Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.39.0-wmf.23 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Gadget Gadget talk Gadget definition Gadget definition talk Topic 4 19126 3427594 3427024 2022-08-11T01:03:53Z UOzurumba (WMF) 144947 /* Enabling Section Translation: a new mobile translation experience */ novi odlomak wikitext text/x-wiki {{IW Čaršija}} {{Čaršija|extra=da|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!''' Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju. Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}} </div> }} __NEWSECTIONLINK__ {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 31 |bez_šablona = da |indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 3 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d }} {{prečica|WP:Č}} __SADRŽAJ__ == Ratifikacija Smjernica za implementaciju UCoC-a - Naredni koraci == Zdravo svima!<br> Prije dvije sedmice, prilikom objavljivanja rezultata, ukazao sam na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Čaršija/Arhiva_33#Rezultati_glasanja_o_Smjernicama_za_provođenje_UCoC-a moguće ishode glasanja o Smjernicama za sprovođenje UCoC-a]. Nakon pregleda rezultata glasanja i popratnih komentara, Komitet za pitanja zajednica odlučio je pokrenuti novi krug konsultacija sa zajednicom. Nakon toga, prečišćeni tekst Smjernica bit će stavljen na ponovno glasanje. Komentari su pokazali da članovi zajednice nedvosmisleno podržavaju stvaranje sigurne kulture dobrodošlice koja zaustavlja neprijateljsko i toksično ponašanje, podržava žrtve takvih radnji i ohrabruje dobronamjerne ljude da budu produktivni na projektima Wikimedia. Iako su rezultati pokazali da je podrška Smjernicama UCoC-a premašila potrebnih 50%+1 glas, komentari su ukazali da će biti potrebne daljnje revizije kako bi se dobila snažna podrška zajednice za implementaciju UCoC-a.<br> Stoga je Komitet zadužio Fondaciju da: * Sprovede još jedan krug konsultacija sa zajednicom, i * stavi novo-pročišćene Smjernice na glasanje. Tim WMF-a će tražiti povratne informacije o četiri teme koje su se istakle među komentarima birača.<br> Više informacija o četiri teme i zaključcima Komiteta možete pronaći [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/April_2022_-_Board_of_Trustees_on_Next_steps:_Universal_Code_of_Conduct_(UCoC)_and_UCoC_Enforcement_Guidelines/hr na ovoj Meta stranici] (na hrvatskom jeziku).<br> <br> Srdačan pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:02, 20 april 2022 (CEST)<br> Facilitator, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation == Year user pageviews for bswiki == {| style="text-align:right" class="wikitable sortable" |+ Cumulative user pageviews for bswiki articles in Main space !'''Project'''!!2016!!2017!!2018!!2019!!2020!!2021 |- |Pageviews||36&nbsp;496&nbsp;291||37&nbsp;007&nbsp;115||37&nbsp;356&nbsp;054||37&nbsp;804&nbsp;431||44&nbsp;111&nbsp;715||42&nbsp;476&nbsp;010 |- |'''Pages'''|||68&nbsp;309||73&nbsp;856||76&nbsp;806||80&nbsp;019||83&nbsp;687||88&nbsp;868 |} :<i style="font-size:0.9em">[http://krehel.sk/user_pageviews/ 🔗 Source and more.]</i> ✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 21:14, 23 april 2022 (CEST) == Kratki članci == Bojim se da onaj projekt čišćenja nije ni blizu kraja s obzirom na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Kratke_stranice ovo]. Možemo izuzeti članke o godinama i decenijama (kojih je daleko najviše), ali opet ostaje ihahaj kratkih. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:38, 24 april 2022 (CEST) : {{Spomeni|KWiki}} Ako se dobro sjećam mislim da sam u generisanju spiska za kratke članke dosta tih stvari izbacio da nebi baš sve ušlo na spisak. Jeli se o tome ovdje radi? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 12:24, 17 maj 2022 (CEST) ::De ti samo aktiviraj bota da osvježi sve one spiskove. :-) Bolan, pa gdje si? :-) Sve OK? A ovo: pa rekli smo onda: borba protiv (pre)kratkih članaka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:37, 17 maj 2022 (CEST) ::: Ma sve ok! Dobre stvari se dešavaju, tako da se nema šta žaliti. :) Kako ti? Vidim ja ko ovdje čuva wiki kad nas pojedinaca nema. ;) ::: Mislim da su stvari "zahrđale" oko skripti što sam onda pravio; trebalo bi to sve počistiti i na novo krenuti. Ali nevjerujem da ću u skorije vrijeme išta stim jer sam fokusiran na neke privatne stvari. ::: Kakvo je trenutno stanje? Jesam li šta važno propustio? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 11:33, 18 maj 2022 (CEST) ::::Ne znam najbolje, nisam ni ja bio aktivan jedan period. :-) Samo neka je sve OK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:35, 18 maj 2022 (CEST) == Fotografije na wikipediji članku == Pozdrav ljudi. Na koji način mogu dokazati da je fotografija, slika ili banner moja da mi je admini ne obrisu sa članka ? Novi sam u ovome svemu tako da bih volio da mi objasnite kao laiku... Unaprijed hvala svima !!! {{Nepotpisan|Charge82|16:57, 2022-04-25}} : {{Ping|Charge82}} [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Upload&uselang=ownwork Tu] se sve piše. ✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 18:38, 25 april 2022 (CEST) :Hvala puno. [[Korisnik:Charge82|Charge82]] ([[Razgovor s korisnikom:Charge82|razgovor]]) 19:12, 25 april 2022 (CEST) == New Wikipedia Library Collections Available Now - April 2022 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Hello Wikimedians! [[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL owl says sign up today!]] [[m:The Wikipedia Library|The Wikipedia Library]] has free access to new paywalled reliable sources. You can these and dozens more collections at https://wikipedialibrary.wmflabs.org/: * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/128/ Wiley]''' – journals, books, and research resources, covering life, health, social, and physical sciences * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/125/ OECD]''' – OECD iLibrary, Data, and Multimedia​​ published by the Organisation for Economic Cooperation and Development * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/129/ SPIE Digital Library]''' – journals and eBooks on optics and photonics applied research Many other sources are freely available for experienced editors, including collections which recently became accessible to all eligible editors: Cambridge University Press, BMJ, AAAS, Érudit and more. Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects: log in today! <br>--The Wikipedia Library Team 15:16, 26 april 2022 (CEST) :<small>This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].</small> </div> <!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&oldid=23036656 --> : Ovo je super! -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 12:31, 17 maj 2022 (CEST) == Izbori za Odbor povjerenika 2022: Poziv za kandidate == '''Vrijeme je za izbore!''' : ::{| class="wikitable" | Ove godine, zajednica i podružnice zajednički odlučuju o dva mjesta u Odboru povjerenika Fondacije Wikimedia.<br> '''Ako želite postati kandidat za funkciju Povjerenika, pažljivo pročitajte sve informacije [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh na ovoj Meta stranici], a zatim podnesite prijavu.''' |- | Povjerenike kojima istječe mandat i čija mesta trebaju biti popunjena ove godine, izabrale su podružnice u [https://meta.wikimedia.org/wiki/Affiliate-selected_Board_seats/2019 procesu odabira iz 2019]. |- | Odbor povjerenika nadzire rad Fondacije Wikimedia. Odbor čine povjerenici koje bira zajednica-i-podružnice i povjerenici koje imenuje Odbor. Svaki povjerenik ima mandat od tri godine. Zajednica Wikimedia može glasati za povjerenike iz zajednice-i-podružnica. Ovi izbori su prilika za poboljšanje zastupljenosti, raznolikosti i stručnosti Odbora kao tima. Molimo vas da razmislite o podnošenju vaše kandidature za članstvo u Odboru povjerenika. – [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Call_for_Candidates/sh Pročitajte cijelo priopćenje Izborne komisije i Odbora povjerenika]. |} ---------------- '''Ovogodišnji izbori se će se obavljati prema sledećem sistemu:''' # Kandidati predaju prijave (do 16. maja).<br> Svaki član zajednice može postati kandidat ukoliko ispunjava opšte i posebne uslove navedene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh#Prihvatljivost na ovoj stranici]. # Podružnice i grupe će svojim glasovima izabrati 6 (šest) kandidata. <br> Svaka podružnica i grupa nosi po jedan glas. Glasanje podružnica održaće se početkom jula. # Zajednica će glasanjem izabrati 2 (dva) od šest kandidata koji su dobili dovoljno glasova podružnica.<br> '''Planirano je da se glasanje u zajednici održi od 15. do 29. avgusta.''' # Odbor će imenovati dva izabrana kandidata za nove povjerenike.<br> Planirano je da ovaj posljednji korak, kojim se završava izborni proces, bude održan početkom oktobra. ---------------- : '''Izborni volonteri:''' :: Želite li učestvovati u izbornom procesu kao [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh izborni volonter]? Sve što trebate su osnovne komunikacijske vještine i dobro poznavanje vaše zajednice. Ne morate imati iskustvo na izborima. Izborni volonteri pomažu u promovisanju izbora u svojoj zajednici. Prethodno se registrujte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/Aboutsh#Postanite_izborni_volonter na ovoj Meta stranici] ili me kontaktirajte putem e-pošte. ---------------- Srdačno,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:08, 26 april 2022 (CEST)<br> Facilitator, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation <br> ==== Rok za podnošenje prijava je produžen do 16. maja ==== --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 12:00, 10 maj 2022 (CEST) == Coming soon: Improvements for templates == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> <!--T:11--> [[File:Overview of changes in the VisualEditor template dialog by WMDE Technical Wishes.webm|thumb|Fundamental changes in the template dialog.]] Hello, more changes around templates are coming to your wiki soon: The [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|'''template dialog''' in VisualEditor]] and in the [[mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|2017 Wikitext Editor]] (beta) will be '''improved fundamentally''': This should help users understand better what the template expects, how to navigate the template, and how to add parameters. * [[metawiki:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|talk page]] In '''syntax highlighting''' ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] extension), you can activate a '''colorblind-friendly''' color scheme with a user setting. * [[metawiki:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting#Color-blind_mode|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|talk page]] Deployment is planned for May 10. This is the last set of improvements from [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes']] focus area “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]”. We would love to hear your feedback on our talk pages! </div> -- [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:13, 29 april 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=23222263 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Editing news 2022 #1</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="message"/><i>[[metawiki:VisualEditor/Newsletter/2022/April|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]</i> [[File:Junior Contributor New Topic Tool Completion Rate.png|thumb|New editors were more successful with this new tool.]] The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#New discussion tool|New topic tool]] helps editors create new ==Sections== on discussion pages. New editors are more successful with this new tool. You can [[mw:Talk pages project/New topic#21 April 2022|read the report]]. Soon, the Editing team will offer this to all editors at the 20 Wikipedias that participated in the test. You will be able to turn it off at [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].<section end="message"/> </div> [[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] 20:54, 2 maj 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=22019984 --> == Kartographer update == ''Apologies for writing in English.'' Hello, a few weeks ago, I wrote here on the Čaršija [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija&oldid=3408615#Kartographer_coming_soon_to_your_wiki about issues with Kartographer and FlaggedRevisions]. Today I have a little update: We expect these issues to be solved on this wiki tomorrow, May 10, [[wikitech:Deployments#deploycal-item-20220510T1300|around 14:00 UTC]]. Here’s our [[m:WMDE_Technical_Wishes/Geoinformation|project page with more information]]. – Best, [[Korisnik:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] ([[Razgovor s korisnikom:Johanna Strodt (WMDE)|razgovor]]) 15:36, 9 maj 2022 (CEST) == CEE Spring 2022 na HBS Wikivoyage == HBS Wikivodič koji je napredovao u fazi inkubacije do prvih nekoliko članaka treba vašu pomoć. Uključite se u akciju prevođenja i izrade novih članka iz šire regije kao dio kampanje CEE Spring 2022 i zaslužite nagrade ili poklone zahvale. https://w.wiki/5BeX U slučaju da zajedno napravimo oko 100 članaka u sljedećih mjesec dana projekt može kandidatirati za osamostaljenje iz inkubatora! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:02, 20 maj 2022 (CEST) :Podsjetnik danas je zadnji dan da napravite članak i da vaš rad uđe u CEE Spring 2022 natjecateljsku i Incubator statistike za ovaj mjesec [[incubator:Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_%C4%8Dlanci|https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_članci]] --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:02, 31 maj 2022 (CEST) ::Još 2 ponedeljka do kraja CEE Springa 2022 akcije na Incubatoru Wy/hbs... ::a onda probam loviti i statistiku za osamostaljivanje ;-p ::Ako se želite pridružiti a nemate ideju za članak, probajte prevesti ::https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Turska ::-- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:04, 7 juni 2022 (CEST) == Novosti o Smjernicama za implementaciju UCoC-a == Zdravo svima!<br> Dozvolite mi da podijelim vijesti o temi važnoj za svakog Wikimedijanca:<br> Nakon '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|glasanja]]''' o Smjernicama za implementaciju UCoC-a, '''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Komitet za pitanja zajednice (CAC)]]''' Odbora povjerenika zatražio je da se nekoliko područja Smjernica revidira radi poboljšanja.<br> Nakon analize komentara članova zajednice koji su učestvovali u glasanju, CAC je odlučio pokrenuti još jedan krug konsultacija sa zajednicom. Po završetku ovih konsultacija, zajednica će imati priliku da glasa o revidiranim Smjernicama za implementaciju UCoC-a. Prema analizi, komentari su istakli tri kritične grupe pitanja: # O (obaveznoj) obuci u primjeni UCoC-a i njegovih Smjernica; # O balansiranju zaštite privatnosti i pravičnog postupanja; # O zahtjevu da određene grupe korisnika potvrde da će priznati i pridržavati se Univerzalnog kodeksa ponašanja.<br> '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Revisions_Committee|Komitet za reviziju]]''' vas moli da svoje odgovore i komentare ostavite '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|na ovoj Meta stranici]]'''.<br> Izvještaj i analizu komentara možete pročitati '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Report|ovdje]].''' <br> == Regionalne konsultacije == : Tokom naredne sedmice, održaće se prve regionalne konsultacije. ==== Predloženi termini i teme: ==== ''Konsultacije će se voditi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku preko Google Meet platforme.'' * Izaberite termin koji vam najviše odgovara, a zatim... * pošaljite e-mail poruku na: ''bpipal-ctr@wikimedia.org'' kako biste dobili pozivnicu i kôd za pristup.'' # '''Termin: Četvrtak, 09.06.2022. od 17-18h # '''Termin: Subota, 11.06.2022. od 13-14h '''Teme za diskusiju:'''<br> # [[M:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i Smjernice za implementaciju. Kuda nakon glasanja?]] # [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Izbori za Odbor povjerenika (BoT)]] # Ideje zajednice : Svoj predlog teme možete ostaviti ovdje ili na mojoj stranici za razgovor. <br> Srdačan pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:04, 4 juni 2022 (CEST)<br> Facilitaror, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation<br> == Invitation to participate in the #WPWPCampaign 2022 == Dear Wikimedians, We are glad to inform you that the 2022 edition of Wikipedia Pages Wanting Photos campaign is coming up in July. This is a formal invitation to invite individuals and communities to join the campaign to help improve Wikipedia articles with photos and contextual images. The campaign will run from July 1 to August 31, 2022 and several communities and Wikimedia Affiliates have already indicated interest to organize the campaign in their localities. Please find your community or community closer to you to participate: [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022/Participating Communities|WPWP2022 Campaign: Participating Communities]]. The campaign primarily aims to promote using images from Wikimedia Commons to enrich Wikipedia articles that are lacking them. Participants will choose among Wikipedia pages without photos, then add a suitable file from among the many thousands of photos in the Wikimedia Commons, especially those uploaded from thematic contests (Wiki Loves Africa, Wiki Loves Earth, Wiki Loves Folklore, etc.) over the years. In this third edition of the campaign, eligibility criteria have been revised based on feedback and campaign Evaluation Reports of the previous editions. Please find more [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022/FAQ and Contest Rules|details about these changes and our FAQ here on Meta-Wiki]] For more information, please visit the [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022|campaign page on Meta-Wiki]]. Best,<br/> [[User:Ammarpad|Ammar A.]]<br/> Global Coordinator<br/> Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign 2022.<br /> 19:38, 31 maj 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Martin Urbanec@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Pages_Wanting_Photos/Distribution_list&oldid=23230284 --> == Forum strategije pokreta == Zdravo svima! Želio bih vas pozvati da isprobate našu novu platformu za diskusiju, '''[https://forum.movement-strategy.org Movement Strategy Forum]''' (Forum strategije pokreta).<br> : '''MS Forum je prvo istinski višejezično mjesto gde se Wikimedijanci mogu okupiti i razgovarati o svim stvarima u vezi sa strateškim ciljevima našeg pokreta.''' Njegova ključna prednost u odnosu na bilo koju drugu platformu poput Telegrama ili WhatsAppa je da se pod istim krovom okupe volonteri koji govore različite jezike i dolaze iz različitih Wikimedijinih projekata, ali dijele interes za slične teme. MS Forum nastoji da rješi dva ključna pitanja koja utiču na nedovoljno zastupljene zajednice: fragmentaciju diskusija i jezičku barijeru.<br> Možda ćete reći: "Nemam mnogo vremena; zašto bih ga koristio da razgovaram o stvarima koje nemaju mnogo veze s mojim primarnim radom na Wikipediji?"<br> Svjesni smo koliko su dragocjeni vaše volontersko vrijeme i doprinosi. Teme otvorene za diskusiju na MS Forumu zaista jesu globalne, ali su i veoma lokalne po tome kako utiču na rad svakog saradnika i svake Wikimedijine zajednice. Na primjer, možda biste željeli započeti raspravu o tome koji je problem s kojim se volonteri u vašoj zajednici suočavaju a koji želite da riješite ili pomognete da bude rješen do 2030. godine? [https://forum.movement-strategy.org/t/by-2030-what-is-one-problem-facing-african-volunteers-you-wish-to-have-solved-or-helped-solve-and-why/140 Slična debata] o pitanjima u afričkim zajednicama privukla je desetine odgovora iz različitih dijelova svijeta. Čitajući diskusije, možda ćete otkriti kako jezici možda jesu strani, ali su mnogi problemi vrlo domaći.<br> * MS Forum ne zahtjeva registraciju. * Potreban vam je samo vaš Wikimedia nalog sa verifikovanom e-mail adresom. Nadam se da ce vam diskusije biti zanimljive.<br> Slobodno pišite na svom maternjem jeziku.<br> Srdacan pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 14:55, 2 juni 2022 (CEST)<br> Facilitator, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation == Natjecanje proljeće 2022 == Ne mogu pronać rezeltte takmičenja proljeće 2022. Ako su izašli rezultati volio bih da mi netko da link. Hvala [[Korisnik:Grginović Šime |<span style="color:red;">GR</span><span style="color:orange;">GINOV</span><span style="color:red;">IĆ</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|<span style="color:green;">ŠIME</span>]] 20:13, 17 juni 2022 (CEST) :@[[Korisnik:Grginović Šime|Grginović Šime]]: Je li ovo [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022.]]? [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 21:36, 17 juni 2022 (CEST) ::Da, to je to. Napisali smo 267 članaka i završili na 14/24. mjestu. Lijep rezultat s obzirom na to koliko nas je učestvovalo. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:36, 18 juni 2022 (CEST) ::To je to , ali nije link na rezultate.za rezultate po državama wikipedije. [[Korisnik:Grginović Šime |<span style="color:red;">GR</span><span style="color:orange;">GINOV</span><span style="color:red;">IĆ</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|<span style="color:green;">ŠIME</span>]] 13:09, 18 juni 2022 (CEST) :::Rezultati su pod podnaslovom Statistika. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 13:14, 18 juni 2022 (CEST) ::::Hvala [[Korisnik:Grginović Šime |<span style="color:red;">GR</span><span style="color:orange;">GINOV</span><span style="color:red;">IĆ</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|<span style="color:green;">ŠIME</span>]] 17:44, 21 juni 2022 (CEST) == Molba == Zamolio bih nekog od aministratora da vrati stranicu o Vedadu Hadžiabdiću, pa da je malo doradim. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 14:30, 20 juni 2022 (CEST) :Samo ukucaj ime u tražilicu i klikni na crveni link. ;-) Nije ni bilo sadržaja osim "Mjesto rodjenja-Zenica". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:35, 20 juni 2022 (CEST) == Šabloni za plivanje == Trebaju nam ova četiri: Šablon:Swimmingrecordlisttop, Šablon:Swimmingrecord, Šablon:Swimmingrecordrelay, Šablon:Swimmingrecordlegend. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:04, 22 juni 2022 (CEST) == Wikimedia CEE Meeting 2022 == Zdravo svima, Kako je Fondacija odobrila organiziranje konferencije u živo, ove godine Wikimedia CEE Meeting održaće se u Ohridu, 14-16 oktobar 2022. Za učesnike iz Bosne imamo rezervirana 2 mesta. Zamolila bih da se dogovorite koja dva pretstavnika bosanske Vikipedije bi poslali na konferenciju u Ohridu. Link na koji možete da pročitate više informacija, kao i link za prijavljivanje učesnika je [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Participants/List#Registration|na meti]]. Pozdrav iz Makedonije, - [[Korisnik:Виолетова|Виолетова]] ([[Razgovor s korisnikom:Виолетова|razgovor]]) 08:49, 10 juli 2022 (CEST) : {{ping|Виолетова}}: Hvala na pozivu i u ime Wikipedije na bosanskom jeziku, sve najbolje u organizaciji mitinga! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:39, 10 juli 2022 (CEST) === Prijedlozi === Osim glasanja, trebali bi se dogovoriti, koliko dugo traje, te da se predloženi izjasne o tome da li su zainterisirani za miting! ==== [[User:Srđan|Srđan]] ==== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:39, 10 juli 2022 (CEST) ==== [[User:KWiki|KWiki]] ==== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:39, 10 juli 2022 (CEST) *:Ništa od mene. Po trenutnom sistemu, od ta tri dana kači me posao ili petak ili vikend. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:13, 10 juli 2022 (CEST) ==== [[User:Mhare|Mhare]] ==== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:39, 10 juli 2022 (CEST) ==== [[User:Nerko65|Nerko65]] ==== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:39, 10 juli 2022 (CEST) Zahvaljujem na pozivu da prisustvujem sastanku wikipedijanaca u Ohridu, ali neću moći nikako ove godine. Kalendar za septembar i oktobar već je popunjen, tako da od posla neću moći nigdje da putujem "preko bare". Vjerovatno naredne godine. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:34, 26 juli 2022 (CEST) ==== [[User:Semso98|Semso98 ]] ==== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:39, 10 juli 2022 (CEST) == Izbori za Odbor povjerenika 2022. -- Izborni kompas == Zdravo svima! Period glasanja zajednice za [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Odbor povjerenika 2022.]] trajaće '''od 16. do 30. avgusta. '''Nakon što podružnice naprave uži izbor od šest (6) kandidata, članovi Wikimedijine zajednice će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi Povjerenici Fondacije Wikimedia. Kako bismo izborni proces učinili jasnijim i jednostavnijim, a članovima zajednice olakšali odlučivanje o kandidatima koje žele podržati, pripremili smo alat pod nazivom '''[[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/ Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] '''. '''Kako radi Izborni kompas?'''<br> Izborni kompas je alat koji pomaže biračima da izaberu kandidate koji najbolje odgovaraju njihovim uvjerenjima i stavovima. Članovi zajednice predložiće [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|izjave]] na koje će kandidati odgovoriti pomoću Lickertove skale (slažem se/neutralno/ne slažem se). Odgovori kandidata na izjave će biti učitani u Izborni kompas. Glasači će koristiti kompas tako što će odgovarati na tvrdnje (slažem se/neutralno/ne slažem se). Rezultati će prikazati kandidate čiji se stavovi u najvećoj mjeri poklapaju s uvjerenjima i stavovima birača. '''Proces i vremenski raspored''' * '''8. - 20. jula:''' Članovi zajednice predlažu izjave za Izborni kompas; * '''21.-22. jula:''' Izborna komisija pregleda izjave radi jasnoće i uklanja one koje se ne odnose na temu; * '''25. jula - 3. avgusta:''' Članovi zajednice pozvani su da glasaju o izjavama; * '''4. avgusta:''' Izborna komisija bira 15 najboljih izjava; * '''5.-12. avgusta:''' Kandidati se usklađuju s izjavama; * '''16. avgusta:''' Izborni kompas otvoren je za birače. Srdačno,<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 16:53, 13 juli 2022 (CEST) == Izašao je sedmi broj Biltena Strategije i upravljanja pokretom == Bilten distribuira relevantne vijesti i događaje o provođenju Wikimedijinih [[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy/Initiatives|Preporuka strategije pokreta]], drugim relevantnim temama u vezi s upravljanjem pokretom, kao i različitim projektima i aktivnostima koje podržava tim za Strategiju i upravljanje pokretom (MSG) Fondacije Wikimedia. ---- </div><div style="margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;"> * '''Održivost pokreta''': Objavljen je godišnji izvještaj o održivosti Fondacije Wikimedia. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A1|nastavi čitati]]) * '''Poboljšanje korisničkog iskustva''': Nedavna poboljšanja interfejsa radne površine za Wikimedijine projekte. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A2|nastavi čitati]]) * '''Sigurnost i inkluzija''': Ažuriranja procesa revizije Smjernica za provođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A3|nastavi čitati]]) * '''Pravednost u donošenju odluka''': Izvještaji iz razgovora o pilot programima Hubova, nedavni napredak Odbora za izradu Povelje pokreta i nova bijela knjiga o budućnosti sudjelovanja u Wikimedijinom pokretu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A4|nastavi čitati]]) * '''Koordinacija zainteresiranih strana''': Pokretanje službe za pomoć podružnicama i volonterskim zajednicama koje rade na partnerstvu u kreiranju sadržaja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A5|nastavi čitati]]) * '''Razvoj liderstva''': Novosti o projektima liderstva organizatora Wikimedia pokreta u Brazilu i na Zelenortskim Ostrvima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A6|nastavi čitati]]) * '''Interno upravljanje znanjem''': Pokretanje novog portala za tehničku dokumentaciju i resurse zajednice. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A7|nastavi čitati]]) * '''Inoviranje u slobodnom znanju''': Audiovizuelni izvori visokog kvaliteta za naučne eksperimente i novi alat za snimanje usmenih transkripata. