat. Alen Okić; 2017)
*'' &quot;Čekam&quot; (2018)''
* ''&quot;Laž&quot; (2019)''
*'' &quot;Najljepša nevjesta&quot; (2020)''
*'' &quot;Povela je kolo majka&quot; (2021)''

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarević/ Zehra Bajraktarević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218135627/https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarevi%C4%87 |date=18. 2. 2021 }} na discogs.com

{{DEFAULTSORT:Bajraktarević, Zehra}}
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]]
[[Kategorija:Biografije, Rogatica]]</text>
      <sha1>a4ra2fqf5o2sqlpt1p9iiqc5gpaymwb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Tabele Premijer lige Engleske</title>
    <ns>10</ns>
    <id>411907</id>
    <revision>
      <id>3427285</id>
      <parentid>2995931</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T13:26:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Topnik95</username>
        <id>56539</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1942" xml:space="preserve">{| class=&quot;wikitable hlist&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%; margin:auto; {{border-radius|0em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}};&quot; width=100%
|-
|
* [[Šablon:Tabela Premier League 1992/1993.|1992/93]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 1993/1994.|1993/94]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 1994/1995.|1994/95]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 1995/1996.|1995/96]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 1996/1997.|1996/97]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 1997/1998.|1997/98]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 1998/1999.|1998/99]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 1999/2000.|1999/00]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2000/2001.|2000/01]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2001/2002.|2001/02]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2002/2003.|2002/03]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2003/2004.|2003/04]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2004/2005.|2004/05]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2005/2006.|2005/06]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2006/2007.|2006/07]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2007/2008.|2007/08]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2008/2009.|2008/09]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2009/2010.|2009/10]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2010/2011.|2010/11]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2011/2012.|2011/12]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2012/2013.|2012/13]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2013/2014.|2013/14]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2014/2015.|2014/15]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2015/2016.|2015/16]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2016/2017.|2016/17]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2017/2018.|2017/18]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2018/2019.|2018/19]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2019/2020.|2019/20]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2019/2020.|2020/21]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2019/2021.|2021/22]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2019/2022.|2022/23]]
|}
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Premier League]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>4yr1a3drbulyvr484ja7oh9ougs5sz7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427286</id>
      <parentid>3427285</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T13:27:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Topnik95</username>
        <id>56539</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1942" xml:space="preserve">{| class=&quot;wikitable hlist&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%; margin:auto; {{border-radius|0em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}};&quot; width=100%
|-
|
* [[Šablon:Tabela Premier League 1992/1993.|1992/93]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 1993/1994.|1993/94]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 1994/1995.|1994/95]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 1995/1996.|1995/96]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 1996/1997.|1996/97]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 1997/1998.|1997/98]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 1998/1999.|1998/99]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 1999/2000.|1999/00]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2000/2001.|2000/01]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2001/2002.|2001/02]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2002/2003.|2002/03]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2003/2004.|2003/04]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2004/2005.|2004/05]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2005/2006.|2005/06]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2006/2007.|2006/07]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2007/2008.|2007/08]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2008/2009.|2008/09]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2009/2010.|2009/10]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2010/2011.|2010/11]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2011/2012.|2011/12]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2012/2013.|2012/13]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2013/2014.|2013/14]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2014/2015.|2014/15]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2015/2016.|2015/16]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2016/2017.|2016/17]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2017/2018.|2017/18]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2018/2019.|2018/19]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2019/2020.|2019/20]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2020/2021.|2020/21]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2021/2022.|2021/22]]
* [[Šablon:Tabela Premier League 2022/2023.|2022/23]]
|}
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Premier League]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>6mpiy0wtxr5k0agi9tbrkn60po4efwu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mehdin Hodžić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>444581</id>
    <revision>
      <id>3427344</id>
      <parentid>2967654</parentid>
      <timestamp>2022-08-07T11:32:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>109.163.168.42</ip>
      </contributor>
      <comment>Dodan sadrzaj</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3185" xml:space="preserve">{{Infokutija vojno lice
| ime               = Mehdin Hodžić
| slika             = 
| opis              = 
| datum rođenja     = {{Datum rođenja|1957|10|15}}
| mjesto rođenja    = [[Tuzla]], [[SFRJ]]
| datum smrti       = {{Datum smrti i godine|1992|05|10|1957|10|15}}
| mjesto smrti      = [[Zaseok]], [[Sapna]], [[Republika Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost      = [[Bošnjak]]
| puno ime          = 
| nadimak           = 
| supruga           = 
| titule            = 
| knjige            = 
| pripadnost        = {{ZD|BiH|1992}} [[Republika Bosna i Hercegovina]]
| služba            = 
| čin               = 
| ratovi            = [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rat u BiH 1992–95.]]
| bitke             =
| vojska            = [[Armija RBiH]]&lt;br&gt;[[Drugi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
| rod               = 
| jedinice          = 
| zapovijedao       = 
| nagrade           = ''[[Zlatni ljiljan]]''&lt;br&gt;''[[Orden heroja oslobodilačkog rata]]''
}}
'''Mehdin Hodžić''' zvani Kapetan Senad ([[15. oktobar]] [[1957]] – [[10. maj]] [[1992]]) bio je [[BiH|bosanskohercegovački]] vojnik i pripadnik [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]].

== Biografija ==
Mehdin Hodžić rođen je [[15. oktobar|15. oktobra]] [[1957]], godine u [[Tuzla|Tuzli]], u porodici oca Selme i majke Hurije. Djetinjstvo je proveo u tuzlanskom naselju [[Šićki Brod]]. Nakon završenog osnovnog i srednjeg obrazovanja u rodnom kraju, upisuje studij na Fakultetu za sport u [[Sarajevo|Sarajevo]]. U periodu pred rat u Bosni i Hercegovini radio je kao policajac u Splitu.

== Period rata ==
Otpočinjanjem rata u Hrvatskoj, napušta Hrvatsku i krajem 1991. godine dolazi u Bosnu i Hercegovinu. U tom periodu priključuje se [[Patriotska liga|Patriotskoj ligi]] i organizuje odbranu na području sjeveroistične Bosne. 25. aprila 1992. godine na slobodnom dijelu [[Zvornik|zvorničke]] općine, u [[Sapna|Sapni]] preuzima dužnost  komandanta TG Teritorijalne odbrane općine Zvornik.&lt;ref name=&quot;heroji&quot;&gt;{{cite web|title=Heroji oslobodilačkog rata - Mehdin Hodžić|url=http://heroji.ba/mehdin-hodzic/|website=heroji.ba|accessdate=13. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; 
Zajedno sa još jednim dobitnikom Ordena heroja oslobodilačkog rata, [[Hajrudin Mešić| Hajrudinom Mešićem]] organizuje odbranu zvorničkog prostora. 
Poginuo je 10. maja 1992. u borbi kod sela [[Zaseok]], kod [[Sapna|Sapne]].

== Odlikovanja ==
Posthumno je odlikovan [[Orden heroja oslobodilačkog rata|Ordenom heroja oslobodilačkog rata]] i ratnim priznanjem [[Zlatni ljiljan]].
== Također pogledajte ==

* [[Spisak dobitnika Ordena heroja oslobodilačkog rata]]
* [[Zlatni ljiljan]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=lF1ilu-Rn5w Dokumentarni film &quot;Kapetan Senad - Posljednji juriš&quot;]

{{DEFAULTSORT:Hodžić, Mehdin}}
{{Orden heroja oslobodilačkog rata‎}}

[[Kategorija:Oficiri Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Dobitnici vojnog odlikovanja ''Zlatni ljiljan'']]
[[Kategorija:Biografije, Tuzla]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena heroja oslobodilačkog rata]]
[[Kategorija:Rođeni 1952.]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]</text>
      <sha1>sdm9cforvsgayrrcomldv1323x68zl2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Snabdjevač identiteta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>452796</id>
    <revision>
      <id>3427297</id>
      <parentid>3152981</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T16:33:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5841" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}{{Standardi}}
'''Snabdjevač (Provajder) identiteta''' (skraćeno '''IdP''' ) je sistemski entitet koji kreira, održava i upravlja informacijama o identitetu za [[Glavni (Računarska sigurnost)|glavnog]] dok pruža usluge autentifikacije za oslonjene aplikacije unutar federacije ili distribuirane mreže.&lt;ref&gt;[http://kb.mit.edu/confluence/display/glossary/IdP+(Identity+Provider) IdP (Identity Provider)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190329085957/http://kb.mit.edu/confluence/display/glossary/IdP%2B(Identity%2BProvider) |date=29 Mart 2019 }} , ''mit.edu'' .&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.oasis-open.org/committees/download.php/21111/saml-glossary-2.0-os.html#Identity%20Provider Glossary for the OASIS Security Assertion Markup Language (SAML) V2.0] , 2005, ''oasis-open.org'' .&lt;/ref&gt;

S nabdjevači identiteta nude autentifikaciju korisnika kao uslugu.  Oslanjajući se na vanjske aplikacije, kao što su veb aplikacije, davanje autentifikacionog koraka provjerenom s nabdjevaču identiteta.  Za takvu, oslanjajuću, aplikaciju kaže se da je ''federirana'', to jest, ona konzumira [[federalni identitet]] .

Dobavljač identiteta je &quot;pouzdai dobavljač koji omogućava se koristi [[Single sign-on|jedna zajednička prijava]] (SSO) za pristup drugim veb stranicama.&quot; &lt;ref&gt;[https://help.salesforce.com/HTViewHelpDoc?id=identity_provider_about.htm Identity Providers and Service Providers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161022095847/https://help.salesforce.com/HTViewHelpDoc?id=identity_provider_about.htm |date=22 Oktobar 2016 }} , ''salesforce.com'' .&lt;/ref&gt;  SSO poboljšava upotrebljivost smanjenjem [[Password fatigue|iscrpljenosti pistupnih šifri]]. On takođe obezbeđuje veću sigurnost smanjenjem potencijalne površine napada.

== Vrste snabdjevača identiteta ==

=== SAML snabdjevač identiteta ===
SAML ([[Security Assertion Markup Language]]) je skup profila za razmjenu podataka provjere autentičnosti i autorizacije preko sigurnosnih domena.  U modelu SAML domene, s nabdjevač identiteta je posebna vrsta autoriteta za provjeru autentičnosti.  Konkretno, [[Identity provider (SAML)|SAML snabdjevač identiteta]] je sistemski entitet koji izdaje tvrdnje o provjeri autentičnosti u vezi sa SSO profilom SAML-a.  Oslanjajuća strana koja koristi ove tvrdnje o provjeri autentičnosti naziva se [[Service provider (SAML)|SAML s nabdjevač usluga]].

=== OpenID snabdjevač ===
[[OpenID Connect]] (OIDC) je sloj identiteta na vrhu [[OAuth]]-a.  U modelu domene koji je povezan s OIDC, s nabdjevač identiteta je poseban tip OAuth 2.0 servera za autorizaciju.  Naime, sistemski entitet poziva OpenID S nabdjevač preko [[JSON]]-oblikovanog identiteta žetona na OIDC pouzdane partnere preko [[RESTful]] [[Hypertext Transfer Protocol|HTTP]] [[Aplikativni programski interfejs|API]]-ja.

== Primjeri IdP-a ==
* [https://web.archive.org/web/20191126061159/https://www.okta.com/ Okta]: Gartner/Forrester #1 Rated IDaaS.{{cn|date=mart 2019}} Only independent &amp; neutral IAM with FedRAMP Authorization.{{cn|date=mart 2019}} Single sign on (SSO), Adaptive Multi Factoring Authentication, Provisioning, Secure Server Access (Zero Trust), API Access. Provides highly scalable, Always On for all size organizations.  
* [https://web.archive.org/web/20190328081042/https://www.onelogin.com/ OneLogin]: Enterprise-class IdP.{{cn|date=mart 2019}} On-prem, Hybrid and Cloud solutions. Single sign on, Multi-factor authentication, password reset, Provisioning and adaptive authentication
* [https://web.archive.org/web/20190329090507/https://hitachi-id.com/password-manager/ Hitachi ID Password Manager]: On-Prem and Cloud Based IDP (and SP) for Enterprise. IDP is SAMLv2. SP can also do OAuth.  Various authentication options/combinations available.
* [https://web.archive.org/web/20190329090508/https://www.pingidentity.com/en.html Ping Identity]: On-Prem, Hybrid, and Cloud Based IDP (and SP) for Enterprise, OIDC/SAML/OAuth - Standards based solution.
* [https://web.archive.org/web/20190329090507/https://www.secureauth.com/company SecureAuth Identity]: On-Prem and Cloud Based IDP (and SP) for Enterprise, Adaptive Authentication 
* [https://web.archive.org/web/20190402111421/https://github.com/pwdless/cierge Cierge]: Open source, provides email-based OIDC passwordless authentication
* [http://www.keycloak.org/ Keycloak]: Open source, [[Java]]-based OIDC/SAML IdP
* [https://web.archive.org/web/20190329092301/https://auth0.com/ Auth0]: Commercial OIDC IdP
* [https://web.archive.org/web/20190329090506/https://www.gluu.org/ Gluu]: Commercial OIDC/SAML IdP
* [https://web.archive.org/web/20190617170919/https://idp.miniorange.com/ miniOrange]: On-Premise and Cloud Based IDP (and SAML SP) for Enterprise, SAML/OAuth
* [https://web.archive.org/web/20190329090507/https://www.forgerock.com/ ForgeRock]: On-Prem, Hybrid, and Cloud Based IDP, OIDC/SAML/OAuth/UMA, Intelligent Authentication
* [https://web.archive.org/web/20190715194430/https://www.onegini.com/ Onegini] : On-Premise and Cloud Based IdP, OIDC/SAML/OAuth
* [https://web.archive.org/web/20190422074257/https://www.iwelcome.com/ / iWelcome] : Cloud Based IDP, OIDC/SAML/OAuth
*[https://web.archive.org/web/20191212192732/https://docs.microsoft.com/en-us/windows-server/identity/active-directory-federation-services ADFS] : On-Prem identity provider included as a part of Windows Server

== Također pogledajte ==

* [[Federalni identitet]] 
* Upravljanje identitetom 
* [[Sistem upravljanja identitetom]] 
* [[SAML snadbjevač identiteta|SAML s nabdjevač identiteta]]

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Sistemi za upravljanje identitetima]]
[[Kategorija:Menadžment identiteta]]
[[Kategorija:Federacija identiteta]]
[[Kategorija:Pristupne kontrole u računarstvu]]
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]]</text>
      <sha1>ccwwk83einjv98jamy65jf1k1t868hc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427298</id>
      <parentid>3427297</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T16:34:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Palapa premjestio je stranicu [[Snadbjevač identiteta]] na [[Snabdjevač identiteta]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5841" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}{{Standardi}}
'''Snabdjevač (Provajder) identiteta''' (skraćeno '''IdP''' ) je sistemski entitet koji kreira, održava i upravlja informacijama o identitetu za [[Glavni (Računarska sigurnost)|glavnog]] dok pruža usluge autentifikacije za oslonjene aplikacije unutar federacije ili distribuirane mreže.&lt;ref&gt;[http://kb.mit.edu/confluence/display/glossary/IdP+(Identity+Provider) IdP (Identity Provider)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190329085957/http://kb.mit.edu/confluence/display/glossary/IdP%2B(Identity%2BProvider) |date=29 Mart 2019 }} , ''mit.edu'' .&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.oasis-open.org/committees/download.php/21111/saml-glossary-2.0-os.html#Identity%20Provider Glossary for the OASIS Security Assertion Markup Language (SAML) V2.0] , 2005, ''oasis-open.org'' .&lt;/ref&gt;

S nabdjevači identiteta nude autentifikaciju korisnika kao uslugu.  Oslanjajući se na vanjske aplikacije, kao što su veb aplikacije, davanje autentifikacionog koraka provjerenom s nabdjevaču identiteta.  Za takvu, oslanjajuću, aplikaciju kaže se da je ''federirana'', to jest, ona konzumira [[federalni identitet]] .

Dobavljač identiteta je &quot;pouzdai dobavljač koji omogućava se koristi [[Single sign-on|jedna zajednička prijava]] (SSO) za pristup drugim veb stranicama.&quot; &lt;ref&gt;[https://help.salesforce.com/HTViewHelpDoc?id=identity_provider_about.htm Identity Providers and Service Providers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161022095847/https://help.salesforce.com/HTViewHelpDoc?id=identity_provider_about.htm |date=22 Oktobar 2016 }} , ''salesforce.com'' .&lt;/ref&gt;  SSO poboljšava upotrebljivost smanjenjem [[Password fatigue|iscrpljenosti pistupnih šifri]]. On takođe obezbeđuje veću sigurnost smanjenjem potencijalne površine napada.

== Vrste snabdjevača identiteta ==

=== SAML snabdjevač identiteta ===
SAML ([[Security Assertion Markup Language]]) je skup profila za razmjenu podataka provjere autentičnosti i autorizacije preko sigurnosnih domena.  U modelu SAML domene, s nabdjevač identiteta je posebna vrsta autoriteta za provjeru autentičnosti.  Konkretno, [[Identity provider (SAML)|SAML snabdjevač identiteta]] je sistemski entitet koji izdaje tvrdnje o provjeri autentičnosti u vezi sa SSO profilom SAML-a.  Oslanjajuća strana koja koristi ove tvrdnje o provjeri autentičnosti naziva se [[Service provider (SAML)|SAML s nabdjevač usluga]].

=== OpenID snabdjevač ===
[[OpenID Connect]] (OIDC) je sloj identiteta na vrhu [[OAuth]]-a.  U modelu domene koji je povezan s OIDC, s nabdjevač identiteta je poseban tip OAuth 2.0 servera za autorizaciju.  Naime, sistemski entitet poziva OpenID S nabdjevač preko [[JSON]]-oblikovanog identiteta žetona na OIDC pouzdane partnere preko [[RESTful]] [[Hypertext Transfer Protocol|HTTP]] [[Aplikativni programski interfejs|API]]-ja.

== Primjeri IdP-a ==
* [https://web.archive.org/web/20191126061159/https://www.okta.com/ Okta]: Gartner/Forrester #1 Rated IDaaS.{{cn|date=mart 2019}} Only independent &amp; neutral IAM with FedRAMP Authorization.{{cn|date=mart 2019}} Single sign on (SSO), Adaptive Multi Factoring Authentication, Provisioning, Secure Server Access (Zero Trust), API Access. Provides highly scalable, Always On for all size organizations.  
* [https://web.archive.org/web/20190328081042/https://www.onelogin.com/ OneLogin]: Enterprise-class IdP.{{cn|date=mart 2019}} On-prem, Hybrid and Cloud solutions. Single sign on, Multi-factor authentication, password reset, Provisioning and adaptive authentication
* [https://web.archive.org/web/20190329090507/https://hitachi-id.com/password-manager/ Hitachi ID Password Manager]: On-Prem and Cloud Based IDP (and SP) for Enterprise. IDP is SAMLv2. SP can also do OAuth.  Various authentication options/combinations available.
* [https://web.archive.org/web/20190329090508/https://www.pingidentity.com/en.html Ping Identity]: On-Prem, Hybrid, and Cloud Based IDP (and SP) for Enterprise, OIDC/SAML/OAuth - Standards based solution.
* [https://web.archive.org/web/20190329090507/https://www.secureauth.com/company SecureAuth Identity]: On-Prem and Cloud Based IDP (and SP) for Enterprise, Adaptive Authentication 
* [https://web.archive.org/web/20190402111421/https://github.com/pwdless/cierge Cierge]: Open source, provides email-based OIDC passwordless authentication
* [http://www.keycloak.org/ Keycloak]: Open source, [[Java]]-based OIDC/SAML IdP
* [https://web.archive.org/web/20190329092301/https://auth0.com/ Auth0]: Commercial OIDC IdP
* [https://web.archive.org/web/20190329090506/https://www.gluu.org/ Gluu]: Commercial OIDC/SAML IdP
* [https://web.archive.org/web/20190617170919/https://idp.miniorange.com/ miniOrange]: On-Premise and Cloud Based IDP (and SAML SP) for Enterprise, SAML/OAuth
* [https://web.archive.org/web/20190329090507/https://www.forgerock.com/ ForgeRock]: On-Prem, Hybrid, and Cloud Based IDP, OIDC/SAML/OAuth/UMA, Intelligent Authentication
* [https://web.archive.org/web/20190715194430/https://www.onegini.com/ Onegini] : On-Premise and Cloud Based IdP, OIDC/SAML/OAuth
* [https://web.archive.org/web/20190422074257/https://www.iwelcome.com/ / iWelcome] : Cloud Based IDP, OIDC/SAML/OAuth
*[https://web.archive.org/web/20191212192732/https://docs.microsoft.com/en-us/windows-server/identity/active-directory-federation-services ADFS] : On-Prem identity provider included as a part of Windows Server

== Također pogledajte ==

* [[Federalni identitet]] 
* Upravljanje identitetom 
* [[Sistem upravljanja identitetom]] 
* [[SAML snadbjevač identiteta|SAML s nabdjevač identiteta]]

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Sistemi za upravljanje identitetima]]
[[Kategorija:Menadžment identiteta]]
[[Kategorija:Federacija identiteta]]
[[Kategorija:Pristupne kontrole u računarstvu]]
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]]</text>
      <sha1>ccwwk83einjv98jamy65jf1k1t868hc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427301</id>
      <parentid>3427298</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T16:38:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5840" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}{{Standardi}}
'''Snabdjevač (Provajder) identiteta''' (skraćeno '''IdP''' ) je sistemski entitet koji kreira, održava i upravlja informacijama o identitetu za [[Glavni (Računarska sigurnost)|glavnog]] dok pruža usluge autentifikacije za oslonjene aplikacije unutar federacije ili distribuirane mreže.&lt;ref&gt;[http://kb.mit.edu/confluence/display/glossary/IdP+(Identity+Provider) IdP (Identity Provider)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190329085957/http://kb.mit.edu/confluence/display/glossary/IdP%2B(Identity%2BProvider) |date=29 Mart 2019 }} , ''mit.edu'' .&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.oasis-open.org/committees/download.php/21111/saml-glossary-2.0-os.html#Identity%20Provider Glossary for the OASIS Security Assertion Markup Language (SAML) V2.0] , 2005, ''oasis-open.org'' .&lt;/ref&gt;

S nabdjevači identiteta nude autentifikaciju korisnika kao uslugu.  Oslanjajući se na vanjske aplikacije, kao što su veb aplikacije, davanje autentifikacionog koraka provjerenom s nabdjevaču identiteta.  Za takvu, oslanjajuću, aplikaciju kaže se da je ''federirana'', to jest, ona konzumira [[federalni identitet]] .

Dobavljač identiteta je &quot;pouzdai dobavljač koji omogućava se koristi [[Single sign-on|jedna zajednička prijava]] (SSO) za pristup drugim veb stranicama.&quot; &lt;ref&gt;[https://help.salesforce.com/HTViewHelpDoc?id=identity_provider_about.htm Identity Providers and Service Providers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161022095847/https://help.salesforce.com/HTViewHelpDoc?id=identity_provider_about.htm |date=22 Oktobar 2016 }} , ''salesforce.com'' .&lt;/ref&gt;  SSO poboljšava upotrebljivost smanjenjem [[Password fatigue|iscrpljenosti pistupnih šifri]]. On takođe obezbeđuje veću sigurnost smanjenjem potencijalne površine napada.

== Vrste snabdjevača identiteta ==

=== SAML snabdjevač identiteta ===
SAML ([[Security Assertion Markup Language]]) je skup profila za razmjenu podataka provjere autentičnosti i autorizacije preko sigurnosnih domena.  U modelu SAML domene, s nabdjevač identiteta je posebna vrsta autoriteta za provjeru autentičnosti.  Konkretno, [[Identity provider (SAML)|SAML snabdjevač identiteta]] je sistemski entitet koji izdaje tvrdnje o provjeri autentičnosti u vezi sa SSO profilom SAML-a.  Oslanjajuća strana koja koristi ove tvrdnje o provjeri autentičnosti naziva se [[Service provider (SAML)|SAML s nabdjevač usluga]].

=== OpenID snabdjevač ===
[[OpenID Connect]] (OIDC) je sloj identiteta na vrhu [[OAuth]]-a.  U modelu domene koji je povezan s OIDC, s nabdjevač identiteta je poseban tip OAuth 2.0 servera za autorizaciju.  Naime, sistemski entitet poziva OpenID S nabdjevač preko [[JSON]]-oblikovanog identiteta žetona na OIDC pouzdane partnere preko [[RESTful]] [[Hypertext Transfer Protocol|HTTP]] [[Aplikativni programski interfejs|API]]-ja.

== Primjeri IdP-a ==
* [https://web.archive.org/web/20191126061159/https://www.okta.com/ Okta]: Gartner/Forrester #1 Rated IDaaS.{{cn|date=mart 2019}} Only independent &amp; neutral IAM with FedRAMP Authorization.{{cn|date=mart 2019}} Single sign on (SSO), Adaptive Multi Factoring Authentication, Provisioning, Secure Server Access (Zero Trust), API Access. Provides highly scalable, Always On for all size organizations.  
* [https://web.archive.org/web/20190328081042/https://www.onelogin.com/ OneLogin]: Enterprise-class IdP.{{cn|date=mart 2019}} On-prem, Hybrid and Cloud solutions. Single sign on, Multi-factor authentication, password reset, Provisioning and adaptive authentication
* [https://web.archive.org/web/20190329090507/https://hitachi-id.com/password-manager/ Hitachi ID Password Manager]: On-Prem and Cloud Based IDP (and SP) for Enterprise. IDP is SAMLv2. SP can also do OAuth.  Various authentication options/combinations available.
* [https://web.archive.org/web/20190329090508/https://www.pingidentity.com/en.html Ping Identity]: On-Prem, Hybrid, and Cloud Based IDP (and SP) for Enterprise, OIDC/SAML/OAuth - Standards based solution.
* [https://web.archive.org/web/20190329090507/https://www.secureauth.com/company SecureAuth Identity]: On-Prem and Cloud Based IDP (and SP) for Enterprise, Adaptive Authentication 
* [https://web.archive.org/web/20190402111421/https://github.com/pwdless/cierge Cierge]: Open source, provides email-based OIDC passwordless authentication
* [http://www.keycloak.org/ Keycloak]: Open source, [[Java]]-based OIDC/SAML IdP
* [https://web.archive.org/web/20190329092301/https://auth0.com/ Auth0]: Commercial OIDC IdP
* [https://web.archive.org/web/20190329090506/https://www.gluu.org/ Gluu]: Commercial OIDC/SAML IdP
* [https://web.archive.org/web/20190617170919/https://idp.miniorange.com/ miniOrange]: On-Premise and Cloud Based IDP (and SAML SP) for Enterprise, SAML/OAuth
* [https://web.archive.org/web/20190329090507/https://www.forgerock.com/ ForgeRock]: On-Prem, Hybrid, and Cloud Based IDP, OIDC/SAML/OAuth/UMA, Intelligent Authentication
* [https://web.archive.org/web/20190715194430/https://www.onegini.com/ Onegini] : On-Premise and Cloud Based IdP, OIDC/SAML/OAuth
* [https://web.archive.org/web/20190422074257/https://www.iwelcome.com/ / iWelcome] : Cloud Based IDP, OIDC/SAML/OAuth
*[https://web.archive.org/web/20191212192732/https://docs.microsoft.com/en-us/windows-server/identity/active-directory-federation-services ADFS] : On-Prem identity provider included as a part of Windows Server

== Također pogledajte ==

* [[Federalni identitet]] 
* Upravljanje identitetom 
* [[Sistem upravljanja identitetom]] 
* [[SAML snadbjevač identiteta|SAML snabdjevač identiteta]]

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Sistemi za upravljanje identitetima]]
[[Kategorija:Menadžment identiteta]]
[[Kategorija:Federacija identiteta]]
[[Kategorija:Pristupne kontrole u računarstvu]]
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]]</text>
      <sha1>g7rpljch33812i81poewpxb8ggyrtil</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak likova u &quot;Prijateljima&quot; i &quot;Joeyju&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>457031</id>
    <revision>
      <id>3427324</id>
      <parentid>3347037</parentid>
      <timestamp>2022-08-07T00:04:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="131814" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
{{multiple image
| align =
| direction = vertical
| width = 130
| image1 = JenniferAniston08TIFF.jpg
| alt1 = Aniston 2008.
| caption1 =
| image2 = Courteney Cox 1995.jpg
| alt2 = Cox 1995.
| caption2 =
| image3 = Lisa Kudrow 3.jpg
| alt3 = Kudrow 2009.
| image4 = Matt Le Blanc.jpg
| alt4 = LeBlanc 1995.
| image5 = Matthew Perry 1995 (cropped).jpg
| alt5 = Perry 1995.
| image6 = David Schwimmer 2005 Madagascar.jpg
| alt6 = Schwimmer 2005.
| footer = Glavni glumci u ''Prijateljima''; odozgo: Aniston, Cox, Kudrow, LeBlanc, Perry i Schwimmer
}}
Tokom emitiranja američkog [[sitkom]]a ''[[Prijatelji (serija)|Prijatelji]]'' i ''[[spin-off]]'' serije ''[[Joey (serija)|Joey]]'', koji su prikazani u deset, odnosno dvije sezone na [[NBC]]-ju u periodu 1994–2006. pojavili su se deseci likova.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.imdb.com/title/tt0108778/ |title= Friends (TV series, 1994–2004) – IMDb |access-date=23. 6. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120621110219/http://www.imdb.com/title/tt0108778/ |archive-date=21. 6. 2012}}&lt;/ref&gt; ''Prijatelji'' su imali šest glavnih likova: [[Rachel Green]] ([[Jennifer Aniston]]), [[Monica Geller]] ([[Courteney Cox]]), [[Phoebe Buffay]] ([[Lisa Kudrow]]), [[Joey Tribbiani]] ([[Matt LeBlanc]]), [[Chandler Bing]] ([[Matthew Perry]]) i [[Ross Geller]] ([[David Schwimmer]]), dok je u ''Joeyju'' LeBlanc nastavio s istom ulogom, a ostali likovi jesu [[#Gina Tribbiani|Gina Tribbiani]] ([[Drea de Matteo]]), [[#Alex Garrett|Alex Garrett]] ([[Andrea Anders]]), [[#Michael Tribbiani|Michael Tribbiani]] ([[Paulo Costanzo]]), [[#Bobbie Morganstern|Bobbie Morganstern]] ([[Jennifer Coolidge]]), [[#Zach Miller|Zach Miller]] ([[Miguel A. Núñez Jr.]]) i [[#Howard|Howard]] ([[Ben Falcone]]). Osim sporednih i povremenih uloga, u serijama su gostovale i glumačke zvijezde.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.imdb.com/list/ZJ96JhXFm30/ |title= IMDb: Top 50 Famous ''Friends'' Guest Stars |access-date=23. 6. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120321162306/http://www.imdb.com/list/ZJ96JhXFm30/ |archive-date=21. 2. 2012}}&lt;/ref&gt;

== Ansamblska podjela uloga ==
Glavni glumci bili su poznati televizijskim gledaocima prije uloga u ''Prijateljima'', ali nisu smatrani zvijezdama.&lt;ref name=&quot;friendsorigin&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.baltimoresun.com/topic/bal-friends-buzz0502,0,495484.story |title= They leave as they began: With a buzz |access-date=23. 12. 2008 |author= Tom Jicha |date=2. 5. 2004 |work=[[The Baltimore Sun]]|archive-url= https://web.archive.org/web/20110604154545/http://www.baltimoresun.com/topic/bal-friends-buzz0502%2C0%2C495484.story |archive-date=4. 6. 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;castnames&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.expressindia.com/news/fullstory.php?newsid=31095#compstory |title= ''Friends'' heads for much-hyped farewell |access-date=19. 12. 2008 |date=5. 5. 2004 |work=[[The Indian Express]]|archive-url= https://web.archive.org/web/20090129120529/http://www.expressindia.com/news/fullstory.php?newsid=31095 |archive-date=29. 1. 2009}}&lt;/ref&gt; Kreator David Crane želio je da svih šest glumaca ima ravnopravne uloge u seriji,&lt;ref name=&quot;friendsorigin&quot;/&gt; pa su ''Prijatelji'' proglašeni &quot;prvom serijom s istinskom [[Ansamblska podjela uloga|ansamblskom podjelom uloga]]&quot;.&lt;ref name=&quot;paidcasttog&quot;/&gt; Članovi glumačke postave trudili su se da takav format održe cijelo vrijeme i nisu dozvolili da niko od njih pretjerano dominira;&lt;ref name=&quot;paidcasttog&quot;/&gt; sami su sebe prijavljivali u iste glumačke kategorije za razne televizijske nagrade i priznanja,&lt;ref name=&quot;community2003&quot;&gt;{{cite news |url= http://www.usatoday.com/community/chat_03/2003-09-18-bianco.htm |title= The Emmy Awards: Robert Bianco |access-date=19. 12. 2008 |author= Robert Bianco |date=1. 1. 2005 |work= USA Today}}&lt;/ref&gt; kolektivno pregovarali o plaćama&lt;ref name=&quot;paidcasttog&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.csmonitor.com/2004/0506/p01s01-ussc.html |title= A ''family'' sitcom for Gen X&amp;nbsp;– ''Friends'' cast a new TV mold |access-date=19. 12. 2008 |author= Christina McCarroll |date=6. 5. 2004 |work= The Christian Science Monitor}}&lt;/ref&gt; te zahtijevali da se tokom prve sezone zajedno pojavljuju na naslovnicama raznih magazina.&lt;ref name=&quot;filmhours&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.enquirer.com/editions/2002/01/27/tem_friends_grows_in.html |title= ''Friends'' grows in stature, ratings |access-date=5. 1. 2009 |author= John Kiesewetter |date=27. 1. 2002 |work= [[The National Enquirer]]}}&lt;/ref&gt; Svi su postali pravi prijatelji i iza kamera&lt;ref name=&quot;kudrowcast&quot;&gt;{{cite web |work= USA Weekend |url= http://www.usaweekend.com/00_issues/001008/001008kudrow.html |archive-url= https://archive.is/20120526223112/http://www.usaweekend.com/00_issues/001008/001008kudrow.html |archive-date=26. 5. 2012 |title= Balancing friends and family |access-date=19. 12. 2008 |author= Jeffrey Zaslow |date=8. 10. 2000 }}&lt;/ref&gt; i to u tolikoj mjeri da se [[Tom Selleck]], koji se tokom druge sezone pojavio u nizu epizoda, požalio da se osjeća izostavljenim.&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.independent.ie/unsorted/features/why-well-miss-our-absent-friends-170513.html |title= Why we will miss our absent ''Friends'' |work=[[Irish Independent]]|date=6. 5. 2004 |author= Ed Power |access-date=19. 12. 2008}}&lt;/ref&gt;

Članovi glumačke postave ostali su dobri prijatelji i nakon snimanja serije, prvenstveno Aniston i Cox – Aniston je postala kuma Coco, kćeri koju su dobili Cox i [[David Arquette]].&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.denverpost.com/celebritybuzz/ci_7213047 |title= People: DeGeneres tries to calm the howling pack |access-date= 19. 12. 2008 |date= 18. 10. 2007 |work= [[The Denver Post]] |archive-date= 19. 7. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090719174243/http://www.denverpost.com/celebritybuzz/ci_7213047 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; U službenoj oproštajnoj knjizi ''Friends 'Til the End'' (''Prijatelji do kraja'') svaki od njih u intervjuima je priznao da su im ostali članovi postave postali poput porodice.&lt;ref&gt;{{cite book |title= Friends 'Til the End: The Official Celebration of All Ten Years |author= David Wild |year= 2004 |work= [[WarnerMedia|Time Warner]] |isbn= 1-932273-19-0 |url= http://www.amazon.com/dp/1932273190}}&lt;/ref&gt;

=== Plaće ===
U originalnim ugovorima za prvu sezonu svi članovi glumačke postave bili su plaćeni 22.500 [[Američki dolar|dolara]] po epizodi.&lt;ref name=&quot;salariescastlots&quot;&gt;{{cite news |url=http://pqasb.pqarchiver.com/latimes/access/10164381.html?dids=10164381:10164381&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT&amp;date=Aug+12%2C+1996&amp;author=Lowry%2C+Brian&amp;pub=Los+Angeles+Times&amp;desc=%27Friends%27+cast+returning+amid+contract+dispute&amp;pqatl=google |title=''Friends'' cast returning amid contract dispute |access-date=8. 3. 2009 |author=Brian Lowry |date=12. 8. 1996 |work=Los Angeles Times |archive-date=20. 7. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090720012355/http://pqasb.pqarchiver.com/latimes/access/10164381.html?dids=10164381:10164381&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT&amp;date=Aug+12%2C+1996&amp;author=Lowry%2C+Brian&amp;pub=Los+Angeles+Times&amp;desc=%27Friends%27+cast+returning+amid+contract+dispute&amp;pqatl=google |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Međutim, u drugoj sezoni plaće su počele varirati između 20.000 i 40.000 dolara po epizodi.&lt;ref name=&quot;salariescastlots&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;castpaid&quot;&gt;{{cite news |url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C03EED71E39F935A25754C0A960958260 |title= ''Friends'' Cast Bands Together to Demand a Salary Increase |access-date=8. 3. 2009 |author= Bill Carter |date=16. 7. 1996 |work= [[The New York Times]]}}&lt;/ref&gt; Prije treće sezone kompletna glumačka postava odlučila je ući u zajedničke pregovore o plaći unatoč tome što je kompanija [[Warner Bros.]] preferirala individualne razgovore o ugovorima.&lt;ref name=&quot;Rice&quot;&gt;{{cite news |url= http://www.ew.com/ew/article/0,,275935,00.html |title= Friendly Fire |access-date=8. 3. 2009 |author= Lynette Rice |date=21. 4. 2000 |work= [[Entertainment Weekly]]}}&lt;/ref&gt; Glumci su počeli dobijati isplate u iznosu najniže plaće, što je značilo da su Aniston i Schwimmer dobijali manje novca nego što su mogli dobiti. Tako su u trećoj sezoni svi glumci dobijali 75.000 dolara po epizodi, 85.000 u četvrtoj, 100.000 u petoj i 125.000 u šestoj. U sedmoj i osmoj sezoni to je poraslo na 750.000, a u posljednje dvije sezone na milion dolara po epizodi.&lt;ref name=&quot;friendstimeline&quot;&gt;{{cite web |url= https://www.usatoday.com/life/television/news/2004-01-21-friends-timeline_x.htm |title= ''Friends'' til the end |access-date=19. 12. 2008 |author= Nadia Saah |date=21. 1. 2004 |work= USA Today}}&lt;/ref&gt; Od pete sezone glumci su počeli dobijati i tantijeme od repriziranja serije na drugim mrežama.&lt;ref name=&quot;castpaid&quot;/&gt;

=== Pregled ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center; width:97%;&quot;
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:20%;&quot; | Lik
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:17%;&quot; | Glumac
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;10&quot; style=&quot;width:60%;&quot; | ''[[Prijatelji (serija)|Prijatelji]]''
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:60%;&quot; | ''[[Joey (serija)|Joey]]''
|-
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:5%;&quot; | [[Prijatelji (1. sezona)|1.]]
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:5%;&quot; | [[Prijatelji (2. sezona)|2.]]
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:5%;&quot; | [[Prijatelji (3. sezona)|3.]]
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:5%;&quot; | [[Prijatelji (4. sezona)|4.]]
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:5%;&quot; | [[Prijatelji (5. sezona)|5.]]
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:5%;&quot; | [[Prijatelji (6. sezona)|6.]]
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:5%;&quot; | [[Prijatelji (7. sezona)|7.]]
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:5%;&quot; | [[Prijatelji (8. sezona)|8.]]
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:5%;&quot; | [[Prijatelji (9. sezona)|9.]]
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:5%;&quot; | [[Prijatelji (10. sezona)|10.]]
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:5%;&quot; | [[Joey (serija)#Sezona 1|1.]]
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:5%;&quot; | [[Joey (serija)#Sezona 1|2.]]
|-
| scope=&quot;row&quot; | [[&lt;includeonly&gt;Spisak likova u &quot;Prijateljima&quot; i &quot;Joeyju&quot;&lt;/includeonly&gt;#Rachel Green|Rachel Karen Green]]
| [[Jennifer Aniston]]
| colspan=&quot;10&quot; {{CMain}}
| colspan=&quot;2&quot; {{N/a|}}
|-
| scope=&quot;row&quot; | [[&lt;includeonly&gt;Spisak likova u &quot;Prijateljima&quot; i &quot;Joeyju&quot;&lt;/includeonly&gt;#Monica Geller|Monica Geller-Bing]]
| [[Courteney Cox]]
| colspan=&quot;10&quot; {{CMain}}
| colspan=&quot;2&quot; {{N/a|}}
|-
| scope=&quot;row&quot; | [[&lt;includeonly&gt;Spisak likova u &quot;Prijateljima&quot; i &quot;Joeyju&quot;&lt;/includeonly&gt;#Phoebe Buffay|Phoebe Buffay-Hannigan]]
| [[Lisa Kudrow]]
| colspan=&quot;10&quot; {{CMain}}
| colspan=&quot;2&quot; {{N/a|}}
|-
| scope=&quot;row&quot; | [[&lt;includeonly&gt;Spisak likova u &quot;Prijateljima&quot; i &quot;Joeyju&quot;&lt;/includeonly&gt;#Joey Tribbiani|Joseph Francis &quot;Joey&quot; Tribbiani Jr.]]
| [[Matt LeBlanc]]
| colspan=&quot;12&quot; {{CMain}}
|-
| scope=&quot;row&quot; | [[&lt;includeonly&gt;Spisak likova u &quot;Prijateljima&quot; i &quot;Joeyju&quot;&lt;/includeonly&gt;#Chandler Bing|Chandler Muriel Bing]]
| [[Matthew Perry]]
| colspan=&quot;10&quot; {{CMain}}
| colspan=&quot;2&quot; {{N/a|}}
|-
| scope=&quot;row&quot; | [[&lt;includeonly&gt;Spisak likova u &quot;Prijateljima&quot; i &quot;Joeyju&quot;&lt;/includeonly&gt;#Ross Geller|Dr. Ross Eustace Geller]]
| [[David Schwimmer]]
| colspan=&quot;10&quot; {{CMain}}
| colspan=&quot;2&quot; {{N/a|}}
|-
| scope=&quot;row&quot; | [[&lt;includeonly&gt;Spisak likova u &quot;Prijateljima&quot; i &quot;Joeyju&quot;&lt;/includeonly&gt;#Gina Tribbiani|Gina Tribbiani]]
| [[Drea de Matteo]]&lt;hr/&gt;K. J. Steinberg
| colspan=&quot;2&quot; {{N/a|}}
| {{CGuest}}
| colspan=&quot;7&quot; {{N/a|}}
| colspan=&quot;2&quot; {{CMain}}
|-
| scope=&quot;row&quot; | [[&lt;includeonly&gt;Spisak likova u &quot;Prijateljima&quot; i &quot;Joeyju&quot;&lt;/includeonly&gt;#Alex Garrett|Alexis &quot;Alex&quot; Garrett]]
| [[Andrea Anders]]
| colspan=&quot;10&quot; {{N/a|}}
| colspan=&quot;2&quot; {{CMain}}
|-
| scope=&quot;row&quot; | [[&lt;includeonly&gt;Spisak likova u &quot;Prijateljima&quot; i &quot;Joeyju&quot;&lt;/includeonly&gt;#Michael Tribbiani|Michael Tribbiani]]
| [[Paulo Costanzo]]
| colspan=&quot;10&quot; {{N/a|}}
| colspan=&quot;2&quot; {{CMain}}
|-
| scope=&quot;row&quot; | [[&lt;includeonly&gt;Spisak likova u &quot;Prijateljima&quot; i &quot;Joeyju&quot;&lt;/includeonly&gt;#Bobbie Morganstern|Roberta &quot;Bobbie&quot; Morganstern]]
| [[Jennifer Coolidge]]
| colspan=&quot;10&quot; {{N/a|}}
| colspan=&quot;2&quot; {{CMain}}
|-
| scope=&quot;row&quot; | [[&lt;includeonly&gt;Spisak likova u &quot;Prijateljima&quot; i &quot;Joeyju&quot;&lt;/includeonly&gt;#Howard|Howard]]
| [[Ben Falcone]]
| colspan=&quot;10&quot; {{N/a|}}
| colspan=&quot;2&quot; {{CMain}}
|-
| scope=&quot;row&quot; | [[&lt;includeonly&gt;Spisak likova u &quot;Prijateljima&quot; i &quot;Joeyju&quot;&lt;/includeonly&gt;#Zach Miller|Zach Miller]]
| [[Miguel A. Núñez Jr.]]
| colspan=&quot;11&quot; {{N/a|}}
| {{CMain}}
|}

== Glavni likovi ==
=== ''Prijatelji'' ===
==== Rachel Green ====
{{Glavni|Rachel Green}}
'''Rachel Karen Green''' ([[Jennifer Aniston]]) razmažena je, ali srdačna i simpatična kćerka bogatog kardiovaskularnog hirurga. Pojavljuje se već u prvim kadrovima prve epizode nakon što pobjegne s vjenčanja na kojem se trebala udati za Barryja Farbera, odlučivši pokušati živjeti samostalno, bez finansijske podrške roditelja.&lt;ref name=&quot;pilot&quot; group=&quot;e&quot;&gt;{{cite episode |title= The Pilot |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= James Burrows (režiser) |network= [[NBC]] |date=22. 9. 1994 |season= 1 |number= 1}}&lt;/ref&gt; U [[New York City|New Yorku]] traži i uspijeva naći [[Monica Geller|Moniku Geller]], prijateljicu iz srednje škole, te se useljava u njen stan, gdje upoznaje Monikinu prijateljicu [[Phoebe Buffay]] i susjeda [[Joey Tribbiani|Joeyja Tribbianija]]. Rachel već poznaje  [[Ross Geller|Rossa Gellera]], Monikinog brata, jer su sve troje pohađali istu srednju školu. U prvoj epizodi upoznaje i se sa [[Chandler Bing|Chandlerom Bingom]], Rossovim prijateljem s fakulteta, ali se kasnije saznaje da je njega upoznala i ranije, dok je Ross bio na fakultetu. Prvi posao Rachel nalazi u kafiću &quot;Central Perk&quot;. Kasnije se počinje baviti modom, postajući prvo asistentica mušterijama pri kupovini u [[Bloomingdale's]]u da bi kasnije dobila posao u [[Ralph Lauren Corporation]]u.

Veliki dio Rachelinog života tokom serije vrti se oko njene veze s Rossom. Na kraju sedme sezone, tokom vjenčanja Chandlera i Monike, otkriva se da je Rachel trudna kao posljedica susreta za jednu noć s Rossom. U početku je odlučna sama podizati bebu, ali kasnije shvata da joj je potrebna Rossova pomoć. Odlučuje živjeti s njim čak iako u tom trenutku nisu bili u vezi. U finalu osme sezone rađa kćerku Emmu, kojoj je ime odabrala Monika. Na početku devete sezone Monica kaže da je tako željela nazvati svoju kćerku. Rachel se ime zaista svidi, pa joj ga Monica pokloni kao znak njihovog prijateljstva.