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A8|nastavi čitati]]) * '''Procijeniti, ponoviti i prilagoditi''': Rezultati pilot projekta Equity Landscape ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A9|nastavite čitati]]) * '''Ostale vijesti i ažuriranja''': novi forum za raspravu o provođenju Strategije pokreta, nadolazeći izbor Odbora povjerenika Zaklade Wikimedia, novi podcast za raspravu o Strategiji pokreta i promjena osoblja u MSG timu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A10|nastavi čitati]]) </div><section end="msg-newsletter"/> ----<br> Srdačno<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 01:27, 26 juli 2022 (CEST) == Molba == Zamolio bih nekog od aministratora da vrati stranice o albumima Divljih jagoda, pa da ih malo doradim. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:09, 26 juli 2022 (CEST) :Sređeno!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:22, 26 juli 2022 (CEST) Viel Dank die Legende! [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:27, 26 juli 2022 (CEST) :Pozdrav iz Danske! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:09, 26 juli 2022 (CEST) == Izbori za Odbor povjerenika -- Kandidati za povjerenike == Zdravo svima, : '''Predstavnici podružnica su [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|završili glasanje]].''' <br /> : '''Izabrani kandidati za Odbor povjerenika za 2022. godinu su:''' :* Tobechukwu Precious Friday ([[metawiki:User:Tochiprecious|Tochiprecious]]) :* Farah Jack Mustaklem ([[metawiki:User:Fjmustak|Fjmustak]]) :* Shani Evenstein Sigalov ([[metawiki:User:Esh77|Esh77]]) :* Kunal Mehta ([[metawiki:User:Legoktm|Legoktm]]) :* Michał Buczyński ([[metawiki:User:Aegis Maelstrom|Aegis Maelstrom]]) :* Mike Peel ([[metawiki:User:Mike Peel|Mike Peel]]) Za više informacija o statistici ovih izbora, pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|rezultate]] i [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Stats|stranicu na Meta Wiki]]. Hvala članovima zajednice koji su se kandidovali. Kandidatura za Odbor povjerenika nije mala odluka. Vrijeme i prilježnost koju su kandidati do sada pokazali govore o njihovoj posvjećenosti pokretu. Čestitamo kandidatima koji su izabrani. Veliko uvažavanje i zahvalnost izražavamo i prema onim kandidatima koji nisu izabrani. ---- Od ovih šest kandidata, zajednica će svojim glasovima izabrati dva koji će postati novi članovi Odbora povjerenika Fondacije Wikimedia.<br> '''Glasanje zajednice počinje 16. avgusta i traje do 30. avgusta.''' ---- '''Naredni koraci:''' Prije glasanja, saznajte više o stavovima kandidata. To možete učiniti na neki od sljedećih načina: * Pročitajte [https://forum.movement-strategy.org/t/affiliate-questions-selected-for-the-wikimedia-foundation-board-of-trustees-election-2022/949 odgovore kandidata na pitanja podružnica] * Upotrebite [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] ** Izborni kompas će biti dostupan od 16. avgusta. ** Do 3. avgusta možete [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|glasati za izjave koje će ući u Izborni kompas]]. * Pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Campaign_Videos|video poruke kandidata]] ** Video poruke će biti dostupne do početka glasanja u zajednici. * Učestvujte i čitajte razgovore na [https://forum.movement-strategy.org/ Forumu Strategije i upravljanja pokretom] Srdačan pozdrav, [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:28, 31 juli 2022 (CEST) == Enabling Section Translation: a new mobile translation experience == {{int:Hello}} Bosnian Wikipedians! Apologies as this message is not in Bosnian language, {{Int:Please-translate}}. The [[mw:Wikimedia_Language_engineering|WMF Language team]] is pleased to let you know that we will like to enable the [[mw:Content_translation/Section_translation|Section translation]] tool in Bosnian Wikipedia. For this, our team will love you to read about the tool and test it so you can: * Give us your feedback * Ask us questions * Tell us how to improve it. Below is background information about Section translation, why we have chosen your community, and how to test it. '''Background information''' [[mw:Content_translation|Content Translation]] has been a successful tool for editors to create content in their language. More than one million articles have been created across all languages since the tool was released in 2015. The Wikimedia Foundation Language team has improved the translation experience further with the Section Translation. The WMF Language team enabled the early version of the tool in February 2021 in Bengali Wikipedia. Through their feedback, the tool was improved and ready for your community to test and help us with feedback to make it better. [https://design.wikimedia.org/strategy/section-translation.html Section Translation] extends the capabilities of Content Translation to support mobile devices. On mobile, the tool will: * Guide you to translate one section at a time in order to expand existing articles or create new ones. * Make it easy to transfer knowledge across languages anytime from your mobile device. Bosnian Wikipedia seems an ideal candidate to enjoy this new tool since it has Content Translation tool enabled by default. We plan to enable the tool on Bosnian Wikipedia in the coming weeks if there are no objections from your community. After it is enabled, we’ll monitor the content created with the tool and process all the feedback. In any case, feel free to raise any concerns or questions you may already have in any of the following formats: * As a reply to this message * On [[mw:Talk:Content_translation/Section_translation|the project talk page]]. '''Try the tool''' Before the enablement, you can try the current implementation of the tool in [https://test.m.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation our testing instance]. Once it is enabled on Bosnian Wikipedia, you’ll have access to https://bs.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation with your mobile device. You can select an article to translate, and machine translation will be provided as a starting point for editors to improve. '''Provide feedback''' Please provide feedback about Section translation in any of the formats you are most comfortable with. We want to hear about your impressions on: * The tool * What you think about our plans to enable it * Your ideas for improving the tool. Thanks, and we look forward to your feedback and questions. '''PS''': Sending your feedback or questions in English is particularly appreciated. But, you can still send them in the language of your choice. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 03:03, 11 august 2022 (CEST) On behalf of the WMF Language team 67o8ichz4e0v84qhfmpi9fyplvft7p2 0 20116 3427579 3411707 2022-08-10T18:48:03Z 95.168.116.39 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Velika panda | status = EN | slika = Grosser Panda.JPG | slika_širina = 240px | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Ursidae]] | genus = ''[[Ailuropoda]]'' | species = '''''A. melanoleuca''''' | dvoimeno = ''Ailuropoda melanoleuca'' | dvoimeno_autorstvo = [[Armand David|David]], [[1869]]. | karta_raspon = Mapa distribuicao Ailuropoda melanoleuca.png | karta_raspon_širina =240px | karta_raspon_opis = Rasprostranjenost velikih pandi }} '''Velika panda''' ({{lat|Ailuropoda melanoleuca}}) je miroljubiva životinja iz porodice [[medvjed]]a koja se hrani izdancima [[bambus]]a. Panda je crno-bijeli medvjed koji živi u temperaturnoj zoni bambusovih [[šuma]] u centralnoj [[Kina|Kini]]. Njihova populacija je malobrojna i izolovana jer su šume bambusa u Kini prorijeđene. Vlada NR Kine je ustanovila više od 30 rezervata. Zbog sve ubrzanijeg ekonomskog rasta, pandama je ljudska pomoć potrebna i to više nego ikada. Nalazi se među najugroženijim životinjskim vrstama i često se uzima kao simbol ugroženih vrsta kao i borbe da se one zaštite.🙂 == Vanjski linkovi == {{Commons|Ailuropoda melanoleuca|Panda}} {{Stub-biol}} [[Kategorija:Medvjedi]] h1tew5r8dhwdykxd01gsms95ruk1iqz 3427580 3427579 2022-08-10T18:48:20Z Md. Golam Mukit Khan 118921 Undid edits by [[Special:Contribs/95.168.116.39|95.168.116.39]] ([[User talk:95.168.116.39|talk]]) to last version by AnToni wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Velika panda | status = EN | slika = Grosser Panda.JPG | slika_širina = 240px | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Ursidae]] | genus = ''[[Ailuropoda]]'' | species = '''''A. melanoleuca''''' | dvoimeno = ''Ailuropoda melanoleuca'' | dvoimeno_autorstvo = [[Armand David|David]], [[1869]]. | karta_raspon = Mapa distribuicao Ailuropoda melanoleuca.png | karta_raspon_širina =240px | karta_raspon_opis = Rasprostranjenost velikih pandi }} '''Velika panda''' ({{lat|Ailuropoda melanoleuca}}) je miroljubiva životinja iz porodice [[medvjed]]a koja se hrani izdancima [[bambus]]a. Panda je crno-bijeli medvjed koji živi u temperaturnoj zoni bambusovih [[šuma]] u centralnoj [[Kina|Kini]]. Njihova populacija je malobrojna i izolovana jer su šume bambusa u Kini prorijeđene. Vlada NR Kine je ustanovila više od 30 rezervata. Zbog sve ubrzanijeg ekonomskog rasta, pandama je ljudska pomoć potrebna i to više nego ikada. Nalazi se među najugroženijim životinjskim vrstama i često se uzima kao simbol ugroženih vrsta kao i borbe da se one zaštite. == Vanjski linkovi == {{Commons|Ailuropoda melanoleuca|Panda}} {{Stub-biol}} [[Kategorija:Medvjedi]] 0y3c49uqliepo44ctd390l2d8pcda1g 3427581 3427580 2022-08-10T18:48:42Z 95.168.116.39 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Velika panda | status = EN | slika = Grosser Panda.JPG | slika_širina = 240px | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Ursidae]] | genus = ''[[Ailuropoda]]'' | species = '''''A. melanoleuca''''' | dvoimeno = ''Ailuropoda melanoleuca'' | dvoimeno_autorstvo = [[Armand David|David]], [[1869]]. | karta_raspon = Mapa distribuicao Ailuropoda melanoleuca.png | karta_raspon_širina =240px | karta_raspon_opis = Rasprostranjenost velikih pandi }} '''Velika panda''' ({{lat|Ailuropoda melanoleuca}}) je miroljubiva životinja iz porodice [[medvjed]]a koja se hrani izdancima [[bambus]]a. Panda je crno-bijeli medvjed koji živi u temperaturnoj zoni bambusovih [[šuma]] u centralnoj [[Kina|Kini]]. Njihova populacija je malobrojna i izolovana jer su šume bambusa u Kini prorijeđene. Vlada NR Kine je ustanovila više od 30 rezervata. Zbog sve ubrzanijeg ekonomskog rasta, pandama jee ljudska pomoć potrebna i to više nego ikada. Nalazi se među najugroženijim životinjskim vrstama i često se uzima kao simbol ugroženih vrsta kao i borbe da se one zaštite.🙂 == Vanjski linkovi == {{Commons|Ailuropoda melanoleuca|Panda}} {{Stub-biol}} [[Kategorija:Medvjedi]] bqsf4azs5gupvzdswar9qgw3nr47zqm 3427582 3427581 2022-08-10T18:48:57Z Md. Golam Mukit Khan 118921 Undid edits by [[Special:Contribs/95.168.116.39|95.168.116.39]] ([[User talk:95.168.116.39|talk]]) to last version by Md. Golam Mukit Khan wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Velika panda | status = EN | slika = Grosser Panda.JPG | slika_širina = 240px | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Ursidae]] | genus = ''[[Ailuropoda]]'' | species = '''''A. melanoleuca''''' | dvoimeno = ''Ailuropoda melanoleuca'' | dvoimeno_autorstvo = [[Armand David|David]], [[1869]]. | karta_raspon = Mapa distribuicao Ailuropoda melanoleuca.png | karta_raspon_širina =240px | karta_raspon_opis = Rasprostranjenost velikih pandi }} '''Velika panda''' ({{lat|Ailuropoda melanoleuca}}) je miroljubiva životinja iz porodice [[medvjed]]a koja se hrani izdancima [[bambus]]a. Panda je crno-bijeli medvjed koji živi u temperaturnoj zoni bambusovih [[šuma]] u centralnoj [[Kina|Kini]]. Njihova populacija je malobrojna i izolovana jer su šume bambusa u Kini prorijeđene. Vlada NR Kine je ustanovila više od 30 rezervata. Zbog sve ubrzanijeg ekonomskog rasta, pandama je ljudska pomoć potrebna i to više nego ikada. Nalazi se među najugroženijim životinjskim vrstama i često se uzima kao simbol ugroženih vrsta kao i borbe da se one zaštite. == Vanjski linkovi == {{Commons|Ailuropoda melanoleuca|Panda}} {{Stub-biol}} [[Kategorija:Medvjedi]] 0y3c49uqliepo44ctd390l2d8pcda1g 0 59376 3427606 3101216 2022-08-11T10:23:29Z 151.252.244.71 wikitext text/x-wiki {{preuređivanje}} '''1. krajiški korpus''' sa sjedištem u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] je bio najveći korpus [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] sa operativnom zonom na području Bosanske krajine i napadu koridora u [[Posavina|Posavini]]. Infrastrukturu i većinu borbenih sredstava naslijedio je od 5. korpusa [[JNA]] nakom povlačenja nekadašnje federalne armije iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u maju [[1992]]. godine. == Historija == Na zasijedanju sjednice Narodne skupštine Srpske Republike BiH u Banjoj Luci 12. maja 1992 su donesene odluke o osnivanju odvojene srpske države u Bosni i Hercegovini, osnivanju predsjedništva i srpskim ciljevima u Bosni i Hercegovini. Donesena je i odluka o stvaranju vojske Srpske Republike Bosne i Hercegovine. Kao posljedica te odluke, jedinice JNA koje su tada još bile u Bosni i Hercegovini transformisane su u komande nove vojske, VRS-a. U daljem toku rata zadržane su čvrste veze sa JNA (preimenovanu u Vojsku Jugoslavije). 19. maja 1992., [[Momir Talić]] je postao komandant 1. krajiškog korpusa VRS-a koji je zadržao infrastrukturu i borbena sredstva 5. korpusa [[JNA]]. == Ratni put 1992-95 == Od maja 1992. godine jedinice 1. krajiškog korpusa angažovale su se u vojnim operacijama zauzimanja općina na teritoriji Bosanske krajine i Posavine sa osnovnim strategijskim ciljem spajanjem sa istočnim dijelom BiH pod kontrolom Srba. U junu 1992 godine general Talić, načelnik Štaba Prvog krajiškog korpusa general [[Boško Kelečević]], komandant specijalne jedinice MUP-a RSK general [[Borivoje Đukić]], general [[Slavko Lisica]] i tadašnji načelnik Štaba Prve oklopne brigade pukovnik [[Novica Simić]] planiraju i pokreću Operaciju koridor - proboj kroz Posavinu i spajanje sa istočnim snagama [[VRS]]. Prva faza operacije je počela 14. juna i trajala do spajanja srpskih snaga na potezu [[Doboj]] - [[Derventa]]. U drugoj fazi oklopne jedinice 1. krajiškog korpusa zauzimaju gradove [[Derventa|Derventu]] ([[7. juli]] [[1992]].), [[Modriča|Modriču]] ([[10. juli]] [[1992]].) i [[Odžak]] ([[13. juli]] [[1992]].) i izlaze na rijeku Savu. U trećoj fazi operacije srpske snage zauzimaju [[6. septembar|6. septembra]] [[1992]]. godine [[Bosanski Brod]]. Time je 1.KK izašao cijelom dužinom na Savu, izuzimajući hrvatski mostobran u Orašju gdje će linija razdvajanja ostati nepromijenjena do kraja rata. U operaciji "Vrbas 92" borbenim dejstvima korpus zauzima [[Jajce]] 29. septembra. Nastavlja borbe početkom 1993 na proširenju koridora u oklini Brčkog. Augusta 1993. korpus djeluje u operaciji "Sadejstvo 93" ,tzv. Strujnom koridoru, proširenju teritorije kopnenoj vezi sa istokom. Od 4. septembra 1994 dejstvuje u operaciji "[[Breza 94]]" na Bihać u sadejstvu sa pripadnicima [[Narodna odbrana Zapadne Bosne|Narodne odbrane]] [[Fikret Abdić|Fikreta Abdića]]. Korpus sredinom [[1995]] nakon združene akcije Vojske Hrvatske i [[Armija BiH|Armije BiH]] iz pravca Bihaća našao u teškom položaju i ugroženosti same Banja Luke. Nakon [[Daytonski mirovni sporazum|Deytonskog sporazuma]] korpus prelazi u mirnodopsku formaciju i postaje dio sistema odbrane BiH nastavljajući tradiciju kroz srpski puk OS BiH. Za zasluge u ratu tadašnji predsjednik Republike Srpske [[Radovan Karadžić]] odlikovao je 1. krajiški korpus [[Orden Nemanjića|Ordenom Nemanjića]]. == Ratna organizacija == U periodu od maja do decembra 1992. godine, popunjenost 1. krajiškog korpusa značajno je uvećana mobilizacijom i uključivanjem bivših jedinica teritorijalne odbrane (koje su preimenovane u lake brigade) u sastav korpusa. Pod komandom generala talića u decembru 1992. godine bile su jedinice: * '''Štab korpusa''' * [[16. krajiška motorizovana brigada VRS|16. krajiška motorizovana brigada]] * 1. i 2. oklopna brigada * 43. motorizovana brigada * 27. motorizovana brigada * 5. kozaračka laka pješadijska brigada * 22. laka pješadijska brigada * 6. sanska laka pješadijska brigada * 30. laka pješadijska divizija * 10. krajiška pješadijska divizija (rasformirana krajem 1992.) * 11. dubička laka pješadijska brigada * 11. mrkonjićka laka pješadijska brigada * 1. banjalučka laka pješadijska brigada * 2. banjalučka laka pješadijska brigada * 3. banjalučka laka pješadijska brigada * 4. banjalučka laka pješadijska brigada * 1. čelinačka laka pješadijska brigada * 1. laktaška laka pješadijska brigada * 1. srbačka laka pješadijska brigada * 1. šipovska laka pješadijska brigada * 19. donjevakufska laka pješadijska brigada * 1. gradiška laka pješadijska brigada * 1. novigradska laka pješadijska brigada * 1. prnjavorska laka pješadijska brigada * 1. kotorvaroška laka pješadijska brigada * 1. kneževska laka pješadijska brigada * 2. krajiška laka pješadijska brigada * 1. ozrenska laka pješadijska brigada * 2. ozrenska laka pješadijska brigada * 1. trebiška laka pješadijska brigada * 1. osinjska laka pješadijska brigada * 1. krnjinska laka pješadijska brigada * 1. vučjačka laka pješadijska brigada * 1. teslićka laka pješadijska brigada * 1. dobojska laka pješadijska brigada * [[Samostalna muslimanska jedinica Meša Selimović]] * 1. i 9. mješoviti artiljerijski puk * 1. mješoviti protivoklopni artiljerijski puk * 1. laki artiljerijski puk protivvazdušne odbrane * 89. raketna brigada * 1. i 9. inžinjerijski puk * 1. pontonirski bataljon * 1. i 9. bataljon veze * 1. i 9. bataljon vojne policije * 1. autobataljon * 1. sanitetski bataljon * Poligon i pritvorska jedinica Manjača '''Taktičke grupe:''' * Taktička grupa 1 * Taktička grupa 2 * Taktička grupa 3 * Taktička grupa 4 * Taktička grupa 5 * Operativna grupa Doboj * Operativna grupa Prijedor * Operativna grupa Vlašić * Grupa lakih brigada Banja Luka<ref>{{Cite web |url=http://www.un.org/icty/bhs/cases/brdjanin/indictment/brd-fai010309b.htm |title=Predmet Talić |accessdate=14. 12. 2003 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20031214155537/http://www.un.org/icty/bhs/cases/brdjanin/indictment/brd-fai010309b.htm |archivedate=14. 12. 2003 |url-status=live }}</ref>. == Reference == {{Reference}} [[Kategorija:Korpusi Vojske Republike Srpske]] [[Kategorija:1. krajiški korpus VRS|*]] 31l2hlzu8w7g649mnu07ag1q149ceg0 3427612 3427606 2022-08-11T11:33:50Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/151.252.244.71|151.252.244.71]] ([[User talk:151.252.244.71|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] wikitext text/x-wiki {{preuređivanje}} '''1. krajiški korpus''' sa sjedištem u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] je bio najveći korpus [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] sa operativnom zonom na području Bosanske krajine i odbrani koridora u [[Posavina|Posavini]]. Infrastrukturu i većinu borbenih sredstava naslijedio je od 5. korpusa [[JNA]] nakom povlačenja nekadašnje federalne armije iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u maju [[1992]]. godine. == Historija == Na zasijedanju sjednice Narodne skupštine Srpske Republike BiH u Banjoj Luci 12. maja 1992 su donesene odluke o osnivanju odvojene srpske države u Bosni i Hercegovini, osnivanju predsjedništva i srpskim ciljevima u Bosni i Hercegovini. Donesena je i odluka o stvaranju vojske Srpske Republike Bosne i Hercegovine. Kao posljedica te odluke, jedinice JNA koje su tada još bile u Bosni i Hercegovini transformisane su u komande nove vojske, VRS-a. U daljem toku rata zadržane su čvrste veze sa JNA (preimenovanu u Vojsku Jugoslavije). 19. maja 1992., [[Momir Talić]] je postao komandant 1. krajiškog korpusa VRS-a koji je zadržao infrastrukturu i borbena sredstva 5. korpusa [[JNA]]. == Ratni put 1992-95 == Od maja 1992. godine jedinice 1. krajiškog korpusa angažovale su se u vojnim operacijama zauzimanja općina na teritoriji Bosanske krajine i Posavine sa osnovnim strategijskim ciljem spajanjem sa istočnim dijelom BiH pod kontrolom Srba. U junu 1992 godine general Talić, načelnik Štaba Prvog krajiškog korpusa general [[Boško Kelečević]], komandant specijalne jedinice MUP-a RSK general [[Borivoje Đukić]], general [[Slavko Lisica]] i tadašnji načelnik Štaba Prve oklopne brigade pukovnik [[Novica Simić]] planiraju i pokreću Operaciju koridor - proboj kroz Posavinu i spajanje sa istočnim snagama [[VRS]]. Prva faza operacije je počela 14. juna i trajala do spajanja srpskih snaga na potezu [[Doboj]] - [[Derventa]]. U drugoj fazi oklopne jedinice 1. krajiškog korpusa zauzimaju gradove [[Derventa|Derventu]] ([[7. juli]] [[1992]].), [[Modriča|Modriču]] ([[10. juli]] [[1992]].) i [[Odžak]] ([[13. juli]] [[1992]].) i izlaze na rijeku Savu. U trećoj fazi operacije srpske snage zauzimaju [[6. septembar|6. septembra]] [[1992]]. godine [[Bosanski Brod]]. Time je 1.KK izašao cijelom dužinom na Savu, izuzimajući hrvatski mostobran u Orašju gdje će linija razdvajanja ostati nepromijenjena do kraja rata. U operaciji "Vrbas 92" borbenim dejstvima korpus zauzima [[Jajce]] 29. septembra. Nastavlja borbe početkom 1993 na proširenju koridora u oklini Brčkog. Augusta 1993. korpus djeluje u operaciji "Sadejstvo 93" ,tzv. Strujnom koridoru, proširenju teritorije kopnenoj vezi sa istokom. Od 4. septembra 1994 dejstvuje u operaciji "[[Breza 94]]" na Bihać u sadejstvu sa pripadnicima [[Narodna odbrana Zapadne Bosne|Narodne odbrane]] [[Fikret Abdić|Fikreta Abdića]]. Korpus sredinom [[1995]] nakon združene akcije Vojske Hrvatske i [[Armija BiH|Armije BiH]] iz pravca Bihaća našao u teškom položaju i ugroženosti same Banja Luke. Nakon [[Daytonski mirovni sporazum|Deytonskog sporazuma]] korpus prelazi u mirnodopsku formaciju i postaje dio sistema odbrane BiH nastavljajući tradiciju kroz srpski puk OS BiH. Za zasluge u ratu tadašnji predsjednik Republike Srpske [[Radovan Karadžić]] odlikovao je 1. krajiški korpus [[Orden Nemanjića|Ordenom Nemanjića]]. == Ratna organizacija == U periodu od maja do decembra 1992. godine, popunjenost 1. krajiškog korpusa značajno je uvećana mobilizacijom i uključivanjem bivših jedinica teritorijalne odbrane (koje su preimenovane u lake brigade) u sastav korpusa. Pod komandom generala talića u decembru 1992. godine bile su jedinice: * '''Štab korpusa''' * [[16. krajiška motorizovana brigada VRS|16. krajiška motorizovana brigada]] * 1. i 2. oklopna brigada * 43. motorizovana brigada * 27. motorizovana brigada * 5. kozaračka laka pješadijska brigada * 22. laka pješadijska brigada * 6. sanska laka pješadijska brigada * 30. laka pješadijska divizija * 10. krajiška pješadijska divizija (rasformirana krajem 1992.) * 11. dubička laka pješadijska brigada * 11. mrkonjićka laka pješadijska brigada * 1. banjalučka laka pješadijska brigada * 2. banjalučka laka pješadijska brigada * 3. banjalučka laka pješadijska brigada * 4. banjalučka laka pješadijska brigada * 1. čelinačka laka pješadijska brigada * 1. laktaška laka pješadijska brigada * 1. srbačka laka pješadijska brigada * 1. šipovska laka pješadijska brigada * 19. donjevakufska laka pješadijska brigada * 1. gradiška laka pješadijska brigada * 1. novigradska laka pješadijska brigada * 1. prnjavorska laka pješadijska brigada * 1. kotorvaroška laka pješadijska brigada * 1. kneževska laka pješadijska brigada * 2. krajiška laka pješadijska brigada * 1. ozrenska laka pješadijska brigada * 2. ozrenska laka pješadijska brigada * 1. trebiška laka pješadijska brigada * 1. osinjska laka pješadijska brigada * 1. krnjinska laka pješadijska brigada * 1. vučjačka laka pješadijska brigada * 1. teslićka laka pješadijska brigada * 1. dobojska laka pješadijska brigada * [[Samostalna muslimanska jedinica Meša Selimović]] * 1. i 9. mješoviti artiljerijski puk * 1. mješoviti protivoklopni artiljerijski puk * 1. laki artiljerijski puk protivvazdušne odbrane * 89. raketna brigada * 1. i 9. inžinjerijski puk * 1. pontonirski bataljon * 1. i 9. bataljon veze * 1. i 9. bataljon vojne policije * 1. autobataljon * 1. sanitetski bataljon * Poligon i pritvorska jedinica Manjača '''Taktičke grupe:''' * Taktička grupa 1 * Taktička grupa 2 * Taktička grupa 3 * Taktička grupa 4 * Taktička grupa 5 * Operativna grupa Doboj * Operativna grupa Prijedor * Operativna grupa Vlašić * Grupa lakih brigada Banja Luka<ref>{{Cite web |url=http://www.un.org/icty/bhs/cases/brdjanin/indictment/brd-fai010309b.htm |title=Predmet Talić |accessdate=14. 12. 2003 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20031214155537/http://www.un.org/icty/bhs/cases/brdjanin/indictment/brd-fai010309b.htm |archivedate=14. 12. 2003 |url-status=live }}</ref>. == Reference == {{Reference}} [[Kategorija:Korpusi Vojske Republike Srpske]] [[Kategorija:1. krajiški korpus VRS|*]] nbjng2o0uezmplv43qyh3mqkqlyxo4k 0 64859 3427592 3425358 2022-08-10T22:24:36Z Nerko65 55647 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Aljoša Buha | počasni_sufiks = | slika = | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | pozadina = **Obavezno** Koristi jedno: solo_izvođač, instrumentalist, pomoćno_osoblje ili privremeni_projekt | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = | alias = | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1962|1|4}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] | porijeklo = | datum_smrti = {{datum smrti i godine|1986|9|18|1962|1|4}} | mjesto_smrti = | žanr = | zanimanje = | instrument = [[Bas-gitara]] | karijera = <!-- GGGG–GGGG. (ili –sada) --> | izdavač = | povezani_umjetnici = [[Crvena jabuka]] | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Aljoša Buha''' ([[Ljubljana]], 4. januar 1962 – [[Jablanica]], 18. septembar 1986.) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] muzičar, basista [[Sarajevo|sarajevske]] [[Rok-muzika|rok]] grupe [[Crvena jabuka]]. Odrastao je na Pišću u [[Zenica|Zenici]] i stanovao u istoj zgradi gdje i bubnjar [[Darko Jelčić]] - Cunja. Poznavao je [[engleski jezik]] i radio kao prevodilac za vrijeme [[Zimske olimpijske igre 1984.|zimskih olimpijskih igara u Sarajevu]]. Prevodio je i tekstove na [[Slovenski jezik|slovenski]]. Nakon završetka gimnazije u Zenici, počinje da studira na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] i odlazi u vojsku. Bio je stalni saradnik trećeg programa [[Radio Sarajevo]]. Muzikom se bavio još od osnovne škole, a svirao je u gimnazijskom bendu kao i u bendu ''Flota'' zajendno sa Cunjom. Nakom ''Flote'' svirao je u bendu ''[[Kongres]]'' i sa njima učestvovao u snimanju prve ploče "[[Zarjavele trobente (album)|Zarjavele trobente]]", koji je objavio sarajevski [[Diskoton]] 1984. Na poziv Cunje 1985. prelazi u bend ''Crvena jabuka'' prilikom njihovog osnivanja. Zajedno sa njima učestvuje u snimanju [[Crvena jabuka (album)|prvog albuma]] 1986. godine. Preminuo je 18. septembra 1986. u saobraćajnoj nesreći kod Jablanice na putu za koncert koji je trebao biti u [[Mostar]]u, zajedno sa [[Dražen Ričl|Draženom Ričlom]] - Zijom. Sahranjen je u Zenici na groblju u Crkvicama, pored svoje majke koja je umrla za vrijeme njegovog života. <ref>{{cite news|url=http://www.si21.com/news.php?id=41746|title= ''Nova plošča - Oprosti što je ljubavna''|work= si21.com|access-date= 10. 8. 2022}}</ref> <ref>{{cite news|url=http://www.dnevnik.si/novice/kultura/236907|title= ''Crvena jabuka bodo prestolnico obarvali rdeče''|work= dnevnik.si|date= 10. 8. 2022}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * Sinanović, Edin. "[https://zenicainfo.ba/2019/09/18/sjecanje-na-zenickog-muzicara-aljosu-buhu-clana-grupe-crvena-jabuka/ Sjećanje na zeničkog muzičara Aljošu Buhu, člana grupe Crvena jabuka]". ''Zenicainfo''. 18. 9. 2019. {{Crvena jabuka}} {{DEFAULTSORT:Buha, Aljoša}} [[Kategorija:Rođeni 1962.]] [[Kategorija:Umrli 1986.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] [[Kategorija:Basisti]] [[Kategorija:Biografije, Ljubljana]] jndm98mugv4nur0ou6xo9lrbb17u6ca 0 68712 3427587 3423196 2022-08-10T20:14:48Z Nerko65 55647 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime_muzičara = Izeta Beba Selimović | žanr = [[sevdalinka]] | bgcolour = | slika = Tugo moja cover.jpg | država = {{Bosna i Hercegovina}} | karijera = 1957 - 2020 | rođenje = 27. 3. 1939, [[Trebinje]] | smrt = 10. 3. 2020, [[Sarajevo]] | instrument = pjevanje | izdavač = [[Jugoton]] [[Diskos]] [[Beograd Disk]] [[RTV Ljubljana]] | zanimanje = pjevačica | angažman = [[Radiotelevizija Sarajevo]] | URL = }} '''Izeta Beba Selimović''' bila je jedna od značajnih interpretatorki [[sevdalinka|sevdalinki]] u [[Boana i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]<ref>{{Cite web|url=https://api.discogs.com/artists/1366670|title=Beba Selimović|website=Discogs|language=en|access-date=18. 12. 2019}}</ref>. Rođena je 1939. godine u Trebinju. Kao četverogodišnja djevojčica je doselila u [[Sarajevo]] gdje je završila školovanje. U januaru 1954. godine, kada je Selimović imala 17 godina, bila je jedna od šest osoba izabranih od 300 kandidata da pjevaju za Radio Sarajevo, čime je započela njena profesionalna pjevačka karijera soliste za tu radio stanicu. Ubrzo zatim, postala je veoma popularna, a mnogi su je nazivali "''Dama sevdaha''" zbog njenog ozbiljnog i časnog odnosa prema svojoj profesiji, kao i ozbiljnog ponašanja na estradi. Cijelu svoju pjevačku karijeru posvetila je izvornoj sevdalinki i zadržala je njenu originalnost bez imalo modernizacije. Snimila je značajan broj arhivskih snimaka sevdalinki za [[Radio Sarajevo]]. Sarađivala je često sa [[Zaim Imamović|Zaimom Imamovićem]], [[Zehra Deović|Zehrom Deović]], [[Nada Mamula|Nadom Mamulom]], [[Safet Isović|Safetom Isovićem]], [[Meho Puzić|Mehom Puzićem]] koji joj je bio veliki i drag prijatelj, te sa mnogim drugim bosanskohercegovačkim sevdalijama i muzičarima. Dobitnik je "Povelje Zlatne značke" [[Radiotelevizija Sarajevo|Radiotelevizije Sarajevo]], "Oskar za životno djelo" ([[Tuzla]] 2008.), te mnogih drugih priznanja i povelja za muzički uspjeh i nesebičnu pomoć u humanitarnim koncertima. Bila je članica udruženja estradnih radnika Bosne i Hercegovine. Živjela je u Sarajevu sve do svoje smrti 10. marta 2020. godine.<ref>{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Kultura/a415154/Preminula-Beba-Selimovic.html|title=Preminula Beba Selimović|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=10. 3. 2020}}</ref> == Značajnije izvedbe == {| border="1" cellspacing="0" cellpadding="5" style="border-collapse:collapse;" | * Ah, ljubav ljubav * Ah, moj Aljo * Aj, san zaspala * Alija se do jezera krade * Ašikuje Ademaga * Banja Luko i ravnine tvoje * Bolna leži dilber Duda * Bulbul mi poje * Crven fesić * Čempres viti, čempres ponositi * Čudila se aman ja * Djevojka sokolu zulum učinila * Djevojka viče s´visoka brda * Dođi mi proljeću mladosti * Dođi makar jedan dan * Dugi dani * Dva su cvijta u bostanu rasla * Gornju Tuzlu opasala guja * Gorom jezde kićeni svatovi * Hajde dušo da ašikujemo * Ja kakva je sjajna mjesečina * Ječam žele Tuzlanke djevojke * Jednog jutra * Jorgovane cvijeće plavo * Kad bih znala * Kaharli sam, večerala nisam * Kako srcu svom da kažem | * Ko se ono brijegom šeće * Kolika je u Mostaru Cernica * Kolika je Prijedor čaršija * Konja kuje brate Sulejmane * Kraj potoka bistre vode * Mene moja majka gleda sa čardaka * Mene moja zaklinjala majka * Moj dragane * Moj pendžeru * Na zemlji se jednom diše * Ne ašikuj Mujo * O ćuti ćuti sad srce moje * Od danas te dragi više ljubit neću * Oprosti oprosti * Ostani ostani * Ostaje još jedan dug * Plačem ja plačeš ti * Po mojoj baštici zumbuli cvjetaju * Poletjela dva goluba * Prolaze dani * Pruži mi ruke grli me * Sabah zora sunce ogrijalo * S´one strane Plive * Sa tugom prolaze dani * Samo ti | * Sarajevo na visoku gledu * Sedamdeset i dva dana * Sinje more i dubine_tvoje * Siroče sam na sve mi se žaluje * Sitna kiša rosila * Sjeti se mene * Slavuj pjeva na beharli grani * Srdo moja ne srdi se name * Star se Ćurćić pomamio * Sva moja ljubav * Svi dilberi samo moga nema * Sve behara i sve cvjeta * Tecite suze * Tiho teci vrelo Mošćanice * Tugo moja * Tužno je nebo ljubavi * U avliji * U proljeće mirisno * U srcu mome živiš samo ti * Umorih se ruže trgajući * Uspomeno uspomeno * Vezak vezla adem kada1 * Vrati mi se * Zlatna jesen * Zvjezda tjera mjeseca |} == Festivali == * "Vjetar nosi žuto lišće" - [[Festival narodne muzike Ilidža]] - 1966. * "Ah ljubav, ljubav" - Festival narodne muzike Ilidža - 1968. * "Na zemlji se jednom diše" - Beogradski sabor - 1970. * "O ćuti, ćuti, sad srce moje" - Festival narodne muzike Ilidža - 1970. * "Ja lutam" - Beogradski sabor - 1971. * "Zbogom" - Festival narodne muzike Ilidža - 1973. == Diskografija == === [[EP]] === {{div col|2}} * [[Po mojoj bašti zumbuli cvjetaju]] (1958) * [[Danju slušam pjesme tužne]] (1960) * [[Kiša pada, trava raste]] (1962) * [[Put putuje Latif aga]] (1962) * [[Sarajevo na visokom gledu]] (1963) * [[Djevojka viče s visoka brda]] (1963) * [[Tugo moja]] (1964) * [[Sedamdeset i dva dana (Beba Selimović)|Sedamdeset i dva dana]] (1964) * [[Banja Luko i ravnine tvoje]] (1965) * [[Dva su cvijeta u bostanu rasla]] (1965) * [[Hajde dušo da ašikujemo]] (1965) * [[Kraj potoka bistre vode]] (1966) * [[Tiho teci vodo Mošćanice]] (1967)* * [[Vrati mi se, ljubavi]] (1968) * [[Sitna kiša rosila]] (1968) * [[Mene moja majka gleda sa čardaka]] (1969) * [[Što te nisam dragi srela davno]] (1970) * [[O šuti šuti srce moje]] (1970) * [[Na zemlji se jednom diše]] (1970) * [[Plačem ja, plači ti]] (1971) * [[Oprosti, oprosti]] (1972) * [[Ostaje još jedan dug]] (1972) * [[U srcu mome živiš samo ti]] (1972) * [[Zbogom]] (1973) * [[Pruži mi ruke]] (1974) * [[Za kim tvoje srce plače]] (1975) * [[Samo ti]] (1975) * [[Tužno je nebo ljubavi]] (1977) * [[Svu noć sam te čekala]] (1978) * [[Voljeni, ljubljeni]] (1979) {{div col end}} === Albumi === * [[Mene majka gleda sa čardaka]] (1971) * [[Od sevdaha goreg jada nema]] (1979) * [[U srcu mome živiš samo ti]] (1984) * [[Gorom jezde kićeni svatovi]] (1988) * [[2012 - Folk zvijezda zauvijek]] - Beba Selimović (kompilacija) == Također pogledajte == *[[Sevdalinka]] *[[Spisak sevdalinki]] *[[Spisak sevdahlija]] == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == [https://web.archive.org/web/20080813233227/http://www.bosnaprkosnaodsna.mine.nu/bebaselimovic.htm Kolekcija tonskih zapisa] {{DEFAULTSORT:Selimović, Beba}} [[Kategorija:Rođeni 1939.]] [[Kategorija:Umrli 2020.]] [[Kategorija:Biografije, Trebinje]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]] [[Kategorija:Sevdalije]] h0nt7z8xizxne9vh44ntpcnowab8veg 3427591 3427587 2022-08-10T21:38:01Z Nerko65 55647 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime_muzičara = Izeta Beba Selimović | žanr = [[sevdalinka]] | bgcolour = | slika = Tugo moja cover.jpg | država = {{Bosna i Hercegovina}} | karijera = 1957 - 2020 | rođenje = 27. 3. 1939, [[Trebinje]] | smrt = 10. 3. 2020, [[Sarajevo]] | instrument = pjevanje | izdavač = [[Jugoton]] [[Diskos]] [[Beograd Disk]] [[RTV Ljubljana]] | zanimanje = pjevačica | angažman = [[Radiotelevizija Sarajevo]] | URL = }} '''Izeta Beba Selimović''' bila je jedna od značajnih interpretatorki [[sevdalinka|sevdalinki]] u [[Boana i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]<ref>{{Cite web|url=https://api.discogs.com/artists/1366670|title=Beba Selimović|website=Discogs|language=en|access-date=18. 12. 2019}}</ref>. Rođena je 1939. godine u Trebinju. Kao četverogodišnja djevojčica je doselila u [[Sarajevo]] gdje je završila školovanje. U januaru 1954. godine, kada je Selimović imala 17 godina, bila je jedna od šest osoba izabranih od 300 kandidata da pjevaju za Radio Sarajevo, čime je započela njena profesionalna pjevačka karijera soliste za tu radio stanicu. Ubrzo zatim, postala je veoma popularna, a mnogi su je nazivali "''Dama sevdaha''" zbog njenog ozbiljnog i časnog odnosa prema svojoj profesiji, kao i ozbiljnog ponašanja na estradi. Cijelu svoju pjevačku karijeru posvetila je izvornoj sevdalinki i zadržala je njenu originalnost bez imalo modernizacije. Snimila je značajan broj arhivskih snimaka sevdalinki za [[Radio Sarajevo]]. Sarađivala je često sa [[Zaim Imamović|Zaimom Imamovićem]], [[Zehra Deović|Zehrom Deović]], [[Nada Mamula|Nadom Mamulom]], [[Safet Isović|Safetom Isovićem]], [[Meho Puzić|Mehom Puzićem]] koji joj je bio veliki i drag prijatelj, te sa mnogim drugim bosanskohercegovačkim sevdalijama i muzičarima. Dobitnik je "Povelje Zlatne značke" [[Radiotelevizija Sarajevo|Radiotelevizije Sarajevo]], "Oskar za životno djelo" ([[Tuzla]] 2008.), te mnogih drugih priznanja i povelja za muzički uspjeh i nesebičnu pomoć u humanitarnim koncertima. Bila je članica udruženja estradnih radnika Bosne i Hercegovine. Živjela je u Sarajevu sve do svoje smrti 10. marta 2020. godine.<ref>{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Kultura/a415154/Preminula-Beba-Selimovic.html|title=Preminula Beba Selimović|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=10. 3. 2020}}</ref> == Značajnije izvedbe == {| border="1" cellspacing="0" cellpadding="5" style="border-collapse:collapse;" | * Ah, ljubav ljubav * Ah, moj Aljo * Haj, san zaspala * Alija se do jezera krade * Ašikuje Ademaga * Banja Luko i ravnine tvoje * Bolna leži dilber Duda * Bulbul mi poje * Crven fesić * [[Čempres viti, čempres ponositi]] * Čudila se aman ja * Djevojka sokolu zulum učinila * Djevojka viče s´visoka brda * Dođi mi proljeću mladosti * Dođi makar jedan dan * Dugi dani * Dva su cvijta u bostanu rasla * Gornju Tuzlu opasala guja * Gorom jezde kićeni svatovi * Hajde dušo da ašikujemo * Ja kakva je sjajna mjesečina * Ječam žele Tuzlanke djevojke * Jednog jutra * Jorgovane cvijeće plavo * Kad bih znala * Kaharli sam, večerala nisam * Kako srcu svom da kažem | * Ko se ono brijegom šeće * Kolika je u Mostaru Cernica * Kolika je Prijedor čaršija * Konja kuje brate Sulejmane * Kraj potoka bistre vode * Mene moja majka gleda sa čardaka * Mene moja zaklinjala majka * Moj dragane * Moj pendžeru * Na zemlji se jednom diše * Ne ašikuj Mujo * O ćuti ćuti sad srce moje * Od danas te dragi više ljubit neću * Oprosti oprosti * Ostani ostani * Ostaje još jedan dug * Plačem ja plačeš ti * Po mojoj baštici zumbuli cvjetaju * Poletjela dva goluba * Prolaze dani * Pruži mi ruke grli me * Sabah zora sunce ogrijalo * S´one strane Plive * Sa tugom prolaze dani * Samo ti | * Sarajevo na visoku gledu * Sedamdeset i dva dana * Sinje more i dubine_tvoje * Siroče sam na sve mi se žaluje * Sitna kiša rosila * Sjeti se mene * Slavuj pjeva na beharli grani * Srdo moja ne srdi se name * Star se Ćurćić pomamio * Sva moja ljubav * Svi dilberi samo moga nema * Sve behara i sve cvjeta * Tecite suze * Tiho teci vrelo Mošćanice * Tugo moja * Tužno je nebo ljubavi * U avliji * U proljeće mirisno * U srcu mome živiš samo ti * Umorih se ruže trgajući * Uspomeno uspomeno * Vezak vezla adem kada1 * Vrati mi se * Zlatna jesen * Zvjezda tjera mjeseca |} == Festivali == * "Vjetar nosi žuto lišće" - [[Festival narodne muzike Ilidža]] - 1966. * "Ah ljubav, ljubav" - Festival narodne muzike Ilidža - 1968. * "Na zemlji se jednom diše" - Beogradski sabor - 1970. * "O ćuti, ćuti, sad srce moje" - Festival narodne muzike Ilidža - 1970. * "Ja lutam" - Beogradski sabor - 1971. * "Zbogom" - Festival narodne muzike Ilidža - 1973. == Diskografija == === [[EP]] === {{div col|2}} * [[Po mojoj bašti zumbuli cvjetaju]] (1958) * [[Danju slušam pjesme tužne]] (1960) * [[Kiša pada, trava raste]] (1962) * [[Put putuje Latif aga]] (1962) * [[Sarajevo na visokom gledu]] (1963) * [[Djevojka viče s visoka brda]] (1963) * [[Tugo moja]] (1964) * [[Sedamdeset i dva dana (Beba Selimović)|Sedamdeset i dva dana]] (1964) * [[Banja Luko i ravnine tvoje]] (1965) * [[Dva su cvijeta u bostanu rasla]] (1965) * [[Hajde dušo da ašikujemo]] (1965) * [[Kraj potoka bistre vode]] (1966) * [[Tiho teci vodo Mošćanice]] (1967)* * [[Vrati mi se, ljubavi]] (1968) * [[Sitna kiša rosila]] (1968) * [[Mene moja majka gleda sa čardaka]] (1969) * [[Što te nisam dragi srela davno]] (1970) * [[O šuti šuti srce moje]] (1970) * [[Na zemlji se jednom diše]] (1970) * [[Plačem ja, plači ti]] (1971) * [[Oprosti, oprosti]] (1972) * [[Ostaje još jedan dug]] (1972) * [[U srcu mome živiš samo ti]] (1972) * [[Zbogom]] (1973) * [[Pruži mi ruke]] (1974) * [[Za kim tvoje srce plače]] (1975) * [[Samo ti]] (1975) * [[Tužno je nebo ljubavi]] (1977) * [[Svu noć sam te čekala]] (1978) * [[Voljeni, ljubljeni]] (1979) {{div col end}} === Albumi === * [[Mene majka gleda sa čardaka]] (1971) * [[Od sevdaha goreg jada nema]] (1979) * [[U srcu mome živiš samo ti]] (1984) * [[Gorom jezde kićeni svatovi]] (1988) * [[2012 - Folk zvijezda zauvijek]] - Beba Selimović (kompilacija) == Također pogledajte == *[[Sevdalinka]] *[[Spisak sevdalinki]] *[[Spisak sevdahlija]] == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == [https://web.archive.org/web/20080813233227/http://www.bosnaprkosnaodsna.mine.nu/bebaselimovic.htm Kolekcija tonskih zapisa] {{DEFAULTSORT:Selimović, Beba}} [[Kategorija:Rođeni 1939.]] [[Kategorija:Umrli 2020.]] [[Kategorija:Biografije, Trebinje]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]] [[Kategorija:Sevdalije]] a8r2at82pyabrdd1wiwcrok5mk029at 0 70344 3427610 2990043 2022-08-11T10:57:39Z FMSky 133511 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Carmine Appice | slika = Carmine Appice in 2015.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1946|12|15}} | mjesto_rođenja = Brooklyn, SAD | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Carmine Appice''' je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] bubnjar, poznat iz vremena dok je svirao u Rock-grupama kao [[Vanilla Fudge]], [[Cactus]], [[Beck]], [[Bogert & Apicce]] (BBA, sa [[Jeff Beck|Jeffom Beckom]] i [[Tim Bogert|Timom Bogertom]]). == Biografija == Rođen je [[15. decembar|15. decembra]] [[1946]] u [[Staten Island]]u [[1976]]-e,priključuje se bendu [[Rod Stewart]]a, s kojim je pisao i hitove kao ''Do Ya Think I’m Sexy? und Young Turks'' Izdaje i solo-album ''Rockers'' i turneja kroz [[SAD]] i [[Japan]], prije nego što Appice osniva grupu [[King Kobra]] Appice u toku svoje karijere svira sa mnogim poznatim muzičarima kao što su [[Ozzy Osbourne]], [[Jimmy Page]], [[Def Leppard]], [[Kid Rock]], [[Ric Grech]], [[Ted Nugent]], [[Pink Floyd]], [[Blue Murder]], [[Pearl]] i [[Edgar Winter]] Sredinom [[1990te|1990]]-ih, Apice objavljuje niz albuma sa vrhunskim gitaristima pod nazivom ''Guitar-Zeus'' Različitim formacijama u kojima je nastupao pripadali su ''Char''([[Japa]]nski gitarista), ''Bogert & Appice, (Tim Bogert) [[1999]], kao i ''Derringer''([[Rick Derringer]]) [[2001]]. Appice izdaje i knjigu pod nazivom "Realistic Rock", u kojoj opisuje razne tehnike bubnjeva u rock muzici. Uz knjigu snima [[CD]] i [[video]]. Njegova knijga [[A Thunder of Drums]] govori o životu [[John Bonham|Johna Bonhama]] [[1991]]. dobija čast da na [[Hollywood Rock Walk]], pored osoba koje su mu služile kao uzor ovjekovječi otiske svojih ruku. ===Vanjski linkovi=== * [http://www.carmineappice.net/ Carmine Appice Website ] * [http://www.drummerworld.com/drummers/Carmine_Appice.html Carmine Appice u Dummerworld] {{DEFAULTSORT:Appice, Carmine}} [[Kategorija:Američki bubnjari]] [[Kategorija:Biografije, Brooklyn]] [[Kategorija:Rođeni 1946.]] hn22aztva3nvn9hpm6q0ddcuahb2n44 0 91693 3427575 3418529 2022-08-10T17:20:39Z Polovinaz 69873 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Historija Austrije''' se odnosi na historiju [[Austrija|Austrije]] od starijeg [[kameno doba|kamenog doba]] do današnje suverene države. Ime Ostarrichi (Austrija) je u upotrebi od 996. godine kada je nastala kao [[Markgrof|markgrofovija]] u okviru [[Vojvodstvo Bavarska|Vojvodstva Bavarska]], te od 1156. godine kada je postala nezavisno [[vojvodstvo]] (kasnije [[Nadvojvoda|nadvojvodstvo]]) u okviru [[Sveto rimsko carstvo|Svetog Rimskog carstva]]. Tokom ovog perioda Austrijom je vladala [[Habsburg (dinastija)|dinastija Habsburg]] (1273. - 1806.). Kada se Sveto Rimsko carstvo raspalo, Austrija je postala [[Austrijsko carstvo]] i dio [[Njemačka konfederacija|Njemačke konfederacije]] do [[Austrijsko-Pruski rat|Austrijsko-Pruskog rata]] 1866. godine kada sa Mađarskom formira [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsko carstvo]] (1867. - 1918.). Kada se carstvo nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] raspalo, Austrija je svedena na teritoriju sa njemačkim govornim područjem (današnja teritorija Austrije) usvojivši ime [[Njemačka Austrija]], jer je željela da se pridruži novoj njemačkoj [[Vajmarska republika|Vajmarskoj republici]]. Ovu uniju su zabranili saveznici u [[Versajski sporazum|Versajskom sporazumu]] što je dovelo do stvaranja [[Prva Austrijska republika|Prve Austrijske republike]] (1918. - 1933.). Nakon propasti [[Prva Austrijska republika|Prve Austrijske republike]], [[austrijski fašisti]] su nastojali da Austrija bude nezavisna od [[Njemački Rajh|Njemačkog Rajha]], ali je 1938. godine anektirala [[Treći rajh|nacistička Njemačka]] uz podršku većine [[Austrijanci|Austrijanaca]]. Saveznici su nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] držali okupiranu Austriju do 1955, godine kada je opet stekla potpunu nezavisnost pod uslovom da ostane neutralna. Ipak, nakon propasti [[Komunizam|komunizma]] u istočnoj Evropi, Austrija se politički sve više angažovala, pa je 1995. postala članica [[Evropska unija|Evropske unije]], a 1999. je uvela valutu [[Euro]]. == Prahistorija i rana historija == === Starije kameno doba === [[Datoteka:Venus von Willendorf 01.jpg|mini|desno|105px|Venera iz Willendorfa]] Područje današnje [[austrija|Austrije]] naseljeno je već u starijem kamenom dobu. Najpoznatiji nalaz iz tog doba je [[Venera iz Willendorfa]], pronađena u Willendorfu u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]]. Procjenjuje se da je stara oko 25.000 godina. Pronađena je 1908. godine, a danas se nalazi u Prirodno-historijskom muzeju u Beču. Taj kipić, pretpostavlja se, predstavlja idol plodnosti. Kasnije su preko [[Balkan]]a stigle nove tehnologije - [[poljoprivreda]], [[stočarstvo]] i [[Metalurgija|obrada metala]]. Porasla je populacija i formirala su se prva trajna naselja. Zbog obilja prirodnih bogatstava kao što su [[so]], [[bakar]] i [[željezo]] neka naselja su mogla razviti široku trgovačku mrežu. Najpoznatiji prahistorijski grad u Austriji je današnji Hallstadt, koji je dostigao svoj vrhunac između 750 i 400. p. n. e. Prema njemu se to razdoblje srednjeevropskog željeznog doba i naziva halštatskom kulturom. Halštatska se kultura raširila niz [[Alpe|Alpa]] i Dinarida od [[Švicarska|Švicarske]] do južnog [[Jadransko more|Jadrana]], a njenim nosiocima se smatraju [[Iliri]]. Oko IV vijeka p. n. e. počela je dominacija [[Kelti|Kelta]]. === Kelti i rimske provincije === Na području današnje Austrije [[Kelti|keltska]] plemena - Ambidraven, Ambisonten, Boier, Kampi i Noriker, osnivaju kraljevstvo Noricum. Ovo kraljevstvo bilo je poznato po izvozu željeza, sve do područja današnje [[Italija|Italije]], kao i po svojim [[konj]]ima. Imali su i svoju kovnicu [[Novac|novca]]. Širenjem Rimskog carstva, kroz mirno osvajanje, pod rimskim vojskovođama i carskim sinovima Tiberijem i Druzom 15. godine p. n. e. područje današnjeg Tirola i Vorarlberga prelazi u posjed [[Rimsko Carstvo|Rima]]. Rimljani osnivaju provincije Norikum, Panonija i Retija. Jedino područja sjeverno od [[Dunav]]a nisu bila pod rimskom vlašću. Veći rimski gradovi u to vrijeme bili su : Solva - kod mjesta Wagna, Ovilava - Wels, Lauriacum - Lorch kod Ennsa, Cetium - Sankt Pölten, Vidobona - Beč, Iuavavum - Salzburg. Dok su Kelti na područjima pod kontrolom Rima sve više romanizirani, na sjeveru su se naselili [[Germani]] i miješali s lokalnim stanovništvom. === Prvi period migracije (300. - 500.) === Velike seobe (Volkerwanderung) su dovelo do smanjenja rimske vlasti u Austriji. U prvoj fazi (300. - 500.) Rimsko carstvo su sve više napadali germanska plemena, uključuju i Gote i Vandale. Kada sa Rimsko carstvo raspalo, odbrana Noricuma i Panonije je bila sve teža. Nakon nekoliko napada na Italiju, Vizigori su upali na područje Noricuma 408. godine. Kako je opisano od strane Zosimusa, vizigotski vođa Alaric je krenuo iz Emona (današnja Ljubljana) preko Alpa u Noricum, nakon okršaja sa rimskim generalom Stilichom. Rimski senat je dao veliku količinu novca Alaricu kako ih ne bi napao. Međutim, Alaric je iz Noricuma režirao operacije protiv Italije, te je namjeravao ići čak do Rima. Ovaj pohod je zaustavljen jer Alaric umire te godine. Vizigoti su nakon Alaricove smrti iselili iz Noricuma, omogućavajući kratku stabilnost. Osim domaćih poremećaja 431. godine, 433. godine Panonija se morala evakuisati zbog hunskih napada. Smrt Atile 453. godine, je omogućio Ostrogotima da odbiju njegovo Hunsko carstvo. Mnoga plemena, koja su ranije Huni osvojili, su započeli ustanak kako bi dobili nezavisnost. Među njima su bili i Rugi, koji su osnovali svoju vlastitu zemlju (Rugiland) na Dunavu, i počeli nametati svoju volju Noricumu. Ostrogoti i Alemani su 472. godine napali Noricum, ali ga nisu uspjeli pokoriti. Čak i nakon što je Odoakar zbacio posljednjeg Zapadnog Rimskog cara 476. godine, Noricum je bio posljednja rimska provincija na ovom području. Noricum je konačno napušten od strane rimljana 488. godine, kada su na ovo područje doselili Alemani. === Drugi period migracije (500. - 800.) === U drugoj fazi [[velika seoba naroda|perioda migracije]] (500. - 700.) [[Langobardi]] se kratko pojavljuju u sjevernim i istočnim regijama oko 500. godine, ali prelaze na jug u sjevernu Italiju zbog Avara. Avari i slaveni su naselili prostor od [[Baltičko more|Baltičkog mora]] do [[Balkan]]a. Istočna slavenska plemena su migrirala prema zapadu i naselili se uz rijeku Dravu, a Avari su naselili prostor na istoku Alpa tokom 7. stoljeća. [[Slaveni]] su uspostavili carstvo [[Karantanija|Karantaniju]] (kasnije [[Koruška (regija)|Koruška]]) koje je obuhvatilo istočne i centralne austrijske teritorije i bila je prva samostalna slavenska država u Evropi. Zajedno sa autohtonim stanovništvom bili su u stanju da se odupru napadima [[Franci|Franaca]] i [[Avari|Avara]] u jugoistočnim Alpima. U međuvremenu, germansko pleme Bavari prodiru sa zapada u 5. i 6. stoljeću i osnivaju [[vojvodstvo Bavarska|vojvodstvo Bavarsku]] 550. godine. Na jugu današnje Austrije slavenska plemena su se 600. godine naselila uz rijeku [[Drava|Dravu]], [[Mura|Muru]] i [[Sava|Savu]]. Slaveni su zaustavili dalju bavarsku migraciju i zaustavili ih u Puster dolini 650. godine. Granica između slavena i bavaraca je pratila liniju od Freistadta kroz [[Linz]], [[Salzburg (grad)|Salzburg]] i Istočni Tirol. Karantanija je, pod pritiskom Avara, izgubila svoju nezavisnost 745. godine i bila podijeljena između Bavarske (zapadni dio) i Avara (Istočni dio). Bavarski dio je kasnije postao [[markgrofovija]]. U narednim stoljećima, bavarski doseljenici su naselili Dunav i Alpe, zbog čega je Austrija postala država njemačkog govornog područja. == Srednji vijek == === Rani srednji vijek: vojvodstvo Bavarska (800. - 976.) === {{Također pogledajte|Spisak vladara Bavarske}} Bavarski odnos sa Francima je varirao, postižući privremenu nezavisnost 717. godine, samo kako bi ih pokorio Chartel Martel. Konačno, [[Karlo Veliki]] (768. - 814.) je svrgnuo posljednjeg vojvodu [[Tassilo III, vojvoda Bavarske|Tassila III]], preuzimajući direktnu kontrolu nad Austrijom 788. godine od nenasljednih bavarskih vojvoda. Karlo je kasnije poveo France i Bavarce u rat protiv istočnih Avara 791. godine, kada ih je otjerao do rijeke [[Litava (rijeka)|Litave]]. Ova osvajanja omogućila su uspostavljanje sistema defanzivnih marševa (vojnih pograničnih oblasti) od Dunava do Jadrana. Među njima je bio istočni marš, [[Avarski marš]] (Awarenmark), koji je otprilike odgovarao današnjoj [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]], omeđen rijekama [[Ens (rijeka)|Ens]], [[Raba (rijeka)|Rabom]] i [[Drava|Dravom]], dok se na jugu nalazio [[marš Koruška]]. Oba marša su se nazivala [[markgrofovija Austrija|March  orientalis]] (Istočni marš). Avari su se, uz Karlovu dozvolu, naselili jugoistočno od [[Beč]]a. Nova prijetnja pojavila se 862. godine napadom [[mađari|Ugara]]. Do 896. godine [[ugarska invazija u Evropi|ugari su već ugrožavali]] franačke granice. Oni su porazili [[historija Moravije|Moravljane]] i pobijedili Bavarce u [[bitka kod Pressburga|bici kod Pressburga]] 907. godine, a 909. godine pregazili marševe prisiljavajući France i Bavarce natrag do rijeke Ens. Bavarska je postala [[markgrofovija]] na čelu sa [[Engeldeo, markgrof Bavarske|Engeldeom]] (890. - 895.), a vojvodstvo uspostavlja [[Arnulf, vojvoda Bavarske|Arnulf]] (907. - 937.) koji je zauzeo [[vojvodstvo Koruška|vojvodstvo Korušku]] i veći dio istočnih Alpa. Međutim, to nije bilo dugog vijeka. Njegov sin [[Eberhard, vojvoda Bavarske|Eberhard]] (937. - 938.) se našao u sukobu sa [[Oton I, car Svetog Rimskog carstva|Otonom I]] koji ga je svrgnuo. Naredni vojvoda je bio [[Henrich I, vojvoda Bavarske|Henrich I]] (947. - 955.) koji je bio brat Otona I. Oton je porazio ugare u [[bitka kod Lechfelda|bici kod Lechfelda]] 955. godine, započinjući osvajanje istočnih zemalja, uključujući [[Istra|Istru]] i [[Kranjska|Kranjsku]]. Za vrijeme vladavine Henrichovog sina [[Henrich II, vojvoda Bavarske|Henricha II]] (955. - 976.) Oton je postao prvi [[Spisak njemačkih kraljeva i careva Svetog rimskog carstva|car Svetog Rimskog carstva]] 962. godine a Bavarska je postala [[vojvodstvo]] [[Sveto rimsko carstvo|Svetog Rimskog carstva]]. Oton I je ponovo uspostavio istočni marš i učvrstio granice svoga carstva. Naslijedio ga je [[Oton II, car Svetog Rimskog carstva|Oton II]] 967. godine, koji se našao u sukobu sa Henrichom koji je svrgnut, što je omogućilo da se ponovo organiziraju vojvodstva Svetog Rimskog carstva. Oton II je značajno smanjio Bavarsku i ponovo uspostavio Korušku na jugu. Na istoku je uspostavio novi [[markgrofovija Austrija|bavarski istočni marš]], kasnije poznat kao Austrija, na čelu sa [[Leopold I, markgrof Austrije|Leopoldom I]] (976. - 994.). === Markgrofovija Austrija (976. - 1156.) === {{Glavni|Babenberg (dinastija)}} Markgrofove je obično imenovao car. Ova titula je imala različita značenja u [[rani srednji vijek|ranom srednjem vijeku]] tako da se preferira latinska verzija. Prvi zabilježeni naziv "Austrija" pojavio se 996. godine, u dokumentu cara [[Oton III, car Svetog Rimskog carstva|Otona III]] koji je napisao "Ostarrichi", pozivajući se na teritoriju marša Babenberg. Osim toga, dugo vremena se nazivala Osterland ili Eastland, a stanovnici su se nazivali Ostermani ili Osterfraui. Latinični naziv Austrija se počeo primjenjivati u 12. stoljeću u spisima [[Leopold III, markgrof Austrije|Leopolda III]] (1095. - 1136.). termin Ostmark nije historijski određen i čini se da je prevod marchia orientalis došao kasnije. Babenbergovci su vodili politiku izmirenja zemlje, čistili su šume i osnivali gradove i manastire. Oni su u početku vladali iz [[Pochlarn]]a, a kasnije iz [[Melk]]a, gdje su započeli širenje teritorije na istok do [[Dunav]]ske doline, tako da su 1002. godine došli do [[Beč]]a. Na istoku su ekspanziju zaustavili [[kraljevina Ugarska|ugari]] 1030. godine kada je kralj [[Stjepan I, kralj Ugarske|Stjepan I]] (1001. - 1038.) porazio cara [[Konrad II, car Svetog Rimskog carstva|Konrada II]] (1024. - 1039.) u Beču. Time je teritorija bila konačno utvrđena. Zemlja je sadržavala ostatke mnogih prethodnih civilizacija, ali su Bavarci dominirali, osim na području [[Bodensko jezero|Bodenskog jezera]] kojeg su zauzeli [[Alemani]]. Slavensko stanovništvo je i dalje postojalo u [[Salzburg (grad)|Salzburgu]]. Svi narodi su bili prešli na kršćanstvo što je olakšalo njihovo porobljavanje. Salzburg je imao biskupiju od 739. godine, a postao je nadbiskupija 798. godine. Iako su Bavarci proglasili njemački jezik kao glavni jezik, oni su usvojili mnoge rimske običaje. Tako je bilo i na istoku zemlje, njemački je zamijenjen slavenskim jezikom. Austrijski susjedi su bili vojvodstvo Bavarska na zapadu, kraljevina Bohemija i Poljska na sjeveru, kraljevina Ugarska na istoku i vojvodstvo Koruška na jugu. U ovom okruženju, Austrija je i dalje bila podložna Bavarskoj jer je bila relativno mali igrač. Babenbergovci su imali pod kontrolom vrlo mali dio današnje Austrije. Salzburg, kao historijski dio Bavarske, je postao crkvena teritorija, dok je Štajerska bila dio vojvodstva Koruška. Babenbergovci su imali relativno mala gazdinstva, a Salzburg i eparhija Passau je bila u rukama crkve. Međutim, oni su pokrenuli program konsolidacije svoje moći. Jedna od takvih metoda je zapošljavanje sluga kojima su dali značajne vojne i administrativne poslove. Oni su preživjeli kao dinastije zahvaljujući