Tokom 10. sezone Rachel dobije ponudu za posao u &quot;[[Louis Vuitton]]u&quot; u [[Pariz]]u. Prihvata je i počne se pripremati da se preseli u [[Francuska|Francusku]] s Emmom. Međutim, u [[The Last One (Prijatelji)|posljednjoj epizodi]] predomisli se i odbije ponudu, uz čuveno &quot;silaženje s aviona&quot;, te se ona i Ross vrate jedno drugome.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Last One&quot;&gt;{{cite episode |title= The Last One |series= Prijatelji |author1= Marta Kauffman |author2= David Crane (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |author-link3= Kevin S. Bright |network= [[NBC]] |date=6. 5. 2004 |season= 10 |number= 17 i 18}}&lt;/ref&gt;

==== Monica Geller ====
{{Glavni|Monica Geller}}
'''Monica Geller-Bing''' ([[Courteney Cox]]) mlađa je Rossova sestra i najbolja prijateljica Rachel, koju prihvati da živi s njom nakon što ova pobjegne s vjenčanja. Primarno radi kao šef kuhinje u raznim restoranima. Opisana je kao &quot;matica&quot; grupe,&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=PBPB&amp;p_theme=pbpb&amp;p_action=search&amp;p_maxdocs=200&amp;p_topdoc=1&amp;p_text_direct-0=0EAF87116FDB357D&amp;p_field_direct-0=document_id&amp;p_perpage=10&amp;p_sort=YMD_date:D&amp;s_trackval=GooglePM |title= Fall TV '94 |access-date=14. 2. 2009 |author= Paul Lomartire |date=4. 9. 1994 |work=[[The Palm Beach Post]]|archive-url= https://web.archive.org/web/20110714174657/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=PBPB&amp;p_theme=pbpb&amp;p_action=search&amp;p_maxdocs=200&amp;p_topdoc=1&amp;p_text_direct-0=0EAF87116FDB357D&amp;p_field_direct-0=document_id&amp;p_perpage=10&amp;p_sort=YMD_date:D&amp;s_trackval=GooglePM |archive-date=14. 7. 2011 }}&lt;/ref&gt; i poznata je po [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivno-kompulzivnoj]] i takmičarskoj naravi.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.usatoday.com/life/television/news/2004-03-03-revisiting-friends_x.htm |title= ''Friends'' played great game of poker |access-date=20. 2. 2009 |author= Robert Bianco |date=3. 3. 2004 |work= [[USA Today]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.timesonline.co.uk/tol/news/article722553.ece |title= Sarey Carey: Does pride in housework make me bad as well as mad? |access-date=20. 2. 2009 |date=21. 5. 2006 |work=[[The Sunday Times]]|archive-url= https://web.archive.org/web/20110629103342/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/article722553.ece |archive-date=29. 6. 2011}}&lt;/ref&gt; Drugi, naročito Ross, često je u šali zadirkuju zbog njene [[pretilost]]i u djetinjstvu i tinejdžerskim godinama.

U drugoj sezoni zaljubljuje se u Richarda Burkea ([[Tom Selleck]]), prijatelja njenog oca Jacka ([[Elliott Gould]]). Uprkos tome što je 21 godinu stariji, Monica i Richard sretni su i njeni roditelji prihvataju njihovu vezu. Međutim, kao posljedica toga što Monica žudi za osnivanjem porodice, a Richard je već ima, prekidaju na kraju sezone. Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja s raznim muškarcima neočekivano počinje vezu s dugogodišnjim prijateljem [[Chandler Bing|Chandlerom Bingom]] na kraju četvrte sezone, tokom Rossovog vjenčanja s Emily Waltham u [[London]]u. Monica i Chandler pokušavaju sakriti svoju vezu od ostatka grupe tokom većeg dijela pete sezone, ali na kraju [[The One Where Everybody Finds Out|svi saznaju]] za nju. Nakon proslave prve godišnjice veze u [[Las Vegas]]u počinju živjeti zajedno i do kraja šeste sezone zaručuju se. Poslije vjenčanja pokušavaju dobiti dijete, ali se ispostavi da to nisu u mogućnosti. U posljednjoj sezoni usvajaju novorođene blizance, koje su nazvali Erica i Jack.

==== Phoebe Buffay ====
{{Glavni|Phoebe Buffay}}
'''Phoebe Buffay-Hannigan''' ([[Lisa Kudrow]]) čudnjikava je, ali dobrodušna maserka koja je odrasla bez doma, pa stoga ponekad prijateljima priča o neobičnim događajima iz života na ulici. Nadobudna je muzičarka koja svira gitaru i pjeva pjesme s ponešto neobičnim tekstovima u &quot;Central Perku&quot;. Ima jednojajčanu blizanku Ursulu (Kudrow glumi i nju), koja je jednako čudna kao Phoebe i koja se pojavljuje kao epizodni lik u seriji ''[[Lud za tobom]]''. Nakon niza sastanaka i veza s više muškaraca, u devetoj sezoni upoznaje Mikea Hannigana ([[Paul Rudd]]), za koga se i udaje u posljednjoj sezoni. Također je postala surogat-majka za svog polubrata Franka Jr. ([[Giovanni Ribisi]]), rodivši trojke u petoj sezoni.

==== Joey Tribbiani ====
{{Glavni|Joey Tribbiani}}
'''Joseph Francis &quot;Joey&quot; Tribbiani Jr.''' ([[Matt LeBlanc]]) dobrodušni je, ali ne baš najbistriji glumac u potrazi za ulogama i ljubitelj hrane, koji postane umjereno poznat po ulozi dr. Drakea Ramoraya u fikcionaliziranoj verziji sapunice ''[[Naši najbolji dani]]''. Također je ženskaroš i tokom serije ima mnoštvo djevojaka, često se služeći svojim zaštitnim &quot;uletom&quot; &quot;How ''you'' doin'?&quot; U osmoj sezoni zaljubljuje se u Rachel.

Prije uloge u ''Prijateljima'' LeBlanc je bio član redovne postave kratkotrajne serije ''[[TV 101]]'', zatim je glumio sporedni lik u sitkomu ''[[Bračne vode]]'' te glavni lik u njegovim ''spin-off'' serijama, ''[[Top of the Heap]]'' i ''[[Vinnie i Bobby]]''.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.baltimoresun.com/topic/zap-ronleavittobit,0,4424382.story |title= ''Married ... With Children'' Co-Creator Dies |access-date=23. 12. 2008 |author= Dennis McLellan |date=12. 2. 2008 |work=[[The Baltimore Sun]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20110604154639/http://www.baltimoresun.com/topic/zap-ronleavittobit%2C0%2C4424382.story |archive-date=4. 6. 2011}}&lt;/ref&gt; Nakon završetka ''Prijatelja'' LeBlanc je nastavio glumiti Joeyja u također kratkotrajnom ''spin-offu'' nazvanom jednostavno ''[[Joey (serija)|Joey]]''.

==== Chandler Bing ====
{{Glavni|Chandler Bing}}
'''Chandler Muriel Bing''' ([[Matthew Perry]]) rukovodilac je u [[statistička analiza|statističkoj analizi]] i rekonfiguraciji podataka u velikoj multinacionalnoj korporaciji. Kasnije daje otkaz i postaje mlađi pisac tekstova za reklame u reklamnoj agenciji.

Poznat je po sarkastičnom smislu za humor.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=AC&amp;p_theme=ac&amp;p_action=search&amp;p_maxdocs=200&amp;p_topdoc=1&amp;p_text_direct-0=0EAEAB624D214A1B&amp;p_field_direct-0=document_id&amp;p_perpage=10&amp;p_sort=YMD_date:D&amp;s_trackval=GooglePM |title= ''Friends'' Star Finally has Chance to Enjoy Success |access-date=20. 2. 2009 |date=26. 3. 1995 |work=[[The Los Angeles Times]]|archive-url= https://web.archive.org/web/20110714174706/http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=AC&amp;p_theme=ac&amp;p_action=search&amp;p_maxdocs=200&amp;p_topdoc=1&amp;p_text_direct-0=0EAEAB624D214A1B&amp;p_field_direct-0=document_id&amp;p_perpage=10&amp;p_sort=YMD_date:D&amp;s_trackval=GooglePM |archive-date=14. 7. 2011 }}&lt;/ref&gt; Često se ruga svom najboljem prijatelju Joeyju zbog njegove gluposti. Također je često prikazan kao donekle nesretna osoba, doživljavajući mnogo loše sreće boreći se kroz život, a povremeno se bori i s ovisnošću o nikotinu. Ipak, između njega i Monike rodi se duboka uzajamna ljubav i on je zaprosi na kraju šeste sezone, a vjenčaju se na kraju sedme. U posljednjoj epizodi usvajaju blizance, koje su nazvali Jack i Erica.&lt;ref name=&quot;friendstimeline&quot; /&gt;

Poput Aniston, Perry se već bio pojavio u nekoliko neuspješnih pilot-epizoda sitkomâ prije uloge u ''Prijateljima''. Također je glumio u serijama ''[[Druga šansa (1987)|Druga šansa]]'' i ''[[Sydney (serija)|Sidney]]''.

==== Ross Geller ====
{{Glavni|Ross Geller}}
'''[[Doktor|Dr.]] Ross Eustace Geller''' ([[David Schwimmer]]) [[Paleontologija|paleontolog]] je u muzeju prahistorije, a kasnije profesor paleontologije na [[Njujorški univerzitet|Njujorškom univerzitetu]]. Najinteligentniji od šest glavnih likova, ali istovremeno nespretan i &quot;mušičav&quot;, poznat je po tome što je pametan, sveznalica koja se ponosi svojom racionalnošću uprkos njegovoj očitoj beznadnoj romantičnosti. Prikazan je kao najbrižniji od glavnih likova u više situacija tokom serije.

Stariji je Monikin brat, Chandlerov cimer dok su bili na fakultetu i Rachelin ''on-off'' momak. Njegov prvi brak već je bio okončan prije početka radnje serije, a drugi je trajao tek nekoliko sedmica. Izgledalo je da ga je drugi razvod izuzetno deprimirao i učinio neuobičajeno temperamentnim početkom pete sezone, kao, npr., kad je vikao na kolegu s posla zbog toga što je uzeo njegov sendvič, bacivši ga potom u smeće. Nakon što se useli u stan u kojem je prethodno živio [[Ružni Goli Tip]], dobija ponudu da se vrati na posao, ali ponovo &quot;poludi&quot; kad kroz prozor ugleda Chandlera i Moniku ''in corpus delicti'', postavši posljednji koji je saznao za njihovu vezu. Također se u potpuno alkoholiziranom stanju vjenčava s jednako alkoholiziranom Rachel u [[Las Vegas]]u, nakon čega neuspješno pokušavaju poništiti brak; morali su se zadovoljiti razvodom, Rossovim trećim. Njegov odnos s Rachel jedna je od glavnih tema serije tokom svih deset sezona. Također je otac Bena, sina koga je dobio s bivšom suprugom Carol, i Emme, kćerke koju je dobio s Rachel nakon susreta za jednu noć (u tom trenutku nisu bili u vezi). U posljednjoj epizodi Ross i Rachel konačno se pomiruju, odlučivši ostati zajedno jednom i zauvijek.

Autori serije razvi(ja)li su lik Rossa imajući Schwimmera na umu, pa je on postao prvi glumac koji je dobio ulogu u ''Prijateljima''.

Prije te uloge glumio je sporedne likove u ''[[Zlatne godine (serija)|Zlatnim godinama]]'' i ''[[Njujorški plavci|Njujorškim plavcima]]'';&lt;ref name=&quot;friendsorigin&quot;/&gt; njegova prva stalna uloga u serijama bila je ona u sitkomu ''[[Monty (serija)|Monty]]''. Schwimmer je jedini član glumačke postave koji je rodom iz [[New York City]]ja.

Ross Geller izabran je za najbolji lik u ''Prijateljima'' u anketi koju je proveo [[Comedy Central UK]].&lt;ref&gt;{{Cite news |access-date= 9. 4. 2018 |url= http://www.comedycentral.co.uk/friends/articles/our-favourite-ever-ross-moments |title= It’s Official: Ross Geller Is the Best Friend |work= Comedy Central UK |archive-date= 21. 4. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180421173907/http://www.comedycentral.co.uk/friends/articles/our-favourite-ever-ross-moments |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

=== ''Joey'' ===
==== Gina Tribbiani ====
'''Gina Tribbiani''' ([[Drea de Matteo]]): Joeyjeva atraktivna starija sestra, s kojom Joey dolazi živjeti u [[Los Angeles]]u nakon završetka ''Prijatelja''. Temperamentna, promiskuitetna i ne baš naročito bistra, ali veoma praktična i snalažljiva, brižna je, ali previše zaštitnički nastrojena i dominirajuća majka. Godinama je uvjeravala svog sina Michaela (koji je [[genije]]) da je rođen kad su joj bile 22 godine, a ne 16 i uvijek kaže da je on jedina stvar koju je dobro napravila. Ona i Joey imaju i prijateljski odnos (osim toga što su brat i sestra), a oboje su izuzetno privlačni osobama suprotnog spola i imaju brojne ljubavne veze. U početku je radila kao frizerka, a od druge sezone radi kao sekretarica za Joeyjevu agenticu Bobbie, impresioniravši je drskim ponašanjem. U istoj sezoni ponovo se počinje viđati s Michaelovim ocem Jimmyjem. U epizodi &quot;Joey and the Holding Hands&quot; implicirano je da bi mogla biti [[biseksualnost|biseksualka]].

==== Alex Garrett ====
'''Alexis &quot;Alex&quot; Garrett''' ([[Andrea Anders]]): Joeyjeva prva susjeda, stanodavka i prijateljica. Obrazovana je, ali pomalo rasijana plavuša i advokatica koja je diplomirala na [[Sjeverozapadni univerzitet|Sjeverozapadnom univerzitetu]] i [[Pravni fakultet Univerziteta Pepperdine|Pravnom fakultetu]] [[Univerzitet Pepperdine|Univerziteta Pepperdine]]. U početku se plašila Gine, ali je bila i zaintrigirana njom, pa se njih dvije na kraju sprijateljuju i Alex postaje sve odvažnija u načinu oblačenja i ponašanju, zahvaljujući Gininom utjecaju. Zbunjuje je, ali i impresionira Joeyjev intuitivni dar da je u stanju znati kada ona nosi tange i većinu vremena provodi u Joeyjevom i Michaelovom stanu. Ona i Joey povezuju se i postaju bliski prijatelji. Njen suprug profesionalni je muzičar u [[orkestar|orkestru]] te je većinu vremena daleko od kuće, pa se ona povjerava Joeyju o svojim bračnim problemima.

U drugoj sezoni Alex se zaljubljuje u Joeyja, što će potrajati duži period. Gina joj pokušava pomoći da ga preboli, ali kad Alex počne izlaziti sa Joeyjevim prijateljem Deanom, Joey ubrzo shvata da je i on zaljubljen u nju. Alex i Joey počinju se viđati te se nedugo prije posljednje epizode zaručuju.

LeBlanc i Anders bili su u vezi nekoliko godina u stvarnom životu nakon otkazivanja ''Joeyja''.

==== Michael Tribbiani ====
'''Michael Tribbiani''' ([[Paulo Costanzo]]): Joeyjev nećak koji idolizira sposobnost svog ujaka da se viđa s mnogim ženama, a koji je sam zatvoren i nervozan u društvu djevojaka. Samosvjestan je da je bio toliko zaštićen i da ga je majka dojila do sedme godine. Početkom druge sezone otkriveno je da ima [[Aspergerov sindrom]]. Veliki je ljubitelj serije ''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija]]'' i filmskog serijala ''[[Ratovi zvijezda]]''. Izuzetno je [[Inteligencija|inteligentan]], [[aeroastronautičko inženjerstvo|aeroastronautički inženjer]], pohađa [[Kalifornijski tehnološki institut]] i specijalizira se u primijenjenoj [[termodinamika|termodinamici]], često sa svojim rivalom Seth radi na [[inženjerstvo|inženjerskim]] projektima te je očita direktna suprotnost svojoj više snalažljivoj majci i ujaku. Okreće se Joeyju kao &quot;starijem bratu&quot; i zamjeni za očinsku figuru čak i nakon što njegov biološki otac Jimmy ponovo uđe u život njegove majke.

==== Bobbie Morganstern ====
'''Roberta &quot;Bobbie&quot; Morganstern''' ([[Jennifer Coolidge]]): Joeyjeva pretjerano seksualizirana agentica koju unajmljuje nakon smrti Estelle Leonard i, navodno, 12. najmoćnija žena u [[Hollywood]]u. Veoma je zaljubljena u Michaela. Često se zabavlja tako što traži od svog pomoćnika u uredu da izvodi smiješne trikove ili se elektrošokira omamljivačem. Drska je, direktna, agresivna, vrlo zabavna i pomalo rasijana, smije se svemu i na svačiji račun, uključujući i svog klijenta Joeyja. Jednom ju je tužio [[Phil Collins]].

==== Howard ====
'''Howard''' ([[Ben Falcone]]): Joeyjev prijatelj i susjed.

==== Zach Miller ====
'''Zach Miller''' ([[Miguel A. Núñez Jr.]]): glumac koji se pridružuje postavi u drugoj sezoni i postaje jedan od Joeyjevih najboljih prijatelja. Ima zanimljivu karijeru, radeći u rasponu od statiranja u televizijskim produkcijama do režiranja amaterskih predstava. Izgleda da nema dom; viđen je jednom kako živi u Joeyjevoj prikolici dok je radio u blokbasteru. U jednoj epizodi Zach i Joey, obojica pijani, vjenčaju se u [[Tijuana|Tijuani]], što je možda parodija na račun Rossovog i Rachelinog &quot;pijanog&quot; vjenčanja u posljednoj epizodi pete sezone ''Prijatelja''. Zach se posljednji put pojavio u epizodi &quot;Joey and the Big Move&quot;. Núñeza nije bilo u posljednjih pet epizoda jer je našao drugi posao. Zachovo odsustvo u seriji nije spomenuto, kao ni sam Zach uopće.

== Stalni sporedni likovi ==
Svaki od sljedećih likova može, ali i ne mora biti naročito važan za priču serije; svaki je uveden u jednoj sezoni i obično se pojavljivao u sljedećima.

=== Sezona 1 ===
==== Gunther ====
'''Gunther''' ([[James Michael Tyler]]): konobar, a kasnije šef u &quot;Central Perku&quot;, koji se prvi put pojavljuje kao lik u pozadini u epizodi &quot;The One with the Sonogram at the End&quot;. Bivši je glumac i jednom je glumio Brycea u seriji ''[[Sva moja djeca]]'' prije nego što je taj lik &quot;stradao u lavini&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Eddie Go&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Eddie Won't Go |series= ''Prijatelji |author= Michael Curtis |author2= Gregory S. Malins (scenaristi) |author3= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=28. 3. 1996 |season= 2|number= 19}}&lt;/ref&gt; U trećoj sezoni zaljubljuje se u Rachel, što čuva za sebe sve do [[The Last One (Prijatelji)|posljednje epizode]].&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Last One&quot;/&gt; Izuzev Rossa, koga ne voli, uglavnom je u dobrim odnosima s ostatkom družine iako ga povremeno iznerviraju njihovo šašavo ponašanje i komentari. Motivacija za njegovo &quot;neprijateljstvo&quot; prema Rossu jest ljubomora (jer je svjestan Rossovog odnosa s Rachel), što je spomenuto više puta, a najpoznatiji je primjer iz epizode &quot;The One with the Morning After&quot;, kad otkrije Rachel da se Ross (koji je u tom trenutku pogrešno mislio da je njegova veza s njom gotova — &quot;Bili smo na pauzi&quot;) napio i prevario je.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Morning After&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Morning After |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=20. 2. 1997 |season= 3|number= 16}}&lt;/ref&gt; Gunther se pojavljuje u većini epizoda, ali tek povremeno privuče pažnju na sebe i gotovo nikad nema bitnu ulogu u radnji epizode. U epizodi &quot;The One With The Stain&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Stain&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Stain |series= Prijatelji |author1= R. Lee Fleming Jr. (scenarist) |author2= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=8. 11. 2001 |season=8 |number= 7}}&lt;/ref&gt; Otkriveno je da govori [[Holandski jezik|holandski]] (iako s jakim američkim naglaskom), rekavši jednom Rossu da je &quot;ezel&quot; ([[magarac]]).

Tyler je dobio ulogu Gunthera jer je bio jedini statist koji je znao raditi s aparatom za kapućino na setu &quot;Central Perka&quot;. Pojavljuje se kao glas Gunthera i u igri ''Friends'' za [[PlayStation 2]], PC i [[Xbox]], u kojoj je jedan od naratora, te u društvenoj igri ''Friends: Scene It?''. Godine 2004. ''[[The Seattle Times]]'' rangirao je Gunthera na osmo mjesto na spisku najboljih gostujućih likova u ''Prijateljima''.&lt;ref name=&quot;McFadden&quot;/&gt; Kad ga je 2009. sajt ''[[Heat (magazin)|Heatworld.com]]'' upitao šta bi Gunther radio &quot;danas&quot;, Tyler se našalio: &quot;Vjerovatno bi bio u vrlo tradicionalnom braku, s mnogo djece koja trčkaraju okolo s kosom svjetlijom od Sunca.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |date=24. 9. 2009 |title= There was a Friends party last night—and it was AMAZING! |url= http://www.heatworld.com/Celeb-News/2009/09/There-was-a-Friends-party-last-night--and-it-was-AMAZING/ |website= Heatworld.com |access-date=15. 4. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120418222423/http://www.heatworld.com/Celeb-News/2009/09/There-was-a-Friends-party-last-night--and-it-was-AMAZING/ |archive-date=18. 4. 2012}}&lt;/ref&gt; Ne računajući šest glavnih glumaca, pojavljuje se u najviše epizoda.

==== Jack i Judy Geller ====
[[Datoteka:Elliott Gould - 1986.jpg|mini|[[Elliott Gould]] glumio je Jacka Gellera, Rossovog i Monikinog oca, u 20 epizoda, od 1994. do 2003.]]
'''Jack''' ([[Elliott Gould]]) i '''Judy Geller''' ([[Christina Pickles]]): Rossovi i Monikini roditelji. U ranijim pojavljivanjima Jack je često davao neprikladne komentare, koje je naglašavao riječima &quot;Samo ''kažem''...!&quot; Judy često snishodljivo komentira Monikin nedostatak ljubavnog života i ponekad zaboravi da njena kćerka uopće postoji, dok istovremeno favorizira Rossa. Jack je uravnoteženiji u pažnji prema svojoj djeci i brine se za oboje. Nakon što Gelleri prodaju kuću u sedmoj sezoni, otkriveno je da je Jack koristio kutije s Monikinim starim stvarima da spriječi da kišnica dođe do njegovog [[Porsche]]a. Zbog stalne grižnje savjesti Jack krišom počinje pušiti i odlučuje pokloniti Porsche Moniki, što kod Rossa izazove ogromnu ljubomoru iako je tokom cijelog djetinjstva bio favoriziran.

Uprkos tome što imaju vlastite &quot;mušice&quot;, povremeno ostaju zaprepašteni šašavim ponašanjem svoje djece, kao što je bilo Rossovo katastrofalno vjenčanje s Emily ili Monikin apsurdni govor na zabavi povodom 35. godišnjice njihovog braka. Ponekad ih zbune i ludorije ostalih četvero prijatelja, kao što su Phoebeini i/ili Joeyjevi idiotski ili ludi komentari, odvratni biskvit koji je napravila Rachel, a koji je Joey rado pojeo, i situacija kad je Chandler ušao u ''jacuzzi'' sa Jackom bez ikakve odjeće ispod peškira omotanog oko struka.

Pickles je nominirana za [[Nagrada Emmy za najbolju gostujuću glumicu u humorističkoj seriji|Emmy za najbolju gostujuću glumicu u humorističkoj seriji]] za nastup u epizodi &quot;The One Where Nana Dies Twice&quot; 1995.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Nana&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Nana Dies Twice |series= Prijatelji |author1= Marta Kauffman |author2= David Crane (scenaristi) |author3= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=10. 9. 1994 |season= 1 |number= 8}}&lt;/ref&gt; ''The Seattle Times'' rangirao je Jacka i Judy 2004. na drugo mjesto na spisku najboljih gostujućih likova u seriji.&lt;ref name=&quot;McFadden&quot;/&gt;

==== Barry Farber ====
'''Barry Farber''' ([[Mitchell Whitfield]]): Rachelin ostavljeni zaručnik. Barry, [[Ortodoncija|ortodont]], odlučuje otići na svoj i Rachelin medeni mjesec s njenom kumom Mindy i uskoro počinje vezu s njom. Ta veza biva poljuljana kad on i Rachel počnu razmatrati da se vrate jedno drugome.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Orthodontist&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Evil Orthodontist |series= Prijatelji |author= Doty Abrams (scenaristica) |author2= Peter Bonerz (režiser) |network= NBC |date=6. 4. 1995 |season= 1 |number= 20}}&lt;/ref&gt; Odlučuje ostati s Mindy i kasnije se vjenča s njom. Rachel je pozvana na vjenčanje, ali nailazi na hladan doček zbog ostavljanja Barryja, a Rossov šašavi govor, koji je zbunio sve prisutne, nije baš popravio njenu situaciju sve dok ona, u očajničkom pokušaju da spasi nešto ponosa, ne izađe na scenu gdje je mikrofon i počne pjevati.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Barry and Mindy&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Barry and Mindy's Wedding |series= Prijatelji |author= Ira Ungerleider (priča) |author2= Brown Mandell (scenarist) |author3= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=16. 5. 1996 |season= 2 |number= 24}}&lt;/ref&gt; Za Barryja i Mindy rečeno je da su se razveli pet godina kasnije, nakon što je ona saznala da je on vara.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Could Have Been&quot;&gt;{{cite episode |title= The One That Could Have Been |series= Prijatelji |author= Gregory S. Malins |author2= Adam Chase |author3= David Crane |author4= Marta Kauffman (scenaristi) |author5= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=17. 2. 2000 |season= 6 |number= 15 i 16}}&lt;/ref&gt; Barryjevo prezime u pilot-epizodi bilo je &quot;Finkle&quot;,&lt;ref name=&quot;pilot&quot; group=&quot;e&quot;/&gt; a u svim drugim pojavljivanjima &quot;Farber&quot; osim u epizodi &quot;The One with the Flashback&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Flashback&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Flashback |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= Peter Bonerz (režiser) |network= NBC |date=31. 10. 1996 |season= 3 |number= 6}}&lt;/ref&gt; u kojoj je spomenut kao &quot;Barry Barber&quot;. Bio je zvan i &quot;Barry White&quot;, a moguće je da je nazvan u čast dugogodišnjeg voditelja ''talk-showa'' [[Barry Farber|Barryja Farbera]].

==== Carol Willick i Susan Bunch ====
'''Carol Willick''' ([[Anita Barone]] u prvom pojavljivanju, [[Jane Sibbett]] kasnije) i '''Susan Bunch''' ([[Jessica Hecht]]): Carol je Rossova bivša supruga, koja prije pilot-epizode otkriva da je [[lezbijka]], a Susan je njena partnerica. Carol se razvela od Rossa kako bi bila sa Susan. U drugoj epizodi serije govori mu da je trudna i da je on otac,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Sonogram&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Sonogram at the End |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=29. 10. 1994 |season= 1|number= 2}}&lt;/ref&gt; ali da će dijete podizati sa Susan iako želi da i Ross bude uključen u život djeteta. Carol i Susan često zbunjuje Rossovo ponašanje kad je u njihovoj blizini. Iako su Ross i Carol ostali u dobrim odnosima nakon razvoda, Ross donekle zamjera Susan što je zbog nje izgubio Carol.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Truth&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Truth About London |series= Prijatelji |author= Brian Buckner |author2= Sebastian Jones (priča) |author3= Jeff Greenstein |author4= Jeff Strauss (scenarij) |author5= David Schwimmer (režiser) |network= NBC |date=22. 2. 2001 |season= 7 |number= 16}}&lt;/ref&gt; Susan i Ross u početku su, prirodno, često u sukobu, ali nakratko ostavljaju svoje razlike po strani kad Carol rodi dječaka, koga, nakon višesedmičnih rasprava o imenu, nazovu Ben.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Birth&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Birth |series= Prijatelji |first= David Crane |author2= Marta Kauffman (priča) |author3= Jeff Greenstein |author4= Jeff Strauss (scenarij) |author5= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=11. 5. 1995 |season= 1 |number= 23}}&lt;/ref&gt; Carol i Susan objavljuju planove za svoje vjenčanje u epizodi &quot;[[The One with the Lesbian Wedding]]&quot;, ali Carolini roditelji odbiju doći na njega, pa ona počne sumnjati u svoju odluku. Rossu isprva nije baš drago vidjeti da mu se bivša supruga ponovo udaje, ali kasnije dolazi u poziciju da bude jedan od onih koji je ohrabruju da obave ceremoniju uprkos protivljenju njenih roditelja. Na svadbenom prijemu Susan zahvaljuje Rossu na ulozi koju je imao u spašavanju vjenčanja i ponudi mu da zapleše s njim; on prihvati, čime njihov napeti odnos biva popravljen.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Lesbian Wedding&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Lesbian Wedding |series= Prijatelji |author= Doty Abrams (scenaristica) |author2= Thomas Schlamme (režiser) |network= NBC |date=19. 1. 1996 |season= 2 |number= 11}}&lt;/ref&gt; Carol i Susan sporadično se pojavljuju u sljedećim sezonama sve do epizode &quot;The One That Could Have Been&quot; (Susan),&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Could Have Been&quot;/&gt; odnosno &quot;The One with the Truth About London&quot; (Carol).

Likovi Carol i Susan zasnovani su na najboljim prijatelji(ca)ma autora serije, Kauffman i Cranea, u New Yorku: &quot;Nismo ih osmislili s bilo kakvim političkim razlogom ili radi lezbijskog elementa. To je jednostavno bila prilika da se ispriča zaista zanimljiva priča.&quot;{{sfn|Stallings|2000|p=26}} Nevladina organizacija [[GLAAD]], koja se bori protiv negativnog prikazivanja homoseksualizma na televiziji i filmu, navela je Carol i Susan kao pozitivan primjer istospolnog para na televiziji. Hecht je prvobitno bila na audiciji za ulogu Monike.&lt;ref&gt;{{cite news |title= TV Article: Jessica Hecht enjoys the taste of success |author= Bret Watson |newspaper= Entertainment Weekly |date=1. 12. 1995 |url= http://www.ew.com/ew/article/0,,299751,00.html |access-date=15. 4. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20121002125205/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C299751%2C00.html |archive-date=2. 10. 2012}}&lt;/ref&gt;

==== Marcel ====
'''Marcel''' ([[Spisak životinja na filmu i televiziji|životinja glumac]]): [[Kapucin (majmun)|Kapucin]] koga Ross u početku drži kao kućnog ljubimca&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Monkey&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Monkey |series= Prijatelji |author= Adam Chase |author2= Ira Ungerleider (scenaristi) |author3= Peter Bonerz (režiser) |network= NBC |date=15. 12. 1994 |season= 1 |number= 10}}&lt;/ref&gt; i koji služi kao humoristički kontrast svom vlasniku sa štreberskim karakterom. Rachel ga jednom prilikom izgubi u gradu,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Monkey Gets Away&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where the Monkey Gets Away |series= Prijatelji |author= Jeffrey Astrof |author2= Mike Sikowitz (scenaristi) |first3= Peter Bonerz (režiser) |network= NBC |date=9. 3. 1995 |season= 1 |number= 19}}&lt;/ref&gt; i nazove službu za kontrolu nad životinjama, ali saznaje od Rossa da je Marcel [[Uvedena vrsta|egzotična životinja]] koju je ilegalno držati u gradu. Nakon neuspješnog pokušaja da spriječe Luisu ([[Megan Cavanagh]]), radnicu u službi za kontrolu nad životinjama, da otkrije da drže ilegalnu egzotičnu životinju, zbunjujući je sve vrijeme luckastim ponašanjem, Rachel, Monica, Ross i Phoebe saznaju da je Luisa nekadašnja Rachelina i Monikina razredna kolegica, koja, prepoznavši Rachel, pokušava joj napakostiti (jer ju je ova jednom osramotila u srednjoj školi) time što će zaplijeniti Marcela. Rachel zato zaprijeti da će reći njenom šefu da je pogodila Phoebe &quot;u stražnjicu strelicom&quot; namijenjenom Marcelu. Kasnije Marcel seksualno sazrijeva i počinje zaskakati na sve, pa ga Ross mora odnijeti u zoološki vrt&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Fake Monica&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Fake Monica |series= Prijatelji |author= Adam Chase |author2= Ira Underleider (scenaristi) |author3= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=27. 4. 1995 |season= 1 |number= 21}}&lt;/ref&gt; – &quot;gdje može imati pristup majmunskoj ljubavi&quot;. Ross na kraju saznaje da je Marcel ukraden iz zoološkog vrta i uključen u [[šoubiznis]] te da – nakon što je glumio u reklami za alkoholno piće – sada glumi u filmu koji se snima u New Yorku,&lt;ref group=&quot;e&quot; name= &quot;Superbowl&quot;&gt;{{cite episode |title= The One After the Superbowl |series= Prijatelji |author= Jeffrey Astrof |author2= Mike Sikowitz |author3= Michael Borkow (scenaristi) |author4= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=28. 1. 1996 |season= 2 |number= 12 i 13}}&lt;/ref&gt; pa ga pronalazi i posljednji put &quot;susreće&quot; se s njim. U kasnijoj sezoni Ross se pita zašto je imao majmuna za kućnog ljubimca.

==== Janice Litman-Goralnik ====
'''Janice Litman-Goralnik''' (rođ. '''Hosenstein''') ([[Maggie Wheeler]]): Chandlerova djevojka s kojom stalno prekida i ponovo se miri u prve četiri sezone. Jedan je od rijetkih sporednih likova koji se pojavljuju u svim sezonama. Ima nazalni glas, čudan smijeh (sličan smijehu [[Boycie]]ja iz ''[[Mućke|Mućki]]'') i izražen njujorški naglasak koji zvuče toliko iritantno da čine da Chandler želi prekinuti s njom, ali istovremeno ne želi povrijediti njene osjećaje jer je inače dobronamjerna osoba. Praveći gest rukom usred pokušaja da prekine s njom, a da je ne uzruja, slučajno je ubode prstom u oko u epizodi &quot;The One with the East German Laundry Detergent&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Uberweiss&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the East German Laundry Detergent |series= Prijatelji |author= Jeff Greenstein |author2= Jeff Strauss (scenaristi) |author3= Pamela Fryman (režiserka) |network= NBC |date=20. 10. 1994 |season= 1 |number= 5}}&lt;/ref&gt; te iako joj Phoebe na kraju uspijeva objasniti u njegovo ime da on želi okončati njihovu vezu i navesti je da pristane prekinuti s njim, a da je pritom ne uzruja, ponovo joj se vraća na novogodišnju večer&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Monkey&quot;/&gt; i Dan zaljubljenih.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Candy Hearts&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Candy Hearts |series= Prijatelji |author= Bill Lawrence (scenarist) |author2= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=9. 2. 1995 |season= 1 |number= 14}}&lt;/ref&gt; Kada Chandler, pod utjecajem smrti g. Hecklesa, odluči ne umrijeti sam, nazove Janice,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Heckles Dies&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Mr. Heckles Dies |series= Prijatelji |author= Michael Curtis |author2= Gregory S. Malins (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=5. 10. 1995 |season= 2 |number= 3}}&lt;/ref&gt; ali se razočara kad otkrije da je udana i trudna. U epizodi &quot;The One with Barry and Mindy's Wedding&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Barry and Mindy&quot;/&gt; Chandler dogovara sastanak s tajanstvenom ženom koju je upoznao posredstvom [[internet]]a, za koju se ispostavi da je Janice. Njihova veza traje do treće sezone, kada Janice odluči ostaviti muža kako bi bila sa Chandlerom. Kasnije Joey vidi Janice kako se ljubi sa svojim suprugom, koji vodi biznis s madracima, usred njihovog razvoda.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Race Car&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Race Car Bed |series= Prijatelji |author= Seth Kurland (scenarist) |author2= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=7. 11. 1996 |season= 3 |number= 7}}&lt;/ref&gt; Kad Chandler sazna za to u epizodi &quot;The One with the Giant Poking Device&quot;, govori Janice da se treba vratiti suprugu, ne želeći uništiti njihovu porodicu.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Poking&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Giant Poking Device |series= Prijatelji |author= Adam Chase (scenarist) |author2= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=14. 11. 1996 |season= 3 |number= 8}}&lt;/ref&gt; Chandler je ostavlja u osmoj epizodi treće sezone. U četvrtoj sezoni, kada se Janice vrati u njegov život, prethodno se razvevši,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Rugby&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with All the Rugby |series= Prijatelji |author= Ted Cohen |author2= Andrew Reich (scenaristi) |author3= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=26. 2. 1998 |season= 4 |number= 15}}&lt;/ref&gt; Chandler, koji je na kraju smatra nepodnošljivom zbog iritantnog zvuka njenog glasa, pravi se da odlazi u [[Jemen]] da bi je se riješio zauvijek. U kasnijoj epizodi Janice nakratko ulazi u vezu s Rossom ubrzo nakon što je on prekinuo s Emily. Budući da je nesretan zbog toga, cio njihov sastanak provodi žaleći se na sve, zbog čega ga ona počne smatrati nepodnošljivim i napusti ga (Ross je očekivao da će se dogoditi obratno, ali je bio sretan što izlazi s nekim ko ga je tako dobro slušao u međuvremenu).&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Work Laugh&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Chandler's Work Laugh |series= Prijatelji |author= Alicia Sky Varinaitis (scenaristica) |author2= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=21. 1. 1999 |season= 5 |number= 12}}&lt;/ref&gt; Također se pojavljuje u kameo ulozi na &quot;otkrivenoj&quot; audiotraci koju Chandler pusti Moniki, ne znajući da je na njoj Janicein glas.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Unagi&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Unagi |series= Prijatelji |author= Zachary Rosenblatt (priča) |author2= Adam Chase (scenarij) |author3= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date=24. 2. 2000 |season= 6 |number= 17}}&lt;/ref&gt; Kad se Chandler i Monica zaruče, ona se pokušava umiješati u njihove planove za vjenčanje, otišavši tek kad joj Monica rekne da Chandler još gaji osjećaje prema njoj, što nije bila istina.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Library&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Ross's Library Book |series= Prijatelji |author= Scott Silveri (scenarist) |author2= David Schwimmer (režiser) |network= NBC |date=16. 11. 2000 |season= 7 |number= 7}}&lt;/ref&gt; Na kraju osme sezone, dok Ross i Rachel u bolnici čekaju rođenje svoje kćerke Emme,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Rachel Baby&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Rachel Has a Baby |series= Prijatelji |author= Scott Silveri |author2= Marta Kauffman |author3= David Crane (scenaristi) |author4= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=16. 5. 2002 |season= 8 |number= 23 i 24}}&lt;/ref&gt; Janice (također pred porođajem) smještena je u istoj sobi s Rachel. Kasnije rađa sina Aarona, za koga u šali rekne da će biti Emmin muž. Također uvjerava Rachel da Ross možda neće biti tu da odgaja dijete s njom kao što ona misli. Budući da planiraju imati djecu, Monica i Chandler odlaze u kliniku za plodnost, gdje susreću Janice i njenog muža, koji su slučajno istovremeno došli tu.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Fertility Test&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Fertility Test |series= Prijatelji |author= Scott Silveri (priča) |author2= Robert Carlock (scenarij) |author3= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date=1. 5. 2003 |season= 9 |number= 21}}&lt;/ref&gt; Kad se Chandler zabrine zbog svoje sperme, ona mu dadne savjet i podršku. Posljednji put pojavljuje se krajem desete sezone, u epizodi &quot;The One Where Estelle Dies&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Estelle Dies&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Estelle Dies |series= Prijatelji |author= Mark Kunerth (priča) |author2= David Crane |author3= Marta Kauffman (scenarij) |author4= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date=22. 4. 2004 |season= 10 |number= 15}}&lt;/ref&gt; kada se ispostavlja da planira kupovinu kuće pored one koju Monica i Chandler žele kupiti. Da bi je se oslobodio zauvijek, Chandler se pretvara da je još voli, zbog čega se Janice, kao što se nadao, uplaši da će oboje na kraju uništiti svoje brakove (jer ona još voli Chandlera) ako bude živjela u kući do njegove, pa ipak odluči ne kupiti kuću i naizgled odlazi iz Chandlerovog života jednom zauvijek, ali ga poljubi posljednji put prije toga, na njegovo veliko iznenađenje.

Vjerovatno zato što je zabavljaju njihove otkačene, čudne, šašave osobnosti, čini se da Janice uživa u provođenju vremena sa šestero prijatelja, što je za njih donekle ironično i vrlo neprijatno jer je niko od njih ne može podnijeti (iako se čini da je ona potpuno slijepa za činjenicu da se oni osjećaju tako, ne pokazujući gotovo nimalo svijesti o tome da oni mrze to što je moraju trpjeti) zbog njenog nepodnošljivo iritantnog nazalnog njujorškog naglaska i smijeha. Također, naglašava svaku riječ svoje zaštitne rečenice ''&quot;Ooo–moooj–Bože!&quot;'' (''&quot;Oooh–myyy–Gawd!&quot;''), a Chandler ponekad to imitira. Janicein karakteristični smijeh nastao je tokom probe za petu epizodu (njeno prvo pojavljivanje u seriji);&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Uberweiss&quot;/&gt; nakon što su Chandler i Janice izgovorili rečenice &quot;More latte?&quot; / &quot;No, I'm still working on mine&quot;, Wheeler se nasmijala.&lt;ref&gt;Maggie Wheeler, ''Friends of Friends'' (DVD), New Wave Entertainment i Warner Home Entertainment, 2004.&lt;/ref&gt; Godine 2004. ''The Seattle Times'' rangirao je Janice kao najbolji gostujući lik u seriji.&lt;ref name=&quot;McFadden&quot;&gt;{{cite news |author= Kay McFadden |date=6. 5. 2004 |url= http://seattletimes.nwsource.com/html/entertainment/2001920541_characters06.html |title= Friends of 'Friends': guest characters |work=The Seattle Times|archive-url= https://web.archive.org/web/20090719172604/http://seattletimes.nwsource.com/html/entertainment/2001920541_characters06.html |archive-date=19. 7. 2009}}&lt;/ref&gt;

==== G. Heckles ====
'''G. Heckles''' ([[Larry Hankin]]): Monikin i Rachelin susjed iz stana tačno ispod njihovog, nadmeni, veoma neobični stariji čovjek koji se stalno žali na buku iako šestero prijatelja uopće nije glasno kad god tvrdi da ga uznemiravaju. Njegov razlog za to nikad nije otkriven sve dok u epizodi u kojoj umre grupa otkriva da se u njegovom stanu buka očito pojačava; kad Chandler čuje lupanje iz sobe iznad Hecklesovog stana dok je bio u njemu (iako nikad nije otkriveno šta su tačno ljudi iznad radili da uzrokuju buku), to mu toliko zasmeta da nehotice počne imitirati Hecklesa udarajući metlom u plafon.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Heckles Dies&quot;/&gt; Pojavljuje se u epizodama &quot;The One with Two Parts, Part 1&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Two Parts&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Two Parts |series= Prijatelji |author= Marta Kauffman |author2= David Crane (scenaristi) |author3= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=23. 2. 1995 |season=1 |number= 16 i 17}}&lt;/ref&gt; i &quot;The One Where the Monkey Gets Away&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Monkey Gets Away&quot;/&gt; prije nego što umre u epizodi &quot;The One Where Mr. Heckles Dies&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Heckles Dies&quot;/&gt; Kao posljednji čin pakosti, ostavlja sve svoje smeće &quot;bučnim djevojkama u stanu iznad mog&quot;. Posljednji put pojavljuje se u kameo ulozi u epizodi &quot;The One with the Flashback&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Flashback&quot;/&gt; čija je radnja smještena u 1993, kada se žali da ga buka koju pravi Phoebe ometa u vježbanju sviranja oboe (iako je čak zapravo ni ne svira) te nehotice (i okrutno) uzrokuje da Joey postane Chandlerov cimer. Obično govori za stvari da su njegove, a kad mu druga osoba rekne da on nema datu stvar, odgovori da ju je mogao imati. Naprimjer, kad Rachel i Phoebe traže vlasnika izgubljene mačke, on rekne: &quot;Da, to je moja mačka.&quot; One mu reknu da on nema mačku, na što on odgovori: &quot;Mogao sam je imati.&quot; Prema riječima g. Treegera, umro je od srčanog udara dok je &quot;čistio&quot;. Prvi put pojavio se u epizodi iz prve sezone &quot;The One With the Blackout&quot;, u kojoj je potpisan jednostavno kao &quot;Čudak&quot;.

==== Paolo ====
'''Paolo''' ([[Cosimo Fusco]]): Italijan, još jedan Rachelin i Monikin susjed iz zgrade, na koga Rachel naleti u epizodi &quot;The One with the Blackout&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Blackout&quot;&gt;{{cite episode |title= The One With The Blackout |series= Prijatelji |first= Jeffrey Astrof |author2= Mike Sikowitz (scenaristi) |author3= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=3. 12. 1994 |season= 1 |number= 7}}&lt;/ref&gt; Počnu se viđati, što Rossa učini ljubomornim. Ostavi ga nakon što on tokom masaže opipa Phoebe,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Lasagnas&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Dozen Lasagnas |series= Prijatelji |author= Jeffrey Astrof |author2= Mike Sikowitz |author3= Adam Chase |author4= Ira Ungerleider (scenaristi) |author5= Paul Lazarus (režiser) |network= NBC |date=12. 1. 1995 |season= 1 |number= 12}}&lt;/ref&gt; ali spava s njim posljednji put u epizodi &quot;The One with Ross's New Girlfriend&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Ross New Girlfriend&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Ross's New Girlfriend |series= Prijatelji |author= Jeffrey Astrof |author2= Mike Sikowitz (scenaristi) |author3= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=21. 10. 1995 |season= 2 |number= 1}}&lt;/ref&gt; U italijanskoj sinhronizaciji serije ime mu je promijenjeno u Pablo i po nacionalnosti je Španac.

==== Terry ====
'''Terry''' ([[Max Wright]]): prvobitni šef &quot;Central Perka&quot; (prije nego što je to postao Gunther), koji ne krije da misli da je Rachel užasna konobarica i da je Phoebe &quot;''toliko'' loša&quot; muzičarka. U epizodi &quot;The One Where Underdog Gets Away&quot; odbija dati Rachel povišicu&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Underdog&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Underdog Gets Away |series= Prijatelji |author= Jeff Greenstein |author2= Jeff Strauss (scenaristi) |author3= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=17. 11. 1994 |season= 1 |number= 9}}&lt;/ref&gt; i unajmljuje profesionalnu muzičarku, Stephanie Schiffer (odglumila ju je [[Chrissie Hynde]] iz grupe [[The Pretenders]]), kako bi zamijenila Phoebe u epizodi &quot;The One with the Baby on the Bus&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Bus&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Baby on the Bus |series= Prijatelji |author= Betsy Borns (scenaristica) |author2= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=2. 11. 1995 |season= 2 |number= 6}}&lt;/ref&gt; Posljednji je put spomenut u epizodi &quot;The One Where Rachel Quits&quot;, u kojoj traži od Rachel da opet prođe konobarsku obuku kod Gunthera, a kad ona dadne otkaz na polovini obuke, odmah zapošljava novu i iskusniju konobaricu. Po svoj prilici, penzionisao se u četvrtoj sezoni i od tog trenutka Gunther postaje jedini šef &quot;Central Perka&quot;.