sreći, u eri u kojoj je dominirala stalna borba između cara i pape. Politika nije uvijek bila glatka. Peti markgrof [[Leopold II, markgrof Austrije|Leopold II]] (1075. - 1095.) je bio privremeno smijenjen od strane cara [[Henrik IV, car Svetog Rimskog carstva|Henrika IV]] (1084. - 1105.) jer se našao na pogrešnoj strani [[borba za investituru|Investitura spora]]. Međutim, Leopoldov sin, [[Leopold III, markgrof Austrije|Leopold III]] (1095. - 1136.) je podržao Henrikovog buntovnog sina [[Henrik V, car Svetog rimskog carstva|Henrika V]] (1111. - 1125.) što je doprinijelo pobjedi i nagrađen je rukom Henrikove sestre [[Agnes von Waiblingen]] 1106. godine, čime je sebe vezao za kraljevsku porodicu. Leopold se zatim koncentrirao na smirivanje plemstva. Njegova [[monaštvo|monaška]] fondacija, posebno u [[manastir Klosterneuburg|Klosterneuburgu]] i [[Opatija Heiligenkreuz|Heiligenkreuzu]], su doveli do njegove posthumne [[Kanonizacija|kanonizacije]] 1458. godine i proglašenjem za [[svetac zaštitnik|sveca zaštitnika]]. Leopolda III je naslijedio njegov sin [[Leopold I, vojvoda Bavarske|Leopold IV]] (1137. - 1141.). Leopold je dodatno poboljšao status Austrije i postaje [[vojvodstvo Bavarska|vojvoda Bavarske]] 1139. godine. Bavarska je bila u rukama [[Welf (dinastija)|Welf dinastije]], koja se okrenula protiv [[Hoenštaufovci|Hoenstaufen dinastije]]. Ova druga dinastija daje cara Svetog Rimskog carstva [[Konrad III, car Svetog Rimskog carstva|Konrada III]] (1138. - 1152.); vojvoda Bavarske [[Henrik X, vojvoda Bavarske|Henrik X]] je bio kandidat za carsku krunu, a zbog spora sa Konradom je lišen vojvodstva, koje je dato Leopoldu IV. Kada je Leopold umro, naslijedio ga je brat [[Henrik II, vojvoda Austrije|Henrik II]] (1141. - 1177.). U međuvremenu, Konrada je naslijedio njegov nećak [[Fridrik I, car Svetog rimskog carstva|Fridrik I Barbarosa]] (1155. - 1190.) koji je bio potomak i Welf i Hoenstaufen dinastije. On je tražio da se okončaju sukobi unutar Svetog Rimskog carstva. Zbog toga je vratio Bavarsku Welfima 1156. godine, a kao kompenzaciju je Austriju proglasio vojvodstvom poznatom kao [[Privilegium Minus]]. Henrik II je tako postao vojvoda Austrije u zamjenu za izgubljenu titulu vojvode Bavarske. Austrija je postala vojvodstvo u okviru Svetog Rimskog carstva, a Henrik je te godine preselio svoju službenu rezidenciju u Beč. === Vojvodstvo Austrija (1156. - 1246.) === Austrijski južni susjed, [[vojvodstvo Štajerska]], je ostala bez vojvode nakon smrti vojvode Štajerske [[Otokar IV, vojvoda Štajerske|Otokara IV]] koji nije imao djece 1192. godine. Štajerska je bila izdvojena iz Koruške i dobila status vojvodstva 1180. godine. Međutim, vojvoda Otokar IV je proširio Štajersku na dijelove današnje [[Slovenija|Slovenije]] (Štajerska), [[Gornja Austrija|Gornje Austrije]] (Traungau, Wels i Steyr) i [[Donja Austrija|Donje Austrije]] (Pitten, Wiener Neustadt i Neunkirchen). Drugi vojvoda Austrije sin Henrika II [[Leopold V, nadvojvoda Prednje Austrije|Leopold V]] (1177. - 1194.) je zauzeo te teritorije. Leopold je najpoznatiji po učešću u [[Treći krstaški rat|Trećem Krstaškom ratu]] (1189. - 1192.) zajedno sa engleskim kraljem [[Rikard I, kralj Engleske|Rikardom I]]. Novac koji je dobio je financirao mnoge njegove projekte. U to vrijeme, dinastija Babenberg je postala jedna od najuticajnijih vladajućih porodica u regiji, a vrhunac je bio za vrijeme Henrikovog unuka [[Leopold VI, vojvoda Austrije|Leopolda VI]] (1198. - 1230.). Nakon smrti Leopolda VI naslijedio ga je sin [[Frederick II, vojvoda Austrije|Frederick II]] (1230. - 1246.). On je podijelio zemlju 1238. godine na dva područja oko [[ens (rijeka)|rijeke Ens]]. Zemljište iznad rijeke Ens postaje poznato kao "Oberhalb des Enns" (Gornja Austrija), a zemljište ispod rijeke Ens postaje poznato kao "Unter des Enns" (Donja Austrija). Još jedan Frederikov uspjeh je bio zakon o zaštiti [[Jevreji|jevreja]] 1244. godine. Međutim, Frederick je poginuo u [[bitka kod rijeke Leith|bici kod rijeke Leith]] protiv Ugara, a nije imao preživjelih muških nasljednika. Tako je dinastija Babenberg umrla 1246. godine. === Interregnum (1246. - 1278.) === Nakon smrti posljednjeg Austrijskog vojvode iz dinastije Babenberg uslijedio je [[Interregnum]], period od nekoliko stoljeća u kojem je sporni status zemlje bio žrtva produžene igre moći između suparničkih snaga. Za to vrijeme bilo je više pretendenata za titulu, uključujući i [[Vladislav, markgrof Moravije|Vladislava]], markgrofa Moravije, sina kralja Bohemije [[Venceslaus I, kralj Bohemije|Venceslausa I]]. Kralj Venceslaus I je u cilju stjecanja Austrije uredio brak između njegovog sina Vladislava i nećakinje posljednjeg austrijskog vojvode Gertrude, koja je i sama bila potencijalni nasljednik. Prema [[Privilegium Minus]] koju je izdao car Fridrik I Barbarosa 1156. godine, Austrija se mogla naslijediti samo putem ženske linije. Vladislav je primio počast od austrijskog plemstva, ali je umro odmah nakon toga, 3. januara 1247. godine, prije nego što je postao vojvoda Austrije. Slijedeći nasljednik je bio [[Herman VI, markgrof Badena|Herman VI]], markgrof Badena 1248. godine. On je također tražio da mu se dozvoli brak sa Gertrude, ali nije imao podršku plemstva. Herman je umro 1250. godine, a njegov sin [[Frederick I, markgrof Badena|Frederick]] je bio osujećen zbog Bohemijske invazije na Austriju. U nastojanju da okončaju previranja, grupa austrijskih plemića su pozvala kralja [[Bohemija|Bohemije]] [[Otokar II, kralj Bohemije|Otokara II]] i na kraju je Vladislavov brat postao austrijski vladar 1251. godine. Nakon napada na Austriju, Otokar je sklopio savez oženivši se Margaretom, kćerkom austrijskog vojvode Leopolda VI i time postao potencijalni nasljednik prijestolja 1252. godine. On je pokorio plemiće i postao vladar cijelog područja, uključujući Austriju, Štajersku i Korušku. Otokar je bio zakonodavac i graditelj. Među njegovim dostignućima bila je izgradnja [[Hofburg|Hofburg palate]] u Beču. Otokar je bio u poziciji da uspostavi novo carstvo, s obzirom na slabost [[Sveto rimsko carstvo|Svetog Rimskog carstva]] nakon smrti [[Frederik II, car Svetog Rimskog carstva|Frederika II]] (1220. - 1250.). tako je Otokar sebe stavio kao kandidata za carski tron, ali je bio neuspješan. Tokom međuvlade, Austrija je bila poprište intenzivnog progona heretika od strane inkvizicije. Otokar je ponovo osporio kandidata za carski tron 1273. godine, ali je bio sam u tom položaju. Ovaj put je morao da prihvati autoritet uspješnog kandidata, cara [[Rudolf I, car Svetog Rimskog carstva|Rudolfa Habsburga]] (1273. - 1291.). U novembru 1274. godine [[Rajhstag (sveto Rimsko carstvo)|Rajhstag]] u [[Nürnberg|Nurnbergu]] je presudio da se sve zemlje koje su oduzete nakon smrti cara Frederika II moraju vratiti, a da kralj Otokar II mora odgovarati zbog nepriznavanja novog cara Rudolfa. Otokar je odbio da vrati [[vojvodstvo Austrija|vojvodstva Austriju]], [[vojvodstvo Štajerska|Štajersku]], Korušku i Kranjsku, koju je kontrolisao sa svojom ženom, nasljednicom [[Babenberg (dinastija)|dinastije Babenberg]]. Rudolf je odbacio Otokarovu sukcesiju Babenbergove baštine, izjavljujući da se pokrajine moraju vratiti caru Svetog Rimskog carstva zbog nedostatka muških nasljednika. Kralj Otokar je stavljen pod Carsku zabranu i juna 1276. godine je objavljen rat protiv njega, opsadom [[Beč]]a. Nakon što je nagovorio Otokarovog bivšeg saveznika vojvodu Bavarske [[Henrik XIII, vojvoda Bavarske|Henrika XIII]] da promijeni stranu, Rudolf je primorao Bohemijskog kralja da ustupi četiri pokrajine u novembru 1276. godine. U zamjenu za trijumfalni ulazak u Beč i odricanje teritorija izvan Bohemije, car Rudolf mu je davao svoju najmlađu kćer, Judith Habsburg, za Otokarovog sina [[Venceslaus II, kralj Bohemije|Venceslausa II]]. Otokar je, međutim, napravio savez sa [[Pjastovići|dinastijom Pjast]] iz Poljske, dobivši time podršku nekoliko vojvoda, uključujući i vojvodu Bavarske Henrija XIII. Da bi se borio protiv ove koalicije, Rudolf stvara savez sa kraljem Ugarske [[Ladislav IV, kralj Ugarske|Ladislavom IV]] i daje dodatne privilegije građanima Beča. Rivalske vojske se sastaju 26. augustu 1278. godine sjeveroistočno od Beča u [[bitka na Marchfeldu|bici na Marchfeldu]], gdje je poražen i ubijen Otokar. U martu slijedeće godine [[markgrofovija Moravija|Moravija]] je zauzeta od strane cara Rudolfa, ostavljajući Otokarovoj udovici Kunigundi kontrolu nad pokrajinama oko Praga, dok se mladi Wenceslaus II zaručio sa Judith. Rudolf je tako preuzeo isključivu kontrolu nad Austrijom kao vojvoda Austrije i Štajerske (1278. - 1282.), koja je ostala pod Habsburgškom kontrolom više od 6 stoljeća do 1918. godine. === Uspostavljanje dinastije Habsburg: vojvodstvo Austrija (1278. - 1453.) === {{Također pogledajte|Habsburg (dinastija)}} Tako je Austrijom i Svetim Rimskim carstvom vladala jedna dinastija, gotovo neprekidno do 1806. godine kada se carstvo raspalo. [[Rudolf I, car Svetog Rimskog carstva|Rudolf I]] je proveo nekoliko godina uspostavljajući svoj autoritet u Austriji i otklanjanjući sve poteškoće u uspostavljanju svoje porodice kao nasljednika pokrajine. Pošto je izgladio neprijateljstvo sa knezovima, bio je u mogućnosti da da Austriju svojim sinovima. U decembru 1282. godine Rudolf je dao vojvodstva Austriju i Štajersku svojim sinovima, [[Albert I, car Svetog Rimskog carstva|Albertu I]] (1282. - 1308.) i [[Rudolf II, vojvoda Austrije|Rudolfu II]] (1282. - 1283.), kao zajedničkim vladarima i tako postavio temelje dinastije Habsburg. Rudolf je nastavio kampanju smirivanja i porobljavanja ostalih knezova, ali umire 1291. godine ostavljajući dinastičku nestabilnost u Austriji. Ipak, Rudolf je bio neuspješan u osiguravanju sukcesije carskog prijestolja za vojvode Austrije i Štajerske. Zajednička vojvodstva su trajala godinu dana do [[Ugovor u Rheinfeldenu|Ugovora u Rheinfeldenu]] 1283. godine kada je osnovana sukcesija Habsburškog poretka. Uspostavljanjem primogeniture, vojvoda Rudolf II se morao odreći svih svojih prava na prijestolje Austrije i Štajerske u korist svoga brata Alberta I. Po ugovoru, Rudolf ga je trebao naslijediti, ali do toga nije došlo jer umire 1290. godine, a njegov sin [[John Parricida|John]] kasnije ubija svoga ujaka Alberta I 1308. godine. Nakon smrti Alberta I, vojvodstvo Austriju je naslijedio njegov sin [[Frederik I, car Svetog Rimskog carstva|Frederik I]] (1308. - 1330.) koji je vladao zajedno sa svojim bratom [[Ludovik IV, car Svetog Rimskog carstva|Ludovikom IV]]. Njih je naslijedio njihov brat [[Albert II, vojvoda Austrije|Albert II]] (1330. - 1358.). Albert je zbog obrasca corule morao vladati zajedno sa svojim mlađim bratom [[Oto I, vojvoda Austrije|Otom I]] (1330. - 1339.). Kada je Oto I umro 1339. godine, zamijenila su ga njegova dva sina Frederik II i Leopold II, tako da smo dobili trojicu vojvoda Austrije (1339. - 1344.). Albert II je počeo vladati sam od 1344. godine pogibijom sinova Ota I. Pravilo o nasljedstvu je vratio njegov sin Rudolf IV 1358. godine. U 14. stoljeću Habsburgovci su počeli da akumuliraju druge provincije u blizini vojvodstva Austrije, a koje su ostale na malom prostoru uz Dunav i Štajersku. Albert II je 1335. godine naslijedio [[vojvodstvo Koruška|vojvodstvo Korušku]] i [[marš Kranjska|marš Kranjsku]] od vladara iz [[Gorizia (dinastija)|dinastije Gorizia]]. [[Rudolf IV, vojvoda Austrije|Rudolf IV]] (1358. - 1365.) je bio prvi vojvoda Austrija koji je izabran putem [[Privilegium Maius]]. To ga je stavilo u isti položaj sa drugim vojvodama Svetog Rimskog carstva. Rudolf je bio jedan od najaktivnijih vladara svog vremena, pokrećući mnoge mjere i podižući važnost Beča. U to vrijeme, Beč je bio crkveno podređen [[rimokatolička eparhija Passau|eparhiji Passau]] kada je Rudolf napravio [[katedrala svetog Stefana (beč)|katedralu svetog Stefana]] i imenovao rektora za nadbiskupa Austrije. Također je osnovao i [[Bečki univerzitet]] (Alma Mater Rudolphina). Rudolf IV je poboljšao privredu i uspostavio stabilnu valutu Bečki peni (Wiener Pfening). Kada je umro 1365. godine vlast su naslijedila njegova braća zahvaljujući Rudolfovom kućnom redu (Rudolfinische Hausordnung). Rudolf IV je 1363. godine kupio Okrug [[Tirol (pokrajina)|Tirol]] od [[Margareta, grofica Tirola|Margarete]] grofice Tirola. Tako je Austrija postala složena zemlja u istočnim Alpama, a ovi prostori se nazivaju Habsburške nasljedne zemlje ili jednostavno Austrija, jer su Habsburgovci počeli da akumuliraju zemlje daleko od njihove nasljedne zemlje. Tokom cijelog 15. stoljeća je bilo konfuzije i porodičnih sporova, što je znatno oslabilo politički i ekonomski značaj Habsburških zemalja. Tako je bilo sve do vladavine [[Fridrik III, car Svetog rimskog carstva|Fridrika V]] (1457. - 1493.) kada se zemlja konačno ponovo ujedinila. Braća Rudolfa IV, [[Albert III, vojvoda Austrije|Albert III]] i [[Leopold III, vojvoda Austrije|Leopold III]], su se stalno svađala da bi se na kraju složili da podijele zemlju [[Ugovor u Neubergu|Ugovorom u Neubergu]] 1379. godine, što je rezultiralo daljnim raskolom. Tako je Albert III dobio [[Donja Austrija|Donju Austriju]] zajedno sa [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskom]], [[Koruška|Koruškom]] i [[Kranjska|Kranjskom]] i primorjem [[Istra|Istrom]] i [[Trst]]om, a Leopold III [[Gornja Austrija|Gornju Austriju]]. Albert III je 1379. godine zadržao titulu vojvode Austrije vladajući do 1395. godine. Njega je naslijedio njegov sin [[Albert IV, vojvoda Austrije|Albert IV]] (1395. - 1404.) i unuk [[Albert, kralj Ugarske|Albert V]] (1404. - 1439.) koji je postao kralj Ugarske i preko svoje teritorijalne akvizicije postao jedan od najmoćnijih vladara Evrope. Kada je on umro ostavio je posthumnog nasljednika, rođenog četiri mjeseca kasnije, [[Ladislav V, kralj Ugarske|Ladislava]] (1440. - 1457.). Nakon Ladislava vlast je naslijedio njegov staratelj i nasljednik [[Fridrik III, car Svetog rimskog carstva|Fridrik V]] (1457. - 1493.). Leopold III je preuzeo Gornju Austriju i vladao do 1386. godine. Njega su naslijedila njegova dva sina, [[William, vojvoda Austrije|William]] (1386. - 1406.) i [[Leopold IV, vojvoda Austrije|Leopold IV]] (1386. - 1411.). Za vrijeme Habsburškog vojvodstva, bilo je 13 uzastopnih vojvoda, od kojih su četvorica bili krunisani za kralja Svetog Rimskog carstva (Rudolf I, Albert I, Frederik i Albert V). Kada je vojvoda [[Albert, kralj Ugarske|Albert V]] (1404. - 1439.) izabran za kralja 1438. godine carska kruna je ponovo bila vraćena u ruke Habsburgovaca. Od tada su Habsburgovci, osim malih izuzetaka, vladali Svetim Rimskim carstvom do njegovog raspada 1806. godine. === Nadvojvodstvo Austrija (1453. - 1564.) === Za vrijeme cara Svetog Rimskog carstva [[Fridrik III, car Svetog rimskog carstva|Fridrika III]] (1457. - 1493.) Austrija je postala nadvojvodstvo Svetog Rimskog carstva 1453. godine, ali prvi službeni [[nadvojvoda]] umire ubrzo nakon toga. Njega naslijeđuje car Fridrik III jer mu je bio staratelj i nasljednik. Austrijsko nadvojvodstvo je sada imalo ravnopravan status sa ostalim vojvodama koji su imali pravo da se biraju za cara Svetog Rimskog carstva. Austrijska uprava se sada zasnivala na primogenituri i nedjeljivosti. Austrija je postala poznata kao "Erzherzogtum Osterreich ob der Enns und unter" (nadvojvodstvo Austrija iznad i ispod rijeke Ens). Relativna moć cara u monarhiji nije bila velika, i kao mnoge aristokratske dinastije sprovodili su vlastitu moć unutar i izvan monarhije. Međutim, [[Fridrik III, car Svetog rimskog carstva|Fridrik V]] je vodio tešku i djelotvornu vladavinu. On je jačao moć putem dinastičkih saveza. Tako je nadvojvoda Austrije i car Svetog Rimskog carstva [[Maksimilijan I, car Svetog rimskog carstva|Maksimilijan I]] (1493. - 1519.), Fridrikov sin jedinac, oženio [[Marija, vojvotkinja Burgundije|Mariju]], [[vojvodstvo Burgundija|vojvotkinju Burgundije]], i tako dobio veći dio ove zemlje putem nasljedstva. Strateški značaj ovog saveza je bio da putem Burgundije, koja se nalazila na zapadnoj granici carstva, demonstrira ekspanzionističke tendencije. Drugi razlog je bio taj što je u to vrijeme Burgundija bila jedna od najbogatijih i najmoćnijih država u Zapadnoj Evropi, sa teritorijom koja se protezala od Francuske do [[Sjeverno more|Sjevernog mora]]. Nakon toga je Francuska osporila ovu akviziciju a Maksimilijan I je stao u odbranu teritorija svoje žene od kralja [[Luj XI, kralj Francuske|Luja XI]]. Zbog toga su odnosi sa Francuskom postali teški, a Francuski kralj Luj XI je poražen u [[bitka kod Guinegate|bici kod Guinegate]] 1479. godine. Nakon toga Maksimilijan I je sa Francuskom zaključio [[Ugovor u Senlisu]] 1493. godine. == Prva republika (1918–38) == {{Proširiti sekciju}} == Druga republika (od 1945) == {{stub-hist}} {{Commonscat|History of Austria}} {{Austrija po temama}} {{Historija država Evrope}} [[Kategorija:Historija Austrije]] d9na6zlqh95p4wxggdro0o7a8r3n54r 0 98952 3427578 3317847 2022-08-10T18:34:58Z 50.65.102.237 /* Primjena u narodnoj medicini */ č u ć u rieči 'pluća' wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja= lightgreen | naziv = ''Bokvica'' | slika = Illustration_Plantago_major0.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = "Ženska bokvica" (''Plantago major'') | regnum = [[Biljke|Plantae]] | nesvrstani_divisio = [[Angiosperms]] | nesvrstani_classis = [[Eudicots]] | ordo = [[Lamiales]] | familia = [[Plantaginaceae]] | genus = '''''Plantago''''' | genus_autorstvo = [[Carl von Linné|L.]] | razdioba_stepen = Podrodovi | razdioba = ''Plantago''<br/> ''Coronopus''<br/> ''Bougeria''<br/> ''Psyllium''<br/> ''Littorella'' }} '''Bokvica''', poznata i kao ''konjska rebra'', ''mala bokvica'', ''koncula'', ''žilovlak'', ''trputac'' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Plantago minor''), je rod biljaka iz porodice [[Plantaginaceae]]. Ovaj rod se sastoji od oko 200 vrsta. Najvećim dijelom to su zeljaste, jednogodišnje [[biljke]], dok su neke od njih manji grmovi visoki do 60&nbsp;cm. Listovi su sesilni, ali imaju suženi dio u blizini stabla koje je pseudo-peteljka. Na listovima je naglašeno 3 do 5 provodnih žila, koje se granaju na širem dijelu lista. Listovi su široki ili uski, u zavisnosti od vrste. Cvati su na peteljkama obično od 5 do 40&nbsp;cm visoke, a mogu biti kratke i [[konus]]ne ili duge i šiljate, sa brojnim malehnim [[Cvijet|cvjetovima]] koji se oprašuju putem [[Vjetar|vjetra]]. [[Plod]] je dvosjemeni. Bokvicom se hrane [[larve]] nekih vrsta [[leptir]]a. [[Datoteka:Plantago_major.jpg|desno|mini|200px|Ženska bokvica]] [[Datoteka:Plantago_major_004.JPG|desno|mini|200px|Klas ženske bokvice'']] [[Datoteka:Ribwort_600.jpg|desno|mini|200px|Muška bokvica]] [[Datoteka:Plantago_lanceolata6_ies.jpg|desno|mini|200px|List muške bokvice]] [[Datoteka:PLANTAGO_LANCEOLATA_-_AGUDA_-_IB-059_(Plantatge_de_fulla_estreta).JPG|desno|mini|200px|Cvijet muške bokvice]] == Naziv == Bokvicu nazivaju i muškom bokvicom, odnosno trpucem muškim, dok ženska bokvica ( ''Plantago major'') nazivaju velikim trpucem ili bokvicom ženskom, a razlikuju se po obliku listova - '''ženska''' ili '''širokolisna bokvica''' (''P. major'') i '''muška''' ili '''[[uskolisna bokvica]]''' ('''[[P. lanceolata]]'''). == Rasprostranjenost == Rasprostranjena je po cijeloj [[Evropa|Evropi]], [[Amerika|Americi]], [[Azija|Aziji]], [[Australija|Australiji]], [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] i [[Afrika|Africi]], a raste na livadama i svijetlim prozračnim [[šuma]]ma. Mnoge vrste iz ovog roda su [[kosmopolita|kosmopolitske]] biljke. Vrlo često rastu na vlažnijem tlu, po mjestima koja su ugažena, [[putevi]]ma, [[pruga]]ma, obalama [[More|mora]], [[rijeka]] te po [[planina]]ma i pašnjacima. == Upotreba == Koristi se od [[Prahistorija|prahistorijskih vremena]] kao biljni preparat. U narodnoj [[medicina|medicini]] se više cijeni muška bokvica (''Herba Plantaginis lanceolatae'') bokvica muška ili trputac muški. Za [[lijek]] se skupljaju [[korijen (biljka)|korijen]], listovi prije cvjetanja, te sjeme nakon sazrijevanja. List bokvica djeluje kao [[astringent]] (sredstvo za zatvaranje), kao protiv[[otrov]], anti[[Mikrobi|mikrobno]], antiupalno i anti[[histamin]]sko sredstvo, kao i sredstvo za ublažavanje [[Kašalj|kašlja]], iskašljavanje, [[diuretik]] i slično. Sjeme bokvice, naročito vrste ''P. psyllium'', koristi se kao uobičajen [[laksativ]], dostupan u slobodnoj prodaji bez liječničkog recepta. Sjeme nabubri i otpusti [[sluz]] kada se uroni u [[Voda|vodu]]. Koristi se i kao dodatak u proizvodnji laksativa, poput [[Metamucil]]a. Vrsta bokvice ''P. psyllium'' je korisna i za ublažavanje konstipacije (zatvora), simptoma sindroma nadražaja [[crijeva]], divertikuloze, kao izvor dijetetskih vlakana u [[Ishrana|ishrani]] i slično. Smatra se da su se mnoge vrste bokvice koristile u ishrani od prehistorijskih vremena. Naprimjer, postoje dokazi da su [[indijanci]] sa centralne obale današnje [[California|Californije]] koristili bokvicu u ishrani prije 6.000 do 8.000 godina.<ref>[http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=18502 C.Michael Hogan (2008) ''Morro Creek'', ed. by A. Burnham]</ref> Pri vanjskoj upotrebi, oblog od lišća je koristan protiv ujeda [[Insekti|insekat]]a, osipa uzrokovanog [[otrov]]nim [[bršljan]]om, manjih ranica i plikova. U narodnoj predaji, postoje priče da pomaže i kod ujeda [[zmija]]. Kod interne upotrebe, korisna je za kašalj i [[bronhitis]], u obliku [[čaj]]a, [[tinktura|tinkture]] ili sirupa. Vrste koje imaju široko lišće koriste se i kao povrće u [[salata]]ma, zelenim sosovima i slično. ==Primjena u narodnoj medicini== U narodnoj [[Medicina|medicini]] bokvica se najčešće koristi za liječenje kašlja, i pomaže kod svih disajnih problema. Pospješuje izbacivanje sekreta i šlajma iz pluća i nosa. Narodni ljekari preporučuju bokvicu za hripavcu, astmu, upalu pluća, a može se koristiti i za ublažavanje tegoba koje dolaze sa [[Tuberkuloza|tuberkulozom]]. Svijež sok ili ispasiran list ubrzava zarastanje otvorenih rana i modrica Pokazalo se da bokvica stvara odbojnost prema pušenju i smanjuje potrebu organizma za nikotinom. Žvakanje svježeg lista pomaže kod odvikavanja od pušenja, a može se koristi i čaj. List mlade bokvice se može dodavati u salate i druga jela. Dodavanjem svježe iscijeđenog soka citrusa kao što su [[limun]] i [[narandža]], u sok ili izgnječen list bokvice, formira se [[Enzimi|enzim]] myrosinase koji pojačava antibakterijsko dejstvo. Aukubin iz bokvice pojačava izlučivanje mokraćne [[kiseline]] kroz [[bubreg]]e, te se može koristit za probleme izazvane [[giht]]om. [[Narodni ljekari]] i travari koriste svjež sok bokvice za čišćenje krvi i pomoć kod nekih vrsta čireva. Pomaže i kod upale sluznice, zaliječivanja oteklih žlijezdi i kod [[Hemoroidi|hemoroida]]. Suhe sjemenke bokvice se koriste protiv glista i stomačnih [[Paraziti|parazita]] poput ameba. Suho sjeme djeluju i [[laksativ|laksatvino]] te ga narodni ljekari i travari preporučuju protiv zatvora stolice i za odraslih i djecu. Postoje tvrdnje da redovno uzimanje sjemenki bokvice (8gr dnevno) spriječava nastajanje žučnog kamenca. [[Narodni ljekari]] koriste bokvicu i za veliki broj kožnih [[bolesti]]. Bokvica ubrzava zarastanje otvorenih rana, eliminiše kožne čireve, pomaže kod posjekotina, modrica, podlijeva, opekotina, plikova, žuljeva, zanoktica, ubode [[Insekti|insekata]] i nekih osipa. Zbog prisustva [[saponin]]a, koji njeguje kožu, koristi se kao prirodni antihistamin. Sok i svježe ispasiran list se mogu koristiti za rane i gnojne [[infekcije]] u usnoj duplji i grlu. Pacijenti sa [[tumor]]ima, kojima je radijacija prouzrokovala rane u ustima mogu koristiti ispasiranu smjesu lista bokvice, ili svjež sok za ispiranje, u svrhu bržeg zacijeljivanja rana i umanjivanje tegoba. U ove svrhe djelotvornoje i žvakanje sviježeg lista bokvice. Svjež list i sok pomažu i kod [[infekcije]] zuba. == Jestivost == Mladi listovi se mogu jesti sirovi ili kuhani. Zbog gorčine i zahtjevnog pripremanja za ishranu se koristi samo kad nema drugih opcija. Vlaknaste niti iz lista se moraju prije upotrebe ukloniti zbog gorčine. Peteljke su još više gorke te se ne koriste u ishrani. Čak i u salatama je bolje koristiti malo prokuhanu biljku. Sjeme je bogato vitaminom B1 i može se koristiti sirovo ili kuhano. Može se jesti samo ili dodano u brašno. Kuvano sjeme daje masu sličnu pudingu. == Vrste == Obim i broj vrsta koje spadaju u rod ''Plantago'' je prilično jasno i precizno određen, sa osnovnim problemom da li se podrodovi ''[[Bougueria]]'' (jedna vrsta sa [[Andi|Anda]]) i ''[[Littorella]]'' (2–3 vrste vodenih biljaka) uključuju u rod ''Plantago'' ili ne.<ref name="albach">Albach, D. C., Meudt, H. M. & Oxelman, B. 2005. [http://www.amjbot.org/cgi/content/full/92/2/297 Piecing together the "new" Plantaginaceae]. ''American Journal of Botany'' 92: 297–315.</ref> Postoji oko 200 vrsta iz roda ''Plantago'', među kojima su: {| |- valign=top | *''[[Plantago afra]]'' *''[[Plantago africana]]'' *''[[Plantago aitchisonii]]'' *''[[Plantago alpina]]'' *''[[Plantago amplexicaulis]]'' *''[[Plantago arborescens]]'' *''[[Plantago arenaria]]'' *''[[Plantago argentea]]'' *''[[Plantago aristata]]'' *''[[Plantago asiatica]]'' *''[[Plantago aucklandica]]'' *''[[Plantago bigelovii]]'' *''[[Plantago canescens]]'' *''[[Plantago coreana]]'' *''[[Plantago cordata]]'' *''[[Plantago coronopus]]'' *''[[Plantago cornuti]]'' *''[[Plantago cretica]]'' *''[[Plantago cynops]]'' *''[[Plantago elongata]]'' *''[[Plantago erecta]]'' *''[[Plantago eriopoda]]'' *''[[Plantago erosa]]'' *''[[Plantago fernandezia]]'' *''[[Plantago fischeri]]'' *''[[Plantago gentianoides]]'' | *''[[Plantago glabrifolia]]'' *''[[Plantago grayana]]'' *''[[Plantago hawaiensis]]'' - Havajska bokvica *''[[Plantago hedleyi]]'' *''[[Plantago heterophylla]]'' *''[[Plantago hillebrandii]]'' *''[[Plantago himalaica]]'' *''[[Plantago hookeriana]]'' *''[[Plantago incisa]]'' *''[[Plantago krajinai]]'' *''[[Plantago lanceolata]]'' - Muška bokvica, uskolisna bokvica *''[[Plantago lanigera]]'' *''[[Plantago longissima]]'' *''[[Plantago macrocarpa]]'' *''[[Plantago major]]'' - Ženska bokvica *''[[Plantago maritima]]'' - Morska bokvica *''[[Plantago maxima]]'' *''[[Plantago media]]'' - Srednja bokvica *''[[Plantago melanochrous]]'' *''[[Plantago moorei]]'' *''[[Plantago musicola]]'' *''[[Plantago nivalis]]'' *''[[Plantago nubicola]]'' (poznata i kao ''Bougueria nubicola'') *''[[Plantago obconica]]'' *''[[Plantago ovata]]'' *''[[Plantago pachyphylla]]'' | *''[[Plantago palmata]]'' *''[[Plantago patagonica]]'' *''[[Plantago polysperma]]'' *''[[Plantago princeps]]'' *''[[Plantago purshii]]'' *''[[Plantago pusilla]]'' *''[[Plantago psyllium]]'' *''[[Plantago raoulii]]'' *''[[Plantago rapensis]]'' *''[[Plantago remota]]'' *''[[Plantago reniformis]]'' *''[[Plantago rhodosperma]]'' *''[[Plantago robusta]]'' *''[[Plantago rugelii]]'' *''[[Plantago rupicola]]'' *''[[Plantago schneideri]]'' *''[[Plantago sempervirens]]'' *''[[Plantago sparsiflora]]'' *''[[Plantago spathulata]]'' *''[[Plantago subnuda]]'' *''[[Plantago tanalensis]]'' *''[[Plantago taqueti]]'' *''[[Plantago tenuiflora]]'' *''[[Plantago triandra]]'' *''[[Plantago triantha]]'' *''[[Plantago tweedyi]]'' |} ==Galerija== <gallery> Datoteka:Plantago alpina0.jpg|''Plantago alpina'' Datoteka:Plantago_lanceolata_plant.jpg|''Plantago lanceolata'' Datoteka:Ribwort 600.jpg |''Plantago lanceolata'' Datoteka:Plantago nivalis.JPG|''Plantago nivalis'' Datoteka:Ribwort flower spike 800.jpg|Cvijet muške bokvice Datoteka:Plantago coronopus0.jpg|''Plantago coronopus'' Datoteka:Plantago-media-stepposa10.jpg|''Plantago media stepposa'' Datoteka:Plantago-maritima-flowers.JPG|''Plantago maritima'' </gallery> == Literatura == * Vasa Pelagić, ''Pelagićev Narodni Učitelj'', 1888. * Dr. Jovan Tucakov, ''Lečenje biljem'', Vulkan izdavaštvo, 2014. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Plantago}} *[http://botanical.com/botanical/mgmh/p/placom43.html Bokvica] *[http://www.armeniapedia.org/index.php?title=Plantago_major Medicinska upotreba u Armeniji] *[http://www.hort.purdue.edu/newcrop/afcm/psyllium.html Dodatni podaci o psilijumu, kao i proces uzgajanja i ekonomska vrijednost] *[http://www.northernbushcraft.com/plants/commonPlantain/notes.htm Jestivost bokvica]: Identifikacija jestivih dijelova divlje bokvice. *[http://e-ljekarna.net/trputac-bokvica/ Upotreba: Trputac – Bokvica – Plantago] [[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Ljekovito bilje]] [[Kategorija:Samoniklo jestivo bilje]] [[Kategorija:Plantaginaceae]] [[Kategorija:Lamiales]] m37cd4aczya60pa2dlnubmbte5fezwv 0 144438 3427608 3424866 2022-08-11T10:48:23Z Wrpz 144279 /* Elvis Jr. Kurtovic */ wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Preuređivanje}} {{Infokutija muzičar | ime = Elvis J. Kurtović & His Meteors | pozadina = skupina | slika = Elvis J. Kurtovic.jpg | žanr = [[Punk]], [[Rock]] | karijera = 1981 - 1991 | trenutni_članovi = | bivši_članovi = | izdavač = [[RTVLJ]], [[Diskoton]], [[TLN-Europa]], [[Nimfa sound]] | porijeklo = [[Bosna i Hercegovina]] | album1 = ''[[Mitovi i legende o kralju Elvisu]]'' | godina1 = 1984 | album2 = ''[[Da bog da crk'o rok'n'rol]]'' | godina2 = 1985 | najnoviji_album = ''[[The wonderful world of private business]]'' | godina3 = 1988 }} '''Elvis J. Kurtović & His Meteors''' je jedna od najpopularnijih punk-rock grupa iz [[BiH|Bosne i Hercegovine]], osnovana u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1981]]. godine. Grupa je bila proizvod pokreta [[Novi primitivizam]], a njen osnivač i glavni pokretač bio je [[Elvis J. Kurtović]]. ==Historija== Grupa je nastala [[1981]]. godine kao rezultat kultnog [[Sarajevo|sarajevskog]] pokreta [[Novi Primitivizam]]. Prvi sastav benda činili su: [[Elvis J. Kurtović]], [[Sejo Sexon]], [[Dražen Ričl|Dražen Ričl ''"Zijo"'']], [[Goran Petranović|Goran Petranović ''"Rizo"'']], [[Dražen Janković|Seid Little Karajlić]] i [[Radomir Gavrilović|Radomir Gavrilović ''"Hare"'']]. Nakon povratka članova [[Zabranjeno Pušenje|Zabranjenog pušenja]] iz [[JNA|vojske]], [[Sejo Sexon]] napušta grupu, ali nastavlja saradnju sa bendom kroz zajedničko pisanje tekstova sa [[Elvis J. Kurtović]]em, te gostovanjima na koncertima i albumima. Prvi album pod nazivom “[[Mitovi i legende o kralju Elvisu]]” snimljen je [[1984]]. godine i napravljen je u duhu [[Novi Primitivizam|Novog Primitivizma]] kao " tematska radijska emisija" posvećena “najvećoj zvijezdi [[Rock|Rock'n'Rolla]] [[Elvis J. Kurtović|Elvisu J. Kurtoviću]]”. [[Elvis J. Kurtović|Elvis]] je u grupi imao ulogu tekstopisca i idejnog vođe, na koncertima je aktivno učestvovao stojeći na bini i udarajući po neozvučenoj gitari, te povremenim uzimanjem mikrofona u ruke. Najznačajnije pjesme sa ovog albuma su obrada “Honky Tonk Woman” ''[[The Rolling Stones]]'' pod nazivom “Baščaršy Hanumen”, pjesma “Kad se babo vrati kući pijan”, obrada pjesme “Pinball Wizard“ grupe ''[[The Who]]'' pod nazivom “Ćiza wizzard”, te “Folk Raping”, disko pjesma u kojoj [[Elvis J. Kurtović|Elvis]] predstavlja članove svoje grupe. Tekstopisci svih pjesama na albumu bili su [[Sejo Sexon]] i [[Elvis J. Kurtović]]. Postavu prvog albuma činili su: * [[Elvis J. Kurtović]] - ''šef benda'', ''tekstopisac'' i ''povremeni vokal'' * [[Goran Petranović|Goran Petranović ''"Rizo"'']] - ''vokal'' * [[Dražen Ričl|Dražen Ričl ''"Zijo"'']] - ''gitara'' * [[Radomir Gavrilović|Radomir Gavrilović ''"Hare"'']] - ''bubnjar'' * [[Nermin Dedić|Nermin Dedić ''"Fićo"'']] - ''bas'' * [[Zoran Degan|Zoran Degan ''"Poka"'']] - ''klavijature'' U istom sastavu [[1985]]. godine snimaju drugi album pod nazivom "[[Da bog da crk'o rok'n'rol]]". Naslovna pjesma, ujedno i najveći hit albuma koja je također obrada ''[[The Rolling Stones|The Rolling Stonesa]]'' ("It's Only Rock'n'Roll"). Ostali hitovi sa albuma bili su: "Ljubav je jaka", “Surfing at Bembasha", te "Ćerka jedinica", koja se kasnije našla i na albumu [[Novi Primitivizam|New Primitivs]] benda ''[[Bombaj štampa]]''. Nakon ovog albuma gitarista [[Dražen Ričl|Dražen Ričl ''"Zijo"'']] odlazi iz benda, te zajedno sa [[Zlatko Arslanagić|Zlatkom Arslanagićem]] osniva grupu ''[[Crvena jabuka]]''. Nakon toga grupa pravi trogodišnju pauzu. U novoj postavi [[1988]]. godine grupa izdaje svoj treći album pod nazivom "[[The wonderful world of private business]]" ili "Čudesan svijet privatluka". Kao gost na ovom albumu, u pjesmi “EJK raping”, pojavljuje se [[Nele Karajlić]] iz benda ''[[Zabranjeno Pušenje]]''. Album je najzrelije ostvarenje benda koji je nastao na prelasku iz jednog društvenog sistema u drugi. Cijeli album, a posebno naslov i omot, predstavljaju parodiju na pojavu nove društvene kategorije tj. ''privatnih poduzetnika''. Autori većine tekstova su [[Elvis J. Kurtović]] i [[Zoran Degan|Zoran Degan ''"Poka"'']]. ==Ime benda== Kada je [[Elvis J. Kurtović|Mirko Srdić]] tj. [[Elvis J. Kurtović]] napravio bend, u komšiluku je živio Jasmin Kurtović veliki ljubitelj [[Rock|Rock'n'Rolla]]. Kada se Jasmin oženio i dobio sina odmah mu je dao ime ''Elvis'', što su članovi benda odmah uzeli za zezanciju da mu je dao ime po legendarnom [[Elvis Presley]]u. Tako da su svom bezimenom bendu dali ime ''"Elvis Jasmina Kurtović"''. Nakon toga Jasmin Kurtović ih je tužio i sud je zabranio upotrebu tog imena, međutim oni ga više nisu pisali kao Jasmina već su koristili slovo '''"J"''' ''(dži)'', kako ne bi asociralo na komšiju Jasmina. Tako da je [[Elvis J. Kurtović|Mirko Srdić]] postao [[Elvis J. Kurtović]], ne samo po nadimku, već i po imidžu i popularnim zulufima koji su bili sastavni dio imidža [[Elvis Presley]]a, a i [[Sarajevo|sarajevskog]] Elvisa. Nakon par godina Jasmin se preselio sa [[Koševo (naselje)|Koševa]] na novoizgrađenu [[Dobrinja (Sarajevo)|Dobrinju]], a [[Elvis J. Kurtović]] & njegovi Meteori postali su popularni širom [[Jugoslavija|zemlje]]. ==Rat u Bosni i Hercegovinu== [[Rat u BiH]] doveo je do prekida rada grupe i do pogibije klavijaturiste i tekstopisca [[Zoran Degan|Zorana Degana ''"Poke"'']]. [[Goran Petranović|Goran Petranovic ''"Rizo"'']], pjevač grupe odlazi u [[Beograd]], dok [[Elvis J. Kurtović]] ostaje u [[Opsada Sarajeva|opkoljenom Sarajevu]] te zajedno sa [[Sejo Sexon|Sejom Sexonom]], [[Boris Šiber|Borisom Šiberom]], [[Zenit Đozić|Zenitom Đozićem]] i ostalima, učestvuje u projektu ratne [[Top Lista Nadrealista|Top Liste Nadrealista]]. ==Poslijeratni period== Nakon [[Rat u BiH|rata]] [[Elvis J. Kurtović]] pomaže [[Sejo Sexon|Seji Sexonu]] da obnovi također ratom rastureno ''[[Zabranjeno pušenje]]'', te sa njima snima dva albuma [[1997]]. godine album "[[Fildžan viška]]", te [[1999]]. godine "[[Agent tajne sile]]". [[2002]]. godine [[Elvis J. Kurtović]] sa tadašnjim pjevačem ''[[Zabranjeno Pušenje|Zabranjenog pušenja]]'' [[Marin Gradac|Marinom Gradcem]] snima solo album koji nikada zvanično nije izdat. Album je poznat pod nazivima “[[To sam ja]]" ili "Die neue bosnische kunst”, dok ga je Elvis nazvao "Za prijatelje i rodbinu". Najzanimljivije pjesme sa ovoga albuma su “U modi je biti šupak”, "Mala slatka rokerka", “Protestna pjesma” i druge. === Elvis Jr. Kurtovic === Nakon [[Rat u BiH|rata]], bivši pjevač grupe [[Goran Petranović|Goran Petranović ''"Rizo"'']] u [[Beograd|Beogradu]] [[2000]]. godine snima kompilacijski album pod nazivom ''[[Welcome to the beautiful world of new primitivs]]'', na kojem su se našle i nove pjesme "Šleper", "Obren i Amela" i "Guru dedo", kao i obrada pjesme "Yugo 45" od [[Zabranjeno Pušenje|Zabranjenog pušenja]]. Nakon duže pauze [[Goran Petranović|Goran Petranovic ''"Rizo"'']] početkom [[2011]]. godine snima album pod nazivom "[[Koševo zove]]" ali sada pod novim imenom benda "[[Elvis Jr. Kurtovic]]". == Diskografija == ===Studijski albumi=== *[[Mitovi i legende o kralju Elvisu]] - [[1984]] *[[Da bog da crk'o rok'n'rol]] - [[1985]] *[[The wonderful world of private business]] - [[1988]] ===Kompilacije=== *[[Hitovi '83-'88]] - [[1996]] *[[Najgori hitovi]] - [[1998]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke rok-grupe]] [[Kategorija:Elvis J. Kurtović & His Meteors]] [[Kategorija:Novi primitivizam]] [[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1981.]] [[Kategorija:Jugoslavenske muzičke grupe]] 0hmf8pm92c1ga4gdujoaf6g6b3ay6ga 3427609 3427608 2022-08-11T10:50:17Z Wrpz 144279 /* Rat u Bosni i Hercegovinu */ wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Preuređivanje}} {{Infokutija muzičar | ime = Elvis J. Kurtović & His Meteors | pozadina = skupina | slika = Elvis J. Kurtovic.jpg | žanr = [[Punk]], [[Rock]] | karijera = 1981 - 1991 | trenutni_članovi = | bivši_članovi = | izdavač = [[RTVLJ]], [[Diskoton]], [[TLN-Europa]], [[Nimfa sound]] | porijeklo = [[Bosna i Hercegovina]] | album1 = ''[[Mitovi i legende o kralju Elvisu]]'' | godina1 = 1984 | album2 = ''[[Da bog da crk'o rok'n'rol]]'' | godina2 = 1985 | najnoviji_album = ''[[The wonderful world of private business]]'' | godina3 = 1988 }} '''Elvis J. Kurtović & His Meteors''' je jedna od najpopularnijih punk-rock grupa iz [[BiH|Bosne i Hercegovine]], osnovana u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1981]]. godine. Grupa je bila proizvod pokreta [[Novi primitivizam]], a njen osnivač i glavni pokretač bio je [[Elvis J. Kurtović]]. ==Historija== Grupa je nastala [[1981]]. godine kao rezultat kultnog [[Sarajevo|sarajevskog]] pokreta [[Novi Primitivizam]]. Prvi sastav benda činili su: [[Elvis J. Kurtović]], [[Sejo Sexon]], [[Dražen Ričl|Dražen Ričl ''"Zijo"'']], [[Goran Petranović|Goran Petranović ''"Rizo"'']], [[Dražen Janković|Seid Little Karajlić]] i [[Radomir Gavrilović|Radomir Gavrilović ''"Hare"'']]. Nakon povratka članova [[Zabranjeno Pušenje|Zabranjenog pušenja]] iz [[JNA|vojske]], [[Sejo Sexon]] napušta grupu, ali nastavlja saradnju sa bendom kroz zajedničko pisanje tekstova sa [[Elvis J. Kurtović]]em, te gostovanjima na koncertima i albumima. Prvi album pod nazivom “[[Mitovi i legende o kralju Elvisu]]” snimljen je [[1984]]. godine i napravljen je u duhu [[Novi Primitivizam|Novog Primitivizma]] kao " tematska radijska emisija" posvećena “najvećoj zvijezdi [[Rock|Rock'n'Rolla]] [[Elvis J. Kurtović|Elvisu J. Kurtoviću]]”. [[Elvis J. Kurtović|Elvis]] je u grupi imao ulogu tekstopisca i idejnog vođe, na koncertima je aktivno učestvovao stojeći na bini i udarajući po neozvučenoj gitari, te povremenim uzimanjem mikrofona u ruke. Najznačajnije pjesme sa ovog albuma su obrada “Honky Tonk Woman” ''[[The Rolling Stones]]'' pod nazivom “Baščaršy Hanumen”, pjesma “Kad se babo vrati kući pijan”, obrada pjesme “Pinball Wizard“ grupe ''[[The Who]]'' pod nazivom “Ćiza wizzard”, te “Folk Raping”, disko pjesma u kojoj [[Elvis J. Kurtović|Elvis]] predstavlja članove svoje grupe. Tekstopisci svih pjesama na albumu bili su [[Sejo Sexon]] i [[Elvis J. Kurtović]]. Postavu prvog albuma činili su: * [[Elvis J. Kurtović]] - ''šef benda'', ''tekstopisac'' i ''povremeni vokal'' * [[Goran Petranović|Goran Petranović ''"Rizo"'']] - ''vokal'' * [[Dražen Ričl|Dražen Ričl ''"Zijo"'']] - ''gitara'' * [[Radomir Gavrilović|Radomir Gavrilović ''"Hare"'']] - ''bubnjar'' * [[Nermin Dedić|Nermin Dedić ''"Fićo"'']] - ''bas'' * [[Zoran Degan|Zoran Degan ''"Poka"'']] - ''klavijature'' U istom sastavu [[1985]]. godine snimaju drugi album pod nazivom "[[Da bog da crk'o rok'n'rol]]". Naslovna pjesma, ujedno i najveći hit albuma koja je također obrada ''[[The Rolling Stones|The Rolling Stonesa]]'' ("It's Only Rock'n'Roll"). Ostali hitovi sa albuma bili su: "Ljubav je jaka", “Surfing at Bembasha", te "Ćerka jedinica", koja se kasnije našla i na albumu [[Novi Primitivizam|New Primitivs]] benda ''[[Bombaj štampa]]''. Nakon ovog albuma gitarista [[Dražen Ričl|Dražen Ričl ''"Zijo"'']] odlazi iz benda, te zajedno sa [[Zlatko Arslanagić|Zlatkom Arslanagićem]] osniva grupu ''[[Crvena jabuka]]''. Nakon toga grupa pravi trogodišnju pauzu. U novoj postavi [[1988]]. godine grupa izdaje svoj treći album pod nazivom "[[The wonderful world of private business]]" ili "Čudesan svijet privatluka". Kao gost na ovom albumu, u pjesmi “EJK raping”, pojavljuje se [[Nele Karajlić]] iz benda ''[[Zabranjeno Pušenje]]''. Album je najzrelije ostvarenje benda koji je nastao na prelasku iz jednog društvenog sistema u drugi. Cijeli album, a posebno naslov i omot, predstavljaju parodiju na pojavu nove društvene kategorije tj. ''privatnih poduzetnika''. Autori većine tekstova su [[Elvis J. Kurtović]] i [[Zoran Degan|Zoran Degan ''"Poka"'']]. ==Ime benda== Kada je [[Elvis J. Kurtović|Mirko Srdić]] tj. [[Elvis J. Kurtović]] napravio bend, u komšiluku je živio Jasmin Kurtović veliki ljubitelj [[Rock|Rock'n'Rolla]]. Kada se Jasmin oženio i dobio sina odmah mu je dao ime ''Elvis'', što su članovi benda odmah uzeli za zezanciju da mu je dao ime po legendarnom [[Elvis Presley]]u. Tako da su svom bezimenom bendu dali ime ''"Elvis Jasmina Kurtović"''. Nakon toga Jasmin Kurtović ih je tužio i sud je zabranio upotrebu tog imena, međutim oni ga više nisu pisali kao Jasmina već su koristili slovo '''"J"''' ''(dži)'', kako ne bi asociralo na komšiju Jasmina. Tako da je [[Elvis J. Kurtović|Mirko Srdić]] postao [[Elvis J. Kurtović]], ne samo po nadimku, već i po imidžu i popularnim zulufima koji su bili sastavni dio imidža [[Elvis Presley]]a, a i [[Sarajevo|sarajevskog]] Elvisa. Nakon par godina Jasmin se preselio sa [[Koševo (naselje)|Koševa]] na novoizgrađenu [[Dobrinja (Sarajevo)|Dobrinju]], a [[Elvis J. Kurtović]] & njegovi Meteori postali su popularni širom [[Jugoslavija|zemlje]]. ==Rat u Bosni i Hercegovinu== [[Rat u BiH]] doveo je do prekida rada grupe i do pogibije klavijaturiste i tekstopisca [[Zoran Degan|Zorana Degana ''"Poke"'']]. [[Goran Petranović|Goran Petranović ''"Rizo"'']], pjevač grupe odlazi u [[Beograd]], dok [[Elvis J. Kurtović]] ostaje u [[Opsada Sarajeva|opkoljenom Sarajevu]] te zajedno sa [[Sejo Sexon|Sejom Sexonom]], [[Boris Šiber|Borisom Šiberom]], [[Zenit Đozić|Zenitom Đozićem]] i ostalima, učestvuje u projektu ratne [[Top Lista Nadrealista|Top Liste Nadrealista]]. ==Poslijeratni period== Nakon [[Rat u BiH|rata]] [[Elvis J. Kurtović]] pomaže [[Sejo Sexon|Seji Sexonu]] da obnovi također ratom rastureno ''[[Zabranjeno pušenje]]'', te sa njima snima dva albuma [[1997]]. godine album "[[Fildžan viška]]", te [[1999]]. godine "[[Agent tajne sile]]". [[2002]]. godine [[Elvis J. Kurtović]] sa tadašnjim pjevačem ''[[Zabranjeno Pušenje|Zabranjenog pušenja]]'' [[Marin Gradac|Marinom Gradcem]] snima solo album koji nikada zvanično nije izdat. Album je poznat pod nazivima “[[To sam ja]]" ili "Die neue bosnische kunst”, dok ga je Elvis nazvao "Za prijatelje i rodbinu". Najzanimljivije pjesme sa ovoga albuma su “U modi je biti šupak”, "Mala slatka rokerka", “Protestna pjesma” i druge. === Elvis Jr. Kurtovic === Nakon [[Rat u BiH|rata]], bivši pjevač grupe [[Goran Petranović|Goran Petranović ''"Rizo"'']] u [[Beograd|Beogradu]] [[2000]]. godine snima kompilacijski album pod nazivom ''[[Welcome to the beautiful world of new primitivs]]'', na kojem su se našle i nove pjesme "Šleper", "Obren i Amela" i "Guru dedo", kao i obrada pjesme "Yugo 45" od [[Zabranjeno Pušenje|Zabranjenog pušenja]]. Nakon duže pauze [[Goran Petranović|Goran Petranovic ''"Rizo"'']] početkom [[2011]]. godine snima album pod nazivom "[[Koševo zove]]" ali sada pod novim imenom benda "[[Elvis Jr. Kurtovic]]". == Diskografija == ===Studijski albumi=== *[[Mitovi i legende o kralju Elvisu]] - [[1984]] *[[Da bog da crk'o rok'n'rol]] - [[1985]] *[[The wonderful world of private business]] - [[1988]] ===Kompilacije=== *[[Hitovi '83-'88]] - [[1996]] *[[Najgori hitovi]] - [[1998]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke rok-grupe]] [[Kategorija:Elvis J. Kurtović & His Meteors]] [[Kategorija:Novi primitivizam]] [[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1981.]] [[Kategorija:Jugoslavenske muzičke grupe]] r1wfbnej4fnl2n2sz6d1xj9sdp13iac 3 164629 3427596 1766619 2022-08-11T04:45:33Z Liuxinyu970226 40805 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica|1=[[Korisnik:Kukac|Kukac]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kukac|razgovor]]) 00:40, 12 mart 2012 (CET)}} == Administratori i pravila... == su vidljivi [[Special:ListaAdministratora|ovdje]] i [[Wikipedia:Prijedlozi za upravnika|ovdje]]. Poz --[[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span>} 02:09, 12 mart 2012 (CET) :Zamolio bih te da prestanes skakati sa jednog projekta na drugi i stalno postavljati ista pitanja koja su ti odgovorena vec 100 puta. --[[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span>} 23:25, 7 maj 2012 (CEST) <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> == Global ban proposal notification == Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} There is an on-going discussion about a proposal that you be globally banned from editing all Wikimedia projects. You are invited to participate at [[:m:Requests for comment/Global ban for Velimir Ivanovic|Requests for comment/Global ban for Velimir Ivanovic]] on Meta-Wiki. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:Liuxinyu970226|Liuxinyu970226]] ([[Razgovor s korisnikom:Liuxinyu970226|razgovor]]) 06:45, 11 august 2022 (CEST) 8stmg45wzqwsupurqtciu4bodzq2yui 0 365766 3427600 3427329 2022-08-11T06:52:33Z Сарајлијац 140574 singl "stizem jaca" wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Zehra Bajraktarević | počasni_sufiks = | slika = | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | pozadina = solo_izvođač | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = | alias = | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1968|08|06}} | mjesto_rođenja = [[Rogatica]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]] | porijeklo = | datum_smrti = <!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = | žanr = | zanimanje = | instrument = | karijera = <!-- GGGG–GGGG. (ili –sada) --> | izdavač = {{Flatlist| * [[HALIX]] * [[Renome]] * [[Dado]] * [[GOLD AUDIJO]] * [[EMDC Network]] * [[Twister Studios]] * [[N&M Productions]] * [[EMBEX]] * [[Lasarević]] }} | povezani_umjetnici = | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Zehra Bajraktarević''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjevačica novokomponovane narodne muzike i [[Sevdalinka|sevdalinke]]. == Biografija == Rođena je 6. augusta 1968. u Rogatici, kao druga kćerka Esada i Ifete u osmočlanoj porodici. Svoj prvi muzički album snimila je 1991. u [[Sarajevo|Sarajevu]], s kompozitorom Irom Mangafićem. Godine 1992. objavljen je njen drugi album pod nazivom ''[[Greška mladosti]]'' uz pomoć [[Šaban Šaulić|Šabana Šaulića]].<ref name="express">{{Cite web|url=https://expresstabloid.ba/intervju/5333/zehra-bajraktarevic-ne-zelim-vanbracno-dijete/|title=ZEHRA BAJRAKTAREVIĆ: Ne želim vanbračno dijete|date=3. 10. 2012|website=Express|language=bs-BA|access-date=20. 3. 2020}}</ref> Njezina najuspješnija pjesma bila je naslovljena "Potraži me". Pjesmu "Laž" napisali su i producirali [[Milić Vukašinović]], Zejna Murkić i Goran Velinov Panča. Godine 2020. Sanela Kopić napisala je tekst za pjesmu "Najljepša nevjesta". Aranžirao ju je Sanel Džudža i Bertranom Kominovom koji nastupa na saksofonu. Ona se prvenstveno oslanja na društvene medije, bosanskohercegovačke i srbijanske tabloide, pored nastupa na [[Hayat TV]] i [[Pink TV]] zbog reklamiranja.<ref>{{Cite web|url=https://expresstabloid.ba/intervju/31751/zehra-bajraktarevic-od-pjevanja-hranim-rodbinu-pa-sam-i-ja-morala-otici-u-beograd/|title=Zehra Bajraktarević: OD PJEVANJA HRANIM RODBINU, PA SAM I JA MORALA OTIĆI U BEOGRAD!|date=10. 6. 2017|website=Express|language=bs-BA|access-date=3. 5. 2020}}</ref> Njen posljednji album objavljen je 2008.<ref name="express" /> == Diskografija== ===Albumi<ref name="discogs1">{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarević|title=Zehra Bajraktarević|website=Discogs|language=en|access-date=3. 5. 2020}}</ref>=== * ''[[Potraži me]]'' (1991) * ''Greška mladosti'' (1993) * ''Kocka šećera'' (1995) * ''Ljubavnik'' (1997) * ''Zaljubljena'' (2000) * ''Ne vjeruj mu majko'' (2002) * ''Samo nebo zna'' (2004) * ''Slobodna k'o ptica'' (2007) * ''Sevdaha'' (2022) === Singlovi === *''"Kraljica" (2009)'' * ''"Znam ja" (2014)'' * '' "Laž i prevare" (2017)'' * ''Dođi još jednom'' (feat. Alen Okić; 2017) *'' "Čekam" (2018)'' * ''"Laž" (2019)'' *'' "Najljepša nevjesta" (2020)'' *'' "Povela je kolo majka" (2021)'' *'' "Stižem jača" (2022)'' == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarević/ Zehra Bajraktarević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218135627/https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarevi%C4%87 |date=18. 2. 2021 }} na discogs.com {{DEFAULTSORT:Bajraktarević, Zehra}} [[Kategorija:Rođeni 1968.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]] [[Kategorija:Biografije, Rogatica]] 3qx1rdcf0698a258y33pgwwnc57bpao 3427601 3427600 2022-08-11T06:56:51Z Сарајлијац 140574 " Albumi " wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Zehra Bajraktarević | počasni_sufiks = | slika = | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | pozadina = solo_izvođač | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = | alias = | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1968|08|06}} | mjesto_rođenja = [[Rogatica]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]] | porijeklo = | datum_smrti = <!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = | žanr = | zanimanje = | instrument = | karijera = <!-- GGGG–GGGG. (ili –sada) --> | izdavač = {{Flatlist| * [[HALIX]] * [[Renome]] * [[Dado]] * [[GOLD AUDIJO]] * [[EMDC Network]] * [[Twister Studios]] * [[N&M Productions]] * [[EMBEX]] * [[Lasarević]] }} | povezani_umjetnici = | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Zehra Bajraktarević''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjevačica novokomponovane narodne muzike i [[Sevdalinka|sevdalinke]]. == Biografija == Rođena je 6. augusta 1968. u Rogatici, kao druga kćerka Esada i Ifete u osmočlanoj porodici. Svoj prvi muzički album snimila je 1991. u [[Sarajevo|Sarajevu]], s kompozitorom Irom Mangafićem. Godine 1992. objavljen je njen drugi album pod nazivom ''[[Greška mladosti]]'' uz pomoć [[Šaban Šaulić|Šabana Šaulića]].<ref name="express">{{Cite web|url=https://expresstabloid.ba/intervju/5333/zehra-bajraktarevic-ne-zelim-vanbracno-dijete/|title=ZEHRA BAJRAKTAREVIĆ: Ne želim vanbračno dijete|date=3. 10. 2012|website=Express|language=bs-BA|access-date=20. 3. 2020}}</ref> Njezina najuspješnija pjesma bila je naslovljena "Potraži me". Pjesmu "Laž" napisali su i producirali [[Milić Vukašinović]], Zejna Murkić i Goran Velinov Panča. Godine 2020. Sanela Kopić napisala je tekst za pjesmu "Najljepša nevjesta". Aranžirao ju je Sanel Džudža i Bertranom Kominovom koji nastupa na saksofonu. Ona se prvenstveno oslanja na društvene medije, bosanskohercegovačke i srbijanske tabloide, pored nastupa na [[Hayat TV]] i [[Pink TV]] zbog reklamiranja.<ref>{{Cite web|url=https://expresstabloid.ba/intervju/31751/zehra-bajraktarevic-od-pjevanja-hranim-rodbinu-pa-sam-i-ja-morala-otici-u-beograd/|title=Zehra Bajraktarević: OD PJEVANJA HRANIM RODBINU, PA SAM I JA MORALA OTIĆI U BEOGRAD!|date=10. 6. 2017|website=Express|language=bs-BA|access-date=3. 5. 2020}}</ref> Njen posljednji album objavljen je 2008.<ref name="express" /> == Diskografija== ===Albumi<ref name="discogs1">{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarević|title=Zehra Bajraktarević|website=Discogs|language=en|access-date=3. 5. 2020}}</ref>=== * ''"[[Potraži me]]" '' (1991) * ''"Greška mladosti"'' (1993) * ''"Kocka šećera"'' (1995) * ''"Ljubavnik"'' (1997) * ''"Zaljubljena"'' (2000) * ''"Ne vjeruj mu majko"'' (2002) * ''"Samo nebo zna"'' (2004) * ''"Slobodna k'o ptica"'' (2007) * ''"Sevdaha"'' (2022) === Singlovi === *''"Kraljica" (2009)'' * ''"Znam ja" (2014)'' * '' "Laž i prevare" (2017)'' * ''Dođi još jednom'' (feat. Alen Okić; 2017) *'' "Čekam" (2018)'' * ''"Laž" (2019)'' *'' "Najljepša nevjesta" (2020)'' *'' "Povela je kolo majka" (2021)'' *'' "Stižem jača" (2022)'' == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarević/ Zehra Bajraktarević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218135627/https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarevi%C4%87 |date=18. 2. 2021 }} na discogs.com {{DEFAULTSORT:Bajraktarević, Zehra}} [[Kategorija:Rođeni 1968.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]] [[Kategorija:Biografije, Rogatica]] i68cx4y65q2n9crydmih1ean66ydnp8 2 389914 3427589 3265228 2022-08-10T20:36:07Z Zavičajac 76629 wikitext text/x-wiki == Zavičajac == Moj zavičaj je Bosanski Petrovac, moja domovina je Bosna i Hercegovina. Zato se trudim da na te teme nešto napišem na Wikipediji. Zamjera mi se na nepoznavanju jezika, sasvim opravdano. Volio bih imati pomoć, pa da neko ponekad lektoriše moje tekstove. Zahvaljujem na saradnji.--[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zavičajac|razgovor]]) 11:27, 23 juni 2015 (CEST) == Vlastita imena == 1. Vlastita imena iz jezika koji se služe latinicom mogu se u bosanski jezik prenositi u latinicu i ćirilicu. Ako se prenose u latinicu, pišu se '''ili fonetski ili izvorno'''; ako se prenose u ćirilicu, pišu se fonetski (tj. onako kako se izgovaraju i u skladu s odgovarajućim transliteracijskim i transkripcijskim pravilima).<ref>[https://www.google.com/maps/d/viewer?mid=1yCc6khpLAlTNlrJO6aL7iEXaVvA&hl=en_US&ll=43.350272097528126%2C17.78557004843686&z=12]</ref> == Nagrade == <gallery> Datoteka:Content Creativity Barnstar Hires.png|<center><small>'''''Za dobar rad'''''</small> Datoteka:Edinova-nagrada bih.png|<center><small>'''''Za doprinos iz geografije BiH'''''</small> Datoteka:Unesco gold.png|<center><small>'''''Za doprinos iz oblasti pisanja članaka o nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine'''''</small><br>Dodijelio: [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|GBL]] Datoteka:Quality Barnstar v2.0.png|<center><small>'''''Za kvalitetan rad'''''</small><br>Dodijelio: [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|GBL]] Datoteka:Toni nagrada 1.png|Nagrada za članke o elektranama, spomenicima kulture u BiH - općenito člancima koje ni jedan projekat nema! Samo naprijed!Dodijelio: [[Korisnik:AnToni|AnToni]] Datoteka:Content Creativity Barnstar Hires.png|<center><small>'''''Za članak o [[Čajničko jevanđelje|Čajničkom jevanđelju]]'''''</small><br>Dodijelio: [[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] Datoteka:Wikimedalja.png|<center>Medalja za izuzetan doprinos Wikipediji na bosanskom jeziku </gallery> s43qytzflzwlearhsaxvwx2diucgte1 0 410171 3427603 3405770 2022-08-11T10:12:02Z Ajdin2 144959 Dodao sam sektor za poznate licnosti wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Gornja Rovna | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Datoteka:Flag of Central Bosnia.svg|23px|border]] [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]] | općina = [[Busovača]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.120560 | dužina_stepeni = 17.821068 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 305 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 30 | matični broj = 108995<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |accessdate=24. 3. 2016 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archivedate=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 10219 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Gornja Rovna u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Gornja Rovna''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Busovača]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Poznate ličnost == {{PPoznato ličnosti Gornje Rovne == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gornja Rovna | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 108995 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 31) |work=fzs.ba |accessdate= 24. 3. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |accessdate= 24. 3. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |accessdate= 24. 3. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |accessdate= 24. 3. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 305 | g2013_bosnjaci = 304 | g2013_nepoznato = 1 | g1991_ukupno = 294 | g1991_muslimani = 285 | g1991_srbi = 1 | g1991_hrvati = 8 | g1981_ukupno = 247 | g1981_muslimani = 241 | g1981_hrvati = 6 | g1971_ukupno = 227 | g1971_muslimani = 216 | g1971_hrvati = 11 | g1961_ukupno = 167 | g1961_muslimani = 154 | g1961_hrvati = 13 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.opcina-busovaca.com/ Zvanični sajt općine Busovača] {{Općina Busovača}} n2mziijoyvspqgpfkyg3m2tt46qpjrq 3427607 3427603 2022-08-11T10:28:46Z Ajdin2 144959 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Gornja Rovna | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Datoteka:Flag of Central Bosnia.svg|23px|border]] [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]] | općina = [[Busovača]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.120560 | dužina_stepeni = 17.821068 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 305 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 30 | matični broj = 108995<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |accessdate=24. 