==== Zabavni Bobby ====
'''&quot;Zabavni Bobby&quot;''' ('''Robert''') ([[Vincent Ventresca]]): Monikin momak alkoholičar. U svom prvom pojavljivanju (&quot;The One with the Monkey&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Monkey&quot;/&gt;) njegova &quot;zabavnost&quot; nestane na Monikinoj novogodišnjoj zabavi nakon što mu umre djed, ali njegova depresija ne sprečava Moniku, kojoj bude krivo što joj &quot;kvari zabavu&quot;, da mu u usta stavi puhaljku i primora ga da &quot;trubi&quot;, na njegovu zbunjenost. U epizodi &quot;The One with Russ&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Russ&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Russ |series= Prijatelji |author= Ira Ungerleider (scenarist) |author2= Thomas Schlamme (režiser) |network= NBC |date=4. 1. 1996 |season= 2 |number= 10}}&lt;/ref&gt; Monica otkriva ekipi da je upravo alkohol ono što Zabavnog Bobbyja čini zabavnim. Pokušava ga navesti da se odvikne od pića, ali zažali to kad on postane izuzetno dosadan. Nakon toga Monica postaje ta koja pije na njihovim sastancima kako bi mogla odslušati njegove zatupljujuće dosadne priče. Bobby zatim prekida s njom, rekavši da nije dovoljno jak za vezu u kojoj su oboje međusobno ovisni. U epizodi &quot;The One with Phoebe's Husband&quot; otkriveno je da je donje rublje na telefonskom stubu Monikino i da je tu dospjelo kad je spavala sa Zabavnim Bobbyjem na terasi.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Phoebe Husband&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Phoebe's Husband |series= Prijatelji |author= Alexa Junge (scenaristica) |author2= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=12. 10. 1995 |season= 2 |number= 4}}&lt;/ref&gt;

==== David ====
[[Datoteka:Hankazaria05.jpg|mini|upright|[[Hank Azaria]] glumio je Davida, Phoebeinog momka, 1994, 2001. i 2003.]]
'''David''', &quot;Naučnik&quot; ([[Hank Azaria]]): [[fizičar]] u koga se Phoebe zaljubi u epizodi &quot;The One with the Monkey&quot;, kada dobije stipendiju za trogodišnji istraživački put u [[Minsk]] (za koji je u seriji netačno rečeno da je u [[Rusija|Rusiji]] umjesto u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]]).&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Monkey&quot;/&gt; Nakon prepirke sa svojim partnerom u istraživanju Maxom (Wayne Pére) Phoebe mu govori da ide u Minsk čak i ako će joj to slomiti srce. Sedam godina kasnije nakratko se vraća u New York i provodi večer s Phoebe, na kraju koje joj želi reći da je voli, ali to ne uradi jer bi mu otežalo odlazak.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Cheesecakes&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Cheesecakes |series= Prijatelji |author= Shana Goldberg-Meehan (scenaristica) |author2= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date=4. 1. 2001 |season= 7 |number= 11}}&lt;/ref&gt; Dvije godine kasnije dolazi u još jednu posjetu u epizodi &quot;The One with the Male Nanny&quot;, u kojoj poljubi Phoebe prije nego što mu ona prizna da se viđa s [[#Mike Hannigan|Mikeom Hanniganom]], koji ih uhvati zajedno.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Male Nanny&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Male Nanny |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=7. 11. 2002 |season= 9 |number= 6}}&lt;/ref&gt; Trajno se vraća u epizodi &quot;The One with the Donor&quot;, ne uspjevši u svom istraživanju, i, saznavši da su Phoebe i Mike prekinuli, on i Phoebe ponovo počnu izlaziti.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Donor&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Donor |series= Prijatelji |author= Andrew Reich |author2= Ted Cohen (scenaristi) |author3= Ben Weiss (režiser) |network= NBC |date=8. 5. 2003 |season= 9 |number= 22}}&lt;/ref&gt; U epizodi &quot;[[The One in Barbados – Part 1]]&quot; David je zaprosi, ali ga ona odbije, odabravši ipak Mikea.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Barbados&quot;&gt;{{cite episode |title= The One in Barbados |series= Prijatelji |author= Shana Goldberg-Meehan |author2= Scott Silveri |author3= Marta Kauffman |author4= David Crane (scenaristi) |network= NBC |date=15. 5. 2003 |season= 9 |number= 23}}&lt;/ref&gt;

Godine 2003. Azaria je bio nominiran za [[Emmy za izvanrednog gostujućeg glumca u humorističkoj seriji]] za svoju izvedbu.&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.emmys.com/awards/nominees-winners/2003/outstanding-guest-actor-in-a-comedy-series |title= Nominees/Winners |newspaper= Television Academy |access-date=27. 1. 2017 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20160926055111/http://www.emmys.com/awards/nominees-winners/2003/outstanding-guest-actor-in-a-comedy-series |archive-date=26. 9. 2016}}&lt;/ref&gt; Prvobitno je bio na audiciji za ulogu Joeyja.&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.avclub.com/articles/hank-azaria,61696/1/ |title= Random Roles – Hank Azaria |author= Will Harris |date=14. 9. 2011 |access-date=21. 9. 2011 |work= The A.V. Club |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20110925104035/http://www.avclub.com/articles/hank-azaria%2C61696/1/ |archive-date=25. 9. 2011}}&lt;/ref&gt;

==== Nora Tyler Bing ====
'''Nora Tyler Bing''' ([[Morgan Fairchild]]): Chandlerova majka, autorica erotskih romana, u čija djela spadaju bestseleri ''Neograničena euforija'', ''Ponoćna euforija'' i ''Gospodarica kučka''. Prvi se put pojavljuje u epizodi &quot;The One with Mrs. Bing&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Mrs Bing&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Mrs. Bing |series= Prijatelji |author= Alexa Junge (scenaristica) |author2= James Burrows (režiser) |network= NBC |date=1. 1. 1995 |season= 1 |number= 11}}&lt;/ref&gt; u kojoj upoznaje ekipu dok je bila na promociji nove knjige u New Yorku. Nakon večere poljubi Rossa. Pojavljuje se u kameo ulozi u scenama iz prošlosti u epizodi &quot;[[The One with All the Thanksgivings]]&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Thanksgiving Flashback&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with All the Thanksgivings |series= Prijatelji |author= Gregory S. Malins (scenarist) |author2= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=19. 11. 1998 |season= 5 |number= 8}}&lt;/ref&gt; te kasnije u epizodi s [[The One with Monica and Chandler's Wedding|vjenčanjem Monike i Chandlera]] (s [[Kathleen Turner]] u ulozi Chandlerovog oca)&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;M and C Wedding&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Monica and Chandler's Wedding |series= Prijatelji |author= Gregory S. Malins |author2= Marta Kauffman |author3= David Crane (scenaristi) |network= NBC |airdate=17. 5. 2001 |season= 7 |number= 23 i 24}}&lt;/ref&gt; i &quot;The One After 'I Do'&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;I Do&quot;&gt;{{cite episode |title= The One After 'I Do' |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=27. 9. 2001 |season= 8 |number= 1}}&lt;/ref&gt; ''The Seattle Times'' rangirao je 2004. Noru i njenog bivšeg muža kao pete najbolje gostujuće likove u seriji.&lt;ref name=&quot;McFadden&quot;/&gt;

==== Ursula Buffay ====
'''Ursula Pamela Buffay''' ([[Lisa Kudrow]]): Phoebeina jednojajčana [[blizanka]]. Kudrow je prvobitno tumačila ulogu Ursule u sitkomu ''[[Lud za tobom]]'', glumeći je kao nesposobnu konobaricu u &quot;Riff'su&quot; koja često zaboravlja narudžbe.&lt;ref group=&quot;m&quot; name=&quot;Married to the Job&quot;&gt;{{cite episode |title= Married to the Job |author= Russ Woody (scenarist) |author2= Thomas Schlamme (režiser) |series= Lud za tobom |network= NBC |date=7. 10. 1993 |season= 2 |number= 4}}&lt;/ref&gt; Ursula je jednako čudna kao Phoebe, ali je, za razliku od nje, sebična, amoralna, gruba, drska i [[Hedonizam|hedonistična]] osoba koja je toliko zaljubljena u sebe i sebična da često zaboravlja stvari, obično se prema Phoebe odnosi s prezirom, te je niko ko je zaista poznaje ne voli. Phoebe o njoj govori kao o svojoj &quot;[[Zli blizanac|zloj blizanki]]&quot;. U ''Prijateljima'' se prvi put pojavljuje u epizodi &quot;The One with Two Parts&quot;:&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Two Parts&quot;/&gt; Chandler i Joey ručaju u &quot;Riff'su&quot; i zamijene Ursulu s Phoebe. Joeyja privuče Ursula i oni se počnu viđati. Ursula rekne Phoebe da joj je Joey dosadan i tvrdi da je on dovoljno pametan da to sam shvati i da mu ona to ne mora reći, pa se Phoebe pretvara da je Ursula kako bi nježno prekinula s njim. U istoj epizodi [[Helen Hunt]] i [[Leila Kenzle]] pojavljuju se u kameo ulogama kao njihovi likovi u seriji ''Lud za tobom'' (Jamie Buchman i Fran Devanow), u sceni u kojoj zamijene Phoebe s Ursulom u &quot;Central Perku&quot;. Ursula se sljedeći put kratko pojavljuje u epizodi &quot;The One with the Jam&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Jam&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Jam |series= Prijatelji |author= Wil Calhoun (scenarist) |author2= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=3. 10. 1996 |season= 3 |number= 3}}&lt;/ref&gt; u kojoj je uhodi čovjek ([[David Arquette]]) koji je zamijeni s Phoebe. Phoebe naivno počinje vezu s tim čovjekom, ali je prekida kad on ne mogne savladati svoju opsesiju Ursulom. U epizodi &quot;The One with the Jellyfish&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Jellyfish&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Jellyfish |series= Prijatelji |author= Wil Calhoun (scenarist) |author2= Shelley Jensen (režiserka) |network= NBC |date=25. 9. 1997 |season= 4 |number= 1}}&lt;/ref&gt; Phoebe kaže Ursuli da njihova pokojna majka nije njihova biološka majka (koju glumi [[Teri Garr]]), ali je Ursula već znala to. U epizodi &quot;The One Where Chandler Can't Cry&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Cry&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Chandler Can't Cry |series= Prijatelji |author= Andrew Reich |author2= Ted Cohen (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=10. 2. 2000 |season= 6 |number= 14}}&lt;/ref&gt; Phoebe počinje dobijati neželjenu pažnju od muškaraca i otkriva da Ursula glumi u pornografskim filmovima koristeći se Phoebeinim imenom. Phoebe joj se osvećuje unovčavajući njene čekove i sramoteći mnoge njene ljubitelje. U prisjećanjima u epizodi &quot;The One Where They All Turn Thirty&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Thirty&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where They All Turn Thirty |series= Prijatelji |author= Vanessa McCarthy (priča) |author2= Ellen Plummer |author3= Sherry Bilsing (scenarij) |author4= Ben Weiss (režiser) |network= NBC |date=8. 2. 2001 |season= 7 |number= 14}}&lt;/ref&gt; otkriva se da je Ursula prodala Phoebein rodni list švedskom bjeguncu i da imaju ''31'' godinu, a ne 30. U epizodi &quot;The One with the Halloween Party&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Halloween&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Halloween Party |series= Prijatelji |author= Mark Kunerth (scenarist) |author2= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date=1. 11. 2001 |season= 8 |number= 6}}&lt;/ref&gt; Ursula upoznaje Phoebe sa svojim zaručnikom Ericom ([[Sean Penn]]). Phoebe biva užasnuta time što je Ursula slagala Ericu da radi kao nastavnica, da je članica [[Mirovni korpus|Mirovnog korpusa]], nepušačica te da prisustvuje sastancima crkvene grupe, pa Ericu rekne istinu, nakon čega on prekine s Ursulom. U posljednjoj epizodi serije ''Lud za tobom'', čija se radnja odvija 22 godine kasnije, otkriva se da je nakon uspješne pornografske karijere Ursula postala [[Guverner New Yorka|guvernerka New Yorka]].&lt;ref group=&quot;m&quot; name=&quot;The Final Frontier&quot;&gt;{{cite episode |title= The Final Frontier |author= Helen Hunt (priča / scenarij / režija) |author2= Paul Reiser |author3= Victor Levin (priča / scenarij) |series= Lud za tobom |network= NBC |date=24. 5. 1999 |season= 7 |number= 21 i 22}}&lt;/ref&gt;

==== Mindy Hunter-Farber ====
'''Mindy Hunter-Farber''' ([[Jennifer Grey]] u epizodi &quot;The One with the Evil Orthodontist&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Orthodontist&quot;/&gt; [[Jana Marie Hupp]] u epizodi &quot;The One with Barry and Mindy's Wedding&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Barry and Mindy&quot;/&gt;): Rachelina kuma na njenom neuspješnom vjenčanju s Barryjem. Mindy i Rachel bile su najbolje prijateljice dok su odrastale, ali njihovo prijateljstvo biva testirano kad Rachel otkrije da se Mindy viđa s Barryjem. Zamoli Rachel da i ona njoj bude kuma i oblači drečavu ružičastu haljinu. Mindy se udaje za Barryja u epizodi &quot;The One with Barry and Mindy's Wedding&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Barry and Mindy&quot;/&gt; ali je on kasnije prevari i ona se razvede od njega do epizode &quot;The One That Could Have Been, Part 1&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Could Have Been&quot;/&gt;

==== Ben Geller ====
'''Ben''' (razni glumci, 1995–1999; [[Cole Sprouse]], 2000–2002): Rossov i Carolin sin, rođen u epizodi &quot;[[Prijatelji (1. sezona)#ep23|The One with the Birth]]&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Birth&quot;/&gt; Bebu Bena glumili su Michael Gunderson, braća Charles Thomas Allen i John Christopher Allen od treće do pete sezone i [[Cole Sprouse]] od šeste do osme sezone.

==== Julie ====
[[Datoteka:Lauren Tom by Gage Skidmore.jpg|mini|180px|[[Lauren Tom]] glumila je Julie]]
'''Julie''' ([[Lauren Tom]]): Rossova stara kolegica s postdiplomskog studija, koju ponovo sretne dok je bio na putovanju u Kini; prvi se put pojavljuje u posljednjoj sceni posljednje epizode prve sezone.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Rachel Finds&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Rachel Finds Out |series= Prijatelji |author= Chris Brown (scenarist) |author2= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=18. 5. 1995 |season= 1 |number= 24}}&lt;/ref&gt; Počnu izlaziti, ali ubrzo prekinu, kad Ross otkrije da voli Rachel.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;List&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the List |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= Mary Kay Place (režiserka) |network= NBC |date=16. 11. 1995 |season= 2 |number= 8}}&lt;/ref&gt; Dok su se Ross i Julie viđali, Rachel je sve to vrijeme mrzila tu vezu jer je sedmicu prije Rossovog povratka iz Kine saznala da je Ross zaljubljen u nju. To je učinilo da se Rachelini osjećaji prema njemu brzo pojačaju, čineći je ljubomornom na Julieinu vezu s njim. Nakon prekida s Rossom Julie susreće Russa, Rossovog dvojnika (koga također glumi David Schwimmer), i između njih se odmah pojave osjećaji.

==== Steve ====
'''Steve''' ([[Jon Lovitz]]): vlasnik restorana i narkoman koga poznaje Phoebe. U prvoj sezoni Monica ga pokušava impresionirati kako bi dobila posao u njegovom restoranu, a Phoebe mu rekne da može otići u Monikin stan i tamo probati njenu hranu, ali se on u putu do tamo nadrogira, pa se, posljedično, počne ponašati nepodnošljivo. Na kraju epizode Phoebe ga kažnjava vrlo bolnom masažom.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Stoned&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Stoned Guy |series= Prijatelji |author= Jeff Greenstein |author2= Jeff Strauss (scenaristi) |author3= Alan Myerson (režiser) |network= NBC |date=16. 2. 1995 |season= 1 |number= 15}}&lt;/ref&gt; Njegov problem s drogom na kraju dovede do toga da izgubi restoran. Osam godina kasnije Phoebe sredi da se on sastane s Rachel (a Ross ni s kim) na sastanku naslijepo, kao dio tajne strategije da ponovo spoji Rachel i Rossa.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Blind Dates&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Blind Dates |series= Prijatelji |author= Sherry Bilsing-Graham |author2= Ellen Plummer (scenaristice) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=6. 2. 2003 |season= 9 |number= 14}}&lt;/ref&gt;

==== Ružni Goli Tip ====
'''Ružni Goli Tip''' (Jon Haugen): gojazni stanar u zgradi prekoputa Monikinog stana, koji je često, možda i stalno, nag u stanu, s otvorenim zavjesama, pa družina često komentira njegove aktivnosti: &quot;Ružni Goli Tip svira [[violončelo]]&quot;, &quot;nosi 'gravitacijske čizme'&quot; itd. Prvi je put spomenut u drugoj epizodi,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Sonogram&quot;/&gt; ali se pojavljuje samo dvaput: prvi put prikazani su njegov stomak i ruka u epizodi &quot;The One with the Giant Poking Device&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Poking&quot;/&gt; u kojoj ga družina (koja misli da je mrtav) bocka s druge strane ulice dugim predmetom napravljenim od štapića za jelo, a drugi put prikazan je s leđa od glave do struka u epizodi &quot;The One Where Everybody Finds Out&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Everybody&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Everybody Finds Out |series= Prijatelji |author= Alexa Junge (scenaristica) |author2= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=11. 2. 1999 |season= 5 |number= 14}}&lt;/ref&gt; u kojoj se iseljava iz stana, a Ross potom pokušava dobiti taj stan umiljavajući se Ružnom Golom Tipu skakućući s njim nag. (U epizodi &quot;The One with the Flashback&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Flashback&quot;/&gt; saznaje se da je nekad bio &quot;Slatki Goli Tip&quot;, ali je onda, 1993, počeo dobijati na težini.)

Mnogo godina identitet glumca koji ga je glumio u njegovim izuzetno ograničenim pojavljivanjima bio je misterija. Špekuliralo se da je [[Mike Hagerty|Michael G. Hagerty]], koji glumi g. Treegera, bio i Ružni Goli Tip. Međutim, Hagerty je negirao tu teoriju. Dana 31. maja 2016. u ''[[The Huffington Post]]u'' objavljen je članak Todda Van Lulinga, s detaljima njegove potrage za identitetom glumca, u kojem je otkriveno da je to bio Jon Haugen.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.huffingtonpost.com/entry/ugly-naked-guy-friends_us_573caa4ae4b0ef86171cef1f?wk454cxugc8y9cnmi |author= Todd Van Luling |date=31. 5. 2016 |access-date=31. 5. 2016 |work= The Huffington Post |title= My Year-Long Quest to Uncover the Identity of 'Ugly Naked Guy' |archive-date=31. 5. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160531201636/http://www.huffingtonpost.com/entry/ugly-naked-guy-friends_us_573caa4ae4b0ef86171cef1f?wk454cxugc8y9cnmi}}&lt;/ref&gt;

=== Sezona 2 ===
==== G. Treeger ====
'''G. Treeger''' ([[Mike Hagerty]]): domar u Monikinoj zgradi. Prvi se put pojavljuje u epizodi &quot;The One Where Heckles Dies&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Heckles Dies&quot;/&gt; u kojoj pokaže Hecklesovom advokatu gdje žive Monica i Rachel. Zatim se pojavio u epizodi &quot;The One with Phoebe's Dad&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Phoebe's Dad&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Phoebe's Dad |series= Prijatelji |author= Jeffrey Astrof |author2= Mike Sikowitz (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=14. 12. 1995 |season= 2 |number= 9}}&lt;/ref&gt; u kojoj Monica misli da joj namjerno ne želi popraviti radijator, a on sam ostane zbunjen nakon što ga Ross, Monica i Rachel više puta pokušaju uvjeriti da ga popravi uprkos njegovim pokušajima da objasni da neće moći zamijeniti točkić koji je Ross slučajno odvalio jer prodavnica s dijelovima neće raditi do sljedećeg utorka. Kasnije, kad mu se Joey suprotstavi nakon njegovih kritika na Rachelin račun,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Ballroom&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Ballroom Dancing |series= Prijatelji |author= Ted Cohen |author2= Andrew Reich (scenaristi) |first3= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=16. 10. 1997 |season= 4 |number= 4}}&lt;/ref&gt; zaprijeti da će srediti da Monica i Rachel budu izbačene iz stana (jer Monica ilegalno izdaje stan koji zapravo pripada njenoj pokojnoj baci, što iritira Treegera) osim ako mu Joey pomogne vježbati plesanje kako bi impresionirao jednu ženu. U epizodi &quot;The One with the Free Porn&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Porn&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Free Porn| |series= Prijatelji |author= Mark Kunerth |author2= Richard Goodman (scenaristi) |author3= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=26. 3. 1998 |season= 4 |number= 17}}&lt;/ref&gt; čisti odvod u kupatilu u Chandlerovom i Joeyjevom stanu (koji su nedugo prije toga Monika i Rachel izgubile na kvizu protiv njih) i upozori ih da nikad ne isključe televizor nakon što počnu primati besplatan pornografski kanal. U svom posljednjem pojavljivanju&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Rachel Tells&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Rachel Tells Ross |series= Prijatelji |author= Sherry Bilsing |author2= Ellen Plummer (scenaristice) |author3= Sheldon Epps (režiser) |network= NBC |date=11. 10. 2001 |season= 8 |number= 3}}&lt;/ref&gt; dovodi vatrogasca da razbije vrata Monikinog stana nakon što mu Joey rekne da je namirisao plin. Također je spomenut u posljednjoj epizodi kad Monica rekne ekipi da mu trebaju svi ključevi od njenog i Rachelinog stana.

==== Estelle Leonard ====
'''Estelle Leonard''' ([[June Gable]]): Joeyjeva agentica. Prvi se put pojavila u epizodi &quot;The One with the Butt&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Butt&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Butt |series= Prijatelji |author= Adam Chase |first2= Ira Ungerleider (scenaristi) |author3= Arlene Sanford (režiserka) |network= NBC |date=27. 10. 1994 |season= 1 |number= 5}}&lt;/ref&gt; ali je scena izrezana zbog dužine trajanja epizode iako je uvrštena u DVD-verziju prve sezone (i dalje je bila spomenuta nakon Joeyjeve predstave u originalnom emitiranju te epizode). Njeno prvo pravo pojavljivanje bilo je u epizodi &quot;The One with Russ&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Russ&quot;/&gt; kada, nakon što Joey kaže Estelle da mu je dosta slabih uloga, sređuje mu epizodnu ulogu u ''Našim najboljim danima''. U epizodi &quot;The One with the Screamer&quot; bila je prisutna kad je režiser predstave u kojoj je Joey imao glavnu ulogu čitao kritički osvrt na nju i, zajedno s ostalim prisutnima, ostala zbunjena i Joeyjevim i režiserovim &quot;mušicama&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Screamer&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Screamer |series= Prijatelji |author= Shana Goldberg-Meehan |author2= Scott Silveri (scenaristi) |author3= Peter Bonerz (režiser) |network= NBC |airdate=24. 4. 1997 |season= 3 |number= 22}}&lt;/ref&gt; Iako tokom serije generalno podupire Joeyjevu karijeru, u jednoj epizodi, međutim, čini se da je potkopava&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Insurance&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Joey Loses His Insurance |series= Prijatelji |author= Andrew Reich |author2= Ted Cohen (scenaristi) |author3= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date=14. 10. 1999 |season= 6 |number= 4}}&lt;/ref&gt; nakon što stekne dojam da ju je Joey otpustio, što zapravo nije bio uradio. U posljednjoj sezoni umire;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Estelle Dies&quot;/&gt; Joey održi govor na njenoj sahrani, gdje je otkriveno da je, osim Joeyja, njen jedini klijent bio Al Zebooker, čovjek koji jede papir.

Kad je Gable bila na audiciji za ulogu, odglumila je Estelle prilično &quot;uravno&quot; i bila je ohrabrena da &quot;uradi nešto s njom&quot;. Vratila se u sobu za audiciju u &quot;debelom odijelu&quot; i jedući sendvič, na kojem je ugasila cigaretu. Ta izvedba korištena je u izrezanoj sceni iz epizode &quot;The One with the Butt&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Butt&quot;/&gt; Njena dob nikad nije otkrivena, ali je Gable vjerovala da je bila u 80-ima.&lt;ref&gt;June Gable (2004), ''Friends of Friends'' (DVD), New Wave Entertainment i Warner Home Entertainment.&lt;/ref&gt; ''The Seattle Times'' rangirao je Estelle 2004. kao šesti najbolji gostujući lik u seriji.&lt;ref name=&quot;McFadden&quot;/&gt; Gable je također glumila medicinsku sestru koja porodi Carol u epizodi &quot;The One with the Birth&quot;.

==== Richard Burke ====
[[Datoteka:Tom Selleck 2010.jpg|mini|upright|[[Tom Selleck]] glumio je Monikinog momka, dr. Richarda Burkea, u nekoliko epizoda između 1995. i 2000.]]
'''Dr. Richard Burke''' ([[Tom Selleck]]): [[oftalmolog]] i najbolji prijatelj Jacka Gellera. Predstavljen je u epizodi &quot;The One Where Ross and Rachel... You Know&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;You Know&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Ross and Rachel... You Know |series= Prijatelji |author= Michael Curtis |author2= Gregory S. Malins (scenaristi) |author3= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=8. 2. 1996 |season= 2 |number= 16}}&lt;/ref&gt; kad Monica radi ketering na događaju u njegovom stanu. Počinje se viđati s njom iako je 21 godinu stariji, što razbjesni njene roditelje kad saznaju.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Joey Moves&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Joey Moves Out |series= Prijatelji |author= Betsy Borns (scenaristica) |author2= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=15. 2. 1996 |season= 2 |number= 17}}&lt;/ref&gt; Prekidaju u epizodi &quot;The One with Barry and Mindy's Wedding&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Barry and Mindy&quot;/&gt; kad joj rekne da ne želi imati više djece, s obzirom na to da su njegova (iz prvog braka) već odrasli ljudi. Uprkos tome što se i dalje vole, ne mogu pomiriti tu razliku i oboje su emotivno razoreni mjesecima. Richard se nakratko pojavi (samo glasom) u epizodi &quot;[[The One Where No One's Ready]]&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Ready&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where No One's Ready |series= Prijatelji |author= Ira Ungerleider (scenarist) |author2= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=26. 9. 1996 |season= 3 |number= 2}}&lt;/ref&gt; a kasnije on i Monica pokušavaju obnoviti romansu kao &quot;prijatelji&quot; prije nego što prihvate da razlozi zbog kojih su prekinuli ostaju validni.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Just Friends&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Monica and Richard Are Just Friends |series= Prijatelji |author= Michael Borkow (scenarist) |author2= Robby Benson (režiser) |network= NBC |date=30. 1. 1997 |season= 3 |number= 13}}&lt;/ref&gt; U epizodi &quot;[[The One in Vegas]]&quot; nalete jedno na drugo van ekrana i odlaze na ručak. Monica ne osjeća ništa prema Richardu, ali se suzdrži od toga da rekne Chandleru za taj susret zbog njihove nadolazeće godišnjice. Kad on sazna istinu, svađaju se veći dio epizode dok ga Monica ne uvjeri da više nikad neće vidjeti Richarda. U epizodi &quot;[[The One with the Proposal]]&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Proposal&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Proposal |series= Prijatelji |author= Scott Silveri |author2= Shana Goldberg-Meehan |author3= Andrew Reich |author4= Ted Cohen (scenaristi) |author5= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=18. 5. 2000 |season= 6 |number= 24 i 25}}&lt;/ref&gt; nabasa na Moniku i Chandlera na večeri. Dok je Chandler planira zaprositi, ali najprije se pretvarajući da je protiv braka, jer &quot;želi da to bude iznenađenje&quot;, Richard zatekne Moniku nespremnu govoreći joj da je još voli, da se želi oženiti njom i imati djecu. Monica ga odbija, ali kasnije stiže u njegov stan, frustrirana vlastitom situacijom. Požali mu se na to koliko joj loše idu stvari u ljubavnom životu, a potom odlazi razmisliti o svemu. Na kraju Chandler dolazi u Richardov stan tražeći Moniku i govori mu o svom planu za prosidbu. U početku se čini da Richard nema simpatije prema Chandleru, odgovorivši mu na njegovo objašnjavanje plana da je prvo navede da pomisli da je protiv braka riječima da je plan &quot;upalio vrlo dobro&quot;, ali kad mu Chandler ljutito rekne da nema pravo uništiti vezu s njom drugom čovjeku jer je već uništio vlastitu, shvata da je Chandler u pravu i govori mu: &quot;Idi po nju, Chandlere. I mogu li ti dati mali savjet? Ako je osvojiš, ne puštaj je. Vjeruj mi&quot; – primijetivši da mrzi činjenicu da je on dobar tip kad mu Chandler zahvali. Njegov stan stavljen je na prodaju u devetoj sezoni, u epizodi &quot;The One with Ross's Inappropriate Song&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Ross's Song&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Ross's Inappropriate Song |series= Prijatelji |author= Robert Carlock (scenarist) |author2= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date=14. 11. 2002 |season= 9 |number= 7}}&lt;/ref&gt; ali se Richard ne pojavljuje. Dok je tamo, Chandler saznaje da je Richard snimio seks s Monikom na kasetu, koju ukrade i gleda, ali on i Monica kasnije otkrivaju da je Richard presnimio njihov čin, što Chandleru olakša, ali Moniku ostavi uvrijeđenom.

Svi Selleckovi ulasci u drugoj sezoni morali su biti ponovo snimljeni nakon odlaska publike jer je &quot;bilo kao s [[The Beatles]]ima s vrištanjem i aplauzom&quot;.{{sfn|Stallings|2000|p=53}} Za pojavljivanje u epizodi &quot;The One with the Proposal&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Proposal&quot;/&gt; (2000), njegovo posljednje u seriji, nominiran je za Emmy za izvanrednog gostujućeg glumca u humorističkoj seriji.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.emmys.com/awards/nominees-winners/2000/outstanding-guest-actor-in-a-comedy-series |title= 52nd Emmy Awards Nominees and Winners |work= [[Nagrada Emmy|Emmy Awards]] |access-date=15. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; ''The Seattle Times'' rangirao je Richarda 2004. kao treći najbolji gostujući lik u seriji.&lt;ref name=&quot;McFadden&quot;/&gt;

==== Sandra Green ====
&lt;!-- [[Datoteka:Marlo Thomas - 1968.jpg|mini|upright|[[Marlo Thomas]] glumila je Sandru Green, Rachelinu majku, koja se razvela od Rachelinog oca u drugoj sezoni, a pojavljuje se još nekoliko puta do kraja serije]] --&gt;
'''Sandra Green''' ([[Marlo Thomas]]): Rachelina previše zaštitnički nastrojena majka. U epizodi &quot;The One with the Lesbian Wedding&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Lesbian Wedding&quot;/&gt; otkriva Rachel da nikad nije voljela Rachelinog oca i da se razvodi od njega. (&quot;Ti se nisi udala za svog Barryja, dušo – ali ''ja'' jesam za ''svog''.&quot;) Kasnije se pridružuje svima na na Carolinom i Susaninom vjenčanju. U epizodi &quot;The One with the Two Parties&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Parties&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Two Parties |series= Prijatelji |author= Alexa Junge (scenaristica) |author2= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date=2. 5. 1996 |season= 2 |number= 22}}&lt;/ref&gt; stiže na Rachelinu rođendansku zabavu i cijelu večer nije svjesna da je i njen bivši suprug tu jer ih šestero prijatelja uspijeva spriječiti da saznaju jedno za drugo priredivši dvije zabave u dva stana, sve vrijeme zbunjujući oboje čudnim ponašanjem; Joey čak i poljubi Sandru kako ne bi primijetila odlazak njenog bivšeg muža sa zabave. U epizodi &quot;The One with the Baby Shower&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Shower&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Baby Shower |series= Prijatelji |author= Sherry Bilsing-Graham |author2= Ellen Plummer (scenaristice) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date=25. 4. 2002 |season= 8 |number= 20}}&lt;/ref&gt; u posljednjem trenutku pozvana je na darivanje Rachelinog djeteta, kada ponudi da se useli kod Rossa i Rachel kako bi pomogla u prvim mjesecima bebinog života; Rachel najprije to prihvati, ali je Ross navede da se predomisli. Kad je Rachel planirala preseljenje u Pariz, bilo je zamišljeno da Sandra odleti tamo s Emmom nekoliko dana kasnije. Međutim, to se nikad nije dogodilo jer je Rachel odabrala da ostane u New Yorku s Rossom, kome je Sandra kasnije postala punica nakon što se ponovo vjenčao s Rachel.

Za pojavljivanje u epizodi &quot;The One with the Lesbian Wedding&quot; Thomas je nominirana za Emmy za izvanrednu gostujuću glumicu u humorističkoj seriji 1996.&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.emmys.com/awards/nominees-winners/1996/outstanding-guest-actress-in-a-comedy-series |title= Nominees/Winners |newspaper= Television Academy |access-date=27. 1. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20161016001345/http://www.emmys.com/awards/nominees-winners/1996/outstanding-guest-actress-in-a-comedy-series |archive-date=16. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;

==== Frances ====
'''Frances''' ([[Audra Lindley]]): Phoebeina baka, po njenoj pokojnoj majci Lily. Jedini put pojavila se u epizodi &quot;The One with Phoebe's Dad&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Phoebe's Dad&quot;/&gt; u kojoj otkriva Phoebe da osoba na fotografijama koje čuva po kući nije Phoebein otac, što motivira Phoebe da pokuša pronaći svog pravog oca. Iako se pojavila samo jednom, spomenuta je u još nekoliko epizoda, uključujući &quot;The One with Joey's Bag&quot; iz pete sezone,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;The One with Joey's Bag&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Joey's Bag |series= Prijatelji |author= Michael Curtis (priča) |author2= Seth Kurland (scenarij) |author3= Gail Mancuso (režiserka) |network= NBC |date=4. 2. 1999 |season= 5 |number= 13}}&lt;/ref&gt; u kojoj se saznaje da je nedavno umrla, pa Phoebe planira njenu sahranu. Phoebe je od bake naslijedila stan i žuti taksi, koji je zadržala do kraja serije.

==== Frank Buffay Jr. ====
'''Frank Buffay Jr.''' ([[Giovanni Ribisi]]): Phoebein polubrat po ocu. U epizodi &quot;The One with the Bullies&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Bullies&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Bullies |series= Prijatelji |author=Brian Buckner |author2=Sebastian Jones (scenaristi) |author3= Michael Lembeck (režiser) |network= NBC |date= 25. 4. 1996 |season= 2 |number= 21}}&lt;/ref&gt; Phoebe ga upoznaje nakon što skupi hrabrosti da pokuca na vrata svog oca u predgrađu, ali saznaje od majke Franka mlađeg (koju glumi [[Laraine Newman]]) da ju je njen otac napustio prije nekoliko godina. Uprkos tome što nije našla oca, povezuje se s Frankom mlađim, koji kasnije dolazi u grad u posjetu&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Frank Jr&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Frank Jr. |series= Prijatelji |author= Shana Goldberg-Meehan |author2= Scott Silveri (scenaristi) |author3= Steve Zuckerman (režiser) |network= NBC |airdate= 17. 10. 1996 |season= 3 |number= 5}}&lt;/ref&gt; i tom prilikom udvara se Jasmine, Phoebeinoj kolegici s posla, te zamijeni njen salon za masažu s javnom kućom. Na kraju se zaljubljuje u Alice Knight ([[Debra Jo Rupp]]), njegovu bivšu nastavnicu domaćinstva, 26 godina stariju, i zaručuje se s njom.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Hypnosis&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Hypnosis Tape |series= Prijatelji |author= Seth Kurland (scenarist) |author2= Robby Benson (režiser) |network= NBC |date= 13. 3. 1997 |season= 3 |number= 18}}&lt;/ref&gt; U epizodi &quot;The One With Phoebe's Uterus&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Uterus&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Phoebe's Uterus |series= Prijatelji |author= Seth Kurland (scenarist) |author2= David Steinberg (režiser) |network= NBC |date= 8. 1. 1998 |season= 4 |number= 11}}&lt;/ref&gt; Frank i Alice zamole Phoebe da bude surogat-majka za njihovu djecu i ona kasnije rodi njihove trojke, od kojih se oprosti u emotivnoj sceni u [[The One Hundredth|100. epizodi]].&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Hundredth&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Hundredth |series= Prijatelji |author= David Crane |author2= Marta Kauffman (scenaristi) |author3= Kevin S. Bright (režiser) |network= NBC |date= 8. 10. 1998 |season= 5 |number= 3}}&lt;/ref&gt; Frank se posljednji put pojavljuje u epizodi &quot;The One Where Ross is Fine&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Ross Fine&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Ross is Fine |series= Prijatelji |author= Sherry Bilsing-Graham |author2= Ellen Plummer (scenaristice) |author3= Ben Weiss (režiser) |network= NBC |date= 2. 10. 2003 |season= 10 |number= 2}}&lt;/ref&gt; kada se on i trojke susretnu s Phoebe u &quot;Central Perku&quot;. U toj epizodi kaže da &quot;nije spavao četiri godine&quot; i da je toliko iscrpljen odgajanjem djece, predloživši čak da Phoebe uzme jedno sebi. Međutim, uskoro shvata da previše voli svoju djecu da bi dao ijedno od njih; Phoebe predloži da ih ona počne čuvati kako bi Frank i Alice mogli imati više vremena za sebe.

Ribisi se prethodno pojavio u epizodi &quot;The One with the Baby on the Bus&quot; kao prolaznik koji ubaci kondom umjesto novca u Phoebeinu kutiju za gitaru dok je pjevala na ulici, a zatim se vraća po njega. Nikad nije objašnjeno je li to bio lik Franka, koji još nije bio predstavljen po imenu u to vrijeme.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Bus&quot;/&gt;

''The Seattle Times'' rangirao je Franka 2004. kao četvrti najbolji gostujući lik u seriji.&lt;ref name=&quot;McFadden&quot;/&gt; Alice se, prema planu, trebala pojaviti u samo jednoj epizodi, ali je vraćena kao epizodni lik nakon što je ubačen zaplet sa surogat-majčinstvom, koji je nastao kad je Kudrow zatrudnjela u stvarnom životu.&lt;ref&gt;Debra Jo Rupp (2004), ''Friends of Friends'' (DVD), New Wave Entertainment DVD i Warner Home Entertainment.&lt;/ref&gt;

==== Leonard Green ====
'''Dr. Leonard Green''' ([[Ron Leibman]]): Rachelin otac, nabusiti, grubi i prilično amoralni [[Vaskularna hirurgija|vaskularni hirurg]]; iako je iskreno nježan i obično dobronamjeran prema svojoj kćerki, općenito je gadan, zloban nasilnik koji brzo uvrijedi svakoga ko ga, čak i slučajno, i najmanje iritira. Odmah od početka ne svidi mu se Ross, Rachelin momak, kad se ovaj referira na njegovu profesiju kao na &quot;igru&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Parties&quot;/&gt; Kasnije, kad Ross i Rachel saznaju da će dobiti dijete (Emmu), postaje bijesan zbog toga što nisu zaručeni jer ne želi da njegovo unuče bude vanbračno dijete i na kraju odlazi u Rossov stan i viče na njega jer mu je Rachel (koja se boji očevog gnjeva) lagala i tvrdila da ju je Ross odbio zaprositi, što na kraju dovodi do toga da mu Rachel razjasni situaciju.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Stripper&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Stripper |series= Prijatelji |author= Andrew Reich |author2= Ted Cohen (scenaristi) |author3= David Schwimmer (režiser) |network= NBC |date= 15. 11. 2001 |season= 8 |number= 8}}&lt;/ref&gt; U epizodi &quot;The One Where Joey Speaks French&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;French&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Joey Speaks French |series= Prijatelji |author= Sherry Bilsing-Graham |author2= Ellen Plummer (scenaristice) |author3= Gary Halvorson (režiser) |network= NBC |date= 19. 2. 2004 |season= 10 |number= 15}}&lt;/ref&gt; doživljava [[srčani udar]] i oporavlja se u bolnici kad Rachel stigne s Rossom, koga Leonard opet dočekuje s prezirom.

Iako je Leonard, kao i njegova kćerka Amy, namjerno bio neprijatan i nedopadljiv lik, humoristički odušak koji je on pružao uzrokovao je da – opet, kao njegova kćerka Amy – postane zapamćen kao lik koga su ljubitelji serije &quot;voljeli mrziti&quot;.

=== Sezona 3 ===
==== Mark Robinson ====
'''Mark Robinson''' ([[Steven Eckholdt]]): Rachelin kolega iz kancelarije u Bloomingdale'su, koji se prvi put pojavljuje u epizodi &quot;The One Where Chandler Can't Remember Which Sister&quot;. Ross je ljubomoran na njega zbog pogrešne sumnje da on i Rachel imaju aferu. Njegovi se strahovi pojačaju kad se Mark i Rachel dogovore da zajedno odu na modni seminar iako u epizodi &quot;The One With Phoebe's Ex-Partner&quot; Mark dadne otkaz i ode u drugu firmu, što ljubomornog Rossa izazove da se ponudi da ide s njom umjesto Marka iako ne zna ništa o modi. Upravo Markovo prisustvo u njenom stanu nakon što joj je ponudio da je utješi poslije njene svađe s Rossom navede Rossa, koji je čuo njegov glas u pozadini dok je razgovarao s Rachel telefonom i pogrešno pomislio da je došao spavati s njom, da postane uvjeren da je njegova veza s Rachel sada gotova i, nakon što ljutito spusti slušalicu, napije se i spava s Chloe&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Break&quot;&gt;{{cite episode |title= The One where Ross and Rachel Take a Break |series= Prijatelji |airdate= 1. 1. 1997 |season= 3 |number= 15}}&lt;/ref&gt; što na kraju prekine njihovu vezu. Kasnije Mark pozove Rachel na sastanak i ona prihvata, međutim, odbije daljnji napredak njihovog odnosa kad shvati da je prihvatila ponudu samo da bi učinila Rossa ljubomornim.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Tiny T-shirt&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Tiny T-Shirt |series= Prijatelji |airdate= 27. 3. 1997 |season= 3 |number= 19}}&lt;/ref&gt; To je posljednji put da je Mark viđen sve do epizode &quot;The One with Princess Consuela&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Consuela&quot;/&gt; u 10. sezoni, u kojoj susreće Rachel i Rossa nakon što ona dobije otkaz u Ralph Lauren Corporationu i pozove je na večeru, ponudivši joj novi posao u &quot;Louisu Vuittonu&quot; u Parizu. Ross ga ne uspijeva prepoznati, ali ponovo postane ljubomoran nakon podsjećanja, izrazivši čak ekstremnu mržnju prema Marku, i zabrani Rachel da ode na večeru s njim. Također je otkriveno da se u međuvremenu Mark oženio i dobio djecu (tačnije, blizance). Kad bude obaviješten o tome, posramljeni Ross upita: &quot;Trebamo li poslati nešto?&quot; Iako Ross pokuša kontrirati Markovoj ponudi za posao sredivši da Rachel bude vraćena na stari posao u &quot;Ralphu Laurenu&quot;, na kraju popušta shvativši da Rachel želi ići u Pariz. Međutim, kad joj na aerodromu prizna da je još voli, Rachel silazi s aviona u posljednjoj minuti i vraća se Rossu, odbijajući tako Markovu ponudu za posao.

==== Sophie ====
'''Sophie''' ([[Laura Dean (glumica)|Laura Dean]]): Markova zamjena. Često je žrtva svoje šefice Joanne, a povremeno je zbunjuju šašavi komentari Chandlera (koji je bio u kratkoj vezi sa Joannom). U epizodi &quot;The One Where They're Going to ''Party!''&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Party&quot;/&gt; presretna je zbog Joannine smrti.

==== Joanna ====
'''Joanna''' ([[Alison LaPlaca]]): Rachelina šefica, koja, uprkos tome što je ponekad zbunjuju njegovi luckasti komentari, izlazi sa Chandlerom u dvije epizode (jednom u trećoj sezoni,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Dollhouse&quot;&gt;{{cite episode|title= The One with the Dollhouse |series= Prijatelji |airdate= 10. 4. 1997 |season= 3 |number= 20}}&lt;/ref&gt; jednom u četvrtoj&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Cuffs&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Cuffs |series= Prijatelji |airdate= 9. 10. 1997 |season= 4 |number= 3}}&lt;/ref&gt;). Neprijateljski se odnosi prema svojoj asistentici Sophie, ali je obično dobra prema Rachel. Nakon što namjerno sabotira Rachelinu promociju kako bi je zadržala kod sebe, konačno ponudi Rachel promociju u svom odjelu,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Party&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where They're Going to ''Party!'' |series= Prijatelji |airdate= 11. 12. 1997 |season= 4 |number= 9}}&lt;/ref&gt; ali pogine nakon što je udari taksi ne stigavši predati papire, pa Rachel ostane bez promocije.

==== Doug ====
'''Douglas &quot;Doug&quot;''' ([[Sam McMurray]]): Chandlerov novi šef u epizodi &quot;The One with the Ultimate Fighting Champion&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;UFC&quot;/&gt; Uživa zvati Chandlera &quot;''Bing!''&quot; i pljeskati svoje muške kolege po stražnjici. Monica i Chandler odigraju partiju tenisa s Dougom i njegovom suprugom, koji ostanu iscrpljeni, razdraženi i zbunjeni Monikinim pretjerano takmičarskim stavom u epizodi &quot;The One with Chandler's Work Laugh&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Work Laugh&quot;&gt;&lt;/ref&gt; U njoj je implicirano da se njemu, njegovoj supruzi i ostatku Chandlerovih kolega ne sviđa Joey, za koga Chandler tvrdi da mu je narušio ugled u njihovim očima (pretpostavlja se, svom svojom glupošću) nakon što ga je pozvao na poslovnu zabavu; štetu je popravila Monica kad ju je pozvao na drugu zabavu. U epizodi &quot;The One with Ross's Step Forward&quot; poziva Moniku i Chandlera na večeru kako bi proslavio svoj razvod. Da bi se izvukao, Chandler se pretvara da želi biti sam jer su se on i Monica rastali, ali mu se to obije o glavu kada Doug, koji je, uprkos naizgled vedrom i rasterećenom stavu prema razvodu, ustvari u depresiji zbog njega, pokušava razveseliti Chandlera tako što ga odvodi u striptiz-klubove, pijan bacajući limenke na ptice, bacivši na kraju i svoj vjenčani prsten u oluk (Chandler je prvo odbio Dougovu ponudu, ali je tada pogriješio nepromišljeno navevši da je razlog odbijanja to što Monica ne bi to cijenila da bi zatim bio primoran ispraviti se vidjevši Dougov zbunjen izraz lica).&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Ross's Step Forward&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Ross's Step Forward |series= Prijatelji |airdate= 13. 12. 2001 |season= 8 |number= 11}}&lt;/ref&gt;

==== Bonnie ====
'''Bonnie''' ([[Christine Taylor]]): Phoebeina nekad ćelava prijateljica, prvi put spomenuta u epizodi &quot;The One with the Candy Hearts&quot; (iako kao &quot;Abby&quot;), kojoj sredi izlazak s Rossom u epizodi &quot;The One with the Ultimate Fighting Champion&quot;. Rachel ju je upoznala dvije godine prije događaja u toj epizodi i pamti je kao &quot;čudnu ćelavu djevojku&quot;; međutim, kad je Rachel ponovo susretne, ostane užasnuta kad vidi da joj je kosa ponovo narasla i da je vrlo privlačna žena. Budući da Rachel još ima osjećaje prema Rossu, ona, u uspješnom pokušaju sabotaže njegove veze s Bonnie, uvjeri Bonnie da opet obrije glavu u epizodi &quot;The One at the Beach&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;At the Beach&quot;&gt;{{cite episode |title= The One at the Beach |series= Prijatelji |airdate= 15. 5. 1997 |season= 3 |number= 25}}&lt;/ref&gt; Nakratko se pojavljuje na početku epizode &quot;The One with the Jellyfish&quot;, kad je Ross odluči ostaviti i vratiti se Rachel. Implicirao je da je napravio užasnu zbrku kad je prekinuo s njom, uznemirivši je i razbjesnivši je pritom.

==== Phoebe Abbott ====
[[Datoteka:Teri Garr - signed.jpg|mini|upright|[[Teri Garr]] glumila je Phoebeinu biološku majku, Phoebe Abbott, u tri epizode u trećoj i četvrtoj sezoni]]
'''Phoebe Abbott''' ([[Teri Garr]]): Phoebeina biološka majka, s kojom dijeli i ime. Phoebe je pronalazi u epizodi &quot;The One at the Beach&quot;, vjerujući da je ona Lilyina prijateljica. Na kraju te epizode otkriva Phoebe da ju je ona rodila i pomiruje se s njom u epizodi &quot;The One with the Jellyfish&quot;. Kasnije, kad Phoebe odluči biti surogat-majka za dijete Franka i Alice,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Uterus&quot;/&gt; posuđuje joj svoje štene kako bi joj demonstrirala koliko je teško predati djecu drugome nakon njihovog nošenja u stomaku.

==== Pile i Patka ====
'''Pile''' i '''Patka''' (životinje glumci): Chandlerovi i Joeyjevi kućni ljubimci. U epizodi &quot;The One With a Chick and a Duck&quot; Joey usvoji [[Kokoška|pile]] iz utočišta za životinje, pogrešno razumjevši vijest o ljudima koji kupuju piliće, a zatim shvate da se ne mogu adekvatno brinuti o njima. Nakon što ga Phoebe potakne da vrati Pile, ali otkrivši pritom da će životinje biti [[Eutanazija životinja|eutanizirane]], Chandler, koji je otišao vratiti Pile, vraća se kući s Piletom i Patkom. Chandler i Joey odnose se prema njima kao da su im djeca – u jednom trenutku Chandler kažnjava Patku poslavši je u hodnik (&quot;Ostani tamo i razmisli o tome šta si uradila!&quot;).

Chandler nakratko nazove Pile &quot;Yasmine&quot;, po glumici iz ''[[Spasilačka služba (serija)|Spasilačke službe]]'' [[Yasmine Bleeth]] (međutim, kasnije se ispostavi da je Pile zapravo [[pijetao]], ne kokoška); a u epizodi &quot;The One With Ross's Thing&quot; Chandler naziva mogućeg mladunca Patke i Pileta &quot;Dick&quot; (''Duck'' + ''Chick''), a Joey ga naziva &quot;Chuck&quot; (''Chick'' + ''Duck''). Do šeste sezone životinje su nestale iz serije; Patka je spomenuta u sedmoj sezoni, ali ne i prikazana. U finalu serije&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Last One&quot;/&gt; Joey kupi Chandleru novo pače i pile kao poklon za useljenje u novu kuću – prethodno ih je nazvao &quot;Patka Junior&quot; i &quot;Pile Junior&quot; – i otkriva se da su originalne ptice uginule prije izvjesnog vremena; ne želeći da se Joey uznemiri zbog toga, Chandler mu kaže da su otišle živjeti na farmi na koju pristup posjetiocima nije dozvoljen.

=== Sezona 4 ===
==== Stu ====
'''Stuart &quot;Stu&quot;''' ([[Fred Stoller]]): konobar u restoranu &quot;Allesandro's&quot;, gdje Monica dobija posao u epizodi &quot;The One Where They're Going to Party!&quot; U drugoj epizodi, &quot;The One with the Girl from Poughkeepsie&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Girl from Poughkeepsie&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Girl from Poughkeepsie |series= Prijatelji |airdate= 18. 12. 1997 |season= 4 |number= 10}}&lt;/ref&gt; Stu predvodi pobunu kuhinjskog osoblja protiv Monike (za što mu je motiv jednim dijelom bila činjenica da je napisala izuzetno negativnu kritiku na račun hrane i usluge u tom restoranu prije nego što je dobila posao u njemu i da su se zbog toga on i ostatak osoblja osjećali javno poniženima, a drugi dio motiva bilo je to što je član njegove porodice izgubio posao nakon što ga je ona zamijenila na poziciji glavnog kuhara), zaključavši je u hladnjaču i napisavši uvrede na njenoj kuharskoj kapi. Monica zapošljava Joeyja kao marionetu kako bi mogla pokazati autoritet pred osobljem otpustivši ga pred svima njima i pobuna se ubrzo okončava. U epizodi &quot;The One with the Stripper&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Stripper&quot;/&gt; Stu daje Moniki broj telefona osobe za koju ona pretpostavlja da je striptizeta za Chandlerovu zakašnjelu momačku večer iako se ispostavi da je zapravo prostitutka.

==== Emily Waltham ====
'''Emily Waltham''' ([[Helen Baxendale]]): nećakinja Rachelinog šefa, Engleskinja, koja dolazi u dvosedmičnu posjetu New Yorku u 14. epizodi četvrte sezone. Po nagovoru šefa, Rachel bi trebala otići s njom u operu, ali je tad imala sastanak sa Joshuom, pa uspijeva nagovoriti Rossa da je on odvede. Oni se sjajno provedu i završe u motelu u [[Vermont]]u. Emily odlazi nazad u Englesku, ali je Ross uspijeva stići na aerodromu i kaže joj da je voli, na šta ona, zatečena, odgovori samo &quot;Hvala&quot;. Kasnije mu otkriva da ima momka, Colina, ali ga ostavlja zbog Rossa i priznaje mu da ga voli. Ubrzo se odlučuju vjenčati. Njen prijateljski odnos s Rachel uskoro se mijenja tokom vjenčanja. Svi prijatelji lete u London na to vjenčanje u finalu četvrte sezone,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Ross's Wedding&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Ross's Wedding |series= Prijatelji |airdate= 7. 5. 1998 |season= 4 |number= 23 i 24}}&lt;/ref&gt; osim tada trudne Phoebe i Rachel, koja je odlučila ne prisustvovati zbog njene prošlosti s Rossom. Ipak, ubrzo shvata da još voli Rossa i odlazi u London kako bi mu to rekla i spriječila vjenčanje. Tokom izgovaranja bračnih zavjeta Ross slučajno izgovori Rachelino ime pred oltarom, ponizivši Emily pred njenim prijateljima i porodicom. Uprkos tome, ceremonija vjenčanja nastavlja se u prvoj epizodi pete sezone, ali ponižena Emily bježi sa svadbenog prijema. Ross traži od njenih roditelja da joj kažu da će je čekati na aerodromu, nadajući se da će ona ipak htjeti ići na njihov medeni mjesec u [[Grčka|Grčku]]. Ross na kraju odluči povesti Rachel sa sobom, a Emily ih ugleda dok su zajedno na aerodromu te ponovo bježi od Rossa, koji zbog nje propušta let i ostavlja Rachel da sama ode u Grčku.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Ross Says Rachel&quot;&gt;{{cite episode |title= The One After Ross Says Rachel |series= Prijatelji |airdate= 24. 9. 1998 |season= 5 |number= 1}}&lt;/ref&gt; U četvrtoj epizodi pete sezone Ross se pokušava pomiriti s njom i nagovoriti je da se vrati u New York.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;pbs&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Phoebe Hates PBS |series= Prijatelji |airdate= 15. 10. 1998 |season= 5 |number= 4}}&lt;/ref&gt; Ona pristaje, ali pod uvjetom da se više nikad ne vidi s Rachel i da iz stana izbaci sve što je ona ikad dodirnula, što je praktično nemoguće. Kad sazna da je on na večeri s cijelom ekipom, uključujući i Rachel, kaže mu da mu ne može vjerovati i odluči da se razvedu. To je bilo njeno posljednje pojavljivanje u seriji. U 12. epizodi pete sezone Ross je saznao da se Emily ponovo udaje i zbog toga je ušao u vezu sa Janice, međutim, veza nije potrajala. Osam epizoda kasnije Rachel je u Rossovom stanu i na njegovoj telefonskoj sekretarici čuje poruku koju mu je Emily ostavila, dan prije njenog vjenčanja. Emily je željela razgovarati s Rossom o obnovi njihove veze, govoreći da je zabrinuta da su napravili grešku prilikom razvoda i da se premišlja u vezi s novim brakom. Rachel slučajno obriše poruku i premišlja se da li da kaže Rossu za nju. Na kraju mu odlučuje sve reći, ali ga uvjerava da je ne nazove.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Ride-Along&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Ride-Along |series= Prijatelji |airdate= 29. 4. 1999 |season= 5 |number= 20}}&lt;/ref&gt; Prezime &quot;Waltham&quot; zapravo je ime grada u kojem je oboje autora serije pohađalo koledž.

Za ulogu Emily u razmatranju je najprije bila [[Patsy Kensit]], ali ju je odbila.&lt;ref&gt;{{cite news |author= Tom Russo |date= 10. 4. 1998 |url= http://www.ew.com/ew/article/0,,282615,00.html |title= Her Best 'Friends' Wedding? |work= Entertainment Weekly |issue=426 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20121011233405/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C282615%2C00.html |archive-date= 11. 10. 2012}}&lt;/ref&gt; Brak Rossa i Emily  trebao je trajati dosta duže, ali je Helen Baxendale zatrudnjela prije početka snimanja pete sezone i nije bila u mogućnosti putovati radi snimanja, pa su stoga njena pojavljivanja nakon četvrte sezone reducirana.&lt;ref name=&quot;dvd&quot;&gt;{{cite video |people= Kevin S. Bright; Marta Kauffman; David Crane |date= 2004 |title= Friends: The Complete Fourth Season DVD audio commentary for &quot;The One with Ross's Wedding&quot; |medium= DVD |location= [[Los Angeles]] |publisher= Warner Home Video}}&lt;/ref&gt; Baxendale je zamoljena da reprizira svoju ulogu u desetoj sezoni, ali je to odbila kako bi glumila u predstavi ''[[After Miss Julie]]'' na West Endu i zato što nije željela isti nivo pažnje tabloida kao što je to bio slučaj 1998.&lt;ref&gt;{{cite news |author= Emma Brockes |date= 28. 11. 2003 |url= https://www.theguardian.com/stage/2003/nov/28/theatre2 |title= 'I don't feel like a drip' |work= The Guardian |access-date= 7. 7. 2009 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20140912153639/http://www.theguardian.com/stage/2003/nov/28/theatre2 |archive-date= 12. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;

==== Stephen i Andrea Waltham ====
'''Stephen''' ([[Tom Conti]]) i '''Andrea Waltham''' ([[Jennifer Saunders]]): Emilyin otac i goropadna maćeha, predstavljeni u epizodi &quot;The One with Ross's Wedding, Part 2&quot;. Brak im je hladan i otvoreno se odnose s prezirom jedno prema drugome. Podjednako su neprijateljski raspoloženi prema Jacku i Judy Geller kad Gelleri odbiju platiti preuređivanje njihove kuće nakon svadbenog prijema. Tokom vjenčanja, poput svih gostiju, šokirani su i krajnje zatečeni kad Ross slučajno rekne Rachelino ime umjesto Emilyinog tokom izgovaranja bračnih zavjeta. U epizodi &quot;The One After Ross Says 'Rachel'&quot; Stephen ljutito govori Rossu da se Emily sakrila nakon što je pobjegla kroz prozor u kupatilu i da se sada osjeća poniženom, ali to ne sprečava Andreu da Rossu pred Stephenom kaže da misli da je on (Ross) &quot;vrlo sladak&quot;. Andreine posljednje riječi u seriji bile su &quot;Nazovi me&quot; (upućene Rossu), a Stephenove, upućene Andrei kao odgovor na njeno flertovanje s Rossom, bile su: &quot;Provodiš pola života u kupatilu – zašto ''ti'' nikad ne pobjegneš kroz prokleti prozor?!&quot;

=== Sezona 5 ===
==== G. Zelner ====
'''Gospodin Zelner''' ([[Steve Ireland]]): izvršni direktor u &quot;Ralph Laurenu&quot;, koji intervjuira Rachel za posao u 17. epizodi pete sezone, istovremeno otkrivajući da je teško nositi se s njenim &quot;bubicama&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Inadvertent&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Rachel's Inadvertent Kiss |series= Prijatelji |airdate= 18. 3. 1999 |season= 5 |number= 17}}&lt;/ref&gt; Rachel ga nenamjerno poljubi tokom razgovora, ali ipak dobija posao. Izgleda vrlo plašljiv i ozbiljan u vezi sa svojim poslom. Nakon što je Rachel unaprijeđena u sedmoj sezoni, on od gostujućeg postaje epizodni lik. U 14. epizodi desete sezone otpušta Rachel nakon što saznaje za njen razgovor s predstavnikom &quot;[[Gucci]]ja&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Consuela&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Princess Consuela |series= Prijatelji |airdate= 26. 2. 2004 |season= 10 |number= 14}}&lt;/ref&gt; Ross pokušava vratiti Rachelin posao podmićivanjem Zelnera: Zelner ima sina Rossa koji voli dinosaure. Ross se predstavi kao &quot;Ron&quot;, šokiran činjenicom da je Zelnerov sin njegov imenjak.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Estelle Dies&quot;/&gt;

==== Kim ====
'''Kim''' ([[Joanna Gleason]]): Rachelina kolegica u &quot;Ralph Laurenu&quot;. U epizodi &quot;The One Where Rachel Smokes&quot; Rachel pomisli da propušta trenutke kada se donose važne odluke s obzirom na to da one uvijek budu donesene kad Kim uzme pauzu za cigaretu. Pokušava početi pušiti kako bi mogla ostati u toku, ali biva neuspješna kada Kim, koju je Rachelino šašavo ponašanje u pokušajima da joj se pridruži dok puši u početku zbunjivalo, zaprijeti da će je otpustiti ako nastavi štetiti svom zdravlju.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Smokes&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Rachel Smokes |series= Prijatelji |airdate= 8. 4. 1999 |season= 5 |number= 18}}&lt;/ref&gt; Kasnije, Kim pomisli da je Rachel poljubila [[Ralph Lauren|Ralpha Laurena]] da bi joj preuzela posao, a ustvari je vidjela Phoebe kako ljubi &quot;Kennyja iz kopirnice&quot;. Nakon što bezuspješno pokuša poreći aferu, Rachel se počne pretvarati da ju je Ralph ostavio. Kim joj povjeruje kad vidi ono za što je mislila da je hladan pogled Ralpha (koji je glumio samog sebe) u liftu.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Teeth&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Ross's Teeth |series= Prijatelji |airdate= 18. 11. 1999 |season= 6 |number= 8}}&lt;/ref&gt;

=== Sezona 6 ===
''Napomena'': Nijedan lik predstavljen u ovoj sezoni nije se pojavio u kasnijim sezonama. Stoga su navedeni u odjeljku &quot;[[#Samo sezona 6|Samo sezona 6]]&quot;.

=== Sezona 7 ===
==== Tag Jones ====
[[Datoteka:Cahill, Eddie (USAF).jpg|mini|upright|[[Eddie Cahill]] pojavio se kao Tag Jones u šest epizoda sedme i jednoj epizodi osme sezone]]
'''Tag Jones''' ([[Eddie Cahill]]): Rachelin neiskusni, ali privlačni novi pomoćnik u &quot;Polo Ralph Laurenu&quot;. Zapošljava ga nakon što bude promovirana, ne zato što je najbolji izbor nego zato što je očarana njime.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Assistant&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Rachel's Assistant |series= Prijatelji |airdate= 26. 10. 2000 |season= 7 |number= 4}}&lt;/ref&gt; Nakon što se i on zainteresira za nju, pokušavaju sakriti svoju vezu od njenog šefa Zelnera, inače bi Tagovo zapošljenje bilo sukob interesa.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Candy&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with All the Candy |series= Prijatelji |airdate= 7. 12. 2000 |season= 7 |number= 9}}&lt;/ref&gt; U epizodi &quot;The One Where They All Turn Thirty&quot; Rachel prekida s njim kad shvati da ga njihova razlika od šest godina čini premladim i nezrelim za vezu s njom ako se ona namjerava držati svog plana da se uda.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Thirty&quot;/&gt; Ponovo se pojavljuje u epizodi &quot;The One with the Red Sweater&quot; u osmoj sezoni kad Phoebe misli da je on otac Rachelinog nerođenog djeteta. Tag kaže Rachel da je mnogo sazrio od njihovog prekida i da želi nastaviti njihovu vezu, ali odustane kad otkrije da ona čeka dijete s nekim drugim. Kasnije se sastaje s Rossom, koji je zapravo otac i koji nosi istu vrstu crvenog džempera.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Sweater&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Red Sweater |series= Prijatelji |airdate= 4. 10. 2001 |season= 8 |number= 2}}&lt;/ref&gt;

==== Charles Bing / Helena Handbasket ====
'''Charles Bing / Helena Handbasket''' ([[Kathleen Turner]]): Chandlerov otac i Norin bivši suprug, transvestit, koji je redovno spominjan u prethodnim sezonama, ali ne i viđen. Odlučna pozvati ga na njihovo vjenčanje u epizodi &quot;The One with Chandler's Dad&quot;, Monica odvuče Chandlera na njegovu burlesku u Las Vegas, gdje je prvi put viđen u seriji, nastupajući pod imenom &quot;Helena Handbasket&quot;. Chandler ga poziva na vjenčanje&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;CDad&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Chandler's Dad |series= Prijatelji |airdate= 10. 5. 2001 |season= 7 |number= 22}}&lt;/ref&gt; te on i Nora otprate Chandlera do oltara u epizodi &quot;The One with Monica and Chandler's Wedding, Part 1&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Wedding&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Monica and Chandler's Wedding, Part 1 |series= Prijatelji |airdate= 17. 5. 2001 |season= 7 |number= 23}}&lt;/ref&gt; Nije se pojavio na svadbenom prijemu u epizodi &quot;The One After 'I Do'&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;I Do&quot;/&gt; iako se u izrezanoj sceni vidi kako plače na spratu nakon što Joey slučajno uništi njegovu haljinu. Lik Charlesa, koga glumi žena, ostavljen je dvosmislen, a podrazumijeva se da je zapravo transrodna žena.

=== Sezona 8 ===
==== Emma ====
'''Emma Geller-Green''' (Cali i Noelle Sheldon): Rachelina i Rossova kćerka. Iako je Ross prvobitno htio nazvati svoju kćerku &quot;Isabella,&quot; Rachel je zaplakala kad je odlučila da to ime ne odgovara djetetu, a bila je zgrožena preostalim izborom, [[Delilah]]. Monica ljubazno predlaže ime &quot;Emma,&quot; koje je odabrala za svoju buduću kćerku još kad je imala 14 godina, ali se, s obzirom na to da se &quot;ništa ne slaže dobro s 'Bing'&quot;, pomiruje s time &quot;da je propala&quot; i prepušta to ime Rachel da ga ona dadne svojoj kćerki.

=== Sezona 9 ===
==== Mike Hannigan ====
[[Datoteka:Paul Rudd (cropped).jpg|mini|upright|[[Paul Rudd]] glumio je Mikea Hannigana, Phoebeinog momka i supruga, u devetoj i desetoj sezoni]]
'''Michael &quot;Mike&quot; Hannigan''' ([[Paul Rudd]]): Phoebein momak i kasnije suprug. Početkom sezone Joey i Phoebe odlučuju otići na dvostruki sastanak, obećavajući da će naći jedno drugom partnere naslijepo.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Pediatrician&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Pediatrician |series= Prijatelji |airdate= 10. 10. 2002 |season= 9 |number= 3}}&lt;/ref&gt; Međutim, Joey zaboravlja na Phoebein sastanak i, u želji da spriječi da ona to otkrije, kad ona upita za ime muškarca s kojim joj je sredio sastanak, pretvara se da se muškarac zove Mike. Zatim ulazi u kafić i očajnički viče &quot;Mike!&quot; Hannigan se odaziva i biva uvučen na sastanak, što ne prolazi dobro kad Mike, slučajno, jasno daje do znanja Phoebe da zapravo ne poznaje Joeyja, a Joey pokušava popraviti situaciju, posljedično uznemirujući Phoebe i otkazujući svoj sastanak naslijepo s Mary-Ellen. Mikeu je žao Phoebe dok je posmatra kako odlazi, a kad je sutradan ponovo vidi u kafiću, razgovara s njom i objašnjava da je pristao biti uvučen na sastanak jer mu je bilo rečeno da će dobiti besplatnu večeru, što nije dobio, i sresti lijepu djevojku, što se jest dogodilo. Polaskana Phoebe pristaje kad je pozove na drugi sastanak,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Sharks&quot;&gt;{{cite episode|title= The One with the Sharks |series= Prijatelji |airdate= 17. 10. 2002 |season= 9 |number= 4}}&lt;/ref&gt; koji ispada podjednako loš kao i prvi zahvaljujući Rossu, koji slučajno uznemiri Phoebe prije sastanka, zbog čega ona provodi veći dio noći plačući na njegovom ramenu. Ross odlazi u Mikeovu kuću i pokušava mu objasniti da je slučajno uznemirio Phoebe, što pokreće lanac smiješnih događaja koji rezultiraju time da Mike na kraju odluči da još ima osjećaje prema Phoebe i u 16. epizodi devete sezone oni odlučuju živjeti zajedno.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Boob Job&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Boob Job |series= Prijatelji |airdate= 20. 2. 2003 |season= 9 |number= 16}}&lt;/ref&gt; Phoebe predlaže da bi se jednog dana mogli vjenčati, ali on joj govori da se, nakon svog zbrkanog razvoda, više nikad ne želi vjenčati, što rezultira prekidom. Emotivno nesposobni da budu odvojeni, pomiruju se u sljedećoj epizodi.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Memorial Service&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Memorial Service |series= Prijatelji |airdate= 13. 3. 2003 |season= 9 |number= 17}}&lt;/ref&gt; U finalu sezone Monica poziva Mikea na [[Barbados]] s ekipom prijatelja, gdje on zaprosi Phoebe u isto vrijeme kao i David. Ona ih odbija obojicu, ali govori Davidu da je Mike muškarac s kojim želi biti. Na početku desete sezone Mike je primoran prekinuti s Precious ([[Anne Dudek]]), djevojkom koju je viđao otkad je raskinuo s Phoebe, ali Phoebe (koja nervira Precious zovući je &quot;Susie&quot;), uvjeri Precious da ''ona'' ostavi njega.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Joey &amp; Rachel Kiss&quot;&gt;{{cite episode |title= The One After Joey and Rachel Kiss |series= Prijatelji |airdate= 25. 9. 2003 |season= 10 |number= 1}}&lt;/ref&gt; U petoj epizodi desete sezone Mike zvanično prosi Phoebe&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Rachel's Sister Babysits&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where Rachel's Sister Babysits |series= Prijatelji |airdate= 30. 10. 2003| season= 10 |number= 5}}&lt;/ref&gt; te ih Joey vjenča sedam epizoda kasnije ispred &quot;Central Perka&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Phoebe's Wedding&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Phoebe's Wedding |series= Prijatelji |airdate= 12. 9. 2004 |season= 10 |number= 12}}&lt;/ref&gt; Kad Phoebe nakratko promijeni ime u &quot;Princess Consuela Bananahammock&quot;,&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Consuela&quot;/&gt; Mike rekne da će on promijeniti ime u &quot;Crap Bag&quot; (&quot;Vreća smeća&quot;), što Phoebe natjera da vrati svoje ime. Nakratko se pojavljuje u posljednjoj epizodi, donoseći Moniki i Chandleru natpis &quot;Dobro došla na svijet, bebo Bing&quot;. On govori Phoebe da i on želi imati dijete, sa čim se ona složi.

==== Theodore i Bitsy Hannigan ====
'''Theodore i Bitsy Hannigan''' ([[Gregory Itzin]] i [[Cristine Rose]]): Mikeovi bogati, nadmeni roditelji. On im predstavi Phoebe&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Ross's Song&quot;/&gt; i ubrzo nakon toga oni jasno stave do znanja da ne odobravaju njihovu vezu jer ih iritiraju i zbunjuju njene čudne &quot;bubice&quot;, ali Mike im se usprotivi i izjavi svoju ljubav prema njoj pred njima i njihovo dvoje &quot;grešno dosadnih&quot; prijatelja (koje, također, zbunjuju Phoebine &quot;bubice&quot;). Oni kasnije upoznaju Joeyja, koji ih zbuni komentarom o tome kako je lijepo što &quot;njihovi klinci odrastaju&quot; (Phoebe mu je rekla da joj je on &quot;poput oca&quot;) i kasnije dolaze na vjenčanje. Theodore &quot;smrvi pilulu&quot; u suprugino piće na vjenčanju kako ona ne bi napravila scenu i ona djeluje sretno i bezbrižno.

==== Amy Green ====
[[Datoteka:Christina Applegate 2014 Comic Con (cropped).jpg|upright|mini|[[Christina Applegate]] glumila je Amy Green]]
'''Amy Green''' ([[Christina Applegate]]): jedna od Racheline dvije sestre. Prvi se put pojavila u osmoj epizodi devete sezone.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Rachel's Other Sister&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Rachel's Other Sister |series= Prijatelji |airdate= 21. 11. 2002 |season= 9 |number= 8}}&lt;/ref&gt; Dolazi kod Monike i Chandlera na večeru za Dan zahvalnosti, gdje se ljuti nakon što sazna da neće dobiti starateljstvo nad Emmom ako Rachel i Ross umru. Gruba, hedonistična, bezobrazna, amoralna, materijalistična i potpuno neosjetljiva na tuđa osjećanja, veoma iritira prijatelje svojim okrutno iskrenim mišljenjima o njima i sebičnim, egocentričnim stavom, ali djeluje kao da se pomalo plaši Monike, uvjerena da je luda (nakon što je svjedočila Monikinim bizarnim pravilima u vezi s jedenjem iz porculanskih tanjira koje su ona i Chandler dobili kao poklon povodom vjenčanja). Kada se Rachel i Amy kasnije posvađaju nakon što Amy, po Rachelinom mišljenju, uvrijedi Emmu, to rezultira tučom, prilikom koje su razbile jedan od Monikinih tanjira (zbog čega se Monica gotovo onesvijesti). Chandler ih tada obje ukori kao što bi to jedan otac uradio i zatraži da se Amy izvini zbog toga što je upropastila Dan zahvalnosti, što ona i učini. Kasnije joj daje nagovještaj da je njihova tuča bila &quot;prava stvar za uzbuđenje&quot;. Rachel se pomiruje s Amy nakon što joj ponudi da koristi popust koji ona ima u &quot;Ralph Laurenu&quot; kao zaposlenica.

Amy se ponovo pojavljuje u 5. epizodi 10. sezone, gdje govori Rachel da se planira udati za Myrona, oca svog bivšeg momka Marka, koji je bogat. Ipak, nakon Rachelinog savjeta da pokuša sama zarađivati otkazuje zaruke i prenoći u Rachelinom i Joeyjevom stanu. Rachel je pokušava naučiti odgovornosti puštajući je da čuva Emmu (koju Amy zove &quot;Ella&quot;, insistirajući na tome da je to ime ljepše) te je natjerati da prestane biti tako sebična i da učini nešto lijepo za nekoga. Na kraju, Amy odluči poslušati Rachelin savjet i učiniti nešto lijepo za Emmu. Samo, problem je u tome što je samozaokupljena i egocentrična Amy odlučila probušiti Emmine uši. Ross i Rachel užasnuti su i ljuti na nju, naročito nakon što otkrije da planira postati stilistica za bebe (što se kasnije ispostavlja kao promašaj). Ipak, Amy i Rachel ponovo se pomiruju na kraju epizode kad počnu tračati o tome kako se njihova sestra Jill prilično udebljala. To je bila indirektna referenca na tadašnju trudnoću Reese Witherspoon (koja glumi Jill).

Iako je Amy, poput njenog oca Leonarda, namjerno osmišljena kao neprijatan i nedopadljiv lik, humor koji je proizvodila uzrokovao je da, opet poput oca, postane zapamćena kao lik koji su ljubitelji serije &quot;voljeli mrziti&quot;. Applegate je 2003. osvojila Emmy za najbolju gostujuću glumicu u humorističkoj seriji za nastup u epizodi &quot;The One with Rachel's Other Sister&quot; te ponovo nominirana za izvedbu u epizodi &quot;The One Where Rachel's Sister Babysits&quot;.

==== Charlie Wheeler ====
[[Datoteka:Aisha Tyler SDCC 2014.jpg|mini|upright|[[Aisha Tyler]] glumila je Joeyjevu, a zatim Rossovu djevojku, također paleontologinju, u devetoj i desetoj sezoni]]
'''Charlie Wheeler''' ([[Aisha Tyler]]): privlačna profesorica paleontologije, u koju se Ross zaljubi u epizodi &quot;The One with the Soap Opera Party&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Soap Opera Party&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Soap Opera Party |series= Prijatelji |airdate= 24. 4. 2003 |season= 9 |number= 20}}&lt;/ref&gt; Planira je pozvati da izađu, ali biva prekasno kad ona umjesto toga izađe sa Joeyjem. Prvobitno ljut, Ross na kraju prihvata njihovu vezu i pomaže Joeyju da smisli inteligentna mjesta za sastanke u epizodi &quot;The One with the Fertility Test&quot;. Na Rossovoj paleontološkoj konferenciji na Barbadosu u finalu devete sezone Charlie kaže Joeyju da nemaju ništa zajedničko i prekida s njim. Potom se počne viđati s Rossom. U šestoj epizodi desete sezone ostavlja ga i vraća se svom ranijem momku, dr. Benjaminu Hobartu ([[Greg Kinnear]]).&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Ross's Grant&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with Ross's Grant |series= Prijatelji |airdate= 6. 11. 2003 |season= 10 |number= 6}}&lt;/ref&gt;

Lik Charlie osmišljen je kao odgovor na kritike koje je produkcijska ekipa serije dobijala zbog premalog broja nebjelačkkih likova. Charlie je bila tek drugi važniji sporedni lik koji tumači [[Afroamerikanci|tamnoputa]] glumica, nakon pojavljivanja [[Gabrielle Union]] u ulozi Kristen Lang u epizodi &quot;The One with the Cheap Wedding Dress&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Cheap Wedding Dress&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Cheap Wedding Dress |series= Prijatelji |airdate= 15. 3. 2001 |season= 7 |number= 17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |author= Jennifer Armstrong |date= 25. 4. 2003 |url= http://www.ew.com/ew/article/0,,444594,00.html |title= 'Friend' of the Day |work= Entertainment Weekly |url-status= live |archive-url= https://web.archive.org/web/20090225063831/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C444594%2C00.html |archive-date= 25. 2. 2009}}&lt;/ref&gt; Uloga nije specifično osmišljena za tamnoputu glumicu. Tyler je rekla za ''[[Tampa Bay Times|St. Petersburg Times]]'': &quot;Nadam se da će frustraciju [publike zbog manjka etničke / rasne raznolikosti] ublažiti činjenica da se, kad su kreirali ovu ulogu, nisu uplašili [težine koju nosi]. Osmislili su je da bude tako pametna i seksi i na višem nivou, nije bila tek neka crna djevojka u ''Prijateljima''.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |author= Eric Deggans |date= 12. 3. 2004 |url= http://www.sptimes.com/2004/03/12/Artsandentertainment/Swerving_again.shtml |title= Swerving again |work= St Petersburg Times |url-status= live |archive-url= https://web.archive.org/web/20090719091936/http://www.sptimes.com/2004/03/12/Artsandentertainment/Swerving_again.shtml |archive-date= 19. 7. 2009}}&lt;/ref&gt;

=== Sezona 10 ===
[[Datoteka:Anna Faris - Guardians of the Galaxy premiere - July 2014 (cropped).jpg|mini|desno|upright|[[Anna Faris]] glumila je Eriku, mladu trudnicu koja dozvoljava Moniki i Chandleru da usvoje njene blizance u 10. sezoni]]
==== Erica ====
'''Erica''' ([[Anna Faris]]): djevojka iz [[Cincinnati]]ja koja odlučuje dozvoliti Moniki i Chandleru da usvoje njene bebe u epizodi &quot;The One with the Birth Mother&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Birth Mother&quot;&gt;{{cite episode |title= The One with the Birth Mother |series= Prijatelji |airdate= 8. 1. 2004 |season= 10 |number= 9}}&lt;/ref&gt; Posjećuje New York u epizodi &quot;The One Where Joey Speaks French&quot; te razgleda turističke znamenitosti s Monicom i Chandlerom. Dobija trudove na kraju epizode &quot;The One with Rachel's Going Away Party&quot; i rađa blizance Eriku i Jacka u posljednjoj epizodi.

==== Jack i Erica Bing ====
'''Jack i Erica Bing''' — usvojena djeca Monike i Chandlera. Tumačili su ih Cristobal i Antonella. Otkriveno je da Monica i Chandler nisu znali da će dobiti blizance na usvajanje dok nisu rođeni. Chandler predloži da daju jedno od njih na daljnje usvajanje, ali Monica odbija, rekavši: &quot;Ne možemo ih razdvojiti. Oni su naša djeca i idu s nama.&quot;&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Last One&quot;/&gt;

==== Missy Goldberg ====
'''Missy Goldberg''' ([[Ellen Pompeo]]): žena s Rossovog i Chandlerovog koledža, na kojem se obojica dogovore da je neće pozvati na sastanak kako ne bi pokvarili prijateljstvo. Predstavljena je u epizodi &quot;The One Where the Stripper Cries&quot;.&lt;ref group=&quot;e&quot; name=&quot;Stripper Cries&quot;&gt;{{cite episode |title= The One Where the Stripper Cries |series= Prijatelji |airdate= 5. 2. 2004 |season= 10 |number= 11}}&lt;/ref&gt; Na okupljanju Chandler dozvoljava Rossu da prekine dogovor, jer je sad on oženjen, i otkriva se da su se Chandler i Missy mnogo puta ljubili na koledžu po završetku predavanja, i to u naučnim laboratorijama, koje Ross zove svojim &quot;terenom&quot;.

==== Benjamin Hobart ====
'''Benjamin Hobart''' ([[Greg Kinnear]]): paleontolog, [[Nobelova nagrada|nobelovac]] i bivši momak Rossove djevojke Charlie Wheeler, predstavljen u epizodi &quot;The One with Ross's Grant&quot;. Vidjevši Charlie prvi put nakon dugo vremena i upoznavši Rossa (koji ga zbunjuje šašavim komentarima), na kraju priznaje Rossu da je još zaljubljen u nju i zatim ga neuspješno pokušava uvjeriti da prekine s njom. Kad Ross odbije, Benjamin mu to zamjeri, što ispoljava postavljajući krajnje luckasta pitanja na Rossovom razgovoru za dodjelu subvencije. On i Charlie na kraju ponovo postaju par nakon što ga Ross natjera da prizna svoje postupke pred njom.

== Likovi u samo jednoj sezoni ==
=== Samo sezona 1 ===
==== Joseph Tribbiani Sr. i Gloria Tribbiani ====
Joseph i njegova supruga Gloria Tribbiani ([[Brenda Vaccaro]]), osim Joeyja, imaju i još sedam kćerki: Ginna, Tinna, Dina, Mary Angela, Mary Teresa, Veronica i Cooky. Joeyjev otac, Joseph Tribbiani Sr. ([[Robert Costanzo]]), pojavio se u 13. epizodi prve sezone, kada posjeti Joeyja, te Joey otkriva da njegov otac ima aferu s drugom ženom, Ronni ([[Lee Garlington]]). Joeyjeva majka Gloria, koja je sve vrijeme potajno znala za aferu, nalaže Joeyju da prestane pokušavati nagovoriti oca da je okonča jer joj je muž postao neobično lijep otkad ju je počeo varati. Prema Joeyjevim i Ginninim riječima, Gloria je bila jednom spomenuta u medicinskom časopisu zbog činjenice da su njene trudnoće bile odmah nakon njenog porođaja, što je rezultiralo time da je svako njeno dijete rođeno devet mjeseci nakon prethodnog. U sedmoj sezoni Joey je spomenuo da Gloria mrzi Poštu SAD-a i Irce. Joeyjevi roditelji pojavljuju se samo jednom u seriji, dok se otac ponovo pojavljuje u ''[[spin-off]]'' seriji &quot;Joey&quot;, čime je Robert Costanzo, uz Matta LeBlanca, postao jedini od glumačke ekipe ''Prijatelja'' koji se pojavio u ''Joeyju''.

=== Samo sezona 2 ===
{{sekcija}}

=== Samo sezona 3 ===
{{sekcija}}

=== Samo sezona 4 ===
{{sekcija}}

=== Samo sezona 5 ===
{{sekcija}}

=== Samo sezona 6 ===
{{sekcija}}

=== Samo sezona 7 ===
{{sekcija}}

=== Samo sezona 8 ===
{{sekcija}}

=== Samo sezona 9 ===
{{sekcija}}

=== Samo sezona 10 ===
{{sekcija}}

== [[Kameo]] uloge ==
{{div col}}
* [[Jill Goodacre]] (&quot;The One with the Blackout&quot;)
* [[Dick Clark]] (&quot;The One with the Monkey&quot;)
* [[Jay Leno]] (&quot;The One with Mrs. Bing&quot;)
* [[Jean-Claude Van Damme]] (&quot;The One After the Superbowl: Part 2&quot;)
* [[Isabella Rossellini]] (&quot;The One with Frank Jr.&quot;)
* [[Robin Williams]] (&quot;The One with the Ultimate Fighting Champion&quot;)
* [[Charlton Heston]] (&quot;The One with Joey's Dirty Day&quot;)
* [[Sarah, vojvotkinja od Yorka|Sarah Ferguson]] (&quot;The One with Ross's Wedding: Part 1&quot;)
* [[Richard Branson]] (&quot;The One with Ross's Wedding: Part 1&quot;)
* [[June Whitfield]] (&quot;The One with Ross's Wedding: Part 2&quot;)
* [[Hugh Laurie]] (&quot;The One with Ross's Wedding: Part 2&quot;)
* [[Gary Collins (glumac)|Gary Collins]] (&quot;The One Where Phoebe Hates PBS&quot;)
* [[Ralph Lauren]] (&quot;The One with Rachel's Inadvertent Kiss&quot;)
* [[McKenzie Westmore]] (&quot;The One with Joey's Award&quot;)
* [[Trudie Styler]] (&quot;The One with Monica's Boots&quot;)
* [[Matthew Ashford]] (&quot;The One with the Soap Opera Party&quot;)
* [[Kyle Lowder]] (&quot;The One with the Soap Opera Party&quot;)
* [[Farah Fath]] (&quot;The One with the Soap Opera Party&quot;)
* [[Alexis Thorpe]] (&quot;The One with the Soap Opera Party&quot;)
* [[Donny Osmond]] (&quot;The One Where the Stripper Cries&quot;)
* [[Leslie Charleson]] (&quot;The One Where the Stripper Cries&quot;)
{{div col end}}

== Reference ==
=== Primarne ===
; Iz ''Prijatelja'':
{{refspisak|30em|group=e|}}

; Ostalo:
{{refspisak|30em|group=m|}}

=== Sekundarni izvori ===
{{refspisak|2}}

=== Bibliografija ===
* {{cite book |last= Stallings |first=Penny |date=2000 |title=The Ultimate Friends Companion |url= |location=London |work= Channel 4 Books |page= |isbn=0752272314 |access-date= |ref= harv}}

{{raščistiti}}

{{Prijatelji (serija)}}

[[Kategorija:Prijatelji (serija)]]</text>
      <sha1>2t9eyr3seq5qv3okporstszyh41yj4j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>473437</id>
    <revision>
      <id>3427313</id>
      <parentid>3427269</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T20:46:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Sjednice */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15993" xml:space="preserve">{{Infokutija stranka
| ime_bosanski     = Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine
| izvorno_ime      = 
| logo             = HNS_Logo.png
| skraćenica       = HNS BiH
| vođa             = 
| predsjednik      = [[Dragan Čović]]
| predsjedavajući  = [[Božo Ljubić]]
| generalni_sekretar = [[Josip Merdžo]]
| sekretar         = 
| glasnogovornik   = 
| osnivač          = Predstavnici hrvatskog naroda u BiH&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hnsbih.ba/deklaracija-hns-a-bih-sa-1-zasjedanja-novi-travnik-28-listopada-2000/|title=DEKLARACIJA HNS-a BiH sa 1. zasjedanja (Novi Travnik, 28.listopada 2000.)|date=2000-10-28|website=HNS BiH|language=hr|access-date=2022-08-06}}&lt;/ref&gt;
| godina osnivanja = 28. oktobar 2000.
| raspuštena       = 
| prethodnik       = 
| nasljednik       = 
| slogan           = Ustrajno!
| himna            = 
| sjedište         = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]]
| adresa           = '''Predsjedništvo: '''&lt;br&gt;Nikole Šubića Zrinskog 3A&lt;br&gt;'''Glavno vijeće: '''&lt;br&gt;Trg hrvatskih velikana bb (Rondo)
| novine           = 
| mladi_ogranak    = 
| broj članova     = 
| politička_pozicija = 
| ideologija       = [[Hrvatski nacionalizam]]
| međunarodno_članstvo = 
| evropska_stranka = 
| boje             = {{colorbox|#AE9A64}} {{colorbox|red}} {{colorbox|white}}
| sestrinske_stranke = 
| skupština1       = [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom BiH]]
| broj_mandata1    = {{Infokutija stranka/mandati|5|42|#AE9A64}}
| skupština2       = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda BiH]]
| broj_mandata2    = {{Infokutija stranka/mandati|4|15|#AE9A64}}
| skupština3       = [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom FBiH]]
| broj_mandata3    = {{Infokutija stranka/mandati|18|98|#AE9A64}}
| skupština4       = [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda FBiH]]
| broj_mandata4    = {{Infokutija stranka/mandati|14|58|#AE9A64}}
| veb-sajt         = [http://www.hnsbih.ba/ hnsbih.ba]
}}

'''Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine''' ('''HNS BiH''') krovna je organizacija hrvatskih [[Politika|političkih]] stranaka u [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Bosni i Hercegovini.]]

== Historija ==
Uoči [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|izbora 2000. godine]], kao odgovor na proces većine [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini]] koji je kulminirao nametanjem Barryevih izmjena i dopuna Izbornih pravila i propisa u [[Bosna i Hercegovina|BiH]], prva sjednica (osnivačka sjednica) Hrvatskog narodnog sabora BiH održana je 28. oktobra 2000. godine u [[Novi Travnik|Novom Travniku]], gdje je usvojena Deklaracija o pravima i položaju [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskog naroda u BiH]].

Na osnovu zaključaka Hrvatskog narodnog sabora BiH, hrvatski član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] [[Ante Jelavić]] podnio je 6. decembra 2000. godine [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu BiH]] zahtjev za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Izbornih pravila i propisa (&quot; Barryjevi amandmani &quot;) po kojima se biraju predstavnici za [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda FBiH]] i [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda BiH]] iz reda [[Hrvati|hrvatskog naroda]], izmijenjen i dopunjen 22. decembra 2000. godine s prijedlogom za donošenje privremene mjere, ali je [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavni sud BiH]] ponovnim glasanjem odbio ovaj zahtjev zbog nedostatka nadležnosti u slučaju.

Nakon treće sjednice Hrvatskog narodnog sabora BiH održanog 3. marta 2001. godine u [[Mostar|Mostaru,]] na kojem su donesene odluke o uspostavi Međukantonalnog-međuopćinskog vijeća kao privremenog oblika [[Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini|hrvatske samouprave u BiH]] i Platforme o demokratskoj i samoodrživoj [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik]] [[Wolfgang Petritsch]] smijenjuje [[Ante Jelavić|Antu Jelavića]] s mjesta hrvatskog člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] i predsjednika [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]] s obrazloženjem da su te odluke ugrozile ustavni poredak [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] s ciljem stvaranja hrvatske federalne jedinice u [[Bosna i Hercegovina|BiH]].

U prvoj polovini 2002. [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] i stranke okupljene pod pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora BiH nisu potpisale tzv. Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hrt.hr/arhiv/2002/03/27/HRT0008.html|title=Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama|website=Hrvatska radiotelevizija|accessdate=17. 3. 2021|archive-date=21. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161221111040/http://www.hrt.hr/arhiv/2002/03/27/HRT0008.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; koje je predložio [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik]] [[Wolfgang Petritsch]], a prihvatio predstavnik [[Savez za promjene (Bosna i Hercegovina)|Saveza za promjene]] [[Krešimir Zubak]], nakon čega su hrvatski predstavnici iz stranaka Hrvatskog narodnog sabora odbili Petritscheve amandmane &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hrt.hr/arhiv/2002/04/19/HRT0057.html|title=Petritschevi ustavni amadmani|website=Hrvatska radiotelevizija|accessdate=17. 3. 2021|archive-date=21. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161221100825/http://www.hrt.hr/arhiv/2002/04/19/HRT0057.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; na [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustav FBiH]] zasnovan na tzv. Sarajevski sporazum u Parlamentu FBiH, pa ih je [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] [[Wolfgang Petritsch]] svojom odlukom nametnuo uz pomoć bonskih ovlasti.