3. 2016 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archivedate=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 10219 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Gornja Rovna u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Gornja Rovna''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Busovača]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Poznate osobe == • [[Elvedin Pezić]] == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gornja Rovna | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 108995 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 31) |work=fzs.ba |accessdate= 24. 3. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |accessdate= 24. 3. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |accessdate= 24. 3. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |accessdate= 24. 3. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 305 | g2013_bosnjaci = 304 | g2013_nepoznato = 1 | g1991_ukupno = 294 | g1991_muslimani = 285 | g1991_srbi = 1 | g1991_hrvati = 8 | g1981_ukupno = 247 | g1981_muslimani = 241 | g1981_hrvati = 6 | g1971_ukupno = 227 | g1971_muslimani = 216 | g1971_hrvati = 11 | g1961_ukupno = 167 | g1961_muslimani = 154 | g1961_hrvati = 13 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.opcina-busovaca.com/ Zvanični sajt općine Busovača] {{Općina Busovača}} jphw4pbfbe34pim8dw5whc499fw7x56 3427611 3427607 2022-08-11T11:33:22Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Ajdin2|Ajdin2]] ([[User talk:Ajdin2|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]] wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Gornja Rovna | vrsta = naselje | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Datoteka:Flag of Central Bosnia.svg|23px|border]] [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]] | općina = [[Busovača]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.120560 | dužina_stepeni = 17.821068 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 305 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 30 | matični broj = 108995<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |accessdate=24. 3. 2016 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archivedate=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 10219 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Gornja Rovna u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Gornja Rovna''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Busovača]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gornja Rovna | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 108995 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 31) |work=fzs.ba |accessdate= 24. 3. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |accessdate= 24. 3. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |accessdate= 24. 3. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |accessdate= 24. 3. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 305 | g2013_bosnjaci = 304 | g2013_nepoznato = 1 | g1991_ukupno = 294 | g1991_muslimani = 285 | g1991_srbi = 1 | g1991_hrvati = 8 | g1981_ukupno = 247 | g1981_muslimani = 241 | g1981_hrvati = 6 | g1971_ukupno = 227 | g1971_muslimani = 216 | g1971_hrvati = 11 | g1961_ukupno = 167 | g1961_muslimani = 154 | g1961_hrvati = 13 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.opcina-busovaca.com/ Zvanični sajt općine Busovača] {{Općina Busovača}} iciaijo3p1jldwczmzhespevvhuls92 0 434984 3427588 3269531 2022-08-10T20:28:29Z Zavičajac 76629 wikitext text/x-wiki '''Nekropole stećaka u Trnovu''' iz kasnijeg srednjeg vijeka, predstavljaju značajne dokumente za proučavanje istorije perioda samostalnosti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. == Historija == Do druge polovine 14. vijeka područje [[Trnovo|Trnova]] bilo je u župi [[Vrhbosna]], a u 15. vijeku u posjedu [[Kosače|Kosača]]. Stilske karakteristike motiva srednjovjekovnih stećaka ovog kraja ukazuju na vezu sa stećcima [[Stolac|Stoca]] i [[Bileća|Bileće]], što se dovodi u vezu sa migracijama stočara-Vlaha iz ovih krajeva Hercegovine u planinska područja južno od [[Sarajevo|Sarajeva]]. Okvirno se datiraju u 14. i 15. vijek a manji broj u prve godine 16. vijeka. Od 1958. do 1961. godine, a zatim u toku 1965. [[Šefik Bešlagić]] prikupio je podatke o osamnaest nekropola na području Trnova i [[Kalinovik]]a. Jedan dio proglašen je za nacionalni spomenik. Na području Trnova, kao i u većini drugih krajeva Bosne i Hercegovine, za nekropole stećaka su vezana kasnija kršćanska ili muslimanska sahranjivanja. <ref>[http://www.magazinplus.eu/ibrahim-pasic-krscanski-nisani/ Ibrahim Pašić: Kršćanski nišani].</ref> U Prečanima, 50 m zapadno od nekropole sa stećcima nalazi se veoma staro muslimansko groblje sa [[nišani]]ma na kojima su uklesani motivi sablje, luka sa strijelom, jabuke i buzdovana. Nišani su kameni, pravougaoni ili kvadratni, ili u obliku stele. Postoji i veći broj kamenih santrača. Brojnost stećaka na nekropolama važan je pokazatelj kretanja u društvu srednjovjekovne Bosne XIV i XV vijeka. S obzirom da najveći broj nekropola sadrži manje od 10 stećaka, a da je broj nekropola sa 300 i više primjeraka koje pripadaju većim zajednicama izuzetak, mala se groblja uopšteno mogu smatrati porodičnim, što govori o poodmaklom procesu rastakanja starog rodovskog društva i izdvajanju malih porodičnih zajednica koje, kao znak «novoga» identiteta, organizuju svoja vlastita groblja. == Ukrašavanje == Motivi kojima su stećci ukrašavani mogu se klasificirati kao: dekorativni, simbolički i ostali (figuralne predstave koje mogu biti i simboli). <ref name="Bešlagić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/62318191/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Leksikon-ste%C4%87aka |title=Šefik Bešlagić: Leksikon stećaka |work=Svjetlost, Sarajevo, 2004 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Dekorativnu grupu sačinjavaju motivi pretežno geometrijskih i biljnih stilizacija. Najzastupljeniji motiv je niz kosih paralelnih crtica u vidu bordure. Slijedi motiv povijene linije sa malim trolistovima, motiv koji je toliko karakterističan za stećke, da se smatra klasičnim motivom ove vrste spomenika kulture. Treći najčešće korišteni dekorativni motiv jest cik-cak linija. Ostali motivi su: jednostavne plastične i tordirane plastične vrpce, niz običnih rozeta i rozeta u kružnim vijencima, niza naizmjenično poredanih kružnih vijenaca i kosih krstova, motiv pravougaonika i motiv koji od dva plastična kruga povezana debelom trakom. Simbolični motivi su zastupljeni u najvećem broju sa rozetom koja predstavlja zvijezdu kao nebesko tijelo. Slijede motivi krsta i kružnog vijenca (predstava sunca), motiv polumjeseca (solarno-lunarni motiv), i motiv polujabuke. Figuralne predstave su: pet muškaraca koji nose vijence na glavama, figura muškarca koji u jednoj ruci drži napet luk sa strijelom, a drugu ruku je podbočio, scena muškog kola i scena lova u kojoj je lovac na konju, a ispred njega jelen. <ref name="Bešlagić"/> Ostali motivi su zastupljeni sa arkadama, isključivo na vertikalnim stranama visokih sanduka raznih nekropola. Ponekada se lukovi ovih arkada završavaju šiljasto , ponekad polukružno, ali najčešće su lukovi skoro puni krugovi, odnosno kružni vijenci. Osim toga, lukovi su ojačani još jednom linijom ili su tordirani. Stubovi su nejednake debljine i počesto imaju naznačene kapitele. Drugi motiv po broju primjeraka jest štit, sa mačem ili bez mačeva. Javlja se i motiv buzdovana. <ref name="Leksikon">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/62318191/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Leksikon-ste%C4%87aka |title=Šefik Bešlagić: Leksikon stećaka |work=Svjetlost, Sarajevo, 2004 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> == Nacionalni spomenici == {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%;" |- !Lokacija !Ploča !Sanduk !Sljemenak !Krstače !Ukupno !Ukrašeni !Natpis |- |align="left"|Delijaš |136 | 79 | 18 | | 243 | 6 | |- |align="left"|Prečani | | 175 | 9 | | 184 | 20 |1 |- |align="left"|Šabići |4 | 41 |8 | |53 | 5 | |- |align="left"|Ledići | 31 | 72 |11 |3 | 117 | 17 | |- |align="left"|Ledići | |69 |4 | |73 | 3 | |- |align="left"|Umoljani |6 |37 | 4 | |47 | 12 | |- |align="left"|'''Ukupno''' | 146 | 399 | 43 | |588 |63 |1 |- |} === Nekropola u Delijašu === Nekropola sa stećcima u Delijašu je [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="Delijaš">{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Dispozitiv%20Trnovo_nekropola%20Delijas%20BOS.pdf |title= Nekropola sa stećcima Delijaš |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 9. 2. 2017 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Prema brojnosti, ubraja se u deset najvećih nekropola u Bosni i Hercegovini. === Nekropola Kaursko groblje u Prečanima === [[File:Kaursko groblje 05.jpg|mini|Kaursko groblje]] Nekropola sa stećcima u Kaurskom groblju u Prečanima, stari muslimanski nišani i ostaci zidova su nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. <ref name="Prečani>{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Trnovo_nekropola%20Precani%20BOS,%20lkt..pdf |title= Nekropola sa stećcima Prečani |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 9. 2. 2017 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Selo Prečani se nalazi u podnožju planine Treskavice, oko 15 km je od Trnova. Planina Treskavica se prvi put spominje u pisanim izvorima Dubrovačkog arhiva u augustu 1373. godine, u povodu prenosa 100 tovara soli iz [[Dubrovnik]]a. Tada se spominje kiridžija, katunar, [[Vlasi|Vlah]] Brajan Pribojević. <ref name="Vego">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/66934033/Marko-Vego-Zbornik-srednjovjekovnih-natpisa-Bosne-i-Hercegovine-I |title= Marko Vego: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine. |work= Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, knjiga III, 1964 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Na jednom stećku urezan je natpis na neuobičajen način, odozdo prema gore, gledajući sa južne strane. U natpisu se kaže da tu leži Ivan na svojoj zemlji. Na sjevernoj, bočnoj strani stećka urezane su tri figure i drugi dio natpisa koji govori o pisaru Radiču. Prevod u cijelosti glasi: "Ovdje leži Ivan na svojoj zemlji. Bratja i družino, žalite me! Ja sam bio k'o vi, a vi ćete biti k'o i ja. Napisao Radič." Oblik slova u tekstu i ligature u pojedinim riječima ukazuju da se radi o pisaru iz XIV. st. ili XV. stoljeća. <ref name="Vego"/> Na području Trnova, kao i u većini drugih krajeva Bosne i Hercegovine, za nekropole [[stećak]]a su vezana kasnija kršćanska ili muslimanska sahranjivanja. U Prečanima, 50 m zapadno od nekropole sa stećcima nalazi se veoma staro muslimansko groblje sa nišanima na kojima su uklesani motivi sablje, luka sa strijelom, jabuke i buzdovana. Nišani su kameni, pravougaoni ili kvadratni, ili u obliku stele. Postoji i veći broj kamenih santrača. Uz nišane, na površini od oko 300 m² su ostaci zidova nepoznatih građevina. Na jedom mjestu se razaznaje polukrug prečnika 2,20 m koji podsjeća na apsidu crkve. Zidine su neistražene. [[File:Stećak, Šabići.jpg|mini|desno|Stećak na lokalitetu Han u Šabićima]] === Nekropola sa stećcima na lokalitetu Han u Šabićima === Nekropola sa stećcima na lokalitetu Han u Šabićima je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. <ref name="Šabići">{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Trnovo_nekropola%20Sabici%20kompl%20BOS.pdf |title= Nekropola sa stećcima u Šabićima |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 9. 2. 2017 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> [[Šabići]] se nalazi na jugoistočnim padinama planine [[Bjelašnica|Bjelašnice]], na lijevoj obali Rakitnice, na nadmorskoj visini oko 1160 m. Nekropola stećaka nalazi se u sred sela na lokalitetu Han. Tokom rata 1993-1995. godine na ovoj lokaciji bio je pozicioniran dio francuskog bataljona UNPROFOR-a, čiji su pripadnici pomjerili dvije skupine stećaka. Iza rata 1999. Godine, teren je sređivan i su mnogi od spomenika znatno oštećeni ili prepukli. bilo moguće izvršiti rekonstrukciju prvobitnog stanja nekropole. Sva dokumentacija sa arheoloških istraživanja i postavljanja stećaka na staru lokaciju, nalazi se u Kantonalnom zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa u Sarajevu Arheološkim istraživanjima tokom ljeta 2001. godine otkriven je 21 grob. Grobovi su bili ukopani u laporovitu glinu. Ukopi su vršeni na nekoliko načina: pokojnici su polagani direktno u zemljanu raku (12 grobova), u drvene sanduke zakovane željeznim ekserima (7 grobova), a jedan grob je imao kamenu konstrukciju u vidu dvoslivnog krova. Svi pokojnici su polagani na leđa. Priloga u grobovima nije bilo, što bi se prije moglo pripisati ujednačenom socijalnom statusu članova roda, nego uništenosti nalaza. === Nekropola Kapova selišta (Borija) u Ledićima === Koordinate:{{coord|43|40|08|N|18|20|36|E|}} Nekropola u Ledićima je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. <ref name="Ledići">{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Trnovo_nekropola%20Kapova%20selista%20BOS.pdf |title= Nekropola sa stećcima Kapova selišta (Borija) |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 9. 2. 2017 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Ledići su smješteni u sjevernom podnožju planine Treskavice. Od Trnova su udaljeni oko 8 km vazdušne linije u pravcu zapada. U Osredcima, blizu kuća, evidentiran je kamenolom za stećke. Ovu nekropolu karakteriše jedinstveni motiv triju ljudskih glava, evidentiranih na gornjoj vodoravnoj strani sanduka br. 10. Nekropola pripada široj zajednici. Tek na periferiji nekropole nazire se neznatno izdvajanje pojedinih grobova, što se očituje boljom obradom nadgrobnika, njihovom veličinom i bogatijom ukrašenošću. I krstače su situirane na kraju nekropole, zbog čega se s razlogom datiraju na kraj perioda stećaka. Kao i u drugim krajevima Bosne i Hercegovine uz nekropole vezuju se kasnija hrišćanska ili muslimanska groblja, takva situacija je i na ovom lokalitetu, gdje su sa stećcima ispreplitani nadgrobnici – krstovi novijih ukopa. U sjevernom dijelu nekropole nalazi se pravoslavno groblje u koje se sahranjuju stanovnici Ledića, što indicira kontinuitet življenja na navedenom prostoru. === Nekropola sa stećcima na lokalitetu Zlatarić u Ledićima === Nekropola sa stećcima u Ledićima je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine od 2011.<ref name="Zlatarić">{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3331 |title= Nekropola sa stećcima Zlatarić u Ledićima |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 9. 2. 2022 }}</ref> Na lokalitetu Zlatarić nalazi se nekropola sa 73 stećka. Stećci pripadaju vrsti položenih monolita, koji se javljaju u dvije forme: sanduk i sljemenjak. <ref name="trnovo">{{Cite web |url= https://e-trnovo.com/spomenici/ |title= Nekropole na području Trnova |work= e-trnovo.com |accessdate= 9. 2. 2022 }}</ref> [[File:Umoljani – nekropole 3.jpg|mini|desno|Stećak u Umoljanima]] === Nekropole stećaka u Umoljanima === Nekropole sa stećcima, starim nišanima i ostaci srednjovjekovne građevine na lokalitetu Dolovi, naselje [[Umoljani]] su nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. <ref name="Ljubinje">{{Cite web|url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3222|title= Nekropola sa stećcima Umoljaniwork= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Nacionalni spomenik čine: * nekropola sa 47 stećaka; * nekropola sa 11 starih nišana; * zemljom prekriveni ostaci objekta na lokalitetu Crkvina; * osamljeni stećak; * nekropola sa pet stećaka. [[Stećci]] u [[Umoljani]]ma javljaju se kao dio neprekinutog sepulkralnog kontinuiteta na bosanskom području čiji korijeni sežu duboko u prahistorijsko vrijeme, gdje se uočava njihova vezanost za lokalitete starijih epoha – prahistorijska naselja i kultna mjesta, antičke aglomeracije i groblja, kasnoantičke i ranosrednjovjekovne crkve i utvrđene gradove. Njihova geneza i razvoj može se pratiti od sredine XII do početka XVI stoljeća. Na udaljenosti par stotina metara nekropole stećaka, u pravcu sjevera, evidentirano je jedanaest starih nišana, koji potiču iz druge polovine XV i prve polovine XVI stoljeća, kojem pripadaju i najraniji primjeri nišana u Bosni I Hercegovini. Na lokalitetu Crkvina istraživači su evidentirali građevinu koja nikad nije istraživana. == Literatura == * [[Šefik Bešlagić]], Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED * [[Pavao Anđelić]] - Osnovne značajke teritorijalnopolitičke organizacije u srednjovjekovnoj Bosni”, u Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne. Sarajevo: "Svjetlost", 1982, 9-25. * [[Vesna Mušeta-Aščerić]] -Srednjovjekovna župa Vrhbosna, Problem granica i vlasti”, u: Prilozi. Sarajevo: Institut za istoriju u Sarajevu, 1985, 257-268. * Vesna Mušeta-Aščerić- Srednjovjekovna naselja na mjestu današnjeg Sarajeva”, u: Prilozima istoriji Sarajeva. Sarajevo: Radovi sa naučnog simpozijuma «Pola milenija Sarajeva» održanog od 19. do 21 marta 1993. godine, Institut za istoriju i Orijentalni institut, 1997, 36. == Reference == {{Refspisak|2}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Trnovu (FBiH)]] [[Kategorija:Stećci u Trnovu (FBiH)]] jhzcybavw3yi75f7ufckclt6rxyxfx1 0 436576 3427585 3402281 2022-08-10T19:54:49Z Zavičajac 76629 wikitext text/x-wiki '''Posljednji stećci i prvi nišani''' je kulturološki fenomen na teritoriji Bosne i Hercegovine tokom druge polovine XV i prve polovine XVI stoljeća. == Posljednji stećci == Od ukupnog broja [[stećak]]a, čije podizanje je počelo u XII stoljeću, 95,5 % su ležeći – ploče, sanduci i sljemenjaci. Oko 4,5% su uspravni stećci, od toga 3,9 stubovi i 0,6% krstače. Po vremenu nastanka, uspravni stećci spadaju u kraj perioda stećaka. Teritorij i vrijeme njihovog nastanka kao i neka druga svojstva potvrđuju da su nastali pod uticajem muslimanskih nišana. U velikom broju slučajeva u nekropolama sa stećcima su stara muslimanska groblja sa nišanima, koji su, sa druge strane, po svojim osobinama u mnogo čemu slični stećcima. Teritorijalna bliskost i svaka druga sličnost se vremenski odnosi na period druge polovine XV i prve polovine XVI stoljeća. To je vrijeme kada je [[Bosna u srednjem vijeku|srednjovjekovna bosanska država]] izgubila samostalnost i došla pod vlast [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]]. Najznačajnija je, međutim, činjenica da se u to vrijeme sami stećci, kao nadgrobnici domaćih kršćana i sljedbenika Crkve bosanske, klešu i postavljaju uspravno. Tako, uz ležeće oblike – ploče, sanduke i sljemenjake – sada počinju da se postavljaju stele, stubovi, obelisci i prelazni oblici ka nišanima. Oblici stećaka orijentalnog porijekla značili su njihovo završno poglavlje. Novi oblici, uz znak krsta, postali su trajni grobni znak. Krstače su pretežno originalno oblikovane, sa velikom okruglom glavom i tek naznačenim poprečnim krakovima. Najviše ih je u zeničko – travničkom području. <ref name="Mazalić"/> Lagano prodiranje nišana na istočna područja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] tokom XV stoljeća, koje je moguće pratiti i brojnim natpisima na nišanima, kulminiralo je u nišanu brojnih razmjera iz Donjih Bakića kod Olova čiji harmonični ukras pripada onom po kojem se prepoznaju stećci, uklesani u ovoj namjeni, možda posljednji put. <ref name="Miletić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci |title=Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije |work= Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> === Hrišćanski nišani === Nad izvjesnim brojem hrišćanskih grobova toga vremena stoje spomenici koji se ni po čemu ne razlikuju od nišana osim što je na njima isklesan krst ili natpis po kojem se zna da je ukopani bio hrišćanin (pripadnik katoličanstva, pravoslavlja ili Crkve bosanske). Takvi nadgrobnici se nazivaju hrišćanski nišani. <ref name="Mazalić">{{Cite web |url= http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1957/6-1957.pdf |title= ĐOKO MAZALIĆ: HRIŠĆANSKI NIŠANI U OKOLINI TRAVNIKA |work= |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Najčešće su to uspravne ploče sa zaobljenjem na vrhu. Ispod oblog dijela imaju često dva zaobljena ispupčenja. Na nekim se ne nalazi ni znak krsta. Spomenici ovog tipa redovno se nalaze u krajevima koji su ranije bili udaljeni od osmanskih naselja. Umjesto stećaka, nadgrobne spomenike nišanskog oblika, pa i bez znaka krsta, zadržavajući još bojažljivo poneki običajni simbolični znak sa ranijih stećaka, podizali su hrišćani, u novim istorijskim uslovima. Iz pregleda spomenika pod imenom hrišćanski nišan može se, s više ili manje postepenosti, uočiti prelaz iz ležeće forme stećka, preko uspravne masivne prizmatične forme, na nišanski oblik, do na kraju i na sam pravilan krst. == Pojava nišana u Bosni == Nišani su nadgrobnici koji se podižu pripadnicima islamske vjeroispovjesti. Naziv je uzet iz turskog i perzijskog jezika a ima i druga značenja (meta, orden i dar). [[Arapi]], kao prvi nosioci [[islam]]a, nisu poznavali nadgrobnike u obliku nišana. Turci [[Seldžuci]] su svoje nadgrobnike klesali u obliku stela raznih oblika. Oblik stele Seldžuci su preuzeli od [[Gruzijci|Gruzijaca]] i [[Armeni|Armena]], a ukrašavanje iz Perzije. Drugim riječima seldžučka stela je kombinacija armensko-gruzijskog nadgrobnika udruženog sa centralno-azijskim i perzisko-islamskim kulturnim naslijeđem. Stele se završavaju ravno ili kao krov na dvije ili tri vode. Drugi tip nišana - nišan sa turbanom - u svojoj osnovi je originalan seldžučki tip nadgrobnika. Sedžučki nišani bili su ukrašavani simbolima i figuralnim motivima. Dolaskom [[Osmansko carstvo|Osmanlija]] i pojavom islama, nišani postaju nova vrsta nadgrobnika u Bosni. <ref name="Nišani"/> Liberalno seldžučko gledanje na predstave živih bića, doprinijelo je stvaranju povoljne klime da nišani, iako objekti islamske umjetnosti, u Bosni prihvate figuralne predstave stećaka, naročito kao izraz ukorijenjene klesarske tradicije stećaka. U tom periodu je jasno zajedništvo stećaka i nišana. Sami klesari muslimanskih nišana bili su hrišćani a tek u kasnijem periodu i sami muslimani izrađuju nišane sasvim drugačijih oblika. [[File:Nekropola sa stećcima i nišanom, Krupac (74).JPG|mini|desno|Nekropola sa stećcima i nišanima Krupac]] === Oblici === Dolazak [[islam]]a i sam proces islamizacije nije zatirao narodne običaje i navike stanovnika nekadašnjeg [[Kraljevina Bosna|Bosanskog kraljevstva]]. Ova faza obuhvata vremenski period od 15. pa do sredine 17. stoljeća.<ref name="Klinčević">{{Cite web |url= https://www.academia.edu/37177662/Bosanski_ni%C5%A1ani |title=Nihad Klinčević: bosanski nišani |work= www.academia.edu, 2018 |accessdate= 9. 2. 2022}}</ref> Nišani iz ovog perioda se znatno razlikuju po svojim formama i oznakama na njima od čisto osmanlijskih nišana zastupljenih u drugim reginoma i od nišana iz kasnijeg perioda. Odlikuju se jednostavnošću u izradi sa primjesama klesarskih tradicija [[Bosna u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]]. Mogu se svrstati u tri grupe: * U prvu i po svemu sudeći najstariju grupu spadaju nišani forme većih obeliska sa prikraćenim piramidama pri vrhu, na kojima je ispupčenje slično jabuci * Nišani oblika većih rustičnih stela, a završavaju se slično uspravnim stećcima sa krovom na dvije vode * Treću grupu bi sačinjavali nišani sa nevješto izvedenim turbanima, gdje ima čak slučajeva da klesar, ne poznavajući još nišan sa turbanom, stavlja turban direktno na stelu. Sve tri spomenute vrste nišana su brojno zastupljene, posebno u centralnoj i istočnoj Bosni, dok ih je manje u ostalim krajevima. Svi imaju zajedničke osobine: arhaičnih su oblika, dosta grubo klesani. ==== Stećak (obelisk, stub, nišan) u Donjim Bakićima (Olovo) ==== U naselju Bakići kod Olova na lokalitetu Vlaškovac nalazi se, kao dio historijske cjeline i obelisk (stub, nišan). Proglašen je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]. <ref name="Obelisk">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3042 |title=Obelisk u Bakićima |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |accessdate=9. 2. 2017 }}</ref> Dimenzije obeliska su: visina od postolja do četvrtaste piramide 300 cm, do kamene kugle 365 cm i od postolja do samog vrha 410 cm. Visina piramide je 65 cm, visina kamene kugle 45 cm. Spomenik je i bogato ukrašen simboličnim predstavama na sve četiri strane, a ukrasi su podijeljeni po poljima. Mjesto oštrih ivica spomenik ima sa svih strana tordiranu vrpcu kao ornament, koja služi i za diobu ukrasnih polja. Svi ukrasi su rađeni u vidu reljefnih ispupčenja. Osnovni motivi na obelisku su: S-motivi i životinjski lik sa štitom. Potom dolaze spiralni zavoji, grozdovi i tačkice. Kompozicija životinjskog lika sa štitom bi trebalo da označava heraldički znak, ponavlja se na sve četiri strane i jedan je od rijetkih na spomenicima ove vrste u Bosni i Hercegovini. ==== Nišan Mahmuta Brankovića ==== Nišan Mahmuta Brankovića iz Petrova polja u Brankovićima kod [[Rogatica|Rogatice]] je u obliku obeliska , visok 3 m, prenešen u Zemaljski muzej Sarajevo. U natpisu se kaže da je poginuo u boju na Despotovo, da je sahranjen na svojoj baštini (porodično nasljedno imanje) u Polju (napisano je pole jer tada u ćirilici nije bilo slova lj), i na kraju se blagosilja majstor koji je nišan izradio. U ovom natpisu spomenik se zove biljeg. Spomenik je podignut na vlastitom zemljištu, a ne na zajedničkom, što je znak da su u to doba izdiferencirane porodice koje su htjele da imaju porodično groblje i znak da se nije poštovao hrišćanski običaj o pokopavanju uz crkve i na lokalitetima koji su zvanično osvećeni u tu svrhu. Mahmut Branković, prema narodnom predanju, potječe iz despotske porodice [[Brankovići|Brankovića]] koja je prešla na islam. To se vidi i po zajedničkim heraldičkim motivima lava. To znači da je jedan član te vlastelinske kuće prešao na islam i istakao se u borbama sa [[Vukom Grgurevićem]] kod Sarajeva kada je i poginuo. Spomenik je podignut oko 1480. god. Brankovića ima i danas u Rogatici. ==== Nišan Radivoja Oprašića ==== Nišan Radivoja Oprašića bio je podignut na lokalitetu Biljeg, naselje [[Oprašić]], [[Rogatica]] i prenijet u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej u Sarajevu]]. To je obelisk u obliku pravilne četverostrane prizme sa prikraćenom piramidom i loptom na vrhu. Ukrašen je motivima lava, mača, topuza, koplja sa zastavicom, diska, polumjeseca i polujabuke. O Radivoju Oprašiću nema historijskih podataka, ali po detaljima nišana vidi se da je bio pripadnik bosanskog plemstva. Po motivima lava se zaključuje da je kao i Mahmut Branković pripadao feudalnoj porodici Brankovića. Po dolasku Osmanlija, postao je njihov funkcioner, priznat mu je društveni status i ostao u staroj vjeri. ==== Staro groblje Harem ==== Staro groblje zvano Harem kod [[Trnovo (RS)|trnovskog]] naselja [[Turovi]] najilustrativnije oslikava starost istoimenog naselja. Na ovom prostoru brojne su nekropole srednjovjekovnih nagrobnih spomenika. U Haremu se nalazi stari nišan na čijoj jednoj strani jasno se prikazuje muškarac u srednjovjekovnoj kratkoj haljini (čiju ilustraciju možemo vidjeti na stećcima), dok su mu pored glave sunce i mjesec kao simboli dvije slike svijeta. S druge strane je uklesana zemlja. Uz ovaj nišan su raštrkani stari šehidski nišani na kojima su jasno uklesani mačevi, sablje i sjekire i buzdovani. Najveći nišan je na Pašinom mezaru. Vjeruje se da je tu pokopan izvjesni Solan paša koji se protivio sultanovoj volji i koji je skončao u podrumu vratničke tvrđave u Sarajevu. Uspomena na njega je ostala u nazivu Pašine planine koja se nalazi u neposrednoj blizini. Zanimljivo je da nišane ovdašnji mještani svake godine kreće zbog čega se ističu svojom bjelinom. Niko ne zna zašto se kreće, ali svi znaju da je to tradicija i običaj. Ovaj dio groblja je značajno mjesto u selu i po tome što se ispred njih ispraćaju djeca i rodbina, gosti i svatovi.<ref name="Turovi">{{Cite web |url=https://www.epoha.ba/?p=8263 |title=Staro groblje Harem u naselju Turovi kod Trnova |work=www.epoha.ba/ |accessdate=9. 2. 