Predsjednik Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora bio je [[Ante Jelavić]], predsjednik [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] i tadašnji hrvatski član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]]. Tri potpredsjednika predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH bili su [[Zdravko Hrstić]] ( [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] ), [[Ante Pašalić]] ( [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU BiH]] ) i [[Petar Milić]] (osnivač [[Hrvatski demokršćani|Hrvatskih kršćanskih demokrata]] ).&lt;ref name=&quot;HRT&quot;&gt;[http://www.hrt.hr/arhiv/2000/10/28/ HRT.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140220050828/http://www.hrt.hr/arhiv/2000/10/28/ |date=20. 2. 2014 }} Utemeljiteljsko zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora u Novom Travniku&lt;/ref&gt;

Hrvatski narodni sabor, kao vrhovno tijelo [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata u Bosni i Hercegovini]], obnovljen je nakon devet godina u vrijeme političke krize u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] s ciljem sprečavanja majorizacije [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata u Bosni i Hercegovini]] . Predsjednik [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] [[Dragan Čović]] i predsjednik [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|Hrvatske demokratske zajednice 1990.]] [[Božo Ljubić]] 22. marta 2011. godine najavili su obnovu Hrvatskog narodnog sabora nakon formiranja [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Hercegovina.]] Federalna vlada formirana je 17. marta i nije uključivala stranke za koje je glasala većina [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkih Hrvata]], tj. nije uključivala ta dva HDZ-a. Vladu su činile [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine]], [[Stranka demokratske akcije]], [[Narodna stranka Radom za boljitak|Narodna stranka za boljitak]] i [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine]] . Predsjednici oba HDZ-a vladu su nazvali nezakonitom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.vecernji.ba/vijesti/hrvatski-narodni-sabor-clanak-267874|title=Hrvatski narodni sabor|date=|publisher=Večenji list|accessdate=}}&lt;/ref&gt;

Sabor je obnovljen 19. aprila 2011. godine u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača u [[Mostar]]u . Na četvrtoj sjednici Hrvatskog narodnog sabora BiH odlučeno je da hrvatske političke stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora BiH započnu dugu političku borbu za ravnopravnost [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata u BiH]], što znači promjenu [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]] i Izbornog zakon.&lt;ref name=&quot;Vecernji1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.vecernji.hr/vijesti/hrvati-traze-federalnu-jedinicu-ne-prihvacaju-vlast-federaciji-clanak-278348|title=Hrvati traže federalnu jedinicu i ne prihvaćaju vlast u Federaciji|last=|first=|date=|website=Vecernji list|publisher=|accessdate=}}&lt;/ref&gt;

[[Dragan Čović]] izabran je za predsjednika Predsjedništva HNS-a, a Božo Ljubić za predsjednika Glavnog vijeća HNS-a političko-operativnog tijela HNS-a, koje je osnovano s ciljem koordinacije politike u svim područjima u kojima žive [[Hrvati]]. Glavno vijeće je također osnovano s ciljem lobiranja za hrvatsku stvar u [[Washington, D.C.|Washingtonu]] i [[Bruxelles|Briselu]].&lt;ref name=&quot;Vecernji1&quot; /&gt; HNS ima oko 700 zastupnika, a glavni cilj mu je uspostaviti treću [[Upravna jedinica|federalnu jedinicu]] (entitet) s hrvatskom većinom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.vecernji.hr/vijesti/hrvati-bih-pocinju-tihi-otpor-vlastima-sarajevu-clanak-277971|title=Hrvati u BiH počinju tihi otpor vlastima u Sarajevu|last=Krešić|first=Zoran|date=|publisher=Večernji list|accessdate=}}&lt;/ref&gt;

Na 5. sjednici održanoj 2013. godine na početku Sabora izabrano je Radno predsjedništvo HNS-a BiH, na čelu s predsjednikom HNS-a BiH i predsjednikom [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]] [[Dragan Čović|Draganom Čovićem]], te Odbor za vjerodajnice na čelu sa Josipom Merdžem kao predsjednikom.&lt;ref name=&quot;HKV&quot;&gt;[http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=26977:poelo-5-zasjedanje-hrvatskog-narodnog-sabora-hns-bih&amp;catid=24:bih-vijesti&amp;Itemid=100 Počelo 5. zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH ] 6. travnja 2013.&lt;/ref&gt;

== Članovi ==
Nakon posljednje sjednice Hrvatskog narodnog sabora, članice HNS-a su:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hnsbih.ba/clanice-hns-bih/|title=Članice - Hrvatski narodni sabor BiH|website=HNS BiH|language=bs-BA|accessdate=17. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Logo
!Ime političke stranke
!Skr.
!Predsjednik
|-
|[[Datoteka:Logo of the HDZ BiH.svg|bez_okvira|70x70piksel]]
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]]
|HDZ BiH
|[[Dragan Čović]]
|-
|[[Datoteka:Logo of the HDZ 1990.svg|bez_okvira|70x70piksel]]
|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]
|HDZ 1990
|Ilija Cvitanović
|-
|[[Datoteka:HNP Logo.png|bez_okvira|70x70piksel]]
|[[Hrvatski nacionalni pomak]]
|HNP
|Ivan Vukadin
|-
|[[Datoteka:Logo of the HRS.svg|bez_okvira|70x70piksel]]
|[[Hrvatska republikanska stranka]]
|HRS
|Slaven Raguž
|-
|[[Datoteka:Logo of HSP-BiH.svg|bez_okvira|100x100px]]
|[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine]]
|HSP BiH
|Stanko Primorac
|-
|[[Datoteka:HSS SR Logo.jpg|bez_okvira|91x91px]]
|[[Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić]]
|HSS SR
|Anto Lozančić
|-
|[[Datoteka:HSSBiH Logo.png|bez_okvira|82x82px]]
|[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine]]
|HSS BiH
|Mario Karamatić
|-
|[[Datoteka:HS HKDU - HRAST Logo.jpg|bez_okvira|70x70piksel]]
|[[Hrvatski savez HKDU - HRAST]]
|HS HKDU - HRAST
|Pero Barbarić Pepi&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://glasbrotnja.net/hrvatski-savez-hkdu-hrast-hnl-zajednicki-izlaze-izbore-2018/|title=Hrvatski savez HKDU-Hrast i HNL zajednički izlaze na izbore 2018.|date=10. 10. 2017|website=Glas Brotnja|language=bs-BA|accessdate=17. 3. 2021|archive-date=14. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171014122306/http://glasbrotnja.net/hrvatski-savez-hkdu-hrast-hnl-zajednicki-izlaze-izbore-2018/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:HSPAS Logo.jpg|bez_okvira|89x89px]]
|[[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine]]
|HSPAS
|Milijan Nakić
|-
|[[Datoteka:HKDU logo.jpg|bez_okvira|70x70piksel]]
|[[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine]]
|HKDU BiH
|Ivan Musa
|-
|[[Datoteka:Ba-hdu.PNG|bez_okvira|70x70piksel]]
|[[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine]]
|HDU BiH
|Miro Grabovac Titan
|-
|[[Datoteka:Logo_HNL.jpg|bez_okvira|70x70piksel]]
|[[Hrvatska nezavisna lista]]
|HNL
|Josip Perić&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|-
|[[Datoteka:HLL Logo.png|bez_okvira|73x73px]]
|[[Hrvatska lista za Livno]]
|HLL
|Jakov Perković&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bljesak.info/vijesti/politika/napadnut-predsjednik-hrvatske-liste-za-livno/248844|title=Napadnut predsjednik Hrvatske liste za Livno|website=Bljesak.info|language=bs-BA|accessdate=17. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:CNS - Capljina u srcu Logo.png|bez_okvira|70x70piksel]]
|[[Čapljinska neovisna stranka – Čapljina u srcu]]
|ČNS
|Mirko Vasilj&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/revizija/2017/Izvjestaji/P/Capljinska_neovisna_stranka_Capljina_u_srcu.pdf|title=Izvjestaj - Čapljinska neovisna stranka – Čapljina u srcu}}&lt;/ref&gt;
|}


== Sjednice ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Sjednice&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hnsbih.ba/zasjedanja-hns-bih/|title=Zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora|website=HNS BiH|language=bs-BA|accessdate=17. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;
! Datum
! Mjesto
|-
| Prva sjednica
| 28. oktobra 2000.
| [[Novi Travnik]]
|-
| Druga sjednica
| 16. decembra 2000.
| [[Tuzla]]
|-
| Treća sjednica
| 3. marta 2001.
| rowspan=&quot;7&quot; | [[Mostar]]
|-
| Četvrta sjednica
| 19. aprila 2011.
|-
| Peta sjednica
| 6. aprila 2013.
|-
| Šesta sjednica
| 28. februara 2015.
|-
| Sedma sjednica
| 28. januara 2017.
|-
| Osma sjednica
| 26. januara 2019.
|-
|Deveta sjednica
|4. juni 2021.
|}

== Zastupljenost u skupštinama Federacije BiH ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Kanton
! Broj predstavnika
|-
| {{ZID|Unsko-sanski kanton}} 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|25|#AE9A64}}
|-
| {{ZID|Posavski kanton}} 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|14|21|#AE9A64}}
|-
| {{ZID|Tuzlanski kanton}} 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|35|#AE9A64}}
|-
| {{ZID|Zeničko-dobojski kanton}} 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|35|#AE9A64}}
|-
| {{ZID|Bosansko-podrinjski kanton Goražde}} 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|25|#AE9A64}}
|-
| {{ZID|Srednjobosanski kanton}} 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|10|30|#AE9A64}}
|-
| {{ZID|Hercegovačko-neretvanski kanton}} 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|16|30|#AE9A64}}
|-
| {{ZID|Zapadnohercegovački kanton}} 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|23|23|#AE9A64}}
|-
| {{ZID|Kanton Sarajevo}} 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|35|#AE9A64}}
|-
| {{ZID|Kanton 10}} 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|16|25|#AE9A64}}
|-
! Ukupno 
| style=&quot;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|72|282|#AE9A64}}
|}

== Također pogledajte ==

* [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]]
* [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]]
* [[Dragan Čović]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.hnsbih.ba/ Službena stranica HNS-a]

[[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Političke stranke osnovane 2000.]]
[[Kategorija:Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Hrvatski nacionalizam]]</text>
      <sha1>4haet93v7ebof2zhe1psp5tf7bmedvp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Guido da Siena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>487583</id>
    <revision>
      <id>3427309</id>
      <parentid>3417177</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T18:32:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7580" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               =Guido da Siena
| slika             =
| opis_slike        =
| datum_rođenja     =približno 1230
| mjesto_rođenja    =[[Siena]], [[Republika Siena]]
| datum_smrti       =približno 1290
| mjesto_smrti      =Siena [[Republika Siena]]
| nacionalnost      =
| obrazovanje       =
| supružnik         =
| period            =kasna [[gotika]], [[Italijansko-bizantijsko slikarstvo]]
| vrsta_umjetnosti  =slikarstvo
| djela             =[[Madona na prijestolju (Guido da Siena|Madona na prijestolju]], [[Madona sa svecima (Guido da Siena)|Madona sa svecima]]
| utjecao           =
| utjecali          =[[Bizantijska umjetnost za vrijeme vladavine dinastije Paleolog|Bizantijsko slikarstvo]]
| nagrade           =
| potpis            =
| web-stranica      =
}}

'''Guido da Siena''' bio je [[italija]]nski slikar koji je radio u [[Siena|Sieni]] između 1260 - 1290 godine tokom duecento perioda u italijanskom predrenesansnom slikarstvu. Slikao je u [[Italijansko-bizantijski stil|italijansko-bizantijskom stilu]] i bio je vodeći sijenski slikar do dolaska Duccia. Zajedno sa [[Coppo di Marcovaldo|Coppom di Marcovaldom]] i [[Duccio di Buoninsegna|Ducciom]] smatra se osnivačem [[Sijenska škola|sijenske škole]] slikarstva.

== Umjetničko stvaralaštvo ==
Nema dokumentovanih podataka o umjetnikovom životu, pa se stoga njegova umjetnička karijera može rekonstruirati samo kroz slikarska djela koja je uradio. Prvenstveno je poznat po slici koja je sada podijeljena na nekoliko dijelova.&lt;ref name= &quot;AT&quot;&gt;{{Cite web|url= http://www.travelingintuscany.com/art/guidoofsiena.htm|title= Art in Tuscany: Guido da Siena|work= travelingintuscany.com|accessdate= 21. 1. 2022}}&lt;/ref&gt; Ovo je nekada bio dio iste [[Kompozicija (likovna)|kompozicije,]] koja je prvobitno bila [[triptih]]. Ujedno, to je i jedino djelo koje mu svi autoriteti iz historije italijanskog slikarstva pripisuju. Glavni dio u ovom djelu je velika slika &quot;Bogorodice sa djetetom na prijestolju&quot; sa šest anđela iznad, koja se nekada čuvala u crkvi San Domenico u Sieni, kasnije je premještena u [[Palazzo Pubblico (Siena)|Palazzo Pubblico]] u Sieni. Nosi rimovani [[Latinski jezik|latinski]] natpis, koji daje slikarevo ime kao &quot;Guido de Senis&quot;, sa datumom iz 1221. godine.&lt;ref name=&quot;britannica&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.britannica.com/biography/Guido-da-Siena|title= ''Italian painter: Guido da Siena''|work= britannica.com|accessdate= 21. 1. 2022}}&lt;/ref&gt; Ne postoji ništa posebno što bi ovu sliku razlikovalo od ostalih djela iz istog perioda osim što su glave Bogorodice i djeteta mnogo superiornije – po prirodnom karakteru i gracioznom dostojanstvu – od svega naslikanog prije [[Cimabue]]a.&lt;ref name=&quot;AT&quot;/&gt; Pojedini kritičari umjetnosti na stilskim osnovama tvrde da je ovo djelo moralo biti naslikano između 1262. i 1286. godine i da je datum pronađen na oltarnoj slici krivotvoren kada je preslikan na prijelazu iz 14. vijeka. Većina se slaže da je rani datum originalan, što stavlja Guida da Sienu daleko ispred ostalih italijanskih slikara njegovog vremena.&lt;ref name=&quot;britannica&quot;/&gt; [[Benediktinci|Benediktinski]] samostan u istom gradu ima trouglasti vrh ovog triptiha na kojem je prikazan ''&quot;Spasitelj u blagoslovu&quot;'', sa dva anđela. Iako slika daje efekt veličanstvenosti i prati bizantijske konvencije ikonografije, figure u određenoj mjeri opuštaju krute linearne obrasce koji su do tog vremena bili konvencionalni u srednjoitalijanskom slikarstvu. Na osnovu ove slike niz drugih panoa, od kojih se većina nalazi u Sienskoj Pinakoteci, bili su pripisani Guidi da Siena,&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095911583|title= ''Guido da Siena''|work= oxfordreference.com|accessdate= 21. 1. 2022}}&lt;/ref&gt; poput:  &quot;sv. Dominik&quot; (Fogg Art Museum, Cambridge, Massachusets), &quot;Ustoličenje sv. Petra&quot; i &quot;Madona i četiri sveca&quot; (obje u Pinacoteca Nazionale, Siena). 

=== Stil i baština ===
Guido da Siena bio je jedan od prvih italijanskih slikara koji je prekinuo sa stoljetnim konvencijama bizantijskog slikarstva, kao što su kruta kompoziciona ravnoteža i frontalnost. Iako precizno određivanjae datuma njegovog slikarskod rada nije utvrđeno, jasno je da je on unio više spontanih gestova i scena ljudske nježnosti u italijansko slikarstvo 13. vijeka, čime je pomogao u kasnijem prihvaćanju emotivnog [[Gotika|gotičkog]] slikarstva u Italiji.&lt;ref name=&quot;britannica&quot;/&gt;
Stilski, Guido pokazuje slikarsku obuku povezanu sa primjerom [[Coppo di Marcovaldo|Coppa di Marcovalda]], od koga je preuzeo izražene efekte [[Chiaroscuro|chiaroscura]] (odnosa svjetlosti i tame) i određenu apstraktnost proisteklu iz [[Bizantijska umjetnost|bizantijske umjetnosti]]. Na slici pod nazivom ''&quot;Dossale br. 7&quot;'', koja potječe iz 1270. godine, može se vidjeti živopisnija slika i omekšani chiaroscuro, prilagođavajući se kolegama poput [[Dietisalva di Speme]] i [[Rinaldo da Siena]] koji su počeli da se zanimaju za prve slikarske rezultate [[Cimabue]]a. U kasnoj fazi u njegovom djelu ''&quot;Raspeće&quot;'' (pogledati galeriju) bilježimo poznavanje zrelijih firentinskih slikarskih djela poput: ''&quot;Raspeća&quot;'' za crkvu Santa Croce, koje je poslužilo kao model za modeliranje Hristovih kukova, kao i utjecaj reljefa, zatim propovjedaonica [[Sienska katedrala|Sienske katedrale]] koju je [[Nicola Pisano|Nicola Pisano]] završio 1268. godine. Među kasnijim djelima, poput ''&quot;Posljednjeg suda&quot;'', koje se čuva u Muzeju sakralne umjetnosti u [[Grosseto|Grossetu]], boja je ublažena i možda već nadahnuta prvim Ducciovim remek-djelima.&lt;ref&gt;Paul Crenshaw, ''The Art Lover's Guide to Understanding Symbols in Paintings'', izdavač Universe Publishing 2009. godine, {{ISBN|978-07893-1891-6}}, str. 10-307&lt;/ref&gt; 

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Madonna71.jpg|''Madona na prijestolju sa djetetom (Maestà)'', približno 1270. godine, Palazzo Publico u Sieni
Datoteka:Annunciation - Google Art Project.jpg|''Nаvjеštеnjе'', 1262 – 1279, Univerzitetski muzej likovnih umjetnosti
Datoteka:Fuga in Egitto.jpg|''Putovanje u Egipat'', 1270-te, Muzej Lindеnаu
Datoteka:Guido Da Siena - Flagellation - WGA10988.jpg|''Hristovo bičevanje'', 1270-tе, Muzej Lindenau
Datoteka:Guido Da Siena - Christ Crucified - WGA10989.jpg|''Razapinjanje Hrista na krst'', 1270-tе, tempera na drvenoj podlozi, dimenzije 40x52 cm
Datoteka:Guido da siena, madonna col bambino e santi.jpg|''Madona sa svecima'' (sv. Franjo Asiški, Ivan Krstitelj, Ivan Bogoslov, Marija Magdalena)
Datoteka:Guido da siena, giudizio universale di grosseto 2.jpg|Posljednji sud, 1280-e, Muzej sakralne umjetnosti u Grossetu
Datoteka:Guido da Siena - Anbetung der Heiligen 1.jpg|Poklonjenje magova, 1275 - 80, [[tempera]] i [[zlato]] na drvenoj podlozi od topole, dimenzije 33,9 X 45,9 cm, Muzej Lindenau 
Datoteka:Biccherna 06, guido da siena, don bartolomeo monaco di san galgano camarlingo, gen-giu 1276, 01.jpg|Biccherna don Bartolomeo Monaco di San Galgano Camarlingo, januar - juni 1276. godine, ukrasna ploča iz godišnjih registara općinske riznice Siene, Biccherna je naziv za riznicu i poreski ured općine Siena korišten između 13. i 19. vijeka 
Datoteka:Guido da Siena - The Crucifixion - 1871.2 - Yale University Art Gallery.jpg|''Raspeće'', 1270 - 1280, Umjetnička galerija [[Univerzitet Yale|Univerziteta Yale]] 
&lt;/gallery&gt;  

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Rođeni 1230.]]
[[Kategorija:Umrli 1290.]]
[[Kategorija:Biografije, Siena]]
[[Kategorija:Italijanski slikari]]
[[Kategorija:Slikari gotike]]</text>
      <sha1>8picuxrdii4mjv2udse1m4mprsdilqb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Link building</title>
    <ns>0</ns>
    <id>490313</id>
    <revision>
      <id>3427323</id>
      <parentid>3411977</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T22:52:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Feohfang</username>
        <id>144853</id>
      </contributor>
      <comment>Reverted to revision 3410906 by [[Special:Contributions/Roman, Alexej and Vładimir|Roman, Alexej and Vładimir]] ([[User talk:Roman, Alexej and Vładimir|talk]]): Rv cross wiki linkspam (TwinkleGlobal)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8836" xml:space="preserve">{{wiki}}
U području optimizacije za tražilice (SEO), link building opisuje radnje koje imaju za cilj povećanje broja i kvaliteta ulaznih linkova na web stranicu s ciljem povećanja rangiranja te stranice ili web stranice na pretraživačima. Ukratko, izgradnja linkova je proces uspostavljanja relevantnih hiperlinkova (koji se obično nazivaju linkovi) na web stranicu sa vanjskih stranica. Izgradnja linkova može povećati broj visokokvalitetnih linkova koji upućuju na web stranicu, zauzvrat povećavajući vjerovatnoću da će web stranica biti visoko rangirana u rezultatima tražilice. Izgradnja linkova je također dokazana marketinška taktika za povećanje svijesti o brendu.

== Tipovi Linkova ==

=== Urednički link ===
Urednički link su linkovi koje nisu stečene plaćanjem novca, traženjem, trgovanjem ili razmjenom. Ovi linokvi privlače zbog dobrog sadržaja i marketinških strategija web stranice. Ovo su linkovi koje vlasnik web stranice ne mora tražiti jer ih prirodno daju drugi vlasnici web stranice.

=== Resursni link ===
Link resursa su kategorija veza, koje mogu biti jednosmjerne ili dvosmjerne, obično se nazivaju &quot;resursi&quot; ili &quot;informacije&quot; u navigacijskim trakama, ali ponekad, posebno u ranim, manje podijeljenim godinama Weba, jednostavno se nazivaju &quot;linkovi&quot;. U osnovi, to su hiperveze na web stranicu ili određenu web stranicu koja sadrži sadržaj za koji se vjeruje da je koristan, koristan i relevantan za posjetitelje stranice koji uspostavljaju vezu.

Posljednjih godina, veze do resursa su dobile na značaju jer je većina velikih pretraživača jasno stavila do znanja da – Googleovim riječima – „kvantitet, kvalitet i relevantnost linkova računaju na vašu ocjenu“.

Pretraživači mjere vrijednost i relevantnost web stranice analizirajući veze na web stranicu s drugih web stranica. Rezultirajuća “popularnost linkova” je mjera za broj i kvalitet linkova na web stranicu. Sastavni je dio rangiranja web stranice na pretraživačima. Pretraživači istražuju svaku od veza do određene web stranice kako bi odredili njenu vrijednost. Iako je svaki link na web stranicu glas u njegovu korist, ne računaju se svi glasovi jednako. Veb lokacija sa sličnim sadržajem kao i veb lokacija koja prima dolazni link ima veću težinu od nepovezanog sajta, a dobro cenjena veb lokacija (kao što je univerzitet) ima veći kvalitet linka od nepoznate ili neugledne veb lokacije.[5][samostalno] objavljen izvor?]

Tekst linkova pomaže pretraživačima da kategoriziraju web stranicu. Inzistiranje motora na tome da linkovi resursa budu relevantni i korisni, razvijeno je zato što su mnoge metode umjetne izgradnje linkova korištene isključivo za neželjene tražilice, tj. da bi se &quot;prevarili&quot; algoritmi motora da dodijele sajtovima koji koriste ove neetičke uređaje nezasluženo visok rang stranica i/ili povratne pozicije.

Google je upozorio programere stranica da izbjegavaju &quot;besplatne za sve&quot; veze, šeme popularnosti veza i podnošenje web stranice hiljadama pretraživača, s obzirom da su ove taktike obično beskorisne vježbe koje ne utiču na rangiranje web stranice u rezultatima glavnih pretraživača. Već dugi niz godina, glavni [koji?] pretraživači koriste tehnologiju dizajniranu da „označe crvenu zastavu“ i potencijalno kažnjavaju stranice koje koriste takve prakse.

=== Stečena veza ===
Ovo su linkovi koje je vlasnik web stranice stekao putem plaćanja ili distribucije. Poznate su i kao organski dobijene veze. Takve veze uključuju reklame za linkove, plaćeno povezivanje, distribuciju članaka, linkove direktorija i komentare na forumima, blogovima, člancima i drugim interaktivnim oblicima društvenih medija.

=== Recipročni link ===
Recipročni link je međusobna veza između dva objekta, obično između dvije web stranice, kako bi se osigurao zajednički promet. Na primjer, Igor i Branimir imaju web stranice. Ako se Igor web stranica povezuje sa Branimir web lokacijom, a Brnimir web stranica povezuje s Igor web lokacijom, web stranice su međusobno povezane. Vlasnici web stranica često šalju svoje stranice u direktorije za razmjenu linkova kako bi postigli viši rang u pretraživačima. Recipročno povezivanje između web stranica više nije važan dio procesa optimizacije tražilice. Godine 2005, sa svojim Jagger 2 ažuriranjem, Google je prestao davati zasluge recipročnim linkovima jer to ne ukazuje na stvarnu popularnost linkova.

=== Komentari na blogu i forumu ===
Korisnički generisani sadržaji kao što su komentari na blogovima i forumima sa linkovima mogu da podstaknu vredan saobraćaj preporuka ako su dobro osmišljeni i ako se odnose na diskusiju o postu na blogu. Međutim, ovi linkovi gotovo uvijek sadrže nofollow ili noviji ugc atribut koji signalizira da Google ne bi trebao uzeti ovo u svoje rangiranje. Forum link building je poznat jos od ranih 2000tih i dalje je aktivna i pouzdana metoda u izgradnji novih linkova, i veza sa ostalim web stranicama.

=== Directionary linking ===
Imenici web stranica su liste veza do web stranica koje su razvrstane u kategorije. Vlasnici web stranica mogu poslati svoje stranice u mnoge od ovih direktorija. Neki direktoriji prihvataju plaćanje za uvrštavanje u njihov imenik dok su drugi besplatni.

=== Social bookmarking ===
Društveno označavanje je način spremanja i kategorizacije web stranica na javnoj lokaciji na webu. Budući da oznake imaju sidreni tekst te se dijele i pohranjuju javno, skeniraju ih pretraživači za indeksiranje i imaju vrijednost optimizacije za tražilice.

=== Imagine linking ===
Image linking je način slanja slika, kao što je infografika, u direktorije slika i njihovo povezivanje na određeni URL.

=== Guest blogging ===
Također poznata kao gostujuće objavljivanje, popularna je SEO tehnika koja se sastoji od pisanja dijela sadržaja za drugu web stranicu s ciljem da se dobije veća vidljivost i eventualno da se vrati na web stranicu autora. Prema Google-u, takvi linkovi se smatraju neprirodnim i općenito bi trebali sadržavati atribut nofollow.

== Blackhat link building ==
U ranim inkarnacijama, kada se Google algoritam oslanjao na dolazne linkove kao pokazatelj uspjeha web stranice, Black Hat SEO-ovi su manipulirali rangiranjem web stranica kreirajući šeme za izgradnju linkova, kao što je pravljenje pomoćnih web stranica za slanje linkova na primarnu web stranicu. Sa obiljem dolaznih linkova, glavna web stranica je nadmašila mnoge renomirane stranice. Međutim, sukobe zbog obezvređivanja od strane velikih pretraživača prilikom izgradnje linkova mogu uzrokovati vlasnici weba koji koriste druge strategije crnog šešira. Black hat link building se eksplicitno odnosi na proces sticanja što je moguće više veza uz minimalan napor.

Penguin algoritam je kreiran da eliminiše ovu vrstu zloupotrebe. U to vrijeme, Google je pojasnio svoju definiciju &quot;loše&quot; veze: &quot;Sve veze koje imaju za cilj manipulirati rangiranjem web stranice u rezultatima Google pretraživanja mogu se smatrati dijelom šeme veza.&quot;

Kod Penguina nije kvantitet linkova poboljšao rangiranje stranice već kvalitet. Od tada, Googleov tim za web spam pokušava spriječiti manipulaciju njihovim rezultatima pretraživanja putem izgradnje linkova. Glavni brendovi, uključujući J.C. Penney, BMW, Forbes, Overstock.com i mnogi drugi, primili su stroge kazne za svoje rangiranje u pretraživanju zbog upotrebe neželjenih i neusporedivih taktika izgradnje linkova.

5. oktobra 2014. Google je lansirao novo ažuriranje algoritma Penguin 3.0 kako bi kaznio one stranice koje koriste taktiku izgradnje crnih šešira veza za izgradnju neprirodnih linkova za manipulaciju pretraživačima. Ažuriranje je uticalo na 0,3% upita na engleskom jeziku širom svijeta.

Black hat SEO bi se takođe mogao nazvati Spamdexing, koji koristi druge crne SEO strategije i taktike izgradnje linkova. Neke strategije izgradnje linkova crnog šešira uključuju dobijanje nekvalifikovanih linkova sa farme veza, šeme veza i Doorway stranicu i učešće u njima. Black Hat SEO bi se takođe mogao odnositi na &quot;negativni SEO&quot;, praksu namjernog nanošenja štete performansama druge web stranice.

== Whitehat link building ==
Whitehat link building ({{lang-bs|bijeli sesir}}) strategije su one strategije koje dodaju vrijednost krajnjim korisnicima, pridržavaju se [[Google]]ovih uvjeta usluge i daju dobre rezultate koji bi se mogli održati dugo vremena. Strategije za izgradnju linkova u bijelom šeširu fokusiraju se na proizvodnju visokokvalitetnih i relevantnih linkova na web stranicu. Iako je teže nabaviti, vlasnici web stranica naširoko provode taktiku izgradnje linkova bijelog šešira jer takve strategije nisu samo korisne za dugoročni razvoj njihovih web stranica, već i za cjelokupno online okruženje.</text>
      <sha1>nf24dn6snclegh3qowpg0rbmt8oqui0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sijenska škola</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492502</id>
    <revision>
      <id>3427320</id>
      <parentid>3427253</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T22:36:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11806" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
{{U začetku}}
'''Sijenska škola''' je dio [[italija]]nske slikarske tradicije koja je svoj vrhunac razvoja dostigla u gradu [[Siena|Sieni]] tokom kasnog [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] između 13. i 15. vijeka. Tokom tog perioda bila je takmac [[Rim]]u i [[Firenca|Firenci]] u umjetničkom stvaralaštvu i jedno od najznačajnijih italijanskih slikarskih središta. Tokom 13. i prve polovine 14. vijeka imala je slikarsku školu koja nije nimalo zaostajala u odnosu na ostale italijanske gradove, a neki od njenih najznačajnijih predstavnika uradili su slikarska djela za rivalsku Firencu, kao naprimjer [[Duccio di Buoninsegna]] sa njegovom ''&quot;Madonom Rucellai&quot;'' iz 1285 - 86. Upravo je Duccio kao jedan od osnivača sijenske škole, zajedno sa [[Pietro Cavallini|Pietrom Cavalliniem]] i [[Cimabue]]om, najznačajniji italijanski slikarski predstavnik (do dolaska [[Giotto di Bondone|Giottoa]]), koji je u neohelenističku [[Bizantijska umjetnost|umjetnost Bizantije]] unio italijansku aromu. Kombinacija ekonomskog pada, izazvanog [[Kuga|kugom]] iz 1348. koja je pokosila većinu stanovnika Siene i političke nestabilnosti tokom druge polovine 14. vijeka, dovela je do velikog pada kvaliteta slikarske umjetnosti od kojeg se Siena nije nikad u poptunosti oporavila. &lt;ref&gt; F. M. Godfrey, ''History of Italian Painting 1250 - 1800'', Taplinger Publishing Co., Inc. New York, 1965, Library of Congress Catalogue Number 65-16699, str. 1 - 4 &lt;/ref&gt; 

== Historijski okvir ==
[[Datoteka:Siena5.jpg|thumb|300px|desno|Središnji glavni trg ''Piazza del Campo'' u Sieni sa pogledom na gradsku vijećnicu ''[[Palazzo Pubblico (Siena)|Palazzo Pubblico]]''.]]
Siena je jedinstven slučaj među italijanskim gradovima, jer je i do danas zadržala duh srednjovjekovnog grada. U vrijeme kada se eksperimentisalo sa novim naučnim idejama u [[Padova|Padovi]] i Firenci i kada se uspostavljala pompa i raskošnost dvorova u [[Mantova|Mantovi]] i [[Venecija|Veneciji]], Siena je ostala po strani od svega i nastavila svojim putem. Jedini utjecaji koji su uspjeli prodrijeti na umjetničku scenu ovog grada bili su bizantijski i [[Gotika|gotički]]. 13. vijek je vjerovatno najmračniji period italijanske historije, obilježen krvavim borbama između rivalskih političkih frakcija. Iako je Siena u to vrijeme bila po strani po pitanju vojnopolitičkih događaja u odnosu na ostatak Italije, ipak je imala jednako nasilnu i katastrofalnu historiju kao i bilo koji od tadašnjih gradova država. Kao posljedica sukoba izmeđe političkih frakcija feudalnih dinastija bavarskih kneževa Gvelfa (koji su podržavali rimskog papu) i Gibelina (koji su podržavali [[Sveto Rimsko Carstvo]]) godine 1255. izbio je rat sa Firencom i vojska Sijene bila je poražena. Međutim, 1260. firentinska vojska bila je poražena u [[Bitka kod Montapertija|bici kod Montapertija]], što je za obje strane imalo dalekosežne posljedice. [[Vatikan]] je zbog toga odbio da pozajmljuje novac od sijenskih gibelinskih bankara, a cijeli grad bio je izopšten iz katoličke crkve. &lt;ref name=&quot;FW&quot;&gt;Francis Williams, ''Painting in Mantua, Padua, Siena and Urbino'', Pergamo Press Ltd. New York City 1970., Library of Congress Catalog Card No. 78-99997, str. 23 - 31 &lt;/ref&gt; 
Također, vladajuća elita u Sieni je u znak zahvalnosti zbog ove velike pobjede nad firentincima ozvaničila kult Madone kao zaštitnice grada, što će imati velikog utjecaja na sijensku umjetnost.  Vrhunac štovanja Bogorodice u Sijeni dogodiće se 9. juna 1311. velikom religijskom svećanošću i procesijom kroz cijeli grad u čast završetka velike oltarne slike ''&quot;Maeste&quot;'' [[Duccio di Buoninsegna|Duccia di Buoninsegne]], koja je nošena od njegovog slikarskog ateljea do središnje sijenske katedrale uz učeće svih stanovnika Siene i vladajućih dostojanstvenika. &lt;ref name=&quot;JHS&quot;&gt;James H. Stubblibine, ''Duccio di Buoninsegna and His School'', Princeton University Press, Princeton, New Jersey, 1979. godine, str. 64–74, 31–39 {{ISBN|0-691-03944-5}}&lt;/ref&gt; Bavarski kneževi Gvelfa pomogli su u finansiranju nove firentinske vojske koja je 1269. godine u bici kod Colle Val d'Elsa porazila sijensku vojsku. Od 1271. do 1280. godine gradom je upravljali gvelfski kapetani, a za vrijeme njihove vladavine Duccio je započeo svoj rad. Od 1280. do 1286. upravno tijelo sačinjavali su guverneri i vojni komandanti (ital. &quot;condottieri&quot;), a od 1287. do 1355. vladala je grupa crkvenih vođa i vojnih komandanata poznata kao ''Vijeće devetorice''. Upravo je ovo ''Vijeće devetorice'' dalo da se izgradi gradska vijećnica ''[[Palazzo Pubblico (Siena)|Palazzo Pubblico]]'', koju je dizajnirao sijenski arhitekt [[Agostino di Giovanni]], a građena je između 1297 - 1310. Vladavina trgovačke klase predvođene bankarskom dinastijom Gibelin dovela je do društvene stabilnosti i mira, a sa njima i velikog pokroviteljstva umjetnosti. Međutim, godine 1326. grad Siena bio je pogoden teškom glađu, a kada je to riješeno i kada su njene posljedice prestale, stanovnici ovog grada imali su nekoliko godina predaha prije izbijanja [[Kuga|kuge]] 1348. koja je opustošila Sienu. Od 100.000 stanovnika, samo 1.300 ih je preživjelo. Krajem 1355. osnovana je vlada koju su sačinjavali predstavnici iz srednjeg sloja, a njena vladavina trajala je do 1400. kada je vlast preuzela porodica Visconti, čija brutalna vladavina je trajala do 1405. &lt;ref name=&quot;FW&quot;/&gt; Siena je ostala nezavisni grad-država kroz veći dio [[Renesansa|renesansnog]] perioda, izgubivši svoju nezavisnost od carskih snaga cara [[Karlo V, car Svetog Rimskog Carstva|Karla V]] (1555), koji ju je potom nakratko ustupio svom sinu Filipu (kasnije [[Filip II, kralj Kastilje|Filipu II]]) i koji je zauzvrat prodao grad 1557. vojvodi [[Cosimo de' Medici|Cosimu de' Mediciju]]. Od tada je Siena postala dio vladarskih posjeda dinastije [[Medici]]. Politički život u Sieni tokom 15. vijeka bio je obilježen složenim prepirkama između suparničkih frakcija, iako je prevladao republikanski sistem sa prekidom za vrijeme vladavine kvazi-princa [[Pandolfo Petrucci|Pandolfa Petruccija]] (oko 1503–1512) i njegovih nasljednika od 1525. pa sve do gubitka nezavisnosti. Kao rezultat toga, obrazac građanskog pokroviteljstva ostao je u prvom planu, s velikim narudžbama izrade umjetničkih djela koja su finansirana i usmjeravana ka glavnim građanskim institucijama, među kojima su: gradska vijećnica (''Palazzo Pubblico''), [[sienska katedrala]] (''Duomo di Siena'') i javna bolnica (''Santa Maria della Scala''). Istovremeno, ovim novcem finansirana je i javna gradska infrastruktura, kao što su kapije, zidovi i vodovod. &lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.oxfordbibliographies.com/view/document/obo-9780195399301/obo-9780195399301-0448.xml|title= ''Art in Renaissance Siena''|work= oxfordbibliographies.com|access-date= 5. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; Zajedno s Firencom, Siena je bila glavno privredno, političko i kulturno središte [[Toskana|Toskane]] u kasnom srednjem vijeku i ranoj [[Renesansa|renesansi]]. &lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.metmuseum.org/toah/hd/sien/hd_sien.htm|title= ''Sienese Painting''|work= metmuseum.org|access-date= 6. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

== 13. vijek ==
{{Glavni|Sijenska škola u 13. vijeku}}
[[Datoteka:Pisa - veduta dall'aereo 4.JPG|thumb|200px|desno|Historijsko središte [[Pisa|Pise]] gdje su ušli neki od bizantijskih umjetnika nakon pada Konstantinopolja na svom putu do Siene i drugih italijanskih gradova šireći bizantijske slikarske vještine.]] 
U 11. i 12. vijeku zidovi i stropovi italijanskih crkava bili su opsežno oslikani ilustracijama iz [[Stari zavjet|Starog]] i [[Novi zavjet|Novog zavjeta]] koje su prenosile kršćansku poruku i služile kao žarište štovanja. Većina sačuvanih slika iz 13. vijeka, na drvu, zidovima, kao i iluminacije za rukopise, naručene su za crkve, manastire i druge vjerske ustanove, ali i za privatnu upotrebu. Snažne veze sa istočnokšćanskim svijetom učinile su bizantijske umjetničke [[Kompozicija (likovna)|kompozicije]] i konvencije za prikazivanje svetih tema, posebno u [[Ikona|ikonopisu]] i [[Mozaik|mozaičkom]] radu, što je značajno utjecalo na italijansko slikarstvo 13 vijeka. [[Bizantijska umjetnost]] i umjetnici koji su ušli su u Toskanu kroz luku [[Pisa]] nakon [[Pad Konstantinopolja|pada Konstantinopolja]] tokom perioda rasta stanovništva i prosperiteta u Italiji kada su monaštvo, vjerska pobožnost i izgradnja novih crkava cvjetali. Slikari porijeklom iz Italije, koje su u početku školovali bizantijski umjetnici, uspjeli su da bizantijske prototipove prevladaju u Italiji u 13. vijeku i zajedno s drugim utjecajima, odredili su smjer slikarstva u Sieni. &lt;ref name=&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.academia.edu/44948500/Thirteenth_Century_Painting_in_Siena_Revised|title= ''Thirteenth-Century Painting in Siena, the City of the Virgin''|work= academia.edu|access-date= 6. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; 
Krajem 12. i početkom 13. vijeka Siena je već tada imala živu slikarsku tradiciju, o čemu svjedoči velika grupa panelnih slika anonimnih sijenskih umjetnika. Međutim, njihov stil još se nije razlikovao od slikarskih stilova u drugim središtima Toskane, [[Umbrija|Umbrije]] i [[Lazio|Lazija]]. &lt;ref&gt;{{Cite web|url= http://www.travelingintuscany.com/art/art/sieneseschool.htm|title= ''Art in Tuscany: Sienese School of painting''|work= travelingintuscany.com|access-date= 6. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; 
=== Galerija ===

== 14. vijek ==
{{Glavni|Sijenska škola u 14. vijeku}}
== 15. vijek ==
{{Glavni|Sijenska škola u 15. vijeku}}

== 16. vijek ==
{{Glavni|Sijenska škola u 16. vijeku}}

== Popis umjetnika ==
=== 1251 - 1300 ===
* [[Guido da Siena]]

=== 1301 - 1350 ===
* [[Duccio di Buoninsegna]]
* [[Segna di Bonaventura]]
* [[Niccolò di Segna]]
* [[Simone Martini]]
* [[Lippo Memmi]]
* [[Naddo Ceccarelli]]
* [[Ambrogio Lorenzetti]]
* [[Pietro Lorenzetti]]
* [[Bartolomeo Bulgarini]]
* [[Ugolino di Nerio]]
* [[Lippo Vanni]]

=== 1351 - 1400 ===
* [[Bartolo di Fredi]]
* [[Andrea Vanni]]
* [[Francesco di Vannuccio]]
* [[Jacopo di Mino del Pellicciaio]]
* [[Niccolò di Bonaccorso]]
* [[Niccolò di Ser Sozzo]]
* [[Luca di Tommè]]
* [[Taddeo di Bartolo]]
* [[Andrea di Bartolo]]
* [[Paolo di Giovanni Fei]]
* (Majstor Richardson triptiha)

=== 1401 - 1450 ===
* [[Benedetto di Bindo]]
* [[Domenico di Bartolo]]
* [[Giovanni di Paolo]]
* [[Gregorio di Cecco]]
* [[Martino di Bartolomeo]]
* [[Master of the Osservanza Triptych]]
* [[Pietro di Giovanni d'Ambrogio]]
* [[Priamo della Quercia]]
* [[Sano di Pietro]]
* [[Stefano di Giovanni|Sassetta]] (Stefano di Giovanni)
* [[Vecchietta|Lorenzo di Pietro (Vecchietta)]]

=== 1451 - 1500 ===
* [[Nicola di Ulisse]]
* [[Matteo di Giovanni]]
* [[Benvenuto di Giovanni]]
* [[Carlo di Giovanni]]
* [[Francesco di Giorgio Martini]]
* [[Neroccio di Bartolomeo de' Landi]]
* [[Pietro di Francesco degli Orioli]]
* [[Guidoccio Cozzarelli]]
* [[Bernardino Fungai]]
* [[Pellegrino di Mariano]]
* [[Andrea di Niccolò]]
* [[Pietro di Domenico]]

=== 1501 - 1550 ===
* [[Girolamo di Benvenuto]]
* [[Giacomo Pacchiarotti]]
* [[Girolamo del Pacchia]]
* [[Domenico Beccafumi]]
* [[Il Sodoma]] (Giovanni Antonio Bazzi)
* [[Riccio Sanese]] (Bartolomeo Neroni)

=== 1601 - 1650 ===
* [[Francesco Vanni]]
* [[Ventura Salimbeni]]
* [[Rutilio Manetti]]

== Literatura ==
* Enzo Carli - Duccio di Buoninsegna, izdavač Aldo Martello Editore, Milan, Italy
* Smart, Alastair (1978), ''The Dawn of Italian Painting 1250 – 1400.'', izdavačka kuća Oxford: Phaidon. {{ISBN|0714817694}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.jstor.org/stable/20167539, ''Past and present in Sienese painting 1350 - 1550]

[[Kategorija:Italijanska umjetnost]]
[[Kategorija:Gotika]]
[[Kategorija:Kultura u Sieni]]
[[Kategorija:Historija Siene]]</text>
      <sha1>9sopni277hfrltlekqwqah0pbzslzcl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tačno u podne</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492504</id>
    <revision>
      <id>3427314</id>
      <parentid>3427261</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T20:58:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Amir.beg</username>
        <id>53884</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28157" xml:space="preserve">{{Infobox film
| name           = High Noon
| image          = High Noon (1952 poster).jpg
| caption        = Poster za kina
| director       = [[Fred Zinnemann]]
| producer       = [[Stanley Kramer]]
| scenarist      = [[Carl Foreman]] (zasnovano na kratkoj priči &quot;The Tin Star&quot; [[John W. Cunningham|Johna W. Cunninghama]] iz 1947)
| starring       = {{Plainlist|
* [[Gary Cooper]]
* [[Thomas Mitchell (glumac)|Thomas Mitchell]]
* [[Lloyd Bridges]]
* [[Katy Jurado]]
* [[Grace Kelly]]
* [[Otto Kruger]]
* [[Lon Chaney Jr.|Lon Chaney]]&lt;!-- Potpisan kao &quot;Lon Chaney&quot; --&gt;
* [[Harry Morgan|Henry Morgan]]&lt;!-- Potpisan kao &quot;Henry Morgan&quot; --&gt;
}}
| music          = [[Dimitri Tiomkin]]
| cinematography = [[Floyd Crosby]]
| editing        = [[Elmo Williams]]&lt;br/&gt;[[Harry W. Gerstad]]
| studio         = Stanley Kramer Productions
| distributor    = [[United Artists]]
| released       = {{Film date|1952|7|24}}
| runtime        = 85 minuta
| country        = {{ZID|SAD}}
| language       = [[Engleski jezik|Engleski]]
| budget         = 730.000 $&lt;ref&gt;{{cite news|author=Champlin, C.|date=10. 10. 1966|title=Foreman hopes to reverse runaway|work=Los Angeles Times|id={{ProQuest|155553672}}}}&lt;/ref&gt;
| gross          = 12 miliona $&lt;ref&gt;Tino Balio, ''United Artists: The Company That Changed the Film Industry'', University of Wisconsin Press, 1987, str. 47.&lt;/ref&gt;
}}
'''''Tačno u podne''''' američki je [[vestern]] snimljen 1952. u produkciji [[Stanley Kramer|Stanleyja Kramera]] prema scenariju [[Carl Foreman|Carla Foremana]], a u režiji [[Fred Zinnemann|Freda Zinnemana]]. Glavnu ulogu tumači [[Gary Cooper]]. Radnja se fokusira na gradskog šerifa, čiji je osjećaj dužnosti testiran kada mora odlučiti da li da se sam suoči s bandom ubica ili da napusti grad sa svojom tek vjenčanom suprugom. Iako je u vrijeme prikazivanja imao status kontroverznog filma zbog političkih tema, film je nominiran za sedam [[Oscar]]a, osvojivši četiri: za [[Oscar za najbolju glavnu mušku ulogu|najboljeg glavnog glumca]], [[Oscar za najbolju montažu|najbolju montažu]], [[Oscar za najbolju originalnu muziku|originalnu muziku]] i [[Oscar za najbolju originalnu pjesmu|originalnu pjesmu]],&lt;ref name=&quot;oscars&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.oscars.org/oscars/ceremonies/1953|title=The 25th Academy Awards – 1953|website=oscars.org|access-date=3. 7. 2020}}&lt;/ref&gt;, te četiri [[Zlatni globus|Zlatna globusa]]: za [[Zlatni globus za najboljeg glumca – drama|najboljeg glumca]], [[Zlatni globus za najbolju sporednu glumicu|sporednu glumicu]], [[Zlatni globus za najbolju originalnu muziku|originalnu muziku]] i najbolji crno-bijeli film.&lt;ref name=&quot;globes&quot;&gt;[https://www.imdb.com/title/tt0044706/awards IMDB List] of nominations and awards for [[Stanley Kramer]]'s ''High Noon''.&lt;/ref&gt; Nagrađenu muziku za film komponirao je [[Dimitri Tiomkin]].

Godine 1989. [[Kongresna biblioteka]] odabrala je ''Tačno u podne'' kao jedan od prvih 25 filmova za očuvanje u [[Nacionalni filmski registar|Nacionalnom filmskom registru]] Sjedinjenih Država jer je &quot;kulturno, historijski ili estetski važan&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|date=19. 9. 1989|title=ENTERTAINMENT: Film Registry Picks First 25 Movies|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-09-19-mn-347-story.html|work=[[Los Angeles Times]]|access-date=22. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Complete National Film Registry Listing |url=https://www.loc.gov/programs/national-film-preservation-board/film-registry/complete-national-film-registry-listing/|access-date=30. 10. 2020|website=Library of Congress}}&lt;/ref&gt;Film je stekao legendarni status zbog svoje priče koja je djelomično ili potpuno ponovljena u kasnijim filmskim produkcijama, a posebno njegov završetak inspirirao je brojne kasnije filmove, uključujući vesterne kao i ostale žanrove. 

== Radnja ==
U Hadleyvilleu, gradiću na teritoriji današnjeg [[Novi Meksiko|Novog Meksika]], lokalni šerif [[Will Kane]], tek oženjen s Amy Fowler, priprema se za penziju. Sretni par uskoro će krenuti u novi život kako bi osnovali porodicu i vodili radnju u drugom gradu. Međutim, stiže vijest da je Frank Miller, opaki odmetnik koga je Kane nekoć poslao u zatvor, oslobođen i da će stići podnevnim vozom. Millerova banda – njegov mlađi brat Ben, Jack Colby i Jim Pierce – čekaju njegov dolazak na željezničkoj stanici.

[[Datoteka:High Noon1.JPG|thumb|left|Will Kane i Amy Fowler se raspravljaju u šerifovoj kancelariji]]
Za pobožnu Amy, koja je po vjeroispovijesti [[Kveker]] a po uvjerenju [[Pacifizam|pacifist]], rješenje je jednostavno – napustiti grad prije nego što Miller stigne – ali Kaneov osjećaj dužnosti i časti ga tjeraju da ostane. Osim toga, kaže on, Miller i njegova banda će ga ionako uloviti. Amy postavlja Kaneu ultimatum: otići podnevnim vozom, sa ili bez njega. Kane posjećuje niz starih prijatelja i saveznika, ali niko ne može (ili neće) pomoći: sudija Percy Mettrick, koji je osudio Millera, bježi na konju i poziva Kanea da učini isto. Kaneov mladi zamjenik Harvey Pell, koji je ogorčen što ga Kane nije preporučio za svog nasljednika, kaže da će stati uz Kanea samo ako Kane ode kod gradskih očeva i &quot;kaže koju riječ&quot; za njega. Kada Kane odbije to učiniti, Pell mu predaje svoju značku.

Kaneovi napori da okupi grupu u Ramírezovom salunu, a zatim i crkvu, nailaze na strah i neprijateljstvo. Neki građani, zabrinuti da bi pucnjava mogla naštetiti ugledu grada, pozivaju Kanea da u potpunosti izbjegne sukob. Neki su Millerovi prijatelji, ali drugi zamjeraju što je Kane uopće počistio grad. Neki su mišljenja da njihov novac od [[porez]]a ide za podršku lokalnim snagama zakona i da borba nije odgovornost grupe. Sam Fuller se krije u svojoj kući, šaljući svoju ženu Mildred do vrata da kaže Kaneu da nije kod kuće. Jimmy nudi pomoć, ali je slabovidan i pijan; Kane ga šalje kući radi njegove vlastite sigurnosti. Gradonačelnik nastavlja ohrabrivati ​​Kanea da jednostavno napusti grad. Kaneov prethodnik, Martin Howe, ne može pomoći Kaneu, jer je prestar i artritičan. Herb Baker je pristao da bude zamjienjen, ali odustaje kada shvati da je on jedini dobrovoljac. Konačna ponuda pomoći dolazi od 14-godišnjeg Johnnyja; Kane se divi dječakovoj hrabrosti, ali odbija njegovu pomoć.

Dok u hotelu čeka voz, Amy upoznaje Helen Ramírez, koja je nekada bila Millerova ljubavnica, zatim Kaneova, te na kraju Pellova, a koja također odlazi iz grada. Helen kaže Amy da da je Kane njen muškarac, i ne bi ga nikad napustila u trenutku velike potrebe. U štali, Pell osedlava konja i pokušava nagovoriti Kanea da ga uzme. Njihov razgovor prerasta u svađu, a potom i tuču. Kane konačno baca u nesvijest svog bivšeg zamjenika. Kane se vraća u svoju kancelariju da napiše oporuku dok sat otkucava prema podnevu.

Kane tada izlazi na ulicu kako bi se sam suočio s Millerom i njegovom bandom. Amy i Ramirez prolaze u kočiji s prtljagom, putujući do željezničke stanice. Kane i Amy razmjenjuju kratke poglede, a onda Amy gleda pravo ispred sebe dok prolazi pored Kanea. Kamera u punom planu prikazuje Kanea kako stoji sam u napuštenoj ulici. Ubrzo počinje pucnjava. Dok se voz sprema da krene, Amy lčuje pucnjavu, skače i trči nazad u grad. Kane ubija Bena Millera i Colbyja, ali je ranjen dok Miller pokušava požarom istjerati Kanea iz štale. Birajući između života svog muža i svojih vjerskih uvjerenja, Amy uzima pištolj koji visi u Kaneovoj kancelariji (nekoć je bio Pellov pištolj; okačio ga je tamo kada je dao ostavku na mjesto zamjenika zgađen zbog Kaneovog tretmana prema njemu) i puca u Piercea s leđa, ostavljajući samo Franka Millera, koji zgrabi Amy kao ljudski štit da bi natjerao Kanea da izađe napolje. Kada je Amy zagrebala Millerovo lice noktima, on čini kobnu grešku gurnuvši je na tlo, a Kane koristi tu priliku da ga ubije. Kane pomaže svojoj novovjenčanoj supruzi da ustane i oni se grle. Dok građani izlaze i okupljaju se oko njega, Kane baca svoju šerifsku zvijezdu na zemlju, bijesno gleda u gomilu i odlazi s Amy na njihovim kočijama.

== Uloge ==
[[Datoteka:Gary Cooper in High Noon 1952.JPG|thumb|Gary Cooper kao šerif Will Kane]]
[[Datoteka:GraceKellyHighNoonTrailerScreenshot1952.jpg|thumb|Grace Kelly kao Amy Fowler Kane]]
[[Datoteka:Katy Jurado in High Noon.png|thumb|upright|Katy Jurado kao Helen Ramírez]]
* [[Gary Cooper]] - šerif [[Will Kane]]
* [[Thomas Mitchell (glumac)|Thomas Mitchell]] - gradonačelnik Jonas Henderson
* [[Lloyd Bridges]] - zamjenik šerifa Harvey Pell
* [[Katy Jurado]] - Helen Ramírez
* [[Grace Kelly]] - Amy Fowler Kane
* [[Otto Kruger]] - sudija Percy Mettrick
* [[Lon Chaney Jr.]] - Martin Howe, bivši šerif
* [[Harry Morgan]] - Sam Fuller
* [[Ian MacDonald (glumac)|Ian MacDonald]] - Frank Miller
* [[Eve McVeagh]] - Mildred Fuller
* [[Morgan Farley]] - dr. Mahin, svećenik
* [[Harry Shannon (glumac)|Harry Shannon]] - Cooper
* [[Lee Van Cleef]] - Jack Colby
* [[Robert J. Wilke]] - Jim Pierce
* [[Sheb Wooley]] - Ben Miller

== Produkcija ==
Vrijeme produkcije i prikazivanja filma dešavali su se za vrijeme [[Crvena panika|Crvene panike]] i [[Korejski rat|Korejskog rata]]. Godine 1951, tokom produkcije filma, [[Carl Foreman]] bio je pozvan pred [[Komitet za neameričke aktivnosti]] (HUAC) tokom njegove istrage o &quot;komunističkoj propagandi i utjecaju&quot; u filmskoj industriji. Foreman je nekada bio član [[Komunistička partija|Komunističke partije]], ali je odbio da identifikuje svoje kolege ili bilo koga za koga je sumnjao da je trenutno član. Kao rezultat toga, komisija ga je označila kao &quot;nekooperativnog svjedoka&quot;, što ga je uvrstilo na [[Holivudska crna lista|Holivudsku crnu listu]].&lt;ref name=&quot;Byman&quot;&gt;{{cite book |title=Showdown at High Noon: Witch-hunts, Critics, and the End of the Western |author=Byman, Jeremy |publisher=Scarecrow Press |year=2004 |isbn=0-8108-4998-4 |url=https://books.google.com/books?id=WIp2PfC1Mm4C}}&lt;/ref&gt;Nakon što je njegovo odbijanje da navede imena objavljeno u javnosti, Foremanov produkcijski partner [[Stanley Kramer]] zatražio je hitno raskid njihovog partnerstva. Kao potpisnik zajma za produkciju, Foreman je ostao u projektu filma; ali prije prikazivanja filma, prodao je svoj partnerski udio Krameru i preselio se u Veliku Britaniju, znajući da više neće naći posao u Sjedinjenim Državama.&lt;ref name=&quot;Byman&quot;/&gt;

Kramer je kasnije tvrdio da je prekinuo njihovo partnerstvo jer je Foreman zaprijetio da će ga pred HUAC-om lažno prozvati komunistom. Foreman je rekao da se Kramer plašio štete po svoju karijeru zbog &quot;krivnje zbog udruživanja&quot;. Foreman je zaista bio na crnoj listi holivudskih studija zbog etikete &quot;nekooperativnog svjedoka&quot; i dodatnog pritiska predsjednika [[Columbia Pictures]]a [[Harryja Cohna]], [[Motion Picture Alliance for the Preservation of American Ideals|MPA]] predsjednika [[John Wayne|Johna Waynea]], i trač kolumnistice ''[[Los Angeles Times]]a'' [[Hedda Hopper|Hedde Hopper]].&lt;ref name=&quot;Byman&quot;/&gt;

Prema dokumentarnom filmu iz 2002. ''Mrak u podne: Dokumenti Carla Foremana'', djelomično zasnovanom na dugačkom pismu Foremana filmskom kritičaru [[Bosley Crowther]]u iz 1952. Foremanova uloga u stvaranju i produkciji filma ''Tačno u podne'' godinama je nepravedno umanjivana u korist Kramera. Foreman je rekao Crowtheru da je film nastao iz plana radnje koje je napisao na četiri stranice, a ispostavilo se da je vrlo sličan kratkoj priči [[John W. Cunningham]]a pod nazivom &quot;Limena zvijezda&quot;. Foreman je otkupio filmska prava na Cunninghamovu priču i napisao scenarij. U vrijeme kada je dokumentarni film prikazan, većina aktera je bila pokojna, uključujući Kramera, Foremana, Zinnemanna i Coopera. [[Victor Navasky]], autor knjige ''Imenovanje imena'', definitivnog prikaza holivudske crne liste, rekao je novinaru da je, na osnovu njegovih intervjua s Kramerovom udovicom i drugima, dokumentarac izgledao &quot;jednostrano, a problem da li je Stanley Kramer prikazan kao negativac, stvar je dosta komplikovana.&quot;&lt;ref name=&quot;nytimes&quot;&gt;{{cite web|title='High Noon,' High Dudgeon|author=Weinraub, Bernard|work=The New York Times|date=18. 4. 2002|url=https://www.nytimes.com/2002/04/18/movies/high-noon-high-dudgeon.html}}&lt;/ref&gt;[[Richard Fleischer]] je kasnije tvrdio da je pomogao Carlu Foremanu da razvije priču filma tokom osam sedmica dok se vozio do i sa seta filma ''[[Glineni golub (film)|Glineni golub]]'' (1949), koji su zajedno snimili. Fleischer kaže da ga je njegov RKO ugovor spriječio da režira ''Tačno u podne''.&lt;ref name=&quot;richard&quot;&gt;{{cite book|first=Richard|last=Fleischer|title=Just Tell Me When to Cry: A Memoir|year=1993|publisher=Carroll and Graf|pages=35–36}}&lt;/ref&gt;

=== Dodjela uloga ===
[[Datoteka:Kelly-Cooper-Jurado.jpg|thumb|left|Gary Cooper drži Grace Kelly dok Katy Jurado gleda u njih, promotivna fotografija]]
[[John Wayne]] je prvobitno dobio glavnu ulogu u filmu, ali ju je odbio jer je vjerovao da je Foremanova priča očigledna alegorija protiv holivudske crne liste, koju je on aktivno podržavao. Kasnije je jednom novinaru rekao da &quot;nikada neće požaliti što je pomogao da Foreman pobjegne iz zemlje&quot;.&lt;ref&gt;[https://pages.shanti.virginia.edu/Wild_Wild_Cold_War/files/2011/11/John_Wayne_Playboy_Int2.pdf John Wayne: ''Playboy'' Interview / MAY 1971]. Retrieved May 11, 2015.&lt;/ref&gt;Gary Cooper je bio Wayneov dugogodišnji prijatelj i dijelio je njegove konzervativne političke stavove; Cooper je bio &quot;prijateljski svjedok&quot; pred komisijom [[HUAC]]-a, ali nije nikoga imenovao kao osumnjičenog komunistu, a kasnije je postao žestoki protivnik stavljanja na crnu listu.&lt;ref&gt;Meyer, Jeffrey ''Gary Cooper: American Hero'' ( 1998), str. 144.&lt;/ref&gt; Ironično, Cooper je osvojio [[Oscar]]a za svoju ulogu, a pošto je u to vrijeme radio u Evropi, zamolio je Waynea da u njegovo ime primi Oskara. Iako su Wayneov prezir prema filmu i odbijanje njegove glavne uloge bili dobro poznati, rekao je: &quot;Drago mi je vidjeti da ovo daju čovjeku koji je ne samo najzaslužniji, već se godinama ponašao u ovom poslu na način na koji svi možemo biti ponosni ... Sada kada sam postao tako dobar prijatelj ... vraćam se da pronađem svog menadžera i agenta ... i saznam zašto nisam mogao dobiti ulogu u filmu ''Tačno u podne'' umjesto Coopera...&quot;&lt;ref name=&quot;TCM&quot;&gt;[http://www.tcm.com/tcmdb/title/24083/High-Noon/articles.html ''High Noon''], retrieved September 11, 2016.&lt;/ref&gt;

Nakon što je Wayne odbio ulogu Willa Kanea, Kramer ju je ponudio [[Gregory Peck]]u, koji je odbio jer je smatrao da je previše slična njegovoj ulozi u filmu ''[[The Gunfighter]]'', u kojem je glumio godinu ranije. Peck je kasnije rekao da je to smatrao najvećom greškom u svojoj karijeri.&lt;ref&gt;[http://www.destinationhollywood.com/celebrities/gregorypeck/funfeatures_content.shtml Gregory Peck], preuzeto 6. septembra 2016.&lt;/ref&gt;[[Marlon Brando]], [[Montgomery Clift]] i [[Charlton Heston]] su također odbili tu ulogu.&lt;ref name=&quot;TCM&quot;/&gt;Kramer je gledao [[Grace Kelly]] u predstavi Broadwaya i nju je izabrao za Kaneovu zaručnicu, uprkos Cooperovoj i Kellynoj značajnoj starosnoj razlici (Cooper je tada imao 50 a Kelly 21 godinu). Glasine o aferi između Coopera i Kelly tokom snimanja ostaju nedokazane. Kellyjin biograf Donald Spoto napisao je da nema dokaza o romansi, osim tračeva tabloida.&lt;ref&gt;Spoto, D. ''High Society: The Life of Grace Kelly''. Crown Archetype (2009), pp. 67–9. {{ISBN|0307395618}}&lt;/ref&gt;Biograf Gina McKinnon spekulirala je da je &quot;moguće da je bilo prevrtanja u balama sijena&quot;, ali nije naveden nijedan dokaz, osim opaske Kellyne sestre Lizanne da je Kelly bila &quot;zaljubljena&quot; u Coopera.&lt;ref&gt;McKinnon, G. ''What Would Grace Do?: How to Live Life in Style Like the Princess of Hollywood''. Gotham (2013), p. 145. {{ISBN|1592408281}}&lt;/ref&gt;[[Lee Van Cleef]] je debitirao sa filmom ''Tačno u podne''. Kramer je prvi put ponudio Van Cleefu ulogu Harveyja Pella, nakon što ga je vidio u produkcijskoj turneji ''[[Mister Roberts (pozorišni komad)|Mister Robertsa]]'', pod uslovom da Van Cleef hirurški promijeni nos kako bi izgledao manje prijeteći. Van Cleef je odbio i umjesto toga je dobio ulogu Colbyja, jedinu ulogu u njegovoj karijeri bez ijednog reda dijaloga.&lt;ref&gt;[http://www.westernclippings.com/heavies/leevancleef_charactersheavies.shtml Lee Van Cleef], retrieved September 6, 2016.&lt;/ref&gt;

=== Snimanje ===
''Tačno u podne'' je sniman u kasno ljeto/ranu jesen 1951. godine na nekoliko lokacija u Kaliforniji. Uvodne scene snimljene su na [[Iverson Movie Ranch]] u blizini [[Los Angeles]]a. Nekoliko gradskih scena snimljeno je u [[Columbia State Historic Park]]u, očuvanom rudarskom gradu iz doba [[Zlatna groznica 1849.|Zlatne groznice]] u blizini [[Sonora, Kalifornija|Sonore]], ali većina uličnih scena je snimljena na filmskom ranču [[Columbia Pictures|Columbia Picturesa]] u [[Burbank, Kalifornija|Burbanku]]. Crkva Svetog Josepha u [[Tuolumne City, Kalifornija|Tuolumne Cityju]] je korištena za vanjske snimke crkve Hadleyvillea. Pruga je bila stara [[Sierra Railroad]] u [[Jamestown, Kalifornija|Jamestownu]], nekoliko milja južno od Kolumbije, sada poznata kao [[Railtown 1897 State Historic Park]], i često nazivana &quot;filmska željeznica&quot; zbog česte upotrebe u filmovima i televizijskim emisijama. Željeznička stanica je izgrađena za film uz vodotoranj u Warnervilleu, oko 15 milja jugozapadno.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.movie-locations.com/movies/h/highnoon.html |website=Movie-Locations.com|title=High Noon}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book | last =Jensen | first =Larry | authorlink = | title =Hollywood's Railroads: Sierra Railroad | publisher =Cochetopa Press | series = | volume = Two| edition = | date =2018 | location =Sequim, Washington | pages =30 | language = | url =https://books.google.com/books?id=c-RNswEACAAJ&amp;dq=Hollywood%27s+Railroads&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwiKgvSWqYncAhXqhFQKHQdfCaAQ6AEINjAE | doi = | id = | isbn =9780692064726 | mr = | zbl = | jfm = }}&lt;/ref&gt;Cooper nije bio voljan da snimi scenu borbe s Bridgesom zbog stalnih problema s leđima, ali je na kraju to učinio bez upotrebe kaskadera. Nije nosio šminku kako bi naglasio tjeskobu i strah svog lika, koji je vjerovatno bio pojačan bolom od nedavne operacije uklanjanja krvarenja [[čir na želucu|čira na želucu]].&lt;ref&gt;Hyams, J. ''The Life and Times of the Western Movie.'' Gallery Books (1984), pp. 113–5.&lt;/ref&gt;Vrijeme trajanja priče gotovo je precizno podudareno sa vremenom trajanja filma — efekat pojačan čestim snimcima satova kako bi podsjetili likove (i publiku) da će negativac stići podnevnim vozom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.criterion.com/current/posts/830-high-noon |title=High Noon|author=Howard Suber|date=December 15, 1986|publisher=[[The Criterion Collection]]}}&lt;/ref&gt;

=== Muzika ===
Tematska pjesma filma, ''[[The Ballad of High Noon]]'' (kako je navedena u filmu), također je poznata po uvodnom tekstu, &quot;Ne ostavljaj me, o moj dragi&quot;, postala je glavni hit na [[Country-Western music|Country-Western]] top listama u izvođenju [[Tex Ritter|Texa Rittera]], a kasnije također i pop hita [[Frankie Laine|Frankieja Lainea]].&lt;ref name=&quot;TCM&quot;/&gt;Njegova popularnost je postavila presedan za tematske pjesme koje su bile opjevane u mnogim kasnijim vestern filmovima.&lt;ref&gt;[http://www.destinationhollywood.com/movies/highnoon/funfeatures_content.shtml ''High Noon''], retrieved September 6, 2016.&lt;/ref&gt;Muzika i pjesma kompozitora [[Dmitri Tiomkin|Dimitrija Tiomkina]], sa tekstom [[Ned Washington|Neda Washingtona]], postali su popularni godinama nakon toga, a Tiomkin je postao tražen da radi na budućim vesternima 1950-ih, poput ''[[Obračun kod O.K. Corrala (film)|Obračuna kod O.K. Corrala]]'' i ''[[Posljednji voz iz Gun Hilla|Posljednjeg voza iz Gun Hilla]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.americanmusicpreservation.com/HighNoon.htm |title=Film In Focus – HIGH NOON and Dimitri Tiomkin's film score|website=americanmusicpreservation.com|access-date=May 8, 2018}}&lt;/ref&gt;

== Kritike ==
Procjenjuje se da je film 1952. godine zaradio 3.4 miliona dolara na kino blagajnama u Sjevernoj Americi.&lt;ref&gt;'Top Box-Office Hits of 1952', ''Variety'', January 7, 1953.&lt;/ref&gt;Po objavljivanju, kritičari i publika koja je očekivala jurnjave, tuče, spektakularne prizore i druge uobičajene [[vestern (žanr)|vestern]] filmske elemente bili su iznenađeni shvativši da su u velikoj mjeri zamijenjeni emotivnim i moralističkim dijalozima sve do vrhunca završnih scena.&lt;ref&gt;''The Making of High Noon'', hosted by [[Leonard Maltin]], 1992. Available on the Region 1 DVD from [[Artisan Entertainment]].&lt;/ref&gt;Neki kritičari ismijavali su neuobičajeno spašavanje heroja od strane heroine.&lt;ref name=&quot;DiMare2011&quot;&gt;{{cite book|last=DiMare|first=Philip C.|title=Movies in American History: An Encyclopedia: An Encyclopedia|url=https://books.google.com/books?id=0qUJ-JuSPdQC&amp;pg=PA411|access-date=June 3, 2013|date=June 17, 2011|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-59884-297-5|page=411}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bishop2006&quot;&gt;{{cite book|last=Bishop|first=David|title=The Wheel of Ideals|url=https://books.google.com/books?id=OEU3nx-h9tcC&amp;pg=PA289|access-date=June 3, 2013|date=August 1, 2006|publisher=Lulu.com|isbn=978-1-84728-535-5|page=289}}{{self-published source|date=February 2020}}&lt;/ref&gt;David Bishop je tvrdio da kvekerka Amy &quot;nije&quot; pomogla svom mužu pucajući muškarcu u leđa, takva neaktivnost bi predstavila [[pacifizam]] &quot;kao apolonsku dekadenciju&quot;.&lt;ref name=&quot;Bishop2006&quot;/&gt;[[Alfred Hitchcock]] je mislio da je Kellyna gluma &quot;prilično uštogljena&quot; i da joj nedostaje animacije; tek u kasnijim filmovima, rekao je, pokazala je svoju pravu zvijezdu.&lt;ref name=&quot;Mcclure2012&quot;&gt;{{cite book|last=Mcclure|first=Hal Hays|title=Adventuring: My Life As a Pilot, Foreign Correspondent and Travel Adventure Filmmaker|url=https://books.google.com/books?id=QCjiD1gtW1EC&amp;pg=PA91|access-date=June 3, 2013|date=July 30, 2012|publisher=AuthorHouse|isbn=978-1-4685-9812-4|page=91}}{{self-published source|date=February 2020}}&lt;/ref&gt;{{self-published inline|date=February 2020}}&lt;ref name=&quot;Fawell2004&quot;&gt;{{cite book|last=Fawell|first=John|title=Hitchcock's Rear Window: The Well-made Film|url=https://books.google.com/books?id=spGXHQUHmLUC&amp;pg=PA142|access-date=June 3, 2013|year=2004|publisher=SIU Press|isbn=978-0-8093-8970-4|page=142}}&lt;/ref&gt;

Nekoliko [[Predsjednik Sjedinjenih Država|predsjednika SAD-a]] naveli su film kao njihov favorit. [[Dwight D. Eisenhower|Dwight Eisenhower]] prikazao je film u [[Bijeloj kući]],&lt;ref name=&quot;Byman&quot;/&gt;a [[Bill Clinton]] je bio domaćin rekordnih 17 projekcija u Bijeloj kući.8&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.gotterdammerung.org/film/reviews/h/high-noon.html |title=''High Noon'' (1952)|website=gotterdammerung.org|access-date=May 8, 2018}}&lt;/ref&gt;&quot;Nije slučajno da političari sebe vide kao Gary Coopera u filmu, rekao je Clinton. &quot;Ne samo političari, već svi koji su primorani da idu protiv volje većine. Svaki put kada ste sami i osjećate da ne dobijate podršku koja vam je potrebna, Cooperov Will Kane postaje savršena [[metafora]].&quot;&lt;ref&gt;Interview with Bill Clinton on ''High Noon'' Collector's Edition DVD (Lionsgate, 2008), ASIN B0016MLIKM.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Clinton |first=Bill |title=My Life |publisher=Knopf |date=June 22, 2004 |page=21}}&lt;/ref&gt;[[Ronald Reagan]] je naveo ''Tačno u podne'' kao svoj omiljeni film, zbog snažne posvećenosti glavnog lika dužnosti i zakonu.&lt;ref name=Mulholland&gt;Mulholland, J. ''Inside High Noon''. DVD documentary.&lt;/ref&gt;

Za razliku od ostalih, John Wayne je jednom novinaru rekao da smatra &quot;Tačno u podne&quot; &quot;najneameričkom stvari koju je ikada vidio u svom životu&quot;,&lt;ref&gt;[https://pages.shanti.virginia.edu/Wild_Wild_Cold_War/files/2011/11/John_Wayne_Playboy_Int2.pdf John Wayne: Playboy Interview / MAY 1971]. Retrieved May 11, 2015.&lt;/ref&gt;a kasnije se udružio s režiserom [[Howard Hawks|Howardom Hawksom]] kako bi snimio ''[[Rio Bravo (1959)|Rio Bravo]]'' kao odgovor. Napravio sam ''Rio Bravo'' jer mi se nije dopao ''Tačno u podne, objasnio je Hawks. &quot;Ni Duke (Wayne) ga nije volio. Mislim da nije dobro da jedan dobar gradski šerif trči gradom kao kokoška odsječene glave tražeći od svih da mu pomognu. A ko ga spašava? Njegova žena kvekera. To nije moja ideja dobrog vesterna.&quot;&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=lVJL6w1T3ocC&amp;q=Howard+Hawks+%22I+didn%27t+like+High+Noon%22&amp;pg=PT148|title=John Wayne: The Man Behind the Myth |publisher=Penguin|isbn=0-451-21414-5|year=2005 |page=148 |author=Michael Munn}}&lt;/ref&gt;Zinnemann je odgovorio: &quot;Jako se divim Hawksu. Samo bih volio da ostavi moje filmove na miru!&quot;&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=SiK_3d6a7DQC&amp;pg=PA44|title=Fred Zinnemann: Interviews|first=Fred|last=Zinnemann|date=May 8, 2018|publisher=Univ. Press of Mississippi|access-date=May 8, 2018|via=Google Books|isbn=9781578066988}}&lt;/ref&gt;U intervjuu iz 1973., Zinnemann je dodao: &quot;Prilično sam iznenađen Hawksovim i Waynovim razmišljanjem. Šerifi su ljudi i ne postoje dva ista čovjeka. Priča o ''Tačno u podne'' odvija se na Divljem Zapadu, ali je stvarno priča o čovjekovom sukobu savjesti. U tom smislu on je brat blizanac filmu ''[[Čovjek za sva vremena (1966)|Čovjek za sva vremena]]''. U svakom slučaju, poštovanje prema herojima vesterna nije umanjeno filmom ''Tačno u podne''.&quot;&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=SiK_3d6a7DQC&amp;pg=PA44 |title=Fred Zinnemann: Interviews |editor=Gabriel Miller|publisher=[[University Press of Mississippi]] |isbn=1-57806-698-0 |year=2005 |page=44}}&lt;/ref&gt;Film je kritiziran u Sovjetskom Savezu kao &quot;veličanje pojedinca&quot;.&lt;ref name=&quot;Byman&quot; /&gt;

U poglavlju XXXV romana ''[[Virdžinijanac (roman)|Virdžinijanac]]'' autora [[Owen Wister|Owena Wistera]], nalazi se opis incidenta koji je vrlo sličan središnjoj radnji filma ''Tačno u podne''. Trampas ([[zlikovac]]) proziva Virdžinijanca, kojeg čeka njegova tek vjenčana supruga koju bi mogao izgubiti ako se upusti u borbu. ''Tačno u podne'' je čak opisan kao &quot;direktan [[remake]]&quot; filmske verzije [[Virdžinijanac (1929)|iz 1929]] u kojem je Cooper također glumio.&lt;ref name=&quot;WayneAmerica&quot;&gt;{{cite book|last1=Wills|first1=Garry|title=John Wayne's America|date=1998|publisher=Simon &amp; Schuster|location=New York|isbn=9780684838830|page=274|edition=1st Touchstone |url=https://books.google.com/books?id=wc_KHo_MWc0C&amp;pg=PA274|access-date=February 15, 2016}}&lt;/ref&gt;
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|High Noon}}
* {{IMDb title|0044706|Tačno u podne}}
* {{TCMDb title|24083|Tačno u podne}}
* {{AllMovie title|22384|Tačno u podne}}
* {{Rotten Tomatoes|1046060-high_noon|Tačno u podne}}
* Esej Daniela Eagana o ''Tačno u podne'' u &quot;Američkom filmskom naslijeđu&quot;: The Authoritative Guide to the Landmark Movies in the National Film Registry, A&amp;C Black, 2010, str. 458–460; {{ISBN|0826429777}}; [https://www.google.com/books/edition/America_s_Film_Legacy/deq3xI8OmCkC?hl=en&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwicy-G58bHsAhUQkHIEHUm-AsEQiKUDMBZ6BAgGEAQ]
* [https://www.washingtonpost.com/arts-entertainment/2020/01/23/34-best-political-movies-ever-made/ &quot;The 34 best political movies ever made&quot;], [[Ann Hornaday]], ''[[The Washington Post]]'', 23. 1. 2020; rangiran na 27. mjesto

{{Filmovi Freda Zinnemanna}}
{{AFI-jevih 10 top 10}}

[[Kategorija:Filmovi iz 1952.]]
[[Kategorija:Američki crno-bijeli filmovi]]
[[Kategorija:Američki vesterni]]
[[Kategorija:Antivesterni]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju glavnu mušku ulogu]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Zlatni globus za najbolju sporednu glumicu]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju montažu]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju originalnu muziku]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju originalnu pjesmu]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Zlatni globus za najboljeg glumca - drama]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Novom Meksiku]]
[[Kategorija:Filmovi snimljeni u Kaliforniji]]
[[Kategorija:Filmovi United Artistsa]]
[[Kategorija:Filmovi s muzikom Dimitrija Tiomkina]]
[[Kategorija:Filmovi u Nacionalnom filmskom registru Sjedinjenih Američkih Država]]</text>
      <sha1>6xc1eae0vs8sgamb5gh21oshegfiifc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427315</id>
      <parentid>3427314</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T21:10:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Amir.beg</username>
        <id>53884</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kritike */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28448" xml:space="preserve">{{Infobox film
| name           = High Noon
| image          = High Noon (1952 poster).jpg
| caption        = Poster za kina
| director       = [[Fred Zinnemann]]
| producer       = [[Stanley Kramer]]
| scenarist      = [[Carl Foreman]] (zasnovano na kratkoj priči &quot;The Tin Star&quot; [[John W. Cunningham|Johna W. Cunninghama]] iz 1947)
| starring       = {{Plainlist|
* [[Gary Cooper]]
* [[Thomas Mitchell (glumac)|Thomas Mitchell]]
* [[Lloyd Bridges]]
* [[Katy Jurado]]
* [[Grace Kelly]]
* [[Otto Kruger]]
* [[Lon Chaney Jr.|Lon Chaney]]&lt;!-- Potpisan kao &quot;Lon Chaney&quot; --&gt;
* [[Harry Morgan|Henry Morgan]]&lt;!-- Potpisan kao &quot;Henry Morgan&quot; --&gt;
}}
| music          = [[Dimitri Tiomkin]]
| cinematography = [[Floyd Crosby]]
| editing        = [[Elmo Williams]]&lt;br/&gt;[[Harry W. Gerstad]]
| studio         = Stanley Kramer Productions
| distributor    = [[United Artists]]
| released       = {{Film date|1952|7|24}}
| runtime        = 85 minuta
| country        = {{ZID|SAD}}
| language       = [[Engleski jezik|Engleski]]
| budget         = 730.000 $&lt;ref&gt;{{cite news|author=Champlin, C.|date=10. 10. 1966|title=Foreman hopes to reverse runaway|work=Los Angeles Times|id={{ProQuest|155553672}}}}&lt;/ref&gt;
| gross          = 12 miliona $&lt;ref&gt;Tino Balio, ''United Artists: The Company That Changed the Film Industry'', University of Wisconsin Press, 1987, str. 47.&lt;/ref&gt;
}}
'''''Tačno u podne''''' američki je [[vestern]] snimljen 1952. u produkciji [[Stanley Kramer|Stanleyja Kramera]] prema scenariju [[Carl Foreman|Carla Foremana]], a u režiji [[Fred Zinnemann|Freda Zinnemana]]. Glavnu ulogu tumači [[Gary Cooper]]. Radnja se fokusira na gradskog šerifa, čiji je osjećaj dužnosti testiran kada mora odlučiti da li da se sam suoči s bandom ubica ili da napusti grad sa svojom tek vjenčanom suprugom. Iako je u vrijeme prikazivanja imao status kontroverznog filma zbog političkih tema, film je nominiran za sedam [[Oscar]]a, osvojivši četiri: za [[Oscar za najbolju glavnu mušku ulogu|najboljeg glavnog glumca]], [[Oscar za najbolju montažu|najbolju montažu]], [[Oscar za najbolju originalnu muziku|originalnu muziku]] i [[Oscar za najbolju originalnu pjesmu|originalnu pjesmu]],&lt;ref name=&quot;oscars&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.oscars.org/oscars/ceremonies/1953|title=The 25th Academy Awards – 1953|website=oscars.org|access-date=3. 7. 2020}}&lt;/ref&gt;, te četiri [[Zlatni globus|Zlatna globusa]]: za [[Zlatni globus za najboljeg glumca – drama|najboljeg glumca]], [[Zlatni globus za najbolju sporednu glumicu|sporednu glumicu]], [[Zlatni globus za najbolju originalnu muziku|originalnu muziku]] i najbolji crno-bijeli film.&lt;ref name=&quot;globes&quot;&gt;[https://www.imdb.com/title/tt0044706/awards IMDB List] of nominations and awards for [[Stanley Kramer]]'s ''High Noon''.&lt;/ref&gt; Nagrađenu muziku za film komponirao je [[Dimitri Tiomkin]].

Godine 1989. [[Kongresna biblioteka]] odabrala je ''Tačno u podne'' kao jedan od prvih 25 filmova za očuvanje u [[Nacionalni filmski registar|Nacionalnom filmskom registru]] Sjedinjenih Država jer je &quot;kulturno, historijski ili estetski važan&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|date=19. 9. 1989|title=ENTERTAINMENT: Film Registry Picks First 25 Movies|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-09-19-mn-347-story.html|work=[[Los Angeles Times]]|access-date=22. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Complete National Film Registry Listing |url=https://www.loc.gov/programs/national-film-preservation-board/film-registry/complete-national-film-registry-listing/|access-date=30. 10. 2020|website=Library of Congress}}&lt;/ref&gt;Film je stekao legendarni status zbog svoje priče koja je djelomično ili potpuno ponovljena u kasnijim filmskim produkcijama, a posebno njegov završetak inspirirao je brojne kasnije filmove, uključujući vesterne kao i ostale žanrove. 

== Radnja ==
U Hadleyvilleu, gradiću na teritoriji današnjeg [[Novi Meksiko|Novog Meksika]], lokalni šerif [[Will Kane]], tek oženjen s Amy Fowler, priprema se za penziju. Sretni par uskoro će krenuti u novi život kako bi osnovali porodicu i vodili radnju u drugom gradu. Međutim, stiže vijest da je Frank Miller, opaki odmetnik koga je Kane nekoć poslao u zatvor, oslobođen i da će stići podnevnim vozom. Millerova banda – njegov mlađi brat Ben, Jack Colby i Jim Pierce – čekaju njegov dolazak na željezničkoj stanici.

[[Datoteka:High Noon1.JPG|thumb|left|Will Kane i Amy Fowler se raspravljaju u šerifovoj kancelariji]]
Za pobožnu Amy, koja je po vjeroispovijesti [[Kveker]] a po uvjerenju [[Pacifizam|pacifist]], rješenje je jednostavno – napustiti grad prije nego što Miller stigne – ali Kaneov osjećaj dužnosti i časti ga tjeraju da ostane. Osim toga, kaže on, Miller i njegova banda će ga ionako uloviti. Amy postavlja Kaneu ultimatum: otići podnevnim vozom, sa ili bez njega. Kane posjećuje niz starih prijatelja i saveznika, ali niko ne može (ili neće) pomoći: sudija Percy Mettrick, koji je osudio Millera, bježi na konju i poziva Kanea da učini isto. Kaneov mladi zamjenik Harvey Pell, koji je ogorčen što ga Kane nije preporučio za svog nasljednika, kaže da će stati uz Kanea samo ako Kane ode kod gradskih očeva i &quot;kaže koju riječ&quot; za njega. Kada Kane odbije to učiniti, Pell mu predaje svoju značku.

Kaneovi napori da okupi grupu u Ramírezovom salunu, a zatim i crkvu, nailaze na strah i neprijateljstvo. Neki građani, zabrinuti da bi pucnjava mogla naštetiti ugledu grada, pozivaju Kanea da u potpunosti izbjegne sukob. Neki su Millerovi prijatelji, ali drugi zamjeraju što je Kane uopće počistio grad. Neki su mišljenja da njihov novac od [[porez]]a ide za podršku lokalnim snagama zakona i da borba nije odgovornost grupe. Sam Fuller se krije u svojoj kući, šaljući svoju ženu Mildred do vrata da kaže Kaneu da nije kod kuće. Jimmy nudi pomoć, ali je slabovidan i pijan; Kane ga šalje kući radi njegove vlastite sigurnosti. Gradonačelnik nastavlja ohrabrivati ​​Kanea da jednostavno napusti grad. Kaneov prethodnik, Martin Howe, ne može pomoći Kaneu, jer je prestar i artritičan. Herb Baker je pristao da bude zamjienjen, ali odustaje kada shvati da je on jedini dobrovoljac. Konačna ponuda pomoći dolazi od 14-godišnjeg Johnnyja; Kane se divi dječakovoj hrabrosti, ali odbija njegovu pomoć.

Dok u hotelu čeka voz, Amy upoznaje Helen Ramírez, koja je nekada bila Millerova ljubavnica, zatim Kaneova, te na kraju Pellova, a koja također odlazi iz grada. Helen kaže Amy da da je Kane njen muškarac, i ne bi ga nikad napustila u trenutku velike potrebe. U štali, Pell osedlava konja i pokušava nagovoriti Kanea da ga uzme. Njihov razgovor prerasta u svađu, a potom i tuču. Kane konačno baca u nesvijest svog bivšeg zamjenika. Kane se vraća u svoju kancelariju da napiše oporuku dok sat otkucava prema podnevu.

Kane tada izlazi na ulicu kako bi se sam suočio s Millerom i njegovom bandom. Amy i Ramirez prolaze u kočiji s prtljagom, putujući do željezničke stanice. Kane i Amy razmjenjuju kratke poglede, a onda Amy gleda pravo ispred sebe dok prolazi pored Kanea. Kamera u punom planu prikazuje Kanea kako stoji sam u napuštenoj ulici. Ubrzo počinje pucnjava. Dok se voz sprema da krene, Amy lčuje pucnjavu, skače i trči nazad u grad. Kane ubija Bena Millera i Colbyja, ali je ranjen dok Miller pokušava požarom istjerati Kanea iz štale. Birajući između života svog muža i svojih vjerskih uvjerenja, Amy uzima pištolj koji visi u Kaneovoj kancelariji (nekoć je bio Pellov pištolj; okačio ga je tamo kada je dao ostavku na mjesto zamjenika zgađen zbog Kaneovog tretmana prema njemu) i puca u Piercea s leđa, ostavljajući samo Franka Millera, koji zgrabi Amy kao ljudski štit da bi natjerao Kanea da izađe napolje. Kada je Amy zagrebala Millerovo lice noktima, on čini kobnu grešku gurnuvši je na tlo, a Kane koristi tu priliku da ga ubije. Kane pomaže svojoj novovjenčanoj supruzi da ustane i oni se grle. Dok građani izlaze i okupljaju se oko njega, Kane baca svoju šerifsku zvijezdu na zemlju, bijesno gleda u gomilu i odlazi s Amy na njihovim kočijama.

== Uloge ==
[[Datoteka:Gary Cooper in High Noon 1952.JPG|thumb|Gary Cooper kao šerif Will Kane]]
[[Datoteka:GraceKellyHighNoonTrailerScreenshot1952.jpg|thumb|Grace Kelly kao Amy Fowler Kane]]
[[Datoteka:Katy Jurado in High Noon.png|thumb|upright|Katy Jurado kao Helen Ramírez]]
* [[Gary Cooper]] - šerif [[Will Kane]]
* [[Thomas Mitchell (glumac)|Thomas Mitchell]] - gradonačelnik Jonas Henderson
* [[Lloyd Bridges]] - zamjenik šerifa Harvey Pell
* [[Katy Jurado]] - Helen Ramírez
* [[Grace Kelly]] - Amy Fowler Kane
* [[Otto Kruger]] - sudija Percy Mettrick
* [[Lon Chaney Jr.]] - Martin Howe, bivši šerif
* [[Harry Morgan]] - Sam Fuller
* [[Ian MacDonald (glumac)|Ian MacDonald]] - Frank Miller
* [[Eve McVeagh]] - Mildred Fuller
* [[Morgan Farley]] - dr. Mahin, svećenik
* [[Harry Shannon (glumac)|Harry Shannon]] - Cooper
* [[Lee Van Cleef]] - Jack Colby
* [[Robert J. Wilke]] - Jim Pierce
* [[Sheb Wooley]] - Ben Miller

== Produkcija ==
Vrijeme produkcije i prikazivanja filma dešavali su se za vrijeme [[Crvena panika|Crvene panike]] i [[Korejski rat|Korejskog rata]]. Godine 1951, tokom produkcije filma, [[Carl Foreman]] bio je pozvan pred [[Komitet za neameričke aktivnosti]] (HUAC) tokom njegove istrage o &quot;komunističkoj propagandi i utjecaju&quot; u filmskoj industriji. Foreman je nekada bio član [[Komunistička partija|Komunističke partije]], ali je odbio da identifikuje svoje kolege ili bilo koga za koga je sumnjao da je trenutno član. Kao rezultat toga, komisija ga je označila kao &quot;nekooperativnog svjedoka&quot;, što ga je uvrstilo na [[Holivudska crna lista|Holivudsku crnu listu]].&lt;ref name=&quot;Byman&quot;&gt;{{cite book |title=Showdown at High Noon: Witch-hunts, Critics, and the End of the Western |author=Byman, Jeremy |publisher=Scarecrow Press |year=2004 |isbn=0-8108-4998-4 |url=https://books.google.com/books?id=WIp2PfC1Mm4C}}&lt;/ref&gt;Nakon što je njegovo odbijanje da navede imena objavljeno u javnosti, Foremanov produkcijski partner [[Stanley Kramer]] zatražio je hitno raskid njihovog partnerstva. Kao potpisnik zajma za produkciju, Foreman je ostao u projektu filma; ali prije prikazivanja filma, prodao je svoj partnerski udio Krameru i preselio se u Veliku Britaniju, znajući da više neće naći posao u Sjedinjenim Državama.&lt;ref name=&quot;Byman&quot;/&gt;

Kramer je kasnije tvrdio da je prekinuo njihovo partnerstvo jer je Foreman zaprijetio da će ga pred HUAC-om lažno prozvati komunistom. Foreman je rekao da se Kramer plašio štete po svoju karijeru zbog &quot;krivnje zbog udruživanja&quot;. Foreman je zaista bio na crnoj listi holivudskih studija zbog etikete &quot;nekooperativnog svjedoka&quot; i dodatnog pritiska predsjednika [[Columbia Pictures]]a [[Harryja Cohna]], [[Motion Picture Alliance for the Preservation of American Ideals|MPA]] predsjednika [[John Wayne|Johna Waynea]], i trač kolumnistice ''[[Los Angeles Times]]a'' [[Hedda Hopper|Hedde Hopper]].&lt;ref name=&quot;Byman&quot;/&gt;

Prema dokumentarnom filmu iz 2002. ''Mrak u podne: Dokumenti Carla Foremana'', djelomično zasnovanom na dugačkom pismu Foremana filmskom kritičaru [[Bosley Crowther]]u iz 1952. Foremanova uloga u stvaranju i produkciji filma ''Tačno u podne'' godinama je nepravedno umanjivana u korist Kramera. Foreman je rekao Crowtheru da je film nastao iz plana radnje koje je napisao na četiri stranice, a ispostavilo se da je vrlo sličan kratkoj priči [[John W. Cunningham]]a pod nazivom &quot;Limena zvijezda&quot;. Foreman je otkupio filmska prava na Cunninghamovu priču i napisao scenarij. U vrijeme kada je dokumentarni film prikazan, većina aktera je bila pokojna, uključujući Kramera, Foremana, Zinnemanna i Coopera. [[Victor Navasky]], autor knjige ''Imenovanje imena'', definitivnog prikaza holivudske crne liste, rekao je novinaru da je, na osnovu njegovih intervjua s Kramerovom udovicom i drugima, dokumentarac izgledao &quot;jednostrano, a problem da li je Stanley Kramer prikazan kao negativac, stvar je dosta komplikovana.&quot;&lt;ref name=&quot;nytimes&quot;&gt;{{cite web|title='High Noon,' High Dudgeon|author=Weinraub, Bernard|work=The New York Times|date=18. 4. 2002|url=https://www.nytimes.com/2002/04/18/movies/high-noon-high-dudgeon.html}}&lt;/ref&gt;[[Richard Fleischer]] je kasnije tvrdio da je pomogao Carlu Foremanu da razvije priču filma tokom osam sedmica dok se vozio do i sa seta filma ''[[Glineni golub (film)|Glineni golub]]'' (1949), koji su zajedno snimili. Fleischer kaže da ga je njegov RKO ugovor spriječio da režira ''Tačno u podne''.&lt;ref name=&quot;richard&quot;&gt;{{cite book|first=Richard|last=Fleischer|title=Just Tell Me When to Cry: A Memoir|year=1993|publisher=Carroll and Graf|pages=35–36}}&lt;/ref&gt;

=== Dodjela uloga ===
[[Datoteka:Kelly-Cooper-Jurado.jpg|thumb|left|Gary Cooper drži Grace Kelly dok Katy Jurado gleda u njih, promotivna fotografija]]
[[John Wayne]] je prvobitno dobio glavnu ulogu u filmu, ali ju je odbio jer je vjerovao da je Foremanova priča očigledna alegorija protiv holivudske crne liste, koju je on aktivno podržavao. Kasnije je jednom novinaru rekao da &quot;nikada neće požaliti što je pomogao da Foreman pobjegne iz zemlje&quot;.&lt;ref&gt;[https://pages.shanti.virginia.edu/Wild_Wild_Cold_War/files/2011/11/John_Wayne_Playboy_Int2.pdf John Wayne: ''Playboy'' Interview / MAY 1971]. Retrieved May 11, 2015.&lt;/ref&gt;Gary Cooper je bio Wayneov dugogodišnji prijatelj i dijelio je njegove konzervativne političke stavove; Cooper je bio &quot;prijateljski svjedok&quot; pred komisijom [[HUAC]]-a, ali nije nikoga imenovao kao osumnjičenog komunistu, a kasnije je postao žestoki protivnik stavljanja na crnu listu.&lt;ref&gt;Meyer, Jeffrey ''Gary Cooper: American Hero'' ( 1998), str. 144.&lt;/ref&gt; Ironično, Cooper je osvojio [[Oscar]]a za svoju ulogu, a pošto je u to vrijeme radio u Evropi, zamolio je Waynea da u njegovo ime primi Oskara. Iako su Wayneov prezir prema filmu i odbijanje njegove glavne uloge bili dobro poznati, rekao je: &quot;Drago mi je vidjeti da ovo daju čovjeku koji je ne samo najzaslužniji, već se godinama ponašao u ovom poslu na način na koji svi možemo biti ponosni ... Sada kada sam postao tako dobar prijatelj ... vraćam se da pronađem svog menadžera i agenta ... i saznam zašto nisam mogao dobiti ulogu u filmu ''Tačno u podne'' umjesto Coopera...&quot;&lt;ref name=&quot;TCM&quot;&gt;[http://www.tcm.com/tcmdb/title/24083/High-Noon/articles.html ''High Noon''], retrieved September 11, 2016.&lt;/ref&gt;

Nakon što je Wayne odbio ulogu Willa Kanea, Kramer ju je ponudio [[Gregory Peck]]u, koji je odbio jer je smatrao da je previše slična njegovoj ulozi u filmu ''[[The Gunfighter]]'', u kojem je glumio godinu ranije. Peck je kasnije rekao da je to smatrao najvećom greškom u svojoj karijeri.&lt;ref&gt;[http://www.destinationhollywood.com/celebrities/gregorypeck/funfeatures_content.shtml Gregory Peck], preuzeto 6. septembra 2016.&lt;/ref&gt;[[Marlon Brando]], [[Montgomery Clift]] i [[Charlton Heston]] su također odbili tu ulogu.&lt;ref name=&quot;TCM&quot;/&gt;Kramer je gledao [[Grace Kelly]] u predstavi Broadwaya i nju je izabrao za Kaneovu zaručnicu, uprkos Cooperovoj i Kellynoj značajnoj starosnoj razlici (Cooper je tada imao 50 a Kelly 21 godinu). Glasine o aferi između Coopera i Kelly tokom snimanja ostaju nedokazane. Kellyjin biograf Donald Spoto napisao je da nema dokaza o romansi, osim tračeva tabloida.&lt;ref&gt;Spoto, D. ''High Society: The Life of Grace Kelly''. Crown Archetype (2009), pp. 67–9. {{ISBN|0307395618}}&lt;/ref&gt;Biograf Gina McKinnon spekulirala je da je &quot;moguće da je bilo prevrtanja u balama sijena&quot;, ali nije naveden nijedan dokaz, osim opaske Kellyne sestre Lizanne da je Kelly bila &quot;zaljubljena&quot; u Coopera.&lt;ref&gt;McKinnon, G. ''What Would Grace Do?: How to Live Life in Style Like the Princess of Hollywood''. Gotham (2013), p. 145. {{ISBN|1592408281}}&lt;/ref&gt;[[Lee Van Cleef]] je debitirao sa filmom ''Tačno u podne''. Kramer je prvi put ponudio Van Cleefu ulogu Harveyja Pella, nakon što ga je vidio u produkcijskoj turneji ''[[Mister Roberts (pozorišni komad)|Mister Robertsa]]'', pod uslovom da Van Cleef hirurški promijeni nos kako bi izgledao manje prijeteći. Van Cleef je odbio i umjesto toga je dobio ulogu Colbyja, jedinu ulogu u njegovoj karijeri bez ijednog reda dijaloga.&lt;ref&gt;[http://www.westernclippings.com/heavies/leevancleef_charactersheavies.shtml Lee Van Cleef], retrieved September 6, 2016.&lt;/ref&gt;