2022}}</ref> === Ukrašavanje === Nišani 15 i 16 vijeka se odlikuju velikim dimenzijama i reljefnim motivima nastalim pod utjecajem klesarske tradicije stećaka. Dolazak novog kulturnog utjecaja sa Istoka veoma teško i sporo je potiskivao stare forme i običaje. Ukrasi na prvim nišanima su čista dekoracija, simboli ili figuralne predstave. Obično su plitko plastični u odnosu na pozadinu ili su samo urezani. Sve su predstave nejednako klesane, uglavnom jednostavno i grubo, mada ima i fino klesanih. Na lokalitetima područja [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Trnovo|Trnova]], [[Kalinovik]]a, [[Rogatica|Rogatice]], Olova, [[Sokolac|Sokoca]], [[Nevesinje|Nevesinja]], [[Prozor]]a, [[Travnik]]a i [[Glamoč]]a postoje 29 nišana na čijim stranicama su figuralni motivi. U 24 slučaju su životinjski motivi: [[ptica]], [[konj]], [[jelen]], srna, [[pas]], [[zmija]], [[lav]] i [[vepar]]. Ljudske figure se javljaju u 19 slučajeva. Dekorativni motivi su: polumjesec, luk sa strijelom, polulopta (jabuka), čomaga (didovski štap), tordirania vrpca, i motivi rata, lova i turnira (sjekira, balta, sablja, bajrak). <ref name="Stup">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3274 |title=Mezarje Velika drveta na Ilidži |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |accessdate=29. 10. 2021 }}</ref> <ref name="Krupac">{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2974 |title= Nekropola sa stećcima i nišanima u Krupcu |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |accessdate= 9. 2. 2017 }}</ref> === Natpisi === Nišani toga vremena nemaju natpise na orijentalnim jezicima, već na bosanskoj ćirilici ([[bosančica]]), kakvi se javljaju i na stećcima. Zna se za sedam natpisa na nišanima pisanih bosančicom. Svi nišani sa natpisima imaju dosta zajedničkog sa stećcima, a malo zajedničkog sa kasnije podizanim nišanima. Pisani su istim pismom i slovima istog oblika. I u natpisima stećaka i u natpisima nišana zastupljen je isti izvorni narodni jezik. Zajednički su im karakteristični izrazi kao što su: ASE, ASIE, SIE, BAŠTINA, BILEG i dr. Pisani su istim tehničkim postupkom. Nišani su klesani u istim radionicama, a ponegdje je isti i majstor - klesar. U vezi sa ovim je zanimljiv arhivski podatak o jednom klesaru iz Sarajeva. Godine 1528 spominje se taščija (klesar) Mahmut, sin Vukmanov, koji živi i radi u Sagr Hadži Alijinoj mahali u Sarajevu. Mahmut je, prešavši na islam, nastavio očev zanat. Iz svega navedenog proizilazi zaključak da je umjetnički uticaj stećaka na nišane sa natpisima bosančicom bio veoma jak.<ref name="Nišani">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/114237216/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Ni%C5%A1ani-XV-i-XVI-vijeka-u-Bosni-i-Hercegovini |title= Šefik Bešlagić: Nišani XV i XVI vijeka Bosne i Hercegovine |work=ANUBIH, DJELA, KNJIGA LIII - Odjeljenje društvenih nauka, Sarajevo 1978.|accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Preostali nišani sa epitafima na bosanskoj ćirilici: Radilovića nišan u Čadovini, Nišan Skendera iz Fatnice, Nišan Sulimana Oškupice iz Dumanjića, nišan iz Govedovića ([[Kalinovik]]). == Literatura == * [[Šefik Bešlagić]], Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST * Drago Vidović, SIMBOLIČNE PREDSTAVE NA STEĆCIMA == Reference == {{Refspisak|2}} [[Kategorija:Rogatica]] [[Kategorija:Olovo]] [[Kategorija:Stećci]] sthyh4l08zpj4q4bt7pdlv30v3fxga0 0 445967 3427576 3417997 2022-08-10T17:42:25Z Zavičajac 76629 wikitext text/x-wiki [[File:Officers Pavilions 06.jpg|mini|desno|Oficirski paviljoni u Sarajevu - jedna od zgrada]] '''Oficirski paviljoni u Sarajevu''' nalaze se u općini Centar u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Bosna i Hercegovina]]. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 26. oktobra 2010. godine, donijela je odluku da se paviljoni proglase za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3305 |title= Oficirski paviljoni u Sarajevu|work= Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 13. 9. 2016}}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem |sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, [[Amra Hadžimuhamedović]] (predsjedavajuća), [[Dubravko Lovrenović]] i [[Ljiljana Ševo]]. Nacionalni spomenik se sastoji od 5 stambenih objekata, slobodne površine i ograde. == Lokacija == Paviljoni se nalaze u naselju [[Marijin Dvor]], uz [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej]], korito rijeke [[Miljacka|Miljacke]], i zgrade [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] i [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamenta BiH]]. == Historija == Oficirski paviljoni izgrađeni su između 1909. i 1914. godine, kada su graditelji bili pod uticajem ideja [[Secesijska arhitektura|secesije]], s tim da su na objektima prisutni elementi koji upućuju na [[Historicistička arhitektura u Bosni i Hercegovini|historicizam]]<ref name="Kurto">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/110904578/Kurto-ARHITEKTURA-BIH-Razvoj-Bosanskog-Stila |title= Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>. Autor urbanističkog rješenja, kao i vjerovatni projektant pojedinih objekata je arhitekta [[Rudolf Tenies]]. Nakon završetka [[Prvi svjetski rat|I svjetskog rata]], u paviljone uselili su se vojni službenici [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], kasnije [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Tokom [[Drugi svjetski rat|II svjetskog rata]], nisu oštećeni, a nakon završetka rata, stambeni objekti su [[Nacionalizacija|nacionalizovani]]. Šezdesetih godina XX vijeka, u centralnom dijelu kompleksa porušena je fontana i izgrađena je nova stambena zgrada. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|zadnjeg rata u BiH]] (period 1992-95) svi objekti pretrpjeli su znatna oštećenja. Nakon 1995. godine, izvršena je opravka. Određene stambene jedinice adaptirane su u poslovne prostore. == Opis == Oficirski paviljoni koncipirani su kao slobodnostojeće stambene palate orijentisane ka unutrašnjem, zajedničkom prostoru koji je prvobitno bio riješen kao park sa travnjacima, srednjim i visokim zelenilom, stazama i vodoskokom u sredini. Objekti su slobodno raspoređeni po obodu pravougaone parcele površine od 8800 m2. Graditeljska cjelina se sastoji od ukupno 5 stambenih objekata različitih tlocrtnih oblika. Spratnost je Sut+P+2, s tim da se u svim objektima nalaze potkrovni prostori koji su po pravilu adaptirani u stambene jedinice. Kod svih 5 objekata sobe su, bez obzira na orijentaciju, usmjerene prema ulici. Kuhinje, trpezarije, djevojačke sobe i mokri čvorovi orijentisani su prema unutrašnjem dvorištu. U pogledu obrade uličnih fasada zapaža se stroga i simetrična neorenesansna kompozicija (historicizam), sa floralnim elementima koji upućuju na uticaje secesije. Prizemlje i spratovi odvojeni su vijencem jednostavne profilacije, ispod kojeg se nalazi friz visine 60cm na kojem se nalaze triglife i metope. U centralnom dijelu prizemlja nalazi se ulazni portal iznad kojeg se nalazi plitki reljefni medaljon sa portretom Marsa – rimskog boga rata, uokviren lovorovim vijencem, a na bokovima floralni dekorativni elementi – četvorolisne rozete). Sve zgrade koje pripadaju graditeljskoj cjelini se nalaze u vrlo dobrom konstruktivnom stanju. == Literatura == * Alija Bejtić -Ulice i trgovi Sarajeva. Sarajevo: Muzej grada Sarajeva 1973. Godine * Borislav Spasojević -Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu. Sarajevo: Svjetlost, 1988. == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]] {{Commonscat|Officers Pavilions (Sarajevo)}} 3o8f1u4979x17q3ll5vow3i9yho00w2 0 445996 3427577 3396503 2022-08-10T18:17:05Z Zavičajac 76629 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sarajevo Post01.jpg|mini|desno|300px|Zgrada glavne pošte]] '''Secesijska arhitektura u Bosni i Hercegovini''' javlja se na samom početku [[20. vijek]]a pod uticajem međunarodnog pokreta u [[umjetnost]]i sa kraja [[19. vijek]]a. [[Secesijska arhitektura]] je složena umjetnička pojava i prvenstveno predstavlja izraz i shvatanje upotrebe ukrasnih elemenata. Suština nove umjetnosti nije vječna i kanonizirana ljepota, nego odraz duha svoga vremena. Glavni elementi prepoznatljivosti secesijske arhitekture su raščlanjenost elemeneta i dekorativnost. == Secesijska arhitektura u Bosni i Hercegovini == Secesijska arhitektura u Bosni i Hercegovini se pojavila zajedno sa političkim smjerovima koji su nastojali da odcijepe [[Kultura Bosne i Hercegovine|bosansku kulturu]] od njenih prijašnjih udruženja i [[Kulturalna asimilacija|asimiliraju]] je u evropski kolotok. Za svjetsku izložbu u [[Pariz]]u 1900. godine arhitekta [[Zemaljska vlada|Zemaljske vlade u Sarajevu]] [[Karlo Panek]], projektirao je paviljon Bosne i Hercegovine, koji je predstavljao simbolički sklop graditeljskih oblika različitih epoha. Dominirali su oblici [[Islamska umjetnost|islamske umjetnosti]], kao izraz bosanskohercegovačkog podneblja.<ref name="Kurto">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/110904578/Kurto-ARHITEKTURA-BIH-Razvoj-Bosanskog-Stila |title=Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila |work= |accessdate=9. 2. 2017}}</ref> Paviljon je sadržavao i elemente secesijske umjetnosti iskazani u biomorfnoj stiliziranoj ornamentici (zmijolike linije, floralna dekoracija, dinamika motiva). Za svoje djelo Panek dobio je nagradu francuskog ministra. Osnovni vid izražavanja secesijske arhitekture u Bosni i Hercegovini podrazumjevao je odvajanje od [[Historicistička arhitektura u Bosni i Hercegovini|historicizma]] i kulturoloških aspekata društva. === Stambeni objekti === Daljni razvoj obilježen je dominacijom dekorativnog shvatanja nove arhitekture. Njen duh najbogatije se izrazio u stambenoj arhitekturi (stambena vila, zgrade kolektivnog stanovanja, najamne stambene zgrade, stambena palača), prvenstveno što je najzastupljenija, ali i zbog slobodnijeg odnosa prema ovoj arhitektonskoj temi. Posebno pažljivo i studiozno rješavana su unutrašnja pročelja, okrenuta ka jugu, najčešće u vidu lođa u drvenoj konstrukciji, u finoj i bogatoj izvedbi. Tako stambena zgrada dobiva dva pročelja, ono više reprezentativno, prema ulici, i drugo više intimno, prema dvorištu, stilski jedinstvena, oblikovana različito. <ref name="Kurto"/> Poznatiji objekti u stilu secesije su: * [[Palata Ješue D. Saloma]] izgrađena je 1901. godine. Autor projekta je arhitekt [[Josip Vancaš]].<ref name="Spasojević">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/110738844/B-spasojevic-Arhitektura-Stambenih-Palata-Austrougarskog-Perioda-u-Sarajevu-1999-Drugo-Izdanje |title= Borislav Spasojević: Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu-|work= RABIC Sarajevo, 1999 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> * [[Stambeno-poslovna zgrada u ulici Mula Mustafe Bašeskije]], po projektu Josipa Vancaša iz 1900.<ref>{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Sarajevo_Zgrada%20MMBaseskije%20kompl%20BOS.pdf |title= Zgrada u ulici Mula Mustafe Bašeksije u Sarajevu |work= Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 13. 9. 2018 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> * [[Stambeno-poslovna zgrada u ulici Maršala Tita 27 (Sarajevo)]], projektant nepoznat * [[Salomova palata]] u Titovoj ulici u Sarajevu, izgradjena 1912. godine. Autor projekta je [[Rudolf Tenies]]. * [[Palata Musafija]] u Sarajevu izgrađena je 1913. godine po projektu [[Josip Pospišil|Josipa Pospišila]].<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Sarajevo_Musafija%20palata%20SR.pdf |title=Palata Musafija |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 9. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> * [[Zgrada "Napretka"]], po projektu Dionis Sunko. * [[Zgrada Srpskog kulturno-prosvjetnog društva "Prosvjeta"]]po projektu [[Miloš Miladinović|Miloša Miladinovića]] * [[Oficirski paviljoni]], izgrađeni između 1909. i 1914. godine. Autor urbanističkog rješenja, kao i projektant pojedinih objekata je [[Rudolf Tenies]].<ref>{{Cite web|url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=12|title= Oficirski paviljoni u Sarajevu|work= kons.gov.ba|accessdate= 13. 9. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> * [[Grupa zgrada u Kotromanićevoj ulici]] === Sakralni objekti === Vjerski objekti izgrađeni u periodu 1900-1918. nisu rađeni u duhu secesijske umjetnosti. Svi ovi objekti izgrađeni su u duhu historicizma u skladu sa ustaljenim pravilima primjene historijskih stilova i njihovih semantičkih značenja. Secesijski oblici javljaju se na nekoliko vjerskih objekata kao detalji: na zvoniku [[Crkva svetog Ilije (Zenica)|crkve svetog Ilije u Zenici]], iznad portala župne crkve u [[Bugojno|Bugojnu]] i crkvi ženskog samostana u Čardaku kod [[Modriča|Modriče]].<ref name="Kurto"/> === Ostali objekti === Secesijska obilježja poprimaju i industrijski objekti, banke i pošte: * [[Tvornica vagona]] * [[Paromlin u Sarajevu]]. * [[Fabrika ćilima Sarajevo]] 1912. godine, objekat je sa najljepšim secesijskim pročelje.<ref name="Kurto"/> * [[Banka na Obali]] kod mosta Drvenija u Sarajevu<ref name="Spomenik">{{Cite web|url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=12|title= Zgrada Banke na Obali|work= Komisija za nacionalne spomenike|accessdate= 13. 9. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> * [[Gradsko kupatilo u Mostaru]] sa svojim arhaičko-orijentalnim elementima je primjer secesijskog istraživanja u raznim smjerovima.<ref name="Pašić">{{Cite web |url= http://www.cidom.org/wp-content/uploads/2015/12/Amir-Pašić-Arhitektura-BH-1878-1918_opt.pdf |title= Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine, Austrougarski period (1878-1918) |work=Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za historiju, Sarajevo. 2014 |accessdate= 10. 9. 2017}}</ref> * [[Zgrada glavne pošte u Sarajevu]] iz 1913. godine Josipa Vancaša predstavlja najmonumentalnije djelo secesije u BiH. * [[Zgrada Klostera i Zgrada I zasjedanja AVNOJ-a]] === Dekorativni oblici === Razvoj secesijske arhitekture obilježen je dominacije dekorativnog shvatanja. U Bosni i Hercegovini arhitekte su se oslanjale na bečke uzore, a Wagnerova arhitektura je najviše interpretirana. Najtipičniji oblici dekoracije su: biomorfne stilizacije, floralni ornamenti, ritmizirane linije, nabujale vitice, polipi, glava Meduze sa zmijama. Horizontalno tekući dekorativni motiv, često je primjenjivan i u različitim rješenjima. Floralni motiv je najčešće na portalima i to na dijelovima od kovanog željeza. Motiv cvijeta javlja se na zidnoj ravni (kultivirani malter). Prisutni su cvjetovi: perunike, orhideje, ljubičice, a ponajviše blještavog suncokreta i kestena. Maskeron, u vidu glave žene sa obiljem traka i vitica koje se spuštaju niz međuprozorske stupce, ponekad je dominantan motiv na pročelju, ali i u zoni atike. Rokoko vjenčići i girlande, u Beču kao izraz mjesta, u Sarajevu su se često koristili. Najčešće kiparske teme su atlanti koji podupiru doksat ili piramidalna kompozicija u zoni atike koja naglašava ugao građevine. == Literatura == * [[Ibrahim Krzović]] - Arhitektura secesije u Bosni i Hercegovini, Kulturno naslijeđe, Sarajevo * [[Nedžad Kurto]] - Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo. * Jela Božić, -Arhitekt Josip pl. Vancaš, Značaj i doprinos arhitekturi Sarajeva u periodu austrougarske uprave, doktorska disertacija, Sarajevo, 1989. == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Arhitektura u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Arhitektura]] t9sn7paijakb7djefy16hg6ga8hywsf 0 450832 3427595 3085545 2022-08-11T03:33:36Z Nerko65 55647 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} '''Zoran Šerbedžija''' (rođen u [[Sarajevo|Sarajevu]]) je [[njemačka|njemački]] i bivši [[Jugoslavija|jugoslavenski]] gitarist, pjevač, tekstopisac i producent. Tokom muzičke karijere svirao je u mnogim tada popularnim jugoslavenskim pop rok grupama.<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/de/artist/930223-Zoran-Šerbedžija|title= ''Zoran Šerbedžija''|work= discogs.com|access-date= 10. 8. 2022}}</ref> Tako je 1988. kao gitarist prešao u grupu [[Valentino]] s kojom je snimio album [[No. 4 (album)|No. 4]]<ref>{{Cite web|url= https://www.last.fm/music/Valentino/+wiki|title= ''Valentino: Biography''|work= last.fm|access-date= 10. 8. 2022}}</ref>, a zatim je iste godine svirao bas-gitaru na trećem albumu [[Crvena jabuka|Crvene jabuke]] ''"[[Sanjati (album)|Sanjati]]"''. Bio je tonski inženjer na [[Bombaj Štampa (album)|prvom albumu]] rok grupe [[Bombaj štampa]], a na drugom albumu ''"[[Ja mnogo bolje letim sam]]"'' svirao je električnu gitaru. <ref>Zoran Šerbedžija (gitara, 1982-92), https://rateyourmusic.com/artist/bombaj_stampa</ref> Također, svirao je i sa raznim muzičarima kao što su [[Gino Banana]], [[Žanil_Tataj]], [[Dušan Svilar]], [[Goca Tržan]], Čika Joca & Zmajevi i grupa [[Soko (grupa)|Soko]]. Sarađivao je i sa [[Branimir Štulić|Branimirom Štulićem]] iz grupe [[Azra (grupa)|Azra]]<ref>Gitara, bek-vokali – Zoran Šerbedžija, https://www.discogs.com/de/Azra-Blas%C3%A9/release/2003915</ref> kada su radili na snimanju albuma ''"[[Blase (album)|Blase]]"''. Njegov najnoviji album ,''"[[Vrijeme za nas]]"'' trenutno se realizira zajedno s hrvatskom pjevačicom [[Alka Vuica|Alkom Vujicom]]. Šerbedžija živi u [[Njemačka|Njemačkoj]] gdje radi kao gitarist, pjevač, tekstopisac i kompozitor. Sarađuje s umjetnicima kao što su [[Herman Rarebell]] ([[Scorpions]]), producent [[Ralf Goldkind]] ili njemački glumac [[Claude-Oliver Rudolph]]. == Muzički primjeri == * [https://www.youtube.com/watch?v=R00f-kQhGeE, Zoran Šerbedžija - (solo gitara)] * [https://www.youtube.com/watch?v=E_LxDqBn6A0, Zoran Šerbedžija feat. Gino (Kultur Shock) - Mi Unico (OFFICIAL VIDEO) 2017] * [https://www.youtube.com/watch?v=dFbZr5EoBLI, Vidimo se u Sarajevu-Amila Sulejmanovic i Zoran Serbedzija (23.04.2018)] * [https://www.youtube.com/watch?v=P8ryaeDM7aE, Alka Vuica feat. Zoran Šerbedžija - Božić je] * [https://www.youtube.com/watch?v=N4LNdX1XF7M, Zoran Šerbedžija - Dobar ili loš (OFFICIAL VIDEO) 2015] == Reference == {{refspisak}} {{Crvena jabuka}} {{DEFAULTSORT:Šerbedžija, Zoran}} [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] 65tor52mn3k4p2qeqfxreqe5pg4qhcb 0 461612 3427573 3321455 2022-08-10T15:51:04Z Stephan1000000 115208 |broj_sezona wikitext text/x-wiki {{Infokutija TV-emisija |ime=Stranger Things |prvo_emitiranje=15. juli 2016. |producenti= |montaža= |lokacija= |kinematografija= |trajanje= |produkcijska_kompanija=[[21 Laps Entertainment Monkey Massacre]] |distributer=[[Netflix|Netflix Streaming Services]] |zadnje_emitiranje= |spisak_epizoda= |u_BiH= |prethodno= |sljedeće= |povezano= |web_stranica= |naslov_web_stranice= |web_stranica_produkcije= |naslov_web_stranica_produkcije= |izvršni_producenti=[[Shawn Levy]] <br/> [[Dan Cohen]] <br/> [[Iain Paterson]] <br/> [[Paul Reiser]] <br/> [[Braća Duffer]] <br/> [[Curtis Gwinn]] <br/> [[Amy Seimetz]] |broj_epizoda=25 |slika=Stranger Things logo.png |pisac= |veličina_slike=250px |opis_slike=Logo serije |originalni_naslov=Stranger Things |žanr=[[Drama]] |autor=[[Braća Duffer]] |bazirano_na= |razvoj= |scenarij= |broj_sezona=4 |priča= |režiser= |glumci={{Plainlist| *[[Winona Ryder]] *[[David Harbour]] *[[Finn Wolfhard]] *[[Millie Bobby Brown]] *[[Gaten Matarazzo]] *[[Caleb McLaughlin]] *[[Natalia Dyer]] *[[Charlie Heaton]] *[[Joe Keery]] *[[Cara Buono]] *[[Gaten Matarazzo]] *[[Noah Schnapp]] }} |pripovjedač= |kompozitor_muzičke_teme= |uvodna_tema= |država=[[Sjedinjene Američke Države|SAD]] |jezik=[[Engleski jezik|Engleski]] |imdb=4574334 }} '''Stranger Things''' [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je naučno-fantastična serija kreirana od strane braće Duffer, a emitira se na [[Netflix]]u. Jedna je od najgledanijih TV serija na svijetu.<ref>{{Cite web|url=https://observer.com/2018/02/stranger-things-ratings-netflix-amazon-video-hulu-details/|title=‘Stranger Things’ Is the Most Popular Streaming Show in the World|date=27. 2. 2018|website=Observer|language=en-US|access-date=21. 3. 2020}}</ref> Premijerno je prikazana na Netflixu 15. jula 2016. godine. Radnja se odvija 1980. godine u izmišljenom gradiću u [[Indiana|Indiani]], Hawkinsu. Prva sezona je fokusirana na nestanak mladog dječaka, nadnaravne aktivnosti u gradiću i na pojavljivanje misteriozne djevojčice sa telekinetičkim sposobnostima. Stavljajući radnju serije u osamdesete, braća Duffer na taj način stavljaju fokus na pop-muziku tadašnjeg doba, dok su na neke aspekte iz filmografskog ugla najviše uticali [[Steven Spielberg]], [[John Carpenter]] i [[Stephen King]], kao i poznati anime i video-igre. Takođe, svojevrsnu inspiraciju su pronašli i u neobičnim eksperimentima tokom [[yHladni rat|Hladnog rata]], kao i u nekim od postojećih teorija zavjere koje uključuju tajne vladine eksperimente. Serija je pobrala odlične kritike za karakterizaciju samih likova, atmosferu, glumu, soundtrack, režiju i scenarij time dajući počast filmovima iz 1980-ih. Dobila je mnoštvo nagrada i nominacija, uključujući 31 nominaciju za prestižnu TV nagradu Emmy, četiri nominacije za [[Zlatni globus]], jednu [[BAFTA]]-inu nominaciju, dvije nominacije Udruženja režisera Amerike, tri nominacije od strane Udruženja scenarista Amerike, te tri Grammyjeve nominacije. Osvojila je nagradu za najbolju glumačku ekipu u dramskoj TV seriji, dvije nagrade Američkog filmskog instituta, nagradu Udruženja filmskih kritičara i tri nagrade od strane samih gledaoca (People's Choice Awards). U septembru 2019. je najavljena četvrta sezona serije. Braća Duffer su izjavili da će se serija završiti tokom četvrte ili pete sezone. == Kratki uvod u seriju == Radnja se proteže na nekoliko mjeseci, pa čak i nekoliko godina, u periodu između 1983. i 1985. godine. Jedne novembarske večeri 1983. godine, u Hawkinsu nestaje dvanaestogodišnjak Will Byers. Jedini trag nestanka je njegov bicikl. Za Willom tragaju dječakova majka Joyce, lokalni šerif Jim Hopper, te grupa prijatelja koju predvodi Mike Wheeler sa misterioznom djevojčicom, Eleven, koja ima psihičke moći. Istovremeno, grad je poprište nadnaravnih pojava povezanih sa Nacionalnim laboratorijem u Hawkinsu, kojim upravlja Ministarstvo energetike SAD i Centralna obavještajna agencija, čiji rad u okviru MKULTRA projekta ne izgleda nepovezano sa Willovim nestankom. == Glumačka postava == * [[Winona Ryder]] kao ''Joyce Byers'', majka Jonathana i nestalog Willa * [[David Harbour]] kao ''Jim Hopper,'' gradski šef policije * [[Finn Wolfhard kao]] ''Mike Wheeler'', Willov prijatelj, Nancyin brat i Karenin sin * Millie Bobby Brown kao ''Eleven'', tinejdžerka sa telekinetičkim moćima * Gaten Matarazzo kao ''Dustin Henderson'', Willov prijatelj, ponekad zvan "Toothless", jer ima kleidokranijalnu displaziju * Caleb McLaughlin kao ''Lucas Sinclair'', Ericin stariji brat * Natalia Dyer kao ''Nancy Wheeler'', Mikeova starija sestra i Karenina kćerka * Charlie Heaton kao ''Jonathan Byers'', Willov stariji brat i Joycein sin * Clara Buono kao ''Karen Wheeler'', Nancyina i Mikeova majka * Noah Schnapp kao ''Will Byers'', glavni akter serije, Joycein sin i Jonathanov brat * Sadie Sink kao ''Max Mayfield'' alias "''MadMax''", Billyjeva mlađa polusestra (od 2. sezone) * Dacre Montgomery kao ''Billy Hargrove'', polubrat Max Mayfield (od 2. sezone) * Joe Keery kao ''Steve Harrington,'' u početku Nancyin dečko * Priah Ferguson kao ''Erica Sinclair'', Lucasova mlađa sestra (od 2. sezone) == Epizode == === Prva sezona (2016.) === # Chapter One: The Vanishing of Will Byers # Chapter Two: The Weirdo on Maple Street # Chapter Three: Holly, Jolly # Chapter Four: The Body # Chapter Five: The Flea and the Acrobat # Chapter Six: The Monster # Chapter Seven: The Bathtub # Chapter Eight: The Upside Down === Druga sezona (2017.) === # Chapter One: MadMax # Chapter Two: Trick or Treat Freak # Chapter Three: The Pollywog # Chapter Four: Will The Wise # Chapter Five: Dig Dug # Chapter Six: The Spy # Chapter Seven: The Lost Sister # Chapter Eight: The Mind Flayer # Chapter Nine: The Gate === Treća sezona (2019.) === # Chapter One: Suzie, Do You Copy? # Chapter Two: The Mall Rats # Chapter Three: The Case of Missing Lifeguard # Chapter Four: The Sauna Test # Chapter Five: The Flayed # Chapter Six: E Pluribus Unum # Chapter Seven: The Bite # Chapter Eight: The Battle of the Starcourt === Četvrta sezona (2020.) === # Chapter One: The Hellfire Club <small><u>Napomena: U toku je snimanje četvrte sezone!</u></small> == Kritike == Prema [[Symphony Advanced Media]] (SymphonyAM), seriju je tokom prvih šesnaest dana emitiranja pogledalo 8,2 miliona ljudi.<ref>{{Cite web|url=https://www.businessinsider.fr/us/stranger-things-netflix-ratings-2016-8|title=Millions of people have already watched 'Stranger Things,' and it's one of Netflix's biggest hits|last=McAlone|first=Nathan|date=10. 8. 2016|website=Business Insider France|language=fr|access-date=21. 3. 2020}}</ref> Serija je proglašena za jednu od najgledanijih na svijetu u 2017. i 2018. godini. Treća sezona je oborila rekord gledanosti, te je po Netflixovim podacima seriju pogledalo više od 40,7 miliona korisnika na njihovoj platformi. Serija je pokupila dobre kritike s obje strane: i od filmskih kritičara i od samih gledatelja. Stranica Rotten Tomatoes joj je dala ocjenu 90%, na temelju 30 recenzija, sa prosječnom ocjenom 7,8/10. Većina recenzenata seriju opisuje "uzbudljivom, srceparajućom, a ponekad i zastrašujućom." Na Metacriticu, serija bilježi skor 75/100 na temelju 30 recenzija, što ukazuje na općenito povoljne kritike. IMDb joj je dao ocjenu 9,1/10. Časopis [[The Guardian]] je svrstao u 3 najbolje serije u 2016. godini, dok je [[Rolling Stone (časopis)|Rolling Stone]] klasificirao u top 10. serija 2017. godine == Reference == <references /> [[Kategorija:Američke TV-serije sa početkom prikazivanja 2016.]] [[Kategorija:Američke dramske serije iz 2010-ih]] [[Kategorija:Američke horor serije iz 2010-ih]] [[Kategorija:Američke misterijske serije iz 2010-ih]] [[Kategorija:TV-emisije na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Američke naučnofantastične serije iz 2010-ih]] [[Kategorija:TV-serije u produkciji Netflixa]] [[Kategorija:Američke dramske serije iz 2020-ih]] [[Kategorija:Američke naučnofantastične serije iz 2020-ih]] [[Kategorija:Američke horor serije iz 2020-ih]] kpwxj3595tk52fv7m0779tp1c4gtrf2 3427574 3427573 2022-08-10T15:51:25Z Stephan1000000 115208 broj_epizoda wikitext text/x-wiki {{Infokutija TV-emisija |ime=Stranger Things |prvo_emitiranje=15. juli 2016. |producenti= |montaža= |lokacija= |kinematografija= |trajanje= |produkcijska_kompanija=[[21 Laps Entertainment Monkey Massacre]] |distributer=[[Netflix|Netflix Streaming Services]] |zadnje_emitiranje= |spisak_epizoda= |u_BiH= |prethodno= |sljedeće= |povezano= |web_stranica= |naslov_web_stranice= |web_stranica_produkcije= |naslov_web_stranica_produkcije= |izvršni_producenti=[[Shawn Levy]] <br/> [[Dan Cohen]] <br/> [[Iain Paterson]] <br/> [[Paul Reiser]] <br/> [[Braća Duffer]] <br/> [[Curtis Gwinn]] <br/> [[Amy Seimetz]] |broj_epizoda=34 |slika=Stranger Things logo.png |pisac= |veličina_slike=250px |opis_slike=Logo serije |originalni_naslov=Stranger Things |žanr=[[Drama]] |autor=[[Braća Duffer]] |bazirano_na= |razvoj= |scenarij= |broj_sezona=4 |priča= |režiser= |glumci={{Plainlist| *[[Winona Ryder]] *[[David Harbour]] *[[Finn Wolfhard]] *[[Millie Bobby Brown]] *[[Gaten Matarazzo]] *[[Caleb McLaughlin]] *[[Natalia Dyer]] *[[Charlie Heaton]] *[[Joe Keery]] *[[Cara Buono]] *[[Gaten Matarazzo]] *[[Noah Schnapp]] }} |pripovjedač= |kompozitor_muzičke_teme= |uvodna_tema= |država=[[Sjedinjene Američke Države|SAD]] |jezik=[[Engleski jezik|Engleski]] |imdb=4574334 }} '''Stranger Things''' [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je naučno-fantastična serija kreirana od strane braće Duffer, a emitira se na [[Netflix]]u. Jedna je od najgledanijih TV serija na svijetu.<ref>{{Cite web|url=https://observer.com/2018/02/stranger-things-ratings-netflix-amazon-video-hulu-details/|title=‘Stranger Things’ Is the Most Popular Streaming Show in the World|date=27. 2. 2018|website=Observer|language=en-US|access-date=21. 3. 