=== Snimanje ===
''Tačno u podne'' je sniman u kasno ljeto/ranu jesen 1951. godine na nekoliko lokacija u Kaliforniji. Uvodne scene snimljene su na [[Iverson Movie Ranch]] u blizini [[Los Angeles]]a. Nekoliko gradskih scena snimljeno je u [[Columbia State Historic Park]]u, očuvanom rudarskom gradu iz doba [[Zlatna groznica 1849.|Zlatne groznice]] u blizini [[Sonora, Kalifornija|Sonore]], ali većina uličnih scena je snimljena na filmskom ranču [[Columbia Pictures|Columbia Picturesa]] u [[Burbank, Kalifornija|Burbanku]]. Crkva Svetog Josepha u [[Tuolumne City, Kalifornija|Tuolumne Cityju]] je korištena za vanjske snimke crkve Hadleyvillea. Pruga je bila stara [[Sierra Railroad]] u [[Jamestown, Kalifornija|Jamestownu]], nekoliko milja južno od Kolumbije, sada poznata kao [[Railtown 1897 State Historic Park]], i često nazivana &quot;filmska željeznica&quot; zbog česte upotrebe u filmovima i televizijskim emisijama. Željeznička stanica je izgrađena za film uz vodotoranj u Warnervilleu, oko 15 milja jugozapadno.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.movie-locations.com/movies/h/highnoon.html |website=Movie-Locations.com|title=High Noon}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book | last =Jensen | first =Larry | authorlink = | title =Hollywood's Railroads: Sierra Railroad | publisher =Cochetopa Press | series = | volume = Two| edition = | date =2018 | location =Sequim, Washington | pages =30 | language = | url =https://books.google.com/books?id=c-RNswEACAAJ&amp;dq=Hollywood%27s+Railroads&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwiKgvSWqYncAhXqhFQKHQdfCaAQ6AEINjAE | doi = | id = | isbn =9780692064726 | mr = | zbl = | jfm = }}&lt;/ref&gt;Cooper nije bio voljan da snimi scenu borbe s Bridgesom zbog stalnih problema s leđima, ali je na kraju to učinio bez upotrebe kaskadera. Nije nosio šminku kako bi naglasio tjeskobu i strah svog lika, koji je vjerovatno bio pojačan bolom od nedavne operacije uklanjanja krvarenja [[čir na želucu|čira na želucu]].&lt;ref&gt;Hyams, J. ''The Life and Times of the Western Movie.'' Gallery Books (1984), pp. 113–5.&lt;/ref&gt;Vrijeme trajanja priče gotovo je precizno podudareno sa vremenom trajanja filma — efekat pojačan čestim snimcima satova kako bi podsjetili likove (i publiku) da će negativac stići podnevnim vozom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.criterion.com/current/posts/830-high-noon |title=High Noon|author=Howard Suber|date=December 15, 1986|publisher=[[The Criterion Collection]]}}&lt;/ref&gt;

=== Muzika ===
Tematska pjesma filma, ''[[The Ballad of High Noon]]'' (kako je navedena u filmu), također je poznata po uvodnom tekstu, &quot;Ne ostavljaj me, o moj dragi&quot;, postala je glavni hit na [[Country-Western music|Country-Western]] top listama u izvođenju [[Tex Ritter|Texa Rittera]], a kasnije također i pop hita [[Frankie Laine|Frankieja Lainea]].&lt;ref name=&quot;TCM&quot;/&gt;Njegova popularnost je postavila presedan za tematske pjesme koje su bile opjevane u mnogim kasnijim vestern filmovima.&lt;ref&gt;[http://www.destinationhollywood.com/movies/highnoon/funfeatures_content.shtml ''High Noon''], retrieved September 6, 2016.&lt;/ref&gt;Muzika i pjesma kompozitora [[Dmitri Tiomkin|Dimitrija Tiomkina]], sa tekstom [[Ned Washington|Neda Washingtona]], postali su popularni godinama nakon toga, a Tiomkin je postao tražen da radi na budućim vesternima 1950-ih, poput ''[[Obračun kod O.K. Corrala (film)|Obračuna kod O.K. Corrala]]'' i ''[[Posljednji voz iz Gun Hilla|Posljednjeg voza iz Gun Hilla]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.americanmusicpreservation.com/HighNoon.htm |title=Film In Focus – HIGH NOON and Dimitri Tiomkin's film score|website=americanmusicpreservation.com|access-date=May 8, 2018}}&lt;/ref&gt;

== Kritike ==
Na [[Rotten Tomatoes]]-u, ''Tačno u podne'' ima ocjenu od 95%, na osnovu 60 recenzija. Kritički konsenzus glasi: &quot;Klasik vestern žanra koji je prekinuo mnoge tradicije tog vremena, film izdržava -- u velikoj mjeri zahvaljujući prkosnoj glumi Garyja Coopera koji je osvojio Oscara.&quot; 
Procjenjuje se da je film 1952. godine zaradio 3.4 miliona dolara na kino blagajnama u Sjevernoj Americi.&lt;ref&gt;'Top Box-Office Hits of 1952', ''Variety'', January 7, 1953.&lt;/ref&gt;Po objavljivanju, kritičari i publika koja je očekivala jurnjave, tuče, spektakularne prizore i druge uobičajene [[vestern (žanr)|vestern]] filmske elemente bili su iznenađeni shvativši da su u velikoj mjeri zamijenjeni emotivnim i moralističkim dijalozima sve do vrhunca završnih scena.&lt;ref&gt;''The Making of High Noon'', hosted by [[Leonard Maltin]], 1992. Available on the Region 1 DVD from [[Artisan Entertainment]].&lt;/ref&gt;Neki kritičari ismijavali su neuobičajeno spašavanje heroja od strane heroine.&lt;ref name=&quot;DiMare2011&quot;&gt;{{cite book|last=DiMare|first=Philip C.|title=Movies in American History: An Encyclopedia: An Encyclopedia|url=https://books.google.com/books?id=0qUJ-JuSPdQC&amp;pg=PA411|access-date=June 3, 2013|date=June 17, 2011|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-59884-297-5|page=411}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bishop2006&quot;&gt;{{cite book|last=Bishop|first=David|title=The Wheel of Ideals|url=https://books.google.com/books?id=OEU3nx-h9tcC&amp;pg=PA289|access-date=June 3, 2013|date=August 1, 2006|publisher=Lulu.com|isbn=978-1-84728-535-5|page=289}}{{self-published source|date=February 2020}}&lt;/ref&gt;David Bishop je tvrdio da kvekerka Amy &quot;nije&quot; pomogla svom mužu pucajući muškarcu u leđa, takva neaktivnost bi predstavila [[pacifizam]] &quot;kao apolonsku dekadenciju&quot;.&lt;ref name=&quot;Bishop2006&quot;/&gt;[[Alfred Hitchcock]] je mislio da je Kellyna gluma &quot;prilično uštogljena&quot; i da joj nedostaje animacije; tek u kasnijim filmovima, rekao je, pokazala je svoju pravu zvijezdu.&lt;ref name=&quot;Mcclure2012&quot;&gt;{{cite book|last=Mcclure|first=Hal Hays|title=Adventuring: My Life As a Pilot, Foreign Correspondent and Travel Adventure Filmmaker|url=https://books.google.com/books?id=QCjiD1gtW1EC&amp;pg=PA91|access-date=June 3, 2013|date=July 30, 2012|publisher=AuthorHouse|isbn=978-1-4685-9812-4|page=91}}{{self-published source|date=February 2020}}&lt;/ref&gt;{{self-published inline|date=February 2020}}&lt;ref name=&quot;Fawell2004&quot;&gt;{{cite book|last=Fawell|first=John|title=Hitchcock's Rear Window: The Well-made Film|url=https://books.google.com/books?id=spGXHQUHmLUC&amp;pg=PA142|access-date=June 3, 2013|year=2004|publisher=SIU Press|isbn=978-0-8093-8970-4|page=142}}&lt;/ref&gt;

Nekoliko [[Predsjednik Sjedinjenih Država|predsjednika SAD-a]] naveli su film kao njihov favorit. [[Dwight D. Eisenhower|Dwight Eisenhower]] prikazao je film u [[Bijeloj kući]],&lt;ref name=&quot;Byman&quot;/&gt;a [[Bill Clinton]] je bio domaćin rekordnih 17 projekcija u Bijeloj kući.8&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.gotterdammerung.org/film/reviews/h/high-noon.html |title=''High Noon'' (1952)|website=gotterdammerung.org|access-date=May 8, 2018}}&lt;/ref&gt;&quot;Nije slučajno da političari sebe vide kao Gary Coopera u filmu, rekao je Clinton. &quot;Ne samo političari, već svi koji su primorani da idu protiv volje većine. Svaki put kada ste sami i osjećate da ne dobijate podršku koja vam je potrebna, Cooperov Will Kane postaje savršena [[metafora]].&quot;&lt;ref&gt;Interview with Bill Clinton on ''High Noon'' Collector's Edition DVD (Lionsgate, 2008), ASIN B0016MLIKM.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Clinton |first=Bill |title=My Life |publisher=Knopf |date=June 22, 2004 |page=21}}&lt;/ref&gt;[[Ronald Reagan]] je naveo ''Tačno u podne'' kao svoj omiljeni film, zbog snažne posvećenosti glavnog lika dužnosti i zakonu.&lt;ref name=Mulholland&gt;Mulholland, J. ''Inside High Noon''. DVD documentary.&lt;/ref&gt;

Za razliku od ostalih, John Wayne je jednom novinaru rekao da smatra &quot;Tačno u podne&quot; &quot;najneameričkom stvari koju je ikada vidio u svom životu&quot;,&lt;ref&gt;[https://pages.shanti.virginia.edu/Wild_Wild_Cold_War/files/2011/11/John_Wayne_Playboy_Int2.pdf John Wayne: Playboy Interview / MAY 1971]. Retrieved May 11, 2015.&lt;/ref&gt;a kasnije se udružio s režiserom [[Howard Hawks|Howardom Hawksom]] kako bi snimio ''[[Rio Bravo (1959)|Rio Bravo]]'' kao odgovor. Napravio sam ''Rio Bravo'' jer mi se nije dopao ''Tačno u podne'', objasnio je Hawks. &quot;Ni Duke (Wayne) ga nije volio. Mislim da nije dobro da jedan dobar gradski šerif trči gradom kao kokoška odsječene glave tražeći od svih da mu pomognu. A ko ga spašava? Njegova žena kvekera. To nije moja ideja dobrog vesterna.&quot;&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=lVJL6w1T3ocC&amp;q=Howard+Hawks+%22I+didn%27t+like+High+Noon%22&amp;pg=PT148|title=John Wayne: The Man Behind the Myth |publisher=Penguin|isbn=0-451-21414-5|year=2005 |page=148 |author=Michael Munn}}&lt;/ref&gt;Zinnemann je odgovorio: &quot;Jako se divim Hawksu. Samo bih volio da ostavi moje filmove na miru!&quot;&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=SiK_3d6a7DQC&amp;pg=PA44|title=Fred Zinnemann: Interviews|first=Fred|last=Zinnemann|date=May 8, 2018|publisher=Univ. Press of Mississippi|access-date=May 8, 2018|via=Google Books|isbn=9781578066988}}&lt;/ref&gt;U intervjuu iz 1973., Zinnemann je dodao: &quot;Prilično sam iznenađen Hawksovim i Waynovim razmišljanjem. Šerifi su ljudi i ne postoje dva ista čovjeka. Priča o ''Tačno u podne'' odvija se na Divljem Zapadu, ali je stvarno priča o čovjekovom sukobu savjesti. U tom smislu on je brat blizanac filmu ''[[Čovjek za sva vremena (1966)|Čovjek za sva vremena]]''. U svakom slučaju, poštovanje prema herojima vesterna nije umanjeno filmom ''Tačno u podne''.&quot;&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=SiK_3d6a7DQC&amp;pg=PA44 |title=Fred Zinnemann: Interviews |editor=Gabriel Miller|publisher=[[University Press of Mississippi]] |isbn=1-57806-698-0 |year=2005 |page=44}}&lt;/ref&gt;Film je kritiziran u Sovjetskom Savezu kao &quot;veličanje pojedinca&quot;.&lt;ref name=&quot;Byman&quot; /&gt;

U poglavlju XXXV romana ''[[Virdžinijanac (roman)|Virdžinijanac]]'' autora [[Owen Wister|Owena Wistera]], nalazi se opis incidenta koji je vrlo sličan središnjoj radnji filma ''Tačno u podne''. Trampas ([[zlikovac]]) proziva Virdžinijanca, kojeg čeka njegova tek vjenčana supruga koju bi mogao izgubiti ako se upusti u borbu. ''Tačno u podne'' je čak opisan kao &quot;direktan [[remake]]&quot; filmske verzije [[Virdžinijanac (1929)|iz 1929]] u kojem je Cooper također glumio.&lt;ref name=&quot;WayneAmerica&quot;&gt;{{cite book|last1=Wills|first1=Garry|title=John Wayne's America|date=1998|publisher=Simon &amp; Schuster|location=New York|isbn=9780684838830|page=274|edition=1st Touchstone |url=https://books.google.com/books?id=wc_KHo_MWc0C&amp;pg=PA274|access-date=February 15, 2016}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|High Noon}}
* {{IMDb title|0044706|Tačno u podne}}
* {{TCMDb title|24083|Tačno u podne}}
* {{AllMovie title|22384|Tačno u podne}}
* {{Rotten Tomatoes|1046060-high_noon|Tačno u podne}}
* Esej Daniela Eagana o ''Tačno u podne'' u &quot;Američkom filmskom naslijeđu&quot;: The Authoritative Guide to the Landmark Movies in the National Film Registry, A&amp;C Black, 2010, str. 458–460; {{ISBN|0826429777}}; [https://www.google.com/books/edition/America_s_Film_Legacy/deq3xI8OmCkC?hl=en&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwicy-G58bHsAhUQkHIEHUm-AsEQiKUDMBZ6BAgGEAQ]
* [https://www.washingtonpost.com/arts-entertainment/2020/01/23/34-best-political-movies-ever-made/ &quot;The 34 best political movies ever made&quot;], [[Ann Hornaday]], ''[[The Washington Post]]'', 23. 1. 2020; rangiran na 27. mjesto

{{Filmovi Freda Zinnemanna}}
{{AFI-jevih 10 top 10}}

[[Kategorija:Filmovi iz 1952.]]
[[Kategorija:Američki crno-bijeli filmovi]]
[[Kategorija:Američki vesterni]]
[[Kategorija:Antivesterni]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju glavnu mušku ulogu]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Zlatni globus za najbolju sporednu glumicu]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju montažu]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju originalnu muziku]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju originalnu pjesmu]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Zlatni globus za najboljeg glumca - drama]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Novom Meksiku]]
[[Kategorija:Filmovi snimljeni u Kaliforniji]]
[[Kategorija:Filmovi United Artistsa]]
[[Kategorija:Filmovi s muzikom Dimitrija Tiomkina]]
[[Kategorija:Filmovi u Nacionalnom filmskom registru Sjedinjenih Američkih Država]]</text>
      <sha1>npa3ey3mjo04y44q6f2rfn75a2yfi3e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427330</id>
      <parentid>3427315</parentid>
      <timestamp>2022-08-07T08:56:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28530" xml:space="preserve">{{Infobox film
| name           = High Noon
| image          = High Noon (1952 poster).jpg
| caption        = Poster za kina
| director       = [[Fred Zinnemann]]
| producer       = [[Stanley Kramer]]
| scenarist      = [[Carl Foreman]] (zasnovano na kratkoj priči &quot;The Tin Star&quot; [[John W. Cunningham|Johna W. Cunninghama]] iz 1947)
| starring       = {{Plainlist|
* [[Gary Cooper]]
* [[Thomas Mitchell (glumac)|Thomas Mitchell]]
* [[Lloyd Bridges]]
* [[Katy Jurado]]
* [[Grace Kelly]]
* [[Otto Kruger]]
* [[Lon Chaney Jr.|Lon Chaney]]&lt;!-- Potpisan kao &quot;Lon Chaney&quot; --&gt; 
* [[Harry Morgan|Henry Morgan]]&lt;!-- Potpisan kao &quot;Henry Morgan&quot; --&gt; 
}}
| music          = [[Dimitri Tiomkin]]
| cinematography = [[Floyd Crosby]]
| editing        = [[Elmo Williams]]&lt;br/&gt; [[Harry W. Gerstad]]
| studio         = Stanley Kramer Productions
| distributor    = [[United Artists]]
| released       = {{Film date|1952|7|24}}
| runtime        = 85 minuta
| country        = {{ZID|SAD}}
| language       = [[Engleski jezik|Engleski]]
| budget         = 730.000 $&lt;ref&gt; {{cite news|author=Champlin, C.|date=10. 10. 1966|title=Foreman hopes to reverse runaway|work=Los Angeles Times|id={{ProQuest|155553672}}}}&lt;/ref&gt; 
| gross          = 12 miliona $&lt;ref&gt; Tino Balio, ''United Artists: The Company That Changed the Film Industry'', University of Wisconsin Press, 1987, str. 47.&lt;/ref&gt; 
}}
'''''Tačno u podne''''' američki je [[vestern]] snimljen 1952. u produkciji [[Stanley Kramer|Stanleyja Kramera]] prema scenariju [[Carl Foreman|Carla Foremana]], a u režiji [[Fred Zinnemann|Freda Zinnemana]]. Glavnu ulogu tumači [[Gary Cooper]]. Radnja se fokusira na gradskog šerifa, čiji je osjećaj dužnosti testiran kada mora odlučiti da li da se sam suoči s bandom ubica ili da napusti grad sa svojom tek vjenčanom suprugom. Iako je u vrijeme prikazivanja imao status kontroverznog filma zbog političkih tema, film je nominiran za sedam [[Oscar]]a, osvojivši četiri: za [[Oscar za najbolju glavnu mušku ulogu|najboljeg glavnog glumca]], [[Oscar za najbolju montažu|najbolju montažu]], [[Oscar za najbolju originalnu muziku|originalnu muziku]] i [[Oscar za najbolju originalnu pjesmu|originalnu pjesmu]],&lt;ref name=&quot;oscars&quot;&gt; {{cite web|url=http://www.oscars.org/oscars/ceremonies/1953|title=The 25th Academy Awards – 1953|website=oscars.org|access-date=3. 7. 2020}}&lt;/ref&gt; , te četiri [[Zlatni globus|Zlatna globusa]]: za [[Zlatni globus za najboljeg glumca – drama|najboljeg glumca]], [[Zlatni globus za najbolju sporednu glumicu|sporednu glumicu]], [[Zlatni globus za najbolju originalnu muziku|originalnu muziku]] i najbolji crno-bijeli film.&lt;ref name=&quot;globes&quot;&gt; [https://www.imdb.com/title/tt0044706/awards IMDB List] of nominations and awards for [[Stanley Kramer]]'s ''High Noon''.&lt;/ref&gt; Nagrađenu muziku za film komponirao je [[Dimitri Tiomkin]].

Godine 1989. [[Kongresna biblioteka]] odabrala je ''Tačno u podne'' kao jedan od prvih 25 filmova za očuvanje u [[Nacionalni filmski registar|Nacionalnom filmskom registru]] Sjedinjenih Država jer je &quot;kulturno, historijski ili estetski važan&quot;.&lt;ref&gt; {{cite news|date=19. 9. 1989|title=ENTERTAINMENT: Film Registry Picks First 25 Movies|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-09-19-mn-347-story.html|work=[[Los Angeles Times]]|access-date=22. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{Cite web|title=Complete National Film Registry Listing |url=https://www.loc.gov/programs/national-film-preservation-board/film-registry/complete-national-film-registry-listing/|access-date=30. 10. 2020|website=Library of Congress}}&lt;/ref&gt; Film je stekao legendarni status zbog svoje priče koja je djelomično ili potpuno ponovljena u kasnijim filmskim produkcijama, a posebno njegov završetak inspirirao je brojne kasnije filmove, uključujući vesterne kao i ostale žanrove. 

== Radnja ==
U Hadleyvilleu, gradiću na teritoriji današnjeg [[Novi Meksiko|Novog Meksika]], lokalni šerif [[Will Kane]], tek oženjen s Amy Fowler, priprema se za penziju. Sretni par uskoro će krenuti u novi život kako bi osnovali porodicu i vodili radnju u drugom gradu. Međutim, stiže vijest da je Frank Miller, opaki odmetnik koga je Kane nekoć poslao u zatvor, oslobođen i da će stići podnevnim vozom. Millerova banda – njegov mlađi brat Ben, Jack Colby i Jim Pierce – čekaju njegov dolazak na željezničkoj stanici.

[[Datoteka:High Noon1.JPG|thumb|left|Will Kane i Amy Fowler se raspravljaju u šerifovoj kancelariji]]
Za pobožnu Amy, koja je po vjeroispovijesti [[Kveker]] a po uvjerenju [[Pacifizam|pacifist]], rješenje je jednostavno – napustiti grad prije nego što Miller stigne – ali Kaneov osjećaj dužnosti i časti ga tjeraju da ostane. Osim toga, kaže on, Miller i njegova banda će ga ionako uloviti. Amy postavlja Kaneu ultimatum: otići podnevnim vozom, sa ili bez njega. Kane posjećuje niz starih prijatelja i saveznika, ali niko ne može (ili neće) pomoći: sudija Percy Mettrick, koji je osudio Millera, bježi na konju i poziva Kanea da učini isto. Kaneov mladi zamjenik Harvey Pell, koji je ogorčen što ga Kane nije preporučio za svog nasljednika, kaže da će stati uz Kanea samo ako Kane ode kod gradskih očeva i &quot;kaže koju riječ&quot; za njega. Kada Kane odbije to učiniti, Pell mu predaje svoju značku.

Kaneovi napori da okupi grupu u Ramírezovom salunu, a zatim i crkvu, nailaze na strah i neprijateljstvo. Neki građani, zabrinuti da bi pucnjava mogla naštetiti ugledu grada, pozivaju Kanea da u potpunosti izbjegne sukob. Neki su Millerovi prijatelji, ali drugi zamjeraju što je Kane uopće počistio grad. Neki su mišljenja da njihov novac od [[porez]]a ide za podršku lokalnim snagama zakona i da borba nije odgovornost grupe. Sam Fuller se krije u svojoj kući, šaljući svoju ženu Mildred do vrata da kaže Kaneu da nije kod kuće. Jimmy nudi pomoć, ali je slabovidan i pijan; Kane ga šalje kući radi njegove vlastite sigurnosti. Gradonačelnik nastavlja ohrabrivati ​​Kanea da jednostavno napusti grad. Kaneov prethodnik, Martin Howe, ne može pomoći Kaneu, jer je prestar i artritičan. Herb Baker je pristao da bude zamjienjen, ali odustaje kada shvati da je on jedini dobrovoljac. Konačna ponuda pomoći dolazi od 14-godišnjeg Johnnyja; Kane se divi dječakovoj hrabrosti, ali odbija njegovu pomoć.

Dok u hotelu čeka voz, Amy upoznaje Helen Ramírez, koja je nekada bila Millerova ljubavnica, zatim Kaneova, te na kraju Pellova, a koja također odlazi iz grada. Helen kaže Amy da da je Kane njen muškarac, i ne bi ga nikad napustila u trenutku velike potrebe. U štali, Pell osedlava konja i pokušava nagovoriti Kanea da ga uzme. Njihov razgovor prerasta u svađu, a potom i tuču. Kane konačno baca u nesvijest svog bivšeg zamjenika. Kane se vraća u svoju kancelariju da napiše oporuku dok sat otkucava prema podnevu.

Kane tada izlazi na ulicu kako bi se sam suočio s Millerom i njegovom bandom. Amy i Ramirez prolaze u kočiji s prtljagom, putujući do željezničke stanice. Kane i Amy razmjenjuju kratke poglede, a onda Amy gleda pravo ispred sebe dok prolazi pored Kanea. Kamera u punom planu prikazuje Kanea kako stoji sam u napuštenoj ulici. Ubrzo počinje pucnjava. Dok se voz sprema da krene, Amy lčuje pucnjavu, skače i trči nazad u grad. Kane ubija Bena Millera i Colbyja, ali je ranjen dok Miller pokušava požarom istjerati Kanea iz štale. Birajući između života svog muža i svojih vjerskih uvjerenja, Amy uzima pištolj koji visi u Kaneovoj kancelariji (nekoć je bio Pellov pištolj; okačio ga je tamo kada je dao ostavku na mjesto zamjenika zgađen zbog Kaneovog tretmana prema njemu) i puca u Piercea s leđa, ostavljajući samo Franka Millera, koji zgrabi Amy kao ljudski štit da bi natjerao Kanea da izađe napolje. Kada je Amy zagrebala Millerovo lice noktima, on čini kobnu grešku gurnuvši je na tlo, a Kane koristi tu priliku da ga ubije. Kane pomaže svojoj novovjenčanoj supruzi da ustane i oni se grle. Dok građani izlaze i okupljaju se oko njega, Kane baca svoju šerifsku zvijezdu na zemlju, bijesno gleda u gomilu i odlazi s Amy na njihovim kočijama.

== Uloge ==
[[Datoteka:Gary Cooper in High Noon 1952.JPG|thumb|Gary Cooper kao šerif Will Kane]]
[[Datoteka:GraceKellyHighNoonTrailerScreenshot1952.jpg|thumb|Grace Kelly kao Amy Fowler Kane]]
[[Datoteka:Katy Jurado in High Noon.png|thumb|upright|Katy Jurado kao Helen Ramírez]]
* [[Gary Cooper]] - šerif [[Will Kane]]
* [[Thomas Mitchell (glumac)|Thomas Mitchell]] - gradonačelnik Jonas Henderson
* [[Lloyd Bridges]] - zamjenik šerifa Harvey Pell
* [[Katy Jurado]] - Helen Ramírez
* [[Grace Kelly]] - Amy Fowler Kane
* [[Otto Kruger]] - sudija Percy Mettrick
* [[Lon Chaney Jr.]] - Martin Howe, bivši šerif
* [[Harry Morgan]] - Sam Fuller
* [[Ian MacDonald (glumac)|Ian MacDonald]] - Frank Miller
* [[Eve McVeagh]] - Mildred Fuller
* [[Morgan Farley]] - dr. Mahin, svećenik
* [[Harry Shannon (glumac)|Harry Shannon]] - Cooper
* [[Lee Van Cleef]] - Jack Colby
* [[Robert J. Wilke]] - Jim Pierce
* [[Sheb Wooley]] - Ben Miller

== Produkcija ==
Vrijeme produkcije i prikazivanja filma dešavali su se za vrijeme [[Crvena panika|Crvene panike]] i [[Korejski rat|Korejskog rata]]. Godine 1951, tokom produkcije filma, [[Carl Foreman]] bio je pozvan pred [[Komitet za neameričke aktivnosti]] (HUAC) tokom njegove istrage o &quot;komunističkoj propagandi i utjecaju&quot; u filmskoj industriji. Foreman je nekada bio član [[Komunistička partija|Komunističke partije]], ali je odbio da identifikuje svoje kolege ili bilo koga za koga je sumnjao da je trenutno član. Kao rezultat toga, komisija ga je označila kao &quot;nekooperativnog svjedoka&quot;, što ga je uvrstilo na [[Holivudska crna lista|Holivudsku crnu listu]].&lt;ref name=&quot;Byman&quot;&gt; {{cite book |title=Showdown at High Noon: Witch-hunts, Critics, and the End of the Western |author=Byman, Jeremy |publisher=Scarecrow Press |year=2004 |isbn=0-8108-4998-4 |url=https://books.google.com/books?id=WIp2PfC1Mm4C}}&lt;/ref&gt; Nakon što je njegovo odbijanje da navede imena objavljeno u javnosti, Foremanov produkcijski partner [[Stanley Kramer]] zatražio je hitno raskid njihovog partnerstva. Kao potpisnik zajma za produkciju, Foreman je ostao u projektu filma; ali prije prikazivanja filma, prodao je svoj partnerski udio Krameru i preselio se u Veliku Britaniju, znajući da više neće naći posao u Sjedinjenim Državama.&lt;ref name=&quot;Byman&quot;/&gt; 

Kramer je kasnije tvrdio da je prekinuo njihovo partnerstvo jer je Foreman zaprijetio da će ga pred HUAC-om lažno prozvati komunistom. Foreman je rekao da se Kramer plašio štete po svoju karijeru zbog &quot;krivnje zbog udruživanja&quot;. Foreman je zaista bio na crnoj listi holivudskih studija zbog etikete &quot;nekooperativnog svjedoka&quot; i dodatnog pritiska predsjednika [[Columbia Pictures]]a [[Harryja Cohna]], [[Motion Picture Alliance for the Preservation of American Ideals|MPA]] predsjednika [[John Wayne|Johna Waynea]], i trač kolumnistice ''[[Los Angeles Times]]a'' [[Hedda Hopper|Hedde Hopper]].&lt;ref name=&quot;Byman&quot;/&gt; 

Prema dokumentarnom filmu iz 2002. ''Mrak u podne: Dokumenti Carla Foremana'', djelomično zasnovanom na dugačkom pismu Foremana filmskom kritičaru [[Bosley Crowther]]u iz 1952. Foremanova uloga u stvaranju i produkciji filma ''Tačno u podne'' godinama je nepravedno umanjivana u korist Kramera. Foreman je rekao Crowtheru da je film nastao iz plana radnje koje je napisao na četiri stranice, a ispostavilo se da je vrlo sličan kratkoj priči [[John W. Cunningham]]a pod nazivom &quot;Limena zvijezda&quot;. Foreman je otkupio filmska prava na Cunninghamovu priču i napisao scenarij. U vrijeme kada je dokumentarni film prikazan, većina aktera je bila pokojna, uključujući Kramera, Foremana, Zinnemanna i Coopera. [[Victor Navasky]], autor knjige ''Imenovanje imena'', definitivnog prikaza holivudske crne liste, rekao je novinaru da je, na osnovu njegovih intervjua s Kramerovom udovicom i drugima, dokumentarac izgledao &quot;jednostrano, a problem da li je Stanley Kramer prikazan kao negativac, stvar je dosta komplikovana.&quot;&lt;ref name=&quot;nytimes&quot;&gt; {{cite web|title='High Noon,' High Dudgeon|author=Weinraub, Bernard|work=The New York Times|date=18. 4. 2002|url=https://www.nytimes.com/2002/04/18/movies/high-noon-high-dudgeon.html}}&lt;/ref&gt; [[Richard Fleischer]] je kasnije tvrdio da je pomogao Carlu Foremanu da razvije priču filma tokom osam sedmica dok se vozio do i sa seta filma ''[[Glineni golub (film)|Glineni golub]]'' (1949), koji su zajedno snimili. Fleischer kaže da ga je njegov RKO ugovor spriječio da režira ''Tačno u podne''.&lt;ref name=&quot;richard&quot;&gt; {{cite book|first=Richard|last=Fleischer|title=Just Tell Me When to Cry: A Memoir|year=1993|publisher=Carroll and Graf|pages=35–36}}&lt;/ref&gt; 

=== Dodjela uloga ===
[[Datoteka:Kelly-Cooper-Jurado.jpg|thumb|left|Gary Cooper drži Grace Kelly dok Katy Jurado gleda u njih, promotivna fotografija]]
[[John Wayne]] je prvobitno dobio glavnu ulogu u filmu, ali ju je odbio jer je vjerovao da je Foremanova priča očigledna alegorija protiv holivudske crne liste, koju je on aktivno podržavao. Kasnije je jednom novinaru rekao da &quot;nikada neće požaliti što je pomogao da Foreman pobjegne iz zemlje&quot;.&lt;ref&gt; [https://pages.shanti.virginia.edu/Wild_Wild_Cold_War/files/2011/11/John_Wayne_Playboy_Int2.pdf John Wayne: ''Playboy'' Interview / MAY 1971]. Retrieved May 11, 2015.&lt;/ref&gt; Gary Cooper je bio Wayneov dugogodišnji prijatelj i dijelio je njegove konzervativne političke stavove; Cooper je bio &quot;prijateljski svjedok&quot; pred komisijom [[HUAC]]-a, ali nije nikoga imenovao kao osumnjičenog komunistu, a kasnije je postao žestoki protivnik stavljanja na crnu listu.&lt;ref&gt; Meyer, Jeffrey ''Gary Cooper: American Hero'' ( 1998), str. 144.&lt;/ref&gt; Ironično, Cooper je osvojio [[Oscar]]a za svoju ulogu, a pošto je u to vrijeme radio u Evropi, zamolio je Waynea da u njegovo ime primi Oskara. Iako su Wayneov prezir prema filmu i odbijanje njegove glavne uloge bili dobro poznati, rekao je: &quot;Drago mi je vidjeti da ovo daju čovjeku koji je ne samo najzaslužniji, već se godinama ponašao u ovom poslu na način na koji svi možemo biti ponosni ... Sada kada sam postao tako dobar prijatelj ... vraćam se da pronađem svog menadžera i agenta ... i saznam zašto nisam mogao dobiti ulogu u filmu ''Tačno u podne'' umjesto Coopera...&quot;&lt;ref name=&quot;TCM&quot;&gt; [http://www.tcm.com/tcmdb/title/24083/High-Noon/articles.html ''High Noon''], retrieved September 11, 2016.&lt;/ref&gt; 

Nakon što je Wayne odbio ulogu Willa Kanea, Kramer ju je ponudio [[Gregory Peck]]u, koji je odbio jer je smatrao da je previše slična njegovoj ulozi u filmu ''[[The Gunfighter]]'', u kojem je glumio godinu ranije. Peck je kasnije rekao da je to smatrao najvećom greškom u svojoj karijeri.&lt;ref&gt; [http://www.destinationhollywood.com/celebrities/gregorypeck/funfeatures_content.shtml Gregory Peck], preuzeto 6. septembra 2016.&lt;/ref&gt; [[Marlon Brando]], [[Montgomery Clift]] i [[Charlton Heston]] su također odbili tu ulogu.&lt;ref name=&quot;TCM&quot;/&gt; Kramer je gledao [[Grace Kelly]] u predstavi Broadwaya i nju je izabrao za Kaneovu zaručnicu, uprkos Cooperovoj i Kellynoj značajnoj starosnoj razlici (Cooper je tada imao 50 a Kelly 21 godinu). Glasine o aferi između Coopera i Kelly tokom snimanja ostaju nedokazane. Kellyjin biograf Donald Spoto napisao je da nema dokaza o romansi, osim tračeva tabloida.&lt;ref&gt; Spoto, D. ''High Society: The Life of Grace Kelly''. Crown Archetype (2009), pp. 67–9. {{ISBN|0307395618}}&lt;/ref&gt; Biograf Gina McKinnon spekulirala je da je &quot;moguće da je bilo prevrtanja u balama sijena&quot;, ali nije naveden nijedan dokaz, osim opaske Kellyne sestre Lizanne da je Kelly bila &quot;zaljubljena&quot; u Coopera.&lt;ref&gt; McKinnon, G. ''What Would Grace Do?: How to Live Life in Style Like the Princess of Hollywood''. Gotham (2013), p. 145. {{ISBN|1592408281}}&lt;/ref&gt; [[Lee Van Cleef]] je debitirao sa filmom ''Tačno u podne''. Kramer je prvi put ponudio Van Cleefu ulogu Harveyja Pella, nakon što ga je vidio u produkcijskoj turneji ''[[Mister Roberts (pozorišni komad)|Mister Robertsa]]'', pod uslovom da Van Cleef hirurški promijeni nos kako bi izgledao manje prijeteći. Van Cleef je odbio i umjesto toga je dobio ulogu Colbyja, jedinu ulogu u njegovoj karijeri bez ijednog reda dijaloga.&lt;ref&gt; [http://www.westernclippings.com/heavies/leevancleef_charactersheavies.shtml Lee Van Cleef], retrieved September 6, 2016.&lt;/ref&gt; 

=== Snimanje ===
''Tačno u podne'' je sniman u kasno ljeto/ranu jesen 1951. godine na nekoliko lokacija u Kaliforniji. Uvodne scene snimljene su na [[Iverson Movie Ranch]] u blizini [[Los Angeles]]a. Nekoliko gradskih scena snimljeno je u [[Columbia State Historic Park]]u, očuvanom rudarskom gradu iz doba [[Zlatna groznica 1849.|Zlatne groznice]] u blizini [[Sonora, Kalifornija|Sonore]], ali većina uličnih scena je snimljena na filmskom ranču [[Columbia Pictures|Columbia Picturesa]] u [[Burbank, Kalifornija|Burbanku]]. Crkva Svetog Josepha u [[Tuolumne City, Kalifornija|Tuolumne Cityju]] je korištena za vanjske snimke crkve Hadleyvillea. Pruga je bila stara [[Sierra Railroad]] u [[Jamestown, Kalifornija|Jamestownu]], nekoliko milja južno od Kolumbije, sada poznata kao [[Railtown 1897 State Historic Park]], i često nazivana &quot;filmska željeznica&quot; zbog česte upotrebe u filmovima i televizijskim emisijama. Željeznička stanica je izgrađena za film uz vodotoranj u Warnervilleu, oko 15 milja jugozapadno.&lt;ref&gt; {{cite web|url=http://www.movie-locations.com/movies/h/highnoon.html |website=Movie-Locations.com|title=High Noon}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{cite book | last =Jensen | first =Larry | authorlink = | title =Hollywood's Railroads: Sierra Railroad | publisher =Cochetopa Press | series = | volume = Two| edition = | date =2018 | location =Sequim, Washington | pages =30 | language = | url =https://books.google.com/books?id=c-RNswEACAAJ&amp;dq=Hollywood%27s+Railroads&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwiKgvSWqYncAhXqhFQKHQdfCaAQ6AEINjAE | doi = | id = | isbn =9780692064726 | mr = | zbl = | jfm = }}&lt;/ref&gt; Cooper nije bio voljan da snimi scenu borbe s Bridgesom zbog stalnih problema s leđima, ali je na kraju to učinio bez upotrebe kaskadera. Nije nosio šminku kako bi naglasio tjeskobu i strah svog lika, koji je vjerovatno bio pojačan bolom od nedavne operacije uklanjanja krvarenja [[čir na želucu|čira na želucu]].&lt;ref&gt; Hyams, J. ''The Life and Times of the Western Movie.'' Gallery Books (1984), pp. 113–5.&lt;/ref&gt; Vrijeme trajanja priče gotovo je precizno podudareno sa vremenom trajanja filma — efekat pojačan čestim snimcima satova kako bi podsjetili likove (i publiku) da će negativac stići podnevnim vozom.&lt;ref&gt; {{cite web|url=https://www.criterion.com/current/posts/830-high-noon |title=High Noon|author=Howard Suber|date=December 15, 1986|publisher=[[The Criterion Collection]]}}&lt;/ref&gt; 

=== Muzika ===
Tematska pjesma filma, ''[[The Ballad of High Noon]]'' (kako je navedena u filmu), također je poznata po uvodnom tekstu, &quot;Ne ostavljaj me, o moj dragi&quot;, postala je glavni hit na [[Country-Western music|Country-Western]] top listama u izvođenju [[Tex Ritter|Texa Rittera]], a kasnije također i pop hita [[Frankie Laine|Frankieja Lainea]].&lt;ref name=&quot;TCM&quot;/&gt; Njegova popularnost je postavila presedan za tematske pjesme koje su bile opjevane u mnogim kasnijim vestern filmovima.&lt;ref&gt; [http://www.destinationhollywood.com/movies/highnoon/funfeatures_content.shtml ''High Noon''], retrieved September 6, 2016.&lt;/ref&gt; Muzika i pjesma kompozitora [[Dmitri Tiomkin|Dimitrija Tiomkina]], sa tekstom [[Ned Washington|Neda Washingtona]], postali su popularni godinama nakon toga, a Tiomkin je postao tražen da radi na budućim vesternima 1950-ih, poput ''[[Obračun kod O.K. Corrala (film)|Obračuna kod O.K. Corrala]]'' i ''[[Posljednji voz iz Gun Hilla|Posljednjeg voza iz Gun Hilla]]''.&lt;ref&gt; {{cite web|url=http://www.americanmusicpreservation.com/HighNoon.htm |title=Film In Focus – HIGH NOON and Dimitri Tiomkin's film score|website=americanmusicpreservation.com|access-date=May 8, 2018}}&lt;/ref&gt; 

== Kritike ==
Na [[Rotten Tomatoes]]-u, ''Tačno u podne'' ima ocjenu od 95%, na osnovu 60 recenzija. Kritički konsenzus glasi: &quot;Klasik vestern žanra koji je prekinuo mnoge tradicije tog vremena, film izdržava -- u velikoj mjeri zahvaljujući prkosnoj glumi Garyja Coopera koji je osvojio Oscara.&quot; 
Procjenjuje se da je film 1952. godine zaradio 3.4 miliona dolara na kino blagajnama u Sjevernoj Americi.&lt;ref&gt; 'Top Box-Office Hits of 1952', ''Variety'', January 7, 1953.&lt;/ref&gt; Po objavljivanju, kritičari i publika koja je očekivala jurnjave, tuče, spektakularne prizore i druge uobičajene [[vestern (žanr)|vestern]] filmske elemente bili su iznenađeni shvativši da su u velikoj mjeri zamijenjeni emotivnim i moralističkim dijalozima sve do vrhunca završnih scena.&lt;ref&gt; ''The Making of High Noon'', hosted by [[Leonard Maltin]], 1992. Available on the Region 1 DVD from [[Artisan Entertainment]].&lt;/ref&gt; Neki kritičari ismijavali su neuobičajeno spašavanje heroja od strane heroine.&lt;ref name=&quot;DiMare2011&quot;&gt; {{cite book|last=DiMare|first=Philip C.|title=Movies in American History: An Encyclopedia: An Encyclopedia|url=https://books.google.com/books?id=0qUJ-JuSPdQC&amp;pg=PA411|access-date=June 3, 2013|date=June 17, 2011|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-59884-297-5|page=411}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Bishop2006&quot;&gt; {{cite book|last=Bishop|first=David|title=The Wheel of Ideals|url=https://books.google.com/books?id=OEU3nx-h9tcC&amp;pg=PA289|access-date=June 3, 2013|date=August 1, 2006|publisher=Lulu.com|isbn=978-1-84728-535-5|page=289}}{{self-published source|date=February 2020}}&lt;/ref&gt; David Bishop je tvrdio da kvekerka Amy &quot;nije&quot; pomogla svom mužu pucajući muškarcu u leđa, takva neaktivnost bi predstavila [[pacifizam]] &quot;kao apolonsku dekadenciju&quot;.&lt;ref name=&quot;Bishop2006&quot;/&gt; [[Alfred Hitchcock]] je mislio da je Kellyna gluma &quot;prilično uštogljena&quot; i da joj nedostaje animacije; tek u kasnijim filmovima, rekao je, pokazala je svoju pravu zvijezdu.&lt;ref name=&quot;Mcclure2012&quot;&gt; {{cite book|last=Mcclure|first=Hal Hays|title=Adventuring: My Life As a Pilot, Foreign Correspondent and Travel Adventure Filmmaker|url=https://books.google.com/books?id=QCjiD1gtW1EC&amp;pg=PA91|access-date=June 3, 2013|date=July 30, 2012|publisher=AuthorHouse|isbn=978-1-4685-9812-4|page=91}}{{self-published source|date=February 2020}}&lt;/ref&gt; {{self-published inline|date=February 2020}}&lt;ref name=&quot;Fawell2004&quot;&gt; {{cite book|last=Fawell|first=John|title=Hitchcock's Rear Window: The Well-made Film|url=https://books.google.com/books?id=spGXHQUHmLUC&amp;pg=PA142|access-date=June 3, 2013|year=2004|publisher=SIU Press|isbn=978-0-8093-8970-4|page=142}}&lt;/ref&gt; 

Nekoliko [[Predsjednik Sjedinjenih Država|predsjednika SAD-a]] naveli su film kao njihov favorit. [[Dwight D. Eisenhower|Dwight Eisenhower]] prikazao je film u [[Bijeloj kući]],&lt;ref name=&quot;Byman&quot;/&gt; a [[Bill Clinton]] je bio domaćin rekordnih 17 projekcija u Bijeloj kući.8&lt;ref&gt; {{cite web|url=http://www.gotterdammerung.org/film/reviews/h/high-noon.html |title=''High Noon'' (1952)|website=gotterdammerung.org|access-date=May 8, 2018}}&lt;/ref&gt; &quot;Nije slučajno da političari sebe vide kao Gary Coopera u filmu, rekao je Clinton. &quot;Ne samo političari, već svi koji su primorani da idu protiv volje većine. Svaki put kada ste sami i osjećate da ne dobijate podršku koja vam je potrebna, Cooperov Will Kane postaje savršena [[metafora]].&quot;&lt;ref&gt; Interview with Bill Clinton on ''High Noon'' Collector's Edition DVD (Lionsgate, 2008), ASIN B0016MLIKM.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{cite book|last=Clinton |first=Bill |title=My Life |publisher=Knopf |date=June 22, 2004 |page=21}}&lt;/ref&gt; [[Ronald Reagan]] je naveo ''Tačno u podne'' kao svoj omiljeni film, zbog snažne posvećenosti glavnog lika dužnosti i zakonu.&lt;ref name=Mulholland&gt; Mulholland, J. ''Inside High Noon''. DVD documentary.&lt;/ref&gt; 

Za razliku od ostalih, John Wayne je jednom novinaru rekao da smatra &quot;Tačno u podne&quot; &quot;najneameričkom stvari koju je ikada vidio u svom životu&quot;,&lt;ref&gt; [https://pages.shanti.virginia.edu/Wild_Wild_Cold_War/files/2011/11/John_Wayne_Playboy_Int2.pdf John Wayne: Playboy Interview / MAY 1971]. Retrieved May 11, 2015.&lt;/ref&gt; a kasnije se udružio s režiserom [[Howard Hawks|Howardom Hawksom]] kako bi snimio ''[[Rio Bravo (1959)|Rio Bravo]]'' kao odgovor. Napravio sam ''Rio Bravo'' jer mi se nije dopao ''Tačno u podne'', objasnio je Hawks. &quot;Ni Duke (Wayne) ga nije volio. Mislim da nije dobro da jedan dobar gradski šerif trči gradom kao kokoška odsječene glave tražeći od svih da mu pomognu. A ko ga spašava? Njegova žena kvekera. To nije moja ideja dobrog vesterna.&quot;&lt;ref&gt; {{cite book|url=https://books.google.com/books?id=lVJL6w1T3ocC&amp;q=Howard+Hawks+%22I+didn%27t+like+High+Noon%22&amp;pg=PT148|title=John Wayne: The Man Behind the Myth |publisher=Penguin|isbn=0-451-21414-5|year=2005 |page=148 |author=Michael Munn}}&lt;/ref&gt; Zinnemann je odgovorio: &quot;Jako se divim Hawksu. Samo bih volio da ostavi moje filmove na miru!&quot;&lt;ref&gt; {{cite book|url=https://books.google.com/books?id=SiK_3d6a7DQC&amp;pg=PA44|title=Fred Zinnemann: Interviews|first=Fred|last=Zinnemann|date=May 8, 2018|publisher=Univ. Press of Mississippi|access-date=May 8, 2018|via=Google Books|isbn=9781578066988}}&lt;/ref&gt; U intervjuu iz 1973., Zinnemann je dodao: &quot;Prilično sam iznenađen Hawksovim i Waynovim razmišljanjem. Šerifi su ljudi i ne postoje dva ista čovjeka. Priča o ''Tačno u podne'' odvija se na Divljem Zapadu, ali je stvarno priča o čovjekovom sukobu savjesti. U tom smislu on je brat blizanac filmu ''[[Čovjek za sva vremena (1966)|Čovjek za sva vremena]]''. U svakom slučaju, poštovanje prema herojima vesterna nije umanjeno filmom ''Tačno u podne''.&quot;&lt;ref&gt; {{cite book|url=https://books.google.com/books?id=SiK_3d6a7DQC&amp;pg=PA44 |title=Fred Zinnemann: Interviews |editor=Gabriel Miller|publisher=[[University Press of Mississippi]] |isbn=1-57806-698-0 |year=2005 |page=44}}&lt;/ref&gt; Film je kritiziran u Sovjetskom Savezu kao &quot;veličanje pojedinca&quot;.&lt;ref name=&quot;Byman&quot; /&gt; 

U poglavlju XXXV romana ''[[Virdžinijanac (roman)|Virdžinijanac]]'' autora [[Owen Wister|Owena Wistera]], nalazi se opis incidenta koji je vrlo sličan središnjoj radnji filma ''Tačno u podne''. Trampas ([[zlikovac]]) proziva Virdžinijanca, kojeg čeka njegova tek vjenčana supruga koju bi mogao izgubiti ako se upusti u borbu. ''Tačno u podne'' je čak opisan kao &quot;direktan [[remake]]&quot; filmske verzije [[Virdžinijanac (1929)|iz 1929]] u kojem je Cooper također glumio.&lt;ref name=&quot;WayneAmerica&quot;&gt; {{cite book|last1=Wills|first1=Garry|title=John Wayne's America|date=1998|publisher=Simon &amp; Schuster|location=New York|isbn=9780684838830|page=274|edition=1st Touchstone |url=https://books.google.com/books?id=wc_KHo_MWc0C&amp;pg=PA274|access-date=February 15, 2016}}&lt;/ref&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|High Noon}}
* {{IMDb title|0044706|Tačno u podne}}
* {{TCMDb title|24083|Tačno u podne}}
* {{AllMovie title|22384|Tačno u podne}}
* {{Rotten Tomatoes|1046060-high_noon|Tačno u podne}}
* Esej Daniela Eagana o ''Tačno u podne'' u &quot;Američkom filmskom naslijeđu&quot;: The Authoritative Guide to the Landmark Movies in the National Film Registry, A&amp;C Black, 2010, str. 458–460; {{ISBN|0826429777}}; [https://www.google.com/books/edition/America_s_Film_Legacy/deq3xI8OmCkC?hl=en&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwicy-G58bHsAhUQkHIEHUm-AsEQiKUDMBZ6BAgGEAQ]
* [https://www.washingtonpost.com/arts-entertainment/2020/01/23/34-best-political-movies-ever-made/ &quot;The 34 best political movies ever made&quot;], [[Ann Hornaday]], ''[[The Washington Post]]'', 23. 1. 2020; rangiran na 27. mjesto

{{Filmovi Freda Zinnemanna}}
{{AFI-jevih 10 top 10}}

[[Kategorija:Filmovi iz 1952.]]
[[Kategorija:Američki crno-bijeli filmovi]]
[[Kategorija:Američki vesterni]]
[[Kategorija:Antivesterni]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju glavnu mušku ulogu]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Zlatni globus za najbolju sporednu glumicu]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju montažu]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju originalnu muziku]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju originalnu pjesmu]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Zlatni globus za najboljeg glumca - drama]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Novom Meksiku]]
[[Kategorija:Filmovi snimljeni u Kaliforniji]]
[[Kategorija:Filmovi United Artistsa]]
[[Kategorija:Filmovi s muzikom Dimitrija Tiomkina]]
[[Kategorija:Filmovi u Nacionalnom filmskom registru Sjedinjenih Američkih Država]]</text>
      <sha1>benut1pmtvly2zkl6jdorn34oowkyom</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427331</id>
      <parentid>3427330</parentid>
      <timestamp>2022-08-07T08:59:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Radnja */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28529" xml:space="preserve">{{Infobox film
| name           = High Noon
| image          = High Noon (1952 poster).jpg
| caption        = Poster za kina
| director       = [[Fred Zinnemann]]
| producer       = [[Stanley Kramer]]
| scenarist      = [[Carl Foreman]] (zasnovano na kratkoj priči &quot;The Tin Star&quot; [[John W. Cunningham|Johna W. Cunninghama]] iz 1947)
| starring       = {{Plainlist|
* [[Gary Cooper]]
* [[Thomas Mitchell (glumac)|Thomas Mitchell]]
* [[Lloyd Bridges]]
* [[Katy Jurado]]
* [[Grace Kelly]]
* [[Otto Kruger]]
* [[Lon Chaney Jr.|Lon Chaney]]&lt;!-- Potpisan kao &quot;Lon Chaney&quot; --&gt; 
* [[Harry Morgan|Henry Morgan]]&lt;!-- Potpisan kao &quot;Henry Morgan&quot; --&gt; 
}}
| music          = [[Dimitri Tiomkin]]
| cinematography = [[Floyd Crosby]]
| editing        = [[Elmo Williams]]&lt;br/&gt; [[Harry W. Gerstad]]
| studio         = Stanley Kramer Productions
| distributor    = [[United Artists]]
| released       = {{Film date|1952|7|24}}
| runtime        = 85 minuta
| country        = {{ZID|SAD}}
| language       = [[Engleski jezik|Engleski]]
| budget         = 730.000 $&lt;ref&gt; {{cite news|author=Champlin, C.|date=10. 10. 1966|title=Foreman hopes to reverse runaway|work=Los Angeles Times|id={{ProQuest|155553672}}}}&lt;/ref&gt; 
| gross          = 12 miliona $&lt;ref&gt; Tino Balio, ''United Artists: The Company That Changed the Film Industry'', University of Wisconsin Press, 1987, str. 47.&lt;/ref&gt; 
}}
'''''Tačno u podne''''' američki je [[vestern]] snimljen 1952. u produkciji [[Stanley Kramer|Stanleyja Kramera]] prema scenariju [[Carl Foreman|Carla Foremana]], a u režiji [[Fred Zinnemann|Freda Zinnemana]]. Glavnu ulogu tumači [[Gary Cooper]]. Radnja se fokusira na gradskog šerifa, čiji je osjećaj dužnosti testiran kada mora odlučiti da li da se sam suoči s bandom ubica ili da napusti grad sa svojom tek vjenčanom suprugom. Iako je u vrijeme prikazivanja imao status kontroverznog filma zbog političkih tema, film je nominiran za sedam [[Oscar]]a, osvojivši četiri: za [[Oscar za najbolju glavnu mušku ulogu|najboljeg glavnog glumca]], [[Oscar za najbolju montažu|najbolju montažu]], [[Oscar za najbolju originalnu muziku|originalnu muziku]] i [[Oscar za najbolju originalnu pjesmu|originalnu pjesmu]],&lt;ref name=&quot;oscars&quot;&gt; {{cite web|url=http://www.oscars.org/oscars/ceremonies/1953|title=The 25th Academy Awards – 1953|website=oscars.org|access-date=3. 7. 2020}}&lt;/ref&gt; , te četiri [[Zlatni globus|Zlatna globusa]]: za [[Zlatni globus za najboljeg glumca – drama|najboljeg glumca]], [[Zlatni globus za najbolju sporednu glumicu|sporednu glumicu]], [[Zlatni globus za najbolju originalnu muziku|originalnu muziku]] i najbolji crno-bijeli film.&lt;ref name=&quot;globes&quot;&gt; [https://www.imdb.com/title/tt0044706/awards IMDB List] of nominations and awards for [[Stanley Kramer]]'s ''High Noon''.&lt;/ref&gt; Nagrađenu muziku za film komponirao je [[Dimitri Tiomkin]].