2020}}</ref> Premijerno je prikazana na Netflixu 15. jula 2016. godine. Radnja se odvija 1980. godine u izmišljenom gradiću u [[Indiana|Indiani]], Hawkinsu. Prva sezona je fokusirana na nestanak mladog dječaka, nadnaravne aktivnosti u gradiću i na pojavljivanje misteriozne djevojčice sa telekinetičkim sposobnostima. Stavljajući radnju serije u osamdesete, braća Duffer na taj način stavljaju fokus na pop-muziku tadašnjeg doba, dok su na neke aspekte iz filmografskog ugla najviše uticali [[Steven Spielberg]], [[John Carpenter]] i [[Stephen King]], kao i poznati anime i video-igre. Takođe, svojevrsnu inspiraciju su pronašli i u neobičnim eksperimentima tokom [[yHladni rat|Hladnog rata]], kao i u nekim od postojećih teorija zavjere koje uključuju tajne vladine eksperimente. Serija je pobrala odlične kritike za karakterizaciju samih likova, atmosferu, glumu, soundtrack, režiju i scenarij time dajući počast filmovima iz 1980-ih. Dobila je mnoštvo nagrada i nominacija, uključujući 31 nominaciju za prestižnu TV nagradu Emmy, četiri nominacije za [[Zlatni globus]], jednu [[BAFTA]]-inu nominaciju, dvije nominacije Udruženja režisera Amerike, tri nominacije od strane Udruženja scenarista Amerike, te tri Grammyjeve nominacije. Osvojila je nagradu za najbolju glumačku ekipu u dramskoj TV seriji, dvije nagrade Američkog filmskog instituta, nagradu Udruženja filmskih kritičara i tri nagrade od strane samih gledaoca (People's Choice Awards). U septembru 2019. je najavljena četvrta sezona serije. Braća Duffer su izjavili da će se serija završiti tokom četvrte ili pete sezone. == Kratki uvod u seriju == Radnja se proteže na nekoliko mjeseci, pa čak i nekoliko godina, u periodu između 1983. i 1985. godine. Jedne novembarske večeri 1983. godine, u Hawkinsu nestaje dvanaestogodišnjak Will Byers. Jedini trag nestanka je njegov bicikl. Za Willom tragaju dječakova majka Joyce, lokalni šerif Jim Hopper, te grupa prijatelja koju predvodi Mike Wheeler sa misterioznom djevojčicom, Eleven, koja ima psihičke moći. Istovremeno, grad je poprište nadnaravnih pojava povezanih sa Nacionalnim laboratorijem u Hawkinsu, kojim upravlja Ministarstvo energetike SAD i Centralna obavještajna agencija, čiji rad u okviru MKULTRA projekta ne izgleda nepovezano sa Willovim nestankom. == Glumačka postava == * [[Winona Ryder]] kao ''Joyce Byers'', majka Jonathana i nestalog Willa * [[David Harbour]] kao ''Jim Hopper,'' gradski šef policije * [[Finn Wolfhard kao]] ''Mike Wheeler'', Willov prijatelj, Nancyin brat i Karenin sin * Millie Bobby Brown kao ''Eleven'', tinejdžerka sa telekinetičkim moćima * Gaten Matarazzo kao ''Dustin Henderson'', Willov prijatelj, ponekad zvan "Toothless", jer ima kleidokranijalnu displaziju * Caleb McLaughlin kao ''Lucas Sinclair'', Ericin stariji brat * Natalia Dyer kao ''Nancy Wheeler'', Mikeova starija sestra i Karenina kćerka * Charlie Heaton kao ''Jonathan Byers'', Willov stariji brat i Joycein sin * Clara Buono kao ''Karen Wheeler'', Nancyina i Mikeova majka * Noah Schnapp kao ''Will Byers'', glavni akter serije, Joycein sin i Jonathanov brat * Sadie Sink kao ''Max Mayfield'' alias "''MadMax''", Billyjeva mlađa polusestra (od 2. sezone) * Dacre Montgomery kao ''Billy Hargrove'', polubrat Max Mayfield (od 2. sezone) * Joe Keery kao ''Steve Harrington,'' u početku Nancyin dečko * Priah Ferguson kao ''Erica Sinclair'', Lucasova mlađa sestra (od 2. sezone) == Epizode == === Prva sezona (2016.) === # Chapter One: The Vanishing of Will Byers # Chapter Two: The Weirdo on Maple Street # Chapter Three: Holly, Jolly # Chapter Four: The Body # Chapter Five: The Flea and the Acrobat # Chapter Six: The Monster # Chapter Seven: The Bathtub # Chapter Eight: The Upside Down === Druga sezona (2017.) === # Chapter One: MadMax # Chapter Two: Trick or Treat Freak # Chapter Three: The Pollywog # Chapter Four: Will The Wise # Chapter Five: Dig Dug # Chapter Six: The Spy # Chapter Seven: The Lost Sister # Chapter Eight: The Mind Flayer # Chapter Nine: The Gate === Treća sezona (2019.) === # Chapter One: Suzie, Do You Copy? # Chapter Two: The Mall Rats # Chapter Three: The Case of Missing Lifeguard # Chapter Four: The Sauna Test # Chapter Five: The Flayed # Chapter Six: E Pluribus Unum # Chapter Seven: The Bite # Chapter Eight: The Battle of the Starcourt === Četvrta sezona (2020.) === # Chapter One: The Hellfire Club <small><u>Napomena: U toku je snimanje četvrte sezone!</u></small> == Kritike == Prema [[Symphony Advanced Media]] (SymphonyAM), seriju je tokom prvih šesnaest dana emitiranja pogledalo 8,2 miliona ljudi.<ref>{{Cite web|url=https://www.businessinsider.fr/us/stranger-things-netflix-ratings-2016-8|title=Millions of people have already watched 'Stranger Things,' and it's one of Netflix's biggest hits|last=McAlone|first=Nathan|date=10. 8. 2016|website=Business Insider France|language=fr|access-date=21. 3. 2020}}</ref> Serija je proglašena za jednu od najgledanijih na svijetu u 2017. i 2018. godini. Treća sezona je oborila rekord gledanosti, te je po Netflixovim podacima seriju pogledalo više od 40,7 miliona korisnika na njihovoj platformi. Serija je pokupila dobre kritike s obje strane: i od filmskih kritičara i od samih gledatelja. Stranica Rotten Tomatoes joj je dala ocjenu 90%, na temelju 30 recenzija, sa prosječnom ocjenom 7,8/10. Većina recenzenata seriju opisuje "uzbudljivom, srceparajućom, a ponekad i zastrašujućom." Na Metacriticu, serija bilježi skor 75/100 na temelju 30 recenzija, što ukazuje na općenito povoljne kritike. IMDb joj je dao ocjenu 9,1/10. Časopis [[The Guardian]] je svrstao u 3 najbolje serije u 2016. godini, dok je [[Rolling Stone (časopis)|Rolling Stone]] klasificirao u top 10. serija 2017. godine == Reference == <references /> [[Kategorija:Američke TV-serije sa početkom prikazivanja 2016.]] [[Kategorija:Američke dramske serije iz 2010-ih]] [[Kategorija:Američke horor serije iz 2010-ih]] [[Kategorija:Američke misterijske serije iz 2010-ih]] [[Kategorija:TV-emisije na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Američke naučnofantastične serije iz 2010-ih]] [[Kategorija:TV-serije u produkciji Netflixa]] [[Kategorija:Američke dramske serije iz 2020-ih]] [[Kategorija:Američke naučnofantastične serije iz 2020-ih]] [[Kategorija:Američke horor serije iz 2020-ih]] 8f9fw60ud210pa6p66asvp84tlglyxy 0 477464 3427597 3390482 2022-08-11T06:13:58Z Свифт 14277 wikitext text/x-wiki {{Infokutija automobil | ime = Zastava NTV | slika = Zastava NTV - VS - 72 BrSO - 03.jpg | proizvođač = [[Zastava TERVO]] | kompanija_proizvodnje = | poznat_kao = | produkcija = 2021– | sastavljanje = | prethodnik = | nasljednik = | klasa = terenska vozila | stil_karoserije = | hauba = | platforma = | motor = CUMMINS ISF 3.8 S168 EURO 3, turbodizel, 4-taktni, 4-cilindrični, 3.780 cm3 | transmisija = ALLISON 2500 SP, šestostepeni automatski | međuosovinski_razmak = 3.000 mm | dužina = 5.350 mm | širina = 2.099 mm | visina = 2.495 mm | težina = 5.820 kg | kapacitet_goriva = 120 l | electric_range = | ostalo = | dizajner = }} '''Zastava NTV''' (novo terensko vozilo) je lahko vojno ne/borbeno terenskog vozilo 4x4 koje je namijenjen za prevoz ljudstva, transport oruđa i materijala ukupne mase do 1,4 tone, kao i vuču oruđa i priključnih sredstava mase do 1,7 tona. Razvili su ga zajednički preduzeće [[Zastava TERVO]] iz [[Kragujevac|Kragujevca]] i [[Vojno tehnički insitut]] (VTI) iz [[Beograd]]a. ==Razvoj== Razvoj vozila Zastava NTV 4x4 započeo je kako bi se u [[Vojska Srbije|Vojsci Srbije]] zamjenila čitava flota zastarelih vozila, kao što su [[Puch Pinzgauer|Pinzgauer]], [[TAM 75|TAM 75/80]] i [[TAM-110]], koji vode porijeklo još iz vrijemena [[JNA]] i [[Hladni rat|Hladnog rata]]. Razvijen je u dve verzije 1+2 teretni i 1+8 kombi, a u planu je i razvoj sanitetske varijante, kao i lahko oklopnjene verzije. ==Opis vozila== [[Datoteka:Zastava NTV - Partner 2019 - 3.jpg|mini|desno|230px|Zastava NTV kamionet.]] Zastava Novo terensko vozilo – NTV prijedstavlja višenamjensko funkcionalno vozilo korisne nosivosti 2,5 tone, koje je izuzev motora, mjenjača i nezavisnog sistema vješanja u potpunosti proizvedeno u fabrici Zastava TERVO. Ugrađen je savremeni [[SAD|američki]] motor marke [[Cummins]] ISF 3,8 redni, četvorocilindrični, četvorotaktni, vodom hlađeni, turbo prehranjivan dizel-motor sa hladnjakom usisnog vazduha. [[Datoteka:Zastava NTV 40.13H 2.jpg|mini|lijevo|230px|Zastava NTV u boji peska namijenjen za [[Bliski Istok|bliskoistočno]] i [[Afrika|afričko]] tržište.]] Kočioni sistem je hidraulički sa disk kočnicama na svim točkovima i ABS uređajem i elektronskom raspodijelom kočnih sila. Upravljački mehanizam je hidraulički sa servo dejstvom. Automatski mjenjač američke firme Alison, kao i dvostepeni razvodnik pogona sa hidrodinamičkim prijetvaračem obrtnog momenta. Sistem nezavisnog oslanjanja vozila pruža optimalne vučno-dinamičke karakteristike pri kretanju na terenu, kao i povećanu udobnost pri kretanju na putevima sa savremenim kolovozima. Dimenzije i masa vozila su takve da pružaju mogućnost ugradnje dodatnog tereta u vozilo u smislu balističke zaštite, turele sa naoružanjem, kao i razne opto-elektronske sprave i uređaje. ==Također pogledaj== *[[FAP 1118]] (4t) ==Vanjski linkovi== * [https://zastavatervo.rs Zastava TERVO - Zvanična web stranica] * [http://www.mod.gov.rs/lat/16428/terensko-vozilo-zastava-ntv-pouzdano-u-razlicitim-terenskim-uslovima-16428 Terensko vozilo Zastava NTV pouzdano u različitim terenskim uslovima (MORS, 8.09.2020.)] * [https://www.youtube.com/watch?v=MMYGg59oV3g&t=30s Promocija i test vožnja novog terenskog vozila Zastava NTV (Ministarstvo odbrane i Vojske Srbije - Zvanični kanal)] * [https://www.youtube.com/watch?v=ig0HsJScPlg Novi terenac za VS prošao testove (RTS - Zvanični kanal)] [[Kategorija:Vojna vozila]] 998s02lkp4iu3kgawj88z8vewk4rx6z 3427598 3427597 2022-08-11T06:18:24Z Свифт 14277 /* Opis vozila */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija automobil | ime = Zastava NTV | slika = Zastava NTV - VS - 72 BrSO - 03.jpg | proizvođač = [[Zastava TERVO]] | kompanija_proizvodnje = | poznat_kao = | produkcija = 2021– | sastavljanje = | prethodnik = | nasljednik = | klasa = terenska vozila | stil_karoserije = | hauba = | platforma = | motor = CUMMINS ISF 3.8 S168 EURO 3, turbodizel, 4-taktni, 4-cilindrični, 3.780 cm3 | transmisija = ALLISON 2500 SP, šestostepeni automatski | međuosovinski_razmak = 3.000 mm | dužina = 5.350 mm | širina = 2.099 mm | visina = 2.495 mm | težina = 5.820 kg | kapacitet_goriva = 120 l | electric_range = | ostalo = | dizajner = }} '''Zastava NTV''' (novo terensko vozilo) je lahko vojno ne/borbeno terenskog vozilo 4x4 koje je namijenjen za prevoz ljudstva, transport oruđa i materijala ukupne mase do 1,4 tone, kao i vuču oruđa i priključnih sredstava mase do 1,7 tona. Razvili su ga zajednički preduzeće [[Zastava TERVO]] iz [[Kragujevac|Kragujevca]] i [[Vojno tehnički insitut]] (VTI) iz [[Beograd]]a. ==Razvoj== Razvoj vozila Zastava NTV 4x4 započeo je kako bi se u [[Vojska Srbije|Vojsci Srbije]] zamjenila čitava flota zastarelih vozila, kao što su [[Puch Pinzgauer|Pinzgauer]], [[TAM 75|TAM 75/80]] i [[TAM-110]], koji vode porijeklo još iz vrijemena [[JNA]] i [[Hladni rat|Hladnog rata]]. Razvijen je u dve verzije 1+2 teretni i 1+8 kombi, a u planu je i razvoj sanitetske varijante, kao i lahko oklopnjene verzije. ==Opis vozila== [[Datoteka:Sloboda 2019 - defile 09 - Zastava NTV 01.jpg|mini|lijevo|250px|Zastava NTV (1+8).]] Zastava Novo terensko vozilo – NTV prijedstavlja višenamjensko funkcionalno vozilo korisne nosivosti 2,5 tone, koje je izuzev motora, mjenjača i nezavisnog sistema vješanja u potpunosti proizvedeno u fabrici Zastava TERVO. Ugrađen je savremeni [[SAD|američki]] motor marke [[Cummins]] ISF 3,8 redni, četvorocilindrični, četvorotaktni, vodom hlađeni, turbo prehranjivan dizel-motor sa hladnjakom usisnog vazduha. Kočioni sistem je hidraulički sa disk kočnicama na svim točkovima i ABS uređajem i elektronskom raspodijelom kočnih sila. Upravljački mehanizam je hidraulički sa servo dejstvom. Automatski mjenjač američke firme Alison, kao i dvostepeni razvodnik pogona sa hidrodinamičkim prijetvaračem obrtnog momenta. Sistem nezavisnog oslanjanja vozila pruža optimalne vučno-dinamičke karakteristike pri kretanju na terenu, kao i povećanu udobnost pri kretanju na putevima sa savremenim kolovozima. Dimenzije i masa vozila su takve da pružaju mogućnost ugradnje dodatnog tereta u vozilo u smislu balističke zaštite, turele sa naoružanjem, kao i razne opto-elektronske sprave i uređaje. ==Također pogledaj== *[[FAP 1118]] (4t) ==Vanjski linkovi== * [https://zastavatervo.rs Zastava TERVO - Zvanična web stranica] * [http://www.mod.gov.rs/lat/16428/terensko-vozilo-zastava-ntv-pouzdano-u-razlicitim-terenskim-uslovima-16428 Terensko vozilo Zastava NTV pouzdano u različitim terenskim uslovima (MORS, 8.09.2020.)] * [https://www.youtube.com/watch?v=MMYGg59oV3g&t=30s Promocija i test vožnja novog terenskog vozila Zastava NTV (Ministarstvo odbrane i Vojske Srbije - Zvanični kanal)] * [https://www.youtube.com/watch?v=ig0HsJScPlg Novi terenac za VS prošao testove (RTS - Zvanični kanal)] [[Kategorija:Vojna vozila]] jjzkolhsbe2g8joefzjvsthbkyijh25 3427599 3427598 2022-08-11T06:20:57Z Свифт 14277 /* Opis vozila */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija automobil | ime = Zastava NTV | slika = Zastava NTV - VS - 72 BrSO - 03.jpg | proizvođač = [[Zastava TERVO]] | kompanija_proizvodnje = | poznat_kao = | produkcija = 2021– | sastavljanje = | prethodnik = | nasljednik = | klasa = terenska vozila | stil_karoserije = | hauba = | platforma = | motor = CUMMINS ISF 3.8 S168 EURO 3, turbodizel, 4-taktni, 4-cilindrični, 3.780 cm3 | transmisija = ALLISON 2500 SP, šestostepeni automatski | međuosovinski_razmak = 3.000 mm | dužina = 5.350 mm | širina = 2.099 mm | visina = 2.495 mm | težina = 5.820 kg | kapacitet_goriva = 120 l | electric_range = | ostalo = | dizajner = }} '''Zastava NTV''' (novo terensko vozilo) je lahko vojno ne/borbeno terenskog vozilo 4x4 koje je namijenjen za prevoz ljudstva, transport oruđa i materijala ukupne mase do 1,4 tone, kao i vuču oruđa i priključnih sredstava mase do 1,7 tona. Razvili su ga zajednički preduzeće [[Zastava TERVO]] iz [[Kragujevac|Kragujevca]] i [[Vojno tehnički insitut]] (VTI) iz [[Beograd]]a. ==Razvoj== Razvoj vozila Zastava NTV 4x4 započeo je kako bi se u [[Vojska Srbije|Vojsci Srbije]] zamjenila čitava flota zastarelih vozila, kao što su [[Puch Pinzgauer|Pinzgauer]], [[TAM 75|TAM 75/80]] i [[TAM-110]], koji vode porijeklo još iz vrijemena [[JNA]] i [[Hladni rat|Hladnog rata]]. Razvijen je u dve verzije 1+2 teretni i 1+8 kombi, a u planu je i razvoj sanitetske varijante, kao i lahko oklopnjene verzije. ==Opis vozila== [[Datoteka:Sloboda 2019 - defile 09 - Zastava NTV 01.jpg|mini|lijevo|250px|Zastava NTV (1+8).]] Zastava Novo terensko vozilo – NTV prijedstavlja višenamjensko funkcionalno vozilo korisne nosivosti 2,5 tone, koje je izuzev motora, mjenjača i nezavisnog sistema vješanja u potpunosti proizvedeno u fabrici Zastava TERVO. Ugrađen je savremeni [[SAD|američki]] motor marke [[Cummins]] ISF 3,8 redni, četvorocilindrični, četvorotaktni, vodom hlađeni, turbo prehranjivan dizel-motor sa hladnjakom usisnog vazduha. [[Datoteka:Sloboda 2019 - defile 09 - Zastava NTV 02.jpg|mini|desno|250px|Zastava NTV kamionet (2019)]] Kočioni sistem je hidraulički sa disk kočnicama na svim točkovima i ABS uređajem i elektronskom raspodijelom kočnih sila. Upravljački mehanizam je hidraulički sa servo dejstvom. Automatski mjenjač američke firme Alison, kao i dvostepeni razvodnik pogona sa hidrodinamičkim prijetvaračem obrtnog momenta. Sistem nezavisnog oslanjanja vozila pruža optimalne vučno-dinamičke karakteristike pri kretanju na terenu, kao i povećanu udobnost pri kretanju na putevima sa savremenim kolovozima. Dimenzije i masa vozila su takve da pružaju mogućnost ugradnje dodatnog tereta u vozilo u smislu balističke zaštite, turele sa naoružanjem, kao i razne opto-elektronske sprave i uređaje. ==Također pogledaj== *[[FAP 1118]] (4t) ==Vanjski linkovi== * [https://zastavatervo.rs Zastava TERVO - Zvanična web stranica] * [http://www.mod.gov.rs/lat/16428/terensko-vozilo-zastava-ntv-pouzdano-u-razlicitim-terenskim-uslovima-16428 Terensko vozilo Zastava NTV pouzdano u različitim terenskim uslovima (MORS, 8.09.2020.)] * [https://www.youtube.com/watch?v=MMYGg59oV3g&t=30s Promocija i test vožnja novog terenskog vozila Zastava NTV (Ministarstvo odbrane i Vojske Srbije - Zvanični kanal)] * [https://www.youtube.com/watch?v=ig0HsJScPlg Novi terenac za VS prošao testove (RTS - Zvanični kanal)] [[Kategorija:Vojna vozila]] 0fky551nbrcdj7s4fk159fblmpehjtp 0 492565 3427593 3427481 2022-08-11T00:03:45Z BoxStayHeaven 134106 wikitext text/x-wiki {{Kategorizacija}}{{Preuređivanje}}{{Standardi}}{{Wiki}}{{Nedostaju izvori}} {{Infokutija muzičar | žanr = [[Pop muzika|Pop]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1977|12|03}} | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2010|03|16|1977|12|03}} | zanimanje = Pevačica, manekenka, plesačica | mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | mjesto_smrti = Voždovac, Beograd, [[Srbija]] | karijera = 1994—2010 | izdavač = City Records | izvorno_ime = Xenia • Ksenia | pozadina = | ime = Ksenija Pajčin }} '''Ksenija Pajčin''' (ćirilica: Ксенија Пајчин, 3. decembar 1977 – 16. mart 2010) bila je srpska pjevačica, plesačica i manekenka popularna u Srbiji i drugim bivšim jugoslovenskim republikama. Ponekad nazivana Xenia ili Ksenia, bila je poznata po svojoj ponekad seksualno privlačnoj slici na sceni. == Biografija == === Rani život === Pajčin je rođena u Beogradu od majke Ljubice i oca Miloša. Njena porodica potiče iz bosanskog sela Gubin kod Livna. Bila je rođaka kontroverznog nacionalističkog pjevača bosanskih Srba Baje Malog Knindže. Knindža je devet mjeseci nakon njene smrti objavio pjesmu "Spavaj, kraljice" u njenu uspomenu. === Muzička karijera === Pajčin je karijeru započela kao go-go plesačica u diskotekama. Pojavila se kao prateća igračica u spotu za pesmu Dragane Mirković Opojni su zumbuli 1994. godine. Za to vreme radila je kao asistent muzičkom mogulu Minimaksu, koji je bio menadžer uspješnih zvezda kao što su Silvana Armenulić i Lepa Brena. Ponuđena joj je prilika da se pridruži pop duetu, Duck, kao ženski vokal. Marija Mihajlović je zapravo pjevala za njihov debi album, dok je Pajčin sinhronizovao samo usne. Kao plesačica postala je poznata u Grčkoj, gde je nastupala u brojnim noćnim klubovima. Pajčin je kasnije nastavila solo muzičku karijeru, a iako njen vokal nije bio impresivan, pažnju je privukla plesom i odjevnim kombinacijama. Imala je plesni studio u Beogradu i radila kao model. Često se pojavljivala u tabloidima i bila je poznata po svojim nečuvenim izjavama. Otvoreno je razgovarala o svom seksualnom životu i plastičnim operacijama. Jedno od njenih poslednjih muzičkih izdanja bio je duet sa prijateljem Danijelom Alibabićem. Pesma pod nazivom "Supica" objavljena je u julu 2009. godine. Spot je snimljen nekoliko meseci kasnije, a objavljen je 9. januara 2010. godine, dva meseca pre Pajčinove smrti. Alibabić je kasnije napisao pjesmu "Pjesma za Kseniju" i objavio je 2011. kao posvetu. === Smrt i posledice === Ksenija i njen skoro dve godine stariji dečko Filip Kapisoda teško su povređeni i umalo poginuli u saobraćajnoj nesreći 28. januara 2010. godine. Tom prilikom Pajčinova je lakše povređena, a nesreća se dogodila kada je Kapisoda izgubio kontrolu nad Renoom. automobilom zbog klizavog puta., izleteo sa puta i udario u trafostanicu. Tela 32-godišnje pevačice i njenog dečka pronađena su 16. marta 2010. godine u njenom stanu u beogradskom naselju Voždovac. Policija je sumnjala na ubistvo-samoubistvo, a Kapisoda je bio strijelac. Policija je pozvana u kuću nekoliko noći ranije, jer su komšije prijavile da je Kapisoda provalio u stan Ksenije Payčin tako što je razvalio vrata. Prvi istražni izvještaji navode da je beživotna tijela otkrila pjevačeva majka, a da je pištolj korišten u ubistvu pronađen pored tijela Filipa Kapizode. Smatra se da je motiv ubistva i samoubistva bila ljubomora. Bojana Ranković, glavni istražitelj ubistva Pajčina, rekla je da je SMS-om upozorena da će je Kapisoda ubiti. Osim toga, pištolj koji je koristio Capisoda nije bio njegov, što je navelo istražitelje da vjeruju da je neko drugi možda bio umiješan. Ksenija Pajčin sahranjena je u belom kovčegu 20. marta 2010. godine na groblju Novo Groblje u Beogradu, dan posle Filipove sahrane. Njenoj sahrani su prisustvovale mnoge poznate ličnosti. Njen grob je od sahrane tri puta oskrnavljen. Prvi put u aprilu 2012. i ponovo u novembru iste godine od nepoznate osobe. Slika na njenom nadgrobnom spomeniku je razbijena, vjerovatno čekićem. Grob je vandalizovan i treći put u februaru 2013. godine, kada je nepoznata osoba ponovo razbila sliku na njenom nadgrobnom spomeniku, rasula cvijeće koje je stavljeno na njen mezar i polomila svijećnjake pored njenog groba. == Diskografija == === Studijski albumi === * ''Too Hot To Handle'' (1997) * ''Extreme'' (2001) * ''Sigurna'' (2004) === Kompilacije === * ''Best Of Xenia'' (2006) === Nealbumski singlovi === # ''Divan Dan'' (1998) # ''Plačem danima'' (2002) # ''Dečko mi je umoran'' (2006) # ''Nino'' (2006) # ''Why did you tell me that you love me'' feat. Shella da Blasian (2006) # ''Seks bombastik'' feat. Todor (2007) # ''Veštica'' (2007) # ''Pizza'' (2008) # ''Hajde Sestro'' feat. Indira Radić (2008) # ''Farsa'' (2009) # ''Brka'' (2009) # ''Supica'' feat. Danijel Alibabić (2009) # ''Požuri'' feat. MC Stojan (2009) sa69p9chd6ad9gzg9wngb1ztj9ah62a 3427613 3427593 2022-08-11T11:36:17Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/BoxStayHeaven|BoxStayHeaven]] ([[User talk:BoxStayHeaven|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]] wikitext text/x-wiki {{Kategorizacija}}{{Preuređivanje}}{{Standardi}}{{Wiki}}{{Nedostaju izvori}} {{Infokutija muzičar | žanr = [[Pop muzika|Pop]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1977|12|03}} | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2010|03|16|1977|12|03}} | zanimanje = Pevačica, manekenka, plesačica | mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | mjesto_smrti = Voždovac, Beograd, [[Srbija]] | karijera = 1994—2010 | izdavač = City Records | izvorno_ime = Xenia • Ksenia | pozadina = | ime = Ksenija Pajčin }} '''Ksenija Pajčin''' (ćirilica: Ксенија Пајчин, 3. decembar 1977 – 16. mart 2010) bila je srpska pjevačica, plesačica i manekenka popularna u Srbiji i drugim bivšim jugoslovenskim republikama. Ponekad nazivana Xenia ili Ksenia, bila je poznata po svojoj ponekad seksualno privlačnoj slici na sceni. == Biografija == === Rani život === Pajčin je rođena u Beogradu od majke Ljubice i oca Miloša. Njena porodica potiče iz bosanskog sela Gubin kod Livna. Bila je rođaka kontroverznog nacionalističkog pjevača bosanskih Srba Baje Malog Knindže. Knindža je devet mjeseci nakon njene smrti objavio pjesmu "Spavaj, kraljice" u njenu uspomenu. === Muzička karijera === Pajčin je karijeru započela kao go-go plesačica u diskotekama. Pojavila se kao prateća igračica u spotu za pesmu Dragane Mirković Opojni su zumbuli 1994. godine. Za to vreme radila je kao asistent muzičkom mogulu Minimaksu, koji je bio menadžer uspješnih zvezda kao što su Silvana Armenulić i Lepa Brena. Ponuđena joj je prilika da se pridruži pop duetu, Duck, kao ženski vokal. Marija Mihajlović je zapravo pjevala za njihov debi album, dok je Pajčin sinhronizovao samo usne. Kao plesačica postala je poznata u Grčkoj, gde je nastupala u brojnim noćnim klubovima. Pajčin je kasnije nastavila solo muzičku karijeru, a iako njen vokal nije bio impresivan, pažnju je privukla plesom i odjevnim kombinacijama. Imala je plesni studio u Beogradu i radila kao model. Često se pojavljivala u tabloidima i bila je poznata po svojim nečuvenim izjavama. Otvoreno je razgovarala o svom seksualnom životu i plastičnim operacijama. Jedno od njenih poslednjih muzičkih izdanja bio je duet sa prijateljem Danijelom Alibabićem. Pesma pod nazivom "Supica" objavljena je u julu 2009. godine. Spot je snimljen nekoliko meseci kasnije, a objavljen je 9. januara 2010. godine, dva meseca pre Pajčinove smrti. Alibabić je kasnije napisao pjesmu "Pjesma za Kseniju" i objavio je 2011. kao posvetu. === Smrt i posledice === Ksenija i njen dvogodišnji sin Filip Kapisoda teško su povrijeđeni i zamalo su poginuli u saobraćajnoj nesreći 28. januara 2010. godine, samo 47 dana prije nego što su umrli. Dana 16. marta 2010. godine u njenom stanu u beogradskom naselju Voždovac pronađena su tela 32-godišnje pevačice i njenog dečka. Obojica su imali prostrelne rane na glavi. Policija je sumnjala na ubistvo ili samoubistvo, a Kapisoda je pucao. Policija je pozvana u kuću nekoliko noći ranije jer su par prijavile komšije jer je Kapisoda provalio u Pajčin stan i oborio vrata. Prvi izvještaji istrage navode da je mrtva tijela otkrila pjevačičina majka, a da je pištolj korišten u ubistvu pronađen pored Kapisodinog tijela. Smatra se da je motiv za ubistvo-samoubistvo bila ljubomora. Bojana Ranković, glavni istražitelj za ubistvo Pajčina, rekla je da je putem sms poruke upozorena da će je Kapisoda ubiti. Osim toga, pištolj koji je koristio Kapisoda nije bio njegov, što je navelo istražitelje da vjeruju da je neko drugi možda bio umiješan. == Diskografija == === Studijski albumi === * ''Too Hot To Handle'' (1997) * ''Extreme'' (2001) * ''Sigurna'' (2004) === Kompilacije === * ''Best Of Xenia'' (2006) === Nealbumski singlovi === # ''Divan Dan'' (1998) # ''Plačem danima'' (2002) # ''Dečko mi je umoran'' (2006) # ''Nino'' (2006) # ''Why did you tell me that you love me'' feat. Shella da Blasian (2006) # ''Seks bombastik'' feat. Todor (2007) # ''Veštica'' (2007) # ''Pizza'' (2008) # ''Hajde Sestro'' feat. Indira Radić (2008) # ''Farsa'' (2009) # ''Brka'' (2009) # ''Supica'' feat. Danijel Alibabić (2009) # ''Požuri'' feat. MC Stojan (2009) a2imy61b5pi6rb2hnkijtquphoj7smf 3 492580 3427572 2022-08-10T12:40:01Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 2 492581 3427583 2022-08-10T19:04:56Z Ela Pašić 144931 Nova stranica: Reda Liseckaite Reda Liseckaite born in Klaipeda, Lithuania is the best person ever. She makes random Bosnian happy everyday. Reda is also a cousin of Sam who is really cool guy and amazing friend. wikitext text/x-wiki Reda Liseckaite Reda Liseckaite born in Klaipeda, Lithuania is the best person ever. She makes random Bosnian happy everyday. Reda is also a cousin of Sam who is really cool guy and amazing friend. i6sus0tiiolq2i8nydcrqlb9sgpdn8p 3427584 3427583 2022-08-10T19:05:41Z Ela Pašić 144931 wikitext text/x-wiki Reda Liseckaite from Klaipeda, Lithuania is the best person ever. She makes random Bosnian happy everyday. Reda is also a cousin of Sam who is really cool guy and amazing friend. 9qngqtch0r1p8xr26brdcecarbw367j 3427586 3427584 2022-08-10T20:10:39Z Ela Pašić 144931 Uklonjen cjelokupan sadržaj stranice wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 0 492582 3427590 2022-08-10T21:34:49Z Nerko65 55647 Nova stranica: '''Čempres viti, čempres ponositi''' jeste narodna [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[sevdalinka]]. Najstarije tonske snimke ove pjesme uradili su doajeni sevdaha [[Hasema Katana]] i [[Zaim Imamović]]. Kao i kod mnogih sevdalinki, tekst u ovoj pjesmi govori o ljubavnoj čežnji i rastanku. Uz laganu instrumentalnu pratnju, ova balada daje priliku pjevačima da pokažu svoje pjevačke kvalitete uz upotrebu "aman", čestog uzdaha u sevdalinkama. Upravo zbog toga... wikitext text/x-wiki '''Čempres viti, čempres ponositi''' jeste narodna [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[sevdalinka]]. Najstarije tonske snimke ove pjesme uradili su doajeni sevdaha [[Hasema Katana]] i [[Zaim Imamović]]. Kao i kod mnogih sevdalinki, tekst u ovoj pjesmi govori o ljubavnoj čežnji i rastanku. Uz laganu instrumentalnu pratnju, ova balada daje priliku pjevačima da pokažu svoje pjevačke kvalitete uz upotrebu "aman", čestog uzdaha u sevdalinkama. Upravo zbog toga, ovu antologijsku sevdalinku otpjevali su svi najznačajniji izvođači ove vrste narodne muzike. <ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/7036098-Beba-Selimovi%C4%87-Od-Sevdaha-Goreg-Jada-Nema|title= ''Beba Selimović: Od sevdaha goreg jada nema''|work= discogs.com|access-date= 10. 8. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url= https://sevdah.tv/cempres-viti-cempres-ponositi/|title= ''Beba Selimović: Čempres viti, čempres ponositi''|work= sevdah.tv|access-date= 10. 8. 2022}}</ref> == Muzički primjer == * [https://www.youtube.com/watch?v=EZGRR8a6IjQ, ''Čempres viti, čempres ponositi'' u izvedbi Haseme Katane] * [https://www.youtube.com/watch?v=zRymSD408MY, ''Čempres viti, čempres ponositi'' u izvedbi Zaima Imamovića] == Izvori == {{Refspisak}} [[Kategorija:Sevdalinka]] gj8krvuyf8dt06rssq12ff8bjbrcwzj