Godine 1989. [[Kongresna biblioteka]] odabrala je ''Tačno u podne'' kao jedan od prvih 25 filmova za očuvanje u [[Nacionalni filmski registar|Nacionalnom filmskom registru]] Sjedinjenih Država jer je &quot;kulturno, historijski ili estetski važan&quot;.&lt;ref&gt; {{cite news|date=19. 9. 1989|title=ENTERTAINMENT: Film Registry Picks First 25 Movies|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-09-19-mn-347-story.html|work=[[Los Angeles Times]]|access-date=22. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{Cite web|title=Complete National Film Registry Listing |url=https://www.loc.gov/programs/national-film-preservation-board/film-registry/complete-national-film-registry-listing/|access-date=30. 10. 2020|website=Library of Congress}}&lt;/ref&gt; Film je stekao legendarni status zbog svoje priče koja je djelomično ili potpuno ponovljena u kasnijim filmskim produkcijama, a posebno njegov završetak inspirirao je brojne kasnije filmove, uključujući vesterne kao i ostale žanrove. 

== Radnja ==
U Hadleyvilleu, gradiću na teritoriji današnjeg [[Novi Meksiko|Novog Meksika]], lokalni šerif [[Will Kane]], tek oženjen s Amy Fowler, priprema se za penziju. Sretni par uskoro će krenuti u novi život kako bi osnovali porodicu i vodili radnju u drugom gradu. Međutim, stiže vijest da je Frank Miller, opaki odmetnik koga je Kane nekoć poslao u zatvor, oslobođen i da će stići podnevnim vozom. Millerova banda – njegov mlađi brat Ben, Jack Colby i Jim Pierce – čekaju njegov dolazak na željezničkoj stanici.

[[Datoteka:High Noon1.JPG|thumb|left|Will Kane i Amy Fowler se raspravljaju u šerifovoj kancelariji]]
Za pobožnu Amy, koja je po vjeroispovijesti [[Kveker]] a po uvjerenju [[Pacifizam|pacifist]], rješenje je jednostavno – napustiti grad prije nego što Miller stigne – ali Kaneov osjećaj dužnosti i časti ga tjeraju da ostane. Osim toga, kaže on, Miller i njegova banda će ga ionako uloviti. Amy postavlja Kaneu ultimatum: otići podnevnim vozom, sa ili bez njega. Kane posjećuje niz starih prijatelja i saveznika, ali niko ne može (ili neće) pomoći: sudija Percy Mettrick, koji je osudio Millera, bježi na konju i poziva Kanea da učini isto. Kaneov mladi zamjenik Harvey Pell, koji je ogorčen što ga Kane nije preporučio za svog nasljednika, kaže da će stati uz Kanea samo ako Kane ode kod gradskih očeva i &quot;kaže koju riječ&quot; za njega. Kada Kane odbije to učiniti, Pell mu predaje svoju značku.

Kaneovi napori da okupi grupu u Ramírezovom salunu, a zatim i crkvu, nailaze na strah i neprijateljstvo. Neki građani, zabrinuti da bi pucnjava mogla naštetiti ugledu grada, pozivaju Kanea da u potpunosti izbjegne sukob. Neki su Millerovi prijatelji, ali drugi zamjeraju što je Kane uopće počistio grad. Neki su mišljenja da njihov novac od [[porez]]a ide za podršku lokalnim snagama zakona i da borba nije odgovornost grupe. Sam Fuller se krije u svojoj kući, šaljući svoju ženu Mildred do vrata da kaže Kaneu da nije kod kuće. Jimmy nudi pomoć, ali je slabovidan i pijan; Kane ga šalje kući radi njegove vlastite sigurnosti. Gradonačelnik nastavlja ohrabrivati ​​Kanea da jednostavno napusti grad. Kaneov prethodnik, Martin Howe, ne može pomoći Kaneu, jer je prestar i artritičan. Herb Baker je pristao da bude zamjienjen, ali odustaje kada shvati da je on jedini dobrovoljac. Konačna ponuda pomoći dolazi od 14-godišnjeg Johnnyja; Kane se divi dječakovoj hrabrosti, ali odbija njegovu pomoć.

Dok u hotelu čeka voz, Amy upoznaje Helen Ramírez, koja je nekada bila Millerova ljubavnica, zatim Kaneova, te na kraju Pellova, a koja također odlazi iz grada. Helen kaže Amy da da je Kane njen muškarac, i ne bi ga nikad napustila u trenutku velike potrebe. U štali, Pell osedlava konja i pokušava nagovoriti Kanea da ga uzme. Njihov razgovor prerasta u svađu, a potom i tuču. Kane konačno baca u nesvijest svog bivšeg zamjenika. Kane se vraća u svoju kancelariju da napiše oporuku dok sat otkucava prema podnevu.

Kane tada izlazi na ulicu kako bi se sam suočio s Millerom i njegovom bandom. Amy i Ramirez prolaze u kočiji s prtljagom, putujući do željezničke stanice. Kane i Amy razmjenjuju kratke poglede, a onda Amy gleda pravo ispred sebe dok prolazi pored Kanea. Kamera u punom planu prikazuje Kanea kako stoji sam u napuštenoj ulici. Ubrzo počinje pucnjava. Dok se voz sprema da krene, Amy čuje pucnjavu, skače i trči nazad u grad. Kane ubija Bena Millera i Colbyja, ali je ranjen dok Miller pokušava požarom istjerati Kanea iz štale. Birajući između života svog muža i svojih vjerskih uvjerenja, Amy uzima pištolj koji visi u Kaneovoj kancelariji (nekoć je bio Pellov pištolj; okačio ga je tamo kada je dao ostavku na mjesto zamjenika zgađen zbog Kaneovog tretmana prema njemu) i puca u Piercea s leđa, ostavljajući samo Franka Millera, koji zgrabi Amy kao ljudski štit da bi natjerao Kanea da izađe napolje. Kada je Amy zagrebala Millerovo lice noktima, on čini kobnu grešku gurnuvši je na tlo, a Kane koristi tu priliku da ga ubije. Kane pomaže svojoj novovjenčanoj supruzi da ustane i oni se grle. Dok građani izlaze i okupljaju se oko njega, Kane baca svoju šerifsku zvijezdu na zemlju, bijesno gleda u gomilu i odlazi s Amy na njihovim kočijama.

== Uloge ==
[[Datoteka:Gary Cooper in High Noon 1952.JPG|thumb|Gary Cooper kao šerif Will Kane]]
[[Datoteka:GraceKellyHighNoonTrailerScreenshot1952.jpg|thumb|Grace Kelly kao Amy Fowler Kane]]
[[Datoteka:Katy Jurado in High Noon.png|thumb|upright|Katy Jurado kao Helen Ramírez]]
* [[Gary Cooper]] - šerif [[Will Kane]]
* [[Thomas Mitchell (glumac)|Thomas Mitchell]] - gradonačelnik Jonas Henderson
* [[Lloyd Bridges]] - zamjenik šerifa Harvey Pell
* [[Katy Jurado]] - Helen Ramírez
* [[Grace Kelly]] - Amy Fowler Kane
* [[Otto Kruger]] - sudija Percy Mettrick
* [[Lon Chaney Jr.]] - Martin Howe, bivši šerif
* [[Harry Morgan]] - Sam Fuller
* [[Ian MacDonald (glumac)|Ian MacDonald]] - Frank Miller
* [[Eve McVeagh]] - Mildred Fuller
* [[Morgan Farley]] - dr. Mahin, svećenik
* [[Harry Shannon (glumac)|Harry Shannon]] - Cooper
* [[Lee Van Cleef]] - Jack Colby
* [[Robert J. Wilke]] - Jim Pierce
* [[Sheb Wooley]] - Ben Miller

== Produkcija ==
Vrijeme produkcije i prikazivanja filma dešavali su se za vrijeme [[Crvena panika|Crvene panike]] i [[Korejski rat|Korejskog rata]]. Godine 1951, tokom produkcije filma, [[Carl Foreman]] bio je pozvan pred [[Komitet za neameričke aktivnosti]] (HUAC) tokom njegove istrage o &quot;komunističkoj propagandi i utjecaju&quot; u filmskoj industriji. Foreman je nekada bio član [[Komunistička partija|Komunističke partije]], ali je odbio da identifikuje svoje kolege ili bilo koga za koga je sumnjao da je trenutno član. Kao rezultat toga, komisija ga je označila kao &quot;nekooperativnog svjedoka&quot;, što ga je uvrstilo na [[Holivudska crna lista|Holivudsku crnu listu]].&lt;ref name=&quot;Byman&quot;&gt; {{cite book |title=Showdown at High Noon: Witch-hunts, Critics, and the End of the Western |author=Byman, Jeremy |publisher=Scarecrow Press |year=2004 |isbn=0-8108-4998-4 |url=https://books.google.com/books?id=WIp2PfC1Mm4C}}&lt;/ref&gt; Nakon što je njegovo odbijanje da navede imena objavljeno u javnosti, Foremanov produkcijski partner [[Stanley Kramer]] zatražio je hitno raskid njihovog partnerstva. Kao potpisnik zajma za produkciju, Foreman je ostao u projektu filma; ali prije prikazivanja filma, prodao je svoj partnerski udio Krameru i preselio se u Veliku Britaniju, znajući da više neće naći posao u Sjedinjenim Državama.&lt;ref name=&quot;Byman&quot;/&gt; 

Kramer je kasnije tvrdio da je prekinuo njihovo partnerstvo jer je Foreman zaprijetio da će ga pred HUAC-om lažno prozvati komunistom. Foreman je rekao da se Kramer plašio štete po svoju karijeru zbog &quot;krivnje zbog udruživanja&quot;. Foreman je zaista bio na crnoj listi holivudskih studija zbog etikete &quot;nekooperativnog svjedoka&quot; i dodatnog pritiska predsjednika [[Columbia Pictures]]a [[Harryja Cohna]], [[Motion Picture Alliance for the Preservation of American Ideals|MPA]] predsjednika [[John Wayne|Johna Waynea]], i trač kolumnistice ''[[Los Angeles Times]]a'' [[Hedda Hopper|Hedde Hopper]].&lt;ref name=&quot;Byman&quot;/&gt; 

Prema dokumentarnom filmu iz 2002. ''Mrak u podne: Dokumenti Carla Foremana'', djelomično zasnovanom na dugačkom pismu Foremana filmskom kritičaru [[Bosley Crowther]]u iz 1952. Foremanova uloga u stvaranju i produkciji filma ''Tačno u podne'' godinama je nepravedno umanjivana u korist Kramera. Foreman je rekao Crowtheru da je film nastao iz plana radnje koje je napisao na četiri stranice, a ispostavilo se da je vrlo sličan kratkoj priči [[John W. Cunningham]]a pod nazivom &quot;Limena zvijezda&quot;. Foreman je otkupio filmska prava na Cunninghamovu priču i napisao scenarij. U vrijeme kada je dokumentarni film prikazan, većina aktera je bila pokojna, uključujući Kramera, Foremana, Zinnemanna i Coopera. [[Victor Navasky]], autor knjige ''Imenovanje imena'', definitivnog prikaza holivudske crne liste, rekao je novinaru da je, na osnovu njegovih intervjua s Kramerovom udovicom i drugima, dokumentarac izgledao &quot;jednostrano, a problem da li je Stanley Kramer prikazan kao negativac, stvar je dosta komplikovana.&quot;&lt;ref name=&quot;nytimes&quot;&gt; {{cite web|title='High Noon,' High Dudgeon|author=Weinraub, Bernard|work=The New York Times|date=18. 4. 2002|url=https://www.nytimes.com/2002/04/18/movies/high-noon-high-dudgeon.html}}&lt;/ref&gt; [[Richard Fleischer]] je kasnije tvrdio da je pomogao Carlu Foremanu da razvije priču filma tokom osam sedmica dok se vozio do i sa seta filma ''[[Glineni golub (film)|Glineni golub]]'' (1949), koji su zajedno snimili. Fleischer kaže da ga je njegov RKO ugovor spriječio da režira ''Tačno u podne''.&lt;ref name=&quot;richard&quot;&gt; {{cite book|first=Richard|last=Fleischer|title=Just Tell Me When to Cry: A Memoir|year=1993|publisher=Carroll and Graf|pages=35–36}}&lt;/ref&gt; 

=== Dodjela uloga ===
[[Datoteka:Kelly-Cooper-Jurado.jpg|thumb|left|Gary Cooper drži Grace Kelly dok Katy Jurado gleda u njih, promotivna fotografija]]
[[John Wayne]] je prvobitno dobio glavnu ulogu u filmu, ali ju je odbio jer je vjerovao da je Foremanova priča očigledna alegorija protiv holivudske crne liste, koju je on aktivno podržavao. Kasnije je jednom novinaru rekao da &quot;nikada neće požaliti što je pomogao da Foreman pobjegne iz zemlje&quot;.&lt;ref&gt; [https://pages.shanti.virginia.edu/Wild_Wild_Cold_War/files/2011/11/John_Wayne_Playboy_Int2.pdf John Wayne: ''Playboy'' Interview / MAY 1971]. Retrieved May 11, 2015.&lt;/ref&gt; Gary Cooper je bio Wayneov dugogodišnji prijatelj i dijelio je njegove konzervativne političke stavove; Cooper je bio &quot;prijateljski svjedok&quot; pred komisijom [[HUAC]]-a, ali nije nikoga imenovao kao osumnjičenog komunistu, a kasnije je postao žestoki protivnik stavljanja na crnu listu.&lt;ref&gt; Meyer, Jeffrey ''Gary Cooper: American Hero'' ( 1998), str. 144.&lt;/ref&gt; Ironično, Cooper je osvojio [[Oscar]]a za svoju ulogu, a pošto je u to vrijeme radio u Evropi, zamolio je Waynea da u njegovo ime primi Oskara. Iako su Wayneov prezir prema filmu i odbijanje njegove glavne uloge bili dobro poznati, rekao je: &quot;Drago mi je vidjeti da ovo daju čovjeku koji je ne samo najzaslužniji, već se godinama ponašao u ovom poslu na način na koji svi možemo biti ponosni ... Sada kada sam postao tako dobar prijatelj ... vraćam se da pronađem svog menadžera i agenta ... i saznam zašto nisam mogao dobiti ulogu u filmu ''Tačno u podne'' umjesto Coopera...&quot;&lt;ref name=&quot;TCM&quot;&gt; [http://www.tcm.com/tcmdb/title/24083/High-Noon/articles.html ''High Noon''], retrieved September 11, 2016.&lt;/ref&gt; 

Nakon što je Wayne odbio ulogu Willa Kanea, Kramer ju je ponudio [[Gregory Peck]]u, koji je odbio jer je smatrao da je previše slična njegovoj ulozi u filmu ''[[The Gunfighter]]'', u kojem je glumio godinu ranije. Peck je kasnije rekao da je to smatrao najvećom greškom u svojoj karijeri.&lt;ref&gt; [http://www.destinationhollywood.com/celebrities/gregorypeck/funfeatures_content.shtml Gregory Peck], preuzeto 6. septembra 2016.&lt;/ref&gt; [[Marlon Brando]], [[Montgomery Clift]] i [[Charlton Heston]] su također odbili tu ulogu.&lt;ref name=&quot;TCM&quot;/&gt; Kramer je gledao [[Grace Kelly]] u predstavi Broadwaya i nju je izabrao za Kaneovu zaručnicu, uprkos Cooperovoj i Kellynoj značajnoj starosnoj razlici (Cooper je tada imao 50 a Kelly 21 godinu). Glasine o aferi između Coopera i Kelly tokom snimanja ostaju nedokazane. Kellyjin biograf Donald Spoto napisao je da nema dokaza o romansi, osim tračeva tabloida.&lt;ref&gt; Spoto, D. ''High Society: The Life of Grace Kelly''. Crown Archetype (2009), pp. 67–9. {{ISBN|0307395618}}&lt;/ref&gt; Biograf Gina McKinnon spekulirala je da je &quot;moguće da je bilo prevrtanja u balama sijena&quot;, ali nije naveden nijedan dokaz, osim opaske Kellyne sestre Lizanne da je Kelly bila &quot;zaljubljena&quot; u Coopera.&lt;ref&gt; McKinnon, G. ''What Would Grace Do?: How to Live Life in Style Like the Princess of Hollywood''. Gotham (2013), p. 145. {{ISBN|1592408281}}&lt;/ref&gt; [[Lee Van Cleef]] je debitirao sa filmom ''Tačno u podne''. Kramer je prvi put ponudio Van Cleefu ulogu Harveyja Pella, nakon što ga je vidio u produkcijskoj turneji ''[[Mister Roberts (pozorišni komad)|Mister Robertsa]]'', pod uslovom da Van Cleef hirurški promijeni nos kako bi izgledao manje prijeteći. Van Cleef je odbio i umjesto toga je dobio ulogu Colbyja, jedinu ulogu u njegovoj karijeri bez ijednog reda dijaloga.&lt;ref&gt; [http://www.westernclippings.com/heavies/leevancleef_charactersheavies.shtml Lee Van Cleef], retrieved September 6, 2016.&lt;/ref&gt; 

=== Snimanje ===
''Tačno u podne'' je sniman u kasno ljeto/ranu jesen 1951. godine na nekoliko lokacija u Kaliforniji. Uvodne scene snimljene su na [[Iverson Movie Ranch]] u blizini [[Los Angeles]]a. Nekoliko gradskih scena snimljeno je u [[Columbia State Historic Park]]u, očuvanom rudarskom gradu iz doba [[Zlatna groznica 1849.|Zlatne groznice]] u blizini [[Sonora, Kalifornija|Sonore]], ali većina uličnih scena je snimljena na filmskom ranču [[Columbia Pictures|Columbia Picturesa]] u [[Burbank, Kalifornija|Burbanku]]. Crkva Svetog Josepha u [[Tuolumne City, Kalifornija|Tuolumne Cityju]] je korištena za vanjske snimke crkve Hadleyvillea. Pruga je bila stara [[Sierra Railroad]] u [[Jamestown, Kalifornija|Jamestownu]], nekoliko milja južno od Kolumbije, sada poznata kao [[Railtown 1897 State Historic Park]], i često nazivana &quot;filmska željeznica&quot; zbog česte upotrebe u filmovima i televizijskim emisijama. Željeznička stanica je izgrađena za film uz vodotoranj u Warnervilleu, oko 15 milja jugozapadno.&lt;ref&gt; {{cite web|url=http://www.movie-locations.com/movies/h/highnoon.html |website=Movie-Locations.com|title=High Noon}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{cite book | last =Jensen | first =Larry | authorlink = | title =Hollywood's Railroads: Sierra Railroad | publisher =Cochetopa Press | series = | volume = Two| edition = | date =2018 | location =Sequim, Washington | pages =30 | language = | url =https://books.google.com/books?id=c-RNswEACAAJ&amp;dq=Hollywood%27s+Railroads&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwiKgvSWqYncAhXqhFQKHQdfCaAQ6AEINjAE | doi = | id = | isbn =9780692064726 | mr = | zbl = | jfm = }}&lt;/ref&gt; Cooper nije bio voljan da snimi scenu borbe s Bridgesom zbog stalnih problema s leđima, ali je na kraju to učinio bez upotrebe kaskadera. Nije nosio šminku kako bi naglasio tjeskobu i strah svog lika, koji je vjerovatno bio pojačan bolom od nedavne operacije uklanjanja krvarenja [[čir na želucu|čira na želucu]].&lt;ref&gt; Hyams, J. ''The Life and Times of the Western Movie.'' Gallery Books (1984), pp. 113–5.&lt;/ref&gt; Vrijeme trajanja priče gotovo je precizno podudareno sa vremenom trajanja filma — efekat pojačan čestim snimcima satova kako bi podsjetili likove (i publiku) da će negativac stići podnevnim vozom.&lt;ref&gt; {{cite web|url=https://www.criterion.com/current/posts/830-high-noon |title=High Noon|author=Howard Suber|date=December 15, 1986|publisher=[[The Criterion Collection]]}}&lt;/ref&gt; 

=== Muzika ===
Tematska pjesma filma, ''[[The Ballad of High Noon]]'' (kako je navedena u filmu), također je poznata po uvodnom tekstu, &quot;Ne ostavljaj me, o moj dragi&quot;, postala je glavni hit na [[Country-Western music|Country-Western]] top listama u izvođenju [[Tex Ritter|Texa Rittera]], a kasnije također i pop hita [[Frankie Laine|Frankieja Lainea]].&lt;ref name=&quot;TCM&quot;/&gt; Njegova popularnost je postavila presedan za tematske pjesme koje su bile opjevane u mnogim kasnijim vestern filmovima.&lt;ref&gt; [http://www.destinationhollywood.com/movies/highnoon/funfeatures_content.shtml ''High Noon''], retrieved September 6, 2016.&lt;/ref&gt; Muzika i pjesma kompozitora [[Dmitri Tiomkin|Dimitrija Tiomkina]], sa tekstom [[Ned Washington|Neda Washingtona]], postali su popularni godinama nakon toga, a Tiomkin je postao tražen da radi na budućim vesternima 1950-ih, poput ''[[Obračun kod O.K. Corrala (film)|Obračuna kod O.K. Corrala]]'' i ''[[Posljednji voz iz Gun Hilla|Posljednjeg voza iz Gun Hilla]]''.&lt;ref&gt; {{cite web|url=http://www.americanmusicpreservation.com/HighNoon.htm |title=Film In Focus – HIGH NOON and Dimitri Tiomkin's film score|website=americanmusicpreservation.com|access-date=May 8, 2018}}&lt;/ref&gt; 

== Kritike ==
Na [[Rotten Tomatoes]]-u, ''Tačno u podne'' ima ocjenu od 95%, na osnovu 60 recenzija. Kritički konsenzus glasi: &quot;Klasik vestern žanra koji je prekinuo mnoge tradicije tog vremena, film izdržava -- u velikoj mjeri zahvaljujući prkosnoj glumi Garyja Coopera koji je osvojio Oscara.&quot; 
Procjenjuje se da je film 1952. godine zaradio 3.4 miliona dolara na kino blagajnama u Sjevernoj Americi.&lt;ref&gt; 'Top Box-Office Hits of 1952', ''Variety'', January 7, 1953.&lt;/ref&gt; Po objavljivanju, kritičari i publika koja je očekivala jurnjave, tuče, spektakularne prizore i druge uobičajene [[vestern (žanr)|vestern]] filmske elemente bili su iznenađeni shvativši da su u velikoj mjeri zamijenjeni emotivnim i moralističkim dijalozima sve do vrhunca završnih scena.&lt;ref&gt; ''The Making of High Noon'', hosted by [[Leonard Maltin]], 1992. Available on the Region 1 DVD from [[Artisan Entertainment]].&lt;/ref&gt; Neki kritičari ismijavali su neuobičajeno spašavanje heroja od strane heroine.&lt;ref name=&quot;DiMare2011&quot;&gt; {{cite book|last=DiMare|first=Philip C.|title=Movies in American History: An Encyclopedia: An Encyclopedia|url=https://books.google.com/books?id=0qUJ-JuSPdQC&amp;pg=PA411|access-date=June 3, 2013|date=June 17, 2011|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-59884-297-5|page=411}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Bishop2006&quot;&gt; {{cite book|last=Bishop|first=David|title=The Wheel of Ideals|url=https://books.google.com/books?id=OEU3nx-h9tcC&amp;pg=PA289|access-date=June 3, 2013|date=August 1, 2006|publisher=Lulu.com|isbn=978-1-84728-535-5|page=289}}{{self-published source|date=February 2020}}&lt;/ref&gt; David Bishop je tvrdio da kvekerka Amy &quot;nije&quot; pomogla svom mužu pucajući muškarcu u leđa, takva neaktivnost bi predstavila [[pacifizam]] &quot;kao apolonsku dekadenciju&quot;.&lt;ref name=&quot;Bishop2006&quot;/&gt; [[Alfred Hitchcock]] je mislio da je Kellyna gluma &quot;prilično uštogljena&quot; i da joj nedostaje animacije; tek u kasnijim filmovima, rekao je, pokazala je svoju pravu zvijezdu.&lt;ref name=&quot;Mcclure2012&quot;&gt; {{cite book|last=Mcclure|first=Hal Hays|title=Adventuring: My Life As a Pilot, Foreign Correspondent and Travel Adventure Filmmaker|url=https://books.google.com/books?id=QCjiD1gtW1EC&amp;pg=PA91|access-date=June 3, 2013|date=July 30, 2012|publisher=AuthorHouse|isbn=978-1-4685-9812-4|page=91}}{{self-published source|date=February 2020}}&lt;/ref&gt; {{self-published inline|date=February 2020}}&lt;ref name=&quot;Fawell2004&quot;&gt; {{cite book|last=Fawell|first=John|title=Hitchcock's Rear Window: The Well-made Film|url=https://books.google.com/books?id=spGXHQUHmLUC&amp;pg=PA142|access-date=June 3, 2013|year=2004|publisher=SIU Press|isbn=978-0-8093-8970-4|page=142}}&lt;/ref&gt; 

Nekoliko [[Predsjednik Sjedinjenih Država|predsjednika SAD-a]] naveli su film kao njihov favorit. [[Dwight D. Eisenhower|Dwight Eisenhower]] prikazao je film u [[Bijeloj kući]],&lt;ref name=&quot;Byman&quot;/&gt; a [[Bill Clinton]] je bio domaćin rekordnih 17 projekcija u Bijeloj kući.8&lt;ref&gt; {{cite web|url=http://www.gotterdammerung.org/film/reviews/h/high-noon.html |title=''High Noon'' (1952)|website=gotterdammerung.org|access-date=May 8, 2018}}&lt;/ref&gt; &quot;Nije slučajno da političari sebe vide kao Gary Coopera u filmu, rekao je Clinton. &quot;Ne samo političari, već svi koji su primorani da idu protiv volje većine. Svaki put kada ste sami i osjećate da ne dobijate podršku koja vam je potrebna, Cooperov Will Kane postaje savršena [[metafora]].&quot;&lt;ref&gt; Interview with Bill Clinton on ''High Noon'' Collector's Edition DVD (Lionsgate, 2008), ASIN B0016MLIKM.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{cite book|last=Clinton |first=Bill |title=My Life |publisher=Knopf |date=June 22, 2004 |page=21}}&lt;/ref&gt; [[Ronald Reagan]] je naveo ''Tačno u podne'' kao svoj omiljeni film, zbog snažne posvećenosti glavnog lika dužnosti i zakonu.&lt;ref name=Mulholland&gt; Mulholland, J. ''Inside High Noon''. DVD documentary.&lt;/ref&gt; 

Za razliku od ostalih, John Wayne je jednom novinaru rekao da smatra &quot;Tačno u podne&quot; &quot;najneameričkom stvari koju je ikada vidio u svom životu&quot;,&lt;ref&gt; [https://pages.shanti.virginia.edu/Wild_Wild_Cold_War/files/2011/11/John_Wayne_Playboy_Int2.pdf John Wayne: Playboy Interview / MAY 1971]. Retrieved May 11, 2015.&lt;/ref&gt; a kasnije se udružio s režiserom [[Howard Hawks|Howardom Hawksom]] kako bi snimio ''[[Rio Bravo (1959)|Rio Bravo]]'' kao odgovor. Napravio sam ''Rio Bravo'' jer mi se nije dopao ''Tačno u podne'', objasnio je Hawks. &quot;Ni Duke (Wayne) ga nije volio. Mislim da nije dobro da jedan dobar gradski šerif trči gradom kao kokoška odsječene glave tražeći od svih da mu pomognu. A ko ga spašava? Njegova žena kvekera. To nije moja ideja dobrog vesterna.&quot;&lt;ref&gt; {{cite book|url=https://books.google.com/books?id=lVJL6w1T3ocC&amp;q=Howard+Hawks+%22I+didn%27t+like+High+Noon%22&amp;pg=PT148|title=John Wayne: The Man Behind the Myth |publisher=Penguin|isbn=0-451-21414-5|year=2005 |page=148 |author=Michael Munn}}&lt;/ref&gt; Zinnemann je odgovorio: &quot;Jako se divim Hawksu. Samo bih volio da ostavi moje filmove na miru!&quot;&lt;ref&gt; {{cite book|url=https://books.google.com/books?id=SiK_3d6a7DQC&amp;pg=PA44|title=Fred Zinnemann: Interviews|first=Fred|last=Zinnemann|date=May 8, 2018|publisher=Univ. Press of Mississippi|access-date=May 8, 2018|via=Google Books|isbn=9781578066988}}&lt;/ref&gt; U intervjuu iz 1973., Zinnemann je dodao: &quot;Prilično sam iznenađen Hawksovim i Waynovim razmišljanjem. Šerifi su ljudi i ne postoje dva ista čovjeka. Priča o ''Tačno u podne'' odvija se na Divljem Zapadu, ali je stvarno priča o čovjekovom sukobu savjesti. U tom smislu on je brat blizanac filmu ''[[Čovjek za sva vremena (1966)|Čovjek za sva vremena]]''. U svakom slučaju, poštovanje prema herojima vesterna nije umanjeno filmom ''Tačno u podne''.&quot;&lt;ref&gt; {{cite book|url=https://books.google.com/books?id=SiK_3d6a7DQC&amp;pg=PA44 |title=Fred Zinnemann: Interviews |editor=Gabriel Miller|publisher=[[University Press of Mississippi]] |isbn=1-57806-698-0 |year=2005 |page=44}}&lt;/ref&gt; Film je kritiziran u Sovjetskom Savezu kao &quot;veličanje pojedinca&quot;.&lt;ref name=&quot;Byman&quot; /&gt; 

U poglavlju XXXV romana ''[[Virdžinijanac (roman)|Virdžinijanac]]'' autora [[Owen Wister|Owena Wistera]], nalazi se opis incidenta koji je vrlo sličan središnjoj radnji filma ''Tačno u podne''. Trampas ([[zlikovac]]) proziva Virdžinijanca, kojeg čeka njegova tek vjenčana supruga koju bi mogao izgubiti ako se upusti u borbu. ''Tačno u podne'' je čak opisan kao &quot;direktan [[remake]]&quot; filmske verzije [[Virdžinijanac (1929)|iz 1929]] u kojem je Cooper također glumio.&lt;ref name=&quot;WayneAmerica&quot;&gt; {{cite book|last1=Wills|first1=Garry|title=John Wayne's America|date=1998|publisher=Simon &amp; Schuster|location=New York|isbn=9780684838830|page=274|edition=1st Touchstone |url=https://books.google.com/books?id=wc_KHo_MWc0C&amp;pg=PA274|access-date=February 15, 2016}}&lt;/ref&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|High Noon}}
* {{IMDb title|0044706|Tačno u podne}}
* {{TCMDb title|24083|Tačno u podne}}
* {{AllMovie title|22384|Tačno u podne}}
* {{Rotten Tomatoes|1046060-high_noon|Tačno u podne}}
* Esej Daniela Eagana o ''Tačno u podne'' u &quot;Američkom filmskom naslijeđu&quot;: The Authoritative Guide to the Landmark Movies in the National Film Registry, A&amp;C Black, 2010, str. 458–460; {{ISBN|0826429777}}; [https://www.google.com/books/edition/America_s_Film_Legacy/deq3xI8OmCkC?hl=en&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwicy-G58bHsAhUQkHIEHUm-AsEQiKUDMBZ6BAgGEAQ]
* [https://www.washingtonpost.com/arts-entertainment/2020/01/23/34-best-political-movies-ever-made/ &quot;The 34 best political movies ever made&quot;], [[Ann Hornaday]], ''[[The Washington Post]]'', 23. 1. 2020; rangiran na 27. mjesto

{{Filmovi Freda Zinnemanna}}
{{AFI-jevih 10 top 10}}

[[Kategorija:Filmovi iz 1952.]]
[[Kategorija:Američki crno-bijeli filmovi]]
[[Kategorija:Američki vesterni]]
[[Kategorija:Antivesterni]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju glavnu mušku ulogu]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Zlatni globus za najbolju sporednu glumicu]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju montažu]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju originalnu muziku]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju originalnu pjesmu]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Zlatni globus za najboljeg glumca - drama]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Novom Meksiku]]
[[Kategorija:Filmovi snimljeni u Kaliforniji]]
[[Kategorija:Filmovi United Artistsa]]
[[Kategorija:Filmovi s muzikom Dimitrija Tiomkina]]
[[Kategorija:Filmovi u Nacionalnom filmskom registru Sjedinjenih Američkih Država]]</text>
      <sha1>2tz7o8hsqkglelb4alauikbhic87jf5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Tabela Premier League 2022/2023.</title>
    <ns>10</ns>
    <id>492551</id>
    <revision>
      <id>3427287</id>
      <parentid>3427281</parentid>
      <timestamp>2022-08-06T13:35:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Topnik95</username>
        <id>56539</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3545" xml:space="preserve">{{#invoke:Sports table|main|style=WDL
|update=complete
|source=[https://www.premierleague.com/tables premierleague.com]
|winpoints=3

|team1=ARS |team2=FUL |team3=LIV |team4=BOU |team5=AVL |team6=BRE |team7=BHA |team8=CHE |team9=EVE |team10=LEE |team11=LEI |team12=MCI |team13=MUN |team14=NEW |team15=NTF |team16=SOU |team17=TOT |team18=WHU |team19=WOL |team20=CRY

|win_ARS=1|draw_ARS=0|loss_ARS=0|gf_ARS=2 |ga_ARS=0&lt;!-- Arsenal --&gt;
|win_AVL=0|draw_AVL=0|loss_AVL=0|gf_AVL=0 |ga_AVL=0&lt;!-- Aston Villa --&gt;
|win_BOU=0|draw_BOU=0|loss_BOU=0|gf_BOU=0 |ga_BOU=0&lt;!-- Bournemouth --&gt;
|win_BRE=0|draw_BRE=0|loss_BRE=0|gf_BRE=0 |ga_BRE=0&lt;!-- Brentford --&gt;
|win_BHA=0|draw_BHA=0|loss_BHA=0|gf_BHA=0 |ga_BHA=0&lt;!-- Brighton &amp; Hove Albion--&gt;
|win_CHE=0|draw_CHE=0|loss_CHE=0|gf_CHE=0 |ga_CHE=0&lt;!-- Chelsea --&gt;
|win_CRY=0|draw_CRY=0|loss_CRY=1|gf_CRY=0 |ga_CRY=2&lt;!-- Crystal Palace--&gt;
|win_EVE=0|draw_EVE=0|loss_EVE=0|gf_EVE=0 |ga_EVE=0&lt;!-- Everton--&gt;
|win_FUL=0|draw_FUL=1|loss_FUL=0|gf_FUL=2 |ga_FUL=2&lt;!-- Fulham --&gt;
|win_LEE=0|draw_LEE=0|loss_LEE=0|gf_LEE=0 |ga_LEE=0&lt;!-- Leeds United --&gt;
|win_LEI=0|draw_LEI=0|loss_LEI=0|gf_LEI=0 |ga_LEI=0&lt;!-- Leicester City --&gt;
|win_LIV=0|draw_LIV=1|loss_LIV=0|gf_LIV=2 |ga_LIV=2&lt;!-- Liverpool --&gt;
|win_MCI=0|draw_MCI=0|loss_MCI=0|gf_MCI=0 |ga_MCI=0&lt;!-- Manchester City --&gt;
|win_MUN=0|draw_MUN=0|loss_MUN=0|gf_MUN=0 |ga_MUN=0&lt;!-- Manchester United --&gt;
|win_NEW=0|draw_NEW=0|loss_NEW=0|gf_NEW=0 |ga_NEW=0&lt;!-- Newcastle United --&gt;
|win_NTF=0|draw_NTF=0|loss_NTF=0|gf_NTF=0 |ga_NTF=0&lt;!-- Nottingham Forest --&gt;
|win_SOU=0|draw_SOU=0|loss_SOU=0|gf_SOU=0 |ga_SOU=0&lt;!-- Southampton --&gt;
|win_TOT=0|draw_TOT=0|loss_TOT=0|gf_TOT=0 |ga_TOT=0&lt;!-- Tottenham Hotspur --&gt;
|win_WHU=0|draw_WHU=0|loss_WHU=0|gf_WHU=0 |ga_WHU=0&lt;!-- West Ham United --&gt;
|win_WOL=0|draw_WOL=0|loss_WOL=0|gf_WOL=0 |ga_WOL=0&lt;!-- Wolverhampton Wanderers --&gt;

|name_ARS=[[Arsenal FC|Arsenal]]
|name_AVL=[[Aston Villa FC|Aston Villa]]
|name_BOU=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]]
|name_BRE=[[Brentford FC|Brentford]]
|name_BHA=[[Brighton &amp; Hove Albion FC|Brighton &amp; Hove Albion]]
|name_CHE=[[Chelsea FC|Chelsea]]
|name_CRY=[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]]
|name_EVE=[[Everton FC|Everton]]
|name_FUL=[[Fulham FC|Fulham]]
|name_LEE=[[Leeds United FC|Leeds United]]
|name_LEI=[[Leicester City FC|Leicester City]]
|name_LIV=[[Liverpool FC|Liverpool]]
|name_MCI=[[Manchester City FC|Manchester City]]
|name_MUN=[[Manchester United FC|Manchester United]]
|name_NEW=[[Newcastle United FC|Newcastle United]]
|name_NTF=[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]]
|name_SOU=[[Southampton FC|Southampton]]
|name_TOT=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]
|name_WHU=[[West Ham United FC|West Ham United]]
|name_WOL=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]


|class_rules = 1) Broj bodova; 2) Gol-razlika; 3) Veći broj postignutih golova.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://resources.premierleague.com/premierleague/document/2021/08/12/0232d998-f26f-49d5-8a82-a78aaa0a7dd1/PL_Handbook_2021_22_DIGITAL_11.08.pdf|title=Premier League Handbook 2021/22|pages=105–107|publisher=Premier League|accessdate=14. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;

|result1=CL |result2=CL |result3=CL |result4=CL |result5=ELGS |result18=R |result19=R |result20=R

|res_col_header=QR
|col_CL=green1  |text_CL=[[UEFA Liga prvaka]]
|col_ELGS=blue1 |text_ELGS=[[UEFA Evropska liga]]
|col_R=red1     |text_R=Ispadaju u [[Football League Championship|Championship]]

}}&lt;noinclude&gt;
{{Tabele Premijer lige Engleske}}
[[Kategorija:Tabele Engleske nogometne lige|2022/2023.]]
{{Template reference list}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>dwugpnxj8kuq02ah4y6zy1kj885o0xu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Amel.Rekic</title>
    <ns>3</ns>
    <id>492552</id>
    <redirect title="Razgovor s korisnikom:Bojcik991" />
    <revision>
      <id>3427292</id>
      <timestamp>2022-08-06T15:05:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cabayi</username>
        <id>87073</id>
      </contributor>
      <comment>Cabayi premjestio je stranicu [[Razgovor s korisnikom:Amel.Rekic]] na [[Razgovor s korisnikom:Bojcik991]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika &quot;[[Special:CentralAuth/Amel.Rekic|Amel.Rekic]]&quot; u &quot;[[Special:CentralAuth/Bojcik991|Bojcik991]]&quot;</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Razgovor s korisnikom:Bojcik991]]</text>
      <sha1>bzsgx4mvw8pkgty2yn4488f7bfbzx0u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Amel.Rekic</title>
    <ns>2</ns>
    <id>492553</id>
    <redirect title="Korisnik:Bojcik991" />
    <revision>
      <id>3427293</id>
      <timestamp>2022-08-06T15:05:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cabayi</username>
        <id>87073</id>
      </contributor>
      <comment>Cabayi premjestio je stranicu [[Korisnik:Amel.Rekic]] na [[Korisnik:Bojcik991]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika &quot;[[Special:CentralAuth/Amel.Rekic|Amel.Rekic]]&quot; u &quot;[[Special:CentralAuth/Bojcik991|Bojcik991]]&quot;</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Korisnik:Bojcik991]]</text>
      <sha1>gx9t2056k9880u4fp8g41wh1vvxtn2w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:MdsShakil/header</title>
    <ns>3</ns>
    <id>492554</id>
    <revision>
      <id>3427294</id>
      <timestamp>2022-08-06T16:08:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Pathoschild</username>
        <id>3476</id>
      </contributor>
      <comment>create header for talk page ([[m:Synchbot|requested by MdsShakil]])</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="952" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;display: flex; flex-wrap: wrap; justify-content: center; align-items: center; margin: 16px 0; border: 1px solid #aaaaaa;&quot;&gt;
  &lt;div style=&quot;padding: 12px;&quot;&gt;[[File:Circle-icons-megaphone.svg|75px|link=[[m:User_talk:MdsShakil]]]]&lt;/div&gt;
  &lt;div style=&quot;flex: 1; padding: 12px; background-color: #dddddd; color: #555555;&quot;&gt;
    &lt;div style=&quot;font-weight: bold; font-size: 150%; color: red; font-family: 'Comic Sans MS'&quot;&gt;Welcome to my talk page!&lt;/div&gt;
    &lt;div style=&quot;max-width: 700px&quot;&gt;Hey! I am Shakil Hosen. I patrol many projects, and where I don't know the language I only act in cases of serious vandalism. If you think I have done anything wrong, feel free to [[m:User talk:MdsShakil|message me]] on Meta wiki. If you don't like that you can leave me messages here too, but since I do not watch all of my talk pages, your message might not get a timely response. Thanks! [[File:Face-smile.svg|18px|link=[[m:User:MdsShakil]]]]&lt;/div&gt;
  &lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;</text>
      <sha1>6ns6eellkw7iqc4yteyjnszfjmo2yio</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Snadbjevač identiteta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492555</id>
    <redirect title="Snabdjevač identiteta" />
    <revision>
      <id>3427299</id>
      <timestamp>2022-08-06T16:34:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>Palapa premjestio je stranicu [[Snadbjevač identiteta]] na [[Snabdjevač identiteta]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Snabdjevač identiteta]]</text>
      <sha1>1kvohmto5t3h6r6m4ssvaizrmptbe7v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Cn</title>
    <ns>10</ns>
    <id>492556</id>
    <redirect title="Šablon:Nedostaje referenca" />
    <revision>
      <id>3427300</id>
      <timestamp>2022-08-06T16:37:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Šablon:Nedostaje referenca]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43" xml:space="preserve">#Preusmjeri:[[Šablon:Nedostaje referenca]]</text>
      <sha1>4hvstowa3xg7xixn5goow2c33rh56xo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:MdsShakil</title>
    <ns>3</ns>
    <id>492557</id>
    <revision>
      <id>3427304</id>
      <timestamp>2022-08-06T17:48:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Pathoschild</username>
        <id>3476</id>
      </contributor>
      <comment>add talk page header ([[m:Synchbot|requested by MdsShakil]])</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30" xml:space="preserve">{{User talk:MdsShakil/header}}</text>
      <sha1>tbo8m2n1p4y1shpmyu07h1k0g9pq65d</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>